Dnevni list Pobjeda 17.02.2022.

Četvrtak, 17. februar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20205 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Živković: Jedinstveni građanski blok više je želja nego što je realan Socijaldemokratska partija na Cetinju, odlukom da formira lokalnu vlast, uz podršku Ure i Demokrata, izdala je birače, jer njihova predizborna kampanja nije se zasnivala na takvoj ideji. Štoviše, nosilac liste i kandidat za gradonačelnika Nikola Đurašković nedvosmisleno je poručivao da ne postoji nijedna varijanta da će sarađivati sa ove dvije stranke jer ih doživljava kao antidržavne – kazao je Pobjedi predsjednik Savjeta GI „21. maj“ i nekadašnji predsjednik LSCG Miodrag Živković.

Izlaz Crne Gore iz situacije u kojoj se nalazi, a to je, kaže on, žestok udar velikosrpskog, svetosavskog nacionalizma, ipak je u jedinstvu građanskih snaga.

- Strašno je važno da se okupi svaki glas za građansku Crnu Goru i manje je bitno hoće li to biti jedna izborna lista ili dvije. Lično sam zagovornik više izbornih lista, jer će one omogućiti da svaki građanin ima alternativu, mogućnost da se opredijeli –rekao je Živković.

STR. 2. i 3.

D. MALIDŽAN

Manjinama pet resora i mjesto potpredsjednika

STR. 4.

I.BOŽOVIĆ

Tužilački savjet po zadatku odrađuje čistku Zabrinjava svako tumačenje normi od strane pravnika, a posebno ,,uglednih“, koje je u najvećoj mjeri suprotno Ustavu i principima demokratskog društva, kao i potreba da se norma ostvari jednostrano, po cijenu povrede druge vrijednosti, kakva je ravnopravnost polova – poručila je Jovićević STR. 9.

Tužilački savjet danas odlučuje o statusu pojedinih državnih tužilaca, Fond PIO smatra da je glavni specijalni tužilac ispunio uslov za penziju

M.BABOVIĆ

Pregovori o manjinskoj vladi nastavljeni, poznata očekivanja albanskih stranaka i Bošnjačke stranke

Državna tužiteljka u VDT-u Vesna Jovićević u pismu TS-u ukazala na diskriminatorna tumačenja Zakona o PIO

Za jedan dan pribavili Katnićevu dokumentaciju koju nijesu mogli za pet mjeseci

Advokat stečajne uprave Montenegro erlajnza Mihailo Bojović tvrdi da državna avio-kompanija nije dobila nijednu pravosnažnu presudu u svoju korist

Tražiće da im Air Montenegro nadoknadi štetu ako stave logo na avione STR. 5.

Vlasnik Prihvatilišta za oporavak životinja tvrdi da se opstruira njegov rad

STR. 8. i 9.

STR. 7.

Miličković: CITES bi mogao biti izgrađen na imanju u Piperima

D.MIJATOVIĆ

Predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ tvrdi da je SDP odlukom o formiranju vlasti na Cetinju, uz podršku Ure i Demokrata, iznevjerila volju birača

2

Politika

Četvrtak, 17. februar 2022.

Specijalni izaslanik američke administracije za Balkan pred Komitetom američkog Senata za vanjske poslove

Eskobar: „Otvoreni Balkan“ treći stub američke strategije za Balkan

Gabrijel Eskobar

PODGORICA - ,,Otvoreni Balkan“ je treći stub američke strategije za Balkan, izjavio je na saslušanju u američkom Senatu specijalni izaslanik američke administracije za Balkan Gabrijel Eskobar.

Upitan od strane senatora da pojasni strategiju SAD za Balkan, on je rekao da počiva na tri pilara (stuba). Prvi je EU integracije, drugi NATO za one koji su se kvalifikovali, kao i za one koji su poput Srbije, koji su za sada neutralni, ali povećavaju angažman sa NATO-om, a treći regionalne integracije zbog čega podržavaju inicijativu ,,Open Balkan“.

Komitet američkog Senata za vanjske poslove – podkomitet za Evropu, regionalnu sigurnost i vanjske poslove, saslušao je specijalnog izaslanika Stejt departmenta za Balkan Gabrijela Eskobara na sjednici koja

je nazvana „Zapadni Balkan: podrška miru i prosperitetu“.

Saslušanjem je predsjedavala senatorka Žanin Šahen, a prisustvovala je i Liza Mago, zamjenica pomoćnika za Biro za Evropu i Evroaziju u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID).

I predsjedavajuća senatorka Šahen je u uvodnoj riječi podržala inicijativu ,,Otvoreni Balkan“.

Kao ključne prepreke napretku Zapadnog Balkana pomenuta je situacija u BiH za koju je kao krivac označen Milorad Dodik i njegovi pokušaji secesije Republike Srpske. No, Eskobar je u uvodnoj riječi i u odgovorima na dosadašnja pitanja ponovio svoju tvrdnju da u BiH i šire problem za napredak nije etnonacionalizam već endemska korupcija, zbog čega su i pojačali sankcije protiv Dodika.

Takođe je kao problem označen maligni uticaj Rusije i Kine. Kada je u pitanju Kina, Eskobar je naglasio da je riječ uglavnom o ekonomskom utcaju koji ima, kako je rekao, i političke troškove jer se radi uglavnom o netransparentnim direktnim pregovorima sa vlastima i dobijanju poslova bez tendera. Riječ je, prema Eskobaru, uglavnom o poslovima koji su u koliziji sa očuvanjem životne sredine i na kojima se ne angažuje domaća radna snaga.

– Crna Gora je najočitiji primjer toga – naveo je Eskobar. R. P.

Predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ kategorič o formiranju vlasti na Cetinju, uz podršku Ure i Demokrata,

PODGORICA – Socijaldemokratska partija na Cetinju, odlukom da formira lokalnu vlast, uz podršku Ure i Demokrata, izdala je birače, jer njihova predizborna kampanja nije se zasnivala na takvoj ideji. Štoviše, nosilac liste i kandidat za gradonačelnika Nikola Đurašković nedvosmisleno je poručivao da ne postoji nijedna varijanta da će sarađivati sa ove dvije stranke jer ih doživljava kao antidržavne – kazao je Pobjedi predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ i nekadašnji predsjednik Liberalnog saveza Miodrag Živković.

Živković: Jedinst građanski blok v želja nego što je r

Dogovorom sa Urom i Demokratama, SDP je, konstatuje naš sagovornik, svojim biračima ponudio nešto potpuno drugo u odnosu na ono o čemu su govorili tokom kampanje.

- Ako je Đurašković govorio to što jeste poručivao u predizbornoj kampanji Uri i Demokratama, a sada se taj isti Đurašković kandiduje za gradonačelnika uz podršku upravo te dvije stranke, to nije ništa drugo nego iznevjerena volja građana koji su glasali za SDP – kategoričan je on.

Kaže da mu je žao što je SDP „sve ovo na Cetinju uradio šarlatanski“.

– U ovakvoj situaciji, sve i da je Demokratska partija

U Crnoj Gori postoji znatan broj glasača koji nijesu spremni da glasaju DPS i imaju ozbiljnu rezervu prema toj partiji zbog svega što se dešavalo u posljednje tri decenije vladavine ove stranke. I to je bila i ostala glavna barijera za formiranje jedinstvenog crnogorskog bloka – kaže Miodrag Živković

socijalista imala megalomanske prohtjeve, kao što ih je ta partija uvijek imala u prethodne tri decenije, ipak je pred SDP-om bilo više izbora. Mogli su tražiti njihovu podršku za formiranje lokalne vlasti ili da oni, u krajnjem, daju podršku DPS-u da ta partija formira lokalnu upravu, pa u prvoj situaciji

Prelivanje glasova Najveći gubitnik neprincipijelne saradnje sa političkim akterima protiv kojih su se borili tokom predizborne kampanje, prema riječima Miodraga Živkovića, biće upravo SDP. - I sve ovo što se dešava između te partije i DPS-a nije ozbiljan udarac za crnogorski blok, niti će bitno uticati na neke sljedeće izbore. SDP koji po anketama ima rast broja potencijalnih birača dobio ih je na račun DPS-a i nakon ovoga na Cetinju DPS će sada da vrati natrag taj postotak koji je izgubio. Znači riječ je o presipanju glasova unutar građanskog, crnogorskog bloka – objašnjava Živković.

kada prekrše principe utvrđene sporazumom da ih sruše… Sve su to bile mnogo bolje varijante od ove kojoj su pribjegli – smatra Živković.

No, bez obzira na to što su mnogi intelektualci i političariprethodnih dana optužili SDP da je ovakvom odlukom urušio ideju formiranja Miodrag Živković

građanskog, suverenističkog bloka koji bi se suprotstavio narastajućem klerofašizmu i „posvetosavljenju“ Crne Gore, Živković nije saglasan sa tim ocjenama i konstatuje da takva ideja nije ni bila realna.

– Te ideje više su bile želja, nego realnost. Iz prostog razloga što u Crnoj Gori postoji znatan broj glasača koji nijesu spremni da glasaju DPS i imaju ozbiljnu rezervu prema toj partiji zbog svega što se dešavalo u posljednje tri decenije

Protest Demokrata protiv uspostavljanja nove vladajuće većine održan sinoć u Podgorici Britanska ambasadorka o izlazu

PODGORICA - Lider Demokrata Aleksa Bečić poručio je da je projekat formiranja manjinske vlade propao prije nego je i počeo i da inicijatori te ideje neće moći da obezbijede podršku ni 41, a ne 49 poslanika.

On je to kazao sinoć na protestu koji je Demokratska Crna Gora organizovala protiv najave o formiranju manjinske vlade. Protest u Podgorici okončan je šetnjom okupljenih, a novi je zakazan za narednu srijedu, dok će u subotu biti održan u Nikšiću.

Bečić je kazao da su protesti protiv prekrajanja izborne volje naroda održani prethodne srijede u Podgorici, kao i skupovi u Pljevljima i Kolašinu, uticali da se poremete planovi onih koji su, kako je naveo, „krenuli izdajničkim putem“.

Istakao je da je prethodnih dana ostvareno nekoliko pobjeda koje su, prema njegovim riječima, osujetile planove da se u „februaru izabe-

S.V.

Bečić: Projekat manjinske vlade propao prije nego je počeo Bečić je kao treću veliku pobjedu naveo to što je DPS nakon 17 godina, kako je kazao, poslat u opozicione redove na Cetinju

Aleksa Bečić

re antidemokratska vlada“.

– Nema više mogućnosti da to sprovedu po kratkom naumu kako su zamislili. Sada je sve formalno-pravno u rukama potpredsjednika Skupštine Strahinje Bulajića - naglasio je Bečić.

Prema njegovim riječima, neće biti odlaganja izbora u Beranama u Ulcinju zakazanih za 27. mart, kao i onih krajem ma-

ja u Podgorici i u više od deset drugih opština.

Bečić je kao treću veliku pobjedu naveo to što je DPS nakon 17 godina, kako je kazao, poslat u opozicione redove na Cetinju.

– Pokazao je naš prijestoni grad da Crna Gora, Cetinje, Podgorica prosto ne žele DPS – kazao je Bečić.

Protestu su prisustvovali ministri Milojko Spajić i Jakov

Milatović, kao i državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović.

Prisutni su bili funkcioneri i poslanici Demokrata, predstavnik odbora cetinjskih Demokrata Danilo Mrvaljević, kao i lider Prave Crne Gore Marko Milačić.

Protest u Podgorici održan je na bulevaru preko puta Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja. „Ustani, odbrani, pobijedi“, „Trebaju nam ljudi koji drže svoju riječ“, „Izbori su jedino rješenje“ - neki su od transparenata istaknutih na protestu.

R. D.

iz političke krize u Crnoj Gori

Medoks: Politički dijalog djelotvorniji od protesta

PODGORICA - Trenutna politička situacija u Crnoj Gori nije neuobičajena u demokratskim društvima, te izlaz iz političke krize leži upravo u demokratiji, kazala je britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks. Ističe da, bilo da se formira manjinska vlada ili da se ide na prijevremene izbore – dok god odluka predstavlja volju građana, ona je demokratska.

Medoks je za Novu M komentarisala i moguće proteste DFa, koji najavljuju blokadu čitave Crne Gore ukoliko se vlada formira uz podršku Đukanovićevog DPS-a, te istakla da su protesti legitiman način iskazivanja mišljenja, ali da bi bilo mnogo djelotvornije ako bi se sve partije uključile u politički dijalog, umjesto što te političke razlike iznose na ulicu.

Govoreći u čemu vidi rješenje i izlaz iz političke krize, Medoks je rekla da u demokratskim društvima nije neuobičajeno vidjeti promjene u koalicijama, pa čak ni izglasavanje nepovjerenja.

– Ali mislim da je važno, čak i

Karen Medoks

pohvalno, napomenuti da su članovi Vlade i političke stranke slijedile demokratski put tokom ove tranzicije. Rješenje situacije će biti upravo u tome.

Predstavnici crnogorskog naroda – poslanici će izabrati put naprijed. Oni bi mogli izabrati da podrže novu vladu ili bi mogli izabrati nove izbore. I jedno i drugo su demokratska prava.

Sve dok većina poslanika glasa za bilo koju od ponuđenih opcija - to predstavlja volju građana – kazala je Medoks. R. P.

Politika

Četvrtak, 17. februar 2022.

čan da je SDP odlukom izdala volju birača

tveni više je realan

vladavine ove stranke. I to je bila i ostala glavna barijera za formiranje jedinstvenog crnogorskog bloka. Teško da je moguće ponoviti ono jedinstvo iz 2006. godine. Iskustvo nam govori da nakon toga DPS nije ispunio očekivanja građana koji su glasali za obnovu crnogorske nezavisnosti - a htjeli su uređenu i državu vladavine prava, državu izgrađenih institucija. Sve to je, nažalost, izostalo i znatan broj građana zbog toga ima rezervu prema ovoj partiji – kategoričan je Živković.

Izlaz Crne Gore iz situacije u kojoj se nalazi, a to je, kaže on, žestok udar velikosrpskog, svetosavskog nacionalizma, ipak je u jedinstvu građanskih snaga.

- Strašno je važno da se okupi svaki glas za građansku Crnu Goru i manje je bitno hoće li to biti jedna izborna lista ili dvije. Lično sam zagovornik više izbornih lista, jer će one omogućiti da svaki građanin ima alternativu, mogućnost da se opredijeli. Ako je ideal nekog građanina građanska, evropska, antifašistička, sekularna Crna Gora, ali ima otpor prema DPS-u, na taj način on će dobiti priliku da izađe na izbore i glasa – pojašnjava Živković.

Sagovornik Pobjede poručuje

SDP će ući u manjinsku vladu ako im to bude interes Socijaldemokratska partija, kako kaže Miodrag Živković, podržaće i ući će u buduću manjinsku vladu ako joj to bude interes.

- Situacija nakon njihove odluke da na Cetinju formiraju vlast uz podršku Ure i Demokrata neće bitnije uticati na formiranje manjinske vlade. SDP odluke donosi shodno svojim interesima i ako im je interes da budu dio te vlade oni će lako donijeti odluku – ističe Živković.

da DPS mora što prije da se suštinski reformiše.

- Reforme ove partije su i dalje nedjelotvorne, nedopustivo spore i trebalo bi mnogo brže da se odvijaju. Da li će aktuelna situacija uticati da se one ubrzaju - nijesam siguran – dodaje on.

Upravo to je, kategoričan je Živković, ključna prepreka za udruživanje građanskih, proevropskih snaga.

- Unutar te partije su već tri decenije kadrovi koji su prokazani, kompromitovani i oni moraju osloboditi stranku ili se stranka mora osloboditi njih – kaže naš sagovornik.

Organizacija čiji je jedan od lidera, GI „21. maj“ će, naglašava Živković, pokušati da bude kohezioni faktor za sve proevropske, građanske stranke.

- Uradićemo sve da okupimo snage koje žele građansku, sekularnu, antifašističku, multikonfesionalnu, multivjersku Crnu Goru, koji hoće Crnu Goru u Evropskoj uniji – zaključuje Živković.

K. KRSMANOVIĆ

Resor Olivere Injac reagovao na tekst Pobjede o blokiranju admirala Samardžića na nalogu Ministarstva odbrane

Ne dozvoljavaju lične stavove na zvaničnom Tviteru PODGORICA – U Ministarstvu odbrane su, nakon što su na Tviteru blokirali doskorašnjeg zvaničnog vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO i Evropskoj uniji u Briselu, penzionisanog admirala Dragana Samardžića, opravdali taj postupak obrazloženjem da njihovi zvanični nalozi nijesu namijenjeni za ispoljavanje ličnih stavova i nezadovoljstava, konstrukcija i zlonamjernosti bilo kojeg građanina.

– Nalozi Ministarstva odbrane na društvenim mrežama prvenstveno služe za informisanje crnogorske i šire javnosti o aktivnostima u Ministarstvu i Vojsci Crne Gore, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, o misijama u kojima učestvuju pripadnici Vojske Crne Gore, posjetama predstavnika partnerskih zemalja i zajedničkim aktivnostima, kao i za promovisanje vojnog poziva među mladom populacijom.

Iz Biroa za komunikaciju i od-

nose sa javnošću Ministarstva odbrane saopšteno je da taj resor ne može dozvoliti da se na zvaničnom Tviter nalogu objavljuju komentari prouzrokovani ličnim nezadovoljstvom Dragana Samardžića zbog, kako su rekli, prestanka profesionalne vojne službe. U opširnom reagovanju detaljno je pisano o prestanku njegove službe i procedurama koje su uslijedile nakon toga, a iz tog resora je ocijenjeno da je nakon prestanka službe on ,,intenzivirao svoje aktivnosti na društvenim mrežama, permanentno objavljujući proizvoljne, neutemeljene, tendenciozne, provokativne i uvredljive poruke i kritike na račun Vlade Crne Gore“.

Pobjeda je juče objavila da je Ministarstvo odbrane blokiralo na Tviteru Samardžića koji je na svom nalogu na toj društvenoj mreži naveo da iza svega stoje ministarka odbrane Olivera Injac i nekadašnji penzionisani zastavnik Miodrag Jokanović. R. P.

3

REAKCIJE: Predsjednik SDP-a ne vjeruje da će vlast u prijestonici biti stabilna, aktuelni zamjenik gradonačelnika mu poručio da je pogazio sve za što se zalagao

Konjević: Dobro bi bilo da DPS podrži vlast na Cetinju PODGORICA – Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je kako bi dobro bilo da Demokratska partija socijalista podrži koalicionu vlast njegove stranke sa Starom gardom LSCG na Cetinju.

On je, gostujući na Anteni M u emisiji ,,Draugačija radio veza“, istakao da će SDP na Cetinju imati saradnju sa Starom gardom LSCG, ali i da još nijesu sklopili koalicioni sporazum sa njima.

Odbijanjem formiranja državotvornog bloka u prijestonom gradu koje je bilo zamišljeno kao reper svim daljim izbornim procesima, pokazali ste da vam izvorne vrijednosti prijestonice tada, kao ni Crne Gore sada, nijesu u vrhu partijske agende djelovanja. Vaša donijeta odluka bila bi beznačajna da ovo nije prijestonica Crne Gore, mjesto đe sve počinje i mjesto đe se sve završava – kategoričan je Marković

RIZIK PO STABILNOST

- Mislim da bi bilo dobro da DPS podrži taj program, za koji sam siguran da će biti dobar. I to bi mogla biti dobra poruka da u nekom narednom periodu jačamo tu vlast, podrška DPS-a bi bila dobrodošla – rekao je Konjević i dodao da Stara garda ne želi saradnju sa DPS-om, ali da to njih ne može spriječiti da glasaju za budžet i druge odluke.

Naveo je i da nemaju niti žele koaliciju sa Demokratama i Urom.

- To jeste rizik po stabilnost vlasti, ne mislim da će ta vlast biti stabilna. Ono što je sigurno da niko na vlast SDP-a i Stare garde u programskom smislu neće uticati. Ako se nekom postupci vlasti ne budu svidjeli, mogu sjutra da je obore, a budite sigurni da će postupci biti takvi da lokalna vlast bolje funkcioniše – naglasio je Konjević.

Prvi potez nove vlasti, kazao je, biće da pokuša da, u skladu sa zakonom, obezbijedi Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi jednu vrstu stabilnosti u finansiranju, a drugi će biti pokretanje svih procedura koje se odnose na odluku Vlade za upis Cetinjskog manastira.

- Ako se nekome te odluke ne sviđaju, može da sruši tu vlast, on ne može da stopira te odluke jer računam da će za te odluke glasati odbornici DPS-a – poručio je Konjević.

Ocijenio je i da je reakcija nosioca liste „SDP i Građani“ Nikole Đuraškovića na autorske tekstove crnogorskih intelektualaca bila „ishitrena i nepotrebna“.

- Mislim da reakcija poput reakcije kolege Đuraškovića nećemo imati u narednom periodu. Mislim da je ona bila ishitrena i nepotrebna – kazao je Konjević.

NEPRINCIPIJELNA KOALICIJA

Reakcije i kritike javnosti ne jenjavaju otkako je, u ponedjeljak, SDP odlučio da vlast na Cetinju formira sa Starom gardom uz „bezuslovnu podršku“ Ure i Demokrata.

Konjeviću se juče, pismom, obratio zamjenik gradonačelnika Cetinja Petar Marković.

Poručio mu je da poštuje opredjeljenja za sklapanje koalicije sa Urom, Demokratama i Starom gardom, kao i legitimnu borbu za funkcijama.

Ocijenio je i da je zbog mjesta

Raško Konjević

gradonačelnika Konjević ušao u neprincipijelnu koaliciju čime je pogazio sve ono za što se zalagao tokom izborne kampanje.

Poručio mu je da je dogovorom prešao na stranu onih koji su trovali Cetinjane, predali 600 crnogorskih sakralnih objekata Crkvi Srbije, onih koji su iza zatvorenih vrata kazali „pa šta ako na Cetinju pogine 10 Crnogoraca na dan ustoličenja“.

- Odbijanjem formiranja državotvornog bloka u prijestonom gradu, koje je bilo zamišljeno kao reper svim daljim izbornim procesima, pokazali ste da vam izvorne vrijednosti prijestonice tada, kao ni Crne Gore sada, nijesu u vrhu partijske agende djelovanja. Vaša donijeta odluka bila bi beznačajna da ovo nije prijestonica Crne Gore, mjesto đe sve počinje i mjesto đe se sve završava – kategoričan je Marković.

Zamolio ga je da zbog građana koji su se borili protiv ustoličenja Joanikija Mićovića, onih koji su pozivani na informativne razgovore, te koji čekaju ishod pred tužilaštvom u svojstvu okrivljenog, ni on, ni članstvo SDP-a više ne koriste riječ Belveder i 4. i 5. septembar u javnom diskursu.

ISPRAVNOST ODLUKE

Kandidat liste SDP-a Marko Borozan prokomentarisao je juče kako su se „mnogi upregli“ da im održe slovo o „zločinu“ koji su napravili, koristeći termine, kako je rekao, o epskoj i istorijskoj izdaji.

Ti mnogi, pojasnio je, su oni za koje su mislili da dijele iste vrijednosti sve dok nijesu rekli da je „bezobrazno da DPS nastavi da upravlja“ Cetinjem.

Petar Marković

DPS: Bečić potvrdio da je formirana koalicija „Fotelja je naša nacija“ DPS prijestonice saopštio je juče da je lider Demokrata Aleksa Bečić izjavom da se na Cetinju desio demokratski princip, potvrdio da je u toj opštini formirana koalicija „Fotelja je naša nacija“.

-Tako je Aleksa Bečić u potpunosti demantovao sve one iz SDP-a koji su prethodnih dana potcjenjivali inteligenciju građana tvrdeći da je na Cetinju postignut dogovor samo između SDP-a i Stare garde – naveli su.

Sugerisali su onima koji javno nastupaju iz SDP-a da sa koalicionim partnerima usaglase medijske poruke.

Reagovali su iz Demokrata poručivši da je pohvalno što je DPS svjestan da su Demokrate glavni krivci za njihov „politički sunovrat“.

-DPS pominje odbranu Crne Gore i njenih interesa, plače za Cetinjem i državom, dok

Smatra da bi se, kada bi vidjeli zadovoljstvo građana, uvjerili u ispravnost njihove odluke.

Naveo je i da su građani godinama ponižavani, zastrašivani, hapšeni i prebijani samo zato što su bezrezervno voljeli Cetinje i Crnu Goru.

- I vi njima danas pričate o kosmičkoj potrebi da se sačuva lokalni DPS. Pa to pakujete sa nekom vašom licencom za Belve-

snažno grli SNP bez obzira na njihove stavove, koje smo čuli od Jokovića, da su Crnogorci nastali 1942. godine – naveli su.

Oglasili su se i iz SDP-a i poručili da će vlast na Cetinju vršiti jedino njihova i lista Stare garde, te da će ona biti crnogorska, otvorena i reformska.

- Pozivamo cetinjski DPS da shvati da gubitak vlasti nije smak svijeta i da poslije skoro 30 godina njihovog neuspješnog vladanja i svođenja Cetinja na nivo uništenog grada, došlo vrijeme da neko pokuša drugačije i mnogo odgovornije – naveli su iz SDP-a.

Iz DPS-a su im odgovorili i pozvali ih da nastave sa „jeftinim provokacijama“, jer, kako su kazali, tako pokazuju da nijesu dorasli ozbiljnoj politici, već da je cinizam njihov krajnji domet.

der. Ubjeđujete nas da polažete posebna prava na tumačenje najveće štete u epohi crnogorskog suverenističkog bloka, a koju napraviše zlotvori iz Garde i SDP-a sa Cetinja – istakao je Borozan.

Poručio je da nova vlast neće uraditi ništa što ne bi bilo u interesu Cetinja i Crne Gore i pozvao da se prestane sa obračunom sa „antidepees Crnogorcima sa Cetinja“. Ž. ZVICER

4

Politika

Četvrtak, 17. februar 2022.

Pregovori o manjinskoj vladi nastavljeni, poznata očekivanja albanskih stranaka i Bošnjačke stranke

Predsjednik SNP-a o razgovorima sa članovima opštinskih odbora partije o manjinskoj vladi

Joković: Na Glavnom ćemo odboru odlučiti kad budemo imali o čemu

Manjinama pet resora i potpredsjedničko mjesto Čekamo da vidimo da li ulaze SDP i SD, ali i SNP budući da je vrh stranke definitivno za, ali ne i pojedini odbori. SD, čini mi se, je prihvatio, tu je, dok su SDP-u neprihvatljivi neki najavljeni principi vlade. Od toga koliko će biti konstituenata zavisi i broj resora koji će nam pripasti, ali neće biti manji od pet – rekao je Pobjedi izvor iz vrha manjinskih stranaka PODGORICA - Manjinskim strankama u budućoj vladi trebalo bi da pripadne najmanje pet resora i potpredsjedničko mjesto koje bi pripalo Bošnjačkoj stranci, saznaje Pobjeda.

To je epilog konsultacija predstavnika GP Ura sa manjinskim

Potpisnici Memoranduma o saradnji

strankama koje su održane u utorak.

Izvor Pobjede iz vrha manjinskih stranaka je otkrio da albanske stranke i Bošnjačka stranka pregovaraju zajedno u paketu, a da onda resore dijele između sebe.

- Albanske stranke očekuju tri resora, dok bi Bošnjačkoj stranci pripala dva resora plus potpredsjedničko mjesto vezano uz resor - rekao je izvor

Pobjede iz vrha manjinskih stranaka.

On je otkrio da konačan broj resora koji će dobiti manjine zavisi od toga ko su budući konstituenti vlade.

- Čekamo da vidimo da li ulaze SDP i SD, ali i SNP budući da je vrh stranke definitivno za, ali ne i pojedini odbori. SD, čini mi se, je prihvatio, tu je, dok su SDP-u neprihvatljivi neki najavljeni principi vlade. Od to-

Konjević: Vlada ograničena na 12 mjeseci Lider SDP-a Raško Konjević kazao je da su na sastanku sa predstavnicima Ure razgovarali o ugovoru sa SPC, popisu, inicijativi „Otvoreni Balkan“, ali i o funkcionisanju vlade, principima rada i roku trajanja.

- Naš generalni stav je da neka od tih pitanja ne treba da

budu mandat ove vlade, jer je vlada ograničena na 12 mjeseci. Po nama bi nova vlada trebalo da ima tri ključna cilja: to je deblokada pravosuđa, deblokada procesa EU integracija i pokušaj da se koriguje izborno zakonodavstvo – kazao je Konjević u emisiji

Antene M „Drugačija radio veza“.

Komentarisao je i broj od 49 poslanika koji bi trebalo da čine manjinsku vladu i istakao kako ne zna ni da li postoji broj 41.

- To je stvar dogovaranja – rekao je.

ga koliko će biti konstituenata zavisi i broj resora koji će nam pripasti, ali neće biti manji od pet – rekao je Pobjedi izvor iz vrha manjinskih stranaka.

Pobjeda je ranije objavila da bi buduća vlada trebalo da ima 18 ministarstava plus tri potpredsjednička mjesta koja su vezana za resore.

Pregovore o manjinskoj vladi Ura je u utorak nastavila sa predstavnicima Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, kao i sa liderom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem i Nikom Đeljošajem iz Albanske liste.

Predstavnici Ure razgovarali su i sa Fatmirom Đekom iz saveza ,,Jednoglasno“ kao i sa SD-om.

Predsjednik GP Ura Dritan Abazović ranije je najavio da će vlada biti oročena na godinu dana i to do predsjedničkih izbora.

N. Z.

PODGORICA – Sjednica Glavnog odbora Socijalističke narodne partije biće održana kada ova stranka bude imala o čemu da odlučuje, kazao je Pobjedi njen predsjednik Vladimir Joković.

On je istakao da o konceptu manjinske vlade mogu odlučivati onda kada njeno formiranje bude izvjesno.

– I kada se stvori mogućnost i budemo znali ko bi tu vladu, na koji način i kako podržao, što bi bili njeni prioriteti i kakvo bi eventualno učešće SNP-a bilo u toj vladi. Prije toga mi ne možemo ni o čemu odlučivati – naglasio je Joković.

Podsjetio je da je za eventualno učešće SNP-a potrebna kvalifikovana većina, odnosno da je neophodno da dvije trećine članova Glavnog odbora podrži koncept manjinske vlade.

Prethodnih dana obilazili su opštinske odbore partije i razgovarali sa članstvom.

– Ostalo nam je još nekoliko gradova. Obići ćemo sve, ne žurimo previše. Odluka je na Glavnom odboru kad on bude zakazan i za to je potrebna kvalifikovana većina – rekao je Joković.

Kazao nam je i da u odborima nijesu svi članovi istog mišljenja po pitanju manjinske vlade.

– Uglavnom imamo po određenim opštinskim odborima ljude koji apsolutno nijesu za podršku i za bilo kakav ulazak u novu vladu, a ima i onih koji podržavaju to. Mi razgovaramo, ispitujemo puls naših građana i opredjeljenje naših simpatizera i članova – pojasnio je Joković.

Pobjeda je juče objavila da je najmanje pet opštinskih odbora SNP-a protiv manjinske

Prvi ovogodišnji sastanak NATO-a posvećen rusko-ukrajinskoj krizi (Od novinarke Pobjede iz Brisela) BRISEL – NATO ministri odbrane izrazili su zabrinutost zbog, kako su kazali, velikog, ničim izazvanog i neopravdanog gomilanja ruske vojske u i oko Ukrajine i Bjelorusije.

– Pozivamo Rusiju, najčvršće moguće, da izabere put diplomatije i da odmah preokrene svoje nagomilavanje i povuče svoje snage iz Ukrajine u skladu sa svojim međunarodnim obavezama. Ostajemo posvećeni našem dvostrukom pristupu Rusiji: snažnom odvraćanju i odbrani, u kombinaciji sa otvorenošću za dijalog – navodi se u zajedničkoj izjavi koju potpisuju ministri odbrane nakon prvog dana NATO sastanka u Briselu.

Ruske akcije predstavljaju ozbiljnu prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti, navode ministri. Zbog toga su, kako je navedeno u objavi nakon prvog dana ministarskog sastanka, odlučili da rasporede dodatne kopnene snage u istočnom dijelu Alijanse.

– Naše mjere ostaju preventivne, proporcionalne i neeskalirajuće. Spremni smo da dodatno ojačamo naš odbrambeni stav kako bismo odgovorili na sve

Ministri zabrinuti zbog ruske vojske, Injac se nada da će „sve biti OK“ nepredviđene situacije – navodi se u izjavi koju su potpisali ministri. Među njima je i odlazeća crnogorska ministarka odbrane Olivera Injac.

Po dolasku u sjedište NATO alijanse, odlazeća ministarka odbrane je na pitanje da li postoje dokazi o tome da Rusija povlači svoje trupe uputila novinare da se informišu kod nekoga ,,ko dolazi sa Zapada“, kao da ne dolazi iz zemlje koja je punopravna članica NATO-a.

– Ja dolazim iz male zemlje, Crne Gore i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada. Ali juče sam pratila medije i vidjela sam neke poluoptimistične izjave o novim ulogama i novim zadacima ruske vojske. Nadamo se da će sve biti OK. Mi to očekujemo – rekla je Injac po dolasku u sjedište Alijanse.

Na pitanje da li je optimista, te šta očekuje, Injac je kratko kazala: „Pokušavam da sačuvam optimizam“.

Ministarka je kazala da je sastanak

Sastanak ministara država članica NATO

prilika da se napravi analiza aktivnosti koje su sprovedene prethodne godine.

– Očekujem da ćemo na sastanku razgovarati o modernizaciji i generisanju struktura NATO-a, ali svakako i o krizi u Istočnoj Evropi. To je jedan od izazovnijih trenutaka za evropsku be-

zbjednost i ta tema će biti u najvećem fokusu i pokazati solidarnost i jedinstvo Alijanse – poručila je Injac.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je, na pres konferenciji nakon završenog prvog dana sastanka, da za sada Rusija ne pokazu-

vlade. Odbori u Plavu i Gusinju tražili su dopunu zvaničnog saopštenja centrale u kojem je navedena nepodijeljena podrška rukovodstvu. Odbornici ovih odbora su protiv manjinske vlade sa opozicionim strankama. I odbori u Šavniku, Andrijevici i Nikšiću javno su protiv tog koncepta, a prema nezvaničnim informacijama našeg lista, takva je situacija i u odboru u Beranama koji je jedan od najvećih.

Manjinsku vladu juče je na konferenciji za medije komentarisao i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je pozvao predstavnike svih političkih partija da sjednu za sto i dogovore se o temeljnim vrijednostima bez obzira na ideološke razlike.

– Želimo demokratiju i da se vlast bira na izborima. Svaka vlada koja nije izabrana na bazi izbora je nedemokratska i antievropska – rekao je on.

Podsjetio je na raniji stav da PZP neće učestvovati ni u jednom projektu iza kojeg stoji Demokratska partija socijalista.

– Ukoliko DPS sa Urom predloži Dritana Abazovića kao mandatara, to će za nas biti prijedlog mafije i mi nećemo učestvovati uopšte ni u pregovorima, ni u razgovorima. Ukoliko prijedlog bude za mandatara koji će biti rezultat aktuelne parlamentarne većine, PZP će učestvovati u svim aspektima – poručio je Medojević.

Potvrdio je i raniju najavu Demokratskog fronta da će, ukoliko budu suočeni sa „brutalnom zloupotrebom izborne volje građana“ organizovati proteste, te kazao da sada traju logističke pripreme. Ž. ZVICER

je znake deeskalacije na terenu.

– Nema povlačenja trupa ili opreme.

Ovo se naravno može promijeniti.

Međutim, ono što vidimo danas je da Rusija održava masivne invazione snage spremne za napad – kazao je Stoltenberg.

On je rekao da su saveznici jasno stavili do znanja da bi dalja ruska agresija na Ukrajinu imala visoku cijenu, ali da NATO ostaje spreman za dijalog. Ponovio je i da NATO nije prijetnja Rusiji.

– Moskva je jasno stavila do znanja da je spremna da ospori fundamentalne principe koji su decenijama bili u osnovi naše bezbjednosti i da to učini upotrebom sile. Sa žaljenjem moram da kažem da je to nova normalnost u Evropi. Stoga su danas ministri odlučili da razviju opcije za dalje jačanje odvraćanja i odbrane NATO, uključujući i razmatranje uspostavljanja novih borbenih grupa NATO-a u Centralnoj i Istočnoj, Jugoistočnoj Evropi – rekao je prvi čovjek Alijanse.

Tema sastanka bilo je i izdvajanje za odbranu. Stoltenberg je pozdravio, kako je rekao, to što većina saveznika sada izdvaja najmanje 20 odsto investicija u odbranu na veliku opremu, istraživanje i razvoj.

J. ĐURIŠIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 17. februar 2022.

Advokat stečajne uprave Montenegro erlajnza Mihailo Bojović tvrdi da državna avio-kompanija nije dobila nijednu pravosnažnu presudu u svoju korist

Tražiće da im firma Air Montenegro nadoknadi štetu ako stave logo na avione PODGORICA - Air Montenegro nema pravo da brendira avione koristeći logo zbog kojeg je Montenegro erlajnz (MA) u stečaju pokrenuo spor pred Privrednim sudom, jer oni do sada nijesu dobili nijednu pravosnažnu presudu u ovom slučaju, kazao je Pobjedi advokat stečajne uprave Mihailo Bojović.

On je istakao da će, u slučaju da Air Montenegro ipak brendira avione prije konačne odluke suda, stečajna uprava tužiti državnu avio-kompaniju.

- U tom slučaju podnijećemo novu tužbu protiv Air Montenegra kojom ćemo tražiti nadoknadu štete zbog korišćenja loga - rekao je Bojović.

Još nije donijeta nijedna pravosnažna presuda po pitanju žiga, pa Air Montenegro nema pravo da stavi logo na svoje avione, kaže Bojović

ULOŽILI ŽALBU

Prema informacijama Pobjede, Air Montenegro je već brendirao jedan od dva ,,embraera 195“ koja imaju u floti.

Farbanje je obavljeno u Portugalu, gdje je avion registarskih oznaka 4O-AOA na servisu, a očekuje se da do kraja ove sedmice dođe u Crnu Goru. Iz državne avio-kompanije su prije nekoliko dana saopštili da će do početka ljetnje sezone brendirati i drugi avion, te da nema zakonskih prepreka jer su oni nosioci prava na žig, a Privredni sud je odbio prijedlog stečajne uprave MA da im se privremeno zabrani korišćenje loga.

Bojović, sa druge strane, tvrdi da navodi Air Montenegra nijesu tačni, te da odluka Privrednog suda nije pravosnažna jer je stečajna uprava uložila žalbu na nju.

- Izjavili smo žalbu i očekujemo odluku tročlanog vijeća suda. Privredni sud je odbio naš prijedlog o određivanju privremene mjere pozivajući se na odluku Ministarstva ekonomskog razvoja da poništi rješenje kojim je prethodno MA u stečaju obnovljeno važenje žiga/loga na deset godina.

To je po nama neprihvatljivo jer redovni sud ne može svoje odluke da zasniva na upravnim aktima - naveo je Bojović.

Avion Air Montenegra bez oznaka

DVA POSTUPKA

Trenutno se po pitanju loga/žiga vode dva postupka. Jedan pred Privrednim sudom po tužbi stečajne uprave MA iz juna prošle godine kojom je traženo da se Air Montenegru zabrani korišćenje loga jer je sličan ili istovjetan logu MA. Tužba je pokrenuta nakon što je državna avio-kompanija predstavila logo koji je kreirao ruski grafički dizajner Maksim Arbuzov, a koji liči na čuvenog ,,orla“ bivše nacionalnog avio-prevoznika.

U okviru istog postupka, stečajna uprava je početkom oktobra prošle godine tražila od Privrednog suda da donese privremenu mjeru kojom će zabraniti Air Montenegru korišćenje loga dok se ne okonča suđenje, što je odbijeno u januaru.

Drugi postupak vodi se pred Upravnim sudom kojem se stečajna uprava MA žalila na odluku Ministarstva ekonomskog razvoja da im poništi rješenje o produženju važenja prava na logo/žig na još deset godina. Ministarstvo je 9. avgusta prošle godine obnovilo MA u stečaju važenje

žiga, da bi 6. oktobra poništilo to rješenje, jer je naknadno ustanovljeno da je zahtjev predat nakon isteka roka.

- Indikativno je to što je Ministarstvo ekonomskog razvoja poništilo svoje rješenje dan nakon što smo tražili od Privrednog suda da privremeno zabrani Air Montenegru korišćenje loga. Upravni sud još nije donio odluku u ovom postupku, a mi očekujemo da će ona biti u našu korist – zaključio je Bojović.

To što je Ministarstvo ekonomskog razvoja ukinulo rješenje MA u stečaju omogućilo je Air Montenegru da on u međuvremenu registruje logo i dobije pravo da ga koristi. Izvršni direktor To Montenegra Predrag Todorović kazao je nedavno da rade na jačanju njihovog brenda i vizuelnog identiteta, te da se nadaju da će za ovu ljetnju sezonu ponuditi kompletan proizvod na koji će svi moći biti ponosni, a koji uključuje i brendirane avione.

Avioni Air Montenegra od 10. juna prošle godine lete ofarbani u bijelo.

B. D.

Ugovor o saradnji M-tela i Fonda PIO

Specijalna ponuda za penzionere

Sa jučerašnjeg potpisivanja ugovora

PODGORICA – M-tel je juče potpisao ugovor o saradnji sa Fondom PIO kojim će penzionerima omogućiti povoljnije uslove korišćenja usluga i plaćanja.

Ugovor su u prostorijama Digitalne fabrike M-tela potpisali izvršna direktorica kompanije Tatjana Mandić i v.d. direktora Fonda Ranko Aligrudić.

- Od osnivanja, M-tel je nastojao da bude prepoznatljiv po prijateljskom odnosu prema korisnicima, a naročito prema najstarijoj populaciji. U skladu sa njihovim potrebama, omogućili smo da na brz i efikasan način, bez odlaska u poslovnicu, poštu ili banku, mogu platiti svoje M-tel račune i to davanjem naloga u nekoj od naših poslovnica – rekla je Mandić i dodala da planiraju nastavak

Jandreoski član borda IAAE

PODGORICA - Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski imenovan je za člana borda IAAE (International Association of Airport Executives) u utorak, saopšteno je iz kompanije.

- Imenovanje Jandreoskog za člana Odbora direktora IAAE izuzetno je značajno za razmjenu iskustva i edukaciju zaposlenih u Aerodromima i njihov profesionalni razvoj - saopštili

Većina preporuka ostala samo slovo na papiru gije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU), Agencija za zaštitu životne sredine (AZŽS), Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHS) i opštine Podgorica, Nikšić, Pljevlja i Bijelo Polje u roku od mjesec morati da obavijeste revizore o nerealizovanim i preporukama u čiji se status nijesu mogli uvjeriti. Rok za dostavljanje novog izvještaja je 3. oktobra, a DRI će sa ovim izvještajem upoznati skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, eko-

logiju i prostorno planiranje.

DRI je na osnovu izvještaja MEPPU utvrdio da su tri preporuke u fazi realizacije, dok se za jednu nijesu mogli uvjeriti u status. U toku je priprema nove strategije upravljanja kvalitetom vazduha, čiji je nacrt Evropskoj komisiji upućen lani u martu, ali mišljenje još nijesu dobili.

– Ključna mjera, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije ni započeta, a Energetska zajednica je pokrenula spor protiv Crne Gore zbog preko-

račenja emisije zagađujućih materija u vazduhu – navode u izvještaju MEPPU i napominju da čekaju podatke iz inventara emisije koji će biti dostupni u martu, kako bi ažurirali nacrt strategije.

U toku je donošenje i sprovođenje planova kvaliteta vazduha za zagađene zone, a iz Ministarstva su odustali od izmjene Zakona o zaštiti vazduha nakon konsultacija sa opštinama Podgorica, Pljevlja i Nikšić. Umjesto toga vodiće katastre zagađiva-

projekata edukacije, kako bi unaprijedili znanje penzionera u korišćenju računara.

Aligrudić je saopštio da ovim ugovorom proširuju postojeći opseg usluga koje penzioneri mogu koristiti pod uslovima koji su povoljniji od tržišnih.

-Ovaj ugovor sa M-telom penzionerima omogućava da, ukoliko žele, iskoriste povoljne uslove za korišćenje usluga mobilne telefonije, kablovske distributivne mreže koja obuhvata TV, internet i fiksnu telefoniju, kao i kupovinu uređaja iz ponude kompanije. Važan segment saradnje će predstavljati besplatna obuka za korišćenje usluga i proizvoda koji su predmet ugovora, a koja će biti organizovana u Podgorici, Ulcinju i na Žabljaku - rekao je Aligrudić.

N. K.

Priznanje za izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore

DRI kontrolisala realizaciju preporuka iz revizije o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori

PODGORICA – Kolegijum Državne revizorske institucije (DRI) kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa predsjednikom Senata dr Milanom Dabovićem utvrdio je da sedam institucija, kontrolisanih u okviru revizije efikasnosti mehanizama regulacije, praćenja i izvještavanja o kvalitetu vazduha, nije realizovalo preporuke ili se revizori nijesu mogli uvjeriti u njihov status.

Tako će Ministarstvo ekolo-

5

ča, čija je izrada u toku u sve tri opštine.

Agencija nije imala izvještaje o preduzetim mjerama, niti je obezbijedila stanicu za praćenje kvaliteta vazduha, a nema ni adekvatnu evidenciju naplate eko naknada. Pripremili su izvještaj o stanju životne sredine sa prijedlogom mjera, koji još nije usvojen.

Glavni grad je i sačinio izvještaj o stanju životne sredine za četiri godine, realizacija tri preporuke je u toku, dok se za jednu ne može utvrditi status.

Goran Jandreoski

su iz Aerodroma.

Izbor Jandreoskog, kako su naveli, važan je i za region, koji, nakon članstva Tončija Pejovića i Igora Štimca iz Hrvatske, ima još jednog člana u ovom bordu.

S. P. Čekaju usvajanje strategije upravljanja kvalitetom vazduha, ali nemaju namjeru da uspostave sopstveni sistem monitoringa, već će se osloniti na državnu mrežu. Revizori se nijesu mogli uvjeriti da li su Nikšić i Pljevlja uspostavili sistem za praćenje kvaliteta vazduha. Opština Pljevlja je, za razliku od nikšićke, napravila izvještaj o stanju životne sredine za četvorogodišnji period, a obje nijesu dostavljale Agenciji neophodne podatke. Bjelopoljska opština jedina nije dostavila izvještaj, zbog čega su dobili još 15 dana da to učine. DRI će u suprotnom podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

M. Lk.

6

Ekonomija

Četvrtak, 17. februar 2022.

Transakcija između Plantaža i Neksana

Davidoviću prodali vino ispod cijene

3

miliona litara prodali Neksanu po 43 centa

Informacija komisije sa ponudom Neksanu

PODGORICA - Kompanija Plantaže prodala je tri miliona litara rinfuz vina nikšićkoj kompaniji Neksan nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića za 43 centa po litru bez PDV-a, prenio je portal Standard.

Prema informacijama koje je Pobjeda dobila od stručnjaka iz te branše, radi se o jako niskoj cijeni, kao i da je to daleko ispod cijene koštanja vina.

Nekoliko stručnjaka iz te oblasti, koji su godinama radili u Plantažama, našoj redakciji su naveli da je za proizvodnju litra vina potrebno dva kilograma grožđa, te da ispada da je cijena sirovine, odnosno grožđa 21 cent.

- Za te pare niko ne može proizvesti grožđe – rekli su sagovornici Pobjede, kojima nije jasno kako je kompanija došla u situaciju da prodaje vino ispod cijene.

Izvor Pobjede iz Plantaža tvrdi je makedonski Tikveš jesenas za to istovinonudio80centipolitru,ali da tada kompanija Plantaže nije prihvatila tu ponudu.

Iz Plantaža su najavili su da će sjutra odgovoriti Pobjedi na pitanja zašto su prodali vino po toj cijeni, da li je to isplativo i da li se nanosi šteta kompaniji i pomaže konkurentu na tržištu.

S. P.

Muratović: Korupcija Član Izvršnog odbora DPS-a Boris Muratović naveo je da je Zoranu Miladinoviću, v.d. direktora Plantaža, mandat istekao još krajem decembra i da zloupotrebljava funkciju, nanoseći firmi nedomaćinskim rukovođenjem nesagledive štete.

- Podatak da je konkurentskoj kompaniji Neksan prodao vino u rinfuzi ispod tržišne cijene, svakako pripada rubrici vjerovali ili ne. Ovakva transakcija ukazuje na korupciju jer je na ovaj način konkurentskoj firmi omogućeno da pakuje gotov proizvod u svoju ambalažu, pa da ga potom, pod svojim brendom prodaje i tako ostvaruje ogromnu novčanu dobit na štetu Plantaža – tvrdi Muratović.

PODGORICA - Predstavnici Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) dodijelili su juče operatorima odobrenja za korišćenje radiofrekvencija iz opsega 900 i 1,8 hiljada megaherca, te dva i 2,6 gigaherca za javne mobilne elektronske komunikacione mreže.

Aukcija spektra je sprovedena od 20. do 27. decembra. Odobrenja, koja su izdata sa periodom važenja do 1. septembra 2031. godine, operatorima je uručio predsjednik Savjeta EKIP-a Branko Kovijanić.

- Ukupan prihod od dodjele ovih radio-frekvencija, koji je prihod državnog budžeta, iznosi 7,08 miliona eura. I to od rezervisanog spektra (faza preaukcije) 4,43 miliona eura i jednak je početnoj cijeni za obuhvaćene blokove, a od nerezervisanog spektra (faza glavne aukcije) 2,65 miliona eura i veći je za 218 hiljada eura ili oko devet odsto od početne cijene - precizirao je Kovijanić.

Kovijanić je kazao da je M-tel za produženje prava korišćenja radio-frekvencija iz 2007. i za novodobijene uplatio 28. januara u budžet 5,9 miliona eura. Telenor i Crnogorski Telekom su za nove frekvencije 24. i 26. januara uplatili 825, odnosno 350 hiljada eura.

Izvršni direktor EKIP-a Darko Grgurović naveo je da je Agencija tokom 21 godine rada, samo od jednokratnih naknada za dodjelu radio-frekvencija prihodovala za drzavni budžet ukupno 92,2 miliona eura.

Izvršna direktorica M-tela Tatjana Mandić navela je da je ta kompanija imala potrebu za kupovinom dodatnog spektra koji će omogućiti

Saslušana još tri svjedoka u sporu protiv države zbog male HE na Đuričkoj rijeci

Tvrde da država nije ispoštovala investitora

PODGORICA – Ljubiša Bošković iz kompanije Sistem MNE, koja je projektovala dvije mHE na Đuričkoj rijeci, juče je pred sudom kazao da je investitor kosovska kompanija Triangle, finansirao i izradio studiju lokacije iako je to bila obaveza opštine Plav, te da je uradio sve što je bilo do njega, ali da država i opština nijesu ispunile svoje obaveze.

Bošković je, svjedočeći u sporu koji su protiv države pokrenuli Triangle, Gradnja iz Bijelog Polja i Plava Hidro Pover (PHP) iz Ulcinja potvrdio ranije navode svjedoka da su predstavnici opštine, na protestu mještana krajem marta 2019, saopštili stav bivšeg premijera Duška Markovića da će se odustati od projekata mHE, ali da je investitor trebalo da bude obeštećen.

Upitan, kao jedini licencirani inžinjer za obnovljive izvore energije, kakva je strategija o razvoju energetike postajala tada, a kakva sada, Bošković je kazao da je i dalje na snazi ista strategija kojom je predviđena izgradnje mini HE. Kazao je da je, nakon zaključka Vlade iz oktobra 2019. godine, kojim je naloženo Ministarstvu ekonomije da inicira raskide ugovora, među kojima i ovaj, krajem 2020. izdata građevinska dozvola za mHE na Bjelojevićkoj rijeci.

Bošković je naveo da je ekološki urađeno sve što je bilo potrebno, da bi mala hidroelektrana, kao i svaki drugi objekat, uticala na životnu sredinu, ali da su se vodili najstrožijim parametrima, te da je država odobrila elaborate, a da je javnoj raspravi prisustvovao i bivši državni sekretar Danilo Mrdak. Upitan da

li su se projekti za Đuričku jedan i dva mogli realizovati zasebno, Bošković je odgovorio potvrdno. Sjeća se, kako je naveo, da je prikupljena dokumentacija za oba projekta, ali ne i da li je predat zahtjev za građevinsku dozvolu za Đuričku jedan, ali zna da je došlo do problema jer je investitoru tražen elaborat o zaštitnim zonama, što nije bila njegova, već obaveza države.

Saslušani su i Bojan Bošković, koji je nekada bio zaposlen u kompaniji Sistem MNE, kao i Igor Strugar, koji je potvrdio da je kao revident dao pozitivan izvještaj za oba projekta. Vrijednost spora određena je na šest miliona eura, ali će tužbeni zahtjev biti preciziran nakon finansijskog vještačenja. Tvrde da su u projekat vrijedan 12 miliona eura uložili 1,3 miliona eura. Sutkinja Danijela Vukčević je zakazala ročište za 6. april.

M. Lk.

Kursna lista 1.13720

GBP

0.83940

AUD

1.58590

JPY 131.56000

CHF

1.05160

CAD

1.44160

USD

Predstavnici EKIP-a dodijelili operatorima odobrenja za korišćenje radio-frekvencija

Prihod budžeta sedam miliona

Sa dodjele frekvencija

M-tel za produženje prava korišćenja radio-frekvencija iz 2007. i za novodobijene uplatio 28. januara u budžet 5,9 miliona eura. Telenor i Crnogorski Telekom su za nove frekvencije 24. i 26. januara uplatili 825, odnosno 350 hiljada eura povećanje kapaciteta u skladu sa porastom saobraćaja u njihovoj mreži. Njeni kolega iz Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić naveo je da je da su taj resurs već stavili u

pogon, nada se da će Agencija i sve državne institucije sav postojeći spektar ponuditi jer on ima smisla za sve kada se koristi na dobrobit građana i firmi. Generalni direktor Te-

lenora Branko Mitrović rekao je da su operatori kupili i nove blokove spektra koji do sada nijesu bili korišćeni što je signal da slijedi novi investicioni ciklus.

S. P.

Sastanak predstavnika DPS tvrdi da direktor EPCG ruinira državnu firmu UPIC-a i Udruženja bankara

Priprema za preuzimanje kriptovanih podataka o zaradama

PODGORICA – Memorandumom o saradnji, koji bi trebalo da potpiše Uprava prihoda i carina sa Udruženjem banaka, biće konkretizovan model uvezivanja baza podataka finansijskih institucija sa Upravom – saopšteno je nakon sastanka v.d. direktorice Milene Petričević sa generalnim sekretarom Udruženja banaka Bratislavom Pejakovićem i komercijalnim direktorom Adiko banke i predsjednikom Odbora za finansije Milošem Miketićem.

- Menadžment UPIC-a je na sastanku sa predstavnicima Udruženja banaka iskazao spremnost, tehničku i organizacionu, kao i odlučnost da se pristupi konkretizacijiiusvajanjutekstaMemoranduma, kako bi se na bazi transparentnosti i poštujući zajedničke interese definisali svi modaliteti saradnje u oblasti kriptovane razmjene i identifikacije potrebnih podataka. Nakon usvajanja teksta Memoranduma i njegovog oficijelnog verifikovanja, biće stvoreni uslovi za automatizovano preuzimanje kriptovanih podataka o zaradama za one bančine klijente koji apliciraju za neku od bankarskih onlajn usluga - navode iz UPIC-a.

R.E.

Rovčanin na protestima brani svoju fotelju

PODGORICA - Da je ekspertskom izdanku Demokratske CG Nikoli Rovčaninu dodijeljen zadatak da sa direktorske pozicije ruinira državnu Elektroprivedu, svjedoči činjenica da je u njegovom mandatu broj zaposlenih porastao za 78, a u Rudniku uglja, čiji je EPCG jedini akcionar, do 31. decembra prošle godine zaposleno čak 443, saopštio je član Izvršnog odbora DPS Aleksandar Pavićević.

– S obzirom na to da su troškovi za zarade i naknade, po izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija, najviše porasli u EPCG i to za 8,7 odsto ili 1,3 miliona eura, jasno je da je došlo do prenagomilavanja lica na platnom spisku – kazao je Pavićević, koji podsjeća da je ovaj ,,brižni“ direktor, za slučaj smjene, sebi obezbijedio da i ubuduće prima 70 odsto ugovorene zarade od 2.951 eura.

– Da mu ni to nije dovoljno, te da je u panici da ne izgubi ovih preostalih 30 odsto dokazuje i činjenica da je Rovčanin jedan od najglasnijih

u odbrani fotelja kroz proteste čiji je organizator Demokratska CG, partija koja je rasadnik ovakvih uhljeba od kojih su neki zbog vlastite nesposobnosti, bili prinuđeni da budu i preletači ne bi li se profesionalno ostvarili – rekao je Pavićević.

Reagujući na izjavu Pavićevića Rovčanin je rekao da je on iznio niz politikantskih teza, tvrdeći da su jasno usmjerene da ga lično i profesionalno diskredituju.

- Taj manir, premda ružan i lišen bilo kakve otmenosti, predstavlja standard u diskursu DPS-a, tako da se time ne bih bavio, ali ću zbog građana i javnosti ovdje ipak predočiti nekoliko važnih detalja, na osnovu kojih je uočljivo da je ama baš svaka od plasiranih teza - gola laž - kazao je Rovčanin.

On je, pored ostalog, naveo da su rezultati ostvareni u prošloj godini za ponos i menadžmenta i radnika kompanije, ali i crnogorske ekonomije te da je kompanija ostvarila lani najbolji poslovni rezultat u istoriji, od preko 45 miliona eura profita.

R. E.

Društvo

Četvrtak, 17. februar 2022.

7

Vlasnik Prihvatilišta za oporavak životinja tvrdi da se opstruira njegov rad

Miličković: CITES bi mogao biti izgrađen na imanju u Piperima

CITES je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, odnosno međunarodni sporazum kojim se reguliše i nadzire međunarodna trgovina divljim vrstama i osigurava da ona ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi.

Miličković je juče sazvao konferenciju za medije na kojoj je, između ostalog, istakao da duže od 16 godina spašava životinje od svog novca, jer institucije nemaju rješenje za taj problem.

- Pri tome, planiraju da izgrade nešto što je već izgrađeno kod nas, a oni su vidjeli kako držimo životinje i kako sve ovo izgleda, jer je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić dolazio i čak je kao mogućnost pomenuo da se CITES centar izgradi ovdje jer imamo uslova za to. Taj centar bi bio potpuno zatvoren za posjetioce i svaka država mora i treba da ga ima. Međutim, promijenio je mišljenje – kazao je Miličković.

LegaLizacija

Na pitanje da li je imanje na kojem se nalaze životinje legalizovano, Miličković tvrdi da jeste i da ima dokumentaciju za to.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine, sa druge strane, u medijima su više puta isticali da on nema potrebnu dozvolu za držanje pojedinih životinja.

– Samo da pojasnim da se naša NVO zove Prihvatilište za oporavak životinja, ali imamo privremenu dozvolu za zoo

d. mijatović

PODGORICA – Vlasnik Prihvatilišta za oporavak životinja u selu Blizna, u Piperima, Miljan Miličković poručio je juče da je njegov rad i doprinos za dobrobit životinja godinama opstruiran, da ne vidi razlog za tako nešto i da će Agencija za zaštitu životne sredine da potroši više od tri miliona eura državnog novca kako bi izgradila CITES centar sa zoološkim vrtom u Beranama, a da za to nema potrebe jer prostor već postoji - na njegovom imanju.

Država da uradi bolju registraciju Miličković je ukazao na to da naša država ne popisuje životinje onako kako to čine države u regionu, te da postoji mnogo rijetkih vrsta u Crnoj Gori za koje javnost ne zna.

– Zovu nas često i nude nam krokodile, aligatore, majmune, tigrove, lavove i mnoge druge životinje. To znači da u Crnoj Gori one postoje, da li se krijumčare ili su legalno tu, to ne znam. Ali su na teritoriji naše zemlje. Do skoro su se pojedine zaštićene vrste životinja kupovale u pet-šopo-

Miljan Miličković, vlasnik prihvatilišta za životinje u Bliznama

Meni ljudi donesu životinju, ja uzmem broj, ime i prezime i to je sve što mogu da proslijedim inspekciji.

Ne znam da li je neko tu životinju nabavio legalno, ali prihvatim da pomognem svakoj. Država treba da se bavi pitanjem kako je neka životinja uvezena, ja sa tim zaista nemam ništa – poručuje Miličković park. Za trajnu je potrebno da imamo muško-ženski toalet za posjetioce, to još nijesmo napravili i moramo imati grobnicu za životinje, ukoliko neka od njih ugine, a srećom su sve zdrave i lijepo žive sa nama, a mi sa njima. Imamo i pojedinačno dozvole za životinje koje ovdje držimo i ja imam za to dokumentaciju. Dokumenta za legalizaciju smo predali 2017. godine i taj proces je trajao pet godina. Imamo dozvolu za držanje divljih i egzotičnih životinja i građani to treba da znaju – rekao je Miličković.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine su, kako je istakao, obećali da će ih podržati i pomoći im u ovom poslu, ali to nijesu učinili.

– U nekoliko navrata prilikom obilaska naših životinja vidjeli su da ih pazimo i koliko puno prostora imaju. Ipak, nikad nam nijesu pomogli. Gazdić

je imao dobru volju, ali se sve odjednom promijenilo pod nečijim uticajem, očigledno – ističe Miličković.

Sukobi

Kaže kako je bio primoran da se obrati javnosti jer danima sluša „stravične i skandalozne izjave ljudi iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica“.

– Maltretiranje počinje od momenta kad smo preuzeli brigu o dva mala mrka medvjeda, kako bi se za njih pronašlo adekvatno rješenje. Kontaktirali smo stručnjake za medvjede iz svih zemalja regiona, oni su pojasnili da medvjedi ne mogu podivljati nakon što su pripitomljeni i tada počinju najstrašnije opstrukcije od strane CZIP-a i Darka Saveljića, ornitologa iz te NVO – tvrdi Miličković.

Istakao je da je Saveljića čak i tužio za povredu časti i ugleda

i za zloupotrebu službenog položaja još 2018. ali da je izgubio taj spor.

– Još sam dužan da mu platim 3.000 eura, a niko nije uzeo u obzir šta sam sve preživio i kakve naslove sam gledao u jednom mediju koji se bavi nama i maltretira nas – navodi Miličković.

o aktueLnoj Situaciji

Dotakao se i mladunčeta lava koji je pronađen nadomak Budve prije nekoliko dana i istakao da se ta životinja trenutno muči jer je smještena u azilu gdje su psi, iako je on nudio svoje imanje za tu životinju.

– To je divlja mačka, pa veliki poznavaoci iz NVO koji su je tamo smjestili treba da znaju da je sigurno istraumirana jer sluša po čitav dan lavež pasa. Pri tome je smiješno da kažu da su sproveli akciju hvatanja lava na

način na koji su je sproveli, jer imate mnogo snimaka gdje se taj lav mazi sa djecom, on nije opasan– tvrdi Miličković.

Kaže da je nudio i da dvije afričke kornjače koje su trenutno u Prirodnjačkom muzeju, a koje su prokrijumčarene u našu zemlju, budu kod njega jer im treba mnogo sunca.

– To nije mjesto za kornjače jer im treba sunce, kao što nije ni lavu mjesto u azilu. Mi imamo zagrijanu prostoriju za lava, visoka je temperatura kako bi njemu i odgovaralo. Svakako, ima više prostora nego u kavezu u azilu – istakao je Miličković.

Apsurdno je, dodaje, i to što dovode u pitanje porijeklo životinja koje drži na svom imanju.

– Meni ljudi donesu životinju, ja uzmem broj, ime i prezime i to je sve što mogu da proslijedim inspekciji. Ne znam da li je neko tu životinju nabavio legalno, ali prihvatim da pomognem svakoj. Država treba da se bavi pitanjem kako je neka životinja uvezena, ja sa tim zaista nemam ništa – poručuje Miličković.

Na pitanje da li smatra da je medvjedu Ljubu koji je smješten u tom prihvatilištu uslovan kavez u kome se nalazi, Miličković kaže da bi volio da je prostor veći, ali da je ispunio zakonski minimum.

vima, niko o tome ne vodi računa – istakao je Miličković.

Navodi da niko nema pravo od njega da traži da ne pokazuje posjetiocima životinje, jer za to ne postoji pravno uporište.

– Zašto se ne pozabave životinjama koje su doslovno mučene na šetalištu u Budvi i Sutomoru za vrijeme ljetnje sezone kad uzmu majmuna i slikaju se sa njim na 40 stepeni, kao i sa zmijama i slično tome. Te ljude niko ne pita odakle im životinje, ali kad smo mi u pitanju svaki dan govore kako nemam dozvolu za držanje ove ili one životinje. Neka građani zaključe, ali jasno je da pojedini ljudi opstruiraju naš rad – naveo je Miličković.

Nakon cirkusa...

Kazao je da je prije nekoliko godina u Crnoj Gori bio cirkus i da je 30 životinja ostalo kod nas, da je većina uginula, jer državni organi nijesu htjeli da mu dozvole da budu kod njega.

– Italijani koji su doveli te životinje više nijesu mogli da ih vrate zbog nekih bolesti koje su se javile kod nas i kazali su da mora država da mi dozvoli da uzmem životinje, što država nije učinila. One su uginule, bar većina njih, pa smo tako saznali da je u dvorištu jedne kuće bio sahranjen nilski konj. Zanimljivo je da se NVO za zaštitu životinja nijesu bavile tim problemom – istakao je Miličković.

Sve je izgradio o svom trošku i koštalo ga je 17.000 eura.

– Zašto mi onda ne pomognu kad se brinu za životinju. Zakonski minimum kaže da moram 150 kvadrata da imam za medvjeda i stvorio sam ih. Volio bih da ima više prostora, ali toliko sam mogao da pružim i svoj novac sam dao za to. Ljubo je državni medvjed pa su mogli da pomognu da su htjeli. Imam 300 životinja, znate li koliko hrane na dnevnom nivou treba svakoj od njih– upitao je Miličković.

Iz CZIP-a su, kaže, njega kritikovali kako drži medvjeda, a nije im bilo interesantno što neko „u 20 kvadrata smjesti 30 vukova“.

– Sabotiraju naš rad i to je to.

Ljudi iz Agncije su samo žrtve manipulacije jednog čovjeka i NVO u kojoj radi, a koja je nakon cijele priče sa mečićima od 2017. uvećala duplo svoje prihode pa je jasno ko ima interes u svemu ovome – zaključuje Miličković. k. jankoViĆ

8

Društvo

Četvrtak, 17. februar 2022.

Dugogodišnja loša kadrovska politika pacijente Opšte bolnice u Nikšiću stavlja na duge liste čekanja

Rezultati sa holtera se čitaju nakon mjesec dana U Opštoj bolnici Nikšić radi trenutno jedan kardiolog i on je na usluzi gotovo stotini hiljada pacijenata jer kod njega dolaze oni koji žive u Nikšiću, Plužinama, Šavniku, Žabljaku, a nerijetko dolaze i iz Pljevalja NIKŠIĆ – Na očitavanje rezultata holtera se u Opštoj bolnici u Nikšiću čeka i duže od mjesec dana, pa pacijentima i ljekarima uglavnom rezultati tada više nijesu ni upotrebljivi.

Direktor Opšte bolnice u Nikšiću Marko Mitrović je Pobjedi kazao da je tačno da se čeka dugo, ali da oni jednostavno nemaju dovoljno kardiologa.

Rezultat holtera očitan nakon mjesec dana nema dijagnostičku vrijednost, kažu kardiolozi.

- Nažalost, imamo samo jednog ljekara specijalistu, a drugog kardiologa koji privodi kraju specijalizaciju - očekujemo za koji mjesec. Dakle, jedan kardiolog je na usluzi gotovo stotini hiljada pacijenata, Nikšiću, Plužinama, Šavniku, Žabljaku, a nerijetko ovdje dolaze i iz Pljevalja.

Riječ je o ljekaru koji je u godinama, a maksimalno je angažovan, svakodnevno, pa i na dežurstvima, u kovid bolnici, svuda... – rekao je Mitrović.

On je istakao da se za očitavanje holtera treba odvojiti dosta vremena i da je nemoguće i teoretski da jedan ljekar sve stigne na vrijeme, bar ne za ono koje i pacijenti i ljekari žele.

- Razumijem pacijente, ali tu smo gdje smo. Uz to, ta ista

Marko Mitrović

doktorica je angažovana kao internista. Specijalista interne medicine imamo šest na raspolaganju, ali sa kardiolozima smo „tanki“, što je rezultat isključivo loše kadrovske politike prethodnih uprava ove zdravstvene ustanove – rekao je direktor Opšte bolnice u Nikšiću dr Marko Mitrović.

Holter je veoma važna dijagnostička metoda koja otrkiva da li ima promjena u radu srčanog mišića u realnim životnim okolnostima. On tokom 24 sata kontinuirano registruje aktivnost srca. Osoba kojoj je stavljen aparat treba da radi sve uobičajene aktivnosti tokom dana. On se, kako su Pobjedi kazali kardiolozi, skida nakon 24 sata i kompjuterski se odmah obrađuju podaci uz nadzor kardiologaritmologa.

Ra. P.

CGO saopštio da je UCG loše rangiran na Vebometriks listi svjetskih univerziteta

U regionu jedino bolji od Kosova i Albanije PODGORICA – Globalna rang lista univerziteta Vebometriks u januaru je svrstala Univerzitet Crne Gore na 1939. mjesto. Ovo je najgora pozicija UCG u odnosu na polugodišnje rezultate za prethodne dvije godine, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje.

Istakli su da osim pada na generalnoj listi, pad se bilježi i na poljima uticajnosti, ali i otvorenosti, gdje se UCG nalazi na 4349, odnosno 1643. mjestu.

– Jedini rast postignut je na polju izvrsnosti, gdje je UCG napredovao i sada zauzima 1927. mjesto – naveli su oni.

Dodaju da upozoravaju na negativan trend kretanja Univerziteta na mjerodavnim međunarodnim rang listama.

Na ovoj listi Univerzitet Do-

nja Gorica zauzeo je 6742. mjesto, a Mediteran 9442.

Kada je riječ o regionu, crnogorski univerzitet je bolje pozicioniran od kosovskog i albanskog. Univerzitet u Prištini je na 4077. mjestu, a Univerzitet Tirana na 3.786.

Najbolje se kotira Univerzitet Ljubljane koji se nalazi na 333. mjestu. Tu je i Beogradski – na 447, potom zagrebački – na 571. Univerzitet u Sarajevu je na 1679. poziciji.

Ovo rangiranje obavlja Sajbermetriks lab, istraživačko tijelo koje radi pri Španskom nacionalnom istraživačkom savjetu iz Madrida. Prvi put obavljeno je 2004. godine i od tada se rezultati objavljuu dva puta godišnje, u januaru i julu. Lista se smatra jednom od najboljih koja obuhvata najveći broj univerziteta na svijetu.

N. Đ.

Tužilački savjet danas odlučuje o statusu pojedinih državnih tužilaca, Fond PIO smatra da je glavni specijalni tužilac ispunio uslov za penziju

Za samo jedan dan p Katnićevu dokumen koju nijesu mogli za p PODGORICA - Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, koji je juče saopštio Radiju Crne Gore da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić stekao uslov za starosnu penziju i da je tražena dokumentacija već proslijeđena Tužilačkom savjetu – prije nešto manje od tri mjeseca odbio je zahtjev samog Katnića da mu se utvrdi ukupno ostvareni staž osiguranja.

Rješenjem Fonda PIO, od 23. novembra prošle godine, odbija se Katnićev zahtjev iz juna kojim je tražio utvrđivanje efektivnog staža osiguranja i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. U Rješenju piše da u matičnoj evidenciji Fonda PIO nije evidentiran staž osiguranja ostvaren u svojstvu profesionalnog vojnog lica prije 15. avgusta 2007. godine, jer je njegovo utvrđivanje u nadležnosti Ministarstva odbrane.

U utorak je na sjednici Tužilačkog savjeta član tog tijela Siniša Gazivoda, kako je izvijestio jedini medij kojem je bilo omogućeno da prati tok sjednice, kazao da „treba još danas uputiti zahtjev Fondu PIO, a u kojem tražimo podatke za tužioce koji imaju preko 60 godina“.

Tako je Fond PIO, čini se, za 24 sata uspio da pribavi dokumentaciju koju prošle godine nije mogao za pet mjeseci, pa će današnja sjednica Tužilačkog savjeta u konačnici najvjerovatnije rezultirati razrješenjem sa funkcije i slanjem u starosnu penziju Milivoja Katnića, koji je na čelu Specijalnog državnog tužilaštva proveo šest i po godina. Osim njega će, najvjerovatnije, u starosnu penziju biti poslato još desetak tužilaca i tužiteljki.

ISPOD RADARA

U junu prošle godine je u Skupštini na konspirativan način, tokom usvajanja izmjena Zakona o radu, „provučen“ amandman koji je tada stvorio pravni i socijalni haos u državi, a kojim su izmijenjeni kriterijumi za odlazak u penziju „po sili zakona“ na način što je smanjena granica za prestanak radnog odnosa sa 67 na 66 godina i dodatno za određeni broj godina ako je zaposleni radio na radnim mjestima sa

Milivoje Katnić

Rješenjem Fonda PIO od 23. novembra prošle godine odbija se Katnićev zahtjev iz juna kojim je tražio utvrđivanje efektivnog staža osiguranja i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. U Rješenju piše da u matičnoj evidenciji Fonda PIO nije evidentiran staž osiguranja ostvaren u svojstvu profesionalnog vojnog lica prije 15. avgusta 2007. godine, jer je njegovo utvrđivanje u nadležnosti Ministarstva odbrane. Nakon zahtjeva Tužilačkog savjeta od utorka, Fond PIO je za dan prikupio podatke beneficiranim radnim stažom.

Sporni amandman na Zakon o radu, koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Maja Vukićević na skupštinskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalno staranje, prošao je bez rasprave i glasanja jer su ga predlagači izmjena, poslanici Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Dragan Ivanović, Danilo Šaranović i Miloš Konatar prihvatili kao sastavni dio zakona i o kojem se nije posebno raspravljalo niti izjašnjavalo ni u plenumu.

Ova izmjena bi najvjerovatnije ostala „ispod radara“ da poslanik DF-a Slaven Radunović nije na skupštinskom zasijedanju,

Vesna Simović-Zvicer je ranije za Pobjedu kazala da ako treba da se suočimo sa pojedincima koji ne rade dobro svoj posao, to treba raditi kroz institucionalne procedure, a ne mijenjajući zakonska rješenja tako što će se pojedinci koji zbog nekih kriterijuma ne odgovaraju nekome slati po sili zakona u penziju

kada je raspravljano o godišnjem izvještaju o učincima tužilaštva, izdržao da se ne „pohvali“ GST-u Katniću da će ga poslati u penziju 12. juna, kada je izveo računicu da će mu na njegove godine starosti dodati godine beneficiranog radnog staža, insistirajući da su mu „doskočili“.

HAOS

Izjava Radunovića, nakon početne zbunjenosti u vezi sa njegovom „kreativnom“ kalkulacijom, izazvala je pozornost javnosti nakon čega su uslijedile oštre reakcije. Iz Sindikata prosvjete istog dana su upozorili da zbog usvojenih izmjena prijeti kolaps obrazovnog sistema, dok se Fond PIO oglasio da nema ni ideju o kakvom se potencijalno fiskalnom uticaju na tu instituciju radi.

Redakciji Pobjede se tih dana javilo više čitalaca direktno pogođenih ovim izmjenama koji su prinudno penzionisani iz različitih sektora, protestujući zbog izmjena Zakona o radu.

I sam Milivoje Katnić je komentarisao da su poslanici u Zakonu o radu ,,nacrtali“ uslove da penzionišu njega, a u penziju poslali stotine ljudi koji su imali legitimna očekivanja i pravo da rade do 67. godine.

Reagovala je tada i Akcija za ljudska prava koja je oštro osudila usvajanje ,,na mala vrata“ tog amandmana, bez neophodne javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

- Ovakve izmjene su zahtijevale prethodni ekonomski proračun uticaja na budžet, usklađivanje u Socijalnom savjetu i procjenu usaglašenosti sa Ustavom Crne Gore, što je sve izostalo. Ako je cilj bio da se, po svaku cijenu, penzioniše glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, radi se i o neprihvatljivom cilju s aspekta demokratije i vladavine prava – ocijenjeno je tada iz HRA.

MOŽE, A NE MORA

Nakon oštrih reakcija i suočen sa haosom koji je prouzrokovao njegov amandman, poslanik DF-a Milan Knežević je u Skup-

Društvo

Četvrtak, 17. februar 2022.

9

Državna tužiteljka u VDT-u Vesna Jovićević u pismu TS-u ukazala na diskriminatorna tumačenja Zakona o PIO

pribavili ntaciju pet mjeseci rijuma ne odgovaraju nekome slati po sili zakona u penziju.

- Ovo nije moja formulacija. To smo imali priliku da čujemo od poslanika u Skupštini. Zbog toga što je neko htio, kako su sami predlagači rekli, da se obračuna sa jednim čovjekom u Crnoj Gori, urušava se ono što smo kroz kvalitetan socijalni dijalog gradili godinama – kazala je Simović-Zvicer.

USTAV I SUD

štini, nakon intervencije socijaldemokrate Borisa Mugoše, koji je pozvao da se nađe kompromisno rješenje da se odgodi primjena spornih normi i da se da prostor socijalnom dijalogu, na što Crnu Goru obavezuju i međunarodni dokumenti koji su ratifikovani u parlamentu, saopštio da su „uvažavajući konsultacije koje su imali“, spremni da revidiraju Zakon o radu, na način da se pokrene socijalni dijalog između sindikata, poslodavaca i države, da se procijeni fiskalni uticaj, te da izmjene stupe na snagu u januaru 2022.

Knežević se tada pravdao da su im namjere bile najbolje i da su uradili „samo usklađivanje“ sa odredbama Zakona o PIO. Međutim, kako je tada saopšteno iz Akcije za ljudska prava, nije moglo biti ni govora o usklađivanju propisa, jer su u pitanju propisi koji regulišu različita pitanja.

Zakon o radu propisuje kada zaposleni mora, a Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju kada može da ode u penziju.

I predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer, koja je nekada bila i koordinatorka radne grupe za izradu Zakona o radu, ukazala je na to da se pod velom tajne, jer sindikati i reprezentatvini predstavnici poslodavaca nijesu ništa znali o tome, kao iznenađenje, koje smo vidjeli u Službenom listu, donosi rješenje koje podrazumijeva rapidno snižavanje starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Ona je tada ocijenila da ako treba da se suočimo sa pojedincima koji ne rade dobro svoj posao, to treba raditi kroz institucionalne procedure, a ne mijenjajući zakonska rješenja tako što će se pojedinci koji zbog nekih krite-

Ubrzo nakon usvajanja Zakona o državnom tužilaštvu, koje obiluje rješenjima koje je Venecijanska komisija ocijenila kao opasne po demokratiju i nepristrasnost tužilaštva, kao i izmjena Zakona o radu, Ustavnom sudu su podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti ovih akata.

Međutim, te inicijative ,,sjede“ u fiokama Ustavnog suda već oko osam mjeseci, jer je i ta državna institucija u svojevrsnoj blokadi, funkcioniše u okrnjenom sastavu i zatrpana je hiljadama predmeta.

Na ovo se prije tri dana osvrnuo i sam Katnić u pismu koje je uputio vršiteljki dužnosti vrhovnog državnog tužioca i predsjednici Tužilačkog savjeta Maji Jovanović.

- Stoga, državni tužioci pa i ja lično smo nemoćni da pokrenemo bilo koji drugi postupak kojim bi se mogla spriječiti ovakva nasilna promjena, pa sam prinuđen da vam se na ovaj način obratim kao v.d. VDT-a.

Nažalost, danas smo u situaciji da je protivno mišljenju Venecijanske komisije formiran novi Tužilački savjet u kojem većinu čine ugledni pravnici i koji su izabrani prostom većinom u Skupštini Crne Gore - kazao je Katnić.

Kako je naveo u pismu, ukoliko dođe do toga da TS konstatuje prestanak njegove funkcije kao GST-a na osnovu ispunjenja uslova za penziju zbog beneficiranog radnog staža, nedvosmisleno će biti žrtva diskriminacije po osnovu godina.

- Biću, nažalost, lišen funkcije na osnovu mog prava da ranije ostvarim penziju koje ja ne želim da iskoristim. To što se prostim izmjenama zakona može uticati na kadrovsku politiku tužilaštva i tek tako se može nekome skratiti mandat, obeshrabrujuće utiče na sve državne tužioce, jer više neće moći nepristrasno da odlučuju, već će odluke donositi pod uticajem političke većine - danas jedne, sjutra neke druge - kako bi osigurali nesmetano obavljanje svoje funkcije – zaključio je Katnić u pismu upućenom v.d.

VDT-a.

D.MIHAILOVIĆ

Tužilački savjet po zadatku odrađuje čistku Zabrinjava svako tumačenje normi od strane pravnika, a posebno ,,uglednih“, koje je u najvećoj mjeri suprotno Ustavu i principima demokratskog društva, kao i potreba da se norma ostvari jednostrano, po cijenu povrede druge vrijednosti, kakva je ravnopravnost polova – poručila je Jovićević PODGORICA - Odluči li Tužilački savjet da državne tužioce diskriminatorno ,,ukloni“ iz tužilačkog sistema, postaće svima jasno da mu cilj nije da sprovodi reformu i borbu protiv svih oblika kriminala, već da po zadatku odradi čistku državnih tužilaca i tužiteljki, koji se bore protiv organizovanog i teškog kriminala, navodi u pismu upućenom članovima tog tijela državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Vesna Jovićević.

Ona se juče pismom obratila TS-u, nakon što je u medijima objavljena vijest da to tijelo razmatra da li su državni tužioci sa određenog spiska, na kojem se nalazi i njeno ime, ispunili uslove za starosnu penziju pri čemu se, kako navodi Jovićević, iz nastupa uglednih pravnika na sjednici održanoj 15. februara 2022. godine, kao i nakon održane sjednice, može zaključiti da su mišljenja da državni tužioci ženskog roda ne mogu obavljati tužilačku funkciju do iste životne dobi kao državni tužioci muškog roda.

- U slučaju da Tužilački savjet diskriminatorno tumači normu iz čl. 17 st. 1 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kojom je propisano da osiguranik stiče

Jovićević je apelovala na Tužilački savjet da ne ulazi u zonu povrede njenog prava, jer je žena državna tužiteljka sa nepunih 38 godina radnog staža i sa višegodišnjim rukovodećim iskustvom, a ne kandidat za prestanak funkcije zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju

pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena), time će grubo povrijediti kako unutrašnje pravo, tako i obaveze preuzete ratifikacijom i potvrđivanjem međunarodnih ugovora, u konkretnom Konvencije za eliminisanje svih oblika diskriminacije žena – navodi se u pismu članovima TS-a.

DISKRIMINACIJA

Jovićević poziva članove TS-a da, shodno tome, ako postoji različito tumačenje te odredbe Zakona o PIO, imaju u vidu član 9 Ustava Crne Gore koji propisuje da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.

- Po slovu Konvencije za eliminisanje svih oblika diskriminacije žena, diskriminacijom žena se krše načela ravnopravnosti i poštovanja ljudskog dostojanstva, da to predstavlja prepreku ravnopravnom učešću žena u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, sputava dalji napredak društva i porodice i otežava potpun razvoj sposobnosti žena da učestvuju u službi svojih zemalja i čovječanstva – navodi Jovićević u pismu.

Ona podsjeća da je Sud pravde EU u slučaju Poljske izrazio stav da čak i mogućnost koja stoji na raspolaganju ženi da može ranije imati pristup penzionom sistemu, nije primjer pozitivne diskriminacije, jer ove razlike ne ublažavaju poteškoće kojima su karijere žena izložene i ne pomaže im u profesionalnom životu.

- Kako bih vam približila izraženo stanovište, ukazaću da se u mom dosadašnjem profesionalnom životu do sada nije pravila razlika prilikom izlaska na uviđaj, pa su, primjera radi, leševe oštećenih krivičnim djelom ubistvo tužioci ženskog ro-

Vesna Jovićević

Kako bih vam približila izraženo stanovište, ukazaću da se u mom dosadašnjem profesionalnom životu do sada nije pravila razlika prilikom izlaska na uviđaj, pa su, primjera radi, leševe oštećenih krivičnim djelom ubistvo tužioci ženskog roda zapažali jednako kao i tužioci muškog roda – kaže Jovićević da zapažali jednako kao i tužioci muškog roda – kaže Jovićević.

Prema njenim riječima, u sagledavanju ovog pravnog pitanja, činjenica da je Tužilački savjet uputio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO, a ranije je to učinio i Sudski savjet, više nije od značaja imajući u vidu da je zbog dužeg protoka vremena to sredstvo postalo nedjelotvorno, sud nefunkcionalan, a sudija-izvjestilac pasivan.

Osim toga, navodi Jovićević, tumačenje sporne odredbe dao je i Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u svom mišljenju upućenom Ustavnom sudu u postupku za ocjenu ustavnosti, u kojem je zauzeo stav da žene same odlučuju da li će koristiti ovo pravo.

UGROŽENA PRAVA

Ona je apelovala na Tužilački savjet da ne ulazi u zonu povrede njenog prava, jer je žena - državna tužiteljka sa nepunih 38 godina radnog staža i sa višegodišnjim rukovodećim iskustvom, a ne kandidat za prestanak funkcije zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju.

- Stoga kod činjenice da nijesam podnijela zahtjev za prestanak funkcije, čudi ponašanje jednog člana Tužilačkog savjeta koji je objavio da je već pribavio podatke od Fonda PIO i iste obrađivao, a bez moje saglasnosti, jer to znači da su moja prava već u ovoj fazi postupka odlučivanja povrijeđena. S obzirom na to da taj isti član Tužilačkog savjeta naglašava da javnost od njega zahtijeva ovakvo postupanje, dužna sam da ukažem da javnost od njega zahtijeva da radi po Ustavu i zakonu,

a ne da sprovodi samovolju i silu – navodi Jovićević.

Državna tužiteljka se u pismu pita - ukoliko su ugledni pravnici - advokati, predstavnik Ministarstva pravde i predstavnik nevladine organizacije (svi pravnici po struci prema dostupnim biografijama), spremni na teško kršenje prava nosilaca visokih tužilačkih funkcija, ne osvrćući se na postojanje očigledne diskriminacije, kako onda štite prava klijenata u sudnici u sporovima zbog diskriminacije i povrede načela jednakosti, te kako kreiraju i sprovode antidiskriminatorne politike?

- Ukoliko se i pored svih dostupnih činjenica, državni tužioci - članovi TS-a izabrani na Konferenciji tužilaca, saglase sa ostalim članovima po ovom pitanju, odlučujući negativno o statusu državnih tužilaca u kontekstu Zakona o PIO, time postaje u potpunosti jasno domaćoj i međunarodnoj javnosti da je ovo tijelo pod direktnim političkim uticajem – izričita je Jovićević.

Prema njenim riječima, može se osnovano sumnjati da postoji politički uticaj jer svi do sada iznijeti argumenti, sve i da se zasnivaju na određenom pravnom pravilu tumačenja, očigledno i po prirodi stvari nijesu pretežniji u odnosu na gore iznijete stavove.

- Zabrinjava svako tumačenje normi od strane pravnika, a posebno ,,uglednih“, koje je u najvećoj mjeri suprotno Ustavu i principima demokratskog društva, kao i potreba da se norma ostvari jednostrano, po cijenu povrede druge vrijednosti, kakva je ravnopravnost polova – zaključila je Jovićević u pismu članovima Tužilačkog savjeta.

D.MIHAILOVIĆ

10

Hronika

Četvrtak, 17. februar 2022.

Bivša sutkinja i advokatica Zorica Novaković osuđena na tri godine zatvora zbog prevare

Viši sud obustavio postupak protiv optuženih za planiranje više t

UIKS

Na osnovu falsifikovanih punomoćja naplatila od države oko 160.000 eura PODGORICA – Bivša sutkinja i advokatica Zorica Novaković osuđena je u bjelopoljskom Osnovnom sudu na trogodišnju kaznu zatvora zbog produženog krivičnog djela prevara i produženog krivičnog djela falsifikovanje isprave, na koji način je državni budžet oštetila za 160.000 eura.

Branioci Novaković, advokati Zoran Piperović i Damir Lekić, najavili su žalbu na ovu odluku suda.

Novaković je prilikom davanja odbrane negirala da je od 2013. do 2017. godine naplatila lažne troškove države u više od 20 predmeta i na taj način nezakonito pribavila imovinsku korist od oko 160.000 eura.

U istrazi su pribavljeni dokazi koji ukazuju na osnovanu sumnju da je Novaković javnim izvršiteljima sa područja Pljevalja, uz upotrebu falsifikovanih punomoćja, podnosila više prijedloga za izvršenje presuda u kojima je dužnik država.

Kako je ODT ranije navelo, „advokatica je napravila lažne isprave – punomoćja u kojima je navela da je kao advokat ovlašćena da zastupa izvršne povjerioce – vlastodavce, te da od protivne strane primi novčane iznose u njihovu korist, potpisujući lično u njihovo ime, u namjeri da lažne isprave prikaže kao prave“.

-Potom, lažne isprave i punomoćja je upotrijebila kao prava, prilažući ih uz ponovno podnesene prijave za dozvolu izvršenja, dovodeći u zabludu javne izvršitelje i izvršne sudije Osnovnog suda u Podgorici – kazali su ranije iz tužilaštva.

B.R.

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću

Saslušan osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja

Brokeru određeno zadržavanje do 72 sata PODGORICA – Brokeru M. Ž. (39) u „NK Broker“, koji se tereti da je u dužem vremenskom periodu bez ovlašćenja prodavao akcije više klijenata, pribavio protivpravnu imovinsku korist i na taj način izvršio produženo krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, određeno je zadržavanje do 72 sata.

-Njega je saslušao tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću Rajko Lopičić i donio rješenje o zadržavanju i podnio predlog Osnovnom sudu u Nikšiću za određivanje pritvora – saopštila je tužiteljka i portparolka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću Vjera Mićunović.

Kako je saopšteno iz policije, protiv M. Ž. podnijeta je dopuna krivične prijave zbog sumnje da je kao ovlašćeni

Nema dokaza da je g Janka Vukadinovića likvidaciju Belivuka i PODGORICA – Viši sud obustavio je krivični postupak protiv Mila Jovanovića i Radovana Stanišića po optužbi Specijalnog tužilaštva da su, krajem januara prošle godine, po nalogu Janka Vukadinovića pokušali teško ubistvo Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

Istom odlukom vanraspravno vijeće Višeg suda potvrdilo je dio optužnice kojom se Vukadinović, Jovanović, Stanišić, Amira Mujahodžić, Dušan Ivanović i Momčilo Milić terete za stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja.

Viši sud je kao ispravan prihvatio stav advokata Lekića da u konkretnom slučaju nije preduzeta nijedna radnja izvršenja krivičnog djela pokušaj teškog ubistva, te da se radi o pripremnim radnjama koje po našem zakonu nijesu kažnjive.

-Postoje dokazi o izvršenju pripremnih radnji ali ne i dokazi o započinjanju izvršenja krivičnog djela, odnosno pokušaju teškog ubistva – navodi se u obrazloženju Višeg suda.

Vukadinović se tereti da je zajedno sa N. N. osobom, krajem 2019. godine, formirao kriminalnu organizaciju radi vršenja teških krivičnih djela.

Prema navodima optužnice, Jovanović i zaštićeni svjedok Kamenko Kuč su uz pomoć Stanišića, 22. januara, planirali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića na tivatskom aerodromu, odakle su trebali da polete za Beograd poslije posjete vođi kavačkog klana Radoju Zviceru.

broker u jednom investicionom društvu, zloupotrebom službenog položaja, pribavio sebi imovinsku korist od 187.000 eura na štetu 27 klijenata, saopšteno je iz Uprave policije.

- M. Ž. je, kako se sumnja, na tržištu kapitala nezakonito otuđio akcije 27 klijenata jednog investicionog društva, a sve bez znanja i njihovog naloga, i na taj način za sebe pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 187.000 eura – precizirali su iz policije.

Službenici nikšićke policije su u januaru 2022. godine protiv M. Ž. podnijeli krivičnu prijavu zbog istog krivičnog djela, gdje je po istom scenariju oštetio 10 klijenata tog investicionog društva, pri čemu je prouzrokovana šteta u iznosu od oko 78.300 eura.

A. R.

Sa privođenja Janka Vukadinovića

Viši sud je kao ispravan prihvatio stav advokata Damira Lekića da u konkretnom slučaju nije preduzeta nijedna radnja izvršenja krivičnog djela pokušaj teškog ubistva, te da se radi o pripremnim radnjama koje po našem zakonu nijesu kažnjive.

-Postoje dokazi o izvršenju pripremnih radnji, ali ne i dokazi o započinjanju izvršenja krivičnog djela, odnosno pokušaju teškog ubistva – navodi se u obrazloženju Višeg suda Oni su dan prije planirane likvidacije došli u štek stan u Tivtu, koji je za njih prethodno obezbijedio optuženi Stanišić. U tom stanu su ih čekala i dva pištolja ,,glok 26“ i ,,valter“ sa municijom.

Istog dana su od Vukadinovića dobili informaciju da će Belivuk i Miljković u 10 sati narednog dana biti na tivatskom aerodromu i da na njih pucaju

dok budu čekali u redu za čekiranje karata.

Kamenko Kuč i Jovanović su na automobil ,,opel zafira“ nakačili lažne tabilice i narednog dana, rano ujutro, uputili se prema zgradi tivatskog aerodroma.

Međutim, na putu do aerodroma presrela ih je policija i uhapsila.

Sa druge strane, analizirajući

optužnicu SDT-a, Viši sud je našao da nijesu ponuđeni dokazi za postojanje sumnje da je Jovanović pokušao, a Stanišić pomogao pokušaj teškog ubistva Belivuka i Miljkovića.

Viši sud navodi da su okrivljeni uhapšeni u ranim jutarnjim časovima, 22. janura 2021. godine, prije nego što su trebali da uđu u automobil ,,opel zafira“ na koji je Jovanović

Odgođeno suđenje bivšem gradonačelniku Podgorice

Mugoša pred sudom 2. marta

Miomir Mugoša ispred suda

PODGORICA - Suđenje bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja u slučaju prodaje gradskog zemljišta kompaniji „Carine“, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 2. mart kako bi u međuvremenu tužiteljka Sanja Jovićević, u pisanoj formi preko suda, dostavila pitanja komisiji vještaka građevinsko-finansijske struke.

Sutkinja Vesna Pean je odlučila da odgodi ročište nakon što je predstavnik komisije vještaka Dušan Milošević pojasnio da na postavljeno pitanje tužilaštva, koje za-

htijeva egzaktne podatke, ne može odgovoriti momentalno. On je dodao da za ovakvu vrstu pitanja, ipak, treba vremena za odgovor.

Tužiteljka Sanja Jovićević je pitala vještake da li se broj metara kvadratnih razvojne površine zemljišta iz nalaza podudara sa brojkom u oglasu iz 2007. godine prilikom prodaje spornog zemljišta.

Kako je tužiteljka Jovićević saopštila da su i ostala pitanja sličnog karaktera, sud je odlučio da SDT u najkraćem roku dostavi pitanja na koja će vještaci odgovoriti, takođe u pisanoj formi, do 2. marta za kada je zakazano sljedeće ročište.

Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo tereti Mugošu da je prilikom prenosa prava građevinskog zemljišta na Starom aerodromu firmi „Carine“ ispod tržišne cijene, za 165 eura po metru kvadratnom, oštetio gradsku kasu za 6.723.194,85 eura.

Odbrana optuženog Mugoše je ranije navela da je visina cijene od 857 eura po metru kvadratnom na parceli 1 i 384 eura za metar kvadratni na parceli 2, koju su vještaci građevinske i finansijske struke Vukašin Đuričković i Milenko Popović odredili uporednom metodom, nerealna.

Prema navodima optužnice SDT-a, navodi se da optu-

Hronika

Četvrtak, 17. februar 2022.

teških krivičnih djela

grupa pokušala Miljkovića nakačio ukradene registarke tablice (PG GA 246). Tim automobilom trebalo je da dođu do aerodroma, uđu u unutrašnjost zgrade tivatskog aerodroma i zauzmu pozicije sa kojih su trebali da pucaju na Miljkovića i Belivuka dok bi stajali u redu za čekiranje karata.

- U konkretnoj situaciji, dokazi upućuju da pripremne radnje još nijesu završene pa nema dokaza da je započeto izvršenje krivičnog djela pokušaj teškog ubistva. Sud je svjestan stepena opasnosti radnji koje su preduzeli optuženi, te činjenice da postoji osnovana sumnja da bi se, da nijesu lišeni slobode prilikom ulaska u vozilo ,,opel zafira“, uputili prema mjestu planiranog događaja, te da bi se mogli steći uslovi da se okonča pripremanje izvršenja krivičnog djela. Međutim, ponavljamo da pripremne radnje nijesu kažnjive za ovo krivično djelo, te da pri nepostojanju dokaza koji ukazuju na započinjanje izvršenja, sud nema drugog izbora već da u ovom djelu obustavi postupak – pojašnjeno je u odluci Višeg suda.

Zaštićeni svjedok je, krajem januara prošle godine u Specijalnom tužilaštvu, ispričao da je prema prvobitnom planu grupe Janka Vukadinovića planirano ubistvo Kotoranina Slobodana Kašćelana, dok o likvidaciji srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića nije bilo pomena.

Kašćelanova likvidacija bila je planirana za 22. januar, kada je trebao da dođe u podgorički Viši sud gdje mu je bilo zakazano suđenje.

ženi Mugoša prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu nije mogao izvršiti neposrednom pogodbom, već nakon javnog poziva u postupku javnog nadmetanja koji je regulisan Uredbom Vlade o načinu i postupku sprovođenja javnog nadmetanja.

-Naknada u iznosu od 165 eura po metru kvadratnom nije utvrđena kroz odgovarajući postupak procjene od strane nadležnog državnog organa ili ovlašćenog procjenjivača, već je za navedenu naknadu koristio procjenu tržišne vrijednosti zemljišta koja je urađena po zahtjevu Ministarstva odbrane Crne Gore od strane Komisije Uprave za nekretnine – piše u optužnici.

B.R.

Kako je suđenje odgođeno, Vukadinovićeva grupa je promijenila plan i fokusirala se na organizaciju likvidacije Belivuka i Miljkovića, koji su 22. januara trebali da polete za Beograd.

Istražitelji su prikupili dokaze da je neposrednim izvršiocima likvidacije Kašćelana trebalo da bude isplaćeno 500.000 eura, dok su za zločin u Tivtu trebali da budu isplaćeni sa 700.000 i 1.300.000 eura.

Belivuk i Miljković su 30. januara prošle godine napustili Crnu Goru, a na beogradskom aerodromu ih je dočekala policija koja ih je sprovela direktno na saslušanje.

Tamošnje vlasti zanimalo je što su ova dva bezbjednosno interesantna lica radila u Crnoj Gori i sa kim su se sastajali.

Belivuk i Miljković su pušteni na slobodu, a nekoliko dana kasnije, 4. februara, uhapšeni su pod sumnjom da su organizovali kriminalnu grupu koja je izvršila niz najtežih krivičnih djela, skrivajući se iza Partizanove navijačke grupe ,,Principi“. Pored njih, tada je uhapšeno još 20-ak pripadnika grupe, a Tužilaštvo za organizovani kriminal je pokrenulo istragu protiv 22 osobe.

Bezbjednosne službe označavaju ga kao bliskog saradnika ,,kavačana“ i glavnog organizatora poslova i neposrednog izvršioca na terenu, desnu ruku Radoja Zvicera. Operativci tvrde da je upravo Belivuk imao značajnu ulogu u organizovanju ubistva vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini početkom 2020. godine. B. R.

Cetinjanin uhapšen zbog pokušaja krađe CETINJE - Cetinjska policija spriječila je preksinoć tešku krađu u kisoku „Tobacco Press“ u Bajovoj ulici i tom prilikom uhapsila M. S. (42) sa Cetinja, nezvanično saznaje RTV Cetinje.

Sa događajem je upoznata državna tužiteljka Sanja Radunović koja je naložila da se M. S. uhapsi, i uz krivičnu prijavu sprovede na saslušanje u Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju.

C. H.

11

Podgorički Viši sud prihvatio jemstvo policijskog inspektora PODGORICA – Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 500.000 eura koje je policijski inspektor Ivan Cvijović ponudio kako bi se sa slobode branio od optužbe da je šefu kriminalne organizacije Igoru Terziću odavao informacije o istrazi koja se vodi protiv njega za šverc droge, ali i podatke o osobama iz kriminalnog miljea.

Pobjeda saznaje da je Cvijović ponudio hipoteku na imovinu koju njegova porodica posjeduje u Pljevljima.

Cvijović se na meti istražitelja našao upravo zahvaljujući Igoru Terziću, koji je policajca optužio da je od njega tražio mito u za informacije koje bi mu bile korisne u poslu šverca kokaina i marihuane.

Osim Terzića i Cvijovića na optužnici su Dejan Spajić, Malibor Ćurčić, Bojana Bojović, Vasilije Dragaš, Nemanja Novaković, Marko Milićević, Nemanja Odović i Miljan Cmiljanović.

Cvijović je uhapšen 24. septembra 2020. godine.

Prema navodima optužnice, Cvijović u februaru 2020. od Terzića, koji je bio pod mjerama tajnog nadzora, tražio novac – nudeći mu pomoć u istrazi koja se vodi protiv njega.

Navodi se da je tada od njega uzeo 500 eura.

Inspektor je Terziću rekao da mu prijeti hapšenje i saopštio mu podatke koje su protiv njega prikupili mjerama tajnog nadzora, te obećao da će ga dan prije obavijestiti kada policija treba da pretrese prostorije koje koristi kako bi sklonio telefone, oružje, drogu...

Cvijović je obećao Terziću i da će mu nakon privođenja uz pomoć uticajnog čovjeka u policiji pomoći da dobije uslovnu kaznu i naučio ga da prilikom saslušanja u policiji kaže da je četiri zamotuljka kokaina poklonio, a ne prodao Muratoviću ispred jednog lokala u Pljevljima.

Sa druge strane, branilac Cvijovića – advokat Damir Lekić, prilikom kontrole optužnice protiv ove grupe ukazao je da je i Terzić bio pod obradom Cvijovića, tačnije, da je inspektor sprovodio akciju tokom koje je Pljevljak bio pod mjerama tajnog nadzora.

-Upravo Ivan Cvijović bio je obrađivač mjera tajnog nadzora i predao je transkripte na osnovu kojih su uhapšena određena lica kojima je Terzić prodavao drogu. Radi se o akciji „Toranj“ u kojoj je Terzić dolijao pravdi i protiv njega, kao organizatora kriminalne grupe, podnijeta je krivična prijava. Dakle, Cvijović je učestvovao u toj akciji časno i profesionalno i na osnovu njegovih radnji sva lica

Cvijović založio nekretnine vrijedne pola miliona da se brani sa slobode

Viši sud

koja su obrađivana lišena su slobode i nalaze se iza rešetaka – rekao je tada Lekić.

Najavio je i da će Terzić odgovarati za lažno prijavljivanje, obrazlažući da je Cvijović više puta nagrađivan u službi, a posljednji put dva mjeseca prije hapšenja.

Rekao je i da je veoma indikativno da je Cvijović uhapšen dan nakon što je realizovao akciju, kodnog naziva „Gorki“, u kojoj je privedeno više počinilaca teških krivičnih djela.

A dan kasnije hapse ga kao nekog ko nema veze sa policijom i to samo na osnovu obavještenja od osobe koja ima kriminogenu prošlost, koja je u pritvoru i ima razloga da daje takve izjave zbog dobijanja određenih privilegija –zaključio je Lekić.

Terzićeva kriminalna grupa razbijena je sredinom septembra 2020. u policijskoj akciji ,,Toranj“, dok je on bio u spuškom zatvoru.

Poslije 14 mjeseci praćenja lisice na ru-

ke su stavljene Milićeviću, Novakoviću i Odoviću.

Iz policije su tada kazali da su od 31. maja 2018. do 31. jula 2019. godine, protiv grupe koju je predvodio Terzić, prikupljeni dokazi za šverc velikih količina marihuane na relaciji Crna Gora – Srbija, kao i za uličnu distribuciju kokaina.

Tada je saopšteno i da je tokom 2018. godine u Srbiji, u dva navrata, zaplijenjeno ukupno 33 kilograma marihuane i u tim akcijama uhapšeno je pet crnogorskih državljana, pripadnika ove kriminalne grupe.

Terzić je zajedno sa Goranom Vukčevićem u maju 2020. godine razoružan i uhapšen u Kotoru, nakon čega je policija provjeravala da li je njihovim hapšenjem spriječena likvidacija.

Inspektori su od njih oduzeli pištolje, municiju, kriptovane telefone, veću količinu novca i motocikl sa kojeg je uklonjen broj šasije.

B. R.

Nastavak suđenja Vuku Lalatoviću zakazan za 23. februar

Tužiteljka i član vijeća u srodstvu PODGORICA - Suđenje Nikšićaninu Vuku Lalatoviću za ubistvo sugrađanina Ranka Vuletića, u avgustu 2019. godine, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 23. februar jer je ustanovljeno da je tužiteljka Ana Radović u krvnom srodstvu sa članom krivičnog vijeća.

Tužiteljka Radović je postavljena za tužioca u ovom predmetu umjesto koleginice Maje Jovanović, koja je stupila na funkciju predsjednice Tužilačkog savjeta.

Radović je saopštila sudu da će zbog nastalog problema tužilačka organizacija do sljedećeg ročišta obezbijediti drugog tužioca.

Na optužnici su se pored Lalatovića našli i Miloš Božović i Andrija Marković zbog tvrd-

nje tužilaštva da su umišljajno podstakli optuženog Lalatovića da potegne pištolj na pokojnog Vuletića.

Lalatović je ranije u istrazi rekao da mu je pritvorenik Peko Đikanović u zatvoru

tražio da kaže da je ubio Vuletića po nagovoru Markovića i Božovića, „a sve da bi Peku pomogao da dobije skraćenje zatvorske kazne“.

Međutim, on je odustao od prvobitnog iskaza kojim optužuje Božovića i Markovića i pred sudom ustvrdio da je Vuletića ubio iz straha, pošto mu je prijetio preko nekih ljudi. B.R.

Uhapšen Podgoričanin zbog oružja u ilegalnom posjedu

Zaplijenjeni automatska puška i karabin PODGORICA - Službenici Uprave policije su juče u Podgorici pretresom pronašli oružje i municiju.

Podgorička policija je na Bulevaru Mihaila Lalića izvršila pretres stana koji koristi D. I. (50) iz Podgorice, te tom prilikom pronašla i oduzela automatsku pušku, lovački karabin, okvir od automatske puške i manju količinu municije različite vrste i kalibra.

O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac u Podgorici, koji je naložio da se D. I. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

C. H.

Sa uviđaja ubistva Ranka Vuletića

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. februar 2022.

Glavni državni arhitekta Mirko Žižić o primjedbama na rad žirija za projekat vrtića u Baru

Ne bojkotovati konkurse već raditi na izmjeni procedura PODGORICA/BAR – Direktorat glavnog državnog arhitekte je spreman da razmotri sve opcije za iznalaženje najpristupačnijih uslova za učešće na budućim konkursima, te pristupiti izmjenama Pravilnika o načinu i postupku raspisivanja i sprovođenja javnog konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rješenja – saopšteno je iz tog sektora Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma povodom primjedbi Strukovne komore arhitekata na odluku žirija na konkursu za objekat vrtića i jaslica u Baru.

Ministarstvo

U toku je konkurs za idejno arhitektonsko rješenje objekta Državne revizorske institucije koji će se odvijati po postojećem pravilniku. Nakon toga očekujemo konkretne i produktivne prijedloge za unapređenje i pojednostavljenje procedure – naveo je Žižić

Strukovna komora ocijenila je da odluka žirija nije u skladu sa arhitektonskim vrijednostima koje konkursi treba da promovišu te da je arhitektura pala.

INSTITUT KONKURSA

U odgovoru Glavni državni arhitekta Mirko Žižić navodi kako se na taj način nesvjesno dezavuišu vrijednosti prvonagrađenog konkursnog rješenja, omalovažava rad kolega…

- Sa druge strane, raduje nas činjenica da je Strukovna komora arhitekata iskazala interesovanje za bavljenje pitanjima poboljšanje i unapređenje instituta konkursa, imajući u vidu da nijesu bila u vašoj žiži interesovanja. Bilo je očekivano da reakcija Komore pristigne mnogo ranije, imajući u vidu da ovo nije prvi konkurs koji se sprovodi u skladu sa pravilima i procedurom koju osporavate, koji se godinama sprovode prema jednakim pravilima – kaže Žižić.

Na primjedbu Komore da je na konkurs pristiglo 47 konkursnih radova, a da je 24 elimini-

UPUĆeNA KoLeKTivNA ŽALBA ZA PoNiŠTeNJe oDLUKe: Pobjedničko rješenje

sano jer nijesu zadovoljili formalne uslove, Žižić odgovara da su pravila bila jasno definisana raspisom konkursa, sa kojima su učesnici bili upoznati, a koja su prihvatili učešćem na konkursu.

U toku je konkurs za idejno arhitektonsko rješenje objekta Državne revizorske institucije Crne Gore. Žižić objašnjava da će ,,biti realizovan u skladu sa utvrđenim pravilima, koja u ovom trenutku nije moguće mijenjati“.

- Ostajemo otvoreni za saradnju sa Strukovnom komorom arhitekata, očekujući konkretne i produktivne prijedloge za unapređenje i pojednostavljenje procedure, a nikako poziv na izbjegavanje učešća na konkursima koje sprovodi ovo

ministarstvo, imajući u vidu da bi takav stav načinio štetu, prije svega, članovima Komore – naveo je Žižić.

KOLEKTIVNA ŽALBA

Glavnom državnom arhitekti stigla je povodom odluke žirija i kolektivna žalba, 21 arhitektonskog tima koji su učestvovali na konkursu za idejno arhitektonsko rješenje vrtića i jaslica – centralnog objekta za potrebe JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ u Baru. Oni zahtijevaju da se poništi konkurs i odluka žirija zbog toga što ,,nijesu važila ista pravila za sve učesnike“.

Prvu nagradu na konkursu, jednoglasnom odlukom žirija, dobio je rad „MAJ2743“

(BIRO 81000, Podgorica). U autorskom timu su Ivan Jovićević, Dušan Đurović, Ksenija Gomilanović, Olivera Mirković, Denis Tahirović.

Druga nagrada pripala je radu „PUZ3012“ (Termoprojekt, Beograd), a treća „CRV3210“ (Konntra, Sjeverna Makedonija, Slovenija). Prvonagrađeni rad je dobio 12.000 eura, autorima drugog rada pripalo je 6.000, a treće 3.500 eura.

Po 1.500 eura dobila su tri otkupljena rada: „OFF4219“, „B42M19E“ i „CCC8218“.

U žiriju su bili prof. dr Budimir Sudimac, dipl. inž. arh. (predsjednik), prof. Aleksandru Vuja, dipl. inž. arh. (stručni član), Vesna Krivokapić, dipl. inž. grad. (Ministarstvo pro-

Herceg Novi: Saniran čelični cjevovod u Bijeloj

TivAT: DVD „Krtoli“

Kostić opet predsjednik

Smanjeni gubici vode na rivijeri HERCEG NOVI – Čelični cjevovod u Bijeloj star više decenija je zamijenjen čime je poboljšano snabdijevanje i značajno smanjeni gubici vode na rivijeri koji su iznosili oko 12 litara u sekundi – saopšteno je iz DOO Vodovod i kanalizacija Herceg Novi.

Riječ je o glavnom cjevovodu (500 mm) u dužini 9,35 kilometara.

Radovi su počeli u januaru, a izvodio ih je tim firme Inspekt iz Nikšića, koja je specijalizovana za snimanje i sanaciju cjevovoda, a angažovana je na poslovima ispiranja i sani-

ranja cjevovoda u sklopu projekta autoputa Bar – Boljare.

- Obilaskom trase utvrđeno je da je cjevovod u lošem stanju sa brojnim pukotinama. Takođe, na većem dijelu trase je nepristupačan, a mjestimično je dubina od kote terena do njega preko četiri metra, usljed naknadno nabačenog sloja zemlje. Oštećenja su uzrokovana gradnjom objekata u neposrednoj blizini, pri čemu nije poštovano pravilo od dva metra zaštitnog pojasa oko cjevovoda, ali i četiri metra putnog pojasa Jadranske magistrale – saopšteno je iz Vodovoda. Čelični cjevovod je izgrađen

iZgrAĐeN Je 1982. goDiNe: Oštećenje na cjevovodu

1982. godine, a u vlasništvu je Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje. Snabdijevao je hercegnovsku rivijeru do Kamenara i distribuiro viškove vode ka Tivtu i Budvi, dok nije

svjete, nauke, kulture i sporta), David Radović, mr arh. (Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma), Igor Milošević, spec. sci. arh.

(Glavni gradski arhitekta Bara), Ognjen Banović, dipl. inž. arh. (predstavnik Građanske inicijative „Držimo uspravno“) i Siniša Minić dipl. inž. arhitekture (zamjenik člana žirija).

Zbog izgradnje vrtića u Baru u januaru 2019. godine su posječena stabla čempresa stara više decenija u dvorištu Gimnazije ,,Niko Rolović“. Nakon toga, uslijedili su protesti građana.

Okončani su nakon što je tadašnji premijer Duško Marković objavio da se objekat neće graditi na toj lokaciji, te da će se park obnoviti.

D. Š.

izgrađen regionalni sistem od izvorišta Bolje sestre. Takođe, njime je proticala i voda iz sistema Regionalnog vodovoda, zaključno sa ljetom 2017. godine.

C. G.

TIVAT – Predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ i u naredne četiri godine biće Stefan Kostić. Odluka je donesena na godišnjoj Skupštini Društva održanoj u Radovićima na kojoj je izabran i Upravni odbor.

Uz komandira DVD „Krtoli“ Milana Vukošića, u odboru su Ivan Starčević, Miloš Tripinović, Predrag Klakor, Slobodan Đurišić, Peđa Petrović, Marko Francesković i Jovan Kikanović, dok su za članove Nadzornog odbora izabrani Radule Đurišić, Duško Brinić i Mihailo Stjepaničić.

DVD „Krtoli“ osnovano je 2004. godine, a broji 54 člana.

Pored ovog, u Tivtu djeluju i dobrovoljna vatrogasna društva S. K. „Tivat“ i „Boka“.

CEDIS

Radovi u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 17. februara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 08:30 do 14:30 h dio sela Gnjili Potok.

Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha.

Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Šekular, dio sela Mašte, sela: Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje.

Bijelo Polje: od 8 do 14:30 h Ul. Radomira Medojevića, Prvomajska ulica, Ulica Šukrije Međedovića (dio između Tužilaštva i džamije); od 8 do 16 h Voljavac, Ličine – Korita, Njegnjevo (nova trafostanica), Jagoče, Dobro brdo; od 9 do 14 h Stožer, Slijepač most – Pali; od 9 do 15 h Banje selo, Bijeli potok.

Budva: od 8 do 14:30 h dio naselja Perazića do u blizini prodavnice.

Cetinje: od 8 do 15 h sela Podgor i Višnjica; od 8 do 16 h Očevići, Dubova, Začir, Dobrsko Selo, Ulići, Bokovo, Markov Do, Kosijeri, Đinovići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 9 do 15 h dio naselja Gruda.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Stanjevića Rupa, Osredina, dio Novog Sela, dio Komunica i dio Suka, Do Pješivački, Livade Bandićke; od 10 do 15 h Gorica, centar grada – dio ulica Vlajka Đuranovića, Bijelog Pavla, Baja Sekulića, Sava Burića, Njegoševe, 9. decembra, Dečanske i IV Proleterske Brigade.

Kolašin: od 9 do 15 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Redice, Bojići, Podi, Svrke, Trnovica, Ul. Mojkovačka i R. Maškovića.

Kotor: od 8 do 11 h Prčanj – centar; od 9 do 12 h Zgrada Mravinjak; od 9 do 13 h Stoliv (dio potrošača) i Dub; od 9 do 14 h Orahovac – dio.

Mojkovac: od 11 do 14 h Gostilovina; od 11 do 15 h Podbišće, Ćetkovići, Kovijanići, Feratovo polje, Mrdo, Gacka, Kraljevo kolo, Štitarica, Baza, Biogradsko jezero.

Nikšić: od 8 do 15 h Donje Čarađe, Raštica (Pometenik), Kuta, Zagrad, Oblatno, Raspuće, Trešnjica.

Plav: od 9 do 14:30 h dio Vojnog Sela.

Pljevlja: od 9 do 14 h Naselje Brdo, Ul. Peđe Leovca, Ul. Durmitorska, dio Ul. Bobovske, naselje Balibegovo brdo; od 9 do 15 h naselje Deveta, Bakrenjače, Donja Rudnica, pilana Leovac, pilana Jasen – Stevanović, Srdanov Grob, Donje i Gornje Jugovo, Milunići, Okazion Laković, naselje Šuljkovac, asfaltna baza Vektra, Bušnje, Radeta, Potoci, Tusko Brdo, Brvenica (moguća kratkotrajna isključenja); od 9 do 15 h Krečana Vraneš, Gotovuša, Velike i Male Krće.

Rožaje: od 9 do 14:30 h selo Koljeno.

Tivat: od 8 do 10 h Opatovo, Cacovo.

Ulcinj: od 8 do 14:30 h Brajša, Naselje Kaliman, Lolovići, Gornji i Donji Rastiš, Curanovići; od 8:30 do 14:30 h Kodre kod Milenijuma.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. februar 2022.

Pljevlja: Apelacioni sud potvrdio odluku Privrednog suda

EPCG da uplati Čistoći 49.669 eura i kamatu Riječ je o dugu za pružene komunalne usluge. Iz Čistoće objašnjavaju da im EPCG po tom osnovu duguje još 250.000 eura što je polovina duga tog gradskog preduzeća po osnovu poreza i doprinosa na ime zarada zaposlenih

vODe NeKOlIKO SPOROva PROTIv ePCG: Zgrada Čistoće

PLJEVLJA – Apelacioni sud potvrdio je prvostepenu presudu Privrednog suda po kojoj je Elektroprivreda dužna da pljevaljskom preduzeću Čistoća uplati 49.669 eura sa zateznom kamatom na ime izvršenih komunalnih usluga za Termoelektranu Pljevlja.

Iz Čistoće objašnjavaju da su nakon višemjesečnog neplaćanja pruženih komunalnih usluga za TE Pljevlja (od 1. 11. 2018. do 31. 5. 2019. godine) pokrenuli sudski spor protiv EPCG koji je nakon godinu i po okončan u njihovu korist.

PRESUDA

- Pravosnažnom presudom Apelacionog suda su odbijeni svi žalbeni razlozi tužene. U obrazloženju Apelacionog suda

se, između ostalog, navodi da je u samom postupku utvrđeno da su u predmetnom periodu od strane vršioca komunalne djelatnosti kontinuirano vršene usluge sakupljanja, transporta i deponovanja komunalnog otpada iz TE Pljevlja, te da je obračun izvršen u skladu sa zakonom.

Takođe, u obrazloženju odluke se navodi da je površine otvorenog i zatvorenog prostora u toku postupka utvrdio vještak geodetske struke, a što je bio i osnov za pokretanje sudskog postupka. Naime, prethodno rukovodstvo EPCG u kontinuitetu je isticalo prigovore upravo u vezi sa površinom, tj. prikazivali su ih u znatno manjem iznosu u odnosu na podatke kojima raspolaže Uprava za imovinu (katastar nepokretnosti), kao i u odnosu na podatke

koji predstavljaju stvarno stanje na terenu – saopštili su iz Čistoće.

13

BIjelO POlje: Gorjelo u centru grada

Uzrok požara neočišćen dimnjak BIJELO POLJE -U Ulici slobode u centru grada juče oko 6.30 časova izbio je požar na dimnjaku stambene zgrade. Komandir Službe zaštite i ispašavanja Milonja Rakonjac saopštio je za Pobjedu da su vatru gasila trojica vatrogasaca uz pomoć specijalnog vozila.

Požar je lokalizovan nakon sat.

-Olakšavajuća okolnost je što se radi o ravnom krovu, te nije pričinjena materijalna šteta – kazao je Rakonjac.

Po njegovim riječima najčešći uzrok požara tokom zimske sezone su upravo neoči-

PRIČINjeNa Mala ŠTeTa: Zapaljeni dimnjak

šćeni dimnjaci. Zato podjeća građane da očiste dimnjak uoči početka i nakon završetka sezone grijanja.

- Takođe tokom grijanja u ložište se, osim predviđenog ubacuju i drugi materijali, što takođe može da uzrokuje požar - upozorio je Rakonjac.

B.Č.

TIvaT: Vatrogasci intervenisali na poziv građana

PREGOVORI

Iz tog preduzeća podsjećaju da na osnovu pruženih komunalnih usluga za TE Pljevlja, od 6. 6. 2019. godine, potražuju od EPCG više od 250.000 eura što je, navode, gotovo polovina iznosa koji Čistoća duguje po osnovu poreza i doprinosa na ime zarada zaposlenih.

- Imajući u vidu pravosnažnu presudu Apelacionog suda, te činjenicu da sa EPCG vodimo još četiri sudska postupka sa istim činjeničnim i pravnim osnovom, za očekivati je da dođe do intenziviranja pregovora u cilju rješavanja problema – navedeno je u sopštenju Čistoće.

C. G. UZROK POŽaRa DIMNjaK: Požar u Kalimanju

Maslinari se pripremaju za svjetsko takmičenje

Barsko zlato predstaviće u Njujorku Izgorio krov na

BAR –Društvo maslinara Bar pozvao je maslinare, koji su ove godine proizveli vrhunsko ekstradjevičansko ulje, da dostave uzorak kako bi ušli u proces ocjenjivanja za učešće na takmičenju najboljih svjetskih ulja u Njujorku (NYIOOC).

Potrebno je da do 25. februara bude urađena hemijska analiza i potom uzorak dostavljen panelu za senzorsku analizu, za ocjenu. Najkvalitetnije ulje će poslati na takmičenje.

Predsjednik Udruženja maslinara Bara mr Ćazim Alković kaže da su učešće na najprestižnijoj svjetskoj manifestaciji ocjenjivanja ulja planirali prošle godine,

uz pomoć hrvatskih kolega, ali do realizacije nije došlo usljed epidemiološke situacije.

- Kod zapadnih komšija je učešće na NYIOOC stvar prestiža, tako da sada idu u nekoliko, nazovimo ih, reprezentacija – svaka regija ima predstavnike, što im omogućuje postojanje i opstajanje brenda maslinovih ulja. Prošle godine je na NYIOOC u konkurenciji bilo 1.159 ulja iz 28 zemalja svijeta– kazao je za Radio Bar Alković.

On dodaje kako je poznati splitski publicista Nedjeljko Jusup, u tamošnjim medijima, istakao da bi ekstradjevičansko ulje od barske Stare masline moglo postati svjetska senzacija, ako na NYIOOC postigne uspjeh, ,,što je vjetar u leđa za nekoga ko je prvi put na ovakvom skupu“. C. G.

kući u Kalimanju TIVAT – Vatrogasci su za petnaestak minuta ugasili požar koji je preksinoć, pet minuta iza ponoći, izbio na krovu kuće u Kalimanju.

Kompletna smjena Službe izašla je na lice mjesta sa troje vozila i požar su, uz pomoć članova DVD „Tivat“, ugasili. Šef smjene, Branko Petković, istakao je da je tokom intervencije evakuisana četveročlana porodica, dvoje djece i dvoje odraslih.

- Gašenje je bilo specifično zbog drvene konstrukcije i drvenog poda jer smo vodili računa da se pod ne uruši na donji sprat kuće. Uzrok požara je najvjerovatnije, ali to će istraga pokazati, dimnjak koji je išao po sredini kuće gdje je i počeo požar – kazao je Perković.

On je naglasio da je požar brzo ugašen prvenstveno zahvaljujući građaninu koji je nazvao vatrogasce čim je primijetio plamen na kući.

S. K.

Pljevlja: Opšta bolnica dobila savremeni aparat, riješen problem nedostatka kadra

Novi skener u funkciji, internisti dolaze danas

ZlaTNI STaNDaRD U DIjaGNOSTICI: Novi skener

PLJEVLJA – Ministarstvo zdravlja je, u saradnji sa Rudnikom uglja Pljevlja, obezbijedilo pljevaljskoj Opštoj bolnici skener vrijedan 242.000 eura.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović kazala je da je kupovina skenera obezbijeđena u rekordnom roku, nakon što je Opšta bolnica ranije ostala bez tog aparata.

- Riječ je o izuzetno važnoj

dijagnostičkoj proceduri koja predstavlja zlatni standard u blagovremenoj prevenciji i liječenju teških pacijenata i oboljenja. Ovaj skener nije važan samo za bolnicu u Pljevljima, već i za šire područje, imajući u vidu da se stanovništvo iz okolnih naselja, a i sa Žabljaka, snima i dijagnostifikuje u Opštoj bolnici u Pljevljima – navela je Borovinić-Bojović.

Direktor bolnice Saša Grbo-

vić kazao je da je aparat u bolnici od 1. januara. Do sada su rađena snimanja hitnih i bolničkih pacijenata, a od prije nekoliko dana, radi se dijagnostika pacijenata Doma zdravlja.

- Sada imamo moderan, 64-slajsni skener koji je jedan od najboljih u državi. To znači da ćemo moći da radimo veći broj pregleda nego do sada – rekao je Grbović.

On je naveo da je Opšta bolnica

u posljednjih godinu, dobila oko 500.000 eura donacija od kojih je, između ostalog, obezbijeđen digitalni rendgen aparat i centralni kiseonik.

Ministarka Borovinić-Bojović i Grbović kazali su kako je nađeno rješenje za problem nedostatka pojedinih specijalista do kojeg je došlo jer je pet ljekara u izolaciji zbog korona virusa.

- U izolaciji je pet ljekara, dvoje internista, jedan anesteziolog, ortoped i hirurg. Od četvrtka će u bolnici u Pljevljima biti dva ljekara internista dok se funkcionisanje hirurgije, ortopedije i anestezije odvija bez ikakvih poteškoća – kazala je ministarka zdravlja.

C. G.

14

Marketing

Četvrtak, 17. februar 2022.

Svijet

Četvrtak, 17. februar 2022.

Evropski sud pravde presudio da EU može usloviti države članice vladavinom prava

BRISEL- Evropski sud pravde presudio je da Brisel može da uskrati finasijsku podršku zemljama članicama koje krše principe demokratije i vladavine prava. Ovom odlukom odbačena je žalba Mađarske i Poljske, koje su pred sudom pokušale da ospore legalnost evropskog mehanizma sankcija za kršenje vladavine prava.

Budimpešta i Varšava, koje su među najvećim korisnicima evropskih fondova, sada bi mogle da se suoče sa gubitkom milijardi eura budžetske pomoći, zbog ocjene evropskih institucija da krše neke osnovne principe vladavine prava, demokratije i nezavisnosti pravosuđa.

EU je ovaj mehanizam uvela početkom 2021, ali je Evropska komisija odlučila da sačeka odluku Evropskog suda pravde, prije nego što ak-

tivira proceduru. Odlaganje je dogovoreno sa Mađarskom i Poljskom 2020. godine, kao ustupak ovim zemljama za njihov pristanak na tada hitan plan za oporavak evropske ekonomije i usvajanje budžeta EU. Evropski sud pravde odbacio je pritužbe Budimpešte i Varšave da mehanizam nije u skladu sa sporazumima EU i da narušava pravnu sigurnost zemalja članica, ocjenjujući da mjera spada u nadležnost EU da zaštiti zajednički budžet.

Mađarski premijer Viktor Orban, uoči odluke suda pravde, optužio je Brisel da vodi „pravni džihad“ protiv njegove zemlje.

S druge strane, Evropski parlament i neke zemlje članice već mjesecima zahtijevaju od Evropske komisije da bez odlaganja primijeni mehanizam sankcija.

Poruka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog

Još ne vidimo povlačenje ruskih trupa

STAV: Premijer Republike Poljske Mateuš Moravjecki FOTO: INM

Brisel može da uskrati fondove Mađarskoj i Poljskoj

Potrebno nam je evropsko jedinstvo Već treću godinu vodimo izuzetno tešku bitku sa pandemijom i ekonomskom krizom, a upravo u ovom trenutku dobijamo dodatni udarac od našeg istočnog susjeda. Vladimir Putin efikasno i cinično iskorišćava evropske slabosti i krize Evropa je danas na ivici rata. Oružani sukob je prestao da bude malo vjerovatan scenario. To je postala realna mogućnost.

Za mnoge generacije mladih Poljaka i Evropljana izbijanje rata nikada nije bila tako bliska perspektiva. Godinama je Zapad želio vjerovati da će 21. vijek biti bez sukoba. Međutim, posljednje godine su pružile mnogo dokaza da agresivni stav Rusije, na primjer u Gruziji ili Ukrajini, nije iluzija, već najava novog poglavlja u istoriji zapadnog svijeta.

Rusija ponovo pokušava da naruši teritorijalni integritet Ukrajine. Dovesti u pitanje granice suverene države znači jedno - napad na evropski mir. Svijet koji dobro poznajemo, svijet evropskih vrijednosti, slobode, demokratije i prosperiteta bio je na meti ruskog rukovodstva i vojske. U igri nije samo budućnost Ukrajine, već i sigurnost i razvoj evropskih ekonomija.

Ova najveća politička kriza od kraja Hladnog rata dovodi u pitanje pravila koja je evroatlantska zajednica usvojila nakon 1989. godine.

ISPIT SAVJESTI

KIJEV- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je juče da još ne vidi povlačenje ruskih trupa sa položaja blizu ukrajinske granice.

Bi-Bi-Si u izvještaju navodi da je Zelenski rekao da Ukrajina reaguje na realnost.

-Iskren da budem, reagujemo na realnost koju imamo, a još ne vidimo nikakvo povlačenje – rekao je Zelenski za vrijeme posjete zapadnoj Ukrajini, prenosi Rojters.

U međuvremenu, ukrajinske agencije za spro-

vođenje zakona održale su vježbe odgovora na mogući upad u zgradi vlade i policijske stanice, na 30 kilometara od granice sa Krimom, potvrdio je juče ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski, navodi Tanjug.

Istovremeno ukrajinske oružane snage razmještaju radarske punktove za avijaciju u Donbasu i rasporedile su više od dvadesetak tenkova u blizini sela Podlesne, u blizini linije vojnog kontakta u Donbasu, saopštila je pres služba Narodne milicije samoproglašene Narodne republike Luganska.

Premijer Plenković objavio mjere pomoći usljed novog talasa poskupljenja

U Hrvatskoj trajno umanjen PDV na energente i namirnice ZAGREB - Hrvatski premijer Andrej Plenković i ministri objavili su mjere pomoći zbog talasa poskupljenja, posebno kad je riječ o cijenama energenata. Paketom mjera će se ograničiti rast cijena električne energije na 9,6 odsto i gasa na najviše do 20 odsto, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za domaćinstva, promjene u sistemu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za penzionere...

Smanjuje se i PDV na hranu sa 13 na pet odsto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječiju hranu, na troškove u poljoprivredi (sadnice, đubrivo, pesticidi) s

25 na pet odsto, dok će PDV na higijenske uloške i tampone biti snižen s 25 na 13 odsto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 na pet odsto, prenosi Indeks.

Ta smanjenja PDV-a su, prema navodima portala, trajna, osim smanjenja plina na pet odsto koje je ograničeno na godinu dana, potvrdio je potpredsjednik vlade i ministar finansija Zdravko Marić.

Iznos vaučera za socijalno najugroženije se povećava s 200 na 400 kuna (za jednu kunu može se dobiti 0,13 eura).

Penzioneri će dobiti i jednokratnu naknadu. Oni koji imaju penziju do 1.500 dobiće naknadu od 1.200 kuna, oni koji primaju od 1.500 do 2.000 naknadu od 900 kuna, oni koji

primaju od 2.000 do 3.000 dobiće naknadu od 600 kuna i oni koji primaju od 3.000 do 4.000 naknadu od 400 kuna.

-Ovaj globalni porast cijena energenata izazvao je talas poskupljenja u Evropi. Cijena plina u Evropi raste zbog veće potražnje nakon kovid krize, drugi je razlog Rusija, koja je najveći dobavljač i ima smanjenu proizvodnju, Norveška ne može povećati proizvodnju, u Evropi dolazi do veće potražnje usljed oporavka i hladnijih zima. Četrdeset tri odsto evropskog plina dolazi iz Rusije, 23 odsto iz Norveške, 11 iz Alžira.

Evropa uvozi 61 odsto ukupnih energetskih potreba i 90 odsto plina koji čini 21 odsto energetske potrošnje – rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

15

Trebali bismo danas pogledati u oči istini. Ruska prijetnja miru godinama je rasla pasivnim stavom velikog dijela evropskih političkih snaga. Mnogi lideri nijesu imali hrabrosti ili odlučnosti da presijeku konce poslovnih veza sa Kremljom. To je omča koja se vremenom stegla oko evropskog, a ne moskovskog vrata.

Odlučivanje o nejasnim interesima sa režimom koji nije bježao od rata s manjim državama, od političkih ubistava i od akcija tajnih službi na teritoriji država članica Evropske unije, teško se može nazvati kratkovidošću.

Ovo je smišljen čin političkog cinizma.

To Evropu sve više košta - gubimo time ne samo ekonomski (npr. zbog visokih cijena gasa uzrokovanih politikom ucjena), već i politički. Gazprom je 2021. povećao izvoz gasa u Kinu i Tursku. U međuvremenu, on je jasno smanjio isporuke u Evropu. Izvoz evropskim primaocima bio je za 10 milijardi m3 manji nego godinu dana ranije, a čak 27 milijardi m3 manji nego 2019. Ovo vještačko zaoštravanje energetske krize je ucjena, koja će nametnuti puštanje u rad gasovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2). Cijene za ovu grešku ne plaćaju oni koji su potpisali ugovor, već obični Evropljani.

Politika Rusije, sa svim svojim ludilom, bolno je racionalna. Već treću godinu vodimo izuzetno tešku bitku sa pandemijom i ekonomskom krizom, a upravo u ovom trenutku dobijamo dodatni udarac od našeg istočnog susjeda. Vladimir Putin efikasno i cinično iskorišćava evropske slabosti i krize. Nažalost, veliki dio evropske elite se specijalizovao za stavljanje poveza na oči kako bi ih zaštitio od sjaja ruskih ambicija o supersili.

Spisak političkih vođa i lidera, koji su izabrali ruske rublje i karijeru u kompanijama Kremlja, zadaju glavobolju. Svima je poznat slučaj Gerharda Šredera, koji je svoju političku karijeru pretvorio u zaradu u ruskim energetskim kompanijama. Ali njegov slučaj je samo vrh ledenog brijega. Na dugačkoj listi saradnika Gazproma, Lukoila, Rosnjefta i kompanija koje grade Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2) na-

lazimo bivše kancelare, premijere, šefove diplomatija, predsjedničke savjetnike i ministre.

Zagovornici ovakvog stava mogu govoriti o slobodnom tržištu i slobodi da se nakon ispunjenja javne misije prihvati novi posao. Međutim, ti ljudi nijesu slučajno tamo završili. Njihovo znanje i kompetencije postali su oruđe u rukama Kremlja. Na kraju krajeva, oni su kao vođe i lideri država sukreirali evropsku energetsku, ekonomsku i bezbjednosnu politiku.

Imali su pristup tajnim podacima i materijalima specijalnih službi. Donijeli su strateške odluke koje su odredile budućnost društava, EU i NATO-a. Mora se reći direktno: Rusija u Evropi ima mnogo svojih trojanskih konja.

GEOPOLITIČKA DIMENZIJA NS2

Namjere Moskve više ne bi trebale da budu upitne. Vladimir Putin je već u julu prošle godine objavio članak o istorijskim odnosima Rusije i Ukrajine. Njegova glavna teza zasniva se na ubjeđenju da ne postoji posebna ukrajinska nacija i da su Ukrajinci dio ,,ruskog naroda“ u kojoj Rusi igraju dominantnu ulogu. Prema Putinovim riječima, Ukrajina je neodvojivi dio ruskog svijeta. Sa druge strane, izgradnja nezavisnosti i zasebnog identiteta postaje ne samo greška u ovoj optici, već i provokacija. Za Vladimira Putina nema mjesta za slobodnu i nezavisnu Ukrajinu.

To znači da Putinova Rusija ne poštuje mir i međunarodno pravo. Čini se da je Putinov cilj jasan – natjerati Zapad da odustane od podrške Ukrajini i prepusti je Rusiji.

Gasovod NS2 pokazuje da Putinov scenario ima svoje pristalice u Evropi. Ovaj projekat, koji je samoubilački za evropsku energetsku politiku, baca sjenku na njemačku politiku.

Zahvaljujući njemu, Gazprom će kontrolisati protok gasa u Evropi, čineći snabdijevanje zavisnim od političkih odluka. Ovaj projekat je neprihvatljiv ne samo sa geopolitičkog, već i sa ekonomskog stanovišta. Već danas je vidljivo da Rusija drastično ograničava tranzit sirovina koje se dopremaju postojećim cjevovodima. Samo mali dio raspoloživih kapaciteta teče kroz Ukrajinu, a osim toga, Gazprom ne rezerviše tranzit gasa iz gasovoda Jamal. Tako energetski monopol postaje monopol za odluke o suverenitetu Ukrajine.

EVROPI JE POTREBNO JEDINSTVO

Suočeni sa prijetnjom iz Rusije, potrebna je solidarnost i saradnja cijelog kontinenta.

Evropa i njeni transatlantski partneri treba da tretiraju događaje na istočnoj granici Evropske unije kao možda posljednje upozorenje.

Najefikasnije sredstvo koje Evropa i SAD mogu staviti za pregovarački sto su potencijalne ekonomske sankcije i čvrst stav o blokiranju projekta NS2. To je glas ne samo Poljske i zemalja centralne Evrope. U ovim važnim danima, potrebno nam je pravo vođstvo koje će otkloniti naše brige i vratiti Evropu na put bezbjednosti i razvoja.

(Tekst je objavljen u mjesečniku „Sve što je najvažnije“ (Wszystko Co Najważniejsze) i u svjetskim medijima u okviru projekta „Pričamo svijetu o Poljskoj“ koji se realizuje u saradnji sa Institutom za nacionalno sjećanje) Priredila: B. PRELEVIĆ

16

Kultura

Četvrtak, 17. februar 2022.

Promocija albuma poezije Sretena Perovića

„Rt dobre nade“ u Biblioteci

PODGORICA - Promocija albuma poezije „Rt dobre nade“ crnogorskog književnika Sretena Perovića, povodom njegovog 90. rođendana, biće priređena večeras, u 18 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u organizaciji Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Fonda-

cije Sveti Petar Cetinjski.

Na albumu ,,Rt dobre nade“, koji je naslovljen po pjesmi Perovića, koja je posvećena Crnoj Gori, nalazi se izbor iz pjesnikove poezije koji je sačinio i dramski uredio glumac Slobodan Marunović.

Izabranu poeziju na ovom poetskom albumu kazuju glumci CNP-a Kristina Obradović, Julija Milačić Petrović Njegoš, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Aleksandar Radulović, Jovan Dabović i Slobodan Marunović. Izbor muzike je napravio Mihailo Miha Radonjić, u čijem studiju „M Sound“ je i realizovan ovaj album. Likovna oprema albuma je rad našeg čuvenog slikara Dimitrije Popovića.

R. K.

Raspisan konkurs za nagradu „Dragan Radulović“

Poziv za autore knjiga za djecu i mlade PODGORICA – Konkurs za književnu nagradu „Dragan Radulović“ za knjigu koja je, kao izuzetno ostvarenje u oblasti književnog stvaralaštva za djecu i mlade, objavljena u prethodnoj godini, otvoren je u utorak i trajaće do 31. marta.

Nagrada se dodjeljuje književniku/ici iz Crne Gore i regionalnim autorima i to samo originalnim djelima nespornih umjetničkih i pedagoških dometa. U godini u kojoj se dodjeljuje nagrada koja nosi ime jednog od najvažnijih pjesnika za djecu u Crnoj Gori, mogu se dodijeliti najviše tri nagrade koje se sastoje od plakete, statue i novčanog iznosa.

Novčani dio nagrade iznosi tri prosječne zarade u Crnoj Gori. Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju organizacije, institucije i pojedinci. Prijedlozi se dostavljaju u pisanoj formi putem obrasca za prijavu, a uz obrazac je potrebno priložiti i po sedam primjeraka svake predložene knjige koja

je kandidovana za nagradu, kao i obrazloženje i dokumentaciju na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata. Pisani prijedlog za nagradu (popunjen obrazac) sa primjercima knjiga i pratećom dokumentacijom dostavlja se nadležnom organu uprave Glavnog grada za poslove kulture, na adresu: Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, Ulica Marka Miljanova br. 4, 81 000 Podgorica, sa naznakom „Za Nagradu Dragan Radulović“, svakog radnog dana od 8 do 16 sati, zaključno sa 31. martom 2022. godine.

Nagrada će biti uručena na svečanom otvaranju Manifestacije „Dani Dragana Radulovića“ 27. aprila 2022. u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu, na telefon +382 20 225 144 i +382 20 225 168, kao i na imejlove: sekretarijat.kultura.sport@podgorica.me i valentina.radulovic@podgorica.me.

D. E.

Predavanje o Bauhausu PODGORICA - Predavanje o Bauhausu specijalista arhitekture i profesora Srednje građevinsko-geodetske škole „Inž. Marko Radević“ Sanje Sekulović i Đorđa Vučević biće održano večeras, u 18 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Ovaj program biće organizovan u okviru serijala „Žene u kulturi“.

Bauhaus je umjetnička škola koja je osnovana 1919. godine u Vajmaru, u Njemačkoj. Kako je nastala spajanjem dvije umjetničke visokoškolske ustanove, ideal Bauhaus djelovanja jeste stvaranje i prihvatanje industrijske proizvodnje u različitim disciplinama pod

okriljem arhitekture. Posebna pažnja posvećuje se potrebi da sve bude dizajnirano, od najsitnijih detalja do velikih građevina. Na ovaj način stvara se jedno integrisano, estetski promišljeno i praktično životno okruženje.

U prvoj godini postojanja, Bauhaus škola upisala je 84 žene i 79 muškaraca. Ovi podaci izuzetno su značajni za rad žena u oblasti arhitekture.

Predavači će govoriti o ovim, ali i o još mnogim karakteristima Bauhaus škole, te o statusu žena u ovom polju. Cilj predavanja je predstaviti rad žena u oblasti arhitekture kroz istorijsku perspektivu.

A. Đ.

Slikarka Mirjana Marsenić-Vujović za Pobjedu o izložbi ,,Ogledala u v

Čovjek je otuđen u o prema svemu što ga Priroda se eksploatiše, ljudi jure za materijalnim vrijednostima, tu se gubi odnos prema duhovnosti i prema samom sebi - istakla je Marsenić-Vujović

PODGORICA - Likovni svijet slikarke Mirjane Marsenić-Vujović vezan je istraživanje prirode. Nedavno se predstavila u galeriji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković“ u Kotoru izložbom ,,Ogledala u vodi“. Postavku čini tridesetak radova manjih formata, rađenih tehnikom akrilik na platnu, kao i desetak radova kombinovane tehnike. Riječ je o ciklusu djela koji je nastao u prethodne dvije godine i publika sada ima priliku da ga vidi po prvi put.

- Odraz u tim ogledalima sam ja.

Kroz rad iščitavam sebe i istražujem svoju podsvijest. Istraživajući sebe pomoću likovnih elememenata pokušavam da shvatim šta to mene interesuje i šta svi ti motivi u meni bude, zašto su u fokusu mog istraživanja.

Kako se i ja mijenjam vremenom, tako se i moji radovi mijenjaju, to je neki prirodni slijed događaja – kazala je za Pobjedu Marsenić-Vujović.

VODA

Priroda je inspiracija Marsenić-Vujović od samog početka bavljenja umjetnošću. Početak njenog umjetničkog istraživanja okarakterisan je konkretnim prikazom stabla drveta, koje se kasnije razvijalo do apstraktne forme. Kretala se od konkretnog prikaza viđenog ka apstraktnom. Površina kore drveta i mahovine su postajale

U planu izložba u Tivtu Kada je riječ o planovima za naredni period, Marsenić-Vujović je kazala da joj je u planu retrospektivna izložba u Galeriji „Buća“ u Tivtu.

- Planirala sam jednu vrstu retrospektive, međutim, tu mogu stvari da se mijenjaju, može da

ispadne sasvim nešto drugo. Ono što je najvažnije je da su radovi u procesu i da djela postoje, a što se tiče koncepta, vidjećemo, u procesu stvaralaštva uvijek može u zadnjem času nešto da se promijeni – istakla je Marsenić-Vujović.

Mirjana Marsenić-Vujović

sve dominantnije u njenom radu, polako preuzimajući čitavu površinu platna. Kroz vrijeme, pejzaži su postajali sve ličniji, kompleksniji i dublji, a detalji su polako istiskivali pejzaže.

- Polazište mog istraživanja je priroda. Vremenom, kroz sopstveno istraživanje, taj motiv na neki način osvješćujem i istražujem kroz različite tehnike i materijale. Kako je taj proces istraživanja u kontinuitetu, tako se i forme na radovima pročišćavaju, mijenjaju i prelaze u druge dimenzije – kazala je MarsenićVujović.

Kako je prolazilo vrijeme, tako se i njeno interesovanje sve više mijenjalo – počeo je da je zanima uticaj prirode na modernog čovjeka.

- Imam utisak da se savremeni čovjek uopšte i ne ophodi prema prirodi. Generalno vlada potpuno otuđenje u odnosu čovjeka prema prirodi, čovjeka sa samim sobom, onda i u odnosu čovjeka sa čovjekom i u svakom drugom odnosu.

Mislim da smo, na neki način, svi tu ugroženi. Priroda se eksploatiše, ljudi jure za materijalnim vrijednostima, tu se gubi odnos prema duhovnosti i prema samom sebi – smatra Marsenić-Vujović.

S obzirom na to da izložba nosi naziv ,,Ogledala u vodi“, ovo nije prvi put da se umjetnica bavi temom vode. Tačnije, na kolektivnoj izložbi u ,,Galeriji 106“ u Londonu ,,Prikriveni identiteti: naracija prirode“ izlagala je

djela nastala tokom njenog rezidencijalnog boravka u Veneciji, na kojima je dočarala kolorit vode i biljni život koji ona posjeduje. Riječ je o dva rada „Jutro u Veneciji I i II“, „Svitanje“, „Tajna života“ i „Rađanje života“.

- Zašto voda? Voda je izvor života i samim tim čovjek ne bi postojao bez nje. Voda i njena ,,moć“ su mi fascinantni, jer bez nje ne bi bilo nijednog živog bića. Pokušavam da je na neki svoj način otkrivam i upoznajem pomoću likovnih elemenata – kazala je Marsenić-Vujović.

ULAGANJE

U jednom ranijem intervjuu za Pobjedu Marsenić-Vujović je kazala da je ,,Crna Gora

Slikar Dalibor Dado Ćetković dobitnik priznanja ,,Leonardo da Vinči“

,,Uragan misli“ nagrađen u Firenci

BAR - Akademski slikar iz Bara Dalibor Dado Ćetković dobitnik je nagrade ,,Leonardo da Vinči“ u Firenci za sliku ,,Uragan misli“. Riječ je o radu iz podciklusa ,,San u snu“, urađenom u kombinovanoj tehnici sa uljem i akrilom na platnu, koje je prvi put prikazao na 17. samostalnoj izložbi slika u Kotoru prošle godine. To je drugi umjetnik iz Crne Gore kojemu je dodijeljeno ovo priznanje, jer je ova nagrada pripala i našem akademskom slikaru Zoranu Petrušiću, o čemu je Pobjeda već pisala.

U italijanskoj kolijevci umjetnosti, bogati kulturno-istorijski grad Firenca bila je domaćin četvrte dodjele nagrade ,,Leonardo Da Vinči“ za istaknute savremene likovne stvaraoce iz cijelog svijeta. Organizatori ovog i ostalih likovnih događaja su Efetto Arte i poznati likovni kritičari i eksperti za savremenu umjetnost, braća Salvatore i Frančesko Ruso iz Italije. Ceremonija dodjele nagrada organizovana je 6. februara u Monumentalnoj galeriji Borgezove palate.

Ćetković drži nagradu „Leonardo da Vinči“, ispred svog nagrađenog djela

Umjetnici su nagrađeni sa statuom Leonarda Da Vinčija, koju su ručno izradili toskanski umjetnici, zatim sa sertifikatom, katalogom, stranom u uglednom ,,Art International Contemporary Magazine“ i

zidnim kalendarom za 2022. koji je dizajniran u čast ovog velikana.

S obzirom na trenutnu situaciju, jedan broj umjetnika nije mogao lično da prisustvuje događaju.

- Velika je čast i zadovoljstvo biti odabran za ovakvu prestižnu nagradu koja nosi naziv po svima poznatom velikom umjetniku Leonardu da Vinčiju. Još prošle godine su me zapazili brojni likovni kritičari

Kultura

Četvrtak, 17. februar 2022.

vodi“ koja je otvorena u Kotoru

odnosu a okružuje

Radovi Mirjane Marsenić-Vujović

rudnik mladih talentovanih stvaralaca koje treba podržati i njegovati što je više moguće“.

Komentarišući koliko se ulaže u domaće likovne stvaraoce, umjetnica je kazala da uvijek priča istu priču kao i sve njene kolege, ali ih, kako je istakla, niko i ne čuje.

- U likovne stvaraoce u Crnoj Gori se ne ulaže ništa. Ovaj put ću biti kratka sa odgovorom – rekla je Marsenić-Vujović.

Mirjana Marsenić-Vujović

je završila Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek slikanje u klasi prof. Branislava Sekulića. Magistrirala je na Odsjeku slikarstvo na istom fakultetu u klasi prof.

Ratka Odalovića. Profesorica je likovne umjetnosti u QSI International School of Montenegro. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i Udruženja likovnih umjetnika ,,Kula“ iz Rožaja.

A. Đ.

širom svijeta, a među prvima Amerikanci koji su mi dodjelili počasno priznanje na žiriranoj izložbi ,,Abstract“ i braća Ruso koji su me uvrstili u veliku enciklopediju inernacionalne umjetnosti ,,Art Universal“ sa velikanima kao što su: Pikaso, Van Gog, Sezan, Miro, Magrit, Dali, Kandinski, Polok, Vorhol i drugi. Ta imena su svakako uvijek bili moji uzori za vrijeme studija pa mi je posebno drago da sam u tom izdanju, na neki način, u najboljem mogućem društvu – kazao je Ćetković.

Umjetnik ističe da je dobio poziv za prisustvovanje svečanoj ceremoniji dodjele nagrade u palati, ali nažalost, zbog trenutne zdravstvene situacije u svijetu i okolnosti, nije mogao fizički da bude prisutan, pa je nagradu primio na kućnu adresu.

- Za mene ova nagrada predstavlja jedan mali signal koji mi govori da nastavim dalje sa svojim radom u ovom pravcu. Raduje me i poziv od više galerija u svijetu da samostalno izlažem, a posebno u umjetničkom okrugu Njujorka koji je i dalje opcija, kao i Finiksu, u kojem sam bio i radio nekoliko mjeseci. Trenutne mogućnosti za realizaciju raznih projekata su prilično zahtjevne zbog svega sa čime se susrijećemo danas – kazao je Ćetković.

A. Đ.

,,Slike jedne Ane“ večeras u KIC-u PODGORICA - Prva samostalna izložba slika Ane Šofranac, pod nazivom ,,Slike jedne Ane“, biće otvorena večeras u 19 sati, u izložbenom holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Izložbu će otvoriti kustoskinja Snežana Ivović i moći će da se pogleda do 25. februara.

Ana Šofranac je rođena 1989. godine na Cetinju, gdje je završila osnovnu i srednju školu.

Diplomirala je na Fakultetu za turizam u Baru. Živi i radi na Cetinju.

- Koristeći klasičan slikarski pristup, vodeći se svojom čistom, iskrenom i nesputanom emocijom, suptilnim osjećajem za ljepotu malih stvari i intimnih životnih trenutaka, većina njenih slika emanira sjećanje spokoja i bezbrižnih djetinjih snova. One, kao i što ih i naslovi određuju, nose nostalgičnu notu iz djetinjstva – zapisala je Ivović.

A. Đ.

17

Učenici zainteresovani za izložbu o čuvenoj arhitektici u Podgorici

Na mladima ostaje da čuvaju sjećanje na Kanu PODGORICA - Važan dio predstavljanja izložbe ,,Svetlana Kana Radević: Poslijeratna arhitektura između centra i periferije“, koja je krajem decembra otvorena u Muzejima i galerijama Podgorice, jeste i saradnja sa osnovnim i srednjim školama, prevashodno na teritoriji Podgorice i susjednih opština. Prethodne sedmice kroz izložbu je sprovedeno više stotina učenika, što je omogućilo najmlađima da se upoznaju sa djelom ove izuzetne arhitektice.

- Kakvo zadovoljstvo! Na mladim generacijama ostaje da čuvaju Kanino djelo i sjećanje na njenu impozantnu ličnost – istakli su organizatori izložbe.

Podsjećamo, izložba u Podgoricu dolazi iz Venecije, gdje su u okviru segmenta glavnog programa Bijenala arhitekture ,,Collateral events“, po prvi put međunarodnoj javnosti u tom obimu prikazani Kanin lik i djelo. Kustoskinja izložbe Dijana Vučinić kazala je ranije da Kanino djelo ne pripada samo našem nasljeđu, ono je dio svjetske baštine i naša je

Učenici tokom posjete izložbi i predavanja o Kaninom djelu

obaveza da na njega tako gledamo i na taj način ga afirmišemo. Prema njenim riječima, pedeset godina kasnije, njena misao ostaje i dalje prodorna, sažeta, beskompromisna i veoma aktuelna.

- Kad smo kod crnogorskih prilika, ono što je naša obaveza je da sačuvamo Kanino nasljeđe. Osim hotela ,,Podgorica“, koji je sad već zaštićeno

kulturno dobro, prije svega je nužno zaštiti spomenik na Barutani, kao i autobusku stanicu u Podgorici i stambenu zgradu u Petrovcu. Vjerujem da će upravo priznanje Kaninog rada na međunarodnoj sceni i svi tekstovi, reportaže i zaključci koji su uslijedili nakon ove izložbe u Veneciji, i to na visokom međunarodnom nivou, biti još jedan, ako ne argument,

Crnogorski slikar Ibrahim Kurpejović preminuo juče u Beranama

Pejzaž kao povod za ulazak u svijet boja PODGORICA - Akademski slikar Ibrahim Kurpejović preminuo je juče u 63. godini, u Beranama, od posljedica korona virusa.

Kako prenosi RTV Rožaje, Kurpejović je rođen u selu Sređani 1960. godine. Akademiju likovnih umjetnosti je završio u Sarajevu 1985. godine, a master studije na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, na kojem je bio i na doktorskim studijama.

Bio je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1987. godine. Autor je mnogih samostalnih izložbi, a bio je i dio kolektivnih predstavljanja na više od 120 izložbi. Učesnik je više međunarodnih slikarskih kolonija. Jedan je od osnivača Likovnog kluba „Kula“ 1989. godine. Dobitnik je prve nagrade na 16. konkursu stvaralaštva mladih Novi grad – Sarajevo, 1985. godine i druge nagrade za idejno rješenje amblema i grba grada Rožaja. Živio je i stvarao u Rožajama.

U intervjuu za Pobjedu povodom izložbe „Zvuk boje“ u podgoričkom Umjetničkom paviljonu, u novembru 2020. godine, Kurpejović je kazao da svoje Rožaje vidi kao grad slikara.

- Imamo vrsne umjetnike sa tog područja. Trebalo bi izvršiti neku dublju analizu zašto je to tako. Možda na to utiče podneblje, kolorot ili geografski položaj – kazao je umjetnik.

Ibrahim Kurpejović na izložbi u Podgorici, 2020. godine

Izložba u Umjetničkom pavijonu, u novembru 2020. godine, bilo je njegovo 21. samostalno predstavljanje. U njegovom slikarstvu dominantna je boja.

Likovna kritika sklona je ocjeni da Kurpejović gaji svojevrsno ,,poštovanje“ prema boji.

- To i jeste tako. Kao što književnik bira riječi i rečenice kada stvara jedno djelo, kao što vajar radi sa drvetom, kamenom, metalom kako bi napravio skulpturu, tako i slikar – da bi stvorio sliku, na njoj mora da bude dominantna boja. Za mene je to osnova za sliku. Što se tiče naziva ,,Zvuk boje“, kada sam imao izložbu u Sarajevu, Faruk Dizdarević je naglasio da svaka boja ima određenu frekvenciju na slici. Jedna boja nije samo jedan ton, jedna nijansa, već više njih.

To daje dinamiku oku posmatrača da, na neki način, osjeti zvuk

te boje. Svaki slikar koristi boje, ali kod mene je specifično jer dajem određeni naglasak na njenu jačinu – kazao je Kurpejović.

Iako se na njegovim platnima ne može vidjeti konkretan pejzaž, umjetnik je za Pobjedu kazao da iz podsvijesti crpi elemente i prirodu koja ga okružuje.

- Nešto što je karakteristično za sjever je ta boja, naročito u ovim jesenjim danima. Treba poći i vidjeti kakvo je to okruženje. Ili recimo, ta bijela, pokrivna boja je vjerovatno taj snijeg. Možda to kod mene stvara određenu emociju koju transponujem na platno.

U suštini, nećete vidjeti klasičan pejzaž, ali on se u suštini može uzeti kao povod. Prisutni su tu i etno motivi – istakao je umjetnik i dodao da bi volio da kod posmatrača probudi osjećaj da su vidjeli nešto novo, svježe.

R. K.

onda barem podstrek da se sve nadležne institucije i pojedinci uključe i posvete očuvanju Kaninog djela, što je primarno bio cilj ovog ukupnog projekta – istakla je Vučinić.

Vučinić je pozvala institucije, prije svega partnera u projektu, Glavni grad, na intenziviranje inicijative za zaštitu, čuvanje i valorizaciju Kaninog nasljeđa.

A. Đ.

Naučna tribina u organizaciji CANU

O muzičkoj kreativnosti PODGORICA - Naučna tribina na temu „Muzička kreativnost kroz prizmu naučnih istraživanja“, u organizaciji Crnogorske akademija nauka i umjetnosti, biće održana večeras u 18 sati u Multimedijalnoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Predavač je prof. dr Jelena MartinovićBogojević.

Martinović-Bogojević je vanredna profesorica na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore.

Doktorirala je na Interdisciplinarnim doktorskim studijama za humanističke i društvene nauke (oblast Muzička pedagogija) na Akademiji za glasbo Univerziteta u Ljubljani. Autorka je naučnih radova objavljenih u relevantnim međunarodnim časopisima, članica je naučnih odbora međunarodnih konferencija za istraživanja u muzičkoj umjetnosti. Koautorka je na četiri udžbenička kompleta za predmet Muzička kultura u osnovnim školama. Jedna je od pokretača Međunarodnog simpozijuma iz oblasti muzičke pedagogije (SIMPED) koji se bijenalno održava na Muzičkoj akademiji na Cetinju.

D. E.

18

Hronika Podgorice

Uređenje Trga u Anovima u Golubovcima počinje ove sedmice

Četvrtak, 17. februar 2022.

Prema istraživanju Evropske agencije za zaštitu životne sredine, Podgorica je peti najzeleniji grad Evrope u kategoriji ,,ukupna zelena infrastruktura“

Zadovoljni građani su najveći Za četiri mjeseca druženje i odmor u prijatnom ambijentu podstrek za uređenje INVESTICIJA VRIJEDNA SKORO 340.000 EURA: Budući izgled Trga Anovi

Trg će krasiti armirane betonske klupe, fontana, uređen travnjak, drveće, dekorativna LED rasvjeta, a imaće parking za bicikla i biće pristupačan osobama sa invaliditetom Trg u Anovima, u Golubovcima, uskoro će dobiti novo ruho.

Prva faza izgradnje počeće za nekoliko dana, a kompletni radovi biće završeni za četiri mjeseca.

-U toku ove sedmice pristupiće se radovima na izgradnji prve faze Trga u Anovima, kada će početi ograđivanje prostora na kojem će biti sagrađen – kazali su Pobjedi iz PR službe Opštine u okviru Glavnog grada Golubovci.

Radove će izvoditi firma sa Cetinja.

-U decembru je izabran izvođač radova, firma ,,Bombeton“ d.o.o. Cetinje – navode iz Opštine Golubovaca.

Ugovorom je predviđen rok za završetak radova u trajanju od 120 dana.

-U prvoj fazi, radovi će se odvijati na površini od 1.620

kvadratnih metara, čime će se dobiti nov estetski i funkcionalan kvalitet izgleda Anova. Ukupna vrijednost radova, sa PDV-om, iznosi 337.764 eura – poručuju iz Golubovaca.

Uređenje Trga u Anovima realizovaće se prema glavnom projektu, koji je izradila firma Arhient sa podugovaračima MAT Konstruktor, Hidrogis System, Jawel Crna Gora, Saniteco Group, Via project i Geoproject Perišić.

Trg, dodaju, biće mjesto okupljanja i ponudiće različite sadržaje svim građanima.

Krasiće ga armirane betonske klupe, fontana, uređen travnjak, drveće, dekorativna LED rasvjeta, imaće parking za bicikla i biće pristupačan osobama sa invaliditetom.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Glavni grad je posebno posvećen zelenim projektima, očuvanju postojećih zelenih površina i formiranju novih, a kada su trud i rad prepoznati i van granica naše države, pa čak i u Evropi, onda je to zaista veliko priznanje.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, povodom rezultata najnovijeg istraživanja Evropske agencije za zaštitu životne sredine, prema kojem je Podgorica zvanično peti najzeleniji grad Evrope u kategoriji ,,ukupna zelena infrastruktura“, iz gradskog preduzeća ,,Zelenilo“ poručuju da zelene površine nije dovoljno

Nagrada „19. decembar“, kao najznačajnije priznanje Glavnog grada i građana, predstavlja izuzetnu čast, a kada potvrda o postignuću stigne i od Evropske agencije, onda je to znak da smo na pravom putu i podstrek da i u narednom periodu nastavimo u istom smjeru. Najveći podstrek, kako za Glavni grad tako i Zelenilo, jeste zadovoljstvo naših sugrađana, koje je primjetno na svakom koraku. Nasmijana lica naših najmlađih sugrađana, parkovi puni omladine, zeleni bulevari – slika su današnje Podgorice – poručuju iz gradskog preduzeća Zelenilo samo formirati, već je potreban predan odgovoran rad i na njihovom održavanju, kako bi kroz godine one bile jednako funkcionalne i lijepe.

Sa 12 procenata pod parkovima Podgorica je prva u regionu, dok Zagreb ima najviše ukupnih zelenih površina.

-Rezultati koji nas hrabre, koji potvrđuju da smo tokom prethodne tri i po godine radili dobar posao na planu ozelenjavanja našeg grada (hvala preduzeću Zelenilo

Iz dijela korita Ribnice izvadili 20 vreća smeća

ćene i sadržajima za sve generacije (dječija igrališta, sportske zone, prostori za miran odmor), a najmlađi sugrađani iz svih djelova grada dobili su više od 40 novih dječijih igrališta. Ozelenjene su brojne saobraćajnice, razdjelna ostrva i

d.o.o. Podgorica) i koji obavezuju da nastavimo dalje u istom pravcu – objavio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na svom Fejsbuk profilu, uz napomenu da će u narednih nekoliko sedmica Podgorica dobiti dva nova parka – u Bloku pet i na Starom aerodromu.

Glavni grad nastavlja da radi na stvaranju pretpostavki za punu socijalnu inkluziju

Počela obuka za rad na računaru za pripadnike R Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, posjetio je Birziminum hub, gdje je počela bazna obuka za rad na računaru za djecu školskog uzrasta RE populacije.

PODRŠKA

ZA ČISTIJE RIJEKE PODGORICE: Radnici Čistoće u koritu Ribnice

RAD I TRUD

U protekle tri godine formirano je više od 150.000 kvadratnih metara novih javnih zelenih površina.

-Formirano je 10 novih parkovskih površina, koje su osim biljnim fondom oboga-

Sa 12 procenata pod parkovima Podgorica je prva u regionu

Aktivnosti Čistoće

Ekipe gradske Čistoće prije dva dana su sa nekoliko javnih površina pokupile veću količinu komunalnog otpada.

- Grupa radnika je uz Jadransku ulicu sakupila deset vreća sitnog komunalnog otpada. Takođe, čišćen i dio korita Ribnice, na potezu od Muzičkog centra do Tabačkog mosta, odakle je uklonjeno 20 vreća komunalnog i manja količina kabastog otpada – navode iz ovog gradskog preduzeća.

Mehanizacija je u prvoj smjeni bila angažovana u naseljima Tološi, Konik i Zabjelo, dok je čišćenje nelegalno formiranih odlagališta otpada u drugoj smjeni nastavljeno u Maslinama i na Starom aerodromu.

JEDNA OD NOVOUREđENIh POVRŠINA: Podgorički park

Vuković je, kako prenosi PG biro, poručio da će Glavni grad i u narednom periodu nastaviti da ulaže značajne napore kako bi pripadnicima RE populacije obezbijedio bolju socijalnu inkluziju.

- Uvažavajući činjenicu da u Podgorici živi veliki broj pripadnika romske i egipćanske populacije, kao i to da, naža-

lost, u najvećem procentu ti ljudi nijesu zadovoljavajućeg materijalnog i društvenog statusa, mi u Glavnom gradu u kontinuitetu ulažemo napore kako bi se taj status unaprijedio. U prethodnom periodu realizovali smo veliki broj projekata i inicijativa, kako bi se pomoglo, u prvom redu mlađim pripadnicima RE populacije, te otvorila perspektiva i obezbijedile pretpostavke za punu socijalnu inkluziju – istakao je gradonačelnik.

Podsjetio je na postignute rezultate u okviru projekta ,,REopen doors“, koji je jednom broju pripadnika ove populacije pružio mogućnost stažiranja u Glav-

IT VJEŠTINAMA DO BOLJE BUDUĆNOSTI: Sa obuke

nom gradu, a dva najbolja kandidata zadržao u radnom odnosu.

- Intenziviranjem saradnje sa

Sekretarijatom i Kancelarijom za RE, kroz brojne buduće projekte, trudićemo se da pošalje-

Hronika Podgorice

Četvrtak, 17. februar 2022.

Detaljno planiranje Urbane zelene površine su uređene javne zelene površine, dostupne svim građanima, a koje se nalaze u urbanizovanom dijelu grada.

-Važno je napomenuti da je zelenu, kao i svaku drugu infrastrukturu, potrebno detaljno planirati, uvezati u sistem zelenih površina, čemu ovo društvo pridaje veliku pažnju, pa se prilikom osmišljavanja novih zelenih površina prvenstveno analizira planska dokumentacija i postojeće stanje površina, a tek potom se pristupa izradi projekata pejzažnog uređenja, čime se postiže adekvatno raspoređeno i funkcionalno zelenilo – objašnjavaju iz gradskog Zelenila.

kružni tokovi, a kroz projekat „Mikro 020“ ozelenjeno je još 11 lokacija. Formirali smo i brojne drvorede širom grada u okviru kojih je posađeno više od 4.000 odraslih sadnica drveća, a pošumili smo i park-šume Goricu, Ljubović, Zlaticu, Tološe sa oko 5.000 sadnica. Ono što je ipak privuklo najveću pažnju naših sugrađana svakako je rekonstruisan Njegošev park, koji je obogaćen – kako zelenim fondom tako i novim sadržajma. Kruna napora gradskog Zelenila svakako će biti izgradnja Centralnog parka na Ćemovskom polju na površini od 430.000 kvadratnih metara – ističu iz Zelenila.

Za izuzetan doprinos u radu preduzeće Zelenilo prošle godine dobilo je i nagradu „19. decembar“.

-Nagrada „19. decembar“, kao najznačajnije priznanje Glavnog grada i građana, predstavlja izuzetnu čast, a kada potvrda o postignuću stigne i od Evropske agencije, onda je to znak da smo na pravom putu i podstrek da i u narednom periodu nastavimo u istom smjeru. Najveći podstrek, kako za Glavni grad tako i Zelenilo, jeste zadovoljstvo naših sugrađana, koje je primjetno na svakom koraku. Nasmijana lica naših najmlađih sugrađa-

RE populacije mo poruku mladima da vrijedi učiti i da se vrijedi truditi. Oni imaju jednaku šansu da u ovom gradu žive pristojno i da budu ravnopravni članovi naše društvene zajednice – zaključio je Vuković, i zahvalio kolegama Centra za informacioni sistem, Sekretarijata za socijalno staranje i jednom broju nevladinih organizacija, koji u ovom projektu imaju ulogu medijatora, dajući na taj način zajednički doprinos unapređenju kvaliteta života mladih Roma i Egipćana u Podgorici.

BESPLATNO

Besplatnim kursom za rad na računarima, koji će se održa-

na, parkovi puni omladine, zeleni bulevari – slika su današnje Podgorice – poručuju iz Zelenila.

MOTIVACIJA

Iz ovog gradskog preduzeća navode da je bogat plan uređenja, kako u prethodne tri godine, tako i za naredni period, neminovan. Dobro kotiranje na listi najzelenijih gradova u Evropi predstavlja dodatnu motivaciju i za Glavni grad i za Zelenilo da se ovaj trend ozelenjavanja nastavi.

-Plan je da i u narednom periodu nastavimo sa formiranjem novih zelenih površina, novih parkova, dječijih igrališta, drvoreda i drugih vidova zelenih površina. U toku su radovi na izgradnji dva nova parka i to na Starom aerodromu i u Bloku pet, koji će imati sadržaje za sve generacije, a nastavićemo i sa uređenjem svih onih prostora na kojima je planskom dokumentacijom predviđena javna zelena površina, a sve to u cilju stvaranja što boljih uslova za život i rad u glavnom gradu – zaključuju iz gradskog Zelenila, uz napomenu da ovo pozitivno utiče i na turističku ponudu Podgorice, pa je u tom smislu, kada i posjetioci grada pozitivno ocijene Zelenilo, zadovoljstvo veće. I.MITROVIĆ

vati dva puta nedjeljno, pruža se mogućnost djeci romske i egipćanske populacije, od šestog do devetog razreda osnovne škole, da dva puta sedmično, aktivnim učešćem obogate svoja znanja u oblasti informatike. Po završetku kursa, svim polaznicima biće uručeno Uvjerenje o završenoj obuci.

Dejvid Sejdović, medijator Kancelarije za RE, koja funkcioniše u sklopu Sekretarijata za socijalno staranje, pohvalio je inicijativu Glavnog grada i Sekretarijata ističući da ovakvi i slični projekti doprinose intenzivnijoj inkluziji RE populacije i od velikog su značaja za dalje obrazovanje djece školskog uzrasta.

I. M.

Od daljih uplata novca iz kapitalnog budžeta zavisiće dinamika izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića i Zmaj Jovinog na Starom aerodromu Nakon što je izvođaču plaćen dug od prošle godine, 7. februara su nastavljeni radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića.

U toku je priprema za asfaltiranje lijeve kolovozne trake, na dionici od raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića do raskrsnice sa Zmaj Jovinom ulicom, dugom 850 metara. U okviru izgradnje Zmaj Jovinog bulevara (koji se na jednoj strani ukršta sa Bulevarom Veljka Vlahovića, a na drugoj sa Bulevarom Josipa Broza Tita) u toku je izgradnja atmosferske kanalizacije i vodovoda na dijelu od Kozaračke ulice do Ulice Nova 4. Neredovno plaćanje i nedovoljan iznos sredstava predviđenih kapitalnim budžetima Crne Gore u prethodnom periodu uticali su na dinamiku izvođenja radova ove dvije važne saobraćajnice na Starom aerodromu, a od daljeg finansiranja zavisiće i dinamika budućih radova.

VELJKA VLAHOVIĆA

Odgovarajući na naša pitanja, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice podsjećaju da je od oktobra 2020. do maja 2021. godine, kada su radovi obustavljeni, na lijevoj kolovoznoj traci budućeg Bulevara Veljka Vlahovića (posmatrano od Bulevara Pera Ćetkovića ka Tuškom putu) završeno 85–90 odsto posla, izuzimajući asfalt.

Na desnoj kolovoznoj traci radovi nisu izvođeni (počeli su prije nekoliko dana).

- Nakon što je izvođaču plaćen dug od prošle godine, 7. februara su nastavljeni radovi na bulevaru i to na dionici od raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića do raskrsnice sa Zmaj Jovinom ulicom. U toku je priprema za asfaltiranje lijeve kolovozne trake. Dužina dionice na kojoj se izvode radovi je 850 metara – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj.

Ugovorena vrijednost radova je 4.591.205 eura, sa PDV-om, finansira ih Uprava javnih radova, a izvodi Tehnoput – MNE d.o.o. iz Podgorice.

- Iako je i za ove radove ugovorom bilo definisano da se iznos do 700.000 eura plati izvođaču u 2020. godini, a preostala sredstva u naredne četiri godine u skladu sa sredstvima odobrenim kapitalnim budžetom Crne Gore, izvođaču u 2020. godini nije ništa plaćeno, mada je do prvog decembra izveo radove u vrijednosti od 506.366 eura. Kapitalnim budžetom za 2021. godinu bilo je planirano 700.000 eura, koliko je i plaće-

Na lijevoj kolovoznoj traci Zmaj Jovinog bulevara, posmatrano od Bulevara Josipa Broza ka Bulevaru Veljka Vlahovića, završeni su svi radovi izuzev asfalta. Takođe je izvedena i javna rasvjeta koja se nalazi na razdjelnom ostrvu

Koliko bude para toliko će biti asfalta

USKORO ASFALTIRANJE DIONICE DUGE 850 METARA: Radovi na Bulevaru Veljka Vlahovića

Preostalo je dovoljno vremena za završetak izgradnje oba bulevara u ugovorenim rokovima. Problem je neredovno plaćanje i nedovoljan iznos sredstava planiran kapitalnim budžetom Crne Gore za ove radove – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice no izvođaču, iako je izveo radove u vrijednosti od 957.309 eura (računajući i radove iz 2020. godine) – podsjećaju iz Agencije.

Stoga je, pojašnjavaju oni, izvođač u maju prošle godine obustavio radove, jer od izvedene vrijednosti radova nije plaćeno 257.309 eura. Ova sredstva su izvođaču plaćena tek u februaru ove godine.

- Budući da je za finansiranje radova na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića kapitalnim budžetom Crne Gore za 2022. godinu planirano svega 533.100 eura, odnosno za tri godine (2020–2022) ukupno 1.233.100 eura (26,9 odsto od ugovorene vrijednosti), planirani rok završetka radova (april 2023. godine) najvjerovatnije neće biti ispoštovan. Naime, kad se od ovog iznosa odbije dug iz prošle godine (257.309 eura), preostaje svega 275.790 eura za

ovu godinu – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj.

ZMAJ JOVIN BULEVAR

Radovi na izgradnji Zmaj Jovinog bulevara, koji su započeli 12. januara 2021. godine, izuzev u kratkom periodu sredinom prošle godine, nisu obustavljani. Na lijevoj kolovoznoj traci, posmatrano od Bulevara Josipa Broza ka Bulevaru Veljka Vlahovića, završeni su svi radovi izuzev asfalta. Takođe je izvedena i javna rasvjeta koja se nalazi na razdjelnom ostrvu.

- Na desnoj kolovoznoj traci u toku su radovi na 530 od predviđenih 640 metara ulice (od raskrsnice sa Bulevarom Veljka Vlahovića do raskrsnice sa ulicom radnog naziva Nova 4).

Na potezu od Bulevara Veljka Vlahovića do Kozaračke ulice završena je izrada ivičnjaka i najveći dio trotoara, kao i kolektora atmosferske kanali-

LIJEVA STRANA SPREMNA ZA ASFALTIRANJE: Zmaj Jovin bulevar

zacije i vodovoda. U toku je izgradnja atmosferske kanalizacije i vodovoda na dijelu od Kozaračke ulice do Ulice Nova 4 – navode iz Agencije za izgradnju i razvoj.

Ugovorena vrijednost radova je 1.629.625 eura sa PDV-om, finansira ih Uprava javnih radova, a izvodi Gradnja promet d.o.o. iz Danilovgrada.

Neredovno plaćanje i nedovoljan iznos sredstava predviđen kapitalnim budžetima Crne Gore za 2021. i 2022. godinu, utiču na dinamiku izvođenja radova, koji bi, prema ugovoru, trebalo da budu završeni u julu ove godine.

- Iako je članom 4. ugovora definisano da se iznos do 700.000 eura plati izvođaču u 2020. godini, a preostala sredstva u naredne četiri godine u skladu sa sredstvima odobrenim kapitalnim budžetom Crne Gore, za prve tri godine za ove radove izdvojeno je svega 744.678 eura, što je 45,7 odsto od ugovorenog iznosa. Do kraja 2021. godine izvođač je izveo radove u vrijednosti od 725.294 eura, od kojih je plaćeno 621.578 eura, nakon što je osim 500.000 eura izdvojenih budžetom, u dogovoru sa Upravom javnih radova preusmjereno još 121.578 eura sa drugih objekata čija realizacija nije otpočela u 2021. godini – navode iz Agencije.

U februaru ove godine izvođaču je plaćeno preostalih 103.715 eura od radova izvedenih u 2021. godini.

Ako se ima u vidu da je za ove radove državnim budžetom za 2022. godinu izdvojeno 123.100 eura, iz Agencije poručuju da je preostalo nešto manje od 20.000 eura do kraja ove godine. Inače, vrijednost do sada izvedenih radova je 765.481 euro.

- Preostalo je dovoljno vremena za završetak izgradnje oba bulevara u ugovorenim rokovima. Problem je neredovno plaćanje i nedovoljan izno s sredstava planiran kapitalnim budžetom Crne Gore za ove radove – zaključuju iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

I. MITROVIĆ

I. MITROVIĆ

a

19

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 17. februar 2022.

Budućnost pred nastavak prvenstva ostala bez korpulentnog napadača

Teren stadiona „Braće Velašević“ juče u Danilovgradu

Kordić u Akžijaku PODGORICA – Saradnja Budućnosti i Šalete Kordića nije predugo trajala – korpulentni napadač nastavlja karijeru u kazahstanskom Akžijaku.

Domaći fudbal nastavlja se u petak PODGORICA – Proljećna polusezona u Telekom 1. CFL neće početi danas, 17. februara, već dan kasnije.

Nije prvi put da se utakmice na domaćoj klupskoj sceni odlažu zbog vremenskih prilika koje su i sada razlog pomjeranja za 24 časa.

Tereni na sjeveru nijesu u najboljem stanju zbog ranijeg snijega,

Menadžer Mančester sitija stišava euforiju nakon pobjede 5:0 u Lisabonu

Gvardiola: Nijesmo zaslužili 5:0 Menadžer Mančester sitija Pep Gvardiola insistira da njegov tim nije zaslužio da pobijedi čak 5:0 na gostovanju Sportingu u prvom meču osmine finala Lige šampiona. Šampion Premijer lige u Lisabonu je demonstrirao i klasu i namjere za završnicu sezone, ali slavni Španac Gvardiola ne želi bilo kakvu euforiju oko sastava mančesterskih ,,građana“.

- Vjerujte, razlika nije 5:0.

Bili smo klinički precizni u ovom meču. U fudbalu postoji jedno pravilo, kada imaš loptu potrudi se da je ne izgubiš. Posebno one lake.

To treba da unaprijedimo, jer nam se često dešavalo tokom meča. Zadovoljan sam jer smo pobijedili šampiona Portugalije, oni su fantastičan tim – rekao je Gvardiola.

U revanšu devetog marta Siti će biti rasterećen i moći da nastupi sa rezervnim sastavom. Ekipa je na vrhu Premijer lige i ima šest bodova prednosti u odnosu na Liverpul, najbližeg pratiR. A. oca.

dok je kiša posljednjih dana u centralnim i južnim djelovima zemlje takođe narušila optimalne uslove za igru.

Uzimajući sve u obzir, Fudbalski savez Crne Gore donio je odluku da se prvenstvo nastavi u petak.

Parovi 20. kola su Budućnost – Mornar, Jezero – Dečić, Rudar – Iskra, Zeta – Sutjeska i Podgorica – Petrovac.

D. K.

imenu Gorno Lisiče.

Kordić je nosio dres mlađih selekcija, a debitovao je i za našu A reprezentaciju.

Akžijak se takmiči u elitnom rangu kazahstanskog fudbala, a tamošnji šampionat počinje petog marta. Iskusni špic

Ponude iz Bundeslige za veliku nadu Čelzija

Prijateljski meč omladinki

Broja između Bajerna i Borusije

Remi sa BiH

Armando Broja (20), napadač i veliki talenat Čelzija, bira između ponuda Bajern Minhena i Borusije Dortmund za transfer na ljeto.

Albanac rođen u Engleskoj je trenutno na pozajmici u Sautemptonu. Za njega se interesuje i Arsenal, ali je najbliži odluci da napusti Premijer ligu i karijeru nastavi u nekom od najjačih klubova Bundeslige.

Naravno, Brojina budućnost je

Crna Gora BiH

u rukama čelnika Čelzija, jer prošle godine mladić je potpisao petogodišnji ugovor sa ,,plavcima“. Opcija je i da u narednoj sezoni Premijer lige bude pozajmljen u Sautemptonu.

Broja je još od 2009. u mlađim kategorijama londonskog kluba. Za Sautempton je ove sezone na 20 mečeva Premijer lige postigao šest golova. Za nacionalni tim Albanije nastupio je deset puta i tri puta bio strijelac.

R. A.

BAR - Stadion ,,Topolica“. Sudija: Milica Radulović (Crna Gora). Strijelci: Petbković u 3, Simonović u 79. (Crna Gora), Smajić u 9. i 14. minutu (BiH). Žuti karton: Pandžić (BiH).

CRNA GORA: Miličić, Janjušević (od 89. Balević), Vučinić (od 77. Draganić), Miletić (od 87. Vidić), Ralević (od 77.

Savović), Marković (od 77.

Bjelanović), Petrović (od 64.

Kaluđerović), Simonović, Bicić (od 64. Radmanović), Petković (od 64. Cimbaljević), Sarić.

BOSNA I HERCEGOVINA: Radoš, Pandžić, Stojanović, Tomić, Tutnjić (od 46. Duvnjak), Hasanović (od 68. Fedena), Smajić, Šabanović (od

PSŽ, Bajern i Roma žele Ronalda PODGORICA – Danima se piše o nezadovoljstvu Kristijana Ronalda u Mančester junajtedu, a pojedini mediji objavili su i da je Portugalac u sukobu sa trenerom Ralfom Rangnikom. Španski Sport navodi da su toga svjesni i drugi klubovi, koji će pokušati da iskoriste situaciju na Old Trafordu.

tima, pozivajući se na manjak golova. Ronaldo je prvi pogodak u 2022. godini postigao si-

Na pozajmice su otišli Marko Mrvaljević (Podgorica), Amir Muzurović (Mornar), Sava Milić (Iskra), Jovan Dašić, Filip Domazetović (Kom) i Damjan Mugoša (OFK Mladost D. K. Donja Gorica).

2 2

Mediji pišu da bi Portugalac na ljeto mogao da napusti Mančester junajted

As je prije dva dana objavio da Ronaldo smatra da njemački stručnjak nema potrebno znanje za kormilara ,,crvenih đavola“ i kritikovao njegove metode rada.

Ni Rangnik nije ostao dužan, već je izjavio kako nije zadovoljan učinkom najveće zvijezde

imaće priliku da debituje dan kasnije na gostovanju Tobolu.

Budućnost je u zimskom ,,mercatu“ dovela Stefana Miloševića, Branislava Jankovića i Ivana Novovića, a ostala je bez Jovana Baošića koji je pojačao Mornar.

FSCG

Početak proljećne polusezone u Telekom 1. CFL pomjeren za 24 sata

Dvadeset osmogodišnji golgeter ljetos je stigao među ,,plave“, a na terenu je proveo 770 minuta na 13 utakmica.

Tokom jesenje polusezone postigao je četiri gola u Telekom 1. CFL. Nakon pola godine došlo je vrijeme za rastanak – Kordić se pozdravio sa dojučerašnjim saigračima, a već danas biće na treningu sa novim timom na pripremama u Antaliji.

U mnogim evropskim zemljama je završen januarski prelazni rok, ali to se ne odnosi na Kazahstan, gdje je tržište i dalje otvoreno. Tako je i Kordić realizovao transfer u drugoj polovini februara.

Snažni Kotoranin igrao je za Grbalj, Titograd, Sutjesku, Zetu i Podgoricu. Bio je član Vojvodine i makedonskog kluba po

noć u ligaškoj utakmici protiv Barnlija.

Na Ostrvu se sve češće može

59. Omeragić), Husić, Jusufović (od 90. Handžić), Brtan (od 46. Buhač). Ženske omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore i Bosne i Hercegovine remizirale su (2:2) u Baru u prvom od dva prijateljska duela.

Tri gola postignuta su u prvih 14 minuta, tokom kojih su gošće preokrenule, da bi ,,sokolice“ u 79. postavile konačan rezultat.

- Bila je ovo veoma dobra provjera za nas jer smo igrali protiv kvalitetne ekipe, koja će igrati u elitnoj rundi kvalifikacija.

Možemo biti zadovoljni prikazanim, pogotovo jer nam je ovo prvo okupljanje i utakmica u ovoj godini - rekao je selektor Crne Gore Mirko Marić.

Druga utakmica između istih rivala igra se sjutra, s početkom u 11.30 sati, takođe u Baru. R. A.

čuti da Njemac nema podršku najistaknutijih igrača Junajteda, te da njegove neistomišljenike upravo predvodi Ronaldo.

Sport je sada nastavio priču i ističe da bi Portugalac na ljeto mogao da promijeni sredinu.

Za jednog od najboljih fudbalera svih vremena interesuju se PSŽ, Bajern Minhen i Roma.

Trideset sedmogodišnji ofanzivac ima ugovor sa ,,đavolima“, ali to u krajnjem ne bi trebalo da bude smetnja da promijeni sredinu.

Pariški ,,sveci“ rade na tome da spoje velike rivale – Lea Mesija i Ronalda, a Portugalca bi u svojim redovima rado vidio i gigant iz Bavarske.

Naposlijetku, Žoze Murinjo ne krije da bi volio ponovo da sarađuje sa ,,CR7“ i od rukovodstva Rome je zatražio da se uključi u trku za Portugalcem.

D. K.

Heroj pobjede nad Real Madridom

Mbape: Igra nijesam još Kilijan Mbape (23) odbacio je sve spekulacije u vezi sa izborom kluba na ljeto, nakon velike partije i gola za trijumf Pari Sen Žermena nad Real Madridom 1:0 u prvom meču osmine finala Lige šampiona.

O njegovom prelaska u Real spekuliše se od prethodnog ljeta. Nakon sezone biće slobodan igrač, a i španski i francuski mediji vjeruju da će upravo u redovima madridskih ,,kraljevića“ nastaviti karijeru. Mlada francuska

Arena

Četvrtak, 17. februar 2022.

Fudbal

LIGA ŠAMPIONA: Bajern do remija u 90, Interova inicijativa bez rezultata

OPTIMIZAM NA ,,KAMP NOUU“: Trener Barselone Ćavi Ernandes

LIVERPOOLFC.COM

Tako to radi Liverpul Inter

Stadion: Đuzepe Meaca Sudija: Šimon Marčinjak (Poljska) Golovi: 0:1 Firmino u 75, 0:2 Salah u 83.

Derbi s duhom Maradone Raspored 18.45 - Barselona - Napoli 18.45 - Borusija D. - Rendžers 18.45 - Zenit - Betis 18.45 - Šerif - Braga 21.00 - Sevilja - Dinamo Z. 21.00 - Atalanta - Olimpijakos 21.00 - RB Lajpcig - Sosijedad 21.00 - Porto - Lacio

Barselone Ćavi Ernandes.

Do ove sezone bi to bilo nemoguće, ali činjenica je da je Napoli favorit uoči dvomeča sa španskim gigantom.

- Ovo su predivne utakmice koje vrijedi igrati s najjačim sastavom i punim plućima. Nadamo se da ćemo taj intenzitet držati svih 90 minuta. Naša želja je idemo preko dosadašnjih limita – kazao je Lućano Spaleti, trener Napolija.

Promjena sistema takmičenja u Ligi Evrope donijela je niz derbija u novoj, plej-of rundi, svojevrsnoj šesnaestini finala.

Adam Marušić će sa Lacijom odmjeriti snage sa Portom, Borusija Dortmund sastaće se sa Rendžersom, dok se Atalanta sastaje sa Olimpijakosom.

Zagrebački Dinamo ide na noge Sevilji, Real Sosijedad gostuje RB Lajpcigu, Zenit dočekuje Betis, dok će u Moldaviji snage odmjeriti Šerif i Braga.

Revanši su 24. februara.

Pobjednici ovih dvomeča u osmini finala ukrstiće se sa prvoplasiranim ekipama grupne runde Lige Evrope – Lionom, Monakom, Spartakom iz Moskve, Ajntrahtom, Galatasarajem, Crvenom zvezdom, Bajerom iz Leverkuzena i Vest Hemom.

Ne. K.

Firmino postiđe vodeći gol za Liverpul

Dosta dobrog uradio je Inter protiv Liverpula, ali je sve ,,prosuo“ za osam minuta i porazom od 2:0 na ,,Đuzepe Meaci“ došao na korak od eliminacije u osmini finala Lige šampiona. ,,Nerazuri“ su na povratku u nokaut rundu elitnog takmičenja poslije 10 godina odigrali meč visokog tempa, dugo su bili bolji rival od favorita iz Engleske, zaslužili vođstvo, da bi na kraju Jirgen Klop pokazao da je majstor da izmjenama promijeni ritam i ,,ubode“ u centar.

Prvu veliku šansu imao je Liverpul, preko Sadija Manea u 14. minutu, kada je Senegalac glavom iz dobre pozicije šutirao preko gola.

Najveću je, ipak, stvorio Inter, i to samo dva minuta kasnije.

Hakan Čalanoglu je iskosa sa lijeve strane pogodio prečku, što je bio uvod u dobru, obećavajuću igru šampiona Italije.

Parirali su ,,nerazuri“ gostima u svakom segment, iako se Liverpul postepeno oslobađao pritiska u posljednjoj trećini prvog dijela meča.

Inter je prilike za povoljan rezultat pred revanš na ,,Enfildu“ propustio u prvih petnaestak minuta nastavka, kada nije krunisao dominaciju.

Razigran je bio Ivan Perišić na lijevoj strani, prolazio, centrirao, ali je Interu nedostajala prava završnica, neki opasan

m nije želio da govori o budućnosti

 

Gol Žuniora Adamua u 21. minutu protiv Bajerna je najbrži koji je postigla rezerva na meču LŠ od pogotka Tjerija Anrija za Arsenal protiv Slavije iz Praga u oktobru 2005. (takođe 21. minut)

Mohamed Salah je tek drugi igrač koji je u istoj sezoni LŠ bio strijelac i protiv Milana i protiv Intera. Prvi je to uspio Piter Krauč u dresu Totenhema 2010/11. šut ka golu Alisona Bekera...

Klop je shvatio ,,koliko je sati“ i trostrukom izmjenom u 59. minutu (ubacio Dijasa, Hendersona i Keitu) promijenio ,,krvotok“ svog tima. ,,Redsi“ do 75. minuta nijesu napravili gotovo ništa, a onda se ,,ukazao“ Roberto Firmino (ušao na poluvremenu) i znalačkim trzajem glavom na centaršut Robertsona uhvatio Handanovića na ,,krivoj“ nozi.

Kad je probio led, rezultatski i psihološki ,,slomio“ rastrčanog domaćina, Liverpulu se otvorio koridor da se značajno približi četvrtfinalu Lige šampiona. Šansu je poslije Firmina doče-

800.

meč u seniorskoj klupskoj karijeri odigrao je sinoć Džejms Milner – 275 nastupa upisao je za Liverpul, 203 za Mančester siti, 136 za Njukasl, 126 za Aston Vilu, 54 za Lids i šest za Svindon taun

kao i ne mnogo primjetni Mohamed Salah i sa 12 metara, uz devijaciju, u 83. minutu poslao lopta iza leđa nemoćnog Handanovića.

Tako to rade velike ekipe – dva šuta u okvir gola, dva pogotka.

Jedan favorit je sinoć umalo završio na koljenima. Salcburg je pogotkom Žuniora Adamua – kojem je poslije ulaska u 12. samo devet minuta bilo potrebno za prvi gol u LŠ – vodio protiv Bajerna i bio na pragu velike pobjede u prvom nastupu u nokaut rundi elitnog takmičenja.

Ali nije izdržao do kraja. Bavarci su iz devetog šuta u okvir gola, u 90. minutu, uspjeli da

Inter

Liverpul

Handanović Škrinjar De Fraj (od 87. Ranokja) Bastoni (od 90.+1 Dimarko) Damfris (od 87. Darmijan) Vidal (od 87. Galjardini) Brozović Čalanoglu Perišić Martines (od 70. Sančes) Džeko

Alison Aleksander-Arnold Konate Van Dajk Robertson Alkantara (od 86. Milner) Fabinjo (od 59. Henderson) Eliot (od 59. Keita) Salah Mane (od 59. Dias) Žota (od 46. Firmino)

Salcburg

1

Bajern M.

1

1

0

Stadion: Red Bul arena Sudija: Majkl Oliver (Engleska) Golovi: 1:0 Adamu u 21, 1:1 Koman u 90. Žuti kartoni: Kon (Salcburg), Koman, Zabicer (Bajern)

Salcburg

Bajern M.

Kon Kristensen Sole Vober Ulmer Kamara Kapaldo Zejvald (od 80. Sučić) Aronson Okafor (od 12. Adamu) Adejemi (od 87. Kjergard)

Ulrih Pavar Zile Ernandes Gnabri (od 77. ŠupoMotin) Kimih Toliso (od 80. Zabicer) Koman Miler Sane Levandovski

izjednače (1:1) i obezbijede relativno miran san pred revanš na ,,Alijanc areni“.

Junak gostiju bio je Kingsli Koman, koji je pogodio na asistenciju Tomasa Milera.

Revanši se igraju 8. marta. Ne. K.

Prvi čovjek Reala Florentino Peres nezadovoljan igrama ekipe

am za PSŽ, š odlučio zvijezda ipak je potpuno fokusirana na ovu sezonu, a gol u sudijskoj nadoknadi, nakon solo-prodora po lijevoj strani, bio je fantastičan.

- Još nijesam odlučio o budućnosti. Igrač sam Pari Sen Žermena, jednog od najvećih klubova na svijetu. Ova utakmica nije uticala na moju eventualnu odluku, jer jednostavno još ništa nijesam odlučio – poručio je Mbape.

Mladić iz Pariza je od djetinjstva navijač Reala, a do sada je odbio nekoliko ponuda prebogatih vlasnika pariskih ,,sveta-

Liverpul

00 2 0

PLEJ-OF NOKAUT RUNDE LIGE EVROPE: Barselona dočekuje Napoli

PODGORICA – Nevolja ne ide sama – mogli su da se požale u Barseloni kada su u decembru, nakon što su poslije 21 godine ostali bez proljeća u Ligi šampiona, a u periodu strmoglavog pada u španskoj La Ligi, za rivala u plej-of nokaut rundi Lige Evrope dobili najtežeg rivala. ,,Blaugranu“ je žrijeb u Nionu spojio sa Napolijem, kandidatom za trofej u svim takmičenjima u kojima nastupa.

Okršaj Katalonaca i Napolitanaca nije ,,običan“ duel velikana, derbi kakvih u ovom dijelu sezone ima svake godine na evropskoj sceni.

Barselonu i Napoli spaja vjerovatno najveće fudbalsko ime svih vremena, Dijego Armando Maradona.

Legendarni El Pibe, koji je preminuo u novembru 2020, igrao je u Barseloni od 1982. od 1984. godine. ,,Blaugrana“ je bila njegov prvi klub u Evropi, iz kojeg je otišao upravo u Napoli, gdje je na stadionu koji sada nosi njegovo ime postao pravo fudbalsko božanstvo.

Duel Barse i Napolija zbog toga je više od fudbala, a za Katalonce prilika da ,,izvade“ sezonu i osvoje jedini trofej koji im je dostupan.

- Napoli je rival na nivou Lige šampiona. Jedan od najtežih rivala koje smo mogli da dobijemo. Biće to još jedna počast Maradoni. Borićemo se za osvajanje Lige Evrope i povratak u Ligu šampiona što je prije moguće – najavio je trener

21

Poketino ili Klop mijenjaju Anćelotija

ca“ da produži ugovor.

Od starta sezone je na 32 utakmice u svim takmičenjima postigao 22 gola za PSŽ, a uti-

sak je da je njegova forma u usponu, kao i kompletne ekipe argentinskog trenera Maurisija Poketina.

R. A.

Real Madrid je izgubio sa 1:0 od PSŽ-a u prvom meču osmine finala Lige šampiona. Španski Sport piše da je predsjednika kraljevskog kluba Florentina Peresa mnogo više zaboljela igra od rezultata na Parku Prinčeva.

Isti izvor navodi da je prvi čovjek ,,merengesa“ već duže nezadovoljan onim što Real po-

kazuje na terenu, te da je donio odluku da po završetku sezone ne nastavi saradnju sa trenerom Karlom Anćelotijem.

Italijanski stručnjak ima još dvije godine ugovora na Santjago Bernabeuu, ali Sport ističe da Madriđani traže novog kormilara.

Prvi pik je Mauricio Poketino

ako na ljeto napusti PSŽ, ali Peres će pokušati sve da angažuje menadžera Liverpula Jirgena Klopa.

Njemac je vezan za ,,redse“ do juna 2023. godine, ali je ranije poručio da razmišlja o novom izazovu.

Možda je Madrid sljedeća stanica.

D. K.

Arena

22

Košarkašice Budućnost Bemaxa srušile Celje u derbiju i nadomjestile minus iz prvog meča

ŠAH U Herceg Novom održan osmi Memorijal „Đorđe Konjević“

Nikola Đukić ponovo na tronu

Nagrađeni takmičari u Herceg Novom

U okviru proslave 53. Praznika mimoze, u Herceg Novom je održan tradicionalni, osmi po redu, Memorijal „Đorđe Konjević“ . Osim brzopoteznog turnira na kojem je nastupilo 82 igrača iz Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, prisutni su evocirali drage uspomene na vrsnog igrača i istaknutog šahovskog radnika koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.

Poslije 13 odigranih kola po švajcarskom sistemu, prvo mjesto osvojio je velemajstor Nikola Đukić sa 11,5 poena, pri čemu je jedanaest partija riješio u svoju korist, jednu remizirao i jednu izgubio.

Tako je standardni prvoti-

Četvrtak, 17. februar 2022.

mac podgoričke Budućnosti odbranio prošlogodišnju titulu i ujedno opravdao ulogu favorita i najveći rejting na ovom prestižnom takmičenju.

Srebrnom medaljom se okitio FIDE majstor Aleksandar Tomić sa 10,5 a bronzanom majstorski kandidat Dario Alivodić sa 9,5 poena. Među nagrađenima su i Armin Mušović, Stjepan Krstonijević, Božidar Kisić i Vjekoslav Vulević sa po 9 te Milo Pobor, Jovan Milović i Peko Đurović sa po 8,5 poena. Specijalna priznanja pripala su najboljem omladincu Savu Vujoviću, zatim najuspješnijim klupskim igračima, ocu i sinu Mašanu i Milošu Bubanji, te veteranu Bogdanu Podlesniku i dami Nikolini Anđelić.

Đukić nije krio zadovoljstvo ostvarenim u Herceg Novom i bez dileme najljepše uvertire uoči državnog šampionata.

- Uvijek rado dolazim u Herceg Novi, grad u kojem sam zabilježio svoje prve značajnije šahovske uspjehe, a posebno kada se radi o turniru u čast Đoka Konjevića, čovjeka koji je ostavio veliki trag u hercegnovskom i crnogorskom šahu. Drago mi je da je ovo bio najmasovniji Memorijal dosad, uz učešće velikog broja mladih igrača, a organizacija je standardno bila na visokom nivou. Sve pohvale ljudima iz rukovodstva ŠK Herceg Novi, koji konstantno napreduje na svim poljima, a ove godine će vjerovatno biti i ozbiljan kandidat za titulu prvaka države u Premijer ligi –

ističe Đukić.

Ona napominje, da su sticajem okolnosti, ovoga puta nedostajali neki od naših najboljih šahista, ali je konkurencija ipak bila prilično ozbiljna.

- Veoma sam zadovoljan osvojenim prvim mjestom.

Na brzopoteznim turnirima je možda najvažnije zadržati visok nivo koncentracije i izbjegavati grube previde, što mi je ovaj put uglavnom polazilo za rukom – iskreno će Đukić.

Već naredne subote počinje Prvenstvo Crne Gore, na kojem se popularni Đuka nada boljem plasmanu nego na prethodna dva, na kojima se, kako kaže, nije baš proslavio osvojivši osmo i peto mjesto.

- Kao glavne konkurente ove godine vidim prošlogodišnjeg prvaka Luku Draškovića, nadam se, uskoro novog crnogorskog velemajstora, prekaljenog asa i petostrukog šampiona Dragišu Blagojevića, te mog klupskog druga i pobjednika iz 2020. Blaža Kalezića. Naravno, nijesu to jedini igrači sa šansama za titulu. Ne bismo smjeli zaboraviti Nebojšu Nikčevića i Predraga Nikača, a tu je i značajan broj mladih šahista koji bi mogli da prijatno iznenade. Ovom prilikom bih izdvojio, možda pomalo pristrasno, dvojac iz Budućnosti – Andreja Šukovića, koji je na velemajstorskom turniru u Aranđelovcu pokazao da je u odličnoj formi i Darija Alivodića, koji je ostvario lijep uspjeh osvajanjem trećeg mjesta u Herceg Novom – zaključio je Nikola Đukić.

Od 19. do 27. februara u Podgorici

Seniorsko prvenstvo Crne Gore

ŠSCG u saradnji sa ŠK „Prosvjeta“ organizuje, od 19. do 27. februara u Podgorici, 74. pojedinačno Seniorsko prvenstvo države na kome pravo nastupa imaju svi registrovani igrači u tekućoj godini.

Turnirskim pravilnikom je predviđeno da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 90 minuta po igraču i bonifrikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez.

Nagradni fond iznosi 4.500 eura i raspoređen je na deset redovnih i pet specijalnih (najbolja dama i omladinac, te najuspješniji učesnici do 1700, 2000 i 2200 rejting poena).

Takođe, ukoliko Crna Gora ponovo bude imala jedno zagarantovano mjesto na Svjetskom kupu, koji će se održati iduće godine, ovaj i naredni šampionat biće kvalifikacioni za to prestižno međunarodno takmičenje.

Prošlogodišnju titulu brani intermajstor iz Bara Luka Drašković. Pored njega, najveće šanse da se domognu laskavog priznanja, s obzirom na šahovsko zvanje i rejting, imaju velemajstori Nikola Đukić, Dragiša Blagojević i Nebojša Nikčević, zatim intermajstori Blažo Kalezić, Bogdan Podlesnik i FIDE majstori Nikola Potpara, Armin Mušović, Miloš Pečurica, Aleksandar Tomić i Andrej Šuković.

Svečano otvaranje šampionata obaviće se 19. februara u 16 časova i 30 minuta, u amfiteatru Srednje medicinske škole u Podgorici, a prvo kolo počinje pola sata kasnije.

Završena „Borba polova“ na Gibraltaru

Sabino – Pia 53:47 Veoma interesantan šahovski događaj odvijao se minulih desetak dana na Gibraltaru, đe su snage odmjerili matadori i amazonke sa svih kontinenata raspoređeni u dvije ekipe.

Iako su dame bile nadomak uspjeha do pred kraj ovog borbenog meča koji se sastojao od deset rundi, ipak su muškarci slavili sa 53:47.

Za pobjednički sastav „Sabino“ nastupali su Jozef Galager, Leandro

Kruša, Eric Rozen, Balaš Conka, Husein Aziz, Sabino Brunelo, Ravi Haria, Bobi Čeng, Bil Belančen i Gilan Balija, dok su boje ekipe „Pia“ sa pripadnicama ljepšeg pola branile Antoaneta Stefanova, Marija Mušćuk, Irina Sukander, Marsel Efroimski, Pia Kramling, Zansaja Abdumalik, Olga Girja, Jovanka Houska, Marija Sebag i Gunaja Mamazada.

Stefanova – Haria 1.d4 e6 2.c4 Nf6 3.Nf3 d5 4.g3 Be7 5.Bg2 0–0 6.Qd3 c5 7.0–0 cxd4 8.Nxd4 Na6 9.cxd5 Nb4 10.Qb3 e5 11.Nb5 Nbxd5 (dijagram) 12.Rd1 Qa5 13.Bxd5 Nxd5 14.Qxd5 Be6 15.Qxb7 Rad8 16.Bd2 Bb4 17.N5c3 Rd7 18.Qe4 Rfd8 19.Qc2 h6 20.a3 Be7 21.e4 Bg4 22.Re1 Rc8 23.Kg2 Qa6 24.h3 Be6 25.Be3 f5 26.exf5 Bd5+ 27.Kh2 Ba8 28.Nd2 1:0 Priredio: B. KADIĆ

„Plavima“ se smiješi prvo mjesto pred F4 PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa definitivno su spremne da idu do kraja.

Podgoričanke su imale seriju od 11 uzastopnih pobjeda, onda su zastale u derbiju protiv Celja, a nakon pobjeda nad Plamenom i Badelom, „plave“ su u „Bemax areni“ srušile najvećeg rivala (70:59), čime su uspjele da nadomjeste -8 iz prvog meča. Na taj način, dva kola prije kraja i dva meča sa Montanom, Podgoričanke imaju jasnu situaciju – u slučaju jedne pobjede do kraja „plave“ će sa prve pozicije dočekati fajnalfor, a u slučaju dva neuspjeha teoretski bi mogle da budu treće, dok bi Montana preuzela drugo mjesto. Ali, dosadašnji tok sezone i derbi protiv Celja jasno je pokazao da iako nikad mlađi tim Budućnosti djeluje prilično ozbiljno, pa čak i za borbu za trofej.

- Bile smo silno motivisane da protiv najvećeg rivala ostavimo što bolji utisak. Bilo je više razloga za poseban motiv.

Igrale smo protiv ekipe koja nas jedina porazila, zatim željele smo da nastavimo niz na domaćem terenu, ali i da se predstavimo u što boljem svjetlu, jer smo imale sigurno najbolju podršku sa tribina ove sezone. Sve to uticalo je da odigramo možda i najbolji meč ove sezone i zaista osjećamo veliko zadovoljstvo – kazala je Zorana Radonjić, bek Podgoričanki.

Mlada Baranka imala je više uloga tokom meča, često je bila na „lopti“, igrala „jedinicu“, imala posebne zadatke u odbrani, ali baš kada je krenula fantastična serija 26:4 u drugoj četvrtini odigrala je i značajnu ulogu u napadu.

- Tokom prve četvrtine rezultat je konstantno bio u egalu.

Trener je tražio da nametnemo svoj ritam, da budemo što više agresivne i da se ne plašimo, da uzimamo slobodno šuteve.

I kada sam imala prodor, od želje da dam asistenciju, jasno mi je govorio da nema razloga za strah, da treba da šutiram.

Osjetile smo neku posebnu

energiju, kada je krenula serija 10:0, vidjele da možemo i djelovalo je sve kao u transu.

Celje se pogubilo, a mi nastavile da u sjajnom ritmu pravimo sve veću razliku i baš taj period bio je presudan – prisjetila se Radonjić.

Podgoričanke do kraja imaju još dva meča sa Montanom.

Već 23. februara gostuju bugarskom vicešampionu, a zatim petog marta dočekuju istog rivala u „Bemax areni“.

Jedna pobjeda garantuje prvo mjesto.

- Blizu smo podviga da budemo prve uoči fajnal-fora. Ali, čekaju nas dva derbija. Montana je dobra ekipa koja je od kada je ušla u takmičenje uvijek u vrhu. Poznato je da se u Montani teško dobija, tako da smo svjesne da će biti teško.

Međutim, nakon pobjede nad Celjem sve je lakše i sigurno da imamo razlog da igramo na pobjedu bez straha. Zaslužile smo da budemo prve uoči fajnal-fora i nadam se da ćemo se izboriti za to – naglasila je Radonjić.

R. P.

Donio trijumf Francuskoj nakon dvije decenije

Noel kralj slaloma, Salihović na 42. mjestu Crnogorski skijaš Eldar Salihović završio je olimpijsku trku u slalomu na 42. mjestu.

Naš talenat je u ukupnom poretku, nakon dvije vožnje u kraljevskoj tehničkoj disciplini na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu uspio da ostvari plasman. Za pobjednikom, francuskom zvijezdom Klemanom Noelom, kasnio je 27,23 sekunde.

Noel (24) olimpijski je šampion u slalomu, fantastična druga vožnja bila je dovoljna za trijumf na ZOI u Pekingu.

Ukupno vrijeme novog vladara tehničke discipline bilo

je 1:44,09 minuta, a nakon prve vožnje Noel je bio tek šesti.

Tako je nakon dvije decenije donio zlato Francuskoj u ovoj disciplini – u Albervilu 1992. najbolji bio je slavni Žan-Pjer Vidal.

Na kraju je Noelov trijumf bio i ubjedljiv, Austrijanac Johanes Štrolc dočekao je drugu medalju u Pekingu sa ukupnim vremenom 1:44,70 minut. Do odličja Štrolc je došao zahvaljujući prije svega izuzetnoj prvoj vožnji. Norveška nada Fos-Solevag zaslužio je bronzu, sa vremenom 1:44,79 minut. Treći je aktuelni svjetski

Četvrtak, 17. februar 2022.

Arena

Sportski miks

23

79 60

Mornar Barsko zlato 95 Lovćen 65

„Bemax arena“. Gledalaca: 500. Sudije: Vojinović, Radinović,, Kuburović.

Rezultat po četvrtinama: 23:18, 19:14, 23:18, 14:10.

BUDUĆNOST VOLI: Kobs 6 (1-1), Šehović 6, Micov 5 (2-1), Barović 8 (6-4), D. Nikolić, Z. Nikolić 6, Jagodić-Kuridža 9 (2-2), Drobnjak 6 (4-4), Popović 13 (6-6), Rid 9 (2-1), Peri 11 (3-3).

PODGORICA: Bulajić, Vulević 1, Kljajević 9, Mišković 2, Čarapić 12, Kovačević 17, Kaluđerović 3, Sejfić 8, L. Vukčević, Hot, Langović 8, S. Vukčević.

Budućnost je s pola gasa i ubjedljivo, u gradskom derbiju, savladala Podgoricu 79:60.

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je odlučio da od stranaca za završnicu Kupa prekobrojni budu Di Džej Sili (zbog problema sa leđima je preskočio je i posljednji duel u ABA ligi sa Megom), Edin Atić (protiv Mege je igrao sa bolovima u leđima) i Litvanac Donatas Tarolis.

Prvi put u sezoni u rosteru se našao i Danilo Nikolić.. Krilni centar podgoričkog tima nije ulazio u igru jer još nije spreman za igru, ali je njegovo prisustvo u rosteru, svakako, ohrabrenje i nagovještaj da se približava dan povratka na teren, nakon teške operacije sredinom septembra prošle godine, a nakon što je kolabirao na treningu uoči starta sezone.

Podgorica je vodila samo jednom, nakon 30-ak sekundi meča, kada je Ognjen Čarapić realizovao brzu kontru. Od koša i dodatnog slobodnog bacanja Džastina Kobsa za 7:4, Budućnost više nije ispuštala prednost. Podgorica je odolijevala u prvoj polovini prve četvrtine (16:15), zahvaljujući trojkama Marka Kovačevića i Marka Kljajevića, ali je Budućnost sa mini serijom od 7:0 povela osam razlike (23:15) i od tada je držala rivala na distanci.

Budućnost je u finišu prvog poluvremena prvi put stigla do dvocifrene prednosti (40:30), a bacanjima Marka Jagodića-Kuridže i do maksimalnih 11 razlike (42:31) u prvom poluvremenu.

Pogođenim slobodnim bacanjima Petra Popovića, Budućnost je na dva minuta i 21 sekundu prije kraja treće četvrtine stigla do „plus 17“ (60:43), a košem Filipa Barovića i do najveće prednosti na meču (76:55), na tri i po minuta prije kraja utakmice.

Najefikasniji u ekipi Budućnosti bio je Popović sa 13 poena, Kendrik Peri je dodao 11 poena i šest skokova. U ekipi Podgorice istakli su se Kovačević sa 17 i S. J. Čarapić sa 12 poena.

„Bemax arena“. Gledalaca: 500. Sudije: Savović Savović, Vujičić, Bajrović. Rezultat po četvrtinama: 34:13, 26:14, 16:21, 19:17.

MORNAR BARSKO ZLATO: Mihailović 10, Jeremić 14, Živanović 17, Šehović 4 (2-2), Smit 10, Lazić 7, Vesković 6, Miković 10 (1-0), Vranješ, Mozli 16.

LOVĆEN: Jovanović 9, Bogdanović, Kusovac 5, Mugoša 12 (1-1), Vlahović 2, Bojanić 12, Parača 2, Banović 10, Perović 6, Hadžibegović 7 (2-1).

Mornar Barsko zlato je još lakše stigao do finala, pošto je ubjedljivo savladao Lovćen 95:65.

Jedino je Strahinja Mićović bio prekobrojan od stranaca u redovima Mornara (u Kupu, kao i domaćem prvenstvu, dozvoljen je nastup četvorici stranaca po utakmici), dok je Lovćen bio oslabljen neigranjem Amerikanca Ajzee Vašingtona (zbog zaostalih plata u Lovćenu namjerava da potraži novi klub) i Šveđanina Ilajdže Klarensa (morao je na hitnu operaciju tokom ABA 2 „balona“ u Banjaluci).

U takvim uslovima, Cetinjani su bili „lak zalogaj“ za crnogorskog vicešampiona, pa su svi igrači iz dva rostera zaigrali, izuzev Nemanje Vranješa u Mornaru, koji još nije spreman za povratak na teren nakon teške operacije Ahilove tetive u finišu prošle sezone.

Epilog meča se mogao naslutiti već nakon dva minuta i 40 sekundi igre, kada je Mornar poveo 10:0. Barani su u prvoj četvrtini ubacili pet trojki i 34 poena, a do poluvremena 60, dok je Lovćen teško stigao i do mizernih 27 poena.

Pošto je utakmica već bila riješena, Mornar je u trećoj dionici „povukao ručnu“, što je Lovćen iskoristio, čak, i da dobije taj kvartal sa 21:16, najviše zahvaljujući Marku Mugoši sa 12 poena.

Već od starta posljednje četvrtine Mornar je vratio prednost od preko 30 poena, a razlika je u 37. minutu, nakon dvije uzastopne trojke Marka Jeremića, dostigla maksimalnih 40 razlike (92:52). Interesantno, posljednjih devet poena na meču je ubacio 16-godišnji igrač Lovćena Mašan Jovanović za konačnih 95:65.

Najefikasniji u Mornaru bio je Balša Živanović sa 17 poena, a imao je i šest asitencija. Vil Mozli je dodao 16 poena i pet skokova, Jeremić 14 poena, a dvocifreni su bili i Vladimir Mihailović (11), Tejlor Smit (10) i Milija Miković (10).

U poraženoj ekipi, Mugoša i Vuk Bojanić su upisali po 12 poena, Dejan S. J. Banović je meč završio sa 10.

Budućnost Voli Podgorica

Večeras u „Bemax areni“ (20h) finale Kupa Crne Gore za košarkaše

Budućnost Voli za 15. trofej, Mornar za prvijenac U večerašnjem, 16. finalu Kupa Crne Gore za košarkaše, od 20 sati u „Bemax areni“ sastaće se, očekivano, dvije najbolje crnogorske ekipe – Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato.

Favoriti su opravdali uloge u polufinalu protiv Podgorice i Lovćena, pa će se Budućnost i Mornar sedmi put sresti u finalnom duelu za trofej u Kupu. Podgoričani igraju za 15. trofej i favoriti su u ovom meču, a Barani

će pokušati da prvi put podignu pehar u ovom takmičenju…

NBA: Poraz Majamija, Janisovih 50 poena u trijumfu, Finiks nezaustavljiv

Dončićev Dalas vratio Čikago na vrh prvak Fos-Solevag bio i nakon prve vožnje.

Zvijezda Henrik Kristoferson je razočarao i završio četvrti, a dobar rezultat ostvario je Hrvat Kolega, ostvarivši 15. mjesto.

Noel je specijalista za slalom i lider Svjetskog kupa u toj disciplini ove godine. U prethodne

tri sezone završavao je drugi u generalnom plasmanu slaloma.

U karijeri ima devet trijumfa na pojedinačnim takmičenjima, sve u ovoj disciplini.

Interesantno, ovo je za francusku zvijezdu tek prva olimpijska medalja karijere, a na šampionatima svijeta nije još osvajao odličja.

R. A.

Čikago Bulsi ponovo su lideri Istočne konferencije NBA lige – nakon poraza Majami Hita od Dalas Meveriksa 107:99.

Ekipa mladog Slovenca Luke Dončića Dalas tako je obradila tim našeg Nikole Vučevića, neočekivanim trijumfom u gostima i izuzetnom timskom partijom. Pred kraj treće četvrtine teksaški sastav je preuzeo vođstvo i zasluženo slavio.

Dončić je bio najbolji za Dalas sa 21 poenom, deset skokova i šest asistencija. Branson i Kleber dodali su po 19 poena. Za Majami,

koji sada ima skor 37-21 kao i Čikago na vrhu Istočne konferencije, predvodio je bek-krilo Batler sa 29 poena uz deset skokova.

MVP kandidat Janis Adetokumbo je ubacio čak 50 poena uz 14 skokova u trijumfu aktuelnog šampiona Milvokija nad Indijanom, 128:119.

Milvoki je tako stigao do trećeg mjesta na Istoku, sada ima učinak 36-23; trijumf više od Klivlenda uz odigranu utakmicu više. U važnom slavlju Midlton je dodao 19, a Holidej 14 poena. Indijanu (skroman učinak

19-40 ove sezone) predvodio je Hild sa 36 poena, dok je Halibarton upisao 17 poena.

Fantastičnu seriju izdanja nastavio je NBA lider Finiks (skor 47-10 i šesta uzastopna pobjeda). Trijumf nad Los Anđeles Klipersima bio je gotovo rutinski, 103:96.

Bek-šuter Devin Buker bio je standardno najefikasniji u Finiksu sa 26 poena, Bridžis je dodao 19, dok je slavni plejmejker Kris Pol pored 17 poena imao izuzetnih 14 asistencija.

Pol je takođe jedan od legitimnih kandidata za titulu MVP za najboljeg igrača sezone. Moris je za oslabljene Kliperse upisao 23 poena.

Važnu pobjedu ostvarila je i Atlanta, nad ove sezone odličnim Klivlendom, 124:116. ,,Jastrebovi“ ne odustaju od plej-of borbe, sada imaju učinak 27-30 i na desetom su mjestu Istočne konferencije.

U trijumfu Atlante, jednu od najboljih partija sezone odigrao je plejmejker Trej Jang sa 41 poenom. Galinari je dodao 25, Hanter 18, a Bogdanović deset poena uz sedam skokova i tri asistencije. Za Klivlend, bek Garland je odigrao ponovo liderski sa 30 poena i osam asistencija.

S. S.

24

Feljton

Četvrtak, 17. februar 2022.

23

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Da je opstao, Lovćen film bi vjerovatno daleko dosegao » Autor: Momir MATOVIĆ

BOŠKO BOŠKOVIĆ, REDITELJ, LOVĆEN FILM (NASTAVAK)

Sjutradan poslije projekcije filma Nebeski odred (u Moskvi, prim. prir.) izlazi kritika i skoro svi listovi koji su napisali osvrt o Nebeskom odredu uglavnom u jedan glas, saopštavaju sljedeće: Film je artistički izvrstan, film je glumački odličan, sa stanovišta filmske dramaturgije vrlo vješto vođen. Ali film je porazan, tako što propagira egzistencijalističku filozofiju, znači egzistirati po svaku cijenu po sve žrtve koje treba dati samo da bi se opstalo. Film je crni film! Film je sa ideološkog stanovišta, nepodnošljiv!

Ja sam se vodio jednim stvaralačkim principom koji nije neposredan, koji nije bukvalan, koji ne ide da priča priču nego se sve odigrava posredno, sve se odigrava metaforički, kao nagovještaj pa je tako interesantan komentar jednog člana sovjetskog žirija koji me je sa svojom ženom poznatom glumicom Makarovom pozvao na večeru. Normalno ja iz pristojnosti nijesam htio da govorim o svom filmu niti postavim bilo kakvo drugo pitanje. Ali njegova supruga kaže: „Molim te, zašto su onakve kritike izašle u novinama o njegovom filmu, a čula sam da je to dobar film?” Onda on kaže: „Film je dobar, ali je ideološki porazan.

On destruktivno djeluje na gledaoce, on je uopšte suprotnost socijalističkog realizma.

Navešću jedan primjer: Stari Jevrej pravi bombu od nekih metalnih predmeta i Bošković nigdje ne pokazuje kako on tu bombu aktivira”. Njima je nedostajalo sve to da se vidi, da se čuje, sazna i do kraja realizuje.

Međutim ja ću sada ići u jednu analizu do koje sam došao mnogo godina kasnije. Ja sam opet u svojoj naivnosti napravio katastrofalnu grešku. Doduše ta greška je bila i posljedica ne samo mog opredjeljenja nego i opredeljenja Lebovića.

Lebović je po svojoj pripadno-

Kadar iz filma „Nebeski odred “(1961)

Američka kinoteka je iz cjelokupne jugoslovenske produkcije od 1945. godine do tada otkupila „Vlak bez voznog reda“ Veljka Bulajića, „Ples na kiši“ Boštjana Hladnika i moj film „Nebeski odred“. Posjedujem i dopis gdje se vrlo pohvalno izražavaju o sva tri filma, a i tadašnji ambasador u Švedskoj Jovo Kapičić prilikom boravka u Beogradu me naročito pozvao da bi mi saopštio da je film i u Švedskoj fenomenalno prošao

Osjetio sam u tim koprodukcijama koliko naši glumci igraju različito od inostranih glumaca, koji bez natege, napora iskazuju te svoje tekstove, tako da sam ja u trenucima snimanja vraćao neke njemačke glumce jer mi se činilo to kao bez neke duše, ako tako formalno izgovaraju te tekstove. Međutim, kasnije sam shvatio da je to prava filmska gluma sti Jevrej i u filmu postoje dva Jevreja, jedan stari i jedan mladi Jevrej. Taj stari je ortodoksni Jevrej sa razmišljanjima koja se kreću u okvirima Talmuda i strogih pravila religije, a mladi Jevrej koji je progresivan, koji nije opterećen time i tako dolaze u sukob. U tim dramskim zapletima između njih dvojice dolazi do oštrih kategoričnih izjava o njihovoj religiji, principima, znamenjima koja nijesu smjela biti povređena. U jednom trenutku mladi Jevrej kaže: „Pa zar bi taj tvoj Jehova dozvolio da mi doživljavamo ovo što doživljamo, i kako kao sveti čovjek dozvoljava sve ovo što se nama ovdje radi!?“ I, razumije se, oni mene apsolutno sahrane. Poslije nekog vremena mene Lebović vodi u izraelsku ambasadu ovdje u Beogradu. Oni gledaju film i odlučuju da li će da kupe film. Izraelski ambasador preda mnom i Lebovićem otvoreno kaže: „Mi

Sa snimanja filma „Nebeski odred“ (1961)

vaš film nećemo da kupimo.

Ne zato što on sa umjetničkog stanovišta nije dobar, nego što on je on za nas svetogrđe. On je antisemitski film“. Lebović kaže: „Nemojte tako, ja sam jevrejskog porekla, a Bošković je veliki prijatelj Jevreja i vrlo je savjesno radio na ovom filmu”. „Molim Vas lijepo, ako vi za Jehovu možete onako... oprostite ja neću sad da ponovim onu riječ koja je izgovorena u filmu... onda je sve gotovo!“ Tada je meni počelo da „puca” u svijesti, misao zašto je u nekim krugovima nekih ljudi film Nebeski odred stravično osuđivan. Da sada to povežem sa Moskvom.

Tamo je u komisiji bio reditelj Jutkevijevič koji je bio Jevrejin, pa još jedan poznati sovjetski reditelj i teoretičar, tako da sam ja kasnije bio prisiljen da kroz tu prizmu posmatram osude ovog mog filma koje su se i kasnije odigrale.

Dok sam još bio u Moskvi na-

rednih dana trebalo je da se održi Pulski festival. Zove me brat telefonom i kaže: „Boško, je li stojiš!” – „Stojim! Zašto?” pitam. – „Sjedni, moram da ti nešto kažem. Tvoj film „Nebeski odred“ nije prihvaćen u zvaničnoj konkurenciji u Puli nego ide u informativnu selekciju”.

– „Ma nemoguće, film koji ide na inostrane festivale kao predstavnik Jugoslavije da ne bude u Puli!” – „Dobro, kada dođeš ovamo vidjećeš šta se dešava oko tvog filma”. Neću da griješim dušu, ali tada su u žiriju koji je odlučivao o tom filmu, neću da im pominjem imena, mogli sa stanovišta nekih drugih pobuda ili nekih drugih motivacija biti protiv mog filma. Poslije pulskog festivala susreće me, onako slučajno, na Terazijama poznati filmski kritičar Dragoslav Zira Adamović. On je bio jedan od članova žirija i kaže: „Boško, molim te, nešto moram da ti kažem. Sada dolazim iz Zvezda

Kadar iz filma „Nebeski odred “(1961)

filma pa sam gledao ponovo tvoj film” – „Pa što ga moraš gledati sada kada si ga gledao mnogo puta dok si odlučivao u Puli?” – „Morao sam! Nešto me kopkalo!

I otišao sam danas da ga ponovo gledam i moram da ti kažem da sam prema tebi veliki grešnik, jer sam tek na ovoj projekciji otkrio neke stvari koje su za mene bile potpuno skrivene, nedokučive dok sam ranije gledao film.

Veliki sam grešnik, oprosti mi Boško, molim te, jer sam ja bio jedan od onih koji su donosili odluke o tvom filmu” – „Ti, Ziro, imaš pravo na svoje mišljenje i svoje lične stavove. To što nijesi prije otkrio a otkrio si danas je moja greška. Ja sam nešto više zahtijevao od gledaoca pa čak i od filmskog čovjeka kakav si ti i ja sam krivac. Budi oslobođen od krivnje”. I tako smo se rastali.

Znači na osnovu raznih motivacija došlo je do različito dijametralnih sudova i slobodno mogu da kažem da je film Ne-

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067/257-415 beski odred jugoslovenski film koji je istrpio vrlo polarizovana mišljenja. To je bio početak mojih obeshrabrenja.

Ali u Edinburgu (Škotska) je film prošao fantastično iako tamo nijesam prisustvovao. To je inače festival festivalskih filmova. Kritike su bile fenomenalne jer je bio drugi ambijent.

To nije bio Sovjetskii Savez koji je sve ideološki posmatrao.

Druga značajna okolnost koja je išla u prilog filmu je da je Američka kinoteka iz cjelokupne jugoslovenske produkcije od 1945. godine do tada otkupila Vlak bez voznog reda Veljka Bulajića; Ples na kiši Boštjana Hladnika i moj film Nebeski odred. Posjedujem i dopis gdje se vrlo pohvalno izražavaju o sva tri filma a i tadašnji ambasador u Švedskoj Jovo Kapičić prilikom boravka u Beogradu me naročito pozvao da bi mi saopštio da je film i u Švedskoj fenomenalno prošao.

Prelazim u slobodne filmske radnike u jednu za mene dosta pogubnu stvaralačku fazu.

Doduš, u ovoj fazi ja radim koprodukcije sa Istočnom Njemačkom kao i neke namjere za koprodukcije Lovćen filma sa studijom ,,Dovženko“ u Kijevu. Čak smo ja i Borislav Pekić bili u Kijevu mjesec i po dana i pisali scenario na temu Vjazme. Radilo se o nekakvoj koincidenciji između oslobođenja grada Vjazme i rađanja jedne djevojčice u partizanima koja je dobila ima Vjazma.

Osjetio sam u tim koprodukcijama koliko naši glumci igraju različito od inostranih glumaca koji bez natege, napora iskazuju te svoje tekstove, tako da sam ja u trenucima snimanja vraćao neke njemačke glumce jer mi se činilo to kao bez neke duše, ako tako formalno izgovaraju te tekstove. Onda, sam od njih zahtijevao neku dubinu, neke emocije... Međutim, kasnije kada sam gledao materijal onda sam shvatio da je to prava filmska gluma a da ovo što su naši glumci igrali ima malo natrunjenosti pozorišne glume, ali su se poslije postupno vremenom i naši glumci oslobodili toga.

Možemo da zaključimo da je šteta da se oni uslovi koji su postojali u Lovćen filmu nijesu održali jer smatram da bi on sa svojom produkcijom i kadrovima koje je imao vjerovatno vrlo daleko dosegao.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

MAli OGlASi POTRAŽNJA POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi.

Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

ZANATSKE USUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 3

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Dana 16. februara 2022. preminuo je u 87. godini

Dana 17. februara 2022. četrdeset je dana od smrti našeg

Dana 16. februara 2022. u 83. godini preminuo je naš dragi

PERICE - PERA ĐAKONOVIĆA

MILUTIN - MINJA Pavlov RASPOPOVIĆ

DRAGUTIN Jovanov MANDALINIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u najužem krugu porodice dana 16. februara na seoskom groblju u Glizici, opština Danilovgrad.

Ožalošćeni: sin VANJA, ćerka SANJA, snaha TANJA, zet VLADAN, unuci VUK, MILOŠ i NIKOLA, bratanić PEĐA i ostala rodbina

Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam pružio. Ponosni smo što smo te imali, čuvaćemo uspomenu na tvoj vedri duh, veliko srce i plemenitu dušu.

Počivaj u miru.

Zahvaljujemo svima koji su podijelili sa nama tugu i uputili riječi utjehe i podrške lično, putem telegrama i telefona.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će dati prilog u dobrotvorne svrhe.

Saučešće primamo u kapeli u Straševini dana 17. februara od 11 do 14 časova kada krećemo za Bogetiće gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Tvoja PORODICA

1263

1176 Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom prijatelju

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sin BORIS, kćerka LJUBICA, unuk FABIO, sestre OLGA i ANĐELKA, zetovi ARSENIJE i STEFANO, sestrići MIRKO, LJUBIŠA i BOBO, sestrične NADEŽDA, DANIJELA i DRAGANA i ostala mnogobrojna rodbina MANDALINIĆ i POPOVIĆ

Nedostaješ, brate

MILUTINU – MINJI RASPOPOVIĆU TOŠO, MIĆO i BRANKA POPOVIĆ 1227

ANDRIJA

1177 Dana 16. februara 2022. preminuo je naš dragi

JOVAN VUJOVIĆ

DRAGUTIN Jovanov MANDALINIĆ Sa tugom i trajnim sjećanjem opraštamo se od tebe, uvaženi građanine i profesore.

1262

Tvoji: sestra OLGA, zet ARSENIJE i sestrična NADEŽDA sa porodicom 1210

ANDRIJA GAZIVODA Previše vremena bez tebe.

Brate naš, čuvaćemo te zauvijek od zaborava.

Tvoji BOBO i SRĐA 1261 Navršava se dvije godine

ANDRIJA GAZIVODA Dvije godine su od kako nisi sa nama, a bol i tuga je ista.

1264

Sestra od tetke IVANA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Posljednji pozdrav našem voljenom

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

Tvoja PORODICA

BATU

BATO ĐUKANOVIĆ

BATU

Bio si čovjek čvrstog karaktera i velikog srca, koga su krasile sve ljudske vrline.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, a mi ćemo slijediti tvoj put i čuvati te od zaborava.

27

Dragi brate, hvala ti na nesebičnoj ljubavi i dobroti koju si nam pružao tokom čitavog života. Kroz najljepše uspomene i sjećanja ćemo te pamtiti. Živjećeš vječno u našim srcima i mislima, nećemo te predati zaboravu.

Počivaj u miru.

Porodica pokojnog ZVONKA BEZMAREVIĆA

1259 Posljednji pozdrav našem dragom ujaku

Tvoje sestre MILKA, DANA, SLAVKA, BRANKA i RADMILA sa porodicama

BATU ĐUKANOVIĆU 1254

1253 MAJA, NINA i BRAJAN

Posljednji pozdrav dragom kumu

1251 Dragi brate

BATO ĐUKANOVIĆ BATU ĐUKANOVIĆU Dragi moj brate, nemam riječi da izrazim sve što odlazi sa tobom, da prebrojim sve vrline što su te krasile. Nema čovjeka koji te ne bi poželio za prijatelja, a meni je sudbina dala da te imam za brata. Nijesi se štedio, niti mjerio teret i opasnost, uvijek si bio tamo đe treba i koliko god treba. Uvijek za drugog a rijetko za sebe. Teško je slijediti tvoj primjer i biti za porodicu ono što si ti bio, davati se prijateljima onako kako si se ti neštedimice davao, i boriti se za našu ideju crnogorsku na način na koji si se ti borio, teško je ali ja drugoga izbora nemam nego da pokušam. Počivaj u miru, moj brate!

BATO Poštovani kume!

Tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas je izdalo samo tebe.

Neka tvoja plemenita duša pronađe rajsko naselje.

Tužan sam zbog tvog preranog odlaska, jer si za mene bio i više od brata.

Moja porodica i ja ćemo s ponosom čuvati od zaborava uspomene na tebe i vrijeme provedeno s tobom.

MEDO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Kumovi MILAN, MAJA i JAKOV VUJIČIĆ

Od VEKA, SVETLANE, BOŽA, JOVANE, MAŠE i NIKOLINE

1260 Posljednji pozdrav zaovi i tetki

1255

1256

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

SENKI VUKČEVIĆ rođena Đikanović Živjela si ne dugo kao i tvoja braća kojima sada ideš. Živjećete u našim sjećanjima otrgnuti od zaborava.

BATU ĐUKANOVIĆU

Od porodice pokojnog NIKOLE ĐIKANOVIĆA 1250

RANKO VUČIĆ sa porodicom

BATU ĐUKANOVIĆU

SJEĆANJE 17. 2. 2009 –17. 2. 2022.

1258 Posljednji pozdrav, rijetkoj ljudskoj dobroti i velikom prijatelju

KOLEKTIV AUTO-ŠKOLE „ZELENI SIGNAL“

MILO Vukov MIJUŠKOVIĆ Dani i godine prolaze, a sjećanje na tebe ostaće vječno u našim srcima.

BATU ĐUKANOVIĆU MIHAILO VUKSANOVIĆ – VUKSO i DALIBORKA PEJOVIĆ 1257

1252

1249

Sin MIODRAG, snaha SNEŽANA i unuk MILO

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

Oglasi i obavještenja

Umrla je u 67. godini

Četvrtak, 17. februar 2022.

Dana 16. februara 2022. u 88. godini preminula je naša voljena

SENKA Veselinova VUKČEVIĆ

OLGA Blažova DABETIĆ

rođena Đikanović

rođena Vujisić

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena 16. februara 2022. u Farmacima, u krugu porodice.

Shodno epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti u krugu porodice 16. februara u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin DANILO, ćerke SANDRA, MIRENA i DIJANA, zaova VESNA, unučad VUK, ĐORĐE i ANJA, i ostala porodica VUKČEVIĆ i ĐIKANOVIĆ

Ožalošćeni: sin SLOBODAN, kćer SONJA, sestre KOSA i MILA, snahe TANJA i OLGA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna porodica DABETIĆ i VUJISIĆ

Dana 16. februara 2022. umrla je naša draga

DUŠANKA Nenadova ŠAŠIĆ rođena Terzović 1931 – 2022.

Sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 17. februara u 13 časova, na mjesnom groblju Podi – Herceg Novi.

Kuća žalosti: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 25 – Podgorica.

Ožalošćeni: kćerke JASNA MILATOVIĆ i SANJA ŠAŠIĆ VUČINIĆ, zet BOŽO MILATOVIĆ unuci SANDRA, DRAŠKO i IVAN, praunuka MIA i ostala rodbina

1235

1186

1208

MAJKO,

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tužnim srcem javljamo da je dana 16. februara 2022. preminula u 74. godini naša draga

OLGI DABETIĆ Počivaj u miru.

SANJA PEJOVIĆ sa porodicom Svako ko te ikada upoznao, odmah je znao da pred njim nije obična žena.

Bila si simbol snage, hrabrosti i izdržljivosti. Bila si kamen kad treba potpora, bila si nježnost i osmijeh kad treba radost.

Tako je teško reći zbogom, ali je lakše kada znamo da te tamo čeka čovjek koji je cijeli život živio za čast jedne Cetinjanke.

Počivaj u miru!

MILICA Pavlova POPOVIĆ

1239

rođena Nikčević

Posljednji pozdrav dragoj tetki Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli dana 16. februara od 13 do 15 časova i 17. februara od 11 do 14 kada polazimo za Ćeliski Do – Orlina gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Vole te tvoji: SANDRA, MIRENA, DIJANA i DANILO

OLGI DABETIĆ

Ožalošćeni: sin DEJAN, ćerke BILJANA i MILENA, snaha NATAŠA, braća DRAGUTIN i ZORAN, sestra VESELINKA, đeveri MIHAILO i MILISAV, unučad i ostala rodbina POPOVIĆ i NIKČEVIĆ

Po dobru ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

SAŠA i SUZANA BOJANIĆ sa porodicama 1236

1240

1178

Voljena moja

Posljednji pozdrav poštovanoj

Posljednji pozdrav sestri

SENKA Život mi je dao priliku da mi tvojim postojanjem za života istinski nadomjestiš upražnjeno mjesto sestre po krvi i da tvoju plemenitu, toplu i milu dušu zavolim i nikad ne zaboravim.

Zauvijek zahvalna na tom blagoslovu i Tebi na uvijek raširenim rukama koje su me širinom tvog toplog srca, u svakoj našoj situaciji, milosno grlile. Snažno blažile boli i nježno jačale radost srca.

Počivaj u miru, s anđelima.

S ljubavlju,

tvoja sestra po srcu VESNA R. VUKČEVIĆ

1237

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

OLGI DABETIĆ

MILICI Težak je rastanak sa tobom.

Tvoje mjesto će ostati prazno a tvoju dobrotu i ljubav nikada nećemo zaboraviti.

Počivaj u miru.

Od komšinice VRBICA BRANKICA 1246

Brat DRAGUTIN sa porodicom 1209

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Posljednji pozdrav voljenom stricu

29

Dana 17. februara 2022, navršava se godina od smrti supruga i oca

Dvije godine je

ANDRIJA

ĐURU MUGOŠI

Tvoj lik, ljubav, hrabrost, dobrotu i plemenitost čuvamo i čuvaćemo od zaborava.

Zahvalni smo za sve trenutke provedene sa tobom i tužni zbog nenadoknadivog gubitka.

NIKOLE – NIKICE L. VUJANOVIĆA

Tvoja JELENA sa porodicom

1242

Od kada nijesi sa nama rađaju se sjećanja na lijepe uspomene prožete ljubavlju i srećom.

Provedeno vrijeme zajedničkog života biće nam trajna uspomena.

Ponosni na tebe.

Uvijek i zauvijek u mom srcu i mojim mislima.

ANDRIJA Tvoja SUZANA sa porodicom

Mnogo fališ, brate.

NIKOLA MILOŠEVIĆ

Supruga SOFIJA, djeca DUBRAVKA, DARKA i LAZO

1248

Dana 17. februara 2022. godine navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša majka

1184

i

četiri godine, pet mjeseci i 27 dana od kada nas je napustio naš tata

1244

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg strica, đevera, đeda Godina dana od kada nije sa nama

ZORKA – ZORA JANKOVIĆ

ČEDOMIR – ČEDO JANKOVIĆ

ĐORĐIJA ĐURA MUGOŠE

NIKOLA – NIKICA L. VUJANOVIĆ Majko i Tata, mnogo nam nedostajete...

Čuvaćemo te u našim mislima i srcima i voljeti zauvijek.

Vaše ćerke VESNA, NADA i IVANA

Vrijeme prolazi, sjećanja na beskrajnu ljubav i pažnju kojom si nas obasipao – zauvijek ostaju.

Mnogo nam nedostaješ.

BOBAN, DRAGINJA, LJUBICA, VLADO i JOVANA Tvoji VUJANOVIĆI: LAZO, NATALIJA, VUK, VLADANA i VLADIMIR

1182 Dvije godine od kada nas je zauvijek napuštila naša voljena supruga i majka

1185 1243

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

VESNA MIJUŠKOVIĆ

Godina dana od kada nije sa nama naš dragi zet

Vrijeme prolazi, ali ti nikad! Radosti, ljubavi i ponosu našeg doma.

Tvojim odlaskom dobili smo anđela čuvara.

VERI MARINA, STEVO i TONKO

Zauvijek zahvalni, tvoji: VOJISLAV, MARKO, ALEKSA i MAJA

1196

1245

Teško mi se od tebe oprostiti, voljena moja

Posljednji pozdrav dragoj strini

NIKOLA L. VUJANOVIĆ Malo je riječi koliko nam nedostaješ.

Zauvijek ćemo te pamtiti po svemu dobrom i plemenitom. Živjećeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene.

1197

MARINA

ZDRAVKO i VESNA VOJVODIĆ

ZORICI NOVAKOVIĆ

VEKO

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

1198

DRAGANA MILIČKOVIĆ sa porodicom

1241

30

Oglasi i obavještenja

Dragi prijatelju

Četvrtak, 17. februar 2022.

Tužnim srcem javljamo da je dana 15. februara 2022. u 64. godini iznenada preminuo naš dragi

Posljednji pozdrav dragom

BATU ĐUKANOVIĆU

BATO ĐUKANOVIĆU

Ostalo nam je puno nezavršenih razgovora i druženja koje smo zajedno planirali.

Zbog svoje plemenitosti ne možeš biti zaboravljen.

SAŠA, VESNA i MAKSIM ZVICER

DRAGOLJUB - BATO Krstov ĐUKANOVIĆ

Hvala ti za svu pažnju i podršku koju si nam pružao.

Pokojnik će biti izložen u kapeli u Kočanima dana 16. februara od 11 do 14 časova i 17. februara od 11 do 14, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Kočanima.

Ožalošćena porodica: supruga JOVANKA, sin PREDRAG, kćerka SVETLANA, snaha MARIJA, sestre VUKICA, MILIJANA i RAJKA, unuci ANDRIJA, ALEKSA i DANILO, braća od stričeva VEKO, VUKAŠIN i JOVAN, tetka DARA, sestre od stričeva i tetke, bratanići MILOŠ i OGNJEN, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ĐUKANOVIĆ i ŽARKOVIĆ

RATKO, RATKA i BOJANA ĐUKANOVIĆ

1230 Dragi naš Alika

1183 Posljednji pozdrav

1247

BATO

Posljednji pozdrav dragom bratu Sa velikim poštovanjem i tugom se opraštamo od tebe.

Ogromno hvala na pažnji i razumijevanju.

BATU ĐUKANOVIĆU DRAGOLJUBU – BATU ĐUKANOVIĆU

Jedini brate, imao si veliko srce, dušu, nesebično pomagao svima, pružao ljubav i toplinu.

Od NIKOLE

Tvoji: sestra VUKICA i zet RAJKO

KOVA, BANJO i JELENA ĐUKANOVIĆ

1231 Posljednji pozdrav

1202 Posljednji pozdrav velikom čovjeku i dragom komšiji i prijatelju

1233

BATU

Tužni zbog tvoga preranog odlaska i ponosni što si bio dio nas.

BATU

BATO PERO, DUŠKA i MIRKO ĐUKANOVIĆ

Počivaj u miru.

MLADEN, MARTA i MARINA

1238

Dragi ujo, ,,Ostade harmonika da je niko ne svira. ,,Ruža rumena“, da je niko ne pjeva, ostavi ružu bez latice ijedne jer pokloni svima sve od sebe, zadrža samo srce, kao kuća veliko, a i to bi dao, ali nijesi stig`o.

1232 Posljednji pozdrav našem voljenom

Dragom

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

Posljednji pozdrav od sestrične MILICE i zeta MIKA

1234 Dragi naš,

BATU ĐUKANOVIĆU Ćiko, počivaj u miru.

Iznenada smo ostali bez tvoje podrške, vedrog duha i plemenitosti.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

VELJKO ABRAMOVIĆ sa porodicom

RADE ABRAMOVIĆ sa porodicom 1194

BATU

DRAGOLJUBU – BATU ĐUKANOVIĆU

1225

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

BATO SEKA, MILOŠ, OGNJEN, NIKOLETA i SANJA

Hvala ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružao.

U našim srcima ostaju samo lijepa sjećanja. ŽELJKO i SNEŽANA sa porodicom 1213

1224

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Posljednji pozdrav kumu i drugu

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav prijatelju

BATU ĐUKANOVIĆU Dragi naš Baja, boli tvoj odlazak toliko da riječi nedostaju.

Rastanak ali ne i zaborav.

U vječnom bolu tvoja tetka DARA i sestra ROLA

BATU ĐUKANOVIĆU

BATU ĐUKANOVIĆU

1205 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BATU ĐUKANOVIĆU

S poštovanjem,

Počivaj u miru, dobra dušo.

BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ sa familijama

MIKAN ĐUROVIĆ sa porodicom 1211

SAVA GRBOVIĆ

Dragi brate i ujače,

BATO Zauvijek ponosni što si bio naš, bol je prevelika, praznina nenadoknadiva!

Vole te tvoji: RAJKA, VLADIMIR, JELENA i DRAGANA 1192

1218

1219

Posljednji pozdrav prijatelju

Posljednji pozdrav prijatelju

Najdraži ujo,

BATO Sve bih dala da me neko probudi iz ovog ružnog sna i da se opet zajedno smijemo tvojim šalama.

Ponosna što sam te imala, 1193

BATU ĐUKANOVIĆU

Tvoja sestrična JELENA

BATU ĐUKANOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

BATU VOJO i MILA

S poštovanjem,

S poštovanjem,

1215 Posljednji pozdrav voljenom bratu

SAVA VUJOVIĆ

DRAGAN GRUJIČIĆ

BATU ĐUKANOVIĆU Uvijek ćeš biti u našim srcima voljen i nikad zaboravljen.

1222

Tvoja braća MILORAD i SAŠA ŽARKOVIĆ sa porodicom

1220

1221

31

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Dana 17. februara 2022. navršava se dvije godine od kada nije sa nama

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Godina dana je od kada je prestalo da kuca srce moga oca

ŽIVKI MUSOVIĆ ĐILAS Bratanična DRAGICA ČUROVIĆ sa porodicom

NIKOLE L. VUJANOVIĆA

1199

ANDRIJA GAZIVODA

POMENI

Mnogo mi nedostaješ, osjećam veliku prazninu. Vrijeme prolazi, a bol vječno ostaje.

TUŽNO SJEĆANJE

Dvije zime bez tebe bude tugu, ali i najljepše uspomene na tvoj lik. Neko je odlučio da prekine jedan život, da zauvijek ugasi jedne oči i ugasi jedan osmijeh najljepši na svijetu. Da sam bar mogla da stanem pred njih dok pucaju, da bar malo podijelimo te metke. Kao što smo sve dijelili u životu.

Ništa više nije isto posle tog prokletog 17. februara.

Ista je samo ova ljubav. Nju ne može niko da ubije i oskrnavi.

Nikada!

ANDRIJA Volimo te.

Tvoja ćerka DUBRAVKA STANIĆ i zet BANJO sa porodicom

Porodica VUJAČIĆ 1229 Danas, 17. februara 2022, navršava se pola godine od smrti našeg dragog

1214

Tvoja sestra TIJANA sa porodicom

Godinu dana je prošlo od smrti mog đeda

BOŠKA Vukovog VUKSANOVIĆA 1226

NIKOLE VUJANOVIĆA Ostavio si nam najljepša sjećanja.

Zauvijek ćemo te voljeti i pamtiti.

Nedostaješ...

Dana 17. februara navršava se tužna godina od kako se preselio u vječnost moj voljeni otac Dragi đede, Nedostaješ nam, da nas na vratima dočekaš onako toplo i milo, kako si samo ti to znao. Čuvamo uspomenu i sjećanje na tebe.

Tvoje: SENKA, IVANA, DANILA, MAJA i unuka ANDREA

NIKOLA Lazov VUJANOVIĆ 1201

SJEĆANJE

Zahvalna što sam bila tvoja kćerka, Dara tatina.

Riječi su male u odnosu koliko zaslužuješ, ali su od srca i od srca otkinute.

Tvoj unuk BOJAN, praunuk KOSTA i snaha SUZANA

1216 Pet godina od smrti

BOŽO

MILEVA

17. 2. 2004 – 17. 2. 2022.

Tvoja DARKA sa BATOM i ILIJOM MARKOVIĆEM

rođena Milinović 22. 5. 2003 – 22. 5. 2022.

RADMILE Lukine JOVIĆEVIĆ

SAVIĆ 1228 Dragi naši roditelji.

Sve ove godine ne umanjuju bol za vama.

Tuga se ne mjeri riječima, suzama, niti vremenom što prolazi, već prazninom koja je ostala vašim odlaskom.

Sjećanja na vas ostaju doživotna.

Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja ćerka SONJA i zet DAŠO GAGOVIĆ 1212

SONJA, JOVANKA i LIDIJA

1181

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Двадесет пет је година откако није са нама наш

33

Прије четрнаест година отишао је на далеки пут наш син

Прим. др МИЛИВОЈЕ – МИШО ВУЈАНОВИЋ

МАРКО Мишков МИЛОВИЋ

анестезиолог 1997–2022.

Ниже се година за годином, одлазе у неповрат, баш као и твоја младост која се угаси оне ледене ноћи на Копаонику. Још увијек живимо вођени прошлошћу и по ко зна који пут пребирамо успомене. Сјећамо се свега… веселог ока, умилног гласа, грохотног смијеха, момачког полета и на трен нам се учини да Сунце поново обасја наш дом. Маркиша наш, био си драгуљ, срећа највећа, радост што сија, а данас туга бескрајна, рана без пребола.

Како су само прохујале године откако си се преселио у други свијет. Јако нам недостајеш. Нема дана кад не мислимо на Тебе. Памте Те и други по Твојој стручности, људскости, пожртвованости... Поносне смо што смо биле Твоје.

С љубављу, ЉИЉА, СВЕТЛАНА и ЛИДИЈА РОДИТЕЉИ

1203

1188 СЈЕЋАЊЕ на наше драге

Godina dana je od smrti naše

14 godina je od smrti moga brata

ЛУЧИЋ

DRAGE RAJKOVIĆ

ВУКО

МИЛЕВА – МИТКА

30. 8. 2002.

1. 1. 1996.

Nikad te nećemo zaboraviti.

Počivaj u miru.

ANKA i BOŠKO sa porodicom 1204 Godina dana je od smrti naše drage tetke

MARKA M. MILOVIĆA U ledenoj zimskoj noći otrgnut si od svog sna, svakog novog svanuća i jutra, nadanja i radosti, osmijeha i blaženstva. Otrgnut od nade da ću se ponovo radovati tvom pogledu i osmijehu.

Godine patnje, tuge i boli su za tobom.

Počivaj u miru, moj voljeni brate.

Sestra MARIJA sa porodicom

НЕВЕНКА – НЕНА 14. 9. 2006.

ВЕСКО

1179

17. 2. 2020.

Вријеме пролази, али туга и захвалност остају јер ваша љубав, топлина и племенитост биле су бескрајне за нас. Чувамо вас од заборава у нашим причама и срцима. Воле вас ваши НАЈМИЛИЈИ

STANKE LAKIĆEVIĆ

Već godinu dana svojom plemenitošću krasiš nebeski svod...

Mnogo nam nedostaješ! Čuvaćemo te u najljepšim uspomenama.

STANKA LAKIĆEVIĆ

1223

Snaha VASKA i bratanići ŽELJKO, ZORAN, LOLA i SAŠA sa porodicama

Za mene najtužnija godina, bez najtoplijeg zagrljaja, najljepšeg osmijeha, ali u mojoj glavi ovo je samo jedna pauza koja traje u nedogled… jer ja te osjećam, ima te u svakoj mojoj misli, izgovorenoj riječi, bljesneš kao najljepša iskra i odmah krenu da se ređaju uspomene, ono naše kad me nasmiješ do suza i kažeš: „Uvijek mi se smijala...“ I hoću! Jer si me takvu najviše voljela, jer znam da me ti čuvaš, anđele moj.

1195

Tvoja JECA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1217

34

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Danas je godina dana od smrti našeg voljenog i blagorodnog BRATA

Dana 17. februara 2022. navršava se četrdeset dana nevjerice i bola otkako nas je napustio naš voljeni sin i brat

BOŽIDARA Vasilijevog VUKADINOVIĆA 17. 2. 2021.

Tugujemo i žalimo dovijeka.

GORAN GLOMAZIĆ

Tvoje sestre CICA i OLGA Bolno sjećanje na naš ponosni ROD Brata

MILOŠA – MIŠKA

Uz tvoj dobro prepoznatljivi osmijeh, radovali smo se danu kada ćeš doći kući, ali zla sudbina nas je prevarila u zadnji čas, ugasila naše nadanje, pomračila našu radost, dom ponovo obavila tugom.

Kada bi se dobrotom i čistotom duše mjerio život, tvoj bi bio beskonačan. Da se hrabrošću i voljom mjeri snaga i ovu borbu bi dobio. Bezbroj je pitanja na koja nemamo odgovor.

Zahvaljujemo se svima koji su tog hladnog i vjetrovitog dana došli da se poklone sjenima našeg dragog Gorana. Hvala svima koji putem telegrama i na drugi način poslaše riječi utjehe kako bi ublažili našu bol i tugu.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u četvrtak, 17. februara u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću, okititi je cvijećem i zaliti suzama.

Majku

Oca

BOSILJKU

VASILIJA

11. 5. 1996.

10. 5. 1992.

1. 4. 1992.

Tvoji najmiliji: otac ĆETKO, sestre JELENA i MILENA, sestrične TARA i TIJANA i zet VELIBOR

Nosimo Vas u našim srcima.

Vaše CICA i OLGA 1200

1180 Tužno sjećanje na mog bratanića

Prošle su dvije godine otkako sa nama nije naš

Dragi

ANDRIJU GAZIVODU Počivaj u miru, anđele tetkin.

1206

GORANE

MILAN PERUNOVIĆ

MIRJANA ŽIVKOVIĆ sa porodicom

Dana 18. februara 2022. navršava se jedanaest tužnih godina od smrti voljene, supruge, majke, svekrve, babe i prababe

Zauvijek si u našim srcima i mislima, za tobom vječno tuguju tvoji najmiliji.

Četrdeset bolnih dana prođe, a mi i dalje u nevjerici čekamo da pozoveš, da odnekud dođeš, jer mislimo da si tu sa nama. Čuvaj nas sa neba i grli svoju majku, a našu tetku Bebu, kod koje si tako brzo otišao. I znaj da vas čuvamo u mislima odakle vas ni smrt ne može otrgnuti.

Tvoja kćerka LIDIJA sa porodicom

Tvoje sestre KRISTINA, KAROLINA i IVANA

1187

1190

Tužno sjećanje na moje drage roditelje i sestru

FILOMENE Jovove ZENOVIĆ

9. 1. 2022 – 17. 2. 2022.

BEĆIR

rođ. Luković

Ostaju vječno ljubav, sjećanje, ponos i tuga za Tobom.

Tvoja porodica: suprug JOVO, sin ZORAN, unuci KRSTO i SRĐAN, snaha NATAŠA i praunuk JOVAN

KRSTO

MAŠE

MILICA

1907 – 1955.

1947 – 1968.

1913 – 1998.

Prolaze godine, ali ljubav i poštovanje prema Vama su vječni.

Počivajte u miru.

GORANE

Bio si tetkina sreća i radost, a sad velika tuga i žalost. Znam da si sad u zagrljaju tvoje majke, a moje sestre, ali znaj, u mom srcu imaš posebno mjesto gdje ću te čuvati od zaborava.

LAZO – VASKO BEĆIR sa porodicom

1189

1207

Voli te tvoja tetka SLOBA

1191

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

35

Dnevni list

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Službeni list Crne Gore“, br.75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

da je „ ENTERIJERI –SNV“ D.O.O. NIKŠIĆ; Straševina bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu za projekat pogona za proizvodnju namještaja, na katastarskim parcelama broj 187/2 i 187/28 KO Straševina, Opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Zgrade Opštine Nikšić, Gradjanski biro ( Njegoševa 18, Nikšić) ili putem e-maila Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine –Sektora za zaštitu životne sredine (eko_opstinank@t-com.me), u roku od trideset dana od objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata – Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u zgradi Opštine Nikšić – 8 sprat, kancelarija br.3 ( Ulica Njegoševa br.18 Nikšić), dana 07.03.2022.godine u 11.00 časova.

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 16.02.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.02.2022. godine i Zaključka o XXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.02.2022. godine.Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.02.2022. godine i Zaključka o XXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.02.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 16.02.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („ Sl.list CG“ , br.

75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorat za vodoprivredu, Rimski trg 46, Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu Projekta: Uređenje lijeve obale rijeke Lim na potezu od Vatrogasnog doma do ulice Limske u opštini Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Ovlašćeno službeno lice Danijela Lazarević

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva

PORTAL POBJEDE

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Urednica

da je investitor “K.D.P. PROMOTION AND INVESTMENTS LIMITED” – D.S.D. Podgorica podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene na životnu sredinu za projekat: “Izgradnja turističkog kompleksa SKD- kategorije 5* ”, na urbanističkoj parceli UP1, koju čine katastarske parcele 1668/2, 1668/4, 1668/6, 1668/7, 1668/8 i djelovi katastarskih parcela 1668/1, 1668/3, 1668/5 i 1668/9 sve KO Reževići I, u zahvatu Urbanističkog projekta “Turističko naselje Skočiđevojka”,na teritoriji opštine Budva.U vezi sa navedenim,pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj,Trg Sunca 3, (zgrada “Montenegroexpressa”, prvi sprat), radnim danima od 09 do 11 časova ili na sajtu Opštine Budva www.budva.me (zaštita životne sredine).

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Budva, Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj je 25.02.2022. godine.

Primjedbe i mišljenja u naznačenom roku mogu se poslati i na e-mail adresu : urbanizam.bd@budva.me. v.d. SEKRETAR, Filip Popović

Poslovni broj : Ivm.br.1912/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, „Lovćen auto“ DOO Podgorica , adresa Novaka Miloševa 6/2, PIB:02830043 , protiv izvršnog dužnika “Jabuka& Co” DOO, Podgorice, adresa sjedišta ul.Zmaj Jovina br.20/81 , PIB:03100146, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.378,25 eura , u smislu člana 45 ZIO-a dana 14.02.2022.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik “Jabuka& Co” DOO, Podgorice, Podgorica adresa sjedište ul.Zmaj Jovina br.20/81, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istim uručio Rješenje o izvršenju Ivm.br.1912/21 od 30.09.2021.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 14.02.2022.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, br.

075/18),

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „ŠIMŠIĆ MONTMILK“ doo Danilovgrad, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „,,Proširenje proizvodnog kapaciteta sa 5 000 l na 20 000 l mlijeka na dnevnom nivou i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, na katastarskoj parceli broj 202/1 KO Kosić, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana opštine Danilovgrad“.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan na uvid zainteresovanoj javnosti u trajanju od 30 dana od dana obavještenja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, svakog radnog dana od 11,00 do 13,00 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi mogu se dostaviti na adresu ovog Sekretarijata, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail: urbanizam.prostora@danilovgrad.me.

Javna tribina o predmetnom elaboratu će se održati u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, ul.Blaža Mrakovića bb, dana 11.03.2022. godine sa početkom u 12 časova.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. februar 2022.

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

71.520,39 eura, dana 16.02.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

8.330,10 eura, dana 16.02.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset osma prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za dvadeset osmu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 16.03.2022. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na dvadeset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

I Određuje se jedanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenikaposjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za jedanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 16.03.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na jedanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 16.02.2022. godine.

Dana 16.02.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

48.838,66 eura, dana 16.02.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 16.03.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na dvadeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 16.02.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 17. februar 2022. • broj 309.

ili:

a n l a r o m ) (Ne a s p i l a k apo

zbog čega je film Žan-Pjera Ženea ,,Bigbug“ upečatljiv, ali ipak nedorečen lament o zamkama tehnologije Str. 12. i 13.

2

Četvrtak, 17. februar 2022.

3

Četvrtak, 17. februar 2022.

A cappella

Tehnološke bube J

asno je da se protokom vremena stvari mijenjaju, a logično bi bilo da se mijenjaju nabolje. Razvoj tehnologije značajno olakšava te promjene, u svakom sektoru, u svakoj djelatnosti koja nas okružuje.

Na primjer, kada u ovom trenutku pogledate novi model „audija“, „mercedesa“ ili „renoa“ iz 1974. ili 1989. godine, pa ga uporedite s nekim freškim iz 2022, vidjećete da se napredovalo na svim poljima. E sad, da li ovaj freški model bolji u ovom vremenu ili je onaj iz 1974. godine bio bolji u onom vremenu, teško ćemo procijeniti. Znam samo da protok vremena stvari poboljšava, tačnije, da mi to tako izgleda u ovom vremenu, u ovom trenutku.

*** Isto važi i za medicinu, nautiku, avio-industriju, telefoniju… Vjerovatno i za umjetnost, recimo za muziku. E sad, da li je tehnološki napredak u skladu s protokom vremena doprinio poboljšanju kvaliteta muzike, ne samo kod nas nego i u svijetu, veliko je pitanje.

Konkretno, uzmimo primjer Bitlsa.

Sedma decenija 20. vijeka bila je njihova, bili su prvo britanska, pa evropska, pa na kraju svjetska atrakcija. Prošlo je vrijeme, pa tako čak i nakon završetka vremena u kome su dominirali, njihove pjesme su ostale i dan-danas se slušaju. Postale su simbol kvaliteta i kao takve, tretiraju se kao svjetska kulturna baština.

Tadašnje albume i singlove snimali su na skromnoj tehnici (gledano iz današnjeg ugla), sa osmokanalnom miksetom i svega nekoliko mikrofona kojima je trebalo ozvučiti četiri instrumenta i još toliko vokala. No, 1960. ili 1970. godine to je svakako bio tehnološki napredak. Sada svaki kućni studio za snimanje i proizvodnju muzike ima kanala koliko poželiš: sve se svelo na računar, nekoliko dobrih zvučnih kutija i mikrofon kojim ćete obaviti sva neophodna snimanja, tačnije, zapisivanja zvuka. Kanala? Može 32, ma može i 64, a od 128 kanalnog softverskog miksera dijeli vas samo nekoliko klikova... Ali, novih Bitlsa nema.

Piše: Vladimir MARAŠ

Sada svaki kućni studio za snimanje i proizvodnju muzike ima kanala koliko poželiš: sve se svelo na računar, nekoliko dobrih zvučnih kutija i mikrofon kojim ćete obaviti sva neophodna snimanja, tačnije, zapisivanja zvuka. Kanala? Može 32, ma može i 64, a od 128 kanalnog softverskog miksera dijeli vas samo nekoliko klikova... Ali, novih Bitlsa nema

U čemu je fora? Zdrava logika nalaže da razmislimo na sljedeći način – tehnološki napredak ne garantuje nužno razvoj kreativnosti, čak sam sklon mišljenju da razvoj tehnologije ubija kreativnost u muzici.

Nekada ste za neku orkestraciju morali zasukati rukave, uzeti tonu notnog papira i pisati svaku instrumentalnu dionicu

posebno. Danas, nađete na sintisajzeru dobar zvuk koji oponaša orkestar, sve odsvirate na dirkama i kliknete na funkciju „print score“. U roku od deset sekundi, sa štampača možete preuzeti note koje možete dati orkestru na sviranje.

To je samo jedan od primjera kako je tehnologija ubila kreativnost i samu proceduru izrade nekog djela. Istovremeno, to je idealan razvoj situacije za vrlo kreativne ljude, koji svakako znaju da pišu, komponuju ili aranžiraju, pa tako, kada autor nekog djela zna i da piše note i da svira na svom sintisajzeru, to postaje dobitna kombinacija. Takvih je, naravno, manje nego ovih drugih koji su postali kompozitori kupovinom vrhunskog računara, jednog mikrofona i dvije zvučne kutije.

Za one koji ne znaju, neki dobro verzirani muzički programeri i ne znaju note, da ne pominjemo da ne znaju ni da sviraju, nego bukvalno ucrtavaju note u softver, koje im ovaj reprodukuju po željenom zvuku. Dakle, zapetljano. Tehnologija kreativnosti u muzici nije pomogla ama baš nimalo, ali je doprinijela kreativnim ljudima da brže i kvalitetnije odrade zanatski dio posla u procesu rada, pa tako za neuporedivo manje troškova (studio, produkcija, instrumentalisti, itd.) dobijete vanserijski muzički proizvod.

*** Međutim, da se vratimo na Bitlse, ako nemate „to nešto“, ako nemate dobru pjesmu, dobru temu i odličan aranžman, džabe i 128 kanala za snimanje, džabe i najbolji mikrofon na svijetu. Kreativnost kad zataji, tehnologija ne pomaže.

I u vremenu agresivnog tehnološkog napretka, globalnih muzičkih kanala koji se mjere stotinama, hiljadama, autorski rad najpoznatije britanske četvorke i dalje zarađuje ogroman novac po osnovu prava od korišćenja, od emitovanja njihove muzike. A kako vrijeme prolazi, muzika Bitlsa postaje sve više vrijedna, samim tim i poželjnija za konzumaciju.

U moru gadosti koje nam se serviraju na planu muzike, svijet traži nove Bitlse, koje sigurno neće naći. Ali neki novi, drugi Bitlsi, svakako će jednog dana doći, napredovala tehnologija ili ne.

U FOKUSU

OSKARI 2022: Netfliksov i Sonijev šarmantni projekat kva

Kolumbijska porodica u centru priče Diznijevog favorita ,,Encanto“

g

et ya rn

davewritesreviews.com

.io

Najbolju animiranu priču valja tražiti na onom prostoru gdje je autorski tim nastupao najsmjelije, sa najviše inovacija, temeljnosti, truda i štosnih ideja. I samo takav film će izdržati test vremena, kada se zavjesa na ceremoniju Akademije spusti krajem marta

cnet.com

Vizuelna poslastica sa ukusom mitologije Indokine ,,Raya and the Last Dragon“

K

pluggedin.com

Sonijev ,,The Mitchells vs the Machines“ najinovativnija i najsmjelija animacija godine

ako ne iznevjeriti uspomene odrastanja; na koji način biti samostalan, ostvaren – a ipak vjeran i lojalan djetinjstvu, vaspitanju, porodici... Kada u oskarovskoj noći 27. marta, na crveni tepih Američke filmske akademije stupe najbolji animatori – svako od njih moći će da kaže da je sebi i svojima ostao dosljedan.

Odgovor na pitanje u kojoj mjeri animirani film za mlađu publiku može biti umjetnost: jedan od njih je kao direktnu inspiraciju imao magični realizam južnoa-

meričke književnosti, nobelovca Gabrijela Garsije Markesa i njegovih ,,Sto godina samoće“.

Drugi, kao da neće, se hvata referenci na Kjubirkovu ,,2001: Odiseju u svemiru“ (,,2001: A Space Oddyssey“, 1968) i onog ubitačnog HAL robota koji se, u modernoj ,,verziji“ koja sprema klopku čovječanstvu i robotsku apokalipsu - zove PAL. Pa još sa PAL ,,Max“ modelom - što zvuči taman kao Karl Marks...

Jedan slavni Piksarov animator inspiraciju je tražio u djetinjstvu u Đenovi i duž italijanske rivijere; drugi u životnoj priči imigranta iz Avganistanja, koje se ne bi postidio ni veliki filozof Žan-Pol Sartr lično, slaveći svoje najposebnije individualce... A jedna diznijevska priča inspiraciju lovi u mitologiji onog velikog i tako posebnog pojasa i planetarnog kutka koji zovemo Indokinom!

Filmske, animirane priče o odrastanju su nam u 2022. važne jer cijela plejada autora nastupa sa sviješću da ovaj svijet valja prepustiti novoj generaciji. U prostoru između onoga što ta mladost sada jeste i onog što treba da bude – su priče pet ostvarenja nominovanih za najbolji animirani film na 95. dodjeli Oskara. A onu najbolju valja tražiti na onom prostoru gdje je autorski tim nastupao najsmjelije, sa najviše ino-

alitetom nadmašuje Diznijeve kandidate za najbolju dugometražnu animaciju

Šrafciger dovoljan da popravi svijet vacija, temeljnosti, truda i štosnih ideja. I samo takav film će izdržati test vremena, kada se zavjesa na ceremoniju Akademije spusti krajem marta.

Luca

,,Luca“ Enrika Kasarose je po procjeni kladionica drugi na listi favorita za Oskara; što je donekle ironično, budući da je film očigledan primjer da slavni studio Piksar već duže igra na sigurno.

Vode prelijepog italijanskog zaliva (negdje na Tirenskom ili Ligurskom moru, u dugom pojasu od Đenove do Salerna i Napulja) autorski tim prosto kao da nije želio da istinski zatalasa. Što je šteta, budući da je, u savršeno ,,piksarovskom“ maniru, vizuelni potencijal neodoljivog i pitoresknog ambijenta malog grada na italijanskoj obali – u potpunosti ispunjen.

Suštinski, ,,Luca“ nije priča o Italiji, niti o nekoj modernijoj verziji ,,Male sirene“ u kojoj dvojica dječaka iz morskih dubina dobiju priliku da prošetaju vibrantnim mediteranskim ulicama, u nekom novom i drugačijem svijetu. Centralna tema animacije ,,Luca“ je prije svega inkluzija. I na koji način jedna mlada osoba pokušava da sebe pronađe i ostvari u jednom novom svijetu – u kom je gledaju sa podozrenjem, samo zato što je drugačija.

Za dječaka Luku, koji je upravo slika djetinjstva režisera Kasarole (dugometražni debi animatora poznatog po radu na ,,Cars“, kao i filmovima ,,Coco“ (2017) i ,,Ratatouille“ (2007)), film servira brojne stepenice sazrijevanja.

Od prvog impulsa da iskaže samostalnost i sam ,,osvoji“ nepoznatu teritoriju, preko učenja lojalnosti u prvim prijateljstvima – do momenta kada pokušava da se, po cijenu odbijanja i predrasuda, ipak iskaže i iskreno istupi sa svim svojim različitostima u jednoj patrijarhalnoj sredini.

,,Luca“, i pored svog vratolomnog šarenila i žestokog ritma, ipak ne uspijeva da iskorači van vizuelnog kanona i forme na koji smo od Piksara navikli. Zato je u ovoj trci pet filmova realno i najmanje potentna priča.

Flee

Istorijski momenat za danskog autora Jonasa Poher Rasmusena: njegov ,,Flee“ nominovan je ne samo za najbolju animaciju, već i za najbolji film van govornog područja i najbolji dokumentarac. Film o dugom putovanju avganistanskog migranta do Danske je suštinski jedna vremenska osa, do momenta kada mlada osoba, totalni autsajder u ovom svijetu – konačno pronađe ono što nazivamo ,,domom“.

Istinita priča u fokusu ima mladića Amina; on je najbliže onom junaku Sartrove knjige ,,Sveti Žene, glumac i mučenik“, remek djelu posvećenom famoznom Žanu Ženeu. Za Sartra, Žene je bio etalon slobode, upravo zato što je bio beznadežno različit: pjesnik, dramaturg, pisac, Jevrej, homoseksualac, vagabond, sitni lopov i kriminalac, otpadnik iz vojske, pa tek onda ostvareni autor u jednoj Francuskoj koja je bila mnogo konzervativnija nego sada...

E sada zamislite mladića koji još kao dječak otkriva da je homoseksualac – u Avganistanu. Zbog toga sva tragedija njegove zemlje (prvo monarhija, pa sovjetska vlast, pa militaristi, islamisti i Talibani, suštinski višedecenijska regresija od bilo kakvih zapadnjačkih vrijednosti) djeluje sitno spram toga da je Amin u ovom svijetu sam. Ko god bio na vlasti.

I da mu je cijeli život zbog toga bijeg (eng. ,,flee“) zbog onoga što suštinski jeste.

Tako je najjači momenat filma onaj u kom Amin, pred najbližima, uspijeva da istini pogleda u oči i kaže ono što osjeća i što jeste.

Jači čak i od onog, kad lica migranata na ribarskom brodu krijumčara hvatamo u objektivima turista na bezbjednoj visini kruzera...

Ili u dugoj, stravičnoj i bezuspješnoj sceni bijega iz Rusije u grupi azilanata, za koju se Amin kune da je živa istina. ,,Flee“ je rađen u sličnoj tehnici kao Linklaterov kultni ,,Waking Life“ (2001) ili, još očiglednije, potentni ,,Waltz with Bashir“ (2008) Arija Folmana. S tom razlikom, što je u ovom slučaju ipak jako teško opravdati, zbog čega je ovo morao biti animirani film uopšte. Sa vizuelnim stilom koji nije toliko originalan ili upečatljiv - ovaj katalog Aminovih sjećanja je jak prije svega kao svjedočanstvo koliko je za mladost ovog svijeta lako upasti u životni lavirint u kom je stanje permanentnog bijega jedino prirodno. I ta teza je najjači adut filma.

Encanto

Šakira je o filmu ,,Encanto“ rekla ovo: ,,Eto je Kolumbija, onakva kakve jeste, konačno da je svijet može vidjeti a ne samo da je čuje“. I evo nas kod Markesa i Kolumbije – uz utisak da će vas Diznijev ,,Encanto“ realno podsjetiti na kadrove kultne telenovele ,,Pasion de Gavilanes“ (ma znate to, tri sestre Elizondo na nekakvoj latino kaubojskoj farmi). Što nije uopšte loše, naprotiv; ,,Encanto“ je životno radosan, ali i potpuna realnost slike života u jednoj pastoralnoj ruralnoj sredini Latinske Amerike.

Film koji je na dodjeli Zlatnih globusa dobio nagradu za najbolju animaciju je i prvi favorit na dodjeli Oskara (kažu – sa dvije trećine šansi i da ga osvoji). Aduta je, gledajući pojedinačne činioce, mnogo – uz vrlo ,,upeglanu“ i detaljnu animaciju, te autentičnu atmosferu u kojoj glasove pozajmljuju isključivo poznati Latino glumci, sjajna je i glavna protagonistkinja. Djevojka Mi-

rabel Madrigal (glas Stefani Beatris) pokušava da pronađe način da se iskaže u porodici, da bude korisna – iako niko, bilo ko tu nije uspio da prepozna neki njen talenat.

Suštinski, ,,Encanto“ je priča patrijarhalne porodice (iako po pukoj formi matrijarhat), u kojoj se svaki individualni impuls stavlja po strani, radi zajedničkog dobra. Naravno da u jednoj takvoj igri Mirabel želi da ostane svoja, jedinstvena – ali i da se dokaže pred onima koje najviše voli.

Autori Džered Buš (,,Zootopia“, 2016) i Bajron Hauard su za Dizni skakovali vizuelnu šećerlemu koja je ipak lišena nekog vau efekta. Film je lako ,,pročitati“, pitak je, lagan i ima lijepo spakovanu gomilu dobrih namjera; takođe, ne uspijeva da nas veže za likove na pravi način. Sporedni su uglavnom stereotipni, a autentičnost (uz jake emancipatorske poruke kao ,,ključ“ filma) pružaju songovi koje potpisuje slavni Lin-Manuel Miranda, velika faca sa Brodveja i autor kultnog ,,Hamilton“ mjuzikla.

U oskarovskoj igri, ,,Encanto“ će računati na autentičnost jedne latinoameričke i suštinski iskrene ženske priče; favorit jeste, ali ipak nije najbolji film.

Raya and the Last Dragon

Ključna Diznijeva animacija godine ipak je ona koja vodi u Indokinu; ,,Raya and the Last Dragon“ Dona Hola i Karlosa Lopesa Estrade je film koji obezbjeđuje i najnabudženiju vizuelnu poslasticu, i najkompleksniji narativ jedne velike avanture – i najupečatljivije likove.

Ono što odmah valja istaći, je da ,,Raya and the Last Dragon“ crpi pogonsko gorivo iz sjajnih televizijskih serijala poput kultnog ,,Avatar: the Last Airbender“; ali i sa diskretnim ukusom postapoNastavak na sljedećoj stranici

acinetvreview.com

6

Četvrtak, 17. februar 2022.

ANIME PLA

M Danski ,,Flee“ potresna istinita životna priča avganistanskog migranta

kalipse u ,,Mad Max: Fury Road“ (2015) Džordža Milera...

Pri tome, ,,Raya“ je dovoljno originalna, a narativno spakovana i sa dovoljno humora i jednostavnih, pametnih teza, da je jasno da se radi o vrlo temeljno pripremanom projektu.

U svijetu koji se pruža duž neke od velikih rijeka Indokine, sva mitologija se ,,vrti“ oko vjerovanja da je svijet pošao po zlu, onda kad su ljudi počeli da se dijele u tabore i ogradili se zidovima i kanalima, samo da bi sačuvali sopstveno dupe i navodnu posebnost. U takvoj postavci igre, djevojka Raja (sjajna Keli Meri Tran) je velika faca među introvertima i duhovita ratnica progonjena krivicom.

U silnoj galeriji likova (strašni grubijani-ratnici zlatnog srca, jedna kung-fu beba, fantastično zabavni i infantilni zmaj Sisu kojoj glas pozajmljuje Avkvafina i neodoljivi armadiljo-oklopnik Tuk Tuk koji je veća faca čak i od famoznih kapibara u ,,Encanto“) – Raja ipak uspijeva da lagano bude centralna figura.

Animacija je fantastična, pogotovo u dugim kadrovima u kojima se insistiralo na fotorealizmu; šteta što Diznijev studio nije još samo malo dodatno poradio na vizuelnoj autentičnosti, pa film ne izlazi iz domena očekivanog kada je vrhunska animacija iz godina za nama u pitanju.

Svejedno, ,,Raya“ pruža najefektnije spakovanu poruku za bilo koju mladu osobu koja osjeća da su je pravila ovog današnjeg svijeta iznevjerila. Za jedan zalog povjerenja i pružanja sebe, čak i nakon niza povreda, što je jedini način da se svijet spasi i posloži po nekim novim pravilima.

The Mitchells vs. the Machines

I konačno, u domenu neočekivanog: ,,The Mitchells vs. the Machines“ je onaj važan isko-

rak u domenu animacije koji smo možda i godinama čekali u svijetu mejnstrima. I Netfliksov šamar direktno u lice Dizniju; jer Sonijev studio je pokazao na koji način se može da bude inovativan i originalan. U toj mjeri da se bi autoru Majku Riandi duboko naklonili čak i najbolji anime autori!

Mičeli su potpuno obična i savršeno disfunkcionalna američka (ili zapadnjačka, ili prosto: moderna) porodica – i kao takvi su, je li, potpuno savršeni. Naravno da im večere prolaze dok bulje u smartfon displeje; naravno da jedva znaju kako da komuniciraju jedni sa drugima... Ali, ako svijet zadesi nekakva, recimo robotska apokalipsa (sa sve robotima koji su omaž Kjubrikovom HAL ,,9000“) – na njih možete računati da će da spasu svijet.

Film se bavi traumatičnim momentom odlaska na koledž; samo što u slučaju ,,The Mitchells vs. the Machines“ tu traumu (naizgled) najviše iskazuju roditelji. Glavna junakinja Kejti (Ebi Jakobsen) sve to ne vidi uopšte kao problem; talentovana i štosna filmska autorka (diskretno i vrlo efektno postavljena kao prvi LGBTQ glavni lik mejnstrim animacije!) prosto želi da što prije ode od kuće.

Mana filma je prije svega to što narativ djeluje kao da leti na auto-pilotu; vrlo brzo naslućujete kuda naši Mičeli moraju da grabe, što treba da učine kako bi spasili sebe, cijeli svijet i naravno porodicu... Dodatna mana je to što je dinamika odnosa prilično i ciljano stereotipna: tata Rik (Deni Mekbrajd) je naravno potpuni dibidus za tehnologije, ali sjajan majstor svih zanata i zaštitnik. A mama Linda (Maja Rudolf) pitomi taktičar na putu do kompromisa – i naravno najopasnija ratnica, onda kad

neko dira ili ugrozi bilo koga njenog...

Dakle, jedna predvidljiva i obična priča o tome kako savršeno nesavršena porodica spašava svijet od otuđujućih tehnologija – postaje posebna i preludo zabavna zbog same animacije. Jer Sonijev tim predvođen Majkom Riandom je učinio tako dobar i originalan posao, da će vam skoro svaki kadar biti uzbudljiv i nesvakidašnji! Vjerujte, ovo je film, od svih koji su nominovani u svim kategorijama Oskara, koji ćete najviše puta pauzirati samo da pohvatali sve detalje spakovane u neki kadar ili samo frejm. Sve u prostoj ideji – da animirani svijet izgleda kao ,,provučen“ u nekom ludom Instagram filteru ili spakovan u aplikaciji koja nam ,,šminka“ svakodnevicu.

U takvom svijetu, u kom cijeli veliki tim animatora uđe u vitešku borbu spašavanja uspomena djetinjstva i odrastanja, lako je povjerovati da je u našem vremenu ostalo sasvim dovoljno bliskosti za jednu porodicu... Pa i onda kad to znači odvajanje i definitivan odlazak mlade osobe iz kuće. E da, i da je jedan razroki mops (pas? ili ipak svinja? đavo će ga znati) sposoban da razoruža armiju robota, i da je samo jedan vrhunski šrafciger dovoljan da popravi rasklimatani dom. Konačno ,,The Mitchells vs. the Machines“ je film koji nas najviše uvjerava, da je u animaciji ostao dovolnjo prostora da se bude potpuno inovativan i šarmantno originalan. I zato je naš miljenik sa dodjele Oskara, iako ga izvjesno neće osvojiti.

Stojan STAMENIĆ

TREBA DA POBIJEDI: The Mitchells vs. the Machines POBIJEDIĆE: Encanto

ožda i ne znate ko je Mitsuo Iso, ali ako ste fanovi (anime) naučne fantastike sigurno ćete znati bar neke od sjajnih projekata na kojima je radio.

Tu su najbitniji za izdvojiti, recimo, klasik kao što je serijal ,,Gundam“ iz kasnih osamdesetih, kasnije genijalni i prekretnički ,,Neon Genesis Evangelion“ i najzad ,,Ghost in The Shell“ (glavni animator na kultnom filmu Mamoru Ošija iz 1995). Iso je u svakom od ovih projekata bio pisac, režiser ili glavni animator i uvijek je bio jedna od ključnih osoba.

Svemirska stanica Netfliksova anime mini-serija, ,,The Orbital Children“ je njegov projekat za koji možda još nijeste imali priliku da čujete i poseban je iz dva razloga.

Osim što je u pitanju njegov povratak poslije duže pauze - i niza ne tako uspješnih eksperimenata - ovo je prvi put da je sve radio sam. I pisao i režirao i bio glavni animator. Priča je prvo zamišljena kao film iz dva dijela, a onda adaptirana kao serija od šest epizoda (po 30 minuta) i tako, iz dva puta, učinjena dostupnom na Netfliksu.

Radnja se dešava u ne tako dalekoj 2045. godini i prati grupu od petoro djece zarobljene na japanskoj komercijalnoj svemirskoj stanici Anšin.

Taijo i Konoha svojevrsna su enigma zato što se nalaze među posljednjom djecom rođenom van Zemlje nakon katastrofe koja je primorala čovječanstvo da odustane od kolonizacije zvijezda. Preostalo troje - Mina, Toja i Hiroši, su srećni dobitnici putovanja na stanicu nakon čijeg dolaska svi budu uhvaćeni u sudaru sa kišom meteorskim krhotina.

Nažalost, dok rade na pronalaženju načina kako da nepovrijeđeni svi pobjegnu sa stanice (usput se i zbližavajući), klinci se nehotice nađu u središtu složene zavjere koja ugrožava postojanje čovječanstva. U nastavku priče, bore se ne samo sa rastućom prijetnjom moćne vještačke inteligencije i grupom terorista, koji

7

Četvrtak, 17. februar 2022.

ANET

The Orbital Children

Uspješna povratnička mini-serija velikog Mitsuo Isa

netflix.com

Strašna budućnost u očima djeteta koriste predviđanja (nalik Nostradamusovim) kao vapaj za masovnu depopulaciju - već i sa oštrom realnošću svemira.

Ono što je odmah primjetno jeste da je u pitanju naučno-fantastična serija koja se bavi i filozofskim konceptima zbog čega je zanimljivija. ,,The Orbital Children“ ne luta pretjerano po nekoj neistraženoj teritoriji naučne fantastike.

Radije, kreće se dobro poznatom putanjom i spaja stvari koje volimo. Iako ima određeni broj odraslih likova, poseban akcenat je na djeci i načinu na koji rješavaju lične krize.

Radoznalošću i saosjećanjem, što im omogućava da i sami odrastaju kao likovi. U samo šest epizoda, autor uspije da provuče strah od smrti, ali i strašnu budućnost na način koji se čini realnim i stvarnim - i sve to radi kroz dječije oči. Ova djeca se suočavaju sa pitanjima o mjestu koje tehnologija i vještačka inteligencija imaju u našim živoima i kako to mijenja naše koncepte smrtnosti i božanskog.

Bliska budućnost Ono što se može protumačiti kao mana je relativno spor tempo. Naravno, kako to već biva, kako se priča razvija, tako i anime postaje sve zanimljviji. Ipak, čak i sa promjenljivim tonom i tempom, konstanta koja sve povezuje je emocija koja se stvara zbog sjajne muzike. Išizuka Rej je majstorski odradio posao što vidimo najbolje u scenama bez bilo kakvog dijaloga. Naravno, sve bi bilo uzaludno da nije predivne, dinamične animacije. Oštar kontrast između svemira u pozadini i odsjaja vizira naspram jakih obrisa

Lične krize mladih likova u fokusu radnje

animiranog lika pomaže da stvori atmosferu koju nije lako opisati. Strahopoštovanje sa kojim likovi gledaju na svemir i na budućnost podstiče nas da ih i mi tako posmatramo. Još jedna interesantna stvar je i tehnologija bliske budućnosti koja je prikazana. Dizajn je vrlo realističan i ne ide predaleko

u fantastično, pa je zbog toga i dopadljiv. Najsimpatičniji su sigurno rukavica koja služi kao neka vrsta telefona, kao i vještačko inteligentni dronovi koji pomalo podsjećaju na Marvelovog Džarvisa.

Najslabija karika su, nažalost, likovi. Ne zato što nijesu slatki i dopadljivi. Čak naprotiv. Klinci

Ne luta pretjerano po nekoj neistraženoj teritoriji naučne fantastike,već se kreće dobro poznatom putanjom i spaja stvari koje volimo.

Iako ova anime mini-serija ima određeni broj odraslih likova, poseban akcenat je na djeci i načinu na koji rješavaju svoje krize vam brzo postanu dragi, ali njihovi karakteri nijesu dovoljno dobro razvijeni i formirani tako da se svi jasno razlikuju (sa izuzetkom Taija). Iako to ne utiče pretjerano na samu priču, jasno je da bi anime bio mnogo bolji da je tu posvećeno malo više pažnje.

Sve u svemu, ,,The Orbital Children“ je jako zanimljiv anime sa jedinstvenom vizijom i vidljivom ljubavlju autora koja je uložena u projekat. U pitanju je djelo koje treba čekirati, naročito ako ste fanovi priča koje se odvijaju u svemiru, bile one animirane ili ne.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.5/5

8

Četvrtak, 17. februar 2022.

INTERVJU

Crnogorci su moja sudbin

Piše:

Stojan STAMENIĆ

Igor Đorđević

L

Živko Nikolić je imao talenat da vidi nešto što mi drugi ne možemo, na primjer - prije susreta sa mnom je vidio samo neke fotografije i tražio da bukvalno za dan spakujem kofere i dođem iz Njemačke u Kotor. A sa Dušanom Kasalicom je apsolutno bilo uživanje raditi; jer sam od starta imala utisak da je kompletna ekipa poput porodice. Da svako zna svačije potrebe, da su svi sa istom idejom, na istom zadatku

sam mislila da se vraćam glumi... Sa Dušanom se nijesam poznavala, bio je to naš prvi susret. Ali bio je savršeno ozbiljan, pripremljen, tačno se vidjelo da zna što sam radila, gdje sam sad, kakvu ulogu za mene želi... I da, zašto sam mu upravo ja potrebna. I sve to je uticalo da steknem povjerenje. I da nakon toliko godina budem na filmu u ,,Elegiji lovora“.

OBJEKTIV: Počeci Vaše karijere na filmu (,,Smrt gospodina Goluže“, ,,Čudo neviđeno“), ali i povratak (,,Elegija lovora“), vezani su

za crnogorske autore. Postoji li tu makar diskretna konekcija – i što za Vas znači Crna Gora?

GERŠAK: Na tom susretu ja i Dušan smo se upravo našalili, na neki način da su Crnogorci moja sudbina... Naravno da je toliko toga različito, prošlo je mnogo vremena, decenija. Takav je i moj utisak o Crnoj Gori; ona ljepota koju sam proživljavala kod vas kao jako mlada, na snimanju Živkovih filmova, to je nešto neponovljivo. I zato je dragocjeno, jer znam da se više nikada tako može proživjeti.

Novak Meltez

ijepih je 40 godina prošlo otkad je na prvom susretu pred snimanje ,,Smrti gospodina Goluže“ (1982), Živko Nikolić na jednom kotorskom trgu Savinu Geršak pozvao na kolače. I pune tri decenije otkad je Savina, ona Amerikanka iz Živkovog ,,Čuda neviđenog“, posljednji put snimila film... Da bi je filmu prošle godine vratio Dušan Kasalica. Opet – autor iz Crne Gore.

Cijelo to čudo od života, sve ono što Savina znači i predstavlja Crnogorcima - stalo je u onaj pogled Taška Načića, dok pred njenim osmijehom i bjelinom baca dukate u ,,Čudu neviđenom“...

Savina, konačno i ponovo pred crnogorskom publikom – ove sedmice na velikom platnu, na domaćoj bioskopskoj premijeri Kasaličine ,,Elegije lovora“ (16. februar u Podgorici, već 17. u Nikšiću i dan kasnije u Baru).

A za Objektiv, ponovo zadirkivački, govori da je sve bila samo slučajnost. I sve savršeno lako.

Kao onda pred Taškovim gladnim očima, ili na uzglavlju od topline i pjesme Dragana Nikolića, koji se u ,,Čudu“ zvao Karuzo...

OBJEKTIV: Povratak u ,,Elegiji lovora“ – zašto baš sada, zašto upravo u projektu Dušana Kasalice?

GERŠAK: Vjerujte, potpuno slučajno, ništa planirano, niti

Savina Geršak, glumica

Detalj sa snimanja ostvarenja Dušana Kasalice

Kad se samo sjetim, one ljepote nestvarnog jezera kad smo snimali ,,Čudo neviđeno“... A sada sam, nakon mnogo godina, dobila priliku da o Crnoj Gori iskustvo proširim i produbim. Da prvi put vidim i planine, da opet budem na moru, da budem i u Podgorici. Da Crnoj Gori vidim neko novo lice. Crnogorce samo molim da čuvaju svoj biser.

Ipak, moj najjači utisak o Crnoj Gori uvijek su ljudi. Toliko iskrenosti, uz mnogo pažnje koje sam osjetila i doživjela nakon toliko godina od snimanja Živkovih filmova. To mi mnogo znači.

OBJEKTIV: Vaša Katarina u ,,Elegiji lovora“ odlučuje da napušta Filipa (Frano Lasić)... Kao da su za Vas, još od početka osamdesetih i uloga u Živkovim filmovima, predodređene uloge samosvjesnih žena spremnih da drže konce života u svojim rukama. Prema Vašem mišljenju, koliko su danas važne emancipatorske priče i motivi?

GERŠAK: To nešto u meni su izgleda prepoznali i prepoznaju autori... Reći ću samo da Katarinin izbor nikako nije lak; da je jasno da je godinama patila.

Da i onda kada je postala svjesna da taj odnos ne vodi nigdje i da samo patnja ostaje, opet nije bilo nimalo lako da iskorači

Četvrtak, 17. februar 2022.

9

Savina Geršak nakon tri decenije na filmu u ,,Elegiji lovora“

Igor Đorđević

u na odatle i uradi nešto sama, za sebe. Za to, da odaberu da same zakorače u slobodu, ženama je potrebna velika snaga.

OBJEKTIV: ,,Elegija lovora“ u ključnom momentu dobija fantazijski obrt – sa ukusom slovenske mitologije. Zbog čega je, po Vama, ta prizma ili ogledalo fantastike bitno za film?

GERŠAK: Za mene je to kao neka velika šala... Jer znate, lik Filipa je tako postojan, čvrst, kao da ga bilo šta, ni smrt najbliže osobe ne može pomjeriti. Takvim se predstavlja. I onda mu sudbina i priroda serviraju nešto poput fantazije i oduzmu tlo pod nogama... Ima tu neke velike šale i ironije. Sam kraj filma je ironija; kao šansa za Filipa da se konačno promijeni i nešto osjeti, onda kada pokaže i prihvati slabost. Ali i to je pitanje, da li se zaista promijenio...

POBJEDA: Jednom ste rekli da Živka Nikolića danas cijenite možda i više nego ranije. Što za Vas danas znači njegova umjetnička vizija?

GERŠAK: Niko od nas tada na snimanju nije to doživljavao tako da se tu raspliće nešto veliko i važno, čega smo svjesni sada. Čak nijesam sigurna da je to tako doživljavao i sam Živko. Vjerujem da se prije svega bavio ljud-

skom glupošću; onim univerzalnim, što je isto i u San Francisku i u Rimu i u Podgorici i... Mnogi su ga napadali tada da je grub ili nepravedan prema Crnogorcima, ali vjerujte, on je samo dekonstruisao ono što je univerzalno ljudska glupost. Ajnštajn je rekao: ,,Samo su kosmos i ljudska glupost beskrajni, a za kosmos nijesam siguran“. E taj beskraj ljudske gluposti je bio tema Živkovih fimova.

OBJEKTIV: Jednom ste saradnju sa Živkom opisali kao zabavnu, od prvog susreta i kolača u Kotoru nakon jednog stresnog leta iz Njemačke do Dubrovnika... A kako je sarađivati sa Dušanom Kasalicom, možete li ih uporediti?

GERŠAK: Upravo tako, kao prava zabava... Živko je imao talenat da vidi nešto što mi drugi ne možemo, na primjer - prije susreta sa mnom je vidio samo neke fotografije i tražio da bukvalno za dan spakujem kofere i dođem iz Njemačke u Kotor. Rekao je tog dana: ,,Ništa ti ne brini, želim da pođemo na kolače, ja ću te gledati malo sa strane... A ti se ponašaj kao da tu kao da si svjesna nečijeg pogleda, ne mog“, valjda misleći na kameru. I od tada je bilo sve savršeno lako. Koliko je samo bilo radosti u njemu.

Sa Kasalicom je apsolutno bilo

uživanje raditi; jer sam od starta imala utisak da je kompletna ekipa poput porodice. Da svako zna svačije potrebe, da su svi sa istom idejom, na istom zadatku... Vrlo profesionalno, a opet neposredno i prirodno. Tako da je bilo uživanje snimati i raditi, sve do momenta kada bi Dušan znao da ima snimljeno ono što je upravo želio.

OBJEKTIV: U Rimu ste dugo, od početka osamdesetih – a ipak se ne odričete slovenačkog pasoša... Je li to sentiment, nostalgija, mali inat ili racio?

GERŠAK: Ma, samo sam lijena za silnu birokratiju i papirologiju! A racionalno, sve je to Evropska unija, granica nema, boravište mi je prijavljeno dugo u Rimu... A slovenački pasoš, vjerujte, u nekim situacijama moćniji i pruža više opcija od drugih.

OBJEKTIV: Glumu ste podredili karijeri psihoterapeutkinje. Jednom ste izjavili se u terapiji uglavnom bavite relacijama... Da li Vam je film pomogao ili Vas donekle usmjerio da istražujete to veliko trenje, delikatne niti i ples karaktera, osoba?

GERŠAK: Mnogo mi je pomoglo iskustvo terapeutkinje i ono što sam naučila na studijama da

u potpunosti i do kraja razumijem ulogu Katarine u ,,Elegiji lovora“. Sve ono što proživljava u braku, jer znate, Filip nju nikada nije ni opsovao ni tukao.

On nju uglavnom ignoriše, njene potrebe, njenu bliskost. Njegova agresija je užasna i ogrom n a u p ravo z a t o št o j e psihološka, pasivna. I zato ona godinama proživljava veliku dramu; zato i konačno odluka, da mora otići. Mnoge žene proživljavaju upravo takve odnose i takve vrste agresije.

OBJEKTIV: Izjavili ste jednom da žalite zbog jedne stare odluke, da ne glumite u Živkovoj ,,Lepoti poroka“...

Hoćete li možda ipak ostaviti odškrinuta vrata za neke filmske priče u budućnosti – iako ste već javno jasno i istakli da je ,,Elegija lovora“ poput lijepog i jednokratnog gostovanja?

GERŠAK: Ne zatvaram bilo kakva vrata, u filmu, ili generalno u životu... Samo želim da ta prilika djeluje prava, nešto u što ću vjerovati, na isti način kao što je to djelovala za mene ,,Elegija lovora“. Ali prvo da vidimo kako će publika reagovati na ovu novu Savinu, nakon toliko godina.

Jer nije samo pitanje da li je potreban film meni - nego da li je filmu potrebna Savina Geršak.

Grubo e j n a r i z i š n a fr a o r a Po

Pretjerano šarenolika galerija likova u filmu u kom je Brana i režiser i glavni glumac

theposterdb.com

10ZERKALO Četvrtak, 17. februar 2022.

,,Death on the Nile“: Bra Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

K

ada se pojavila, onakvu verziju ,,Murder on the Orient Express“ (Kenet Brana, 2017) niko nije očekivao.

Bila je to orgija CGI efekata nalepljenih preko analogno snimljenog materijala, snimanog uglavnom u studiju i vrlo malo na lokacijama koje su delovale posve lažno (Malta je „igrala“ Istanbul tridesetih).

Geneza brkova

Najočitije od svega, nije bilo jasno kojoj se publici film obraća; mlađoj je koncept detektiva prilično stran i dalek, za stariju je film bio isuviše vizuelno napadan sa svim tim treš stripovskim efektima, a fanovi Agate Kristi svih generacija još su na pameti imali „zlatni standard“ u vidu ITV-jeve serije i kolekcije filmova. I pored toga, film je nakon nešto sporijeg starta dobio na momentumu i završio sa zaradom šest puta većom od budžeta, pa je nastavak („žickan“ na kraju filma) odobren.

Film sam po sebi nije bio ni izbliza dobar koliko je bio (lažno) raskošan i zabavan, a ono što je u sećanju potpisnika ovih redova ostalo od njega su uglavnom biseri, poput planinčina i drvenih mostova gde im mesto nije (u ravnici slavonskoj, između Vinkovaca i Broda) ili tamnoputog jugoslovenskog žandara. Urezali su se i brkovi Herkula Poaroa koji su, prema rečima nekog od kolega, zaslužili vlastiti „origins story“, dok je fakat da su tada hiperaktivni scenarista Majkl Grin i režiser Brana (koji je takođe odigrao Poaroa) materijalu pristupili vrlo liberalno. U duhu „modernizacijske aproprijacije“, koji je bio zasenjen zvezdanom glumačkom postavom. Četiri i po godine kasnije, nastavak Branine „franšize“ o Poarou je ugledao mrak bioskopske dvorane, sa skoro duplo većim budžetom i slično laganim startom. Hrvatski su se distributeri, međutim, dosetili da prvu sedmicu prikazivanja ,,krste“ kao pretpremijerne projekcije, što je urodilo

Četvrtak, 17. februar 2022.

11

anina druga adaptacija Agate Kristi već sluti na teški zamor planiranog filmskog serijala

anygoodfilms.com

Forsirano korišćenje CGI tehnologije za utisak nerealnog kolorita

plodom u vidu dvorane skoro popunjene (i to publikom raznih generacija i profila) za ,,Death on the Nile“.

Verovali ili ne, film počinje upravo pričom o poreklu Poaroovih brkova u artistički minimalističkom monohromatskom prologu. Godina je 1914, mesto radnje je belgijski deo Zapadnog fronta, a Poaro (isto Brana, samo digitalno podmlađen) je običan farmer koji je mobilisan kao običan vojnik.

Vojsci stiže naređenje za juriš u određeno vreme, ali Poaro ima drzak predlog baziran na njegovoj opservaciji leta ptica koji predviđa pravac vetra da se u juriš krene ranije, što njegov kapetan prihvata.

Svadbeno veselje

Juriš prolazi trijumfalno, ali kapetan slučajno aktivira minu u kojoj on sam sa još par vojnika gine, a Poaro zaradi ožiljak iznad usne. U bolnici ga posećuje verenica Katrin (Suzana Filding koja iz neobjašnjivog razloga govori engleskim jezikom, za razliku od ostatka postave u uvodu) koja ga uverava da će ga voleti i tako ranjenog, a da on uvek može pustiti brkove. To bi, dakle, bila priča o brkovima, a u toku

Izmjene likova i tipova nijesu samo kozmetičke ili dramaturške prirode, već su dio iritantnog trenda u savremenom stvaralaštvu: aproprijacije. Većina ovih likova ili ne postoje u romanu, ili su plod mijenjanja postojećih do neprepoznatljivosti, ili su kompoziti filma ćemo dobiti i još jednu tragičnu priču koja će nam objasniti zašto je Poaro zakleti neženja.

Priča se seli u London 1937. godine, a Poaroa vidimo kao jednog od gostiju kluba u kojem nastupa bluz-pevačica Salome Oterborn (Sofi Okonedo), dok njena nećakinja Rozali (Leticija Rajt) traži od gazde honorar unapred. Drugi gosti kluba su i zaljubljeni mladi par Žaklin de Belfor (Ema Maki) i Sajmon Dojl (Armi Hamer), te njena prijateljica, bogata i popularna naslednica Linet Ridžvej (Gal Gado). Osim što tom scenom Grin i Brana skaču u usta kraju prethodnog filma, ona služi i da pokaže Braninu autorsku veštinu kada dođe do raskošnih masovki, sa pokazivanjem luksuza, plesanjem i gomilom statista.

Poaro je u Egiptu, navodno na odmoru, ali mu pažnju na piramidama privuče bezobraznik koji se popeo do pola kako bi puštao zmaja. Niko drugi do

njegov prijatelj Buk (Tom Bejtmen), isti onaj koji ga je uveo u Orijent ekspres, a sada ga upoznaje sa majkom Eufemijom (Anet Bening), situiranom i dokonom slikarkom oštrog jezika. Njih dvoje ga pozivaju na svadbeni prijem njihove prijateljice - za koju se ispostavlja da je Linet. Izabranik njenog srca je upravo Sajmon, što znači da možemo očekivati da će na scenu u jednom trenutku stupiti i Žaklin i napraviti ljubomorni ispad, ali pre toga se nakratko upoznajemo sa ostatkom zvanica...

Tako imamo Linetinu kumu Mari van Šujler (Dženifer Sonders) koja je postala gorljiva komunistkinja i odrekla se svog bogatstva, ali sa sobom ipak vodi negovateljicu gospođu Bauers (Don Frenč), Linetinog bivšeg verenika doktora Vindlšama (Rasel Brend), njenog advokata i rođaka Endrjua (Ali Fazal), te njenu sluškinju Luiz (Rouz Lesli)...

Uplašena od daljnih Žaklini-

nih ispada, Linet angažuje Poaroa da je prati... a svadbeno veselje seli na krstarenje po Nilu u zakupljenom brodu Karnak.

Teška aproprijacija

Ubistvo (odnosno više njih) i misterija koju Poaro mora razrešiti, u principu sledi mehaniku koju je Agata Kristi „zadala“ u romanu. U principu zato što su likovi u priličnoj meri izmenjeni kako bi manje ili više svi bili deo iste svadbene svite. U svemu tome, avaj, nije se našlo mesto za arheologa Riketija i misteriju koja bi se sjajno nadovezala na politički momenat, sugerisan sa pojavom komunističkih elemenata na brodu.

Izmene likova i tipova nisu samo kozmetičke ili dramaturške prirode, već su deo iritantnog trenda u savremenom stvaralaštvu: aproprijacije. Većina ovih likova ili ne postoje u roNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 17. februar 2022.

deadline.com

12

CELULOID

(Ne)mor

Gal Gado u ne pretjerano inspirisanom izdanju

manu, ili su plod mijenjanja postojećih do neprepoznatljivosti, ili su kompoziti. Cilj svega toga je inkluzija manjina, rasnih, etničkih i seksualnih, čega u izvornom romanu nije bilo.

Plemenite namere na stranu, ovakav pristup je više nego kontraproduktivan jer zapravo negira istoriju nasilja i diskriminacije, pa time obesmišljava i borbu protiv njih koja se, doduše, nije mogla odvijati u kolonijalnoj međuratnoj Velikoj Britaniji, a još manje u njenim kolonijama. Uostalom, konzervativizam sa dozom ksenofobije u slučaju Agate Kristi nije nešto što se tek tako može „pospremiti pod tepih“, da ne govorimo o cinizmu da se tu svejedno adaptira njeno delo.

Upada u oči i inflacija CGI efekata, ali oni ovde više nisu toliko šokantni na „treš“ način, već Brana pokušava da njima podvuče nešto jeftine simbolike, kao onda kada ničim izazvano krokodil proždere ibisa, da to začini sa malo kolonijalne pastorale, kao kada ribari love soma na bućkalo u cik zore. Ili da rekreira Abu Simbel na staroj lokaciji, a da ni hram ni lokacija nisu niti minimalno „stvarni“.

Naravno, može se uživati u raskošnim setovima i kostimima, ali ostaje pitanje je li baš na njihovu rekreaciju u studiju potrošen baš kompletan budžet.

Komični pomoćniik

Skok u budžetu se ipak ne vidi u skoku kvaliteta glumačkih zvezda. Možda su Armi Hamer i Gal Gado trenutno velike i skupe zvezde, ali to ne znači da on nije još drveniji nego obično, a da ona nije kompletan „miskast“: možda briljira u vrlo kinetičkoj ulozi Wonder Woman, ali se očito ne snalazi kao nežna, melanholična i preplašena Linet. O tome da Ema Maki „telefonira“ nervnu rastrojenost mi-

,,Bi

mikom ne treba trošiti reči, kao ni o tome da Dženifer Sonders i Don Frenč ne uspevaju da unesu dovoljno komičarske energije. Rasel Brend je zarobljen u ulozi kontra tipa, dok Sofi Okenodo i Leticija Rajt imaju poneki momenat, ali padaju žrtvom očekivanja da postanu emotivni centar filma sa kojim saosećamo. Zapravo, jedino se Tom Bejtmen (čiji je Buk postao razvijeniji „komični pomoćnik“ u odnosu na prošli film) i Anet Bening uspevaju izboriti sa ono malo prostora koliko imaju njihovi likovi.

Ali ta glumačka pitanja su od sekundarnog značaja, jer se filmovi o Poarou gledaju zbog – Poaroa. U tom smislu, Kenet Brana mora da se izbori sa nasleđem koji su ostavili Albert Fini, Piter Justinov, Ian Holm i Alfred Molina, a naročito Dejvid Suše koji je ulogu igrao u adaptaciji 33 romana i pregršt kratkih priča. Brana u tome uspeva, pritom poštujući svoje prethodnike, uz posebne naklone Sušeu čiju je „bibliju“ o Poarou svakako „pročitao“, jer bez toga ne bi mogao da odigra taj spoj taštine, kompulsivne opsesije, opservacije detalja i logičke inteligencije nauštrb one emocionalne. Nezahvalno je porediti različita glumačka čitanja istog lika, ali ovo Branino je sasvim legitimno.

Nažalost, u drugoj ulozi, onoj režiserskoj, Brana se vodi franšiznom logikom, što i ne treba da čudi budući da sa „franišiziranjem“ ima iskustva, ali postavlja se pitanje šta dalje kada je „ispucao“ dva najveća hita među romanima. Kada se crta podvuče, ,,Death on the Nile“ je možda i bolje dorađen film nego ,,Murder on the Orient Express“, ali nije toliko zabavan i ekscesan, pa se već sa njim oseća zamor u franšizi koja je tek počela.

Ocjena: 4.8/10

I

deja o tome da će se roboti, androidi i ostala veštačka inteligencija otrgnuti ljudskoj kontroli, odbiti poslušnost i pobuniti se protiv gospodara, prilično je stara i standardna tema u naučno-fantastičnoj literaturi i kinematografiji.

Policajci Borgovi

Njeno pogonsko gorivo je uvek ljudska nesavršenost i samim time nesavršenost ljudskih planova, ali upravo ta nesavršena, ali zato veoma fleksibilna i adaptibilna ljudska priroda po pravilu odnosi pobedu nad svakom od tih robotskih pobuna.

Primeri za to su brojni, a najnoviji nam dolazi posredstvom Netfliksa: u pitanju je najnoviji film Žan-Pjera Ženea ,,Bigbug“, koji se ponajpre može opisati kao naučnofantastična screwball komedija, u kojoj se grupa ljudi nađe zaključana u kući usred robotske apokalipse.

Vlasnici kuće, Alis (Elza Zilberštajn) u posetu su došli njena najnovija simpatija Maks (Stefan de Grot) i njegov sin Leo (Heli Tona). Alis je pomalo romantična duša, Maks je ljigavac koji hoće da je zavede, a Leo se u toj situaciji smara. U nekom trenutku navraća Alisin bivši muž Viktor (Jusef Haždi) sa novom tupavom verenicom Dženifer (Kler Šust), kako bi njih dvoje ostavili Viktorovu i Alisinu poćerku Ninu (Marisol Fertar) pre nego što otputuju na virtuelno rajsko ostrvo na kojem će se venčati. Galeriju likova upotpunjuje komšinica Fransoaz (Ženeova redovna glumica Izabel Nanti), koja je došla da pokupi svog (kloniranog) psa Tobija, koji je upao u kuću.

Osim toga, kuća je prepuna robota i ostalih virtuelnih pomagala. Najviše kontakta s ljudima ima kućna robotica

Monik (Klod Peron), kao i Fransoazin „fitnes robot“ Greg (Alban Lenoar). Tu su još i nevidljivi Nestor (Benoa Aleman je pozajmio glas), koji upravlja elektronskim i sigurnosnim sistemima, stari robot za igre Ajnštajn (Andre Dusolije), Ninin robot-igračka i najbolji prijatelj iz detinjstva, te još jedan robot za kućne poslove poput čišćenja i majstorisanja.

Oni su verni svojim humanoidima, voljni da im pomognu i da ih štite, čak i da sami pokušaju da ih razumeju, ali im svejedno ne mogu otvoriti kućna vrata jer su programirani da procene opasnost. A napolju je na snazi pobuna robota, pre svega zlokobnih Joniksa (Fransoa Levantal) koji izgledaju kao Borgovi iz ,,Star Treck“ serijala, a ponašaju se kao militarizovana policija na tragu ,,Terminatora“.

Pre nego što je postao poznat po globalnom hitu ,,Amelie“ (2001), Žene je važio za priličnog „darkera“ sklonog morbidnosti i/ili pičvajzu.

Pre ,,Amelie“ je pokušao da revitalizuje posrnulu ,,Alien“ franšizu s četvrtim nastavkom ,,Resurrection“ (1997). A još pre toga je zajedno s Markom Karoom režirao filmove „The City of Lost Children“ (1995) koji je bio jedan od kvalitetnijih predstavnika gotik kinematografije devedesetih i ,,Delicatessen“ (1991), na koji po količini pičvajza ,,Bigbug“ najviše i podseća. Ženeova karijera nakon ,,Amelie“ bila je uglavnom u padu: ,,A Very Long Engagement“ (2004) je bila klasicistička melodrama koja nije sela publici koja je od Ženea očekivala nešto uvrnuto, akciona komedija ,,Micmacs“ (2009) je za trenutak izgledala kao veliki povratak. A ,,The Young and Prodigious T. S.

13

Četvrtak, 17. februar 2022.

igbug“ Žan-Pjera Ženea: Nedorečeni lament o zamkama tehnologije

ralna apokalipsa

theposterdb.com

Raskošna estetika na tragu Bunjuela i Tatija

Spivet“ (2013) je bio tek sladak, ali anemičan feel-good filmčić. Pre ,,Bigbug“, poslednji dugometražni film u Ženeovoj režiji je bila televizijski ,,Casanova“ (2015).

Kinetička režija

U režiji, Žene se uvek perfektno oslanjao na elemente mizansena i dizajna. Strukture sa kojima operiše su bogate i raskošne, detaljne i funkcionalne, toliko da nam može biti žao kada reši da ih uništi, a po pravilu to do kraja bude slučaj. Ovde je kuća skoro pa još jedan od likova, uz robote i ljude, a detalji nameštaja, tričarija, pomagala i ostalih sitnica nam govore i o svetu izvan te kuće i o poziciji njenih stanara u njemu. I upravo

Tematski i dramaturški, možemo prepoznati različite elemente i uticaje, Bunjuela i Tatija u jednakoj, ako ne i većoj meri nego Verhovena i Kamerona, dok se suština filma ne svodi toliko na sukob ljudi i mašina, nego na opasnost od oslanjanja na tehnologiju ta postavka dodatno razmrdava i glumce u smislu njihovih perfektnih tajminga (komičarskih koliko i čisto fizičkih) i Ženeovu vrlo kinetičku režiju, bez obzira što je očito artificijelan i dorađen u postprodukciji.

Tematski i dramaturški, možemo prepoznati različite elemente i uticaje, Bunjuela i

Tatija u jednakoj, ako ne i većoj meri nego Verhovena i Kamerona, dok se suština filma ne svodi toliko na sukob ljudi i mašina, nego na opasnost od oslanjanja na tehnologiju, od automatizacije i od toga da tehnologija može poslužiti kao oruđe za pacifikaciju i uvođenje diktature. Vreme radnje filma je možda

sredina 21. veka, ali neke od elemenata možemo prepoznati i u našem svetu. Žene i njegov verni koscenarista Gijom Loran su, međutim, mnogo toga ubacili unutra, pa neke od strelica koje odapinju ne uspevaju pošteno ni da polete, premda nude interesantne teme za debatu.

Tako da se čini da je dosta toga podređeno upravo internoj screwball priči koja u suštini i nije toliko nova. Najveći problem filma bi ipak bio onaj moralni: Žene ga nije pravio za bioskope, nego za Netfliks, korporaciju koja je jedan od nosilaca automatizacije, robotizacije, instanta, konzumerizma i dostupnosti sada, odmah i na komandu.

Ocena: 3.3/5

14

Četvrtak, 17. februar 2022.

SERIJE express.co.uk

Dvije nove serije koje d

Viki Meklur, zvijezda dinamičnog trilera ,,Trigger Point“

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

T

elevizijske serije pružile su nam detektive pune šarma i posebnosti kojima su osvajale publiku, kako u drami, tako i u akcijama ili komedijama.

Britanska televizija, koja je veoma posvećena policijskom žanru, objavila je početkom godine serije fokusirane na muškarce i žene, posvećene provođenju zakona na drugačije načine. Jedna je ,,The Responder“ na ITV u pet nastavaka, koja demistifikuje policijsku profesiju, sa Martinom Frimanom u glavnoj ulozi. Druga je ,,Trigger Point“, BBC projekaj u šest epizoda koja, prati bombašku jedinicu suočenu sa nizom napada, predvođena Viki Meklur, zvijezdom serije ,,Line of Duty“. Jedna serija je triler pun preokreta, dok je druga sumorna studija karaktera o izmučenom policajcu iz Liverpula.

Trigger Point

Jedna od najboljih britanskih policijskih serija ,,Line of Duty“ se od početka nadvila poput kišnog oblaka nad serijom ,,Trigger Point“, jer ne samo da u obje glumi Viki Me-

Policijske prič dvije strane no U suparničkoj igri i rivalstvu televizija ITV i BBC, jedan projekat je triler pun preokreta, dok je drugi sumorna studija karaktera o izmučenom policajcu iz Liverpula klur kao neustrašiva borkinja za pravdu, već je i iz produkcijske kuće autora prve navedene, Džeda Merkurija, nastala i ova druga. U njoj pripadnici takozvane Ekspo jedinice rizikuju živote kako bi demontirali bombe. To isto čini i bivši avganistanski vojnik Lana, koju igra Viki.

Tokom rada će se suočiti sa opasnim serijskim bombašem koji postavlja improvizovane eksplozivne sprave po cijelom Londonu, da bi se kasnije potvrdila sumnja da cilja upravo na njihovu jedinicu. Prva epizoda je jedna od zanimljvijih i sve vrijeme drži u napetosti.

Ona se odvija unutar zatvorenog imanja nakon što su informacije ukazale na postavljene bombe i odvija se u samo nekoliko sati. Kako je u ,,Line of Duty“ često predstavljen poznati glumac na početku nove sezone, ovdje je nešto slično napravljeno, da bi ubrzo bio i ubijen. ,,Trigger Point“ pažljivo i na forenzičan način stvara napetost, i to mu je jedna od boljih karakteristika, dok neki od najzanimljivih aspekata dolaze u detaljima, poput montažnih rezova napravljenih dok se pokušava prepoznati bomba.

Dok tim za uklanjanje bombi

pokušava utvrditi ko tačno stoji iza serije napada, višerangirani policajci neprestano sugerišu na različite muslimanske grupe. U isto vrijeme, na televiziji, političar ,,izbacuje“ islamofobične poruke.

U svakom slučaju, tek smo na polovini puta, tako da znamo samo jedan dio slagalice, ali na temelju ovih epizoda se ipak čini politički značajnijom od mnogih sličnih trilera. Međutim, poput drugih Merkurijovih serija, ni ova se ne ograničava samo na tome, već spaja napetu akciju sa sapunjavom, međuljudskom dramom, poput Lane koja se nosi sa trau-

15

Četvrtak, 17. februar 2022.

digitalspy.com

dokazuju da su Britanci i dalje majstori krimi-žanra

Sjajni Martin Friman u jakoj psiho-drami o policajcu iz Liverpula ,,The Responder“

če sa ovčića mom dok spava s kolegom koji je daleko više vezan za nju nego ona za njega. Ovdje je taj balans lošiji nego u ranijim njegovim serijama, jer se razgovori koji donose te aspekte odnosa u priču ovdje osjećaju pomalo nespretno uvučeni.

Ta nespretnost u dijalozima se nije zadržala samo u melodramskm scenama, a sve je podređeno napetosti, i stvaraju zamršenijeg zapleta, u čemu se režiser Žil Banije dobro snalazi. U tome mu pomaže i pouzdano jaka glumačka ekipa, koju predvode već pomenuta Viki Meklur kao Lana Vašington i Edrijen Lester kao Džoel Natkins, a pridružuju im se Keri Godlimen i Voren Braun, kao i niz drugih. Lester i Meklur imaju lijepu međusobnu igru i njihov kolegijalni odnos dolazi do izražaja. Oni su glumci koje

često viđamo u ovakvim serijama i znaju što im je činiti sa ovakvim ulogama.

Nemoguće je ostati ravnodušan i ne biti uvučen u seriju, nakon što je počnete gledati, iako nakon zapanjujućeg početka odlazi u malo drugačijem pravcu. Uz reputaciju Meklur, Merkura i na osnovu prve tri epizode, postoji mnogo razloga da ovo ostane upamćena serija, uprkos nekim ,,dječijim bolestima“ koje je pokazala do sada.

Ocjena: 3.4/5

The Responder

Inspirisan vlastitim iskustvima bivšeg policajca, Toni Šumaher je postao scenarista i napisao seriju u pet epizoda koja govori o ,,patroli na cesti“ i policajcu Krisu Karsonu (Martin Friman), kojeg prijatelj i diler droge Karl Svini (Jan Hart) prisili da traži djevojku Kejsi (Emili Fen) ulicama grada, jer je ukrala važan paket.

Kako radnja odmiče, ulazimo u vrtlog, u kojem glavni junak sve više pada u blato moralnih dilema, znajući da je korumpiran, a ipak želi održati neku iluziju da je dobar policajac, što, kao takvo uvijek ima svoje granice. Usamljen, smatra da

gubi vrijeme na zadatke koji ne liče onom što je očekivao od posla. U međuvremenu se svake večeri sreće s komšijama, riješava poslove s drogom i suočava se sa prirodnim smrtima, a ovoj frustrirajućoj situaciji pridružuju se i njegovi lični demoni, opasni koktel koji svakog trenutka prijeti eksplodirati.

Sam naslov aludira na način na koji se pozivaju hitna služba ili policija i kako oni uopšte reaguju, tako da je naslov na neki način vapaj za pomoć kojeg šalje glavni lik. Frimanov lik je jedan od onih policajaca koji antitpod likovima Džeda Merkurija. Ova serija se bavi time da ga prikaže kao nekoga ko želi biti dobar policajac, ali čiji finansijski problemi i psihička nestabilnost određuju životnu i profesionalnu situaciju u kojoj se nalazi, a ,,The Responder“ jako dobro bilježi taj osjećaj neprekidnog ,,gušenja“.

Scenario je živ i omogućava režiseru da se sa njim poigrava na više načina, dok je Frimanova gluma uvjerljiva, a čini se da se fizički i psihički raspada u svakoj sceni. On je stalno na ivici eksplozije, a nikad ne znamo hoće li ta eksplozija biti protiv njega samog ili protiv drugih ljudi. Na njegovom licu može-

mo pročitati kako na njega sve utiče. U jednom trenutku on kaže: ,,Život je sranje, pa je u redu ponekad plakati“ - i tako definiše svoju ,,oštećenost“. Šteta je što serija, iako počinje s Krisom na terapiji, ne prodire više u psihološki aspekt ove drame, na istraživanje ,,izgorjelog“ uma policajca i kako on utiče na rad i život. Time dobijamo da priča, uprkos tome što nas drži u neizvjesnosti svojim obrtima, na kraju nije tako dobra kao što je obećavala na početku.

Ulice Liverpula su neprijateljske i traumatične za protagoniste. Taj portret ulica grada, kao jednog od glavnog lika i svakodnevni ritam, uz Krisov portret je najbolji dio serije, jer je ostatak serije već viđen mnogo puta, od narkomana koji misle da su pametniji od mafijaša, do porodica koje se osjećaju rasejano. Ovo je jedna od onih serija u kojima se likovi kreću impulsima poput ljutnje, želje ili očaja. To je portret nekoga vrlo stvarnog ko može ravnodušno posmatrati stvarne životne drame i raspasti se do parčića.

Ona je o moralu glavnog lika o kojem bi se moglo raspravljati dugo, ali nam isti tako govori da je život onakav kakvog poželiš da ga prihvatiš.

Ocjena: 3.8/5

16

Četvrtak, 17. februar 2022.

SERIJE Genijalna Džulija Garner na posteru Netfliksove serije

Izvikana Šonda Rajms u novoj mini-seriji nije iskoris agonetka obmotana misteria n n Z jom, unutar enigme. Zamislite A televizijski šou u kojem Džulija Inventing

Garner potvrđuje i cementira reputaciju najbolje mlade američke glumice (!) – a koji je pritom jedna sasvim prosječna, nedorečena serija.

Gomila pitanja koja otvaraju hodnike samo ka novim pitanjima; bez približno dovoljno dobrih odgovora. Jednačina sa previše nepoznatih. To je Ana Delvi, ili Ana Sorokin, vrag će joj znati - cura koja je sa 26 godina prevela kompletan Menhetn žedne preko vode. Sve te silne bankare, brokere, šoubiz likove sa Brodveja ili modnih pista, galeriste, bogatune, milijardere... I da, istinita priča!

Jednačina sa previše nepoznatih

theposterdb.com

Stil i harizma

Svi oni su jednom, u nekom periodu, bili spremni da vjeruju da je Ana kćerka njemačkog multimilionera; svi su bili spremni da pred njom isprse status, privilegije, naravno novčanike... Prije nego se možda, ali samo možda, sve ispostavilo kao prevara. Sve zasnovano na istinitom događaju... u kom su neke činjenice ipak, možda, manje istinite od drugih.

Ko je zaista Ana? Ostala je enigma, i onda kad je zaglavila u zatvoru.

Tvrdeći da je samo i isključivo, sve vrijeme bila Ana Delvi. Neuhvatljiva boginja stila, glamura, harizme, popularnosti; ona koja jeste, ali prije svega - ona koja će biti. A Ana Sorokin? Obična stvar prošlosti – a koga u svijetu koji na Menhetnu živi iznad oblaka uopšte interesuje bilo kakva prošlost...

Puka faktografija: o slučaju Ane Delvi možete se najbolje inspirisati iz fantastičnog članka njujorške novinarke Džesike Presler, koja je u maju 2018. ekluzivno za Njujor magazin bacila svjetlo globalne javnosti. Ono što je Presler napisala o Delvi Sorokinoj je, vjerujte, izuzetan komad postmoderne književnosti, gdje se fakti i istine sapliću o ludu fikciju, taman onako kako koncepti ,,istine“ u postmoderni i nalažu... Sorokina, ona koja je za milione (desetine miliona!) dolara obrlatila njujorški džet-set, na kraju je zaglavila iza rešetaka – a priča o njoj je daleko od potpuno ispričane i dorečene. Osim toga što je, naravno, priča o nama samima.

O mini-seriji ,,Inventing Anna“, koja je prošle sedmice u devet djelova zaplovila na Netfliksu, je do-

17

Četvrtak, 17. februar 2022.

voljno reći da je stala u dvije kontradiktorne karike. Džulija Garner (genijalna, neodoljiva Rut u apsolutno najboljem aktue l n o m Ne t f l i k s p ro j e k t u ,,Ozark“) savršen je izbor za ulogu Ane Delvi. Za to čudo od samopouzdanja i uglađenosti, snage i ranjivosti, koje čita sve nas i kroz sve nas bolje i od Hanibala Lektora u ,,Silence of the Lambs“, (Džonatan Dem, 1991). A da pritom sama ostane potpuno ,,nepročitana“. Sa druge strane, Šonda Rajms (autorka, naravno, kultne i beskrajne drama-sapunice ,,Grey’s Anathomy“, serije koja gazi 18. sezonu i koja još nije umrla, a ka’ će ne znamo) je potpuno promašen izbor za autorku priče o Ane Delvi. Žali bože što je ne radi, recimo, Dejvid Finčer – kako bi se samo uklopila u mozaik njegovih autorskih priča i ,,zagonetki unutar enigme“...

Problem sa serijom ,,Inventing Anna“ je, ukratko, sve u njoj što nije Ana Delvi. Projekat nema opipljiv, iole jasan vizuelni identitet, zbrka je nekarakternih i stereotipnih sporednih likova. Narativ gradi i grabi polako ka jednoj visini – prije nego se, u posljednje dvije epizode, prospe i izgubi u predvidivosti.

Istraživačka priča

Rajms je potpuno omanula sa odlukom da kičmu projekta gradi oko odnosa Delvi sa novinarkom Vivijan Kent (potpuno neubjedljiva Ana Klamski), čiji je lik zasnovan upravo na Džesiki Presler.

Vivijan je, ukratko, sve što Ana Delvi nije – sasvim neostvarena novinarka koja se polako miri sa činjenicom da u životu neće ostvariti snove. Profesionalna ostvarenost? Daleko od toga, zabijena već u ćošak za ,,sporovozne“ novinare – i sa trbuhom do zuba. Žena koja je svjesna da roditeljstvo znači minimum šanse da se dokaže u vrlo zahtjevnoj profesiji. Dok Ana Delvi cijelom svijetu izgovara ,,ja sam budućnost, ovo je sve moje, čeka me tron na krovu svijeta“ – Vivijan Kent ne može da se izbori ni da radi istraživačku priču koju želi.

Njihov odnos balansira između stereotipnog i štosnog, ali je uglavnom kliše; vrlo brzo je jasno da se Vivijan ,,zakačila“ za cijeli slučaj jer je sve ta gungula i misterija oko Ane Delvi provocira, zači-

nytimes.com

stila potencijal intrigantne istinite pripovijesti o prevarantkinji Ani Delvi

Ana Delvi Sorokina u sudnici prije tri godine

Problem sa serijom je, ukratko, sve u njoj što nije Ana Delvi.

Projekat nema opipljiv, iole jasan vizuelni identitet, zbrka je nekarakternih i stereotipnih sporednih likova. Narativ gradi i grabi polako ka jednoj visini, prije nego se, u posljednje dvije epizode, prospe i izgubi u predvidivosti kava; pruža joj priliku da vidi koliko je suštinski neostvarena. To i čini bukvalno, u brk, oči u oči i ne trepnuvši tim očima sfinge. Otprilike, Ana je za Vivijan sve što je Lilu za Lenu u seriji ,,My Brilliant Friend“ Elene Ferante, u svijetu sa mnogo više novca i u psiho-igri koja čak očigledno i ciljano imitira samozadovoljne traktate ludog doktora Lektora pred neznavenom detektivkom Klaris (Džodi Foster) u ,,The Silence of the Lambs“. Očas posla je profiliše i stiže da odradi detaljan skener svih njenih nesigurnosti i slabosti.

S tim što, naravno, Ana to ne čini samo pred Vivijen, nego i pred svima ostalima. Sposobna da za sekund ,,provali“ svačije ideje, snove, žudnje i strahove. I na taj način, na kraju krajeva, i uspijeva da opstane u svijetu džet-seta, bez centa u džepu. Dok autori serije – do kraja propuštaju očigledan zicer da poentiraju i kažu nešto važno o njoj samoj...

Izduvani balon

Otprilike negdje u trećoj ili četvrtoj epizodi serija će, u momentu kada postane jasno da ulozi u

Aninoj prevari i igri postanu realno mnogo opasni i životno veliki – kupiti vašu pažnju. A potom će, do kraja, balon potpuno izdušiti, kada se vrteška i poluga odnosa Ane i Vivijan potpuno istroši...

Naravno da će (baš u Šonda Rajms stilu) veliki slučaj početi da se raspliće u trenutku kada pukne jedan vodenjak; da će se sve ticati spašavanja nečije duše i bliskosti, onda kad bude jasno da tim osobama nije suđeno da budu jedne pored drugih... Baš kao u ,,Grey’s Anatomy“, s tim što je Netfliks u ,,Inventing Anna“ ipak upumpao toliko novca, da sve djeluje ozbiljnije, ako ne i toliko sapunjavo-zabavno.

Opet, nevjerovatna je odluka Netfliksa da dinamične epizode razvuče u formi od prosječno 70 minuta; pogotovo imajući u vidu da se ukupan materijal mogao lako ,,iscjepkati“ na 12 kraćih epizoda koje bi mnogo bolje funkcionisale. Potpuno van logike, u rangu Aninog ludog akcenta koji je pomalo njemački, pomalo ruski i britanski... U svakom slučaju, potpuno Anin (jer Delvi je u svakom segmentu života totale au-

tentična), a koji Džulija Garner, naravno, iznosi totalno kul, štosno i karakterno. ,,Inventing Anna“ će izvjesno imati svoju publiku; ideja da se svi ogledamo u postupcima osobe koja je, prosto, poželjela da prevarom ostvari sve ono što nama ne može bit’ je uvijek primamljiva. I opet – Džulija Garner je toliko dobra glumica da sav taj samar od televizijskog prosjeka iznese na malim ramenima, pa da serija djeluje makar... intrigantno. Zagonetka obmotana misterijom, unutar enigme: kako, pobogu, ova tako potentna priča nije dobila pristojnog umjetnika za autora? I ko to u Netfliksu uopšte vuče konce i povlači figure na velikoj tabli televizijske utakmice – pa da od egzotičnih sastojaka i ludih začina na kraju ispane jedan bljutavi sutlijaš? Ana Delvi Sorokina je zaslužila mnogo više od 320 hiljada dolara koje je od Netfliksa dobila za životnu priču; od ovih devet epizoda su joj i godine provedene u zatvoru (trenutno čeka deportaciju u Njemačku) sigurno lakše pale...

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.8/5

18

Četvrtak, 17. februar 2022.

PREPORUKA

FILM „Incendies“ (Deni Vilnev, 2010) i „The Killing of the Sacred Deer“ (Jorgos Lantimos, 2017) promijenili su moje poimanje sedme umjetnosti, a za ova otkrovenja vječnu zahvalnost dugujem profesoru Aleksandru Radunoviću, u čiju čast ih, kako ovdje, tako i u svakom razgovoru o filmu, stavim u prvi plan. Prvi, kanadska drama, na jedan zanimljiv način pokriva više tjeskobnih tema, poput porodičnih odnosa i veza, kulturoloških razlika, posljedica i horora rata… „A Star Is Born“ (Bredli Kuper, 2018) sa Bredlijem Kuperom i Lejdi Gagom u glavnim ulogama, svjedoči jednom od najljepših muško-ženskih odnosa na filmu. Što se tiče domaće kinematografije, tu su filmovi kao što su „Turneja“ (Goran Marković, 2008), „Bure baruta“ (Goran Paskaljević, 1998), naravno neprevaziđeni „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982) kao i „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004). Kad je u pitanju animirani film, ne mogu a da ne pomenem „Soul“ i „Inside Out“ kao i staru verziju „Ferdinanda“ iz 1938. godine koji će mi zauvijek biti omiljeni animirani. Kao veliki fan i štreber, imam potrebu i obavezu da preporučim sve naslove koji dolaze iz Marvel studija.

TV Sa televizijom sam na Vi već dugo, a jedino žalim što ne pratim „Slagalicu“. Serije uglavnom gledam preko HBO platforme koja zaista obiluje kvalitetnim sadržajima – čini mi se mnogo više nego ostali popularni servisi.

Serija „Oz“, koja prati život zatvorenika u eksperimentalnom dijelu zatvora u kojem je akcenat na rehabilitaciji a ne na kazni, kao i „Billions “su neka od HBO najboljih

U moto-klubu ,,Sinova anarhije“ Duško Miljanić

Zgrabi

Ognjen Sekulić, glumac

Ognjen Sekulić u predstavi ,,Ifigenija“

ostvarenja. Ni u jednoj ni u drugoj akteri nijesu heroji, već navijamo za loše momke – čime se ruši granica između antagoniste i protagoniste.

Deklarišem se kao pacifista, ali sam zbog serije ,,Sinovi anarhije“ („Sons of Anarchy“) poželio da osnujem motoklub i da počnem da dilujem oružje.

Simpatije zaslužuje i anime serijal „Attack on Titan“ koji, garantujem, vrijedi pogledati.

MUZIKA U zavisnosti od perioda i raspoloženja, prijaju mi različiti žanrovi i umjetnici.

Moj muzički ukus je generalno haotičan i desi mi se da jedan dan uživam u nekim

limunadicama od pjesama i mekom zvuku, a da sljedećeg mojom plejlistom dominira power metal. Tako da mislim da je najbolje da navedem samo najdraže predstavnike žanrova koje volim da slušam. Johny Paycheck, Random, Guns N’ Roses, Vlada Divljan, Elemental, Amira Medunjanin, Andrija Marić, Sabaton…

Zaobiđi FILM Teško mi je da odlučim koji film bi trebalo zaobići s obzirom na to da zaklapam ekran ako me film ne kupi u prvih 20 minuta, a samim tim

zaboravljam i naslov i radnju.

Horore organski ne podnosim i zaobilazim ih u širokom krugu. Film „Bloody Mary“ je još u djetinjstvu ostavio takav utisak na mene da se i danas ježim kako kućnih, tako i dlakavih paukova.

TV Zaobiđite sve kanale koji nude rijaliti programe, što vam ja zla ‘oću. Šanse da će neki od njih ponuditi bilo kakav kvalitetan program su male a i uglavnom im je informativni program smeće.

MUZIKA Izbjegavam sve što počinje sa IDJ videos, iako imam nekoliko „guilty pleasura“.

19

Ed d

de

d ž ubo ks

r

Četvrtak, 17. februar 2022.

ie Ved

,,Earthlings“: Album na kom Edi Veder spušta loptu i traži kompromise

B

untovnik sa razlogom se pomirio sa svijetom - ,,Earthling“, treća solo ploča Edija Vedera, ne samo tematski već i formom, stilom, pružena je ruka kompromisa. I svojevrsan pakt sa konceptom ,,očinskog“, protiv kog je nekad tako vatreno ratovao.

Prvi solo album nakon 11 godina nameće očigledno pitanje o grandž ikoni i frontmenu velikog benda Pearl Jam: da li je Edi ostario?

nme.com

Kako oprostiti ocu Edi Veder na trećoj solo ploči nudi zabavan, lagan i ne pretjerano dubok materijal

Drugarske pjesme

pitchfork.com

,,Earthling“ je, prije svega, odraz želje muzičara da spusti loptu i dobro se zabavi. Negdje do pola pjesme ,,Invincible“, gonjene u maršu sintisajzerskih dirki, će vam to očigledno zvučati kao U2 – i samo od vas zavisiće, da li ste spremni da progutate ovu ,,dad rock“ fazu Edija Vedera.

Istina je da niko prije, recimo, četvrt vijeka i u najvećem uzletu popularnosti benda Pearl Jam, nije ni pomišljao da će Edi jednog dana snimati drugarske pjesme sa Eltonom Džonom.

Veder (57, valja istaći) je za ovu laganu i radosnu sesiju stvaranja okupio pravu Ol-star ekipu: Eltona na himničnoj ,,Picture“, Stivija Vondera na vibrantnoj ,,Try“ i, konačno, Ringa Stara na ipak najboljoj i potentnoj ,,Mrs. Mills“. Sve to je produkcijski spakovao Endru Vat, ko-

Istina je da niko prije, recimo, četvrt vijeka i u najvećem uzletu popularnosti benda Pearl Jam, nije ni pomišljao da će buntovnik Veder jednog dana snimati, recimo, drugarske pjesme sa Eltonom Džonom ji je Pearl Jam fan u toj mjeri da Vedera smatra očinskom i ključnom figurom ličnog sazrijevanja... Vat, 26 godina mlađi od Edija, se za ovu priliku dohvatio i basa (uz Čeda Smita iz Red Hot Chili Peppers na bubnju)... A cjelokupan utisak je takav da ćete prije povjerovati da je ovo album neke mlade osobe o Edu – a ne Edov lično.

Edi je stigao da na ovom albu-

mu pokuša i da rekreira dio magije ili suštine benda Pearl Jam. Sa jedne strane, da proba da uhvati onu buntovnu stranu benda u pjesmi ,,Power of Right“ (zbrzan i neinteresantan gitarski rif ) – i onu introspektivnu, gotovo ćudljivu u predugoj i pretjerano gorkoj ,,The Haves“. Tu negdje Edi stiže i da rimuje ,,above“ sa... ,,above“, ali već do te sedme pjesme na polovini albuma biće vam jasno da se baš nije potrudio oko tekstova.

Euforična budnost

Ovakav Edi Veder je na prvu loptu vrlo prijemčiv i zabavan; u ,,Fallout Today“, recimo, djeluje angažovan i empatičan baš u onoj mjeri koja sa instant efektom budi euforičnu budnost i angažovanost (još uz jedno ,, drowned in her perceptions/reaching out in all directions/No escape“). Ipak, sve to skoro da nema bilo što spakovano ispod površine i dosadiće vam nakon dan slušanja.

Slavni muzičar je najinteresantniji onda kad se dotiče očiglednih uzora – vrlo direktno posvećuje ,,Long Way“ velikom Tomu Petiju, dok je pjesma sa Ringo Starom oda slavnoj britanskoj pijanistkinji Gledis Mils. ,, Brother the Cloud“ je momenat koji bi lagano bio dostojan elitnog Pearl Jam materijala iz modernije faze – vrlo iskreno i jednostavno priznanje da mu Kris Kornel nedostaje, da osjeća i djelić krivice za suicid slavnog grandžera... Konačno, na ,,I’ll be on My Way“ Veder se dotiče snimka koji je prije nekoliko godina pronašao, na kom pjeva njegov pokojni otac Edvard Severson... I u jednoj harmoniji i saglasju stiže da se pomiri i sa njim i sa samim sobom. I znači li to da je Edi ostario?

Neki naredni projekat će nam otkriti da li je definitivno odlučio da igra na siguricu i vozi na auto-pilotu, a dobar komad ove ploče je upravo takav. S. S.

Ocjena: 62/100

20

Četvrtak, 17. februar 2022.

film

33 OBRTAJA

Film koji Vas čini srećnim?

- „Almost Famous“ (Kameron Krou, 2000) Tako sam nekako i ja zamišljao vlastito bavljenje glazbenim novinarstvom, ali čini se da život ipak nije film.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Dok sam još mislio da na filmu uvijek sve završi sretno, užasno me iznerviralo što su Ramba, onog prvog, na kraju uhapsili. Ne znam tko je režirao, budala neka bezosjećajna.

Imao sam sedam godina i uzalud su mi roditelji pokušavali objasniti zašto se to tako odigralo. Meni je to bila nepojmljiva nepravda. Puno godina kasnije saznao sam da u originalnoj verziji scenarija Rambo umire. Možda bi bilo i bolje tako. Bolje grob nego rob!

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Svaki na kojem zaspem u petoj minuti i probudim se sat kasnije. Takvih je puno na Netfliksu.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Definitivno dokumentarac o Miladinu Šobiću. Ako je možda već snimljen, molim da mi se proslijedi link.

Omiljeni filmski rivali?

- Makoli Kalkin i Džo Peši.

Sad mi ništa drugo ne pada na

N

Marko Podrug, novinar

Bez mitova nema rokenrola pamet, jer su mi božićni praznici još svježi u glavi. Peši je pobijedio, dugoročno gledano.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Svaka od filmova „Ace Ventura“. Volim Ejs Venturu!

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ko vidi nindžino lice i priča o tome, umreće u najstrašnijim mukama.“ „Ćuti bre, Koma, nemoj da te udavim u šolju!“ iz filma „Kako je propao rokenrol“ (Zoran Pezo, Vladimir Slavica, Goran Gajić, 1989). Nije toliko smiješno kad se napiše, naravno.

ije popunjavanje „Obrtaja“ bilo nimalo lak zadatak za Marka Podruga. Srećom, bura je danima duvala pa mu je koliko-toliko razbistrila mozak.

Novinar slučajno rođen u Splitu, odrastao u Šibeniku, diplomirao novinarstvo u Zagrebu, gdje je živio dvadesetak godina, skrasio se u Šibeniku. Radio je u Večernjem listu, Jutarnjem listu, portalu Dnevnik.hr i još ponegdje, a svugdje je pratio muziku i pop kulturu.

Ponosan je što je suosnivač portala Ravno do dna, gdje je i danas zamjenik glavnog urednika. Trenutno uređuje portal ŠibenikIN, vodi

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Rasti iz „Simpsona“. Ne volim klaunove, ali Rasti je ipak dovoljno poremećen da je razina iznad svih svojih kolega. Nije iz filma, serija je, ali što sad... Siguran sam da postoje i neki dugometražni „Simpsoni“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Nakon svih tih „Snjeguljica“ i sličnih crtića na koje me vodio djed, jednom smo slučajno zalutali na „Scanners“ (Dejvid Kronenberg, 1981), saj-faj horor. Uglavnom, nekom tipu eksplodira glava i mozak mu se razlije po svima. Nismo to spominjali doma.

podkast „Nevidljiva scena“ koji promoviše muzičare iz regiona.

Podrug je autor biografske knjige Elementala „Sve, samo ne romantika“ i grupe Vatra „20 godina s preprekama“. Po glavi mu se motaju ideje za još neke knjige, uglavnom muzičke tematike, a možda nas iznenadi i romanom.

Požalio nam se da ga je novi pas sabotirao u radu. Titi stalno leži na Markovim leđima, pokušavajući da iznervira mačku Pucku koja mu spava na koljenima. Uvjereni smo da je to bila sjajna avantura tri šibenička musketara. A šta su nam pripremili, saznajte u nastavku.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Judgement Night“ (Stiven Hopkins, 1993). Pusti snovi, moj život je puno dosadniji od kolaboracije benda Slayer i Ice T-ja ili benda Faith No More i Boo-Yaa TRIBE-a. Inače, soundtrack je stoput bolji od filma.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Ne razmišljam o bijegu iz države kad gledam filmove, to se događa jedino kad gledam Dnevnik.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Autori mi zvuče nekako preintelektualno za ludi provod, radije bih izašao s ekipom iz Spinal Tap, pa tko preživi…

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ne znam. Neka Tarantino snimi film o procesu snimanja

21

Valerio Baranović

Četvrtak, 17. februar 2022.

a

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Rekoh, ne volim Stonese, ali on mi je drag. Pa neka nas nadživi…

TV

Marko Podrug: Poželio dokumentarac o Miladinu Šobiću

filma na Balkanu, to bi vjerojatno bila sasvim gledljiva kombinacija administrativnog trilera, potkupljivog horora i birokratske crne komedije.

mu

z ika Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Uf. Inače imam problema s pamćenjem, ali zato za svaku pjesmu, album ili koncert znam tko mi je to otkrio, s kim sam slušao ili s kim sam bio na koncertu. Tako da me gotovo svaka pjesma podsjeti na nekog. Ali, evo, ako moram nešto izdvojiti, neka to bude Mungo Jerry i njihova „In the Summertime“ koja me podsjeti na mog starog.

Ne zato jer ih je slušao, nego je jednom gledao snimku njihovog koncerta iz Zagreba i ostao

šokiran kad su klavir bacili s pozornice. „Droga, sine, droga.“ Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Rearviewmirror“ od benda Pearl Jam. Ona me ionako ubije svaki put iznova.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Najbolja pjesma o slobodi zove se „Sloboda“, a legenda kaže da ju je Branimir Štulić u trenutku inspiracije u nekoliko minuta napisao na salveti u nekoj gostionici. Vjerojatno nije, ali što bi ostalo od rokenrola da nema mitova?

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Angie“. Btw, ne volim Stonse.

Vaša pjesma za karaoke?

- Kad bi me netko pod prijetnjom vatrenim oružjem, jer sam tako bih pristao, prisilio na karaoke, bila bi to „Bonzo Goes to Bitburg“ od Ramones.

I bila bi to katastrofa.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- To bi morao biti netko s puno albuma i metamorfoza, da ne

poludim barem prvih godinu, dvije. Bouvi.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Diplomatski ću reći da manje cijenim one autore koji sami sebe precjenjuju. U tome se neće nitko prepoznati, jeste li ikad upoznali nekog tko misli da se precjenjuje?

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Lemi Kilmister. A pošto je on besmrtan, ne znam računa li se. Motorhead sam gledao devet puta uživo. Premalo.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Čokolada“ od Idola. Pozdrav Vladi Divljanu, gdje god bio.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Guns N’ Roses. Uhvatili su me u prvom srednje, nisam imao šanse. Ispod svakog od njih sam flomasterom napisao ime i nisam nijedno točno spojio s facom. Bilo je to prije interneta.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Život na sjeveru“. Bilo bi idealno kad bi padao snijeg umjesto kiše, ali ovdje u Dalmaciji toga nema baš.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Smogovci“. Iako ne volim nostalgiju, podsjeća me da starim. Nostalgija i ove sijede na bradi.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „The Wire“. Mislio sam da su je sigurno svi pogledali, a onda sam shvatio da to ni izbliza nije istina. Strašno.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Game of Thrones“. Jednostavno nije išlo.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Čujem da „Game of Thrones“ ima grozan kraj. Baš me briga, haha.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Supersak Sporta Bilija, ako se toga itko više sjeća.

Najdraži par iz serije?

- Volter i Džesi iz serije „Breaking Bad“. Oni valjda mogu proći kao par, poslovni.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Znate one moderne korporacije iz Silicijske doline, ima toga po serijama, koje imaju stol za ping-pong i stolni nogomet. E, pa tako nešto. Samo što bih ja dodao i metu za pikado. Trenutno, od sportskih aktivnosti na poslu imam gađanje koša za smeće s raznim papirima. Dobro mi to ide.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. Zar je netko ikad odgovorio nešto drugo?

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 17. februar 2022.

kalendar ve što treba da znate o radnoj etici vrhunskih rokera: Piteru Gejbrijelu su u bendu Genesis svi žestoko zamjerili i digli nos jer je odlučio da tokom teškog održavanja ženine trudnoće manje bude u studiju sa momcima iz grupe.

Bili su na pola turneje ,,The Lamb Lies Down on Broadway“ albuma, a Piter nije mogao vjerovati koliko su svi u bendu gledali sopstveno dupe. Prvo je odluku saopštio njima, pa javnosti; uz džentlmensko obećanje, da će do kraja turneje biti tu.

Omot bez natpisa

- Ovo vozilo, mašina koju smo napravili da služi našoj muzici i poeziji, prosto je postalo okrutan gospodar... Muzika nije presušila, poštujem ih i dalje, ali role koje smo jedni drugima namijenili su previše teške – gospodski je kazao i zalupio za sobom ona vrata, na kojima je pisalo jedno blistavo ,,Genesis“.

Na bilo kom od četiri uvodna, epohalna albuma solo karijere Pitera Gejbrijela, nema ni njegovog imena ni naslova ploče.

Samo ilustracija; na kultnom prvom omotu, Piter zamišljen sjedi na sjedištu za suvozača u ,,lanća flaviji“ za vrijeme ostrvske oluje; tek mnogo kasnije je otkriveno da se tu nije radilo o bilo kakvoj kiši ili kijametu, već da je automobil samo šmrkom isprskan. Crno-bijela fotografija Storma Torgersona, ,,uhvaćena“ u Južnom Londonu, potom je ručno obojena...

Dan-danas, taj omot vežu podjednako za samu ploču, kao i

Oluja sa mjesta suvozača

Ploča koja je na rafove sletjela 25. februara 1977. godine suštinski je bila album-kameleon. Gejbrijel je lako uspijevao da iz pjesme u pjesmu prelijeće iz jedne u drugu formu, iz jednog početka u neki novi.

I pošteno se životno izigrao, konačno ostvaren kao velika, potpuno osobena rok zvijezda

za finalnu pjesmu ,,Here Comes the Flood“. A prvobitan plan i koncept bio je sjajan: da korice svih narednih albuma, sa istim fontom i u istom vizuelnom stilu, na kraju čine nešto poput stranica velikog životnog magazina.

I danas, četiri i po decenije od objavljivanja prvog, ,,bezimenog“ albuma Pitera Gejbrijela,

slavni veliki muzičar na uspjehu zahvaljuje Bobu Ezrinu.

Na prste jedne ruke se mogu nabrojati podjednako bitni ili bitniji producenti u 20. vijeku; Kanađanin je u Torontu orkestrirao neke bitne momente karijere bendova poput Pink Floyd ili Deep Purple, ali i ,,tvrđih“ Kiss i Alisa Kupera, naročito tokom tako plodnih secovercentury.com

S

Jubilej prve ,,bezimene“ p

Gejbrijel na koricama kultnog omota ploče

damdesetih. Prije nego će, u modernoj eri, usmjeravati karijere Tejlor Svift, Džoa Bonamase, bendova Deftones i Nine Inch Nails...

Trip na brdu

E tip takvog autorskog pedigrea je uvukao Gejbrijela u studio u svom Torontu; sa mnogo skepse Piter je pristao da uopšte pričaju. ,,Ne želim da zvučim kao prokleti Alis Kuper“, bila je deviza koju je spremio za sastanak sa Bobom. Nije ni stigao da je izgovori; Ezrin je imao unaprijed spremnu viziju za iskorak Piterove karijere. A to je značilo ne nužno tvrđi, li čvršći, utemeljeniji i raznovrsniji zvuk od onog koju je svirao bend Genesis.

Ploča koja je na rafove sletjela 25. februara 1977. godine suštinski je bila album-kameleon. Bjelosvjetski kritičari su se durili da je teško pronaći realnu stilsku poveznicu za tih devet pjesama. A Gejbrijel je

Četvrtak, 17. februar 2022.

23

loudersound.com

ploče engleskog art-rok meštra Pitera Gejbrijela

Velika engleska rok zvijezda Piter Gejbrijel na snimanju materijala za prvi solo-album

lako uspijevao da prelijeće iz jedne u drugu formu, iz jednog početka u neki novi. I pošteno se životno izigrao, konačno ostvaren kao velika, potpuno osobena rok zvijezda.

Najizvikaniji momenat albuma bio je ,,Solsbury Hill“; druga pjesma na A strani i uspješan singl u neobičnom 7/4 taktu, koji je ekspresno uzletio na listama, a potom postao omiljena zaprška brojnih filmskih komedija i romansi.

Govori o gotovo religijskom, spiritualnom (trip?) iskustvu sa diskretnim ukusom mistike, u Samersetu na zapadu Engleske – gdje Gejbrijel doživljava svojevrsno lično otkrovenje. Ne pretjerano originalno, niti komplikovano: da se mora odreći mnogo toga bitnog što ga pritiska kao balast, da bi postao novi, svježiji, ostvareniji i bolji. I naravno da je to bilo upućeno momcima iz benda Genesis, koji su mogli samo da posmatraju njegov veliki uzlet...

Piter Gejbrijel suštinski nije imao što da izgubi, bio je već bogat i riješen da se, zbog porodice, nauštrb buduće zarade, više bavi autorstvom a manje koncertima. Zato je za debi-album odigrao hazarderski i smjelo. Na primjer, ,,Slowburn“ koja otvara drugu stranu ploče donosi gotovo kosmički futurizam na tragu Kraftwerk elektronike. Već naredna, gotovo sedmominutna ,,Waiting for the Big One“ je gotovo tipičan bluz, onako u stilu sedamdesetih učvršćen rokerskom armaturom! ,,Down the Dolce Vita“ već je nosila ljuljajući, rasplesan i zarazan ritam, idealan za akciju ili čak neki kultni saj-faj sa kraja sedamdesetih. Sveukupno, svaka od pjesama nosila je tako jake vizuelne senzacije, da je bilo potpuno logično da će gotovo svaka završiti u nekom važnom filmu ili televizijskom hitu...

Ako je ,,Dolce Vita“ bila energetska i životna kulminacija albuma, onda je kultna ,,Here Comes the Flood“ na kraju – bila

savršen smiraj. U maniru i stilu, koji je praktično momentalno, već do početka druge strofe i na prvo slušanje, postao označiteljski za kompletnu karijeru Pitera Gejbrijela. I vrlo dosljedan kompletnoj eri, recimo kultnom angažovanom ,,Animals“ albumu benda Pink Floyd, koji je izašao svega mjesec ranije.

Fripov dodir

Tu, na kraju, Gejbrijel otkriva koliko je skroman i suštinski ironičan i prema svojoj težnji ka nekim novim počecima.

Eksplozivni i nezaboravni refren slavi sve te momente svojevoljnog hvatanja u ličnom raskoraku, bez garda i zidova (Lord, here comes the flood / We’ll say goodbye to flesh and blood. / If again the seas are silent / In any still alive, / It’ll be those who gave their island to survive). I to samo, da bi se u svjesno odabranom otkrivanju slabosti – dotakla nova energija, nova umjetnost. I naravno, novi životni početak.

Tokom tri sedmice snimanja albuma u Torontu konstantno je padao snijeg; muzičari su bili ,,osuđeni“ isključivo na put od smještaja do studija, a Gejbrijel grabio da završi, kako bi što prije bio uz suprugu i bolesnu kćerku Anu. Ezrin se svim silama napinjao da mu na visokom nivou drži kreativnu ,,živu“ i inspiraciju; a ključni momenat bio je kada je doveo Roberta Fripa, gitaristu i osnivača kultnih King Krimsona lično – da Piteru svira na albumu. Pa još velikog basistu Tonija Levina, koji će upravo na snimanju Gejbrijelovog albuma započeti dugogodišnju saradnju sa Fripom...

A kada je Piter Gejbrijel prvi put čuo što je Frip to smislio da odsvira na ,,Here Comes the Flood“, znao je kakva mu je oluja bila potrebna za novi početak, tamo na brdu Solsburi u Samersetu. I kakvu je tišinu valjalo otćutati na suvozačevom mjestu ,,lanća flavije“, na omotu velikog albuma. S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 17. februar 2022.

Endi Vorhol: Tridese

kalendar

Dodir svile i magične repeticije

I

ako je pop art kao specifičan vid umjetničkog izražaja zapravo počeo pedesetih u Ujedinjenom Kraljevstvu, činjenica je da ne bi imao isti uticaj na razvoj umjetnosti da se pokret nije preselio na drugu stranu Atlantika. Na vrlo sličan način, da pokret u Americi nije „preuzela“ vizuelno eksperimentalna američka faca Endi Vorhol, ,,pop“ bi od ,,arta“ bio daleko.

Kao neko kome je inicijalna tačka kreativnosti zapravo bilo ono što bismo sa lakoćom sada nazvali „komercijalom“, logičan korak naprijed za Vorhola, ljubitelja umjetničkog miksa, bio je pop art.

Zlatna Merilin

Nakon saradnje u komercijalizaciji proizvoda kompanija poput „Tiffany“, „Columbia Records“, časopisa „Glamour“ i „Vogue“, Vorhol je započeo igru komercijalnih artefakata, koji su se sa lakoćom ušunjali u umjetnički prostor koji je, do tada, uglavnom bio ispunjen umjetničkim komadima izrazito visoke „(ne)komercijalne“ cijene.

Njegov prvi pop art rad, koji je startovao komešanje u umjetničkim krugovima, bio je monohromni crtež staklene boce „koka-kole“. Iako imamo očigledan dokaz da ga je apstrakcija i te kako interesovala u ovom periodu, efekat pop arta bio je jači.

Već ovdje je bilo sasvim jasno da će istoričari umjetnosti imati pune ruke posla sa Vorholovim radovima i potencijalnim uticajem na razvoj umjetnosti, i to u pravcu koji nije sasvim pozitivno ocijenjen.

Ipak, dvije specifične izložbe 1962. godine postavljaju Vorhola pod centralne reflektore. Prva, u Los Anđelesu, bila je interepretacija famozne repeticije konzervi supe „Campbell“. Rad, koji je sačinjavao izrađene crteže od 32 različite vrste supe te kompanije, na prvi pogled se čini kao produkt gole mehanike. Ipak, detaljnija analiza otkriva

Nedugo prije smrti, veliki autor napravio je seriju izrazito „oštrih“ autoportreta, simbolično zatvorivši vrata jedne čudnjikave umjetničke ere. Danas, njegov vid pop arta sasvim je integrisan u digitalnu svakodnevicu Vorholov specifičan pristup ovoj relativno novoj ideji umjetničkog recikliranja komercijalizacije. „Campbell“ supe su takođe i prvi Vorholov pokušaj repeticije, ali i najbolji pokazatelj na koji način je inicijalna tačka kreativnosti uticala na njegov kasniji rad.

Druga izuzetno bitna izložba iste godine bila je u Njujorku. Prelazni period njegovog stvaralaštva, u kojem je shvatio značaj serigrafije, odnosno printanja radova na svili, postaće i njegov svojevrstan pečat. Rezultat te prve bila je „Zlatna Merilin Monro“ – čuvena izložba repetitivnog lica slavne glumice u različitim vizuelnim formama.

Radilo se o kadru koji je Vorhol pozajmio iz noir ostvarenja „Niagara“ Henrija Hataveja iz 1953. godine. Nakon Merilin, subjekti njegovih „svilenih repeticija“ bili su i Elvis Prisli, Džeki Kenedi, Elizabet Tejlor, ali i „predstavnici“ komercijalizacije, poput soka od paradajza „Campbell“ ili pak „Heinz“ kečapa.

Nakon kontemplirajućih šezdesetih i Vorholove „šetnje“ kroz „Fabriku“, rad na replikama velikih kutija proizvoda za supermarkete, umjetničkih performansa, specifične relacie sa „it“ zvijezdom Idi Sedžvik, saradnjom sa muzičkim velikani-

ma poput benda The Velvel Underground i Niko, osnivanja magazina „Interview“, umjetnik se, na zadovoljstvo mnogih, sedamdesetih vratio crtačkoj formi.

Serijali čudnjikavo obojenih portreta slavnih faca, poput Mao Ce-tunga, otvorili su nova vrata umjetniku. Iako je ovaj period obilježen krajnje kontroverznim radovima (kontroverznim isključivo zbog vremena u kojem su nastali), poput „Vote McGovern“, ostaje znakovit Vorholov čudnjikavi poziv da na predsjedničkim izborima 1972. godine, Amerikanci glasaju demokratu Džordža Mekgoverna, a ne Ričarda Niksona.

Nije tajna da je umjetnik poštovao moć koju je pružala 16mm kamera, pa ne čudi

Četvrtak, 17. februar 2022.

25

maggioregam.com

et pet godina od smrti najuticajnije figure pop-arta

Endi Vorhol fotografisan u čuvenoj Galeriji d’arte mađore u Bolonji

da je već 1963. imao prvi ,,Boleks“ sa kojim je snimio prvo ostvarenje, avangardni petočasovni komad „Sleep“, u kojem njegov ljubavnik, pjesnik Džon Djorno spava. Ovu svojevrsnu platformu za ovaj komad, koji pripada anti-filmu, Vorhol nastavlja godinu kasnije kompletirajući osmočasovni projekat „Empire“ za koji je statički snimao ,,Empire State Building“ u Njujorku, kao koncept „odložene satisfakcije“.

Dame i gospoda

Pored popularnih „vizuelnih testova za ekran“, u okviru kojih je Vorhol tadašnje poznate ličnosti snimao u kratkim formama zsredinom shezdesetih godina

proshlog vijeka, umjetnik je napravio prvu adaptaciju romana Entonija Burdžisa „A Clockwork Orange“ 1965. godine.

Ostvarenje „Vinyl“, koje je stiglo čak šest godina prije popularnije adaptacije romana za istoimeni film Stelnija Kjubrika, dokaz je koliko je Vorhol bio vizuelno potkovan za igru sa više formi u isto vrijeme.

Pored tridesetopetominutnog filma o Salvadoru Daliju iz 1966. godine, u kojem slavni Španac posjećuje „Factory“ i upoznaje se sa članovima benda The Velvet Undeground, Vorholovo eksperimentalno trosatno zadovoljstvo „Chelsea Girls“ iz iste godine, koje je radio u saradnji sa američkim režiserom Polom Morisijem, sma-

Na velikom platnu Iako je Endi često „igrao“ samog sebe, bilo je interesantno vidjeti kako su ga zapravo vidjeli režiseri – u kojoj formi, sa kojim „alternativnim“ licem i na koji način je „upakovan“ u koncept. U moru primjera izdvojićemo one najefektnije, koji su započeli sa „The Doors“ Olivera Stouna, u kojem Vorhola igra Krispin Glover.

U šaljivom filmu „Death Becomes Her“ Roberta Zemekisa iz 1992. godine, Vorhol (Bob Svejn) se pojavljuje uz Merilin Monro kao simbol onih koji su uzeli „eliksir mladosti“.

Jedan od najzanimljivijih je sigurno Vorholova depikcija u „Basquiat“ Džulijana Šnabela iz 1996. godine, u kojem Vorhola fenomenalno igra Dejvid Bouvi. Izuzetno bitan film koji deskriptivno opisuje njujoršu art-scenu važan je zbog akcenta na saradnji dva umjetnika pred Vorholovu smrt. Ne manje bitna je i biografska drama „I Shot Andy Warhol“ Meri Heron iz 1996. godine, u kojoj umjetnika igra Džered Heris. U kontroverznoj biografskoj drami o Idi Sedžvik „Factory Girl“ iz 2006. godine, Vorhola je krajnje pretenciozno pokušao prenijeti na filmsko platno Gaj Pirs. Čini se, kao da taj potez režisera Džorža Hikenlupera nije bio najsjajniji.

tra se jednim od najkvalitetnijih radova umjetnika.

Pored političkog „izleta“, Vorholove sedamdesete su važne zbog njegove specifične depikcije transvestita. Nakon što mu je italijanski ljubitelj umjetničkih formi Lućano Anselmino zatražio seriju (ne)personalnih i anonimnih portreta transvestita, pod nazivom „Ladies and Gentlemen“, Vorhol je zahvaljujući polariodu napravio 500 fotografija 14 modela u čuvenom „Factory“ studiju, nakon čega ih je obrađivao serigrafijom. Iako je ovaj serijal njegovih radova najmanje poznat (i istražen), ova specifična eksploracija performansa i glamura jednako je važna kao i njegovi pređašnji, popularniji radovi.

Nakon mjeseci rada na apstraktnim rješenjima, Vorhol je nedugo prije smrti, prije 35 godina, 22. februara 1987. godine, napravio seriju izrazito „oštrih“ autopotreta, simbolično zatvorivši vrata jedne čudnjikave umjetničke ere. Danas, njegov vid pop arta sasvim integrisan je u digitalnu svakodnevnicu, pa se ne može posmatrati na isti način. Sasvim je sigurno da bi Vorhol imao što reći na račun ovog vida ,,mejnstrimovanog” pokreta za čiju se popularnost sam pobrinuo. Na koncu, jedno je sigurno - njegov efekat na sve vidove umjetnosti (i one komercijalne ogranke) je neprikosnoven. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 17. februar 2022.

PODGORI č ARENJE

Kiš u Gardijanu P

rovjerite na koji način i koliko o nečem našem zbore stranci - pa ćete najbolje shvatiti u kojoj mjeri je zaista bitno.

To vam je, recimo, i sjajan test da shvatite koliko je neka dnevna tema važna – samo se zapitate, u kojoj mjeri se to uopšte tiče nekoga ko je 50, 500, 5.000 kilometara daleko od ovih naših rampi, i...

Ovo, naravno, nije lament nad aktuelnom čorbom i sutlijašem od dnevne politike; nego šansa da upoznate Vilijama L. Veba. Prije nego se dohvatimo zbog čega je on nama važan - skrajnimo za čas činjenicu da je bio jedan od utemeljivača Bukerove nagrade (!). Predsjedavajući njenog prvog panela – pa član tročlanog žirija ,,Bukera nad Bukerima“. Bil, ili u britanskoj javnosti i posebno medijskim krugovima poznat kao „WL“, prepoznat je kao jedan od ključnih britanskih novinara koji se bavio kulturom i umjetnošću u 20. vijeku. On je bio prvi koji je, između ostalog, zapazio i javnosti predstvio talenat buduće globalne (potom i realno izvikane) zvijezde književnosti Salmana Ruždija... I višedecenijski urednik u Gardijanu, jedan od onih koji su iznijeli tranziciju velikog lista iz Mančestera u London. Pa dugogodišnji kolumnista Gardijana, koji je i u penziji branio i podsjećao na ljevičarsko utemeljenje lista, sve do smrti u 91. godini, prije tri godine.

Kad je on pisao, Britanija je čitala pažljivao, od radnika u plavom kombinezonu

do glavne face u kabinetu u Dauning Stritu. E, taj Bil je napisao neke od najljepših redova posvećenih jednom piscu, kojeg je nepravedno svesti na ono ,,jugoslovenski“, ili ,,naš“ – jer je mnogo više od toga. Kada je Danilo Kiš preminuo, 15. oktobra 1989. u Parizu, Vilijam Veb mu je dan kasnije posvetio autorski tekst u Gardijanu; to je bila svojevrsna posveta i ljubavno pismo Kišovoj ,,Grobnici za Borisa Davidoviča“.

- ,,Grobnica“, prva zbirka uvezanih priča, onaj je primjer Kiša kao najkarakternijeg.

To je linija narativa, napola mita a napola istraživačkog rada i analize slučaja, smještena u maglovite slovenske krajeve; tamo gdje se granice tope i pomjeraju kao duhovi... A jedan Jevrej samo žrtveno jagnje, za svačije krize identiteta – pisao je Veb. Potom je Gardijanovo pero istaklo da je naslovna priča ,,zasićena energijom i okrutnošću; svojevrstan krunski primjer revolucionarne karijere, jednog Jevreja koji je završio u Staljinovim tamnicama i kampovima, bezimenog heroja koji je preživio samo u fusnotama i glasinama.

To je jedno od najboljih svjedočanstava iskustva komunizma u Istočnoj Evropi.

Ali više od toga... to je top klasa književnosti“.

O ,,Enciklopediji mrtvih“ Bil Veb, utemeljivač Bukerove nagrade, pisao je kao o ,,borhesovskoj kolekciji izmaštanih biografija, onih kojima se ne zna groba

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

balcanicaucaso.org

26

Danilo Kiš

ni mramora“. I ključno, podvukao da je ,,pogled na Kišovu biografiju jasan i jednostavan dokaz, na koji su način tkanja fikcije refleksije onoga, čim istorija bolno može žigosati naše živote. Tako je Kiš, rođen u porodici Jevreja, sa četiri godine već kršten u pravoslavnoj crkvi nakon uvođenja antisemitskih zakona; Danilo, sin robijaša iz Aušvica, ratna izbjeglica nakon masakra u Novom Sadu – pisao prve pjesme na mađarskom već sa osam godina“...

I Veb se tu konačno dotiče Crne Gore: Danilovog odrastanja na Cetinju, kod ujaka nakon rata, ,,gdje je Kiš učio ruski u školi, od starih bjelogardijskih ruskih oficira... A potom započeo briljantnu karijeru pisca, prvo kao prevodilac francuskih književnika u Jugoslaviji“.

Danilo Kiš bi 22. februara proslavio 87. rođendan; neka podsjećanje na redove koje je o njemu pisao veliki britanski novinar Vilijam L. Veb bude zalog da shvatimo koliko je bitan i nama i bijelom Stojan STAMENIĆ svijetu.

LONDON CALLING

Novi sjaj Big Bena

N

akon četiri krajnje konfuzne, negativne i krizne godine, skele sa Big Bena, najpoznatijeg časovnika na svijetu, su uklonjene.

Elizabetin toranj, manje poznato ali oficijelno ime građevine gdje se nalazi časovnik, predstavljen je u novom sjaju, toliko vidljivom da je zlatkastu refleksiju nemoguće ignorisati.

Preplavljene društvene mreže dovoljan su pokazatelj koliko je za imidž Londona Big Ben važan, iako ,,svađa“ o tome kako je danas Elizabetin toranj dobio ovo simpatično ime, traje više od 150 godina – da li po inžinjeru i političaru ser Bendžaminu Holu ili pak bokseru Bendžaminu Kontu.

Otkrivanje Elizabetinog tornja stiglo je u pravi čas: prvi put u istoriji, monarh Ujedinjenog Kraljevstva slavi 70 godina od preuzimanja trona Tokom četvorogodišnje restauracije, koja je usljed globalne krize usporena, mehanizam časovnika koji teži jedanaest i i po tona (!) morao se ukloniti sa visine od 96 metara i transportovati u srce Lejk distrikta. Radnici kompanije u Kumbriji koja je

odabrana da vrati Benov sjaj morali su očistiti, restaurirati i obojati više od hiljadu djelova časovnika. Otkrivanje Big Bena stiglo je u pravi čas – prvi put u istoriji, monarh Ujedinjenog Kraljevstva slavi 70 godina od preuzimanja trona. Četvorodnevna proslava ,,Platinum Jubilee“ kraljice Elizabete II biće održana početkom juna ove godine.

Nakon Big Bena dolazi na red i ,,političko srce“ Londona, čija planirana restauracija za 2023. godinu može trajati i dvadesetak godina. I dok je vavremenska cijena restauracije zgrade iz 1840. godine (prethodna koja je demolirana usljed požara, sagrađena u 11. vijeku!) u iznosu od 20 milijardi funti (skoro 24 milijarde eura!) dovoljan

razlog za frustracije, parlamentarci nijesu bili presrećni informacijom da će njihova omiljena zasijedanja preseliti na drugo mjesto. Očekivano, prepucavanje sa svih strana političkog spektra o tome gdje će parlament zasijedati, jedno je od glavnih tema pored Temze, iako, po svemu sudeći, ima i važnijih.

Da li će planirana restauracija Palate Vestminstera, centra političkog života na Ostrvu gdje se Donji i Gornji dom spajaju, popraviti političku situaciju u zemlji, ostaje da vidimo.

Do tada prolaznici će uživati u novom sjaju Big Bena, koji će opet krasiti društvene mreže, i turista i lokalaca.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić