Dnevni list Pobjeda 17.01.2022.

Poneđeljak, 17. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20174 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

POČINJE RASPLET: Koalicija ,,Crno na bijelo“ danas formuliše prijedlog izlaska iz političke krize

DIPLOMATSKA POŠTA

,,Otvoreni Balkan“ via Mala Krsna

» Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Abazović nudi model nove vlade, ali bez DPS-a i DF-a Koalicija ,,Crno na bijelo“ predložiće danas formiranje nove vlade koja bi imala veću podršku od 41 poslanika, kao model izlaska iz dugotrajne političke krize u kojoj se Crna Gora našla nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine – saznaje Pobjeda.

Prema informacijama Pobjede, od više izvora iz parlamenatnih stranaka, lider Ure i aktuelni potpredsjednik Vlade ima namjeru da svim poslanicima crnogorskog parlamenta ponudi da se

formira nova izvršna vlast u kojoj ne bi bilo mjesta za direktno učešće predstavnika Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta.

Suštinski, to je koncept manjinske vlade koju bi podržale parlamentarne stranke ili koalicije koje u svojim programskim načelima baštine ideje evroatlantskih integracija.

Prema tom planu, inicijativa o povjerenju Vladi Zdravka Krivokapića bila bi podnijeta do 20. januara, a nova izvršna vlast bi trebalo da se formira do kraja februara...

STR. 2.

Čudno je da inicijativa koju personifikuju Aleksandar Vučić i, u pozadini, Edi Rama, uz statiranje (bez uvrede!) prijatelja iz Sjeverne Makedonije, ima podršku na suprotstavljenim stranama političkog i ideološkog globusa: pohvale i podrška stižu iz Stejt departmenta i iz Kremlja, a na domaćoj sceni njome se oduševljavaju Ura i, gle čuda, Demokratski front. ,,Kakva čudna podudarnost!“

S.VASILJEVIĆ

STR. 6. i 7.

DPS će preispitati povjerenje Goluboviću

RAZGOVOR: Vizuelna umjetnica Milena Jovićević o izložbi ,,Pjevaj Maro, pjevaj zlato…“, koja je izazvala veliku pažnju publike u Galeriji „Art“

Patrijarhat nije kavez samo za žene, već za čitavo društvo

STR. 14. i 15.

Dr Damir Šehović, potpredsjednik SD-a, najavljuje skori rasplet političke krize

D.MILJANIĆ

Predsjednik Opštine Pljevlja šokantnom izjavom da „grafiti u tom gradu neće biti prekrečeni“, kojom relativizuje podršku ratnom zločincu Ratku Mladiću, izazvao burne reakcije

STR. 3.

U februaru pad Krivokapićeve i izbor nove vlade

STR. 4.

OD 1. JANUARA NA SNAZI NORMA KOJOM SE PO SILI ZAKONA ŠALJU U PENZIJU: Muškarci sa 66, žene sa 64 godine života, uz navršenih 15 godina staža

U Fondu PIO ne znaju koliko će zapošljenih morati da hitno ode sa tržišta rada?!

STR. 5.

INTERVJU: Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke

Prvi čovjek Pljevalja morao je da bude mnogo kritičniji zbog poruka mržnje prema manjinama

STR. 3.

2

Politika

Poneđeljak, 17. januar 2022.

DIPLOMATSKA POŠTA » Piše: Miodrag VLAHOVIĆ PODGORICA - Već smo upozoreni sa prijateljskih i dobronamjernih diplomatskih adresa iz regiona kojem pripadamo: ne valja se mnogo opirati ideji ,,Otvorenog Balkana“! Bićete pogrešno shvaćeni, kažu naše kolege. Stvar je svršena, odluka već donijeta. O tome je g. Gabriel Eskobar već više puta govorio i poslao jasne poruke. To vam je to, kažu: bićemo dio te nove ,,platforme za regionalnu saradnju“, htjeli to ili ne.

Sa ,,volens-nolens“ situacijama zaista nema šale. Naravoučenije smo slušali još u djetinjstvu, kada Patak Dača ili Duško Dugouško na kraju kažu: ,,Ako ne možeš da ih pobediš - najbolje da im se pridružiš“. (Tada su svi ti junaci zborili ekavski, da ne bude zabune.)

I, zaista, zašto bi Crna Gora rizikovala da se suprotstavlja svojem najjačem i najvažnijem savezniku - Sjedinjenim Američkim Državama - koji nas je, treba li podsjećati, odlučno i djelotvorno podržao u mnogim prelomnim i sudbinskim momentima, od 1997. naovamo, sa malom pauzom tokom prethodne administracije, kada je g.

Grenel sprovodio politiku čije mnoge posljedice upravo gledamo... Čemu, doista, opiranje i batrganje, kada je samo ,,pitanje vremena“ kada će taj novi okvir za balkansku slagalicu biti nametnut, tj. ljubazno naređen svim zemljama regiona? Kaže jasno g. Eskobar: ,,Otvoreni Balkan treba da bude kompletan“ i time, između redova, potvrđuje da je pitanje rezona te nove inicijative apsolvirano i nepovratno prihvaćeno.

Da li je?

ČUDNE PODUDARNOSTI

Ipak, dok se ta ireverzibilnost ne dogodi, obaveza prema potrebi da se sve opcije i rješenja koje mogu bitno uticati na državne i nacionalne interese naše zemlje, ali i na stabilnost zemalja Zapadnog Balkana i naše zajedničke evropske perspektive, nameće da razložimo kompleksno pitanje na nekoliko njegovih najbitnijih segmenata.

Na početku: čudno je da inicijativa koju personifikuju Aleksandar Vučić i, u pozadini, Edi Rama, uz (bez uvrede!) statiranje prijatelja iz Sjeverne Makedonije, ima podršku na suprotstavljenim stranama političkog i ideološkog globusa: pohvale i podrška stižu iz Stejt departmenta i iz Kremlja, a na domaćoj sceni njome se oduševljavaju Ura i, gle čuda, Demokratski front. ,,Kakva čudna podudarnost!“ Zaista, kako je to moguće?

SAD i Ruska Federacija, uz marginalno učešće EU, su upravo u novom istorijskom klinču, koji se neposredno tiče Ukrajine, ali će imati reperkusije i na dugoročnu

,,Otvoreni Balkan“ via Mala Krsna

Balkan“ nema ni finansijsku konstrukciju, niti jasno opredijeljeni cilj, budžet, ni izvore finansiranja. Iako se, pod različitim imenima, promoviše već nekoliko godina, želja Bosne i Hercegovine (osim zvanične Banjaluke), Kosova i Crne Gore (mimo pomenutih i još nekoliko usamljenih glasova, uglavnom mimo desetkovane Vlade) da se priključe novom regionalnom ,,klubu“ - ne postoji.

Najbolje je to, ne samo na diplomatskoj ravni, pojasnio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, u nedavnom intervjuu za Pobjedu. Njegova izjava, kada se izvede do kraja, zapravo znači: ako ,,Otvoreni Balkan“ bude imao sve karakteristike, ciljeve, finansije i evropsku podršku kao i Berlinski proces - zašto da ne - podržali bismo ,,Otvoreni Balkan“. Što nas vraća na prvo polje: što će nam ,,Otvoreni Balkan“, ta izvedenica ,,Mini Šengena“ i ideje o (citiramo) ,,konačnom razgraničenju sa Albancima“, kako je to svjesno/podsvjesno rekao srpski predsjednik Vučić, prije tri godine - kad imamo Berlinski proces? ,,To je pitanje!“

LOGIČKA SPIRALA

TROJAC PROMOTERA: Edi Rama, Aleksandar Vučić i Zoran Zaev

Čudno je da inicijativa koju personifikuju Aleksandar Vučić i, u pozadini, Edi Rama, uz statiranje (bez uvrede!) prijatelja iz Sjeverne Makedonije, ima podršku na suprotstavljenim stranama političkog i ideološkog globusa: pohvale i podrška stižu iz Stejt departmenta i iz Kremlja, a na domaćoj sceni njome se oduševljavaju Ura i, gle čuda, Demokratski front. ,,Kakva čudna podudarnost!“ konstelaciju u trouglu Vašington – Brisel – Moskva.

Konfrontacija se čini nepomirljivom i aktuelni pregovori će, nadamo se, dovesti do deeskalacije.

Za to vrijeme, na Balkanu, američka administracija uvodi sankcije vođstvu u Banjaluci i pokušava da dekuražira i odgovori g. Dodika od opasnih separatističkih nakana. A Rusija? Šalje svog ambasadora u Sarajevu na neustavnu i ,,zabranjenu“ proslavu ,,dana Republike Srpske“, koja cijeli region, čak i bez ,,kulturno-umjetničkog“ programa koji se tamo vidio i čuo, podsjeća na genocid i stravične zločine koji su u temeljima tog entiteta u Bosni i Hercegovini.

Kako je, onda, moguće, da obje diplomatije, i moskovska i vašingtonska, o ,,Otvorenom Balkanu“ imaju pozitivni odnos? Za prve je to ,,mogućnost jedinstvenog tržišta“, za druge ,,dobar okvir za regionalnu saradnju“. Ili su, što nam se čini jedinim mogućim objašnje-

njem, te podrške zasnovane na sasvim različitim projekcijama mogućih dugoročnih posljedica ,,Otvorenog Balkana“?

Nelogičnostima na crnogorskoj političkoj sceni nećemo posvećivati previše pažnje - jer one to nisu. Pozitivni odnos g. Abazovića, s jedne, i najave g. Mandića, s druge strane, da bi prvi zadatak Vlade, kakvu bi on volio da vidi u Crnoj Gori, bio - ulazak u ,,Otvoreni Balkan“ - pokazuju suštinsku komplementarnost tih politika, bez obzira na njihove dnevno-političke retorike.

I to sve dok se prvi nada da

će drugi uskoro biti na tzv. ,,crnoj listi“ SAD!

ZAŠTO JE ,,ZABORAVLJEN“ BERLINSKI PROCES

Ako na trenutak apstrahujemo pomenute nelogičnosti i čudne podudarnosti, iza ugla nas čeka kapitalno pitanje: a što će nam, zapravo, ,,Otvoreni Balkan“, kada je Berlinski proces još uvijek tu? To je, zaista, centralno pitanje. Ono izaziva i najviše nedoumica i, sasvim logično i neizbježno, najveće podozrenje.

Berlinski proces, osim što je lansiran od strane zemlje koja se nameće kao najvažnija

i najuticajnija u okviru EU, podržan je, tokom godina, bezrezervno i definitivno, od svih zemalja regiona i od svih zemalja-članica EU. Za njegovu implementaciju su opredijeljena i dodijeljena vrlo značajna sredstva, koja se mjere stotinama miliona eura.

Sve je, sasvim ispravno, zasnovano na konstituisanju jedinstvenog, tj. harmonizovanog ekonomskog prostora, odnosno sistema koji bi onemogućio zadržavanje nepotrebnih barijera između zemalja regiona. Njemačka je, sa svoje strane, i za vrijeme kancelarke Merkel (bez obzira na sve nedoumice njemačkog odnosa prema Srbiji za vrijeme njenih mandata), pa i sada, u mjesecima nove njemačke vlade, jasno stavila do znanja da taj regionalni okvir i platformu treba zadržati i dalje razvijati.

To potvrđuju mnogi evropski zvaničnici, naročito kada ih direktno upitate za njihove preferencije između Berlinskog procesa i ,,Otvorenog Balkana“. Odgovor je - bar za sada, da ih ne ,,ureknemo“ - Berlinski proces.

Suprotno tome, i sasvim jasno vidljivo, ,,Otvoreni

Američka administracija uvodi sankcije vođstvu u Banjaluci i pokušava da dekuražira i odgovori g. Dodika od opasnih separatističkih nakana. A Rusija? Šalje svog ambasadora u Sarajevu na neustavnu i ,,zabranjenu“ proslavu ,,dana Republike Srpske“, koja cijeli region, čak i bez ,,kulturnoumjetničkog“ programa koji se tamo vidio i čuo, podsjeća na genocid i stravične zločine koji su u temeljima tog entiteta u Bosni i Hercegovini. Kako je, onda, moguće, da obje diplomatije, i moskovska i vašingtonska, o ,,Otvorenom Balkanu“ imaju pozitivni odnos?

Ova je logička spirala vrlo neprijatna, naročito kada živite na Balkanu i zalažete se, godinama, za evropsku budućnost sopstvene zemlje i cijelog regiona.

Zato ćemo se, još ovoga puta, uzdržati od krajnje negativne i onespokojavajuće interpretacije zamešateljstva u vezi ,,Otvorenog Balkana“. Biće dana i zato, naročito pošto se razluči što će se dešavati i kako povodom Ukrajine i niza, s tom krizom povezanih, stvari i situacija.

Ono što, nažalost, izviruje između redova političkih i propagandnih objava o ovoj inicijativi, najviše iz Beograda, ali i iz Tirane, jeste svijest da je evropska perspektiva regiona ozbiljno ugrožena, ako ne i izgubljena (u sagledivoj budućnosti), ili, pak, manje ili više vješto skrivena želja i namjera da se pod evropskom i retorikom o potrebi regionalne saradnje sakrije ta tužna činjenica. Uzaludan je taj napor, taj je car odavno go.

Za to je priča o ,,Otvorenom Balkanu“ i dalje otvorena – ne toliko ko će joj i kada i pod kojim uslovima prići – već najviše u smislu što ona znači u kontekstu evropske perspektive i budućnosti šest balkanskih zemalja.

U situaciji kada Srbija, koja ima pretenzije da vodi cijeli proces, istovremeno provocirajući i/ili stvarajući ozbiljne probleme u bar tri zemlje čiju podršku očekuje, ima problema i sa računicom koliko i kojih tu zemalja zapravo ima, saga o ,,Otvorenom Balkanu“ predstavlja, najvjerovatnije, istorijsko gubljenje vremena.

Da li će tako i biti zavisi i od nas, balkanskih Evropljana.

(Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)

Politika

Poneđeljak, 17. januar 2022.

PODGORICA – Koalicija ,,Crno na bijelo“ predložiće danas formiranje nove vlade koja bi imala veću podršku od 41 poslanika, kao model izlaska iz dugotrajne političke krize u kojoj se Crna Gora našla nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine – saznaje Pobjeda.

Prema informacijama Pobjede, od više izvora iz parlamenatnih stranaka, lider Ure i aktuelni potpredsjednik Vlade ima namjeru da svim poslanicima crnogorskog parlamenta ponudi da se formira nova izvršna vlast u kojoj ne bi bilo mjesta za direktno učešće p r e d s t av nika De-

3

POČINJE RASPLET: Koalicija ,,Crno na bijelo“ danas formuliše prijedlog izlaska iz političke krize

Abazović nudi model nove vlade, ali bez DPS-a i DF-a

mokratske partije socijalista i Demokratskog fronta.

Suštinski, to je koncept manjinske vlade koju bi podržale sve parlamentarne stranke ili koalicije koje u svojim programskim načelima baštine ideje evroatlantskih integracija.

Informaciju o pres konferenciji objavili su portal RTCG i portal Vijesti, Dritan Abazović

Prema tom planu, inicijativa o povjerenju Vladi Zdravka Krivokapića bila bi podnijeta do 20. januara, a nova izvršna vlast bi trebalo da se formira do kraja februara a prema nezvaničnim saznanjima iz Ure, članice koalicije ,,Crno na bijelo“ održaće jutarnje konsultacije, a očekuje se da nakon toga bude i organizovana pres konferencija na kojoj će model biti predstavljen.

Prema izvorima Pobjede iz dvije opozicione parlamentarne stranke, Abazović je sa planom obrazovanja nove izvršne vlasti upoznao i čelnike

bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, kao i najbliže saradnike na radnom ručku u Ulcinju.

Namjera Abazovića je, u slučaju da dobije podršku za formiranje nove vlade, da zadrži na čelnim pozicijama Sekulovića i Brđanina sa kojima je do sada, kako ističu iz Ure, Abazo-

vić imao odličnu saradnju.

Prema tom planu, inicijativa o povjerenju Vladi Zdravka Krivokapića bila bi podnijeta već u januaru, a nova izvršna vlast bi trebalo da se formira do kraja februara.

Tokom posljednjih tridesetak dana, kako saznaje Pobjeda, bilo je niz nezvaničnih susreta dijela vlasti, prvenstveno lidera Ure Abazovića i pred-

sjednika SNP-a Jokovića sa čelnicima nekih opozicionih stranaka. U decembru je, kao jedan od rezultata tih razgovora, potpisan Memorandum između Ure i predstavnika Bošnjačke stranke i albanskih parlamentarnih stranaka, što su brojni analitičari ocijenili kao pripremu za stvaranje manjinske vlade.

Za sada nije jasno, ukoliko ponuda o manjinskoj vladi bude obznanjena, ko će sve potpisom podržati inicijativu za glasanje o nepovjerenju kabinetu premijera Zdravka Krivokapića, ali i koje bi političke grupacije podržale izbor nove vlade. Prilično je nejasna i politička pozicija Demokrata Alekse Bečića, jer do sada nije bilo informacija da je postignut bilo kakav, čak ni načelan, dogovor Ure i Demokrata.

D. Đ.

INTERVJU: Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke

Prvi čovjek Pljevalja morao je da bude mnogo kritičniji zbog poruka mržnje prema manjinama Grafiti, govor mržnje na internetu, murali – sve asocira na devedesete, a devedesetih su Bošnjaci bili ugroženi na svakom koraku i na svakom polju. Posebno sam iznenađena odnosom lokalne vlasti u Pljevljima prema ovom problemu i izjavama predsjednika Opštine – kaže Kenana Strujić-Harbić PODGORICA – Manjinska vlada u ovom trenutku optimalno je rješenje i Bošnjačka stranka snažno zagovara taj koncept izlaska iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi – kaže u intervjuu za Pobjedu Kenana StrujićHarbić, poslanica te partije, poručujući da ,,Krivokapićev kabinet pada i to je pitanje trenutka“.

– Bošnjačka stranka od završetka izbora zastupa koncept manjinske vlade, jer je još rahmetli predsjednik BS Rafet Husović prepoznao da je manjinska vlada izlaz iz ideološke i vrijednosne krize u koju su nas uveli rezultati izbora. Pokazalo se da je ta ideja bila dobra i da su to neki politički subjekti, nažalost, kasno shvatili. Rezultat svega toga je izgubljenih 16 mjeseci, nazadovanje na putu ka EU i produbljene podjele u društvu. Smatram da je to u ovom trenutku optimalno rješenje i Bošnjačka stranka snažno zagovara taj koncept izlaska iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi – kazala je Strujić-Harbić.

POBJEDA: Kako gledate na sastanak koji su održali lideri Ure i SNP-a, Dritan Abazović i Vladimir Joković, bez prisustva manjinskih partija koje su takođe potpisnice Memoranduma o saradnji?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Dijalog i razgovor su ključ svega. Ura i SNP su dio aktuelne većine i ne vidim ništa sporno da se sastaju i razgovaraju jer, na kraju, oni imaju jedan dio dodatne odgovornosti i tereta u odnosu

na Memorandum o saradnji.

POBJEDA: Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić rekao je da neće smijeniti nijednog svog ministra, bez obzira na to što su poslanici na prethodnoj sjednici zatražili od premijera da razriješi tri ministra – vanjskih poslova, poljoprivrede i prosvjete, nauke, kulture i sporta. Kako gledate na to?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Premijer Krivokapić je osoba odmetnuta od realnosti, politike, institucija i svega, koja savršeno koristi aktuelni komplikovani politički trenutak u kojem igra svoju političku igru između interesa partija koje ga ne podržavaju, ali ni ne obaraju aktuelnu Vladu, vođene sopstvenim uskostranačkim interesom. On je odavno pokazao da mu nije stalo do mišljenja Skupštine, što mu se opet toleriše iz već iznešenih razloga.

Sjetićete se izbora čelnih ljudi ANB i UP bez mišljenja Odbora i Skupštine i mnogih drugih sličnih odluka.

POBJEDA: Na prošloj sjednici parlamenta usvojeno je više vladinih zakona, među kojima i onaj o budžetu. Čini se da prijedlozi Vlade „prolaze“ iako premijera ne podržava veliki dio parlamentarne većine.

Koliko će opstati još Krivokapićev kabinet u ovoj situaciji?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Krivokapićev kabinet pada i to je pitanje trenutka. Što se tiče budžeta - budžet je zajedno sa programom ,,Evropa sad“, kako smo to i saopštili u Skupštini, jedna dobro osmišljena marketinška zamka u kojoj se nalazimo svi, i mi u parlamentu i cijela Crna Gora.

Mi smo uvijek za povećanje zarada, penzija, plata i životnog standarda, ali da sve to ima osnovu u fiskalnom dijelu budžeta.

POBJEDA: Produžen je rok za rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Kao članica tog tijela, imate li informaciju kada će rad biti nastavljen i jeste li optimista da će posao biti doveden do kraja?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Nažalost, opet je produžen rad Odbora.

Moram reći da je za uspjeh na planu reformi izbornog zakonodavstva potreban konsenzus opozicije i vlasti. Podsjećam da je prošla parlamentarna većina bila izuzetno raspoložena i spremna za kompromis, ali smo tada imali bojkot od opozicije. Očekujem da nastavimo da razgovaramo, jer građani od nas očekuju da radimo u njihovom interesu.

POBJEDA: Predsjednik BS Ervin Ibrahimović nedavno je pisao ambasadoru Francuske u našoj državi Kristijanu Timonijeu, gdje traži podršku, između ostalog, poboljšanju statusa manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Kakav je danas taj položaj, čime ste posebno nezadovoljni?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Položaj Bošnjaka u Crnoj Gori odavno nije bio gori i mi to jasno saopštavamo kad god dobijemo priliku. O našoj zastupljenosti u institucijama dovoljno govori podatak da se u javnosti odomaćio izraz - etničko čišćenje institucija. I to je pravi izraz.

Bilo bi zanimljivo prikupiti podatke o zastupljenosti. Sigurna sam da bismo, nakon konstantnog rasta, imali strahovit pad

zastupljenosti Bošnjaka u institucijama. Takođe je očigledan rast međunacionalnih tenzija koji je indirektno, a ponekad i direktno ohrabrivan od aktuelne vlasti, a izlivi netrpeljivosti i mržnje nerijetko dolaze od kadrova nove vlasti. To je jasan pokazatelj stanja u Crnoj Gori.

Grafiti, govor mržnje na internetu, murali - sve asocira na devedesete, a devedesetih su Bošnjaci bili ugroženi na svakom koraku i na svakom polju.

POBJEDA: Kako komentarišete crtanje grafita koji veličaju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Pljevljima? Šta se to dešava u Pljevljima i kako doživljavate to što predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović u svojim izjavama relativizuje podršku Mladiću, iskazanu grafitima na javnim mjestima?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Kao osobi koja je život vezala za Pljevlja i za Crnu Goru, izuzetno mi je žao što se to dešava u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori. Posebno sam iznenađena odnosom lokalne vlasti u Pljevljima prema ovom problemu i izjavama predsjednika opštine. On je kao prvi čovjek grada imao obavezu da bude mnogo kritičniji prema ovakvim pojavama, umjesto što je pokušao da sve to relativizuje.

POBJEDA: Nedavno je održana proslava neustavnog Dana Republike Srpske, bosanskohercegovačkog entiteta, a u više gradova RS, ali i Srbije, bilo je nacionalističkog divljanja i uvreda prema građanima nesrpske nacionalnosti i Bošnjacima. Kako sve to komentari-

Mizogine, seksističke i nacionalističke izjave manir su ove vlasti POBJEDA: Kako komentarišete učestale mizogine napade na političarke u Crnoj Gori, među kojima je posljednji na poslanicu SDP-a Draginju Vuksanović-Stanković?

Nedavno je Vojislav Šešelj izrekao gnusne uvrede na račun Cetinjanki, zatim i gđe Vuksanović-Stanković. Poslanica SDP-a našla se ponovo na meti brutalnih uvreda i mizoginih napada, ovoga puta od člana Nacionalne komisije za UNESKO Jovana Markuša. A Vlada na sve ćuti...

STRUJIĆ-HARBIĆ: Kao poslanicu u Skupštini Crne Gore, ali i kao suprugu, majku i građanku ove države moram istaći da zabrinjava šutnja čelnih ljudi u državi. Njihovo ćutanje doprinosi da skoro svakodnevno imamo ovakve i slične izlive primitivizma prema ženama u politici. Mizogine, seksističke i nacionalističke izjave odavno su postale manir ove vlasti, Vlade i njenih funkcionera i službenika.

šete, vraćamo li se u 90-e? Je li region sve dalje od Evrope?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Oštro osuđujemo secesionističke izjave koje su se mogle čuti od političkih predstavnika iz manjeg bh. entiteta, kao i od određenih zvaničnika iz Srbije.

Takođe, osuđujemo nacionalističko divljanje i provokacije i prijetnje koje su upućene Bošnjacima u BiH, ali i u Srbiji. Budućnost cijelog regiona mora biti u EU, ali zasigurno ne možemo govoriti o evropskim vri-

jednostima ako i danas čujemo prijetnje novim genocidom.

Vraćanje u devedesete godine je odustajanje od građanske, evropske, multietničke i antifašističke Crne Gore. Sigurni smo da većinska Crna Gora ne želi da ide nazad, već naprotiv, u pravcu integracija i napretka. Proslava 9. januara je svjesno kršenje Ustava BiH. Riječ je o neustavnom prazniku i to su jasno osudili predstavnici međunarosdne zajednice, SAD i EU. I. KOPRIVICA

4

Politika

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Dr Damir Šehović, potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore, najavljuje skori rasplet političke krize

U februaru pad Krivokapićeve Vlade i vjerovatno izbor nove PODGORICA - Potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i poslanik te partije u Skupštini Crne Gore Damir Šehović kazao je u intervjuu za Pobjedu da je došlo vrijeme za raščišćavanje političke situacije u državi. Dodao je da očekuje pad Krivokapićeve Vlade na vanrednoj sjednici parlamenta u februaru.

– Vjerujem da je pitanje dana kada će se inicijativa za izglasavanje nepovjerenja ovoj vladi ponovo naći u skupštinskoj proceduri. Prilično sam siguran da će dobiti podršku parlamenta na vanrednoj sjednici koja će se tim povodom zatražiti, pa nije isključeno da već tokom februara izglasamo nepovjerenje aktuelnoj, ali i dobijemo novu vladu – rekao je Šehović za Pobjedu.

Potpredsjednik SD-a je istovremeno najavio neku vrstu regrupisanja na političkoj sceni i bliže programske saradnje građanski orjentisanih partija.

– Da bi se to desilo, da bi programski srodni politički subjekti sarađivali, sve partije moraju najzad da shvate da zaštita sitnih, partikularnih interesa više nije opcija, te da se svi skupa moramo mijenjati. I vlast i opozicija. Ta promjena ne znači bilo čiju kapitulaciju, već priznanje grešaka, kojih je, bez sumnje, bilo na obje strane, te zrelost da prepoznate potrebe građana i novog vremena koje živimo – rekao je Šehović.

POBJEDA: I pored najava, nema opozicione inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Kad očekujete da bi mogla biti reaktivirana, da li već u narednim danima? ŠEHOVIĆ: Odluka o privremenom povlačenju inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi bila je mudra i opravdana. Jer, koliko je važno za državu da inicijativa bude usvojena, jednako su, stabilnosti radi, važni i uslovi u kojima će se to desiti, kao i šta će se nakon izvjesnog pada Vlade dešavati.

Ako imate Vladu koju od 81 poslanika bukvalno podržava svega nekolicina, koji staju u jednocifreni broj, ozbiljni političari ne smiju dozvoliti da se ta činjenica zamagli populističkom pričom o navodnoj korupciji ili pak mantrom o ,,kupljenim“ poslanicima. Zato je bilo potrebno dodatno kratko vrijeme da se čitav proces kvalitetnije pripremi i bolje iskomunicira. Jer, nije poenta samo srušiti Vladu koja to odavno suštinski nije, nego i definisati jasan redosljed političkih poteza nakon toga, kako bi država što prije izašla iz političkog i institucionalnog ćorsokaka u kojem tavori više od godinu, i konačno se zaputila evropskim, evroatlantskim i

Nije poenta samo srušiti Vladu koja to odavno suštinski nije, niti funkcioniše, nego i definisati jasan redosljed političkih poteza nakon toga, kako bi država što prije izašla iz političkog i institucionalnog ćorsokaka u kojem tavori više od godinu i konačno se zaputila evropskim, evroatlantskim i građanskim putem, sa koga je Crna Gora, nažalost, skrenula Da bi programski srodni politički subjekti sarađivali, sve partije moraju najzad da shvate da zaštita sitnih, partikularnih interesa više nije opcija, te da se svi skupa moramo mijenjati. I vlast i opozicija. Ta promjena ne znači bilo čiju kapitulaciju, već priznanje grešaka, kojih je, bez sumnje, bilo na obje strane, te zrelost da prepoznate potrebe građana i novog vremena koje živimo građanskim putem, sa koga je, nažalost, skrenula.

Dodatnih nekoliko nedjelja je bilo očigledno potrebno da bismo stvorili pretpostavke za zajedničko efektuiranje onoga što se mjesecima čini tako očiglednim: hitnu smjenu Vlade zbog nekompetentnosti i nespremnosti da se nosi sa odgovornošću koju vođenje države podrazumijeva.

Međutim, nema nikakve dileme da je došlo vrijeme za raščišćavanje političke situacije u državi. Vjerujem da je pitanje dana kada će se inicijativa za izglasavanje nepovjerenja ovoj vladi ponovo naći u skupštinskoj proceduri. Prilično sam siguran da će dobiti podršku parlamenta na vanrednoj sjednici koja će se tim povodom zatražiti, pa nije isključeno da već tokom februara izglasamo nepovjerenje aktuelnoj, ali i dobijemo novu vladu.

POBJEDA: Rekli ste da se pregovori o rješavanju političke krize vode na nekoliko nivoa.

Kakav očekujete rasplet? ŠEHOVIĆ: Rasplet mora ići u jedinom mogućem pravcu: nekoj vrsti pregrupisanja na

političkoj sceni i bliže programske saradnje građanski orjentisanih partija. I zajedničkoj spoznaji da je postizanje najšireg mogućeg evropskog konsenzusa, baš kao i društvena kohezija u vremenu veoma izraženih podjela po raznim osnovama, apsolutni prioritet ukoliko želimo da

Damir Šehović

idemo naprijed u budućnost, a ne nazad u prošlost. A vjerujem da ubjedljiva većina naših građana baš to želi.

Preduslov za takav razvoj događaja je da promijenimo pristup, da izađemo iz dosadašnjih političkih okvira, da otvorimo prostor za drugačiju političku dinamiku, da ostavimo političke sujete po strani, ali i da konačno prestanemo da se samozavaravamo da je moguća saradnja sa onima koji su okupljeni oko prevaziđene, retrogradne, destruktivne ideološke matrice!

Jer je presjek našeg ubjedljivo većinskog - građanskog i evropskog; i njihovog - nazadnog i suštinski antievropskog sistema vrijednosti, prazan skup! I tačka.

Svaka takva neprincipijelna

Kongres SD-a okretanje novog lista i podvlačenje crte POBJEDA: SD očekuje Kongres i šta očekujete od njega. Da li SD očekuje kadrovska, ali i dijelom programska obnova? ŠEHOVIĆ: Kongres koji nas očekuje 30. januara će i u suštinskoj i u simboličkoj ravni označiti okretanje novog lista u partiji i podvlačenje crte, zahvaljujući čemu će se otvoriti prostor za nove, mlađe ljude, a opet sa dovoljno političkog iskustva, koji su svjesni važnosti političkog trenutka spremni da ponesu svoj dio odgovornosti i predvode

drugu najjaču opozicionu (za sada) stranku u aktuelnom sazivu parlamenta. Ali i da budu pravi promoteri naprednog sistema vrijednosti, zagovornici dijaloga, kompromisa i programske saradnje, odnosno spremni da vrše emancipatorsku ulogu koja političkoj grupaciji koja pripada savremenoj a ne demagoškoj partiji lijevog centra, zajedno sa još jednim nevelikim brojem političkih subjekata, zaista i pripada.

Posebno smo ponosni na ovaj kongres, jer se suštin-

saradnja će se kao bumerang na srednji i dugi rok vratiti ne samo onima koji se u tu avanturu upuštaju, nego što je najgore - društvu u cjelini. Čemu, nažalost, posljednjih 12 mjeseci svjedočimo.

Naravno, da bi se to desilo, da bi programski srodni politički subjekti sarađivali, sve partije moraju najzad da shvate da zaštita sitnih, partikularnih interesa više nije opcija, te da se svi skupa moramo mijenjati. I vlast i opozicija. Ta promjena ne znači bilo čiju kapitulaciju, već priznanje grešaka, kojih je, bez sumnje, bilo na obje strane, te zrelost da prepoznate potrebe građana i novog vremena koje živimo.

Građani od nas u opoziciji očekuju da imamo dovoljno samosvijesti da priznamo sopstvene loše poteze, te potrebne mudrosti da ne insistiramo na ponašanju, pojedinim kadrovskim rješenjima i pristupu politici generalno, koji nas je i odveo u opoziciju. Mudriji su davno kazali da je ludost ponavljati istu stvar i očekivati drugačije rezultate. Od nas se očekuje reforma. Temeljna i iskrena.

Na nama je da pokažemo da smo dorasli tim očekivanjima.

POBJEDA: Koliko je realno da Vlada bude oborena imajući u vidu podršku parlamenta za budžet, ali i ključni zakon u programu ,,Evropa sad“ za koji je glasalo 10 poslanika opozicije? ŠEHOVIĆ: Odlazak ove vlade nema veze sa nekoliko zakonskih rješenja koja su se našla na dnevnom redu Skupštine, a za koje su se Socijaldemokrate godinama unazad zalagale, doduše u drugačijem obliku i dinamici primjene.

Apsolutno smo uvjereni, jednako kao i MMF, odnosno dobar dio stručne javnosti, da je povećanje minimalne zaraski kadrovski, programski i organizacioni iskoraci i promjene dešavaju upravo na inicijativu predsjednika Ivana Brajovića i drugih iskusnijih kolega. Time smo, rekao bih, pokazali značajan demokratski kapacitet unutar same partije i potencijal za pozitivnu promjenu.

Kada uzmemo u obzir da ćemo građansku profilaciju i bijeg od fundamentalizma i ekstrema bilo koje vrste nastaviti da ugrađujemo u same temelje SD-a, vjerujem da ćemo nastaviti i da nalazimo sagovornike u svima koji su u prioritete stavili: kvalitet života i prihvatanje različitog, a eliminisali isključivost, radikalizam i mržnju.

Apsolutno smo uvjereni, jednako kao i MMF, odnosno dobar dio stručne javnosti, da je povećanje minimalne zarade, kao i kompletan program ,,Evropa sad“, trebalo sprovesti fazno de, kao i kompletan program ,,Evropa sad“, trebalo sprovesti fazno. Tako se ne bi desilo da se zbog nedovoljne promišljenosti koja je demonstrirana, žurbe da se navrat-nanos, bez ozbiljnih ekonomskih analiza i potpunijeg sagledavanja efekata predloženih mjera, te vještačkog povećanja zarada u tolikom obimu koje nije rezultat veće produktivnosti, zaposleni iz najranjivijih mikro i malih preduzeća koja pripadaju nisko profitabilnim djelatnostima otpuštaju, a sama preduzeća gase, jer nijesu u stanju da izdrže takve iznenadne namete. Ipak, na nivou principa, ne želimo da budemo protiv nečeg za šta smo se, iako u bitno drugačijoj formi, zalagali. Ali i javno nebrojeno puta upozoravali na moguće negativne posljedice neprihvatanja naših dobronamjernih sugestija za korekciju predloženih rješenja.

POBJEDA: Zašto je SD glasala za izmjene zakona o povećanju minimalne zarade, da li je sa tim preuzela odgovornost za implementiranje programa ,,Evropa sad“? ŠEHOVIĆ: Bilo bi politički neprincipijelno, licemjerno i oportunistički, da SD kao jedini razlog za opredjeljivanje za neko rješenje uzimaju činjenicu da li je to predložila ova vlada ili ne. Naravno, u obrnutim situacijama bilo je upravo tako, pa su naši prijedlozi, poput onog o neoporezivom dijelu zarade, nižem poreskom opterećenju poslodavaca i nižoj stopi PDV-a za ugostiteljstvo odbijani, da bi se svega par mjeseci kasnije našli u prijedlozima te iste vlade, ili konstituenata parlamentarne većine.

Aktuelna vlada pak, šta god uradila, a radila je gotovo sve pogrešno, mora da padne prije svega zbog konstrukcione greške koje je čine u političkom smislu defektnom: sastavljena je, odnosno ima podršku od ekstremista sa isključivim i davno prevaziđenim svjetonazorima. Koji kao takvi predstavljaju prijetnju po građanski karakter države, kao naše temeljne vrijednosti.

Sve ostalo je samo razlog više.

N. ZEČEVIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 17. januar 2022.

5

OD 1. JANUARA NA SNAZI NORMA KOJOM SE PO SILI ZAKONA ŠALJU U PENZIJU: Muškarci sa 66, žene sa 64 godine života, uz navršenih 15 godina staža

U Fondu PIO ne znaju koliko će zapošljenih morati da hitno ode sa tržišta rada?!

PODGORICA – Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) nije u mogućnosti da utvrdi približan broj zaposlenih koji će se zbog izmjena Zakona o radu penzionisati tokom ove godine, kao ni da realno procijeni iznos sredstava potrebnih za isplatu njihove penzije. To je saopšteno Pobjedi iz ustanove kojom rukovodi Ranko Aligrudić.

Izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu 1. januara ove godine, smanjena je starosna granica za odlazak u penziju sa 67 na 66 godina za muškarce, odnosno na 64 godine za žene, dok je dodatni uslov penzionisanja 15 godina staža. Ukoliko je zaposleni radio na mjestu sa beneficiranim radnim stažom, granica za penzionisanje je niža.

- Na osnovu službene evidencije Fonda PIO propisane zakonom, koja zavisi i od ažurnosti poslodavaca, nije moguće dati informaciju o broju osiguranika koji su stekli pravo na penziju po ovom osnovu. Pored uslova o godinama života, penzija se može ostvariti i po drugim osnovama. Uslov za ostvarivanje prava na penziju je i ostvaren određeni broj godina staža osiguranja.

Na kraju, kako je penzija lično pravo, ostvaruje se isključivo na lični zahtjev osiguranika, te ostvarenje uslova na penziju ne znači da će to pravo biti i iskorišćeno - istakli su iz Fonda.

Na pitanje na koji način su onda isplanirali svoj ovogodišnji budžet, koji iznosi 462 miliona eura, iz Fonda su odgovorili da se on projektuje na osnovu prosječnog broja novih penzionera u prethodnoj godini, bez obzira na osnov sticanja tog prava i prosječnog iznosa penzije.

DISKRIMINACIJA

Smanjenje starosne granice za odlazak u penziju predložio je DF krajem maja prošle godine, kako bi zakonom prisilili specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da bude smijenjen prije isteka mandata.

Do broja zapošljenih koji će morati u penziju i iznosu sredstava potrebnom za tu namjenu niko ne može doći, jer ova vlast, ne samo da te odgovore nije imala u trenutku donošenja ovog zakona, već ih nema ni danas, kaže bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović



Parlamentarna većina nije prihvatila naše amandmane jer su dolazili od opozicije, zanemarujući činjenicu da su se njima stvarali zakonski uslovi za rješavanje značajnog broja opravdanih, urgentnih i krucijalnih problema velikog broja zaposlenih navela je Pribilović

opravdanih, urgentnih i krucijalnih problema velikog broja zaposlenih - navela je Pribilović.

SISTEMSKI RIZIK

Nije poznato ni koliki će trošak biti za Fond PIO

Primjena te norme počela je 12. juna, da bi poslije pritiska javnosti Skupština izglasala nove izmjene zakona kojim se stupanje na snagu ovog rješenja odlaže za 1. januar ove godine.

Od tada nijednom zvanično nije saopšteno koliko će zaposlenih ova norma ukloniti sa tržišta rada, ali ni kakav je njen fiskalni efekat po budžet ionako neodrživog Fonda PIO. Jedini podatak koji je javnost mogla čuti je da će samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije 1.100 radnika morati u penziju.

- Pokušali smo da, za vrijeme dok se ovaj zakon nalazio u skupštinskoj proceduri, saznamo od nadležnih državnih organa koliko je zaposlenih koji će od 1. januara ove godine morati da, po sili zakona, odu u penziju i koliki je iznos sredstava predviđen u budžetu za ovu namjenu.

Odgovore na ta pitanja nijesmo dobili. Mišljenja sam da do tih odgovora niko ne može doći, jer ova vlast ne samo da ih nije imala u trenutku donošenja ovog zakona, već ih nema ni danas – kazala je Pobjedi poslanica DPS i bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

Ona smatra da izmjene Zakona o radu koje su stupile na snagu ove godine proizvode iste negativne posljedice kao i one koje su važile u junu 2021. o čemu ćemo, kako vjeruje, svjedočiti u danima pred nama.

- Ovakvim postupanjem vlast je učinila veliku nepravdu i diskriminisala veliki broj zaposlenih jer ih je onemogućila da, eventualno, godinu ostvaruju pravo na uvećanu zaradu. Diskriminisali su ih i na način što su ih onemogućili da ostvare prava koja im pripadaju po Zakonu o

PIO. U konačnom, doveli su u opasnost javne finansije, a naročito, već preopterećeni budžet Fonda PIO. Ovo nije jedini zakon koji je sadašnja Vlada predložila, a parlamentarna većina donijela, bez konsultovanja javnosti, bez detaljne analize i procjene uticaja ne samo na budžet, već i na privredu i društvo uopšte. Ovaj, kao i većina ostalih novodonijetih zakona, su sistemski neodrživa rješenja - ocijenila je Pribilović, podsjetivši da su odbijeni amandmani DPS-a kojima su regulisana pitanja i zahtjevi zaposlenih inicirani preko Unije slobodnih sindikata.

- Nova parlamentarna većina nije prihvatila naše amandamane, jer su dolazili od opozicije, zanemarujući činjenicu da su se njima stvarali zakonski uslovi za rješavanje značajnog broja

KASALICA: Nastavljena loša praksa Ekonomska analitičarka Mila Kasalica napominje da je tokom usvajanja budžeta za ovu godinu nastavljena višedecenijska praksa o tome šta znači kada ministar finansija ,,odobrava“ poslanicima većine po jedan milion za moje/tvoje projektčiće, a kako bi ih privolio da usvoje budžet i ,,Evropa-brže-bolje-neplan“.

- Čim je stigao januar, kao zajednica smo već zasuti kontradiktornim porukama tako-ne-pripremljenih ,,reformi“. Mada je do nedavnih praznika sve bilo javno-baj-

kovito, čim je počela primjena zasuti smo pres-tviteranjem o ,,win-win“ situaciji za sve, dok se paralelno pojačava prijeteća retorika oko ,,kažnjavanja“. Bajke su obično u ružičastim, a ne tamnim tonovima, zar ne? Ako se na ovaj neumjereno-ishitreni i nedovoljno-promišljeni način pripremaju reforme u PIO-javnim tokovima novca, tada a priori građanski i strukovno treba istaći da Crnoj Gori ne trebaju poruke o kravama, Kuba-ljetovanjima niti o polovnim kolima, već svi jednako želimo

da svoj rad, obrazovanje, i iskustvo primijenimo u državnim kompanijama, jednako kao i armija političkih/ministarskih uhljeba koja je nakon tri decenije sličnih praksi prethodne godine nastavila da radi uporedivu ,,invaziju“ u/oko nereformskog. Onda će u takvoj distopiji biti para za penzionere, pošto će biti veličačkih plata plaćenih u odsustvu bilo-kakvog poslovnog rezultata. No, ne na dugi rok i ne u korist razvoja crnogorske ekonomije – kazala je Kasalica.

To što nije poznat okviran broj radnika koji će otići sa tržišta rada, kao ni trošak koji će to proizvesti po Fond PIO za ekonomsku analitičarku Milu Kasalicu nije glavni problem.

Kasalica ukazuje da, kada se analizira kretanje broja korisnika različitih prava iz penzijsko-invalidskog regulatornog okvira, nema osnova za značajnije uznemiravanje sistemskih postavki.

- U najširem razmatranju, za nepunih deset godina broj korisnika se uvećao oko 3.000 i to pod uticajem dijela dopuna zakona, kao i demografskih kretanja populacije koja koristi ova prava. Stoga, promjene Zakona o radu neće izazvati mnogo turbulencija. Ili novčano iskazano - u 2020. godini iz budžeta je za Fond PIO izdvojeno 428 miliona eura, prethodne godine je trebalo usmjeriti 446 miliona, a za ovu godinu se planiralo 460 miliona eura - navodi Kasalica.

Sistemski rizik, kako dodaje, ostaje u drugoj ravni - konkretne promjene Zakona o radu su se odradile kako bi se diskreciono, zbog političkog nadgornjavanja sa nekvalitetnim radom pravosudnih organa, a bez

promišljenog pristupa suštini sistemskih postavki, pokušalo doakati nekome ili nečemu.

- Takav pristup neunapređenju i nerazvoju sistema je suprotan tekovinama onoga što je morao da iznjedri 30. avgust. Rizici održivosti i odgovornog sistemskog upravljanja PIO segmentom tokova javnog novca su drugačiji. U ekonomskom smislu, Crna Gora kao zemlja u razvoju pregurala je krah destrukcije 90-ih sa značajnim finansijskim posljedicama u potencijalima prikupljanja sredstava za održivost penzijsko-invalidskog sistema. U razvojnom smislu, u posljednjih petnaest godina privreda je održavala rezistentnost, koja čuva stabilnost sistema. Međutim, PIO sistem se čuva kroz budžet zemlje, pošto su problem likvidnosti, netransparentnosti novčanih tokova privrede i visoka zahvatanja u porezima i doprinosima produkovali tinjajuće-neumanjen rizik nedovoljnog prikupljanja potrebnih sredstava – ocijenila je Kasalica.

Taj rizik nije jednostavno riješiti i takvo stanje će, upozorava Kasalica, ostati u narednoj deceniji, bez obzira kakve dopune zakona najavljuje ,,MFSS/MER ekipica“.

- Posebno u dijelu gdje se neznaveno pominju ,,uštede“ iz kojih će se finansirati povećanja penzija. Osnova za materijalno-značajne uštede na nivou sistema nema, osim ako se ne mijenja suština formule obračuna penzija, a imajući u vidu kretanje broja korisnika to je sistemski skoro-pa-neizvodivo.

Sve u svemu, javno-finansijski nije jednostavno izvesti bilo kakve predloge uvećanja penzija, ali je važnije da se politički pritisci oko prijedloga iz nedavnih usvojenih zakona smanje, jer ukazuju na diskriminaciju a ne na odgovoran pristup PIO populaciji – zaključila je Kasalica.

Bojana DESPOTOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Predsjednik Opštine Pljevlja šokantnom izjavom da „grafiti u to

Preminulo osmoro, 1.398 slučajeva zaraze PODGORICA – Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), u Podgorici je do juče popodne preminulo osam osoba, od kojih je najmlađi imao 37, a najstariji 89 godina. Preminulo je petoro iz Podgorice, dvoje iz Berana i jedan pacijent iz Bara, čije smrti su povezane sa SARS-Cov-2 infekcijom.

Od 3.381 analiziranog uzorka, u laboratorijama u Crnoj Gori registrovano je 1.398 novih slučajeva zaraze korona virusom, a najviše ih je u Podgorici i Nikšiću, 377

odnosno 246. U Baru je registrovano 128 novooboljelih, Bijelom Polju 118, Budvi 73, Herceg Novom 69, Kotoru 57, Ulcinju 52, Pljevljima 51, Cetinju 47, Beranama 40, Tivtu 27, Danilovgradu 22, Rožajama 19, Plavu 16, Andrijevici, Kolašinu i Tuzima po 11, Mojkovcu osam, Plužinama petoro, Petnjici četvoro, a Šavniku i Žabljaku po troje novooboljelih.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih iznosi 36,23 odsto.

Institutu je prijavljen oporavak 2.406 pacijenata, pa je ukupno u Crnoj Gori 13.712

aktivnih slučajeva. Podgorica prednjači sa 4.386 zaraženih, pa Nikšić sa 1.980.

U Baru ih je 997, Bijelom Polju 869, Herceg Novom 756, Budvi 723, Pljevljima 552, Beranama 523, Kotoru 453, Tivtu 401, Cetinju 394, Ulcinju 354, Danilovgradu 323, Mojkovcu 185, Rožajama 157, Tuzima 137, Kolašinu 123, dok ih je u ostalim gradovima ispod stotinu.

Najmanje zaraženih je u Gusinju, šestoro. Prema podacima iz Kliničkog centra Crne Gore, od 140 pacijenata sa kovidom-19, njih 37 životno je ugroženo. R. P.

GI ,,21. maj“ reagovala na imenovanje sveštenika Nikole Marojevića za člana UO UCG

Skandalozan atak na sekularne temelje države PODGORICA - Imenovanje nikšićkog paroha i šefa izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, Građanska inicijativa ,,21. maj“ ocijenila je kao atak na sekularne temelje države.

Crne Gore u kojoj sjedi paragrađanski političar Abazović i kvazigrađanski ministri, još jednom je pokazala da je sebe svela na afilijaciju državne crkve Srbije. Ali, koga više čudi to što Krivokapić krotko slijedi prijedloge njegove ražalovane ministrice ili zakulisne Joanikijeve inicijative – navodi se u saopštenju GI ,,21. maj“.

Izlišno je, kako navode, očekivati od Ure koja je ,,provjereni velikosrpski batler, da će se suprotstaviti flagrantnom kr-

šenju normi i sekularnog duha crnogorskog Ustava“.

– Još manje se to može očekivati od klerikalne falange koja sebe bizarno oslovljava sa ,,Demokrate“. Ovim imenovanjem, po prvi put u istoriji državnog univerziteta, dok njegovi profesori ćuteći gube svaki kredibilitet, potvrđuje se u kojoj mjeri su velikosrpski popovi kidisali da naplaćuju svoje litijaško zavjereništvo – zaključuju u saopštenju iz ove građanske inicijative.

R. P.

Predsjednik Skupštine sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem u Istanbulu

Hrama Hristovog vaskrsenja od kamena temeljca, u čijem je postavljanju učestvovao, pa sve do svečanog osvećenja. Bečić je, kako je naveo, do kraja posvećen ustavnom principu sekularnosti, uz poštovanje vjekovnog trajanja pravoslavne crkve i njenog značaja za prosvjetu, kulturu i društvo.

– Shodno tom principu, ja kao predsjednik Skupštine se držim po strani kada je u pitanju unutrašnje uređenje pravoslavne crkve, poštujući Ustav Crne Gore i crkveni kanonski poredak – kazao je Bečić ističući da je Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) bila i ostala zajednička kuća Crnogoraca i Srba.

Zadovoljan njegovom posjetom, Vartolomej je kazao da ohrabruje i da se divi Bečićevoj mladosti, mudrosti i hrabrosti, čestitajući mu što se na pravi način bori za religijske slobode i jedinstvo svih u Crnoj Gori.

– Čestitam Vam na podršci MCP i njenom mitropolitu Joanikiju - istakao je patrijarh Vartolomej dodajući da je upoznat sa teškim uslovima pod kojima se odigralo njegovo ustoličenje.

Iz Skupštine je saopšteno da je Vartolomej zamolio Bečića da Joanikiju uruči poklon, kopiju Panagije sa svojim inicijalima.

R. P.

– Treba biti ustavno-pravni renegat pa se na ovakav način poigravati sa crnogorskim konstitucionalizmom. Vlada

Bečić dobio pohvale za podršku Joanikiju

Bečić sa Vartolomejem

PODGORICA – Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić sastao se juče u Istanbulu sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem navodeći da mu je čast što je imao priliku da razgovara sa patrijarhom, kao prvim po časti među pravoslavnim episkopima i glasnogovornikom pravoslavlja.

– Bečić je kazao da je Crna Gora većinski pravoslavna država, koju, pored toga, krase i multi-

etničnost i multikonfesionalnost, i da je naša država primjer zemljama u regionu u kreiranju budućnosti kroz međunacionalni i međuvjerski sklad – saopšteno je iz Skupštine.

Navode da je Bečić ukazao Vartolomeju koliko je učinjeno za vjerske slobode izmjenama, za crkve i vjerske zajednice, spornih članova Zakona o slobodi vjeroispovijesti i zahvalio mu na doprinosu izgradnji

DPS će preispi

PODGORICA – Izvršni odbor DPS-a Pljevlja juče se ogradio od izjava i medijskih interpretacija predsjednika Opštine Pljevlja i funkcionera te partije Igora Golubovića, uz poruku da je riječ o nedopustivoj izjavi u odnosu na dešavanja u gradu i na politiku koju zastupa ta stranka. Pljevaljski DPS odlučio je da pokrene preispitivanje povjerenja Goluboviću pred Opštinskim odborom.

Golubović je dan ranije šokirao javnost izjavom koju je dao Gradskoj televiziji da „svi grafiti u Pljevljima niti su prekrečeni, niti će biti prekrečeni“, uz ocjenu da su „grafiti jedno od urbanih obilježja gradova“. Time je Golubović još jednom relativizovao podršku osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, izraženu grafitima na javnim mjestima u tom gradu.

- Nastupi koji već u više navrata izazivaju uznemirenje javnosti nikako ne korenspondiraju sa politikom i vrijednostima koje je u Crnoj Gori, a posebno u Pljevljima, promovisao i u najtežim vremenima odbranio upravo DPS, a predsjednici opština iz naših redova moraju biti najbolji reprezenti takve, nedvosmislene politike - navodi se u saopštenju pljevaljskog DPS-a.

Poručili su iz te partije da posebno žale zbog svih konotacija koje zadiru u osjećanje sugrađana i prijatelja iz redova manje brojnih naroda i da DPS ostaje čvrsto na svojim stavovima očuvanja građanskog koncepta.

- DPS, kao partija koja je snažno okrenuta afirmaciji građanske politike, ni na jedan način neće tolerisati poruke koje se kose sa tim načelima. Iz tog razloga, Izvršni odbor DPS-a Pljevlja donio je odluku da Opštinski odbor, shodno odredbama Statuta, pokrene proceduru preispitivanja podrške Goluboviću – saopšteno je iz te partije, nakon

Za Golubovića grafiti urbano obilježje grada

DPS, kao partija koja je snažno okrenuta afirmaciji građanske politike, ni na jedan način neće tolerisati poruke koje se kose sa tim načelima – saopšteno je iz te partije. Marta Šćepanović poručila da Goluboviću više nije mjesto u DPSu, podršku mu uskratili i Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate Predsjedništva Aleksandar Žurić i šef poslaničkog kluba Danijel Živković.

sjednice kojoj su prisustvovali generalni sekretar Aleksandar Bogdanović, koordinator u ime S.V.

Novi podaci Instituta za javno zdravlje

S.V ASILJEVIĆ

6

NEĆE BITI PREKREČENI: Jedan od grafita u Pljevljima

Reis Fejzić: Vjerujem da u EU i NATO nema mjesta za ljude poput Golubovića Vjerujem da u Evropskoj uniji i NATO neće imati mjesta za ljude kakav je Igor Golubović, kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.

- „Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvijer pokaže svoj trag“ - kaže narodna mudrost. Vjerujem da u EU i NATO svih nas iz Crne Gore, neće imati mjesta za ljude kakav je Igor Golubović. Jedna od boljih stvari promjene vlasti je da neke skrivene zvijeri pokažu pravo lice - naveo je Fejzić na Tviteru.

IZGUBIO PODRŠKU

Golubović više nema podršku Bošnjačke stranke, ni Socijaldemokrata.

Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović više nema podršku Bošnjačke stranke, saopštili su iz te partije, navodeći da je to uslijedilo nakon „jasnog odbijanja“ Golubovića da ukloni grafit presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

- Svako ko pokuša da relativizuje određeni zločin ili stane u zaštitu ratnog zločinca na bilo koji način, posebno ako se radi o genocidu u Srebrenici, ne može

Društvo

Poneđeljak, 17. januar 2022.

7

om gradu neće biti prekrečeni“, kojom ponovo relativizuje podršku ratnom zločincu Ratku Mladiću, izazvao burne reakcije

itati povjerenje Goluboviću Šćepanović: Sramna izjava, on ne može više biti u DPS-u Poslanica DPS-a Marta Šćepanović saopštila je da predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović „poslije sramne izjave“ ne može biti član njihove partije.

- Poslije sramne izjave Igor Golubović ne može više biti dio partije kojoj pripadamo - napisala je na Tviteru Šćepanović.

Igor Golubović

Samir Kadribašić: Zna li DPS da je predsjednik Opštine Pljevlja štampao kalendare sa trobojkom imati podršku Bošnjačke stranke - kazao je portparol BS Adel Omeragić.

Prema njegovim riječima, Golubović je svojim izjavama dodatno ugrozio multietnički sklad u Pljevljima.

- Ako je za Golubovića „urbana vrijednost“ grafit posvećen ratnom zločincu, onda smo mi i on na dijametralno suprotnim vrijednosnim i civilizacijskim stranama - naveo je Omeragić.

Poručio je da je Golubović morao imati mnogo više senzibiliteta kada je govorio o navodnim nacionalizmima u gradu, jer ne smije zaboraviti da je broj Bošnjaka u Pljevljima višestruko smanjen u posljednje tri decenije.

- Očekujemo da se sve demokratske i evropske snage na političkoj sceni u Crnoj Gori odgovorno odnesu prema ovakvim i sličnim izjavama i pojedincima – navodi Omeragić u saopštenju, dodajući da je zato više nego jasno da je Crnoj Gori potrebno da se što prije vrati na kolosIjek evropskih vrijednosti.

- Aktuelna Vlada svojim djelovanjem samo je dodatno doprinijela da danas imamo pojačanu etničku distancu, što se posebno osjeća u Pljevljima. Retrogradna politika nema i ne može imati perspektivu u Crnoj Gori. BS nikada neće odustati od borbe za multietničko društvo, za građansku, antifašističku, evropsku i sekularnu Crnu Goru - kazao je Omeragić.

Socijaldemokrate saopštile su da Golubović više nema podršku te partije, jer, kako su poručili, stavovi koje je predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović saopštio u javnosti nijesu u skladu sa temeljnim vrijednosnim postulatima SD-a. Portparol SD-a Nikola Zirojević naveo je da je apsolutno nedopustiva

formulacija da murali sa ratnim zločincima i grafiti koji pozivaju na novu Srebrenicu u Pljevljima neće biti prekrečeni „jer su Pljevlja urbani grad i oni, valjda, doprinose urbanizaciji grada“.

- Partija se od osnivanja snažno zalaže za građanski, multivjer-

Nekadašnji glavni imam Husein-pašine džamije u Pljevljima Samir Kadribašić imao je pitanje za DPS, vezano za Golubovića.

- Zna li DPS Crne Gore da je predsjednik Opštine Pljevlja štampao kalendare sa trobojkom – napisao je Kadribašić i objavio naslovnu stranu kalendara.

ski i multinacionalni karakter Crne Gore i svakog grada u njoj.

A naše starije koleginice i kolege, počev od predsjednika partije pa dalje, i u vremenu rata koji

Neće podnijeti ostavku jer „nema razloga“, izjava nije vjerodostojno prenijeta Igor Golubović rekao je juče da njegova izjava za Gradsku televiziju nije vjerodostojno prenijeta, već izvučena iz konteksta. Kazao je da neće podnijeti ostavku na mjesto prvog čovjeka grada, jer ne vidi razlog zbog kojeg bi to uradio.

- Ništa nijesam pogriješio. Odbacujem sve ono što su rekli o meni, jer ja nijesam nacionalista i baštinim građanske vrijednosti i svi koji me poznaju znaju da je to tako - rekao je Golubović za TV Vijesti.

Kazao je da neće podnijeti ni ostavku na članstvo u DPS-u jer je, kako je rekao, socijalista u duši koji baštini socijalne vrijednosti. Istakao je da ga niko iz partije nije kontaktirao da provjeri da li je on stvarno rekao ono što mu se inputira.

- Čudno je da me niko ne nazove iz moje partije, a vidim da su se neki već oglasili. Umjesto da me pozovu i pitaju da li je tačno ovo što su ovi ljudi prenijeli kreće hajka na

mene. Ostavku neću podnijeti zbog novinara, a to što neko tumači tekstove i naručene priloge na svoj način je njegov problem rekao je Golubović.

Skupština, rekao je Golubović, ima pravo da pokrene proceduru njegove smjene, ali smatra da za to nema osnova.

Kazao je da njegova izjava data Gradskoj televiziji ne odražava ono što je kazao. Tvrdi je da je od autorke emisije tražio na autorizaciju svoje izjave.

- Njeno pitanje je bilo za sve grafite i rekao sam da svi ne mogu biti prekrečeni jer smo u prethodnom periodu na nekim objektima u gradu oslikali brojne grafite na različite teme. To sam prilično jasno objasnio i rekao da je Ratko Mladić presuđeni ratni zločinac i da ga se srpski narod treba da stidi. Tražio sam autorizaciju izjave i ispravke spornog dijela jer sam vidio koja je namjera bila autorke, ali ona to nije ispravila - rekao je predsjednik Opštine Pljevlja.

je bjesnio na ovim prostorima, uvijek su i beskompromisno stajali na strani nevinih žrtvi.

Imajući u vidu sve navedeno i da stavovi Golubovića više odgova-

raju politici i ideološkoj profilaciji nekih partija protiv kojih se SD danas bori na državnom nivou, on više ne može imati podršku SD-a – kazao je Zirojević.

Novinarka Gradske TV kaže da „ništa nije izvučeno iz konteksta“ Novinarka Gradske RTV Danica Janković reagovala je na tvrdnje Igora Golubovića da njegova izjava tom mediju nije vjerodostojno prenijeta i da je izvučena iz konteksta.

- Staro je pravilo da, ako ne želite da riješite problem, osnujete komisiju. Isto tako, najbezbolniji način da negirate ono što ste rekli je da spornu izjavu proglasite „izvučenom iz konteksta“. Ako neko, odgovarajući na pitanje – da li su u Pljevljima prekrečeni svi grafiti uvredljivog sadržaja, kaže da „svi grafiti u Pljevljima niti su prekrečeni, niti će biti prekrečeni, nit’ su bili prekrečeni. Pljevlja su urbani grad.

Jedno od urbanih obilježja gradova je i izražavanje volje grafitima, muralima i takvim stvarima“, šta je tu onda izvučeno iz konteksta? Koji tačno dio – navela je Janković.

Podsjetila je da je Golubović nedavno Pobjedi, a ne njoj, kako kaže, kazao da je „Ratko Mladić osuđeni ratni zločinac i jedna sramota srpskog naroda, kome i ja, na neki način pripadam“. Hoću da kažem da predsjednik pljevaljske opštine direktno, a ne ,,na neki način“ – izmišlja – kaže Janković.

- Interesantno je da predsjednik Opštine Pljevlja svoj ,,autorizovani“ TV iskaz demantuje ne u mediju za koji je govorio, nego tamo gdje je očito siguran da će njegovo obmanjivanje javnosti i anticivilizacijski stavovi biti podržani. Što je u redu: sličan se sličnom raduje, je li?! U tom smislu će, vjerujem, ono što mi je rekao, Goluboviću biti sjajna preporuka za angažman u budućoj stranci – saopštila je Janković.

Navodi da nije u redu da se predsjednik pljevaljske opštine u svom demantiju bavi podmetanjima i izmišljanjem.

- Nikakva instrukcija ili zavjera ne stoje iza moje odluke da odem u Pljevlja i uradim priču o događajima u tom gradu, koji duže od godinu uznemiravaju i stanovnike tog grada i crnogorsku javnost. Naprotiv, motivisala me je isključivo lična i profesionalna znatiželja: kako je, dakle, moguće da, nakon skarednih izjava iznesenih u nedavnom intervjuu Pobjedi, Golubović opstaje na mjestu i predsjednika Opštine i člana stranke koja se diči svojim zalaganjem za evropsku i građansku Crnu Goru – navela je Janković.

Marta Šćepanović

Istakao je da očekuju da će Opštinski odbor u Pljevljima donijeti istu odluku.

Grafiti koji veličaju Mladića ispisani su u Pljevljima, ali nijesu zasmetali gradskoj vlasti koja je „u rukama“ DPS-a. Građani su bili prinuđeni da ga samoinicijativno precrtavaju, a Pljevljak Mirsad Đurđević dopisao je „Presuđeni ratni zločinac“. Vrlo brzo je za sada nepoznati autor sprejem isprskao to što je Đurđević dopisao i još je docrtao krst sa četiri S.

NIJE PRVI PUT

Predsjednik Opštine Pljevlja Golubović, koji je funkcioner DPS-a, više puta je relativizovao podršku osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, iskazanu grafitima.

- Problema naravno da ima i neki su probuđeni na najrigidniji mogući način. Određena primitivna iskazivanja pripadnosti određenoj nacionalnoj zajednici su sada na snazi. Ne samo sa srpske strane, nego i sa bošnjačke se na isti način profilišu...

E sad da li jednih ima 90 ili 80 odsto, a drugih 10 ili 20 odsto, pa se to malo više vidi ili malo više ne vidi, to je druga stvar – kazao je krajem decembra za Pobjedu Golubović.

Bošnjaci i Muslimani u Pljevljima strahuju da im se mogu ponoviti devedesete godine prošlog vijeka, ali Golubović stvarnost u tom gradu vidi drugačije.

- Ono što ja kao Pljevljak iz nekoliko generacija mogu da vidim je sinusoida života u Pljevljima koja je bila sa nekim velikim amplitudama u septembru i oktobru prošle godine i koja se polako smanjuje. Mi dolazimo u neku ravnotežu – kazao je, dodajući da se „neko iz nekog razloga probudi i malo zatrese tu sinosoidu“.

I. K.

8

Društvo

Poneđeljak, 17. januar 2022.

INTERVJU: Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine PODGORICA - Jedan od najnovijih projekata Agencije za zaštitu životne sredine je postavljanje kamera u crnogorskim šumama, u cilju praćenja brojnosti populacija divljih životinja, a sve u okviru postavljanja Natura 2000 ekološke mreže. Kako je u intervjuu Pobjedi kazao direktor ove ustanove Milan Gazdić, njihovi eksperti su primijetili na terenu brojne probleme, počev od ilegalne sječe, krivolova pa do podmetanja požara.

- Intencija je da će se sa dobijenim snimcima sa kamera dobiti podaci i informacije koje će biti od koristi drugim nadležnim državnim institucijama i nevladinim organizacijama.

Pomenuti projekat je za sada u fazi pripreme, postupak nabavke kamera je takođe u toku, a krajnji cilj nam je da njime više od 90 odsto teritorije Crne Gore bude pokriveno - kazao je Gazdić.

POBJEDA: Recite nam nešto o projektu ,,Industrijski otpad i čišćenje“.

GAZDIĆ: U saradnji sa Svjetskom bankom realizuje se projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, u okviru kojeg se rješavaju problemi opasnog industrijskog otpada na crnim ekološkim tačkama: Jadransko brodogradilište Bijela (remedijacija tla), Rudnik „Šuplja stijena“ (flotaciono jalovište Gradac), Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac), Kombinat aluminijuma Podgorica (deponija čvrstog otpada i bazeni crvenog mulja), kao i pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada.

U prethodnom periodu značajno su intenzivirane aktivnosti na remedijaciji svih lokacija.

U skladu sa ugovorom, nastavljeno je sa izvozom grita sa lokacije Brodogradilišta Bijela budući da su obezbijeđene neophodne dozvole za izvoz tog otpada, kao i za izvoz kontaminiranog zemljišta. Do sada je izvezeno 57.123,3 tone grita od ukupno 68.073,3 tona grita.

Dok je ukupna predviđena količina kontaminiranog zemljišta 54.850 tona, od čega je oko 50.000 tona spremno za izvoz.

Radovi na remedijacjiji flotacionog jalovišta „Gradac“ i deponiji pepela i šljake „Maljevac“, (odnosno rekultivacija Kasete II, izmještanje Paleškog potoka, sanacija klizišta, izgradnja novog taložnika i sanacija 4 i 5 stepenice), su zavšeni. U narednom periodu biće sproveden tehnički pregled radova, od licenciranih firmi, koji će potvrditi da li su radovi izvedeni u skladu sa glavnim projektima remedijacije i ugovorima.

Sa stanovišta Poglavlja 27, završetkom remedijacije ovih lokacija biće ostvaren značajan

Kamere u šumama umjesto čuvara napredak u implementaciji i sprovođenju pravne tekovine EU. POBJEDA: Da li ima pomaka u saniranju bazena crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada?

GAZDIĆ: Kada je riječ o bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada koji se nalaze na lokaciji KAP-a, kroz budžet projekta obezbijeđena su sredstva za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju. Do sada su po ovom pitanju završene aktivnosti na geodetskom i geološko-geotehničkom snimanju, pripremljeni nacrti glavnih projekata remedijacije čija revizija je u toku, a paralelno sa tim radi se na pripremi preostale tehničke dokumentacije, odnosno izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, povodom čega će biti organizovane javne rasprave.

U odnosu na pitanje tretmana opasnog i neopasnog otpada, uspostavljen je mehanizam za stvaranje i održavanje kvalitetne baze podataka (registra) otpada, koji će uskoro biti stavljen u funkciju.

Važno je naglasiti da su u budžetu obezbijeđena sredstva za nastavak realizacije ovog projekta. Iako su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništu (WEG Kolektor Berane d.o.o), a kako je interes Vlade da se ova lokacija dovede u područje koje će biti potpuno ekološki bezbjedno za zdravlje ljudi, intenzivno radimo na rješavanju ovog veoma složenog pitanja kroz saradnju sa operaterom, drugim institucijama i nadležnim ministarstvima, kao i Svjetskom bankom, a sve u cilju donošenja najprihvatljivijeg rješenja.

POBJEDA: Dokle se stiglo sa projektom Natura 2000?

GAZDIĆ: U okviru projekta Natura 2000 ukupno je do sa-

U saradnji sa Svjetskom bankom realizuje se projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, u okviru kojeg se rješavaju problemi opasnog industrijskog otpada na crnim ekološkim tačkama - istakao je Gazdić da detaljno kartirano oko 35 odsto kopnene teritorije Crne Gore, kroz rad Agencije i uz podršku ostalih projekata, a kako smo, nadamo se, obezbijedili sredstva kroz državni budžet za ovu godinu i izvjesno kroz projekat podržan od strane EU „Doprinos uspostavljanju Nature 2000“ u iznosu od 300.000 eura, nastojaćemo da naredne godine ubrzamo dinamiku rada kako u kopnenom, tako i u morskom dijelu.

Važno je i istaći da smo u sklopu rada na Naturi 2000 nedavno objavili knjigu ,,Priručnik za identifikaciju tipova staništa Crne Gore“ u saradnji sa Đorđijem Milanovićem i grupom autora koja u ovom trenutku predstavlja najeminentniju grupu botaničara u Crnoj Gori.

Knjiga će omogućiti mladim istraživačima da lakše savladaju botaničke nedoumice, a istovremeno je od koristi i široj stručnoj javnosti koja se bavi naučnoistraživačkim radom.

POBJEDA: Recite nam nešto o dopisu Agencije ekološkoj inspekciji, vezano za dostavljanje monitoringa i izvještaja o stanju životne sredine pravnih lica i preduzetnika - na osnovu dobijenih saglasnosti na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu.

GAZDIĆ: Kako elaborati procjene uticaja na životnu sredinu na koje Agencija za zaštitu životne sredine izdaje ekološke saglasnosti sadrže program monitoringa, Agencija je 3. novembra prošle godine uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove Crne Gore - odsjeku za ekološku inspekciju s obzi-

Čvrsta goriva u zimskim mjesecima najviše zagađuju vazduh Kako je istakao Gazdić, u toku zimskih mjeseci za očekivati je da bude zagađeniji vazduh kao i svake godine.

– Česta pojava temperaturnih inverzija sprečava disperziju emisija i prouzrokuje zadržavanje polutanata koji su proizvod sagorijevanja fosilnih goriva, emisija iz

saobraćaja i sličnih izvora, neposredno iznad tla, što dovodi do pojave visokih koncentracija zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere. S tim u vezi, zaključak je da upotreba čvrstih goriva za grijanje prostorija u velikoj mjeri utiče na lošiji kvalitet vazduha i to je najizraženije u periodu novembar-mart – Gazdić.

rom da je Zakonom o životnoj sredini utvrđeno da pravno lice ili preduzetnik koje zagađuje ili može uzrokovati zagađenje životne sredine, u obavezi je da sprovodi monitoring u skladu sa posebnim propisima i te podatke dostavlja nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na čijoj je teritoriji lociran i našoj Agenciji.

Agencija je u posljednjih 10 godina izdala rješenja na Elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu za više od 500 projekata, a kako je na adresu Agencije za zaštitu životne sredine dostavljen veoma mali broj izvještaja o praćenju stanja životne sredine, neophodno je da Ekološka inspekcija nosioce projekata koji su dobili ekološke saglasnosti i realizovali projekat ili su u fazi izvođenja projekta, upute na obavezu dostavljanja podataka utvrđenim programom praćenja uticaja na životnu sredinu kako ne bi kršili odredbe zakona.

POBJEDA: Radite li monitoring polena i zašto je to značajno?

GAZDIĆ: Svjetska zdravstvena organizacija je ukazala da je aeropolen značajan uzročnik alergijskih reakcija tokom posljednjih 50 godina. Zato je redovno praćenje koncentracije polenovih zrna u atmosferi od velike važnosti sa aspekta zaštite zdravlja ljudi, imajući u vidu da negativan uticaj na zdravlje ljudi koji izaziva polen pojedinih biljnih vrsta svrstava ove čestice u ,,prirodne“ zagađivače vazduha. Uspostavljanje ovih mjerenja je značajno jer su ovi podaci neophodni za: prevenciju nastupanja tegoba kod senzibilnih osoba, kao pomoć u efikasnijem liječenju pacijenata u zdravstvenim institucijama, poboljšanju rada komunalnih i urbanističkih službi na uništavanju trava i korova koje su uzročnici alergijskih bolesti, boljem sagledavanju potrebe uvođenja zakonske regulative, uključujući i međunarodnu saradnju, jer su problemi aeropolena ne samo lokalnog, regionalnog nego

Milan Gazdić

i globalnog karaktera.

Mjerenje koncentracije polena u vazduhu obavlja se u okviru sistematskog praćenja koncentracije polena na teritoriji Crne Gore, u okviru državne mreže za monitoring alergenog polena koji vrši Agencija za zaštitu prirode i životne sredine.

POBJEDA: Da li ste ustanovili kolika je šteta u životnoj sredini Tare?

GAZDIĆ: Sa aspekta ekologije projekat auto-puta je veoma skup, zbog činjenice da je to jedini auto-put na svijetu koji presijeca rijeku četiri puta, i to rijeku koja se nalazi na listi zaštićenih područja UNESCO-a.

To je jedini auto-put na svijetu gdje je usred dijela svjetske baštine prirodnih dobara kakva je Tara, naša ,,suze Evrope“, postavljena petlja auto-puta, i time je već na samom početku u projektu napravljena ogromna šteta.

U dijelu koji se tiče rijeke Tare, Agencija je u četiri pokrenuta postupka utvrdila da je operater „China Road and Bridge Corporation“ d.o.o., usljed rada na realizaciie projekta ,,izgradnja auto-puta Bar – Boljare, dionica Smokovac – Uvač – Mataševo“ opština Kolašin, svojim aktivnostima uzrokovala štetu po vodotok rijeke Tare i to direktnim i indirektnim uticajima.

Agencija za zaštitu životne sredine je utvrdila da je operater CRBC svojim postupcima, radovima i aktivnostima na sekciji IV kampovi Jabuka, Jabučki krš i Pajkov vir, uzvodno 100 m od mosta st. km 38+830 i nizvodno 100 m od mosta st. km 39+700 na rijeci Tari u opštini Kolašin, uzrokovao štetu u životnoj sredini koja se ogledala naročito u negativnim promjenama i fizičkim poremećajima na lokalitetima, zatim poremećenosti dna korita rijeke Tare, prisutnosti velike količine nataloženog mulja, pogoršanom kvalitetu vode u odnosu na 2016. godinu, izuzetnoj zamućenosti vode, slaboj prozirnosti vode, kvalitativnim promjenama u ribljoj zajednici sa malom brojnošću i izuzetno maloj količini ribe za ovakav tip rijeke.

Postupci su završeni izdavanjem ekoloških saglasnosti na dostavljena dokumenta ,,prijedlog mjera remedijacije i program praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja mjera remedijacije usljed nastale štete u životnoj sredini“.

Prijedlog mjera remedijacije sadrži konkretne mjere remedijacije, troškove implementacije predloženih mjera sanacije kao i monitoring plan datih mjera remedijacije.

POBJEDA: Koliko obveznika izmiruje obaveze po osnovu eko naknade i da li je počela naplata od velikih industrujskih preduzeća?

GAZDIĆ: Ukupno 32 obveznika u principu izmiruju svoje obaveze po osnovu obračunatih eko naknada, sa prolongiranjem roka isplate, kao i sa mogućnošću isplata na rate. Pored Kombinata aluminijuma Podgorica AD / Uniprom d.o.o., najveći dužnik po osnovu izdatih rješenja je Željezara „Tosčelik“ iz Nikšića.

Kontrolu plaćanja naknada zbog zagađivanja životne sredine koje plaćaju pravna i fizička lica, vrši nadležni poreski organ, a sankcije istog su prinudna naplata, a nakon toga blokiranje računa.

U kontekstu ove tematike, svakako treba napomenuti da je u toku usvajanje odluke o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknada zbog zagađivanja životne sredine.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni održavanjem parkova prirode u Crnoj Gori i da li je u planu da se proglasi još jedan?

GAZDIĆ: Pored novoproglašenog ,,Parka prirode Stari Ulcinj“, sa dobijanjem pozitivnih mišljenja od strane nadležnih ministarstava, Skupština opštine Danilovgrad će proglasiti park prirode Prekornica. Očekuje se do kraja godine proglašenje i ,,spomenika prirode Park šuma Gorica“.

U sljedećoj godini očekujemo proglašenje parka prirode Vrmac od strane Opštine Tivat i Kotor, zatim parka prirode Gornji tok rijeke Ćehotine te spomenik prirode Gradski park u Pljevljima.

U toku ove godine radiće se istraživanja za Studije revizije zaštićenih područja u zoni Morskog dobra i van. Studija revizije za zaštićeno područje Đalovića klisura u opštini Bijelo Polje i Studija zaštite za Park Topolica u Baru.

Inače, upravljanje nije uspostavljeno na adekvatan način i postoje brojni izazovi. Recimo, tu se izdvaja Park prirode Piva kao dobar primjer uspostavljanja punog upravljanja, a nadamo se da će uspostavljanjem Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice to biti i Park prirode Komovi makar na teritoriji Glavnog grada. Takođe, JP Morsko dobro već preduzima prve korake na uspostavljanju efikasnog upravljanja morskim zaštićenim područjima. Međutim, kod ostalih parkova prirode nijesu u punom smislu uspostavljene upravljačke strukture i preduzeti osnovni koraci u upravljanju, kao što su izrade planova upravljanja, uspostavljanje odgovarajućih zaštitarskih službi itd. Stoga u narednom periodu moraju svi relevantni subjekti, a u prvom redu nadležne lokalne samouprave da porade na koracima koji će popraviti navedeno stanje. Pored toga još uvijek postoje i brojne neusaglašenosti u smislu koncesija na šume i lov. N. KOVAČEVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Ona je istakla da je važna i prepoznatljivost koju, budući da imaju svoj kod, uživaju bosanski, hrvatski i srpski jezik (uz koji je do tada uobičajeno stajalo i crnogorski). Istakla je da ne postoji razlog da se tri od četiri trenutno postojeće standardne varijante smatraju jezicima, a samo jedna da se smatra varijantom tog jezika – istakla je ona u razgovoru.

– Razumije se, to suštinski nije mnogo značilo kada je u pitanju sam jezik i u tom smislu se za sve ove godine malo što promijenilo. To govorim kao osoba koja je učestvovala u nastajanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, takođe 2017. Deklaracija potcrtava da je riječ o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa - odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država sa prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španski, portugalski i mnogi drugi. Korišćenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Ali, ako su već tri imala svoje kodove, ne postoji razlog da ga nema i crnogorska varijanta zajedničkog jezika. Za sebe kao govornicu, ne pristajem ni na čiji jezički hegemonizam i imam pravo da svoj jezik nazivam crnogorskim, cijeneći ogroman doprinos te varijante zajedničkom jeziku. Da se razumijemo. Nakon svega što se u jeziku odvijalo nakon 90-ih, smatram da treba svakako sačuvati nasljeđe i ove, po mnogo čemu sporne jezičke politike u dijelu u kojem je donijela određeni kvalitet. To se odnosi i na Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju, koji je pokazao veliku agilnost u afirmaciji jezičkih osobenosti crnogorske jezičke varijante.

POBJEDA: Ranije je bilo govora o tome da je neophodan zakon o crnogorskom jeziku. Da li mislite da ima potrebe za tim?

JELUŠIĆ: Isticanje neophodnosti zakona o crnogorskom jeziku bilo je jedan od klasičnih načina da se razbija crnogorska društvena kohezija i krajnje opasan pokušaj „utjerivanja jezika“. U eks-jugoslovenskim okvirima to je označilo potpuno neuvažavanje istorijskog, društvenog i sveukupnog multukulturnog konteksta naših zajednica. U Crnoj Gori je taj kontekst bio još osjetljiviji, imajući u vidu snažnu polarizaciju oko ovog pitanja. Dobro je bilo to što je u toku uvođenja nove kodifikacije i nova dva slova ipak pobijedio stav da svako može odabrati varijantu kojom piše/ govori. To je uvažilo i karakterističnu crnogorsku diglosiju, odnosno dvojezičnost - uporednu upotrebu književnog i narodnog jezika. Potom se sve zaoštrilo, a jedan je poslanik

INTERVJU: Profesorica književnosti Božena Jelušić, poslanica u crnogorskom parlamentu

Ne pristajem ni na čiji jezički hegemonizam Nastavna praksa obiluje nizom tužnih i komičnih situacija, a najgore je raslojavanje koje se usmjerava ka djeci. Inače, imala sam neprekidno utisak da su upravo nastavnici u prvom trogodišnjem ciklusu (u narednima sve manje) bili „najtvrđi“ kada je riječ o novoj kodifikaciji. To se najčešće doživljavalo kao „utjerivanje jezika“. U tom kontekstu je možda lakše razumjeti kako se na pojedina direktorska mjesta danas dovode oni koji su tada zbog zaposlenja morali da ćute d. malidžan

PODGORICA – Dan kada je crnogorski jezik, prije tačno pet godina, dobio svoj ISO kod od Tehničkog komiteta sa sjedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, bio je veoma važan trenutak za Crnu Goru, kazala je u intervjuu povodom tog događaja profesorica književnosti Božena Jelušić, poslanica Ure u crnogorskom parlamentu.

9

Božena Jelušić

tada izjavljivao da je potrebna dodatna afirmacija novouvedene kodifikacije, tako da ona postane obaveza za sve, jer to „učvršćuje i jača državni identitet i ne ostavlja prostor za improvizacije“ i dodao je da je „državni jezik jedan od tri najvažnija stuba identiteta te zemlje“. E, upravo ta formulacija – „državni jezik“ – važna je kocka u mozaiku naših rovovskih podjela, koje i u ovom trenutku snažno razapinju Crnu Goru. Po svemu što danas živimo, rekla bih da je to insistiranje bilo naučno neutemeljeno, a društveno i politički krajnje neodgovorno i opasno.

Kao objašnjenje, citiraću dio Deklaracije: „Insistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korišćenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ,,prevođenja“ u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno autocenzure), u kojima se jezičko izražavanje nameće kao krite-

rijum etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti“.

POBJEDA: Ovaj međunarodno priznat jezik i dalje u regionalnim okvirima nije dobio takvo priznanje, a pominjanje crnogorskog jezika još od 90-ih godina do danas je neugaslo političko-lingvističko pitanje. Vidite li kraj tome i kada?

JELUŠIĆ: „Utjerivanje jezika“ kao „državnog“ karakteristika je gotovo svih zemalja nastalih na razvalinama Jugoslavije.

Jezik se u svim tim slučajevima ne posmatra sa lingvističke strane, već isključivo kao politička alatka i sredstvo homogenizovanja na jednoj strani i potvrđivanja neprijatelja na drugoj. Odnos koji se u regionalnim okvirima demonstrira u odnosu na naziv crnogorski jezik kojim se označava varijanta zajedničkog jezika, samo je pokazatelj tamošnjih političkih preferencija i pokušaja ostvarivanja različitih uticaja.

Moram istaći da je ovakvom stanju „raskošno“ doprinio u prvom redu bivši režim u svom tridesetogodišnjem trajanju. A dugo sam imala nadu da ćemo mi u Crnoj Gori, zahvaljujući skrupuloznijem odnosu prosvjetnih vlasti, izbjeći najgora scenarija. Iz naših školskih programa nijesu naprasno nestajali pisci i spisateljice naših komšija, niti se na taj način vršilo nacionalno homogenizovanje. Ipak, režim pod vlašću tadašnjeg DPS-a naložio je da se srpskohrvatski jezik preimenuje u srpski. To se događalo devedesetih, a potom je, nakon Referenduma o obnovi nezavisnosti, došlo do zaokreta. Snažni otpori da se jezik imenuje kao crnogorski su razriješeni tako da se on prvo imenuje kao maternji jezik, a potom onako kako i danas stoji: crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski. Iako je naziv dug i rogobatan, ja ga vidim kao svojevrsno priznanje ispravnosti Deklaracije o zajedničkom jeziku, baš kao i saglasnost prosvjetnih vlasti da se mogu koristiti obje jotacije, odnosno slova. Rekla bih opet da smo mi u Crnoj Gori opet pokazali veću širinu i uvažavanje složenosti jezičke problematike.

POBJEDA: Crnogorski jezik, za razliku od lingvista koji su imali nacionalne i lobističke zastore, dakle

kod književnika dočekan je umnogome drugačije. Čak i oni koji nijesu zagovornici „novih slova“ su ih koristili u svojim djelima, jer književnost pripada domenu umjetnosti, a lingvistika domenu politike?

JELUŠIĆ: Ne bih rekla da lingvistika pripada domenu politike, već samo da je politika uporno zloupotrebljava. U slučaju na koji ukazujete je riječ o govoru likova u književnom djelu, koji, između ostalog, mogu da imaju svoju jezičku obojenost u službi ostvarivanja određenog naratološkog i estetskog efekta. Dakle, nije sporno da književni junaci i junakinje govore na način koji danas kodifikuje nova crnogorska jotacija. Uostalom, uvijek sam smatrala da su potrebni dijakritički znaci (ova dva uvedena slova ipak nijesu dovoljna), zahvaljujući kojima bismo u izvornom obliku

Isticanje neophodnosti zakona o crnogorskom jeziku bilo je jedan od klasičnih načina da se razbija crnogorska društvena kohezija i krajnje opasan pokušaj „utjerivanja jezika“. U eks-jugoslovenskim okvirima to je označilo potpuno neuvažavanje istorijskog, društvenog i sveukupnog multikulturnog konteksta naših zajednica. U Crnoj Gori je taj kontekst bio još osjetljiviji, imajući u vidu snažnu polarizaciju oko ovog pitanja

Ministarka Bratić daleko od Deklaracije POBJEDA: Kako ocjenjujete doprinos i odnos aktuelne ministarke prosvjete prema jeziku, odnosno identitetskim pitanjima, koje na kraju definiše i politiku prosvjete i obrazovanja?

JELUŠIĆ: Smatram da je aktuelna ministarka Bratić veoma daleko od stavova Deklaracije o zajedničkom jeziku, a ja vjerujem da upravo od njih treba početi (i poslužiću se onim što u njoj stoji). To podrazumijeva

ukidanje svih oblika jezičke segregacije i jezičke diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičkih raznovrsnosti, slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima, slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe i slobodu ,,miješanja“ i uzajamnu otvorenost različitih oblika i zajedničkog jezika. Vjerujem da svaka država, nacija, etnonacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno

kodifikovati svoju varijantu zajedničkog jezika i da su sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne. Uvjerena sam da je takva policentrična standardizacija istinski demokratska, najbliža stvarnoj upotrebi jezika. Ako nam je potreban neki zakon o jeziku, Deklaracija bi, po mom mišljenju, trebalo da bude njegova preambula. A ISO kod je bio i jeste dobrodošao u ukupnim postojećim okolnostima u regionu.

prepoznali, zapisali i oslušnuli jezičko blago crnogorske varijante zajedničkog jezika.

Međutim, naratološke strategeme zahtijevaju iskustvo dugog pamćenja i dugog čitanja, koje, ako se dekretom ukidaju, mogu pretvoriti ovaj mali jezik u još manje ostrvo i smanjti njegovu literarnu komunikabilnost. Uz to, odričemo se na neki način stogodišnje pisane literarne tradicije (Lalića, Vukovića, Zogovića, Lopičića, brojnih savremenih autora ...) kojom se odista možemo ponositi. Takođe sam bila sigurna da na izazove koje na planu skriptivne kulture donosi 21. vijek nijesu pravi odgovor nova jotacija i intervencije koje su zaista djelovale veoma anahrono (a bez kritičkog odnosa prema Adelungovim načelima i Vukovoj reformi).

POBJEDA: Često se rasprava o crnogorskom jeziku svodi na dva „nova slova“, iako to nijesu i „nepostojeće“ riječi. Roditelji se bune što im djeca uče iz „takvih knjiga“ a svjedočila sam i situacijama kada roditelj kaže „ne zanima me koliko će da ima iz crnogorskog, neka ima i jedan, važan mi je engleski, to moje dijete učiti neće“. Međutim, situacija u školama je zapravo drugačija i ravnopravni su jezici. Iz profesorskog ugla, kako gledate na te stvari.

JELUŠIĆ: Nastavna praksa obiluje nizom tužnih i komičnih situacija, a najgore je raslojavanje koje se usmjerava ka djeci. Inače, imala sam neprekidno utisak da su upravo nastavnici u prvom trogodišnjem ciklusu (u narednima sve manje) bili „najtvrđi“ kada je riječ o novoj kodifikaciji. To se najčešće doživljavalo kao „utjerivanje jezika“. U tom kontekstu je možda lakše razumjeti kako se na pojedina direktorska mjesta danas dovode oni koji su tada zbog zaposlenja morali da ćute. Sada im je, zahvaljujući novoj većini, „palo šake“ da uzvrate na isti način, pa još i uz klerikalnu natruhu. Hoću da naglasim da je jezička politika vrlo osjetljivo pitanje i da se ne može, niti smije sprovoditi niti onako kako je radio bivši režim, niti na način na koji se to sada izdaleka pokušava. Cilj su valjda pismeni mladi ljudi, čiji rezultati, postignuća neće biti tako beznadežno niski na svim testiranjima, ali zato osokoljeni da na nove načine, pa još i u digitalnoj sferi, nastave nacionalističke kavge starijih.

Jelena MARTINOVIĆ

10

Povodi

Poneđeljak, 17. januar 2022.

PRIČA IZ KINE: Kako se kovid mjere sprovode i poštuju u dalekoj Aziji i gdje Crna Gora griješi

Jedan pozitivni – cijela četvrt u karantinu

PODGORICA – Mjere za suzbijanje pandemije korona virusa u Kini poštuju se dosljedno, a borba protiv ove pošasti nije samo zadatak zdravstvenih radnika već i svakog pojedinca u državi, i tu odgovornost svi moramo da prihvatimo kako bismo se izborili protiv nevidljivog neprijatelja, poručuje u razgovoru za Pobjedu Ju Śi (Yu Xi), novinarka China media group, nekadašnja direktorica Odsjeka za bilateralnu saradnju Ambasade Kine u Crnoj Gori.

Na pitanje što treba da naučimo od Kineza, da li je to disciplina koju oni nesporno imaju, a mi je ne pokazujemo, naša sagovornica kaže da nema prava da nam govori što da radimo, ali ističe da je dosljednost u ovoj borbi ključna.

– Nemam pravo da nagovorim moje crnogorske prijatelje da se vakcinišu ili da uče od Kineza u bilo kom pogledu, pa čak i kada je disciplina u pitanju. Ipak, približiću vam što mi to radimo u Kini da suzbijemo korona virus, a zaista nemamo mnogo slučajeva zaraze, naročito u odnosu na Crnu Goru – kaže Ju Śi.

U ovom momentu je u Kini novi talas epidemije, a žarište je u provinciji Henan. Talas je počeo 11. januara kada je u toj provinciji bilo 118 novih slučajeva.

Naša sagovornica kaže da je u ovom momentu u čitavoj Kini 3.476 aktivnih slučajeva zaraze. Preminulih je trenutno 4.636.

Ističe da kada se desi novi talas, to je zbog toga što je neka karika u sistemu „popustila“.

Kazne svakako postoje, ali ih nije bilo mnogo.

– U gradu Xi’an 26 zvaničnika ili službenika dobilo je razne kazne zbog propusta u svom radu – kaže Ju Śi.

Koliko je važno da poštujemo mjere i ne pokušavamo da „prevarimo sistem“ govori priča koja dolazi iz Kine koja ima 1,4 milijarde stanovnika i 3.476 aktivnih slučajeva zaraze korona virusom. Ostaje pitanje što mi to radimo i da li zaista shvatamo koliko je ovaj virus odnio života u Crnoj Gori perioda za njih nema izlaska van hotela, niti bilo kakvog kontakta sa drugim građanima. Imaju hranu i sve što im treba dostavljaju im volonteri u zaštitnim odijelima – kaže Ju Śi govoreći o procedurama zaštite koje mi u Crnoj Gori već odavno nemamo.

Ističe da tokom perioda karantina putnici nekoliko puta rade testove na kovid-19.

– Ako kod nekog putnika rezultat bude pozitivan, ambulantna kola ga prevoze u bolnicu i taj dio bolnice zatvaraju za druge pacijente jer se ta zona smatra mjestom visokog rizika. Tako da ,,uvozni slučajevi“ iako su došli na teritoriju Kine, oni nijesu ušli u zajednicu i u društvo prije nego što budu u karantinu 14 dana – priča Ju Śi.

To je, kako kaže, najbolji način da se spriječi širenje zaraze.

– Znate da je vrlo česta situacija da ljudi nose virus, a rezultat bude negativan, pa vrlo lako mogu da šire zarazu. Zahvaljujući ovakvim mjerama u većini gradova nema zaraženih korona virusom. Ono što građani treba da urade je da što manje izlaze i druže se,

da manje koriste javni prevoz... – navela je Ju Śi.

Novi soj omikron pojavio se prvo u Hong Kongu, kasnije u Guangdongu, (susjedna provincija Hong Konga), pa onda i u drugim provincijama.

U toj zemlji se, prema riječima naše sagovornice, praktikuju preventivne mjere koje se odnose na kompletan sistem. Svaka osoba u tom procesu mora da sarađuje, a Ju Śi kaže da to nije zadatak samo zdravstvenih radnika.

Koliko smo daleko od saradnje, ali i protokola koji se sprovode u Kini, pokazuje i činjenica da se u toj azijskoj zemlji u slučaju zaraze jednog čovjeka, u karantin stavlja cijela četvrt u kojoj on živi, dok u Crnoj Gori pozitivni na kovid-19 mahom ne poštuju samoizolaciju, a ta mjera nije propisana čak ni za ostale ukućane, a kamoli za sve koji su došli u kontakt sa zaraženom osobom.

PROTOKOL

Govoreći o postupku onda kada osoba dobije temperaturu, Ju Śi navodi da je to znak da se ode u bolnicu i da pri tome ne koristi javni prevoz jer se mo-

UVOZNI SLUČAJEVI

Kako navodi, najčešće se novi slučajevi zaraze u toj zemlji vežu za „uvozne slučajeve“, pa Kinezi imaju vrlo ristriktivne mjere upravo za njih.

Tu se ubrajaju svi putnici koji sa međunarodnih letova dolaze u Kinu, bez obzira da li su domaći državljani ili stranci.

– Oni moraju odmah zajedno da se testiraju na aerodromu, pa ih nakon toga specijalnim autobusima prevoze u posebne hotele za karantin u kome borave čak 14 dana. Tokom tog

Ju Śi

U čitavoj Kini samo 3.476 slučajeva zaraze

Primili više od 2,9 milijardi doza vakcina Ju Śi navodi da je u Kini do sada primljeno više od 2,9 milijardi doza vakcina, a ova zemlja ima 1,4 milijarde stanovnika.

– Nedavno su Airfinity - agencija za analizu globalne distribucije i IFPMA (International Federation of Pharmaceutical Manufacturers & Associations) objavile podatke o proizvodnji vakcina širom svijeta, prema kojima je u 2021. godini u cijelom svijetu proizvedeno 11,15 milijardi doza vakcina, dok oko 4,5 milijardi doza je proizvedeno u Kini – navela je Ju Śi.

ra uzeti u obzir da će potencijalno zaraziti druge ljude.

– Na ulazu bolnice je posebni ulaz za ljude koji su došli zbog temperature. Test je besplatan (plaća se od zdravstvenog osiguranja koje imaju svi stanovnici Kine). Nakon testa osoba se vraća kući, ako joj je rezultat pozitivan bolnica odmah javlja pacijentu, ali i svima u zgradi u kojoj živi i lokalnom Centru za kontrolu bolesti (CDC). Odmah dolazi ambulanta po kovid pozitivnog pacijenta, a zgrada gdje živi, čak i cijelo stambeno naselje se zatvara i niko ne smije ići napolje- priča Ju Śi.

Prostor se dezinfikuje, a svi stanari rade test, ali tako što doktori dođu da izvade bris.

Oni idu korak dalje, pa zaposleni iz CDC-a dolaze kod pacijenta i uzimaju imena svih sa kojima je došao u kontakt, kao i tačne lokacije kuda se kretao u posljednjih 14 dana, a ti podaci se objavljuju na internetu i putem medija.

– To radimo da bi se neko ko je posjetio isti restoran ili javni prevoz u kome je bila zaražena osoba, prijavio da radi test.

Test rade i svi iz zgrade pa čak i naselja u kojem živi zaraženi, ali i kolege iz kompanije u kojoj radi – navodi Ju Śi.

U Crnoj Gori se zaboravilo na još jednu važnu mjeru – dezinfekciju prostora u kome su boravile kovid pozitivne osobe, pa se Kinezi i tu razlikuju od nas. Dnevno rade dezinfekciju javnih površina, prevoza, šoping centara, kompanija i sl.

– Metro se dezinfikuje svaki čas, a u poslovnoj zgradi medijske kuće u kojoj radim liftovi po četiri ili pet puta dnevno. Na svakom spratu na zidu se vidi formular koji treba čistačica da popuni i potpiše nakon svake dezinfekcije. Naše mjere se sprovode dosljedno i to je važno kada je u pitanju zarazna bolest- upozorava Ju Śi.

Navedene procedure dovele su ovu zemlju sa ogromnim brojem stanovnika do toga da većina gradova nema nijedan slučaj zaraze korona virusom.

– Ljudi odlaze na posao, ali se drže mjera. Uskoro počinju Zimske olimpijske igre pa ćemo dodatno biti na oprezu – kaže Ju Śi.

VAKCINACIJA I SKEPTICI

U Crnoj Gori veliki broj ljudi ne vjeruje u vakcine, skeptični su oko sastava, ali i učinkovitosti. U Kini, kaže Ju Śi, vakcinacija nije prisilna, ali je stručnjaci, kako ona ističe, „snažno predlažu“.

– U mojoj redakciji kolega koji sjedi pored mene nije vakcinisan zbog hronične bolesti, i nije nikakav problem da ne primi vakcinu. Moja tetka je onkološki pacijent i nije primila vakcinu. Znači da postoje izuzeci. U zadnje vrijeme u Kini intenzivno se radi na vakcinaciji djece od 3 do 11 godina, ali ni to nije obavezno, samo ko želi. Svaka odluka je dozvoljena – pojašnjava Ju Śi.

Na pitanje da li kod njih postoje „teorije zavjere“, o vakcinaciji i antivakserski lobi, ona kaže da Kinezi to nikad ne bi ni čuli da nije stranih medija koji pišu o tome.

– A i tada Kinezi na to gledaju kao šalu. Većini je čudno kako stranci u takve apsurdne priče vjeruju – kaže u nevjerici Ju Śi .

Na kraju, naša sagovornica se nada da će pandemija uskoro biti prošlost. Tada će imati dobar razlog za putovanje.

– Prijateljima iz Crne Gore sam obećala da dolazim čim korona nestane, a nadam se da će to biti uskoro – zaključuje Ju Śi.

K. JANKOVIĆ

Hronika

Poneđeljak, 17. januar 2022.

11

Odjeljenje unutrašnje kontrole policije Ministarstva unutrašnjih poslova ispituje da li je napravljen propust u podgoričkom Centru bezbjednosti PODGORICA – Odjeljenje unutrašnje kontrole policije Ministarstva unutrašnjih poslova ispituje kako se Podgoričanin Ivan Vujović, nakon ,,policijske obrade“ u Centru bezbjednosti 11. decembra prošle godine, pored činjenice da se nalazi na međunarodnoj potjernici, našao na slobodi i da li su policajaci zaduženi za ovaj slučaj postupali su skladu sa zakonom i obavezama službe.

To je Pobjedi saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva.

- O tome su upoznali i dežurnu državnu tužiteljku u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, radi eventualnih budućih konsultacija i saradnje, u cilju utvrđivanja da li je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – navodi se u odgovoru dostavljenom Pobjedi.

Vujovića traže srpske vlasti zbog pokušaja ubistva Beograđanina Darka Bulatovića 2015. godine.

Kako je Pobjeda ranije pisala, Vujović je 11. decembra izašao iz Kazneno-popravnog doma, gdje je odležao 14 i po godina kazne za ubistvo Radomira Savovića koje je počinio 7. maja 2008. godine u blizini zgrade RTCG. Tog dana kada je izašao iz zatvora priveden je u Centar bezbjednosti Podgorica na razgovor, ali policajci nijesu provjerili da li se potražuje za neko krivično djelo. Nakon razgovora sa policajcima, Vujović je pušten iako ga Srbija traži za pokušaj ubistva.

Policija se nije oglašavala o ovom slučaju, niti su odgovorili na pitanja

O slučaju Ivana Vujovića upoznata dežurna tužiteljka

Sa privođenja Ivana Vujovića

Pobjede koja smo im uputili 30. decembra prošle godine.

Za Vujovićem je organizovana potra-

ga tri sedmice nakon informativnog razgovora u stanici podgoričke policije. Tada su pretresene lokacije na

kojima se vjerovalo da bi Vujović mogao biti, ali je, kako tvrde Pobjedini izvori, on pobjegao i najvjerovatnije napustio teritoriju Crne Gore.

Ivan Vujović ima pozamašan dosje - osuđivan je za ubistvo, bježao je iz zatvora i za to vrijeme pokušao da ubije Bulatovića 2015. godine.

On je u kafiću ,,Đura bar“ prišao Bulatoviću, počeo da se raspravlja sa njim, potom izvadio pištolj i zapucao. Pucnjava se dogodila u lokalu u Venizelosovoj ulici, a kao motiv sukoba spominje se da je Vujović uznemiravao djevojke koje su sjedjele za stolom do njegovog, zbog čega mu je Bulatović skrenuo pažnju.

Bulatović je tada operisan i život mu je bio u opasnosti.

Za vrijeme bjekstva crnogorski istražitelji prikupili su operativna saznanja da se nalazi u Srbiji i sve informacije dostavili kolegama.

Tada su uspjeli da lociraju Vujovića

Detalji pravosnažne presude kojom je Podgoričanin oslobođen optužbi za bombaške napade na lokal „Grand“ i kuću policijskog funkcionera Duška Golubovića

Viši sud utvrdio da tužilaštvo nije ponudilo nijedan validan dokaz protiv Grujičića PODGORICA –Nijedno vještačenje nije potvrdilo tezu Osnovnog tužilaštva da je Jovan Grujičić bacio eksplozivne naprave na lokal „Grand“ i kuću policijskog funkcionera Duška Golubovića, navodi se u potvrđenoj presudi Višeg suda kojom je Grujičić pravosnažno oslobođen od optužbi za bombaške napade.

Sudije Višeg suda su na osnovu nalaza medicinske struke ocijenile da su priznanje Grujičića i svjedočki iskaz Marka Boljevića u istrazi iznuđeni policijskom torturom.

Viši sud nije uvažio nijedan žalbeni navod tužilaštva na oslobađajuću prvostepenu presudu koju je krajem novembra u slučaju Grujičića izrekao sudija Nenad Vujanović.

Iz tužilaštva su u žalbi na presudu naveli da je prvostepeni sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer nije pravilno cijenio prvobitnu odbranu Grujičića koji je priznao izvršenje krivičnog djela, detaljno opisujući način na koji je aktivirao eksplozivne naprave na lokal „Grand“ i kuću Golubovića.

PRISILNO PRIZNANJE

Za tužilaštvo su neprihvatljivi kasniji navodi Grujičića pred sudom da je njegovo priznanje dato usljed sile policijskih službenika nad njim.

Tužilaštvo je, takođe, u žalbi navelo i da su povrede kod Grujičića starije od dana kada je priveden u policiju, kao i da vještak medicinske struke nije konstatovao prisustvo povreda od udaraca i elektrošokera.

Sa druge strane, drugostepeni sud je našao da je Osnovni sud u Podgorici

izvršio pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza i to prvobitne i naknadne odbrane Grujičića.

-Prvostepeni sud je odbranu Grujičića pravilno doveo u vezu sa svim ostalim izvedenim dokazima, iskazima svjedoka, medicinskom dokumentacijom okrivljenog, nalazom i mišljenjem vještaka Željka Golubovića, video materijalom, trasološkim vještačenjem, antropološkim nalazom, iskazima svjedoka Petra Abramovića, direktora ZU Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, i majke optuženog Nataše Grujičić – navodi se u obrazloženju presude Višeg suda.

Iz Višeg suda podsjećaju da Zakon o krivičnom postupku nalaže da priznanje okrivljenog mora biti dato svjesno i dobrovoljno, u skladu sa dokazima sadržanim u optužbi, te da ne smiju postojati dokazi koji bi govorili u prilog lažnom priznanju.

-Odbrana okrivljenog Jovana Grujičića data pred ODT-om 26. maja 2020. godine se ne može smatrati jasnim i potpunim priznanjem, pogotovo što nije potkrijepljena nijednim izvedenim dokazom već je u suprotnosti sa određenim dokazima – ocjenjuju iz Višeg suda.

ČINJENICE

Oni pojašnjavaju da je Grujičić u istrazi kao saizvršioca bombaških napada, odnosno kao osobu koja ga je vozila na sporna mjesta i predavala eksplozivnu napravu, označio Benjamina Mugošu za kojeg je utvrđeno da se u vrijeme izvršenja krivičnih djela nalazio u Istražnom zatvoru UIKS-a.

Sa uviđaja bombaškog napada na lokal „Grand“

-Pravilan je zaključak prvostepenog suda da Benjamin Mugoša nije mogao okrivljenog Grujičića dovoziti do mjesta izvršenja krivičnih djela – kazali su iz Višeg suda dodajući da je u ovom slučaju odbačena i krivična prijava u odnosu na Benjamina Mugošu.

Prvostepeni sud je pravilno ukazao i na nedosljednosti priznanja optuženog Grujičića koji je u istrazi kazao da je postavio na traženo mjesto već aktivirane bombe, što znači da bi se one morale ranije aktivirati.

Osim toga, na kišobranu koji je odbacio akter bombaškog napada na lokal „Grand“ nije pronađen DNK optuženog Grujičića niti članova njegove porodice, već DNK profil nepoznate osobe.

Drugostepeni sud ukazuje da su iskazima direktora Specijalne bolnice u Kotoru i majke Nataše Grujičić potvrđene tvrdnje optuženog Grujičića da je odveden iz bolnice bez prethodno primljene terapije koju ne smije preskočiti.

Tvrdnje Grujičića da je nakon što je odveden iz kotorske bolnice nad njim vršena policjska tortura za Viši sud nijesu sporne jer su potvrđene nalazom vještaka medicinske struke dr Nemanje Radojevića.

Grujičić je pred sudom ispričao da je mučen elektrošokom koji su mu policajci stavljali na genitalije, po nogama, bedrima, udarali ga bejzbol palicama po tabanima i bokserskim rukavicama po glavi zbog čega je, kako je naveo, iz golog straha pristao da

na Novom Beogradu, gdje je koristio telefonsku govornicu. Srpski policajci opkolili su taj reon, ali ih je on napao i uspio da pobjegne.

Vujović je uhapšen 6. novembra 2016. godine u njemačkom gradu Kleve, u blizini granice sa Holandijom, zahvaljujući podacima koje je crnogorska policija razmijenila s kolegama iz inostranstva, između ostalog i sa srpskom policijom.

Tokom boravka u spuškom zatvoru Vujović je bio čest akter tuča sa zatvorenicima i zatvorskim policajcima.

Upravo zbog čestih konflikata 2013. godine po kazni je prebačen u bjelopoljski zatvor, odakle je pobjegao 24. decembra 2015. godine, gdje je služio kaznu za ubistvo Savovića.

Od zatvorskog komandira tada je oteo pištolj, prijeteći izašao na glavni ulaz, gdje su ga u automobilu čekali saučesnici.

Zbog bjekstva iz bjelopoljskog zatvora osuđen je na 37 mjeseci zatvora.

Sudilo mu se u odsustvu jer je bio nedostupan crnogorskim vlastima, a kada je uhapšen zatražio je ponavljanje postupka.

Pred crnogorskim sudom u toku je postupak i za prijetnje službenicima UIKS-a za vrijeme redovne posjete u prostorijama spuškog zatvora.

Kako je navedeno u prijavi, Vujović nije poštovao kućni red zbog čega je opomenut, da bi ubrzo nakon toga počeo da viče, prijeti i traži da pozovu direktora zatvora i njegovog pomoćnika da se i sa njima obračuna.

A. R. pred tužiocem iznese unaprijed pripremljeno priznanje.

SUĐENJE

Viši sud je ukazao i na činjenicu da je svjedok Marko Boljević na suđenju opovrgao iskaz u istrazi navodeći da je pod pritiskom i torturom bio prinuđen da u istrazi optuži Grujičića da je bacio bombu na kuću Golubovića.

Boljević je pred Osnovnim sudom izjavio da je mučenje koje je preživio ostavilo trajne posljedice na njegovo zdravlje.

Iz Višeg suda podsjećaju da su pred ODT-om u Podgorici formirana tri predmeta po prijavama Jovana Grujičića, Benjamina Mugoše i Marka Boljevića zbog zlostavljanja od strane policijskih službenika.

Grujičić je početkom novembra 2020. godine u podgoričkom Osnovnom sudu oslobođen optužbi da je odgovoran za bombaške napade. Sud je prihvatio odbranu Grujičića koji je tokom postupka kazao da je u vrijeme bombaških napada bio u Sutomoru, a što su potvrdili njegovi poslodavac, kolege i roditelji.

Grujičić je uhapšen 26. maja 2020. godine. Inspektori su ga odveli iz Psihijatrijske bolnice u Kotoru „radi prikupljanja obavještenja u prostorijama CB Podgorica u svojstvu građanina na okolnosti više krivičnih djela“.

Porodica Grujičića je saopštila da su ljekari kod njega ustanovili tragove elektrošokova 185 dana nakon torture. Grujičić je pred sudom kazao da ne zna imena policajaca koji su ga tog dana tukli, ali da se sjeća njihovih likova.

Bombaški napad na lokal „Grand“ dogodio se 10. septembra 2015. oko 1.50 časova, a na kuću Golubovića dva i po mjeseca kasnije, 23. novembra 2015. godine. Na oba objekta je pričinjena veća materijalna šteta, kao i na objektima koji su se nalazili u neposrednoj blizini.

Protiv Zorana Mugoše i njegovog brata Benjamina odbačena je krivična prijava.

B. R.

Kultura

Postavka, višemedijskog karaktera, poljuljala je apriorne predstave kojima su podložni stalni posjetioci galerijskih prostora. Jovićević je pokazala da umjetnost treba da razbije očekivano u domenu narativnosti, a samim ,,neprisustvom“ u noći otvaranja izložbe odlučila je da pruži publici slobodu percepcije i interpretacije djela.

U intervjuu za Pobjedu Jovićević govori o tematskom okviru izložbe, raznovrsnim reakcijama publike, mogućim načinima prevazilaženja stereotipa i predrasuda...

POBJEDA: S obzirom na to da se radovi dominantno koncentrišu na pomenuti fenomen u crnogorskom društvu, što Vas je najviše podstaklo na ovu izložbu?

JOVIĆEVIĆ: Svi moji radovi se direktno ili indirektno bave društvenim fenomenima, devijantnim pojavama u društvu, stereotipima. Ova izložba problematizuje snagu nasljeđa, predrasuda i rodnih stereotipa koji dominantno oblikuju identitet žene u našem društvu. Preispituje ženu, svedenu na upotrebni predmet i funkciju, svedenu na statistiku, ženu kojoj se roditelji i danas obraćaju, od milošte SINE - dajući joj tako na značaju. Za mene je to vrlo važna tema, provlači se kroz mnogo mojih radova. Ona je univerzalna. Rodni stereotipi su prisutni u svakom društvu, međutim, bilo mi je važno da se fokusiram na lokalne okvire, jer je teško naći izazovniji teren od našeg, kad je ova tema u pitanju. Izložba ,,Pjevaj Maro, Pjevaj Zlato…“ istražuje ove teme kroz intermedijalni umjetnički postupak i vrlo je angažovana. Traži uključenost publike, osvješćivanje posmatrača. Ono što me podstiče na ovakve radove je poražavajuće stanje u kojem se naše društvo nalazi danas i decenijama unazad. Naročito je jadno što se bavimo sopstvenim problemima onda kada neko treći uperi prst u naše dvorište, zarad otvaranja nekih poglavlja…

Svi smo svedeni na statistiku, život i smrt su statistika, ništa više. Ali bolje i da nam neko sa strane na nešto ukaže, jer mi nikada ne bismo otvorili svoje tabu teme. Ovakve izložbe su moj način da se suočim sa nekim bolnim pitanjima, da ih otvorim i sebi i drugima, da reagujem, iniciram neki dijalog, isprovociram reakciju.

POBJEDA: Publiku je u noći otvaranja izložbe zaintrigiralo što ni Vi, ni kustoskinja izložbe Maša Vlaović, nijeste bili u galeriji. Nije bilo uobičajene ceremonije otvaranja, kao ni kataloga sa pratećim tekstom likovnog kritičara. Da li ste namjerno ostavili publici prostor da se direktno, bez posrednika, upozna sa radovima?

JOVIĆEVIĆ: Namjerno, naravno. Da budem iskrena,

INTERVJU: Vizuelna umjetnica Milena Jovićević za Pobjedu o izložbi ,,Pjev

Patrijarhat nije ka za žene, već za či ĐorĐe CMiljanić

PODGORICA - Izložba djela crnogorske umjetnice Milene Jovićević, naslovljena ,,Pjevaj Maro, pjevaj zlato…“, koja se u Galeriji Art može pogledati do kraja januara, ostavlja prilično jak utisak na publiku. Fokusirana je na rodne, kao i na druge stereotipe kojima je žena definisana u patrijarhalnom društvu.

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Duško Miljanić

12

Različite reakcije publike na otvaranju izložbe u Galeriji Art

RODNI STEREOTIPI SU PRISUTNI U SVAKOM DRUŠTVU: Milena Jovićević

otvaranja izložbi sa dobro znanim činovima su mi izuzetno dosadna. Posljednju samostalnu izložbu u Crnoj Gori sam imala 2008. u Dadovom ateljeu na Cetinju. Ni tada nije bilo otvaranja. Imam otpor prema tome da publika stoji kao u stroju i sluša prigodna obraćanja, koja uglavnom dugo traju. Mislim da publici na taj način ne ostavljamo mnogo prostora da umjetnički rad neposredno doživi, a na to svaki posmatrač ima pravo, bez obzira na predznanje, obrazovanje... Važan dio ove postavke je upravo taj što nema nikavih sugestija, nema kritičkog osvrta, a nema ni nas na otvaranju. Postoji ,,Uputstvo za upotrebu“, koje dodatno problematizuje razne stereotipe (čin otvaranja izložbe, odnos kustoskinja - umjetnica, očekivanja publike, čitanje umjetničkog djela, njegovu ulogu…). To što nijesmo prisustvovale otvaranju u skladu je sa konceptom izložbe, ali i sa našim tradicionalnim vrijednostima. Kako da izložbi prisustvuju dvije majke koje imaju po dvoje đece, prave Crnogorke? Sjedimo kod kuće i brinemo o đeci, muževi su na otvaranju. Odsutne smo zbog ranije preuzetih obaveza, že-

na je prije svega majka, nakon toga idu druge, brojne uloge….

POBJEDA: No, iako nijeste bile na otvaranju, Vlaović i Vi ste prisutne kroz videorad dobrodošlice ,,Pjevaj zlato, iako udato…“. Pored video-rada su javno izloženi podaci iz vaših života. Što nam sve poručujete ovakvim postupkom?

JOVIĆEVIĆ: Dočekujemo publiku video-obraćanjem, to je sada ,,in“. Podaci su istiniti: visina, težina, krvna grupa, bračni status, mane, slaganje sa svekrvom, latinski nazivi operacija, vakcine… sve ono na osnovu čega se u našem društvu gradi slika o ženi. Posjetioci mogu dobiti na uvid i platu supruga, naše mjere obim struka, grudi, kukova, i još mnogo toga, dovoljno je da pošalju mejl.

POBJEDA: Umjesto kataloga publika je dobila ,,Uputstvo za upotrebu“, a među prvim je da se radovima ne prilazi ,,praznog stomaka“, te da se ,,najbolje vare uz adekvatnu hranu“, pa je ispred ulaza u galerijski prostor ponuđena i zakuska. Kako biste nam približili vezu između zakuske i centralnog rada na izložbi - rekontekstualizo-

vane slike ,,Splav Meduze“, na kojoj su se umjesto likova sa Žerikoovog originala našli savremenici koji slave rođenje sina?

JOVIĆEVIĆ: ,,Uputstvo za upotrebu“ je vrlo sarkastično. Naravno da se ne prilazi „praznog stomaka“. Koliko ste puta svjedočili izložbi ili nekom sličnom događaju đe se ljudi okupljaju oko koktela i zakuske. Radovi dođu kao dekoracija, jede se, pije, odrade dvije-tri štrafte po galeriji...

To su otvaranja izložbi. Tu se najmanje govori o radovima i nemoguće ih je vidjeti, zato na izložbu idete kasnije ako želite da je vidite na miru. Ovu zakusku ne čine sofisticirani kanapei, jagode i šampanjac. Ona je u skladu sa konceptom izložbe. U centralnoj sobi ,,slavimo“ rođenje sina, nasljednika, puškonoše, produžioca loze.

Kako to da prođe bez oružja, topova, ćevapa, pljeskavica, čvaraka, luka… Prvo idu hrana i piće, nakon toga radovi. Žerikoova čuvena kontroverzna slika ,,Splav Meduze“ mi je poslužila kao odlična osnova za preispitivanje konteksta u kojem živimo. Mjesto Žerikoovih likova na mojoj slici su naši savremenici, prikazani u trenutku pijanstva i totalne egzaltiranosti, nesvjesni situacije na splavu. Među njima je jedna žena koja je od njih okrenuta leđima, sa glavom u rukama, u dubokom razmišljanju. Slika nije na zidu, već je instalacija u prostoru i posmatra se sa obje strane. Na njenoj poleđini su rukom ispisani preuzeti ,,Recepti za dobijanje muškog potomka“, koji su izazvali veliku pažnju publike. Posmatračima je data mogućnost da dopišu svoj recept, što se i dešavalo.

POBJEDA: U galeriji se cijelo vrijeme čuje interpretacija poznate svatovske crnogorske narodne pjesme ,,Pjevaj Maro, jagnje moje malo“ u izvedbi Bojane Nenezić. Što se duže boravi u galeriji pjesma sve više evocira melanholiju, a njena repetitivnost budi nelagodu i tugu. Kako biste nam približili njenu simboliku?

JOVIĆEVIĆ: Ova pjesma je nevjerovatna. Može se tretirati kao rad za sebe. Istina da je pjesma nastala u nekim drugačijim okolnostima od današnjih, ali ne mogu da se ne bavim njenim porukama. Čini mi se da se ne osvješćuju riječi te pjesme. Kad god da je nastala ova svadbarska pjesma i što god je mogla značiti u tom kontekstu, ipak mladoženja svakim stihom ,,prijeti“ mladoj. Moram je citirati: ,,Pjevaj, Maro, jagnje moje malo. Pjevaj, zlato, dok si neudato. Pomanje ćeš, pomanje ćeš kad kod mene dođeš. Na um će ti, na um će ti pasti đevovanje.

Đevovanje, đevovanje, tvoje carovanje. Sad nijesi, sad nijesi ni car ni đevojka“. Nesklad između divne melodije i onoga što pjesma poručuje može biti metafora nekadašnje, ali i današnje Crne Gore. U odličnoj interpretaciji Bojana Nenezić izaziva pomiješane emocije, a to su tuga, razdražljivost, nespokoj, strah, revolt…

POBJEDA: Izložbe angažovanog karaktera nose i dozu rizika, jer iskaču iz okvira uobičajenih galerijskih postavki. Kakvi su komentari publike i jeste li zadovoljni? Što ste očekivali?

JOVIĆEVIĆ: Upravo to je izazov. Ova izložba je nastala u jednom dahu, iz organske potrebe da se to desi, uradila sam je baš onako kako sam osjećala. U toku rada na postavci se sasvim spontano desilo da je UNDP u izložbi prepoznao potencijal koji nosi snažne poruke i koje bi uz njihov doprinos još više odjeknule. To se i desilo. Inspirisane izložbom Djevojčice sa klikerima

Svakog dana se u Crnoj Gori najbrutalnije vrijeđaju žene POBJEDA: Pažnju publike privukli su i radovi ,,Dobrodošlica za muškarce“ i ,,Dobrodošlica za žene“. Za muškarce je ta dobrodošlica vrlo jednostavna i glasi: ,,Dragi moji… Svi ste dobrodošli“, dok je za žene satkana od raznoraznih etiketa koje im se svakodnevno lijepe: ,,Drage moje situirane, ribe, ljepotice, opajdare, ološi, mlađe prvorotke...

Sve ste dobrodošle“. Na koji način u ovom radu promišljate rodne stereotipe kroz jezik?

JOVIĆEVIĆ: Dobrodošlica za žene je slika naše stvarnosti.

Dobrodošlica za muškarce je jednostavnija, oni su pošteđeni, jer su skoro savršeni…

Riječi su ispisane kombinacijom dva pisma (ćiriličnog i latiničnog), jer jedino MI umijemo da čitamo oba pisma

Kultura

Poneđeljak, 17. januar 2022.

13

vaj Maro, pjevaj zlato…“, koja je izazvala veliku pažnju publike u Galeriji Art

Slika - Instalacija ,,Pjevaj Maro, pjevaj zlato...“ (rekontekstualizovana slika ,,Splav Meduze“ čuvenog francuskog slikara romantizma Teodora Žerikoa)

Izložba problematizuje snagu nasljeđa, predrasuda i rodnih stereotipa koji dominantno oblikuju identitet žene u našem društvu.

Preispituje ženu, svedenu na upotrebni predmet i funkciju, svedenu na statistiku, ženu kojoj se roditelji i danas obraćaju od milošte SINE dajući joj tako na značaju. Za mene je to vrlo važna tema, provlači se kroz mnogo mojih radova. Ona je univerzalna - istakla je Jovićević i Savremena karijatida dalje razvijaju svoje priče. Desila se razmjena energije među ženama koje se bore za iste vrijednosti i to je već velika stvar.

Nijesam znala što da očekujem. Znala sam da će kopanje po ovakvim temama izazvati salvu komentara. Reakcije publike su različite, od oduševljenja postavkom, angažova-

nošću, radovima, do totalnog razočarenja. Neki smatraju da nijesu bili na boljoj izložbi, pojedinici komentarišu da je „umjetnost spala na niske grane, skandalozno, nije dovoljno što ovo živimo, nego moramo i kroz umjetnost da ga preživljavamo!“... Svi komentari su mi podjednako važni, negativni su čak važniji,

istovremeno i jedino MI znamo kako da koristimo ovakve riječi.

Koliko su Vam puta, makar u saobraćaju zakačili etikete navedene u radu? Koliko je definicija žena u našem društvu? Koliko ste dobili pohvala: „Muški si to odradila!“ Često mi kažu: ,,Svaka čast! Muški voziš, muški slikaš“.

Ako si jaka, onda si ,,čo’ekžena“. Ne razumijem tu vrstu komplimenata. Koliko je etiketa svakodnevno na našim leđima: majka, nemajka, starija prvorotka, mlađa prvorotka, ušeđelica, udavača… Čak i formulacija majka sa dvoje i više đece je

ponižavajuća i diskriminatorska. Uz uvrede odlično ide ženski rod, što ćemo sa važnim profesijama? Može li ženski rod od - hirurg? Čujemo li kakva nam je javna scena i kako se svakog dana najbrutalnije vrijeđaju žene sa različitih adresa, od televizije do skupštinskih klupa? Žena je tradicionalno u prvom redu za odstrijel, a mi ne damo tradiciju! Uvijek me iznova iznenađuje stepen kreativnosti koji pokažemo kad treba da vrijeđamo i mrzimo. Kada bismo bili tako kreativni na svakom polju đe bi nam kraj bio…

jer nam jasno govore đe smo.

Vizuelna umjetnost u našoj sredini nema prava da zalazi u realni život, ona pripada prostoru dokolice, zabavlja, dekoriše, uveseljava. Vrlo sam

zadovoljna, izložba je pokrenula nešto što je važno meni, ali i drugima, o njoj se priča u različitim kontekstima.

POBJEDA: Na izložbi su posjetioci dobili poklone -

POBJEDA: Na koji način je moguće prevazići stereotipe i predrasude? Da li rodna ravnopravnost postoji u praksi?

JOVIĆEVIĆ: Stereotipe i predrasude moramo prevazilaziti svi pojedinačno, svako u svom okruženju i raskrinkati taj začarani krug preko kojeg se generacijski prenose kao narodno predanje. Moramo osvješćivati mlađe generacije, ne dozvoliti da one hodaju po našem blatu, koje nikako da počistimo. Možda je čišćenje ženski posao, u redu, onda će ga žene i počistiti. Takođe, moramo demaskirati zablude po kojima čuvanje i njegovanje ovih obrazaca koji utvrđuju pomenute stereotipe znače i očuvanje porodice, tradicije i nasljeđa. Oni su preneseni iz nekih potpu-

slikovnicu ,,Sine“ i ,,Čaj za muško potomstvo“. Kakve su bile reakcije?

JOVIĆEVIĆ: Pokloni su uvijek dobrodošli. Stalno nešto treba poklanjati. Sjetite se Dana Evrope kada su se ljudi otimali o besplatne saksije sa cvijećem na trgu. Kod nas nije bilo otimanja, ali se pojedinci vraćaju po nekoliko puta za poklon. Nadam se da nije zbog čaja. Ako su nakon izložbe i slikovnice ipak iskoristili čaj, nemam komentara…

POBJEDA: U okviru ,,Uputstva za upotrebu“ navedena je precizna statistika UNDPa koja govori o ženi rođenoj u Crnoj Gori. Da li je Crna Gora u grupi ,,razvijenih“ ili ,,nerazvijenih“ zemalja ako se govori o ravnopravnosti žena i muškaraca?

JOVIĆEVIĆ: Kad čujem Crna Gora prvo pomislim na predivnu prirodu, zato neću reći Crna Gora, ne bih da stavim znak jednakosti između Crne Gore i crnogorskog društva.

Nažalost, crnogorsko društvo je vrlo zapušteno i zagađeno, kao i naša priroda. Hermetično je, falocentrično, samim tim mizoginija cvjeta, i to sve više.

Ne znam tačno što znači ravnopravnost na crnogorski naDuško miljanić

ĐorĐe Cmiljanić

avez samo itavo društvo

Ne dozvolimo mladima da hodaju po našem blatu no drugačijih okolnosti u 21.vijek i suludo ih je primjenjivati danas i još se time ponositi. Kako može nešto što je važilo u potpuno drugačijem kontekstu biti održivo i prirodno danas?

Zanimljivo kako nemamo tako dobar odnos prema mnogo vrednijem nasljeđu.

Mi smo čak i pojam emancipacije pogrešno shvatili.

Kod nas se, pod plaštom emancipacije, žene pretvaraju u ,,multitasking“ robote kojima je dan kratak za sve ono što bi morale oposliti, a što je emancipacija ako nije pravo na izbor i jednakost?

Pitanje je kako probuditi ŽENU sa vrlinama i slabostima, staru, mladu, majku ili ne, udatu ili neudatu, ženu - koja postoji izvan ovih stega, a ne kalemiti na one stare stereotipe i mnoštvo novih.

čin i da li je to uopšte moguće.

Znam sigurno da smo na tom polju daleko iza razvijenog svijeta. Ne mislim da mačizam potiče isključivo od muškaraca, naše žene su često veći mačisti od muškaraca. Učvršćuju patrijarhat, ne znam iz kojih razloga. Mislim da svako treba da pogleda istraživačke video-forme i pročita tekstove UNDP-a. To je poražavajuće. Čućete komentare da to nije istina, da je to naručena statistika za EU. Kako je to tužno.

Odlično znamo svi da je sve tačno i da malo činimo da to zaustavimo.

POBJEDA: Kako biste prokomentarisali proces ,,samooslobađanja“ žena od usađenih patrijarhalnih navika?

JOVIĆEVIĆ: Samooslobađanje žena se ne može odvijati bez oslobađanja muškaraca.

Patrijarhat nije kavez samo za žene, već za čitavo društvo.

Jednako bi matrijarhat bio problem, ali probleme sa matrijarhatom sasvim sigurno nikada nećemo okusiti. Mislim da smo svi svjesni u kakvom društvu živimo, takođe smo svjesni da tvrdi patrijarhat koji će, čini mi se, nadživjeti svaki poredak definiše sve naše odnose i stvara loš ambijent za sve nas. On frustrira i muškarce. Nestvarno je koliko smo nespremni da nešto promijenimo. Naša glavna tema je politika, partije, vjera, nacija, a mi smo u svjetskom vrhu na listi zemalja sa najvećim disbalansom među djecom muškog i ženskog pola.

Da ponovim - mi smo u vrhu po selektivnim abortusima!!! Zar postoji neka važnija tema od te? Meni je svaka druga tema beznačajna u odnosu na ovu. Što to govori o nama? Čini mi se pametnome dovoljno. Mislim da svi naši problemi proizilaze upravo iz ovakvog ustrojstva.

Na kraju, oni koji odlučuju o našim sudbinama, jesu li muškarci ili žene? Što ne bismo okrenuli igricu? Nemamo što da izgubimo, da probamo malo ženski princip? Možda mjesto potopa uslijedi katarza.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

14

Svijet/Stav

PODGORICA – „Da li ste za utvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije“, glasilo je pitanje na referendumu u Srbiji, na koji je izašlo samo 27,6 odsto građana sat prije zatvaranja birališta - od 6.510.323 birača koji imaju pravo glasa.

USKLAĐIVANJE SA EU

Bez obzira na nisku izlaznost referendum je uspio, jer sam Ustav predviđa da za njegovu promjenu nije potreban cenzus od 50 odsto upisanih birača, odnosno u decembru je donijet Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi koji to potvrđuje - da je za odlučivanje o referendumskom pitanju dovoljna većina izašlih birača.

Ustav se mijenja u oblasti pravosuđa da bi se zakonodavstvo Srbije uskladilo sa evropskim u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU) i da bi se smanjio uticaj politike u ovom procesu, sudije i tužioce više neće birati parlament nego Visoki savjet sudstva (VSS) i Visoki savjet tužilaca (VST).

Sa izmjenama Ustava članovi VSS i VST biće birani po novoj proceduri, a čitav proces pravosudnih promjena preporučila je i Venecijanska komisija.

KAKO JE BILO

Prema važećem Ustavu iz 2006. godine, sudije biraju poslanici u Skupštini na prvi trogodišnji, takozvani probni mandat, a onda ih stručno tijelo - Visoki savjet sudstva - bira na stalni mandat.

Tužioce Skupštini predlaže Vlada, dok se zamjenici tužilaca na prvi mandat (tri

STAV » Piše: Ivan TEPAVČEVIĆ Istoričar Aleksandar Raković ponovo se zabavlja omiljenom igračkom - idejom ,,srpskog sveta“, koju mu je dao u ruke ministar Vulin, taj dr Nestorović srpske političke scene.

U posljednjem nastupu u ,,Politici“ Raković objašnjava da bi ideja ,,srpskog sveta“ trebalo da rezultira ekonomskim, kulturnim, prosvjetnim, naučnim i sportskim jedinstvom, a zatim da dovede ,,do stvaranja zajedničke države Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.

To bi bilo sasvim pravedno rješenje koje nijedan razuman argument ne bi mogao da dovede u pitanje“. Istoričarima koji su izučavali istoriju Evrope između dva svjetska rata, ovakva ideja državnog objedinjavanja jednog naroda (,,Ein Volk, ein Reich, ein Fuhrer“), zvuči poznato. Istoričari koji su izučavali našu najnoviju istoriju, znaju da je ova ideja glupost, još od kada je Vojislav Šešelj označio granicu srpske države linijom Karlobag – Karlovac – Virovitica. Naravno, to što je ideja glupava, ne znači da nije opasna i štetna, ponajviše za Srbe, pa onda i za sve ostale.

Rakovićeva ideja o ujedinjavanju Srbije, Republike Srpske i Crne Gore počiva na pogrešnim pretpostavkama. Najprije,

Poneđeljak, 17. januar 2022.

U Srbiji održan referendum o promjeni Ustava

Sudije i tužioce ubuduće biraju visoki sudski organi, a ne parlament godine) biraju u parlamentu, poslije čega ih Državno vijeće tužilaca bira na stalni mandat.

Prema Ustavu, iako Visoki savjet sudstva i Državno vijeće tužilaca biraju sudije, odnosno zamjenike tužilaca, članove ta dva pravosudna organa neposredno ili posredno bira Narodna skupština.

Na referendum u Srbiji sat prije zatvaranja birališta izašlo 27,6 odsto građana

KAKO ĆE BITI

Biće promijenjen sastav Visokog savjeta sudstva (VSS): umjesto 11 članova koje bira Skupština, VSS će imati 10 članova, od kojih pet bira Skupština iz redova istaknutih pravnika, a pet biraju sudije.

Državno vijeće tužilaca trebalo bi da postane Visoki savjet tužilaca, koji će činiti deset članova - četiri bira Skupština iz reda istaknutih pravnika dvotrećinskom većinom, četiri biraju tužioci i zamjenici tužilaca.

NEPRAVILNOSTI

Organizacija CRTA koja prati glasanje imala je niz

Ipak, najveći incident je napravio nekadašnji poslanik „Dveri“ Srđan Nogo koji je nakon glasanja razbio biračku kutiju tako što je bacio na pod i određeno mu je zadržavanje u policiji do 48 sati.

KOSOVO

Bez obzira na nisku izlaznost referendum je uspio

primjedbi na glasanje: da je ugrožena tajnost glasanja, na 70 odsto biračkih mje-

sta primjenjivane mjere za sprečavanje kovida dok na 30 odsto to nije učinjeno, a

na biračkim mjestima su prisustvovali ljudi koji ne rade u biračkim odborima.

Ideolog Zadruge Raković je običan larmadžija srpske političke scene, koji, kao nekada Šešelj, služi kao provokator i strašilo režima. Stvarni ideolozi ,,srpskog sveta“ nijesu ni Raković, niti nekada Šešelj.

Oni su dvorske lude, koje govore ono što kralj misli. Ideologija ,,srpskog sveta“ je proizvod režima – ranije Miloševićevog, danas Vučićevog, a ne Rakovića i njegove pameti Republika Srpska se ne može ujediniti sa Srbijom, jer ona nije država, već dio Bosne i Hercegovine, čiju cjelovitost garantuje međunarodna zajednica (čitaj: NATO). Crna Gora jeste država, ali nije srpska. Srbi u Crnoj Gori su samo jedan od naroda koji u njoj žive, i to matematička i politička manjina, koja nema ustavno pravo, a ni snagu da samostalno odlučuje o državnom statusu zemlje u kojoj živi. I jednako važno, a to zaboravlja Raković, ali i svi smiješni ideolozi ,,srpskog sveta“, Crna Gora je članica NATO. Zato, zagovarati danas ideju o nekakvom kulturnom, ekonomskom i državnom objedinjavanju ,,srpskih zemalja“, na osnovu modela etničkog jedinstva, svjedoči o promašenom vijeku. To je ideja srpskih pjesnika (i to onih nedarovitih) i političara iz XIX vijeka,

koji su poslije 1878. godine od ove ideje odustali. Uostalom, da je ta ideja bila realna i ostvariva, ne bi 1918. godine bila stvorena jugoslovenska država, već velika srpska država.

Na nesreću srpskog naroda, a onda i svih drugih jugoslovenskih naroda, i Slobodan Milošević je, zajedno sa tvorcima Memoranduma SANU, zaboravio na pouke iz 1918. godine, pa je poslije 1991. krenuo da realizuje ideju ,,srpskog sveta“.

Kako se ovaj pokušaj završio, svima je poznato. Srpska granica na liniji Karlobag – Karlovac – Virovitica više ne postoji, jer je u ovim oblastima gotovo nestalo Srba. Miloševićeva politika je rezultirala i gubitkom Kosova, za koje ne znamo da li ga Raković uopšte smatra dijelom budućeg ,,srpskog sveta“. Da li i Kosovo treba da bude obuhvaćeno ovim novim vezama

i novom državnom granicom?

Da li Raković, kao veliki ideolog, uopšte ima ideju kako da najprije vrati Kosovo u sastav Srbije, pa onda da objedini ,,srpske zemlje“? Kakav je njegov plan za Albance? Ne čini li mu se da ih je premnogo? Da li i za njih ima plan kao i za Crnogorce – da ih dovede do malog broja, a onda eliminiše? Ako ne pronađe dovoljno efikasan način ostade ,,sveta srpska zemlja“ i ,,najskuplja srpska reč“, izvan ,,srpskog sveta“. A kakva je to ujedinjena srpska država bez Kosova? O tome bi Raković morao ozbiljno da razmisli, pa onda, kada riješi Kosovo, da nastavi dalje prema Crnoj Gori.

Dakle, prvo da smisli kada da se Srbija teritorijalno rekonstituiše, pa dan nakon toga može početi sa stvaranjem države ,,srpskog sveta“.

Vjerujemo da smo sa ovih

nekoliko teza dokazali koliko je Raković ozbiljan i koliko je smiješno zvati ga ideologom.

On je običan larmadžija srpske političke scene, koji, kao nekada Šešelj, služi kao provokator i strašilo režima. Stvarni ideolozi ,,srpskog sveta“ nijesu ni Raković, niti nekada Šešelj. Oni su dvorske lude, koje govore ono što kralj misli. Ideologija ,,srpskog sveta“ je proizvod režima – ranije Miloševićevog, danas Vučićevog, a ne Rakovića i njegove pameti.

O ideji ,,srpskog sveta“ jednako misle i neki akademici SANU, koji su označeni kao autori ili inspiratori ,,Memoranduma“ iz 1986. godine, a koji u ovoj ideji vide nastavak svojih pogubnih i poraženih namjera. Istina, oni tvrde da ideja ,,srpskog sveta“ nije novi ,,Memorandum“, ali svi koji pročitaju ovaj dokument lako će uvidjeti da i ,,Memorandum“

Kosovski Srbi prvi put nijesu mogli da glasaju u mjestima u kojima žive jer je kosovski parlament usvojio rezoluciju kojom se onemogućava održavanje referenduma Srbije na Kosovu. Međutim, mnogi građani sa Kosova su glasali u mjestima na jugu Srbije: Raška, Novi Pazar, Kuršumlija i Vranje.

V. CVEJIĆ

i koncepcija ,,srpskog sveta“ imaju isti krajnji cilj – rješavanje položaja srpskog naroda, kao i osnovnu tezu – da je srpski narod u nepovoljnom i nezadovoljavajućem položaju, koji ne odgovara njegovim istorijskim pravima i nacionalnim težnjama. Da podsjetimo, ,,Memorandum“ SANU je nastao pet godina prije nestanka Jugoslavije, i u njemu se ukazuje na nezadovoljavajući položaj Srbije i srpskog naroda u ovoj državi. Autori dokumenta kažu da Srbija nije jedinstvena kao ostale jugoslovenske republike, da je uskraćena u svojim pravima i da je ekonomski izrabljivana, a da je srpski narod ugrožen i neravnopravan u odnosu na ostale jugoslovenske narode. Zagovara se i pravo Srbije da brine o djelovima srpskog naroda izvan Srbije i da spriječi njegovu asimilaciju i ugrožavanje njegovih nacionalnih i građanskih prava.

Ovu osnovnu misao ,,Memoranduma“ prigrabio je Slobodan Milošević i sa njom krenuo u tobožnju odbranu Srba izvan Srbije i njihovo ujedinjenje sa maticom. Danas režim Aleksandra Vučića, preko likova kakvi su Raković i Vulin, sa idejom ,,srpskog sveta“ pokušava da radi isto što i Milošević, a to je da tobože zaštiti i ujedini sve Srbe. Brzo ćemo vidjeti kuda će ga ova ideja odvesti.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 17. januar 2022.

15

Na prazničnom pazaru posljednjeg dana uživao veliki broj posjetilaca

Proljećni pazar svima bi bio od koristi Ideja o organizovanju proljećnog pazara je veoma dobra. To bi bilo baš lijepo. Biće lijepo vrijeme, nadamo se i situacija sa koronom da bude bolja. Mislim da bi nam to svima dobrodošlo, i nama izlagačima, kao i građanima – kazao je prodavac šećerne vune Goran Bubanja. Uvijek je lijepa atmosfera na prazničnom pazaru. Mislim da ništa lošija ne bi bila ni na proljeće. Ako situacija sa kovidom bude bolja u nekim finim koncertima svi bismo uživali, zašto da ne – kazao je Nemanja Vukčević

UŽIVANJE

UŽIVANJE NA OSUNČANOM TRGU: Juče na glavnom gradskom trgu

OMILJENA POSLASTICA: Goran Bubanja pravi šećernu vunu

sa kojima smo juče razgovarali na glavnom gradskom trgu.

Prodavac šećerne vune na prazničnom pazaru Goran Bubanja iskazao je zadovoljstvo zbog dobro organizovane manifestacije i mogućeg ponovnog organizovanja na proljeće.

- Tokom prethodna dva mjeseca veliki broj dana bilo je vjetra i kiše, a onda složena epide-

miološka situacija. Ali sve u svemu zadovoljan sam. Kad je bilo lijepo vrijeme bilo je dosta posjetilaca, samim tim i meni je posao išao dobro – iskren je Bubanja.

Ideja o organizovanju proljeć-

Ringišpil će raditi do 1. februara Prometom na popularnom ringišpilu bila je zadovoljna prodavačica karata Ana Bulatović.

- Nijesmo radili kada je duvao jak vjetar ili padala kiša. Ali onih dana kada je bilo lijepo vrijeme bilo je dosta posjetilaca, pa smo i mi dobro radili – kazala je Bulatović, uz napomenu da će ringišpil na glavnom gradskom trgu raditi do 1. februara.

I ona bi voljela da ova manifestacija bude organizovan na proljeće.

- To bi bilo odlično, rado bismo učestvovali i na toj manifestaciji – kazala je Bulatović.

Fondacija ,,Malesia e Madhe“ iz Njujorka tri decenije podržava visokoškolce iz Tuzi

nog pazara smatra da je veoma dobra.

-To bi bilo baš lijepo. Na proljeće će biti lijepo vrijeme, nadamo se i situacija sa koronom da bude bolja. Mislim da bi nam to svima dobrodošlo, i nama

izlagačima, kao i građanima – kazao je Bubanja, koji je šećernu vunu prodavao po euro i po.

Izlagač Damir Đurbuzović, koji je ove godine prvi put učestvovao na prazničnom pazaru, kaže: ,,Da je situacija sa koronom bila bolja, bilo bi i nama bolje. Ali dobro je i ovako, zadovoljan sam“.

Sa zadovoljstvom bi, poručuje prodavac domaćih rakija, vina, piva i drugih napitaka, učestvovao i na proljećnom pazaru.

- Sa zadovoljstvom bih opet učestvovao, još ako bude situacija sa koronom bolja, pa bude koncerata to bi bilo mnogo bolje. Druženje i lijepo raspoloženje svima nam prija, ne treba nam poseban razlog za to – poručuje Đurbuzović.

I Nikolina Vuković, koja je u kućici ,,Kuhinjica“ prodavala hranu, zadovoljna je prometom na pazaru.

- Bilo je fino, ali je dugo trajalo.

Mislim da pazari treba da traju kraće. Kad je bilo lijepo vrijeme bilo je dosta posjetilaca i baš lijepa atmosfera. Zadovoljna sam kako je sve proteklo, s obzirom na to da nije bilo muzike i koncerata – kazala je Vuković.

I ona kaže da bi se odazvala za učešće na proljećnom prazničnom pazaru.

- Biće ljepše vrijeme, još jedno lijepo iskustvo, zašto da ne – kazala je Vuković.

DRUŽENJE

Sličnoga mišljenja je i Nemanja Vukčević, koji je sa prijateljima juče uživao na glavnom gradskom trgu.

- Uvijek je lijepa atmosfera na prazničnom pazaru. Mislim da ništa lošija ne bi bila ni na proljeće. Ako situacija sa kovidom bude bolja, u nekim finim koncertima svi bismo uživali, zašto da ne – kazao je Vukčević.

Podsjećamo, u organizaciji Glavnog grada i Turističke organizacije Podgorica, Podgorički praznični pazar je otvoren 15. novembra i ove godine trajao je nešto duže, odnosno dva mjeseca. Organizovan je u skladu sa epidemiološkim mjerama protiv širenja virusa korona. Zbog složene socio-ekonomske situacije izazvane virusom korona, gradska uprava je izlagačima kućice ustupila besplatno.

I. MITROVIĆ

Završeno generalno čišćenje natkrivenog bazena u okviru SC ,,Morača“

Kupalište ponovo otvoreno

M. BABOVIĆ

Gradonačelnik Ivan Vuković nakon što je sa saradnicima prije dva dana posjetio praznični pazar, objavio je na svom FB profilu da su, između ostalog, ,,čuli i prijedlog da Glavni grad organizuje nešto slično na proljeće“. Na pitanje što misle o tome veliki broj građana je ,,lajkovao“ i pozitivno komentarisao ovaj prijedlog.

Takvi komentari bili su i onih

:I.MITROVIĆ

Nedjeljno popodne bez daška vjetra i oblaka primamilo je veliki broj građana da prošetaju do Trga nezavisnosti i još jednom sa porodicom i prijateljima, uz čašicu omiljenog pića i ukusne hrane, uživaju ispred osunčanih kućica na Podgoričkom prazničnom pazaru, koji je juče završen.

Gotovo sve kućice bile su otvorene, a ni popularni ringišpil nije radio ništa slabije nego svih onih finih dana tokom prethodna dva mjeseca. Uprkos velikom broju hladnih i kišnih dana i složene epidemiološke situacije, zbog čega ove godine na pazaru nije bilo muzike i koncerata, i izlagači i građani ne kriju zadovoljstvo zbog lijepo organizovanog vremena provedenog na glavnom gradskom trgu. Posebno ih je obradovala vijest o mogućem organizovanju ove manifestacije već na proljeće jer, nada se većina, bila bi bolja situacija sa virusom korona i ljepši dani, što bi doprinijelo da i uživanje na glavnom gradskom trgu, uz organizovanje koncerata, bude puno bolje.

PAMETNO ULOŽEN NOVAC: Sa dodjele stipendija u zgradi Opštine Tuzi

Stipendirali još 33 studenta Fondacija ,,Malesia e Madhe“ iz Njujorka, u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa dijasporom Opštine Tuzi, prethodne sedmice je dodi-

jelila stipendije za 33 studenta.

- U ime svih studenata i roditelja, Opština Tuzi se zahvaljuje Fondaciji ,,Malesia

e Madhe“ iz Njujorka, koja gotovo tri decenije zaredom podržava studente iz Malesije – objavljeno je na FB stranici Opštine Tuzi.

I. M.

ZA SPORTISTE I REKREATIVCE: Sa zatvorenog vaterpolo bazena

Natkriveni vaterpolo bazen u sklopu SC ,,Morača“, nakon petnaestodnevne pauze za generalno čišćenje, prije dva dana je opet počeo da radi.

- Zbog održavanja i generalnog čišćenja bazen

je od 1. januara bio van funkcije, prije dva dana je ponovo počeo da pruža usluge korisnicima u skladu sa dnevnim rasporedom rada i kućnim redom na bazenima – saopšteno je iz Sportskih objekata d. o. o. Podgorica.

I. M.

16

Marketing

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Arena

Vaterpolo/Rukomet

17

,,Ajkule“ sjutra u Đeru protiv Mađarske igraju prvi meč Svjetske lige

Imaju čemu da se nadaju PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore sjutra će u Đeru sa Mađarskom odigrati prvi zvanični meč u 2022. godini. ,,Ajkule“ će na startu Svjetske lige, u kombinovanom sastavu, krenuti u novi ciklus i to bez Draška Brguljana i Aleksandra Ivovića. Izazovi u ovoj godini su veliki, jer će Crna Gora u maju nastupati na Svjetskom prvenstvu u Kini, a u septembru na prvenstvu Evrope u Hrvatskoj.

Selektor Vladimir Gojković juče je objavio spisak od 14

igrača koji će se suprotstaviti reprezentaciji koja je na OI u Tokiju osvojila bronzanu medalju. Gojković će računati na Dejana Lazovića, Petra Tešanovića, Marka Mršića, Uroša Vučurovića, Marka Petkovića, Uroša Čučkovića, Vlada Popadića, Danila Radovića, Aleksu Ukropinu, Miroslava Perkovića, Vladana Spaića, Dušana Matkovića, Vasilija Radovića i Jovana Vujovića.

- U situaciji smo u kojoj nijesmo mogli da računamo na sve igrače, ali možemo da budemo zadovoljni što su svi oni koji

su na pripremama sposobni da putuju u Mađarsku. Idemo sa 14 igrača, 13 može da igra, ali tu je jedan više u slučaju da neko ne bude mogao da nastupi zbog korona virusa. Izabrali smo najbolji sastav u ovom trenutku, počinje novi ciklus sa novom ekipom, ali je jedan dio igrača dugo u procesu i od tog dijela očekujem da nosi igru - rekao je Gojković.

Mađarska neće nastupati u najjačem sastavu, ali to ne znači da ovaj tim nema ulogu makar blagog favorita.

- Veliki je izazov protiv Mađarske u gostima, ali vjeru-

jem da mladi mogu da pokažu veliku želju za dokazivanjem i da su spremni da se bore za mjesto u timu – kazao je selektor.

Na spisku je nekoliko iskusnijih, mlađih i vaterpolista sa malim stažom. Selektor se opredijelio za spoj mladosti i iskustva. Možda će već sjutrašnji duel u Đeru pokazati neke stvari koje bi mogle da

budu od koristi stručnom štabu.

- Radili smo kvalitetno nekoliko dana. Strah od pozitivnih slučajeva na korona virus je bio prisutan, ali smo imali i sreću da smo svi zdravi. Faliće Bogdan Đurđić i Slaven Kandić, koji zbog zaraze nijesu ni bili tu. Odradili smo neke taktičke zamisli, a do meča imamo još dva treninga

Spletom okolnosti, teških za klub a dobrih za kadetkinje, Budućnost Bemax se sve više oslanja na mladost

Nijesu ni punoljetne, a već skrenule pažnju PODGORICA - Budućnost Bemax nema snagu generacija koje su osvajale ili bile blizu trofeja Lige šampiona, ali ima mladost na koju se već sada oslanja i pravi lijepu priču za budućnost. U drugom dijelu sezone, spletom okolnosti (povrede, korona...) Bojana Popović je šansu pružila 17-godišnjakinjama - bekovima Jeleni Vukčević i Miji Ražnatović.

Ljevoruka Vukčević debitovala je u trijumfu nad vicešampionom Evrope - Brestom, i to na najbolji način golovima, a zatim je dobila povjerenje protiv FTC-a i Bukurešta da šutira sedmerce. Još dvije - Tijana Lutovac i Anđela Milošević, iz kadetske generacije, priključene su prvom timu i najvjerovatnije će dobiti šansu do kraja grupne faze Lige šampiona.

- Malo sam duže uz prvu ekipu, dobro se uklapam, i ne samo ja već i moje vršnjakinje. Saigračice pružaju ogromnu podršku, savjetuju nas, ne fali nam samopouzdanja i svega ostalog jer i od trenera imamo punu podrš-

Ražnatović

u Mađarskoj na kojima ćemo dodatno raditi na nekim stvarima - kazao je Marko Petković.

U grupi sa našim timom je i Rumunija koja gostuje 15. februara. Najbolje dvije selekcije plasiraće se u četvrtfinale koje će se igrati sredinom aprila. Najbolji iz ovih utakmica nastupaće na završnom turniru od 25. do 30. jula.A. M.

Regionalna A 1 liga

Kataro bolji od Zemuna PODGORICA - Vaterpolisti Katara pobjedom su završili učešće na drugom turniru Regionalne A 1 lige.

Vukčević

ku – kazala je Vukčević.

Na TV-u i sa tribina Vukčević djeluje kao da ima nekoliko sezona Lige šampiona u nogama.

Ne vidi se grč, jednostavno igra rukomet.

- Trudim se da bude tako - da uđem bez straha, jer ako igram hrabro nemam što da izgubim.

Pokušavam da mali stres i pritisak koji stvaram sklonim sa strane i pokažem, iako imam 17 godina, da sve to nije bitno. Najvažnije je da dam maksimum.

To je cilj.

Mnoge igračice koje napada ili golmanke kojima šutira duplo su starije od mlade Vukčević.

Nema ni zbog toga problema, iako je mnoge od njih do novembra prošle godine gledala samo na TV-u.

- Konkretno pred utakmicu nemam neku ličnu pripremu.

Pišem neke stvari. Volim da imam sve zapisano i da to pogledam s vremena na vrijeme.

Vrlo je važno u glavi da se sačuvaju akcije i zadaci u odbrani.

Na utakmici razmišljam kako

da se pri šutu skoncentrišem i da pokažem sigurnost.

Nagli prelazak iz domaće lige u najjaču nije bio bolan za igračicu koja je prije nekoliko godina prošla kroz dugi oporavak od povrede.

- To je bila prilika koja se slučajno desila, htjela sam da je iskoristim, a nije bilo jednostavno.

Mada sam u domaćoj ligi imala cilj i spremala se za nešto više.

Sve radim što mogu da se ne vidi ovaj prelazak.

Mlada rukometašica kaže da

nije lako gubiti, ali da atmosferom prevazilaze mnoge stvari.

- Niko ne voli da gubi, a nama je bitno da se držimo zajedno.U ekipi vlada lijepa atmosfera, povezane smo i vjerujemo svi da će ovakav rad doći do izražaja. Gledamo samo sebe, sa željom da popravljamo stvari na terenu – jasna je Vukčević. ,,Plave“ su do sada u LŠ ostvarile pobjedu. U narednom kolu gostovaće jakom Rostovu. Do kraja će odigrati još tri meča.

A. M.

Kotorani su do prvog trijumfa u Zadru stigli preko Zemuna - 13:10.

Marko Milić sa pet golova bio je najefikasniji u crnogorskoj ekipi, Petar Vujošević i Dušan Milaš dali su tri, a u strijelce su se upisali Marko Mršić i Josip Rajhel.

Kotorski vaterpolisti su drugi turnir završili pobjedom, porazom od domaćina 9:8, a duel sa POŠK- om završen je 11:11.

Nakon dva odigrana turnira Kotorani imaju četiri pobjede. A. M.

18

Arena

EP u rukomet

Poneđeljak. 17. januar 2022.

,,Lavovi“ sa Slovenijom igraju za prolaz u glavnu rundu, za drugo mjesto dovoljan remi

Večeras

GRUPA A 18.00 - Crna Gora - Slovenija 20.30 - S. Makedonija - Danska 1. Danska 2. Crna Gora 3. Slovenija 4. S. Makedonija

2 2 2 2

2 1 1 0

0 0 0 0

0 1 1 2

64:44 4 49:54 2 50:59 2 49:55 0

0 0 0 0

0 1 1 2

63:45 4 51:46 2 45:47 2 46:67 0

0 0 0 0

0 1 1 2

60:54 4 58:50 2 53:47 2 37:57 0

0 0 0 0

0 1 1 2

52:49 4 57:48 2 56:61 2 53:60 0

GRUPA C 18.00 - Ukrajina - Hrvatska 20.30 - Francuska - Srbija 1. Francuska 2. Srbija 3. Hrvatska 4. Ukrajina

2 2 2 2

2 1 1 0

GRUPA E 18.00 - BiH - Španija 20.30 - Češka - Švedska 1. Španija 2. Švedska 3. Češka 4. BiH

2 2 2 2

2 1 1 0

GRUPA F 18.00 - Slovačka - Rusija 20.30 - Litvanija - Norveška 1. Rusija 2. Norveška 3. Slovačka 4. Litvanija

- Naučili smo lekciju na prošlom Euru. Mnogi su otišli s ambicijom da ostvarimo prvu pobjedu, ali sada se jasno vidi da nema te euforije jer se već dvije godine spremamo za ovo. Tada, kada smo pravili analizu, jasno smo vidjeli gdje smo, uslovno rečeno, pogriješili - naveo je Roganović.

- Bilo je malo slavlja u svlačionici nakon meča s Makedoncima, što je i normalno, ali brzo smo se fokusirali na Sloveniju. Prešli smo već na druge zadatke. Na velikim takmičenjima najbitnije je zaboraviti što se dešavalo, jer ako ostaneš mislima u prethodnoj utakmici bude puno teže.

POSLIJE KORONE POVREDE

Slovenija je polufinalista pre-

Veselin Vujović uvijek ima što da kaže, a u osvit okršaja Crne Gore i Slovenije, koji odlučuje putnika u glavnu rundu Evropskog prvenstva, idealan je sagovornik.

Jedan od najboljih rukometaša svih vremena rođen je na Cetinju prije 60 godina, veliki je prijatelj sa našim selektorom Zoranom Roganovićem, a četiri godine (20152019) bio je na klupi slovenačke reprezentacije, koju je doveo do svjetske bronze.

Kako je izgledala Crna Gora u prva dva meča na EP? - Nećemo komentarisati utakmicu s Dancima jer su oni druga dimenzija, to su pokazali u prva dva meča, a već sam rekao da su prvi favoriti za zlato. Zadržali su cjelinu ekipe, imaju najmanje zaraženih igrača, a i za njih adekvatne zamjene, veliki broj kvalitetnih rukometaša koji igraju u Evropi.

To, evidentno, nije slučaj sa Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom.

Crna Gora je po ocjenama nekih stručnjaka ili nepoznavaoca rukometa ušla kao autsajder u meč sa Makedoncima, koji su smatrali da su završili posao time što je veliki broj igrača i selektor nedostajao Crnoj Gori priča Vujović za Pobjedu.

- Ali malo su se prevarili, to su najbolje pokazali Simić, Anđelić, Ševaljević, Miloš i Branko Vujović... Pokazali su da Crna Gora ima karakter i kvalitet, i ostvarili vrlo značajnu pobjedu, prije svega u smislu da tenziju oko plasmana u završnu rundu zadrže do kraja i da javnost i oni sami žive

thodnog EP, u svojim redovima ima rukometaše Vesprema, Barselone, Kila...

Ipak, u prethodna dva meča pokazala je slabosti.

- U prvoj utakmici odigrali su onoliko koliko je bilo potrebno da pobijede Sjevernu Makedoniju, koja im je pružila jak otpor, dok su se protiv Danske držali 40 minuta. Sa Slovenijom tradicionalno nemamo dobre rezultate, vrlo su dobra reprezentacija, sastavljena od fenomenalnih igrača iz najboljih evropskih klubova. Biće teško, ali sazreli smo i spremni da uđemo u koštac s najboljim ekipama i budemo konkurentni svima. ,,Lavovi“ su do pobjede nad Makedoncima stigli bez Stefa-

na Čavora, Stevana Vujovića i Miloša Božovića koji su u izolaciji, sa rovitim Brankom Vu j ov i ć e m i Ne b o j š o m Simovićem, a novi problem su povrede Vaska Ševaljevića i Mirka Radovića čiji je nastup pod znakom pitanja.

- Moraćemo da se ispraznimo do kraja. Znam da će biti teško, rizično za nastavak takmičenja, ali daćemo sve od sebe i vidjećemo za koliko će to biti dovoljno - naglasio je Roganović.

ŠANSA GENERACIJE

Golman Nikola Matović jedan je od pet debitanata u reprezentaciji Crne Gore na ovom Euru, branio je u drugom poluvremenu meča s Danskom.

- Nijesam mogao da očekujem da ću biti sa momcima na Evropskom prvenstvu, kamoli da ću biti na terenu - rekao je Matović.

Njegov kolega Nebojša Simić činio je čuda protiv Makedonaca, učinak golmana mogao bi da odluči i večerašnji meč.

- Svjesni smo kakva je ova šansa za našu generaciju. Slovenci su uvijek opasni, najopasniji sa pozicije srednjeg beka, jer ti igrači mogu svima da naprave velike probleme. Nadam se da ćemo se dobro pripremiti. Ne sumnjam da će utakmica biti egal ako pokažemo borbu kao sa Makedoncima. Onda je sve moguće, siguran sam da možemo da prelomimo meč u našu korist izjavio je Matović. N. KOSTIĆ

2 2 2 2

2 1 1 0

Legendarni Cetinjanin Veselin Vujović, bivši selektor Slovenije, za Pobjedu pred meč od

Strah među Slovencima može biti naš PRIVATNA ARHIVA

NAUČILI SMO LEKCIJU

,,Lavovi“ su često, kao i prije dvije godine u Gracu, znali da ,,pregore“ u želji, da padnu kad je najbitnije, ali Roganović uvjerava da to sada ne bi trebalo da bude slučaj.

Raspored i tabele

RSCG

Imali su tada šansu i da prvi put od debija 2008. u Norveškoj izbore glavnu rundu, ali su fizički i psihološki istrošeni izgubili od Bjelorusije i četvrti put zaredom se sa kontinentalnog šampionata vratili poslije preliminarne faze.

Nova prilika za toliko čekani korak više pruža im se večeras (18 h) u Debrecinu, gdje će naša selekcija imati direktan obračun sa Slovenijom za mjesto među 12 najboljih selekcija Starog kontinenta.

Crnoj Gori odgovara i remi jer ima bolju gol razliku, a na klupu bi mogao da se vrati Zoran Roganović koji je duele sa Danskom (21:30) i Sjevernom Makedonijom (28:24) propustio zbog korona virusa.

- Nijesam siguran hoću li biti na klupi. Sačekaćemo još jutarnje testiranje, ali mislim da je istekao obavezan karantin od 10 dana uz osmijeh je rekao Roganović pred sinoćnji trening.

U njegovom odsustvu, ekipu je vodio direktor nacionalnog tima Draško Mrvaljević i sa igračima odradio junački posao protiv Makedonaca.

- Draško je podigao visoko ljestvicu, trudićemo se da zajedno sa ekipom i svima oko nas budemo konkurentni Sloveniji koja je vrlo dobra reprezentacija. Želimo da se poslije dugo vremena plasiramo u drugi krug, među 12 reprezentacija Evrope - istakao je Roganović, koji je sa Mrvaljevićem i predsjednikom RSCG Petrom Kapisodom bio 12. na EP 2008.

Crna Gora s vama diše

PRIVATNA ARHIVA

Crna Gora je 12 godina čekala prvu pobjedu na evropskim prvenstvima za rukometaše i dočekala je 2020, kada su ,,lavovi“ pobijedili Srbiju.

Evropsko prvenstvo na pozitivan način.

ODBRANA PRESUĐUJE Mogu li ,,lavovi“ protiv polufinalista prethodnog EHF Eura?

- Siguran sam da mi Crnogorci i ljudi koji poznaju rukomet neće zamjeriti na procjeni da je u ovom trenutku Slovenija igrački jača.

Ali to ne mora da znači da će pobijediti, jer čini mi se da su karakter, patriotski naboj i sve ono što su komponente za veliki rezultat - na strani Crne Gore. Nadam se da neće biti novih slučajeva korona virusa ili nečega što bi omelo Crnu Goru da izađe jaka na teren. Čuo sam se maloprije sa Zoranom Roganovićem, dobio je zeleno svjetlo da bude na klupi. I to je pojačanje, iako ne smijemo umanjiti zasluge Draška Mrvaljevića za dobar rezultat u meču s Makedoncima. U uslovima kad jedan meč odlučuje, sve je moguće - kazao je legendarni Vuja. Što presuđuje?

- Odbrana mora biti na vrhunskom nivou, zajedno sa Simićem, to je jako bitan momenat, jer kad je odbrana čvrsta onda napad nema toliku paniku i nervozu, znajući da neki promašaj neće biti toliko skupo plaćen. Napad mora biti puno bolji nego protiv Sjeverne Makedonija, čija se odbrana ne može porediti sa slove-

Zoran Roganović i Veselin Vujović

načkom - navodi Vujović.

- Slovenci ako išto znaju da rade - to je da trče, da se oslobađaju lopte, imaju strahovito dobra krila, igrače koji jako dobro prenose loptu. Prvo

poluvrijeme sa Dancima odigrali su na vrhunskom nivou, ali u drugom je, kako su to napisali njihovi mediji, neko ugasio svjetlo u dvorani, pa su ,,nestali“.

Arena

Poneđeljak. 17. januar 2022.

Sportski miks

19

Sudije Federalnog suda donijele jednoglasnu odluku

pljuvan, što je izazvalo moju reakciju prema ,,navijaču“ koji je to uradio, a koja je svakako neprimjerena. To što sam uradio nije bilo upućeno ostalim makedonskim navijačima koji su bili u dvorani, niti makedonskoj naciji, i izvinjavam se zbog mog gesta. Nijesam igrač koji je poznat po incidentima i ne bih volio da to što se desilo baci sjenku na veliku pobjedu koju smo upisali. Još jednom se izvinjavam, uzvratio sam na pljuvanje bez namjere da izazovem sukob - kazao je Lasica za Pobjedu.

Radojica Čepić: Ne može se igrati na remi

Radojica Čepić je prije godinu i po iz pljevaljskog Rudara otišao u slovenačko Celje, a sa 19 godina dobio veliki prostor na Evropskom prvenstvu.

Sa ,,lavovima“ ima šansu da protiv reprezentacije zemlje u kojoj igra ostvari istorijski uspjeh.

- Poznajem nekoliko igrača koji su sa mnom u klubu. Imaju mnogo iskustva i očekujem baš dobru utakmicu, vjerujem da može da presudi želja, koja je bila na našoj strani protiv Makedonaca - izjavio je Čepić.

Crnoj Gori odgovara remi, ali u ovakvim mečevima nema kalkulisanja.

- Znamo da nam i neriješen rezultat donosi prolaz, ali ne može se igrati na remi. Mnogo smo motivisani, moramo da idemo na pobjedu i jedino takvim razmišljanjem možemo da prođemo - poručio je super talentovani bek.

dluke u Debrecinu

š glavni adut MUŠKI, S UŽIVANJEM Kako Slovenci dočekuju meč odluke?

- Igrači i selektor su pod velikim pritiskom, javnost nije zadovoljna učinkom selektora Ljubomira Vranješa na nekoliko takmičenja gdje su Slovenci bili favoriti za osvajanje medalja, a silazili su po stepenicu niže i došli u grupu prosječnih reprezentacija. To Slovenci, kao svi mi sa Balkana, ne opraštaju, i čini mi se da strah koji se uvukao u Slovence može biti glavni adut naše reprezentacije.

Ukoliko počnemo hrabro, muški, čvrsto, i igrači budu uživali u tome da odigraju ozbiljnu utakmicu, imamo šansu. Imamo igrače ozbiljnog kvaliteta koji igraju u ozbiljnim klubovima i mislim da možemo da napravimo dobar rezultat - kazao je zlatni olimpijac iz Los Anđelesa 1984, dodavši da bi plasman u glavnu rundu bio izuzetna nagrada za sve ljude koji se bave rukometom u Crnoj Gori.

- Nijesu to samo zasluge Zorana Roganovića, već svih onih koji rade u crnogorskim klubovima, koji razvijaju tu djecu, Petra Kapisode kao predsjednika Saveza, jer ovo nijesu laka vremena za sport. Moram da istaknem da je i sam plasman na Evropsko prvenstvo veliki rezultat i da ne bi trebalo kritikovati momke i selektora, već pružiti

RZS

Disciplinska komisija Evropske rukometne federacije kaznila je Marka Lasicu zbog incidenta nakon meča sa Sjevernom Makedonijom.

Lasica je kažnjen novčano pet hiljada eura, s tim da su dvije hiljade ,,uslovne“ na period od dvije godine.

Naše desno krilo je pljunulo ka navijaču Sjeverne Makedonije, što je bila neprimjerena reakcija na uvrede.

- Cijelo vrijeme bio sam vrijeđan, gađan, čak i

Vranješ: Crnogorci igraju dobar rukomet Ljubomir Vranješ je 2020. sa Slovenijom bio četvrti na Evropskom prvenstvu, dok je na Svjetskom prvenstvu prošle godine bio deveti.

Večeras mu prijeti prva eliminacija u preliminarnoj rundi, što bi za Slovence bio debakl.

- Očekuje nas rival koji je pobijedio Makedonce, ima ekipu punu samopouzdanja i igra dobar rukomet. Svjesni smo što ova utakmica nosi. Ko pobijedi, proći će u drugu rundu. Možemo da iskoristimo mnogo toga iz meča sa Danskom, napravili smo neke dobre stvari, ali smo izgubili koncentraciju u drugom poluvremenu, što nam mora biti pouka. Važno je da igramo našu igru svih 60 minuta i damo sve od sebe - rekao je Vranješ, nekadašnji reprezentativac Švedske, u čijoj ligi je crnogorski selektor Zoran Roganovića ostavio veliki trag.

im podršku da na sljedećim takmičenjima urade korak više.

MATERIJAL DIKTIRA STIL Roganović kao trener?

- Još je mlad da bi se moglo pričati o njegovom stilu. Igrala se 5-1 odbrana protiv Makedonaca, pa to nije išlo, a u drugom poluvremenu odbrana 6-0 u koju baš i nema mnogo povjerenja, pa je dala odličan rezultat. Materijal koji imaš u rukama diktira koji ćeš stil igre imati. Evidentno je da Crnoj Gori nedostaje srednjih igrača za čvrstu odbranu 6-0, ali 5-1 je, čini mi se, previše otvorena odbrana za jako brze Slovence - objašnjava Vujović.

- Moj savjet bio bi da se igra plića varijanta odbrane, da se ,,sastave“ jer nemaju oni toliko šutera osim Mačkovšeka na lijevom beku, i da tu probaju da odigraju jako. Jer ako otvore odbranu, Makuc, Skube, Zarabec, Janc koji je zauzeo mjesto desnog beka umjesto povrijeđeng Doleneca, su izuzetno ozbiljni igrači i plašim se da bi tu moglo da dođe do problema u odbrani Crne Gore.

NE VJERUJEM EHF-U Generalni utisak o korona-Euru?

- Ne vjerujem više u odluke EHF-a, testove, u sve što se događa. Rekao sam da bi bilo najrealnije da se prvenstvo odložilo. To je moj stav i takve riječi uvijek naiđu na osudu ljudu iz Evropske rukometne federacije, ali neću odstupiti od svog mišljenja - zaključio je VeseNe. K. lin Vujović u razgovoru za Pobjedu.

Saga je završena - Novak Đoković deportovan je iz Australije i neće igrati na Australijan openu, gdje je mogao da postane teniser sa najviše grend slemova u istoriji.

To je jednoglasna odluka trojice sudija (Dejvid Džon O’Kalahan, Džejms Alsop i Entoni Besanko) Federalnog suda u ponovljenom procesu Đokovića protiv ministra za imigracije u Federalnoj vladi Australije Aleksa Houka.

Uz deportaciju Đokoviću (34) prijeti trogodišnja zabrana ulaska u Australiju, kao i novčana kazna. Australijska novinarka koja prati pravna dešavanja u toj zemlji Karen Svejni objavila je da će Đoković morati da plati sve troškove, kao i kaznu koja ukupno iznosi 500 hiljada dolara.

Novaku je Aleks Hok, ministar za imigraciona prava Australije, drugi put ukinuo vizu, zbog čega je prvi teniser svijeta morao da se obrati sudu.

Odluka je potom prebačena sa suda u Melburnu na teren Federalnog. Ročište je trajalo više od pet sati.

Odbrana Novaka Đokovića iznijela je tvrdnju da ministar za imigraciju Aleks Houk nije uspio da uzme u obzir posljedice otkazivanja vize, da nije mogao da dokaže da Đokovićevo prisustvo „jeste ili može biti“ rizik, kao i da je bio nerazuman u svom zaključku o Đokovićevom stavu o vakcinaciji.

Dodali su i da je ono što je zaista podstaklo raspoloženje protiv vakcinacije bila prva odluka o ukidanju Đokovićeve vize, pozivajući se na izvještaj BBCa o široko rasprostranjenoj reakciji ljudi širom svijeta nakon odluke da se Novaku ukine viza, koju je kasnije poništio savezni okružni sud. Đokovićevi advokati osporili su i tvrdnje da je srpski as antivakser, tvrdeći da je to zasnovano na izjavi iz marta 2020. godine, dodavši da je Novakovo medicinsko izuzeće bilo validno i bili su ispunjeni svi uslovi za njega.

Vlada je preko Stefena Lojda, pravnog savjetnika, zastupala stav da prisustvo Đokovića može dovesti do porasta raspoloženja protiv vakcinacije u Australiji, te dovesti do novih potresa i protesta. Đokovićevi advokati su to odbacili, tvrdeći da zapravo deportacija može izazvati ponašanje

Đoković deportovan iz Australije

REUTERS

Lasica kažnjen zbog pljuvanja: Cijelo vrijeme su me gađali i vrijeđali, moja reakcija neprimjerena

Đoković juče sa svojim timom na aerodromu u Melburnu

kakvo ne želi vlada.

Kao otežavajuća okolnost za Đokovića uzeto je to što je 2020. godine organizovao Adrija tur, nakon kojeg je bilo inficirano nekoliko osoba.

- Pozdravljam jednoglasnu odluku punog Saveznog suda Australije, podržavajući moju odluku da koristim svoja ovlašćenja prema Zakonu o migracijama za ukidanje vize gospodinu Novaku Đokoviću u javnom interesu - rekao je Houk poslije odluke o deportaciji.

- Australijska jaka politika zaštite granica zaštitila nas je tokom pandemije, što je rezultiralo jednom od najnižih stopa smrtnosti, najjačim državnim oporavkom i najvećim stopama vakcinacije u svijetu. Snažne politike zaštite granica su temeljne za očuvanje australijske društvene kohezije koja nastavlja jačati uprkos pandemiji.

Australijanci su podnijeli velike žrtve kako bi došli do ovog nivoa, a Morisonova vlada čvrsto je opredijeljena zaštiti ove pozicije, kao što australijski narod očekuje. Đoković je juče letom u 12.30 sati po našem, a 22.30 po lokalnom, napustio Australiju letom

Barski klub doveo tri pojačanja za drugi dio sezone

Galeb sa Amerikankama ponovo napada trofeje PODGORICA – Odbojkašice Galeba će u drugi dio sezone ući sa novim sponzorom (Liko Soho Group), novim imenom (Galeb Liko Soho Group) i tri nove igračice.

Pored već najavljenog dolaska crnogorske reprezentativke, srednje blokerke Andree Laković, u barski klub su stigle i dvije Amerikanke - tehničarka Mami Džarard i primač-korektorka Megan Fergus.

- Cilj je bio da tim ojačamo na određenim pozicijama. I dalje će glavni oslonac biti dosadašnji sastav. Što se tiče sponzora

Petar Koković

i promjene naziva kluba, Liko Soho je naš generalni sponzor i težimo ka tome da ostvarimo što dužu saradnju – kazao je trener Baranki Petar Koković, a prenio portal Odbojka. me.

S. J.

za Dubai.

- Jako sam razočaran odlukom.

Uzeću neko vrijeme za odmor i oporavak prije nego što dam neki dodatan komentar na ovu temu -poručio je Đoković preko advokata.

- Neprijatno mi je što je fokus proteklih sedmica bio na meni i nadam se da sada svi možemo da se fokusiramo na igru i turnir, koji volim! Poželio bih igračima, zvaničnicima turnira, volonterima i navijačima sve najbolje. Na kraju, želio bih da se zahvalim porodici, prijateljima, timu, navijačima i mojim sunarodnicima Srbima na kontinuiranoj podršci. Bili ste mi veliki izvor snage. Naravno da poštujem odluke suda i da ću sarađivati sa graničnom policijom oko mog napuštanja Australije.

Vlada je preko Stefena Lojda, pravnog savjetnika, zastupala stav da prisustvo Đokovića može dovesti do porasta raspoloženja protiv vakcinacije u Australiji, te dovesti do novih potresa i protesta. Đokovićev advokatski tim je sve to odbacio bazirajući odbranu u tri tačke sa osnovnom da deportacija baš može izazvati ponašanje kakvo ne želi vlada. R. A.

Albatros doveo blokerku iz Srbije Odbojkašice Albatrosa će u drugom dijelu sezone biti jače za srpsku odbojkašicu Aleksandru Šćekić (godište 1999), koja igra na poziciji srednje blokerke.

Rodom je iz Kladova, a prvu polusezonu odigrala je u Valjevu, a prije toga je igrala u Nišu…

Albatros je nakon devet kola četvrti na tabeli, sa šest pobjeda i tri poraza. S. J.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak. 17. januar 2022.

Odličnom igrom protiv Partizana košarkaši SC Derbija nagovijestili bolje rezultate u narednim odlučujućim mečevima

Žakelj: Pred nama je najbitniji period PODGORICA – Iako je protiv Partizana doživio šesti poraz u posljednjih sedam kola, SC Derbi je protiv ,,crno-bijelih“ pružio odličnu partiju, najbolju u duelima sa ekipama iz vrha tabele (ne računajući pobjedu protiv Igokee).

Izabranici Andreja Žakelja su protiv jednog od favorita ABA lige igrali muški, borbeno i kvalitetno čitavu utakmicu, češće su od rivala bili u vođstvu, i ne bi bilo nezasluženo da su ,,studenti“ na kraju slavili. Ipak, od vođstva 82:81, na dva minuta i 16 sekundi do kraja, Podgoričani su propustili nekoliko prilika da osiguraju pobjedu (promašili su sva četiri šuta za tri poena), pa je iskusniji i kvalitetniji rival to iskoristio da dođe do, ipak, očekivane pobjede (93:83).

Pauza zbog korona virusa, zbog koje je SC Derbi preskočio dva meča (protiv Mege i Zadra), kao da je osvježila ekipu i vratila energiju koja je nedostajala u prethodnim mečevima…

- Igrači koji nijesu bili bolesni su trenirali, ali to je bio mali broj. Ali mislim da smo, više-manje, radili na dobroj atmosferi, pošto treninga nije bilo puno. Međutim, tih nekoliko zajedničkih treninga smo odradili kvalitetno, dobili smo ono što smo željeli. Ja se nadam da je period sa korona virusom za nama, da ćemo moći dobro da treniramo, i ako ubuduće budemo igrali na nivou kao protiv Partizana, ja ću biti zadovoljan – kaže trener SC Derbija Andrej Žakelj.

LAKŠE PROTIV FAVORITA

Podgoričani su završili seriju teških mečeva protiv ekipa iz vrha tabele (FMP, Crvena zvezda, Budućnost Voli, Igokea, Cedevita Olimpija, Mornar Barsko zlato, Partizan), i slijede mečevi sa timovima koji su ,,u dometu“ SC Derbija, protiv kojih će odlučivati sudbinu u ABA ligi. Sa pet pobjeda, uz devet poraza, ali i igrom protiv Partizana, SC

Golmanska porodica Dacić iz Rožaja

Tata i sin blistaju na golu PODGORICA - Kada je u pitanju crnogorski fudbal svjedoci smo da ima mnogo fudbalskih porodica, koje su tokom dugog niza godina postali simboli određenih klubova.

Ilića sam malo ubacio da počne da vjeruje da može Poslije duge pauze zbog druge teške povrede koljena, skoro četiri minuta je protiv Partizana odigrao Aleksa Ilić, što je bitan momenat ne samo za njega i SC Derbi, već i za crnogorsku košarku.

- Nije puno prošlo od trenutka kada je Aleksa dobio zeleno svjetlo od doktora da može da ide u kontakt, da može da trenira sa ekipom. On je još daleko od forme. Ja sam ga malo ubacio protiv Partizana da dobije osjećaj, da se vrati, pogotovo zbog glave, da počne da vjeruje da može. Nadam se da će ubuduće dobijati još više minuta na terenu, da se opusti, da zaboravi na povredu i da napreduje – rekao je Žakelj.

Derbi sa optimizmom može da očekuje naredne utakmice sa rivalima sličnog kvaliteta.

- Utakmice kao što je ova sa Partizanom su lakše za igrače i trenera, što se tiče pripreme, psihički pritisak je manji.

Utakmice koje dolaze biće mnogo teže, u bitnim mečevima je uvijek prisutan grč. Ali pred nama je najbitniji period, ja se samo nadam da ćemo biti zdravi, da će nam se vratiti još neko od igrača, kako bi bili konkurentni za pobjede u mečevima sa rivalima za opstanak u ligi – dodaje Žakelj.

koji u Podgorici gostuje 24. januara. SC Derbi je upravo protiv Splita upisao jedinu pobjedu na strani, pa bi pobjeda u ,,Morači“ imala dvostruki značaj.

- Utakmica sa Splitom nam je utakmica sezone. Ima tu i pritiska, normalno, ali to je sastavni dio našeg posla. Vjerujem da će igrači reagovati na pozitivan način. Radićemo na svojoj igri, na svojim problemima. Nadam se da će taj meč završiti kako treba.

SA SPLITOM MEČ SEZONE

Protiv Partizana nije bilo bilo prvog strijelca ekipe,

A prvi naredni rival je Split,

SITUACIJA SA PLEJMEJKERIMA

američkog pleja Kajla Vinjalesa.

- Vinjales je imao koronu, ostale su neke posljedice. Ni sam ne znam kako će biti sa njim, vidjećemo. Imaju neke stvari koje moraju doktori da vide – objasnio je Žakelj.

U o d s u st v u Vi n j a l e s a , najveći teret pao je na kapitena Nikolu Pavlićevića, koji je protiv Partizana ubacio 10 poena, uz osam asistencija, pet skokova i jednu ukradenu loptu.

- Pavlićević je iskusan igrač.

Kad kontroliše sebe, onda je vrlo dobar za tim. Kad mu ovo ne uspije, onda malo ,,podivlja“, svi znamo.

Ali svakako je vrlo bitan za svlačionicu i teren, kapiten je. Iako nije dao puno poena protiv Partizana, što nije bitno, mislim da je odigrao dobru utakmicu.

Bez Vinjalesa je minutažu dobio i mladi 18-godišnji Danilo Ivanović, koji je igrao bez straha protiv Partizana.

- Dao sam mu priliku i protiv Cedevita Olimpije i Mornara. Mladi igrači moraju da osjete ABA ligu, još su juniori. Moramo da budemo strpljivi. Zadovoljan sam, rade dobro, a napredak i utakmice će doći same po sebi – zaključio je Žakelj.

S. J.

Da ,,iver ne pada daleko od klade“ pokazuje i primjer golmanske loze Dacić iz Rožaja.

Naime, stariji Arslan Dacić bio je proslavljeni golman Ibra, član čuvene generacije OFK Bar, koja je pravila čuda, nastupao za Mladost iz Apatina, a branio je i za Jedinstvo, kada je bjelopoljski tim igrao saveznu ligu Srbije i Crne Gore.

Tatinim stopama krenuo je i trinaestogodišnji Karim Dacić, koji od svoje pete godine upija golmanske korake svog oca. Karim je trenutno član pionira OFK Borac iz Bijelog Polja, gdje mu je trener Elsan Čindrak i gdje ima dobre uslove za napredak.

- Fudbal sam počeo da treniram od pete godine. Sada sam u pionirima Borca gdje vrijed-

Premijer (22. kolo)

Brentford je u prvom dijelu sezone namučio Liverpul i uzeo bod, ali juče nije mogao ništa protiv ,,redsa“. Izgubili su 3:0, ali su i dobro parirali do 44. minuta kada je pogodio Fa-

binjo. Aleks Okslejd-Čemberlejn povećao je prednost na 2:0 u 69, a osam minuta kasnije pobjedu je potvrdio Takumi Minamino.

Do gostujuće pobjede stigao je Lids koji je u 10. minutu poveo golom Džeka Harisona.

Do odmora Vest Hem je izjednačio - strijelac Bouven, a tri minuta kasnije Harison je drugim golom donio prednost gostima. Goleada je nastavljena u uvodnim minutima drugog poluvremena - u 52. domaćin je izjednačio preko Fornalsa, a četiri minuta kasnije bodove Lidsu donio je, ko drugo nego, Harison.

R. A.

stale siutacije ,,plave“ imati tri vezana gostovanja, a upravo na tim mečevima može biti mnogo

jasnija slika oko putnika na fajnal-for.

- Spremali smo se za derbi protiv Montane, ali neočekivano je došla vijest o odlaganju. Okrećemo se sada novim izazovima.

U dva dana imamo dva teška gostovanja protiv Plamena i Celja, timova koji kao i mi imaju jasne ambicije da budu na završnom turniru. Vjerujem da i neočekivana pauza i period bez utakmica neće uticati i da ćemo biti u dobrom ritmu - istakla je Zorana Radonjić, bek Budućnost Bemaxa.

R. P.

Lako za Liverpul, het-trik Harisona

Košarkašice Budućnost Bemaxa i ove sedmice biće bez utakmice

Ništa od Montane, slijede tri vezana gostovanja PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa biće i ove sedmice bez utakmice. U srijedu je trebalo da Podgoričanke ugoste Montanu u ,,Bemax areni“, ali je bugarski tim obavijestio Bord WABA lige da imaju više igračica koje su pozitivne na korona virus

i da nijesu u mogućnosti da doputuju u Crnu Goru. Na zahtjev bugarskog vicešampiona meč je odložen, pa će nakon odlaganja duela Celje - Budućnost Bemax ,,plave“ i drugu sedmicu zaredom biti bez takmičarskih obaveza.

Neočekivan početak Top8 faze donijeće dodatne probleme za podgorički klub. Naredne sedmice će u redovnom, 4. kolo Superlige, gostovati Plamenu u hrvatskoj Požegi (srijeda 26. januar), a samo dva dana kasnije igraće u Celju odloženi meč 2.

kola. Kako po rasporedu već 2. februara gostuju Badelu u Skoplju, jasno je da će zbog novona-

no radimo, isto tako od svog oca upijam znanje i mogu reći da je on baš strog - kaže mlađi Dacić.

Karim ovih dana u Baru na golmanskom kampu ,,Milan Borjan“, kapitena Crvene zvezde i reprezentacije Kanade, upija znanje i vještine.

- Zaista sam presrećan što sam dio kampa, koji će mi pomoći u daljem svom usavršavanju - rekao je Karim, koji je osim ovog kampa pohađao i Akademiju u Njujorku, gdje je živio četiri godine.

Zanimljivo je da je njegov otac još aktivan na golu. Arslan je ostao u Njujorku, gdje brani za ekipu Sandžaka, sa kojom je izborio i veći rang (Cosmopolitan 1 liga Njujorka).

- Volio bih da dotaknem karijeru svoga oca i po mogućnosti da ga nadmašim tako što ću jednog dana obući crveni dres, odnosno reprezentacije svoje zemlje. To mi je najveći san i nadam se da ću jednog dana biti u dresu Crne Gore - zaključio je Karim Dacić.

R. P.

Feljton

Poneđeljak, 17. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA Piše: Stevo VUČINIĆ

Mlečani su se strašno plašili da oslobodilačka ideja ne oduševi i njihove kmetove i podstakne ih da se pobune protiv mletačkoga feudalizma i poretka. I 1714. godine prilikom pohoda Numan paše Ćuprilića Mlečani su zabranili Crnogorcima da izbjegnu u primorje, mada ih ovi nijesu poslušali nego su se zbjegli u Paštroviće i Grbalj.

Vladika Danilo se bio sklonio u jednu pećinu u Paštrovićima. Mlečani nijesu imali vojne snage da ih spriječe. Kako piše Sima Milutinović, u vezi nekoga mletačko-turskoga spora spora oko izvjesnih konja, Danilo je iz te pećine pisao svome bratu Radu, njeguškome knezu, i pismo završio riječima: „Тако знај, а

21

19.

Tako znaj ja sam Moskov a čiji ja, toga i sva zemlja Barski nadbiskup Marko Đorga bio je 1696. godine u manastiru Prečista Krajinska u Krajini, na Veliku Gospođu, zajedno s bivšim nadbiskupom Andrijom Zmajevićem. Dočekao ih je iguman s kaluđerima, svi obučeni u svešteničko ruho, s krstom, kadionicama i svijećama. Đorga i Zmajević su tri dana bili manastirski gosti

ја сам Москов, Москов, Москов. Говорим, говорим, говорим чи ја, тога и сва земља. Ово се говори ако узхоће Москов, ако ли не, остави. Хвала Богу“ (isto, 29).

Iste, 1714. godine, vladika je otputovao u Rusiju. Iz Rusije se vratio sa 2000 dukata i 13.400 rubalja pomoći.

Kako piše u gramati, kad Rusi uspješno steknu mir i liše se izdataka, da neće zaboraviti vjernu službu, a od Crnogoraca očekuju „да по јединовјерју и једнојезичју оружју нашем помогнете“ (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 428). U povratku, u Beču srio se sa princom Eugenom Savojskim. Kako je Serenisimu izvijestio kotorski providur, temeljem jednoga špijunskoga izvještaja dobijenoga od izvjesnoga popa Vuka, vladika mu je kazao ako Austrijanci preko Bosne prodru u Crnu Goru, da će svi Crnogorci pristati uz njih.

Posljednjih decenija XVII i prvih XVIII vijeka, u Crnoj Gori, odnos između dvije hrišćanske konfesije bio je vrlo prijateljski. Kako izvještava barski nadbiskup Marko Đorga 1696. godine, u manastiru Prečista Krajinska u Krajini, na veliku Gospođu, zajedno s bivšim nadbiskupom Andrijom Zmajevićem, celebrirao je misu. Da ih dočekaju, ispred nadbiskupa Zmajevića i njega izašli su iguman s kaluđerima, svi obučeni u svješteničko ruho, s krstom, kadionicama i svijećama. Piše da manastir o tome prazniku pośećuju i pravoslavci i katolici i muslimani. Tom prigodom tri dana su bili manastirski gosti, o čijem bratstvu ima samo riječi hvale (isto, 428).

Međutim, odnos turskih vlasti prema katolicima nije se mijenjao ni u narednim decenijama. Nadbiskup barski Vićenco Zmajević javljao je Rimu 1702. godine da je stanje u barskoj dijeceza za katolike teško. Turci su naredili da se presele u unutrašnjost Turske ili pređu na islam. Taj odnos je bio provociran rezultatima Morejskoga rata, koji je Osmanlije izgurao iz srednje Evrope (isto, 503) - dok je odnos prema Srpskoj crkvi bio pokroviteljski. U vrijeme širenja turske imperije na balkanske prostore, rukovođena

Ostaci Prečiste Krajinske

Eugen Savojski

Odnos Turaka prema Srpskoj crkvi bio je pokroviteljski.

U vrijeme širenja turske imperije na balkanske prostore, rukovođena materijalnim pobudama i vjerskim entuzijazmom, širila se i Srpska crkva na novoosvojene teritorije. Na njih je na ime miri-peškeša sultanu plaćala 100.000 aspri

materijalnim pobudama i vjerskim entuzijazmom, širila se i Srpska crkva na novoosvojene teritorije. Na njih je na ime miri-peškeša sultanu plaćala 100.000 aspri. Patrijarh Arsenije IV Jovanović - Škabenta, prilikom obnove berata, sultanu Mahmudu isplatio je 70.000, a na ime poklona još 100.000 aspri. Treće decenije XVIII vijeka, pod Pećkom patrijaršijom bile su i crkve latinskih duhovnika (isto, 161-162). Bilo je i prijelaza iz katoličke u pravoslavnu vjeru. Tako, 1737. godine, njeguški knez Savić Petrović, piše kotorskome providuru Marku Antoniju Trevizanu da pomiluje jednoga Krtoljanina koji se preobratio u pravoslavlje, zbog čega je bio gonjen od mletačkih vlasti (Jevto Milović, Zbornik dokumenata iz istorije Crne Gore (1685- 1782), 114). Crkvene i svjetovne vlasti su prijelaz iz jedne u drugu konfesiju

držale za izdaju, dok su odnosi između pripadnika ove dvije vjere bili više nego korektan - čak vrlo prijateljski.

Smutnju i zlu krv su unosili posebno pojedini svještenici obije konfesije. Sredinom 18. vijeka, 1750. godine, nadbiskup barski Đorđe Vladanji piše da u barskoj dijecezi katolici i pravoslavci čine jednu skupinu. Idu jedni kod drugih na službu i međusobno se žene. Drže do starih vjerovanja i sujevjerja, a litije i procesije su im zajedničke (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 579).

Iste godine na dijeceznome sinodu u crkvi Svetoga Nikole u Zupcima, kojem je predśedavao sam Vladanji, odlučeno je

Sredinom 18. vijeka, 1750. godine, nadbiskup barski Đorđe Vladanji piše da u barskoj dijecezi katolici i pravoslavci čine jednu skupinu.

Idu jedni kod drugih na službu i međusobno se žene. Drže do starih vjerovanja i sujevjerja, a litije i procesije su im zajedničke

Stari Bar sa okolinom, crtež

da se pod prijetnjom isključenja iz crkve zabranjuje katolicima da svoje šćeri udaju za pravoslavce i pohađaju pravoslavne crkve (isto, 580). Inače, prijelaz katolika u pravoslavlje bio je provociran mržnjom turskih vlasti prema katolicima. Vidimo to iz jednoga pisma Grbaljskoga Crnogorskome zboru, iz 1743. godine, u kome opisuju razlog rušenja Cetinjskoga manastira i navode „да не меташе пушком

на владику Висариона, владика Висарион ту не доведе латине, и да не дођоше латини у манастир, Турци манастир не разрушише“

(Aleksandar Solovjev, Studije iz istorije našega narodnoga prava u XVIII veku, GZM, Sarajevo, 1947, 217).

Početkom Austro-turskoga rata, u julu 1716. godine, u Futogu, u Sremu, bio je stacioniran štab austrijskoga vojskovođe Eugena Savojskoga.

K njemu je 22. jula došao crnogorski izaslanik Nikola Rajić i učinio mu prijedlog da s vojskom, kao i 1697. godine, krene pravcem k Sarajevu, a da će istoga časa Crnogorci napanut Turke i nastojati da se susretnu s Austrijancima.

U Rajićevu prijedlogu napisanome na njemačkome stoji da je Crnogorac iz Albanije, koji je bio kapetan na službi kod Ruskoga cara. Kad je došlo do rata s Turcima, išao je za pomoć u Moskvu. Ruski car ga je savjetovao da ide austrijskome koji će ubrzo da zarati u Ugarskoj. A onda su mu zemljaci povjerili zadatak da zatraži pomoć bečkoga ćesara, pošto su voljni da se izjasne za njega i dohvate oružja u njegovu korist. U prijedlogu stoji da Crnogorci zauzvrat traže potvrdu privilegija; da im Austrijanci pošalju vojnu pomoć pravcem preko Sarajeva i četiri oficira s nešto municije, novca i dvije haubice.

Savojski je 25. jula prijedlog poslao ratnom savjetu u Beču i dao pozitivno mišljenje o njemu. Na kraju piše da ima vjere u uspjeh jedne takve akcije, jer postoji dobra volja, tim prije što su ti ljudi prije kratkoga vremena pokazali što su u stanju da učine, a sa-

Pečat vladike Danila Petrovića

dašnje se prilike razvijaju u njihovu (crnogorsku) korist.

Završava, da će biti oduševljeni jer otomanska Porta s rajom tiranski postupa i ovi nemaju prilike da se oslobode turske tiranije (Aleksa Ivić, Pregovori Crnogoraca s Austrijom pre dve stotine godina, Zapisi II, 326-328).

Prethodno, vladika Danilo je u povratku iz Rusije, u Beču, Savojskome saopštio svoje zapažanje da je putujući preko Austrije i Rusije imao prilike da se upozna sa snagom i veličinom ove dvije zemlje, dok u dva turska rata Mlečani nijesu ničim pomogli Crnogorce.

Zapazio je to i vanredni providur Sebastiano Vendramin koji 29. decembra 1716. godine iz Kotora piše Senatu da vladika Danilo „u raznim prilikama prećeruje sa izjavama kako je Prevedra Republika najsiromašnija država, a koliko je moćan i bogat Austrijski car. To je sadašnje njegovo viđenje, jer je najbliže njegovim planovima, a što se ostaloga tiče - njegovo srce ispunjava prije svih ruski car“ (Izvještaji mletačkih providura 1687-1735, 1998, 132).

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog suda u Nikšiću 1. Savjetnik/ca - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme, radi izvršavanja projektnih zadataka sa određenim vremenom trajanja, za vrijeme trajanja projekta, a najduže do dvije godine, Mjesto rada Nikšić - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet - položen pravosudni ispit - najmanje tri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

Na interni oglas može se prijaviti državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice i rukovodilac nacionalne kancelarije, inspektor koordinator, inspektor i ovlašćeno službeno lice, kao i lice kome je prestao mandat na osnovu člana 60 stav 1 al. 1, 2 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik koji je na probnom radu nema pravo da se prijavi na interni oglas.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dosta-

viti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Nikšiću Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Suda za prekršaje u Podgorici 1. Viši/a namještenik/ica I - Služba za poslove sudske uprave, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 24 mjeseca - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera sposobnosti za namještenike vrši se usmenim intervjuom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Suda za prekršaje u Podgorici Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore 1. Ovlašćeni/a revizor/ka - Odjeljenje za

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) reviziju programa - zapošljavanje, socijalne politike, obrazovanje, promovisanje rodne ravnopravnosti i razvoja ljudskih kapaciteta, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - ekonomija ili pravo - posjedovanje licence za obavljanje revizije - Poznavanje rada na računaru ( word, excel, internet i power point) - znanje engleskog jezika - nivo B1 - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje pet godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu.

Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkci-

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

onisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Višeg suda u Bijelom Polju 1. Savjetnik/ca - , - Izvršilaca: 2, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet - položen pravosudni ispit - najmanje tri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog

odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

Na interni oglas može se prijaviti državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice i rukovodilac nacionalne kancelarije, inspektor koordinator, inspektor i ovlašćeno službeno lice, kao i lice kome je prestao mandat na osnovu člana 60 stav 1 al. 1, 2 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik koji je na probnom radu nema pravo da se prijavi na interni oglas.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Višeg suda u Bijelom Polju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave policije 1. Pripravnik/ica - Odjeljenje bezbjednosti Tivat,

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

- Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 2. Pripravnik/ica - Centar bezbjednosti Herceg Novi, - Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 3. Pripravnik/ica - Centar bezbjednosti Bijelo Polje, - Izvršilaca: 7, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 4. Pripravnik/ica - Centar bezbjednosti Pljevlja, - Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 5. Pripravnik/ica - Odjeljenje bezbjednosti Mojkovac, - Izvršilaca: 3, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 6. Pripravnik/ica - Odjeljenje bezbjednosti Rožaje, - Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 7. Pripravnik/ica - Centar bezbijednosti Podgorica, - Izvršilaca: 18, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 8. Pripravnik/ica - Centar bezbijednosti Nikšić, - Izvršilaca: 8, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 9. Pripravnik/ica - Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 10. Pripravnik/ica - Centar bezbjednosti Bar, - Izvršilaca: 3, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 11. Pripravnik/ica - Centar bezbjednosti Budva, - Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 12. Pripravnik/ica - Odjeljenje bezbjednosti Kolašin, - Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija 13. Pripravnik/ica - Centar bezbjednosti Berane, - Izvršilaca: 3, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - V nivo kvalifikacije obrazovanja, Policijska akademija Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave policije Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe

Revizorskog tijela Crne Gore 1. Mlađi/a revizor/ka - Odjeljenje za reviziju programa poljoprivrede i ruralnog razvoja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti poljoprivrednih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1 - Poznavanje rada na računaru ( word, excel, internet i power point) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva 2. Mlađi/a revizor/ka - Odjeljenje za reviziju programa regionalne i teritorijalne saradnje, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo ili ekonomija - Poznavanje rada na računaru (word, excel, internet i power point) - znanje engleskog jezika - nivo B1 - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www. uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br.

02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br.

2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov. me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa

pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 067/002-660; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

NVU CENTAR ZA PRAVA DJETETA CRNE GORE Adresa: VLADA ĆETKOVIĆA 54

Tel.: 020-245-789 Email: cpdcg@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. SOCIJALNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani socijalni radnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: -iskustvo u radu sa djecom -uz Prijavu poslati CV-biografiju -pisane preporuke

GLAVNI GRAD PODGORICA KOMUNALNA POLICIJA PODGORICA Adresa: VASA RAIČKOVIĆA B.B.

Tel.: 020-447-193/020-447-180

Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br.38/18, 43/18, 6/20 i 10/20) i odluke načelnika Komunalne policije Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 16-D1-019/22-75 od 13.01.2022.godine, objavljuje: JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta u Komunalnoj policiji Glavnog grada: Komunalni/a policajac/ka – viši/a referent/kinja, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu Posebni uslovi: -Srednje obrazovanje u obimu 240 kredita CSPK-a - IV 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, prirodnog ili društvenog smjera -Najmanje 1 godina radnog iskustva -Položen ispit za vršenje poslova komunalne policije -Psihofizičke sposobnosti potrebne za vršenje poslova komunalne policije -Položen vozački ispit “B” kategorije Dokumenta koja podnosi kandidat: -Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog struč-

nog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; -Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); -Dokaz o položenom ispitu za vršenje poslova komunalne policije -Dokaz o psihofizičkim sposobnostima potrebnim za vršenje poslova komunalne policija -Dokaz o položenom vozačkom ispitu “B” kategorije Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 050/18).

Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” br.02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”br.02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi”, br.38/18, 43/18, 6/20, 10/20 i 36/21), Zakon o komunalnoj policiji (“Službeni list Crne Gore”, br. 57/14 i 34/19), Zakon o komunalnim djelatnostima (“Službeni list Crne Gore”, br. 55/16, 74/16, 2/18 i 66/19).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba:Predrag Đurović, tel.

020/447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA SKUPŠTINE Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-180/020-447-193

Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br.38/18, 43/18, 6/20,10/20 i 36/21) i odluke sekretara Skupštine Glavnog grada Podgorice o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 02-016/22-15 od 13.01.2022. godine, objavljuje: JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta u Službi Skupštine Glavnog grada Podgorice: Samostalni/a savjetnik/ca I - 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu Posebni uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja,

23

- Pravni fakultet, - najmanje pet godina radnog iskustva Dokumenta koja podnosi kandidat: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 050/18).

Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” br.02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”br.02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi”, br.38/18, 43/18, 6/20, 10/20 i 36/21), Statut Glavnog grada („Službeni list Crne Gore- opštinski propisi“, br.8/19 i 20/21), Poslovnik Skupštine Glavnog grada („Službeni list Crne Gore- opštinski propisi“, br. 31/19, 16/20 i 43/20), Odluka o obrazovanju radnih tijela Skupštine Glavnog grada- Podgorica („Službeni list Crne Gore- opštinski propisi“, br. 31/19), Odluka o obrazovanju Službe Skupštine („Službeni list Crne Gore- opštinski propisi“, br.

23/19 i 07/21), Odluka o uslovima, načinu i postupku za dodjelu Nagrade „19. decembar“ („Službeni list Crne Gore- opštinski propisi“, br. 24/09 i 35/12).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel.

020/447-193 i 020/447-180

MONTECARGO AD TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me

Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi 14.01.2022.godine, za radno mjesto Šef/ica računovodstva.

Ispravka se odnosi na rok prijavljivanja na oglas i glasi - trajanje oglasa 8 dana, a ne kako je bilo oglašeno.

Sve ostalo u oglasu ostaje nepromjenjeno.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE INSTITUT ZA NAPREDNE STUDIJE

24

Oglasi i obavještenja

Za izbor u naučno zvanje za oblast Biomedicina-molekularna biologija na Institutu za napredne studije – jedan izvršilac.

Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE INSTITUT ZA NAPREDNE STUDIJE Za izbor u naučno zvanje za oblast Filozofija, na Institutu za napredne studije – jedan izvršilac.

Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku

zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS za izbor u istraživačko zvanje na Institutu za napredne studije, i to: -istraživač/ica (student master/doktorskih studija) za oblasti: Politikologija i Međunarodni odnosi - 1 (jedan) izvršilac.

Izbor se vrši na određeno vrijeme od jedne do tri godine.

Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i posebne uslove propisane Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti, uz shodnu primjenu člana 75 Zakona o visokom obrazovanju i člana 105 Statuta Univerziteta Crne Gore (lice koje ima najmanje visoko obrazovanje iz odgovarajuće oblasti nauka, student je odgovarajućih akademskih master studija, ima pokazanu sklonost za naučno-istraživački rad i ostvarenu najmanju prosječnu ocjenu “B” (u brojnom ekvivalentu većem od 8,50) na osnovnim ili specijalističkim studijama, odnosno lice koje ima akademski naziv master nauka iz odgovarajuće oblasti nauka, student je odgovarajućih akademskih doktorskih studija, ima pokazanu sklonost za naučno-istraživački rad i ostvarenu najmanju prosječnu ocjenu “B” (u brojnom ekvivalentu većem od 8,50) na master studijama.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na oglas, -Curriculum vitae – CV, -Fotokopija lične karte, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci), -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, -Dokaz o ostvarenoj prosječnoj ocjeni na odgovarajućem nivou studija, -Dokaz da je kandidat student master/ doktorskih studija u st. 2021/22. godini; -Dokaz o dužini studiranja, -Nagrade za postignute uspjehe u studiranju.

Potrebna dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Konkurs traje: 8 (osam) dana od dana objavljivanja .

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Prijave se dostavljaju na adresu: Rektorat Univerziteta Crne Gore, Cetinjska br. 2, 81 000 Podgorica.

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA

Raspisuje KONKURS

Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE INSTITUT ZA NAPREDNE STUDIJE Za izbor u naučno zvanje za oblast Sociologija, na Institutu za napredne studije – jedan izvršilac.

Izbor u naučno zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim

Oglašava potrebu za: 1. PRUŽNI/A RADNIK/CA I U PD PODGORICA II, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 2. PRUŽNI/A RADNIK/CA I U PD PODGORICA I, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

Tel.: 020-441-356

Poneđeljak, 17. januar 2022.

BAR TEL.: 030/313-048

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA PJ BAR Adresa: POLJE ŽELJEZNIČKA STANICA

Tel.: 030-301-601 Oglašava potrebu za: 1. PRUŽNI/A RADNIK/CA U PD BAR, 6 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

BERANE TEL.: 051/233-332

JU OŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ BERANE Adresa: Đačka ulica bb BERANE

Tel.: 051/230-560 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine.

2. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-OLIGOFRENOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Defektolog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za rad u integrisanom odjeljenju.

3. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za polovinu radnog vremena.

BUDVA TEL.: 033/402-556

JU OŠ ,,MIRKO SRZENTIĆ“ Adresa: BREŽINE BB, PETROVAC

Tel.: 033/402-424 069/542-943 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno, 5 časova nedeljno,a najduže do 31.08.2022. godine.

Probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

2. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Bibliotekar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno vrijeme, 1/2 radnog

vremena,a najduže do 31.08.2022. godine probni rad obavezan položen bibliotekarski ispit Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

3. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno, 1/2 radnog vremena,a najduže do 31.08.2022. godine probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

4. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno vrijeme, 6 časova nedeljno,a najduže do 31.08.2022. godine probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

5. PROFESOR/ICA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno, 5 časova sedmično, a najduže do 31.08.2022. godine probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

6. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno, 5 časova sedmično, a najduže do 31.08.2022. godine probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

7. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: na određeno, 20 časova sedmično, a najduže do 31.08.2022. godine probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

JU OŠ ,,VUKO JOVOVIĆ“ DANILOVGRAD Adresa: NJEGOŠEVA BB

Tel.: 811/089 Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 7 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Rad na određeno vrijeme do 10.07.2022. godine.

- Dokaz o završenoj obuci stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim potrebama; - Crnogorsko državljanstvo; - Probni rad 2 mjeseca.

Pored posebnih uslova treba da budu ispunjeni i opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa.

JZU DOM ZDRAVLJA ,,DIMITRIJE DIKA MARENIĆ“ Adresa: I BOKELJSKE B.B. DANILOVGRAD

Tel.: 811-575 Email: domzdravljadg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PORTIR/KA, TELEFONISTA/KINJA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Do povratka privremeno odsutnog zaposlenog.

2. PATRONAŽNI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: - Do povratka privremeno odsutne zaposlene.

- Vozačka dozvola “B” kategorije.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

PIC-NIC DOO Adresa: SAVE KOVAČEVIĆA 39

Tel.: 067/232-757 Email: pic-nic@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kelner Rok za prijavljivanje: 3 dana

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU OŠ ,,DUŠAN BOJOVIĆ“ Adresa: Miolje Polje bb – Župa Nikšićka

Tel: 040/250-001 Raspisuje konkurs za: 1.DIREKTOR/ICA -1 izvršilac, na određeno vrijeme na period od 4 godine, radno vrijeme puno.

Uslovi: 1.Ima najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog,psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2.Ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3.Da ima minimum 7 (sedam) godina radnog iskustva u nastavi; 4.Da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 5.Da ima crnogorsko državljanstvo; 6.Da ima opštu zdrastvenu sposobnost.

Kandidat je dužan da dostavi sljedeće dokaze: 1.Diplomu ili ovjerenu fotokopiju; 2.Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 3.Dokaz o radnom iskustvu od minimum 7 (sedam) godina u nastavi; 4.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 5.Ljekarsko uvjerenje; 6.Kopiju lične karte.

Pored posebnih uslova, kandidat mora da ispunjava i opšte uslove, i da dostavi sljedeće dokaze: 1.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; 2.Dokaz o crnogorskom državljanstvu.

Pored opštih i posebnih uslova kandidat za direktora je dužan da, uz prijavu na konkurs priloži Program razvoja ustanove.

Direktor javne ustanove se bira na osnovu javnog konkursa i podnešenog Programa razvoja javne ustanove.

Trajanje konkursa 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Dnevni list

25

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 16. januara u 74. godini, poslije teške bolesti, preminuo naš voljeni

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

RAJKO Markov KOVAČ

U skladu sa epidemiološkom situacijom, sahrana će se obaviti u krugu porodice 18. januara u 14 časova na novom gradskom groblju u Budvi.

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Ožalošćeni: majka GOSPAVA, supruga SLAVICA, ćerke DARIJA, BOJANA i JOVANA, unučad LUKA, ANDRIJA, VUK i MARKO, zetovi SIMO i MILOŠ i ostala mnogobrojna rodbina

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

1076 Posljednji pozdrav

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

GORANU IVKOVIĆU Neka tvoja duša počiva u miru.

Porodica TATAR 1097

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 16. januara 2022. godine iznenada preminula naša draga

Dana 15. januara 2022. u 74. godini preminuo je naš dragi

MILORAD Mitrov JOVIĆEVIĆ

AZRA Huseina - Cena TUZOVIĆ 1944-2022.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 16. januara u 13 časova na gradskom groblju Zagorič.

OŽALOŠĆENA PORODICA JOVIĆEVIĆ

Hajtar se neće primati zbog epidemiološke situacije.

Dženaza će se obaviti 17. januara u 13 časova na mezarju u Tuzima u krugu uže porodice.

Ožalošćene porodice: TUZOVIĆ i ŠAĆIRAGIĆ

1075

Tužnim srcem javljamo da je 16. januara 2022. poslije kraće bolesti, u 73. godini, preminuo naš dragi

1099

PERO Ivov ĐUKANOVIĆ Draga

1950–2022.

Dana 16. januara 2022. godine umro je naš

U skladu sa epidemiološkom situacijom, saučešće primamo u kapeli Šabov Krug 17. januara od 12 do 14 časova, nakon čega će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin RISTO, kćerke MILICA, NEVENKA i SNEŽANA, brat LJUBOMIR sa porodicom i sestra SLAVICA sa porodicom, ujak RATKO JOVIĆEVIĆ sa porodicom

IVANA

MILADIN Mitrov DELIBAŠIĆ

Bila si i ostala dio naše ping–pong priče!

Vole te tvoji stonoteniseri

STK „LOVĆEN“ – CETINJE

1073 U skladu sa epidemiološkom situacijom, sahrana je obavljena 16. januara na mjesnom groblju u Spužu u 15 časova.

Dana 16. januara 2022. preminula je u 80. godini naša draga Ožalošćeni: supruga RUŽA, sin DEJAN, kćerke NELA i DANKA, brat BOŽIDAR, sestra STANKA, snahe KOSARA i SENKA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1079 Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

1063

ZORKI PEJANOVIĆ

DARINKA - DARA Perova BANJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri Pokojnica će biti izložena u kapeli u Straševini 17. januara od 11 do 13 časova, kada se polazi za Ljeskove Dole gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Sretni smo što smo te imali.

Bila si prava heroina svoga vremena.

Hvala ti za svu ljubav koju si nesebično darivala.

Hvala ti na zajedničkim trenucima.

Hvala ti na lijepim riječima i podršci u svakom trenutku.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Sestra VOJISLAVKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom 1096

Ožalošćena porodica BANJEVIĆ

VIKTORIJI Stankovoj KADOIĆ Počivaj u miru.

1095

LJIILJANA BRAJOVIĆ sa porodicom

1098

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

27

Dana 16. januara 2022. u 93. godini, preminuo je naš Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 16. januara 2022. u 61. godini iznenada preminuo naš voljeni

Dana 16. januara 2022. u 79. godini iznenada nas je napustila naša draga

MILADIN Mirojev LAKIĆ ZORKA Velimirova PEJANOVIĆ

RANKO Perov IVANOVIĆ

U skladu sa epidemiološkom situacijom sahrana će se obaviti iza Manastira, u krugu porodice, 17. januara u 14 časova.

Ožalošćena porodica: supruga VOJISLAVKA, kćerke DIJANA i VIOLETA, unučad MARIJA i VASILIJE, sestre DANICA i DOBRILA, bratanić, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

1078

rođena Živković Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli u Nikšiću 17. januara od 10 do 11.30 časova, nakon čega se kreće za Gornju Bukovicu gdje će se obaviti sahrana, na seoskom groblju u 14 časova.

Ožalošćeni: kćerka VESNA, sin ZORAN, brat MILOŠ - MIJO, sestre VOJISLAVKA i VUKOSAVA, đever NEĐELJKO, snahe GORDANA i ROSANDA, unučad i ostala rodbina PEJANOVIĆ i ŽIVKOVIĆ

Ožalošćeni: supruga OLGA, sinovi RATKO i MILAN, kćerka SLAVICA, braća ZORAN i DRAGAN, sestra VJERA, snahe ĐINA, ANA, SLOBA i JELICA, unučad ZLATKO, LUKA i ANA, praunuci PAVLE i VITO, bratanići, bratanične i ostala rodbina

1060

1069

Dana 15. januara 2022. u 92. godini preminula je naša draga

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice istoga dana u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

Posljednji pozdrav mnogo voljenoj sestri, zaovi i tetki

Dana 15. januara 2022. upokojila se naša voljena

ZORKI

ROSA Ljubova KALUĐEROVIĆ

VIKTORIJA Stankova KADOIĆ

Hvala joj za svu ljubav, dobrotu i pažnju koju nam je pružala. Čuvaćemo je od zaborava, jer se voljeni ne zaboravljaju.

rođena Miloradović

Brat MIJO, snaha BRANKA, bratanići IVAN i RADOJE s porodicama, bratanična DRAGANA s porodicom

rođena Škatarić

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 16. januara u 12 časova.

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 16. januara u 14 časova.

Kuća žalosti: Ul. Mitra Bakića br. 92.

1092

Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom prijatelju Ožalošćeni: sin PREDRAG, kćerka DRAGANA, sestre VERA, SRBA, LJILJA i SNEŽA, đever FRANJO, zaove ŠTEFA, MILICA, LJUBA i LJERKA, sestrične, sestrići, zaovične, zaovičići, đeveričići i ostala rodbina KADOIĆ i MILORADOVIĆ

Ožalošćene porodice: KALUĐEROVIĆ, ŠKATARIĆ, RAKOČEVIĆ i ŠOFRANAC

1089

1064

ILIJI KAŽANEGRI Posljednji pozdrav našoj Maci BORO LAZOVIĆ sa porodicom

JELA Opraštamo se od velikog i iskrenog prijatelja.

Počivaj u miru.

Petričevići, VJERA sa djecom ANOM, ADRIJANOM i NIKOLOM sa porodicama 1091 Posljednji pozdrav iskrenoj prijateljici i ujni

1093 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VIKTORIJI KADOIĆ

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ILIJI KAŽANEGRA

Zahvalni što si nas baš ti rodila, podigla, štitila svojom bezgraničnom ljubavlju i bila naš oslonac i utjeha, naš najveći prijatelj.

Počivaj u miru, dušo naša.

Počivaj u miru.

ANĐELKI Od porodice pokojnog TOMA LUBARDE 1068

MIRA i LJILJA, VOJA STRAHINJE

ANĐELKI S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

SLAVKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom 1072

Tvoji PREDRAG i DRAGANA

1087

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

1090

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Posljednji pozdrav sinu

Tužnim srcem javljamo da je 15. januara 2022. preminula naša

Tužnim srcem javljamo da je 15. januara 2022. u 50. godini, poslije kraće bolesti, preminuo naš voljeni

GORANU V. IVKOVIĆU

VOJKA Radivojeva ŠIPČIĆ Zbog epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 17. januara u 14 časova na gradskom groblju Zagorič.

GORAN Vukotin IVKOVIĆ

Teško je povjerovati da te više nema. Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima.

Neka te anđeli čuvaju.

VUKOTA i NELA

Shodno epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena 16. januara u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

1081

Ožalošćeni: sestre ZORA sa porodicom i MILICA, sestrična LIDIJA sa porodicom, sestrić DRAGAN sa porodicom, porodica pokojnog strica LJUBA, porodice pokojnih tetaka JANJE i JOVANE TOMČIĆ, ujčevina UŠĆUMLIĆ, rodica MILJANA BOJOVIĆ sa porodicom, prijateljica ANA VUKČEVIĆ sa porodicom, kao i ostala rodbina ŠIPČIĆ

Ožalošćene porodice: IVKOVIĆ i LALOVIĆ

Zbogom naš dragi tata

1080

Mom dragom bratu

1061

GORAN V. IVKOVIĆ Bio si jedinstven u svakom pogledu. živjećeš uvijek u našim srcima, čak iako nisi pored nas.

Posljednji pozdrav dragoj

Tvoji: DRAGANA, NEMANJA, DANILO i ANAMARIJA

GORANU

Mnogo rano si otišao od nas i ostavio nam veliku tugu i bol do kraja života. Voljeni nikad ne umiru, živjećeš vječno u mom srcu i mojim mislima. Neka tvoja napaćena duša počiva u miru u zagrljaju naše majke.

VOJKI ŠIPČIĆ

1082 Posljednji pozdrav

GOJKO 1086 Tvoji: DRAGUTIN, VIDA, DARKO i DEJAN ŠIPČIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom bratu

GORANU

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1094

GORANU

Opraštamo se od našeg voljenog i poštovanog zeta i tetka

Strina DRAGICA, brat LJUBO, bratanične LANA i LENA

S tugom se opraštamo od tebe. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanju.

1085

NEVENA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

1083 Posljednji pozdrav voljenom

LJUBA VUKČEVIĆA

U tvojoj kući osjećali smo se kao u svojoj.

Tvoja dobrota i iskrenost grijala nas je više od 50 godina. Pamtićemo te i pominjati po tvojoj duhovitosti i velikom srcu.

Paša, počivaj u miru.

GORANU IVKOVIĆU

GORANU IVKOVIĆU

Čuvaćemo te od zaborava.

SLAVICA, ZORAN, LIDIJA i SILVIJA SAVKOVIĆ sa porodicama 1074

ZDRAVKA IVKOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru i znaj da te nikad nećemo zaboraviti.

TVOJI: DEJAN, SANJA, NAĐA, LUKA i VUK

1088

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1084

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Danas je 19 godina od kada nije sa nama naš

29

Dugo već, predugo, u Univerzumu našem nemiru, stoluje naš sin i brat, od Boga uzet i dat,

NEMANJA BOROVIĆ

LUKA

Zla kob i hladna Morača ugasiše njegovu mladost. Ostaviše nas bez njegovog milog lika, širokog osmijeha i lijepih riječi koje je imao za sve nas.

Tuga ne prolazi, samo smo naučili da živimo sa njom.

Zauvijek u našim mislima, u našim srcima, u našem sjećanju.

Koliko lijepih i bolnih sjećanja iza nas, zabilježenih u dnevniku života, koliko tuge i radosti ispred nas, ANĐELE NAŠ!

I, u svemu si i Ti jedan, jedini, neponovljivi.

Tvoj osmijeh, sunce u očima, šarm i glas, snaga su naša i neraskidivi dio nas.

Beskrajno ponosni i tužni, šaljemo Ti ljubav i neizmjernu radost koju dočekao nisi, koja nas hrabri i nosi, vjeru u naš ponovni susret kada za to dođe čas i nadu da u vječnosti čuvaš kraj sebe mjesto za tatu i mamu, za nas.

Volimo te Neki bez granica, do Sunca, Zvijezda, Mjeseca, do zadnjih Svemirskih stanica.

Vole te, BRAT, MAMA i TATA

SESTRA, MAMA i TATA

1065

1070 Dana 17. januara 2022. navršava se godina dana od smrti voljenog supruga

Voljeni brate i ujače,

MIĆO RUŽIĆ

BRANKA - BAJA VUKOVIĆA

Danas, na tvoj rođendan, mi sa bolnom tugom u srcima mislimo na tebe i tvoj osmijeh.

Neizmjerno nam nedostaješ.

Dragi Bajo, prođe tužna i teška godina od kako te nema, a u mojoj duši ista tuga i bol kao prvog dana.

Samo ja znam koliko mi nedostaješ i koliko mi je teško živjeti bez tebe u našem praznom domu.

Neka ti moje suze ne remete mir, a ja ću vječno tugovati za tobom.

Tvoje sestre: LJILJA, DUNJA i BRANKA i tvoji sestrići

Tvoja supruga DARA

1062

1071

Četiri godine smo bez sestre

BRANKE ĐUROVIĆ

rođene Krivokapić

rođene Jovović

BOGDANA JOVOVIĆA

Počivajte u miru.

LJILJA, MIRA i MARIJA sa porodicama 1066

Dragi brate, tvoj odlazak teško prihvatamo. Dok smo živi ostaćeš u našim srcima. Ponosni smo što smo te imali i što si nam ostavio primjer za uspješan, častan i dostojanstven život. Čuvaćemo te od zaborava.

Tri godine od smrti našeg oca

Tvoji: sestra JELISAVKA i brat IVAN

MILANKA JOVOVIĆ VJERE JOVOVIĆ

MILORADA Radomirovog BURIĆA

Već 40 dana nije sa nama naša mila majka

TUŽNO SJEĆANJE Šest godina od smrti naše majke

Navršilo se 40 dana od smrti našeg dragog brata

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji RADOVAN i KAJA 1067

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

1077

30

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. januar 2022.

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Poneđeljak, 17. januar 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 17. januar 2022.