Poneđeljak, 15. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20377 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura Crna Gora u osveštanjeSPCvjernicikoroti,slavekrstanaMolikvi S.VASILJEVIĆ S.VASILJEVIĆ Što je cilj kampanje srpskih tabloida koji bombastično pišu da je ugrožena bezbjednost crnogorskog premijera Dritana Abazovića NVO apeluju na roditelje da ne dozvoljavaju mlađim od 16 godina da voze električne trotinete, iz policije inicirali izmjene zakona da bi sankcionisali nesavjesne STR. 5 STR. 8. Izvori na koje se tabloidi pozivaju su krajnje irelevantni i nestručni, čak kada se pozivaju i na ljude koji su bili u službama. Kada se tabloidi bave takvim stvarima znači da postoje određeni politički uticaji ili političke ambicije, da postoji druga pozadina, a ne radi se ni u kom slučaju o stručnoj – kaže Darko Trifunović STR. 3. NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE Komemorativna sjednica povodom nezapamćene tragedije u prijestonici u kojoj je Vuk Borilović ubio deset osoba melanholijeGospodar POVOD: Pet godina od smrti velikana crnogorske poezije i esejistike Mladena Lompara (1944-2017) SRAMOTA: Pjesma, gusle i pucnji na Dan žalosti, Građanska inicijativa ,,21. maj“ podnijela prijavu protiv više osoba Rakočević: destabilizacijePokušajdržave da bi se zaboravile štetne posljedice ugovora sa SPCČekajućipropisemladistradaju STR. 10. melanholije Pjesnik aristokratskog duha Lompar je, u većini objavljenih knjiga, magijom jezika spajao ljubav i stvarni život sa istorijskom meta kcijom drevne Duklje i Crne Gore STR. 13. Žrtve bezumnog zločina na Cetinju sahranjene, građani svjedoče o zastrašujućim propustima i obmanama policije tokom masovnog ubistva u petak u prijestonici seRaskrinkavaslagalicalaži Jedna od žrtava sumanutog ubice Vuka Borilovića (34), koji je u petak popodne, 12. avgusta, u naselju Medovina na Cetinju, upadao u kuće komšija i pucao u svakoga koga bi zatekao, ubijena je pošto joj je policija dozvolila da prođe blokadu i tako se nađe na meti pomahnitalog komšije Nekoliko sati pošto je Antena M objavila svjedočenje očevica, uz telefonske listinge koji ukazuju da je čak četiri puta tog kobnog dana pozivao policiju, to je preko Javnog servisa pokušao da demantuje načelnik podgoričke kriminalističke policije Zoran Bašanović koji je kazao kako nije tačno da je na broj 112 upućen poziv u petak u 15.22 Cetinje u cijelaujedinjenatugovanjusvomnijesamo,ubolujeCrnaGora STR. 2, 3. i 4 .
Tvrde da su ukazali na sve činjenice od značaja za slučaj
PODGORICA – Jedna od žrtava sumanutog ubice Vuka Borilovića (34), koji je u petak popodne, 12. avgusta, u naselju Medovina na Cetinju, upadao u kuće komšija i pucao u svakoga koga bi zatekao, ubijena je pošto joj je policija dozvolila da prođe blokadu i tako se nađe na meti pomahnitalog komšije.
Policajci dozvolili ženi da prođe do kuće, gdje je čekao ubica i odmah je likvidirao
Uprava policije juče je reagovala na tekst objavljen u Pobjedi pod naslovom „Borilović prije pola godine napao kolegu, presuda za nanogicu nije postala pravosnažna“, navodeći da nije tačno da oni u svom saopštenju nijesu ukazali na kriminalnu prošlost sumanutog ubice sa Cetinja Vuka Borilovića koji je u petak, 12. avgusta, ubio 10 sugrađana i ranio šest Reagovanjeosoba. prenosimo integralno. Naime, u tekstu stoji „Počinilac masakra na Cetinju Vuk Borilović nije bez kriminalne prošlosti „u prethodnom periodu“, kako je to saopštila Uprava policije“, a u nadnaslovu „Ubica imao kriminalnu prošlost o kojoj policija ne govori“. U saopštenju Uprave policije od 13. avgusta 2022. jasno stoji: „U interesu javnosti, ukazujemo da na osnovu prikupljenih saznanja postoje indicije, zasnovane na iskazima lica iz neposrednog okruženja V. B, koje su ukazivale na promjene u njegovom ponašanju ali ne i na potencijalno izvršenje ovakvog zločina, te je
Jedna od Bašanovićpolicijekriminalističkepodgoričkenačelnikdaservisatopozivaotogjekojitelefonskeočevica,svjedočenjeMpoštoNekolikokomšije.pomahnitalogseblokadudozvolilajojubijenakogapucaouCetinju,Medovinaavgusta,popodne,(34),VukasumanutogžrtavaubiceBorilovićakojijeupetak12.unaseljunaupadaokućekomšijaiusvakogabizatekao,jepoštojepolicijadaprođeitakonađenametisatijeAntenaobjavilauzlistingeukazujudačakčetiriputakobnogdanapoliciju,jeprekoJavnogpokušaodemantujeZoran
2 Poneđeljak, 15. avgust 2022.U fokusu
tim povodom bio zakazan specijalistički pregled V. B. Naglašavamo i da ne postoje saznanja, niti je policiji prijavljivano, da su postojali raniji konflikti, niti bilo kakav prethodni napad u posljednjem periodu od strane V. B. na porodicu podstanara. U istom smislu, ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.
Tako svjedoče očevici tragedije u kojoj je ubijeno 10, među kojima i dvoje djece, i ranjeno šest osoba, a potom je likvidiran i ubica. – Kad je policija već bila na kritičnoj lokaciji i navodno je obezbijedila, kako nam to uporno tvrdi šef cetinjske policije Dalibor Šaban, jedan od očevidaca je vidio da jedna ženska osoba, sa kesama u rukama, nesmetano ide ka svojoj kući u Medovini. Policijski službenici je nijesu zaustavili, nijesu joj ograničili dalje kretanje, niti je upozorili i tako je došla u zonu dejstva oružja Borilovića. On je pucao u njenom pravcu i ubio je – prenio je Pobjedi svjedočenje ovog očevica Cetinjanin Aleksandar Saša Zeković, inače koordinator Građanske inicijative „21. Primjeramaj“.neadekvatnog obezbjeđenja kritične lokacije, dodaje on, ima još i o tome će, kako je najavio, građani/očevici govoriti. – Uprava policije intenzivno pokušava da demantuje gotovo svaki navod o njenim propustima na Cetinju pri čemu ne pruža nikakve dokaze za svoje tvrdnje. Filip Adžić i Zoran Brđanin, za sada, nijesu reagovali u odnosu na neoborive tvrdnje građanina, koji je i očevidac događaja, a koji je pozvao policiju čak četiri puta kako bi ukazao što se dešava na kritičnoj lokaciji – dodao je naš sagovornik. On je pozvao ministra unutrašnjih poslova da „pažljivo presluša pozive sa registrofona Dežurne službe policije i komunikaciju sa radio veze koju su starješine CB Podgorica ostvarili sa policijskim službenicima na kritičnoj lokaciji“.
Reagovanje Uprave policije POTRAGA ZA ISTINOM: Detalj sa uviđaja 12. avgusta
minuta,nakončega se Kaluđerović vratio u rodno Krvavi pir Vuka Borilovića na Cetinju je okončan nakon što je, kako je saopštila Uprava policije, likvidiran ubica. Za sada nije zvanično utvrđeno kako je Borilović lišen života. U medijskim objavama spekulisalo se da je Kaluđerović, hicima iz pištolja, zaustavio Borilovića da nastavi U saopštenju Uprave policije od 13. avgusta, dan nakon masakra na Cetinju, ističe se da policija i dalje ,,utvrđuje da li je Cetinjanin Vuk Borilović (34), koji je juče ubio 10 osoba, preminuo od posljedica teškog ranjavanja od strane policije ili naknadnog ispaljivanja projektila od stra-
Nenad Kaluđerović saslušan u građanina, nakon izjave se vratio
RASKRINKAVA SE POLICIJSKA SLAGALICA LAŽI: Žrtve bezumnog zločina na Cetinju građani svjedoče o zastrašujućim propustima policije tokom masovnog ubistva u petak
Znači, rukovodeći se profesionalnim standardima, Uprava policije je ukazala na činjenice od značaja za konkretan slučaj, ali i na prethodno protivpravno ponašanje V. B. bez elaboracije, a cijeneći da to nije u vezi sa ovim slučajem. Stoga, konstatacije koje su iznešene u gore navedenom tekstu nijesu mogle ni na koji način biti izvedene iz zvaničnih izjava Uprave policije, pa tražimo da u skladu sa Zakonom o medijima i profesionalnim standardima napravite adekvatnu ispravku – navodi se reagovanju Uprave policije. (Odgovor novinara Pobjede u sjutrašnjem broju)
Cetinjanin se uredno odazvao na poziv Višeg državnog Nenad Neno Kaluđerović juče se uredno odazvao pozivu tužiteljke Andrijane Nastić i dao izjavu u svojstvu građanina u Višem tužilaštvu u Podgorici povodom tragičnih dešavanja 12. avgusta na Cetinju, kada je Vuk Borilović nezapamćenomumasakruusmrtio10osoba.SaslušanjeuVišemtužilaš-tvupočelojeoko18satiitrajalojenekihsedam-desetakminuta,nakončega KrvaviCetinje.pir policije, likvidiran ubica. odzločin.13.avgusta,
Tiodor Radunović, koji je u nezapamćenoj tragediji ostao bez dvije sestre, obratio se, nakon komemorativne sjednice u Vladinom domu, predstavnicima vlasti sa molbom da njegov sugrađanin koji je pucao na Vuka Borilovića bude oslobođen bilo kakve odgovornosti i da ga nadležni ne terete za bilo koje krivično djelo. Radunović je pozvao da se odgovornosti oslobodi čovjek koji je, kako je kazao, zaustavio krvavi pir na Cetinju. – Da ta đeca koju taj čovjek ima ne ostaju bez oca po drugi put. Molim vas da se taj čovjek ne tereti –rekao je Radunović, dodajući da je to herojski čin. Nakon kratkog obraćanja Radunovića, u sali se začuo aplauz i riječi podrške.
Radunović: odgovornostiOsloboditečovjekakoji je zaustavio krvavi pir
– A načelniku Bašanoviću i onima koje zastupa pred javnošću Crne Gore sugerišemo da ima više poštovanja ne samo prema činjenicama, nego i prema inteligenciji onih kojima se obraćao – poručili su iz Antene M. Kasno sinoć saopštenjem se
Policiju je, kako navode, zvao još dva puta - u 15.46 i 15.49. Prvi poziv trajao je 11 sekundi, drugi 29 sekundi. Poziv u 15.49 uputio je u momentu kada je Vuk Borilović ušao u kuću u neposrednoj blizini one u kojoj živi sagovornik Antene M. Gledao je kretanje ubice sa najviše 20-ak metara i nije primijetio ništa što bi ukazivalo da je u tom trenutku bio ranjen. Ovo svjedočenje demantuje opis dešavanja koji je javnosti predstavila Sagovornikpolicija.Antene M kazao je da ni na koji način ne dovodi u pitanje požrtvovanost i hrabrost policajaca koji su učestvovali u akciji. Naprotiv, kako je rekao, za njihovo držanje ima samo riječi pohvale. Da se oglasi posredstvom Antene M natjerale su ga reakcije rukovodilaca Uprave policije. Ovaj medij juče je prenio i tvrdnje njihovih izvora kako je jedan od ranjenih uspio da se spasi bježeći upravo policajcima stacioniranim nedaleko od mjesta događaja - kod Cetinjskog manastira. – Navodno, na njegov poziv da intervenišu, jer čovjek ubija ljude u neposrednoj blizini, dobio je odgovor da oni ne smiju napuštiti svoju poziciju bez naređenja – prenijela je Antena M. RAZLIČITE SATNICE Nekoliko sati pošto je objavljeno svjedočenje očevica i njegove tvrdnje da je čak četiri puta tog kobnog dana pozivao policiju, preko Javnog servisa pokušao je da ga demantuje načelnik podgoričke kriminalističke policije Zoran Bašanović koji je kazao kako nije tačno da je na broj 112 upućen poziv u petak u 15.22 sata. – Mi smo ušli u provjeru tih navoda. Provjereno je i netačno je da je u 15:22 pozivana Uprava policije. Poziv u 15:22 nije registrovan na broju 122 –rekao je Bašanovićon.je kazao i kako je Protivteroristička jedinica policije obaviještena u „15 i 30 i nešto“.
– PTJ je u rekordnom roku stigla na Cetinje, imajući u vidu da su morali da uzmu opremu, da nijesu bili na poslu, pa i koliko vremena treba da bi stigli do Cetinja – ispričao je Rekaoon.jei kako je policija o događajima na Cetinju javnosti saopštila „ono što je istina i što je utvrđeno“.
Koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković poručio je da ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić nije trebao da se pojavi na komemoraciji žrtvama masakra na Cetinju, navodeći da on iz ličnog interesa krije istinu o propustima policije. – Ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću nije bilo mjesto na komemoraciji žrtvama masakra. Sistem kojim rukovodi je odgovoran za ovako teške, tragične, nepodnošljive posljedice. Isključivo zbog ličnog interesa i kredibiliteta svoje partije krije istinu o propustima – kazao je Zeković. Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak na Tviteru je kritikovao nedolazak Joanikija na komemoraciju. – Joanikije i organizacija čiji je egzekutor su djelima na Cetinju definitivno dokazali da su strano tijelo u Crnoj Gori – napisao je Čanak povodom odsustva Joanikija sa komemoracije.
oglasila i Uprava policije optužujući medije da uprkos njihovom apelu „da se ova tragična situacija ne zloupotrebljava kroz stavljanje u pogrešan ili manipulativan kontekst“ oni to čine. ,,NOVE ISTINE“ Ponovili su „da su od prijavljivanja Dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, dana 12. avgusta 2022. godine, od strane više građana, da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u naselju Medovina, policijski službenici hitno re–agovali“.Prema policijskim izvještajima, oni su za tri minuta bili na licu mjesta – piše u saopIstičuštenju.kako su notirali navode, „koji su se pojavili u pojedinim medijima, da je policiji prvi poziv bio upućen u 15.22, a što, za sada, ne dokazuje policijski registrofon“. - Ipak, biće preduzete dodatne provjere poziva i usklađenosti registratora vremena na registrofonu i uređaja sa kojih su građani pozivali, kao i dalje provjere listinga, uz napomenu da je svaki razgovor snimljen i da su njeni službenici odmah upućeni na teren. Shodno tome, aktivnosti policije na terenu su trajale od oko 15.33 do oko 16.15, kada je pronađeno beživotno tijelo
Pamtićemo sa posebnim poštovanjem našu Natašu i njene anđele Mašana i Marka, naše Danicu, Dimitrija, Rajka, Aleksandra i Milu, Mitra, Gorana. Njihovi brutalno prekinuti životi ostaju dio naših sjećanja, ali i opomena svima da učinimo sve da se ovakav tragičan događaj više nikada ne ponovi –kazao je Nikola Đurašković, gradonačelnik prijestonice, na komemorativnoj sjednici u Vladinom domu, povodom nezapamćene tragedije koja se desila u petak kada je Vuk Borilović hladnokrvno usmrtio deset osoba na Cetinju, među kojima i dvoje djece, i na kraju bio i sam ubijen. Komemoracija je počela minutom ćutanja, a osim porodica nedužno stradalih i velikog broja Cetinjana, prisustvovali su i predsjednik države Milo Đukanović, predsjednica Skupštine Danijela Đurović, premijer Dritan Abazović, ministri, predstavnici lokalne vlasti, mitropolit CPC Mihailo Đurašković je rekao da je tragedija nezapamćenih razmjera pogodila Cetinje i Crnu Goru i sve ostavila u šoku. – Naš grad okovan je tugom i šokom, nevine žrtve stradale su bez bilo kakve krivice u jednom bezumnom napadu. Takav dan se ne pamti – kazao je Đurašković, dodajući da ne postoji riječ utjehe za porodice. Potpredsjednik Skupštine prijestonice Mirko Stanić kazao je da je Cetinje „obavijeno tugom kao nikada dosad i ujedinjeno u boli sa iskrenim osjećanjem tuge koja nas sve –pogađa“.Cetinjeu svom tugovanju nije samo, tuguje cijela Crna Gora – poručio je Stanić, dodajući da podrška iz drugih gradova mnogo znači, te da je Crnu Goru „kao mnogo puta do sada, nažalost, ujedinila tuga“. Nastradali koje je Borilović usmrtio u petak na Cetinju sahranjeni su juče na cetinjskom gradskom groblju, u Bajicama, Gradcu i Ljubotinju. Borilović je sahranjen u krugu najuže porodice.
državnog tužilaštva ne Istoggrađanina“.dana,gostujući u Dnevniku RTCG, načelnik Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Aleksandar Bošković kazao je da ,,Cetinjanin N. K.“, za kojeg se sumnja da je pucao na Vuka Borilovića, ,,nije trenutno dostupan Sljedećegpoliciji“. jutra pokazalo se da Nenad Kaluđerović nije nedostupan: izjavio je saučešće porodici Martinović u mjesnoj crkvi u Bajicama i porodici Mitrović u kapeli na cetinjskom gradskom groblju. Juče popodne je Kaluđeroviću iz Višeg državnog tužilaštva upućen telefonski poziv i u naredna nekolika sata je Kaluđerović dao izjavu u Podgorici.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obišao je juče povrijeđene u pucnjavi na Cetinju, a koji su hospitalizovani u Opštoj bolnici ,,Danilo I“. Iz Službe za informisanje predsjednika saopšteno je da je Đukanović povrijeđene obišao zajedno sa vršiocem dužnosti direktora Opšte bolnice ,,Danilo I“ Ivanom Ivanovićem, informisao se o njihovom zdravstvenom stanju i poželio brz oporavak. U cetinjskoj bolnici na liječenju se nalaze dvije osobe ranjene u pucnjavi u petak. U Kliničkom centru Crne Gore na liječenju nalaze se tri povrijeđena pacijenta, od kojih su dva van životne opasnosti, dok je treći životno ugrožen, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Iz KCCG saopšteno je da je pacijent koji je bio smješten na Klinici za neurohirurgiju otpušten na dalje kućno liječenje. Ostala tri pacijenta su i dalje smještena na Centralnoj intenzivnoj jedinici KCCG.
3Poneđeljak, 15. avgust 2022. U fokusu
Zeković: Adžiću nije bilo mjesto na komemoraciji Čanak: Joanikije i SPC dokazali da su strano tijelo
Đukanović obišao povrijeđene koji su hospitalizovani u cetinjskoj bolnici
– Narod je prije toga znao šta se desilo – riječi su Bašanovića, koji nije objasnio što znači ova Reagujućirečenica.na Bašanovićeve tvrdnje uredništvo Antene M pozvalo je tužilaštvo da provjeri je li istina to što su oni objavili ili ono što priča policijski funkcioner i da o tome obavijesti javnost. – Takođe, javno pitamo tužilaštvo da li se informacije i dokazi koje je objavila Antena M već nalaze u cetinjskom osnovnom tužilaštvu – saopštili su Poručilioni.su da u potpunosti vjerujući svjedočenju svog izvora, koji je kao očevidac i dao izjavu tim povodom, tužilaštvu ostavljaju da utvrdi što je istina.
Cetinje u svom tugovanju nije samo, ujedinjena u bolu je cijela Crna Gora
Antene M kaže da su se na mjestu događaja prvo pojavila samo dvojica –policajaca.Svjestan da je bio u šoku zbog svega što se dešavalo, ostavlja mogućnost da je neke detalje možda pogrešno razumio ili da mu je sjećanje na red dešavanja nepouzdano. Međutim, vrijeme njegovih poziva policiji je nesumnjivo i zabilježeno je na telefonu –prenosi ovaj portal.
likvidiraočekaodaprijestonici
Zeković, koji ima više od dvadeset godina iskustva u praćenju i nadzoru rada bezbjednosno-obavještajne zajednice, još jednom je apelovao na građane iz okolnih kuća, koji su očevici, da se jave tužilaštvu i javnosti i saopšte što su vidjeli. – Molim ih u ime cijele javnosti, da se ne drže po strani, niti plaše. Interes je javnosti u pitanju i njihovo svjedočenje može pomoći da se unaprijedi sigurnost svih građana Crne Gore i da oni dobiju pouzdanu i profesionalnu policiju – naglasio je Zeković. UZALUDNI POZIVI NA 122 I Anteni M juče se javio svjedok tragedije na Cetinju i predao im listing telefonskih poziva koji potvrđuje da je on, u petak, 12. avgusta, policiju obavijestio u 15 sati i 22 minuta o pucnjavi. Kako je prenio ovaj medij, Cetinjanin je policiji jasno saopštio da se u neposrednoj blizini njegove kuće čuje pucnjava. Taj razgovor sa dežurnim operaterom na 122 trajao je 26 sekundi. U 15.25 opet je zvao dežurnu službu i taj razgovor trajao je 16 sekundi. U tom razgovoru im je nedvosmisleno saopštio da je u toku zločin. Telefonski listing, kako piše Antena M, demantuje tvrdnje policije da je prvi poziv kojim su alarmirani stigao u 15 sati i 30 minuta, a da je patrola policije bila na mjestu događaja tri minuta poslije Sagovorniktoga.
nastavak na sljedećoj stranici
sahranjene, petak u
Komemorativna sjednica povodom nezapamćene tragedije u prijestonici u kojoj je Vuk Borilović ubio deset osoba oslobođen u vratiosvojstvunaCetinje
GORANAULOGA JOKIĆA Prvi put od 12. avgusta pominje se uloga načelnika CB Podgorica Gorana Jokića. – Načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Goran Jokić obaviješten je u 15.38 i odmah je krenuo u pravcu Cetinja, a u narednih desetak minuta otpočeta je i završena procedura angažovanja specijalne taktičke jedinice – PTJ. Pripadnici ove jedinice su došli na lice mjesta neposredno nakon što je počinilac V. B. (34) lišen života. Kada se sagleda relacija od početne tačke iz Podgorice do lica mjesta na Cetinju, kao i vrijeme potrebno za pripremu taktičke jedinice, PTJ je u kratkom roku bila na licu mjesta – pravdaju se iz Uprave policije. U saopštenju se, međutim, ne precizira kada je PTJ stvarno stigla na Cetinje, pa ostaje da se nagađa satnica. No, ako je Jokić bio obaviješten u 15:38, a protivteroristička jedinica krenula na zadatak iz Podgorice ,,u narednih desetak minuta“, logično je zaključiti da PTJ na Cetinju nije mogla biti prije 16:15, odnosno petnaestak minuta nakon što je Borilović bio likvidiran. Osim toga, u saopštenju UP se ponovo bave objašnjavanjem satnica koje su već pominjali u ranijim zvaničnim objavama, ali ih ne upoređuju sa već datim kontradiktornim satnicama načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana , načelnika Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Aleksandra Boškovića i načelnika kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica Zorana Bašanovića tokom gostovanja u TV emisijama.
U fokusu izvršioca, dok je V. B. sa upotrebom vatrenog oružja prestao oko 15.50 časova – istakli su u saopštenju. U javnosti je, pišu oni dalje, „tokom ova dva dana bilo puno spekulacija oko toga ko je rukovodio akcijom na Ceti-nju“.Djelovanje policije se odnosilo na iznenadni događaj prilikom kojeg policija postupa u skladu sa svojim ovlašćenjima radi sprečavanja daljeg vršenja krivičnog djela i blokiranja dijela područja radi zaštite građana. To znači da je, shodno navedenim procedurama, ovim hitinim aktivnostima rukovodio dežurni starješiina koji je tom prilikom bio u smjeni – saopštili su iz Uprave Policajcipolicije. koji su prvi stigli na mjesto događaja, kako navode, „nijesu čekali ničije odobrenje za upotrebu sredstva prinude – vatrenog oružja“. – Vatreno oružje je upotrijebljeno odmah nakon što su se stekli uslovi za njegovu upotrebu. Prije upotrebe vatrenog oružja, policijski službenici moraju biti upoznati sa okolnostima koje ukazuju da se oružje može upotrijebiti, tj. samo ako je to neophodno da bi zaštitili svoj život ili život drugih lica, a ne ugrožavajući živote i drugih lica koja treba da zaštite istom prilikom – piše u Navelisaopštenju.suidaje
Bratstvo Borilović oglasilo se juče saopštenjem u kojem izražava „duboku žalost i upućuje iskreno saučešće svim porodicama čiji su članovi stradali u bezumnom aktu našeg –bratstvenika“.Nezapamćeni zločin unio je u naše duše veliku tugu i žalost za svim nevino stradalim sugrađanima. Ovaj cetinjski bol je danas ujedinio sve crnogorske domove, što daje nadu da ćemo svi zajedno ljudski i u duhu crnogorskih vrijednosti pronaći snage da ubuduće prepoznamo ovakve probleme i zajednički se borimo protiv njih. Pripadnici našeg bratstva, dok postoje, nosiće u sebi žalost i iskreno saosjećanje sa unesrećenim porodicama, kojima je ovaj bezumni čin nanio nenadoknadive gubitke – navedeno je u saopštenju.
Bratstvo Borilović: Nosimo žalost zbog bezumnog čina i nenadoknadivog gubitka
ŽRTVE SAHRANJENE Žrtve brutalnog zločina u crnogorskoj prijestonici sahranjene su juče u prisustvu brojnih građana. Na vječni počinak, u prisustvu brojnih građana, ispraćeni su Nataša Martinović (35) i njena dva sina M. M . (11) i M. M. (8), Milan Mitrović (37) i Goran Đurišić (54), te porodica Drecun – supružnici Dimitrije (78) i Danica (74) i njihov sin Rajko (56). Sestre Aleksandra (52) i Mila (51) Radunović , kako je prenio portal Standard, sahranjene su u subotu, u krugu najjuže Sumanutiporodice.ubica ranio je i sugrađane Slavicu Zvicer (66), Filipa Đurkovića (33), Milevu Ramadanović (76), Darinku Čelebić (88) i Aleksandra Drecuna (32) čijeg je oca, đeda i babu ubio. Ranio je i policajca Ljubišu Maksimovića (44) iz Podgorice, koji je sa kolegama došao na Nezvaničneintervenciju.informacije ukazuju, kako smo već pisali, da je Borilović namjeravao da pobije još jednu familiju iz komšiluka - Vujačiće, ali ih je, kako je za medije svjedočila Amira Vujačić, spasio policajac koji je bio na njihovoj terasi. U kući su bili ona, njen suprug, svekrva i dvoje unučadi. Prethodno su nezvanične informacije ukazivale da je njen suprug potegao oružje i odbio napad pomahnitalog Vukkomšije.Borilović je bio lovac i imao je registrovano oružje. Kako je juče saopštio načelnik cetinjske policije Dalibor Šaban, karabin kojim je usmrtio 10 i ranio šest osoba bio je poOvajluautomatski.Cetinjanin, kako su mediji pisali, i ranije je pokazivao nasilničko ponašanje. Objavili smo da je u mladosti imao četiri-pet prijava zbog nasilja, a da je prije šest-sedam mjeseci prvo verbalno, a potom i fizički napao kolegu Marka Lagatora Nakon sukoba na poslu, Borilović je otišao kod njega u Humce, povrijedio ga, oštetio mu auto i gađao kamenjem u kuću. Lagator ga je prijavio, Borilović je priveden u policiju, potom je bilo suđenje i, kako saznajemo, u julu ove godine je osuđen i naložena mu je obaveza, zbog nasilničkog ponašanja, da nosi nanogicu. Presuda još nije bila pravosnažna, kažu izvori našeg liPolicija,sta. svakako, javnosti duguje i odgovor kako je Borilović uopšte mogao da dobije dozvolu za oružje, a pogotovo, kako je mogao da je zadrži nakon napada na kolegu LaSvegatora.toukazuje da je policija imala podatke o njegovom nasilničkom ponašanju, a i sama je u zvaničnom saopštenju priznala da se u posljednje vrijeme ponašao čudno, zbog čega, kako je istakao Aleksandar Saša Zeković, moraju objasniti što su preduzeli u preventivno operativnom–smislu.Akou zvaničnom saopštenju pominju podatak o njegovom čudnom ponašanju, zar nije razumno i logično da se neko sjetio da provjeri da li Borilović ima registrovano oružje na sebe i da li posjeduje oružni list – zaključuje naš sagovornik.
KO KOGA DEMANTUJE Saopštavaju i kako „ni Uprava policije u zvaničnim saopštenjima, niti službenici koji su govorili u više TV emisija, nijesu tvrdili da je osumnjičeni počeo da puca u 15.23 i da je do 15.30 završio ovaj zločin“. Već u sljedećoj rečenici, međutim, navode kako „do sada sprovedene izviđajne radnje upućuju na sumnju da je V. B. oko 15.23 počeo sa upotrebom vatrenog oružja, te da je policija na lice mjesta izašla u 15.33 kada je on otvorio vatru i na službenike policije u naselju Medovina, gdje je bilo i građana koji su odbijali da se udalje sa lica mjesta, a da je upotreba vatrenog oružja od strane V. B. prestala oko Ponovili15.50“.
su da je policija prema Boriloviću ispalila oko 20 projektila, „kao i da su uporedo sa djelovanjem u pravcu savladavanja izvršioca bili angažovani na zaštiti drugih građana, o čemu su neki od tih građana već svjedočili u meOpetdijima“.su naglasili da dosadašnja istraga ukazuje „da je jedan od projektila koji je ispaljen od strane policijskih službenika pogodio V. B. i tom prilikom ga teško ranio“. – Nakon naizmjenične upotrebe vatrenog oružja od strane policijskih službenika i V. B, shodno njihovim izjavama i izvještajima, u jednom trenutku, odnosno od oko 15.50 časova, više nije bilo upotrebe oružja od strane V. B – piše u Kažusaopštenju.ida„Uprava policije nikad nije saopštila da je za izvršenje krivičnog djela korišćen karabin, pa su stoga neutemeljeni i navodi koji proističu iz takve osnove u dijelu procjene efekata upotrebe tog oružja“.
„u smjeni u OB Cetinje, u trenutku prijave upotrebe vatrenog oružja u gradu bilo angažovano 12 službenika policije, dok je naknadno angažovano još 10 policijskih službenika“. Saopštavaju i kako su odmah „nakon saznanja za događaj, angažovane i upućene dodatne policijske snage i operativni sastav iz CB Podgorica i CB Budva“.
Kaćuša KRSMANOVIĆ foto: Stevo VASILJEVIĆ
Kolašinci, Barani i Nikšićani odali su počast žrtvama najvećeg masakra u istoriji Crne Gore. Građani i građanke Kolašina zastali su u podne i minutom ćutanja odali počast nevino nastradalim žrtvama, a Barani su na Trgu Vladimira i Kosare kod Sunčanog sata od 14 do 15 sati palili svijeće za nevino stradale na Cetinju. Nikšićani su sinoć postavili fotografiju ubijenih i zapalili svijeće kod Spomenika kralju Nikoli. Predsjednica Opštine Kolašin Marta Šćepanović uputila je izraze najdubljeg saučešća porodicama žrtava i gradonačelniku prijestonice Nikoli Đuraškoviću – Zapamtila je Crna Gora, pamti, pamti i Kolašin teške tragedije i zločine, ali nas nijedan kao ovaj nije uznemirio i potresao iz temelja. U sve crnogorske domove stigao je šok, nevjerica, neizmjerna tuga i bol – poručila je Šćepanović. Jedan od čelnika Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković objavio je poruku porodice Redžović iz Rožaja koja je u tom gradu organizovala svadbu, ali bez muzike. – Ugledna i uvažena porodica Redžović iz Rožaja ženi sina i večeras u tom gradu organizuje svadbu za 700 zvanica. Juče su familijarno donijeli odluku da svadbu održe, ali da bude bez muzike. Cetinju i crnogorskoj javnosti upućuju ovu poruku. (Po)želimo im svaku sreću i napredak – napisao je Zeković na Tviteru.
Kolašinci, Barani i Nikšićani odali počast stradalima, u Rožajama svadba bez muzike Kolone građana ispred Crkve u Bajicama
Telefonski listing, kako piše Antena M, tenaranikojimdatvrdnjedemantujepolicijejeprvipozivsualarmi-stigaou15satii30minuta,adajepatrolapolicijebilanamjestudogađajatriminu-taposlijetogaM,demantujeranistigaou15sati
Saopštili su i da se i dalje utvrđuje da li je Borilovića ubila policija ili je ubijen naknadnim ispaljivanjem projektila „na za sada tačno neutvrđen način od strane građanina“. Ni sinoćnje kasno obraćanje Uprave policije javnosti nije pružilo jasne odgovore na brojna pitanja o postupanju policijskih službenika 12. avgusta na Cetinju, niti je ni djelimično rasvijetlilo slijed događaja nezapamćene tragedije u Crnoj Gori, već je opet unijelo konfuziju i potkrijepilo sumnje u istinitost njihove verzije okolnosti i činjenica koje su pratile brutalni Upravazločin.policije opet nije objasnila što se, prema njihovoj verziji, događalo od 15.33 do 15.50 kada je utihnula pucnjava. Nijesu saopštili javnosti je li Borilović u tih 17 minuta ubio nekoga, niti što su policajci radili za to vrijeme… Na osnovu svjedočenja očevidaca u tom vremenskom intervalu ubijena je makar jedna osoba – žena koja se sa kesama u rukama vraćala iz prodavnice i koju je policija puštila da prođe do kuće… Ogroman dio javnosti smatra da je policijska priča konstruisana, da je lažna i da nije zasnovana na činjenicama.
4 Poneđeljak, 15. avgust 2022.
PavićevićaVladimiraizjavaiMalicioznazlokobna
ljudi ne znaju da odgovore ni na najprostije pitanje – što je to bezbjednost, a još manje da odgovore na posebne metode te nauke koja se koristi prilikom procjene ugroženosti određe nog čoveka. Prema tome, čim tabloidi krenu da se bave takvim stvarima, znači da postoji jedna druga pozadina, a ne radi se ni u kom slučaju o stručnoj – dodao je KomentarišućiTrifunović. navode Vla dimira Pavićevića o stvaranju atmosfere „slične onoj u Srbiji uoči ubistva premijera Zorana Đinđića“, Trifunović kaže da je pred ubistvo Đinđića, u mediji ma napravljena njegova satani zacija, koja je trebalo da dovede da je sasvim legitimno i normal no izvršiti egzekuciju. - I svako ko bi to uradio imao je već pripremljen teren da tako nešto uradi, kako bi se kasnije pravdao. I sam predsjednik Cr ne Gore je bio satanizovan prije pokušaja državnog udara ali i kasnije – a nosioci tih politika su negirali takvu situaciju. Uprkos tome što je Srbija sama pronašla ljude koji su pokušali da izvrše atentat na predsjednika Đuka novića, Srbija je snimila dvojicu ruskih agenata – Šišmakova i Popova, kako nagovaraju Sin đelića da izvrši terorizam u Cr noj Gori, naglašava Trifunović. Otkriva i da je 2016. godine be zbjednosna služba Srbije reago vala i rasformirala ,,kriminalnoteroristički“ kamp na Zlatiboru. -Srbija i policija Srbije su rasfor mirale kriminalno-teroristički kamp na Zlatiboru, jer su učesni ci tog kampa bili ruski fašisti iz odreda ,,Enot“ i ,,Vagner“. Svi iz ,,Enot-a“ nose svastike na vratu i tetovirani su, njih 50 imalo je za datak da se iz Srbije spuste u Cr nu Goru - što da rade, da ljetuju ili da nešto drugo urade?! Srbija je protjerala potpukovnika Kle bana – u to vrijeme, bez obzira kakva je slika stvorena, Srbija je uradila sve da zaštiti Crnu Goru. Isto tako, pokušaj državnog uda ra je bio stvaran, bez obzira što su ga neki negirali. A zašto su ga negirali, zato što su učestvovali u njemu – kazao je Trifunović. Prema njegovim riječima, treba razdvojiti zdravu kritiku koju moraju da trpe premijer i pred sjednik države. - Međutim, ako ta kritika pre vazilazi objektivnost i ulazi u tabloidno novinarstvo, ako je usmjerena na ugrožavanje njegove bezbjednosti to stvara alarm svakoj službi, pa i crno
gorskoj, da prema nosiocima ta kve eventualne prijetnje izvrši sve provjere. Ukoliko je javnost uzburkana, a u ovom slučaju je ste tabloidnim pisanjem, mora ju se oglasiti njegov savjetnik za bezbjednost, direktor ANB-a ili portparol Vlade i odbaciti takva pisanja na ugroženost njegove bezbjednosti ili kao tačna, ili kao besmislice – dodao je Trifuno vić. I. KOPRIVICA – V. CVEJIĆ
5Poneđeljak, 15. avgust 2022. Politika
Dodao je da o tragičnoj situaciji u Srbiji tog vreme na dovoljno govori poda tak da je šef službe držav ne bezbjednosti Radomir Marković osuđen na više kazni dugotrajnog zatvora od 40 godina zbog toga što je bio orga nizator brojnih ubistava političkih protivnika kao i neposredni egzekutor Milorad Luković zvani Legija, rukovodilac JSO, dok je njegov zamjenik Zvezdan Jovanović ispalio smrtonosne hice u premijera, koji je takođe osuđen na kaznu zatvora od 40 godina. - U našoj državi je to nemoguće da se desi jer nikada kriminalci nijesu mogli obavljati policijske poslove niti druge aktiv nosti u okviru bezbjedno snog sektora – poručio je Rakočević.
Bombastični naslovi u srpskim tabloidima
Što je cilj kampanje srpskih tabloida koji bombastično pišu da je ugrožena bezbjednost crnogorskog premijera Dritana Abazovića Rakočević: destabilizacijePokušajdržave da bi se zaboravile štetne posljedice ugovora sa SPC
Velimir Rakočević ističe da se „ovdje radi o izrazito destruk tivnoj medijskoj kampanji iz susjedne države sa vrlo jasnim ciljem nanošenja štete vitalnim interesima Crne Gore“. - Ukoliko analiziramo bilo koji od ovih naslova vidjećemo da je svaki bez izuzetka tendenciozan i da nije utemeljen na činjenica ma. Prvo što se tiče „tjeranja“ iz Crne Gore dobro je poznato da je Crna Gora protjerivala sa svo je teritorije samo nosioce kri minalnih aktivnosti u skladu sa pozitivnim propisima a da je i u najtežim vremenima prihvatala sve kojima je pomoć bila potreb na i prema njima se odnosila kao prema svojim građanima. Na slovi o protjerivanju sopstvenih građana su besmisleni iz razloga što se državljani jedne države, čak i da to neko želi, ne mogu protjerati sa njene teritorije –kazao je OcjenjujeRakoćević.dasvaku izjavu o po tencijalnom ugrožavanju be zbjednosti premijera ili drugog građanina uvijek treba ozbiljno shvatiti i preduzeti adekvatne mjere iako, kako kaže, praksa pokazuje da, ukoliko se pripre ma bilo kakva inkriminisana aktivnost protiv jedne ili više osoba, ona rijetko bude dostup na javnosti zbog toga što bi ot krivanje namjere i pripremnih radnji dovelo u pitanje ostvare nje kriminalnog plana. Prema njegovim riječima, u odnosu na prijetnje od pripad nika kriminalnih organizacija, kako je istakao, treba istaći da u slučajevima lišenja slobode ovih osoba na udaru su prije svega policajci koji prikupljaju dokaze i hapse te osobe, zatim tužioci koji vode istragu, podižu i zastupaju optužnicu kao i su dije koje donose presude protiv tih osoba. - Druga lica bez obzira na poli tičku poziciju nemaju efektivne mogućnosti da direktno utiču na ove procese i zbog toga ne postoji realna opasnost da budu viktimizirana od kriminalnih struktura – kaže Rakočević. Prema njegovim riječima, cilj svih ovih aktivnosti je pokušaj destabilizacije države, naročito u oblasti bezbjednosti, „kako bi što prije pale u zaborav štetne posljedice po vitalne interese Crne Gore nastale potpisivanjem sporazuma sa SPC“. - Kao etnički Crnogorac ne pristajem na marginalizovanje crnogorskog pravoslavlja i uki danje vlasništva naše države nad crnogorskim svetinjama a samim tim i na falsifikovanje istorijskih činjenica i potiranje hiljadugodišnjeg trajanja Cr ne Gore. Crna Gora je sigurna i stabilna država koja ima demo kratski kapacitet da u zakonitoj proceduri na transparentan na čin i u skladu sa priznatim stran dardima riješi tekuće probleme uključujući i ovaj nastao potpi sivanjem predmetnog ugovora – poručio je Rakočević.
PODGORICA – Srpski tablo idi bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću od najave smjene vlasti u Crnoj Gori bombastičnim naslovima prave kampanju da je ugrože na bezbjednost crnogorskog premijera Dritana Abazovića, kao i da je nepoželjan u Crnoj Gori – u cilju destabilizacije države, ocjenjuju za Pobjedu eksperti za bezbjednost. Kriminolog Velimir Rakoče vić kaže za Pobjedu da je cilj ta kve kampanje nanošenje štete vitalnim interesima Crne Gore, kao i „pokušaj destabilizacije države naročito u oblasti be zbjednosti kako bi što prije pale u zaborav štetne posljedice po vitalne interese Crne Gore na stale potpisivanjem sporazuma sa SPC“. Profesor Fakulteta za bezbjednost Darko Trifuno vić za Pobjedu kaže da, kada se tabloidi bave takvim stvarima, znači da iza stoga postoje odre đene političke ambicije. „Abazovića tjeraju iz Crne Gore zbog ugovora sa SPC! SDP: Dri tane, marš u Srbiju“, „Haos zbog hapšenja u Crnoj Gori: Abazovi ću ugrožena bezbjednost, alar mirane službe za zaštitu“, „Cr nogorski premijer targetiran, zbog nedavnih hapšenja strahu je za svoju bezbjednost“, „Ugro žena bezbjednost Abazovića“, „Dritanu Abazoviću prijeti šef mafijaškog klana“, „Albanskog četnika hoće da zakolju! Jezive prijetnje Abazoviću podigle su Crnu Goru na noge“.... – samo su neki od bombastičnih naslo va u srpskim tabloidima o na vodnoj ugroženosti Abazovića. Vladimir Pavićević, savjetnik potpredsjednika Vlade Vladi mira Jokovića, otišao je korak dalje i prije nekoliko dana obja vio na Tviteru da „kriptofaši stičke političke grupacije u Cr noj Gori, predvođene Milovim DPS-om i njihovi ekstremistički mediji danas stvaraju atmosferu sličnu onoj koja je u Srbiji stvo rena neposredno uoči ubistva premijera Zorana Đinđića“. Priču o navodnoj ugroženosti potencira i sam premijer, pa je prije nekoliko dana pozvao, kako je kazao, ,,one koji su na mjerili skidanje moje glave da -požure“.Čakida uspiju u svojoj zloči načkoj namjeri, neće zaustaviti ruku pravde – rekao je Abazović u izjavi 10. avgusta ove godine.
KAMPANJADESTRUKTIVNA
POLITIČKE AMBICIJE Profesor Darko Trifunović kaže da svaka država, pa i Crna Gora, ima svoje službe, u ovom slu čaju ANB, koje prave procjenu ugroženosti visokih državnih zvaničnika, na prvom mjestu predsjednika i premijera. - Te procjene se prave na osnovu unutrašnjih i spoljašnjih faktora rizika i uzimaju se posebne me tode nauke bezbjednosti koje se koriste prilikom takvih procje na. Analiziraju se svi subjekti i nosioci prijetnji iz unutrašnje, ali i iz spoljašnje arene koji bi na neki način mogli da ugroze, ne radi se samo o životu štićene ličnosti, već se radi i o njego vim poslovima koje obavlja u skladu sa zakonom na funkciji u kojoj se nalazi. Nije samo u pitanju da se obezbijedi njegov život, nego i zakonom određene funkcije koje obavlja. Drugim riječima, tabloidi kada uzmu da se bave takvim stvarima, znači da postoje određeni politički uticaj ili određene političke ambicije, dakle, ne radi se o profesionalnim stvarima, niti profesionalnim strukturama koje time mogu da se bave na određen naučni način – kazao je IstakaoTrifunović.jedatabloidi „ne samo da nijesu obučeni, nego nijesu ni stručni, niti imaju relevantne -izvore“.Izvori na koje se oni pozivaju su krajnje irelevantni i nestruč ni, čak kada se pozivaju i na ljude koji su bili u službama. Ti
Izvori na koje se tabloidi pozivaju su krajnje irelevantni i nestručni, čak kada se pozivaju i na ljude koji su bili u službama. Kada se tabloidi bave takvim stvarima znači da postoje određeni politički uticaji ili političke ambicije, da postoji jedna druga pozadina, a ne radi se ni u kom slučaju o stručnoj – kaže Darko Trifunović - Izjava o atmosfere„kreiranjusličneonoj u Srbiji uoči ubistva premi jera Zorana Đinđića“ je krajnje maliciozna i njena zlokobna sadržina se na sreću nikada neće ostva riti, jer čak i da postoje takve zločinačke namjere to neće dozvoliti naša država, odnosno njene institucije – kazao je Velimir Rakočević, komenta rišući navode Vladimira Pavićevića, potpredsjednikasavjetnikaVlade Vladimira Jokovića Istakao je da je teško porediti politički kontekst u našoj državi u odnosu na Srbiju prije dvije dece nije i ranije jer se radi o neuporedivim sistemima. - Treba naglasiti da čak i u onim vrlo teškim vremenima ratnih deve desetih godina prošlog vijeka kao i do današnjeg dana u Crnoj Gori se nije desilo nijedno političko ubistvo, dok su u Srbiji državni eskadroni smrti surovo likvidirali političke protivnike. Iako motivi ubistva srpskog premijera nijesu u presudi decidno navedeni jer to nije ni bila obaveza suda, ipak brojne indicije upućuju na to da je ključni razlog njegove likvidacije bio sprečavanje izručenja Haškom sudu upravo onih pripadnika specijalnih jedinica koji su izvršili ubistvo premijera a koje je ovaj tribunal potra živao zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili ratne zločine –kazao je Rakočević.
MVP-uVlahovićiMUP-u: Bilo bi dobro da se okonča ova sprdnja
6 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Politika PODGORICA – Na adresu kabineta predsjednika Crne Gore juče je dostavljeno pismo predsjednika Repu blike Srbije Aleksandra Vu čića upućeno predsjedniku Milu Đukanoviću povodom nesreće na Cetinju u kojoj je život izgubilo 11 lica, među kojima dvoje djece, a šest povrijeđeno. Pismo je upućeno sa zvanične e-mail adrese Vladimira Božovića koji se predstavio kao am basador Republike Srbije u Crnoj Gori – saopšteno je iz kabineta crnogorskog pred sjednika Đukanovića. Iz kabineta Đukanovića najav ljeno je da će zatražiti „određe na postupanja od Ministarstva vanjskih poslova i Ministar stva unutrašnjih poslova, uk ljučujući zabranu ulaska i na puštanje teritorije Crne Gore od PodsjećaBožovića“.seu saopštenju Đu kanovićevog kabineta da je Vladimir Božović odlukom Vlade Crne Gore u novembru 2020. proglašen personom non grata. – Današnji potez predstavlja još jedan čin nepoštovanja in stitucija Crne Gore. Neprihvat ljivo je da i tragičan događaj na Cetinju, Vladimir Božović koristi da nastavlja sa svojom praksom lažnog predstavljanja i kršenja međunarodnih kon vencija – saopšteno je. Dodaje se da će kabinet pred sjednika Crne Gore ovim po vodom zatražiti određena postupanja od Ministarstva vanjskih poslova i Ministar stva unutrašnjih poslova, uk ljučujući zabranu ulaska i na puštanje teritorije Crne Gore od strane V. Božovića. – Napominjemo da je pismo iste sadržine drugi put u toku dana proslijeđeno sa zvanične e-mail adrese Ambasade Srbi je u Crnoj Gori – dodaje se u Ministarstvosaopštenju. vanjskih poslova Crne Gore proglasilo je 28. no vembra 2020. godine tadašnjeg ambasadora Vladimira Božo vića za personu non grata i za tražilo da napusti Crnu Goru. Iz MVP tada je saopšteno da je „nakon dužeg i kontinuira nog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa uobičaje nim i prihvatljivim standar dima obavljanja diplomatske funkcije, nakon više usmenih i pisanih upozorenja na nepri hvatljivost ovakvog ponašanja, ambasador Božović nelegal nu i nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao ,,oslo bođenjem“ i ,,slobodnom vo ljom“ crnogorskog naroda. – Time je još jednom, na naj direktniji način, omalovažio državu koja mu je dala diplo matsko gostoprimstvo. Time je, takođe, unizio i najviše za konodavno i predstavničko tijelo - Skupštinu Crne Gore, koja je 29. novembra 2018. usvojila Rezoluciju o ponište nju odluka Podgoričke skup štine kojima je ukinut dota dašnji suverenitet Crne Gore, njena teritorija prisajedinjena Kraljevini Srbiji i nasilno de tronizovan kralj Nikola Pe trović Njegoš. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je o ovome na uobičajeni način, notom, obavijestilo Ministar stvo spoljnih poslova Srbije, a nota će biti uručena i ambasa doru Božoviću – obrazložilo je Ministarstvo svoju odluku. I. K. PODGORICA – Poslanici cr nogorskog parlamenta treba lo bi, na sjutrašnjoj vanrednoj sjednici Skupštine, da se izja sne o prijedlogu odluke o otva ranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima pri padnika MUP-a, Uprave poli cije i Agencije za nacionalnu bezbjednost povodom doga đaja na Cetinju 4. i 5. septem bra prošle Formiranjegodine.anketnog odbora inicirale su Socijaldemokrate i on bi, ako se prijedlog usvoji, tre balo da završi posao za 90 dana. – Interes javnosti je da zna ko je dao nalog da se bez ikakvog povoda nedužni građani zatr pavaju ogromnom količinom šok bombi, suzavca i gumenih metaka – rekao je ranije pred lagač prijedloga Damir Šeho vić Istakao(SD).je da „ne postoji nije dan razlog zbog kojeg bi neko glasao protiv istrage i protiv utvrđivanja da li je 4. i 5. sep tembra sve urađeno po zakonu i da li postoji politička i krivič na odgovornost pojedinaca“. Na dnevnom redu vanredne sjednice biće i izmjene Zako na o teritorijalnoj organizaci ji, odnosno Zakona o glavnom Poslanicigradu. bi trebalo da se izjasne i o predloženim kandidatima za članove Sudskog savjeta iz re da uglednih pravnika. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu ranije je predložio da se za članove Sudskog savjeta iza beru profesori Pravnog fakul teta Radoje Korać i Nebojša Vučinić kao i advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš I. K. PODGORICA – Šefovi posla ničkih klubova SD-a i DF-a, Ivan Brajović i Slaven Ra dunović, rekorderi su među kolegama u Skupštini po broju nepokretnosti kojima raspolažu. Brajović je Agenciji za spreča vanje korupcije prijavio vla sništvo nad dva stana od 95 i 32 kvadrata, kao i pet šuma od 1.545, 1.358, 994, 876 i 40 kva drata. Dva stana i pet šuma Bra jović je stekao kupovinom, dok je još četiri šume od 1.795, 1.598 i 518 kvadrata u potpunosti na Brajovićslijedio. je naslijedio i kuću sa prizemljem, spratom i pot krovljem osnove od 130 kva drata, kao i livadu od 5.359 kva drata na kojoj je sagradio kuću sa potkrovljem od 89 kvadrata. Kada je riječ o pokretnoj imo vini, Brajović je prijavio da je naslijedio i pištolj „junik Rr51“. Radunović je, takođe, vlasnik dva stana od 200 i 67 i dvije garaže od po 13 kvadrata koje je, kako je prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, stekao prodajom Radunovićimovine.raspolaže i sa 50 odsto naslijeđenog vlasništva nad dva vinograda od 24 i 17 i voćnjakom od šest kvadrata. Radunović je, takođe, naslije dio gotovo 18 odsto vlasništva nad čak devet šuma ukupne površine od 11.467, 5.575, 5.142, 4.781, 3.276, 1.838, 1.834, 1.703 i 1.053 kvadrata. Isti udio u vlasništvu Radu nović ima i nad 11 pašnjaka od 4.426, 3.683, 2.598, 1.046, 1.006, 988, 658, 559, 390, 176 i 90 kva drata i dvije njive od 466 i 259 kvadrata.Naslijedio je i 33 odsto još jed nog pašnjaka ukupne površine 14.412 kvadratnih metara, kao i oko 3,5 odsto još dvije šume od 38.654 i 3.683 kvadrata. Ima, ta kođe, 5,9 odsto vlasništva nad još jednom šumom od 3.809 i 3,54 odsto nad još jednim
ćem računu od 4.222 eura, kao i oročeni štedni ulog od 15.000 eura. Đ. ĆORIĆ
Ivanišević: Nadam se da ovaj čovjek poznaje stid
Sjutra vanredna sjednica Skupštine Crne Gore O
Živković, Bogdanović i Strujić-Harbić nemaju stan, ali imaju dugove
na5.dešavanjapovodomodboraanketnogformiranju4.iseptembraCetinju
– Kad elementarna pristoj nost, čojstvo i profesionalna odgovornost pokleknu pod najnižim porivima – napisao je Ivan Ivanišević, amba sador Crne Gore u Francu skoj, komentarišući lažno predstavljanje Vladimira Božovića – Nadam se da ovaj čovjek poznaje stid. Zbog njega samog. Zbog funkcije koju je u ime Republike Srbije obav ljao u našoj državi – kazao je Ivanišević.
ima stan od 36 kvadrata, koji je stekao kupovinom. Konatar ima depozit na teku
iljevićSvaS.
Kenana Strujić-Harbić otplaćuje dug po osnovu kredita od 12.000 eura.
pašnjakom od 1.903 kvadrata. Ima i 3,38 odsto vlasništva nad Srpskom kućom, privrednog društva nad kojim, kako piše u njegovom imovinskom karto nu, nije izvršio prenos uprav ljačkih Radunovićprava.vozi „lend rover diskaveri IV HSE“ iz 2012. go dine, koji je kupio na lizing. Posjeduje gotovinu u iznosu većem od 22 hiljade eura. Šefica Kluba poslanika SDP-LP Draginja Vuksanović-Stan ković kupovinom je stekla vla sništvo nad dva stana od 100 i 60, garažom od 12 i ostavom od 10 kvadrata, dok je još jednu garažu iste veličine dobila na osnovu ugovora o poklonu. Draginja vozi „volvo XC 40“ iz 2019. godine, koji je takođe kupila, a posjeduje i gotovinu u iznosu od 4.732 eura. Lider poslaničkog kluba SNP-a Dragan Ivanović ima stan od 68 kvadrata koji je, kako proi zilazi iz njegovog imovinskog
Pismo upućeno sa adrese Božovića Vladimir Božović
Imovina predsjednika poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore Brajović i Radunović rekorderi po broju nepokretnosti
– Izučavaće se, jednog dana, ovaj vodvilj sa ,,ambasadorom Srbije“, kao primjer poništavanja svih diplomatskih pravila i uzusa i kao nesnalaženje zemlje prijema – napisao je na Tvi teru diplomata Miodrag Vlahović, nekadašnji šef crnogorske diplomatije. On je to napisao nakon što je Kabinet predsjednikacrnogorskogsaopštioda je pismo saučešća predsjed nika Srbije Aleksandra Vučića, povodom trage dije na Cetinju, stiglo sa adrese Vladimira Božovi ća, koji je prije skoro dvije godine proglašen perso nom non grata.
kartona, dobio na poklon. Ivanović je naslijedio 50 odsto valasništva nad kućom sa dvije pomoćne zgrade, dvorištem i njivom od 98, 51 i 48, poslovnim prostorom sa garažom od 19 i 13, te pašnjakom sa vikendicom od 1.468 i 31 kvadrata. Isti toliki udio u vlasništvu on je naslijedio nad šumom sa pašnjakom od 27.148, te još jed nom šumom od 5.107 metara kvadratnih, kao i zemljištem od 3.658 Ivanovićkvadrata.jeprijavio dva pištolja marke „zastava“, koje je dobio na poklon. Branko Radulović, koji pred sjedava klubom poslanika PzP, Agenciji je od nepokretne imo vine prijavio samo trosoban stan ukupne površine od 82 metra kvadratna koji je kupio. Radulović raspolaže i sa dva automobila marki „audi A4“ i „folksvagen bora“ iz 2001. go dine, koje je, takođe, kupio. Šef kluba Ure Miloš Konatar
Šefovi klubova poslanika Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Demokrata Boris Bogdanović i Boš njačke stranke Kenana Strujić-Harbić, kako proizilazi iz njihovih imovinskih kartona, ne raspolažu sa bilo kakvom nepokretnom imovinom u zemlji i inostranstvu. Živković je Agenciji za sprečavanje korupcije početkom prošlog mjeseca prijavio potraživanja na osnovu dva goto vinska i jednim potrošačkim kreditom čija vrijednost glavni ca iznosi 5.000, 2.500 i 2.427 eura. On je prethodno Agenciji prijavio dugove po osnovu dva gotovinska, jednim potrošač kim i jednim kreditom za kupovinu roba i usluga u iznosu od 10.000, 2.500, 2.427 i 3.993 eura. Dug od nepunih 600 eura na osnovu kupovine na odloženo plaćanje, ali i prihod od 3.100 eura na osnovu prodaje sop stvenog automobila prijavio je i predsjednik kluba poslanika
Demokrata Boris Bogdanović. Bogdanović raspolaže i sa motornim vozilom „fiat tempra“ iz 1992. godine, koji je ste kao kupovinom i koji više nije u voznom stanju.
Crnogorskom predsjedniku poslato pismo Aleksandra Vučića povodom nesreće na Cetinju, ali sa adrese bivšeg ambasadora Srbije koji je ranije proglašen personom non grata Božović nastavlja sa lažnim itražićemopredstavljanjem,zabranuulaskanapuštanjeCrneGore
– Sve vrijeme se govori o tome da su domaći proizvodi skuplji od uvoznih, a to nije istina. Neka neko pogleda koliko košta kilogram paprika iz uvoza. Mi nemamo gdje sa proizvodima, nego da ih dajemo trgovcima, a oni da bi zadržali monopol i povećali zaradu formiraju cijene na osnovu uvoznih, pa se na tu robu ugrađuju 20, a na našu 60 odsto. Kao da nam kažu ,,mi imamo te proizvode, ali možemo vam učiniti da ih kupimo, jer svakako nemate šta drugo s njima“. Tako smo ucijenjeni, jer je naše tržište pretrpano proizvodima iz uvoza – tvrdi Milić.
Cijene goriva u regionu i EU Crna Gora najjeftinijimmeđu
PODGORICA - Eurosuper 95 u Crnoj Gori najjeftiniji je u regionu, dok je cijena eurodizela među najnižima, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva kapitalnih investicija. Litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,45 eura, u Albaniji 1,78, Hrvatskoj 1,64, BiH 1,61, Srbiji 1,57 i Sjevernoj Makedoniji 1,47 eura. Najskuplji eurosuper 95 u Evropi je u Finskoj, gdje litar košta 2,16 eura, a najjeftiniji u Mađarskoj 1,31 euro. U Crnoj Gori litar eurodizela košta 1,55 eura, u Albaniji 1,9, Hrvatskoj 1,84, Srbiji 1,78, BiH 1,7 eura i Sjevernoj Makedoniji 1,47 eura. Najskuplji eurodizel u Evropi je u Švedskoj 2,23 eura, a najjeftiniji na Malti 1,21 euro. R. E.
– Nedostaje dio zakona koji se tiče podsticajnih mjera u okviru održivog turizma. Naravno, ta pitanja bi bila razrađena kroz odgovarajuće propise, odluke i ostala podzakonska akta. Takođe, prethodni zakon je definisao kategoriju počasnog vodiča za VIP ture, a u nacrtu novog zakona je izostavljen, što nije trebalo uraditi imajući u vidu orijentaciju Crne Gore kao destinacije visoko-platežnih turista – zaključuje Blagojević. N. K.
Ivana Mrdak MONTEPUT Kroz milionaprošloSozinu1,8vozila
Uvoz
usluga. S jedne strane povećano je obavezno jemstvo turističkih agencija na 20.000 eura, dok su na drugoj strani smanjeni iznosi maksimalne novčane kazne na 10.000objašnjava Blagojević.
PODGORICA – Brisel je odobrio tekst novog zakona o turizmu, a doc. dr na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević navodi kao jednu od novina da će samo organizatori putovanja moći da prodaju paket aranžmane inostranih agencija, ali ne i subagenti.
– Ne vidim ni zračak nade da u narednom periodu bar budemo na pozitivnoj nuli, da nam se vrati ono što smo uložili. Plastenici su stradali od grada, niko nije došao da utvrdi štetu, čak su nam pojedini kazali da nemamo što ni prijavljivati. Meni je ove godine propalo deset tona lubenice, jer pretpostavljam da je bilo važnije prodati robu iz uvoza, mada mislim da je bila manja potražnja i zbog manjeg broja turista – kaže Mrdak. Ipak, smatra da i među poljoprivrednicima vlada apatija i neorganizacija, kada je riječ o njihovim potrebama.
MONOPOL Uzrok visokih cijena je višak uvoza, smatra poljoprivredni proizvođač iz Malesije Željko Milić – Uvozni lobi šteluje neprirodne cijene, jer to nije logično, nije prirodno. Oni neće našu robu koja je jeftinijia, kvalitetnija i svježija, ali hoće skupu robu iz uvoza. Ugušili su proizvođače koji su im konkurencija – navodi Milić. Smatra da se cijene u maloprodajama formiraju na bazi proizvoda iz uvoza, koji su, kako tvrdi Milić, skuplji 30 do 40 odsto od crnogorskih.
PODGORICA – Iako smo očekivali da ćemo barem tokom ljeta paradajz, papriku i krastavac kupovati po pristojnijoj cijeni, imajući u vidu da smo ga van sezone plaćali i preko tri eura zbog nepostojanja domaće trgovinama.dvaiproizvodnje,plasteničkekilogramjedaljeizmeđueuroipoieurainapijacamaiu
Kaže da su na sopstvenom tržištu stranci, jer veliki lanci imaju ugovoreni uvoz za 12 mjeseci, a crnogorski proizvođači ne mogu obezbijediti paradajz, krastavac ili kupus za toliko mjeseci godišnje.
Domaći proizvođači tvrde da su cijene povrća ove godine visoke zbog uvoza Svi se ugrađuju, samo mi ispaštamo i jedino ćemo mi propasti. Računam da do sljedeće godine vjerovatno neće opstati 60 do 70 odsto proizvođača, kaže
Zelena pijaca u Podgorici
SKUPO U razgovoru sa proizvođačima i preprodavcima na pijacama stičemo utisak da niko nije zadovoljan. Prvi jer su, kako tvrde, prinuđeni da prodaju svoje proizvode po niskim cijenama, drugi jer tvrde da po gajbi ne zarade više od nekoliko eura, dok trgovci standardno nijesu zainteresovani da komentarišu svoje marže. – Svi se ugrađuju, samo mi ispaštamo i jedino ćemo mi da propadnemo. Računam da do sljedeće godine vjerovatno neće opstati 60 do 70 odsto proizvođača – kaže poljoprivrednica iz Zete Ivana Mrdak navodeći da je krastavac koji je prodavala 50 do 60 centi u trgovinama dostizao cijenu od euro do 1,20 eura. Trpe ogromne gubitke zbog cijena đubriva koje nekontrolisano rastu. – Nešto što je koštalo 12 eura za džak od 25 kg, sada košta 40 eura. Ono što me koštalo 200, sada će me koštati hiljadu eura. Kako da planiram proizvodnju – pita se Mrdak dodajući da bi 200 eura podrške, koje im je dalo Ministarstvo poljoprivrede trebalo da im vrate ,,da popiju po kafu“. CIJENE Mrdak upozorava da ni u jednom sektoru cijene ne rastu rapidno kao u poljoprivredi. - Niko nije našao za shodno da pokuša stopirati cijene. Ljudi u gradu misle kako se mi bogatimo, a bogate se oni koji posreduju između nas i krajnjih kupaca. Mi ne tražimo da se bogatimo, nijesmo se ni do sada bogatili, samo tražimo da preživimo ovu muku, a ne znam ko će uspjeti to ove godine – navodi ObjašnjavaMrdak.daih,kada odu u velike lance, ne pitaju koliko košta roba, već im oni određuju cijenu ,,hoćeš-nećeš“. Ako se ništa ne poboljša, Mrdak kaže da će sljedeće godine morati da smanji proizvodnju.
Prema podacima Monstata, za prvih šest mjeseci ove godine uvoz mesa bio je vrijedan 56,7 miliona što je uvećanje od 39 odsto, dok je uvoz voća i povrća iznosio 41,29 miliona što je 22,7 odsto više nego prošle godine u istom periodu. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković je ranije za Pobjedu ocijenio da je do povećanog uvoza hrane došlo zbog stabilizacije tržišta, a da je vrijednost uvoza dodatno uvećana inflatornim poremećajima.
Optužuju trgovačke lance i preprodavce da ih ucjenjuju
Cijene u maloprodajama formiraju na bazi proizvoda iz uvoza, koji su skuplji 30 do 40 odsto od crnogorskih, tvrdi Željko MilićŽeljko Milić
Za suzbijanje sive ekonomije najavljena je upotreba Centralnog turističkog registra, kao i softversko rešenje za registraciju ugostiteljskih objekata. Time bi i procedure praćenja turističkog prometa
– Naše tržište je i suviše veliko za našu proizvodnju, ne možemo imati višak proizvoda ako pokrivamo samo 20 odsto tržišta, a smiješno je koliko se stalno priča o tim viškovima. Uvozi se sve moguće, do te mjere da uvoz pravi višak bez nas. To što od nas kupe je mizerno, ucjenjuju nas, pokušavaju da nas zbrišu sa tržišta – tvrdi Milić. M. Lk.
7Poneđeljak, 15. avgust 2022. Ekonomija
bile digitalizovane, pa samim tim i pojednostavljena mogućnost konrole legalnosti –poslovanja.Primjenom ovakvog modela registracije dijelom bi se uticalo na suzbijanje sive ekonomije. Međutim, nedostaju eksplicitno navedeni koraci koji jasno definišu kako i kojim zakonskim odredbama uticati na regulisanje privatnog smještaja i sive ekonomije uopšte – kazala je naša sagovornica.
Ukoliko se uvede stavka „service charge“, koju predlažu ugostitelji pri Privrednoj komori, Blagojević smatra da bi je trebalo definisati kroz zakonski okvir. – „Service charge“ je za nas novina, ali bi bila još jedna podsticajna mjera za zaposlene u ugostiteljstvu, što je bitno u ovom trenutku odliva radne snage – kazala je Blagojević i naglasila da je zakonskim prijedlogom prepoznata potreba da se pojednostave admini-
strativne procedure i definišu odgovornosti i nadležnosti državne uprave i opština u radu turističkih i ugostiteljskih preduzeća.Činjenicaje da su, kako tvrdi, tekstom zakona obuhvaćeni zahtjevi iz Direktive Evropske unije o putovanjima u paket aranžmanima i zaštiti potro–šača.Prisutna je, dakle, inicijativa da se olakšaju procedure koji se odnose na prava pružalaca turističkih, tj. ugostiteljskih
Navodi da bi zakon trebalo da obuhvati set mjera koje će stimulisati pružaoce usluga da posluju legalno, te da kaznene odredbe ne budu jedina mjera kojom će se suzbijati nepravilnosti u radu turističkih i ugostiteljskih objekata.
Nacrt novog zakona o turizmu dobio zeleno svjetlo Brisela Digitalizacijom protiv sive ekonomije Kursna lista USD 1.02850 JPY 137.47000 GBP 0.84715 CHF 0.96890 AUD 1.44960 CAD 1.31480 BABOVIĆM.
PODGORICA - Kroz Sozinu je, prema podacima Monteputa, koji gazduje tunelom, od početka ove godine prošlo 1,8 miliona vozila. Samo od 2. do 8. avgusta prošlo je 106,13 hiljada vozila, većinom automobila. Lani je kroz tunel prošlo 2,6 miliona vozila, u 2020. 1,95 miliona, u 2019. godini 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 Tunel,miliona.dugačak četiri kilometra, otvoren je u julu 2005. godine. Izgradnja je koštala 74 miliona eura.R.E.
– Najgore je to što kao proizvođači nijesmo organizovani, ne znam zbog čega niko neće da se pobuni niti da stvori pritisak. Niko nam neće kucati na vrata i pitati nas imamo li kakav problem. Ne znam čega više imamo da se bojimo, kad smo dovedeni na rub egzistencije – poručuje Mrdak.
cijom, pacijenta iz Bara od 77 godina - kazali su iz IJZ-a. Ukupan broj preminulih po vezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pan demije je 2.759. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 729 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slu čajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 4.583. Od početka epidemijskih deša vanja ukupan broj registrova nih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 269.719. U Podgorici je aktivno 1.510 slučajeva korona virusa, Nikšiću 648, Baru 383, Budvi 328, Herceg Novom 232, Pljev ljima 191, Beranama 189, Bije lom Polju 184, na Cetinju 154, Tivtu 143, Ulcinju 142, Kotoru 118. U Danilovgradu aktivno je 111 slučajeva korona virusa, Ro žajama 63, Tuzima 42, Kolašinu 31, Andrijevici 22, Mojkovcu i Plavu po 19, Petnjici i Plužina ma po 17, Šavniku 11, na Žablja ku deset, u Gusinju dva. Nj. Ž.
8 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Društvo / Hronika
PODGORICA
PODGORICA – Partijarh Crkve Srbije Porfirije posjetio je juče Manastir Savina u Herceg Novom iako je u petak iz SPC sa opšteno da je zvanična posjeta tom gradu odložena zbog trodnevne žalosti u Crnoj Gori te najavljena za 29. i 30. avgust. – Pored mnogobrojnog vjernog naroda, svetoj liturgiji prisustvovao je i dr Vladi mir Roganović, direktor Uprave za sarad nju sa crkvama i vjerskim zajednicama –prenosi portal Svetigora. Dodaju da je poslije svetog evharistijskog sabranja, Porfirije uživao u gostoljublju bratstva Manastira Savine, a potom obišao manastirsku riznicu. R.P.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 156, Nikšića 75, Bara 42, Budve i Pljevalja po 34, Berana 27, sa Cetinja 26, iz Herceg Novog 25, Ulcinja 17, Kotora i Tivta po 14, Dani lovgrada 12. U Bijelom Polju je registrovano devet novih slučajeva infekcije, Petnjici šest, Rožajama i Tuzima po pet, Kolašinu dva, Andrijevici, Plavu i Šavniku po jedan. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za
subotu je iznosio 33,64 odsto. – Tokom subote IJZ-u prijav ljen je jedan smrtni ishod po vezan sa SARS-CoV-2 infek
Proglašena je trodnevna žalost, ali to nije omelo sljedbenike SPC da organizuju veselje ispod šatora, uz punu trpezu, muziku, gusle i poneki ispaljen metak u čast osveštanog krsta. Bez ikakvog osjećaja i empatije, neki učesnici skupa su zabilje žili kamerom slavlje i podijelili na društvenim mrežama, što je naišlo na kritiku.
- Danas je oko 10.15 časova gra ničnoj kontroli na graničnom prelazu Ilino Brdo, na izlazu iz Crne Gore, pristupilo vozilo marke „fiat hroma“, podgorič kih registarskih oznaka kojim je upravljao A. R. - saopštila je sinoć Graničnapolicija.policija je, kako ka žu, u saradnji sa službenicima Uprave prihoda i carina i pri padnicima Centra bezbjed nosti Nikšić, a postupajući po operativnoj informaciji, izvr šila detaljan pregled putničkog motornog vozila kojom prili kom je u prednjem i zadnjem braniku, u specijalno naprav ljenim bunkerima, pronađeno 37 pakovanja opojne droge marihuana ukupne težine oko 40 kilograma, vrijednosti od oko 50.000 eura. A. R. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvod nja, držanje i stavljanje u pro met opojnih droga. R.P.
– Dan je žalosti. Bar ne prenosi te ovo uživo – upozorio je jedan od korisnika Fejsbuka ispod objavljenog video sadržaja. Građanska inicijativa ,,21. maj“ podnijela je prijavu Upravi za in spekcijske poslove, Centru be zbjednosti Bijelo Polje i Osnov nom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju protiv više osoba i jednog pravnog lica koji su upr kos proglašenim danima žalosti organizovali narodno veselje. – Dok je čojska i sojska Crna Gora bila jedinstvena u naci onalnoj žalosti, dio građana, uključujući i sveštena lica, je ignorisao i potpuno zanemario odluku Vlade Crne Gore kojom su 13, 14. i 15. avgust 2022. go dine proglašeni za dane žalosti povodom stradanja građana i građanki prijestonice Cetinje i Crne Gore koji su tragično izgu bili živote – podsjetili su iz GI. U opštini Bijelo Polje je, kako su kazali, došlo do nepoštova nja odluke Vlade Crne Gore na način što je upriličeno, nakon crkvenog obreda, i ,,takozva no narodno veselje, uz gozbu i upotrebu oružja“. – Građanska inicijativa ,,21. maj“ je zatražila od Uprave za inspekcijske poslove, policije i državnog tužilaštva da hitno primijene ovlašćenja iz njiho ve nadležnosti i sankcionišu nepoštovanje vladine odluke o danima žalosti kao i da provjere da li u radnjama građana i Epar hije budimljansko-nikšićke ima i bića bilo kojeg prekršaja il krivičnog djela za koje se go njenje preduzima po službenoj dužnosti. Tzv. narodno veselje u danima žalosti uz upotrebu vatrenog oružja obavljeno je u Molikvi (Žuber), opština Bijelo Polje, nakon liturgije u Pavinom Polju - istakli su u saopštenju. Građanska inicijativa ,,21. maj“ je, dostavila i odgovarajuće dokaze – ,,video zapise i mate rijal za olakšanu identifikaciju odgovornih lica, kako građana tako i onih u Eparhiji budi mljansko-nikšićkoj Srpske pra voslavne crkve u Crnoj Gori“. – Iz priloženih dokaza, po vodom live (uživo) prenosa, primjećuje se da su građani reagovali i zamolili da bar ne obavljaju uživo prenos dok je u Crnoj Gori opšta nacionalna ža lost zbog tragedije na Cetinju. Učesnik tzv. narodnog veselja, izvjesni Božo Jocović, građa ninu koji ih je opomenuo je na pisao ,,Proklet bio tri puta i tri hiljade puta ko bio protiv Rusi je. Sv. Petar. Nemoj dalje“. Na to se nadovezao i izvjesni Duško Šuković koji je onima koji slave u danima žalosti poručio: ,,Bra vo, vazda pjevali“. Prenos je pratila i podržala učiteljica Rada Višnjić iz Bara koja im je poručila ,,Bravooo“ interesujući se da li je sa njima i izvjesni Jovan Markuš – naveli su u saopštenju. R.P.
Blamaža
PODGORICA - Tokom sinoćnjeg dnevnika RadioTelevizije Crne Gore desio se skandal, kada se u toku emitovanja priloga o ko memorativnoj sjednici po vodom tragedije u kojoj je na Cetinju Vuk Borilović ubio deset i ranio šest ljudi, začuo glasan smijeh više osoba. Dok je u prilogu prikazivan govor gradonačelnika Cetinja Nikole Đuraškovića sa ko memorativne sjednice ,,teško je prihvatiti da naše sugrađa ne, prijatelje i kolege nećemo više srijetati…“, čuje se muška osoba koja govori ,,kunem ti se“, da bi se nakon toga začuo glasan Urednicasmijeh.Dnevnika je kasnije kazala da je prilikom emito vanja priloga došlo do teh ničkog propusta i da je nepri mjeren ton došao iz drugog televizijskog studija. – Izvinjavamo se zbog te greš ke. Iz menadžmenta RTCG poručuju da je odmah pokre nut postupak protiv odgovor nog lica – kazala je urednica Dnevnika.Generalni direktor Radio-Te levizije Crne Gore Boris Ra onić komentarisao je propust Javnog servisa kada se začuo smijeh tokom priloga o kome morativnoj sjednici rekavši da je u pitanju ,,sramna greška“ – Već je pokrenut postupak i ujutro će biti formalizovane sankcije – poručio je Raonić. Kako je kazao, odnos prema događaju je pokazan kroz pro gram i odnos svih zaposlenih. – Ali u ovom trenutku imati ovakav odnos prema poslu je neprihvatljivo. Već su upuće ni nalozi za smjene i suspen zije – kazao je Raonić. R.P.
– Dok je Cr na Gora obavijena u crno i oplakuje tragično izgubljene živote na Cetinju, ,,vjernici“ Srpske pravoslavne crkve proslavljali su juče osveštava nje krsta na Molikvi. Ranije je na društvenim mreža ma najavljeno da će episkop bu dimljansko-nikšićki Metodije sa sveštenstvom služiti svetu liturgiju u Hramu Uspenja Pre svete Bogorodice u Pavinom Polju, a da će se nakon toga oba viti osveštenje časnog krsta na Molikvi (mjesto Žuber). – U nastavku narodno veselje uz trpezu ljubavi – navedeno je u najavi koja je na društvenim mrežama objavljena u srijedu, 10. avgusta. U petak, 12. avgusta, Crnu Go ru je zadesila tragedija u kojoj je Cetinjanin Vuk Borilović (34) ubio 10 osoba, među koji ma dvoje djece, i ranio još šest, nakon čega je i on ubijen.
PODGORICA – U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od po sljedica korona virusa premi nula jedna osoba, a registro vano je 506 novih slučajeva infekcije. Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 1.498 uzoraka.
PODGORICA – Na gra ničnom prelazu Ilino Brdo uhapšen je A. R. (43) zbog sumnje da je pokušao da prošvercuje 40 kilograma marihuane.
u Dnevniku Javnog servisa, menadžment najavio pokretanje postupka Tokom priloga o komemoraciji čuo se glasan smijeh SRAMOTA: Pjesma, gusle i trpeza na Dan žalosti, Građanska inicijativa podnijela prijavu Crna Gora u koroti, vjernici Crkve Srbije slave osveštanje krsta na Molikvi Srpski patrijarh Porfirije posjetio Manastir Savina Na Ilinom Brdu spriječen šverc narkotika 40Zaplijenjenokgmarihuane Podaci Instituta za javno zdravlje o korona virusu Preminula jedna osoba, 506 novih slučajeva Narodno veselje na Dan žalosti Trenutak u kojem se čuo smijeh u priloguVoziloRTCGukojem je nađena droga Ukupan broj aktivnih slučajeva u Crnoj Gori iznosi 4.583 Prenos je pratila i podržala učiteljica Rada Višnjić iz Bara koja im je poručila interesujući,,Bravooo“sedali je sa njima i izvjesni Jo van Markuš – naveli su u saopštenju
HPV
ili
godinaodzaPreporukadjevojčice9do14
PODGORICA – Vakcinacija HPV vakcinom u Crnoj Go ri počeće 19. ili 26. septem bra - rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje. Kojeg od ova dva datuma startuje vakcinacija, dugo očekivanom HPV vakcinom, zavisi od, kako pojašnjavaju, procjene potrebnog vreme na za kampanju, distribuciju vakcina, distribuciju eduka tivnih sadržaja i na osnovu povratne informacije epide miologa sa terena da su svi tehnički detalji finalizovani i da vakcinacija može početi u svakoj opštini u Crnoj Gori. Postu Pak - Vakcinacija će se sprovo diti u domovima zdravlja od timova izabranih pedijatara koji će pozivati roditelje dje vojčica prioritetne grupe. Primarna ciljna grupa kojoj je namijenjena vakcina u Cr noj Gori tokom 2022/23. go dine su djevojčice IV razreda osnovne škole (uzrast nakon devetog rođendana) - preci zirano je Pobjedi iz ove zdrav stvene ustanove. Kako nam je rečeno, procjene su da je broj djevojčica koje će biti ciljna grupa (to jeste, koje će biti pozivane za vakcinaci ju) od 3.500 do 4.000. - Roditelji ovih djevojčica će sve od septembra pa do kra ja ove godine biti pozivani od tima izabranog pedijatra (pe dijatar i medicinske sestre) da ih dovedu da prime prvu do zu HPV vakcine - poručuju iz ŠtoIJZCG.setiče nabavke vakcina, planirano je da ona ide eta pno, odnosno da vakcinacija počne sa obezbijeđenih mi nimum 40 odsto potrebnih količina za prvu dozu vakcine u ciljnoj grupi, te da se ukoli ko interesovanje bude veće, u najkraćem roku nabave do datne količine vakcina. - Za ovaj vid planiranja na bavke odlučili smo se jer je u ovom momentu vrlo teško bilo precizirati koji broj vak cina je potreban, a sredstva se moraju pažljivo planirati s obzirom na to da se radi o najskupljoj vakcini od svih vakcina koje se daju u redov nom kalendaru imunizacija u Crnoj Gori - kažu iz IJZCG. Napominju da je HPV vak cina nekoliko puta skuplja od bilo koje druge vakcine koje se primaju u redovnom kalendaru imunizacija i na ša država je obezbjeđuje be splatno za one kojima je na mijenjena. Distribucija Iz IJZCG kažu da je u po gledu isporuke i distribucije vakcina sve isplanirano da vakcine prije početka admi nistriranja budu distribuira ne svakom domu zdravlja. - Početak sprovođenja pro grama HPV vakcinacije u Crnoj Gori u smislu početka administriranja HPV vakcina planiran je u drugoj polovini septembra ove godine. Insti tut za javno zdravlje Crne Go re od kraja novembra 2021. godine aktivirao je aktivnosti na pripremama za početak HPV vakcinacije. Naglaša vamo da je u pitanju proces koji podrazumijeva mnogo koraka od odluke, pripreme zdravstvenog sistema, eduka cije zdravstvenih radnika ko ji će sprovoditi imunizaciju, nabavku vakcina, pripremu i adaptaciju informacionog si stema za praćenje, kreiranje edukativnih materijala, pla nove za dalje razvijanje pro grama - ispričali su iz IJZCG. Sve ovo rade, kako navode, uz potpuno realan pristup i svjesnost da je u pitanju tek početak i se treba raditi na edukaciji stanovništva, kako bi izgradili visok nivo povje renja i prihvatanja HPV vak -cinacije.Dosada je sproveden zna čajan dio gore pomenutih aktivnosti, a u septembru će se nastaviti intenzivnijom medijskom kampanjom, kampanjom preko društve nih mreža, dodatnom eduka cijom zdravstvenih radnika i započinjanjem administrira nja prvih doza HPV vakcina - poručuju iz IJZCG. k janković HPV vakcina od narednog mjeseca konačno će biti dostupna 19. 26. septembra vakcinu primaće djevojčice nakon devetog rođendana, a procjene su da ih u Crnoj Gori ima od 3.500 do 4.000. Njihove roditelje će od septembra do kraja godine pozivati pedijatri i medicinske sestre da ih dovedu da prime prvu dozu HPV vakcine, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje HPV vakcina je antikancer vakcina, odnosno vakcina protiv raka, u prvom redu protiv raka grlića materice, čija je djelotvornost i bezbjednost potvrđena kroz primjenu dugu više od 15 godina, u više od 100 država sa datih preko 300.000.000 doza ove vakcine širom svijeta, navode iz Instituta za javno Nazdravlje.sajtu ove zdravstvene ustanove građani se mogu informisati o HPV vakcini i predno stima koje ona pruža. Na tom linku, između ostalog, se navodi da na osnovu posljednjih oficijelnih podataka Nacionalnog registra za maligne neoplazme u Crnoj Gori je za period od samo godinu registrovano 106 novootkrivenih slučajeva raka grlića materice. - U istom periodu preminulo je 46 žena od ove bolesti. Trenutno rak grlića materice spada u pet vodećih lokalizacija kada su u pitanju maligne bolesti kod žena u Crnoj Gori - piše na sajtu IJZCG.
Društvo
HPV vakcina je vakcina protiv raka (prije
POBJEDA SAZNAJE:
SZO preporučuje da je najbolje da se vakcinišu dje vojčice od 9 do 14 godina, s tim da svaka država shodno svojim mogućnostima oda bere jedno ili dva godišta djevojčica unutar prepo ručenog uzrasta. Nakon nekoliko godina, u skladu sa finansijskim mogućnostima države, preporučuje se da se vakcina ponudi svim dje vojčicama uzrasta od 9 do 14 godina, a ako je moguće i svima do 18 godina. Većina zemalja prihvata ovu prepo ruku, s tim da se u nekoliko država preporučuje vakcina cija čak i među djevojakama i mladim ženama do 26 godina. Neke zemlje prepo ručuju i imunizaciju dječaka i mladića.
svega protiv raka grlića materice i protiv genitalnih bradavica), „veoma je djelotvorna jer su rezultati u sprečavanju bolesti/stanja uzrokovanih ciljnim tipovima HPV-a odlični“. - Vakcina je visoko bezbjedna (veliko iskustvo primjene - primjenjuje se duže od 15 godina, dato je preko 270.000.000 doza u preko 100 država u kojima se vakcina koristi) - navode iz HPVIJZCG.vakcinacija može pružiti zaštitu od šest vrsta raka i od genitalnih bradavica, međutim glavna namjena HPV vakcinacije je sprečava nje obolijevanja od raka grlića materice. - Iz razloga što se primarno želi postići efekat na smanjenje obolijevanja i umiranja od raka grića materice, najopravdanije i najsvrsishod nije je započeti sa vakcinacijom djevojčica. Postepeno proširivanje programa vakcinacije i na dječake takođe je opravdano, ali je za početak uspostavljanja programa HPV vak cinacije prioritet vakcinacija djevojčica, što je u skladu i sa preporukama SZO – navode, između ostalog, iz IJZCG.
9Poneđeljak, 15. avgust 2022.
građanima Crne Gore Vakcinacija počinje
HPV vakcinacija sprovodiće se u domovima zdravlja Što se tiče nabavke vakcina, planirano je da ona ide etapno, odnosno da vakcinacija počne sa obezbijeđenih minimum 40 odsto potrebnih količina za prvu dozu vakcine u ciljnoj grupi
Djelotvorna u borbi protiv raka grlića materice
Iz NVO Alfa centar na roditelje apeluju da ne dozvoljavaju djeci mlađoj od 16 godina da voze električne trotinete, a na nadležne da ovo pitanje što prije regulišu zakonom. I iz Uprave policije su saglasni da je važno da se ovo pitanje uredi, pa su inicirali izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima kako bi se ova oblast zakonski regulisala i time stvorili uslovi da službenici saobraćajne policije pored kontrole imaju mogućnost i sankcionisanja onih koji voze električne trotinete, kada se ne pridržavaju saobraćajnih propisa. ZAKON - Na ovaj način će se u značajnoj mjeri poboljšati bezbjednost kako ove kategorije učesnika u saobraćaju tako i svih ostalih. Dok se ova oblast zakonski ne reguliše službenici saobraćajne policije će nastaviti da ih svakodnevno upozoravaju na opasnosti na koje mogu naići kao učesnici u saobraćaju - poručuju iz Uprave policije za EvidentnoPobjedu.je,kakonavode, da raste broj djece koja upravljaju električnim trotinetima u javnom saobraćaju, pa ih njihovi službenici svakodnevno upozoravaju, ali i skreću pažnju roditeljima da ne omogućavaju svojoj djeci da učestvuju u javnom saobraćaju na električnim Nažalost,trotinetima.Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, električni trotineti nijesu određeni kao vozila, tako da za njih nijesu propisani uslovi koji se moraju ispunjavati da bi mogli učestvovati u saobraćaju. - Te samim tim nijesu propisani ni uslovi koje moraju ispunjavati vozači električnih trotineta kada učestvuju u javnom saobraćaju - navode iz Uprave policije. Zbog svega toga službenici saobraćajne policije nemaju zakonski osnov za sankcionisanje ove kategorije učesnika u saobraćaju, ali ih upozoravaju na opasnosti.
STRUKA Sudski vještak saobraćajnomašinske struke Igor Radojević za Pobjedu je prije nekoliko mjeseci ukazao da električne trotinete što prije treba uvesti u zakonske okvire. - Na ulicama ih je sve više, a još uvijek nemaju obavezu registracije, bez obzira na to što su različitih snaga i što mogu da naprave ozbiljnu štetu, kako materijalnu tako i nematerijalnu, što zapravo predstavlja i najveći problem, jer mogu ugroziti zdravlje ljudi – istakao je PovećanjemRadojević. snage i brzine, a bez zakonske regulative, električni trotineti su sve opasniji po ostale učesnike u saobraćaju, naročito pješake. - Ima onih koji mogu da razviju brzinu i do 90 kilometara na sat, a prevozno sredstvo koje može da razvije toliku brzinu može biti ozbiljna opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, naročito kada imamo situaciju da nije striktno regulisano kuda se mogu kretati. Svjedoci smo da se kod nas kreću trotoarima, biciklističkim stazama i kolovozom. Predstavljaju opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, a naravno i za sebe jer su najslabije zaštićeni u slučaju bilo kakve opasnosti –upozorava Radojević. Smatra da je najprihvatljivije da se trotineti voze biciklističkim stazama, naročito onima na kolovozu (kakvih ima na nekoliko lokacija širom grada). Na taj način su fizički odvojeni od kolovoza kuda se kreću motorna vozila, ali i od pješačkih staza sa druge strane. Radojević kaže da je u Francuskoj brzina vožnje električnih trotineta na trotoaru zakonom ograničena na 10 kilometara na sat. - Uobičajena brzina kretanja pješaka je između šest i osam kilometara na sat, pa su oni dozvolili kretanje električnih trotineta po trotoaru brzinom do 10 kilometara na sat. U pitanju je tzv. pješački mod na koji mora biti podešen trotinet dok se kreće po pješačkoj stazi. Kada su u tom modu, imaju posebnu svjetlosnu signalizaciju, trepćuća svjetla na prednjoj i zadnjoj strani trotineta, koja saobraćajnim službama jasno daju do znanja da se vozač trotineta kreće dozvoljenom brzinom – objašnjava OnRadojević.jeskrenuo pažnju da se kod nas često dešava da se vozači trotineta velikom brzinom kreću upravo trotoarom ili pješačkim prelazom, čime dovode u opasnost i pješake i vozače. K. JANKOVIĆ
NVO apeluju na roditelje da ne dozvoljavaju mlađim od 16 godina da voze električne trotinete, iz policije inicirali izmjene zakona da bi sankcionisali nesavjesne
PODGORICA – Zbog nepažnje prilikom vožnje električnih trotineta ove godine su četiri osobe zadobile teške tjelesne povrede, a jedno trinaestogodišnje dijete je poginulo.
- Apelujemo na ove učesnike u saobraćaju da se ne kreću po kolovozu gdje se odvija saobraćaj za motorna vozila - ističu iz Uprave policije. Sara Đoković iz Alfa centra je upozorila one koji su stariji od 16 godina da, ukoliko voze trotinete, obavezno nose zaštitnu opremu – kacige i štitnike. Uprkos apelima ali i preporukama proizvođača, gotovo da ne možemo na ulicama vidjeti nekoga ko prilikom vožnje električnog trotineta koristi zaštitnu Đokovićopremu.jeuizjavi za medije rekla da u Crnoj Gori nemamo pravilo koje će da nam kaže koji je to uzrast koji smije da koristi elektične trotinete i na kojim površinama. - Države EU su regulisale ovo pitanje na različite načine u zavisnosti o kojoj državi je riječ pa je tako Velika Britanija zabranila, izmjenama zakona, licima ispod 18 godina da koriste ovo prevozno sredstvo, dok su Holandija i Belgija zabranile korišćenje električnog trotineta licima mlađim od 16 godina - rekla je ToĐoković.pitanje pravno je riješila i Hrvatska i to kao prva zemlja u regionu. Iz Alfa centra zato pozivaju nadležne da se ovaj problem što prije riješi. Do tada apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise i da budu posebno oprezni u ovim ljetnjim uslovima kada su povećane gužve na putevima.
KOLAŠIN - Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin priveli su sedam lica iz Podgorice koja su, prema nezvaničnim tvrdnjama, ometala u radu policijske službenike i omalovažavala ih. Do incidenta je došlo u Ulici 13. jula kada je policija pokušala da uruči prekršajne naloge dvojici vozača koji su nepropisno parkirali vozila. Navodno su ih osobe koje su bile u vozilima omalovažavale, a jedan vozač je pokrenuo automobil i retrovizorom udario dežurnog starješinu. Nezvanično saznajemo da su pripadnici OB Kolašin upotrijebili i biber Inače,sprej. privedeni su Podgoričani koji su učestvovali na džip reliju. Preko desetak njihovih prijatelja se nalaze ispred zgrade OB Kolašin u Ulici 13. jula. Oni ističu da je policija postupila neprofesionalno i da nije bilo ugrožavanja policijskog starješine. Problem je nastao, kažu, zbog toga što su njihovi drugovi odbili da krenu gradom bez dokumenata koje je policija zadržala. – Bez potrebe je upotrijebljen biber sprej, od čega je jedan od privedenih dva puta gubio svijest. Pokušavali su da nam oduzmu i telefone kojima smo sve snimali – ispričali su okupljeni ispred zgrade OB Kolašina. Dr. D.
10 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Društvo
Kolašin: Privedeno sedam osoba iz Podgorice, policija koristila biber sprej Kolašin MALIDŽAND.M.BABOVIĆ
Postoje električni trotineti koji mogu da razviju brzinu i do 90 kilometara na sat, pa takvo prevozno sredstvo može biti ozbiljna opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, naročito kada nije striktno regulisano kuda se mogu kretati, rekao je ranije za Pobjedu sudski strukesaobraćajno-mašinskevještakIgorRadojević
stradajumladipropiseČekajući
11Poneđeljak, 15. avgust 2022. Društvo
Ukupno drumskihprelaza,graničnih3020
- U drugom kvartalu ove godi ne donijet je plana mjera i ak tivnosti za pojednostavljenje graničnih procedura za vrije me ljetnje turističke sezone. Cilj plana je da obezbijedi ko ordinaciju i sinhronizaciju ak tivnosti graničnih službi i sa radnju sa graničnim službama susjednih država radi usklađi vanja prometa putnika i robe, posebno na najfrekventnijim graničnim prelazima, što do prinosi ubrzanju graničnih procedura za vrijeme ljetnje turističke sezone, uz prioritet bezbjednosti državne granice i građana – ističu iz UP. Navode da su prije početka turističke sezone stavljene u funkciju sve kontrolne kabine na saobraćajnim trakama na graničnim prelazima, opre mljene informatičkom opre mom, shodno mogućnostima, povećan je broj policijskih službenika na graničnim pre lazima, kako bi se obezbijedilo što kraće zadržavanje putnika i vozila. - Kao primjer navode da su na zajedničkom GP Sukobin –Murićani, na putnom pravcu Ulcinj - Skadar, u funkciji dvije do tri ulazno/izlazne saobra ćajne trake uz ubrzanu proce duru prelaska državne grani ce, kontrola putnika i vozila. Na GP Debeli Brijeg u funkciji su četiri ulazne trake za put nička motorna vozila, dok je peta ulazna traka namijenjena za teretna motorna vozila i tri izlazne trake za putnička mo torna vozila i četvrta izlazna za teretna motorna vozila – za ključuju iz policije. i. PeriĆ
Na državnoj granici Crne Gore funkcioniše 30 gra ničnih prelaza, od čega 20 drumskih, šest pomorskih, dva vazdušna i dva želje znička granična prelaza, podsjećaju iz UP. Podsjećaju da je krajem oktobra 2020. godine otvoren zajedničkinovoizgrađeniGPVraćenovići –Deleuša na putnom pravcu Nikšić – Bileća. Njime su stvoreni uslovi za bolji i efi kasniji rad granične policije, efikasnije obavljanje granič ne kontrole, brži transport roba, zajedničko korišćenje tehnike i Zajedničkidr.granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Gra bon, na državnoj granici Crne Gore i Republike Albanije, koji je otvoren 3. avgusta 2021. godine, lakše i brže povezuje građane opština Gusinje i Plav sa centralnim dijelom Crne -Gore.Zajednički GP Sukobin –Murićani u mjestu Murićani, na teritoriji Republike Alba nije, otvoren je još 2009. godine, dugo je bio jedini te vrste u regionu. Zajednički rad sa graničnom policijom Republike Albanije dopri nosi minimalnim čekanjima u kontroli putnika, dokume nata i vozila.
Trećina putnika više nego prošle godine
PODGORICA - Od petka do ponedjeljka, 5 - 8. avgusta, na graničnim prelazima, prema podacima Uprave policije, evidentiran je prolaz oko 600.000 putnika. U tom intervalu na skoro na svim graničnim prelazima za bilježeni su rekordni prometi prelaska putnika što se odrazi lo i na period čekanja i povre mene zastoje do kojih, kako navode iz Uprave policije, do lazi zbog više faktora – špic se zone, saobraćajna infrastrak tura koja vodi ka prelazima, kao i kapacitet samih prelaza na punktovima sa druge strane granice. gužve Iz Uprave navode da se, na osnovu dosadašnje prakse, pokazalo da su najduža zadr žavanja na graničnim prela zima u večernjim i jutarnjim časovima, dok su manje gužve u poslijepodnevnim časovima. Takođe, najmanji promet put nika i vozila je poslije ponoći, odnosno od 1.00 do 4.00 ujutru, kada su čekanja minimalna. - Na stvaranje kolona na ulazu u Crnu Goru utiče pojačana fre kvencija saobraćaja, tzv. avgu stovski špic kada turisti koriste godišnje odmore, kao i pojačana frekvencija putnika iz zemalja Zapadne Evrope prema Alba niji, Sjevernoj Makedoniji, Grč koj, kao način i procedure rada graničnih kontrola policijskih službenika na graničnim prela zima susjednih država. Takođe, na duža zadržavanja posebno teretnih motornih vozila utiče rad i organizacija rada drugih graničnih službi na našim gra ničnim prelazima – rečeno je Pobjedi iz Uprave policije. Prema podacima Uprave po licije, najopterećeniji su bili granični prelazi prema Repu blici Srbiji (Dobrakovo, Ranče i Dračenovac, prema Republici Albaniji (Božaj i Sukobin) i Bo sni i Hercegovini (Sitnica, Šće pan Polje, Vraćenovići ), kao i Debeli Brijeg (prema Republi ci Hrvatskoj). - Dnevni prosjek prelaza putni ka kretao se različito od prelaza do prelaza.
Granični prelaz Božaj d.mijatović
da su najveći zastoji tokom vikenda bili na GP Sit nica, na izlazu, iz razloga što je bila usporenija kontrola na GP Zupci, na ulazu u Bosnu i Her cegovinu zbog čega je dolazilo do formiranja kolone vozila u
Bez gužvi samo između jedan i četiri ujutro
Prvog vikenda u avgustu gotovo 600.000 putnika registrovano na crnogorskim graničnim prelazima
Dnevni prosjek prelaza putnika kretao se različito od prelaza do prelaza. Na zajedničkom GP Sukobin – Murićani bio je do 30.000 putnika, na GP Debeli Brijeg oko 35.000 putnika, na graničnim prelazima Božaj i Šćepan Polje oko 11.000 putnika. Na GP Dobrakovo je 6. avgusta evidentiran prelazak više od 29.000 putnika, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije
Na zajedničkom GP Sukobin – Murićani bio je do 30.000 putnika, na GP Debeli Brijeg oko 35.000 putnika, na graničnim prelazima Božaj i Šćepan Polje oko 11.000 putni ka. Na GP Dobrakovo je 6. avgu sta evidentiran prelazak više od 29.000 putnika – saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije. Ističe se da su na GP Dobra kovo granične provjere po jednom vozilu trajale od 30 sekundi do dva minuta u zavi snosti od broja putnika, tako da se u petak, 5. avgusta, u kolona ma čekalo do 30 minuta. - Na GP Debeli Brijeg zadrža vanje je trajalo najduže do 35 minuta, dok je na zajedničkom GP Sukobin – Murićani na cr nogorsko – albanskoj granici zadržavanje najduže bilo do 20 minuta. Velika frekvencija putnika registrovana je i na GP Ranče, gdje je najduže zadr žavanje na vršenje graničnih provjera bilo do 30 minuta –naveli su iz policije. usklađivanje mjera Na pitanje u kojoj mjeri kapa citeti graničnih punktova na ših susjeda utiču na stvaranje gužvi i kolona, i da li i u tome treba tražiti objektivne razlo ge koji utiču na „uska grla“ iz Uprave policije ističu da sa su sjednim graničnim policijama nastoje da usklade mjere koje se odnose na propuštanje po jedinih radnji radi ubrzanog prometa putnika i roba. - Koordinacijom aktivnosti službenika granične polici je ulažu se veliki napori kako bi se ubrzala i pojednostavila granična procedura i kako bi se svim putnicima obezbijedilo brže prelaženje državne gra nice – kažu iz UP. Napominju da povremeno može doći do stvaranja zasto ja na graničnim prelazima jer je osnovni zadatak granične policije da istovremeno vodi računa i o bezbjednosti dr žavne granice i naših i stranih Ističegrađana.se da zastoje nastoje da svedu na minimum u skladu sa planom mjera i aktivnosti za pojednostavljenje graničnih procedura za vrijeme turistič ke sezone. - Kada je riječ o susjednim graničnim prelazima, kao pri mijer navodimo GP Gostun sa Republikom Srbija gdje su za državanja duža (radovi koji se izvode neposredno prije ovog graničnog prelaza na teritoriji Republike Srbije, naizmje nično regulisanje saobraćaja, propuštanje na semaforima gdje se izvode radovi). Prili kom stvaranja velike gužve službenici na GP Gostun vrše minimalnu graničnu provjeru pa tako imamo priliv velikog broja motornih vozila i lica što utiče da se stvaraju kilometar ske kolone na našem granič nom prelazu – kažu iz Uprave Dodajupolicije.
ukupnoj međugraničnoj zo ni do Sitnice, pa je fizički bilo nemoguće sa naše strane pro pustiti vozila i vršiti efikasniju kontrolu. Na ovom graničnom prelazu, zadržavanja na ulazu u Crnu Goru nijesu bila duža od 30 minuta.
Putevi su limit Iz Uprave policije navode da je jedan od glavnih faktora koji dovodi do stvaranja većih ko lona u putničkom saobraćaju na drumskim graničnim prela zima malo područje pojedinih graničnih prelaza i nedovoljno velika infrastruktura saobra ćajnica koje vode do/od gra ničnih prelaza. - Do svih graničnih prelaza vodi samo jedna saobraćaj na traka i zbog toga dolazi do otežanog protoka vozila i ne mogućnosti vršenja graničnih provjera u ubrzanoj procedu ri, pa i na mjestima gdje postoji više ulazno – izlaznih saobra ćajnih traka na samom granič nom prelazu – ističu iz UP. Podsjećaju da je, u cilju sma njenja gužvi na ostalim gra ničnim prelazima, donešena odluka da prelaz za pogranični saobraćaj Krstac, na putnom pravcu Nikšić – Gacko, bude prekategorizovan u prelaz za međunarodni putnički saobra ćaj od 1. juna do 30. septembra 2022. godine.
Za protekla dva mjeseca na graničnim prelazima kontrolisano je za trećinu više putnika nego u istom periodu prošle godine, a istovremeno zabilježen je i povećan broj vozila koja su prešla državnu granicu, rečeno je Pobjedi u Upravi poli cije Crne PrevedenoGore.nabrojke, tokom juna i jula ove godine na graničnim prelazima kontrolisano je ukupno 5.363.545 putnika što je za 33 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine kada je regi strovano 4.025.539 putnika. Od 1. juna do 31. jula zabilježeno je i 1.398.864 motornih vozila, što je u odnosu na isti period 2021. godine više za 17 odsto Trenutno(1.193.783).sunajfrekventniji granični prelaziSukobin gdje je registrovano oko 1.500.000 put nika, Dobrakovo preko 1.400.000 putnika, zatim Debeli Brijeg, Sitnica, Dračenovac, Božaj i dr.
jeKarakaš.dabude
Život
TRAUMA „Okretište“, ovih dana u najužoj konkurenciji za nagradu „Meša Selimović“, do sada je najintimnija Karakaševa knjiga u kojoj se on suočava sa traumom poslije napada koji ga je koštao života. Roman, koji predstavlja njegovu književnu „borbu na život i smrt“, nastao je godinama nakon brutalnog napada, a ta vremenska distanca, prema autorovim riječima, bila je neophodna kako bi se priča mogla razvijati na pravi način. - Učeći od nekih velikih pisaca, recimo Selimovića, koji je najbolji roman o pogibiji svog brata Šefkije napisao 20 godina kasnije, želio sam zapravo da se emocija koja me veže za događaj rastvori uopšte i da to ne bude više roman o meni, mom iskustvu događaja već roman o nama – kazao je Karakaš. Prema njegovim riječima, trebalo je dosta vremena da trauma prouzorokovana napadom -sazri.Dasam išao pisati odmah nakon godine-dvije, mislim da bih upao u nekakve zamke, ogorčenost. Ono što sam htio sa ovim romanom jeste da pokušam sa književnim tekstom iskontrolisati sam događaj. To je roman o barikadama, jer kako kaže Svetlana Aleksijević, „barikade su opasno mjesto za umjetnike jer više ne vidimo čovjeka nego ljudsku metu“. Trebalo je rušiti te barikade – rekao je Karakaš. LIKA Njegove knjige ozloglašene su, a on proglašen nepoželjnim od strane pojedinih ljudi u Lici gdje je rođen i gdje i dalje žive njegovi roditelji. - Četiri godine nijesam bio u rodnom kraju zbog prijetnji opasnih po život. To je zanimljivo s obzirom na činjenicu da se moji romani ne baštine na skandalima, nego na jeziku pa ih u biti niko i nije pročitao. Mislim da to ima više veze sa mojim nekakvim političkim izjavama jer uvijek govorim ono što mislim – istakao je Karakaš. Iako ne odlazi u Liku, „Okretište“ ipak počinje događajem iz njegovog rodnog kraja. - Taj dio sam namjerno napravio, da kontekstualizujem roman i da se zna ko sam ja i odakle sam i odakle dolazim. Lika je kao topos važan formativni dio mog rada i identiteta i ja od toga ne bježim – rekao je KaraPremakaš. njegovim riječima, nekakva prirodna pozicija pisca je da bude u neskladu sa okolinom, ali u njegovom slučaju došlo je do prilično opasnih -stvari.Ako je proza prava ne smije imati milosti ni prema kome. Ovdje kod mene je došlo do nekih ekstremnih situacija. Što me najviše zabrinjava su moji roditelji. Bojao sam se za njih, ali dobra je stvar u svemu što čak i oni nijesu na mojoj strani, a to ih, na neki način, oslobađa od svih mogućih neželjenih događanja – kazao je
Roman „Okretište“ Damira Karakaša promovisan na Barskom ljetopisu Ako je proza prava, ne smije imati milosti ni prema kome
Četiri godine nijesam bio u rodnom kraju zbog prijetnji opasnih po život. To je zanimljivo s obzirom na činjenicu da se moji romani ne baštine na skandalima, nego na jeziku pa ih u biti niko i nije pročitao. Mislim da to ima više veze sa mojim nekakvim političkim izjavama jer uvijek govorim ono što mislim – istakao je Karakaš
FFNHN
Izložba radova „Ex ponto“ dr Miluna Lutovca otvorena je u galeriji „Velimir A. Leković“ u petak veče. Postavka obuhvata radove različitih formi rađenih raznovrsnim stvaralačkim tehnikama poput kapanja, prskanja, četkice i špatule. Neobičan gost izložbe je instalacija „Riječ oslobađa“ koja povezuje dva profesionalna i umjetnička senzibiliteta Miluna Lutovca –književnost i slikarstvo. - Postavka „Ex ponto“ predstavlja stilizovano iskustvo ličnog mikrokosmosa u nastojanju da se u likovnoj interpretaciji doda filozofskopoetska višeznačnost. Motiv koji nesmetano teče radovima Miluna Lutovca posvećen je magijskom prostoru Mediterana i glasu koji dopire sa njegove obale da bi se zatim, kao riba u mrežu, upleo u tajne razgovore sa dušom. Umjetnik nam se obraća na jedan neobičan način, svojstvenim asocijativnim likovnim jezikom. Postavlja boje nadahnute impulsom, tako da ne zamućuje kontrast njihovih vrijednosti – kazala je istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić Milun Lutovac je posvećen magijskom prostoru Mediterana
12 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Kultura PODGORICA - Takmičarska selekcija dokumentarnog filma na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu donosi 25 filmova različitih formi, koje je selektovao reditelj Sead Šabotić. Filmovi će biti prikazani u dvorištu Kuće nobelovca Iva Andrića, od 23. do 27. avgusta. Projekcije će počinjati u 21 sat, a nakon filmova će biti upriličeni razgovori sa autorima. Prilikom odabira filmova, Šabotić se vodio idejom da kreativni autorski pristup ima prednost nad temom, ličnostima, događajima, mjestima, pojavama ili idejama tretiranim u filmu, navodi se u saopštenju. Kako ističe, na Festivalu publiku očekuju dokumentarni filmovi koji su ,,stvarniji od stvarnosti“, a kada ih pogledate sebi ćete reći - ovo je nešto čemu vjerujem, ovo zaista jeste život pročišćen od laži. - Dokumentarizam nije samo puko bilježenje već promišljanje stvarnosti koja se katkada oblikuje. Dokumentarni filmovi mijenjaju žanrove, oblike i estetike i postaju beskrajna kinematografska igra u kojoj često ne vidimo granicu između dokumentarne i igrane forme... Nameće nam se pitanje da li uopšte i treba da vidimo liniju razdvajanja. Dokumentarista teži da nam otvori prozor u tuđe dvorište. Otvarajući prozor on potpisuje nepisani ugovor sa gledaocem o povjerenju. On zna da ne smije da naruši to povjerenje i njegovo jedino oružje su istina i estetika – saopštio je Šabotić. Prvog dana programa, 23. avgusta, publika će imati priliku da u dvorištu Kuće nobelovca pogleda filmove: „81 metar“ koji potpisuje Janis Abele (Letonija; 2022), „Baba Janja“ Anta Zlatka Stolice (Hrvatska; 2022), „Kopno koje se uzdiže i spušta“ čiji je autor Moona Pennanen (Finska; 2021), „U ritmu riječi“ autorke Eliane Esther Bots (Holandija, 2021) i ostvarenje Olge Kosanović „Druže Tito, nasljeđujem“ (Njemačka, Austrija; 2021). Na programu za 24. avgust su: „Haulout“ autorskog dua Maxim Arbugaev i Evgenia Arbugaeva (Velika Britanija; 2022), „Aralkum“ Daniela Asadi Faezija i Mile Zhluktenko (Uzbekistan, Njemačka; 2022), „Agrilogistika“ koji potpisuje Gerard Ortín Castellví (Velika Britanija, Španija; 2022), „Bjelko“ Almira Zoletića (Bosna i Hercegovina; 2021) i „Noć“ autora Tsai Ming-Lianga (Tajvan; 2021). Trećeg dana, 25. avgusta, biće prikazan dokumentarni film crnogorskog reditelja Vladimira Perovića „Mir naše Gospe“ (Crna Gora; 2021), ostvarenje „Sjutra je vodena palata“ Juanite Onzage (Kolumbija, Belgija; 2022), „Gnijezdo“ čiji autor je Hlynur Pálmason (Danska; 2022), „Priručnik“ Pavela Mozhara (Njemačka, Bjelorusija; 2021) i „Neka vrsta intimosti“ koji potpisuje Toby Bull (Velika Britanija; 2021). Naredne večeri, 26. avgusta biće prikazano ostvarenje „Prilagođeni“ Dejana Petrovića (Srbija; 2021), „Glasno da nas nebo čuje“ autorke Lavinia Xausa (Holandija; 2022), „Moje šake u tvojima“ koji potpisuje Florent Remy (Belgija; 2021), „Duga loza dama“ autorskog dua Rayka Zehtabchi i Shaadiin Tome (SAD; 2022) i film Mahdi Zamanpoor Kiasari „Voda, vjetar, prašina, hljeb“ (Iran; 2021). Posljednjeg dana, 27. avgusta, na programu je još pet ostvarenja: „Spirala“ autorke Maria Silvia Esteve (Argentina; 2022), „Bakin seksualni život“ Urške Đukić i Émilie Pigeard (Slovenija, Francuska; 2021), „Sreća je putovanje“ autorskog dua Ivete Lucas i Patrick Bresnan (Estonija, SAD; 2021), „Pismo San Zo Hthveu“ Petera Loma (Mjanmar, 2021) i „Bez struje“ koji potpisuje Theodora Barat (Francuska; 2021). Odluku o nagradama u selekciji dokumentarnog filma donijeće žiri u sastavu: reditelj Samir Karahoda , reditelj Marko Grba Singh i producentkinja Bojana Radulović Selektor Sead Šabotić reditelj je i scenarista koji je režirao više kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova, te dugometražni dokumentarni film „Blizanci satkani od sna“. Na katedri filmske i TV režije Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore završio je osnovne studije, kao i specijalističke postdiplomske studije u oblasti: Dokumentarni film. Po završetku specijalističkih studija završio je master akademske studije na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta u Beogradu. Alumnista je EX-Oriente film radionice, Talents Sarajevo programa, Talents Tehran programa u okviru Fajr IFF, Beldocs Academy programa. Trenutno radi na Fakultetu dramskih umjetnosti kao saradnik u nastavi i završava drugi dugometražni film „Porodica na određeno vrijeme“. 35. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan od 22. do 28. avgusta 2022. godine, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“. D. E. BAR - Promocija romana „Okretište“ Damira Karakaša, jednog od najčitanijih hrvatskih autora čija su djela uvrštena u lektiru, prevođena na druge jezike i po kojima su rađene predstave i filmovi, održana je u okviru književnog programa 35. Barskog ljetopisa neposredno prije nego što je Vlada proglasila trodnevnu žalost. U iscrpnom, prožetom anegdotama i nadahnutom razgovoru sa Draganom Erjavšek, Karakaš je, pred publikom u sali Dvorca kralja Nikole, govorio o svom odrastanju, uticaju rodne Like na njegove stavove, činjenici da tamo nije poželjan zbog knjiga koje piše, romanu „Okretište“, ali i o povezanosti sa Crnom Gorom i njenim književnicima.
Dragana Erjavšek i Damir Karakaš tokom razgovora u Baru ORLANDIĆDRAGICA
Objavljeni lmovi koji će se takmičiti u selekciji dokumentarnog lma na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro lm festivalu pročišćen od laži
Sead Šabotić Kuća Iva Andrića BEDNARŽE.
SMISAO U jednoj „zahvalnici svijetu“, kaže Borhes, nijedno biće bljesak vatre ne može gledati bez straha iskonskog; Opat Dolčin gleda u vatru sučelice, u „plamen i svjetlost“. Kao u čežnju i grijeh, kao u stid i ožiljke... I Lompar je bio zagledan u svjetlost riječi koliko i svjetlost sunca, jer riječ u poeziji obasjava one kojih ima da je čuju, riječ kao sunce, kao groznica u poemi „o, velika zvijezdo, što bi bila tvoja sreća da nije onih koje obasjavaš“ (Niče). To je taj prostor, „od plamena do svjetlosti“, to je taj Lomparov naslov, smisao između života i smrti, između sjećanja i stvarnosti, taj prostror sna i realnosti, senzualnosti, erosa i ništavila. Kao da je imao neki božanski dar da mitske i povijesne teme pretvara u pjesnička „infraznačenja“, iz apstraktnosti tema i dalekih proizvoljnih znakova on nam pokazuje čitav jedan tematski i značenjski potencijal drevne crnogorske prošlosti iz kog isijava lirski subjekt, kao sjaj zlata ispod očišćene šporke ili bakra. Od pjesme „Neće nas naslijediti tišina“, koja tek dobija proročku i angažovanu snagu u ovom, a vjerujem i u budućim crnogorskim vremenima, preko „Hotela memorija“ u jednom od najznačajnijih izbora „Od plamena do svjetlosti“ pjesme su nešto otvorenijeg semantičkog, narativnog, ali i jezičkog znaka. U toj skupini „Hotel Memorija“ pjesnikovo je potonje utočište, pred nailaskom konačnosti i tišine. Lomparove „dragocjene epistole“ imaju najdublje uporište u montenegrinskom, crnogorskom, istorijskom, sakralnom i kulturološkom arhetipu. Njegov „epilog“ je beskrajni niz jezika i poezije; nikad nedovršeni put u traganju za žuđenom Itakom . Opet, bio je jedan od onih rijetkih crnogorskih pjesnika koji je prijateljske razgovore uvijek produbljivao i nadograđivao nekim pjesničkim viđenjima i vizijama. Možda je on jedan od jedinstvenih pisaca kog sam viđao s uzbuđenjem i najdubljom emocijom da, zapravo, pri svakom našem prijateljskom susretu srijećem tradicionalnu paradignu istinskog pjesnika. Duklja i Crna Gora bili su njegovo drugo srce, koje je takođe pripadalo poeziji. Sve na njemu nekako je podsjećalo na njegovu mediteransku, cetinjsku melanholiju, u tom stanju imao je nečeg kraljevskog, kao da nam govori neko od samih gospodara Doklee, inkarniran u njegovoj poeziji. Imao je spontanu otmjenost kakvu imaju samo veliki duhovi, njegova tišina, tihi govor imali su uvijek jedno značenje više. Njegova ljubav za prostore i poeziju Kavafija, Seferica, Ungaretija kao da je bila nekako prirodna. On naprosto nije izvirao samo iz tih čitanja i takve vrste lektire, već je bio inkarnacija, odnosno pripadajući živi duh tog poetskog i mediteranskog prostora. Jedna od važnih stilskih osobina Mladenovih, koju posebno volim i cijenim, jer sam i sam sklon sličnim varijacijama, jeste da je prefinjeno znao kombinovati i prožimati fragmente meditativne proze sa poetskim tekstovima. I danas ga najviše volim čitati zbog tih fantastičnih prijelaza i valera u radnji i dinamici teksta. Sjećam se, dok sam bio art-direktor Ratkovićevih večeri poezije bio je pjesnička ikona ovog festivala. Upoznao sam ga s velikanom frankofonije Koljom Mićevićem, koji je za veliki mediteranski poetski festival „Živi glasovi“ u Setu preveo na francuski njegovu knjigu izabranih pjesama „Oracles des songes (Proročišta snova)“ 2012. godine. STROGI KAPETAN Jednom smo šetajući obišli onom drvenom stazom čitavo Biogradsko jezero; zastajkivao je pored svakog panja, otkrivao mi i esejizirao čvorove na smrčama i arabeske lišajeva na stoljetnjim stablima Biogradske prašume. Bile su to fascinantne vizije slika iz kojih sam vidio da je posjedovao neviđen talenat i znanje iz vizuelnih umjetnosti, što je pokazao mnogobrojnim esejima o najvećim crnogorskim slikarima koje je objedinio u monografiji „Crnogorski slikari“ objavljenoj na crnogorskom i engleskom jeziku (Dado, Dimitrije, Poček itd.). Dok sam za Radio Crne Gore pripremao dramu o Silviji Plat i Tedu Hjuzu, saznao sam nekako da je, pred odlazak zauvijek, od svoje tadašnje životne saputnice Nade Vuković-Lompar tražio da ga odvede na plažu. Htio je da vidi još jednom more, voljeni život, te valove u kojima možda još pluta „boca lude princeze“, da vidi horizont, ili da kaže stih „nijesi viđela/ kako sunce uživa dok opasuje tvoje nago tijelo/koje se pomalja iz mora..“ Takav je bio Mladen, pjesnik i moreplovac, lutalica, bez znaka i kompasa, ali i strogi kapetan koji je iz knjige u knjigu sigurno plovio čudesnim okeanom svoje velike poezije.
urednik časopisa Ars, izdavač, urednik, predsjednik Pjesnik aristokratskog duha Lompar je, u većini objavljenih knjiga, magijom jezika spajao ljubav i stvarni sa istorijskom Gore Miju Popoviću opet će iz našeg strpljenja buknuti bijes jer nećemo klečati dok gođ iMontenegraimanjegoveneporažene zastave neće nas naslijediti tišina ni kad neki jadnik otvori utrobu darovnog konja (i ode prebrojavati srebrnjake) i ne nadaj se –nikad ovđe neće biti posljednjeg boja mi smo vječita meta (Iz knjige „Balsamovana kletva“)
meta kcijom drevne Duklje i Crne
Ljubeta LABOVIĆ
BORHESOVAC Malo je autora koji su izgradili u svom izrazu tako homogenu semantičku i tematsku strukturu kao što je to Lompar cijelog života gradio u svojoj poeziji. Oživljavanje istorije, starih legendi, dukljanskog mita obuhvaćenog pjesmama i drugim meditativnim formama, Lompar je ostvarivao s uživanjem i kalvinovskom lakoćom. Spajao je u svojoj poetici stvarno i imaginarno kao da je istinski živio i u jednom i drugom i udahnjivao im velelepni sjaj svog talenta. Dobri duh Cetinja i Crne Gore, intelektualac znanstvenog, aristokratskog duha, imao je čudesnu moć relativizovanja prošlosti, kao da je upravo za njegove postupke stvaranja Virdžinija Vulf izrekla onu čuvenu rečenicu da „prošlost nikada nije mrtva, ona čak i nije prošlost“. Lompar je bio pisac ljubavi, erosa, života, ali i biblioteke, stvarne i neke samo njemu znane, imaginarne. Uklapao je citate u svoje tanane lirske stihove i vizije na način kako to nije radio nijedan crnogorski pisac, ni prije ni poslije njega. Lompar je možda jedini „borhesovac“ u crnogorskoj literaturi, najbliskiji onom najvišem idealu čitalačke posvećenosti kao samom činu pisanja o čemu je sanjario i onaj slijepi gospodin iz ulice Korijentes. Zato je istina da je Lompar usamljen i sa svojim knjigama i sa čitaocima. On je prvi crnogorski postmoderni pisac koji je, na neki čudan način, postao, po stilu i opsesijama, pripadnik jedne znatno mlađe generacije crnogorskih pjesnika, koja je stupila na književnu scenu početkom devedesetih. (1981), „Uzalud riječ“ ( 1986) i „Dnevnik iz boce“ (1991) u njegov se prigušeni, „lapidarni“ pjesnički izraz zauvijek nastanjuju teme ljubavi, erosa i tanatosa ispisane zgusnutim jezikom i tamnim, lirskim tonovima karakterističnim za njega u gotovo svim fazama. Osim toga, Lompar je uz ljubav prema Mediteranu, mediteranskom horizontu, kiši, neprekidno ispoljavao ljubav prema ženi, prema nekom ženskom principu, kao da je u našoj epskoj tradiciji posvećivao sebe i pjesničku pažnju toj najistaknutijoj drugosti kakva je bila žena u crnogorskoj istoriji. Značajan tematski i stilski rez u Lomparovom opusu događa se objavljivanjem knjige „Prostor izgubljene svjetlosti“ (1991), a zatim slijedi desetak pjesničkih knjiga u kojima se prepliću slojeviti obrisi subjektivne egzistencije sa dubokim poetsko-proznim tekstovima u kojima se pojavljuje možda najbitniji aspekt u njegovom pjesništvu, a to su pasaži „istorijske metafiksacije“ inspirisani legendama i ličnostima drevne Duklje i stare Crne Gore, ispisani borhesovskim stilom i fascinantnom poetskom ljepotom („Kraljica jakvinta, opat Dolči i vrijeme stida“, „Tri pisma Darinki i narod jedinstvenog kraja“, „Triptih iz nacionalne biblioteke“, „Noć iz lapidarija“, „Sjena na sceni“, „Hronike rastrojstva“, „Mitovi izgubljenih dodira“, „Dodir za gubilište“, „Od plamena do svjetlosti“ itd. ANGAŽOVANOST Osim melanholičnih i lirskih pasaža u Lomparovoj poetici nalazimo i tragove specifične angažovanosti. Ona je izbijala iz njegove moralne i duhovne snage kroz ispoljavanje visokih poetskih i znanstvenih kriterijuma u nacionalnoj kulturi i umjetnosti. Snaga njegovog autoriteta dopirala je iz mnogobrojnih važnih vjetnik, itd. I danas, kad se nad Crnom Gorom po ko zna koji put u istoriji nadvijaju tamni oblaci kleronacionalizma i fašizma, bolno je vidljivo koliko bi značio danas Mladenov angažman i koliko on nedostaje za ovih pet godina u književnom i društvenom životu Crne Gore. Ali ostavio je u nasljeđe crnogorskoj poeziji i esejistici djelo za ponos i neprekidna iščitavanja dolazećim generacijama pjesnika i istoričara Odumjetnosti.drevneDuklje, dukljanske pustinje, kojom zaziva neke od svojih važnih opsesija i snova, Lompar magijski, zaluđenički, otvara mitske tragove te pjesnički vječito inspirativne zemlje, njegove eliotovske pustinje, koja mu se daje u poeziji kao „dar Božiji“. Zato pjesnik snovito i grozničavo prebira po otiscima i zasjecima dukljanskih niša, portuna i biblioteka, osluškuje odjeke glasova i šapat iz zamišljenih kamenih ispovijedaonica, molitvenika, iskušeničkih soba, drevnih tajnopisa i sjećanja, te alhemijom jezika tvori i oživljava pjesničke slike dostojne divljenja. Lomparova pjesma šumi među zidovima dokleatskim kao valovi morski, kao molitva, kao „kiša i lampanje nad horizontom“. Za Lompara Duklja je i mitska i (ne)stvarna zemlja, Atlantida sa koje pjesnik osluškuje talase, tišinu i odjeke žuđene, nestale prošlosti, ostavljene gospe „umorene čekanjem“, dukljanske vitezove i princeze naređene vijencima blaženstva i kobi. Lompar je Duklju, dukljanske skriptorije, tragove urasle u krše i izmaštane papiruse, osjećao kao svoju najdublju ličnu i pjesničku sudbinu. Tako se svojom poezijom vraćao u srce mitske, voljene zemlje u okamenotine i utihnulo blago zapisa, tražeći još nedokučena tajanstva koja tek počinju da obasjavaju svjetlost i plamenovi njegove poezije.
život
13Poneđeljak, 15. avgust 2022. Kultura
PODGORICA - Prije pet godina, 15. avgusta 2017. godine, otišao je zauvijek jedan od najvećih crnogorskih pisaca na razmeđu dva vijeka, pjesnik, esejista i likovni kritičar Mladen Lompar. Bio je istinski majstor poezije i jezika, sažete forme, „pustinožitelj“ koji je iznad svega volio duboke semantičke igre jezikom i poezijom, ali čije je biće bilo do srži prožeto ljubavlju prema Crnoj Gori, od drevne Duklje, razgrađivanja i poetizovanja dukljanskih mitova, do današnjih dana.
NEĆE NASLIJEDITINASTIŠINA DUKLJA KAO NAJDUBLJA LIČNA I PJESNIČKA SUDBINA: Mladen Lompar ARHIVAPRIVATNA
Gospodar melanholije
POVOD: Pet godina od smrti velikana crnogorske poezije i esejistike Mladena Lompara (1944-2017)
Divno avgustovsko jutro. Rje čica Ljutica koja pjenušava izlazi iz stijena i poslije sto me tara se uliva u Taru. Prolazak ispod Mosta na Đurđevića Tari koji ostavlja bez daha, prisjeća se Slobodan Dragi Marković. – Mirni i smo i staloženi. Uži vamo, ali se ne opuštamo da bi spremno dočekali sljedeće što će nam Tara donijeti i „nare diti“. Sve nam je novo, prvi put prolazimo, ni priču o tome ka ko je nije imao ko da nam ispri ča. Već kod Žugića luke Tara nas dočekuje bukovima. Do bro nam ide s obzirom na naše maleno splavarsko iskustvo. Dolazimo do Radovan luke, lijepe zaravni u šumi na oba li Tare. Tu je mala šumarska kućica i izvor bistre planinske vode. Riješili smo da tu odmo rimo. Stvari, garderoba i hra na su smješteni u tri plastična burića koja leže u udubljenju čamca, između komora. Pošto su se već ozbiljno Džambo, Duka i Vesko bavili fotografi jom i kamerom, burence sa nji hovom opremom bilo je pod najstrožom kontrolom...
KOLAŠIN – Svaka velika nakana u početku se doima kao ludost... sakupio je ne čiju filozofsku ili književnu misao Vil Durant u knjizi „Um caruje“. I zaista, toliko značajnih stvari, u početku dešavanja, ima dimenziju ludosti. Kada su u avgustu 1982. godine petorica Mojkovčana odlučili da prvi put splavare Tarom od Kolašina, odnosno Trebaljeva do Šćepan Polja, to je ličilo na ludost. Danas je to brend –tu ristička tura koja donosi adre nalin za pamćenje i zbog koje se dolazi u Crnu Goru. Mojkovačka „tarska ekipa“ bi la je u sastavu: Dušan Bulato vić Džambas, Duka Damja nović, Vesko Jokić, Miško Medojević i Slobodan Dragi Marković. Jedne ljetnje ka fanske noći donesena je odlu ka da se splavom krene dalje od Đurđevića Tare ka Šćepan Polju. Od petorice tadašnjih mojkovačkih splavara, trojica splavare nebeskim brzacima – Dušan Bulatović Džambas, Duka Damjanović i Vesko Jo kić. Miško Medojević živi u Mojkovcu, a Slobodan Dragi Marković u Beogradu. Marko vić je i naš i sagovornik koji je prije četiri decenije o tom pod vigu svoje „tarske ekipe“ pisao za NakonPobjedu.četiri decenije sjeća se što je Tara značila za tadašnje generacije mojkovačkih mo maka. Bila je mjesto uživanja, dokazivanja, svojevrsni pri rodni partner i prijatelj koji se uvažavao, ali i uvijek motivisao da se uradi taj, nekada i rizični, korak više. Možda se tada nije zvala „suza Evrope“, ali je bila kap njihovih srca, koja je odre đivala način života pored nje. – U rano proljeće te 1982. go dine smo preko neke „vojne veze“ nabavili desantni čamac, odličnoga kvaliteta. To nas je do neba obradovalo, ali i mo tivisalo da planiramo druga čije ljeto Tarom. Rođeni smo u blizini rijeke, od malih nogu ljeta smo provodili na ovoj na šoj ljepotici. Počeli smo nekim improvizovanim čamcima da splavarimo lokalno. Prvu veću turu sa novim čamcem smo imali od Kolašina do Đavoljih lazi, koje su najteži prolaz vo dopadom na Tari i nalazi se na početku NP Durmitor. Novi ča mac je nametao nove izazove...
– Odjednom kanjon kao dva zida od kilometra visine, širok kao tri čamca i desetak borića koje je vjerovatno samo nebo smjestilo u toj vrleti. Tog po podneva je krenula neka kiša, te jedva nađosomo mjesto gdje ćemo prespavati. Malo smo se sredili, naložili vatru, uzeli po rakiju i da nešto pojedemo. Rakija nam dobro ide, ali se i ogladni od ledne vode. Ujutru nastavljamo dalje. Tepački bu kovi donose dosta rizičnih mje sta. ,,Popneš“ se na vrh buka pa onda na dno, a čamac pun vode. Pogledom se tražimo, pogle dom razmjenjujemo samopo uzdanje. Onda Brštanovački bukovi, duga i jaka adrenalin ska dionica. Stiže nas ekipa iz Bosne koja je bila iskusnija i brža od nas. Poželjesmo jedni drugima sreću. Malo mirne vo de, malo naše pjesme i eto nas u Šćepan Polju. U maloj kafani nalazimo grupu starih splavara i počinjemo priču o našoj ljepo tici Tari. Naša početna odluka je i da se oprobamo Drinom koju čine Tara i Piva. Produža vamo Drinom do Foče gdje nas po dogovoru iz Mojkovca tre baju čekati Vlatko Rakočević i Cvetko Marković koji su do Foče krenuli biciklima. Narav no, nije bilo mogućnosti ni za kakvu komunikaciju, ali su nas Vlatko i Cvetko čekali na fočan skom mostu preko Drine dok smo se čamcem približavali... Biciklisti su se vratili za Moj kovac. Splavari nalaze vozača sa „FAP-om“ koji ide do Pri boja. Prebacuju se sa njim do Željezničke stanice u Priboju.
Četiri decenije od prvog splavarenja Kolašina
od
do Šćepan Polja Petorica
originalnosti da nam ludost nikada nije strana jer smo hrabrošću i vještinom „pokrivali“ njene rizike Petorka splavara na Tari Slobodan Dragi Marković Koliba pored Tare – prije četiri decenije Jedan od splavova koje su tada koristili U rano proljeće te 1982. godine smo preko neke „vojne veze“ nabavili de santni čamac, odličnoga kvaliteta. To nas je do neba obradovalo, ali i motivisalo da planiramo drugačije ljeto Tarom - prisjeća se Slobodan Dragi Marković U ambijentu kanjona
Tu neće da ih prime u dnevni voz iako su i oprema i čamac uredno i po pravilima spako vani. Ponoćni voz čekaju na terasi obližnjeg hotela. Muzi ka, pjesma, veselje. Ispostavilo se da je bolje što nijesu otišli dnevnim vozom. Ponoćni „Be ograd – Bar“ ih prima u kom pletu. U Mojkovac stižu onom željezničkom avgustovskom zorom. Narednih dana su za služeno glavni u gradu. Pre pričava se njihovo splavarenje, daj splavarima po piće – ćašča vaju se po kafanama. Kada su „urađene“ fotografije, njihov podvig još više dobija na kon kretnosti i težini... Pisanju vični Slobodan Dragi Marković, tada je objavio sa tog splavarenja „srednje stra ne“ u Pobjedi. Kaže da su ga zvale brojne redakcije revija i nedjeljnika da im piše o tom podvigu, ali je bio kategoričan – samo za Pobjedu. Spuštao se nakon toga kanjonom više pu ta, ali nikada nije bilo kao toga avgusta 1982. godine. Nikada nije bilo ni takve hrane koju im je na Tari priredila Kosa Džabasan gdje je pojila svoje Pričajariće...o mojkovačkoj „tarskoj ekipi“ i o njihovoj avanturi na desantnom čamcu dobijenom preko „vojne veze“ samo je po tvrda crnogorske originalnosti u svim pokušajima i postignući ma. Ludost nam nikada nije bila strana jer smo znali da ćemo hrabrošću i vještinom „pokriti“ sve njene rizike. Tara nije samo prolazila pored mojkovačkih momaka. Ona je bila njihov na čin života pogotovo u ljetnjim mjesecima. Nakon četiri dece nije može se i potvrditi da je re alizovana i „velika nakana“ jer se crnogorski sjeverni turizam ponosi ponuđenim adrenali nom koji se stvara na Tari. Oni koji zbog njega požure ka Crnoj Gori neka saznaju o „ludosti“ petorice Mojkovčana iz „tarske ekipe“ koja se dogodila davnog avgusta, davne 1982. godine. Dražen DRAŠKOVIĆ
14 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Reportaža
Već se punimo impresijama, ali i pitanjima – što ćemo još doživjeti. Jakamo se sa buko vima, prelije nas voda, ali izdr žimo, svi smo na čamcu. Dola zimo do bajkovitih Bajlovića siga gdje voda iz Crnog jezera, ispod korita Tare, prelazi i puni jedno jezerce u pećini i odatle se mekanim olucima od maho vine spušta u Taru – prisjeća se i prepričava Slobodan Dragi Marković.
Mojkovčana koji su „pobijedili“ Taru Džambo, Duka, Vesko, Miško i Dragi – ,,tarska ekipa“ i njihova avantura na desantnom čamcu dobijenom preko „vojne veze“ samo je potvrda crnogorske
Neki zato što su pričali i radili, a neki zato što su ćutali. Neki zato što su otišli. Svi, zato što smo zaboravili jedni na druge, zato što smo zaboravili da su nam đeca najvažnija, da su oni naša sadašnjost i budućnost i zato što smo zaboravili da je Crna Gora naše srce. Plašim se da će to biti tako sve do trenutka dok se ne probudimo iz ovog ,,dubokog sna“ i dok ne shvatimo da je mir ultimativna vrijednost i da je politika oruđe kojim se uređuje državni sistem. Da su znanje, sloboda i pravda snaga države. Da su političari ljudi koji trebaju i moraju da rade za dobro i sreću naroda jer ih taj narod bira. Da političari moraju imati odgovornost i za učinjeno i za neučinjeno i razumjeti potrebe društva i unapređivati ih. Svaki političar treba da ima široko obrazovanje, prvenstveno iz diplomatije, a onda i drugih oblasti. Da su vlast i političari smjenjivi, ali ne svako malo, jer to onda govori da se država ne razvija kako treba. Da je vjerujući čovjek onaj koji čini dobra djela i ide naprijed. Da je vjera duboko intimna stvar. Da su religije i crkve odvojene od politike, ali uživaju poštovanje i podršku države i da su sveštena lica najmudriji, najskromniji ljudi, isposnici koji su svoj život zavjetovali za dobro drugih ljudi. Da nema boljeg i srećnijeg života bez unapređenja znanja i nauke. Da je Crna Gora magično i najljepše mjesto na planeti Zemlji. Da je Balkan kao i Evropa naš dom. Zaboravili smo da je državna uprava ta koja stvara način i procedure funkcionisanja države. Da u državnoj upravi rade ljudi koji imaju znanje i vještine, koji se susrijeću sa puno profesionalnih izazova i koji bi opravdano željeli veće plate i bolje uslove za rad. Da je ,,višak državnih službenika“ najbolja mogućnost koju jedna država može imati. Da znaju i umiju i oni ljudi koji nijesu završili fakultete. Da su đeca najveće blago svake bogate i srećne zemlje. Da je obrazovanje temelj svake uspješne države. Da su ljudi i priroda najvažniji resursi.
Zaboravili smo na život, svoj i svih drugih oko nas. Zaboravili smo da su početak i kraj svega ljubav i istina. Probudimo jedni druge tom ljubavlju i istinom jer samo tako će ,,buđenje“ biti lijepo i lako.
15Poneđeljak, 15. avgust 2022. Svijet/Stav
Nuklearna elektrana Zaporožje Požar u crkvi u NastradaloEgiptu je najmanje 40 osoba Najmanje 40 osoba nastradalo je, a 45 je povrijeđeno u požaru u crkvi u egipatskom gradu Giza, javlja Rojters pozivajući se na dva izvora. Do požara je došlo najvjerovatnije zbog neispravnih instalacija, kada se oko pet hiljada vjernika okupilo na misi u crkvi Abu Sifin. Nakon toga je nastao stampedo, prenosi Tanjug. Giza je grad na zapadnoj obali Nila, nalazi se na oko 15 kilometara jugozapadno od Kaira. Pisac prevazišao kritično stanje nakon napada Salman Ruždi skinut sa respiratora Svaki ruski vojnik koji ili puca na postrojenje, ili puca koristeći postrojenje kao vatreni položaj, mora da shvati da postaje posebna meta za naše agente obavještajne službe, za naše specijalne službe, za našu vojsku – rekao je Zelenski
(Autorka teksta je filološkinja, magistarka političkih nauka)
Pisac Salman Ruždi, koji je u petak izboden nožem u Njujorku, skinut je sa respiratora i može ponovo da govori.
Ovaj tekst je plod ko zna kojeg po redu razgovora dugogodišnjih prijatelja i podsticaja i ohrabrenja koje dobiješ samo od onih koji te najviše vole i koji poznaju tvoju dušu. Dodatno je uticala i trenutna društvena situacija i sva dešavanja kojima smo izloženi. Rečenice koje su presudile glasile su: ,,Zašto si prestala da čitaš znakove pored puta? Zašto ne želiš da i drugi znaju što pišeš? Zar ne misliš da je sada, u ovom vremenu, najvažnije da govorimo, iskreno, jasno kako smo naučili?“ Znakovi pored puta, govor koji je iskren, jasan… Sve me to vratilo u djetinjstvo i moju Crnu Goru tada. Neko će reći davno je to bilo, sedamdesete godine prošlog vijeka. I onda taj period do devedesetih, najljepši i najsrećniji period moje generacije. Vrijeme slobode, iskrenosti, poštovanja, socijalne pravde. Vrijeme vrijednosti. Nije ovo žal za godinama koje su prošle jer godine su samo broj. Čovjek je mlad i srećan koliko je mlad i srećan u srcu. Ipak, da li možemo biti srećni ako nijesmo slobodni i je li sreća relativan pojam? Kažu nam da je ovo vrijeme demokratije, političarima su usta puna demokratije. Da li mi stvarno živimo tu demokratiju? Često mi ljudi govore: ,,Lako je vama u državnoj upravi, uživate. Imate dobre plate, putujete.“ Prije nego napišem moje mišljenje o poslu u državnoj upravi, želim reći nešto što, sigurna sam, većina ljudi u Crnoj Gori, jednako kao ja, smatra važnim. Poštujem mišljenja drugih ljudi, ali za mene ima neprocjenjiv značaj samo ono o čemu čovjek govori, a što je doživio kroz sopstveno iskustvo ili što bi naš narod rekao ,,osjetio na sopstvenoj koži“. Ne možemo svi znati sve, ne smijemo tvrditi, zaključivati i odlučivati o nekim stvarima koje nijesmo proživjeli kroz sopstveno iskustvo bilo ono poslovno ili lično. Moramo nešto pitati i druge. I tu je početak svega. Tu počinje i tako počinje obrazovanje. Tako je nekad počinjalo obrazovanje. Pitali smo, tražili odgovore za sve što nam je bilo važno. Učili smo o vrijednostima: mir, sloboda, znanje, istina, pravda, poštovanje. Učili smo kroz iskustvo. Učili su nas da učimo. Naučili su nas da ne možemo biti zdravi i srećni ako nijesmo slobodni. Naučili su nas da je svaki čovjek učenik i učitelj i da je svako živo biće vrijedno. Da se razumijemo, ne želim reći da su starije generacije bolje od mlađih, to je samo generacijski jaz. Prezirem podjele bilo koje vrste. Iz tog razloga ovo i pišem. Podjele su nas dovele ođe. A đe smo to danas? Živimo u vremenu u kojem je za sve neuspjehe kriv neko drugi, u vremenu u kojem veliki broj ljudi ne razmišlja o sopstvenoj odgovornosti izrečenog ili učinjenog. U vremenu u kojem je sve manje ljubavi i istine i u kojem nam mladi ljudi odlaze iz države. U vremenu u kojem je politika svuda i najvažnija. Živimo u vremenu u kojem se manje nego ikada govori o nauci, umjetnosti, književnosti. Na sceni javnog života nema akademika, profesora, naučnika. A zašto je to tako i do kada će biti tako? Mislim da smo tu đe smo, jer smo svi jednako odgovorni.
Ukrajina će ciljano likvidirati ruske vojnike koji pucaju na okupiranu nuklearnu elektranu Zaporožje na jugu zemlje ili je koriste kao položaj za otvaranje vatre, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski – Svaki ruski vojnik koji ili puca na postrojenje, ili puca koristeći postrojenje kao vatreni položaj, mora da shvati da postaje posebna meta za naše agente obavještajne službe, za naše specijalne službe, za našu vojsku – rekao je Zelenski. On nije saopštio više detalja, ali je još jednom ponovio da Rusija koristi nuklearku za ucjenjivanje. Ukrajina i Rusija su razmijenile optužbe za nekoliko skorijih incidenata i granatiranja postrojenja u okviru kompleksa NE Zaporožje, najveće nuklearne elektrane u Evropi koju su ruske trupe zauzele na samom početku rata, prenosi Rojters.Zelenski je rekao da se brutalne borbe i dalje vode u Donbasu, u kojem je Rusija stacionirala „kolosalne“ resurse. – Svi naši branioci su heroji. U regionu Harkova ukrajinska odbrana je snažna, a pokušaji okupatora da napadnu stalno nailaze na neuspjeh. Borbe na jugu zemlje donose dobre vijesti o uništavanju snaga ruske vojske. Nijedan dan nije protraćen, smanjujemo potencijal okupatora – rekao je predsjednik PremaUkrajine.tvrdnjama ukrajinskog generalštaba, Oružane snage Ukrajine eliminisale su, zaključno sa jučerašnjim danom, oko 43.550 ruskih vojnika. Od početka napada na Ukrajinu, 24. februara, do subote, 13. avgusta. ukrajinska vojska je, kako prenosi ukrajinski sajt prm.ua, eliminisala oko 43.550 ruskih boraca, uništila 1.864 tenka i 4.126 borbenih oklopnih vozila. Navodi se i da je uništeno 980 artiljerijskih sistema, 136 PVO sistema, 233 aviona, 194 helikoptera, 784 drona, 187 krstarećih raketa, 15 brodova ili čamaca. Još dva broda koji su prevozili žito napustili su ukrajinske crnomorske luke u subotu, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane, čime je broj brodova koji će isploviti iz zemlje porastao na 16 otkako je dogovor uz posredovanje UN i Turske postignut krajem jula.
Ruždi (75) je napadnut tokom književne tribine i bio je u kritičnom stanju, prenosi BBC. Njegov agent Endrju Vajli potvrdio je najnovije vijesti američkim medijima, ali je prethodno kazao da bi pisac mogao da izgubi oko.
Sto sedamdeset drugi dan agresije Rusije nad Ukrajinom Zelenski: Likvidiraćemo ruske vojnike koji pucaju na nuklearku Zaporožje
Nada PEJOVIĆ pored puta...
Stav
Majkl Hil, predsjednik Instituta Čatakva, gdje se napad desio, takođe je tvitovao vijest. Ruždi se suočava sa višedecenijskim prijetnjama smrću zbog njegovog romana „Satanski stihovi“, koji neki muslimani smatraju bogohulnim. Muškarac Hadi Matar (24) koji je napao Ruždija izjasnio se da nije kriv za pokušaj ubistva i nalazi se u pritvoru, bez mogućnosti kaucije.
Salman Ruždi
»poredZnakoviputa...Piše:
vodosnabdijevanjem,zadovoljandirektorgradskogVodovodakazaojedaočekujedaćeimještanigornjihselaunarednomperioduimatiisteuslove,štoćeimolakšatibavljenjepoljoprivredom.GradskopreduzećeVodovodikanalizacija,ističuizPGbiroa,uprethodnečetirigodineposvećenojeradiloiuložilosredstvauiznosuod1,35mili ona eura za unapređenje sta nja vodovodne infrastrukture na području Lješanske nahije. - Zahvaljujući predanom radu ekipa Vodovoda i kanalizacije rekonstruisana je vodovodna mreža u dužini od preko 27 kilometara, a time su adekvat no vodosnabdijevanje dobila sela Bigor, Brežine, Gornje i Donje Liješnje, Goljemadi i Podstrana – navodi se u saop štenju. I. M.
Ekipe gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija na stavljaju da šire vodovodnu mrežu u Lješanskoj nahiji, kako bi obezbijedili konti nuirano vodosnabdijeva nje za sve mještane.
16 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Hronika Podgorice
Preduzeće Vodovod i kanalizacija nastavlja da širi vodovodnu mrežu u Lješanskoj nahiji Grade rezervoar LješanskagornjegvodosnabdijevanjezadijelanahijenahijaRadniciVodovodanaterenu U prethodne četiri godine uložili 1,35 miliona eura za nahijepodručjuinfrastrukturestanjaunapređenjevodovodnenaLješanske
Direktor Vodovoda i kanali zacije Filip Makrid najavio je da će ekipe ovog gradskog preduzeća u narednom peri odu nastaviti da šire vodovod nu mrežu na tom području, te da je u planu izgradnja rezer voara Gradac, za čije namje ne je opredijeljeno 200.000 -eura.Tokom ove godine stvorili smo preduslove da vodosnab dijevanja na području Lje šanske nahije bude mnogo kvalitetnije nego što je bilo ra nije. U prethodnom periodu urađeno je gotovo 30 kilome tara cjevovoda na području Lješanske nahije i time smo uspjeli da obezbijedimo kon tinuirano vodosnabdijevanje za više od 90 odsto populacije, dok preostali dio mještana ko ji živi u gornjem dijelu nahije ima probleme sa vodosnabdi jevanjem u ljetnjem periodu. Taj problem smo rješavali sa manjim intervencijama, kao što je dovoz cistijerne vode. Mi smo fokusirani na potpunu rekonstrukciju vo dovodne mreže, čime će biti obuhvaćena sela u donjem dijelu Lješanske nahije. Ta kođe, obuhvatićemo i predio gornje Lješanske nahije, te će u toku ove godine biti izgra đen rezervoar Gradac, čime će se stvoriti pretpostavke za dalje širenje mreže - kazao je Makrid, uz napomenu da tre nutno oko 450 domaćinstava na ovom području ima konti nuirano vodosnabdijevanje.
U saradnji sa kolegama iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, dovozom ci stijerni vode servisiraju se potrebe mještana iz sela koja su na višim kotama, kao što je Crni NavodećiBrijeg.da je dio mještana
Lješanske nahije
PODGORICA - Aljoša Mačić od danas će polako početi sa treninzima sa Primorcem, uključiće teretanu, plivanje, rad sa loptom bez dodira lijeve ruke jer je prije mjesec operisao prst. Sjajni vaterpolista posljednja tri mjeseca muku muči oko povreda. Zbog problema sa kukom početkom juna odustao je od priprema nacionalnog tima, a bio je u konkurenciji za sastav koji nas je predstavljao na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Preskočio je završni turnir Svjetske lige, a kolege iz reprezentacije bodriće sa tribina ili od kuće na predstojećem šampionatu Evrope u Splitu. - Borim se protiv povreda. Operisao sam prst, skinuo gips prije dva dana, a danas ću krenuti sa plivanjem, sa malo tehnike. Još u aprilu ,,zeznuo“ sam prst na turniru Svjetske lige, mislio sam da nije ništa strašno, a doktor iz Risna mi je kazao da napravim pauzu od tri sedmice. Ali onda kada sam bio u Puli zbog problema sa kukom, vidio sam da ne mogu da mrdam prstom. Uradili smo ,,magnet“ u Grblju, nakon čega je doktor kazao da moram hitno na operaciju - priča Mačić. Kaže da je problem sa kukom prošlost, ali da je oprezan. - Nijesam opterećivao kuk jer mjesec i po nijesam uskočio u vodu. Više sam se opteretio zbog prsta. Ali evo krećem polako, mogu mnogo toga da radim bez duela. Zaista je nevjerovatno sve ovo što mi se događa mjesecima nazad. Taman pregurah ovo oko kuka… Ali Nijedobro.lako, ali razmišlja trezveno. Ako je već morao pauzu da napravi bolje sada nego u jeku olimpijskog ciklusa za Pariz. - Povrede su bukvalno stigle u najkraćem roku. Nijesam znao što ću prije, a poslije sam shvatio da će biti još evropskih, svjetskih i drugih prvenstava. Naš reprezentativac imao je pred ljeto primamljive ponude, ali… - Ostajem 90 odsto, a i da pođem neđe ovako nespreman, što bi mi to značilo.
Prati kolege iz reprezentacije, vidi dobre stvari. - Čini mi se da su podigli formu i da su uigraniji. Samo mi je žao još neke momke koji su se povrijedili. Gledao sam Svjetsku ligu u Francuskoj - igrali smo bolje nego što rezultat pokazuje. Možda sam malo subjektivan, ali ne smijemo da zaboravimo da smo mlada ekipa i da prvi put mladi momci, na onakav način, preuzimaju odgovornost. Nije lako, nije ni teško jer je zadovoljstvo trenirati i nastupati za nacionalni tim. Koliko je teško vratiti kondiciju nakon duže pauze? - Računam krajem septembra da bih mogao da dođem do forme. Fizički nije toliko teško i uspjeću, ali od svega biće važnije da vratim osjećaj za loptu. Mačić u karijeri nije imao teške povrede. U periodu oporavka shvatio je neke životne važne -stvari.Nikada ovoliko nijesam bio odsutan, ali, eto, na sve se čovjek navikne i ako je jak prebrodi. Iz svega ovoga sam shvatio da mogu da odustanem ili da se borim. Izabrao sam ovo drugo. Stvarno sam se trudio da izađem jači, i jesam. Jednostavno, ovakav profesionalni sport traži puno i baš je surov. Ali i to je dio Ispričaoživota.nam je da je bio u Beogradu i gledao brata na SP koji nastupa za reprezentaciju Au-stralije.Jošgodinu i završava srednju školu, 2006. je godište, igra centra, a kada ga dovedem u Primorac to će biti ono pravou dobrom raspoloženju završili smo razgovor sa našim reprezentativcem. A. M.
daska Veliki
Crna Gora je, tako, grupnu fazu završila bez pobjede, a takmičenje će nastaviti u utorak u osmini finala protiv Italije, prvoplasirane selekcije grupe C. U slučaju pobjede, Crna Gora će obezbijediti opstanak u A diviziji, što je i bio cilj, dok će ako izgubi borbu za opstanak nastaviti kroz nastavak takmičenja za plasman od devetog do 16. mjesta. Iz A divizije ispadaju tri posljednjeplasirane Štoselekcije…semeča sa Grčkom tiče, Crna Gora je vodila samo na startu, dva puta (6:4, 8:6), nakon čega je Grčka preokrenula i povela 19:10 u prvoj četvrtini, u kojoj naši kadeti nijednom nijesu šutirali za tri Grčkapoena.do kraja meča više nije ispuštala vođstvo, koje je u u drugoj četvrtini najviše iznosilo 12 poena (28:16). Naša selekcija je u jednom trenutku prepolovila minus i smanjila na 29:23, ali su Grci do odmora vratili dvocifrenu prednost (36:26).
17Poneđeljak, 15. avgust 2022. Sportski miksArena
PODGORICA - Nađa Kadović vjerovatno se našla u bilježnici mnogih trenera nakon Svjetskog prvenstva za juniorke. Lijevo krilo Budućnost Bemaxa odigralo je odlično takmičenje, iskazalo se u defanzivi, a napadački je bilo dominantno. U odbrani je samo nastavila tamo gdje je stala u klubu kod Bojane Popović i Maje Savić Stigla je iz Slovenije sa puno samopouzdanja i dočekala početak priprema sa ,,plavima“. - Na osnovu treninga, a nije bilo puno prostora da igram, nijesam mogla da znam na čemu sam, odnosno da li mogu da pogodim jedan od deset ili 20 od 20 šuteva. Mislim da mi je prvenstvo značilo u smislu da vidim koliko mogu, a mislim da sam pokazala da mogu. Naravno, svjesna sam da mogu bolje i više. Mislim da sam i iskustvo koje sam imala dobro iznijelakazala je mlada rukometašica. Glava je odigrala važnu ulogu. Pred svaki meč, ispričala je Nađa, radila je na nekoliko stvari, a najvažnija je bila da zaboravi na ono što je bilo juče. - Samo na taj način sam mogla sto odsto da se fokusiram na igru i na Majstorskizadatke.jeodrađivala posao u defanzivi. - Najviše sam u klubu igrala odbranu. Srela sam se sa različitim igačicama što mi je značilo na šampionatu. Inače smo se se kroz pripreme za Svjetsko prvenstvo najviše spremale za Mlađaodbranu.od sestara Kadović (18 godina) posljednje četiri sezone je članica Budućnost Bemaxa. Raduje je početak novih obaveza i rad koji ima sa stručnim štabom. - Kao i obično u početku je bilo teško, radile smo prve dvije sedmice žestoko, a onda se tempo polako spuštao. Nakon prvenstva vratila sam se dobrom radu, nadam se da ću tako da nastavim i da ću dobiti više prostora da uđem i zamijenim Ivonu makar 10 minuta. Liga šampiona se približava, kakva su očekivanja? - Moramo da pravimo male, da bi došli do velikih koraka i ciljeva. Mlada smo ekipa, a prvi cilj je da prođeme u prvih šest. Kadović hvali rad stručnog -štaba.Posebno je raditi sa Majom. Od kada je došla dosta sam napredovala. I upravo je takav rad bio odskočna daska za SP i za dalje. I ne mislim samo na to da mi je Maja rukometno pomogla, već i na svaki drugi način, kvalitetnim savjetimaporučila je Kadović. A. M. Nađa Kadović, članica Budućnost Bemaxa, jedna od rukometašica koja bi mogla da dođe moja odskočna
do vrha Rad sa Majom Savić je
SKOPLJE – Sportski centar ,,Boris Trajkovski“. Sudije: Helmstajns (Letonija), Mumini (Kosovo), Borusas (Litvanija). Rezultat po četvrtinama: 13:19, 13:17, 4:17, 15:26. CRNA GORA: Komnenović, Drašković 13 (3-2), Ašanin, Radunović 8 (4-2), Jevrić, Andrijašević, Radulović, Đurović 2, Jošović 7 (4-2), Mirković 11 (10-7), Čičić, Bećiragić 4. GRČKA: Soilemecidis 5, Marakudakis 17 (11-8), Litopulos, Spartalis 2, Rozakeas 4, Caciras 8, Epameinondas 8, Abosi 2 (2-0), Avdalas 18 (1-0), Komnianidis 7 (4-3), Patrikis 6 (2-0), Čavucas 2. Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore doživjela je i treći, i to ubjedljiv poraz na Evropskom prvenstvu A divizije u Skoplju – nakon Sjeverne Makedonije i Španije, izabranici Rajka Krivokapića su izgubili i od Grčke 79:45, u trećem kolu grupe D.
Sve dileme otklonjene su u trećoj četvrtini, u kojoj je naša selekcija upisala samo četiri poena, prva dva nakon četiri minuta i 20 sekundi i koša Davida Mirkovića za 45:28. U posljednjem minutu je isti igrač pogodio dva bacanja za 51:30, u dionici u kojoj je Grčka stekla nedostižnih 23 poena prednosti (53:30). U posljednoj četvrtini prednost Grčke je išla do maksimalnih 37 razlike (79:42)… Aljoša Drašković je sa 13 poena i šest skokova bio najbolji u našoj selekciji, Mirković je dodao 11 poena i šest skokova.
PODGORICA - Katarina Šutović nedavno je proslavila 18. rođendan u Nikšiću, a naredni će vjerovatno u Podgorici. Mlada rukometašica, koja je nedavno bila u sastavu za kadetsko prvenstvo svijeta, dogovorila je saradnju sa Rudarom - filijalom Budućnost Bemaxa. Ljevoruki bek iz Levalee 2010 brzo će se priključiti radu podgoričke ekipe koju će od ove sezone predvoditi Igor Marković Rudar će nastupati u najjačoj crnogorskoj ligi, a Šutović, koja je imala problema sa povredama, mogla bi da napravi velike korake i približi se prvom podgoričkom timu. A. M.
S. J. Kadetska košarkaška reprezentacija poražena i od Grčke na EP Sa Italijom u osmini finala Crna Gora 45 Grčka 79 WPOLO.ME
Reprezentativac Aljoša Mačić, tek što je riješio problem sa povredom kuka, morao je na operaciju prsta lijeve ruke, danas sa Primorcem počinje sa radom Lako je daizabraoodustati,bilosamseborim
KatarinaPodgoricu2010izrukometacrnogorskogtalenatLevaleestižeu Šutović pojačala Rudar
SERIJA A (1. KOLO)
Ćavi Ernandes je najlošiji trener Barselone u posljednjih 20 godina. Slavni španski fudbaler, a onda trener ima samo 52,36 procenata pobjeda, odnosno na 38 utakmica upisao je 20 trijumfa, 10 remija i osam poraza. Bolji od njega je Ronald Kuman, koga je naslijedio na klupi ,,blaugrane“, sa procentom pobjeda od 58,21. Kike Setijen, za koga je mišljenje da je najlošiji trener Barse u posljednje dvije decenije, slavio je na 64 odsto mečeva koje je vodio sa klupe. Najuspješniji po statističkim parametrima je Luis Enrike sa 76,26 odsto trijumfa, ispred Tita Vilanove (75,56) i Pepa Gvardiole (75,16). R. A. Neslavan rekord posljednjih 20 godina Ćavi najlošiji trener Barselone parame-(75,56)
TWITER/FCBAYERN
Lacija
18 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Fudbal Arena TWITTER/433
remiju Čelzija i Totenhema
obračuna
Adam Marušić i Lacio pobjedom su otvorili sezonu u Seriji A. ,,Nebo-plavi“ su slavili protiv Bolonje, poslije preokreta – 2:1. Za Lacio meč nije mogao da počne lošije jer je već u šestom minutu golman Maksimilijano dobio crveni karton zato što je van šesnaesterca uhvatio loptu u naručje. Gosti su iskoristili brojčanu prednost i poveli u 38. minutu kada je Marko Arnautović realizovao jedanaesterac. Oba tima su u drugom poluvremenu imali isti broj igrača na terena jer je u finišu prvog dijela fudbaler Bolonje Soumaoro dobio dva žuta kartona. Lacio je bio ofanzivniji u drugih 45 minuta, što mu se isplatilo u 68. minutu kada je De Silvestri postigao autogol, te u 79. kada je Imobile pogodio na asistenciju Milinković-Savića Crnogorski reprezentativac Adam Marušić odigrao je cijeli Fiorentinameč. je do trijumfa nad Kremonezeom stigla u petom minutu nadoknade – 3:2. Bio je to bizaran pogodakMandragora je centrirao, a golman Kremonezea Radu uhvatio loptu i s njom prešao gol ,,Viola“liniju.je povela u 16. minutu preko Bonaventure , a gosti izjednačili tri minuta kasnije kada je mrežu zatresao Okereke Fiorentina je do novog vođstva stigla u 34. preko Luke Jovića, koji je ovog ljeta stigao iz Real Madrida. Buonajuto je u 68. pogodio direktno iz kornera, ali Kremonete nije uspio da sačuva bod – Radu je poklonio trijumf ,,violi“... Ne. K. Kristijano Ronaldo želi da ode iz Mančester junajteda koji je u totalnom rasulu nako dva startna poraza u Premijer ligi. Gazeta delo sport javlja da je agent slavnog fudbalera Žorž Mendeš ponudio Portugalca Milanu i Interu, a italijanski klubovi odgovorili ,,ne“. Poput Bajerna i Čelsija koji su još ranije odbacili mogućnost da angažuju portugalskog reprezentativca. Ronaldo je propustio najveći dio priprema sa Junajtedom, početak sezone dočekao je sa klupe i igrao je malo protiv Brajtona, a u ,,blamaži“ sa Brentfordom (4:0) bio je u startnoj Junajtedpostavi. je na začelju, Ronaldo daleko od transfera. R. A. Agent slavnog Portugalca kontaktirao sa Interom i Milanom Italijani ne žele Ronalda
Preokret
PREMIJER (2. KOLO): Tuhel i Konte na ivici zičkog u Vatreni remi u Londonu
Rutina Bajerna
Dva meča, dvije pobjede, gol razlika 8:1. Bajern Minhen nastavlja gdje je stao prošle sezone – upisao je još jednu sigurnu pobjedu, nakon Ajntrahta (6:1) savladan je i Volfsburg (2:0). Protiv ,,vukova“ sve je riješeno u prvom poluvremenu. Džamal Musiala je u 33. minutu pogodio udarcem sa oko 20 metara, da bi prije odlaska na odmor strijelac bio Tomas Miler nakon sjajnog prodora po lijevoj strani, te asistencije Himika Bavarci su imali šanse da još koji put zatresu mrežu, ali rezultat je ostao nepromijenjen. Majnc i Union Berlin remizirali su 0:0. Bajern i Borusija Dortmund imaju po šest bodova. Ne. K. BUNDESLIGA (2. KOLO)
Čelzi i Totenhem odigrali su vatreni derbi, nakon kojeg su zadovoljniji bili ,,pijevci“ jer su do boda na ,,Stemford bridžu“ stigli u šestom minutu nadoknade – 2:2. Duel dva londonska tima obilježio je sukob trenera Tomasa Tuhela i Antonija Kontea koji umalo nije prerastao u Domaćintuču. je poveo evrogolom Kalidua Kulibalija u 19. minutu, što je njegov prvi pogodak od dolaska u Premijer ligu iz ČelziNapolija.jebio bolji u prvom poluvremenu, a Totenhem se probudio u nastavku i izjednačio u 68. kada je Pjer Hejbjerg pogodio sa dvadesetak metara nakon što je Žoržinjo bio neoprezan u svom kaznenom Menadžerprostoru. Totenhema Antonio Konte burno je proslavio izjednačenje, što je zasmetalo Tomasu Tuhelu, koji je bio ljut i na sudije jer prethodno nijesu dosudili faul Rodriga Bentankura nad Kajem Havercom ,,Plavcima“ nije trebalo dugo da uzvrate udarac – Dejan Kuluševski je pogriješio, a Rahim Sterling asistirao Risu Džejsmu Posljednju riječ, ipak, imao je Totenhem. Gosti su dobili korner u 96. iz kojeg je Ivan Perišić pogodio Harija Kejna čiji je udarac glavom završio iza leđa Edoaara Mendija Više nije bilo vremena za promjene rezultata, ali je drama tek uslijedila. Rukovanje Tuhela i Kontea pretvorilo se u svađu, stvorila se nova gužva, a obojica su dobila crvene karČelzitone...i Totenhem imaju po četiri Notingemboda. Forest je 23 godine čekao na premijerligaški meč na svom ,,Siti graundu“, a povratak nije mogao da bude ljepši – u sjajnom meču srušen je Vest Hem (1:0) za prvu pobjedu u sezoni. Junak nekadašnjeg šampiona Engleske i Evrope bio je pojačanje iz Union Berlina, Taivo Avoniji, koji je u drugom minutu nadoknade prvog poluvremena srećno zatresao Herojmrežu.je i golman Din Henderson, koji je pokazao sjajan refleks na startu nastavka i odbranio šut Součeka nakon što je Fonals pogodio prečku, da bi u 65. minutu odbranio jedanaesterac Rajsu Vest Hem je prijetio do kraja, a najbolju šansu imao je Benrahma kada je zatresao prečku. Forest je poveo 2:0 preko Džonsona, ali je taj pogodak poništen zbog ofsajda. Večeras od 21 sat igraće Liverpul i Kristal Palas. Ne. K.
19Poneđeljak, 15. avgust 2022. Odbojka/KošarkaArena
STRUGAR:
četiri-pet dana treninga od kada su se ekipi priključili Bojan Dubljević , Marko Simonović i Kendrik Peri. Radović je protiv „orlova“ rotirao 12 od 16 igrača koliko ih je bilo u roste-ru.I tih 12 igrača u rotaciji je malo više od uobičajenog. Ali utakmice koje smo igrali u pripremnom periodu i služe da bismo provjerili sve igrače koji su u najužem izboru za Evropsko
Na turniru u Celju je od naturalizovanih stranaca igrao jedino Džona Radebau, pošto se Kendrik Peri kasnije priključio. Protiv Srbije je Boško Radović imao na raspolaganju obojicu Amerikanaca, ali je Peri igrao mnogo više skoro 33 minuta, dok je Radebau proveo na terenu nepunih 13 minuta. Nakon odustajanja Nikole Ivanovića zbog problema sa Ahilovom tetivom, u ovom trenutku je Peri bliži da bude izabran kao stranac, jer igra na poziciji pleja, za razliku od Radebaua, koji je „dvojka“. - U međuvremenu smo saznali da smo ostali bez osnovnog pleja, koji je bio Nikola Ivanović. Protiv Srbije smo htjeli da vidimo Perija kako to izgleda sa velikom minutažom i u narednih nekoliko dana donijećemo odluku ko će ostati od njih dvojice. Trenutno, kako stvari ji – rekao je Peri bliži u izboru stranca, sada je potrebniji plejmejker stoje, bliži je Peri, ali ne prejud ramo stvari. Ali nama, zaista, treba igrač za prvu opciju pleja. Ne znam kako bi bilo da je Nikola zdrav, da li bi izbor bio Kendrik ili Džona. Obojica su izvanredni momci, izvanredno rade i imaju pravi pristup reprezentaciji. Koga kod da izaberemo, nećemo pogriješiti, ali moram da vidimo ko nam je u ovom trenutku sistemski potrebni-
Korektor Bojan Strugar je bio najbolji poenter meča, sa 13 poena iz napada i kontranapada, dva iz bloka, te jedan iz servisa. - Ostvarili smo cilj na ovoj utakmici, a to je maksimalna pobjeda protiv Islanda. Opravdali smo ulogu favorita i nastavili pobjednički niz. Okrećemo se novom izazovu, utakmici protiv Portugala. Oni su na papiru favoriti, ali sigurno da idemo tamo da se borimo. Vjerujemo u nas, borićemo se za prvo mjesto – rekao je Bojan Strugar. seokrećemosmoOstvarilicilj,Portugalu
šarku, ali protiv Srbije su nedopustive neke greške koje smo mi pravili, jer takve ekipe to kažnjavaju. Sve u svemu, nijesmo igrali lošu košarku, s obzirom na to kako smo se etapno skupljali i ne možemo da budemo nezadovoljni, posebno imajući u vidu sa kakvim smo protivnikom igrali – kaže za Pobjedu selektor košarkaša Boško RaMečdović.sa Srbijom je došao nakon
prvenstvo i „prozor“ za Svjetsko prvenstvo. Protiv Slovenije smo igrali sa 10 igrača, protiv Holandije i Srbije sa 12, kako bismo vidjeli gdje smo. Ni u jednom od tih mečeva nije bilo rezultatskog imperativa, ali su momci, stvarno, igrali pošteno, kao da su u pitanju ne znam kako bitne utakmice. Vidjeli smo što smo htjeli i što nam je Radovićtrebalo. je zadovoljan fizičkim stanjem ekipe. - Igrači koji su od prvog dana na pripremama su već u odličnom fizičkom stanju. Dubljević, Peri i Simonović su došli kasnije, ali iz treninga. Naročito raduje Dubljević, koji je primjetno sredio kilažu i došao spreman. Jedino nijesmo imali vremena da razradimo taktički dio, neke akcije koje smo postavili, ali imamo pet-šest dana da to korigujemo. Ponavljam, ta trojica igrača su došli sa visokim nivoom fizičke spreme. Crna Gora će u utorak u Baru odigrati posljednji kontrolni meč sa Sjevernom Makedoni-jom.Nakon toga imaćemo nekih pet-šest dana zajedničkih treninga u kompletnom sastavu, kako bismo „iščistili“ neke stvari koje ne štimaju i koje nijesu dobre i spremni dočekali meč sa BiH, koji je za nas veoma bitan – zaključio je Radović. S. J.
KOUPAVOGIR – Dvorana „Digranes Koupavogir“. Gledalaca: 200. Sudije: Krtička (Češka), Varblane (Estonija). Rezultat po setovima: 21:25, 18:25, 15:25. Poeni iz napada: Island 30, Crna Gora 39. Poeni iz bloka: Island 7, Crna Gora 10. Poeni iz servisa: Island 3, Crna Gora 5. Greške: Islanda 21, Crna Gora 15. ISLAND: Markus Matason, L. Matason, K. Valdimarson 6, Herman Bering, Peturson, H. Valdimarson 6. Ingimundarson 5, Birkir Frejer (libero 2), Sigurdson 15, Mani Matason, Kristijan Frejer (libero 1), Birgison 7, Daviđson, Jonson 1. CRNA GORA: Minić, Ćinćur 4, Babić 6, Zvicer 11, R. Strugar 4, Milenković, Hadžisalihović 5, Lakčević (libero 1), M. Bojić, S. Bojić 6, Milić, B. Strugar 16, Jovović 2, Radević (libero 2). Šest minuta više u odnosu na meč u Kolašinu, odnosno ukupno 71, trebalo je odbojkašima Crne Gore da drugi put u četiri dana savladaju Island sa 3:0, u 4. kolu grupe D kvalifikacija za Evropsko Izabraniciprvenstvo.
Selektor košarkaša Boško Radović za Pobjedu govori nakon kontrolnog meča sa Srbijom u Beogradu Ne možemo da budemo nezadovoljni igrom s obzirom na kvalitet rivala
Ivana Joksimovića su, tako, zadržali maksimalan učinak pobjeda (četiri) i prvo mjesto u grupi, te time napravili još jedan korak ka plasmanu na šampionat PredEvrope.Crnom Gorom su još dva, i to odlučujuća, meča u gostima, u srijedu protiv Portugala i subotu sa Luksemburgom. Jedna pobjeda će, sasvim izvjesno, biti dovoljna za plasman na EP, obje će donijeti prvo mjesto u grupi. Kao u prethodnom duelu sa Islanđanima, Joksimović je odmarao najiskusnije –Marka Bojića, Aleksandra Minića i Blaža Milića. Meč su počeli tehničar Rajko Strugar, korektor Bojan Strugar, primači Ivan Zvicer i Slobodan Bojić, srednji blokeri Luka Babić i Matija Ćinćur, te libero Nikola Lakčević. U prvom setu je na servis ulazio drugi tehničar Rastko Milenković, to isto je radio i u drugom, u kojem je igrao i drugi libero Stefan Radević, koji se i u trećem setu smjenjivao sa Lakčevićem. Benjamin Hadžisalihović je šansu na prijemu dobio od početka trećeg seta, u kojem je šansu dobio i korektor Đorđe Jovović Pobjeda u Koupavogiru nijednog trenutka nije dolazila u pitanje, Crna Gora je dominirala u svim elementima, od početka do kraja. Serijom 6:0, uz tri poena Bojana Strugara, Crna Gora je na startu prvog seta povela 8:2, vodila je i 14:6 i 20:13, kada je došlo do malog opuštanja, što je Island iskoristio da sa četiri uzastopna poena smanji na 20:17, a u finišu i na 23:21. Ipak, naša selekcija nije dozvolila preokret, a Islanđani su sa dvije uzastopne greške ,,pomogli“ da Crna Gora povede 1:0 Neizvjesnost(25:21). u drugom setu je trajala do 5:5, nakon čega se Crna Gora ,,odlijepila“ na 9:5, i prednost od četiri do pet poena je čuvala na 22:18, kada je sa dvije kontre Zvicera, a između toga i blokom Rajka Strugara, stavila tačku i na drugi set (25:18). ,,Crveni“ su krenuli kako treba od početka trećeg seta, poveli su 4:0, Island je odolijevao do 8:6, a onda je Crna Gora na servis Rajka Strugara uspjela da osvoji šest poena u nizu i stigne do nedostižnih 14:6… Prije meča na Islandu, minutom ćutanja odata je pošta žrtvama tragedije na Cetinju. S. J.
Odbojkaši Crne Gore drugi put savladali Island, upisali i četvrtu pobjedu u kvali kacijama za EP ,,Crveni“ i dalje bez greške
CEV.EUIsland 0 Crna Gora 3 Tabela 4. KOLO: Island – Crna Gora 0:3, Luksemburg – Portugal 0:3 1. Crna Gora 4 4 0 12:2 11 2. Portugal 4 3 1 11:3 10 3. Luksemburg 4 1 3 3:9 3 4. Island 4 0 4 0:12 0 5. KOLO (17. AVGUST): Portugal – Crna Gora, Luksemburg – Island.
PODGORICA – Dobra prva četvrtina (23:14) i povratak nakon ,,minus 16“ (55:39) do zaostatka od šest poena (69:63) početkom posljednjeg kvartala, nijesu bili dovoljni košarkašima Crne Gore da u Beogradu izbjegnu poraz od Srbije (82:73), predvođene, između ostalih, zvanično najboljim košarkašem planete Nikolom Jokićem Treći meč u pripremnom periodu za nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i nastup na Evropskom prvenstvu (u prva dva meča pobjeda protiv Holandije i poraz od Slovenije) je bio bitan za selektora Boška Radovića da vidi u kakvom je stanju ekipa na desetak dana od veoma važnog meča sa Bosnom i Hercegovinom... - Igrali smo sa reprezentacijom koja je na predstojećem Evropskom prvenstvu, sigurno, favorit za medalju, sa ozbiljnim rosterom. Međutim, mi smo 20-25 minuta igrali dobru ko-
» Piše: slobodan čukIĆ
Turski
Lješkopolje na karti Crne Gore iz 1862. godine Ilija Zlatičanin navodi da su se „Turci grdno osvetili Zećanima kao cen tru odakle se razvijala propaganda za ustanak“. Andrija Jovićević takođe kaže da su se Turci krvavo osvetili Zećanima, pobivši oko 20 ljudi. Zlatičanin dalje piše da su „osim zuluma koji su počinili u samoj Zeti, Turci okovali u lance trideset Zećana i nabili ih na kolac na Pobrežju kod Podgorice“ konjanik
TrIdeseT mučenIka Posljedice su bile vrlo teške. Ili ja Zlatičanin pripovijeda da su se „Turci grdno osvetili Zećani ma kao centru odakle se razvi jala propaganda za ustanak ko jima od oružja nijesu ni britvu ostavili“ („Hronike“, Kulturnoprosvjetna zajednica Podgori ce, Podgorica, 1999, 137).
Jovićević piše da su se Turci krvavo osvetili Zećanima za po moć ukazanu Ivanoviću i pobili oko 20 ljudi, većinom staraca i „Ovajđece. je ustanak Zećane stao skupo, da ga još i danas ne zabo ravljaju“ („Zeta i Lješkopolje“, 1999, Zlatičanin173-174).navodi da su „osim zuluma koji su počinili u samoj Zeti, Turci okovali u lance tri deset Zećana vrsnih i nabili ih na kolac na Pobrežju kod Pod gorice, kojima je u mukama du ša ispala” („Hronike“, 137).
Prema Iliji Peličiću Turci su iz Zete odveli za Podgoricu „puno svezanih Zećana koji im se bija hu na vjeru predali, a nijesu ih na mjestu poubijali. Kad stignu u Podgoricu, neke od ovih robo va nabiju na kolac. Neke poša lju u Skadar na dalje isljeđenje. U Skadru su ove posijecali, a trupove im poslali kućama. Ne ke su taoce na razne načine mu čili i ubijali” (Zapisi o Zeti II“, 2011, 43). Ilija Zlatičanin se na ove pogro me osvrće u jednom putopisu: “Kad smo došli na Pobrežje sje tio sam se kako su turske vlasti, po naređenju iz Skadra, godine 1832. nabili na kolac 30 vrsnih Zećana, zato što su prouzroko vali ustanak u Zeti” („Hronike“, 1999, 276-277).
PrOgOn Ilija Peličić piše da su Turci, osim roblja, iz Zete otjerali ve liki plijen, goveda, konje, ovce, žito, meso, vunu i drugo („Zapi si o Zeti II“, 43).
„PODGORIČKA REPUBLIKA“, DVA CRNOGORSKA NAPADA NA PODGORICU I ZETSKI USTANAK (1831-1832) 15.
20 Poneđeljak, 15. avgust 2022.
Andrija Jovićević kaže da su Crnogorci pod Njegoševom komandom napustili Lješkopolje, uz mnogo gubitaka. Sa njima je u Crnu Goru prebjeglo i mnogo Lješkopoljaca. Dodaje da je Ivan Vukotić takođe uspio da pređe preko Morače u Vukovce, kao i da je s crnogorskom vojskom na desnu stranu Morače izbjeglo mnogo Zećana sa porodicama, a najviše Popovići, koji su se najviše istakli u ustanku Podgorica u sredini 19. vijeka, crtež
Hajka Peličić dalje kaže da je „ubrzo poslije ugušenja ovoga ustanka bilo od Porte kao neko pomi lovanje, pa su se mnogi Zećani iz bjekstva vratiili kućama. U bjekstvu ostalo je u Crnoj Gori najviše Radičkovića (Davido vića), pop Tomo sa braćom, po više Popovića i Aso Nikin Ca mović sa porodicom“ („Zapisi o Zeti II“, 2011, 45-46). Njegoš je 15. marta 1832. izvije stio Jeremiju Gagića o raspo mamljenoj hajci Turaka prema „BijedneZećanima.Zećane htjeli bi goto vo sasvim da upropaste, globeći ih bezbožno, na vojsku ih silom dižući i života ih lišavajući. Vi deći Podgoričani đe se Zeta po čela raseljavati, opet su počeli oko ovih žitelja laskati i obećali su im da mogu mirno život pro voditi“ ( Dušan Vuksan, „Pi sma Petra Petrovića Njegoša“, Beograd, 1940, 56-57). Njegoš je Mehmed Rešid-paši pisao 17. jula 1832. da su na Ceti nje „iz Zete pribjegli ovamo ne ki od zuluma i neki su se od ovi jeh povratili, a neki i sad stoje i žele da se povrate, ali ne smiju, jer su nekom oca a nekom brata posjekli Podgoričani“. Odmazda Jeremija Gagić je 19. marta 1832. godine podnio izvještaj ruskom poslaniku u Beču Tatiščevu, o drugom crnogorskom napadu na Podgoricu, izražavajući ža ljenje zbog neuspjeha. „Krajem minuvšeg februara Cr nogorci opet pokušaše da zauz mu Podgoricu i prisajedine Zetu Crnoj Gori, ali je taj pokušaj, bu dući besmislen, bio bezuspješan i sasvim nesrećan za sirote hri šćane – Zećane i Albance – koji su učestvovali u tome poduhva tu. Crnogorci, uspjevši nekako da zetske, hotske, malesijske i mirditske žitelje grčke i rimske vjeroispovijesti pokrenu protiv Turaka sultanove strane, istupi še iz svojih granica, smjestiše se u vojnički logor u blizini grada Podgorice, jednom jedinicom svoje vojske opkoliše ove i na ćeraše ih na predaju, po isteku osmog dana najednom noću napustivši Podgoricu i ostavivši kod nje jedan od svojih opsad nih topova, sramno i stidno bez nužde odstupiše u svoje grani ce bez ikakve koristi, predavši osveti Turaka izazvanih i ustav ših protiv ovih zetskih i alban skih hrišćana, čije sveštenike i glavare sada Turci bespoštedno istrebljuju“ (P. A. Lavrov, „Pe tar II Petrović Njegoš„ 2013, 7576).
Zećani su dugo pamtili turske pogrome iz 1832.
Ilija Peličić piše da se od podgoričkih Turaka koji su učestvovali u odbrani Pod gorice po junaštvu najviše istakao Mašo Fazlijukić. Takođe pominje i Mahmuta Kinkovića, koji je zbog junaštva nazvan ,,podgorička sablja“. Prema Peličiću u buni Zećana protiv Turaka poginula su 182 Crnogorca. Nije pozna to koliko je poginulo Turaka
Ako je tačan podatak da su Kuči i Zatrepčani napali na Podgori cu iz pravca Doljana nekoliko sati prije nego što je crnogorska vojska pod Njegošem napala iz pravca Lješkopolja, onda se postavlja pitanje motivacije za taj kasniji napad, u momentu kada je kučko-zatrebački udar već bio suzbijen. Ovo bi pokre nulo još jedno pitanje. Ukoliko su tog dana izvedena dva odvo jena udara, to znači i da su pod gorički Turci dva puta morali da brane grad i da su oba puta proćerali napadače – što govori i o njihovoj energičnosti i junaš tvu. Ilija Peličić navodi da se od podgoričkih Turaka koji su uče stvovali u odbrani Podgorice i gušenju ustanka iz 1832. godine po junaštvu najviše istakao Ma šo Fazlijukić („Zapisi o Zeti“, 1997, 268). Takođe pominje i Mahmuta Kinkovića, koji je zbog junaštva nazvan „podgo rička sablja” (isto, 259). Prema Peličiću „u buni Zećana protiv Turaka poginula su 182 Crnogorca. Nije poznato koliko je poginulo Turaka“ („Zapisi o Zeti II“, 2011, 18-19). Ilija Zlatičanin je zabilježio podrugljivu pjesmu koju su podgorički Turci ispjevali o ne uspješnom crnogorskom napa du, a od koje su sačuvana samo tri stiha: Vukotiću kukala te majka, Đe dolazi do staroga grada I ne znade otkud su mu vrata. I Marko Miljanov je pisao 1893. godine da se „i sad u narod podrugljivo o tome udarcu pri ča i govori“. IzbjeglIce Andrija Jovićević navodi da su Crnogorci pod Njegoševom ko mandom napustili Lješkopolje, uz mnogo gubitaka. Sa njima je u Crnu Goru prebjeglo i mno go Lješkopoljaca. Dodaje da je Ivan Vukotić takođe uspio da pređe preko Morače u Vukov ce, kao i da je s crnogorskom vojskom na desnu stranu Mo rače izbjeglo mnogo Zećana sa porodicama, njih 60-70 ljudi, a ponajviše Popovići, koji su se najviše istakli u ustanku. Izbje glice su se docnije povratile na ognjišta jer im je od strane Tu raka oprošteno, a u Crnoj Gori samo ostaše tri brata Davidovi ća, pop Toma, Iljo i Petko, si novi Maca Radova, i jedan Po pović, koji se naselio na Karuču u Ceklinu („Zeta i Lješkopolje“, 172-173).
Feljton
Kaže i da su kuće Zećana u Du šiću oko Vranjske gore bile „sve opljačkane i popaljene“. Osim toga opisuje i progon življa sa jugoistoka Zetske ravnice. „Pre ma svjedočenju Malja Dreše vića iz Tuzi, u Vukotića zaman bilo je od Vranja do Huma oko 300 kuća pravoslavnih Zećana. Grude, Tužani i Podgoričani ovima oduzmu svu hranu i sto ku i kuće im zapale, a goli narod koga ne ubiju, oćeraju do sre dine Zete. Zetska stoka bila je doćerana u Tuzi i zahvatila ci jeli prostor današnjih Tuzi. Taj plijen su podijelili po pušaka...“ („Zapisi o Zeti II“, 29-30). Od tada su Zećani na tom po dručju ostali u manjini, nastav lja Peličić. „Do ove godine izme đu Vranja i Vladana (Vladnji) bilo je veliko i značajno selo Sa mariš, gdje su živjeli samo pra voslavni Zećani-Matagužani. Imali su svoju crkvu koja je bila starija od vranjske crkve podi gnute 1332. godine. Od Vukotića zamana od ovog sela nema tra ga, osim još jedan uba“, završava Peličić („Zapisi o Zeti II“, 2011, 30-31). (Nastavlja se)
Petar II Petrović Njegoš
21Poneđeljak, 15. avgust 2022. Marketing
24 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja
25Poneđeljak, 15. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Дана 14. августа 2022. у 95. години преминула је наша драга РАКА Војова БОЖОВИЋ рођена Распоповић Сахрана је обављена у кругу уже породице на Новом гробљу Шабов круг – Мартинићи истог дана. ОЖАЛОШЋЕНИ: син РАНКО – ШИЛЕ, кћерке РАДМИЛА и БИЉАНА, унучад АЛЕКСАНДРА, ДРАГАНА, СЛАВИША, СТЕФАН и САРА, праунучад, братанична БОЖИДАРКА, братанић СЛАВКО и остала родбина БОЖОВИЋ и РАСПОПОВИЋ Посљедњи916 поздрав нашој драгој баби РАКИ Чуваћемо од заборава твој лик и доброту коју си нам давала. Твоји: САЈА, ДАДА, СЛАВИША, ДАРИЈА и ВУК Драгој914 мајци РАКИ БОЖОВИЋ Пошла си тихо и мирно као што си и живјела, тако и почивај поред твог и нашег Војина, а ми ћемо те вољети као и до садa и чувати од заборава. Твоји: РАНКО, РАДМИЛА и БИЉАНА са породицама 915 Posljednji pozdrav dragom PUNIŠI MUŠIKIĆU Tvojom smrću gubimo dobrog i iskrenog prijatelja. Porodica pokojnog GARA MILUTINOVIĆA 912
855
zbog vašeg Sagubitka.tugom i poštovanjem opraštamo se od naših kuma. Zauvijek vaši: DRAGAN, BALŠA, JELENA,KSENIJA i NINA VUŠUROVIĆ Posljednji847 pozdrav dragim kumama ALEKSANDRA i MILA RADUNOVIĆ Počivajte u miru sa svojim voljenim. CICA BASTAĆ sa porodicom 844 Posljednji pozdrav dragim kumama ALEKSANDRA i RADUNOVIĆMILA Od porodice SPIČANOVIĆ Posljednji846 pozdrav dragim sestrama SAŠKI i MILOJ Od braće ŽELJKA, PEĐE i DRAŽENA sa porodicama 848 NOVAODJELJENJEOGLASNO“POBJEDA” TELEFON INFORMACIJEZA020-202-455,020-202-456.e-mail: oglasno@pobjeda.me
i
26 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Naše voljene tragično su stradale 12. avgusta 2022. godine MILA Danilove RADUNOVIĆ je u najužem krugu obavila sahranu dana 15. avgusta 2022. godine na Novom groblju na Cetinju i zauvijek se oprostila od njih. Ožalošćeni: brat TIODOR, sestra DANIJELA, porodice RADUNOVIĆ i ĆETKOVIĆ ostala mnogobrojna rodbina CETINJE Sa tugom i nevjericom opraštamo se od naših kuma DUNJE i MILE Tuga i nijema tišina... Najednom shvatiš da ne možeš biti onaj čovjek od juče, a ne znaš koji ćeš biti Naposljetkusjutra.uvidiš da više nikada nećemo biti isti
836Posljednji pozdrav ALEKSANDRA i MILA RADUNOVIĆ SKUPŠTINA PRIJESTONICE
ALEKSANDRA i
Porodica
27Poneđeljak, 15. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav NATAŠA, MAŠAN i MARKO MARTINOVIĆ SKUPŠTINA PRIJESTONICE CETINJE 853 NATAŠA MAŠAN MARKO Naše oko suza nema, sunce stalo i ne grije, plače nebo, plače zemlja, zbogom sreće najmilije. Baba ZORICA, tetke SVETLANA i SNEŽANA, sestra VLADANA, braća VLADAN, MATEJ i OGNJEN 835 Posljednji pozdrav NATAŠI MAŠANU MARTINOVIĆMARKU Od porodice pok. BRANA ĐUROVIĆADragi874 naši NATAŠA MAŠAN MARKO Tužan je ovaj oproštaj sa vama. Neka vas anđeli čuvaju, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. ĐURO i MARKO KAPIČIĆ sa porodicama 876 Našim NATAŠI MAŠANU MARKU Riječi Počivajnemamo...našaNajo sa tvojim anđelima, a mi Vas nećemo dati zaboravu. Stric LJUBO sa porodicom i tetka DESE834 Posljednji pozdrav dragim komšijama NATAŠI MAŠANU MARTINOVIĆMARKU MIRKO i SANJA VUJAČIĆ Posljednji875 pozdrav NATAŠA MAŠAN MARKO Porodica PETROVIĆ Posljednji871 pozdrav NATAŠA MAŠAN MARTINOVIĆMARKO KOLEKTIV „PETROL“ PUMPE 833 Sa neizmjernom tugom se opraštamo od naših dragih NATAŠE MAŠANA MARKA Počivajte u KOLEKTIVmiru. BOLNICE ,,DANILO I“ CETINJE 870 Posljednji pozdrav NATAŠI MAŠANU MARTINOVIĆMARKU MILOŠ PRAVILOVIĆ sa porodicom 873 Posljednji pozdrav NATAŠI MAŠANU MARKU VESKO i IVANA MITROVIĆ sa porodicomVoljeni872 naši NATAŠA MAŠANE MARKO Odlazite u nebeski raj đe nema bola, a tugu i patnju ostavljate nama da vas vječno žalimo MILI MARTINOVIĆ sa familijom 893
NATAŠA MAŠAN MARKO Najo, nikada vas zaboraviti nećemo. Počivajte u miru. TANJA, TAMARA i MIRA 938 NATAŠI, MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆ
28 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja NATAŠI MAŠANU MARKU Sve suze svijeta ne mogu oplakati vašu mladost i dobrotu, čuvamo vas od Vašizaborava.kumovi: ĐOKO, SLOBE, MIĆA, MARKO i MAJA KALUĐEROVIĆ 894Posljednji pozdrav koleginici i njenim sinovima NATAŠI MARKU MAŠANU Ova bol je mnogo teža jer ti nijesmo mogli pomoći. Nedostajaće nam tvoje nasmijano lice i plemenita duša. Počivaj u miru sa tvojim anđelima. KOLEKTIV HIRURŠKOG ODJELJENJA, OPERACIONOG BLOKA I JEDINICA INTENZIVNE NJEGE 896 Sa velikim bolom se opraštamo od naših dragih kumova NATAŠE MAŠANA MARKA MIĆO Markov s porodicom Tužno890 zbogom NATAŠI MAŠANU MARKU Počivajte zagrljeni uACOmiru.TATAR sa porodicom Posljednji895 pozdrav NATAŠI MAŠANU MARKU Čuvaćemo naše prijateljstvo i zajedničke trenutke s ponosom. Falićete za razgovore, osmijehe, nedovršene priče... DANIJELA MILOŠEVIĆ i BILJANA LAGATOR sa porodicama 891
KOLEKTIV DOMA ZDRAVLJA CETINJE Posljednji939 pozdrav NATAŠI MAŠANU MARKU Sjećanje nas tješi i daje nadu o postojanju nekog boljeg svijeta u vječnosti. Počivajte u miru, neka vas anđeli čuvaju. DEJAN HUTER sa porodicom 937 Posljednji pozdrav SAŠKI i MILOJ Teško je povjerovati da vas više nema. Zauvijek će ostati sjećanje na vas i vaša plemenita srca. Počivajte u miru među anđelima VJERA KOMNENIĆ sa porodicom Posljednji930 pozdrav dragim i dobrim komšijama SAŠKI i MILOJ RADUNOVIĆ KOMŠIJE PERIŠIĆI 931 Posljednji pozdrav ALEKSANDRI i MILOJ RADUNOVIĆ Počivajte u miru. MLADEN PEJOVIĆ sa porodicom 932 Posljednji pozdrav dragim kumama ALEKSANDRA i MILA RADUNOVIĆ Od porodice pok. BRANA ĐUROVIĆA 845Iskreni prijatelju DREKO Veliko ti hvala za gotovo svakodnevnu pažnju koju si pružao meni i mojoj Počivajporodici.umiru.SLAVICA BULATOVIĆ s porodicom 936
Surov je vaš gubitak i sama pomisao da nećete biti među nama. Izgubljena dva mlada života i tvoj. Cetinjsko zdravstvo ostalo je bez požrtvovanog radnika, medicin skog kadra, koji je svakom pacijentu bio na usluzi, koleginice koju su svi samo mogli poželjeti. Duboko smo potrešeni i saosjećamo sa porodicom. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
29Poneđeljak, 15. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav našoj maloj braći i dobroj snahi NATAŠI MAŠANU MARKU SAŠA, NENO, JUGO, BANE, NIKOLA R, PETAR R, HIPI, NIKOLA D, JOVAN, MARKO, PETAR G, MILOŠ, DANILO, TOMO, LUKA D. 886Posljednji pozdrav dragim kumovima NATAŠI MAŠANU MARKU Počivajte u miru, a ja ću vas čuvati od zaborava kroz najljepša sjećanja Kum MIĆA KALUĐEROVIĆ 887 Posljednji pozdrav NATAŠI MAŠANU MARKU RADOMIR Markov MARTINOVIĆ sa porodicom Posljednji892 pozdrav NATAŠA MAŠAN MARKO SINDIKALNA ORGANIZACIJA OB „DANILO I“ CETINJE 889
30 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav
Posljednji869 pozdrav dragom prijatelju GORANU ĐURIŠIĆU Ostaćeš nam u lijepomMILENAsjećanju.iDRAGAN VUČINIĆ868
GORAN ĐURIŠIĆ Voljeni Posljednji pozdrav dragom kumu GORANU MILOŠ PRAVILOVIĆ 866 ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.
Posljednji814 pozdrav voljenom GORANU Neka tvoja dobra duša počiva sa anđelima. IGOR STANOJEVIĆ sa porodicom
KAŠĆELAN sa porodicom Tugo842 naša GOGO Nemam riječi da se oprostim sa tobom. Nijesi mi bio đever, bio si mi brat, a mojoj djeci drugi otac. Putuj s anđelima, a od zaborava će te čuvati i u srcu uvijek nositisnaha MIRA sa djecom 841 Posljednji pozdrav voljenom i poštovanom kumu GORANU ĐURIŠIĆU ACO PAOVIĆ sa porodicom839Sneizmjernom tugom opraštamo se od našeg dragog GORANA ĐURIŠIĆA Tvoj lik, dobrotu, ljubav i plemenitost čuvaćemo u najljepšim uspomenama. Tetka ĆANA ĐUROVIĆ sa porodicom Posljednji829 pozdrav našem dragom GORANU Počivaj u miru. Tuguju za tobom,ZORICA, SNEŽANA i IRENA 867
brate i đevere. Hvala ti za Čuvaćemosve. te od zaborava. SREĆKO i NATAŠA ĐURIŠIĆ sa porodicom Posljednji830 pozdrav GORANU ĐURIŠIĆU ĐURO ROGANOVIĆ sa porodicom 832Posljednji pozdrav dragom kolegi GORANU ĐURIŠIĆU Od TANJE STOJKOVIĆ i MAJE JABLAN 831
SKUPŠTINA PRIJESTONICE CETINJE 854 Posljednji pozdrav dragom GORANU ĐURIŠIĆU Bio si i ostao veliki čovjek i prijatelj. Tvoj gubitak je nezamisliv. Počivaj u miru, dragi ALEKSANDARprijatelju.iNATAŠA
ĐURIŠIĆU
Posljednji pozdrav prijatelju GORANU ĐURIŠIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. MAJA i MOMO VUČINIĆ838 GORAN ĐURIŠIĆ Hvala ti na svemu, počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava. ŽELJKO ĆUKOVIĆ sa porodicom
OGLASNO
sa porodicom
GORAN ĐURIŠIĆ
31Poneđeljak, 15. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Poslednji pozdrav GORANU Našem sestriću, jednom divnom i plemenitom čoveku čijeg lika će se rado sećatiUjak ĆIRO, ujna MILICA, tetke: NADA i MIKA i sestre MARINA i ALEKSANDRA 925 Посљедњи поздрав најбољем оцу великог срца ГОРАНУ Вољени наш, хвала ти за сву љубав и доброту коју си нам пружио. Поносни смо што смо били дио твог живота. Твоја храброст и снага ће нам увијек бити инспирација. Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав јача од времена и заборава. Твоја ћерка ДРАГАНА, зет НИКОЛА, унучад ТОДОР, МИА и ЛУКА 928 Непреболу наш, ГОГИ Не знам што рећи... ето дође вријеме да се растанемо, да пођеш на пут без повратка. Није било вријеме да тако одеш, без ријечи, без поздрава. Ти ниси умро само си заспао, ту си и мислиш и пазиш на све нас као што си радио цијелог живота. Велики људи не умиру, они су вјечни, живе због својих дјела и великог срца. Путуј са анђелима и чувај нас са мјеста које је Бог оставио само најбољима. А од заборава ће те чувати, са поносом спомињати и у срцу носити ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ: РАЈКА, ДРАГО, АНАСТАСИЈА, МИЛЕНА и ДРАГАНА 929 Posljednji pozdrav bratu i đeveru GORANU ĐURIŠIĆU Tvojim ranim odlaskom ostavljaš nam ogromnu i neizlječivu tugu. Bio si veliki oslonac i podrška. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji VESKO i MILIJANA 924 Posljednji pozdrav dragom zetu GORANU ĐURIŠIĆU DANICA i RAJKO LATKOVIĆ 918Posljednji pozdrav iskrenom drugu GORANU VESKO PAVLIĆEVIĆ sa porodicom 922 Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu GORANU VLADO BOROZAN sa porodicom 923 Брате ГОГИ Звао си ме да идем са тобом али се не одазвах твоме позиву... Брате, пошао си, оставио нас све да о томе мислимо. Био си брат пун разумијевања и великога срца. Боли пуно... Путуј са анђелима са Зораном, мајком и татом. Твој брат ДЕЈАН са породицом 927 Posljednji pozdrav GORANU Familija ujaka KRSTA MARTINOVIĆA 921 Posljednji pozdrav dragom GORANU Počivaj u miru sa anđelima kao što si i ti bio. Od tetke NADE sa porodicom Posljednji917 pozdrav našem GORANU SAŠA i NENO MARTINOVIĆ sa familijama 919 Posljednji pozdrav dobrom drugu i velikom čovjeku GORANU Tvoja plemenita duša živjeće vječno kod ŽELJKOmene.POPOVIĆsaporodicom 920 Posljednji pozdrav dragom brataniću MILANU MITROVIĆU Neka te anđeli DARKOčuvaju.MITROVIĆsaporodicom907Posljednji pozdrav našem MITRU SAŠA i NENO MARTINOVIĆ sa familijamaPosljednji909 pozdrav MILANU MITROVIĆU Ne postoje riječi kojima možemo izraziti svoju tugu i bol zbog tvog preranog nestanka.VESKO i IVANA MITROVIĆ sa porodicomPosljednji910 pozdrav našim NATAŠI MAŠANU i MARKU MARTINOVIĆ Zauvijek ćemo vas čuvati od PORODICAzaborava.SLOBABAROVIĆA 940 OGLASNO“POBJEDA”ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456
32 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Tuguju cetinjski penzioneri za nesrećnom sudbinom majke i djece Martinovića i svim preminulima u tragediji koja je zadesila naš grad UDRUŽENJE PENZIONERA CETINJE 883 MARTINOVIĆI RADUNOVIĆ MITROVIĆ ĐURIŠIĆ DIMITRIJE D. DANICA D. RAJKO D. Posljednji pozdrav kumu MITRU Ćićo, tvoj plemeniti lik, zajedničke uspomene, sjećanje na tebe i ljubav ostaće vječni. Od MILUTINA sa porodicom Posljednji898 pozdrav našem dragom MITRU Zauvijek ćeš živjeti u našem sjećanju. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. VASKO i DANIJELA ŠARANOVIĆ 905 Posljednji pozdrav dragom zetu MILANU MITROVIĆU Porodica RAKIĆ 902Posljednji pozdrav voljenom MILANU MITROVIĆU Od VASA i BILJANE VUKIĆEVIĆ iz Kanade Posljednji899 pozdrav ĆIĆU SRĐA, LJILJA, IVANA i IVONA 900 Posljednji pozdrav dragom prijatelju MILANU MITROVIĆU Počivaj u miru. DINA i KANA KAZAMANOVIĆ 903 Posljednji pozdrav MITRU RADOMIR Markov sa porodicom 908Posljednji pozdrav drugu MILANU BAĆKO BRATIČEVIĆ i SRĐA KALUĐEROVIĆ 904 OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.
Posljednji pozdrav drugu MILANU MITROVIĆU Počivaj u miru. MIĆO PEJAKOVIĆ sa porodicom 865
Kažu da Bog kod sebe uzima samo najbolje, a mi smo se ovaj put uvjerili u to. Bio si zaista zlatan čovjek, najbolji tetak koga su naša djeca mogla poželjeti, a mi najboljeg zeta i druga. Tebe više nema, ali si nam ostavio najvredniji poklon koji neko može ostaviti, našu Đinu. Pamtićemo te kako si zaslužio, a zaslužio si samo najbolje, kakva ti je bila duša: dobra i čista. Počivaj u miru, anđele.SEAD i HAJRIJA sa porodicom Posljednji911 pozdrav zetu MILANU MITROVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru. LEJLA RAKIĆ–PAŠIĆ sa porodicom Posljednji901 pozdrav dragom MILANU MITROVIĆU Počivaj u miru, dobraŽARKOdušo.MITROVIĆ sa porodicom 906
33Poneđeljak, 15. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav MILAN MITROVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom drugu i prijatelju MITRU MITROVIĆU Ne postoje riječi kojima bih opisala ovu bol i tugu. Veliko hvala za sve.Drugarica SAŠKA PEJAKOVIĆ 862 Našem prijatelju MILANU MITROVIĆU Svako sjećanje na tebe biće samo drage uspomene. Neka je mir i spokoj tvojoj duši. S tugom, poštovanjem i ZORANljubavlju,iJELENA ŠAPURIĆ 861
Posljednji pozdrav drugu MILANU - MITRU MITROVIĆU MILOŠ PRAVILOVIĆ sa porodicom 858
Posljednji pozdrav dragom drugu MITRU Živjećeš zauvijek u našem sjećanju! VOJO i KINJA MILOŠEVIĆ Posljednji897 pozdrav dragom prijatelju MILANU MITROVIĆU Počivaj u miru. MIRO MILAČIĆ sa porodicom 864 Našem dragom MILANU MITROVIĆU
SKUPŠTINA PRIJESTONICE CETINJE 857 Posljednji pozdrav MILANU MITROVIĆU Od ĐURA ROGANOVIĆA sa porodicom Posljednji863 pozdrav dragom MILANU KOLEKTIV „PETROL“ PUMPE Posljednji860 pozdrav dragom MITRU MIRKO VUJAČIĆ sa porodicom 859
34 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav DIMITRIJE - DANICA RAJKO MITAR DRECUN SKUPŠTINA PRIJESTONICE CETINJE 856 Posljednji pozdrav dragim kumovima MITRU DANICI RAJKU Uvijek ćemo se sjećati vaše dobrote i plemenitosti. Vaši: IVAN, MILA, BOBAN i NATAŠA BARAĆ 881 Posljednji pozdrav dragim kumovima MITRU DANICI RAJKU Počivajte u miru.OdBOŽIDARA KNEŽEVIĆA sa porodicom 879 Posljednji pozdrav MITRU DANICI RAJKU DRECUN VESKO i IVANA MITROVIĆ sa porodicom 877 Posljednji pozdrav MITRU DANICI RAJKU Niste zaslužili da nas tako ostavite. Počivajte u miru. Ožalošćeni: NIKOLA, VESNA,ALEKSANDRA, ADRIJANA TOMANOVIĆ 818 Posljednji pozdrav prijateljima MITRU DANICI RAJKU Dragi Rajko, počivaj u miru sa svojim roditeljima. MIŠO CICMIL sa porodicom 880 Posljednji pozdrav MITAR DANICA RAJKO DRECUN Počivaj u miru sa svojim roditeljima, moj dobri batice. DUŠKO MARTINOVIĆ sa porodicom 878 MITAR DANICA RAJKO Posljednji pozdrav našim voljenima, đedu, babi i stricu Rajku. Uvijek ćete biti u našim Ožalošćeni:srcima.ŽARKO, NEVENKA, ACO DRECUN 819 MITAR DANICA RAJKO Posljednji pozdrav dragim kumovima od DRAGANA BOROZANA sa porodicom 820
MITAR DANICA RAJKO Bol nije u riječima i suzama, već u srcima i dušama u kojima ćete vječnoOžalošćenaostati. sa suprugom NIKOLOM VUKIĆEVIĆ 824 Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu RAJKU Sve što je bilo časno, plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. Nema suza koje te mogu oplakati, riječi koje te mogu ožaliti, niti vremena u kojem te možemo zaboraviti.
Naše oko suza nema, sunce stalo i ne grije, plače nebo, plače zemlja, zbogom srećeBabanajmilije.ZORICA, tetke SVETLANA i SNEŽANA, sestra VLADANA, braća VLADAN, MATEJ i OGNJEN 835 OGLASNO“POBJEDA”ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456
SANJA
35Poneđeljak, 15. avgust 2022. Oglasi i obavještenja RAJKO Moj stric, moj koko mili, kako ću da se nosim sa ovim bolom i da živim dalje, a znam da te nema više, da mi nećeš više reći„LAKO TI JE ŠETATI KAD TI JA ČUVAM DIJETE“, kad znam da je više čuvati nećeš, ali ne brini ja ću sad tvoje čuvati, a tebe nek mi čuvaju anđeli. ALEKSANDRA TOMANOVIĆ 826 Posljednji pozdrav našim dragim MITRU DANICI RAJKU DRECUN Saznanje da niste više sa nama je veoma bolno. Vaše plemenite duše i neizmjerna dobrota zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Počivajte u ČEDOMIRmiru. i JOVANKA TUJKOVIĆ sa porodicom 821 Посљедњи поздрав РАЈКУ ДИМИТРИЈУ ДАНИЦИ Почивајте у миру јер ваше душе заслужују рајски мир. ЗОРАН, МИЛАНКА, БОЈАН и СЛАЂА 837 MITAR DANICA RAJKO Dragom đeveru, babi i đedu, Ne možemo da vjerujemo da niste više sa nama. Vašu dobrotu i ljubav nikad nećemo zaboraviti. Vaši: ZORICA, NIKOLA i NINA DRECUN 823 RAJKO Dragi kume, počivaj u miru. Neka ti bude laka crna zemlja po kojoj si časno Zauvijekhodao.ćešostati u našem srcu. Kumovi: DRAGAN, SLAVICA, FILIP i GOJKO 827 Sa velikim bolom u duši opraštamo se od naših voljenih MITRA DANICE RAJKA DRECUNA Vašu dobrotu i neizmjernu ljubav nećemo nikada zaboraviti. BOŠKO, RADMILA, MARKO i DRAGANA ŠOFRAN 822 MITAR DANICA Moj djedice, moja bakice, kako ću dalje bez vas. Kako ću doći u Medovinu, a da vas nema da me čekate na balkon? Kako će Adrijana bez vas? Voljet ću vas zauvijek, ali ova bol nikad proći neće. Neka mi vas čuvajuALEKSANDRAanđeli. TOMANOVIĆ 825 Посљедњи поздрав РАЈКУ ДИМИТРИЈИ ДАНИЦИ Заувијек ћете остати у нашим сјећањима. Нека ваше душе почивају у миру. ЈОВАН ОСТОЈИЋ са породицом 843
NATAŠI MAŠANU MARKU
Tvoji: BRANKA, MILOŠ i JANKO
Našim828
Riječi Počivajnemamo...našaNajo sa tvojim anđelima, a mi Vas nećemo dati zaboravu. Stric LJUBO sa porodicom i tetka DESE 834
NATAŠA MAŠAN MARKO
Posljednji pozdrav kumu GORANU ĐURIŠIĆU Od kumova RADA, VESNE i MILICE VESELINOVIĆ 840
Posljednji pozdrav ĐINI LUBARDI Majci naše komšinice Vere Vukčević. Od KOMŠIJA iz ulaza Oktobarske revolucije br. 42 816
36 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav velikom čovjeku i vrhunskom rukometnom stručnjaku DUŠKU MILIĆU
RUKOMETNI SAVEZ CRNE GORE 851 Posljednji pozdrav DUŠKU MILIĆU od: MIRO, BOBO, PEĐA, BOLJE, ŠESTO, ZINDO, GRUJA, POP, MILISAV, ŠEKI, MIŠO, ŽELJKO, GORAN i MIJO Saigrači iz MRK Budućnost sezona 1985/86. 850 Posljednji tužni pozdrav DUŠKO MILIĆ Pamtiću naše duge i iskrene razgovore, naša brojna putovanja, slavlja i veselja. Naše pobjede i titule i to sjećanje čuvaću kao posebnu ličnu dragocjenost. Zbogom, veliki čovječe! Zbogom, dragi prijatelju! VIDO ĐAKONOVIĆ sa familijom 884 Posljednji pozdrav DUŠKU MILIĆU Velikom čovjeku, drugu i saigraču. Neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja. MIRO VUJOŠEVIĆ 849 DUŠKO MILIĆ U nezaborav i legendu cetinjskog i crnogorskog rukometa prerano je otišao veliki čovjek – naš Duško Milić. Plemenit i dobronamjeran. Pošten i iskren. Boem. Drug i prijatelj. Crnogorac – u punom i pravom smislu te riječi, oduvijek. Oličenje skromnosti, časti i nesebičnosti. U svakoj životnojsituaciji. Za primjer, za uzor. Šefe, Lovćen i Cetinje te neće zaboraviti. Jer, jednostavno – velikani poput tebe se ne zaboravljaju. Zauvijek ćeš biti dio Lovćenske familije. Počivaj u miru i neka ti je laka tvoja crnogorska zemlja, koju si nesebično i iskrenoRKvolio.„LOVĆEN“ CETINJE 885
SENKA Milanova MILAN Stevanov MILIĆ Godine prolaze, tuga traje, nedostajete mnogo... sjećanje na tebe. Nedostaješ u svemu. Čuvaju te u srcima,ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO 888
Prošlo je dvanaest godina od tvog preranog odlaska, najdraži naš PEĐA DAKOVIĆ Dvanaest godina tuge, bola i patnje, Peđa mili. Težak je dan koji podsjeća na rastanak sa tobom. Težak je svaki novi dan bez tebe, naše ljepote, snage, radosti i Neizmjernoponosa. nam nedostaješ, jedini naš. U srcu i mislima uvijek sa tobom. Tvoje: majka SLOBODANKA i sestre ANA i JELENA sa porodicom 926
37Poneđeljak, 15. avgust 2022.
Četiri godine od smrti naše drage NADE MAGOVČEVIĆ rođene Striković
Vaša MIKA sa porodicom 815 15. 8. 2015 - 15. 8. 2022. god. NIKOLA Toma MIHALJEVIĆ Počivaj u miru, čuvamo te od TvojazaboravaPORODICA 813 POMENI Тужним срцем јављамо да је 14. августа 2022. у 86. години преминуо наш драги МИОДРАГ – МИЈО Давидов МИЛАЧИЋ пензионисани потпуковник ЈНА Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 15. и 16. августа од 10 до 15 часова. Сахрана ће се обавити 16. августа у 15 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Блажа Јовановића бр. 17/13, Подгорица. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛКА, син СРЕЋКО, ћерка СНЕЖАНА, братанићи ЈУГОСЛАВ и ДАВИД, братаничне СВЕТЛАНА, ЉИЉАНА, МИРЈАНА, РАЈКА и ДРАГАНА и остала многобројна родбина 882 Posljednji pozdrav koleginici SVETLANI ALEKSIĆ KOLEKTIV KRUPAC 852 Tužno sjećanje 15. 8. 2014 - 15. 8. 2022. BISERKA TATAR Prolaze dani i godine, ali ne prolaze naša ljubav i
Navršava se godinu dana od smrti naše najdraže JELKE Rajkove NIKOLIĆ Draga naša, mnogo nam nedostaješ. Svijet nije onako toplo mjesto bez tebe u njemu. Pa, ipak, ponosno, hrabro i s ljubavlju koračamo kroz njega vodeći se tvojim primjerom.
Tvoji: MIŠO, RADMILA i MILENA 811 Pet godina i 17 godina od kad nijesu sa nama moji dragi roditelji
Uvijek voljena i nikad zaboravljena. Majka VINKA, braća MIKA i MIJO, sestre GILA i VESNA 817 15. avgust je rođendan naše majke STANKE PAVIĆEVIĆ rođena Bošković Šta da poželimo na ovaj tvoj dan? Čuvamo najljepše uspomene na tebe. Tvoji: LJILJA, ŽANA, TAMARA i SAŠA 812
Dana 14. avgusta 2022. navršava se godina dana od kada nisi sa nama MILENKO RAIČEVIĆ Dok smo živi nećemo te zaboraviti. Vrijeme ne umanjuje bol za tobom.Tvoji: supruga BRANKA, sinovi RAJKO i ZDRAVKO, snaha ANKI i unuka FELICIA
Godina933 dana od tvog vječnog odlaska LJUBINKA VEŠOVIĆ Seko, kako nedostaješ. Koliko mi fališ. Koliko puta bih te nazvala da te pitam jesi li se odmorila. Ali praznina... muk... bol... Najmlađa, najljepša i najbolja među nama. Putuj, seko moja! Leti! Pogledaj i obiđi sve što nisi do sad viđela i čuvaj i voli jer mi tebe hoćemo svi do ponovnog susreta! Tvoja seka IVANKA sa djecom 913
Oglasi i obavještenja
radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel: 069/926-382; 020/629-558
OTČEPLJIVANJE4
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah 2069/424-150,Tel.069/747-204,BegovićPregledvodoinstalaterskeNON-STOP.Sitneopravke.cijevikamerom.067/473-367 MALI OGLASI
kanaliza cije električnom sajlom, WC šolja,sudopera, kada, umiva onika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. 5067/000-008Tel.069/991-999,Vukčević.
RAZNO
38 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150
NEKRETNINE
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. Stručno3069/269-550067/579-709,isavjesno
IZDAJE se poslovni prostor 60m2 ul. Svetozara Markovića br. 1, bivša 1Tel.Tomanović.laboratorija067/353551
39Poneđeljak, 15. avgust 2022. Marketing
40 Poneđeljak, 15. avgust 2022.Marketing
