Dnevni list Pobjeda 15.08.2023.

15. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20730 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PRAVNA I POLITIČKA

LAKRDIJA: Grupa građana treći put prekinula sjednicu SO Andrijevica

Ivanović: Ćulafić i Đukić su u koordiniranoj akciji sa policijom

Predsjednik SO je na vanrednom kolegijumu pozvao komandira policije da ga informiše o situaciji. On je rekao da mora da se konsultuje sa Podgoricom, a potom je dobio instrukcije da, ukoliko građani sjede mirno u sali, policija nije nadležna da ih udalji. Ne vidim kraj ovoj agoniji – rekao je Ivanović za Pobjedu

Nakon višesatne rasprave bord EPCG odložio smjenu nansijskog direktora

Vračara će namjestiti da savjetuje

Rovčanina

FOTOGRAFIJA KAO DOKAZ: Istorijski podaci pokazuju da veličanje kvislinga od sadašnjeg klera SPC u Crnoj Gori nije slučajno

Četnička i ljotićevska ideologija duboko su ukorijenjene u djelovanje

Crkve Srbije

Slučaj Kolašinke koja se branila od napasnika odvraća buduće žrtve da prijavljuju nasilje

Živković

najavila žalbu na presudu

Posebno zabrinjava

činjenica da je rješenje donio dugogodišnji

predsjednik Suda za prekršaje Bijelo Polje, koji je pohađao brojne

seminare na temu nasilja nad ženama – kaže za

Pobjedu Maja Raičević iz Centra za ženska prava

Na fotogra ji iz 1945. godine vide se tadašnji patrijarh srpski Gavrilo Dožić, koji je rođen u Crnoj Gori, srpski kvisling i fašista Dimitrije Ljotić i četnički general Miodrag Damjanović, inače bivši šef kabineta marionetske vlade Milana Nedića kako obilaze počasnu četu ljotićevaca tzv. Zbor 1945. godine u Sloveniji. U tom periodu, nakon što je postalo jasno da Njemačka gubi rat od saveznika, kvislinške formacije koje su sarađivale sa Vermahtom su se nastojale dokopati Austrije, a potom našle utočište u južnoameričkim državama

Okončana investicija vrijedna 20 miliona, počela komercijalna vožnja žičarom od Kotora do Lovćena

Šokantne tvrdnje bivšeg trenera FK Sutjeska Nenada Brnovića o načinu rastanka s nikšićkim klubom

Žičara je dugačka 3.918 metara, ima 48 gondola, po satu može da preveze do 1.200 putnika

STR. 15

Vozač džipom prešao preko nogu mladića, tužilac se izjasnio da nema krivičnog

Brnović tvrdi da su on i njegovi saradnici napadnuti verbalno i fizički, te da je nakon sastanka s upravom Sutjeske potegnut i pištolj!

Repetirali su pištolj da bi nas prisilili na ostavke

Mediji objavili uznemirujući snimak nasilja u Budvi

djela

„Nevjesta Jadrana“ kao na dlanu

STR. 19.

Sa snimka

Danas nastavak pregovora o formiranju vlade, mandatar odvojeno sa strankama koje su ga podržale i koalicijom „Zajedno za budućnost Crne Gore“

Spajić ,,miješa karte“ i koriguje prvobitnu ponudu

PODGORICA – Mandatar za sastav 44. vlade Crne Gore i lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić nastaviće danas pregovore o formiranju nove izvršne vlasti. Prema informacijama Pobjede pokušaće da nešto inoviranom ponudom zadovolji različite interese stranaka sa kojima je već (ne)uspješno pregovarao.

Spajić će se, kako je predviđeno, u 11 sati sastati sa predstavnicima političkih subjekata koji su mu, tokom nedavnih konsultacija sa šefom države Jakovom Milatovićem, iskazali podršku za sticanje statusa mandatara.

(NE)DOVOLJNA PODRŠKA

Spajića je za mandatara tada, kako je kasnije saopštio Milatović, podržalo devet političkih subjekata koji zajedno imaju 44 poslanička mandata u novom sazivu parlamenta. Među tim subjektima su, osim Pokreta „Evropa sad“ koji raspolaže sa 24 mandata, još i Demokrate sa sedam, Bošnjačka stranka sa šest, Socijalistička narodna partija i Albanski forum sa po dva, kao i Demokratski savez Albanaca, Forca i Hrvatska građanska inicijativa sa po jednim mandatom. Spajića je tokom konsultacija o mandataru podržala i Demokratska unija Albanaca koja je na minulim parlamentarnim izborima nastupila u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista pa ostaje neizvjesno da li će Spajić, koji je odmah nakon završenih izbora isključio svaku mogućnost pregovora sa DPS-om i Grđanskim pokretom Ura, razgovarati i sa predstavnicima DUA. Nakon sastanka sa predstavnicima partija koje su ga podržale, u 14 sati će uslijediti i razgovori sa liderima koalicije „Za budućnost Crne Gore“

Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem

KLJUČNI RAZGOVOR

Izvori Pobjede iz stranaka koje pregovaraju očekuju da mandatar izađe sa novom ponudom koja bi omogućila formiranje vlade makar sa 44 poslanika.

-U igri je sve, od povećanja broja resora pa do izmjene dogovora sa Demokratama kojima je pripao bezbjedno-

Izvori Pobjede iz stranaka koje pregovaraju očekuju da mandatar izađe sa novom ponudom koja bi omogućila formiranje vlade makar sa 44 poslanika. ,,U igri je sve, od povećanja broja resora pa do izmjene dogovora sa Demokratama kojima je pripao bezbjednosni sektor i mjesto predsjednika parlamenta“, kazala su dva izvora našeg lista

sni sektor i mjesto predsjednika parlamenta – kazala su dva izvora našeg lista. Koalicija ZBCG i dalje očekuje da Spajić na sastanku bitno poboljša svoju ponudu sa najmanje četiri jaka resora i potpredsjedničko mjesto vlade, ako uopŠte žele da pregovaraju o funkciji šefa parlamenta. – Čekamo da vidimo šta će nam ponuditi Spajić – rekao je izvor Pobjede.

Spajić je, uoči konsultacija o mandataru, održao jednu rundu zvaničnih pregovora sa tom koalicijom, ali nije bilo konkretnih rezultata, budući da su Knežević i Mandić insistirali na najmanje dva vladina resora i čelnoj poziciji Skupštine, koju je Spajić prethodno obećao Demokratama.

Mandatar je sada, suočem sa nedostatkom podrške koja bi omogućila političku stabilnost buduće vlade, primoran da „izmiješa karte“ i izmijeni prvobitnu ponudu.

Koalicija ZBCG, kao treća po jačini snaga u parlamentu, raspolaže sa 13 mandata i od njene eventualne podrške će umnogome zavisiti stabilnost buduće vlade.

Na ulasku ZBCG u novu vladu, kako se to iskristalisalo tokom konsultacija sa Milatovićem, insistira dio koalicionih partnera PES-a, odnosno Sa-

vez građana Civis i Ujedinjena Crna Gora.

PRITISAK ZAPADA I MANJINSKIH STRANAKA

Neizvjesno je, međutim, hoće li Spajić odoljeti pritisku međunarodne zajednice, koja u toj koaliciji vidi prijetnju za nastavak evroatlantskog kursa Crne Gore, i tu političku grupaciju, proisteklu iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, inkorporirati u buduću vladu.

-Ne mogu da zamislim proevropsku vladu sa političkim snagama koje su dovodile u pitanje evroatlantsku orijentaciju Crne Gore ili koje su otvoreno dovele u pitanje usklađivanje Crne Gore sa podrškom EU Ukrajini ili koje su posljednjih godina otvoreno sarađivale sa Putinovom Rusijom ili koje pokušavaju da u javnosti revidiraju činjenice o ratnim zločinima 1990-ih – rekao je u nedjeljnom intervjuu za Pobjedu predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik Da li će pritisak Zapada biti značajniji kako budu tekli pregovori, za sada nema pouzdanih informacija. Prema nekim diplomatskim izvorima, predstavnici Kvinte, u razgovorima sa Spajićem, nijesu bi-

PODGORICA - Četnička i ljotićevska ideologija duboko su ukorijenjene u djelovanje Crkve Srbije i njeni korijeni idu još od Drugog svjetskog rata, pa nije slučajno što njeni prvosveštenici decenijama veličaju prvake te retrogradne i poražene ideologije, pokazuju relevantni istorijski podaci i fotografije koje objavljuje Pobjeda.

Episkop Crkve Srbije Metodije, koji je na čelu Episkopije nikšićko- budimljanske, godinama drži parastose u Gornjem Zaostru za vođe četnika Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića koji su odgovorni za masovne pokolje civilnog stanovništva, mahom Muslimana.

Metodije je, tokom parastosa u Gornjem Zaostru, otišao i korak dalje u istorijskom revizinizmu, koji već uveliko praktikuje zvanična Srbija - oštro je napao partizanski pokret tvrdeći da stoje iza velikih zločina uključujući i za istoriju nepoznate navodne zločine prema Italijanima, koji su bili okupatorska vojska u Crnoj Gori. Afirmativni stavovi Ostojića, a nešto ranije i mitropolita Joanikija i paroha Gojka Perovića, naslanjaju se na decenijsku političku misiju mitropolita Amfilohija Radovića, što govori da je ideologija četničkog kvislinškog pokreta dominantna i u kleru Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Dokazi za to su beatifikacije pojedinih četničkih zlikovaca iz Drugog svjetskog rata.

ULOGA AMFILOHIJA

FOTOGRAFIJA veličanje kvislinga

Četnička duboko djelovanje

maćice, Ljubice Stojkanović, studenta, Zore Karamatijević, domaćice, Mileve Žugić, domaćice, Savke Matović , domaćice, Milice Janketić, radnice Pošte, Miladina Božovića, penzionera, Božane Mišović, domaćice i Živka Kontića, penzionera...

Uz Vukojičića je istovremeno za sveca proglašen i Slobodan Šiljak, koji je takođe po mnogim kredibilnim svjedočenjima učestvovao u ratnim zločinima.

I Šiljak ima pozamašnu istoriju zločina. Svojevremeno su, 2005. godine, Milosava, Vidosava i Mitra - ćerke Ratka Cerovića kojeg je Šiljak odveo u smrt - pisali čak i Sinodu Srpske pravoslavne crkve, kada su ga sveštenici Crkve Srbije, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem proglasile za sveca.

li ultimativni u svojim zahtjevima, već su izrazili generalno nesaglasje sa ulaskom u izvršnu vlast prosrpskih i proruskih stranaka bivšeg Demokratskog fronta. Osim upozorenja sa Zapada, Spajić će biti prinuđen i na vrlo teške razgovore sa strankama manje brojnih naroda, naročito ako bude podlegao pritisku i namjerio da uvede predstavnike Mandićeve Nove i Kneževićevog DNP-a u izvrnu vlast. Da u novoj vladi ne žele da vide ZBCG, u više navrata je jasno naznačio i dio manjinskih partija sa kojima je Spajić, takođe, pregovarao, pa je sada neizvjesno i njihovo učešće u budućoj vladi. Bošnjačkoj stranci je prvobitno ponuđena pozicija potpredsjednika vlade za evropsku i spoljnu politiku, te ministarstva saobraćaja i infrastrukture, prosvjete, poljoprivrede i dijaspore.

Politički lideri Bošnjaka su, međutim, insistirali i na funkciji šefa diplomatije, ali Spajić to mjesto nije bio spreman da im ponudi budući da su za njega zainteresovani i funkcioneri PES-a. Spajić za postizanje dogovora i formiranje nove vlade ima rok od 90 dana, a ukoliko u tome ne uspije, Ustav nalaže raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih izbora. Đ.ĆORIĆ-N.ZEČEVIĆ

Veličanje te ideologije od strane SPC u Crnoj Gori uspostavio je upravo Amfilohije Radović, jer je presudno uticao da se Milorad Vukojičić zvani pop Maca proglasi za sveca Srpske pravoslavne crkve. Vukojičić je bio ratni zločinac koji je optužen, osuđen i pogubljen kao vođa četničke „crne trojke“ u Drugom svjetskom ratu, zbog ubistva brojnih civila za vrijeme rata. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve 2005. godine.

Zemaljska komisija Crne Gore za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača utvrdila je 15. februara 1946. godine na Cetinju da je Milorad Vukojičić, zvani Maca, učestvovao u ubistvu desetoro svojih zemljaka. Dokument o tome, broj 1487, čuva se u Državnom arhivu Crne Gore. Na suđenju je utvrđeno da je Vukojičić kriv za smrt Dika Stamenića, zemljoradnika, Ljuba Stamenića, automehaničara, Jule Stamenić, do-

-Ako Vi proglašavate za sveca čovjeka koji je za sobom ostavio krvavi trag i imao krvave ruke, mislimo da time degradirate kult sveca i crkve. Smatramo ne samo mi, već i mnogi slobodoljubivi ljudi, da Srpskoj pravoslavnoj crkvi ne čini čast, već samo štetu, da dokazane i na djelu potvrđene kvislinge proglašava za ,,sveštenomučenike“ – istakle su tri kćerke ubijenog Ratka Cerovića u pismu Sinodu. Uzalud priča o istini: istorijski podaci i fotografije svjedoče da korijeni bliskosti SPC sa poraženim ideologijama dosežu čak do Drugog svjetskog rata.

FOTOGRAFIJA

Pobjeda je došla u posjed fotografije iz 1945. godine na kojoj se vidi tadašnji patrijarh srpski Gavrilo Dožić, koji je rođen u Crnoj Gori, srpski kvisling i fašista Dimitrije Ljotić i četnički general Miodrag Damjanović, inače bivši šef kabineta marionetske

Pop Momčilo Đujić, četnički vojvoda sa fotografije koju objavljuje Pobjeda, takođe ima istoriju saradnje sa okupatorima: nije sarađivao samo sa Italijanima, već i sa ustašama. U knjizi „Dokumenti o saradnji četnika sa Osovinom“ istoričar dr Branko Latas piše: – Momčilo Đujić je vrlo rano uspostavio veze sa predstavnicima ustaške države. Sagovornik sa ustaške strane i organizator susreta sa Đujićem bio je veliki župan u Kninu David Sinčić

d. malidžan

IMA LI DOGOVORA: Pregovori Spajića sa Demokratama

KAO DOKAZ: Istorijski podaci pokazuju da kvislinga od sadašnjeg klera SPC u Crnoj Gori nije slučajno

Četnička i ljotićevska ideologija duboko su ukorijenjene u djelovanje Crkve Srbije

Na fotografiji iz 1945. godine vide se tadašnji patrijarh srpski Gavrilo Dožić, koji je rođen u Crnoj Gori, srpski kvisling i fašista Dimitrije Ljotić i četnički general Miodrag Damjanović, inače bivši šef kabineta marionetske vlade Milana

Nedića kako obilaze počasnu četu ljotićevaca tzv. Zbor 1945. godine u Sloveniji. U tom periodu, nakon što je postalo jasno da Njemačka gubi rat od saveznika, kvislinške formacije koje su sarađivale sa Vermahtom su se nastojale dokopati Austrije, a potom našle utočište u južnoameričkim državama

Italijanima, već i sa ustašama. U knjizi „Dokumenti o saradnji četnika sa Osovinom“ istoričar dr Branko Latas piše: – Momčilo Đujić je vrlo rano uspostavio veze sa predstavnicima ustaške države. Sagovornik sa ustaške strane i organizator susreta sa Đujićem bio je veliki župan u Kninu David Sinčić. On je Đujiću dodijelio veću sumu novca, pomoć u hrani i drugim ratnim potrebama. Đujić je, proširujući saradnju sa ustašama, u prvom redu u zajedničkim borbenim akcijama sa njima, stekao veliko povjerenje i kod najviših vlasti NDH. Poglavnik Ante Pavelić nije imao nikakve rezerve niti bojazni od ,,osvetničkog“ ispada četnika prema formacijama i vlastima NDH. Zato je 21. decembra 1944. naredio da se izađe u susret Đujiću sa njegovih 6.000 četnika kako bi se povukli ispod udara snaga NOVJ i izvukli se u Istru i Slovenačko primorje –pisao je Latas.

Saradnja četnika sa ustašama nije bila neuobičajena pojava, već redovna praksa, samo današnji predstavnicui te ideologije ne vole da pričaju o tome jer im se ne uklapa u revizionistički narativ.

Srpski dobrovoljački korpus ili Zbor koji je formirao Ljotić je bila vojna formacija koja je tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji pod komandom Vermahta vodila borbe protiv partizana. Najveći zločin, prema srpskim istoričarima, koji su počinili ljotićevci je njihovo učešće u masakru u Kragujevcu, 21. oktobra 1941. godine, kada je ubijeno 3.000 građana – mahom đaka

vlade Milana Nedića, kako obilaze počasnu četu ljotićevaca tzv. Zbor 1945. godine u Sloveniji.

U tom periodu nakon što je postalo jasno da Njemačka gubi rat od saveznika, kvislinške formacije koje su sarađivale sa Vermahtom su se nastojale dokopati Austrije, a potom našle utočište u južnoameričkim državama

Srpski političar Dimitrije Ljotić je rodonačelnik fašističkog pokreta u Srbiji, pa čak i srpski istoriografi, skloni tvrdnjama o navodnom antifašističkom karakteru četničkog pokreta, ga nazivaju izdajnikom i prvim saradnikom Vermahta u Srbiji. Srpski dobrovoljački korpus ili Zbor koji je formirao Ljotić je bila vojna formacija koja je tokom Drugog svjetskog rata u

okupiranoj Srbiji pod komandom Vermahta vodila borbe protiv partizana. Najveći zločin, prema srpskim istoričarima, koji su počinili ljotićevci je njihovo učešće u masakru u Kragujevcu, 21. oktobra 1941. godine, kada je ubijeno 3.000 građana – mahom đaka. – Uz hapšenje Jevreja, ljotićevci su sa Nemcima 1941. u Kragujevcu učestvovali i u hapšenju civila i đaka koji će kasnije biti streljani – pisao je srpski istoričar Dejan Ristić za beogradsku Politiku 2017. godine.

Još tokom juna 1941. godine, Ljotić i četnički vođa Draža Mihailović su uspostavili vezu povodom međusobne saradnje.

Nakon pada Komesarske uprave utemeljena je kvislinška vlada na čelu sa Milanom Nedićem, kojeg je na to mje-

sto predložio upravo Ljotić. I u ovu vladu su ušla dva člana Zbora.

Nedić i Ljotić pomogli su crnogorskom četničkom vođi Pavlu Durišiću pri stvaranju Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa, po ugledu na Srpski dobrovoljački korpus, ali - za borbu protiv partizana. U proljeće 1944. poslat je za neko vrijeme u Sandžak jedan bataljon Srpskog dobrovoljačkog korpusa da pomogne Durišiću. Jedinice Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa su prvi put upotrijebljene protiv partizana u Sandžaku, a kasnije po cijeloj Crnoj Gori. Ljotić nije dočekao kraj rata, poginuo je 1945. u saobraćajnoj nesreći u Sloveniji. Govor na njegovoj sahrani održao je episkop Nikolaj Velimirović, ideolog SPC

i jedan od utemeljivača svetosavlja kao nove doktrine Crkve Srbije.

– Dimitrije Ljotić bio je državnik, učitelj i hrišćanin. On nije bio samo državnik, on je bio hrišćanski državnik. Za posljednjih sto pedeset godina, mi smo imali velikih političara, velikih ljudi kao što su Garašanin, Jovan Ristić i Nikola Pašić, ali to su ljudi bili veliki za svoje vrijeme, i u granicama Srbije dok je Dimitrije Ljotić zašao u velike krugove svjetske politike – besjedio je na sahrani Ljotića episkop Nikolaj Velimirović.

POP

ĐUJIĆ I USTAŠE

Pop Momčilo Đujić, četnički vojvoda sa fotografije koju objavljuje Pobjeda, takođe ima istoriju saradnje sa okupatorima: nije sarađivao samo sa

– Zajedno su učestvovali u Bici na Neretvi protiv partizana i u mnogim drugim akcijama, kao slugeranje okupatora, a četnici Uroša Drenovića su, čak i po tvrdnjama Milorada Dodika, srpski narod koji je sarađivao sa partizanima prosljeđivali u logore Jasenovac i Jastrebarsko. – Nakon kapitulacije Italije, Đujić je postao sluga nemačkog okupatora, što je i logično ako se setimo njegove misli: ,,Srpski narod, kao i Adolf Hitler, glavnog protivnika vidi u komunizmu“. Njegovi četnici dali su veliki doprinos u borbi oko Knina krajem 1944. godine. Trudili su se da grad i dalje ostane pod okupacijom, ali su partizani ipak uspeli da ga oslobode. U izveštaju Dinarske četničke divizije komandi štaba 15. korpusa Vermahta od 1. decembra 1944. godine stoji: ,,Četnička komanda sa svim svojim oružanim snagama od meseca septembra prošle godine radi i sarađuje sa nemačkom vojskom u ovim krajevima iskreno i lojalno.

Ovo su nam nalagali naši zajednički interesi u borbi protivu zajedničkog neprijatelja. Ova se saradnja produžila sve do danas. (…) Sa strane gospodina đenerala komandanta Korpusa je izražena želja da ne treba da se rastavljamo nego da do kraja zajednički podijelimo sudbinu pa šta nam bude. Sa naše strane, po principu solidarnosti i bratstva po oružju je to prihvaćeno pod jednim drugim uslovom i načelom u čemu smo se jednodušno saglasili – pisao je Latas. Četnički vojvoda Đujić je osuđen za ratne zločine 1947. od strane FNRJ, ali SAD, gdje je živio, nikad nijesu izručile. U Čikagu je osnovao jaku četničku emigraciju koja je pravila probleme bivšoj SFRJ uključujući i nekoliko pokušaja atentata na Josipa Broza Tita

Patrijarh Gavrilo Dožić se i pored svoje, u najmanju ruku, kontroverzne uloge u ratu vratio u Beograd i ostao na čelu SPC do 1950. godine. Tokom rata jedno vrijeme je i proveo u nacističkom logoru Dahau zajedno sa Velimirovićem, odakle su oslobođeni, prema nekim izvorima, na insistiranje upravo Ljotića i Đujića. Srpski istoričari priznaju da nemaju mnogo podataka o tom događaju niti kako su dvojica poglavara oslobođeni. Nenad ZEČEVIĆ

Patrijarh Gavrilo Dožić, Dimitrije Ljotić i pop Đujić obilaze počasnu gardu Zbora u Sloveniji 1945.

PRAVNA I POLITIČKA LAKRDIJA: Grupa građana treći put prekinula sjednicu SO Andrijevica na kojoj je trebalo da se razmatra inicijativa o smjeni prvog čovjeka Opštine, suspendovani Ustav i zakoni Crne Gore

Ivanović: Ćulafić i Đukić su u koordiniranoj akciji sa policijom

Predsjednik SO je na vanrednom kolegijumu pozvao komandira policije da ga informiše o situaciji. On je rekao da mora da se konsultuje sa Podgoricom, a potom je dobio instrukcije da, ukoliko građani sjede mirno u sali, policija nije nadležna da ih udalji. Ne vidim kraj ovoj agoniji – rekao je Ivanović za Pobjedu

PODGORICA - Predsjednik

Opštine Andrijevica Željko Ćulafić i prvi čovjek lokalnog parlamenta Mladen Đukić rade koordinisano sa Upravom policije da spriječe sjednicu parlamenta i ne vidimo kraj agoniji koja se dešava već treći put u Skupštini opštine - kazao je za Pobjedu šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Ivanović nakon što je grupa građana juče ponovo spriječila održavanje sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi za smjenu prvog čovjeka grada.

Građani su, treći put u jedan mjesec, upali u salu lokalnog parlamenta, zauzeli značajan dio mjesta sa obrazloženjem da su tu zbog pozorišne predstave.

Da bi ovaj ,,performans“ bio uvjerljiviji, u prostoriji se u jednom trenutku pojavio i zabavljač Šanta Panta, alijas Radojica Stanković. Očito je da nezadovoljni aktivisti vladajućih stranaka pokušavaju da spriječe smjenu predsjednika Opštine iz redova Socijalističke narodne partije (SNP), poručujući da neće dozvoliti ,,prekrajanje izborne volje bez novih lokalnih izbora“.

Predsjednik SO Mladen Đukić zamolio ih je juče da se udalje, što oni nijesu poslušali već su nastavili mirno da sjede na mjestima predviđenim za rad odbornika. Đukić je potom sazvao Kolegijum sa predsjednicima odborničkih klubova, nakon čega je saopštio da se sjednica ponovo odlaže.

Kolegijumu je prisustvovao i Ivanović koji je za naš list rekao da čelnici Opštine u ko -

ordinisanoj akciji sa policijom vrše pravnu anarhiju u Andrijevici.

POLICIJA ,,NENADLEŽNA“

– Nakon što su građani upali u salu, predsjednik Skupštine je dao pauzu i zakazao vanredni kolegijum na kom je pozvao komandira policije da ga informiše o situaciji. Komandir je rekao da mora da se konsultuje sa Podgoricom, a potom je dobio instrukcije da, ukoliko građani sjede mirno u sali, policija nije nadležna da ih udalji. Kod ove vlasti može sve, pa i da građani bespravno blokiraju institucije - istakao je Ivanović.

On očekuje da Đukić u skladu sa Statutom i Poslovnikom zakaže nastavak sjednice u roku od sedam dana, ali očekuje isti scenario.

– Ne vidim kraj ovoj agoniji –

kazao je Ivanović, upoređujući situaciju sa onom u Šavniku gdje izborni proces na dva biračka mjesta ni nakon skoro 10 mjeseci nije okončan.

Ivanović je podsjetio i da je njegova partija podnijela krivičnu prijavu protiv lica koja su zauzimala skupštinsku salu i opstruirala održavanje sjednice među kojima su, kako tvrde, bile i bezbjednosno interesantne osobe osuđivane za teška krivična djela.

U DPS-u optužuju i prvog čovjeka Andrijevice i funkcionere SNP-a da su zloupotrijebili službeni položaj i omogućili da se suspenduju Ustav i zakoni Crne Gore.

– Okupljeni građani su prijetili prilikom održavanja prve sjednice, dok su na dvije posljednje bili mirni – rekao je on.

Nije poznato ko će odgovarati za blokadu rada lokalnog parlamenta jer nadležno tužilaš-

Odsustvo reakcije nadležnih podstrek novim upadima

Pravnik Veselin Radulović kazao je prošlog vikenda za Pobjedu da nadležni organi u slučajevima prekida sjednica u SO Andrijevica nijesu uradili ono što je bio njihov posao – da identifikuju i procesuiraju odgovorne i omoguće rad lokalnog parlamenta.

To što je izostala adekvatna reakcija vjerovatno je, smatra on, bio podstrek grupi građana da ponovo upadnu u zgradu SO, a plaši se da ćemo isti scenario gledati i ubuduće ako institucije ne budu efikasno radile svoj posao. – Nadležni su trebali da reaguju brže, ako je postojalo malo volje da se predmet odradi u kraćem roku. Mislim da nije bio problem da tužilaštvo utvrdi i identifikuje lica koja su prvi put spriječila održavanje sjednice SO i da preduzme ono što su obavezni po zakonu. Šalje se loša poruka da pravni poredak ne funkcioniše i da, kome god padne na pamet, može spriječiti rad državnih organa, sjutra i državnog parlamenta. Institucije što prije treba da procesuiraju odgovorne i da rade što im je ustavna i zakonska obaveza – kazao je on.

tvo od 16. jula, kada je prekinuta prva sjednica, sprovodi aktivnosti iz svoje nadležnosti i utvrđuje činjenice i okolnosti ovog događaja. Iz Uprave policije su tada poručili da će javnost o ishodu biti blagovremeno obaviještena.

– Kada su na njihovu inicijativu smjenjivali potpredsjednika Opštine Veselina Raketića, tu su bili vrlo ažurni. Pozvali su policiju i sekjuriti... Kad je u pitanju predsjednik Opštine pravi se opstrukcija – naveo je Ivanović.

RAZLOZI SMJENE

Smjenu Ćulafića zahtijeva 15 opozicionih odbornika iz koalicije DPS-SD, a njima se pridružio i odbornik Nove srpske demokratije Mijodrag Dragović, što bi bilo dovoljno za preuzimanje vlasti.

U međuvremenu, dva odbornika iz redova SNP-a i Demo-

krata djeluju kao samostalni odbornici u lokalnoj Skupštini. Podnosioci inicijative smatraju da Ćulafić nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana opštine i drugih razvojnih planova, programa i strateških dokumenata od državnog značaja. Kao razlog za smjenu Ćulafića navedeno je i to što, kako tvrde, lokalnom parlamentu nije na vrijeme dostavio izvještaj o svom radu i radu lokalne uprave i službi.

Odbornik Dragović objašnjavao je ranije da se inicijativi pridružio jer on, kao predsjednik Opštine, nije ispoštovao ranije dogovore sa predstavnicima Nove srpske demokratije. Poručio je i da posrijedi nije politička korupcija i da on vlast nikada neće formirati sa DPS-om. Iz Socijalističke narodne partije, s druge strane, poručili su ranije da je narod Vasojevića, kako su rekli, izvojevao istorijsku pobjedu nad bivšim režimom 2020. godine, te da neće dozvoliti da DPS dođe na vlast bez provjere volje birača. Iz te partije su tada pozvali odbornike koji su na posljednjim lokalnim izborima u Andrijevici bili na listama vladajuće koalicije da, u cilju izlaska iz političke krize i izbjegavanja daljih neželjenih posljedica, ispoštuju stavove partija kojima su pripadali ili da mandat vrate građanima. Skupštinu u Andrijevici čini 31 odbornik, a vlast čini koalicija SNP, bivši DF i Demokratska Crna Gora.

Tamara KLIKOVAC

Predsjednik Evropskog pokreta kategoričan da Zapad neće podržati bivši Demokratski front u novoj vladi

Radulović: Oko Spajića postoje prosrpske i proruske struje

PODGORICA – Predsjednik Evropskog pokreta

Momčilo Radulović kazao je u razgovoru za Danas da, ukoliko se Milojko

Spajić odluči za koaliciju

„Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), odnosno bivši Demokratski front (DF) i bude želio da napravi vladu sa „retrogradnim snagama koje su klerikalističke,

Spajićeva politička sudbina biće mnogo kraća nego što bismo se nadali“.

On tvrdi da, s druge strane, postoji mogućnost da Spajić formira vladu sa manjim brojem poslanika koji bi mu dali podršku, ali da politika te vlade bude više okrenuta ka EU.

Radulović je rekao i da oko Spajića postoje struje koje su izrazito prosrpske i proruske.

– Pitanje je da li će imati snage da partiju zadrži na proevropskim vrijednostima. Mislim da je u ovom trenutku njegov izbor sužen. Biće sužen sve dok ne dobije podršku u parlamentu – kaže on.

Uz proevropsku vladu Spajić bi, prema Radulovićevim riječima, možda mogao da dobije podršku opozicionog dijela za reformu pravosuđa i tužilaš-

tva, kao i za druge zakonske izmjene, što bi bio preduslov za napredovanje Crne Gore ka Evropskoj uniji.

U crnogorskim medijima nedavno se pojavila vijest kako je Milojko Spajić dobio „instrukcije od zapadnih diplomata“ da bi trebalo da reformiše bezbjednosne službe. Uz to, išla je nova informacija koja se pronijela medijima Crne

Gore, a koja glasi da bi Spajić, ukoliko izvrši reformu službe bezbjednosti, SAD mogle da „zažmure“ na koaliciju ZBCG koja bi se našla u vladi. Radulović kaže da je to nemoguće.

– Po svom portfoliju ljudi koji bi bili u vladi iz te koalicije su ljudi koji bi ugrožavali bezbjednost i stabilnost evropske politike i članstva u NATO. To

su ljudi koji ne skrivaju svoju privrženost Moskvi. Ti ljudi su radili i rade i dalje sa Rusima kao i sa srpskom službom, tako da imati rusko-srpsku službu u vladi, a željeti i raditi na tome da reformišete sopstvenu službu po NATO pravilima i da istovremeno učestvujete u svim NATO strukturama to teško može zajedno – kaže sagovornik Danasa. R. P.

Sjednica Skupštine opštine Andrijevica ponovo prekinuta

Dejan Ivanović

STAV: Prof. dr Vasilije Kostić

„Funkcionalna pamet“ ekonomiju Crne Gore vodi na stranputicu

Bazična vjerovanja ljudi koja dominantno utiču na njihovo ponašanje označavaju se kao mentalni modeli.

Takva uvjerenja utiču i na formiranje predstave pojedinaca o tome kako se postiže napredak i šta u tom cilju treba preduzimati.

Napredak, tako, zavisi od individualnih uvjerenja. Ukoliko pojedinac ima pogrešna uvjerenja u tom smislu, preduzimaće pogrešne aktivnosti i napredak će izostati. Izostanak napretka u novo doba informaciono-biotehnološke revolucije koja nameće da ,,morate trčati, kako bi ostali u mjestu“ - znači nazadovanje, jer stagnacija kao opcija više ne postoji: ili napredujete ili nazadujete.

PREMISE I KONKLUZIJE

Sve ovo je, mutas mutandis, primjenljivo na pojedince –nosioce vlasti i na odluke koje donose, a tiču se društvenog napretka i strateških pravaca razvoja. Da podsjetim, odluke sa dugoročnim dejstvom na društveno-ekonomski, socijalni i kulturni razvoj zemlje, time i na živote njenih građana, označavaju se kao strateške odluke. Ukoliko su ove odluke donesene na osnovu pogrešnih uvjerenja ne mogu biti drugačije do pogrešne, uostalom kao i sve druge odluke. Razumljivo, one tada ne vode razvoju već su mu suprotstavljene i nanose trajnu štetu društvu. U tradicionalnoj ekonomskoj literaturi takvo stanje se označava kao „zaostajanje u razvoju društva“, a njegov moderni oblik

je, kao što smo već rekli, prije društveno nazadovanje. Zbog toga je za društveni napredak od ključnog značaja lični obrazovni nivo, znanje i sposobnost ljudi koji vrše vlast, odnosno koji imaju moć donošenja odluka. Napredak, ma kako bio shvaćen, nije moguć bez produktivnog ekonomskog djelovanja koji se primarno ogleda u formi ekonomskog rasta. Ekonomski rast je temelj društvenog napretka i realizuje se na nivou pojedinačne ekonomske aktivnosti (individualno ili na nivou preduzeća), a ne negdje drugo. Zato je izuzetno važno da znamo šta to, uopšte uzev, opredjeljuje nivo i dinamiku produktivnog ekonomskog djelovanja pojedinaca i preduzeća, odnosno šta to određuje kojom brzinom će se realizovati ekonomski rast i razvoj društva? Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan već kompleksan, ali se za potrebe nivoa apstrakcije teksta kao zadovoljavajući odgovor može uzeti da je to: primijenjeni model ekonomske organizacije društva.

MODELI

Model koji se realizuje kod nas, u krajnjem, nužno vodi preispitivanju temeljnih elemenata slobodne i otvorene tržišne privrede, slobodnog i demokratskog društva. On je suprotstavljen otvorenom društvu i njegov je neprijatelj

fre stvarnosti“, a da je njihova očiglednost najčešći uzrok zabluda i najvećih grešaka. Tako neznanje preko „argumenta očiglednosti“ ruši koncept razvoja koji zbog niza pogrešaka u društvene odnose unosi podjele i nesuglasice, da ne kažemo animozitet i antagonizam – kakvi su u stvari naši društveni odnosi.

Istraživanja pokazuju da postoji snažna veza između preovlađujućeg sklopa mišljenja donosilaca odluka i ekonomskog uspjeha zajednice kojoj su oni na čelu. Mentalni modeli (sklopovi mišljenja) koji promovišu slobodu, konkurenciju i inovacije stvaraju najviši standard života. Tome nema bolje potvrde od paradigme razvijenih zemalja kod kojih ovaj model dominira bez izuzetka.

REZULTAT

Ukidanjem već dosegnutih nivoa slobode, a ovdje je o tome riječ, prelazi se Rubikon i otvara retrogradni proces puta ka neslobodi. Istorija nas uči da je to put u autoritarno, odnosno zatvoreno društvo, društvo sukoba i društvenih trvljenja koji često završavaju nasiljem

Model ekonomske organizacije društva, koji više od svih drugih modela doprinosi prosperitetu društva jeste konkurentski orijentisan model. Ogleda se u otvorenosti ekonomskog sistema, slobodnom preduzetništvu, tržišnoj privredi, garantovanju izvršenja ugovora, ograničenom miješanju vlade u ekonomski život, štedljivom finansijskom upravljanju, umjerenim troškovima administracije… Uz navedeno, prosperitetu još i više doprinose uslovi koji vladaju na mikroekonomskom nivou i koji u krajnjem opredjeljuju poslovanje samih preduzeća i individualnu aktivnost preduzetnika. Ti uslovi se ogledaju u politici lokalne vlasti, kvalitetu pružanja usluga lokalne vlasti, kvalitetu proizvodnih inputa, nivou razvoja infrastrukture…

I jedno i drugo, uslovi na makro i na mikro nivou zajedno, opredjeljuju stepen konkurentnosti preduzeća i pojedinaca, odnosno stepen konkurentnosti nacionalne ekonomije. Suprotan model konkurentski orijentisanom modelu je di-

rektno suprotstavljen razvoju. To je model upravljanja privredom ili njemu bliski modeli koji inklinira snažnom državnom uplitanju u poslove regulacije tržišta i smanjenju ekonomske slobode. Dominantno ga karakteriše „vjera“ u superiornost državnog vlasništva kao mehanizma organizacije ekonomskih aktivnosti nad drugim oblicima vlasništva (privatnim ili mješovitim), miješanje vlade u ekonomske odnose, visoka javna potrošnja, neefikasna, skupa i glomazna administracija. Varijanta ovog modela je decenijama prisutna kod nas, sa manje ili više vidljivim elementima autoritarizma, ali uvijek prisutnim.

Ona je davno, neformalno i ne bez ironije, duhovito identifikovana kao model „funkcionalne pameti“.

To je sistem autoritarnog odlučivanja od strane dijela nosilaca najviše državne vlasti koji činom imenovanja na državnu funkciju stiču „funkcionalnu pamet“ zahvaljujući činjenici da se „funkcionerska riječ ili mišljenje ne poriče“. U sistemu deformisanog doživljaja vlasti kao prilike da se vlada, a ne da se služi gdje

je sloboda pojedinaca slabo zaštićena od moći nosilaca vlasti, naivno bi bilo očekivati slobodno iznošenje mišljenja, a kamoli suprotstavljeno ili različito mišljenje. Zahvaljujući toj činjenici, odnosno zahvaljujući moći koju funkcija nosi, ljudi sa javnim ovlašćenjima stiču „kompetencije“ iz raznih oblasti. Manje je važno što su one van njihovog profesionalnog interesovanja i angažovanja. To im nikako ne smeta da sa velikom dozom uvjerenosti i bez ustezanja, karakterističnim za ograničeno znanje, donose „teške odluke“ sa „nepodnošljivom lakoćom“ i skoro bez izuzetka, škode društvenom napretku. Opisane okolnosti ograničene slobode i deformisanog shvatanja vlasti još uvijek su glavni razlog što konkurentski ekonomski model u našoj praksi gotovo nikada nije zaživio u neophodnoj mjeri. Koji su razlozi što oni u čijim je rukama moć donošenja odluka neopozivo biraju model nesklon napretku? Razlog leži, prije svega, u zaštiti njihovih političkih i drugih interesa - pojedinačnih i grupnih - ali, ne manje značajan razlog le-

ži u njihovoj nekompetentnosti, tj. polovičnom znanju. Ti nosioci vlasti zbog polovičnog znanja stvari vide jednoznačno, crno ili bijelo dok su rješenja po prirodi stvari uvijek višeznačna, odnosno „siva“. Takva jednoznačnost i isključivost rezultira, po pravilu, štetnim rješenjima pri čemu je karakteristično da ona gotovo uvijek imaju formu zabrana, što je dodatno štetno. To je prirodni refleks autioritarnog načina mišljenja. Da stvar bude još gora, ograničeno znanje - neznanje nosioce „funkcionalne pameti“ dodatno uvjerava u opravdanost njihovih rješenja. Stoga, oni zahtijevaju bespogovorno izvršenje i ne podnose da se bilo šta od onoga što zagovaraju dovodi u pitanje. Zato svako drugačije mišljenje proglašavaju za „neprijateljsko“ i „zlonamjerno“. Autoritet za rečeno crpe, naravno, iz funkcije koju obavljaju. Vremenom nivo njihove lične samouvjerenosti raste do visine lične nepogrešivosti. Razlog je opet u polovičnom znanju koje uprošćuje rješenja i čini ih naizgled očiglednim. Takvi funkcioneri ne znaju da su činjenice „ši-

Iz svega rečenog, može se zaključiti da bazični mentalni model koji prevladava kod donosioca odluka presudno utiče na to kakve će individualne izbore oni praviti i shodno tome kakve će odluke donositi. Od tih izbora i na njima zasnovanim odlukama zavisi naša društveno-ekonomska i druga stvarnost. „Svaka vlast korumpira, a apsolutna vlast apsolutno“.

Model koji se realizuje kod nas, u krajnjem, nužno vodi preispitivanju temeljnih elemenata slobodne i otvorene tržišne privrede, slobodnog i demokratskog društva. On je suprotstavljen otvorenom društvu i njegov je neprijatelj.

Ono što predstavlja razlog za veliku brigu jeste činjenica da kada se jedanput otvori Pandorina kutija procesa revidiranja dostignutih nivoa slobode niko ne zna da li će i gdje će taj proces stati. Ukidanjem već dosegnutih nivoa slobode, a ovdje je o tome riječ, prelazi se Rubikon i otvara retrogradni proces puta ka neslobodi. Istorija nas uči da je to put u autoritarno, odnosno zatvoreno društvo, društvo sukoba i društvenih trvljenja koji često završavaju nasiljem. Stoga, suvišnim se čini pitanje: kako smo došli tu gdje jesmo i kako smo iznova u takvom miljeu? Tu smo zahvaljujući sopstvenom izboru i naravno, „funkcionalnoj pameti“ koju uporno promovišemo uprkos svemu.

Vasilije Kostić

M. BABOVIĆ

Odlazak ekonomske karijatide CANU

Teta Milica... to je bila svima nama iz kvarta. Elegancija. Erudicija. Markantnost bez napadnosti. Poštovanje od najmlađeg susjeda iz klikeranja do najstarijih komšinica sa klupe, Anice i Gorde Simpo-zgrada i njeno dvorište svih naših djetinjstava oko ,,Maksim Gorki“ škole. Profesorica Milica je bila ikona postratne generacije, koja je hrabro u obojcima dokučila vrijeme da se uči punom parom. Bila je i ostaje jugoslovenska i crnogorska boom-erka, koja je svojim životom i karijerom prikazivala rodnu ravnopravnost kada je to bilo podrazumijevajuće i kada je to bilo agenda jednostavnog najljepšeg feminizma: žene i muškarci jesu ravnopravni. Bila je snaga crnogorske ekonomije decenijama u diskreciji zgradice Akademije u zelenilu pod Goricom. Međutim, prije toga bila je gromada onog što je nosio i ostavio za sobom Boškov (prof. Gluščević) Institut za društveno-ekonomska istraživanja, čuveni prvi sprat zgrade pored Morače. UCG - Ekonomija je bila njen profesionalni i akademski dom, koji je učinila jakim i održivim. Zato je odgovorno u ovim redovima sjetiti se čitave generacije velikana, koja je nestrateški začinila pa oćutala AB revoluciju, ali im ne pripada odgovornost razaranja bivše domovine.

Neka zauvijek sada sa našom gospođom Milicom debatuju ekonomske ambivalentnosti i Mirčeta Đurović, i Mirko Petranović, i Miljan Radović, i Pavle i Gvozdenija Bogetić, i Miloš Radulović, i Milo Marković, i Risto Vukčević, i Duško Vučeković, i Josif Jauković, i Čedo Lakić, i Radmila Radoman i Karlo Stipanić, i Božo Filipović, i naš i njihov Božo Kovač, koji nije ispunjavao formalno-akademske uslove, ali je sa svima njima zajedno bio ravnopravna planina genijalnog u ekonomiji. I kad se nijesu strukovno slagali, radili su u interesu crnogorske ekonomije. Ljudski nijesu zasluživali da im se bivša domovina raspada pred očima u krvi, a nakon čega je ekonomija postala skoro pa nevažna.

Gospođi Milici ni komunizam, ni samoupravljanje, ni neoliberalizam, niti ovo tekuće neoliberalno-boljševičko igranje sa crnogorskom ekonomijom nije bilo ni ograničenje ni razlog za sijanje ružnog. Istraživala je i dokazivala da je crnogorska ekonomija održiva. Iako je znala da su korijeni CG ekonomije u dubokom siromaš-

Nakon višesatne rasprave bord EPCG odgodio smjenu finansijskog

PODGORICA – Dosadašnji finansijski direktor Elektroprivrede Miro Vračar nije smijenjen juče na vanrednoj sjednici Odbora direktora te kompanije. Poslije višesatne rasprave odlučili su da prije smjene naprave novu sistematizaciju i obezbijede Vračaru drugu poziciju, kako se niko nikome ne bi zamjerio, saznaje Pobjeda.

PROBLEMI

Vračara će namjestiti da savjetuje Rovčanina

tvu, znala je da to nije tako zbog nedostatka u resursima. Nije dozvoljavala da se njena divna zajednica i naša ekonomija omalovažavaju. Pisala je neumorno naučne radove i svakim svojim intelektualnim istraživanjem činila našu zajednicu boljom. Sjajnu karijeru je posvetila konundrumima ekonomskog razvoja i teorijsko-matematičkim raščivijavanjima dohotka kao razvojne kategorije, a ne jedino potrošnog osnova za uvećanje bruto društvenog proizvoda zemlje. Ponosno je jačala kapacitete Ujedinjenih nacija oko populacione politike i porodice kao socijalne kategorije, koja kao srednja klasa dugoročno opredjeljuje ekonomski razvoj bilo koje zajednice. Kao i aktivno pisala crnogorsku enciklopediju, nikad završeno kapitalno djelo ove nesrećne zajednice. Profesorica Kostić je nosila i Trinaestojulsku nagradu (1984), i Nagradu oslobođenja Titograda (1977), i Orden rada sa zlatnim vijencem (1986), kao i Priznanje Naučnog društva ekonomista Jugoslavije (2002) sa skromnošću gospoštine, koja nekako tiho odlazi iz naše Crne Gore, mada bi to trebali da čuvamo, ne u škrinjama uspomena već srcem onog što svakog dana treba da pružimo našoj zajedničkoj kući. Opraštamo se od profesorice Milice, uz njene Tanju i Maju, jačajući trajektorije koje nam je ostavila u zaostavštini svijetlog unutar crnogorske ekonomije: uz jakost i nježnost; rječitost i umjerenost; bogatstvo u skromnosti; diskreciju u kvalitetnom i istraživačkom, uz stručnost i snaženje znanja oko i u vezi ekonomije; bez lične asertivnosti kada se realizuju rezultati za širu zajednicu. To su kičmene jačine savremenog u ženstvenom koje nije nametljivo, već izmjerivo i potvrđeno. Hvala, profesorice Milice, drugarice naše pokojne Rajne. Počivajte u miru u okolini nekog zelenila, koje je obilježilo Vašu izuzetnu radnu životnost uz uspješnu porodicu.

S poštovanjem, Mila KASALICA

Sjednica je trajala neuobičajeno dugo, jer su se našli i pred problemom oko zahtjeva za smjenu. Naime, smjenu Vračara tražili su članovi borda Mijuško Bajagić (SNP), dr Martin Ćalasan (Ura), mr Ivan Šaranović (Ura), Goran Šućur (Ura), Emir Strujić (BS) i Tahir Gjonbalaj (Lidhja demokratike ne Mal Te Zi). Tim tijelom predsjedava Milutin Đukanović (inače član SNS-a, a za mjesto predsjednika borda kandidovao ga je tadašnji politički savez – Demokratski front). To se ispostavilo kao problem, jer zahtjev za smjenu može bordu dostaviti samo izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin (Demokrate), koji nije bio sklon da uskoči umjesto članova Odbora direktora u taj scenario. Vračar je, inače, na poziciju finansijskog direktora EPCG stigao na prijedlog SNP-a i to iz sektora za planiranje i kontrolu EPCG.

Prema informacijama Pobjede, na sjednici borda se tražila funkcija na koju će postaviti Vračara i zaključeno je da bi odgovarajuće radno mjesto bilo ,,savjetnik izvršnog direktora za finansijska pitanja“.

Za vršioca dužnosti finansijskog direktora viđena je Marija Šljivančanin, koja je do sada bila u sektoru za upravljanje energijom. Zli jezici iz kompanije kažu da je od deset godina staža polovinu provela na bolovanju.

Vračaru bord zamjera što nije na vrijeme reagovao na enormno zapošljavanje i što je smislio naknadnu promjenu fak-

Odlučeno je da se najprije izmijeni sistematizacija, kako bi Miro Vračar mogao biti imenovan za savjetnika izvršnog direktora za finansijska pitanja. Problem je i što je smjenu Vračara predložio bord, iako je to ovlašćenje izvršnog direktora

tura, kojom bi EPCG ispeglala minus CEDIS-a prilikom kupovine struje za pokrivanje gubitaka u 2021. godini u iznosu od 12 miliona eura. CEDIS zbog minusa koji je nastavio da pravi kupovinom energije na berzi za pokrivanje tehničkih gubitaka, nije Vladi dostavljao izvještaje o poslovanju. Zbog toga i zbog neumjerenog zapošljavanja od čak 1.100 radnika, kako se navodi u analizi Ministarstva kapitalnih investicija koju je objavila Vlada, devet kompanija energetskog sektora (EPCG, CEDIS, CGES, Zeta enerdži, EPCG solar, Rudnik uglja, Belen, COTEE i Montenegrobonus) prošlu poslovnu godinu za-

vršili su 9,1 milion eura u minusu.

Vračar je bio zgodna žrtva, kad se budu polagali računi o poslovanju EPCG grupe novoj

Vladi, jer mu se na dušu stavlja da je u državnu kompaniju zaposlio rođenu sestru iz Plužina, te slupao službeni „audi 5“.

NEGATIVAN IZVJEŠTAJ MKI

Ministarstvo kapitalnih investicija, koje vodi Ervin Ibrahimović (BS) u izvještaju Vladi je negativno ocijenilo poslovanje aktuelnog menadžmenta EPCG grupe.

Među uzroke pogoršanja rezultata poslovanja na nivou sektora spadaju slabosti u kor-

porativnom upravljanju, koje se ogledaju u odsustvu postojanja jasnih kriterijuma za izbor odbora direktora društava, nedovoljnoj transparentnosti, nedovoljnoj odvojenosti vlasničke i upravljačke uloge u pojedinim društvima koje se reflektuje kroz direktno miješanje vlasnika u odluke menadžmenta društva čiji je osnivač, odnosno određene kvazifikalne aktivnosti - navodi se u analizi MKI. Takav primjer su odluke Odbora direktora EPCG u 2021. kojima se direktno uticalo na umanjenje prihoda CEDIS-a i koje su doprinijele njegovom negativnom poslovnom rezultatu.

Milion za 100 beskamatnih

PODGORICA - Sto beskamatnih kredita u vrijednosti od milion eura od danas je dostupno poljoprivrednicima, saopšteno je na potpisivanju Protokola o saradnji za projekat ,,100 za poljoprivredu“ koji realizuje Investiciono-razvojni fond sa Ministarstvom poljoprivrede. Protokolom, koji su potpisali direktorica IRF-a Irena Radović i resorni ministar Vladimir Joković, predviđeno je da Ministarstvo subvencioniše kamatu od ukupno 141.529 eura.

– Planiran je plasman kredita od hiljadu do deset hiljada

Akademik prof. dr Milica Kostić

Protokol IRF-a i Ministarstva poljoprivrede

Nikola Rovčanin i Milutin Đukanović

Potpisnici protokola

namjestiti Rovčanina

Nakon dvije godine zakašnjenja i na kraju sezone

Počinje legalizacija štandova i terasa u NP Skadarsko jezero

PODGORICA – Čekajući vladinu saglasnost koju su dobili tek početkom avgusta, Nacionalni parkovi Crne Gore su krajem prošle nedjelje, gotovo pri kraju turističke sezone, objavili javni poziv za davanje u zakup državnog zemljišta radi postavljanja privremenih objekata na području NP Skadarsko jezero.

– Slabosti u korporativnom upravljanju su uticale na smanjenje prihoda i povećanje troškova poslovanja, posebno troškova zarada zbog značajnog rasta prosječnog broja zaposlenih u grupi

EPCG za blizu 600 lica ili za oko

15 odsto u 2022. godini, ali i povećanja ukupnih obaveza – navodi se u dokumentu i ističe da je grupa za 2022. ostvarila gubitak od 9,1 milion eura i nakon više godina, ušla u zonu negativnog poslovnog rezultata.

– To potvrđuju povrat na kapital (ROE) i povrat na imovinu (ROA) koji su, prema podacima iz konsolidovanog finansijskog izvještaja EPCG u 2022. godini, bili negativni. Gubitak u poslovanju grupe EPCG rezultat je pogoršanja profitabilnosti EPCG kao matičnog društva i negativnog poslovnog rezultata CEDIS-a i EPCG – Solar gradnje d.o.o. kao društava čiji je osnivač EPCG – navodi se u analizi.

PROLAZNA OCJENA

SAMO ZA CGES

Konsolidovani finansijski izvještaj EPCG ukazuje i na pogoršanje likvidnosti i pojedi-

kredita

eura na otplatu do 60 mjeseci uz i grejs periodom do pola godine. Naknadu za odobravanje kredita Fond neće zaračunavati, a neće tražiti ni hipoketu, već će se odobravati uz garancije članova domaćinstva uključenih u poljoprivrednu proizvodnju – kazala je Radović.

Joković je ocijenio da će ovaj projekat pozitivno uticati na poljoprivredni sektor i pružiti nove mogućnosti za razvoj.

Iz IRF-a su kazali da se svi zainteresovani mogu javiti Savjetodavnoj službi resornog ministarstva, gdje popunjavaju i podnose zahtjev za kredit.

R. E.

nih pokazatelja solventnosti na nivou grupe EPCG. – Kada se uzmu u obzir transakcije države prema EPCG u 2022. godini, jasno je da pogoršano poslovanje grupe stvara dodatne fiskalne rizike po državu. Pokazatelji likvidnosti su pogoršani u 2022. godini, kako u grupi EPCG, tako i na agregatnom nivou od devet analiziranih DP, jer je trend poslovanja sektora uslovljen poslovanjem grupe EPCG. Dodatni faktori koji su doveli do značajnog pada profitabilnosti u sektoru energetike su nepovoljna kretanja na međunarodnom tržištu, regulisana cijena električne energije, otežana naplata potraživanja i slično – navodi se u dokumentu i ističe da je jedino CGES u periodu od 2019. do 2022. poboljšao pokazatelje profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti.

Ukupna vrijednost imovine

EPCG grupe je 2,2 milijarde eura ili 40 odsto BDP i oko 45 odsto imovine svih državnih preduzeća u Crnoj Gori.

J. RAbRENOvić

R. PEROŠEvić

Nove cijene goriva

Dizel skuplji deset centi

PODGORICA - Sve vrste goriva od ponoći su skuplje od tri do deset centi - saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Eurosuper 95 i 98 je poskupio za po tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62, odnosno 1,66 eura, dok će eurodizel biti skuplji za deset centi i koštaće 1,54 eura. Isto je i sa lož uljem, koje će koštati 1,51 euro. Posljednje promjene cijena bile su 1. avgusta, kada su sve vrste goriva poskupile pet centi. R. E.

Već postojeći zakupci štandova na Virpazaru ovaj poziv su čekali dvije godine, čime je njihovo poslovanje bilo u sivoj zoni, na šta su ukazivali i iz Opštine Bar u više navrata, apelujući na Vladu da se ovaj poziv konačno raspiše i omogući turističkim radnicima u području Skadarskog jezera legalno poslovanje. Ranijih godina ova procedura je obično bila gotova u maju. Pobjedi je ranije rečeno iz Opštine i NPCG da su više puta tražili od Vlade da se ovo pitanje konačno riješi, kako bi mogli raspisati poziv.

Pozivom, koji je otvoren do 17. avgusta, predviđeno je davanje u zakup na 48 lokacija, od kojih se većina odnosi na ugostiteljske terase i turističke štandove na Virpazaru. Početna cijena za godišnji zakup štandova je 400 eura, dok se cijene za ugostiteljske terase

kreću između 975 i 2.860 eura. Predviđeno je da se ugovori zaključuju do kraja godine uz mogućnost produženja do kraja iduće, pod uslovom da je korisnik ispunio ugovorne obaveze. Zakup će dobiti onaj ko izlicitira najveću cijenu, a svako naredno povećanje ne može biti veće od deset odsto. Javno nadmetanje zakazano je za petak u 11 časova u upravnoj zgradi NPCG na Vranjini. U posljednjem apelu koji je Opština uputila Vladi naveli su da su turistički radnici u ovom dijelu žrtve nebrige, ne-

odgovornog ponašanja nadležnih i političke zloupotrebe, te da se na taj način nanosi šteta i lokalnoj privredi i ukupnoj ponudi Virpazara. – Uzaludno sa nivoa lokalne uprave dvije godine apelujemo na n adležne u Vladi da riješe problem poslovanja turističkih radnika koje permanentno guraju u sivu zonu i naopako ih uče da posluju na sopstvenu štetu. Naglašavamo da se identifikacija područja i zona, sa načinom korišćenja istih, kao i uslovi građenja i postavljanja privremenih objekata na lokalitetu

Virpazara propisuju Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Skadarsko jezer’, koji je usvojen još 2020. godine, ali do sada nije implementiran što ukazuje da nadležne institucije, u ovom slučaju JP Nacionalni parkovi i Vlada, ne pokreću predviđene zakonske procedure i time svjesno podstiču poslovanje u sivoj zoni ekonomije – poručili su početkom juna iz Opštine i dodali da je komunalna policija bila prinuđena da sankcioniše nelegalan rad pojedinaca na Virpazaru. M. Lk.

Javna rasprava do 3. septembra

PODGORICA – Ministarstvo finansija (MF) dalo je na javnu raspravu nacrt zakona o popisu poljoprivrede koji je planiran za iduću godinu, a svi zainteresovani se sa sugestijama mogu uključiti tokom narednih 22 dana koliko će rasprava trajati.

Prvi popis poljoprivrede sproveden je 2010. godine, da se treba sprovoditi svakih deset godina, a prema EU standardima, svake treće godine ti podaci bi trebalo da budu ažurirani kroz anketu o strukturi poljoprivrednih gazdinstava.

Aerodromi Podgorica

– Planirano sprovođenje popisa poljoprivrede 2020. godine u skladu sa novim EU standardima za određeni set podataka nije realizovano zbog nedostatka kapaciteta. Identifikovani uzroci problema odnose se na nepostojanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstva nakon popisa sprovedenog 2010. godine –navodi se u izvještaju. Za popis će biti opredijeljeno 900.000 eura, od čega za ugovore o djelu 550.000, za opremu 250.000 eura, dok će 100.000 eura otići na konsul-

Juče stigao

milioniti putnik

PODGORICA - Prvi put od otvaranja Aerodroma Podgorica, milioniti putnik tokom godine je opslužen već 14. avgusta, čime je za 40 dana popravljen rekord iz 2019. godine. Naš milioniti putnik u Podgorici je Marko Eraković - saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG). Eraković je na poklon od ACG

dobio povratnu kartu po izboru za neku od aktivnih ruta nacionalne avio-kompanije koju mu je uručio zamjenik izvršnog direktora ACG Petar Radulović Iz ACG je saopšteno da je na Aerodromu Tivat od početka godine do 13. avgusta opsluženo 528.840 putnika što je na nivou od 63 odsto rezultata iz 2019. godine. R. E.

tantske i ostale usluge. Planirano je da se popis sprovodi od oktobra ove do kraja septembra iduće godine i odnosiće se na podatke o korišćenom zemljištu, organskoj proizvodnji, navodnjavanju, praksi upravljanja zemljištem, objektima za stoku, skladištenju đubriva, mašinama i opremi te radnoj snazi. Popisom će biti obuhvaćena poljoprivredna gazdinstva koja imaju najmanje 5.000 kvadrata korišćenog zemljišta, 3.000 kvadrata oranica, 1.000 kvadrata aromatičnog i ukrasnog bilja, te voćnjaka, jago-

dičastog i orašastog voća, vinograda, maslinjaka i ostalih trajnih zasada. U popis će ući i gazdinstva sa najmanje 100 kvadrata plastenika i pečurki i deset košnica pčela. Uprava za statistiku će preliminarne rezultate objaviti najkasnije za 150 dana od završetka popisa. Nacrtom zakona predviđene su novčane kazne od 30 do 2.000 eura za fizička lica u slučaju davanja netačnih podataka, odnosno od 500 do 20.000 eura za pravna lica koja ne obezbijede prostor i opremu za sprovođenje popisa. M. Lk.

Nacrt zakona o popisu poljoprivrednih gazdinstava

Štandovi u Virpazaru

Miro Vračar

Društvo

PODGORICA – Milica

Živković iz Kolašina razočarana je, kako kaže, sramnom presudom, koju je donio sudija prekršajnog suda Alija Beganović, zbog toga što se branila od stranog državljanina Emraha Ulgera, koji je 4. avgusta na trgu prvo uhvatio za bradu, a onda i za zadnjicu.

Živković je najavila da će uložiti žalbu na ovu presudu. Beganović joj je izrekao opomenu i naložio da plati, po pola sa okrivljenim, sudske troškove i sudskog tumača. Ulger je kažnjen sa 300 eura kazne. – Čitava Crna Gora je stala na noge zbog toga, mislim da jedna žena ima pravo da se izbori sa muškarcem na način da ga može povrijediti u samoodbrani. Imam veliku podršku. Mi, žene, smo ipak jake da izguramo ovo – kazala je Živković Pobjedi.

Maja Raičević iz Centra za ženska prava je Pobjedi kazala da ovakvo postupanje policije i suda za prekršaje odvraća sve buduće žrtve da prijavljuju nasilje i privilegije učinioca nasilja izricanjem samo novčane kazne, kao da je prešao ulicu van pješačkog prelaza.

- Posebno zabrinjava činjenica da je pomenuto rješenje donio dugogodišnji predsjednik Suda za prekršaje Bijelo Polje, raniji kandidat za sudiju Ustavnog suda, koji je pohađao brojne seminare na temu nasilja nad ženama. Na tim seminarima je mogao čuti da žrtve različito reaguju u trenutku napada i da lične pretpostavke o tome kako je žrtva trebala da reaguje ne smiju biti razlog za njihovu osudu – naglasila je Raičević. Milica Živković takođe smatra da se mora stati na put ovakvim tumačenjima i apeluje da se zakon pod hitno mora mijenjati.

– Neko će nastradati, pa će policija i sudstvo tek tad da reaguju – ističe Živković.

Ona kaže da je samo zahvaljujući tome što je trenirala kikboks uspjela da se odbrani.

– I naravno, budem okrivljena jer sam se branila – kaže ona. Živković upućuje apele da

Slučaj Kolašinke koja se branila od napasnika odvraća buduće žrtve

Živković najavila žalbu na presudu

Posebno zabrinjava činjenica da je rješenje donio dugogodišnji

predsjednik Suda za prekršaje Bijelo

Polje, koji je pohađao brojne seminare na temu nasilja nad ženama – kaže za Pobjedu Maja Raičević iz Centra za ženska prava

potrebne kapacitete da zaštiti žrtve nasilja, jasno ih razlikujući od nasilnika. - Savjet u svoj praksi od 2005. godine svega je nekoliko puta izdao sličnu preporuku - poručio je on.

OBRAZLOŽENJE

se ovakvi događaji ozbiljnije shvate i upozorava da je sigurnost žena sve manja.

– Ovu sam priču i objelodanila da bih dala vjetar u leđa svakoj ženi koja je prošla kroz slično ili čak gore od mene, i da nijesu same ma šta god bilo – poručuje ova dvadeset četvorogodišnjakinja.

Raičević je naglasila da ovakvo rješenje sudije Beganovića dokaz da svijest nosilaca pravosudnih funkcija često zaostaje za usvojenim standardima za zaštitu ljudskih prava, te upo-

Begović zatražila da se provjeri postupanje tužioca

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović zatražila je provjeru postupanja dežurnog državnog tužioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se povodom događaja u Kolašinu ne stiču elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Nakon burne reakcije javnosti zbog ovakve odluke suda, Begović je zatražila detaljan izvještaj o informacijama kojima je državni tužilac raspolagao prilikom donošenja odluke, kako bi se utvrdilo da li je u ovom slučaju donio pravilnu odluku.

- Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke u narednom periodu održaće sastanak sa rukovodiocima svih državnih tužilaštava u cilju povećanja efikasnosti i blagovremenog postupanja. Tema sastanka biće i postupanje državnih tužilaštava u predmetima koji se odnose na maloljetna lica - rečeno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

zorava na važnost hitne reforme pravosuđa, koja će garantovati prava žrtava.

– Ovaj slučaj potvrđuje i opravdanost nedavnih izmjena Krivičnog zakonika kojim je seksualno uznemiravanje propisano kao krivično djelo – smatra Raičević. Savjet za građansku kontrolu rada policije je juče preporučio Upravi policije da odustane od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv Živković i o tome obavijesti nadležni Sud. Predsjednik ovog savjeta Zoran Čelebić ističe da Uprava policije posjeduje znanje, iskustvo i sve

Incident se dogodio na gradskom trgu u Kolašinu, a u presudi Suda za prekršaje se navodi da je „Ulger Emrah kriv što se ponašao naročito bestidno i uvredljivo prema oštećenoj Milici Živković, na način što je nakon kraće komunikacije uhvatio rukom u predjelu brade, a nakon što mu je ona sklonila ruku sa brade uhvatio je rukom za zadnjicu“. Sudija Beganović je utvrdio da je time prekršio član 7 Zakona o javnom redu i miru.

A Milica Živković je kriva jer je „fizički napala Ulgera Emraha na način što je istom zadala više udaraca zatvorenom i otvorenom šakom u predjelu glave i tijela“. Živković je time počinila prekršaj člana 10 Zakona o javnom redu i miru.

U obrazloženju presude Beganovića piše da je za Živković utvrđeno postojanje prekršaja jer je i ona sama priznala u svojoj odbrani da je okrivljenog Ulgera Emraha udarila vi-

la, navodeći da je to urađeno u samoodbrani, ali sud to nije mogao cijeniti kao nužnu odbranu ili krajnju nuždu posebno kod činjenica da se radnja dešavala na trgu i da okrivljena nije odmah u tom trenutku pozvala policiju u vezi napada već je samoinicijativno upotrijebila fizičku silu prema okrivljenom Ulgeru Emarhu.

DRUGA STRANA

Emrah Ulger je pred sudijom Beganovićem ispričao potpuno drugačiji slijed događaja, u kome se ne pominje bestidno ponašanje, koje je sudija i kaznio. Ulger je kazao da ne prihvata odgovornost i da ni-

prema njoj ponašao bestidno, drsko i uvredljivo. On je ispričao da su mu se djevojke obratile, što on nije razumio, i da je uzvratio iste riječi, ali da nije znao šta znače. Kazao je da je nakon toga jedna od njih prišla i pljunula ga u lice i opalila više šamara...Da je u samoodbrani držao Milicu za ruke i pokušavao da se skloni od nje... Ulger je kazao da je pobjegao u jedan automobilali da je Milica nastavila da udara na prozor... Kazao je da je kasnije izašao iz automobila te da je na kraju došao jedan momak koji ga je uhvatio za jaknu ihtio da ga udari, ali da je pobjegao...

Građani Berana: Sudstvo je zakazalo

U Beranama je juče organizovan protest nakon vijesti da Milica Živković mora da plati prevodioca i sudske troškove nakon što je u samoodbrani turskom državljaninu zadala više udaraca.

Ivana Pantović, organizatorka protestne šetnje u Beranama, poručila je da je sudstvo zakazalo.

– Svi smo mi Milica. Žene ne smiju biti okrivljene za samoodbranu i moraju biti tretirane kao žrtve nasilja u ovakvim slučajevima. Sramni zakoni moraju da se mijenjaju – poručila je ona.

Protest građanki u Beranama Povreda na nadlaktici Milice Živković

PRIVATNA ARHIVA

prijavljuju nasilje, smatraju u civilnom sektoru

Nezakonto naplaćen sudski tumač

Sudije koje je konsultovala Pobjeda su kazali da je presuda nezakonita iz nekoliko uglova.

NEZAKONITOSTI

PRESUDE

Jedan se odnosi na pravo na odbranu od napada, a drugi je plaćanje sudskog tumača. Ističu i da je sasvim nezakonito utvrđivanje krivice Živković.

– Time joj se praktično oduzima pravo da se brani, iako joj to pravo zakon daje – kaže sagovornik Pobjede.

Jedan raniji sudija naglašava da je ovakvo rješenje sasvim sigurno nezakonito i da sudija ne posjeduje elementarno znanje o krivično-pravnim institutima.

Sagovornik pojašnjava da svako ima pravo da se brani od napada i da ne mora da čeka policiju da interveniše bilo na javnom ili u zatvorenom prostoru. Ističe da je dozvoljeno braniti se od napada i da se time ne vrši krivično djelo. –Ali ako upotrijebimo opasnije sredstvo ili način odbrane, a mogli smo napad odbiti blažim sredstvom ili načinom,

onda se odgovara za krivično djelo koje smo učinili u prekoračenju nužne odbrane – kaže sudija koji ima višedecenijsko iskustvo.

I Maja Raičević je problematizovala obrazloženje sudije koji prilikom izricanja opomene navodi i to što se Živković branila, a nije zvala policiju.

– Posebno sam razočarana činjenicom da je protiv učinioca seksualnog nasilja podnijeta prekršajna prijava i da je tom prijavom, zbog remećenja javnog reda i mira, obuhvaćena i žena koja se branila od seksualnog nasilnika. Posebno je poražavajuće što je sudija smatrao da je žena žrtva nasilja odgovorna jer u momentu napada nije zvala policiju već se branila – kazala je Raičević. Istakla je da je ova presuda još jedno u nizu razočaranja zbog nesposobnosti nadležnih institucija da osiguraju zaštitu i pristup žrtava pravdi.

NVO Građanski pokret „Mi možemo“ je najavio pokretanje peticije za promjenu kaznenih odredbi kada su u pitanju krivična djela koja se bave

A što se druge nezakonitosti tiče, koja se odnosi na plaćanje sudskog tumača za turski jezik, sagovornici smatraju da je takođe problematična. Sudija je naložio okrivljenima da plate po 82,5 eura za sudske troškove i po 52,50 eura zbog angažovanja sudskog tumača za turski jezik. – Odluka za plaćanje troškova sudskog tumača je nezakonita, jer takvi troškovi padaju na teret budžetskih sredstava i ne mogu se okrivljeni obavezati da ih plaćaju –ističu sagovornici.

tematikom silovanja i obljube, ali i kada je u pitanju prekoračenje nužne odbrane.

- Na taj način pomoći da nikada više u našoj zemlji ne doživimo stid i sramotu kakva nas je kao kompletno društvo zadesila – poručili su oni. Ističu da će kroz vanparlamentarno djelovanje, kao pokret sačinjen većinski od pripadnica ženskog pola, dati svoj doprinos „u pokušaju da sačuvamo sopstvenu čast, kada država i njeno pravosuđe to ne uspijevaju da urade“. Istakli su da su spremni da plate novčani iznos koji je određen Živković i da joj pomognu pri daljoj pravnoj odbrani. J. MARTINOVIĆ

Beganović: Odluka je zakonita

Predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović saopštio je juče da je taj sud donio zakonitu odluku povodom događaja u Kolašinu, na osnovu optužnog akta-zahtjeva i izvedenih dokaza u toku postupka.

U saopštenju objavljenom na sajtu Suda za prekršaje u Bijelom Polju, sudija Beganović navodi da je postupajući u hitnom postupku 5. avgusta pred odjeljenjem suda u Kolašinu vođen postupak protiv turskog državljanina U. E. zbog prekršaja iz člana 7 stav

Članovi Savjeta RTCG Predrag Miranović, Naod Zorić i Filip Lazović saslušani u Specijalnom državnom tužilaštvu

Tvrde da su reizborom

Raonića izvršili presudu Višeg suda

đena lica ili NVO, jer ta djela nijesu ni u nadležnosti ovog suda. Da li je Uprava policije kontaktirala nadležnog tužioca i kako se on izjasnio nije nadležnost ovog suda – navodi Beganović u saopštenju.

Ističe da je podnosilac zahtjeva bio prisutan na pretresu i ostao pri zahtjevu u cjelosti.

- Sud ne može bilo kog okrivljenog oglasiti krivim mimo onoga što mu se optužnim aktom stavlja na teret jer bi prekoračio optužbu. Shodno tome, okrivljenom U. E. je stavljen

Advokat Danilo Mićović, koji u ovom predmetu zastupa Miranovića, Zorića i Lazovića, kazao je Pobjedi da su oni u SDT-u iznijeli svoju odbranu u kojoj su, kako kaže, do detalja obrazložili da su svojim glasanjem zapravo izvršili presudu u skladu sa onim kako je ona obrazložena

Zašto okrivljenom U. E. nije stavljen na teret i neki drugi prekršaj nije u nadležnosti suda – navodi Beganović. Odluka, kako pojašnjava, nije pravosnažna i stranke imaju mogućnost izjavljivanja redovnog pravnog lijeka.

– Jednoobrazno, samoinicijativno i neumjesno prozivanje suda i sudećeg sudije i nazivajući ga raznim kvalifikacijama neutemeljenim ni sa čime predstavlja u najmanju ruku lični napad na sudiju, crnogorsko sudstvo i tu časnu profesiju, koje bi očito bilo najbolje sudstvo

PODGORICA – Članovi Savjeta Radio-Televizije Crne Gore Predrag Miranović, Naod Zorić i Filip Lazović saslušani su juče u Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne presude i zloupotrebom službenog položaja omogućili protivpravnu korist nezakonito izabranom generalnom direktoru Javnog servisa Borisu Raoniću.

SDT je krajem jula formiralo krivični predmet protiv pet članova Savjeta RTCG, među kojima su još i predsjednik tog tijela Veselin Drljević i Amina Murić i objedinio ga sa predmetom protiv Raonića, rukovodioca Pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, koji se sumnjiče za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja pojedinih članova Savjeta.

nezakonito u avgustu 2021. godine - jer je bio u sukobu interesa. Raonić je u trenutku prvobitnog izbora već obavljao javnu funkciju člana Savjeta Agencije za elektronske medije. To je, prema presudi Višeg suda, predstavljalo kršenje Zakona o nacionalnom javnom emiteru.

Viši sud je tada kao pravnu preporuku Savjetu dao dvije mogućnosti – da raspiše novi konkurs ili da od preostalih kandidata koji su se javili na konkurs 2021. godine izabere novog direktora.

ličković, koja je kazala da neće učestvovati u izvršenju krivičnog djela ukoliko većina u Savjetu, po sugestijama pravne službe, ipak istraje, protivno odluci suda, na tome da se Raonić ne izuzme sa liste kandidata sa konkursa koji je raspisan 17. juna 2021. godine.

IZUZEĆA

Ona je insistirala na tome da je sud presudom jasno stavio do znanja što misli o izboru Raonića 2021. godine i da je trebalo na to pitanje da bude stavljena tačka, umjesto što se pravnim tumačenjima advokata-zastupnika RTCG u sporu koji su izgubili, i pravnog savjetnika Savjeta RTCG, pokušava ponovo omogućiti Raonićev reizbor.

Iz istog razloga se iz tajnog glasanja izuzela članica Savjeta Milica Špajak, koja je tokom diskusije najavila da neće učestvovati ako preovlađujući stav bude da se ipak ide na glasanje o imenovanju direktora od kandidata među kojima bi bio i Raonić.

Uoči sjednice Savjeta, na članstvo u tom tijelu ostavku je podnio Bojan Baća, a nije prisustvovao ni Predrag Marsenić

2 Zakona o javnom redu

2 Zakona o javnom redu i miru i državljanke Crne Gore M. Ž. zbog prekršaja iz

člana 10 stava 2 Zakona o javnom redu i miru.

– Dežurni sudija je zbog prekršaja koji su im zahtjevom stavljeni na teret iste oglasio krivim i okrivljenog

U. E. kaznio novčanom kaznom u iznosu od 300 eura, a okrivljenoj M. Ž. izrekao opomenu. Ističemo da se ne radi ni o kakvom

krivičnom djelu silovanja

na teret samo prekršaj iz čl. 7. st. 2 Zakona o javnom redu i miru, odnosno drsko i bestidno ponašanje, za šta je i oglašen krivim i kažnjen po zakonu. Čak je zahtjevom okrivljenoj M. Ž. stavljen na teret teži prekršaj nego okrivljenom U.

OBRAZLOŽENJE

Danilo Mićović, koji u ovom predmetu zastupa Miranovića, Zorića i Lazovića, kazao je Pobjedi da su oni u SDT-u iznijeli svoju odbranu u kojoj su, kako kaže, do detalja obrazložili da su svojim glasanjem zapravo izvršili presudu u skladu sa onim kako je ona

obrazložena.

niti pokušaja silovanja kako događaj predstavljaju odre-

na svijetu kada bi donosilo odluke onakve kakve se dopadaju pojedincima i pojedinim NVO. Žao mi je takve, ali dok sam ja predsjednik ovog suda i postupajući sudija, takvih odluka neće biti –zaključio je Beganović u saopštenju.

događaj predstavljaju odre-

Raonić je 1. juna ponovo imenovan za generalnog direktora RTCG, uprkos pravosnažnoj presudi Višeg suda, prema kojoj je presuđeno da je izabran

- Pravna posljedica poništaja odluke o imenovanju je ponovni izbor između prijavljenih kandidata ili poništaj konkursa, u kojem postupku tuženi ima priliku da ponovo razmatra preostale prijave i da odluči u skladu sa zakonompiše u presudi. Ipak, Savjet je 1. juna odlučio da ne raspisuje novi konkurs, već su ponovo odlučivali između Nikole Markovića, Milutina Stijepovića, Srđana Čovića, ali i Borisa Raonića, iako se presudom Višeg suda nalaže da se u ponovljenom postupku izbor može vršiti samo od preostalih kandidata. U izjašnjavanju o listi kandidata učestvovali su Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić. Četiri glasa su bila za Raonića, a jedan listić je bio nevažeći, odnosno nije zaokružen nijedan kandidat. Uoči glasanja sjednicu je napustila potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Ve-

Zbog ovakvog reizbora Osnovno državno tužilaštvo samostalno je frormiralo predmet 3. juna, a Media centar je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG Drljevića, Lazovića, Zorića, Miranovića i Murić zbog zloupotrebe službenog položaja i krivičnu prijavu protiv Raonića, Mićovića i Đukanović za podstrekavanje članova Savjeta.

Raonić, Mićović i Đukanović su saslušani 22. juna u Osnovnom državnom tužilaštvu, a u međuvremenu su predmeti formirani po krivičnim prijavama i predmet koji je ODT formiralo samostalno, objedinjeni u SDT-u, jer je riječ o javnim funkcionerima.

D. MIHAILOVIĆ

Milica Živković

Naod Zorić Filip Lazović Predrag Miranović

Ministarstvo prosvjete saopštilo da nije propisan rok i da će do kraja septembra isplatiti nagrade za osvojena mjesta na takmičenjima

Za đake i mentore 161.276 eura

Sindikat uprave i pravosuđa podržao predsjednika Nezavisnog sindikata policije

Rmandić je primjer

kako se kažnjavaju

časni radnici

PODGORICA – Pojedini profesori požalili su se redakciji Pobjede da im kasni isplata nagrada za mentorstvo đacima koji su osvojili priznanja na državnim takmičenjima, ali iz Ministarstva prosvjete odgovaraju da nije propisan rok za isplatu nagrada i da je praksa da se isplaćuje prije početka nove školske godine.

Ukupan iznos za nagrade za đake i mentore je 161.276 eura, dodaju iz Ministarstva. Nagradiće 198 đaka i 99 mentora.

Iz Ministarstva navode da se nagrade isplaćuju kada roditelji nagrađene djece dostave zahtjev školi, a potom škola proslijedi zahtjev ovom resoru.

- Dakle, najrealnija opcija za isplatu bi trebao biti kraj septembra – kažu iz Ministarstva kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović Nagrade za đake za prva tri mjesta su 1.000, 700, 500 eura, dok je za mentore taj iznos za prvo mjesto 606,60 eura, drugo 456,30 eura i treće 304,20 eura.

Bronza za

MedunJanin

Iz Ispitnog centra Crne Gore saopšteno je juče da je crnogorski tim zabilježio uspjeh na 19. Međunarodnoj geografskoj olimpijadi (iGeo 2023). Učenica SMŠ „Bećo Bašić“ iz Pla-

va Zada Medunjanin osvojila je bronzanu medalju na 19. Međunarodnoj geografskoj olimpijadi, takmičenju učenika srednjih škola, koje je održano od 8. do 14. avgusta u Bandungu u Indoneziji. Na takmičenju je učestvovalo 177 učenika iz 45 zemalja, saopštio je direktor Ispitnog centra mr Miloš Trivić Crnu Goru su na ovom takmičenju predstavljale i učenice: Dajana Đuranović iz Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada i Marija Jovićević i Iva Vučković iz Gimnazije Cetinje. Organizatori i pokrovitelji odlaska na ovo takmičenje su Ispitni centar i Ministarstvo prosvjete Vlade Crne Gore, a tim su predvodili profesor Miloš Mrvaljević i predstavnik Ispitnog centra Dragoje Đokić – Čestitke Zadi i timu – naveo je Trivić.

S druge strane, dio javnosti kritikovao je što se Crna Gora pozicionirala na 96. mjestu na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike koja je održana nedavno u Japanu. Na takmičenju je učestvovalo 112 timova. Crnu Goru je predvodio četvoročlani tim. Takmičenje je koncipirano da se mjeri znanje kroz timski i ekipni rezultat. U individualnom je đak Egor Georgievski postigao bolji skor zbog čega je pohvaljen. Na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike mahom su svi

u regionu bolji od nas. Bosna i Hercegovina je na 36. mjestu, Srbija na 42, Slovenija 64, Albanija 80.

Sa PMF-a su rekli da oni smatraju da rezultati koje je crnogorski tim ostvario na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike nije loš. Kako su naveli, uzimajući u obzir da pripreme za takmičenje počinju nakon selekcije tima, što je relativno blizu takmičenja, i da su se ovi takmičari po prvi put takmičili ove godine na takmičenju tog nivoa, rezultat je zadovoljavajući.

Loš kvaLitet oBrazovanJa Profesorica podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Aleksandrina Vujačić rekla je nedavno za Pobjedu da sa Međunarodne olimpijade iz matematike imamo jednu pohvalu. Dodala je i da je jedan takmičar iz fizike, prvak, takođe, zamalo dobio pohvalu. Donešena je, s druge strane, kaže profesorica, medalja sa takmičenja iz biologije.

– Svi, ali doslovce svi su se spremali sami i/ili sa svojim predmetnim nastavnicima, jer desetak dana priprema na Prirodno-matematičkom fakultetu je blam i pominjati –rekla je ona.

Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović kazao je nedavno da kvalitet obrazo-

vanja i postignuća učenika zavise od više faktora: finansiranja obrazovnog sistema, uslova za boravak djece u školi, školskog ambijenta, rukovođenja školom i organizacije rada škole, opremljenosti škole didaktičkom, IT i laboratorijskom opremom, metoda rada sa učenicima i efektivnosti nastavnika, obrazovanosti nastavnika, njihovih plata i motivacija za rad, podrške roditelja… - Šta mislite, koliko za sve od navedenog možemo reći da zadovoljava potrebne opšte standarde u našem obrazovnom sistemu – rekao je on. Osim faktora koji su vezani za sam obrazovni sistem postignuća učenika, smatra Backović, zavise i od društvenog ambijenta u kojem se obrazovanje stiče, odnosno od uticaja i potrebe društva da motivišu mlade da uče i budu obrazovani.

– Da li u Crnoj Gori posljednjih godina postoji potreba za znanjem, odnosno potreba da nešto znaš i možeš da uradiš da bi dobio posao i bio koristan društvu ili je potrebno nešto drugo? Pitamo li se ko su danas djeci u našem društvu uzori – navodi Backović. Smatra da imamo loš kvalitet obrazovanja i da se to održava na pozicioniranje na međunarodnim takmičenjima. Akademik je rekao da rezultati koje postižu naši učenici na međunarodnim takmičenima pokazuju gdje se nalazi naš obrazovni sistem u odnosu na druge. Osim međunarodnih olimpijada, naši učenici učestvuju u međunarodnim testiranjima PISA, TIMS i PIRLS. Rezultati ovih testiranja i nacionalno testiranje koje realizuje Ispitni centar treba da budu putokaz za unapređenje obrazovanja naše djece, kaže akademik.

– Možemo da postavimo pitanje: šta su prosvjetne vlasti uradile da se rezultati iz PISA 2018. ne ponove ili budu gori na PISA 2022. ili Olimpijadi 2023 – rekao je on.

Crna Gora je prvi put na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike učestvovala 2007. godine. Osvojene su tri srebrne medalje, a bronzanih dvije. Pohvaljeno je 18 crnogorskih učenika. n. Đ.

PODGORICA – Na činjenicu da je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić nezakonito i bez svoje saglasnosti premješten iz Herceg Novog u Bijelo Polje, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu, pristigla je podrška od kolega iz Sindikata uprave i pravosuđa.

U saopštenju koje potpisuje predsjednik tog sindikata Nenad Rakočević se ističe da je Rmandić školovani i časni policajac u službi 27 godina, te da je na „smiješan i providan“ način premješten, kako bi se ugušio glas radničkih prava u Upravi policije i Crnoj Gori uopšte.

– To je pokazatelj šta sve nas sindikalce može da očekuje ukoliko svoj posao budemo radili kako treba. Ovo je pokazatelj da i svaka buduća vlast može da se koristi istim ili sličnim sredstvima i načinima pritisaka ukoliko bude kritičke sindikalno socijalne misli, ističemo ne političke, zato jer se ova situacija pokušava premjestiti na to polje, a sve kao način opravdavanja i lažnog pokrića, što bi bilo tužno da nije u stvari krajnje komično – piše u saopštenju koje potpisuje Rakočević.

Obratio se i ministru MUP-a Filipu Adžiću, kao najodgovornijem u lancu, ističući da će on na kraju snositi sve posljedice epiloga za koji nema sumnje da će se u budućnosti pozitivno riješiti po Rmandića.

Rakočević istiće da je Rmandić sindikalac koji nema novca i nekretnina, sijaset krivičnih prijava i da je intelektualac koji je završio regularni državni pravni fakultet.

On je naglasio i da je podrška Rmandiću sve veća i šira i da će dobiti i međunarodni, od-

nosno diplomatski karakter. Rakočević je u ime sindikata kojim predsjedava pozvao sve sindikalce da se odazovu budućem pozivu Nezavisnog sindikata policije i aktivno se uključe u sve akcije koje se u budućnosti budu organizovale kao otpor samovolji. - Ukoliko u Vama, uvaženi ministre policije, ima razuma prije nego ovaj slučaj dobije procesni narativ, odnosno ukoliko upotrijebite jednačinu i vidite da lično zajedno sa svojom okolinom mnogo gubite, podsjećamo Vas da ste i dalje u poziciji da promijenite budućnost porodice Igora Rmandića, jer vidite, on nije sam kao trenutna loša posljedica u svim ovim vašim nepočinstvima i nezakonitostima, udarili ste na njegovu porodicu, ministre i gospodo iz policijske hunte – saopštio je Rakočević.

Pozvali su i premijera i Vladu da, ukoliko ministar Adžić ne odustane od svoje namjere te ne poništi rasporedno rješenje Igora Rmandića, da ga posavjetuju i ukažu da se ovako u budućnosti nesumnjivo ostvarujun veliki materijalni troškovi nauštrb države.

– Sa naše strane isti će biti procesuiran i materijalno će lično odgovarati kao krajnje najodgovornija pozicija – poručio je Rakočević.

Pitanja po kojem članu Zakona o radu je Rmandić premješten; na osnovu čega je potpisano rješenje o rasporedu za koje Sindikat tvrdi da je nezakonito te koji članovi Zakonau propisuju premještaj zaposlenog bez njegove saglasnosti, su upućena u MUP i UP, odgovor do zaključenja lista nije stigao. Sindikalci policije tvrde da u tome ulogu imaju v. d. direktora UP Nikola Terzić i Milutin Vasiljević J. M.

Iz Montefarma poručili da isporuke diazepama za rektalnu upotrebu očekuju krajem avgusta, roditelji zabrinuti

PODGORICA - Nakon što su se Pobjedi obratili roditelji djeteta zbog toga što u apotekama nije bilo diazepama za rektalnu upotrebu, iz Montefarma je odgovoreno da će nove isporuke stići krajem avgusta. Ovaj lijek se izdaje isključivo

na recept, koristi za smirivanje epileptičnih napada i konvulzija kod djece. Roditeljima se preporučuje da ga uvijek imaju u rezervi, ali sagovornici Pobjede kažu da su od kraja jula

bili bez njega i da se osjećaju nesigurno u slučaju da im dijete dobije napad. Ističu da su u februaru ove godine kupili posljednju kutiju, kojoj je isticao rok 30. jula te da

su od tada bez toga lijeka i da se nadaju da im neće trebati. – Lijek diazepam allgen rektiole ZUACG Montefarm uredno je isporučivao apotekama do 30. 7. 2023. godine kada mu

je istekao rok trajanja. Prema najavi ovlašćenog dobavljača za Crnu Goru Glosarija d.o.o., nove isporuke pomenutog lijeka očekujemo krajem avgusta – saopšteno je iz dr-

žavne apotekarske ustanove. Oni su istakli da Montefarm nije direktan uvoznik ljekova, pa ni diazepam allgen rektiole, te da privremeni zastoj poput navedenog zavisi najčešće zbog nemogućnosti isporuke od strane ovlašćenog uvoznika. J.M.

Zada Medunjanin osvojila bronzu na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi (iGeo 2023)

Rmandić govori na protestu policajaca

ispitni centar

Američki CNN i više njemačkih medija objavili analize o djelovanju zvaničnog Beograda na prilike u regionu

VAŠINGTON/BERLIN

– Balkan destabilizuje pristup Zapada koji u srpskom lideru Aleksandru Vučiću „ne vidi zlo“, zaključak je opširne analize koju je objavila američka

informativna mreža CNN o situaciji u ovom regionu, kojom se, takođe, bavilo i više njemačkih medija.

CNN u svojoj analizi podsjeća da je Beograd, kao jedan od tradicionalno najbližih saveznika Moskve u Evropi, dugo pokušavao da hoda po liniji između svojih istorijskih veza sa Rusijom i potencijalne evropske budućnosti te kako su zapadne diplomate, nakon ruske invazije na Ukrajinu, obećavajući brži put ka EU i prijeteći izolacijom, Vučića pokušale da izvuku iz orbite Vladimira Putina, ali da u tome nijesu uspjele.

– Nakon 18 mjeseci, neki posmatrači kažu da je trenutni pristup bio samo šargarepa, bez štapa, što rezultira nepostizanjem oba cilja – navodi CNN.

Srbija je, podsjeća se dalje u analizi, odbila da učestvuje u svim rundama sankcija EU protiv Putina i nastavila je da ostvaruje sopstvene interese u regionu sa sve manjom odgovornošću, raspirujući sukobe preko granice kako bi odvratila pažnju od nezadovoljstva kod kuće, sigurna u saznanju da im na Zapadu neće zamjeriti.

PRIVILEGOVAN POLOŽAJ

- Posljedice takvog pristupa najoštrije su se osjetile na Kosovu, koje je steklo nezavisnost od Srbije 2008. godine, poslije krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Ali Beograd i mnogi etnički Srbi na sjeveru Kosova i dalje odbijaju da priznaju njegov suverenitet, što zaoštrava odnose među susjedima – navodi se u analizi. Sagovornici CNN navode da su zapadne vlade, ponekad i na račun perifernijih igrača, Srbiju dugo tretirale kao „neizostavni balkanski glas“, dok je više američkih administracija Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku pokušavalo

Zapad žmuri dok Vučić destabilizuje Balkan

Zapadne vlade Srbiju su dugo tretirale kao „neizostavni balkanski glas“, dok je više američkih administracija Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku pokušavalo da vrati u društvo. Ti napori nijesu postigli cilj, ali su postali „naročito drski“ nakon rata u Ukrajini, piše CNN, dok berlinski Tagescajtung iznosi ocjenu kako EU i SAD srpske nacionaliste žele da pridobiju politikom razumijevanja, što je, kako navode, „opasan kurs“

da vrati u društvo. Ti napori, kako se dodaje, nijesu postigli cilj, ali su postali „naročito drski“ nakon rata u Ukrajini. Uprkos naporima koje EU ulaže u pravcu energetske tranzicije, Srbija, koja je većinski udio u svojoj naftnoj kompaniji prodala ruskom državnom gigantu Gaspromu, je u velikoj mjeri ostala zavisna od Rusije.

To je, kako se navodi, rezultiralo time da je Vučić nastavio da hoda po konopcu između Moskve i zapadnih sila i pokazao malo volje da se pridruži zapadnim sankcijama.

Analitičari navode i da se od Srbije očekivalo veoma malo kako bi dobila pohvale američkih i evropskih zvaničnika, te da je Vučić iznevjerio data obećanja.

– Kada smo imali njegov reizbor 2020. godine, svima nam je rečeno „samo sačekajte poslije izbora, odjednom ćete vidjeti da postaje veoma zapadno i evropski orijentisan“.

Rečeno nam je da će se pridružiti sankcijama i pokazati da je iskreno na našoj strani.

To se nije desilo. Rečeno nam je da se neće približiti Rusiji. Sa Putinom je u septembru potpisao bezbjednosni sporazum. S vremena na vrijeme on se smije Zapadu u lice.

A kada pitam zapadne zvaničnike „zašto ste toliko odlučni da dozvolite Vučiću da vas preigra“, oni kažu da je on najbolja opcija – ispričala je poslanica i predsjednica par-

Zbog duga većeg od milion eura

Blokiran

ambasador u Beogradu Kristofer Hil, šef evropske diplomatije Žozep Borelj i specijalni izaslanik EU Miroslav

Lajčak

– Zapadne diplomate podržavaju ideju da samo treba ugoditi nacionalistima da bi se održao mir. Ignorišu činjenicu da je to jednom ranije, od 1991. pa naovamo, doživjelo veliki neuspjeh– piše Tagescajtung i ističe da zvanični Berlin na sve to ćuti.

lamentarnog odbora za spoljne poslove u britanskom parlamentu Ališa Kerns

RUSKI TROJANSKI

KONJ

Ekspertkinja za Balkan iz Evropskog savjeta za spoljne odnose Majda Ruge upozorava da se eventualnim uvođenjem Srbije u EU sa takvim režimom, pored mađarskog premijera Viktora Orbana, u EU praktično uvodi još jedan ruski trojanski konj.

CNN navodi i da se efekti praštajućeg pristupa Zapada Beogradu najžešće osjećaju na Kosovu gdje je diplomatski odgovor, nakon ulaska albanskih gradonačelnika u sjeverne opštine i nasilnih akcija srpske većine iz sjevernih opština, uglav-

nom bio fokusiran na poteze kosovskog premijera Aljbina Kurtija, za koje je Kosovo već platilo visoku cijenu.

Kosovo je, podsjeća se u analizi, isključeno iz zajedničkih vojnih vježbi sa SAD i evropskih infrastrukturnih projekata, te podvrgnuto sankcijama za koje Kosovska poslovna alijansa kaže da bi do kraja ovog perioda mogle da koštaju njenu privredu 500 miliona eura. Osim CNN-a, o destabilizirajućoj ulozi Srbije na Balkanu bavilo se i više njemačkih medija, koji vladu u Berlinu krive za pasivnu reakciju na sve to. Frankfurter algemajne cajtung piše da Rusija u Evropi može da se osloni na tri saveznika među kojima su Mađarska, Srbija i Republika Srpska

čiji su vlastodršci „čvrsto lojalni Putinu“. Berlinski Tagescajtung u svom osvrtu na situaciju na Balkanu iznosi ocjenu kako Evropska unija i Sjedinjene Države srpske nacionaliste žele da pridobiju politikom razumijevanja, što je, kako navode, „opasan kurs“. Američke diplomate koje rade na Balkanu sada, kako navodi taj list, misleći da će ustupcima na Kosovu i Bosni, Srbija biti uvučena u zapadni tabor, pokušavaju da prokockaju nasljeđe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

UGAĐANJE NACIONALISTIMA

Navodi se i da te konce vuku Gabrijel Eskobar, američki

U tekstu pod naslovom „Dominacija Srbije se mora slomiti“, list Berliner cajtung navodi da se njemačka strategija za Zapadni Balkan mora osloniti na Habzburšku balkansku strategiju iz 1910. godine kojom su trebale da bude okončane srpske hegemonističke ideje, a što se ipak nije dogodilo zbog Prvog svjetskog rata. – Njemačka strategija za Balkan mora da se zasniva na toj istoriji, zato što se strateška situacija na Balkanu gotovo i nije promijenila za više od sto godina. Jedina država koja bi mogla da uvede red na Balkanu i trajno obezbijedi sopstvene strateške interese u regionu je Njemačka. Ona je daleko najvažniji trgovinski partner Hrvatske, Bosne i Srbije, a i geografski je udaljena svega nekoliko stotina kilometara. Njemačka treba da privuče Istočnu Evropu na svoju stranu ako želi da ostvari dominaciju u Evropi, a to uključuje i Balkan – navodi se u tekstu Berliner cajtunga koji citira navode bosanskog istraživača istorije diplomatije i međunarodne politike Muamera Bećirovića Bećirović u istom tekstu zaključuje i da bi, ukoliko bi Berlin vladao, red bio nadohvat ruke, a mir mogao da se vrati na Balkan prvi put u njegovoj istoriji.

račun klinike povezane sa bratom

Dritana Abazovića i partnerkom Ane Brnabić

BEOGRAD - Račun kompanije „Vincula Biotech Group“, u suvlasništvu brata odlazećeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, Džihana, blokiran je zbog duga koji premašuje iznos od milion eura.

To je objavila televizija N1 pozivajući se na podatke Narodne banke Srbije.

Prema registru dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije, račun kompanije

„Vincula Biotech Group“, u čijem se vlasništvu nalazi i klinika „Bio Cell“, blokiran je za ukupan iznos od 142.799.087,12 dinara.

Račun je, kako prenosi N1, blokiran od 9. avgusta.

Džihan Abazović raspolaže sa jedan odsto akcija te kompanije i jedan je od vodećih ljekara klinike „Bio Cell“ čija je načelnica radiologije Milica Đurđić, inače partnerka srpske premijerke Ane Brnabić

Za bolnicu „Bio Cell“ šira javnost saznala je prije dvije godine kada su crnogorski mediji objavili da Džihan Abazović i Milica Đurđić postaju suvlasnici klinike koja će biti otvorena u zgradi nekadašnjeg Beogradskog izdavačko-grafičkog zavoda (BIGZ).

Džihan Abazović je tada rekao da su navodi o BIGZ-u „izmišljotina“, a da je partnerka srpske premijerke samo jedna od zaposlenih u bolnici.

Prema podacima Agencije za privredne registe Srbije, manjinski vlasnik kompanije „Vincula Biotech Group“ je Džihan Abazović sa još nekoliko pojedinaca. Većinski vlasnik te grupe, sa udjelom od 75 odsto, je kompanija „Ensifolia“ sa Kipra, dok sa 15 odsto akcija raspolaže preduzeće Robna kuća Beograd.

Putin prilikom odlikovanja Vučića 2019. godine

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

U Tivtu realizovana akcija suzbijanja ulične prodaje droge

Produžen pritvor osumnjičenima za trgovinu ljudima i posredovanja

PODGORICA – Bjelopoljac Drago Lopušina (48) i srpska državljanka Aleksandra Mustafić (23) iz Niša su sredinom januara ove godine doveli u Bijelo Polje djevojku iz Prokuplja uz obećanje da će raditi kao konobarica, a zatim je primorali da se bavi prostitucijom kako bi im vratila navodni dug.

Ovo se navodi u rješenju Vrhovnog suda o produženju pritvora Lopušini i Mustafić koji će, kako se navodi, trajati do 10. septembra.

Bjelopoljca i Nišlijku da su djevojku natjerali pruža seksualne usluge

Oduzeti hašiš i kilo marihuane

TIVAT - Uprava policije je saopštila da je u akciji suzbijanja ulične prodaje droge oduzeto kilogram marihuane i uhapsila D.D. (32) iz Risna.

- Shodno planskim aktivnostima, u cilju suzbijanja tzv. ulične prodaje opojne droge, policijski službenici regionalnog Centra bezbjednosti „Jug“Odjeljenja bezbjednosti Tivat su u tom gradu kontrolisali D.D. (32) iz Risna. Tom prilikom kod D.D. policijski službenici pronašli su tri pvc pakovanja sa sadržajem zelene biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase 12,1 grama, kao i jedno pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga hašiš mase 1,2 grama – saopšteno je iz Uprave policije. Preduzimajući dalje radnje iz

svoje nadležnosti pripadnici tivatske policije su došli do sumnje da ovo lice u garažnom dijelu svoje porodične kuće u Risnu drži određenu količinu opojne droge marihuana, a sa čim je upoznat nadležni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. - Policija je od ovog lica, iz pomenute prostorije, oduzela jedan kilogram zelene biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana. Takođe, oduzeta je i određena količina novca i jedan manevarski metak - ističu iz Uprave policije. Kako je saopšteno, nakon konsultacija sa postupajućim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv D.D. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C. H.

Podnijeta krivična prijava zbog nedozvoljenog prelaza granice i krijumčarenja ljudi

U vozilu Rožajca pronađena tri migranta

PLAV – Z. M. (61) iz Rožaja

uhapšen je kada su granični policajci Plava u mjestu Čakor u vozilu rožajskih registarskih oznaka zatekli tri migranta iz Sirije.

Kako je saopšteno iz policije, vozilo se kretalo iz pravca Murine u pravcu Čakora. – Pripadnici granične policije su policiji u Plavu predali lica na dalju nadležnost, te je od Z. M. prikupljeno oba-

Zbog

vještenje na zapisnik i od njega je oduzet novac u iznosu od 2.445 eura, vozilo, kao i mobilni telefon – naveli su iz policije.

Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji se nakon uvida u spise predmeta izjasnio da se Z. M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. C. H.

u krvi kažnjen 360 eura i zabranom vožnje pola godine

PODGORICA – Pedeset

dvogodišnji R. M. osuđen je na 60 dana zatvora, nakon što je u Podgorici uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola.

Iz Uprave policije je saopšte-

Lopušina i Mustafić se osnovano sumnjiče za trgovinu ljudima i posredovanje u vršenju prostitucije.

Oni su, znajući za težak život djevojke koja je djetinjstvo provela u Domu za nezbrinutu djecu i u različitim hraniteljskim porodicama, osmislili kako da je nakon što je navršila 18 godina, bez imovine i smještaja na prevaru uvedu u prostituciju. Lažno su joj obećali posao konobarice u Crnoj Gori sa platom od 600 eura.

Oni su N. R. 17. januara iz Prokuplja prevezli u Bijelo Polje gdje je počela da radi kao konobarica u lokalu u vlasništvu Lopušine.

Međutim, početak novog života za djevojku trajao je tri dana.

Lopušina i Mustafić su joj saopštili da je njena karijera konobarice okončana i da se zbog

Ilibašić:

PODGORICA - Predsjednik Sindikalne organizacije UIKS-a Milan Ilibašić kazao je da postavljene eksplozive naprave ispred kuće Gorana Đuričkovića, koji radi u UIKS-u na mjestu šefa smjene, protekle sedmice nije bilo zastrašivanje, već pokušaj ubistva njega ili nekog od njegovih članova porodice.

– Kao što ste već upoznati, našem kolegi Goranu Đuričkoviću, koji radi u UIKS-u na mjestu šefa smjene, u ponedeljak ujutro je postavljena eksploziva napra-

otplate duga koji je nastao usljed troškova za njeni prevoz iz Prokuplja u Bijelo Polje mora baviti prostitucijom.

U dokumentu objavljenom na sajtu Vrhovnog suda se navodi da je žrtva pružala seksualne usluge i do desetorici

muškaraca dnevno. Osobe koje su koristile seksualne usluge su za pola sata plaćale 50 eura, za sat 100, a

no kako je alkotestom utvrđeno da je R. M. vozio sa 4,31 promilom alkohola u krvi, kao i da mu je istekla saobraćajna i vozačka dozvola. On je kažnjen 360 eura, kao i polugodišnjom zabranom vožnje. C. H.

va velike razorne moći i u velikoj mjeri je oštetila njegovu imovinu i ugrozila njegove najbliže i najmilije. Naprava je bila te jačine i snage da su popucali svi prozori, gelera je bilo u svim prostorijama, čak su padali i plafoni. Ovo nije bilo samo zastrašivanje našeg kolege, već slobodno možemo reći pokušaj ubistva njega ili nekog od njegovih članova porodice – kazao je Ilibašić. On je podsjetio da ovo nije prvi slučaj napada na njihove službenike, ali da su se nadali da poslije posljednjeg napada na njihovog kolegu Predraga Spasojevića

U Kolašinu uhapšena jedna osoba

iznudio 6.000 eura

KOLAŠIN - L. B. (41) iz Kolašina uhapšen je zbog sumnje da je 13. avgusta od sugrađanina zahtijevao da mu preda 6.000 eura, jer ako to ne učini zaprijetio je da će ga ubiti. Kako se navodi u saopštenju policije, oštećeni je prijavio

da mu je prijetio da će ga ubiti, ukoliko mu do kraja dana ne preda novac. – Policija je postupila u odnosu na pomenutu prijavu i locirala L. B, dovela ga u službene prostorije i od njega prikupila obavještenja na zapisnik – saopšteno je iz policije.

(koji se desio u decembru prošle godine) da će nadležne institucije obratiti više pažnje na službenike i da neće dozvoliti da se takve stvari više ponove.

Podsjetio je da su tada organizovali i proteste i jaku medijsku kampanju da javnost što više bude upoznata sa tim slučajem, jer su smatrali da je reakcija nadležnih bila dosta blaga. Ilibašić dodaje da su nakon toga nadležne institucije uhvatile i procesuirale počinioce tog zločina, čime su pokazale da imaju ljude koji znaju da rade svoj posao.

Ilibašić je apelovao na sve nad-

ležne državne organe da što prije rasvijetle ovaj slučaj. – Takođe smo mišljenja da se ovakve stvari često dešavaju jer je kaznena politika u našem Krivičnom zakoniku očigledno loša. Smatramo da bi trebalo da se službenici UIKS-a, kao i naše kolege iz drugih bezbjednosnih struktura kroz Krivični zakonik posebno prepoznaju zbog poslova kojima se bave i da kazne za sve vrste napada na njih budu veoma visoke. Smatramo da bi se na taj način značajno smanjio broj ovih napada – poručio je Ilibašić. C. H.

Nakon konsultacija sa nadležnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ko -

lašinu, L. B. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iznuda. C. H.

Predsjednik Sindikalne organizacije UIKS-a traži hitnu reakciju

Kolašin

Istražni zatvor u Bijelom Polju

prostitucije

Nišlijku sumnjiče natjerali da usluge

za ,,iznajmljivanje“ za cijelu noć plaćali su 500 eura.

Pola od tog novca Lopušina je uzimao za sebe.

Pokušaj djevojke da poslije dva dana napusti kafanu i posao prostitutke završio se vikom Lopušine koji joj je zaprijetio i podsjetio da mu duguje

400 eura za prevoz.

Djevojka je potom pokušala da pobjegne, ali je spriječena.

Za kaznu Lopušina joj je oduzeo lična dokumenta i telefon.

Ipak, 14 . februara, ona se dokopala telefona, uspjela da pozove taksi i pobjegne iz

Lopušine kafane.

Odvezla se do autobuske stanice gdje je kontrolisao policijski inspektor kome je ispričala situaciju u kojoj se našla.

Policija je ubrzo upala u kafanu gdje je pronađen dokaz da je djevojka boravila u tom objektu.

Policija je pored dokumenta za jednokratnu novčanu

Vozač džipom prešao preko nogu mladića, tužilac se izjasnio da nema krivičnog djela

Osobe koje su koristile seksualne usluge su za pola sata plaćale 50 eura, za sat 100, a za ,,iznajmljivanje“ za cijelu noć plaćali su 500 eura

pomoć Republike Srbije, Centra za socijalni rad, na ime djevojke pronašla pasoš na ime

M. D., novčanicu od 100 eura, privremenu dozvolu za boravak u Crnoj Gori na ime A. M, sanitarnu knjižica na ime R. A. Lopušina je uhapšen tog dana dok je Mustafić uspjela da pobjegne policiji. Za njom je raspisana potjernica i 18. februara policija je uhapsila i Mustafić.

B. R.

PODGORICA – Na snimku brutalne tuče i gaženja mladića džipom u Mediteranskoj ulici u Budvi, koji je juče objavljen na pojedinim portalima i raširen na društvenim mrežama, ima elemenata krivičnog djela i to nasilničkog ponašanja i izazivanja opšte opasnosti, nezvanično je sinoć rečeno Pobjedi iz više izvora iz policije i tužilaštva.

Počinilac napada nije krivično gonjen, već je postupak završio pred Sudom za prekršaje. To je potvrđeno Pobjedi iz više izvora.

U pitanju je incident koji se dogodio krajem jula u Budvi, a počeo je tučom grupe stranih turista. Na snimku uznemirujućeg sadržaja se vidi da je došlo do tuče između dvije grupe mladića koji su bili u ženskom društvu.

Vide se četiri mladića i četiri djevojke koji su došli u sukob na kolovozu. Jedan od njih pesnicama udara drugog mladića koji pada. Mladić se zateturao. Ubrzo nakon toga treći učesnik se uključuje u incident i udara rukom u parkirano vozilo, očito izrevoltiran napadom na dru-

ga. Nasilnik zatim ulazi u džip i dva puta prelazi preko nogu mladiću koji leži na ulici. Na snimku se čuju ženski krici i vriska, kao i povici jednog od

mladića: ,,Sve ću vas ubiti“. U jednom trenutku mladić koji je udarao drugog sijeda u džip i u ponovnom napadu dva puta prelazi preko nogu mladića ko-

ji nepomično leži na ulici. Čuje se i ženski glas koji uznemireno uzvikuje: ,,Je li živ“. Kako nam je rečeno, o svemu je obaviješten osnovni državni tužilac u Kotoru, koji se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Policija je obavila uviđaj i o svemu obavijestila tužioca. Učesnici incidenta dovedeni su u službene prostorije, ali nijesu htjeli da podnose prijave.

Nezvanično nam je saopšteno da se radi o srpskim državljanima koji su došli u sukob, navodno zbog prekršaja u saobraćaju. Iz policije nam je nezvanično saopšteno da niko nije zadobio povrede, ali snimak opovrgava njihove tvrdnje.

Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi naveli su da snimak jasno pokazuje elemente krivičnog djela i da je riječ o napadu sa ozbiljnim povredama. Tvrde da se jasno vidi da je jedno lice počinilo krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da ima elemenata krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti. Pobjeda je juče poslala pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu povodom ovog događaja. A. R.

Stop-kadar snimka objavljenog na portalima

C E t I nJE : Četvrti ,,Ćeklićki susreti“ minulog vikenda okupili plemenike, rođake, prijatelje

,,Nama je ovo rodna gruda“

CETINJE – Četvrti ,,Ćeklićki susreti“ održani su minulog vikenda ispred Zadružnog doma na Ćeklićima i okupili veliki broj posjetilaca iz Crne Gore i dijaspore.

Jedan od organizatora Ivan Jovović kaže da se na jednom mjestu našao veliki broj plemenika, rođaka i prijatelja, te zahvaljuje Ćeklićkim privrednicima koji su pomogli održavanje manifestacije.

Tinka Đuranović, takođe je učestvovala u organizaciji manifestacije. Kaže da su zadovoljni posjetom.

– Ovo je emotivan dogođaj zbog susreta mnogih generacija i ljudi sa raznih područja. Moj motiv da se priključim ekipi mladih koja organizuje ovu manifestaciju jeste sjećanje i legat koji je ostao u porodici i prenesen sa oca – kazala je Đuranović.

Sa emocijama ovogodišnju manifestaciju dočekao je Dragan Kaluđerović iz Lovćenca, koji ne propušta priliku da posjeti rodnu grudu.

– Nama je ovo rodna gruda, kada ovdje dođemo mi se osjećamo kao kod svoje kuće. Nadamo se da će ovaj skup nekada doći u Lovćenac – kazao je Kaluđerović.

,,Ćeklićke susrete“ pratio je bogat muzički i kulturni program. Nagrađeni su i najbolji literarni radovi na temu ,,Ćeklići u srcu“. Prvo mjesto u kategoriji mlađih pripalo je Lani Kaluđerović, drugo Vidu Brajoviću dok je trećeplasirana Natalija Kaluđerović

U Kategoriji odraslih prvo mjesto pripalo je Mini Mirković

Organizatori su zadovoljni. Podsjećaju da su Ćeklići staro crnogorsko pleme, koje je svojim bitisanjem kroz istoriju dalo ogroman doprinos afirmaciji Katunske nahije, kao i Crne Gore. Najavili su da će tu nepravdu ispraviti pored ostalog i tako što će oživjeti kulturnoistorijska obilježja Ćeklića. Dio tog plana je i uređenje Zadružnog doma

DOŠLI SA SVIH StRAnA: Sa manifestacije u Zadružnom domu

Okupljanje od 2017. godine, kada je održano prvi put, organizuje NVO Ćeklićki susreti. Oni konstatuju da je Katunska nahija nepravedno zaboravljena. Podsjećaju i da su Ćeklići staro crnogorsko pleme, koje je svojim bitisanjem kako kroz istoriju, tako i u ovim modernim vre-

menima, dalo ogroman doprinos afirmaciji Katunske nahije, kao i Crne Gore. Najavili su kako će tu nepravdu ispraviti, te realizovati projekte koji će pokrenuti oživljavanje kulturno-istorijskih obilježja plemena Ćeklići. Već prve godine uspjeli su da renoviraju salu u okviru Zadruž -

nog doma. Planiraju da Zadružni dom sasvim opreme za održavanje raznih kulturnih manifestacija, pa su pokrenuli kraudfanding kampanju za prikupljanje sredstava. Podrška se može obezbijediti putem sajta www.dobrastvar.me. Osim toga, najavljuju izradu zvaničnog grba

– Kada ovdje dođemo mi se osjećamo kao kod svoje kuće. Nadamo se da će ovaj skup nekada doći u Lovćenac – kazao je emotivno Dragan Kaluđerović koji je na ,,Ćeklićke susrete“ došao iz Lovćenca

Ćeklića, izradu monografije o plemenu i podizanje spomenika istaknutom Ćekliću,

BIJELO POLJE: Stručnjaci upozoravaju da se zarazna virusna bolest približava Crnoj Gori

generalu u tri vojske dr Antu Gvozdenoviću ispred Zadružnog doma. C. G.

Pitanje je dana kad će se afrička kuga svinja pojaviti

BIJELO POLJE – Činjenica da se afrička svinjska kuga pojavila u okruženju, nije registrovana samo u našoj državi i Albaniji, ukazuje da se približava Crnoj Gori – upozorio je direktor Specijalističke veterinarske laboratorije dr Marko Nikolić.

On je govorio na okruglom stolu o preduzimanju mjera u cilju sprečavanja pojave te bolesti.

– Više nije pitanje da li će se bolest pojaviti, nego je pitanje dana kada će se pojaviti. Naša institucija i nadležni organi obavezni smo da zajedno sa lokalnim samoupravama budemo spremni i za pojavu bolesti u Crnoj Gori – kazao je Nikolić. Sastanak su organizovali Sekretarijat za poljoprivredu Bijelo Polje u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Afrička svinjska kuga je veoma zarazna virusna bolest koja

pogađa divlje i domaće svinje, ali ne predstavlja prijetnju za ljude. Virus, međutim, može imati razarajuće ekonomske posljedice u pogođenim zemljama. U državama Evropske unije pojavila se 2014.godine, a u istoj godini se proširila na četiri države članice. Od 2016. do juna 2020. godine u Evropi je od posljedica zaraze virusom ASK uginulo 1,3 miliona svinja. Trenutno ne postoje vakcine za ovaj virus, pa je jedina mjera savjesno i odgovorno ponašanje poljoprivrednih proizvođača. Direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković saopštio je da ta bolest nije registrovana u Crnoj Gori. – Zabilježeni su prvi slučajevi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Važno je održati ovakve edukacije da bismo omogućili našim poljoprivrednicima, lovcima i svim onima koji se bave primarnom proizvodnjom da prepoznaju afričku svinjsku kugu jer je

značajno da je rano otkrijemo – kazao je Đaković. Podsjetio je da se bolest može kontrolisati kada se rano prepozna.

– U suprotnom može doći do pojave epidemije koja će prouzrokovati velike štete. Crna Gora nema mnogo velikih proizvođača svinja. Uglavnom se

radi o proizvodnji na malim gazdinstvima. To je dodatni rizik jer je na takvim malim

farmama teško održavati biosigurnosne mjere – upozorio je Đaković.

Afrička svinjska kuga je veoma zarazna virusna bolest koja pogađa divlje i domaće svinje, ali ne predstavlja prijetnju za ljude. Trenutno ne postoje vakcine za ovaj virus, pa je prevencija od vitalnog značaja

Apostrofirao je da je značajna uloga lovaca i lovačkih organizacija, jer se bolest lako sa divljih svinja prenosi na domaće, kao i Uprave za šume. Načelnica Odsjeka za zdravlje i zaštitu dobrobiti životinja, Mevlida Hrapović, kazala je da se afrička kuga svinja pojavila u regionu te da trenutno jedino kod nas i u Albaniji nema ove bolesti.

– Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove posljednjih godina radi na podizanju svijesti kod svih učesnika, proizvođača i institucija. Cilj je da upoznamo držaoce svinja i institucije sa mjerama koje treba da se preduzmu, odnosno, sa pojačanim nadzorom na graničnim i inspekcijskim mjestima na kojima nadzor vrše naši inspektori. Važna je saradnja sa lokalnom samoupravom u cilju obezbjeđenja mjesta na kojima će se, ako se pojavi bolest, vršiti neškodljivo uklanjanje i zakopavanje uginulih svinja – pojasnila je Hrapović. B. Č.

MEDIABIRO

PREVEnCIJA JE JEDInI LIJEK: Sa skupa u Bijelom Polju

Okončana investicija vrijedna 20 miliona, počela komercijalna vožnja žičarom od Kotora do Lovćena

„Nevjesta Jadrana“ kao na dlanu

Jednim dijelom žičara ide rubom Uneskovog područja, drugim ulazi u NP „Lovćen“. Bila je potrebna obimna dokumentacija, saglasnosti i interakcija sa velikim brojem institucija, ali nakon godina rada, došlo se do potpisivanja koncesionog ugovora i okončanja ovog projekta – kazali su iz kompanije koja upravlja žičarom

KOTOR – Nakon 13 mjeseci od početka radova i decenije od predstavljanja projekta Žičara ,,Kotor –Lovćen“ je juče počela komercijalni rad. Tokom 11 minuta voženje u jednom pravcu, gondole se kreću od Duba ka Kuku (1.348 nmv) odakle se pruža nestvaran pogled – na tvrđavu Goražda, poluostrvo Vrmac, kotorski i tivatski dio zaliva, Lušticu, otvoreno more sve do Jaza...

Žičara je dugačka 3.918 metara, ima 48 gondola, po satu, može da preveze do 1.200 putnika. Veliki broj domaćih i stranih turista već prvog dana je uživao u nesvakidašnjem iskustvu, a među njima bili su i crnogorski novinari.

Projekat za P onos

Izvršni direktor Žičare (Kotor Cable Car) Marco

Cus, smatra da je projekat ukupne vrijednosti 20 miliona eura značajan za čitavu regiju, ne samo za Crnu Goru. – Radovi su bili teški i na-

porni. Ovo je projekat na koji svi treba da budu ponosni. Pogled na Boku i boravak na Lovćenu, mogućnost da se za 11 minuta popnete do ove fantastične pozicije, lakši pristup Nacionalnom parku ,,Lovćen“ za turiste, svrstavaju ponudu Žičare u red nezaobilaznih atrakcija za sve koji posjete Crnu Goru.

Žičara „Kotor – Lovćen“ će biti dio održive, ekološki orijentisane priče, koja u razvoju sadržaja još na ovom početnom nivou prati svjetske turističke trendove u dijelu aktivnog odmora i njegovanja autentičnih vrijednosti na svim nivoima. Da podsjetim da je naš partner Leitner – kompanija svjetskog renomea, fasciniran ljepotama ovog podneblja – rekao je Cus.

Ova godina je, kaže, za koncesionara bila izazovna.

– Najveći izazov i razlog što smo kasnili (otvaranje je bilo najavjeno za 13. jul) bile su nepredviđene kiše i nevrijeme. Kad u Kotoru padne kiša, ovdje gore je oluja – rekao je Cus koji živi u Švedskoj a

DANILOVGRAD: Opština podržava mobilnost

Stotinu eura za

bicikl, 250 za trotinet

DANILOVGRAD – Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine raspisao je javni poziv za subvencioniranje kupovine bicikala i električnih trotineta ,,Podrži održivu mobilnost“.

Rok za prijavljivanje ističe 23. avgusta.

– Opština će subvencionirati kupovinu 15 novih bicikala i četiri električna trotineta, u visini od 50 odsto cijene, a najviše u iznosu do 100 eura za bicikla, dok je za kupovinu električnog trotineta opredijeljena subvencija u visini od 50 odsto cijene, a najviše do 250 eura – piše u pozivu. Pravo na dodjelu subvencije imaće prvih 19 građana koji su punoljetni, imaju prebivalište u Danilovgradu, jedini su član porodice koji je aplicirao za subvenciju, te da bicikl ili električni trotinet moraju biti kupljeni u Crnoj Gori. I. r.

Joketić: Najbolja žičara poslije Rio de Žaneira

Menadžer ugostiteljskog objekta ,,Forza Kuk“ koji se nalazi na Kuku Bojan joketić zadovoljan je prvim danom rada. Kaže da su i turisti. –Impresije stranaca su da je ovo najbolja žičara poslije Rio de Žaneira – kaže Joke-

s ponosom kaže da je porijeklom Crnogorac.

On naglašava da konstrukcija Žičare, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima.

Pi-ar i marketing menadžerka Žičare ,,Kotor – Lovćen“ Ana Ivanović-Dedović kazala je Pobjedi da je planiranje trajalo deceniju jer je trebalo obezbijediti potrebne dozvole pošto je lokalitet Dub pred ulazak u tunel Vrmac, na samom rubu Uneskovog područja.

– Jednim dijelom žičara ide

tić. Joketići u sklopu porodičnog biznisa imaju ,,Forca Mare“ i ,,Forca Tera“ hotele kao i poslastičarnicu ,,Forca“ Starom gradu Kotor, i objekat na Kuku je nešto novo u njihovoj ponudi i ujedno su to i nji-

rubom Uneskovog područja, drugim ulazi u NP ,,Lovćen“. Bila je potrebna obimna dokumentacija, saglasnost i interakcija sa velikim brojem institucija, ali nakon godi na rada, došlo se do potpisivanja koncesionog ugovora od strane konzorcijuma Novi Volvox Leitner koji izvodi projekat ,,Kotor Cable Car“ – istakla je Ivanović Dedović.

Izazov PrevazIđen Dodala je da je teren izuzetno zahtjevan i da je taj izazov uspješno prevaziđen.

– Konstrukcija i cijela opre-

Cijene

hovi najveći kapaciteti. – Restoran koji će u svom sklopu uskoro imati i poslastičarnicu, pekaru, piceriju, nacionalni restoran…imaće od 600 do 700 mjesta. Krenuli smo danas, nadamo se do kraja mjeseca da će ostalo biti pušteno u funkciju. Vrijeme je pred nama i nadam se da će sve to doći na svoje – kazao je Joketić.

ma je od Leitner-a, što su najveći svjetski standardi. Možda smo mi naviknuti na pogled na Boku, međutim, impresije stranaca koji prvi put posjete ovu lokaciju, a među njima i vlasnika Martina Lajtera, bile su impozantne. On vjeruje u potencijal ove lokacije, i to da ćemo biti prepoznatljiva atrakcija na Jadranu i šire – kazala je Ivanović-Dedović.

Ona je najavila nove sadržaje koji uskoro biti dostupni – hajking i bajking ture, bob staze i amfiteatar.

– U saradnji smo sa hotelije-

Cijena karte u jednom smjeru za odrasle košta 13 eura, a povratne 23 eura. Za djecu, vožnja u jednom smjeru košta sedam eura, odnosno, 12 eura za oba smjera.

Za djecu mlađu od dvije godine vožnja je gratis. Osobe sa invaliditetom će kartu u jednom smjeru plaćati sedam, a povratnu 12 eura. Popust se može ostvariti korišćenjem bankovnih kartica.

rima, turističkim agencijama koje same organizuju ture, dovode posjetioce, i onda ih od Kuka vode do Cetinja i u obilazak cijele Crne Gore –kazala je Ivanović-Dedović. Kako je dodala, Žičara neće biti operativna za vrijeme zimskih mjeseci, ili kada je nevrijeme. Projekat Žičare „Kotor –Lovćen“ realizuje konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine. Kamen temeljac položen je 12. jula 2022. godine. n. kovaČevIĆ

C ETINJE: Aktivnosti Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj

CETINJE – Prijestonica, posredstvom Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, započela je hortikulturno uređenje zelenih površina u gradu.

Prvi radovi u okviru ovog projekta realizuju se na lokaciji Trg revolucije, gdje je u toku uređenje površine od 3.400 m2. Biće uklonjen površinski sloj zemlje i ugrađen automatski sistem za navodnjavanje, nakon čega će biti formiran travnjak i posađena živa ograda, sitno žbunasto rastinje i se-

zonsko cvijeće. – U okviru istog projekta, počeli je uređenje zelene površine kod Ćipura, gdje je planirano formiranje cvjetnjaka u obliku grba Prijestonice. U toku je i uređenje površine oko spomenika Ivana Crnojevića i sađenje sezonskog cvijeća. Uskoro počinju radovi i kod Spomen-kosturnice u okviru kojih će biti uređena površina i staza do spomenika – saopšteno je iz Prijestonice. Izvođač radova je konzorcijum ,,Entext inženjering“ i ,,Verde Projekt“ Podgorica. C. G.

GRB OD CVIJEĆA: Lokacija kod Ćipura

Još jedna nagrada za mladog crnogorskog pijanistu i kompozitora

Ratkovićeve večeri poezije ove godine u znaku 120 godina od rođenja

Risto Ratković prvi put preveden na strani jezik

U konkurenciji za nagradu „Risto Ratković“ imamo 49 knjiga pjesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. To svakako ne znači da ćemo imati lošijeg dobitnika nagrade. Jer, iskustvo nas uči da su posljednjih godina Ratkovićevu nagradu dobijali najbolji – rekao je Musić

Raduloviću drugo mjesto u Parizu

PODGORICA - Nemanja

Radulović, učenik Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi u klasi profesora Novaka Pavličića, osvojio je drugu nagradu na Internacionalnom muzičkom takmičenju IMF Paris u glavnom gradu Francuske.

Internacionalni muzički festival u Parizu, koji je po šesti put održan od 7. do 11. avgusta, ugostio je najbolje takmičare iz svih kategorija iz cijelog svijeta. Program Festivala, pored takmičenja i naprednih časova, čine i koncerti koje izvode članovi žirija, pod sloganom „Vi svirate za nas – mi sviramo za vas“. Članovi žirija bili su Svetlana Eganian, Filipe Raskin, direktor festivala, Leonel Morales, Kristiana Dragos i Jolande Kuznjecov Radulović je u prvom krugu takmičenja izabran među pet najboljih, a zatim je nastupio u

finalu zajedno sa još četiri takmičara. Drugo mjesto u C kategoriji podijelio je sa takmičarkom iz Italije, Arijanom Salvalađo Za potrebe ovog takmičenja, Radulović je radio sa novim mentorom na novom repertoaru, tako da je u Parizu svirao „Etidu u F-Duru, op. 72, br. 6“ njemačkog kompozitora Morisa Moškovskog, Mocartovu „Sonatu u F-Duru, br. 12“ i Šopenovu „Herojsku“ polonezu. Radulović je nedavno trijumfovao i na Međunarodnom pijanističkom takmičenju u organizaciji Muzičke škole Tivat. Takmičenje okuplja mlade pijaniste iz više zemalja, a za cilj ima da unaprijedi pijanističku pedagogiju i praksu u Crnoj Gori, promovišući na taj način nove mlade umjetnike. Radulović je na tom takmičenju osvojio specijalnu prvu nagradu u svojoj kategoriji. D. E.

Otvorena izložba „Mali format“

Lična poetika u malenom kosmosu

PODGORICA – Izložba

„Mali format – slike, crteži, objekti – Izbor iz savremene crnogorske likovne scene“ otvorena je u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Kustos izložbe je Đorđije Bato Boljević. Izložbu je otvorio pisac Đorđe V. Gregović.

- Još jedna pažljiva selekcija umjetnika koji bitišu u različitim svjetovima, prema drugačijoj muzici, kroz drugačije vektore i sa raznobojnim sjajem svog osobitog DNK. Jer, zašto bi se umjetnici obraćali nama ako nemaju neku delikatnu i subverzivnu sliku svi-

PODGORICA – Ratkovićeve večeri poezije, koje se tradicionalno održavaju od 3. do 5. septembra u Bijelom Polju, ove godine će biti u znaku 120 godina od rođenja slavnog crnogorskog pjesnika.

Organizatori 53. Festivala su za tu priliku priredili dva specijalna programa, uz niz promocija, pjesničkih maratona kao i svečanu dodjelu nagrade „Risto Ratković“ za najbolju zbirku poezije objavljenu u prošloj izdavačkoj godini.

POSVETA PISCU

Direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić najavio je za Pobjedu dvojezično izdanje pod nazivom „Antologija Ratković“ u okviru edicije Antologija, a koje će iz štampe izaći neposredno pred Festival.

- Imajući u vidu da do sada nijedna Ratkovićeva knjiga nije prevedena ni na jedan strani jezik, smatrali smo da je važno da se pojavi njegova poezija na engleskom jeziku jer, u posljednjih desetak godina na Ratkovićevim večerima poezije učestvuju pisci

jeta koju nam žele predstaviti? Zašto bi umjetnici stvarali čuda ako u njih ne bi vjerovali – istakao je Gregović. Na izložbi su se predstavili Adin Rastoder, Bojana Popović, Dijana Lazović, Vana Prelević, Marica Kuznjecov Boljević, Vlatka Vujošević, Sandra Đurbuzović, Nada Kažić, Željko Reljić, Sreten Nikčević, Vaso Nikčević, Darko Vučković, Kristina Lazarević, Milena Vukoslavović, Sanja Raonić, Srđa Dragović, Vladana Mirković i Đorđije Bato Boljević Izložba se može pogledati do 6. septembra. A. Đ.

Žan Pjer Tangi izlaže u Budvi

BUDVA – Izložba grafika „Impresije sa putovanja“

umjetnika Žana Pjera Tangija biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji

„Jovo Ivanović“.

Tangi je grafičar, slikar, mozai-

čar. Rođen je 1945. godine u Parizu. Završio je umjetničku školu, a zatim prestižnu parisku likovnu akademiju na kojoj je diplomirao 1972. godine, a kasnije je na istoj akademiji bio profesor i šef Odsjeka grafike. A. Đ.

JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je objavilo prvu zbirku poezije „Leptir u ramu“ Krsta Giljena, prošlogodišnjeg dobitnika u kategoriji pjesnika do 27

sa raznih kontinenata i važno je da mogu čitati poeziju pjesnika čije ime nosi manifestacija. Ratkovićevu poeziju prevela je pjesnikinja i prevoditeljka Tanja Bakić, a lekturu na engleski jezik uradio je Peter Stonelake – rekao je Musić. Promocija „Antologije Rat-

godina.

- U posljednjih nekoliko godina na ovaj konkurs dođe desetak rukopisa. Tako je i ove godine. To nije ni mnogo, ni malo.

ković“ biće održana treće festivalske večeri, a o knjizi će, osim Musića, govoriti i Olga Vojičić-Komatina

U okviru obilježavanja 120 godina od rođenja Rista Ratkovića, biće organizovana i izložba njegovih dokumenata i rukopisa.

- Radi se o dijelu legata ko -

Važno je da se javljaju mladi pjesnici koji zaista imaju nešto da kažu i čija je pjesnička misao zrela. Imena koja se pojavljuju na konkursu RVP za pje-

ji se čuva u Zavičajnom muzeju u Bijelom Polju. Mi smo, uz dozvolu Muzeja, izabrali 80 dokumenata (diplome, svjedočanstva, izvod iz matične knjige rođenih, pisma…), kompjuterski obradili, štampali i uokvirili i to će ubuduće činiti stalnu postavku JU ,,Ratkovićeve večeri poezi-

snike do 27 godina kasnije sretamo kao ozbiljne pjesnike, što pokazuje i knjiga „Drvo na brijegu“ koju sam pomenuo – rekao je Kemal Musić

Objavljena knjiga „Porodica Milunović Piper na Cetinju do 1916. godine“ Luke I. Milunovića

Ekonomske teme u romanesknoj

PODGORICA - Knjiga „Porodica Milunović Piper na Cetinju do 1916. godine“ Luke I. Milunovića objavljena je nedavno kao porodično izdanje. U njoj se nalaze ispisi iz dokumenata i literature, razmišljanja i sjećanja na porodične sage koje je autor dugo sakupljao i pripremao za štampu.

Sudbinom porodice u prošlim stoljećima, kako je Milunović zapisao u pogovoru, nikada se nije kontinuirano bavio, već je to bila paralelna i usputna, iako živa tema.

- Obim koji je doseglo učešće u javnome i ekonomskome životu (u trgovini prije svega) porodice Milunović Piper u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, učiniće da kroz arhive opštinskih vlasti, ministarstava, drugih državnih organa i Dvora – ostane znatan broj dokumenata, najčešće finansijske prirode (plaćenih računa) o konkretnim poslovima i pratećim, ostvarenim relacijama. Zahvaljujući izdašnosti ovih izvora, može se pratiti tok uvećanja imovine familije, ali i učešće njenih članova u društvenima, te naročito kulturnima događajima, i to ne samo tokom XIX

stoljeća – zapisao je Milunović u pogovoru. Zoran Vulević u prikazu ovog djela je zapisao da knjiga obuhvata pet vremenskih perioda u kojima je predstavljen istorijat porodice, prije svega poslovnog života Milunovića Pipera, zaključno sa 1916. godinom kada je ratni vihor učinio svoje.

- Knjige slične tematike počesto nijesu previše zanimljive, jer uglavnom obiluju suvoparnim podacima bez njihovog značajnijeg stavljanja u širi društveni kontekst. Međutim, uvaženi Luka I. Milunović je uspio da ovoj, u sušti-

ni ekonomskoj temi, udahne svježinu i narativ koji gotovo da ima romanesknu formu. Glavni likovi su tu, njihov opis je dat, njihovo poslovno angažovanje, takođe, kao i ukupan ambijent u kome se, u nekoliko generacija, odvija trgovački život porodice Milunović. Znači, svi uslovi da ova knjiga bude interesantna su ispunjeni na efektan način – navodi Vulević. Prema njegovom mišljenju, nemoguće je u okviru jednog prikaza pobrojati sve doprinose i benefite koje je porodica Milunović dala Cetinju i njegovim stanovnicima kroz svo -

Važno je da se javljaju pjesnici koji imaju šta da kažu

Završno veče prošlogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije

Nemanja Radulović tokom nastupa u Parizu

slavnog crnogorskog pjesnika

Prva promocija knjiga Žarka Marovića upriličena na Barskom ljetopisu

PODGORICA – Pisac Žarko Marović predstavio je romane „Očaj“ i „Čobo u 22651 riječi“ u okviru segmenta bARS na 36. Barskom ljetopisu. Maroviću je ovo bila prva zvanična promocija, iako je u sopstvenoj produkciji do sada objavio 18 knjiga.

Program je započet čitanjem pisma koje je Marović uputio nadređenima nakon što ga jednog dana nijesu zatekli na radnom mjestu, a za koje selektor bARS-a Željko Milović tvrdi da je pravo malo književno djelo.

Autor čije su priče brže od stvarnosti

je“ – najavio je Musić. Na ovogodišnjoj manifestaciji biće predstavljena i knjiga „Drvo na brijegu“ – izbor iz savremene crnogorske i bosanskohercegovačke poezije pjesnika mlađe generacije. Knjiga je zajednički projekat JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“ i Izdavačke kuće „Planjax“ iz Tešnja, a ideja se rodila iz kontinuirane saradnje RVP i Udruženja „Kontrast“ iz Tešnja. Za to su, prema riječima Musića, zaslužne pjesnikinje Melida Travančić i Umihana Kriličević-Omerović koje su s Udruženjem realizovale niz tribina „Književni dijalozi BiH – Crna Gora“ u Tešnju i Tuzli. Tada je došlo do saradnje i sa književnikom Bajruzinom Hajrom Planjcem, vlasnikom ,,Planjax-a“, i na kraju do realizacije štampanja ovog izbora. U knjizi je zastupljeno po 10 pjesnikinja i pjesnika, sa po tri pjesme, iz obje države.

- Nakon izbora pjesnikinja i pjesnika za ovu knjigu, primijetan je uticaj Ratkovićevih večeri poezije na regionalnu pjesničku scenu, jer su skoro svi zastupljeni autori na neki način vezani za ovu manifestaciju tako što su ili dobili neku od nagrada za pjesnike do 27 godina ili su učestvovali na ovoj manifestaciji. Dakle, ova knjiga je, na neki način, dokaz da je koncept ,,Ratkovićevih večeri poezije“ na dobrom putu – rekao je Musić.

Tokom trajanja Festivala biće predstavljena i knjiga „Emi-

grantska mantra“ prošlogodišnjeg laureata Velibora Čolića, zatim „U blizini huči grad ili je to more“ – monografija JU „Ratkovićeve večeri poezije“, „Razlog za pjesmu“ – panorama hrvatske poezije koju su priredili Božidar Proročić i Željka Lovrenčić

SAMO 49 KNJIGA

Broj knjiga koje su ove godine pristigle na konkurs za nagradu „Risto Ratković“, prema riječima Musića, na neki način oslikava i pjesničku produkciju u regionu jer za tu nagradu vlada veliko interesovanje, pa autori, izdavačke kuće i pojedinci uglavnom predlažu knjige za koje misle da je mogu dobiti.

- Prošle godine za ovu nagradu konkurisalo je 90 knjiga, što znači da je izdavačka produkcija u regionu bila bogata i da je bio veći izbor u odnosu na ovu godinu, kada u konkurenciji za nagradu „Risto Ratković“ imamo 49 knjiga pjesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. To svakako ne znači da ćemo imati lošijeg dobitnika nagrade. Jer, iskustvo nas uči da su posljednjih godina Ratkovićevu nagradu dobijali najbolji – rekao je Musić i najavio da će ime ovogodišnjeg laureata biti poznato najkasnije do 1. septembra.

Centralna svečanost dodjele Ratkovićeve nagrade zatvoriće Festival 5. septembra u 21 sat. D. ERJAVŠEK

- Marović je prilično nepoznat na književnoj sceni, ali onaj ko ga poznaje, dobro ga poznaje. Crmničanin je, što je njemu bitna zavičajna odrednica. Sam je štampao svoje knjige, sam je svoj majstor, a tematikom i načinom pisanja odskočio je od sredine u kojoj živi, jer malobrojni su oni koji bi petnaest stilova ubacili u jednu knjigu - kazao je Milović. Moderatorka večeri Dragana Erjavšek podsjetila je da svaka od knjiga govori o jednoj osobi, uz tu priču se provuku i drugi likovi, situacije, dogodovštine, promišljanja, razmišljanja, a Marović je u svakoj od svojih knjiga narator ili kako sam sebe naziva – „pričač“. Objašnjavajući zašto je relativno kasno krenuo u stvaralački pohod, te prvu knjigu objavio u srednjim godinama, a pred penziju pokazao posebnu produktivnost, Marović je ukazao na to da „nije želio, kako to danas mladi pisci rade, da ide ’grlom u jagode’, prečicom u visoko društvo, trikom do stalnog radnog mjesta“. On smatra da je nemoguće napisati knjigu ako nemate iskustva.

- Ja sam pisao knjigu za dvadesetak dana, bila je potpuno ,,zrela“, jer sam imao nešto već pripremljeno i bilo je potrebno samo sastaviti je. Kad bih sreo neke poznanike koji su imali priliku da pročitaju moje knjige, pitali bi me jesu li te priče istinite, a ja se nađem u dilemi. Neki ljudi su mi poslužili kao motiv, pa mi je, bez želje da prepričavam njihove priče iz života, bilo interesantno da vidim kako bi se ti ljudi ponijeli u situaciji u kojoj bi se eventualno našli. Zemljotres 1979. je, recimo, naglo promijenio život ovdašnjih ljudi. Druga stvar su ratovi devedesetih... Tu je rijetko čovjek mogao biti čovjek jer

je svakog dana bio u situaciji da učini grijeh... I činio ga je, manji ili veći... Pisao sam o malim ljudima koji lako padaju u iskušenje, bez imalo razmišljanja ili odricanja, u kojem je, možda, spas –rekao je Marović. Prema likovima u svojim djelima je uglavnom ravnodušan. - Ima, ipak, onih za koje imam razumijevanje... takav je glavni lik romana „Očaj“ ili jedna nesrećna žena koja je život okončala na šinama – rekao je Marović. Autor je objasnio da voli da koristi različite književne stilove jer, „kao što bez različitih vrsta ribe, povrća i začina nema dobre riblje čorbe, tako ni bez ko-

rišćenja različitih stilova nema kvalitetne knjige“. Dodao je da su ga zbog nekih knjiga pljuvali, vukli za nos, „često htjeli da biju“, ali da je on stvarne likove stavljao u moguće, ne stvarne situacije, „ali se ponekad ispostavilo da je knjiga brža od stvarnosti“.

- Najveći merak će mi biti knjiga koja dolazi, inspirisana tugom koju sam osjećao posmatrajući svog konja na samrti, istovremeno gledajući kako umire jedno vrijeme – rekao je Marović i zaključio da je njegovo pisanje „vrsta bunta protiv okruženja u kome živimo, i načina života“. A. Đ.

Dvije nagrade na Lokarno film festivalu za crnogorsku manjinsku koprodukciju „Čuvari

ju trgovačku djelatnost, kroz donacije, razne vrste pomoći i sl. Milunovići su, ističe Vulević, redovno obezbjeđivali robu i druge potrepštine i za dvor kralja Nikole. Tako je vremenom porodica Milunović postala jedna od nekoliko najznačajnijih u gradu kada je u pitanju trgovačko poslovanje, no doprinos su dali i u sportu i pozorišnoj umjetnosti.

- Pojedini njeni članovi su bili glumci i donatori crnogorskog pozorišta. Možda se u toj činjenici krije naglašena zainteresovanost autora ove knjige za razvoj pozorišnog života u Crnoj Gori, od njegovih

početaka do danas, što je pretočio u više vrijednih knjiga, dragocjenih za našu kulturu – istakao je Vulević. D. E.

PODGORICA – Crnogorska manjinska koprodukcija „Čuvari formule“, novi film Dragana Bjelogrlića, nastao uz podršku Filmskog centra Crne Gore, osvojio je dvije nagrade na filmskom festivalu u Lokarnu, gdje je nedavno premijerno prikazan, u okviru prestižnog programa – „Piazza Grande“.

Film je, kako je saopšteno iz Filmskog centra Crne Gore, prikazan pred šest hiljada gledalaca, a već danas imaće svoju regionalnu premijeru u okviru Sarajevo film festivala. Bjelogrliću je uručeno priznanje ,,Variety“, za najbolji film u selekciji „Piazza Grande“ i priznanje ,,Zeleni leopard“, koje se dodjeljuje ostvarenjima sa najupečatljivijom porukom. Ova istinita priča o akcidentu u Vinči 1958. godine, rađena je po bestseleru Gorana Milašinovića „Slučaj Vinča“, a scenario

za njegovu filmsku ekranizaciju potpisuje Vuk Ršumović uz Ognjena Sviličića i Dragana Bjelogrlića kao koscenariste.

- Film govori o humanosti i empatiji, donoseći istinitu priču o decenijama skrivanom akcidentu u Vinči 1958. godine. U jeku hladnoratovske krize, grupa naučnika, sprovodeći tajni projekat, biva izložena smrto-

nosnoj dozi zračenja, zbog čega ih jugoslovenska tajna policija odvodi na liječenje na kliniku „Kiri“ u Parizu – navodi se u saopštenju Filmskog centra. Autorski tim, predvođen rediteljem Draganom Bjeloglićem, čine direktor fotografije Ivan Kostić, montažerka Milena Predić, scenografkinje Jelena Sopić i Jovana Cvetković, ko-

stimografkinja Marina Vukasović-Medenica, kompozitor Aleksandar Ranđelović, dok izvršnu produkciju potpisuje Goran Bjelogrlić Naslovnu ulogu igra Radivoje Raša Bukvić, uz proslavljene francuske glumce Aleksisa Manentija, Oliviea Bartelemija i Ane Sara. Direktora instituta Vinča Pavla Savića glumi Predrag Miki Manojlović, a šefa državne bezbjednosti SFRJ Leku Rankovića – Dragan Bjelogrlić. Uloge mladih jugoslovenskih naučnika reditelj je dodijelio Jovanu Jovanoviću, Alisi Radaković i mladim crnogorskim glumcima Ognjenu Mićoviću i Maji Čampar

Film produciraju „Cobra film“ i „United Media“, a koproducenti su „Bitter Frames Production“ (Crna Gora), „Perfo Production“ (Slovenija) i „Skopje Film Studio“ (Sjeverna Makedonja).

Producent filma je Dragan Bjelogrlić, a koproducenti su: Aleš Pavlin, Andrej Štritof, Toni Salikovski, dok su ispred crnogorske manjinske koprodukcije ,,Bitter Frames Production“ koproducenti Đorđe Vojvodić i Branislav Milatović R. K.

Kadar iz filma „Čuvari formule“

formule“

Bjelogrliću priznanja

,,Variety“ i „Zeleni leopard“

Sa promocije knjige u Baru

Naslovnica Milunovićeve knjige

Naslovnica knjige „Antologija Ratković“

Hronika Podgorice

U Turističkoj organizaciji Podgorice zadovoljni bilansom u prvih šest mjeseci

Glavni grad posjetilo skoro 80.000 turista

Crkvu Sv. Đorđa ispod Gorice, Medun i Muzej Marka Miljanova. S druge strane, veliko interesovanje vlada i za vinski podrum Šipčanik i brojne druge manje vinarije na teritoriji Podgorice, što je za nas veoma važno budući da su vino i tradicionalni gastronomski specijaliteti kao nematerijalna kulturna baština jedan od najznačajnijih segmenata u sveobuhvatnoj turističkoj ponudi glavnog grada. Omiljeno mjesto među turistima takođe je i NP ,,Skadarsko jezero“, a veoma je popularna i panoramska ruta ,,Krug oko Korita“ –kaže Rogošić.

MANIFESTACIJE

Prema zvaničnim podacima, za šest mjeseci ove godine glavni grad Crne Gore posjetilo je 78.725 turista, što je 28 odsto više u odnosu na posmatrani period prošle godine, odnosno četiri procenta više u odnosu na posmatrani period 2019. godine - kazala je za Pobjedu direktorica Turističke organizacije Podgorice Irena Rogošić.

POSJETE

Ostvareno je 150.199 noćenja, što je 16 odsto više u odnosu na posmatrani period 2022. godine, tj. 17 odsto više u odnosu na isti period 2019.

- To govori da se broj noćenja iz godine u godinu povećava, odnosno da se turisti u Podgorici duže zadržavaju. Ovi podaci odnose se isključivo na kolektivni, odnosno hotelski smještaj – ističe Rogošić. Što se tiče strukture gostiju, najviše posjeta bilo je iz Izra-

TOP prihodovala blizu 249.000 eura od boravišne takse

Prihodi Turističe organizacije Podgorice po osnovu boravišne takse za period od 1. januara do 31. jula 2023. godine iznosili su 248.893,36 eura.

- To je 52 procenta više u odnosu na isti period 2022. godine, a 56 odsto više u odnosu na 2019.. Međutim, naplata članskog doprinosa je znatno manja, i to čak 86 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, a 53 procenta u odnosu na isti period 2019. godine – navela je Rogošić.

ela, Turske, Kine, Ruske Federacije, Albanije, Sjedinjenih Američkih Država, te iz zemalja zapadne i Centralne Evrope - Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske, Poljske, pored tradicionalnih gostiju iz zemalja regiona. Uspostavljanjem direktnih letova između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Ara-

bije, Kuvajta, imamo i goste sa tih novih tržišta.

- Turisti najviše obilaze kulturno-istorijske lokalitete i vjerske objekte u centru grada, to je tzv. siti tura koja obuhvata Staru varoš, ,,Sastavke“, Muzeje i galerije Podgorice, Galeriju Rista Stijovića, Kuslevovu kuću, zatim Saborni hram Hristovog vaskrsenja,

Kada je u pitanju smještaj u Podgorici, u ponudi su hoteli svih kategorija, a evidentan je i porast broja izdavalaca privatnog smještaja. Dodaje da Podgoricu očekuju brojne manifestacije.

- U želji da kreiramo što prijatniji ambijent u gradu, kako za naše sugrađane tako i za turiste koji borave u Podgorici, Turistička organizacija Podgorice u kontinuitetu realizuje brojne aktivnosti, tako da nas i u narednom periodu očekuju završni dio manifestacije ,,Ajmo na Moraču“, zatim ,,Slikamo Podgoricu“ i ,,Tradicija ukusa“ koje su zbog velikog interesovanja programom rada planirane više puta godišnje. Slijede tematski bal pod maskama na Dukjli i Salon vina u oktobru, ,,Vino i koštanji“ u novembru, dok su naše tradicionalne manifestacije Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu i Podgorička noć zbog svog sardžaja planirane za posljednji mjesec u godini – ističe Rogošić.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Vrijedna donacija podgoričkoj jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć

Usred svakodnevnih prigovora građana na stanje higijene u gradu, v. d. direktora Čistoće najavio zaista interesantno rješenje

Poskupljenjem usluga do spasa preduzeća

Vršilac dužnosti direktora Čistoće Denis Hot najavio je da će naredne godine biti povećane cijene usluga tog gradskog preduzeća. Gostujući na TV Vijesti, Hot je kazao da u skladu sa zakonom moraju povećati cijene ukoliko se misli da ovo gradsko preduzeće bude modernizovano.

- Čistoća je uvijek smatrana socijalnom ustanovom, a upravljanje otpadom je skup i ozbiljan posao – kazao je Hot. V. d. direktora Čistoće kazao je da je to preduzeće u minusu od 600.000 eura.

- Dug prema Deponiji je 1,2 miliona, a prema dobavljačima 400.000. Sudski sporovi će sigurno dostići milion eura i ako sve to uzmete u obzir, normalno je da ćemo povećati cijene da bi Čistoća opstalaporučio je Hot.

On je kazao da je od 27 kamiona autosmećara operativno 10, te da očekuju da će ubrzo biti osposobljena još dva.

- Ekipe Čistoće u julu su odnijele 10 odsto više otpada nego istog mjeseca prošle godine, a u avgustu je za 11 dana odnijeto otpada kao u 14 dana avgusta 2022. godine – kazao je Hot, konstatujući da su prigovori

Dobili novo sanitetsko vozilo

Ministarstvo zdravlja dodijelilo je novo savremeno sanitetsko vozilo jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici. Sanitetsko vozilo marke ,,reno“ nabavljeno je putem javnog poziva u okviru implementacije projekta „PHASE“ (Promoting eHealth in cb area by Stimulating local Economies), koji se realizuje u okviru programskih prioriteta INTERREG-IPA projekta prekogranične saradnje Italija – Albanija

- Crna Gora. Vrijednost vozila sa dodatnom opre-

mom je 51.231,40 eura. - Kako je Ministarstvo zdravlja jedan od partnera na implementaciji projekta čiji je cilj unapređenje usluga zdravstvene zaštite za građane, vozilo sa opremom vrijedno preko 50.000 eura opredijelili smo jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koja svakodnevno obavlja složene i urgentne zadatke. Vjerujem da će ovo vozilo dodatno ojačati vozni park ove jedinice i pomoći medicinskom osoblju da bezbjednije i komfornije obavlja svoj posao, a građanima zdravstvenu uslugu učini bržom, dostupnijom

i kvalitetnijom - kazao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Obradović, koji je uručio klučeve novog vozila direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuku Nikoviću

Direktor ZHMP-a rekao je da je taj zavod, zahvaljujuci punoj podršci i razumjevanju Ministarstva zdravlja, počeo obnovu dotrajalog voznog parka.

- Opredjeljivanje auta i kompletne opreme iz projekta ,,PHASE“ u velikoj mjeri podiže kvalitet pružanja zdravstvene zaštite građanima, saopštio je Niković. H. P. Savremeno opremljeno

građana na stanje u oblasti čistoće dio političke kampanje protiv nove gradske uprave. Gradonačelnica Olivera Injac ocijenila je prethodnog vikenda da je nova gradska vlast zatekla brojne probleme u preduzeću Čistoća, ali da je ohrabruje što entuzijazam i motivacija radnika operative tog preduzeća ne posustaju.

- Osim ustaljenih aktivnosti na odvozu otpada shodno dinamičkim planovima, na lokacijama koje su prepoznate kao kritične, reaguje se u najkraćem roku kako bi stanje higijene bilo na što boljem nivou - poručila je Injac na Tviteru. Najavu v. d. direktora Čistoće Denisa Hota da će doći do povećanja cijena usluga tog gradskog preduzeća komentarisao je odbornik u gradskom parlamentu Mihailo Anđušić (DPS).

- Dakle, prethodna uprava Čistoće je uz ,,katastrofalno stanje“ i stare cijene održavala Podgoricu kao jedan od najčistijih gradova u Evropi. Nakon toga, došli su borci za pravdu i eksperti, donijeli nam Podgoricu na ivici zaraze i nude nam jedini spas od toga kroz povećane cijena usluga – objavio je Anđušić na Tviteru. H. P.

Aktivnosti Agencije za stanovanje i Zelenila

Počelo kompletiranje ograde oko

OŠ ,,Radojica

Perović“

Ekipe Agencije za stanovanje završile su radionički dio izrade metalne ograde i počeli ugradnju 150 metara oko dvorišta Osnovne škole ,,Radojica Perović“. Istovremeno, njihove kolege iz Zelenila pomogle su u raščišćavanju terena, kako bi ograda mogla da bude postavljena.

Lokacija u blizini Doma zdravlja na Starom aerodromu

Grupa turista na Trgu nezavisnosti

m. babović

sanitetsko vozilo

Šokantne tvrdnje bivšeg trenera FK Sutjeska Nenada Brnovića

Repetirali su pištolj da bi nas prisilili na ostavke

i fizički, te da je nakon sastanka s upravom Sutjeske potegnut i pištolj!

Saopštenje Brnovića prenosimo u cjelosti.

o načinu rastanka s nikšićkim

Brnović tvrdi da su on i njegovi saradnici napadnuti verbalno

- Svjedoci ste da sam preko medija napadnut od strane sportskog direktora i predsjednika kluba, gdje sam optužen za sve propuste koji su se dešavali prethodnih godinu dana u Fudbalskom klubu Sutjeska. Tom prilikom iznijete su mnoge neistine o meni, mom radu,

mojoj ulozi u donošenju svih odluka koje su u nadležnosti uprave kluba. Moj i njihov rad neka ocijeni stručna fudbalska javnost. Povod mog obraćanja je, isključivo, nemio događaj koji se desio na sastanku uprave kluba i stručnog staba, na koji smo, uzgred rečeno, pozvani putem medija. Tom prilikom smo moji saradnici iz stručnog staba i ja verbalno, a zatim i fizički napadnuti, sa ciljem da se na ta-

kav način prisilimo da podnesemo ostavke – navodi Brnović. - Nakon našeg insistiranja da, na sportski i kulturan način, riješimo sve probleme i njihove zahtjeve, uslijedio je žestok atak, koji je rezultirao povlačenjem pištolja i njegovim repetiranjem od strane pripadnika obezbjeđenja stadiona. Uspjeli smo da se bez težih posljedica povučemo sa sastanka, gdje su nam na izlazu iz zgrade Opštine Nikšić zaprijetili linčom od

strane navijača i da nam više ne garantuju bezbjednost. Odmah nakon toga imali smo susret sa grupom navijača, gdje smo u potpuno korektnom i prijateljskom tonu obavili sportski razgovor. Obavještavam javnost da sam zajedno sa kolegama iz stručnog štaba slučaj predao policijskim organima i Disciplinskoj komisiji Fudbalskog saveza Crne Gore na dalji postupak, u nadi da će nas oni zaštititi.

Kapiten Budućnosti Petar Grbić o lošem startu sezone, problemima našeg fudbala i supertalentovanom saigraču

Moramo da pokažemo više želje, o Adžiću će pričati cijela Evropa

PODGORICA - Debakl protiv Brejdablika u finalu pretkvalifikacionog turnira

Lige šampiona (5:0), smjena trenera i dugo čekanje nasljednika, ispadanje od sjevernomakedonske Struge u drugom pretkolu Lige konferencija, samo pet bodova u prva četiri kola crnogorskog prvenstva...

Loš i turbulentan start sezone za fudbalere Budućnosti, svjetlo na kraju tunela se još ne vidi.

- Za Budućnost to ne može biti dobro i niko ne može biti zadovoljan, počev od ljudi u klubu, preko nas igrača, do navijača...

Ali i prošle sezone nijesmo krenuli kako treba, pa smo na kraju osvojili titulu, što nam je i cilj –priča Petar Grbić za Pobjedu. Kako sada ,,okrenuti“ sezonu nabolje?

- Svi zajedno, počev od mene kao kapitena, moramo da promijenimo pristup utakmici i da ulazimo sa više želje. Liga je ujednačena kao nikad do sada, svaki naš protivnik pod Goricom se orijentiše defanzivno, troši vrijeme i ako ih ne ,,načnemo“ na vrijeme bude nam sve teže. Tako je bilo i protiv Jezera u nedjelju, kada nijesmo iskoristili šanse u prvom poluvremenu – govori Grbić. Liga je, kaže, sve ujednačenija. Dodajemo - i sve lošija.

- Iskreno, jeste tako – saglasan je krilni fudbaler.

- Igrao sam našu ligu i prije 16 godina, osvojio dvije titule s Mogrenom, bio tu kad je crnogorsko prvenstvo bilo najjače u istoriji. Ogromna je razlika u odnosu na sad. Svake sezone je liga sve lošija i nadam se da će se to nekako promijeniti – navodi Grbić.

NEMA NOVCA, SVE JE

MANJE I TALENATA

Da bi se naši klubovi približili makar rivalima iz regiona po-

trebno je prije svega da se više ulaže, smatra nekadašnji reprezentativac Crne Gore.

- Da se ne lažemo, finansije mnogo toga diktiraju. Ulaganja klubova utiču na kvalitet lige, to je prva stvar. Druga stvar je da se sve manje susrijećemo sa talentovanim igračima u Crnoj Gori. Ima ih, ali ne u tolikoj mjeri kao ranije. Sve su to razlozi za lošu situaciju u kojoj se nalazimo. Svaki klub protiv kojeg smo igrali u Evropi imao je veći budžet od nas i njihovi

igrači su bolje plaćeni, bilo da je sa Farskih Ostrva ili iz Sjeverne Makedonije. Ne mora to da bude ključ rezultata i da znači da bismo prošli da imamo veći budžet, ali jeste važan faktor – objašnjava bivši fudbaler OFK Titograda, Mogrena, Olimpijakosa, Levadijakosa, Hapoel Ber Ševe, OFK Beograda, Partizana, Akhisara, Adane, niškog Radničkog i Mornara.

- Uzmite primjer Saudijske Arabije, ulaže veliki novac i za

nekoliko godina imaće ligu među vodećim u svijetu. Ne tražim opravdanje, samo kažem da je to jedan od važnih faktora. Da znam tačno pravi razlog za situaciju u našem klupskom fudbalu, saopštio bih ga javno i pokušao da pomognem. Suština je, ipak, da je sve daleko od toga kako treba da bude i kako se nadam da će biti u budućnosti.

ADŽIĆA U ,,A“ SELEKCIJU

Grbić je sa 35 godina igrač na koga se Budućnost najviše oslanja. Kaže da bi volio da ulogu lidera preuzmu mlađi igrači.

- Prošle polusezone, nakon povratka iz Mornara u januaru, bio sam jedan od nosilaca igre u osvajanju titule i očekivao sam da će neko ove sezone preuzeti moju ulogu. Čim sam aktivan znači da mi se još igra fudbal, ali se nadam da će se u što skorijem roku pojaviti igrač kojem ću prepustiti mjesto i koji će moći da preuzme breme koje trenutno ja nosim u Budućnosti. Jer, nije lako igrati u Budućnosti – kaže Grbić. ,,Plavi“ u timu imaju potencijalno veliku zvijezdu, sedamnaestogodišnjaka o kojem se sve više priča – Vasilija Adžića. Grbić je oduševljen talen-

Moram da naglasim da je ovo događaj kakav nikad nijesam doživio u fudbalskoj karijeri i nadam se da nijedan moj kolega ovako nešto u budućnosti neće doživjeti - napisao je Nenad Brnović.

Brnović je na ljeto 2022. naslijedio Miliju Savovića i minule sezone osvojio Kup Crne Gore, dok je u prvenstvu njegov tim imao isti broj bodova, ali lošiji međusobni skor od šampiona Budućnosti. R. A.

tom i pristupom obavezama koje pokazuje ofanzivni vezista.

- On je talenat o kojem će tek da priča cijela Evropa, ne samo Crna Gora. Govorio sam i za Viktora Đukanovića i Lazara Mijovića da su talenti, ali Vasilije je još veći. Ima sve što je potrebno – kvalitet i ponašanje profesionalca. Crna Gora treba da bude srećna kakvog talenta ima i ako nastavi da se ovako razvija biće ,,novi“ Stevan Jovetić ili Mirko Vučinić – tvrdi Grbić i poručuje da njegovog mladog saigrača već treba uvrstiti u ,,A“ reprezentaciju Crne Gore.

- Pamtimo svi da je Jovetić debitovao sa 17 godina protiv Mađarske u trenutku kada je bila mnogo jača reprezentacija nego sada. Ne vidim razlog zašto Adžić ne bi sada debitovao.

DERBI KAO

PREKRETNICA?

Adžić je rođen u Nikšiću, gdje će Budućnost u nedjelju gostovati Sutjesci u prvom derbiju u sezoni.

Oba tima su u krizi – Nikšićani imaju šest bodova, jedan više od podgoričkog sastava.

D.

Brnović (prvi zdesna) sa stručnim štabom na meču Sutjeska – Santa Koloma ovog ljeta

PODGORICA - Nenad Brnović smijenjen je sa mjesta trenera Sutjeske poslije eliminacije od Santa Kolome u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija i lošeg starta u u crnogorskoj ligi, a u prvom obraćanju javnosti poslije rastanka sa Nikšićanina iznio je šokantne tvrdnje kako je došlo do kraja saradnje.

klubom

Sutjeska uzela samo bod protiv Jedinstva, Dragan Grivić poručio

Bićemo bolji

protiv Budućnosti

NIKŠIĆ – Očekivala se pozitivna reakcija fudbalera Sutjeske nakon promjene na čelu stručnog štaba, ali se crnogorski vicešampion sa gostovanja Jedinstvu u Bijelom Polju vratio samo sa bodom.

Nakon četiri prvenstvena meča Sutjeska ima svega šest bodova, jednu pobjedu i čak tri remija, a kraj Bistrice su se nadali da bi na sjeveru države mogli popraviti atmosferu u ekipi pred najveći crnogorski derbi, prvi ovosezonski, protiv Budućnosti. Igrači koje je vodio Boris Miličković, prvi saradnik novog trenera Vladimira Jankovića, igrali su dobro, ali i Jedinstvo, koje ih je lani namučilo u svakom meču, imalo je svoje šanse. Prvotimac Sutjeske Dragan Grivić nije zadovoljan rezultatom, ali tvrdi da su igrali bolje nego u prethodnim mečevima, djelovali zrelije, a to je, kako kaže, očekivano i najvažnije, pogotovo što će narednog vikenda igrati jednu od važnijih utakmica u ovoj polusezoni.

- Bili smo maksimalno fokusirani na Jedinstvo, bili smo bolji, stvorili više prilika, djelovali znatno bolje nego u prethodnih nekoliko mečeva, što je i očekivano s obzirom na to da je šampionat tek počeo, ali ni-

Mečevi će se igrati

30. avgusta

Sjutra žrijeb osmine

finala Kupa

PODGORICA - Takmičarska komisija odrediće parove osmine finala Kupa Crne Gore na žrijebu koji će se održati sjutra s početkom u 12 časova u Kući fudbala, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.

Osmina finala Kupa Crne Gore igra se na jednu dobijenu uta-

Porazom od Gruzije košarkaši Crne Gore završili sa kontrolnim mečevima

PODGORICA – Turnirom u Tbilisiju, na kojem su pobijedili Iran (81:66) i izgubili od domaće Gruzije u finalu (79:84), košarkaši Crne Gore su završili seriju od četiri kontrolna meča u Evropi, u sklopu priprema za Mundobasket. Do početka Svjetskog prvenstva, izabranicima Boška Radovića ostaje još duel u Manili sa Filipincima, jednim od tri domaćina Svjetskog prvenstva…

Gruzijci su meč odigrali maksimalno motivisani, sa velikom željom da se revanširaju našoj selekciji za bolan poraz u posljednjem meču grupne faze Evropskog prvenstva, u septembru prošle godine u istoj dvorani. Uspjeli su da pobijede, čini se i uz pomoć sudija, koje nijesu bile dorasle ovom meču…

Radović: Svaki naš napad bio je kažnjen

je nam se dalo da pogodimo. Istina je i da Bjelopoljci imaju respektabilan sastav, ali nama ostaje žal. Sad se okrećemo derbiju, imamo vremena da popravljamo svoje manjkavosti i u derbiju očekujem da odigramo znatno bolje – rekao je Grivić.

Protiv Budućnosti će na klupi biti novi trener.

- Privikavamo se i na malo drugačiji sistem rada s novoizabranim šefom struke Jankovićem i nadam se da ćemo iz meča u meč biti sve uspješniji, da ćemo igrati ljepši fudbal i biti efikasniji. Ipak, ne smije se zanemariti da je naš sastav tokom ljetnjeg prelaznog roka preživio znatne izmjene, da nijesmo imali dovoljno vremena za kvalitetno uigravanje... - riječi su Grivića.

I sljedeću utakmicu, protiv Budućnosti, Nikšićani će igrati pred praznim tribinama, jer im je podrška navijača uskraćena nakon skandiranja ,,vojvoda“ uoči finalnog meča Kupa Crne Gore minule sezone.

S navijačima ili bez njih, fudbaleri Sutjeske u svakom slučaju imaće dovoljno motiva za ovaj susret jer dolazi im Budućnost, vječiti i najveći rival, tim koji im je lani „za dlaku“ preoteo titulu, samo zbog boljeg međusobnog skora. Ra. P.

FSCG

- Protiv Gruzije, koja je bila veoma motivisana, u prva tri-četiri minuta smo imali četiri izgubljene lopte i četiri promašena slobodna bacanja. Loše smo otvorili utakmicu, u prvom poluvremenu nijesmo bili na potrebnom nivou, ni energetski, niti napadački. Treću četvrtinu smo dobro otvorili, pa smo sa ,,minus šest“ s poluvremena došli na prednost od sedam razlike, minut-dva do kraja prije kraja. Međutim, onda smo u finišu te četvrtine imali pad koncentracije, neke brze odluke u napadu, dva-tri puta smo zaspali u odbrani, što nas je na kraju i koštalo pobjede. Mislim da smo bolja ekipa od Gruzije, i pored tog minusa na poluvremenu već od sredine treće četvrtine smo imali utakmicu u svojim rukama, ali to nijesmo iskoristili – kaže za Pobjedu selektor Boško Radović. U četiri kontrolna meča, Crna Gora je poražena tri puta, od Francuske, Slovenije i Gruzije, i važno je izvući pouke iz tih poraza.

Pionirska reprezentacija na okupu od 17. do 23. avgusta

Poznat sastav za Mundobasket

Za Tbilisi je putovalo 13 igrača, a 12 istih je bilo u sastavu na oba meča, protiv Irana i Gruzije. Ti igrači će i braniti boje Crne Gore na Mundobasketu.

- Imali smo tri veoma jake provjere, protiv Francuske, Slovenije i Gruzije. Sve u gostima, protiv veoma ozbiljnih reprezentacija. Iran je bio lakši protivnik, utakmica je bila riješena

Ljumović odabrao 24 igrača za pripreme na Zlatiboru

PODGORICA - Selektor pionirske reprezentacije

Crne Gore Minja Ljumović objavio je spisak igrača koji će boraviti na pripremama na Zlatiboru.

To su Aleksa Ilić, Vladimir Mihailović Nikola Vučević, Andrija Slavković, Dino Radončić, Nemanja Radović, Bojan Dubljević, Marko

već na poluvremenu, u drugom smo rutinski to priveli kraju. Što se ostale tri utakmice tiče, imali smo dosta oscilacija, prevashodno nepreciznosti u napadu i u narednih desetak dana

Simonović, Nikola Ivanović Igor Drobnjak Petar Popović i Kendrik Peri Prekobrojan je, dakle, Emir Hadžibegović

ćemo, stvarno, morati da radimo na toj preciznosti, da budemo malo odgovorniji – dodaje Radović. Selektor ,,crvenih“ ističe da je bilans u pomenutim mečevima

Trener AEK-a Almeida poručio pred današnji meč na ,,Maksimiru“

Igraćemo protiv Dinama za porodicu ubijenog navijača

PODGORICA - Matijas

kmicu, a mečevi su na programu 30. avgusta.

Shodno propozicijama, u

Kupu Crne Gore za sezonu 2023/24. učestvovaće 16 ekipa - Budućnost, Sutjeska Meridianbet, Arsenal, Dečić, Jedinstvo Franca, Petrovac, Jezero, Mornar, Rudar, Iskra, Mladost lob.bet, Kom, Berane, Bokelj, Podgorica i Grbalj. R. A.

Na spisku su 24 igrača – golmani Danilo Koljčević (Stari aerodrom), Bogdan Borilović (Lovćen); odbrana: Lazar Popović , Ognjen Radević (Budućnost), Matija Ašanin (Sutjeska), Petar Bošković, Luka Marković (Stari aerodrom), Petar Pavićević (OFK Titograd), Novica Vujanović (Breznica), Sava Gojko-

vić (Budva); vezni red: Petar Vujović, Matija Rakčević, Petar Rešetar (Budućnost), Adnan Hajdarpašić (Jedinstvo), Petar Lukovac (Podgorica), Andrej Bulatović (Stari aerodrom), Bogdan Guberinić (OFK Berane); napad: Batrić Boričić (Anže, Francuska), Vuk Jovović (Kom), Petar Ivanović (Stari aerodrom), Mark Đokaj (Dečić), Petar Begović (Danilovgrad), Bogdan Bijelić (Budućnost), Nikola Vukoje (Grbalj). Pripreme na Zlatiboru počinju 17. i traju do 23. avgusta.

Almeida, trener fudbalera atinskog AEK-a, poručio je da će njegovi igrači u utorak protiv Dinamo Zagreba ,,igrati za porodicu ubijenog navijača“. Prethodne sedmice u huliganskim neredima u Atini stradao je grčki navijač Mihalis Kacuris (29). Potom je meč kvalifikacija za Ligu šampiona u grčkom glavnom gradu, koji je trebalo da se odigra prošlog utorka, odložen. Duel u Zagrebu na programu je u utorak od 20 časova – a potom će nared-

nih dana biti odigran i meč na terenu AEK-a. - Igraćemo fudbal. U fudbalu sam više od 30 godina i fudbal je slavlje. Bio sam veoma tužan zbog onoga što se desilo prošle sedmice. Igraćemo za istoriju AEK-a i za porodicu djeteta koje je izgubilo život – rekao je Almeida. U proteklim danima klubovi su se u saopštenjima optuživali za dio odgovornosti za nerede u kojima je Kacuris izgubio život. Veliki broj huligana koji je doputovao iz Hrvatske je uhapšen. R. A.

mečevima u Evropi, sjutra putuju za Filipine

naš loš kažnjen

Loše suđenje u Francuskoj, Sloveniji i posebno Gruziji

Posebno protiv Gruzije, Crna Gora nije imala adekvatno suđenje, bez obzira što se radilo o prijateljskim mečevima. - Sve tri teže utakmice, ne računajući Iran, smo igrali na gostujućem terenu. Iako rijetko pričam o sudijama, imali smo prilično loše suđenje na sve tri utakmice, i mislim da sudije protiv Francuske, Slovenije i Gruzije nijesu u rangu mečeva koje su sudili. Rekao bih da su to bile sudije ispod trećeg ranga evropskih sudija. Interesantno, uglavnom su griješili na našu štetu, ali ne bih puno o njima. Na Svjetskom prvenstvu će, nadamo se, biti suđenje onako kako treba da bude – rekao je Boško Radović.

mogao da bude drugačiji.

- Ono što je svojstveno u sva tri poraza, protiv Francuske, Slovenije i Gruzije, je da smo sigurno dvije utakmice mogli da riješimo u svoju korist. Moraćemo da poradimo na tome da igramo svih 40 minuta najbolje što možemo, na najvećem nivou, jer nas na Svjetskom prvenstvu očekuju slični protivnici onima sa kojima smo igrali do sada. Važno je da u preostalih desetak dana malo popravimo tu koncentraciju i preciznost izvođenja napada. Može se reći da je odbrana dobra, a stva-

Košarkaši Budućnost Volija sinoć počeli pripreme u nekompletnom sastavu

Osmorica na prozivci Mijovića

PODGORICA – Petar Mijović je sinoć izvršio prozivku, kojom su zvanično počele pripreme košarkaša Budućnost Volija za narednu sezonu.

Trener ,,plavih” je na prozivci imao samo osmoricu igrača, četvoricu seniora, sve novajlije – Flečera Megija, Kolbija Rosa, Alerika Frimena i Andriju Grbovića, te četvoricu juniora, Petra Minića, Jakšu Pejovića, Boška Jankovića i Igora Jokovića Četvorica crnogorskih reprezentativaca, Petar Popović, Aleksa Ilić, te povratnici Vladimir Mihailović i Andrija Slavković će se priključiti nakon Mundobasketa, a ostali će pristizati narednih dana.

Rosa, bio u idealnoj petorci košarkaške Serije A.

GRBOVIĆ: Veliki izazov za mene

ri koje nam se loše dešavaju su, prevashodno, iz naših loših napada. Svaki naš loš napad je bio kažnjen u odbrani. To je nešto što treba da ,,utegnemo“. Što se ostalog tiče, nijesam nezadovoljan, rotirali smo dosta, mislim da je u svakoj utakmici igralo po 11 igrača. Sada otprilike imamo jasno što i kako možemo na Svjetskom prvenstvu – zaključio je selektor naših košarkaša.

Košarkaši Crne Gore će danas trenirati u Baru, a već sjutra putuju na Filipine, gdje će igrati grupnu fazu Mundobasketa. S. JONČIĆ

Podsjećanja radi, ovog ljeta su stigli još Marvin Džons, Džakori Vilijams i Mekinli Rajt. Osim Ilića, ugovor je produžio i Marko Jagodić-Kuridža, dok su pod ugovorima Popović i Kameron Rejnolds, ali je pitanje da li će on i ostati naredne sezone.

ROS: DA BUDEM TO ŠTO JESAM

Kolbi Ros, MVP italijanskog košarkaškog prvenstva prošle sezone, stigao je u Podgoricu. Američki plejmejker, jedno od velikih pojačanja Budućnost Volija, predstavio se za klupski sajt i najavio uspješnu sezonu. - Samo želim da dođem ovdje i budem to što jesam. Igram čvrsto sa košarkaškim IQ-om koji posjedujem, pokušaću da predvodim ekipu i da imam uspješnu sezonu sa saigračima – kazao je Ros.

Košarkaš koji ima 24 godine i visok je 185 cm u Podgoricu je stigao iz Varezea, u čijem dresu je prošle sezone prosječno bilježio 17,5 poena, 7,5 asistencija i 4,4 skoka.

- Vjerujem da će biti dosta trčanja iz tranzicije jer znam da voli da trči sprint, da postiže lake poene na taj način. Takođe, igra i ,,pik-en-rol“, kratak rol i pas za ,,aleja-ap“. Znam da je veoma atletičan, dominira ispod koša, tako da sam veoma uzbuđen da igramo zajedno –ističe Ros.

Kada su ciljevi Budućnosti u narednoj sezoni u pitanju, novi plej Budućnost je jasan:

- Trenutno samo želim da napredujemo iz dana u dan, to je cilj. Vjerujem da će to voditi do uspjeha na terenu. Želim biti bolji makar 1 odsto zbog mene i cijelog tima u nadi da će to dovesti do brojnih pobjeda. Priznaje da ,,ne zna previše o ABA ligi, ali da zna da je veoma fizički zahtjevna liga“.

- Mnogo je jakih timova za koje sa čuo i znam da je jedna od najboljih domaćih liga na svijetu. Jedva čekam početak sezone, konkurencija će biti veoma jaka i baš se radujem tim duelima – zaključio je Kolbi Ros.

FRIMEN: PRATIO SAM BUDUĆNOST

Alerik Frimen je novi bek šuter Budućnost Volija, a stigao je iz turskog Bešiktaša (18,9 poena po meču).

Košarkaš rođen u Norfolku (Virdžinija), nastupao je u NCAA za Bejlor i NC Stejt, a evropsku priču počeo je u mađarskoj Albi Fehevar, odakle se preselio u Tursku, u ekipu Burse, za koju je igrao u dva navrata. Nastupao je i za kineske Šenzen i Kvindago, kao i u Evroligi za Asvel. Nakon drugog mandata u Bursi preselio se u redove evropskog gigata CSKA iz Moskve, gdje je odigrao jednu polusezonu, da bi potom igrao za ekipu Venecije, prije nego je prošlu sezonu završio u Turskoj, u ekipi Bešiktaša. Dakle, Frimen je igrač sa iskustvom igranja u dva najjača evropska takmičenja, što bi trebalo da bude od značaja za Budućnost u Evrokupu - Evrokup je veoma kompetitivan ove sezone, još manje ekipa ide u plej of tako da će biti dobro takmičenje sa dobrim timovima. Definitivno vjerujem da možemo biti jedan od boljih timova ove sezone. Moramo se okupiti i igrati zajedno, da igramo čvrsto i pustimo da stvari idu svojim tokom.

Ističe da se pratio ABA ligu.

Andrija Grbović je jedan od trojice crnogorskih košarkaša koji je ovog ljeta stigao u Budućnost Voli, ali jedini koji će prvi put igrati u dresu ,,plavih“ (Vladimir Mihailović i Andrija Slavković su u prošlosti već nastupali za podgorički klub).

Krilni košarkaš, koji je igrački put počeo u rodnim Pljevljima, a nastavio ga u njemačkom Ulmu, OKK Beogradu i Megi, odakle je i stigao u Budućnost, za klupski sajt je govorio o prvim utiscima o klubu sa kojim će u novoj sezoni, pored ABA lige i domaćih takmičenja, nastupati i u Evrokupu… - Hvala na dobrodošlici. Naravno, velika stvar, čast i privilegija je potpisati za klub kao što je Budućnost Voli i veoma sam srećan i ponosan što ću biti dio organizacije – rekao je Grbović.

- Biće veliki izazov za mene, prethodne sezone sam debitovao u ABA ligi, ove godine me očekuje novo takmičenje - Evrokup. Veoma sam uzbuđen zbog onoga što predstoji i mislim da sam u potpunosti spreman – dodao je Grbović.

Novo impresivno izdanje u Malagi

Branson vodio SAD do pobjede nad Španijom

PODGORICA - Košarkaši

Sjedinjenih Američkih Država potvrdili su da će biti favoriti na Mundobasketu ovog ljeta, pobjedom nad Španijom 98:88 u gostima u prijateljskom meču.

Američki tim je napravio seriju 13:5 na početku posljednje dionice i usmjerio meč u Malagi ka trijumfu. Bek Džejlen Branson, NBA zvijezda Njujork Niksa, postigao je 20 poena u trijumfu, od čega 16 u

prvom poluvremenu bez promašaja iz igre. Džekson i Bridžis upisali su po 12 poena u trijumfu. Aldama je ponovo bio najefikasniji za Španiju sa 12 poena.

Prethodno, Amerikanci su potpuno rutinski pobijedili oslabljeni slovenački tim (bez prve zvijezde i lidera Dončića) u

Malagi u subotu. Šampionat svijeta počinje 25. avgusta, a američka selekcija ima tri ubjedljiva trijumfa na pripremama. R. A.

Rođen u Koloradu, igrao je na prestižnom Univerzitetu Peperdin četiri godine. Evropsku karijeru počeo je u Nimburku, gdje je proveo jednu sezonu prije nego što se preselio u Vareze. Kada je potpisao za ,,plave“, iz Budućnosti je saopšteno da ga krasi ,,sjajan dribling, brzina, šut iz svih pozicija, pronalazak igrača lob pasovima, liderstvo, sve ono što jedan plej treba da ima“. Na pitanje što je njegovo tajno oružje, Ros je odgovorio: - Sav trud koji sam uložio tokom prethodnih godina. Dosta slobode koju su mi prethodni treneri omogućavali da bih igrao moju igru. Ali vjerujem da je trčanje tranzicije vjerovatno moja najveća vrlina. Takođe, igranje ,,pik-en-rola“, mogućnost da pronalazim saigrače, kao i mogućnost da postižem poene iz ,,pik-en-rola“ – dodao je Ros. Osim Rosa, u Budućnost je stigao još jedan igrač iz Italije, centar Džakori Vilijams (došao iz Napulja), koji je, poput

- Znam za Budućnost već nekoliko godina, pratio sam klub kada je igrao u Evroligi. Takođe, igrao sam protiv Budućnosti prije nekoliko sezona tako da znam dosta stvari o klubu i o ABA ligi. Veoma sam uzbuđen da igram u Podgorici pred navijačima i nadam se da možemo da napravimo neke sjajne stvari ove sezone – rekao je Frimen. Frimen je prepoznat kao šuter koji karijeri nije šutirao ispod 38% van linije 6,75m.

- Navijači od mene mogu da očekuju nekoga ko će igrati čvrsto svaki meč, cijeli meč, cijelo vrijeme dok sam tu. Poenter sam, neko ko pokušava da doprinese igri na bilo koji način. Tjeram odbranu da pravi prilagođavanja za pravi pas, igram dobru odbranu, neko sam ko voli da trči i u napad i u odbranu, da igram u tranziciji, završavam na obruču, šutiram dosta trojki. Uzbuđen sam i nadam se da ćemo zajedno sa publikom stvarati trenutke za pamćenje – dodao je Frimen.

- Da, definitivno. Budućnost je bila u Evroligi prije nekoliko godina tako da od tada pratim. Znam da postoji mogućnost da osvajač lige ide u Evroligu, tu su Partizan, Zvezda, Cedevita Olimpija, Mornar, dosta dobrih timova u ligi. Vjerujem da možemo biti jedna od ekipa koje se bore za što bolji plasman i Evroligu iz Evrokupa i ABA lige.

Kada su očekivanja za narednu sezonu, Frimen ističe:

- Kao što sam upravo rekao, gdje god da igram uvijek pokušavam da donesem pobjednički mentalitet. To su očekivanja koje moraš imati da bi imao dobru sezonu. Moja očekivanja će biti da se borimo za titule.

Frimen kaže da se o Budućnosti mogao raspisati preko jednog dobrog prijatelja, poznatog u našim košarkaškim krugovima.

- Da, jedan od mojih najboljih drugova je Di Bost. Igrao je ovdje prije dosta godina, ako se ne varam bila je to njegova prva sezona u Evropi. To je bilo odlično iskustvo za njega i to je podijelio sa mnom. Obojica smo iz Šarlota i imamo istog agenta, pričamo svakog ljeta, kao i tokom sezone. Noris Kol je takođe bio u Budućnosti, kao i Koti Klark. Tako da znam određen

Sebe bi opisao kao igrača ,,koji igra dobro u oba smjera – i odbrambeno i napadački“.

- Ono što ću ja da dam od sebe jeste velika borbenost. Pokušaću da iskoristim šansu koju budem dobio.

Andrija ističe da je pratio Budućnost kao dijete, a onda je istakao neke domaće igrače koje iz tog perioda pamti.

- Nikola Ivanović, Danilo Nikolić, Bojan Dubljević… To su mi igrači koji su ostali urezani u sjećanje. Grbović vjeruje da iduće sezone ekipa može ,,da napravi bolji rezultat nego prethodne“.

- Smatram da je napravljen konkurentan tim, pokušaćemo da u Evrokupu dođemo što dalje možemo, da u ABA ligi napravimo što bolji rezultat i pokušamo da damo jak otpor Partizanu i Zvezdi – zaključio je Grbović.

dio istorije kluba i veoma sam srećan što ću biti dio iste – zaključio je Frimen. S. J.

Kolbi Ros Alerik Frimen

Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 17 godina

Mlade ,,ajkule“ pete u Evropi

PODGORICA - Kadetska (U17) vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Italiju 11:7 (2:1, 1:1, 4:4,

4:1) i zauzela peto mjesto na Evropskom prvenstvu u turskoj Manisi. Mlade ,,ajkule“ su tunir završi-

Fudbalski savez Italije traži novog selektora

Spaleti mijenja

Manćinija

PODGORICA - Lućano

Spaleti prvi je kandidat za

nasljednika Roberta Manćinija, koji je neočekivano napustio mjesto selektora fudbalske reprezentacije Italije.

Šezdeset trogodišnji Spaleti doveo je prošle sezone Napoli do prvog Skudeta poslije 33 godine, ali je potom otišao sa stadiona ,,Dijego Armando Maradona“.

Manćini je vodio Italiju do evropske titule 2021. godine, da bi zatim ostao bez plasma-

na na Mundijal 2022. Nedavno je dobio veća ovlašćenja od Fudbalskog saveza Italije, ali je naprasno otišao –mediji na Apeninima spekulišu da je mogući razlog unosna ponuda iz Saudijske Arabije.

- Ostavka je moja lična odluka. Zahvalan sam svima u Savezu Italije. Hvala navijačima i igračima, koji su bili sa mnom proteklih pet godina. Pobjeda na Evropskom prvenstvu je ostala u mom srcu zauvijek. To je bila najveća čast - izjavio je Manćini. Ne. K.

Totenhem dovodi mladu zvijezda Brajtona

Ferguson kao

zamjena za Kejna

PODGORICA - Uprava

Totenhema vidi napadača

Brajtona Evana Fergusona (18) kao idealnu dugoročnu zamjenu za Harija Kejna.

Tinejdžer ,,galebova“ je, po pisanju londonskog Sana, već duže od godinu na radaru lon-

PODGORICA - Žoao Kanselo (29), desni bek Mančester sitija, blizu je od prelaska u Barselonu koja je konkretizovala pregovore sa prvakom Premijer lige i kontinenta. Šampion španske Primere planira da dovede Portugalca na jednogodišnju pozajmicu, sa

le sa četiri pobjede i tri poraza. Prije Italije, pobijedile su Hrvatsku u grupi (15:13), zatim Francusku u osmini finala

Baskijac će u ,,kraljevskom klubu“ braniti na pozajmici

Kepa golman Reala

PODGORICA - Kepa Arizabalaga (28) novi je golman Real Madrida, u gigantu Primere provešće sezonu na pozajmici iz Čelzija.

,,Kraljevići“ su riješili pitanje čuvara mreže, nakon teške povrede slavnog Belgijanca Tiba Kurtoe. Baskijac Kepa biće član Reala makar do kraja juna naredne godine, a potom će klubovi imati opciju da do-

(16:8) i Holandiju u prvom meču razigravanja za plasman od pete do osme pozicije (21:11). Izgubile su u grupi od Mađarske (11:6) i Španije (13:7), a u četvrtfinalu od Srbije (15:9). Crna Gora je protiv Italije konstantno bila u vođstvu, a meč je prelomljen kada je Srđan Janović pogodio za 10:7 s igračem više 2,53 minuta prije kraja. Strahinja Gojković je postigao četiri pogotka, Srđan Janović tri, po jedan Ivan Marković, Nikola Petrović, Tim Perov i Ljubomir Kovačić Ne. K.

Crnogorka nastupa na američkom čelindžeru

Preokret Kovinić za pobjedu u Stenfordu

govore prodaju igrača. Španski golman je u Premijer ligi nastupao u prethodnih pet sezona, a nekada je važio za jednog od najboljih mladih golmana planete. U Realu će biti predstavljen u utorak popodne. Za Čelzi je nastupio 163 puta u svim takmičenjima i osvojio Ligu šampiona 2021. i Ligu Evope 2019. godine. R. A.

PODGORICA - Danka Kovinić uspjela je da preokrene i pobijedi u uzbudljivom meču protiv Elene Gabrijele Ruse 3:6, 7:5, 7:5 na čelindžeru u Stenfordu.

Naša najbolja teniserka ostvarila je važan trijumf na startu američkog turnira. Meč je trajao čak dva sata i devet minuta.

Crnogorka je u trećem setu

gubila 5:3, ali je pronašla pravu igru kada je bilo najpotrebnije i u velikom stilu privela duel kraju.

Za Kovinić ovo je važan nastup, u periodu kada pokušava da dostigne formu nakon dužeg oporavka od povreda koje su je mučile krajem proljeća i početkom ljeta. Naredna rivalka biće joj bolja iz duela Šimanovič – Votson R.A.

Pomirenje napadača sa upravom Pari Sen Žermena

Mbape sad spreman i da potpiše novi ugovor

PODGORICA - Kilijan

Mbape (24) se pomirio da će odigrati još makar sezonu u Pari Sen Žermenu, objavili su francuski mediji.

I ne samo to, po mnogima najbolji napadač današnjice ozbiljno razmišlja da potpiše novi ugovor sa pariskim klubom. Kako se navodi, uprava ,,svetaca“ spremna je da Mbapeu ponudi novi ugovor, po kom bi već narednog ljeta imao fiksno određenu klauzulu obeštećenja, sa kojom bi mogao da napusti klub. Na taj način čelnici prvaka francuske Lige 1 žele da grade povjerenje sa Mbapeom, kojem aktuelni ugovor ističe u junu naredne godine.

Jasno je da španski gigant Real Madrid, u koji Francuz želi da pređe, ovog ljeta nema nov-

ca ni da plati obeštećenje ni da ispuni zahtjeve Mbapea u vezi ugovora. Sa druge strane, PSŽ nudi igraču lidersku rolu i finansijske uslove po kojima bi bio ubjedljivo najbolje plaćen igrač kontinenta. Nakon pomirenja, očekuje se da prva zvijezda predvodi tim vjerovatno već od narednog vikenda. R. A.

Igrač odbio transfer u Liverpul, oboren rekord Premijer lige

Čelzi doveo Kaiseda

za čak 133 miliona

donskog kluba. U sezoni za nama, u kojoj se afirmisao na vrhunskoj sceni, Ferguson je postigao šest golova u Premijer ligi (deset u svim takmičenjima).

Na debiju u novoj sezoni, pobjedi 4:1 nad Lutonom, Irac

Ferguson je takođe bio strijelac. Očigledno brzo napreduje. Po pisanju Sana, Brajton je već najavio da će da odbije prvu ponudu za talenta. Međutim, u

Pozajmica sa opcijom otkupa ugovora

Totenhemu su spremni da čekaju i godinu, kako bi kompletirali ovaj transfer, nakon odlaska kapitena i dugogodišnjeg simbola kluba Kejna. R. A.

Kanselo na korak od Barse

pravom otkupa ugovora narednog ljeta. Kanselo, nekada jedan od najboljih igrača Sitija, u lošim je

odnosima sa menadžerom Pepom Gvardiolom. Drugi dio prethodne sezone je proveo na pozajmici u Bajern Minhenu.

Četiri sezone jedan od najboljih desnih bekova planete je proveo u Sitiju, za koji je na 154 nastupa postigao devet golova. R. A.

PODGORICA - Moises Kaisedo (21) novi je fudbaler Čelzija, veliki klub Premijer lige je za transfer veziste platio Brajtonu čak 133 miliona eura.

Ekvadorac je prethodno u petak veče odbio već dogovoreni transfer u Liverpul – jer je želio isključivo da pojača ,,plavce“, sa kojima je pregovarao duže od dva mjeseca.

Za londonski klub važno je pojačanje na poziciji zadnjeg veznog. Talenat će potpisati ugovor čak do ljeta 2031. godine.

Radi se o najskupljem transferu u istoriji Premijer lige, a šestoj najvećoj svoti obeštećenja

u istoriji fudbala. U februaru 2021. plaćen je svega pet miliona eura.

U sezoni za nama Kaisedo je igrao izuzetno i stekao reputaciju jednog od najboljih defanzivnih vezista u PL. R. A.

O NJEGOŠU, ŠPIJUNAŽI, PRODAJI MAINA I STANJEVIĆA I RAZGRANIČENJU CRNE GORE S AUSTRIJOM 16.

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Njegoš je u avgustu 1839. godine engleskim gostima Henriju Lejardu i Edvardu Mitfordu koji su boravili na Cetinju pripovijedao i o sukobu na Paštrovskoj gori. Lejard je o tome zapisao sljedeće:

„Vladika je napadao Austrijance koliko i Turke zbog njihovog nečovještva i krivovjerja, optužujući ih da ubijaju čak i žene koje se usude da, idući za nekim naivnim poslovima, dođu na domak vatre iz njihovih utvrđenja, i da krše primirje koje je s njima sklopio. Opisao je jedan okršaj koji se dogodio između austrijskih odreda i njegovih gorštaka, a rezultat je bio, izjavio je on, da su Austrijanci sramno potučeni od jednog mnogo manjeg broja ljudi, mada su u novinama objavili da su odnijeli veliku pobjedu. Oni su se razbjegli, rekao je, ostavivši na polju sa oružjem i opremom dvadeset tri čovjeka i jednog oficira, grofa Kaprijolija, jednog mladog plemića, dok je, zajedno sa ženama, palo samo osam Crnogoraca. Zatim, pošto me je odveo u jednu susjednu sobu i pobjedonosno mi pokazao izvjestan broj musketa i raznih stvari uzetih od austrijskih vojnika koje su nosile austrijski carski znak, upitao me je da li to ne dokazuje da Austrija nema razloga da se hvali pobjedom” („Lejard na Cetinju 1839.”, „Englezi o Njegošu i Crnoj Gori”, Titograd, 1963, 38).

Mitford u svom putopisu navodi da „austrijska vlada bješe nedavno preduzela jedan neozbiljni poduhvat da ih pokori, a koji se završio njenim sopstvenim porazom, jer je njena vojska morala da se povuče sa gubitkom i osramoćena. Zbog toga su Austrijanci bili skloni da svoje neprijatelje naslikaju najcrnjim bojama” („Mitford na Cetinju 1839.”, „Englezi o Njegošu i Crnoj Gori”, str. 52).

Mitford pominje i kako su Austrijanci bili zabranili da crnogorski gospodar dobija pisma i novine putem austrijske pošte, pa dodaje: „Tu nedavno Austrijanci su povodom prepirke oko granica otpočeli neprijateljstva sa Crnom Gorom, poslavši nešto svojih četa u planine, ali one nijesu stigle daleko, jer su potučene

Vladika nam pokaza gomilu austrijskih uniformi i odjeće

Njegoš je Henriju Lejardu i Edvardu Mitfordu opisao boj na Paštrovskoj gori. Austrijanci su sramno potučeni od jednog mnogo manjeg broja ljudi, mada su u novinama objavili da su odnijeli veliku pobjedu. Oni su se razbjegli, rekao je, ostavivši na polju sa oružjem i opremom dvadeset tri čovjeka i jednog oficira

Narodnog muzeja Crne Gore, IX knjiga, Cetinje, 2013, 71-75). Na pregovorima u Budvi 8. avgusta 1838. godine, crnogorsku stranu zastupali su Pero Petrović i Kovaljevski. „Bili su to dovoljno jaki razlozi da austrijski vojno-politički činioci u Boki i Dalmaciji optuže Kovaljevskog da je podstrekavao Crnogorce na laćanje oružja. Njegovo miješanje u pogranični spor poprimilo je karakter diplomatskog incidenta, možda ne toliko zato što je (…) držao stranu Crnogorcima, koliko stoga što je predstavnicima Austrije na sastanku u Budvi izjavio da Crna Gora ima istorijsko pravo da dobije izlaz na more, budući da je ona to svoje pravo platila krvlju u borbi protiv Turaka i Napoleonovih trupa u Primorju” (Dragoje Živković, Istorija crnogorskog naroda, 424-425).

Henri Lejard piše: „Zatim, pošto me je odveo u jednu susjednu sobu i pobjedonosno mi pokazao izvjestan broj musketa i raznih stvari uzetih od austrijskih vojnika koje su nosile austrijski carski znak, upitao me je da li to ne dokazuje da Austrija nema razloga da se hvali pobjedom”

i otjerane sa dosta gubitaka. Pošto nam je ispričao kako su njegovi neprijatelji predstavili ovaj pohod kao svoju pobjedu, pokazao nam je sa velikim zadovoljstvom čitavu gomilu austrijskih uniformi i odjeće otetih tom prilikom, kao najbolji odgovor njihovom hvalisanju. Ne može se tvrditi, reče Vladika, da bi moj narod mogao biti ravnopravan protivnik obučenim trupama na ravnom zemljištu, ali kakvog izgleda na pobjedu mogu imati regularne trupe protiv brđana koji se bore u svom rođenom nepristupačnom kršu, gdje svaku kamen krije neprijatelju napadače (…) Uzmimo da nekad i dopru do pogodnijeg zemljišta, kakvu će korist izvući zapalivši nekoliko slamnih koliba, koje će se opet

sagraditi po njihovom odlasku…” (isto, 56-57).

***

Nedugo iza oružanog sukoba na Patrovskoj gori došlo je do pregovora. U njima je na crnogorskoj strani učestvovao ruski inženjer Jegor Kovaljevski

„Poslije slavlja i pobjede trebalo je ugovoriti i potpisati primirje. Pošto je Đorđije Savov, kao glavni komandant u ovoj akciji, bio u nekome ličnom sporu s austrijskim vlastima, Austrijanci su zamolili J. P. Kovaljevskog da posreduje u nastalom sporu. Sa još jednim nepismenim senatorom on je pošao u Budvu na zaključenje mirovnog dogovora. Na osnovu potpisanog dogovora Austrijanci su Crnogorcima ustupili spornu te-

Jegor Kovaljevski je predstavnicima Austrije na pregovorima u Budvi izjavio „da Crna Gora ima istorijsko pravo da dobije izlaz na more, budući da je ona to svoje pravo platila krvlju u borbi protiv Turaka i Napoleonovih trupa u Primorju”

ritoriju na Paštrovskoj gori „s napomenom da to važi ukoliko se saglase više vlasti“. Kovaljevski konstatuje da Austrijanci Crnogorcima nikada

nijesu mogli oprostiti ovaj poraz, pogotovo ih je tištalo to što „su morali da potpišu ugovor o miru s državom koju nijesu priznavali i s ljudima koje su smatrali običnim pljačkašima”. Zato su morali naći neki alibi za doživljeni poraz, pa su se svom žestinom obrušili na ruskog inženjera, oficira i diplomatu Jegora Petroviča Kovaljevskog, što je uslovilo i njegov produženi boravak u Crnoj Gori i razne peripetije prilikom povratka, posebno u Dubrovniku, ali je preko Trsta stigao u Veneciju da ispuni posljednju želju i amanet jednog Italijana koji je kao austrijski vojnik ranjen na Paštrovskoj gori i ubrzo umro” (Marijan-Mašo Miljić, Jegor Petrovič Kovaljevski i Petar II Petrović Njegoš, Glasnik

Zanimljivo je da se Kovaljevski Austrijancima tada obratio u sličnom tonu kao i ruski potpukovnik Jakov Ozereckovski, koji je u Crnoj Gori boravio godinu dana ranije. Naime, Fedor Karačaj, zapovjednik kotorske tvrđave, bilježi da mu je Ozereckovski otvoreno govorio o pogrešnom odnosu ruskog cara Aleksandra I prema Crnoj Gori na Bečkom kongresu. „Ali Vi morate znati da je zapravo trebalo da ovi Crnogorci dobiju na Bečkom kongresu Kotor, i samo je naš nemoćni car Aleksandar mogao da napravi tako veliku pogrješku i da zaboravi jedan tako interesantan narod” (Istorija crnogorskog naroda, 420).

Ozereckovski je bio istinski crnogorski prijatelj. Treba pomenuti da je prilikom odlaska s Cetinja (1837), odnio sa sobom po jednu mušku i žensku crnogorsku narodnu nošnju. Kad je stigao u Beč, zamolio je tamošnjeg slikara Aljta da mu na osnovu verbalnog dočaravanja i skica koje je imao kod sebe, izradi devet slika s pojedinačnim motivima iz crnogorskog života, a na desetoj da islika grupni kadar muškaraca, žena i djece na način kako ih je sam doživio. Zatim je došao na ideju da te slike poveže u album. Istovremeno je dao da se izrade muška i ženska statua od drveta – Crnogorca i Crnogorke – veličinom podešene prema primjercima nošnji koje je imao kod sebe. Tako su načinjene dvije impresivne lutke. Nošnji na muškom modelu bilo je pridodato i adekvatno crnogorsko oružje. Po dolasku u Rusiju sve je to poklonio ruskom caru (D. Živković, Istorija crnogorskog naroda, 420). (Nastavlja se)

Ser Ostin Henri Lejard (1817-1894)

Jegor Petrovič Kovaljevski

Fedor Karačaj - Trg od oružja u Kotoru

Дана 12. августа 2023, у 88. години живота, преминуо је наш драги и вољени

Dana 13. avgusta 2023. u 87. godini života umrla je naša voljena

ГОЈКО пок. Петра ТОМАШЕВИЋ

По жељи покојника, сахрана је обављена у недјељу, 13. августа, у кругу породице на гробљу код Цркве Св. Преображење у Игалу

MILKA Kostadina ĐURKOVIĆ rođena Ostojić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 14. avgusta od 11 do 16 časova i 15. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.

Ožalošćeni: ćerke SLAVICA i VERICA, sinovi VESELIN i ZDRAVKO, braća SAVA i NIKOLA, đever MAŠAN, snahe DUŠKA, DANIJELA i STANUŠA, jetrva NOVKA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sinovci, sinovice i ostala rodbina ĐURKOVIĆ i OSTOJIĆ

Dana 13. avgusta 2023. u 64. godini života preminula je naša voljena

VERA Stojanova GAGOVIĆ

rođena Papić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 14. avgusta od 11 do 16 časova i 15. avgusta od 11 do 13 30 časova, kada se kreće za mjesno groblje u Dragovoj Luci gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: suprug STOJAN, ćerka NEDA, sin MILOŠ, brat SVETO, đeveri JOVAN, BOŠKO, NENAD i SLAVKO, snahe LJILJA i RAJKA, jetrve SLAVICA i KRISTINA i ostala brojna rodbina GAGOVIĆ i PAPIĆ

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Дана 14. августа 2023, у 88. години живота, преминула је изненада наша вољена СЛАВКА Милорадова ЗЛАТИЧАНИН рођена Чађеновић

Саучешће примамо 15. августа од 9 до 14.30 часова на градском гробљу Чепурци. Сахрана ће се обавити у 15 часова на мјесном гробљу у Толошима. По жељи породице, цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Ул. Милана Раичковића бб, Толоши. Ожалошћени:

синови МИЛАН и МИЛЕНКО, ћерке БРАНКА и РАНКА, сестра ВЕЛИКА, снахе БРАНКА, СВЕТЛАНА и ЕВИЦА, ђеверичићи СВЕТОЗАР и ЖАРКО, ђеверичне МИЛАНКА и ВЕСНА, јетрва ЗОРКА, унучад, праунучад, ђеверичићи, ђеверичне, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ЗЛАТИЧАНИН и ЧАЂЕНОВИЋ

Dana 14. avgusta 2023. godine preminuo je naš dragi

VOJIN Milorada MUGOŠA

Sahrana je obavljena u krugu porodice na mjesnom groblju Donja Gorica. Ožalošćena porodica MUGOŠA i MILIĆ

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem obavještavamo da je 13. avgusta 2023, u 44. godini, iznenada preminuo naš voljeni

MLADEN Dimitrija PRENTIĆ

Saučešće primamo 14. avgusta u gradskoj kapeli na Čepurcima od 10 do 15 časova i 15. avgusta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Zagorič u 15 časova.

Ožalošćeni: otac DIMITRIJE, supruga VANJA, sin ANDREJ, sestra MAJA, zet ICA, sestrična MAŠA, tetka SNEŽANA, braća od tetke MIROSLAV, NENAD, VLADIMIR i VUK, sestra od tetke VANJA i mnogobrojna rodbina PRENTIĆ i PAJOVIĆ

Moj najdraži

MLADENE

Brate

MLADENE

Teško je povjerovati da si nas ovako rano napustio i lišio svoje ljubavi. Počivaj u miru. Tvoja sestra od tetke DANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju MLADENU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VLADO RADOJIČIĆ sa porodicom

717

Ti i ja smo jedno drugom od najranijeg djetinjstva bili sve, ljubav, podrška, sigurnost… i svaki dan proveden zajedno i kao jedno. Svojom iskrenošću, dobrotom i nesebičnom ljubavlju prema meni, Maši i Ici činio si nas srećnijim. Nijedan dan našeg života više neće biti isti, ali ti ćeš živjeti dok god postojimo mi koji ćemo sa ponosom da te zovemo svojim.

Sestra MAJA, sestrična MAŠA i zet ICA

Dragi naš IVO

Prerano si napustio ovaj zemaljski teren, ali si izašao kao pobjednik i osvojio sve pehare. Čast nam je bila što smo sa tobom dijelili učionicu i što si nam bio prijatelj.

Nikada te nećemo zaboraviti, u našim srcima živjećeš zauvijek. Ostavio si neizbrisiv trag u životima svih ljudi koji su te poznavali. Sada igraj na nekom boljem terenu, gdje nema pravila i granica. Volimo te i ponosni smo na tebe.

Tvoje ODJELJENJE IX-1

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

JOVICI SEFEROVIĆU

Dugogodišnje prijateljstvo i druženje je nezaboravno. Počivaj u miru.

Porodica VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj kumi

716

Дана 13. августа 2023, послије дуге и тешке

болести, у 38. години живота, преминула је наша вољена

718

728

750

734

ДАРКА Јаношева КАТО рођена Видаковић

Саучешће примамо у градској капели на Цетињу 14. августа од 12 до 16 часова, када ће се обавити сахрана, на Новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћена породица:

супруг ЈАНОШ, синови ЛУКА и ФИЛИП, отац МИЛОЈЕ, сестре ОЛИВЕРА, ДАНИЈЕЛА и ДРАГАНА, свекрва СЛАВИЦА, заова ЛИДИЈА и остала родбина

Dragi kolega i prijatelju

MLADEN PRENTIĆ

Danas smo te očekivali na poslu, a ne na mjestu na kojem ćemo te naći. Sve si nas iznenadio. Hvala ti na kolegijalnosti i prijateljstvu

KOLEGE IZ ZAŠTITNIKA CRNE GORE

736

BOJANA

Počivaj u miru, dobri anđele.

Vole te: KIRO, SEKA, MAJA i MARKO

753

Divnoj ženi, Filipovoj mami

DARKI

Posljednji pozdrav, a porodici iskreno saučešće. Od DRUGARA iz odjeljenja, RODITELJA i učiteljice RAJKE VUJOVIĆ

Opraštamo se od naše

SLAVICI V. POPOVIĆ

Čuvaću sjećanje na tebe po tvojoj dobroti, vedrini i iskrenom prijateljstvu. Zaborav ne postoji.

DANICA POPOVIĆ

729

SLAVICE V. POPOVIĆ

RATKA i RADE GAZIVODA

744

754

752

Navršava se 5 tužnih godina, od kada nas je napustila naša draga

Rođena si za kratak život i dugo pamćenje

JOVANKA Momčila RADOVIĆ

Ponosni što smo te imali. Čuvamo te od zaborava.

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav sestri VERI

ŽARKO, BRANKO i TANJA sa porodicom

Tužno sjećanje na

DRAGA K. PAVIĆEVIĆA

Godine prolaze, tuga ista, sjećanja ne blijede.

Tvoje sestre BEĆA i DUNJA

IN MEMORIAM 2015–2023.

NIKOLA Tomov MIHALJEVIĆ

Dani idu, godine prolaze, ali tvoja dobrota u našim srcima neće proći. Počivaj u miru. Tvoja PORODICA

Danas se navršava osam godina od smrti našeg voljenog

NIKOLA MIHALJEVIĆ

Vrijeme prolazi, a tuga i bol za tobom neće nikad.

Sestra OLGA i sestrić RAJKO

TUŽNO SJEĆANJE 2015–2023. NIKOLA Tomov MIHALJEVIĆ

Počivaj u miru, brate.

Nikad tvoju dobrotu nećemo zaboraviti. MIJO sa porodicom

751

Radosti moja

Boli ovaj dan. Danas bi trebalo da ti slavimo 18 rođendan, a ti nijesi tu.

Nema torte i poklona, samo prazno tvoje mjesto. Umjesto toga cvijeće, suze i svijeće. Bila si anđeo na zemlji zato se nadam da ćeš s anđelima i tamo slaviti.

Tvoje lijepo lice krasio je najljepši osmijeh, ,,Uspavana Ljepotice“ Počivaj u miru Nedostaješ

Voli te tvoja KAKA

738

Pet godina od smrti naše drage

NADE MAGOVČEVIĆ

rođene Striković

Ovaj dan nosi jednaku tugu i sa istim bolom podsjeća na dan kada si nas zauvijek napuštila, draga naša seke Majka VINKA, braća MIKA i MIJO, sestre GILA i VESNA

723

STANKE PAVIĆEVIĆ rođene Bošković

Ovdje nije isto bez tebe. Nedostaješ mnogo.

710

Tvoji: LJILJA, ŽANA, TAMARA i SAŠA

756

724

MILICA ANDRIĆ

Baba, nisi nam otišla. Čuvamo te u našim pričama.

Tvoje SANDRA i ANĐELA

757

Anđeli moji

15. 8. 2018. 24. 12. 1990.

15. 8. 2023. 15. 8. 2023.

MILICA NIKOLA ANDRIĆ

14. 6. 1962 – 15. 8. 2023.

703

737

VASILIJE ANDRIĆ

25. 11. 2011. 14. 6. 2017.

15. 8. 2023. 15. 8. 2023.

725

Dragi moji roditelji, vrijeme prolazi, zaborav ne postoji. S poštovanjem, ljubavlju i ponosom čuvam vas u srcu.

MARIJA VLADIMIR

Snovi su moje omiljeno utočište. U njima vas pronađem, dodirnem i udahnem snagu za dalje. Sve ove godine čuvam vas u mom srcu, na sigurnom mjestu gdje živi ljubav i tako zauvijek dok god sam živa.

Kćerka, sestra i tetka BEBA sa porodicom

SJEĆANJE na voljene

SENKA MILAN 15. 8. 2017 – 15. 8. 2023. 6. 7. 2005 – 15. 8. 2023.

Vaša MIKA sa porodicom

15. avgust je rođendan Naše majke

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Ivm.br.3771/18

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, DOO„DRVOMONT-KOTOR“ iz Kotora , adresa sjedišta Radanovići bb, protiv izvršnog dužnika Boljanović Zorana iz Podgorice, adresa prebivališta ul Nikole Tesle br.34 Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.500,00 eura, dana 14.08.2023.godine, u skladu sa odredbama čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I Određuje se PRVO ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika

Boljanović Zorana koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 90 KO LJUBOTINJ1, kat.parcela br.2868, po načinu korišćenja šuma 5.klase, površine 1278m2, kat.parcela br.2869, po načinu korišćenja livada

7.klase, površine 1396m2, kat.parcela br.4753 po načinu korišćenja livada 6.klase, površine 1101m2, sve u vlasništvu izvršnog dužnika u obimu prava 1/1 .

II Ročište za prodaju nepokretnosti navedene u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 12.09.2023.godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Ivm.br.3771/18 od 29.10.2019.godine, na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke i ista iznosi 10.000,00€.

IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 1.000,00€ što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.

VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. U Podgorici, dana 14.08.2023.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj : Ivm.br.3771/18

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO„DRVOMONT-KOTOR“ iz Kotora , adresa sjedišta

Radanovići bb, protiv izvršnog dužnika Boljanović Zorana iz Podgorice, adresa prebivališta ul Nikole Tesle br.34 Podgoria , radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.500,00 eura u smislu člana 45 ZIO-a dana 14.08.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Boljanović Zoran, poslednja poznata adresa ul. Nikole Tesle br.34, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Zaključak o prodaji nepokretnosti Ivm.br.3771/18 od 14.08.2023.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 14.08.2023.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni br. Iv 2509/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “LUKA BAR” BAR, OBALA 13.JULA, Bar, PIB: 02002558, protiv izvršnog dužnika DOO “LANENI” BAR, BJELIŠI BR. 203, Bar, PIB: 03064824, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.756,24 eura, dana 14.08.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “LANENI” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2509/23 od 25.07.2023. godine i rješenje o troškovima od 14.08.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama

ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine Tel. 069/ 032 – 380 3

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:

WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku

POPUST 50%

dokrajaavgusta

POKLANJAMO knjigu

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA

POPUST 30%

Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI