Dnevni list Pobjeda 14.08.2023.

14. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20729 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Poređenje cijena namirnica kod nas, u regionu i Njemačkoj

Politički analitičar upozorava da najjača partija u opoziciji i koalicioni partneri još nijesu savladali tehnike opozicione borbe

Kalezić: Ako DPS nastavi da se ponaša

Crna Gora skuplja i od Slovenije čiji je prosjek plata skoro 80 odsto veći

KUDA IDE CRNA GORA: Fascinacija Srbijom koja ruši evropske i Civilizacijske vrijednosti

Sve po PES-u

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

Ako je bio cilj da se u Crnoj Gori zatre sve građansko, sve proevropsko, da se zatre R’N’R’ (rokenrol), onda se uspjelo. Po crnogorskim plažama se krmad na ražnju sole u moru, peku se bravi na Jazu, kotlić na Kraljičinoj plaži, krave pasu na Miločeru, igraju se srpska kolca diljem Primorja, zauvija treš sa Ibarske magistrale, Guča, poje se Kosovu i povratku dogodine... Sve po PES-u, ili kako reče sadašnji predśednik Crne Gore kad je bio ministar ekonomije u odgovoru tadašnjem predśedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kada mu je saopštio, na njegovu zgroženost navedenim slikama, da se mora navići na neku novu, narodnu, oslobođenu Crnu Goru! STR. 4. i 5.

„anemično“, njihov prostor zauzeće neko drugi

U slučaju da nekadašnji Demokratski front bude konstituent vlasti, zbog međunarodne i domaće javnosti, opozicija ne treba da sudjeluje u radu parlamenta. Ali, napuštanje parlamenta samo po sebi ne znači ništa ako to ne prati jasna medijska strategija. Takođe, u slučaju da se formira vlada koja nije sačinjena od dominantno proevropskih stranaka, DPS i partneri bi trebalo da formiraju vladu u sjenci – poručio je Danilo Kalezić STR. 2. i 3.

KOLAŠIN: Braneći se od silovanja djevojka zaradila kaznu od 82 eura

Živković: Nijesam

dala na sebe, to je bila samoodbrana

Predsjednik suda za prekršaje u BP Alija Beganović, koji je donio ovu sramnu presudu, bio je jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda. Prethodno je dobio najviše ocjene i kao sudija i kao predsjednik suda –objavio je MANS na Tviteru STR. 7.

„Divlja gradnja“ na Žabljaku cvjeta, nadležni ne reaguju

Gradi se na sve strane bez kontrole

Više hiljada objekata je nelegalno sagrađeno samo u posljednjih nekoliko godina. Motički Gaj, Borje, Podgora, pa ni Tmajevci, Tepačko Polje, prostor ka Njegovuđi, Jezerima, Banskim kućama, Virku – više se ne mogu prepoznati STR. 9.

LOŠE PORUKE: Iako KZ omogućava da se nasilnici kazne, pravosudni organi blagi prema nasilnicima

Najviše me razočarao rad tužilaštva. Oni su procijenili da je to samo prekršaj. A ako želimo da imamo državu koja je demokratska i slobodna, onda tužilaštvo i sudstvo treba da su najjača grana. A ovim pokazuju da nemaju snage i da ne žele da se zamjeraju. I tako prolazi slučaj po slučaj, sve dok se ne desi neka tragedija – kaže otac djevojčice STR. 6. i 7.

ILUSTRACIJA

Žabljak

Danilo Kalezić

Član delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru ocijenio da je nakon 2020. u našoj državi ojačala velikosrpska politika

Sokol: Crna Gora da se opredijeli za EU, a ne „srpski svet“

PODGORICA - Crna Gora se mora jasno opredijeliti ka Evropskoj uniji, a ne ka „srpskom svetu“ - kaže za Gradsku RTV član delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tomislav Sokol. Smatra da to neće biti moguće ako u vladu uđu stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta.

Nakon 2020. godine u Crnoj Gori je, pod uticajem Beograda, evidentno ojačala velikosrpska politika, ističe Sokol. – Nadam se da situacija neće eskalirati i da će se Crna Gora jasno opredijeliti za put prema Evropi, prema Zapadu, prema civilizaciji, a ne prema nekakvom „srpskom svetu“ i velikosrpskoj politici koja je već dokazano samo nanosila štetu narodima na ovim prostorima – kazao je Sokol.

Ukoliko u vladu uđu stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta, biće jasno da je zalaganje za evropske vrijednosti samo dimna zavjesa, naglašava Sokol.

– Ako oni koje sebe predstavljaju kao proevropske

političare misle da prave vladu i koaliciju sa velikosrpskim snagama, onda je jasno da nemaju nikakve veze sa evropskim putem i da je to samo jedna dimna zavjesa, a da su njihovi motivi potpuno drugačiji. Moj je stav apsolutno taj da je bilo kakvo prihvaćanje političara koji predstavljaju velikosrpsku opciju u crnogoskoj vladi neprihvatljivo i da je to nešto što definitivno vodi u potpuno krivom smjeru –ne prema Evropi nego prema istoku i prema nekim drugim silama. To je nešto što nije u interesu niti EU, niti susjeda CG, a na kraju krajeva niti crnogorskog naroda – istakao je Sokol. Smatra da se u Crnoj Gori trenutno odlučuje ne samo o evropskom putu zemlje već o opstanku crnogorskog identiteta i samostalne crnogorske nacije. Zato se svi proevropski političari moraju maksimalno angažovati da spriječe rehabilitaciju velikosrpske ideologije i njen ulazak u vlast, zaključuje Sokol. r p

PODGORICA – DPS i koalicioni partneri nijesu savladali tehnike opozicione borbe. Ako opozicija predvođena DPS-om ne povuče odgovorne opozicione korake, već nastavi da se ponaša „anemično“, otvara se prostor formiranju neke nove političke strukture – ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić, govoreći o pasivnosti najjače opozicione partije i njenih koalicionih partnera.

– Opšte je mjesto da DPS i koalicioni partneri u manjoj ili većoj mjeri od promjena 2020. godine nijesu savladali tehnike opozicione borbe.

Osim kratkog zamaha vaninstitucionalnog načina političke borbe tokom protesta prošle jeseni, od njih nijesmo vidjeli artikulisaniju opozicionu aktivnost. DPS čak i kad pravilno dijagnostifikuje probleme, odnosno kad pravilno ukaže na probleme, ne postoji taj zamajac i momentum koji bi omogućio da se politički istraje na nekoj temi i da se, u krajnjem, što je cilj svake opozicije, neka anomalija ili devijantnost u društvu popravi – istakao je Kalezić.

nema konkretne političke akcije

Prema njegovim riječima, oni precizno ukazuju na probleme, ali ne postoji konkretna politička akcija koja bi te probleme na pravi način adresirala.

– Vidimo to na mnogim primjerima. Jedan od posljednjih je situacija sa Gradskom televizijom, koja se našla pod baražnom vatrom velikosrpskih struktura u Glavnom gradu. Od DPS-a, uz izuzetak od nekoliko odbornika, uključujući Vukovića i Klikovca, nijesmo vidjeli značajniji otpor nečemu što bi prošla opozicija, a sadašnja vlast, puno agilnije i agresivnije branila – ocijenio je Kalezić.

Na pitanje zbog čega se DPS

Ocjene Centra za demokratsku tranziciju

Kalezić: Ako DPS se ponaša „anemično“, prostor zauzeće neko

U slučaju da nekadašnji Demokratski front bude konstituent vlasti, zbog međunarodne i domaće javnosti, opozicija ne treba da sudjeluje u radu parlamenta. Ali, napuštanje parlamenta samo po sebi ne znači ništa ako to ne prati jasna medijska strategija. Takođe, u slučaju da se formira vlada koja nije sačinjena od dominantno proevropskih stranaka, DPS i partneri bi trebalo da formiraju vladu u sjenci – poručio je Danilo Kalezić

ne ponaša kao dobra opozicija, Kalezić je rekao da za to postoje tri razloga.

– Prvi razlog je manjak liderstva u DPS-u nakon odlaska Đukanovića. DPS je i dalje u nekom VD stanju i suštinski i metaforički. Drugo, to je partija koja je kanalisala procese tri decenije i sada postoji potreba da se članstvo, funkcio-

neri, simpatizeri naviknu na novu ulogu, a treće što DPS i dalje traži jasniji – ideološki pravac djelovanja. Ne malo puta smo vidjeli da se sama stranka povlačila pred etiketama da su nacionalisti i ektremisti. Ta vrsta identitetske krize, sa ovim stvarima koje sam naveo, čini da DPS nije efektivna opoziciona parti-

ja, iako su u toku svog kratkog opozicionog staža ipak oborili dvije vlade i zaustavili neke radikalne poteze vladajuće elite. Ali to je i dalje vrlo skromno i nedovoljno – kazao je Kalezić. On je, na pitanje koje poteze treba DPS kao najjača opoziciona partija da preduzme sa koalicionim partnerima,

Sistem

zaštite biračkog prava uskladiti sa

međunarodnim standardima

PODGORICA – Sistem zaštite biračkog prava u Crnoj Gori nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima, niti je djelotvoran, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako navode iz te nevladine organizacije, zakonom je propisano da prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora podnosi opštinska izborna komisija (OIK), a prigovor protiv njene odluke, radnje ili propusta Državna izborna komisija (DIK). Iz CDT-a su naveli

da se na odluke DIK-a, kojima je odbačen ili odbijen prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora, odnosno OIK, može podnijeti žalba Ustavnom sudu. – No, prigovori i žalbe se dalje mogu izjaviti samo protiv rješenja kojim je odbačen ili odbijen prigovor. To znači da strana koja je nezadovoljna rješenjem kojim se neki prigovor usvaja, gubi mogućnost prigovora DIK-u ili žalbe Ustavnom sudu – navodi se u saopštenju. Dodaje se da je na taj način onemogućeno i preispitiva-

nje potvrđenih kandidatura.

Iz CDT-a su kazali da birači imaju mogućnost prigovora ili žalbe zbog povrede svog ličnog biračkog prava, ali ne i protiv drugih odluka poput potvrđivanja kandidatura ili rezultata izbora.

Iz te NVO su podsjetili da je OSCE/ODIHR, u svojim ranijim izvještajima, ukazivao da je to suprotno stavu OS -

CE-ovog dokumenta iz Kopenhagena iz 1990. godine.

– Ustavni sud može djelimično ili u potpunosti poništiti rezultate izbora, ako utvrdi bitne povrede, ali ove povrede nijesu definisane zakonom – naveli su iz CDT-a.

Kako su kazali, povrede pravila koja se tiču biračkog spiska i finansiranja kampanja rješavaju se u drugim postupcima i pred drugim organima.

– Zbog nejasnih postupaka i preklapanja nadležnosti često izostaje učinkovita pravna zaštita, što je u su-

protnosti s međunarodnim obavezama i standardima –rekli su iz CDT-a.

Prema njihovim riječima, DIK razmatra prigovore na javnim sjednicama, ali Ustavni sud o žalbama raspravlja bez prisustva javnosti i ne omogućava učešće ni stranama u sporu.

– Takođe, Ustavni sud ne objavljuje blagovremeno cjelovite odluke po žalbama. Iako je postupak po izbornim žalbama po svojoj prirodi hitan, Ustavni sud u praksi koristi pravnu prazninu i produžava trajanje postupka

tako što odlaže dostavljanje žalbi i traženje odgovora od nadležne izborne komisijekaže se u saopštenju. Navodi se da je u predstojećoj reformi potrebno temeljito analizirati postojeći sistem zaštite biračkog prava i unaprijediti ga u pravcu proširenja prava na prigovore i žalbe, tako da obuhvati sve aspekte izbornog procesa i smanjenja restrikcija u pogledu dokazivanja pravnog interesa za vođenje postupka.

– Neophodno je povećati transparentnost odlučivanja po prigovorima i žalbama, s posebnim naglaskom na otvaranje sjednica Ustavnog suda u skladu s ranijim preporukama OSCE/ODIHR –dodaje se u saopštenju. r. p.

Politički analitičar upozorava da najjača partija u opoziciji i koalicioni partneri

Danilo Kalezić

Tomislav Sokol

partneri još nijesu savladali tehnike opozicione borbe

nastavi da „anemično“, njihov neko drugi

Opozicija ni u Nikšiću nije imala strategiju

– Opozicija ni na primjeru Nikšića nije uspjela da osmisli strategiju koja bi otvorila put ka realizaciji

konkretnog političkog cilja

– kazao je Danilo Kalezić, komentarišući ponašanje

koalicije „Evropski tim za

Nikšić“, nakon što je vladajuća većina u tom gradu odbila da se raspravlja o

razrješenju predsjednika

Opštine Marka Kovačevića zbog njegovog neprimjerenog gesta – držanja

ispruženog srednjeg

kazao da ta partija prije svega treba da se oslobodi kompleksa koji joj nameće konkurencija.

– To je preduslov jasnije, artikulisanije borbe. Druga stvar je da se zaokruži nova politička platforma sa koje nastupaju. Jer meni ponekad djeluje, a nijesam jedini, kad slušam funkcionere DPS-a kao da slušam funkcionere partije vlasti. Sa tih pozicija ne možete da sprovodite opozicionu politiku. I finalno, potrebna je nova medijska strategija. Trenutno medijski nastup prvaka opozicije je limitiran, što iz objektivnih okolnosti, jer ne postoji medijski prostor koji je imala ranija opozicija, i to malo resursa na koje može da ra-

prsta za vrijeme intoniranja himne. Predstavnici

„Evropskog tima za Nikšić“ tada su saopštili da će razmisliti da li će dalje učestvovati u radu lokalnog parlamenta.

– Ponašanje Vučićevog gradonačelnika Kovačevića je samo jedna u nizu prilika da se opoziciona javnost mobiliše i homogenizuje na platformi odbrane vrijednosti antifašističke i evropske Crne Gore – rekao je Kalezić.

čuna, ne koriste adekvatno –istakao je Kalezić.

finalni korak

Kada je u pitanju napuštanje parlamenta, državnog i lokalnih, Kalezić kaže da to treba da bude finalni korak u nekoj radikalnijoj eksplikaciji politike.

– Definitivno je to korak u slučaju da nekadašnji Demokratski front bude konstituent vlasti. U toj situaciji, i zbog međunarodne i domaće javnosti, ne treba sudjelovati u radu i takvog parlamenta i davati im legitimitet. Ali, napuštanje parlamenta samo po sebi ne znači ništa ako to ne prati jasna medijska strategija i, poslužiću se idejom koja nije originalno moja, da bi u

Mandatar sjutra počinje pregovore o vladi

Meni ponekad djeluje, a nijesam jedini, kad slušam funkcionere DPS-a kao da slušam funkcionere partije vlasti. Sa tih pozicija ne možete da sprovodite opozicionu politiku - kaže Kalezić

slučaju da se formira vlada koja nije sačinjena od dominantno proevropskih stranaka, DPS i partneri bi trebalo da formiraju vladu u sjenci.

To je dobar osnov za komuniciranje političke platforme – istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, ako opozicija predvođena DPS-om ne povuče odgovorne opozicione korake, otvara prostor formiranju neke nove političke strukture.

– Pod pretpostavkom da Crna Gora dobije vladu, u koju bi ušli DF, ekstremisti i velikosrspki nacionalisti, ako DPS i partneri nastave da se ponašaju ovako kao do sada, blijedo i anemično, možemo očekivati da taj njihov politički prostor zauzme neko drugi – kazao je Kalezić.

Poručio je i da DPS se ne bori protiv zdrave političke konkurencije, već protiv dvije imperijalne sile, jedne manje i jedne veće, Srbije i Rusije.

– Kad znate da vam je to protivnik koji iza sebe ima 40-ak i više poslanika, morate da svoje aktivnosti prilagodite tome. Nije vam protivnik dio ,,Evrope sad“ ili DF-a, već svi oni koje te strukture zapravo koordinišu, a oni sjede u Beogradu i Moskvi i povremeno Banjaluci. Na osnovu toga se mora kreirati strategija. Često se gubi ta vrsta nijansi o tome koga imate na suprotnoj strani. To je ono što zbunjuje ne samo opoziciju nego i javnost – istakao je Kalezić. i koPriViCa

Poslanik Socijaldemokrata kazao da se na našoj političkoj sceni svi dobro znaju

Mugoša: Politička agonija

PODGORICA – Poslanik

Socijaldemokrata Boris

Mugoša kazao je juče da se dobro zna ko se za šta zalaže na našoj političkoj sceni. - Politička agonija, revizionizam, mitska i (kvazi)tradicionalna Crna Gora ili savremena, progresivna, evropska i evroatlantska Crna Gora –znaćemo uskoro. Na političkoj sceni Crne Gore se zna ko je za što - smatra on.

Tu suštinu, kako ističe, ne mogu zamagliti nikakvi sporazumi, principi i slično. r. P.

Spajić prvo sa onima koji su ga podržali

PODGORICA – Mandatar za sastav vlade Milojko Spajić počeće sjutra pregovore o formiranju nove izvršne vlasti, potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz te partije.

Rečeno nam je da će razgovori prvo početi sa partijama koje su Spajiću tokom konsultacija dale podršku da bude mandatar za formiranje vlade, a onda i sa liderima koalicije „Za budućnost Crne Gore“, sa kojima je razgovarao i prije dobijanja mandata.

Spajić je u četvrtak od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića dobio mandat za sastav vlade. U obrazloženju prijedloga Milatović je naveo

da Spajić za funkciju mandatara ima podršku 44 poslanika. Dosadašnji tok pregovora koje je Spajić vodio sa predstavnicima svih pozicionih parlamentarnih partija, osim Građanskog pokreta Ura, još nije iskristalisao ko će od njih podržati novu vladu niti ko će u njoj biti. Spajić je o raspodjeli resora u budućoj vladi već razgovarao sa predstavnicima koalicije ZBCG i manjinskih partija, ali ti pregovori do sada nijesu dali rezultate. Za sada je izvjesno da će politička stabilnost buduće vlade zavisiti od podrške koalicije ZBCG koja, kao treća po jačini snaga u parlamentu, raspolaže sa 13 mandata.

Spajić ima rok od 90 dana da

formira vladu. Pravnik Veselin Radulović ranije je za Pobjedu objasnio da, ukoliko Spajić to ne uspije i prije isteka ustavnog roka za sastav vlade vrati mandat, a šef države taj mandat povjeri nekom drugom, novi mandatar izvršnu vlast mora da formira u preostalom vremenu od tih 90 dana. Ako se vlada ne formira u roku od 90 dana, Skupština se raspušta po sili zakona i raspisuju se novi parlamentarni izbori. Zakon o predsjedniku predviđa da je šef države dužan da donese ukaz o raspuštanju parlamenta ako Skupština ne izabere vladu u roku od 90 dana od kada predsjednik prvi put predloži mandatara. r. P.

Lider Demokratske unije Albanaca poručio da bi buduća izvršna vlast morala da se pozabavi negativnim pojavama u društvu

Zenka: Prioritet nove vlade da bude smirivanje tenzija i zaustavljanje govora mržnje

PODGORICA – Prioritet nove vlade trebalo bi da bude smirivanje tenzija i zaustavljanje širenja govora mržnje prema manjinama, kaže za Gradsku RTV lider Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka Smatra da bi vlada, u kojoj bi bili predstavnici bivšeg Demokratskog fronta, teško mogla to da garantuje.

Generatori govora mržnje prema manjinama su, podsjeća Zenka, upravo članovi i simpatizeri stranaka koje su bile dio Demokratskog fronta. – Ljudi koji ispoljavaju mržnju preko portala velikom većinom su pripadnici tih političkih opcija. Čak su i čelnici, ljudi koji uživaju ugledna mjesta u tim partijama, oni izlaze sa izjavama koje, vidjeli smo, ne poštu-

ju ono što je najbitnije, a što je temelj naše državnosti. Gaze po tome otvoreno, diče se time. Kako da očekujemo nešto dobro ako se u tom smjeru formira vlada – upitao je Zenka. Nova vlada će, kako ističe, pored ekonomskih tema, hitno

morati da se pozabavi negativnim pojavama u društvu, prvenstveno produbljivanjem podjela i širenjem govora mržnje prema manjinama. Rješenje leži u pooštravanju kaznene politike, zaključio je Zenka. n. r.

Jedan od Spajićevih ranijih sastanaka sa liderima ZBCG

Mehmet Zenka

Boris Mugoša

KUDA IDE CRNA GORA: Fascinacija Srbijom koja ruši evropske i civilizacijske vrijednosti

Sve po PES-u

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

Kad se u Srbiji govori o drevnoj vinčanskoj zajednici, onda se kaže da su to „naši preci“?! Iako se zna da Vinča nije slovensko nasljeđe, a smatra se da su Srbi slovenskog porijekla, saglasan sam da svi ostaci civilizacija na tlu Srbije pripadaju njenom istorijskom nasljeđu i dio su njene kulturne baštine. Tako je u cijelom svijetu. Ne svojataju Španci ono što su izgradili diljem Južne Amerike, ni Portugalci u Brazilu, niti Italijani spomenike Rimskog Carstva po Balkanu... Osnovno je pitanje kako to istorijsko nasljeđe na teritoriji Crne Gore ne pripada državi Crnoj Gori? Pripada li tvrđava na Mamuli Austriji? Svakako ne!

Nema toga što je lakše dokazivo od činjenice da Crkva Srbije, ili kako sama sebe naziva SPC, u Crnoj Gori postoji od 1920. godine i da je ušla u pravni sistem ondašnje Kraljevine Jugoslavije zakonom iz 1929, odnosno 1931, kada je donešen njen Ustav. Kao što je više nego lako dokazivo da je do 1918. jedina pravoslavna crkva u Crnoj Gori bila autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, odnosno autokefalna Cetinjska mitropolija, sa svoje dvije eparhije, pravno definisana Ustavom Crne Gore iz 1905. i sopstvenim Ustavom iz 1904. Kao i da je CPC, protivno svim zakonima Crne Gore, crkvenim zakonima, zemaljskim i nebeskim, ugašena 1918. jednim pravno ništavnim aktom, koji su potpisala dva člana Sinoda CPC, od sedam, koliko je sačinjavalo Si-

Ako je bio cilj da se u Crnoj Gori zatre sve građansko, sve proevropsko, da se zatre R’N’R’ (rokenrol), onda se uspjelo. Po crnogorskim plažama se krmad na ražnju sole u moru, peku se bravi na Jazu, kotlić na Kraljičinoj plaži, krave pasu na Miločeru, igraju se srpska kolca diljem Primorja, zauvija treš sa Ibarske magistrale, Guča, poje se Kosovu i povratku dogodine... Sve po PES-u, ili kako reče sadašnji predśednik Crne Gore kad je bio ministar ekonomije u odgovoru tadašnjem predśedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kada mu je saopštio, na njegovu zgroženost navedenim slikama, da se mora navići na neku novu, narodnu, oslobođenu Crnu Goru!

nod. Žmurenje na te činjenice pokazuje da imamo posla sa nasilnicima koje ne interesuju ni pravo ni pravda, da se radi o klasičnim razbojnicima. Drugačije se ne može ni definisati ono što je urađeno tzv. Temeljnim ugovorom, potpisanim na način kako se samo sprovode kriminalni akti, kada je cjelokupno crnogorsko sakralno nasljeđe predato u ruke drugoj državi kao njeno nasljeđe i kulturna baština.

IzmIšl JeNI mItOVI

Prosto je nevjerovatno sa kojom lakoćom pripadnici srpske nacionalnosti konstruišu svoju prošlost. Od običnog čovjeka koji će „pouzdano“ tvrditi da psi koje uzgaja vode porijeklo „još od Nemanjića“, do profesora univerziteta, ili onih sa zvučnim titulama.

Nema veze što je Sava Nemanjić išao u Nikeju po titulu arhiepiskopa preko Bugarske i Crnog mora, u mašti srpskih prodavaca mitologije on je po Crnoj Gori ostavio gomile toponima svojim tobožnjim putem. Po Crnoj Gori je do skoro sve vrvjelo od potomaka Pavla Orlovića, a naučno je utvrđeno da se radi o izmišljenoj ličnosti. Fikciji. Popovi iz Srbije

po crnogorskim manastirima objašnjavaju istoriju tih manastira u putopisnim emisijama. Na hiljade izmišljenih mitova koji se ne dokazuju i nema potrebe da se dokazuju. Zašto bi kad im se bespogovorno vjeruje?

Pišu takve laži da su četnici oslobodili Jasenovac, govore o stravičnim zločinima partizana u Drugom svjetskom ratu, o silnim jamama, samo njima znanim, o četnicima herojima. I to sve ničim potkrijepljeno. Svaka istina lakonski se naziva komunističkim falsifikatom. Kao, recimo, ova, za koju postoje konkretni dokumenti: „Komanda mjesta Danilovgrad - O.U. 25-VII-44 14,50 VRLO HITNO!

Gosp. kapetanu J. JovovićuKosovi Lug

G. potpukovnik Frišling moli vas da na svaki način prekinete sa strijeljanjem. Bliža obavještenja uskoro. On vas takođe moli da ovo dostavite g. Đurišiću. Poručnik Hineke, kom. mjesta“

Tog dana su 52 omladinke i omladinca mučeni i strijeljani od strane četnika Jakova Jovovića! Danas Crkva Srbije (SPC) slavi četničke zločin-

ce koje su čak Njemci molili da ne čine zločine, u njenim hramovima se promoviše samoproglašeni atentator na Pavelića, četnik Blagoje Jovović i knjiga o njemu kao heroju. Kao da se bliži trenutak kada će se Crna Gora pridružiti Srbiji u glorifikovanju kolaboracionista fašista, zločinaca, kojih se odrekao i sam kralj Petar iz Londona krajem rata, a kojem su tobože bili vjerni. Fascinacija Srbijom je slična iracionalnoj fascinaciji Rusijom. Lišena svakog logičkog poimanja pod uslovom da neko želi živjeti u demokratskom i uređenom društvu. Nema većeg oksimorona nego sebe smatrati demokratom koji baštini evropske, civilizacijske vrijednosti i podržavati Putina i Rusiju, zemlju u kojoj ne

postoje ni ljudska prava ni slobode, niti pravo na slobodno političko djelovanje. U Rusiji se ljudi šalju na višedecenijske robije zbog iznesenog mišljenja, u njoj se opozicioni političari truju, zatvaraju, osuđuju u montiranim procesima, mnogi naprasno padaju kroz prozore u smrt, itd. U toj suludoj logici se Putin slavi kao „oslobodilac slobodnog sveta“, a Milo Đukanović, velikim dijelim zaslužan što je Crna Gora otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU i postala član NATO-a - kao diktator.

Poznata je lakoća kojom predstavnici srpskog političkog korpusa i Crkve Srbije obezvređuju sve čega se dotaknu: i holokaust, i Jasenovac, i NDH, i sve žrtve svih zločinačkih režima i masovnih zločina,

A upravo je pod uticajem politike Beograda, uz krucijalnu asistenciju Crkve Srbije (SPC), jasno definisani proevroatlantski put Crne Gore pretvoren u ideološku kloaku u kojoj su isplivale sve opskurantne ideologije na površinu. Stvorena je takva ideološka konfuzija da je pod filozofijom da je Crnom Gorom do 30. avgusta 2020. vladalo zlo, sve dozvoljeno samo da se to zlo ne vrati na vlast

kad Crnoj Gori do 30. avgusta 2020. pripisuju da je bila gora od tih vremena za Srbe. Prvi čovjek eparhije SPC u Crnoj Gori Crnogorce, baštinike slobodarskog partizanskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, naziva „ustašama“, dok sam slavi kolaboracioniste fašističkih okupatora, čija su osnovna oruđa za ubistva bili kama i macá.

Ime „Evropa sad“ je bilo lilihip za veći obećani standard, a nikada nije imalo veze sa onim što savremena Evropa civilizacijski predstavlja. Uostalom, to je sindrom naroda kojem pripada dotični Dobričanin: novac i dobra da, ali sve ostalo iz EU ne! Divim se onima koji povezuju Dobričanina i evropski put Crne Gore

IdeOlOškA kONfuzIJA Nadam se da mi neće zamjeriti moj prijatelj sa društvenih mreža, inače Srbin po nacionalnosti, jedan od onih iz Milanovog ( Mladenović ) „Beograda koji je bacao svetla daleko“, kojim on opisuje današnju Srbiju: „Tragedije u Ribnikaru i Mladenovcu povampirili su duhove Vukovara, Srebrenice i Sarajeva, živih spaljenih u Višegradu. Izronili sa hladnjačama iz Batajnice i Perućca. Crne hronike kao izveštaji srednjevekovnih varvarskih pohoda. Mleveno meso od ljudi. Svaka seljačina na kokainu. Srpstvo nikad ugroženije, predsednik plaši agresijom. Broj neprijatelja države raste u srazmeri sa njegovim strahom i nemoći. Miriše blizina kraja koji bi da obeleži praskom jer zna da na drugi način u istorijske čitanke ući neće. Sem kao negativac. Fali mu još jedan izgubljen rat pod njegovom direktnom komandom da se pojavi na naslovnici Time magazina. Dodik drži fitilj, Putin šibicu“. Na sceni u Srbiji je ista ona radikalska politika iz devedesetih godina, sa vezama sa desničarskim, nasilnim podzemljem, naoko umivena i sa drugačijim političkim formama, prikrivena i lukava. Vlast je koncentrisana u jednom čovjeku, jedina institucija koja funkcioniše jeste institucija predśednika. Nakon opravdane reakcije velikog broja značajnih ljudi iz EU i USA zbog povlađivanja najznačajnijih svjetskih adre-

Plakat za koncert na Kanli kuli kao još jedan

dokaz ,,narodne i oslobođene Crne Gore“ sa politici predśednika Srbije, žmurenju na gušenje demokratskih principa u samoj Srbiji, veze vlasti sa korupcijom i kriminalom i destabilizaciju regiona, odgovara se radikalskim floskulama o „napadu na Srbiju“, „na srpstvo“, „na pravoslavlje“. Pa se, između ostalog, pomene kao razlog „napada na Srbiju“ i borba za položaj diskrimisanog srpskog naroda u Crnoj Gori, koji se, gle čuda, i nakon što je u Crnoj Gori pobijedila anticrnogorska, velikosrpska i proruska opcija, i dalje prikazuje kao ugrožen???

A upravo je pod uticajem politike Beograda, uz krucijalnu asistenciju Crkve Srbije (SPC), jasno definisani proevrotlantski put Crne Gore pretvoren u ideološku kloaku u kojoj su isplivale sve opskurantne ideologije na površinu. Stvorena je takva ideološka konfuzija da je pod filozofijom da je Crnom Gorom do 30. avgusta 2020. vladalo zlo sve dozvoljeno samo da se to zlo ne vrati na vlast. I to samo zato što je ta vlast bila procrnogorska. Naravno da je laž da je tada Crnom Gorom vladalo zlo, nažalost, čini se da je to najsvjetliji period novije crnogorske istorije, a i da jeste, samo intelektualnim mizerijama to može biti opravdanje za uništavanje svega u Crnoj Gori, njenih institucija, urušavanje zakonitosti, državnog integriteta i suvereniteta, evropskog puta... Ta sluđenost, takođe, ne prepoznaje u navodno građanskim partijama salonski velikosrpski nacionalizam, praveći se naivnom čak i na čvrst savez sa DF-om u odbrani međusobnih nepočinstava, poput onog primitivnog srednjeg prsta gradonačelnika Nikšića.

Samo je u toj ideološkoj sluđenosti moguće da visoki funkcioner Morskog dobra na svom profilu, na društvenoj mreži, drži kao profilnu sliku Slavka Perovića, a u komentaru

Poređenje cijena namirnica kod nas, u regionu i Njemačkoj

PODGORICA - Nije neka novost da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o cijenama namirnica, ali iznenađuje podatak da smo ,,prešišali“ i Sloveniju, posebno imajući u vidu da je njihova prosječna zarada 1.399 eura što je skoro 80 odsto više u odnosu na crnogorsku, koja prema posljednjim podacima iznosi 795 eura.

Crna Gora skuplja i od Slovenije čiji je prosjek plata skoro 80 odsto veći

ispod piše panigirik Dritanu

Abazoviću da je ostvario svojom politikom istorijsko pomirenje unutar Crne Gore?!

To je slika današnje Crne Gore, u kojoj su pogubljene i logika i sistem vrijednosti. Još samo fali da Vladimir Dobričanin, funkcioner sa liste Pokreta ,,Evropa sad“, dok naziva fašistički portal IN4S bastionom istine koji će „još dugo sejati istinu po poljima nove, demokratske, bolje Crne Gore“... stavi profilnu sliku Slavka Perovića! Taman koliko taj portal širi istinu, toliko je ta „nova Crna Gora“ demokratska i bolja. Da ne govorimo o tome da partija koja u imenu ima „Evropa sad“, unutar sebe ima rukovodstvo koje ni super lijepak ne može spojiti ni sa Evropom, a tek ne sa evropskim vrijednostima! Ime „Evropa sad“ je bilo lilihip za veći obećani standard, a nikada nije imao veze sa onim što savremena Evropa civilizacijski predstavlja. Uostalom, to je sindrom naroda kojem pripada dotični Dobričanin: novac i dobra da, ali sve ostalo iz EU ne! Divim se onima koji povezuju Dobričanina i evropski put Crne Gore.

Ako je bio cilj da se u Crnoj Gori zatre sve građansko, sve proevropsko, da se zatre R’N’R’ (rokenrol), onda se uspjelo. Po crnogorskim plažama se krmad na ražnju sole u moru, peku se bravi na Jazu, kotlić na Kraljičinoj plaži, krave pasu na Miločeru, igraju se srpska kolca diljem Primorja, zauvija treš sa Ibarske magistrale, Guča, poje se Kosovu i povratku dogodine... Sve po PES-u, ili kako reče sadašnji predśednik

Crne Gore kad je bio ministar ekonomije u odgovoru tadašnjem predśedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kada mu je saopštio, na njegovu zgroženost navedenim slikama, da se mora navići na neku novu, narodnu, oslobođenu Crnu Goru!

Tako biste, birajući najjeftinije, a nekom logikom i namirnice nižeg kvaliteta, u Crnoj Gori za litar maslinovog i suncokretovog ulja, mlijeka, jogurta i ulja, maslac od 250 grama, deset jaja, kilogram brašna, sira edamer, junećeg i pilećeg mesa, riže, konzervu tunjevine, pola kilograma pašte, limenku piva od pola litre i hljeb platili 49.60 eura, dok bi vas u Ljubljani, takođe za cjenovno nižu kategoriju, to koštalo 44.98 eura. Ako biste se drznuli, pa izabrali najskuplje proizvode iz ovih kategorija, u Crnoj Gori biste potrošili 85,83 eura, a u Ljubljani 49,94 eura. Riječ je namirnicama koje manje-više kupuju gotovi svi potrošači, a količine su za porodicu praktično dnevne, izuzev par stavki. Da nijesmo tako daleko ni od Berlina, govori i podatak da biste isto ovo u Njemačkoj platili 69,45 eura, što svakako jeste dvadesetak eura više, ali uz napomenu da se njihove prosječne zarade, u zavisnosti od visine školske spreme kreću između 2.200 i 4.200 eura, dakle gotovo trostruko do više od petostruko u odnosu na nas.

U Hrvatskoj, odnosno Splitu

potrošili biste gotovo isto kao i u Podgorici, s tim što bi vam, imajući u vidu njihove prosječne zarade to manje poljuljalo standard, koje tamo dosežu 1.140 eura. Svakako biste bolje prošli u Trebinju sa 33,95 eura, što je u odnosu na Podgoricu tridesetak odsto manje, dok bi u Skadru računica za ovaj paket nižeg kvaliteta bila 41,27 eura. Ipak, tamo se i ne mogu pohvaliti standardom, imajući u vidu da je prosječna zarada u Bosni i Hercegovini 619 eura, dok je u Albaniji i niža, 520 eura. Slična situacija je i u Beogradu, pa je gotovo isti iznos potreban za nižu cjenovnu kategoriju pomenutih namirnica, dok bi skuplja varijanta istih proizvoda koštala nešto više nego kod

nas 91,98 eura. Prosječna zarada u Srbiji je 733 eura. Ono što je primjetno u crnogorskim marketima, jesu velike razlike u cijenama istih proizvoda, bez obzira da li su na akciji ili ne, pa je gotovo nemoguće ispratiti matematiku trgovaca i utvrditi ko zaračunava koliko maržu. Razlike u cijenama su evidentne i u turističkim centrima, posebno tokom ljetne sezone, gdje su građani već navikli da od jula planiraju veće izdatke za hranu.

Tako se litar maslinovog ulja u Podgorici može kupiti između 9,99 i 17,69 eura, u Kolašinu između 9,49 i 14,09 eura, dok u Kotoru litar dostiže čak i 21,99 eura. S druge strane, u Ljubljani se ove cijene kreću između 6,90 i 16 eura, u Splitu

maslinovo ulje košta 11 eura, a Berlinu deset eura. Ogromne su razlike i u cijenama sira, pa se najniže cijene kreću od 6,49 eura po kilogramu, preko 9,79 u Podgorici do čak 12,79 eura u Kotoru. Najjeftinije suncokretovo ulje će vas koštati 1,29 eura, a pojedina dostižu i 2,79 eura. Zanimljivo je i da iole kvalitetan maslac ne možete kupiti ispod četiri eura, dok najskuplji koštaju i 5,79 eura, što je npr. mnogo više nego u Ljubljani gdje se cijene kreću između 1,60 i 2,69 eura za 250 g maslaca ili u Berlinu i Splitu gdje su cijene 2,60 eura, odnosno 3,20 eura.

Kada je riječ o mesu, kilogram piletine u Crnoj Gori dostiže i 9,59 eura, a jedino je skuplje u Berlinu deset eura, dok se u Trebinju kupuje između tri i 3,50 eura. Tamo se i junetina može naći već za 6,50 eura, dok u Crnoj Gori to nije moguće ispod osam eura pa do 13,39 eura, u zavisnosti od dijela junetine, ali i marketa. Cijene brašna za osnovni tip 400 su uglavnom ujednačene, pa nema nekog značajnog odskakanja između gradova koje smo upoređivali. Ako upoređujemo cijene između Podgorice i Ljubljane, jedina stavka u korist nas je hljeb, dok ćete gotovo sve ostale pomenute namirnice tamo platiti manje.M. Lk.

Vanredna sjednica Odbora direktora Elektroprivrede zakazana za 14. avgust

Balota: Prikazani gubitak od 9,1 milion eura očekivan sa ovakvim

načinom rukovođenja EPCG

PODGORICA - Prikazani gubitak od 9,1 miliona eura je očekivan sa ovakvim načinom rukovođenja

Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), poručio je član predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Adis Balota. – Pogrešne poslovne odluke, prekomjerni broj zaposlenih i partijsko zapošljavanje su direktno urušili EPCG – istakao

je Balota na Fejsbuku. Smjena finansijskog direktora, prema njegovim riječima, neće riješiti probleme, već isključivo teba smijeniti Odbor direktora koji je sve pogrešne odluke imenovao. – Glavni krivci jesu članovi Odbora direktora. Nije mi jasno kako ne osjećaju odgovornost i da sami podnesu ostavke. Pozivam Vladu Crne Gore i resorno

ministarstvo da hitno smijene sve članove Odbora direktora – zaključio je Balota. Podsjećamo, vanredna sjednica Odbora direktora Elektroprivrede zakazana je za 14. avgust. Kako saznaje Pobjeda, na dnevnom redu su samo dvije tačke - smjena finansijskog direktora Mira Vračara i imenovanje Marije Šljivančanin za vršiteljku dužnosti direktora finansija. R. P. Adis Balota

Cijene namirnica u Crnoj Gori, regionu i Njemačkoj

Detalj iz jednog podgoričkog marketa

Društvo

PODGORICA – Razočaran sam u državu, tužilaštvo i sve one koji bi trebalo da zaštite prvenstveno djecu, kazao je Pobjedi otac djevojčice koja je nedavno bila seksualno uznemiravana. Napasnik je ispitivan u policiji, a tužilaštvo je odlučilo da ga pusti uz prekršajnu kaznu.

Zbog zaštite identiteta djevojčice, Pobjeda neće objaviti ime roditelja niti grad u kojem se ovo uznemiravanje dogodilo. Djevojčici koja ima deset godina, dok je sjedjela na klupi, prišao je stariji čovjek za kog se kasnije ispostavilo da ima 80 godina, postavljao pitanja sa seksualnim konotacijama, a onda je dok se udaljavala počeo i vulgarno da joj dobacuje, dok ga nijesu prisutni građani otjerali.

Roditelji su prijavili slučaj policiji i na njihovo postupanje nemaju primjedbi. Ovaj slučaj je završio pred Sudom za prekršaje, ali je sudija tražio od tužiteljke ponovnu procjenu da li ima elemenata za krivično gonjenje jer je, u međuvremenu, tokom izviđaja, došlo do novih saznanja. Tužiteljka je sudiji odgovorila da je tog dana kontaktirala dežurnog tužioca u Višem tužilaštvu u Podgorici, upoznala ga sa slučajem zbog sumnje da bi se moglo raditi o nedozvoljenim polnim radnjama, ali da je on naveo da u opisanim radnjama okrivljenog nema elemenata krivičnog djela. Uputila je sudiju da i on uputi spise predmeta na uvid i ocjenu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Međutim, procjena je ostala ista – prekršaj javnog reda i mira.

NI ZABRANA PRILASKA...

– Boli me ova relativizacija slučaja kojom se šalje poruka da ništa ne treba ni prijavljivati. Neki govore da je taj čovjek star, ili dementan, ali nije jer je uzeo advokata. S druge strane, on je poznat kao neko ko se godinama tako ponaša i u našem gradu ćete naći desetine primjera da je on seksualno uznemiravao žene.

Ali niko ga dosad nije prijavio – kaže on.

A da su to učinili, smatra on, možda njegova ćerka ne bi pretrpjela šok. Ističe i da mu nije jasno da tužioci tako olako procjenjuju da li će neko ponovo učiniti neko djelo.

Tom napasniku nije određena zabrana prilaska djevojčici. – Djeca su nam nezaštićena na ulici. Neko plati kaznu i može da radi što hoće – kaže on revoltirano.

Zbog toga je odlučio da angažuje advokata i podnese pri-

LOŠE PORUKE:

Seksualno uznemiravanje djece za crnogorske i dalje samo prekršaj

nik koji podrazumijeva oštrije kazne za pedofile, tužilaštva ga rijetko primjenjuju.

PRAKSA

Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“, kojima se najčešće i obraćaju porodice žrtava, Pobjedi je kazala da u Crnoj Gori ne postoje zbirni podaci i da je to komplikovano jer se moraju tražiti posebno za svaki slučaj od sudova i tužilaštva, a ova djela se kvalifikuju kao prekršaji remećenje javnog reda i mira.

Najviše me razočarao rad tužilaštva. Oni su procijenili da je to samo prekršaj. A ako želimo da imamo državu koja je demokratska i slobodna, onda tužilaštvo i sudstvo treba da su najjača grana. A ovim pokazuju da nemaju snage i da ne žele da se zamjeraju. I tako prolazi slučaj po slučaj, sve dok se ne desi neka tragedija – kaže otac djevojčice

vatnu krivičnu prijavu protiv napasnika.

– Najviše me razočarao rad tužilaštva. Oni su procijenili da je to samo prekršaj. A ako želimo da imamo državu koja je demokratska i sobodna, onda tužilaštvo i sudstvo treba da su najjača grana. A ovim pokazuju da nemaju snage i da ne žele da se zamjeraju. I tako prolazi slučaj po slučaj, sve dok se ne desi neka tragedija – kaže on... Ovaj otac ističe da je najvaž-

nije da sistem funkcioniše i da djecu zaštiti od predatora i pita se da li bi tužioci isto postupili da je neko od njihove porodice ili bliskih bio na mjestu njegove ćerke.

PLATILI 1.000 EURA

I PUŠTENI

Ovakvi slučajevi su u Crnoj Gori veoma česti, i u ogromnom broju slučajeva se kvalifikuju kao prekršaj. Tako je bilo i u slučaju seksual-

Lola: Vrijeme je da napravimo iskorak i ne dozvolimo da nasilje prođe nekažnjeno

Predsjednica Alijanse žena Demokratske partije socijalista (DPS) Drita Lola poručila je da porast seksualno i rodno zasnovanog nasilja

potvrđuje potrebu za izmjenama i dopunama zakona. – Vrijeme je da naše društvo napravi iskorak u domenu zaštite ljudskih prava i ne

dozvoli da seksualno i rodno zasnovano nasilje prođe nekažnjeno ili neadekvatno kažnjeno. Zakonodavstvo za ove oblasti nije specifično,

nog uznemiravanja djece u Podgorici i u Kotoru kada su okrivljeni kažnjeni prekršajno sa po 1.000 eura.

U Podgorici se muškarac srednjih godina skidao pred djevojčicama, pratio ih, dobacivao im vulgarnosti. Roditelji su ga prijavili policiji, a tužilac procijenio da nema elemenata krivičnog djela već da je u pitanju prekršaj. Radi se o muškarcu koji je i ranije uznemiravao djevojčice, o čemu je uprava škole takođe obavještavala policiju. Seksualni predator iz Kotora je stranac, koji je na plaži u Dobroti uznemiravao pet djevojčica, zbog čega ga je policija i privela.

Kako je objavila Pobjeda, on je osumnjičen da se skidao go, da je djevojčice fotografisao u moru i na ponti, i da je pokazivao polni organ. I on je kažnjen prekršajno sa 1.000 eura.

Iako je početkom 2022. godine izmijenjen Krivični zako-

stoga potreban je sveobuhvatan pristup koji će se osloniti na potrebu adekvatnije zaštite žrtvama rodno zasnovanog i seksualnog nasilja i sudsku praksuporučila je ona.

Ističe da se ovo pitanje nalazi među njenim prioritetima

– Ovo je postala praksa u posljednje vrijeme, na osnovu slučajeva koji su se dogodili, a eto, možda je samo naša percepcija takva jer smo konačno izdejstvovali da se izmijeni Krivični zakonik i čekali da počne da se primjenjuje. A ne primjenjuje se jer Ministarstvo pravde ne radi ništa jer još uvijek nije pripremilo podzakonska akta. Druga je ta da mora da postoji veća senzibilisanost i tužilaštva i sudova. O tome se priča predugo, imaju čak i obuke, ali se malo što dešava u praksi – kaže ona.

Mihailović ističe da nakon svega što se događa, očigledno ni roditelji ni javnost ne znaju što je seksualno uznemiravanje.

– Očigledno da se ne podudara to što sudije ili tužioci misle da jeste sa onim što laička javnost i roditelji misle s druge strane – kaže Mihailović. Isptiče da su „Roditelji“ tražili od ODT u Podgorici da im objasne kako tužioci gledaju na te stvari.

– Da i mi kao roditelji i javnost znamo kako da gledamo na to. Mislim, mi to već znamo, ali prosto, da ne idemo da prijavljujemo jer izgleda da nema potrebe da se to i učini – rezignirano kaže ona.

Smatra da su to veoma loše poruke i djetetu koje se osjeća nezaštićeno, ali i porodici.

– U Crnoj Gori građani iona-

mjesecima unazad.

– A u nastavku iščekujem i vašu podršku, kako bi došli do finalnog rješenja za unapređenje pravnih normi za zaštitu djevojčica i žena od seksualnog i rodno zasnovanog nasilja – zaključila je Lola.

ko nemaju praksu da prijavljuju svoje probleme, a kada im se dogodi nešto ovako loše, logično je da se ne prijavljuje jer ulaze u dodatni problem. Strahuju nadalje za svoje dijete koje niko ne štiti i neki se čak pitaju da li su dobro uradili jer ih država ne štiti, a napasnik je slobodan – kaže Mihailović.

Na pitanje Pobjede kakav je odnos države koja neke procese dugo vodi, pri čemu se i dijete ispituje i dodatno viktimizuje, ističe da to nije odnos koji je u interesu djeteta niti da se procesi tako vode.

– Jedino se šalje dobra poruka počiniocima, jer oni mogu to da tumače tako da im taj prekršaj neće izazvati neki problem i nema ozbiljne kazne koja bi ih zaustavila da to rade – ističe ona.

Kao i roditelj djevojčice koji je govorio za Pobjedu, smatra da država sjedi i čeka da se nešto drastično dogodi, neka katastrofa...

– A onda se pitamo da li smo mogli nešto drugačije uraditi ili ne. Svima se upućuje loša poruka da država ne vodi računa o djeci – kategorična je ona. A na pitanje Pobjede kako država reaguje u odnosu na djecu žrtve, da li im je obezbijedila psihološku podršku, odgovara da nije.

– Porodice su nezaštićene jer u većini opština nema službi koje će dati podršku porodici. Ako roditelj nema novca da plati podršku, teško da će dobiti besplatnu. Mora se naći neki način da u domovima zdravlja, centrima za socijalni rad... budu otvorena savjetovališta jer nema opravdanja da se djeci i porodicama ne obezbijedi kontinuirana pomoć – kaže ona. NVO „Roditelji“ su uputili takav zahtjev, ali i onaj da se konačno počne sa primjenom KZ.

ZAKONI

Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba sa djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom kazniće se od pet do petnaest godina zatvora. A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovla-

Iako KZ omogućava da se nasilnici kazne, pravosudni organi

ilustracija

Najranjivije grupe ostaju nezaštićene

organi blagi prema predatorima

uznemiravanje crnogorske tužioce prekršaj

Četnički simboli ispred džamije u Pljevljima

Kadribašić: Ovo su

nove metode srbovanja

PLJEVLJA - Na ulici ispred Rizvan Čauš džamije u Pljevljima osvanuli su četnički simboli,

saopštio je u objavi na Tviteru bivši glavni imam odbora Islamske zajednice u tom gradu

Samir Kadribašić. On je ocijenio da su ovo no ve metode ,,srbovanja“ u tom gradu. R. P.

Sud za prekršaje seksualno zlostavljanje tretira kao kršenje Zakona o javnom redu i miru, a žrtvi pripisuje napad

Braneći se od silovanja

zaradila

kaznu od 82 eura

šćenja najmanja kazna je deset godina zatvora. Po zakonu koji važi od januara: Ko djetetu proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem, posredstvom informaciono-komunikacionih tehnologija ili na drugi način učini dostupnim slike, tekstove, audiovizuelne ili druge predmete pornografske sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audiovizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.

A za sve ove primjere koji su se dogodili u posljednjih mjesec i po dana, tužioci su se odlučili da primijene član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.

NEMA DOKAZA

A kada slučaj dođe do suda, počinilac bude oslobođen zbog nedostatka dokaza. Tako je sudija procijenio u predmetu kada je starac optužen za seksualno zlostavljanje sedmogodišnje djevojčice. Više državno tužilaštvo je, u završnici suđenja, zatražilo kaznu od sedam godina zatvora, ali je uprkos tome sudija procijenio da to nije dokazano i donio oslobađajuću presudu.

Pobjeda je ranije pisala o tom slučaju, kada je starac, koji je komšija porodice čiju je kćer-

ku zlostavljao, prijavljen kada se ona povjerila roditeljima. Bio je na slobodi nakon nekoliko dana, nesmetano prolazeći pored kuće žrtve.

Kako je tada utvrđeno, M. V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se, prema svjedočenju, da je to trajalo i dvije godine. Suđenje je odlagano više puta. – Nadamo se da će tužilaštvo reagovati na ovakvu odluku.

U suprotnom, svim roditeljima u Crnoj Gori biće poslata poruka da našu djecu niko ne štiti, čak ni onda kada se dese ovakva zlodjela – kazali su roditelji djevojčice.

U izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za 2022. godinu, statistika pokazuje da su u postupcima koji se tiču djece na čiju su štetu učinjena krivična djela i onih koji su bili svjedoci nekih krivičnih djela, državni tužioci tražili pomoć stručne službe u 78 predmeta za 113 djece. Stručna služba radi na procjeni maloljetnika i učestvuje u saslušanjima.

Zahtjev za učešće stručna služba je tokom 2022. godine dobila za osam slučajeva krivičnog djela silovanje (sedam djevojčica i jedan dječak), prilikom istrage krivičnog djela nedozvoljene polne radnje bila je potrebna pomoć stručne službe u šest slučajeva, a za krivično djelo dječija pornografija - jednom. U statistici je dato i krivično djelo „nedefinisano seksualno nasilje“ za koje je pomoć stručne službe tražena u jednom slučaju. Podatke o tome u koliko je slučajeva presuđeno, Pobjeda nije dobila od Sudskog savjeta.

Jelena MARTINOVIĆ

KOLAŠIN - Rješenjem suda za prekršaje, Milici Živković iz tog grada naloženo je da plati ukupno 82 eura nakon što se fizički odbranila od državljanina Turske Ulgera Emraha, koji ju je dodirivao bez njene volje. U rješenju suda navodi se da se Emrah ponašao naročito bestidno i uvredljivo prema oštećenoj tako što ju je nakon kraće komunikacije uhvatio rukom u predjelu brade, a nakon što mu je sklonila ruku, uhvatio je rukom za intimni dio tijela. On je time, prema tumačenju kolašinskog Osnovnog suda, počinio prekršaj iz čl. 7 stav 2 Zakona o javnom redu i miru i biće u obavezi da plati 275 eura.

– Okrivljeni Ulger Emrah se

kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 300 eura, s tim što se vrijeme za koje je okrivljeni bio lišen slobode, a koje je trajalo duže od osam, a kraće od 20 časova, računa kao 25 eura izrečene kazne, pa će okrivljeni platiti 275 – navodi se u rješenju. Sa druge strane, sud tumači da je oštećena Emraha ,,napala“ tako što mu je, braneći se, zadala više udaraca zatvorenom i otvorenom šakom u predjelu glave i tijela.

Prema njihovom nahođenju, M. Ž. je time počinila prekršaj iz čl. 10 stava 2 Zakona o javnom redu i miru. Ona je dobila opomenu i u obavezi je da plati ukupno 82,50 eura (30 eura paušala i 52,50 na ime angažovanja tumača za turski jezik). Ovo rješenje objavljeno je na društvenim mrežama. A. I.

MANS: Beganović koji je donio sramnu presudu bio kandidat za sudiju Ustavnog suda

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ukazala je na to da je predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović donio presudu kojom će djevojka platiti ukupno 82 eura nakon što se fizički odbranila od muškarca koji ju je dodirivao bez njene volje. Oni su istakli da je Beganović bio jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda.

- Predsjednik Suda za prekršaje u BP Alija Beganović, koji je donio ovu sramnu presudu je bio jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda. Prethodno je dobio najviše ocjene i kao sudija i kao predsjednik suda – objavio je MANS na Tviteru.

Poručili su da od nove vlade očekuju da predloži zakon o vetingu i da ovakvi kadrovi više nikada ne dijele ovakvu „pravdu“.

Živković: Nijesam dala na sebe, to je bila samoodbrana

Milica Živković za TV E kaže da je sreća da je baš ona bila napadnuta, a ne neka druga žena, jer kao kik-bokserka zna kako da se odbrani. Pojašnjava da je turski državljanin napao tokom noćnog izlaska sa drugaricom i da se fizički branila.

– Četrdeset minuta sam se ja čerupala sa njim. Nijesam dala na sebe, to je bila samoodbrana – kaže Živković za TV E. Napadač je pobjegao kada je naišao slučajni prolaznik i tada izgubio dokumenta, koja je Milica sjutra, kada je otišla da podnese prijavu, predala policiji.

- Problem je nastao jer sam ja u izjavi kazala da sam se fizički branila, da sam ja njega fizički napala u predjelu glave i tijela, u samoodbrani. To je sudija iskoristio. Imam povrede, imam izvještaj ljekara, hematom sam dobila na ruci - navodi Milica i dodaje da je sudija rekao da je njena povreda

nastala kad je napadač pokušao da je makne od sebe. Nijesam laka na suzu, ali sam od muke počela da plačem kad mi je sudija rekao da sam po tom članu ja više kriva. A ja sam se samo branila od silovatelja. On je za mene silovatelj, jer je imao jasnu namjeruzaključuje Milica Živković.

Konzervator Goran Skrobanović o krečenju grafita na postamentu spomenika Petru II Petroviću Njegošu u Podgorici

Skrobanović: Preko kamena

stavljati bilo kakvu farbu je smiješno

PODGORICA - Krečenje grafita na postamentu spomenika Petru II Petroviću Njegošu u Podgorici nanosi istu štetu kao i samo ispisivanje, kaže za Gradsku TV konzervator Goran Skrobanović. Pojašnjava da se nikako ne smije nanositi farba preko grafita, jer postoji pravilan način da se on ukloni. Krečenje grafita koji je u petak osvanuo na spomeniku Petru II Petroviću Njegošu u Podgorici, sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“, za Skrobanovića je neshvatljivo.

– Prekrečiti grafit je isto kao da ga je napisao. Jednaka je šteta kao da je napisao grafit. Preko kamena stavljati bilo kakvu farbu je smiješno. To je potpuno neznanje – istakao je Skrobanović.

Dodaje da postoje načini da se grafit sa mermernog postamenta ukloni, a da se ne ošteti kamen.

– Nije pravilno da se prekreči. Postoji firma na Cetinju koja suvim ledom skida grafite. Postoji hemijsko sredstvo kojim se skidaju grafiti, ali šteti kamenu – zaključio je Skrobanović.R. P.

Prekrečeni grafiti na spomeniku u Njegoševom parku

Kristina Mihailović

Sutomore: Još jedna akcija spasilaca

Otac i desetogodišnjak spašeni sa Golog brda

BAR – Desetogodišnjeg dječaka i njegovog oca koji su se popeli na Golo brdo i zbog rizičnog terena nijesu mogli da se vrate u Sutomore, evakuisali su pripadnici Službe zaštite i spašavanja Bar, prenosi Primorski portal.

Prema pisanju tog medija, rizici su postojali i za oca i sina, kupače na plaži zbog odrona, kao i spasioce, a sreća je da je akcija spašavanja okončana bez povrijeđenih. – Dvije osobe, otac i sin, evakuisane su sa nepristupačnog tere-

na Golog brda u Sutomoru. Vrlo opasna situacija zbog vrste terena sa kojeg se odronjava kamenje, a u podnožju se nalaze kupači – kazao je za Primorski portal komandir Službe zaštite i spašavanja Braco Vulević Osim što su ugrozili sebe pe -

njući se na Golo brdo, bili su ugroženi i svi prisutni na plaži u podnožju brda zbog odronjavanja kamenja. Prema saznanjima Primorskog portala, vjerovatno iz dječje radoznalosti, na Golo brdo se prvo popeo dječak, a kako nije mogao sići, za njim je pošao i otac. Obojica su ostala na brdu čiji je teren erozivan. U subotu oko 18.30 uslijedio je poziv dežurnoj Službi zaštite i spašavanja Bar čija četvorica pripadnika je ubrzo bila na terenu. – Težak i rizičan teren. Nema drveća, dijete sam vezao za sebe. Ocu su stavili pojas i spustili ih. Obojica su vraćena na sigurnu i bezbjednu lokaciju, nepovrijeđena – kazao je Božo Pejović, ističući da se na Golo brdo nije teško popeti, već spustiti. Iz Službe zaštite i spašavanja Bar upućuju apel domaćem stanovništvu i turistima da se ne upuštaju u avanture kojima ugrožavaju svoje, tuđe i živote spasilaca. R. P.

Iz DPS-a poručuju da je ideja da VK „Jadran“ tokom Lige šampiona bude domaćin u Trebinju besprizorna devastacija tradicije i imidža Herceg Novog

Nezapamćena sramota i poniženje sporta

HERCEG NOVI - Besprizorna devastacija izvorne tradicije i imidža Herceg Novog uzela je maha po svim nivoima. Ne pretjerano originalno, Novom su najprije deformisali kulturni profil. Zatim su svojim neznanjem i nebrigom zapustili njegovu infrastrukturu, turistički potencijal prepustili sam sebi i konačno stigli do sporta, poručili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Herceg Novi.

– Do juče smo mislili da je prijedlog Dragana Markovića Palme da se Praznik mimoze pomjeri za avgust najluđi ikada izrečen. Ipak, pokazalo se da je taj odani partner i savjetnik lokalne vlasti u Novom, zapravo, vizionar. Da su ga pustili, možda bi predvidio izmještanje PVK „Jadran“ Herceg Novi u Trebinje – kazali su iz DPS-a. „Jadran“ i njegova tradicija, kako su istakli, više nego same titule koje su kruna predanog rada i talenta generacija, tiču

se Novljana i Novog. „Jadran“ nije samo sportsko društvo, već pitanje gradskog ugleda i svojevrsni simbol.

– Za Novljane je „Jadran“ više od kluba u kom su stasavale i razvijale se generacije plivača, vaterpolista, njihovih trenera i brojnih ljudi posvećenih tome da do današnjeg dana ovaj klub bude značajan element hercegnovske istorije – naglašavaju u saopštenju.

Podsjećaju da su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik VK „Ja-

Žitelji nikšićkog sela Duga juče, nakratko, blokirali put prema Gacku Kovačeviću

ultimatum da asfaltira put do Nozdara

NIKŠIĆ – Mještani sela Duga, u nikšićkoj opštini, blokirali su put prema granici sa BiH, nakratko, a naredne nedjelje njihov protest će trajati duže, ukoliko im se neko od nadležnih iz lokalne uprave ili državnih institucija ne obrati. Traže obećano, traže samo što im je obećao aktuelni predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević nakon što je stupio na vlast, a to je da će njihov put prema

Za deset godina

Crnu Goru napustilo

74.000 građana

PODGORICA - Crnu Goru je, prema podacima Eurostata, od 2011. do 2021. godine napustilo 74 hiljade građana, kazala je demografkinja Mileva Brajušković- Popović. Brajušković-Popović je, u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, pojasnila da se podaci Eurostata računaju na osnovu odobrenih boravišnih dozvola za zemlje Evropske unije. Prema njenim riječima, od 2010. do 2019. učetvorostručen je broj tih dozvola, sa oko 900 na četiri hiljade, dok je do 2021. godine odobreno 24 hiljade boravišnih dozvola samo za države EU.

dran“ Boro Lučić juče održali konferenciju u Trebinju povodom njihove briljantne ideje da „Jadran“ tokom Lige šampiona postane domaćin upravo – u Trebinju. – Ova nezapamćena sramota i poniženje sporta, utoliko je veća kada uvidimo da su dželati „Jadranovog“ imena oni kojima je dat na povjerenje, da to ime sačuvaju i unaprijede! Čime bi se neko stidio, oni se ponose, daju u medije, promovišu svoju inicijativu očekujući da će naići na razumijevanje ili čak podršku – naveli su u saopštenju. Vjeruju da su iznenađeni negodovanjem Novljana, koji, kako kažu, ipak još nijesu u potpunosti navikli na njihove hazarderske poteze. R. P.

lokalne uprave nije ispoštovao, ni udostojio se da odgovori na njihove zahtjeve.

- Poslali smo tri zahtjeva, ovdje je tridesetak domaćinstava ima imanja, imaju ljudi katune, ali niko nam ne obrće glave. Čekamo ih do nedjelje, a onda će ovaj put prema Krscu biti blokiran na dan-dva, tri... ne interesuje nas više ni ko je, ni kad to obećao. Velika je šteta za poljoprivrednike, jer ne može doći traktor, balirka, ostala su imanja neobrađena . I, čekamo njihovu reakciju, kaže Mumović.

Čelinama i Nozdrima biti asfaltiran. Miodrag Mumović, jedan od

tridesetak okupljenih Dužana, kaže da će biti strpljivi još sedmicu, ali više ne, jer niko ih iz

Dragoje Radović kaže da je kod njega, nakon posljednjih lokalnih izbora, dolazio Marko Kovačević, da je tu bio i Janko Milatović, Draško Drašković i vozač Aleksić Ra.P.

- U toj studiji na osnovu uku-

pnog kretanja stanovništva izračunali su da je migracija od 2011. do 2021. godine iznosila 74.000. Naravno, to su samo procjene - navela je Brajušković-Popović. Kako prenosi portal RTCG, ona je kazala da je migracioni saldo na nivou države u tom periodu bio negativan. – Iznosio je minus 7.662, dakle više odseljenih nego doseljenih, što se tiče naše države. Spoljašnje migracije su uvijek izazovne teme, jer mi tih podataka nemamo i ne postoji cjelovitiji mehanizam za praćenje stanovništva, osim podataka Eurostata koji su jedini mjerodavni i zvanični izvor – istakla je Brajušković- Popović. R.

Jedna osoba poginula

NIKŠIĆ - U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u mjestu Liverovići, kod Nikšića, jedna osoba je poginula dok je druga teško povrijeđena, saopšteno je Portalu Pobjeda iz Operativno-komunikacionog

centra (OKC) Uprave policije.

Kako nam je rečeno, do nesreće je došlo u 00:29 sati u subotu kada je automobil, iz za sada ne utvrđenih razloga, udario u stijenu pored puta. Istraga je u toku.

Potvrđena optužnica protiv Stijepovića u

PODGORICA - Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića, saopštio je za portal RTCG Stijepovićev advokat Lazar Aković. Stijepović je okrivljen za pranje novca u slučaju ,,Koverta“, a termin suđenja, po navodima Akovića, još nije poznat. Prethodno je krivični postupak protiv Stijepovića dva puta obustavljan, odlukama Višeg suda.

Stijepoviću se na teret stavlja krivično djelo pranje novca u saizvršilaštvu. R. P.

P.

R. P.

Akcija spašavanja na Golom brdu

Smrskani automobil nakon udesa

Alarmantni podaci Eurostata

Otišlo najviše mladih

slučaju ,,Koverta“

Mještani sela Duga blokirali put prema granici sa BiH

SUSRETI: Sonja Dragović, istraživač urbanog razvoja, doktorantkinja na Univerzitetskom institutu u Lisabonu

Kolašin kao betonski grad

KOLAŠIN – Nesposobnost političkog i ekonomskog sistema je takva da uopšte zamisli, a kamoli sprovede bilo kakav program razvoja koji bi prevazišao puku betonizaciju naših gradova. Kao građanka Kolašina koja se profesionalno bavi urbanizmom i politikama urbanog razvoja, kao članica grupe Kana (Ko ako ne arhitekti) i inicijative Zeleni Kolašin, na javnoj raspravi o Nacrtu izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Kolašina, jedva sam došla do riječi – priča Sonja Dragović, koja je uz nabrojana zvanja i doktorantknja na Univerzitetskom institutu u Lisabonu. Stala sam za govornicu, nastavlja Sonja Dragović, ali kada sam počela da govorim o opasnostima ovakvog „razvoja“, okupljeni su zahtijevali da prestanem, da se sklonim, zviždali su i vikali da nijesu došli da slušaju predavanja. To je u redu, to doživljavam kao dio javne rasprave, nekako smo se dogovorili da izdrže deset minuta suočavanja sa drugačijim mišljenjem. Ali ostaje zanimljivo i znakovito koliko se žustro i nasilno odbija mogućnost kritike i razgovora. Baš onako kako se poriče mogućnost budućnosti koja ne počiva na kratkoročnim interesima i privatnim profitima vlasnika zemljišta i investitora –kaže Dragović.

Kaže da je došla na javnu raspravu da bi se bavila i svrhom, ali i kontekstom u kojem je javna rasprava organizovana. Na početku su predstavnici Opštine Kolašin i Ministarstva urba-

nizma, precizno i jasno, opisali kontekst javne rasprave. – Predstavnica Opštine Kolašin je kazala da je cilj da plan bude razvojni i da vlasnici zemljišta i investitori budu zadovoljni njime. Predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su istakli da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. Godine učinio nemogućim planiranje prostora u Crnoj Gori. Važno mi je da ostane zabilježeno i mislim da Ministarstvu može biti korisno podsjećanje koliko smo svi – stručne organizacije, lokalne samouprave, zabrinuti građani – kritikovali taj naopaki zakon u svakoj fazi donošenja. Prosto da se zakonodavac zamisli nad mogućim prednostima, uključivanja te agilne i zainteresovane javnosti u buduće procese odlučivanja o prostoru – ističe Sonja Dragović. Na javnoj raspravi je rečeno da donošenje strateškog planskog dokumenta služi tome da vlasnici zemljišta i investitori budu zadovoljni. Po onome što sam čula na javnoj raspravi, kaže Dragović, samo su vlasnici zemljišta i investitori došli da kažu šta misle o Nacrtu planskog dokumenta i da se redom požale kako je Nacrt previše restriktivan i da treba povećati koeficijente izgrađenosti. Pominjala se Budva kao odličan primjer prostornog razvoja – vidiš kako se tamo gradi, kakav je to prosperitet.

– Niko nije pominjao svrhu tolike gradnje, ni širi smisao takvog „razvoja“, ni ljude koji treba da žive u tom novom Kolašinu. Kada sam dobila priliku da nešto kažem, rekla sam predstavnicima opštine i Ministarstva da bi kvalitet prostora i života svih sadašnjih i budućih stanovnika i stanovnica Kolašina trebao da definiše program njihovog rada i da im to bude cilj. Zvuči kao da se to podrazumijeva, ali evo ne podrazumijeva se. Stavljanje interesa investitora ispred svega ostaloga isključuje mogućnost dobrog, pravednog i smislenog prostornog razvoja Kolašina –poručila je Sonja Dragović.

D. DRAŠKOVIĆ

Ništa nijesmo naučili na greškama Primorja

Desetine novih ogromnih zgrada koje se grade u Kolašinu predstavljaju pobjedu investitora, koji će prodati te stanove i apartmane, uzeti (ogroman) novac i otići dalje. Oni koji kupe te nekretnine (po cijeni od nekoliko stotina hiljada eura) će doći ponekad na odmor ili na vikend ili će u najvećem broju slučajeva izdavati svoje nekretnine dok traje turistička sezona. Oni koji žive u Kolašinu tokom cijele godine, obrešće se u novom

gradu, punom nezgrapnih, najčešće praznih zgrada, koje pritiskaju nedovoljno razvijenu infrastrukturu i smanjuju otpornost grada na sve veće temperature ljeti i obilnije kiše zimi. Potrošićemo prostor i krajolik radi velike lične dobiti malog broja ljudi i onda ćemo provesti budućnost pokušavajući da saniramo posljedice. Još kraće – nijesmo ništa naučili na greškama našeg Primorja – smatra Sonja Dragović.

Gradi se na sve strane bez kontrole

Više hiljada objekata je nelegalno sagrađeno samo u posljednjih nekoliko godina. Motički Gaj, Borje, Podgora, pa ni Tmajevci, Tepačko Polje, prostor ka Njegovuđi, Jezerima, Banskim kućama, Virku – više se ne mogu prepoznati

ŽABLJAK – Onaj ko nije ušao u Žabljak u posljednje nekolike godine, u najmanju ruku, iznenadio bi se. Gradi se na sve strane. Legalno, a i nelegalno. Motički Gaj, Borje, Podgora, pa ni Tmajevci, Tepačko Polje, prostor ka Njegovuđi, Jezerima, Banskim kućama, Virku... ne može se prepoznati. Grade Žabljačani, grade oni koji su kupili plac, vjerujući da će Žabljak doživjeti turističku ekspanziju veću nego Kolašin, jer on ima Durmitor (a to niko nema na planeti), grade znani i neznani, pozvani, prepoznati...

Nekoliko hiljada objekata je nelegalno sagrađeno. Samo za nekoliko posljednjih godina. Nadležni organi su odlučili da sve to „uvedu u red“, ali je očigledno da ne ide po njihovom planu. Građani se žale da su selektivni, pa neki sveštenik ili političar, koji je vaš prvi komšija, može da gradi kako hoće i koliko hoće, a inspekcija ga zaobiđe, namjerno ili nenamjerno. Slučajno.

Na sva ova pitanja nijesmo dobili odgovore od nadležnih organa, ali jesmo iz lokalne uprave, koja je nedavno formirana.

Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić kaže da prepoznaju značaj ovog problema, ali da ne zavisi sve od lokalne uprave ili da najmanje od njih zavisi, te da čekaju nad-

ležne iz državne uprave i ministarstava da im pomognu kako bi što prije donijeli planska dokumenta i riješili situaciju. Prema njegovim riječima, problem je višegodišnji, a reakcija se čeka mjesecima, pa i više.

Da li će se planski dokument donijeti u oktobru (ove godine) ili ne, pitanje je (a najavljen je mnogo ranje).

U međuvremenu su oni nelegalci preživjeli mnoga maltretiranja, organizovali su zbog toga i proteste i to prije svega što se nije pristupilo pošteno, već selektivno. Ne mogu dva inspektora iz Pljevalja da kontrolišu koliko se gradi na Žabljaku i to je suština cijele priče.

Bojana Andrijašević kaže da je to njena starevina, a i ona je jedna od onih koji su izgradili nelegalno objekat. – Pokrili smo objekat 2022. godine i svi su, kao i mi, gradili u Borju i i Borju II nelegalno, Naravno, još je oko nas podignuto hiljade objekata i ko zna koliko ih je još oko Žabljaka. Koliko znamo, samo na Savinom kuku imaju nekolika nova objekta dozvolu. Međutim, mi smo dobili električnu energiju i u katastar smo uvedeni kada smo započeli gradnju temelja, a u međuvremenu smo priključeni i na vodovod. Sve plaćamo uredno i, koliko znam, lokalnoj upravi je u interesu da svi budemo legalizovani. Fali planska dokumentacija, ali mi je ne završavamo, kao ni studije, ni detaljne urbanističke planove... – kaže Bojana Andrijašević, priznajući da je njena želja da se, kao i u ostalim gradovima Crne Gore uradi tzv. studija sanacije, na osnovu koje bi mogli da se legalizuju, a ne žale da plate i njihova je suštinska želja da doprinesu razvoju turizma u Crnoj Gori. Slično razmišlja i Igor Džaković iz Tmajevaca,

kao i njihovi komšije Radonjići koji su u Tmajevcima, koji misle da je haos u gradnji na Žabljaku aktuelan već tri decenije.

Dolazila je državna građevinska inspekcija na Žabljak prošle godine, upozorila divlje graditelje, neke opomenula (ali ne sve), negdje zatekla majstore na gradilištu, negdje naložila rušenje.

I niko od nelegalnih, a njih je više hiljada, ne bježi da plati državi i opštini dažbine, a mnogi ili gotovo svi već plaćaju i porez, i struju i vodu..., pa plaćaće i turističku taksu, boravišnu... samo da se uvede red.

Turistički potencijal i njegova valorizacija najvažniji su na Žabljaku.

Tako misle u lokalnoj upravi, a tako misle i oni koji već imaju, ukupno gledano, hiljade kreveta na raspolaganju.

Kako saznajemo, posljednjih dana sva gradilišta u Žabljaku, a njih je na stotine, obilazi lokalna komunalna inspekcija, a „državna“ se zbog haosa u državnom aparatu, pa i zbog selekcije, politike, pa i klasičnog nepotizma, ne smije ni primaći. R. PEROŠEVIĆ

„Divlja gradnja“ na Žabljaku cvjeta, nadležni ne reaguju

Ekspanzija izgradnje vikendica na Žabljaku

Nikad više započetih građevinskih radova

Sonja Dragović

Slovenija se danima borila sa katastrofalnim poplavama, za Pobjedu iz Maribora Vildan Ramusović

Opasnost prolazi, sanacija će potrajati

policije, vatrogasaca, zatim pomoć volontera i međunarodnih ekipa.

Petsto trideset šesti dan Rusija granatirala dva sela u Hersonskoj

Poginulo među njima

PODGORICA - Život se vraća u normalu, auto-put je prohodan već nekoliko dana. Na mjestima gdje su naselja odsječena od ostatka Slovenije (zbog urušavanja mostova) vojska i NATO saveznice grade privremene, montažne mostove. Šteta je velika i trebaće dosta vremena da se sve sanira, mnogo ljudi je van svojih domova i ne znaju kad će opet biti u njima – rekao je Vildan Ramusović, mladić iz Berana koji nekoliko godina živi i radi u Mariboru, govoreći za Pobjedu o poplavama koje su nedavno zadesile Sloveniju.

Strašne poSljedice

U najtežoj prirodnoj katastrofi u novijoj istoriji te države, koja je pogodila dvije trećine zemlje, poginulo je šest osoba. Mnogo su oštećene saobraćajna i energetska infrastruktura i stotine stambenih zgrada, dio Koruške je danima bio odsječen od svijeta jer su oštećeni mostovi i putevi, u dosta krajeva bili isključeni struja i voda, nije bilo telefonskih veza,

prijete klizišta, a neke kompanije će dosta čekati na nastavak proizvodnje. Šteta od poplava zvanično je procijenjena na više od pola milijarde eura. – Danima prije velikih poplava u Mariboru je vrijeme bilo haotično. Dan počne sa suncem, u podne je oko 30 stepeni, a onda naglo dolazi do promjena – kiša i vjetar jakih razmjera. Nekoliko dana oko 16 sati nebo je bilo toliko crno da je izgledalo kao da je ponoć. U bloku gdje stanujem stradalo je dosta krovova na zgradama i kućama i uništeno je dosta vozila koja su bila parkirana blizu drveća – kaže Ramusović.

Ispričao nam je da su svakodnevno obavještavani o crvenom meteoalarmu i znali su što ih čeka.

– Vatrogasne sirene su se čule non-stop, njihova akcija i pomoć nijesu izostali, a potom je uslijedila najava velikih padavina i poplava. Kroz Maribor teče rijeka Drava, ali, na svu sreću, zbog hidrocentrala na njoj bilo je moguće obuzdati visinu vodotoka. O situaciji u ostalim djelovima države informisali smo se preko medija, prvo da je totalno poplavljen i zatvoren auto-put prema Ljubljani, a onda smo vidjeli i srceparajuće fotografije iz Koruške oblasti – kaže naš sagovornik, navodeći da je najkritičnije bilo upravo u toj regiji kroz koju teku manje rijeke, nad kojima nijesu mogli da uspostave kontrolu vještačkim nasipima.

akcije S olidarnoSti Iako su poplave došle naglo, u ljetnjem periodu, a trebalo je evakuisati dosta ljudi, Ramusović ističe spremnost i organizaciju slovenačkih službi spašavanja, civilne zaštite, vojske,

Dok je vatrogasac spašavao đecu iz vrtića, njegova kuća je uništena

Evropu su obišle brojne dramatične slike i snimci sa poplavljenog područja u velikom dijelu Slovenije.

Naš sagovornik nema dilemu koja je njemu najupečatljivija.

– To je definitivno fotografija evakuacije djece iz vrtića u Mengešu. Na kraju se ispostavilo da je vatrogasac koji je spašavao djecu tada znao da njegovu kuću odnosi rijeka – kazao je Vildan Ramusović.

Vatrogasac dobrovoljnog društva Sandi Zajc nazvan je u slovenačkim medijima herojem jer je spašavao đecu iz vrtića, a njegov

dom uništila je nemilosrdna bujica.

– Kada je Sandi došao kući umoran od zahtjevne intervencije, uslijedio je šok. Kuća mu je bila potpuno

– Civilna zaštita je odmah reagovala, veliku ulogu u spašavanju i evakuaciji su odigrali vatrogasci, ali i vojska. Naravno da nijesu očekivali takve poplave u ljetnjem periodu, ali, koliko je moglo da se vidi, brza reakcija nije izostala. Očito je da su krizni planovi razrađeni dosta prije i da su bili spremni za reakciju – rekao je naš sagovornik, napominjući da su u toku najvećih poplava ljudi iz pojedinih djelova evakuisani helikopterima. Na snimcima se moglo vidjeti da su bujice nosile kuće, mnogi ljudi su samo gledali kako voda ruši ono što su gradili cijelog života. Ipak, u situaciji kad priroda uzima danak, mediji su izvještavali da stanje nije haotično nego da se tačno znalo ko što radi i kako može da pomogne. – Nije lako gledati kako sve nestaje u nabujalim bujicama, ali opet ljudi su bili srećni da su izvukli živu glavu. Dosta njih ima osigurane nekretnine, sa druge strane država je solidarna i jasno je da njena pomoć neće izostati prilikom obnove. Lijepa vijest je da je uz pomoć jedne radijske emisije, odnosno ekipe Radija Ena i njenog voditelja Denisa Avdića za 12 sati preko SMS sakupljeno skoro dva miliona eura. Bez obzira na neke predrasude o ,,hladnoći“ ljudi sa zapada, narod koji živi u Sloveniji pokazao je svoju humaniju i topliju stranu, koja nikad ne izostane u ovakvim situacijama. Sa druge strane, Slovenija je članica NATO saveza, ali i članica EU, tako da već danima iz država saveznica pristiže pomoć – rekao je Vildan Ramusović za Pobjedu.

r. USkokoViĆ-iVanoViĆ

Najmanje 500

djece ubijeno je dosad u ruskoj invaziji na Ukrajinu, koju je pokrenula

Moskva prije više od 17 mjeseci, rekli su ukrajinski tužioci

KIJEV – Ruske snage granatirale su dva sela u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, pri čemu je poginulo sedam civila, uključujući bebu koja ima 23 dana, kao i njenog 12-ogodišnjeg brata, objavile su ukrajinske vlasti. Lokalni zvaničnici proglasili su ponedjeljak danom žalosti.

Bračni par, njihovo dijete u dobi od 23 dana i muškarac su ubijeni u selu Široka Balka, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko. Dvanaestogodišnje dijete smrtno stradalog bračnog para je kritično ranjeno.

Dvoje ljudi je poginulo, a jedna je osoba povrijeđena u susjednom selu Stanislav, za koje je Klimenko rekao da je 12 puta pogođeno topovskom paljbom.

– Teroristi nikad neće svojevoljno prestati ubijati civile – napisao je Klimenko na komunikacijskoj platformi Telegram uz dvije fotografije oštećenih kuća. Teroristi moraju biti zaustavljeni. Silom. Ništa drugo ne razumiju – dodao je.

je uz posredovanje Turske i Ujedinjenih nacija bio omogućen izvoz iz ukrajinskih crnomorskih luka. Moskva je upozorila da će sve brodove koji idu u ukrajinske vode smatrati legitimnom metom jer potencijalno nose oružje. Rusija je u saopštenju navela da je njen patrolni brod ,,Vasilij Bikov“ pucao na brod ,,Sukru Okan“ koji plovi pod zastavom Palaua, a nakon što kapetan broda nije odgovorio na zahtjev da se zaustavi radi inspekcije, prenosi Rojters.

uništena i poplavljena, a voda u njoj dosezala je visinu od 1,5 metara. Sve je bilo potopljeno, kuća puna mulja, voda ustajala. U kući u kojoj živi sa suprugom i

dva sina osnovca poplavljene su i spavaće sobe, kućanski aparati i automobili – ispričao je njegov prijatelj Boštjan za slovenačke portale. Zajc je očajnički rekao da je uništeno sve što su u kuću ulagali 20 godina. – Sve što možete dotaći, dokumenta, odjeća, elektronika. Uništene su sve slike, sva sjećanja. Osim toga, prevrnula se cisterna za mazut, pa se sva voda pomiješala s gorivom i sada je sve prožeto mirisom nafte. Moraće se obnoviti sve, od zidova do instalacija. Sreća u nesreći je što smo svi živi – ispričao je hrabri Sandi, čije su kolege pokrenule akciju prikupljanja pomoći za obnovu doma.

Ukrajinska vojska je vratila kontrolu nad zapadnim dijelom Hersonske oblasti prošlog novembra, no snage Moskve nastavljaju redovno da granatiraju područje sa druge strane Dnjepra.

Ruski ratni brod ispalio je juče hice upozorenja na teretni brod u jugozapadnom Crnom moru, što je prvi put da je Rusija pucala na trgovački brod otkako je napustila Sporazum o žitu.

Rusija je u julu izašla jednostrano iz sporazuma kojim

Ruske trupe su u subotu lansirale sedam raketa, izvele 47 vazdušnih udara i 43 napada višestrukim lansirnim raketnim sistemina u 120 naselja širom zemlje, izvijestio je glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga u izvještaju. Bilo je 39 borbenih sukoba, navodi glavni stožer.

U međuvremenu, ukrajinsko vazduhoplovstvo izvelo je deset vazdušnih udara na koncentracije ruskih trupa, oružja i vojne opreme. Ukrajinske raketne i topovske jedinice pogodile su jedan ruski protivvazdušni raketni sistem, jedno skladište mu-

Ukrajinsko pravosuđe vodi evidenciju o civilnim žrtvama rata koji je u februaru prošle godine pokrenula Rusija, a prikuplja i dokaze koji bi se mogli upotrijebiti u sudskim procesima tokom kojih će se utvrđivati odgovornost ruskih vojnika za ratne zločine

Otklanjanje posljedica katastrofalnih poplava

Borut Živulović

Hrabri vatrogasac Sandi Zajc

Vildan Ramusović

RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU: Hersonskoj oblasti

sedam civila, njima i beba

Stav

Hrana kao oružje: Rusija nastavlja da napada nedužne ljude

Lideri iz cijelog svijeta, uključujući Afričku uniju, Ujedinjene nacije i papu Franja, pozvali su Rusiju da se ponovo priključe Crnomorskoj inicijativi za žito – a isto su učinile i Sjedinjene Države. Rusija mora da prekine svoje okrutne postupke koji štete nedužnim Rusima i Ukrajincima, a sada i nedužnim ljudima koji su hiljadama kilometara daleko od sukoba. Rusija mora da dozvoli isporuku životno važnih žitarica koje hrane milione ljudi širom svijeta. Ona mora da prestane da napada skladišta žita i luke i mora da prekine da prijeti brodovima zemalja koje ne učestvuju u ratnom sukobu. Jednostavno rečeno, Rusija mora da prestane da koristi hranu kao oružje

Piše: Džudi RAJZING RAJNKE

Britanski obavještajci: Rusija možda više ne nansira Vagner

Postoji realna mogućnost da Kremlj više ne finansira plaćeničku grupu Vagner, objavilo je juče britansko ministarstvo odbrane. Ministarstvo je u dnevnom biltenu reklo da ruska država djeluje protiv nekih poslovnih interesa vlasnika Vagnera Jevgenija

Prigožina nakon što je u julu vodio neuspjelu pobunu protiv vrha ruske vojske.

– Ako ruska država više ne plaća Vagneru, drugi najvjerovatniji sponzori su bjeloruske vlasti – navodi

nicije, jednu stanicu elektroničkog ratovanja i tri topovska sistema.

Najmanje 500 djece ubijeno je dosad u ruskoj invaziji na Ukrajinu, koju je pokrenula Moskva prije više od 17 mjeseci, rekli su ukrajinski tužioci.

Tužilaštvo u Kijevu je objavilo da je još 1100 djece zadobilo povrede različitih stepena te da će stvaran broj vjerovatno biti i veći s obzirom na to da vlasti nastavljaju istragu broja žrtava u ratnoj zoni i na područjima koje je Ukrajina oslobodila kao i u regijama

se, dodajući da to iscrpljuje resurse Bjelorusije. Ministarstvo je saopštilo da grupa Vagner ide prema smanjenju broja ljudi i rekonfiguraciji kako bi uštedjela na troškovima plaćanja u vrijeme finansijskog pritiska. U Bjelorusiju su prošlog mjeseca stigle stotine plaćenika ruske grupe Vagner. Litvavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je prije desetak dana da bi broj boraca Vagnera u Bjelorusiji mogao biti i veći od 4000.

koje su okupirale ruske vojne snage. Broj poginule i povrijeđene djece najveći je u istočnim regijama Donjecka i Harkiva blizu ratišta, a slijede ih glavni grad Kijev i Herson u južnoj Ukrajini. Vlasti tvrde da je u petak u raketnom napadu u zapadnoj Ukrajini ubijen osmogodišnjak. Ukrajinsko pravosuđe vodi evidenciju o civilnim žrtvama rata koji je u februaru prošle godine pokrenula Rusija, a prikuplja i dokaze koji bi se mogli upotrijebiti u sudskim procesima tokom kojih će se utvrđivati odgo-

Ruski ratni brod ispalio je juče hice upozorenja na teretni brod u jugozapadnom Crnom moru, što je prvi put da je Rusija pucala na trgovački brod otkako je napustila Sporazum o žitu

vornost ruskih vojnika za ratne zločine.

Ukrajina je sada zemlja s najvećim brojem mina na Zemlji i njena vojska pati od kritičnog nedostatka ljudi i opreme kako bi očistila prve linije fronta, rekao je ministar odbrane zemlje.

U hitnom pozivu saveznicima Oleksij Reznikov rekao je za Guardian da njegovi vojnici na pojedinim mjestima otkopavaju po pet mina na svakom kvadratnom metru koje su postavile ruske trupe kako bi pokušale osujetiti ukrajinsku kontraofanzivu. Rekao je da se ogromna minska polja mogu proći, ali da je od ključne važnosti da saveznici „prošire i ubrzaju“ obuku koju već pružaju neke nacije, uključujući Britaniju. Broj sapera u ukrajinskim oružanim snagama nije bio ni blizu dovoljan da se probije kroz složenu rusku odbranu na ogromnom frontu od hiljadu kilometara.

Ruska invazija na Ukrajinu traje više od 500 dana uzrokujući užasnu nepotrebnu smrt desetina hiljada Ukrajinaca i Rusa. Ruski predsjednik Vladimir Putin, nezadovoljan stepenom uništenja civilnih, vjerskih i objekata kulturne baštine širom Ukrajine i ljut što se ponosni ukrajinski narod ne predaje pred njegovom brutalnom agresijom, koristi sada i hranu kao oružje odlukom da se Rusija povuče iz Crnomorske inicijative za žito i napadima na skladišta ukrajinskog žita namijenjenog za izvoz na svjetsko tržište. Ovaj bezobzirni čin dovodi u opasnost živote nebrojeno mnogo običnih ljudi širom svijeta, posebno siromašnih i onih koji žive u djelovima svijeta gdje nemaju dovoljno hrane. Ukrajina je dugo već jedan od najvećih svjetskih izvora žitarica, koje se najvećim dijelom otpremaju iz zemlje preko crnomorskih luka. Kako bi kaznila hrabri ukrajinski narod za herojsku odbranu od njene agresije, ruska vlada sada namjerno odlučuje da ugrozi globalnu bezbjednost hrane i stabilnost cijena u Africi, Aziji i drugim regionima koji zavise od izvoza iz tih luka. Ruska vlada je time bezobzirno izabrala da nanese štetu milionima običnih ljudi širom svijeta, koji žive hiljadama kilometara daleko od Ukrajine, potencijalno dovodeći u rizik njihove živote, u cilju ostvarenja svojih agresivnih namjera da dominira svojim susjedom. Crnomorska inicijativa za žito, godinu star ugovor koji su sklopile Ujedinjene nacije i Turska kako bi se osigurao protok žitarica i druge prehrambene robe iz ukrajinskih luka, omogućio je isporuku gotovo 33 miliona metričkih tona ukrajinskog žita i prehrambenih proizvoda. Osim povećanja globalne

bezbjednosti hrane, taj ugovor je pridonio stabilizaciji i snižavanju cijena hrane gotovo 20 odsto, nakon što su cijene skočile poslije ničim izazvane i brutalne masivne ruske invazije na Ukrajinu. Uprkos uspjehu dogovora, 17. jula 2023. Rusija se povukla iz Crnomorske inicijative za žito, a kao rezultat toga cijene žitarica su naglo porasle. Ali Rusija nije tu stala nego je pojačala napad na bezbjednost hrane ciljajući silose za žito i drugu lučku infrastrukturu u Ukrajini i prijeteći teretnim brodovima trećih zemalja da će biti mete njenih napada ako pokušaju da utovare žito iz ukrajinskih luka. Ovo je ozbiljno pitanje i ne može se posmatrati samo kao spor između Ukrajine i Rusije. Zapravo, u okviru Crnomorske inicijative, Svjetski program za hranu UN-a, koji pomaže da se prehrane ljudi širom svijeta, nabavio je više od polovine ukupnog pšeničnog žita iz Ukrajine. Stvarnost je jasna – svijetu je potrebno ukrajinsko žito. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative podići globalne cijene žita 10-15 posto. Svaki postotak povećanja cijene žita gura hranu van domašaja ugroženih dijelova svjetske populacije. Osim toga, Rusija koristi povećane cijene za vlastiti izvoz, dok ukrajinsko žito drži van tržišta i uskraćuje ljudima širom svijeta osnovnu hranu, prijeko potrebnu za preživljavanje. Rusija je preduzela ove radnje u trenutku kada svijet već doživljava alarmantan porast nesigurnosti hrane zbog sukoba i učinaka klimatskih promjena. Više od polovine hrane i dvije trećine pšenice iz Crnomorske inicijative za žito ide u zemlje u razvoju, uključujući neke od prehrambeno najnebezbjedni-

jih regiona na svijetu poput Roga Afrike, Sahela, Jemena i Avganistana. Inicijativa je pomogla da se smanje poteškoće u najsiromašnijim zemljama svijeta dopremanjem žita na svjetska tržišta i doprinoseći nižim cijenama hrane za sve. Bez ove inicijative, globalna bezbjednost hrane trpi, što rezultira još većim brojem žrtava ruske brutalne agresije na njenog suverenog susjeda.

Uprkos lažnim tvrdnjama Rusije o suprotnom, Sjedinjene Države nijesu uvele sankcije na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda. Razlog je posvećenost Sjedinjenih Država globalnoj bezbjednosti hrane. Ruski poljoprivredni izvoz se vratio na predratni nivo. Isto tako, UN je olakšao ruski izvoz hrane, koordinirajući s privatnim sektorom i Sjedinjenim Američkim Državama, EU i Velikom Britanijom, kako bi odgovorili na bilo koju zabrinutost Rusije, iako se sankcije G7 ne odnose na ruski izvoz hrane i đubriva. Lideri iz cijelog svijeta, uključujući Afričku uniju, Ujedinjene nacije i papu Franja, pozvali su Rusiju da se ponovo priključe Crnomorskoj inicijativi za žito – a isto su učinile i Sjedinjene Države. Rusija mora da prekine svoje okrutne postupke koji štete nedužnim Rusima i Ukrajincima, a sada i nedužnim ljudima koji su hiljadama kilometara daleko od sukoba. Rusija mora da dozvoli isporuku životno važnih žitarica koje hrane milione ljudi širom svijeta. Ona mora da prestane da napada skladišta žita i luke i mora da prekine da prijeti brodovima zemalja koje ne učestvuju u ratnom sukobu. Jednostavno rečeno, Rusija mora da prestane da koristi hranu kao oružje.

(Autorka je ambasadorka SAD)

Ruske snage pucale na teretnjak u Crnom moru

Teoretičar

Ima nečeg rebelijanskog u suštini stripa kao forme umjetničkog izraza

PODGORICA – Narodnooslobodilačka borba je bila inspiracija mnogim umjetnicima, velika tema oko koje se već 80 godina (s opadajućim interesovanjem, nažalost) okupljaju stvaraoci svih profila, no najmanje smo, ne svojom krivicom, znali kako su je strip crtači doživjeli, vidjeli i prenijeli.

Povodom 80 godina od od bitaka na Neretvi i Sutjesci, te 2. zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, Centar za Demokratsku tranziciju se pobrinuo da se uz posvetu herojima i prisjećanja na njihove podvige, dug vrati i devetoj umjetnosti. Tako je nastala publikacija „Crteži i borbe“, bogato ilustrovana studija čiji je autor Luka Rakojević, najangažovaniji teoretičar stripa u Crnoj Gori.

Kako iz vizure jednog strip crtača izgleda kolona vojnika, konjanici koji ulaze u selo, ustanak mornara, sve to su pokušali da dočaraju i crnogorski crtači. A junaci tih crteža su nerijetko poznati – Tršo, Radoje Dakić, Sava Kovačević i drugi. Publikacija pored strip tabli sadrži i plakate za filmove, naslovne stranice listova i magazina, jedne enciklopedije i karikature. Od nadrealističkih do potpuno realističkih crteža, preko onih koji prenose poruke i ideologije do onih koji preslikavaju situacije i okolnosti, sve to se može naći u ovoj knjizi koja je i informativni vodič i podsjetnik da je u pitanju jedan od najvažnijih perioda u istoriji ovih prostora.

Autor Luka Rakojević je za Pobjedu, između ostalog, govorio o inicijatorima publikacije, autorima iz Crne Gore kojima do sada nije bilo posvećivano dovoljno pažnje u širim krugovima, ali i o odnosu savremenog društva prema stripu.

Bilo je više pokušaja da se uspostavi neka trajnija revija ili magazin, ali su se, nažalost, brzo gasili. Taj segment bi vjerovatno dodatno doprinio razvoju scene, ali i popularnosti stripa uopšte u Crnoj Gori. Mislim da bi upostavljanje takvog lista ili glasila, u kom bi bilo zastupljeno više autora stripova i tekstova, bilo od posebnog značaja – rekao je Rakojević

POBJEDA: Što je bilo prvo, potreba da se napiše kratka istorija stripa ili NOB kao tema, što je dovelo do publikacije „Crteži i borbe“?

RAKOJEVIĆ: Ja sam se u nekim prethodnim radovima djelimično pozabavio ovom temom. Ideja za publikaciju „Crteži i borbe“ potekla je od divne dr Tatjane Koprivice Prva namjera je bila da to bude tekst okvirnog obima od jednog autorskog tabaka, ali je vremenom i istraživanjem priča proširena.

POBJEDA: Šta Vas je u istraživanju ove teme najviše iznenadilo? Tehnike i stilovi crtača, neki autori za koje ranije nijeste znali, raznovrsnost detalja..?

RAKOJEVIĆ: Bilo mi je posebno interesantno što sam praveći ovaj izbor shvatio da je njime obuhvaćena gotovo cijela Jugoslavija. Tu su autori iz Srbije, Hrvatske, Bosne

i Hercegovine, Slovenije... i naravno Crne Gore, dok je dizajner izdanja Zoran Kardula iz Makedonije. Zanimljiv je i opseg likovnih poetika, ali i žanrovske varijacije i razlike u formatima i obimima ovih

Štampano izdanje u septembru

POBJEDA: Publikacija

„Crteži i borbe“ je za sada u digitalnom formatu dostupna svima, a najavili ste i štampano izdanje za septembar. Postoji li podatak kakvo je za sada intere-

sovanje za publikaciju i da li se sa štampanim izdanjem očekuje veća zainteresovanost?

RAKOJEVIĆ: Izdavač publikacije Centar za demokratsku tranziciju je plasirao onlajn izdanje na svom

djela. Ističem da je ovo jedan izbor, jedan pogled, a nikako sveobuhvatna priča o stripu o Narodnooslobodilačkoj borbi. Fokus i zajednička tačka je ovdje prostor Crne Gore i to na više načina. Značaj ovih autora je izuzetan. Miloš Vušković i Dušan Vukotić su bili članovi Društva za nauku i umjetnost Crne Gore, odnosno CANU. Vukotić je dobitnik nagrade Oskar (1962)

za desetominutni film „Surogat“. Andriji Mauroviću su posvećene dvije nagrade, pjesma, zbirka pjesama, muzički album, poštanska markica... Nedavno je u Kotoru održan naučni skup, gdje je jedan dan bio posvećen djelu velikog crtača. Održana je i promocija knjige Veljka Krulića „Maurović: od Mula do Mula“. Djelo Ahmeta Muminovića „Valter brani Sarajevo“ postiglo je izuzetan uspjeh u Kini. Skrenuo bih pažnju i na pojavu Frederika Eštona, odnosno Mitra Miloševića – najprodavanijeg jugoslovenskog pisca, rođenog u Crnoj Gori. On je važan i za regionalnu popularnost i reputaciju stripa. Zanimljivi su opusi i biografije i ostalih autora kao što

su: Zdravko Sulić, Nikola Lekić, Živko Đurović, Julio Radilović – Jules

POBJEDA: Imate li svoj omiljeni crtež koji glorifikuje NOB? I autora?

RAKOJEVIĆ: To bi možda bio neki od crteža iz Vukotićevog kratkometražnog filma „Skakavac“ iz 1975. godine ili Radilovićev prikaz ustanka 1941.

iz „Enciklopedijske revije za mlade: Sve oko nas“ (1971).

POBJEDA: Može li strip kao forma izražavanja prenijeti poruku u vremenu kad mu se u mas medijima daje tako malo prostora? A i povod za objavljivanje, čini mi se, ima sličnu sudbinu posljednjih godina.

sajtu. Planiran je i štampani tiraž. Što se tiče promocija, one će vjerovatno biti organizovane u okviru nekih širih događaja i manifestacija, ali i po objavljivanju štampane verzije. Čitaoci su, koliko sam do sada imao

prilike da čujem, različitih profila. Među njima ima onih koji su zainteresovani za strip ili NOB (ili i za jednu i za drugu temu), ali i ljudi kojima ova priča djeluje manje poznato. Lično nemam konkretnije

podatke o nekim ciframa vezanim za preglede i preuzimanje publikacije. Kako i sam više volim da čitam sa papira, nego sa ekrana, pretpostavljam da će štampano izdanje imati svoju publiku.

RAKOJEVIĆ: U prvom broju časopisa „Pegaz“, objavljen je „Trostruki pozdrav stripu i pogovor tom pozdravu“. Jedan od autora bio je i naš Dušan Vukotić. Kroz kratki tekst provukao je i citat Renea Klera: „U metroima Pariza ili Njujorka, većina putnika otvara novine na stranici comics još i prije nego se udostoje pogleda na posljednje vijesti, pa čak i one od međunarodne važnosti. Neko se indignira kad to primjeti. Ja ne. Što se mene tiče to me ohrabruje i bio bih zadovoljan kad bih znao da je tako u svim krajevima svijeta. Divno bi bilo kada bi ljudi, dok idu na radno mjesto koje im je određeno u velikom mravinjaku modernog života, otvarali novine da vide posljednje novosti – u svijetu mašte.“ Jasno je da se u proteklih pola vijeka puno toga promijenilo. Ipak, i danas u tom dodatno usijanom i pretrpanom „mravinjaku modernog života“ ljudi i dalje čitaju stripove. Isto tako, svjedoci smo da je strip ikonografski gledano umnogome uticao na brojne sfere komunikacije. Ima nečeg rebelijanskog u suštini stripa kao forme umjetničkog izraza. Tako da mislim da se mo-

UNUK JEDNOG OD BORACA SA SUTJESKE: Luka Rakojević

Zdravko Sulić, kvadrat stripa „Heroji sa Vilića Guvna“, Kekec, Beograd, broj 201, 26. oktobar 1961.

umjetnosti Luka Rakojević povodom publikacije „Crteži i borbe“ koju je objavio Centar za demokratsku

Naslovnica publikacije „Crteži i borbe“

demokratsku tranziciju

že izboriti sa svim izazovima svakog vremena u kom se bude obreo.

Ako pod povodom za objavljivanje mislite na jubileje bitaka, meni lično su važni iz više razloga, a jedan od njih je i taj što sam unuk jednog od boraca sa Sutjeske. Drago mi je da je Centar za demokratsku tranziciju napravio akciju i organizovao cijeli niz događaja koji se tiču obilježavanja osamdesetogodišnjice bitaka na Neretvi i Sutjesci, te II zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.

POBJEDA: Kao što ste naveli u knjizi, strip je u pojedinim razdobljima bio vrlo popularan, ali je nerijetko bio i potpuno izopšten iz dnevne štampe. Je li sada stanje bolje, uz brojne festivale i programe koji se bave ovom umjetnošću?

RAKOJEVIĆ: Strip kao medij je prošao buran i trnovit put. Bilo je tu raznih vrsta marginalizacija, zabrana, embarga, pa čak i doslovnog spaljivanja. Međutim, preživio je. Opstao je i nastavio opčinjavati publiku širom svijeta. U crnogorskim okvirima umjetnost stripa i strip kultura se afirmišu prije svega kroz Hercegnovski strip festival i Zimski strip vikend. Kroz njihove programe na desetine svjetski značajnih crtača svake godine posjete Crnu Goru. U Podgorici radi Strip klub ,,Mr NO“. Pojavila se i nova generacija vrlo talentovanih autora kojoj pripadaju: Luka Cakić, Miodrag Spasojević, Đorđe Kamenarović, Aleksandar i Andrija Vujošević Bilo je više pokušaja da se uspostavi neka trajnija revija ili magazin, ali su se nažalost brzo gasili. Taj segment bi vjerovatno dodatno doprinio razvoju scene, ali i popularnosti stripa uopšte u Crnoj Gori. Mislim da bi upostavljanje takvog lista ili glasila, u kom bi bilo zastupljeno više autora stripova i tekstova, bilo od posebnog značaja.

POBJEDA: Što propuštaju ljubitelji popularnog stripa vezivanjem za superjunake i popularne, franšizirane koncepte? Na kakve sve priče ste nailazili, aktivističke, ideološke i slične kroz svoj akademski pristup stripu?

RAKOJEVIĆ: Superheroji su neki moderni i savremeni pandan mitološkim junacima. Ima u tim pričama nečeg arhetipskog. One su i danas vrlo zanimljive i popularne. Međutim, čini se, da i kod nas svoje mjesto sve više ustupaju mangama. Evropski strip nudi raskošan spektar priča, likova i avantura – od Skandinavije i Britanije, preko jezgra Francuske i Belgije, do Italije... i Jugoslavije.

Strip je teren za svakovrsne

sadržaje i žanrove. Od obrada književnih djela, nijemih stripova, preko komičnih i geg stripova, vesterna, mornarskih, do istorijskih, ratnih, akcionih, avanturističkih, horor... D. ERJAVŠEK

Predstava „Radovan III“, centralni događaj Grad teatra, biće izvedena sjutra na sceni između crkava u Budvi

Jezik nasilja kao potpis ovog vremena

PODGORICA - Predstava

koja je koprodukcijski

poduhvat JU Grad teatar

i Narodnog pozorišta iz

Sombora - „Radovan III“, nastala prema tekstu Dušana Kovačevića, u režiji Vita

Taufera, biće izveden sjutra, u 21 sat, na budvanskoj sceni između crkava.

Naslovnu ulogu reditelj je povjerio Ninoslavu Đorđeviću

BUKA NA PROBAMA

Ovo je druga predstava koju

Taufer režira za festival Grad teatar, nakon što je 1989. godine radio koprodukciju sa Makedonskim dramskim teatrom. Kad se odlučio za taj Kovačevićev tekst, mislio je da je

vrijeme da se nakon 50 godina pročita iz današnjeg ugla, rekao je reditelj na juče održanoj pres konferenciji.

- Kovačevićev rad obožavam, više sam ga znao osamdesetih godina kroz filmove, tako da sam taj projekta zamišljao na neki filmski način. Dobro smo radili u Somboru, ovdje imamo mali problem sa bukom i okolinom, ne mogu reći da to nije problem. Borimo se i mislim da ćemo se izboriti i napraviti predstavu onako kako treba – rekao je Taufer. Svetlana Ivanović, glavna urednica festivalskog programa, je kazala da je ovo čitanje „Radovana III“ u izvornom žanru, te da samim tim nije

komedija već tragedija. Taufer se saglasio i dodao da jedan tekst može da se čita na različite načine u svakom trenutku i na svakom prostoru.

- Za pedesetogodišnjicu mislim da je ovo pravi trenutak. Nemam apsolutno nikakav problem sa slikom koju ljudi u ovom regionu imaju o tom tekstu. Kad sam pogledao „Radovan III predstava“, na Vikipediji piše da je to srpska predstava između određenih godina, što mi je bilo interesantno i simptomatično jer je ovo prije svega tekst napisan 1973. godine. Tek onda je nastala predstava i to se malo zaboravlja. Zato sam odlučio, ne samo kao izazov, nego zato što smatram da je to fenomanalan tekst koji je savršeno napisan i da ćemo ga onako kako je napisan. Što se tiče sadržaja i forme - mi igramo tekst kakav je Kovačević napisao prije 50 godina – rekao je Taufer. Glumac i umjetnički direktor NP Sombor Saša Torlaković je istakao da je danas zanimljivo čitati „Radovana III“.

- Mislim da se komad i tekst dobro drže i u današnje vrijeme. Posebno nam je drago što nam dolaze i mladi glumci sa strane, divne kolege iz Crne Gore, mislim da je ta simbioza naših glumaca i ovih divnih mladih ljudi rezultirala jednom dobrom predstavom - istakao je Torlaković.

AKTUELAN

Ninoslav Đorđević je govorio o izazovima sa kojima se suočavao pripremajući ovu ulogu.

– Ljudi me često pitaju imam li tremu i ja im kažem da nemam nikakvu, iako sam kao mali znao napamet čitavu predstavu i imitirao Zorana Radmilovića. Bilo je prvih par proba kada je izlazilo nešto kao naučeno tako u djetinjstvu, uđe u vas ta melodija i način na koji se izgovaraju replike. To je bio najveći izazov, izbaciti iz sebe te naučene konstrukcije, nešto što si i navikao da čuješ i tako kako je nekada izgovorio neko drugi – rekao je Đorđević i dodao da se „Radovan III“ ne ra-

Direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda-Marojević je podsjetila da je Narodno pozorište Sombor prvi put gostovalo na Gradu teatru 1994. godine, te da su to upravo godišta mlađe generacije glumaca koji igraju u ovoj predstavi.

- Kada smo objavili da će se raditi tekst „Radovan III“ prva asocijacija nekog šireg auditorijuma jeste asocijacija na poznatu glumačku ekipu koja je učestvovala u toj predstavi. Ali kada ih pitate o čemu se radi u tom tekstu, malo ko zna da odgovori i šta je suština samog tog teksta. Čast nam je što će ovih dana sa nama biti pisac Dušan Kovačević koji će govoriti upravo o tome – najavila je Lubarda-Marojević.

Izložba Đeljoša Đokaja otvorena u Baru u sklopu „Barskog ljetopisa“

zlikuje od bilo kog zadatka koji je do sada imao.

- Ono što je bilo osvježavajuće jeste sjesti za taj dramski tekst i vidjeti da on nije potpao u to da je pisan u nekom sistemu koji je bio prije toliko godina. Nekako je sablasno akutelan, posebno u tom konstantnom verbalnom i fizičkom nasilju koje se odvija unutar te porodice i te zajednice. Taj jezik nasilja i uslovno rečeno gaženja preko mrtvih da bi se došlo do nekog statusa i moći je potpis ovog vremena. U tom smislu je ,,Radovan III“ izuzetno aktuelan – rekao je glumac.

Glumica Marija Maša Labudović igra Radovanovu ćerku koja je već pet godina u drugom stanju.

- Ona je možda jedina žrtva tog sistema, disfunkcionalne porodice koja je puna nasilja, koja je žrtva svojih partnera, roditelja, sestre. Ona je lutka u cijeloj toj priči i nema svoje ja. Voljela bi da ima, ali ne zna za bolje i durgo. Naučena je na to i poslušna je, barem bi trebalo da bude – rekla je Labudović. Pored Đorđevića i Labudović, u predstavi igraju Biljana Keskenović (Rumenka), Danica Grubački (Katica), Srđan Aleksić (Stanislav), Nemanja Bakić (Jelenče), Lazar Nikolić (Kelner), Pavle Popović (Vasilije) i Dejan Pletikosić, Vladimir Broćilović, Igor Pekanović, Dejan Vuković, Andrej Todorović (Vilotići). Pres konferenciji su prisustvovali Bojana Kovačević, upravnica Narodnog pozorišta u Somboru, direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda-Marojević, te glumci Pavle Popović i Lazar Nikolić. D. E.

Odraz osobene mentalne geografije

PODGORICA - Izložba crnogorskog umjetnika

Đeljoša Đokaja otvorena je u Zavičajnom muzeju u Baru u okviru likovnog segmenta ovogodišnjeg „Barskog ljetopisa“. Postavka sublimira njegove radove u pedesetogodišnji vremenski okvir, od ranih šezdesetih prošlog, do kraja prve decenije 21. vijeka.

Iako prvenstveno grafičar po opredjeljenju i obrazovanju, kasnija usavršavanja i stvaralačka sazrijevanja doprinijela su da se Đokaj, kao multitalentovani umjetnik, iskaže u više likovnih disciplina i stilskih pravaca što je dodatno potvrđivalo njegovu umjetničku

virtuoznost. Medijska i stvaralačka razuđenost, pedagoški rad, uticaji raznih traganja i pronalaženja, studijski boravci u Italiji i Njemačkoj, zaokružili su Đokajev umjetnički kredo, kazala je na otvaranju izložbe istoričarka umjetnosti i selektorka programa, dr Anastazija Miranović - U amplitudi od geometrizovanih formi, preko figuracije do apstrakcije, već njegovi rani radovi ukazuju na uticaje matafizičkog, nadrealnog, asocijativno-apstraktnog, kao i slikarstva ekspresionizma, kojima će ostati dosljedan tokom čitavog stvaralaštva. Mirisi i zvuci zavičaja – rodnog Miljuša, Tuzi i rijeke Cijevne, uz

nacionalni etos, etnos, epiku, dramatiku, folklor, u kontekstu bogatog materijalnog i nematerijalnog nasljeđa balkanskog kulturološkog prostora, činili su finu bazu za „kaleme“ civilizacijskih umjetničkih dostignuća – od antike i Vizantije, preko hrišćanstva i islama, renesanse, baroka, pa sve do evropske moderne i postmoderne. I otuda ne čudi, što su na Đeljoševim radovima, pored uobičajenih portreta i pejzaža, zastupljeni etno motivi nošnji, sačevi, pogače, ali i reminiscencije na praistorijska, antička i srednjevjekovna vremena, kroz mitologiju, ikonopis, fresko-slikarstvo i zapise iz Kurana – rekla je Miranović.

Cjelokupno umjetnikovo stvaralaštvo, u čijem središtu je stradalni, ranjivi i odljuđeni čovjek, karakteriše snažna umjetnička individualnost prepoznatljive likovne poetike i rukopisa. Istoričari umjetnosti i likovni kritičari, tražili su u Đeljoševom slikarstvu uticaje Đota, Brojgela, Boša, Šagala, De Kirika, Ernsta, Pikasa, sa jugoslovenskih prostora –Hegedušića i Dada, no, on je ostao svoj, autentičan, dosljedan i vjeran svom umjetničkom biću.

- Mjesta rođenja i mjesta življenja sudbina može beskrajno da udalji. Ipak, ona ostaju povezana neponovljivom autentičnošću individualnog ži-

vota i pripadanja određenom prostoru. Sagledano u svojoj ukupnosti, djelo Đeljoša Đokaja, odraz je osobene „mentalne geografije“ i brižljivo njegovanog „kulturnog pejzaža“, koje se, pored svih tragalačkih uporišta/ishodišta, kroz lirsko, mitsko i mistično, kroz univerzalno i lično, vraća svom iskonskom, prapočetku, mjestu đe je „sjeme klicu zametnulo“ – Crnoj Gori, zavičaju, Miljušu - kazala je Miranović na otvaranju izložbe. Radovi iz privatne kolekcije Seada Đokaja, ukupno 39, biće izloženo do 23. avgusta. Nakon Bara, Đokajeva djela biće predstavljena u Skoplju i Prištini. D. E.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

I autor „Radovana III“

će biti gost Grad teatra

Na Zelenoj pijaci u Bazaru široka ponuda – od voća i povrća, preko mesnih proizvoda i ribe, do cvijeća

Najviše se kupuje vikendom

Na zelenoj pijaci u Tržnom centru ,,Bazar“ široka je ponuda proizvoda. Pored voća i povrća, mogu se kupiti i mlječni i suhosmesnati proizvodi, riba, džemovi, ljekovito bilje, čajevi, domaće rakije, cvijeće...

Na samom ulazu u pijaci smješten je štand Zagorke Jovićević, čije domaće voće i povrće ne može proći neopaženo.

Krompir, kaže ona, košta euro i po, paprika euro i po do dva, bijeli luk pet, crni do dva eura, paradajz od dva do tri, a krastavac dva. Lubenice prodaje 70 centi po kilogramu, pipun euro do euro i po, smokve pet, grožđe tri i po do četiri, limun dva i po do 3 eura. Pomorandže koštaju 2,5 eura, boranija 4,5 eura. Peršun se cijeni 50 centi, patlidžan dva, zelena salata 4.5 eura.

SEZONSKI

Ističe da ljudi najviše kupuju vikendom, te da je tada i najbolji pazar.

- Ljudi su navikli da kupe subotom, tako da nije strašno sto nedjeljom ne rade prodavnice. S druge strane, mi volimo da radimo vikendom, jer je tad najbolji pazar. Navikla sam tako. Zadovoljna sam prodajom. Pojedine gospođe više kupu-

Pojedine gospođe više kupuju u marketima jer može da se plati karticom. Kao da misle da tako ne plaćaju, da to neće doći na naplatu – smatra prodavačica Zagorka Jovićević

Navika je čudo

ne

dugogodišnju naviku da voće i povrće kupuje na pijaci. - Tako se kod nas u porodici radilo od kad znam - vikend je rezervisan za pijacu. Ceger u ruke i u kupovinu, da imamo za nedjelju dana - kaže ova krepka penzionerka.

ju u marketima, jer može da se plati karticom. Kao da misle da tako ne plaćaju, da to neće doći na naplatu. Nijesam ni pomišljala da nabavim aparat za karticu, a đe da se s tim bakćemkazala je Jovićević.

Njena preporuka je da voće i povrće treba kupovati na pijaci.

- Ovđe je devedeset odsto robe domaće. Treba voditi računa što unosimo u organizam, pogotovo o tome što dajemo đeci. Zlatno je pravilo da tre-

ba uzimati voće i povrće kome je sezona – kaže Jovićević.

DOMAĆE

Cijena ribe na pijaci u Bazaru je od 6,5 do devet eura. - Pastrmka iz Pive je 6,5 eura, losos devet. Prodaja ide jedino petkom, subotom i nedjeljom. Radnim danima nema praktično nikoga. Ja bih voljela da odmaram neđeljom, ali nekako nas utješi dobra zarada – s osmjehom kaže Milenka Vojvodić

Plato uz Crkvu vaznesenja Gospodnjeg pretvoren u parkiralište

Parking umjesto zelenila i fontane

zadovoljio potrebe ne samo vjernika, nego i svih građana“. Posebno je tada bila apostrofirana potreba za stvaranje pretpostavki za uređenje prostora oko Hrama Hrtistovog Vaskrsenja, koji bi ,,trebalo da dobije savremen izgled sa mnogo zelenila, fontana i urbanog mobilijara, uz konzervaciju postojećeg starog groblja“.

Na prostoru između Crkve vaznesenja Gospodnjeg i nekadašnjeg groblja uz Dalmatinsku ulicu, nedavno je asfaltiran plato na kojem je obilježeno 60-ak mjesta za parkiranje, a na ulazu na ,,parking“ postavljena je i rampa. Riječ o prostoru ispred i s desne strane crkve koji je već godinama korišćen kao neformalno parkiralište za posjetioce Hrama Hristovog vaskrsenja, ali je bio samo nasut šljunkom.

Iako sada pomenuti plato izgleda kudikamo urednije

nego ranije, postavlja se pitanje da li je on mogao biti uređen na način koji bi bio primjereniji prilazu i neposrednoj okolini stare crkve, Momiške crkve, kako je kod Podgoričana poznata od podizanja, 1925. godine.

Toliko se makar moglo očekivati nakon nedavne posjete delegacije Mitropolije crnogorsko-primorske Crkve Srbije Glavnom gradu. Tada je, naime, najavljeno da će ,,prostor oko hramova u užem gradskom jezgru biti priveden namjeni kako bi svojom funkcijom i estetikom

Asfaltirani umjesto neasfalitarnog parkinga - zaista originalno osmišljeno rješenje koje pokazuje kako Mitropolija crnogorsko-primorska Crkve Srbije i Glavni grad vide ,,savremen izgled sa mnogo zelenila, fontana i urbanog mobilijara“! Ironiju na stranu, poslije toliko puta u praksi potvrđenog destruktivnog odnosa Crkve Srbije prema čuvanju autentičnosti crnogorske kulturne baštine, izlišno je i očekivati drugačiji pristup osmišljavanju prostora koji je u njihovom vlasništvu.

A još kad Glavni grad to aminuje - ma ljepota Božja! Naći će se, već, neko drugo mjesto za ,,mnogo zelenila, fontana i urbanog mobilijara“… N. S.

Na njenoj tezgi u ponudi su i domaći sokovi od zove, drenjine, borovnice, zatim čajevi, med, džemovi, maslinovo ulje... - Tegla meda košta 15 eura, sokovi su od četiri do šest eura. Preko stotinu čajeva imamo u ponudi, a koštaju 2,5 eura po tegli. Imamo i izvrsnu medovinu po cijeni od 10 eura – ističe Vojvodić.

SIR I MESO Na pijaci u TC ,,Bazar“ mogu se kupiti i suhomesnati pro-

izvodi sa područja Cetinja. - Pršuta je od 12,9 do 15,5 eura, rebra 5,5 eura, špic rebra 4,2, vrhunska kobasica 7,8 eura, pančeta 7,9 eura – kaze prodavačica Ljiljana Todorović, uz napomenu da je najbolja prodaja vikendom, dok je ostalim danima simbolična.

Osim voća i povrća, mesnih

Foto-svjedočanstvo iz z ete

proizvoda i ribe, po pravilu su traženi i mlječni proizvodi. Na prilično dobro snabdjevenom odvojenom sektoru, kilogram mladog sira prodaje se od pet do šest eura, stari pljevaljski je od sedam do osam, dok je cijena kajmaka od 12 do 13 eura. Nj. ŽIVANOVIĆ

Kontejneri pretrpani, a smeće razbacano

Opština Zeta uputila je sredinom juna apel Glavnom gradu za što hitnije imenovanje direktora gradskog privrednog društva Čistoća. Povod za ovu intervenciju bilo je gomilanje komunalnog otpada usljed neredovnog pražnjenja posuda. To je, po njihovoj ocjeni, počelo da predstavlja ozbiljan eko-

loški i zdravstveni problem za građane, dok su istovremeno računi za održavanje redovno stizali. Na taj način je, kako su tada naveli, usljed obezglavljenosti Čistoće bio ugrožen javni interes svih građana Opštine Zeta i Glavnog grada Podgorica. Naglasili su i to da je to preduzeće dužno da nastavi obavljanje svoje djelatnosti na

teritoriji Opštine Zeta do razgraničenja i podjele imovine sa Glavnim gradom. Sudeći po foto-svjedočanstvima građana Zete, ni imenovanje novog v. d. direktora tog gradskog preduzeća (koje je uslijedilo krajem juna) nije donijelo vidljivi napredak na planu čistoće i komunalnog reda u najmlađoj crnogorskoj opštini. H. P.

Prostor pored Crkve vaznesenja Gospodnjeg

Penzionerka Vasilisa Novaković ističe da

mijenja

Ne mijenja se navika odlaska na pijacu vikendom

Bogata ponuda sezonskog voća i povrća

Firma GPS Montenegro nudi najbolja softverska rješenja za nadzor, kontrolu i analizu voznog parka

Uz podršku IRF-a došli do liderske pozicije na tržištu u GPS tehnologiji

Mladen Radinović 2016. godine upustio se u preduzetničke vode, s idejom da osvoji crnogorsko tržište najsavremenijim GPS softversim rješenjem za nadzor, kontrolu i analizu voznog parka. Njegovu ideju kao uspješnu prepoznao je Investiciono-razvojni fond, uz čiju pomoć je Radinović danas, sedam godina kasnije, postao uspješan preduzetnik i vlasnik kompanije GPS Montenegro koja je postala lider na crnogorskom tržištu. – Za sedam godina koliko poslujemo u Crnoj Gori, stekli smo lidersku poziciju i brojimo oko 7.500 vozila, odnosno više od 800 korisnika. U svemu tome značajno nam je pomogla finansijska podrška Investiciono-razvojnog fonda uz pomoć koje smo se brže razvijali – rekao je Radinović. Uz posjedovanje sistema, kako pojašnjava, pored kontrole kretanja i upravljanja vozilom, GPS Montenegro svojim klijentima nudi i veliki broj dodatnih benefita koji utiču direktno na poboljšanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja kompanije. Tim GPS

Montenegro kompanije, koji čini sedam zaposlenih, sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti fleet managementa, ,,uvezao“ je u Crnu Goru tehnologiju koja se primjenjuje u najrazvijenijim zemljama svijeta.

– Planiramo da broj zaposlenih raste, kao i kompletan razvoj same firme, a uz to imamo i još 10 eksternih partnera koji rade na održavanju samog sistema i podršci kompletnog softveta – pojasnio je Radinović.

Korisnici njihovih usluga su kompanije iz različitih oblasti koje posjeduju jedno ili više vozila u svom voznom parku. Radinović napominje da su u dva navrata koristili IRFov Program podrške mladima u biznisu koji im je bio izuzet-

no značajan za pokretanje i širenje biznisa. Ističe da je GPS Montenegro izuzetno zadovoljan rezultatima saradnje, te da svima koji planiraju da se oprobaju ili su već u biznisu preporučuje partnerstvo sa IRF-om. – Mi smo korisnici već treće podrške IRF-a, koju smo ostvarili kroz program podrške mladima u biznisu, što nam je bilo izuzetno značajno iz razloga što uz takvu podršku razvoj biznisa ima šansu da mnogo brže raste i da se razvija – kazao je Radinović.

Uz dalju saradnju sa IRF-om, izvjesno je da će kompanija GPS Montenegro i u budućnosti nastaviti svoj rast i razvoj, te da će ostati lider na našem tržištu kada je u pitanju GPS tehnologija.

– Dosadašnje iskustvo u saradnji sa IRF-om je izuzetno pozitivno, zadovoljni smo, i kao što sam već napomenuo, mnogo nam je koristilo. Planiramo i u budućnosti da nastavimo saradnju i preporučujem i drugim firmama da koriste njihova sredstva – istakao je on.

Kompanija GPS Montenegro kao primjer uspješnosti

PREMIJER (1. KOLO): Liverpul vodio, Čelzi izjednačio

Remi u prvom velikom derbiju

PODGORICA - Veliki derbi na startu Premijer lige i remi velikana – Čelzi i Liverpul odigrali su 1:1 na ,,Stemford bridžu“.

U Londonu je odigrano veoma dobro prvo i manje zanimljivo drugo poluvrijeme. ,,Redsi“ su bili bolji na startu utakmice, a poveli su u 18. minutu kada je Mohamed Salah odigrao fantastičan pas za Luisa Dijasa – Kolumbijcu je ostao lakši dio posla.

Salah je učestvovao u 12 pogodaka u sedam nastupa na startu sezone u Premijer ligi – postigao je osam pogodaka i upisao četiri asistencije.

Učinak je mogao da mu bude bolji jer je u 29. minutu zatresao mrežu, ali je pogodak poništen zbog ofsajda.

Čelzi je izjednačio u 37, kada je poslije dva odbitka od odbrane

Liverpula lopta došla do Aksela Disasija koji je bio spretan

pored Aleksander-Arnolda. Dva minuta kasnije ,,plavci“ su ponovo zatresli mrežu gostiju, ali je VAR ponovo odigrao ulogu – Čilvel je bio u ofsajdu. U nastavku je bilo manje uzbuđenja. Alison Beker je za-

Novi problem za Real Madrid

ustavio šut Čilvela, dok je Liverpul u finišu zaprijetio preko Nunjesa

Totenhem je život bez Harija Kejna počeo remijem sa Brentfordom (2:2). ,,Pijevci“ su poveli preko Romera u 11, da bi

domaćin d preokrenuo pogocima Mbeuma i Vise Vatrometno poluvrijeme zaključio je Emerson Rojal pogotkom u nadoknadi. Rezultat se u nastavku nije mijenjao. Ne. K.

Crnogorski napadač u dresu Inčona ulazi u golgetersku formu

Mugoša strijelac poslije 14 mjeseci

PODGORICA – Stefan Mugoša se mučio u japanskom Visel Kobeu, nije dobio minutažu koju je očekivao i uradio je sve da se vrati tamo gdje se osjeća kao kod kuće –u južnokorejski Inčon.

Vrijeme patnje je iza njega, potvrdio je to i danas prvim pogotkom od 22. juna 2022, kada je bio strijelac takođe za Inčon.

Crnogorski napadač je u 23. minutu efektno pogodio za vođstvo Inčona protiv Daegua, a kasnije upisao i asistenciju u pobjedi od 3:1. Inčon je poslije 26 kola sedmi

na tabeli K lige sa 36 bodova, koliko ima i Daeđon. Još jedna dobra vijest za crnogorski fudbal iz Azije stigla je u subotu, kada je Nebojša Kosović donio pobjedu Meizu Haki protiv Ćingdaoa (1:0) u 22. kolu kineske Superlige. Dvadeset osmogodišnjem Nikšićaninu to je drugi pogodak ove sezone, uoči koje je imao tešku povredu. Pred okupljanje reprezentacije Crne Gore početkom septembra, raduje i asistencija Marka Vukčevića na debiju za Varaždin... Ne. K.

Italija ostala bez selektora

PODGORICA – Roberto Manćini više nije selektor fudbalske reprezentacije Italije.

PODGORICA – Nevjerovatni pehovi nižu se u posljednje vrijeme za Real Madrid.

Nedugo pošto se povrijedio golman Tibo Kurtoa, koji će zbog povrede provesti van terena, vjerovatno, cijelu narednu sezonu, isti problem snašao je još jednog igrača kraljevskog kluba.

U pitanju je defanzivac Eder

Militao, i kod njega je kao i kod belgijskog golmana u pitanju lijevo koljeno. Militao je morao da napusti teren počet-

kom drugog poluvremena subotnje utakmice s Atletik Bilbaom (2:0), a poslije detaljnih pregleda, stigle su loše vijesti za navijače Reala. – Poslije testova koji su urađeni, dijagnoza je da Eder Militao ima pokidane unutrašnje ligamente u lijevom koljenu. Igrač će proći operacioni zahvat narednih dana – stoji u saopštenju medicinskog tima Reala. Militao je postao nezamjenjiv član tima Reala otkako je 2019. stigao iz Porta. U posljednjih nekoliko sezona upisao je 143

nastupa, a dio je tima koji je osvojio dvije titule, kao i pehar Lige šampiona. Real naredni meč igra s Almerijom u subotu 19. avgusta. R. A.

Tajming teško da je mogao da bude gori, pošto ,,azure“ očekuju važni mečevi u kvalifikacijama za Euro – 10. septembra protiv Sjeverne Makedonije, odnosno, dva dana kasnije protiv Ukrajine. Italija je kvalifikacije otvorila porazom od Engleske (2:1), te trijumfom na gostovanju na Malti (2:0).

Savez obavještava da je prihvatio ostavku Roberta Manćinija primljenu kasno sinoć. Tako se zatvara značajna stranica u istoriji ,,azura“, koja je otvorena u maju 2018. i završena fina-

lom Lige nacija 2023. Tu je pobjeda na Euro 2020 – saopštio je italijanski savez.

Ova odluka je prilično šokantna, pošto je Manćini prije samo nekoliko dana bio imenovan i za koordinatora omladinskih selekcija Italije. Manćini je sa Italijom osvo-

jio Evropsko prvenstvo i postavio rekord u internacionalnom fudbalu u broju mečeva bez poraza. Na kraju, imao je skor od 39 pobjeda, 13 remija i devet neuspjeha, reprezentacija je postigla 130 golova, a primila 49. Ovaj 58-godišnjak je ugovor sa Italijom imao do kraja jula 2026. godine. Međutim, vrlo brzo je stigao odgovor na pitanje zašto je Manćini napustio kormilo ,,azura”. List Al-Rijad prenio je da bi Italijan uskoro mogao da bude promovisan na mjesto selektora Saudijske Arabije i da će potpisati ugovor na tri godine. R.

Mugoša slavi pobjedu nad Daeguom

Luis Dijas dao gol za Liverpul

Roberto Manćini zbog ponude iz Saudijske Arabije napustio klupu ,,azura“

I Militao pokidao ukrštene ligamente

Loša Budućnost, loša i Sutjeska

PODGORICA - Budućnost i Sutjeska imali su neuspješnu uvertiru za najveći crnogorski derbi koji će odigrati naredne sedmice u Nikšiću.

Aktuelni šampion je remizirao s Jezerom kod kuće (1:1) nakon što je gubio, dok su Nikšićani odigrali bez pogodaka na gostovanju Jedinstvu.

Na ,,DG areni“ je slavio gost –Dečić je bio bolji od Mladosti Donja Gorica (2:0).

JEZERO PROBLEM ZA

,,PLAVE“

Jezero je rival koji ne odgovara Budućnosti. Slavio je pod Goricom u septembru 2021, pa u martu 2022, u pretposljednjem kolu prošle sezone trijumfom je pokvario planiranu šampionsku feštu ,,plavih“, protiv kojih je skupljao bodove i na domaćem terenu.

Sinoć je u džepu imao tri boda nakon što je u 84. minutu rezervista Bareto ubacio loptu s desne strane, a još jedan igrač s klupe Edis Redžepagić na drugoj stativi matirao Pavličića

Budućnost je, ipak, uspjela da se oporavi od šoka jer je uzvratila četiri minuta kasnije – domaći su izveli prekid, lopta je poslije odbitka došla do Đuričkovića koji ju je glavom proslijedio do Milana Vukotića, a mladi vezista takođe glavom poslao iza leđa Asanovića i postigao prvi pogodak nakon povratka iz zagrebačkog Dinama.

Aktuelni šampion nije zazlužio da izgubi jer je imao više šansi, alii ma mnogo razlo-

ga za brigu pred gostovanje Sutjesci. Dva puta je domaćin prijetio u prvom poluvremenu. Vasilije Adžić je u osmom minutu dobro šutirao iz slobodnog udarca s oko 25 metara udaljenosti, a Asanović poslao loptu u korner. Pet minuta kasnije, golman gostiju nije dobro reagovao nakon ubacivanja Mrvaljevića, ali je Grbić u velikoj šansi šutirao preko gola.

U nadoknadi je umalo stigla kazna – Naoaki je šutirao nakon ubacivanja iz prekida, Vladan Adžić u posljednjem trenutku otklonio opasnost.

U nastavku više pogodaka, ali slabija igra - previše spora, sa suviše malo kretanja bez lopte, tipično za crnogorsko prvenstvo. Ništa Budućnost nije uradila sve do finiša, čak je i ranije mogla da primi gol da je Kontić u kontri odabrao bolje rješenje od šuta sa 20 metara koji je završio iznad prečke.

U 80. je Gašević lijepo, ali nedovoljno precizno s oko 13 metara gađao suprotni gornji ugao, da bi četiri minuta kasnije Bareto rastužio malobrojnu publiku pod Goricom. Potom je blizu pogotka bio i drugi Južnoamerikanac u Jezeru, Argentinac Aranda, a na kraju je Budućnost iščupala remi, drugi uzastopni, koji potvrđuje veoma lošu formu na startu sezone.

TRESAO SE OKVIR

GOLA, NE I MREŽA

Ništa uvjerljivije ne djeluje ni Sutjeska, koja je protiv Jedinstva u Bijelom Polju imala vi-

Nejmar prihvatio ponudu Al Hilala

Za dvije godine dobija 160 miliona

še šansi, ali joj to nije pomoglo – 0:0. Babić se dva puta našao u prilici, jednom je pogodio i prečku, a prijetio je i Boričić U nadoknadi drugog poluvremena još jednom je pogođen okvir gola domaćina – Mirosavljević nije imao sreće. Nije bez šanse bilo ni Jedinstvo, koje je takođe pogodilo okvir gola – Sead Dacić je početkom drugog dijela bio neprecizan s druge stative. Kikseve najvećih kandidata za titulu iskoristio je Dečić, koji je trijumfom protiv Mladosti Donja Gorica u gostima došao na treće mjesto, s tri boda manje od Petrovca i jednim od Arsenala.

Trijumf Tuzanima donijeli su Draško Božović i Ognjen Stijepović N. KOSTIĆ

On će prema tim navodima potpisati ugovor na dvije godine i dobiti nevjerovatnih 160 miliona eura. Ostalo je da samo još Pari Sen Žermen i Al Hilal utanače sve detalje, tačnije, da se dogovore o obeštećenju za napadača koji je šest sezona proveo na ,,Parku prinčeva“.

Nejmar je, kažu, impresioniran ponudom koju je dobio toliko da je sada gotovo nemoguće da bude pozajmljen Barseloni, kako se spekulisalo proteklih dana. Francuski mediji pišu kako će obeštećenje za njegov odlazak iz Pariza biti između 80 i 100 miliona eura.

Poznato je da su mu ostale još dvije godine ugovora sa ,,svecima“, ali ovo je prilika i za klub i za njega da dobro zarade.

Nejmar je za PSŽ odigrao 112 mečeva i postigao 82 gola uz 50 asistencija. U Al Hilal su ovog ljeta stigli i Kalidu Kulibali, Ruben Neveš i Sergej Milinković Savić R. A.

Budućnost 1

1 Jezero 0 0

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 500

Sudija: Savo Vujović (Cetinje)

Golovi: 0:1 Redžepagić u 84, 1:1 Vukotić u 88. Žuti kartoni: Đuričković (Budućnost), Asanović, Imamović, Kontić, Stijepović, Šimun (Jezero)

Budućnost Jezero

Pavličić

Ignjatović (od 56. Vukotić)

Orahovac Vl. Adžić

Gašević

Mirković

Đuričković

Va. Adžić (od 72. Mujan)

Brnović

Grbić (od 80. Bojović)

Mrvaljević (od 56. Sekulić)

Jedinstvo 0

Asanović Stijepović

Jovićević

Imamović

Vuković

Kontić (od 90+1. Muzurović) Šimun (od 81. Bareto) Naoaki (od 65. Aranda)

Pavlićević (od 65. Bošković) Škrijelj (od 46. Redžepagić) Tošković

Sutjeska

0

Gradski stadion u Bijelom Polju.

Gledalaca: 700.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Žuti kartoni: Bašić, Kolić (Jedinstvo), Vuković, Mirosavljev, Boričić, Simić (Sutjeska)

Jedinstvo Sutjeska

Joksimović

Krulanović

Dulović

Banda

(od 60. Đ. Cvijović)

Dacić

Kovačević (od 82. Kolić)

Bašić

A. Cvijović (od 82. Mušović)

Idrizović

(od 69. Hajrović)

Krnić (od 69. Vlaović)

Korać

Ličina

Grivić

Simić

Babić

Šaletić

Boričić (od 78. Pavlović)

Krstović

Matanović

Vuković (od 78. Aničić) Živković (od 65. T-Sad)

Mirosavljev

Stadion: DG arena. Gledalaca: 300

Sudija: Branko Odalović (Nikšić) Golovi: 0:1 Božović u 66, 0:2 Stijepović u 68. Žuti kartoni: Popović, Vujisić, Radinović, Došljak, Maraš (Mladost DG), Stijepović, Drešaj, Milić, Ljuljđuraj (Dečić)

Dragojević

Vlahović (od 56. Abdulahi)

Pejović

Šofranac (od 78. Radusinović)

Radinović

(od 67. Urtado)

Uhapšene navijače Dinama

u 16 zatvora po Grčkoj

PODGORICA - Grčke vlasti su donijele odluku da se 41 navijač Dinama iz Zagreba uputi u zatvore širom zemlje. Kako piše grčki portal ,,Newsit“, njih 41 će biti raspoređeno u čak 16 zatvora u Grčkoj. Ono što se do sada zna je da će ih osmorica biti u zatvoru Avlona, šest u Koridalosu, a preostalih 27 će rasporediti u 14 zatvora. To su po mnogo čemu loše vijesti za roditelje uhapšenih navijača koji tvrde da su im djeca najsigurnija ako su svi na jednom mjestu. Oni ne vjeruju da će zatvorenici iz Hrvatske imati sigurnost, posebno u zatvoru Koridalos koji je u jugozapadnom dijelu Atine i u kom su na odsluženju kazne neki od najpoznatijih grčkih kriminalaca. Statistika kaže i da gotovo 60 odsto zatvorenika u Grčkoj či-

ne strani državljani. Advokat roditelja Mario Medak je izjavio da su roditelji poslali apel institucijama u Hrvatskoj jer su zabrinuti za sigurnost djece i žele da imaju garanciju da će suđenje biti nepristrasno. Oni su se pozvali na Evropsku konvenciju zaštite ljudskih

prava i temeljnih sloboda kojoj je garantovana pretpostavka nevinosti i pravo na pravično suđenje. Takođe tvrde da su uhapšeni bili žrtve medijskog linča, a zahtijevaju i da se počinioci krivičnih djela koji su povrijedili njihovu djecu, procesuiraju i kazne. R.A.

Sa meča Budućnosti i Jezera pod Goricom

MERIDIANBET 1. CFL (4. KOLO): Po bod šampionu i vicešampionu pred derbi, Dečić osvojio ,,DG arenu“

PODGORICA - Nejmar da Silva će sasvim sigurno napustiti redove Pari Sen Žermena.

Kako je prenose francuski mediji, Brazilac je pristao na ponudu Al Hilala iz Saudijske Arabije.

Vejd, Novicki, Gasol i Popovič primljeni

PODGORICA – Dvejn Vejd, Greg Popovič, Pau Gasol i Dirk Novicki jedni su od mnogih koji su dospjeli u Kuću slavnih u NBA ligi. Na ceremoniji koja se održala u Springfildu, „rodnom mjestu“ košarke, ove zvijezde su dospjele u Kuću slavnih. Praksa je da košarkaši koji su primlje-

u Kuću slavnih

ni u Kuću slavnih budu u pratnji košarkaša koji su već dio nje. Tako je Greg Popovič bio u društvu četvorice ključnih saradnika, Dejvida Robinsona, Manua Đinobilija, Tima Dankana i Tonija Parkera Vejd je izabrao dugogodišnjeg saigrača iz Majamija, Krisa Boša, dok je Novicki uzeo

svoje saigrače Džejsona Kida i Stiva Neša. Među ostalima koji su se pridružili Popoviču, Vejdu i Novickom su i Džin Best, najbolji košarkaški trener svih vremena, zatim legenda WNBA Beki Hamon, legendarni trener Dejvid Hikson, Džin Kedi i Geri Bler. R. A.

Harden želi da napusti Sikserse

PODGORICA – Košarkaš

Filadelfije Džejms Harden insistira da napusti Sikserse ovog ljeta. Ovaj klub je bivšeg MVP-a povukao sa tržišta u namjeri da ga zadrži još bar jednu sezonu, međutim, Harden ima drugačije planove.

,,Atletik“ prenosi da Harden nema namjeru više da igra za 76erse i sve neodoljivo podsjeća na problem koji su imali sa Benom Simonsom Harden je tokom karijere na sličan način već isforsirao odlazak iz Hjustona u Bruklin, iz kojeg je 2022. stigao u Filadelfiju. Ovog ljeta je već probao da nađe novu sredinu, ali niko nije bio spreman da ispuni finansijske zahtjeve, tako da

Oscilacije i slab šut odveli u poraz

TBILISI – ,,Tbilisi arena“. Sudije: Berekašvili, Mikaladze, Didbalidze (Gruzija). Rezultat po četvrtinama: 26:13, 19:23, 13:21, 26:19.

GRUZIJA: Andronikašvili 3 (4-3), Mamukelašvili 10, Jinčaradze, Liklikadze, Cincadze, Šermadini 7 (3-3), Sanadze 10 (9-7), Turdžiladze, Berišvili, Šengelija 14, Gogičašvili, Mekfaden 19 (2-1), Bekauri, Bitadze 21 (4-1). CRNA GORA: Ilić, Mihailović 9, Vučević 15 (8-7), Slav-

ković 5 (1-1), Radončić 4 (6-1), Radović 6, Dubljević 3, Simonović 9, Ivanović 18 (4-3), Drobnjak, Popović 2, Peri 8. U reprizi utakmice koja je septembra prošle godine, u istoj dvorani, odlučivala o putniku u osmini finala Eurobasketa, košarkaši Crne Gore poraženi su od Gruzije 84:79, u finalu ,,Tbilisi kupa“. Izabranici Boška Radovića su, tako, turnir u gravnom gradu Gruzije, u sklopu priprema za Mundobasket, završili sa polovičnim bilansom (u polufinalu su pobijedili Iran). Poraz od Crne Gore na Eurobasketu, očigledno, Gruzini nijesu još prebolje-

Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 17 godina

li, pa su u ovom meču djelovali i te kako motivisani, te su pobjedu, za koju su imali i ,,pomoć“ domaćih sudija, na kraju proslavili kao da je u pitanju neko zvanično takmičenje.

Crna Gora je imala svoje šanse na ovom meču, ali i dosta oscilacija, pa je porazom završila seriju od četiri kontrolna meča u Evropi, sve u gostima. Podsjećanja radi, u prva dva meča su izgubili od Francuske i Slovenije. Protiv Gruzije su imali slabiji šut od rivala, za dva (49–60 odsto) i tri poena (32–57 odsto). Naši košarkaši su se sinoć vratili u Bar, gdje će odraditi još nekoliko treninga, a onda u srije-

je aktivirao opciju jednogodišnjeg produženja ugovora za 35,6 miliona dolara i automatski zatražio trejd.

Za usluge Hardena stidljivo

su zainteresovani LA Klipersi, koji, ipak, ne žele da se odreknu Kavaja Lenarda ili Pola Džordža, kao ni mladog Terensa Mena R. A.

PODGORICA - Crnogorska kadetska (U17) vaterpolo reprezentacija ubjedljivo je savladala Holandiju 21:11 (5:1, 6:3, 7:4, 3:3) u prvom meču razigravanja za plasman od petog do osmog mjesta na Evropskom prvenstvu, koje se održava u Manisi.

Crna Gora će danas od 16.30 sati igrati protiv Italije za petu poziciju. ,,Setebelo“ je juče bio bolji od Hrvatske (6:5). „Ajkule“ su protiv Holandije nakon šest minuta povele 4:0 i bilo je jasno da se pitanje pobjednika neće postavljati. Srđan Janović i Strahinja

Evropsko prvenstvo za rukometašice do 17 godina

Crnogorke sedme u Evropi

PODGORICA - Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore savladala je Holandiju (25:17) u meču za sedmo mjesto na Evropskom

Evropski kup u džudou

Martinović i Kovinić bronzani

PODGORICA - Crnogorski

džudisti drugog dana juniorskog Evropskog kupa u Skoplju osvojili su dvije bronzane medalje.

Treće mjesto pripalo je Andriji

Martinoviću (do 100) i Stefa-

nu Koviniću (preko 100). Bronzana je u subotu bila i Jovana Mrvaljević (više od 78 kilograma).

Martinović je u borbi za medalju savladao Slovenca Vida Kavnika, dok je Kovinić u borbi za pobjedničko postolje bio bolji od Gabrijela Kirna iz Estonije. Na korak od medalje bila je i Milana Stevanović, koja je u meču za bronzu u kategoriji do 48 kilograma poražena od Samer Šou iz Velike Britanije. R. A.

prvenstvu u Podgorici.

Ekipa Tatjane Jeraminok u petom minutu vodila je 5:0, a poslije trećeg gola Elene Mitrović bilo je 6:1. Holandija je

do odmora zaostatak smanjila na četiri gola – 12:8. Sve je bilo riješeno nakon sjajnog početka drugog poluvremena – Anđela Guberinić je

Juče u Hagu počelo Svjetsko prvenstvo u jedrenju

Na talonu olimpijske vize

PODGORICA - Svjetsko prvenstvo u jedrenju počelo je juče na regatnom polju u Hagu - Holandija. Ovo je najvažnije takmičenje za olimpijsko jedrenje u ovoj godini, s obzirom da se jedriličari bore za prve viza za Olimpijske igre u Parizu.

Uzdanice Crne Gore, Milivoj Dukić i Ilija Marković nijesu počeli takmičenje u skladu sa očekivanjima i nadanjima - naprotiv. Dukić, koji je tri puta bio učesnik Igara, odjedrio je mnogo bolje od Markovića, zauzeo je 31 i 12 mjesto, pa je trenutno na 40.

mjestu. Sa ove pozicije, koja vodi u finale, odnosno zlatnu grupu, trenutno nije blizu olimpijske vize.

Marković je očigledno izgorio u prevelikoj želji. Prvu regatu je završio na 63. mjestu, zatim je na startu zabilježio prestup, koji nosi,

Gojković postigli su po sedam pogodaka, tri je upisao Ivan Marković, po jedan Tim Pe-

postigla tri vezana pogotka, nadovezale su se Mitrović i Dunja Jolić za dvocifrenu razliku (19:9) u 38. minutu.

Mitrović je proglašena za igračicu utakmice sa sedam golova, Anđela Guberinić je postigla četiri, a po tri Dunja Jolić i Ksenija Kuzman Odlična je bila i Teodora Ron-

maksimum bodova bez, mogućnosti da se iskupi, te se na kraju prvog dana nalazi na 133. mjestu.

Na programu su su još dva kvalifikaciona dana, odnosno četiri regate, a samim tim i dovoljno prilika da Dukić i Marković poprave plasman, stignu do finalne grupe i nastave borbu za osvajanje jedne od viza za Olimpijske igre. Mjesto na OI u Parizu u klasi ILCA7 na ovom takmi-

Košarkaši Crne Gore izgubili od Gruzije u nalu ,,Tbilisi kupa“

Gruzija 84

Crna Gora 79

Sa jučerašje utakmice u Tbilisiju

„Ajkule“ sa Italijom za peto mjesto

du putuju za Manilu, gdje će 20. avgusta igrati posljednji pripremni meč, sa domaćim Filipinima. Pet dana kasnije Crnu Goru čega prva, vjerovatno i najvažnija, utakmica u grupi D na Svjetskom prvenstvu, protiv Meksika. Pobjeda u tom meču bi igrom otvorila vrata druge faze takmičenja. Nakon izjednačenih prvih sedam minuta, nakon kojih je povela 16:15, Crna Gora je, neočekivano, zastala u finišu četvrtine, što je Gruzija iskoristila i okončala kvartal serijom

11:0 za ,,plus 10“ (26:16). Naši košarkaši su se mučili sa šutem u ovoj dionici (10-4 za dva,

7-2 za tri), a bili su neprecizni i sa linije penala (6-2). Gruzija je promašila samo četiri šuta (po 6-4 za dva i tri poena), pa je time nadoknadila bolji skok Crne Gore (9-7). Zahvaljujući Nemanji Radoviću, Andriji Slavkoviću, Vladimiru Mihailoviću i Nikoli Ivanoviću, naša selekcija je do polovine druge četvrtine uhvatila priključak (32:32), ali je onda stala i dozvolila domaćinu da vrati dvocifrenu prednost na rekordnih 11 razlike (45:34). Marko Simonović sa dva i Nikola Vučević sa tri poena su smanjili zaostatak do poluvremena (45:39), a u dru-

gom poluvremenu je tim Boška Radovića zaigrao bolje, i u finišu treće četvrtine poveo 60:53, nakon serije od 7:0. Ipak, Crna Gora je pred posljednju četvrtinu imala samo posjed prednosti (60:58).

U posljednja dva minuta treće i nakon minuta igre u posljednjoj četvrtini, Gruzija je napravila seriju od 9:0 i preokrenula na 62:60. Radović je prekinuo post naše selekcije (62:62), a onda je na 65:62 za Gruziju dobio tehničku nakon jedne u nizu više nego spornih odluka domaćih sudija. Bivši centar Budućnost Volija Goga Bitadze je ubacio trojku za 69:62, na sedam minuta i 12 sekundi prije kraja.

Crna Gora je pokušala da se vrati, ali je sve bilo praktično gotovo nakon trojke Mamukelašvilija za 79:72 na 93 sekunde prije posljednje sirene. Posljednja šansa je bila na 79:74, ali je Kendrik Peri promašio otvoren šut za tri poena, na 40 sekundi do kraja…

Ivanović je bio najefikasniji sa 18 poena, uz pet asistencija i četiri skoka, Vučević je dodao 15 poena i osam skokova, Mihailović i Simonović po devet, Peri osam...

U domaćem timu najbolji su bili Bitadze sa 21 poenom i šest skokova, Tadus Mekfaden sa 19 poena (trojke 7-6) i sedam asistencija, te kapiten Tornike Šengelija sa 14 poena, i po pet skokova i asistencija.

Treće mjesto na turniru je zauzeo Iran nakon pobjede protiv Jordana sa 81:73. S. JONČIĆ

Američki bek šuter Flečer Megi govorio

Podgorica i Crna Gora su moj drugi dom

PODGORICA – Flečer Megi je stigao u Podgoricu, pošto u utorak počinju pripreme Budućnost Volija za narednu sezonu.

Američki bek šuter je bio treće pojačanje ,,plavih“ u ljetnjem prelaznom roku, nakon Andrije Slavkovića i Andrije Grbovića, a u redove crnogorskog šampiona je stigao iz komšijskog SC Derbija, gdje je proveo tri sezone i bio jedan od ključnih igrača ,,studenata“ na putu ulaska u ABA ligu sve do prošlosezonskog plasmana u plej-of… – Pričao sam porodici i prijateljima da su mi Podgorica i Crna Gora drugi dom. Ovdje imam mnogo prijatelja i ljudi koje sam upoznao, dobro sam upoznao grad, osjećam se veoma lagodno i, zaista, uživam ovdje, osjećam se kao domaći igrač – rekao je Megi za klupski sajt KK Budućnost Voli. Dolazak u Budućnost ima veliki značaj u njegovoj karijeri. – Dobar je osjećaj zato što svi ovdje znaju šta znači igrati za Budućnost Voli. Velika mi je čast predstavljati ovaj tim, veoma sam uzbuđen i nadam se da ću igrati dobro i donijeti pobjede – dodao je Megi. Ističe da mu neće biti svejed-

Evropsko kadetsko košarkaško prvenstvo u Skoplju

Crna Gora ispala u B diviziju

Crna Gora 63

Izrael 81

SKOPLJE – Sportski centar

rov, Tadija Matijašević, Danilo Stupar i Nikola Petrović Ne. K.

čević koja je upisala 13 odbrana. – Kakav uspjeh za državu čije seniorke su bronzane sa posljednjeg EHF Euro 2022, a juniorke osme u Evropi. I sve to sa samo 430 registrovanih igračica u navedena tri uzrasta! Crna Gora je, bez sumnje, rukometno čudo na mapi Evrope – saopštio je Rukometni savez Crne Gore. Ne. K.

čenju može da obezbijedi svega 16 nacija. Države učesnice šampionata planete, mogu da imaju samo jednog jedriličara na OI u Parizu.

Poslije prvog dana i dvije regate, lidersku poziciju drži Tonči Stipanović iz Hrvatske koji je zauzeo dva prva mjesta, slijede ga Majkl Beket iz Velike Britanije i Pavlos Kontides sa Kipra. R.A.

Rahlin 12, Frenkel 20 (2-2), Streit 4, Dalid 5 (2-2), Artmenko 10 (2-0), Keler 19 (43), Rinski, Kenterovič, Šalmon 6.

no kada bude igrao protiv SC Derbija.

– Biće dosta neobično jer su oni zadržali polovinu prošlogodišnjeg tima, one sa kojima sam igrao prethodne tri godine, ali i Slavković dolazi ovdje sa mnom ove godine, tako da ćemo se pobrinuti da pobijedimo naš stari tim.

Navijači u Podgorici, ali i šire, dobro znaju za njegove šuterske sposobnosti. To ga je, uostalom, i preporučilo za dolazak u Budućnost.

– Definitivno volim da šutiram puno trojki, nekada i neku nemoguću, ali uvijek ću raditi vrijedno i boriti se i uraditi sve što

mogu da naš tim pobijedi. Od 21. marta 2019. godine do minule sezone, Megi je bio najbolji trojkaš u istoriji NCAA lige (509 pogodaka sa perimetra). Tek ove godine su ga pretekli Darijus Mekgi (528) i Entoan Dejvis (588). Megi je, međutim, i dalje prvi u američkoj koledž košarci po procentu šuta za tri poena (43,5 odsto).

– Mnogo mi je to značilo, upravo je moj rekord oboren od strane dva igrača. Sada koledž igrači igraju po pet godina zbog kovida, tako da sam treći na listi trenutno. Bilo je lijepo dok sam držao rekord. Na koledžu sam imao mnogo dobrih saigrača i trenera koji su igrali dosta akcija za mene da šutiram, tako da nije bilo teško.

Budućnost je napravila interesantnu ekipu, punu talenta i dobrih šutera. Navijači ,,plavih“ očekuju, prije svega, bolja izdanja u odnosu na prošlu sezonu, posebno u Evrokupu… – Imamo visoka očekivanja, želimo dokazati da smo ozbiljan klub. Mislim da možemo biti jedan od najboljih klubova u Evrokupu i da pokažemo da možemo da se takmičimo sa Partizanom i Zvezdom u ABA ligi – zaključio je Megi. S. J.

„Boris Trajkovski“. Sudije: Mavisu (Turska), Bonđorni (Italija), Parlak (Turska). Rezultat po četvrtinama: 17:21, 18:23, 11:27, 17:10.

CRNA GORA: Veković 5 (33), Komnenović 4 (2-2), Todorović 9 (1-1), Šćepanović 7, Globarević, Radulović 3 (2-1), Nikezić 5, Stanković 10 (6-4), Đukanović 16 (6-5), Škuletić, Ivelja 4, Smolović.

IZRAEL: Mamo 5, Hamo,

U odlučujućem meču za opstanak u A diviziji, u borbi za 13. mjesto na Evropskom prvenstvu, kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je od Izraela 81:63, pa će iduće godine igrati u B diviziji. Izabranici Petra Jovanovića su u Skoplju upisali dvije pobjede (Turska, Belgija) i pet poraza (Slovenija, Italija, Francuska, Finska, Izrael), što je bilo nedovoljno da se sačuva mje-

sto u eliti.

Podatak da protiv Izaela nijednom nije vodila, dovoljno govori koliko je Crna Gora bila daleko od uspjeha u meču protiv Izraela.

Izrael je tokom prve četvrtine imao do šest poena prednosti. Crna Gora je u većem dijelu druge dionice uspijevala da drži priključak do četiri poena, posljednji put na 30:34, nakon čega je Izrael „pobjegao“ na dvocifrenu prednost (40:30) i uhvatio zalet za pobjedu. Odluka je pala u trećoj četvrtini u kojoj su naši kadeti ubacili svega 11 poena, a rival 27 nakon če-

Crnogorska košarkašica ostaje u BiH, ali promijenila klub

ga su Izraelci stigli do maksimalnih i nedostižnih 25 razlike (71:46), na kraju trećeg perioda igre, koliko je bilo i na četiri minuta prije kraja meča (77:52)…

Protiv Izraelaca je najbolji bio Đorđe Đukanović sa 16 poena i devet skokova, a dvocifren učinak imao je još samo Dušan Stanković (10). S. J.

Jelena Kapisoda potpisala za Jumper iz Zenice

PODGORICA - Crnogorska košarkašica Jelena Kapisoda naredne sezone nosiće dres ekipe Jumper iz Zenice.

Cetinjanka koja je prošle sezone blistala u ekipi Plej-ofa iz Sarajeva potpisala je ugovor na godinu, čime će drugu godinu zaredom igrati u Bosni i Hercegovini, gdje je ranije nastupala za Rudar.

– Nakon odlaska iz Plej-ofa bilo je određenih poziva i interesovanja, ali sam se na kraju odlučila za klub iz Zenice i nadam

se da će se pokazati da je to bila prava odluka – rekla je za Pobjedu Kapisoda.

Jumper je dominantno osvojio A1 ligu prošle sezone, a sada ima ozbiljne ambicije u Prvoj ligi, gdje su čak tri tima koja igraju WABA ligu – Banovići, Orlovi i Lavovi. Ugovor je produžila Amna Kahrić, te kapitenka Emira Šehić, a pored Kapisode, pojačanje je i Amerikanka Sabrin Muslin. – Sigurno da klub želi da ima lijepu ulogu u elitnom rangu. Tim povodom već stižu poja-

čanja i vjerujem da ćemo imati ekipu koja će biti konkurentna sa svima. Očekujem izazovnu sezonu, a s obzirom na to da sam već igrala u Bosni i Hercegovini, sigurno da mi je mnogo lakše. Nadam se da ću opravdati očekivanja i dati doprinos ostvarivanju ciljeva – kazala je Kapisoda.

Kapisoda je igrala za Lovćen, sa kojim je 2018. godine osvojila titulu prvaka Crne Gore u juniorskoj konkurenciji, te bila vicešampion u seniorskoj konkurenciji i, takođe, igrala fina-

le protiv ,,nedodirljive“ Budućnosti.

Sa cetinjskim klubom ima osvojeno zlato u kadetskoj konkurenciji u sezoni 2013/2014, i bronzanu medalju u kadetskoj. Imala je epizodu u Španiji, gdje je nastupala za Vilasar de Dalt, igrala u Bosni i Hercegovini za Rudar, te albanski Fljamurtari, te Crvenu zvezdu sa kojom je osvojila titulu prvaka Srbije u sezoni 2020/2021. Prije Plejofa nastupala je za Zadar sa kojim je igrala baraž za elitni rang Hrvatske... R. P.

O NJEGOŠU, ŠPIJUNAŽI, PRODAJI MAINA I STANJEVIĆA I RAZGRANIČENJU CRNE GORE S AUSTRIJOM

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Crnogorski gospodar je na Cetinju nestrpljivo očekivao povratak Jegora Kovaljevskog iz Kotora. Austrijski ultimatum o kažnjavanju Crnogoraca (Crmničana) na granici, nije ostavljao nikakve mogućnosti za pomirenje. Crnogorski gospodar je stoga sve Crmničane sposobne za oružje okupio na Paštrovskoj gori. Za komandanta je postavio svoga brata od strica Đorđija Savova Petrovića. Pored toga u pripravnost za borbu stavio je Njeguše i dio Cuca. Crnogorci se nijesu pomjerali s granice. Čekali su napad Austrjanaca. Njegoš je ostao na Cetinju. Kovaljevski se uputio na mjesto vojnih dejstava na Paštrovskoj gori. Očekivalo se da će Austrijanci napasti u rasvit sljedećeg dana (Marijan-Mašo Miljić, Jegor Petrovič Kovaljevski i Petar II Petrović Njegoš, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore,IX knjiga, Cetinje, 2013, str. 71-75).

Kotorski okružni kapetan Gabrijel Ivačić je Njegošu govorio jedno a radio sasvim drugačije. Dok je od njega tražio da uzdrži Crmničane od dalje oružane akcije, poslao je brojan odred u pomoć austrijskoj posadi koja se nalazila na Paštrovskoj gori.

„Jaka austrijska vojna grupacija – piše Dragoje Živkovićse (4. i 5. avgusta) razmiljela na crmničkom dijelu Paštrovske planine i počela da pali staje i kolibe u kojima je dijelom bila smještena prikupljena ljetina. Vidjeći velike kovitlace dima i plamena, Crmničani se hitro okupe i zajedno sa odredom gvardije koji je s potpredsjednikom Senata (Đorđijom Petrovićem) boravio u njihovom kraju, presretnu austrijsku vojsku i zametnu boj. Oprobanom taktikom nastupanja crnogorska vojska od oko 500 boraca, primorala je na povlačenje austrijsku ekspediciju od oko 4000 ljudi. U sukobu je poginulo pet Crnogoraca i jedna žena, nekoli-

Crnogorci su potukli brojniju i savršeno naoružanu vojsku

Crmničani zajedno sa odredom gvardije presretnu austrijsku vojsku i zametnu boj. Crnogorska vojska od oko 500 boraca, primorala je na povlačenje austrijsku ekspediciju od oko 4000 ljudi. U sukobu je poginulo 5 Crnogoraca i jedna žena. Austrijska vojska morala je da se povuče duboko u svoju granicu

ko ih je ranjeno, a Austrijanaca nekoliko puta više. Uz to, austrijska vojska morala je da se povuče duboko u svoju granicu” (Istorija crnogorskog naroda, 1992, 435).

Ovo je, konačno, prinudilo austrijske vlasti na razumno ponašanje.

„Na osnovu nepovoljnih vijesti koje su mu došle s bojišta (6. avgusta), shvatajući da je s Crnogorcima rizično ratovati, čak i jednoj imperiji kakva je bila Austrija, Gabrijel Iva-

čić odmah šalje poruku Petru Drugom da je saglasan da se prestane s vojnim razračunavanjem na graničnom sektoru prema Crmnici…” (isto).

O ovim događajima postoji bilješka i u Kronici splitske gimnazije iz 1838. godine, u kojoj je vidna tendencija da se prikriju pravi uzroci sukoba i krivica pripiše crnogorskoj strani, kao i da se prećuti austrijski poraz.

„Ljeti tekuće godine – stoji u Kronici - Crnogorci su iza-

zvali neke razmirice u Kotorskoj pokrajini. Prvi povod nezadovoljstva bijahu radovi koje su izvršile čete cesarokraljevskog katastra na nekim pograničnim mjestima otetim nazad dugo vremena od Crnogoraca, a koja su im ili nemarom ili zbog ostalog od bivših vlada bila prepuštena u posjed. Tu bi svakog časa buknuli sukobi i svađe između graničara dviju država, koji završavahu skoro uvijek krvoprolićem. U času dakle, kad su na jednoj od tih tačaka geometri mjerili, bijahu napadnuti od naoružanog ogranka ovih brđana i pobjegavši jedva su dospjeli da se spase. Dotrčaše po potrebi nekoji vojnici sa jedne od obližnjih pograničnih posada i započe okršaj. Premda su se naši vojnici dosta hrabro podnijeli, ipak bi bilo loše svršilo, da nije hitro priskočila posada sa nekog drugog mjesta, zbog čega se još jače raspali sukob i postane uporan, a završi nakon nekoliko sati gubitkom nekolicine života s obje strane. O tome se javilo u Kotor. Odmah se sve poduzelo da se u ovaj kraj pošalju čete posade, a otišli su tu i oružani strijelci. Crnogorci, koji bijahu pojačali svoj broj na mnogo stotina, su ih iščekivali. Dođe do sukoba, u kojemu su se obje strane žestoko borile, dok se neprijatelj nije povukao obeshrabren znatnim gubitkom i iznenađen sposobnošću i ponosom, koje su osobito pokazali cesarokraljevski austrijski lovci. Naši su također morali žaliti gubitak nekolicine dobrih vojnika, jednog oficira i nekih podoficira, a bilo je i ranjenika. Ipak, major Rosbach, koji je zapovijedao pohodom, htio je iskoristiti zgodan čas i upustivši se u proganjanje neprijatelja zaposjedne mu znatan dio zemlje, paleći zaselke i jedno veliko selo, te nakon toga, bojeći se zasjede ili druge nesreće u jednom vrletnom i nepoznatom kraju pu-

Austrijsko propagandno „podešavanje“ poraza na Paštrovskoj gori u avgustu 1838. godine, vidno je u putopisu austrijskog oficira Von Salzgebera. Priređivač Salzgeberovog putopisa upozorava:

„Kako je poznato, u ovom pograničnom sukobu pobjednici su bili Crnogorci, a ne austrijski vojnici, no autor kao viši austrijski oficir to ne može javno priznati”

nom provalija i klanaca, smatrao je potrebitim da skrene natrag svoj marš. Nekoji od naših vojnika i strjelaca zbog vrijednosti koju su pokazali u tom sukobu bili su odmah odlikovani. Ali, budući da se to dogodilo nepredviđeno, nedostajaše mu municije opskrbe i vojnika da poduzme dalje napade, koji bi se bili pretvorili u pravilno vođeni rat, vojna vlast u sporazumu sa političkom prista na primirje, koje je neprijatelj tražio u očekivanju naredba vlade i dvora. Zbog toga je bilo nekoliko sastanaka između crnogorskog biskupa sa upravnikom okruga i zapovjednikom posade. O ovome se ipak raspravlja između Beča, Zadra i Kotora. Međutim događaji su ostali u neizvjesnosti i ne zna se kakav će biti svršetak“ (Njegoš i Hrvati, 2011, 126-127).

U Kronici splitske gimnazije je, očito, mnogo toga prećutano.

Austrijsko propagandno „podešavanje“ poraza na Paštrov-

Ivačić je Njegošu poručivao jedno a radio sasvim drugo. Dok je od njega tražio da uzdrži Crmničane od dalje oružane akcije, dotle je poslao brojan odred u pomoć austrijskoj posadi

koja se nalazila na Paštrovskoj gori. Jaka austrijska vojna grupacija se razmiljela na crmničkom dijelu Paštrovske planine i počela da pali staje i kolibe

skoj gori u avgustu 1838. godine, vidno je i u putopisu austrijskog oficira von Salzgebera (najvjerovatnije iz 1849. godine). Ovaj viši oficir pisao je:

„Borba započeta s Austrijom zbog graničnih sukoba 2. avgusta 1838. završila se zaključenjem mira 7. avgusta na štetu Crnogoraca. Gospodin potpukovnik von Rossbach, komandant 8. lovačkog bataljona, sada feldmaršal-lajtnant i vojni komandant u Tirolu, sa svojim lovcima i sa jednim bataljonom pješadijskog puka Njeg. Visosti Friedricha, bili su junaci dana“ („Izlet u Crnu Goru“, Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju, Cetinje, 1964, 243).

Priređivač Salzgeberovog putopisa u fusnoti upozorava: „Kako je poznato, u ovom pograničnom sukobu pobjednici su bili Crnogorci, a ne austrijski vojnici, no autor kao viši austrijski oficir to ne može javno priznati” (isto).

Ljubomir Kapisoda Stanjević piše da su Crnogorci u oružanom sukobu na Paštrovskoj gori, potukli znatno brojniju i, za ono vrijeme, savršeno naoružanu austrijsku vojsku („Manastir Stanjevići – stogodišnja rezidencija dinastije Petrovića”, 1998, str. 340). (Nastavlja se)

Đorđije Petrović

Austrijski zapovjednik Hajnrih Freiher fon Rosbah (1790 – 1867)

Detalj karte Crne Gore iz 1862. s granicama Crne Gore, Otomanskog carstva i austrijskog carstva

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović

Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine

Tel. 069/ 032 – 380

Poneđeljak, 14. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE

Na osnovu člana 75 i 76 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Sl. list CG“, br. 145/21) i Odluke o mreži zdravstvenih ustanova („Sl. list CG“ br. 84/21, 12/23 i 49/23) upućuje:

JAVNI POZIV

apotekama čiji je osnivač pravno ili fizičko lice za dostavlјanje ponuda radi zaklјučivanja ugovora za obezbjeđivanje i izdavanje lјekova na recept.

Pozivaju se apoteke čiji je osnivač pravno ili fizičko lice (u dalјem tekstu: apoteke), da dostave ponude za zaklјučivanje ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje (u dalјem tekstu: Fond) za obezbjeđivanje i izdavanje lјekova na recept osiguranim licima Fonda, na teritoriji Crne Gore.

Predmet Javnog poziva je obezbjeđivanje i izdavanje lјekova na recept osiguranim licima u skladu sa Odlukom o utvrđivanju osnovne i doplatne liste lјekova („Sl. list CG“ br. 88/22 i 01/23), izuzev:

-lјekova koji sadrže droge i psihotropne supstance,

-lјekova čiji je režim propisivanja i primjene „RK“- (lijek se primjenjuje na osnovu recepta izabranog doktora, propisanog na osnovu mišlјenja konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti Kliničkog centra Crne Gore i mišlјenja Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore),

-ljekova sa direktnim djelovanjem na viruse ATC-grupa J05 čiji je režim propisivanja i primjene „RK*“ (lijek se primjenjuje na osnovu recepta izabranog doktora i propisanog na osnovu mišlјenja konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti Kliničkog centra Crne Gore),

-lјekova čiji je režim propisivanja i primjene „K” - ( lijek odobrava komisija Ministarstva zdravlјa) i -ljekova koji se osiguranom licu odobravaju u skladu sa članom 22 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Sl. list CG“ br. 145/21).

Ponuda na javni poziv treba da sadrži kompletan asortiman lјekova iz predmeta Javnog poziva. Pravo učestvovanja na Javni poziv imaju apoteke, osnovane i organizovane u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

Uz prijavu na javni poziv treba dostaviti: I

1.Rješenje Ministarstva zdravlja o ispunjavanju propisanih uslova u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. list CG“ br. 03/16, ..., 03/23);

2.Rješenje o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata;

3.Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata;

4.Rješenje o poreskoj registraciji - PIB broj;

5.Uvjerenje nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim i obavezama po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje, zaključno sa 31.05.2023. godine;

6.Dokaz za farmaceutski kadar:

-za farmaceuta: licenca Farmaceutske komore Crne Gore i ugovor o radu za puno radno vrijeme na neodređeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme - najkraće 12 mjeseci, -za farmaceutskog tehničara: diplomu o stečenom stručnom zvanju i uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

II

1.Prijava na javni poziv;

2.Izjavu o prihvatanju cijena, sa rokom plaćanja do 60 dana od dana ispostavlјanja fakture (Obrazac br

1);

3.Izjavu o dostupnom pružanju usluga izdavanja lјekova (Obrazac br.2);

4.Izjavu o prihvatanju tehničkih uslova za uklјučivanje privatnih apoteka u integralni zdravstveni informacioni sistem (Obrazac br. 3);

5.Izjavu o prihvatanju dostavlјanja podataka o zalihama svih lјekova za koje vrši promet na malo, putem posebnog WebService-a (Obrazac br. 4);

6.Upitnik o podacima za zdravstvenu ustanovu - apoteku i

7.Upitnik o podacima za farmaceutski kadar.

Dokumentacija pod I treba da bude dostavlјena u originalu ili ovjerenom prepisu.

Ponuđači podnose pojedinačne ponude za svaku apoteku.

Ponuđači čiji su osnivači pravna ili fizička lica mogu dostaviti ponudu najviše za 1 (jednu) apoteku, za svaku opštinu na teritoriji Crne Gore.

U slučaju da ponuđač dostavi veći broj pojedinačnih ponuda prednost ima ponuda koja je ranije zaprimlјena.

U slučaju da ponuđač dostavi veći broj ponuda u istoj koverti prednost ima prva ispravna ponuda koja se po redosledu nalazi u koverti.

Dokumentaciju pod II čine obrasci Fonda, koje zainteresovane apoteke treba da popune, ovjere pečatom apoteke i potpisom ovlašćenog lica.

Ponudbenu dokumentaciju zainteresovane apoteke mogu preuzeti sa sajta Fonda i to:

• Prijavu na javni poziv sa obrascima 1, 2, 3 i 4,

• Upitnik o podacima za zdravstvenu ustanovu - apoteku i

• Upitnik o podacima za farmaceutski kadar.

Prijave na javni poziv sa traženim dokazima dostavljaju se do 28.08.2023. godine, lično ili preporučenom poštom u zatvorenoj koverti na adresu:

FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE ul. Vaka Đurovića bb 81 000 Podgorica, sa naznakom: „Prijava na javni poziv za zaključivanje ugovora - ne otvarati“

Neblagovremene ponude se neće razmatrati.

Dodatne informacije ponuđač može dobiti na tel: 020/404-115 ili email: ugovori@rfzcg.co.me

Tužnim srcem javljamo da je 12. avgusta 2023. u 81. godini preminula naša voljena

MIRJANA – MILA Vidakova KOTRI rođena Stanić

Saučešće primamo 14. avgusta na gradskom groblju Čepurci od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni:

sin DEJAN, snaha KAĆA, unučad MINJA i MARKO, brat MILAN, sestre RADMILA – BEBA, BUDMILA – BULA, OLGICA, STANKA – TANJA i ostala porodica KOTRI i STANIĆ

694

Tužnim srcem javljamo da je dana 13. avgusta 2023, u 71. godini, poslije duge i teške bolesti, preminuo naš dragi

BRANKO Nikolin TOMIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi, 13. avgusta od 10 do 16 časova i 14. avgusta od 10 do 13.30 časova, nakon čega će se u 14 časova obaviti sahrana na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ožalošćeni: supruga SLAVKA, sinovi BUDISLAV, MIRKO, MARINKO i MARKO, ćerke BILJANA, MIRJANA i SLAĐANA, brat SVETISLAV, sestre BRANKA, ANKA, SLAVKA i SENKA i ostala mnogobrojna rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 12. avgusta 2023, u 87. godini života, preminula je naša draga

STANKA Draganova BULATOVIĆ

rođena Raičević

Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica 13. avgusta od 10 do 18 časova i 14. avgusta od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Gornja Gorica.

Dana 13. avgusta 2023, u 40. godini, tragično je preminuo naš dragi

DRAGAN Savov ŠĆEPANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom – Nikšić, 14. avgusta od 9 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: majka JELENA, sestra DRAGANA, braća MILORAD i RADOMIR, stric MILORAD, ujak ILIJA, sestričine ANDRIJANA i ANDREA, brat od ujaka DUŠAN, tetke MIRUNA i MILANA sa porodicama, ujna MILJANA i ostala mnogobrojna rodbina

Дана 13. августа 2023, послије тешке болести, у 64. години живота, упокојила се у Господу наша драга

НАТАЛИЈА Светозара ЋИРАКОВИЋ

рођена Лалић

Саучешће примамо у капели у Озринићима 13. августа од 11 до 16 часова и 14. августа од 11 до 15 часова, када ће се обавити опијело и сахрана на мјесном гробљу у Озринићима.

Ожалошћена породица: кћерка ЖЕЉКА, брат ДЕЈАН, зет ИВАН, снаха КОСА, ђевер РАЈКО, заова СЛАВКА, јетрве ЛОЛА и СТАНИСЛАВКА – БЕЛА, братанићи ДАНИЛО, ЛУКА и ВУКИЋ, сестрићи РАДОВАН, ВЕСЕЛИН и БОЈАН, сестричине АНА, АЛЕКСАНДРА и АНЂЕЛА, ђеверичићи БОРИС, ИГОР, ВЕСЕЛИН и ТОМИСЛАВ, ђеверична ВЕСНА и остала многобројна родбина ЋИРАКОВИЋ и ЛАЛИЋ

Ožalošćeni: sinovi VESKO i DARKO, kćerke RADMILA, MILANKA i ZLATA – MELA, bratanići PEĐA i RAJKO, snahe DANIJELA, OLIVERA, ANA i LJUBICA, bratanične LJILJANA, SNEŽANA i DANIJELA, sestre od strica MILKA, LJUBICA, ZAGORKA i ANKA, jetrva KOSARA, đeveričić ŽELjKO, đeverične BELA i GARA, sestrići, sestrične, zaovičić, zaovične, unučad, praunučad i ostala rodbina

Једина моја

702

МАМА

Дала си ми живот, направила си човјека од мене, научила си ме свему што знам, само ме ниjeси научила како се живи без тебе. Ту најтежу лекцију ћу морати да савладам сама. Знам да за нас не постоји растанак и опрости мојој ускогрудој, себичној слабости која ти сада ремети мир чежњом да ме само још једном загрлиш, да ми и ову рану, највећу од свих, залијечиш својом љубављу и њежношћу.

Нека те анђели чувају на путу у вјечност, гдје ћемо се, знам, једном опет срести.

Воли те твоја МИРКА

Oglasi i obavještenja

Умро је

ЈОВИЦА Стеванов СЕФЕРОВИЋ

По сопственој жељи, сахрањен је 13. августа 2023. године, у породичном кругу.

Dana 11. avgusta 2023. godine, umrla je

SLAVICA V. POPOVIĆ

Po sopstvenoj želji, sahranjena je u krugu porodice 12. avgusta na seoskom groblju Gornji Brčeli.

695

Ожалошћени: брат ИВИЦА и остала родбина

Dragom bratu

JOVICI Stevana SEFEROVIĆ

Njeni: sestra VESNA i brat DUŠKO sa porodicama

SLAVICA POPOVIĆ

Naša Śave, Uspomena na tebe će nas zauvijek podsjećati na važnost bezuslovne ljubavi prema najbližima, razumijevanja i podrške.

Sa velikom ljubavlju i zahvalnošću ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

Vole te, Tvoji: sestra VESNA sa djecom JELENOM i MIODRAGOM, snahom DRAGANOM, zetom DRAŠKOM, te unučadima SANJOM, PETROM, MARTINOM i MILOŠEM

698

Posljednji pozdrav

Od sestre MIRE ŠPADIJER sa porodicom

Posljednji pozdrav mom dragom i dobrom bratu

JOVICI SEFEROVIĆU

S ljubavlju, tugom i poštovanjem uvijek ću se sjećati tebe.

DRAGAN RADOVIĆ sa porodicom

701

Posljednji pozdrav dragom

IVANU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SLAVKO GRBOVIĆ sa porodicom

699

Opraštamo se od naše

MILE

Posljednji pozdrav za mog brata od ujaka

JOVICU SEFEROVIĆA

S poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe ja i moja porodica.

JOVANKA LIPOVINA sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom bratu od ujaka

JOVICI SEFEROVIĆU

Prerano si otišao za svojom dragom majkom. Uspomenu na tebe i ujnu čuvaćemo vječno. MIJODRAG, RADMILA i BOSE

700

U sjećanju…

Tužni pozdrav našem iskrenom prijatelju

MILOJ VUKADINOVIĆ

Hvala ti za ljudska druženja i susrete, za čovječnost koju si posjedovala kao najsvjetliji primjer crnogorske heroine

S poštovanjem, MILAN MUGOŠA sa porodicom

688

MIKICA, VIDAK i IVANA sa djecom

Umrla je moja sestra

689

MIRJANA – MILA KOTRI rođena Stanić

Ostavljaš srećnu porodicu. Zato mirno odmaraj u tvojoj vječnoj kući.

Mi ćemo te pamtiti po tvom životnom optimizmu, dobroti i vedrini.

693

Tvoji: MILAN, SENKA, ANA, VLADAN i JOVANA

691

Posljednji pozdrav

Poneđeljak, 14. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

702

14.

MITRANI Velja RADOJIČIĆ

rođena Stojanović

Hvala ti što si bila moja dobra tetka

Sa poštovanjem, Bratanična DRAGICA PEJOVIĆ

Posljednji pozdrav

MITRANI Velja RADOJIČIĆ

rođena Stojanović

Bratanići i bratanične sa porodicama: MILORAD, MILOVAN, SLOBODAN, MOMIR, DRAGICA i BELA

ZORICA-SEKA FILIPOVIĆ

684

Vrijeme koje prolazi samo je svjedok bola, tuge i praznine koja je ostala poslije tvog odlaska i koja se ne može nadomjestiti, osim pravdom koju pokušavam dokazati protiv onih u čije si ruke bez milosti, upala tokom kovid pandemije.

Živjela si časno, pošteno i dostojanstveno, i isto tako i otišla, jer tebi, majko, drugačije i ne basta.

Ove godine bi slavila svoj rođendan sa posebnim ponosom, jer si se uvijek dičila svojim unučadima za koje si disala i živjela, kao što ti priliči. Neka tvoja dobra duša i čisto srce budu spokojni, a ja ću, majko, do groba tugovati za tobom.

Zauvijek tvoja: kćerka IVA, zet NIKOLA, unuk LUKA i unuke UNA i EMA VUJOVIĆ

ISMET DERVIŠEVIĆ

Tata, I nakon pola godine tuga i bol ne prestaju. Ovih pola godine nijedan dan nije bio bez tebe. Ti si tu. Tu zauvijek. Živio si časno i ostavio sinovima časno ime. Ponosan. EMIL sa porodicom

ISMET DERVIŠEVIĆ

Đede, Hvala ti što si mi ostavio čistu i iskrenu uspomenu na tebe, baš onakvu kakav si ti bio, iskren i plemenit. Zaborav ne postoji jer znam da se ovakav đed ne zaboravlja. Unuk ZLATAN

TUŽNO SJEĆANJE 2006–2023. 2014–2023.

LJUBOMIR JOVANKA GAGOVIĆ GAGOVIĆ

14. 8. 2016 – 14. 8. 2023.

ARSENIJE – AKO GAGOVIĆ

Godine prolaze, sjećanja ne blijede

NEVENKA, MAJA, LJUBO i DUŠAN

677

SJEĆANJE

14. 8. 2019 – 14. 8. 2023.

MIHAILO – MIKO VUJOŠEVIĆ

678

Uvijek u našim mislima i sjećanjima.

682

SJEĆANJE

14. 8. 2005 – 14. 8. 2023.

ANDRIJA BANOVIĆ

LIDIJA, DEJAN i NEBOJŠA sa porodicama

SJEĆANJE na voljenog đeda

680

Supruga VINKA, sinovi MARKO, PAVLE i DANILO sa porodicama

ANDRIJU

681

SJEĆANJE

ARSENIJE – ACO GAGOVIĆ

Počivaj u miru.

686

ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA

Tvoji DAŚO i SONJA

MILENKO SJEKLOĆA BORISLAVKA SJEKLOĆA rođena Krgović 2020–2023. 2021–2023.

Uvijek u našim srcima i mislima. S poštovanjem i zahvalnošću, PORODICA

690

avgusta bio bi tvoj rođendan, moja voljena Majko

SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:

WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku

POPUST 50%

dokrajaavgusta

POKLANJAMO knjigu

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA

POPUST 30%

Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI