Neđelja, 14. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20376 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura НЕЂЕЉОМ STR. 12. i 13. STR. 8. i 9.
PITANJA BEZ ODGOVORA: Policija se juče oglasila zvaničnim saopštenjem i unijela dodatnu konfuziju u slijed događaja nezapamćene tragedije na Cetinju u kojoj je, u krvavom neđe teku ostaju zauvijek cetinjska ponornica. Ovo je nezaborav.
piru, Vuk Borilović ubio 10, među kojima dvoje djece, i ranio šest osoba, a onda je ubijen INTERVJU: Dr Dinko Gruhonjić, novinar, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu CETINJE, DAN POSLIJE Moji, mali i veliki! Ko i masakru?istinuprikrivazaštoo NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE Plavsko-gusinjski kraj ove godine bilježi rekordnu turističku sezonu Svi suSrbijanciSrbismo–gazde destinacijaomiljenaProkletijepopularniji,turizamPlaninskisve R.BOŽOVIĆ VASILJEVIĆS. STR. 2, 3, 4. i 5. Piše: dr Dragan VESELINOV Ja nijesam sakupljač suza. One su
unutra i padaju. Znate da to nijesu kiše. Kiše znaju i da stanu. Ali suze koje našim gradom
STR. 7. POGLED SA STRANE Ekipa Pobjede u akciji gašenja požara sa Mješovitom eskadrilom Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore Dobro podmazana mašina
MALIDŽAND. STR. 10. i 11
Uprava policije u hronologiji događaja dostavljenoj juče medijima nije navela kada je Borilović počeo da ubija komšije. Iz onoga što su naveli proizilazi da su policajci, nije saopšteno koliko njih, stigli u Medovinu pred svršen čin. Šef cetinjske policije Šaban je kazao da je Borilović počeo da puca u 15.23 sata. Kako se zaključuje iz saopštenja Uprave policije, tako i iz izjava Boškovića i Šabana, od momenta kada su policajci stigli u Medovinu Borilović više nikoga nije ubio, osim što je ranio jednog policajca, onda ispada da je on u sedam minuta – od 15.23 do 15.30 pobio desetoro ljudi i ranio petoro?! A dvojica, od 10 njegovih žrtava, dojurili su u Medovinu iz grada, pošto su saznali da on puca na komšije?! Čovjek je išao od kuće do kuće, ko mu se god našao u kući on je ubijao - ljude u foteljama, u krevetima. Staro i mlado. To je trajalo oko sat vremena. Došao je čak i na naše stepenice da u našu kuću uđe. Međutim, policajac je bio na našoj terasi, jer se s naše terase najbolje vidjela njegova kuća... Tu su mi bila i dva unuka i svekrva, stara žena, i moj suprug - svjedočila je Amira Vujačić u izjavi za TV Prva
U jednoj od tura, jedinice VCG pokazale su izuzetnu e kasnost. Napravile su oko 25 naleta, odnosno istovarile na opožareno područje oko 25 tona vode. Mjerili smo i vrijeme. Svaka letilica je na pet i po minuta na požar istovarala oko tonu vode Tekst i pjesma: Momčilo ZEKOVIĆ ZEKO STR. 5. karijeramapolitičkimzavršiliAbazovićiUrasusa
Saopštenje Uprave policije, kao i javni nastupi načelnika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibora Šabana i Aleksandra Boškovića iz Sektora kriminalističke poli cije zapravo su ukazali na dodatne propuste, nejasno će i praznine u konstruisa noj policijskoj priči – katego ričan je koordinator Građan ske inicijative „21. maj“ i bivši predsjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije (2005-2020) Alek sandar Saša Zeković U slučaju tragedije na Cetinju, gdje je u petak u bezumnom napadu ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvoje djece, a ranjeno šest osoba, poslije čega je ubijen i napa dač, prema ocjeni Zekovića, svjedočimo zakašnjeloj reakciji, ali i političkoj instru mentalizaciji policije kako
POLICIJA NA MJESTU ZLOČINA: Potraga za tijelima žrtava Crnogorska policija, kao u nebrojeno situacija u pro teklih skoro dvije godine, i ovog puta je umjesto da rasvijetli okolnosti doga đaja o kojima obavještava javnost, još jednom otvo rila niz pitanja, ali i oprav danu sumnju u istinitost svojih navoda
2 Neđelja, 14. avgust 2022.
KoordinatorBrđaninGrađanske
dodatno su unijeli zabunu. U saopštenju su naveli kako još utvrđuju da li je Borilovića ubi la policija tokom intervencije ili ga je u krvavom piru zausta vio neko od građana. - Do sada sprovedene mjere i radnje ukazuju da je jedan od projektila koji je ispaljen od strane policijskih službenika pogodio V. B. i tom prilikom ga teško ranio. Nakon naiz mjenične upotrebe vatrenog oružja od strane policijskih službenika i V. B, shodno nji hovim izjavama i izvještajima, u jednom trenutku više nije bi lo upotrebe oružja od strane V. B - saopštila je policija. Predstavili su svoj hronološki slijed događaja, navodeći kako je u petak oko 15.30 sati, više gra đana prijavilo dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Cetinje da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u naselju Medovina. - Na osnovu do sada sprove denih izviđajnih radnji, uk ljučujući i izjave, proizilazi da je Borilović, oko 15.30 sati, obavio telefonski razgovor sa osobom čiji identitet za sada, iz razloga zaštite oštećenih i svjedoka, policija ne želi da sa opštava. Borilović je u telefon skom razgovoru kazao da je u svojoj kući ubio porodicu koja je kod njega stanovala, odno sno dvoje maloljetne djece. Ovom razgovoru je prethodio još jedan koji potvrđuje ove navode. Sadržinu tog razgovo ra i identitet sagovornika poli cija takođe nije objavila zbog zaštite oštećenih i svjedoka – naveli su iz Uprave policije. Dalje su saopštili da su „na lice mjesta hitno upućeni raspolo živi policijski službenici“. - Prilikom dolaska, u blizini naselja Medovina, oni su čuli pucnje, vrisku i galamu mje štana. Istovremeno, vidjevši ih, osumnjičeni V. B. je upotrije bio vatreno oružje prema po licijskim službenicima koji su, usljed ispunjenosti zakonskih uslova, uzvratili upotrebom vatrenog oružja u cilju ones posobljavanja napadača - na vedeno je u saopštenju. Prema Boriloviću je, kako su saopštili, ispaljeno oko 20 pro jektila, a prilikom razmjene vatre jedan policajac ranjen je u predjelu glave. Istakli su i da „do sada sprove dene mjere i radnje ukazuju da je jedan od projektila, koji je ispalio policijski službenik,
U fokusu PODGORICA – Umjesto da makar djelimično javnosti rasvijetli slijed događaja nezapamćene tragedije u Crnoj Gori – kada je u petak popodne na Cetinju Vuk Borilović (34) ubio 10 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio još šest, a potom je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen - Uprava policije juče se oglasila saopštenjem i unijela dodatnu konfuziju, ali i opravdanu sumnju u istinitost njihove verzije svih dešavanja i činjenica koje su pratile brutalni zločin. Tek juče zvanično je saopšteno i ko su sve žrtve Borilovićevog krvavog pira u naselju Medo vine. Braća, osmogodišnji M. M. i jedanaestogodišnji M. M, najmlađe su žrtve zločina i vje ruje se da su na mjestu ostali mrtvi poslije hitaca iz lovač kog karabina koje je u njih is palio Borilović. Njihova majka Nataša Pejović-Martinović (35), medicinska radnica, teš kim povredama podlegla je u Kliničkom centru Crne Gore. Martinovići su bili podstanari u kući Borilovića. Pošto je pucao u dječake i nji hovu majku, prema nepotvr đenim informacijama, suma nuti ubica je pucao u svakoga ko mu se našao na putu. Ubio je kuma porodice Martinović – Milana Mitrovića (37) koji je, kad je čuo za pucnjavu, do jurio do Borilovićeve kuće da pokuša da ih spasi. Ubio je i svog ujaka Gorana Đurišića (54), koji je, isto ta ko, došao ne bi li ga urazumio. Svjedok je ispričao da je ujaka, pored ostalog, pitao: „Ko te je poslao?“ i onda hladnokrvno pucao u Borilovićnjega.je,prema nezvanič nim informacijama, upao i u nekoliko komšijskih kuća i pu cao u svakog koga je zatekao. Ubio je supružnike Dimitrija (78) i Danicu Drecun (74) i njihovog sina Rajka Drecuna (56), te komšinice, sestre Da nijelu (51) i Aleksandru Ra dunović Sumanuti(52).ubica ranio je i su građane Slavicu Zvicer (66), Filipa Đurkovića (33), Mile vu Ramadanović (76), Darin ku Čelebić (88) i Aleksandra Drecuna (32) čijeg je oca, đeda i babu ubio. Ranio je i policajca Ljubišu Maksimovića (44) iz Podgorice, koji je sa kolegama došao na intervenciju. Četvoro ranjenih je teško po vrijeđeno i svi su na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, od kojih troje na Intenzivnoj njezi, a Đurkoviću se ljekari bore za život. Dvoje ranjenih je u cetinjskoj bolnici i van su životne opasno Nezvaničnesti. informacije uka zuju i na to da je namjeravao da pobije još jednu familiju iz komšiluka - Vujačiće, ali ih je, kako je juče svjedočila Amira Vujačić, spasio policajac koji je bio na njihovoj terasi. U kući su bili ona, njen suprug, svekr va i dvoje unučadi. Prethodnog dana nezvanične informacije su ukazivale da je njen suprug potegao oružje i odbio napad pomahnitalog komšije. Vuk Borilović je bio lovac i imao je registrovano oružje. Kako je juče saopštio načelnik cetinj ske policije Dalibor Šaban ka rabin je bio poluautomatski.
PITANJA BEZ ODGOVORA: Policija se juče oglasila zvaničnim saopštenjem i unijela dodatnu tragedije na Cetinju u kojoj je, u krvavom piru, Vuk Borilović ubio 10, među kojima dvoje
VERZIJA POLICIJEUPRAVE Za razliku od petka kada je javnost čekala skoro pet sati da se policija oglasi povodom do gađaja na Cetinju, pokazujući nesposobnost komunikacije u kriznoj situaciji, juče popodne uputili su opširno saopštenje, a u programima dvije vlasti ma bliske televizije – Javnom servisu i Vijestima gostovali su policijski načelnici s jasnom namjerom da opravdaju (ne) postupanje čuvara javnog reda i mira u petak u prijestonici. Konfuznim saopštenjem, kao i kontradiktornim izjavama načelnika Odsjeka za suzbi janje opšteg kriminaliteta u Upravi policije Aleksandra Boškovića i šefa cetinjske policije Dalibora Šabana
Ko i zašto prikriva istinu o masakru?
Uprava policije u hronologiji događaja dostavljenoj juče medijima nije navela kada je Borilović počeo da ubija komšije. Iz onoga što su naveli proizilazi da su policajci, nije saopšteno koliko njih, stigli u Medovinu pred svršen čin Šef cetinjske policije Šaban je kazao da je Borilović počeo da puca u 15.23 sata. Kako se zaključuje iz saopštenja Uprave policije, tako i iz izjava Boškovića i Šabana, od momenta kada su policajci stigli u Medovinu Borilović više nikoga nije ubio, osim što je ranio jednog policajca, onda ispada da je on u sedam minuta – od 15.23 do 15.30 pobio desetoro ljudi i ranio petoro?! A dvojica, od 10 njegovih žrtava, dojurili su u Medovinu iz grada, pošto su saznali da on puca na komšije?! Čovjek je išao od kuće do kuće, ko mu se god našao u kući on je ubijao - ljude u foteljama, u krevetima. Staro i mlado. To je trajalo oko sat vremena. Došao je čak i na naše stepenice da u našu kuću uđe. Međutim, policajac je bio na našoj terasi, jer se s naše terase najbolje vidjela njegova kuća... Tu su mi bila i dva unuka i svekrva, stara žena i moj suprugsvjedočila je Amira Vujačić u izjavi za TV Prva
Da smo demokratsko i
Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar
Zeković nastavak
bi se stvari predstavile bitno drugačijim nego što jesu. Oglašavanje i drugi medijski nastupi Uprave policije, sma tra on, nažalost, primarno su imali cilj da ministra unutraš njih poslova Filipa Adžića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina oslobode, odnosno udalje od očigledne objektivne profesionalne i starješinske odgovornosti, a ne da javnosti ponude razu mna objašnjenja u odnosu na policijske mjere i radnje povo dom masovnog zločina. - Biću vrlo jasan i otvorennikakva saopštenja ne mogu osloboditi odgovornosti Adžića i Brđanina niti im oprati sa obraza objektivnu profesionalnu i starješinsku odgovornost. Da smo izgra đeno demokratsko društvo, o ovome ne bi ni raspravljali, a njih dvojica bi, ne čekajući na prozivke stručne i šire jav nosti, podnijeli ostavke ili ih bar ponudili. To bi bio visoko profesionalan i moralan čin –poručio je Zeković za Pobjedu. Objašnjava da saopštenje kojim se juče oglasila policija, a koje sadrži i ocjene da je njihovo postupanje bilo pra vovremeno, profesionalno i efikasno - unaprijed obesmi šljava sve buduće provjere od kojih su neke već u toku, poput podnošenje izvještaja o upotrebi sredstava prinude. - Takav pristup, nažalost, postaje praksa direktora Upra ve policije Zorana Brđanina. Dok nije bio na toj dužnosti bio je žestoki protivnik takve prakse, a mene podupirao u borbi protiv nje – ističe Zeko Kaović. ozbiljan nedostatak poli cijskog saopštenja vidi i da su, prije vještačenja, iznijeli poda tak „da je od 20 ispaljenih metaka od strane policijskih službenika, jedan metak teško povrijedio ubicu“. - Na osnovu mog iskustva, djeluje mi nerealno da su već uspjeli da sravne podatke svih čaura, kalibara ispaljene municije pronađene na licu mjesta i razvrstaju koliko je ispaljeno iz oružja Borilovića, koliko iz oružja građanina ili možda više njih, a koliko iz službenog oružja policijskih službenika. Uprava policije ističe da se desila unakrsna vatra, pa mi nekako djeluje porazno da je na kraju prisutni građanin morao da reaguje, uzme zakon u svoje ruke, i spriječi nastavak pogibije i tako zaštiti građane i policiju u ime policije. Na tome treba svi da mu zahvalimo – poručio je UkazaoZeković.je i na nelogičnosti iz policijskog saopštenja i Šaba nove izjave na osnovu kojih se „da se zaključiti da je (Vuk) Borilović deset građana lišio života, a njih petoro ranio u roku od sedam do deset minuta i da su građani bili bezbjedni izlaskom policije na lice mjesta, dakle već od 15.33 sati i da se tu navodno sve -završava“.Činjenice, ipak, ukazuju da je sve trajalo mnogo duže i da su se pucnji čuli i nakon dola ska policije kada je došlo i do ranjavanja policijskog službe nika, kao i do lišavanja života Borilovića od strane nekog od prisutnih građana u namjeri da se konačno zaustave dalje posljedice na štetu građana i policajaca u civilu – pojašnjava naš sagovornik. On je apelovao na građane iz okolnih kuća, koji su očevici, da se jave tužilaštvu i javnosti i saopšte što su vidjeli. - Molim ih u ime cijele javnosti, da se ne drže po strani, niti plaše. Interes je javnosti u pitanju i njihovo svjedočenje može pomoći da se unaprijedi sigurnost svih građana Crne Gore i da oni dobiju pouzdanu i profesionalnu policiju –naglasio je Zeković. Policija, ističe on, mora pružiti odgovore zašto Protivterori stička jedinica, koja je jedino osposobljena za ovakve situ acije, nije odmah po prijavi krenula na Cetinje. - Zašto se policijski službenik Ljubiša Maksimović, ne svo jom krivicom, našao na mjestu da rješava situaciju koju je trebalo da rješavaju obučene snage i koordinirani sistem policije. Tokom tolikog traja nja krizne situacije, na zadatak se u prvoj liniji djelovanja, ne može slati vođa sektora stanice policije OB Cetinje koji nije obučen za sprovođenje policijskih radnji u ovakvim situacijama. Neko treba da odgovara zbog takvog propu sta – kategoričan je Zeković, uz konstataciju i da „u istoriji policije, ali i Crne Gore nije postojao hitniji razlog za angažovanje helikoptera od onog što se u petak dešavalo na PozvaoCetinju“.jetužilaštvo i nadzor ne mehanizme za rad policije da provjere tok razgovora putem radio veze. - U centru veze MUP, na gene ralnom serveru tetra veze, sigurno je sačuvan kompletan tok svih razgovora i izdatih naređenja – dodao je on. Kategoričan je da policija mora pružiti i odgovore na pitanja zašto je operacijom rukovodio načelnik CB Pod gorica Goran Jokić i da li je tačno i zašto je naredio da se ne prilazi i ne upotrebljava vatreno oružje do dolaska PTJ, kao i ko je od rukovod stva Uprave policije došao na mjesto događaja i kada? Sma tra da treba ustanoviti i ulogu policijskih službenika koji su bili angažovani na obezbjeđe nju Cetinjskog manastira. - Na osnovu do sada dostu pnih podataka sve ukazuje da je organizacija aktivnosti Uprave policije bila veoma loša. OB Cetinje, koje je u suštinskom smislu na nivou jedne stanice policije, gotovo bez ikakavih kapaciteta da se nosi sa ovakvom situacijom, bilo je prepušteno samo sebi –zaključio je Zeković. Adžić
pogodio i ranio Borilovića“. - Nakon naizmjenične upotre be vatrenog oružja od strane policijskih službenika i V. B, shodno njihovim izjavama i iz vještajima, u jednom trenutku više nije bilo upotrebe oružja od strane V. B. Ovo potvrđuje i izjava svjedoka koji je tele fonom razgovarao sa V. B. oko 15.50 sati, odnosno dvadesetak minuta poslije telefonskog raz govora koji je prethodno vodio V. B. Po izjavi svjedoka, u ovom telefonskom razgovoru V. B. je izjavio da je lišio života veći broj lica i da je teško ranjen i da misli da neće preživjeti – piše u saopštenju policije. Kažu i kako u javnost nijesu izlazili sa ovim informacijama iz objektivnih razloga, odno sno „sve dok nesumnjivo ni jesu bile utvrđene činjenice i -posljedice“.Vjerujemo i da je to bio jedini odgovoran pristup, a posebno imajući u vidu da bi objavlji vanje bilo kakvih nedovoljno provjerenih informacija, a takvih je imajući u vidu oso benost okolnosti bilo mnogo i mogle su voditi negativnim posljedicama - kažu u Upravi policije. Saopštili su i da je nakon lo ciranja „u tom momentu ra njenog Borilovića i blokiranja dijela grada radi zaštite gra đana i stvaranja preduslova za djelovanje taktičke jedinice, otpočeta procedura angažova nja specijalne taktičke jedinice (PTJ)“. U međuvremenu, pišu oni dalje, „Borilović je premi nuo, a policija utvrđuje da li je smrt nastupila kao posljedica teškog ranjavanja ili naknad nog ispaljivanja projektila na, za sada tačno neutvrđen način, od strane građanina“. - U tom smislu, policija ima određene podatke i indicije koji se provjeravaju policijsko-tužilačkomdaljimaktivnostima-ističuuUpravipolicije.Poručilisuidaće,shodnosvojimprocedurama,uokvirukompletnogutvrđivanjačinjenica,provjeritiisvapostupanjasvojihslužbenikakako bi mjerodavno utvrdili da li su ona bila u skladu sa zakonom i standardima. NAČELNICI Načelnik Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Upravi policije Aleksandar Bošković kazao je juče za TVCG da se Bo rilović u petak, oko 15 sati, rastao sa prijateljem, sa kojim je zaka zao ljekarski pregled i da je ne dugo zatim uslijedila tragedija. On je rekao i da je u Borilovića pucao i građanin Cetinja N. K, ali da još ne može saopštiti ko dodatnu konfuziju u slijed događaja nezapamćene dvoje djece, i ranio šest osoba, a onda je ubijen Uprava policije juče je saopšti la da njihova saznanja, „zasno vana na iskazima građana, iz neposrednog okruženja napadača, ukazuju da je bilo promjena u ponašanju Vuka Borilovića, ali ne i na potenci jalno izvršenje ovakvog zloči na“. Zbog toga je, kako navode u policiji, Borilović imao zaka zan specijalistički pregled. - Naglašavamo i da ne postoje saznanja, niti je policiji prijav ljivano, da su postojali raniji konflkti, niti bilo kakav pret hodni napad u posljednjem periodu od strane V. B. na porodicu podstanara. U istom smislu, ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda - kažu u policiji. Uprava policije apelovala je na solidarnost i da se ova tragedija ne zloupotrebljava u javnom životu i na društvenim mrežama, kroz stavljanje u pogrešan ili manipulativan Naglašavajukontekst. da je veoma važno, posebno u kontekstu brojnih neodgovornih komen tara, objava, saopštenja i ponašanja da se spriječe bilo kakvi povodi za dalje konflikte između porodica, a pogotovo u okviru negativnih običaja koji treba da budu iskorijenje ni na području Crne Gore. Policija je apelovala i na medi je da koriste komunikaciju sa njima i tužilaštvom i da, shod no profesionalnim standardi ma, provjeravaju sve navode na ovim adresama prije objav Načelnikljivanja. Odsjeka za suzbi janje opšteg kriminaliteta u Upravi policije Aleksandar Bošković kazao je juče za TVCG kako je Borilović imao zakazan ljekarski pregled za petak u 18 časova. Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu bili na Ceti nju. Prema nezvaničnim infor macijama nekoliko dana ranije otišli su van grada. Cetinjani kažu kako je Borilo vić neko vrijeme imao parano ične ispade, da je bio uvjeren da ga neko nadgleda, prati, a neka dešavanja pripisivao je, navodno, i mađijama. Rekli su i da je, navodno, instalirao video-nadzor na kući.
makar bi ponudili ostavke
demokratsko društvo,
3Neđelja, 14. avgust 2022. U fokusu
MUČNI
UP: Nije ranije prijavljivan, imao promjene u ponašanju Počinilac masakra na Ceti nju Vuk Borilović nije bez kriminalne prošlosti ,,u pret hodnom periodu“, kako je to saopštila Uprava policije. Naprotiv: prema informa cijama Pobjede Borilović je u mladosti imao četiri-pet prijava za nasilničko pona šanje, a prije šest-sedam mjeseci je prvo verbalno, a potom i fizički napao kolegu Marka Lagatora Nakon sukoba na poslu, Borilović je otišao kod njega u Humce, povrijedio ga, ošte tio mu auto i gađao kame njem u kuću. Lagator ga je prijavio, Borilović je priveden u policiju, potom je bilo suđenje i, kako saznajemo, u julu ove godine je osuđen i naložena mu je obaveza, zbog nasilničkog ponašanja, da nosi nanogicu. Kako se žalio, presuda još nije bila pravosnažna, kažu izvori našeg lista. Zato je osnovano pitati i Odjeljenje bezbjednosti na Cetinju, ali i Upravu policije, kako su mogli da javno iznose netačne informacije o prolosti desetostrukog ubice. Za neku detaljniju analizu je i odnos institucija prema ljudima koji ispoljava ju nasilje.
Borilović prije pola godine napao kolegu, presuda za nanogicu nije postala pravosnažna
Ubica imao kriminalnu prošlost o kojoj policija ne govori Saša na sljedećoj stranici TRAG: Krvava plahta na mjestu zločina, dan poslije KONTRADIKTORNE IZJAVE: Dalibor Šaban tokom uviđaja
Amira Vujačić, njen suprug, dvoje unučadi i svekrva sple tom srećnih okolnosti izbjegli su u petak krvavi pohod svog komšije Vuka Borilovića - U naselju Medovina više nema pola mojih dobrih komšija koji su stradali, ničim dužni. Potpuno ljudi nevini. Čovjek je išao od kuće do kuće, ko mu se god našao u kući on je ubijao - ljude u foteljama, u kreveti ma. Staro i mlado. To je tra jalo oko sat vremena. Došao je čak i na naše stepenice da u našu kuću uđe. Međutim, policajac je bio na našoj tera si, jer se s naše terase naj bolje vidjela njegova kuća. I policajac je spasio da ne uđe u našu kuću da i nas… Tu su mi bila i dva unuka i svekrva, stara žena, i moj suprug. I uspio nas je policajac odbra niti. Ja sam danas ovdje, a i moja unučad i sva moja porodica – svjedočila je juče ona za Prvu TV. To što se u petak popodne događalo u Medovini ne može se, kako je rekla, -opisati.Tojepredugo trajalo. To je trajalo sat vremena. Kako ko dolazi do svojih samo čujete jauk, lelek. On viče, on galami, on puca, on udara kundakom u vrata, lomi stakla. Od ovoga ćemo se svi mi Cetinjani, a pogotovo mi stanovnici nase lja Medovina teško ili nikako oporaviti – kazala je Vujačić. Za Borilovića je rekla da je bio fin momak. - To se od njega nikad nije moglo očekivati. On je malo kuća, možda dvije, od mene. On je godište moga sina, igrali su se kao djeca zajedno. Iz jedne vrlo fine porodice. Što je bilo okidač za takvo ponašanje to znaju oni u kući – njegova majka, žena, njegovi najbliži. učinje no je što je učinjeno, a da li se moglo možda malo ranije reagovati ja mislim da je moglo – ispričala je Vujačić. Dok je Borilović sijao smrt po komšiluku ona se sa unuci ma, kako je rekla, zaključala u toalet, a muž je bio na terasi sa policajcem.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je pred met povodom događaja na RukovoditeljkaCetinju. tog tužilaš tva Lepa Medenica kazala je da će se, nakon predu zimanja svih neophodnih mjera i radnji koje su u toku, sprovođenja vještačenja po naredbi tužilaštva i saslu šanja svjedoka-očevidaca, doći do dokaza ko je ubio Vuka Borilovića - Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom doga đaja koji se desio na Cetinju dana 12. avgusta 2022. godine, kada je od strane lica V. B. upotrebom vatre nog oružja, lišeno života 10 i povrijeđeno šest lica, dok je lice V. B. nakon toga lišeno života, tako da će se tek nakon preduzimanja svih neophodnih mjera i radnji koje su u toku, a u cilju potpunog licališiolicedovidacainaredbisprovođenjapredmetnograsvjetljavanjadogađaja,tevještačenjapoovogtužilaštva,kaosaslušanjasvjedoka-očeovogdogađaja,doćidokazakojelišioživotaV.B.kojijeprethodnoživota10iraniošest–pišeusaopštenju.
Izviđajne radnje ukazuju da je jedan projektil teško ranio izvršioca, a postoji sumnja da je od posljedica tog projektila i stradao - rekao je Šaban. Ustvrdio je i kako je policija pre duzela sve radnje da obezbijedi mjesto događaja iz dva razloga. - Radi dolaska specijalizovane jedinicie obučene za najslože nije sitaucije i da zaštiti građa ne koji su nakon pucnjave bili u blizini. Ono što je otežava juće je sama karakteristika te rena. U tom naselju je mnogo kuća koje su na maloj udalje nosti i izvršilac je koristio po luautomatsku, lovačku pušku koja je po karakteristikama za te uslove opasna – istakao je NaŠaban.pitanje da li je policija reago vala na vrijeme kazao je da „ako su uspjeli za kratko vrijeme da osiguraju mjesto, da zaštite gra đane od počinioca, teško je da neko može iznijeti stav da poli cija nije na vrijeme reagovala“. Rekao je i da su pored tijela Bo rilovića pronađene četiri čau re, te da je ovaj Cetinjanin imao legalno izdat oružani list za pušku kojom je počinio zločin. Uprava policije u hronologiji događaja dostavljenoj juče me dijima nije navela kada je Bo rilović počeo da ubija komšije. Iz onoga što su naveli proizilazi da su policajci, nije saopšteno koliko njih, stigli u Medovinu pred svršen čin. Samo što su došli otvorili su vatru na Bori lovića koji je pucao prema nji ma i teško ga ranili, te da on od tog momenta više nije potezao oružje. Uprava policije je nave la da je to bilo u 15.50 sati, da je tada utihnula pucnjava. Šef cetinjske policije, među tim, saopštio je da su policajci u Medovinu stigli tri minuta po dojavi o pucnjavi. Znači oko 15 sati i 33 minuta. Ako je Borilović, kako piše u saopšte nju Uprave policije, onesposo bljen u 15.50 sati, proizilazi da su policajci čitavih 17 minuta bili na mjestu događaja bez ikakve reakcije?! Pri tome, šef cetinjske policije Šaban je kazao da je Borilović počeo da puca u 15.23 sati. Ka ko se zaključuje iz saopštenja Uprave policije, tako i iz izjava Boškovića i Šabana, od mo menta kada su policajci stigli u Medovinu Borilović više nikoga nije ubio, osim što je ranio jed nog policajca, onda ispada da je on u sedam minuta – od 15.23 do 15.30 pobio desetoro ljudi i ranio petoro?! A dvojica od 10 njegovih žrtava, dojurili su u Medovinu iz grada, pošto su saznali da on puca na komšije?! Osim toga, svjedokinja Vujačić, koja je sa porodicom umalo bi la žrtva ovog brutalnog zločina, ispričala je juče kako je sve tra jalo oko sat vremena i kako je na njihovoj terasi bio policajac koji ih je spasio sigurne smrti. Crnogorska policija, kao u ne brojeno situacija u proteklih skoro dvije godine, i ovog puta je umjesto da rasvijetli okolno sti događaja o kojima obavješta va javnost, još jednom otvorila niz pitanja, ali i opravdanu sum nju u istinitost svojih navoda.
Zastrašujuće svjedočenje
4 Neđelja, 14. avgust 2022.U fokusu ga je ubio - da li on ili policija. - Građanin N. K. trenutno nije dostupan policiji – kazao je on i dodao kako se preduzimaju aktivnosti na tom planu. Ustvrdio je i da je policijska ak cija u petak na Cetinju trajala oko 30 Njegovminuta.kolega, načelnik Odje ljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban za TV Vijesti ocijenio je kako se „ne može reći da policija nije reagovala na Kazaovrijeme“.jedaje policija stigla na mjesto događaja tri minuta po primljenoj dojavi – u 15.30 sa ti, a da je Borilović krvavi pir u Medovini počeo sedam minu ta prije toga – u 15.23. - Prilikom prilaska V. B. je odmah upotrijebio vatreno oružje koje je na direktan na čin ugrožavalo živote polica jaca i građana. Službenici su odmah uzvratili iz vatrenog oružja i tom prilikom je jedan od njih zadobio povrede glave.
VDT: Utvrđuje se ko je ubio Borilovića
Danas će, povodom tragedije u 10 časo va biti održana komemorativna sjedni ca u Vladinom domu na Cetinju TUGA DO NEBA, DUŠA NA POLA KOPLJA: Cetinje, 13. avgust Forenzička kesa na mjestu zločina, dan poslije ISKAZ O UŽASU: Amira Vujačić
OSTAVKE Na manjkavosti policijske ko munikacije sa javnošću juče je ukazao i koordinator Građan ske inicijative „21. maj“ i bivši predsjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada po licije Aleksandar Saša Ze ković, koji je kategoričan da ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i direktor Uprave policije Zoran Brđanin treba odmah da podnesu ostavke. On je u izjavi za CdM kazao da ima saznanja da je akcijom po licije rukovodio načelnik CB Podgorica Goran Jokić i da je putem radio-veze izdavao an gažovanim policajcima uput stva o postupanju. Smatra da je važno odgovoriti zašto Jokić nije bio na mjestu događaja. - Zvaničnici su izbjegli da go vore o odgovornosti, a o njoj se upravo i govori u ovakvim situ acijama, jer javnost hoće i ima pravo da zna da li je policija pre duzela sve što je trebala i mogla da spriječi ovaj masakr i njegove posljedice - kazao je Zeković. Ocijenio je da odgovor Mini starstva unutrašnjih poslova i Uprave policije na ovu situa ciju nije bio adekvatan i djelo Izostalatvoran. je, tvrdi Zeković, i po trebna i očekivana komunika cija sa javnošću, kako tokom krize tako i nakon nje. - Izostala je i podrška prema medijima koji su oskudijevali bar sa minimalnim zvaničnim informacijama. Usljed takve neorganizacije MUP-a i Upra ve policije i kontinuiranog izostanka pružanja razumnih i promišljenih informacija, u domenu u kojem su bile mo guće, društvene mreže su bile preplavljene neutemeljenim i neprimjerenim objavama ko je su dodatno uznemirile jav nost. Odgovorni u određenim medijima, poput portala IN4S, uopšte nijesu moderirali ko mentare koji su išli i u pravcu razjedinjavanja nacije u žalosti i daljeg podsticanja aktuelnih podjela – upozorio je Zeković. Prema njegovim informacija ma, a on vjeruje da će Unutraš nja kontrola policije utvrditi sve činjenice, uniformisani po licajci su navodno dobili uput stva da budu sa strane i da ne intervenišu i ne upotrebljavaju vatreno oružje kako bi izbjegli moguće posljedice, a nekoliko službenika policije u civilu je dobilo zadatak da izvide si tuaciju sa samog lica mjesta i izvještavaju o samoj situaciji, kao i da pokušaju da pregova raju sa Borilovićem. -Tom prilikom vođa be zbjednosnog sektora Ljubiša Maksimović je zadobio teš ke povrede u predjelu glave i ramena. Prisutni građani su tražili oružje od policije kako bi pokušali da okonačaju ovu situaciju – podijelio je sa jav nošću svoja saznanja Zeković, uz poruku da „građani Crne Gore, bez ozbira na svoje ide ološke, vjerske i nacionalne razlike, zaslužuju pouzdaniju i profesionalniju organizaciju Danaspolicije“.će, povodom tragedije u 10 časova biti održana kome morativna sjednica u Vladi nom domu na Cetinju. A. RAIČKOVIĆ/ K. KRSMANOVIĆ foto: S. VASILJEVIĆ
ZLONAMJERNI KOMENTARI
Najdublje saučešće zbog gu bitka života u jučerašnjem tra gičnom događaju uputile su i Litvanija i Letonija. - Naše misli su sa njihovim po rodicama i voljenima – poru čili su iz ministarstva vanjskih poslova Litvanije. U Tviter objavi ministarstva vanjskih poslova Letonije na vodi se da su duboko „šokirani pucnjavom na Cetinju koja je odnijela živote mnogih nevi nih ljudi, uključujući i djecu“.
Tugaibol
BarskiBesprizorniportal
PODGORICA – Savjetnik za turizam, kulturu i vjerska pitanja Opštine Nik šić Miljan Mijušković imao je, naj blaže rečeno, neprimjeren komentar na jednoj drušvenoj mreži povodom tragedije na Cetinju. Na to su upozorili iz Kluba 21 – omladin ske organizacije Građanske inicijative „21. maj“, citirajući njegov komentar. - Neka se okanu skrnavljenja svetinja i zatraže oproštaj od Boga kako bi dobili blagoslov za grad. Neće na ovome stati dok to ne urade – napisao je Mijušković komentarišući masakr u prijestonici, u kojem je ubijeno i dvoje djece. Iz ,,21. maja” su ocijenili da je komen tar Mijuškovića besraman, ne samo da predstavlja namjernu ideološku i politič ku manipulaciju već je i izraz otvorenog Nakonbogohuljenja.štojesraman Mijušković komen tar postao tema portala, uklonjen je sa Fejsbuk posta na kojem je komentari sao. Skrinšotovi koje Pobjeda objavljuje dokazuju nečasne namjere savjetnika u Opštini Nikšić.
5Neđelja, 14. avgust 2022. U fokusu Svakoga boli svoja so, ali zar ni u ovom trenu nemate suzu koja bi mogla da smiri? Kunete i dalje, ohrabreni od onih koji bi trebali da znaju kako da pro nađu prave riječi. Ko na kletvu osmijeh vadi – nikad ništa do bro ne zaradi. Ja nijesam sakupljač suza. One su neđe unutra i padaju. Zna te da to nijesu kiše. Kiše znaju i da stanu. Ali suze koje našim gradom teku ostaju zauvijek cetinjska ponornica. Ovo je ne Vizaborav.kojio suzama ne znate ni šta, bar umuknite, puštite da se operemo međusobno jer samo čista voda pere glib. Padaj! Ne stajala kišo! Kad već nemate dušu da se sami odreknete stolice, što da vam Čekalikažem?steda se ovaj krvavi pir zaustavi sam od sebe. Prolazili su teški minuti za Medovljane koji su vas trebali. A vas i heli koptera ovog puta niđe. Vaših brzih intervencija, spremno sti. Nije trenutak da lajem, al’ naša kevćanja dovedoše dov de. Zemljo moja, nesrećnice! Isti loši scenario u novi krug. Guramo sve pod astale, unutar četiri zida, bojeći se da niko ne sazna da ludila postoje. Službe za pomoć su mogle učiniti da se izbjegnu terori o kojima sazna jemo tek onda kad je kasno. A znali smo da je mnogo toga bit nije od naših jebenih svađa. Par tijske lopatice lopovluka koji će se nastaviti pod nekom drugom krilaticom. Dubok je naš jaz. Ne umijete vi da nas mirite! Gori ste od adolescentskog bijesa. Jedino su narodu suze slane! A vi taj narod dovodite do nemira. Čime ste zaslužili da vas držimo ispred sebe? Gasite nam posljednje nade i učite da koliko śutra tražimo dozvole za nošenje oružja – za sopstvenu odbranu. Nedostoj ni ste vaših pozicija. Uzalud nam muka, sva so koju proli smo, ove cetinjske suze koje su nas zatekle. U muk zarobile. O hajduče, nek te čuva gora velja. Bor i jela – vazda budi kao strijela. Lelek, čemer, glad, tuga, i jad. Pokoj vam dušama, moji, mali i veliki Cetinjani.
Ja nijesam sakupljač suza. One su neđe unutra i padaju. Znate da to nijesu kiše. Kiše znaju i da stanu. Ali suze koje našim gradom teku ostaju zauvijek cetinjska ponornica. Ovo je nezaborav.
» Tekst i pjesma: Momčilo ZEKOVIĆ ZEKO ULICA TIŠINE Anđele teškog sna došli smo do dna –zvijer izašla iz šuma crveni trag od kuršuma. Mnogo ružnog u nama pokriva užasna tama, koliko smo toga mogli. Da smo bar pomogli. Na kojem mjestu da sakrijem sebe, taj teški nezaborav kako da ne grebe. Avgust smekša smokve śećanja u crvene lokve. Anđele teškog sna evo, došli smo do dna. Ulica tišine bez ukusa meda, zauvijek prašina i suze od leda.
Besramna objava Mijuškovića
Nazovi medij – Barski portal - u petak je neprimjereno i besprizorno obavijestio o tra gediji na Cetinju. Nezapam ćenu tragediju pokušali su da stave u politički kontekst. Naslov teksta u kojem su izvi jestili o događajima u prije stonici bio je: „Horor na Ceti nju: Funkcioner SD-a ubio 11 ljudi i veći broj ranio“. Ubrzo su uklonili ovu be sramnu objavu, ali su mnogi uspjeli da je snime, tako da re sorno ministarstvo i instituci je zadužene za medije imaju i dokaz da reaguju i konkret nim mjerama, konačno, kre nu u obračun sa govorom mr žnje, podsticanje na mržnju i lažnim informacijama u cr nogorskim medijima.
- Izražavamo najiskrenije sauče šće porodicama nastradalih i na rodu Crne Gore – piše u objavi. I šef diplomatije te zemlje Ed gars Rinkevičs oglasio se na -Tviteru.Mojeduboko saučešće porodi cama i prijateljima stradalih i na rodu Crne Gore nakon nerazu mne masovne pucnjave sinoć na Cetinju – napisao je Rinkevičs. Generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinovič-Bu rić poručila je da su njene misli sa žrtvama i njihovim najmili -jima.Duboko šokirana pucnjavom na Cetinju. Moje misli su sa žr tvama, njihovim najmilijima, narodom i vlastima Crne Gore – poručila je ona na Tviteru. Oglasile su se i predsjednica Odbora Evropskog parlamen ta za stabilizaciju i pridruži vanje Srbije EU Tanja Fajon i generalna sekretarka OEBS-a Helga Marija Šmid - Duboko sam tužna i šokirana pucnjavom na Cetinju. Moje iskreno saučeš ć e porodica ma nastradalih i narodu Crne Gore. Moje misli su sa vama u ovom tužnom trenutku – obja vila je Fajon na Tviteru. Saučešće porodicama žrtava i narodu Crne Gore izrazila je i -Šmid.Šoki tuga kada sam jutros ču la tragične vijesti iz Crne Gore – napisala je ona. Tragedija na Cetinju potresla je i susjedne države. Iz Mini starstva vanjskih poslova Sr bije poručuju da saučestvuju u bolu građana naše zemlje. - Veoma su nas rastužile potre sne vijesti sa Cetinja. Sauče stvujemo u bolu građana Crne Gore. Porodicama i prijateljima preminulih izražavamo naji skrenije saučešće, a povrijeđe nima najtoplije želje za brz opo ravak – poručili su na Tviteru. Ministru vanjskih poslova Ranku Krivokapiću telegram saučešća uputila je šefica diplo matije BiH Bisera Turković - Svi smo užasnuti razmjerama ove tragedije. Narod BiH je uz vas u ovim teškim trenucima. Porodicama žrtava upućuje mo saučešće, a povrijeđenima želimo brz oporavak – navela je Turković, između ostalog, u Ministartelegramu.vanjskih poslova Hr vatske Gordan Grlić Radman je u telefonskom razgovoru sa Krivokapićem iskazao žaljenje zbog tragedije koja je, kako je rekao, zavila Crnu Goru u crno.
PODGORICA - Povodom dana žalosti, nakon nezapam ćene tragedije koja je zadesila Cetinje i Crnu Goru, diplo matsko-konzularna pred stavništva i misije naše zemlje pri međunarodnim organi zacijama spuštile su državnu zastavu na pola koplja. - Ministarstvo vanjskih poslo va izjavljuje saučešće porodi cama i prijateljima stradalih uz želju za brz oporavak po vrijeđenih - navodi se u objavi MVP-a na Tviteru. Izraze saučešća uputila je ju če i ministarka ekologije, pro stornog planiranja i urbaniz ma, u lično i ime resora kojim Iskazalarukovodi.je želju za oporavak povrijeđenih i izrazila nadu da se ovakvi događaji više neće -ponoviti.Uteškim danima za naše Ce tinje i cijelu Crnu Goru pokaži mo solidarnost, razumijevanje i podršku, sa vjerom i nadom da se ovakva tragedija više ne ponovi - poručila je Novako Ivić-Đurović.ministarsporta i mladih Va silije Lalošević uputio je sau češće porodicama nastradalih. - Tužno je Cetinje i Crna Gora – napisao je on. Istakao je da „ostaje molitva da nedužnim žrtvama Bog podari rajsko Oglasionaselje“.seiprinc Nikola Pe trović Njegoš uz poruku da on i njegova porodica dijele duboku bol sa svim građanima Crne Gore. - Naše drago Cetinje nikada do sada nije doživjelo ova kvu tragediju i saosjećamo sa svim njegovim stanovnicima u ovom strašnom trenutku – na pisao je Saučešćeon.porodicama strada lih i podršku Cetinjanima upu tili su juče i predsjednici više crnogorskih opština, iskazuju ći nadu za brz oporavak povri jeđenih. Telegrame su poslali predsjednici opština Herceg Novi, Pljevlja, Bar, Nikšić, Da nilovgrad i Budva - Stevan Ka tić, Rajko Kovačević, Dušan Raičević, Marko Kovačević, Branko Bošković i Milo Bo žović Iz Crnogorske pravoslavne cr kve saopštili su da su potrešeni tragedijom i da saosjećaju sa porodicama nastradalih. - Neka im Gospod nastani duše u Carstvo Nebesko. Povodom trodnevne žalosti, zvona na crkvama će se oglašavati mr tvačkim tonom - navodi se u telegramu saučešća. Na predstavništvimadiplomatsko-konzularnimzastavenapola koplja Podrška prijestonici i njenim građanima
Solidarnost i izrazi saučešća iz čitavog svijeta
CETINJE, DAN POSLIJE Moji, mali i veliki!
PODGORICA – Dok Crna Gora tuguje zbog tragedije u prijestonici, u kojoj je stra dalo 11 osoba, među kojima i dvoje djece, u bezumnom krvavom piru Cetinjanina Vuka Borilovića, izrazi sau češća i podrška porodicama žrtava i narodu Crne Gore stižu sa svih strana. Ministarka vanjskih poslova Švedske An Linde saopštila je da su duboko ožalošćeni trage dijom u crnogorskoj prijestonici. - Moje iskreno saučešće poro dicama nastradalih – navela je Linde na Tviteru. Izrazi saučešća stigli su i iz mini starstva vanjskih poslova Grčke. Istakli su da osuđuju akte nasilja i poručili da čvrsto stoje u soli darnosti sa prijateljskom Cr nom Gorom i njenim narodom. - Duboko smo ožalošćeni tra gičnim događajima na Cetinju. Iskreno saučešće porodicama nastradalih i želja za potpuni oporavak povrijeđenima – na vedeno je u Tviter objavi grč kog ministarstva. Iz ministarstva vanjskih poslo va Rumunije saopštili su da su šokirani i ožalošćeni strašnom tragedijom na Cetinju. - Najiskrenije saučešće poro dicama nastradalih i brz opo ravak ranjenima – poručili su na PodrškuTviteru.isolidarnost izrazila je i Gruzija. - Duboko smo tužni zbog vije sti o užasnoj pucnjavi na Ce tinju, u Crnoj Gori. Naše naj dublje saučešće i solidarnost sa ožaloš ć enim porodicama žrtava, kao i narodu i Vladi Cr ne Gore – navedeno je u objavi ministarstva vanjskih poslova te zemlje.
- Izražavam saučešće porodici i bližnjima te nadu u brz oporavak ranjenima – kazao je Radman. Predsjednik Alijanse Novo Ko sovo i nekadašnji kosovski šef diplomatije Behdžet Pacoli kazao je da ga je šokirala tra gična pucnjava na Cetinju. - Moje najiskrenije saučešće porodicama žrtava ovog tragič nog incidenta. Moje misli su sa njima, narodom i Vladom Crne Gore – poručio je on na Tviteru. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je saučešće svim porodicama koje su juče izgubile svoje bližnje u neza pamćenoj tragediji na Cetinju. - Moje misli su uz sve građane, kao i uz premijera Dritana Aba zovića i predsjednika Mila Đu kanovića – zaključio je Mišel. Saučešće je izjavio i predsjed nik Srbije Aleksandar Vučić - Želim izraziti sučešće svim građanima Crne Gore, pogo tovo porodicama stradalih, predsjedniku Milu Đukanovi ću i premijeru Dritanu Abazo viću zbog ove strašne tragedije u Cetinju i reći im da je cijela Srbija uz njih – rekao je Vučić. Saučešće porodicama strada lih i narodu Crne Gore ranije su uputili šef evropske diplo matije Žozep Borelj , posla nik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru u EP Tonino Picula, ambasadorke SAD i Velike Britanje u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i Karen Medoks Skoro svi svjetski mediji izvi jestili su o tragediji na Cetinju – od Njujork tajmsa, preko BBC-a, CNN-a, Gardijana do Rojtersa i ostalih agencija.
U pitanju je ogroman broj prijedloga jer je vlada Zdravka Krivokapića za vrijeme cijelog svog mandata, od 4. decembra 2020. do 27. aprila 2022. dodijelila rekordnih 319 počasnih državljanstava, što znači da je vlada Dritana Abazovića na putu da taj rekord sruši za svega tri mjeseca. Ovi prijedlozi odnose se na 104 aplikanta i 221 člana njihovih porodica. NAJVIŠE RUSA Informacije Pobjede govore da je kao i u slučaju Krivokapića najveći broj prijedloga išao za aplikante iz bivšeg Sovjetskog Saveza, konkretno Ruske Fe–deracije.Prekodvije trećine su građani Ruske Federacije – kazao je izvor PrijedloziPobjede.Abazovića išli su uprkos nekoliko eksplicitnih upozorenja iz Evropske komisije koji su oštro upozorili vlast u Crnoj Gori da prekine sa tom Takopraksom.jekomesar Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj 14. jula u Podgorici direktno kazao da ,,EU od Crne Gore očekuje da ukine program ekonomskog državljanstva i uskladi viznu politiku sa politikom EU“. – EU i Crnoj Gori je potrebna snažna politička posvećenost, iskreno angažovanje i uključivanje u izgradnji konsenzusa od strane svih relevantnih institucija i političkih aktera –naveo je Borelj na zajedničkoj pres konferenciji sa AbazoviMeđutim,ćem. kako su upozorili iz CGO, opredjeljenje Vlade da ne ukine, već olakša i aktivno sprovodi nove prijedloge za prijem suprotno je evropskoj agendi i direktno je ignorisanje brojnih upozorenja zvaničnika EU.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori zatražila je od Vlade Crne Gore još u februaru ove godine da –što je prije moguće – ukine program ekonomskog Udržavljanstva.pismukojeje tadašnjem ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću uputila šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa, navodi se da žale zbog odluke crnogorske vlade da program ekonomskog državljanstva produže na godinu. Popa u pismu podsjeća da je EU konstantno savjetovala Crnu Goru da razmotri obustavu tog programa i da je to naglašeno u godišnjem izvještaju Evropske komisije, sa preporukom da se program obustavi što prije. – Uzimamo u obzir odluku Vlade da objavi imena osoba koje su dobile državljanstvo preko programa. Objava bi trebalo da bude kompletna i iscrpna kako bi se omogućio adekvatan nadzor – navela je tada Popa.
- Ovaj ispad crnogorskih vlasti smatramo još jednom epizodom hibridne kampanje koju su Zapad i njegovi sateliti pokrenuli protiv Rusije. U tome vidimo nespremnost i nesposobnost zvanične Podgorice da se udalji od politike slijepog praćenja takve destruktivne linije na štetu međunarodne bezbjednosti i saradnje, ali i sopstvenih nacionalnih interesa – rekla je Zaharova. Ona je navela da je protjerivanje ruskog diplomate iz Crne Gore neosnovano i bez logike i da Moskva ostavlja za sobom pravo na odgovor. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore proglasilo je jednog diplomatu Ambasade Ruske Federacije akreditovanog u Crnoj Gori za personu non grata, zbog aktivnosti koje su u suprotnosti sa članom 9 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Formalna nota o ovoj odluci, u kojoj je naveden rok od sedam dana za napuštanje teritorije Crne Gore, uručena je 12. avgusta ambasadoru Ruske Federacije Vladislavu Maslenikovu. Iz MVP-a nije navedeno o kojem diplomati je Ministarstvoriječ. vanjskih poslova je tokom ove godine proglasilo pet ruskih diplomata u Crnoj Gori za nepoželjne osobe, a među njima je u martu bio i Viktor Antipin, obavještajac Spoljne obavještajne službe Rusije, koji se sastajao sa nekadašnjim potpredsjednikom Skupštine Strahinjom Bulajićem R. P.
Popa još u februaru tražila obustavu Marija Zaharova.
Međutim, proOana Kristina Popa – Preko dvije Dritan AbazovićZdravko Krivokapić
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da brojni političari iz susjednih država, misleći na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, žele da na teritorijama svojih država bude što manje Srba. -Svi oni bi željeli svoje teritorije sa što manje Srba. Kažu u Prištini neće novu Republiku Srpsku. A šta hoćete da se odvojite, a nećete novu RS? Tako i u Crnoj Gori, gdje je ogroman procenat Srba – rekao je Vučić u intervjuu za TV Prva. Zbog činjenice da u Crnoj Gori postoji veliki procenat Srba, srpski predjednik je posebno čestitao predsjedniku Vlade
6 Neđelja, 14. avgust 2022.Politika
Crne Gore Dritanu Abazoviću na potpisivanju ugovora sa Crkvom Srbije. -Zato svaka čast Abazoviću koji je potpisao „temeljni ugovor“ – konstatovao je Vučić. Povodom tragedije na Cetinju, srpski predsjednik je izjavio saučešće porodicama stradalih, svim građanima Crne Gore kao i predsjedniku države Milu Đukanoviću i premijeru Dritanu Abazoviću. -Želim da izjavim saučešće svim građanima Crne Gore a posebno porodicama stradalih. Upućujem saučešće i predsjedniku Milu Đukanoviću i premijeru Dritanu Abazoviću – kazao je Vučić. R. P.
Za vrijeme Krivokapićeve vlade građanima Rusije je dato čak 257 pasoša, NR Kine 47, Libana 26, Egipta 14, Pakistana 12, Turkmenistana devet, Ukrajine šest, Kazahstana šest, Kraljevine Saudijske Arabije pet, SAD, Indije, Vijetnama, Turske, Južnoafričke Republike po četiri, Bjelorusije i Hong Konga po tri i Irana jedan pasoš. PODACI U periodu od 7. decembra 2020. do 15. februara 2022. godine preko programa ekonomskog državljanstva, koji je usvojila vlada Zdravka Krivokapića, država je inkasirala više od 73 miliona eura. Od tog iznosa, dvije trećine, odnosno više od 50 miliona uložili su građani Rusije. U non-pejperu Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 se podsjeća da je u decembru 2021. godine Crna Gora produžila program ekonomskog državljanstva do kraja 2022, suprotno preporukama iz Izvještaja o Crnoj Gori za 2021. i iz Četvrtog izvještaja Mehanizma za suspenziju viza. U izvještaju Mehanizma za suspenziju viza, Evropska komisija je preporučila Crnoj Gori da što prije ukine šemu državljanstva u zamjenu za inVlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici 30. decembra 2021. donijela odluku da će biti produžen ,,Program za sticanje državljanstva posredstvom investicija“ za još godinu, odnosno do kraja 2022. godine. Evropski parlament je na sjednici od 9. marta 2022. godine usvojio Rezoluciju o zakonodavnoj inicijativi u kojoj poziva Evropsku komisiju da do kraja mandata podnese prijedlog mjera koje će imati za cilj postepeno ukidanje ,,zlatnih pasoša“ i regulisanja sticanja boravišta ulaganjem. Evropski parlament, između ostalog, traži da se pravilima EU doprinese borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca, korupcije i utaje poreza, uključujući: stroge provjere podobnosti - provjere članova porodice podnosilaca zahtjeva i izvora finansijskih sredstava. Nenad ZEČEVIĆ
PODGORICA – Premijer Dritan Abazović u periodu od 28. aprila do 1. jula dostavio je Ministarstvu unutrašnjih poslova 325 prijedloga za prijem u crnogorsko državljanstvo, a u skladu sa programom zovanje.Centradržavljanstva,ekonomskogpodacisuzagrađanskoobra-
PODGORICA - Odluka Crne Gore da protjera jednog ruskog diplomatu predstavlja nespremnost i nesposobnost zvanične Podgorice da se udalji od politike slijepog praćenja destruktivne linije Zapada, izjavila je portparolka ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova. Zaharova ističe da to „slijepo praćenje zapadne politike“ ide na štetu međunarodne bezbjednosti i saradnje, ali i sopstvenih nacionalnih interesa.
IZA KULISA: Aktuelna vlada nastavila istu praksu kao i stara u podjeli ekonomskih državljanstava, zabadajući ,,prst u oko“ Evropskoj komisiji Manjinska vlada predložila više počasnih državljanstava od Krivokapićevog kabineta
Prijedlozi Abazovića išli su uprkos nekoliko eksplicitnih upozorenja iz Evropske komisije koji su oštro kritikovali vlast u Crnoj Gori da prekine tu praksu. Tako je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj 14. jula u Podgorici direktno kazao da ,,EU od Crne Gore očekuje da ukine program ekonomskog državljanstva i uskladi viznu politiku sa politikom EU“ Ministarstvo inostranih poslova Rusije reagovalo na odluku crnogorskog MVP-a da ruskog diplomatu proglasi personom non grata Zaharova: Crna Gora samo slijepo prati Zapad Pohvale iz Beograda za predsjednika Vlade Crne Gore Vučić: Svaka čast Abazoviću na potpisivanju „temeljnog ugovora“
7Neđelja, 14. avgust 2022. Politika
POBJEDA: Koliku grešku je premijer Crne Gore Dritan Abazović napravio načinom na koji je potpisao ugovor sa SPC, kako će se to odraziti na njegove birače?
„Temeljni ugovor“ biće poništen kada Crna Gora dobije jasnu suverenističku i građansku vladu, što će se desiti nakon sljedećih izbora. I nije uopšte poenta u potpisivanju ugovora, već u tome što je Abazović od Vučića, a samim tim i od Moskve, dobio nalog da po svaku cijenu destabilizuje Crnu Goru – kaže Dinko Gruhonjić - Možemo sada kritikovati međunarodnu zajednicu zbog njihovog sljepila, kada su u pitanju i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, prije svega. Ali mislim da to nije naročito produktivno. Mislim da bi suverenističkim snagama u Crnoj Gori bilo daleko bolje da nauče iz grešaka iz prošlosti, kada se premalo pažnje posvećivalo lobiranju u ključnim zapadnim političkim centrima – kazao je Dinko Gruhonjić A druga strana, dodao je, naročito ova okupljena oko koncerna Vijesti i pojedinih nevladinih organizacija - mora im se to priznati - odradila je veliki posao u toj diplomatiji iz sjenke. Rezultat je jedan prilično površan i banalan pristup Zapada složenim problemima Crne Gore. Dakle, nema ništa od gnijeva i bijesa, iako razloga za to ima i previše, potreban je uporan rad, diplomatski i građanski aktivizam. Mislim da sada svjedočimo i jednom i drugom i to je put kojim suverenistička i građanska Crna Gora treba da nastavi da ide. Rezultati su već vidljivi – kaže Gruhonjić.
PODGORICA – Kao što kaže poslovica: ako nešto izgleda kao patka, hoda i oglašava se kao patka, onda mora da je –patka! Odnosno, primijenjeno na Abazovića i na „Građanski“ pokret Ura:- ako je neko ušao u koaliciju sa četnicima i teroristima, ako neko podržava rasturanje države Crne Gore, ako neko izvršava Putinova, Vučićeva i Porfirijeva naređenja, onda mora da je neprijatelj svoje države Crne Gore - kaže u intervjuu Pobjedi dr Dinko Gruhonjić, novinar, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
GRUHONJIĆ: Zato što, koliko je meni poznato, niko nikada u istoriji civilizacije to nije učinio sam od sebe, nijedno društvo, uz časne izuzetke, poput građanskih pokreta koji su postojali u mnogim društvima koja su se suočavala sa sličnim užasima iz prošlosti kao i mi. Često se Njemačka, da budemo precizniji – Zapadna Njemačka, navodi kao svijetli primjer suočavanja sa prošlošću, ali to je nažalost izromansirana priča. Zapadna Njemačka se jeste suočila sa prošlošću, ali uz ogroman pritisak i insistiranje sila pobjednica, zahvaljujući kojima je potekao proces denacifkacije i njemačko društvo smoglo snage da porodi jednog Branta. A djeca i unuci da počnu pitati tate i djedove: ,,A šta si ti radio tokom Dobrorata?“steprimijetili da su predstavnici civilnog sektora bezbroj puta ukazivali da je neophodno suočavanje sa prošlošću. Međutim, oni nijesu samo ukazivali, već su radili i rade i dan-danas vrlo konkretne stvari na dokumentovanju prošlosti, masovnih ratnih zločina, na popisu žrtava ratova. Dakle, svi dokumenti su tu, ništa nije nepoznato, jugoslovenski ratovi su vjerovatno najdokumentovaniji ratovi u istoriji ratovanja. Temelj je postavljen, nedostaje politička volja, jer su dokumenti i činjenice eksploziv u temelje nacionalističkih ideologija. Nažalost, naročito u Srbiji, glas antiratnog i antinacionalističkog dijela civilnog sektora se ne čuje, a i kada se čuje, oni su stigmatizovani kao nekakvi ,,izdajnici“, što je recept koji je patentirao još Miloševićev režim. Tako da se nalazimo u paradoksalnoj situaciji da su danas u Srbiji ,,patriote“ oni koji su tokom svojih političkih, medijskih i intelektualnih karijera učinili sve da raspire a zatim i dodaju benzina na ratni požar, dakle oni koji su, na ovaj ili onaj način, odgovorni za tragedije miliona jugoslovenskih građana, a ,,izdajnici“ su oni koji se nikada nijesu mirili sa zločinom i koji su uvijek i dosljedno bili protiv rata i velikosrpske nacionalističke politike. Riječ je, dakle, o društvu koje je potpuno pervertirano i nakrivo nasađeno, u kojem - nažalost - mlade generacije rastu već decenijama na lažima i istorijskim falsifikatima državne propagande, u kojem su zločinci heroji, a pravi heroji - izdajnici. Tako da, objektivno, nema tu previše razloga za optimizam, prije će biti da prisustvujemo jednom procesu truljenja društva, koje može da potraje unedogled. E, sad, to je možda i zaslužena i najgora zamisliva kazna za sva zla koja je politika zvaničnog Beograda nanijela susjednim državama i sopstvenim građanima. Pakao nije na nebu, nego na zemlji, a Srbija je pravi primjer za to. A opet, stvari se mogu posmatrati i drugačije: nikada mase nijesu mijenjale svijet nabolje, dovoljna je kritična grupa odlučnih, hrabrih, pametnih i istrajnih ljudi koja će prepoznati istorijski trenutak da preduzme akciju i uvjeri ljude u ono što je očigledno: nemojte uporno glasati za one koji žive od vaše propasti! Crna Gora ima tu malu ali odlučnu kritičnu grupu ljudi, za Srbiju nijesam siguran. Violeta CVEJIĆ
Banalan pristup Zapada Crnoj Gori
INTERVJU: Dr Dinko Gruhonjić, novinar, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom
UraAbazovićSaduisuzavršilisapolitičkimkarijerama
GRUHONJIĆ : Što se njega tiče, Abazović nije napravio grešku, već je uradio ono što mu je, kao Vučićevoj i Porfirijevoj marioneti, bilo naređeno da Meneučini.od svega najviše čudi zašto se ljudi još uvek čude Abazovićevim potezima? Da li su Abazović i tzv. Građanski pokret Ura poslije izbora ušli u koaliciju, ne samo sa pročetničkim partijama, već i sa organizacijom koja je bila optužena za terorizam, Demokratskim frontom, sa istim onim ljudima koji su učestvovali u pokušaju državnog udara 2016. godine? Jesu. Jesu li Abazović i Ura tu vladu formirali odlazeći na sastanke sa pokojnim Amfilohijem po manastirima? Jesu. Jesu li Abazović i Ura podržavali najsramotniju vladu Crne Gore u njenoj istoriji, onu vladu onog Zdravka Krivokapića? Jesu. Je li Abazović bio koordinator službi bezbjednosti u vrijeme kada su na nas bacali suzavac na Cetinju da bi se izvršio helikopterski desant i ,,ustoličio“ Joanikije? Jeste. Jesu li Abazović i Ura ćutke gledali što, na primjer, radi Vesna Bratić, ,,žena-četnik“, notorna ministarka kulture, obrazovanja i još koječega? Jesu. I tako dalje, nema ovdje dovoljno mjesta da se nabroje sva njihova neApočinstva.kakoćese odraziti na njegove birače? Pa siguran sam da su njegovi birači, od kojih je većina 2020. godine povjerovala da je Ura nekakva nova inkarnacija slavnog Liberalnog saveza iz prve polovine devedesetih godina 20. vijeka koji je sačuvao obraz Crne Gore, već dan ili dva poslije izbora shvatili da su ih Abazović, Ura, koncern Vijesti i ,,nevladine“ organizacije od kojh sada mnoge pokušavaju da ,,operu“ svoju sramnu ulogu iz tog perioda, jednostavno – nasankali! Tako da u tom korpusu biračkog tijela oni više nemaju što da traže. Jedino što mogu jeste da se sada uhvate u koštac sa svojim pročetničkim partnerima i da se bore za glasove onih koji Crnu Goru vide, poput ,,opozicione nade“ Boška Obradovića iz Srbije, kao južnu srbijansku provinciju i ,,srpsku Spartu“. Plus da im se, uz pomoć rusko-srpskog novca i tajnih službi, upumpa novac za kupovinu glasova birača koji su skloni korupciji. Ali, najizvjesnije je da su i Abazović i Ura završili sa svojim političkim karijerama. No, neke od njih ni to naročito ne zabrinjava. Vidjećemo ko je od njih za sebe obezbijedio neki rezervni položaj, u nekom Londonu ili Beogradu. POBJEDA: Zašto međunarodna zajednica nije reagovala, budući da je Crna Gora nakon potpisivanja „temeljnog ugovora“ ušla u političku nestabilnost? Zašto problemi koje izaziva SPC ne interesuju Zapad s obzirom na to da Crkva svojim djelovanjem, koje izlazi iz sfere vjere, destabilizuje društvo u cjelini? GRUHONJIĆ: Mislim da mi često precjenjujemo mudrost ,,međunarodne zajednice“, previše se oslanjajući na njih a premalo na nas. Ali isto tako mislim da se stvari polako mijenjaju. Svjedočimo sada da se u pojedinim evropskim i američkim važnim političkim dokumentima spominje maligna uloga Crkve Srbije u regionu. Vidimo i da inicijativa ,,Otvoreni Balkan“, to kukavičje jaje velike Srbije, takođe drastično gubi na popularnosti na Zapadu. Jasno je da će i iz Vašingtona i iz Brisela biti podržane samo one inicijative koje su kompatibilne sa EU. ,,Otvoreni Balkan“ to nije, Berlinski proces jeste. To je sjajna vijest za Crnu Goru, kojoj je iz Brisela praktično otvoreno poručeno da je njen ulazak u EU moguć za dvije, najdalje tri godine. I to je zapravo razlog, da se vratimo na Abazovića, zašto je tako požurio da potpiše „temeljni ugovor“ sa Crkvom Srbije. Taj ugovor će svakako biti poništen kada Crna Gora dobije jasnu suverenističku i građansku vladu, što će se desiti nakon sljedećih izbora. I nije uopšte poenta u potpisivanju ugovora, već u tome što je Abazović od Vučića a samim tim i od Moskve dobio nalog da po svaku cijenu destabilizuje Crnu Goru. POBJEDA: Da li je „temeljni ugovor“ uvod u ,,tjeranje“ Crne Gore da pristupi ,,Otvorenom Balkanu“? GRUHONJIĆ : Abazović je svakako namjeravao da Crnu Goru ,,ugura“ u ,,Otvoreni Balkan“ iz razloga koje sam naveo, dakle sa ciljem udaljavanja Crne Gore od EU i destabilizacije države, ali je to priča koja pripada prošlosti. Dakle, jedan elemenat destabilizacije Crne Gore je polako ali sigurno stavljen ad acta, na veliku žalost Beograda i Moskve. POBJEDA: Svakog ljeta region „kuva“ od ostrašćenosti, nacionalizma, prijetnji... zbog obilježavanja godišnjica zločina nad civilima (Srebrenica, Knin... Srbi vazda pronalaze svoje nove žrtve). Predstavnici NVO su bezbroj puta ukazivali da je neophodno suočavanje sa prošlošću. Zašto nijesmo u stanju to da učinimo da bi buduće generacije bile rasterećene mračne prošlosti i imale normalan život?
Ura su završili je Beogradaacta,aliCrnenatDakle,kojadržave,EUjavanjadaklezlogavoreniGorunamjeravaosvakakodaCrnu,,ugura“u,,Ot-Balkan“izra-kojesamnaveo,saciljemudal-CrneGoreodidestabilizacijealijetopričapripadaprošlosti.jedaneleme-destabilizacijeGorejepolakosigurnostavljenadnavelikužalostiMoskve
Dinko Gruhonjić Abazović
Planinski turizam sve popularniji, Prokletije omiljena destinacija
Posjetioci su dominantno planinari i ljubitelji planinskog pješačenja - oni koji hoće da idu tamo gdje ljudska ruka nije imala upliva, u predjele netaknute prirode i na prokletijske vrhove - zainteresovani za informacije o planinama, planinarskim stazama i stazama za pješačenje i u potražnji za mapama Prokletija – kazao je Redžepagić Braća Đonbaljaj
Hotel u centru i eko katun ,,Rosi“ u gusinjskom selu Vusanju već je rezervisan za cijelu sezonu. Porodični biznis Đonbaljaja bilježi pozitivne rezultate ove godine
U plavskom dijelu Nacionalnog parka ,,Prokletije“ ističu se Zo na Bogićevice, Zona Kofiljaće, Staračko-zavojska zona. - Zona Bogićevice je posebno poznata i posebno atraktivna jer taj predio je čak pola godi ne prekriven snijegom, te se u tom dijelu može skijati od no vembra do kraja maja! Kada svi skijaški centri u Crnoj Gori i regionu ostanu bez snijega, na Bogićevici se može skijati – na vodi naš sagovornik. Da je ove godine ekspanzija tu rista i u plavskom kraju potvr dio nam je predsjednik Opštine Plav Nihad Canović. Smatra da je to rezultat brojnih manifesta cija i promocija koje su organi zovali ove godine, ali i toga što je u svijetu sve popularniji pla ninski turizam i zdrava sredina kojom obiluju. BrojnI programI - Sezona počinje već svake godi ne u maju, planinarskim poho dom, i ove godine imamo veo ma dobru sezonu koja će možda biti i bolja od rekordne 2019. go dine. U Plavu je aktuelna mani festacija ,,Dani borovnice“ kao i drugi programi od sportskih do kulturnih, promocija rukotvo rina… kojima želimo da ople menimo ovaj prostor - poručuje -Canović.Štosetiče infrastrukture ra dimo puteve, kako bi turisti što lakše dolazili do katuna i drugih smještajnih kapaciteta – kaže OnCanović.napominje da su se mještani ove godine, uplašeni najavlje nim nedostatkom hrane zbog rata u Ukrajini, ,,latili“ poljo privrede tako da imaju sve više domaćih proizvoda. Sve što se proizvede to se i proda. Poznat je, kaže, plavski sir i kajmak, a 25 eura po kilogramu kajmaka go vori o kvalitetu ovog proizvoda. - Ono što je nama primarno je turistička ponuda kao i da sve ono što turisti traže sami pro izvedemo. Trenutno je svjet ski trend da se sve više ide na planine radi odmora i kvaliteta životne sredine nego na druge destinacije koje su ranije bile u trendu. Sreća u nesreći je da smo u graničnom dijelu i da nije urbana gradnja eskalira la. Uspjeli smo da sačuvamo bogatstvo koje možemo da ponudimo. Prostor još uvijek nije devastiran - naglasio je Ca Kaženović.da im u razvoju turizma nedostaju kvalitetni smještajni kapaciteti tj. hoteli i da pokuša vaju da animiraju dijasporu da Hotelulaže. na Plavskom jezeru je zapušten i urušen i sada tu ne mamo nijedan ugostiteljski Direktorobjekat.
Semir i Edin Neković Boban Redžepagić Pohodi na planinu Nihad Canović Irfan Radončić
8 Neđelja, 14. avgust 2022.Ekonomija
Turističke organiza cije Gusinje Irfan Radončić kazao je da još uvijek nemaju dovoljno podataka, ali da već je već sada poznato da je sezona najbolja do sada. - Čak je bolja od 2019. godine. Imali smo dosta manifestaci nova razvojna šansa: Plavsko-gusinjski kraj ove godine bilježi rekordnu turističku sezonu
PLAV/GUSINJE – Plavskogusinjski kraj ove godine bilježi rekordan broj turista. Planinarski turizam koji je sve popularniji u svijetu ove godine je u ekspanziji na Pro kletijama. Rezultati posjeta će se znati krajem avgusta, ali se već sada zna da je posjeta Nacionalnom parku ,,Pro kletije“ viša za 20 odsto nego cijele prošle godine. Intere santno je da je najveći broj posjetilaca iz stranih zemalja, dok je najmanje domaćih, ma da se otvaranjem novog puta preko Albanije bilježi pove ćana posjeta iz Podgorice i sa Primorja vikendom. Zbog svoje ljepote, nepristu pačnosti, bogatstva biodiverzi teta, Nacionalni park ,,Prokleti je“ postaje omiljena destinacija za sve veći broj turista. Zla ko lata je najveći vrh u Crnoj Go ri – 2.534 m. Cijela promjena u ugostiteljstvu Gusinja nastaje kada su istraživači jednog polj skog instituta utvrdili da je na Prokletijama najviši vrh u Croj Gori, a ne na Durmitoru. Tada kreću planinarske ture na Pro kletije. Otvaraju se nova etno sela i gostinske kuće. Mještani pokušavaju da pokrenu biznise i ostanu u svom kraju. Izazov planInarIma Samo ime planinskog vijenca Prokletije veoma je zanimljivo jer znači nešto ukleto/prokle to, a vjerovatno simbolizira ne dostupnost i strme vrhove koji predstavljaju velik izazov pla Centarninarima.za posjetioce u NP ,,Pro kletije“ vodi Boban Redžepa gić koji je stručni saradnik za odnose sa posjetiocima. Kaže za Pobjedu da im dolaze plani nari iz cijelog svijeta: Njemačke, Švajcarske, Rusije, Izraela, Polj ske, Austrije, Francuske, Češke, Belgije, Mađarske, Ukrajine, In dije, Novog Zelanda, Engleske, Bugarske, Slovenije, Makedoni je, Hrvatske, Srbije, Kosova... - U strukturi ukupnih posje ta ovom centru, najviše njih ostvarili su gosti iz stranih ze malja (najviše Njemačka), dok je najmanje domaćih – kazao je Međutim,Redžepagić.napominje da je do maćih gostiju znatno više nego ranijih godina, najviše zbog novog graničnog prelaza preko Albanije, koji je znatno skratio put Podgorica- Gusinje. - Posjetioci su dominantno planinari i ljubitelji planinskog pješačenja - oni koji hoće da idu tamo gdje ljudska ruka nije ima la upliva, u predjele netaknute prirode i na prokletijske vrhove - zainteresovani za informacije o planinama, planinarskim sta zama i stazama za pješačenje, i u potražnji za mapama Prokle tija – kazao je Redžepagić. Kako ističe naš sagovornik, koji je i iskusni turistički vodič, pri rodne ljepote NP ,,Prokletije“ su potencijal koji se tek može turistički valorizovati. - Ovaj kraj je posebno pogodan za razvoj aktivnog turizma, a to se najviše odnosi na plani narenje, sportski ribolov i bici klizam. Veliki broj planinskih vrhova i markirane i biciklistič ke staze, dobra su osnova da se u njihovoj neposrednoj blizini razvije seoski, odnosno, katun ski turizam. Izgradnja novih smještajnih kapaciteta ili sana cija već postojećih (obnavljanje starih kamenih kuća i kula), sa ponudom domaće hrane, uz nove turističke proizvode i po nudu, značajno bi dopunile i unaprijedile turističku ponudu parka – ističe Redžepagić. Posebno naglašava da NP ,,Pro kletije“ mora ostati zaštićeno područje u kojem se aktivnosti sprovode u skladu sa strogim pravilima koja važe za nacio nalne parkove. - Priroda ovog kraja je nešto na što treba da budemo ponosni pred velikim brojem planinara koji obilaze ove krajeve – kazao je Redžepagić.
ja. Naša krovna manifestacija ,,Gusinjsko ljeto“ gdje imamo pješačke, biciklističke ture, kulturne događaje dala je re zultate. Gro tih aktivnosti orga nizujemo kada je tu dijaspora otprilike do 5. avgusta. U sarad nji sa TO Plav smo prvi put or ganizovali triatlon, međunarno takmičenje, a sada se organizu je i skajraning koji nam je doveo 300 takmičara iz 23 zemlje Prošle godine nijesu mogli biti smješteni u Gusinju, nego je dio njih bio u Plavu. Svi odsjedaju tri dana u prosjeku – kazao je NavodiRadončić.da se polako turisti vra ćaju planini. Uglavnom, oni koji jednom dođu vrate se iduće go dine Aktivni odmor - Turisti su fascinirani prirod nim ljepotama Prokletija koje nude aktivni odmor kao rijetko gdje – kaže Radončić. U Gusinju je razvijen i kultur ni turizam. Mnogo što imaju u ponudi. Tako, kako kaže Radon čić, imaju ,,ulicu vjera“ gdje su pravoslavna, katolička crkva i Razvojudžamija.turizma svakako je do prinio i novi put preko Albanije, pa i veći broj domaćih turista vikendom koji po prvi put po sjećuju ovaj kraj. - Vikendom imamo 30 odsto vi še turista nego prethodnih go dina – kaže Radončić. Po njegovim riječima zimi je manje turista, ali bi ih bilo mno go više da imaju razvijeniju in frastrukturu, skijališta... - Stalno smo u pregovorima sa dijasporom da putem privatno javnih partnerstava poboljšamo infrastrukturu - napominje Ra Mnogidončić. od mještana su ,,trbu hom za kruhom“ odlazili u in ostranstvo. Svojim novcem pomažu ovaj kraj, a neki od njih i Takoinvestiraju.braćaSemir i Edin Neko vić iako su rođeni u Podgorici nijesu htjeli da dozvole da nji hova đedovina propadne. Bave se ugostiteljstvom u Sloveniji i novcem koji tamo zarade ob navljaju porodičnu kulu, a ove godine su počeli sa izdavanjem Kulaapartmana.Nekovića, ugostiteljsko - smještajni objekat u centru Gusinja, od 1. avgusta je primila prve goste na noćenje. - Svoj novac, zarađen u Slo veniji, uložemo u svoj rodni kraj. Ljubav prema Crnoj Gori i rodnom kraju nas je vratila. Obnovili smo svoju kulu, kuću gdje su nam se preci rađali i na tom mjestu napravili apartma ne. Naša babovina, stara kula je propadala… Volimo da dođemo u zavičaj, jer volimo Gusinje i Crnu Goru – priča Samir. Sa bratom je počeo da ulaže od 2009. godine. - Prije smo imali svadbarsku salu, restoran sa ,,živom“ muzi kom, a sada smo to pretvorili u prenoćišta. I od ovog ljeta ćemo da radimo cijele godine. Prava sezona, što se tiče turizma, tek treba da dođe. Za planinarenje turista ima i u septembru i ok tobaru čak i do kraja novembra ako bude lijepog vremena – ka že Neković. rAdnA snAgA Tvrdi da je teško naći radnu snagu u Gusinju i da su morali da dovedu svoje iz Slovenije. - Ljudi iz naših krajeva su slabi radnici u Crnoj Gori, a kada odu u inostranstvo najbolji su. Ne da hvalim Crnogorce, ali fakat je da smo inteligentan narod, i da se svuda snađemo. Ja sam od 17 godina otišao u Sloveniju, odmah našao posao. Sada držim noćni klub u Sloveniji i kada do đe omladina iz Crne Gore ja im pomažem da ,,se snađu“ – kazao je Semir, koji se nada da bolji da ni za Gusinje tek dolaze. Takođe smatra da treba suzbiti sivu ekonomiju, jer je u Slove niji naučio da se zakon mora -poštovati.Dobroje da se konačno radi po zakonu i da se plaća porez, jer se tako radi u svim uređenim drža vama. Ja sam tako naučio. Ako ne daješ državi ne možeš od nje ni da tražiš – poručuje Semir. On je ubijeđen da, ako se siva ekonomija u Crnoj Gori ne sredi brzo, ne možemo naprijed. Njegov brat Edin se takođe na da boljitku samo narod ovdje treba da se bavi manje politi kom a više da radi. - Nadam se da će se stvari sada resetovati, mora izaći nabolje. Osjećam da će napredak doći. Mi smo mala država sa velikim bogatstvom. Na putu prema Evropi idemo vrlo brzo i mo žemo dostići evropski prosjek standarda. Samo da se sredi ma lo ova politička situacija i time ćemo srediti ekonomsku, pa ćemo biti i kulturno jaki. Ljudi treba manje da se bave politi kom – kaže Edin. Navodi da u Sloveniji rijetko ko zna ko im je predsjednik i što izjavljuje, a mnogi ne gledaju dnevnik samo ih interesuje me teorologija i gdje će da putuju. - Krivi smo svi, na kraju kraje va, jer u drugu državu radimo po dva posla, a ovdje nećemo. Moramo imati cilj i pravac i vrlo brzo će uspjeh doći – tvrdi Edin. Po njegovim riječima treba ula gati u sjever koji je zadnjih godi na zapostavljen. - K limatski uslovi na sjeveru daju široku lepezu poslova. Samo da razvijamo turizam i proizvodnju zdrave hrane - ni šta više, jer je borba u svijetu za zdravom hranom i nije je teško prodati – zaključuje Edin. Hotel u centru i eko katun ,,Ro si“ u gusinjskom selu Vusanju već je rezervisan za cijelu sezo nu. Porodični biznis Đonbaljaja bilježi pozitivne rezultate ove godine. Getoar, Edon i Man Đonba ljaj zajedno sa majkom i ocem razvijaju posao zadnjih godina i kažu da evo godine sezona naj Njihobolja.v hotel je bio prvi u Gu sinju koji su otvorili kada je proglašena nezavisnost naše države 2016. godine. Tada su njihovim roditeljima govorili da su ludi, jer je bilo nezamisli vo da turisti dolaze u Gusinje. - U početku nije baš išlo dobro – kaže Ed o n, ali su znali da je ovdje potencijal jer imamo pre divnu Najvišeprirodu.dolaze strance, doma ćih gostiju skoro da i nemaju. - Volimo kada se neko iz Pod gorice ili sa Primorja interesuje za Gusinje – kaže Edon koji na glašava da su im jedini problem -radnici.Svinaši mladi sugrađani teže da odu u inostranstvo jer većina ima rođake u dijaspori – kaže Edon koji je sa braćom odlučio da ostane iako je sve bilo spre mno da 2001. godine idu za NAmeriku.ekajuse, ostali su u rodnom Gusinju i uspješno se bave tu -rizmom.Svejepočelo kada smo reno virali kuću na katunu u Vusanju koja je stara 270 godina i u ko joj su podignuta 54 člana naše porodice. Samo smo zamijenili prozore i unutra uredili. Spolja ništa nijesmo dirali, jer je ka men dobro bio očuvan – kaže Edon i dodaje da je u Prokletija ma počelo zadnjih godina ,,lu dilo“ za planinama. Vidjeli su kampere koji su spa vali u podnožju planine i tu su uočili priliku za otvaranje etno sela. Njihov katun ima 15 bun galova i pet soba u kući. Unutra su opremili i ,,tradicionalnu sobu“ kako bi se posjetioci upo znali i sa kulturom i tradicijom ovog kraja. Cijeli katun - hotel je dobio ime po drugom po veli čini vrhu Rosi na Prokletijama. A u katunu samo domaća hrana, a planinari oduševljeni. Kaže da turisti najviše vole da probaju jagnjetinu, kačamak i ljećenik –hrskavi delikates koji prave sa mo u ovom kraju, a podsjeća na tanku proju sa zeljem i sirom. nada kovAČEviĆ Foto: d. mALidžAn
destinacijapopularniji,
Plavsko jezero bez ugostiteljstkih
Kako nam priča Boban Redžepagić Horolačko jezero (poznato i kao Abdijino) smješteno je na 2.054 mnv pod vrhom Maja Horolac (2.199 mnv), na teritoriji opštine Plav u Nacionalnom parku ,,Prokletije“. - Ovo jezero je, od svih jezera u Crnoj Gori, na najvećoj nad morskoj visini. Dužina mu je oko 50, a širina 40 m. Najveća dubina je četiri metra. Njegova okolina je krševita i teško pristupačna i nikad ne presušuje, što je manje poznato našem narodu – kaže Redžepagić. Horolačko jezero je na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori
9Neđelja, 14. avgust 2022. Ekonomija
Ali - pašini izvori Ali-pašini izvori, koji su na kilometar od Gusi nja, jedno su od najvećih kraških vrela. Voda izvire iz zemlje na površini od više stotina metara kvadratnih. Posljednjih godina niko ne vodi brigu o ovom kraju. Nekada jedini resto ran na sjeveru sada je zapušten i oronuo. Naj više to pogađa Gusinjane koji se tog mjesta sjećaju u punom sjaju.
objekataObnovljena đedovina, Kula Nekovića
Ali–pašini izvori čekaju bolja vremena Na području Nacionalnog parka ,,Prokletije“ postoje značajni resursi samonikle šumske borovnice i drugih šumskih plodo va. Prema nekim ranijim ispitivanjima, borovnica u ovom kraju je specifičnog sastava i izuzetnog kvaliteta. Procijenjeni rod je između 500 i 800 tona godišnje. Područje je bogato i drugim vrstama šumskih plodova (gljive, jagode, ogrozd, malina, kupi na, divlje voćke i dr), kao i brojnim vrstama ljekovitog bilja. Borovnice rodi i do 800 tona
SAPOGLEDSTRANE
Iako je u Srbiju od 1945. godine na ovamo ušlo na stotine hiljada Srba sa Zapadnog Balkana, broja im se ne zna, svi idu na otpad maternje kulture. To i jeste konačni ishod srbijanske nacionalističke politike, auto-destrukcija srpstva. Što si veći Srbijanac, manji si Srbin! Piše: dr Dragan VESELINOV
Svi smo Srbi – Srbijanci
10 Neđelja, 14. avgust 2022.Stav
Svi smo Srbi? Ne, nismo svi Srbi kao što su oni okupljeni na bini državno-crkvene na cionalističke parade 4. avgu sta, 2022. godine, u Novom Sadu. Oni su okupljenom izbeglom narodu pod hrvat skom „Olujom“ 1995. godine poručili na Trgu Svetozara Miletića da će ponovo oti ći po nove ,,oluje“ i da neće odustati od tragične auto-de strukcije srpskog naroda . Svetozara Miletića nisu pi tali za mišljenje šta da izgovo re kod njegovog spomenika. A on je svojevremeno neu morno ponavljao ovo: „Mi smo Srbi, ali i građani smo“, zahtevajući demokratsku dr žavu i nacionalnu ravnoprav nost. I nikada nije rekao da su protivnici Srba nacionalni Crnogorci, Hrvati, bosanski Muslimani, Makedonci i dru gi KadaSloveni.jeosnovao „Družinu za ujedinjenje i oslobođenje srpsko“ na Cetinju tražio je oslobođenje naših naroda od Austrije i Mađarske uz podrš ku crnogorskih Petrovića, a ne rat sa slovenskom braćom. Oduševljavao se svesloven stvom, bio je panslavista od fakultetskih dana na evange lističkom liceju u Bratislavi i zbog toga je sebi dao nadimak Sveslav. I bio je i veliki srpski humanista nasleđujući rodi teljsku odluku da mu kršteno jevrejsko ime Avram zamene sa slovenskim Svetozar . Miletić je umro 1901. godi ne u Vršcu, sahranjen je u Novom Sadu uz grdnu prat nju naroda, da isprate svog najmlađeg gradonačelnika i velikog Srbina kome je Zmaj Jovan Jovanović klicao i go vorio majkama „ diž’te decu iz kolevke da ga vide i zapam te“. A pančevački prota, Vasa Živković, lični Miletićev se kretar, veliki liričar i tragičar zbog neuzvraćene ljubavi, ispevao mu je stihove u pe smi „Orao klikće sa visine“ poznatije kao „Slava, slava Srbinu – Svetozare Miletiću“ gde mu obećava da se on zbog svog glasa ništa ne brine jer ti: „ sivi tiću, mi smo s tobom Svetozare Miletiću, kad izve sni šalaj ( povik- prim. D.V.) kucne čas, zovi samo , evo nas!“ I sigurno ste čuli za nje govu pesmu gde je tugovao: „ Kada tebe ljubit ne smem , drugu ljubit neću ja...“ I znate za njegovu „Rado Srbin ide u vojnike“ . A da li znate ko je prognao Svetozara Miletića iz sop stvene pesme? Kazaćemo vam: Karađorđević Alek sandar, posle ujedinjenja u Jugoslaviju 1918. godine. U beogradskim kafanama se banatska pesma o Miletiću peva ovim falsifikatom: „… sivi tiću, Aleksandre Kara đorđeviću…“ A u trećoj strofi koja glasi „…Svetozare, srp ski sine, ti si dika sviju nas…“, ubaciše srbijanski falsifikato ri: „..Aleksandre, srpski sine, ti si dika sviju nas …“ Tako je počela srbijanska preinaka svesrpske i sveslo venske ljubavi vojvođanskih i drugih Srba i razvio se u pa rolu: „ Svi smo Srbi – Srbijanci su gazde“ . Ne, mi nismo ti Srbi kao što su predsednik Republike Sr bije, predsednik Republike Srpske i patrijarh Porfirije Perić. Nismo isti, Bog nam pomogao da ne budemo . KO JE BORAC ZA SRPSKI JEZIK Da li ste primetili da na no vosadskom zboru 4. avgusta nije ni predsednik Republike Srbije niti patrijarh Porfirije Perić pozdravio narod sa ije kavskog područja njihovim narečjem? A obojici su preci u prvom kolenu ijekavskog go vora! Obojica su u kući očeva do juče govorila ijekavicom, ali kad su postali beograd sko-novosadski nacionalisti zaboravili su na nju iako osu đuju kulturnu propast svojih zemljaka u Hrvatskoj. Teše ih tako što im daju pri mer kako da i u Srbiji zabo rave na sopstveni jezik? Tako njihov miting za Srbe postaje miting protiv Srba. Da li ste primetili da je ijeka vica u Srbiji prognana iz škola i sa univerziteta, da je nema na državnom radiju i televi ziji, da je nema kod oficira u vojsci i policiji, da je nema u beogradskoj štampi i internet portalima, da je nema među crnogorskim akademici ma u SANU, da crnogorski i drugi pesnici i književnici sa zapadnih srpskih krajeva u Beogradu i Novom Sadu pišu isključivo ekavicom? Svi se klone srpske i crnogor ske ijekavice Vuka i Njegoša kao da su gubavi. Taj kulturni šovinizam i ta dekulturaliza cija Srba od samih Srba samo temeljno pomaže nesrpskim nacionalistima da nastave sa iskorenjivanjem već ionako iskorenjenog srpskog naroda na nekadašnjim staništima. I pri tome još neki visoki po litičari crnogorskog porekla u Novom Sadu i Beogradu javno preziru Ličane, Kordu naše, Banijce i Slavonce što odlaze na odmor u Hrvatsku, što odlaze da obiđu grobove predaka – pa tamo bar mogu sa njima da govore svojim maternjim jezikom! A tim političkim dostojnicima ne smeta da imaju po stan u No vom Sadu i u Budvi? Da li ste primetili da se srp ski i hrvatski nacionalisti isto ponašaju: srpski progone ijekavicu, a hrvatski ekavicu, srpski progone latinicu, a hr vatski ćirilicu? Ijekavskom narodu sa zapadnog jugoslo venskog prostora je zakonom zabranjeno u Srbiji da u Beo gradu opšti sa državnim usta novama na latinici iako je ona kulturno dobro zapadnog srpskog naroda kao i ćirilica. Mogu je službeno upotreblja vati jedino na teritoriji Voj vodine, ali ne zbog toga što je vojvođanska vlada opuno moćena da bolje razume Sr be sa zapada jugoslovenskog prostora od Beograda, i ne zato što je i predsednik voj vođanske vlade Crnogorac i što je i gradonačelnik Novog Sada Crnogorac, već zato što u njoj Mađari, Rumuni i Slo vaci pišu latinicom. A sa nji ma oko njihovih prava nema Takorasprave.stižemo do ovoga: iako je u Srbiju od 1945. godine na ovamo ušlo na stotine hiljada Srba sa Zapadnog Balkana, broja im se ne zna, svi idu na otpad maternje kulture. To i jeste konačni ishod srbijan ske nacionalističke politike, auto-destrukcija srpstva. Što si veći Srbijanac, manji si Sr bin.
CRKVA, PATRIOTAJEZIČKI Možda se mi varamo kada govorimo da Srpska pravo slavna crkva i beogradski na cionalisti nisu borci za svena rodni srpski jezik? Mi tvrdimo da se oni bore da u javnoj upotrebi prevagne ekavica nad ijekavicom (i ikavicom na jadranskom pri morju i istočnoj planinskoj Srbiji), a da u liturgiji opstane mešavina slovenskog jezika iz doba Nemanjića u koju je posle 1726. godine unet stari ruski liturgijski jezik. Tim veštačkim jezikom ni je govorio niti danas govori nijedan slovenski narod. U obrednom govoru jedino su „Oče naš“ i „Zdravo Marijo“ od 80-ih godina prošlog ve ka u crkvenom kalendaru na savremenom srpskom jeziku. Cela liturgija je na je ziku koji ne razume nijedan Srbin u Vojvodini i Šumadi ji, Crnogorac, Bosanac, Sla vonac, Ličanin, Hercegovac, Kordunaš, Banijac, Dalma tinac, Vranjanac i drugi. Taj „jezik“ je u srpskoj vojvođan skoj građanskoj eliti nestao u drugoj polovini XIX veka po sle pobede narodnog jezika Obradovića, Mrkalja,Vuka, Radičevića , Zmaj Jove i drugih nad otporom Crkve predvođene Stratimirovi ćem i Hadžićevom , Mati com srpskom u Novom Sadu. Van Vojvodine ga je malo ko upotrebljavao. Na sreću. Sada ga jedino čuva Crkva i raspro strla ga je na celom području svog jugoslovenskog i inter kontinentalnog kanonskog Uprostora.XXIveku se pojačala ra sprava u Srpskoj pravoslav noj crkvi može li se liturgija sa veštačkog i nenarodnog jezika prebaciti na narodni. Ona je odavno tekla u odno sima tradicionalista i progre sista. Nije, za sada, poznata
Uporno odriču da se po stvaranju karađorđevićevske Jugoslavije 1918. godine i Srpske pravoslavne crkve 1920. godine nastavio proces učvršćavanja crnogorske nacionalnosti, da ona ne bi dovela do federalizacije Jugoslavije, do ponovnog osnivanja države Crne Gore i gubitka beogradske dominacije. Po srbijanskim nacionalistima, sve jugoslovenske nacije su stvorene do ujedinjenja 1918. godine i poslije njega nema novih nacija Milorad Dodik i Aleksandar Vučić nosioci agende ,srpskog sveta“
Srpska pravoslavna crkva neće preći na narodni jezik dokle god bude trajala velikosrpska osvajačka politika. Zašto? Zato što joj je potreban mit o „kontinuitetu“ sa Nemanjićima, prethodnim raškim i drugim „srpskim“ vladarima, kao i mit o osmovjekovnom neprekidnom trajanju ove crkve iako su svi ovi mitovi neistiniti. Ona ne smije da pristane da je nastala tek 1920. godine jer bi se onda izgubila tvrdnja da je ona „srpska“ još od XIII vijeka a dokaz toga joj je prastari liturgijski jezik, iako ni on nije bio srpski već slovenski u XIII vijeku. Sava nije govorio srpskim jezikom, već sveslovenskim. Crkva to narodu neće
Srbijanci su gazde
POSTOJI CRNOGORSKILI JEZIK Da, crnogorski jezik nacio nalno postoji iako je filološki to jedan jezik zajedno sa srp skim, hrvatskim i bošnjač Štokim.se nas tiče, mi nemamo ništa protiv toga i da svaka buduća nacionalna zajednica koja poželi da po sticanju po litičkog identiteta sa odgova rajućom zakonskom snagom svoj govor nazove svojim imenom. Upozoravamo vas ponovo, mi smo federalisti, kao što je to Crna Gora i bila u XIX veku, pre nego što ju je opseo srbijanski duh mla docrnogoraca iz Beograda. I mi nemamo ništa protiv to ga da se sutra jugoslovenski narodi dogovore da svoj za jednički jezik nazovu „naš jezik“ – jer ako je to pošlo za rukom Indonežanima da za zajednički jezik proglase malajski Bahaša jezik (bu kvalno „naš jezik“), sa preko 270 miliona stanovnika, bli zu hiljadu naroda i etničkih grupa sa stotinama različitih jezika, onda bi to bilo moguće i za mnogo manje zavađene Južne Slovene. Ali, neće to srpsko-crnogor ski nacionalisti u Beogradu .
MOGUĆA CRNOGORSKEPREDNOSTCRKVE
Nije nemoguće da se zbog po tvrde svog nacionalnog iden titeta i državne samostalno sti Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva odluči da prevede stare liturgijske tek stove na crnogorski jezik pre beogradske patrijaršije na Tusrpski.bijoj mogla pomoći i dr žava novcem iz budžeta jer ju je ionako registrovala kao nacionalnu. Time bi podigla svoj rivalitet sa beogradskom patrijaršijom na viši stepen i svakako povećala svoju pri vlačnost.
Beli narodi Australije i Novog Zelanda su etnički Englezi, ali su nacionalno Australijanci i Novozelan đani. Beli narodi Kanade su etnički Englezi i Fran cuzi, ali su nacionalno Kanađani. Narodi Azer bejdžana, Neučimohoćemo,sadavoggovštadastvo,sko,ko,jeretničkiNijeujeZatodržavudrugimcijiateniciiinteresaprecionalnapreEtničkaUzbecicionalnosuUzbekistanaTurkmenistana,iKazahstanaetničkiTurci,alisunaAzeri,Turkmeni,iKazaci.zajednicajenajkrvnosrodstvoanazajednicajenajpolitičkazajednicaistihuistometnosuiliumešanojetničkojzajedistihinteresa.Nekadsedvezajednicepoklapaju,nekadne,jerseuistojnaljudipodelepoklasnimiinteresimainastojeuzetisamozasebe.jenacijapokretna,onamodernodruštvenobićeisvakomjevekudrugačija.bitnodalisuCrnogorciSrbi–anisusamoto,jeunjimaogromnovlašarbanaško,latinsko,ilircincarskoidrugosvojvećjebitnoštaonimislesudanas.Nijetolikovažnojedjedrekaodajebionjedjed,važnijejeoddjedodjedatodami,kojismoživikažemoštasmoištaasvojudecudanadaionatakopostupe.poklapajuseistorijaibu one jesu, ali sijamski blizanci nisu . LUKAVSTVO NACIONALISTASRPSKIH
Srbijanskireći velikodržavni program je formiran sa Garašaninovim političkim nacrtom iz 1844. godine kada su Karađorđevići (Vasojevići) lansirali politiku Velike Srbije a nastavili je Obrenovići (Bratonožići). Tada Crnogorci još nijesu stvorili naciju i nacionalni program, jer su se tukli međusobno. Srbi nijesu. I zato su Srbijanci stekli prednost nad Crnogorcima.
preporuka sinodske Komi sije za liturgijska pitanja ove crkve, šta da se radi. Srpska pravoslavna crkva konzervi ra fantomski liturgijski jezik suprotno praksi svih evrop skih pravoslavnih crkava koje izvode liturgiju na svom narodnom jeziku. Po sebi se razume da ova teš koća sa jezikom nije lako reši va jer bi Patrijaršija u slučaju pobede progresista morala sve bogoslužbene spise ne sa mo da prevede na narodni je zik već bi ih i popovi morali učiti napamet i da odbace stari jezik kojim su se služili na krštenju, slavama, sahra nama, parastosima, osvešta vanju prostora, blagosiljanju topova, zastava i drugo. To zahteva novo učenje. No, sve su se pravoslavne crkve u to morale upustiti. Mi bismo rekli da Srpska pra voslavna crkva neće preći na narodni jezik dokle god bude trajala velikosrpska osvajač ka politika. Zašto? Zato što joj je potreban mit o „kon tinuitetu“ sa Nemanjićima, prethodnim raškim i drugim „srpskim“ vladarima, kao i mit o osmovekovnom nepre kidnom trajanju ove crkve ia ko su svi ovi mitovi neistiniti. Ona ne sme da pristane da je nastala tek 1920. godine jer bi se onda izgubila tvrdnja da je ona „srpska“ još od XIII ve ka a dokaz toga joj je prastari liturgijski jezik, iako ni on ni je bio srpski već slovenski u XIII veku. Sava nije govorio srpskim jezikom, već sveslo venskim. Crkva to narodu neće reći.
dućnost, sestre
11Neđelja, 14. avgust 2022. Stav
Proces stvaranja novih nacija nije zaustavljen kako to misle beogradski nacionalisti. Srbijanski velikodržavni pro gram je formiran sa Garaša ninovim političkim nacrtom iz 1844. godine kada su Ka rađorđevići (Vasojevići) lan sirali politiku Velike Srbije a nastavili je Obrenovići (Bra tonožići). Tada Crnogorci još nisu stvorili naciju i nacio nalni program, jer su se tukli međusobno. Srbi nisu. I zato su Srbijanci stekli prednost nad Crnogorcima. I zato oni uporno odriču da se po stvaranju karađorđevićev ske Jugoslavije 1918. godine i Srpske pravoslavne crkve 1920. godine nastavio pro ces učvršćavanja crnogorske nacionalnosti, da ona ne bi dovela do federalizacije Ju goslavije, do ponovnog osni vanja države Crne Gore i gu bitka beogradske dominacije. Po srbijanskim nacionalistima sve jugoslovenske nacije su stvorene do ujedinjenja 1918. godine i posle njega nema no vih nacija. Oni ni za živu glavu neće priznati da postoji crno gorska nacija, kao što u srcu ne priznaju ni Bošnjake, Musli mane, Makedonce, sutra mož da Vojvođane i neće priznati da postoji ijedna druga u nji hovom zakonskom prostoru. I stoga mi razumemo zašto je Amfilohije Radović toli ko mrzeo Titovo federalno Jajce, kao što nam je jasno da njega ne može da zameni nijedno kaluđersko Jajce, jer ono vodi političkoj steriliza ciji Crnogoraca.
CRNOGORCI U BEOGRADU Nema mnogo Crnogoraca u Beogradu koji će kazati da postoji crnogorski jezik i iza ći na sokak sa uzvikom - ži vela slobodna Crna Gora. U Beogradu su oni Srbi, a u Pod gorici su Rovčani, Piperi, Bje lopavlići, Banjani, Moračani, Vasojevići, Kuči, Bratonožići, Drobnjaci, Njeguši i drugi, te su čas iz jedne od četiri sta re nahije, te su čas iz ovih ili onih katuna i tako u beskraj, unazad. Samo će na tajnom popisu poneki među njima reći i da je Crnogorac, ali će u kafani biti oprezniji. Drugačije je sa nacionalnoCrnogorci,dinavci,Englezi,đanisikanci,Paragvajci,onalnosuBelimnogihTajCrnetičkestavaCrnogorcigorci,Srbi,jerstanovništvomrezidentnimCrneGore,ćemnogireći:etničkismonacionalnosmoCrnoamnogićerećičisto-smo,itačka.ObasuizrazogromnepolizrelostiičuvajuzastavuGore.prvistavjesličanstavumodernihnaroda.narodiJužneAmerikeetničkiŠpancialisunaciBolivijci,Argentinci,Ekvadorci,MekČileanciidrugi.GraSADsuetničkiNemci,Holanđani,SkanIrci,Škoti,Italijani,Srbiidrugi–alisuAmerikanci.
12 Neđelja, 14. avgust 2022.Reportaža
PODGORICA – Skloni smo da razmišljamo, kao društvo, da nam u državi ne funkcioniše ništa kako treba što je, done kle, opravdano ako gledamo sve propuste sistema. Ovo ne pisano pravilo, u što se uvjerila ekipa Pobjede koja je provela dio dana tokom pružanja vaz dušne podrške lokalnim vatro gascima u borbi sa vatrenom stihijom u Bokokotorskom zalivu, ne važi za Mješovitu eskadrilu Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore. Četiri i godinepoobuke Za četiri i po godine, ta jedinica VCG je „s nule“ obučena za in tervencije u apsolutno svakoj mogućoj situaciji kada ljudski životi vise o koncu, kao što se ne davno desilo francuskoj turistki nji u vrletima Durmitora kada je prvi put u istoriji Crne Gore izvedena akcija evakuacije i spa šavanja upotrebom bočne diza lice na helikopteru „bel 412“. Kada je ekipa Pobjede stigla na vojni aerodrom u Golubovci ma, dvije letačke posade su če kale dozvolu za polazak na lo kaciju. Svakog dana su od 7.00 na poslu. Rijetko kojeg dana se prije 21.00 vrate doma. Došli smo na aerodrom u peri odu kada bukte požari na Cr nogorskom primorju. Jedan od pripadnika VCG objašnjava nam, dok za kompjuterskim sistemima spasioci i osoblje VCG prave planove za eventu alnu intervenciju, kako funk cioniše preopterećni birokrat ski Procedurasistem. je sljedeća: lokalni vatrogasci šalju zahtjev Direk toratu za vanredne situacije, potom Direktorat preko Mi nistarstva unutrašnjih poslova šalje zahtjev Ministarstvu od brane, nakon čega resor odbra ne upućuje zahtjev General štabu. Generalštab se potom obraća komandi od koje ljudi od kojih sve zavisi dobijaju za datak. Ove procedure nekada znaju da traju i satima. Potom neposredni izvršio ci operacije, posade koje će upravljati srednje transpor tnim helikopterima „bel 412“ stupaju u kontakt sa ljudima na terenu. Toga dana aktuelan je bio požar na brdima iznad Pe rasta. Nakon kontakta sa lokal nim vatrogascima, određuju se prioriteti i razrađuju najefika sniji načini kako bi se zadatak uspješno realizovao. U konkretnoj akciji, u vezi sa požarom iznad Perasta, sredi nom prošle nedjelje, dogovore no je slijetanje dva helikoptera VCG na obližnjem lokalitetu u Risnu. U blizini, na risanskoj ri vi, čekao ih je već pripremljen improvizovani bazen koji su montirali vatrogasci iz Herceg Novog koji su u pritekli u po moć kotorskim kolegama. Ba zen su punile tri cistijerne lo kalnih vatrogasaca i Vodovoda, a njega su „belovi“ koristili za punjenje „Bambi baketa“ koji se koristi za gašenje požara. Korišćenje bazena sa slatkom vodom, koliko god nekome sa strane izgledalo nelogično, pored nepreglednog resursa – mora, ima svoje opravdanje. Kako su reporterima Pobjede
Dobro podmazana
po minuta na požar istovarala oko tonu vode JOŠ JEDAN USPJEŠNO OBAVLJEN ZADATAK: Major Radovan Perović i poručnik Nenad Dubljević RIZIČNI MANEVRI KAO PREDSTAVA: Turisti posmatraju akciju u Risanskoj luci „PANORAMSKA“ OPERACIJA: Bel 412 iznad Gospe od Škrpjela „PATENT“ U RISANSKOJ LUCI: Punjenje korpe slatkom vodom iz improvizovanog bazena BORBA SA „BAMBIJEM“: Hercegnovski vatrogasci asistiraju tokom punjenja korpe
Ekipa Pobjede u akciji gašenja požara sa Mješovitom
Tokom boravka ekipe Pobjede, u jednoj od tura, jedinice VCG pokazale su izuzetnu efikasnost. Napravile su oko 25 naleta, odnosno istovarile na opožareno područje oko 25 tona vode. Mjerili smo i vrijeme. Svaka letilica je na pet i
Dio izložbe Aleksandre Sare Bulatović Planiranje intervencije u vojnoj bazi u Golubovcima Perasta
Mješovitom eskadrilom Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore podmazana mašina
HIRURŠKA PRECIZNOST: Jedan od 25 naleta iznad
13Neđelja, 14. avgust 2022. Reportaža
Koliko je situacija izgledala ap surdno, možda najbolje govori pitanje upućeno novinaru Po bjede turistkinje iz Nizozem ske koja je pitala da li je riječ o „testnim požarima“, odnosno vježbi naših službi zaduženih za borbu pritiv požara. Već 22 dana akcijama gašenja požara od Bara preko Durmi tora i Nikšića do Boke Kotorske vazduhoplovci Vojske Crne Gore pokazuju kako se brane država i njeni građani. Zahvaljujući njihovom požr tvovanju, znanju i iskustvu, do sada su uspjeli da spasu ono što je najvažnije – ljudske živote, kuće i naselja. Od 18. jula, kada su imali prvu intervenciju, a zaključno sa jučerašnjim danom, dva he likoptera Vojske Crne Gore osposobljena za gašenja, „bel 412“, napravili su ukupno oko 200 sati naleta i izbacili više od hiljadu tona vode na opožare na Svakogpodručja.dana je dnevno anga žovano oko 10 pripadnika Voj ske Crne Gore, pilota, tehniča ra i pomoćnog osoblja. Naši vojni piloti u stalnoj su pripravnosti, rade i po više od deset sati dnevno, bez slobod nih dana i odmora, od ranih jutarnjih sati pripravni za prvi poziv koji će im stići toga dana.
objasnili pripadnici Vojske Crne Gore koji su prethodne godine „patentirali“ model sa bazenima, glavni problem sa uzimanjem vode iz mora je so. So, sadržana u morskoj vodi, skratila bi „životni vijek“ poje dinih elektronskih komponen ti na helikopterima i produžila vrijeme pauze između akcija jedinica Vazduhoplovstva Voj ske Crne Gore usljed potrebe za pranjem šasije.
AKCIJA Kako je reporterima Pobjede objašnjeno, autonomija heli koptera ,,bel 412“, koji se koristi u protivpožarnim aktivnosti ma, je oko tri sata. To praktič no znači da let od Podgorice do Bokokotorskog zaliva koji traje nekih 20-ak minuta, ostavlja manevarski prostor za djelova nje na požaru od oko dva sata. Nakon djelovanja po opožare nom području, helikopteri se vraćaju nazad na vojni aero drom u Podgorici na ponovno tankanje gorivom. Nakon ne kih 45 minuta su ponovo spre mni da se vrate na zadatak. Ekipa Pobjede letjela je sa po sadom koju su činili kapetan VCG Milan Joksimović kao vođa posade, poručnik Boris Bošković u ulozi kopilota i ka petan Aleksandar Simonović kao letački inženjer. U ovoj le tilici pratili smo drugi ,,bel 412“ Vojske Crne Gore kojim je, kao vođa posade, upravljao major Radovan Perović, kopilot je bio poručnik Nenad Dubljević, a letač tehničar stariji vodnik 1. klase Milan Nedić. Ove dvije posade toga dana su tri puta le tjele u Bokokotorski zaliv. Tokom našeg boravka sa nji ma, u jednoj od tura, pokazali su izuzetnu efikasnost. Napra vili su oko 25 naleta, odnosno istovarili na opožareno pod ručje oko 25 tona vode. Mjerili smo i vrijeme. Svaka letilica je na pet i po minuta na požar istovarala oko tonu vode. Izuzetna efikasnost i uigranost pilota u Vazduhoplovstvu Voj ske Crne Gore kojoj su svjedo čili novinari Pobjede, i pored administrativnih prepreka sa kojima se suočavaju, uliva nadu svakom stanovniku države da je Vazduhoplovstvo VCG jedan od rijetkih točkića sistema koji funkcioniše besprijekorno i, u ovom trenutku, ono što Vojska treba i da bude – dobro podma zana mašina koja radi na dobro bit cjelokupnog društva. Zanimljivo je da tokom našeg boravka na risanskoj rivi, uz sve pohvale hercegnovskim i lokal nim vatrogasca koji su bespri jekorno sarađivali sa posadama dva helikoptera VCG, lokalna komunalna policija nije obezbi jedila takozvani perimeter. Tako su, tokom izuzetno za htjevnih i rizičnih manevara vojnih helikoptera, u nepo srednoj blizini boravili brojni turisti raznih dobi.
Duško MIHAILOVIĆ foto: Stevo VASILJEVIĆ
KOLAŠIN - Bila je to izložba sa najviše vazduha, sa najvi še svježine, sa najviše cvije ća ali i sa najviše posjetilaca. Najljepši cvjetni kutak Kolašina, koji se zove „bašta Dese Marković“ u samom centru grada, ovoga puta je bio adresa prve samostalne izložbe Aleksandre Sare Bulatović, mlade kolašinske slikarke. Brojni Kolašinci ali i turisti, koje je privukao ovaj spoj slika i cvijeća, bili su iskreni akteri original nog kolašinskog avgustov skog predvečerja. Prisutne je najprije pozdra vio Dragoslav Jeknić Šaft , predsjednik Udruženja likov nih umjetnika Kolašina, koji je zahvalio Desi Marković što je prihvatila njegovu i ideju Aleksandre Sare Bulatović da se slike izložbeno rasporede u bojama i mirisu Desine bašte po kojoj se centar Kolašina -prepoznaje.Ovabaštaje večeras još ljep ša, rascvjetanija, sjajnija i sa više energije zahvaljujući izložbi slika naše mlade umjet nice Sare Bulatović - istakao je Dragan Bulatović, predsjed nik Planinarskog saveza Crne Gore i sekretar Sekretarijata za finansije, razvoj i imovinu u kolašinskoj lokalnoj upravi. - Kolašin je uvijek bio grad gdje se umjetnost stvarala i razu mjela a od večeras i Sarino ime kreće ka umjetničkom doka zivanju i trajanju. Umjetnost obogaćuje i oplemenjuje naš svakodnevni život. Sara je pri je nekoliko godina na neobičan način zakoračila u svijet slikar stva za vrijeme krize izazvane korona virusom i tako se vrati la svojoj ljubavi iz djetinjstva. Čuveni Pablo Pikaso je jed nom ustvrdio da je svako dijete umjetnik, te da mu je problem ostati umjetnik kada odraste. Po profesiji ekonomistkinja, Sara je kroz slikarstvo pronaš la kreativan i dopadljiv način da iskaže svoje emocije i ideje. Na svojim slikama ona se vje što služi linijama, oblicima, bojama i tonovima. Svjesna da je talentovana i da taj talenat treba „nasloniti“ na rad i upor nost, Sara je naslikala zavidan stvaralački opus. Ova izložba predstavlja njen prvi vrh na putu ka kolašinskom slikar skom sazvežđu u kojem bli staju takvi velikani kao što su Vuko Radović i Vuk Toško vić.Tu su i savremeni kolašin ski slikari Naod Zorić, Goran Ćetković, Tatjana Topuzov ska. Čestitam Sari prvi korak na putu njene ambicioznosti a slike su tu da se gledaju a ne da se o njima govori - kazao je Dragan Bulatović. U bašti Dese Marković, takođe slikarke, može se vidjeti oko 30-ak izloženih radova Alek sandre Sare Bulatović. Ona priznaje da je prezadovoljna, da nije očekivala toliku po sjećenost. Dobila je i od kole ga pozitivne komentare zbog izlaganja na otvorenom što baš nije čest izbor slikara. Na licima prisutnih bila je vidlji va podrška ali i prijatno izne nađenje koje su stvorili slike i cvijeće kao civilizacijski doka zana imena ljepote... Sarine slike u Desinoj bašti i kolašinsko avgustovsko pred večerje nekih novih i pravih izazova i energija. Onakvih u kojima se samo ljepota pita i odlučuje… Dr. DRAŠKOVIĆ
Slike i slovo o jednom originalnom kolašinskom Sarinepredvečerjuslike u Desinoj bašti Odavno neka slikarska izložba nije imala toliko posjetilaca koji su iskreno bili dio neponovljivog ambijenta koji podstiče i pokreće
IćMandIva
LATKOVIĆ: Knjiga je trajni artefakt koji je spoj svih alata dizajna. Digitalizacijom pro cesa je doživjela renesansu. Pozitivno je to da elektronska knjiga ne ugrožava onu kla sičnu, štampanu, kojom se ja bavim. Ona mi nerijetko daje mogućnost da se realizujem kao grafički urednik. Za po četak moram da budem dobar slovoslagač/prelamač, a onda, uz naprednije ,,soft“ vještine mogu da pretendujem na rav nopravnog člana redakcije. Među aktuelnim projektima čiji sam grafički urednik je i ve oma opsežna edicija leksikona u izdanju CANU, kao svojevr sni uvod u veliki projekat enci klopedije Crne Gore. Pamtim rad na monografiji ,,Aleksan dar Aco Prijić, 1920 –1986“, jer sam tada prvi put sproveo uredničku ulogu kao dizajner. Ta je monografija na moju ini cijativu legitimizovala tzv. pri mijenjeni segment slikarevog opusa, od čega urednici umjet ničkih monografija uglavnom zaziru. Tako se u monografiji našlo cijelo poglavlje o dizajnu plakata, diploma, primijenje ne plastike, omota za knjige, zaglavlja časopisa, tipografije, novinske ilustracije (između ostaloga i za Pobjedu). POBJEDA: Grafička dizaj nerka Adela Zejnilović kaza la je na otvaranju izložbe da, suprotno uvriježenom mi šljenju, radovima grafičkih
Stanje na sceni mora da se unapređuje, ali je potrebna industrija. Dizajn nije samostalna struka, on uglavnom služi nekoj drugoj djelatnosti. Crna Gora mora da se razvije u mnogim sferama da bi i dizajn mogao da se razvija. Turizam je jedna grana industrije u kojoj se dizajn vidno razvija i unapređuje – kazao je Latković
POBJEDA: Kakvo je stanje u kulturi u Crnoj Gori?LATKOVIĆ: To je pitanje za milion dolara. Vraća nas piramidi društvenih potreba – dok se ne zadovolje neke bazične potrebe društva, kultu ra će uvijek biti tu kao jedan nezaobilazni dekor i šminka. Prvo glad, pa hlad. A takva kvazi-kultu ra pati od boljki kao što su korupcija, nestručnost i zloupotreba. Kad u jed nom naprednom društvu odstranite sve ostaje kul tura i kulturno nasljeđe. Mi se nasljeđem ne bavi mo, tačnije bavimo se na pogrešan, romantizujući i u najboljem slučaju nestručan način. Štaviše, već duže ne prepoznaje mo ni neku osviješćenu politiku koja bi vodila ka stvaranju novog kultur nog nasljeđa za buduće generacije. Kultura je samo dekor u čijem hladu stoje dekorateri koji su u jednom trenutku podob ni, pa u drugom nijesu, pa onda dođu drugi podobni i tako dalje. A samo stva ramo građu za muzej tur bo-folka, po Rambovoj definiciji, razumije se. I kultura pati od nestručnostkorupcijakaoboljkištosui
POBJEDA: Uglavnom se bavite oblikovanjem knji ga, ambalaža i vizuelnih identiteta među kojima se ističe znak kolektivnog ži ga „Dobro iz Crne Gore“ sa knjigom grafičkih standar da, kao prvi žig registrovan u Crnoj Gori, a u vlasništvu Privredne komore Crne Go re. S obzirom na to da dizajn za „velike“ klijente podrazu mijeva poseban trud i posve ćenost, kakav je Vaš pristup klijentu? Kako ,,mirite“ kre ativnost sa njihovom željom da im brend uspješno komu nicira sa javnošću? LATKOVIĆ: Za mene ne po stoje „veliki“ i „mali“ klijenti, a odnos sa njima stalno una pređujem. Kada radite kao profesionalac u reklamnoj mašineriji imate posrednika između vas i klijenta, čime sam na početku karijere bio revol tiran. Najbolje je kada samom dizajneru basta komunicirati sa klijentom, jer sa posredni kom uvijek ima nekog šuma, čak i u djelatnostima mnogo egzaktnijim od dizajna. Kod dizajn procesa je najvažnija faza prije ,,crtanja“ u kojoj arti kulišete problem – to je srž tzv. kreativnosti. Ponekad dođe do razilaženja mojih promišljanja i onoga što je klijent zamislio kao rješenje, ali sve rjeđe jer sve više vremena posveću jem pripremnim fazama. To je i glavna odlika dizajna koji isporučuje moj studio ,,Late lje“. Ponekad klijent ne želi da razumije to što mu pred lažete, pa tvrdoglavo ignoriše argumente. Kada klijent ne shvati da smo na istoj strani i da tu nema prostora ni za moj ni za njegov ukus, već samo za argumente, onda idem dalje. Takvim naručiocima ne treba moja, već usluga tehničkog operatera, koji će realizovati njegovu devijantnu, nesvrsis hodnu zamisao.
14 Neđelja, 14. avgust 2022.Kultura
- Zadovoljan sam kada sagle dam svoj stvaralački put. Mi slim da je ,,avantura“ koju sam prošao dobar osnov za dalje, posebno osjećaj da stvaram nešto sa društvenim ehom. Teško je reći na koji projekat sam najponosniji. Ponos je, uostalom, prejaka riječ za di zajn. Svakako, neka publika sudi. Pa i o konkursnim rado vima, koje smatram dijelom mog opusa potpuno ravno pravnim onim realizovanim. To su projekti na kojima sam sebe pogurao naprijed – kazao je za Pobjedu Latković. POBJEDA: Šta posebno pamtite u prvim dizajner skim radovima? LATKOVIĆ: Bilo je tu dosta eksperimenta. Tu su bile vi zitkarte za rodbinu i prijatelje, plakati za žurke, pozivnice za događaje, ulaznice… Rado se sjećam toga. Bilo mi je zabav no, a i danas je to tako. Bilo je tu i uspješnih konkursa (2. na grada na konkursu za dizajn diplome „Luča“). Prvu knjigu sam dizajnirao još kao gimna zijalac, kasnih devedesetih sa pokojnim ocem Miodragom Latem – njegovu retrospek tivnu monografiju slikarskog stvaralaštva. I danas čuvam taj analogni ,,špigl“ koji se realizo vao u štampariji na Topčideru. Ukratko, od zabave i likovnog poriva sam do danas napravio struku i profesiju. I danas se često vraćam svom portfoliju da bih sebi oživio vrijeme stva ranja ne bih li otkrio smjerni ce za dalje napredovanje. Ali, nikad ne zaboravljam eksperi ment i slučajnost. POBJEDA: Završili ste osnovne i magistarske stu dije likovnih umjetnosti na katedri za grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetno sti i dizajna u Bratislavi. Šta je presudilo da upišete Aka demiju u Bratislavi? LATKOVIĆ: To je bila više objektivna mogućnost, ne goli moj naročit izbor, ali se nijesam pokajao. Bratislava je jedno podsticajno okruženje u kome ne možete da stagni rate. To je društvo na druga čijem nivou razvoja, ali i sa dosta sličnih odlika sa našim. To je sredina kojoj je potreban dizajn jer ima razvijene svoje glavne korisnike – industriju i medije... A sama škola služi da vam usadi osjećaj odgovorno sti za sopstveni razvoj, a time i razvoj društva. Definicija vi soke škole je samoedukacija, pedagog je tu da usmjerava, ne da ,,uspe“ znanje ili ,,nametne“ stav, već da vas uvede u svijet struke koju ste izabrali i da o njoj polemišete. Pedagog se trudi da kod vas probudi kri tičko mišljenje, jer ste vi budu ći nosilac razvoja, a ne njegov puki izvršilac.
POBJEDA: Oblikovali ste brojne knjige ostvarujući u tom procesu harmoniju iz među teksta i elemenata vi zuelnog oblikovanja. Šta je najvažnije u procesu grafič kog oblikovanja knjige?
VELIKA JE DRUŠTVENA ODGOVORNOST DIZAJNA: Nikola Latković Late Izbor iz realizovanih znakova: Dobro iz Crne Gore, Restoran Kužina, Ustavni sud Crne Gore, Vinarija Vučinić – Zenta, Unija poslodavaca Crne Gore i Studio Latelje
Grafički dizajner Nikola Latković Late za Pobjedu povodom dvije Glavno mjerilo dobrog
PODGORICA - Izložba ra dova „reDesign“ grafičkog dizajnera Nikole Latkovića Lata može se pogledati do kraja avgusta u Galeriji Per janički dom. Postavka pred stavlja presjek Latkovićevog stvaralaštva tokom dvije decenije rada u polju grafič kog dizajna, pa su tako pred publikom radovi iz oblasti dizajna znakova i knjižnog dizajna, a poseban segment pripada konkursnim prijed lozima oznaka i identiteta.
Umjetnička monografija ,,Aleksandar Aco Prijić, 1920 – 1986“
stalno gledate gomilu dizajna i kada krenete da radite u startu ste demotivisani jer vam se čini da je sve već napravljeno. A da ne govorim o berzama dizajna gdje za par dolara kupite gotov logo i samo zamijenite ime. To ide kontra kvalitetu. Čovjek danas mora da se oslobodi tog ,,robovanja“ tehnologijama. O tome sam govorio studentima – da pokrenu kreativni proces, da istraju na njemu i da se ne daju omesti ,,internetom“.
LATKOVIĆ: Ostvario sam jedan dizajnerski san. Kao magistrant dizajna istraživao sam pojave u tipografiji i uopšte grafičkom dizajnu u Crnoj Gori i u toj građi se Pobjeda istakla kao jedan od najdužih, neprestano unapređivanih vizuelnih identiteta. Kolega Miloš Milošević je sa studijom ,,Fleka“ pripremao novi Pobjedin sajt i aplikaciju, a unutar tog projekta smo ubijedili uredništvo da treba nešto uraditi sa generičkim logotipom, koji je dobijen pukim kucanjem naziva u komercijalno dostupnom fontu. Redizajnu smo koautorski pristupili Miloš i ja. Iz istorijske građe je bilo jasno da se treba vratiti nekim izvornim rješenjima. Redizajn smo kao omaž posvetili autoru zaglavlja prvog broja – grafičaru Antonu Lukateliju. U tom procesu je bilo najizazovnije pomiriti izvornu Lukatelijevu ideju, te kroz analizu doći do atributa koje treba zadržati i donijeti prave odluke da bi se zadržala kopča sa respektabilnom istorijom. Mislim da smo u tome uspjeli. Ta kopča se najviše vidi u stilskoj hibridnosti, u jakom kontrastu i u prigodnosti slova ,,O“ – u njemu je najprimjetniji kod prvog znaka.
Redizajnirano zaglavlje Pobjede kao omaž Antonu Lukateliju
LATKOVIĆ: Nije to teško, ali je teško osvijestiti sopstveni izraz. Potraga za sopstvenim izrazom traje cijelog života, a ne samo u toku školovanja, kaže jedan iskusniji dizajner od mene. Umjetnici nerijetko skliznu u jedan sopstveni kliše od čega pokušavaju da naprave brend. U suštini dizajn to ne trpi jer se dizajn procesom ostvaruje sasvim drugačija svrha. Dizajn je prije svega funkcija i umjetnički odgovor na objektivne zadatke. Vještina dizajnera je u tome da odgovori na te zahtjeve, a da posljedično pronađe prostor za svoj umjetnički izraz.
POBJEDA: Kako vidite budućnost mladih umjetnika u Crnoj Gori? LATKOVIĆ: Njihova sudbina u Crnoj Gori nije ništa drugačija nego njihova sudbina bilo gdje u ovom globalizovanom svijetu. Ima tu precizna prognoza koju je Gete napisao prije više od dva vijeka. Bilo je to hiljadu sedamsto osamdeset i neke, na početku ,,parne“ industrijalizacije, kada je prorekao: ,,Imaćemo veliku fabriku slika u kojoj će svako djelo biti reprodukovano nerazlučivo od originala i to potpuno mehanizovanim procesima kojima će moći da upravljaju đeca. Ako se to ostvari, biće prevarene oči običnog stada, a umjetnici će ostati bez izvora podrške i prilike da postanu bolji“. Ja bih preko Getea samo još dodao da smo skloni da probleme nalazimo van nas samih i naše struke, a doma smo navikli da tražimo ,,pomoć države“. Ali problemi su ,,dolje“, kod nas, te ih odozdo moramo i rješavati. Adrijana ĐOROJEVIĆ
POBJEDA: Kako biste okarakterisali trenutno stanje scene u sferi grafičkog dizajna i u kom pravcu se ona kreće? LATKOVIĆ: Stanje na sceni mora da se unapređuje, ali je potrebna industrija. Dizajn nije samostalna struka, on uglavnom služi nekoj drugoj djelatnosti. Crna Gora mora da se razvije u mnogim sferama da bi i dizajn mogao da se razvija. Turizam je jedna grana industrije u kojoj se dizajn vidno razvija i unapređuje. U poljoprivredi je to skromnije, u kojoj bi se mogla izdvojiti pojava malih vinarija koje sa posebnom pažnjom grade svoj identitet da bi se istakle na polici. Tu ima dobrog dizajna.
decenije dobrogstvaralaštvadizajna je trajanje
15Neđelja, 14. avgust 2022. Kultura
dizajnera jeste mjesto i u galerijama. Često se polemiše oko toga da li grafički dizajn treba svrstati u umjetnost. Koji je Vaš stav na tu temu? LATKOVIĆ: Vrlo eksplicitan – grafički dizajn jeste umjetnost! On se služi umjetničkim metodama i alatima i ne vidim nijedan razlog zašto ne bi pripadao polju umjetnosti. Možemo i drugačije da postavimo pitanje – Čemu onda pripada dizajn ako ne polju umjetnosti? Istina, dizajn se djelimično prostire i na nauku, inženjeriju... ali u srži je umjetničko oblikovanje. Ne znam šta će nam uopšte te klasifikacije, bolje da se bavimo razvrstavanjem djela i nedjela... Grafičkom dizajnu zapravo i ne treba izložba – znak, knjiga, plakat, ambalaža i sl. stvaraju se za medijski plasman. Jedan češki dizajner se sarkastično odnosi prema tome kad kaže: ,,Moderno doba je smislilo jedan kuriozitet – izložbu grafičkog dizajna. To je ono kad dizajner našminka svoj portfolio i izloži ga u galeriji na opšte oduševljenje posjetilaca“. Međutim, ja sam svoju ,,našminkanu“ izložbu kao profesor dizajna koncipirao i edukativno, da manje iskusne kolege mogu nešto na njoj i da nauče. POBJEDA: Kako se mjeri učinak dobrog dizajna? LATKOVIĆ: Glavno mjerilo dobrog dizajna je trajanje. POBJEDA: Više od deceniju ste se bavili i pedagoškim radom na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici. Kao redovni profesor obavljali ste i funkciju dekana FVU. S obzirom na iskustvo u Bratislavi, čemu ste težili da naučite studente? LATKOVIĆ: Težio sam da ih naučim samostalnosti i da na pravi način shvate luksuz bavljenja tom ,,divno neuređenom oblašću“. Učio sam ih da na ispravan način usvoje umjetničke slobode koje podrazumijevaju jednaku mjeru umjetničke odgovornosti, posebno kada se radi o dizajnu. Velika je društvena odgovornost dizajna jer je svakodnevno izložen i utiče na kultivisanje javnosti više od slikarstva, recimo. POBJEDA: Da li je mladim umjetnicima teško da se izbore sa klišeima u profesiji i nametnu vlastite ideje?
Dizajn edicije leksikoni CANU (likovna umjetnost, diplomatija, botanika, dinastije...)
POBJEDA: Publika se sjeća Vaše izložbe ,,Konkurs“ koja je obuhvatila više od 100 prvonagrađenih grafičkih rješenja na različitim nadmetanjima u Crnoj Gori koje ste prikupili – znak, logo, logotip, grb, amblem, žig, zastava, maskota, ideogram, simbol… S obzirom na to da je riječ o izložbi kojoj je prethodilo istraživanje, mnogo toga zanimljivog ste saznali tokom tog procesa? LATKOVIĆ: Od povratka u domovinu me intrigira manjak stučnog dijaloga. Zaključio sam poslije nekog vremena da većinu djelatnika ne mogu ni nazvati kolegama. Oni su neki dekorateri, izvođači radova. Istraživanje mi je to i potvrdilo, štaviše i to da se radi o obostranoj igri – naručioca i onoga koji isporučuje taj ,,dizajn“. A nijedna od dviju strana nije kod sebe osvijestila šta je to zapravo dizajn. Izložba je prikazala 136 znakova, od sedamdesetih naovamo, a više od tri četvrtine te izložbe i laiku pokazuje da konkursna praksa ne vodi ka kvalitetu i da je ona u konstantnoj dekadenci. Uzroci su brojni: naručilac ne umije da napiše konkurs, nema sredstava, ne raspolaže stručnim žirijem, poslovično mu se žuri, pa onda na takvim jadnim konkursima učestvuju i pobjeđuju diletanti, kompjuteraši. Potrebno je da se ukazuje na identifikovane probleme da bismo mogli dalje da napredujemo. Dizaj je lakmus papir.
Crne Gore kao Latkovićev konkursni prijedlog za oznake porijekla robe, 2015
Naučna monogra ja ,,Katuni Kučke planine“Ideogram
POBJEDA: Koliko je danas grafičkim dizajnerima ,,lakše“ s obzirom na ubrzani razvoj tehnologije? LATKOVIĆ: Moje interesovanje za grafički dizajn je uticalo na nabavku prvog računara i upoznavanje sa digitalnim alatima koji se tek razvijaju. Ipak mislim da sam u odnosu na nove generacije grafičkih dizajnera bio u prednosti jer sam ispratio tehnološku tranziciju – sa analognog na digitalno. Rastao sam zajedno sa tim napretkom, ali ni danas ne zaboravljam taktilnost štampe. Ono što današnji student dizajna doživljava je medijska ,,agresija“, tehnokratija i čulna desenzibilisanost. On je uronjen u tehnološka dostignuća i prečice u stvaranju i to vrlo često vodi u bljutavu generičnost. Vi
POBJEDA: Redizajnirali ste 2017. godine zaglavlje Pobjede. Šta vam je u tom procesu bilo najizazovnije?
WPOLO.ME
Kadetska košarkaška reprezentacija poražena i od Španije na Evropskom prvenstvu Opet stali u finišu Španija 74 Crna Gora 66
PODGORICA - Seniorska košarkaška reprezentacija poražena je u Beogradu od Srbije 82:73 (14:23, 27:11, 24:20, 18:19), u drugom kontrolnom meču u sklopu priprema za dva meča kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i nastup na Evropskom prvenstvu. Crna Gora je sjajno otvorila duel, odigrala na visokom nivou prvu četvrtinu koju je dobila 23:14. Druga četvrtina donijela je preokret, pošto je domaći tim stvorio do poluvremena sedam poena prednosti (41:34), a tokom treće dionice je Srbija vodila i 55:39. Početkom posljednjeg kvartala, Crna Gora se primakla na 69:63, ali je Srbija na kraju stigla do trijumfa. Marko Simonović i Bojan Dubljević dali su po 17 poena, Kendrik Peri je dodao 13 poena i sedam asistencija, a dvocifren sa 10 poena bio je Nemanja NikolaRadovićJokić je bio najbolji u selekciji Srbije sa 16 poena i osam skokova, Vasilije Micić je upisao 13, a Nikola Milutinov Izabranici12. Boška Radovića za tri dana imaće provjeru protiv Sjeverne Makedonije u barskoj „Topolici“. S. J. Prijateljski meč u Beogradu Crna odporaženaGoraSrbije Bojan Dubljević
16 Neđelja, 14. avgust 2022.Sportski miks Arena
Odbojkaši Crne Gore danas (17 h) favoriti u gostima protiv Islanda, u meču 4. kola grupe D kvali kacija za EP
Odbojkaški savez Crne Gore je izrazio „najiskrenije saučešće porodicama i prijateljima stradalih u tragediji na Cetinju, a ranjenima poželio brz i uspješan -oporavak“.Uimenaše delegacije koja je stigla na Island i u svoje lično ime, želim da izrazim iskreno saučešće. Tragedija koja je zadesila Crnu Goru stvarno nas je sve potresla i tokom jučerašnjeg dana sve smo to preživljavali. Želimo da pošaljemo poruku sa Islanda da smo svi uz Cetinje i našu Crnu Goru, kao i uz sve porodice tragično nastradalih u ovom jezivom zločinu koji se desio na Cetinju – kazao je selektor Ivan Joksimović Joksimović: potreslanasnaTragedijaCetinjujesve
OSCGPODGORICA – Od današnjeg meča u Koupavogiru protiv Islanda (17 časova), crnogorski odbojkaši počinju drugu polovinu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Izabranici Ivana Joksimovića su prva tri meča u Kolašinu odradili maksimalno, sa sve tri pobjede, redom protiv Luksemburga (3:0), Portugala (3:2) i Islanda (3:0), uz osam od mogućih devet bodova, za trenutno prvo mjesto u grupi D. Od Islanda kreće serija od tri meča u gostima sa istim rivalima, u kojoj će, po računici, biti dovoljne i dvije pobjede za plasman na Evropsko prvenstvo, da bi Crna Gora barem kao jedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija iz sedam kvalifikacionih grupa otišla na EP. Na papiru, najlakše je dobiti Island i Luksemburg, dok bi meč sa Portugalom odlučivao o prvom mjestu u grupi. Island je, objektivno, najslabiji u grupi, do sada nije osvojio ni set, ali samo maksimalnim i ozbiljnim pristupom naša selekcija može da ostvari očekivan rezultat. Na kraju će se rezultati protiv Islanda brisati, jer će Skandinavci biti posljednji u grupi, ali je pozitivan rezultat važan da se dođe do jedne od prve dvije pozicije... - Više nemamo nekog prostora za treniranje, ali imamo prostora za neki odmor. U gostima nam je dobar raspored, imamo i tamo dovoljno vremena da se odmorimo poslije puta i da na pravi način nastavimo drugi krug kvalifikacija, sa Islandom, Portugalom i Luksemburgom – ističe selektor „crvenih“ Ivan NaJoksimović.putsukrenuli Aleksandar Minić , Matija Ćinćur , Luka Babić, Ivan Zvicer, Rajko Strugar, Rastko Milenković, Benjamin Hadžisalihović , Nikola Lakčević, Marko Bojić , Slobodan Bojić , Blažo Milić, Bojan Strugar, Đorđe Jovović i Stefan Radević. Za Island nije otputovao Jovan Delić, koji je povrijeđen. Uz selektora Ivana Joksimovića, u stručnom štabu su još pomoćni trener Miljan Bošković, kondicioni trener Vladimir Živanović , te tim menadžer Nikola Kažić - Očekuje nas drugi meč protiv Islanda. Prvi smo riješili u našu korist maksimalnim rezultatom 3:0, veoma lako i brzo. Nadam se da ćemo i ovoj utakmici pristupiti maksimalno ozbiljno i skoncentrisano od prvog poena i riješiti je u svoju korist. Ekipa Islanda ne igra na nekom velikom nivou, sve zavisi od nas, od naše igre, od našeg pristupa utakmici i znajući momke znam da ćemo posao završiti vrlo lako i efikasno – kazao je Slobodan Bojić, jedan od igrača koji je dobio veću priliku u prvom susretu sa Islandom, a vjerovatno će isto biti i u narednom, na poziciji primača servisa umjesto brata Marka. - Očekujem da uzmemo sva tri boda i nastavimo niz pobjeda –kratko je kazao mladi tehničar Rastko Milenković Selektor Joksimović ističe da je veoma zadovoljan sa prva tri meča u grupi. - Utakmicom protiv Islanda veoma uspješno smo zaokružili taj ciklus igara na domaćem terenu. Ono što je jako bitno jeste da sada već možemo da planiramo dalje korake kada su u pitanju naše ambicije u ovim kvalifikacijama i odlazak na treće uzastopno Evropsko prvenstvo. Definitivno, boravak u Kolašinu nam je izuzetno prijao, mislim da smo dobili jednu jako kvalitetnu takmičarsku grupu igrača koja ima svoj cilj i koja jednostavno zna šta hoće u ovim kvalifikacijama – dodao je Joksimović. U prvom meču ove grupe, Portugal je sinoć u gostima savladao Luksemburg 3:0 i upisao treću pobjedu u grupi, u kojoj ima samo poraz od naše selekcije. S. J.
Zalet za odlučujuće mečeve
Ključan meč sa Luksemburgom
Odbojkaši očekuju novo slavlje protiv Islanda
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U18) ostvarila drugi trijumf na Svjetskom prvenstvu Sa Španijom o direktnom plasmanu među osam
SKOPLJE – Sportski centar ,,Boris Trajkovski“. Sudije: Uehendrik (Estonija), Letukas (Litvanija), Mikulić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 13:22, 17:19, 21:14, 23:11. ŠPANIJA: Vera 5 (4-3), SentSuperi 28 (7-6), Ljompart 2 (2-0), Fernandes 5, Garmendla 7, Karot 4, Migel 8 (2-1), Dias, Blanko 2, Valero 10 (21), Merodio, Enabulele 3 (2-1).
Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je Kanadu 23:3 u meču drugog kola grupe D na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. Utakmica je počela minutom ćutanja zbog tragedije koja je prije dva dana zadesila Cetinje. Naši momci su na startu šampionata bili bolji od Južne Afrike (20:6), dok je Kanada poražena od Španije (21:4). U pobjedi nad Kanadom istakao se Neđo Baštrica sa šest golova, četiri je postigao Lazar Vukićević, tri Balša Vučković, a po dva Danilo Dragović, Danilo Stupar, Mlađan Janović i Vladan Vukićević Po jednom u listu strijelaca upisali su se Pavle Krivokapić i Miloš Vukšić - Zadovoljan sam pristupom igrača, maksimalno ozbiljno su odradili sve što se tražilo od njih i kroz ova dva meča polako smo podizali formu za ono glavno što dolazi. Slijedi derbi sa Španijom, oni su jedan od glavnih favorita za zlato, ali ako pružimo maksimum i ispoštujemo dogovor iz svlačionice, onda možemo da im pariramo – kazao je trener Vido Lompar Naš tim će sjutra (10.30 h) odmjeriti snage sa Španijom i odlučivati o direktnom plasmanu među osam. A. M. Već sada je jasno da će za Crnu Goru presudna biti utakmica koju igra u posljednjem kolu kvalifikacija – 20. -avgusta.Definitivno će utakmica protiv Luksemburga odlučiti putnika na Evropsko prvenstvo, s jedne strane, a opet, s druge strane, utakmica sa Portugalom, koja je izuzetno izazovna za nas, odlučiće ko će na kraju biti prvoplasirani u grupi i direktno izboriti plasman na EP. Naša ambicija je da budemo prvi, naša ambicija je da pokušamo da izborimo sve tri pobjede, kao što je to bilo i kod kuće i svakako da idemo sa velikim optimizmom. Puni smo elana, puni smo neke želje i volje da se i gostima dokažemo, kao što smo se dokazali kod kuće i da pokažemo da ovi rezultati nijesu bili slučajnost i da zaslužujemo da i po treći put igramo Evropsko prvenstvo – kaže selektor Ivan Joksimović
CRNA GORA: Komnenović, Drašković 3, Ašanin, Radunović 16 (12-10), Jevrić 7 (2-1), Andrijašević, Radulović 2 (2-2), Đurović 6 (4-2), Jošović 7 (6-3), Mirković 20 (6-4), Čičić 5 (2-1), Bećiragić. Crnogorski kadeti doživjeli su i drugi poraz na Evropskom prvenstvu u Skoplju – nakon Sjeverne Makedonije, izabranici Rajka Krivokapića su poraženi i od Španije 74:66, u drugom kolu grupe D. Kao protiv Sjeverne Makedonije, ,,crveni“ su ponovo stali u finišu, jer su sedam minuta prije kraja vodili 60:55… David Mirković je ubacio 20 poena (18 u prvom poluvremenu) uz 10 skokova. Marko Radunović je dodao 16 poena. Crna Gora danas (14.15) igra posljednji meč u grupi sa Grčkom. S. J.
Muška rukometna reprezentacija Crne Gore na 12. mjestu završila je nastup na Evropskom prvenstvu za igrače do 18 godina u Podgorici. Ekipa koju predvode NedimSelmanović i DraškoMrvaljević u meču za plasman poražena je od Slovenije 28:26. Naš nacionalni tim ranije je obezbijedio opstanak u A diviziji, a nastup na smotri 16 najboljih selekcija Starog kontinenta završio je sa dvije pobjede i pet Crnaporaza.Goraje imala minimalnu prednost nakon prvog poluvremena (12:11), u nastavku nekoliko puta i dva pogotka Posljednjiviška.putmladi ,,lavovi“ vodili su u 48. minutu (20:19), ali je Slovenija postigla tri vezana gola i došla do preokreta kojim je trasirala put ka pobjedi. Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je MirkoLatković sa 11 golova, dok su EdinBeharović, AndrejDobrković i RadošPremović postigli po četiri. Ne. K. Đurđina Jauković, nakon deset mjeseci pauze od operacije, vratila se na teren Pogodila dva puta u porazu Bresta od Đera Jauković od čega Evropsko prvenstvo za rukometaše do 18 godina ,,Lavovi“ 12. na Starom kontinentu Bošković i Kapisoda u društvu Viderera
Sve
IN MEMORIAM Duško Milić
RSCG Nekadašnji rukometaš i poznati rukometni trener Duško Milić sahranjen je juče u Podgorici, u 61. godini života. Igračku karijeru počeo je u tadašnjem Titogradu, na poziciji lijevog beka u Budućnosti, potom bio u Crvenki četiri sezone, da bi se vratio među „plave“ 1985. godine. Nastupao je i za Jugović iz Kaća, kao i u Portugalu i Španiji. Trenerski put počeo je u MRK Budućnost, a tri puta je bio trener rukometašica Budućnosti, gdje je prvi dao šansu talentovanoj generaciji u kojoj su bile JovankaRadičević Marija Jovanović, AnđelaBulatović (tada Dragutinović), Ana Radović Posljednji mandat na klupi ,,plavih“ završio je 2006. godine, zbog srčanih problema. Bio je pomoćni trener seniorske reprezentacije Jugoslavije koja je osvojila svjetsku bronzu u Italiji 2001, a sa juniorkama SCG se 2004. okitio medaljom istog sjaja na Evropskom prvenstvu u Češkoj. U Srbiji je bio šampion sa rukometašicama Vrnjačke Banje i Zaječara, a vodio je i žensku reprezentaciju te zemlje. Ranije je vodio i rukometaše UBerana.aprilu ove godine napustio je klupu Lovćena, kojem je za nepune četiri godine donio tri titule šampiona Crne Gore (2019, 2020. i 2021. godine) i dva Kupa (2020. i 2021). Duško Milić je bio čovjek vedrog duha, dobre duše, lako ga je bilo zavoljeti i čast Otišaopoznavati.jeiznenada i prerano, a crnogorski rukomet izgubio još jedno veliko ime. Posljednji pozdrav, dobri čovječe...
PODGORICA – Mihael Viderer, predsjednik Evropske rukometne federacije, danima je u glavnom gradu gdje prati završne borbe na Evropskom prvenstvu u konkurenciji kadeta. Prvi čovjek evropskog rukometa nije prvi put u Crnoj Gori, a ponovo je biranim riječima pričao o još jednoj velikoj organizaciji takmičenja od strane Rukometnog saveza Crne Gore. Pohvalio je Viderer pripreme oko organizacije Evropskog prvenstva za seniorke… Imali ste priliku da u Podgorici pogledate i pratite polufinale ovog šampionata Evrope. Kakve su Vaše impresije? - Prije svega, moram da napomenem da nijesam bio samo na polufinalu, već sam posjetio sve dvorane, prije svih ,,Moraču“. Interesovalo me stanje dvorane za predstojeće Evropsko prvenstvo za žene. Dvorane su brendirane i pripremljene na zaista lijep način. Sveukupno, koncept organizacije šampionata mlađih kategorija je postavljen tako da, zaista, sve teče na perfektan način, kako treba. Kada je organizacija u pitanju, ovaj šampionat u cjelini ostavlja vrlo dobar utisak. Kada je sportski aspekat u pitanju? - Vidio sam mečeve polufinala, utakmicu Francuska – Italija... Nijesam iznenađen, ali je impresija, zaista, pozitivna kada je kvalitet rukometa u pitanju. Bio sam prije nekoliko sedmica u Portugalu, na završnom vikendu U 20 turnira muškaraca. I tu sam vidio ekstremno visok nivo igre. Glavni grad Crne Gore ponovo je organizovao značajno takmičenje, očigledno da se Rukometni savez pokazao kao odličan domaćin, zar ne? - Istaći ću da se nikako slučajno nije desilo to da je Podgorica organizator ovog prvenstva upravo do 18 godina. Na njemu priliku dobijaju i stasavaju uglavnom igrači koji sada imaju 18, 17 godina, generacije koje su pokazale vrlo visok nivo. Tako da, kad sve pogledamo, zaista ću nositi vrlo pozitivne impresije odavde. Kakva je saradnja sa Rukometnim savezom Crne Gore? Drugu godinu pružili ste šansu našoj ,,kući rukometa“ za organizaciju jednog prvenstva mlađih kategorija? - Mislim da su Crna Gora i vaš Rukometni savez već iskusni organizatori u svijetu rukometa. Zemlja sveukupno, liderstvo zemlje, ali i vaši građani, svi su posvećeni sportu. Ovdje se voli sport, timski pogotovo, a lako je vidjeti trud ljudi izdvojen za sport, za ovu organizaciju. To je sve dio jedne šire, pozitivne slike. Kakve su reakcije kolega iz EHF? - Čuo sam i od mojih kolega da su svi aspekti organizacije postavljeni tako da idu glatko i bez problema. Ovo je bitno za nas, sa jedne strane zbog postavljenog šireg sistema rada i takmičenja mlađih selekcija. Taj sistem je zaista dobar, u radu na edukovanju, i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Ali, gledamo naprijed, planiramo unaprijed, čak i do pet godina, da razvijamo mlade igrače i igračice, da im pružimo priliku da vide kako je to igrati na velikoj sceni, da budu konkurentni na vrhunskom nivou. Ovi šampionati su zaista bitni u procesu edukacije mladih igrača. Dobri šampionati su mnogo bitni za njih, ali i za evropski rukomet u cjelini. Kako ocjenjujete pripreme oko Evropskog prvenstva za dame? - Već je avgust, do Evropskog prvenstva za žene je ostalo praktično još tri mjeseca. To je, praktično, već tu... A utisak je da je organizacija ovdje već spremna za izazov. Nažalost, nije se uspjelo u namjeri da se u Crnoj Gori izgradi nova dvorana o čemu je bilo riječi prilikom razgovora sa Rukometnim savezom Crne Gore, a sve to uz podršku, naravno, države. Međutim, i pored toga, vjerujem da će Podgorica biti spremna za novembar i za preliminarnu rundu koja se igra u vašem glavnom gradu – kazao je Viderer. A. M.
Mihael Viderer, predsjednik Evropske rukometne federacije, za Pobjedu komentarisao velike stvari koje radi naš savez, organizaciju kadetskog, predstojećeg EP za dame… teče
zentativka prije tri dana u dresu Bresta odigrala je prve minute u prijateljskom meču sa Đerom. Pravi rival, za pravi povratak – francuski tim je izgubio 28:23, a Đina je postigla dva Srećangola.je bio Brest, a jednako, ako ne i više, crnogorska reprezentacija koju u novembru očekuje nastup na Evropskom prvenstvu. - Jedva sam čekala prvu prijateljsku utakmicu nakon skoro 10 mjeseci od operacije. Dug je period oporavka iza mene i uželjela sam se rukometa. Jeste da je bilo teško protiv Đera otvoriti novu sezonu, ali sam se dobro osjećala. Dobila sam pohvale od svih – igračica Đera, svog trenera i saigračica – ispričala je Jauković. Nijednu stepenicu oporavka nije preskočila bez pripreme. Svjesna je da će tek kroz utakmice i rad uhvatiti pravi -ritam.Trebaju mi utakmice i jaki treninzi kako bih uhvatila tajming sa bekovima. Ponese me lopta, ali znam da postepeno mogu da se vratim na nivo na kojem sam bila. U Brestu ima pomoć, stigle su Itana Grbić i Tatjana Brnović. Ekipa je na okupu posljednje četiri sedmice. - Zadovoljna sam koliko smo radili i prešli u posljednjih nekoliko sedmica. U ekipi je puno novih igračica, mlad smo tim koji odlično trenira. Lično mi je lakše i ljepše kada su tu Tanja i Itana, jer se sa njima žmureći razumijem. Znači mi zbog povratka na teren i zbog samih priprema za EP. Kada je doživjela povredu kazala je da je jedina dobra stvar što će se oporaviti do početka šampionata Evrope. - I tokom oporavka, najviše sam mislila na Evropsko prvenstvo. Mislila sam bolje sada nego pred početak šampionata. Normalno, Liga šampiona i domaće prvenstvo su mi u mislima, ali ništa ne može da se upoređuje sa EP. I stvarno, jedva čekam početak. Znam da će biti teško, ne mogu da očekujem da ću biti na nekom vrhunskom nivou, jer će mi trebati vremena da se vratim. Ali, znam da ću drugim stvarima i to nadomjestiti i da ću biti najbolja kada budem Priželjkujenajpotrebnija.saBrestom lijepe -stvari.Ciljje, naravno, da osvojimo duplu krunu, a najviše bi voljeli da se plasiramo na završni turnir Lige šampiona. Biće teško, ali nije nemoguće. Najbitnije je da smo zdrave i da idemo korak po korak. Daleko je maj i kraj sezone. A Liga šampiona nikad nije bila jača i svake godine je bolja i bolja. Svi timovi imaju vrhunske igračice, svi žele da idu na F4 – kazala je Jauković. A. M.
PODGORICA – Đurđinu posljednjih deset mjeseci će podsjećati na put koji je prošla pored terena. Na oporavak od teške operacije prednjih ukrštenih ligamenata, na upornost, sate i sate, sedmice, mjesece vježbi kako bi se vratila mjestu koje najviše voli. I uspjela je. I onda, kao i sada, obećala je da će biti još bolja. Svjesna da je čeka još malo puta kako bi vratila sigurnost šuta i umijeće odbrane zbog čega je jedna od najboljih defanzivacaNašaplanete.repre-
perfektno
17Neđelja, 14. avgust 2022. RukometArena
MikelaArtete na premijeri je bila sigurna protiv Kristal Palasa (2:0), da bi juče ,,odradila“ Lester u Londonu – 4:2. Navijači Arsenala već su se ,,zaljubili“ u GabrijelaŽezusa, pojačanje iz Mančester sitija, koji je upisao dva pogotka i dvije asistencije. Brazilac je efektno postigao prvi gol, na malom prostoru je šutirao u suprotni ugao, da bi do poluvremena povisio na 2:0. Saliba je autogolom vratio nadu Lesteru, nakon čega je Žezus asistirao Džaki, a nakon novog prilaska ,,lisica“ (Medison u 74) tačku na pobjedu stavio je Martineli u 75. Siti je protiv Bornmuta sve riješio za 20 minuta. Od 19. do 37. pogađali su Gundoan , DeBrujne i Foden, a u 79. je Lerma zatresao sopstvenu mrežu. AleksandarMitrović je na startu sezone bio junak Fulama u remiju s Liverpulom kad je postigao oba pogotka, a juče je ponio epitet tragičara jer nije iskoristio jedanaesterac u remiju s Vulverhemptonom bez pogodaka. U trenerskom duelu Stivena Džerarda i FrenkaLamparda, uspješniji je bio nekadašnji vezista Liverpula – Aston Vila bila je bolja od Evertona (2:1). Brajton i Njukasl igrali su 0:0, a pobjednika nije bilo ni u duelu Sautemptona i Lidsa (2:2). Danas igraju Notingem forest –Vest Hem (15 sati) i Čelzi – Totenhem (17.30), dok je sjutra na programu meč Liverpula i Kristal Palasa (21). Ne. K.
PREMIJER (2. KOLO): Sitijev poker, Arsenal krenuo silovito, veliki trijumf Brentforda
KOBEVISSEL SPORTSSKY
NAVIKAO NA BORBU ZA OPSTANAK Visel Kobe je poslije 23 kola Džej (J1) lige u opasnoj zoni. U prvenstvu od 18 timova zauzima 16. mjesto sa 24 boda, koliko ima i GambaŠimicu.Osaka i Ivata imaju po 22, s tim što je Osaka odigrala dva meča manje. Mugoši nije strana borba za goli život, bio je dežurni junak Inčonovih bitaka za opstanak. - Imam mnogo takvog iskustva iz Inčona, tri-četiri puta od mojih pet sezona u klubu. Kad si u donjem dijelu tabele, nije lako prevazići tu situaciju. Ponekad je u pitanju nedostatak sreće, ponekad stvari jednostavno ne funkcionišu. Teško je objasniti problem. Važno je da zadržite vjeru u sebe i da se borite do posljednje utakmice, do posljednje sekunde. Moramo da nastavimo da se borimo i naporno radimo. Imamo veoma dobre igrače i uz podršku navijača možemo da uspijemo – optimista je Mugoša. SAVJETI OD BOSKETA U jeku borbe za opstanak u J1 ligi, Visel će igrati azijsku Ligu šampiona. Otežavajući ili motivacioni faktor za ekipu? - Igranje u Ligi šampiona uvijek je velika motivacija. Ukoliko pobijedimo Jokohamu, dobićemo mnogo na samopouzdanju i biće nam lakše, ali moramo da razmišljamo od meča do meča – istakao je Mugoša pred debi u ALŠ. - Veoma sam srećan što ću igrati u azijskoj Ligi šampiona. Velika stvar za moju karijeru. Čeka nas težak meč, Jokohama je dobar tim. U Japanu su svi timovi dobri, a oni su jedni od boljih ove sezone i naravno da ih poštujemo. Ali poštujemo i sebe – ne zanima me s kim igramo, fokusiran sam na svoj tim i da uradim sve da pobijedimo. Azijski novinari pitali su Mugošu da li je tražio savjet od sunarodnika Dejana Bosketa Damjanovića, legende tamošnjeg fudbala. - Svi znamo da je Dejan najbolji strijelac u istoriji Lige šampiona. On je legenda, ne samo tog takmičenja, već azijskog fudbala generalno. Jedan je od najboljih stranaca koji je igrao u Aziji. On mi je kao brat i pričamo stalno, skoro svaki dan. Kad dođe u Japan sa svojim klubom Kičijem na njihov meč osmine finala, sigurno ćemo se sresti. Dao mi je nekoliko savjeta, ali nije lako dati gol u Ligi šampiona. Ipak, uradiću sve da to postignem – odgovorio je Mugoša. Čemu teži na ličnom planu u ovoj sezoni, bilo je posljednje pitanje za crnogorskog napa-dača.Želim samo da pomognem klubu da ostane u J1 ligi, sada je važno da se sakupljaju bodovi, ne brinem o tome ko će davati golove. Moramo da prevaziđemo ovu situaciju i to je moj jedini cilj. Ako uspijemo da osvojimo azijsku Ligu šampiona i ostanemo u Džej ligi, biće to savršen scenario. Vidjećemo što će biti – zaključio je Stefan Mugoša. Ne. K.
Bojan Krkić, Andres Inijesta i Stefan Mugoša na treningu Ređaju se šamari za Mančester junajted – i kod kuće i na strani, i protiv velikana i protiv ekipa ,,niže“ kategorije... ,,Crveni đavoli“ su na startu Premijer lige izgubili kao domaćini od Brajtona (2:1) i potvrdili da ni sa ErikomtenHagom neće cvjetati ruže, da bi juče doživjeli novo istorijsko poniženje – ,,mali“ Brentford pobijedio ih je 4:0, a sve pogotke postigao je u prvom Tekpoluvremenu!sutrećitim u istoriji Premijer lige kojem je to pošlo za nogom, poslije Totenhema u oktobru 2020. i Liverpula godinu kasnije. Domaćin se poigravao sa Junajtedom, a ,,pomogao“ mu je David de Hea, isključivi krivac za gol Dasilve u 10. minutu. Španski golman ima veliku odgovornost i za pogodak Jensena u 18, kada je bilo jasno da gostima prijeti Kasnijepotop.suse upisali i BenMi i BrajanEmbeumo , da bi se Brentford u nastavku smilovao i ostavio Junajted na četiri pogotka minusa... Megvajer , Ronaldo i drugovi pretrpjeli su sedmi uzastopni poraz u gostima, što je najlošiji niz ,,đavola“ od 1936. Kakav uvod u derbi sa Liverpulom 22. Mančesteravgusta...sitije i drugi meč ove sezone u Premijer ligi dobio rutinski, poslije 2:0 protiv Vest Hema slavio je 4:0 protiv Bornmuta, a uz ,,građane“ najbolji utisak na startu sezone ostavio je Arsenal. Mnogo puta su ,,tobdžije“ posljednjih godina pomislile kako bi konačno, poslije duže vremena mogle da se uključe u borbu za vrh, isto toliko puta se razočarale i uglavnom ostajale čak i bez plasmana u Ligu šampiona. Iako je prerano za prognoze, čini se ipak da bi ova sezona mogla da bude Ekipa,,ta“.
18 Neđelja, 14. avgust 2022.Fudbal Arena MILANAC
StefanMugoša 30. juna predstavljen je kao veliko pojačanje Visel Kobea, nakon što je za četiri i po godine stekao status legende u Inčon junajtedu. Iz Južne Koreje otišao je u Japan, gdje će uskoro dobiti šansu da debituje u azijskoj Ligi šampiona Njegov(ALŠ).Visel će 18. avgusta protiv Jokohama Marinosa tražiti put do drugog plasmana u četvrtfinale elitnog kontinentalnog takmičenja, što je bio povod da zvanični sajt ALŠ napravi intervju sa crnogorskim asom. Prvo pitanje za Mugošu bilo je zašto se odlučio za dolazak u Visel Kobe. - Igrao sam skoro pet godina u južnokorejskoj K ligi i postigao mnogo pogodaka, tako da sam smatrao da je sada vrijeme i pravi izazov da dođem u Japan. Čuo sam mnogo dobrih stvari o japanskom prvenstvu, da je liga jaka i da je Visel Kobe atraktivna prilika. Ima dobre igrače i nevjerovatne navijače, tako da je dolazak ovdje bio lak izbor –kazao je Mugoša. U novom klubu saigrač mu je Andres Inijesta, jedan od boljih vezista svih vremena. - Svi znaju da je jedan od najboljih fudbalera na svijetu na svojoj poziciji. Zadovoljstvo je i čast igrati sa njim. Naravno, ima još sjajnih igrača u timu, ali Andres je svjetska klasa. Veoma sam srećan što imam priliku da igramo zajedno i da učim od njega. Ima nevjerovatan fudbalski mozak i može da kreira pogodak u svakom trenutku i sa bilo kog dijela terena – objasnio je MugošinMugoša.zadatak je da Inijestine magije pretvori u pogodak. - Najbolji sam u kaznenom prostoru, ja sam ,,finišer“. Postigao sam mnogo pogodaka za Inčon i reprezentaciju, naročito u posljednjih pet godina. Većinu sam dao iz šesnaesterca, poslije samo jednog ili dva dodira s loptom. Znam da imam kvalitet da igram u Japanu uz, naravno, pomoć saigrača. Nijesam dugo ovdje tako da se još upoznajemo, ali svakim danom sam bolji i siguran sam da ćemo imati uspješnu sezonu – istakao je tridesetogodišnji Podgoriča-nin.Ovaj klub ne zaslužuje da bude na sadašnjoj poziciji i nadam se da ćemo izbjeći ispadanje jer imamo mnogo kvaliteta.
Visel Kobea Stefan Mugoša govorio za sajt azijske Lige šampiona Damjanović mi je kao brat, Inijestin mozak nevjerovatan
Istorijsko poniženje Junajteda Milan je uspješno krenuo u misiju odbrane titule u Seriji ,,Rosoneri“A. su na premijeri nove sezone savladali Udineze, iako su ,,zebre“ imale prednost već od drugog ,,Sanminuta.Siro“ je šokirao Brazilac Rodrigo Bekao, ali je domaćin preokrenuo već do 15. minuta. Prvo je Teo Ernandes pogodio iz jedanaesterca, da bi Marka Silvestrija savladao i Ante Rebić Udineze nije posustao i pogotkom AdamaMasine u nadoknadi potvrdio je da je riješen da zagorča život aktuelnom šampionu. Isti igrač je, međutim, u prvom minutu nastavka napravio veliki kiks iz kojeg je pogodio Braim Dias, koji je u 68. asistirao Rebiću za 4:2. I Atalanta je opravdala ulogu favorita na startu šampionata – ,,boginja“ je u Đenovi protiv Sampdorije slavila Strijelci2:0.su bili RafaelToloi u 26. minutu i novajlija AdemolaLukman u 96. Ne. K. SERIJA A (1. KOLO)
MilanastartSiguran GolmanDavidJunajtedadeHea
DAN ZA ZABORAV:
Napadač
19Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav mom voljenom bratu DUŠKO MILIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Mnogo ćeš nam nedostajati.BATOMILIĆ sa porodicom 793Posljednji pozdrav našem voljenom DUŠKU MILIĆU Zauvijek ćemo te čuvati u srcima i mislima i pamtiti po svemu dobrom i plemenitom.MIJO i LJILJA MILIĆ Poštovanom794 DUŠKU MILIĆU Šefe, Hvala na svakom savjetu, zajedničkom radu i nezaboravnom druženju. PEĐA VUJANOVIĆ sa porodicom 795 DUŠKO MILIĆ Primite naše iskreno saučešće. ŽARKO i RAJKA LIPOVINA sa porodicom Poslednji796 pozdrav dragima NATAŠI MAŠANU MARKU Dok putujete nebeskim stazama, zauvijek ćete biti u našim srcima. LILJANA, FILIP, STEFAN I DUŠKO SIMOVIĆ Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150 NEKRETNINE IZDAJE se poslovni prostor 60m2 ul. Svetozara Markovića br. 1, bivša 1Tel.Tomanović.laboratorija067/353551 RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodo instalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. 5067/000-008Tel.069/991-999,no.šahti.sudopera,električnomOTČEPLJIVANJE4Tel:krovova,poslova,skoroStručno3069/269-550Tel.NonpopravkaiOTČEPLJENJE2069/424-150,Tel.069/747-204,Begović067/473-367kanalizacijesvihvodovodnihcijevi,izamjenainstalacija.stop!Begović067/579-709,isavjesnoradimosvevrstegrađevinskihadaptacije,popravkadimnjakaiostalo.069/926-382;020/629-558kanalizacijesajlom,WCšolja,kada,umivaonikaiDolazakodmah.PovoljVukčević. MALI OGLASI
20 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav ŽIVOTU MOME Tugo moja, sad kad smo trebali da živimo, da se veselimo svakom novom danu, da gledamo kako Đina raste, da vidiš njene prve korake, ti si nas napustio, ostavio, zla sudbina te ote iz našeg naručja. Kako sjutra Đini da kažem da joj nema oca? Ko će sad da joj pjeva uspavanke, da se igra sa njom? Pričaću joj kad poraste da je imala najboljeg oca koji je neizmjerno Ljubavivolio. moja, putuj mi spokojan, a ja ću nastaviti tamo đe smo Volimstali. te i voljeću te dok god moje srce bude kucalo. Srešćemo se opet na nekom ljepšem mjestu.
Posljednji pozdrav MITRU Počivaj sa anđelima i znaj da ćeš u mom srcu i sjećanju živjeti zauvijek. SAŠA ĐUROVIĆ sa porodicom 785 Posljednji pozdrav našem dragom MILANU MITRU MITROVIĆU
Posljednji pozdrav dragom prijatelju MILANU MITROVIĆU
Tvoje SABINA i ĐINA 810 MITAR MITROVIĆ Primite naše iskreno saučešće. ŽARKO i RAJKA LIPOVINA sa porodicom 806 Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru MILANU MITROVIĆU
Brate moj, kako dalje živjeti život bez tebe, kako reći djeci da nema više njihovog Mimija? Ostavio si nas bez i jedne riječi i jednog pozdrava. Slomio si mi krila, više nijesu čitava, jedna polovina je nestala sa tobom. Pričaćemo djeci i učiti ih svemu dobrom kao što si i ti bio. Počivaj u miru, a mi ćemo imati vječnu ranu i slomljeno srce jer pola njega je otišlo sa tobom, anđele naš.
Tvoj brat RATKO, snaha SNEŽANA, sinovac ALEKSANDAR i sinovična ANA 809
Brate, počivaj u miru. Nikada te nećemo zaboraviti. Od DUŠANA, MIRKA i RISTA VUJOVIĆA 807
Dragi prijatelju, ništa više neće biti isto bez tebe. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Tvoj rani odlazak ostavlja nam ogromnu neizlječivu tugu. ZORAN i ANA MARKOVIĆ 808 Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom kumu MITRU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, kao jedna velika plemenita duša. Zračio si posebnom energijom po kojoj ćeš ostati upamćen. SAVO ČELEBIĆ sa porodicom 787 Posljednji pozdrav dragome ĆIĆU IVAN RADOMAN sa porodicom 784 MITRE Druže moj, i ti mi ode i ostavi sve vrijeme koje smo zajedno proveli. Neka te anđeliDINELAčuvaju. 788 Brate MITAR Đe si danas da mi suze brišeš rukama što liječe sve rane, đe si da sa mnom prolaziš ove teškeTvojadane.sestra MARINA Posljednji783 pozdrav MITRU Svojom dobrotom i plemenitošću zaslužio si vječno sjećanje. NENAD - MEŠTRA POPOVIĆ Brataniću786 MILANU Srećo tetkina, ljepoto moja, kako da se oprostim od tebe. Nestalo je snage, slomio si naše živote, diko naša. Volimo te: MARIJA, GORAN i MARINA790 Posljednji pozdrav drugu MITRU Od FILIPA i CECA 789 Posljednji pozdrav dragom GORANU ĐURIŠIĆU od DUŠKA SIMOVIĆA sa porodicom 797
21Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav MILANU Tragična smrt otrgla te je od nas, ali nikada neće otrgnuti naša sjećanja na veliku i toplu ljudsku dušu. Počivaj u miru. Tetka MILEVA sa porodicom Posljednji710 pozdrav našem dragom drugu MITRU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. MLADEN i MAJA VUJOŠEVIĆ 728 Posljednji pozdrav dragom drugu MITRU Od MARKA CMILJANOVIĆA 720 Posljednji pozdrav MILANU - MIĆU MITROVIĆU od SAŠE i BOBA JABUČANIN sa porodicom Posljednji699 pozdrav voljenom MILANU MITROVIĆU ZORAN MITROVIĆ sa porodicom 697 Posljednji pozdrav MILANU MITROVIĆU Žalimo za tvoj rano izgubljeni mladi život. Tetka BOSE sa porodicom Dragi695 brate MILANE Kako se rastati sa tobom? Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te vječno čuvati u našim MILOŠsrcima.saporodicom694 MITRU Počivaj u miru, dobri čovječe. MILOŠ ĐURIČKOVIĆ sa familijom 780 Posljednji pozdrav MITRU Veliki brate, patrioto i najbolji čovječe, nikada te nećemo zaboraviti. JUGO i BANE sa familijama 777Posljednji pozdrav našem dragom MITRU Dragi naš Buđi, naš veliki prijatelju, ne mirimo se sa činjenicom da te više nema i da se više nikad nećemo radovati tvom dolasku i zajedničkom druženju, koje nikad više neće biti isto. Zauvijek će ostati u našim srcima tvoja velika duša, plemenitost, tvoje tople riječi i zagrljaji. Počivaj u miru, veliki čovječe. ILIJA, LIDIJA, NIKOLA i DEJAN LIPOVINA 779 Dobri naš ĆIĆO Tvoja dobrota i mili osmijeh će ostati u našem sjećanju zauvijek. IVAN VUKMIROVIĆ sa porodicom Dragom778 prijatelju MITRU Posljednji pozdrav,FILIP MARTINOVIĆ sa porodicom 782Posljednji pozdrav dragom kumu MITRU Počivaj u VOJOmiru.KALUĐEROVIĆsaporodicom 781 Posljednji pozdrav MITRU Neka tvoja plemenita duša počiva uDUŠKOmiru. SIMOVIĆ sa porodicom 776 e-mail: oglasno@pobjeda.me
22 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Brate MITRE S tobom je uvijek bilo nekako posebno, svako druženje je imalo više smisla i svaki trenutak ispunjen. Ponosni smo što smo te imali za druga i prijatelja i što si bio dio naših života. Tvoju plemenitost, dobru i vedru dušu čuvaćemo od zaborava. Neka ti je laka Crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao. Tvoji drugovi: MARKO-PRKI, MIROSLAV,MILOŠ, MIRKO, MAĐO, IVO, PERO, MARKO C. 724 MILAN Draganov MITROVIĆ Kume moj dobri, nijesi zaslužio ovakvu smrt.Čuvaćemo od zaborava tebe i tvoju dobrotu. Počivaj s anđelima, veliki čovječe, i neka ti je laka crna zemlja. Kum DUŠAN sa porodicom 726 Dragi MITRE Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Od familije pok. MARKA Milanovog MARTINOVIĆA 719 MITRE Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene sa tobom. Tvoj osmijeh, tvoj glas, dobrota i ljubav su svuda oko nas. Sa nama si i bićeš dok smo živi. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. MARKO-PRKI, LELA, FILIP i SIMONA 727 Prijatelju naš MITRE Bol nije u riječima i suzama, već u srcima i dušama u kojima ćeš vječno Ponosniostati.smošto smo bili dio tvog života. MILOŠ JOVANOVIĆ sa porodicom Posljednji725 pozdrav iskrenom prijatelju i kumu MILANU MITROVIĆU Tvojim ranim odlaskom ostavljaš nam ogromnu i neizlječivu tugu. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru.SLAVKO i SANDRA VUJOŠEVIĆ sa porodicom Posljednji721 pozdrav MITRU Brate moj, kako da preživim ovo? Uzela te kukavica, otela te od tvoje bebe, Sabine, od svih nas. Zauvijek ćeš biti moj heroj! Znam da su ti posljednji dani bili najljepši u životu, ne brini, čuvaćemo ti ih obje svi.Sestra MAJA sa porodicom 723 Posljednji pozdrav dragom prijatelju MILANU MITROVIĆU Zauvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. PERIŠA, PAVLE, BOŽIDARKA i GORAN MARKOVIĆ sa porodicom Posljednji722 pozdrav dobrom rođu MITRU ŚORA MITROVIĆ 731 ĆIĆO Iz srca teku moje suze, peče, boli duša.Putuj moj dobri Ćićo, zauvijek ćeš biti u mom srcu. JAKA Posljednji696 pozdrav MILANU MITROVIĆU Od ĆIRA DAMJANOVIĆA sa porodicom 729 Posljednji pozdrav MITRU ZORANTARTARUGAĐURIČKOVIĆ 730
23Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav bratu i drugu MITRU BOBAN SJEKLOĆA sa porodicom 701 MILAN - MITAR MITROVIĆ Brate, bio si uvijek uz mene i ja uz tebe. Ali si pošao na ovaj put bespovratni jer sam te ja poslao da mi đecu spasiš. Volim te, Miki. MILOŠ 711 Dragom suprugu MIRKU S tobom uvijek i zauvijek. SLAVICA 667
Posljednji pozdrav MILANU MITROVIĆU Mom dobrom i iskrenom prijatelju.Čuvat ću te od zaborava.GAJOLJEŠKOVIĆ sa porodicom 606 Dragi MITRE Bila nam je čast i zadovoljstvo poznavati te, i biti dio tvog društva. Unosio si radost i veselje svaki put kad si dolazio našoj kući. Pamtićemo sva naša druženja i tvoj veseli smijeh. Hvala ti što si obogatio naše živote. Tvoje veliko srce ostaće zauvijek upamćeno u našim srcima. Bez tebe ništa više neće biti isto... Tvoji ,,Milo Ime“ MIROSLAV, IRENA,LIDIJA, MILENA, TINA, MILOŠ, MARIJA Posljednji632 pozdrav dragom ĆIĆU Čast nam je što smo te imali za prijatelja. FILIP i MILICA KUSOVAC 633 MILAN MITROVIĆ Voljeni Sinovče, Mlada, časna, mirna, ljudska i poštena dušo! I zadnji trenuci tvog života bjehu kao čitav život: Da pomogneš prijatelju, drugu, da urazumiš nerazumnog i spasiš. Ovaj put ne uspje nego pokušaj plati tvojom glavom. Neka ti je laka gruda ove naše napaćene Crnogorske zemlje, po kojoj si časno i pošteno koračao. Počivaj u miru! Strikan VELJKO 621 Duboko nas je potresla vijest o žrtvama nastradalih. Porodicama iskreno
Restoransaučešće.,,CETINJE“ 613 OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.
24 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja
Najtužniji pozdrav našem voljenom MILANU MITROVIĆU Boli svaka pomisao da te više nećemo vidjeti, neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MARTA, STANKO, ANA, NIKOLA, JELENA i DUNJADobri,698 plemeniti čovječe, zar je ovo moguće? Nepravdo, dokle sežeš. Ponese u vječnost dobrodušnog i nježnog MILANA - MITRA MITROVIĆA Čovjeka koji je nosio u grudima srce za cio grad, a ne samo zaporodicu. Čovjeka koji je izgubio mogućnost da osjeti ljepotu života i ulogu oca, tek rođenoj djevojčici, svojoj Đini. Juče usni vječni san. Ostaju lijepa sjećanja i bezgranična tuga! JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom 700
Tvoji:
MILAN MITROVIĆ PRIJESTONICA CETINJE 649 Posljednji pozdrav MITRU Počivaj u miru, dobri i hrabri čovječe. CECO i ANA 630 Posljednji pozdrav našem mnogo voljenom prijatelju MILANU MITROVIĆU Dragi Milane, krasile su te sve lijepe ljudske osobine. Počivaj u miru. S poštovanjem,SLOBODAN BOŽOVIĆ sa porodicom 629
Posljednji pozdrav
775Posljednji
Posljednji802 pozdrav našem drugaru MARKU Trudićemo se da te naša djeca nikada ne zaborave. Obećavamo!!! RODITELJI odjeljenja III-2 OŠ ,,Njegoš“ 803 NATAŠA, MAŠAN i MARKO MARTINOVIĆ Ugasila su se dva nevina dječja osmijeha. Vatra od kuršuma je spalila krila naše dvije ptice koje tek naučiše da lete. Danas su naše ruke ka nebu podignute i mole za vaše nevine duše. Danas smo nijemi od bola i nevjerice jer sjutra za vas ne postoji. Počivajte u zagrljaju svoje majke, a anđeli neka vas čuvaju na krilima Zauvijekvječnosti.u srcima svojih nastavnika i drugova. UČENICI i KOLEKTIV OŠ ,,NJEGOŠ“ CETINJE 804 e-mail: oglasno@pobjeda.me
25Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARTINOVIĆMARKU Ne postoje prave riječi kojima bismo se posljednji put oprostili od vas. Tuga je u srcima, a ne u riječima. Počivajte u miru.SAVO ČELEBIĆ sa porodicom 798 Posljednji pozdrav dragim prijateljima NATAŠI, MARKU i MAŠANU MARTINOVIĆ Sjećanje i uspomene na vas živjeće zauvijek. Neka vaše plemenite duše počivaju u miru.ZORAN i ANA MARKOVIĆ Tužno799 je i preteško uputiti posljednje riječi pozdrava sa tobom, dragi naš MAŠANE Tvojim likom i duhom nametnuo si se kao naš predvodnik, kao takav mnogo ćeš nam nedostajati. Počivaj u raju, u zagrljaju svoje majke i brata. ODJELJENJE VI-3 sa nastavnicom JOVANKOM POPOVIĆ-PAVLOVIĆ
Posljednji774
Posljednji pozdrav dragim prijateljima RAJKU DIMITRIJU DANICI BOBO JOVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji773 pozdrav RAJKU DIMITRIJU DANICI ANDRIJA ROGANOVIĆ sa porodicom pozdrav RAJKU DIMITRIJU DANICI ALEKSANDROVI drugovi: ANDRIJA, VLADIMIR, DEJAN, VANJA, BOJAN, DARKO, IVAN, ALEKSANDAR, DADO, LAZAR, BOBAN, VLADAN, LIDIJA, MILICA, JASMINA, ANA, ANETA pozdrav dragim prijateljima MITRU DANICI RAJKU Vaša plemenita duša i dobrota zaslužuju da vas vječno čuvamo od zaborava. Od DUŠKA i LJILJANE SIMOVIĆ 792 Pola godine je od kada nije sa nama MILA RAJKOVIĆ Draga majko, ostavila si nam veliku prazninu. Živiš u našim mislima i srcu i tu ćeš zauvijek ostati.Tvoja PORODICA805
Posljednji800 pozdrav našem drugu MAŠANU, njegovom bratu i majci Neka vas anđeli čuvaju, a mi ćemo vas zauvijek čuvati u našim srcima. RODITELJI i UČENICI odjeljenja VI -3
Voljeni801 naš MARKO Nećemo ti reći zbogom. Zatečeni, nijemi od bola, obećavamo da ćeš uvijek biti u našim srcima, mislima, igrama... Vječno naš EL PRIMO. Učiteljica BILJANA ŠOĆ sa odjeljenjem III-2 OŠ ,,NJEGOŠ“
26 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja NATAŠA, MAŠAN, MARKO NAJO... Jaka ženo, koja je osmijehom prkosila životnim nedaćama.Čuvaćemo te u mislima i srcima zahvalni što si bila dio naših života i obogatila ih.MAŠANE i MARKO... Anđeli naši, Teški rastanak se vrebao duboko u našim srcima. Zauvijek ćemo pamtiti vašu vedrinu osmijeha. ĆANA, DRAGAN-BARI, MAJA, KSENIJA, MILAN i LUKA 716
Neka prijateljstva su kao i neka sjećanja, nezaboravna. Ostanu uvijek živa i Prijateljidirljiva.naši, vječna Vam spomen i Carstvo nebesko. S nevjericom i beskrajnom tugom,ZORAN i JELENA ŠAPURIĆ 707 Jedno ljudsko bezumlje prekinu vašu mladost, zatvori vaš topli dom NATAŠA, MAŠAN i MARTINOVIĆMARKO Počivajte u vječnom miru, naši dragi rođaci, vi, Božji anđeli. NIKOLA - NIKO Stevov MARTINOVIĆ sa porodicom 708 Posljednji pozdrav dragim prijateljima NATAŠI, MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆ od DUŠKA GLENDŽE sa porodicom 706 NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ
Počivajte u miru. Neka vas anđeli MLADENčuvaju. - MAĐAR sa porodicom Posljednji689 tužni pozdrav dragim kumovima NATAŠI, MAŠANU, MARKU MARTINOVIĆ
Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU, MARKU Đeco moja, vaše odrastanje će zauvijek ostati u mom sjećanju. Uvijek sa vama neka mi vas anđeli čuvaju. Vaš đede PERO i baba ĆANA sa familijom 717 Sa nevjericom i dubokom tugom kojoj mjere nema, opraštamo se od lastavice i njenih ptića, koji još ni polećeli nijesu. Kako bez osmijeha, poljupca, reći zbogom divnim NATAŠI, MAŠANU, MARTINOVIĆMARKU Samo nebo biće njihovo okrilje, sve zvijezde će za njih sjati, a za njima trag nezaborava i vječite tuge, ostati za sva vremena. JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom 709 Dragi naši NATAŠA, MAŠAN, MARTINOVIĆMARKO
Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju. MIĆO i STAMENKA sa porodicom690
714
NATAŠA, MAŠAN, MARKO Nataša, hvala ti za sve što si uradila za Mašana i Marka. Pokušala si da ih spasiš od ološa koji vas je ubio ni krive ni dužne. Borila si se cijeloga života za njih i sada ste opet zajedno. Suprug MILOŠ
Vaši: NOVAK, NINA i NORA
713
NATAŠA, MAŠAN, MARKO Moji DolazimAnđelibrzo kod vas. Čekajte me i volim vas. VAŠ ROKI
Voljeni712 naši NATAŠA, MAŠAN, MARKO Kako da se rastanemo od vas, nemamo riječi koje mogu opisati bol za vama. Zašto baš vi, zašto je ovo moralo da se desi? Prerano ste pošli u zagrljaj onih koji više nisu sa nama. Neka vas anđeli čuvaju. Tetka MARIJA, tetak ŽARKO, sestra MIJA, braća MARKO i MILOŠ
715
27Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja
NATAŠA, MAŠAN i MARKO Nijemi pred tužnom činjenicom da vaši osmijesi neće krasiti naš dom... Puno toga smo još trebali zajedno da proživimo i da se radujemo svakom vašem koraku kroz vaše djetinjstvo.NAJO, MAŠANE, MARKO... Nije vrijeme bilo, ali zla sudbina jeste.
i MARKU od porodice pok. PERIŠE POPOVIĆA 703 Posljednji
28 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Sa neizmjernim bolom opraštamo se od naših dragih NATAŠA MARKO MAŠAN MARTINOVIĆ Preteško nam je prihvatiti da je vaše djetinjstvo i mladost prekinuto na najsuroviji način. Vječno tužni za vama,ZORAN MATINOVIĆ – BAJICA sa porodicom Posljednji626 pozdrav NATAŠI MAŠANU MARKU Mislićemo na vas i čuvati vas od zaborava. Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju. Tvoj KOLEKTIV HUMANE REPRODUKCIJE 624 Posljednji pozdrav dragim NATAŠI, MAŠANU, MARKU MARTINOVIĆ Počivajte u miru, Anđeli.Tetka VJERA sa porodicom 612 NATAŠI MAŠANU i MARKU Vijest o vašoj preranoj smrti duboko je potresla našu porodicu.Čuvaćemo vas od Porodicazaborava.pok.ĐURA Jokova MARTINOVIĆA Posljednji635 pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆ Od RADNIKA SUŠARE ,,MARTEX“ 600 Posljednji pozdrav NATAŠI, MARKU I MAŠANU MARTINOVIĆ Počivajte u miru. Neka vas anđeli čuvaju.GAJOLJEŠKOVIĆ sa porodicom 605 NATAŠI MAŠANU i MARKU Nataša, u zagrljaju svoje djece Mašana i Marka nađite mjesto među anđelima. VLATKO KAVAJA sa porodicom
i tugom, sestra 657DRAŠKOVIĆANDRIJANAsaporodicom Posljednji
sa porodicom 611 Posljednji
Posljednji610 pozdrav NATAŠI, MARKU i MARTINOVIĆUMAŠANU BOBAN SJEKLOĆA pozdrav dragim NATAŠI, MAŠANU MARTINOVIĆMARKU od bola. MAŠANU pozdrav voljenim lima NATAŠI, MAŠANU MARKU velikim bolom tugom, ujna VERA NIKOLIĆ MAŠANU bolom pozdrav NATAŠI, MAŠANU bolom
i MARKU Sa velikim
Sa
voljenim anđelima
i brattugom,SAŠA NIKOLIĆ sa porodicom 658
i
anđe
i
i
656 Posljednji pozdrav voljenim anđe lima NATAŠI,
Sa634velikom tugom i bolom opraštamo se od NATAŠE, MAŠANA i MARKA MARTINOVIĆ Najo, u zagrljaju sa svojim anđelima odlaziš, nadamo se na neko bolje i ljepše mjesto. Neka vaše nevine duše nađu vječiti mir i spokoj. Žale za Vama: MARIJA, DRAŠKO i MILJANA
i MARKU Sa velikim
PEGA sa porodicom Posljednji655 pozdrav NATAŠI,
Nijemi
Posljednji718 pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆ od SAŠE i BOBA JABUČANIN sa porodicom Posljednji705 pozdrav kumi i djeci NATAŠI, MAŠANU, MARKU Tvoj život se ugasio, ali sjećanje i ljubav prema tebi i tvojoj djeci ostaće Počivajtezauvijek.umiru, neka vas anđeli čuvaju. Kumovi: ĐURO, KEKA, SARA i STEFAN OĆIĆEK 704 Posljednji pozdrav Dragi NATAŠA,naši,MAŠKE, EL PRIMO Nikada vas nećemoNIKOLA,zaboraviti.RADA i IGOR KVESIĆ
Oglasi i obavještenja Potonje zbogom NATAŠI, MAŠANU, MARKU MAŠKE, EL PRIMO, biću ponosan što sam bio vaš brat. Možda nekad zaigramo kao nekad.Čuvaću vas od zaborava. Vaš LUŚI
Posljednji735 pozdrav našem drugu, njegovom bratu i majci NATAŠA, MAŠAN, MARKO Zašto? Trebalo je uskoro da krenemo u školu i radovali se našem susretu i bezbrižnoj igri... Ostaje nam samo da vas vječno pamtimo i tugujemo za vama. Vole te tvoji drugovi: MARIO VUJOVIĆ, BALŠA i DUŠKO ĆUĆIĆ
Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU Kuma moja... Zar ovako da se rastanemo? I nebo je danas za vama plakalo, ali kažu ne treba plakati da bi vam duša našla mir. Ja ću se truditi, obećavam, jer mir zaslužujete. svoju đecu na nekom ljepšem mjestu, a mi vas nikada nećemo zaboraviti.Vašikumovi: ZORAN, NEVENKA i MATEA MARTINOVIĆ pozdrav dragim prijateljima NATAŠI, MARKU i MAŠANU MARTINOVIĆ Vašim ranim odlaskom ostavljate neizlječivu tugu. Počivajte u miru. PERIŠA, PAVLE, BOŽIDARKA i GORAN MARKOVIĆ sa porodicom pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU Što reći... Nijemi pred vašom zlom sudbinom... Počivajte među anđelima.NATAŠA PEJOVIĆ sa porodicom
29Neđelja, 14. avgust 2022.
Posljednji732 pozdrav MAŠKE Igra na koš više nikad neće biti ista. Nikada te nećemo zaboraviti.KVESA i HUTI 734 Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU, MARKU MARTINOVIĆ Počivajte u carstvu nebeskom, anđeoskePorodicaduše.pok.MARTINOVIĆANENADA 692 NATAŠA,MARKOMAŠAN, Posljednji pozdrav Nataši i njenim anđelimaodĆIRA DAMJANOVIĆA sa porodicom 691 Posljednji pozdrav NATAŠA, MAŠAN, MARKO Počivajte u miru.ZORAN MARKOVIĆ sa porodicom 733 NATAŠA, MAŠAN i MARTINOVIĆMARKO Primite naše iskreno saučešće. ŽARKO i RAJKA LIPOVINA sa porodicom 740 Tužan je ovaj posljednji pozdrav MAŠAN, NATAŠA, MARTINOVIĆMARKO Iskreno žalimo za vašim mladim životima koji su iznenada prekinuti na grub i okrut način. OSOBLJE KOLEKTIVA DOO MARTEX 742 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji741
745
Pazi
Posljednji746
Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU
Za sobom ostavljate slomljena srca, neizmjernu tugu i žalost. Svijetu će nedostajati vaša mladost i djetinjstvo, vaša ljubav, vedrina i Počivajteosmijesi.u miru, zauvijek ćete ostati u našim mislima. MIŠO i MIRJANA MARTINOVIĆ 760 Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU FILIP MARTINOVIĆ sa porodicom 763 NATAŠA, MAŠAN i MARKO Ostaćete uvijek u najljepšem sjećanju, nikad zaboravljeni. NEŠO VUČINIĆ sa porodicom 762 NATAŠA, MAŠAN, MARKO Anđeli moji, Kako da shvatimo tešku istinu da ste nas napustili, kako Baba i Đed da otvore vrata a vas ne ugledaju. Da nam krenete u zagrljaj. Kako, naša najstarija srećo, da se ne pojaviš na rodska vrata. Da zagrliš tvoga taja koga si neizmjerno voljela. Naša tri anđela, spavajte vječnim snom, a mi ćemo da tugujemo do kraja naših života, do smrti. Voljeni TATA, MAJKA, BRAT i KAJA 756 NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ Ne mogu da vjerujem i da prihvatim istinu da su ujovi dječaci zajedno sa svojom majkom otišli bez pozdrava. Nijesmo se tako dogovorili, srce ste mi slomili. U mome srcu i mojim mislima ostaćete urezani do kraja života. A ti, sestro, slomila si bratsko krilo. Znaš koliko sam te volio, tebe i njih. Počivajte u miru a ja ću vječno tugovati za vama. Vaš ujo i brat NEBOJŠA i KAJA Posljednji755 pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU Čuvat’ ćemo od zaborava kroz lijepa sjećanja našu malu braću i njihovu dobru majku.JUGO i BANE sa familijama 752 OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.
Nijemi od bola zbog tragičnog odlaska vaše mladosti! Uvijek će za vama žaliti, Stric VOJO, strina SANDRA, brat LUKA i sestra SANJA 757 Drugovima MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆU Mnogo ćete nam faliti, ostaju samo lijepa sjećanja na naše druženje. Volimo vas zauvijek. LUKA i UROŠ VUJAČIĆ 748 Voljenoj drugarici NATAŠI MARTINOVIĆ Ružo, čekala sam te... Nijesi mi došla, zla sudbina vas je uzela. Nedostajaćeš mi puno, počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati u našim srcima zauvijek.MILENA i BOŠKO VUJAČIĆ 747 Dragi naši NATAŠA, MAŠAN i MARKO Vaši prerano prekinuti životi ostavili su nam vječnu bol i patnju za vama. Ostaćete u našim srcima kao TRI ANĐELA koja su uveseljavala ovaj grad. Neka vaše duše počivaju u miru. RADA, ANA, MILICA i KSENIJA 759 Posljednji pozdrav NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ Čuvaćemo vas od zaborava u našim srcima. Počivajte u miru.ZORICA, MILJANA, ANDREA i DANILO 758 Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU Neka vaše nevine duše počivaju u miru s anđelima, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.LUKA STEVOV sa familijom 761
30 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja NATAŠA, MAŠAN i MARKO MARTINOVIĆ Iz srca teku naše suze, peče bol i plače duša... Izgubismo prijateljicu i njena dva goluba. DACKA, MIJAT i UGLJEŠA STOJANOVIĆ i MILICA LEKIĆ 753 Posljednji tužni pozdrav NATAŠA, MAŠAN, MARTINOVIĆMARKO
Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU Počivajte u miru. Vječna će tuga i bol biti za vama. VASKO i NIKOLA MARTINOVIĆ sa porodicama 744
Posljednje zbogom NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ Neka vas anđeli čuvaju u majčinom zagrljaju. Počivajte u miru. SAŠA i ANA ĐUROVIĆ 769
Draga moja Nataša, nije lako naći riječi da se oprostimo od tebe, zbog tvoje mladosti, a posebno zbog tvoja dva anđela koja vodiš sa sobom. Zla sudbina vas dovede u Medovinu da okrutno prekine sve lijepo što je bilo pred vama. Počivajte u miru, zagrljeni kao u Tugujemoživotu.zavama,
Tetka DRAGICA MUHADINOVIĆ sa porodicom 764 Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU Nijemi od ACO,bola.VESNA, ANETA, VLADO i MOŠO MARTINOVIĆ Moja749 NALE Kako dalje, mila moja, zar ovako da se oprostimo, zar umjesto planova naših ja vas šaljem na vječni počinak? Sad će Marko spavati sa njegovim Mitrom koga je volio i zvao brate. Počivajte u miru, moji anđeli, a mi ćemo se sresti opet na nekom ljepšem mjestu. A ja ću vas čuvati od zaborava.VašaSABINA i ĐINA 750 Odoše nam naši NATAŠA, MAŠAN, MARKO Tri mladosti, tri ljepote, tri cvijeta. Zašto?!!! Nana, zagrli tvoja dva anđela i ne bojte se. Tamo vam niko ne može nauditi. Tamo će vas čuvatiVašianđeli.STRUGARI voljenim NATAŠI, MAŠANU i MARKU Bili ste naša ljubav i naš osmijeh, a sada neizmjerna tuga. Neka vas anđeli čuvaju. VLADO, BATO i DANKA
Ni na ovaj put nijesi mogla poći bez svoje đece. Zagrli ih nježno i putujte spokojno. Nikada neću zaboraviti tvoju iskrenost i dobrotu. Počivajte u miru.LJILJA JOVIĆEVIĆ sa porodicom 743
NATAŠA, MAŠAN i MARKO MARTINOVIĆ
754Našim
31Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU
Posljednji765 pozdrav dragim kumovima NATAŠI, MAŠANU i MARKU Istina je bolna, tuga prevelika. Kako napisati posljednji pozdrav, a tek ste počeli da živite. Počivajte sada, anđelčići mali, u najljepšem majčinom zagrljaju. ŽELJKO POPOVIĆ sa porodicom 767 Posljednji tužni pozdrav dragim kumovima NATAŠI, MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆU VESKO MIĆUNOVIĆ sa porodicom Posljednji770 pozdrav MAŠAN, NATAŠA, MARKO MARTINOVIĆ Tuga do neba. Anđeli mali, zagrlite svoju majku i putujte... a mi ćemo vas čuvati od zaborava. SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom 771 NALE Počivaj u miru u zagrljaju tvojih anđela. Čuvaćemo vas u srcu, daleko od zaborava. MARINA LJILJANIĆ sa porodicom Posljednji768 pozdrav NATAŠI, MAŠANU i MARKU IGOR VESKOV sa porodicom 766
Od
772 Posljednji
666 OGLASNO
e-mail:
32 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja
Tragedija i tuga koja je potresla naš FK Lovćen, naš grad Cetinje i cijelu Crnu Goru nikada neće biti zaboravljena. Ostavilo nas je da se u nevjerici suočavamo sa tom bolnom istinom. Saosjećamo se sa svim porodicama čiji su članovi stradali, a posebno saznanjem da su među stradalima dva brata od 11 i 8 godina koji su svojim ranim angažovanjem htjeli da daju doprinos FK Lovćen, da ga vratimo na mjesto koje zaslužuje. FK Lovćen će trajno čuvati uspomenu na dva nježna cvjetića koji su tek trebali da rascvjetaju njihovu ljubav prema klubu, Cetinju i Crnoj Gori. Njihova imena ostaće vječno da žive, a naš klub i naš grad ih nikad neće zaboraviti. FK LOVĆEN CETINJE 751
Posljednji pozdrav dragom kolegi GORANU ĐURIŠIĆU GRADONAČELNIK PRIJESTONICE CETINJE SA SARADNICIMA 736 Posljednji pozdrav dragom kumu GORANU ĐURIŠIĆU Kume, počivaj u ŽELJKOmiru. PRAVILOVIĆ sa porodicom 737 Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg dragog kuma GORANA ĐURIŠIĆA Ostaće nam u vječitom sjećanju tvoja dobrota, tvoja djela i ljudske vrijednosti koje ćemo čuvati od zaborava. Počivaj u miru, dobri kume.
791 Posljednji
ZORAN,
NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ
Kumovi: BOBAN, LJILJA i TAMARA ĐUROVIĆ Posljednji738 pozdrav dragom GORANU ĐURIŠIĆU Počivaj u miru. Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. VESKO, NATAŠA, NIKOLA i NIKOLETA 739 Brataniću Bratu MILANU DRAGANU 12. 8. 2022. 10. 7. 2022. Tugo moja koja nikad proći MARIJAneće.sa porodicom pozdrav NATAŠI i njenim anđelima ĆIRA DAMJANOVIĆA sa porodicom pozdrav dragom MIRKU PELEVIĆU ti za svu ljubav i pažnju koje si nam poklanjao. Tvoja dobrota i blagi osmijeh ostaće duboko urezani u našim srcima. MILANKA, JOVANA i ŽARKO CEROVIĆ ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.oglasno@pobjeda.me
Hvala
33Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav GORAN ĐURIŠIĆ PRIJESTONICA CETINJE Posljednji646 pozdrav ALEKSANDRA i RADUNOVIĆMILA PRIJESTONICA CETINJE 647 Posljednji pozdrav DIMITRIJE - DANICA i RAJKO MITAR DRECUN PRIJESTONICA CETINJEPosljednji648 pozdrav NATAŠA, MAŠAN i MARTINOVIĆMARKO PRIJESTONICA CETINJE 645
34 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Tužnim srcem javljamo da je tragično izgubio život naš voljeni MILAN Draganov MITROVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, dana 13. avgusta 2022. od 14 do 17 časova i 14. avgusta od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana, na Novom groblju na OžalošćenaCetinju.porodica: supruga SABINA, ćerka ĐINA, brat RATKO, snaha SNEŽANA, sinovac ALEKSANDAR,sinovična ANA, tetke MARIJA i MARTA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina MITROVIĆ 668 Тужним срцем обавјештавамо да је дана 12. августа 2022. трагично изгубио живот u 55. години наш вољени супруг, отац, брат, ђевер, стриц и ђед ГОРАН Д. ЂУРИШИЋ Саучешће ће се примати у капели на Новом гробљу на Цетињу,14. августа од 10.30 до 15 часова, када са посмртним остацима крећемо за Градац – Љешанска нахија гдје ће се обавити сахрана у 16 часoва на мјесном гробљу. Кућа жалости: Груда бр. 3. Ожалошћена породица: супруга РАЈКА, син ДРАГУТИН, кћерке МИЛЕНА са породицом, ДРАГАНА са породицом и АНАСТАСИЈА, браћа ДЕЈАН и ВЕСКО са породицама, снаха МИРА са дјецом, сестре ВЕСНА, СВЕТЛАНА и ВЈЕРА и остала многобројна породица ЂУРИШИЋ и МАРТИНОВИЋ 669
Saučešće se prima dana 13. avgusta od 12 do 16 časova i 14. avgusta od 12 do 15 časova u crkvi u Bajicama. Sahrana će se obaviti na groblju u Bajicama u 15 Kućačasova.žalosti: Bajice br. 202. Tužnim665 srcem obavještavamo da su dana 12. avgusta 2022. godine tragično nastradali naši 1941 – 2022. 1948 – 2022. 1966 – 2022.
35Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Tužnim srcem obavještavamo kumove, prijatelje, rođake, komšije da su dana 12. avgusta 2022. godine tragično nastradali naši anđeli NATAŠA MAŠAN MARKO 1987–2022. 2011–2022. 2014–2022. MARTINOVIĆ
DIMITRIJE – MITAR DANICA RAJKO rođ. Martinović DRECUN Saučešće primamo u gradskoj kapeli – Cetinje dana 14. avgusta od 9 do 13 časova, kada posmrtni ostaci kreću za selo Ljubotinj gdje će se obaviti sahrana u 16 Ožalošćeni:časova.brat,đever i stric SPASOJE, sin i brat ŽARKO, kćerka i sestra RAJKA, snaha i supruga BRANKA, unuci i sinovi MILOŠ i JANKO,snaha NEVENKA, unučad, sinovac, sinovične, sestrić i ostala mnogobrojna rodbina DRECUN i MARTINOVIĆ
670 Ožalošćena porodica MARTINOVIĆ:suprug i otac MILOŠ, đed PERO, strine i babe ĆANA, STANKA i DANKA, đeveri i stričevi DRAGAN - BARI, NOVAK, BATO i VLADO, zaove, tetke i strine MARIJA, NATAŠA, NINA, MAJA, NINA, đeveričići, đeverične, zaovičići, zaovične, braća i sestre od stričeva i tetaka i ostala rodbina Ožalošćena porodica PEJOVIĆ: otac i đed BORIVOJE - BATO, majka i baba VESNA, brat iujak NEBOJŠA, stric i đed VOJO, strina i baba SANDRA, ujak DRAGOSLAV – GAGA, tetka i baba VJERA, braća i sestre od strica, ujaka, tetke i ostala rodbina
36 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Дана 13. августа 2022. у 47. години преминула је наша драга СВЕТЛАНА Миодрагова АЛЕКСИЋ рођена Зиндовић Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 13. августа од 14 до 16 часова и дана 14. августа од 11 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу иза манастира у 14 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг МИОДРАГ, син ВЕЉКО, шћер АНЂЕЛА, отац МОМЧИЛО, браћа ПРЕДРАГ, МИОДРАГ и САША, заова ОЉА, снахе ЈЕЛЕНА, БИЉАНА и ЈОВАНА, братанићи и остала многобројна родбина АЛЕКСИЋ и ЗИНДОВИЋ 619 Dana 13. avgusta 2022, poslije kratke i teške bolesti, u 67. godini života, preminuo je naš voljeni RADOSLAV – MINJA Dragišin JOVOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na groblju u našem zavičajnom selu Kosić – Danilovgrad, dana 14. avgusta od 10 do 16 časova, kada će se i obaviti Cvijećesahrana.ivijenci se ne prilažu. Kuća žalosti: Kosić b.b, Danilovgrad. Ožalošćeni: supruga MARINA, sin VLADIMIR, kćerka TAMARA, braća RANKO i PETAR sa porodicama, snaha IVANA, unuke ANJA i LENA, ujak LJUBOMIR i ostala porodicaJOVOVIĆ i FILIPOVIĆ 639 Тужним срцем јављамо да је дана 13. августа 2022. изненада у 41. години преминуо наш вољени МИЛОШ Милорадов ДРАШКОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 13. августа од 13 до 16 часова и 14. августа од 11 до 14.30 часова, када полазимо за Кочане гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: отац МИЛОРАД, мајка ВЕСНА, брат МАРКО, сестра МИЛЕНА, сестричина ТИЈАНА, баба МИЈОЈКА, стричеви ДРАГАН и РАЈКО, стрине МИЛЕНКА и ДУШАНКА, ујак ВЕСКО, ујна ДУШАНКА, тетка АНУШКА, тетак ТОМО, браћа и сестре од стрица, браћа и сестра од ујака и остала многобројна родбина ДРАШКОВИЋ и ЂУРОВИЋ 603 Dragi RADOSLAV – MINJA JOVOVIĆ Dragi Minja, počivaj u IVANmiru.JOVOVIĆ sa porodicom 640 Posljednji pozdrav mom MIĆU Počivaj u miru anđele naš, baš onako kako si anđeoski živio i svakome dobro mislio, a tetka će te ponosno čuvati od zaborava. Tvoji: ANUŠKA, TOMO, MAŠA i SAVO 623 Posljednji pozdrav mom MIĆU Počivaj u miru, anđele naš, baš onako kako si anđeoski živio i svakome dobro mislio, a tetka će te ponosno čuvati od zaborava. Tvoji: ANUŠKA, TOMO, MAŠA i SAVO Opraštamo625 se od voljenog brata, dragog i poštovanog prijatelja MINJE Dragišinog JOVOVIĆA Bio si drag i voljen brat, iskren, čestit i plemenit prijatelj. Počivaj u vječnom miru, dragi naš Minja. RADMILA i DIMO GAZIVODA sa porodicom 642
615Posljednji pozdrav dragom DULU Zbogom, majstore, i hvala za bratanići PAVLE i PETAR i sestra od strica LJILJANA ŠLJIVIĆ sa porodicom 594 Umro je moj prijatelj i veliki prijatelj moga brata DUŠKO MILIĆ Počivaj u miru. DANILO MITROVIĆ sa porodicom Posljednji636 pozdrav DUŠKU MILIĆU Bila je čast i privilegija imati cio život prijatelja za koga niko nije mogao da kaže jednu lošu riječ. Malo je takvih dobrih ljudi. Neka ti je laka ova crnogorska zemlja. SAŠA, VULE, VUJKE i GILE 637 Posljednji pozdrav drugu i prijatelju DUŠKU ZDRAVKO, ANDRIJANA, TAŠA i ŽANA TATAR 591 Našem dragom DUŠKU MILIĆU Ponosu porodice i Crne Gore, odani prijatelju, rukometni zaljubljeniče i treneru duša, ostavio si nam nezaboravne trenutke zajedničkih druženja i pokazao veličinu svoje ljudskosti. Tebe i nas vječno će povezivati duhovitost, putovanja i iskrena radovanja. To je ono što nikad ne umire. Hvala ti za sve. MIŠO i NEVENKA ŽARIĆ 644
37Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja DUŠKO MILIĆ Početkom osamdesetih, ja ni pionir, a Dule me povede na koncert ,,Riblje čorbe“. U jednom trenutku, krcat Sportski centar ,,Morača“, a on, momčina, drži cio red ljudi da, sa onih stepenica, ne panu na mene. Naučio me da zviždim ,,Lutka sa naslovne strane“ i ,,Ti si jedina od svih“. Vjerovao je da samtalenat za košarku i kad sam ja znao da nisam. Čitao je naglas nekakve moje sastave i tekstove koji su, po mnogo čemu, bili ,,ukradeni“ i od njega. Pratio me, uz roditelje, kao roditelj – kad sam išao u Ameriku. Učio me, ka’ ujak, kako treba sa đevojkom pričat’. Pokazao, kao autentični Katunjanin, što znači biti pravi Slavkov liberal, pa da će se ne znam što desit. Praštao mi je kad lupim, korio me spasonosno. Ličio je na njegovu majku, a moju babu, jer je samo i isključivo – volio. Mnogo je izdržao. Nije bio vjernik, ali je po mnogo čemu bio – Hristolik. Piše mi, prije neki dan, znajući da dolazim: ,,Avlija je naša“. Za takvo srce je 60 crnogorskih godina – milenijum. Nikad sebi neću oprostit što ga, uprkos želji i planiranju, nisam doveo da popijemo kafu u Njujork. Danas me uništio. Duško Milić je bio moj savršeni ujak i ja sam duboko zahvalan za taj veliki Božiji dar. Slava mu. NIKOLA
sve divne godine... MIKI i DRAGI GRGUR i ZOKO RADULOVIĆ 620 Posljednji pozdrav našem DUŠKU Dok smo živi, pamtićemo te po dobroj duši, požrtvovanosti i emociji kakva se rijetko srijeće. Tvoji: strina MILICA, braća od strica ZDRAVKO i RAJKO, snahaSNEŽANA,
627 DUŠKO MILIĆ Neizrecivo smo zahvalni što si bio naš. Dao si mnogo, mnogo topline, dobrote i ljepote našoj kući. Tvoj magični dar ljubavi nije moguće Alinadoknaditi.nizaboraviti.MILORAD, DRAGICA, NIKOLA, IRENA, NINA i ĐURO 628 DUŠKO MILIĆ Počivaj u miru,MRKprijatelju.„BUDUĆNOST – PODGORICA“ 616 Dragom DULU Hvala za iskreno dugogodišnjePorodicaprijateljstvo.LJUMOVIĆ
Posljednji pozdrav ocu i đedu PUNIŠI MUŠIKIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava…Tvoja ćerka NADA MILUTINOVIĆ sa porodicom 678 Posljednji pozdrav đedu PUNIŠI MUŠIKIĆU Živio si život čojski, mudro i gospodski… Takvog ću da te pamtim i nosim u srcu.Tvoja unuka SANJA ŽUGIĆ sa porodicom 677 Posljednji pozdrav našem dragom ujaku RADOSAVPOPOVIĆMRKI Čuvaćemo te od zaborava u našim srcima. Tvoji GORICA i GOJKO 673 Posljednji pozdrav mom prijatelju RADOSAVU POPOVIĆU Dragi prijatelju, počivaj u miru kod svoje prerano preminule braće. VOJO MITROVIĆ 671
Posljednji672 pozdrav voljenom bratu MRKIJU POPOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ja ću zauvijek za tobom tugovati. RADMILA NIKAČ sa porodicom
SRBO RAMOVIĆ sa porodicom 693 Posljednji tužni pozdrav našem dragom MINJI Bolan je rastanak sa tobom. Bio si bratska uzdanica, nježan stric i pažljiv đever. Ostaćeš takav trajno u našim sjećanjima. Tvoji: brat RANKO, bratanić BOJAN, snahe MILICA i MARIJANA 676 RAJKO U meni i sa mnom ostaće zauvijek tvoj divan osmijeh, energija i vedrina. Putuj, dobri brate moj. JAKA 702
38 Neđelja, 14. avgust 2022.
Oglasi i obavještenja Dana 13. avgusta 2022. u 81. godini preminuo je naš dragi PUNIŠA Vidakov MUŠIKIĆ Saučešće primamo u kapeli u selu Morakovo – Župa dana 14. avgusta od 10 do 18 časova i 15. avgusta od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju u Morakovu.
Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i DARKO, kćerke NADA i SLAVKA, sestra DRAGICA, sinovac MIODRAG - MIŠKO, sinovice VELIZARKA i ROSA, snahe BILJANA, SANJA i MILEVA, unučad, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodicaMUŠIKIĆ
638Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu PUNIŠI MUŠIKIĆU
Ako je život morao stati uspomene na tebe živjeće vječno. Neka tvoja duša i veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ćerka SLAVKA, zet VELJKO, unučad MILICA, MARKO i STEFAN ZVIZDIĆ Posljednji681 pozdrav ocu, svekru i đedu PUNIŠI MUŠIKIĆU Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota zaslužuju date vječno pamtimo. Živjećeš zauvijek u našim sjećanjima. Sin DARKO sa porodicom 679 Dragi đede PUNIŠA Uvijek ćemo pamtiti tvoj nasmijani lik i sve što si za nas uradio. DEJAN i IVAN 680
Posljednji674 pozdrav dragom bratu RADOSAVU - MRKIJU POPOVIĆU Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce u kome je bilo ljubavi za sve nas, zaslužuje vječno pamćenje i postojanje. Tvoja sestra RAJKA MITROVIĆ sa porodicom 675
Posljednji pozdrav dragom ujaku MRKIJU POPOVIĆU Tuga i bol nijesu u suzama i riječima, već u našim srcima gdje ćeš zauvijek biti voljen i nikad zaboravljen. GORAN MITROVIĆ sa porodicom
Sa bolom u srcu se opraštam od svog voljenog pobratima i kuma RADOSLAV – MINJA JOVOVIĆ Naše pedesetogodišnje druženje i prijateljstvo neće otići u zaborav. Sebično ću čuvati uspomene naše! Trebalo je, pobratime, još priča ispričati i penziji nazdravljati.
Posljednji pozdrav stricu PUNIŠI VESA s porodicom
Dragom685 đeveru i stricu PUNIŠI Čuvaćemo te od zaborava u našim srcima. Počivaj u miru. Snaha MILEVA i bratanić MIŠKO s porodicom
Posljednji pozdrav voljenom PUNIŠI MUŠIKIĆU
Očima te tražimo, a samo u mislima vidimo i u srcima osjećamo. Bio si oslonac koji nas je okupljao i držao u svom zagrljaju, u toplom i velikom srcu koje je kucalo za svakoga od nas. Počivaj u miru, voljeni naš! Tvoji: ŽELJKO, BILJANA, MILOŠ, SARA i DANILO Posljednji686 pozdrav mome dobrom đedu PUNIŠI MUŠIKIĆU Čast je i privilegija biti tvojTvojunuk.MILOŠ 688 Voljenom đedu PUNIŠI Beskrajno smo tužni ovoga dana, ali i beskrajno ponosni što smo sa tobom dijelili život, učili od tebe i, kako si ti često govorio, činili te najsrećnijim na svijetu. Najdraži naš, leti. Raduj se. Mi vjerujemo i znamo da si dobio nagradu za svako djelo ljubavi koje si učinio. Vole te tvoja unučad! MILOŠ, SARA, DANILO, DEJAN, IVAN, MILICA, MARKO, STEFAN, SANJA, BILJANA, NIKOLINA i NIKOLA
Posljednji687 pozdrav svom stricu i đedu PUNIŠI ROSA i DRAGANA 682
Posljednji684 pozdrav đedu PUNIŠI DRAGANA i NOVICA MIKETIĆ s porodicom 683
39Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja
40 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Dana 12. avgusta 2022. poslije kratke i teške bolesti u 62. godini pre minuo je RADOSAV – MRKI Stevov POPOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu dana 13. avgusta od 10 do 16 časova i dana 14. avgusta od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Mala Zagreda u 14 časova. OŽALOŠĆENI: majka MILENA, sestre RADOJKA, RADMILA i VIDOSAVA,ujak VESO VUJOVIĆ, strina BRANKA, tetke JELENA i DARA, braća i sestre od stričeva, tetaka i ujaka, sestrići, sestrične, bratanići i bratanične i ostala mnogobrojna rodbina 593 Posljednji pozdrav RADOSAV - MRKI S. POPOVIĆ Voljenom i čestitomVOJISLAVbrataniću.POPOVIĆ sa porodicom 650 Тужним срцем јављамо да је дана 13. августа 2022, у 78. години, преминула ДАНИЦА Драганова КРУШЧИЋ рођена Милићевић Саучешће примамо у капели – Загорич дана 14. августа од 9 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу Загорич. Кућа жалости: Ул. Сима Матавуља бр. 3. Ожалошћени: брат ДИМИТРИЈЕ, синови ДАНИЛО и ДУШАН, снахе МИЛКА, ДАЈАНА и ДРАГАНА, унучад АЛЕКСАНДРА, МИЛОШ, МИОДРАГ, ЂОРЂЕ, ЈЕЛЕНА и остала родбина 641 RADOSLAV – MINJA JOVOVIĆ Počivaj u miru, naš dobri Minja. Ujak LJUBO FILIPOVIĆ, braća SAŠA i SRĐA sa porodicom 659 Posljednji pozdrav mom bratu MRKI POPOVIĆU Tvoji: sestra VIDA, zet GORAN, sestrić ZLATKO isestrična KATARINA KOVAČEVIĆ Posljednji643 pozdrav dragom bratu od ujaka MIKIJU RATKO – RAJO sa porodicom 662 Posljednji pozdrav bratu od ujaka MIKIJU Sestra od tetke JULKA MITROVIĆ sa porodicom 661 Posljednji pozdrav bratu od ujaka MIKIJU BEĆKO sa porodicom 664 Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka MIKIJU Sestra od tetke JELENA ŠARANOVIĆ sa porodicom 663 e-mail: oglasno@pobjeda.me Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od dragog prijatelja MILIVOJA – MIŠKA RADULOVIĆA Porodici šaljemo izraze najdubljeg saučešća. NINO i SEKA 660 Дана 12. августа 2022. у 71. години живота, упокојио се у Господу наш драги МИРКО Душанов ПЕЛЕВИЋ Сахрана је обављена у кругу породице у породичној гробници у Толошима дана 13. августа у 14 часова. Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, брат МАНОЈЛО - МИШКО, сестре СЛАВКА, ОЛГА, МИЛОСАВА, РАДМИЛА и ДАРИНКА, снахе ИКОНИЈА, СОЊА и МАЈА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала породица ПЕЛЕВИЋ 631
LJILJANA ADŽIĆ sa porodicom 654 POMENI Posljednji pozdrav kumu MIŠKU RADULOVIĆU od SMILJKE i JOVA SUĐIĆA 599
41Neđelja, 14. avgust 2022. Oglasi i obavještenja S J E Ć A NJ E N A N A Š E V O LJ E N E MILEVA Mitrova MARKIŠA Mitrov KAVAJA KAVAJA rođena KOVAČEVIĆ 2016–2022. 16. 8. 2021 – 16. 8. 2022. MITAR Markov KAVAJA 2013–2022. Vrijeme nije utjeha ni zaborav već svjedok naše velike tuge. Onako kako ste nas za života okupljali tako ćemo se i danas okupiti oko vaše vječne kuće. Zahvalni na svemu što ste nam nesebično pružali. P O R O D I C A 598 У недјељу, 14. августа 2022. године навршава се недјеља дана година дана од смрти ДАРКА ДАНИЈЕЛЕ МАЛИШИЋ Тога дана у 9 часова посјетићемо њихову вјечну кућу на гробљу у Пешцима – Беране. Са тугом и болом у срцу и души неутјешна сестра Дијана. Ожалошћени: сестра ДИЈАНА и породице МАЛИШИЋ и АКОВИЋ 618 SJEĆANJE 14. 8. 2020 – 14. 8. 2022. 17. 12. 2021 – 14. 8. 2022. MILENKO BORISLAVKA SJEKLOĆA SJEKLOĆA rođena Krgović Uvijek u našim srcima i mislima. S poštovanjem i zahvalnošću, PORODICA 614 Godina je od smrti moje majke DRAGICE MILJANIĆ Uvijek ćemo te se rado sjećati. Šćer SLAVICA, zet BORO, unuk VASILIJE, unuke JELENA i BOJANA, praunuk MILOŠ, PAVLE i praunuka DANICA597Dana 14. avgusta navršava se godinu dana od smrti naše drage i voljene DRAGICE Nikoline MILJANIĆ Ostavila si prazninu koju svi osjećamo. Neka tvoja duša nađe mir koji si zaslužila časnim životom i plemenitom dušom. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Sin RAJO, snaha SLAĐANA, unučad MAKSIM, BOŠKO i NIKOLETA 592 25 година је од смрти нашег стрица БЛАГОЈА - БАЈЕ Лазаревог МАРКОВИЋА Не дамо те времену и забораву. То што си био ти не нестаје никад. Твоји: РАЈКА, ЋАНА, ВЕСО, МИЛЕНА, РАНКО и ИВАНКА 609 14. 8. 1997 – 14. 8. 2022. БЛАГОЈЕ – БАЈА Лазарев МАРКОВИЋ БАЈА, СТАЛНО У МОЈИМТВОЈАМИСЛИМА.ВЕРАШест608 мјесеци је од смрти наше мајке и бабе ЗОРИЦА – БУБА НОВАКОВИЋ Сваког дана си у нашим мислима. Недостајеш...СинЗОРАН, снаха МИНА, унука АНИКА и унук ЈАНКО 607 Četrdeset dana je od odlaska u vječnost naše drage ujne ZORKE Raša MARTINOVIĆA Naša bliskost bila je sastavni dio naših života. Požurila je za svojom željom da se što prije, uz tugu i bol, pridruži našem dragom ujaku.Čuvaćemo ih od zaborava.SRETO i LJUBE PEROVIĆ Četrdeset651 je dana od smrti drage i poštovane strine ZORKE Rašove MARTINOVIĆ Otišla si veoma brzo, za svojim i našim dragim Rašom, ne mireći se ni jednog trena sa njegovim odlaskom. Od tog trenutka, tvoj život bio je pun patnje i bola. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
je dana od smrti poštovane strine ZORKE Radovana MARTINOVIĆA Čuvaćemo od zaborava i strica i strinu, u lijepim sjećanjima. BRANKO MARTINOVIĆ sa porodicom Navršava653 se četrdeset dana otkako nije sa nama draga strina ZORKA Rašova MARTINOVIĆ Lijepim sjećanjima, čuvaćemo je od zaborava.
JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom Četrdeset652
Sin ŽELJKO, kćerke LIDIJA i JASNA sa porodicama 589 T U Ž N O S J E Ć A NJ E LJUBOMIR JOVANKA GAGOVIĆ GAGOVIĆ 2006–2022. 2014–2022. ARSENIJE –GAGOVIĆAKO 14. 8. 2016 – 14. 8. 2022. Teško je bez Vas NEVENKA,živjeti. MAJA, LJUBO i DUŠAN 601 Dana 9. avgusta navršava se sedamnaest godina od smrti naše drage ADLIJE ALIBALIĆ Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već potvrđuje bolnu istinu
Hvala ti na svakom toplom zagrljaju, na svim blagoslovima sa kojim si nas dočekivala i pratila, na vječitoj podršci i vjeri u Nedostajunas. nam naša okupljanja u tvom toplom domu, ali na stojimo da ispoštujemo sve dobre navike kojima si nas naučila. Ponosni što smo te imali, živjećeš u nama dok je nas. U nedjelju 14. avgusta 2022. godine, u 11 časova, posjetićemo tvoju vječnu kuću na groblju u Straševini – Nikšić.
Prošla je godina dana od kada si otišla, ali ti nas nijesi napustila. Sa nama si u našim mislima, u pričama, u svakoj odluci koju donosimo bez tebe, ali uvijek vođeni tvojim mudrim savjetima i svime čemu si nas učila.
42 Neđelja, 14. avgust 2022.Oglasi i obavještenja SJEĆANJE ANDRIJA BANOVIĆ 14. 8. 2005 – 14. 8. 2022. LIDIJA, DEJAN i NEBOJŠA sa porodicama 595Sjećanje na našeg đeda ANDRIJA BANOVIĆ ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA 596 SJEĆANJE 14. 8. 2019 – 14. 8. 2022. MIHAILO Miljanov VUJOŠEVIĆ S ljubavlju i VINKA,ponosom,MARKO, PAVLE i DANILO sa porodicama 602 8. 7. 2022 – 14. 8. 2022. 17. 11. 2021 – 14. 8. 2022. KOMNEN MANO RADOŠEVIĆ
Nije rastanak taj koji boli već posljedni zagrljaj, uspomene i neizgovorene riječi. U našim srcima i kad nijeste pored nas. Zauvijek ponosni što ste bili dio naših života. Sestra VOJA, zet VOJO,sestrične JADRANKA, LJILJANA i MIRJANA LEKIĆ 588 DESANKA NIKČEVIĆ
da si nas napustila. Ostaješ u našim srcima voljena i nikad zaboravljena. Porodica ALIBALIĆ 590 IN MEMORIAM ŠPIRO Nikolin RADULOVIĆ Zamjenik kom. 3. čete, 3. bataljona, 4. crnogorske proleterske Kupresbrigade14. 8. 1942 – 14. 8. 2022. Pomiješane sa ponosom, patnje su nam lakše pale. U ime potomstva, sin ŽARKO 604 ACO Ljubov GAGOVIĆ Živjećeš u našim mislima. Počivaj u miru. Tvoji DAŚO i SONJA Dana622 14. avgusta 2022. navršava se godina dana od kada nisi sa nama MILENKO RAIČEVIĆ Dok smo živi nećemo te zaboraviti i vrijeme ne umanjuje bol za tobom. Tvoji: BRANKA, RAJKO i ZDRAVKO 617 OGLASNO“POBJEDA”ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456
43Neđelja, 14. avgust 2022. Marketing
44 Neđelja, 14. avgust 2022.Marketing
