Dnevni list Pobjeda 14.11.2021.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 14. novembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20113 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

U Ministarstvu ekonomskog razvoja trenutno su 32 nepopunjena radna mjesta. Na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u ovom resoru predviđeno je 220 izvršilaca. Mjesečni troškovi Ministarstva, na čijem čelu je Jakov Milatović, po osnovu ugovora o djelu i ekspertsko–konsultantskih ugovora iznose 10.000 eura.

- U Ministarstvu ima 188 izvršilaca, uključujući i ministra, dvije državne sekretarke, sekretarku Ministarstva i v. d. generalne direktorke direkorata. Nijesu popunjena sva radna mjesta po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, ali su popunjena sva radna mjesta predviđena za direktore direktorata – kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Odgovarajući na pitanje da li se uskoro očekuju nove kadrovske promjene i postavljenja, iz tog Vladinog resora su saopštili da je u toku izrada nove sistematizacije radi dalje optimizacije rada u Ministarstvu.

- Radna mjesta, predviđena sistematizacijom, nijesu popunjena sa licima koja su angažovana po osnovu ugovora o djelu – rekli su predstavnici Ministarstva.

Iz resora Jakova Milatovića saopšteno je da u Ministarstvu ekonomskog razvoja trenutno ima 18 lica angažovanih po ugovoru o djelu.

MONDO - STEFAN STOJANOVIĆ

Za honorarce mjesečno 10.000 eura

POVODI: Kako je mural posvećen ratnom zločincu, koji štiti srpska policija, otkrio suštinu Vučićeve regionalne politike

Ratko Mladić je simbol ,,srpskog sveta“

» RADE VELJANOVSKI: Srpska vlast je spremna da svakom ko veliča optuženog za genocid u Srebrenici pruži podršku » DINKO GRUHONJIĆ: SPC, SANU, Matica srpska i gro akademske zajednice i intelektualaca dijele konsenzus koji je dominantno nacionalistički STR. 9.

STR. 5.

KOMENTAR

S. VASILJEVIĆ

Eskobar i naše stvari

Građanska inicijativa „21. maj“ zahtijeva od ministarke zdravlja da formira komisiju za eksternu kontrolu kvaliteta rada više zdravstvenih ustanova

Zeković: Loše upravljanje katastrofalnom epidemijom uzrokuje visoku smrtnost

STR. 7.

Eskobar nije donio gotova rješenja. Ne zato što nije htio, već zato što ih Vašington za sada i nema. Čovjek zadužen za Zapadni Balkan precizno je mapirao probleme i tek valja čekati na vrijeme kada će Vašington povlačiti poteze. To ne znači da će do tada u Crnoj Gori sve ostati isto. Naprotiv. » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

STR. 3.

Ambasador Slovenije Gregor Presker poručuje da odnos države i vjerskih zajednica ne bi trebalo da se politizuje

Proevropske snage da se udruže, zanemariti partijske interese STR. 2. i 3.

I.M.

Izrada nove sistematizacije u Ministarstvu ekonomskog razvoja još nije gotova

2

Politika

Neđelja, 14. novembar 2021.

Ministarstvo odbrane se kreditno zadužuje

Ambasador Slovenije Gregor Presker poručuje da odn

Kupuju dva patrolna broda do 50 miliona Sudeći prema Vladinim dokumentima, to neće biti jedina krupna nabavka Ministarstva, već imaju namjeru da nabave još dva Bell 505 helikoptera, iako te stavke nema u budžetu za iduću godinu PODGORICA – Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Olivera Injac, kreditno će se zadužiti 50 miliona eura, kako bi kupilo dva patrolna broda. To je objavljeno u nacrtu zakona o budžetu za 2022. godinu koji je objavila Vlada.

- Država će se u 2022. godini, zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339.990.000 eura, a zaduženje za potrebe Ministarstva odbrane, za finansiranje nabavke dva patrolna broda, za koji će se kreditor utvrditi tokom godine, iznosiće do 50.000.000 eura – navodi se u Vladinom dokumentu.

Plan Ministarstva je da dva nova plovila budu operativna do 2028. godine, dok bi postojeći patrolni brodovi bili prodati.

Time bi se, kako navode iz Ministarstva ,,u potpunosti odgovorilo potrebama borbene gotovosti na moru“.

Sadašnju organizaciju Mornarice čine: Komanda, Patrolni brod P-33, Patrolni brod P34, Odred

pomoćnih brodova, Pomorski odred, Školski brod ,,Jadran“, Odred obalskog osmatranja i Četa za podršku.

U Mornarici se u višku nalazi devet brodova. Uvođenjem u operativnu upotrebu rekonstruisanih topovnjača RTOP 405 i RTOP 406, patrolni brodovi 33 i 34 su oglašeni suvišnim i ponuđeni na prodaju. Ipak, sudeći prema Vladinim dokumentima, to neće biti jedina krupna nabavka Ministarstva, već imaju namjeru da nabave i dva ,,bel 505“ helikoptera, iako te stavke nema u budžetu za iduću godinu.

U platformi za posjetu Injac vazduhoplovnom sajmu u Dubaiju, navodi se da Ministarstvo namjerava da nabavi još dvije ,,bel 505“ letilice.

- Injac će upoznati sagovornike sa nabavkom dva nova multifunkcionalna helikoptera tipa ,,bel 412 EPI“ i jednog korištenog tipa ,,bel 412 EP“, kao i dva helikoptera ,,bel 505“ (sa namjerom nabavke još dva ,,bel 505“ helikoptera), a koje je proizvela

američko-kanadska kompanija Bell Helicopter Textron – piše u dokumentu.

Injac će, kako piše u dokumentu, ukazati i na buduće dugoročne planove opremanja Vojske Crne Gore koji se odnose na potencijalnu nabavku radarskih sistema, kao i bespilotnih letilica (UAVs).

- U okviru ostalih bilateralnih susreta koji će imati za cilj jačanje saradnje u domenu modernizacije i opremanja Vojske Crne Gore, ministarka Injac će apostrofirati važnost usklađivanja modernizacije Vojske Crne Gore u skladu sa NATO standardima, što je preduslov za adekvatnu borbu protiv aktuelnih bezbjednosnih izazova. Dodatno, ministarka Injac će istaći da se Crna Gora, punopravnim članstvom u Alijansi, snažno opredijelila za kontinuirano ulaganje u sistem odbrane, a sve u cilju unapređenja nivoa interoperabilnosti svojih oružanih snaga – navedno je u platformi.

Jovana ĐURIŠIĆ

Politički analitičar tvrdi da Krivokapićeva vlada opstaje na „ravnoteži nemoći“ PODGORICA- Crnogorska Vlada opstaje iako već pet mjeseci nema podršku većine u parlamentu jer oni koji je više ne podržavaju ne bi da je sruše, a ona sama neće da odstupi, piše Dojče vele.

Vlada crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića još malo će obilježiti prvu godinu mandata, ali i pola godine otkako nema podršku većine poslanika.

Koalicija koju predvodi Demokratski front (DF) bojkotovala je Skupštinu od juna, potom tražila rekonstrukciju Vlade pa izbor nove, ali njihove ideje ne podržava Ura, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, piše DW. Iako bi rješenje mogli biti vanredni izbori, dobrom dijelu vlasti se na njih ne ide i gledaju kako da izguraju pun mandat do 2024. godine.

DF ne želi da sruši Vladu u parlamentu, jer bi to morao da učini sa opozicionom Demokratskom partijom socijalista predsjednika države Mila Đukanovića, što bi ih vjerovatno koštalo na vanrednim izborima. S druge strane, premijer Zdravko Krivokapić ponavlja da neće podnijeti ostavku i poručuje da njegova Vlada ima dobre rezultate i međunarodnu podršku.

Vujović: Možda se DF odluči za proteste Iako Vlada nastavlja da vlada, ona trenutno ne može da progura nijedan zakon u parlamentu.

I sam parlament je bio u blokadi sve do prije neki dan kada je počela sjednica na čijem dnevnom redu je tek dio zakona koji su u međuvremenu predati u skupštinsku proceduru.

Politički analitičar Zlatko Vujović ukazuje da u ovim okolnostima Vlada može da padne samo ako joj se izglasa nepovjerenje.

Dodaje da Krivokapićeva vlada opstaje na „ravnoteži nemoći“.

-Ako Krivokapić ne napravi dogovor s Demokratskim frontom, otvara se prostor da bude smijenjen, bez obzira na ovo odlaganje i nespremnost DF-a da ga sruši. Što duže traje ova Vlada, šanse DF-a da napravi dobar rezultat na narednim izborima postaju minimalne iz prostog razloga što time pomažu i ojačavaju buduću partiju koju treba da vodi dio ministara i sam premijer Krivokapić – kaže Vujović za DW. Iz DF-a, koji je dominantno pro-

srpski savez i blizak je vlastima u Srbiji, već jednom su prijetili da će srušiti Vladu ako do kraja godine ne bude održan popis stanovništva, a popisa, sada je jasno, neće do tada biti.

Najavljuju da će nastaviti borbu za formiranje nove vlade i planiraju pojedinačne razgovore sa svim partijama vlasti o tome. S druge strane, Krivokapić i Abazović su jasni: da bi se birala nova vlada, ova se mora oboriti u parlamentu. Predviđajući dalje poteze DF-a, Vujović vjeruje da bi im bilo značajno da Vlada padne, ali da se vrijeme narednih vanrednih izbora u Crnoj Gori ne poklopi sa onima u Srbiji, koji će biti održani u aprilu.

-Moguće je da će DF izabrati neki međumodel – da možda pokrenu proteste na kojima će tražiti ostavku premijera i Vlade, kako bi time držali tenziju i ojačali pritisak na vlast a s druge strane – kontrolisali bi datum narednih izbora, da oni budu najvjerovatnije nakon izbora u Srbiji – kaže Vujović.

R.P.

Proevropske s zanemariti par Vjerujem da niko, a pogotovo stanovništvo ove regije, ne želi da se ponove devedesete.

Međunarodna zajednica želi da svojim doprinosom preusmjeri djelovanje država, vlada i političara kako bi se region okrenuo reformama, koje bi najprije poboljšale ekonomsko i socijalno stanje stanovništva, zbog čega bi, vjerujem, nacionalističke retorike izgubile svoju snagu - kaže Presker PODGORICA - Neophodno je da se udruže sve proevropske snage i mimo uskih partijskih interesa predlože i usvoje potrebna zakonska rješenja u skladu sa preporukama EU, izvrše određena imenovanja u pravosuđu, i stvore preduslove koji bi omogućili bolje, perspektivno i manje podijeljeno okruženje za mirniji, stabilniji i prosperitetniji život svih građana Crne Gore - kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker. Poručuje da odnos između države i vjerskih zajednica ne bi trebalo da se politizuje i naglašava da bi svakom pojedincu trebalo garantovati pravo da na dostojanstven način upražnjava svoje vjersko, nevjersko i svako drugo opredjeljenje.

POBJEDA: Posljednji Izvještaj Evropske komisije je najgori do sada i konstatovao je usporavanje reformi u gotovo svim oblastima. Uprkos tome, aktuelnoj Vladi su evropske integracije prioritet, iako su tek nakon objavljivanja Izvještaja postavljeni šefovi za pregovaračka poglavlja i nijesmo ni bili u stanju da pregovaramo. Kako komentarišete očigledni nedostatak političke volje vladajuće većine da Crna Gora napreduje ka EU? PRESKER: Svaki izvještaj Evropske komisije o napretku države kandidata na putu u EU predstavlja pregled do-

stignuća u proteklom jednogodišnjem periodu i kao takav može da predstavlja smjernice i mapu puta po kojoj bi svaka pojedinačna vlada trebala u narednom periodu napraviti značajnije iskorake da bi se što više približila i usvojila pravne tekovine EU. Koliko vidimo Vlada je prihvatila posljednji Izvještaj i već napravila jedan korak imenovanjem šefova pregovaračkih timova po klasterima. Sljedeći koraci zahtijevaju jaku Vladu i snažne institucije kako bi se napravili još veći i konkretniji pomaci. U tom smislu potrebno je što prije riješiti ovu, moglo bi se reći, krizu Vlade i dogovoriti se za izlaz iz situacije koja utiče i na napredovanje Crne Gore na putu u EU. Vidimo da je u Izvještaju EK

veliki naglasak stavljen na dalju reformu pravosuđa, na uspostavljanje vladavine prava i na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje je prepoznat i određeni napredak. Svi znamo da upravo napredak Crne Gore na tim područjima utiče na napredak u svim ostalim oblastima, odnosno poglavljima.

Da bi Crna Gora što brže napredovala na putu u EU neophodno je prvo započeti sa sveobuhvatnim, inkluzivnim i konstruktivnim političkim dijalogom koji bi doveo do postizanja širokog konsenzusa i kompromisa oko ključnih pitanja za budućnost Crne Gore i njenih građana. Zato je potrebno da se udruže sve proevropske snage i mimo uskih partijskih interesa predlože i

Vakcinacija jedini izlaz iz pandemije POBJEDA: Kako komentarišete katastrofalnu situaciju sa širenjem korona virusa u Crnoj Gori? Oni koji donose mjere ih ne poštuju, premijer je i dalje nevakcinisan, a proces imunizacije ide presporo. Kampanje za vakcinaciju gotovo i da nema, a nadležni tvrde da je situacija pod kontrolom? Kako se, po Vašem mišljenju, Vlada bori protiv kovida?

PRESKER: Nadali smo se da će se situacija s korona virusom ove godine poboljšati ali su izgleda novi sojevi virusa doprinijeli da se situacija u mnogim zemljama, pa tako i u Sloveniji i u Crnoj Gori, pogoršala. Da bi se situacija poboljšala moramo svi najprije najviše uraditi sami, a to je poštovanje i primjena osnovnih mjera za suzbijanje korona virusa, koje su prihvatile naše vlade i preporuka

koje su dale različite zdravstvene organizacije, ljekari, naučnici iz cjeloga svijeta.

U ovom trenutku postoji rješenje koje doprinosi smanjenju posljedica koje prouzrokuje kovid-19, a to je vakcinacija. Smatram da bi svi trebali poštovati preporuke onih koji najviše znaju o toj bolesti i koji su nam ponudili rješenje u obliku imunizacije kako bi sačuvali zdravlje i živote nas samih i naših najbližih.

Politika

Neđelja, 14. novembar 2021.

nos države i vjerskih zajednica ne bi trebalo da se politizuje

snage da se udruže, rtijske interese Politika proširenja je visoko na agendi EU

usvoje potrebna zakonska rješenja u skladu sa preporukama EU, izvrše određena imenovanja u pravosuđu, i stvore preduslove koji bi omogućili bolje, perspektivno i manje podijeljeno okruženje za mirniji, stabilniji i prosperitetniji život svih građana Crne Gore.

Vjerujem da će politički lideri u Crnoj Gori u narednom periodu uspostaviti uslove u kojima će Crna Gora moći značajno zakoračati u korjenit reformski proces koji će doprinijeti napretku u pregovaračkom procesu i puno boljem izvještaju Evropske komisije za narednu godinu. Aktivnosti treba da se usmjere u konkretizaciju i sprovođenje postavljenih planova aktivnosti.

POBJEDA: Kako vidite odnose Crne Gore i Slovenije?

U kojim oblastima saradnja mora biti bolja?

PRESKER: Crna Gora i Slovenija razvijaju zaista otvorene i prijateljske odnose sa svestranom i intenzivnom saradnjom u svim oblastima što potvrđuju mnogobrojni politički i stručni susreti predstavnika jedne i druge zemlje koji se nastavljaju i u ovo vrijeme otežano sa kovid-19 situacijom.

Saradnja bi se mogla još više intenzivirati na privrednom području zato planiramo u što skorije vrijeme realizovati zasijedanje Mješovite komisije za privrednu saradnju između dvije zemlje na kojoj bi mogli

što konkretnije opredijeliti na koje segmente privredne saradnje bi se fokusirali u narednom periodu. Neke od grana su sigurno digitalizacija, zaštita životne sredine, energetika, poljoprivreda i proizvodnja hrane. Na području digitalizacije smo vjerujem napravili dodatne pomake i sa nedavnom posjetom ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija Tamare Srzentić Sloveniji, gdje je imala broje uspješne susrete za relevantnim slovenačkim sagovornicima iz oblasti koje pokriva.

POBJEDA: Aktuelna crnogorska Vlada je izabrana u Manastiru Ostrog i bukvalno je vodi Srpska crkva. Ta crkva će novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti dobiti veliki broj manastira i imovine širom Crne Gore. S druge strane, vjernici Crnogorske pravoslavne crkve nemaju gdje da praktikuju vjeru u državi u kojoj žive. Da li je moguće da ovakva diskriminacija prolazi bez reakcije Evropske unije?

PRESKER: U državama koje imaju u ustavu opredijeljeno da su vjerske zajednice odvojene od države kao što to npr. imaju Slovenija i Crna Gora trebale bi sve strane, država i vjerske zajednice, u potpunosti da poštuju takvo ustavno opredjeljenje i sa tim i pravni poredak zemlje. Po tom istom ustavnom principu su

POBJEDA: Da li politika proširenja, uzevši u obzir sve unutrašnje probleme sa kojima se EU suočava, kao i nedovoljne napore kandidata za članstvo da dovrše reforme, uopšte ima više smisla?

PRESKER: Nedavni Samit EU-Zapadni Balkan, koji se održao početkom oktobra u Sloveniji pod okriljem slovenačkog predsjedavanja Savjetu EU, još jednom je dao jasan odgovor da je politika proširenja još uvijek visoko na agendi kako EU i njenih institucija tako i svih država članica. Samit je potvrdio i opredijeljenost država regiona za članstvo u EU. Svi znamo da je politika proširenja jedna od uspješnijih zajedničkih politika EU. Da je proširenje jako aktuelno dokazuju i nedavne posjete zvaničnika EU u regionu, a isto to se potvrđuje i tokom posjeta zvaničnika država ovog regiona Briselu.

A da bi ta politika bila i dalje uspješna potreban je jak angažman svih strana u tom procesu. Potreban je prvenstveno napor država kandidata i potencijalnih kandidata da naprave jače iskorake u usvajanju i implementaciji pravne tekovine EU i u reformskim procesima od kojih će najviše koristi imati upravo građani ovog regiona.

Evropska unija je namijenila i značajna finansijska sredstva (skoro 30 milijardi eura) kroz Ekonomski investicijski plan za ekonomski i infrastrukturni razvoj regiona čime je dala do znanja, da joj je ekonomski i socijalni prosperitet građana ovog dijela Evrope veoma bitan jer bi se time smanjio i ekonomski jaz između članica EU i država regiona. U tom kontekstu važno je naglasiti da se realizacijom takvih aktivnosti postiže ekonomsko-društveni napredak koji ima direktne učinke za svakodnevni život svih građana.

Slovenija se do sada pokazala i dokazala kao jak zagovornik politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a organizacijom Samita i nekim konkretnim prijedlozima na tom samitu još jednom se potvrdilo da je članstvo svih država Zapadnog Balkana strateški važno i za EU. Na kraju ne smije se zaboraviti ni što je bit evropske integracije i kakav je bio napredak u Evropi postignut na tim temeljima. U tom smislu, svaka zemlja regiona treba na proces proširenja da gleda kao na sveobuhvatno unapređenje društva, koje je, kako je već istaknuto, svakako u obostranu korist EU i zemalja Zapadnog Balkana.

sve vjerske zajednice jednake i njima je garantovano pravo slobode u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova. Odnos između države i vjerskih zajednica zato ne bi trebao da se politizuje, a svakom pojedincu bi trebalo garantovati pravo da na dostojanstven način upražnjava svoje vjersko, nevjersko i svako drugo opredjeljenje.

POBJEDA: Srpska crkva i zvanični Beograd su uspjeli da ubijede naše evropske partnere da je Srpska crkva diskriminisana u Crnoj Gori.

Sada se jasno vidi da je Crna Gora jedna od meta ,,srpskog sveta“ koji ponovo vraća region u devedesete. Zašto međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim hegemonističkim planovima Srbije?

PRESKER: Vidimo da se je u posljednjih nekoliko mjeseci angažman međunarodne zajednice u regionu Zapadnog Balkana intenzivirao, čemu svjedoče posjete mnogobrojnih zvaničnika i predstavnika Evropske unije i pojedinih velikih država kao na primjer SAD i Njemačke, i zato ne bi

mogli reći da neko zatvara oči pred trenutnim dešavanjima u regionu, već je međunarodna zajednica čak pojačala svoj angažman u cilju smirivanja određenih tenzija.

Vjerujem da niko, a pogotovo stanovništvo ove regije, ne želi da se ponove devedesete, kada su se dešavali ratovi, kada su ljudi umirali, kada su bili raseljavani, kada smo imali izbjeglice i kada je ekonomska situacija bila značajno oslabljena i pogoršana.

Međunarodna zajednica želi da svojim doprinosom preusmjeri djelovanje država, vlada i političara kako bi se region okrenuo reformama, koje bi najprije poboljšale ekonomsko i socijalno stanje stanovništva zbog čega bi, vjerujem, nacionalističke retorike izgubile svoju snagu.

U ovom trenutku je jako važno da se situacija dodatno smiri a tom cilju će doprinijeti potpuno međusobno uvažavanje između država regiona i poštovanje njihove potpune nezavisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta.

M. JOVIĆEVIĆ

3

Komentar

Eskobar i naše stvari Piše: Draško ĐURANOVIĆ Gabrijel Eskobar je tri dana tutnjao Crnom Gorom; razgovarao je sa više desetina ljudi, od uticajnih državnih zvaničnika do onih malog uticaja; pričao sa političarima od formata i sa onim bez formata, sastajao se sa provladinim i nevladinim aktivistima, sa novinarima i političkim propagandistima...

Tek će se svoditi računi, ali jedno je već sada izvjesno: svi koji su posjetu Bajdenovog izaslanika očekivali kao dolazak američke konjice koja će, kao u vesternima, u posljednji čas da ovđe zavede red – ostali su prilično razočarani.

Da, Eskobar nije donio gotova rješenja. Ne zato što nije htio, već zato što ih SAD za sada i nema. Ali, američki čovjek zadužen za Zapadni Balkan precizno je mapirao probleme i tek valja čekati na vrijeme kada će, i kakve će, Vašington povući poteze.

To ne znači da će do tada u Crnoj Gori sve ostati isto. Naprotiv.

Umjesto analize brojnih susreta važnog Amerikanca, bitnije je razjasniti izostanak jednog razgovora – onog sa ljudima iz Demokratskog fronta, najjačeg saveza unutar parlmanetarne većine. Uzaludno su iz te grupacije vapili za susretom, džaba su iz Beograda urgirali da makar neko iz DF-a bude pozvan, Eskobar je ostao nedustupan za Mandića, Medojevića, Kneževića ili bilo koga iz ekipe „frontovaca“.

Ne mora se čitati između redova, sve je jasno: za Vašington je Demokratski front izvršilac volje Beograda i Moskve i sa njima nova američka administracija ne želi da ima posla. To je jedina istinska ,,crvena linija“ koju je tokom posjete Crnoj Gori povukao Gabrijel Eskobar.

Nije, ipak, sve to jednoznačno kakvim se čini. Jer, dok je ignorisao najvećeg činioca vlasti, Gabrijel Eskobar je istovremeno, bez zadrške i svesrdno, podržao Vladu Crne Gore Zdravka Krivokapića.

Vašington, dakle, bezrezervno podržava Vladu koje ne bi ni bilo bez podrške DF-a i Crkve Srbije iako nije tajna – toj će Vladi, bez potpore Fronta, ubuduće biti potpuno vezane ruke?!

Da, bez potrebne većine u parlamentu za usvajanje zakona ili budžeta, a istovremeno bez odlučnosti Fronta za obaranje Krivokapićevog kabineta, Krivokapićeva Vlada je osuđena na besmisleno vegetiranje, a sistem na dalju entropiju, umrtvljivanje i dezintegraciju.

Državni okvir Crne Gore, urušen je tokom posljednje godine iznutra djelovanjem ove izvršne vlasti. Razaranje sistema djelovanjem Vesne Bratić ili Olivere Injac, nepriznavanje zločina genocida ministra pravde Leposavića, nijesu incidenti već suština djelovanja Vlade formirane u Ostrogu, Vlade koja treba da Crnu Goru uvuče pod okrilje ,,srpskog sveta“. Ostane li kleronacionalistička Vlada da egzistira, počeće sa tog državnog okvira da otpada i posljednji sloj oplate.

Zato treba razumjeti ono neizgovoreno: američki izaslanik se ipak posredno umiješao, jer nova američka administracija želi novu crnogorsku realnost.

Ali, kakvu realnost?

E, sad, nakon ,,diskvalifikacije“ Fronta, parlamentarna matematika je prilično jednostavna. Ili će najjača opoziciona stranka, DPS, ući u novu vladu, što djeluje teško ostvarljivo, naročito ako se zna da je lično Eskobar dao dozvolu za onaj tvit o ,,zabrinjavajućoj korupciji“ Ambasade SAD; ili će, što se čini realnijim, DPS na kraju podržati, uz neke važne uslove, manjinsku vladu koju bi sačinjavao dio sadašnje izvršne vlasti, suverenističke stranke i partije manje brojnih naroda.

Ali, sve je to partijska kombinatorika. Posjeta Gabrijela Eskobara razotkrila je ključni problem, ne samo crnogorske političke elite, već crnogorskog društva. Ovdje mnogi – dok pričaju o budućnosti države i društva – misle samo o partijskim ili grupnim interesima ili o ličnoj budućnosti.

Dok se lome koplja i postavljaju ,,suštinska“ pitanja – kad će se reformisati DPS, da li će se povući Đukanović, kojem će se ,,carstvu“ privoljeti Abazović, da li je realan ,,Maršalov plan“ – crnogorsko društvo se već mjesecima razara, rapidno klerikalizuje, uništava se kulturni i nacionalni identitet, ruši multivjesrki sklad...

Tako se otima teško osvojena normalnost. Samo u tako izokrenutoj, politički pervertiranoj crnogorskoj realnosti, građani koji su 4. i 5. septembra na Cetinju pružali otpor nezakonitom otimanju crnogorskog sakralnog i kulturnog nasljeđa i protivili se klerikalizaciji društva, mogu biti posmatrani kao – nasilni ekstremisti. A Crnogorci biti isljeđivani kao da su – teroristi.

Poražavajuće je za crnogorsko društvo da tokom brojnih razgovora sa američkim izaslanikom, niti u jednom saopštenju, izjavi, makar kao skrivena naznaka, nije pomenut taj ključni crnogorski problem – urušavanje vrijednosti na kojima jedino može da počiva moderna država Crna Gora.

Zato ne treba kriviti ni Eskobara, niti nekog drugog uticajnog čovjeka sa strane. Vlada će biti, manjinskih i većinskih. No, ukoliko Crna Gora nije sposobna da štiti vlastite interese, ako društvena elita nije sposobna da se ujedini oko zajedničkog cilja, uvijek će joj se državne politike nametati sa strane.

4

Politika/Ekonomija

Neđelja, 14. novembar 2021.

Istraživanje DFC-a otkrilo da na Fejsbuku i Instagramu postoji armija podržavalaca lika i djela aktuelnog premijera PODGORICA - Vlada Crne Gore, predvođena Zdravkom Krivokapićem, od početka svog mandata nalazi se na klimavim nogama. Razlog tome jeste nedostatak podrške najbrojnijeg subjekta parlamentarne većine – Demokratskog fronta - piše u istraživanju Digitalno forenzičkog centra.

,,Alapača“ 2.252, a ..Ljepši su se kopali“ 681. Ova stranica sa posebnim akcentnom afirmiše djelovanje ministra Milojka Spajića. Stranica takođe afirmiše i stavove Marka Milačića, jedinog člana parlamenta sa izborne liste DF-a koji podržava Zdravka Krivokapića i njegovu vladu.

Poslanici DF-a su u više navrata saopštili da Zdravko Krivokapić nema njihovu podršku i da je neophodno sastaviti novu vladu, što je proizvelo veliku političku ali i institucionalnu krizu u Crnoj Gori.

DFC podsjeća da se sukob između Krivokapića i DF-a odvija i na društvenim mrežama.

Digitalni forenzički centar je odradio analizu pojedinih stranica, grupa i profila koji su postali veoma aktivni i vidljivi na tim platformama, a koji pružaju podršku i promovišu Zdravka Krivokapića i pojedine ministre u Vladi.

PROF WAR ROOM I SRBSKI SVIJET

FEJSBUK ARMIJA

U posljednja tri mjeseca na društvenoj mreži Fejsbuk pojavilo se nekoliko umreženih stranica koje u kontinuitetu promovišu i pružaju podršku Zdravku Krivokapiću, pojedinim članovima njegove vlade, Marku Milačiću i Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), a istovremeno targetiraju druge političke subjekte.

- Kada su u pitanju negativne objave česta meta su članovi DF-a, DPS-a, SDP-a, Dritan Abazović, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, Crnogorska pravoslavna crkva (CPC), odnosno pojedinci i partije sa kojima je premijer često u političkom sukobu - utvrdilo je istraživanje DFC-a.

Ove stranice dijele sadržaje koji su ili identični ili se preklapaju u narativima koji se plasiraju, dok su profili koji prate i dijele sadr-

Legenda

Onlajn antitijela premijera Krivokapića žaje sa ovih stranica najčešće lažni profili i trolovi.

Fejsbuk stranice o kojima će biti riječi u posljednja tri mjeseca sakupile su gotovo 14 hiljada interakcija i preko 400 objava na Fejsbuku.

FAKT I ALAPAČA

Početkom septembra, uoči i nakon protesta održanih na Cetinju povodom ustoličenja mitropolita Joanikija, posebno su se istakle tri Fejsbuk stranice: Fakt.me koji se predstavlja kao medijska organizacija i dvije mim stranice ,,Alapača“ i ,,Ljepši su se kopali“. Sve tri stranice su napravljene istog dana, 26. avgusta 2021. godine.

- Takođe, one su u početku djelovale kao mim stranice i dijelile isti sadržaj, da bi nakon određe-

PODGORICA - Izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, koje predlaže Vlada, suštinski bi bila ugrožena nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije, ocijenili su iz Agencije navodeći da to doživljavaju kao nastavak pritiska izvršne vlasti.

Iz ASK-a su kazali da su, tokom prethodnog perioda, najviši predstavnici Vlade u razgovorima sa međunarodnim partnerima iskazali duboku posvećenost borbi protiv korupcije.

- Neposredno nakon toga, na 46. sjednici Vlade, preduzeti su pravni koraci koji su u direktnoj suprotnosti sa tim, i kojima se podrivaju temelji institucionalnog antikorupcijskog djelovanja - kaže se u saopštenju Agencije.

Navodi se da se prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije u potpunosti briše odredba da budžet ASK-a ne može da bude manji od 0,2 odsto tekućeg budžeta Crne Gore.

- Vladi, odnosno Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, ostavljena je mogućnost da proizvoljno odlučuje o visini i načinu finansiranja krovne preventivne antikorupcijske institucije - ka-

nog vremena Fakt.me više djelovao kao nezvanično glasilo Zdravka Krivokapića i njemu bliskih ministara - pokazalo je istraživanje DFC-a.

Pomenute stranice posebno su bile aktivne nakon protesta na Cetinju kada su targetirale ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina.

Stranice ,,Alapača“ i ,,Ljepši su se kopali“ međusobno su preuzimale i dijelile sadržaj. Analizom je utvrđeno da je profil pod imenom Jovana Radovanović podijelio objavu sa stranice ,,Alapača“ na čak šest grupa Ne damo svetinje (Svi Zajedno), Murino moj rode, Манастир Мо р ач а ( Н а ш а с в е т и њ а , наш идентитет, наш највећи

монументал), ЈОШ МАЈКЕ ОБИЛИЋЕ РАЂАЈУ, Никшић град мириса тамјана, DRUSTVO ZAVICAJACA MOJKOVCA i to u isti minut. Ovo su samo neke od grupa na kojima su dijeljeni postovi o direktoru Uprave policije Brđaninu. Interesantno je da je ova objava podijeljena sa nekoliko profila na različitim stranicama u razmaku od po minut, dva (10:15, 10:16, 10:19).

Nakon Brđanina i Sekulovića mete ovih stranica su se smjenjivale. Česte mete su im bili lideri DF-a, Raško Konjević, Dritan Abazović i članovi DPS-a. Stranica Fakt.me je i dalje veoma aktivna, dok su posljednje objave na druge dvije stranice bile 14, odnosno 25. oktobra. Fakt.me trenutno ima 2.408 pratilaca,

Saopštenje Agencije za sprečavanje korupcije

Izmjenama Zakona ugrožena nezavisnost ASK-a zali su iz ASK-a.

Time bi se, kako su naveli, direktno narušilo načelo vladavine prava i poštovanje preuzetih međunarodnih obaveza.

Iz Agencije su podsjetili da je Crna Gora, još 2005. godine, usvojila Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, u kome se, kao obaveza svake države ugovornice, jasno navodi obezbjeđivanje jednog ili više tijela za sprečavanje korupcije, i njihove neophodne nezavisnosti.

- Kako bi mogla da vrše svoje funkcije djelotvorno, i bez bilo kakvog neprimjerenog uticaja dodaje se u saopštenju.

Navodi se da je ASK osnovan 1. januara 2016. godine Zakonom o sprečavanju korupcije koji, između ostalog, sadrži set međuna-

rodno usvojenih standarda i normi kojima se Agenciji garantuje funkcionalna, institucionalna, personalna i finansijska nezavisnost.

- Predloženom izmjenom Zakona, ta nezavisnost bi bila suštinski ugrožena i postala tek mrtvo slovo na papiru - upozoravaju iz ASK-a.

Kako su kazali, od postavljanja novog menadžmenta krajem jula prošle godine, započeta je insititucionalna reforma Agencije.

- Sa ciljem ispravljanja mogućih propusta i promjeni prakse, te striktnog pridržavanja principa jednakosti svih pred zakonom i dosljedne primjene antikorupcijskih mehanizama i brige o zaštiti javnog interesa - precizirali su iz ASK-a.

Sredinom oktobra i početkom novembra nikle su nove stranice i grupe koje djeluju po istoj ili sličnoj matrici kao stranice ,,Alapača“, ,,Ljepši su se kopali“ i Fakt.me.

Prof War Room je jedna od novih stranica koja otvoreno promoviše Zdravka Krivokapića i rad pojedinih ministara. Stranica je napravljena 15. oktobra 2021. godine i ima 740 pratilaca.

Kreatori stranice su se opisali kao grupa građana, pravih patriota koji su se samoinicijativno odlučili da se stave u odbranu onoga za koga smatraju da je oličenje promjena i svega onoga dobrog što tek treba da dođe u Crnoj Gori.

Ova stranica je 5. novembra objavila dezinformaciju da je Džo Bajden pozvao jedino Crnu Goru iz regiona na samit o demokratiji. U pitanju je dezinfromacija jer osim Crne Gore na samit su pozvane i zemlje iz regiona: Hrvatska, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Problem predstavlja i činjenica da je ova objava bila sponzorisana i dostigla preko 430 reakcija, 100 komentara i 15 dijeljenja, a i dalje kao takva stoji na Fejsbuku.

Stranica Prof War Room je povezana i sa grupom Догодине на Ловћену. Admin te grupe svakodnevno dijeli sadržaj koji veliča rad i djelo Zdravka Krivokapića, Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Vesne Bratić i Marka Milačića. Takođe, na grupi se često dijeli sadržaj koji napada DF i lidere tog saveza.

Oni su podsjetili da je Evropska komisija konstatovala da je Agencija otpočela s proaktivnim pristupom prema izazovima u pogledu njene nezavisnosti, integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, neselektivnog pristupa i kvaliteta svojih odluka, unapređujući sveukupan učinak.

- Vladin prijedlog o izmjeni Zakona, kojim bi se isključila funkcionalna, institucionalna i finansijska nezavisnost ASK-a, doživljavamo kao nastavak pritiska koji vrši izvršna vlast, a koji je posebno postao izražen nakon što je Agencija poslala jasnu poruku da je zakon jednak za sve ističe se u saopštenju.

Iz Agencije su poručili da su odlučni u namjeri da odgovore na takvu vrstu izazova, i da će učiniti sve da očuvaju samostalnost, zaštite javni interes, princip vladavine prava i usvajanje i primjenu evropskih standarda, „za koje i dalje želimo da vjerujemo da su prioritet i izvršnoj vlasti“.

- U suprotnom, preostaje nam da konstatujemo da bi isticanje borbe protiv korupcije u programskom fokusu djelovanja Vlade bilo samo deklarativne prirode dodaje se u saopštenju ASK-a.

N. K.

Druga stranica koja se ističe je Srbski_svijet, napravljena 6. novembra 2021. godine, a nastala kao dodatak za istoimeni Fejsbuk profil. Kao i kod prethodnih stranica, ista matrica je uočena i kod ovog profila. Identičan sadržaj i identični narativi koji se plasiraju na stranicama kao što su ,,Alapača“, Fakt.me, Prof War Room se mogu naći i na ovom profilu i stranici. Takođe je kreirana i grupa na Fejsbuku Srbski Svijet koja broji 63 člana gdje se plasira isti sadržaj.

Profil Србски Свијет takođe je i promovisao stranicu Prof War Room. Međutim, za razliku od te stranice koja veliča Zdravka Krivokapića i njemu bliske saradnike, profil Србски Свијет je više fokusiran na političke oponente. Glavna meta u posljednje vrijeme ove stranice je Demokratski front. Potencijalni cilj ove stranice je alijenacija biračkog tijela DF-a od te koalicije i osnaživanje Vlade u društvu usljed nedostatka podrške u parlamentu. Osim Demokratskog fronta koji je u posljednje vrijeme česta meta, zbog ponovnog sukoba između tog političkog subjekta sa Zdravkom Krivokapićem, ova stranica često targetira opoziciju kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

Pored pomenutih Fejsbuk stranica, identifikovano je koordinisano ponašanje istih i po sadržaju srodnih Instagram profila.

Promovisanje vjerske doktrine Srpske pravoslavne crkve, njenih zagovornika i političkih sljedbenika, desničarskih ideja, kultova i istorijskih mitova, uz nerijetko targetiranje političkih neistomišljenika, poveznice su koje karakterišu propagandnu mrežu naloga na ovoj društvenoj platformi. Tako se umreženost i sinhronizovano dijeljenje ideološki i politički pristrasnih objava moglo uočiti na primjeru 10 najčešće pojavljivanih naloga od kojih pojedini imaju značajan domet u pogledu broja pratilaca.

U posljednja tri mjeseca ti nalozi ostvarili su preko 760.000 interakcija i napravili preko 1.200 objava na Instagramu..

R. P.

Ministarstvo kapitalnih investicija saopštilo

Počelo objavljivanje dokumentacije o auto-putu Bar - Boljare PODGORICA - Ministarstvo kapitalnih investicija počelo je sa objavljivanjem dokumentacije u vezi sa realizacijom projekta auto-puta Bar - Boljare.

Iz tog resora su sa objavljivanjem dokumentacije započeli na osnovu dogovora sa predsjednikom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Dritanom Abazovićem i nakon stvaranja tehničkih preduslova.

Kako su naveli, za sada su široj javnosti prvi put dostupne prethodno rađene studije opravdanosti za taj projekat, dok je u toku priprema nove studije opravdanosti za čitav projekat auto-puta Bar - Boljare uključujući kost-benefit analize koji se finansira sredstvima Evropske komisije putem mehanizma Investicionog okvira za Zapadni Balkan, a od Evropske komisije se očekuje podrška nastavku realizacije ovog projekta - dodaje se u saopštenju.

N.K.

Ekonomija

Neđelja, 14. novembar 2021.

5

Izrada nove sistematizacije u Ministarstvu ekonomskog razvoja još nije gotova

Honorarcima i konsultantima mjesečno isplaćuju 10.000 eura PODGORICA - U Ministarstvu ekonomskog razvoja trenutno su 32 nepopunjena radna mjesta. Na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu ekonomskog razvoja predviđeno je 220 izvršilaca. Mjesečni troškovi Vladinog resora, na čijem čelu je Jakov Milatović, po osnovu ugovora o djelu i ekspertsko–konsultantskih ugovora iznose 10.000 eura.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja Pobjeda za sada nije dobila odgovore na pitanja koliko trenutno ima izvršilaca u tom Ministarstvu.

- Trenutno u Ministarstvu ekonomskog razvoja ima 188 izvršilaca, uključujući i ministra, dvije državne sekretarke, sekretarku Ministarstva i v.d. generalne direktorke direkorata. Nijesu popunjena sva radna mjesta po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, ali su popunjena sva radna mjesta predviđena za direktore direktorata – kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

OPTIMIZACIJA

Odgovarajući na pitanje da li se uskoro očekuju nove kadrovske promjene i postavljenja u Ministarstvu ekonomskog razvoja, iz tog Vladinog resora su saopštili da je u toku izrada nove sistematizacije radi dalje optimizacije rada u Ministarstvu.

Mjesečni troškovi Ministarstva ekonomskog razvoja po osnovu ugovora o djelu iznose 8.600 eura, a po osnovu ekspertsko– konsultantskih ugovora 1.400 eura.

U ovom resoru trenutno ima 18 lica angažovanih po osnovu ugovora o djelu - Radna mjesta, predviđena sistematizacijom, nijesu popunjena sa licima koja su angažovana po osnovu ugovora o djelu – rekli su predstavnici Ministarstva.

Iz resora Jakova Milatovića saopšteno je da u Ministarstvu ekonomskog razvoja trenutno ima 18 lica angažovanih po ugovoru od djelu.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su precizirali da je deset ugovora o djelu zaključeno prije 4. decembra prošle godine. To znači da su ovih deset ugovora o djelu zaključili predstavnici bivše vlade, odnosno nekadašnjeg Ministarstva ekonomije. Ovi ugovori su, kako navode iz Mini-

PRAVILNIK

Jakov Milatović

starstva ekonomskog razvoja produženi u ovoj godini.

- Ovi izvršioci su angažovani za potrebe određenih direktorata i kabineta. Konkretno neka od lica su angažovana za rad u direktoratima za razvojne politike i investicije u turizmu, unutrašnje tržište i konkurenciju i digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj – navedeno je iz Ministarstva.

Predstavnici ovog Vladinog resora su saopštili da je trajanje njihovih angažmana od jednog do šest mjeseci.

- Mjesečni troškovi Ministarstva po osnovu ugovora o djelu iznose 8.600 eura – precizirali su iz Ministarstva ekonomskog razvoja. Nije

Budvanski ugostitelji nezadovoljni Vladinim odlukama

Neprihvatljiva zabrana dočeka Nove godine, traže dogovor PODGORICA - Neprihvatljiva je odluka o zabrani organizovanja dočeka i proslave Nove 2022. godine na otvorenim javnim mjestima, stav je Udruženje ugostitelja Budve.

Ističu da se još nijesu oporavili od 2020. godine, a tvrde, slijedi nova kataklizma i to poslije godine u kojoj su, upravo zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a, naplatili rekordan iznos poreza ikada.

Vlada je juče najavila da će od januara PDV za ugostitelje sa sedam biti vraćen na 21 odsto.

- Smatramo da uz određene stroge smjernice i pravila, kako su npr. organizovani muzički festivali, nema mjesta nikakvom dodatnom riziku za širenje zaraze. Ograđeni prostor, posjedovanje Nacionalne kovid potvrde, brzi antigenski testovi, stroga kontrola od strane inspektora UZIP uz asistenciju policije/redara organizatora – obezbijedilo bi poštovanje svih epidemioloških mjera i sigurnu

Detalj iz Budve

zdravstvenu situaciju – kažu iz Udruženja.

Da im se ne bi imputiralo kako im je bitniji profit od zdravlja ljudi, podsjećaju javnost da su u ovim teškim vremenima organizovali novčanu donaciju za zdravstveni sistem, akciju doborovoljnog davanja krvi, u našim mogućnostima pomogli

akciju „Crna Gora bez smeća“, pozivali sve vrijeme na vakcinaciju, tražili dodatne punktove za vakcinaciju ispred Starog grada, vakcinisali se, svoje porodice, zaposlene, sami finansirali promociju bedževa „Vakcinisan/a“, bili zatvoreni 153 dana sa minimalnim subvencijama.

- I dalje tražimo dijalog, a ne

precizirano koliki su dosadašnji ukupni troškovi za angažovanje tih lica.

USLUGE

Ovaj Vladin resor zaključio je pet ugovora o ekspertskokonsultantskim uslugama. Iz Ministarstva su naveli da su tri ugovora u međuvremenu raskinuta te su sada na snazi samo dva.

- Konsultanti su angažovani radi pružanja ekspertsko– konsultantskih usluga vezanih za analize ekonomskih podataka za potrebe Ministarstva ekonomskog razvoja i radi vršenja najsloženijih pravnih poslova – saopšteno je iz Ministarstva. izlazimo na ulice, kako se to čini u drugim zemljama. Sportske hale i fubalski tereni su puni i to je dokaz da stvari mogu da funkcionišu uz poštovanje mjera – kažu budvanski ugostitelji.

Podsjećaju da je ugostiteljstvo djelatnost koja je pretrpjela ogromne gubitke.

- Moramo biti racionalni i naći pravu mjeru koja neće kompromitovati zdravlje ljudi, ali neće dovesti ni do bankrota i socijalnih slučajeva stotine/hiljade građana, posebno imajući u vidu najavu vraćanja opšte stope PDV-a od 21 odsto za restorane. Još se nijesmo oporavili od 2020. godine a slijedi nova kataklizma i to poslije godine u kojoj su, upravo zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a naplatili rekordan iznos poreza ikada – navode u saopštenju.

Ovakve odluke, prema ocjeni ugostitelja iz Budve, koje su klasično pucanje samom sebi u nogu, je tek blaga metafora u odnosu na ono što ih čeka ukoliko ne naiđemo na razumijevanje kod nadležnih, ali i neizostavnu podršku Opštine Budve, TOB i resornog ministarstva.

- Ne smijemo se predati pred naletom korone, već se organizovano suprostaviti i pobijediti – poručuju iz Udruženja ugostitelja Budva.

N.K.

Konsultanti su angažovani za period od jednog do šest mjeseci.

- Mjesečni troškovi ekspertsko – konsultantskih ugovora iznose 1.400 eura – rekli su iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Iz tog resora nijesu precizirali koliki su dosadašnji ukupni troškovi za angažovanje eksternih konsultanata.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja Pobjeda za sada nije dobila odgovore na pitanja koliko trenutno ima izvršilaca u tom Ministarstvu, kao i da li su popunjena sva mjesta po pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.

Na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, na čijem čelu je Milojko Spajić predviđeno je ukupno 496 radnih mjesta.

Podsjećamo da su iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja krajem oktobra Pobjedi saopštili da je od decembra prošle godine do oktobra ove godine, u ovom Ministarstvu angažovano 15 osoba po osnovu ugovora o djelu, čiji ugovori su i dalje na snazi.

- Poslovi na kojima su angažovani su poslovi u cilju punog ostvarivanja funkcija Ministarstva, te samim tim pružaju dodatnu podršku u ostvarivanju svih ciljeva ovog resora – saopšteno je ranije Pobjedi iz Ministarstva finansija.

Iz tog Vladinog resora, je saopšteno da se ugovori zaključuju, u prosjeku, na period od šest mjeseci, kao i da mjesečni troškovi za angažovanje po osnovu ugovora o djelu iznose ukupno 9.102 eura (neto), što je 13.095 eura u bruto iznosu.

Iz Ministarstva su precizirali da dosadašnji ukupni troškovi angažovanja osoba po osnovu ugovora o djelu iznose 43.534 eura (neto), odnosno 56.758 eura u bruto iznosu.

Iz Ministarstva finansija su nedavno naveli da taj resor do sada nije angažovao eksterne konsultante (fizička lica), te da nije bilo plaćanja iz budžeta Ministarstva finansija po tom osnovu.

S.P.

CGO poziva ministra finansija Milojka Spajića da odgovori

Ko i kako štiti imovinskopravne interese države Crne Gore?

PODGORICA – Juče je bilo šest mjeseci od imenovanja Bojane Ćirović na funkciju Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa od strane Vlade, a na prijedlog resornog ministra Milojka Spajića, podsjetili su iz Centra za građansko obrazovanje.

Javnost još ne zna što su učinci Ćirović, kažu iz CGO. CGO je u maju tražio od ovog organa da podnese tužbu za utvrđivanje ništavim ugovora o kupovini stana po povoljnim uslovima, koji je viši državni tužilac Miloš Šoškić, suprotno imperativnim pravnim normama, zaključio sa Vladom Crne Gore. Od maja do danas, navode iz CGO, oni su

Zaštitnici imovinsko-pravnih interesa uputili prijedlog i čak tri urgencije zbog nepostupanja po toj inicijativi, ali Ćirović ne pokazuje da kroz ovaj slučaj štiti imovinski-pravni interes države Crne Gore.

CGO poziva Milojka Spajića da javnosti objasni razloge zašto je Ćirović i dalje da toj funkciji, kao i da li on podržava pristup da se nezakonito raspodijeljeni stanovi i krediti od novca poreskih obveznika ne vraćaju državi.

- Trenutni rezultati, ali i pristup Zaštitnice imovinskopravnih interesa, ne ukazuju da je ovaj organ spreman koristiti dostupne mehanizme radi zaštite javnih interesa, a koji su u predmetu Šoškić nesporni zaključuju iz CGO. N. K.

6

Društvo

Neđelja, 14. novembar 2021.

TEMA: Zašto Agencija za elektronske medije ne reaguje na kršenja programskih standarda na televizijama PODGORICA – Burna politička situacija u državi, duboko polarizovano društvo i epidemija korona virusa koja je van kontrole, utiču i na haos koji trenutno vlada na medijskoj sceni, pa smo svjedoci da se programski standardi i principi sve manje poštuju, a stiče se utisak da nema adekvatnih kazni niti upozorenja od relevantnih institucija. Agencija za elektronske medije vrlo često ne uočava kad se prekrše programski standardi i principi u pojedinim televizijskim emisijama koje se prikazuju u našoj zemlji, ali pozivaju javnost da im prijave kad god primijete neku nepravilnost.

AEM-u ne smetaju ni antivakseri, ni lažne informacije, ni uvrede

U ovoj godini, kako preciziraju u odgovorima Pobjedi, dobili su 27 prigovora na rad radijskih ili TV emitera, od čega je 13 prihvaćeno i izdata su upozorenja, šest odbijeno, a u toku je sedam postupaka.

-Apelovali smo na Agenciju za elektronske medije da preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti konkretno za sadržaj koji je emitovan u emisiji ,,Ćirilica“ na TV Hepi i Dnevniku na Gradskoj televiziji - preciziraju iz resora Tamare Srzentić

BEZ PROBLEMA

Iz AEM-a su kategorični da pravo na slobodu izražavanja mora biti zagarantovano i može da podliježe samo usko postavljenim ograničenjima koja su neophodna za zaštitu legitimnih interesa.

Ne vide problem ni što je emisija „Bez distance“ na TV Adria, u kojoj su gostovali isključivo antivakseri koji se zalažu da mjere protiv korona virusa ne treba da postoje, te apelovali na građane da se ne vakcinišu, emitovana na dan kada je u našoj zemlji od korona virusa preminula devetnaestogodišnja djevojka.

- Slobodne i otvorene rasprave o pitanjima od javnog interesa i značaja za javnost, čak i kada postoje kontroverzni stavovi, koji se na slažu sa naučnim mišljenjima, u demokratskom društvu su dozvoljene - odgovorili su iz AEM-a.

Upitali smo ih i zašto nijesu pokrenuli postupak utvrđivanja odgovornosti u slučaju kada je 5. septembra na Javnom servisu, tokom protesta na Cetinju povodom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori Joanikija, objavljena lažna informacija da je pucano na policiju, što je uznemirilo javnost – iz AEM-a su kazali da pokreću postupak po službenoj dužnosti uvijek kada uoče da postoji osnov za to.

EMISIJA „BEZ DISTANCE“:: Gost jedan od antivaksera Nenad Gajić

U Agenciji ne vide problem u tome što je emisija „Bez distance“ na TV Adria, u kojoj su gosti apelovali na građane da se ne vakcinišu, emitovana i to na dan kada je od korone preminula devetnaestogodišnja djevojka. Kažu da su kontroverzni stavovi dozvoljeni u demokratiji.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija tvrde da to nije njihova nadležnost, iako su se oglasili zbog komentara Mirke Dević u Dnevniku Gradske televizije - Bez obzira na činjenicu da AEM 24 časa snima programske sadržaje crnogorskih medija nijesmo u mogućnosti da vršimo analizu svih snimljenih programskih sadržaja zbog čega upravo postoji mehanizam podno-

šenja prigovora na rad emitera - navode iz te institucije.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, krajem prošlog mjeseca uputili su apel AEM-u da preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti, ali ne za

prethodno pomenute situacije već samo zbog sadržaja koji je emitovan u Dnevniku Gradske televizije 23. oktobra. U tom slučaju su kazali da „očekuju od osnivača medija, urednika i novinara da budu duboko svjesni svoje

Izrekli 90 upozorenja Agencija za elektronske medije, za period od deset mjeseci, pokrenula je 100 postupaka po službenoj dužnosti koji su rezultirali izricanjem oko 90 upozorenja.

- Ona su izdata zbog: dostavljanja nepotpunih podataka o evropskim audiovizuelnim djelima, kršenja Pravilnika o pravima i obavezama emitera tokom kampanja za izbore za odbornike u skupštinama opština Nikšić i Herceg Novi, kao i emitovanja Insert iz emisije „Ćirilica“

virtuelnog oglašavanja, prikrivene i prevarne komercijalne AV komunikacije, prekoračenja dozvoljene kvote oglašavanja po satu emitovanog programa, propuštanja emitera da gledaoce obavijesti o postojanju plasmana proizvoda, emitovanja oglasnih blokova koji nijesu bili odvojeni od ostalih programskih sadržaja i kršenja pravila da oglas za medicinske proizvode ne može sadržati tvrdnju da su efekti proi-

Tamara Srzentić

odgovornosti i posljedica do kojih može dovesti zloupotreba profesije“.

SPORADIČNI APELI

Na pitanje što je sa ostalim slučajevima gdje je takođe bilo prostora da se apeluje zvoda ili usluge zagarantovani - navode u odgovoru.

Kažu da su upozoravali i zbog direktnog podsticanja na kupovinu proizvoda ili usluga sponzora, sponzorisanja informativnog programa, neadekvatne dobne kategorizacije i kršenja standarda koji se odnose na zaštitu interesa maloljetnika, neblagovremenog plaćanja godišnje naknade i kršenja obaveze da za značajnu promjenu vlasničke strukture pribavi prethodnu saglasnost Savjeta AEM.

na odgovornost za izrečeno, iz resora kojim rukovodi Tamara Srzentić navode da oni nijesu zakonom nadležni da se bave procjenom sadržaja objavljenog u medijima, ni da utvrđuju sankcije zbog eventualnog kršenja Zakona ili Kodeksa novinara.

- To je posao za samoregulaciju i regulaciju, a naš je cilj da imamo uređenu medijsku scenu i zakonski okvir koji stimuliše slobodne i profesionalne medije. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija ni na koji način se nije miješalo i neće se miješati u uređivačku politiku medija poručuju oni.

Povodom komentara koji je autorka Mirka Dević dala u Dnevniku na Gradskoj TV, oglasili su se, kako ističu, jer su im se obratili građani i mediji.

-Apelovali smo na Agenciju za elektronske medije da preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti konkretno za sadržaj koji je emitovan u emisiji ,,Ćirilica“ na TV Hepi i Dnevniku na Gradskoj televiziji - preciziraju iz tog resora.

Ističu da je njihova reakcija i u jedom i u drugom slučaju, bez prejudiciranja stava AEM-a, imala isključivo informativni karakter.

- Sa ciljim da upoznamo javnost sa lancem odgovornosti i nadležnostima, te da motivišemo nadležne da pravovremeno donose odluke kada se radi o pitanjima od posebnog interesa javnosti - navode u odgovorima.

Dodaju da su nam neophodni kredibilni mehanizmi samoregulacije kako bismo iskoračili naprijed, što je jasno i iz svih izvještaja Evropske komisije.

- To je, kao što znate, obaveza medija, a mi ćemo učiniti sve što je moguće, da se u tom dijelu na medijskoj sceni postigne dogovor. Uređena i održiva medijska scena, slobodni i kredibilni mediji i novinari, jednak tretman i jednake šanse za sve - to su naši zajednički ciljevi, kojima smo potpuno privrženi i koje ćemo ostvariti partnerskim djelovanjem i uzajamnom podrškom. Samo ukoliko svi poštujemo svoje jasne uloge u lancu odgovornosti koje nam propisuju zakoni i dobra praksa, možemo zajedno urediti kompleksnu medijsku oblast - zaključuju iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

K. JANKOVIĆ

Društvo

Neđelja, 14. novembar 2021.

7

Građanska inicijativa „21. maj“ zahtijeva od ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović da formira komisiju za vanrednu eksternu kontrolu kvaliteta rada više zdravstvenih ustanova

Zeković: Loše upravljanje katastrofalnom epidemijom uzrokuje visoku smrtnost

U dopisu, u koji je Pobjeda imala uvid, Zeković upozorava da građani, ali i medicinski radnici sve češće ukazuju da se na kovid odjeljenja upućuju ljekari sa najmanje iskustva, specijalizanti i klinički ljekari, koji nemaju izdatu licencu za obradu i liječenje najsloženijih pacijenata u koju, ističe on, svakako spadaju i kovid pacijenti.

S obzirom na to da ste u dosadašnjem radu iskazali visok stepen netransparentnosti, te je nepovjerenje u donošenje i sprovođenje odluka iz Vaše nadležnosti u javnosti široko rasprostranjeno, predlažemo da član komisije, koja će biti formirana, bude i predstavnik koga mi budemo kandidovali, a koji će ispunjavati sve zakonom predviđene uslove – zaključio je Aleksandar Zeković u dopisu ministarki zdravlja S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - U javnosti i medicinskoj struci se sve češće pominje da je visoka stopa smrtnosti isključivo zbog loše organizacije rada menadžmenta opštih bolnica i Kliničkog centra Crne Gore na kovid odjeljenjima – istakao je građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković koji je u ime Građanske inicijative „21. maj“ uputio zahtjev ministarki zdravlja Jeleni Borovinić-Bojović da formira komisiju za vanrednu eksternu kontrolu kvaliteta rada više zdravstvenih ustanova.

Aleksandar Saša Zeković

EpidEmija izmaKla KoNtroli

- Time se krše odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji u članu 111, kaže: „Zabranjeno je zdravstvenom radniku obavljanje zdravstvene djelatnosti za koju mu nije izdata licenca za rad“ – citirao je Zeković Zakon.

Navodi da Građanska inicijativa „21. maj“, društveni i nadstranački pokret građana i građanki Crne Gore, zahtijeva pokretanje postupka vanredne eksterne kontrole kvaliteta rada u Kliničkom centru Crne Gore, Domu zdravlja Podgorica, opštim bolnicama Bar, Nikšić i Pljevlja u dijelu pružanja zdravstvene zaštite oboljelima od kovida-19.

U obrazloženju zahtjeva Zeković ukazuje da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori izmakla kontroli.

- Nizak obuhvat vakcinacijom protiv kovida-19, nedostatak promotivne kampanje za vakcinaciju, nedostatak mjera za sprečavanje širenja kovida-19 u posljednjih šest mjeseci raPODGORICA – U Crnoj Gori je juče, od posljedica korona virusa, preminulo šest osoba, a registrovano je 458 novih slučajeva infekcije.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa, tokom petka završile analizu i dostavile rezultate za 3.279 uzoraka.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 151, Nikšića 85, Bijelog Polja i Herceg Novog po 26, Bara i Kotora po 20, Budve 19, Pljevalja 18, Cetinja 14, Be-

Jelena Borovinić-Bojović

Intenzivna njega Kliničkog centra Crne Gore u kojoj se za život bore kovid pacijenti

di ostvarivanja prihoda tokom turističke sezone, dovela je do visoke stope zaražavanja i enormne stope umiranja u Crnoj Gori – naglasio je on.

Kategoričan je da se zbog svega što se dešava u našoj zemlji postavlja pitanje zbog čega je smrtnost od ove bolesti na tako visokom nivou, a s obzirom na to da Borovinić-Bojović javnost uporno ubjeđuje da ljekova ima dovoljno, da se pacijenti liječe po standardima koji se sprovode u Njemačkoj, da postoji dovoljna količina vakcina, respiratora i druge propratne opreme potrebne za dijagnostiku i liječenje oboljelih od kovida-19?!

- Svakodnevne primjedbe građana i građanki Crne Gore su u suprotnosti sa javno izrečenim stavovima kada je u pitanju dostupnost zdravstvene zaštite –

poručio je Zeković ministarki zdravlja.

Ukazao je da se građani svakodnevno žale na nedostatak ljekova, nemogućnost ostvarivanja prava na pregled kod izabranog ljekara, nemogućnost korišćenja elektronskih servisa, nedostupnost velikog broja specijalističkih pregleda na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.

Sve to, upozorava Zeković, nedvosmisleno utiče na kvalitet i kontinuiranost u pružanju zdravstvene zaštite.

- Napominjemo da Zakon o pravima pacijenata, član 2 glasi: „Jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu garantuje se svakom pacijentu u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem, opšteprihvaćenim stručnim standardima i etičkim

načelima, uz pravo na ublažavanje patnje i bola u svakoj fazi bolesti i stanja, na svim nivoima zdravstvene zaštite“ – citirao je on ministarki Zakon.

Dodao je i da isti zakon, u članu 30, propisuje da „pacijent ima pravo na blagovremenu zdravstvenu zaštitu. Pravo iz stava 1 ovog člana obezbjeđuje se na svim nivoima zdravstvene zaštite“.

BEz povjErENja

- Zbog brojnih očiglednih nepravilnosti u radu, lošeg upravljanja zdravstvenim sistemom u stanju katastrofalne epidemiološke situacije, koji za ishod imaju visoku stopu obolijevanja i smrtnosti, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji u članu 150 i 151 definiše obavezu Ministarstva zdravlja da

Institut za javno zdravlje analizirao 3.279 uzoraka

Preminulo šest osoba, 458 novopozitivnih

rana i Tivta po 12, Danilovgrada deset i iz Andrijevice i Kolašina po sedam.

U Mojkovcu je registrovano šest novih slučajeva korona virusa, u Ulcinju i Žabljaku po pet, Plužinama i Tuzima po četiri, u Gusinju, Petnjici i Roža-

jama po dva i u Šavniku jedan.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 13,66 odsto.

- Tokom petka IJZ-u je prijavljeno šest smtnih ishoda povezanih sa kovid infekcijom, četiri iz Nikšića i po jedan sa

Cetinja i iz Kotora. Među preminulima najmlađi je imao 51, a najstariji 81 godinu - kaže se u saopštenju.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalaze 143 pacijenta sa kovid-19 infekcijom od kojih je 67 životno ugroženo.

formira komisiju za vanrednu eksternu kontrolu kvaliteta rada zdravstvene ustanove na osnovu zahtjeva pravnog ili fizičkog lica (definisano u članu 152), zahtijevamo da Ministarstvo zdravlja postupi u skladu sa ovim zahtjevom na osnovu navedenih zakonskih normi – poručio je Zeković.

Pobrojao je i što žele da vanredna eksterna kontrola kvaliteta stručnog rada provjeri.

Prije svega zahtijevaju da se utvrdi „ispunjenost propisanih uslova za pružanje zdravstvene zaštite (prostor, kadar, oprema) u Kliničkom centru Crne Gore, Domu zdravlja Podgorica, opštim bolnicama Bar, Nikšić i Pljevlja i to u dijelovima navedenih organizacionih jedinica u kojima se sprovodi dijagnostika i liječenje pacijenata oboljelih od kovida-19“.

U novembru su do sada preminule 93 osobe oboljele od korona virusa.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.200.

Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 615 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 5.444.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije ko-

Strani ekspert Prema saznanjima Pobjede, tim Građanske inicijative „21. maj“ u kontaktu je sa jednim stranim stručnjakom medicinske struke koji je iskazao spremnost da bude dio komisije koja bi utvrđivala kvalitet rada crnogorskih zdravstvenih ustanova u borbi sa kovidom-19.

Oni očekuju da će ministarka zdravlja shvatiti njihovu poruku da je zbog objektivnosti izvještaja, ali i povjerenja u njegove rezultate, neophodno da se u timu nađe i stručnjak kojeg će kandidovati ova građanska organizacija.

Traže i „utvrđivanje postojanja i načina primjene protokola liječenja pacijenata oboljelih od kovida-19, utvrđivanje vremena prijema u bolničke uslove od trenutka obolijevanja ovih pacijenata i ishoda liječenja“.

Smatraju da je neophodno utvrditi i vrijeme postavljanja indikacija za upućivanje pacijenata oboljelih od kovida-19 iz kućnih uslova u hospitalne uslove i iz jedne zdravstvene ustanove u drugu - kriterijumi, protokoli, nadzor nad sprovođenjem...

- S obzirom na to da ste u dosadašnjem radu iskazali visok stepen netransparentnosti, te je nepovjerenje u donošenje i sprovođenje odluka iz Vaše nadležnosti u javnosti široko rasprostranjeno, predlažemo da član komisije koja će biti formirana bude i predstavnik koga mi budemo kandidovali, a koji će ispunjavati sve zakonom predviđene uslove – zaključio je Zeković.

On je od ministarke tražio pisani odgovor.

Crna Gora već mjesecima gubi bitku sa korona virusom. Među najpogođenijim smo zemljama kovidom-19, ali i po stopi smrtnosti. Crnogorski zvaničnici, umjesto da preuzmu odgovornost i ponude adekvatan plan zaštite stanovništva, svakodnevno obmanjuju javnost plasiranjem lažnih informacija.

Dok crnogorske porodice ostaju bez najmilijih, koji im se isporučuju u limenim kovčezima sa nalogom da se sahrana obavi u hitnom roku, crnogorski zdravstveni sistem nema odgovor. Do juče je bitku sa koronom izgubilo čak 2.200 osoba.

K. KrSmaNoviĆ rona virusom u Crnoj Gori je 151.730.

U Podgorici je trenutno aktivno 2.407 slučajeva korona virusa, u Nikšiću 800, Baru 243, Bijelom Polju 217, Budvi 208, Herceg Novom 202, Tivtu 194, u Beranama i na Cetinju po 174, u Danilovgradu 147 i u Kotoru 143.

U Kolašinu su trenutno aktivna 82 slučaja korona virusa, u Pljevljima 81, Ulcinju 66, Andrijevici 60, Mojkovcu 54, Tuzima 49, na Žabljaku 41, u Plužinama 37, Rožajama 25, Plavu 13, Gusinju i Šavniku po šest i u Petnjici pet.

N. K.

8

Društvo

Neđelja, 14. novembar 2021.

,,Lovćenske straže“ će pomoći u zaštiti Fakulteta za crnogorski jezik i književnost PODGORICA - Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ poručio je da će pružiti pomoć u zaštiti Fakulteta za crnogorski jezik i književnosti (FCJK), imajući u vidu činjenicu da zgrada bivšeg Austrougarskog poslanstva, koju Fakultet koristi, neće imati zaštitarsku službu.

Prema njihovim riječima, razlozi za sihronizovanu kampanju koja se sprovodi protiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, njegovih profesora, službenika i studenata kristalno su jasni, „još od prvog nasrtaja vladajuće klike i izostanka finansiranja koje je pod pritiskom Fakulteta i

,,Računajte na nas“ javnosti iznuđeno, a bilo je zakonski obavezno“.

- Razlozi su razumljivi iz vizure sljedbenika srpske kleronacionalističke ideologije oličenih u Vladinim poslušnicima i izvršiocima direktiva stranih država koje jasno prepoznajemo u liku i djelu nedostojnog vladike Srpske crkve Joanikija Mićovića, „njegove svetosti“ Zdravka Krivokapića, „apostola“ Milojka Spajića, „igumanije“ Vesne Bratić itd – naveli su iz Lovćenskih straža.

Oni ciljaju, kako kažu, što bi Sinjski alkari rekli „ravno u

sridu“, a crnogorska „srida“, u koju ciljaju sljedbenici srpske kleronacionalističke ideologije, je Fakultet za crnogorski jezik i književnost kako bi se izvršila opstrukcija u afirmaciji crnogorskog jezika i književnosti, kao i promocija montenegristike.

- Ista ideološka matrica „Srpskih alkara“ prisutna je i kada je u pitanju Njegošev mauzolej na Lovćenu. Odgovor na pitanje zašto im smeta Njegoševo počivalište i crnogorsko svetilište je najbolje dočarao sam njegov tvorac – vajar Ivan

Meštrović. On je na pitanje svoga sina Mata Meštrovića zašto mu je bilo važno da se podigne takav spomenik Njegošu, odgovorio: „Da se uzdigne svijest crnogorskog naroda, i važnost njegova identiteta!“ – napominju iz Lovćenskih staža.

Oni podsjećaju da je Fakultet za crnogorski jezik i književnost od svog postanka do dana današnjega bio i ostao čvrsti kamen međaš crnogorske identitetske vertikale.

- Slobodarska luča crnogorstva nije gasnula i neće nikada dok je

Ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta uputila dopis svim direktorima crnogorskih škola povodom dana rođenja Petra II Petrovića

Bratić naredila da nastava počne čitanjem Njegoševe biografije PODGORICA - Ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesna Bratić ne prestaje da iznenađuje javnost pa je tako naredila direktorima škola da ,,povodom 13. novembra, dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša prvi čas svake smjene posvete ovom pjesniku tj. da čitaju njegovu biografiju“. Ovakav vid komunikacije sa direktorima, kao i način na koji se obilježava dan rođenja velikog pjesnika, začudio je brojne prosvjetare.

Direktori su zatim o ovoj naredbi obavijestili sve nastavnike.

- Povodom dana rođenja našeg najvećeg pjesnika, mislioca, filozofa, svjetovnog i crkvenog poglavara Crne Gore u jednom od najburnijih, ali i najslavnijih perioda u njenoj istoriji,

Vesna Bratić

nastavu u petak, 12. novembra, ogranizujete tako da prvi čas, u svakoj smjeni, bude posvećen ovom našem velikanu, Petru II Petroviću Njegošu. Vodićemo računa da ni u jednom dijelu ne iskoristimo ovaj lijepi po-

vod za zloupotrebu bilo koje vrste. Nadam se da će naša škola na dostojanstven način obilježiti ovaj važni datum iz naše prošlosti. Naša koleginica Tamara Radonjić će pripremiti kratku biografiju koju

ćete pročitati učenicima. Prije početka nastave dođite do kancelarije da preuzmete materijal - poručeno je u jednoj od Vajber grupa između direktora i nastavnika.

N. K.

Optužnica protiv ogranka kavačkog klana u Sloveniji sadrži nove podatke

Slovenačka grupa išla u Kijev nakon atentata na Zvicera PODGORICA - Optužnica protiv ogranka kavačkog klana u Sloveniji sadrži podatke da je dio optuženih bio angažovan da prebaci crnogorskog državljanina nakon atentata na vođu tog klana Radoja Zvicera u Kijevu. Po optužnici, koju posjeduje Portal RTCG, dio optuženih komunicirao je nakon atentata u Kijevu, maja 2020. godine, kako bi se organizovalo da se zasad nepoznati crnogorski državljanin iz Ukrajine prebaci na teritoriju EU. U slučaju poznatom kao ,,kavački klan“ pred sudom u Ljubljani optužene su 24 osobe,

a protiv njih je tužilac Jože Levašič napisao optužnicu na 490 stranica, koju Portal RTCG posjeduje u cjelosti. Prvi na listi optuženih je Danijel Mišljenović, drugi Stojan Babić a treći Srđan Petrović. Pored imena većine optuženih nalazi se i kodno ime na aplikaciji Skaj.

Među optuženima je i nekoliko lica iz Bosne i Hercegovine, kao i lice Marko Radoman, za koga se navodi da je iz Podgorice, ali se tvrdi da ima državljanstvo Srbije. Kao čelnici ovog kriminalnog udruženja navode se Klemen Kadivec, Filip Vrzić i Marko Škerbec, koji su, kako

se naglašava, stekli protivpravno značajnu imovinsku korist.

- Djela počinjena u vezi sa sprovođenjem zločinačkog plana izvršena su u zločinačkoj organizaciji u kojoj su uloge pojedinaca unaprijed bile precizno definisane - piše u optužnici.

Kako se navodi, među optuženima ima lica koja dobro poznaju transportne puteve po Evropi, koja imaju lak pristup falsifikovanim dokumentima, što im omogućava da pobjegnu slovenačkim istražiteljima. Navodi se da je to posebno važno u slučajevima kada se preduzima krivično gonjenje za posebno teška krivična djela za koje je

propisana kazna zatvora od pet do 15 godina.

Slovenački tužilački tim, predvođen Levašičem, naveo je u optužnici da iz sakupljenih dokaza proizilazi da je 29. maja 2020. godine Filip Vrzić, kodnog imena DRUG na aplikaciji Skaj, kontaktirao Darka Nevzatovića, kodnog imena CASPER na toj aplikaciji i zapitao se da li može da organizuje ilegalni transport zasad nepoznatog crnogorskog državljaninma u EU iz Kijeva u Ukrajini.

Slovenačka policija je, u saradnji sa agencijama za sprovođenje zakona više stranih država, razbila kriminalnu organizaciju koja je predstavljena kao slovenačka ćelija crnogorskog kavačkog klana. U akciji je uhapšeno 48 osoba, uključujući 25 slovenačkih i 23 strana državljana.

N. K.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

ijednog Crnogorca/ke kojima je vjekovna kulturno-istorijska baština neraskidivi dio identitetskog koda. Što znaju izvanjci o tuđem zavičaju i viševjekovnom ognjištu, uvažena gospo-

do profesori sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sami ocjenite. „Lovćenske straže 1990“ vam poručuju: „Računajte na nas!“ – zaključuje se u saopštenju.

N.K.

Institut za javno zdravlje povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa

Svaki deveti odrasli građanin ima šećernu bolest PODGORICA – Svaki deveti odrasli građanin Crne Gore ima dijabetes, a svakom trećem oboljelom ta bolest nije dijagnostikovana, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje povodom 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.

Rukovodilac Registra šećerne bolesti Dragan Likić kazao je da dijagnostikovan dijabetes ima preko 29,7 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori.

Kako je naveo, nacionalna prevalenca dijabetesa iznosi oko 11 odsto, a udio nedijagnostikovanog dijabetesa u prevalenci dijabetesa čini preko 20 hiljada odraslih osoba.

- Drugačije rečeno, dijabetes ima svaki deveti odrasli građanin Crne Gore, a svakom trećem oboljelom dijabetes nije dijagnostikovan – istakao je Likić.

On je upozorio da je radno sposobno stanovništvo u velikom riziku od obolijevanja i razvoja komplikacija dijabetesa u Crnoj Gori.

- Godišnje, među otkrivenim osobama oboljelima od dijabetesa, mlađi od 65 godina čine 60 odsto. Komplikacije ima devet odsto dijagnostikovanih, a polovina oboljelih koji imaju komplikacije mlađa je od 65 godina–naveo je Likić.

Prema njegovim riječima, usvojene životne navike koje vode ka fizičkoj neaktivnost i porastu tjelesne mase sa pojavom porasta abdominalne gojaznosti, direktno doprinose razvoju dijabetesa tipa 2.

Likić je kazao da među odraslim stanovnicima Crne Gore oboljelim od dijabetesa zastupljenost dijabetesa tipa 2 iznosi oko 95 odsto.

Takođe se, kako je naveo, evidentira visoka zastupljenost fizički neaktivnih pacijenata – 40 odsto, kao i pacijenata sa povišenom tjelesnom masom – 80 odsto i onih koji su razvili rizičnu abdominalnu gojaznost – 70 odsto.

Svake godine se, prema riječima Likića, između 30 i 40 osoba mlađih od 20 godina razboli od

dijabetesa u Crnoj Gori.

On je kazao da se kod starijih od 15 godina bilježi obolijevanje od dijabetesa tipa 1, tipa 2 i gestacijskog dijabetesa, dok djeca do 14 godina skoro isključivo obolijevaju od dijabetesa tipa 1.

Likić je dodao da godišnje između 20 i 30 djece ispolji dijabetes tipa 1.

On je kazao da je gestacijski dijabetes poseban tip šećerne bolesti koji se može pojaviti u drugom ili trećem trimestru trudnoće, i da se godišnje u Registar prijavi između 20 i 40 trudnica sa ovim tipom dijabetesa.

Likić je upozorio da je Crna Gora zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa nacionalnom prevalencom oko 11 odsto i daljom tendencijom porasta broja novooboljelih.

Kako je naveo, životni stil sa lošim navikama u ishrani i sa odsustvom odgovarajuće i dovoljne fizičke aktivnosti, uz porodično nasljeđe i sve starije stanovništvo, predstavljaju glavni generator porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2.

S druge strane, istakao je Likić, prihvatanjem i sprovođenjem široke društvene edukacije o značaju životnih navika za očuvanje zdravlja, značajno bi se smanjio broj oboljelih od šećerne bolesti – do 50 odsto.

- Pad broja oboljelih bi u doglednom vremenu imao i značajan finansijski efekat na smanjenje troškova zdravstvene zaštite – kazao je Likić.

On je rekao da je od pandemije korona virusa preko jedne petine umrlih tokom kalendarske godine imalo dijabetes tokom života.

Prema riječima Likića, Evropa je region u svijetu sa najvećim brojem oboljele djece od dijabetesa tip 1, i u tom širem kontekstu treba sagledavati broj oboljele djece od dijabetesa u Crnoj Gori.

- Stoga, pred nama je vrijeme u kome neizostavno treba, na bazi širokog društvenog konsenzusa, donijeti održiv plan smanjenja obolijevanja od dijabetesa u Crnoj Gori – zaključio je Likić.

N.K.

Region

Neđelja, 14. novembar 2021.

9

POVODI: Kako je mural posvećen ratnom zločincu, koji štiti srpska policija, otkrio suštinu Vučićeve regionalne politike BEOGRAD - Ministar policije Aleksandar Vulin je trbuhozborac Aleksandra Vučića. Vulin je glavni arhitekta ubilačke i samoubilačke ideje ,,srpskog sveta“, Ratko Mladić je simbol ,,srpskog sveta“: ako je ministar policije arhitekta ,,srpskog sveta“ onda je potpuno jasno zašto policija štiti Mladića, a ne ljude koji bi da speru ljagu koju su ti zločinci nanijeli cijelom jednom narodu ili kao što se pokušava poturiti da je to odgovornost cijelog naroda - za mene nema ništa ni nelogično ni neočekivano, jedino nelogično mi je što se ljudi čude zašto je Aleksandar Vučić radikal - kaže Dinko Gruhonjić, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i novinar odgovarajući na pitanje zašto policija u Beogardu čuva mural Ratka Mladića.

Iako je policija zabranila skup na kojem je trebalo da se prekreči mural baš 9. novembra kada je Dan borbe protiv fašizma dio građanskih aktivista je došao da to uradi. Iz radoznalosti je došao i ministar Vulin jer je policija prvo saopštila da zabranjuje skup „da ne bilo krvavih srpskih glava“, a kasnije da zabranjuje „zbog očuvanja javnog reda i mira“...

I kada je situacija dovedena do usijanja vlast cijelu priču svodi na komunalni problem: stanari zgrade mogu sami da prekreče mural ili da to uradi gradska komunalna služba a da joj stanari to plate. Kakva demonstracija bezobrazluka, bahatosti i licemjerja.

NACIONALISTI STALNO LAŽU

Već 21 godinu dio stanovnika Srbije prihvata laž kao istinu: prvo su proglasili pobjedu u ratu, ali nijesu ostali da žive tamo gdje su pobijedili nego su došli u Srbiju, oni najbogatiji i najpriznatiji po krvavim ratnim zaslugama poput Mladića, Karadžića, Šljivančanina... osuđeni za zločine protiv čovječnosti, masakre i genocid nastanili su se u Beogradu.

Imaju televizije gdje gostuju, novine i portale koje o njima pišu hvalospjeve, izdavače

Ratko Mladić je simbol ,,srpskog sveta“

Nacionalistički zanos - Mlade ljude je uhvatio populistički i nacionalistički zanos. Oni ne znaju što se dešavalo 90-ih godina prošlog vijeka. Taj nacionalizam ih čini pobornicima kvaziheroja. Mi smo slušali kada su došli desničari kako je Ratko Mladić njima sačuvao detinjstvo, a oni nemaju pojma da su takvi ljudi kao Ratko Mladić ugrozili djetinjstvo svih mladih ljudi na prostoru Jugoslavije i budućnost – ali, ko zna ko ih vaspitava i uči - kaže Veljanovski.

- Policija je odvajala nasilnike od građana koji su bili preneraženi i spremni da pomognu tim ženama - kaže Veljanovski.

REVIZIJA ISTORIJE

Dinko Gruhonjić

Rade Veljanovski

RADE VELJANOVSKI: Srpska vlast je spremna da svakom ko veliča optuženog za genocid u Srebrenici pruži podršku DINKO GRUHONJIĆ: SPC i SANU i Matica srpska i gro akademske zajednice i intelektualaca dijele konsenzus koji je dominantno nacionalistički

Moralna vertikala – dobro i zlo - Treba da nas plaši iskustvo društava koja se nijesu suočila sa prošlošću i koja se nikada nijesu ni izvukla iz te prošlosti, te traume su i danas veoma žive. Bilo kakav razvoj kulturni, ekonomski je nemoguć dok se u društvu ne uspostavi moralna vertikala - a to je da li ljudi razlikuju dobro od zla, ako slavite ratne zločince više je nego očigledno da to ne razlikujete. Ali ona se

knjiga. Dio njih su i „junaci“ sa kapuljačama koji čuvaju Mladićev mural u centru Beograda u Njegoševoj ulici. Njihovo „junaštvo“ je ravno Mladićevom „junaštvu“ u Srebrenici i dugogodišnjem skrivanju po Srbiji...

ne uspostavlja sama od sebe već na dva načina: jedan je ogorman pritisak kojem je bila izložena Zapadna Njemačka nakon apokalipse koju je proizvela u Drugom svjetskom ratu, a drugi je neka društvena katastrofa bilo u vidu neprestanog regresa ili pobuna unutar samog društva koju opet mora neko da artikuliše prije svega politički ali i intelektualno - objašnjava Gruhonjić.

Nekadašnji glavni i prvi tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vučković podsjetio je da je Srbija članica UN i da ne može da ne poštuje odluke Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde kao i da je Mladić ratni zločinac.

Srpski ministar policije Aleksandar Vulin čuva mural u Njegoševoj ulici u Beogradu

Odgovarajući na pitanje kako smo došliu dovde, profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski konstatuje da „moramo da budemo svjesni da je nažalost u Srbiji ekstremni nacionalizam, ne populizam, dominantan dio



Naši sagovornici ocjenjuju da je nesuočavanje sa prošlošću dovelo do toga da se stalno vraćamo na priču ko je heroj, a ko ratni zločinac, ne poštujemo presude Haškog tribunala, osuđene ratne zločince dočekujemo kao heroje... društvene svijesti, da je etabliran, da je u neposrednoj vezi sa vlasti, da je generiran i zato i štiti sve oblike izražavanja ekstremnog nacionalizma“.

- Dakle, nije onda čudo što policija štiti jedan mural koji je velika provokacija javnosti u Srbiji ali i međunarodnoj i svjetskoj javnosti - kaže naš sagovornik.

Veljanovski ocjenjuje da je prenaglašena diskusija da li je Mladić heroj ili zločinac i da je on zločinac za ljude koji su građanski i demokratski orijentisani, ali da se u Srbiji zbog dominantnog oblika svijesti to negira.

- Vlast je spremna da svakom ko će da podrži i veliča Ratka Mladića pruži podršku - kaže Veljanovski i objašnjava da policija nije legitimisala nasilnike koji su se gurali sa građanima ispred murala jer su napadnute dvije aktivistkinje koje su jajima gađale mural.

Naši sagovornici ocjenjuju da je nesuočavanje sa prošlošću dovelo do toga da se stalno vraćamo na priču ko je heroj, a ko ratni zločinac, ne poštujemo presude Haškog tribunala, osuđene ratne zločince dočekujemo kao heroje...

- U srpskom društvu ni u jednom trenutku nijesmo se suočili sa procesima i posljedicama 90-ih godina i to nažalost nije uradila ni ona DOS-ovska vlast koja je došla poslije 5. oktobra jer je izvjestan oblik populizma dominarao i u toj vlasti - objašnjava Veljanovski i ocjenjuje da ćemo se još jako dugo baviti tim problemima jer nijesmo dosegli taj nivo političke kulture i vladanja činjenicama i objektivizirali našu situaciju da bi mogli sa time da se suočimo.

Gruhonjić objašnjava da nijesmo poštovali presude Haškog tribunala jer smo izručivali ratne zločince ne zbog toga što smo se složili sa time da su oni ratni zločinci nego zbog toga što nam je politička elita to predstavila kao nešto što moramo da uradimo da bismo dobili novac sa zapada i to je suština priče.

On je naveo i da proces suočavanja sa prošlošću nije lak i da on ne zna nijedno društvo koje se samo od sebe bez ikakvog pritiska suočilo sa zločinima koji su počinjeni u ime tog društva. Na naše pitanje što policija postiže zaštitom murala i da li ona tim činom dijeli građane Gruhonjić odgovara odrično.

- Ne dijeliš građane. Policija radi isto ono što rade ne samo naše kolege iz tabloidnih, štampanih i televizijskih medija nego i što rade i SPC, SANU, Matica srpska i gro akademske zajednice i intelektualaca koji dijele konsenzus apsolutno i dominantno nacionalistički. Oni zapravo na taj način kroz manifestaciju policije predstavljaju prirodan produžetak onoga što jeste i politika i mišljenje društvenih elita - zaključuje Gruhonjić. Violeta CVEJIĆ

10

Aktuelnosti

Neđelja, 14. novembar 2021.

Inspekcija rada imaće posebnu ulogu u sprovođenju projekta ,,Evropa sad“

Kontrolisaće isplate zarada radnicima POdgOrIcA - Inspekcija rada, kako je saopšteno, ima posebnu ulogu u sprovođenju projekta ,,Evropa sad“, kojim je predviđeno da će poslodavac povećati neto zaradu zaposlenog za onoliki iznos dažbina na teret zaposlenog, koji bude umanjen.

- Nepostupanje poslodavca imalo bi za posljedicu upravni postupak od Inspekcije rada kojim bi se istom poslo-

davcu ukazalo na obavezu postupanja po odredbama kolektivnog ugovora, odnosno za nepostupanje, bilo bi donijeto rješenje o otklanjanju nepravilnosti - navodi se u saopštenju Uprave za inspekcijske poslove.

Iz UIP-a su rekli da, ukoliko poslodavac ne bi ispunio svoju obavezu po rješenju, inspekciji je na raspolaganju prinudna mjera u vidu novčane kazne.

Izricanje novčanih kazni od 500 eura do pet hiljada eura bilo bi realizovano sve dok takav poslodavac ne bi postupio po rješenju - Izricanje novčanih kazni od 500 eura do pet hiljada eura bilo bi realizovano sve dok takav poslodavac ne bi postupio po rješenju, a novčani iznos bi se svaki put povećavao usljed nepo-

stupanja, shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru, odnosno ispunio svoju obavezu u skladu sa članom 33 Opšteg kolektivnog ugovora - objasnili su iz Uprave.

Kolašin: Četvrti protest povodom smjene Jelene Zindović, direktorice Doma zdravlja

Nadležnost inspekcije u odnosu na poslodavca i navedenu obavezu proizilazi iz obaveze da obavlja kontrolu nad primjenom Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora, Granskog kolektivnog ugovora odnosno odredbi pojedinačnog kolektivnog ugovora.

- Veliki je problem što naši zaposleni i dalje u velikoj mjeri prijave poslodavca tek kad im istekne anga-

žman, odnosno kad više nema osnova za postupanje Inspekcije rada. Stoga pozivamo sve građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta, da makar anonimno podnesu inicajativu kako bismo pravovremeno otklonili nepravilnost i uticali da poslodavac propisno formalizuje taj radni odnos - navodi se u saopštenju.

Broj telefona besplatnog kol centra je 080555555. N.k.

U Domu starih ,,Grabovac“ u Risnu predstavljen je projekat rekonstrukcije odjeljenja palijativne njege

Ministarka nije došla

Sa jučerašnjeg protesta

KOLAŠIN-Iako su u najavi četvrtog protestnog okupljanja nezadovoljni građani pozvali ministarku zdravlja Jelenu Borovinić-Bojović da dođe i

Nakon prijave nestanka Upravi policije

Još nema traga Dejanu Nikiću POdgOrIcA - I pored angažovanja porodice i građana i aktivnosti, koje sprovodi Uprava policije, još nema nikakavih informacija koje bi uputile na pronalazak nestalog Dejana Nikića iz Podgorice (55).

On je nestao u jutarnjim časovima u ponedjeljak 8. novembra, a posljednji put je viđen u naselju Masline.

Na sebi je imao teget trenerku i teget patike. Visine je oko 1,70m, punijeg izgleda.

Nestanak je prijavljen Upravi policije koja učestvuje u potrazi.

Porodica moli građane ako imaju bilo kakvu informaciju da jave na broj telefona: 067/513-516 ili dežurnoj službi UP 122.

N. k.

objasni razloge smjene dr Jelene Zindović sa mjesta direktora Doma zdravlja – ministarka se juče nije pojavila u Kolašinu.

Bio je to razlog da se sa četvrtog protestnog okupljanja najavi radikalizacija protesta. Još jednom je, u ime okupljenih građana, zatraženo da ministarka Borovinić-Bojović promijeni odluku i povuče rješenje o razrješenju Jelene Zindović. Milka Šćepanović je još jednom ponovila da građani ne prihvtaju nezasluženu smjenu direktorice Zindović.

- Ministarka Borovinić-Bojović je trebala da se pojavi pred građanima Kolašina i objasni zbog čega je smijenila direktoricu Doma zdravlja. Građani Kolašina nemaju ništa protiv bilo koga. Zbog pandemije se gube svoji najdraži a bol se produbljuje time što nam se oduzima struka i sigurnost struke. Ne želimo da budemo ničiji taoci u ovoj državi, već da kvalitetni ljudi budu tamo gdje zaslužuju i gdje kvalitetno obavljaju svoje poslove.Ovakve smjene su udar na građane a posledice smjene se već osjećaju po kvalitet zdravstvene zaštite, istakla je Milka Šćepanović.

Podršku smijenjenoj direktorici Jeleni Zindović dao je i Milosav Bulatović, predsjednik Opštine, ističući njenu profesionalnost i zalaganje.

Dr.Drašković

Kompanija ,,Kalamper“ uputila reagovanje ministru Mitroviću

Netačno je da smo privilegovani, mi unapređujemo turističku ponudu Bara POdgOrIcA - Kompanija ,,Kalamper“ reagovala je na saopštenje ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića, ističući da nijesu tačni njegovi navodi da su privilegovani od strane barske opštine.

Dodaju da ih je Mitrović, svrstavajući ih u privilegovane, na taj način i etiketirao.

- Izvori koji su vam dostavili informaciju da je naša kompanija privilegovana su apsolutno netačni a evo i iz kojih razloga.

Govorite o kompaniji koja je najveća u opštini Bar, kompaniji koja ima 156 stalno zapošljenih i 60 sezonaca, o kompaniji čiji je godišnji prihod u prosjeku 19.099.086 eura, o kompaniji čiji je prosjek godišnjeg obračunatog PDV-a 3.928.613 eura, o kompaniji koja u prosjeku godišnje po osnovu poreza i doprinosa uplaćuje oko 355.282 eura te kompaniji koja se od

početka nalazi na Bijeloj listi poreskih obveznika - navode iz ,,Kalampera“.

Ističu da im je drago što je Mitrović posjetio turističko naselje Veliki Pijesak ali dodaju da im je žao što ministar nije vidio to naselje prije deset godina.

- Te tako uvidjeli razlike nekada i sada, pa bi samim tim možda više cijenili nečiji trud i rad. Žalosno je i za prethodnu i sadašnju vladu da tako veliko i važno turističko naselje nema vodu i kanalizaciju, pa je i krajnje vrijeme bilo početi raditi na rješavanju ovog problema. Koristimo priliku da vas upoznamo sa činjenicom da smo prilikom izgradnje hotela koji pominjete aplicirali u Ministarstvu turizma za pet zvjezdica te na idejno rješenje dobili saglasnost, ali nakon izgradnje su nam dodijeljene četiri plus zvjezdice uz razloga loše infrastrukture - navodi se u reagovanju te firme.

Ističu da su do sada Opštini Bar

po osnovu naknade za komunalno opremanje za projekte na Velikom Pijesku uplatili iznos od 925.208 eura, po osnovu obračuna posebne naknade Regionalnom vodovodu 85.740 eura kao i Opštini Bar u iznosu od 20.886 eura.

- Znajući činjenicu da je shodno važećem zakonu Opština dužna da nam za navedenu vrijednost obezbijedi infrastrukturu pitamo se čime smo to privilegovani i iz kojeg razloga nas pominjete? Na kraju želimo istaći da je kompanija ,,Kalamper“ svojim radom i doprinosom podigla turističku ponudu kako Velikog Pijeska tako i samog grada Bara na značajan nivo, te Vas molimo da nas ubuduće ne stavljate u kontekst bilo kakvih negativnih konotacija i pozivamo vas da budete naš gost i da se lično uvjerite u naš rad - poručuju iz komapnije ,,Kalamper“ - dodajući da se na ovu temu više neće oglašavati.

N. k.

Dom starih ,,Grabovac“

Mogućnost za proširenje smještajnih kapaciteta

POdgOrIcA - U Domu starih ,,Grabovac“ u Risnu predstavljen je projekat rekonstrukcije odjeljenja palijativne njege.

Kako je kazao direktor Doma Srđan Dragomanović cilj ovog projekta je nadogradnja postojećeg objekta, da bi se na novo projektovanoj etaži obezbijedilo neophodno proširenje smještajnih kapaciteta za njegu starih lica.

- Na jednom dijelu su projektovani apartmani sa pratećim sadržajima za boravak i njegu starih lica, a u drugom dijelu Hospis sa adekvatnim arhitektonskim i infrastrukturnim sadržajima kako bi se smrt učinila podnošljivijom za one na kraju života, kao i za porodicu i prijatelje - rekao je on.

Dragomanović ističe da su ambijent, boja, osvjetljenje, umjetničko djelo, akustika, tkanine, namještaj, strukturalni materijali i zelenilo sve veći i značajniji dio njege pred kraj života, koji pomažu da se smanji stres, usamljenost i učini kraj podnošljivijim na ljudski i dostojanstven način.

- Trenutno u Crnoj Gori ne postoji ovakav vid usluge, pa će Dom ,,Grabovac“, kada projekat bude realizovan, biti pionir u pružanju ovakvog vi-

Dragomanović ističe da su ambijent, boja, osvjetljenje, umjetničko djelo, akustika, tkanine, namještaj, strukturalni materijali i zelenilo sve veći i značajniji dio njege pred kraj života, koji pomažu da se smanji stres, usamljenost i učini kraj podnošljivijim na ljudski i dostojanstven način da usluge. Projekat je koncept preuzet iz zapadnih zemalja i omogućiće zbrinjavanje do 18 korisnika što je kapacitet dovoljan za potrebe Boke Kotorske - kazao je Dragomanović i dodao da su u toku pregovori sa glavnim državnim arhitektom koji treba da da odobrenje za realizaciju projekta koji bi prema sadašnjoj računici koštao oko milion i po eura.

Nakon toga, kaže on, išlo bi se u fazu dobijanja saglasnosti i izrade glavnog projekta a nakon toga i u obezbjeđivanje sredstava i njegova realizacija.

N. k.

Turizam

Neđelja, 14. novembar 2021.

11

RAZGOVOR: Doc. dr Olivera Blagojević-Popović sa Fakultetu za biznis i turizam u Budvi

Vrlo je važno da vratimo zapadnoevropske goste PODGORICA - Kako bi ostvarili povoljnije rezultate u narednim godinama i bili održivi u turizmu treba da vratimo goste iz Zapadne Evrope (Njemačka, Engleska, Francuska, Skandinavija itd.). Prije 2019. godine, imali smo oko 35 odsto turista sa zapadnoevropskog tržišta, a da se prisjetimo, prije 90-ih godina prošlog vijeka, taj procenat se kretao oko 70 odsto - kazala je Pobjedi doc. dr na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević-Popović. Ona je takođe mišljenja da radimo na sezonalnosti i razvijemo turizam na sjeveru.

Za potrebe svoje doktorske disertacije ona je sprovela istraživanje (sezone 2016/2017. i 2018/2019) o vjerovatnoći povratka gostiju u Crnu Goru, analizom tržišta Zapadne i Istočne Evrope.

ISTRAŽIVANJE

- Na uzorku od 636 ispitanika izvršeno je anketno ispitivanje u hotelima sa četiri i pet zvjezdica i to u sve tri regije: Primorje, središnji i sjeverni dio Crne Gore. Rezultati su pokazali da postoje značajne razlike u percipiranom kvalitetu, odnosno zadovoljstvu između ciljnih grupa turista Istočne i Zapadne Evrope.

Naime, opredjeljujući faktor odluke o povratku u turističku destinaciju za goste Zapadne Evrope jeste kvalitet ukupne hotelske ponude, dok je za goste Istočne Evrope predominantna ukupna turistička ponuda mjesta (grada). Dakle, prepoznata je potreba za formiranjem različitih marketing strategija - tvrdi Blagojević-Popović.

Po njenim riječima cilj sva-

Cilj svakako treba da bude orijentacija na srednje i visoko platežne turiste. Za produžetak sezone treba se fokusirati na razvoj zaleđa, središnjeg i sjevernog dijela, kao i ostalih vidova turizma poput kongresnog turizma, odnosno MICE, seoskog, vinskog, eko-turizma, bajking, hajking… poručuje BlagojevićPopović

Sjever ima perspektivu Blagojević-Popović smatra da sjever ima perspektivu u razvoju raznih vidova turizma, ne samo kao skicentara već agroturizma, eko-turizma i raznih oblika aktivnog turizma.

- Najavljeni su i značajni projekti u hotelijerstvu.

Primjera radi, u Kolašinu se planira otvaranje hotela sa pet zvjezdica. Sjever uglavnom privlači ljubitelje zimskih sportova, uopšte aktivnog turizma, prirode, kako tokom ljeta, tako i čitave godine - ističe Blagojević-Popović.

Trenutno crnogorski turizam, kako naglašava, zahtijeva dugoročnu strategiju

Olivera Blagojević-Popović

kako treba da bude orijentacija na srednje i visoko platežne turiste.

- Dosadašnja istraživanja ukazuju da su hoteli sa tri, četiri i pet zvjezdica ostvarivali najveći udio u prihodima, a naročito sa tri i četiri zvjezdice. Mjere koje se preduzimaju od strane nadležnih institucija treba da djeluju podsticajno na hotelska preduzeća, da kontinuirano rade na unapređenju kvaliteta

ponude kroz standardizaciju, kategorizaciju i sl. Uskoro očekujemo i novi Zakon o turizmu, te se nadam da će se zakonskim propisima i pravilnicima i ova bitna pitanja bliže odrediti - ističe Blagojević-Popović.

Ona naglašava da rad na produžetku turističke sezone, kao i saniranje situacije u dijelu prostornog planiranja treba da prati i povećanje broja hotela kategorije sa če-

tiri i pet zvjezdica.

- Dakle, kapacitet treba uskladiti sa sezonalnošću i sa adekvatnim prostornim planiranjem. U tom smislu su veoma važne i strane investicije - smatra BlagojevićPopović.

Trenutno crnogorski turizam, kako naglašava, zahtijeva dugoročnu strategiju.

- Bez obzira na aktuelnu situaciju izazvanu pandemijom virusa kovid-19, turizam

dugoročno predstavlja okosnicu razvoja privrede Crne Gore. Sa aspekta geografskog položaja, najinteresantnija je raznovrsnost i raznolikost prirodnih pogodnosti i turističke ponude, na relativno malom prostoru. Strategija razvoja turizma je svakako neophodna kao dokument i svojevrstan planski vodič, sa razrađenim pravcima djelovanja u razvoju na dugi rok - kaže Blagojević-Popović dodajući da je u saznanju da je u toku izrada strategije za period do 2025. godine.

Ona je mišljenja da strate-

Standardi i podizanje kvaliteta usluge U cilju podizanja kvaliteta usluge, kao i kolektivne svijesti o značaju društvene odgovornosti, Blagojević-Popović ističe da je veoma važno standardizovati procese rada.

- Standardi koje najčešće implementiram u hotelima su: ISO 9001:2015 (Sistem upravljanja kvalitetom), ISO 22000:2018 (Sistem upravljanja bezbjednošću hrane), ISO 14001:2015 (Sistem zaštite životne sredine), kao i Haccp sistem. Primjenom navedenih standarda kao i strateškim MORA SE ULAGATI U SJEVER: Kolašin 1450

opredjeljenjem menadžmenta za primjenom i poštovanjem istih, značajno se podiže kvalitet poslovanja, kao i svijest o značaju bezbjednosti hrane i zaštite životne sredine. To je nešto što u perspektivi zasigurno predstavlja bitan uslov dugoročnog uspjeha u poslovanju hotelskih preduzeća, a istovremeno i interes šire zajednice - kazala je BlagojevićPopović koja je poslovni savjetnik iz oblasti primjene i implementacije ISO standarda.

gija za period od pet godina treba da bude razvojna za postpandemijski oporavak, sa akcentom na održivost u kontekstu promjena u mikro i makro okruženju.

- Imamo donesene strategije kulturnog, zdravstvenog i ruralnog turizma Crne Gore. U perspektivi bi svakako trebalo da se radi na izradi strategije na duži rok, sa fokusom na kvalitet (ne kvantitet), razvoj klastera, na selektivni turizam poput ekoturizma, agroturizma, gastronomskog i vinskog i sl. Naravno, sve navedeno u okvirima održivosti, uzimajući u obzir bezbjednost uopšte, klimatske i ostale promjene na globalnom nivou - smatra Blagojević-Popović.

Evidentna je, kako ističe, visoka sezonalnost kada je u pitanju crnogorski turizam.

To je takođe vrlo važno pitanje koje po njenom mišljenju, treba da bude obuhvaćeno strategijom razvoja.

SEZONALNOST

- Teško je govoriti o cjelogodišnjoj turističkoj sezoni sa postojećim kapacitetima i sadržajima. Smatram da se treba fokusirati na razvoj zaleđa, središnjeg i sjevernog dijela Crne Gore kao i ostalih vidova turizma poput kongresnog turizma odnosno MICE, seoskog, vinskog, eko-turizma, bajking, hajking i sl. Naravno, ne treba zanemariti i sportske, kulturne, muzičke i ostale manifestacije - kaže naša sagovornica dodajući da tako rade mediteranske zemlje poput Italije, Malte, Grčke i sl.

- Statistike ukazuju na to da upravo mediteranske zemlje ostvaruju najbolje rezultate u godišnjem periodu od novembra do marta. Takođe, značajno je spomenuti da je veoma bitan rad sa turoperatorima u smislu organizovanih putovanja u periodu postsezone - smatra Blagojević-Popović.

Kada je riječ o oporavku crnogorskog turizma tu kaže nije zahvalno davati prognoze zbog toga što sve zavisi od pandemije.

- Generalno putovanja kao i demografska struktura turista zavisiti od uslova koje diktira pandemija i stava zemalja po pitanju otvorenosti granica, režima ulaska, aviosaobraćaja i sl. Ova sezona je protekla u duhu oporavka turizma nakon pada u sezoni 2019. Gosti su dominantno bili iz regiona, što je bilo i za očekivati s obzirom na režime putovanja i aktuelnu situaciju usljed pandemije ističe Blagojević-Popović.

N. KOVAČEVIĆ

12

Kultura

Neđelja, 14. novembar 2021.

Na Cetinju otvoren Crnogorski likovni salon ,,13. novembar“, dodijeljene nagrade U Podgorici predstavljena knjiga

PODGORICA - Umjetnica Milena Jovićević dobitnica je Gran prija, a Sanja Latinović i Ranko Đanković, Maja Šofranac i Milena Mijović-Durutović tri ravnopravne nagrade na ovogodišnjem Crnogorskom likovnom salonu ,,13. novembar“, koji je u petak veče otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Odluku je donio žiri koji su činile istoričarke umjetnosti dr Anastazija Miranović (predsjednica žirija), mr Milica Bezmarević i mr Maša Vlaović.

Gran pri pripao je Mileni Jovićević za rad „Everything Will Come to an End / Svemu će doći kraj“. Sanja Latinović i Ranko Đanković nagrađeni su za performans pod nazivom „Movements: white“, Maja Šofranac za rad ,,,Mind set #2“, a Milena Mijović-Durutović za djelo iz ciklusa „Tragovi“. Ovogodišnji Salon održava se pod nazivom „And…what about tomorrow?/ I… što ćemo śutra?”.

ČITANJA

Otvarajući izložbu, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan rekao je da mu je drago što je lokalna uprava i ove godine uspjela da na zavidnom nivou organizuje Salon i da pomjeri granice umjetničkog izražavanja.

- Selektorka salona, uvažena Maša Vlaović, pažljivo je birala radove kako bi se obezbijedilo bogatstvo različitih pristupa. Time je ispunjen i cilj ovog likovnog salona – da izazove reakcije i refleksije na društvena zbivanja, podstakne kritički pristup i osnaži slobodu mišljenja i izražavanja – istakao je Kašćelan.

On je kazao da ga raduje što se Salon razvija i što iz godine u godinu donosi nova i drugačija čitanja likovnog stvaralaštva koja svojom estetikom, značenjima i osobenošću pripadaju vanvre-

PR CENTAR

Postavka je usmjerena ka savremenim umjetnicima različitih senzibiliteta, sa akcentom na nove medije i izvođačke prakse. Radovi su pažljivo selektovani kako bismo dali sveobuhvatan presjek – od performansa, preko instalacija, konceptualnih i video radova – kazala je selektorka Crnogorskog likovnog salona ,,13. novembar“ Maša Vlaović

Nagrađeni umjetnici na Crnogorskom likovnom salonu „13. novembar“

menskoj zaostavštini ove važne nacionalne manifestacije.

Selektorka 43. likovnog salona Maša Vlaović kazala je da je cilj izložbe da se sagledaju aktuelni trenutak i njegovi nedostaci i da, kroz društveno angažovane radove, posmatračima budu ponuđeni umjetnički odgovori na suštinu postavljene teme.

- Postavka je usmjerena ka savremenim umjetnicima različitih senzibiliteta, sa akcentom na nove medije i izvođačke prakse.

Radovi su pažljivo selektovani kako bismo dali sveobuhvatan presjek – od performansa, preko instalacija, konceptualnih i video radova. Pored crnogorskih umjetnika, uključili smo i umjetnike iz regiona, kako bismo postigli bogatstvo različitih pristupa i obnovili sjećanja na tradiciju ovog salona, koji je bio revija jugoslovenskog stvaralaštva i njegovao princip zajedništva – rekla je Vlaović.

Istakla je da je naziv izložbe inspirisan ključnim pitanjem koje se postavljalo u posljednjem

periodu – I... što ćemo śutra? – a koje nosi neizvjesnost u svim aspektima naše egzistencije.

- Ovom izložbom pokazali smo suprotstavljanje destrukciji i svim nazadnim principima, uz želju za uvođenjem reda i harmonije. Cilj je sačuvati „čovjeka u doba permanentne nesigurnosti, agresivne medijalizacije i tek započete robotizacije i automatizacije svijeta u kome živimo“ – pojasnila je Vlaović.

Prema njenim riječima, umjetnost je uvijek indikator i odgovor na društvena zbivanja, navodeći da je i ova postavka pokušaj da se sagleda koliko grupa kreativnih ljudi može da doprinese rješavanju nekog problema.

- Svjesni smo činjenice da je nemoguće izvršiti preokret, ali je bitno otvarati značajna pitanja i stvarati intelektualnu zajednicu koja aktivno radi na ovim problemima. Upravo na osnovu tih kriterijuma su i izabrani umjetnici, koji ove godine predstavljaju svoje radove: Driton Selmani, Ivanka Prelević Vana,

Jovana Vujović, Maja Šofranac, Milena Jovićević, Milena Mijović-Durutović, Milena Živković, Milica Janković, Mladen Blažević, Mladen Miljanović, Nikola Božović Kolja, Ranko Đanković, Ratko Odalović, Sanja Latinović, Vladislav Šćepanović i Zdravko Delibašić Beli – kazala je Vlaović.

OTKLON

Vlaović je ocijenila je da ovogodišnji likovni salon pravi otklon od standardnih paradigmi, hijerarhija i normi i daje mogućnost novog promišljanja.

- Na salonu su uključeni studenti u izvođenje performansa „Movements: white“ i smatram da time dajemo dobar primjer osnaživanja i jačanja uvezanosti na našoj umjetničkoj sceni – navela je Vlaović.

Organizatori Salona su Prijestonica Cetinje u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore i Udruženjem istoričara umjetnosti Crne Gore. Izložba se može pogledati do 15. decembra. A. Đ.

I. MANDIĆ

Želja za uvođenjem reda i harmonije

„Priče sa zapadne strane“ Sava Markoča

Bluz u prozi PODGORICA – Knjiga „Priče sa zapadne strane“ barskog pripovjedača Sava Markoča u izdanju „Grafičkog ateljea“, predstavljena je preksinoć u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Riječ je o drugoj knjizi autora koji je napisao posvetu omiljenim piscima andergraunda i vremenu boemije i supkulture.

Pored autora, govorio je izdavač Mirko Rakočević, a veče je moderirala novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek.

Erjavšek je kazala da autor pripada generaciji koja je odrastala u vremenu koje su diktirale šezdesete i sedamdesete godine kada su se otvarali novi književni i muzički pravci.

- Dozvoljavali su autori tog doba sebi slobodu izraza i nisu robovali formama, već su ih jedino ograničavali karakter i sopstvena volja – rekla je Erjavšek.

Prema njenim riječima, značajno je za te autore što su imali sljedbenike koji su uspjeli da prepoznaju momenat u kome ne moraju da se osvrću za sobom, već da gledaju naprijed.

- Imali su idole i kao putokaz ljude slobodnog duha, ljude kojima su boemština i izazovi bili lična karta. Zato su „Priče sa zapadne strane“ posveta takvim ljudima – ocijenila je Erjavšek.

Ona je ukazala na sve prisutniji fenomen autora koji se rađaju na društevnim mrežama, putem kojih su i priče Sava Markoča doživjele izvjesnu popularnost.

Markoč je kazao da je počeo da piše na Fejsbuku, jer se susreo sa prilično ozbiljnim ljudima, koji su objavljivali dobre priče.

- U jednom trenutku sam pomislio i da se sam okušam, a vremenom sam pokušao da podignem svoje pisanje na viši nivo – kazao je Markoč.

On je pojasnio da je njegov književni prvijenac „Kula od sjećanja“ uslovno autobigrafski, dok je nova knjiga „Priče sa zapadne strane“ djelo fikcije sa elementima u koje je uključen i autor.

- U „Pričama sa zapadne strane“ sam eksperimentisao i pisao izvan ličnog iskustva – kazao je Markoč za čiju je jednu priču rečeno da je svojevrsni „bluz u prozi“. „Priče sa zapadne strane“, tvrdi kritika, povlače asocijacije na književnost Karvera i Bukovskog, ali autor ih ne oponaša, nego nastavlja njihov rad.

- Sloboda da se piše, kako niko do tada nije pisao mi je fascinatna.

Njihova priča je o običnom čovjeku u čijem središtu se nalazi dijalog dvoje ljudi. Želim da čitalac ima poželjnu lakoću čitanja, kad se sretne sa onim što sam napisao – kazao je Markoč. B. B.

Osvježio književnu scenu Pisac Mirko Rakočević, iz izdavačke kuće „Grafički atelje“, kazao je da se uvijek obraduje kada se pojavi novi pisac.

- Ne postoji najbolji pisac. Svi prema svojim senzibilitetima imamo neki film prema određenom stvaraocu. Kod nas u Crnoj Gori je velika produkcija autora. S obzirom da se zadnjih dvadesetak godina književna scena definisala neknjiževnim sredstvima, teško je naći pravi pristup – rekao je Rakočević.

Prema nejgovim riječima, „Grafički atelje“ ima ideju da prepozna pravog pisca, a ne da se takmiči u izdavaštvu.

- Sava Markoča prepoznajem kao izuzetnog stvaraoca koji je osvježio književnu scenu Crne Gore. „Priče sa zapadne strane“ su potpuno drugačije nego što stvaraoci Crne Gore pišu.

To je jedna druga književna estetika – ocijenio je Rakočević.

Izložba fotografija ,,Tako je talasao Novi talas“ otvorena u Podgorici

PODGORICA - Izložba fotografija ,,Tako je talasao Novi talas“ otvorena je u KIC-u ,,Budo Tomović“. Pred publikom su jedinstvene dokumentarne i umjetničke fotografije – kreativna rješenja prvih fotografija bendova koji su mijenjali istoriju pop i rok kulture.

Ovom izložbom KIC ,,Budo Tomović“ pridružuje se velikoj porodici institucija i umjetnika koji ove godine obilježavaju 40 godina društveno-muzičkog fenomena poznatog kao Novi talas. KIC izložbu organizuje u sa-

radnji sa Radiom Beograd 202, izdavačkom kućom „Jugoton“ i manifestacijom ,,Beogradski mesec fotografije“.

Direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović podsjetila je da izložbu čine fotografije nekih od najistaknutijih fotografa sa širih regionalnih prostora, svjedoka i aktera onog vremena – Goranke Matić, Brajana Rašića, Gorana Vejvode, Marija Krištofića, Dušana Mitića, Sande Hržić, Stojana Đorđevića…

- Izložba je namijenjena savre-

menicima i poštovaocima vremena i muzike koja ga oslikava.

Postavka govori jezikom onih kojima je Novi talas obilježio djetinjstvo i mladost i svojim akordima i životnom filozofijom trajno utkao u biće jasne kulturne kodove. Ova izložba je zapravo umjetničko podsjećanje na fenomen koji je ostavio dubok trag u našem društvu, pomjerio granice popularne kulture, podstakao nove vrijednosti, donio novu estetiku – kazala je Burzan-Vuksanović.

Podgorički muzičar Marko

Vukčević (gitarista i vokal sastava Neon) kazao je da je Novi talas imao veliki uticaj na njega, iako je dijete sa kraja sedamdesetih godina.

- Danas bi nam valjao još jedan takav Novi talas s obzirom na to da smo se od toga perioda pa do danas negdje zagubili i promašili neko određeno skretanje.

Poželio bih novi bunt muzičara koji bi nam u ovoj situaciji bio neophodan – istakao je Vukčević.

Izložba može da se pogleda do 26. novembra.

A. Đ.

I. MANDIĆ

Fenomen koji je pomjerio granice popularne kulture

Detalj sa izložbe

Kultura

Neđelja, 14. novembar 2021.

13

INTERVJU: Glumac Milan Marić povodom filma „Toma“

PODGORICA – Ostvarenje, koje je mapirano kao rekvijum za jednog čovjeka, vrijeme, zemlju, „Toma“ je bioskopska retrospektiva života brojnih generacija, ali i dodir prošlosti za one koje su stasavale nakon devedesetih. U filmu u kom se možda najviše plakalo nad sopstvenim propuštenim šansama i greškama, sudbinu jednog od najvoljenijih umjetnika Tome Zdravkovića oživio je jedan od najproduktivnijih mladih glumaca današnjice Milan Marić.

Melanholija boema, koji je obilježio doba o kome se i dalje čežnjivo govori, prožeta dušom minulog Balkana, sudeći kroz kritički osvrt na Marićevu interpretaciju dovoljno je originalna i autentična, a opet bliska onom što je Toma bio.

U prilog tome govore i brojne nagrade koje je ovaj film dobio od prvog prikazivanja na Sarajevo film festivalu, ali i više od 800.000 ljudi koji su na velikom platnu bili kinematografski svjedoci ovog ostvarenja. U jakim televizijskim, ali i pozorišnim rolama, Marić je publici i od ranije poznat po svojim izuzetnim transformacijama i žanrovski raznolikim projektima. Osim na regionalnom, njegov rad je prepoznat i na evropskom kulturnom prostoru, pa mu je uloga u ruskom filmu „Dovlatov“ donijela nagradu za najboljeg mladog glumca na 40. Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, a uvršten je među deset najboljih evropskih mladih glumaca koji su predstavljeni na Berlinalu 2019. godine.

U razgovoru za Pobjedu ovog puta Marić se, osim na „Tomu“, osvrnuo i na druge projekte, ali i na umjetnost uopšte.

POBJEDA: Kritika, kao i publika, Vaše otjelotvorenje uloge Tome Zdravkovića karakteriše u superlativu.

M. BABOVIĆ

Ako je tuga dominantna, onda pokušavate da bježite od nje Zaboravili smo da su sva pravila izmislili ljudi. A ona su promjenljiva, samo treba da se dogovorimo da li želimo da krenemo.

Vidjećemo tada koje će žrtve da podnese ta naša nesvjesnost – kazao je Marić MATERIJALNO LAGANO POSTAJE DOMINANTAN BOG: Milan Marić

Upoznajući se sa životom poznatog umjetnika, smatrate li da ste uspjeli da proniknete u njegovu bit?

MARIĆ: Zajednički smo uspjeli da proniknemo u suštinu, odnosno, otvorili smo se dovoljno, bili iskreni, spontani i odlučni da napravimo film kakav bismo željeli da gledamo. Sve se to srećno poklopilo, pa nijesmo pravili nikakve kompromise koji bi išli na štetu emociji filma. Ne znam jesam li uspio da dođem do Tomine iskrenosti, teško da bi to uspio da potvrdi bilo ko osim njega. Da li je iskrenost do koje smo došli baš njegova, univerzalna ili moja, koja se poklopila sa nečim što ima veze sa njim, ostavljam da drugi sude o tome.

POBJEDA: U različitim vremenskim razdobljima lik Tome donosite i te kako nijansirano. Je li zaista tuga bila glavni pokretač njegove umjetnosti i jeste li došli do njenog korijena?

MARIĆ: Jesmo se bavili tugom, ali spektar emocija je

Marić kao Toma Zdravković u filmu Dragana Bjelogrlića

Umjetnost jeste politična POBJEDA: Uspijeva li umjetnost da odgovori zahtjevima vremena u kom živimo? Bavimo li se samo lakim temama ili postoji i onaj kritički osvrt na društvenu situaciju?

MARIĆ: Postoji i jedno i drugo. Autori koji stvaraju sami donose odluke čime će da se bave i u kom pravcu će da ide njihovo stvaralaštvo. Da li će se osvrnuti oko sebe i pogledati goruće probleme društva u kom žive i njima se baviti ili će odabrati neki drugi put kojim će da idu njihovo interesovanje i umjetnost. Sasvim je u redu da postoje stvaraoci koji neke stvari ne detektuju kao defekt. Problem je što ne postoji tačan i egzaktan odgovor. Neosporna činjenica je da umjetnost jeste politična, ona se bavi, stvara i egzistira u svom društvu.

kompleksna stvar. Ako je tuga dominantna, onda pokušavate da bježite od nje. Tako smo i postupili, pokušavali da se odmaknemo od nje. Ali tuga je takva da vas uvijek vraća nazad, sebi. Tu se onda otvara drugo pitanje – kada se bavite umjetnički kreativnim poslom želite li da se suštinski odreknete nečega što je pokretač, pa makar to bilo i autodestruktivno, koštalo vas ili

ljude u vašoj okolini. Najviše iz straha da ne izgubite motor koji zadovoljava drugu potrebu, koja je suštinska, odnosno kreativno ispoljavanje. Kada govorimo o Tominoj tuzi konkretno, ne vidim da je morao da postoji samo jedan razlog koji bi je uzrokovao. Sigurno da ih je bilo više.

POBJEDA: U kom momentu dolazi do susreta rokenrola, koji je Toma živio, i elegije, kojom je darivao publiku?

MARIĆ: Susreću se u sistemu u kom je stvarao – u procvatu rokenrola sa jedne, a onda i prosperitetu Jugoslavije, sa druge strane. Potom, ne možemo da zanemarimo i lagani rast specifične narodne muzike koju je Toma pravio. U spoju svega toga pravio se rokenrol. Takođe, neosporno je da je on bio poseban, a njegov život takav kakav jeste. Možemo to da romantizujemo, da nam se sviđa ili ne, da osuđujemo, ali taj čovjek je bio svoj. Da li je pokušavao da pobjegne od sebe ili nije - ne znam. Takve su i njegove pjesme. Pisao je i pjevao o onome što je živio, o stvarima koje je znao veoma dobro. Zbog toga su one i dan-danas aktuelne, žive.

Uspijevaju da komuniciraju i sa generacijama koje žive u

drugom sistemu, drugačijim ukusima, okružene mnogo drugačijom vrstom narodne muzike. Znači da imaju ono što je univerzalno.

POBJEDA: Kroz dinamičnu vezu između Vas i lika kojeg tumači Petar Benčina sažet je jedan sudar različitih pogleda na svijet, mentaliteta, karaktera. Kakav je danas naš odnos prema umjetnosti i kulturi? Umijemo li, u naletu različitog mejnstrim opusa, da reagujemo i prepoznamo kvalitet?

MARIĆ: Različiti su to konteksti, u zavisnosti da li posmatramo sistemski ili individualno. Ljuta borba je u pitanju. Nemam ništa protiv mejnstrima, naprotiv, smatram da je neophodan. Širina jedne kulturne scene je to da može da ima jednako jaku mejnstrim i art sekvencu.

Tu dolazimo do pitanja šta je profitabilnije. Onog trenutka kada, sistemski ili individualno, na umjetnost počnemo da gledamo kao na profitabilnu granu dolazimo do velikog problema. Moramo da razumijemo diskrepanciju između komercijale i arta, koji možda nije u stanju da obuhvati toliki broj ljudi i bude samolikvidan.

Fraza „izađite na tržište“, koju često čujemo, može da funkcioniše u posebno uređenim sistemima koji imaju razvijeno kulturno tržište. Siguran sam da kvalitet možemo da prepoznamo, ne volim da potcjenjujem publiku.

POBJEDA: Činjenica je da je film u bioskope vratio i mladu publiku kojoj su daleko i muzika koju je Toma stvarao ali i vrijeme u kom je živio. U odnosu na minule dane, šta mladim ljudima danas najviše nedostaje?

MARIĆ: Dosta se toga promijenilo. Ranije je postojala ideja socijalizma, kolike-tolike jednakosti. Vidjeli smo da

to i ne može da radi tek tako.

Da bi moglo da funkcioniše, prvenstveno, moramo svi da razumijemo zašto je to bitno, pa da taj sistem čuvamo. To nije uspjelo ni u drugim društvima, a kod nas se, nažalost, završilo tako kako jeste. Dio smo svijeta, živimo tu surovost, ustrojili smo se prema novcu i materijalnom. To je u redu sa jedne strane, ali ne može da bude mjerilo. Plašim se da materijalno lagano postaje dominantan bog, kome se svi na ovaj ili onaj način molimo. Neko to hoće otvoreno da prizna, postoje i oni koji to negiraju, ali je činjenica da je to suštinska istina. Zaboravili smo da su sva pravila izmislili ljudi. A ona su promjenljiva, samo treba da se dogovorimo da li želimo da krenemo. Vidjećemo tada koje će žrtve da podnese ta naša nesvjesnost.

POBJEDA: Nedostaje li onda mladima i bunta?

MARIĆ: Nedostaje, ali ne možemo reći da ga nema. To je spontana reakcija na sve što ljude pritiska. Mene najviše muči konfuzija u kojoj se ljudi nalaze. Taj pad ideala na globalnom nivou – nepostojanje jasnih ideala i ideologije. Sve pokušava da se zamuti. To je problem.

POBJEDA: Uporedo sa hvaljenim televizijskim i filmskim ulogama, upečatljiv je i Vaš teatarski angažman.

Ima li pozorište kod nas ljude koji će od umjetnosti da zahtijevaju više?

MARIĆ: Nije to stvar publike, nego nas koji stvaramo. Moramo biti svjesni da imamo mnogo veću odgovornost. Da li će to onima kojima je upućeno da se svidi, već je druga stvar.

Mnogo je dokaza da publika umije da prepozna onda kada ima šta da joj se ponudi. Na nama je da serviramo lopticu. Ja se trudim, ali je na drugima to da procijene uspijevam li ili ne.

POBJEDA: Gledajući produkciono jake TV projekte, čiji ste i Vi dio (poput „Bese“ ili „Državnog službenika“), jesu li oni uspjeli da prevaziđu dosadašnji doseg kulturne ponude sa Balkana?

MARIĆ: Ne znam sa kim bi trebalo da se takmičimo.

Na dobrom smo putu da lagano gradimo dobar sistem koji postoji u nekim drugim evropskim zemljama. Nema potrebe da se poredimo sa bilo kim, već da radimo najbolje što možemo. Naravno, važno je da pratimo dobre primjere iz okoline koji su uspjeli da svoju kinematografiju podignu na visok nivo. Takva je, recimo, Rumunija. Ali mi ne smijemo da gubimo naš identitet, to je naša autentična crta i nešto što mora da bude dio našeg rada.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Feljton

Neđelja, 14. novembar 2021.

6.

PODSJETNIK: Kako je Crna Gora prije jednog stoljeća oteta od crnogorskog naroda

Što pogibe onoliko crnogorskih sinova ako ne za Crnu Goru!?

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Mjesec dana nakon nezakonite i montirane Podgoričke skupšine uslijedio je Božićni ustanak, u kome su crnogorski ustanici započeli neravnopravnu borbu s moderno naoružanim okupacionim trupama regenta Aleksandra Karađorđevića.

Proto Mihailo Borozan u memoarima piše o razlozima koji su doveli do ustanka: „Vjekovni ideali Crnogoraca za bratstvo i ujedinjenje - bilo je konačno sazrelo i nije teško bilo naći načina i pravila po kome je to trebalo privesti u djelo, da je bilo dobre volje i bratskog, demokratskog, ravnopravnog modusa. Ali na štetu političkog i diplomatskog pravila samozvani predstavnici jednog dijela Crnogoraca, koje nije niko birao, već oni sami sebe, sastali su se u skupštini u Podgorici i donijeli odluku po njihovom „da se Crna Gora ujedini sa Srbijom” 26. novembra 1918, bez i jednog jedinog uslova, makar o ravnopravnosti dvije saveznice i, do tada, dvije suverene države (…) Sve slobodarske i državničke prednosti, vjekovne žrtve i neizmjerni patriotski zanos izgrađen na svijetlim tradicijama za domovinu i slobodu, kakvu su Crnogorci naučili i branili, zasjenčene su velom zaborava i sile, pa se jedan dio Crnogoraca, polovina ili makar trećina usprotivila takvoj uzurpatorskoj odluci” („Memoari”, Cetinje, 2018).

Evo kako crnogorski oficir Marko Vučeraković gleda na kriminalne postupke koji su izazvali Božićni ustanak: „26. novembra 1918. g. ovi banditi dobro plaćeni, sakupili su u Podgorici nekoliko Crnogorskih izroda i ovom skupu dali naziv: Crnogorska Skupština. Ove kukavice i strašljivice – pod pritiskom Srbijanske vojske i komita naoružanim sa bombama, a koji bijahu blokirali ovu torinu đe su ovi bili sakupljeni – donesu smrtnu presudu Crnoj Gori kao izdajniku i proglase njeno pripajanje Srbiji. Ova je presuda donešena još u Parizu, a ove kukavice morale su je samo podpisati. Narod Crnogorski nije nikakve važnosti davao odlukama koje je ova fukara u Podgorici donijela, jer narod ih tamo nije ni poslao. Crnogorski narod, poslije onih nadčovječanskih muka koje je pretrpio u ropstvu bijaše se sklonio kod svojih kuća nebili spasao onaj ostatak koji još bijaše preostao u životu, o politici se nije nikome ni mislilo, osim onim plaćenicima, u opšte narod nije poznavao namjere Srbije, on je očekivao svoga kralja i vladu da dođu u svojoj zemlji i uspostave narušeni red. Ovakvo držanje Crnogorskog naroda Srbijanskim je vlastima dobro došlo, oni su pomoću domaćih izroda sve više jačali, narod je stao neu-

„Nijesmo mogli da shvatimo da Srbijanci mogu zabranit našem kralju povratak u svoju rođenu zemlju sa kojom je vladao 55 godina i za koju se časno borio zajedno sa nama.

Nijesmo mogli da se pomirimo, da on treba negdje u tuđem svijetu, da ostavi svoje stare kosti. Nijesmo mogli da gledamo gdje se gazi crnogorski barjak“

Srpska vojska na Cetinju

Todor Borozan

„Prisajedinitelji su se potpuno oslonili na srbijanske vojne garnizone koji su bili u stalnoj pripravnosti. Komandant francuskih trupa u Kotoru Venel često je krstario po Crnoj Gori, koliko da podsjeti one koji su nezadovoljni, da je on tu, mada su Crnogorci i bez toga znali da je Francuska glavni dirigent svega što se do sada uradilo protiv Crne Gore“ „Narod crnogorski nije nikakve važnosti davao odlukama koje je ova fukara u Podgorici donijela, jer narod ih tamo nije ni poslao. Crnogorski narod ... bijaše se sklonio kod svojih kuća ... o politici se nije nikome ni mislilo ... uopšte narod nije poznavao namjere Srbije, on je očekivao svoga kralja i vladu da dođu u svojoj zemlji“, piše Marko Vučeraković tralan sve dotle dok su Srbijanske vlasti odpočele prinuđavati Crnog. oficire i činovnike na zakletvu Kralju Petru što je Crnogorce dovelo do ustanka“ (Memoarsko-dnevnički zapisi Marka Vučerakovića, priredili Jasmina Rastoder i Šerbo Rastoder, časopis „Crnogorski anali“, br. 7-8, Cetinje, decembar 2014, str. 68).

Ove događaje je u svojim memoarima opisao i Todor M. Borozan: „Jedan dio bivših crnogorskih oficira i vojnika, koji je preživio

Nikola T. Zec

katastrofe od 1912. do 1919. godine ostali su dosljedne pristalice Crne Gore i kuće Petrovića.

Naš Kralj i naša vlada bili su u inostranstvo. Nismo se imali kome obratit za savjet a sami smo malo znali o međunarodnoj situaciji i međunarodnim odnosima. Možete shvatiti da smo za vrijeme od dvije i po godine, koje smo proveli u austrijskim logorima, bili potpuno izolovani od svih aktuelnih događaja koji su se zbivali u svijetu. Od kad smo se vratili iz ropstva tj. od oktobra mjeseca 1918. godine, nismo mogli sagledat ni svoje domaće prilike a ne nešto drugo. Kakve su to tragedije bile u našim porodicama, vidi se... da pri povratku iz ropstva, nisam našao sedam članova svoje porodice – pomrli su – a takve i slične tragedije, pogodile su mnoge familije bratstava crnogorskih, koje nijedne statistike nikad neće obradit. No da se vratim na novonastalu situaciju, koja je najviše iznenadila crnogorske oficire. Kad smo se malo pribrali i shvatili prilike, počeli smo se skupljati i međusobno razgovarati. Pitali smo se: Šta se

Marko Vučeraković sa porodicom

ovo radi...? Šta ovo bi sa nama...?

Mnoge nam stvari nisu bile jasne...? Nismo znali da li treba i šta treba preduzimati...? Naši vojnici iz prošlih ratova, upirali su u nas oči i tražili odgovor i objašnjenja za ove postupke. Pitali su nas: Zašto pogibe toliki broj crnogorskih sinova od 1912. godine na svim bojištima, ako ne za Crnu Goru? Za čiji račun se borismo? Ko nas sad vodi u ponovno ropstvo? Kome da robujemo? Šta mi to činimo...? Viđali smo se na Cetinju, na Rijeci Crnojevića i u drugim gradovima, sa oficirima iz drugih Nahija i čuli da se svukuda postavljaju ista pitanja i da ono malo naroda što je ostalo, traži od nas istinska objašnjenja“ („Iz memoara komandira Todora Milova Borozana”, priredio Novak Adžić,

časopis Crnogorski anali, br. 2, mart 2013, Cetinje, str. 401). „Crnogorska sloboda nije u ratu podlegla, nego je ukradena” – piše Sekula Drljević. „Zbog toga crnogorski narod prema srpskom okupatoru ima pravo na upotrebu svih sredstava, koja su dozvoljena u slučajevima napadaja nepravde na pravdu.

To je bio sud Crnogoraca o stanju koje su zatekli vraćajući se iz zarobljeništva. Razmišljali su, šta da rade? U gradovima je vojska okupatora. Svako selo je pod budnom pažnjom beogradskih janjičara. Zabranjeni su i najmanji sastanci. Kretanje iz sela u selo dovodi u zatvor.

Kada izdaja dovede vjernost na optuženičku klupu, zna se kakve su kazne. Ipak su sela iz najbliže okoline Cetinja uspjela,

preko žena i djece, doći u vezu.

To je katunsko i riječko pleme.

Sa ostalim plemenima nije bilo moguće sporazumjeti se tim putem. Ali se vjerovalo, da će se i ona povesti za primjerom ovih dvaju plemena, odakle im se pokazivao put kroz sve prošle vjekove” („Balkanski sukobi”).

Nikola T. Zec takođe pripovijeda o razvoju situacije nakon Podgoričke skupštine. Navodi da je isprva „za narod Crne Gore taj posao još bio obavijen maglom“. „Tek poslije 1. decembra, uglavnom, pristigli su iz zarobljeništva i oni Crnogorci, bez čijeg se prisustva obavljao ovaj istorijski posao. Među njima je bilo, pored bivših ministara i viših oficira, još i dosta veliki broj bivših narodnih poslanika. Svi su oni smatrali da su njihova prava, kao i ustavna prava cijelog naroda uzurpirana, pa su to počeli i dokazivati. Tek tada seljačke mase počele su uviđati da su prisajedinjenje izvršili nekoliko ljudi bez znanja naroda i bez velikog broja legitimnih narodnih predstavnika. U selima je počelo da vri. Padale su otvorene izjave da je odluka Velike Narodne Skupštine u Podgorici bez vrijednosti, te da se kao takva ne može održati. Traženo je od narodnih prvaka koji su se iz ropstva vratili poslije svršenog čina, da povedu akciju da se pravno stanje zemlje ponovo vrati na status od prije 13. novembra“ (feljton „Zelenaši“, 6. nastavak, neđeljnik „Monitor“, izdanje od 23. septembra 1994).

(Nastavlja se)

Crnom Gorom

Neđelja, 14. novembar 2021.

15

U Donjem Zagaraču kod Danilovgrada održana jedinstvena manifestacija „Dani divljeg šipka“

Afirmacija sela i domaćih proizvoda Slobo Vujović

Agroturizam Za mještanina Sloba Vujovića ovo je najbolja afirmacija sela i agroturizma.

- Sve je bolje i masovnije.

Treba odati priznanje organizatoru što je uspio da u trenutnoj zdravstvenoj situaciji okupi zavidan broj izlagača koji su se potrudili da na najljepši način predstave svoja domaćinstva rekao je Vujović i podsjetio da šipak vjekovima predstavlja simbol plodnosti, dobrog zdravlja, izobilja i vječnog života te da je ono što su nekad bila vjerovanja i mitovi o njemu danas potvrdila i nauka. Njemu se u komplimentima pridružio i profesor istorije Goran Petrušić iz Podgorice ne krijući zadovoljstvo što je obišao sajam prvi put uz obećanje da će i ubuduće biti redovni posjetilac.

Ivan Dragojević sa osnovcima

DANILOVGRAD - Prestižna i po mnogo čemu jedinstvena ekološka manifestacija ,,Dani divljeg šipka“ po treći put održana je juče na sportskom poligonu OŠ „Blažo Mraković“ u Donjem Zagaraču. Da se pono-

vo na ovom bogatom etno sajmu predstave proizvođači zdrave hrane, ne samo iz ove, nego i drugih crnogorskih sredina postarali su se ugledni domaćini iz ovog kraja Božidar Bobo Ćupić, Ranko Jovović,

Zoran Janković kao i drugi predstavnici nevladinog udruženja ,,Za napredak Zagarača“.

Mnogobrojni posjetioci i gosti, uživali su u degustaciji proizvoda od šipka te priganica, meda, sira, vina, pršute i dru-

Raštan Miris nadaleko čuvenog zagaračkog raštana koji se krčkao u povelikom kotlu privukao je pažnju skoro svih gostiju i učesnika manifestacije, pa je jedan od njih u šali konstatovao da u njegovoj blizini korona virus ne može opstati. Zato su poznati kulinari Bajo Nikolić i Dragoslav Jovanović po čijoj je recepturi spreman, podijelili preko 150 porcija a bilo je i onih koji su čekali repetu.

Većina je uz ovo tradicionalno jelo nazdravila vrhunskim crnim vinom iz vinarije „Ceka“.

Raštan u centru pažnje

gih prepoznatljivih specijaliteta iz Katunske nahije. Ono po čemu će se posebno sjećati, naročito ljubitelji dobre kapljice je pivo od divljeg šipka koje je pripremljeno specijalno za ovu priliku. Takođe, na raskošno uređenim štadnovima sa raznovrsnom ponudom bilo je i peciva, suvih i mariniraih ukljeva, maslina i divnih rukotvorina mališana iz pomenute vaspitno-obrazovne ustanove.

- Veliko interesovanje koje vlada za prezentaciju divljeg šipka, raste iz godine u godinu, što nam je posebno drago i samo potvrđuje činjenicu da smo na dobrom putu da postane tradicionalna.

Izuzetna posjećenost i odjek sa prve manifestacije iz 2019. godine samo pokazuje koliko ljudi vole ovaj događaj i iskreno mu se raduju. Prošle jeseni manifestacija je imala humanitarni karakter i time još više dobija

Vinarija Ceka

Detalj sa programa

na značaju jer je omogućila da kvalitetni domaći proizvodi stignu do najugroženijih slojeva stanovništva. Ovakav karakter je pokazao humanost, domišljatost i fleksibilnost da se očuva njen kontinuitet, rekla je, u ime organizatora, Ana Janković i naglasila da Zagarčani sa velikim ponosom i sa puno ljubavi govore o svom zavičaju te da ovo druženje osmišljava i realizuje agilni tim pragmatičnih entuzijasta iz ovog mjesta koji žele da na jedan prijemčiv način spajajući tradicionalno i savremeno predstave dragulj Katunske nahije. Dobrodošlicu prisutnima poželio je i Božidar Ćupić koji je proglasio manifestaciju otvorenom i ujedno se zahvalio lokalnoj upravi i

brojnim sponzorima i prijateljima na podršci.

Ovdje smo zatekli i direktora Turističke organizacije u gradu na Zeti mr Ivana Dragojevića koji je zdušno podržao ideju mještana Zagarača da na ovaj način popularišu iskonske vrijednosti rodnog kraja.

U bogatom kulturno-umjetničkom i zabavnom programu nastupili su polaznici dramske i recitatorske sekcije OŠ „Blažo Mraković“, mlada violinistkinja Sofija Marković, pjesnik Novica Gardašević, glumac Slobodan Marunović, bend „Prijatelji“, muzički izvođači Jovana Ćupić i Dejan Škuletić te ženska i muška klapa „Alata“ i „Lanterna“.

B. KADIĆ

16

Arena

Sportski miks

Neđelja, 14. novembar 2021.

Naše košarkašice večeras (18 h) gostuju Austriji u 2. kolu kvalifikacija za Eurobasket

Zicer za prvi trijumf PODGORICA - Crnogorske košarkašice imaju priliku da večeras u Beču protiv Austrije upišu prvu pobjedu u novom ciklusu i tako prvi kvalifikacioni ,,prozor“ za Eurobasket završe uspješno. ,,Crvene“ su na startu poražene od Rusije, može se reći očekivano, jer je to selekcija, koja je još na žrijebu ,,figurirala“ kao prvi favorit grupe, koja bi kao jedna od 10 prvoplasiranih trebala da ode na kontinentalnu smotru. Ali sa druge strane, mečevi protiv Austrije i Danske nose posebnu važnost za našu reprezentaciju. S obzirom na to da je Austrija startovala sa ubjedljivim porazom na gostovanju Danskoj, jasno je da se brejk u Beču nameće kao imperativ.

- Očekujem pobjedu. Imale smo težak meč sa Rusijom prije dva dana, tako da smo ovdje stigle sa željom da pobijedimo i to nadam se ubjedljivo - prilično optimistična bila je Markiša Getling, Amerikanka sa crnogorskim pasošem.

Getling je bila najbolja na meču protiv Rusije, a poraz na startu nije poremetio našu selekciju.

- Nakon meča smo pričali o uzrocima poraza. U prvoj četvrtini smo izgubili, u drugoj i posljednjoj četvrtini smo bili potpuno konkurentni. Bila je to prilično dobra utakmica protiv izuzetno jakog tima koji je odigrao sjajan Eurobasket - objasnila je članica ruske

KVALIFIKACIJE ZA EP: Mlada reprezentacija Crne Gore juče otputovala za Sarajevo

Perović: Na pobjedu protiv BiH

Grupa F 16.00 - Rusija - Danska 18.00 - Austrija - Crna Gora

Nadežde.

Kada je riječ o receptu za uspjeh, Getling nema dilemu.

- Mislim da igramo potpuno bez pritiska, samo treba da izađemo i igramo. To će donijeti pobjedu protiv Austrije - jasna je Amerikanka, koja ističe da Crna Gora, iako podmlađena, može dosta.

- Ne smijemo previše očekivati od naših mlađih košarkašica, jer im ne smijemo nametnuti

pritisak. Mlade su i nijesu još bile u ovoj poziciji. Protiv Rusije su dale nam energiju i to treba da rade uvijek. Mislim da i dalje imamo vrlo dobar tim, dosta košarkašica igra Evrokup i bez obzira na to što smo podmlađene i dalje smo solidna ekipa - poručila je Getling.

Kristina Raković objasnila je da je veoma važno dobro ući u meč, jer je svima jasno koliki značaj nosi ovaj meč.

- Imamo dovoljno vremena da se spremimo za naredni meč i da ispravimo sve greške iz prethodnog duela. One takođe imaju jedan poraz, nadam se

da ćemo mi stići do pobjede kako bi stekle dodatno samopouzdanje. Važno je da jako od starta uđemo u meč i da do kraja ostanemo fokusirane kako bi došle do trijumfa objasnila je članica Barselone, navodeći da upravo u reketu imamo prednost i da u Beču možemo do pobjede.

- Imamo dobar spoj iskustva i mladosti i vjerujem da je to naša velika prednosti. Trebalo bi da koristimo igru kroz reket, jer vjerujem da će tu naše djevojke biti dominantnije i donijeti veliki doprinos u napadu - naglasila je Raković. R. P.

Mlada reprezentacija Crne Gore otputovala je juče za Sarajevo, gdje će u utorak (17 h) gostovati Bosni i Hercegovini u 7. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Uoči duela na ,,Grbavici“, ,,sokolići“ bolje stoje na tabeli - izabranici Miodraga Radulovića su treći, dok je domaćin pretposljednji, sa pet bodova, dva manje od našeg tima.

- Treniramo sa velikom željom i ambicijom da pokažemo kvalitet i da se nametnemo selektoru.

Imamo pobjedničke ambicije protiv Bosne i Hercegovine. Cilj je da se vratimo kući sa nova tri boda, ali moramo to da ostvarimo na terenu. Igrali smo sa njima, poznajemo vrline i mane protivnika, a to ćemo iskoristiti u pripremi utakmice. Očekujem dobro izdanje, a vjerujem

da smo u ovom trenutku bolja ekipa - rekao je defanzivac Nemanja Perović.

Prethodni duel na ,,DG areni“ u Lješkopolju završen je 2:2.

Od tadašnje premijere takmičarskog ciklusa, Crna Gora je pokazala više.

- Bosna i Hercegovina je selekcija koja ima kvalitet, ali ga s druge strane imamo i mi. Pokazali smo i protiv Republike Irske da možemo da igramo sa timovima većeg kvaliteta, tako da u Sarajevo idemo na pobjedu - dodao je Perović.

BiH je prije dva dana doživjela ubjedljiv poraz na gostovanju Švedskoj - 4:0.

- Uvjerili smo se i sami da je Švedska jaka selekcija, uz Italiju favorit naše grupe. Visok poraz BiH neće nas zavarati. Oni će pokušati da se iskupe protiv nas i pobjedom da nas preskoče na tabeli. Naravno, mi smo tu da im to ne dozvolimo. Dobra smo grupa, pozitivna je atmosfera i uradićemo sve da to prenesemo na teren - zaključio je Perović, fudbaler portuglaskog Famalikaa.

D. K.

Druga liga, 16. kolo: Danas se igraju četiri meča, tri na Primorju

Derbi u Kotoru PODGORICA - Takmičenje u Drugoj ligi nastavlja se po ubrzanom ritmu. Samo četiri dana nakon uzbudljivih mečeva, drugoligaši opet izlaze na teren.

Danas će se odigrati četiri meča 16. kola, od kojih su tri na Primorju, a duel u Kotoru Bokelj - Jedinstvo predstavlja derbi ove runde.

Bokelj je nakon godinu vratio Slavoljuba Bubanju, koji je opet na klupi Kotorana, ali je tim sa dosta problema, jer je veliki broj igrača zbog povreda van stroja.

Ipak, Kotorani imaju jasan cilj - moraju izdržati nalet Igala i sačuvati mjesto koje vodi u baraž, a s obzirom na to da igraju protiv lidera pokušati da istope zaostatak. Jedinstvo je u dobroj formi, iskusni Žarko Korać vodi Bjelopoljce ka Prvoj ligi, a ovo gostovanje za lidera može biti prekretnica.

Arsenal, koji takođe juri lidera, a koji je jedini bez poraza, dočekuje Berane.

Za Tivćane bi to trebalo da bude zicer i dobra prilika da naprave dodatni iskorak

Raspored i tabela TIVAT: Arsenal - Berane PODGORICA: OFK Titograd - Cetinje IGALO: Igalo - Grbalj KOTOR: Bokelj – Jedinstvo Sve utakmice počinju u 13 h.

Utakmica Mladost DG - Kom je odložena.

1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Bokelj 4. Igalo 5. Mladost DG 6. Kom 7. Berane 8. Cetinje 9. Grbalj 10. Titograd

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

11 8 9 7 6 6 6 4 2 1

3 7 3 3 4 2 1 1 5 1

1 0 3 5 5 7 8 10 8 13

23:4 20:8 19:6 22:11 18:17 17:20 16:22 9:21 10:22 6:29

36 31 30 24 22 20 19 13 11 4

ka vrhu. U Boki se igra i primorski derbi Igalo - Grbalj. Domaćin želi da se dodatno primakne trećoj poziciji, a Grbalj da ispliva iz opasne zone, tako da se očekuje zanimljiv meč.

U Podgorici se sastaju OFK Titograd i Cetinje. Domaćinu je ovo jedinstvena prilika da pobjedom smanji zaostatak i pred derbi začelja sa Grbljem pokaže da se nije predao, dok Cetinje ne želi da ,,klizne“ u opasnu zonu.

R. P.

PRELIMINARNA RUNDA KVALIFIKACIJA ZA EP: Naši omladinci bolji od Bugarske

Krivokapić za pobjedu ,,sokolića“ Bugarska Crna Gora

0 1

Stadion: ,,Albena 1“. Sudija: Kai Erik Šten (Norveška). Strijelac: Krivokapić u 62. minutu. Žuti kartoni: Nikolov (Bugarska), Bajović, Adžić (Crna Gora). Crveni karton Adžić (Crna Gora) u 75. minutu.

BUGARSKA: Andonov, Stojčev, Georgijev, Hristov, Boev, Paskov, Stoičkov (od 67. Bornosuzov), Nikolov (od 63. Marinov), Ilijev (od 63. Cončev), Dobrev, Sorakov.

CRNA GORA: Ivezić, Adžić, Božović, Pejović, Đinović, Dašić, Bajović, Bakić (od 74. Vuković), Đukanović (od 77. Dakić), Mijović (od 83. Ćetković), Krivokapić (od 83. Rastoder).

Omladinska reprezentacija Crne Gore savladala je Bugarsku u drugom

kolu grupe 6 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo - 1:0.

Utakmicu na stadionu ,,Albena 1“ riješio je Matija Krivokapić u 62. minutu.

Ekipa Slobodana Draškovića sada ima tri boda iz dvije utakmice i zauzima treće mjesto u grupi, iza Bosne i Hercegovine i Republike Irske, koje su remizirale u međusobnom duelu (2:2).

U posljednjem kolu, ,,sokolići“ igraju sa Bosnom i Hercegovinom, a za osvajanje drugog mjesta potrebna je pobjeda.

Meč u bugarskoj Albeni bolje je otvorila naša selekcija. Jovan Dašić je u 15. i 25. minutu oprobao šut, da bi u 38.

Ognjen Bakić loše šutirao iz veoma dobre pozicije.

Bakić je imao priliku i u 60. minutu, ali je protivnički golman bio na visini zadatka.

Dva minuta kasnije desio se trenutak odluke. Lazar Mijović je centrirao, a Matija Krivokapić bio najsnalažljiviji u šesnaestercu Bugarske. Odlično je iz okreta savladao Ivana Andonova.

- Imali smo imperativ pobjede i na kraju smo zasluženo pobijedili.

Mislim da smo u prvom poluvremenu trebali da riješimo pitanje pobjednika, kada smo imali nekoliko situacija u kojima nam je falio jedan precizan pas da dođemo do izgledne prilike.

U svakom slučaju, zadovoljan sam, momci su pružili svoj maksimum, iako nije bilo lako igrati pod pritiskom.

Ostaje nam meč sa Bosnom i Hercegovinom, u kojem moramo pobijediti ukoliko želimo u elitnu rundu - rekao je selektor Drašković.

Duel sa Bosnom i Hercegovinom igra se 16. oktobra, sa početkom u 13:30 časova.

D. K.

Neđelja, 14. novembar 2021.

Arena

Fudbal

17

„SOKOLI“ POD GORICOM NADOKNADILI MINUS OD DVA GOLA: Naš najbolji državni tim remizirao sa Holandijom u pretposljednjem kolu kvalifikacija za Mundijal

Za Crnu Goru nema predaje

S. VASILJEVIĆ

Fudbal je igra čuda, a ono što je napravila Crna Gora protiv Holandije pravo je pravcijato čudo - naš nacionalni tim je gubio 2:0, putovao sa obje noge u poraz, a onda su proradili inat, srce, karakter, vjera i upornost. Utakmica pod Goricom završena je 2:2, pa će ,,lale“ u posljednjem kolu morati da ovjeravaju kartu za plasman na Mundijal.

Ovaj tim se ne predaje. Uz podršku sa tribina i dobre izmjene selektora Miodraga Radulovića ekipa se digla iz pepela. Momci sa klupe režirali su blistavi remi - debitant Ilija Vukotić je pogodio za 2:1 u 82. minutu, a Nikola Vujnović u 86. za bod protiv jedne od najvećih selekcija sa kojim se sastao naš državni tim. ,,Sokoli“ su prije mjesec izgubili šanse da odu u Katar, dok je Holandija doputovala sa reputacijom velesile, individualnom i grupnom klasom, te ulogom apsolutnog favorita.

Povratak ,,lala“ na najveću fudbalsku scenu bio je skoro pred ozvaničenjem kolo prije kraja takmičarskog ciklusa, pogotovo nakon dva gola Memfisa Depaja i usluge Letonije koja je odoljela pritisku Norveške na ,,Ulevalu“ (0:0).

Koridor se otvorio ,,oranju“, mogli su sinoć sve da završe, ali nije im to dopustila Crna Gora, desetkovana, ali junačka, hrabra, spremna na borbu do posljednjeg atoma snage.

Utakmica traje 90 i još koji minut, a ne 82 koliko su mislili Holanđani da će im biti dovoljno za najvredniji trijumf u kvalifikacijama.

Sada su tri selekcije u igri za prvo mjesto - ,,lale“ se i dalje pitaju, ali imaju prijetnju od Norveške i Turske, koja za tri dana gostuje ovdje gdje je ,,oranje“ pokleklo.

Dolazak jedne od najboljih reprezentacija na planeti trebalo je da bude događaj za pamćenje, istinski spektakl za grad, državu, sve zaljubljenike u najvažniju sporednu stvar, kao svojevremeno kada su ovdje gostovale Italija, Češka u baražu ili Engleska.

Nije bio to u pravom smislu riječi, ali kao da jeste kada je Crna Gora priredila senzaciju, svakako zbog remija, a najviše zbog načina na koji je izbjegla poraz. San ,,hrabrih sokola“ o Mundijalu trajao je do oktobra - sve do poraza u Oslu, a u međuvremenu su tabela, manjak rezultatskog značaja, kovid mjere i kazna FIFA (zatvaranje dvije tribine) od sudara sa ,,oranjem“ napravili ,,običnu“ utakmicu.

Na kraju je bila sve - samo ne obična. Ovo je istorijski meč, podvig kojeg će se sjećati svi domaći ljubitelji sportskih manifestacija.

Nije ,,gorjelo“ na ulicama i na stadionu (tačno 1.884 navijača), s tim što se osjetila lijepa, prijatna, pozitivna, egzaltirana atmosfera - kako to fudbal samo zna da priredi.

Crna Gora je imala organizovanu podršku sa istoka, a Holandija iz boksa na jugu, te manje grupice sa zapada.

Raspjevani su bili domaći, a mirnije djelovali ,,naradžasti“,

Crna Gora

2

Holandija

0

2

1

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 1884.

Sudija: Karlos Del Sero Grande (Španija).

Golovi: 0:1 Depaj (pen) u 25, Depaj u 54, 1:2 Vukotić u 82, 2:2 Vujnović u 86. Žuti kartoni: Damfris (Holandija), Vujnović, Savić (Crna Gora).

Crna Gora

Holandija

Šarkić Vukčević Savić Vujačić Radunović Tomašević (od 80. Raičković) Jovović (od 62. Vujnović) Janković (od 69. Božović) Osmajić Hakšabanović (od 69. Vukotić) Đurđević (od 62. Bećiraj)

Bilov Van Dajk De Fraj (od 90. De Liht) Vajnaldum (od 67. Kupminers) Danjuma (od 79. Lang) Depaj Klasen Blind Malen (od 46. Bergvajn) De Jong (od 78. Kravenberg) Damfris

Grupa G Crna Gora - Holandija Norveška - Letonija Turska - Gibraltar

2:2 0:0 6:0

1. Holandija 9 6 2 1 31:8 20 2. Turska 9 5 3 1 25:15 18 3. Norveška 9 5 3 1 15:6 18 4. Crna Gora 9 3 3 3 13:13 12 5. Letonija 9 1 3 5 8:13 6 6. Gibraltar 9 0 0 9 3:40 0 U posljednjem kolu (16. novembra) sastaće se: Crna Gora - Turska, Holandija Norveška, Gibraltar - Letonija.

RADULOVIĆ: Ova ekipa ima budućnost Veliki rezultat Crne Gore protiv Holandije, istorijski, ujedno jedan od najvećih u trenerskoj karijeri našeg selektora Miodraga Radulovića.

Strateg ,,sokola“ bio je ponosan poslije remija pod Goricom.

- Izuzetna predstava, naši navijači su dugo čekali ovaj momenat. Bodrili su nas i kad nije išlo, vjerujem da smo im vratili za svu podršku i snagu koju nam daju. Ova ekipa je pokazala da ima izuzetan karakter, snažan timski duh, sjajan pristup kada igra za državni tim, to je ono što govorim otkad sam postao selektor. Ovo je sjajna generacija ljudi i igrača, bili su jači od nedaća, smogli su snage da se vrate nakon koji su se zagrijali u pabovima u Njegoševoj. Razgalio ih je epilog iz Skandinavije, pa su na utakmicu došli raširenog osmijeha - što od dobrog, a jeftinog ,,Nikšićkog“, što od saznanja da se u prohladnoj podgoričkoj noći može riješiti sve.

Korona virus prepolovio je Crnu Goru.

Pozitivan na testu bio je kapiten i najbolji igrač - Stevan Jovetić, za njim i Nebojša Kosović, a iz istog razloga na dan meča otpao je i desni bočni Adam Marušić.

Na spisku nije bilo Nikole Điđa Vukčevića, Stefana Mugoše i Aleksandra Šćekića, a pravo nastupa protiv Holandije nije imao Marko Vešović zbog kartona.

Falio je skoro čitav tim, a na suprotnoj strani gigant.

Sve i da su ,,sokoli“ bili kom-

negativnog rezultata, isprsili se i odigrali meč onako kako želimo i mi u stručnom štabu i navijači. Pokazali su beskompromisnu borbu - rekao je Radulović na konferenciji za medije.

- Nikada nijesam sumnjao u njihovu želju i trud, to su ,,bezbroj“ puta pokazali. Ovog puta imali smo sreću da nas isprati i rezultat. Fudbal je igra u kojoj treba da uživaju svi, i igrači i navijači, vjerujem da su sada svi srećni.

Bod protiv Holandije donijeli su rezervisti Ilija Vukotić i Nikola Vujnović. Prvi od njih bio je debitant.

- Na skeneru imamo grupu mladih igrača koji igraju na

visokom nivou. Ilija je igrao za mladu reprezentaciju, zna kako je predstavljati Crnu Goru. Sada nastupa u Portugalu, u jakoj ligi i pozvali smo ga.

Takva će biti praksa i dalje, ima još igrača njegovog godišta i mlađih koji imaju kvalitet i zaslužuju mjesto u ,,A“ selekciji. Nije lako igrati kvalifikacije, tražiti rezultat i praviti smjenu generacija. Mladi će dobiti šansu i protiv Turske, ovaj rezultat daje nam snage za još jednu dobru predstavu - kazao je Radulović.

Stručnjak iz Podgorice žali što je Crna Gora ranije ostala bez šansi da se bori za baraž.

- Niz okolnosti nam nije išao naruku, od kovid protokola

pletni, sve i da je selektor Radulović, po prvi put od kada je preuzeo reprezentaciju, mogao da izvede najbolji sastav - šanse protiv ,,lala“ nijesu djelovale izgledno.

Ovakva Crna Gora, drastično oslabljena, pokazala je hrabrost i srce, na momente prijetila, branila se muški, bez pardona i impresije izašla na teren, ali nije predugo izdržala. Bila je u minusu od sredine prvog poluvremena, a protiv ovakvog rivala, punog kvaliteta, znanja i taktike teško se vratiti.

Momcima Luja Van Gala otvorio se koridor do Katara naizgled prilika koja se ne odlaže.

Meč je krenuo očekivano. Lopta je bila u nogama ,,lala“, a ,,crveni“ su stali u dupli blok, sa tri štopera u zadnjoj liniji, duboko povučeni na svoju polovinu. ,,Sokoli“ su igrali na kontru,

opasno napali preko Vladimira Jovovića, a potom je Uroš Đurđević izborio jedan, pa Milutin Osmajić drugi korner.

Bila je Crna Gora organizovana, posložena dobro, a onda isto što i u Ajndhovenu - penal za Holandiju koji mijenja utakmicu.

Ovoga puta stigao je brže Marko Janković je na liniji šesnaesterca srušio Davija Klasena, a španski sudija Karlos Del Sero Grande rukom usmjerio na bijelu tačku.

Siguran izvođač bio je Memfis Depaj. Vođstvo Holandije u 25. minutu. ,,Oranje“ je imalo obećavajuću situaciju u 36. kada je Arnaut Danjuma šutirao pored stative, a uzvratio je Osmajić glavom - udarac je izblokiran, a iz VAR sobe stigao je signal da nema najstrože kazne, ruka pri tijelu.

do toga da smo u trećem kolu protiv Norveške igrali bez publike, dok je u Ajndhovenu i Oslu bio pun stadion. Ali uvijek sam znao da ova ekipa vrijedi.

I na poluvremenu sam im večeras rekao da nastavimo da vjerujemo, ispoštovali su to i preokrenuli. Da smo imali više snage, možda još jednog napadača više, napali bismo pobjedu, ali zadovoljan sam i ovim. Ova reprezentacija ima budućnost, iako su neki bili skeptici. Došao sam na ovo mjesto sa 21 godinom iskustva iza sebe, ne pričam u vjetar - rekao je Radulović, uz odgovor novinarima koji su došli iz inostranstva.

- Ovo nije poklon za Tursku, ovo je poklon za naše naviNe. K. jače.

Holandija je usporavala ritam, kroz duži posjed i kraće razmjene pasova, a to je pokušao da razbije Janković - efektnim šutem sa dvadesetak metara, koji je Džastin Bilov odbranio.

Početkom nastavka rival je duplirao vođstvo. Gosti su izveli akciju iz knjige - napad je išao s lijeva nadesno, uključeno je bilo više igrača, a u završnici su se našli Damfris i Depaj, koji je majstorski reagovao iz peterca - savladavši Matiju Šarkića petom u 54. minutu. ,,Svi vaši porazi za nas su pobjede, hajde igrajte, za nas se borite, o Crna Goro...“.

Tonuli su ,,sokoli“ u četvrti negativan rezultat u kvalifikacijama, ali podrška najvatrenijih pristalica nije prestajala.

Grlom, dlanovima i bubnjevima dizali su naše, a svježu krv sa klupe ubrizgao je i selektor

Raonić izvrijeđan na utakmici Najvatreniji navijači reprezentacije uputili su niz uvreda i psovki na račun generalnog direktora RTCG Borisa Raonića na sinoćnoj utakmici sa Holandijom.

Na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, čuju se brojne psovke, prozivke, zvižduci i uvrede, a Raonića su pojedini nazvali i ,,bivšim Crnogorcem“.

On je u pratnji policije, uz negodovanje navijača, prošao prostorom iza istočne tribine stadiona pod Goricom.

Sudeći po tvitu koji je kasnije objavio, Raonić je meč pratio sa zapadne tribine.

Radulović koji je uveo Fatosa Bećiraja, Nikolu Vujnovića, Draška Božovića i od 69. minuta debitanta Iliju Vukotića.

Kakva je to samo bila odluka.

Dvadeset dvogodišnjem Cetinjaninu posrećilo se da se zatrese mrežu nakon dodavanja Bećiraja, a delirijum, ekstazu na tribinama izazvao je Vujnović kada je nadskočio čuvara i glavom poslao loptu pored nemoćnog Bilova.

Povratak kao protiv Turske. Od 2:0 do 2:2.

Prava šteta što Crna Gora nije igrala za baraž. Što je sve pokazala, kakva je bila konfiguracija grupe, kakvi su bili rezulati - mogli su ,sokoli“ do drugog mjesta.

Zaslužili su makar da vjeruju do kraja. Presudiće nijanse.

A sada svi vidimo kolika žal D. KAŽIĆ ostaje...

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 14. novembar 2021.

LIGA ŠAMPIONA: Podgoričke rukometašice do finiša bile u egalu sa Brestom

Za bod(ove) falilo malo sreće Hrabro su rukometašice Budućnosti ušle u meč i izašle iz minusa u prvom poluvremenu (12:12), ali je od gola Matee Pletikosić u 40. minutu (17:17) Brest zaigrao mnogo bolje i u narednih devet minuta vođstvom od 23:18 najavio osvajanje bodova.

Ali ni kod velikog minusa crnogorske šampionke nijesu klonule već su serijom 3:0 ozbiljno zaprijetile domaćinu...

Posne minute šampiona Francuske prekinula je Koatane (24:21), a nakon što je isključena Tatjana Brnović, precizna za 25:21 bila je Mauni (tri minuta prije kraja). ,,Plave“ nijesu ni u sedmom meču grupne faze Lige šampiona uspjele da osvoje bodove - u Francuskoj su bile i blizu i daleko, ali ono što hrabri, nakon poraza od 25:21 je sve snažnija igra u odbrani i odlučnost u napadu. Nijesu igračice Bojane Popović padale nakon minusa u 12. minutu (7:4), već su kao i u prethodna dva meča kod kuće (protiv Rostova i FTCa), polako gradile igru i čak uspjele da povedu 8:7 na isteku 17. minuta. Vidno su bili raspoloženi bekovi, razbudile su se mnoge igračice, ali ni to nije bilo dovoljno da se favorit pobijedi.

Velika probleme u trenucima kada su naše igračice hvatale priključak pravila je danska reprezentativka na golu Bresta Sandra Toft. Dankinja

Dvorana: ,,Brest arena“ Gledalaca: 3.500

Brest

25

Itana Grbić srušila Bukurešt Itana Grbić postigla je gol za pobjedu FTC-a protiv Bukurešta (31:30) i to na tri sekunde prije kraja utakmice. Naša reprezentativka nadmudrila je gostujuću odbranu i šestim golom (iz osam pokušaja) donijela veliko slavlje mađarskoj ekipi. U rumunskom timu Ema Ramusović uputila je samo jedan šut ka golu i promašila, ali je sa Andreom Klikovac je uticala najviše na ovakav epilog sa svojih 15 odbrana i sedmercima, a velike probleme u napadu pravila je Alisija Tublan, koja je kao i protiv

imala zapaženu ulogu.

Rostov je u posljednjih 14 minuta riješio dilemu u Koprivnici (23:22), a crnogorska reprezentativka Dijana Mugoša u domaćoj ekipi Podravke dala je tri gola.

U B grupi nije bilo dileme - Đer je na ,,plus 17“ završio meč sa Kastamonom. Kod domaćina Jelena Despotović pogodila je tri puta, a očekivano u turskoj ekipi Jovanka Radičević dala je 11 golova, a po gol Majda Mehmedović i Milena Raičević. Marina Rajčić zaustavila je dva šuta.

Meca u domaćem prvenstvu, sa prirodne pozicije krila, prebačena na desnog beka.

Francuska reprezentativka postigla je deset golova.

Morao sam i ovo da prođem Nije nastupao ni na završnom vaterpolo turniru Svjetske lige, prije toga u kvalifikacijama za Tokio. Ali sve je to sada iza njega, iz loših sjećanja izašao je jači. Biće spremniji i biće u konkurenciji za sve naredne akcije nacionalnog tima, a od 2021. godine puno je obaveza.

Naš reprezentativac je u međuvremenu promijenio klub, iz francuskog Marseja preselio se u Beograd gdje nastupa za Crvenu zvezdu. I odlično mu ide.

Ovaj klub je izborio plasman u

Sedmerci: Brest 9 (8), Budućnost Bemax 4 (3)

12

Isključenja: Brest 10, Budućnost Bemax 8 minuta



Đurđić je ponikao u Budvi, a nosio je četiri sezone kapicu Marseja

glavnu fazu Lige šampiona, a na startu je zabilježio pobjedu i poraz. U trijumfu nad Špandauom postigao je tri gola iz četiri pokušaja.

- Počeli smo sezonu sa nekoliko pojačanja - tu sam ja, Pješivac i Gardašević na već postojeću ekipu koja je prošle godine pokazala da zna da igra i dobro je

igrala. I uspjeli smo, uslovno rečeno, već na startu da dođemo do uspjeha plasmanom u glavnu rundu LŠ. Dobro nam ide, imamo pobjedu i poraz, nadali smo da možemo da pariramo mađarskom OSC-u kod kuće ali, nažalost, izgubili smo.

Ne očajavamo, a ovaj poraz sigurno neće promijeniti naše razmišljanje. Znamo dobro da je svaki bod u eliti značajan.

Probaćemo da damo sve od sebe da se potencijalno umiješamo u borbu za završni turnir - kazao je Đurđić.

Tek su prošla dva kola u eliti ali ima dobrih naznaka da naš reprezentativac sa novim klubom može daleko.

Bud. bemax

12

21

BREST

BUDUĆNOST BEMAX

Kiniju ........................................................... Darlo ........................................................... Toft ...........(15 odbrana i sedmerac) Moni .....................................................1 (1) Tublan ..............................................10 (7) Fauske ......................................................4 Kromoska ...............................................2 Lasurs ........................................................1 Lagatu .........................................................‘ Nijakate ...................................................2 Pop-Lazić...................................................‘ Fopa ...........................................................2 Leset ...........................................................1 Koatanea ................................................2 Jariž, Gavrić..............................................‘

Babović .................................................... 1 ....................(10 odbrana i sedmerac) J. Kadović .................................................Ćorović ..................................................... _ Mitrović .................................................... _ Pletikosić ......................................... 4 (1) Zrnić ............................................................Popović .................................................... _ Marsenić ...................................................Brnović .................................................... 2 Bulatović ................................................ 3 Maslova .................................................. 3 N. Kadović ................................................Pavićević ................................................ 2 Kepić ..................................................5 (2) Vukčević ................................................. 1 Trener: Bojana Popović

Trener: Filipe Karara

Bogdan Đurđić zbog povrede nije bio u konkurenciji za OI, sada je sve loše iza njega i u kapici Zvezde gura odličnu priču

PODGORICA - Povreda je Bogdana Đurđića zaustavila da bude u konkurenciji za Olimpijske igre.

Sudije: Hatipoglu i Simsek (Turska)

Valerija Maslova doživjela kompletnu dislokaciju lakta Valerija Maslova u 11. minutu povrijedila je lakat desne ruke (iskočila kost iz zgloba koja je vraćena na mjesto), a u poneđeljak je zakazana magnetna rezonanca koja će pokazati tačnu težinu povrede.

Ruska reprezentativka do povrede bila je odlična u podgoričkoj ekipi.

Upravo je i Bojana Popović nakon utakmice najviše razmišljala, kao i kompletan tim, o situaciji oko ruske reprezentativke.

- Tužna sam zbog povrede koju je doživjela Maslova, to ne djeluje dobro. To je nešto o čemu najviše razmišljam u ovom trenutku.

- Djevojke su se borile tokom čitavog meča, u finišu nijesu imale snage da naprave iznenađenje. Mlade su i izgubile su glavu u odlučujućim trenuci-

- Ne možemo još ništa da kažemo, bitno je da igra ide uzlaznom putanjom. Ali ono što mogu da potvrdim je sjajna atmosfera i siguran sam, kako vrijeme bude odmicalo, iako smo i do sada imali veliki broj utakmica, da ćemo sve bolje i bolje da igramo.

Zvezda će u ovoj sezoni igrati na tri fronta.

- Obaveze su svake srijede i subote - što je dobro. Jeste naporno, ali nam znače utakmice.

Svakog vikenda su nova iskušenja i nemamo lagane rivale. Mislim da je ovoliki broj mečeva prava stvar jer ekipa može da napreduje, a nadam se da ćemo se na kraju sezone umiješati u borbu za neki trofej.

I za reprezentaciju je dobro što Đurđić igra konstantno. Kaže da se uželio obaveza.

- Imao sam taj peh sa povredom, nijesam mogao da treniram i nijesam bio u konkurenciji da odem na OI. Žao mi je što se to desilo baš u ovoj godini, ali nove obaveze su tu i očekujem da budemo konkurentni i da napravimo iskorak.

O periodu oporavka i čekanja na povratak u bazen kaže: - Zbog povrede nijesam ni dobio priliku da se spremam za takvo takmičenje. Naravno, bodrio sam momke, pratio sam OI, a bilo je teško sve to gledati na TV-u. Ali čovjek mora i to da prođe. Olimpijske igre u Parizu nijesu daleko, a do tada ćemo biti u zenitu karijera.

A. M.

ma, a nedostajalo je, naravno, i snage. Bilo je previše grešaka u posljednjih pet minuta i nijesmo postigli golove iz situacija koje smo stvorili. Srećna sam

zbog borbenosti koju smo pokazale, ali jasno je da moramo da budemo više fokusirani u trenucima odluke - kazala A. M. je Popović.

Uspjeh našeg kik boksera na EP za kadete i juniore

Miloš Mugoša osvojio zlatnu medalju Crnogorski kik bokser Miloš Mugoša osvojio je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za kadete i juniore u Budvi.

U disciplini lou kik, u finalnom meču kategorije preko 91 kilogram, jednoglasnom odlukom sudija savladao je Aleksandra Dondura iz Srbije.

Crnogorski junior u polufinalu pobijedio je Mikaela Golubovića iz Hrvatske, dok je u četvrtfinalnoj borbi bio bolji od Rusa Andreja Grosula.

Mugoši je to druga zlatna me-

dalja na prvenstvima Evrope, nakon što je najbolji bio i prije dvije godine u Đeru.

Reprezentacija Crne Gore nastup na šampionatu Starog kontinenta završila je sa sedam medalja i ostvarila najbolji rezultat do sada.

Srebrnim odličjima okitili su se Nikola Marinković (lou kik, do 75), Pavle Vušurović (lou kik, do 71) i Nemanja Radnjić (kik lajt, do 42), a bronze su osvojili Nikola Jovetić (lou kik, do 63,5), Faruk Dacić (lou kik, do 67) i Lazar Madžarović (lou kik, do 67).

R. A.

Neđelja, 14. novembar 2021.

Arena

Košarka

19

Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivi u meču 8. kola Admiralbet ABA lige

Budućnost Voli je odbranila domaći teren i u sedmom meču ove sezone na dva fronta, petom u ABA ligi – izabranici Aleksandra Džikića su opravdali ulogu favorita pobjedom protiv Zadra 84:69, i upisali šestu pobjedu u regionalnom takmičenju.

Iako bez povrijeđenih Vilija Rida i Edina Atića, a nakon 13 minuta i bez Marka JagodićaKuridže (izašao zbog povrede), Podgoričani su prekinuli niz od dva poraza, protiv Mege u ABA ligi i Venecije u Evrokupu, pred dva derbija koja slijede pred reprezentativnu pauzu. Budućnost Voli, naime, u srijedu dočekuje Cedevita Olimpiju u meču 5. kola grupe B Evrokupa, a u subotu gostuje neporaženom lideru ABA lige – Partizanu…

D. MIJATOVIĆ

Lako arhivirali Zadar DŽIKIĆ: S obzirom na sve, ne znam da li je i moglo bolje Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao svojim igračima na jednoj vrlo solidnoj predstavi.

- S obzirom na okolnosti i situaciju u kojoj se nalazimo, ne znam da li je i moglo bolje. Eto smo i danas ostali bez nekih. Ništa, guramo dalje – rekao je Džikić.

Upitan da prokomentariše situaciju sa povredom Vilija Rida, Džikić je odgovorio

SVI SE UPISALI U STRIJELCE

,,Plavi“ su odmah na startu drugog kvartala, trojkom Šehovića, stigli do dvocifrene prednosti (26:16), a četiri

SC Derbi u Železniku protiv FMP-a upisao četvrti poraz u gostima u ABA ligi, iako je bio blizu pobjede

Žakelj: Dobra škola PODGORICA – Ne računajući pobjedu u Splitu, košarkaši SC Derbija su najbliži pobjedi u gostima bili u posljednjem meču protiv FMP-a. Zapravo, tu su i jedino mogli do trijumfa na strani, pošto su većom razlikom poraženi u mečevima protiv Mege (101:68), Partizana (79:57) i Krke (87:70).

Izabranici Andreja Žakelja su u Železniku poraženi 104:99, ali su tokom većeg dijela meča bili ravnopravan rival, a minut i 56 sekundi prije kraja su poveli 93:89, i činilo se da su na dobrom putu da dođu do druge pobjede u gostima. Međutim, „studenti“ su u finišu podbacili u odbrani, pa je četvrti poraz bio neizbježan.

- U posljednja dva minuta mi nijesmo reagovali onako kako smo se dogovorili, pogotovo u odbrani. Primili smo neke lagane poene... Ima još stvari koje treba da se poprave, ali su se momci borili, do kraja su bili u igri za pobjedu – rekao je Žakelj.

SC Derbi je poražen od FMP-a u meču u kojem je trojke šutirao 50 odsto (24-12), skoro jednako kao za dva poena (52,5 odsto).

To i ne čudi, imajući u vidu da Podgoričani imaju dobre šutere iza perimetra, poput Kajla Vinjalesa, ali i jednog izvanrednog, kao što je Flečer Megi (4-3 protiv FMP-a), koji i dalje drži rekord po broju trojki (509)

u američkoj koledž košarci. Poređenja radi, Stef Kari je na toj listi na 13. mjestu (414)...

- Šut za tri poena zavisi i od protivnika, od odbrane... Ja mislim da imamo, stvarno, dva-tri dobra šutera. Ne bih rekao da smo baš šuterska ekipa, jer smo za tri poena šutirali 24 puta, dvostruko manje nego za dva, tako da su šuterske ekipe koje više šutiraju za tri poena. Ali istina je da imamo neki talenat u napadu u spoljnoj liniji. Megi je izvanredan šuter, to znaju svi, znaju naši protivnici, i njemu nije lako da dolazi do lakih šuteva, mora da uzima teške šuteve, ali to je njegova igra - dodao je Žakelj.

Nakon osmog kola, SC Derbi ima polovičan skor 4-4.

- Naš cilj je da pogotovo mladi igrači dobiju neke minute u ABA ligi. Zbog njih igramo i crnogorsku ligu, skoro sa juniorima, a poenta je da razvijamo mlade igrače. Što se tiče rezultata u ABA ligi, naš primarni cilj je opstanak u ligi, ali ja lično želim više. Mislim da svaki individualac treba da ima visoke ambicije, ja ih imam, to zahtijevam i od igrača. Idemo korak po korak, znamo šta želimo, borimo se, radimo puno i dobro. Siguran sam da ćemo da dobijemo i neke utakmice kao što je bila ova protiv FMP-a, a taj meč je dobra škola za nas.

S. J.

Sudije: Hadžić, Milojević i Vesković

Budućnost je, uglavnom, u istom ritmu nastavila i u prvoj polovini treće četvrtine (u kojoj je nešto pokvarila procente šuta iz igre), nakon tri minuta je stigla do 16 razlike (53:37), a na četiri minuta i 17 sekundi je bilo ,,plus 15“ (56:41). Zadar je mini serijom od 5:0 ,,natjerao“ ljutog Džikića (možda i zbog toga što je Kobs zaradio četvrtu ličnu već sredinom četvrtine) da uzme tajm-aut na 56:46, tri i po minuta prije kraja četvrtine, nakon čega se do kraja kvartala igralo poen za poen (61:51).

minuta prije poluvremena i do ,,plus 14“ (36:22), koliko je bilo i minus i po kasnije (39:25).

Zadar je do velikog odmora

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 500

Kobs 7 Šehović 9 Micov 14 Barović 8 Sili 11 Z. Nikolić 4 Jagodić-Kuridža 5 Drobnjak 8 Vajli 13 Popović 5

84

69

(23:16, 22:18, 16:17, 23:18)

77% (26-20) 55% (31-17) 53% (19-10)

za 1 za 2 za 3

79% (14-11) 57% (30-17) 44% (18-8)

Skokovi 20 (3+17) 23 (6+17) Blokade 3 Asistencije 16 20 Ukradene lopte 7 11 11 Izgubljene lopte 14 Faulovi 21 25

Podgoričani su dodali gas u posljednjem kvartalu, u kojem je serijom 8:0 prvi put stigla do prednosti od 20 razlike,

Karter Marčinković Jordano Brala Vuković Bursać Junaković Buljan Dražnjak Mavra Luković

15 3 3 2 12 8 6 11 9

trojkom Šehovića (76:56), a rekordnih ,,plus 21“ domaćin je imao u dva navrata (81:61, S. J. 84:63)…

Košarkaši Mornara ubjedljivo poraženi od Cedevita Olimpije u meču 8. kola Admiralbet ABA lige PODGORICA – Košarkaši Mornara doživjeli su i sedmi poraz u ABA ligi, izgubili su na terenu gdje, vjerovatno, i nijesu računali da mogu da osvoje bodove, barem ne ove sezone – izabranici Mihaila Pavićevića su poraženi u Ljubljani od Cedevita Olimpije 79:59, pa su uz Zadar jedina ekipa sa samo jednom pobjedom u dosadašnjem toku regionalnog takmičenja.

U meču u kojem su šutem sa distance na silu pokušali da dođu do pobjede (na kraju su dva puta više šutirali za tri poena nego za dva), Barani su potpuno podbacili u napadu, naročito u posljednjoj četvrtini, u kojoj su upisali mizernih pet poena (Gordić svih pet), uz samo jedan koš iz igre.

A do sredine treće četvrtine je izgledalo da Mornar može da ugrozi domaćina. Međutim, uslijedio je nevjerovatni post gostiju, koji punih 12 i po minuta, na prelazu iz treće u posljednju četvrtinu nijesu postigli koš iz igre! U tom intervalu, Cedevita Olimpija je ubacila 24 poena, a primila samo tri (sa linije penala), pa je stigla do nedostižnih 74:55…

TROJKAŠKO POLUVRIJEME BARANA

Sedam pogođenih trojki (koliko i dvojki), iz 18 pokušaja, pri čemu su prvu pogodili (Lazić) nakon četiri promašaja,

Igra Barana se raspala u posljednjoj četvrtini ABA LIGA

Prve sekunde odigrao je Suad Šehović, koji je u igru ušao u 7. minutu, uz ovacije oko 500 gledalaca, a postigao je i tri trojke, pokazavši da nije zaboravio da koristi svoje najjače oružje.

Zadar je jedino vođstvo imao kada je Karter pogodio trojku za 3:0, gosti su održavali priključak do dva i po minuta prije kraja prve dionice (13:12), ali su Podgoričani do kraja četvrtine stigli do prednosti od sedam poena (23:16).

kratko: - Ne znam, zaista. A i da znam, znate da to ne bih rekao za novine.

Za razliku od Rida, koji je gledao utakmicu pored terena, u dvorani nije bilo Edina Atića, o čijem zdravstvenom stanju je Džikić rekao sljedeće: - Kad budem znao nešto preciznije, podijeliću sa medijima, Vidjeli ste da nije

smanjio zaostatak na devet poena (45:34).

BEZ PROBLEMA U NASTAVKU

bio tu, preporučeno mu je mirovanje. Pokušavamo malo da ga oporavimo što prije, zato mora jedan period da provede u najstriktnijem mogućem mirovanju, da se ne bi ponavljalo.

Marko Jagodić-Kuridža je izašao nakon 13 minuta.

- Vidjeli ste. Kad on ne može da se vrati, znate da nije šala. Znate kakav je momak, gledamo ga u ovoj ligi godinama. Da je bilo šansi da igra, on bi igrao. Nije bilo šansi, to mi sve govori. Nijesam pričao sa ljekarima, ali čitam njega…- istakao je Džikić.

su na Cedevita Olimpiju (8-18), koja je imala odličnih 75 odsto u šutu za dva poena (20-15).

Nepuna tri minuta prije kraja prvog kvartala, domaćin je stigao do dvocifrene prednosti (21:11), ali su Barani do kraja četvrtine zaostatak smanjili na samo tri poena (24:21). Mornar je početkom druge dionice, košem Mihailovića, prvi put poveo (26:24), ali jedini put u prvom poluvremenu. Naime, serijom 9:0, Cedevita Olimpija je za četiri minuta povratila lijepu prednost (37:28), koju je Mornar samo smanjio do poluvremena (42:36).

U NASTAVKU KATASTROFA U NAPADU

Dvorana: ,,Stožice“ Gledalaca: 1.000 Sudije: Nikolić, Obrknežević i Kardum

Pulen Edžim Duščak Murić Ogast Blažič Hodžić Ščuka Dimec Radovanović Karmajkl Rupnik

19 2 10 11 11 1 10 6 9

79

59

(24:21, 18:15, 14:18, 23:5)

65% (26-17) 69% (32-22) 29% (21-6)

za 1 za 2 za 3

64% (14-9) 42% (31-13) 24% (33-8)

Skokovi 42 (6+36) 18 (3+15) Blokade 4 3 Asistencije 18 11 Ukradene lopte 8 6 19 Izgubljene lopte 12 Faulovi 19 26

omogućilo je Baranima da od završnice prve četvrtine uhvate priključak za Cedevitom, ali ne

Mihailović Luis Mićović Dejvis Jeremić Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

16 5 1 3 6 13 12 3

i da do odmora preokrenu vođstvo domaćih. Prije svega zbog mnogo slabijeg skoka u odno-

Sa dva koša Mihailovića i jednim Gordića, Mornar je nakon nešto više od dva minuta igre u drugom poluvemenu stigao do četvrtog izjednačenja na meču (42:42). Uslijedile su dvije poenterske serije, prva domaćih, koju je započeo Pulen, za vođstvo od 49:43, a druga Mornara od 8:0, za preokret na 50:49. Od tog trenutka do kraja četvrtine timovi su se smjenjivali u vođstvu, ne većem od tri poena, a Cedevita Olimpija je u posljednji kvartal ušla sa košem prednosti (56:54).

U posljednjoj četvrtini igra Mornara se potpuno raspala, pa je Cedevita Olimpija na kraju stigla do više nego ubjedljive pobjede, iako nije briljirala na ovom meču…

S. J.

20 Povodi

Neđelja, 14. novembar 2021.

Tragom događaja: Spomen-obilježje Jeftu Gojkoviću, nekadašnjem načelniku Opštine Herceg Novi, otkriveno je na Trgu Hercega Stefana » Piše: Jadranka Selhanović

Na zgradi Arhiva u Herceg Novom, gdje se čuva pisana istorija ovog grada koja svjedoči „kako je uistinu bilo“, postavljena je, 11. novembra 2021. godine, spomen-ploča Jeftu Gojkoviću, crnogorskom rodoljubu, dugogodišnjem predsjedniku hercegnovske opštine. Čin za svako poštovanje.

Zgrada Arhiva Herceg Novi izgrađena je 1885. godine, za potrebe tadašnjeg Općinskog doma. U ovoj zgradi svoj prvi mandat načelnika grada, Gojković je započeo 29. oktobra 1887. godine.

Dužnost prvog čovjeka Herceg Novog obavljao je u nekoliko navrata, sve do 17. juna 1917. godine, kada je na sjednici Općinskog vijeća pročitana njegova ostavka. Nakon Gojkovićeve ostavke nije izvršen izbor novog gradonačelnika, već su tu dužnost obavljali prisjednici (podpredsjednici Opštine). Povremeno prisustvo Gojkovića sjednicama, kao predsjednika Općinskog vijeća, zabilježeno je i tokom 1918. godine, kao i narednih godina, sve do sjednice održane 26. septembra 1922. godine, na kojoj je objavljeno da je Gojković umro 12. jula 1922. godine.

Jefto Gojković je bio dobrovoljac u crnogorskoj vojsci tokom Veljeg Rata (1876-1878). Obavljao je i dužnost rezidenta crnogorske obavještajne službe u vrijeme knjaza-kralja Nikole I, čije su informacije često bile od izuzetnog značaja. Od crnogorskog suverena Gojković je bio odlikovan Danilovim ordenom III stepena. Poznato je da je zbog svoje patriotske djelatnosti u vrijeme austrougarske okupacije bio zatočen na Mamuli.

U hercegnovskim političkim krugovima Gojković je slovio za pripadnika crnogorske struje, kojoj su kao dijelu hercegnovske intelektualne elite, pripadali Đorđe Vojnović, načelnik Opštine i učesnik bitke na Vučjem Dolu; Hristofor Lombardić, topaljski paroh; dr Lazar Tomanović, predsjednik crnogorske kraljevske vlade; Špiro Đuranović, akademski slikar iz Kamenara. Zabilježen je podatak da je u

Sav Crnogorac i sav za kralja Nikolu

Spomen-obilježje Jeftu Gojkoviću

kući Đuranovića u Kamenarima na zidu spavaće sobe krajem XIX vijeka bio naslikan lik kralja Nikole I Petrovića i iznad njega crnogorski grb. Pripadnici crnogorske struje bili su poznati po privrženosti crnogorskom kralju i njihovom odnosu prema stvaranju kraljevine SHS i tzv. Podgoričkoj skupštini.

I upravo, o zbivanjima iz tog vremena, o tadašnjim ličnostima i događajima, možda najbolje govore stranice iz dnevnika Toma K. Popovića. Posebno stranice u kojima se Popović bavi ličnošću Jefta Gojkovića kao crnogorskog patriote.

Tomo K. Popović je bio Gojkovićev

savremenik, upravnik Srpske pomorske zakladne škole, književnik, poznati hercegnovski hroničar. Kao pripadnik suprotne struje od one kojoj je pripadao Gojković, Popović u svom dnevniku o tzv. Podgoričkoj skupštini, čini se, sa osjetnim ushićenjem piše: „26. novembra 1918. večeras stiže iz Kotora depeša, da je Velika narodna crnogorska skupština u Podgorici zbacila s prestola dinastiju Petrovića, proglasila sjedinjenje Crne Gore sa Srbijom, te priznala svojim kraljem i zakonitijem gospodarem Petra I Karađorđevića, a za naseljednika mu njegovog sina princa Aleksandra.

4. decembra 1918. (...) Predveče ovog istog dan stiže ovdje iz Risna osamnaest izaslanika Crnogoraca, koje Velika narodna skupšina u Podgorici šalje u Biograd, da se u ime sve Crne Gore poklone Kralju Petru I i da mu saopšte zaključak iste skupštine, t.j. kako je ona proglasila sjedinjenje Crne Gore sa Srbijom i priznala svojijem zakonitijem gospodarom i Kraljem Njega Petra Karađorđevića. Ovu deputaciju predvodi mitropolit pećski Dožić. Ovdje će prenoćiti, a sjutra ujutro kreću odavle s vozom put Sarajeva, gdje su najavili s depešom svoj dolazak srpskom vojvodi Stepanu Stepanoviću“.

Sa neskrivenom antipatijom i dozom podrugljivosti, Popović u svom dnevniku bilježi i pojavu otpora crnogorskih patriota u Boki, koji su agitovali za crnogorskog kralja Nikolu i protivili se odlukama tzv. Podgoričke skupštine.

Među njima Popović ubraja i gradonačelnika Gojkovića, koji to čini, kako kaže Popović, prikriveno, a „u duši je sav za kralja Nikolu“. „6. decembra 1918. Glasovi o propagandi talijanskoj za dinastiju Petrovića sve se više šire. Čak agituju za raskralja Nikolu – ovog samovoljnog vladara, koji u samovolji svojoj nalik na francuskog kralja Luja XIV, te na sav glas vazda se deraše: Ja sam država! – i neki tobožnji Bokelji, između kojih neki Marko Mijušković, Kotoranin – porijeklom Crnogorac i apotekar Arso Martinović – sin čestitog profesora na kotorskoj gimnaziji pokojnog Petra-Raka Martinovića i još neki. A u duši je sav za kralja Nikolu i naš načelnik Jefto Gojković, nego ne smije da to javno kaže; ali ipak, kada mu se trefi prilika,

ne pred svakim ! – opet izlije svoju žuč „da mu malo olakne u grudi“.

Jefto Gojković je umro 12. jula 1922. godine u Herceg Novom. Narednog dana sahranjen je u porodičnoj grobnici na Savini. Stranice Popovićevog dnevnika za 13. jul 1922. godine, posvećene su opisu ispraćaja Jefta Gojkovića na vječni počinak.

Popović piše da je pokojnik bio ispraćen od mnogobrojnih građana Herceg Novog. Ali, primjećuje i navodno se čudi što na sahranu Gojkoviću nije došao niko iz Crne Gore, odakle su se nadali velikom broju naroda, jer je Gojković, kako navodi, bio „sav Crnogorac i Nikolovac“. Zašto je Popović očekivao da se na dan sahrane Jefta Gojkovića, pred manastirom Savina, okupe crnogorske patriote, za kojma su danonoćno tragali srpski žandarmi po Crnoj Gori i zarobljene izlagali najstrašnijim mučenjima, teško je objasniti. Jedino moguće objašnjenje moglo bi biti da su Tomo.

K Popović i Jefto Gojković nakon 1. decembra 1918. godine, živjeli u dvije Crne Gore. Prvi u slobodnoj, drugi u okupiranoj. O „Gojkovićevoj“ Crnoj Gori, Popović u svom dnevniku nije ostavio pisanog traga. A imao je što napisati. „13. jula 1922. Danas u 11 ipo časova izjutra, bio je sprovod načelniku Jeftu Gojkoviću, od njegovog stana do u manastir Savinu, gdje mu je porodična grobnica. Naprijed, odmah iza krsta? išla su djeca sviju mjestnih škola sa opštinskima nastavnicima i nastavnicama – bile su i dumne.

Iza djece hodila je sokolska mjesna muzika, pa iza nje mnogobrojni vijenci svojte, prijatelja i poštovatelja, za ovima jedanaest svećenika, a za ovima kapsa, u kojoj je ležao pokojnik, svojta i naroda dosta, naročito građana i varošana a seljana najviše sa Mokrina – gdje se pokojnik rodio – dočim ostala sela naše općine sasvim su se slabo odazvali pozivu da prisustvuju sprovodu. I iz Boke ostale sasvim slab odziv, pojedine općine bokeljske dale su se zastupiti po istijem Novljanima.

Iz Crne Gore – odakle su se nadali velikom broju učesnika, pošto je pokojnik bio sav Crnogorac i Nikolovac i poslije sloma – ama baš niko za sprovodom...“

Horoskop

Neđelja, 14. novembar 2021.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (15.11 - 21.11) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi

PETAK I VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe

ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/potperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec je u fazi zamračenja u srijedu od 10:28 do četvrtka u 12:52, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Pun Mjesec je od četvrtka u 7:30 do petka u 21:57. Ovo je generalno povoljno za ispravne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što

je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 15:44.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit se završava u nedjelju u 16:40.

22

Marketing

Neđelja, 14. novembar 2021.

Neđelja, 14. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. novembar 2021.

Draga majko,

25

Umrla je

STANKA Blažova VUKSANOVIĆ

STANKA VUKSANOVIĆ

Bila si majka i baba za poželjeti...

Tvoji DELIBAŠIĆI

U skladu sa važećim epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu porodice, 14. novembra 2021. godine u 14 časova na groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Bul. Svetog Petra Cetinjskog 79.

Ožalošćeni: ćerke TATJANA i SVETLANA, zetovi BRANKO DELIBAŠIĆ i VOJIN VLAHOVIĆ, unučad DUNJA, LUKA, KRISTINA, VLADIMIR i VUK

811

809

Našoj miloj babi

Našoj najboljoj babi

STANKI VUKSANOVIĆ

STANKI VUKSANOVIĆ

Pamtićemo te onakvu kakva si uvijek bila, nasmijana, vedra i otvorenog srca za svakog.

Nedostajaće nam vrijeme provedeno sa tobom uz tvoje šale i zajednički smijeh „od uva do uva“.

SVETLANA i VOJIN VLAHOVIĆ sa djecom

Tvoji: KINA, VLADO i VUKI

810

812 Draga naša bašo,

STANKA VUKSANOVIĆ

Dani sa tobom puni ljubavi, nježnosti, sreće i smijeha zauvijek će ostati urezani u našem srcu.

Počivaj u miru, anđele naš.

Tvoji DUNJA i LUKA

813

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. novembar 2021.

Iznenada nas je 13. novembra 2021. napustio u 61. godini života naš

Naš najdraži tata

Tužnim srcem javljamo da je 13. novembra 2021. u 61. godini života preminuo naš voljeni

BOŽO ŠIBALIĆ

BOŽO Mijuškov ŠIBALIĆ

RATKO – LALA Mihailov LUČIĆ Najveći prijatelj i uzor.

Bićeš sa nama i u nama večno.

Pokojnik će biti izložen u gradskoj kapeli u Nikšiću 14. novembra od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju

MIJUŠKO, MILENA i SLOBODANKA ŠIBALIĆ

Ožalošćeni: majka GOSPAVA, supruga VESNA, sin SAVA, kćerka MILICA, snaha ANĐELA, unuke SOFIJA i MAGDALENA i ostala rodbina

804

Vrijeme i mjesto sahrane ćemo naknadno objaviti.

Ostajemo tužni u ponosu kojim je zračio.

Kuća žalosti: Gavra Vukovića 4. sprat II st. 9.

Ožalošćeni: ćerka MILENA, sin MIJUŠKO, brat VLADO, snaha MARINA, sinovac SRĐA, sinovice MINA i IVA, zet MATIJA 790 Brate moj

789

POMENI Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene babe i prababe Rano, One tanane strune koje su nas spajale od kada smo progledali treperiće u meni dok dišem.

Neka ti bude lak ovaj katunski krš.

Otišao si na bolje mjesto, u vječni mir i spokojstvo

BOŽO ŠIBALIĆ ALBINE ŠĆEPANOVIĆ

Tvoja sestra LJILJA tugovati u beskraju, tišine za tvojom reči, pogledu, stisku ramena, napustio si nas.

806

Nedostaju tvoje riječi, podrška i zagrljaj. Nedostaje sve tvoje, bako.

Samo fizički nisi tu, u našim srcima živjećeš zauvijek.

Bina, vole te

Brat VLADO, snaha MARINA, sinovac SRĐA, sinovice IVA i MINA, zet MATIJA, unučad HANA i LUKA

tvoje TAMARA i SOFIJA

781 Dana 15. novembra 2021. navršava se sedam godina od smrti

Rano, Zbogom, ujače moj, i neka tvoja velika duša nađe vječni spokoj.

Tvoji: IBO, KAĆA, KSENIJA i MILICA

791

807 Dana 13. novembra 2021. posle kraće bolesti, u 81. godini života preminuo je naš dragi

Posljednji pozdrav dragom kumu

RADMILE Svetozarove MRVALJEVIĆ rođene Ražnatović Toga dana porodica će izaći na grob, zaliti ga suzama i okititi cvijećem.

PORODICA MRVALJEVIĆ 776 Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš voljeni otac

RANKU Jovanovom VUKOTIĆU Počivaj u miru, plemenita dušo.

Ovim putem izjavljujemo iskreno saučešće porodici.

DRAGAN i ANA DRAGIĆEVIĆ sa porodicom 771 Dragom ujaku

VUKSAN Milutinov MRDOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 14. novembra od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju Krstac.

TELEFON ZA INFORMACIJE

Ožalošćena porodica: supruga MILJA, sinovi MILOJE i ŽARKO, kćerke VINKA i ŽANA, snahe VANJA i VESNA, unučad LUKA, BOJANA, DAMJAN, MILJAN, IVA i ALEKSA, i ostala mnogobrojna rodbina

VELIMIRU ŠUKIĆU

020-202-455, 020-202-456.

Ostaju nam sjećanja i tople uspomene. Nosimo te u srcu i u mislima.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sestrična ANDRIJANA BABIĆ 808

RADOMIR OSTOJIĆ Hvala ti za podršku, toplinu i beskonačnu ljubav koju si nam pružio.

Vječno ćeš ostati u našim srcima.

VESELINKA, STANOJKA, BORKA i MARICA

782

800

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. novembar 2021. Четрдесет је дана од смрти

Dana 14. novembra 2021. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog brata

27

Našem voljenom

МИЛЕНЕ КАСОМ рођене Бакрач

RATKU Veljkovom MITROVIĆU

Тешко је рећи срцу да не боли, души да не пати, сузама да не теку, кад сам изгубио оно што сам бескрајно волио.

ČEDOMIRA GRBOVIĆA 1949–2021.

Твој супруг ВЕСЕЛИН 763 Prošlo je godinu dana od smrti

Počivaj u miru, dragi Čedo.

Na prvu godišnjicu braka Bog nam je dao najljepši dar – Tebe Ratko, Bili smo srećna familija.

Danas, na Tvoj 44-ti rođendan, mi posjećujemo Tvoju vječnu kuću i grlimo sliku sa koje nas Tvoj topli pogled uvijek sreta i prati.

Hladni kamen nije ugasio toplinu Tvog pogleda, kao što neće ni vrijeme koje prolazi dok smo mi živi.

Riječi nemaju snagu da iskažu bol i tugu i uzaludno nadanje da ćeš se odnekud pojaviti vedar i nasmijan i usrećiti nas.

Sa ljubavlju i neizmjernim ponosom zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Braća VESELIN i ZORAN sa porodicama

TVOJI NAJMILIJI

RADMILE PEROVIĆ Draga sestro, boli praznina koja nikad neće biti popunjena, teško je stisnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku za tobom.

Uvijek ćeš živjeti u mom srcu.

Sestra DRAGICA MILIĆ

783

770

Dragi naš čika

Četrdeset dana je od kada nas je napustila naša

765 Babi i prababi

DARINKA B. DOBRKOVIĆ STANI VUJOVIĆ Nedostaješ, svakim danom sve više.

768

JASNA BOGDANOVIĆ sa porodicom

Umjesto pomena uplaćen je novčani prilog za održavanje groblja u Sotonićima PORODICA 799 Dana 15. novembra 2021. godina dana je od smrti

Navršava se 40 dana od smrti moje majke

RATKO Danas je Tvoj dan koji nismo zaboravljali – gdje god da si bio.

Danas je dan kada se slavilo, pevalo, nazdravljalo.

Govorio si: ,,Stara se polako...“ Ali Ti nisi uspeo da ostariš jer Ti nije dala želja za životom, brzinom, izazovima i avanturom.

Ostao si večno mlad, kao da si želeo da prkosiš vremenu.

Ostao si, Ratko, sa osmehom na licu, velikog srca, pozitivne energije i raspoloženja, beskrajnog davanja i razumevanja.

Ostao si, Ratko, sa nadom, poletom planovima... koji je mnogo hteo, mnogo započeo...

Ostao si zauvek naš najbolji čika Ratko!

Tvoji: RAJKO, VUK, OGNJEN i DACA

MILIVOJA GARDAŠEVIĆA JELENE Boškove VUKČEVIĆ

U našim sjećanjima zauvijek smo ostavili mjesto koje će nas podsjećati na tvoju plemenitost, dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružao.

Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama, draga majko.

Tvojim odlaskom, ostali smo uskraćeni za nesebičnu ljubav koju si nam poklanjala.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji ŽELJKO i BILJANA sa porodicama

784

14. 11. 2020 – 14. 11. 2021.

796 Godina dana je od smrti mog brata

Tvoja ćerka STANKA sa porodicom

785 Prošlo je 40 dana od smrti naše babe

MIODRAG – KOKO VUJOVIĆ

MIĆE GARDAŠEVIĆA S ljubavlju i ponosom čuvaćemo te od zaborava.

Sestra RADMILA sa porodicom 766 Ujaku i đedu

Mnogo nam nedostaješ...

Tvoja dobrota, Tvoja posvećenost porodici, Tvoje veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas učinili su te velikim čovjekom i po tome ćemo te vječno pamtiti.

Počivaj u miru sa bratom i roditeljima.

JELENE VUKČEVIĆ Draga baba, ni poslije 40 dana ne možemo da shvatimo da više nijesi sa nama.

Hvala ti na svemu što si uradila za nas.

Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

Tvoji unuci MARKO i MILOŠ 786

Tvoji: ZDENKA, DUŠAN, MIRKO i RISTO sa porodicama

MIĆI GARDAŠEVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

767

JASNA BOGDANOVIĆ sa porodicom

764

28

Oglasi i obavještenja

Deset je godina od kako nijesi sa nama

Neđelja, 14. novembar 2021.

Prošla je tužna godina od kada nisi sa nama

Navršava se godina od smrti našeg voljenog

BRANKO KAMBAN ZORAN ŽIVKOVIĆ

S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomene na tebe.

Sin NOVICA sa porodicom 793

Hvala ti za život ispunjen ljubavlju, poštovanjem i razumijevanjem.

Ponosni smo na tebe i dok smo živi uvijek ćeš biti u našim srcima.

Voljenom ocu

DRAGANA Dragi tata, Vrijeme prolazi, sjećanja i uspomene na tebe ne blijede.

Neizmjerno ti hvala što si bio dio naših života, naš oslonac i snaga.

Svakim danom sve više fališ.

Ponosni što smo te imali.

Sin LUKA i supruga LJILJANA ŽIVKOVIĆ

760

Ćerka TINA i zet MARKO

801

BRANKU KAMBANU

Godina dana od kada nije sa nama

Deset je godina od kada sam ostala bez tvoje ljubavi i pažnje, ali godine su pojačale nedostajanje, podsjećanja na uspomene koje ne daju da te zaboravim.

794

Kćer NADA KNEŽEVIĆ

ZORAN ŽIVKOVIĆ

Nosićemo sa ponosom uspomenu na tebe i sjećati se sa ljubavlju i poštovanjem.

BRANKO KAMBAN Kao da je bilo juče kad si ugađao svakoj našoj vragoliji.

Naše djetinjstvo i odrastanje učinio si bezbrižnim, punim iskrene ljubavi, pažnje i bio si radostan što nas imaš.

Pamtićemo te vječno.

795

Unučad IVANA i IVAN

Porodica VLAOVIĆ

DRAGAN – MILJA MILJENOVIĆ Nedostaješ u svakom trenutku, svakom danu, u svemu što prošlo je i što dolazi.

802

Tvoji: MILA, PETAR, TINA i NIKOLA

Godina je od smrti

761

DRAGANA Milanovog MILJENOVIĆA

SJEĆANJE

Drago, vrijeme prolazi, ali ne liječi rane, naprotiv.

Uvijek ćeš biti dio nas voljen i nikad zaboravljen!

SAŠA, MILENA, FILIP, MAŠA i IVA

ZORAN ŽIVKOVIĆ DEJAN KUMBUROVIĆ 14. 11. 2016 – 14. 11. 2021.

Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo doživjeli zajedno. Ponosni smo što si bio dio nas.

803 Navršava se godina od smrti našeg dragog

Zauvijek u našim srcima.

ANDRIJA i MILAN ĐURIČIĆ sa porodicom

ŽELJKO, DRAGANA, FILIP i DUNJA

MILJE Sa tugom u srcu čuvamo najljepša sjećanja na tebe.

778

762

798 SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZORA i IVAN sa porodicom

Godina je od smrti naše drage majke, svekrve i babe

VASILJKE

DEJAN KUMBUROVIĆ

DEJAN KUMBUROVIĆ

14. 11. 2016 – 14. 11. 2021.

14. 11. 2016 – 14. 11. 2021.

Vrijeme prolazi a sjećanje na tebe ne blijedi.

Nedostaješ nam puno.

Počivaj u miru.

MIŠO sa porodicom 792

Plemenitost i dobrota koje su te krasile ostaju u trajnom sjećanju.

Tašta STOJANKA MRVALJEVIĆ

779

Svijet bi bio mnogo bolje i ljepše mjesto da je naš Deki sa nama.

S beskrajnom ljubavlju njegovi ZORICA i ANDRIJA 780

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. novembar 2021.

29

Godina dana od kada nije sa nama naša voljena

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” VASILJKA Đoke VUJOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE

Tvoja plemenita duša i veliko srce, u kojem je bilo mjesta za sve nas, ostaće zauvijek u našim srcima i mislima.

020-202-455, 020-202-456.

Dana 19. novembra 2021. godina bola, tuge i samoće otkad nije sa nama voljeni brat

Suprug ĐOKA, sinovi VIDO i VUKO, snaha DUŠKA 775 Godina dana od smrti moje voljene majke, tašte, babe i prababe

Prošlo je tužnih godinu dana od smrti naše drage babe i prababe

DRAGUTIN Radosavov ĆOROVIĆ oficir JNA u penziji

VASILJKE Đorđijeve VUJOVIĆ rođ. Živković Majko, vrijeme ne može popuniti prazninu koju si mi ostavila.

Svaki dan je teži u mojim mislima, u srcu i sjećanju na tebe.

Kćerka MIKA, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama

VASILJKA VUJOVIĆ BOJANA, MARKO i BOGDANA GAZIVODA 758

Sve što je lijepo, iskreno i ljudsko bilo je u tvom srcu.

Tvoja plemenita duša, pošten život, obavezuje nas da te sa ponosom čuvamo od zaborava.

U neđelju, 14. novembra u 10 časova, u krugu porodice posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Draga baba

757 Godinu dana od smrti naše

Sestra MILUŠA VASILJKA VUJOVIĆ Neizmjerno smo ti zahvalni što si bila dio naših života.

VASILJKE VUJOVIĆ rođene Živković

Unučad: NIKOLA, MILOŠ, ITANA i MARIJA 774

769

Svaka rana zaraste kroz godinu dana, ali ona za voljenima neće nikada. Hvala ti za svaki zagrljaj, ljubav i pažnju koje si beskrajno davala.

Ostaješ vječna u našim srcima, kao što je tvoja ljubav bila prema svima nama.

Kćerka RADMILA, unuci MARKO i VASILIJE sa porodicom

VASILJKA Đ. VUJOVIĆ Tugu i prazninu za tobom teško je opisati.

Vječno ćeš mi, majko, nedostajati.

805 Navršava se godina od smrti naše

773

Tvoja ćerka MIRA ROGANOVIĆ sa porodicom

VASILJKA VUJOVIĆ Majko, prođe godina dana sva u suzama.

Vrijeme ne može promijeniti tugu i sjećanje na tebe.

Neka te anđeli čuvaju.

777

Ćerka ĐINA sa porodicom

Voljenoj majci, svekrvi, babi i prababi

VASILJKI VASILJKE - VASE VUJOVIĆ Tvojim odlaskom ostali smo bez izuzetne ljubavi, pažnje i brige.

Ostaješ nam u lijepom sjećanju i nezaboravu.

Sjećanje na tvoj plemeniti lik i dobrotu živjeće u nama do kraja života.

Počivaj u miru.

VASILJKA VUJOVIĆ

VESKO, MIRA, ŽELJKO, LUKA, TEODORA, INA i MAŠAN 787

ĐOKO sa porodicom

Prošlo je godinu dana od smrti naše voljene babe i prababe.

Voljenoj majci, svekrvi i babi

DEJANA, MILORAD i MARTA MITROVIĆ

797

VASILJKI

Voljena majko

756

Svojom dobrotom i ljubavlju ostavila si uspomenu da te vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Pazi nam Ivanu.

RADOJE, SNEŽANA i IVAN

VASILJKA Đ. VUJOVIĆ Godina je dana prošla od našeg rastanka.

Zauvijek ćeš biti u mom srcu i mislima.

Tvoja ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ 772

788

VASILJKA VUJOVIĆ Kako vrijeme prolazi, praznina je sve veća.

759

SLAVKA sa porodicom

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 14. novembar 2021.

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

POTREBNI radnici za kamenorezačku radionicu u Spužu.

Početna plata od 600E .

Tel. 067/665-500 1 DAJEM časove engleskog jezika. Držim časove i preko interneta i na licu mjesta, zavisno od dogovora.

Dostupan sam na aplikacijama ,,Viber“ i ,,Whats App“.

Tel.069/022-442 2

Neđelja, 14. novembar 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 14. novembar 2021.

Pjevač Isak Šabanović pozajmio glas liku iz Diznijevog crtanog filma

Lijepo je u svijetu glume, ali ja sam ipak samo muzičar Nedostaje mi naša kultura dvočasovnog ispijanja kafe na suncu i mir, to mi najviše nedostaje. A što se tiče lijepih strana, prelijepo je da znam da imam svoju publiku, da mogu usrećiti nekoga svojom pojavom, konačno sam dobio priznanje da je to što čitavog života radim dobro – kazao je Isak Šabanović

Legenda

PODGORICA- Nakon što je izdao svoju prvu pjesmu ,,Prvo jutro“, koju potpisuje Aleksandar Milić, drugoplasirani finalista prošle sezone takmičenja ,,Zvezde Granda“ Isak Šabanović svoj glas pozajmio je liku iz crtanog filma ,,Enkanto magični svijet“ i to produkcije ,,Dizni“. O svom prvom su-

sretu sa sinhronizacijom u animiranom filmu, Isak je govorio za Pobjedu.

POBJEDA: Kako je došlo do saradnje i Vašeg angažmana u animiranoj priči ,,Enkanto magični svijet“? ŠABANOVIĆ: Srđan Čolić pozvao me da pošaljemo „voice test“ za crtać i ja sam prihvatio. Bilo je još pet glasova i

moj šesti koji je pobijedio.

Rekli su da je najzanimljiviji i ja sam, eto tako, postao super dječak preko noći, ovog puta bukvalno.

POBJEDA: Kakvo je to bilo iskustvo za Vas i da li ste zadovoljni saradnjom sa ostatkom glumačke ekipe? ŠABANOVIĆ: Bilo je zanimljivo i novo, uživao sam to-

kom snimanja, osjećao sam se moćno kao i sami lik koji tumačim.

POBJEDA: Da li ste u liku kojeg tumačite prepoznali neku od svojih karakternih osobina? ŠABANOVIĆ: Ne baš, on je mnogo superiorniji, ali svi dječaci bi voljeli da su u toj ulozi.

POBJEDA: Ostaje li muzika Vaše primarno zanimanje, ili biste nakon iskustva u glumačkom svijetu, voljeli da nastavite u tom pravcu? ŠABANOVIĆ: Naravno, ne bih odbio neku dobru ulogu ali ja sam samo muzičar, ne

znam koliko bih mogao uopšte da se snađem, nijesam razmišljao o tome nikada ali u pozorištu ne bih mogao, radio sam godinu dana u Crnogorskom narodnom pozorištu i svaka čast tim ljudima, veliko je to umijeće, meni bolje stoji mikrofon.

POBJEDA: Vaša karijera nakon učešća u muzičkom takmičenju ,,Zvezde granda“ krenula je uzlaznom putanjom. Koje su čari popularnosti i uspjeha, da li medalja ima i drugu stranu? ŠABANOVIĆ: Medalja ima drugu stranu koju malo ljudi vidi ali najbolje ja osjetim,

nekada me ne razumiju a ja, vidite i sami, konstantno radim na tome da prezentujem nešto novo publici. Nemam vremena za svoje što bi mi u Crnoj Gori rekli. Nedostaje mi naša kultura dvočasovnog ispijanja kafe na suncu i mir, to mi najviše nedostaje. A što se tiče lijepih strana, prelijepo je da znam da imam svoju publiku, da mogu usrećiti nekoga svojom pojavom, konačno sam dobio priznanje da je to što čitavog života radim dobro. Rekao sam već, ostvario sam skoro svaki svoj san – rekao je pjevač.

POBJEDA: Da li radite nešto novo, pjesmu ili spot koju ćete uskoro predstaviti publici? ŠABANOVIĆ: Prvo sam spremio crtać publici a sada, premijerno vam odajem tajnu, radim na dvije nove pjesme. Spremam prvu pjesmu sa Handanovićem, čemu se izuzetno radujem, spot, a onda i drugu pjesmu, o čemu vam neću pričati sada ali jedva čekam da čujete.

Radim vrijedno i trudim se da plodovi mog rada izmame osmijehe mojoj publici kojoj sam beskrajno zahvalan na svakoj riječi podrške.

B.P.

ABBA na vrhu britanske top liste sa novim albumom

Maraja Keri objavila novu prazničnu pjesmu LOS ANĐELES- Pjevačica Maraja Keri objavila je novu božićnu pjesmu „Fall in Love at Christmas“ i tako otvorila sezonu predstojećih praznika.

Nakon 27 godina od čuvene pjesme „All I Want For Christmas Is You“ Keri je snimila novu božićnu himnu koja će obilježiti sezonu praznika.

Pjevačica je počela prazničnu sezonu, najavljujući u ponedjeljak da je vrijeme da uđe u praznični duh svojom božićnom pjesmom u kojoj učestvuju i Kalid i Kirk Frenklin.

U spotu se pojavljuju pjevačicini sinovi, blizanci Monro i Morokan, kao i njen pas.

Objavljen posljednji trejler za nastavak serije „Seks i grad“ LOS ANĐELES- Nova serija sa već dobro poznatim likovima nazvana je „I tek tako“, prema prepoznatljivoj rečenici koju je Keri Bredšo često izgovarala u kultnoj seriji, a pratiće živote glavnih junakinja koje su sad u svojim pedesetima i pokušavaju da pronađu balans između ljubavi, prijateljskih odnosa i karijere.

Novo poglavlje kultne HBO serije „Seks i grad“ imaće premijeru 9. decembra, kada stižu prve dvije epizode. Svakog idućeg četvrtka izlaziće po jedna epizoda, od ukupno deset.

Od izvršnog producenta Majkla Patrika Kinga, serija „I tek tako“ prati Keri (Sara Džesika Parker), Parker Mirandu (Sintija Nikson) i Šarlot (Kristin Dejvis) Dejvis na putu od komplikovane realnosti života i prijateljstva u 30-ima, do još komplikovanije realnosti života i prijateljstva u njihovim 50-ima.

LONDON- Svjetski poznata švedska pop grupa ABBA dospjela je na vrh britanskih top lista sa „Voyage“, prvim studijskim albumom benda od 1981. godine, saopšteno je u Londonu.

Album je prodat u 204.000 primjeraka za sedam dana od izlaska i na vrhu je top lista.

Poslije raspada grupe 1982. godine i posljednjeg albuma „The Visitors“ izdatog godinu dana ranije, niko iz grupe nije objavio nijednu pjesmu.

Legendarna grupa se 5. novembra vratila na muzičku scenu izlaskom novog albuma gotovo 40 godina od kada se slavni bend raspao.

Bend je početkom septembra u Londonu najavio novi album i predstavio jednu od novih pjesama „I Still Have Faith in You“.

Prije izlaska albuma, javnosti su predstavljene još dvije pjesme, „Don’t Shut Me Down“ i modernizovana verzija pjesme „Just A Notion“, snimljena 1978. godine, ali se nije našla ni na jednom albumu.

Bend je najavio i turneju, ali virtuelnu sa hologramima članova. Švedska četvorka je bila aktivna od 1972. do 1982. Grupu čine Bjorn Ulveus (76), Beni Anderson (74), Ani-Frid Lingstad (75) i Agneta Faltskog (71).

Sa pjesmom „Waterloo“ 1974. ABBA je pobijedila na Evroviziji, a pamte je i po hitovima poput „Dancing Queen“, „Mamma Mia“, ,,Money, Money, Money“, „Take A Chance On Me“, „The Winner Takes It All“ i drugim.