Dnevni list Pobjeda 15.05.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 15. maj 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20289 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Zbog ukidanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje finansiranje FZO neodrživo

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

AKTUELNO: Turistički poslenici zadovoljni predsezonom i najavama za ljeto, i ove godine se očekuje najviše gostiju iz regiona D. MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

Damjanović: Obaveze Fonda veće od onih koje su javno saopštene Neophodno više avio-linija da dovedu turiste sa Zapada Izvešćemo preciznu računicu postojećih, dospjelih i obaveza koje dospijevaju tokom tekuće budžetske godine, imajući u vidu da ranija vlada, prosto i jednostavno, nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza, kazao je ministar Damjanović Pobjedi STR. 7.

STR. 9.

Predsezona u Budvi i Petrovcu je dobro počela, svi su zadovoljni. Za vrijeme praznika smještajni kapaciteti su bili puni. Sezona već sada obećava, ali kako su Pobjedi kazali turistički poslenici ne zna se da li će finansijska dobit baš biti proporcionalna broju gostiju.

Saglasni su u jednom da Crna Gora, zbog gašenja Montenegro erlajnza, neće uspjeti da privuče turiste iz Zapadne Evrope jer nema dovoljno avio-linija. Glavni nedostatak, kao i ranijih godina, je manjak radne snage i parking prostora. Prema njihovim riječima cijene će rasti od 10 do 30 odsto STR. 4. i 5.

POGLED SA STRANE: Posljedice odluke Sinoda Vaseljenske patrijaršije

Svetosavski poraz na Dan pobjede

» Piše: Dragan VESELINOV

Nevladino udruženje osnovano krajem prošlog vijeka od nove vlasti očekuje da postupi po zakonu STR. 8.

INTERVJU: Jovana Marović, ministarka evropskih poslova

Završna mjerila za poglavlja 23 i 24 moguće dobiti do kraja godine STR. 2. i 3.

POVODI: Srbija pod mnogo većim pritiskom Kremlja nego Brisela iako se u javnosti stiče suprotan utisak

Srzentić i njen tim godinu opstruirali upis u Registar „Lovćenskih straža 1990“

Šormaz: Trebalo je još prije mjesec da uvedemo sankcije Rusiji, ali nažalost nijesmo STR. 10.

2

Politika

Neđelja, 15. maj 2022.

Ministri članica G7 uputili pohvale Crnoj Gori zbog usklađivanja politike sa EU i pozvali Srbiju da uvede sankcije Rusiji

Podržavaju regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa Pozivamo zemlje u regionu da unaprijede unutrašnje reforme, posebno u oblasti vladavine prava, da prošire domaći politički prostor, poboljšaju okruženje za civilno društvo i nezavisne medije, nastave sa svojim naporima u sprečavanju radikalizacije nasilja, podržavaju pomirenje, i da se bore protiv dezinformacija o genocidu, kao i veličanja ratnih zločina i osuđenih ratnih zločinaca - piše u saopštenju PODGORICA - Ministri vanjskih poslova G7, u zajedničkom saopštenju, pozdravili su ujedinjenje država Zapadnog Balkana među kojima je i Crna Gora u osudi invazije Rusije na Ukrajinu. Pohvalili su Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju za potpuno usklađivanje svoje spoljne politike sa Evropskom unijom uključujući sankcije i njihovu primjenu i pozvali Srbiju da učini isto.

- Ponovo potvrđujemo našu posvećenost evropskoj perspektivi šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo osigurali bezbjednost, stabilnost i prosperitet regiona.

Pozdravljamo što je Zapadni Balkan ujedinjen u osudi agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, posebno u Generalnoj skupštini UN. Pohvaljujemo Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju za potpuno

usklađivanje svoje spoljne politike sa EU, uključujući sankcije i njihovu primjenu.

Pozivamo Srbiju da učini isto. Pozdravljamo usklađivanje Bosne i Hercegovine sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji i jednostrano usklađivanje Kosova sa tim mjerama. Moramo nastaviti da pomažemo Zapadnom Balkanu da smanji svoju zavisnost od ruskih ugljovodonika i ranjivost na ekonomsku prinudu. Snažno podržavamo brzo otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Pozivamo zemlje u regionu da unaprijede unutrašnje reforme, posebno u oblasti vladavine prava, da prošire domaći politički prostor, da poboljšaju okruženje za civilno društvo i nezavisne medije, da nastave sa svojim naporima u sprečavanju radikalizacije nasilja, da podržavaju pomirenje, i da

Šef diplomatije Ranko Krivokapić na prvom neformalnom sastanku NATO ministara vanjskih poslova

Sa jučerašnjeg sastanka u Berlinu

Dmitro Kuleba: Crna Gora da obnovi autokefalnost crkve PODGORICA – Ukrajina ne smije biti žrtva zelenog stola, a agresija nad njenim teritorijalnim integritetom ne smije dobiti satisfakciju nego kaznu, poručio je šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić koji predvodi crnogorsku delegaciju na prvom neformalnom sastanku NATO ministara vanjskih poslova u ovom formatu, a koji se održava 14. i 15. maja u Berlinu.

Krivokapić je imao odvojene susrete sa šefovima diplomatija Ukrajine Dmitrom Kulebom i Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem.

U razgovoru sa ministrom Kulebom, Krivokapić je naglasio da se u Ukrajini brani temeljni vrijednosni sistem Evrope: nezavisnost, nepovredivost granica, teritorijal-

ni integritet i suverenitet.

Kuleba se zahvalio Crnoj Gori na potpunoj političkoj podršci u usaglašavanju sa vanjskopolitičkom agendom EU i poželio da obnovi autokefalnost crkve, kao što je to uradila Ukrajina poslije više stotina godina borbe, smatrajući to temeljnim pitanjem odbrane nezavisnosti države.

U razgovoru sa ministrom Osmanijem, Krivokapić je čestitao obnovu Ohridske arhiepiskopije kao kanonske pravoslavne crkve, što je osnov za formalno dobijanje tomosa.

Na sastanku je dogovorena nova zajednička sjednica dvije vlade, poslije prve koja je bila održana 2019. godine, gdje bi jedna od bitnih tema bilo i usklađivanje vanjskopolitičke aktivnosti dvije zemlje.

R. P.

INTERVJU: Jovana Marović, minista

se bore protiv dezinformacija o genocidu, kao i veličanja ratnih zločina i osuđenih ratnih zločinaca - stoji u saopštenju ministara vanjskih poslova G7.

U saopštenju su kao oblik regionalne saradanje pomenuli samo Berlinski proces.

- Podržavamo napredak u inkluzivnoj regionalnoj saradnji i energetskoj tranziciji, posebno kroz Zajedničko regionalno tržište i Zelenu agendu za Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa - stoji u saopštenju najrazvijenijih zemalja svijeta.

Ističu da su zabrinuti zbog produbljivanja političke krize u Bosni i Hercegovini i osuđuju svaki pokušaj podrivanja jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

- Nećemo tolerisati secesionističku politiku Republike Srpske, koja ugrožava budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost u regionu.

Pozivamo na povratak u punu funkcionalnost vlada na svim nivoima da u potpunosti nastave sa radom, ostavljajući po strani retoriku koja izaziva podjele i zapaljivanja i izbjegavajući svaki čin koji bi mogao destabilizovati Bosnu i Hercegovinu. Pozivamo sve stranke u zemlji da obezbijede održavanje opštih izbora kako je predviđeno u oktobru. U potpunosti podržavamo mandate visokog predstavnika Kristijana Šmita.

U potpunosti podržavamo izvršni mandat operacije EUFOR ALTHEA za održavanje bezbjednog okruženja u zemlji. Pozivamo Kosovo i Srbiju da se konstruktivno angažuju u dijalogu uz posredovanje EU, da u potpunosti implementiraju sve prethodne sporazume bez odlaganja i da normalizuju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum, koji će omogućiti realizaciju njihovih evropskih perspektiva i doprinose regionalnoj stabilnosti i koristi svim ljudima u region - ističu u saopštenju ministri G7.

R. P.

Odluka predsjednika Opštine Kolašin zbog „političke interpretacije presude Apelacionog suda“

Milosav Bulatović podnio ostavku KOLAŠIN – Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović podnio je ostavku na tu funkciju.

- Obavještavam javnost da podnosim ostavku na dužnost predsjednika Opštine. Povod za takvu odluku su političke interpretacije presude Apelacionog suda kojom sam osuđen na uslovnu kaznu - ističe Bulatović u saopštenju.

Podsjećam, nastavlja Bulatović u saopštenju, da mi je presuda izrečena što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku omogućio da u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od 20 dana.

- Jedini način da završi obuku bio je da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane. Ispostavljenu fakturu od 466 eura je platila Opština Kolašin a ja sam lično kasnije taj iznos uplatio na račun Opštine. Smatrao sam da će na ovakav način jedna porodica sa maloljetnom djecom ostati da živi u Kolašinu - objasnio je Bulatović u saopštenju.

On naglašava da se uvijek trudio da njegove odluke budu u skladu sa moralnim i zakonskim normama, a sa ostavkom želi da rastereti sve.

- Želim da činom ostavke ra-

Milosav Bulatović

steretim svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe. Uvjeren sam da će partija kojoj pripadam, sa našim partnerima, nastaviti sa novim rukovodstvom da unapređuje životni standard i razvoj Kolašina koji je prepoznat kao svijetli primjer na sjeveru Crne Gore.

Koristim priliku da zahvalim saradnicima, zaposlenima u lokalnoj upravi kao i svim odbornicama i odbornicima u lokalnom parlamentu na profesionalnom odnosu i saradnji - zaključuje Bulatović u saopštenju.

Milosav Bulatović je za predsjednika Kolašina izabran u avgustu 2018. godine nakon što je DPS osvojio najviše glasova na lokalnim izborima i sa koalicionim partnerima, Grupom birača i SD-om, formirao lokalnu vlast. Prije toga je bio predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Kolašin.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Završna m za poglavlj 24 moguće do kraja go

PODGORICA – Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave predviđeno je da Ministarstvo evropskih poslova „preuzme“ sve zaposlene Kancelarije za evropske integracije koja je do sada bila pri kabinetu predsjednika Vlade, kazala je u intervjuu Pobjedi ministarka ovog resora Jovana Marović.

Pojasnila je da je uspostavljanjem Ministarstva predviđeno da ministar u pregovaračkoj strukturi preuzme rukovođenje pregovorima sa EU, te kazala da im je prvi cilj, u okviru oblasti koje se odnose na vladavinu prava, da utiču na pozitivne ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije.

- Promjene u tužilaštvu i rezultati koji su već vidljivi su ohrabrujući, ali za pozitivne ocjene i odlučnije reforme je potrebno da se ovdje ne stane. Vlada će uraditi sve što je u njenoj nadležnosti da dobije što prije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i mislimo da je to moguće postići do kraja godine – istakla je Marović.

POBJEDA: Najavili ste promjene u procesu pregovora sa EU i kazali da ćete ih Vi voditi, što je predvidjelo uvođenje Ministarstva kojim rukovodite. Što će se dogoditi sa Kancelarijom za evropske integracije, ukida li se ili nastavlja da funkcioniše u okviru Ministarstva?

PODGORICA – Poslanici Evropskog parlamenta u usaglašenim amandmanima na Izvještaj o Crnoj Gori osudili su sve postupke nasilja tokom protesta na Cetinju za vrijeme ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, ali i srpsko miješanje u tom pogledu.

Amandmani su postali sastavni dio izvještaja koji je usvojen ove sedmice na vanjskopolitičkom odboru (AFET).

Poslanici su, kako je prenio RTCG, naglasili da se strano uplitanje može pratiti i instrumentalizacijom vjerskih instituta, a osudili su i pokušaje Rusije da iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu u cilju „rasplamsavanja sukoba i podjele zajednica i širenja manipulativnih dezinformacija, koje bi mogle dovesti do destabilizacije cijelog regiona“.

Izrazili su oprez prema regio-

Ne želimo olakšice, već realno sagledavanje učinjenog POBJEDA: Crnogorski zvaničnici govorili su o tome da bi se situacija u Ukrajini mogla iskoristiti da naša država dobije fast-check i brže pristupi EU. Koliko je to moguće?

MAROVIĆ: Ne želimo olakšice u ovom procesu, već samo realno sagledavanje učinjenog i integrisanje kada za to ispunimo uslove.

Kao što sam već rekla, mislimo da za tri godine možemo biti spremni za članstvo.

MAROVIĆ: Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave predviđeno je da Ministarstvo evropskih poslova „preuzme“ sve zaposlene Kancelarije za evropske integracije koja je do sada bila pri kabinetu predsjednika Vlade. Preostalo je da uradimo pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i želimo da ovaj tehnički dio posla što prije završimo kako bismo se posvetili ozbiljnim zadacima koji su dugo „gurani pod tepih“.

Samim uspostavljanjem MEPa, ministar u pregovaračkoj

Evropski parlament usvojio am

Osudili nas na Cetinju nalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, koja ne obuhvata svih šest zemalja, ali i naglasili da bi ekonomska saradnja na Zapadnom Balkanu trebalo da bude inkluzivna, prihvatljiva za sve države i uspostavljena na ravnopravnoj osnovi.

Parlament kroz amandmane poziva Crnu Gori da prekine šemu zlatnih pasoša i konstatuje da je između decembra 2020. i 2022. godine gotovo 200 državljanstava dodijeljeno ruskim državljanima.

Ocijenili su da je formiranje manjinske vlade, sastavljene od proevropskih partija, posebno značajno u svjetlu nedavne ru-

Politika

Neđelja, 15. maj 2022.

arka evropskih poslova

mjerila lja 23 i e dobiti odine

Jovana Marović

Dobijanje završnih mjerila je važno kao poruka da smo „preskočili“ još jednu stepenicu u procesu i da smo za korak bliži EU. Procesi koje ćemo pokrenuti u ovom periodu, kao i odlučni rezovi koje ćemo napraviti, treba da idu u pravcu ispunjavanja konačnog cilja - da sve svoje obaveze u pregovaračkom procesu ispunimo za dvije do tri godine – kazala je Marović strukturi preuzima rukovođenje pregovorima sa EU. Najzad, uspostavljanje MEP-a je bitno i zbog podizanja koordinacije i odgovornosti na viši nivo.

POBJEDA: Kazali ste da će pregovaračka struktura doživjeti određene promjene.

Na kakve ste promjene mislili?

MAROVIĆ: Pregovaračka struktura će biti u potpunosti usklađena sa novom metodologijom proširenja i organizaciono će biti podijeljena u šest klastera. U okviru svakog od klastera će se naći dosadašnje radne grupe koje tematski tu pripadaju, a broj članova će biti smanjen. Cilj je da strukturu pojednostavimo, učinimo efikasnijom, fleksibilnijom, kako bismo omogućili, između ostalog, i češće sastajanje.

POBJEDA: Trajanje Vlade ograničeno je na godinu, što možete postići u tom periodu i koje ste ciljeve postavili kao prioritetne i u kojoj mjeri možemo očekivati napredak u poglavljima 23 i 24?

MAROVIĆ: Prvi cilj u okviru oblasti koje se odnose na vladavinu prava je da utičemo na pozitivne ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije.

Budući da se izvještajni period približava, moramo što prije da reagujemo i pomoći će jasan plan reorganizacije pregovaračke strukture, pokretanje dijaloga sa svim akterima u društvu i rad na pronalaženju konsenzusa za ključne reforme u oblastima koje utiču na vladavinu prava. Promjene u tužilaštvu i rezultati koji su već vidljivi su ohrabrujući, ali za pozitivne ocjene i odlučnije reforme je potrebno da se ovdje ne stane. Vlada će uraditi sve što je u njenoj nadležnosti da dobije što prije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i mislimo da je to moguće postići do kraja godine. Međutim, i ako se ne desi, važno je da naši napori budu prepoznati od strane Evropske komisije, a svi organi znaju šta treba da rade i bez njih. Dobijanje završnih mjerila je važno kao poruka

mandmane koji su dio Izvještaja o Crnoj Gori

silje tokom protesta i miješanje Srbije ske invazije u Ukrajini i kontinuiranog uticaja proruskih političkih partija i narativa u zemlji.

Vjeruju da bi „politička odlučnost nove vlade mogla pomoći da se ubrza prijeko potrebni re-

formski proces odražavajući kako rad na evropskim vrijednostima, tako i ogromnu volju građana Crne Gore da se pridruže Evropskoj uniji“.

Poslanici su pozdravili nedavna

Čelanović: Evropska unija više vodi računa o Crnoj Gori nego Vlada Generalni sekretar Socijaldemokrata Miloš Čelanović komentarisao je amandmane evropskih poslanika i kazao da se nada da je Vladi malo jasnije da je „Otvoreni Balkan“ samo kočnica u pro-

cesu pristupanja EU. Ponovio je da se radi o političkom, a ne ekonomskom projektu u kojem Crna Gora nema interes da učestvuje.

-Opteretiće nas administrativno, usporiti pristupni proces ka

da smo „preskočili“ još jednu stepenicu u procesu i da smo za korak bliži EU. Procesi koje ćemo pokrenuti u ovom periodu, kao i odlučni rezovi koje ćemo napraviti treba da idu u pravcu ispunjavanja konačnog cilja: da sve svoje obaveze u pregovaračkom procesu ispunimo za dvije do tri godine.

POBJEDA: U posljednjem izvještaju EK za Crnu Goru konstatovano je da neka ključna ministarstva nijesu pokazala dovoljnu posvećenost i konstruktivno angažovanje u procesu pristupanja EU. Kakvu saradnju sa drugim ministarstvima očekujete?

MAROVIĆ: Očekujem da sva ministarstva odgovorno pristupe ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa, odnosno iz svoje nadležnosti.

Samo zajedničkim razumijevanjem da moramo iskoristiti šansu koja nam se ukazala, da ovaj proces traje dugo i da građanke i građani nemaju više vremena da čekaju na poimenovanja u Vrhovnom i Apelacionom sudu, izbor novih članova Tužilačkog savjeta i usvajanje dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi koji predviđa da se lokalni izbori u 14 opština održe u jednom danu.

Poslanici su ponovili pozive kojima se Crna Gora ohrabruje da istovremeno održi lokalne izbore širom zemlje kako bi se unijela veća stabilnost demokratije, izbjegla stalna kampanja i ublažila napeta politička klima.

U amandmanima se konstatuje i EU, dodatno liberalizovati već previše liberalno tržište i negativno uticati na domaću proizvodnju – naveo je Čelanović.

Ocijenio je da bi ovim projektom Crna Gora povećala disbalans uvoza i izvoza.

- Izgleda da parlamentarci EU više vode računa o Crnoj Gori nego Vlada Crne Gore – kazao je.

boljšanje standarda i ukupne situacije u društvu, možemo ispuniti zacrtane ciljeve. Sastav ove vlade u okviru kojeg sarađuju politički akteri koji do sada nijesu sarađivali, te pozitivni signali iz Brisela i država članica EU o procesu proširenja, dodatan su podstrek i osnova da radimo brže, kvalitetnije i odgovornije kako bismo Crnu Goru doveli do članstva u EU i svih benefita koje ono donosi. Mislim da će ministri imati i dodatan motiv da istaknu svoj rad i pokažu svoju posvećenost i rezultate na sjednicama Vlade, budući da su sada sjednice javne, pa će svi njihovi potezi biti pod budnim okom javnosti.

POBJEDA: U septembru prošle godine Crna Gora i Srbija su objedinjene u isti Direktorat za pregovore.

Iako je stručna javnost upozoravala da je to loše po Crnu Goru, pregovarački tim tada nije vidio problem u tome. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju, da li objedinjavanje u isti Direktorat ugrožava poziciju Crne Gore?

MAROVIĆ: I do sada je bilo promjena u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije i to je stvar unutrašnje organizacije u ovoj instituciji i nije poruka državama kandidatima o stanju reformi.

Ovakav potez se može tumačiti na različite načine, ali nije apriori negativan. Način vođenja pregovora od strane Brisela je isti i u Crnoj Gori i Srbiji i ove dvije države su najviše napredovale u tom procesu i jedine su koje trenutno pregovaraju o članstvu u EU, pa u tome treba tražiti određenu logiku ovakvog poteza.

Ipak, svaka država ima svoje specifične probleme, a Crna Gora je, ipak, više napredovala i odmakla u pregovorima i od Srbije. Zbog toga bi bilo bolje da ima „svoj“ poseban direktorat, ali, ponavljam, najvažnije je da pokažemo da smo sa tehničkih prešli na ispunjavanje i političkih uslova, kao i da obezbijedimo mjerljive rezultate, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Onda će to biti i prepoznato, bez obzira da li dolazi iz zajedničkog ili posebnog direktorata. Željka ZVICER zabrinutost zbog rasprostanjene korupcije i poziva Crna Gora da pojača odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou i stvori uslove za pravosudne institucije i nezavisna tijela koja se bave korupcijom, uključujući Agenciju za sprečavanje korupcije i Specijalno tužilaštvo, da funkcionišu efikasno i slobodno od političkog uticaja.

Takođe, crnogorske vlasti se pozivaju da pokrenu „temeljnu istragu o bilo kakvim nedjelima otkrivenim u ‘Pandora papirima’“.

Parlamentarci su pozdravili usklađenost Crne Gore sa vanjskom politikom EU koja uključuje pridruživanje sankcijama Rusiji, te podstakli Komisiju da razmotri finansijsku pomoć EU za zemlje Zapadnog Balkana koje su se pridružile sankcijama EU protiv Rusije, u cilju ublažavanja posljedica nastale krize.

R. P.

3

KOMENTAR

Novi helikopterski desant Naši stari su krvavom borbom odbranili Ostrog i mošti Svetoga Vasilija od Turaka i onda ih prenijeli na Cetinje. Od Srba i domaćih izdajnika ga ne odbranismo » Piše: Milorad PUSTAHIJA Na Belvederu 9. maja 2022. godine pokazali smo da nas ima, što se ,,ne šćedoše u lanac vezati“. I to znatno više no prošli put, valjda ljudi počinju da shvataju da nije strašno biti za svoju državu. Pokazali smo i da pamtimo svoju istoriju i junačne pretke i da nijesmo uopšte oduševljeni svime ovime što nam se događa.

I ništa više nijesmo pokazali!

Patetični govori, istorijske retrospektive i zazivanja Baja i Novaka i sličnih, uz aplauze i gromke povike „Ua, ua“ na pomen Crkve Srbije i politike Srbije. I miran razlaz. Ipak, ovime smo dokazali da je strašno nasilje 5. septembra 2021. na Cetinju bilo planirano, pokazno, bahaćenje Srbije i njenih službi i domaćih izdajnika predvođenih klerofašističkom vladom.

Ovaj put nije bilo policije, nije bilo ograda, nakon dugog niza godina, i nikome nije palo na um nikakvo nasilje niti nad manastirom niti nad bilo kome.

Jedino nasilje je bio pokušaj našeg premijera Malog Berije da provokativno proparadira pred nama na Cetinju. Uz povike Belvederaca - „splačino, splačino“ - veliki podržavalac enormne upotrebe suzavca, šok bombi i gumenih metaka, Mali Berija, je žustrim ,,Čarli Čaplin hodom“ uletio u Gradsku kafanu. Na njegov ulet više od pola gostiju bašte je izašlo sa primjedbom da im nešto smrdi. Samo ga je gospodin Ivančević, bivši predsjednik bivše Crnogorske stranke, srdačno izgrlio i ižljubio, kako se to na Brajiće reče...

No, vratimo se nama - belvederskoj bagri. Dragi moji, biću uvijek sa vama, jer ne mogu bucati po kolumnama i biti šmizla kolumnistička i ne izlaziti na biljeg. Ali braćo, i strašni Termopil i krvavi Vučiji Do, koji u svakome ko ima bar gram časti i pet deka kohonesa, na prvu pomisao nadimaju grudi junačke, kad se pretvore u turističku atrakciju i spomen-obilježje i narativ postaju pomalo trivijalni. Oni vrijede samo ako ima sposobnih da ih slijede.

Zašto niko reče na Belvederu nešto poput vrlog Katona ili Cicerona, ne sjećam se više, zašto neko ne povika: „Građani Rima, pardon Cetinja, vi ste po ko zna koji put sudbinu grada i Republike uzeli u svoje snažne mišice ...“ . Ne, samo su bile blagoglagoljive retrospektive.

Ništa što se radi bez jake ideje i organizacije, dobro osmišljene strategije i snažnog i odlučnog vođstva ne daje rezultate i postaje obična sapunica u nastavcima.

Nakon koje svaki put slijedi ponižavajući šamar.

Samo tri dana nakon našeg skupa, naš premijer Berija na dan Svetoga Vasilija ide na poklonjenje srpskom patrijarhu Porfirogenetu u Ostrog, na mjesto zločina formiranja bivše izdajničke vlade. I izjavljuje da se nada da će ova vlada potpisati temeljni ugovor sa Crkvom Srbije, ali u skladu sa Ustavom.

Eh, moj Mali Berija, da je njima do našeg Ustava oni bi se prvo registrovali ovdje pa pravili ugovore. Porfirogenet u delirijumu svemoći proglašava Svetoga Vasilija novim Svetim Savom. Biće da mu se pomutio um od leta helikopterom do Pljevaljah, ili što bi rekao onaj mlađani Karađorđević – ,,stigli smo u Pljevlje“. Naši stari su krvavom borbom odbranili Ostrog i mošti svetoga Vasilija od Turaka i onda ih prenijeli na Cetinje. Od Srba i domaćih izdajnika ga ne odbranismo.

A u Nikšiću su 1919. srbookupacioni svetosavci sahranjivali prazne kovčege sa imenima Svetoga Vasilija, Svetoga Petra, i kralja Nikole i umjesto vinom škropili ih - pišajući po njima. I sad su to sveci „osamstogodišnje“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. Francuska komanda na Cetinju je spriječila srpske osvajače da ne vucaju mošti Svetoga Petra po ulicama.

Danas su on i bratanić mu Njegoš proglašeni prvim perjanicama srpstva a mi smo - kopiljani iz Brozova jajca. I mi ćutimo, naše suverenističke stranke, od svojih korupcijaških i klijentelističkih grehova ne smiju ni da pićuknu, a vladu i skupštinske klupe pune nam opskurni likovi. Eto, sreća napravili su veliki toalet na mjestu Njegoševe štamparije u Cetinjskom manastiru pa valjda neće pišat po Svetome Petru. Za nesretnog Svetog Vasilija nijesam siguran, jer od skladišta svete vodice i ostalih komercijalnih sadržaja u Manastiru Ostrog nije ostalo mjesta za veći toalet pa ga možda i poškrope ponekad...

I oni se zaklinju u Boga i vjeru?!

U svojim Eneadama veliki Plotin veli: „Nikada oko ne bi vidjelo Sunce, kad ne bi i samo bilo suncoliko. Tako i neka duša ne može vidjeti ono što je lijepo ako i sama nije lijepa. Stoga neka svako najprije postane bogolik i lijep ako hoće vidjeti dobrotu i ljepotu“.

Eurodemokratija u ropstvu je poniženje. Nijesmo ni trebali postojati ako je to rješenje.

Znam da smo mali i da se trebamo prilagođavati, ali kolonijalno neofrankofonstvo ili Komonvelt nijesu časna rješenja. Naročito ne kroz svetosavsko podaništvo. Po čemu li će nas pamtiti naša đeca? Možda po tome da nam je četnička lujka iz Bileće rasturila kulturu i prosvjetu. A mi pisnuli nijesmo.

4

Ekonomija

Neđelja, 15. maj 2022.

Promet na crnogorskim vazdušnim lukama u prva četiri mjeseca značajno uvećan u odnosu na isti prošlogodišnji period

Kroz aerodrome prošlo 293.000 putnika, a sletjelo 2.200 aviona Iz kompanije navode da je u ovom trenutku nezahvalno iznositi projekcije do kraja godine zbog oporavka od uticaja kovida-19 i rata u Ukrajini PODGORICA - Crna Gora je trenutno, preko aerodroma Tivat, povezana sa 35 destinacija, dok je preko aerodroma Podgorica povezana sa 33 grada, saopšteno je Pobjedi iz kompanije Aerodromi Crne Gore. U kompaniji očekuju da će u ovoj godini nadmašiti finansijske rezultate koje su ostvarili tokom prošle godine, mada navode da je u ovom trenutku nezahvalno iznositi projekcije do kraja godine zbog oporavka od uticaja kovida-19 i rata u Ukrajini.

- U toku prva četiri mjeseca ove godine, na crnogorskim aerodromima je opsluženo oko 293.000 putnika što je rast od više od 200 posto u odnosu na isti period prošle godine i skoro 2.200 vazduhoplova, što je 100 posto više u odnosu na posmatrani period 2021. godine.

Ponosni smo, takođe, i što ovi rezultati za 2022. godinu predstavljaju preko 72 odsto realizovanih usluga u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, koju je obilježio redovan rad - bez naznake epidemije i mirnodopski period u međunarodnim odnosima – kazali su Pobjedi iz Aerodroma CG.

PROGNOZE

Iz kompanije navode da je u ovom trenutku nezahvalno iznositi projekcije do kraja godine zbog oporavka od uticaja kovida-19 i rata u Ukrajini.

- S obzirom na svjetsku ekonomiju, koja se još oporavlja od udara pandemije kovida-19 ali, nažalost i rat u Ukrajini koji je, kao kula od karata, izazvao nesagledive posljedice i pa avioindustriju koje će, u svakom smislu biti dugoročne, Aerodromi Crne Gore preduzeli su niz intenzivnih aktivnosti kako bi oba negativna faktora bila maksimalno ublažena. Shod-

no tome, iako je nezahvalno iznositi precizne projekcije u neizvjesnom vremenu, očekujemo da ćemo, ipak, ove godine nadmašiti finansijske rezultate koje smo ostvarili tokom prošle godine – rekli su iz Aerodroma CG.

NORMALIZACIJA

Iz kompanije su podsjetili da je avio-saobraćaj u Crnoj Gori počeo da se normalizuje tek u prvom kvartalu prošle godine i to paralelno sa stabilizacijom epidemiološke situacije. Iz Aerodroma CG su naglasili da je u 2019. godini, neposredno prije pojave pandemije kovida-19, na dva crnogorska aerodroma slijetalo pedesetak avio-kompanija u redovnom putničkom saobraćaju.

- Prošlogodišnja sezona je bila bolja od planirane, o čemu govori i broj opsluženih aviona i putnika, kao i podatak da smo planirane prihode ostvarili još u septembru, a istovremeno smanjili rashode i ostvarili pozitivan poslovni rezultat.

Zadovoljni smo sa 1,3 miliona opsluženih putnika u tom periodu uzimajući u obzir da u tom intervalu nijesmo imali konekcije ni sa ruskim ni bjeloruskim tržištem – saopšteno je iz Aerodroma CG. Predstavnici kompanije navode da je Crna Gora trenutno, preko aerodroma Tivat, povezana sa 35 destinacija, dok je preko aerodroma Podgorica povezana sa 33 grada.

Dodaju da su to, između ostalog, linije ka Beogradu, Frankfurtu, Istanbulu, Luksemburgu, Almati, Beču, Varšavi, Katovicama, Poznanju, Cirihu, Dortmundu, Budimpešti, Memingemu, Berlinu, Briselu, Londonu, Barseloni, Katovicama …

Navode da je aerodrom Podgorica tokom prošle godine povezan sa pet novih destina-

cija - Almati, Nursultan, Luksemburg, Kijevo i Zagreb preko kompanija Air Astana, Luxair, Chair airlines, Wind Rose i To Montenegro.

- U istom intervalu, na aerodrom Tivat slijetalo je 14 novih kompanija (novoosnovani To Montenegro, Luxair, UAB avion express, Edelweiss, Bees, Flyone, Israir, SAS, Fly Dudai, Lufthansa, El Al, Transavia France, Smartlinx i Enter Air), a povezani smo sa šest novih destinacija (Banjaluka, Istanbul, Ljubljana, Luksemburg, Berlin i Cirih) – precizirali su iz Aerodroma CG.

OKOLNOSTI

Predstavnici kompanije tvrde da su to okolnosti koje su, između ostalog, uprkos gubitku tržišta sa istoka Evrope, doprinijele dosadašnjim dobrim rezultatima.

- Istovremeno, radimo na unapređenju svih segmenata poslovanja, od administracije do operative, ali i na usavršavanju ljudskih resursa. Očekujemo dosta noviteta tokom ove godine, a u toku su pregovori sa više novih avio-kompanija – ističu iz kompanije i dodaju da su im sve vrijeme jaka podrška resorno ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija.

- U simbiozi sa Vladom i NTO, vjerujemo da će naši napori dati vidljive rezultate -rekli su iz Aerodroma CG. Predstavnici Aerodroma CG tvrde da je većina avio-kompanija sa kojima su Aerodromi CG sarađivali 2019. godine, prije pandemije kovida-19, obnovile vazdušni sabraćaj ka Crnoj Gori.

- To su Azerbaijan Airlines, Norweigan Shuttle, Norweigan International i Tui Belgium, a u najavi je dolazak Aegean Airlines i Enter Air. Nova avio-kompanija koja je već stigla u Podgoricu je Transavia France, a nove kompanije u Tivtu su Turkish Airlines i Flynas. Međutim, treba znati da su, usljed pandemije kovida- 19, neke kompanije obustavile saobraćaj. Među njima su i MGX, Adria i Allitalia – kazali su iz Aerodroma CG. S. P.

Turistički poslenici zadovoljni predsezonom i najavama z

Neophodno vi da dovedu turi Strategija treba da ide u smjeru povećanja kvaliteta uz bolje usluge i jače cijene. Treba da se borimo da sezona bude duža i kvalitetnija.

Za praznike smo imali veliki broj ljudi koje sa ovim brojem radne snage nijesmo mogli da ,,iznesemo“. Već se pokazuje nedostatak parkinga. Uski putevi ne mogu da podnesu obiman posao, zakrčenje do aerodroma, zaobilaznice koje praktično ne postoje, i to utiče na kolaps. Početkom aprila je došao veliki broj Ukrajinaca i to je dodatno uticalo na nedostatak parkinga - naglašava hotelijer Ivan Ivanović dodajući da se ne smijemo vraćati na turizam koji smo imali 90-ih BUDVA/PETROVAC - Predsezona u Budvi i Petrovcu je dobro počela, svi su zadovoljni. Za vrijeme praznika smještajni kapaciteti su bili puni. Sezona već sada obećava, ali kako su Pobjedi kazali turistički poslenici ne zna se da li će finansijska dobit baš biti proporcionalna broju gostiju.

Saglasni su u jednom da Crna Gora neće uspjeti da privuče turiste iz Zapadne Evrope jer nema dovoljno avio-linija i da će i ove sezone biti najviše gostiju iz regiona. Glavni nedostatak, kao i ranijih godina, je manjak radne snage i parking prostora.

STATISTIKA

U Budvi trenutno boravi 13.372 turista, od čega u privatnom smještaju oko 8.000. Kako je Pobjedi kazao direktor Turističke organizacije Budva Nemanja Kuljača u privatnom smještaju više od 3.600 je iz Ukrajine, a više od 2.500 iz Rusije.

Ostali gosti su iz Srbije i Bjelorusije.

- Kada je u pitanju struktura gostiju u hotelskom smještaju najbrojniji su gosti iz Albanije, Francuske, Njemačke, Engleske, Srbije, Turske, Austrije i Crne Gore - kaže Kuljača.

On ističe da, kada su u pitanju najave za predstojeću glavnu turističku sezonu, kod naših hotelijera je prisutan ,,umjereni optimizam“.

- Prošle dvije godine su nas ,,naučile“ da ne možemo da predvidimo u potpunosti kojim tokom će ići rezervacije. Sve više gostiju rezerviše smještaj u posljednjem trenutku, pa čak i oni sa zapadnoevropskih tržišta. Najava otvaranja novih direktnih avio-linija uliva nadu da će nam doći gosti sa udaljenijih destinacija, ali i oni koji su nam bili ,,tradicionalni“ osamdesetih godina i ranije - poručuje Kuljača dodajući da sa najvećom pažnjom i dalje pristupaju regionu.

- I ove godine iz zemalja bivše Jugoslavije očekujemo najveći broj gositju - kaže Kuljača.

Dodaje i da su se, nakon dvije godine, ponovo vratili divnim događajima po kojima je Budva prepoznata i radujemo se tome.

- Iza nas su dvije uspješne manifestacije - ,,Od Uskrsa do Vaskrsa“ i ,,Budvanski karneval“, a očekujemo već tokom juna nove, lijepe događaje koji će nastaviti i tokom glavne turističke sezone. U međuvremenu, infrastrukturno oplemenjujemo naš grad i činimo ga kvalitetnijom destinacijom za turiste.

Podržavamo kvalitetne projekte i svakodnevno kontaktiramo sa turističkom privredom, pažljivo prateći njihove zahtjeve i istraživanja - kaže Kuljača.

Međutim, kada su u pitanju cijene, budvanski ugostitelji najavili su povećanje od 10 do 30 odsto, što je, po riječima našeg sagovornika, i razumljivo s obzirom na to da je došlo do porasta cijena osnovnih životnih namirnica.

- I pored toga, cijene u Budvi ne odstupaju od cijena drugih turističkih centara u regionu, iako smatramo da uvijek ima prostora da budemo konkurentniji, a naša ponuda kvalitetnija - poručio je Kuljača.

POPUNJENOST

Hotelijeri su zadovoljni pa tako pomoćnik generalnog direktora hotela ,,Budva“ Mića Ivanović kaže za Pobjedu da je čak i sada popunjenost dobra.

- Naš hotel je popunjen 80 odsto, što je odličan početak predsezone. Jako je bitno da je predsezona krenula i da su se ljudi oslobodili pritiska korone i opasnosti rata.

Period uskršnjih i vaskršnjih praznika povezanih sa provomajskim praznicima su pokazali da je želja ljudi za putovanjima zaista ogromna i naš hotel a i kompletna Budva je bila krcata tokom praznika i karnevalskih dana - kaže Ivanović dodajući da se dobar trend nastavlja i u drugoj polovini maja i prvoj polovini juna kada će imati visoku popunjenost.

- Junska rupa je nešto sa čim smo se susretali i ranijih godina, ali se nadam da će nam se do tada stvari promijeniti jer su rezervacije u posljednje vrijeme ,,last minut“ i sve se rezervacije vrše za relativno blizak period - tvrdi Ivanović.

Gosti hotela su, kaže, sa raznih tržišta.

- U ovom periodu imamo jako puno eventa i seminara internacionalnih organizacija. Gosti su iz svih krajeva Evrope i svijeta. Prednjači region, uglavnom Srbija, ali ima gostiju iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske kao i ostalih krajeva Evrope Velike Britanije, Albanije, Italije, Turske, Izraela, Njemačke i Rusije - ističe Ivanović.

Očekuju dobru sezonu, pa se tako i pripremaju. Već sada imaju potvrđene grupe iz Velike Britanije, Belgije i Njemačke.

- Gosti će biti iz svih krajeva svijeta pretežno iz regiona, Izraela i Turske. Takođe očekujemo veliki broj turista iz Amerike jer imaju direktne letove za Dubrovnik - kaže Ivanović. Što se tiče cijena smještaja nijesu povećavali i na nivou su od prošle godine, međutim cijene restoranskih usluga su povećali od 10 do 15 odsto.

- Nabavna vrijednost roba nenormalno je skočila. Bili smo primorani da restoranske cijene zbog toga korigujemo - poručio je Ivanović.

Naglašava i da je povećan broj letova pozitivno uticao na veću popunjenost hotela i veće intreresovanje za našu zemlju kao destinaciju.

- Jednostavno širok izbor tržista nam daje veće mogućnosti za plasiranje naših proizvoda - tvrdi Ivanović Što se tiče problema, kao i ranijih godina, jedan od glavnih je manjak radnika.

- Naš hotel je jedan od rijetkih hotela u Budvi koji radi tokom cijele godine i uspjeli smo zadržati radnike preko cijele godine. Potreba za dodatnim osobljem u toku sezone je veliki problem kako za nas tako i za ostale kolege. Radnika je premalo jer većina radnika želi bolje pozicije i veće plate upoređujući uslove sa uslovima iz Hrvatske i Slovenije - naglasio je Ivanović.

NAJAVE

U okviru Hotelske grupe Budvanska rivijera, trenutno rade svi ho-

Noćni klubovi nikad posjećeniji Ivan Benić, koga svi znaju kao Bruno Frensis, organizuje gostovanja i zabave u noćnim klubovima i tvrdi da posjetilaca već ima dosta.

- Klubovi su otvoreni krajem aprila i već je organizovano gostovanje nekh ,,jačih“ balkanskih zvijezda. Klubovi su Aerodromi CG očekuju da će nadmašiti finansijske rezultate iz prošle godine

puni uveče. Spoljne terase rade do jedan, a zatvoreni prostori do pet ujutro. U globalu smo zadovoljni. Uglavnom su sada domaći gosti, ali dolaze i iz država bivše Jugoslavije, Ukrajine, Rusije, Norveške, Švedske, Australije, Amerike, Britanije...

To nije bilo nikad. Ne znam koji

ih turoperatori dovode ili se sve spontano odigrava, ali je dobro - kaže Benić dodajući da rat nije uticao na posjetu jer su se plašili toga.

- Ulazimo sada u sezonu.

Imaćemo veliki broj turista, ali ostaje pitanje koliko će trošiti kazao je Benić.

Ekonomija

Neđelja, 15. maj 2022.

za ljeto, i ove godine se očekuje najviše gostiju iz regiona

D. maliDžan

iše avio-linija riste sa Zapada

U BUdvi trenUtno Boravi 13.372 tUrista: Detalj sa plaže

teli - Turističko naselje Slovenska plaža i hotel ,,Aleksandar“ u Budvi, kao i hoteli ,,Palas“ i ,,Castellastva“ u Petrovcu.

Kako nam je kazala pi-ar ovog preduzeća Jelena Kaluđerović hoteli u Petrovcu rade punim kapacitetima, dok hoteli u Budvi bilježe svakim danom sve veću popunjenost.

- Tokom nedavno završenih uskršnjih i prvomajskih praznika imali smo odličnu popunjenost u svim hotelima, i veoma smo zadovoljni ostvarenim rezultatima - kazala je Kaluđerović dodajući da su za praznike uglavnom bili gosti iz Crne Gore i regiona, ali su zabilježeni dolasci gostiju i sa tržišta Njemačke, Abanije, Bugarske i Slovenije.

- U hotelu ,,Palas“ od početka aprila imamo organizovane dolaske gostiju iz Francuske i Velike Britanije - kazala je Kaluđerović. Što se tiče bukinga za naredni period kaže da je premašio planirani.

- Za hotele u Budvi, buking se odvija solidnom dinamikom, a vjerujemo da ćemo u narednom periodu zabiježiti još veći broj rezervacija - poručuje Kaluđerović.

NeizvjesNost

Vlasnik hotel ,,Mažestik“ Ivan Ivanović zadovoljan je predsezonom i kaže da je sa brojem gostiju na nivou boljem nego 2019. godine.

- Svakako je bolje nego prošle godine, što je očekivano, jer su važile i mjere protiv korone. S obzirom na političku situaciju u svijetu i krizu, šta će dalje biti ne znamo jer to zavisi od mnogo faktora. Buking funcioniše i imamo rezervacije, ali razlika u odnosu na ranije godine je što smo bukingom bili sigurni da će se gost pojaviti. Nema više avansnih plaćanja i gost može da otkaže dan prije dolaska.

Možete da rezervišete odmor u Crnoj Gori, Španiji i Grčkoj istovremeno i dva dana prije dolaska odlučite gdje ćete - objašnjava Ivanović.

Gosti su im sada najviše iz regiona, zatim Izraela, Turske, Rusije i Ukrajine.

- Manji procenat je iz Zapadne

Džoganović: Stanovi puni, apartmani još prazni U Budvi apartmani još nijesu počeli da se pune. Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović kazala je Pobjedi da su stanovi na dugoročni najam svi puni, ali da turista u apartmanima još nema. Očekuju ih krajem ovog mjeseca i to iz regiona i iz zemalja gdje je dobra avio-povezanost.

- Stanove na dugoročni najam popunili su Ukrajinci, Rusi i cijena zakupa se drastično povećala. Što se tiče smještaja apartmanskog tipa na nivou udruženja imamo raspoloženje da se cijene neće podizati upravo zbog toga što potvrde rezervacije još uvijek nijesu počele. Neće ljudi da umanjuju šanse - smatra Džoganović. Što se tiče individualnih rezervacija, tvrdi da su još na nivou čekiranja, provjeravanja...

- Postoji bojazan gostiju da će se povećati cijene u privatnom smještaju zbog povećanja cijena stanarine za Ukrajince i Ruse. Međutim, stanovi i apartmani koji se kratkoročno izdaju i dalje imaju privlačnu cijenu - poručila je Džoganović.

Evrope. Ako ne računamo da će biti otkazivanja u špicu sezone očekujemo više gostiju sa ovog područja. U određenom broju dolaze i gosti iz Rusije i Ukrajine.

Imali smo najave prije rata za goste iz Kazahstana, ali je još neizvjesno zbog cijele situacije da li će biti direktnih letova iz te države - tvrdi Ivanović.

Cijene, kako ističe, još uvijek nijesu dizali za predsezonu zbog neizvjesnosti, ali očekuju za sezonu da budu na nivou iz 2019.

- U principu smo optimisti što se tiče obima posla, broja noćenja.

Ne sumnjam da ćemo nadmašiti 2019, ali se bojim da taj obim neće pratiti finansijski momenat. Zbog ekonomske situacije u svijetu, poskupljenja i moguće inflacije bojim se da nećemo ostvariti finansijske rezultate kao u rekordnim godinama - smatra Ivanović.

I oni imaju problem sa radnicima, ali pošto rade cijele godine imaju stalne. U sezoni će im svakako trebati dodatna radna snaga.

- Sezonaca će biti sve manje, a potražnja je velika. U Hrvatskoj već ima radnika iz Nigerije, Afrike do Filipina Meksika, Tajlanda... čuo sam da će i kod nas početi, čak i iz Nepala, Šri Lanka... - ističe Ivanović.

On nije pristalica masovnog turizma koji smo imali prošle godine, jer naša infrastruktura to ne dozvoljava.

- Strategija treba da ide u smjeru povećanja kvaliteta uz bolje usluge i jače cijene. Treba da se borimo da sezona bude duža i kvalitetnija.

Za praznike smo imali veliki broj ljudi koje sa ovim brojem radne snage nijesmo mogli da ,,iznesemo“. Već se pokazuje nedostatak parkinga. Uski putevi ne mogu da podnesu obiman posao, zakrčenje do aerodroma, zaobilaznice koje praktično ne postoje, i to utiče na kolaps. Početkom aprila je došao veliki broj Ukrajinaca i to je dodatno uticalo na nedostatak parkinga - naglašava Ivanović dodajući da se ne smijemo vraćati na turizam koji smo imali 90-ih.

Jedan od problema im je i smještaj sezonaca jer su stanodavci povećali cijene zbog dolaska Ukrajinaca.

oporavak

Lokali u Budvi puni su gostiju i kako tvrdi vlasnik ,,Mocarta“ Luka Vučković očekuju uspješnu sezonu.

- Krajem marta počeli su da dolaze kruzeri u Kotor i sa njima prvi turisti. Odmah se osjetilo i u Bud-

5

Plažni barovi ,,kubure“ sa radnicima Vlasnik plažnog bar ,,Azuro“ Boris Popović kaže da je posjećenost dobra, ali i da imaju niz problema. Jedan je od rijetkih koji cijene u lokalu nije korigovao, ali će zbog svih poskupljenja namirnica morati.

- Sve je poskupjelo. Ako ovako nastavim biću u gubitku - kazao je Popović napominjući da im je najveći problem radna snaga.

Počeli su, kaže, i da ih ucjenjuju za platu.

- Tražimo radnu snagu na svaki način i do sada se nijesu pojavljivali sa strane, a naši nas ucjenjuju. Traže velike plate kao u Hrvatskoj, a mi im to ne možemo dati.

Turisti koji imaju para idu u rizorte i hotele, kod nas popiju kafu, limunadu i to je to - poručuje Popović.

vi. I hoteli dobro rade, popunjeni su dobro tako da se to odmah reflektuje na nas. Mislim da će sezona biti uspješnija od prošle, ali nećemo dostići rekordnu 2019.

Dobro je ako dostignemo 75 odsto od te godine - poručuje Vučković.

Nakon praznika, koji su im bili jako dobri, malo je splasnulo, ali već krajem maja očekuju veći priliv turista.

- Još je hladno za kupanje. More je hladno, ali se nadam se da će do kraja mjeseca to da se promijeni, tako da očekujemo krajem mjeseca 20 odsto više posjetilaca nego sada - ističe Vučković.

Pominje i problem radne snage koji je svake godine sve ,,jači“.

- Mi radimo cijele godine i imamo 17 stalnih radnika, imamo bazu.

Našli smo i neke sezonce. Gledamo da bude iz Crne Gore, ali nema dovoljno interesovanja za određena mjesta koja zahtijevaju stručnu spremnost ali se nadamo da ćemo i to da riješimo - kaže Vučković i poručuje da će ove godine po tom pitanju biti problema. Smanjili su ,,meni“ i samim tim gledaju da prođu sa manje radne snage.

- Naše preduzeće je spustilo cijene za vrijeme korone, tako da smo sada vratili, možda su pet odsto ,,jače“ od 2019. Povećali smo cijene za nekih 10 odsto zbog, kako ističe, velikog poskupljenja osnovnih namirnica. Nadamo se da će problem sa koronom da se smiri i da se ovaj rat završi na dobrobit svih nas. Cijela privreda je u velikom problemu zbog korone.

Oporavak će trajati ovu sezonu i sljedeću kako bi mogli da krenemo u neke jače investicije u preduzeću. Da poboljšamo kvalitet usluge u objektu, infrastrukturu, kapacitete u kuhinji... - smatra Vučković.

Nije mišljenja da treba se opredijele za bogate turiste nego da budu otvoreni za sve i zbog toga budu oprezni kada formiraju cijene.

- Turiste ne smijemo da gledamo da li su visokoplatežni ili niskoplatežni. Moramo da budemo destinacija koja je izuzetno kvalitetna što se tiče zašitite životne sredine, infrastrukture, zdravstvene zaštite, sportskih terena i plaža, čistog mora, plaža. Da nudimo maksimalno naše proizvode, pića i da budemo domaćinski raspoloženi prema svima i da tako budemo pozicionirani - poručuje Vučković.

Nemanja Kuljača

Mića Ivanović

Jelena Kaluđerović

Ivan Ivanović

Luka Vučković

Nemanja Kovačević

Ivan Benić

Boris Popović

Kako tvrdi masovni turizam moramo da očekujemo uvijek jer imamo veliki broj plaža.

- Ne bih bježao od masovnog turizma ali infrastruktura treba da se poboljša. Očekujemo auto-put veoma brzo pa i veliki priliv auto-turizma, pa nam u Budvi hitno trebaju minimum tri ogromne garaže sa javnim toaletima i stanice za punjenje električnih automobila - kaže Vučković napominjući da Budvi treba i jača ambulanta, pa čak i bolnica, da bi mogli da pružaju zdravstvenu zaštitu svima koji dođu.

Naš turizam, kako ističe Vučković, za sada ne trpi posljedice rata.

- Treba da razmišljamo o ovoj godini kao o sezonama koje su bile prije korone, međutim ne možemo očekivati veliku potrošnju, u svijetu narod nema novca - naglašava Vučković.

I pored rata veliki broj Rusa i dalje dolazi u Budvu letom preko Beograda.

- Ta konekcija ako se održi biće Rusa. Za sezonu očekujemo goste iz regiona i raznih krajeva. Politika hotela igra zanačajnu ulogu i kakve će cijene formirati, koga će dovesti. Mi smo uzajamno povezani. Nadam se da će to biti u nekoj prihvatljivoj mjeri da bismo svi zajedno imali neku dobru sezonu - poručio je Vučković.

U Petrovcu je takođe dobra posjećenost, tako da je hotel ,,Rivijera“ već na pola kapaciteta. Direktor ovog hotela Nemanja Kovačević tvrdi da će do kraja mjeseca imati punu popunjenost.

- Najave su odlične, interesovanje je veliko posebno gostiju iz regiona. Zainteresovanost sa Zapada je značajno veća nego prethodnu godinu - kaže Kovačević dodajući

Branka Džoganović

i da će za sezonu povećati cijene za 20 odsto u odnosu na prethodnu i kako ističe vratili su se na cjenovnu politiku iz 2019. godine.

primičemo se 2019.

Smatra da se sa rezultatima iz 2019. godine ne možemo porediti, ali da ćemo se značajno primaći.

Sada su im gosti iz Srbije, Bosne, Poljske, Njemačke i Francuske a u špicu najviše očekuju iz Srbije, Bosne a zatim iz Zapadne Evrope.

- Povećanje broja avionskih linija značajno je doprinijelo našem poslovanju. Prošla godina je patila zbog gašenja Montenegro erlajnza. Sada vidimo da se to stabilizuje i da Crna Gora postaje ponovo umrežena ali smo još daleko od toga kako bi trebalo. Nijesmo još dovoljno uvezani sa Evropom i dosta ispaštamo kao destinacija kazao je Kovačević. Što se tiče najava kažu da su zadovoljni i da, ako ne bude svjetskih ,,šokova“, nadaju se dobroj sezoni.

- Prošle godine naši gosti su 30 odsto bili iz Ukrajine. Ove godine su zamijenjeni gostima iz regiona i Zapadne Evrope - ističe Kovačević dodajući da je postojalo strahovanje kada je počeo rat da neće moći nadomjestiti goste sa ovog tržišta.

Nada kovačeviĆ

6

Aktuelnosti

Neđelja, 15. maj 2022.

Premijer sa ministrima i direktorom Uprave prihoda i carina obišao Slobodnu zonu Luke Bar povodom zapljene duvanskih proizvoda

Abazović: Više od 100 hiljada paketa cigareta u vlasništvu države

Abazović sa ministrima obilazi Luku Bar

PODGORICA – Premijer Dritan Abazović kazao je da više od 100 hiljada paketa duvanskih proizvoda iz Slobodne zone Luke Bar, vrijednosti više desetina miliona eura, postaju vlasništvo države i poručio da je šverc cigareta „klinički mrtav“.

Abazović, ministar finansija Aleksandar Damjanović, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar bez portfelja Zoran Miljanić i direktor Uprave prihoda i carina (UPC) Rade Milošević obišli su su juče Slobodnu zonu Luke Bar povodom zapljene ovih duvanskih proizvoda bez akciza, a kojima nije produžen rok za skladištenje u ovoj slobodnoj carinskoj zoni.

- Stavlja se tačka na jedan „dead point“ što se tiče šverca cigareta. Veliko je negativno opterećenje i za Upravu carina i Luku Bar i policiju, stvorio se loš imidž – rekao je Abazović.

Naveo je da se obustavlja bilo kakva aktivnost koja može imati primjesu šverca cigareta, posla koji je bio težak 500 miliona eura godišnje.

Kazao je da je zaplijenjena roba postala vlasništvo države, kao i da im je namjera da uspostave zakonodavnu infrastrukutu kako bi pokušali na legalan način da je prodaju.

- Napravićemo popis kompletne robe i ako se za to uspostave zakonski uslovi prodamo ih na inostranom tržištu jer je naše jako malo – naveo je.

Apelovao je na poslanike da

Oštećena T. R. negirala navode iz prijave koju je podnijela protiv bivšeg vanbračnog supruga

podrže zakonsko rješenje koje bi Vlada predložila u cilju legalizacije zaplijenjenog duvana.

- Bila bi kosmička pravda da zemlja i budžet nešto od ovoga prihoduju. Radi se o ogromnim sredstvima koja bi se iskoristila za poboljšanje stanja u zdravstvu, školstvu i ostalim servisima socijalne zaštite – kazao je Abazović.

Ohrabrio je nadležne institucije, Specijalno državno tužilaštvo da preduzimaju aktivnosti i otkrivaju ono što se dešavalo u prethodom periodu kada je u pitanju šverc cigareta.

- Mislim da Luka Bar zaslužuje drugačiji tretman, svi ćemo se truditi da do toga dođe, vjerujem da je ovo najvažnija

strateška tačka budućeg razvoja Crne Gore i naše aktivnosti sada treba da se usmjere na druge, legalne biznise kako bi svi građani Crne Gore od ovoga imali koristi – rekao je on.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović takođe je naveo da očekuje da pronađu zakonski model u okviru kojeg bi se roba izvezla iz Crne Gore.

-Vrlo je malo ostalo prostora za nelegalno tržište u Crnoj Gori – naglasio je Damjanović i dodao da će cigarete biti prebačene na bezbjednu lokaciju.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prokomentarisao je akciju zapljene na Tviteru porukom da staju na kraj duvanskoj mafiji.

- Borba protiv šverca cigareta, jedne od najorganizovanijih grana kriminala, se nastavlja udruženim aktivnostima više institucija – Vlade Crne Gore, Uprave prihoda i carina, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Ministarstva finansija – poručio je Adžić.

Istakao je da se ovakvim aktivnostima doprinosi budžetu države i ujedno mijenja njen međunarodni imidž.

- Nećemo dozvoliti da se Crna Gora prepoznaje kao država šverca, već ćemo jačati institucije i svakodnevno zadavati snažne udarce kriminalu i mafiji. Ovo je zapljena čija vrijednost iznosi više desetina miliona eura i predstavlja snažan udarac za kriminalne organizacije – poručio je Adžić. Ž. Z.

NOVA KADROVSKA RJEŠENJA: Na sastanku ministra pravde i direktora UIKS-a se razgovaralo o rukovodećim pozicijama

Direktor UIKS-a Milan Tomić

Tomić nagovijestio ostavku, stekao uslove za penziju PODGORICA – Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milan Tomić je u petak tokom sastanka sa novoizabranim ministrom pravde Markom Kovačem najavio da će podnijeti ostavku na tu funkciju.

To je za Pobjedu potvrdio Kovač.

- Gospodin Tomić je najavio da će podnijeti lični zahtjev kojim će tražiti razrješenje sa funkcije direktora UIKS-a – kazao je Kovač.

Pobjeda je sinoć pokušala da dobije potvrdu od Tomića i objašnjenje za razloge njegove odluke, ali on nije odgovarao na pozive redakcije. Kako nam je nezvanično saopšteno iz više izvora, Tomić već duže vrijeme iskazuje odlučnost da okonča rukovođenje Upravom za izvršenje krivičnih sankcija.

- Njegovi razlozi nijesu vezani za bilo kakav propust u dugogodišnjem radu u bezbjednosnom sektoru, kako je to predstavljeno u pojednim medijima, već su u pitanju razlozi za sticanje penzije. Tomiću petogodišnji mandat ističe krajem maja i očekivano je da on ode u penziju, kako je to zakonom predviđeno – pre-

GRIN HOUM: 270 stabala oboreno tokom probijanja puta kroz NP ,,Prokletije“ u mjestu Grebaja

Stanišić pušten da Pronaći krivce i sanirati teren se brani sa slobode

PODGORICA – Podgoričanin Radoslav Stanišić pušten je da se brani sa slobode, potvrđeno je nezvanično Portalu Analitika iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Nakon što je u četvrtak prijavljen za nasilničko ponašanje od strane bivše supruge, juče ujutro je saslušan, a potom i pušten da se brani sa slobode.

Stanišić je priveden kod tužioca, gdje je saslušana i oštećena T. R, bivša vanbračna supruga koja je podnijela prijavu protiv njega.

T. R. je juče pred tužiocem negirala sve navode iz prijave koju je podnijela i saopštila da se ništa od navedenog nije dogodilo, te da se Stanišić nije ponašao nasilnički prema njoj.

Podsjećamo, ona je u prijavi navela da je Stanišić napao dok je bila sa maloljetnim djetetom.

- Izašao je sa mjesta suvozača i

uputio prijetnje, udarajući stakla vozila - navedeno je u prijavi.

Ona je policiji prijavila da je Stanišić 12. januara 2022. godine, oko 19 časova, ispred njegove kuće prema njoj upotrijebio fizičku silu, udarajući je šakom u glavu, u prisustvu njihove maloljetne kćerke, nakon čega je objema upućivao prijetnje.

Za prijavljenim Stanišićem je bila raspisana potraga, nakon čega je pronađen i nakon prikupljenih obavještenja, po nalogu tužioca, uhapšen zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

T. R. je pred tužilaštvom negirala navode iz prijave.

U narednim danima tužilaštvo će donijeti odluku da li ima osnova za dalje postupanje.

Stanišić je poznat po raznim krivičnim djelima. Teretio se za učešće u ranjavanju Igora Krstovića, kidnapovanje maloljetnika, paljenje vozila. C. H.

cizirao je Pobjedin sagovornik.

Tomić je bio pomoćnik direktora Uprave, nakon čega je postao direktor nekadašnjeg Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, sadašnje Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Na toj poziciji zamijenio je Miljana Perovića, koji je za direktora ZIKSa imenovan krajem maja 2012. godine.

Tomić je ranije bio savjetnik u Upravi policije. Jedno vrijeme je bio pomoćnik direktora ZIKS-a, prije nego što se ponovo vratio u policiju.

Izbor direktora ZIKS-a obavlja se tako što Uprava za kadrove raspisuje javni oglas za potrebe Ministarstva pravde.

Još u januaru prošle godine spekulisalo se da će na mjesto Tomića biti postavljen kadar Socijalističke narodne partije.

Tada su pojedini mediji objavili da je SNP-u pripala ova funkcija nakon sastanka na kojem su predstavnici tadašnje vlasti razgovarali o raspodjeli mjesta po dubini koja pripadaju vladajućim partijama, ali je Tomić nastavio da rukovodi zatvorom.

Izborom nove vlade otvara se mogućnost da ovu ustanovu preuzme kadar druge političke partije.

B. R - A. R.

PODGORICA – Čak 270 većih i manjih stabala je oboreno, srušeno, polomljeno ili iščupano prilikom probijanja puta kroz NP ,,Prokletije“ u mjestu Grebaja, prije nekoliko dana. Dodatno, potkopana su brojna stabla koja su u riziku od urušavanja, saopštili su iz NVO Grin houm.

- Razmjere izvedenih radova i velika šteta koja je napravljena dodatno potvrđuju da su za realizaciju ovoga „posla“ bili

Šteta napravljena u NP ,,Prokletije“

potrebni dani. Cijeli kilometar puta je probijen teškim mašinama koje su osim stabala preturile i veće količine zemlje što dodatno urušava ekosistem u inače zakonom zaštićenoj prirodnoj zoni – naveli su.

Izostanak pravovremene reakcije nadzornika, službe zaštite i uprave u odnosu na obim izvedenih radova i štetu koja je napravljena u NP ,,Prokletije“, dodali su, samo dodatno potvrđuje uzaludnost postojanja ovog javnog preduzeća. Zbog toga je, kažu, neophodno hitno pristupiti utvrđivanju krivice, procesuiranju odgovornih lica kao i sanaciji terena.

R. D.

Presjek Instituta za javno zdravlje

Registrovano 59 novooboljelih od korona virusa PODGORICA – U Crnoj Gori registrovano je 59 novooboljelih od korona virusa, dok smrtnih slučajeva nije bilo, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje (IJZ).

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa su završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 807 uzoraka na korona virus.

Ukupno je dijagnostikovano 59 novopozitivnih slučajeva infekcije SARSCoV-2 – saopšteno je iz IJZ. Oporavila su se 74 pacijenta, a trenutno su aktivna 554 slučaja infekcije korona virusom.

Društvo

Neđelja, 15. maj 2022.

7

Zbog ukidanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje finansiranje FZO neodrživo

Damjanović: Obaveze Fonda veće od onih koje su javno saopštene

Aleksandar Damjanović

PODGORICA – Ono što je u ovom trenutku jedino sigurno, nakon ukidanja plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kroz program ,,Evropa sad“, a kojim je Ustavom garantovano socijalno osiguranje, jeste da Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) nema održivo finansiranje, ocijenio je za Pobjedu ministar finansija Aleksandar Damjanović.

će ovo svakako morati da uzme u obzir, a sa druge strane, nada se Damjanović, narednih dana će Fond dobiti i novog direktora nakon čega će se u punoj saradnji na relaciji Fond – Ministarstvo zdravalja – Ministarstvo finansija preduzeti hitne aktivnosti na iznalaženju načina za održivo finansiranje Fonda.

- A time i sigurno i efikasno obezbjeđivanje pružanja zdravstvenih usluga svim građanima Crne Gore, jer se ovdje ne radi o političkom pitanju na kojem neko pokušava da poentira, već o elementarnoj državnoj obavezi – da se jednom za svagda riješe višedecenijski problemi koje ranije vlasti nijesu htjele, umjele ili smjele da riješe – kazao je Damjanović.

Na pitanje da li su u Ministarstvu finansija već uradili presjek stanja u pogledu dugova koje Fond zdravstva ima, Damjanović je kazao da su obaveze te ustanove u ovom trenutku i veće od onih koje su javno saopštene, da dijelom datiraju iz ranijih godina, te da se prosto jednom mora presjeći krug nedovoljnog finansiranja i rasta dugova.

- U tom smislu izvešćemo preciznu računicu postojećih, dospjelih i obaveza koje dospijevaju tokom tekuće budžetske godine, imajući u vidu da ranija vlada, prosto i jednostavno, nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza – kazao je Damjanović Pobjedi.

Prema njegovim riječima, eventualni rebalans budžeta

ČEKAJUĆI ANALIZU

Sindikat doktora medicine očekuje da će u narednom periodu biti napravljena analiza koja bi pokazala kolika je opravdanost i svrsishodnost upućivanja pacijenata u privatni zdravstveni sektor, ali i analiza potrošnje ljekova, kazala je Pobjedi predsjednica tog tijela dr Milena PopovićSamardžić i istakla da zabrinjava ogroman porast troškova u zdravstvu.

Prema do sada saopštenim podacima, dug Fonda je donedavno iznosio čak 65 miliona eura, ali je tokom januara isplaćeno 16,5 miliona, pa su dugovanja svedena na oko 50 miliona eura.

Prema riječima Popović-Samardžić, ukupne neizmirene obaveze FZO na dan 31. decembar 2021. godine iznosile su oko 59 miliona eura bez kapitalnih izdataka, a na isti

Stvaranje mreže državnih i privatnih zdravstvenih ustanova ima za cilj povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite i njenu pravovremenost. Ako se ne uspostavlja na jasnim kriterijumima dovodi do diskriminacije.

Ukoliko nijesu uspostavljeni kontrolni mehanizmi u takvim partnerskim odnosima otvaraju se vrata potencijalnim zloupotrebama – istakla je Popović-Samardžić za Pobjedu

M.BABOVIĆ



Milena Popović-Samardžić

dan godinu ranije oko 39,7. Kapitalne investicije iznose pet miliona.

Neizmirene obaveze ove zdravstvene ustanove za 12 mjeseci su porasle za 20 miliona eura, dug prema privatnim apotekama veći je za oko šest miliona, a dug prema privatnim klinikama je porastao za oko 1,7 miliona eura. Prema podacima FZO, samo su u prva tri mjeseca privatnim zdravstvenim ustanovama isplaćena tri miliona eura.

Iz Fonda su u nekoliko navrata porast od 20 miliona „opravdali“ time što Ministarstvo finansija nije obezbijedilo dodatna sredstva za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Popović-Samardžić ističe da ih zabrinjava porast troškova u zdravstvu, naročito ako nije praćen porastom kvaliteta usluga.

- Stvaranje mreže državnih i privatnih zdravstvenih ustanova ima za cilj povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite i njenu pravovremenost.

Ako se ne uspostavlja na jasnim kriterijumima, dovodi do diskriminacije. Ukoliko nijesu uspostavljeni kontrolni mehanizmi u takvim partnerskim odnosima, otvaraju se vrata potencijalnim zloupotrebama – istakla je PopovićSamardžić za Pobjedu.

Prema njenom mišljenju, očekivana analiza bi trebalo da da odgovor na pitanje da li je povećani odliv novca privatnim zdravstvenim ustanovama bio i opravdan.

Iz Sindikata doktora medicine takođe apeluju i na analizu potrošnje ljekova zbog sve većeg izdvajanja novca za tu svrhu, kako prema Montefar-

D,MALIDŽAN

Izvešćemo preciznu računicu postojećih, dospjelih i obaveza koje dospijevaju tokom tekuće budžetske godine, imajući u vidu da ranija vlada, prosto i jednostavno, nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza, kazao je ministar Damjanović Pobjedi

Fond za zdravstveno osiguranje

mu tako i prema privatnim apotekama.

Popović-Samardžić je u više navrata u medijima isticala da su evidentni problemi u kontroli finansiranja sistema zdravstva i odlivu novca ka privatnim ustanovama.

Fond je tokom prošle godine, uz tvrdnju da će zaštititi državu i novac poreskih obveznika, uz lako i pravovremeno podizanje ljekova, ograničio broj apoteka koje mogu da izdaju ljekove na recept građanima sa 189 na oko 120.

Međutim, do uštede nije došlo, a podaci pokazuju da je dug prema privatnim apotekama za godinu uvećan za oko šest miliona eura.

DUGOVI I ODGOVORNOST

Nakon što je ministar finansija Aleksandar Damjanović prije nekoliko dana saopštio da ,,samo u ovom trenutku postoji dug prema FZO od 50 miliona koji niko do sad nije pominjao“, njegov prethodnik Milojko Spajić na Tviteru je napisao da je bivši direktor Fonda, sadašnji ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić, jedini odgovoran za eventualne neisplate iz te potrošačke jedinice. Šćekić je na to odgovorio da Spajić jeftinim spinovima i zamjenom teza vara i obmanjuje narod, pozivajući nadležne da provjere rad obojice.

To što je za godinu dug FZO uvećan za oko 50 odsto komentarisao je i bivši čelnik te zdravstvene ustanove dr Sead

Dio duga FZO isplatiti od zaplijenjenih cigareta Premijer Dritan Abazović kazao je da se nada da će dio duga Fonda za zdravstvo isplatiti kroz jučerašnju zapljenu duvanskih proizvoda u Luci Bar vrijednih više desetina miliona eura.

- Ima li što logičnije nego da jedan dio nedostatka u Fondu za zdravstvo isplatimo od zaplijenjene robe. Ne želim ovim da pravim pritisak da će novac tako biti upotrijebljen, ali to su naši dugovi, dugovi našeg Fonda. Sada je nevažno kako je do toga došlo, svakako država je tu da servisira i pomaže – kazao je Abazović nakon obilaska Slobodne zone Luke Bar u kojoj je juče zaplijenjeno više od 100.000 paketa duvanskih proizvoda bez akciza.

Prema njegovim riječima, da bi država zaživjela mora da mijenja imidž, a ne da se radi o državi koju karakterišu negativne aktivnosti.

- Ja sam siguran da se to mijenja, vrlo sam optimističan i siguran sam da će ovakve stvari pomoći i da te naslijeđene probleme nekako servisiramo na krajnje ispravan način – rekao je Abazović.

Čirgić, koji je za CDM rekao da je više puta upozoravao na ovakav scenario.

I on kao i Popović-Samardžić ističe da kvalitet zdravstvenih usluga nije poboljšan, već naprotiv – da svjedočimo sve češćim problemima u zdravstvu, od nestašice ljekova, čak i za najteže oboljele, do sve dužih lista čekanja, problemima u isplatama zarada i ostalih naknada, kašnjenjima u plaćanju obaveza i drugo.

On vjeruje da je u pitanju snažan upliv politike i da to ne može imati dobar ishod za zdravstveni sistem.

- To je poznato cijelom razvijenom svijetu, no još uvijek ne i nama. Čini mi se da se ne

shvata pozicija i uloga zdravstvenog sistema, zbog čega su važni njegova decentralizacija, autonomija ustanova i institucija, stabilni izvori finansiranja i novi model plaćanja ustanova. Rekordan iznos duga FZO od oko 60 miliona eura jeste za brigu, ali me ne brine koliko i politička prepucavanja odgovornih ljudi koji su upravljali sistemom, jer iz toga je jasno da nijesu svjesni uzroka takvog stanja, što je po meni najveći problem za trajnu stabilizaciju zdravstvenog sistema. Ako oni ne znaju, ko će znati i ko će rješavati problem – kazao je Čirgić.

K. JANKOVIĆ D. MIHAILOVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 15. maj 2022.

Nevladino udruženje osnovano koncem prošlog vijeka kao patriotski pokret otpora namjeri Crkve Srbije i njenog mitropolita Amfilohija Radovića da sruši Njegošev mauzolej od nove vlasti očekuje da postupi po zakonu

Srzentić i njen tim godinu opstruirali upis u Registar „Lovćenskih straža 1990“ Od ministra Dukaja u postupku registracije isključivo očekujemo striktno poštovanje Ustava i zakona Crne Gore. Ni manje, ni više od toga – rekao je Zoran Rašović za Pobjedu

PODGORICA – Nevladino udruženje „Lovćenske straže 1990“ 17. maja prošle godine predalo je tadašnjem Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, kojim je rukovodila Tamara Srzentić, prijavu za upis u Registar nevladinih udruženja, broj UPI 05/1-056/21-1145, ali organizacija do danas nije registrovana – bez bilo kakvog obrazloženja?!

Kako je u međuvremenu vlada, u kojoj je bila Srzentić, pala, a nova nedavno stupila na dužnost, u ime Udruženja Zoran Rašović je prije nekoliko dana aktuelnom ministru javne uprave Marašu Dukaju dostavio urgenciju sa zahtjevom da „Lovćenske straže 1990“ bez odgađanja budu registrovane.

Urgencija

- Od ministra Dukaja u postupku registracije isključivo očekujemo striktno poštovanje Ustava i zakona Crne Gore.

Ni manje, ni više od toga – rekao je Rašović za Pobjedu.

U urgenciji u koju imamo uvid, on je podsjetio na slijed „prepiski“ koje su imali sa prethodnom ministarkom, odnosno njenim timom, u bezuspješnim pokušajima da se registruju.

- Urgencija se odnosi na dugotrajno ćutanje administracije Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u donošenju odluke - rješenja po osnovu prijave za upis u Registar nevladinih udruženja, broj UPI 05/1056/21-1145 podnesene 17. maja 2021. godine, od strane NVU „Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice – piše u dokumentu upućenom Dukaju.

Podsjećaju da su uz prijavu predali kompletnu dokumentaciju predviđenu članom 15, stav 1 i 2 Zakona o nevladinim organizacijama.

- Imajući u vidu činjenicu da je predata uredna i potpuna dokumentacija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, imalo je zakonom de-

finisanu obavezu da postupi shodno članu 18 Zakona o nevladinim organizacijama, kojim se precizno definiše postupak po zahtjevu i rok za upis – ističu u urgenciji. Član 18 je jasan: „Upis u odgovarajući registar iz člana 14 ovog zakona izvršiće se u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne i potpune prijave.

Ako se upis u registar na osnovu uredne i potpune prijave ne izvrši u roku iz stava 1 ovog člana, smatraće se da je upis izvršen prvog narednog dana po isteku tog roka.

U slučaju iz stava 2 ovog člana Ministarstvo donosi rješenje o upisu u roku od tri dana od isteka roka iz stava 1 ovog člana“.

Rašović je u urgenciji ukazao da je Ministarstvo, kojim je rukovodila Srzentić, bilo u obavezi da najkasnije 16. juna 2021. godine upiše NVU „Lovćenske straže 1990“ u Registar nevladinih udruženja, ali da to nijesu učinili.

Poručuje novom ministru da je tim Srzentić, kako to nalaže Zakon o nevladinim organizacijama, morao ili da donese rješenje kojim se odobrava upis ili rješenje kojim se odbija upis NVU „Lovćenske straže 1990“.

- Shodno prethodno navedenom, ministre Dukaj, da je kod bivše ministarke u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, gospođe Tamare Srzentić i pravnih „eksperata“ iz ovog ministarstva, a prije svih bivšeg načelnika Direkcije za registraciju i evidenciju nevladinih organizacija i političkih partija gospodina Milana Šestovića, savjetnice gospođe Nine Blažić i inspektorke Upravne inspekcije Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija gospođe Jelene Pajković postojala osnova sumnje da je Statut NVU „Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice u postupku registracije u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o nevladinim organizacijama (,,S1. list Crne Gore“, br. 037/17)

Podrška prijestonice ukrajinskom narodu nastavljena i osamdesetog dana ruske invazije

Cetinjani glasali: „12 points go to Ukraine“

„Lovćenske straže“ sudionik protesta protiv kleronacionalističkih akcija prethodne vlasti

oni su bili u obavezi da zaključno sa 19. junom 2021. donesu, bez razmišljanja, shodno čl. 18a rješenje sa pravnom poukom kojim se odbija upis u registar – kategoričan je Rašović.

Naglašava da su nesporne činjenice da Ministarstvo nije imalo uporišta u Ustavu Crne Gore i Zakonu o nevladinim organizacijama da na zakonit način ospori upis NVU „Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice u Registar nevladinih organizacija, te da to ministarstvo nije imalo uporište u Zakonu o upravnom postupku da 28. juna prošle godine od ovog udruženja traži „pojašnjenje sadržaja preambule koja je sastavni dio Statuta“.

Rašović je kategoričan i da Ministarstvo, odnosno „Direktorat za efikasnu implementaciju dobre javne uprave, preciznije novopostavljena vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za efikasnu implementaciju dobre javne uprave mr Milijana Vukotić-Jelušić nije imala uporište u Zakonu o upravnom postupku“ da im uputi 4. oktobra 2021. dokumenat br.

UPI 08-056/21- 1145/6.

U urgenciji se navodi i da je Odjeljenje upravne inspekcije Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u zapisniku o izvršenom vanrednom inspekcijskom pregledu od 15. oktobra 2021, navelo obraćanje v. d. direktorici Milijani Vukotić-Jelušić, a da je sastav-

PODGORICA – Osamdesetoga dana rata u Ukrajini, građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Glavnim transparentom: „12 points go to Ukraine“ pokazali su da su svoj glas u sinoćnjem finalu Evrovizije dali Ukrajini.

Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su počast svim stradalima u ratu. Pred zgradom bivšeg Ruskoga poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

Sve do prekida rata, skupovi podrške biće organizovani svakog dana u 17.30 časova ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. r. D.

ni dio zapisnika i obraćanje u formi ukaz „koji se u bitnom odnosi na činjenicu da se u roku od 20 dana odluči po prijavi za upis NVU ‘Lovćenske straže 1990’“. Ističu da nikada nijesu informisani o postupanju Vukotić-Jelušić.

- Poštovani ministre Dukaj, pozivajući se na Zakon i kršenje zakonom definisanih normi uz zdrav razum i logiku lako se dolazi do zaključka o očiglednosti namjere službenika Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija da se blokira i/ili prolongira registracija NVU „Lovćenske straže 1990“ – ocijenjeno je u urgenciji.

Poručuju da je Ministarstvo, kojim je rukovodila Srzentić, nepoštovanjem Ustava i Zakona o nevladinim organizacijama onemogućilo zainteresovanim kandidatima „da se na ustavan i zakonit način udruže i funkcionišu u okviru NVU ‘Lovćenske straže 1990’“, čime su, dodaje se, ograničili njihova Ustavom zagarantovana prava.

Ugrožena prava

Rašović je u urgenciji citirao ustavne odredbe koje se odnose na ljudska prava i zabranu diskriminacije, te jednakost i slobodu udruživanja, uz poruku da Ministarstvo nema uporišta da na zakonit način ospori upis „Lovćenskih straža 19990“ u Registar nevladinih organizacija.

- Ministre Dukaj, službenici Ministar-

stva javne uprave, digitalnog društva i medija od samog početka sihronizovano i u kontinuitetu djeluju na način davanja prioriteta subjektivnom doživljaju vezanom za partijsku, nacionalnu i vjersku pripadnost u odnosu na Ustav Crne Gore, Zakon o upravnom postupku i Zakon o nevladinim organizacijama – smatra Rašović.

Podsjetio je u urgenciji i na prijave koje su u avgustu 2021. godine uputili Agenciji za sprečavanje korupcije, Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Osnovnom državnom tužilaštvu.

- Shodno navedenom, uvaženi ministre Dukaj, od Vas očekujemo da, poštujući Ustav Crne Gore, Zakon o upravnom postupku, Zakon o nevladinim organizacijama, Vaše nadležnosti i ovlašćenja, naložite da se NVU„Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice pod hitno izda rješenje o upisu u Registar nevladinih udruženja, na latiničnom pismu – zaključuje se u urgenciji.

Lovćenske straže osnovane su 1. novembra 1990. godine. Kako je u autorskom tekstu za Pobjedu ranije pisala Ana Pejović, inicijator, organizator, osnivač i komandant „Lovćenskih straža“ bio je pjesnik, dramski pisac, romanopisac, pripovjedač, esejist, polemičar, nedugo potom i disident Jevrem Brković. Predśednik Crnogorskog federalističkog pokreta Sreten Zeković obavljao je dužnost političkog predstojatelja „Lovćenskih straža“, dok je Borislav Cimeša bio operativni šef smjena. „Lovćenske straže“ osnovane su za odbranu Njegoševog mauzoleja čije rušenje je najavio poglavar Crkve Srbije u Crnoj Gori Amfilohije Radović. Njegošev mauzolej je i tada, kao i danas, „trn u oku“ Crkvi Srbije i podržavaocima „srpskog svijeta“ i tada, kao i danas, njihova je meta.

Okupljeni čuvari Lovćena, kako je napisala Pejović, odgovorili su svima da su tu kako bi „zaštitili svetu crnogorsku planinu od četničkih manipulacija i velikosrpskih aspiracija“, da drže straže upozorenja koje će „stati na put anticrnogorskom bezumlju i anticivilizacijskom ponašanju“.

- Profesor iz Kotora Đorđije Radonjić, jedan od lovćenskih stražara, između ostalog je zborio: „Ne smeta njima Meštrović, to je samo maska... smeta im Lovćen ovakav, crnogorski, a treba im Lovćen kao ‘srpski Olimp’, ‘krv srpstva’, i Crnogorci kao navodno ‘najbolji Srbi’“ – podsjetila je Pejović u autorskom tekstu.

Poruka „Lovćenskih straža“, napisala je Pejović, bila je shvaćena i reklo bi se uslišena - Milika Čeko Dačević je umjesto najavljenog „pohoda“ na Lovćen odgovorio ćutnjom.

K. KrSManoviĆ

Grupa građana Cetinja poručila Damjanoviću

,,Ne zloupotrebljavajte Belveder, to nije vašar već mjesto za poštovanje“ PODGORICA – Povodom najavljene proslave 21. maja na Belvederu i muzičkoga programa, pozivamo Aleksandra Damjanovića da se ostavi Belvedera i za najavljenu proslavu nađe adekvatno mjesto - saopštila je grupa građana Cetinja.

- Belveder nije vašar i zabava! Niti ćemo dozvoliti banalizaciju najširega građanskog otpora koji je objedinio sve koji dijele vrijednosti građanske, slobodarske, evropske Crne Gore, sve koji ne pristaju na klerikalizaciju društva od strane popova Crkve Srbije i Vučićevih marioneta u

crnogorskoj vlasti. Belveder je poprište pogibije Crnogoraca od prije osam i po decenija i tvrdi meteriz koji nijesu mogle probiti izdajničke Krivokapić-Abazovićeve trupe - navode u saopštenju.

Poručuju da je to mjesto za poštovanje, a ne za cupkanje.

- Stoga pozivamo sve da se batale banalizacije Belvedera i prestanu sa zloupotrebama onoga što Belveder znači. Nadajući se da je u ovome slučaju samo riječ o pogrešnoj procjeni gospodina Damjanovića, vjerujemo da će on, već odmah nakon ovoga saopštenja, objaviti drugo mjesto za proslavu koju je najavio - dodali su. r. p.

U fokusu

Neđelja, 15. maj 2022.

9

POGLED SA STRANE: Posljedice odluke Sinoda Vaseljenske patrijaršije

Svetosavski poraz na Dan pobjede

» Piše: Dragan VESELINOV Na Dan Evrope 9. maja 2022. godine, vaseljenski patrijarh Vartolomej je isterao svoje: Sveti sinod iz Istanbula je priznao pravoslavnu crkvu severnih Makedonaca za nezavisnu i nazvao je Ohridskom arhiepiskopijom. Oblast države Severna Makedonija je određena kao polje službe ove crkve, svakako i sa pravom na spoljne organizacije u Vojvodini, Australiji, SAD, Evropi – gde god ima Makedonaca.

Sa ovim je patrijarh Porfirije u Beogradu čak dvostruko matiran: jednom kao negator postojanja makedonske nacije, a drugi put je šokiran priznanjem Vartolomeja da je pravoslavna crkva u Bugarskoj ,,majka crkva“ ohridskoj a ne Srpska pravoslavna crkva.

To je težak poraz srbijanskog svetosavlja formiranog u Beogradu 1920. godine nacionalističkim ujedinjenjem pravoslavnih eparhija pod sabljom Karađorđevića.

ZNAČAJ PORAZA NACIONALISTIČKE CRKVE

Sa osnivanjem Ohridske arhiepiskopije pod kontrolom Makedonaca – čije ime vaseljenski patrijarh još uvek izbegava, zbog Bugara i Grka, propala je investicija od 800 hiljada franaka koliko je pod Aleksandrom I Karađorđevićem plaćeno vaseljenskim Grcima da se iz nje povuku i predaju je Beogradu pri formiranju Srpske pravoslavne crkve. Pretpostavljamo da je nisu prodali po drugi put, sada Skoplju .

I pretpostavljamo da u Crnoj Gori nekadašnji mitropolit Mitrofan Ban, koji je 1920. godine izdao autokefalnost Cetinjske mitropolije u korist Beograd, ovakav kontraudar



Dizanje makedonske Ohridske arhiepiskopije je druga bivša jugoslovenska teritorija u kojoj je slomljena politika svetosavlja. Prva je bila Hrvatska. Sada ostaju još dvije, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. A možda će jednog dana i sremskokarlovački patrijarhat povratiti svoj status. Bog je veliki i pravedan, zar ne?! danas ne bi lako podneo.

A tek kako bi sa ovim porazom izašao na kraj zagriženi srpski osporavatelj autokefalne Cetinjske mitropolije Ljubomir Durković Jakšić sa Žabljaka, istoričar crnogorske istorije pravoslavlja i nekadašnji profesor na beogradskom Bogoslovskom pravoslavnom fakultetu?! Nikada nije priznao da je Crnogorac. A Makedonci - pa ni oni ne postoje. A osporavao je i da je Sremsko-karlovačka mitropolija u Vojvodini bila autokefalna i da su je od 1848. do 1913. godine vodili patrijarsi.

Dizanje makedonske Ohridske arhiepiskopije je druga bivša jugoslovenska teritorija u kojoj je slomljena politika svetosavlja. Prva je bila Hrvatska. Sada ostaju još dve, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. A možda će jednog dana i sremsko-karlovački patrijarhat povratiti svoj status.

Bog je veliki i pravedan, zar ne?!

ŠTO SU KOMUNISTI PROPUSTILI

Sada je tačno 102 godine od kako je dvor Karađorđevića lansirao kolonijalnu politiku svetosavlja kao crkvenog imena beogradske patrijaršije za Veliku Srbiju. Ta je politika iznutra razarala Kraljevinu Jugoslaviju. Komunisti su toga bili svesni i posle Drugog svetskog rata su ograničili velikosrpski državni ekspanzionizam federalnom strukturom Jugoslavije.

Obnova države Crne Gore i osnivanje države Makedonije i Bosne i Hercegovine je

Pitajmo, po stoti put, patrijarha Porfirija pod kojim je imenom odobrena njegova organizacija i nećemo, po stoti put, dobiti odgovor. Registrovano ime Srpska pravoslavna crkva u Kraljevini Jugoslaviji vjerovatno nema nikakve veze sa stvarnim imenom ove crkve koje joj je odredio vaseljenski patrijarh. Neka Beograd pokaže tomos, da ga već jedanput vidimo!

Patrijarh Porfirije

maja 2022. godine bio na Putinovoj vojnoj paradi koja je proslavljala osvajanje ukrajinskih teritorija na kojima više nema Rusa. Zalud on paradira i imitira belom odorom papu u Rimu, Moskva nije treći Rim i niko nije uz nju.

Odvajanje kijevske ruske pravoslavne crkve od Moskve pod imenom Kijevska mitropolija, koju je 2018. godine priznao Sveti sinod vaseljenske patrijaršije, slomilo je Kirilu srce.

Grci su tada opozvali svoju odluku iz 1686. godine kojom su predali Kijev Moskvi i rehabilitovali ukrajinskog mitropolita Filareta koga je Moskovska patrijaršija 90-ih godina prošlog veka ekskomunicirala iz Crkve jer se zalagao za nezavisnu Ukrajinu i ukrajinsku crkvu, što se dogodilo 1991. godine .

Od tada na ovamo Kiril se ne moli više za zdravlje Vartolomeja. Moskovskoj crkvi se dogodilo ono isto što i beogradskoj: gde su obe došle da oberu ,,svoj“ narod u svoj ambar, taj narod je iščezao, od Like i Korduna do Donbasa i Luganjska .

SRBI

Vaseljenska patrijaršija

tome pomoglo, kao i formiranje pokrajina Vojvodine i Kosmeta. Ali komunisti nisu osporili Srpsku pravoslavnu crkvu kao antijugoslovensku kreaciju. Oni su propustili da postave pitanje pod kojim je imenom vaseljenski patrijarh odobrio ovu crkvu, jer nijedna pravoslavna crkva ne može dobiti nacionalno ime, pa tako ni ,,srpska“, već dobija ime po svom pravnom organizacionom sedištu. A to je, verovatno, u slučaju navodne SPC, Patrijaršija u Beogradu.

Crkve kolokvijalno mogu po svojoj volji sebe nazivati nacionalnim imenom, što sve i čine, ali vaseljenski patrijarh brani ekumensku poziciju Isusa da ne postoje nacionalni hrišćani, već samo hrišćani, sledbenici Hristovi. Hrišćani su božija ,,nacija“ a nisu etnička nacija. Hrišćanska organizacija može, naravno, biti u zasebnom etničkom prostoru, ali hrišćani nadilaze lokalni aparat kojim se služe . Isus nije rekao apostolima - razdrobite narode već ih saberite - što nacionalističke i ratne crkve ne mogu .

Pitajmo patrijarha Porfirija pod kojim je imenom odobrena njegova organizacija i nećemo, po stoti put, dobiti odgovor. Registrovano ime Srpska pravoslavna crkva u Kraljevini Jugoslaviji verovatno nema nikakve veze sa stvarnim imenom ove crkve koje joj je odredio vaseljenski patrijarh.

Neka Beograd pokaže tomos, da ga već jedanput vidimo!

Ime Srpska pravoslavna crkva je formalno civilno zapečatio Aleksandar I svojim Zakonom o Srpskoj pravoslavnoj crkvi iz 1929. godine kada joj je dao i nečuvene feudalne privilegije: da ne plaća porez na imovinu i prihode, da ne plaća poštarinu, da ne plaća telefon i telegraf, a da dobija narodni novac iz državnog budžeta i

Srpski patrijarh Porfirije Perić je već sutradan po Putinovoj paradi, ponovio 10. maja tradicionalni ritual velikosrbijanskog zaborava stvarne srpske ima pravo da određuje interne koji je zakorenjen u 1967. go- istorije uprkos tome što je poreze i takse vernicima koje dini kada su komunisti do- Perić Bačvanin iz Bečeja. U za njen račun sakuplja država zvolili osnivanje Makedonske manastiru Mileševa kod Prisvojom silom i tromesečno joj pravoslavne crkve kao kontra- jepolja je služio liturgiju povotega Srbima, Bugarima i Grci- dom 428 godina od navodnog isporučuje.

Osmotrimo članove Zakona ma. Odličan potez su povukli, spaljivanja moštiju Sv.Save broj 9, 10, 11, 12, 21 i 22, i uosta- jedino nisu dočekali da vide na Vračaru u Beogradu koje lom, ceo Zakon. Kralj Alek- epilog. je izveo turski Albanac, vezir sandar I Karađorđević i njeKodža Sinan-paša. Neka za govi popovi su imali sreće da KO JE PROTIV trenutak zaboravimo da se ovo nisu živeli u revolucionarnoj I ZAŠTO RUSI spaljivanje možda nikada nije Francuskoj, katarinskoj Rusi- Po sebi se razume da će Mo- dogodilo, jer svedoka nema. ji i za vreme cara Svetog rim- skovska i Beogradska patrijar- A razni izvori govore da je od skog carstva Jozefa II Habz- šija da se bune protiv Ohridske 1594. do 1697. godine Sava bio burškog. arhiepiskopije. Ništa to neće bar 11 puta spaljivan i isto toliDa li smo ikada shvatili kako vredeti jer su Ohrid priznale ko puta premeštan iz jednog Crkva zna koga da oporezuje? bugarska i grčka crkva. Ostale manastira u drugi u još većem Jednostavno je: prethodno će gledati svoja posla. razdoblju . vas krštenjem popiše, dok ste Mnoge pravoslavne države u Da li ste sigurni vi, koji čitate bez svesti još na prsima majke Evropi se sve više zavađaju sa ovaj tekst, da pouzdano znate mleka radi, a potom vam pore- ruskom zbog imperijalizma zašto je Sava bio spaljen? Razom sisa džep .

Moskve. Moskovi ne priznaju zlog koji se najviše pominje Crkva je sačekala pad socija- Ukrajince za narod, a Beogra- je poznat, ali retko pominjan: lizma i nastavila da formira- đani Makedonce. Time su ove digli su se banatski Srbi 1594. njem iredente u nezavisnoj dve crkve zapale u potpuni an- godine na Tursku i vodio ih je Hrvatskoj, Bosni i Hercego- tiekumenizam jer je hrišćan- monah Sv. Teodor Vršački, vini, Makedoniji i Crnoj Gori ska nacija globalna i nema ni- iz manastira Mesić. To je bio podriva vlade ovih zemalja kakve veze sa etničkom. stvarni prvi srpski ustanak na nadajući se komadanju nji- One će sa tom politikom na- Turke, a ne onaj u Karađorđehovih teritorija. Pretrpela je staviti sve dok se Rusija i Sr- voj Šumadiji 210 godina kasnistrahovit poraz u Hrvatskoj, bija kao države budu zanosile je. ali izdane Srbe sa Banije, Like, imperijalnim snovima. Srbija Ustanici su izneli zastave iz Korduna i Slavonije nije nika- se sada tetura, ali Rusija tek crkava i manastira sa likom Sv. da zamolila za oproštaj.

Save. Zbog toga je Sava spaljen, počinje .

Sada je doživela novi poraz Moskovski patrijarh Kiril je 9. a Teodor, sa slomom ustanka, po legendi - živ odran. Nikada nijedan beogradski patrijarh Sada je tačno 102 nije došao u manastir Mesić godine od kako je na parastos Teodoru. To ne bi dvor Karađorđevića odgovaralo beogradskoj predlansirao kolonijalnu stavi da su Šumadinci najvepolitiku svetosavlja ći Srbi na svetu, a ostali samo kao crkvenog imena beogradske derivati njihovog duha. I bez patrijaršije za Veliku Srbiju. Ta je prava na svoju crkvu i državu.

I dokle god Beogradska papolitika iznutra razarala Kraljevinu trijaršija bude zaboravljala i Jugoslaviju. Komunisti su toga bili krivotvorila stvarnu srpsvjesni i poslije Drugog svjetskog sku istoriju, znajmo, Verata su ograničili velikosrpski lika Srbija još maršira. državni ekspanzionizam Oprez, još će se čuti federalnom strukturom kalemegdanski bubJugoslavije. Ali komunisti njevi, ratne trube i topot svetosavske nijesu osporili Srpsku konjice. Još će vapravoslavnu crkvu kao seljenski patriantijugoslovensku jarh Vartolomej kreaciju Aleksandar I Karađorđević I imati posla.



10

Region

Neđelja, 15. maj 2022.

POVODI: Srbija pod mnogo većim pritiskom Kremlja nego Brisela iako se u javnosti stiče suprotan utisak

Šormaz: Trebalo je još prije mjesec da uvedemo sankcije Rusiji, ali nažalost nijesmo Moskva je na Srbiju oduvijek vršila pritiske, a ne samo od početka rata u Ukrajini.

Vodi hibridni rat i protiv Crne Gore i širom našeg regiona - kupujući NIS, ranije Aluminijumski kombinat i Željezaru Nikšić utiče na vlade i kroz medijsku propagandu uspješno širi laži širom svijeta - konstatuje Dragan Šormaz, dok Aleksandar Olenik ističe da je to dvostruka ucjena - gasom i politička - trgovanje glasovima u SB UN po pitanju Kosova gdje je ratni zločinac Putin napravio analogiju Donbas – Kosovo

Laž i propaganda - Rusija manipulacijama, lažima, potkupljenim pojedincima i velikim uticajem u medijima, kulturnoj sferi ali i među političarima pritiska Srbiju. Ona za to ima razrađen sistem - SSSR se prostirao na dva kontinenta, privreda je bila bijedna pa se rukovodilo ideologijom sačinjenom od laži i propagande. Putin to zna dobro da primijeni jer dolazi iz KGB-a - kaže Šormaz.

Pogrešna percepcija - Dok Vučić ne donese odluku da li će uvesti sankcije Rusiji građani se pripremaju za obje opcije i stvara se pogrešna percepcija jer se Rusija i Kina predstavljaju kao najveći dobrotvori a nula evra su donirali Srbiji – samo su unijeli kredite sa visokim kamatama. U Srbiji ne postoji škola i bolnica da nije pomognuta bespovratnim sredstvima EU, a to se krije.

Vrši se zamjena teza da EU vrši pritisak što nije tačno - konstatuje Olenik.

Prepreke za zaokret Pritisak Kremlja na Srbiju sve snažniji

BEOGRAD - Iz Rusije u Srbiju gotovo svakodnevno stižu ucjenjujuće poruke o ekonomskim i političkim posljedicama uvođenja sankcija Rusiji. Međutim, te poruke su u javnom mnjenju predstavljene kao pritisak EU bez obzira što Srbija najviše novca dobija iz Brisela. Sagovornici Pobjede poručuju da je velika greška što sankcije već nijesu uvedene.

VJEŠTA MANIPULACIJA

Rusija je na Srbiju oduvijek vršila pritiske, a ne samo od početka rata u Ukrajini. Vodi hibridni rat protiv Srbije, Crne Gore i širom našeg regiona - kupujući NIS, ranije Aluminijumski kombinat i Željezaru Nikšić utiče na vlade i kroz medijsku propagandu uspješno širi laži širom svijeta - konstatuje Dragan Šormaz, poslanik Srpske napredne stranke za Pobjedu objašnjavajući da li na Srbiju vrši veći pritisak Rusija ili EU. - EU ne vrši pritisak, ona ima očekivanja - nastavlja on i podsjeća da je Srbija Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisala prije 15 godina i dužna je da se usaglašava sa politikom EU što je normalno

očekivanje od kandidata za EU. - Pojedinci u izvršnoj vlasti osjećaju pritisak kada im se postavi pitanje kada ćete uvesti sankcije Rusiji. Ali to nije pritisak na državu i građane.

Država funkcioniše normalno - sve je predviđeno SSP-om se uplaćuje, funkcionišu fondovi, uplaćen je novac za „IPARD ll“ koji je veoma bitan za srpsku poljoprivredu i region jer Srbija najviše hrane izvozi u region. Dvije ogromne američke kompanije pokrenule su svoje investicije u Srbiji ove sedmice - da postoji pritisak ne bi bilo investicija. Trebalo je još prije mjesec da uvedemo sankcije Rusiji, ali nažalost nijesmo kaže Šormaz.

Ipak Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Rusije u Srbiji, uvjeren je da im Srbija neće uvesti sankcije.

- Imam čvrstu nadu da to Srbija neće uraditi - rekao je on u intervjuu u emisiji „Pravi ugao“ na RT Vojvodine. Šormaz kaže da nada posljednja umire i da Harčenko može samo da se nada i da je ubijeđen da će se Srbija usaglasiti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i uvesti sankcije Rusiji.

- Kako će Rusija poslije toga

reagovati nije naročito bitno - smatra on i ne vjeruje da će uvođenje sankcija Rusiji Srbiji donijeti nešto loše – jer Srbija ne zavisi od ruske nafte, uvozi je iz Iraka, a što se gasa tiče ubijeđen je da EU i SAD neće ostaviti Srbiju na cjedilu.

- Gas se može lako nadomjestiti jer nijesu u pitanju velike količine koje koriste druge evropske države - tvrdi Šormaz i ističe da su sve priče da nam je Rusija prijatelj, da smo braća, pravoslavci i da je najveća opasnost od zapadnih zemalja dio hibridnog rata. Mi se kroz istoriju nijesmo proslavili nekim pametnim odlukama - ocjenjuje on i ističe da je u XXI vijeku primitivno govoriti ko je odakle i da li je Sloven, pravoslavac. Šormaz kaže da Rusiji odmah treba uvesti sankcije čime bi Srbija pokazala da je dio evroatlantskog svijeta.

UCJENE, A NE PRITISAK

- Ne postoji pritisak EU nego samo ucjene od strane Rusije - rekao je Aleksandar Olenik, advokat i budući narodni poslanik, Pobjedi. Ističe da je to dvostruka ucjena gasom i politička ucjena - trgovanje glasovima u SB UN po pitanju Kosova gdje Rusija iskorišćava

Srbiju jer je ratni zločinac Putin napravio analogiju Donbas – Kosovo.

Olenik konstatuje da iz EU ne postoje pritisci i ucjene već pitanje - da li hoćete da budete dio EU ili nećete.

- Ako Srbija odluči da ne ide u EU neće biti sankcija i ucjena – EU će se prema Srbiji odnositi kao zemlji koja neće u EU kao što je uradila prema Velikoj Britaniji. Odluka da ne usaglasimo našu politiku sa politikom EU i ne uvedemo sankcije Rusiji mi sami sebe prebacujemo iza nove gvozdene zavjese i smještamo sebe u Sibir što će imati drastične ekonomske posljedice - ali ne kao pritisak i ucjene EU nego kao posljedice naše loše odluke - ocjenjuje Aleksandar Olenik.

Podsjeća da su punopravne članice EU dio evropskog tržišta dok ostali imaju pristup tom tržištu kroz carine.

- Na nama je da odaberemo nastavlja Olenik i osvrćući se na energetsku zavisnost od Rusije kaže da je kroz razgovor sa ekonomistima saznao da ruski gas možemo da zamijenimo samo je pitanje cijene.

- Sa EU imamo tržišnu razmjenu od 80 odsto naše ekonomije i ako ostanemo bez tog tržišta

- Najveće prepreke za odlučniji prozapadni zaokret su energetska zavisnost od Rusije i u stanovništvu rašireni proruski sentimenti, protiv kojih je teško ići i očekivati izbornu podršku. Pritisak Rusije sa te strane je dosta manji, jer sem energenata i podrške oko rješavanja kosovskog pitanja, ima značajno manje mogućnosti koje može iskoristiti za pritisak.

Energetska diversifikacija i rješavanje kosovskog pitanja u budućnosti bi suštinski Rusiju ostavilo bez aduta za pritisak u odnosu na Srbiju - ocjenjuje Milić.

ne možemo ga nadomjestimo ni skuplje ni jeftinije - kaže Olenik.

Međutim, postavlja se pitanje ako nema pritisaka od EU već očekivanja da se donese odluka kuda ide Srbija zašto je u javnom mnjenju to naopako predstavljeno odnosno da najveći pritisak dolazi sa Zapada?

- Kao i sve što je naopako predstavljeno - propagandom predsjednika Republike Aleksandra Vučića i svih njegovih ,,trbuhozboraca“ poput Aleksandra Vulina stvari se okreću naopako, govore se neistine, a Vučić gleda da na vlasti ostane što duže, to mu je jedini interes i nažalost on će donijeti odluku uz procjenu šta će mu donijeti duži opstanak na vlasti - kaže Olenik.

ENERGETSKA KOČNICA

- Srbija nema prostora za antizapadnu politiku, ocjenjuje

Dimitrije Milić, politikolog za Pobjedu podsjećajući da je uticaj Zapada na Srbiju veći od uticaja Rusije jer je i veća zavisnost prvenstveno od EU. - Srbija oko dvije trećine svoje trgovine obavlja sa EU, okružena je NATO-om i najviše stranih direktnih investicija dolazi sa Zapada. Srbija u Rusiju izveze tek oko pet odsto svog izvoza, odnosno manje nego u Rumuniju, a uvozi mahom energente - opisuje Milić i smatra da je „zbog tog razloga pritisak sa Zapada značajno veći, jer su i očekivanja veća“. On podsjeća da je Srbija od potpisivanja SSP-a sa EU 2008. godine najviše dobila kroz saradnju sa Zapadom, i da postoje i jasna očekivanja da će se u najvažnijem sukobu za taj isti zapadni svijet, spoljnopolitički uskladiti sa svojim glavnim ekonomskim partnerom.

Violeta CVEJIĆ

Svijet

Neđelja, 15. maj 2022.

11

OSAMDESETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: G7 pojačava političku i ekonomsku izolaciju Rusije

Ruske trupe se povlače iz Harkova KIJEV- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je sažetak ruskih gubitaka, barem prema ukrajinskim obavještajnim podacima. Kaže da je vojska Vladimira Putina izgubila 200 aviona, 27.000 vojnika i 3.000 tenkova, oklopnih vozila i dronova.

Ukrajinska vojska je u svom dnevnom obraćanju rekla da su ruske trupe fokusirane na povlačenje iz Harkova.

-Napori su usmjereni na održavanje zauzetih položaja i puteva snabdijevanja. Glavni cilj je uspostaviti punu kontrolu nad područjem Donjecke, Luganjske i Hersonske oblasti i osigurati stabilnost kopnenog koridora s privremeno okupiranim ukrajinskim Krimom – objavio je glavni stožer oružanih snaga.

Zelenski je izjavio povodom blokade ukrajinskih crnomorskih luka da je dio ruske strategije da izazove haos i da Rusija koristi glad kao prijetnju.

Kako prenosi BBC, on je rekao da ruski zvaničnici „otvoreno prijete svijetu da će biti gladi u desetinama zemalja“.

- Do kakve političke nestabil-

Vojska Vladimira Putina je izgubila 200 aviona, 27.000 vojnika i 3.000 tenkova, oklopnih vozila i dronova – tvrdi Zelenski nosti i migracionih tokova će to dovesti? Koliko ćete onda morati da potrošite da biste savladali posljedice – rekao je Zelenski obraćajući se direktno zapadnim liderima.

Zelenski je rekao da je potrebno evakuisati „veliki broj“ ranjenih iz čeličane „Azovstal“ u Marijupolju.

- U toku su veoma složeni pregovori o sljedećoj fazi misije… Činimo sve da evakuišemo sve ostale, svakog našeg branioca – rekao je Zelenski u dnevnom obraćanju.

On je poželio je dobrodošlicu u Kijev delegaciji Kongresa koju je predvodio lider manjine u Senatu SAD Mič Mekonel. Zelenski je na svom Instagram nalogu rekao da je posjeta snažan „signal dvostranačke podrške Ukrajini iz Kongresa SAD i američkog naroda“.

Putinovi saradnici prijete Moskva će preduzeti odgovarajuće mjere ako NATO razmjesti nuklearne snage i infrastrukturu u blizini granice s Rusijom, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško.

-Biće potrebno odgovoriti... preduzimanjem odgovarajućih mjera opreza kojima se osigurava odvraćanje – citirala je agencija Interfaks Gruška. Naveo je i kako Moskva ne vidi „stvarne“ razloge zašto bi se Finska i Švedska pridružile NATO paktu. Plan Finske da podnese zahtjev za članstvo u NATO objavljen je u četvrtak, a očekuje se da će isto učiniti i Švedska. Potpredsjednik Odbora za odbranu ruske državne Dume Aleksej Žuravljov, za kojeg se navodi da je Putinov blizak saradnik, bio je puno radikalniji te uputio jezivu prijetnju Finskoj, upozorivši je da je Rusija može izbrisati s lica Zemlje za samo deset sekundi. Istovremeno je, kako prenosi Dejli mejl, zaprijetio i Velikoj Britaniji koju je upozorio da nuklearnim projektilima treba samo tri minuta da stignu do Ostrva.

Zelenski tvrdi da su u toku veoma složeni pregovori o sljedećoj fazi misije

Glavna tužiteljka: Imamo 40 osumnjičenih u istrazi ratnih zločina Ukrajina već ima 40 osumnjičenih i 11.000 slučajeva u istrazi ratnih zločina, rekla je glavna tužiteljka Irina Venediktova.

-Uvjerena sam da ćemo u bliskoj budućnosti vidjeti i druge slučajeve koji se prenose na sudove, a počinioci izlaze pred sudije. Osiguraćemo da se ovi slučajevi privedu svom logičnom kraju – rekla je.

Ukrajinske vojne snage krenule su u protivofanzivu nedaleko od ukrajinskoga grada Izjuma, gdje napadaju ključnu rusku liniju napada na istočnu Ukrajinu, rekao je guverner regije Harkov.

Velika i uspješna protivofanziva na toj ruskoj liniji napredovanja rezultirala bi teškim neuspjehom Moskve u bitki za Donbas, istočnu ukrajinsku regiju koju Rusija nastoji u potpunosti zauzeti.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da je Zapad objavio „totalni hibridni rat“ Rusiji. Govoreći iz Moskve, Lavrov dodaje da je teško predvidjeti koliko će dugo trajati sukob sa Zapadom.

Dodao je da su napori da se Rusija izoluje „osuđeni na propast“.

Ministri vanjskih poslova država članica grupe G7 obećali su pojačati ekonomsku i političku izolaciju Rusije, nastaviti s snabdijevanjem oružjem i raditi na ublažavanju globalne nestašice hrane koja proizlazi iz rata u Ukrajini, piše Rojters.

-Potvrđujemo svoju odlučnost za daljnjim povećanjem ekonomskog i političkog pritiska na Rusiju, nastavljajući djelovati u jedinstvu – stoji u izjavi.

Svakodnevno stradaju civili

Moskva izvodi vojne vježbe u Kalinjingradu Rusija je izvela vojne vježbe u svojoj eksklavi Kalinjingradu, koja se nalazi između Poljske i Litvanije.

Ruski lovci „su-27“ simulirali su neprijateljski vazdušni napad na Kalinjingrad. U vježbama je učestvovalo više od 10 posada „su-27“, koje su „uništile“ vazduhoplove „simuliranog“ neprijatelja, javlja agencija Interfaks.

Rusija upozorila Finsku i Švedsku oko ulaska u NATO Rusija je upozorila da će njen odgovor na ulazak Finske i Švedske u NATO zavisiti od infrastrukture koju će savez rasporediti u te dvije zemlje, izvijestila je RIA. Ruska državna novinska agencija citirala je u svom izvještaju zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova koji je rekao da Rusija nema „neprijateljske namjere“ prema dvjema zemljama, prenosi Indeks.

12

Kultura

Neđelja, 15. maj 2022.

LIKOVNA UMJETNOST I PERFORMANS: Da li savremeno doba nameće sve aktivnije učešće stvaralaca u

Vizuelni umjetnici Milena Jovićević, Mladen Blažević, Jovana Vujanović, Milena Mijović-Durutović (kustoskinja CSUCG) iz Crne Gore, te umjetnici Mladen Miljanović koji živi i radi u Banja Luci i Sislej Džafa koji je rođen na Kosovu, a živi i radi u Americi, imaju različita viđenja koncepta otvaranja izložbi. Dok su jedni saglasni u tome da su ustaljeni načini predstavljanja izložbi odavno prevaziđeni, drugi smatraju da to ipak zavisi od koncepta same postavke te naglašavaju značaj odnosa umjetnik/ kustos. Svi se slažu da aktivnija uloga umjetnika na izložbama zavisi od same koncepcije, te da je najvažnije publiku njegovati i neprestano stvarati novu.

Galerije su na dan otvaranja izložbi dobro posjećene, dok je tokom trajanja izložbe situacija drugačija jer su izlagački prostori uglavnom prazni. Na otvaranje izložbe obično dođe veći broj posjetilaca, među kojima najviše kolega, prijatelja i članova porodice, dok tokom trajanja izložbe postavku pogleda mali broj ljudi koji istinski vole umjetnost i koji žele da se upoznaju sa stvaralaštvom umjetnika.

Naši sagovornici se slažu da su potrebne promjene na raznim poljima – publici treba pružiti prostor za aktivniju ulogu, ali i organizovati više pratećih sadržaja izložbi. Doba u kojem živimo podrazumijeva više komunikacije, a manje inercije, kao i ponudu koja je kvalitetno osmišljena i atraktivna.

Milena Jovićević

Mladen Miljanović

D.MILJANIĆ

kuratora, ozbiljan rad kao i zajednički cilj, ali i adekvatniji i stručniji sistem djelovanja samih kulturnih institucija – smatra Vujanović.

Blažević smatra da to ipak zavisi od koncepta i cilja koji se želi postići.

– Ako drugačiji način otvaranja izložbe nije dio koncepta i ako taj način nije u funkciji cilja, u tom slučaju, taj drugačiji način bi bio suvišan, zbunjujući, izvan konteksta – rekao je Blažević.

Mladen Blažević tokom izvođenja performansa na izložbi u Dvorcu Petrovića

Naši sagovornici se slažu da su potrebne promjene na raznim poljima – publici treba pružiti prostor za aktivniju ulogu, ali i organizovati više pratećih sadržaja izložbi. Doba u kojem živimo podrazumijeva više komunikacije, a manje inercije, kao i ponudu koja je kvalitetno osmišljena i atraktivna Džafa smatra da umjetnost stvara prostor i dimenziju učestvovanja posmatrača.

– Umjetnost je jedan oblik demokratije, gdje ostavljate prostor svojim osjećajima i to iskustvo šaljete u drugu dimenziju.

Stav i uloga umjetnika u svakom društvu je nešto o čemu se može raspravljati i raspravljati. Da li je performans jedini način na koji se izložbe danas otvaraju? Ali, to je uvijek bila predstava u kojoj je publika djelovala nesvjesno.

Sam koncept izlaganja radova zavisi od društva, tj. evolucije mentaliteta društva i njegovog odnosa sa umjetnošću – kazao je Džafa.

ULOGA

Kada je riječ o tome da li savremeno doba nameće sve aktivniju ulogu likovnih umjetnika na svojim izložbama, MijovićDurutović smatra da je očekivana aktivnija uloga kustoskinja ili kustosa.

– Ako se to ne dešava, umjetnik je primoran da se aktivira i u tom procesu. Naravno, određena umjetnička predstavljanja podrazumijevaju aktivno i potpuno učešće umjetnika u samoj postavci – istakla je ona.

Miljanović ističe da je uloga umjetnika uloga moderatora i u vizuelnom i u socijalnom smislu.

– Nikolas Burijo u svojoj knjizi ,,Relacijska estetika“ analizira umjetničke pojave u savremenoj umjetnosti, a događaje sa otvaranja koristi kao resurs za svoj rad. Jedan od najboljih primjera takvog djelovanja je umjetnik Rikrit Tiravanija.

Otvaranje izložbe je socijalni događaj koji spontano okupi različite ljude na jednom mjestu, i upravo u toj činjenici leži značaj socijalizacije koju taj događaj kao socijalni resurs nosi sam po sebi – kazao je on.

D.DANILOVIĆ

te same aure onoga što prati umjetničko djelovanje – kazao je Miljanović.

Sa druge strane, Mijović-Durutović je istakla da svaka izložba, svaki umjetnik sa kojim se sarađuje zahtijeva poseban pristup.

– Naravno, mislim na dio koji ne obuhvata standardizovane procese rada. Stručni tekstovi koji prate umjetnički rad uglavnom posmatračima približe stvaralačke procese umjetnika. A da bi se samo umjetničko djelo sa svojim stvaraocem potpuno približilo publici, ona je ta koja mora biti otvorena za tu vrstu doživljaja ostavljajući iza sebe sav teret podrazumijevanog – istakla je Mijović-Durutović.

Vujanović je kazala da ne gaji animozitet prema tradicionalnom formatu otvaranja izložbe, kao ni favorizaciju nekog njenog aktuelnog vida.

– Da bi se jedan projekat, kao što je umjetnička izložba, realizovao na uspješan način, potrebna je sinteza i sklad između koncepta umjetnika i kustosa/

SARADNJA

Jovićević je istakla da ne voli otvaranja izložbi koja se kod nas, ali i u svijetu, uglavnom odvijaju po ustaljenom šablonu i to je najdosadniji dio izložbe.

– Na otvaranju najmanje vidite i doživite radove. To je parada šarenih toaleta i kurtoaznih fraza. Otvaranje izložbe mora biti u duhu te izložbe, a izložbe nijesu valjda sve iste? Uostalom, kome je potrebno otvaranje izložbe?

Radovi su tu, izvolite! Otvoreno je! – istakla je Jovićević.

To mišljenje dijeli i Miljanović koji smatra da su klasična otvaranja izložbi, koja se najčešće praktikuju kod nas, forma prevaziđena još krajem 20. vijeka.

– Takav pomalo elitistički pristup otvaranjima pojavom fluksusa u šezdesetim godinama je preispitan, te su otvaranja umjetnicima bila prilika za izvođenje performansa ili hepeninga u kojima je publika postajala aktivniji ušesnik. Ostvarivanje utiska o samom umjetniku je sekundarno danas u odnosu na razumijevanje formalne percepcije njegovih-njenih djela,

U vremenu kad dnevna politika kontaminira svaki mogući prostor i guši svaki glas razuma, a naročito one koji dolaze iz kulture, šira publika teško može percipirati umjetnost kao nešto važno rekla je Jovićević

Instalacija Milene Jovićević ,,Pjevaj Maro, pjevaj zlato“ na izložbi u Galeriji Art P.WACK

PODGORICA – Likovna publika je navikla na tradicionalna otvaranja izložbi, uz govore istoričara umjetnosti ili kustosa i katalog sa pratećim tekstom. No, u posljednje vrijeme, svjedočili smo izložbama koje prevazilaze ustaljeni šablon, te sve više vidimo i performans kao jedan od vidova predstavljanja radova.

Đ.CMILJANIC

Publika želi izazov, baš kao i

Milena Mijović-Durutović

Blažević smatra da uloga umjetnika na sopstvenoj izložbi zavisi od njegovog stava i njegove percepcije, odnosno, doživljaja stvarnosti. Džafa je istakao da je važno ne stvarati umjetnost samo da bi ista bila poželjna opštem mnjenju. Jovićević ne misli da umjetnik/ca treba naročito da bude aktivan na otvaranju izložbe, ukoliko to ne želi.

– To zavisi od umjetnika i postavke. Na kraju, zašto bi umjetnik ili umjetnica bio/la centralna figura na svojoj izložbi?

Fokus je na radovima, interakci-

Izložbe bi treba od dva do tri m Jovana Vujanović je istakla da se publika može animirati i sa njom se može ostvariti efektivnija komunikacija i emancipacija.

– Zaista jesu važne politike vođenja institucija koje su dio našeg malog i skromnog kulturnog prostora. Poželjno bi bilo da one ostvare međusobni dijalog i saradnju, ali i drugačiji marketing u cilju što profesionalnije i kompletnije afirmacije umjetničkih projekata. Veoma su važni sadržaji kao i trajanje izložbe. Mišljenja

Kultura

Neđelja, 15. maj 2022.

Bez osjećaja i bez duše

Sislej Džafa je istakao da je sveopšti problem današnjeg trenutka materijalizam koji nije izbjegao ni umjetničko polje.

– To nije slučaj samo u regionu, tako je i u Americi, Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj itd. Umjetnost danas postaje mimetička želja. Posjeta izložbi liči na odlazak u šoping i razgledanje izloga, odnosno kao isporuka Amazon paketa na kućnu adresu. Bez osjećaja i bez duše. Fokus je samo na činu otvaranja, ne posjećuje se izložba da bi se nešto naučilo, već su predrasude prioritet – posjetioci dolaze vidjeti kako

ja sa publikom se može ostvariti i bez fizičkog prisustva umjetnika. Veći je izazov kako probuditi publiku – kazala je Jovićević.

PROJEKTI

Autori iz Crne Gore sa kojima smo razgovarali imali su neuobičajena otvaranja izložbi na kojima su obrađivali teme koje su pobudile veliku pažnju publike.

Recimo, rad Jovane Vujanović pod nazivom ,,Ever After“ sastojao se od dvokanalnog videa i performansa i predstavljao je dvije krajnosti – smrt i ekransku hiperidealizovanu sliku. Performativni dio rada predstavljao je smrt kao najradikalniju objavu nedostatka identiteta i imao je za cilj da ukine svaki osjećaj samoodređenja. Na pitanje hoće li ovakav način otvaranja izložbi postati njena praksa i u nekim narednim projektima, Vujanović odgovara da to zavisi od tema koje bi problematizovala kroz svoj budući rad.

– Mišljenja sam da se ideje mijenjaju i da se njima treba podrediti i shodno tome mijenjati organizaciju i format izložbe – istakla je Vujanović.

Na samom početku izložbe Mladena Blaževića ,,Ubrzana umjetnost“ u Dvorcu Petrovića, umjetnik je izveo performans koji je bio svojevrsni spoj umjetnosti i sporta. Pojavio se u autentičnom odijelu vozača kartinga, sa kacigom na glavi na kojoj je imao kameru.

– Taj drugačiji način će biti u

Sislej Džafa

si obučen, kakvu kosu imaš, kako se smiješ, s kim se družiš… Svi se odjednom razumiju u umjetnosti i svi imaju nešto pametno da kažu, ali samo na otvaranju! Pitanje za autora je: ,,Želite li zaista sa ovim posjetiocima podijeliti umjetničko djelo?“ – kazao je Džafa.

mojoj budućoj praksi, a koji će opet zavisiti od koncepta.

Takođe, mogu se očekivati i muzičko-scenski performansi, performansi u pozorištu i u krajnjoj liniji multimedijalni performansi. Ovo potkrepljuje činjenica da za tu svrhu imam autorke tekstova, odnosno tekstove pjesama za različite muzičke žanrove, kao i dramski tekst – najavio je Blažević.

Na izložbi Milene Jovićević ,,Pjevaj Maro, Pjevaj Zlato“ u Galeriji Art publiku je u noći otvaranja zaintrigiralo što ni umjetnica, ni kustoskinja izložbe Maša Vlaović, nijesu bili u galerijskom prostoru. Nije bilo uobičajene ceremonije otvaranja, kao ni kataloga sa pratećim tekstom likovnog kritičara.

– Meni ta praksa nije strana.

Očekivani koncept otvaranja izložbi sam ignorisala još u Dadovom ateljeu na Cetinju 2008. godine i ne namjeravam da mu se vraćam. Tada je to prilično zbunilo publiku. Slušala sam kako nagađaju ko će otvoriti izložbu. Smiješno. Što to uopšte znači? Zašto je to važno?

Otvaranje izložbe ,,Pjevaj Maro, Pjevaj Zlato“ bilo je u duhu koncepta i poruka te izložbe.

Naš izostanak s otvaranja naglasio je upravo te poruke. Mjesto kataloga publika je dobila nešto mnogo značajnije – poklone: slikovnicu ,,Sine“ i čaj za muško potomstvo, kako bi svaki posmatrač i kada napusti izložbu još jednom razmislio o

alo da traju mjeseca sam da se veći rezultat može napraviti kroz realizaciju izložbi u trajanju od dva do tri mjeseca, koje bi uključile rad više kustosa, gostujućih predavača, interakciju sa ostalim institucijama ili organizacijama, nego konstantnim brzim smjenjivanjem raznolikog sadržaja koji stručna i šira publika ne stiže da procesuira, definiše i valorizuje – istakla je Vujanović.

Jovana Vujanović

INTERESOVANJE

Uobičajeno je da su, nakon što se završi ceremonija otvaranja izložbi, galerije uglavnom prazne što postavlja pitanje na koji način privući pažnju publike tokom trajanja izložbe, te je li marketing ključni problem ili širu publiku uopšte ne zanima umjetnost. Izložba Milene Jovićević ,,Pjevaj Maro, Pjevaj Zlato“ imala je sasvim drugačiju sudbinu.

– Publika je do samog kraja intenzivno posjećivala izložbu, čak su se neki posjetioci vraćali nekoliko puta. Mislim da je publiku, između ostalog, privukla i aktuelna, ali ,,zabranjena“ tema i ogoljavanje naših svakodnevnih rituala kroz humor i oštru kritiku. Marketing nije ključna stvar, nekad i škodi. U vremenu kad dnevna politika kontaminira svaki mogući prostor i guši svaki glas razuma, a naročito one koji dolaze iz kulture, šira publika teško može percipirati umjetnost kao nešto važno. Ne bih zaključila da je uopšte ne zanima umjetnost. Publici treba pružiti prostor za aktivniju ulogu. Publika želi izazov, baš kao i mi – rekla je Jovićević.

Mijović-Durutović smatra da određene izložbe pobuđuju interesovanje i ono je evidentno i tokom trajanja postavke, kao i poslije same izložbe.

– Mislim da se publikom mora kontinuirano baviti, graditi je i njegovati. Umjetnost treba približiti publici koja će jedino u tom slučaju moći i da je oslobođeno konzumira, doživljava i prepoznaje. Uvjerila sam se da postoji taj „kritičan broj“ poštovalaca umjetnosti koji uvijek odreaguje na uloženu energiju umjetnika i kustosa, i sa kojima se može ući u sadržajne dijaloge – istakla je Mijović-Durutović.

Miljanović smatra da publiku sigurno zanima umjetnost, samo tu umjetnost treba sa publikom komunicirati i edukovati.

– Pluralizam i višemedijski razvoj savremene umjetnosti je učinio neminovnim permanentne edukativne programe koje muzeji prije svega treba da sprovode. Mislim da je takvo stanje opšte kada je kulturna produkcija u pitanju, danas se recimo u SAD više sredstava izdvaja za edukativne (prateće) programe u muzejima, nego za samu produkciju umjetnosti. Na pitanje zašto je to tako, odgovor bi bio zato što se stvorio disproporcionalan odnos u produkciji i percepciji/konzumaciji kulturnih sadržaja – kazao je Miljanović.

Prema riječima Blaževića, to da publiku, navodno, uopšte ne zanima umjetnost, može biti posljedica slabosti samih umjetnika i njihovih saradnika.

– Meni je taj pojam neprihvatljiv, odnosno nemoguć, zato što je neprirodan. To je prebacivanje „odgovornosti“ na publiku, odnosno građane i građanke, društvo. Društvo ne zavisi od umjetnosti, već umjetnost od društva. Bilo bi dobro da umjetnici, „kočničari“, i njihovi saradnici to shvate. Marketing je takođe njihov problem, a tek način – smatra Blažević.

A. ĐOROJEVIĆ

„Šeherezada“ donijela publici duh orijenta PODGORICA – Posljednji koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u Muzičkom centru u petak veče obilježilo je izvođenje jednog od najtežih djela orkestarske literature – „Šeherezada“ Nikolaja Rimskog Korsakova. Gostujući dirigent Robert Homen ovo izvođenje orkestra nazvao je „maestralnim“.

Pod njegovom upravom, pored „Šeherezade“, orkestar je interpretirao i Koncert za kontrabas i orkestar u fis-molu – Sergeja Kusevickog i „Passione amorosa“ za dva kontrabasa i orkestar Đovanija Botezinija. Kao solisti na koncertu su nastupili kontrabasisti Veljko Belević i Ljubinko Lazić.

Homen je istakao da su djela koja su izveli na koncertu dosta emocionalna, navodeći da je aplauz publike bio moćan i snažan i da su ljudi od srca aplaudirali.

– Mislim da smo dali svoj mak-

simum i to na način da smo mi uživali na sceni, svirajući maestralno djelo „Šeherezada“, koje je jedno od najljepših djela za orkestar ikada napisano. Djelo je jako virtuozno. Moram da pohvalim orkestar koji je jedno od najtežih djela orkestarske literature izveo maestralno. Pritom, nije bilo grča, nego smo zaista uživali – istakao je Homen za PR centar.

Kazao je da su na Veliku scenu Muzičkog centra donijeli priču o 1001 noći iz „Šeherezade“.

– Mislim da smo dašak orijenta uspjeli unijeti među ljude koji su nas slušali i da su osjetili emocije koje smo im prenijeli.

Sam Korsakov je, u predgovoru drugog izdanja, napisao da mu je namjera da slušaoci sa njegovom muzikom otputuju na Bliski Istok i da osjete egzotičnost.

Nadam se da smo mi to uspjeli – naveo je Homen.

Belević je kazao da je jako zadovoljan koncertom, navodeći da je za njega bio veliki izazov, ali i

Sa koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra

privilegija jer je izveo dva djela sa CSO. – Koncert Kusevickog je jedini koncert koji je taj kompozitor, koji je inače dirigent i kontrabasista, napisao. Radi se o djelu koje je vrlo zahtjevno i složeno, po mnogim mišljenjima jedno od najljepših djela napisano za kontrabas i orkestar. Želja svih kontrabasista je da ovaj koncert u svojoj karijeri izvedu na sceni sa orkestrom – rekao je Belević za PR centar.

Upitan koliko je kontrabas, kao instrument, popularan među mladima s obzirom na to da se bavi pedagoškim radom na Muzičkoj akademiji na Cetinju, Belević je kazao da u Crnoj Gori postoji tradicija od više decenija i uspješna klasa kontrabasista na Muzičkoj akademiji na Cetinju.

– Taj kontinuitet se nastavlja i uvijek je prisutan određeni broj mladih studenata na akademiji.

Klasa kontrabasa je uvijek bila na zavidnom nivou u Crnoj Gori – istakao je Belević.

Lazić je kazao da ne nastupa prvi put u Muzičkom centru, da poznaje dobro podgoričku publiku, podsjećajući da je prije nekoliko mjeseci u Kamernoj sali nastupao u kvartetu kontrabasa.

– Utisci sa ovog koncerta su fenomenalni. Predstavili smo dva grandiozna djela pisana za kontrabas. Svaki put kada se jedan kontrabas, u ovom slučaju dva, pojave na sceni, mi smo već pobijedili – rekao je Lazić. R. K.

Organizatori Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja uputili izvinjenje Jevrejskoj zajednici u Crnoj Gori zbog knjige „Protokoli sionskih mudraca“

Sajam je mjesto susreta kultura MSKO

umjetnici

mračnim i aktuelnim temama kojima se ta postavka bavi – istakla je Jovićević.

Crnogorski simfonijski orkestar nastupio pod upravom Roberta Homena

PR CENTAR

prezentaciji svojih djela i borbu za svakog posmatrača

13

PODGORICA – Organizatori Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja osudili su proizvodnju i distribuciju pamfleta „Protokol sionskih mudraca“ koji se pojavio na štandu izdavača „Akia Mali princ“ tokom prethodnih dana.

– Sajam knjiga je već godinama mjesto susreta različitih kultura i po tome prepoznatljiv u čitavom regionu. Tolerancija, kultura dijaloga i promocija različitosti su principi koji su utemeljili ovu kulturnu manifestaciju od samog početka – navodi se u saopštenju.

U ime organizatora izrazili su žaljenje što se ovakva knjiga nemarom izlagača pojavila na jednom od štandova i uputili su izvinjenje njihovim ,,prijateljima iz Jevrejske zajednice u Crnoj Gori i svim pripadnicima jevrejskog naroda“.

– Ovaj propust je odmah ispravljen, a organizator će uložiti dodatnu pažnju kako ne bi došlo do sličnog incidenta u budućnosti. Sajam svake godine posvećuje značajan dio programa afirmaciji kulturne raznolikosti, a jučerašnji okrugli sto – „Građanska država i nacija, sekularna država i vjera“ započeli smo upravo čitanjem pisma uvaženog vrhovnog rabina Crne Gore

Predstavnice Jevrejske zajednice na Sajmu knjiga sa organizatorima

gospodina Luciana Moše Prelevića, koji je istakao da je dobro biti otvoren za dijalog „jer je to vrijednost i ključni elemenat za izgradnju dobrih odnosa unutar različitih grupa“. Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner-Bokan je u međuvremenu sa saradnicima posjetila Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja. Nju je prilikom posjete sa svojim saradnicima primio Predrag Uljarević, direktor Sajma knjiga, vlasnik i direktor izdavačke kuće ,,Nova knjiga“.

Tom prilikom su razgovarali sa organizatorima Sajma knjiga o događaju koji se desio. Jevrejska zajednica je iskazala puno razumijevanje za pomenuti propust koji se desio. U razgovorima je iskazana i puna spre-

mnost za buduću saradnju kada je u pitanju gostovanje jevrejskih umjetnika i predstavljanje jevrejske kulture na sedamnaestom Sajmu knjiga koji je jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Crnoj Gori. „Nova knjiga“ je izdavač koji od svih izdavača u Crnoj Gori ima najveći broj jevrejskih pisaca u okviru svoje produkcije – navodi se u saopštenju PR službe 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja.

Podsjećamo, javnost je oštro reagovala na činjenicu da se jedna od najozloglašenijih antisemitskih knjiga prodaje na štandu kuće „Mali princ“. Direktor ove kuće Zoran Zorić Pobjedi je prije nekoliko dana dao izjavu u kojoj tvrdi da se radi o „novinarskoj podvali“.

R. K.

14

Povodi

Neđelja, 15. maj 2022.

Privršava li „pobjednički blok“ program „Crna Gora mala Ukrajina“?!

Ponosni na svoje svetovelesrpstvo

Piše: Sreten ZeKOVIĆ Reinkarnirana 1918. u ,,trećoj kao ponavljanoj prvoj Jugoslaviji“ i u ratnim 90-im godinama, „ugroženo agresivno“ je nastavljena u nikad preboljenoj i neizvidanoj nezavisnoj Crnoj Gori 2006, građansko-sekularnoj (evropskoj i NATO, još od usklika opštecrnogorskog suverenističkog reformatorskog pokreta „Nikad više 1918“).

Ojunačeno srpsko-ruskim hibridnim ratom protiv suverene Crne Gore, ojačalo iznutra i izvan programsko trajno svetovelesrpstvo, zloslutno je prolongirano i u kontrareformatorskoj glorifikaciji i pobjedi jednovjekog jubileja „1918-2018-20-21-22“.

Time je pobjedničko nacizamno sijamstvo političko-crkveno vjerskog bloka slavopojalo „apsolutni početak istorije te nove vlasti“ koju je paradoksalno i apsurdnom „protivrječnosti u sebi“ ujedno resetovao na 1918.

To znači, na prvu okupacionu 1918. sa punim diskontinuitetom suverene Crne Gore 2006, kojim se vraća i nastavlja kontinuitet 1918. („na početak njenog kraja“).

Svetosrpski arhe-program odlučno je privršavan u manito pomamnoj litijaškoj „krađi i prekrađi zvona“ crnogorskih svetinja, ucjenjivačkim imperativom: odbačiti prvi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ili rušimo ukupni suverenistički režim“, i to bitno zato da bi SPC u Crnoj Gori zadržala svoj stari bogomdani imperijalni, monopolni status kvo.

Tim se ozbiljno koči tranziciona reformacija i temeljno ugrožava nezavisnost i sekularnost Crne Gore, jer nastavlja spupčenost, zavisnost Srbije i Crne Gore, Srba i Crnogoraca u RAM-u svetosrpstva.

Sve se ovo zbiva i pored toga što je kobna 1918. znatno predodređivala i nametala neprekidnu paradigmu za dalji tok istorije Crne Gore, sve do danas, kad se uporno rearhaizuje, aktue(a) lno i akutno potenčuje u njenom punom modalitetu. I još više, 1918. samo je kruna ukupne svetosrpske imperijalne, gospodarstvujuće istorije nad zarobljenom crnogorskom istorijom.

Toga radi je nuždeno da se ovo „imperijalno vreteno“ sve više rasklupčava, odnosno denacifikuje, demitizuje, desakralizuje, da nam budućnost ne bi bila „već viđena“, ob(po)navljana, iskušena sasvim promašena prošlost.

A kako je to moguće, lideri litijaškog pobjedničkog političkog bloka, a bez sučeljavanja sa prošlošću i sa satanisanjem i ućutkivanjem sugovornika u demokratskom dijalog?! Može li se izaći načisto, ponosno i čestito iz svetovelesrpske političke igre,

iz otadžbinsko-državne izdaje u kojoj nacionalni, a posebito samobitni i autokefalni Crnogorci ne mogu biti ni „nacionalna manjina“, no samo za izopštenje, ili posrbičenje, pa i u „demokratskom srpskom sv(ij)etu i Zapadnom Balkanu?! Je li za njih više „načisto“, „bijelo na cr(kve)no“ da je toliko klikovanje za izmirenje („borba protiv podjela“) opasno „izmiriteljsko posrbičenje“ po žezlenoj stegi: ili si Srbin, ili antisrbin, anidemokrata, antihrist, ateista, nacionalista, samo ne možeš biti svoj na svom?!

U drugoj Jugoslaviji su se već u 1945. samokonstituisala „Sveštenička udruženja“ Makedonije u Skoplju 5. marta i Crne Gore u Nikšiću 14. i 15. maja. Na novoj neposredno izabranoj Skupštini Udruženja Crne Gore donijeta je Rezoluciju sa pet tačaka koju je potpisalo 78 sveštenika Crne Gore i Boke (Pobjeda, br. 32, 24. juna 1945). U tački prvoj navodi se da prijethodna Skupština ne odgovara crkvenim, vjerskim i nacionalnim tradicijama naroda svještenstva, da se mora prilagoditi oslobodilačkoj Federativnoj Jugoslaviji, a u tački četiri da se SPC imenuje Pravoslavna crkva Jugoslavije da bude ravnopravna prema drugim prvoslavnim narodima, „jer se preko takve crkve ne mogu spovoditi nikakve, pa ni njihove velikosrpske šovinističke ideje“. Zato u tački pet traže da se „izmijeni Zakon i Ustav SPC“.

Međutim, izmjena strukture i imena SPC tek je bilo moguća sa obnovom nezavisne Crne Gore (2006) ali su njene „velikosrpske šovinističke ideje“ nastavljene sve do 2022. kada su potpuno blokirali i zarobili svoje nosioce, njihovu vlast i NCG. Prvi salto mortale pobjedničkog bloka i njegova samrtnička totalna hipokrizija svih vrsta bio je, „kao grom iz vedra neba“, kada je njen taj(anstve)ni „vladikatski trijumvirat“ obmanjivački samodeklarativno samopriznao sekularnu nezavisnu Crnu Goru, EU i NATO. To se dalje razgolićuje u žestokoj međusobnoj borbi protivrječnosti njihovog galimatijskog konglomerata, satanizanja ništablažih nego što su zajedno satanisali prijethodnu vlast. Sa nemiloprihvaćenim obavezama prema NCG, EU i Zapadu pružaju im otpor samo ako ih kao suverenu vlast prihvate u ravnopravno partnerstvo, a ne kao obavezu. Konačno mijenjaju maske kada su izazvali potpunu političku, ekonomsku krizu i bukvalno opet zarobili NCG. Na djelu je stara zloupotreba laži da je osvajanje nezavisne Crne Gore „iz glave cijelog naroda“, koju nazivaju „izdaja izborne volje građana“, a manipulišu i „većinskom vlašću“.

Toga radi „novoj“ drugoj manjinskoj vladi nameće se puna demokratska obaveza ostvarenja pravne države i suzbijanje organizovanog kriminala, da prvo krivično procesuira tzv. većinsku vlast, ako hoće i dovoljni kredibilitet da je ona čista. Ovo i zato što je i ona očito korumpirana, kriminalno organizovana, a protivnike unaprijed ,,presuđuje“ većim dijelom aferama koje su i same kriminalne.

Iz istorije diplomatije

Iseljenička srca za tešku narodnooslobodilačku borbu Razarajuća diplomatska, politička, nadasve neprijateljska propaganda saradnika okupatora u porobljenoj Jugoslaviji imala je odjeka u Sjedinjenim Američkim Državama, neprikosnovenoj ekonomskoj i vojnoj sili Drugog svjetskog rata. Pogodovao je ideološki zazor američkog društva na crvenu, proletersku boju

Piše: Dejan VUKOVIĆ ,,Stvori armiju najveće moguće snage“ glasilo je naređenje generalu Verneru fon Friču 1933. godine, izrečeno od strane njemačkog kancelara i nacističkog vođe Adolfa Hitlera.

Sumrak odveć krhkih ljudskih prava i sloboda nezadrživo tone u dubine decenijskog mraka i pakla nacionalsocijalizma. Nadolaze nemilosrdna stradanja brojnih žrtava fašizma i nacizma, zbrisane države, katastrofa čovječanstva. Anšlus Austrije donosi nacističkoj Njemačkoj 200 miliona dolara u zlatnim i deviznim rezervama. Izdašni bjehu i trezori Čehoslovačke Narodne banke, pored poznate češke industrije oružja, zaliha ruda i metala, koje osvajačka armija pretvara u resurse za strahovite ratne pohode. Zlato, naročito u ratu, doseže neponovljivu vrijednost i sjaj; u rukama okupatora obilato usmjereno protiv humanih, naprednih ideja bitisanja, prosperiteta ljudskog roda, progresa svijeta!

NarODNO ZlatO maNIpUlacIja U rUKama ambaSaDOra Predratni komunista i novinar, visoki partizanski oficir, istoričar i akademik Vladimir Dedijer, potomak ugledne srpske porodice, zapisuje: ,,Sve emigrantske vlade, još od prvih dana poslije bjekstva iz zemlje, naročitu pažnju su obraćale na Ameriku. Zato su ambasadoru u Vašingtonu Konstantinu Fotiću, rođaku Ljotića i Nedića (Dimitrije Ljotić, ideolog i vođa fašističke organizacije ′Zbor′ i Milan Nedić, predsjednik kvislinške vlade Srbije pod njemačkom okupacijom, prim. autora), koga je na taj položaj postavio Stojadinović 1936. godine, stalno slali ‘sigurne ljude‘, kako bi se milion Jugoslovena potpuno otcijepio od događaja u zemlji i dobio lažnu predstavu o borbi naših naroda… Sve te svoje veze i poznanstva Fotić je obilato koristio za izgrađivanje najveće podvale u svjetskoj javnosti – mita o Draži Mihailoviću. Krupnu ulogu odigralo je i naše narodno zlato. Fotić je gazdovao sa pedeset miliona dolara naše Narodne banke. Nikom on račune nije polagao… Fotićevo i Sekulićevo djelo je film ‘Četnik’ izrađen u Holivudu, u kome

se vide srpske seoske kuće s parketom i električnom peći i Draža Mihailović u jurišu na Njemce“. Razarajuća diplomatska, politička, nadasve neprijateljska, propaganda saradnika okupatora u porobljenoj Jugoslaviji, imala je odjeka u Sjedinjenim Američkim Državama, neprikosnovenoj ekonomskoj i vojnoj sili Drugog svjetskog rata. Pogodovao je ideološki zazor američkog društva na crvenu, proletersku boju. Vješto korišćen u manipulacijama ambasadora izbjegle kraljevske vlade, koja je ,,narodno zlato“ pretakala u mrežu obmana među saveznicima, prisvajajući kao svoje veličanstvene pobjede neustrašivih antifašista, komunista, partizana, ali i brojne, bolne žrtve za slobodu!

patrIOtSKa mISIja NIKOle KOVačeVIĆa Bez predaha njihove otrovne strijele odapinjane s okupatorskog luka na krvavu epopeju Narodnooslobodilačke borbe, slomljene su na neprobojnim bedemima sazdanim od patriotskih, jugoslovenskih iseljeničkih srca; znakovito Crnogoraca.

Snaga pečalbara oduvala je proglase beščašća, imala silovitost orkana iz rudokopa Pitsburga, Hazeltona, livnica Čikaga, mnoštva industrijskih centara i varoši nepregledne Amerike.

Slobodarske, odane, duše crnogorskih i jugoslovenskih iseljenika dinamično, zdušno i hrabro su pulsirale, kada je nadahnut rodoljubljem i tradicijom ratničkih predaka, tokom 1944. godine, prekaljeni komunista i revolucionar, gospodstveni intelektualac Nikola Kovačević krstario prostranstvima Kanade, afirmišući plemenitost i pravednost Narodnooslobodilačke borbe i prikupljao pomoć za neustrašive partizane.

Sjetne reminiscencije na duh nepokornosti i borbu za očuvanje drevne, državotvorne žile i nacionalne srži Crne Gore.

Glas patriotizma u Sjevernoj Americi širio je iseljenički list Novosti, s posebnim žarom ga je uređivao Nikola Kovačević, koji je u jednom danu na krvavoj Sutjesci izgubio oca Blagoja, legendarnog heroja brata Savu i sina Dragana. U svom pismu objavljenom pod naslovom ,,Za slogu i jedinstvo u borbi protiv fašizma“, Kovačević naglašava:,,… Ja sam mislio da smo mi u Kanadi pružili dosta veliku pomoć prema našim snagama. Sad sam se uvjerio da je ta naša pomoć nedovoljna i da je to tek početak onoga što mi moramo ubuduće učiniti. Uzmite u obzir

Crnogorski iseljenici 1927. u Detroitu

da je u Jugoslaviji u toku tri i po godine uništeno na bojištu, u koncentracionim logorima, zatvorima i po selima od strane neprijatelja i njegovih najamnika oko million i po ljudi…

Ne zaboravite da je preko šest miliona naše braće i sestara u Jugoslaviji koji gaze snijeg bosim nogama. Ako ja budem u mogućnosti da se brzo sastanem s vama onda ćemo o svemu ovome govoriti opširnije, ali vi na to ne čekajte, nego - na posao, braćo i sestre, za pomoć našoj domovini. Smrt fašizmu, sloboda narodu“!

IStINa pObjeđUje Američkim kontinentom zračila je i aura dosljednog antifašiste, otmjenog političara, docnije i ambasadora Save Kosanovića, sestrića slavnog naučnika Nikole Tesle, koji odlučno, sa stilom, brani uzvišene vrijednosti, ideale bratstva i jedinstva NOB-a. Članovi prosvjetnog kluba ,,Tito“ iz Pitsburga, u Sjedinjenim Američkim Državama, razbijaju lažnu propagandu o borbama koje se vode u okupiranoj Jugoslaviji: ,,Riječ partizani za nas nije samo ime. U ovoj riječi mi vidimo brda i doline, polja i ravnice naše domovine, vidimo šume i gajeve, rijeke i potoke i ono naše Jadransko more… U riječi partizani vidimo naš hrabri narod i mlado i staro, muško i žensko… Taj div - naš narod - golim rukama gnječi neprijateljske strojeve, razbija njegove legije i neustrašivo, pobjedonosno, korača naprijed. Iz hiljada grla teče mu junačka narodna krv, ali on

ne zastaje.“ Eho patriotskog zanosa, ljubavi prema domovini i slobodi imale su upliva kod američkih senatora, uglednika, dosegle i do glasovitog predsjednika Ruzvelta.

Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske maršal Tito marta 1944. upućuje pismo predsjedniku Ujedinjenog komiteta Amerikanaca jugoslovenskog porijekla Luju Adamiču i značajno ističe: ,,U ime naših napaćenih naroda ja Vam se mnogo zahvaljujem za Vaše požrtvovano zauzimanje i rad u korist naše teške oslobodilačke borbe. Izrazite, molim, zahvalnost u moje ime svim Vašim saradnicima i svim drugim Jugoslovenima koji, bilo na koji način, pomažu našu narodnooslobodilačku borbu.

Podrška naših sunarodnika u Americi u najtežim časovima historije naših naroda velika je i dragocjena baš zato što je došla još onda kada je u savezničkim zemljama carovala laž i obmana u odnosu prema našoj neravnoj i teškoj borbi sa okupatorima i domaćim izdajnicima… Na koncu je istina pobijedila. Velika zasluga za to pripada i vama, naša draga braćo preko okeana“!

Vrijeme čvrste bliskosti bijelih petokraka zvijezda s američke zastave i crvenih zvijezda petokraka Titovih proletera, nesalomljivih boraca u ratu protiv nacista i fašista. Blistala je naša emigrantska zajednica na dalekom kontinentu, radosno kucala iseljenička srca za Narodnooslobodilačku borbu.

(autor je crnogorski diplomata)

Neđelja, 15. maj 2022.

Marketing

15

16

Arena

Telekom 1. CFL

Neđelja, 15. maj 2022.

Budućnost u derbiju bez velikog rezultatskog značaja n

Budućnost je predala krunu najvećem rivalu, ali to nije bila smetnja da odigra dobar derbi – i pobijedi Sutjesku – 4:2.

Rudar i Podgorica podijelili plijen pod Golubinjom

Slaba vajda od boda Po bod u međusobnom duelu ne znači mnogo Rudaru i Podgorici za ostvarenje krajnjih ambicija.

Nakon epiloga pod Golubinjom (1:1), Pljevljaci su gotovo izgubili sve šanse da izbjegnu baraž, dok tim iz Lješkopolja nastavlja mrtvu trku sa Zetom za drugom preostalom mjestom u doigravanju.

Izabranici Srđana Nikića poveli su golom Bojovića u 13. minutu, ali trenutak nepažnje u 39. koštao ih je izjednačenja koje je gostima donio Vuković.

Pokušavale su obje ekipe nešto da promijene, naročito u prvom poluvremenu koje je bilo interesantnije, dinamičnije, sa više prilika.

U nastavku je ritam opao, efektivno se manje igralo, a tek u finišu je Rudar napravio kakav-takav pritisak iz kojeg je mogao da prelomi meč u svoju korist.

Ipak, Gašević i društvo nijesu imali znanja, a ni snage da još jednom poentiraju za pobjedu kojom bi produžili nadu u stizanje Jezera. Ovako su Plavljani, kao direktni konkurent za spas, ostali na ,,plus šest“, a

Rudar

1

Podgorica

1

1

1

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 250.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Golovi: 1:0 Bojović u 12, 1:1 Vuković u 39. Žuti kartoni: Matsui, Banović (Rudar), Terzi (Podgorica).

Rudar

Podgorica

Agović Prenkočević (od 76. Kašćelan) Čavor (od 76. Vujanović) Kreneta Banović Matsui Golubović Gašević Živković Popović (od 93. Ernec) Bojović

Ivezić Terzi Boljević Sentoku (od 93 A. Krivokapić) Đajić Vuković (od 72.

Mrvaljević) Maraš M. Krivokapić (od 93 Joković) Ukšanović Čelebić Božović

do kraja prvenstva ima još dva kola.

Pljevljaci su bolje otvorili meč.

Aleksa Golubović u sedmom minutu nije iskoristio zicer nakon centaršuta Živkovića, a u

10. je golman Ivezić odbranio slobodnjak koji je izveo najbolji igrač domaćina.

Rudar je nastavio ofanzivu, a takav pristup isplatio se u 13. minutu - Popović je odlično uposlio Bojovića, koji je ušao u šesnaesterac i rezatnim šutem pogodio za 1:0.

Mladi reprezentativac mogao je da se upiše u listu strijelaca i u 22. kada mu je loptu sa noge skinuo Ivezić.

Sastav iz Lješkopolja bio je podređen na terenu, bez ozbiljnih prilika, ali je uspio da se vrati u egal prije odlaska na odmor.

Matija Krivokapić je bio brži od golmana Agovića, a poslije njegove reakcije, te odbitka od odbrane domaćina - lopta je došla do Vukovića koji je poentirao za 1:1.

U nastavku su jedni i drugi bili oprezniji, s tim što je Rudar u finišu više rizikovao. Živković je u 70. minutu pokušao sa ivice kaznenog prostora, ali je Ivezić sjajnom reakcijom spriječio domaćina da ostvari novu prednost.

Posljednju priliku u 88. imao je Golubović koji je umjesto da pogodi metu glavom, nespretno reagovao rukom.

D. K.

Utakmica pod Goricom bila je lišena svakog pritiska, ali efektni golovi, lijepi potezi i akcije nijesu izostali. Uglavnom su svi ti fudbalski elementi dolazili od strane domaćina koji je dominirao u prvom poluvremenu (3:0), a u nastavku dao mogućnost Nikšićanima da se nakratko vrate u meč.

Svaku nadu gostiju da mogu do boda ugasio je Mijović koji je u 74. minutu spektakularnim pogotkom postavio konačan rezultat.

Na najvećoj domaćoj areni viđeno je šest pogodaka, a broj je mogao da bude dvocifren. Posebno se to odnosi na učinak Podgoričana koji su stvorili mnogo prilika.

Sutjeska je dominantno osvojila titulu i kao da nije mogla da se motiviše za derbi koji nije nosio veliku rezultatsku težinu.

Nikšićani su u meč sa najvećim rivalom ušli prekomotno, emotivno ispražnjeni, bez nekog žara i želje da dokazuju da su ove sezone najbolja domaća ekipa.

Izabranicima Milije Savovića nije se igralo, a preležeran pristup koštao ih je debelog zaostatka već do kraja poluvremena.

Gosti su nakon 45 minuta gubili 3:0, a rezultat je mogao da bude i duplo ubjedljiviji u korist domaćina.

Fudbaleri prvaka države podbacili su u uvodnom dijelu utakmice, a totalno indisponiran bio je reprezentativac Drešković koji je nespretnom reakcijom poklonio domaćinu vođstvo u sedmom minutu.

Sutjeska se raspala i toliko kiksala pozadi da je svaki pre-

D. MALIDŽAN

,,Plavi“ sa stilom

TREĆA POBJEDA PODGORIČANA ZAREDOM: Sa jučerašnjeg meča pod Goricom

lazak Budućnosti na polovinu terena rivala bio potencijalna opasnost po Giljena.

Petrović u 19. minutu nije iskoristio zicer nakon što je driblingom otvorio put do gola, a u 25. je režirao promašaj godine u Telekom 1. CFL. Krilni napadač ,,plavih“ slabo je izveo penal koji je skrivio Stijepović (igra rukom), ali poslije odbrane Giljena imao je loptu ispred prazne mreže.

Očekivala se rutinska realizacija, ali je brzonogi ofanzivac šutirao visoko iznad prečke.

Nije to sputalo Podgoričane koji su dominirali protiv dezorganizovanog suparnika.

Kapiten Terzić je u 36. minutu izveo pravu majstoriju iz slobodnog udarca – u stilu velikih asova, nakon šuta iz koraka, elegantno je prebacio

FSCG

Tuzani nakon preokreta savladali Petrovac

Dečiću bodovi i viza za ino scenu TUZI – Fudbalski klub Dečić drugu godinu zaredom biće na evropskoj fudbalskoj mapi.

Tuzani su dva kola prije kraja i teoretski završili posao – Dečić je u duelu sa Petrovcem, koji je takođe imao evropske ambicije, nakon preokreta uspio da dođe do trijumfa, čime je otišao na ,,plus 12“ u odnosu na Mornar, koji je petoplasirani, tako da su u Tuzima mogli da proslave Evropu…

Gosti su poveli već u 10. minutu.

Balša Boričić je ubacio loptu iz kornera, Tačibana uputio udarac ka golu Stefana Popovića, lopta je pogodila u ruku Iliju Martinovića i sudija Nikola Dabanović pokazao je na bije-

lu tačku. Siguran sa 11 metara bio je najbolji strijelac Petrovčana Adnan Bašić. Međutim, u 17. minutu domaći su izjednačili. Draško Božović je ubacio loptu iz kornera, na drugoj stativi našao se Velizar Janketić koji je potvrdio sjajnu formu i rutinski pogodio mrežu Petra Radulovića.

Do kraja poluvremena, nakon prave ofanzive gola gostiju domaći nijesu iskoristili idealne prilike – Božović u 30, ali i u 45, te Martinović u 39. nakon prekida. Ipak, treba naglasiti da je Božović imao veliku priliku i propustio je u 59. minutu, ali nije uspio da se upiše u strijelce.

Inače, Petrovac je prije toga,

živi zid i natjerao Giljena da bezuspješnim letom uljepša evro pogodak.

Skoro da nije prošlo ni 120 sekundi – u obećavajućoj situaciji našao se Ražnatović, a potom je Mirković lansirao topovski šut koji je završio pored mete.

Ni to nije bilo sve do odmora.

Momak o kojem se priča ponovo je stupio na scenu – Đukanović je na krilu primio dubinski pas, a onda dijagonalom potpisao 3:0 u 40. minutu.

Na početku nastavka Savović je napravio dvostruku izmjenu – teren su napustili Mitrović i Marković, a ušli Grivić odnosno Nikač.

Budućnost nije brzo mijenjala, niti je bilo potrebe, kada je u prvom dijelu sve išlo – gotovo

Dečić

2

Petrovac

1

1

1

Stadion Dečića. Gledalaca: 400.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Bašić u 10. (pen), 1:1 Janketić u 17, 2:1 Jovanović 61. Žuti kartoni: Martinović, Vucaj (Dečić), Živanović (Petrovac).

S utakmice u Tuzima

preko Boričića, u 53. minutu, imao veliku šansu da gostima ponovo donese prednost, ali je Popović odlično reagovao. Na-

kon par prilika Tuzani su, ipak, u 61. minutu došli do prednosti preko Anđelka Jovanovića.

Dečić je tako na najbolji način

krunisao sezonu, ali i napravio uvertiru za finale Kupa, gdje će nakon ostvarenog cilja juriti trofej za novu stranicu istorije. R. P.

Dečić

Petrovac

Popović Martinović Vucaj (od 71. Vuljaj) Jovanović (od 71. Ljuljđuraj) Marušić (od 60. Bećiraj) Božović (od 80. Adžović) Živković Janketić (od 46. Pešukić) Božanović Drešaj Đeljaj

Radulović Milić (od 71. Gazivoda) Perović (od 71. Vojvodić) Živanović Radinović Boričić Bumbar Bašić (od 80. Popović) Ivanović (od 65. Vuković) Tačibana (od 65. Zvrko) Mikijelj

Arena

Telekom 1. CFL

17 F. FILIPOVIĆ

Neđelja, 15. maj 2022.

Slavlje Iskre nakon meča s Mornarom

nadigrala i savladala Sutjesku pod Goricom

m predali krunu Budućnost

4

Sutjeska

20

3

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 500.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Drešković u 7, 2:0 Terzić u 36, 3:0 Đukanović u 40, 3:1 Matanović u 60, 3:2 Bubanja u 66, 4:2 Mijović u 74. Žuti kartoni: Đukanović, Petrović, Mijović (Budućnost), Stijepović, Mitrović (Sutjeska).

Budućnost

Sutjeska

Pavličić Janković (od 80. Ćetković) Raspopović Petrović (od 63. Milošević) Ražnatović (od 88. Novović) Ćuković Dakić Mirković (od 63. Đuričković) Mijović Terzić Đukanović (od 87. Perišić)

Giljen Jovović (od 67. Zakaria) Drešković Mitrović (od 46. Grivić) Matanović Drinčić Čagas (od 85. Knežević) Stijepović Marković (od 46. Nikač) Janjić (od 67. Vuković) Bubanja

Rezultati i tabela Budućnost - Sutjeska

idealno.

Domaći su otvorili drugi dio lijepom akcijom koju je slabim udarcem završio Ražnatović.

Bilo je jasno da će ,,plavi“ osvojiti bodove, a samo je bilo pitanje kojim epilogom.

Sigurnost na semaforu malo je uspavala domaćina, a tri gola deficita kao da su probudila inat kod Sutjeske koja je počela da radi konkretne stvari prema naprijed.

Nikšićanima je bilo stalo da makar ublaže poraz – i postali su učinkovitiji. Matanović je smanjio na 3:1 u 60. minutu, a u 66. je Bubanja vratio neizvjesnost u meč (3:2).

Ipak, ta vrsta otvorenosti derbija nije predugo trajala. Za to se pobrinuo još jedan biser podgoričkog tima, Mijović, koji je izveo remek-djelo –

LISTA STRIJELACA 13 - Sekulić (Iskra), Bašić (Petrovac) 12 - Raičković (Budućnost) 11 - Ivanović (Budućnost), Vuljaj (Dečić), Faust (Jezero)... devetnaestogodišnji napadač primio je loptu iz auta, okrenuo se na ivici šesnaesterca i od prečke matirao Giljena.

Gosti više nijesu imali snage da zakuvaju duel, dok je Budućnost čekala da vrijeme iscuri.

Nedović je pravio izmjene, za aplauze onih koji su ulazili, a minutažu onih koji su dobili priliku da osjete draž pobjede u derbiju.

4:2

Dečić - Petrovac

2:1

Iskra - Mornar

1:0

Jezero - Zeta

0:0

Rudar - Podgorica

1:1

Tabela 1. Sutjeska

34 22 8 4 62:25 74

2. Budućnost 34 19 7 8 71:43 64 3. Dečić

34 15 11 8 52:40 56

4. Iskra

34 15 6 13 46:40 51

5. Mornar

34 11 11 12 30:37 44

6. Petrovac

34 10 12 12 46:53 42

7. Jezero

34 12 6 16 37:44 42

8. Rudar

34 9

9. Zeta

34 6 10 18 33:52 28

9 16 34:52 36

10. Podgorica 34 6 10 18 33:58 28 U narednom kolu (20. maja) sastaće se: Jezero - Budućnost, Zeta - Rudar, Podgorica - Iskra, Mornar - Dečić, Petrovac - Sutjeska.

Budućnost kasni 10 bodova za Sutjeskom, ali je titulu preD. K. dala sa stilom.

Iskra protiv Mornara osigurala četvrtu poziciju

Sekulić pogodio za Evropu Kada je Balša Sekulić u 59. minutu zatresao mrežu Mornara, podrhtavala je istočna tribina stadiona u Danilovgradu od gromoglasnog skandiranja i ovacija popularnih ,,serdara“: Evropa, Evropa!

Tako je vrsni golgeter svojim trinaestim pogotkom u šampionatu stavio tačku po pitanju povratka Iskre na međunarodnu scenu. On je, nakon preciznog dodavanja iskusnog Damira Kojaševića, majstorski napravio prostor za udarac i sa petnaestak metara matirao nemoćnog Stojana Vukčevića.

Kasnije će se ispostaviti da je njegov gol bio dovoljan za trijumf i ovjeru četvrtog mjesta.

Srećan kraj za ,,crveno-bijele“, mada su, mora se priznati, gosti posebno u prvom poluvremenu bili mnogo konkretniji i opasniji od izabranika Milivoja Novovića.

Samo što se krenulo sa centra, brzonogi Igor Poček je sa oko 20 metara zagrijao dlanove sigurnog Marka Kordića, da bi nedugo zatim i MarkoĆetković iz slobodnog udarca ciljao lijevi donji ugao golmana Iskre koji je na sreću domaćih navijača dobro ispratio akciju Barana i bez problema otklonio opasnost. U 25. minutu ponajbolji u redovima Mornara PetarGrbić je volejom stavio na muke odličnog Kordića koji je loptu odbio do prečke, da bi nakon kornera Milivoje Raičević pogodio stativu iz neposredne blizine. ,,Crveno-bijeli“ su se prije od-

Iskra

1

Mornar

0

00

Stadion Braće Velašević. Gledalaca: 500.

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica) Gol: 1:0 Sekulić u 58. Žuti kartoni: Bakrač, Kojašević, Šahman, Kordić, Pavlović (Iskra), Ćetković, Škrijelj (Mornar)

Iskra

Mornar

Kordić Pešukić Kumburović Bakrač Tučević Šahman B. Obradović (od 86. Milić) Pavlićević (od 76. O. Obradović) Pavlović Kojašević Sekulić (od 88. Perović)

Vukčević Kajević Baošić Cvijović Martinović (od 72. Seratlić) Kaluđerović (od 80. Bakić) Ćetković (od 80. Guzina) Grbić (od 72. Sekulović) Poček (od 61. Škrijelj) Raičević Vujačić

laska na odmor oslobodili pritiska, pa je nakon centaršuta Kojaševića, Sekulić nadvisio odbranu gostiju, ali umjesto mreže pogodio dobro postavljenog Stojana Vukčevića. U nastavku, domaći igrači su se razmahnuli po terenu i kao na prethodnim susretima afirmisali napadačku strategiju sa nizom tečnih akcija, kontri i driblinga. To je urodilo plodom u 59. minutu, da bi do kraja utakmice sačuvali prednost za

slavlje navijača, uprave i stručnog štaba.

- Poslije ovakvog rezultata i ostvarenog cilja da se dva kola prije kraja šampionata obezbijedi plasman na međunarodnu scenu, komentar je suvišan.

Ono što je važno istaći jeste da smo vjerovali u mladiće i njihov pošteni rad na treninzima i mečevima na kojima su na pravi način valorizovali uloženi trud.

Ova pobjeda je samo repriza iz Petrovca, tako da ćemo i na posljednje dvije utakmice u tekućoj sezoni nastojati da uvećamo bodovni saldo - rekao je Goran Jovanović, šef stručnog štaba Iskre.

Mornar je ostao na petom mjestu, a u najlošijem slučaju sezonu bi mogao da završi kao sedmoplasirani.

- Čestitam Iskri na zasluženom drugom izlasku u Evropu. Zaslužili su takav uspjeh i koristim priliku da čestitam i trenerima Nikiću i Novoviću koji su iznijeli teret neizvjesnog takmičenja po pitanju konačnog poretka na tabeli. Isto tako moram biti zadovoljan igrom i zalaganjem svih pojedinaca, međutim, nijesmo imali dovoljno sportske sreće da niz izglednih prilika za gol pretvorimo u vođstvo. Takođe, i mi smo bili u prilici da se domognemo međunarodne scene, ali biće prilike u narednoj sezoni. Nastavljamo u istom ritmu kao da je prvenstvo počelo, a ne da smo u finišu šampionata - kazao je trener Andrija Delibašić. B. KADIĆ

Jezero na bod od opstanka, Zeta ostala u zoni baraža

Remi po mjeri domaćina Remi u Beranama između Jezera i Zete (0:0) koji više odgovara sastavu iz Plava.

Ekipa Mladena Lambulića zadržala je šest bodova prednosti nad Rudarom i bod u naredna dva kola garantuje joj opstanak bez baraža. U petak će dočekati Budućnost, u posljednjoj rundi gostovati Rudaru.

Zeti je ostala poravnata s Podgoricom, i dalje je na mjestu koje vodi u baraž, ali da bi tu ostala moraće u foto-finišu da osvoji makar bod više od Lješkopoljaca koji su bolji u međusobnom skoru, što je faktor koji odlučuje o poretku na kraju prvenstva.

Na Gradskom stadionu u Beranama oba tima su imala šanse da dođu do pobjede - Jezero je prijetilo u prvom i početkom drugog poluvremena, Zeti je pripao ostatak meča. ,,Žuti“ su prvi put u gol šansu došli u 30. minutu, kada je Rodrigo Faust poslije kornera glavom pogodio prečku. Jezero je do prednosti moglo da dođe i u finišu poluvremena. Lazar Lambulić je kombinovao s Aldinom Adžovićem nakon kornera, potom uputio oštar centaršut u kazneni prostor gdje je Mamadu Mendi šutirao glavom s ivice peterca, a Aleksandar Karadžić sjajnom od-

Jezero

0

Zeta

0

Gradski stadion u Beranama.

Gledalaca: 300 Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Žuti kartoni: Faust, Marveđo (Jezero), Đoljaj, P. Vukčević, Maraš (Zeta)

Sa prethodnog meča Jezera i Zete

branom spriječio da lopta ode pod prečku.

I Vasilije Radenović je probao glavom na isteku prvog dijela, da bi poslije osam minuta nastavka Faust zakasnio da dodavanje Ilije Radunovića pretvori u pogodak.

Kada je preživjela šanse Jezera, Zeta je počela da prijeti. Rezervista, Ukrajinac Artur Zahorulko su 68. se poslije prekida našao usamljen na drugoj stativi, ali je poslao loptu daleko iznad gola. ,,Vukovi“ su potom prokockali

dvije šanse u razmaku od minut.

U 77. je Srđan Krstović u odličnoj poziciji neuspješno pokušao da lobuje golmana Igora Asanovića, da bi Petar Vuković s gol linije spriječio pogodak Nemanje Đurovića glavom poslije kornera.

Ne. K.

Jezero

Zeta

Asanović Radunović V. Radenović Dedić Vuković (od 79. Račić) Kontić (od 15. Marveđo) Lambulić Adžović Mendi Bošnjak (od 72. S. Radenović) Faust (od 79.

Redžepagić)

Karadžić Đinović Đukanović Đurović Đoljaj (od 64.

Radusinović) Miranović Roganović Krstović Vukčević (od 72. Popović) Burzanović (od 64. Zahorulko) Maraš

Arena

Sportski miks

FA KUP: ,,Redsi“ u reprizi finala Liga kupa pobijedili Čelzi

Sahranjen legendarni fudbaler i trener Ivica Osim

Posljednje zbogom velikanu PODGORICA - Drugi put ove sezone Liverpul je pobijedio Čelzi u meču za domaći trofej, drugi put poslije jedanaesteraca - 6:5. ,,Redsi“ su u drami na ,,Vem-

Sport na

TV

Fudbal - Premijer 13.00 – Totenhem – Barnli 15.00 - Vest hem - Man. siti 17.30 - Everton - Brentford

Fudbal - Primera 19.30 – Kadiz – Real Madrid

Fudbal - Primera 19.30 – Betis – Granada

Fudbal - Primera 19.30 – Atletik Bilbao – Osasuna

Košarka - Plej of ABA lige 20.45 – Bud. Voli – Partizan

Fudbal - Serija A 15.00 – Napoli – Đenova 18.00 - Milan - Atalanta 20.450 - Kaljari - Inter

Fudbal - Primera 19.30 – Atletiko M. – Sevilja

bliju“ savladali ,,plavce“ u finalu FA kupa i izjednačili se s rivalom iz Londona po broju pehara u najstarijem klupskom takmičenju na svijetu (8).

Junaci Liverpula bili su Alison Beker i Konstadinos Cimikas. Brazilac je u sedmoj seriji odbranio šut Mejsonu Mauntu, a Grk pogodio za drugi trofej Liverpula u sezoni.

U februaru je Liverpul osvojio Liga kup, juče je u vitrine dodao jedini trofej koji je nedostajao Jirgenu Klopu od dolaska na ,,Enfild“, a sezonu bi mogao da završi s još dva.

U Premijer ligi će teško uspjeti jer je Mančester siti blizu titule, dok će 28. maja igrati finale Lige šampiona sa Real Madridom. ,,Redsi“ su uzeli FA kup prvi put od 2006. godine, na 150. godišnjicu tog takmičenja.

Poslije 0:0 nakon produžetaka i 120 minuta fudbala u kojem su obje ekipe imale nekoliko velikih šansi, u penal seriji su za Liverpul pogađali Milner, Alkantara, Firmino, Aleksander-Arnold, Žota i Cimikas, dok je neprecizan bio Mane u petoj seriji.

Za Čelzi su precizni bili Alonso, Džejms, Barkli, Žoržinjo i Zijaš, dok Aspilikueta u drugoj i Maunt u posljednjoj seriji nijesu uspjeli da savladaju Alisona Bekera.

Liverpul je prvi put od sezone 2000/01. prigrabio oba domaća kupa, a tada mu je pripao i trofej Kupa UEFA. Čelzi tešku sezonu, tokom koje je ostao bez vlasnika Romana Abramoviča i suočavao se s velikim finansijskim izazovima, završava bez trofeja i s epitetom prve ekipe poslije Njukasla (1974, 1998, 1999) koja je izgubila tri finalna meča FA kupa uzastopno.

Od ,,plavaca“ je 2019. bolji bio Arsenal, prošle godine slavio je Lester, ove Liverpul.

Za Liverpul bi pred finale Lige šampiona problem mogle da budu povrede Salaha, Van Dajka i Robertsona. Ne. K.

PODGORICA – Na sarajevskom Gradskom groblju Bare u Aleji velikana juče je sahranjen čuveni bosanskohercegovački fudbaler i trener Ivica Osim, posljednji selektor SFR Jugoslavije.

Osim je preminuo 1. maja u svom domu u Gracu, nekoliko dana prije 81. rođendana.

Na komemoraciji u Narodnom pozorištu govorili su Mehmed Baždarević, Faruk Hadžibegić, Zvonimir Boban, Nenad Bjeković, Enver Hadžiabdić, Benjamina Karić, Oro Ibrišimović, Željko Komšić i delegacija iz Japana, ambasador Makoto Ito i Jasuhiro Sorimači, tehnički direktor tamošnjeg Fudbalskog saveza.

– Imam veliku tremu jer je ovo moj prvi govor, a moram ga reći čovjeku sa kojim sam živio 40 godina. Obraćam se u moje ime, moje porodice, moje generacije i svih generacija. On je obilježio naše živote, karijere, Želju, ovaj grad, ovaj prostor i sve sredine u kojima je radio.

Bio je veliki trener, otac, učitelj, znao da nam pomogne, da pravi od nas prave fudbalere i dobre ljude. Znao da je gradi, stvori, pobjeđuje, gubi, ali uvijek sa

Neđelja, 15. maj 2022.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (

Sa komemoracije

TWITTER/LIVERPOOLFC

Opet penali i opet Liverpul

FK ŽELJEZNIČAR

18

dostojanstvom. Bio je trener iznad svih, vizionar ispred svog vremena, jednostavno imao je klasu. Želio je da napreduje, učio je, slušao je, dijelio iskustva, bio je veliki stručnjak, bio je čovjek, veliki otac, suprug.

Znao je da voli, najviše je volio svoju Asimu, svoju porodicu, saradnike, igrače. Fudbalu je bio odan i vjeran. Radovao se najobičnijim stvarima. Volio je život, druženja. Na kraju života često mi je govorio da žali za našim vremenom, za izgubljenim godinama, tragedijom koja se dogodila na ovim prostorima – rekao je Mehmed Baždarević.

– Uvijek je govorio da smo mogli više dati Želji, našem gradu, našoj djeci. Dragi prijatelji, na kraju ću vam reći još jednom veliko hvala u svoje ime, i ime svih nas, što smo došli, što ste došli, da ga zajedno ispratimo na vječni odlazak, da mu se naklonimo još jednom i pokažemo veliko prijateljstvo i poštovanje. Šef bi sigurno bio ponosan na sve vas. Nedostajaćeš sigurno svima nama i svojoj familiji. Počivaj u miru i hvala za sve.

Uz mnogobrojnu rodbinu i prijatelje, sahrani su prisustvovale sportske i javne ličnosti, državni funkcioneri, te nekoliko hiljada navijača Željezničara i građana Sarajeva.

Govor na sahrani održao je Osimov veliki prijatelj Ivica Šarić, a potom je Mustafa Čizmić izveo Tifinu pjesmu ,,Grbavica“.

R. A.

Posljednja pokažu d od onoga PODGORICA – Može li Budućnost Voli nešto više od onoga što je, kako kaže trener ,,plavih“ Aleksandar Džikić, morala da uradi u ovoj sezoni ABA lige, ili će stati na plasmanu među četiri najbolje ekipe regionalnog takmičenja, pokazaće večerašnji meč u ,,Morači“ (20.45 časova), drugi u polufinalnoj seriji plej-ofa ABA lige sa Partizanom. ,,Crno-bijeli“ su bez problema i ubjedljivo dobili prvi duel u ,,Pioniru“ (82:66), pobijedili su u sva tri ovosezonska međusobna meča (dva u ligaškom dijelu), pa izgleda da sve ide na vodenicu Beograđana. Na Budućnosti je sada da pokaže karakter, veću volju, želju i motiv, da, uz podršku koja se očekuje u punoj dvorani, pokuša da prvi put savlada tim Željka Obradovića i izbori majstoricu u Beogradu...

– U svakom našem velikom meču smo imali veliku podršku sa tribina ove sezone.

Nadam se da će i u nedjeljnom meču publika biti naš šesti igrač. Odigrali smo tri meča sa Partizanom ove sezone i u svakom smo, u određenom trenutku meča, jurili dvocifrenu razliku što nas je dodatno umaralo.

Potrebno je da nametnemo naš ritam i da pogodimo šuteve koje imamo, jer smo

u svim mečevima imali veliki broj otvorenih šuteva bez uspjeha – ističe Edin Atić, krilni košarkaš Budućnost Volija.

TREBA POGAĐATI OTVORENE ŠUTEVE Budućnost je dobro počela prvi meč u Beogradu, do polovine prve četvrtine je domaćinu dozvolila da ubaci samo dva koša, ali je od vođstva 10:4 stala. Već u drugoj dionici su ,,plavi“ zaostajali 17 poena (39:22), previše da bi na kraju mogli do trijumfa.

Podgoričani su prvi put u sezoni imali više šuteva za tri poena u odnosu na dva (34-32), promašili su veliki broj otvorenih šuteva, koje su imali zahvaljujući tome što je Partizan uglavnom zatvarao prolaze do koša.

– U prethodnom meču smo dozvolili da se Partizan odlijepi zbog naših grešaka. Stigli smo do ,,minus 7“ u trećoj četvrtini, ali nas je opet šut koštao da uđemo u egal utakmicu. Kao što su i moji saigrači prethodnih dana rekli, potrebno je da iskontrolišemo skok i izgubljene lopte.

Uz adekvatan šut, vjerujem da možemo doći do pobjede u drugom meču, pred našom publikom – dodao je Atić, koji je u prvom meču pogodio jedini šut za dva poena, ali je promašio sve četiri trojke, pored tri ukradene lopte, te

Druga liga, 34. kolo

Bitka za baraž u Lješkopolju PODGORICA – Finiš sezone u Drugoj ligi donijeće odgovor ko će uz Arsenal biti učesnik baraža, jer je sve drugo već poznato.

Tri kola prije kraja jasno je da je Jedinstvo šampion i da će kao prvoplasirani tim Druge lige naredne sezone biti član elitnog ranga, Arsenal će drugu godinu zaredom igrati baraž, dok iz lige ispada Titograd i Cetinje (ima osam bodova manje od Grblja, što znači da i tim iz prijestonice danas može biti zvanično bivši drugoligaš).

Ostala je samo dilema ko će biti trećeplasirani, odnosno drugi učesnik baraža. Tri kola prije kraja Mladost ima četiri boda više od Bokelja i Koma.

U Lješkopolju se igra derbi upravo između Mladosti i Koma, dok Bokelj dočekuje Jedinstvo, koje je bez rezultatskog imperativa. Mladost bi pobjedom napravila veliki iskorak ka trećem mjestu, Kom bi brejkom zamutio situaciju, dok Bokelj uz očekivanu pobjedu protiv Bjelopoljaca priželjkuje remi ili trijumf Zlatičana, što bi značilo da bi dva kola prije kraja tri tima

Sa utakmice Kom - Mladost Donja Gorica na Zlatici

bila u bod.

Baš zbog toga večeras se u Lješkopolju očekuje pravi derbi. Za razliku od tog meča

Bokelj još juri važne bodove, ali s obzirom na to da je Jedinstvo već prvoligaš, jasno je da će Kotorani imati lak zadatak.

Arena

Neđelja, 15. maj 2022.

Sportski miks

19

(20.45 h) dočekuju Partizan, u drugom meču polufinala plej-ofa Admiralbet ABA lige

ja šansa da da mogu više a što su morali DŽIKIĆ: Mora da se vjeruje, mora da se želi Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je ponovio da se ,,u plej-ofu ovog takmičenja povoljan rezultat ostvaruje ako se igra čvrsto“.

– Ako se igra sa puno energije, sa upornošću i željom. To su preduslovi, mora da se radi i nema drugog načina. Mora da se vjeruje i da se želi – rekao je kratko Džikić.

9-8 vodi Budućnost Voli u pobjedama protiv Partizana u ,,Morači“ u ABA ligi

po dva skoka i asistencije.

BITI ILI NE BITI Interesantno, u sva tri meča sa Partizanom, Budućnost je imala veći broj pogođenih trojki, ali je svaki put slabije šutirala za dva poena i bila u podređenom položaju kad je skok u pitanju. Večeras u ,,Morači“ situacija mora da bude drugačija ako Budućnost želi da ima šansu da izbori majstoricu i bori se za četvrto uzastopno finale plej-ofa ABA lige.

Raspored i tabela PODGORICA: Mladost DG – Kom TIVAT: Arsenal – Berane PODGORICA: OFK Titograd – Cetinje IGALO: Igalo – Grbalj KOTOR: Bokelj – Jedinstvo Sve utakmice počinju u 17.30 časova.

1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Mladost DG 4. Bokelj 5. Kom 6. Igalo 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

33 33 33 33 33 33 33 33 33 33

22 18 16 14 16 13 12 6 6 3

9 2 61:12 10 5 47:27 10 7 46:32 12 7 38:20 6 11 47:38 7 13 48:33 5 16 31:45 11 16 29:47 3 24 23:74 5 25 19:61

75 64 58 54 54 46 41 29 21 14

Ostali mečevi ne donose rezultatski značaj. Arsenal će ugostiti Berane, a Igalo ekipu Grblja u primorskom derbiju.

U Podgorici se sastaju dva posljednjeplasirana tima – Titograd i Cetinje. Tim iz prijestonice već večeras može biti i teoretski eliminisan, a ,,fenjeraš“ može nakon devet mečeva konačno da upiše R. P. pobjedu.

Novi kontingent karata u prodaji Košarkaški klub Budućnost Voli obavijestio je javnost i navijače da će se, zbog, kako se navodi, ,,ogromnog interesovanja za meč sa Partizanom, pustiti dodatni kontingent karata za prodaju“, za drugi meč polufinala plej-ofa Admiralbet ABA lige.

Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, prodaja dodatnog kontingenta karata će se vršiti u neđelju od 9 časova na biletarnici Sportskog centra ,,Morača“, po cijeni od sedam i 10 eura.

Budućnost je u četvrtak objavila da je u slobodnu prodaju pušteno samo 500 ulaznica, što je, kako je saopšteno, ,,maksimum, imajući u vidu sezonske karte i do sada pristigle rezervacije“.

– Podsjećamo da se trebovane i rezervisane karte mogu preuzeti na dan utakmice od 9 do 16 časova na biletarnici SC „Morača“, saopšteno je iz Budućnost Volija.

– Biti ili ne biti. Moramo da pobijedimo ili je sezona u ABA ligi gotova. Moramo da ispravimo greške iz prvog meča.

Moramo da budemo mnogo čvršći i agresivniji u odbrani prije svega. Što se napada tiče, moramo da stižemo

OBRADOVIĆ: Ambicija je da odigramo dobro Trener Partizana Željko Obradović rekao je da očekuje tešku utakmicu protiv Budućnosti.

– Očekuje nas još jedna utakmica protiv veoma dobre ekipe Budućnosti. Pravila u plej-ofu se znaju, stoga nas očekuje jedna izuzetno teška utakmica na gostovanju u Podgorici, ali idemo sa ambicijama da odigramo dobro – rekao je Obradović.

Partizan juri prvo finale ABA lige još od 2013. godine.

– Znamo da do naše ovosezonske utakmice u ,,Morači“ Partizan ovdje dugo nije pobijedio i da će nam biti još teže da i četvrti put u sezoni savladamo odličnog rivala kakva je Budućnost. Vjerujem da će oni dati sve od sebe da se vrate u Beograd na treću utakmicu, a na nama je da im čvrstom i pametnom igrom to ne dozvolimo – rekao je bek Partizana Uroš Trifunović. do otvorenih pozicija kao u prvom meču. Ali ako želimo da pobijedimo, moramo da

pogađamo iz otvorenih pozicija – kazao je plej ,,plavih“ Kendrik Peri, koji je u prvom

susretu upisao osam poena i četiri asistencije, ali je trojke S. J. šutirao 8-1.

Šampion Milvoki poražen kod kuće u plej-ofu NBA lige

Golden Stejt u finalu Zapada, Boston izborio majstoricu Golden Stejt je u finalu Zapadne konferencije, gdje čeka boljeg iz duela Finiks – Dalas (rezultat 3-3).

Voriorsi su mjesto u finalu konferencije izborili pobjedom protiv Memfisa sa 110:96, pa su seriju okončali rezultatom 4-2 u pobjedama.

Golden Stejt podsjeća na svoje najbolje šampionske dane, prvenstveno jer popularni „Splash brothers“ igraju kao nekada.

Stef Kari i Klej Tompson su, naime, ubacili 29, odnosno 30 poena. Stef je imao šest, a Klej osam trojki u pobjedi Voriorsa protiv Grizlisa u Kaliforniji. Meč je bio u egalu tri

i po četvrtine, da bi pred kraj četvrte „ratnici“ pobjegli parcijalom 23:7.

U tom periodu Golden Stejt je ubacio četiri trojke, a kako je dobio i raspoloženog Endrjua Viginsa, dileme oko pobjednika više nije bilo.

Voriorsi su prvi put u finalu Zapada još od 2019. godine, a prošle sezone ih je baš Memfis izbacio u plej-in turniru, kada, istina, još uvijek nije igrao Klej Tompson.

Voriorsi su uništili Grizlise u skoku, bilo je 70-44, a Golden Stejt je prvi tim još od 1983. koji je imao 70 i više skokova. To je 80-ih pošlo za rukom San Antonio Sparsima.

Inače, za Memfis opet nije

igrao povrijeđeni Dža Morent, pa je Dilon Bruks bio najefikasniji sa 30 poena.

Boston je napravio brejk u Viskonsinu, pobijedio je Milvoki 108:95, pa je u ovoj seriji sada 3-3 i igraće se majstorica.

Bio je to strašan okršaj Džejsona Tejtuma i Janisa Adetokumba. Tejtum je imao 46, a Janis 44 poena. Seltiksi su vodili maltene sve vrijeme, a jedan parcijal od 11:2 u posljednjoj četvrtini je završio posao za Seltikse.

Tejtum je, inače, u posljednjoj četvrtini ubacio 16 poena od Bostonovih 26.

Milvoki je po prvi put od 2018. pod trenerom Budenholzerom izgubio utakmicu u plej-ofu ko-

jom je mogao da riješi seriju.

Kada se radi o istoriji u majstoricama, Seltiksi će 34. put u istoriji igrati sedmi meč u se-

riji, a dobili su 24 takva duela do sada. Baksi su samo tri puta prošli seriju u sedam mečeva, a izgubili su je osam puta. S. J.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 15. maj 2022.

Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale Celje u dramatičnom polufinalu WABA lige do 17 godina

„Vučice“ igraju za krunu „Plave“ su loše otvorile meč, Celje je vodilo 11:5, a zatim 20:11 u finišu prve četvrtine nakon trojke Uranker.

I baš tada „probudila“ se Savković, koja je pogodila trojku, a onda je krenula nestvarna serija Podgoričanki 25:4! Trener Petar Stojović rotirao je bekove, Grabovica je unijela energiju u odbrani, blistala je Begović, a tešku i važnu trojku pogodila je i Milošević za preokret (26:24). Uz poene Savković i Vukčević domaće su stigle do 36:24.

Nakon pete trojke Savković bilo je rekordnih 50:35 (28. minut), ali je Celje zonskim presingom uspjelo da istopi zaostatak (60:54), dok je u finišu Akšam odigrala važnu rolu za Podgoričanke. „Plave“ su u finišu ostale bez Jelene Bulajić, koja je doživjela posjekotinu na čelu, zbog čega je u pratnji fizioterapeuta Petra Stojovića završila u Urgentnom centru, a baš taj detalj pokazao je veliku borbenost i srčanost malih „vučica“.

U prvom polufinalu Trešnjevka je R. P. savladala Zagreb 66:47.

69 63

PODGORICA – Dvorana: „Bemax arena“. Gledalaca: 600. Sudije: Ćetković i Vuković. Rezultat po četvrtinama: 14:21, 22:6, 19:14, 14:22.

BUDUĆNOST BEMAX: Grabovica 2, Begović 7, Dragišić, Radević 9, Bulajić 5, Zuber, Drobnjak 3, Milošević 3, Vukčević 7, Savković 27, Akšam 6.

CELJE: Dolinšek, Štirm 17, Bartelme 23, Kelestina, Žibert 9, Uranker 10, Salekar, Krenk 4.

Male „vučice“ igraće za titulu.

Košarkašice Budućnost Bemaxa u uzbudljivom polufinalu savladale su Celje (69:63) i danas od 13 h igraće protiv hrvatske Trešnjevke za titulu WABA lige do 17 godina. Podgoričanke su pokazale da imaju sjajnu generaciju, a Jovana Savković dokazala je da je biser crnogorske košarke. Savković je imala tripl-dabl (27 poena, 11 skokova, 10 asistencija, za čak 39 indeks).

Stonoteniski turnir u Laškom

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijac Filip Radović kao drugoplasirani završio je nastup na međunarodnom stonoteniskom turniru, koeficijenta 40 u Laškom.

Muška mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija počela pripreme za kvalifikacije u Tirani

Radulović: Imamo izgledne šanse da se plasiramo na EP PODGORICA – Muška mlađa seniorska (U22) odbojkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u hotelu ,,VOCO“ Podgorica, gdje će i boraviti na pripremama za kvalifikacije za prvo Evropsko prvenstvo u ovoj konkurenciji.

Kvalifikacioni turnir grupe F, na kojem će nastupiti odbojkaši rođeni 2001. godine i mlađi, održaće se od 20. do 22. maja u Tirani (Albanija), a protivnici našoj selekciji na ovom turniru biće selekcije Albanije i Austrije.

Plasman na EP izboriće sedam reprezentacija – pobjednici šest kvalifikacionih grupa i najbolja drugoplasirana selekcija, koje će se pridružiti Poljskoj, domaćinu EP u Tarnovu, koje je na programu od 12. do 17. jula.

- Imamo izgledne šanse da izborimo istorijski plasman na EP i budemo među osam najboljih selekcija u ovoj kategoriji.

Kroz razgovor sa momcima, što mi je izuzetno drago, mogao sam da vidim da ih krasi velika doza optimizma i pozitive, pa se nadam da ćemo u tom ritmu i da završimo kompletan ovaj ciklus – rekao je selektor Balša Radulović, kome će u radu pomagati pomoćni treneri Miloš Marković i Miljan Bošković.

Kako je kazao Radulović, u ovoj

akciji će, zbog privatnih obaveza i problema sa povredama, izostati braća Joksimović, Marko i Andrija, kao i Petar Lečić.

- Ali momci, koji su tu, posjeduju kvalitet, vjerujem u njih i nadam se da će opravdati to što se od njih očekuje, da ćemo ostvariti istorijski plasman na EP – dodao je Radulović.

Crnogorska selecija će u sklopu priprema odigrati dvije prijateljske utakmice sa Albanijom, 15. maja u Podgorici i 18. maja u gostima, nakon čega će u Tirani ostati do početka kvalifikacija.

Radulović je za pripreme pozvao 16 igrača, a to su tehničari Danilo Dubak (Budućnost volej), Rastko Milenković (Budva), Avram Božović (Galeb Liko Soho Group), korektori Đorđe Jovović (Budućnost volej), Miro Miljanić (Budva), primači servisa Nemanja Peruničić (ACH Ljubljana), Vukašin Cimbaljević (Vojvodina), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Andrija Miranović (Budućnost volej), Lazar Cimbaljević (Galeb Liko Soho Group), srednji blokeri Matija Ćinćur, Ognjen Perunović (Budućnost volej), Stefan Femić, Nikola Đurović (Jedinstvo), te libera Miloš Kosović (Dubočica) i Danilo Krivokapić (Budva).

S. J.

POKCG

Radoviću srebro, Bakiću bronza

Drugi naš predstavnik Luka Bakić nije uspio da se domogne finala i morao je da se zadovolji bronzanim odličjem.

Radović je juče u finalnom meču kategorije S10 poražen od vodećeg svjetskog stonotenisera, paraolimpijskog šampiona, Poljaka Patrika Čojnovskog

Radović i Bakić na pobjedničkom postolju

3:0 (11:6, 11:4, 11:6).

Radović, bronzani sa Igara u Tokiju 2021, prethodno je u polufinalu eliminisao trećeg

igrača svijeta, vicešampiona iz Tokija, Francuza Matea Boasa 3:1 (11:6, 11:9, 9:11, 13:11).

Dobru partiju u polufinalu, upr-

kos porazu, pružio je Bakić, koji je izgubio od Čojnovskog 3:1 (12:10, 6:11, 11:7, 11:3).

Laško je drugi turnir ove sezone na kojem su Radović i Bakić osvojili medalje.

Prošlog vikenda igrali su finale Otvorenog prvenstva Francuske.

Duel crnogorskih paraolimpijaca pripao je Radoviću, koji je slavio 3:0.

U Laškom je nastupala i Slobodanka Gurešić u klasi 4 (osobe u kolicima), ali nije uspjela da izbori četvrtfinale.

Nastup u grupi završila je kao trećeplasirana, sa pobjedom i dva poraza.

Turnir u Laškom okupio je više od 360 igrača iz 40 država. R. A.

SBbet Prva liga za rukometaše (21. kolo)

Berane nadvisilo Partizan Finalna serija SBbet Prve lige za rukometašice

Pobjednik se već zna PODGORICA – Rukometašice Rudara i Budućnosti odigraće večeras prvi meč finalne serije SBbet Prve crnogorske lige.

Rudar je filijala Budućnosti na čijoj klupi sjedi Maja Savić. Sastav legendarnog lijevog krila ligaški dio završio je na prvom mjestu i učinkom od 18 pobjeda, remijem i dva poraza.

Budućnost, koja se direktno plasirala u finale, dežurni je šampion Crne Gore i očekuje se da rutinski stigne do dvije pobjede, koliko je dovoljno za novu titulu.

Večerašnji meč igra se u 19 sati u Univerzitetskoj dvorani u Podgorici, dok je drugi duel na programu 19. maja.

Budućnost će 21. maja igrati finale Kupa, R. A. rival će biti Nikšić.

- Rukometaši Berana 1949 sa- Ekipa Berana vladali su Partizan 1949 (34:28) u pretposljednjem kolu SBbet Prve crnogorske lige i obezbijedili najmanje četvrto mjesto na kraju sezone.

Beranci imaju dva boda više od Tivćana, od kojih su bolji u međusobnom skoru. Mogli bi da završe i na trećem mjestu u slučaju da u posljednjem kolu savladaju Brskovo, a Budućnost Podgorica - koja ima bod više - izgubi od Komova.

U trijumfu nad Partizanom 1949, Danilo Joksimović postigao je 11 pogodaka, Nikola Babović osam, dok je Nemanja Popović sakupio 15 odbrana.

Kod gostiju, Vuk Mrvaljević se 11 puta upisao u listu strijelaca.

Novi šampion Budvanska rivijera u petak je pobijedila Mornar 7 (40:27), Lovćen bio bolji od Jedinstva (29:22), a Budućnost Podgorica od Danilovgrada (38:31).

Danas igraju Komovi - Rudar (18 h) i Sutjeska - Brskovo (20).

Ne. K.

TENIS: Masters u Rimu

Novakova 1000. pobjeda u karijeri Vodeći svjetski teniser Novak Đoković i Grk Stefanos Cicipas igraće u finalu Mastersa u Rimu. Đoković je u polufinalnom meču pobijedio Norvežanina Kaspera Ruda 2:0 (6:4 i 6:3), nakon sat i 42 minuta igre.

Za 38. titulu na mastersima igraće protiv Cicipasa, koji je nastup u finalu izborio pobjedom protiv AleksanderaZvereva 2:1 (4:6, 6:3 i 6:3). Đoković je ušao u ekskluzivni klub tenisera sa najmanje 1.000 pobjeda u karijeri. Četvorocifren broj trijumfa do sada su imali samo Džimi Konors (1.274), Rodžer Federer (1.251), Ivan Lendl (1.068) i Rafael Nadal (1.051), te Martina Navratilova (1.442) i Kris Evert (1.309).

Za trofej u konkurenciji teniserki igraće Iga Šfjontek i Ons Žabur.

R. A.

RADIO BERANE

Bud. Bemax Celje

Feljton

Neđelja, 15. maj 2022.

JEDAN PRIMJER POLITIZACIJE I KRIVOTVORENJA CRNOGORSKOG SAKRALNOG NASLJEĐA

21

1.

9.

Spisi pokazuju da u Svaču nije bilo Bogorodičine crkve » Piše: Vukota VUKOTIĆ Po pričanju Leonardija iz 1642. godine, opet pozivanjem na lokalnu usmenu tradiciju, kaže se da je „kralj Uroš za katolike u Svaču sagradio Bogorodičinu crkvu.“ Ovim čudnim premetanjem fakata i logičkom gimnastikom, Vojislav Korać ponovo uspijeva da pobije samog sebe. Naime, čak iako se uzme u obzir podatak da je kralj Uroš I (1243-1276) gradio Bogorodičnu crkvu u Svaču, što teško može biti tačno, onda otpada teza da je crkva sv. Marije građena u prvoj polovini XIV vijeka. Ovaj logički konstrukt koga nameće Korać nije održiv i zbog činjenice da se radi o epitafima, a ne o ktitorskim natpisima, pa se ne može dovesti u vezu nijedan vladar. Naprotiv, natpisi izričito pominju episkopa Marka i monaha Petra, članove lokalne zajednice. Stoga, nema mjesta ni Koraćevoj politizaciji događaja, jer niko nije došao iz Skadra da otuče natpise iz prostog razloga što ti natpisi nikada nijesu sadržali imena bilo kog Nemanjića.

U svijetlu svih ovih činjenica, vidimo da je svojim tendenziocnim postupkom Korać pokušao nametnuti jedan iskrivljeni pogled na stvarnost i time dovesti u pitanje crnogorsko sakralno i duhovno nasljeđe.

Izgleda, i sam uviđajući ove protivrječnosti, donekle se pokušava „pokriti“ pa navodi kako Leonardi u svom izvještaju brka kralja Uroša I i sina mu kralja Milutina (Graditeljska škola Pomorja, Beograd, 1965, str. 98). Ipak, iz ovog djela se jasno vidi da nema greške, jer se pominje i kraljica Jelena koja je sa svojim mužem posjetila grad Bari u Apuliji i obdarila crkvu sv. Nikole (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje, 1950, str.

142). Zato, sasvim se izvjesno može zaključiti, kao i u slučaju katedrale sv. Jovana, da je crkva sagrađena znatno ranije, vjerovatno tokom XIII vijeka.

Istim metodom kojim pokušava da utvrdi ktitore svačkih crkava, Korać govori i o njihovim patronima. Dok stavlja pod sumnju da je katedralna crkva u Svaču bila posvećena Sv. Jovanu Krstitelju, Korać nema sumnje da je gotička crkva u podgrađu za patrona imala Bogorodicu. Na ovo ga upućuje već pominjano pričanje barskog nadbiskupa Leonardija. Iako se osim u djelu J. Radonića ni na jednom drugom mjestu ne spominje Svač i njegove crkve, sem baš to da je kralj Uroš podigao za katolike u Svaču Bogorodičinu crkvu, Korać ga zbog svojih potreba uzima za vjerodostojan (Grupa autora, Istorija Crne Gore, str. 185).

Uz to, sem ponovnog uvođenja

Što se tiče Koraćevog navoda kako je u lineti portala, na mjestu gdje se obično crta patron crkve, prepoznao Bogorodicu, taj podatak zapravo ništa ne govori o ovoj dilemi. Naime, prema kanonizovanim pravilima crkvenog freskopisanja, slika Sv. Spasa se prikazuje sa likom Bogorodice. Štaviše, na ovim freskama ili ikonama, Sv. Marija je centralna figura kompozicije

Ostaci Svača

usmenog predanja, kaže da je u lineti zapadnog portala bila oslikana Bogorodica. Kako je ova pozicija predviđena za predstavljanje patrona crkve, smatra da je crkva posvećena Bogorodici.

Međutim, ni u jednom prethodnom radu o svačkim crkvama ne nalazimo potvrdu da se radi o Bogorodičinoj crkvi. Marin Bici, vidjeli smo, u svom Izvještaju ne pominje nijednu drugu crkvu, poimenično, osim katedralne. Isto tako, Ipen, Deroko, Degrand, u svojim radovima ne pokušavaju da uđu u određivanje patrona crkve. Sa druge strane, ono što nije bilo poznato Koraću, i pored njegovih izjava da je isčitao cijelu poznatu literaturu, je izvještaj nadbiskupa Vicka Zmajevića. U njemu, papski misionar, govoreći o stanju koje je zatekao u Svaču kaže sljedeće: „Brojio je više crkava, sagrađenih jedna do druge, sada srušenih uslijed nevremena ili razrušenih od Turaka. U njemu

Moguće je da je Korać vidio Bogorodičin lik na lineti svačke crkve, ali je ipak došao do pogrešnog zaključka. Povedeni izvještajem nadbiskupa Vicka Zmajevića moramo zaključiti da je najveća crkva u Svaču bila posvećena Sv. Spasu, a ne Bogorodici

(Svaču, prim. aut.) su crkve: Sv. Spasa, Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Nikole, Sv. Venerande, Sv. Stjepana, Presvetog Trojstva, Sv. Đorđa i Sv. Marka, sa dobro očuvanim zidinama, ali znatno oštećenim u zemljotresu, izuzimajući prve dvije, koje po načinu gradnje i veličini nadmašuju ostale.“ Kako smo pokazali, katedralna crkva u Svaču je bila Svetog Jovana Krstitelja i ona je ovdje navedena kao druga, što tvrdi i sam Zmajević. To nas navodi da je druga dobro očuvana svačka crkva posvećena sv.

Spasu, dok se nikakva Bogorodičina crkva u gradu ne spominje. Da nadbiskupu barskom možemo pokloniti puno povjerenje i ne sumnjati u njegov iskaz navodi nas i činjenica da je u Svaču bio 300 godina prije Koraća, da je svešteno lice koje zna o čemu govori i ne manje vrijedno, da se o svemu mogao raspitati kod lokalnog župnika koga je zatekao u gradu. (Zma-

Ostaci crkve u podgrađu

jević ističe da u tom trenutku svačkom župom upravlja don Marin Đini, koji je „rođen od roditelja koji bijahu prevjerili (konvertirali na islam, prim. aut.), mada je kršten kao dijete. Odgojen je kao dječak kod mons. Bogdanija, skadarskog biskupa, i poslan na studije u zavod u Fermiju“, Ivan Jovović, Župe Barske nadbiskupije u izvještaju Vicka Zmajevića 1703. godine, Arhivski zapisi, br. 2/2011, Cetinje, 2011, str.

135) Dalje, o crkvi Sv. Spasa monsinjer Zmajević, kaže da ima „raznih natpisa u zidinama, ali su istrošeni od vremena, pa se ne mogu pročitati.“ Ovdje barski nadbiskup očigledno misli na tri natpisa, možda i još koji, koje je dva vijeka kasnije vidio i Ipen. I ovim se pokazuje potpuno promašena i pogrešna, vjerovatno i zlonamjerna, Koraćeva teza o „nekom licu iz Skadra“ i politički motivisanom uništavanju natpisa u

Ulaz u katedralu u Svaču

svačkim crkvama. Što se tiče Koraćevog navoda kako je u lineti portala, na mjestu gdje se obično crta patron crkve, prepoznao Bogorodicu, taj podatak zapravo ništa ne govori o ovoj dilemi. Naime, prema kanonizovanim pravilima crkvenog freskopisanja, slika sv.

Spasa se prikazuje sa likom Bogorodice. Štaviše, na ovim freskama ili ikonama, sv. Marija je centralna figura kompozicije i prikazana je sa raširenim rukama. Lijevo od nje prikazuje se lik Sv. Jovana Krstitelja, a u gornjem dijelu slike sam

Hrist koji se uznosi na nebo.

Naravno, freska može sadržati još elemenata, ali najbitnije je da jedini obavezni detalji su Bogorodica i Hrist iznad nje.

Shodno tome, moguće je da je Korać vidio Bogorodičin lik na lineti svačke crkve, ali je ipak došao do pogrešnog zaključka.

Kao centralni lik u kompoziciji na freskama Svetog Spasa ili Vaznesenja Gospodnjeg, sv.

Marija svakako da bi bila i najočuvanija i najmanje podložna zubu vremena. Zato, povedeni izvještajem nadbiskupa Vicka Zmajevića, moramo zaključiti da je najveća crkva u Svaču bila posvećena Sv. Spasu, a ne Bogorodici.

Inače, u svojoj disertaciji Korać pominje još neke primjere umjetnosti, pod uticajem ranijih istraživača, ali ih preskače u Istoriji Crne Gore, Tom II. Tako kaže, da je na istočnom zidu apside Degran uočio četiri figure svetaca u prirodnoj veličini. Međutim, nedajući ikakvo objašnjenje, Korać navodi da je on na istom zidu zatekao ostatke dvije figure, ali arhijereja, jer ih je prepoznao prema sačuvanim djelovima omofora (Graditeljska škola Pomorja, str. 969). Ostajemo zbunjeni ovom tvrdnjom, da li su u pitanju posebne ili iste figure.

(Nastavlja se)

22

Horoskop

Neđelja, 15. maj 2022.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Đotiš bioritam (16.5 - 22.5) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate side-

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ja u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

NEĐELJA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEĐELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEĐELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozici-

ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nosa autoritetima, možda i putovati negdje. povoljno vrijeme za kraća putovanja, no- ve početke i poduhvate.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i na- ve početke i poduhvate.

NEĐELJA petost, nemir.

SRIJEDA I ČETVRTAK Problem je manjak vitalnosti, slaba konOvo su nepovoljni dani za Vas. Problem centracija i pad respekta u očima drugih. je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na PONEDJELJAK I UTORAK porodične rasprave. Čuvati novce. Pripa- vid. Previše je prepreka.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak ziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je energije i bićete naročito privlačni što je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati odlično za intimne odnose. Novac može na umu da ovo nisu dani za megdan. da dođe iz više izvora. Imate energiju, PONEDJELJAK I UTORAK odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za PETAK I SUBOTA Ovo su povoljni dani. Imaćete višak Ovo su povoljni dani za poslovna ostvaunapređenje odnosa i nove inicijative. energije i bićete naročito privlačni što je renja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete SRIJEDA I ČETVRTAK odlično za intimne odnose. Novac može podršku ili razumijevanje osobe od autoOvo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, da dođe iz više izvora. Imate energiju, riteta ili od strane države. Imate karizmu napetost, dosta mentalnih izazova. Posto- odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za i napredak po pitanju statusa. Odlično je pritisci od strane nadređenih ili previše unapređenje odnosa i nove inicijative. vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa obaveza koje ne stižete da uradite na vrisvojim voljenima. jeme. Može biti poteškoća sa ukućanima NEĐELJA ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na Prisutan je nemir, napetost, dosta men- SRIJEDA I ČETVRTAK talnih izazova. Postoje pritisci od strane Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. nadređenih ili previše obaveza koje ne zdravlje, energičnost, užitak u komforu PETAK I SUBOTA stižete da uradite na vrijeme. Može biti i dobrom društvu. Korisno za nova poNe naročito povoljni dani. Postoji opa- poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. znanstva i generalno za druženje, putosnost da budete pogrešno shvaćeni ili da vanja, komunikaciju, nove početke kao budete poniženi. Dijete može imati proi za uspješan završetak starih poslova. blema sa zdravljem ili manjak energije.

Takođe je veoma povoljno za finansije i Pripaziti na stomak. Čuvati se previše planiranje. troškova. Nizak kvalitet življenja i neuPONEDJELJAK I UTORAK PETAK I SUBOTA sklađenost sa okolinom.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, NEĐELJA naročito sa bližnjima i autoritetima. Inte- naročito sa bližnjima i autoritetima. IntePojavljuju se poslovne prilike, finansijska ligencija može zakazati pa najbolje da bit- ligencija može zakazati pa najbolje da bitsituacija se popravlja, kompetentnost je ne stvari ostavite za neki drugi dan. Kon- ne stvari ostavite za neki drugi dan. Konna visokom nivou, a konkurencija je pri- kurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena kurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena tom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Strijelcu

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intiPONEDJELJAK I UTORAK mnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem NEĐELJA je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u pozicija u tranzitu pa najbolje da ne po- porodične rasprave. Čuvati novce. Pripačinjete ništa značajno. Pazite šta jedete ziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati stvari lako mogu zakomplikovati. na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vagi

Mjesec u Lavu

na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/ vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh

uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je PONEDJELJAK I UTORAK odlično za intimne odnose. Novac može Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, da dođe iz više izvora. Imate energiju, napetost, dosta mentalnih izazova. Posto- odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za je pritisci od strane nadređenih ili previše unapređenje odnosa i nove inicijative. obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima PETAK I SUBOTA ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postovisokom nivou. Čuvajte se gubitaka. je pritisci od strane nadređenih ili previše SRIJEDA I ČETVRTAK obaveza koje ne stižete da uradite na vriNe naročito povoljni dani. Postoji opa- jeme. Može biti poteškoća sa ukućanima snost da budete pogrešno shvaćeni ili da ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na budete poniženi. Dijete može imati pro- visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. blema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše NEĐELJA troškova. Nizak kvalitet življenja i neu- Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete sklađenost sa okolinom. može imati problema sa zdravljem. PriPETAK I SUBOTA paziti na stomak. Nizak kvalitet življenja Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se i neusklađenost sa okolinom. poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Po- PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi kušajte izbjeći prevelike troškove. za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, NEĐELJA životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitet- naročito povoljan za partnerske odnose. noj ishrani, imati uspjeha u kontaktima Porodično okruženje je stabilno. Ovo je

Mjesec u Škorpiji

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEĐELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je

NEĐELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEĐELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Neđelja, 15. maj 2022.

Dnevni list

Oglasi i obavještenja MaLI oGLaSI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENa GoLUBoVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMILa USKoKoVIĆIVaNoVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEVIĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoVIĆ (ekonomija) JELENa MaRTINoVIĆ (društvo) MaRIJa JoVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NIKIToVIĆ (kultura) MaRIJa ŽIŽIĆ (crna hronika) DRaGICa ŠaKoVIĆ (Crnom Gorom) NIKoLa SEKULIĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZIĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMaN IVaNoVIĆ (dizajn) DRaGaN MIJaToVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURIŠIĆ

Zamjenik BoRISLaV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MaRIJa IVaNoVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TaNJa PaVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

JEDINSTVENA, savremena poslovna zgrada- rezidencija 750m2 sa velikim parkingom, garažom i dvorištem. Centar kod ugla Hercegovačke i ulice Slobode. Prodajem.

Tel.069/912-070 1 PRODAJEM ekskluzivan trosoban stan 127m2 zgrada „Mermer“ pored Ars Medice na 3. spratu, namješten, neuseljivan, okrenut prema Morači, cijena 1850/1m2.

Garaža 21m2= 15,000e Tel.069/012-739 2

USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

23

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 4 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena.

Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd.

Tel.069/051-526 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008 6 STRUČNO I SAVJESNO radimo skoro sve vrste građevinskih poslova: adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalog.

Tel: 069/926-382, 020/629-558 7

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. maj 2022.

Тужним срцем саопштавамо да је наш драги

Tužnim srcem javljamo da je dana 14. maja 2022. poslije teške bolesti u 74. godini života preminuo naš dragi

МИЛАН Бранков ВУКЧЕВИЋ VASILIJE Mihajlov KOSTIĆ Преминуо дана 14. маја 2022. у 53. години живота. Саучешће примамо дана 14. маја и 15. маја до 14 часова, у породичној кући у Ботуну. Сахрана ће се обавити на гробљу у Српској.

Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli u Petrovcu dana 15. maja od 9 do 12 časova, nakon čega je polazak za selo Rvaši, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskom groblju.

OŽALOŠĆENI: supruga VERA, sinovi MILO i JOVAN, sestra CVIJETA i ostala mnogobrojna rodbina

О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И: мајка СТАНКА, супруга ВЕСНА, ћерке ЈОВАНА и ИВАНА, браћа ЗОРАН и ДЕЈАН, снаха ДАНИЈЕЛА, братанићи САША и ИВАН и остала многобројна породица

537

541

Дана 13. маја 2022. упокојила се у 89. години живота наша драга

Dana 14. maja 2022. preminuo je u 84. godini života

ЗОРКА Велизарева БУЛАТОВИЋ рођена Перишић

ŽARKO Milisavov DURKOVIĆ

Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 14. маја од 10 до 15 часова и 15. маја од 10 до 12 часова, када се полази за Ровца – Церовицу гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће се не прилаже.

Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli Zagorič dana 14. maja od 12 do 15 časova i dana 15. maja od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Pržine – Spuž.

Ожалошћени: син ПЕТАР, ћерке ЗОРА и РАДНА, сестре МИЉА, ЂУРЂА, ЈЕЛИСАВКА и ЉУБИНКА, снахе БОСИЉКА и ЕВИЦА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина БУЛАТОВИЋ и ПЕРИШИЋ

Ožalošćeni: supruga MILKA, sinovi ŽELJKO i NEBOJŠA - NENO, snahe SAŠA, SANDRA, BISERKA i MILOMIRKA, braća od stričeva SAVA, MAŠAN, ĐORĐIJA i DANILO, sestra od strica DARA, unučad STEFAN, LUKA i NIKOLA, bratanične, sestrić, sestrična, i ostala porodica DURKOVIĆ i ujčevina MAROVIĆ

503 Zauvijek nas je ostavio naš dragi brat od tetke

502 Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MOMO ŽIVKOVIĆ ŽARKU DURKOVIĆU Njegov mili lik sa ljubavlju ćemo čuvati od zaborava.

Tvoje veliko srce, dobrota i plemenita duša, ostaće vječno u našem sjećanju.

Sestrična MILANKA NIKČEVIĆ sa porodicom

MIŠKO, VOJKA, MARINA i ZORICA

549

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

511

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. maj 2022.

Posljednji pozdrav

25

Posljednji pozdrav našoj

VESNA VUKOVIĆ DRAGICA Tomaša DRAGOVIĆ

VESNI Perišinoj VUKOVIĆ Nedostajaće nam puno tvoja ljubav, plemenitost i dobrota.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i uspomenama koje smo zajedno gradili čuvajući i uzdižući našu porodicu, ostaćeš u našim srcima voljena i nikad zaboravljena.

Draga kumo, ostaćeš u našem lijepom sjećanju.

Počivaj u miru.

Vole te tvoji ŽARKO, MILICA, KSENIJA, SOFIJA i ALEKSA DRAGOLJUB i RADOJKA ŠPADIJER sa porodicom

PAVIĆ, MILUŠA, DRAGANA, IVANA i LIDIJA sa porodicom

492

554

550

Najdraža moja tetka

Draga

Опраштамо се од наше драге

ВЕСНЕ ВУКОВИЋ

DRAGICE

Tetka VESNA

Svojom ljubavlju i dobrotom unosila si svjetlost i radost u naše živote.

Задовољство је било познавати те и дружити се са тобом све ове године.

Јетрва БУДИМКА, ђеверичићи МАРКО и МИРОСЛАВ са породицама

SAŠA sa porodicom Hvala ti za majčinsku ljubav i posvećenost uz koju sam lakše podnosio prazninu bez moje Ljiljane.

552

519 Dobrom čovjeku, dragom prijatelju LUKA VESKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

553 Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri od tetke

VESNI VUKOVIĆ

MOMU ŽIVKOVIĆU

VESNI VUKOVIĆ LAZO i BEBA RASPOPOVIĆ sa porodicom

SINIŠA i LIDIJA PERUNOVIĆ Spoštovanjem ću čuvati tvoj dragi lik.

524 VIOLEtA BAGAŠ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

546

e-mail: oglasno@pobjeda.me

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. maj 2022.

Prerano i iznenada ostali smo bez dobre i plemenite sestre, brižne i požrtvovane tetke i velikog iskrenog prijatelja

Dana 14. maja 2022. preminula je naša draga

VESNE VUKOVIĆ

VESNA Perišina VUKOVIĆ rođena Kuč

Hvala ti, draga Vesna, za ljubav i pažnju kojom si nas nesebično darivala do svog posljednjeg daha.

Hvala ti za tvoje besprijekorno časno trajanje i neponovljivu hrabrost kojom si odolijevala svim nedaćama i svojim prisustvom činila bogatijim naše živote.

Počivaj u zasluženom miru.

Porodica će saučešće primati u kapeli na gradskom groblju Čepurci 14. maja od 13 do 15 časova i 15. maja od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

Tužni zbog tvog odlaska: LIDIJA, MILO, BLAŽO, MILENA i mali MILO

551

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i ŽARKO, sestre LIDIJA, GORDANA i MARIJANA, snahe IVA i MILICA, unučad, porodice VUKOVIĆ i KUČ i ostala familija

Voljenoj sestri i tetki,

510 Draga

VESNI

Voljena sestrice

Tvoja bitka je bila najduža.

Tvoja hrabrost je bila riječima neopisiva!

Tvoj entuzijazam i tvoja borbenost su nas sve natjerali da ti se divimo Tvoja dobrota je bila najveća od svih.

Volimo te.

VESNA

VESNA VUKOVIĆ

GORDANA, MONIKA i MATIJA

Neizmjerno smo ti zahvalni za svu ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam nesebično davala.

Zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

548 Otišla je naša draga snaha, jetrva i strina

Sa tugom i poštovanjem, Porodica LAKIĆEVIĆ

545

Tvoji:

Tvoji: MAŠA, JANA, PAVLE i VLADO

VESNA VUKOVIĆ

539

Uvijek širom otvorenog srca i ruku za sve nas.

VLADISLAV, STANA, BAJICA i JADRANKA sa djecom 547

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. maj 2022.

Posljednji pozdrav majci našeg kolege

VESNI VUKOVIĆ

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA

530 Opraštamo se od

Posljednji pozdrav

VESNA VUKOVIĆ

S tugom i poštovanjem.

VESNI VUKOVIĆ

DRAGI PEROVIĆ sa porodicom

S poštovanjem,

538

MILOŠ PAVLOVIĆ sa porodicom

Драга

СОЊА Сјећаћемо се са тугом твоjег веселог и благородног лика.

509

Твоја сестра РАДМИЛА ВУЈОВИЋ са породицом

531

27

28

Oglasi i obavještenja

POMENI

Neđelja, 15. maj 2022. Четрдесет дана је од смрти наше

Прошла је година од када није са нама наш драги брат и стриц

Navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog

СЕНКЕ М. МАРКОВИЋ

MARKA ĆUKOVIĆA

рођене Ђуровић

СЛОБОДАН ЈОВАНИЋ

Ponosni smo što smo te imali, tužni što smo te izgubili, a ostat ćeš vječno u našim srcima.

U nedjelju porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću na groblju Gvozden brijeg.

Ožalošćena supruga NATALIJA sa djecom 533 Navršava se 40. dana od smrti našeg voljenog

Драга мајко, Твојим одласком остала је велика празнина у нашем дому и нашим срцима. Недостаје Твоја љубав, доброта и пажња... Неизмјерно хвала за бескрајну пожртвованост и несебичност. Твој драги лик чуваћемо у срцима, поносни на Тебе и бескрајно тужни. Нека Твоја добра и благородна душа почива у Царству небеском.

С поштовањем чувамо успомену на њега.

Брат РАТКО са породицом

Помен ће се одржати у кругу породице 15. маја у 11 часова на гробљу у Горичанима а новчани прилог дајемо цркви Свете Тројице у Вуковцима.

481

ТВОЈА ПОРОДИЦА

DOLA 525 Sa ponosom i tugom nosimo te u srcima.

40 dana je od smrti

Година дана откад није са нама наш вољени

Brat MARJAN VUČETIĆ sa porodicom 544 Prošlo je godinu dana od smrti našeg voljenog

МИЛОРАД – МИЛЕ Стеванов АНДРИЈАШЕВИЋ

VLADIMIRA RAKA RADONJIĆA

NOVA Bojice ĐURĐEVCA Sa ponosom i tugom nosimo te u srcima.

Tvoji: MILAN, IVAN, HAJDANA, DAMJAN i MILOŠ

Zahvaljujemo svima koji su na bilo kakav način pomogli na dostojanstvenom ispraćaju našeg Raka do vječne kuće.

Umjesto pomena porodica će priložiti donaciju za održavanje mjesne kapele.

Ponosni na tvoj dugi i časni život.

Недостаје нам твоја појава, ријеч, осмијех, дочек, испраћај. Недостаје нам оно теби својствено, што је испуњавало наш дом срећом и топлином. У нашим сјећањима заувијек смо оставили мјесто које ће нас подсјећати на твоју племенитост, честитост, доброту и љубав коју си нам несебично пружао. Одмарај у кругу драгих и ближњих, чувај наше и твоје највеће ране Миру и њеног сина.

483 U nedjelju, 15. maja, navršava se godina od smrti našeg dragog supruga i oca

Твоја ПОРОДИЦА

Zahvalna porodica RADONJIĆ 506 Година бола и туге

543 Četrdeset dana od smrti našeg oca i đeda

osamnaest godina od smrti naše majke i babe

ZEFA - BATA DEDIVANOVIĆA МИЛОРАД АНДРИЈАШЕВИЋ

Uvijek ćemo te se rado sjećati i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru.

VLADIMIRA – RAKA RADONJIĆ

Supruga MARIJA, djeca NIKOLA, TEREZA i LEKA

MILICE rođ. Čelebić

Zauvijek u našim srcima, mislima, sjećanjima ...

Ćerka ZORKA, unučad IVAN i ANA KOSTIĆ

497

Тешко је описати празнину коју осјећамо откад ниси са нама. Недостајеш за све тренутке које доноси живот и које смо требали да дијелимо заједно. Све што је лијепо, људско и достојанствено припадало је теби. Био си наш ослонац и узор који ћемо вјечно памтити. Почивај у миру и чувај нас.

542

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Твоји: син РАДОВАН, снаха ДАНИЈЕЛА и унука ДАРИЈА 507

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. maj 2022. Навршава се шест мјесеци од смрти наше вољене супруге и мајке

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

29

Dana 17. maja navršava se godina od smrti naše

ЂУКЕ – ЂИНЕ ЂУРОВИЋ MILANKA MILA LUČIĆA Тешко је повјеровати да си нас напустила, да нећемо видјети твој осмијех и осјетити сву љепоту и сигурност твог загрљаја, као и љубав коју си нам несебично пружала. Недостајеш нам сваког дана све више и више. Почивај у миру, у загрљају свог сина. Анђели нека вас чувају.

Čuvaćemo uspomene obavijene ljubavlju.

TVOJI NAJMILIJI

Супруг ИВАН и ћерка САЊА са породицом

STANOJKE – MILE KOVAČEVIĆ

Mila naša, prolaze dani, mjeseci, a sad i evo godina, nema tvog glasa.

Pokušavamo da se naviknemo na prazninu, ali teško, jer svaki dan naš ispunjen je sjećanjima na tebe i tvoj časni život.

Beskrajno nedostaješ.

Ako je smrt jača od života nije od ljubavi u srcima tvojih najdražih gdje ćeš zauvijek živjeti.

Vječna ti slava, draga naša Mila.

508

498 Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

15. 5. 2015 – 15. 5. 2022.

TVOJA PORODICA

Danas se navršava sedam godina od smrti našeg voljenog 494 Dana 17. maja navršava se tužna godina od smrti naše drage sestre i tetke

MILORADA KOVAČEVIĆA

ĐOKA Duškovog RADOJIČIĆA

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Nedostaješ nam.

Vrijeme prolazi, a bol ne jenjava. Bol nije u riječima, već u našim srcima, u kojima ćeš vječno biti prisutan. Snagom naše ljubavi čuvamo te od zaborava, a ti ostaješ da živiš u nama dok postojimo.

TVOJA PORODICA

Tvoji neutješni: majka LJILJA, sestra DRAGANA, sestrična ANJA i sestrić VUK

499

485

Navršava se godina od smrti moga brata

Godina dana je od smrti naše voljene majke, babe i prababe

STANOJKE – MILE KOVAČEVIĆ Nećemo zaboraviti tvoj dragi osmijeh, toplu dušu, tvoje dobro srce i ljubav koju si poklanjala svima do poslednjeg trenutka života.

Tvoj odlazak koji nas boli, nije i rastanak, i dalje živiš u nama i živjećeš.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaćemo Te od zaborava.

Tvoja sestra NOVKA sa porodicom 529 Godina je od smrti

MILORADA Stevana KOVAČEVIĆA

Ako je tvoj život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe će vječno trajati.

Sve što je časno i pošteno ostavio si nam kao dragocjenu uspomenu.

VIDOSAVE - VIDE Đ. GARDAŠEVIĆ Hvala Ti za svaki zagrljaj, osmijeh i toplu riječ. Čuvaćemo Te od zaborava.

Ćerka RADMILA, unučad PAVLE, MARIJA i MAJA sa porodicama i zet ZORAN

Sestra MILOSAVA KAVARIĆ sa porodicom

505

488

Godinu dana je od smrti dragog đevera i strica

Прошло је четрдесет тужних дана од када није са нама

MILE KOVAČEVIĆ Vrijeme prolazi, bol ne prestaje, a uspomene na tvoju dobrotu, plemenitost i čestitost čuvaćemo od zaborava.

Brat RAJKO GLUŠICA sa porodicom 486

MILA KOVAČEVIĆ Uvijek ćemo te se rado sjećati.

ВЕРА Владова ГОЈНИЋ

MILORADA S. KOVAČEVIĆA Prođe godina, ne umanjuje bol i prazninu, ostaćeš u našim srcima.

Snaha BEBA i bratanična OLJA sa porodicom 495

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

рођена Лутовац

540

MARKO i NIKOLA GLUŠICA sa porodicom

Dana 15. maja navršava se 40 dana od smrti naše drage majke, svekrve i babe

Твоја племенита душа и неизмјерна доброта заслужују наше вјечно сјећање и поштовање. Хвала ти на безусловној и несебичној љубави. Вјечно у болу: кћерке ЉИЉАНА, КОКИ и ТИНА, унучад АЛЕКСАНДАР, ВАСИЛИЈЕ и ЕЛЕНА и зетови ЏЕК и ДРАЖЕН

496

ZORKE Vladove PEROVIĆ Počivaj u miru, hvala ti za sve.

Ožalošćena porodica PEROVIĆ 489

30

Oglasi i obavještenja

Danas, 15. maja 2022. navršava se devet godina od kada smo ispratili na vječni počinak

Neđelja, 15. maj 2022.

Sjećamo vas se

Šesnaest godina od kada nisi sa nama…

15. 5. 2009 – 15. 5. 2022.

TOMO BANIĆEVIĆ

PETRA – PEĐU Milovog KNEŽEVIĆA Njegova slika podśeća na anđele, kojima je i Peđa pripadao, a koje je Mikelanđelo naslikao na svodu Sikstinske kapele.

Peđinom smrću Rajski vrt je postao bogatiji za jednu čistu, neranjivu dušu, a ja siromašniji za najveću neostvarenu nadu.

Moja ranjena duša oplakivaće ga sve dok me ne pokrije grobna ploča pred crkvom Sv. Jovana u Građanima, u svetoj crnogorskoj zemlji čija je svaka stopa grob nekog vojnika.

Puno nam nedostaješ…

OLIVERA

DIMITRIJE

NIKOLIĆ – JOVANOVIĆ

NIKOLIĆ

Tvoji: STANKO, MILICA i NINA 482

GORAN, STEFAN, STANISLAVA i MARIJA sa porodicama

Nesrećni otac MILO 534

501

Dana 18. maja 2022. navršava se godina dana od smrti naše majke, babe i svekrve

Dana 22. maja 2022. navršava se godina od kada nije sa nama naš dragi

POPIVODA ZORAN 15. 5. 2013 – 15. 5. 2022. Čuvat ćemo te od zaborava.

532

PORODICA

Navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naš voljeni

RADMILE VUJAČIĆ Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom nikad neće. Čuvamo te od zaborava, po dobrom pamtimo, s ponosom pominjemo. Neka tvoja duša spokojno počiva.

BRANISLAV MARKOVIĆ

Tvoji MILICA, PETAR i MILICA 520

Vrijeme prolazi, a ljubav i poštovanje ostaju.

Draga majko

MIJO MINIĆ

U nedjelju, 15. maja u 10 časova obići ćemo njegovu vječnu kuću.

RADMILA VUJAČIĆ Šta god bih napisala ne bih mogla prazninu koju osjećam iskazati, uspomene i ljubav koju si mi pružala ostaju kao sjećanje koje će vječno živjeti.

TVOJA MILICA

Bio si nam podrška i oslonac u svakoj životnoj situaciji.

Ti si trag koji ne možemo izbrisati. Bol koju ne možemo preboljeti.

Nedostaješ nam da nas zagrliš, da nas poljubiš, da nas nasmiješ... Da samo budeš pored nas.

Počivaj u miru.

PORODICA

U nedjelju, 15. maja 2022. godine u 9 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na groblju u Novom Selu.

517 Pola godine je prošlo dragi

521 Godina je dana od smrti moje neprežaljene sestre

PORODICA

MIJO RADMILE VUJAČIĆ Rado moja, vrijeme prolazi, a meni je sve teže od kada si me napuštila.

Neka ti moje suze ne remete mir.

Godina dana od kada nije sa nama naša tetka

490

Godina dana od smrti

TELEFON ZA INFORMACIJE

Svakog dana si u našim mislima i vječno u našim srcima.

RAJO, NINA i VANJA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ANA i IVANA 523

MIJO MIJU

020-202-455, 020-202-456.

Čuvamo te od zaborava.

522

Dragom prijatelju

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” RADMILE VUJAČIĆ

RADMILA VUJAČIĆ

500

KIKA, DIJANA i DRAGAN

Sestra RAJKA

484

A nas i dalje vara nada i divna sjećanja na decenije iskrenog druženja i prijateljstva.

Preteško je prihvatiti stvarnost, a duša boli, a duša boli...

Neka tvoja dobrota i plemenita duša počiva u raju.

U tišini vječnog mira neka počiva tvoja duša a mi ćemo te s ljubavlju čuvati od zaborava.

Od: RANKA, NAĐE, NANE i MARKA 487

Tvoji: VIOLETA, MIĆA, IVONA, MARKO i MAKSIM 491

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. maj 2022.

Dana 15. maja navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

Voljenom unuku

31

Četrdeset dana je od smrti našeg voljenog

VASILIJU DOBRIVOJA DOLA RADOVANOVIĆA

Anđele naš, za tebe zaborava nema. Otišao si ali u našim srcima ostaješ voljen i nezaboravljen.

Nek te anđeli čuvaju kad sudbina nije dala nama.

MILORADA MIŠKA CRNČEVIĆA

Vole te đed ŽARKO i baba JELENA

Sa ljubavlju i poštovanjem sjećamo se tvog dragog i plemenitog lika.

526 Brat DRAŠKO BULAJIĆ sa porodicom 40 je tužnih dana od odlaska našeg voljenog 514 Četrdeset dana je od smrti mog voljenog brata

Teška je istina da te više nema.

Praznina velika, a riječi malo da kažu koliko nam nedostaješ.

VASILIJA Sunce naše, Dušo naša, Tugo naša.

DOBRIVOJA DOLA RADOVANOVIĆA Tvoji: supruga MILOJKA, sin PEĐA sa porodicom, kćerke TAMARA i NATAŠA sa porodicama

Stric DEJO, strina SANJA, brat PETAR i sestra MARIJA Ljubav, blag osmijeh i dobra tvoja duša ostaju u mom sjećanju zauvijek.

528

IVO MAROTIĆ

Našem dragom bratu

512

515 Četrdeset je dana od smrti moga brata

Godina je od smrti našeg

VASILIJU Još jedan pretužni pozdrav.

Sudbina nije dala da zajedno provodimo bezbrižne dane djetinjstva.

Volimo te zauvijek.

MIŠKA CRNČEVIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje sjećanje na tebe i tvoj plemeniti lik. Živjećeš zauvijek u našim srcima.

PETAR i MARIJA 527

DOLA Sa ljubavlju koju smrt ne prekida, sa tugom koju vrijeme ne liječi, ostaćeš u našim srcima voljen, poštovan i nezaboravljen.

Прошла је година дана од када нас је напустио наш вољени отац, таст и дјед PEĐA, LIDIJA, MARIJA, IVAN i PETAR

Brat RADE VUČETIĆ sa porodicom 535

513

Četrdeset je dana od smrti moga sestrića

Godinu dana je prošlo od kada nas je napustio naš voljeni otac, tast i djed

МИЛОРАД МИШКО ЦРНЧЕВИЋ Дани пролазе, а бол због твог одласка не пролази. Док живимо бићеш у нашим срцима.

MILORAD – MIŠKO CRNČEVIĆ Tvojim odlaskom ostavio si vječnu prazninu u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ.

Твоји: ТАМАРА, ДРАГАН, АНА, ЈАНА и ЛУКА

DOLA RADOVANOVIĆA Neka ti je laka crna zemlja, moj dobri Doko.

Ujak MOMO i ujna KOVA VUČETIĆ

493

536

Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama

Komšiji

Tvoji: NATAŠA, MIKO, IVANA, MILENA, ANĐELA i MILOŠ 518

DOLE RADOVANOVIĆ Tvoj rani odlazak ostavio je veliku prazninu i tugu u mom srcu koje će te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru.

Sestra od tetke DRAGICA RAIČEVIĆ 504

DOBRIVOJU – DOLU RADOVANOVIĆU Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj plemenitoj duši.

MILAN BULATOVIĆ sa porodicom 516

32

Magazin / Marketing

Neđelja, 15. maj 2022.

Završeno 66. muzičko takmičenje ,,Pjesma Evrovizije“ u Torinu

Ukrajina pobjednik Eurosonga 2022.

TORINO – Na takmičenju ,,Pjesma Evrovizije“ koje je sinoć održano u Torinu pobijedila je, zahvaljujući glasovima publike, Ukrajina, kojoj je to treća pobjeda na najvećem muzičkom takmičenju u Evropi. Na drugom mjestu završila je Velika Britanija, dok je treća pozicija pripala Španiji.

Predstavnici Ukrajine orkestar ,,Kaluš“ nakon osvojene pobjede, obratili su se javnosti sljedećim riječima: - Ova pobjeda je za svakog Ukrajinca. Hvala sto ste podržali Ukrajinu na ovakav način - poručili su oni.

Predstavnica Srbije Konstakta završila je takmičenje na petom mjestu.

Nastupom italijanske pjevačice i voditeljke ovogodišnjeg festivala Laure Pauzini otvareno je finalno veče takmičenja za ,,Pjesmu Evrovizije“.

Ova italijanska pjevačica, koja je planetarno popularna, izdominirala je izvođenjem svojih numera uz moćne vizuelne efekte.

Nakon upečatljive uvertire najprestižnijeg muzičkog takmičenja u Evropi, uslijedio je tradicionalni svečani defile predstavnika 25 zemalja koje su nastupile u finalu. Prvi put u istoriji Češka je dobila priliku da otvori finale ,,Pjesme Evrovizije“, pjesmom ,,Where

are You“ u izvedbi grupe We Are Domi, koja je sudeći po reakcijama publike ozbiljan kandidat da postane evropski klupski hit.

Pod rednim brojem dva, predstavnik Rumunije WR predstavio se evrovizijskoj publici sa pjesmom ,,Llámame“ u kojoj je dominanatan bio latino ritam, uz koju je mnogobrojna publika u velelepnoj dvorani ,,Pala Olimpiko“ u Torinu plesala.

Zatim je Portugalija pomalo smirila atmosferu, sa baladom koju je na emotivan način izveo MARO, a nosi naziv ,,Saudade, Saudade“.

Ni ove godine nije izostao rok muzički spektakl na sceni u Torinu, a ovoga puta došao je pravo iz Finske. Popularni izvođač Ramsus, za posebnu priliku odabrao je specifičan stajling koji je bio savršeno uklopljen sa rok ritmovima pjesme ,,Jezebel“. Rekli bi prava hard rok aleluja na sceni.

Nastup švajcarskog predstavnika Marijusa Bera obilježio je emotivan nastup sa snažnom porukom koja je bila upućena jačem polu. Francuski dvojac Alvan i Axez zapalili su scenu u Torinu, a interesantna je činjenica da pjesma koju su izveli je na bretonskom jeziku koji se govori na zapadu Francuske.

Još jedan finalista najprestižnijeg muzičkog takmičenja u

Ovogodišnji pobjednici Eurosonga: Ukrajinski orkestar ,,Kaluš“

Evropi Norveška za svog predstavnika ove godine odabrala je grupu ,,Subwoolfer“. Gledaocima su ponudili veoma interesantan nastup, nijednom nijesu otkrili svoje lice.

Predstavnica Jermenije Rosa Lin izvela je modernu baladu, a njena scenografija zasigurno je bila najzahtjevnija na ,,Pjesmi Evrovizije“. Ona se tek na kraju pesme prikazala publici, koja je sve morala da prati na video-bimovima u areni u Torinu.

Mahmud i Blanko, predstavnici Italije, izveli su dirljivu balada za koju su mnogi, još od

pobjede na festivalu u Sanremu, dali više nego optimistične prognoze na Eurosongu.

Zavodljivi ritmovi stigli su iz Španije, pa je Čanel, predstavnica ove zemlje, vatrenim nastupom zapalila scenu u Torinu. Ona je izvela pjesmu , ,,SlowMo“. Atraktivnim izgledom i moćnim vokalom neodoljivo je podsjećala na latino divu Dženifer Lopez.

Nakon plesnog spektakla na velelepnoj sceni ,,Pala Olimpiko“, krenule su mirnije note holandske pjevačice koja je nastupila pod specifičnim imenom C10, izvodeći nume-

ru ,,De Diepte“ na holandskom jeziku.

Glavnog favorita za pobjedu na takmičenju ,,Pjesme Evrovizije“ Ukrajinu, prema mnogobrojnim prognozama na ovogodišnjem festivalu, predstavio je orkestar ,,Kaluš“.

Oni su tokom izvođenja pjesme sa retro i rep elementima dobili najveću podršku publike. Za kraj su imali snažnu poruku da se rat u njihovo zemlji što prije završi.

Sljedeća je nastupila Njemačka koja je jedna od direktnih finalista ovogodišnjeg muzičkog takmičenja u Torinu.

Malik Haris predstavio se sa pjesmom ,,Rosckstars“.

Monika Liu iz Litvanije publici se predstavila baladom u kojoj pjeva o osjećanjima.

Pjevala je na litvanskom jeziku i uz specifičan stajling i energiju osvojila je simpatije publike.

Interesantnim scenskim nastupom pažnju na sebe skrenuo je Nadir Rustamli predstavnik Azerbejdžana koji je izveo baladu ,,Fade To Black“ .

Jedan od najmlađih takmičara na Eurosongu Žeremi Makizi izveo je pjesmu ,,Miss You“. Širokoj publici poznat je kao takmičar muzičkog šoua ,,Voice“.

Predstavnica Srbije Ana Đurić Konstrakta nastupila je pretposljednja na sceni u Torinu sa numerom ,,In corpore sano“, izazvala je ovacije u areni u Torinu. Ipak, tokom izvođenja pjesme Konstrakta je doživjela peh na sceni. Naime, njoj je ispala bubica na polovini izvođenja numere, ali je uspjela da je bez problema otpjeva do kraja.

Finalno veče zatvorila je Estonija koju je predstavljao Stefan sa pjesmom ,,Hope“ u kojoj su bili dominantni zvuci kantri muzike.

Na muzičkom takmičenju za ,,Pjesmu Evrovizije“ učestvovalo je 40 zemalja, predstavnica Crne Gore Vladana Vučinić nije uspjela da se plasira u finale ovog prestižnog takmičenja.

B. PRELEVIĆ