Dnevni list Pobjeda 15,16. i 17. april 2023.

DIPLOMATSKA POŠTA

Prvo skoči, pa reci: ,,Otvoreni Balkan“!

Gotovo 15 godina se sa internet adrese IN4S besprizorno šire govor mržnje i dezinformacije

Nemoć države

Posljednji IN4S-ov „ispad“ sa jerejem Femićem ipak je – nakon pisanja Pobjede i ukazivanja na tekst „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ u kojem se poziva na nestajanje naroda (osim srpskog) i tvrdi da je Crna Gora nastala na antidržavnim elementima, te da krv traži novu krv – „probudio“ Više državno tužilaštvo u Podgorici STR. 8.

INTERVJU: Član Predsjedništva i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević

Crna Gora je u stanju anarhije, populizam mora biti pobijeđen

Zašto uvažene američke diplomate ne pokažu svoje znanje i e kasnost u kosovsko-srpskim pregovorima i zašto ljubazno ne zamole (ili kako se već to radi) predsjednika Vučića da reguliše odnose sa susjednim Kosovom? Kada ambasador Hil, savjetnik Šole i zamjenik pomoćnika Eskobar to obave, onda će njihovo insistiranje na ,,Otvorenom Balkanu” dobiti, bar malo, na uvjerljivosti

Saslušan predsjednik Opštine Budva zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge

Milu Božoviću određen pritvor do 30 dana

Božoviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, a njegovi branioci najavili su žalbu

KOMENTAR Poništena rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara o vraćanju u prvobitno stanje dva manastira, nakon nelegalnih građevinskih intervencija Mitropolije crnogorsko-primorske SPC

Srećan dan raspeća

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici, bivši direktor OŠ „Sutjeska“ dobio naknadu materijalne štete

Gagoviću 18.000 eura zbog nezakonitih postupaka Bratić

ISTORIJSKI ZAPISI: O ustrojstvu Crnogorske crkve 1865-1870.

Jedan mitropolit, kojega je stolica u Cetinjskom manastiru

U Crnoj Gori, izgleda, možete da bude i srećni i nesrećni na najtužniji hrišćanski praznik. A sav narod prosto mora da bude zadovoljan dok sluša crkvene poglavare kako govore o rodno osjetljivom jeziku, kao perfidnom, modernom, načinu da se – razori porodica. No, prvosveštenici se moraju slušati. Pokorno, spuštene glave, nego kako!

Gutljaj slobode Vladimira Putina i novih dvadeset godina Crne Gore

STR. 9.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Piše: Dragan VESELINOV

STR. 2.

M. BABOVIĆ

VOA

Poslije najnovije izjave g. Eskobara zanimljiva su bar tri pitanja.

Prvo se odnosi na razloge i motive zbog kojih g. Eskobar, baš kao i ambasador SAD u Beogradu, g. Hil, i, u nešto manjoj mjeri, g. Šole, savjetnik u Stejt departmentu, nastavljaju da propagiraju ,,Otvoreni Balkan“, uprkos jasnim pozicijama partnera iz EU i samog Brisela (sa izuzetkom Orbanove i Varheljijeve Mađarske, naravno), koji su, u mnogim slučajevima, direktno i posredno, pa i u zaključcima i rezolucijama novembarskog samita Berlinskog procesa, jasno stavili do znanja da je EU stoji iza te regionalne inicijative, koja ima svoje precizno definisane principe i pravila, uokvirene forme saradnje i konkretne programe i ciljeve, a ne podržava nedefinisani „Otvoreni Balkan“, koji ništa od pomenutog nema i koji „okuplja“ samo tri od šest zapadnobalkanskih država.

Time se aktuelna postavka diplomata u Birou za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta jasno i nedvosmisleno distancira od evropskih napora na Zapadnom Balkanu, koji, bez obzira na mnoge stare i nove slabosti i zastoje, ipak imaju jasnu logiku i cilj - uključenje našeg regiona u EU. Ne postoji logičan odgovor na jednostavno pitanje: čemu „Otvoreni Balkan“ pored Berlinskog procesa?

Retorika ambasadora Hila i zamjenika pomoćnika držav-

DIPLOMATSKA POŠTA

Prvo skoči, pa reci: ,,Otvoreni Balkan“!

Zašto uvažene američke diplomate ne pokažu svoje znanje i efikasnost u kosovsko-srpskim pregovorima i zašto ljubazno ne zamole (ili kako se već to radi) predsjednika Vučića da reguliše odnose sa susjednim Kosovom? Kada ambasador Hil, savjetnik Šole i zamjenik pomoćnika Eskobar to obave, onda će njihovo insistiranje na ,,Otvorenom Balkanu“ dobiti, bar malo, na uvjerljivosti

nog sekretara Eskobara - da SAD podržavaju sve inicijative koje približavaju Zapadni Balkan članstvu u Evropskoj uniji - gubi na kredibilitetu, ako ga je ikada i imala - upravo zbog toga što američka diplomatija, zaokupljena drugim globalnim problemima, dopušta da se u našem dijelu Evrope ,,na silu i na sramotu“ gura jedan projekat koji izaziva velike sumnje i neslaganja. Kojemu nedostaju i okvir i pravila, i koji se sve više pretvara u zagovaranje vanjskopolitičkih prioriteta jedne zemlje u regionu (Srbija, naravno) ili, moguće, još jedne (Albanija) - mada ovo drugo, ipak, u manjoj mjeri. Drugo se pitanje odnosi na intrigantni upit: ko, zapravo, sada u Stejt departmentu i u drugim instancama u Vašingtonu odlučuje o tome što su američke pozicije u vezi Zapadnog Balkana i, konkretno, odakle potiče ovako vehementna, gotovo prijeteća uporna podrška inicijativi koja se u regionu vezuje za srpskog predsjednika Vučića? Koju, ,,začudo“, i u zemljama koje ne učestvuju u tom američkom regionalnom „kružoku“, podržavaju snage kojima su evropske integracije posljednja rupa na svirali, a NATO, na primjer, neprijatelj

i izvor zla? Zašto sve to, kako smo ranije isticali, podržava i rusko Ministarstvo inostranih djela?

Kako je to moguće i što to znači? Odgovor na tu „zagonetku“ - ko to sve vodi i ko o tome odlučuje - naši vašingtonski prijatelji, vrsni poznavaoci i aktuelnih prilika i situacija, ali i svega onoga što se na našim prostorima dešavalo posljednje tri decenije, pa i duže,

ipak pronalaze u ovdje pomenutim američkim diplomatama -Eskobar, Šole, Hil. Po mišljenju naših prijatelja, vrh Stejt departmenta, Savjet za nacionalnu bezbjednost i sama Bijela kuća, prepuštaju diplomatama koji su značajni dio svog radnog angažmana proveli u Beogradu i koji su se bavili Balkanom, da profilišu i sprovode politiku u našem dijelu Evrope.

Drugo se pitanje odnosi na intrigantni upit: ko, zapravo, sada u Stejt departmentu i u drugim instancama u Vašingtonu odlučuje o tome što su američke pozicije u vezi Zapadnog Balkana i, konkretno, odakle potiče ovako vehementna, gotovo prijeteća uporna podrška inicijativi koja se u regionu vezuje za srpskog predsjednika Vučića? Koju, ,,začudo“, i u zemljama koje ne učestvuju u tom američkom regionalnom ,,kružoku“, podržavaju snage kojima su evropske integracije posljednja rupa na svirali, a NATO, na primjer, neprijatelj i izvor zla? Zašto sve to, kako smo ranije isticali, podržava i rusko Ministarstvo inostranih djela?

Posebno se apostrofira činjenica da ambasador Kristofer Hil, kao iskusni diplomata, vraćen iz penzije upravo zbog situacije i odnosa sa Srbijom, u velikoj mjeri ima odriješene ruke kada se radi o konkretnim koracima, ali i, što je ponekad i značajnije, o javnim porukama srpskom rukovodstvu, koje imaju (u ovelikom broju primjera) vrlo negativni odjek i gotovo prijeteće značenje u drugim zemljama regiona - prvenstveno na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i kod nas. Ambasador Hil entuzijastično promoviše ,,ekonomske“ teme i uklanjanje svih barijera, bez reference pod kojim regulama i u kakvoj vezi (ako se o tome uopšte i raz-

mišlja!) sa pravilima CEFTA i drugim regionalnim trgovinskim okvirima.

Ta je situacija posebno zabrinjavajuća. Vanjska politika i diplomatske akcije jedne ogromne zemlje kakve su SAD neizbježno su opterećene inercijom - pa kada se taj konvoj uputi u jednom pravcu - potrebno je vrijeme da se zaustavi, a još i više od toga da se preusmjeri u drugom pravcu… Treća se dilema i velika nepoznanica - koja se, opet, tiče motivacije i razloga zašto se čini to što se čini - odnosi se na rezon takve američke politike na Zapadnom Balkanu. Umilostiviti Srbiju da se ponaša korektno i konstruktivno kroz povlađivanje i tetošenje režima u Beogradu (đe demokratske nenacionalističke opozicije i slobodnih medija ima samo u tragovima i u ostacima) je, pokazalo se to nebrojeno puta, pogrešna logika.

Neće se srpski velikodržavni nacionalizam smiriti ukoliko mu se naprave ,,kompenzacije“. Takva politika, to treba da znaju i g. Eskobar i g. Hil, ali i g. Šole je negacija i ,,izdaja“, da se tako izrazimo, svega onoga što je bila ,,pax americana“ na našim prostorima od početka devedesetih godina prošlog vijeka pa sve do administracije Donalda Trampa Uostalom, da primijenimo logiku i rezon koju smo često mogli da čujemo od američkih diplomata u kompleksnim situacijama koje su za nama (na primjer, ambasador Montgomeri, nekoliko godina pred referendum o nezavisnosti: ,,Ako imate razliku od deset procenata, onda je OK“) i koju iskreno podržavamo: zašto uvažene američke diplomate ne pokažu svoje znanje i efikasnost u kosovsko-srpskim pregovorima i zašto ljubazno ne zamole (ili kako se već to radi) predsjednika Vučića da reguliše odnose sa susjednim Kosovom? Kada ambasador Hil, savjetnik Šole i zamjenik pomoćnika Eskobar to obave, onda će njihovo insistiranje na ,,Otvorenom Balkanu“ dobiti, bar malo, na uvjerljivosti. (Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)

Specijalni izaslanik SAD, uz podršku „Otvorenom Balkanu“, nije pomenuo uslove – poštovanje evropskih pravila i punopravno učešće zemalja regiona

Eskobar opet podržao projekat Vučića i Rame

PODGORICA – Specijalni

izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar podržao je regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, a da, po prvi put, nije pomenuo uslove o kojima je ranije govorio – obaveza poštovanja evropskih pravila i jednaki uslovi za punopravno učešće svih država regiona.

Gostujući na albanskoj televiziji Top channel, Eskobar je govorio o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Albanije i kazao da podržavaju regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“.

– Podržavamo inicijativu „Otvoreni Balkan“, podržavamo vaše napore da se integrišete bliže vašim susjedima i Evropskoj uniji. Primjećujemo mnogo pozitivnih stvari. Sada

još uvijek postoje stvari koje možete da uradite koje bi pomogle da se poboljša investiciona klima, posebno u pogledu privrednih sudova i nezavisnosti pravosuđa. Ali trenutno trgovinski odnosi su zaista na pravom putu i vidimo da se važne stvari dešavaju između Sjedinjenih Država i Albanije – istakao je Eskobar. Ranije je, pak, govoreći o ovoj inicijativi, isticao da SAD po-

državaju sve regionalne ekonomske integracije, ali pod određenim uslovima. – Prvi je da zbližavaju sa Evropom i da nijesu u sukobu sa bilo kakvim od vaših evropskih obaveza pod Berlinskim procesom ili bilo kojim drugim procesom koji vodi Evropa. A drugo, da sve zemlje Zapadnog Balkana mogu da se pridruže kao punopravni članovi – rekao je Eskobar u intervjuu koji

je sredinom decembra dao za Radio Slobodna Evropa. Takve uslove uvijek su u izjavama pominjali i zvaničnici Evropske unije. Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropske unije Dejvid Mekalister kazao je, u intervjuu koji je dao Pobjedi u junu prošle godine, da regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkanu mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja i

mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama. U novembru, pak, Evropski parlament je usvojio preporuke u kojima se navodi da bi „zemlje članice trebalo da izraze jaku rezervu prema bilo kojoj inicijativi regionalne ekonomske saradnje koja ne obuhvata svih šest zemalja Zapadnog Balkana i nije zasnovana na pravilima EU, kao što je to inicijativa „Otvoreni Balkan“. Ž. Z.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Eskobar i Vučić u Briselu

PORAZ DRŽAVE: Pola godine od održavanja lokalnih izbora, proces u Šavniku na dva biračka mjesta – zgradi Opštine i selu Kruševice – još uvijek nije okončan

PODGORICA – Pola godine od održavanja lokalnih izbora, proces u Šavniku na dva biračka mjesta –zgradi Opštine i selu Kruševice - još nije okončan.

Opštinska izborna komisija mjesecima unazad sedmično se sastaje, ali, od decembra prošle godine - ne uspjeva da donese odluku o ponavljanju glasanja na dva biračka mjesta.

Od 23. oktobra prošle godine, dana za koji su zakazani izbori, Šavničani koji glasaju u zgradi

Opštine i selu Kruševice devet puta zaredom izlazili su na biračka mjesta, ali je svaki od tih pokušaja da se proces dovede do kraja – prekinut. Članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato što, kako oni tvrde, ne žive u toj opštini.

OPSTRUKCIJE

Zbog ometanja izbornog procesa Osnovni sud na Žabljaku pokrenuo je 16 postupaka protiv 23 osobe, a prema informacijama Centra za građansko obrazovanje, Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima sudu je podnijelo 17 optužnih prijedloga protiv 26 osoba. Tokom devet pokušaja sprovođenja izbornog procesa do kraja, članovi biračkih odbora u zgradi Opštine i selu Kruševice uništavali su birački materijal, križali listiće, lomili glasačke kutije i sprečavali pojedine građane da glasaju – iako su upisani u birački spisak. Na biračkom mjestu u zgradi Opštine pravo glasa ima 483 birača, a u selu Kruševice njih 58. Posljednji pokušaj održavanja glasanja bio je 18. decembra prošle godine, nakon čega je Opštinska izborna komisi-

Iako se OIK sedmično sastaje, nema odluke o ponavljanju glasanja

Nema još nijedne presude po krivičnim prijavama protiv lica koja su na biračkim mjestima onemogućavala druge da glasaju. Ta opstrukcija izbornog procesa premjestila se sa biračkih odbora na Opštinsku izbornu komisiju koja ne sprovodi ono što je naložila Državna izborna komisija – istakao je Jugoslav Jakić

ja Šavnik odluku o ponavljanju prepustila Državnoj izbornoj komisiji i Vladi. Državna izborna komisija u više navrata donosila je rješenja kojima je nalagala Opštinskoj komisiji da ponovi proces, ali to tijelo do sada, iako se sedmično sastaje, nije donijelo odluku o održavanju glasanja na dva biračka mjesta. Razlog tome je što OIK nema većinu koja bi glasala za ponavljanje procesa – od osam članova četiri glasaju za.

Šest mjeseci od prvog pokušaja održavanja izbora aktuelni predsjednik Opštine Šavnik

Jugoslav Jakić smatra da politički oponentni Demokratske partije socijalista, iz koje on dolazi, tek sada nakon rezultata predsjedničkih izbora shvataju da ne mogu osvojiti lokalnu vlast u tom gradu, što će biti i razlog, vjeruje, dalje opstrukcije izbornog procesa.

- Jasno mi je da naši politički konkurenti, i poslije predsjedničkih izbora, vide da oni

Jasno mi je da naši politički konkurenti, i poslije predsjedničkih izbora, vide da oni ne mogu osvojiti lokalnu vlast u Šavniku. Tako da ne znam čemu se nadaju i kakav dodatni pritisak misle da izvrše ne bi li eventualno mogli biti pobjednici tog izbornog procesa. To je ono što jedino može da objasni što se i dalje ne održavaju lokalni izbori u Šavniku – kazao je Jakić Pobjedi

PODGORICA – Osnovni

sud u Nikšiću izdao je 2. aprila, na dan kad se održavao drugi krug predsjedničkih izbora, dvije naredbe za pretresanje stana i drugih prostorija na inicijativu Uprave policije –Regionalni centar „Zapad“

OB Nikšić, po usmenom odobrenju državnog tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću.

To se navodi u odgovoru koji je Pobjedi dostavio predsjednik Osnovnog suda u Nikšiću Vukota Vujačić Redakcija našeg lista pitala je Osnovni sud koliko naredbi za pretresanje, na osnovu čega su ih izdali i zbog čega po-

Od 23. oktobra prošle godine, dana za koji su zakazani izbori, Šavničani koji glasaju u zgradi Opštine i selu Kruševice devet puta zaredom izlazili su na biračka mjesta, ali je svaki od tih pokušaja da se proces dovede do kraja – prekinut. Članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato što, kako oni tvrde, ne žive u toj opštini

zaista zastupaju vrijednosti za koje se zalažu, porazgovaraju sa članovima sa lokalnog nivoa i konačno omoguće da se završe izbori.

Sa jednog od biračkih mjesta u Šavniku izbori u Šavniku – kazao je risao je i to što

čemu se nadaju i kakav dodatni pritisak misle da izvrše ne bi li eventualno mogli biti pobjednici tog izbornog procesa. To je ono što jedino može da objasni što se i dalje ne održavaju lokalni

uvijek nije dobila epilog pred sudom i ocijenio da to predstavlja sliku u kojoj se nalazi crnogorsko društvo od promjene vlasti na državnom nivou 2020. godine.

SLIKA PROMJENE

VLASTI

- Nema još uvijek nijedne presude po krivičnim prijavama protiv lica koja su na biračkim mjestima onemogućavala druge da glasaju. Ta opstrukcija izbornog procesa premjestila se sa biračkih odbora na Opštinsku izbornu komisiju koja ne sprovodi ono što je naložila Državna izborna komisija – a to je ponavljanje izbora u zakonskom roku od sedam dana – istakao je Jakić.

On je i u svakodnevnoj komunikaciji sa građanima od kojih, kako kaže, najčešće čuje da su „odustali“ od sprovođenja procesa do kraja.

- Građani koji glasaju na ta dva biračka mjesta kažu da nema veze – da smo, svakako, mi njihov izbor, žele da nastavimo sa vršenjem vlasti. „Vršite i dalje, tako da i ako ne bude izbora, nema veze“ – to je ono što najčešće mogu da čujem od građana – rekao je Jakić.

Više puta je i upozoravao da odgovornost za situaciju u Šavniku nose institucije čiji je posao da obezbijede nesmetano sprovođenje izbornog procesa, a rekao nam je i da bi političke elite sa državnog nivoa trebalo da, ukoliko

- Ovim postupanjem oni ili pomažu ili podržavaju svoje predstavnike na lokalnom nivou da rade to što rade. Ako se te strukture zalažu za ono o čemu govore – evropski put Crne Gore – onda je logično da im ili daju instrukciju da se izbori završe ili uskrate podršku ako su lokalne prilike razlog za njihovo ovakvo postupanje – naglasio je Jakić. Zbog situacije u Opštinskoj izbornoj komisiji koja ne može da donese odluku o ponavljanju izbornog procesa na dva biračka mjesta komentar smo tražili i od predsjednika tog tijela Dušana Radanovića, ali on nije mogao da nam kaže „ništa novo“.

- Ne mogu ništa više kazati od onoga što već znate. Ne ponavlja se proces, jer nema većine da se donese odluka o održavanju izbora. DIK nalaže ponavljanje svake nedjelje. Opštinska izborna komisija svake nedjelje održava sjednice i svake nedjelje je ista situacija – rekao je Radanović Pobjedi. Ne očekuje da se situacija brzo riješi.

- Ne znam kakvih očekivanja tu može biti, kad do sada nije riješeno. Svi „peru ruke“ i Državna izborna komisija i ostali – svi govore da nijesu nadležni, tako da ja ne vidim kako će se to riješiti – istakao je Radanović. Željka ZVICER

Iz Osnovnog suda u Nikšiću kazali Pobjedi da su naredbe za pretres stanova na dan predsjedničkih izbora izdali zbog postojanja sumnje da će na mjestu pronaći tragove krivičnog djela

Naredili dva pretresa po usmenom odobrenju tužioca?!

stoji osnova sumnje da je došlo do izvršenja krivičnog djela iz člana 186 Krivičnog zakonika Crne Gore – povreda slobode opredjeljenja pri glasanju. – Predmetne naredbe su izdate radi postojanja osnova sumnje da će na mjestu pretresa biti pronađeni tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za krivični postupak, a u vezi izvrše-

nja krivičnog djela iz člana 186 Krivičnog zakonika Crne Gore –pojasnio je Vujačić u odgovoru. Pobjeda je u utorak pisala da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i nikšićke policije tokom pretresanja prostorija i stanova koje su koristili izborni štabovi predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića u Nikšiću na dan

izbora nijesu našli nikakve dokaze i predmete koji bi ukazivali na bilo koje krivično djelo. Objavili smo i sadržaj dva zapisnika policije o pretresu stanova i drugih prostorija koji su u vlasništvu građana Mitra Milovića i Beriše Burima, a u kojima se navodi da pripadnici UP pretresom nijesu pronašli ništa što bi ukazivalo na

bilo koje krivično djelo. U zapisnicima o pretresanju navedeno je koje prostorije su službenici policije pretresli, a prekrižen je odjeljak u kojem bi trebalo da se pobroje privremeno oduzeti predmeti. Takođe, objavili smo i sadržaj izjava aktivista DPS-a koje je interventna jedinica policije privela na saslušanje Pre-

draga Ivanovića i Borisa Božovića koje pokazuju da je u svrhu ometanja i zastrašivanja izbornih štabova postojala sinhronizacija djelovanja policije sa, za sada, nepoznatim osobama koje su radile u korist predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića Policija je na dan izbora saopštila da je iz Kluba pčelara privela šest osoba zbog sumnji na kupovinu glasova, ali takve optužbe nijesu konkretizovane procesuiranjem bilo koje osobe pa se postavlja pitanje instrumentalizacije pripadnika MUP-a u političke svrhe. Ž. Z.

S. VASILJEVIĆ

Jugoslav Jakić

Direktorka Karnegi Evropa istakla da nove članice EU treba da dijele iste političke vrijednosti i međunarodne ciljeve

Balfur: Crna Gora bi za

pet godina mogla postati

članica EU, ali neophodne su političke reforme

Crna Gora je mala zemlja, ona bi brzo mogla biti apsorbovana u Evropskoj uniji, to nije preveliki izazov, ali u svakom slučaju fokus će biti na izazovima koji se tiču vladavine prava – rekla je za Pobjedu direktorka nevladine organizacije Karnegi Evropa Roza Balfur

PODGORICA – Crna Gora bi za pet godina teoretski mogla poslati članica Evropske unije, ali neophodne su političke reforme, te da Brisel pokaže veću posvećenost – ocijenila je za Pobjedu direktorica nevladine organizacije Karnegi Evropa Roza Balfur.

Ona je ocijenila, komentarišući ocjenu novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da bi Crna Gora u narednih pet godina mogla pristupiti EU, da je to u teoriji – moguće, te da se poklapa i sa novim višegodišnjim finansijskim planom EU koji počinje 2027. godine. – Crna Gora je prilično napredna u procesu pristupanja, ali to će zavisiti od dvije stvari. U pitanju je sekvenciranje. Prva stvar koja se mora obaviti su političke reforme, one su neophodne. To, u pogledu sekvencioniranja, mora biti prva tačka. Druga tačka je da od Brisela moramo vidjeti veću posvećenost u pružanju podrške Ukrajini na ovom putu, moramo vidjeti nedvosmislene poruke i diplomatiju, moramo vidjeti tehničku podršku Brisela u pomoći novim vladama i institucijama i jačanje nezavisnosti tih institucija – ističe naša sagovornica.

Smatra da je početna tačka zakazani parlamentarni izbori, te da potom Evropska unija mora da udvostruči svoju podršku Crnoj Gori.

- Uzimajući u obzir da bi pozitivne posljedice za cijeli region bile enormne, računajući i Sjevernu Makedoniju i Albaniju koje počinju svoj proces. I to bi se moglo ubrzati i imati pozitivne efekte na cijeli region. Takođe bi preokrenulo razočarenje Evropskom unijom, zato što bi EU pokazala da je kredibilna sa procesom proširenja i to treba i da pokaže – rekla je Balfur.

POZICIJA BRISELA

Odgovarajući na pitanje kakva je pozicija Brisela po pitanju proširenja navodi da su raspoloženje promijenilo, a na to je u velikoj mjeri uticalo to

što je Rusija napala Ukrajinu. Podsjeća i da su Ukrajina, Gruzija i Moldavija dobile i kandidatski status.

- To je novi momenat procesa proširenja, iako se posljednjih 10 godina angažman EU na Zapadnom Balkanu nenormalno smanjio. Uprkos tom novom momentu, to će voditi do nekih promjena u Briselu koje će pripremiti put pojedinim zemljama da pristupe savezu – smatra Balfur.

Na pitanje kako će to uticati na Crnu Goru, ističe da „prije svega treba da vidimo kako će se stvari odvijati na parlamentarnim izborima“.

- EU želi da vidi dokaze napretka, EU želi da vidi da su promjene zaista implementirane, na svim nivoima prije nego odluče – ističe naša sagovornica. Moramo razumjeti, dodaje, da će EU biti veoma oprezna što se tiče datuma novog pristupanja.

- Razlozi zbog kojih je EU odlagala proširenje su i dalje tu, nijesu nestali. EU je zabrinuta oko toga kako će ubuduće funkcionisati, zabrinuta je zbog procesa donošenja odluka, zabrinuta je zbog puno razlika. Crna Gora je mala

zemlja, ona bi brzo mogla biti apsorbovana, to nije preveliki izazov, ali u svakom slučaju fokus će biti na izazovima koji se tiču vladavine prava –rekla je Balfur.

VLADAVINA PRAVA

Evropska unija, prema njenim riječima, ne želi da ponovi svoja iskustva vezana za Mađarsku.

- Iskustva koja se odnose na učlanjenju Mađarske u EU, gdje se demokratija povlači, gdje se konstantno opstruiraju odluke EU, što je bilo veoma vidljivo posljednjih godina, od ruske invazije na Ukrajinu. To je situacija koju EU ne želi da ponovi – kazala je Balfur.

U Evropskoj uniji, kako dodaje, ima onih koji smatraju da je prethodno proširenje došlo veoma brzo.

- Ne slažem sa tim, ali mislim da lekcije koje su naučene iz činjenice da demokratije koje nijesu bili kompatibilne, poput onih u Mađarskoj i Poljskoj. Zato je važno vidjeti kako se tokom procesa proširenja EU fokusira na vladavinu prava i izazove u vezi sa demokratijom i kako zemlje koje žele da se pridruže osiguravaju da će ostati demokratske

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore poručio

Samardžić: Suočićemo se sa nikad agresivnijim obavještajnim aktivnostima

PODGORICA - Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić kazao je da je temeljno čišćenje bezbjednosnog sektora od saradnika stranih obavještajnih službi i kriminalnih klanova imperativ i najveći

izazov Vlade Crne Gore. – Do kraja godine suočićemo se sa nikad agresivnijim obavještajnim i hibridnim aktivnostima u cilju uticaja na javnost i političke odluke –objavio je Samardžić na Tviteru. R. P.

Premijeri Crne Gore i Kosova potpisali bilateralni sporazum

Pogodnosti za aviosaobraćaj između

i neće se vratiti na prethodni put. Mislim da je ovo nešto što predviđa i revidirana metodologija – rekla je Balfur.

NOVA STRATEGIJA

Smatra i da se mora doći do tačke kada će EU stvoriti novu strategiju koja će onemogućiti da dođe do recesije demokratije.

- Još nijesmo tu. Ono što smo vidjeli je da je EU ojačala svoj set alatki za borbu protiv pogoršanja vladavine prava i to je usko vezano za RECOVERY FUND. To je od 2020. godine, što znači da tada EU nije imala ove alatke kako bi spriječila ono što se desilo u Mađarskoj. Sada ih je uslovno vezala za evropski RECOVERY FUND i vidim trend jačanja u toj oblasti – kazala je Balfur.

To nije, prema njenim riječima, što je Evropskoj uniji naročito stalo do demokratije, već zato što joj je stalo do funkcionisanja.

– Mora funkcionisati zbog internacionalnog konteksta nereda i disrupcije, koji je opasan, i zato postoji snažna posvećenost u EU da se zaštiti od međunarodnog okruženja. Što više članica to bolje, ali te članice moraju da dijele iste političke vrijednosti i iste međunarodne ciljeve –ističe Balfur.

Na taj način će, dodaje, krug biti zatvoren.

– U EU i dalje imamo različita politička mišljenja o proširenju. Postoje oni koje žele brzo proširenje i za koje je vladavina prava na drugoj poziciji na listi prioriteta. Postoje i oni koji baš i ne žele proširenje –kazala je naša sagovornica. Odgovarajući na pitanje čiji je glas jači, ističe da je EU „životinja kompromisa“.

– Mora se naći prostor između. Tačka susreta ove dvije logike ide u prilog ne nužno vladama Zapadnog Balkana, već građanima ovog regiona koji žele da njihove države budu demokratije članice EU. Tako da je ta tačka susreta zapravo veoma pozitivna stvar za građane Zapadnog Balkana – zaključila je Balfur. Jovana ĐURIŠIĆ / Jasmina MILOŠEVIĆ

dvije države

PODGORICA - Premijeri Crne Gore i Kosova Dritan Abazović i Aljbin Kurti potpisali su juče u Prištini bilateralni sporazum o vazdušnom saobraćaju između dvije države, koji će omogućiti brojne pogodnosti za avio-saobraćaj.

- Hvala Crnoj Gori na snažnoj podršci u mnogim regionalnim i međunarodnim inicijativama i forumima - istakao je Kurti dodajući da je Crna Gora uvijek prijateljski nastrojena prema Kosovu. On je naveo da je srećan zbog potpisivanja sporazuma, koji će građanima omogućiti značajno skraćenje putovanja za Prištinu. Abazović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, poručio da je Crna Gora uvijek davala podršku Kosovu u evropskim integraci-

jama i da je zadovoljan zbog potpisanog sporazuma. - Ponosni smo na ekonomsku saradnju i puno investicija sa Kosova u Crnoj Gori u posljednje vrijeme, što rezultira otvaranjem novih fabrika i izgradnjom novih hotela - dodao je Abazović. On je istakao usmjerenost dvije vlade da zajednički rade na izgradnji tunela koji će bolje povezati Plav i Dečane i značajno poboljšanje puta između Rožaja i Peći. Otvaranje zajedničkog vazdušnog koridora između Crne Gore i Kosova povećava mobilnost i razvija turizam i trgovinu između dvije zemlje. - Gradonačelnik Prištine Perparim Rama uručio je juče Abazoviću „ključ grada Prištine - saopšteno je iz Vlade. Abazović je juče bio gost porodice Ibrahima Rugove u njihovoj rezidenciji u Prištini. R. P.

Profesor na Fakultetu političkih nauka smatra da parlamentarna većina po svaku cijenu nastoji da odloži izbore

Vujović: Na sceni

paničan strah premijera

PODGORICA - Pretpostavka nevinosti se mora poštovati u svakom slučaju, ali ukoliko se pokaže da su navodi SDT ispravni onda se pokazuje da borba protiv kriminala daje rezultate, kazao je gostujući na TV E profesor na Fakultetu političkih nauka Zlatko Vujović.

Prema njegovim riječima, uvijek će biti pritisaka na sudstvo i tužilaštvo iz vlasti.

– Abazović je napadno promovisao svaku akciju Novovića pripisujući ih sebi, iako nije imao nikakvu ulogu u tim akcijama – kaže Vujović.

Sad je na sceni, kaže on, paničan strah premijera.

– S jedne strane se osporava Đukanovićeva odluka o raspuštanju Skupštine, a to je urađeno na osnovu zakona koji je usvojila aktuelna većina.

Ne vidim što je sporno. Sad se stvara pritisak da se odlože izbori, što pravno nije moguće –ističe Vujović.

Kako dodaje, problem je što je Ustavni sud izabran po partijskom ključu.

- Parlamentarna većina će se po svaku cijenu boriti da odloži izbore, a vidi se i da u PES nije najbolja situacija. Otvoreno je i dalje pitanje državljanstva Milojka Spajića – navodi Vujović.

Prema njegovim riječima, strategija onih koji su na vlasti bi trebala da bude da stvaraju novi politički identitet.

– PES je ušao i u opoziciono biračko tijelo. No, opozicija ima i problem da motiviše apstinente – smatra Vujović. Kad je u pitanju ulazak u EU, Vujović kaže da nema dilemu da to nova vlada neće staviti kao prioritet. R. P.

Roza Balfur

INTERVJU: Član Predsjedništva i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević

Crna Gora je u stanju anarhije, populizam mora biti pobijeđen

PODGORICA - Član Predsjedništva Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Rakočević ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se Crna Gora nalazi u stanju anarhije i da su institucije države razorene. – Neodgovorni odnos prema institucijama sistema, nerazumna javna potrošnja i prekomjerno partijsko zapošljavanje u javnom sektoru, posebno na odgovornim pozicijama je rezultat neznanja i loše namjere prema državnom sistemu. Priznajem da sam u početku bio naivan i mislio da je riječ samo o nesnalaženju u obavljanju odgovornog posla upravljanja državom. Sada je jasno da je riječ i o namjeri da se Crna Gora baci na koljena ekonomskim urušavanjem, bankrotom javnih finansija i uništenjem mukom i velikim radom stečenog međunarodnog ugleda Crne Gore u svijetu – kazao je Rakočević.

On je najavio da će nakon parlamentarih izbora biti izabrano novo rukovodstvo DPS-a koje će imati novi pristup građanima.

POBJEDA: Parlamentarni

izbori su zakazani za 11. jun. Da li je DPS donio odluku o načinu izlaska na izbore?

RAKOČEVIĆ: DPS će imati svježu i obnovljenu ponudu za građane Crne Gore na narednim izborima. Uz novi pristup, koji će se, između ostalog, bazirati na još većoj otvorenosti, direktnoj komunikaciji sa građanima, konkretnim ekonomskim i programskim rješenjima za izlazak iz krize u koju nas je uvukla neodgovorna vlast, zalažući se za temeljne vrijednosti savremene Evrope i Crne Gore, vjerujemo u dobar izborni rezultat. Ipak, razgovaraćemo sa svim građanskim partijama i političkim subjektima koji predstavljaju manje brojne narode u Crnoj Gori. Ukoliko zajednički procijenimo da je u interesu zaštite

Siguran sam da smo uradili puno na pripremi finala reforme i unapređenja kadrovske politike Demokratske partije socijalista. Nakon parlamentarnih izbora, zaokružićemo taj proces i dobiti novo rukovodstvo i novi pristup na državotvornim temeljima DPS-a i politikama zahvaljujući kojima smo sačuvali mir u teškim vremenima 90-ih, uspostavili ekonomsku i monetarnu nezavisnost, obnovili državnu samostalnost, trasirali put ka razvijenim zapadnim demokratijama, nasuprot istorijskom kontinuitetu koji je region Zapadnog Balkana činio nerazvijenim vjekovima, kaže Rakočević

vrijednosti građanske, evropske i multietničke Crne Gore da nastupimo koaliciono, tako ćemo uraditi. Prvenstveno smo fokusirani na inovirani pristup i kadrovsku selekciju koja će superiornu politiku državotvornog DPS-a učiniti još primamljivijom za građane u izazovnom vremenu koje stoji pred Crnom Gorom.

POBJEDA: Da li ostavka predsjednika DPS i neprikosnovenog lidera Mila Đukanovića može negativno uticati na izborni rezultat?

RAKOČEVIĆ: Građani koji sve ove godine glasaju za DPS, to čine zalažući se za vrijednosti koje promoviše naša partija. Vrijednosti slobodnog, građanskog, emancipovanog društva i Crne Gore na Zapadu, članice NATO i EU su superiorne. Siguran sam da ćemo nastaviti sa vrijednim dostignućima koja su donijela Crnoj Gori nezavisnost, međunarodno i nacionalno dostojanstvo i prestiž. Dakako, ispravljajući greške koje su se godinama rađale u našim redovima.

Zbog toga mislim da će novo rukovodstvo, na čelu sa gospodinom Živkovićem, koji ima kvalitet potreban za novo vrijeme, dati dodatan impuls primamljivosti politike DPS-a. U tom kontekstu nakon parlamentarnih izbora očekuje se izbor novog rukovodstva.

POBJEDA: Može li se onda govoriti o temeljnoj reformi vaše partije, koju pominju svi od novinara, analitičara pa do političkih partija?

RAKOČEVIĆ: Siguran sam da smo uradili puno na pripremi finala reforme i unapređenja kadrovske politike De-

mokratske partije socijalista. Nakon parlamentarnih izbora, zaokružićemo taj proces i dobiti novo rukovodstvo i novi pristup na državotvornim temeljima DPS-a i politikama zahvaljujući kojima smo sačuvali mir u teškim vremenima 90-ih, uspostavili ekonomsku i monetarnu nezavisnost, obnovili državnu samostalnost,

Energetski sektor je namjerno razoren jer se priprema za prodaju

POBJEDA: Loša situacija je i u energetskom sektoru koji je opterećen lošim poslovnim potezima, ali i partijskim zapošljavanjem. Šta je rješenje?

RAKOČEVIĆ: Rak rana crnogorske ekonomije je namjerno razoreni energetski sektor, koji se, po svoj prilici, priprema za prodaju, čime bi se izgubila energetska, a time suštinska samostalnost u državnom planiranju i odlučivanju. Rješenje je, najprije, u odlučnom pristupu SDT-a u odnosu na

sumnjive poslovne radnje u energetskom sektoru, a istovremeno smjeni rukovodećeg partijskog kadra i punoj profesionalizaciji, kojoj treba da prethodi zakonska reforma ove oblasti u čijem središtu treba da stoje strogi kriterijumi za izbor rukovodećeg kadra koji, kao i u određenim djelovima sistema, treba da spriječi visoke partijske funkcionere da upravljaju tako vitalnim preduzećima koja determinišu kretanje ukupne ekonomije države.

trasirali put ka razvijenim zapadnim demokratijama, nasuprot istorijskom kontinuitetu koje je region Zapadnog Balkana činilo nerazvijenim vjekovima.

Naša politika, koju nastavljamo, Crnu Goru je učinila članicom NATO i dovela pred vrata EU i privukla desetine milijardi eura stranih investicija u državu, stvarajući tako održiv ekonomski sistem. Bilo je puno i grešaka - njih ćemo ispravljati jer imamo sna-

gu i spremnost da priznamo nedostatke i budemo još bolji. Sigurni smo u pobjedu pristojne i građanske Crne Gore u EU. Nacionalizam i populizam su sezonski znali da uspore svojom jednokratnom primamljivošću i naprednije demokratije od Crne Gore. Nadajmo se da će taj talas u Crnoj Gori trajati što kraće. Nakon te epizode, Crna Gora će se u budućem periodu vratiti odgovornoj politici i obavezama na evropskom putu.

Građani treba da kazne aktere dvije vlade formirane nakon 30. avgusta. Njihovim fiskalnim i ekonomskim djelovanjem Crna Gora se nalazi, prema njihovom sopstvenom priznanju, na ivici bankrota. Fokus treba staviti na uspostavljanje stabilne proevropske vlade, a zatim koncentrisati napore na investicionom ciklusu, smanjenju opterećenja za privredu i otklanjanju biznis barijera koje treba da privuku svježi kapital i investitore koji će stvoriti novu vrijednost, nova radna mjesta i novi osnov za punjenje budžeta

POBJEDA: U Crnoj Gori je i dalje na sceni institucionalni haos, raspuštena Skupština normalno radi, odbori vode tužilačke istrage, a Vlada masovno zapošljava u državnoj upravi. Ima li kraja neustavnom ponašanju?

RAKOČEVIĆ: U pravu ste. Sada i pojedini akteri politike vlasti priznaju da je Crna Gora u stanju anarhije. Neodgovorni odnos prema institucijama sistema, nerazumna javna potrošnja i prekomjerno partijsko zapošljavanje u javnom sektoru, posebno na odgovornim pozicijama je rezultat neznanja i loše namjere prema državnom sistemu.

Priznajem da sam u početku bio naivan i mislio da je riječ samo o nesnalaženju u obavljanju odgovornog posla upravljanja državom. Sada je jasno da je riječ i o namjeri da se Crna Gora baci na koljena ekonomskim urušavanjem, bankrotom javnih finansija i uništenjem mukom i velikim radom stečenog međunarodnog ugleda Crne Gore u svijetu. Rješenje je u rukama građana Crne Gore koji na izborima odlučuju i o pritisku međunarodne zajednice kada finalno shvate da je trenutna većina odlučna da Crnu Goru skrene sa evroatlantskog puta.

POBJEDA: Upravo zbog masovnog zapošljavanja država se nalazi na ivici bankrota. Šta treba uraditi?

RAKOČEVIĆ: Najprije građani treba da kazne aktere dvije vlade formirane nakon 30. avgusta. Njihovim fiskalnim i ekonomskim djelovanjem Crna Gora se nalazi, prema njihovom sopstvenom priznanju, na ivici bankrota. Fokus treba staviti na uspostavljanje stabilne proevropske vlade, a zatim koncentrisati napore na investicionom ciklusu, smanjenju opterećenja za privredu i otklanjanju biznis barijera koje treba da privuku svježi kapital i investitore koji će stvoriti novu vrijednost, nova radna mjesta i novi osnov za punjenje budžeta. Drugo, reforma javne uprave i dovođenje u red najvažnijih državnih preduzeća koja su pokretač ekonomskog razvoja države. Treće, a možda i najvažnije, ponovno uspostavljanje jake pregovaračke strukture sa EU, uništene nakon 30. avgusta. Nenad ZEČEVIĆ

Nikola Rakočević

d. malidžan

Ministar finansija najavio da će nacrt zakona o solidarnom doprinosu pretrpjeti izmjene

Spremni na dogovor sa privrednicima

PODGORICA - Predstavnici Ministarstva finansija su obavili niz razgovora o nacrtu zakona o solidarnom doprinosu, koji je na javnoj raspravi do 20. aprila i obavljaće još kako bi došli do evropske prakse, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović i najavio da će nacrt pretrpjeti izmjene.

- To je nešto što Crna Gora kao zemlja kandidat za EU takođe treba da primijeni, jer je Evropski savjet u oktobru donio uredbu koja je implementirana u većini zemalja EU - kazao je Damjanović u intervjuu agenciji Mina biznis. Ocijenio je da bi zakonom bilo obuhvaćeno 220 do 300 kompanija, ali i manje, jer su otvoreni za razgovor o periodu primjene, osnovici i stopi obračuna.

- Računamo na solidarnost krupnog biznisa u odnosu na mali i srednji biznis, u odnosu na građane i potrebe države - dodao je Damjanović i naglasio da taj porez ne bi mogao da ugrozi poslovanje kompanija, niti će imati kru-

pnih posljedica na privredu. Nacrt ovog zakona izazvao je oštre reakcije iz Privredne komore, Unije poslodavaca, Crnogorskog udruženja poslodavaca, Američke privredne komore u Crnoj Gori i Savjeta stranih investitora. Sporni tekst predviđa oporezivanje

,,prihoda“, bez preciziranja da li se radi o ukupnom prihodu, neto ili bruto profitu, ili pak prometu i to za dvije godine po stopi od 33 odsto. Zbog burnih reakcija Ministarstvo finansija je produžilo javnu raspravu i počelo pregovore sa poslovnim asocijacijama. S. P.

Guverner i ministar finansija na godišnjem zasijedanju MMF-a i SB

Naveli da su banke stabilne, a poreski prihodi veći za trećinu

su na uporedni period. Ukazao je na pad učešća javnog duga u BDP-u, uz redovno izmirivanje svih tekućih obaveza, uključujući i uvećane zarade u javnom sektoru.

uprkos međunarodnim upozorenjima: Prijedlog DF, biće spreman za deset dana, a podrazumijeva ukidanje

Planiraju da se svih senatora biraju

Zakonskim izmjenama stari senatori bi mogli biti privremeni savjetnici novim, a upitan da li očekuje da izmjene zakona usvoji aktuelna raspuštena Skupština, Dejan Đurović (DF) odgovara potvrdno, ali dodaje da će, ako ne ovaj, onda neki drugi saziv skupštine prihvatiti njihov prijedlog

PODGORICA – Prijedlog izmjena Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) koji predviđa ograničenje mandata senatorima trebalo bi za desetak dana da uđe u skupštinsku proceduru, kazao je Pobjedi predsjednik Odbora za ekonomiju Dejan Đurović (DF), koji je ove izmjene najavio prije nekoliko mjeseci.

Izmjene

Iako je Đurović inicijalno pominjao da će se stalnost funkcije ukinuti uvođenjem mandata od četiri godine, uz mogućnost jednog reizbora, Pobjedi je kazao da su u opticaju i druge mogućnosti.

stalnosti funkcije ljudi gube volju za dokazivanjem. Upitan da li će izbor petog senatora, čija je pozicija upražnjena preko dvije godine, čekati novi zakon, Đurović je odgovorio potvrdno.

- Smatramo da bi bilo najbolje izabrati svih pet senatora odjednom. Zato će kandidat za petog senatora u Skupštini biti izabran nakon promjene zakona - kazao je Đurović. Na pitanje Pobjede da li očekuje da će ovaj saziv Skupštine usvojiti zakon, Đurović je odgovorio potvrdno, ali i dodao da je, ako ne bude u ovom, siguran da će bilo koji saziv prihvatiti takvo zakonsko rješenje.

PrakSa

mandat glavnog državnog revizora ograničen.

- Prema aktuelnom Zakonu o Državnom uredu za reviziju glavnoga državnog revizora imenuje Sabor na osam godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. I prethodnim zakonom o državnoj reviziji, mandat glavnoga državnog revizora bio je propisan na jednak način – rečeno je Pobjedi iz ove hrvatske institucije. Nijesu mogli odgovoriti zbog čega su se u Hrvatskoj odlučili na ovaj sistem, jer, kako nam je rečeno, Državni ured za reviziju nije učestvovao u donošenju ovih zakona.

PODGORICA - U Crnoj

Gori je očuvana ekonomska i finansijska stabilnost, uprkos brojnim internim i eksternim negativnim faktorima, ocijenili su predstavnici Centralne banke (CBCG) i Ministarstva finansija na sastancima u Vašingtonu. Delegacija Crne Gore, koju predvode guverner Radoje Žugić i ministar finansija Aleksandar Damjanović učestvuje na godišnjem zasijedanju MMF-a i SB.

Iz CBCG je saopšteno da je na sastanku Žugića i Damjanovića sa zamjenikom generalne direktorice MMF-a Bo Lijem bilo riječi o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, kao i o glavnim izazovima monetarne i fiskalne politike. Žugić i Damjanović su Li

ju i njegovom timu prezentovali najnovije podatke vezane za finansijski i fiskalni sektor, kao i glavne parametre poslovanja realne ekonomije. - Sagovornici su se posebno osvrnuli na rast zarada iniciran ranijom poreskom reformom koji je, u određenoj mjeri i uz ostale faktore, uticao na rast inflacije u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju. Žugić je istakao da bankarski sistem posluje stabilno i bilježi pozitivne trendove kada su u pitanju ključni indikatori poslovanja, pa na taj način banke doprinose zdravlju i stabilnosti ukupnog finansijskog sistema u zemlji. Naglasio je da bankarski sektor bilježi pad nekvalitetnih kredita, uz snažnu kreditnu aktivnost. Damjanović je ukazao da su poreski prihodi u prvom kvartalu bili 30 odsto veći u odno-

U saopštenju iz Ministarstva finansija se navodi da je Damjanović, u razgovoru sa direktorom Kancelarije za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Martinom Mekdauvelom i njegovim saradnikom Paulom Fojferom, kazao da su nedavne političke promjene i izbor novog predsjednika države otvorile prostor za ubrzanje procesa evropskih integracija, jačanje saradnje Crne Gore sa zemljama regiona kao i jačanje bilateralnih odnosa sa SAD. Damjanović je Mekdauelu uručio zvanično pismo ministarstava finansija, kapitalnih investicija i ekonomije, kojim pozivaju američke kompanije da učestvuju u infrastrukturnim projektima u Crnoj Gori, naročito u oblastima energetike i saobraćajne infrastrukture. Navedeno je da je Damjanović razgovarao sa Henrijem Homansoom, zamjenikom predsjednika Američko-centralnoevropske biznis asocijacije i sa predstavnicima kompanija PaloAlto Networks, S2 Global, Smartmatik, Northrop Group, Lockheed Martin i Oshcosh Defense o mogućim investicijama. S. P.

- Predstavnici programa Sigma Bjanka Breteše i Martin Sinkler dali su mi punu podršku kao predsjedniku Odbora, a sastanku su, na moje insistiranje, prisustvovali i senatori DRI. Pomenuli su dva modela, jedan je šest plus šest godina, a drugi jedan mandat od devet godina. Došli smo do zajedničkog zaključka da je ovo demokratski iskorak u kom sam pohvalio rad i DRI-ja – kazao je Đurović i istakao da je ,,postojeći saziv Senata iz vremena jednopartijskog kriminalnog režima Mila Đukanovića, a konkursom bi svako dobio jednaku šansu“.

- Pravni tim radi na pripremi teksta. Postoji mogućnost da će prelaznim odredbama biti regulisano da se sadašnjim senatorima da određeni rok da upute nove senatore u posao, ali još nije precizirano koliki je to period u kom će biti u statusu savjetnika – kazao je Đurović.

Ocijenio je da je ova zakonska promjena neophodna, jer zbog

Da je praksa različita, govore podaci da je stalnost funkcije senatora zastupljena u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Holandiji, Češkoj, Grčkoj, Irskoj i Portugalu. S druge strane, brojne su i zemlje sa ograničenim mandatima revizora, kao što je, između ostalih, Švedska, Španija, Slovačka, Slovenija, Poljska, Malta, Mađarska, Luksemburg, Danska, Finska i Austrija, u kojima mandati traju između tri i devet godina. Među njima je i Hrvatska u kojoj je od osnivanja Državnog ureda za reviziju

- Na Vaše pitanje garantira li se profesionalnost ovakvim pristupom, možemo Vam samo odgovoriti da ne bi stavljali u korelaciju profesionalnost i način na koji je propisan mandat glavnoga državnog revizora – kazali su iz Državnog ureda za reviziju. Bivša državna sekretarka i ekonomska analitičarka Mila Kasalica je, komentarišući hrvatski zakon, ukazala da su izmjenama prvog zakona iz 1993. godine, propisane prelazne odredbe na način da se u ključnim institucijama ,,preko trupice ne gubi posao, već da se mandati glavnog revizora i po-

Riječ je o napadu političara na DRI, instituciju koja se bavi ex-post stabilnošću finansijskog izvještavanja o javnim fondovima, koja garantuje da su pozicije završnog računa budžeta zakonito uknjižene i koja bi trebalo da jača kvalitet praćenja izvršenja budžeta zemlje, opština, državnih preduzeća i ostalih subjekata, upozorava analitičarka i bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica

Žugić i Damjanović sa Bo Lijem

Senatori

naknadna odluka: Resor Damjanovića počinje dijalog sa privredom

Prijedlog izmjena Zakona o DRI, koji je inicirao ukidanje stalnosti funkcije člana Senata

svih pet odjednom

Portparolka EK o fabrici votke ,,Beluga“u Nikšiću

Pisonero: Pomno pratimo događaje koji se mogu shvatiti kao zaobilaženje sankcija Rusiji

PODGORICA - Pomno pratimo situaciju na Zapadnom Balkanu, uključujući bilo koji razvoj događaja koji se može shvatiti kao zaobilaženje sankcija Rusiji, poručila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez osvrnuvši se na nedavno otvaranje fabrike votke ,,Beluga“ u Nikšiću. - Sprečavanje zaobilaženja restriktivnih mjera EU usvojenih kao odgovor na ruski agresorski

Upozorenja iz Sigme

Sa predstavnicima Sigme nedavno se susrela i predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP), koji su, kako je navedeno u saopštenju, posebno interesovanje iskazali upravo za izmjenu propisa u vezi finansijskih institucija. - Na pitanja vezana za medijske navode o mogućim inicijativama za promjenu propisa u oblasti regulative koja se odnosi na DRI, predsjednica Đurović se saglasila sa sagovornicima da je potrebno obezbijediti transparentnost i učešće svih zainteresovanih strana u eventualnom procesu izmjena propisa u ovoj materiji – saopšteno je iz Supine nakon sastanka.

Predsjednica Skupštine je, kako se navodi, iskazala spremnost da pomogne u iznalaženju najboljih rješenja, imajući u vidu da je DRI institucija od čijeg nepristrasnog i objektivnog rada zavisi proces kontrole trošenja budžetskih sredstava i upravljanja državnom imovinom u našoj zemlji.

moćnika glavnog revizora, zbog institucionalne memorije i stabilnosti, ne ukidaju do isteka“.

Ocjenjuje da se iz, kako je navela, eventualnog ishitrenog prijedloga može zaključiti da se prvo skraćuju mandati senatorima, a potom javnim oglasom političarima daje za pravo da mijenjaju ukupan sastav Senata DRI.

NAPAD POLITIČARA

- Državnom revizorskom institucijom u Crnoj Gori upravlja tim od pet senatora koje na osnovu javnog poziva bira Skupština na prijedlog resornog odbora. Mandat predsjednika Senata traje devet godina, u pitanju je zajedničko tijelo. Zašto se kreira ova neuporediva uporedivost, konundrum je na koji nema sistemski-razvojnog odgovora, osim…- kazala je Kasalica.

Ocijenila je da je riječ o napadu političara na organizaciju DRI, instituciju koja se bavi expost stabilnošću finansijskog izvještavanja o javnim fondovima, koja garantuje da su pozicije završnog računa budžeta zakonito uknjižene i koja bi trebalo da jača kvalitet praćenja izvršenja budžeta zemlje, opština, državnih preduzeća i ostalih subjekata.

- Ukoliko je potrebno unaprijediti norme, tada se to ne radi

preko noći, bez pravilne analize čemu trebaju da doprinesu inovirane norme kojima se ograničava mandat ,,njihovim“ senatorima, a da bi postavili ,,naše“. Politička parola ,,sad svaki građanin može da konkuriše“ je prodavanje magle, koja ne dokumentuje demokratičnost norme, nego potvrđuje da regulatorno živimo mnogo osjetljivo vrijeme u vezi stabilnosti državne uprave i javne uprave, koje je nedavno predsjednik Odbora za bezbjednost neuspješno nazvao ,,torta i svjećice“, a realno je indicirao ,,plijen za očerupati“ – smatra Kasalica. Ukazuje da su javne finansije naša zajednička kuća, nezavisno da li smo zaposleni u javnom sektoru ili privatnom. - Kroz javne finansije se prelamaju strukovna, profesionalna, etična, ekonomska i/ili politička stremljenja da uređujemo našu kuću prema boljem. Uz navedeni nepripremljeni nepromišljeni pristup, institucije sistema se čine slabijim, ne jačim. Građanski, ekonomski i računovodsteno uvjerena sam da nemamo zadatak, posebno to nije tekovina 30. avgusta, da uneredimo našu kuću, jer je ,,vrijeme da naši zamijene njihove“, odnosno da trulu tortu uništimo u glazuri, tijestu i nadjevima, a onda svjećice neće imati gdje da se postave – zaključuje Kasalica. M.LEKOVIĆ

rat protiv Ukrajine je od najveće važnosti – rekla je Pisonero Pobjedi i dodala da pozdravljaju punu usklađenost Crne Gore sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije i posvećenost primjeni restriktivnih mjera EU.

U Nikšiću je prije dva dana otvorena fabrika ,,Beluga“ votka, a svečanosti su, osim vlasnika i direktora internacionalne kompanije Aleksandra Mečetina, prisustvovali i premijer

u tehničkom mandatu

Abazović, potpredsjednik Vlade Vladimir Joković sjednik Opštine Nikšić ko Kovačević EU je zabranila uvoz ruskog alkohola nakon masakra koji su ruske snage izvršile u ukrajinskom gradu Buča, a zabrana je toliko stroga da carina ne dozvoljava posjetiocima EU ni bocu ruske votke za ličnu upotrebu.

Advokat Vanja Mugoša traži da sud utvrdi da je Vlada odgovorna za dugove Montenegro erlajnza

Tuži Vladu zbog 92,2 hiljade eura duga za zastupanje

Mugoša tvrdi da je Vlada guranjem MA u stečaj, te osnivanjem To Montenegra, prebacivanjem imovine i uplatom novca u novu kompaniju počinila zloupotrebu kako se ni on, ni drugi povjerioci, ne bi naplatili

PODGORICA – Podgorički advokat Vanja Mugoša tužio je državu, tražeći da mu Vlada isplati dug od 92,2 hiljade eura za zastupanje Montenegro erlajnza (MA). Tvrdi da je Vlada guranjem u stečaj ove kompanije, te osnivanjem To Montenegra, prebacivanjem imovine i uplatom novca u novu kompaniju, počinila zloupotrebu kako se ni on, ni drugi povjerioci, ne bi naplatili.

TUŽBENI ZAHTJEV

Mugoša traži da sud utvrdi da je Vlada, kao osnivač i vlasnik 99,2 odsto akcija Montenegro erlajnza (MA), neograničeno solidarno odgovorna za ovaj dug koji se odnosi na zastupanje do kraja 2020. godine i prva četiri mjeseca 2021. prije stečaja. Mugoša je, kako navodi, od 2016. godine zastupao MA, za šta punomoćje nikada nije opozvano. Nakon više bezuspješnih obraćanja MA da naplati dug, pokrenuo je izvršni postupak, ali nije uspio da se naplati, jer je prema podacima CBCG bio 26. na listi kompanija koje su već blokirale račun. Obraćao se, kako navodi, predsjedniku borda, a onda i samoj kompaniji, ali nije dobio odgovor da li i dalje namjerava-

ju da sarađuju. Izvršitelj je u međuvremenu, na osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, obavezao državu da taj dug plati, ali je naplatu, kako se navodi u tužbi, onemogućilo to što je upravo po prijedlogu Vlade, odnosno Uprave prihoda i carina, 28. aprila 2021. godine u MA otvoren stečaj, zbog čega su obustavljeni svi izvršni postupci. Mugoša navodi da su mu potraživanja za zastupanje priznata u stečaju.

Problematizuje to što država, kao vlasnik, nije uradila ništa da spriječi višegodišnje loše poslovanje MA. Poziva se na institut ,,probijanja pravne ličnosti“ koji, kako navodi, omogućava

Država je u novoosnovanu kompaniju unijela kapital između 25 i 30 miliona eura i favorizovala To Montenegro na štetu MA, iako su mnogo veći iznosi trebali da služe za izmirenje povjerilaca, tvrdi Mugoša i konstatuje da To Montenegro nije osnovan radi obavljanja posla, već radi osujećenja povjerilaca i stvaranja stečajnog razloga te prebacivanja imovine

povjeriocima da namire potraživanja od vlasnika kompanije koji su zloupotrebom tog svojstva onemogućili povjerioce u namirenju. Tim institutom se, kako navodi u tužbi, ustanovljava odgovornost vlasnika zbog propusta da obustavi plaćanja i dalja zaduženja privrednog društva, nakon što se na osnovu razumnih izgleda moglo predvidjeti da će, u ovom slučaju, MA otići u stečaj.

STEČAJNA MASA

- Na taj način, vlasnik društva je svojim nesavjesnim postupanjem umanjio stečajnu masu i djelovao protivno interesima povjerilaca. Njegova odgovornost postoji zbog toga što je propustio da posveti posebnu pažnju u poslovanju prezaduženog privrednog društva, odnosno da djeluje kako bi umanjio gubitke, iako je znao ili morao znati da društvu prijeti stečaj – stoji u tužbi. Mugoša navodi da je To Montenegro, neposredno prije stečaja MA, osnovan kako bi se osujetila potraživanja povjerilaca. - Tuženi je u novoosnovanu

kompaniju unio kapital između 25 i 30 miliona eura i na taj način takođe favorizovao To Montenegro na štetu MA, iako su mnogo veći iznosi trebali da služe za izmirenje potraživanja koja imaju tužilac i drugi povjerioci prema MA. Trebalo je shodno Zakonu o ulaganju konsolidaciju da budu uplaćeni MA – tvrdi Mugoša.

Na taj način su, kako navodi Mugoša, prevareni povjerioci, dodajući da To Montenegro nije osnovan radi obavljanja posla, već osujećenja povjerilaca, namjernog ili nenamjernog stvaranja stečajnog razloga te prebacivanja imovine.

Država u odgovoru na tužbu osporava ove navode, kako po osnovu tako i po visini, ističući prigovore neblagovremenosti tužbe i zastarjelosti potraživanja. Navode da teret dokazivanja proboja pravne ličnosti leži na tužiocu koji, kako tvrde, uz tužbu nije prezentovao nijedan dokaz.

- Moraju se utvrditi konkretne radnje koje predstavljaju zloupotrebu, odnosno utvrditi prevarno ponašanje kojim se određeni konkretni slučaj kategoriše pravno osnovanim za primjenu instituta probijanja pravne ličnosti, te utvrditi koju imovinu i u kom obimu i visini je tuženi prije otvaranja stečaja smanjio u svoju korist, a koju u korist trećih lica – navodi se u odgovoru na tužbu.

Smatraju da se ne može govoriti o postojanju solidarne neograničene odgovornosti Vlade za štetu Mugoše te traže da sud ili tužbu odbaci kao neblagovremenu ili odbije kao neosnovanu. M. Lk.

Vanja Mugoša

Dejan Đurović Mila Kasalica

Gotovo 15 godina se sa internet adrese IN4S bezprizorno šire govor mržnje i dezinformacije

PODGORICA – Najnoviji

slučaj širenja govora mržnje i opasnih prijetnji sa stranica opskurnog portala IN4S kroz tekst jereja Srpske pravoslavne crkve Ognjena Femića, ali i nedavna izjava Džejmsa Rubina, šefa Centra za globalni angažman, agencije američkog Stejt departmenta čija je uloga razotkrivanje i suprotstavljanje propagandi – da je region Zapadnog Balkana podložan ruskim i kineskim dezinformacijama, te da veliki dio njih dolazi iz Srbije i da je to „veliki problem koji treba da se riješi“, morala je upaliti sve „crvene lampice“ u institucijama države.

Gotovo 15 godina se sa internet adrese IN4S bezprizorno šire govor mržnje i dezinformacije, slave i veličaju ratni zločini i zločinci, što je strogo kažnjivo po Krivičnom zakoniku Crne Gore: širi ruska propaganda od početka agresije na Ukrajinu.

Jedan od osnivača internet stranice i istoimene nevladine organizacije - IN4S, koju je Stejt department u svojim izvještajima označio dijelom mreže ruskog propagandnog sistema, je rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović koji je na tu

Nemoć države

poziciju došao za vrijeme 42. Vlade Zdravka Krivokapića, a glavni i odgovorni urednik, kako se sam godinama predstavlja, Gojko Raičević izgovori

Država sve vrijeme nalazi razne administrativne izgovore kako ne bi sankcionisala ovakvo djelovanje ili ga prosto ignoriše.

Portal IN4S nije registrovan kao medij u Crnoj Gori, na saj-

tu stoji lažna adresa na Kubi, tekstovi koji se objavljuju su najčešće nepotpisani, dok su podaci o vlasniku domena zaštićeni uslugom privatnosti. Sve to je „nadležnim organima“ do sada služilo kao izgovor da ne procesuiraju mnogobrojne tužbe i prigovore na rad ove opskurne propagandne platforme, jer navodno nijesu u saznanju ko stoji iza nje. Posljednji IN4S-ov „ispad“ sa jerejem Femićem ipak je, nakon pisanja Pobjede i ukazivanja na tekst „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ u kojem poziva na nestajanje naroda (osim srpskog) i tvrdi da je Crna Gora nastala na antidržavnim elementima, te da krv traži novu krv i da je jedini put da se izbjegne ukrajinizacija – ujedinjenje, „probudio“ Više državno tužilaštvo u Podgorici. Ono je, kako je saopšteno Pobjedi, samoinicijativno formiralo predmet, koji se nalazi u fazi izviđaja i dalo nalog Upravi policije za prikupljanje potrebnih obavještenja. Nakon što budu prikupljeni svi traženi podaci i dokazi, tužilaštvo će izvršiti njihovu analizu i donijeti odluku u predmetu, rečeno je iz te institucije.

Pitanja Pobjede da li je do sada to tužilaštvo dobijalo prijave protiv ovog portala zbog širenja govora mržnje i sličnih djela, koliko ih je, koji su slučajevi konkretno u pitanju, te što

se i kako konkretno preduzimalo, ostala su bez odgovora. ćutanje

Bez odgovora su ostala i pitanja Pobjede upućena osnivaču IN4S-a, rektoru Božoviću: Uzevši u obzir da se IN4S ni na koji način nije ogradio od stavova koje je autor Femić iznio u tekstu, interesuje nas da li ste Vi, kao i medij u kojem ste suvlasnik, saglasni sa pomenutim stavovima?

Da li smatrate da stavovi jereja SPC, od kojih se nije ogradila ni Mitropolija crnogorsko-primorska, predstavljaju atak na građanski karakter društva i, praktično, obnavljanje opasne „ideologije krvi i tla“?

Ako je ćutanje znak odobravanja, poruka je više nego jasna. Ono što je poznato javnosti je slučaj iz decembra prošle godine kada je ovaj opskurni portal u tekstu koji je obilovao govorom mržnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi prouzrokovao salvu najprimitivnijih uvreda i poziva na nasilje prema glavnoj urednici portala Standard Jasmini Muminović i njenom zamjeniku Samiru Rastoderu Sa portala IN4S, koji u Crnoj Gori djeluje ilegalno, prijećeno je smrću i predsjedniku Hrvatske građanske inicijative Adrijanu Vuksanoviću. Pobjedi nikada iz Osnovnog, Višeg i Vrhovnog državnog tužilaštva nije odgovoreno da li su predu-

Posljednji IN4Sov „ispad“ sa jerejem Femićem ipak je – nakon pisanja Pobjede i ukazivanja na tekst „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ u kojem se poziva na nestajanje naroda (osim srpskog) i tvrdi da je Crna Gora nastala na antidržavnim elementima, te da krv traži novu krv – „probudio“ VDT u Podgorici

zimali korake po tom pitanju. Ovaj portal je, na primjer, u martu prošle godine objavio i rođendansku čestitku osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću koja, kako je tada za Pobjedu ocijenila izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, izaziva i podstiče mržnju po osnovu nacionalne pripadnosti što je u Crnoj Gori zabranjeno i Ustavom i Krivičnim zakonikom i Zakonom o javnom redu i miru. Ona je tada naglasila da u toj organizaciji očekuju od državnog tužilaštva da reaguje u svakom takvom slučaju. Tužilaštvo tada nije reagovalo. Sa stranica IN4S-a su se tokom trajanja protesta pod sloganom „Ima nas“, koji su organizovani krajem prošle godine zbog usvajanja ustavno spornih izmjena Zakona o predsjedniku, demonstranti u nepotpisanim tekstovima nazivali fašistima, švercerima i udbašima.

Osim gomile slučajeva direktnog kršenja crnogorskih zakona, od početka ruske agresije na Ukrajinu IN4S funkcioniše

Obustava finansiranja iz javnog sektora čeka novi zakon

Od kada su upravljanje elektro-energetskim sektorom preuzeli kadrovi Demokratskog fronta i Demokrata, kompanije iz grupe Elektroprivrede Crne Gore, prvenstveno EPCG i CEDIS, uplatile su, sudeći po reklamama objavljenim na IN4S-u, značajna sredstva ovom portalu.

Međutim, taj podatak je nepoznat jer EPCG i CEDIS ne dostavljaju podatke za Izvještaj o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda koji godišnje priprema i objavljuje Direktorat za medije Ministarstva kulture i medija.

U posljednjem izvještaju za 2021. godinu, koji je objavljen prošlog juna, podataka od ove dvije kompa-

nije nema, a portal IN4S se pominje samo u jednoj koloni. Opština Kotor je ovom portalu tokom 2021. uplatila 3.600 eura za oglašavanje.

Zakonom o medijima, između ostalog je propisana obaveza organima javnog sektora, ali i medijima da dostavljaju podatke o dodjeli, odnosno dobijanju sredstava po osnovu javnih usluga i po osnovu oglašavanja i drugih ugovorenih usluga. Početkom prošle godine, govoreći o transparentnosti oglašavanja u medijima, direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović je rekao da imaju probleme sa prikupljanjem podataka od subjekata javnog sektora i ukazao na važnost toga da su u obavezi da prikažu koliko su

novca primili mediji, a koliko je dao javni sektor.

Rudović je tada rekao da će se oni koji ne dostave ove informacije suočiti sa kaznenim odredbama iz Zakona o medijima. Međutim, sudeći prema izvještaju, organi i privredna društva javnog sektora pokazali su kritično nizak nivo transparentnosti, pa je od njih 663, izvještaje dostavilo svega 60.

Rudović je juče na pitanja Pobjede da li su državne kompanije, među kojima i CEDIS i EPCG ove godine, s obzirom da su imale obavezu da to učine do kraja marta, dostavljale podatke o oglašavanju na medijima, te da li je neko od 600 organa javne uprave i privrednih subjekata

i kao platforma za širenje ratne propagande Kremlja. Iako je tadašnja ministarka zadužena za medije Tamara Srzentić poručila da „ne smijemo dozvoliti da se u Crnoj Gori šire dezinformacije i propaganda kojom se pokušava opravdati napad na Ukrajinu“, ništa po ovom pitanju nije urađeno. zabrana

Istog dana kada se oglasila ministarka Srzentić, Demokratska partija socijalista je tražila od Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) da blokira internet domen in4s i da, shodno odluci EU, obustavi distribuciju medija koji šire manipulacije Kremlja. Direktor EKIP-a Darko Grgurović u odgovoru je poručio da je Agencija stanovišta da svaki govor mržnje, propagiranje rata ili podstrekivanje na nasilje ili vršenje krivičnog djela, propagiranje rasne, nacionalne i vjerske mržnje ili diskriminacije, treba suzbijati, ali da ovlašćenje za to ima samo sud u skladu sa Ustavom. Međutim, Crna Gora je u sklopu uvedenih sankcija prema Rusiji, bez odluka sudova, suspendovala, na primjer, emitovanje programa ruskih televizijskih programa Russia Today i Sputnjik.

propaganda

kažnjen zbog prethodne netransparentnosti kazao da se ove godine „popravilo stanje“ i da imaju mnogo više izvještaja.

U vezi sa činjenicom da se EPCG i CEDIS i dalje reklamiraju na IN4S-u, Rudović je Pobjedi kazao da prema važećem zakonu oglašavanje na neregistrovanim medijima nije nezakonito.

– Zato u nacrtu novog zakona o medijima predviđamo da se organi javnog sektora, i državna preduzeca više ne mogu oglašavati u tim medijima, niti uplaćivati donacije

– kazao je kratko Rudović uz obrazloženje da se nalazi van zemlje i obećanje da će dati detaljnije odgovore naredne sedmice.

U specijalnom izvještaju američkog Stejt departmenta IN4S je označen kao dio takozvanog propagandnog ekosistema ruske kampanje dezinformacija. Prema tom izvještaju, ovaj portal je partner medijske mreže Južni front (SouthFront), a među onima koji stoje iza većeg broja ruskih propagandnih medijskih stubova su imena nekih od aktera uključenih u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. poput Konstantina Malofejeva i Leonida Rešetnjikova Gojko Raičević, koji slovi za glavnog i odgovornog urednika IN4S-a, je i ovlašćeno lice u istoimenoj nevladinoj organizaciji koja je osnovana još 2009. godine, a prema podacima iz registra NVO pored njega je među osnivačima i sadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, i predsjednik Matice srpske, Vladimir Božović. Božović važi za ključnog čovjeka ruskih i srpskih operacija sračunatih na pretvaranje Crne Gore u dio „srpskog sveta“, a njegov govor sa jedne konferencije u Beogradu iz 2015. godine dospio je u fokus javnosti nakon što je postao rektor Univerziteta. U tom govoru Božović poručuje da je „kulturno osvajanje temeljnije“, te da je „najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva“. – To je ogromni potencijal koji Rusija nije iskoristila. Ako Rusija želi Crnu Goru u zoni svog budućeg uticaja mora uzeti aktivnije učešće u budućim političkim dešavanjima, a prije svega pokušaju da se zaštiti taj najvitalniji subjekt na koji se može osloniti, a to je SPC –kazao je tada Božović. d. MiHaiLović

Vladimir Božović

Za portal IN4S postupak tužilaštva je hajka

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici, bivši direktor OŠ „Sutjeska“ dobio naknadu

Gagoviću 18.000 eura zbog nezakonitih postupaka Bratić

PODGORICA – Vesko Gagović, nekadašnji direktor

OŠ „Sutjeska“ u Podgorici, koga je u sječi direktora u junu 2021. godine smijenila tadašnja ministarka Vesna Bratić, prvostepenom presudom Osnovnog suda treba da dobije 17.965,96 eura, na ime naknade materijalne štete, zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.

Ovo je prva presuda, koju je potpisala sutkinja Milena

Brajović, za naknadu materijalne štete direktora koje je nezakonito smijenila Bratić.

Gagović je tužio državu, odnosno Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. U ovom slučaju državu zastupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.

Gotovo 160 bivših direktora javnih obrazovnih ustanova pokrenulo je sudske postupke zbog razrješenja. Veliki broj njih je okončano u korist tužilaca. Tim tužbama su tražena poništenja rješenja o razrješenju, a direktori će naknadno pokretati nove u kome traže nadoknade materijalne štete.

Bivšem direktoru Gagoviću, prema ovoj presudi od 11. aprila, osim navedene sume, država treba da isplati i iznos od 1.017,23 eura na ime zakonske zatezne kamate obračunate od dospjelosti svakog pojedinačnog potraživanja pa do 20. 2. 2023. godine, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.

Gagović, akademski slikar, je 18. januara 2019. godine ime-

Komentar

Srećan dan raspeća

U Crnoj Gori, izgleda, možete da bude i srećni i nesrećni na najtužniji hrišćanski praznik. A sav narod prosto mora da bude zadovoljan dok sluša crkvene poglavare kako govore o rodno osjetljivom jeziku, kao per dnom, modernom, načinu da se – razori porodica. No, prvosveštenici se moraju slušati. Pokorno, spuštene glave, nego kako!

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, uz sve obaveze koje ima i koje ga čekaju, uspio da skupi vremena i čestita najtužniji hrišćanski praznik. I to riječima - ,,srećan Veliki petak“, sve uz sliku na kojoj je on sa porodicom. Srećan Veliki petak?! Dan kada je Pontije Pilat osudio Isusa, pa je razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta... Za sve hrišćane, to je dan u kome nema nikakvih proslava, toliko je tužan da se ne služi ni liturgija u crkvama. Instagram objava nije dugo trajala: neko je mladog budućeg predsjednika dobrano opomenuo, pa je 21 minut kasnije, izmijenio objavu. ,,Porodično farbanje jaja za Vaskrs. Porodica je nepresušni izvor energije“, naknadno je zapisao Milatović a objavu je završio - emotikonom i simbolom sklopljenih ruku u molitvi, sve sa znakom uzvika na kraju.

U Crnoj Gori, eto, možete da bude i srećni i nesrećni na najtužniji hrišćanski praznik.

od strane Ministarstva prosvjete dobio bilo kakvo pisano upozorenje na njegov rad, po pitanju funkcionisanja školskog odbora i/ili o razlozima za njegovo razrješenje, odgovorio da nikada nije dobio nikakvo upozorenje.

A sav narod prosto mora da bude zadovoljan dok sluša crkvene poglavare kako govore o rodno osjetljivom jeziku, kao načinu da se – razori porodica.

No, prvosveštenici se moraju slušati. Pokorno, spuštene glave, nego kako. A uči se od malih nogu. Taj trend koji je Crna Gora upoznala onomad, dok je gledala prostrtu djecu na crkvenom podu, koju je na metaniju odvela učiteljica

Rada Višnjić

novan za direktora OŠ „Sutjeska“ na period od četiri godine, a rješenje o razrješenju je primio 22. juna 2021. godine. Kao i u svim slučajevima smijenjenih direktora, obrazloženje resora kojim je rukovodila Bratić bilo je da je razriješen jer je navodno izvršio povredu radne obaveze. Podsjetimo, svi direktori škola su tada dobili identično razrješenje. U međuvremenu, na sudu su dokazali da su mimo zakona ostali bez funkcije i srušili tvrdnje Ministarstva da su krivi zato što nijesu formirali školske odbore. Sudovi

su potvrdili da direktori nijesu mogli da ih formiraju, jer je upravo Ministarstvo opstruiralo taj proces – nijesu predlagali svoje članove iako su direktori tražili da se to učini.

Gagović je takođe u svojoj tužbi istakao da konstituisanje školskog odbora ne spada u nadležnost direktora osnovne škole, te da za formiranje školskog odbora svakako nijesu bili ispunjeni uslovi i to iz prostog razloga što nijesu imenovani predstavnici u Odboru od strane MPNKS.

Tokom suđenja, Gagović je na pitanje zaštitnika da li je ikada

Protiv Vesne Bratić su početkom godine krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli advokat Mihailo Volkov i nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje. Protiv Vesne Bratić podnijela je tužbu i zaštitnica imovinsko- pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović, od koje traži da isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.

U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke. J. MARTINOVIĆ

Prvi poglavar obnovljene autokefalne CPC počivaće pored Crkve Ivana Crnojevića

PODGORICA – Posmrtni ostaci prvog poglavara obnovljene, autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve mitropolita Antonija (Abramovića) uskoro će biti prenešeni u grobnicu koja se gradi uz Crkvu Ivana Crnojevića na Cetinju.

Kako je Pobjedi saopšteno iz CPC, grobnica se gradi na crkvenoj zemlji, a radovi su u toku.

– Sveštenstvo CPC je osveštalo grobnicu, a blagovremeno ćemo obavijestiti javnost kada će biti organizovan prenos posmrtnih ostataka blaženopočivšeg visokopreosveštenstva mitropolita Antonija – rečeno je Pobjedi. CPC je u redovnoj proceduri dostavila zahtjev Komunalnom preduzeću Cetinje, koje gazduje grobljima, odobrenje za par-

Posmrtni ostaci mitropolita

Antonija uskoro u novoj grobnici

celu za gradnju grobnice i spomenika mitropolitu Antoniju i u martu je dobijeno odobrenje. Svaki vjernik i poštovalac Crnogorske pravoslavne crkve može uplatiti donaciju za gradnju spomenika mitropolitu Antoniju na žiro račun 530-467-67 NLB banka Montenegro. Mitropolit Antonije prvi je vladika obnovljene CPC izabran na Opštecrnogorskom narodnom zboru na Cetinju na Lučindan, 31. oktobra 1993. godine. Umro je 18. novembra 1996. godine. Sahranjen je na Novom groblju na Cetinju. K. K.

Na koljenima i u crkvama širom Crne Gore, dok popovi propovijedaju da su nastavnici „smrdonosnici“ i „smrdonosnice“ i da se u školama šire laži.

Pognute glave, baš, dok uzalud čekamo da čujemo izvinjenje Crkve za te uvrede.

Na koljenima, nego što, dok patrijarh Porfirije apeluje da se obustavi nasilje nad srpskim jezikom. A nasilnik je upravo rodno osjetljivi jezik koji i ovoga puta napada brak i porodicu.

- Iza koga se krije borba protiv braka i porodice kao bogoustanovljenih svetinja i prirodnih oblika čovjekovog ličnog i sabornog života. Na jevanđeoskim temeljima smo gradili i izgradili svoj način života, svoj etos, svoj sistem vrijednosti, u kome su brak i porodica, zasnovani na ljubavi prema Bogu i na međusobnoj ljubavi, pretpostavka sklada u životu naroda, društva i države – kazao je patrijarh.

Jer jedna ljekarka, učiteljica, radnica, nema što da traži među jevanđeljskim temeljima zaista. Na tim temeljima patrijarhata može da postoji majka, kćerka, sestra i bude pokorna. Da pogne glavu pred svakim muškarcem i bude „dobra“. Da ne razara porodicu, ne uznemirava razne patrijarhe svojom sviješću da je jednako biće.

Jer svaka je žena upravo „samo“ ono čime je definišu porodični odnosi. I muškarci.

I neka svi pognu glavu dok pop Gojko Perović dijeli lekcije iz biologije.

- Embrion ima genetski kod različit od majke, krvnu grupu različitu od majke, a kad je u pitanju muško dijete - i hromozome različite od majke – kazao je on na Javnom servisu. Ćutali su i glave pognuli ginekolozi koji su bili gosti u tom istom studiju, dok je on nastavljao - da embrion u strukturi ,,u stvarnosti nije dio tijela majke“.

Ćutali su i u Srbiji kada su pod pritiskom Crkve izmijenili udžbenik iz biologije za osmi razred. Pobjeda Crkve nad naukom, jer je Porfirije rekao da tako treba. Naučna činjenica da se pol i rod kod nekih osoba ne poklapaju navela je patrijarha da zahtijeva na molebanu da se greška u udžbenicima ispravi i odmah povuku iz upotrebe svi udžbenici u kojima su takve lekcije.

Crkvi mora da bude jasno da, koliko god željela, države ne počivaju na jevanđeljskim temeljima. Državu čine građani koji mogu da budu što god požele, dok ne ugrožavaju druge. I sveštena lica su građani. Sve dok ne klerikalizuju društvo i zahtijevaju pognutu glavu.

I onda dođemo do - srećan Veliki petak, sa početka priče. Jer ovakva blickrig klerikalizacija ne znači znanje, pa ni o sopstvenoj vjeri.

Ofarbana jaja u crveno su zaboravljeni simbol velike tuge obojene Hristovom krvlju, koji je na radost vjernika uskrsao. Kako bi odbranio dostojanstvo čovjeka. Nek je srećno, što bi rekli.

materijalne štete

Vesna Bratić

Presuda Osnovnog suda

CPC

Društvo

Apel Vladi i MUP-u da se zaštite maloljetnici koji trpe nasilje

Djeca moraju da budu bezbjedna!

Tražimo da danas, hitnim, simultanim aktivnostima sa ostalim nadležnim institucijama poput policije, tužilaštva i sudova ova djeca budu sigurna i da se time pošalje poruka kako njihovim napadačima, ali i svima ostalima koji se bave sličnim stvarima, da od danas takvo ponašanje u našoj zemlji nije prihvatljivo – piše u apelu

Istorija ćutanja sistema

Gotovo da nema dana u kojem se ne dogodi incident, manje ili više brutalan. I dok ih Ministarstvo prosvjete, Uprava policije i tužilaštvo evidentiraju, sistem koji bi trebalo da rješava problem eskalacije sve eksplicitnijeg nasilja među maloljetnicima, a posebno učenicima osnovnih škola – ne reaguje. Prosvjetna zajednica je od Vlade zatražila da ukloni oznaku tajnosti sa Izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Taj program se ne primjenjuje od početka epidemije korona virusa, a Vlada je izvještaj o njegovoj realizaciji definisanoj Akcionim planom 2019-2021. godine usvojila u decembru 2021. godine, ali njie objavljen jer je imao oznaku interno. A da institucije ne rade mnogo, pokazuju podaci da se Nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja koji je formiran pri Ministarstvu, sastao posljednji put 11. marta 2020. godine. Školski policajac je projekat koji već nekoliko godina postoji u administrativnom smislu, nikada se nije realizovao, ali se veoma često održavaju sastanci povodom te inicijative. Savjet za prava djeteta u novom sazivu je imao konstitutivnu sjednicu tek 15. marta ove godine, a na njoj je razmatran problem eskalacije nasilja. Tada je usvojen zaključak kojim se pozivaju svi članovi Savjeta i učesnici u raspravi da Sekretarijatu Savjeta za prava djeteta u roku od dvije sedmice upute prijedloge modela koji bi doveli do konačnog cilja − suzbijanja nasilja među djecom i mladima i nasilja nad djecom uopšte. Pobjeda je u utorak uputila niz pitanja predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću koji predsjedava Savjetom, ali na njih nikada nije dogovoreno.

Iako je dat rok od dvije sedmice, Savjet se nije sastajao. U njemu sjede predstavnici izvršne vlasti, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predstavnik Sekretarijata za zakonodavstvo, direktor Uprave za statistiku, direktor Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, kao i predstavnici nevladinog sektora. Zbog važnosti teme, konstitutivnoj sjednici je prisustvovala i Tanja Begović, v. d. vrhovne državne tužiteljke, kao i predstavnici UNICEF-a i Uprave policije.

Ministarstvo prosvjete je Pobjedi juče kazalo da će naredne sedmice poslati odgovore na pitanja o tome što je taj resor, kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, preduzeo povodom ovog problema.

Za sada se ne zna kada će se održati sjednica Savjeta, niti je njeno održavanje najavljeno.

Ministarstvo prosvjete je nedavno kazalo Pobjedi da je tokom tekuće školske godine, do 7. marta, među učenicima osnovnih i srednjih škola zabilježeno 79 incidenata. Broj učenika koji trpe nasilje bio je 60, a broj učenika koji ga vrše 119. U pitanju nije samo fizičko, već psihičko, verbalno, sajber nasilje…

PODGORICA – Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori iz dana biva sve brutalnije i učestalije, a sistem koji bi trebalo da bude odgovoran za rješavanje ove alarmantne situacije ćuti već par godina.

Udruženje Roditelji zato traži od premijera Dritana Abazovića i ministra Filipa Adžića da hitno urade sve iz svoje nadležnosti da zaštitite grupu učenika podgoričke Gimnazije, koja je nezaštićena u svojoj državi, jer od ponedjeljka trpi kontinuirano nasilje od vršnjaka.

– Tražimo da danas, hitnim, simultanim aktivnostima sa ostalim nadležnim institucijama poput policije, tužilaštva i sudova ova djeca budu sigurna

i da se time pošalje poruka kako njihovim napadačima, ali i svima ostalima koji se bave sličnim stvarima, da od danas takvo ponašanje u našoj zemlji nije prihvatljivo – piše u apelu. Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović je kazala da je nedopustivo da djeca budu izložena nasilju, bilo gdje, a kamoli u školskom okruženju i da je potrebna reakcija svih nadležnih i relevantnih organa kako bi se stalo na put ovom problemu.

Prosvjetna zajednica je prije par dana takođe uputila apel u kojem su pitali crnogorske političare da li zaista žele da se desi neka veća nesreća u kojoj će neko dijete ili djeca izgubi-

ti život pa da tek onda krenu u rješavanje problema?

Otac jednog od napadnutih dječaka Darko Saveljić kazao je da je sve ovo zastrašujuće.

– Ni najava Osnovnog državnog tužilaštva da će policija podnijeti krivične prijave za nasilničko ponašanje protiv grupe maloljetnika, koji su prije nekoliko dana napali i tukli trojicu gimnazijalaca i prijetili im dan kasnije, nije zaustavila napadače – rekao je on.

Pozvao je predsjednika države, premijera i predsjednicu Skupštine da se uključe u rješavanje problema vršnjačkog nasilja.

– Ne deklarativno već djelima.

I ne za mjesec ili dva nego danas – kazao je Saveljić.

On je rekao i da mu je desetine roditelja pisalo da slične traume doživljavaju i njihova djeca, samo što se oni boje da prijave zbog straha od odmazde. Pobjeda je u posljednjih godinu dana objavila desetine tekstova koji se bave problemom vršnjačkog nasilja. Mediji otvaraju ovaj problem, međutim, sve to ostaje mrtvo slovo na papiru. I to je manje problematično od činjenice da sistem nije pokazao senzibilitet za djecu koja su žrtve.

AGONIJA

KOJA NE PRESTAJE

– Sad ću da upalim telefon da te snimim, a ti ćeš da kažeš da si pi… – kazao je nasilnik. Dje-

čak koji je bio sa još dva druga je odgovorio „Neću!“ i nakon toga ih je napala grupa do desetak njima nepoznatih vršnjaka. To je početak posljednjeg zabilježenog u javnosti slučaja vršnjačkog nasilja. Dječaci su noć proveli sa roditeljima u Urgentnom, slučaj je prijavljen policiji, tužilaštvo je pokrenulo postupak protiv napadača za krivično djelo nasilničko ponašanje... Upravo zbog prijave, nasilnici i dalje prijete i dolaze u Gimnaziju u sve većem broju i pukom srećom su izbjegnute teže posljedice. Sve ovo traje danima - od ponedjeljka.

U četvrtak veče su se nasilnici ponovo okupili ispred škole, ali je incident izbjegnut jer

Roditelji žrtve mogu da tuže školu ukoliko ne riješi problem

Brojni slučajevi vršnjačkog nasilja su se, osim na ulici, dešavali i u samim školama, a primjetno je da su neka djeca duži period bila žrtve, te da same škole nijesu uspijevale da riješe problem. Kazna za nasilnika je disciplinska, smanjenje ocjene iz vladanja, razgovori sa psiholozima i pedagozima, ali to često ne popravlja situaciju.

Šta roditelji mogu da preduzmu, ukoliko škola i sistem ne rješavaju konstantno nasilje kojem je njihovo dijete u obrazovnoj ustanovi izloženo, Pobjeda je pitala advokata Dina Murića

– Ukoliko od školske ustanove izostane inicijativa ili se dešava da se nasilje kontinuirano nastavlja, ili ukoliko škola ignoriše problem na razne načine, roditelji djeteta koje trpi vršnjačko nasilje uvijek imaju na raspolaganju pravo na obraćanje nadležnim institucijama da pruže adekvatnu zaštitu, imajući u vidu prava djeteta koja se na ovako agresivan način narušavaju – kazao je Murić.

On je objasnio da to podrazumijeva i angažovanje pravne pomoći, ukoliko se radi o licima koja nemaju potrebno pravno znanje.

- Ovo dalje podrazumijeva i utvrđi-

vanje pretrpljene štete djeteta, koja, moramo da imamo na umu, biva sve veća ukoliko se nasilje nastavlja, a preduzimanje koraka da se to spriječi se odlaže – istakao je Murić. Roditelji, u slučaju da škola ne preduzme potrebne mjere, mogu da se obrate prosvjetnoj inspekciji i traže da se izvrši inspekcijski nadzor i utvrdi nepravilnost u postupanju škole.

– Mišljenja sam da bi trebalo uključiti i Centar za socijalni rad, a utvrđivanje postojanja i visine pretrpljene štete u odnosu na dijete se utvrđuje u parničnom postupku pred sudom – kazao je Murić.

On je istakao da roditelji djece koja trpe vršnjačko nasilje u školi primarno treba da zaštitu potraže u samoj školi, odnosno povjeravanju upravi da riješi nastali problem.

– Od suštinske važnosti je da svaka škola posjeduje interni pravilnik o postupanju radi identifikacije, sprečavanja i mjera koje je neophodno preduzeti kada je u pitanju vršnjačko nasilje u školskoj ustanovi – kazao je on.

Dino Murić

je jedan od tinejdžera koje su tražili uspio da napusti dvorište sa zadnje strane. To je učinio tako što se vratio u školsku zgradu i iskočio kroz prozor, bez ičije zaštite i podrške. – Ovaj slučaj zbog kojeg Vam se obraćamo jeste jedan slučaj, ali je jedan od mnogih koji se dešavaju i koji pokazuje da se ne radi dovoljno da bi djeca bila zaštićena od nasilnika, kao i da nasilnici ne dobijaju jasnu poruku da će biti odmah sankcionisani. Ovaj slučaj pominjemo jer je u ovom trenutku grupa djece ugrožena, ali su brojni njihovi vršnjaci koji prolaze kroz isto ili slično – piše u apelu Udruženja Roditelji.

DJECA NE SMIJU DA ŽIVE U STRAHU Roditelji naglašavaju da se ne smije dozvoliti da jedno dijete od 16, 15 ili 9 godina živi u strahu da li će bezbjedno doći do kuće iz škole i da njihovi roditelji treba da se svakodnevno preispituju jesu li smjeli da ih puste napolje.

– Ne smijemo da dozvolimo da kada im se ipak desi nasilje da čekaju satima pa i danima da daju izjave u policiji, da čekaju danima da tužilac kvalifikuje djelo… a da s druge strane osmunjičeni počinioci ne budu kontaktirani i privođeni zbog svega što rade, i da njihovi roditelji i staratelji ne budu kažnjeni –piše u apelu. J. MARTINOVIĆ

Na protestu roditelja zbog eskalacije vršnjačkog nasilja 11. marta premijeru Abazoviću uručeni zahtjevi

D. MIJATOVIĆ

O ustrojstvu Crnogorske crkve 1865-1870.

Jedan mitropolit, kojega je stolica u Cetinjskom manastiru

Piše: Novak ADŽIĆ Od stvaranja Srpske pravoslavne crkve 1920. godine počinje i traje sve do danas proces otimanja kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore i uzurpacija od strane nevlasnika sakralnih pravoslavnih objekata (manastira i crkava) i crkvene imovine, koji su do 1918, odnosno 1920. godine bili u vjerskoj ingerenciji samostalne Crnogorske crkve

U nezavisnoj Knjaževini

Crnoj Gori od 1852. do 1910. godine državna crkva bila je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva (Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Crnogorska mitropolija), čiju su autokefalnost službeno, kanonski, priznavale sve ondašnje autokefalne pravoslavne crkve, počev od prve među jednakimaCarigradske patrijaršije i sa njom održavale kanonske

odnose na načelima jednakopravnosti i uzajamnog poštovanja.

Od vremena knjaza Danila

I Petrovića Njegoša, kad je 1852. godine Crna Gora postala ponovo, nakon dužeg vremena sekularna država, u kojoj je crkvena vlast odvojena od državne vlasti, državna suverena vlast imala je aktivno pravo izbora crnogorskog mitropolita, odnosno poglavara autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

IZVANJAC

To pravo državna vlast Knjaževine Crne Gore je koristila, pa je u doba knjaza Danila, njegovom suverenom voljom, za crnogorskog mitropolita

izabran i hirotonisan u Rusiji 1858. Nikanor Ivanović, rodom iz Drniša, Srbin iz Dalmacije, koji se doselio u Crnu Goru i od druge polovine 1852. postao iguman Cetinjskog manastira. Nekoliko godina docnije, postao je prvi izvanjac na mitropolitskom tronu u Crnoj Gori, premda se za njega tvrdilo da je on bio porijeklom Crnogorac sa Njeguša. Međutim, on je bio izvanjac i budući da se nedostojno odnio prilikom atentata na knjaza Danila I Petrovića u Kotoru 1860. i nije učestvovao u njegovom pogrebu, novi crnogorski nasljedni vladar knjaz Nikola I Petrović Njegoš i njegov otac, veliki vojvoda Mirko Petrović, predsjednik Crnogorskog senata, smijenili su - kao nevjernog knjazu, narodu, činu i pastvi - i razriješili zvanja i službe mitropolita Nikanora i uklonili ga sa mitropolitske dužnosti i naložili mu da napusti Crnu Goru 1860, što se i dogodilo.

Na upražnjenu stolicu poglavara Crnogorske crkve (Crnogorske mitropolije) knjaz

Nikola je potom imenovao tadašnjeg arhimandrita Cetinjskog manastira Ilariona Roganovića, koji je u Petrogradu 30. maja 1863. posvećen za episkopa, a 28. juna iste godine u činu mitropolita on je preuzeo svoju eparhiju i ubrzo postao poglavar Crnogorske crkve, odnosno mitropolit crnogorski i brdski.

Ilarion je tokom svoje mitropolitske uprave izvršio značajne crkvene, odnosno, administrativne, svešteničke i druge reforme, itd… u okviru svojih crkvenih prerogativa.

Na čelu Crnogorske crkve (Mitropolije) mitropolit Ilarion Roganović nalazio se do smrti 1882. godine. U njegovo vrijeme otvorena je Bogoslovija na Cetinju 1869, a tri godine ranije -1866. on je izdao naredbu sveštenstvu da moraju pustiti bradu, a da mogu pored crkvenog nositi i narodno odijelo; da parohijalni sveštenici moraju voditi matične knjige (registre) rođenih, krštenih, vjenčanih i umrlih...

U vrijeme mitropolita Ilariona Roganovića Crnogorska crkva doživjela je značajne reforme u svome ustrojstvu i upravi. Za vrijeme Ilariona Roganovića, nakon oslobodilačkih ratova Crne Gore 1876-1878. i međunarodnog

priznanja nezavisnosti Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. osnovana je nova eparhija Crnogorske crkve - Zahumsko-rasijska sa sjedištem u Manastiru Ostrogu, za čijeg je episkopa postavljen Vi-

sarion Ljubiša, dotadašnji arhimandrit Cetinjskog manastira, koji je za episkopa posvećen na Cetinju 8. septembra 1878. od strane mitropolita Ilariona i episkopa bokokotorskog Gerasima Petranovića

DRŽAVNI KALENDAR

Prema državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore koji se zvao „Orlić -Crnogorski godišnjak stari i novi za prostu 1865“, uredio ga je Jovan Sundečić, štampan je u kneževoj pečatnji na Cetinju, „poglavarstvo duhovno“ u Crnoj Gori bilo je, odnosno, na čelu uprave Crnogorske mitropolije nalazili su se: mitropolit preosvešteni Ilarion Roganović, arhimandrit Cetinjski Nićifor Dučić; arhimandrit Morački Dimitrije Radojević, protoprezviter Njeguški Mihail Radonjić, protoprezviter Bjelopavlićki Đurađ Bošković, protoprezviter Vasojevićki Gavro Rajević („Orlić“, 1865, str. 24).

U Crnoj Gori je između 14. oktobra 1863. i 14. oktobra 1864. godine izvršen popis stanovništva, koji je obuhvatao popis muških i ženskih stanovnika Crne Gore. Popis je izvršen po nahijama (Katunska, Riječka, Lješanska, Crmnička) u crnogorskim brdskim plemenima sa Moračom i Vasojevićima, te je obavljen popis rođenih i umrlih stanovnika. Državni almanah „Orlić“ objavljuje statistički pregled tog popisa stanovništva. Popis nije tada vršen po etničkoj, na-

Prema državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore koji se zvao „Orlić -Crnogorski godišnjak stari i novi za prostu 1865“, uredio ga je Jovan Sundečić, štampan je u kneževoj pečatnji na Cetinju, „poglavarstvo duhovno“ u Crnoj Gori bilo je, odnosno, na čelu uprave Crnogorske mitropolije nalazili su se: mitropolit preosvešteni Ilarion Roganović, arhimandrit cetinjski Nićifor Dučić; arhimandrit morački Dimitrije Radojević, protoprezviter njeguški Mihail Radonjić, protoprezviter bjelopavlićki Đurađ Bošković, protoprezviter vasojevićki Gavro Rajević

cionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, ali je obuhvatao popis broja državnih i plemenskih glavara, popis vojnika, perjanika, garde, škola, itd... Tada su popisani i pravoslavni hramovi u Crnoj Gori i crkveno poglavarstvo i administracija i navedeno je da na čelu crkve, odnosno duhovne uprave stoji „jedan mitropolit, kojega je stolica u Cetinjskom manastiru“. Manastira ima 11 i tri ćelije, a u svima žive samo dva arhimandrita i pet kaluđera. I to: u Cetinjskom manastiru jedan arhimandrit, u Morači takođe jedan arhimandrit, u Dugi jedan kaluđer, pod Malinsko jedan kaluđer, u Bijeloj jedan kaluđer i u Ćeliji Piperskoj dva kaluđera. Ostrog, Ždrebaonik i Brčelu donju drže tri mirska sveštenika; a manastiri: Orahovo, Brčela gornja, Ćelija Dobrska i ćelija na Riječkom gradu, sasvim su prazni. Mirsko sveštenstvo, piše „Orlić“, broji tri protoprezvitera i oko 400 sveštenika, od kojih dakle dolazi po jedan na svako

500 duša. Ovo ne bi premnogo bilo, kad bi sveštenici svuda podjednako raspoređeni bili; jer doslen, osobito u Crmničkoj nahiji, ima mjesta đe dolazi po 1 sveštenik na 100 i na 50 kuća, a Cuce (oko 3.000 duša) imaju samo jednoga sveštenika („Orlić“, 1865, str.78-79).

NI POMENA OD SPC

„Orlić - Godišnjak crnogorski za 1866“, štampan na Cetinju u Kneževskoj pečatnji, uredio ga J. Sundečić, navodi da je „poglavarstvo duhovno“ te godine bilo isto kao i prethodne 1865 (str. 17-18). Isto „duhovno poglavarstvo“ bilo je i 1867. godine – „Orlić godišnjak Crnogorski za prostu 1867“, str. 18. „Orlić godišnjak Crnogorski za prestupnu 1868“, štampan u knjaževskoj štampariji na Cetinju, urednik Jovan Sundečić, navodi da su „poglavarstvo duhovno tada sačinjavali: mitropolit Ilarion Roganović, arhimandrit morački Visarion Ljubiša i protoprezviteri: Cetinjski Stefan Kapičić, Njeguški Mihail Radonjić, Bjelopavlićki Đurađ Bošković i Vasojevićki Gavro Rajević“ (str. 18).

„Orlić godišnjak Crnogorski stari i novi za prostu godinu 1869“, uredio Jovan Sundečić, štampan u državnoj pečatnji na Cetinju na strani 18 navodi da je isto poglavarstvo duhovno kao i prethodne godine 1868, s tim što tome poglavarstvu od 1869. godine pripada i protoprezviter Crmnički Vuko Plamenac. Ista situacija je bila i 1870. u pogledu sastava duhovnog starješinstva, odnosno, poglavar-

stva kao i ranije 1869 („Orlić“, 1870, str. 18).

Elem, tada u Crnoj Gori nije postojala Srpska pravoslavna crkva, već autokefalna Crnogorska crkva (Crnogorska mitropolija), koja je upravljala crkvenim objektima i imovinom u interesu crnogorske države i crnogorskog naroda i za svoje potrebe. Srpska pravoslavna crkva uvedena je nasilnim putem u Crnu Goru nakon njene okupacije i nasilne aneksije 1918. godine, odnosno nametnuta je 1920. godine crnogorskom narodu, pošto je bespravno prethodno ukinuta Crnogorska crkva.

DUHOVNA OKUPACIJA

Od 1920. traje učestala svojevrsna duhovna, odnosno vjerska okupacija i asimilacija, srbizacija crnogorskog naroda, koju sprovodi - nekad u manjoj, ali uglavnom u većoj mjeri - Srpska pravoslavna crkva (odnosno Crkva Srbije). Od stvaranja Srpske pravoslavne crkve 1920. godine počinje i traje sve do danas proces otimanja kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore i uzurpacija od strane nevlasnika sakralnih pravoslavnih objekata (manastira i crkava) i crkvene imovine, koji su do 1918, odnosno 1920. godine bili u vjerskoj ingerenciji samostalne Crnogorske crkve. Odavno je poznato da je Crkva Srbije, naročito u Crnoj Gori, dominantno njena uprava, intenzivno politički i ideološki aktivna protiv državne nezavisnosti Crne Gore, njenog sekularnog uređenja, njenog članstva u NATO-u, te da je ona udarna pesnica u akcijama asimilacije crnogorske nacije i da ona od 2020. godine do danas ima najaktivniju ulogu u izbornim političkim procesima u Crnoj Gori za račun velikosrpskog projekta.

Godišnjak ,,Orlić“

Cetinjski manastir

Hijerarhija CPC

POGLED SA STRANE

Gutljaj slobode Vladimira novih dvadeset godina

Bez i najmanje sumnje, mi mislimo da je Crna Gora danas u neuporedivo boljem položaju od Putinove Rusije. Ona još uvijek sa voljom sluša moderni pop i džez, a ne samo pravoslavne gospele i dvotaktne poskočice frontovskih plagijatora beogradske politike. Crnogorci još nijesu zaboravili da su na Mediteranu i u Evropi, što Putin jeste, i bolje bi pratili Mekartnija dok pjeva „All You Need is Love“ od Moskve. Sva crnogorska omladina zna tu pjesmu; još bolje – znaju je svi od 77 godina, i neka bude njihova volja da Crna Gora u vremenu stvarnog državnog vaskrsa, vaskrsne pod himnom Evrope i ljubavi!

Kada je 2003. godine Pol Mekartni iz Bitlsa održao koncert na moskovskom Crvenom trgu, u publici je bio i Vladimir Putin. Bio je predsednik Rusije. Tada je Putin imao 50 godina i veselo se tresao kada je Pol zapevao svoju „paljevinu“ za igru „I saw her standing there“ iz 1963. godine. I ceo trg se tresao i pevao. U susretu sa Polom, Putin mu je kazao da su za njega kao klinca od deset godina Bitlsi u SSSR-u bili „gutljaj slobode“ uprkos tome što su bili zabranjeni za emitovanje. To je potvrdio i Mihail Gorbačov, govoreći tada Polu da je „muzika Bitlsa učila omladinu Sovjetskog Saveza da postoji drugačiji život“. Svakako da je bilo tako, a

mnogi tvrde da su i sada ostali najpopularnija muzička senzacija u Rusiji. Ovo smo naveli zato što smo se zamislili nad nekim mišljenjima da Putina ne može niko drugi da utera u razum osim Pola Mekartnija. Putin bi, navodno, pred Bitlsima pao na kolena.

Možda bi to i bilo ranije, ali danas, sumnjamo u to. Eh, kada bi muzika mogla da pobedi topove!

UTERATI KINEZIMA RAZUM U PUTINA Francuski predsednik Emanuel Makron je zajedno sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen pre deset dana pokušao uverljivim glasom da ubedi kineskog Si Đinpinga da

samo Peking, i lično Đinping, može da „opameti Rusiju i sve dovesti za pregovarački sto“.

To je bila gotovo izjava nemoći Evropske unije da izolacijom Rusije i vojnom podrškom Ukrajini, ona bude prinudna snaga za uspostavljanje mira. I da bi odobro-

voljio Si Đinpinga, kazao je Makron da EU neće slepo slediti američki ritam odbrane Tajvana od Kine. Tu je potpuno podbacio, jer je doveo u pitanje solidarnost sa Amerikom.

Skandalizovana njegovom izjavom koju nije očekivala, predsednica vlade EU je

pokušala da „urazumi“ kinesku vladu promenom teme razgovora i krenula sa žalbama zbog trgovačkog deficita EU naspram Kine usled „diskriminatorne“ prakse Pekinga, i prognozom da rusko-ukrajinska gužva može pogoršati globalnu ekonomiju.

Istakla je da je godišnja trgovačka razmena EU sa Kinom oko 730 milijardi eura,

dve milijarde dnevno, na šta se morala podsetiti da je ruska razmena sa Kinom relativno veća s obzirom na manju ekonomiju i stanovništvo Rusije – oko 330 milijardi eura.

Osim toga, morala se podsetiti da je Evropska unija jedan od šampiona svetske trgovačke diskriminacije a ne jedino Kina, da nijedna država nema suficit u razme-

Crna Gora sada može mirnije da se bavi svojom budućnošću nego što je mogla prije ratne erupcije između Ukrajine i Rusije, kada je Moskva navalila da je sa Beogradom pretvori u svoj kozački logor. U tome Crnoj Gori posredno pomaže Kina, kojoj je Podgorica veoma daleki cilj. Kina, na popustljivost Rusa, prodire ogromnom ekonomskom invazijom na Sibir gdje je ona glavni izvoznik potrošačke robe i moderne tehnologije – posebno elektronike, mašinerije, vozila, avionskih komponenti, baznih metala i brodova. Ona unajmljuje kolosalne komplekse ruskog „kolhoznog“ poljoprivrednog zemljišta u Sibiru na biblijskih 50 godina, a uvozi ruske energente i druge sirovine i polako pretvara Rusiju u neokolonijalnu teritoriju

Piše: Dragan VESELINOV

NOVA POLITIČKA GEOGRAFIJA: Sa ratišta u Ukrajini

DAVNO PROŠLO VRIJEME: Vladimir Putin Pol Mekartni

Vladimira Putina i godina Crne Gore

ni sa Kinom i da se kineska razmena sa Rusijom od izbijanja rata sa Ukrajinom uvećala za ne manje od 30 odsto. I sigurno je uzela u obzir da je ruski društveni proizvod 2022. godine bio samo 2 odsto manji od predratnog. Otuda je očigledno da je, za sada, Rusija izbegla svetsku izolaciju i da kukanje Brisela i Pariza u Pekingu vidi kao njihovu političku nemoć.

ISHOD EVROPSKE

KAPITULACIJE

Ništa nisu Evropljani postigli sa Kinezima.

Ni oko pritiska na Rusiju, niti oko smanjivanja briselskih trgovačkih teškoća sa Pekingom, niti oko blefa sa izdajom Amerikanaca oko tajvanskog pitanja. A nisu se usudili da zahtevaju revalvaciju juana radi ispravljanja svog deficita sa Kinom; nisu zahtevali od Kineza poštovanje intelektualnih prava na svoje patente; nisu zatražili pravo zaposlenog kineskog stanovništva na sindikate –sindikati su u Kini zabranjeni; nisu izgrdili Kineze za potpunu ekološku nebrigu kojom zagađuju globalnu prirodu; nisu zatražili otvoreni internet sa Guglom...

I nisu zatražili uvođenje demokratskog političkog sistema umesto monopolske vladavine Komunističke partije Kine.

Kako onda nedemokratska kineska država može od Rusije, kao bratske nedemokratske države, da zahteva da bude demokratska? I „razumna“? A Kina sa simpatijama gleda na otpor Rusije NATO, jer joj to ide u prilog oko rivalstva sa Amerikom kod tajvanskog pitanja, iako, po izjavi kineskog ambasadora u EU Fu Conga, od 10. aprila ove godine, Kina ne priznaje rusku okupaciju Krima.

Ali je u Savetu bezbednosti UN ni ne osuđuje, uvek glasa uzdržano. Što bi Kina pritisla Rusiju - pa ona je osvaja iznutra!

KINA I CRNA GORA

Crna Gora sada može mirnije da se bavi svojom budućnošću nego što je mogla pre ratne erupcije između Ukrajine i Rusije, kada je Moskva navalila da je sa Beogradom pretvori u svoj kozački logor. U tome Crnoj Gori posredno pomaže Kina, kojoj je Podgorica veoma daleki cilj. Evo zašto.

Kina, na popustljivost Ru-

sa, prodire ogromnom ekonomskom invazijom na Sibir gde je ona glavni izvoznik potrošačke robe i moderne tehnologije – posebno elektronike, mašinerije, vozila, avionskih komponenti, baznih metala i brodova. Ona unajmljuje kolosalne komplekse ruskog „kolhoznog“ poljoprivrednog zemljišta u Sibiru na biblijskih 50 godina, a uvozi ruske energente i druge sirovine i polako pretvara Rusiju u neokolonijalnu teritoriju. Po proceni BBC-a iz 2019. godine, na osnovu tada zvaničnih podataka sakupljenih od maja-septembra meseca, Kinezi su već zahvatili 40 odsto poljoprivrednog zemljišta u dalekoistočnoj oblasti Rusije! Nezvanično, još i više, jer u njihovo ime mnoge rentne ugovore sklapaju ruski državljani. I nemojmo zaboraviti: jugoistočni Sibir je do 18581860. godine bio kineska a ne ruska teritorija, kada joj je otet „Amurskom aneksijom“ Aleksandra Drugog Romanova. Ta teritorija izlazi celom vertikalnom dužinom na deo ruske pacifičke obale i nju „grabi“ Kina ponovo, da smanji Rusiji pristup toplijem delu okeana i odseče ostrvo Sahalin od suvozemne Rusije.

I, time, možda posredno, doprinese japanskim snovima o povratku tokijskog suvereniteta nad ovom površinom velikom gotovo kao Srbija, izgubljenom u februaru na Jalti 1945. godine. A Japan je odlučno stao na stranu evro-američkih izolacionista Rusije.

A šta ako i Kina sanja o Sahalinu, on je do pre 170 godina bio potpuno prazan sve dok ga car u Moskvi nije pretvorio u kažnjeničku koloniju za kriminalce i protivnike, kao Engleska Australiju, i kao Italija Kampo Mamulu?

Imaće Rusija, izgleda, mnogo veće brige sa Kinom na svom istoku, nego sa dalekom Crnom Gorom na zapadu. Novo Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore će posle junskih izbora verovatno brzo uočiti sa kojom zemljom bi valjalo da odlučno unapređuje svoje odnose.

KOJI JEZIK RUSI UČE

Rusi ne uče u školama naš jezik, crnogorski i srpski, kako vam je već drago da ga nazovemo. To čine jedino pojedinačni entuzijasti – mi

Francuski predsjednik Emanuel Makron je zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen prije deset dana pokušao uvjerljivim glasom da ubijedi kineskog Si Đinpinga da samo Peking, lično Đinping, može da „opameti Rusiju i sve dovesti za pregovarački sto“. To je bila gotovo izjava nemoći Evropske unije da izolacijom Rusije i vojnom podrškom Ukrajini, ona bude prinudna snaga za uspostavljanje mira

smo sa njima razgovarali na jugoslavističkom odeljenju moskovskog Filološkog fakulteta 1985. godine, i od tada do danas se malo toga promenilo. Rusi nauče nešto od našeg jezika uglavnom van Rusije, kao turisti, kao poslovni predstavnici i emigranti kod nas.

Navalili su Rusi na kineski.

Prošle godine je u ruskim školama krenulo da uče govoriti na mandarinskom jeziku 17 hiljada omladinaca.

Uče i njihovo teško pismo. Ako se to nastavi, onda će Rusija ubrzo steći armiju prevodilaca na kineski jezik što će potvrđivati orijentaciju Moskve na međuzavisnost sa Pekingom. I znate, kineski će im dobro doći, jer godišnje ode u Kinu oko 2,5 miliona ruskih turista, potrebni su im vodiči i prevodioci za sve vrste poslova.

A i ko zna do kakve sve kineske navale na ruske krajeve može sutra da dođe – i mi sa zamagljenim pogledom posmatramo činjenicu da na kineskoj daleko-istočnoj strani granice sa Rusijom živi najmanje 105 miliona Kineza

jevrejskog porekla, iz doba Staljinovog osnivanja federalne Jevrejske autonomne oblasti u Sibiru. Možda vi bistrijim pogledom još bolje vidite šta bi to moglo značiti?

PREDNOST KINEZA U CRNOJ GORI

Kinezi imaju jednu prednost nad svim evro-američkim narodima, tako i nad Crnogorcima i Srbima - nisu religiozni. Kao ni Si Đinping. Ne zanima ih ne samo hrišćanstvo, već nijedna druga mediteranska religija. Najviše vole da razgovaraju sa duhovima svojih predaka, ali u sopstvenoj kući, ne u kolektivnoj crkvi.

To je sjajno, jer se ne obaziru na nadporodične verske prepreke u nekorisnim pravilima društvenog života u etici, pravu, politici, ekonomiji i kulturi. Filozofija Konfučija, Mo Cua i Lao Cua je jezgro njihove etike, što im je dovoljno za diverzifikaciju stavova. Kada su preuzeli boljševičku pseudoreligijsku soteriologiju marksizma - pretrpeli su najteži poraz u 20. veku. Nisu imali ni pirinča za sebe.

Kineska nereligioznost znači da su sa stanovišta dedukcije svojih etičkih pravila daleko brži od mnogih naroda koji su opterećeni stajaćim dogmama hrišćanstva i islama. To ne znači da nisu pristrasni i čvrsto privrženi raznim svojim modelima života, nekim i neprijatnim za nas. Ali ih ne štite pretnjom od kazni bogova i njihova vlast nema svešteničku konkurenciju. Oni ne žive u patološkom stresnom strahu od Boga kao mi Evropljani, tako da kada i pate, onda pate od jedne psihoze manje. Saradnja sa njima je blagotvorna jer su beskrajno savitljivi i prilagodljivi. To oseća

Imaće Rusija, izgleda, mnogo veće brige sa Kinom na svom istoku, nego sa dalekom Crnom Gorom na zapadu. Novo Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore će poslije junskih izbora vjerovatno brzo uočiti sa kojom zemljom bi valjalo da odlučno unapređuje svoje odnose

Kinezi žarno mešaju u unutrašnje odnose domicilnog stanovništva i da kao nacionalna grupa zahtevaju privilegije ili da se guraju u prvi politički red. Kineska četvrt nije izvor nikakve političke zavere protiv države. Ona je više ostrvo privremenog odmora i bega od nove prestonice, ogromni je dom kulture tihog nacionalnog patriotizma.

Retko se i venčanjem vezuju za domaći narod, ali su verni prijatelji. Oni jesu nacionalisti, i to žestoki. No, nikoga van Kine ne teraju da štapićima jede slatko-slano-ljute teleće krokete. Jasno rečeno: kod Kineza su porodica i država sve – crkva je ništa. Ne postoji. A tamo gde među njima ima koloritnih hrišćana, to je zbog misionarskog i kolonijalnog mešetarenja Evropljana bez uticaja na vladu.

KINESKI DUH CRNOGORACA

Taj duh odgovara Crnogorcima.

Jesu Crnogorci prihvatili obredno hrišćanstvo – krštenje, venčanje, slave, varvarizam Isusove krvi i mesa u vinu i pogači, pojanje na sahranama i postove (sasvim malo ili nikako); podozrivo su prihvatili čak i halucinaciju Sv. Pavla o vaskrsenju hibridnog boga-čoveka, ali teozofiju hrišćanstva malo poznaju. I to je dobro, jer, ako bi je poštovali, onda bi morali da se vrate u predhumanističko doba Evrope.

Sreća je za etno-karakter Crnogoraca što hrišćanstvo nije štitilo u Crnoj Gori nijedno uređenje, počev od plemenske konfederacije do porođaja moderne građanske države. Crnogorci su redak narod u kojem je Crkva, kao politička organizacija svešteničke elite – a ne kao hrišćanstvo, predvodila stvaranje sekularnog i industrijskog društva u 18-19. veku. Njemu su se odupirale sve crkve u evropskim dolinskim i feudalnim narodima.

Dar je s neba što Crnogorci nisu imali to gotsko uređenje, isto kao i Norvežani, kao i Finci, kao i vojnička Švedska, kao i Islanđani, kao i delovi

Švajcarske – jer su njihove

A onda su 1918. godine Crnogorce dohvatili Srbijanci i njihovi popovi.

POL MEKARTNI U PODGORICI

Sada je red da Podgorica pozove Pola Mekartnija u goste.

Da peva na trgu i ohrabri novu vladu da izjavi ono što je 1909. godine rekao ruski tragični reformator Pjotr Stolipin, a plagijatorski ga ponovio 2002. godine Vladimir Putin: „Dajte mi 20 godina i nećete prepoznati Rusiju“. Sada Crnu Goru. Ko bi sada smeo da ovo u Podgorici vikne, ko će da traži poverenje na 20 godina?

Putin jeste u prvih deset godina vlasti od koncerta Pola Mekartnija podigao Rusiju iz blata, ali ju je potom stao bacati ponovo u njega. On je bio, kažu, kao student Lenjingradskog univerziteta 70-ih godina 20. veka, jedini student koji je vozio auto: dobio ga je na lutriji njegov otac, ratni invalid. Putin je mnogo učinio posle 2000. godine da se u Moskvi voze marke odličnih evropskih i japanskih automobila. Ali kada ga je zahvatila opsesija da postane nastavljač politike Romanovih i boljševičke ekspanzije, stao je bacati Ruse isprva na kineske automobile, potom stigao na „moskviča“ iz ere Nikite Hruščova

STAV

Bez i najmanje sumnje mi mislimo da je Crna Gora danas u neuporedivo boljem položaju od Putinove Rusije. Ona još uvek sa voljom sluša moderni pop i džez, a ne samo pravoslavne gospele i dvotaktne poskočice frontovskih plagijatora beogradske politike.

Crnogorci još nisu zaboravili da su na Mediteranu i u Evropi, što Putin jeste, i bolje bi pratili Mekartnija dok peva „All You Need is Love“ od Moskve. Sva crnogorska omladina zna tu pesmu; još bolje - znaju je svi od 77 godina, i neka bude njihova volja da Crna Gora u vremenu stvarnog državnog vaskrsa, vaskrsne pod himnom Evrope i ljubavi! Amin!

Emanuel Makron, Si Đinping i Ursula fon der Lajen

U Nikšiću uhapšen policijski službenik

Peković

zvao kolege da

mu pošalju vozilo za lice kojem je polomio rebra

PODGORICA – Policajac

Jovan Peković uhapšen je juče zbog sumnje da je 12. aprila polomio tri rebra

B. S. za kojeg je tražio od kolega da mu pošalju vozilo kako bi ga uhapsio.

Iz Uprave policije je saopšteno da se Peković tereti za krivično djelo zlostavljanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda

- Policija u Nikšiću je 12. aprila obaviještena od strane policijskog službenika Jovana Pekovića da mu je neophodno vozilo da bi izvršio službenu radnju, lišenje slobode i privod jednog lica.

Na lice mjesta upućena je interventna jedinica koja je u

službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić dovela lice B. S. koji je zatražio ljekarski pregled, što mu je omogućeno, te je odveden u Medicinski centar Nikšić – naveli su iz policije.

Pojašnjavaju da su B. S. konstatovane teške tjelesne povrede u vidu frakture tri rebra.

- Po izjavi B. S. povrede je zadobio kada ga je, nakon kraće verbalne rasprave, policijski službenik fizički napao, te oborio na asfaltnu podlogu, nakon čega mu je zadao još dva udarca u predjelu tijela – precizirali su iz policije.

Sa događajem je upoznat osnovni državni tužilac u Nikšiću po čijem nalogu su

Saslušan predsjednik Opštine Budva

preduzete dalje mjere i radnje, prikupljanje obavještenja i utvrđivanje činjenica i okolnosti.

Policija je prikupila obavještenja od više svjedoka događaja i pregledala nekoliko zapisa sa video-nadzora.

Spisi predmeta su dostavljeni postupajućem tužiocu koji je kvalifikovao krivično djelo zlostavljanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda i naložio da se Peković uhapsi.

Neposredni rukovodilac će inicirati pokretanje disciplinskog postupka, te spise predmeta uputiti Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.

Sudija za istrage donio rješenje za trojicu osumnjičenih za učešće u likvidaciji Hodžića i Spahića

Gašić i Perović sprovedeni u Istražni zatvor

grao je Radoje Živković, koji je iskoristio Hodžićevo povjerenje i namamio ih u kuću u Spužu, gdje su i likvidirani. On je obezbijedio kuću, a nakon toga stupio u telefonsku komunikaciju sa Hodžićem. Iskoristio je njegovo povjerenje i tražio od njega i Spahića da dođu u Spuž u kuću koju je koristio, kako bi se vidjeli.

Za to vrijeme su osumnjičeni Belivuk, Miljković i Janković nelegalnim putem, mimo graničnih prelaza, ušli u Crnu Goru i došli do kuće Živkovića, gdje su oko 15 sati ubili Hodžića i Spahića.

Belivuk je pucao u glavu Hodžiću i nanio mu povrede od kojih je nastupila smrt. Nakon što su ubili Hodžića i Spahića, nepoznati članovi organizacije uklonili su tragove.

Tragove krvi, koji su bili po zidovima, su oprali i promijenili podove, a tijela zakopali na nepoznatoj lokaciji.

PODGORICA – Braći Blagoju i Dejanu Gašiću kao i Davoru Peroviću juče je u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana da ne bi bjekstvom opstruirali istragu otmice a potom i ubistva Damira Hodžića i Adisa Spahića u oktobru 2020. godine u Spužu, potvrdili su za Pobjedu advokati Zdravko

Begović i Srđan Lješković.

M. N, koji je u četvrtak uhapšen u sklopu ove policijske akcije, nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, pušten je na slobodu.

Zbog veza sa ovim zločinom policija traga za Cetinjaninom

Nenadom Kaluđerovićem i Dadom Pavićevićem. Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Slobodan Kašćelan koji je od ranije u pritvoru.

Oni se terete za stvaranje kri-

minalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Braća Gašić su negirala optužbe Specijalnog tužilaštva pojašnjavajući da od svih osoba koje se sumnjiče za zločin u Spužu znaju jedino Ratka Živkovića koji im je ujak. Osumnjičeni Perović je takođe negirao bilo kakvu vezu sa zločinom u Spužu ali i veze sa članovima grupacije koje SDT sumnjiči za ubistvo Hodžića i Spahića.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u četvrtak je pretresena kuća u spuškom naselju Stanjevića Rupa za koju se sumnja da je mjesto u kojem su ubijeni Hodžić i Spahić.

Za ovaj zločin ranije su osumnjičeni Beograđani Veljko Belivuk, Marko Miljković, Nebojša Janković i Ratko Živković U slučaju morbidnog zločina u Spužu, ključnu ulogu odi-

PODGORICA - Predsjednik Opštine Budva Milo Božović sproveden je u Istražni zatvor u Spužu gdje će, kako je odlučio sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović, ostati narednih 30 dana nakon što je protiv njega pokrenuta istraga zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge.

Božoviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, a njegovi branioci, advokati Danilo Mićović i Miroje Jovanović najavili su žalbu na ovu odluku sudije za istragu.

Prema izvorima iz dosadašnje istrage, koja je vođena u saradnji sa Europolom, Božović je već duže označen kao osoba koja ima veze sa trgovinom narkoticima.

Božović je uhapšen u četvrtak u porodičnoj kući u centru Budve. Potom je sproveden u Podgoricu gdje je saslušan u Specijalnom tužilaštvu koje mu je u četvrtak veče odredilo zadržavanje do 72 sata.

Božović je u Specijalnom tužilaštvu negirao sve optužbe a njegov advokat Miroje Jovanović saopštio je da je hapšenje politički motivisano.

On je kazao da je Božović negirao optužbe SDT-a.

- To je eksplicitno naveo u odbrani. Nadam se da ćemo vrlo brzo to i uspjeti da dokažemo - rekao je Jovanović. Veze sa mafijom funkcionera Demokratskog fronta i aktuelnog predsjednika Opštine Budva Mila Božovića raskrinkala je „Skaj“ aplikacija, nekada zaštićena „veza“, koju su međunarodne službe bezbjednosti uspjele da dešifruju i dostave transkripte razgovo-

Milu Božoviću određen pritvor do 30 dana

ra kolegama, među kojima i crnogorskim službama. Mnogi transkripti dospjeli su u medije, a to je bio slučaj i sa komunikacijama članova škaljarskog klana i budvanske grupe

- u kojima Božovića pominju kao čovjeka od povjerenja. M portal, koji je od avgusta prošle godine objavio seriju transkripata tih razgovora, prenio je 31. oktobra 2022. da

DPS Budva: Zastrašujuće za Budvane da se predsjednik Opštine dovodi u vezu sa drogom

Iz Demokratske partije socijalista Budva ocijenili su da hapšenje Mila Božovića, predsjednika Opštine Budva, predstavlja veoma neprijatnu činjenicu za grad, građanke i građane.

Ova kriminalna grupa tereti se i da je otela, duže vrijeme mučila i prikupljala informacije, a na kraju ubila Mila Radulovića, zvanog Kapetan. Radulović je otet 14. oktobra 2020. godine, na dan kada su u naselju Spuž ubijeni Hodžić i Adis Spahić. Radulović je tada, kako se sumnja, iz Spuža prebačen na tajnu lokaciju na području Kotora, gdje je i ubijen.

Krivična prijava za zločin u Spužu dopunjena je u avgustu 2022. godine i njom su obuhvaćeni vođe i članovi kavačkog klana Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Igor Božović, Milan Vujotić, Radoje Žuti Živković, Dragan Knežević i Stefan Kraljević. Miljković i Belivuk su u pritvoru u Beogradu od februara prošle godine i terete se za niz krivičnih djela, među kojima je više ubistava. B. R.

- Nije prvi put da tužilaštvo goni nekog od lokalnih funkcionera DF-a zbog poslova sa drogom, međutim, ono što se prvom čovjeku Opštine stavlja na teret – stvaranje kriminalne organizacije

kao i proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, predstavlja jedno od najtežih krivičnih djela i djeluje zastrašujuće u odnosu na činjenicu da je prije samo pola godine Božović u Budvi

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava reagovala na optužbe u emisiji ,,Načisto“ TV Vijesti, da ona i ta NVO za potrebe određenih

Gorjanc-Prelević: Zašto Adžić ne optužene policajce i ko vrši vlast

PODGORICA - Izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Tea

Gorjanc-Prelević kazala je da je ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić, gostujući u emisiji ,,Načisto“ TV Vijesti, drsko optužio nju i NVO da za potrebe određenih grantova urušavaju institucije, i to jer zahtijevaju suspenziju policajaca optuženih za torturu.

Ona je ukazala na to da Adžić nema pravo da policijskim inspektorima, optuženim za

iznuđivanje iskaza primjenom teškog nasilja, više od osam mjeseci omogućava da rade, te da je lično bio dužan da ih suspenduje čim je obaviješten da su optuženi.

- Upornim nezakonitim postupanjem ministar je teško kompromitovao sebe ali i policiju, Vladu i političku partiju Ura, koji se navodno svi zalažu za vladavinu prava. To što je optuženima za torturu omogućio da ,,riješe monstruozno ubistvo“ samo je dovelo u pitanje zakonitost ,,rješavanja“ tog ubistva. To nije za pohva-

lu već za istragu - podvukla je Gorjanc-Prelević.

Smatra da veoma zabrinjavaju ponovljene tvrdnje Adžića da nema dovoljno inspektora ,,za koje vjerujemo da su apsolutno čisti“, i da su ,,manje opasni oni koji prekoračuju ovlašćenja od onih koji su involvirani od kriminalnih struktura“. Crna Gora, kako je kazala, ima 1.138 policijskih inspektora - prema podacima iz jula 2021. godine. - Ako među njima nema ni četvorice, u koje ministar ne sumnja, da zamijene optužene, onda ili nešto nije u redu

C. H.

Sa privođenja Mila Božovića

Sa privođenja jednog od osumnjičenih

kriminalne organizacije i šverca droge

Božoviću pritvor dana

ričke službe što, navodno, zna i sam Božović – prenio je tada M portal.

M portal je u oktobru prošle godine objavio i da bezbjednosne službe godinama raspolažu operativnim podacima o bliskim vezama Božovića sa Milošem Nilovićem Runjom, „desnom rukom“ Filipa Koraća, saradnika Luke Bojovića koji rukovodi njegovim poslovima. Objavili su da su Božović i Nilović prije nekoliko godina bili u automobilu koji je kontrolisan na GP Dobrakovo i da je tada kod Božovića nađeno oko 50.000 eura. Nilović je hapšen 2017. godine u akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak „škaljaraca“, a sa njim je tog dana, kako je naveo M portal, uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić iz Nikšića.

Srpska državljanka negirala da je sa pokojnim Milom Kadijom od njegovog rođaka pokušala iznudu 200.000 eura

Ristić tvrdila da je samo čuvala telefon sa koga su slate prijeteće poruke

PODGORICA - Srpska

državljanka Silvija Ristić (68) negirala je u podgoričkom Višem sudu da je krajem prošle godine, zajedno sa pokojnim Milom Kadijom (71), od njegovih rođaka pokušala da iznudi 200.000 eura.

drogom

se kriminalnim vezama predsjednika Opštine Budva bave i strane službe.

– Za novog predsjednika Opštine Budva već godinama posebno su zainteresovane ame-

osvojio apsolutnu vlast, naveli su iz DPS-a. Dodaju da poštujući prezumpciju nevinosti, smatraju da je eventualna povezanost predsjednika Opštine sa teškim kriminalnim djelima, pogubna po imidž naše opštine.

Ovaj Nikšićanin bio je privođen i saslušavan i uoči lokalnih izbora u Nikšiću 14. marta 2021. zbog sumnji da je, zajedno sa Božovićem i Rajkom Baćovićem Džegerom, kupovao glasove za potrebe Demokratskog fronta. Božović je tada rekao da nije privođen, a policijski izvori su tvrdili da se pozvao na poslanički imunitet. Božović je privođen zajedno sa funkcionerima SNS-a Vladom Mandićem i Radem Šijanom u Nikšiću u januaru 2021. godine zbog sumnje da je unosio novac za kupovinu glasova. Božović se tada pozvao na poslanički imunitet. U transkriptima, koje je objavio M portal, kao tadašnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Božović je trebalo da utiče na smjene glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića i funkcionera Uprave policije Zorana Lazovića, koje su oni tretirali kao glavnu prijetnju. Članovi škaljarskog klana označavaju ga u komunikacijama kao čovjeka od povjerenja, ,,teškog milione i milione“, vlasnika zgrada, lokala, restorana, jahti, koji ,,radi robu i ima brodove 15 godina“. A. R.

ministra unutrašnjih poslova, iznijete određenih grantova urušavaju institucije

smjenjuje

sa ministrom ili u državi treba proglasiti vanredno stanje - navela je Gorjanc-Prelević.

Dodala je da nijedan grant ne obavezuje ni nju ni Akciju za ljudska prava da vrše pritisak na ministre da postupaju zakonito.

- Pritisak na vlast može samo da vas uvede u rizik i nekomforan položaj, pa zato i nije dovoljno česta pojava u crnogorskom društvu. Takav pritisak je očigledno neophodan za zaštitu žrtava, kršenja ljudskih prava i vladavine prava, mnogi ga doživljavamo kao svoju

obavezu, i zato imamo pravo i na međunarodnu zaštitu od vlasti koje pokušavaju da nas zastraše kao ministar Adžić - navela je Gorjanc-Prelević. Istakla je da bi Adžića, pored plate koju mu plaćaju građani, trebalo da obavezuje i grant SAD za istrage nedoličnog ponašanja policije, koji je primio u avgustu 2022. godine jer ta donacija nije data da bi ministar štitio optužene za torturu. - Treba se zapitati, zašto, u stvari, ministar Adžić ne smjenjuje optužene policijske inspektore? Je li možda uplašen i ucijenjen od njih i onih koji su organizovali sistematsko mučenje u policiji? Ko stvarno vrši vlast nad jednim ministrom u Vladi Crne Gore - zaključila je Gorjanc-Prelević. C. H.

Ona je navela da je Kadija imao običaj da kod nje ostavlja stvari na čuvanje.

Proces vodi sudija Ivan Perović. Slučaj iznude je razotkriven nakon što je rođak pokojnog Kadije, I. P. iz Kotora, 22. novembra prošle godine, prijavio tužilaštvu da je dan ranije njegova supruga S. P. primila SMS poruku u kojoj joj je traženo 200.000 eura uz prijetnju da će joj dići sina u vazduh ukoliko se obrati policiji. U poruci je navedeno i ,,da joj sat otkucava ako napravi grešku, da joj sina niko ne može spasiti“.

Nakon što je utvrđeno sa koje lokacije su slate telefonske poruke, policija je 10. decembra prošle godine u Njegušima uhapsila Ristić dok je Kadija sebi oduzeo život prilikom policijskog pretresa kuće u kojoj je živio.

Optužena Ristić je prilikom davanja odbrane sudu pojasnila da je posljednjih četiri, pet godina živjela kod pokojnog Kadije kojeg je pazila i njegovala.

- Poštovala sam ga kao gazdu i imala sam određeni strah od njega. Bio je poseban čovjek. Nijesam obraćala pažnju na to što je preduzimao kriminalne radnje tokom života jer je prema meni bio korektan – ispričala je Ristić.

-To su bili paketići, manji ili veći. Nijesam znala šta se u njima nalazi niti me to interesovalo. Paketić u kome se nalazio telefon dobila sam na čuvanje dva-tri dana prije upada policije. Paketić sam po prvi put otvorila na dan kada je došla policija. Telefon koji je bio rastavljen na djelove bio je omotan salvetom, metalnom folijom, kesom i stavljen u još jednu kesu – kazala je optužena.

Na konstataciju tužioca da je u istrazi kazala da je paketić otvarala dva dana prije dolaska policije i na dan pretresa, Ristić je pojasnila da je prilikom prvog otvaranja paketića vidjela telefon u djelovima ali da ga nije sklapala.

- Ruka mi pošla da to uradim ali nijesam to učinila – ustvrdila je Ristić. Ona je navela da joj je Kadija na dan hapšenja, između 9 i 10 sati, prije odlaska na kafu na Cetinje dao paketić.

Tog dana je, kako tvrdi, sastavila telefon ali nije vidjela šta se nalazi u njemu jer ,,nije joj se dalo da ga upali“.

- Kada je došla policija, tražili su da im dam telefon i ja sam im dala moja dva mobilna telefona. Rekla sam da nemam treći telefon ali kada je jedan od policajaca rekao - šta je, hoćeš pare, prepala sam se i bacila telefon iza tezge ne znajući šta je u njemu – ispričala je Ristić.

Ona je tvrdila da je za prijeteće poruke i iznudu saznala u

Ministar pravde razmatra opravdanost podnošenja prijedloga za razrješenje više državne tužiteljke Lepe Medenice

Kovač od ODT-a traži

službene zabilješke

PODGORICA - Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač tražio je od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da mu hitno dostave službene zabilješke koje je, na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, pominjao specijalni tužilac Vukas Radonjić, potvrdio je portalu Pobjeda rukovodilac ODT-a Duško Milanović.

Kovač je taj zahtjev uputio kako bi se razmotrila opravdanost podnošenja prijedloga za razrješenje više državne

Slučaj iznude je razotkriven nakon što je rođak pokojnog Kadije, I. P. iz Kotora, 22. novembra prošle godine, prijavio tužilaštvu da je njegova supruga S. P. primila SMS poruku u kojoj joj je traženo 200.000 eura uz prijetnju da će joj dići sina u vazduh

policiji i da je njen jedini grijeh što je mobilni telefon, preko koga je Kadija tražio novac, davao njoj na čuvanje. Sa druge strane, svjedok - oštećena S. P. je, odgovarajući na pitanje optužene da li sumnja u nju iako zna na šta je Kadija sve bio spreman, dala potvrdan odgovor. Ona je ustvrdila da sumnja da je optužena jedna od kreatora prijetećih poruka koje su stigle na njen telefonski broj pojašnjavajući da su neke od njih bile ispisane na ekavici.

- Milo nikada ne bi rekao ,,lova“ Nije mu bilo svojstveno ni da koristi padeže kod imenice Njeguši – pojasnila je S. P. Ona je pred sudom kazala da su ona i njena porodica prošli jako stresan period nakon što je 21. novembra prošle godine dobila prvu prijeteću poruku. - Broj je bio srbijanski. Rekla sam im da imam samo 10.000 eura. Od mene se tražilo da donesem novac u kuću na Njegušima što sam i učinila. Ostavila sam novac u kući i otključana vrata. Na povratku u Kotor, Milo Kadija me pratio svojim automobilom do mjesta Krstac gdje me je pretekao. Tada sam im rekla i

da sam sve uradila mimo znanja muža koji će ići na Njeguše i da novac moraju uzeti odmah ili da ja dođem po njega – ispričala je S. P. Narednog dana je, po nalogu iznuđača, uz obećanje da joj neće nauditi, S. P. uzela novac iz kuće na Njegušima i vratila se u Kotor.

- Kada sam stigla kući, zvala me policija i tada mi je rečeno da imaju dokaze -kazala je S. P. Ona je, odgovarajući na pitanje tužioca, navela da je kuća njene porodice na Njegušima od kuće pokojnog Kadije udaljena oko 500 metara i da su bili u korektnim odnosima kako sa Milom tako i sa optuženom Ristić.

Suprug i sin S. P. su pred sudom kazali da su nakon što je stigla prva prijeteća poruka odlučili da slučaj prijave nadležnim organima.

Suprug S. P. koji je u rođačkim vezama sa Milom Kadijom pred sudom je kazao da u posljednje dvije godine nije komunicirao sa Kadijom i da nije prihvatio da se pomiri sa njim zbog njegove osobine da provocira kada popije.

Sljedeće suđenje zakazano je za 27. april. B. R.

Presuda Višeg suda u Bijelom Polju Beranki

godinu i dva mjeseca zatvora zbog

tužiteljke Lepe Medenice, na čiji račun su tom prilikom državni tužitelji Nikola Boričić i Vukas Radonjić iznijeli optužbe kazavši da ih je ona zvala i vršila pritisak da se puste policajci uhapšeni u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću

Kovač je ranije saopštio da će podnijeti prijedlog za njeno razrješenje ukoliko se utvrdi tačnost njihovih izjava. Medenica je reagovala nakon sjednice odbora i poručila da je Boričić iznio notorne neistine, a djelimično i Radonjić. A. I.

pokušaja ubistva sugrađanina

BIJELO POLJE - Sudija

Ivan Adamović u Višem sudu u Bijelom Polju osudio je na godinu i dva mjeseca zatvora Radosavu Simonović (45) iz Berana, koja se teretila za pokušaj ubistva sugrađanina Dragoljuba Trišića (25) iz naselja Dolac.

U ovom predmetu optuženi su i akteri tuče - brat okrivljene Vladan Mijović, kao i tetak i ujak oštećenog Trišića - Radosav Raičević i Jovica Radević

Raičević i Radović su osuđeni na po dva mjeseca zatvora, dok je brat okrivljene Vladimir Mijović oslobođen optužbe da je učestvovao u tuči. Prema navodima optužnice, 4. novembra 2021. godine, nakon svađe i tuče u dvorištu Simonovića, okrivljena je kuhinjskim nožem tri puta izbola Trišića. Simonović je tokom suđenja priznala da je nožem izbola Trišića, ali objasnila je da nije namjeravala da ga ubije, dok su trojica učesnika u tuči negirala da su se tukli. B. Č.

i. mandić

Vesna Gazdić i Andrija Vojvodić podnijeli kandidature za predsjednika Osnovnog suda u Herceg Novom

Najveća briga ,,crveni omoti“

Sud je 2022. godinu završio sa 478 predmeta starijih od tri godine, a 2021. sa 342. Broj neriješenih parničnih predmeta povećava se zbog povećanja ukinutih odluka kojih je na kraju 2022. godine bilo 32,53 odsto. Oba kandidata smatraju da treba unaprijediti transparentnost rada i povjerenje građana podići na viši nivo

PODGORICA – Na konkurs za predsjednika Osnovnog suda u Herceg Novom kandidature su podnijeli Vesna Gazdić koja od januara vrši tu dužnost i Andrija Vojvodić, sudija Suda za prekršaje u Budvi.

Oba kandidata kao prioritet prepoznaju postizanje ažurnosti i smanjenje broja predmeta iz ranijih godina u svim referatima – sud je 2022. godinu završio sa 478 predmeta starijih od tri godine (tzv. crveni omoti), a 2021. sa 342.

RJEŠAVANJE

Vesna Gazdić navodi da će se u slučaju izbora za predsjednicu suda truditi da tokom mandata (pet godina) smanji broj zaostalih predmeta u čije bi se rješavanje lično uključila. – Dala bih prioritet u rješavanju, pored predmeta koji su zakonom određeni kao hitne prirode, nezavršenim predmetima iz ranijih godina. Što se tiče parničnih predmeta i ,,crvenih omota“ zahtijevala bih da se završe do 30. jula 2023. godine, ostali nezavršeni parnični predmeti do 1. marta 2024. godine, naravno gdje nema objektivnih smetnji, kao i da se ažurno postupa u predmetima koji se primaju u rad tokom 2023. godine. Kod vanparničnih ,,crvenih omota“, tražila bih da se završe najkasnije do 30. jula 2023. godine. Kod izvršnih predmeta mišljenja sam da iz razloga efikasnosti najcjelishodnije da isključivo jedan sudija bude zadužen za njih. Sudija koji je rasporedom zadužen za postupanje u izvršnim predmetima, dužan je da predmete iz 2022. godine riješi do 1. juna 2023. godine te da blagovremeno postupa i u novim predmetima. Zahtijevala bih da se nezavršeni predmeti iz oblasti korupcije završe 30. jula 2023. godine, nezavršeni krivični predmeti iz 2021. i 2022. do kraja 2023. godine –navela je Gazdić.

Zgrada nefunkcionalna

Andrija Vojvodić podsjeća da objekat koji koristi Osnovni sud u Herceg Novom nije odgovarajući. – Sud se nalazi u Starom gradu, gdje je od 1985. godine. Na prvom spratu, smješteno je i Osnovno državno tužilaštvo. Ta zgrada je nepristupačna i nefunkcionalna. Poseban problem predstavlja činjenica da se prilikom dovođenja lica pod pratnjom teško obezbjeđuje pristup zgradi, što zahtijeva zatvaranje ulice u centru grada i vrlo je problematično tokom sezone, kada se u srcu centra grada, koji je turistička atrakcija, nalazi veliki broj turista. Takođe, zgradi nije omogućen pristup za slabije pokretna lica i osobama sa invaliditetom – navodi Vojvodić. Sudije, kaže, imaju kancelarije, ali su skromnih kapaciteta, te neuslovne za obavljanje složenijih suđenja. Tri sudnice se mogu koristiti za suđenja u predmetima sa većim brojem učesnika ili u predmetima u kojima postoji zainteresovanost javnosti za praćenje. U dvije od tri sudnice, instalirana je zastarjela IT oprema, a nijedna nema opremu za suđenje na daljinu. Vojvodić podsjeća da je prošle godine lokalna uprava pokrenula inicijativu da se sud izmjesti na lokaciju u Meljinama te da će, ukoliko bude izabran za predsjednika, nastojati da to realizuje.

Posebno bi, kaže, radila na utvrđivanju razloga nezavršavanja predmeta i iznalaženja rješenja.

Andrija Vojvodić ukazuje na zabrinjavajuću tendenciju povećanja broja nezavršenih predmeta.

– Radi efikasnijeg rada na tim predmetima, insistirao bih na donošenju individualnih planova, u kojima bi svaki sudija naveo broj starih predmeta koje ima u radu, razloge zbog kojih nijesu završeni, te rok u kojem bi se moglo očekivati da budu završeni. Važno je podvući da se takvim zahtjevima ne dira u neprikosnovenu sudijsku nezavisnost u odlučivanju i načinu vođenju postup-

ka. U predmetima u kojima se utvrdi da je do dužeg trajanja postupka došlo usljed neažurnosti drugih organa, potrebno je preduzeti mjere za rješavanje tog problema. Optimalno smanjenje broja ovih predmeta se očekuje početkom 2024. godine – navodi Vojvodić.

SLOŽENOST

Karakteristika ,,crvenih omota“ jeste da se primarno radi o predmetima građanskog referata-složenim parničnim predmetima.

–Problematika u tim predmetima se najviše tiče svojinskih sporova, gdje su stranke nedostupne, uz probleme u pribavljanju dokaza, duga i kompli-

kovana vještačenja. Nerijetko se obavljaju iznova, u pojedinim predmetima došlo je do promjene više sudija, pa je svaki put postupak započet iz početka. Dugotrajno trajanje dovodi i do toga da se pribavljaju i cijene i dokazi koji nijesu od značaja za postupak, a što vodi do nepotrebnog odugovlačenja – ocjenjuje Vojvodić.

On smatra da svi predmeti inicijalnog akta, od 2021. godine i ranije, moraju ostati u radu kod tih sudija kako bi se izbjegla ponovna promjena sudija. Vojvodić kao jedan od prioriteta vidi poboljšanje kvaliteta rada suda jer je prošle godine ukinuto 24,36 odsto odluka (u svim referatima).

–Analiza kvaliteta rada, posebno u parničnoj materiji, upućuje na rast broja nezavršenih predmeta, dok je procenat ukinutih na kraju 2022. godine dostigao 32,53 odsto. Ovo je, u velikoj mjeri, indukovano složenim parničnim predmetima, a evidentno je i da se broj neriješenih predmeta iz ove oblasti kontinuirano povećavao tokom 2022. godine, kao posljedica ukinutih predmeta – navodi Vojvodić.

On podsjeća da je ustavna obaveza pravosudnih organa na jedinstvenu primjenu zakona, pa sudska politika mora ići u pravcu daljeg ujednačavanja na nacionalnom nivou, te usaglašavanja sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. – Ujednačena kaznena politika na nivou jednog suda važan je dio garancija pravne sigurnosti, zbog čega je neophodno

Saradnja sa sudovima u Dubrovniku i Trebinju

Andrija Vojvodić se zalaže za uspostavljanje regionalne saradnje.

– Imajući u vidu geografski položaj opštine Herceg Novi, odnosno pozicioniranost na tromeđi granica sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, od velikog značaja je i uspostavljanje saradnje Osnovnog suda sa sudovima

Najstarija Kolašinka živi u Domu starih

u Dubrovniku i Trebinju. Na primjer, kao granične oblasti, sa najbližom državom Evropske unije, u sudovima u Herceg Novom i Trebinju, evidentiran je veći broj krivičnih djela nedozvoljenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi, pa bi u tom dijelu trebalo razmatrati sporna pitanja iz prakse u vođenju tih postupaka i dono-

Baka Danica iz Jasenova

preselila se u Bijelo Polje

Danica Bulatović iz moračkog sela Jasenovo od prije dva dana stanarka je Doma starih u Bijelom Polju.

Za junakinju Pobjedine reportaže iz 2021. godine ,,Najbolje srce Morače“ volonteri kolašinskog Crvenog krsta, koji su je godinama obilazili i pomagali, pokrenuli su akciju da se baka Danica preseli u Dom kako

bi imala bolje uslove za život. Nije bilo lako. Iako priznaje da je noge slabije služe, a vid izdaje, nije željela da napusti kuću u Jasenovu, udaljenom nekoliko kilometara od Manastira Morače. No kada se u prego -

šenju odluka. Sudije sudova u Crnoj Gori moraju se pripremiti za primjenu prava Evropske unije. Pored obuka koje se organizuju Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, ovaj vid prekogranične saradnje može biti dragocjena prilika za inovaciju znanja, gdje bi se kroz neposredne sastanke i komunikacije sudije

mogle upoznati sa problemima u praksi koje su imale njihove kolege iz Hrvatske. U Hrvatskoj primjenjju zemljišnje knjige, pa bi iskustvo u rješavanju takvih slučaja bilo od koristi, posebno u složenijim svojinskim predmetima koji su karakteristični za ovaj sud i gdje postupci traju dugi niz godina – kaže Vojvodić.

vore uključila dr Ksenija Popović, koja sa volonterima Crvenog krsta obilazi staračka domaćinstva u okviru projekta ,,Pomoć u kući“ – pristala je. Imala je samo jedan uslov: ,,Kad umrem sahranite me u Jasenovu, đe mi je srce, pored mojih sestara. I da me posjećujete često, kao do sada“. Obećali su joj da će to učiniti. Njeno preseljenje je organizovao Centar za socijalni rad iz Kolašina. C. G.

kontinuirano praćenje nacionalne sudske prakse i ujednačavanje kaznene politike sa ostalim sudovima u svim krivičnim djelima – smatra Vojvodić.

DOSTAVA

Gazdić i Vojvodić smatraju da treba unaprijediti transparentnost rada suda i povjerenje građana podići na viši nivo. Vesna Gazdić navodi da bi u tom smislu organizovala godišnje konferencije za medije, na veb stranici objavljivala godišnje izvještaje o radu suda i drugih akata važnih za njegov rad, a založila bi se i da se na sajtu suda anonimizuju odluke i da se objavljuje sudska praksa potvrđenih presuda. –Treba poboljšati saradnju sa drugim organima, uz očuvanje principa nezavisnosti suda. Prije svega, obezbijediti urednu dostavu, postupanje po naredbama za prinudno dovođenje okrivljenih i svjedoka, efikasnu saradnju sa Centrom za socijalni rad u bračnim i porodičnim sporovima – navela je ona. I Vojvodić smatra da je radi ubrzanja sudskih postupaka neophodno da sudska pismena, budu uredno uručena strankama. On skreće pažnju na činjenicu da registar prebivališta i boravišta građana Crne Gore nije ažuriran, što negativno utiče na trajanje postupaka. D. Š.

KOLAŠIN – Najstarija Kolašinka, a vjerovatno i Crnogorka, sto četvorogodišnja

NEUSLOVNA I ZA ZAPOSLENE I STRANKE: Zgrada Osnovnog suda

KOLAŠIN: Organizatori 4. Ultra Trail maratona zadovoljni interesovanjem

Bjelasica će okupiti više od 300 trkača

Imamo mnogo lijepih planina, a ovaj sport omogućava njihovu popularizaciju. Zato danas u Crnoj Gori imamo trail manifestacije na Sinjajevini, Durmitoru, Prokletijama kao i na Primorju. Osim učesnika trail privlači veliki broj posmatrača pa ova takmičenja obogaćuju turističku ponudu – kaže Balša Cvetković, član organizacionog odbora

KOLAŠIN – Bjelasica Ultra Trail, planinski maraton namijenjen profesionalnim i rekreativnim trkačima kao i svim ljubiteljima boravka u prirodi, biće četvrti put održan u Kolašinu 5. i 6. avgusta. Staze

Tri jezera, Mali međed, Family Trail i Dječja trka prolaze kroz jedan od najljepših predjela na Balkanu a prilogođene su svim generacijama.

Kako je za Pobjedu kazao Balša Cvetković, član organizacionog odbora, posebno ih raduje da svake godine se povećava broj prijavljenih učesnika.

– Ove godine interesovanje za trku je veliko i već imamo oko 50 prijavljenih takmičara a očekujemo da do avgusta ta brojka premaši 300 – navodi Cvetković.

PRIJAVE

Prijave za Dječju trku (250 metara) i Family Trail (10 kilometara) biće besplatne.

– Porodična trka je revijalnog karaktera i pravo učešća na njoj imaju porodice sa djecom, djeca do 18 godina, kao i individualni trkači koji žele da se

Pripremljene su staze: Tri jezera (45 kilometara), Mali međed (21 kilometar), Family Trail (10 kilometara) i Dječja trku (250 metara)

oprobaju na ovoj kratkoj dionici. Glavna novost ovogodišnjeg maratona Bjelasica Trail je upravo odluka da ova trka bude besplatna. Želja nam je da što više ljudi dobije priliku da se oproba u trčanju. Neki od prošlogodišnjih učesnika svjedoče tome da im je baš ovo bila prva trail trka i da su, zahvaljujući njoj, nastavili da trče i učestvuju na drugim takmičenjima, što je za nas dovoljno dobar razlog da motivišemo i druge da krenu njihovim stopama. Dječja trka je namijenjena uzrastu od sedam do 12 godina i učesnici se prijavljuju na dan trke, 5. avgusta –obajsnio je Cvetković.

Trke koje će se održati 6. avgusta verifikovala je International Trail Running Association.

- Trku Tri jezera (45 kilometara) je verifikovala ITRA i nosi dva ITRA poena, takođe je

i kvalifikaciona trka za Ultra Trail du Mont Blanc, neformalno svjetsko takmičenje u trail-u na kojem godišnje učešće uzme preko 10.000 takmičara. Trka Mali međed (21 kilometar) je takođe verifikovana i nosi jedan ITRA poen. Prijave su otvorene do 4. avgusta. Početna promotivna kotizacija za učešće na trkama je za Tri jezera 35 eura, Mali Međed 25 eura, a iznos će se povećavati svakog mjeseca do maksimalnih 60 odnosno 40 eura za trku – kazao je Cvetković.

TURIZAM

Sagovornik Pobjede dodaje da takve manifestacije umnogome obogaćuju turističku ponudu gradova u kojima se organizuju.

–Shodno porastu broja takmičara, raste i broj posjetilaca ovog događaja, jer je Bjelasi-

KOLAŠIN: Nacionalni parkovi u susret sezoni

Biogradsku goru danas otvaraju za posjetioce

PODGORICA – Nacionalni park Biogradska gora od danas je otvoren za posjetioce. Cijena dnevne ulaznice je četiri eura po osobi, dok su djeca do 15 godina i osobe sa invaliditetom oslobođena plaćanja ulaznice.

Iz JP Nacionalni parkovi saopšteno je da je cijena godišnje ulaznice 13,50 eura za svih pet nacionalnih parkova uz neograničen broj posjeta.

– Vožnja čamcima i kajacima biće dostupna kada se stabilizuju vremenski uslovi. Posjetioci će moći da uživaju u šetnji edukativnom stazom oko Biograskog jezera i saznaju više o bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta u Centru za posjetioce nadomak Biogradskog jezera – kazala je Dulović.

ca Trail prepoznat kao događaj na koji ljudi dolaze sa onima koji ih podržavaju. Kolašin ima prirodne predispozicije za održavanje ovakve vrste takmičenja. Do sada imamo registrovane takmičare iz Australije i Turske a iz regiona imamo već prijavljene takmičare iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Prošle godine na manifestaciji su učešće uzeli i takmičari iz Njemače, Francuske, Amerike i iz skoro svih zemalja regiona. Ovo je dokaz da trail kao sport dobija sve više na popularnosti. Na Balkanu imamo mnogo prelijepih planina, ova vrsta sporta omogućava njihovu popularizaciju. Zato danas u Crnoj Gori imamo trail manifestacije na Sinjajevini, Durmitoru, Bjelasici, Prokletijama kao i na Primorju – zaključio je Cvetković. I. RADONJIĆ

DANILOvG r AD: Komunalno preduzeće odgovorilo mještanima

Direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović najavljuje da će od 1. maja biti dozvoljen sportski ribolov na vodama Biogradskog jezera po određenim pravilima.

Iz NPCG-a su zamolili posjetioce da pažljivo planiraju svoj put i boravak u zaštićenim područjima, da poštuju pravila koja su jasno naznačena u parku i da ne idu neoznačenim stazama zbog velike količine snijega u višim planinskim predjelima. C. G.

KBC Berane dobio novi aparat

U funkciji

digitalni mamograf

PODGORICA – U Opštoj bolnici Berane, koja je prije dva dana odlukom Vlade Crne Gore postala Kliničko-bolnički centar, od juče je u funkciji digitalni mamograf, vrijedan gotovo 200.000 eura, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Direktor KBC Berane Milorad Magdelinić kazao je da se radi se o digitalnom mamo-

U Novom Selu odlažu građevinski, a ne komunalni

DANILOVGRAD – DOO

Komunalno ne odlaže u Novom Selu komunalni već neopasni građevinski otpad i to radi na osnovu odluke Skupštine opštine Danilovgrad – saopšteno je iz tog preduzeća.

Mještani Novog Sela protestovali su prije dva dana zato što se u njihovom selu odlaže otpad. Kako su naveli to se radi bez građevinske dozvole i njihove saglasnosti. Podržao ih je član Pokreta ,,Prekokret“ Vuk Iković koji je slučaj prijavio inspekciji.

– Lokacija „Novo Selo“ nije

određena kao novo odlagalište otpada, Komunalno svakodnevno odvozi komunalni otpad na deponiju „Livade“ u Podgorici. Postoji zakonski osnov za skladištenje neopasnog građevinskog otpada u Novom Selu za koji nije potrebna ekološka saglasnost a to je odluka Skupštine opštine Danilovgrad iz novembra 2019. godine, kojom je određena ta lokacija za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada sa teritorije opštine Danilovgrad, a prema kojoj lokacijom upravlja i održava je DOO Komunalno –

navedeno je iz Komunalnog. Komunalno je donedavno za odlaganje kabastog otpada (granje, šut..) koristilo lokaciju „Ržište“.

– Na tu lokaciju je odlagan samo kabasti a ne komunalni problem. Od 15. marta ne koristimo ovu lokaciju. Zajedno sa Opštinom Danilovgrad intenzivno radimo na pronalaženju nove lokacije za deponiju kabastog otpada. Napominjeno da su na lokaciji „Ržište“ otpad odlagali i mještani, kao i druga N. N. fizička i pravna lica – kazali su iz Komunalnog preduzeća. C. G. OPŠTINA

otpad

C. G.

grafu koji je najsavremeniji aparat za dijagnostiku karcinoma dojke. – Digitalni aparat omogućava otkrivanje malignih promjena i do 30 odsto ranije u odnosu na klasični, što automatski povećava pozitivan ishod tretmana karcinoma dojke – rekao je Magdelinić. On podsjeća da je mamografija najdjelotvornija, neinvazivna rendgenska metoda pregleda dojki, koja se koristi u dijagnostici nejasnih kliničkih nalaza kod simptomatskih pacijentkinja, zatim za rano otkrivanje raka dojke kod pacijentkinja bez simptoma, kao i u dijagnostici klinički okultnog carcinoma.

DALA SAGLASNOST: Ograđena lokacija u Novom Selu

ULAZNICA ČETIrI EUrA: Biogradska gora

STAZE ZA UČESNIKE SvIH GENErACIJA: Učesnik Traila

Osumnjičeni za curenje povjerljivih vojnih dokumenata SAD ostaje u pritvoru

Ročište mladom gardisti zakazano za iduću sedmicu

Istražitelji još nijesu razjasnili kako je uhapšeni Tešeira uopšte mogao da ima pristup povjerljivim dokumentima. Neimenovi zvaničnik američkog ministarstva odbrane za AP je rekao da je on, kao IT stručnjak, bio zadužen za vojne komunikacione mreže i da je prošao visoki stepen bezbjednosne provjere

BOSTON – Pripadnik Nacionalne garde američke savezne države Masačusets

Džek Tešeira, koji je uhapšen u četvrtak zbog sumnje da je odgovoran za curenje serije povjerljivih dokumenata Pentagona, ostaće u pritvoru do sudskog ročišta koje je zakazano za narednu sedmicu.

Dvadeset jednogodišnji Tešeira, koga su uhapsili agenti FBI, juče je izveden pred sud u Bostonu, javio je Asošijeted pres uz napomenu da se očekuje da tužioci, nakon otpečaćivanja optužnice, otkriju nove detalje o slučaju koji se smatra najvećim curenjem američkih voj-

nih tajni posljednih godina. Optužnica protiv Tešeire podignuta je u skladu sa odredbama Zakona o špijunaži prema kojima se iznošenje, zadržavanje ili prenošenje informacija o nacionalnoj odbrani smatra krivičnim djelom. Tužilaštvo procjenjuje da bi objavljivanje svakog od oko 300 povjerljivih dokumenata Tešeiru moglo koštati i do deset godina zatvora, jer će, kako stvari stoje, biti optužen za špijunažu, koja uključuje neovlašćeno preuzimanje i dijeljenje povjerljivih spisa od važnosti za nacionalnu bezbjednost koji bi mogli štetiti Sjedinjenim Državama i pomoći neprijateljima.

Hapšenje pripadnika Nacionalne garde rezultat je jednonedjeljne krivične istrage o objavljivanju strogo povjerljivih vladinih dokumenata, kojima su otkrivene američke tajne procjene rata u Ukrajini, kapaciteti i geopolitički interesi drugih zemalja i druga ključna bezbjednosna pitanja.

Sadržaj otkrivenih tajni Pentagona

Prema procurjelim tajnim spisama Pentagona Rusija i NATO su prošle godine, nakon što je iznad Crnog mora oboren britanski izviđački avion, praktično došle na ivicu otvorenog rata.

Dokumenti su otkrili i ulogu izraelske tajne službe Mosad u demonstraci-

jama protiv pravosudnih reformi, koje je pokrenula vlada Benjamina Netanjahua, špijuniranje južnokorejskih zvaničnika zabrinutih da bi javnost mogla da sazna da je oružje koje su prodali Americi završilo u Ukrajini. Dio dokumenata odnosi se i na procjenu sposobnosti

američkih obavještajnih službi da prate aktivnosti ruskog „Vagnera“ širom svijeta, uključujući i planove za operacije na Haitiju, te navodno osujećeni plan ruskih plaćenika da oružje nabave u Turskoj. U jednom od dokumenata, datiranom na 23. februara, navodi se da će,

U povjerljivim dokumentima, čiju autentičnost američki zvaničnici nijesu potvrdili, iznose se detalji o ukrajinskim vojnim pozicijama, međunarodnoj podršci toj zemlji, te drugim osjetljivim pitanjima, uključujući i okolnosti pod kojima bi ruski lider Vladimir Putin mogao da

ukoliko se borbe nastave istim tempom, ukrajinska protivvazdušna odbrana već do 2. maja ostati bez projektila za sistem S-300. Dokumenti se, takođe, odnose i na odnos snaga na borbenim linijama, prije svega u vazduhu, jer Pentagon smatra da je Rusija na aerodrome u okolini fronta rasporedila oko 485 aviona, u odnosu

Ustavni savjet Francuske odobrio Zakon o penzionoj reformi

Sindikati poručuju da neće odustati od borbe

PARIZ – Ustavni savjet

Francuske dao je zeleno svjetlo penzionoj reformi predsjednika Emanuela

Makrona, koja je pokrenula višenedjeljne sindikalne blokade i proteste, koji su izazvali nerede širom zemlje.

Penziona reforma podrazumijeva, između ostalog, pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa dosadašnje 62 na 64 godine, čemu se oštro protive radnici, ali i ogroman dio francuske javnosti.

Ustavni savjet Francuske ocijenio je da su predložene reforme vlade, kao i podizanje starosne granice za penzionisanje, u skladu sa Ustavom.

U odvojenoj odluci, Ustavni savjet je, takođe, odbio i prijedlog opozicije da se građani na referendumu izjasne o penzionoj reformi.

Predsjednik Makron i premijerka Elizabet Born sada, kako prenose francuski mediji, očekuju da će ocjena Ustavnog savjeta obeshrabriti sin-

dikate i zaustaviti organizaciju novih protesta i blokada. - Zemlja mora da nastavi da ide napred, da radi i da se suočava za izazove koji nas očekuju – rekao je Makron ranije ove sedmice.

Vlada premijeke Elizabet

Born saopštila je u međuvremenu da će penziona reforma početi da se primjenjuje već od 1. septembra ove godine, dok su sindikati i opozicija poručili da neće odustati od borbe.

Veliki broj protivnika reforme i juče se okupio ispred Skupštine grada u Parizu držeći transparente sa natpisima „Nema kraja štrajkovima do povlačenja reforme“.

Analitičari upozoravaju da bi rasprostranjeno nezadovoljstvo zbog vladine reforme moglo imati dugoročne poslijedice koje uključuju i dalje jačanje francuske krajnje desnice.

Istražitelji smatraju da je osumnjičeni dvadeset jednogodišnji pripadnik vazduhoplovstva Nacionalne garde Masačusetsa bio lider privatne onlajn grupe u kojoj su povjerljiva dokumenta objavljena i odakle su počela dalje da se šire internetom.

Onlajn grupa „Thug Shaker Central“ broji oko dvadesetak članova iz SAD, Evrope, Azije i Južne Amerike koji su navodno razmjenjivali poruke o oružju, rasističke šale i mimove, te ćaskali o ratovima, uključujući i ukrajinski.

upotrijebi nuklearno oružje. Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena sada, kako navodi AP, pokušava da suzbije potencijalne diplomatske i vojne posljedice curenja povjerljivih dokumenata, uvjeri saveznike da štiti obavještajne podatke i procijeni obim pričinjene štete.

na 85 ukrajinskih. U spisima se procjenjuje i da je ukrajinska strana na ivici da izgubi bitku za Bahmut i da su njene jedinice u tom području opkoljene. Jednim od objavljenih dokemenata otkriveno je i da je Srbija, iako odlučna da ne uvede sankcije Rusiji, ipak pristala da ukrajinskoj vojsi isporuči oružje za nastavak rata.

Jedan od članova grupe, registrovan kao „the O.G“, mjesecima je objavljivao materijal za koji je tvrdio da je povjerljiv. On je prvobitno prekucavao sadržaj povjerljivih dokumenata, da bi potom, smatrajući da ga niko ne shvata ozbiljno, počeo da objavljuje i fotografije presavijenih tajnih papira. Istražitelji još nijesu razjasnili kako je uhapšeni Tešeira uopšte mogao da ima pristup povjerljivim dokumentima. Neimenovani zvaničnik američkog ministarstva odbrane za AP je rekao da je on, kao IT stručnjak, bio zadužen za vojne komunikacione mreže i da je prošao visoki stepen bezbjednosne provjere. Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin najavio je, nakon hapšenja Tešeire, da će Pentagon, kako bi spriječio slična curenja dokumenata u budućnosti, preispitati procedure za pristup obavještajnim podacima, odgovornost i kontrolu. Curenje povjerljivih dokumenata Pentagona predstavlja najveći udarac za američke obavještajne službe još od kada je Edvard Snouden iz arhiva Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA), otuđio oko milion dokumenata i u junu 2013. godine ih predao novinarima Gardijana i Vašington posta. Tim dokumentima je otkriven ogroman broj američkih projekata nadziranja i hakerskih napada širom svijeta.

U Rijadu se sastali zvaničnici devet arapskih država

Povratak Sirije u Arapsku ligu

RIJAD – Zvaničnici devet arapskih država sastali su se u glavnom gradu Saudijske Arabije kako bi razmotrili mogućnost normalizacije odnosa sa Sirijom i povratak te zemlje u Arapsku ligu.

U razgovorima, kako prenose agencije, učestvuju predstavnici šest članica Savjeta za saradnju zalivskih država (GCC), koju čine Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i zvaničnici Egipta, Iraka i Jordana. Suspenzija Sirije iz Arapske lige uslijedila je nakon što je vlada sirijskog predsjednika Bašara al Asada pokrenula

razbijanje demonstracija koje su u toj zemlji izbile 2011. godine.

Saudijska Arabija, koja je dugo pružala otpor ideji normalizacije odnosa sa Damaskom, saopštila je nedavno kako je, nakon novog povezivanja sa Iranom, glavnim sirijskm saveznikom u regiji, potreban novi pristup u razgovorima sa Damaskom. Rijad je u srijedu pozvao na razgovor sirijskog ministra inostranih poslova Fejsala Mekdada, što je dovelo do dogovora o ponovnom otvaranju ambasada dvije države i uspostavljanju avio-saobraćaja.

Naoružani FBI agenti privode Tešeiru

Sa ranijih demonstracija u Parizu

Konstituenti nove gradske vlasti postigli načelni dogovor o načinu formiranja organa i službi lokalne uprave

Dogovorena podjela rukovodećih pozicija

Uoči zasijedanja Skupštine Glavnog grada na kojoj su izabrane predsjednica gradskog parlamenta, gradonačelnica i njeni zamjenici, nakon nekoliko sastanaka postignut je dogovor o raspodjeli funkcija u sistemu Glavnog grada. Prema nezvaničnim informacijama, Demokratski front, Pokret ,,Evropa sad“, Demokratska Crna Gora i GP Ura kao stožeri buduće gradske uprave usaglasili su se da DF-u pripadne 17, PES-u 15, DCG-u 10 i GP Ura šest rukovodećih mjesta, dok za sad nije postignut dogovor o budućem statusu Gradske RTV.

DF Kadrovi Demokratskog fronta trebalo bi da budu na čelu četiri resora u organima uprave (sekretarijati za socijalno staranje, za planiranje prostora i za komunalne poslove, kao i Direkcija za imovinu), četiri gradska privredna društva (Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, Putevi, Tržnice i pijace i Sportski objekti), tri javne ustanove čiji je osnivač Glavni grad (Dječji savez, Biblioteka ,,Radosav Ljumović“

i Centar za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci ,,Podgorica“), četiri stručne i posebne službe (Komunalna policija, službe za među-

Demokratski front, Pokret ,,Evropa sad“, Demokratska

Crna Gora i GP Ura kao stožeri buduće gradske uprave usaglasili su se da DF-u pripadne 17, PES-u 15, DCG-u

10 i GP Ura šest rukovodećih mjesta, dok za sad nije postignut dogovor o budućem statusu Gradske RTV

DEŽURSTVA ZA VRIJEME PRAZNIKA

DOM ZDRAVLJA

 Izabrani doktori za odrasle - zdravstveni objekti Blok pet, Nova varoš i Konik od 7 do 21 sat

 Izabrani doktori za djecu - ZO Nova Varoš 00 - 24

 Zdravstvene usluge u kovid centrima - za odrasle ZO Donja Gorica i za djecu ZO Tološi od 10 do 17

 RTG snimanje pluća za kovid pacijente - ZO Stari aerodrom od 10 do 12

 ZO Tuzi i Zeta - od 7 sati do 14 sati.

 Centar za laboratorijsku dijagnostiku u ZO Blok pet - od 7 do 21

 Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu, nalozi će se primati u ZO Blok pet i Konik od 7 do 19; terapija u stanu pacijenata po nalogu izabranog ljekara od 7 do 19.

APOTEKE MONTEFARM

 Ulica slobode 24 – od 7 do 22 sata

 Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 45 – od 00 do 24

BENU

 Moskovska 22 – od 00 do 24

EPCG

Informativno-naplatni punktovi EPCG neće raditi 17. aprila.

 Radno vrijeme punktova u tržnim centrima ,,Big Fashion“ i ,,Mall of Montenegro“ biće prilagođeni njihovom režimu rada.

Korisnicima će biti dostupan govorni automat na besplatnom broju 1910

BANKE UNIVERSAL CAPITAL BANKA

Filijala Voli - od 8 do 16

Filijala TC ,,Big Fashion“ - od 9 do 17

PIJACE I TRGOVINE

Zelene pijace: od 6 do 15 sati

Mješovite pijace: od 8 do 15

Kamionska pijaca: od 4 do 21

Stočna pijaca: ponedjeljkom od 6 do 13

VOLI

narodnu saradnju, za odnose sa javnošću i Građanski biro), Turističke organizacije Podgorice, kao i na mjestu sekretara Skupštine glavnog grada.

PES

PES-u bi trebalo da pripadnu funkcije potpredsjednika Skupštine glavnog grada,

Naglašavajući da je potpuno prirodno da oni koji su dobili mandat da vode

Glavni grad preuzmu i punu odgovornost za to, dosadašnji gradonačelnik

Ivan Vuković ukazao je da to podrazumijeva vođenje adekvatne kadrovske politike u cilju realizacije onoga

što je građanima bilo ponuđeno u kampanji.

On je podsjetio da su, gotovo bez izuzetka, sekretari, direktori privrednih društava i šefovi stručnih službi u dosadašnjoj gradskoj upravi bili ljudi koji su godi-

nama, pa i decenijama radili u Glavnom gradu.

- To je jedan od razloga zbog kojih se ni u jednom trenutku izbor novog gradonačelnika (koji sam nije posjedovao iskustvo rada u Glavnom gradu) i gradske uprave u julu 2018. godine nije odrazio negativno na funkcionalnost sistema –naveo je Vuković. On je naglasio da profesionalno iskustvo, institucionalna memorija i poznavanje izazova s kojima se svaki dio sistema Glavnog grada gotovo svakodnevno

glavnog administratora i glavnog gradskog arhitekte, zatim tri resora u organima uprave (Sekretarijat za finansije, Sekretarijat za podršku biznis zajednici i Uprava lokalnih javnih prihoda) tri gradska preduzeća (Čistoća, Komunalne usluge, Parking servis), tri stručne i posebne služ-

suočava, predstavljaju preduslov dobrog upravljanja gradom.

- I najmanji problem u njegovom funkcionisanju direktno se reflektuje na stanje u gradu, a time i na kvalitet života naših sugrađana. Stoga se nadam da se podjela funkcija u okviru nove gradske uprave neće svesti na političku trgovinu, već da će odgovorni, iznad svega, voditi računa o potrebi redovnog funkcionisanja sistema Glavnog grada – poručio je dosadašnji gradonačelnik.

be (Služba za javne nabavke, Služba za unutrašnju reviziju i Služba zaštite i spašavanja), dvije javne ustanove (Gradsko pozorište i Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju), kao i još jedno rukovodeće mjesto.

DCG I URA

Prema ovim informacijama Demokratska Crna Gora odrediće još jednog potpredsjednika Skupštine, menadžera Glavnog grada, sekretare za lokalnu samoupravu i za saobraćaj, direktora Uprave za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada, direktore dva gradska privredna društva (Vodovod i kanalizacija i Pogrebne usluge) i tri stručne i posebne službe (Služba za zajedničke poslove, Služba za podršku poljoprivredi i Komunalna inspekcija).

GP Ura trebalo bi da pripadnu rukovodeća mjesta u Sekretarijatu za kulturu i sport, zatim u gradskim preduzećima Zelenilo, Agencija za stanovanje i Agencija za upravljanje zaštićenim područjima, te u javnim ustanovama ,,Muzeji i galerije“ i KIC ,,Budo Tomović“. H. P.

Za vikend promjenljivo uz povremenu kišu

Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno, uz uslove za povremenu kišu. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, tokom dana će slabiti, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha do devet stepeni, najviša dnevna oko 16.

U neđelju se očekuje umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, moguća i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do 10 stepeni, najviša dnevna oko 17 stepeni.

Uobičajeno radno vrijeme

TC ,,CITY MALL“

Uobičajeno radno vrijeme

TC ,,BIG FASHION“

Uobičajeno radno vrijeme

TC ,,MALL OF MONTENEGRO“

Uobičajeno radno vrijeme

AUTOBUSKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje

ŽELJEZNIČKA STANICA

Ubičajeno radno vrijeme i red vožnje

PARKING SERVIS

,,Parking servis Podgorica“ neće vršiti naplatu parkiranja u zoniranim djelovima grada.

Za vrijeme praznika parkiranje će se naplaćivati samo na parkiralištima:

 Ulica Miljana Vukova (iza TC ,,Ražnatović“ u centru grada),

 Ulica Vaka Đurovića (ispred Gradskog stadiona)

CEDIS

Cjelodnevna dežurstva

Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona:

 Podgorica: 020/622-773, 067/240-018

 Golubovci: 020/873-327

 Tuzi: 020/875-415

AGENCIJA ZA STANOVANJE

Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati

Kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663

VODOVOD

 Dežurne službe pružaće usluge 24 časa

Kontakt telefon 020/440-388

ČISTOĆA

 Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta (Ulica Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat.

ČEKA NOVE STANARE: Zgrada Glavnog grada

Vuković: Da podjela funkcija ne bude svedena na puku političku trgovinu

H. P.

M. BABOVIĆ

Navršilo se pedeset godina od premijere filma „Paja i Jare“, u režiji crnogorskog autora Mila Đukanovića

Kamion pun cetinjskog sarkazma

PODGORICA – Neobično prijateljstvo čije je priče pune poetike i metafora po jugoslovenskim stazama zabilježio trošni kamion, već pet decenija čuva prvo serija „Kamiondžije“, a potom i film „Paja i Jare“. Neiscrpnu energiju, koju je rodila nezaustavljiva želja za slobodom, na platno su prenijeli filmski doajeni Pavle Vujisić i Miodrag Petrović Čkalja, pod rediteljskim okriljem Mila Đukanovića.

U moru različitih, novijih komediografskih formi, „Paja i Jare“ pet decenija čuvaju mjesto u znatiželji publike – duhovitim dijalozima koji se nerijetko citiraju, a čiji crno-bijeli šarm ne blijedi pred šarenilom tehnološki savremenijih formata.

SJEĆANJA

Sve je, kako se sjeća reditelj Branko Baletić, koji je bio saradnik reditelja Đukanovića, počelo po sjajnom tekstu Gordana Mihića, pisca i najboljeg scenariste. - To se radilo u više etapa. Prva serija „Kamiondžije“ je postigla veliki uspjeh, a kada smo shvatili kolika je popularnost, preko jedne filmske kuće smo skupili nešto sredstava, te došli do ideje da se tokom sljedeće serije paralelno snimaju segmenti koji će ući u film „Paja i Jare“. U prvom dijelu sam bio Milov pomoćnik režije, on je radio studijske scene, a ja eksterijerne scene. Milo je tada bio načetog zdravlja, malo smo omanuli rokove, pa je bio do-

Đukanović je trebalo da režira

„Đeknu“

Malo ljudi, kako je ispričao Draško Đurović, zna da je Milo Đukanović trebalo da režira pilot epizodu „Đekne“.

ĐUROVIĆ:

Pavle Vujisić kao glavni likovi čuvene serije i filma

govor sa Televizijom Beograd da ja završim seriju. Još dva reditelja ponudila su se da pomognu Milu. Posljednja dva mjeseca nije dolazio na snimanje, bio je na liječenju, ali naš uslov je bio da on bude samo potpisan kao reditelj, u znak poštovanja. To je bio njegov projekat u osnovi, koji je i danas veoma popularan – kazao je Baletić. Rad sa rediteljem Đukanovićem i za glumicu Miru Banjac bio je veoma zanimljiv. Ostao joj je, kako kaže, kao sjećanje na lijepe dane, profesionalni angžaman.

- Sve što je dobro traje. Kada se emituje i poslije toliko godina, traje, jer su u pitanju dobri glumci. Sjećam se da je to bio jedan odličan rad. Duhoviti i Čkalja i Paja, i svi ostali. Bilo je zabavno, lijepo je bilo raditi sa tako dobrim i duhovitim ljudima. Nažalost, Paje se

BANJAC:

Ta finoća humora, komedije, posebno je izražena u tom filmu i seriji. Komedija je tada bila sklonjena, u jugoslovenskom izrazu

malo sjećaju, ta generacija je otišla i to je to. Dobro je što se te vrijednosti ne zaboravljaju, trebalo bi da se sjećamo te velike grupe ljudi kojih više nema. Mnogo je značajnih ljudi otišlo, a serije i filmovi su ostali kao legat – rekla je Banjac. Ovaj film, prema riječima reditelja Draška Đurovića, je apsolutno aktuelan i moderan kroz analizu društva koje truli, a mi se na to pomalo smijemo, jer ne vidimo pravi kraj tog truljenja.

- Milo sam, nema nikakve veze sa ovdašnjom kinematografijom. Nastao je u vremenu procvata jugoslovenske kinematografije, snimao je u Beogradu. Jedino što je autor sa Cetinja, a i jedan od njegovih glavnih glumaca Pavle Vujisić je proveo djetinjstvo u tom gradu, odakle je u svijet krenulo, poslije ukidanja ,,Lovćen

Mitovi i legende o nezboru dva glumca

Mira Banjac i Branko Baletić imaju različita sjećanja na snimanje filma „Paja i Jare“, tačnije na odavno uvriježenu anegdotu o tome da Pavle Vujisić i Miodrag Petrović Čkalja u privatnom životu nijesu govorili. Banjac, kako je objasnila, nije u filmu imala mnogo scena, pa se nije mnogo zadržavala na setu. Ipak, potvrdila je da Vujisić i Petrović nijesu govorili, iako se to na snimanju nikada nije osjetilo.

- Osjećalo se kada je pauza, oni su se odvajali i sjedjeli zasebno. Oni su i umrli, a da se nijesu pomirili. Toliko sam snimala i sa jednim i drugim, ali nikada ni-

jesam saznala zašto ne govore. To je vjerovatno bio u pitanju neki ljudski odnos, možda i profesionalni, ali niko nije saznao razlog. Anegdota koju nosim sa snimanja je to da kad bih sjela sa Pajom, odmah bi me zvao da mi nešto kaže Čkalja, a kada bih sjela sa Čkaljom – obratno. To je bilo simpatično. Nijesmo komentarisali to uopšte. Gospodski smo prelazili preko toga – prisjetila se Banjac. Banjević, sa druge strane, kao posebnu uspomenu na ovaj projekat pamti umjetničko nadmetanje dva fantastična glumca – Čkalje i Paja. - Štampa je stalno prenosila ka-

ko su oni u sukobu, ne govore. Ja sam proveo mjesece sa njima u kamionu na snimanju, nikada nijedna loša riječ među njima nije bila. Bili su različiti ljudi, Paja je bio malo veseliji, sklon da nešto popije, priča. Čkalja je poslije snimanja žurio kući, ali nikada nije bio nijedan jedni problem. Poštovali su se. Čkalja koji je bio najveća zvijezda televizije, doživio je da mu kao protivniku Miloševića i ekipe skidaju filmove sa repertoara. Pavle nije dogurao velike godine, mogao je još da živi, bio je gromada. Imao je velike ponude za inostranstvo – rekao je Baletić.

BALETIĆ:

Đukanović je imao sjajno osjećanje za sudbine malih ljudi. Vukao je ka tome. Možda je to i razlikovalo film od serije

filma“, mnogo talentovanih ljudi. Cetinjski sarkazam se po malo osjeća u dijalozima i gegovima i to jeste crnogorski proizvod – rekao je Đurović.

POETSKI PRIZVUK

Đukanović je, kako je ocijenio Baletić, dao ovom filmu poseban poetski prizvuk.

- To je bila njegova vokacija, to se vidi i iz njegovih drugih filmova. On je imao jedno sjajno osjećanje za sudbine malih ljudi. Vukao je ka tome. Možda je to i razlikovalo film od serije. Većina današnjih filmskih zvijezda u regionalnoj kinematografiji su igrali djecu glavnih junaka. Milo je bio jedan od reditelja koji je izuzetno dobro radio sa glumcima. On je završio sve te škole, specijalizovao se u Italiji. Bilo je tu prizvuka i moderne, znao je od glumaca da izvuče sve –kazao je on.

Film je, kako je dodao Baletić, prije svega važan zbog uspješnog kompromisa između serijskog i filmskog materijala.

- Pravljeni su posebni dublovi za oba formata. Tada je posjeta bioskopima bila izvanredna, a kada je nešto postalo popularno poslije televizije, ljudi su išli u biokop da vide tu priču. Dobro je da su te priče i različite, postoje scene u filmu kojih nema u seriji i obrnuto – objasnio je on.

U vremenu kada je nastao film, prema sjećanjima Banjac, komedija nije bila pretjerano popularna u ondašnjoj kinematografiji.

- Ta finoća humora, komedije, posebno je izražena u tom filmu i seriji. Komedija je tada bila sklonjena u jugoslovenskom

- Onda su ili Mijo Karadžić ili Rajko Cerović odlučili da scenario režira Živko Nikolić. Ono što znam, jer sam u pripremi tog nesnimljenog projekta učestvavao, glumačka postava i cijeli koncept bili su drugačiji. Radosava je trebalo da igra

Petar Bozović, Milov omiljeni glumac sa kojim je već snimio dramu „MV“ po tekstu Vaska Ivanovića. „Đekna“ bi više bila gradska i imala bi direktnije političke konotacije, u to sam siguran, jer je sam lik Joksima, lik koji je Milo obožavao, vjerujući da su špijuni koji uvijek uspijevaju, svuda oko nas –ispričao je Đurović.

izrazu. Ovo su sada serije koje se serijski proizvode, troše se. Tu o velikom kvalitetu nema govora, ali je dobro za ove mlade što rade, ne gube vrijeme. Ima tu mnogo školovanih koji nijesu u radnom odnosu. Nikad velika produkcija ne donese veliki uspjeh, to je poslovično tačno, ali to je sada trend – rekla je Banjac.

U ovom filmu, kako je Đurović rekao, apsolutno je do publike došao rediteljski dar Đukanovića.

- Iako je to vrijeme obožavalo ratni film i crni talas kojim se pravila kritička ravnoteža ratnom heroizmu, pa su se „Paja i Jare“ sami probili na tržište. Ne naravno preko kritika, jer ga ona nije smjela pohvaliti, nastavak je čak bio pred zabranom emitovanja, koliko preko gledaoca i njihovih života, koji u filmu izgledaju kao dokumentanrni likovi sa berze nezaposlenih. Dva luzera, KV radnika, koji probijaju svoj put vozeći kamion pun fekalija, kroz idilični pejzaž socijalističkog glamura. Pritom, ni za to nijesu kompetentni, pa moraju u večernju školu. Scene Jaretovog polaganja ispita i kupovine školskog pribora dvojice starijih ljudi, koji se toga stide, krijući računaljku i blok V, smatram remek-djelima evropske kinematografije – ispričao je Đurović.

MALO PRIZNAT

Specifičnost Đukanovićevog rediteljskog izraza u filmu „Paja i Jare“ vidi se, kako je ocijenio Đurović, kroz talenat za humor i to sa njemu svojstvenom stilizacijom, tatijevskog/francuskog tipa.

Scene Jaretovog polaganja ispita i kupovine školskog pribora dvojice starijih ljudi, koji se toga stide, smatram remek-djelima evropske kinematografije

- On sam je bio šarmantan čovjek, ali je smatrao da šarm mora da se vidi i u djelu reditelja, glumaca. Scenarista Ratko Đurović je govorio da je Milo jedan od najtalentovanijih jugoslovenskih reditelja i najveća smetnja sam sebi, jer je njegov satirični pogled na svijet i tvrdoglavost da uvijek kritički posmatra najbolje društvo na planeti, bio onaj elemenat koji mu je smetao da snimi mnogo više, i to u drugim žanrovima. Pogledajte njegove teme. Prostitutka u „Palmi“, koja zbog penzije traži da joj se potpišu dva svjedoka. Poltron u „Quo vadis Živorade“, koji malim trikovima postaje kadar na svim funkcijama, inspektor koji kontroliše cijeli grad sa slučajno nađenom legitimacijom inspektora. Zvuči poznato, zar ne? – rekao je Đurović. Milo Đukanović je u Crnoj Gori, smatra Baletić, priznat u onoj minimalnoj mjeri, u kojoj mi vodimo računa o doajenima sopstvene kulture.

- Ne sasvim dovoljno. Njegova bioskopska biografija je izvanredna. Nažalost, mislim da se i zbog načina života prerano isključio iz kinematografije. Desila se i ogromna pauza u razvoju naše kinematografije, kada su ukinuti ,,Lovćen film“, ,,Zeta film“... da ti ljudi nijesu pošli da rade u Sarajevo, Beograd, Zagreb, ne bi ih ni bilo, čuvali bi ovce. Milo je nešto snimao u Crnoj Gori, ali je radio za druge producente – ispričao je on. Đurović takođe smatra da Đukanović nije priznat u našoj zemlji onako kako dolikuje. - Mi ne priznajemo umjetnike, čak i kad nijesu živi, jer i tada, mrtvi, nekome ili svima smetaju. Ali, činjenica je da je reditelj Radoslav Stanišić snimio film o njemu, pod pravim naslovom „Neprilagođeni filmski grof, Milo Đukanović“. Taj mali dug tako je vraćen – rekao je Đurović. Svetlana VIŠNJIĆ

Miodrag Petrović Čkalja i

Poništena rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara o vraćanju u prvobitno stanje dva manastira nakon nelegalnih građevinskih intervencija Mitropolije crnogorsko-primorske SPC

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija Crne Gore poništilo je rješenja o vraćanju u prvobitno stanje kulturnih dobara Manastir Ćelija piperska i Manastir Duga, saznaje Pobjeda. To je urađeno nakon žalbe Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, pa će Uprava za zaštitu kultunih dobara, koja je donijela sporna rješenja, morati da ponovi postupak.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, naložila je vraćanje u prvobitno stanje manastira Ćelija Piperska i Duga, primjenom konzervatorske mjere zaštite – restauracije – nakon što je Mitropolija crnogorsko-primorska sprovela niz nelegalnih građevinskih intervencija koje su umnogome degradirale ova dva kulturna dobra. Sudeći po utvrđenim nepravilnostima u pomenutim rješenjima, koje je konstatovalo i Ministarstvo kulture i medija, pravnici Uprave ili dobro ne poznaju pravne norme ili su lijeni da ih u cjelosti sprovode, sve na štetu zaštite kulturnih dobara Crne Gore.

PROPUSTI

Pobjeda je imala uvid u Rješenje Ministarstva kulture i medija kojim se poništava Rješenje UZKD o vraćanju u prvobitno stanje Manastira Ćelija piperska. Mitropolija je, preko Advokatske kancelarije Dalibora Kavarića iz Podgorice, izjavila žalbu Ministarstvu 27. januara prošle godine, navodeći da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara bitno povrijedila odredbe upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje i pogrešno primijenila materijalno pravo. Mitropolija je istakla da je Uprava pogrešno primijenila član 106 stav 1 tačka 1 Zakona o upravnom postupku, budući da nije utvrdila činjenično stanje samo na osnovu podataka iz službene evidencije, već je prethodno izvršila dva terenska obilaska manastira.

Ćelija piperska i Duga moraće na popravni

Sudeći po utvrđenim nepravilnostima u rješenjima UZKD, koje je konstatovalo i Ministarstvo kulture i medija, pravnici Uprave ili dobro ne poznaju pravne norme ili su lijeni da ih u cjelosti sprovode, sve na štetu zaštite kulturnih dobara Crne Gore

UZKD ignoriše novinarska pitanja

Povodom odluke Ministarstva kulture i medija da poništi rješenja o vraćanju u prvobitno stanje za manastire Ćelija piperska i Duga, Pobjeda je prošlog utorka poslala pitanja i Upravi za zaštitu kulturni dobara. Do zaključenja ovog broja Pobjede, novi direktor Uprave Balša Perović ignorisao je novinarska pitanja, te smo tako ostali uskraćeni za obrazloženje zašto je došlo do radikalnih grešaka u upravnom postupku, te kada će ponoviti postupke za Ćeliju pipersku i Dugu.

- Takođe, žalbenim navodima ukazano je i da je prvostepeni organ (Uprava za zaštitu kulturnih dobara) nepravilno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer u ožalbenom rješenju navodi da su u neposrednom okruženju manastirskog kompleksa izvedeni radovi bez saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture Cme Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a pritom su gotovo svi radovi konstatovani i u izvještaju stručne komisije iz 2004. godine. S tim u vezi, žaliocu je nejasno zašto je prvostepeni organ čekao 18 godina za donošenje ožalbe-

nog rješenja, kada je i imalo, kako se navodi, vremenskog arheološko-konzervatorskog smisla i mogućnosti za konkretno djelovanje po predmetnom pitanju – navodi se u Rješenju Ministarstva kulture i medija. U žalbi se Mitropolija osvrnula i na navode Uprave u pogledu enterijera Crkve Rođenja Presvete Bogorodice, ikonostasa, zidova priprate i svoda, oltarskog prostora. Nejasno im je, takođe, na koji zakon i proceduru je UZKD mislila kada je utvrdila da je vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra radove sprovodio bez zakonom pro-

pisane procedure, jer je u vrijeme izvođenja tih radova bio na snazi Zakon o zaštiti spomenika kulture a ožalbeno rješenje i nadzor su nastali u vrijeme važećeg Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Advokat Mitropolije je potom konstatovao da je Uprava neosnovano primijenila član 109 st. 1 i 2 Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

NAČELO ISTINE

Nakon razmatranja žalbe Mitropolije, Ministarstvo kulture i medija donijelo je odluku o poništavanju Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje Manasti-

Nema zaštićene okoline Manastira Duga, čeka se postupanje urbanističko-građevinske inspekcije

Uprava za zaštitu kulturnih dobara konačno je odgovorila Upravi za inspekcijske poslove u vezi sa zaštićenom okolinom Manastira Duga, budući da je inspektorka UIP-a Dragana Bošković-Drobnjak više puta tražila da joj se dostavi dokumentacija kojom je na zakonit način definisana granica, kako bi postupala u vezi sa nelegalnom izgradnjom velikog konaka u dvorištu manastira. Poslije višenedjeljnog odugovlačenja, iz Uprave su 3. marta odgovorili da „posjeduju dokumentaciju kojom je predložena zaštićena okolina kulturnog dobra“. Jednostavnije rečeno, Uprava ima akte koji predlažu da, shodno zakonskoj proceduri, treba zaštititi okolinu i definisati granice kulturnog dobra Manastir Duga, ali tu proceduru (revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore, nap. aut.) nikada do kraja nijesu

sproveli. Na taj način je potvrđeno ranije pisanje Pobjede o nepostojanju zaštićene okoline i granica kulturnog dobra Manastira Duga, što naravno onemogućava inspektorku za kulturna dobra da postupa shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Jedino što je inspektorka u ovom slučaju mogla jeste upućivanje inicijative za postupanje urbanističko-građevinskoj inspekciji, koja se nalazi u sklopu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. To je za Pobjedu potvrđeno i iz Uprave za inspekcijske poslove.

- Kako Zakon o zaštiti kulturnih dobara ne poznaje termin „predložena zaštićena okolina“, inspekcija za kulturna dobra u ovom dijelu nema nadležnosti za vršenje nadzora. Shodno navedenom, ista je proslijeđena urbanistič-

ko-građevinskoj inspekciji na dalje postupanje u okviru svojih nadležnosti – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.

Međutim, inspektorka je još u novembru prošle godine podnijela inicijativu za postupanje urbanističko-građevinske inspekcije vezano i za nelegalne radove kod Manastira Moračnik, potom za radove na Manastiru Ćelija piperska i ove godine za Manastir Kosijerevo, a do danas iz te inspekcije UIP-u nijesu dostavljene povratne informacije o tome da li je inspekcija izlazila na teren i šta su rezultati postupanja. Takođe, iz Uprave je saopšteno i da Manastir Kosijerevo nije prihvatio odgovornost i prekršajni nalog zbog nelegalnih radova, tj. izgradnje glomaznog konaka u dvorištu manastira, te je i taj postupak pred nadležnim Sudom za prekršaje.

ra Ćelija piperska, citirajući član 11 Zakona o upravnom postupku kojim je propisano načelo utvrđivanja istine, odnosno da se u upravnom postupku moraju pravilno i potpuno utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito i pravilno odlučivanje o upravnoj stvari. - Cijeneći sadržinu spisa predmeta, kao i navode žalioca, ovaj organ je utvrdio da su isti osnovani. U konkretnom slučaju, obrazloženje ožalbenog akta (Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje, nap. aut.) u suprotnosti je sa dispozitivom, dok je sam dispozitiv nejasan. Naime, obrazloženje Rješenja ne sadrži sve propise na osnovu kojih je donijeta odluka sadržana u dispozitivu. Pored toga, prvostepeni organ je pogrešno primijenio citirane zakonske odredbe, imajući u vidu da činjenično stanje nije utvrdio samo na osnovu podataka iz službene evidencije, već su istom prethodila dva terenska obilaska stručnih lica tog organa, radi utvrđivanja stanja odnosnog kulturnog dobra – navodi se u Rješenju Ministarstva kulture i medija.

Pravnicima Ministarstva bilo je sporno i što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara zatražila vraćanje u prvobitno stanje na osnovu odobrenog projekta od strane ovog organa, a u obrazloženju nije navela da li je moguće vratiti manastir u prvobitno stanje. S tim u vezi su podsjetili na odredbu člana 109 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kojom je definisano da ako se na kulturnom dobru izvode ili su izvedeni radovi bez konzer-

vatorskog projekta na koji je data saglasnost, Uprava će rješenjem obustaviti izvođenje radova i naložiti da se, ukoliko je to moguće, kulturno dobro vrati u prvobitno stanje, te utvrditi odgovarajuće mjere zaštite za sprečavanje rizika od oštećenja ili uništenja kulturnog dobra. - Ako se kulturno dobro ne može vratiti u prvobitno stanje vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra i izvođač radova na kulturnom dobru dužni su da državi plate štetu u iznosu stvarne vrijednosti tog kulturnog dobra –podsjetilo je Ministarstvo.

KO JE VLASNIK?

Pravnici Ministarstva su, takođe, utvrdili da spisi predmeta ne sadrže list nepokretnosti za nepokretno kulturno dobro Manastir Ćelija piperska, pa su podaci o vlasništvu preuzeti iz elektronske evidencije o nepokretnostima Uprave za nekretnine Crne Gore, odnosno sa sajta www.ekatastar.me. Evidencija je pokazala da je nosilac prava svojine tog kulturnog dobra Manastir Ćelija.

- S tim u vezi, ovom organu je nejasno kako se Mitropolija crnogorsko-primorska pojavljuje kao vlasnik istog, pa se posebno ukazuje da prvostepeni organ (Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nap. aut.) pri ponovnom odlučivanju u konkretnoj upravnoj stvari vodi računa o nosiocu prava svojine za odnosno kulturno dobro – navodi se u Rješenju Ministarstva kulture i medija, uz napomenu da je UZKD dužna da sprovede ispitni postupak, te omogući stranci da učestvuje u upravnom postupku radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su od značaja za donošenje upravnog akta.

Donekle slične razloge za poništavanje Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje, kako saznaje Pobjeda, Ministarstvo je navelo i u slučaju Manastira Duga. J. NIKITOVIĆ

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije Igor Balaban, advokat Dalibor Kavarić i predstavnici UZKD i UIP-a tokom nadzora Manastira Ćelija piperska

(НЕ)ПРИЈАТЕЉИ

ИДЕОЛОГИЈА

И(ЛИ) ЕКОНОМИЈА

AЛЕКСАНДРА БОСНИЋ-ЂУРИЋ

Свима

онима који су ових дана читали причу о тринаестогодишњој Рускињи, дјевојчици Марији Москаљовој (под условом да већ нијесу индоктринирани пропагандом)

јасно је да доминантни идеолошки код у земљи у којој смо се рођењем затекли не одређује само политичку оријентацију те земље, него и егзистенције свих оних који живе у

њој. Марија Москаљова је због

антиратног цртежа који је на-

цртала у школи, а на којем су

уз поруке ,,Не рату“ и ,,Слава Украјини“, биле нацртане ра-

кете које се изнад руске заста-

ве пријетеће обрушавају на

жену и дијете, послата у сиротиште, одузета оцу који је бринуо о њој, а који је у међувремену осуђен на двије године затвора због ,,дискредитације руске војске“. Марија му је у писму које му је написала у сиротишту поручила: ,,Тата, ти си мој херој! “. Једна од прича са потенцијално прилич-

но трагичним епилогом, која

би лако могла да иде у прилог

тези да уколико се на вријеме

не бавимо идеологијама, оне

ће се извјесно бавити нама.

Нажалост, Балкан је, и триде-

сетак година послије, идеоло-

шки трусно подручје. Политич-

ки концепт ,,велике Србије“

замијењен је нешто ,,мекшим“ концептом ,,српског света“, а оно што зовемо несахрањеном или неспознатом прошлошћу и даље је у темељу фрустрација свјеснијих грађана свих земаља које су на овај или онај начин биле жртве ратне катастрофе. У покушају да се несагледани

ТУ СМО...

ИСТОРИЈСКЕ

ИЛИ

узроци гурну под тепих или у

покушајима да се оживе старе

националне и државотворне

амбиције, питање доминантних идеолошких усмјерења у

популистички дуготрајно збуњиваним западнобалканским

државама, некада сасвим утилитарно и свјесно, а некада зато

УКОЛИКО СЕ ИДЕОЛОШКИМ КОНЦЕПТОМ КОЈИ ПОДРАЗУМИЈЕВА ПОДИЗАЊЕ ТРИ ПРСТА УЗ БОЈНЕ ПОКЛИЧЕ И ЖЕЉЕ ЗА НОВИМ ОСВАЈАЊЕМ, РЕЦИМО, КОСОВА, ОЧЕКУЈЕ УСКЛАЂИВАЊЕ СА СЕТОМ ЕВРОПСКИХ ВРИЈЕДНОСТИ ПА И ЕВРОПСКИХ ИНВЕСТИЦИЈА, ОНДА ЈЕ ТО ИГРА ВАРАЊА НА КРАТКЕ СТАЗЕ У КОЈОЈ СЕ ДОГАЂА, ВЕЋ ВИЂЕНИ, ЗАЧАРАНИ КРУГ ОПАСНИХ ИДЕОЛОШКИХ СТАНДАРДА И ВРИЈЕДНОСНО ,,НЕУТРАЛНЕ“ ЕКОНОМИЈЕ

што је тако једноставно лакше, замјењује се читавим сетом питања и ургентних тема, које се имају ријешити ако се хоће оздрављење друштва. Једна од популарнијих теза је да је за опоравак друштва довољан економски процват, а да ће читав сет предрасудних ставова, никада превладаних мржњи и конфликата у држави благостања бити превладан преко ноћи. Тај опасно поједностављени однос између економије и идеологије можда је најједноставније дефинисао Владимир Глигоров, у тексту Буџети и идеологије. Он каже да ,,буџет није само списак извора прихода и намераване потрошње, већ и информација о томе чему влада тежи, који су

НОЋИ

ПОВИЈЕСНИ МРАК

ИЗГЛЕДА И ДОКАЗУЈЕМО СВИМ БИЋЕМ ДА НАМ ЈЕ ТУЂА ПОКОРНОСТ УЗОРНИЈА ОД СВОГ ВЈЕКОВИТОГ НЕПОКОРА. УЗАЛУДНО НАМ ЈЕ СЛОБОДА ОДУВИЈЕК, ЗА РАЗЛИКУ ОД БЛИСКОГ СУСЈЕДСТВА, БИЛА НАЈБЛИЖА СВОЈТА. ОВО НАМ, ПОРЕД СВЕГА ОСТАЛОГ, СТИЖЕ СА ИСТЕ АДРЕСЕ ОДАКЛЕ НАМ ДОЛАЗЕ ПОЛИТИЧКИ УЗОРИ КОЈИМА СУ ЗЛИКОВЦИ НАЦИОНАЛНЕ ЗВИЈЕЗДЕ. А ДОК ГОЂ НА ТОМ НЕБУ БЛИСТАЈУ ТАКВЕ ЗВИЈЕЗДЕ, МРАК ЋЕ БИТИ ПОТПУН И ДУГОТРАЈАН

МИХАИЛО РАДОЈИЧИЋ ШОК

Од нас почиње историја... од кад смо побиједили мрског и дрског непријатеља. У овој парафрази приспјелих шиљокурана је сва суштина данашње перспективе за боље с́утра које ни прекс́утра неће доћи с таквим краснорјечјем. Те и такве ,,историјске“ поруке изговарају неприспјели или неуспјели да се ичим друго докажу осим патетичним фразама. Двије претходне владе су то извикивале, и сва својевре-

мена опозиција, од 30. августа

2020. до данас. Кад су преузели

историју на себе, историја их

је бачила под собом прије но

су изгурали и годину, а камо-

ли задобијени мандат. Вјера у

Господа, приповиједао је лидер

владе апостола, и непокретне

планине пошеће, али њих покретне, није та вјера шенула с

мјеста напријед, већ их упорно уназађује. Од тада су шенули памећу, а потом су их шенули с власти. Насљеђују их још шенутије убитиње. Шенутост је тако узнапредовала с Дританом да је постала националполитички бренд. У свом кратком мандату, ништа дру-

го није радио осим што је шепртљавим кораком и памећу ишао испред закона и зачикавао хапшењима и отимањима сваком ко му није по мјери и вољи, а кад му је мандат ускраћен, кренуо је да руши. Ако и наредна влада прими тај назор, цијелог мандата рушиће зорно и криво и право, бесправно и исправно под привидом дивље градње. У том заносу, никакве друге работе оповиђет не може осим рушења. Не знају да је вељи дио ЦГ накриво насађен, а за исправку је потребна велика инвестиција и оператива са којом би могли много тога и исправнога да из-

граде. Не, о томе појма немају, већ инвестирају у освету...

чак и својој мафији с којом су

били грли-душа и имали су је

у својим редовима и кадрови-

ма. Е, то им мафија неће опростити, али неће не пријетити.

То они раде из потајка и прикрајка. Стога ,,одлазећи“ пре-

мијер опет зачикава, поред

осталих и мафијашима, те да

их чека на мегдан јуначки...

Иако знамо да код сличних и таквих дританачића ,,о јунаштву ту не бјеше збора“! Кад му исцури та опака болест, мандат, обезвлашћен неће бити тако срчан мураш да им изиде на биљегу. Он то и зна, па ће одма ,,реп на крсти“ и у тутањ, да му се стрва не зна. У Црној Гори све се мијења сем камења, а камење је у власништву њену. Засад га издајни-

„ŽENSKA POSLA“ U ,,MUŠKOM SVIJETU“: Anica Beljkaš, članica muškog košarkaškog kluba Ekonomski fakultet

Živi život koji je zamislila

ner uvrstio u najboljih 10, 11 zbog zalaganja. Zbog čega sam ponosna. Uopšte nije bitno da li ću minut ili deset da provedem na terenu. Svaka minutaža za mene je plus. Kao što vidite, muškarci igraju, nijesam nigdje vidjela djevojku, sem, možda, u jednom timu, tako da sam zadovoljna kad god se otvori prostor da uđem na teren. Anica dalje priča kako joj niko ne vjeruje da deset godina nije pipnula loptu do ove sezone kada se priključila timu budućih i sadašnjih ekonomista.

- Košarku sam na nagovor brata, a fudbal sam više voljela, počela da treniram i igrala do 18. A onda sam krenula na studije i stala. Sada mi niko ne vjeruje da sam napravila toliku pauzu, a da sam još uvijek u formi. A kako je trenirati i igrati sa kolegama?

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u ,,Morači“

Meč značajniji za goste, ali ,,plavi“ neće kalkulisati

Ekonomski fakultet završila je u roku, a jedan od glavnih razloga što je upisala master studije je da bi igrala Studentsku ligu

PODGORICA - Nagledali smo se žena (đevojaka) u muškom društvu, na betonskom terenu, na jednom košu, u basketu, đe čekaju red da ,,uskoče“ i pokažu ko je glavna faca i đe lagano razbijaju predrasude. Svaki kvart u Podgorici, a i šire, ima po ,,neku“ koja ,,ubija“ driblinzima i koju je najbolje u ,,jedan na jedan“ zaobići u širokom krugu. Koliko puta smo još čuli na ,,muškom basketu“ glas savjesti - ne pada mi na pamet da je čuvam.

Sa druge strane usamljeni su primjeri da muškarci čekaju sa strane ili da priđu i pitaju ima li mjesta za njih u ,,ženskom basketu“.

U svakom slučaju, slike sa rekreativne košarke su zabavne, korisne, a nerijetko mnogi basketaši su sa betona došli i do reprezentativnog dresa. Upoznali smo ili čuli za takve primjere, a nedavno za još jedan, neobičan, i iznad svega simpatičan…

Priča je lokalna, stiže iz Meridian Studentske košarkaške lige, a u glavnoj ulozi je po

struci ekonomistkinja, a po uvjerenju košarkašica

Anica Beljkaš

Ona je članica muške ekipe Ekonomskog fakulteta, koja je prije tri dana izborila plasman u polufinale ove masovne i zanimljive lige. Uspjela je u finišu, iz drugog pokušaja, da pogodi ,,trojku“ i zaokruži ubjedljivu pobjedu ,,ekonomista“ protiv ,,pravnika“.

Anica je iz Pljevalja, radi u banci, do 18. godine je igrala košarku, a na nagovor drugarice upisala je master studije.

- Na studijama nijesam učestvovala na takmičenjima, jer, iskreno, uvijek sam mislila da je samo za muškarce.

Ali sam se raspitala i pravo da vam kažem, jedan od glavnih razloga što sam upisala master studije, je da bih igrala Studentsku ligu. I čast mi je što sam dio ovakvog tima koji će igrati polufinaleistakla je Beljkaš.

Trenira redovno, predala se košarci, ne pada joj na pamet da odustane od ideje da bi mogla da dođe do trona.

- Iskreno, mislim da me tre-

- Navikla sam, jer dok sam bila manja igrala sam basket vazda sa muškarcima. Snažniji su, jači i brži, to je jasno, ali, eto, snalazim se. Nije uvijek snaga za sve rješenje. Lijepo je, svakako, znati da vode računa i da me čuvaju, što se uz sjajnu komunikaciju, vidi na terenu. Osnovne studije je upisla 2013, završila 2017, a masters je upisala četiri godine kasnije.

- Skapirala sam da je sad možda idealna prilika da nadoknadim neke stvari koje sam propustila na osnovnim studijama.

Aktivna je bukvalno 24 sata. Osim što radi, trenira i igra košarku, Anica obožava da se pentra po planinama i brdima. Posvećena je planinarenju.

- Uglavnom vikendom pokušavam da stignem na neku planinarsku turu. Nijesu to neke ekstremne ture, a najizazovniji je bio Kom Vasojevićki na malo više od 2.400 metara nadmorske visine.

Zahvaljujući planinarenju upoznala sam razne krajeve Crne Gore i oduševila se. Nijesmo ni sami svjesni koliko u Crnoj Gori ima prelijepih mjesta. Bukvalno je puna prirodnih ljepota - kazala je Beljkaš. A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Iako se od danas do utorka igra posljednje kolo, za šest timova u ABA ligi se time ne završava ligaški dio. Među njima je i Budućnost Voli, kojoj nakon večerašnjeg duela u „Morači“ sa Borcem (19 časova) predstoji i domaći duel sa Partizanom (21. aprila), zaostali meč 22. kola.

Kako matematički ne mogu ni gore, niti bolje od trećeg mjesta, iza beogradskih velikana, za Podgoričane preostala dva meča ligaškog dijela nemaju poseban rezultatski značaj. Više treba da posluže kao priprema za četvrtfinale plej-ofa, vjerovatno protiv Mege (može biti Zadar jedino ako Zadrani iznenade Partizan kod kuće, a Mega pobijedi u gostima Cedevita Olimpiju), ali i kao psihološki oporavak od eliminacije od Ulma, u osmini finala Evrokupa, jer je za očekivati da je došlo do fizičkog i emotivnog pražnjenja usljed neočekivanog ispadanja u prvoj rundi nokaut faze drugog po snazi evropskog takmičenja…

Plej-of za košarkašice

ekspresno

do finala

Dečić 66 Bud. Bemaks 90

TUZI – Sala škole ,,25. maj“. Gledalaca: 50. Rezultat po četvrtinama: 16:21, 20:30, 20:22, 10:17.

DEČIĆ: Stijepčević 11, Mirotić 11, Lašić 3, Rakočević 6, Nišavić, Micaković, Kočan, Vujošević 22, Jovanović 2, Tatar 11, Pepeljak.

BUDUĆNOST BEMAKS: Bulajić 11, Stefanović 4, Drobnjak 16, Ma. Bigović 8, Radonjić 7, Mi. Bigović 4, Leković 15, Marković 6, Šćepanović 13, Živković 6. Košarkašice Budućnost Bemaksa izborile su finale plejofa, nakon što su i u drugom meču polufinala savladale Dečić (90:66), tako da ih sada do 15. titule prvaka, 13. od obnove

Ako za Budućnost nema rezultatski značaj, onda večerašnji duel znači sve za Borac, kome, nakon pobjede MZT-a protiv Cibone, treba trijumf u ,,Morači“ da bi izbjegao posljednje mjesto i direktno ispadanje iz ABA lige. - Nakon završenog nastupa u Evrokupu, okrećemo se ABA ligi, pretposljednjem meču u regularnom dijelu. Dolazi nam Borac, utakmica je rezultatski beznačajna za nas, jer nam ni pobjeda, niti poraz ne mijenjaju stanje na tabeli. Ali za Borac je ovo utakmica koja mu znači ,,život ili smrt“. Pobjeda im donosi opstanak u ligi, a to što nam rezultatski nije značajna, ne znači da u ovoj utakmici možemo da kalkulišemo. Moramo izaći na teren i odigrati što bolje, ići na pobjedu, jer je ovo je naš teren, a moramo i da se uigravamo još bolje za predstojeći plejof – rekao je centar ,,plavih“ Kenan Kamenjaš. Protiv Borca će, bez dileme, najteže biti treneru Vladimiru Jovanoviću. Pobjedom tima koji vodi, Budućnost bi u

Raspored i tabela

niži rang poslala klub iz njegovog rodnog Čačka. U slučaju poraza od Borca, koji bi time izborio baraž, to bi bio dodatan težak udarac za Budućnost nakon eliminacije iz Evrokupa.

- Zahtjevna utakmica, u svakom slučaju. Prije svega zbog naše situacije, gdje smo prije dva dana igrali protiv Ulma, i sigurno je da smo i mentalno i fizički ispražnjeni. Sada tre-

nezavisnosti dijele još samo dvije pobjede. Podgoričanke su trijumfalni niz na domaćoj sceni, koji traje već deceniju, bez problema nastavile i u Tuzima protiv debitanta, ekipe Dečića. Domaći tim pružao je otpor tokom prvog poluvremena, ali je u nastavku šampion lako uvećavao

prednost za još jednu rutinsku pobjedu.

Drugi finalista može biti poznat danas (subota), jer od 16 časova u SC ,,Igalo“ igraju Novi 87 i Podgorica. Ukoliko tim iz glavnog grada napravi brejk, treću sezonu zaredom ,,vučice“ će za titulu igrati protiv svoje filijale... R. P.

B.

B.

Anica Beljkaš sa svojim kolegama iz tima Ekonomskog fakulteta

,,Plave“

dočekuju Borac u 26. kolu ligaškog dijela Admiralbet ABA lige

Crnogorski tim stao na korak od istorijskog uspjeha

Krka ugasila snove Podgorice

Krka 86 Podgorica 74

DOMŽALE – Sportska dvorana ,,Domžale“. Gledalaca: 200. Sudije: D. Hadžić, M. Mustapić, M. Stanković. Rezultat po četvrtinama: 24:21, 28:23, 14:16, 20:14. KRKA: Stergar 7, Jančar, Cerkvenik 5, Stipčević 13, Stavrov 3, Vucić 15, Jurković, Spasojević 11, Špan 21, Škedelj 11.

Mornar u Železniku

Mornar Barsko zlato večeras (21h) gostuje FMP-u, u meču koji nema rezultatski značaj za oba tima. Barani su osigurali opstanak, FMP je definitivno peti pred plej-of, pa je za očekivati da će utakmica biti lijepa za gledanje. Posebno što Barani stižu u Železnik

ba naći način kako da prevaziđemo cijelu situaciju, i na jednom i na drugom planu. i da nastavimo takmičenje u ABA ligi. Borac zavređuje punu pažnju, s obzirom na posljednju utakmicu koju su odigrali protiv Zvezde, gdje su veći dio utakmice bili ravnopravan protivnik. Očekujem tešku utakmicu, nadam se da ćemo mi odigrati dobar meč – rekao je Jovanović.

osokoljeni nakon odlične partije i pobjede protiv Cedevita Olimpije u prošlom kolu. - Do kraja su nam ostale još tri utakmice. Ostaje nam žal što i mi nijesmo u borbi za plej-of poziciju, ali, svakako, naš cilj je ostvaren. FMP je sa razlogom

Borac nikada nije dobio Budućnost u ABA ligi, a nakon prva tri neizvjesna duela, Podgoričani su dva posljednja ubjedljivo dobili (97:73 u Podgorici i 108:79 u Čačku).

- Čim smo završili utakmicu protiv Crvene zvezde, okrenuli smo se utakmici protiv Budućnosti i pripremi iste. Ostalo nam je još 40 minuta košarke. Svima je jasno ko u narednom duelu važi za favo-

ove sezone namučio favorite, a u plej-ofu sigurno je da neće statirati. Na nama je da ponovimo igru i zalaganje kao protiv Cedevita Olimpije i da dodatno popravimo utisak ove sezone – rekao je kapiten Barana Nemanja Vranješ SC Derbi će meč 26. kola odigrati u utorak u Laktašima protiv Igokee.

rita. Budućnost ima igrače sa izuzetnim individualnim kvalitetom, a predvodi ih Vladimir Jovanović, odličan trener. Riječ je o ekipi koja igra veoma brzo, napadački je vrlo potentna. Ako mislimo da pariramo takvom timu, moramo da smanjimo prazan hod na najmanji mogući nivo. Čeka nas žestok rad u odbrani – rekao je Dejan Mijatović, trener Borca. S. JONČIĆ

Egal poslije četiri partije u meču za titulu svjetskog prvaka u šahu

Nepomnjašći - Ding 2:2

Podgorica - Dvije odlučene partije i dva remija, trenutni je bilans meča za titulu svjetskog prvaka u šahu koji se igra u Kazahstanskoj Astani. U drugoj je slavio

Jan Nepomnjašći (2795) a u četvrtoj Liren Ding (2788) dok su u prvoj i trećoj zabilježeni miroljubivi ishodi.

O dosadašnjem toku borbi dva vrhunska matadora, drugog i trećeg na rejting listi FIDE, dao je zanimljiv komentar ruski velemajstor Aleksandar

Griščuk. On je nazvao nevjerovatnim, kako se Kinez Ding Liren uspio brzo oporaviti od ishoda prve dvije partije u meču za svjetsku titulu sa Ianom Nepomnjašćijem. Naime, u četvrtom okršaju, Nepo je igrao crnim figurama i potpisao kapitulaciju u 47. potezu. – Vodila se velika borba. Obojica su, čini mi se, odigrali jako dobro do Janove greške. Nakon nje, Nepomnjašći prak-

Ding– Nepomnjašći

PODGORICA: Bejhurst 8, Radonjić, Vojinović 1, Anđušić 16, Kljajević 5, Čarapić, Vujisić 4, Brnović 9, Fofana 8, Đurišić 8, Vukčević, Bogavac 15. Košarkaši Podgorice nijesu uspjeli da naprave novu senzaciju i tako ispišu dodatne stranice klupske istorije, već su drugi put zaustavljeni u polufinalu ABA2 lige.

Podgorica je nakon osam vezanih pobjeda u regionalnom takmičenju zaustavljena od Krke (86:74) u sjajnom meču, gdje je crnogorski tim do kraja bio u igri za pobjedu i veliko finale. Ipak, iskusni tim iz Slovenije uspio je da dođe do trijumfa, dok je Podgorica, iako oslabljena bez prvog centra Mladena Vujića, pokazala zaista da je tokom sezone mnogo napredovala, da se prilično podigla, zbog čega, iako je ostala bez finala sezonu završava sa stilom. Sam početak donio je izjednačenu igru, a Krka je uspjela u drugom dijelu prve dionice da serijom 10:4 stigne do prednosti 22:15, ali je Anđušić nakon ofanzivnog skoka iz odbojke pogodio za 24:21 na kraju prve četvrtine.

Krka je imala prednost, Podgorica ,,disala za vratom“, nakon serije 6:0 i poena Bejhurst

uspjela u 16. minutu da dođe i do egala (40:40), ali ne i da preokrene. U samom finišu prvog poluvremena je Krka je napravila razliku, na odmor otišla sa 52:44, a nakon četiri vezana poena Vucića Slovenci su u 22. minutu prvi put stigli i do dvocifrene prednosti (56:44). Ali brzo je Podgorica uspjela da se vrati i nagovijesti da će se gledati neizvjestan duel do kraja.

Poenima Fofane u 32. minutu Podgorica je prišla na 68:64. Možda ključni trenuci bili su četiri minuta prije kraja – nakon promašenog šuta za tri Bejhursta, Vucić je pogodio za 77:66, da bi zatim Francuz u redovima Podgorice izgubio loptu, a ,,desetka“ Krke novim poenima trasirao put ka trijumfu (79:66). Istina, Bogavac je na dva i po minuta pogodio trojku (80:71), ali nije bilo vremena za veleobrt...

Podgorica je tako zaokružila

sjajnu sezonu – poražena je u finalu Kupa od Budućnosti i to u dramatičnom finišu, uspjela da osvoji drugo mjesto pred plej-of, čime je osigurala mjesto u ABA 2 ligi za narednu sezonu, dok je u regionalnom takmičenju nakon eliminacije šampiona (Zlatibora), zastala na posljednjem koraku do velikog finala...

- Čestitam Krki na zasluženoj pobjedi. Nijesmo se predavali. Zahvaljujem se igračima na dobroj sezoni, smatram da smo napredovali iz utakmice u utakmicu. Čestitke organizatoru, čelnicima takmičenja, sudijskoj organizaciji. Sve je bilo perfektno i zaista treba biti objektivan i reći da je bolji tim prošao dalje. Nadam se da će moji mladi igrači u budućnosti igrati finala i osvajati trofeje, jer su pokazali da imaju potencijal – rekao je trener Podgorice Nebojša Bogavac. R. P.

kon prve dvije partije, ne samo u igri, nego i u cjelini. Ranije se po ponašanju tokom meča i na konferencijama za novinare činilo da je na rubu živaca. Međutim, on se sredio. I sada, Kinez igra dobro, ne bježi nigdje i sasvim nor-

malno govori na presovima. Ovo je apsolutno nevjerovatno. Što se tiče daljih prognoza, one uglavnom dosta skaču. Prije meča sam dao oko 55 prema 45 u korist Jana, ali se sa svakom partijom mijenja raspored snaga. Nakon prve dvi-

je partije bilo je 80 prema 20, a sada je čak 50 prema 50 - rekao je Griščuk za Match TV U meču za svjetsku krunu predviđeno je 14 partija ukoliko jedan od učesnika ne izbori prije vremena pobjedu.

Da bi to uradio, jedan od vele-

majstora mora sakupiti 7,5 poena. Ako rezultat u meču ostane izjednačen, onda je shodno propozicijamu na programu doigravanje.

Danas je na redu peta partija u kojoj će Nepomnjašći imati prednost početnog poteza.B. K.

Meridianbet 1. CFL nastavlja se u subotu: Budućnost

Lider želi bijeg, neizvjesniju trku

PODGORICA – Utakmicama 30. kola u subotu se nastavlja Meridianbet 1. CFL – već nakon ovog kola situacija na vrhu i dnu može biti donekle jasnija.

Berane u Radanovićima, derbi kola u Kotoru

PODGORICA – Jug Crne

Gore u neđelju će biti u znaku drugoligaškog fudbala. Dva od četiri meča igraju se na Primorju, a oba imaju poseban značaj. Lider, ekipa Berana, gostuje Grblju, koji još skuplja bodove spasa, dok timovi koji se bore za baraž (Bokelj i Kom) igraju u Kotoru. Berane je u minulom kolu bilo slobodno, što je Mladost iskoristila, pa se prednost Beranaca na vrhu prepolovila sa šest na tri. Baš zbog toga Beranci danas moraju razmišljati samo o pobjedi, da njihovo mjesto ne bi bilo uzdrmano. Ali Grbalj ima samo tri boda više od Igala, pet od Otranta, što znači da je još blizu opasne zone, te da i domaćinu trebaju bodovi.

Nedaleko od Radanovića igra se derbi. U Kotoru se sastaju Bokelj i Kom, dva tima koja jure baraž. Bokelj je trenutno treći, Kom ima bod manje, pa ovaj derbi može dati određene smjernice, osim u slučaju remija, jer bi onda neizvjesnost

bila još veća. Podgorica je u mini-krizi. Nakon dva vezana poraza i ostavke Slavoljuba Bubanje Lješkopoljci su remizirali protiv Koma, a u neđelju dočekuju Otrant. Podgorici trebaju bodovi kako bi ostala u trci za baraž, dok je Otrant nakon remija u Golubovcima ponovo sam na dnu. Sličan duel igra se u Golubovcima. Zeta bježi od opasne zone i dočekuje Mladost, koja je već ozbiljno zagazila ka baražu i jedina sigurno prati lidera, ekipu Berana. Mladost je na proljećnoj premijeri poražena od Podgorice 3:0, a onda je vezala šest utakmica bez poraza (pet pobjeda i remi), a dobru formu želi da potvrdi i u Golubovcima kako bi sačuvala šanse i za direktan plasman u Prvu ligu... R. P.

Mane kažnjen 500 hiljada eura, Tuhel mu i dalje vjeruje

PODGORICA - Bajern Minhen je žestoko kaznio Sadija Manea zbog incidenta sa saigračem Lirojem Saneom kojeg je udario u lice nakon poraza od Mančester sitija u prvom meču četvrtfinala

Lige šampiona (3:0) – Senegalac je ostao ,,kratak“ za 500 hiljada eura, neće igrati danas (15.30 h) protiv Hofenhajma, ali trener Tomas Tuhel rekao je da oko toga ne treba praviti dramu.

- Ja sam njegov branilac i advokat. Poznajem ga kao vrhunskog profesionalca. Nikada nije bio kriv i još ima moje potpuno povjerenje – rekao je Tuhel.

Strateg Bavaraca rekao je da nije vidio incident.

- Razgovarao sam sa svima koji su bili uključeni te večeri i cijelog sjutrašnjeg dana. Sa dva aktera i mnogim igračima koji su to sve vidjeli, kao i sa ljudima iz

štručnog štaba koji su smirivali situaciju. I prije treninga u četvrtak je bilo sve riješeno, Mane je stao ispred ekipe kao čo-

vjek i vjerodostojno se izvinio. Na kraju krajeva, greške su dio igre, ne postoje savršene stvari – istakao je Tuhel. Ne. K.

Budućnost uz meč manje ima pet bodova više od Sutjeske. ,,Plavi“ u derbiju gostuju Dečiću, dok Sutjeska dočekuje Mornar, protiv kojeg nema pobjedu ove sezone, pa ako se tradicija nastavi lider bi mogao i dodatno da uveća prednost, dok šampion sa druge strane želi povratak i neizvjesniju trku.

Osim na vrhu, slijedi velika bitka i za treće mjesto, jer tri tima dijeli samo bod, a ovo kolo obilježiće derbi začelja Rudar – Iskra.

LIDER SPREMAN ZA

DERBI

Budućnost gostuje Dečiću na igralištu OFK Titograd na Starom aerodromu. ,,Plavi“ su savladali Tuzane na početku proljeća sjajnim golom Andrije Ražnatovića pod Goricom u samom finišu meča.

- Poslije par utakmica koje su išle na svaka tri – četiri dana, prijala nam je ova „slobodna“ nedjelja od utakmica – i da odmorimo, ali prije svega da poradimo na stvarima koje su bile slabe, kao i da nadogradimo dobre - poručio je upravo 22-godišnji lijevi bek, koji izuzetno poštuje prvoligaša iz Tuzi...

- To je ista ekipa kao sa starta proljeća, ali došao je novi trener i to se odmah vidi. Postoji veća želja kod svih da se nametnu, novi trener je kao i svaki novi donio nešto novo u klub, ali mislim da se mi pitamo. Trenutno smo prvi, tako će i da ostane, a na nama je da odradimo sve što se dogovorimo u svlačionici i mislim da onda neće biti problema - jasan je Ražnatović.

„Plavi“ do kraja sezone ima-

ju da odigraju osam utakmica i sve zavisi od njih, jer imaju pet bodova više i utakmicu manje od najbližeg pratioca. Međutim, za tim je svaki naredni meč – najvažniji.

Budućnost i Dečić su u nezavisnoj Crnoj Gori odigrali 48 međusobnih utakmica (34 pobjede Budućnosti uz sedam remija i poraza), a što se tiče aktuelne forme situacija je sljedeća: Podgoričani nemaju poraz ovog proljeća (devet utakmica – pet pobjeda, četiri remija), dok je Dečić vezao šest utakmica bez poraza – u prethodnom kolu su slavili nakon pet vezanih remija.

- Čeka nas peta utakmica sa Dečićem, taj tim nas je izbacio iz Kupa i sastavljen je od igrača koji imaju ozbiljan kvalitet. Mislim da sve kreće od Draška Božovića, na njega bismo

Liverpul de nitivno odustaje od velikog talenta Borusije Dortmund

Klop: Nije realno da dovedemo Belingema

PODGORICA - Džud Belingem (19) neće pojačati Liverpul, potvrdio je menadžer ,,redsa“ Jirgen Klop. Gigant Premijer lige nema dovoljno novca da dovede mladu zvijezdu Borusije Dortmund. Engleski reprezentativac i jedan od najboljih vezista Bun-

deslige Belingem je već godinama želja Klopovog kluba. Ipak, Liverpul nema dovoljno novca da obezbijedi 100 miliona eura za obeštećenje, uz astronomsku platu za jednog od najtalentovanijih fudbalera planete... - Nema što da se kaže o tome. Ako ne pričamo o igračima koje

trebali da obratimo pažnju, ali opet ću da ponovim da od nas zavisi - rekao je Ražnatović.

„Plavi“ su na četiri utakmice protiv Dečića u aktuelnoj sezoni upisali pobjedu, dva remija (nakon jednog remija eliminisani nakon penala u Kupu) i poraz, a u novi okršaj sa protivnikom iz Tuzi ulaze nakon remija sa Petrovcem pod Goricom – 4:4.

- Kada si igrač Budućnosti bilo koji rezultat sem pobjede nije pozitivan rezultat, posebno ako se uzme u obzir da smo vodili dva puta sa dva gola razlike. Ali izvukli smo pouke - vidjeli smo šta smo dobro radili, a šta nijesmo. Najbitnije je da smo shvatili gdje smo griješili i da se ne ponavlja ubudućerekao je Ražnatović. Sa druge strane Tuzani vjeruju da mogu do pozitivnog is-

dovodimo ili ne dovodimo, zašto bismo sada pričali o ovim spekulacijama i ovakvim vije-

Detalj sa meča

FCBAYERN.COM

gostuje Dečiću, Sutjeska izlaz iz krize traži protiv Mornara

bijeg, šampion trku do kraja

Raspored

SUBOTA

nara smo izgubili praktično dobijeni meč, ali to nam je velika škola i ne smijemo se mnogo na to vraćati. Raduje da su svi igrači spremni i nadam se da možemo do tri boda – objasnio je pomoćni trener Nemanja Kljajević.

BITKA ZA TREĆE MJESTO

Arsenal brani treće mjesto. Tivćani dočekuju Jezero na terenu kampa FSCG, a imaju bod više od Dečića i Petrovca. Baš zbog toga Tivćani imaju imperativ.

LISTA STRIJELACA

17 – Konrad (Sutjeska)

9 – Korać (Jedinstvo), Striković (Sutjeska)

8 – Faust, Mendi (Petrovac)

7 – Montenegro (Arsenal), Bećiraj (Mornar)

hoda, iako su svjesni da ih čeka težak zadatak.

-Očekuje nas velika utakmica. Ali, kao i uvijek idemo na pobjedu. Vjerujem da imamo kvalitet i da možemo to pokazati u derbiju – istakao je Oliver Šarkić, napadač Dečića, koji je u prethodnom kolu postigao pogodak.

-Prvi gol i zaista mi znači. Ekipa je ostvarila pobjedu nakon čak pet vezanih remija i to je najbitnije. Zadovoljan sam, iako naravno uvijek može bolje – dodao je Šarkić.

SUTJESKA ŽELI OSVETU

Sutjeska je vezala četiri meča bez pobjede, pa je zbog toga i trka za titulu drugačija nego što se sticao utisak prije tri – četiri runde. Ali šampion ne želi da se preda. Nikšićani se nadaju da u slučaju kiksa lide-

stima... Zaista nema što da se kaže. Ovo nije odgovor o Džudu Belingemu, zašto stalno pričamo o stvarima koje teoretski ne možemo da imamo? Nije realno, ne možemo na ljeto da imamo šestoricu igrača od po 100 miliona funti i svi bi rekli da je to jasno - poručio je Klop na konferenciji za medije.

Liverpul će na ljeto izvjesno imati redukovan budžet za transfere, ukoliko ne uspije da izbori plasman u Ligu šampiona, što je sve vjerovatnije. Belingem će na ljeto najvjerovatnije pojačati Real Madrid ili Mančester siti. R. A.

ra današnjom pobjedom mogu dodatno istopiti zaostatak i vratiti nadu.

Ali Sutjesku ne čeka lak posao. Nikšićani dočekuju Mornar, tim koji ove sezone još nijesu savladali.

- Taj podatak definitivno nije dobar za Sutjesku. Zbog toga sada nemamo mnogo opcija, moramo pobijediti. Mornar ima dobar tim, igraju čvrsto, snažno, imaju dobrog napadača, koji je postigao sedam golova. Ali spremni smo za Barane. Cijele sedmice smo radili dobro i želimo da pobijedimo za navijače – rekao je Ouijdi Sahli, ofanzivac Sutjeske. I u stručnom štabu uvjereni su da je vrijeme za prekid loše serije.

- Idemo na pobjedu. Sutjeska uvijek ide na pobjedu. Znamo da neće biti lako. Protiv Mor-

- U dobroj smo formi. Trenirali smo odlično i sa nestrpljenjem očekujemo ovaj meč. Jezero je veoma neugodno, imaju ekipu koja igra čvrsto, teško prima golove i svjesni smo da nas čeka izazovan meč. Ali vjerujemo u sebe i nadam se da možemo nastaviti pozitivan niz – objasnio je ofanzivac Arsenala Jasmin Muhović. Petrovac se nada kiksu konkurenata da bi se vratio na treću poziciju. Večeras protiv Jedinstva ima jasan cilj.

- Razmišljamo samo o pobjedi, to je obaveza. Ne treba potcijeniti Jedinstvo, koje je pokazalo i protiv Sutjeske i Arsenala da ima kvalitet – kazao je Čagas Augusto, prvotimac Petrovca.

Zanimljivo je da je Petrovac ove sezone još nije savladao Jedinstvo (ima poraz i remi).

- To nam je dodatni motiv pred ovaj duel. Vjerujem da možemo do trijumfa – dodao je Brazilac.

Derbi začelja igraju Rudar i Iskra, poraženi u ovom duelu biće u problemima kada je u pitanju opstanak. Pljevljaci nemaju pobjedu na domaćem terenu u drugom dijelu sezone, ostvarili su samo dva trijumfa u posljednjih čak 16 kola, dok je Iskra bez trijumfa osam kola, a posljednji trijumf ostvarila je upravo protiv Rudara... R. PEROVIĆ

Ocjena trenera Real Madrida Karla Anćelotija

Englezi samo misle da imaju najjaču ligu

PODGORICA - Karlo Anćeloti, slavni trener Real Madrida, upozorio je pred meč sa Kadizom u Primeri da njegov tim još nije osigurao mjesto u polufinalu Lige šampiona za narednu sezonu. Italijan je na taj način želio da istakne i kvalitet španskog

Evropa u malom – ima šalove iz svake od 55 članica Uefe

Igor Porobić iz Herceg Novog ima kolekciju koja bi mogla da se nazove fudbalska (navijačka) Evropa u malom. Odnedavno, ovaj zaljubljenik u fudbal ima šal makar jednog kluba iz svih 55 zemalja članica Evropske fudbalske unije (UEFA).

- Fudbal pratim od djetinjstva i oduvijek me zanimao navijački svijet. Priča oko kolekcije šalova počela je prije otprilike 13 godina i sada ih imam 1.180. Krenulo je sa šalovima klubova koje simpatišem, potom se proširilo i na ostale – priča Porobić za Pobjedu kako su izgledali prvi koraci ovog svojevrsnog poduhvata.

BUDUĆNOST, HRVATSKA, ŠKOTSKA Nije tip navijača kojeg privlače samo najveći, najtrofejniji klubovi. Najveća ljubav mu je Budućnost, a kao Hercegnovljaninu nije mu daleko da ode do Hrvatske i kaže da redovno posjećuje utakmice HNK Slaven Gruda, iz opštine Konavle, člana petog ranga tamošnjeg fudbala. Šalovi klubova iz komšijske države su i najbrojniji u njegovoj kolekciji.

Od inostranih klubova, u Porobićevoj kolekciji prednjače šalovi hrvatske Rijeke – 28. Slijede engleski Brajton (22), portugalski Belenenseš (14)...

- Najviše ih imam iz Hrvatske - 139, a iz Crne Gore 124. Iz Škotske posjedujem šalove 86 različitih klubova i oni su rekorderi po tom pitanju u mojoj kolekciji. Imam šalove svih timova iz prva četiri škotska ranga, a peti je baš amaterski nivo i teže ih je nabaviti, ali ni tu ne stojim loše – iz južne regije imam polovičan ,,učinak“, iz sjeverne 14 od 18. Što se tiče nekog kluba pojedinačno, ispred svih su naravno Budućnost i ,,varvari“, čijih imam 49 – navodi Porobić, vjerni navijač reprezentacije Crne Gore u svim sportovima, kod kuće i na strani.

POSLJEDNJE JE BILO I NAJTEŽE

Objašnjava koliko je bilo izazovno ,,osvojiti“ Stari kontinent.

- Najviše sam čekao na navijačko obilježje iz Andore, koje je i posljednje koje sam nabavio. Mada, nije bilo mnogo lakše doći ni do šalova iz drugih malih zemalja.

Za San Marino i Lihtenštajn

imao sam sreće da ,,naletim“ na neke na ,,iBeju“. Uglavnom nabavljam šalove preko interneta, kupujem, mijenjam... Desi se da mi neki šal donesu svjetski putnici, dosta sam ih dobio i na poklon – navodi Porobić.

NOVI IZAZOV

Govori i da to što kod kuće ima najmanje jedan šal iz svake Uefine članice ne znači da je završio ,,evropsku misiju“, ali ga motiviše da kolekciju učini što raznovrsnijom.

- Sada kada sam ,,zatvorio krug“ što se tiče Evrope, a sve i da nije tako, volio bih da kolekciju upotpunim šalovima iz fudbalski egzotičnih zemalja drugih kontinenata. U tome je draž – što je klub manje poznat, logično je da je teže doći do njegovog obilježja, ali je i veći izazov potruditi se da se baš on nađe u kolekciji – zaključio je Igor Porobić, fudbalski navijač iz grada prepoznatog po vodenim sportovima. N. KOSTIĆ

šampionata, u kom je aktuelni prvak trenutno drugi na tabeli i sa malim šansama da odbrani tron. U prvom meču četvrtfinala LŠ ranije ove sedmice ,,kraljevići“ su na svom terenu pobijedili londonski Čelzi 2:0.

- Baš ništa nije sigurno, pa tako ni Realovo ili Sitijevo mjesto u polufinalu Lige šampio-

na. Imamo prednost, ali ovo je Liga šampiona i moramo da igramo još 90 minuta. Engleski

fudbal je vrlo konkurentan i na vrlo visokom nivou. Ne iznenađuje me što je Mančester siti

favorit za kontinentalnu titulu. Istina, ali realnost je malo drugačija, bar u Evropi. Prošle godine je španski tim eliminisao dva engleska tima. Englezi misle da imaju najjaču ligu, ali postoje i druga prvenstva u Evropi, poput španskog i italijanskog, koja su i dalje konkurentna, iako imaju manje novca – rekao je Anćeloti. Proslavljeni trener je poručio da mu ne smetaju kritike koje trpi u javnosti ove sezone, te da mu je jasno da živi u svijetu gdje mora da sluša mišljenja ljudi, bila to razumna kritika ili ona bez pokrića. R. A.

Igor Porobić iz Herceg Novog može da se pohvali neobičnom fudbalskom kolekcijom

NAJEFIKASNIJI U POBJEDI NAD PARTIZANOM 1949: Draško Kaluđerović

SBbet Prva liga za rukometaše (19. kolo)

Lovćen sve bliži tronu

PODGORICA - Rukometašima Lovćena ostala su još dva koraka do osvajanja 10. titule prvaka od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Aktuelni vicešampion je danas u prvom meču 19. kola SBbet

Prve lige pobijedio Partizan 1949 (38:15) i uz dva meča više ima šest bodova prednosti u odnosu na drugoplasiranu Budvansku rivijeru.

Lovćen će do kraja prvenstva igrati kod kuće s Budućnost Podgoricom i u gostima s Jedinstvom. U oba meča biće ap-

Šampion bolji od Budućnost voleja u trećem meču nala plej-ofa

Budvani na korak od odbrane titule

Budva 3

Budućnost volej 1

PODGORICA - Najbolja crnogorska teniserka Danka

Kovinić požalila se na poruke koje je dobila na društvenim mrežama poslije poraza.

Novljanka je na Tviteru objavila ,,skrinšot“ poruka.

- Sve neki fini ljudi oko nas. Srećom, jedan tvit podržava samo četiri slike, a vi birajte koji vam je jezik najmiliji. Ne znam treba li da vam se izvinim što nisam ,,potamnila“ ove pogrdne riječi, ali to je to, realnost - napisala je Danka.

Danki su sa različitih profila upućene morbidne riječi na engleskom, španskom i srpskom jeziku, u kojima joj ,,savjetuju“ da se ,,baci s mosta“, poručuju da je ,,prevarant“, a jedan ra-

solutni favorit.

U pobjedi nad Partizanom 1949, najefikasniji je bio Draško Kaluđerović s osam pogodaka, jedan manje dao je Filip Krivokapić, a šest je postigao

Danilo Pajović

Veselin Drakulović je za goste dao četiri.

U preostalim mečevima 19. kola, danas (subota) će igrati Mornar 7 – Budvanska rivijera (16.30 h), Brskovo – Rudar (18), Komovi – Sutjeska (19) i Jedinstvo – Budućnost Podgorica (19). Ne. K.

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 500. Sudije: Slobodan Kovačević (Podgorica) i Milorad Delić (Budva). Rezultat po setovima: 25:23, 21:25, 25:22, 25:15.

BUDVA: Jelić 8, Miljanić, Lečić, Milenković, Rađenović, Gmitrović 25, Hadžisalihović 10, Krivokapić (libero), Oković 2, Ćinćur 14, Fazlić 7, Toman (libero), Bjeljac.

zočarani ,,ljubitelj tenisa“ zaprijetio joj je brutalnim fizičkim napadom ,,kad je nađe u Beogradu“. Kovinić je u četvrtak izgubila od Kloi Pake na turniru u Saragosi. R. A.

Iznenađenja u četvrt nalu mastersa u Monte Karlu

BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 3, Mašković, Silajdžić 7, N. Radović 12, Radević, Božović, Pavićević, Perunović, Vlahović (libero), Strugar 15, Čirić 12, B. Radović 8. Odbojkaši Budve prvi su ,,probili led“ na domaćem terenu i stigli na korak od odbrane titule, pete uzastopne – nakon četiri uzastopna međusobna meča u kojima su slavili gosti, u petom je, konačno, pobijedio domaćin, sa 3:1, pa Budućnost volej u četvrtom meču, u utorak u Podgorici, mora, takođe, da odbrani domaći teren ako želi da izbori peti, odlučujući meč. Prva tri seta duela u Mediteranskom sportskom centru su ličila na prethodna dva meča finalne serije, ali su izabranici Miloš Markovića u četvrtom maksimalno iskoristili pad Podgoričana i stigli do zaslužene pobjede i vođstva od 2:1 u seriji.

Budva je u prvom setu prva stekla prednost, koja je najviše iznosila tri poena (8:5), i čuvala je do 15:13. Sa tri uzastopna poena (dvije kontre Čirića i blok Bojana Radovića), Budućnost je prvi put povela sa 16:15, nešto kasnije je as servisom Čirića stigla do dva poena prednosti (18:16), a vođstvo je držala do 19:18. Iako je Budva preokrenula na 21:19, Budućnost je ponovo vratila vođstvo na 23:22, ali je onda sa dvije uzastopne greške omogućila Budvanima prvu set loptu, koju je iz kontre realizovao Gmitrović.

I drugi set je bio neizvjestan, timovi su se od starta smjenjivali

u vođstvu, ali ne većem od dva poena do pred kraj seta. Odluka ja pala u finišu, na 21:20 je na servisu pogriješio Hadžisalihović, nakon čega su Dubak direktno iz servisa i Strugar iz kontre donijeli Budućnosti nedostižnu prednost od 24:20. Slično je bilo i u trećem setu, ali sa drugačijom završnicom. Do 17:17 se igralo poen za poen, uz česte promjene minimalnog vođstva, a onda su Budvani osvojili tri poena u nizu (Gmitrović iz napada, Ćinćur iz bloka i Oković iz servisa). Priprijetila je Budućnost, posljednji put na 23:22, a onda je Gmitrović donio set loptu, koju je odmah u vođstvo od 2:1 pre-

tvorio blokom Jelić, koji je zaustavio kolegu srednjeg blokera Bojana Radovića. Gubitak trećeg seta je, očigledno, psihološki poremetio goste, a dodatno napunio samopouzdanjem aktuelnog šampiona, koji je već do sredine set stigao do nedostižnih 16:7 i onda rutinski priveo meč kraju… Budvu je do trijumfa ponovo vodio Aleksandar Gmitrović sa 25 poena. Matija Ćinćur je meč završio sa 14, dok je Benjamin Hadžisalihović sakupio 10 poena. Korektor Budućnosti Bojan Strugar brojao je do 15, dok su po 12 poena osvojili Nikola Radović i Arman Čirić. S. J.

Večeras u Herceg Novom (19 h) počinje nalna serija plej-ofa za odbojkašice

Novljanke se pitaju, Galeb bez opterećenja

PODGORICA – Neočekivani parovi u polufinalu teniskog

mastersa u Monte Karlu –sastaće se Janik Siner i Holger Rune, odnosno Andrej Rubljev i Tejlor Fric.

Fric je potpuno rutinski i iznenađujuće pobijedio Stefanosa

Cicipasa 6:2, 6:4. Dvostruki i aktuelni šampion Grk Cicipas nije imao šansi protiv sve boljeg Amerikanca koji počinje da blista i na šljaci. Na ovaj način završena je serija od 12 pobjeda Atinjanina na ovom turnir. Za Frica ovo je prva pobjeda na šljaci u karijeri protiv nekog od igrača koji su među najboljih deset na planetarnoj ATP listi. Nakon što je savladao drugog tenisera svijeta, imaće priliku da se danas u polufinalu bori protiv petog nosioca Andreja

Rubljova, koji je bio bolji od Njemca Jan-Lenarda Strufa (6:1, 7:6 (5)).

Holger Rune pokazao je kakav je teniski potencijal, lakom pobjedom 6:3, 6:4 nad Danjilom Medvedevom

Danski tinejdžer je odigrao najbolju partiju sezone u prvom duelu protiv slavnog Rusa. Šampion mastersa u Parizu je od početka godine bio u padu forme, ali je očigledno spreman za sezonu turnira na šljaci. Meč je protiv umornog Medvedeva, koji je noć ranije igrao težak meč u tri seta protiv Zvereva, Rune riješio za svega sat i 17 minuta igre. Naredni rival biće mu Italijan Janik Siner, takođe veliki talenat, koji je eliminisao sunarodnika Lorenca Musetija (6:2, 6:2). R. A.

PODGORICA – U dosadašnjoj praksi, u bilo kom sportu, branilac titule je, uglavnom, u finale ulazio kao favorit. Tako je bilo i u domaćem prvenstvu Crne Gore za odbojkašice. Do ove sezone.

U ovogodišnje finale EPCG Superlige Galeb Liko Soho Group ne samo da ne ulazi sa ulogom favorita, već se slobodno može reći da finalne mečeve protiv Herceg Novog dočekuje kao autsajder! Razlog je vrlo jednostavan – Herceg Novi je u dosadašnjem toku sezone bio bez premca, u 25 utakmica, računajući prvenstvo i Kup, Novljanke su upisale sve pobjede, bez izgubljenog seta. U trijumfalnoj seriji ekipe Milorada Krunića našao se i Galeb u tri meča, dva puta u prvenstvu i jednom u četvrtfinalu Kupa Crne Gore.

Stoga bi sve osim titule Herceg Novog, i to u tri meča, predstavljalo veliko iznenađenje, iako

Rudar u Pljevljima

za povratak u elitu

Danas u Pljevljima (početak u 16 časova) pada odluka ko će iduće sezone biti novi superligaš. Nakon pobjede u Nikšiću sa 3:0, Rudar je pred svojim navijačima protiv Tempa favorit za povratak u elitu nakon samo jedne sezone u nižem rangu.

Timu iz Pljevalja su dovoljna dva seta za slavlje, dok je Tempu potrebna pobjeda 3:0 ili 3:1 da bi izborio ,,zlatni set“ i šansu za naslov prvaka EPCG Prve lige.

Pobjednik EPCG Prve lige izboriće direktan nastup u Superligi, dok će drugoplasirana ekipa imati priliku u baražu gdje će odmjeriti snage protiv ekipe Mediterana.

Galeb može da bude ohrabren polufinalnom serijom protiv gradskog rivala Luke Bar, koju su ,,galebice“ riješile u svoju korist sa neočekivane dvije maksimalne pobjede.

- Kroz našu istoriju mnogo je prošlo finala, tako da sve ovo za nas nije ništa novo. Osjećaj je prelijep, igrati i ovu godinu samu završnicu prvenstva, što je i

bio cilj. Bez obzira na činjenicu da u finalnu seriju ulazimo bez dvije igračice iz postave, igraćemo bez pritiska i sa željom da ponovimo veliku borbenost iz polufinalne serije - naglasio je trener Galeba Petar Koković Herceg Novi je početkom aprila u Kupu Crne Gore došao do prvog trofeja u klupskoj istoriji, ali glavni posao tek predsto-

ji, jer Tanja Bokan i saigračice žele duplu krunu, za koju je i prošlog ljeta formiran kvalitetan tim, popunjen crnogorskim reprezentativkama i strankinjama iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Slovenije i Hrvatske. - Nadamo se jednoj zanimljivoj seriji. Dobro smo proučili ekipu Galeba, u drugom dijelu igraju puno bolju odbojku otkako su se pojačali sa dvije djevojke iz SAD. Naravno, mi se uzdamo najviše u sebe, u svoj pristup, u svoju igru, kao i cijele sezone.

Ne opterećujemo se uopšte koliko će utakmica bili, koliko će setova ići, bitno nam je samo da na kraju slavimo tri puta i osvojimo titulu. Prema tome ćemo se nadam se i izgurati do kraja – rekao je trener Herceg Novog Milorad Krunić. Prvi od najmanje tri, a najviše pet mečeva u finalnoj seriji igra se večeras u Sportskom centru ,,Igalo“, sa početkom u 19 časova. Prenos utakmice je na RTCG 2 i MNE sport televiziji. S. J.

Fric ,,isprašio“ Cicipasa, Rune izbacio Medvedeva

Sa drugog meča dva tima u ,,Morači“

Danki ponovo prijete na društvenim mrežama

Na katunima su đeca brže sazrijevala i odrastala

Nigdje ljudski glas nema takvu toplinu, uzbuđenost i značaj kao na visokim planinskim pašnjacima. Svaki neznanac, slučajni namjernik, bez obzira na to odakle je i ko je, prihvaćen je, dočekivan i ugošćen kao najrođeniji. U sutonski beskraj u kome se sunce rve sa planinskim visinama, sama ili sa čobanima vraća se stoka. Muža je najteži posao. Ako su stada brojna, radile su se dvije muže. Ona se odvijala tako što se ovca prvo pomuze a potom pusti u tor. To može potrajati i duže, zavisno od broja ovaca i od toga da li mužu obavlja samo jedna osoba. Ishrana je bila jednostavna, ali kalorična. Kuvao se pasulj, kupus, krompir, kopriva, đuveč, razne vrste prirodnog zelja na sirovo i suvo meso. Pripremala se i planinska cicvara, popara sa skorupom i sirom, smočani kačamak. Hljeb se pekao u crepulji ispod sača, a najviše se koristio ražani, ječmeni, heljdin i kukuruzni. Gdje je bilo uslova, sijala se raž, ječam, kukuruz, heljda. Od šumskih plodova najviše se koriste borovnice, jagode, kupine, kleka, pečurke, zukve, od kojih je vješta domaćica znala pripremiti ukusno jelo, ali i kompot, džem, pekmez za zimu. Bilo

je i meda, koji se vadio iz košnica pletara, ali i onog iz stabla, gdje su ga pčele skupljale. Pastiri su pili medovinu od šumskog meda. Surutka se pila u velikim količinama jer je bilo u izobilju. U bistrim i hirovitim rječicama imalo je ribe, koju su vješti pastiri znali da ulove. Večera je bila glavni obrok. Tada su svi na okupu, i objedovanje je proticalo u veselim tonovima, sa pričom o minulom danu, o raznim zgodama i nezgodama. Lako kvarljiva hrana čuvala se u sniježnim jamama, koje su imale funkciju frižidera. Na planini je najveći problem voda. U prostoru gdje nema žive vode, svaka kap je dragocjena. Voda se za domaćinstvo donosila u burilima, ili se skupljala kišnica, ali nje nikada nije bilo dovoljno, posebno za potrebe planinke. Najveći problem je napajanje stoke. U periodu ljetnje žege, kad sve presuši, donosio se na leđima ili na magarcima led iz dubokih sjenovitih pećina, koji se topio za potrebe u domaćinstvu i za stoku. (Snijeg može da se ucrvlja: ako se stari ne otopi, a preko njega padne novi, u njemu se mogu pronaći crvi.)

To je takozvana berba snijega. U stublinama (izdubljeno stablo) topio se led za stoku.

Nigdje ljudski glas nema takvu toplinu, uzbuđenost i značaj kao na visokim planinskim pašnjacima. Svaki neznanac, slučajni namjernik, bez obzira na to odakle je i ko je, prihvaćen je, dočekivan i ugošćen kao najrođeniji

Donosimo izbor iz nove

knjige eseja Ramiza

Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava” koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

Zato su najbolje ispaše u blizini žive vode, gdje stoka može svakodnevno da se napaja u neograničenim količinama, što je značajno i za kvantitet i za kvalitet mlijeka. Da bi, koliko-toliko, obezbijedili dovoljno leda preko ljeta, katunari su u proljeće punili jame snijegom koji su pokrivali jelovim i smrekovim granama. Na manjim zaravnima, čobani su prirodna udubljenja pokrivali glinom kako bi se voda u njima što duže zadržavala. Poslije kiše tu se nakupi dosta vode za napajanje stoke.

Ovca je bila blagoslovena životinja, koju nije bilo lako kontrolisati. One su se držale iz interesa, a konji iz ljubavi. Bez magarca se teško moglo živjeti. On se bez tovara ili s njim dobro kretao po planinskim bespućima.

(Magarci se već pet hiljada godina koriste kao radna snaga. Sinonim su za patnju, miroljubivost, humanost, strpljenje i lojalnost.)

Konji su se teže i sporo kretali po takvom terenu pa su se rjeđe držali. Kvalitetan pas je uvijek bio na cijeni i vrlo dragocjen, kako preko dana dok neoprezna stoka pase, tako i noću. Najviše su bili zastupljeni šarplaninci, koji su mogli da uđu u svaku borbu s vukovima. Preko noći su ovce bile u toro-

Na planini je najveći problem voda. U prostoru gdje nema žive vode, svaka kap je dragocjena. Voda se za domaćinstvo donosila u burilima, ili se skupljala kišnica, ali nje nikada nije bilo dovoljno, posebno za potrebe planinke

vima, ograđenim visokim drvenim daskama ili gredama, dok je u sredini stada najiskusniji pas, koji je budan spavao. Na svakih desetak dana torovi su se pomjerali zbog đubriva koje se nakupi. Pored vukova, lisica i medvjeda, koji su najviše muke zadavali čobanima, kako danju tako i noću, opasnost je vrebala i iz vazduha, od orlova i jastrebova. (Na kapijama torova držale su se metalne ćuskije jer se vjerovalo da vuk neće u tor gdje ih.)

Svaka vremenska nepogoda ili noćni napad vukova na stoku zgušnjava zbivanja i uvećava dramatičnost, i zato su čobani posjedovali lovačke puške. Jednom nedjeljno ovce se vode na solila, a krajem maja ili početkom juna organizuje se striža ili šišanje. (Vuna se decenijama kod nas ne otkupljuje. Malo ljudi zna da vuna neće da gori.)

To je sezonski, vrlo naporan posao, za koji je potrebna odgovarajuća oprema kako bi se sve obavilo kvalitetno i u što kraćem roku. Da bi se lakše kontrolisalo kretanje stada, oko vrata ovnova predvodnika stavljaju se zvona, klepetuše i čaktari. Kad se čovjek nađe u prostoru prirodne dobrote, gdje se svaki smisao života tiho prikrada, svako počinje da osjeća sebe kao biće koje konkretno postoji. To veoma dobro osjeti mladi naraštaj čija opsesivna vezanost za takav ambijent postaje neočekivani izazov. Njihove tuge su bile pregoleme, a o žudnjama i željama da ne govorim. Pa ipak, kad padne mrak i sve osvijetli jaka mesečina uz plavetnilo neba nakićeno zvijezdama, kad se mladi okupe, sve postaje dinamično, veselo, neobično, uzbud-

ljivo. Tada svaki umor nestaje i sve postaje prisno, toplo, intimno. Ljetnja noć, široka, dirljiva, osjetljiva, progovara iz zavodljive tišine i dubine duše. Koliko su danju katuni puni mladosti, graje, pjesme, dovikivanja, šeretluka, ljekovitog i zdravog humora, pozivanja, heganja iz grla, toliko noći postaju čedne, blage, pune neke pritajene dinamike, radosti i svega što priliči mladosti i slobodnom čovjeku. U veselom raspoloženju, u igri i pjevanju, mladi znaju dočekati svanuće. Interesantno je kako ljubav i na planini pronađe najčudnije načine da poveže i spoji mlade ljude. Prijatne ljetnje noći pamte romantične suze, vjeridbe, krađe djevojaka, svadbene i hajdučke puške. Planinski ljetnji život za mlađi svijet, koji žudi da potroši radoznalost i snagu, nije bio jednoličan. Dok su rasla na katunima, djeca su se družila sa leptirima, pticama, domaćim i divljim životinjama, uprkos tome što su pokatkad strah krila u sebi, ispod svoje kože. Njima nijesu bile potrebne bajke jer su imali svoju bajkovitu stvarnost prolazeći kroz mnogobrojna iskušenja karakteristična za radoznali dječji odnos prema prirodi. Na katunima su deca brže sazrijevala i odrastala. Ponašala su se kao mali ljudi. Ponekad kroz lucidnu poetiku, drugi put kroz majstorije dosjetljivosti. I sve kroz igru žmurke, luka i strijele, klisa i maške, kauboja i Indijanaca. A tek otkrivanje raznih pećina, jazavičijih jazbina, medvjeđih brloga, orlovih gnijezda, prepeličjih jaja, i sve to slušajući dok djetlić tuče tvrdim kljunom hrastovo stablo, a mladi kosovi napuštaju udubljenu rupu stare zukve gdje su se ispilili. Mnogi su svoju prvu riječ izustili baš na planini, u kolibi, pored svog ljubimca šarplaninca, na nekom studencu. A tek pored ognjišta, impresivna su đedova ili babina neuka, ali neposredna i snažna usmena kazivanja narodnih umotvorina, priča, pjesama, bajalica, pitalica, gatalica, zagonetki, legendi, kojima su, nerijetko, uz frule i gusle pleli pjesme i sve ono što se zove narodna mistika. Takve slike stvorene na katunima, uz čarobni svijet snova i impresija, ostaju za cio život upamćene kao dio najljepših uspomena. (Nastavlja se)

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Burilo se nosilo na leđima

Burilo na magarcu

Crnogorke s burilima

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

SLOBODNA RADNA MJESTA

DaNiLoVGRaD

TEL.: 020/812-864

JU CENTAR ZA DNEVNI

BORAVAK DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU I ODRASLIH LICA SA INVALIDITETOM U OPŠTINI DANILOVGRAD

MaLi oGLaSi

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

2

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC ponja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008

3

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/000008

4

POTREBNI vozači C kategorije radno iskustvo 2 godine

Tel. 069/ 032- 380

5

POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu

Tel. 069/032-380

6

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici.

Tel. 067/837-229 7

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru.

Viber/SMS: 069 123 074

Adresa: Jefta Šćepanovića Čaja bb Tel.: 068/715-445

Email: dnevni.centar@danilovgrad.me

Objavljuje

JAVNI OGLAS za radno mjesto

1. Vozač/ica – asistent/kinja, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.

Posebni uslovi: IV-1 nivo kvalifikacije srednjeg stručnog obrazovanja, jedna godina radnog iskustva, položen vozači ispit za „B“ kategoriju.

2. Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisani Zakonom o radu su: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

3. Probni rad u trajanju od šest mjeseci je obavezan.

4. Uz prijavu na oglas kandidati su u obavezi da dostave dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova, a to su:

- fotokopija lične karte, - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, - uvjerenje o radnom iskustvu, - vozačka dozvola za „B“ kategoriju.

5. Članom 21 stav 2 Zakona o radu („Sl. list CG“, br. 74/19, 8/21,

59/21, 68/21, 145/21) propisano je da sa licem kojem je pravosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima ne može da se zaključi ugovor o radu na radnom mjestu koje podrazumijeva obavljanje tih poslova.

6. Članom 21 stav 3 Zakona o radu („Sl. list CG“, br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21) propisano je da ugovor o radu za obavljanje poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom ne može da se zaključi sa licem koje je pravosnažno osuđivano za krivična djela protiv polne slobode.

7. Uvjerenje, da li je licu pravosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima, pribavljaju se po službenoj dužnosti. Uvjerenje, da li je lice pravosnažno osuđivano za krivična djela protiv polne slobode, pribavlja se po službenoj dužnosti.

8. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove tražene oglasom, v.d. direktorice će obaviti razgovor. Kandidati će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana zakazanog za razgovor.

9. Prijavu i dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova kandidata podnose u orginalu ili ovjerenoj kopiji u roku od 3 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Opština Danilovgrad, Trg 9. decembar bb, Danilovgrad, sa naznakom „Javni oglas za JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u opštini Danilovgrad“.

10. Nepotpuna, neuredna i neblagovremeno dostavljena dokumentacija neće se uzeti u razmatranje.

11. Sve informacije zainteresovani kandidati mogu dobiti na br. 020/813-205.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

oPŠTi USLoVi Za ZaSNiVaNJE RaDNoG oDNoSa U oRGaNiMa DRŽaVNE i LoKaLNE UPRaVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DoKaZi o iSPUNJENoSTi oPŠTiH USLoVa:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

USLUGE

Дана 14. априла 2023 преминуо је у 70. години живота наш драги

Tužnog srca javljamo rođacima, prijateljima, kumovima i poznanicima da je naš najvoljeniji

ЂОРЂИЈЕ ЂУРО Миланов ВЕЛИМИРОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 15. априла од 12 до 17 часова и дана 16.

априла од 10 до 15 часова у капели у Доњем Загарачу, када ће се и обавити сахрана.

RADOMIR-RAJKO Nikolin MOŠTROKOL

Preminuo 14. aprila 2023. u 65. godini života. Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 15. aprila od 12 do 16 časova i dana 16. aprila od 10 do 12 časova, kada krećemo za Dobrsku Župu đe će se obaviti sahrana u 13 časova.

OŽALOŠĆENI: majka MILEVA, supruga VESNA, sin IGOR, kćerke SANJA, MARIJA i DRAGANA, sestra DESE, snaha KITKA, unučad, sestrići i sestrična i ostala rodbina MOŠTROKOL i PEJAKOVIĆ

Дана 14. априла 2023. преминула је у 79. години живота наша драга

РАДМИЛА Радосава МИЛУНОВИЋ рођена ЈОВОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци

дана 15. арпила од 10 до 14 часова када крећемо за мјесно гробље Загорак гдје ће се обавити сахрана у 16 часова.

Ожалошћени: синови НИКОЛА и ДАРКО, унучад ЛАЗАР, ВУКАШИН, НИНА и ЈОВАНА, снахе МАРИНА, СТАНА, ВЕСНА и МАРИЈА, ђевер ВИДАК, јетрве РОСА и ДРАГИЦА, ђеверичићи, ђеверичне, братанићи, братаничне и остала родбина МИЛУНОВИЋ и ЈОВОВИЋ

698

Ожалошћени: супруга ВУКИЦА, брат РАДОВАН, сестре АНА и ВЈЕРА, снаха ЗОРКА, братанић и братаничне, сестрићи и сестрчна, браћа и сестре од стричева и остала родбина ВЕЛИМИРОВИЋ и МАРКОВИЋ

Tužnog srca obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i građane da je dana 13. aprila 2023 u 74. godini života preminula naša draga

Dana 14. aprila 2023. u 78. godini života umrla je

686

MARGITA RAIČEVIĆ rođena Vukčević

Saučešće primamo dana 14. aprila od 12 do 15 časova i dana 15. aprila od 10 do 15 30 časova u kapeli pod Bijelom Gorom, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Starim gradom.

Ožalošćena porodica: sinovi NIKOLA i DRAGAN, braća RANKO i RATKO, sestre IVANKA, NEVENKA, ĐINA i RADMILA, snahe MILENA i IVANA, zaove STANKA, SLAVKA i JULKA, unučad IGOR, IVONA i OGNJEN, praunuka IRINA i ostala mnogobrojna rodbina RAIČEVIĆ i VUKČEVIĆ

SABAHETA KRNIĆ rođena PECEVIĆ

Hajtar primamo na groblju Cijevna dana 15. aprila od 10 do 15 časova kada će se i obaviti dženaza.

Ožalošćeni: sin ENIS, ćerke EDINA, ENISA i SANELA, đever KEMAL, brat RUŽDIJA, sestre ZEPA i FIKRETA, snaha GORDANA, unučad ZERINA, IRMA, ALDIN, IRFAN, ALI, HANA, JAMAN, TARIK, kao i ostala rodbina i porodice PECEVIĆ, ALIBAŠIĆ, RAMOVIĆ, TOKOVIĆ, BURIĆ i RAMADANOVIĆ

687

Дана 13. априла 2023. у 90 години преминула је

наша драга

РАДМИЛА Јована БУЛАТОВИЋ рођена БОШКОВИЋ

По изричитој жељи покојнице сахрана је обављена 14. априла у кругу породице на мјесном гробљу у Доњој Горици.

Кућа жалости: Космајска бр. 48 – Подгорица.

Ожалошћени: син ДРАГИША, сестра БЕТА, унучад НИКОЛА, ИГОР, МАТИЈА, ИВОНА и МИОНА, снахе НАТАША, МАРИЈАНА и ТАЊА и остала родбина БУЛАТОВИЋ и БОШКОВИЋ

Oglasi i obavještenja

Дана 12. априла 2023. у 80. години, преминуо је

Љуба УСКОКОВИЋ

Посљедњи поздрав драгом оцу, супругу, ђеду, брату, пријатељу.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци

15. априла од 10 до 14 часова, када крећемо на сеоско гробље Корнет, Љешанска нахија, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: супруга ДРАГИЈАНА, син РАДОЈЕ, ћерка САЊА, унука АНДРЕА, брат ЗДРАВКО са породицом, сестре РАДМИЛА и ЗОРИЦА са

породицама и остала родбина

Dragoj zaovi i tetki

Дана 12. априла 2023. године трагично је

преминула наша вољена ДРАГИЦА Д. ЈОЈИЋ

рођена Лакић

Сахрана је обављена у кругу најуже породице, дана 14. априла у 11 часова на Новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени: син ПЕТАР, ћерка МАРИЈА, снаха

АНА, унука ИСКРА, браћа и сестре са породицама

Sa tugom se opraštamo se od naše učenice

DONIKE DEDIVANOVIĆ

Pamtićemo te kao plemenito, krhko i borbeno dijete puno ljubavi i pažnje koju si širila svuda. Nedostajaćeš nam, neka te anđeli čuvaju u nebeskom carstvu.

Počivaj u miru,

RADMILI BULATOVIĆ rođenoj Bošković

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala i neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: snaha TANJA, bratanić MARKO, bratanične MARIJA i IVANA sa porodicama

693

Posljednji pozdrav našoj dragoj jetrvi i strini

RADMILI R. MILUNOVIĆ

Krasile su te najljepše ljudske osobine i kao takva ostaćeš uvijek u našim sjećanjima.

DRAGICA, ŽELJKO i MILAN

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju i iskrenom saradniku

679

694

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

RADMILI R. MILUNOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ILIJI STANIŠIĆU

UDRUŽENJE PENZIONERA TUZI

670

Posljednji pozdrav tetki

701

Đever VIDAK sa porodicom

RADMILI MILUNOVIĆ

Keka, tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo u srcima zauvijek Tvoj bratanić DRAGAN JOVOVIĆ sa porodicom

Opraštamo se od

ILIJE STANIŠIĆA

S tugom i poštovanjem

DIREKCIJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM I KOMUNALNE USLUGE

Posljednji pozdrav dragom

ZDENKU ŠKOFU

Porodice PEROVIĆ i JEZIDŽIĆ

697

696

674

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RAJKU N. MOŠTROKOLU

Počivaj u miru, dobra dušo

MILORAD RAIČEVIĆ sa porodicom

703

Mojoj voljenoj sestri

Посљедњи поздрав РАДМИЛИ БУЛАТОВИЋ

Била си искрени пријатељ. Саучешће породици ГЕРО, СОЊА и АНА ШЋЕКИЋ

Voljena naša

MARGITA

Bila si oslonac, podrška i sigurna luka… kako užoj tako i široj porodici. O tebi govorimo s mnogo ljubavi i poštovanja. Počivaj u miru u zagrljaju svog sina kojeg si nesebično voljela. Tvoj brat RANKO sa porodicom

705

Počivaj

MARGITI RAIČEVIĆ

MARGITI

Sa tugom se danas opraštam od tebe.

RADA sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici i prijateljici

DRAGICI JOJIĆ

Ostaćeš u našim srcima kao primjer dobre, omiljene i nesebične prijateljice. Krasile su te sve lijepe ljudske osobine. Tvoja porodica može biti ponosna na tvoj častan i požrtvovan životni put. Čuvaćemo te od zaborava.

DUŠANKA, BILJANA, JADRANKA, VJERA, BILJANA V, NADA i DANICA

667

Posljednji pozdrav mome bratu i ujaku

VLADU MIHAJLOVIĆU

Sahrana će se obaviti u ponedjeljak, 17. aprila, u Beogradu i komemoracija na Novom Groblju.

665

704

Posljednji pozdrav dragoj sestri

MARGITI

Čuvaće te od zaborava IVANKA sa porodicom

Posljednji

MARGITI

U tišini vječnog mira nek te prati naša ljubav Brat RATKO sa porodicom

DRAGICA JOJIĆ

672

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DRAGICI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

DRAGAN i SLAVICA sa porodicom

Draga majko, Nadamo se da si našla spokoj. Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama. Sav bol koji osjećamo je ništa drugo do ljubav, neizmjerna i bezuslovna, koja će nas čuvati kad je najteže.

Zauvijek tvoji

PETAR i MARIJA

689

Dana 17. аprila se navršava dvije godine od kako nije sa nama naš dragi

DRAGAN Ivanov MILAŠEVIĆ

Dragi brate, nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali te čuvamo od zaborava. Vrijeme će i dalje teći, godine prolaziti, a sjećanje na tebe vječno trajati. Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav. Živiš u našim najljepšim uspomenama.

U neđelju, 16. aprila, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Dvije godine je od smrti našeg strica

664

BOBA VUKČEVIĆ i njena djeca NINA, NIKOLA, JOVO i TODOR

Tvoji: ILIJA, DRAGICA-RADOJKA i VESNA sa porodicama

DRAGANA

Dragi striko, dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe.

Vrijeme nije lijek, već svjedok bola i praznine. Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce, zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.

Tvoji bratanići MILOŠ i BLAGOTA sa porodicama i bratanična ANĐELA

690

pozdrav mojoj

Voljenoj sestri

660 TUŽNO SJEĆANJE 15. 4. 2020 – 15. 4. 2023.

BOŽIDARA – BOŠKA KARADAGLIĆA

Sa beskrajnom ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Brat MILAN sa porodicom

Godina dana je od smrti mog supruga

VESELINA JOVETIĆA

Tužna sam zbog tvog odlaska.

Neka tvoja čestita i blagorodna duša počiva u miru.

Tvoja supruga MILIJANA

662

Dvije godine od kada se ne budi moj jedini brat

MIĆO RUŽIĆ

Moje ranjeno srce ne prihvata tvoj vječni san, ja se još tvojim životom kunem i još ti se nadam. Bez tvog osmijeha neizrecivo bolno živim.

MOJ SI PONOS I BOL ZAUVIJEK.

Tvoja sestra DUNJA i RAŠO MILOVIĆ

Voljeni MIĆO

653

Dvije tužne godine od kada nije sa nama

658

Darko, bez tebe više ništa nije isto. Praznina ogromna, stvarnost surova.

Nedostaje što više nisi sa nama, da se radujemo svakom zajedničkom susretu i trenutku. Živjećeš u našim srcima i mislima dok god nas bude bilo.

Sa ponosom, tvoj brat DRAŽEN sa porodicom

Dragi brate, ujače i šuro

MIĆO RUŽIĆ

Godine prolaze ili ih uopšte nema jer si ti i poslije dvije godine sa nama, u ljubavi i svakom koraku, misli i nadanju. BRANKA, RADIVOJE i MOMIR

652

NIKO STANIŠIĆ STANE STANIŠIĆ 1966 – 2023. rođ. Vujković 2013 – 2023.

654

Dvije godine su prošle, i proći će još mnoge, ali mi te nećemo dati zaboravu. Tvoj smijeh i dalje zvoni kroz naše dane, podsjećajući nas da je ljubav jača od smrti. Sestra LJILJA i sestričine MILICA i BORKA 655

Dragi MIĆO

Hvala ti što si u mom životu bio primjer šta znači živjeti čisto, ponosno i biti ruka pomoći kad zatreba. Počivaj u miru uz skut Gospodnji. MILICA LJEŠKOVIĆ

Dvije godine od kada nije sa nama

MARE KALUĐEROVIĆ rođ. Stanišić 2020 – 2023.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

DARKO Velimirov KALEZIĆ

16. april je dan koji je sve promijenio.

Najtužnije i najbolnije dvije godine bez tvog osmijeha i topline. Riječi ne mogu opisati bol koju osjećamo za tobom. Svaki dan je sve tužniji, nema te svojoj djeci kada si najpotrebniji.

Zauvijek je ostala rana koju ćemo liječiti lijepim uspomenama koje si nam dao.

Voli te tvoja PORODICA

DRAGICA D. DAMJANOVIĆ

Ostasmo te željni, majko. Ranjenog srca, čuvamo te od zaborava. BOJANA, MARKO i DRAGAN

656

Ćerka i sestra LJUBA SJEKLOĆA sa porodicom

657

Prođoše tužne dvije godine i dvadeset pet godina od kada nije sa nama od kada nas je napustio naš voljeni naš dragi

DARKO VELIMIR Velimirov Milošev KALEZIĆ KALEZIĆ

Kad srce i duša zabole, vrijeme pojačava bol koja traje, a praznina postaje sve veća.

Nestali ste vi, nestala je i naša snaga i sigurnost, a ostala samo tužna srca.

Vaša PORODICA

Tri godine su prošle od kako nije sa nama naš otac i suprug

BOŠKO KARADAGLIĆ

Uvijek si u mislima tvojih

sinova MARKA i FILIPA i supruge LJUBINKE

661

DARKO Velimirov KALEZIĆ

646

Na današnji dan prije pet godina tvoji životni koraci su prekinuti

RADOSTI MOJA

Kad ode cvijet koji voliš, osmijeh koji pamtiš, pamet i ljepota se zalede Zato je život bez tebe more tuge koja nikad neće proći.

Neka te u tišini vječnog mira anđeli prate kad ne mogu da te vrate.

Voli te tvoja KAKA

Tri godine od kada nije sa nama naša voljena

LJILJANA BUBA SIMOVIĆ

Živjet ćeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene na sve tvoje. Neka tvoja umorna duša počiva a mi ćemo te čuvati od zaborava.

676

Pet godina prođe, rano naša neprebolna KSENIJA

KNEŽEVIĆ

2005 – 2018.

Živote naš, ljepoto naša napaćena, a bezgrešna i pravedna. Proljeće nam ranu budi, ostavi nam, umjesto tebe takve, samo neopisivu prazninu, patnju, tugu i bol u ranjenim srcima, koja više nikad neće ogrijati tvoja ljubav, pažnja, toplina i dobrota. Najhrabrije srce i sva nadanja se ugasiše, ode nam ljubavi dostojanstveno tamo đe nema patnje, boli i nepravde. A samo dvanaest godina si imala… I najljepši osmijeh na svijetu si imala, srećo naša. Anđele lijepi, heroju i uzoru naš, ponosu i diko naša, boljećeš nas dok dišemo.

TATA, MAMA i SEKA

671

2 godine je od 29 godina je od smrti naše majke smrti našeg oca

MILKE VOJISLAVA KOSTIĆ

Previše topline i ljubavi je otišlo sa vama da bi vrijeme umanjilo bol koju osjećamo. Sa sobom ste odnijeli roditeljsku ljubav, ali ste sa nama u svakom našem danu.

Nedostajete.

Vaši VESNA i MIODRAG sa porodicama

669

681

Godina dana od smrti našeg dragog đevera, strica i đeda

MILORAD – MINJA BOŠKOVIĆ

Živjećeš vječno u našim srcima, uvijek voljen, nikad nezaboravljen. Porodica pok. MILINKA BOŠKOVIĆA

Sjećanje na roditelje KOPRIVICA

2007. god. 2011. god.

LJILJANA

Počivaj u miru. Nedostaješ...

JOCO, TINA, MIA, GORAN i ŽANA

MARKO GEORGIJA-ŽUĆA

Sa nama živite i trajete. Vaši: DRAGAN, VERICA i DUŠKO sa porodicama

SJEĆANJE 2006 – 2023.

RANKO A. MUGOŠA

Svoju bol smo prilagodili, svako za sebe, tiše od svake tišine…

Tvoji: LJUBINKA, MILENA, PETAR i LJUBICA

Prošlo je pola godine od kako nije sa nama naš voljeni

VLASTIMIR RADONJIĆ

Dragi naš Dado, živiš u našim mislima i našim srcima. Pamtimo tvoje vedro lice i ljubav koju si nam pružao.

Tvoji: BOBO, MIRA, BISA, BOGDAN, DESA i ZDRAVKO

695

Dvije godine je od smrti naše babe

MILKE KOSTIĆ

648

Prošle su dvije godine od kada nijesi sa nama. Tvoja vedrina, duhovitost, posvećenost porodici svima nedostaju, a posebno nama – tvojim unucima.

Puno toga smo naučili upravo od tebe, jer si ti sa nama najviše vremena provela. Ostaje najljepše sjećanje na tebe.

Tvoja unučad: VOJISLAV i DRAGANA

Godina dana je od kako nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed

SLOBODAN Mitrov MILATOVIĆ

Svojom plemenitom dušom i beskrajnom dobrotom ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima. Zato ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima kao svjetionik koji će nas pratiti tokom života.

677

Tvoji: supruga VERA i đeca IVANA, IRENA i IVAN sa porodicama

678

673

Tvoji BOŽO, NEMANJA i NEBOJŠA

Oglasi i obavještenja

SJEĆANJE na naše drage

VESELIN BRANISLAV

15. 4. 1993–15. 4. 2023. BRANO 26. 11. 2022.

650

Prošla je godina dana od smrti najvoljenijeg

LAZARA D. ADŽIĆA

Svaki april ista misao – da možemo vratiti vrijeme. Sa tobom je sve bilo lakše. Bolno nedostaješ kada se dese sve one male svakodnevne pobjede, a tebe nema da ih proslavimo. Kada se naređaju svi oni mali porazi, a tebe nema da ih zagrljajem zasjeniš.

Naš si ponos, uzor, snaga.

LAZAR SLAVKA 31. 1. 1957. 6. 8. 1989.

VUKČEVIĆ

Neka vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

Vaši NAJMILIJI

Zauvijek tvoje SEKA, JELENA i MINA sa porodicom

Voljenoj sestri DUŠKI

Anđele naš, ranu, bol i tugu za tobom vrijeme nikad neće moći izliječiti. Živjećeš vječno u našim srcima. Sestra BRANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene s tobom.

Tvoj glas, tvoja dobrota i ljubav koju si nam nesebično pružala su svuda oko nas. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Tvoji: ACO, JECA, GOCA i NIKOLA

SJEĆANJE 17 godina 30 godina

LUKA OLGA PEJOVIĆ

Kroz najljepše uspomene čuvamo Vas od zaborava. Sin MIODRAG sa porodicom

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

JOVANA JOJIĆA

Otišao si bez pozdrava, a nas ostavio da tugujemo i žalimo dok smo živi.

Svakim danom nam sve više nedostaješ, jer vrijeme koje prolazi ne liječi ovu tugu i bol.

Neka te sada tamo gore čuvaju anđeli umjesto nas koji ćemo te beskrajno i vječno voljeti.

JELICA, ĐORĐE, MIRJANA, SARA i VUKAŠIN

666

682

Dragoj tetki i zaovi

VESELINKI MITROVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo sjećanje na Tebe.

691

Snaha JOVANKA, bratanične GORANA, DRAGANA, SVETLANA i ANA sa porodicama

692

Voljenoj

DUŠKI

Kako vrijeme prolazi sve više nam nedostaješ, osjećamo ogromnu prazninu u srcu, ranu neizlječivu, suze, bol i tugu koja se ne može opisati.

Dušo naša, neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav.

Tvoji: majka DESA i brat BRANKO sa porodicom

Voljenoj majci i baki

DUŠKI

Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe.

Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nisi sa nama. S ljubavlju, ponosom te pominjemo i pamtimo kao najbolju.

Volimo te

Tvoja šćerka DANIJELA sa porodicom

Prošlo je deset godina od kada je otišao moj kum

MIHAJILO – MIĆO RAKOČEVIĆ

Žive sjećanja na toplo prijateljstvo, lijepo druženje, zajedno proživljene trenutke ispunjene smijehom i radošću.

NEVENA MIJUŠKOVIĆ

Godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

MILORAD – MINJA BOŠKOVIĆ

Tvoj častan i dostojanstven život obavezuje nas na vječno sjećanje. Mnogo nam nedostaješ.

Tvoji NAJMILIJI

684

659

668

Pravila nagradne igre ,,Reciklirajte s nama’’

1. Crnogorski Telekom A.D. sa sjedištem u ulici Moskovska 29 Podgorica, PIB 02289377 (u daljem tekstu ,,Priređivač’’ ili ,,Crnogorski Telekom’’) organizuje nagradnu igru za sva fizička lica. Nagradna igra će trajati u periodu od 17.04.2023. do 30.04.2023. godine, te se ovim Pravilima nagradne igre uređuje način njenog sprovođenja.

2. Pravo učešća u nagradnoj igri imaju:

Sva fizička lica koja u poslovnici Crnogorsko Telekoma recikliraju svoj stari mobilni telefon. Maloljetna lica mogu učestvovati u Nagradnoj igri uz saglasnost roditelja i/ili staratelja.

Prilikom svake reciklaže starog mobilnog telefona u poslovnicama Crnogorskog Telekoma u periodu od 17.04.2023. do 30.04.2023., korisnik obezbjeđuje učešće u nagradnoj igri. Izvlačenje dobitnika nagrada će se održati 03.05.2023.

Dobitnici se izvlače iz baze svih učenika nagrane igre Crnogorskog Telekoma koji zadovaljavaju gore navedene uslove. Izvlačenje će se vršiti na način uređen tačkom 6 ovih Pravila.

Učešće u nagradnoj igri se stiče samim zadovoljenjem gore navedenih uslova. Nakon sticanja uslova nije potrebno prijavljivanje za učešće. Nije potrebna bilo kakva naknada za učešće u nagradnoj igri.

3. Svrha organizovanja nagradne igre je podizanje svijesti o brizi o planeti Zemlji i reciklaži, kao i nagrađivanje lica koja reciklažom daju tome doprinos.

4. Crnogorski Telekom će lica obavijestiti o Nagradnoj igri objavljivanjem ovih Pravila na internet stranici www.telekom.me kao i u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

5. Učestvovanjem u nagradnoj igri učesnici daju saglasnost Priređivaču da koristi i obrađuje njihove lične podatke u svrhu sprovođenja Nagradne igre, što uključuje objavu njihovog broja telefona nakon izvlačenja robne nagrade, objavu njihovih imena i prezimena u slučaju osvajanja nagrade (na www.telekom.me internet stranici) i kontaktiranje putem telefona. Učesnici nagradne igre saglasni su da u slučaju osvajanja nagrade, Priređivač može objaviti njihova imena i fotografije te ih koristiti u reklamne svrhe u vezi sa ovom nagradnom igrom ako je to potrebno, bez ikakve obaveze davanja bilo kakve naknade za to.

6. Izvlačenje dobitnika će se realizovati pomoću softvera specijalno dizajniranog za ovu priliku i to slučajnim izborom iz baze učesnika nagradne igre koji zadovoljavaju gore navedene uslove. Izlačenje će se vršiti u prostorijama Crnogorskog Telekoma. Kontrolu izvlačenja nagrada vršiće komisija odredjena od strane Crnogorskog Telekoma. Izvlačenje nagrada pratiće komisija u sledećem sastavu: Milica Šćepanović, Izabela Popović i Bojan Kovačević.

7. Pri preuzimanju nagrada, dobitnik, odnosno osoba koju dobitnik na to ovlasti putem ovjerenog punomoćja, potpisuje izjavu o preuzimanju nagrade. Izjavom o preuzimanju nagrade dobitnici takođe potvrđuju da su upoznati sa odgovarajućim zakonskim odredbama u vezi sa organizacijom nagradnih igara i kojom se daje njihova izričita i neopoziva saglasnost sa odredbama ovih Pravila. U slučaju da je dobitnik maloljetno lice, izjavu o preuzimanju nagrade u ime dobitnika potpisuje njegov roditelj ili staratelj.

8. Ukupan nagradni fond iznosi 458,67 (bez PDV-a), a sastoji se od 1 nagrade.

Ime Opis proizvoda Nagrada (količina) Pojedinačna vrijednost sa PDV-om Ukupna vrijednost sa PDV-om Električni Trotinet Elektricni trotinet MS Energy E20 Black 1

Nagrada ne može biti zamijenjena za novčanu protivvrijednost.

9. Ime dobitnika će biti objavljeno na zvaničnoj internet stranici Crnogorskog Telekoma www.telekom.me. Izvlačenje nagrade će biti ogranizovano u prostorijama Crnogorskog Telekoma. Po izvlačenju nagrade, lice će biti pozvano kako bi se dogovorio i način preuzimanja same nagrade.

10. Rok za preuzimanje nagrade je 30 dana od dana izvlačenja nagrada.

11. Ukoliko dobitnik nagrade, ne preuzme nagradu u predvidjenom roku, Priređivač će s nepodijeljenom nagradom postupiti u skladu s odredbama važećeg Zakona. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Republike u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

12. Preuzimanjem nagrade, odnosno protekom rokova za preuzimanje i za korišćenje nagrada, prestaju sve obaveze Priređivača prema dobitniku nagrade.

13. U slučaju nastupa okolnosti za koje Priređivač nije odgovoran, odnosno koje nije mogao predvidjeti, otkloniti ili izbjeći (viša sila), Priređivač može privremeno ili trajno prekinuti nagradnu igru te o tome na odgovarajući način obavijestiti javnost.

14. Učestvovanjem u nagradnoj igri svaki učesnik prihvata prava i obaveze iz ovih Pravila. U slučaju spora, utvrđuje se nadležnost Osnovnog suda u Podgorici.

15. Pravila nagradne igre biće objavljenja prije početka nagradne igre u dnevnom listu „Pobjeda“, nakon dobijanja Rješenja od Uprave prihoda i carina kojim se daje saglasnost na ista.

Crnogorski Telekom a.d. Podgorica