Dnevni list Pobjeda 17.03.2024.

Četvrtak, 17. mart 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20233 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

ČEKAJUĆI FINALNI DOGOVOR: Sastanak mandatara za sastav nove vlade sa predstavnicima opozicije, otkriven Sporazum o podršci manjinskoj vladi

Grupa izbjeglica iz Ukrajine našla utočište u bjelopoljskom hotelu „Bijela rada“

Koji dokument je potpisao Joković?

Na sigurnom 14 porodica Prema pouzdanim informacijama Pobjede, predsjednik DPS-a Milo Đukanović, očito uz saglasnost lidera suverenističkih stranaka, jasno je mandataru Dritanu Abazoviću stavio do znanja da potpisnici Sporazuma nemaju ništa protiv ulaska SNP-a u manjinsku vladu, ali samo ako se Joković potpisom obaveže da će poštovati ,,svaku stavku Sporazuma“. Tokom jučerašnjeg dana niko se iz Socijalističke narodne partije nije oglašavao tim povodom, ni da potvrdi niti da demantuje da je lider SNP-a Joković potpisao Sporazum STR. 2. i 3.

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke

Izbjeglice iz Ukrajine, njih 36, stigli su preksinoć u Bijelo Polje i smješteni su u hotel ,,Bijela rada“. Tu grupu izbjeglih od rata čine žene i djeca, a doputovali su u Crnu Goru u organizaciji Ambasade Ukrajine i Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Njih je juče posjetio ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, predsjednik Opštine Petar Smolović sa saradnicima i šef Delegacije UNHCR-a u Crnoj Gori Žan-Iv Bušardi.

– Crna Gora je kao jednu od najvećih vrijednosti baštinila slobodu. Pogotovo imajući u vidu što smo upravo u našem regionu svjedočili kolonama izbjeglica koje su napuštale svoje domove zbog ratne mašinerije. Ovim dolaskom i druženjem sa ovim divnim ljudima želimo da pokažemo da je Crna Gora, iako mala, zemlja velikih ljudi, poput Suada Pilice i svih onih koji su ispružili ruku i pomogli ljudima koji su u nevolji i kojima je pomoć potrebna – kazao je ministar Radulović, zahvalivši direktoru hotela „Bijela rada“ na filantropskom gestu.

STR. 7.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja tvrde da će biti para za isplatu otpremnina bivšim rudarima i metalcima

Naći ćemo mehanizam da prevaziđemo blokadu Skupštine

STR. 4.

Ne brine ih što se umjesto 1.300 prijavilo više od četiri hiljade penzionera Milatovićev resor je, predlažući sporni zakon, poslanike u parlamentu obavijestio da je fiskalni efekat ovog propisa 12 miliona eura. Ukoliko svi prijavljeni metalci i rudari ispunjavaju uslove, STR. 5. fiskalni efekat će biti 48 miliona eura

Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Baru, nastavnica OŠ ,,Jugoslavija“, koja je pozivala djecu na moleban, ponovo u učionici

Višnjić se vraća na posao zbog propusta u postupku STR. 8.

2

Politika

Četvrtak, 17. mart 2022.

ČEKAJUĆI FINALNI DOGOVOR: Sastanak mandatara za sastav nove vlade sa predstavnicima opozi

konstatovao da je najveći dio posla obavio i ponovio da je Joković ,,potpisao sporazum u kojem se jasno i nedvosmisleno govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu“.

ŠTO PIŠE U SPORAZUMU

Sve do juče detalji Sporazuma za podršku manjinskoj vladi bili su sakrivani od javnosti.

Portal Pobjede, ali i više ostalih crnogorskih medija, juče u popodnevnim satima objaviili su cjelokupan tekst sporazuma (pročitajte na linku: https:// www.pobjeda.me/clanak/ prevazilazenje-politicke-iinsitucionalne-krize-pokretanje-eu-integracija-osudaagresije-rusije-na-ukrajinupuna-podrska-rezolucijiskupstine-crne-gore-o-genocidu-u-srebrenici).

Potpise na dokument, prema saznanjima Pobjede, još ranije su stavili Ervin Ibrahimović u ime Bošnjačke stranke, Da-

I. MANDIĆ

Sastanak u hotelu ,,Hilton“ trajao je duže od tri sata i, prema informacijama Pobjede, mandatar Abazović je, već u uvodnom nastupu istakao da je Sporazum prihvatljiv za koaliciju ,,Crno na bijelo“, ali i za Socijalističku narodnu partiju.

- Vladimir Joković je potpisao – kazao je Abazović na sastanku, podižući fasciklu u kojoj je navodno bio dokument sa kojim su svi saglasni.

Koji sat kasnije, pred okupljenim novinarima, Abazović je

Koji dokument je po

Milo Đukanović i Aleksandar Bogdanović dolaze na sastanak

Prema pouzdanim informacijama Pobjede, predsjednik DPS-a Milo Đukanović, očito uz saglasnost lidera suverenističkih stranaka, jasno je mandataru Dritanu Abazoviću stavio do znanja da potpisnici Sporazuma nemaju ništa protiv ulaska SNP-a u manjinsku vladu, ali samo ako se Joković potpisom obaveže da će poštovati ,,svaku stavku Sporazuma“. Tokom jučerašnjeg dana niko se iz Socijalističke narodne partije nije oglašavao tim povodom, ni da potvrdi niti da demantuje da je Joković potpisao Sporazum mir Šehović za Socijaldemokrate Crne Gore, Raško Konjević za Socijaldemokratsku partiju, Genci Nimanbegu iz Force, Mehmet Zenka ispred Demokratske unije Albanaca, Andrija Popović u ime Liberalne partije, kao i Milo Đukanović za Demokratsku partiju socijalista.

Oni su potpise na Sporazum stavili prije nekoliko dana, dok su se Nik Đeljošaj iz Albanske alternative i Fatmir Đeka iz Demokratske partije obavezali na potpis tokom sastanka sa Abazovićem.

Sporazumom se, kako piše u preambuli, uređuju međusobni odnosi potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. vladi Crne Gore, utvrđuju temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti, struktura, ali i način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.

Riječ je o dokumentu kojim se precizno razrađuju principi iz Platforme o djelovanju koju je Pobjeda ranije objavila.

Riječ je bez sumnje o programskom dokumentu koji definiše zajednički skup vrijednosti i jedinstvo političkih partija da se prioritetni ciljevi ostvare u roku od 12 mjeseci na koliko je oročeno trajanje Sporazuma, sa namjerom da može i da se produži ukoliko postoji konsenzus svih članica.

- Potpuno posvećeni usklađivanju vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO, nedvosmisleno osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i podržavajući politiku sankcija koju naši evropski i euroatlantski partneri sprovode prema Ruskoj Federaciji – ističe se u preambuli dokumenta koji je

Vladimir Joković

objavljen na našem portalu.

Bitna stavka je i afirmacija politike beskompromisne osude zločina.

- Iskazujući punu podršku usvojenoj Rezoluciji Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici, kao činu civilizacijskog odnosa prema svim nevinim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije – piše u ovom strategijskom dokumentu.

Politički konsenzus za ponovo otvaranje zamrznutog procesa evropskih integracija,

reforma izbornog zakonodavstva, beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, uz isticanje prioriteta uvođenja evropskih standarda – sastavni su djelovi dokumenta.

Osuda agresije Rusije, pridruživanje uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji zbog Putinove invazije, kao i bezrezervna podrška osudi genocida iz

Rezolucije o Srebrenici bili su ključne vrjednosne tačke koje su za opozicione stranke uslov za davanje podrške manjinskoj vladi Dritana Abazovića.

TOTALNI OPOZIV

Sporazum formalno ima sedam poglavlja.

U prvom se pobrojavaju konstituenti Sporazuma i nabrojane su partije koje čiM. BABOVIĆ

PODGORICA – Stranke opozicije koje su potpisale Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. vlade Crne Gore spremne su da glasaju za manjinsku vladu Dritana Abazovića i prihvate učešće Socijalističke narodne partije, ukoliko i Vladimir Joković prihvati i potpiše dokument. To je ključni rezime jučerašnjeg sastanka predstavnika DPS-a, SDPa, SD-a, LP-a, stranaka manjina sa mandatarom za sastav vlade Dritanom Abazovićem, liderom koalicije ,,Crno na bijelo“.

Izjave nakon sastanka u ,,Hiltonu“

Abazović: U vladi će sigurno biti manjine, SNP i „Crno na bijelo“ Mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović nakon jučerašnjeg sastanka je istakao da je ,,dio posla koji je on trebalo da on obavi priveden kraju i da je ostalo da parlamentarne stranke na partijskim organima odluče hoće li ili ne pružiti podršku konceptu manjinske vlade“.

Sastanku u hotelu ,,Hilton“, osim Abazovića, prisustvovali su predsjednik DPS-a Milo Đukanović, generalni sekretar te stranke Aleksandar Bogdanović, lideri Liberalne

partije Andrija Popović, SDP-a Raško Konjević, SD-a Damir Šehović, Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, Albanske alternative Nik Đeljošaj, Force Genci Nimanbegu, Demokratske partije Fatmir Đeka i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Abazović je novinarima nakon sastanka rekao da je ,,izvjesno da će u vladi biti predstavnici koalicije „Crno na bijelo“,

manjinskih stranaka i SNP-a“.

-Vidjećemo hoće li biti ostali.

Bilo je dilema, imamo novu situaciju nastalu agresijom Rusije na Ukrajinu koja je podstakla određene strahove kod političkih struktura, ali ništa neracionalno oko čega bi trebalo praviti paniku. Mandatar je blizu da zaokruži krug, vidjećemo da li je to dovoljno za podršku u parlamentu. Mi nijesmo insistirali na nekim posebnim garancijama – naveo je Abazović.

Cilj im je, dodao je, da Crna Gora što prije dobije vladu koja će raditi na evropskoj agendi, međunarodnim obavezama koje su vezane za NATO, ali i stabilizaciji prilika.

Istakao je i da mu je kao mandataru prihvatljivo da SNP bude dio izvršne vlasti, te kazao da je predsjednik te stranke Vladimir Joković potpisao sporazum u kojem se jasno i nedvosmisleno govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Rekao je da će danas još jednom razgovarati sa predstavnicima SNP-a, SD-a i SDP-a kako bi pokušao da približi te stranke.

-Ali ako ne bude mogućnosti da se postigne dogovor, neko

Dritan Abazović, nakon razgovora u „Hiltonu“

od njih neće biti participijent u vladi i to je to – istakao je Abazović i dodao da još uvijek ne zna hoće li novu izvršnu vlast podržati SDP i SD ukoliko ne budu učestvovale u njoj.

Istakao je i da je u procesu pregovaranja ponašanje DPS-a bilo

korektnije od ponašanja drugih političkih subjekata.

-Razlog vjerovatno leži u činjenici da su oni od početka bili svjesni da ni na koji način neće participirati u vlasti. DPS je imao četiri uslova oko podrške manjinskoj vladi i meni su vrlo

Politika

Četvrtak, 17. mart 2022.

otpisao Joković? ne 40 poslanika u Skupštini Crne Gore, a uz saglasnost koalicije ,,Crno na bijelo“ broj podrške bi se popeo na 44 poslanika. Ukoliko Socijalistička narodna partija prihvati stavke Sporazuma, dolazi se do 49 poslanika, što bi značilo i tri petine podrške, što je neophodno za temeljne zakonske reforme, u izbornom zakonodavstvu, ali i u odblokiranju pravosudnih institucija.

Precizno je konstatovano da će ,,Demokratska partija socijalista dati manjinsku podršku izboru 43. vlade Crne Gore“ čime se i zvanično potvrđuje da će, ako se izglasa u parlamentu, Dritan Abazović biti na čelu tzv. manjinske vlade.

U drugom odjeljku su definisani, kako se to kaže, ,,temeljni principi saradnje u okviru Sporazuma“, što podrazumijeva deset stavki: dosljedno poštovanje Ustava, građanskog i sekularnog uređenja države; poštovanje ljudskih i manjinskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti; antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu; neupitnosti perspektive članstva u EU i snaženja saradnje u okviru NATO; neophodnih demokratskih reformi; borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije; politike dobrosusjedstva i regionalne saradnje; uspostavljanja efikasnog modela ekonomskog razvoja i razvijanja socijalno pravične i ekološke države.

U trećem poglavlju su pobrojani ,,normativni prioriteti“ kojim se potpisnici Sporazuma ,,obavezuju da će ključni aspekt djelovanja 43. vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore i, s tim u vezi, intenzivno djelovanje svih političkih subjekata na usvajanju i sprovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka Evropskoj uniji“.

U prevodu na svakodnevni politički jezik to znači da će se potpisnici dogovoriti oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija (VDT, Sudski savjet, Ustavni sud), ali i oko ,,uspostavljanja odgovornih

prihvatljivi – kazao je Abazović.

Ukoliko od političkih subjekata dobije podršku, dodao je, uputiće inicijativu za sazivanje sjednice Skupštine koja će se, kako je rekao, morati odblokirati.

-Uz veliko poštovanje prema predsjedavajućem Strahinji Bulajiću on ne može da drži sve građane Crne Gore i politički sistem kao taoca. To ne može ni Dritan Abazović, ni predsjednik države, ni bilo ko.

Ako neće Bulajić da zakaže sjednicu, to će uraditi onda neko drugi od potpredsjednika Skupštine – naglasio je.

Komentarišući krivičnu prijavu koju je najavio DF u slučaju

i funkcionalnih državnih organa i institucija i zakonitom postupanju i funkcionisanju Vlade, Skupštine, sudstva, tužilaštva, što podrazumijeva usklađivanje zakonske regulative ,,sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije“.

U Sporazumu se garantuje i konsenzus oko usvajanja zakona o preispitivanju porijekla imovine, zakona o morskom dobru kojim se opštinama daje nadležnost nad tim prostorom, ali i bitnim političkim preduslovima – donošenje izborne reforme uz usvajanje preporuka OEBS/ ODIHR, što znači i mogućnost izmjena izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata.

Zanimljivo je da su svi potpisnici Sporazuma saglasni da je doskorašnja ministarka koja je pokrivala četiri resora – Vesna Bratić – napravila najopsežnije i najradikalnije promjene – lomljenjem sistema prosvjete i kulture.

Zato se u Sporazumu najavljuje ,,revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju i preispitivanje svih spornih kadrovskih odluka, posebno na visokim pozicijama u ovim oblastima“.

Preispitaće se, takođe, sve sporne i nezakonite odluke ,,apostolske“ Vlade Zdravka Krivokapića, ali i izvesti ,,reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost“...

Ne treba čitati između redova: ukoliko se izglasa 43. vlada Crne Gore, budući premijer Dritan Abazović obavezuje se da će raditi, kroz zakonsku regulativu, ali i politiku izvršne vlasti – dijametralno suprotno od Krivokapićeve Vlade u kojoj je Abazović bio potpredsjednik!

PRIORITETI

Što se tiče političkih prioriteta, tu nema nekih većih iznenađenja: beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala je prva tačka, dok

da neko od potpredsjednika zakaže sjednicu, Abazović je kazao da ovaj politički savez mora biti svjestan da krivičnu odgovornost povlači i kada „neko ne želi da ostvaruje ustavnu obavezu, a u mogućnosti je“.

Lider Force Genci Nimanbegu kazao je da bi jučerašnji sastanak bio prekinut da nije bilo njegove intervencije, te poručio da se vlada ne može sastavljati na Tviteru nego na formalnim sastancima.

Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović naveo je da nije zadovoljan kako teku pregovori, te da stranka koju predvodi „vjerovatno neće

Odlazeća ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta najavila političko aktiviranje

Bratić blizu angažmana u Novoj Andrije Mandića S.V.

icije, otkriven Sporazum o podršci manjinskoj vladi

3

oriteti vlade tokom dvanaest mjeseci, što je rok važenja Sporazuma.

DVA SPORAZUMA?

Iskazuju punu podršku usvojenoj Rezoluciji Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici, kao činu civilizacijskog odnosa prema svim nevinim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije – piše u ovom strategijskom dokumentu se najavljuje hitra obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja.

Ima tu i ,,lijepih želja“, od ,,stvaranja povoljnog ambijenta za nove investicije“ do kritike Krivokapićeve prakse jer će se raditi na ,,zaustavljanju odlaska postojećih investitora“ i nastaviti ,,započete ekonomske reforme kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere“.

U prevodu: manjinska vlada će pokušati da nađe model da se nastavi program ,,Evropa sad“, ali uz neophodno zaduživanje - da bi se izbjegao bankrot države. Što se tiče strukture vlade, to je uglavno ostavljeno za stranački dogovor, uz važnu opasku: da su ,,svi potpisnici dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja“.

Interesantna novina koju predviđa Sporazum je i način odlučivanja u budućoj vladi, pa se potpisnici ,,obavezuju da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju konsenzusom na vladi“.

- Potpisnici Sporazuma su saglasni da će se pitanja vezano za temeljni ugovor, zakon o popisu i ,,Otvoreni Balkan“, takođe, usvajati konsenzusom na vladi – zapisano je u dokumentu, što navodi na zaključak da to i neće biti pri-

biti dio projekta kako sada stvari stoje“.

Vjeruje da će politički subjekti biti mudri i da će se što prije deblokirati sistem i formirati zakonodavna i izvršna vlast.

-Prevladali su partijski i lični interesi i to je dovelo do zastoja u pregovorima – kazao je on.

Bilo je, prema njegovim riječima, govora na sastanku da mandatar Dritan Abazović vrati mandat predsjedniku, ali Popović smatra da je to normalno za pregovore u kojima „svi dolaze sa maksimalističkim zahtjevima“ te da je ,,više učesnika intervenisalo da se pregovori nastave u narednim Ž. ZVICER danima“.

Očito je da su opozicioni lideri, koji su kreirali Sporazum na osnovu prethodne platforme, brižljivo vodili računa da detaljno razrade mehanizme kojima će se obezbijediti put Crne Gore u EU, ali i vrijednosna osnova političkog djelovanja.

Osuda agresije Rusije, podrška Rezoluciji o osudi genocida u Srebrenici – to su tačke o kojima nema pregovora. Priče o potpisivanju ugovora sa SPC, ,,Otvorenom Balkanu“ ili popisu – nijesu stavljeni u prioritete.

Naprotiv: pozivanje na Ustav Crne Gore i regionalne inicijative, što podrazumijeva Berlinski proces, sasvim su drugačiji prioriteti od onoga što javno priča lider SNP-a Vladimir Joković.

Kreatori Sporazuma su, očito, pokušali da onemoguće bilo kakva ,,post-festum iznenađenja“: da ulaskom Jokovićevog SNP-a u izvršnu vlast ne dođe do promjene osnova proevropske agende.

Zato je, prema saznanjima Pobjede, opozicionim predstavnicima bilo čudno što je mandatar Abazović još tokom sastanka slavodobitno ustvrdio da je lider SNP-a potpisao Sporazum.

-Abazović je mahao fasciklom, ali Jokovićev potpis na Sporazum koji smo mi potpisali niko nije vidio – kaže za Pobjedu jedan od učesnika sastanka u hotelu ,,Hilton“.

Prema pouzdanim informacijama Pobjede, predsjednik DPS-a Đukanović, očito uz prethodnu saglasnost lidera suverenističkih stranaka, jasno je čelniku Ure i mandataru stavio do znanja da potpisnici Sporazuma nemaju ništa protiv ulaska Socijalističke narodne partije u manjinsku vladu, ali samo ako se Joković potpisom obaveže da će poštovati ,,principe, dogovorene prioritete i – svaku stavku Sporazuma.

- Ukoliko toga ne bude, neće biti podrške manjinskoj vladi – kazao je Đukanović, prema izvorima našeg lista.

Tokom jučerašnjeg dana niko se iz Socijalističke narodne partije nije oglašavao tim povodom, ni da potvrdi ni da demantuje da je Joković potpisao Sporazum.

To može da znači samo dvije stvari: da je lider SNP-a prihvatio ideje ,,evropske manjinske vlade“ ili da postoji još neka, izmijenjena verzija Sporazuma iz koje je volšebno ,,nestala“ podrška Rezoluciji o genocidu u Srebrenici ili je pak ublažena formulacija o osudi agresije Rusije na Ukrajinu. Ili je, kako tvrde neki izvori, uz izostanak ,,tih političkih prioriteta“, dodato pitanje zakona o popisu u prvom kvartalu ove godine, potpisivanje ,,temeljnog ugovora sa SPC“?

To već nijesu ,,sitne korekcije“ i valjda će se već danas saznati da li su predstavnici opozicije i lideri koalicije ,,Crno na bijelo“ i SNP-a potpisali – isti sporazum. Draško ĐURANOVIĆ

ODE U POLITIKU: Vesna Bratić

PODGORICA – Odlazeća ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić blizu je dogovora o političkom angažovanju u Novoj srpskoj demokratiji članici Demokratskog fronta.

Tu informacije su objavile beogradske Novosti a potvrđena je Pobjedi od izvora iz vrha Demokratskog fronta.

-Bilo je ozbiljnih kontakata na tu temu. Danas je bio radni ručak sa Vesnom Bratić i blizu smo dogovora - rekao je Pobjedi izvor iz vrha DF-a. Angažman Bratić u Novoj predstavlja iznenađenje jer je ona ranije bila najavljivana kao dio stranke Zdravka Krivokapića, ali je očigledno presudila bliska ideološka povezanost Bratićke

i stranke Andrije Mandića.

Bratić je juče saopštila da su velike šanse da ostane u politici ali, kako ističe, neće zanemariti naučnu djelatnost.

– Još ću da razmislim, ali s obzirom na to kroz šta sam sve prošla i kako smo ja i moj tim iznijeli teško breme za ovih 15 mjeseci, mislim da bi šteta bilo taj potencijal koji imamo ne upotrijebiti ponovo za jednu bolju, istinski bolju Crnu Goru. Tako da su velike šanse da se politički angažujem, ali neću zanemariti naučnu djelatnost jer je to moja vokacija, moja prva ljubav, to je nešto što sam ja u suštini. Kad se okušate u nečemu i vidite da možete, onda želite da nastavite – istakla je Bratić u intervjuu za Radio-televiziju Nikšić.

N.Z.

Demokrate odgovorile predsjedniku Opštine Budva Marku Careviću

Sad je kraj - idemo na izbore BUDVA – Suština navoda predsjednika Opštine Budva Marka Carevića o izdaji izborne volje građana je dimna zavjesa kojom on želi da prikrije svoju zaljubljenost u predsjedničku fotelju i činjenicu da je, po ko zna koji put, slagao – saopšteno je juče iz budvanskog odbora Demokrata, a povodom konferencije za medije koju je Carević održao u utorak.

Demokrate tvrde da je Carević tokom te konferencije iznio niz neistina i „notornih gluposti“ koje se odnose na to da je DF zakazao sjednicu SO na kojoj će se birati novi predsjednik lokalnog parlamenta iako odlazećem predsjedniku Krstu Radoviću još nije ni konstatovana ostavka, kao i na to da Front Demokratama nudi mjesto predsjednika SO. - Jasno je da je zavjesa spuštena i da je Carevićevoj mučnoj monodrami došao kraj. Kraj za gospodina Carevića je što se Demokrata tiče definitivan, nakon što je na čelo Opštine dva puta došao upravo našim glasovima, a prvi put čak i kada smo imali više glasova od njega i ustupili mu to mjesto, pošteno i u skladu sa dogovorom. Nažalost, dokazao je da nije sposoban da vodi Opštinu, osim u dijelu poslova koji su se

ticali direktno njegovih ličnih i poslovnih interesa, pa je sve ostalo obavljao njegov šef kabineta umjesto njega. Jedina nada koja mu ostaje je da podršku potraži u DPS-u sa kojim nas je samo u prvoj godini mandata, oko važnih odluka za naš grad, krajnje neprincipijelno, preglasao 11 puta. Isti DPS mu je dodijelio i 15-godišnju koncesiju za kamenolom i asfatnu bazu na 50-ak metara od nekoliko sela i kulturnih dobara u Grblju, naravno protivno zakonima Crne Gore, tako da, vjerovatno, može i dalje da računa na njihovu podršku oko svojih brojnih privatnih poslova – navedeno je u odgovoru Demokrata.

Iz te partije tvrde i da je njihov funkcioner Krsto Radović, podnošenjem ostavke na funkciju SO, pokazao odgovornost i želju da se prevaziđu problemi u funkcionisanju lokalne uprave u Budvi i izbjegne uvođenje prinudne uprave, a Carević „sebičnost, samoživost i jeftinu patetiku kojom želi da prikrije da je javno slagao“.

- Svima koji su se pitali zbog čega u Budvi nije potpisan koalicioni sporazum i uspostavljena funkcionalna lokalna uprava sada je jasno da sa nekim kome data riječ ne predstavlja ništa, to nije bilo moguće. Na kraju, konstatujemo da nema potrebe da kuka i javno u pomoć poziva bilo koga, pa ni predsjednika Bečića. Idemo na izbore da vidimo tu podršku koju ima, ukoliko skupi hrabrost da se kandiduje uopšte. Sad je kraj – zaključuju Demokrate. Đ. Ć.

4

Politika

Četvrtak, 17. mart 2022.

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke

Ukoliko Bulajić ne zakaže sjednicu Skupštine, naći ćemo mehanizam da prevaziđemo blokadu PODGORICA – Ukoliko moj kolega (Strahinja) Bulajić odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava. Intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i da počne prvo redovno zasijedanje – poručio je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Intervju sa liderom Bošnjačke stranke rađen je prije jučerašnjeg sastanka mandatara za sastav vlade Dritana Abazovića i sa predstavnicima opozicije.

POBJEDA: Kako komentarišete trenutnu situaciju u Skupštini, gdje potpredsjednik Strahinja Bulajić odbija da zakaže sjednicu, dok „divljaju“ cijene osnovnih životnih namirnica, čeka se smanjenje akcize na gorivo...? Kako politički i partijski interesi mogu da budu iznad interesa građana u ovako teškoj ekonomskoj situaciji?

IBRAHIMOVIĆ: Nijedan pojedinac ne može imati moć da zarobi Skupštinu i da na taj način onemogući građane da vrše vlast onako kako je to propisao Ustav Crne Gore i onako kako se to radi u svim državama parlamentarne, predstavničke demokratije – preko slobodno izabranih

Ervin Ibrahimović

predstavnika, poslanika u parlamentu. To je nezamislivo u bilo kojim uslovima, a posebno danas kada je ukrajinska kriza iz temelja promijenila cijeli globalni bezbjednosni, ekonomski i politički kontekst. Mi u Crnoj Gori već osjećamo posljedice te krize u svim aspektima.

U fokusu javnosti su cijene goriva koje su na istorijskom maksimumu, kao i enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smijemo zanemariti ni bezbjednosne i političke aspekte te krize koji traže promptnu reakciju države. Ukrajinska kriza traži da svi državni organi i institucije, Skupština i Vlada posebno, budu u punom kapacitetu

Nijedan pojedinac ne može imati moć da zarobi Skupštinu i da na taj način onemogući građane da vrše vlast onako kako je to propisao Ustav i kako se to radi u svim državama parlamentarne, predstavničke demokratije – preko slobodno izabranih predstavnika, poslanika u parlamentu. To je nezamislivo u bilo kojim uslovima, a posebno danas, kada je ukrajinska kriza iz temelja promijenila cijeli globalni bezbjednosni, ekonomski i politički kontekst – kazao je Ervin Ibrahimović kako bi se blagovremeno i efikasno odgovaralo na izazove dinamičnog geopolitičkog i geoekonomskog okruženja.

Blokada Skupštine, u takvim okolnostima, predstavlja najilustrativniji primjer stavljanja uskopartijskih interesa iznad interesa građana, koji samo kroz cijenu goriva već plaćaju visoku cijenu tog neodgovornog odnosa prema njima i njihovom životnom standardu, interesa države, ali i iznad Ustava. Dakle, potrebna je hitna deblokada Skupštine, kako bi se kroz izmjenu seta zakona našao model za ublažavanje inflatornog pritiska i ja vjerujem da će interes građana nadvladati interese političkih partija ko-

je blokadom Skupštine drže građane za taoce svoje politike i svojih političkih interesa.

POBJEDA: Planirate li Vi, kao potpredsjednik parlamenta, da zakažete sjednicu Skupštine ako Bulajić ostane pri stavu da to ne učini?

IBRAHIMOVIĆ: Ustav Crne Gore je Crnu Goru definisao kao državu parlamentarne, predstavničke demokratije u kojoj poslanici kao predstavnici građana, vrše vlast u ime građana. Ustav je jasan i po pitanju redovnih zasijedanja i kaže da prvo počinje prvog radnog dana u martu. Dakle, rješenje je u poštovanju Ustava, volje građana i opšteprihvaćenih demokratskih

Prema saznanjima Portala Pobjede

Vlada danas o sankcijama Rusiji?

PODGORICA – Odlazeća Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici mogla bi da razmatra uvođenje sankcija Rusiji, saznaje Portal Pobjede.

Da li će prijedlog koji je Ministarstvo vanjskih poslova pripremilo biti na dnevnom redu sjednice Vlade, odlučiće odlazeći premijer Zdravko Krivokapić.

Komisija za politički sistem Vlade, kojom predsjedava odlazeći vicepremijer Dritan Abazović, juče je jednoglasno predložila paket sankcija Rusiji, koji je prethodno usvojio zvanični Brisel. Sa sjednice Komisije nije bilo zvaničnog saopštenja, već su vijest o tome objavili samo pojedini mediji.

Iako su crnogorski zvaničnici saopštavali da su za uvođenje

sankcija Rusiji, zbog čega nas je Kremlj stavio na listu „neprijateljskih zemalja“, sankcije nijesu zvanično uvedene jer o tome odlučuje Vlada. Tako je juče šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pozdravila usklađenost Crne Gore sa sankcijama koje je EU uvela Rusiji, ali je navela da je njihova praktična primjena ključna.

B.V.

principa.

Sve što bi bilo ko radio mimo toga, zvao se on Ervin Ibrahimović, Strahinja Bulajić ili kako god, bilo bi protivno Ustavu Crne Gore, volji i interesu njenih građana i principima demokratije.

Ukoliko moj kolega Bulajić, ipak, odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava.

Nečuveno je u demokratiji da se zasijedanje Skupštine uslovljava političkim uslovima i dogovorom unutar njemu prihvatljive parlamentarne većine.

To bi predstavljalo ustavno nasilje koje ukida suštinu parlamentarne demokratije, a njena suština je da bilo koji 41 i više poslanika od 81 poslanika predstavljaju parlamentarnu većinu, jer je svaki poslanik isti i ima isti legitimitet.

Mi to niti smijemo, niti hoćemo dopustiti, jer su nas građani birali da u institucijama sistema radimo po Ustavu, a u njihovom interesu, stvarajući im ambijent za kvalitetan i dostojan život, kakav zaslužuje građanin države koja je na pragu EU. Ono što vam mogu reći jeste da intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i u najvišem predstavničkom domu, u ime građana koji su ih birali, vrše vlast kao i da, opet u skladu sa Ustavom, otpočne prvo redovno zasijedanje Skupštine kako bi se počela rješavati neka egzi-

Nečuveno je u demokratiji da se zasijedanje Skupštine uslovljava političkim uslovima i dogovorom unutar njemu prihvatljive parlamentarne većine stencijalna pitanja građana koja je ukrajinska kriza stavila u fokus, ali i mnoga druga važna pitanja. Koji će model biti najoptimalniji, vidjećemo u narednim danima, ali želim da kažem javnosti da će biti u skladu sa Ustavom, kao najvišim pravnim aktom, koji ne može suspendovati ni jedan drugi pravni akt i da ćemo djelovati brzo, jer globalni bezbjednosni, politički i ekonomski kontekst i interesi građana i države to od nas zahtijevaju.

Ja ipak, poznavajući mog kolegu Bulajića i vjerujući u njegovu ljudsku i političku odgovornost i kredibilitet, zaista vjerujem da on neće sebi dozvoliti da uđe u jednu takvu politikantsku, neustavnu i za interese građana štetnu avanturu i da će, na zahtjev većine poslanika, a imamo zahtjeve i iz odlazeće Vlade, postupiti po Ustavu i Poslovniku i zakazati sjednicu.

POBJEDA: Koji je ključni uslov Bošnjačke stranke bio za ulazak u manjinsku vladu? Pominje li se u ,,Platformi za formiranje 43. evropske vlade“ genocid u Srebrenici, je li to bio jedan od Vaših zahtjeva?

IBRAHIMOVIĆ: Š t o s e naših uslova tiče, oni su jasni i poznati javnosti. To su da nova vlada ima jasan evropski kurs i opredjeljenje, da njeni prioriteti budu intenziviranje procesa pristupanja EU, da se sve institucije, a posebno sudstvo i tužilaštvo izvedu iz v.d. stanja i da se izaberu čelni ljudi tih institucija, da se posvećeno radi na održivom poboljšanju životnog standarda građana Crne Gore, ravnomjernom regionalnom razvoju, stvaranju uslova za inkluzivni dijalog svih političkih subjekata kako bi se reformisalo izborno zakonodavstvo i otvorenost organa javne uprave i javnih preduzeća za sve građane Crne Gore, uz primjenu afirmativne akciju za manjine.

I. KOPRIVICA

Ekonomija

Četvrtak, 17. mart 2022.

5

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja tvrde da će biti para za isplatu otpremnina bivšim rudarima i metalcima PODGORICA - Zakonom o finansijskoj podršci za bivše radnike iz rudarskog i metalskog sektora nije definisan broj bivših radnika koji će moći da prime ovu vrstu finansijske podrške, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kojem je na čelu Jakov Milatović. Iz tog vladinog resora tvrde da će novca biti za sve bivše radnike koji ispunjavaju uslove. U Ministarstvu procjenjuju da uslove propisane tim zakonskim rješenjem ispunjava do 1.300 radnika, iako se samo do sredine prošle sedmice prijavilo više od 4.000 bivših radnika, a prijave su i ove sedmice stizale poštom.

Ne brine ih što se umjesto 1.300 prijavilo više od četiri hiljade penzionera Milatovićev resor je, predlažući sporni zakon, poslanike u parlamentu obavijestio da je fiskalni efekat ovog propisa 12 miliona eura.

Ukoliko svi prijavljeni metalci i rudari ispunjavaju uslove, fiskalni efekat će biti 48 miliona eura

Radna gRupa

Jakov Milatović i Zdravko Krivokapić sa predstavnicima penzionisanih metalaca i rudara

za ovu i iduću godinu – tvrde iz MER-a, odgovarajući na pitanje da li će ovo zakonsko rješenje biti finansijski održivo ako broj bivših radnika iz ovih sektora bude mnogo veći nego što je planirano.

Iz Ministarstva navode da zakonom nije definisan broj bivših radnika koji će moći da prime ovu vrstu finansijske podrške.

- Podršku će primiti svi radnici rudarske i metalske industrije koji su se prijavili u naznače-

U USSCG očekuju hitne konkretne mjere za zaštitu životnog standarda

Spremni da organizuju radničke proteste PODGORICA - Unija slobodnih sindikata (USSCG) spremna je da organizuje radničke proteste radi zaštite standarda građana, ukoliko u najkraćem roku ne dođe do stabilizacije političke situacije i uvođenja sistema odgovornosti na svim nivoima. Iz USSCG su, nakon sjednice Glavnog odbora, kazali da očekuju hitno uspostavljanje i oživotvorenje konkretnih mjera na zaštiti standarda kroz ograničavanje rasta cijena osnovnih namirnica i goriva.

Upozorili su da nestabilna politička scena uzrokuje nestabilnu ekonomsku scenu.

Smatraju da donosioci odluka na svim nivoima moraju preuzeti odgovornost za takvo stanje u državi, koje prijeti da će biti sve složenije i izazovnije usljed najave novih poskupljenja i neizvjesne političke situacije u zemlji.

- Svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva, od kojih zavisi kraj-

nja cijena ostale robe i usluga, polako ali sigurno poništavaju sve pozitivne efekte programa ,,Evropa sad“ - naveli su iz Unije i podsjetili da od tog programa koristi nije imalo 40 hiljada građana koji rade ,,na crno“, 55 hiljada nezaposlenih, 16 hiljada penzionera sa najnižom penzijom od 150 eura i još nekoliko hiljada onih koji primaju penzije i ispod tog nivoa.

- Strpljivo smo čekali da se, nakon 30 godina vladavine kontinuiteta, pokažu gromoglasno najavljivani rezultati političkih promjena. A što smo dočekali? Dočekali smo da rad Skupštine bojkotuje i opozicija i pozicija, da Vladu nijesu podržavali ni oni koji su je izabrali, ali istovremeno nijesu htjeli ni da je opozovu, da se političari bore za svoju poziciju i članstvo, ne iskazujući nimalo zabrinutost što divljaju cijene hrane i goriva, dok, uz sve to, u jednoj evropskoj zemlji bjesni rat sa mogućom prijetnjom eskalacije - zaključuje se u saopštenju. s. p.

nom roku, dostavili potpunu dokumentaciju i ispunjavaju uslove propisane zakonom – rekli su iz MER-a.

uslovi

Predstavnici MER-a podsjećaju da će bivši zaposleni iz rudarskog i metalskog sektora koji ispunjavaju uslove imati pravo na pojedinačnu finansijsku podršku u neto iznosu do 12.000 eura. Predviđeno je da taj iznos bude isplaćen u četiri

rate na polugodišnjem nivou, u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja.

- Dinamika plaćanja je utvrđena na sljedeći način: prva rata najkasnije do 31. marta ove godine, druga rata najkasnije do 30. septembra, treća rata najkasnije do 31. marta naredne godine i četvrta rata do 30. septembra naredne godine – precizirali su iz MER-a.

Ovaj zakon je usvojen u Skupštini krajem prošle godine, a njime se utvrđuje ostvarivanje

prava na finansijsku podršku osobama koje su bile zaposlene u preduzećima u sektoru rudarske i metalske industrije, a u čijoj je vlasničkoj strukturi bila država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim kompanijama.

Iz tog vladinog resora su prošle sedmice saopštili da se za podršku prijavilo najviše bivših radnika iz preduzeća Brskovo, Petoljetka, Kombinat aluminijuma (KAP), Metalac, Monter, rudnika Berane, Brskovo i Šuplja stijena, ali i veliki broj bivših radnika iz preduzeća drugih privrednih djelatnosti koje nijesu obuhvaćene tim aktom.

- Zbog ogromnog broja prijava koji je premašio naša očekivanja, Komisija za razmatranje prijava i ispunjenosti uslova za dodjelu finansijske podrške nastaviće intenzivan rad i uz osnažene kapacitete obradiće pristiglu dokumentaciju u naj-

kraćem mogućem roku - rekli su ranije iz Ministarstva.

Iz tog resora su napomenuli da su prve isplate po osnovu zakona počele i da se dinamika plaćanja realizuje po unaprijed planiranoj metodologiji.

Iz Ministarstva su ranije tvrdili da je ovo prvi zakon kojim je započeta borba za ispravljanje dugogodišnje nepravde koju su trpjeli radnici Crne Gore.

- Finansijska podrška ovoj grupi radnika dodjeljuje se radi ostvarivanja socijalne pravde i pravičnog zadovoljenja finansijskih potreba bivših zaposlenih i članova njihove porodice i predstavlja prvi korak u ispravljanju dugogodišnje nepravde.

Vlada ovim činom pokazuje razumijevanje, solidarnost i istrajnost u borbi za dostojanstvo, prava i socijalnu jednakost svakog bivšeg, ali i sadašnjeg radnika – poručeno je ranije iz MER-a. s. p.

Bivša savjetnica direktora Aerodroma CG uputila pismo ministru kapitalnih investicija

Biljana Knežević tvrdi da je kompanija tuži zbog revanšizma PODGORICA - Bivša savjetnica direktora Aerodroma Crne Gore Biljana Knežević napisala je ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću da je kompanija tužila i da se radi o revanšizmu prema njoj zbog otkrivanja i procesuiranja nezakonitih zapošljavanja.

– Dobila sam skandaloznu tužbu od Aerodroma CG, u kojoj traže da im platim 22.504 eura, uvećano za kamate, za preostali dug po mom kreditu koji iznosi tačno 12.906 eura – navela je u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid.

Objasnila je da je od ukupne kreditne obaveze od 43.361 euro vratila tačno 30.454 eura.

- Direktor Goran Jandre-

IVAN PETROVIĆ / DAN

– Ministarstvo ekonomskog razvoja je radeći na Zakonu o finansijskoj podršci za bivše radnike iz rudarskog i metalskog sektora odradilo detaljnu analizu i sprovelo brojne aktivnosti i sastanke sa predstavnicima bivših radnika iz ovih sektora.

Radna grupa je bila u stalnoj komunikaciji sa bivšim radnicima koji su predstavili svoje probleme i dostavili sve spiskove i podatke kojima su raspolagali. U skladu sa sprovedenim aktivnostima procijenjeno je da uslove propisane zakonom ispunjava do 1.300 radnika – kazali su iz Ministarstva Pobjedi.

To je Ministarstvo, predlažući sporni zakon, poslanike u parlamentu obavijestilo da je fiskalni efekat ovog propisa 12 miliona eura. Ukoliko svi prijavljeni metalci i rudari ispunjavaju uslove, fiskalni efekat biće 48 miliona eura.

Oni su dodali da taj vladin resor nije mogao uticati na broj bivših radnika koji će se prijaviti smatrajući da ispunjava uslove propisane zakonom.

- Novca za isplatu neće faliti jer su sredstva za primjenu zakona već planirana u budžetu

Biljana Knežević

oski mi je, uz degradirajući aneks, u novembru ponudio da utvrdimo razuman iznos rate koja bi mi se odbijala od plate za dug od 12.906 eura jer mi je u ranijem periodu skidano po 662 eura – kaza-

la je Knežević i dodala da je zbog toga upućivala brojne primjedbe, te su u maju 2018. godine, sa obustavama prestali, jer je zaprijetila tužbom.

- Sa Jandreoskim sam dogovorila sastanak, koji je Jandreoski

zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odložio za sedmicu, ali ga nikad nije sazvao. Prilažem prepisku uz ovaj mejl, koja sve ovo potvrđuje – navela je Knežević i priložila prijedlog za sporazumno rješavanje duga, koji je potpisao Jandreoski i to na 12.906 eura, a ne na 22.504 eura, koliko je navedeno u tužbi.

- Molim Vas da se ovo nesporno pitanje riješi bez ogromnih sudskih troškova, za koje ogromne naknade uzimaju advokati Aerodroma CG kancelarija Medojević – Jončić – navodi Knežević u dopisu Bojaniću i objasnila da ona nema advokata i da je za sve postupke koje je procesuirala sama pisala tužbe i podneske. Insistirala je na hitnoj reakciji Ministarstva u cilju zaštite državne imovine i njenog profesionalnog i ličnog integriteta.

Ona je ranije pokrenula spor pred Osnovnim sudom tražeći da se odluka o izboru zamjenika direktora Aerodroma CG Petra Radulovića poništi kao nezakonita, jer nije zadovoljavao uslove oglasa i nema traženo radno iskustvo. s. p.

6

Ekonomija

Četvrtak, 17. mart 2022.

Ministar finansija Milojko Spajić saopštio da u aprilu ističe otplata zajma švajcarskoj Kredit Svis banci

To zlato ćemo vratiti u Crnu Goru, u kontekstu svih geopolitičkih i svjetskih previranja - rekao je Spajić PODGORICA - Crna Gora će 11. aprila otplatiti posljednju ratu kredita Kredit Svis banci i osloboditi rezerve zlata vrijedne 75 miliona dolara, saopštio je juče ministar finansija Milojko Spajić.

- To zlato ćemo vratiti u Crnu Goru, u kontekstu svih geopolitičkih i svjetskih previranja - rekao je Spajić na pres konferenciji.

Riječ je o 38.477 unci ili 1.090 kilograma zlata, naslijeđenih od nekadašnje SFRJ.

Rezerve zlata vrijedne 75 miliona dolara vraćaju se kući

Sa presa

Janko Odović kazao je da je bitno da je zlato vraćeno u Crnu Goru, usljed rasta cijena.

– Vrijednost ovog zlata će na kraju godine vjerovatno premašiti 100 miliona – ocijenio je Odović, ukazujući da su sve zemlje u okruženju povećavale rezerve zlata osim Crne Gore.

REBALANS NEPOTREBAN

Spajić je istakao da su državne finansije za ovu godinu stabilne, te da neće biti potrebe da se radi rebalans bez obzira

ko će biti u Vladi.

- Ovo zlato je respektabilna rezerva kojom, uz nekih 350 miliona eura koliko imamo u trezoru i prihoda od sezone, možemo da kažemo da smo zaokružili finansiranje za ovu godinu. To znači da je Crna Gora bezbjedna za ovu godinu, kakve god bile geopolitičke okolnosti i koja god vlada bila - tvrdi Spajić.

On je dao ,,besplatan savjet“ novoj vladi da ne radi rebalans budžeta jer će to, smatra, biti loša poruka investitorima i tržištu.

B. D.

Predstavljen evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih PODGORICA - Prijave za najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, odnosno Nagradu za društvene promjene - Social Impact Award (SIA), biće otvorene od ponedjeljka.

- Za učešće će moći da se prijave mladi između 15 i 30 godina, pojedinačno ili u timu - saopšteno

Prijave počinju od ponedjeljka je na zvaničnom predstavljanju projekta u hotelu ,,Hilton“.

Imaće 15 edukativnih radionica i mentorsku podršku, a pobjednike očekuje početni kapital od 1,5 hiljada eura i prilika da se predstave na internacionalnom

Preliminarni podaci Monstata o BDP-u za četvrti kvartal prošle godine

Ekonomski rast od 8,2 odsto PODGORICA - Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u četvrtom kvartalu prošle godine 8,2 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u četvrtom tromjesečju iznosio 1,32 milijarde eura, dok je u istom periodu 2020. bio 1,16 milijardi eura.

Prosječan rast ekonomije u zemljama Evropske unije iznosio je 4,6 odsto.

Kako se navodi u izvještaju, najveći rast ekonomije zabilježila je Slovenija 10,4 odsto. Hrvatska je ostvarila rast od 9,7 odsto, Srbija sedam odsto, a Sjeverna Makedonija 2,3 odsto.

S. P.

Predlažu nultu stopu PDV-a na hljeb

Sa sjednice

Predstavnik Zrnožita Branko Pejović kazao je da prijeti nestašica pilećeg mesa zbog ptičjeg gripa i apeluje da država mjerama pomogne proizvođačima

OZBILJNE REZERVE

Pojasnio je da je prošle godine otplaćeno 50 miliona eura ovog kredita, za koji je ocijenio da je jedan od najnepovoljnijih koje je država imala. Ovog aprila švajcarskoj banci će biti isplaćeno preostalih 30 miliona eura.

- Zlato se čuvalo u Kredit Svisu i ono je korišćeno kao kolateral. Za njegovo čuvanje mjesečno smo plaćali 6.000 dolara, odnosno 72.000 godišnje - istakao je Spajić, dodajući da sa CBCG rade na tehničkim detaljima u vezi sa povraćajem zlata koje će prvi put biti u Crnoj Gori poslije vremena kralja Nikole.

- Ovim dobijamo mogućnost da pravimo ozbiljne fiskalne rezerve koje su dosad praktično bile virtuelne. Ovaj put će one biti držane u Crnoj Gori. To je trend koji je prisutan već četiri-pet godina u drugim zemljama. Mislimo da je u kontekstu geopolitike, sankcija bitno da Crna Gora bude finansijski stabilna - naveo je Spajić.

Državno zlato založeno je kod švajcarske banke 2009. godine za kredit od 91 miliona eura. Od tog iznosa 20 miliona je obezbijedila zlatom. Krediti su otplaćeni 2014. kroz novi aranžman vrijedan 150 miliona.

U aprilu 2017. Vlada se opet zadužuje kod Kredit Svisa, ovog puta 80 miliona, a kao zalog daje zlato koje je već bilo u banci.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija

Sjednica Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG

SIA samitu, koji se ove godine održava u Beču.

SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste fondacijom. U Crnoj Gori ga ove godine

sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.

S. P.

PODGORICA - Privrednici su na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori (PKCG) tražili da se razmotri uvođenje nulte stope PDV-a na hljeb. Na sjednici je saopšteno da je cijena svinjskog i pilećeg mesa za posljednjih sedam dana porasla 60 odsto, pa pojedini privrednici predlažu da se za svinjsko meso izjednači ulazni i izlazni PDV na sedam odsto, što bi omogućilo zadržavanje cijena prerađevina na sadašnjem nivou.

Predstavnik industrijskih pekara Damir Papić kazao je da bi sa nultom stopom PDV-a imali niže cijene hljeba i doprinijeli održivosti pekarske proizvodnje.

On tvrdi da je proizvodna cijena bijele vekne 64 centa, dok bi preporučena maloprodajna bila 80 centi. Naveo je da je brašno poskupilo od početka godine 25 odsto, na 530 eura po toni, a da sada košta 700 eura sa PDV-om. Dodatni problem, kaže, predstavlja i blokada izvoza roba iz Srbije.

Predstavnik Zrnožita Branko Pejović je objasnio da prijeti nestašica piletine zbog ptičijeg gripa koji je zahvatio Evropu i apeluje da se mjerama pomogne, a jedna bi bila izjednačavanje ulaznog i izlaznog

PDV na svinjsko meso na sedam odsto, što bi za posljedicu imalo zadržavanje aktuelnih cijena mesnih prerađevina.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Nebojša Veličković kazao je da su prošle godine subvencionisali proizvodnju piletine sa 100, a svinjetine sa 60 odsto.

- Očekujemo da Crna Gora ovih dana bude izuzeta iz zabrane izvoza Srbije. Imamo dovoljno mehanizama za rješavanje problema na tržištu hrane i nema prostora ni za kakvu paniku - rekao je Veličković.

Mikan Jauković iz Pivare Trebjesa naveo je da je zabrinut zbog prekida lanaca snabdijevanja sirovina koju koriste u svojoj industriji. Smatra da je rješenje u obnavljanju državnih robnih rezervi.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš je kazala da u prethodnom dvogodišnjem periodu nije bilo zastoja u proizvodnji, ali da je zbog pandemije smanjena produktivnost, a zbog nedostatka novca otežana likvidnost.

- Predstoje nam veliki izazovi i privrednici moraju da rade na konkurentnosti i povezivanju, a posebno je važno sinergijsko djelovanje trgovine, poljoprivrede i turizma - kazala je Rmuš, dodajući da je situacija dodatno usložnjena ratom u Ukrajini.

S. P.

Uprava prihoda i carina podsjetila obveznike

Završena dvodnevna sjednica FED-a

Danas će se znati koliko će rasti kamate Do kraja marta PODGORICA - Dvodnevna sjednica Američkih federalnih rezervi (FED), na kojoj je trebalo da bude donijeta odluka o povećanju referentne kamatne stope, završena je kasno sinoć po našem vremenu.

Koliko je FED povećao kamatne stope, prvi put u posljednje tri godine, biće poznato danas.

Američki mediji prenose da se očekuje povećanje od 0,25 do 0,5 procentnih poena. Očekuje se da odluka FED-a dovede do povećanja svih kamata, od kreditnih kartica do hipoteka.

Predsjednik FED-a Džerom Pauel

Potez FED-a pratiće i ostale centralne banke, među kojima je i Evropska centralna banka,

što će uticati i na rast kamata u Crnoj Gori.

FED se odlučio na povećanje kamate kako bi ojačao zapošljenost i zadržao cijene pod kontrolom, te pomogao privredi u borbi sa pandemijom.

Inflacija u Americi dostigla je u februaru 7,9 odsto, što je najveći nivo u posljednjih 40 godina.

Ruska invazija na Ukrajinu povisila je inflaciju na svjetskom nivou, te usporila ekonomski rast. Zbog toga, prema procjeni analitičara, FED ne može podići kamatne stope onoliko koliko je bilo planirano prije nekoliko mjeseci.

B. D.

rok za plaćanje poreza PODGORICA - Uprava prihoda i carina (UPC) podsjetila je poreske obveznike da je zakonski rok za dostavu finansijskih iskaza, prijave poreza na dobit za prošlu godinu i za uplatu poreza na dobit 31. mart.

Iz UPC su podsjetili da će se porez na dobit kompanija za prošlu godinu plaćati po stopi od devet odsto, odnosno po starom zakonu, a ostaje i pravo obveznika na umanjenje obaveze za šest odsto ukoliko u zakonskom roku plati dažbine.

Po novom zakonu, koji se odnosi na ovu godinu, stopa ovog poreza je progresivna i kreće se od devet do 15 odsto.

S. P.

Društvo

Četvrtak, 17. mart 2022.

7

Grupa od 36 izbjeglica iz Ukrajine, uglavnom žena i djece, našla utočište u bjelopoljskom hotelu „Bijela rada“ BIJELO POLJE - Izbjeglice iz Ukrajine, njih 36, stigli su preksinoć u Bijelo Polje i smješteni su u hotel ,,Bijela rada“. Tu grupu izbjeglih od rata čine uglavnom žene i djeca, a doputovali su u Crnu Goru u organizaciji ukrajinske ambasade i Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Njih je juče posjetio ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, predsjednik Opštine Petar Smolović sa saradnicima i šef Delegacije UNHCR-a u Crnoj Gori Žan-Iv Bušardi.

Ministar Radulović i predstavnici njegovog resora uručili su paketiće djeci, da bi, kako su kazali, ona makar na trenutak zaboravila na ratna dešavanja u njihovoj zemlji.

– Crna Gora je kao jednu od najvećih vrijednosti baštinila slobodu. Pogotovo imajući u vidu što smo upravo u našem regionu svjedočili kolonama izbjeglica koje su napuštale svoje domove zbog ratne mašinerije.

Ovim dolaskom i druženjem sa ovim divnim ljudima želimo da pokažemo da je Crna Gora, iako mala, zemlja velikih ljudi, poput Suada Pilice i svih onih koji su ispružili ruku i pomogli ljudima koji su u nevolji i kojima je pomoć potrebna – kazao je ministar Radulović, zahvalivši direktoru hotela „Bijela rada“ na filantropskom gestu.

Radulović je kazao da je Crna Gora uvijek bila sigurna luka za sve one kojima treba sklonište i koji su bježali od ratnih zbivanja i raznih nedaća.

Prvi čovjek Opštine je u emotivnom obraćanju kazao da Bijelo Polje dijeli bol sa porodicama koje su zbog ratnih sukoba bile primorane da napuste svoju zemlju. Obećao je svesrdnu pomoć lokalne samouprave tokom njihovog boravka u tom gradu.

Smolović je kazao da se u hotelu nalazi 14 porodica sa 36 članova te da su ih, odmah nakon dolaska, obišli zajedno sa predstavnicima Crvenog krsta i Delegacije UNHCR-a.

– Ponudili smo ono što im je potrebno. Saosjećamo sa nedaćama u kojima su se našli prethodnih dana i spremni smo da

Jasan stav Ministarstva Šef crnogorske diplomatije je istakao i da je od početka ratnih zbivanja u Ukrajini, odnosno ruske agresije na tu zemlju, Ministarstvo vanjskih poslova zauzelo vrlo jasan stav, koji su pohvalili i EU, NATO, ali i Sjedinjene Američke Države, kao i ostali zapadni partneri.

– Od samog početka ukrajinske krize, Ministarstvo vanjskih poslova, Koordinacioni centar i Ambasada Crne Gore u Ukrajini, koja je sada izmještena, uložili su nadljudske napore kako bi se svi građani Crne Gore bezbjedno vratili iz Ukrajine – istakao je Radulović.

Milistar Radulović sa djecom koja su sigurnost našla u „Bijeloj radi“, zahvalio se i na filantropskom gestu menadžmenta tog hotela

Na sigurnom 14 porodica Granice Crne Gore da budu otvorene Šef Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice – UNHCR Žan Iv Bušardi saopštio je da će sva lica koja su izbjegla iz Ukrajine dobiti privremenu zaštitu.

– Prema ovom sistemu zaštite, lica mogu u zemlji da borave do godinu dana, te da ostvaruju nesmetan pristup pravima kao što je pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, pravo na rad – kazao je Bušardi navodeći da je Crna Gora veoma izložena prilivu izbjeglica iz Ukrajine.

– Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, između 5.000 i 6.000 lica do sada je došlo u našu zemlju. To je jedan procenat cjelokupne populacije Crne Gore, što je zaista veliki teret za ovu zemlju, ali ipak pozivamo Crnu Goru da drži granice otvorenim. Naravno, mi smo spremni da podržimo Vladu Crne Gore, kao i izbjeglice – kazao je Bušardi.

Naveo je da će narednih dana organizovati intervjue sa svim izbjeglicama, kako bi se sprovela detaljna analiza njihovih potreba i na osnovu toga im se pružila pomoć.

Predstavnici opštine Bijelo Polje sa majkama i djecom izbjeglim od užasa rata u Ukrajini

pomognemo i u hrani, odjeći, zdravstvenoj zaštiti i drugim potrebama. Posebno ćemo se potruditi da obezbijedimo djeci sve što im treba, od odjeće do

igračaka – kazao je Smolović.

Zahvalio je vlasnicima i menadžmentu hotela što su ponudili pomoć Ministarstvu vanjskih poslova.

– Skromni smo sa hotelskim kapacitetima, ali smo pokazali i kao grad, a i kao država, da smo uvijek otvorenog srca i spremni da pomognemo ljudima kojima

Ranjena Ukrajinka sa dvoje male djece među izbjeglima Među izbjeglima je i jedna povrijeđena Ukrajinka od 36 godina, koju je odmah zbrinula ekipa Hitne pomoći.

Odgovorni ljekar u Hitnoj

službi dr Besim Kadić saopštio je za Pobjedu da je žena povrijeđena prije 15-ak dana.

- Ona je iz ratom zahvaćenog Harkova. Prema njenom

kazivanju, dok se nalazila u automobilu ranjena je od gelera, vjerovatno bombe.

Tu joj je pružena pomoć.

Iako povrijeđena, morala je

sa djecom da napusti rodno ognjište i zaputi se u neizvjesnost. Što se tiče same povrede, ona je u dovoljnoj mjeri sanirana. Ostalo je

je pomoć potrebna – poručio je Smolović.

Direktor hotela ,,Bijela rada“ Suad Pilica naglasio je da je ministar Radulović ovom posjemalo parče gelera, veličine zrna pirinča u predjelu butine desne noge, ali to ne predstavlja opasnost. Data joj je terapija i narednih dana svakodnevno će dolaziti na previjanje - kazao je dr Kadić.

Studenti na Cetinju istakli zastavu Ukrajine na zgradi FCJK

Vijoriće se do kraja rata PODGORICA – Podršku ukrajinskome narodu u borbi za slobodu juče su pružili studenti i studentkinje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost tako što su na ustanovi istakli zastavu Ukrajine pored državne zastave Crne Gore.

Ukrajinska zastava biće istaknuta sve do kraja ruske ratne agresije na tu zemlju.

Studenti i studentkinje FCJK ranije su pozvali svoje kolege i koleginice iz Ukrajine da nađu sklonište u Crnoj Gori dok traje zločinačka ruska agresija.

Oni su istkali da će crnogorski narod uvijek biti na strani onih koji trpe agresiju i brane svoje nacionalno dostojanstvo i nezavisnost.

- Ovim putem poručujemo našim kolegama filolozima s ukrajinskih katedara, s kojima sarađujemo, a među kojima ima i onih koji su posljednjih decenija intenzivno radili na projektu standardizacije crnogorskoga jezika i utemeljenja savremene montengristike, da u našoj instituciji imaju prijatelja i saveznika i da su im vrata naših domova uvijek otvorena da se sklone od osvajačkih hordi koje su krenule na njihovu državu – poručili su zaposleni i studenti FCJK. Istakli su da FCJK i Crna Gora nikad neće zaboraviti zalaganje svojih ukrajinskih kolega koji su aktivno participirali u promociji crnogorskoga jezika, književnosti i kulture…

R.D.

Profesori i studenti podržavaju svoje kolege i narod Ukrajine

tom bar na neki način ublažio njihovu bol, dao im podršku i uvjerenje da se nalaze na sigurnoj destinaciji.

Naveo je i da je rukovodstvo hotela „Bijela rada“ bilo u stalnoj komunikaciji sa Ambasadom Crne Gore u Ukrajini, kao i sa Međunarodnim štabom za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine.

- Oni su pomogli i dali nam upute kako da zbrinemo ove ljude i očekujemo njihovu posjetu narednih dana - kazao je Pilica.

B. ČOKOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 17. mart 2022.

Zbog propusta u disciplinskom postupku Viši sud odlučio da nastavnica, koja je pozivala djecu na moleban, bude vraćena na posao

Višnjić ponovo među učenicima

Učenici na molebanu u Hramu Sv. Jovana Vladimira, Bar, 4. oktobar 2020.

PODGORICA – Nastavnica barske OŠ ,,Jugoslavija“ Rada Višnjić, koja je ranije putem Vajber grupe pozivala djecu da idu na moleban, u Hramu u Baru, a zbog čega je i dobila otkaz, vratiće se na posao. To je odlučio Viši sud u Podgorici zato što je tokom disciplinskog postupka, koji je vodila škola, povrijeđeno njeno pravo na odbranu, odnosno nije joj omogućeno da se izjasni.

Nova vršiteljka dužnosti direktora Osnovne škole ,,Jugoslavija“ Slavica Radević kazala je Pobjedi da još nijesu dobili presudu u slučaju Višnjić.

– Nijesmo još ništa dobili i to je jedino što možemo zvanično da kažemo – rekla je Radević.

Time je Viši sud potvrdio međupresudu barskog Osnovnog suda. Međupresudu, jer će o visini naknade materijalne štete, izgubljene zarade i troškovima postupka biti naknadno odlučeno.

Viši sud je ocijenio da je Osnovni sud pravilno zaključio da je u ovom slučaju počinjena bitna povreda odredaba disciplinskog postupka. Konstatovano je i da postoje nedostaci u pogledu potpunog i pravilnog utvrđenog činjeničnog stanja.

TRAŽILA DA SE ODGODI RASPRAVA

Sporni disciplinski postupak protiv Višnjić pokrenut je 6.

10. 2020. godine zato što je kao odjeljenski starješina preko školske Vajber grupe poslala svim đacima obavještenje da dođu na moleban. Time je, stavljalo joj se na teret, ugrozila pravo na različita osjećanja učenika svih vjera i konfesija.

Uz to, prekršila je i tadašnje mjere NKT-a, jer je mogla i ugroziti zdravlje učenika. U upozorenju o postojanju razloga za izricanje disciplinske mjere za povredu radne obaveze, navedeno je i da su se na Instagram profilima – Niksic. zivi i patriota mne cg, pojavile fotografije Višnjić koje grubo krše etički kodeks prosvjetnih radnika. Ocijenjeno je da je time narušen ugled nastavničke struke. Višnjić je 7. 10. 2020. privremeno udaljena, odnosno suspendovana sa posla.

Na sjednici disciplinskog postupka nastavnica je tražila da se prezentuju dokazi i predložila je da se saslušaju roditelji dvoje djece, a ukazivala je i na važnost određenog saopštenja roditelja.

U presudi Višeg suda piše da je direktorica škole više puta po-

Rada Višnjić

tom zakazivala raspravu za 28. i 30, ali da o njima nije sačinjen zapisnik. Ona koja se održala 13. 11. na kojoj nije bila Višnjić i njen advokat Marko Kovač, održana je rasprava. Nakon toga donešena je odluka da joj se prekine radni odnos. Sud je, međutim, ocijenio da nijesu bili ispunjeni uslovi da se održi, jer nema dokaza da joj je poziv uredno i na vrijeme uručen, kao ni njenom braniocu. Navedeno je i da je Višnjić dostavila medicinske izvještaje, među kojima i psihijatra, koji je ocijenio da je nastavnici pogoršano psihičko stanje i preporučeno je da se za mjesec odloži rasprava.

NIJESU SASLUŠANI SVI SVJEDOCI

- Proizilazi da je tužilja izostanak sa rasprave opravdala medicinskom dokumentacjom.

Održano ročište po tužbi Nikole Markovića koji tvrdi da je Raonić nezakonito došao na čelo Javnog servisa

Tomović tražio dokumentaciju Savjeta RTCG o ocjenjivanju kandidata PODGORICA - Ročište o zakonitosti izbora Borisa Raonića na funkciju generalnog direktora Javnog servisa po tužbi dugogodišnjeg urednika i novinara Nikole Markovića biće nastavljeno 6. maja.

Markovć je tužio Javni servis jer smatra da je Savjet te medijske kuće u avgustu prošle godine na nezakonit način imenovao Raonića za prvog čovjeka Javnog servisa. Tvrdi da je proces izbora bio praćen

brojnim nepravilnostima.

Markovićev advokat Dalibor Tomović juče je na ročištu u Osnovnom sudu pred sudijom Mladenom Bulatovićem zatražio da se u ovom postupku pribavi konkursna dokumentacija koju je Raonić podnio Savjetu RTCG, ali i dokumentacija o ocjenjivanju svih kandidata za generalnog direktora.

Osim Raonića i Markovića, u trci za generalnog direktora na ljeto prošle godine su se prijavili i nekadašnji direktor Televizije

Nikšić Milutin Stijepović i zaposleni u Javnom servisu Srđan Čović, koji je takođe uložio žalbu na izbor prvog čovjeka Javnog servisa.

- Tražim da se dostavi odluka ili zapisnik Savjeta RTCG o ocjenjivanju pristiglih prijava na javni konkurs - kazao je Tomović.

Raonićeva advokatica Saša Vukotić kazala je da su navodi tužioca iznijeti na prethodnim ročištima u ovom postupku neosnovani te da će se na njih izja-

Uprkos tome, displinska rasprava je održana 13. 11. uz konstataciju da pisanog zahtjeva za odlaganje nije bilo. Tužilji nije omogućeno da se u potpunosti izjasni, jer su na disciplinskoj raspravi saslušana tri svjedoka, koje je tužena predložila, a tužilji je povrijeđeno pravo na odbranu. Nema dokaza da su tužilja i njen branilac uredno i blagovremeno dobili poziv, kao i zbog toga što nije cijenjena zdravstvena situacija tužilje – piše u presudi Višeg suda, gdje se dodaje da ovdje nije ispoštovana garancija prava na odbranu.

Disciplinski organ, prema ocjeni suda, pogrešno je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, jer nijesu provedeni svi dokazi kojima bi se utvrdila istina.

- Nijesu saslušani svjedoci koje je tužilja predložila, niti je pribavio od tuženog pisane dokaze, a posebno tekst poruke koju je na Vajber grupu poslala tužilja, u kom pravcu je bio njen prijedlog da se provede vještačenje po vještaku digitalne struke – piše u odluci Višeg suda.

Ranije je zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković u mišljenju ocijenila da je Osnovna škola „Jugoslavija“ blagovremeno reagovala kako ne bi došlo do eventualne zloupotrebe djece u slučaju poziva Višnjić da đaci dođu na moleban povodom početka školske godine.

Javnost je burno reagovala kada je Višnjić pozvala djecu na moleban i tražila je da se sankcioniše.

Ranije je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kada je predlagala određene sporne vršioce dužnosti škola, predložila i Višnjić.

Javnost je oštro negodovala zbog toga, posebno imajući u vidu što nastavnica otvoreno podržava ratnog zločinca Ratka Mladića. Nakon tog pritiska i protesta ispred resornog ministarstva, Bratić je povukla odluku.

N. Đ.

sniti putem podneska.

Vukotić tako ima rok osam dana da se izjasni na podnesak koji je Tomović podnio u februaru ove godine, a u kome je naveo da njegov branjenik ima pravni interes za podnošenje tužbe, iako je advokatica Vukotić tvrdila drugačije.

– Tužilac ima pravni interes koji crpi i iz odluke Savjeta RTCG – Komisije za ocjenjivanje kandidata, kojom je prihvaćena prijava i konkursom tražena dokumentacija tužioca kao potpuna i ispravna, da osporava odluku o imenovanju drugog kandidata, za koju smatra da je nezakonita - napisao je Tomović.

Naveo je da je svaki kandidat koji je smatrao da je proces nezakonit mogao da se žali. K. J.

Onkološki pacijenti se pored teške bolesti suočavaju i sa drugim problemima, ostaju bez terapije

„Taksotere“ i „zomete“ često nedostaje PODGORICA – U Institutu za onkologiju i radiologiju juče nije bilo lijeka „docetaksel“, poznatiji pod nazivom „taksotera“, kazali su Pobjedi onkološki pacijenti koji su u tu zdravstvenu ustanovu otišli da prime terapiju.

Iz Montefarma je Pobjedi juče rečeno da je određena količina lijeka ,,taksotera“ isporučena juče, a da će isporuke biti i danas.

Taj medikament uzimaju osobe koje su na hemioterapiji, a koje imaju tumor dojke, prostate, glave, vrata i stomaka... ,,Taksotere“ nije bilo prethodne dvije sedmice u javnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, o čemu je Pobjeda pisala, jer su nam se na to žalili pacijenti koji su taj lijek kupovali u Beogradu po cijeni od 170 eura.

Ova visoka cijena lijeka važi za 140 mg, ali nekim pacijentima treba doza od 100 mg, a nekima od 200 mg, pa se i cijena razlikuje.

Problema je bilo i sa lijekom „zometa“ koji takođe koriste onkološki pacijenti i to oni kojima se kancer proširio na kosti. Prije dva dana u KCCG umjesto ,,zomete“ pacijenti su primali ,,taksoteru“ što je

takođe stvorilo negodovanje onkoloških pacijenata.

Iz Montefarma nam je juče rečeno da će i ,,zometa“ stići danas.

– Nakon standardne kontrole na prijemu u naše skladište, biće isporučena Onkologiji – rečeno je iz Montefarma.

Oni navode da se problemi u prozvodnji lijeka često dešavaju, a da zbog toga ispaštaju svi u distributivnom lancu.

Nažalost, taj fenomen najgori uticaj ostavlja na pacijente koji ne smiju da budu bez terapije jer boluju od najteže bolesti.

I ,,zometa“ i ,,taksotera“ su na pozitivnoj listi ljekova, ali uprkos tome, često se dešava da ih nema u Montefarmovim apotekama, ni u bolnici.

Iz Montefarma su ranije naglašavali da oni redovno rade distribuciju ta dva lijeka, ali da se „nerijetko dešava da proizvođač usljed problema u samoj proizvodnji određenog lijeka nije u mogućnosti da isporuči dovoljnu količinu lijeka za naše tržište“.

Pozvali su građane da prije nego što odu po terapiju nazovu Institut za onkologiju da provjere da li u tom momentu ima lijeka ili da se obrate Montefarmu na broj 020 405 900 i 020 405 901.

K. J.

U domovima zdravlja nema reagensa, pacijente šalju kod privatnika Podgorički domovi zdravlja već deset dana nemaju reagense za CRP, pa pacijente šalju u privatne laboratorije u kojima taj nalaz košta 5 eura.

Pobjedi se juče javilo više pacijenata koji su kazali da nema ni reagensa za sedimentaciju te da su i zbog toga morali da idu kod privatnika. Ta analiza košta 14 eura. Ukoliko su nekome bila potrebna oba nalaza, morao je da izdvoji 19 eura.

Da li će im to biti refundirano, pacijentima nisu rekli u domovima zdravlja u Podgorici. Ta ustanova juče nije odgovorila na pitanja Pobjede kada će ti reagensi biti dostupni za analize i koji je razlog nedostatka.

Analiza CRP-a je neophodna ljekarima jer povišeni parametri ukazuju na infekcije, zapaljenja, infarkt miokarda i druga akutna stanja.

Dom zdravlja Pobjedi nije odgovorio na pitanja, ali su juče mediji objavili da im je saopšteno da ta situacija traje posljednjih nedjelju dana.

- U zakonskoj smo porceduri nabavke svih neophodnih segmenata svih laboratorijskih reagensa. Zbog ove zakonske procedure nabavke, koju rješavamo i već narednih dana ćemo imati sve potrebne zakonske preduslove za nabavku, CRP će biti dostupan i u Laboratoriji DZ Podgorica - kazali su za CdM iz Doma zdravlja.

Društvo

Četvrtak, 17. mart 2022.

9

Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr Hans Kluge uručio priznanje našim medicinarima za doprinos borbi protiv kovida

PODGORICA - Zdravstveni radnici Crne Gore dobili su od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) specijalnu nagradu kao izraz počasti i priznanja za njihov doprinos očuvanju zdravlja i života građana tokom pandemije kovid-19.

Priznanje je uručio regionalni direktor SZO dr Hans Kluge na marginama sastanka Stalnog komiteta SZO Regionalnog komiteta za Evropu, koji se od 14. do 16. marta održava u Bernu, povodom obilježavanja Međunarodne godine zdravlja i brige o zdravstvenim radnicima. U ime zdravstvenih radnika Crne Gore nagradu je primila Mirjana Đuranović, predstavnica Crne Gore u Stalnom komitetu SZO Regionalnog komiteta za Evropu.

Podsjećajući da su za nama dvije godine od kada je počela pandemija kovida-19 i velike krize sa kojom se suočio cijeli svijet, Kluge je istakao da je to predstavljalo istinski test za zdravstvene sisteme.

s. vasiljević

Zdravstveni radnici Crne Gore dobitnici specijalne nagrade SZO

NAKON ŠTO SU SPASILI JEDAN ŽIVOT: Intenzivna njega u Podgorici, 25. jul 2020.

- Zdravstveni radnici u Crnoj Gori, kao i zdravstveni radnici širom Evrope i širom svijeta, istinski su heroji kada govorimo o odgovoru na

pandemiju. Zato je SZO proglasila 2021. godinu Međunarodnom godinom zdravstvenih radnika, kako bi odala počast i slavila ove heroje koji

su učinili toliko mnogo za sve nas i to u najtežim okolnostima - kazao je Kluge, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

On je naveo da nagrada prepoznaje doprinos zdravstvenih radnika Crne Gore, tokom pandemije, ali i šire.

- Bez zdravstvenih radnika mi jednostavno ne bismo ni imali zdravstveni sistem. Ovo zvuči kao očigledna istina, ali investiranje u zdravstvene radnike, osiguravajući i njihovo sopstveno zdravlje, dobro stanje, uključujući i mentalno zdravlje, daje višestruke dividende zajednicama, društvima i čitavim državama. Crna Gora i njeno Ministarstvo zdravlja to dobro znaju poručio je regionalni direktor.

On je kazao da se SZO raduje budućoj saradnji sa Crnom Gorom u pružanju kontinuirane podrške zdravstvu u našoj državi, kao i podrške zdravstvenim radnicima koji su pomogli da se uobliči vizija „zdravlja za sve“- vizija koja predstavlja srž Evropskog programa rada SZO, a

Crna Gora je, prema njegovim riječima, ključni dio tog okvira. Đuranović se zahvalila u ime Ministarstva zdravlja i zdravstvenih radnika Klugeu i njegovom timu na bezrezervnoj podršci tokom teških mjeseci pandemije.

- Zdravstveni radnici su naši heroji. Nema otpornog i snažnog zdravstvenog sistema bez kompetentne i motivisane zdravstvene radne snage.

Crna Gora radi na novoj zdravstvenoj politici inspirisanoj Evropskim programom rada koji predstavlja našu ključnu smjernicu i vodilju. Posebnu pažnju ćemo posvetiti jačanju zdravstvenih profesionalaca. Uvjerena sam da će ova nagrada biti posebno prepoznata i izuzetno cijenjena od strane naših zdravstvenih radnika i da će ih dodatno motivisati, kao i sve nas, u daljim naporima da naša društva budu zdravija, sigurnija i zaštićenija.

Samo zajedno možemo sve savladati – kazala je Đuranović, navode iz Ministarstva zdravlja.

R. D.

Objavljeno istraživanje o uticaju pandemije na demografska, ekonomska i finansijska kretanja

Crna Gora doživjela devastaciju stanovništva PODGORICA - Pandemija korona virusa, pored loše demografske politike iz prethodnog perioda, doprinijela je devastaciji stanovništva Crne Gore i ozbiljno dovela u pitanje razvoj tog najznačajnijeg resursa svakog društva, zaključak je istraživanja Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Društva statističara i demografa Crne Gore (DSD) ,,Uticaj kovida-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori“.

- Smanjenje udjela mlade populacije, povećanje prosječne starosti, visoke stope mortaliteta, negativan prirodni priraštaj, negativan migracioni saldo, neravnomjerna distribucija stanovništva te velika ekonomska neizvjesnost i rast nezaposlenosti su pojave koje obilježavaju demografske prilike u Crnoj Gori i koje u budućnosti mogu imati ozbiljne posljedice – navodi se u istraživanju.

PREPORUKE

Iz ove dvije organizacije poručili su donosiocima odluka, ukoliko im je ostalo vizije i potrebe za očuvanje osnovne supstance našeg stanovništva, da bez odlaganja urade nekoliko važnih koraka.

Ukoliko se nastavi trend iz prethodne tri godine, Crna Gora bi 2051. imala oko 577.000 stanovnika ili samo 93 odsto današnje populacije. Nestalo bi 40 hiljada ljudi što je veličina današnjeg Bijelog Polja, a na sjeveru bi živjelo samo 15 odsto populacije, navodi se u istraživanju Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara i demografa Crne Gore - Potrebno je formirati kancelariju za vođenje populacione politike po ugledu na kancelariju za EU integracije, u čijem djelokrugu rada bi bila sva važna pitanja demografske politike. Nakon toga, hitno treba usvojiti strategiju demografske revitalizacije Crne Gore do 2030. godine, čiji sadržaj čine moderne politike koje ne smiju biti svedene samo na tradicionalne mjere (finansijske podsticaje) koje obično vode isključivanju žena iz tržišta rada i svođenje na reproduktivnu ulogu – navodi se u preporukama.

Iz CDT-a i DSD-a tvrde da je Crnoj Gori potreban ambijent koji će podstaći povećanje broja stanovnika i njihovu ravnomjernu rasprostranjenost, ističući da strategija mora definisati set mjera kako bi se Crna Gora transformisala u državu u koju se više dolazi, nego odlazi iz nje, kao i u državu gdje se više ljudi rađa nego što umire.

– Jednako važno je i kreiranje otvorene dinamičke baze po-

Istraživanja pokazuju drastične migracije na jug

dataka o demografskim kretanjima u Crnoj Gori, bez kojih nema ozbiljnog bavljenja demografskom politikom – kažu u ove dvije organizacije.

Kako se navodi, nepostojanje adekvatne populacione politike godinama unazad učinilo je da mogućnosti socijalne, poreske, politike zdravlja, regionalnog razvoja i drugih, ne budu iskorišćene za suzbijanje negativnih demografskih trendova.

PROGNOZA

Crna Gora je pet godina ranije nego što se očekivalo ušla u zonu negativnog prirodnog priraštaja, navodi se u istraživanju i dodaje da postoji u 20 opština, odnosno da pozitivan priraštaj imaju samo četiri, dok je stopa smrtnosti iz 2021. godine najveća nakon Drugog svjetskog rata.

– Sa dvostrukim negativnim uticajem (negativne migracije i negativan priraštaj) suočavalo se 12 opština, od kojih je osam iz sjevernog regiona, dvije iz središnjeg, te dvije iz južnog regio-

na. Samo su četiri opštine imale dvostruko pozitivan uticaj na ukupno kretanje stanovništva, dok negativan prirodni priraštaj sa pozitivnom neto migracijom uspijevaju nadomjestiti tri opštine – piše u istraživanju.

Kada se ovome doda i smanjena ekonomska aktivnost stanovništva, povećana nezaposlenost i neravnomjerna distribucija stanovništva, kako se navodi, jasno je da demografski trendovi čine život na sjeveru, ali i u drugim djelovima Crne Gore praktično neodrživim na dugi rok.

Ukoliko bi trend iz prethodne tri godine bio nastavljen, Crna Gora bi 2051. imala oko 577.000 stanovnika ili samo 93 odsto današnje populacije. Nestalo bi 40 hiljada ljudi što je veličina današnjeg Bijelog Polja. Na sjeveru bi živjelo samo 15 odsto današnje populacije.

POSLJEDICE

Prema podacima iz istraživanja, dvije godine od kada je Crna Gora proglasila pandemiju izazvanu SARS-CoV-2 virusom,

Grafikon na kome se vidi drastičan pad broja stanovnika

donijele su našem društvu ne samo zdravstvene, ekonomske i demografske, već i humanističke probleme, koji su direktno uticali na život građanina.

- Sve ono što je u ovom domenu opterećivalo društvo prije pandemije (migracija mladih, demografsko pražnjenje sjevernog regiona i nizak natalitet), intenzivirano je i izazvalo je devastirajući efekat na demografsku sliku Crne Gore u vrlo kratkom roku. Smrtnost izazvana kovidom-19 svrstala je Crnu Goru među prvih deset država u svijetu po broju umrlih na milion stanovnika, što je uz smanjenje nataliteta uvelo Crnu Goru prvi put u zonu negativnog prirodnog priraštaja – piše u dokumentu.

Procjenjuje se da je populacija Crne Gore krajem 2021. godine brojila 618.675 stanovnika, što je za 2.631 stanovnika manje u odnosu na godinu ranije, što znači da je broj stanovnika smanjen za 1,2 odsto u 2020. godini i 4,2 odsto u 2021. godini što je ujedno i najveća negativna godišnja promjena u kretanju stanovništva posljednjih decenija.

Analiza mortaliteta u Crnoj Gori u dužem vremenskom periodu pokazuje da je kovid-19 ostavio značajan trag, što se ogleda kroz najveći godišnji broj umrlih u 2021. godini (9.129) i stopu mortaliteta u 2021. godini (14,7 promila), što je ujedno i najveća stopa mortaliteta nakon Drugog svjetskog rata.

U istraživanju se navodi da je od početka pandemije do

kraja decembra prošle godine umrlo za 26,3 odsto osoba više u odnosu na prosjek smrtnosti prije pandemije, što znači da je ukupan mortalitet uvećan zbog pandemije za 3.413 lica.

Od ovog broja, za 2.411 preminulih lica direktan uzrok smrti bio je kovid, dok se uzrok smrti za ostalih 1.002 lica može objasniti neprijavljenim inficiranim slučajevima ili indirektnim uticajem pandemije na zdravlje i zdravstvenu zaštitu stanovništva.

Osim efekata na demografska kretanja i zdravlje stanovništva, kako se navodi, pandemija je poremetila i ekonomske aspekte društva. Tako je Crna Gora doživjela rekordnu ekonomsku recesiju od -15,3 odsto u prvoj godini pandemije i maksimum u stopi nezaposlenosti od 24,73 odsto u decembru 2021. godine.

- Iako je ekonomski oporavak mjeren realnom stopom rasta BDP-a od 13,9 odsto evidentiran u 2021. godini, realna vrijednost BDP-a još uvijek nije dostigla nivo prije pandemije, a u nekim sektorima ni nivo iz 2020. godine – navodi se u istraživanju.

Takođe, prema nalazima CDTa i DSD-a, negativni efekti pandemije vidljivi su i u drugim aspektima života, što je posebno značajno u oblasti obrazovanja, a negativne efekte smanjenja mobilnosti studenata i akademskog osoblja, zatvaranja škola i restriktivne nastave ćemo tek sagledavati. D. MIHAILOVIĆ

Hronika

Četvrtak, 17. mart 2022.

Policija istražuje napad na imovinu Podgoričanina u naselju Zagorič

Zapaljen automobil Stefana Milića, izgorjelo više vozila PODGORICA - Više automobila uništeno je u požaru koji je, kako se sumnja, podmetnut na automobilu vlasnika Stefana Milića (21) iz Podgorice.

Požar je izbio u srijedu, dva sata poslije ponoći i pričinjena je veća materijalna šteta.

Policija ispituje motiv napada na imovinu Milića, koji su vlasnici auto servisa u Zagoriču.

Milić je od ranije poznat policiji i evidentiran je kao bezbjednosno interesantna osoba.

Ovaj Podgoričanin hapšen je 19. februara 2020. godine zbog sumnje da je 10. januara pucao na Dražena Vojvodića u Tološima.

Krajem januara u njegovom stanu policija je pronašla bombu M52 obrušenog serijskog broja.

Tada su iz policije saopštili da su postupajući po operativnim saznanjima o mogućem izvršenju teškog krivičnog djela iz oblasti ek-

splozija pretresli stan Milića.

Protekle sedmice zapaljeno je vozilo Enisa Osmanagića (26) iz Podgorice, kojeg policija označava kao bezbjednosno interesantnu osobu, na parkingu ispred jedne od zgrada kod nekadašnje Tuške pijace, na Bulevaru vojvode Stanka Radonjića.

U požaru je oštećen i ,,golf 7“ koji je bio parkiran pored vozila Osmanagića.

I Osmanagić je hapšen zbog sumnje da je 9. decembra 2019. godine, oko 23.10, u Ulici Miloša Obilića, na Starom aerodromu sa još jednom nepoznatom osobom, pucao i ranio Dražena Globarevića, ali je oslobođen optužbi, jer nije bilo dokaza.

Osmanagić je hapšen i u septembru prošle godine kada je pretresom njegovih stanova i vozila pronađen pištolj, kokain i tablete sa liste opijata. Pronađen je i novac za koji je policija saopštila da je stečen od ulične prodaje droge.

A.R.

Uhapšen Baranin zbog nedozvoljenog držanja droge

Zaplijenjeni kokain i tablete

BAR - Baranin E. M. (39) uhapšen je nakon što su kod njega pronađeni kokain i tablete koje su na listi opijata.

- Postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu policijski službenici su izvršili pretres prostorija koje koristi E. M. (39) iz Bara. Pretresom je policija pronašla i oduzela dva pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain, određenu ko-

ličinu tableta koje se nalaze na listi opijata i dvije vage za precizno mjerenje – saopšteno je iz Uprave policije.

Kako dodaju, o događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se E. M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

C. H.

Saobraćajna nezgoda u Baru

BARINFO

Lakše povrijeđena dva djeteta

Više državno tužilaštvo u Podgorici još nije okončalo izviđaj povodom

Nema osumnjičen ubistvo Jasminka PODGORICA – Dva mjeseca nakon smrti Cetinjanina Jasminka Šahovića, koji je stradao u eksploziji u Tološima, Više državno tužilaštvo nije uspjelo da prikupi dokaze o počiniocima ovog zločina i identifikuje ih.

To je Pobjedi saopštila portparolka tog tužilaštva Lepa Medenica.

-Do sada sve preduzete mjere i radnje nijesu dale rezultate u pogledu utvrđivanja identiteta izvršilaca navedenog krivičnog djela, tako da će se u daljem postupku preduzeti i druge mjere i radnje, a sve u cilju rasvjetljavanja predmetnog događaja i identifikacije izvršilaca navedenog krivičnog djela – navela je u odgovorima Medenica.

Ona je podsjetila da je u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran predmet protiv N. N. izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo izvršenog na štetu Jasminka Šahovića i da je predmet u fazi izviđaja.

-Tokom izviđaja preduzete su sve neophodne mjere i radnje i to: donijeta je naredba za obdukciju tijela, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, izdate su naredbe za pretresanje stana i telefona, te naredbe Forenzičkom centru Danilovgrad za sva neophodna vještačenja, od

kojih su neka dostavljena tužilaštvu – navela je Medenica. Šahović je ubijen 17. januara u podgoričkom naselju Tološi, u blizini groblja, oko 10 časova, kada je aktivirana eksplozivna naprava postavljena ispod njegovog automobila.

Stradao je u stravičnoj eksploziji u blizini kuće gdje je kao podstanar živio sa porodicom. Ubijen je eksplozivom koji je aktiviran daljinskim upravljačem dok je vozilo bilo u pokretu.

Istražitelji su odmah nakon zločina tvrdili da je praćen i da je u surovoj egzekuciji učestvovalo više osoba. Šahović je bio u vozilu ,,reno klio“, cetinjskih registarskih oznaka i kretao se ulicom Partizanski put prema centru grada.

Od siline eksplozije, tijelo je izletjelo kroz šoferšajbnu i palo nekoliko metara dalje. Automobil je u potpunosti uništen, a sa njim i mnogi tragovi.

Kako nam je ranije nezvanično saopšteno, u zločinu je značajnu ulogu odigrao logističar koji je ubicama javio da je Šahović izašao iz kuće. Upravo zbog te činjenice, istražitelji su izuzeli video-zapise sa nadzornih kamera kako bi utvrdili kretanje Šahovića, ali očito da to nije pomoglo da se dođe do izvršilaca.

Kako su tvrdili očevici, od ja-

D. MALIDŽAN

10

Mjesto eksplozije u kojoj je stradao Jasminko Šahović

čine eksplozije djelovi automobila završili su u obližnjim dvorištima kuća. Šahović je neposredno prije nego je ubijen izašao iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Vršiteljka dužnosti VDT sastala se sa rukovodiocima svih tužilaštava

Jovanović: Predmetima porodičnog nasilja pristupati s posebnom pažnjom PODGORICA – Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović tražila je od rukovodilaca svih tužilaštava u Crnoj Gori da se sa posebnom pažnjom odnose prema predmetima iz porodičnog nasilja, ističući da je neophodno da se blagovremeno

preduzimaju sve mjere i radnje.

-V. d. VDT poručila je rukovodiocima državnih tužilaštava da od njih očekuje da se u ovim predmetima postupa sa posebnom pažnjom i da se u svim slučajevima kada ne postoje osnovi za preduzimanje krivičnog gonjenja odluka ja-

sno obrazloži i objasni – navodi se u saopštenju.

Jovanović je razgovarala juče u Podgorici sa rukovodiocima svih 16 državnih tužilaštava u Crnoj Gori.

Kako navode iz Vrhovnog državnog tužilaštva, sastanak je organizovan s ciljem detaljnijeg upoznavanja vršiteljke

Potvrđena optužnica protiv dvije osobe

Iz barake ukrali stvari vrijedne skoro 1.620 eura BAR - U Baru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, prenosi portal Bar Info.

U Ulici Jovana Tomaševića, u blizini hotela „Princes“, oko 18 sati, došlo je do udesa, u kojem su učestvovala dva vozila – „pežo“, kojim je upravljao P. V. (40) i „škoda“, za čijim volanom je bio Č. D. (22).

Na medicinsko zbrinjavanje u Opštu bolnicu Bar upućena su dva djeteta, koja, prema riječima direktora te zdravstvene ustanove, dr Igora Karišika, nijesu pretrpjela teže povrede.

C. H.

Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, blizak je škaljarskom kriminalnom klanu.

Prije pet godina Šahovića je policija teretila da je počinio krivično djelo prevara u pro-

PODGORICA – Protiv G. E. i O. N. potvrđena je optužnica jer su 30. novembra 2021. godine, u jutarnjim časovima, zajedno i po prethodnom dogovoru sa maloljetnim E. D. obili baraku, vlasništvo Lj. R. odakle su ukrali radijatore, motore od pumpi za navod-

njavanje, kablove i novac.

Kako se navodi u optužnici, okrivljeni G. E. je nepoznatim podesnim predmetom odvalio prozor na baraci i zajedno sa E. D. ušao unutra i ukrao 10 aluminijumskih radijatora od po 12 rebara, dva motora od pumpe za navodnjavanje i to

motor snage 2,2 Kwh i motor snage 3,2 KVh, 50 metara kabla dimenzija 3x2,5 i 50 metara kabla dimenzija 3x1,5 sve vlasništvo Lj. R. i ukupne vrijednosti 919,41 euro.

-Predmete je okrivljeni G. E. kroz prozor dodavao okrivljenom O. N, kao i iz ladice stola

dužnosti VDT-a sa izazovima sa kojima se rukovodioci tužilaštava suočavaju i definisanja modaliteta za njihovo uspješno prevazilaženje.

-Susret je istovremeno bio prilika da Jovanović upozna rukovodioce državnih tužilaštava sa planom funkcionisanja državnotužilačke organizacije u narednom periodu – navodi se u saopštenju.

Sastanku sa vršiteljkom dužnosti VDT prisustvovali su rukovodioci Specijalnog državnog tužilaštva, viših državnih tužilaštva u Podgorici i Bijelom Polju i svih 13 osnovnih državnih tužilaštava. A.R.

novac u iznosu od 700 eura u apoenima od 50 i 100 i sitni novac u ukupnom iznosu od 50 eura – vlasništvo D. K, nakon čega su navedene predmete ubacili u vozilo „opel korsa“ – piše u optužnici. Oni su, kako se navodi, pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.619,41 euro.

- Čime su, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo teška krađa iz člana 240 stav 1 tačka 1 u vezi sa članom 23 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore – piše u optužnici.

A. R.

Hronika

Četvrtak, 17. mart 2022.

m stradanja Cetinjanina u eksploziji u Tološima

nih za Šahovića

duženom trajanju. On je se tada dao u bjekstvo, dok su uhapšeni Veselin Lipovina i Miodrag Nikolić.

U januaru 2018. godine Specijalno tužilaštvo podiglo je

optužnicu protiv Šahovića, Nikolića, Bojana Miladinovića i Lipovine, zbog stvaranja kriminalne organizacije i više prevara u produženom trajanju.

Četvoročlanu grupu terete da je osnovala cetinjsko preduzeće „Bilmor komerc“ preko kog je dovela i održavala u zabludi više pravnih lica, i time im pričinila štetu od najmanje 66.000 eura. Prema stavu tužilaštva, šef kriminalne organizacije je Šahović.

U optužnici se našlo i ime Lazara Rađenovića, ali ne u svojstvu okrivljenog, već prevarenog.

Ova grupa ponudila je Rađenoviću da mu pomogne u skraćenju zatvorske kazne.

Međutim, kako to navodno nijesu uspjeli, jer se ,,umiješala neka osoba“, od Rađenovića su tražili još novca da otkriju ko je spriječio njegovo skraćenje kazne.

Kako se navodi u optužnici, prevarama su od njega uzeli skoro 20.000 eura.

Optuženima se stavlja na teret da su 2017. formalno osnovali preduzeće „Bilmor komerc“, bez ikakve imovine i novčanih sredstava i od januara do jula prošle godine poručivali robu od firmi: Okov, Kuća hemije, Cabrio, Neregelija, INA Crna Gora, Greenell, Čelebić auto i K-sport (koju nijesu plaćali).

Robu koju su uzimali od tih firmi prodavali su na crnom tržištu. Najviše štete nanijeli su firmama Okov i INA Crna Gora. Šahović je bio u zatvoru od 1. decembra 2015. do 5. maja 2016. godine. U međuvremenu, tačnije 4. aprila 2016. u podgoričkom naselju Siti kvart napadnut je advokat Lazar Aković, a na policijskom prepoznavanju on je kao napadača označio upravo Šahovića.

Iako je u to vrijeme ovaj Cetinjanin bio u zatvoru, Aković je sa sigurnošću ustvrdio da ga je on udario metalnom šipkom, s namjerom da ga ubije. A. R.

Kompanija „Džek pot“ podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici

Tvrde da su službenici Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina zloupotrijebili položaj

PODGORICA - Kompanija „Džek pot“, koja je dio Udruženja priređivača igara na sreću (UPIS), podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv više službenika Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina koji pripadaju sektoru za igre na sreću.

Iz Udruženja priređivača igara na sreću obrazložili su ovu odluku, između ostalog, time da je kompanija „Džek pot“ podnijela 1. oktobra 2021. zahtjev za dodjelu koncesije u kazinu „The Queen of Montenegro“, na šta, kako kažu, nije postupljeno pola godine.

-U krivičnoj prijavi je navedeno da su prijavljena službena lica svjesno počinila niz krivičnih djela tako što su višestruko kršila Zakon o

upravnom postupku, Zakon o igrama na sreću, Zakon o državnoj upravi, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave; (2) propuštala da obave dužnost nadzora; (3) propuštala da postupe u skladu sa propisima; (4) nesavjesno i pogrešno postupala u vršenju službe; te da su (5) nepravilno i protivzakonito vodila upravni postupak; sve navedeno sa ciljem da kompaniji „Džek pot“ bude pričinjena šteta i da ona bude onemogućena u obavljanju djelatnosti, odnosno njegovo potpuno uništenje ili gašenje – navodi se u saopštenju.

Dodaju i da je u krivičnoj prijavi predloženo da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici donese, shodno čl. 275 Zakonika o krivičnom postupku,

naredbu o sprovođenju istrage i sprovede istražne radnje protiv prijavljenih i drugih N. N. lica, jer postoje osnovi sumnje i eventualna osnovana sumnja da su počinili krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti i u odnosu na koja je moguće donijeti naredbu o sprovođenju istrage, pored prijavljenih krivičnih djela, ili sprovesti izviđaj i na osnovu dostavljenih i prikupljenih dokaza nadležnom sudu podnijeti optužni akt.

-Kako oštećeno privredno društvo sumnja da su prijavljena lica samo karika koja sprovodi naume određenih kriminalnih struktura (bijelih okovratnika), u ovom postupku bi se moglo govoriti i o eventualnoj nadležnosti SDTa – navdedeno je iz UPIS-a.

C. H.

11

Advokat i porodica žrtve policijske torture očekuju podizanje optužnice

Znaju ko je tukao Mugošu i Boljevića, ali ne i ko je mučio Jovana Grujičića PODGORICA – Osnovno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo je ko je mučio Benjamina Mugošu i Marka Boljevića, ali ne i ko je vršio torturu nad Jovanom Grujičićem radi priznanja bombaških napada na lokal „Grand“ i kuću policijskog funkcionera Duška Golubovića.

Advokat Damir Lekić je za Pobjedu kazao da ubrzo očekuje podizanje optužnice protiv ovih policijskih službenika, dodajući da je Tužilaštvo u slučaju prebijanja Grujičića nastavilo istragu protiv NN lica.

Majka Grujičića, Nataša Grujičić ocijenila je kao tragikomičan nastavak postupka u kome treba da se razotkrije identitet policajaca koji su njenog sina Jovana mučenjem i zlostavljanjem prisilili da u jednom trenutku prizna da je bacio bombe na dva objekta u Podgorici.

- Sva lica su poznata kako tadašnjem direktoru Veselinu Veljoviću, tako i policajcima koji su do sada saslušavani povodom torture nad Jovanom.

Policajci, koje je Jovan u jednom momentu vidio bez fantomki, nijesu saslušavani u tužilaštvu. Međutim, od odgovornosti se ne mogu abolirati policajci koji znaju ko je odgovoran za zlostavljanje mog sina.

Tužilaštvo se oslanja na „tanki led“ Jovanovog prepoznavanja, kako bi podiglo optužnicu protiv njegovih zlostavljača – kazala je Nataša Grujičić.

Ona je navela da posebnu zahvalnost duguje Akciji za ljudska prava i Tei Gorjanc-Prelević koja se nalazi na čelu ove nevladine organizacije jer su obezbijedili strane vještake koji su konstatovali da je Jovan Grujičić psihofizički zlostavljan.

- Upravo je ovaj nalaz stranih vještaka konstatovala tužiteljka Knežević, jer mršavi i dvosmisleni nalaz naših vještaka možda za tužilaštvo ne bi bio ,,validan“ – smatra Grujičić.

Dalibor Ljekočević se sumnjiči za prebijanje Benjamina Mugoše Osnovno tužilaštvo je u istrazi utvrdilo da je policajac Dalibor Ljekočević vršio torturu nad Benjaminom Mugošom nakon što je uhapšen krajem maja 2020. godine zbog sumnje da je učestvovao u bombaškim napadima na „Grand“ i kuću Duška Golubovića, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

U slučaju Marka Boljevića utvrđeno je da ga je mučilo pet policajaca čiji identiteti nijesu saopšteni.

Ona je kazala da je među svjedocima koje je tužiteljka ispitala u istrazi prebijanja njenog sina Jovana i direktor Specijalne bolnice u Kotoru Petar Abramović, pravosnažno osuđen upravo za lažno svjedočenje u procesu koji se vodio protiv Jovana, što, kako je ocijenila, samo po sebi govori sa koliko se istinske hrabrosti i nepristrasnosti rukovode oni koji odlučuju o sudbinama ljudi.

Grujičić je u sudskom postupku pravosnažno oslobođen od optužbi za bombaške napade dok je istraga u odnosu na Benjamina obustavljena ubrzo nakon hapšenja jer je utvrđeno da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela za koje se sumnjičio bio u pritvoru.

Grujičić je uhapšen 26. maja 2019. godine. Bio je pacijent Specijalne bolnice u Kotoru na odjeljenju za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci, u nadležnosti načelnice tog odjeljenja, dr Sandre Vlahović, kada su ga maskirani službenici Uprave policije bez najave, bez otpusne liste i bez terapije 25. maja 2020. godine odveli iz kancelarije direktora bolnice Petra Abramovića, u Centar bezbjednosti Podgorica. Doktori su retroaktivno dali saglasnost za njegovo ispitivanje, i to dan pošto je bio izložen mučenju i usljed toga dao samooptužujući iskaz državnoj tužiteljki, dok

je bolnica otpusnu listu izdala tek tri dana kasnije. Grujičić je mučen elektrošokovima u predjelu genitalija i butina, udaran bokserskim rukavicama i bejzbol palicama, prijećeno mu je ubistvom.

Njegova porodica je saopštila da su ljekari kod Grujičića ustanovili tragove elektrošokova 185 dana nakon torture.

On je na suđenju do detalja opisao brutalno ponašanje policijskih službenika.

Pred sudom je kazao da ne zna imena policajaca koji su ga tog dana tukli, ali da se sjeća njihovih likova.

Prema tvrdnjama porodice Grujičić ljekari ih nijesu obavijestili o razlozima prekida terapije, odnosno obmanuli su ga da je nije dobio zbog potrebe testiranja do kog, kako tvrde, nikad nije došlo.

Ombudsman je utvrdio povredu prava na zdravstvenu zaštitu u odnosu na Jovana Grujičića, na slobodan izbor, informisanje i obavještavanje i to uskraćivanjem terapije, nesaopštavanjem istine pacijentu i kršenjem prava da podnese prigovor.

Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, Anđa Radovanović, odbacila je krivične prijave koje su Grujičići podnijeli protiv ljekara, uz tvrdnju da je sve rađeno u skladu sa zakonom.

B. R.

Apelacioni sud potvrdio odluku Višeg suda da se produži pritvor članu grupe koja je organizovala šverc 840 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu

Ranko Stojović ostaje u Istražnom zatvoru PODGORICA – Ranko Stojović ostaće do daljnjeg u pritvoru kako ne bi pobjegao i izbjegao krivični proces za optužbu da je kao pripadnik trinaestočlane kriminalne organizacije učestvovao u švercu 840 kilograma kokaina iz Južne Amerike u portugalsku luku „Porto“, septembra 2019. godine.

U dokumentu Apelacionog suda se navodi da se osnovana sumnja da je Stojović počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge temelji na mjerama tajnog nadzora, audio-zapisa i transkripata komunikacija Stojovića sa drugim licima,

evidencijama o prelasku granice, dokazima i dokumentaciji koju su crnogorskoj policiji dostavile kolege iz Portugala, Francuske, Španije, Holandije i Srbije.

Sudije Apelacionog suda ističu da bi Stojović mogao pobjeći, s obzirom na težinu krivičnih djela za koja se tereti i da u slučaju osude može očekivati relativno visoku kaznu zatvora. Uzeli su u obzir i činjenicu da je optuženi pomorac koji je često putovao van Crne Gore i da ima razvijene lične, porodične i društveno-socijalne veze u inostranstvu, te bi mogao očekivati pomoć u slučaju bjekstva.

Stojović je u junu 2020. godine

ponudio jemstvo u iznosu od 74.000 eura kako bi se od optužbi Specijalnog tužilaštva mogao braniti sa slobode.

Međutim, sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović odbio je ponuđeno jemstvo i Stojović je ostao u pritvoru.

Po nalogu SDT-a, početkom marta 2020. godine, uhapšen je dio pripadnika trinaestočlane grupe koju su predvodili Nikica Todorović i Damjan Vukašinović.

Većina optuženih je nakon podizanja optužnice sporazumno priznalo krivicu.

Droga je pronđena 1. septembra 2018. u luci u Hanoveru.

Nakon hapšenja dijela ove grupe iz SDT-a je saopšteno da je da su članovi kilogram kokaina kupovali za 5.000 do 6.000, a prodavali za 30.000 do 40.000 eura.

B. R.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. mart 2022.

ANDRIJEVICA: Opština pripremila nacrt programa uređenja prostora

Za završetak kuće voća 240.000 eura ANDRIJEVICA – Lokalna uprava pripremila je nacrt programa uređenja prostora za ovu godinu. Planirani projekti vrijedni su ukupno 1,33 miliona eura a sredstva će biti obezbijeđena iz opštinskog i budžeta Uprave javnih radova.

Projekti koje finansira država preko Uprave javnih radova na području Andrijevice vrijedni su blizu milion eura. Najskuplji je kuća voća – za završetak radova je namijenjeno 233.602 eura. Izgradnja tog objekta počela je u arilu 2018. godine, a ugovoreni rok za zavrešetak posla bio je 18 mjeseci.

Projektnu dokumentaciju je izradilo preduzeće Arhing inžinjering iz Bijelog Polja, reviziju iste Ubi.pro iz Podgorice, a izvođač radova preduzeće Neimar inžinjering iz Podgorice. Vrijednost ugovora iznosi 1,33 miliona eura, dok je bruto površina objekta 1.612,77 m².

Do sada je okončano tek pola radova. Ranije je saopšteno da je do zastoja u projektu i poskupljenja radova (za 500.000 eura) došlo zbog propusta u projektnoj dokumentaciji.

Ostali projekti koje će ove godine finansirati država su izgradnja sportske sale za Osnovnu školu ,,Bajo Jojić“ i Srednju mješovitu školu – 196.226 eura, prekogranični projekat unapre-

Isključenja u 17 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 17. marta radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

ANDRIJEVICA: od 8:30 do 14:30

h dio sela Seoce.

BAR: od 9 do 10:30 h Bukovik, Sotonići i Bijele Poljane; od 9 do 14:30 h djelovi gradskog jezgra Bara, Topolica, Šušanj i dio Makedonskog naselja, Luka Bar, Hipermarketi Voli i Laković, (naizmjenična isključenja po izvodima u trajanju do 1 h po izvodu); od 9 do 17 h Brčeli; od 12:30 do 14:30 h Tomba, Aragana, Perčobići, Donje Zaljevo, Kamenolomi Put Bar i Kamenolom ZIB-a; od 15 do 17 h Bukovik, Sotonići i Bijele Poljane.

RADOVI POČELI 2018.GODINE: Buduća kuća voća

đenja turizma - 180.000 eura.

Obezbijeđeno je i 164.000 eura za izgradnju puteva u selima Gračanica, Rijeka Marsenića, Trešnjevo, Seoce, Đuliće, Košutiće i Trepča. Planirano je da Andrijevica ove godine dobije balon salu koja će koštati 123.000 eura, dok je za projektnu dokumentaciju namijenjeno nešto manje od 20.000 eura.

Opština je za unapređenje lokalne infrastrukture namijenila 420.000 eura. Najviše novca, 140.000 eura, predviđeno

1,33

miliona eura vrijedni su projekti koji su planirani programom uređenja prostora za ovu godinu

je za rasvjetu, parkove, kanalizaciju... U put Veterinarska stanica – Talanovci dužine dva kilometra biće investirano

100.000 eura, a u put Kruševo – Zoriće dužine kilometar 60.000 eura. Za izradu tehničke dokumentacije predviđeno je 50.000 eura. Zatim, za izgradnju vodovoda u selima Trešnjevo, Gornje Luge i Rijeka Marsenića namijenjeno je 30.000, a po 20.000 eura za obnovu fasada u gradu i nabavku inženjerske mašine za Komunalno preduzeće.

Nacrt programa uređenja prostora na javnoj raspravi je do 21.marta.

C. G.

BERANE: Ministar Milatović predstavio programe podrške privredi

Za mala, mikro i srednja preduzeća pet miliona eura

BERANE – Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je predstavio programe podrške privredi za čiju realizaciju je izdvojeno više od 5.000.000 eura.

U fokusu su, kazao je, mala, mikro i srednja preduzeća, ali i promocija zanatstva. Cilj je

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje

unapređenje konkurentnosti, razvoj privrede i industrije, a u krajnjem jačanje ekonomije.

- U pitanju su Program za unapređenje konkurentnosti, Program za razvoj prerađivačke industrije i Program za razvoj i promociju zanatstva koji će unaprijediti

cjelokupni poslovni ambijent, podstaći dalji oporavak i razvoj. Osim većeg intenziteta podrške, jednostavnije procedure za prijavu, ovaj paket programa predviđa uvećan procenat bespovratne podrške za privredne subjekte koji posluju u manje razvijen-

im opštinama, sa akcentom na sjeverni region – kazao je Milatović.

On je podsjetio da je na raspolaganju i Kreditno-garantni fond koji je osnovala Vlada i koji će značajno poboljšati kreditnu sposobnost malih i srednjih preduzeća na sjeveru.

C. G.

BERANE: od 8:30 do 14:30 h Za-

gorje.

BIJElO POlJE: od 8 do 9 h Nikoljac (dio oko Sportskog centra, Rogojevići); od 8 do 14 h Poda i Loznice; od 8 do 15 h Medanovići; od 8 do 16 h Čokrlije – Rajkovići, Kostići, Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Zminac, Repetitor ‘Kurilo’, Ličine, Radulići, Lozna, Ostrelj, Mijatovo Kolo, Kruševo – Crnionica i Selakovići.

BuDVA: od 9 do 14 h Novoselje.

CEtINJE: od 8 do 16 h Oćevići, Začir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Tunel Mekavac, Ulići, Markov Do, Bokovo, Kosijeri, Đinovići i Štitari (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); od 8 do 16 h Orašani, Mikulići i Tomići.

DANIlOVGRAD: od 8 do 15 h

Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Glavica, Voštar, Zagreda, vodoizvorište Oraška Jama i privatna preduzeća: Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović,

Glavica, Baloče, Do Pješivački i dio Komunica; od 9 do 15 h Stanjevića Rupa.

GusINJE: od 9:30 do 14:30 h dio

sela Kruševo.

HERCEG NOVI: od 8 do 9 h

Herceg Novi, Stari grad, Trg Nikole Đurkovića i potrošači oko Renta vile, Škver, potrošači oko parka Boke, Topla, dio potrošača oko Doma zdravlja, Zgrade oko prodavnice Voli na Toploj, ulice Orjenskog bataljona i Nikole Ljubibratića; od 8 do 15 h Srbina – oko stare škole; od 9 do 14 h Jačeglav.

KOlAšIN: od 9 do 15 h Redice,

Bojići, Đuđevina, Svrke, Trnovica; od 9 do 16 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Žirci, Crkvine, Pčinja, Moračka Bistrica.

KOtOR: od 9 do 9:30 h područje od gradske plaže do Pomorskog fakulteta; od 10 do 11 h Radite – dip potrošača, Dom gluhonijemih, Livnica – područje oko stare livnice, Ulica Njegoševa; od 11 do 13 h Risan – oko stare fabrike Ljekobilje; od 12 do 13 h Prčanj – dio potrošača, Šarena Gomila, Markov Rt, Stoliv.

MOJKOVAC: od 9 do 13 h Šti-

tarica; od 10 do 14 h Gostilovina.

NIKšIć: od 8 do 15 h Donje Čarađe, dio Vilusa i dio Ćemenaca; od 9:30 do 11:30 h Donji Klenak; od 12 do 14 h Gornji Klenak.

PEtNJICA: od 8:30 do 14:30 h

uže gradsko jezgro, selo Johovice i dio sela Laze.

PlužINE: od 8 do 15 h Podpri-

soje, Lug, Gornja Brezna.

ROžAJE: od 9 do 14:30 h Njeguš i dio sela Redžovići. ulCINJ: od 8 do 14:30 h dio naselja Kruče Uvale.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Udruženje „Roditelji“ pokrenulo projekat ,,Uči i igraj“ koji je finansijski podržala UEFA Fondacija za djecu

Dodatni časovi i treninzi fudbala za 1.600 učenika

PODGORICA – U toku je realizacija projekta „Uči i igraj – jednake mogućnosti obrazovanja i sporta za svu djecu“ koji sprovodi Udruženje „Roditelji“. Trajaće četiri mjeseca, a u centru pažnje su djeca od šest do 12 godina, iz porodica lošeg materijalnog stanja.

Oni su učenici 11 osnovnih škola: „Vuk Karadžić“, „Marko Miljanov“, „Pavle Rovinski“, „Branko Božović“, „Savo Pejanović“, „Milorad Musa Burzan“, „Božidar Vuković Podgoričanin“, „Vlado Milić“, „Radojica Perović“, „Dragiša Ivanović“ i „Vladimir Nazor“.

Koordinatorka Tanja Ašanin kaže da kroz projekat 1.200 osnovaca besplatno trenira fudbal, a njih 400 pohađa dodatne časove iz čitanja i pisanja.

Sagovornica Pobjede zadovoljna je brojem djece koja će biti obuhvaćena projektom.

- Sa druge strane, ohrabruje veliki odziv srednjoškolaca, studenata, odnosno mladih koji su odlučili da provode svoje slobodno vrijeme tako što će pomoći djeci, ali i steći značajno iskustvo. Angažovano je 60 volontera i 30 nastavnika, koordinatora i trenera – kazala je Ašanin.

način, ja, kao i drugi Korisno iskustvo za volontere taj volonteri, dam doprinos Volonterka na projektu „Uči & igraj – jednake mogućnosti obrazovanja i sporta za svu djecu“ je studentkinja master studija Fakulteta političkih nauka, Ilda šabović.

-S obzirom na to da studiram Socijalnu politiku i

Projekat je finansijski podržala UEFA Fondacija za djecu, a odobrilo ga je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

socijalni rad na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, učešće u ovom projektu me dodatno afirmiše ka budućoj profesiji. Drago mi je da imam mogućnost da budem dio jednog ovakvog projekta i da na

Spiskove đaka kojima je potrebna dodatna nastava pripremili su nastavnici, a radionice savladavanja čitanja i pisanja sprovode volonteri

društvu – kazala je Šabović.

Mladima je poručila da se više uključuju u takve ili slične projekte, jer ,,osim što postupaju humano na taj način razvijaju svoje vještine, stiču nova iskustva i poznanstva“.

koji su prošli obuku za rad djecom uz superviziju nastavnika Crnogorskog – srpskog, hrvatskog, bosanskog jezika i književnosti.

- Zajednički cilj svih učesnika jeste prepoznati kojoj djeci je potrebna dodatna podrška, jer na njihovo obrazovanje utiču brojne okolnosti, od nestimulativne sredine u kojoj odrastaju, nedovoljne motivacije, pa sve do specifičnih porodičnih okolnosti– objašnjava Ašanin.

Mališani koji pohađaju treninge fudbala imaće priliku da upoznaju crnogorske reprezentativce, a učestvovaće i u kupu koji će biti organizovan u maju.

- Uvjerena sam da će se projekat nastaviti i da će se sprovoditi u drugim školama i gradovima – kazala je Ašanin. D.ŠABOVIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. mart 2022.

Aktivnosti NVO povodom obilježavanja međunarodnog Dana reciklaže

CETINJE: Nikola Đurašković ugostio ambasadorku Rajzing-Rajnke

PODGORICA – Međunarodni Dan reciklaže biće u Crnoj Gori obilježen aktivnostima koje će organizacija ,,Help Hilfe zur Selbsthilfe“ organizovati u Baru i Nikšiću u saradnji sa Centrom za afirmaciju RE populacije CAREP. U Baru će u četvrtak, sa početkom u 10 sati, organizovati čišćenje Gradske plaže. U akciji će, osim Helpa i CAREP-a, učestvovati i aktivisti Omladinskog kluba Bar i srednjoškolci.

Istog dana, u sali za sastanke Opštine Bar u 13 sati počeće tribina na temu značaja recikliranja za zaštitu okoline, ali i mogućnostima koje se tim procesom otvaraju.

U petak, u Nikšiću, Help i CAREP u saradnji sa Omladinskim klubom Nikšić i srednjoškolcima čistiće šetalište oko Crkve, Muzeja i Gradske kuće sa početkom u 10 sati.

U Crnoj Gori je u posljednje dvije godine reciklirano svega 1,17 odsto komunalnog otpada iako je zacrtani cilj 22 odsto. Cilj koji je postavila Evropska unija je 55 odsto do 2025. godine. Podaci iz izvještaja koji je objavio Monstat govore da je 2020. godine u Crnoj Gori generisano 304.000 tona komunalnog otpada, od čega je reciklirano 3.550.

Godinu ranije stvoreno je 340.000 tona komunalnog otpada, a reciklirano 4.030.

NASTAVITI ČVRSTU SARADNJU: Rajzing-Rajnke i Đurašković

Danas čiste plažu u Baru, sjutra će šetališta u Nikšiću U Crnoj Gori je u posljednje dvije godine reciklirano svega 1,17 odsto komunalnog otpada iako je bilo predviđeno 22 odsto. Cilj koji je postavila Evropska unija je 55 odsto do 2025. godine

U CRNOJ GORI RECIKLIRA SE VRLO MALO OTPADA: Deponija Mislov do

Prema podacima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u 2020. godini sakupljeno je i pripremljeno za ponovnu upotrebu i reciklažu: 21.766 tona ambalažnog otpada, 442 tone električnog

i elektronskog (Hemosan, Bar), 35 tona baterija i akumulatora (Hemosan, Bar d.o.o., ,,Matej“, Cetinje i Ekogroup, Bar) i 85 tona starih vozila (Reciklažni centar, Podgorica).

C. G.

13

Posebno poštovanje Cetinjanima zbog podrške Ukrajini CETINJE – Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković razgovarao je juče sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing-Rajnke o planovima daljeg razvoja grada i realizaciji zajedničkih projekata. Đurašković je, saopšteno je iz njegovog kabineta, predstavio ambasadorki Rajnke novi koncept gradske uprave koji će počivati na principima depolitizovane i stručne lokalne administracije.

Obostrano je iskazana spremnost za nastavak saradnje, sa akcentom na podsticanje potencijalnih investicija u IT i gejming industriji.

- Ambasadorka Rajnke istakla je spremnost Ambasade SAD u Crnoj Gori da pruži podršku Prijestonici u daljem radu na iznalaženju najboljih modela za investiranje, a istakla je uspješnu saradnju kroz rad Američkog ugla na Cetinju. Takođe, iskazala je posebno poštovanje prema podršci koju Ukrajini i narodu Ukrajine pružaju građani Cetinja protestnim šetnjama u Prijestonici – navedeno je u saopštenju.

C. G.

Kultura

Četvrtak, 17. mart 2022.

Likovni umjetnik Mladen Blažević za Pobjedu o izložbi ,,Ubrzana umjetnost“

Ovo je vijek brzine

Preminuo crnogorski slikar Dragoljub Bato Brajović

Tvorac iskrenog i humanog slikarstva PODGORICA - Crnogorski slikar i likovni pedagog Dragoljub Bato Brajović preminuo je juče u Podgorici, u 83. godini. Njegov bogat i raznovrstan opus pripada figuralno-simboličnom konceptu.

Brajović je rođen u Podgorici 1939. godine. Završio je slikarstvo na Akademiji za likovne umjetnosti u Beogradu, u klasi majstora-slikara Mila Milunovića. Na istom fakultetu je završio i postdiplomske studije. Kao stipendista Francuske u Parizu pohađao je grafički atelje Johna Fridlaenndera. Zvanje zaslužni likovni pedagog Jugoslavije dobio je 1982. godine. U ranijem razdoblju ispitivao je pikturalnu materiju u asocijativnim interpretacijama crnogorskog pejzaža (,,Brijeg od Morače“, ,,Jalova zemlja“, 1964). Poslije je slikao figuralne kompozicije nadrealističkog karaktera (,,Noć na Skadarskom jezeru“, 1971), bavio se ilustracijom i grafičkim oblikovanjem.

Ilustrovao je više udžbenika, povremeno „Tribinu“ i „Omladinski pokret“. Bio je sekretar ULUCG od 1968. do

1973. godine i predsjednik ULUCG od 1991. do 1995. godine. Bio je predsjednik Saveza udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije od 1992. do 1995. godine. Priredio je preko 60 samostalnih izložbi i učestvovao na više od 300 kolektivnih u zemlji i inostranstvu.

Povodom njegove retrospektivne izložbe u Modernoj galeriji 2014. godine, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić je zapisala da se stvaralaštvo Bata Brajovića zasniva na relaciji uzajamnog djelovanja čovjeka kao individuuma i njegovog okruženja.

- Zato su, između ostalog, u njegovom opusu tematski zastupljeni pejzaži – iz prirode ili urbani. Ono je iskreno i humano. Shodno stvaraocima koji imaju što da kažu, a koji to i znaju, on poručuje da je u ovom vremenu opterećujuće stvarnosti moguće pronaći ljepotu i harmoniju.

On slikarskim jezikom stvara jedan svijet koji se javlja kao refleksija na vrijeme u kome živi, ali kao jedan od mogućih odgovora na pitanje i dileme koje ono neminovno donosi – ocijenila je Duletić.

A. Đ.

Predstavljanje knjige Radovana Radonjića

„Crnogorska politička kultura“ u Biblioteci

PODGORICA - Promocija knjige „Crnogorska politička kultura“, autora Radovana Radonjića, biće održana večeras u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O ovom izdanju Matice crnogorske, pored autora, govoriće Nela Savković-Vukčević, Dragan Radulović, Tijana Lopičić i Ana Kovač.

- Studija je namijenjena čitaocima srednjoškolskog obrazovanja i starijima koji žele da prošire saznanja o prošlosti Crne Gore Gore i mjestu koje je imala i ima u evropskoj istoriji i kulturi II milenijuma nove ere – naveo je autor u uvodniku knjige.

R. K.

Tribina o kulturi u hotelu „Onogošt“ PODGORICA - Tribina „Položaj kulture u savremenom crnogorskom društvu“ biće održana večeras u 19 sati, u Hotelu „Onogošt“, u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Društva prijatelja i poštovalaca Nikšića.

Govoriće Jasmina Nikčević, filološkinja, Ivan Radojičić, sociolog, Dragana Tripković, književnica, Vasko Raičević, filolog i dramaturg, te Andrijana Mijušković, profesorica engleskoga jezika.

R. K.

Postavka je označena karting stazom sa jasnim smjernicama kroz galerijski prostor. U prvom nivou predstavljen je sociološki aspekt rada – print ,,Muška tuča“ i ,,Ženska tuča“.

U drugom nivou je prostorna instalacija ,,Najbrže“ koju čine brendirani elementi, biciklo, proizvodne linije ,,Explosion“, patike „Nike“... U trećem nivou umjetnik publiku vodi kroz basne i ljubavno-informativnu poeziju kojima targetira filozofski i estetski aspekt.

Centralnu prostoriju čine tri video-rada. Peti nivo se odnosi na kosmički fenomen brzine koji, između ostalog, sadrži i video-igricu ,,Feniks“. Na kraju je šesti nivo koji nosi mir i relaksiranost. Riječ je o sobi sa aktiviranim instrumentima koje upotrebljavaju umjetnik, muzičari i publika.

ŠEST BRZINA

Pažnju publike preksinoć je posebno privukao centralni dio postavke. On stavlja akcenat na fizički aspekt umjetnikovog istraživanja. ,,Ubrzanje umjetnika“ je video koji nastaje pod direktnim uticajem brzine.

Na karting stazi je umjetnik u ulozi trkača. Ovaj rad prate dva video-rada koja sadrže aproprijaciju satova sportskih

FOTO: J. VuJanOVić

PODGORICA - U postavci radova ,,Ubrzana umjetnost“, u Dvorcu Petrovića, umjetnik Mladen Blažević vodi publiku kroz šest soba, tj. šest nivoa u kojima se bavi istraživanjem fenomena brzine u savremenoj umjetnosti. Izložba propituje i promjenu brzine, odnosno, ubrzanje savremenog društva.

Mladen Blažević tokom performansa na izložbi u Dvorcu

umjetnost ide sa društvom Prema riječima Mladena Blaževića, važno je gdje umjetnost ide.

- Gdje god društvo išlo, umjetnost mora sa njim. Ne može da ide u drugom pravcu. Ne znam koji je to kontra smjer umjetnost ikad imala. Možda nekad neki bunt. Ali, sada je umjetnost postala usporena. To je zbog toga što hoće nešto u drugom pravcu. Hoće da utiče na promjene u društvu. Umjetnost se bavi promjenama unutar umjetnosti koje su inspirsane društvenim pojavama – kazao je Blažević.

automobila koji se nadmeću u postizanju maksimalne brzine. U završnom segmentu, na kraju trke, prikazana je reakcija žene koja se nalazi u publici.

Blažević, koji u Podgorici izlaže nakon 14 godina, za Pobjedu je kazao da u postavci bilježi šest promjena sopstvenog stanja, identifikujući ih kao promjene brzine, ubrzanja koje naziva „Šest brzina umjetnosti“.

- Tih šest brzina vezano je za šest aspekata – naučni, filozof-

ski i estetički, psihološki, sociološki, fizički i prostorni. Pokušao sam, kroz tih šest aspekata, da kažem kako treba umjetnik da ide ka društvu i prema sebi, ali i kako da društvo ide ka njemu. Bavio sam se i promjenom svijesti o umjetnosti, ali i promjenom odnosa društva prema umjetniku i umjetnosti.

Tu su i pitanja promjene samog umjetnika – istražujem promjenu mjesta i prostora stvaranja umjetničkog rada. Rezultat

postizanja ovih šest promjena brzina, ubrzanja, jeste postizanje, po mom umjetničkom stavu, maksimalnog ubrzanja umjetnosti, koje nazivam „edma brzina“ – rekao je Blažević.

Umjetnik smatra da je ovo vijek brzine kao fenomena i ubrzanja kao njenog elementa u kome bi mogao da bude ključ svih problema.

UMJETNOST I VRIJEME

Umjetnik se zapitao kako je moguće da umjetnost ne prati vrijeme?

- Sve druge društvene kategorije se međusobno brže povezuju, a umjetnost ne može više da bude izdvojena kategorija.

Tako ne može da opstane. Treba direktno da se vezuje za sve druge kategorije koje su nesporno u maksimalnom ubrzanju. Umjetnost treba da se priključi tom ubrzanju – kazao je Blažević.

A. Đ.

Knjiga „Luča crnogorske diplomatije“ predstavljena u Biblioteci „Radosav Ljumović“

Između istorijskog štiva i nauke

PODGORICA - Promocija knjige „Luča crnogorske diplomatije“, autora Dejana Vukovića, koja predstavlja prilog istoriji diplomatije naše države, održana je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

O knjizi u kojoj su obuhvaćeni počeci crnogorske diplomatije – od Petra I, knjaza Danila, kroz teška vremena do savremenih okvira, su govorili prof dr Draško Došljak, prof. dr Sonja Tomović-Šundić i Novica Vujović.

Tomović-Šundić je rekla da je Vuković ovom knjigom pokazao da su diplomatska sredstva najmoćnija metodologija svake države.

- Diplomatija je nezamjenjiv dio političke kulture svakog naroda – kazala je TomovićŠundić.

Fundamentalna poruka ove knjige, prema riječima Tomović-Šundić, jeste izuzetna lojalnost, odanost, spremnost, spretnost i obrazovanje crnogorskih diplomata, naročito tokom perioda klasične Crne Gore, za vrijeme Petrovića.

- Oni su svoju odanost Crnoj Gori pokazivali na jedan izuzetno vispren način. U prvom redu to su ljudi iz vojvodskih kuća poput Stanka Radonjića i Gavra Vukovića. Imamo čitavu lepezu autoriteta, gdje se ukazuje na markantne tačke kod svakog od crnogorskih vladara – kazala je ona i dodala da za male države poput naše diplomatija ima neprocjenjivi značaj.

Kada govorimo o diplomatiji u Crnoj Gori, kako je Došljak rekao, jasno je da nemamo dovoljno knjiga koje obrađuju ovu temu, pa zato publikacija „Luča crnogorske diplomatije“ predstavlja plod dugogodišnjeg istraživanja Vukovića, ali i putokaz svima onima koji jesu diplomate i prate diplomatiju.

- Ova knjiga sadrži 42 eseja u kojima su, od vremena Petra I do savremenog doba, prikazani svi oni važni elementi crnogorske diplomatije. Znamo da je diplomatija vještina pregovaranja, a kako je Vuković zapisao, ona čuva slobodu i državu – umjetnošću, talentom, pameću, uz neophodno pošto-

M.BaBOVić

BuTua.COM

14

Sa predstavljanja knjige „Luča crnogorske diplomatije“

vanje drugih zemalja, naroda i kultura. U ovoj rečenici sažete su sve njene mogućnosti. Zato se i ovi eseji tiču i političke, ekonomske i kulturne diplomatije – rekao je Došljak.

Inspiracija za ovu knjigu, prema riječima Vukovića, iskovana je iz ljubavi prema domovini i zbog pijeteta i zahvalnosti prema neustrašivim i slavnim precima.

- Kada govorimo o crnogorskoj diplomatiji, moramo da budemo svjesni njenih uspjeha. To su istovremeno bili i

državnički – rekao je Vuković, inače bivši diplomata naše zemlje.

Knjiga „Luča crnogorske diplomatije“ objavljena je u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, a Vujović je o knjizi govorio kao jedan od recenzenata, te pojasnio da se uz eseje u ovoj publikaciji nalazi znatan broj portreta diplomata i državnika, kao i fotografija koje donose različite atmosfere iz državničkih djelatnosti. Program je moderirala Jelka Malović.

S. V.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 17. mart 2022.

Glavni grad, Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci, Prijestonica Cetinje i Opština Danilovgrad raspisale su u okviru programa ReLOaD2 konkurs za predaju prijedloga projekata nevladinih organizacija koji su u skladu sa razvojnim ciljevima tih opština.

Kroz projekat ReLOaD2 određene su četiri prioritetne oblasti – zaštita životne sredine, uključenost ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, starija lica, Romi, LGNTIQ, žene, djeca sa problemima u ponašanju, mladi, zavisnici od psihoaktivnih supstanci, alkohola, kocke, zavisnici od interneta), unapređenje ponude zabavno-edukativnih sadržaja za djecu sa ruralnog područja, zapošljavanje i preduzetništvo (programi neformalne edukacije za poslodavce i zaposlene, podrške za osnivanje i razvoj biznisa, kulture, turizma, odnosno unapređenje kulturnih sadržaja i zaštita kulturnog nasljeđa).

Iznosi sredstava za odobrene projekte će biti od 7.000 do 15.000 eura (za dio konkursa za NVO), odnosno od 2.000 do 5.000 (za dio konkursa za tek osnovane NVO i NVO koje se

Raspisan konkurs za predaju prijedloga projekata u okviru programa ReLOaD2

Poziv za saradnju sa NVO Regionalni program

bave mladima) po projektu.

Jedna NVO može podnijeti više prijava, od kojih sredstva mogu biti dodijeljena samo za jednu. Maksimalni novčani iznos sredstava koja mogu biti dodijeljena za implementaciju projekata jednoj nevladinoj

organizaciji tokom ukupnog trajanja ReLOaD2 programa je 60.000 eura.

Izabrani projekti moraju biti realizovani od maja 2022. do 28. februara 2023. godine, odnosno od maja 2022. do 31. decembra 2022.

Sve potrebne informacije i elektronska verzija cijelog paketa prijavne dokumentacije može se naći na veb-stranici www.me.undp.org, kao i na veb-stranicama lokalnih samouprava (www.podgorica.me, www.golubovci.me, www.ceti-

Ekipe Zelenila juče privodile kraju uređenje parka u Bloku pet Podgorica će u Bloku pet dobiti još jedan moderno uređen park. Ekipe Zelenila juče su izvodile završne radove na uređenju prostora od oko 5.000 kvadratnih metara između Doma zdravlja i vrtića ,,Suncokrili“.

Iz Glavnog grada ranije je saopšteno da će na tom prostoru biti izgrađene nove cik-cak šetne staze u bojama koje simbolišu Podgoricu i Blok pet, postavljen novi mobilijar (25 novih parkovskih klupa i dvije nadstrešnice uz šetne staze), sto za stoni tenis za rekreativce i posađeno tridesetak odraslih sadnica drveća. Park će biti dodatno estetski uređen formiranjem tzv. oblačastih vrtova na brežuljcima sa više od 550 ukrasnih sadnica žbunja i perena. Za prijatniji boravak građana i u večernjim časovima postavljena je moderna LED rasvjeta, koja je već u funkciji. Vrijednost ove investicije je 120.000 eura.

I. M.

Grad dobija još jednu zelenu oazu

Završna faza uređenja novog parka u Bloku pet

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 14 sati: Piperska, Vojvode Mijajla Nišina, Dušana Vukotića, Radovana Vukanovića,

15

Rogamska; dio Zagoriča (Nikole Tesle, Trifuna Đukića, Dr Saše Božović i Piperska); Franca Rozmana, 8. jula, Orjenska, Zetskog odreda, Nikole Kopernika, Durmitorska, Sarajevska, Vuka Mandušića, Emila Zole, Viktora Igoa, Sima Matavulja i

Radosava Popovića; - od 8 do 15 sati: Petrovići, Mrke, Blizna, Crkvice, dio Bioča, Grudice, Buster pumpa, Bekom, crpna Bioči, Ras i Podsić (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Vranićke njive; Boška Buhe, Krsta Popivode,

Vilotija Blečića, Miloša Vuškovića, Dalmatinska, Mašana Božovića, Đura Čagorovića, Luke Gojinića; Rašovići – Ljuari; dio Zlatice u blizini Volija i stovarišta ,,Kosor“, Jadranska, Mosorska, Pljevaljska, Pohorska i Dunavska.

H. P.

nje.me i www.danilovgrad.me).

Pitanja u vezi sa javnim pozivom se mogu postaviti i putem imejla reloadgrants.me@undp. org sa naznakom ,,za ReLOaD projekat“. Pitanja se mogu postavljati do 12. aprila. Odgovori na pitanja će biti dostavljeni u

pisanoj formi u roku od tri radna dana od dana prijema pitanja. Rok za predaju aplikacija je 15. april, do 15 sati.

H. P.

Sekretarijat za kulturu i sport organizuje 22. Ligu osnovnih škola

Učestvovaće više od 1.000 učenica i učenika

Sekretarijat za kulturu i sport od 17. marta do kraja maja organizovaće 22. Ligu osnovnih škola Podgorice.

Za takmičenje u ovogodišnjem izdanju te tradicionalne sportske manifestacije prijavilo se 20 podgoričkih osnovnih škola i u Sekretarijatu očekuju da će se u deset zastupljenih sportova nadmetati više od 1.000 učenica i učenika.

Povoljnija epidemiološka situacija u zemlji omogućila je da masovnost ovog takmičenja bude na rekordnom nivou.

- Veoma smo zadovoljni brojem prijavljene djece, s obzirom na to da je jedan od ciljeva Lige osnovnih škola da što više školaraca motivišemo da se uključe u sportske procese, kako bi se takmičili, družili i bili fizički aktivni, a sve zbog pozitivnih uticaja na njihovo zdravlje, i takođe, bolji uspjeh u školi – saopšteno je iz Sekretarijata za sport i mlade.

Liga počinje turnirima u malom fudbalu za dječake i djevojčice, a potom će uslijediti

Sunčano, do 18 stepeni Za danas je najavljeno pretežno ili djelimično sunčano. Vjetar sjeveroistočni, povremeno umjeren do pojačan, na uda-

Realizacija Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) zvanično je počela 1. januara 2021. godine, kao nastavak prethodne faze ReLOaD programa koja je uspješno završena u decembru 2020. godine.

Program se realizuje u šest zemalja i teritorija Zapadnog Balkana.

ReLOaD2 finansira Evropska unija iz sredstava Multi-Country Civil Society Facility, uz kofinansiranje UNDP-a i lokalnih samouprava koje su obuhvaćene programom.

re krajem dana i tokom noći jak. Jutarnja temperatura vazduha oko šest stepeni, najviša dnevna do 18.

H. P.

Podsticaj za takmičenje i druženje

nadmetanja u odbojci, košarci, rukometu, šahu, atletici, stonom tenisu i karateu. Novost je da će podgorički đaci prvi put dobiti šansu da odmjere snage u basketu 3x3 i plivanju.

- Cilj manifestacije je osnaživanje školskog sporta kao fundamenta opštinskog i državnog sporta, pa nam je, osim masovnosti iz koje neminovno proizilazi kvalitet, izuzetno važno da iz godine u godinu u program manifestacije uključujemo nove sportske discipline. U ovoj ediciji to će biti novi olimpijski i u Crnoj Gori popularni sport – basket 3x3, ali i nadmetanja u plivanju, koja će biti organizovana na bazenima u sklopu Sportskog centra ,,Morača“ – naveli su iz Sekretarijata za sport i mlade.

Naglašavaju i da su posebno zadovljni saradnjom sa aktivima profesora fizičkog vaspitanja i uvjereni su da će takmičenja proteći u poštenoj borbi i korektnoj atmosferi. Za najbolje takmičare i ekipe biće obezbijeđene medalje i pehari, kao i specijalna nagrada za fer plej. H. P.

16

Svijet

Četvrtak, 17. mart 2022.

DVADESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Zvaničnici dvije zaraćene strane prvi put pomenuli mogućnost dogovora

Kompromis moguć, ali još nije jasno pod kojim uslovima Kijev insistira na modelu zakonsko obavezujućih bezbjednosnih garancija, kojim bi grupa saveznika nudila zaštitu Ukrajini u slučaju napada u budućnosti, dok iz Moskve poručuju da bi stvaranje demilitarizovane Ukrajine, poput Austrije i Švedske, sa sopstvenom vojskom, bilo smatrano kompromisom KIJEV/MOSKVA – Zvaničnici Kijeva i Moskve juče su, prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, počeli da govore o mogućnosti dogovora kojim bi bio okončan vojni sukob, ali je ostalo nejasno da li pod dogovorom dvije zaraćene strane podrazumijevaju isto.

Ukrajinska delegacija je tokom mirovnih pregovora sa ruskom stranom predložila posebnu verziju neutralnosti Ukrajine sa pravno verifikovanim bezbjednosnim garancijama, ali iz Kremlja poručuju da je kompromis moguć jedino ukoliko se Ukrajina obaveže na demilitarizaciju i neutralan status poput Švedske i Austrije.

USLOVI

Član ukrajinske delegacije i savjetnik predsjednika te zemlje Mihail Podoljak navodi da Kijev insistira na modelu zakonsko obavezujućih bezbjednosnih garancija, kojim bi grupa saveznika nudila zaštitu Ukrajini u slučaju napada u budućnosti.

U Moskvi, sa druge strane, ističu da bi stvaranje demilitarizovane Ukrajine, poput Austrije i Švedske, sa sopstvenom vojskom, bilo smatrano kompromisom.

– To je varijanta o kojoj se trenutno raspravlja i mogla bi da se smatra dogovorom – rekao je juče portparol Kremlja Dmitri Peskov, a prenijela agencija Rojters.

Podoljak je, komentarišući ovaj prijedlog o neutralnosti Ukrajine po modelu Švedske ili Austrije, naveo kako bi „model mogao biti samo ukrajinski“.

U međuvremenu se oglasio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodeći da mirovni pregovori sa Rusijom počinju da „zvuče realističnije“, ali i da je, za napredak, potrebno još vremena.

- Sastanci se nastavljaju i obaviješten sam da pozicije tokom pregovora već zvuče realističnije. Ali potrebno je vrijeme za Međunarodni sud pravde juče je Rusiji, povodom tužbe Kijeva, naložio da obustavi vojne akcije u Ukrajini.

- Ruska Federacija mora odmah da obustavi vojne operacije koje je započela 24. februara 2022. na teritoriji Ukrajine. Rusija mora da obezbijedi i da druge snage, koje su pod njenom kontrolom ili imaju podršku Moskve, obustave vojne operacije – navedeno je u

Detalj iz Volnovahe u regionu Donjeck

odluke koje će biti u interesu Ukrajine - rekao je Zelenski, a prenio Rojters.

On je naveo i da mirovni pregovori moraju dovesti do fer dogovora za Ukrajinu koji će uključiti i bezbjednosne garancije kojima bi se zaštitili od budućih prijetnji.

Da pregovori nijesu laki, ali i da bude nadu da će do kompromisa ipak doći, juče je potvrdio i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

- Postoji nada da ćemo doći do kompromisa - rekao je Lavrov u intervjuu za ruski kanal RBK i dodao kako su „neke od formulacija sporazuma sa Ukrajinom blizu dogovora“.

Lavrov je ponovio da problem nije samo neutralnost Ukrajine, već da je za Moskvu ključna demilitarizacija i bezbjednost ljudi na istoku te zemlje.

- Važni su i korišćenje ruskog jezika i sloboda govora - rekao je Lavrov uz ocjenu da će „trenutna kriza odrediti kako će izgledati svjetski poredak“.

Lavrov je juče, tokom sastanka sa turskim kolegom Melvutom Čavušogluom, naveo i da bi do sastanka između lidera

Rusije i Ukrajine moglo doći samo kako bi se zapečatio konkretan sporazum.

- Ne postoje prepreke za organizaciju takvog sastanka, pod uslovom da to ne bude sastanak radi sastanka. Tom prilikom bi morao da bude stavljen pečat na konkretne sporazume, o kojima pregovaraju dvije delegacije - rekao je Lavrov.

I dok se pregovori o postizanju primirja i prekidu vatre nastavljaju, nastavljaju se i borbe na teritoriji Ukrajine.

Sirene za uzbunu juče su se pred zoru oglasile u više ukrajinskih gradova, a građani su upozoreni da odu u skloništa.

Sirene su se, kako je prenio BBC, čule u Kijevu, Lavovu, Ivano-Frankivsku, Odesi i Dnjepru.

Ukrajinske oružane snage su juče na nekoliko frontova, kako je saopštio drugi savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič, preuzele kontranapade manjeg obima.

- Situacija u glavnim žarišnim tačkama je nepromijenjena i neće se mijenjati, jer je Rusija istrošila svoje resurse - rekao je Arestovič.

MSP zahtijeva da Rusija zaustavi invaziju na Ukrajinu saopštenju Međunarodnog suda pravde.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je ovu naredbu Međunarodnog suda pravde i nazvao je „potpunom pobjedom Ukrajine“.

- Ukrajina je odnijela potpunu pobjedu u svom predmetu

protiv Rusije na Međunarodnom sudu pravde. Sud je naložio da se odmah zaustavi invazija. Naredba je, prema međunarodnom pravu, obavezujuća. Rusija mora odmah da se povinuje. Ignorisanje naredbe će još više izolovati Rusiju - poručio je Zelenski u objavi na Tviteru.

On tvrdi i da Rusija ispaljuje rakete na ukrajinske mete, od kojih je najveći dio pogodio civilne objekte i infrastrukturu.

OFANZIVA

Agencija Rojters, međutim, prenosi da Rusi i dalje negiraju da ciljaju civilne objekte i da navode Arestoviča nije bilo moguće provjeriti iz nezavisnih izvora.

Ruske snage su, tokom jučerašnjeg bombardovanja, oštetile jednu dvanaestospratnicu u Kijevu, koja se potom urušila.

Ukrajinska agencija Unijan navodi da su u tom napadu dvije osobe izgubile život.

Ruske snage su juče oslobodile gradonačelnika Melitopolja Ivana Fedorova, koga su privele prošle nedjelje. To je saopštio šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak, a prenijela agencija Rojters.

- Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov je pušten na slobodu iz ruskog zatočeništva rekao je Jermak.

Iz lučkog grada Marijupolja na jugu Ukrajine tokom utorka je humanitarnim koridorima uspjelo da se evakuiše oko 20 hiljada ljudi.

Prema navodima zamjenika šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Kirila Timošenka, građani su evakuisani sa oko 4.000 privatnih vozila od kojih je 570 otišlo u grad Zaporožje, dok su ostali proveli noć u drugim mjestima, prenosi AP. Marijupolj ima oko 430 hiljada stanovnika i predstavlja strateški važan grad na Azovskom moru, koji se već duže od 10 dana nalazi pod ruskom opsadom.

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk tvrdi da su ruske snage zauzele bolni-

Voditeljka emisije „Vremja“ na ruskoj TV Kanal 1 ima crnogorsko državljanstvo!

Voditeljka informativne emisije ,,Vremja i Novosti“, na ruskoj televiziji Kanal 1 - bliskoj vlastima u Moskvi, iza čijih se leđa u direktnom prenosu u ponedjeljak pojavila Marina Ovsjanikova držeći antiratnu poruku u rukama, je Jekaterina Sergejevna Andrejeva i državljanka je Crne Gore.

Kako su sinoć kao udarnu vijest objavili mediji u baltičkim državama, Andrejeva pored ruskog ima i naše državljanstvo. Državljanstvo Crne Gore dobila je, kako je objavljeno, 2011. godine.

Podsjetimo, u ponedjeljak, 14. marta, tokom trajanja emisije ,,Vremja“ koju je vodila Jekaterina Sergejevna Andrejeva, iza njenih leđa u kadru pojavila se Marina Ovsjanikova sa natpisom „Ne ratu, zaustavite rat“.

– Ne vjerujte propagandi, evo vas lažu, Rusi su protiv rata – pisalo je na natpisu koji je Ovsjanikova držala u rukama.

cu u tom gradu i da pacijente i osoblje bolnice drže kao taoce.

Ruska strana se nije oglašavala povodom ovih navoda.

Portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov je, međutim, kazao da su ,,ruske oružane snage od početka vojne operacije uništile 180 ukrajinskih aviona i helikoptera, 1.367 tenkova i drugih oklopnih vozila, 132 višecjevna raketna sistema, 502 poljska artiljerijska i minobacačka topa, kao i 1.156 specijalnih vojnih vozila“.

Istakao je i da je operativnotaktička, vojna i bespilotna avijacija Rusije u utorak pogodila 34 ukrajinska vojna objekta.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, koga je američki Senat juče proglasio ratnim zločincem, ponovio je da ruska „specijalna operacija“ teče po planu i naglasio da ,,Rusija ne želi da okupira Ukrajinu, ali i da nije imala izbora“.

- Kijev je u doglednoj budućnosti mogao da dođe do nuklearnog oružja. Vlastima u Kijevu smo na početku operacije rekli da povuku svoje snage iz Donbasa, ali oni to nijesu uradili - rekao je Putin.

Naveo je i da je Ukrajina, uz podršku zapadnih sila, planirala agresiju protiv Rusije. Zapadne sile je, takođe, optužio da ih nije briga za ukrajinski narod.

Govoreći o nedavnom raketnom napadu na Donjeck, Putin je naveo da je to „kukavički teroristički čin“ o kome zapadni mediji nijesu uopšte izvještavali.

Jekaterina Sergejevna Andrejeva

Sud je proglasio novinarku Marinu Ovsjanikovu krivom za kršenje zakona o protestima, javila je novinska agencija RIA. Kažnjena je sa 30.000 rubalja - oko 250 eura.

Vijesti koje se emituju na ruskoj televiziji pod čvrstom su kontrolom Kremlja i prenose isključivo propagandnu rusku verziju događaja Z. D. iz Ukrajine.

Naveo je i da je Rusija priznala nezavisnost Luganjske i Donjecke narodne republike kako bi ,,zaustavila genocid nad narodom tih otcijepljenih regiona“.

- Vojni konflikt u Donbasu bi se otegao unedogled - rekao je Putin.

Putin je prokomentarisao i sankcije Zapada protiv Rusije navodeći kako je to „jedna od lekcija za ruske kompanije“.

Istakao je i da su ,,potezi Zapada slični antisemitskom pogromu u Njemačkoj tridesetih godina“.

POMOĆ

Njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski se juče putem video veze obratio američkim kongresmenima i tom prilikom zatražio dodatnu vojnu pomoć SAD, kako bi se zaštitilo nebo nad Ukrajinom.

Pred njegovo obraćanje u Kongresu, Senat SAD je juče jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se osuđuje ruska akcija u Ukrajini, a ruski predsjednik označava kao ratni zločinac, prenio je Rojters.

Sekretar Savjeta za bezbjednost Rusije Nikolaj Patrušev juče je, na inicijativu Vašingtona, telefonom razgovarao sa američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Džejkom Salivenom.

Patrušev je rekao da je za Rusiju neprihvatljivo odugovlačenje sa pregovorima za koje je, kako je zaključio, odgovoran Kijev prema instrukcijama spolja.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Arena

Četvrtak, 17. mart 2022.

Derbi 23. kola Telekom 1. CFL, koji je počeo prije 11 dana, završen rutinskom pobjedom Budućnosti

Odigrane utakmice 22. kola Druge lige

Arsenalu samo bod, Mladost u zoni baraža 1 1

PODGORICA - Teren Titograda. Gledalaca: 150. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Ajković u 54. iz penala (OFK Titograd), Radenović u 43. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Bracanović, Vujisić, Vukćević (OFK Titograd), Mališić, Muhović (Arsenal).

OFK TITOGRAD: Rosandić, Bracanović, Šušić (od 51.

Bojić),Vujačić (od 51. Smolović), Božović, Mugoša, Dapčević (od 83. Turusković), Ajković, Spahić, Vujisić (od 76. Adrović), Ljumović (od 46. Vukčević).

ARSENAL: Nikčević, V. Mršulja (od 87. Todorović), S. Mršulja, Manojlović, Montenegro (od 87. Stijepović), Mirković (od 76.

Mališić), Muhović (od 76.

Vujačić), Bulatović, Krivokapić (od 69. Kordić), Radenović, Došljak.

Arsenal je najavio bitku za prvo mjesto, ali se neočekivano sapleo protiv ,,fenjeraša“, a svaki kiks realno donosi sve veći problem kada je u pitanju stizanje lidera. Titograd je u gotovo nemogućoj misiji za spas, ali je protiv favorita pokazao zube.

Jedinstvo Cetinje

3 1

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Gledalaca:200.Sudija: Miloš Savović. Strijelci: Đ.

Cvijović u 41, Hajrović u 61. i Vlaović u 64. (Jedinstvo), Piranić u 55. minutu (Cetinje).

JEDINSTVO: š. Kolić, Đ.

Cvijović, Banda (od 85. N. Cvijović), D. Kolić, Krulanović, Korać (od 78. Mušović), Dulović, Hajrović (od 78.

Grandov), Idrizović (od 78.

Kriještorac), Ćulafić, Vlaović (od 85. Hadžibegović).

CETINJE: Vuksanović (od 65. Bajković), Tomašević, Ljuca, Brković, Piranić, Lekić (od 71. Vasović), Jovanović, Milačić, Ćetković (od 71. Dinoša), Ajković (od 71.

Nikočević), Mudreša (od 49. Vuković).

Jedinstvo je opravdalo ulogu favorita protiv Cetinja. Iako su gosti pružili dobar otpor, lider je u samo par minuta uspio da trasira put ka pobjedi,

Bokelj Berane

0 0

KOTOR - Gradski stadion.

Gledalaca: 200. Sudija: Manojlo Sekulić. Žuti kartoni: Kotorac, Panič (Bokelj), Tmušć, Vukićević, Bujiša, Lambulić (Berane).

BOKELJ: Dubljević, Škrelja (od 85. Čavor), Batuta, Macanović (od 85. Gopčević), Obradović, Vukotić, Bugarin (od 63. Kovinić), Braunović, Kotorac, Pejaković (od 80. Panič), Marković.

BERANE: Aković, Šunjević, Tmušić, Vukićević (od 86.

Fujidžama), Vulević (od 90+3. Đurišić), Bujiša (od

Podgoričani ovjerili brejk

Rezultati i tabela 1. Jedinstvo 21 16 4 1 40:7 52 2. Arsenal 22 12 9 1 29:14 45 3. Mladost DG 22 11 6 5 31:23 39 4. Bokelj 22 10 7 5 24:12 37 5. Kom 21 10 3 8 30:26 33 6. Igalo 22 9 4 9 27:21 31 7. Berane 22 8 3 11 24:30 27 8. Grbalj 22 4 7 11 20:32 19 9. Cetinje 22 4 1 17 15:44 13 10. Titograd 22 2 2 18 12:43 8 U narednom kolu (20. marta) sastaju se: Arsenal - OFK Mladost DG, Kom -OFK Titograd, Berane - Igalo, Cetinje - Bokelj i Grbalj Jedinstvo.

90+2. Juković), Muković, Čikić, Mićunović, Šćekić, Lambulić.

Bokelj ni u trećem meču nastavka sezone nije postigao gol, a nakon dva poraza osvojio je samo bod protiv Berana, pa je poslije dužeg vremena ispod zone baraža.

D. MALIDŽAN

OFK Titograd Arsenal

Fudbal

Igalo Kom

2 3

IGALO - Stadion: ,,Solila“.

Gledalaca: 200. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Kopitović u 31. i Pajović u 43. (Igalo), Hot u 9, Radulović u 19. i I. Vukčević u 90+5. minutu (Kom). Žuti kartoni: Kordoba, Dajević (Igalo), B. Golubović, Vujošević (Kom).

IGALO: Bjelica, Petrović, Grbić, Mučalica, Pajović, Kordoba, Dajević, Popović (od 65. Kovačević), Perović (od 86. Raičević), Kopitović, Vuković (od 46. Kosać).

KOM: Domazetović ,Dujović (od 65. Osmajlić), Golubović, Vukčević, Hot (od 78. Radovani), Radulović, Vujošević, Vukčević, Kažić, Dašić, Petrović.

Kom je nakon jednog slavio i u drugom derbiju i samim tim sačuvao nadu da može čak da dođe do baraža. Zlatičani su sa dva trijumfa u nastavku napravili bijeg u odnosu na donji dio i sada rasterećeno mogu igrati i eventualno čekati šansu da se uključe u borbu za vrh.

Pripremio: R. PEROVIĆ

0

Budućnost

22

0

Stadion Dečića.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 0:1 Rudović u 3. (autogol), 0:2 Ivanović u 39. Žuti karton: Đuričković (Budućnost)

Dečić

Budućnost

Dragojević Đeljaj Vuljaj (od 58.

Jovanović) Drešaj Tući Božanović Pešukić Rudović Božović Vučaj Bećiraj (od 18. Marušić) (od 77. Janketić)

Dragojević Terzić Mirković Ivanović Raičković (od 72. Novović) Ćuković Đukanović (od 40. Mijović) Babić Ražnatović Milošević (od 72. Janković) Raspopović (od 18. Đuričković)

Tabela

OFK Mladost DG 2 Grbalj 1 PODGORICA - Stadion: DG Arena. Gledalaca: 100. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Naoaki u 32. i Stanisavić u 69.iz penala (OFK Mladost DG), Babić u 45+1.minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Boričić, Popović, Vujović (OFK Mladost DG), Vraneš, Radulović, Vujović (Grbalj).

OFK MLADOST DG: Krivokapić, Orahovac (od 86.

Tešović), Božović, Stanisavić (od 86. Pejović), Harada, Naoaki, Joković, Škrijelj (od 46. Popović), Boričić (od 86. Vujović), Banićević, Mugoša.

GRBALJ: Perović, Vraneš, Carević (od 75. Bralić), Vujović, Radulović, Tmušić (od 56. Savković), Čađenović (od 56. Radović), Mladenović, Babić, Kalačević (od 82. Dedijer).

Mladost je nastavila sa dobrim rezultatima, a uz kiks Bokelja Lješkopoljci su se sada domogli zone baraža…

Dečić

17

RIJEŠIO PITANJE POBJEDNIKA: Igor Ivanović trese mrežu Tuzana

Fudbaleri Budućnosti 11 kola prije kraja učvrstili su se na drugom mjestu, nakon što su juče savladali Dečić (2:0) u derbiju 23. kola Telekom 1. CFL, koji je počeo prije 12 dana, a juče se nastavio od 18. minuta.

Budućnost je brejkom u derbiju sada na ,,minus 10“ u odnosu na lidera, ekipu Sutjeske, ali i sa šest, odnosno osam bodova više u odnosu na Iskru i Dečić, tako da se ovom pobjedom aktuelni šampion učvrstio na drugoj poziciji… ,,Plavi“ su prije 11 dana stekli prednost od 1:0 autogolom Rudovića, a juče golom Ivanovića u 39. minutu praktično riješila derbi, čime su prvi put ove sezone srušili Dečić (u Tuzima je bilo 2:2, pod Goricom slavili Tuzani 2:1).

Da neće biti neizvjesnosti pokazao je 39. minut – Vasilije Terzić poslao je sjajnu loptu na lijevoj strani, odakle je idealan centaršut uputio Andrija Ražnatović, koji je dočekao Igor Ivanović i glavom zakucao loptu u mrežu za već tada ozbiljnih 0:2. Dečić je do tog trenutka prijetio, uglavnom nakon dobrih lopti Draška Božovića, a u 27. minutu Pešukić

nije iskoristio njegovu asistenciju, već je lopta završila u korneru, da bi u 35. minutu isti tandem kreirao akciju, ali je dosuđen ofsajd.

Duel je protekao u mirnom ambijentu, pred praznim tribinama, u fer igri, gdje nije bilo previše šansi. Budućnost je na poluvremenu imala ozbiljan kapital, Dečić u nastavku morao da krene znatno ofanzivnije. Već u 47. minutu priprijetio je domaći tim preko Drešaja, dok je u 59. minutu,

nakon još jedne idealne lopte Božovića, pogodio prečku.

Za razliku od duela 5. marta, Dečić nije mogao da računa na Bećiraja, koji se povrijedio u međuvremenu, što se osjetilo na igru u napadu Tuzana.

Budućnost je, sa druge strane, čekala svoju šansu da totalno ,,zaključa“ meč, a osim sjajne šanse Mijovića u 68. minutu, kojeg je idealno uposlio Raičković, mladi ofanzivac bio je u prilici i u 86. minutu, a u prilici bio i defanzivac Babić… R. P.

1. Sutjeska 25 16 7 2 41:17 55 2. Budućnost 25 13 6 6 48:32 45 3. Iskra 25 11 6 8 31:24 39 4. Dečić 25 9 10 6 34:29 37 5. Petrovac 25 9 9 7 40:37 36 6. Mornar 25 7 10 8 21:25 31 7. Rudar 25 7 8 10 28:35 29 8. Jezero 25 7 5 13 24:33 26 9. Podgorica 25 6 7 12 26:40 25 10. Zeta 25 2 8 15 19:40 14 U narednom kolu (20. marta) sastaju se: Sutjeska - Petrovac, Rudar - Zeta, Iskra - Podgorica, Dečić - Mornar, Budućnost - Jezero.

LISTA STRIJELACA 10 - Vuljaj (Dečić), Miličković (Petrovac) 9 - Bašić (Petrovac), Ivanović, Raičković (Budućnost) 7 -Camaj (Dečić), Sekulić (Iskra), Živković (Rudar), Vukčević (Zeta)

NEDOVIĆ: Dok postoji teorija, postoji i šansa - Svaka pobjeda je važna, tako i ova. Moram da kažem da sam se pribojavao meča sa Dečićem, jer smo se potrošili prije neđelju dana protiv Zete sa igračem manje, a onda doživjeli taj emotivni lom u Nikšiću. Nije bilo lako spremiti ekipu – rekao je šef stručnog štaba Budućnosti Aleksandar Nedović nakon pobjede u Tuzima.

Podgoričani imaju deset bodova manje od Sutjeske, a šest više od trećeplasirane Iskre.

- Mislim da igramo dobro od početka sezone, postigli smo minimum dva gola na svakom meču, a na dvije utakmice – protiv Iskre i Sutjeske – primili smo golove u posljednjim minutima i to je jedino u ovoj polusezoni što nijesmo riješili kako treba. Protiv Dečića smo pokazali karakter i kako Budućnost treba da se predstavlja. Igrali smo sa stavom, nijesmo

razmišljali o prošlosti, nego o budućnosti.

Učvrstili smo drugu poziciju, pritiskaćemo Sutjesku do kraja, a pritiskaćemo iz razloga što smo sportisti i takmičari i znamo koji klub predstavljamo. Ne želimo da bude „minus 15“, nego neka bude dva, tri ili četiri ili ako možemo da preokrenemo situaciju. Ako ne budemo mogli, sportski ćemo im čestitati – poručio je Nedović.

Budućnost ne odustaje od borbe za titulu.

- Dok postoji teorija, postoji i šansa. Ako ćemo da budemo realni, nije lako stići 10 bodova, ali moramo da se ponašamo sportski i još jedan derbi imamo kod kuće.

Daćemo sve od sebe, svaku utakmicu ćemo da idemo na pobjedu, pa ćemo da vidimo za šta će nam to biti dovoljno – zaključio je Nedović.

Ženska kadetska reprezentacija porazom otvorila elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Razlika u klasi Holandija Crna Gora

11 0

Sportski park „Sant Ana“, Penalva Kastelo. Sudija: Lusi Šulcova (Češka). Golovi: 1:0 Tomas u 5, 2:0 Tolhuk u 22, 3:0 Huizenga u 24, 4:0 Huizenga u 49, 5:0 Tomas u 57, 6:0 Huizenga u 72, 7:0 Huizenga u 74, 8:0 Kruze u 78. (penal), 9:0 Kruze u 81, 10:0 Kruze u 90+2, 11:0 Kruze u 90+4. minutu. Žuti kartoni: Tomašević, Milo-

vić, Kalač (Crna Gora).

HOLANDIJA: Eijk, Klonia (od 46. Šilder), Rider (od 46. Rutgers), Kardinal (od 46. Vons), Frijns, Kruzen, Tomas, Dupon, Tolhuk (od 46. Promes), Kru-

ze, Huizenga (od 86. Verter).

CRNA GORA: Kalač, Rakočević, Malesija, Bulić, Milović, Vukadinović, Pačariz (od 46.

Golubović), Čađenović (od 80. Đurković), Tomašević (od

90. Vukčević), Osmajić (od 80.

Nikčević), Ana Krivokapić (od 46. Doknić). Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je od Holandije u prvom kolu grupe A7 elitne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Holanđanke su opravdale ulogu favorita protiv naše selekcije, kojoj je ovo prvo učešće u ovoj fazi kvalifikacija.

U redovima pobjedničke ekipe istakle su se Hana Huizenga i Fjeke Kruze, koje su postigle po četiri gola.

Naredni rival Crne Gore je domaćin turnira Portugal. Ta utakmica igra se 19. marta od 16 časova.

R. P.

18

Arena

Fudbal

Četvrtak, 17. mart 2022.

LIGA ŠAMPIONA: Čelzi nastavlja odbranu trona, debakl ,,stare dame“

Sport na

,,Žuta podmornica“ TV potopila Juventus

Fudbal - Liga Evrope

Prokletstvo Juventusa je nastavljeno.

Treću godinu zaredom ,,stara dama“ ispala je u osmini finala Lige šampiona, u sva tri slučaja bila je (veliki) favorit – 2020. eliminisao ju je Lion, godinu kasnije Porto, a sinoć – Viljareal. ,,Žuta podmornica“ je potopila italijanskog velikana usred Torina – čak 3:0.

Konačan rezultat ne odražava pravo stanje stvari na terenu jer je Juventus bio tim koji je više napadao, imao nekoliko šansi, pogađao okvir gola. Prvi je zaprijetio Alvaro Morata, pa se tri puta u prilici našao Dušan Vlahović, dok je na drugoj strani bilo manje uzbuđenja – oprobao se Đovani Lo Selso.

U 78. minutu sve se okrenulo za 180 stepeni. VAR je utvrdio da je Rugani faulirao Kokelina u šesnaestercu domaćina, Đerar Moreno s bijele tačke ne baš najbolje šutirao, ali dovoljno dobro da savlada Šćensnog.

Juventusu je gol bio dovoljan za produžetke (prvi meč 1:1), Masimilijano Alegri odmah je potegao za izmjenama i ubacio Dibalu i Bernardeskija, ali kola koja su krenula nizbrdo nijesu mogla da se vrate na pravi put.

Osvajač Lige Evrope iz prošle sezone osjetio je momenat da ,,dokrajči“ grogiranog rivala i u 85. dočekao očajnu reakciju odbrane domaćih koja je poslije kornera i udarca glavom Orijea zaboravila Paua Toresa u srcu peterca.

Koncepcija Juventusa raspala se u paramparčad, a strpljivi Viljareal ugrabio šansu da ga deklasira – De Liht je igrao rukom, Dandžuma realizovao jedanaesterac u nadoknadi.

Nova velika noć za ,,žutu podmornicu“, trećeg španskog predstavnika u četvrtfinalu Lige šampiona, poslije Reala i Atletiko Madrida.

18.45 – C. zvezda – Rendžers Fudbal - Liga konferencije 21.00 – Fejnord – Partizan

Fudbal - Liga Evrope 18.40 – Galatasaraj – Barselona 21.00 – Vest Hem – Sevilja

Fudbal - Liga Evrope 21.00 – Lion – Porto

Fudbal - Liga konferencije 21.00 – Roma – Vitese

Košarka - Evroliga 20.00 – Olimpijakos – Panatinaikos

Fudbal - Premijer 20.45 – Everton – Njukasl

Košarka - Evroliga 20.45 – Real Madrid – Asvel

0

Viljareal

0

30

Stadion: Alijanc Sudija: Šimon Marčinjak (Poljska) Golovi: 0:1 Moreno (pen) u 78, 0:2 Tores u 85, 0:3 Dandžuma (pen) u 90.+2 Žuti kartoni: De Liht (Juventus)

Juventus

Viljareal

Šćensni Danilo De Liht Rugani (od 78. Dibala) De Šiljo Lokateli (od 83. Bernardeski) Artur Kvadrado Rabio Vlahović Morata (od 85. Ken)

Rulji Orije Albiol Tores Estupinjan Pino (od 64. Čukvueze) Pareho (od 86. Pedrasa) Kapue Trigueros (od 64. Kokelin) Lo Selso (od 74. Moreno) Dandžuma

Lil

1

Čelzi

1

2

1

Stadion: Pjer-Moroj Sudija: Davide Masa (Italija) Golovi: 1:0 Jilmaz (pen) u 38, 1:1 Pulišić u 45.+3, 1:2 Aspilikueta u 71. Žuti kartoni: Guđmundson, Fonte (Lil), Čaloba (Čelzi)

Đerar Moreno slavi gol za 1:0

Trećeg predstavnika dobila je i Engleska.

Uz Liverpul i Mančester siti, među osam je otišao i Čelzi.

Lijepa vijest u teškim danima za ,,plavce“, koji nemaju novca za odlazak na gostovanja avionom. Nakon 2:0 u Londonu, tim Tomasa Tuhela pobijedio je Lil i u Francuskoj – 2:1.

Nije bilo jednostavno jer je domaćin vodio od 38. minuta golom Jilmaza iz jedanaesterca. Čelzi je reagovao u najboljem trenutku. Žoržinjo je uputio savršen pas u prostor za

OSMINA FINALA LIGE EVROPE: Barselona u Istanbulu

FK CRVENA ZVEZDA

Zvezda u lovu na čudo PODGORICA - Crvena zvezda se nalazi pred nemogućom misijom uoči revanša osmine finala Lige Evrope. Šampion Srbije je u Glazgovu poražen od Rendžersa rezultatom 3:0, iako po prikazanom na ,,Ajbroksu“ nije zaslužio toliki deficit. ,,Crveno-bijeli“ vjeruju da bi večeras u paklu stadiona ,,Rajko Mitić“ mogli da naprave čudo.

- Ovaj stadion igrače Crvene zvezde čini dva puta boljim nego što su obično. Taj adrenalin, taj huk što dolazi sa tribina. Biće to dva puta jače nego na ,,Ajbroksu“. Neće njih to uplašiti, znaju da igraju pred punim stadionom. Ali neka računaju da će imati dva puta jačeg rivala.

Oni će se opustiti koliko im mi dozvolimo. Ako im skratimo prostor i budemo vršili agresiju na nosioca lopte, možemo da ih uvedemo u problem. Oni mijenjaju formaciju, prelaze u toku utakmice na sistem s petoricom igrača pozadi, ali mi znamo da se adaptiramo – rekao je trener fudbalera Zvezde Dejan Stanković.

Oči evropske fudbalske javnosti danas će biti usmjerene ka

Juventus

Kristijana Pulišića, koji je u trećem minutu nadoknade vratio mir gostima.

Aktuelni šampion Evrope preživio je dvije velike šanse Lila u nastavku, a onda u 71. zadao konačan udarac.

Maunt je centrirao s lijeve strane, a Aspilikutea koljenom otklonio sve dileme.

U četvrtfinalu Lige šampiona igraće Real Madrid, Atletiko Madrid, Viljareal, Liverpul, Mančester siti, Čelzi, Bajern Minhen i Benfika. Žrijeb četvrtfinala i polufinala je sjutra u Ne. K. Nionu.

Lil

Čelzi

Žardim Fonte Botman (od 58. Onana) Đalo Čelik (od 58. Vea) Bamba (od 77. Gomez) Šeka Andre Guđmundson (od 77. Bradarić) Jilmaz Dejvid (od 77. Ben Arfa)

Mendi Aspilikueta Kristensen (od 99. Čaloba) Silva Ridiger Alonso Kante Žoržinjo (od 74. LoftusČik) Kovačić (od 46. Maunt) Haverc (od 83. Zijaš) Pulišić (od 74. Lukaku)

Dijego Simeone ponosan nakon velikog trijumfa nad Mančester junajtedom Atletiko Madrid je oslabljen zasluženo pobijedio u gostima Mančester junajted 1:0 u srijedu veče i stigao do četvrtfinala Lige šampiona – demonstrirajući zrelost, požrtvovanost i karakter.

Strateg ,,jorgandžija“ Dijego Simeone ponosan je na partiju tima koji je u prvom meču, na svom terenu, remizirao 1:1 protiv ostrvskog giganta. Gol za trijumf postigao je Renan Lodi, već u prvom poluvremenu... Do kraja Junajted nije ozbiljno zaprijetio.

Jedan od naših najboljih mečeva - Srećan sam. Mnogo ljudi je naporno radilo da bismo došli ovdje. Bila je to fantastična timska predstava. Jedna od naših najboljih u ovoj sezoni...

Lodi je sjajan. Čekao je strpljivo, vrebao šansu. Fudbal je divna igra baš zbog toga, da kada naporno radiš i spreman si da uskočiš u svakom trenutku,

onda budeš nagrađen. I odbrana je bila sjajna. Golman Jan Oblak nam je ulivao sigurnost u teškim momentima. Prolaz je zasluga cijelog tima – rekao je Simeone.

Madridski tim čeka oporavak niza bitnih igrača i u završnici Lige šampiona biće težak zalogaj za sve favorite.

R. A.

Potpuno sputan u ključnom meču sezone

Ronaldo bez šuta protiv Atletika Raspored 18.45 – Bajer L. – Atalanta (prvi meč 3:2) 18.45 – C. zvezda – Rendžers (0:3) 18.45 – Galatasaraj – Barselona (0:0) 18.45 – Monako – Braga (0:2) 21.00 – Ajntraht – Betis (2:1) 21.00 – Lion – Porto (1:0) 21.00 – Vest Hem – Sevilja (0:1)

Istanbulu, gdje će revanš igrati Galatasaraj i Barselona. Prvi meč završen je 0:0.

- Imam visoke zahtjeve od igrača u ovoj utakmici. Ovo je finale, moramo da igramo većim

intenzitetom nego u prvom meču. Želimo da odradimo ono što smo u Napulju - kazao je trener Ćavi Ernandes, aludirajući na pobjedu protiv Napolija vrijednu prolaza u plej-of u nokaut rundi.

U prednosti uoči revanša su Ajntraht, Lion, Sevilja, Atalanta i Braga.

RB Lajpcig je osigurao prolaz nakon što je UEFA izbacila moskovski Spartak zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Ne. K.

Kristijano Ronaldo (37) ponovo je na udaru kritika, jer u porazu Mančester junajteda od Atletiko Madrida 1:0 u revanšu osmine finala Lige šampiona nije uputio udarac na gol.

Legendarni napadač bio je potpuno sputan u ključnom meču Junajtedove sezone, u ko je pred domaćim navijačima propala i posljednja šansa da se osvoji trofej.

Statistika je jasna – Ronaldo je tokom duela imao 50 dodira sa

loptom, kompletirao je 33 od 35 dodavanja. Pretrpio je dva prekršaja, izašao je kao pobjednik u šest od deset duela a imao je tri uspješna driblinga. I konačno – nijedan šut, ni van ni u okvir gola golmana madridskog tima Jana Oblaka.

Nakon meča slavni Portugalac nije bio raspoložen za izjave. Po spekulacijama ostrvskih medija, nije bio ni zadovoljan povjerenom rolom u meču...

Taktika menadžera Junajteda

Ralfa Rangnika ispostavila se pogrešnom – da Ronalda drži dalje od gola i više ga uključi u organizaciju napada i manevar po lijevoj strani. Veteran se protiv fizički dominantnog i taktički perfektno pripremljenog protivnika nije snašao.

Nakon punih 16 godina, Ronaldo će jednu sezonu završiti bez osvojenog trofeja. Šanse da i naredne sezone igra u Ligi šampiona su male, makar u istom klubu...

R. A.

Arena

Četvrtak, 17. mart 2022.

Košarka

19

Košarkaši Budućnost Volija savladali u „Morači“ grčki Promiteas u 15. kolu grupe B Evrokupa

Budućnost Voli je prekinula seriju od tri poraza na dva fronta – izabranici Aleksandra Džikića su drugi put savladali grčki Promiteas, manje ubjedljivo nego u Patri (89:60), pošto je u „Morači“ bilo 90:77 za „plave“.

To je tek druga pobjeda Budućnosti u posljednjih šest mečeva u grupi B, prva kod kuće od 12. januara, kada je savladala turska Bursa, ali i te kako važna za nastavak borbe za jedno od prva četiri mjesta koja donose meč u „Morači“ u osmini finala plej-ofa Evrokupa.

A sudbina je htjela da posljednji koš, 46 sekundi prije kraja meča, na opšte zadovoljstvo svih u dvorani, postigne momak na čiji se povratak čekalo sa nestrpljenjem – Danilo Nikolić, čije su ime „varvari“ klicali po završetku meča.

PRECIZNI IZ REKETA Budućnost je do sedam poena prednosti na poluvremenu stigla zahvaljujući boljoj odbrani od rivala, ali prije svega šutu za dva poena (72,7 odsto) i boljem skoku (19-14). Podgoričani su ponovo imali problema u šutu sa distance, pa su pogodili samo dvije trojke (Di Džej Sili i Petar Popović) iz 13 pokušaja za mizernih 15,4 odsto. Imali su „plavi“ tri ukradene lopte (Grci nijednu), te manje izgubljenih lopti (6-8), pa su kontrolisali rezultat od završnice prve dionice.

M. BABOVIĆ

Povratak na pobjednički kolosijek Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 1.400.

Sudije: Mogulkoč, Pastusiak i Sukis

Kobs 10 Atić 5 Šehović Micov 12 D. Nikolić 2 Sili 11 Tarolis Z. Nikolić 10 Jagodić-Kuridža 6 Popović 15 Rid 11 Peri 8

90

77

(26:16, 20:23, 21:18, 23:20)

87% (16-14) 63% (46-29) 27% (22-6)

za 1 za 2 za 3

83% (6-5) 52% (46-26) 42% (19-8)

41 (15+26) Skokovi 25 (7+18) Blokade 4 3 Asistencije 14 21 Ukradene lopte 6 8 15 Izgubljene lopte 15 Faulovi 14 14

Rej Grent Gadi Agravanis Rokavopulos Simpson Lajos Andrić Vasileu Fasasi Bazinas Tanulis

8 23 2 6 8 13 10 7



„Varvari“ nijesu navijali u prvoj četvrtini, odajući na taj način počast Miljanu Šćepanoviću, tragično nastradalom članu ove navijačke grupe, u čiju su čast razvili i veliki transparent. Počeli su sa navijanjem od druge dionice, kada su se svi u dvorani pridružili u aplaudiranju i skandiranju Šćepanovićevog imena

U igri koš za koš Promiteas je pet puta vodio do sredine prve četvrtine, posljednji put nakon koša Agravanisa (14:13). Nakon toga je uslijedila serija Budućnosti od 11:0, prije svega koševima iz reketa (9-7 u prvoj četvrtini), pa su Podgoričani nepuna dva minuta prije kraja stigli do dvocifrene prednosti (24:14), koju su sačuvali do kraja kvartala.

U drugoj četvrtini je Budućnost promašila svih pet šuteva iza perimetra, gosti su pogodili tri trojke, ali su „plavi“ kontrolisali rezultat u prva četiri minuta druge četvrtine

(32:21). Odgovorio je Promiteas serijom 7:0 (32:28), natjerao Džikića na tajm-aut, nakon kojeg je Budućnost ponovo vratila dvocifrenu prednost, koja je 99 sekundi prije odmora iznosila rekordnih 12 razlike (46:34) u prvom poluvremenu, nakon koša Džastina Kobsa, najefikasnijeg u domaćem timu u prvih 20 minuta sa 10 poena. Sili je dodao devet poena (3-3 za dva, 2-1 za tri), Popović sedam, Vladimir Micov šest. Na drugoj strani, Džerai Grent je bio najefikasniji sa 12 poena..

DŽIKIĆ: Dobra pobjeda u utakmici koja je bila klasična „nagazna mina“ Aleksandar Džikić je nakon meča kazao da je meč sa Promiteasom bio iz kategorije onih najopasnijih, jer su to tzv. „štiklirane“ utakmice.

- Klasična „nagazna mina“.

Naročito je utakmica bila opasna za nas, nakon tri poraza zaredom, koji nijesu prijatni, i ima različitih razloga za to, ali nema svih opravdanja. Ovo je dobra pobjeda za nas, ostajemo u trci za tu prednost domaćeg terena u plej-ofu Evrokupa, i to je naš cilj u ovom takmičenju – rekao je Džikić.

Posljednji koš za Budućnost

RID OTVORIO ŠUT SA DISTANCE

Budućnost je drugo poluvrijeme otvorila koševima Silija i Vilija Rida za „plus 11“ (50:39), ali je onda neshvatljivo počela da pravi greške u oba pravca. Podgoričani su, naime, „prosuli“ četiri uzastopna napada, od čega tri bukvalno sa izgubljenim loptama (Marko JagodićKuridža, Rid i Sili po jednu), a Popović nije pogodio trojku.

Gosti su taj pad iskoristili i serijom 11:0 izjednačili na 50:50, pa je Džikić ponovo

KREĆE ODBROJAVANJE: Tri dana do početka fajnal fora WABA lige

di ono najvažnije – Podgorica će 19. i 20. marta biti domaćin fajnal fora, tako da će „plave“ na svom terenu imati priliku da igraju za titulu.

- Sigurno da se osjeća poseban motiv, jer cijele sezone borile smo se da budemo na fajnal foru. Taj cilj smo ispunile, došle do situacije da se završni turnir igra čak u Podgorici i svakako da sa posebnim emocijama očekujemo vikend i definitivno dva najvažnija meča sezone – kazala je Dragana Živković, kapitenka Budućnost Bemaxa. „Plave“ nikada u međusobnim duelima nijesu poražene od Montane kada su bile u ulozi domaćina, a Top8 fazu zaključile su upravo sa dva trijumfa protiv bugarske ekipe. Zbog

kiksa Montane u Banjaluci, Orlovi su osvojili treće mjesto, tako da će Montana biti rival crnogorskom timu u polufinalu.

- Svi timovi koji su došli do završnice imaju velike ambicije i na fajnal foru nema potrebe da nešto posebno biramo. Do kraja se „lomilo“ između Orlova i Montane, na kraju je ispalo da nam je Montana rival i mi se in-

morao da traži tajm-aut.

Minut odmora i savjeti nijesu odmah dali rezultat, ali se sve okrenulo na 54:53 za domaće.

Rid je prvo pogodio za 56:53, a onda ga je u sljedećem napadu dva puta uzastopno izblokirao Grent. Da li zbog nemoći da poentira ispod koša (mada je i utisak da su sudije mogle da sviraju i faul barem u jednoj od „blokada“), Rid se u nastavku akcije izvukao na trojku, a onda, na isteku vremena, neočekivano šutnio i – pogodio (59:53)!

To je diglo publiku na noge,

da će to uticati na našu igru – poručio je Džikić.

Ilijas Zuros se vratio u Podgoricu poslije pet godina, jer je u sezoni 2016/2017. vodio „plave“.

- Čestitke Budućnosti, zaslužila je pobjedu, igrala je bolje.

Ovo je veoma dobar tim, sa dobrim igračima i trenerom. Čestitke i na atmosferi, divno je igrati ovdje, probudilo mi je to lijepa sjećanja. Što se utakmice tiče, zadovoljan sam trudom, ali ne koncentracijom mojih igrača i odbranom – rekao je grčki stručnjak. ali i ekipu, koja je od tog trenutka zaigrala sigurnije u oba pravca, pa je do kraja četvrtine vratila dvocifrenu prednost (67:57), a onda je u prvoj polovini posljednje dionice otklonila sve dileme, kada je, košem Zorana Nikolića, stigla do nedostižnih 16 razlike (80:64). Budućnost je najveću prednost od 19 poena imala na tri i po minuta prije kraja, kada je Kendrik Peri pogodio za 85:66…

Budućnost u narednom kolu, 23. marta, gostuje Gran KanaS. JONČIĆ riji.

VUJIČIĆ: Spektakl kakav nije čest za žensku košarku

Najveći motiv PODGORICA – Cijela sezona staće u dva meča u 80 minuta efektivne igre.

Košarkašice Budućnost Bemaxa sitno broje do završnice sezone i dva najbitnija meča – Podgoričanke u subotu dočekuju bugarsku Montanu, protiv koje će juriti treću vezanu pobjedu u manje od mjesec, kako bi imale mogućnost da već u neđelju igraju za četvrtu regionalnu krunu. „Plave“ su od starta djelovale impresivno, u grupnoj fazi uglavnom su bile na „plus 20“, zatim su u Top8 fazi upisale samo jedan poraz, slavile u nekim dramatičnim mečevima, uspjele da se vrate iz velikog minusa i na kraju osvoje prvo mjesto u ligaškom dijelu. Ali, sada slije-

je dao Danilo Nikolić, kojem je to bio prvi koš od povratka na teren, a nakon dramatičnih scena koje su se dogodile 8. septembra.

- Cijelu tu priču gledam drugačije, bio sam tu te večeri kada se sve dešavalo. Fascinantno je da je momak tu i dao je prvi poen. Ne popuštamo mu više, okrećemo na šalu, računamo da će biti dosta važan za ekipu, a znate da je on ultimativno oružje za tri poena. Prije ili kasnije će doći u potrebnu formu da nam pomaže u dužem periodu i na ozbiljniji način. Mislim

tenzivno spremamo za to – naglasila je Živković.

Podgoričanke su u dvadesetak dana dva puta igrale sa bugarskim vicešampionom, nepoznanica ne bi trebalo da bude.

- Znamo ih dobro. Montana ima kvalitetan tim, sa dosta jako iskusnih bugarskih igračica, uz pojačanja u liku Amerikanke King i Litvanke Balkožin.

ŽKK Budućnost Bemax četvrti put biće domaćin završnice regionalnog takmičenja. Dva puta fajnal for igrao se u SC „Morača“ (2014. i 2016), jednom u dvorani Univerziteta Crne Gore (2017. godine), a ovog vikenda prvi put igraće se u „Bemax areni“.

U jednoj od najljepših i najmodernijih malih dvorana organizator će se potruditi da sve bude na maksimalnom nivou.

- Naša želja je da gosti iz Bugarske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, odakle dolaze učesnici, kao i iz ostalih država okruženja, jer će doći predstavnici svih timova takmičenja, budu zadovoljni organizacijom i ambijentom. Već uveliko se obavljaju sve pripreme i vjerujem da će „Bemax arena“ biti pun pogodak. Nadam se da ćemo imati i dobru podršku sa tribina i da će to biti nesvakidašnji spektakl za žensku košarku. To bi bila generalno lijepa slika za žensku košarku, a ujedno i sportske Podgorice koju ćemo poslati regionu – kazao je direktor kluba Zoran Vujičić.

Neugodne su, moramo biti posebno motivisane i spremne za veliku borbu. Nadam se da ćemo uz dobru podršku sa tri-

bina uspjeti da na pravi način zaokružimo sezonu, mada je naš fokus samo na Montani – objasnila je Živković.

R. P.

Arena

20

Četvrtak, 17. mart 2022.

NA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO: Cvetko Pajković i Nikola Rovčanin

ŠAH Dominacija Budućnosti na Ekipnom prvenstvu Crne Gore u brzopoteznom šahu

Četiri zlata u riznici najtrofejnijeg kluba U multimedijalnoj sali Univerzitetskog centra u Podgorici, minulog vikenda održano je Ekipno prvenstvo Crne Gore u ubrzanom šahu za muškarce i žene. U obje konkurencije dominirala je podgorička Budućnost osvojivši četiri zlatne medalje, po dvije u rapidu i cugu.

Matadore je predvodio desetostruki seniorski šampion, velemajstor Nikola Đukić i njegovi klupski drugovi Blažo Kalezić, Andrej Šuković, Vladimir Pajković, Predrag Nikač i Sreten Đukanović, dok su dame nastupile u sastavu Tijana Rakić, Mateja Popović, Milena Mosurović, Tara Ivanović, Nastasija Roganović i Katarina Đukić.

- Mislim da smo zasluženo trijumfovali i opravdali prosječni rejting i ulogu favorita, kaže komentarišući šampionat, kapiten Budućnosti Nikola Đukić.

– Istina, na ovakvim turnirima nijesu isključena i iznenađenja. U pojedinim mečevima dešavali su se preokreti i uzbuđenja koja donosi brzi tempo.

Međutim, u nekim partijama kaisa je bila na našoj strani pa smo uspjeli da se domognemo pobjedničkog postolja - ističe kapiten Podgoričana.

Drugo mjesto u rapidu pripalo je ŠK „Herceg Novi“ (ekipa: Dragiša Blagojević, Nebojša Nikčević, Armin Mušović,

Elektroprivreda generalni sponzor OSCG

Sa meča Herceg Novi - Budućnost

Nebojša Nikolić, Veljko Šćekić, Miomir Savić, otac i sin Mašan i Miloš Bubanja).

- Izuzetno sam zadovoljan igrom i rezultatima moje ekipe – iskreno će Miloš Bubanja, kapiten ,,Herceg Novog“ - Na Prvenstvu Crne Gore u ubrzanom šahu osvojili smo srebro, a na šampionatu u brzopoteznom šahu bili smo četvrti. Čestitam komšijama iz Tivta koji su bili odlični i osvoijli dvije bronzane medalje. Oba prvenstva su veoma dobro organizovana, tako da je ŠSCG položio još jedan ispit u realizaciji godišnjeg plana i programa - istakao je Bubanja.

Bronzanom medaljom okitila se Mimoza (tim su činili: Milan Draško, Miloš Vlatković, Momo Raičević, Dragan

Popadić, Zoran Lazarević, Jovan Pejović, Marko Borozan i Bojan Staničić).

- Ovo su izvanredni rezultati našeg kolektiva. Imamo kontinuitet osvajanja medalja. Energija je bila ogromna, atmosafera odlična što je rezultiralo sa dvije bronze. Zaista sjajno.

Budućnost je opravdala ulogu favorita, a treba pohvaliti i ekipu Herceg Novog sa jednim srebrom i jednim četvrtim mjestom. Oni imaju velike ambicije za ovu godinu. Mi u Mimozi smo veoma srećni zbog novog uspjeha. Pokazalo se da smo i dalje u vrhu crnogorskog šaha - rekao je velemajstor Milan Draško, čelna tabla tivatskog premijerligaša.

Interesantno je istaći da je poredak na tabelama kod

pripadnica ljepšeg pola bio isti na oba turnira pa je nikšićka Mladost (Marija Gvozdenović, Nikolina Anđelić, Jelena Nerić i Savica Tomović) osvojila srebrnu a njihove komšinice iz Elektroprivrede (Aleksandra Milović, Teodora i Anastasija Mandić, Sofija Milović, Marija Bajić i Angelina Vuković) bronzanu medalju.

Takođe, zabilježen je još jedan kuriozitet kada je riječ o učesnicima ovog prvenstva.

Naime, za Budućnost su nastupili otac i ćerka Nikola i Katarina Đukić, boje Elektroprivrede branili otac, majka i ćerka Jovan, Aleksandra i Sofija Milović dok su u najboljoj postavi Novljana igrali otac i sin Mašan i Miloš Bubanja.

Završen drugi Gran pri turnir

Raportu još 13 poena

Rusima oduzeto domaćinstvo 44. Olimpijade

Moskvi sankcije i od FIDE Zbog vojne invazije na Ukrajinu Moskva je ostala bez domaćinstva 44. šahovske olimpijade. Naime, vijeće FIDE oduzelo je organizaciju Rusima i prihvatilo ponudu Sveindijske šahovske federacije (AICF) za domaćina.

Tako će se najprestižnija i najmasovnija šahovska manifestacija na planeti održati u indijskom Tamil Nadu. O tačnom datumu se još razgovara i biće poznat do kraja ovog mjeseca. Mjesto gdje će

se „ratovati“ na 64 crno-bijela polja je kongresni centar u „Four Points by Sheraton“, koji se nalazi u oblasti Mahabalipuram, jednoj od glavnih turističkih destinacija južne Indije. Smješten u Bengalskom zalivu, ovaj grad od 7 miliona stanovnika takođe je dom legendarnom svjetskom prvaku Višvanatanu Anandu, prvom velemajstoru iz Indije.

Ali, šahovska tradicija Čenaja seže još dalje, jer je prvi indijski igrač koji je ikada osvojio titulu međunarodnog majstora Manuel Aron takođe odrastao u ovom gradu. I, naravno, Čenaj je ranije bio domaćin Svjetskog prvenstva 2013. godine, gdje je Magnus Karlsen prvi put krunisan kao svjetski prvak, pobijedivši upravo Ananda.

Dosadašnja saradnja podignuta na viši nivo, klubovima pokriveni troškovi za službena lica

Mađarski velemajstor Rihard Raport osvojio je drugi po redu turnir iz FIDE Gran pri serije takmičenja za tekuću godinu.

On je u finalnom meču protiv Rusa Dmitrija Andrejkina, koji je nastupio pod zastavom FIDE poslije dvije veoma interesantne partije slavio sa 1,5:0,5. Sa ovim uspjehom, Raport je osvojio ukupno 20 GP bodova koji će mu vjerovatno biti dovoljni da se kvalifikuje za Turnir kandidata koji će se održati od 16. juna do 7. jula u Madridu ove godine. Po trenutnoj FIDE Gran pri tabeli, mađarskog velemajstora ugrožavaju Hikaru Nakamura (13), Levon Aronian (10), Dmitrij Andrejkin (10), Aniš Giri (7), Lejner Domingez (7) i Maksim Vašje Lagrav (7), koji mogu dostići njegov rezultat na predstojećem FIDE Grand pri turniru u Berlinu.

Raport 1:0 Andrejkin 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Nc3 a6 4.cxd5 exd5 5.a3 h6 6.Bf4 Nf6 7.e3 c5 8.Be5 Be6 9.Nge2 Nc6 10.Nf4 cxd4 11.Bxd4 Nxd4 12.Qxd4 Bd6 13.g3 Rc8 14.Rd1 Qa5 15.Rc1 0–0 16.Nxe6 fxe 17.Bh3 Kf7 18.0–0 Rc4 19.Qd3 Be5 20.Ne2 Rfc8 21.Rxc4 Rxc4 22.b4 Qa4 23.Nf4 Bxf4 24.exf4 Qc6 25.Qe3 Ne4 26.f3 Rc3 27.Qd4 Rc4 28.Qe3 Rc3 29.Qd4 Rc4 30.Qe5 Nd2 31.f5 Nxf1 32.fxe6+ Ke8 33.Qxg7 Qb6+ 34.Kxf1(dijagram) Rc1+ 35.Ke2 Re1+ 36.Kxe1 Qe3+ 37.Kd1 Qd3+ 38.Kc1 Qe3+ 39.Kb1 Qd3+ 40.Kc1 Qe3+ 41.Kb2 Qd2+ 42.Ka1 Qc1+ 43.Ka2 Qc4+ 44.Kb2 Qe2+ 45.Ka1 Qf1+ 46.Bxf1 1:0 Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Saradnja uspostavljena prošle godine podignuta je na viši nivo – Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić (EPCG) postala je generalni sponzor Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Ugovor su, na svečanosti u podgoričkom hotelu „VO CO“, potpisali izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin i predsjednik Upravnog odbora OSCG Cvetko Pajković.

- U prilično teškom vremenu, ne samo u Crnoj Gori, nego i gotovo u čitavom svijetu, Elektroprivreda Crne Gore odlučila je da pomogne odbojkaškom sportu u našoj zemlji i postala generalni sponzor Odbojkaškog saveza Crne Gore. Zbog toga osjećamo veliko zadovoljstvo i čast, jer je to kruna saradnje koju sa Elektroprivredom imamo već neko vrijeme i jer je u pitanju jedna od najvećih kompanija u našoj zemlji, kompanija koja prednjači po društvenoj odgovornosti. Vjerujem da su motiv za takvu saradnju bili naši rezultati, naše akcije i naša masovnost. Odbojka je jedan od najpopularnijih sportova u svijetu, a već dva puta zaredom naša muška reprezentacija bila je dio evropske elite i učesnik prvenstva kontinenta.

Odbojka je i najmasovniji ženski sport u našoj zemlji, a ove godine posebnim razvojnim projektom u opštinama na sjeveru nastojimo da takva masovnost bude i kod mladih odbojkaša. Da bismo sve to postigli, pomoć tako ozbiljnog partnera više je nego dragocjena – rekao je Pajković.

Kako je saopšteno, najveću korist ovog generalnog sponzorstva imaće klubovi. Naime, svim klubovima Prve lige odbojkaša, te Prve i Druge lige odbojkašica biće plaćene takse za službena lica za ligaške utakmice.

- To će biti veliko rasterećenje za njihove klupske budžete – istakao je Pajković.

Nikola Rovčanin je kazao da „odbojka, kao jedan od najpopularnijih i najrasprostranjenijih sportova u svijetu, ima dugačku i blistavu tradiciju u Crnoj Gori“.

Saradnja OSCG i Elektroprivrede Crne Gore je formalizovana u godini kada odbojkašice i odbojkaši igraju kvalifikacije za plasman na EP, u kojima seniori jure treći uzastopni nastup na šampionatu Starog kontinenta, a seniorke prvi. I naše juniorske i mlađe seniorske selekcije u obje konkurencije igraće u kvalifikacijama za EP, a ova godina proteći će i u znaku priprema za organizaciju Evropskog prvenstva za kadete (U17), čiji će domaćin 2023. godine biti Crna Gora.

- Odbojka, kao jedan od najpopularnijih i najrasprostranjenijih sportova u svijetu, ima dugačku i blistavu tradiciju u Crnoj Gori, odakle je u sami vrh ovog sporta lansiran veliki broj igrača i trenera, mnogo veći od proporcionalnog učešća naše zemlje u svjetskoj populaciji. Polazeći od tih činjenica, smatramo da, kao kompanija koja posluje odgovorno prema društvu u kome ostvaruje profit, ugovorom o generalnom sponzorstvu na pravi način pomažemo razvoj odbojke, ali i svijest o tome da je bavljenje sportom, kao zdravi stil življenja, jedan od najboljih načina za očuvanje zdravlja građana Crne Gore, naročito onih najmlađih, koji predstavljaju budućnost naše zemlje. Koristim ovu priliku da svim odbojkaškim selekcijama Crne Gore (seniori i seniorke, U22, U21, U20, U19) poželim mnogo sreće u predstojećim kvalifikacijama za plasman na EP – poručio je Rovčanin.

S. J.

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za rukometašice

Nikšić u polufinalu PODGORICA - Rukometašice Nikšića šokirale su Rudar u četvrtfinalu Kupa. Domaće su slavile 27:24, a posljednjih deset i po minuta nijesu primile gol (Rudar poveo 24:23)!

U finišu meča Nina Ramusović sa dva gola, Danila Radonjić i Marija Terzić sa po golom, vodile su domaćina do velike pobjede. Meč je obilježila golmanka Vanja Kovačević sa 13 odbrana.

Arena

Četvrtak, 17. mart 2022.

Sportski miks

Provalnik ostao dva i po sata i odnio značajan dio dokumentacije

Obijena kancelarija Rukometnog saveza

21

VAŽNA POBJEDA: Vaterpolisti Primorca

Prva liga Crne Gore za vaterpoliste (8. kolo)

Kotoranima derbi Primorac Jadran

VEČERNJI LIST

Odnijeta je dokumentacija, a policija je pozvana da napravi zapisnik i izuzme snimke sa nadzornih kamera.

Provalnik je u prostorije RSCG ušao oko 21.30 sati i ostao do malo iza ponoći, na što ukazuju snimci sa nadzorne kamere.

Simptomatično je da se „okomio“ samo na RSCG, s obzirom na to da glavna ulazna vrata dijele Atletski, Bokserski, Teniski, Bodibilding savez i Udruženje sportskih novinara Crne Gore.

Provalniku nije bila interesantna ni tehnika, brojne medalje i pehari, već mu je u fokusu bila dokumentacija.

Snimci sa nadzornih kamera otkrivaju da se radi o krupnom muškarcu koji je na sebi imao kapuljaču i masku, čime je dobro zaštitio identitet, ali i torbu sa alatom za obijanje.

- Za sada nepoznata osoba iz prostorija Saveza koje se nalaze na južnoj tribini stadiona pod Goricom, iznijela je značajan dio dokumentacije i pričinjena je materijalna šteta, a o slučaju je odmah obaviještena Uprava policije. Savez izražava zahvalnost pripadnicima policije na profesionalnoj i brzoj reakciji, u nadi da će tragovi koje su izuzeli tokom višečasovnog uviđaja biti od koristi za pronalazak počionioca ovog djela. Koristimo priliku da istaknemo da smo zaprepašćeni djelom koje je izvršeno i koje je nezabilježeno u našoj državi, imajući u vi-

nog saveza Crne Gore.

Poslovna dokumentacija Rukometnog saveza Crne Gore čuva se u dva primjerka, jedan je kod ovlašćenog računovođe.

J. TERZIĆ Foto: S. VASILJEVIĆ

Ubjedljiv poraz BiH u prvom meču kvalifikacija za SP u rukometu

Novi posao za legendu svjetskog rukometa

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Mišković i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 1:4, 5:0, 2:3.

PRIMORAC: Kralj (osam odbrana), Isljamović, Drašković 1, Paunović, Gopčević 1, Mačić 3, Vukasović, Šekarić, Mršić 2, Stanojević, Vučković, Matković 4, Vujošević, Vukšić.

JADRAN: Đurović (devet odbrana), I. Radović, Stevović, Vučurović 1, Obradović, Vujović 2, D. Radović 2, Murišić, Gardašević, Muskat 1, V. Radović, Čeraj 1, Petković 1, Sladović 1.

Derbi 8. kola najjače crnogorske vaterpolo lige opravdao je očekivanja – u meču sa puno preokreta Primorac je bio bolji od Jadrana – 11:9 i izjednačio se po broju bodova sa novljanskom ekipom.

Gosti iz Herceg Novog sjajno su odigrali drugu četvrtinu u kojoj su stekli višak od dva gola prednosti (6:4). Nakon odmora aktuelni šampion Crne Gore je zastao i dozvolio domaćinu serijom 5:0 da dođe do visokih 9:6 na 19 sekundi prije kraja četvrtine. U posljednjih osam

minuta gosti su uspjeli da dođu do izjednačenja (9:9), ali je finiš pripao domaćinu. Aljoša Mačić i Dušan Matković vodili su Kotorane do pobjede.

Kataro Budva

9 9

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Đurašković i Arnaut. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 1:3, 1:3, 5:2.

KATARO: Marinković (šest odbrana), Bjelica, Vičević, Uskoković, Marković 2, Rajhel 1, Milić 3, Gopčević 1, Vujović, Milaš 1, Baštrica 1, Nikaljević, Kovačević, Petrović.

BUDVA: Mandić (15 odbrana), Kolesko, Ćetković 1, Žardan 1, Kovačević 2, D. Dragović, Kljajić, Vukićević 1, N. Dragović 1, Mijatović, Hudiček, Drašković, Kosić, Korać 3.

Kataro je stigao do prvog boda i to senzacionalnim preokretom u duelu sa Budvanima (9:9). Gubili su Kotorani 9:6 na 3.11 prije kraja utakmice, pa se podigli serijom 3:0, koju je sa dva gola otvorio Marko Milić. Gol za izjednačenje postigao je Dragan Marković. Imali su gosti napad za pobjedu, ali mreža domaćina je mirovala.

A. M.

Najbolja crnogorska atletičarka sprema se za najveći izazov

Grčka blizu baraža Vuković u subotu sa Crnom Gorom nastupa u Beogradu

Vujović selektor Irana PODGORICA - Veselin Vujović ima novi posao – legenda crnogorskog i svjetskog rukometa biće novi selektor Irana.

Početkom decembra Vujović je ostao bez angažmana u Vardaru, hrvatski mediji pisali su da bi mogao da sjedne na klupu ŽRK Podravka, ali se čuveni Cetinjanin na kraju odlučio za odlazak u Aziju.

- Postigli smo dogovor, od aprila postajem selektor Irana – rekao je Vujović za Sport klub.

Vujović je vodio Metaloplasti-

du to da se radi o nacionalnom sportskom savezu. Istovremeno, vjerujemo da će nadležni organi odraditi svoj dio posla i da će motiv i izvršilac ovog djela biti otkriveni u najkraćem roku – saopšteno je iz Rukomet-

Sa meča Grčka – BiH u Halkidi

ku, Partizan, Sijudad Real, Vardar, Al Sad, Al Šabab, Zagreb, Koper, Železničar i banjalučki Borac. Kao selektor bio je na klupi SR Jugoslavije, Srbije i Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije, s kojom je na Svjetskom prvenstvu 2017. godine u Francuskoj osvojio bronzanu medalju.

Vujović će biti drugi Crnogorac koji će voditi rukometaše Irana, s obzirom na to da je do prije tri godine selektor bio Zoran Kastratović.

Ne. K. Najefikasnija u ekipi Nikšića bila je Ramusović sa devet golova, Terzić je dala sedam, a gol manje Radonjić.

Kod Rudara blistala je Lana Pavćević sa devet golova iz deset pokušaja.

Nikšićanke će za finale (Budućnost Bemax osigurala plasman) igrati sa boljim iz današnjeg (14.30) duela Trebjesa – Komovi.

A. M.

PODGORICA – Beograd će od 18. do 20. marta biti domaćin 19. atletskog prvenstva svijeta u dvorani, a crnogorsku atletiku predstavljaće Marija Vuković.

EHF

PODGORICA - Kancelarija Rukometnog saveza Crne Gore obijena je u noći između utorka i srijede.

11 9

PODGORICA - Protivnik crnogorskih rukometaša u baražu za Svjetsko prvenstvo vjerovatno će biti Grčka. ,,Heleni“ su u prvom meču drugog kruga kvalifikacija deklasirali Bosnu i Hercegovinu (24:17) i u subotu u Tuzli imaće veliku šansu da ovjere dvomeč sa našom selekcijom. ,,Zmajevi“ su nakon žrijeba važili za (velikog) favorita protiv Grčke, koja je jedini put na planetarnom šampionatu igrala 2005. godine kada je bila šestoplasirana.

Međutim, potresi u reprezentaciji – promjena selektora u osvit baraža (Toni Čolina umjesto Ivice Obrvana) i nei-

granje nekoliko bitnih igrača – prenijeli su se na teren, pa je BiH ravnopravan rival bila samo do 38. minuta kada je rezultat glasio 14:13.

Grci su potom poveli 18:13 i bilo je jasno da gostima prijeti težak poraz u Halkidi.

Trinaest golova za reprezentaciju Grčke postigao je kapiten, 34-godišnji Haralampos Malios, a čak 17 odbrana imao je Petros Bukovinas.

Benjamin Burić imao je 14 odbrana na golu BiH, ali ga saigrači nijesu ispratili.

Pobjednik dvomeča BiH – Grčka igraće protiv Crne Gore kao domaćin 13. ili 14. aprila, dok je revanš tri dana kasnije Ne. K. u našoj državi.

Šampionat će prema preliminarnim prijavama okupiti 1.450 atletičara sa ispunjenom normom iz 160 država svijeta, a o kakvom takmičenju je riječ možda najbolje govori podatak da je akreditovano više od 850 novinara, a direktni prenosi sa Svjetskog prvenstva biće emitovani u preko 100 država.

Vuković će, prema satnici, u skoku uvis nastupiti u 11 sati u subotu.

Za medalju boriće se 12 atletičarki – najbolji rezultat u dvorani ove godine ima Austrijanka Eleanora Paterson sa preskočenih 199 centimetara.

Vuković je preskočila 196 centimetara, a isti rezultat imaju i Ukrajinka Jaroslava Mahučik i Nadežda Dubovitskai iz Kazahstana.

Crnogorska rekorderka je 7. marta pobijedila na tradicio-

nalnom dvoranskom atletskom mitingu u Beogradu sa preskočenih 190 centimetara. Vuković je, nekoliko dana ranije, bila srebrna na dvoranskom prvenstvu Balkana u Istanbulu sa preskočenih 190 centimetara.

Prošle godine dva puta je popravljala lični i nacionalni rekord u dvorani, a zatim je na idealan način otvorila novu dvoransku sezonu. Najprije je išla preko 195 centimetara u Češkoj, da bi u Banjskoj Bistrici preskočila centimetar više i opet oborila lični i državni rekord.

Sada se sprema za let za istoriju crnogorskog sporta.

R. P.

22

Feljton

Četvrtak, 17. mart 2022.

14.

PATRIOTSKO FORSIRANJE ZOMBIJA

Mešetarenje sa bogom i mečkarenje sa narodom S.VASILJEVIĆ

Daleko u stranu su odgurnuli Slobodana Jovanovića, Dositeja Obradovića, Svetozara Miletića, Dimitrija Tucovića, Svetozara Markovića. Takođe, „nema“ ni Radomira Konstantinovića, Filipa Davida, Dušana Kovačevića, Svetislava Basare… Što će tekućim političkim čorbadžijama Srbije ove intelektualne i istorijske ličnosti Srbije, kad imaju tako spretne i uslužne eksperte za hiromantiju

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ

obesmišljavanje i razvaljivanje crnogorskih institucija uspješno funkcioniše, dinamično i sistemski. Nekad su se pojedine „srpske varalice izdavale za dobre Crnogorce“, da bi (u Rusiji, naročito) „na taj način dobijali često i dostojanstvo“.

Treba poraditi „da ne bi ružili čast crnogorskog naroda“, pisao je prije oko 270 godina vladika Vasilije Petrović. Tada je Crna Gora bila zavidni centar, pogotovo u vrijeme kasnijih Njegoša, Petra I i Petra II, da bi je ovi današnji turobni monoumci, mentalno potpuno devijantni „opuč Srbi“ – pokušavali da je zatru kao zadnju neprijateljsku kasabu. „NATO je novi Treći rajh“, govorio je mitropolit Amfilohije Radović. On je imao odvažnosti da kaže što misli, i nije se lako povlačio u defanzivu. Što se danas čini sa njegovom „pastvom“, koja je smjerno tašulala za njim – i navodno se oduševljavala sa svakom njegovom riječi. Danas i crkveni velikodostojnici, i od njega

Dritan Abazović i Milo Đukanović u parlamentu

PORTALANALITIKA

odgurnuli Slobodana Jovanovića, Dositeja Obradovića, Svetozara Miletića, Dimitrija Tucovića, Svetozara Markovića. Takođe, „nema“ ni Radomira Konstantinovića, Filipa Davida, Dušana Kovačevića, Svetislava Basare… Što će tekućim političkim čorbadžijama Srbije ove intelektualne i istorijske ličnosti Srbije, kad imaju tako spretne i uslužne eksperte za hiromantiju: Čubriloviće, Tadiće, Bećkoviće, Čavoške, Ristiće, Jevtiće, Dragiće, Negrišorce, Malagurske, Rakoviće… Koji nadilaze glavne „arhitekte“ ideološke papazjanije od želja i maštanija: Garašanina, Đorđevića, Pašića, Protića, Moljevića…

Od utreniranih sadržaja za zatiranje crnogorskih vrijednosti, srpskom političkom buvljaku u Crnoj Gori trenutno jedino fali još jedno (bivše) morbidno svetogrđe – nošenje moštiju svetaca. Izgleda da im ne treba jer – negativna D. MIJATOVIĆ

„I cvrči, cvrči cvrčak“… Prije godinu i po su nas ponoćni Kavajići, na čelu sa tumor oslobodiocem Z. K.) podučavali i „kako se kalio čelik“… Kad je jedan od tih ideoloških oriđinala – iznenada curiknuo, i počeo priču o Manjinskoj vladi, nominalne demokrate su se žestoko uskopištile: „Izdaja, izdaja, izdaja… epskih razmjera“! preneraženo je zavapio A. Bečić. Odnosno, „ako narod stane, desiće se velika izdaja kakvu narod ne pamti!“, brektao je M. Koprivica. Drugim riječima, njihovo nacionalno biračko tijelo – treba da ustane i odbrani „volju naroda“ sa prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.

Inače „desiće se velika izdaja kakvu narod ne pamti“. Izgubiće vlast, ode sanak pusti… „Gluvi ide kud je naumio“. Najviši zvaničnici vlasti, crkve, kulture, nauke… ponašaju se kao đeca sa klikerima. Ma kakva đeca, kakvi klikeri: Rasipaju biser istorije, Crnu Goru.

Zabacuju kao rešetom, pred krmad… Da skrenu pažnju, da odobrovolje i posokole narod svečano obećavaju: „Evropa sad“, „Crna Gora sad“, „Crna Gora radi“, „Crna Gora odmah“… „Zebe“ nešto dio naroda; iz iskustva znaju da „koza zelje ne čuva“? Na djelu je drama apsurda, u diletantskom prikazaniju: „Instant Srbi“ i „sveta lampa“ – Crna Gora. Blefiraju, kao na pokeru. Nerazumno zakrčen prostor: političko ludilo u nacionalističkom „sjaju“.

Mešetarenje sa bogom, i mečkarenje sa narodom! Gazapluk srpske neuljudnosti po Crnoj Gori, a „Crna Gora radi“?

Valja se ponekad śetiti nekadašnjeg slavljenog „oca nacije“ i nesuđenog „srpskog Tolstoja“, D. Ćosića: „Laganje je izvorna srpska mudrost… Lažemo da bismo obmanjivali sebe“. Nije naravno Ćosić Tolstoj (ovu mu misao najčešće citiraju), ali ima (na sreću) autoriteta koji upozoravaju zvrndove: „Politička elita u Srbiji, i Srpska pravoslavna crkva – mnogo su gori od rulje“ (M. Kovač).

Na djelu je arogantno i nečasno političko pospremanje: ulične nadribande, i primitivno etnofiletističko taborenje srbijanskog i prosrpskog, pravoslavnog svijeta. Daleko u stranu su

Dugo mi je bilo nepoznato i zagonetno što znači – po podgoričkim fasadama – vidno i dosta često ispisivanje grafita: „1987.“ Ko bi mogao da pretpostavi da smo „demokratski“ okruženi takvim društvenim čudovištima, koja ne odustaju! Odnosno, tada je javno i glasno prvi put plasirana aktuelna velikosrpska programska opcija: „Pravoslavlje ili smrt“! Sada „podśećaju“ Ministarka Vesna Bratić u naletu razdraženosti na inicijativni zavjet selekcija za mediokritetsko

Dritan Abazović na večeri s proruskim i prosrpskim ekstremnim desničarima 26.2.2022.

(bukvalno!) posađeni zvanični „eksperti“ vlasti, i obični „vjerni narod“ po Crnoj Gori – koji su pred njim padali ničice, i ljubili mu i skute i ruke – nastavljaju „štafetu“ sa drugima i mnogo drukčijima. Da li je i dalje – „NATO novi Treći rajh“?

Misle isto, a nema ko da zucne.

Ne zna se što je gore: aktivno neznanje, inat i provociranje; ili licemjerje i kukavičluk pritalaušenih „elita“.

Poslije Abazovićevog političkog „buđenja“, trka po Beogradu. Kažu, čekalo se gomilom – za kanabe, kod Vučića i Porfirija. Banula osmorica lidera „srpske liste“ iz Crne Gore – po instrukcije! I po blagoslov! Ovi to nesebično otpremaju…

Litijaši i njihovi operativci u aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori jedino još nijesu zakonski nametnuli pravilo – da majku moramo zvati „keva“, a oca „ćaća“ i „ćale“. Kako su bili frontalno krenuli resori „počasne građanke“ četvoro brodne Bratićke, i to se brzo moglo očekivati.

Da se podśetimo: vaspitanje i obrazovanje utiču na formiranje ličnosti, bolje reći, ponašanje jedinke od 70 do 80 odsto.

Slijedi socijalno okruženje, pa tek onda genetika (gotovo neznatno). Dobro je što nema više vremena za vaspitno anticipiranje strmoglave Bilećanke.

Koja je jedinstveno cijuknula i na bivšeg, (za nju nobelovski) uspješnog ministra prosvjete i obrazovanja: „Damir Šehović je više upropastio crnogorsku prosvjetu – nego najveći ratni zločinac“. Śedoci smo najgoreg trodecenijskog mizantropskog mrcvarenja crnogorskog prostora, i pratećeg ugrožavanja građanskog miljea Crne Gore. Dugo mi je bilo nepoznato i zagonetno što znači – po podgoričkim fasadama – vidno i dosta često ispisivanje grafita: „1987.“ Nova farba, a staro datiranje? Ko bi mogao da pretpostavi da smo „demokratski“ okruženi takvim društvenim čudovištima, koja ne odustaju! Odnosno,

tada je javno i glasno prvi put plasirana aktuelna velikosrpska programska opcija: „Pravoslavlje ili smrt“! Sada „podśećaju“ na inicijativni zavjet, dok se kobajagi sekularne države Crna Gora i Srbija (stalno) „bezazeknuto“ odmiču.

To je, dakle, kapija kroz koju se u Crnu Goru litijaški ušunjala klero-nacistička „sloboda“ (opasnih pervertita, na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u avgustu 2020.).

Znači, sa te strane je banuo „Zdravko slobodar“, i ostale „fabričke greške“ savremene civilizacije. Po zadatku – da što ubjedljivije ostvaruju raskol i poraz moderne građanske Crne Gore. Dosljedni u zamajavanju šire javnosti, a naciljani po poznatom programu „a iz Bosne“: „Razvaljuj!“, i „Raspameti!“. Čak i ova novija „o tom – potom“ neizvjesna koalicija između SNP, URE, CIVIS-a i partija manjinskih naroda, mogla bi biti još jedno badavadžijsko trošenje, tj. upropaštavanje vremena. I zamajavanje mahom zblanute i lako potpaljive publike. Sa ciljem „demokratskog“ manipulisanja o manjinskoj, tehničkoj, privremenoj… vladi, njenim prioritetima i rokovima, vanrednim izborima, i slično.

Najvažnije im prepredeno „varakanje“ sa međunarodnom zajednicom. Koja bi već itekako imala zbog čega veoma konkretno da se osvrne – na sirovo „gonetanje“ aktera „srpskog sveta“ sa adolescentski neizvjesnim D. Abazovićem…

Da „građanima“ ne bude dosadno: u međuvremenu, stalna orkestracija – bukačka hajka, i hohštaplersko-politikanska halabuka na M. Đukanovića i DPS, kao biblijske državne neprijatelje Crne Gore. Ubjedljivo najveća partija po biračkom iskazu, izvjesno građanska i proevropska, suverenistička – koja je zaslužna za vraćanje nacionalnog i državnog digniteta – ne smije ni da priviri „demokratskoj“ i političkoj sudbini Crne Gore!? Toliko su srpske „siračiće male“ slavjano-serpski jadi otrovali… Ili im je ta „zla vještica“ toliko straha zadala, i onespokojila ih za sva vremena? Svakako, „mirnodopska“, savremena srpska logika u Crnoj Gori postaje još jedno čudo istorije: patriotsko vodanje, na tuđinskim „uzicama“. Naizmjenično vodaju, popo i „popadija“… One koje je vjekovima oblikovao moral i etika, uličarski rasturaju oni – bez morala i etike.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. mart 2022.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 16.03.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne ispraveUgovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 13.04.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na dvadeset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 16.03.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

23

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 16.03.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 13.04.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na dvanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 16.03.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 16.03.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset deveta prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za dvadeset devetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 13.04.2022. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na dvadeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 16.03.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

24

Oglasi i obavještenja

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta, „S&Đ Company“ doo, Mediteranska br.2, Budva, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-296/6 od 11.03.2022.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za uređenje plaže Crvena Glavica, Opština Budva.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Nosilac projekta, „S&Đ Company“ doo, Mediteranska br.2, Budva, može, shodno odredbama člana 15 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Nosilac projekta, „S&Đ Company“ doo, Mediteranska br.2, Budva, je dužan, shodno odredbama člana 17 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputsvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, donijeto Rješenje broj: 03UPI-1558/22 od 09.03.2022.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju turističkog kompleksa 5*- hotel i vile, na katastarskim parcelama broj 1466/1, 1466/2, 1465/1, 1465/2, 1465/3, 1464, 1463, 1461/1, 1461/12, 1461/13, 1461/14, 1461/15, 1461/16, 1461/18, 1460/1, 1460/2, 1460/3, 1456/17, 1456/22, 1456/35, 1456/36, 1456/37, 1456/38, 1456/39, 1456/40, 1456/47, 1456/48, 1456/49, 1456/98, 1456/100, 1456/103, 1456/104, 1456/106, 1456/107, 1456/108, 1456/114, 1456/115 KO Sveti Stefan, Crvena Glavica, Opština Budva, koji je za nosioca projekta uradio Institut za razvoj i istraživanje u oblasti zaštite na radu Sektor za ekologiju iz Podgorice.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju turističkog kompleksa 5*- hotel i vile, na katastarskim parcelama broj 1466/1, 1466/2, 1465/1, 1465/2, 1465/3, 1464, 1463, 1461/1, 1461/12, 1461/13, 1461/14, 1461/15, 1461/16, 1461/18, 1460/1, 1460/2, 1460/3, 1456/17, 1456/22, 1456/35, 1456/36, 1456/37, 1456/38, 1456/39, 1456/40, 1456/47, 1456/48, 1456/49, 1456/98, 1456/100, 1456/103, 1456/104, 1456/106, 1456/107, 1456/108, 1456/114, 1456/115 KO Sveti Stefan, Crvena Glavica, Opština Budva, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Četvrtak, 17. mart 2022.

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (‘’Službeni list CG’’ broj 21/09), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( ‘’Sl.list CG’’ broj 44/10) i Odluke Odbora direktora broj 2118/4 od 11.03.2022. godine , Monte put d.o.o. objavljuje POZIV za učešće na javnom nadmetanju za prodaju vozila 1.Predmet prodaje Predmet prodaje su: - Volkswagen ‘’Passat 2.0. TDI 4 MOTION’’, 2017. godište, reg oznaka PG CGC81, procijenjene vrijednosti 28.670,00 eura; -Isuzu D-MAX 1.9 DDI CREW QUASAR 4x4, 2019. godište, reg oznaka PG CGJ35, procijenjene vrijednosti 26.474,40 eura; 2.Početna cijena Početna cijena vozila Passat 2.0. TDI DSG je 28.670,00 eura; Početna cijena vozila Isuzu D-MAX je 26.474,40 eura; 3. Mjesto, vrijeme i uslovi prodaje Prodaja vozila iz tačke 1. će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Monteputa, ul. Avda Međedovića br.130 u Podgorici, u srijedu, 23.03.2022. godine u 12,00 časova.

4.Uslovi prodaje Pravo da učestvuju na nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 10 % od početne cijene vozila i prijave se za učešće na javnom nadmetanju. Uplata novčanog depozita vrši se na žiro račun Monteputa broj 530-19247-84 kod NLB banke-za učešće na javno nadmetanje ( navesti za koje vozilo). Prijava za učešće na javnom nadmetanju i dokaz o uplati depozita za vozilo koje je predmet javnog nadmetanja dostavlja se Komisiji za sprovođenje postupka prodaje vozila, najkasnije do ponedeljka 21.03.2022. godine, do 11:00 časova.

Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik prodaje koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne imovine.

5. Ostali uslovi Kupac je dužan da sa prodavcem zaključi Ugovor o kupoprodaji vozila u roku od 30 /trideset/ dana od dana javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

Kupoprodajnim ugovorom definisaće se rok plaćanja kupoprodajne cijene.

Kupac ima obavezu plaćanja poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.Troškovi prenosa imovine padaju na teret kupca.

Zainteresovani mogu izvršiti uvid u vozila koja su predmet prodaje svakog radnog dana, do dana održavanja javnog nadmetanja, u vremenu od 08:00 do 14:00 časova; kontakt telefon: 020/224-493.

Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Monteputa, ul. Avda Međedovića broj 130, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.

Za Komisiju Predsjednik Lazo Vujanović, dipl.pravnik,

Četvrtak, 17. mart 2022.

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA KULTURU I SPORT Na osnovu člana 4 Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti kulture (“Službeni list Crne Gore opštinski propisi”, br. 7/22), Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada raspisuje K O N K U R S za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2022. godinu I Javni konkurs se raspisuje za projekte iz oblasti kulturne djelatnosti, i to: 1.VIZUELNA UMJETNOST 2.KNJIŽEVNOST 3.MUZIČKA UMJETNOST 4.ČASOPISI ZA KULTURU I UMJETNOST 5. POZORIŠNA DJELATNOST 6. KULTURNO-UMJETNIČKE MANIFESTACIJE I FESTIVALI II Ukupan iznos sredstava za raspodjelu iznosi 120.000,00€.

Pojedinačan projekat može se sufinansirati u iznosu do 50% od ukupnog iznosa koji je potreban za njegovu realizaciju.

Učesnik konkursa može konkurisati sa jednim ili više projekata, od kojih samo jedan moze biti sufinansiran.

Pod projektom se podrazumeva zaokružena programska cjelina ili dio cjeline (žanrovska i vremenska), kojom se doprinosi ostvarivanju javnog interesa, u skladu sa zakonom.

III Pravo učešća na Konkursu imaju fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Podgorici, odnosno sa teritorije Glavnog grada, koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.

Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo.

Pravo učešća nemaju nevladine organizacije, kao i javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Glavnog grada, sredstvima planiranim za kulturu, kao i iz budžeta Crne Gore.

IV Projekti prijavljeni na konkursu vrednuju se po sljedećim kriterijumima: 1) umjetnički kvalitet i značaj za razvoj kulture Glavnog grada; 2) reference realizatora; 3) usklađenost sa prioritetima Programa razvoja kulture Glavnog grada; 4) unapređenje i razvoj sektora kreativnih industrija; 5) doprinos razvoju multinacionalnih i multikulturalnih vrijednosti; 6) doprinos podsticanju regionalnog dijaloga i stimulisanju razvoja partnerstva; 7) međunarodna afirmacija kulture Glavnog grada; 8) afirmacija i valorizacija kulturne baštine Glavnog grada; 9) doprinos afirmaciji stvaralaštva lica sa invaliditetom i 10) realnost budžeta projekta.

Kriterijumi iz prethodnog stava primjenjuju se na pojedinačne oblasti kulturne djelatnosti uz poštovanje specifičnosti tih oblasti.

V Prijava na Konkurs podnosi se na odgovarajućem obrascu koji je dostupan na sajtu Glavnog gradaOglasni dio (Prijava na Javni konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2022.godinu) i u prostorijama Sekretarijata.

Uz popunjeni obrazac, dostavlja se obavezna dokumentacija: 1. Detaljni podaci o podnosiocu prijave i korisniku sredstava (za pojedinca-fizičko lice- profesionalna biografija); 2. Dokument o pravnom statusu (fotokopija rješenja o registraciji za ustanove, udruženja, umjetničke grupe i druga pravna lica, odnosno fotokopija lične karte za autore koji su realizatori vlastitih projekata), 3. Detaljan opis projekta, sa svim učesnicima; 4. Vizuelna dokumentacija o projektu; 5. Detaljna specifikacija troškova, po stavkama; 6. Pisane preporuke od relevantnih stručnjaka iz oblasti kulture koja je predmet projekta; 7.Pozivno pismo institucije u kojoj je eventualno planirana realizacija projekta; 8. Dokaz o regulisanim autorskim pravima sa autorom, odnosno nosiocem autorskih prava čija se djela koriste u projektu (dokaz o ustupanju prava korišćenja, saglasnost autora).

Prijava sa dokumentacijom podnosi se u zapečaćenoj koverti neposredno ili poštom na adresu: Glavni grad Podgorica- Sekretarijat za kulturu i sport Ul. Marka Miljanova broj 4, sa naznakom »Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture (navesti oblast) za 2022.godinu«.: – u jednom štampanom primjerku, – i obavezno u elektronskoj formi (USB, CD ili DVD) u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku (prijava sa svim prilozima).

Dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 09,00 do 14,00 časova na telefon 020-225144 ili putem e-maila kultura@podgorica.me Rok za podnošenje prijava sa dokumentacijom je 30 dana, od dana objavljivanja konkursa, zaključno sa 15. aprilom 2022. godine.

VI Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati. Prijave napisane rukom nijesu prihvatljive.

Konkursni materijal se ne vraća.

Vrednovanje projekata vrši stručna komisija koju obrazuje gradonačelnik, od afirmisanih umjetnika i stručnjaka u kulturi.

Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu Glavnog grada-Oglasni dio najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka konkursa.

Učesnici konkursa imaju pravo prigovora komisiji preko Sekretarijata za kulturu i sport u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja rezultata konkursa.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport donosi Odluku o raspodjeli sredstava za sufinasiranje projekata iz oblasti kulture i zaključuje ugovore sa odabranim realizatorima u roku od nedelju dana od dana konačnosti odluke o sufinansiranju.

Oglasi i obavještenja

25

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće ,,BEMAX“ D.O.O. PODGORICA; Studentska 2A, Podgorica, kao nosilac projekta podnijela Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izvođenja radova na geološkim istraživanjima i eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Midova Kosa- Budoš“, na katastarskim parcelama broj 220, 221, 222, 223, 224, 233 i 1032 KO Stubički kraj, u obuhvatu PUP-a Nikšić, Opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Zgrade Opštine Nikšić, Građanski biro (Njegoševa 18, Nikšić) ili putem e-maila Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (eko_opstinank@t-com.me), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u zgradi Opštine Nikšić- sala br.1 (Ulica Njegoševa br.18, Nikšić), dana 07.04.2022.godine u 11.00 časova.

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. mart 2022.

Posljednji pozdrav dragom komšiji Obavještavamo da je

RAJKU Miljanovom ŽIVALJEVIĆU

VITORE Đon SINIŠTAJ rođena LJULJĐURAJ SAŠA, OGNJEN i MIĆA BRKOVIĆ sa porodicama

preminula, dana 16. marta 2022. u 86. godini života.

Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli „Malesija“ u Tuzima, dana 17. marta od 17 do 22 časa, kao i u petak 18. marta od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Dušić.

814 Ožalošćeni: sin ANTON, kćerke LJEZA i SOFIJA, snaha ALBINA, zaova AGA, sestre ĐELJINA, FILJA i KATRINA, unuci ROKO i MARIO, unuke ROZALIA, MONIKA i LEA, kao i ostalo bratstvo SINIŠTAJ i LJULJĐURAJ

СЈЕЋАЊЕ НА НАШЕ ДРАГЕ

836 Posljednji pozdrav

ДРАГАНА В.

17. 3. 2020.

и

МИЈУШКОВИЋ

ЗОРАНА В.

2. 3. 2007.

Претужни што нијесте с нама за све што живот носи.

STANISLAVI STAŠI MARKUŠ ВАШЕ ПОРОДИЦЕ Draga Stašo, Mnogo si tuge ostavila za sobom, a mala srca još nijesu svjesna da majke više nema.

Počivaj u miru,

843 Voljena

ISIDORA, ZDENKA i RANKO PEROVIĆ

809

SNEŽANA Dragova JOVANOVIĆ Prođe čitava godina od kada nisi sa nama moja majko, ali znaj da si nam stalno u mislima. Hvala ti za svu ljubav i podršku što si pružila meni i mojoj porodici. Ti si zauvijek naš anđeo čuvar.

Tvoja ćerka VESNA sa porodicom 844 Naša

SNEŽANICE Danas je tačno godinu dana kako si otišla... mirno i spokojno, kao da je to najnormalnija stvar na svijetu, a nama ostavila veliku prazninu i tugu... Bila si najbolja žena koju poznajemo, bila si utjeha, vjera i nada da sve može biti bolje. Hvala ti za sve putokaze što si nam u životu postavila, za ljubav koju si nam davala i nesebično dijelila. Ostaje nam da čuvamo sjećanja i tople uspomene na tvoju plemenitu dušu, veliko srce i mili lik.

Tvoja unučad SANJA i FILIP 845

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. mart 2022.

Тужним срцем јављамо да је дана 16. марта 2022. преминуо у 83. години наш вољени

Дана 16. марта 2022. године преминула је наша драга

27

Упокојио се у Господу наш

БОСИЉКА Јованова КОСТИЋ

ПАУН - ПИЉО Јагошев НИКИЋ

рођена Шофранац

1942–2022.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 17. марта од 10 до 12 часова, када крећемо за Трешњево, гдје ће се примати саучешће на гробљу Винатак од 16 до 21 час и 18. марта од 9 до 14 часова када ће се обавити сахрана.

Сахрана ће се обавити дана 17. марта у 12 часова у кругу породице на мјесном гробљу у Друшићима.

Саучешће примамо дана 17. марта 2022. године у градској капели Чепурци од 9 до 12 часова када полазимо за родно мјесто Орахово – Кучи гдје ће се и обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости: Ул. др Ника Миљанића бр. 10.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЛАТКО и ЖАРКО, снахе ДАНИЈЕЛА и РАКА, унук ВАСИЛИЈЕ, унуке ЈАНА и АЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина КАСТРАТОВИЋ

Ожалошћени: супруг ЈОВАН, кћерка ЈЕЛЕНА, син ПЕРО, брат РАДОВАН, снахе ЗОРИЦА и МИЛЕВА, унучад НАЂА и ФИЛИП и остала родбина КОСТИЋ и ШОФРАНАЦ

РАДОСАВ Данилов КАСТРАТОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВИДРА, син СРЂА, кћерка СОЊА, брат ЉУБО, сестра АНЂЕЛИЈА, снахе ИРЕНА и ТАЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина НИКИЋ

825

835

840

Posljednji pozdrav dragom zetu

Дана 16. марта 2022. преминуо је у својој 65. години наш драги и вољени

Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да се дана 16. марта 2022. у 83. години упокојио наш вољени

RADOSAVU KASTRATOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MILAN sa porodicom

842 Dana 16. marta 2022. umrla je u 88. godini naša draga

ПАВО Ников ШЕВАЉЕВИЋ

Саучешће се прима дана 17. марта у градској капели Шкаљари у периоду од 10 до 14 часова, када поворка креће за село Мирац, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЗОРИЦА, син ГОРАН, ћерка ТАЊА, брат КОНСТАНТИН, сестре ИЛИНКА, ЈОВАНКА и СТАНИЦА, снахе, унучад и остала родбина ШЕВАЉЕВИЋ

ДРАГОЉУБ - БАТО Јованов БРАЈОВИЋ Професор – академски сликар

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци дана 17. марта од 11 до 14 часова и дана 18. марта од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови МАРКО и ЛАЗАР, кћерке ЉУДМИЛА - МИЛА и НАДЕЖДА, снахе НЕЛА и МИЛЕНА, унук АРСЕНИЈЕ, унуке АНАСТАСИЈА и КСЕНИЈА, зет ЖЕЛИДРАГ, браћа БЛАГОТА и МИОДРАГ - МИЈО са породицама, снаха МИЛКА са породицом, сестре МИЛИЦА и ВОЈИСЛАВА са породицама и остала многобројна родбина

828

SLAVOJKA Cvjetka NIKČEVIĆ rođena Simić

833 S poštovanjem i tugom se praštamo od našeg uvaženog kolege i člana

Saučešće primamo u kapeli u Straševini, dana 16. marta od 11 do 14 časova i 17. marta od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

Po želji pokojnice cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Stubička 77, Kličevo.

Ožalošćeni: sin DUŠKO, ćerka DANIJELA – SEKA, sestra DOBRILA – BOBA, snaha MARINA, unučad, praunučad, bratanići, sestrići, sestrične kao i ostala mnogobrojna rodbina NIKČEVIĆ i SIMIĆ

PAVO ŠEVALJEVIĆ

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće uvijek u našim srcima.

DRAGOLJUBA BATA BRAJOVIĆA

804

BOGDANOVIĆ MIODRAG GAGA SA PORODICOM

837

UDRUŽENJE LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE

839

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. mart 2022.

Umro je moj dajko

Opraštamo se od uvaženog

SULJO ALIVODIĆ Tvoja BIGI BISERA MUSTAFIĆ sa porodicom 841 Дана 16. марта 2022. у 85. години живота умро је наш драги

SULEJMANA SULJA ALIVODIĆA

Dugogodišnjeg, istaknutog člana naše partije. Vedar duh, kolegijalnost, prijateljstvo i nemjerljiv doprinos ukupnom društvenom razvoju Podgorice i Crne Gore ne mogu biti zaboravljeni.

ДАНИЛО Лазарев КЛИКОВАЦ

Саучешће примамо у сеоској капели Махала дана 16. марта од 16 до 20 часова и дана 17. марта од 10 до 13 часова када ће се и обавити сахрана на сеоском гробљу. Цвијеће и вијенци се не прилажу

ODBOR DPS PODGORICE

827

Poštovana rodbino, prijatelji i kumovi, obavještavamo vas da je

Ожалошћени: син ДУШКО, кћерке ДАНИЦА и ДАНКА, снахе СОЊА и ДАНИЈЕЛА, унуци ЛАЗАР, ФИЛИП, ЛУКА, СТЕВО и ИВАН, унуке САЊА, АНДРЕА, АНА, ИВАНА, ТИЈАНА и АНЂЕЛА, праунучад и остала многобројна родбина

822 Pozdrav đedu

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

DANILU KLIKOVCU DANILU KLIKOVCU

SULJO ALIVODIĆ 1938–2022.

Dragi đede, uvijek kad smo se rastajali i na moje „vidimo se“ znao si reći: Mićo, ne daj, Bože, da se ne vidimo, ali eto došlo je i to da se više nećemo vidjeti. Čast mi je bila zvati te đedom i hvala ti na svemu.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ako je život morao stati, sjećanje na tebe ostaje vječno. Počivaj u miru.

Tvoja unuka TIJANA, zet DUŠAN, praunuka TEODORA POPOVIĆ

Tvoji: sin DUŠKO, snaha DANIJELA, unuci FILIP i LUKA

preminuo dana 15. marta 2022. godine.

Sahrana je obavljena u krugu najuže familije.

Ožalošćena porodica ALIVODIĆ

830

829

Posljednji pozdrav dragom svekru, đedu i prađedu

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

823

DANILU L. KLIKOVCU

DANILU KLIKOVCU

Pobijedio si bolest prije 30 godina, ali nažalost ovu bitku si izgubio.

Počivaj u miru u zagrljaju svoje supruge Radmile i sina Dejana.

Molimo te, zagrli nam čvrsto Dejana i kaži mu da ga mnogo želimo i volimo, samo mu nemoj reći Koliko pati... NJEGOV PETERAC!

Dragi tata, uvijek si me dočekao smijući se i pitajući „Danka, jesi li to ti?“. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Mi kao i tvoja unučad pamtićemo te po tvojoj plemenitosti i dobroti.

Tvoja ćerka DANKA, zet ČEDO, unuk STEVO i unuka ANĐELA

Snaha SONJA, unuk LAZAR, unuke SANJA, ANDREA i ANA, i praunučad

832

831

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. mart 2022.

Posljednji pozdrav

СЈЕЋАЊЕ НА НАШЕ РОДИТЕЉЕ

29

Dvije su godine od smrti brata i ujaka

NIKOLE POPOVIĆA

MILORAD MILI AĆIMIĆ

БЛАЖО - БАЋА

ЈУЛИЈА - ЈУЛКА

17. март 2012.

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

23. октобар 2021.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga za tobom neće nikad.

ШАКОВИЋ

NEBOJŠA i VESNA POPOVIĆ sa porodicom

816 Posljednji pozdrav velikom prijatelju

Патња, туга, празнина смјењују се са љубављу, поносом и сјећањем на све што сте били и оставили. Чувамо с поносом несебичну љубав коју сте пружали, достојанство с којим сте живјели.

Sestra MIRA i sestrići DEJAN i MARKO POPOVIĆ

821

Заувијек ожалошћени ваши

IN MEMORIAM

БОГДАН, ДРАГИЦА, БЛАЖЕНКА и БИСЕРКА

MILORADU MILIJU AĆIMIĆU

17. 3. 2020 – 17. 3. 2022.

838 Dana 17. marta 2022. se navršava 3 godine od smrti moje majkice

Počivaj u miru.

BATKO sa porodicom

NIKOLA POPOVIĆ

815 Posljednji pozdrav

DANICE TODOROVIĆ

Postoji život i poslije smrti za one koji su ostavili dovoljno svjetlosti u srcima onih koji ih vole. Živiš, NIK!

Bila si najplemenitija i najčistija duša, moja najveća snaga i najčvršći oslonac. Pružala si nam neizmjernu i bezuslovnu ljubav.

Mnogo mi nedostaješ…

TAMARA, TANJA i NATAŠA

Tvoja NEVENKA

MILORADU AĆIMIĆU Počivaj u miru, dragi Mili, pored svoje supruge Snežane.

Posljednji pozdrav od porodice Milutinović,

807 Tri godine bez tebe…

820 Dana 17. marta 2022. navršavaju se 2 godine od smrti moga brata

VESKO, MAJA, BEBA 834

Navršava se deset godina od kada nije sa nama naša voljena

i

DANICA TODOROVIĆ

godina i tri mjeseca od kada nas je napuštio naš voljeni

30. 6. 1946 – 17. 3. 2019.

NIKOLE Nedostaješ nam previše.

Tvoji: ALEKSA, ĐORĐE i NEBOJŠA

Dvije godine bez tebe teške i tužne.

Srešćemo se jednog dana.

Počivaj u miru.

Brat RAJKO POPOVIĆ

819

808 СЈЕЋАЊЕ

LJUBICA

DRAŠKO

ČARAPIĆ

ČARAPIĆ

IN MEMORIAM март 2013. март 2022.

септембар 2004. септембар 2022.

РАДОВАН СТЕВОВИЋ Zauvijek ste sa nama, u našim mislima i srcima.

MACA i TOKI sa porodicama

2015–2022.

Празнина у нашим срцима, испуњена је само сјећањем на тебе, твој свијетли и ведри лик и свако добро које си нам за живота подарио. Спокојем, нека ти душа мирује.

Твоје сестре: МИЛКА, НАДА и ДРАГИЦА

803

826

и РАДУЛЕ - РАЈКО ПЕРОВИЋ

ДЕСАНКА

Наши непрежаљени родитељи су у вјечности и нашим срцима, за сва времена. Кћерке,

818

МАЦА, ЛОЛА и ЛИЛА

30

Oglasi i obavještenja

Шест година је од смрти

Četvrtak, 17. mart 2022.

Danas je godina od smrti našeg dragog i voljenog

ЂОРЂИЈЕ ПАРФЕНОВ Драги Ђуро, године пролазе, али сјећање и љубав трају. Почивај у загрљају твојих родитеља, нека вас анђели чувају. Твоја супруга МИЛЕ 817 SJEĆANJE

ZORANA Ivanovog KUSTUDIJE

ĐURO PARFENOV 2016 – 2022.

Dragi Đuka, već je šest godina od kada nijesi sa nama, ali jesi u našim tužnim sjećanjima, tu ćeš i ostati dok je nas koji smo te voljeli.

Počivaj u miru.

TVOJA UJČEVINA 806

Ostala su sjećanja i lijepe uspomene.

Dragi naš Zoki, ostavio si nam duge dane i besane noći u koje smo utkali svu našu bol, tugu i čežnju.

Dragom đeveru

19 godina je od smrti našeg oca, đeda, svekra i tasta

OŽALOŠĆENA PORODICA PUNIŠI Mitrovom VUJOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

PERA FRANETE

Prošlo je tužnih 19 godina od tvoje smrti. Tvojim odlaskom napravio si veliku prazninu u našim srcima, ali ostaje nam radost što smo te imali i što ćeš zauvijek ostati voljen i nikad zaboravljen.

Snaha DESA

805

811

Prošlo je 40 dana od kada sa nama više nije naša voljena

Danas se navršava četrdeset dana od smrti našeg dragog

Sin MOMO i ćerka MICA sa porodicama

SLAVICA ĐUROVIĆ

813

PUNIŠE Mitrovog VUJOVIĆ

Prošlo je 40 dana od smrti naše drage bake

SLAVICE ĐUROVIĆ

Fali nam tvoj savjet, topla riječ i beskrajna ljubav koju si nam pružala.

Kroz najljepša sjećanja ostaćeš vječno u našim srcima.

Preselila si se u priče i sjećanja svih nas onako snažno kako si nas sve znala prigrliti u svoje srce. Bila si naše SVJETLO, oslonac porodice, neko ko je uvijek znao da posavjetuje, pruži riječi podrške, neko ko je svojim urođenim optimizmom i živom autentičnošću znao da nasmije i oraspoloži svakog od nas, sa talentom da svima napraviš zadovoljstvo i da se pored tebe osjećamo sigurno i voljeno. Tužni smo, jer smo sada uskraćeni za sve to i još mnogo toga čime bi nas, onako kako si samo ti znala, mogla obradovati. Utjehu nalazimo u tome što radimo ono što bi tebe činilo srćnom i zadovoljnom. Sjećanje na tebe kao požrtvovanog roditelja i predanog prosvjetnog radnika čini nas ponosnim.

Draga naša, ništa više neće biti isto, ali saznanje da si u svakom od nas daje nam motiv da činimo bolje i ljepše do granica koje si ti postavila.

Ovim putem se zahvaljujemo rođacima, njenoj vjenčanoj kumi, prijateljicama, komšijama, nekadašnjim koleginicama koji su ovih dana bili uz nas.

Hvala svima koji su čituljama, putem telegrama i telefona izjavili saučešće.

Puja naš, nedostaješ... Nedostaješ nam svakim danom sve više. Bio si najbolji suprug, otac, đed i svekar. Bio si nam oslonac i uzor časnog i poštenog života do posljednjeg dana. Hvala ti na neizmjernoj ljubavi, pažnji, požrtvovanju i borbi sa svojom bolešću kako bi nam što duže bio podrška i oslonac u životu.

Neka tvoja plemenita duša počiva na mjestu gdje bola više nema, a mi ćemo te zauvijek nositi u srcima gdje ćeš imati posebno mjesto koje će uvijek pripadati tebi.

TVOJA PORODICA Ožalošćena porodica ĐUROVIĆ

Tvoje unuke, BOJANA, SIMONA i JELENA

812

824

810

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. mart 2022.

Mali oglasi

Dnevni list

UslUgE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period.

Pozicija kuhinja, kasa.

Na duži period isključivo!

Tel. 068/378-391 1

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br.

75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Crnogorski Telekom a.d. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, fiksne radiokomunikacione stanice „Fudbalski savez Crne Gore (FSCG)“, koja je planirana na dijelu katastarske parcele broj 7893/79 KO Podgorica III, u Podgorici.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o predmetnom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me

OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom.

BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424-150; 067/473-367 2

Potrebni radnici na duži vremenski period.

- Stolari, SSS, rad na stolarskim mašinama, obrada drveta, ugradnja gotovih elemenata na plovilima, - Farbari, SSS, priprema za farbanje, farbanje plovila

Kontakt 067-220-635

31

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 16.03.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.03.2022. godine i Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.03.2022. godine.Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.03.2022. godine i Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 16.03.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 16.03.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 139 Zakona o privrednim društvima ( Sl. list Crne Gore br.65/20) i odluke Odbora direktora o proširenju dnevnog reda redovne Skupštine akcionara AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić br.2-648 od 15.03 2022 godine Odbor direktora AD objavljuje OBAVJEŠTENJE O proširenju predloga dnevnog reda redovne Skupštine akcionara AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić Odbor direktora je zakazao redovnu Skupštinu akcionara AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić za 30.03 2022 godine sa početkom u 10 časova u upravnoj zgradi AD koja se nalazi u ul. Voja Deretića b.b. u Nikšiću-sala za sastanke, sa sledećim predlogom DNEVNOG REDA 1.Informacija o spisku akcionara AD iz CKDD 2.Razmatranje i izglasavanje odluke o usvajanju finansijskog izvještaja za 2021 godinu 3.Razmatranje i izglasavanje odluke o usvajanju izvještaja revizora za 2021 godinu 4.izglasavanje odluke o raspodjeli dobiti 5.izglasavanje i donošenje odluke o izboru revizora za 2022 godinu 6.izglasavanje odluke o izboru revizorskog odbora za 2022 godinu Odbor direktora proširuje predlog dnevnog reda i dodaje: 7.Izglasavanje odluke o kupovini katastarskih parcela za potrebe proširenja kamenoloma Kuside 8.Donošenje odluke o razrješenju članova Odbora direktora zbog podnošenja ostavke jednog člana 9.Izglasavanje odluke o izboru novih članova Odbora direktora Obavještenje o sazivanju redovne Skupštine i Obavještenje o proširenju dnevnog reda redovne Skupštine akcionara AD,, Mehanizacija i programat,, , i predlozi odluka po predloženim dopunjenim tačkama dnevnog reda biće objavljeni na internet stranici AD WWW mip.co.me Za sve dodatne informacije obratiti se na telefon 040-212-052.

ZA ODBOR DIREKTORA Dr Dušan Đurović maš. ing.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IV-1873/2015 KOTOR, 16.03.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca NLB CRNA GORA DOO PODGORICA,koga zastupa adv.Vladan Đuranović iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika GORAN MIKOVIĆ ,BUDVA ,OMLADINSKIH BRIGADA 7 , radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave , u smislu člana 45.ZIO-a, donio je,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca NLB CRNA GORA DOO PODGORICA,koga zastupa adv.Vladan Đuranović iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika GORAN MIKOVIĆ ,BUDVA ,OMLADINSKIH BRIGADA 7, a istome nije bilo moguce uruciti Zapisnik sa II prodaje IV-1873/2015 od 10.01.2022.godine ,Zaključak o II prodaji od 10.01.2022.godine ,Zapisnik sa II prodaje IV-1873/2015 od 31.01.2022.godine ,Zapisnik sa II prodaje IV-1873/2015 sa Zaključkom o dodjeljivanju od 18.02.2022.godine ,Zaključak o predaji IV-1873/2015 od 16.03.2022.godine i Zaključak o namirenju IV-1873/2015 od 16.03.2022.godine.

Izvršenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 370.061,90 eura na ime glavnog duga , sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 08.05.2014.godine pa do konačne isplate ,advokatskim troškovima, troskovima izvrsnog postupka ,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika sa II prodaje IV-1873/2015 od 10.01.2022.godine ,Zaključka o II prodaji od 10.01.2022.godine ,Zapisnika sa II prodaje IV-1873/2015 od 31.01.2022.godine ,Zapisnika sa II prodaje IV-1873/2015 sa Zaključkom o dodjeljivanju od 18.02.2022.godine ,Zaključka o predaji IV-1873/2015 od 16.03.2022.godine i Zaključka o namirenju IV-1873/2015 od 16.03.2022.godine.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda“ i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

32

Marketing

Četvrtak, 17. mart 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 17. mart 2022.

• broj 313.

ili:

zbog čega je ,,Cyrano“ sa Piterom Dinklidžom dokaz da su kostimirane drame i romanse specijalnost režisera Džoa Rajta Str. 10. i 11.

Raskošno čitanje klasika

3

Četvrtak, 17. mart 2022.

A cappella

San B

ila je to neka 1993. ili 1994, ne sjećam se više. Rat je bjesnio oko nas, na prostorima bivše Jugoslavije. Kao dvadesetogodišnjak, često sam išao kod babe i đeda u Beograd. Naravno, vozom tih godina.

Iako u isti taj voz nijesam ušao ima dobrih dvadesetak i koja godina, uprkos odvratnim okolnostima u to vrijeme, rado se sjećam većine tih putešestvija. Bilo je predivnih, nezaboravnih, ali bilo je i onih drugih, nažalost, takođe nezaboravnih. Razmišljajući o ratu u Ukrajini, koji je prethodnih sedmica s pravom glavna vijest svih svjetskih medija, sjetih se i tih svojih puteva u ratnom okruženju.

*** U svakom od vozova tih godina, bio to onaj noćni, jutarnji brzi ili popodnevni poslovni, čini mi se da je makar polovina putnika bila u uniformama, s naoružanjem. Za običnog čovjeka, tada čak i naviknutog na ratne okolnosti u okruženju, bio je to stres u kontinuitetu.

Kada se tome pridoda neizostavni dio ikonografije koji osim uniforme i oružja čini i makar jedna flaša alkohola pride, stvar postaje lakša za pretpostaviti.

Dakle, život je bio u torbi svakom od putnika, jer slučajno ispaljen metak u tim i takvim, nesigurnim okolnostima, mogao je da nekome u trenu oduzeti život. Policije naravno nije bilo, niti je iko mogao zavesti neki red u tim kupeima koji i danas kriju neke od najmračnijih tajni tih godina. Vojska pod alkoholom je često znala da maltretira obične putnike, ne birajuću između lijepih djevojaka, momaka s minđušom u uvetu, pa sam tako, ja moju skidao prije ulaska u voz.

Za svaki slučaj. Nerijetko, poneko je znao da izađe i prije ciljne stanice, ne mogavši da pobjegne od torture. E, tako izgleda anarhija, vlast jačeg, pod alkoholom. Da podsjetim, u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji zvanično nije bilo rata. E, sada zamislite što se dešavalo samo koju stotinu kilometara lijevo, ka Bosni ili Hrvatskoj, tih devedesetih.

Gledajući svjetske medije, prateći patnju i horor koji živi ukrajinski narod ovih

Piše: Vladimir MARAŠ

Uzalud nade da će se bolna iskustva od prije osamdesetak godina pozitivno odraziti na čovječanstvo. Posrnuće koje je donio Drugi svjetski rat, očigledno nije donijelo nikakav boljitak. Zbog te tužne i bolne činjenice ne pati samo ukrajinski narod, već u nevjerici živi cijela Evropa, a u suzama grca većina normalnog svijeta

dana i sedmica, mogu samo da pretpostavim na koji način oni žive živote, ako se to uopšte može staviti u kategoriju življenja.

Civilizacija, po ko zna koji put, sugeriše da nije naučila ništa iz sopstvene istorije, a kako to obično biva, kada ne naučite tu lekciju, ona vam se kao bumerang vrati, u još težem obliku. I dalje ne mogu da shvatim da je neko, bilo ko, spreman da u 21. vijeku aktivira bilo koju vrstu oružja koja

može da naudi običnom čovjeku, ženi, djetetu, životinji. To zaista treba da bude neka vrsta kolektivnog pomračenja uma, neki paralelni univerzum u koji se teško, skoro nikako ne može pronići. Svaki pokušaj analize, sa ciljem boljeg shvatanja tih okolnosti, ne dovodi me u situaciju da mogu da imam milimetar razumijevanja za otvorenu i direktnu Putinovu vojnu agresiju na teritoriji Evrope.

Uzalud svi moji snovi i nade da će se bolna iskustva od prije osamdesetak godina pozitivno odraziti na čovječanstvo. Posrnuće koje je donio Drugi svjetski rat očigledno nije donijelo nikakav boljitak civilizaciji. Zbog te tužne i bolne činjenice ne pati samo ukrajinski narod, već u nevjerici živi cijela Evropa, a u suzama grca većina normalnog svijeta.

Gdje smo se to i kada pogubili, gdje smo zaturili kompase koji nam mjere empatiju, ljubav prema drugome i pažnju za ljude koji nas okružuju. Zar postoji vrijednost, ekonomska, teritorijalna, bilo koja, koja je vrijedna naredbe „Napadaj, svim silama, po bilo koju cijenu“? To jednostavno ne može, nije prihvatljivo.

*** U zemlji u kojoj je demokratija misaona imenica, ljudi koji dignu glas protiv ovog suludog ratnog nauma po hitnom postupku idu u zatvor. Kroz muziku stekao sam dosta prijatelja i upoznao mnoštvo kolega iz cijelog svijeta, pa tako i iz Rusije. Prvi jazz festival u Crnoj Gori, između drugih cijenjenih gostiju iz Amerike i ostatka svijeta, obilježila su i dva vanserijska umjetnika iz Rusije, otac i sin – Leonid i Nikolaj Vintskevič.

Kako i nalaže vanserijskim džez umjetnicima koji obilaze cijeli svijet i dijele svoje fantastično džez umijeće, u Crnu Goru došli su bez mnogo nagovaranja, srećni što će posjetiti još jednu evropsku zemlju.

U kontaktima koje imamo ovih dana, kažu da se osjećaju loše, da ne mogu da vjeruju da njihova zemlja radi što radi. Ali gle čuda, ne pada im na pamet da se u ovom trenutku vrate u Rusiju, jer se plaše za sopstvenu bezbjednost. Sanjam dan kada će svijet ponovo postati mjesto za život dostojan čovjeka.

4

Četvrtak, 17. mart 2022.

U FOKUSU

Roršahov test snažan motiv vrhunske kinematogr

Tajna skrivana u Metod u psihoterapiji, decenijama kritikovan kao pseudonauka, na filmu je uspijevao da vrlo elegantno izoštri, podvuče ili ukaže na bitne karakterne crte filmskih junaka; tako da to režiser nekim narativnim rješenjem ili neko od likova sam i ne mora da izgovori

M

oralo je sve biti zbog oca.

Herman Roršah bio je talentovan slikar i sin poznatog švajcarskog umjetnika; kao dječak se igrao odslikavajući i pružajući kontekst mrljama od mastila... Očevu sugestiju, da počne da se bavi ,,ozbiljnim“ slikarstvom je odbio. I poslao pismo slavnom biologu Ernstu Hekelu, uz molbu za sugestiju karijere.

(Pseudo)nauka

Hoakin Feniks na ludom testiranju koje otkriva stvarnu prirodu njegovog lika u filmu ,,The Master“

narativnim rješenjem ili neko od likova sam i ne mora da izgovori... Što filmski autori i umjet-

wikimedia.org

Najveći umjetnik među psihoanalitičarima; Roršah je u naučnim krugovima kontroverzna i osporavana, a među naučnim romantičarima voljena i mitologizirana figura.

Takva je i sudbina Roršahovog testa: metod pružanja smisla

(skoro) simetričnim mrljama od mastila se u psihologiji, nakon čuvenih MMPI, od svih testova do danas najviše i koristi!

A opet, decenijama smatra se, u širim krugovima, čak i pseudonaukom...

Zato ne treba da čudi to što je Roršahov test postao lajtmotiv dobre krimi-filmske priče (sa, na primjer, noar podtekstom).

Jer samo ,,potezanje“ tamnih ilustracija i mrlja kao psiho-testa, svojevrsna je slutnja nečeg što je istovremeno mračno, gotovo okultno i nadnaravno – a istovremeno sasvim pripadajuće podsvijesti. Roršahov test tako je uspijevao da vrlo elegantno izoštri, podvuče ili ukaže na bitne karakterne crte filmskih junaka; a da to režiser nekim

nici obožavaju – jer niko ne želi da objašnjava svoju umjetnost.

A to što bi iz podsvijesti iscurilo i prosulo se poput mastila na papiru, djelovalo bi kao jasna istina, definitivna za samog lika – ali i za čovjeka.

Herman Roršah preminuo je prije 100 godina; prerano, u 38. godini od posljedica naizgled banalne upale slijepog crijeva, samo godinu nakon što je postavio prve teorije psihoanalize u knjizi ,,Psychodiagnostik“ (1921). Nakon vijeka, lako je makar svjedočiti o njegovim tragovima i mrljama na papiru, ali i na filmskom platnu.

Maska antiheroja

Mafijaš De Niro i terapeut Kristal u kultnoj komediji ,,Analyze This“

Zvao se Roršah; najvoljeniji je i najokorjeliji od svih ,,Nadzirača“ (,,Watchmen“), u kultnom stripu, potom i filmskoj i televizijskoj adaptaciji stripa Alana Mura i crtača Dejva Gibonsa.

Tip sa ,,Roršah-maskom“ na licu, pod detektivskim šeširom, u crvenom mantilu – je samot-

Četvrtak, 17. mart 2022.

5

rafije, vijek nakon smrti kontroverznog psihoanalitičara koji ga je osmislio

mubi.com

pinterest.com

mrljama mastila

njak, čudak, mnogo više od osobenjaka – realno devijantan i patologijom žigosan lik... I pored svega toga – najveći strah i trepet za kriminalce (post)modernog svijeta, u po mnogima jednom od najvećih i najbitnijih stripova 20. vijeka.

Nikada film Zeka Snajdera ,,Watchmen“ (2009) ne bi bio uspješna adaptacija, da Džeki Erl Hejli nije Roršaha glumio tako da mu je to uloga života.

Pustinjak koji odbija bilo kakav vid kolektivne akcije praktično nosi film, iako je, po mnogo čemu, njegov dio tkanja radnje ,,Nadzirača“ na sporednom kolosijeku... Roršah, onako kako ga Hajli tumači, stravično, bolno i dirljivo je čudo od gorkog i beznadežnog karaktera; lik koji traži način da pobjegne sa svijeta koji prezire, samo što prije svega mora da se obračuna sa gomilom užasno loših zlikovaca.

Nastavak na sljedećoj stranici

Roršah kao glavna faca među ,,Nadziračima“

6

Četvrtak, 17. mart 2022.

coub.com

CELULOID

Grudi su sve što pred terapeutom vidi Stiv Bušemi u hitu ,,Armageddon“

Mur je svog antiheroja gradio spram ideologije koju je mrzio i u čast kolege kojeg je poštovao.

Roršah je, takav kakav jeste, savršeno privlačan svim libertarijancima i liberal-desničarima – jer riječi su koje izgovara praktično izvučene iz knjiga kontroverzne filozofkinje Ain Rand. Veliki zaljubljenik u njen rad (i ubijeđeni libertarijanac) bio je slavni stripski autor Stiv Ditko kojeg je Mur obožavao, i čiji je lik ,,Question“ bio inspiracija za Roršaha... U ,,Nadziračima“ je dobio čuvenu psiho-masku, koja je u filmu, taman kao u stripu, konstantno mijenjala oblike. Tako smo, genijalno – mogli da sami ,,čitamo“ i pretpostavljamo Roršahove misli.

Obrt u seriji

Već na početku stripa Mur je znao da njegov Roršah ne može preživjeti epilog ,,Nadzirača“; u jednom ciničnom svijetu trulih kompromisa, on je prosto previše nespreman da se dogovara ili miri sa bilo čim.

Zato je, ironično, nastavak priče o Roršahu u već kultnoj HBO seriji ,,Watchmen“ (2019) – vrlo zlokoban. Na sjene i uspomene jednog samotnjaka koji je prezirao sve kolektivne impulse kao devijantne – nakalemilo se jedno čitavo ,,bijelo bratstvo“, kult ultradesničara bliske budućnosti, koji Roršaha smatraju proročkom i gotovo mesijanskom figurom!

Naravno, svi pod Roršah-maskama, da im se ne zna lika, već samo da postanu jednoobrazan i obezvrijeđen simbol. Kakva fora na račun svih onih jahača apokalipse liberalne desnice, koji su u Americi i američkoj politici obilježili drugu deceniju 21. vijeka...

Feniksova ,,životinja“

Najpoznatiji od svih filmskih pacijenata, pred zadatkom da pruže značenje Roršahovog

testa, jasno je Hoakin Feniks u već kultnom ,,The Master“ (2012) Pola Tomasa Andersona.

Njegovi odgovori su otkačeno perverzni, svi od reda; šta god mu terapeut pokaže, Feniksov lik vidi isključivo muški ili ženski polni organ! I to izvaljuje sa takvom sigurnošću, da je scena upola komična.

Anderson svog glavnog lika, mučenog i obilježenog teškom ratnom traumom, jasno oslikava kao osobu svedenu na nivo animalnih potreba. Fiksacija seksualnim za tog Feniksovog kukavca Fredija u jednom momentu samo će se ,,preslikati“ na fascinaciju religijskim, okultnim; na igru sluge i gospodara.

Tako film postaje diskretna i moćna kritika nekonvencionalnih hrišćanskih zajednica u Americi; pa svih zajednica sa dominantnom ulogom vođe...

Uz još diskretniji i sjajan podtekst sputane homoseksualne želje, koja titra između likova koje tumače Finiks i genijalni Filip Sejmur Hofman.

De Niro i Kristal

Mnogo laganije ,,čitanje“ Roršahovog testa pruža Robert de Niro – sasvim otkačeno u komediji na račun svih mafijaških filmova ,,Analyze This“ (Harold Ramis, 1999). Ulogu terapeuta za mafija-bosa preuzima niko drugi nego fantastični Bili Kristal; njega i De Nira zatičemo u prostoru koji može biti i zatvor i ludnica...

Kada De Niro na ilustracijama od mastila prvo primijeti ,,slijepog miša – lasicu“, pa onda, sav sretan, ,,vaginu sa zubima“ – Kristalov terapeut prosto blista od zadovoljstva. Jer je prepoznao fiksaciju koja jasno upućuje na komplikovan odnos sa majkom.

Kultni Siodmak

Roršahov test na filmu je imao savršenu premijeru! ,,The

Dark Mirror“ je kultna krimi-priča Roberta Siodmaka iz 1946, sa velikom Olivijom de Haviland u jednoj od uloga karijere.

Zaplet trilera je jednostavan i potpuno originalan: jasno je da se zločin desio, jasno je i kako žena koja je zločin izvršila izgleda... Ali, problem je što ta dama ima i sestru bliznakinju, pa valja utvrditi ko tu zaista jeste, a ko nije kriv. Naravno da se u odličnoj priči zločina krivci ne mogu naći samo u jednoj osobi; naravno da tu ima i kolektivne krivice. Roršahov test u sjajnoj sceni jeste moćno oruđe za njemačkog režisera Siodmaka, genijalca ekspresionizma, koji je iste 1946. lansirao kultne ,,The Killers“ sa Avom Gardner i Bartom Lankasterom.

Spašavanje svijeta

Konačno – Roršahov test spreman za astronaute, koji treba da budu izabrani za misiju spašavanja svijeta! Sve u igri naučne fantastike i filma katastrofe ,,Armageddon“ (Majkl Bej, 1998), velikog globalnog hita, u kom Brus Vilis, Bili Bob Tornton i ekipa moraju da spašavaju planetu od potencijalnog udara asteroida.

Film je, opet ironično spram onih ,,Nadzirača“ – sada omiljeni među američkim desničarima. Jer, bože moj, u njemu se vlada pokazala potpuno nesposobnom, pa pojedinci moraju da spašavaju stvar, pod uslovom da im se smanji porez...

Na testiranju, svi uglavnom vide ženske grudi različitih veličina – ali Ben Aflek ima drugačiju fascinaciju. Jer u svim figurama vidi Vilisovog lika, svog potencijalnog tasta... Taman kao Roršahov početak, prije više od vijeka: sve su to, samo, priče o očevima.

S. STAMENIĆ

Ako n ve a

D

Četvrtak, 17. mart 2022.

7

OSKARI 2022: Prognoza u kategoriji najbolje režije

ne osvoji obožavani estern, pobijediće antiratni Belfast U

z kategoriju najboljeg filma, on za najbolju režiju spada u najprestižnije i stoga najzanimljivije za debate. Kada se tom prestižnom ,,duetu“ dodaju i kategorije scenarija, originalnog i adaptiranog, onda se otvaraju brojne računice i kombinacije kako bi sve moglo da ispadne.

Naravno, tu su uvek dva osnovna principa, međusobno suprotna, na osnovu kojih izvodimo računice: akumulacija i kompenzacija, ali ove godine, začudo, jedan ne isključuje drugi. Razlog za to je što su oba favorita za titule najboljeg filma i najbolje režije nominovani u različitim scenarističkim kategorijama, i oba u tim kategorijama imaju status favorita, tako da ako kod jednog proradi akumulacija, drugom će kompenzacija i obratno.

Džejn Kempion uspjela da nadogradi koncept vesterna u ,,The Power of the Dog“

Minucioznost s kojom Džejn Kempion u ,,The Power of the Dog“ gradi detalje karaktera likova i njihovih međusobnih odnosa, kao i detalje perioda i mesta radnje, pritom ih uklapajući u specifičan žanr vesterna tako da isti nadogradi, odnosi prevagu i izbacuje je kao glavnog favorita

theposterdb.com

Otvoreni favorit

Međutim, pre nego što se pozabavimo filmovima koji su nominovani i njihovim šansama u kategoriji najbolje režije, obratimo pažnju na jednu nominaciju koja je prilično „glasno“ izostala. U pitanju je film ,,Dune“ Denija Vilneva koji od samog početka ima status favorita, što otvorenog, što iz senke, za brojne tehničke kategorije i koji je osigurao nominaciju i u dve važne kreativne kategorije: za najbolju adaptaciju scenarija i za najbolji film.

U obe ove kategorije bi, po načelu da se prvi delovi višetomnih filmova retko nagrađuju u „bitNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 17. mart 2022.

imdb.com

8

Elegantna i lična ratna igra režisera Keneta Brane u filmu ,,Belfast“

nim“ kategorijama, što se onda kompenzuje „čišćenjem“ kada se „saga“ završi (kao primer uzmimo završetak ,,Lord of the Rings“ filmske trilogije Pitera Džeksona, ,,The Return of the King“ i osvojenih 11 Oskara 2004. godine), ,,Dune“ bio težak „autsajder“, ali je proradio geopolitički faktor Putinovog napada na Ukrajinu i u tim kategorijama ga premetnuo u favorita, makar iz senke. ,,Dune“ je, naime, najviše ratni film od svih nominovanih (doduše, i ,,Belfast“ Keneta Brane ima ratnu tematiku, ali je u pitanju drugačiji rat i drugačija perspektiva). Pa tako Vilnevov izostanak sa spiska nominovanih režisera odzvanja još glasnije nego što bi odzva-

njala po samom meritumu stvari, po kojem je njegova režija uvek zanatski bolja od scenarija i adaptacija po kojima je prinuđen da radi.

Kad smo već kod pomenutog filma ,,Belfast“, možemo navesti da i njemu ratna tematika može samo pomoći za osvajanje nagrada, bez obzira na to što se radi o jednom drugačijem ratu. Ono što je adut ostvarenja ,,Belfasta“ je perspektiva njegovog autora Keneta Brane, koja je potpuno lična i velikim delom autobiografska, što Akademija svakako poštuje.

Nadgradnja žanra

Tome treba pridodati i Branin status u Holivudu i uopšte u filmskoj industriji gde on uživa

kredibilitet i kao majstor za Šekspira i kao pouzdani egzekutor studijskih spektakala, te činjenicu da je sa tri ovogodišnje nominacije za Oskare došao do brojke od osam. I to - u pet različitih kategorija i funkcije (kao glumac, producent, režiser, scenarista i autor kratkog filma). Opet, Akademija možda neće biti toliko blagonaklona prema njegovom svaštarenju, a još manje ako se u obzir uzme ne baš dobar tajming distribucije njegovog filma ,,Death on the Nile“ sa početka godine, koji ima odlike ego tripa, koji se opasno približava kategorijama treša baš u sezoni nagrada.

Iako zanat kao takav nije problem u filmu ,,Belfast“, naročito u smislu da Brana izvlači mak-

nytimes.com

Čini se da je velikan Stiven Spilberg bez šansi ove godine sa mjuziklom ,,West Side Story“

simum i od glumaca i od artističko-tehničkih komponenti poput fotografije i muzike, u tom smislu je Branin rad lagano inferioran u odnosu na ono što je demonstrirala glavna favoritkinja Džejn Kempion u svom ostvarenju ,,The Power of the Dog“. Naprosto, minucioznost kojom Kempion gradi detalje karaktera likova i njihovih međusobnih odnosa, kao i detalje perioda i mesta radnje, pritom ih uklapajući u specifičan žanr vesterna tako da isti nadogradi, u tom smislu odnosi prevagu i izbacuje je kao glavnog favorita.

Upravo ta minucioznost se, doduše, može protumačiti i kao kalkulacija, ali čini se da to Akademiji, kao i različitim stručnim udruženjima pre nje, ne predstavlja nikakav problem, naročito u slučaju omiljene autorke, što Džejn Kempion svakako jeste. Sa ovogodišnje tri nominacije (adaptirani scenario, režija, najbolji film), njen se skor popeo na pet nominacija, a u ličnoj kolekciji joj se nalazi već jedna statueta, dobijena za originalni scenario njenog probojnog filma ,,The Piano“. Kada se njene šanse razmatraju, u obzir treba uzeti i momentum rasprave o rodnoj ravnopravnosti, koji ide u prilog ženama na kreativnim pozicijama. To bi značilo svojevrsno „ubrzavanje istorije“ nakon Oskara za režiju dodeljenih Ketrin Bigelou 2010. godine za ,,The Hurt Locker“ i prošlogodišnjeg dodeljenog Kloi Džao za ,,Nomadland“. Čak ni etiketa Netfliksa ne bi smela da odmogne filmu,

9

budući da je presedan u kategoriji več načinjen s filmom ,,Roma“ (2018) Alfonsa Kuarona, te da video-servis nije sprečavao bioskopsku i festivalsku distribuciju filma.

theatlantic.com

Četvrtak, 17. mart 2022.

Nizbrdo u rikverc

,,Licorice Pizza“ Pola Tomasa Andersona štosan favorit iz sjenke

ju, stiče se utisak da njega Akademija „poštuje“ dovoljno da ga nominuje, ali da ga ne „voli“ ili ne „razume“ da bi mu konačno dodelila nagradu.

Ove godine je, pak, nagradu u solidnoj meri zaslužio zbog činjenica da je uspeo da napravi nešto sasvim novo u kanonski oblikovanom podžanru, da uprkos epizodičnoj strukturi i nestalnom ritmu, ,,Licorice“ Pizza nije ni jednog trenutka dosadan ili zamoran film. Kao i zbog one akcione scene vožnje kamiona u rikverc nizbrdo - ali pitanje je koliko će Akademija imati sluha za to, posebno ako se uzme u obzir da u filmu baziranom na elementima vlastitog odrastanja Anderson ne gleda suviše blagonaklono na Holivud i američku filmsku industriju.

screendaily.com

Ostala tri filma, međutim, imaju manje šansi u trci za statuetu.

U slučaju Stivena Spilberga, nominovanog za mjuzikl ,,West Side Story“, verovatno se radi o gestu „dužnog poštovanja“ prema autoru kojem je ovo osma nominacija samo u kategoriji režije.

U istoj kategoriji Spilberg je dva puta osvojio nagradu, za rad na filmovima ,,Schindler’s List“ (1993) i ,,Saving Private Ryan“ (1998). U slučaju ,,West Side Story“ Spilberg se prvi put hvata mjuzikla, što može naići samo na odobravanje Akademije, pa još na aktuelnu temu rasnih i etničkih tenzija u Americi, a angažovanost je svakako plus u kandidaturi za nagrade. Opet, relativno slab rezultat na blagajnama, kao i činjenica da se ovde radi o jednoj prilično anahronoj varijanti mjuzikla, govore u prilog tezi da Spilberg nema puno šansi i da je njegova nominacija odraz poštovanja.

Iz duboke senke vreba i Pol Tomas Anderson s filmom ,,Licorice Pizza“ čija „dramedijska“ tematika odrastanja i zaljubljivanja uprkos razlici u godinama može da bude smatrana nedovoljno ozbiljnom za instituciju Oskara. Ako se tome doda činjenica da je s tri ovogodišnje nominacije Anderson dobacio do 11 ukupno, te da mu je ovo treća nominacija za reži-

Kadar sa snimanja već kultne scene Hamagučijevog ,,Drive My Car“

Konačno, najmanje šansi ima jedini stranac među anglofonim autorima, Rjusuke Hamaguči za film ,,Drive My Car“. Ni tu kvalitet režije nije sporan, odnosno Hamagučijev napor nije ništa manje herojski, u smislu da film od tri sata proleti kao bar za trećinu kraći.

Jedini ,,stranac“

Ali, nameće se pitanje koliko jedan film koji je sasvim po ukusu kritike i festivalske publike, može naći zajednički jezik s Akademijom. Konačno, u ovom slučaju je faktor i to što je u pitanju strani film, a Akademija ipak preferira američki ili makar „amerikanizovani“ rukopis, pa u očima njenih glasača Hamaguči i ,,Drive My Car“ zapravo popunjavaju kvotu za prisustvo stra-

nih autora kojima je nominacija sama po sebi dovoljna nagrada.

Nemojmo se zavaravati, ,,Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019) je bio izuzetak, a ne pravilo, i kao takav veliko iznenađenje. Tako da je pravilo da nominacije u „bitnim“ kategorijama za koje su šanse slabe, zapravo služe da „zacementiraju“ onu gde je ,,Drive My Car“ realno favorit.

Naravno, u kategoriji međunarodnog filma.

Marko STOJILJKOVIĆ Pobjeđuje: The Power of the Dog FavoriT iz sjenke: belfast Treba Da PobijeDi: The Power of the Dog (zanatski), Licorice Pizza (kreativno)

10

Četvrtak, 17. mart 2022.

ZERKALO

,,Cyrano“ sa Piterom Dinklidžom: Do

flickeringmyth.com

Raskošno čitanje

Hejli Benet i Piter Dinklidž razigrani u sasvim uspjelom mjuziklu

Piše:

Marko Stojiljković

P

rošlu godinu, a i početak ove, možemo nazvati vremenom kada su se mjuzikli na velika vrata vratili na festivale i u bioskope.

Nizu koji su uspostavili Karaksova ,,Annette“, Spilbergov ,,West Side Story“ i dva filma Amande Krejmer prikazana u Roterdamu (,,Please Baby Please“ i ,,Give Me Pity!“), valja pridodati i ,,Cyrano“ u režiji Džoa Rajta. Film je po scenariju Erike Šmit, izvedenom iz njene pozorišne adaptacije i ekrani-

zacija kanonske romantičarske drame Edmonda Rostana ,,Sirano de Beržerak“.

Linija nepotizma

Sirano de Beržerak bio je istorijska ličnost, niži plemić, vojnik u gradskoj straži Pariza, pisac i vešt mačevalac koji se često upuštao u dvoboje. Biografski podaci o njemu su uglavnom nepouzdani, pa se zato pretpostavlja da je Sirano de Beržerak kao dramski lik zapravo kompozit sačinjen od njega samog i nekolicine njegovih bližih rođaka, koji su takođe imali vojne karijere. Zaplet drame, od detalja poput

ogromnog nosa, pa do odnosa sa Roksanom i baronom Nuvijeom, plod su potpune fikcije.

Sirano de Beržerak doživeo je bezbroj izvođenja u teatru i na desetine filmskih adaptacija. Na filmu su ga, između ostalih, igrali Hoze Ferer (u filmu Majkla Gordona iz 1950. godine), Stiv Martin (u filmu ,,Roxanne“ Freda Šepizija iz 1987) i Žerar Depardije (u filmu Pola Rapenoa iz 1990. godine). Erika Šmit u teatru i Džo Rajt na filmu su legendarnu dramu prvi preselili u domen mjuzikla, ali to nije ni najveća novina.

Naš Sirano, naime, nije fizički ružan, deformisanog lica s

ogromnim nosem za izradu kojeg bi se morala uposliti protetička radionica, već je – patuljak, kojeg igra zvezda serije ,,Game of Thrones“ Piter Dinklidž. Taj potez može delovati iznuđeno trendom političke korektnosti ili čak po liniji nepotizma, budući da su Dinklidž i scenaristkinja Erika Šmit bračni par, ali zapravo ima više smisla u široj slici kao temeljna inovacija unesena u klasični materijal.

Sa svoje strane, Dinklidž je više nego sposoban glumac da odigra patnju zbog toga što njegova ljubav prema staroj prijateljici iz detinjstva

11

Četvrtak, 17. mart 2022.

Unoseći komponentu mjuzikla, Rajt dobija alibi da na vješt način održi relativno glomaznu strukturu izvorne drame

mora ostati tajna zbog društvenih konvencija. Sa druge, on zasigurno zna kako to izgleda biti neprihvaćen i odbačen od društva zbog nedostatka na koji nije mogao da utiče i koliko je truda potrebno da se ta prepreka prevlada, zbog čega može da bude idealan Sirano.

Vojnik i mačevalac

Konačno, to i pomera fokus sa Sirana kao junaka, vojnika i mačevaoca upravo prema emotivnoj komponenti, premda Dinklidža zbog aure iz fantazijskog spektakla možemo da „kupimo“ i kao „fajtera“.

Ostatak je, uz dodatak rasnog „šarenila“, manje-više preuzet iz izvorne drame. Sirano je, naime, rođeni avanturista spreman da svakome izađe na megdan i porazi ga, što stihovima, što mačem, ali pati zbog toga što je zaljubljen u lepu, ali siromašnu dvorsku damu Roksanu (Hejli Benet kao oličenje aristokratske lepote) i plaši se da će ga ona odbiti. O tome se žali svom prijatelju i kolegi iz straže Le Breu (Bašir Salahudin) koji ga ohrabruje da se otvori i prizna - a sve to postaje nebitno kada se Roksana prijatelju Siranu poveri da je zaljubljena u Kristijana de Nuvijea, novog kadeta u straži.

Kristijan (Kelvin Harison Junior) je takođe zaljubljen u Roksanu, ali ona očekuje romantično udvaranje i stihove za šta on, zgodan, ali ne baš naročito rečit, nije sposoban. Tako se on i Sirano stapaju u jednu osobu, Kristijan telom, a Sirano umom: Sirano piše ljubavna pisma i šapuće stihove koje Kristijan naglas ponavlja. U Roksanu se pride zagledao i moćnik, manipulativni grof de Giš (vrlo efikasna filmska zlica Ben Mendelson) koji je spreman da iz osvete pošalje gradske stražare u rat u samoubilačku misiju.

Sirano se i dalje dovija, piše i krijumčari pisma u Kristijanovo ime, ali se čas odluke, možda i rastanka sa životom bliži. Ho-

Sirano (Dinklidž) i Kristijan (Kelvin Harison Junior) u zajedničkom poduhvatu zavođenja

thejustgroupuk.com

e klasika

nbcnews.my.id

okaz da su kostimirane drame i romanse specijalnost režisera Džoa Rajta

Roksana kao oličenje ,,aristokratske ljepote“

će li Sirano smoći smage da tako nešto kaže i u svoje ime i hoće li Roksana otkriti ko ju je stvarno voleo i ko joj je pisao pisma?

Pjesma i ples

Sve u svemu, ,,Cyrano“ je raskošan mjuzikl snimljen na lokacijama na Siciliji, sa elaboriranim scenama pesme i plesa, vrlo dobrim numerama i vrhunskim kostimima. Iako publika još nije pohrlila da film pogleda u bioskopima (pitanje je, uostalom, hoće li uopšte), kritike koje je požnjeo su uglavnom dobre, a nižu se i nominacije u sezoni nagrada.

Ono što čudi je to da Akademija nije obratila više pažnje na film koji je nominovan samo u kategoriji kostima, a sigurno je zaslužio i kostimografiju i najbolju pesmu (doduše, ne bi bilo lako odabrati koju od vrlo solidnih numera ispostaviti),

posebno ako se uzme u obzir da Rajta filmske institucije uglavnom vole.

Uostalom, kostimirane drame i romanse njegova su specijalnost, još od debija s ,,Pride & Prejudice“ (2005), a naročito od ,,Atonement“ (2007), jednoj od najhvaljenijih kostimiranih melodrama. Iako je imao izlete u druge žanrove, čak akcione, avanturistične i fantastične, on se svom primarnom izrazu uvek vraćao, a „Cyrano“ je demonstracija jednog potpuno novog nivoa u promišljanju žanra. Unoseći komponentu mjuzikla, Rajt dobija alibi da održi relativno glomaznu strukturu izvorne drame, što mu omogućava da je suštinski promeni i modernizuje u skladu s današnjim vremenom. Krajnji rezultat je sasvim blizu vrlo dobrog filma.

Ocjena: 7.5/10

12

Četvrtak, 17. mart 2022.

SERIJE

ed: Super Pump er b U r o f e l t t a The B

Nova antologija kreatora vrhu

Klišeiziran put kroz epizode scenaristi pokušavaju da ,,razmrdaju“ ubrzavanjem tempa. Umjesto da se drže provjerenog ,,Billions“ recepta i tempa, ovog puta radi se o gotovo tarantinovskom načinu ,,gonzo“ pripovijedanja: žestoko, nakićeno, napola nevjerovatno, subjektivno, brzo. Uz sve to, pribjegava se i sve ofucanijem ,,rušenju četvrtog zida“ nate već tu priču taksista: veliki talenat, na korak do prvog tima, ali jedna povreda – i nikad više. Radnik u uspješnoj firmi – koju su raskomadale inflacije i korupcije u godinama koje su pojeli skakavci. Petocifren dobitni tiket, promašen u posljednjem minutu...

Sad zamislite da vam takstista na potpuno isti način, sočno i masno, priča nešto totale drugačije: da je ipak, do kraja i potpuno uspio da se ostvari. Eto taman tako zvuči Džozef Gordon-Levit u antologijskoj drami ,,Super Pumped: The Battle for Uber“. I njegova priča ponovo ne štima, jer naravno u svakom momentu negdje znate da vas on debelo masti... A pogotovo ne funkcioniše, jer kao onu o povrijeđenom fudbaleru – čuli ste je previše puta, na isti način.

filmschoolrejects.com

Z

Više od taksija

Evo što je problem u seriji ,,Super Pumped: The Battle for Uber“: već negdje do pola uvodne, od tri do sada prikazane epizode, pomislićete da je svaki moderni milijarder (iz ove aktuelne, Bezos i Mask generacije) prošao neki, kao jaje jajetu sličan put. I još nešto: da se radi o istom šablonu karaktera i osoba. Što, je li, nije pretjerano interesantno kao koncept na filmu ili televiziji, jer takvih smo se milijardera, investitora, startap i berzanskih kauboja, na velikom platnu i ekranima, pošteno nagledali. Od, recimo, Zakerberga i cijenjenog mu Fejsbuka u Finčerovom ,,The Social Network“ (2010) - do, naravno, sasvim fiktivnog a potpuno stvarnog Akselroda u seriji ,,Billions“.

Zaustavimo se trenutak na ,,Billions“ kao važnoj referenci, jer cijela ,,Super Pumped“ ideja je djelo kreatora upravo ove serije, Brajana Kopelmana i Dejvida Leviena. To jest, da adaptiraju istoimenu knjigu Majka Ajzaka, na način da će svaka sezona serije biti priča o jednom američkom kontroverznom velikom biznisu i jednom milijarderu.

E, Džozefa Gordon-Levita je zapalo da u seriji bude niko drugi nego Trevis Kalanik, mastermajnd, dugogodišnji CEO i ključna faca odgovorna za uspon kompanije Uber.

Prvo što će vas Trevis na početku serije pitati je: ,,Da li ste vi se*onja?“ – a lako vam je naslutiti, kakav se odgovor očekuje u svijetu momaka koji žele da postanu krupne biznis-aj-

Svi milijard nesrećni na ist kule. Drugo što ćete naučiti je: Uber nije taksi, makar ne onakav na kakav smo naučili... Otprilike, Kalanikova ideja (ili ipak, možda ne njegova... Što je jedno od pitanja koje serija otvara) bila je da ne otvara firmu koja će taksiste da zapošljava i određuje im posao.

Već da svi oni budu umreženi na Uber aplikaciji, i da potpisuju partnerski ugovor sa firmom i prihvataju vožnje po sopstvenom nahođenju... Uberu tu naravno pripada provizija od dolar-dva po vožnji, a vozačima svijest ili iluzija da su svoje gazde. Ma, najbolje od kapitalizma što može biti!

Naravno da se Kalanikov put ka uspjehu (kao i dobar dio serije ,,Billions“, uostalom), svodi na traženje zakonskih rupa, zaobilaženje poreza, zaobilaženje propisa... Na igru mačke i

miša sa državom, jer država je, jel’te, ta koja sprečava poštenog biznismena da zaradi i uspije, itd, itd. Dakle, ideološka oblanda (i kritika iste, jer kreatori serije očigledno nijesu blagonakloni,) koju ste hiljadu puta čuli i vidjeli na američkoj televiziji. Ukratko, ništa novo.

Gonzo priča

Što je u svemu tome ,,super pumped“ – otprilike, neka konstantna, 24/7 ,,nabrijanost“, da se radi, uspije i napreduje. Mantra biznis gurua koju Kalanik mora da slijedi, jer nema drugog izbora; i da je naravno prodaje svima oko sebe. Takav izgleda kao pajac, lutak – ali, bože moj, u jednom momentu kreće da vrti milijarde, pa...

Četvrtak, 17. mart 2022.

13

unske drame ,,Billions“ - stereotipna mapa puta do velikog berzanskog uspjeha

deri ti način Gordon-Levit je u svemu tome otprilike isti onaj kao u filmu ,,500 Days of Summer“ (Mark Veb, 2009), samo što više opsesivno ne juri za bivšom curom, već za novcem. Prvo će vam, na tom putu, djelovati otprilike kao lik koji je popio previše kafa i „red bula“, da bi mogao da prestane da rinta i blebeće. Pa potom kao mašina u kojoj je rezervoar pun, ali akumulator potpuno prazan i ne uspijeva da ,,upali“. Pa kao već prilično (pasivno, pa direktno) agresivan lik; pa kao manipulator kojem bliski ljudi služe kao otirač...

Dakle, poznato vam je to: sve što je Kopelman u ,,Super Pumped“, već je bio Zakerberg u Finčerovom ,,Social Network“, samo što se ovog puta radi o liku koji je malo manje geek a malo više žutokljunac koji želi da dokaže,

imdb.com

Džozef Gordon-Levit kao CEO kompanije Uber Trevis Kalanik na putu do uspjeha

Štosan poster za prvu sezonu Šoutajmove antolo gije

sebi i drugima – da je muškarčina. Da je glavni, da je tata.

Tako klišeiziran put kroz epizode kreatori Kopelman i Levien pokušavaju da ,,razmrdaju“ ubrzavanjem tempa. Umjesto da se drže provjerenog ,,Billions“ recepta i tempa, ovog puta radi se o gotovo tarantinovskom načinu gonzo pripovijedanja – dakle, žestoko, nakićeno, napola nevjerovatno, subjektivno, brzo. Uz sve to, pribjegava se i sve ofucanijem ,,rušenju četvrtog zida“ (koja već serija to čini ove zime! Sigurno dvocifren broj) – u stilu, recimo, novijih filmova Adama Mekeja... Što ne funkcioniše, djeluje forsirano i bez neke svrhe. A neka realna ljudska priča ili jaka tema ili teza se tu potpuno gube.

NBA reference

Serija, naravno, obrađuje najkontroverznije momente vezane za uspon Ubera – i tu je publici koja prati modernu berzansku ili biznis-panoramu sigurno interesantna. Najbolja je u momentima kada Kopelman i Levien sve zasoljavaju referencama američke pop-kulture.

Tako su brojni pregovori i lov za novcem začinjeni aluzijama na karijere NBA zvijezda – a posebno je efektno to što se vodilo računa da se ti mali vicevi tiču vremenskog perioda u kom je scena smještena. Tako je, recimo, u dijelu serije koji se tiče 2011. izvaljena sjajna fora na račun šuta sa distance jednog slavnog centra Čikaga – koji je tada bio jedan od najboljih u NBA, a sada skoro potpuno zaboravljen. Opet, to su detalji za koje treba imati i maksimum koncentracije i dug staž svakodnevnog praćenja američkog šoubiznisa – pa će većini potencijalne publike i ostati ispod radara.

To o čemu Kopelman i Levien konkretno žele da govore u ,,Super Pumped“ seriji, saznaćemo izvjesno tek u narednim sezonama. A sigurno im neće pomoći ova forsirana teza da je svaki mladi američki multimilijarder nesretan na isti... ovaj, arogantni dripac na isti način. Ko će to da gleda? Samo oni koji se pale na priče sa tržišta i o tržištu i koji smatraju da bi jednog dana, možda, sa istim stavom, mogli takođe dogurati daleko. Ali takvi, vjerujte, ne gube vrijeme na loše serije... S. S.

Ocjena: 3.3/5

14

Četvrtak, 17. mart 2022.

r Pieces of He

theposterdb.com

SERIJE

Sjajna glumica poklop

Šou da nivoa Piše:

Davor PAVLOVIĆ

N

etfliks nas je navikao da redovno izbacuje zanimljive krimi-triler serije koje nas drže na ivici stolice do samog kraja.

Ovog puta se odlučio za ekranizaciju knjige Karin Sloter ,,Part of Her“, jednog od najuspješnijih pisaca ovog žanra u Americi.

Majka i kći

Velikanka Toni Kolet u ulozi zagonetne majke na posteru serije

Na jedno od ključnih pitanja ,,Ko je u stvari Laura?“, odgovor ćemo dobiti relativno rano. Na drugo pitanje od početka znamo da do posljednjih minuta nećemo dobiti odgovor i otkriti taj ,,dukat u kolaču“

Pravo je iznenađenje da do sada ništa od nje nije snimljeno. Za razliku od romana Harlana Kobena i njihovih ekranizacija koji uživaju veliku popularnost, sa serijom ,,Pieces of Her“ je udareno u zid. Dok kod Kobena situacije tokom priča kontinuirano eskaliraju i postaju sve apsurdnije, ovdje je najveće uzbuđenje ono koje nastaje na samom početku. Roman koji je objavljen prije samo nekoliko godina i po kojem je snimljena ova serija od osam epizoda, pati od prekonstruisane priče, a režiserka serije Minki Spiro nije uspjela da se izbori sa tim na najbolji način.

Serija počinje prikazivanjem disfunkcionalnog odnosa između majke Laure (Toni Kolet) i njene kćerke Endi Oliver (Bela Hetkot), koja radi u policiji kao dispečer. Čini se da one nikada nijesu bile previše bliske. Jednog dana, dok se druže u kafeteriji na proslavi ćerkinog 30. rođendana, muškarac otvara vatru ubivši nekoliko ljudi. Uprkos panici, Laura uspijeva djelovati hladne glave, štiti Endi i suprotstavlja se napadaču, ubijajući ga na brutalan način. Mediji počinju izvještavati o događaju, budeći duhove prošlosti.

Laura je iste noći napadnuta u svojoj kući, shvatajući da joj je

15

Četvrtak, 17. mart 2022.

pljena nedovoljno napetim i slabo promišljenim Netfliksovim trilerom

popsugar.com

aleko ispod a Toni Kolet život uzdrman i da je sad na nišanu, gdje nema više povratka.

Za Belu je šokantno je kako Laura rutinski reaguje na incident i vremenom otkriva da njena majka, za koju je mislila da je jako dobro poznaje, nosi tajnu koju ne želi da iko sazna.

Ovaj početak serije je ujedno i njen vrhunac. Režiserka Spiro na uzbudljiv način inscenira incident u trgovačkom centru, kada su dvoje glavnih protagonista u akutnoj opasnosti i odmah povećava adrenalin. Događaji se pokreću, ima mrtvih i traži se odgovora na puno pitanja. Jasno je da Laura nije bezazlena domaćica i majka.

Otvara se pitanje što je tačno njena priča i sve ukazuje na napetu i šokantnu seriju. Međutim, ona ne uspijeva šokirati, ni oduševiti u ostatku.

Umjesto da se takva premisa serije iskoristi i nastavi razvijati, nakon prve epizode, ona je sama sebi zakomplikovala život i zapetljala se u vlastitoj priči. Najveći izazov je bio da se priča učini zanimljivom i likovi učine simpatičnim. Ipak, odnos Laure i Endi je takav da se ne možemo povezati s njima i kao rezultat toga one postaju otuđene od nas.

Nelogične odluke

Endi je nenamjerno frustrirajući lik, jer donosi nelogične odluke kojima sebe i druge dovode u opasnost. Laura je lik s kojim se teško saosjećati uprkos Koletinom talentu, jer takođe donosi upitne odluke. Za njenog lika dobijamo pozadinu kroz silne fleš-bekove u radnji, s Džesikom Barden, koja glumi njenu mlađu verziju, a uopšte ne liči na nju. Nijesu jasne njihove motivacije, ni ponašanje koje nije dosljedno s obzirom na njihove pretpostavljene ciljeve. Da su se scenaristkinja

Šarlot Stut (,,Homeland“, ,,House of Cards“) i režiserka Spiro, poznata po ,,Better Call Saul“ malo više potrudile, mogle su unaprijediti ritam serije i učiniti je zanimljivom, ali ovako su samo dodatno usporili napredovanje radnje.

S jedne strane, u seriji je riječ o relaciji majke i ćerke čiji se odnos nakon incidenta okreće naglavačke, ali prije svega, riječ je o Laurinoj prošlosti, koja je vrlo detaljno ispričana, a za takvo nešto nije bilo potrebe.

Te dvije radnje se međusobno ispreplijeću na nekonstruktivan način i stvaraju bespotrebnu konfuziju.

Nit vrlo dugih nezanimljivih fleš-bekova ,,pojedu“ ritam, a niz zapleta je riješen prilično loše. Do četvrte epizode, druga priča zarobljava seriju u dosadnu petlju i ne uspijeva iz nje izvući nikakvo uzbuđenje ili znatiželju. Dobri trileri drže gledaoce u mraku i obezbjeđuju dovoljno informacija da sami sastave djelove, dok su nam ovdje ti djelovi dati na tacni i počinju usred sezone. Kada se krenu otpetljavati detalji priče kroz fleš-bekove, sadašnja radnja više ne zadržava pažnju.

Na jedno od ključnih pitanja, ,,Ko je ustvari Laura?“, odgovor ćemo dobiti relativno rano. Na drugo pitanje. od početka, znamo da do posljednjih nekoliko minuta nećemo dobiti odgovor i otkriti taj ,,dukat u kolaču“. Nažalost, gledalac je nepotrebno prisiljen da do toga prođe mukotrpno i sporo putovanje kroz osam epizoda, koje je bez problema moglo da bude skraćeno na pet ili šest, ali na takve slučajeve smo već navikli od Netfliksa.

Zbog neopravdanog predugog trajanja i previše ponavljanja iste ideje, zbog čega gubi ritam i od druge epizode pokazuje

Bela Hetkot - nedovoljno karakteran izbor za važnu ulogu kćerke

simptome iscrpljenosti, kraj je mnogo manje šokantan od zamišljenog,

Blijed kraj

Takva nezanimljivost je razbijena korištenjem par vizuelnih metafora, poput odraza podijeljene Laure ili fragmenata prošlih hobija kojih se morala odreći, što govori da se ipak radi o režiserki sa iskustvom.

Ima onih glumica koje te mogu natjerati da ih gledaš dok čitaju telefonski imenik. Australijanka Toni Kolet je jedna od njih. Ako ona neočekivano razočara, to je gotovo sigurno zbog izbora uloge ili scenarija.

Ovdje Toni pokazuje kako nešto treba učiniti uvjerljivo dočaravajući i zabrinutu majku i hrabrog junaka, iako ni njen lik nije idealan. S tom dvostrukom ulogom Toni je glavni razlog za gledanje serije, a svaki put kada se fokus prebaci na Belu, pažnja opada. Bela Hetkot se oslanja uglavnom na velike plave oči i očito je manje jaka glumica od svoje kolegice.

Uprkos zvjezdanoj glumačkoj ekipi, čak i sporedni likovi padaju u vodu. Nema nijansi niti jednog od likova ni njihovih unu-

trašnjih sukoba. Oni jednostavno prenose informacije kako bi prešli put od tačke A do tačke B. Omari Hardvik kao Laurin partner i Gil Birmingem kao Čarli Bas su skromno društvo kao ljudi koji podržavaju Laurin život, a Teri O’Kvin trebalo je da donese infuziju elegantne zlobe u ulozi Laurinog oca, ali je slabo iskorišten. Šteta je za Toni što nije imala više prostora, jer je očito da nije ni heroj, ni negativac, a ona solidno prikazuje moralno sivilo njenog lika. Kao i u svojim drugim ulogama, poput onih u filmovima ,,Hereditary“(Ari Aster, 2018) i prošlogodišnjem ,,Nightmare Alley“ Giljerma del Tora, unosi autentičnost i dubinu koja je potrebna. ,,Pieces of Her“ je serija poput slagalice koju nikako ne možete složiti, jer se uvijek nešto zakomplikuje. Neko vam ranije otkrije rješenje ili vam sakrije potreban dio. Nakon nekog vremena dosadi tako da je slažete. Nažalost, Šarlot i Spiro su baš napravili takvu puzlu, u kojoj su samo izrezali dijelove i ostavili nam kolekciju komada koji se nisu spojili. A postojalo je toliko boljih verzija da se ispriča ova zanimljiva priča.

Ocjena: 2.1/5

16

Četvrtak, 17. mart 2022.

ANIME PLANET Odlične i smjele igre sa vremenskom osom u epizodama, brzi skokovi u radnji koji bi dobili sjajna objašnjenja, odličan i pomalo ,,prljav“, a vrlo inteligentan humor koji je ipak prikladniji za stariju i zreliju publiku, znaci su da je anime mnogo bolje napisan nego vizuelno osmišljen

O

vako izgleda svijet postapokalipse u zimskom anime hitu ,,Sabikui Bisco“: razrušeni gradovi koji se osvajaju ulicu po ulicu.

Djeca na ruševinama, ostavljena na milost ko zna kakvim vojskama i patrolama. Biološki agensi koji prijete milionskim gradovima, ali i cjelom svijetu. Istine za koje se ispostavi su u najboljem slučaju poluistine, poluinformacije...

Zvuči poznato?

Famozna rđa

randomc.net

Dosta o geopolitičkoj realnosti: čudna je sorta, sam po sebi, ,,Sabikui Bisco“. To je anime koji će podsjetiti i kao jaje jajetu naličiti na tušta i tima bitnih momenata i referenci iz svijeta vrhunske japanske animacije... Ali koji, kao suma poznatih djelova, ipak sasvim pristojno funkcioniše kao svježa i danas potrebna priča.

Tiče se, naravno, bliske budućnosti – i jednog nuklearnog na-

Sabikui Bisco

Neobična avantura u sv

Budućnost ludim pečurka pada i rata, koji je potpuno promijenio lice i naličje tokijskih četvrti. U djelovima najvećeg grada na svijetu koji su bliže samom ,,nuklearnom udaru“, nije ostalo ništa sem sitnog pijeska.

Dakle, tamo gdje je bio megalopolis, sada je praktično pustinja poput Sahare. A vjetar koji odatle duva donosi bolest, dekadenciju, kugu u najbukvalnijem smislu riječi. Od ,,rđe“ (eng. ,,rust“), bolesti poput lepre koja prvo napada kožu, a zatim uništava život svih onih koje taj neobjašnjivi vjetar dohvati, boluju milioni u novom svijetu distopije. Lijeka nema; postoje samo tretmani koji usporavaju bolest...

Kao svaki pristojan distopijski anime, ,,Sabikui Bisco“ odslikava svijet u kom postapokalipsa postaje idealno poprište za veliku avanturu. U centru su dva tinejdžera: crvenokosa prznica i mangup Bisko, dijete pustinje koje pokušava da dokaže da ,,rđu“ ne šire spore gigantskih pečuraka, koje su mutirale kao posljedica nuklearnog udara... I samouki ljekar Milo, plavokosi stidljivko zlatnog srca koji traži uporno traži lijek za neizlječivu bolest.

Njih dvojica su idealni partneri u velikoj pustolovini, jer su savršeSvijet budućnosti u kom su mutirane pečurke najveća prijetnja ili jedini spas

no različiti; kao takvi, jedan od drugog mogu mnogo naučiti. Milo će u ovu igru založiti smjernost, učtivost, mekotu; a Bisko pravi karakter velikog borca i vagabunda koji nema što da izgubi.

O klišeima: Milo je oslikan kao nedozrelo dijete sa dobrotom kao glavnim odbrambenim mehanizmom, uz diskretnu feminiziranost koju autori anime vrlo ciljano i znalački doziraju. I tako crtežom i ,,karakteron“ liči na slične likove iz, recimo, velikog jesenjeg hita ,,To Your Eternity“ (najozbiljniji ,,odrasli“ anime u posljednjih nekoliko godina, realno jako i vrlo mučno filozofsko vizuelno djelo) i adaptacije najvećeg webtoon hita ,,Tower of God“. Sa druge strane, Bisko je sa svim bijesom i forsiranom snagom ,,ružnog pačeta i nepripitomljene živuljke“, sasvim nalik jednom od glavnih likova velikog hita za mlađu publiku ,,Jujutsu Kaisen“, ali i globalno popularne superherojske poslastice ,,My Hero Academia“... To će vam predstavljati problem, otprilike do treće epizode od do sada deset prikazanih – kada njih dvojica i kreću u zajednički poduhvat i postanu idealan i sasvim autentičan tandem.

Distopiju u anime svijetu nije lako originalno odslikati, pogotovo onu koja se tiče svijeta nakon hipotetičkog imaginarnog ili kosmičkog rata (kultni ,,Neon Genesis Evangelion“ blista kao najočigledniji primjer.

Gigantska kraba

Zato je jasno zašto su autori animea ,,Sabikui Bisco“ morali da pribjegavaju nekim otkačenim rješenjima. Od kojih su najinteresantniji gigantske životinje i biljke koje, na svoj način, nastanjuju

Gigantska kraba neodoljivi protagonista serijala

svijet (post)apokalipse i štete ili koriste ljudima. Pored tih famoznih pečuraka koje Bisko ispaljuje svuda po gradovima (uvjeren da upravo one liječe, a ne šire ,,rđu“) – najbolji primjer je njegov ,,najbolji drugar“, gigantska kraba, savršeno prevozno sredstvo i svojevrsan tenk za probijanje kroz ruševine svega i svačega.

Naravno da ni ovaj anime nije mogao bez nekih narativnih klišea: na primjer, obojica junaka kreću u pustolovinu ne iz ličnih koristi, već da bi pomogli oboljelima, njima bliskim ljudima. To je polazna tačka za, recimo, već kultni ,,Demon Slayer“ u posljednjih nekoliko godina (misija spašavanja oboljele sestre) – ili za, recimo, fantastično pseudoistorijsko remek djelo ,,Golden Kamuy“ inspirisano „Korto Malteze“ stripovima Huga Prata. Na putu potrage za lijekom, dvojica mladića će naravno sazrijevati i učiti, što je to realna dekadencija i bolest u njihovom svijetu. I naravno riješeni da jedan drugog ne izgube i da sačuvaju jednu djetinju iskru na vrlo surovom horizontu (beznadežne) budućnosti.

Odlične i smjele igre sa vremen-

17

Četvrtak, 17. mart 2022.

vijetu nuklearne katastrofe vrijedi više nego što se čini na prvi pogled

na kama alphacoders.com

Bisko i Milo, savršeno različiti junaci zimskog anime hita

Omaž Inkalu

Utisak je, u do sada prikazanih deset epizoda, ipak sve bolji; kako se nadograđuje i otkriva svijet nakon nuklearnog rata, svijet van sigurnosti rijetkih opstalih gradova ili svijet u razrušenim gradovima tuđinaca, tako i naši junaci otkrivaju nijanse jakih i osobenih ličnosti. Tako da zaista vrijedi progutati onaj uvodni utisak potpune očuđenosti svijeta u koji su ubačeni neki sasvim poznati likovi.

imdb.com

skom osom u epizodama, brzi skokovi u radnji koji bi dobili sjajna objašnjenja, sjajan i pomalo ,,prljav“, a vrlo inteligentan humor koji je ipak prikladniji za dosta stariju i zreliju publiku – sve su to znači da je anime mnogo bolje napisan nego vizuelno osmišljen. Razlog je jednostavan: ,,Sabiku Bisco“ je prije četiri godine postao veliki hit kao serijal ,,laganih romana“; tek godinu kasnije stigla je i ,,konfekcijska“ manga adaptacija za mlađu publiku... A kreatori animea prosto osuđeni na to da moraju pratiti neka vizuelna rješenja iz mange i polako ih nadograđivati.

Uvodna špica je maestralna i divan omaž kultnim ,,Incal“ stripovima belgijskog autora Žana Žiroa (Moebius) – pa i epizode najbolje izgledaju u scenama koje se tiču širine beznadežne pustinje futurističkog svijeta. Tu su i nezaobilazne pečurke, kao simbol nekog znanja koje se tiče svijeta van racionalnog i razumskog... Taman u stilu Kastanjedinih romana ili filmova Hodorovskog, koji je upravo sa Žiroom sedamdesetih

pokušavao (bezuspješno) ući u projekat snimanja adaptacije Herbertove ,,Dine“. Referance na ,,Dinu“ su očigledne i štosne, pa će ,,Sabikui Bisco“ biti posebno interesantan publici kojoj je prošlogodišnji filmski hit ,,Dune“ Denija Vilneva na srcu.

Konačno – sigurno nijeste ni mogli očekivati da jedan anime u kom dva dječaka putuju po svijetu budućnosti na gigantskoj krabi (?!), i u kom jedan od njih

po zgradama i neprijateljima ispaljuje ogromne ludim pečurke (?!?) – može zaslužiti veliku publiku i pažnju šire javnosti ove zime. Nakon deset epizoda, utisak je da su autori tek načeli jedan kreativni svijet, koji pažljivo doziraju i osmišljavaju vrlo smjelo i originalno. Takav je ,,Sabiikui Bisco“; vredniji mnogo više, nego što to na prvi pogled može ličiti.

S. S.

Ocjena: 3.9/5

18

Četvrtak, 17. mart 2022.

PREPORUKA

Aleksandar Petrović Babić, pjesnik

Zaobiđi

Maja Petrović Babić

Sa Kosmatosom nema šale Aleksandar Petrović: Molba da Brus Kembel snimi četvrtu sezonu ,,Ash Vs Evil Dead“

FILM Panos Kosmatosov psihonautički diptih, koji čine filmovi „Beyond the Black Rainbow“ (2010) i „Mandy“ (2018) amalgam su estetike Daria Arđenta, meditativnosti Andreja Tarkovskog i prefinjene psihodeličnosti Kena Rasela. Prvi film funkcioniše kao „zli brat blizanac“ ostvarenja „Alternated States“ (Ken Rasel, 1980) i predstavlja prošlost koja se nikada nije dogodila. Kolaž tema i slika iz sedamdesetih i osamdesetih paradoksalno pre nije ni mogao postojati u tom obliku. Reč je o snu milenijalca uspavanog u naručju bejbibum-roditelja, čiji se svet obećane duhovnosti pretvorio u opresiju današnjih bankara i političara, nekadašnjih izdanaka dece cveća.

U filmu „Mandy“ režiser vešto u ubacuje i elemente akcionih ostvarenja B produkcije minulih dekada –nemilice smo gutali takve u detinjstvu iz videoteka. Linearnost radnje ovog osvetničkog filma, nadomeštena je fenemenalnom estetikom, a možda i poslednjim soundtrackom Johana Johansona - ponekad zvuči kao ambijentalna kompozicija Brajana Ina, a na vrhuncu albuma i kao onaj instrumental Pink Flojda koji nikada nisu stigli da objave, nakon auto-stopa po mračnoj strani meseca. Svakako, kada film započnete pesmom King Crimsona, znate da tu nema šale.

TV Odavno sam se ratosiljao televizora, ne znam kakve se nadrealne scene bede, ekstaze i očaja dešavaju u toj kutiji. Naravno, povremeno i potpuno legalno – zar je drugačije i moguće na Balkanu?

- odgledam preko striminga poneku seriju. Preporučujem, „Ash vs Evil Dead“. Brus, ako ovo čitaš, molim te prihvati da snimiš i četvrtu sezonu.

MUZIKA Za soundtrack tokom pisanja stihova u kovid dobu, preporučujem albume „Metta, Benevolence“ benda Sunn O))), i album „F♯ A♯ ∞“ sastava Godspeed You! Black Emperor.

Ako uz to želite i dodatno promišljanje, smatram da bi Skrajbinova Poema Prometeju (prim. aut. „Prometej, poema vatre, op.

60“) bila idealna za pisanje prvog ciklusa zbirke pesama.

Jadničak je mistično, i kroz okultizam, hteo delom da promeni svet, a upokojio se od infekcije izazvane

posekotim tokom brijanja. Za drugi ciklus smatram da bi Šostakovičev Osmi gudački kvartet napisan kao epitaf za samoubistvo koje nikada nije počinio – zar i postoji drugačija umetnost? – bio idealno rešenje.

Kada govorimo o poslednjem ciklusu, tipujem na album ruskog rok benda Zvuki Mu, koji je isproducirao pre kraja Perestrojke malopre pomenuti Brajan Ino. Članovi ovog sastava nisu imali novca da plate prenoćište, pa ih je ovaj dobroćudni producent ostavio da prespavajuu svom domu. Kada se vratio, posle kraćeg odsustva, otkrio je da su popili čitavu njegovu kolekciju skupih i retkih pića, i da sada obeznanjeni na podu snimaju potpuno drugi album.

Zgrabi FILM Nemam takvih antipreporuka. Neka cveta hiljadu celuoidnih cvetova!

TV Televizija kao koncept je pase. Milenijalci su verovatno poslednja generacija koja će tu napravu uopšte i koristiti. Podrazumeva se da sve nacionalne frekvencije iz sadašnjih i bivših nam država valja izbegavati, kao i svaki film koji koji počinje na AV...

MUZIKA Eks-Ju rok kaver bendove, osim ako imate manje od 18 godina.

d ž uboks

Gh

Pun pogodak Tobijasa Forgea

ost

Balada posljednjeg faraona Na novom albumu ,,Impera“, kao da frontmen kultnog blek metal (da li je to parodija? Ili zbilja?) projekta Ghost ponovo proriče: ovog puta kroz komentar o usponu i padu velikih imperija

verdejl i Roni Džejms Dio mogli stati na scenu, tu, tik pored Forgea.

S. S.

Ocjena: 84/100

metacritic.com

tom mrveći neke obične živote. Ma, Ghost na vrhuncu zadatka, Ghost kakav je potreban; samo kad bi Dejvid Ko-

Pankerska i novotalasna forma nije dovoljna da pogura slavnog rokera

Razvodnjeni veteran pitchfork.com

Ploča ,,The Boy Named If“ svojevrsna je posveta odrastanju. Stigao je do 32 objavljene ploče, pa slavni Englez u 68. godini ima debelo pokriće da, na ramenima svog starog benda The Imposters, udari u nekakav autobiografski lament

Leksikon odrastanja na kaveru

S

tari roker i cinik Elvis Kostelo je, eto, namjerio da pokuša da se primakne pankerskoj i novotalasnoj fazi iz druge polovine sedamdesetih; tragajući za energijom i izrazom za koji nema više dovoljno životnog damara i bijesa da bude jednako potentan.

Album ,,The Boy Named If“ svojevrsna je posveta odrastanju. Stigao je do 32 objavljene ploče, pa slavni Englez u 68. godini ima debelo pokriće da, na ramenima svog starog benda The Imposters, udari u nekakav autobiografski lament. Sa, u najmanju ruku, polovičnim rezultatom, koji je najbolji u uvodnom dijelu.

Vrlo bučno, oporo, štosno, direktno u pleksus – u pjesmama poput ,,Mistook Me for a Friend“ i ,,Farewell, OK“.

Mladi Kostelo se u ovim pjesmama uči, naravno, prvim velikim razočaranjima (ne-

st ello & T

Otkačen motiv pape-faraona na omotu

s

nego bilo kad. Naslonio se na sjajnu knjigu Timotija Parsonsa ,,The Rule of Empires: Those Who Built Them, Those Who Endured Them, and Why They Always Fall“ (apsolutna preporuka u ova vremena!), na teme istorije, misterije, bijesa, mržnje, ljubavi, smrti, transformacije – i sve to spakovao u najglamurozniji, teatralni i dugokosi arena rok.

Uvodni i naslovni instrumental, sa dvije raskošne lead gitare, bio bi idealan soundtrack momenat za neku pompeznu filmsku hitčinu od prije tri i po decenije. Sjajan je uvod za preludu ,,Kaisarion“, po imenu posljednjeg faraona, sina Cezara i Kleopatre... I otprilike znate gdje ste: na terenu silnih planina od imperija koje se uzdižu i prosipaju u prašinu, pri-

er

račni prorok i veliki zafrkant: Tobijas Forge je 2018. spakovao album ,,Prequelle“ u koncept istorijske pandemije bubonske kuge i španskog gripa. Kako mu se to vratilo kao bumerang, kada je morao da otkaže sva zakazana snimanja i svirke u martu 2020, u osvit svjetske pandemije...

Na novom albumu ,,Impera“, kao da frontmen kultnog blek metal (da li je to parodija? Ili zbilja?) projekta Ghost ponovo proriče: ovog puta kroz komentar o usponu i padu velikih imperija. Pisao je ove pjesme otprillike u periodu američkih predsjedničkih izbora, prije godinu i po – i knap ih objavio na početku treće sedmice ruske invazije u Ukrajini.

Metalac i mračnjak koji je na ,,Prequelle“ flertovao sa diskom (!) šezdesetih i sedamdesetih, sada je prigrlio stadionski hard rok osamdesetih – i zvuči prijemčivije široj publici

he Impost

M

Elvis Co

uzvraćene ljubavi varniče na sve strane). Negdje usput stiže da se podsjeti i prvog, prilično razočaravajućeg seksualnog iskustva u pjesmi ,,The Death of Magic Thinking“...

E da, i jednu da posveti učiteljici u koju je bio potpuno zaljubljen. Potom se polako spušta u mirnije teritorije i zelenije pašnjake kantri roka, koji je, pošteno je reći, mnogo puta tokom karijere mnogo bolje ,,studirao“ i interpretirao.

Ni realno dobri stihovi, servirani na udaru visokog muzičkog talasa, poput ,,what if I can’t give you anything but love?“ – nijesu dovoljni da pokriju utisak da je Kostelu, prosto, nestalo kreativnog goriva. ,,The Boy Named If“ je poput razvodnjene forme i suštine sa njegovih najboljih ploča, poput ,,Armed Forces“... Ali, što uopšte i očekivati od 32. albuma jednog velikog veterana?

S. S.

Ocjena: 61/100

20

Četvrtak, 17. mart 2022.

33 OBRTAJA

Velimir Grgić, pisac, scenarist

film

Tarantino, Mii i Dojl ulaze u ba ve“ (Vong Kar-Vaj, 2000), zato što su lijepi. A ja volim lijepi život.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije svakog filma Takaši Miikea. Na kraju sam i otišao u Tokio.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kventin Tarantino, Miike i Kristofer Dojl uđu u bar zvuči kao početak vica, ali ne znam kako bi se nastavio… S Dojlom sam već tulumario u Zagrebu, s Miikeom pio čaj u Italiji, a s Tarantinom bio na istom partiju, iako se doduše nismo sreli, s obzirom na to da je svatko bio na svom dijelu terase „Ritz-Carltona“. Neka piju što hoće, jer ja pijem samo vodu i čaj. Ali čuo sam da Miike voli miješati pivo i sok od mrkve, ne znam je li to istina…

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Zbog rakije i narodnjaka nikad ga ne bi završio.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- „Freddy Got Fingered“ (Tom Grin, 2001). Ništa me nije toliko nasmijavalo kroz desetljeća.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Jednostavnije je ugasiti, nego ubijati. Jednom sam izašao iz kina na projekciji „Pearl Harbor“ (Majkl Bej, 2001), kod scene kad predsjednik ustaje.

No, bila je to besplatna novinarska projekcija, pa me nije koštalo. Da jest, možda bih očistio sačmaricu, iako mi je Bej drag blokbaster manijak.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Nema takvih. Nisu svi stvoreni da bi se shvatali, ne funkcionira to tako s umjetnosti. Film nije knjiga, ne čita se od korica do korica. Neki filmovi nisu stvoreni da bi pričali priče, tj. nisu svi filmovi tu da ih se razumije, postoje oni koje se osjeća.

Zapravo, takvi su mi još draži.

Doduše, puno je onih za koje nisam „skapirao“ zašto uopće postoje i tko je i zašto to platio, no to je već druga kategorija…

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- S obzirom na to da se pet godina dokumentarno bavim pričom o D’Anunciju u Rijeci, smatram da bi to bio odličan igrani film.

Omiljeni filmski rivali?

- Roki i Ivan Drago. Zbog njih sam se zaljubio u boks.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Bilo koja iz „Freddy Got Fingered“. Teško se odlučiti između odijevanja mrtve životinje ili jedenja sendviča s pogledom na konja.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Cijeli scenarij „Balkanskog špijuna“ (Dušan Kovačević, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Japanska buba.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Možda „E. T.“ (Stiven Spilberg, 1982), „Tarzan“ (Hju Hadson, 1984), „Top Gun“ (Džozef Kosinjski, 1986) svakako među prvima, a možda i neke nidže ili Bad Spenser i Terens Hil. Gledao sam puno toga kao mali, stalno sjedio u kinu, tako da se teško sjećati što je bilo prvo u gomili. Ali, jedna od najljepših uspomena iz te ere su jutarnje matineje, stojeće karte koje se prodaju kad se sjedala rasprodaju i jedna intervencija policije i hitne pomoći na premijeri „American Ninja“ (Sem Firstenberg, 1985) u Požegi, gdje je je stampedo zamalo slomio sva stakla na izlozima kina… Drago mi je da sam odrastao u razdoblju kada je to još bilo moguće. Danas je gužva samo na ulasku u Netfliksov server.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Hana-bi“ (Takeši Kitano, 1997) i „In The Mood For Lo-

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Away We Go“, Coheed and Cambria.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „The Willing Well II: From Fear Through the Eyes of Madness“, Coheed and Cambria i jest pisana za kraj svijeta.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Bilo što od Gučija Mejna (Gucci Mane).

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Marina“, Azra.

Vaša pjesma za karaoke?

- Bilo što od Gunsa.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrao bih Kenija Česnija.

Domaći autor kog obožavaju a Vi ne možete da ga smislite ili mislite da je precijenjen?

- Ne slušam dovoljno „domaću“ glazbu da bih si dopustio da nekoga ne mogu smisliti. Ali nikad nisam kužio mitologiju Arsena Dedića, no tako je to kad si seljačina poput mene.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Burden i Kim Ki-duk su me najviše šokirali u zadnje vrijeme, a od glazbenika Balašević.

Kreativno je odavno dao najbolje, ali šteta je što mnogi koji ga nisu imali prilike čuti uživo, to nikada neće moći. Isto je i sa Skotom Vokerom, jedinim kojeg nisam uspio pogledati live, ma koliko je to bilo nemoguće dok je bio živ, s obzirom na to da baš i nije nastupao.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Džoni Štulić s kavera albuma „Ravno do dna“, malo Pistolsa, Exploited i The Clash.

t i producent

ike bar...

21

Privatna arhiva

Četvrtak, 17. mart 2022.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Dobar dio povijesti cro dancea (prim. aut. hrvatska tehno-dens muzika 90-ih).

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Mene neće, a za vas ne znam (smijeh).

Š

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „30 Days Fiance“ je najbolja serija današnjice, rijaliti jači od većine fikcije.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Smogovci“ i „Bolji Život“. „Smogovce“ sam gledao tako mali da se ne sjećam ničega, osim da sam bio oduševljen. S „Boljim životom“ sam već bio stariji, dovoljno da se i danas sjećam Kurčubića.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Japanska „Beach Boys“ (1997) i „Ikebukuro West Gate Park“ (2000), igrana, ne anime.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Malo koju sam završio, dakle većina.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Eskobarove vreće keša nakon gledanja „Narcosa“.

to je istina, što je laž i jesmo li zavedeni, saznaćete ukoliko pročitate knjigu pisca, scenariste i producenta Velimira Grgića „Teorije zavjere 21. stoljeća“. Ovo štivo je, u jeku medijskog spinovanja i procvata lažnih vijesti, i te kako korisno za sve konzumente sadržaja koji žele da razviju kritički pristup prilikom obrade informacija.

Grgićev miraz od 13 knjiga, brojnih projekata za televiziju, film i pozorište, vrijedniji je i za novu saradnju sa ekipom hrvatskog magazina pop kulture Ravno do dna. Na ovom sajtu možete čitati Grgićeve prikaze južnokorejskih filmova, serija, albuma.

Kao autor prve svjetske K-pop enciklopedije na svijetu, naš gost čini da nas K-talas zapljusne jednakom (ili jačom) snagom kao holivudski i evropski. Zato se ukrcajte na gejt 33 i odletite pravo do ekspresne K-kuhinje.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „It“, adaptacija Sivena Kinga. Sjećam se koliko sam uživao u hororu s klaunom i djecom, i onda na kraju pauk… bio je to jedan kolosalni: WTF?!?

Najdraži par iz serije?

- „Moonlighting“, Sibil Šepard i Brus Vilis. Obožavao

sam to kao klinac. I naravno, duo iz „Cover Up“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Vampiri iz „True Blood“, haha…

U filmovima, možda Indijana Džons ili Džeki Džen u „Armour of God“ (Džeki Čen, 1986). Nikad nisam imao radno vrijeme i

Velimir Grgić: Pjesme Gučija Mejna njegove himne slobode

strogo definiran uredski posao, tako da mislim da je jedino radno okruženje koje bih mogao poželjeti upravo ono koje imam, tj. trebalo bi snimiti seriju o meni da bih ga poželio (smijeh).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Pticu Trkačicu.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 17. mart 2022.

Kultni erotski psi

kalendar

Zgužvana p Šredingerov theposterdb.com

Daglas i Stoun na slavnom posteru erotskog trilera

Sa 30 godina distance, lako je ipak zaključiti da je Verhovenova filmska studija privlačnosti tako bliska onom Hičkokovom shvatanju... A ideja je potpuno prosta: da nas (seksualno) privlači ono neuhvatljivo, nedorečeno, do kraja neobjašnjivo

S

ve je stalo u treptaj oka. Od ludačkog zla do potpunog prepuštanja srodne duše, koja tu, pred vama, nijemo svjedoči da će biti tu za cijeli život... Pa opet natrag, u crnilo onog zla.

I sve, samo, u očima Šeron Stoun.

Pol Verhoven snimao je njenu posljednju scenu u ,,Totalnom opozivu“ (,,Total Recall“, 1990), i nije mogao očima vjerovati. Kakva tranzicija; i kakva promjena emocije. Bila je relativno anonimna, bivša manekenka...

Odjek Hičkoka

,,Dovedi mi neku koja je spremna da podijeli rizik ovog filma. Jer ovo što ja glumim... Pa nema šanse da mogu ili da želim da ovo sam iznesem“. Majkl Daglas je pred snimanje ,,Niskih strasti“ (,,Basic Instinct“, 1992), za Verhovena pripremio cijelu listu glumica ko-

je bi mogle glumiti Ketrin Tremel. ,,Pol, jesi li svjestan koliko će s*anja oko mog lika da poleti okolo, po ovom scenariju... Ne mogu sam“ – govorio je Daglas, a na vrhu liste pisalo je: Kim Besindžer. Odbila je, Verhoven se nadao da će Kim odbiti.

Potom su na Daglasovoj listi slijedile: Džulija Roberts, Greta Skaki, pa čak i Meg Rajan, pa očekivano Mišel Fajfer, Ketlin Turner, Keli Linč, Elen Barkin... Verhoven je, eto, čisto reda radi predložio razgovor sa Demi Mur; a tokom cijelog procesa kastinga za Daglasa imao keca iz rukava. Ili – pikovu damu za koju je Holivud tek nasumično znao. Bio je ubijeđen da je Šeron Stoun živjela četrdesetih ili pedesetih, za Alfreda Hičkoka bi bila podjednako važna kao Kim Novak ili Grejs Keli...

Cijela se holivudska svita, nakon premijere ,,Niskih strasti“ i instant uspjeha prije tri decenije, u martu 1992. godine, uprla da dokaže da film nije dovoljno ,,hičkokovski“, niti blizu tih visina. Bože moj, kako se samo Verhoven mogao usuditi... Sa 30 godina distance, lako je ipak zaključiti, da je Verhovenova filmska studija privlačnosti tako bliska onom Hičkokovom shvatanju... A ideja je potpuno prosta: da nas (seksualno) privlači ono neuhvatljivo, nedorečeno, do kraja neobjašnjivo. Ono što ne možemo demistifikovati ili uklopiti u kalupe... Pa čak ni u jasne međe između zločinca i žrtve, anđeoskog i devijantnog.

E, to nešto, za ,,Niske strasti“ bila je Šeron Stoun. Njena Ketrin Tremel mogla je sve to, i još više. Šeron je to umjela i mogla iznijeti sa savršenom lakoćom; taj cerebralni, ,,pametni“ seksepil, za delikatan balans između maznog i opasnog... A za takvu igru bio je potreban delikatan tekst. ,,Niske strasti“ bile bi snimljene makar nekoliko godina ranije (dobro je da nijesu, jer onda to ne bi bila Šeron), da se Verhoven nije inatio sa scenaristom Džo Esterhazom.

Stari Mađar Jozef – Džo proslavio se tekstom za veliki hit ,,Flashdance“ (Ejdrijan Lin, 1983); uloga Dženifer Bils u tom filmu je najbolji dokaz kakav je kompleksan portret ženske ljepote, karaktera i ,,ženskog principa“ Esterhaz znao oslikati. Verhoven

Četvrtak, 17. mart 2022.

23

iho-triler ,,Niske strasti“ slavi 30. rođendan

je krajem osamdesetih kao izbor za režisera ,,Niskih strasti“ bio ipak lutrija; autor dokazan radom na pametnim, opominjućim akcijama...

theposterdb.com

postelja za vu mačku Suptilna tajnovitost

Teritorija jednog seksi trilera sa noar podtekstom za Verhovena je bila neistražena. I silni mjeseci bili su potrebni da uopšte shvati koliko je bitno da lik Ketrin Tremel bude suptilan, tajnovit; gotovo prigušen... Mjesecima je tražio da u filmu bude još eksplicitnijih seksi scena, još više krvi, bučnih dijaloga. Esterhaz nije htio živ da čuje, po cijenu da projekat propadne. I bio je u pravu.

Na kraju je na Verhovenov obraz, na pretpremijeri u Los Anđelesu u martu 1992, pao i jedan – žestok šamar. Za koji se saznalo tek deceniju i po kasnije; tek tada je Šeron Stoun javno priznala da uopšte nije znala da će pred objektivom kamere ostati vidljivo njeno međunožje, u kultnoj sceni policijskog svjedočenja. ,,Pokrićemo to bljeskom kamere, ne brini“ – slagao je Verhoven... A Šeron ipak nije bila Marija Šnajder koju će cijelog života proganjati jedna opasna laž velikog režisera, Bernarda Bertolučija u ,,Posljednjem tangu u Parizu“ (1972). Od tužbe je odustala; za damski ponos bio je dovoljan šamar... Istovremeno svjesna da je takav smjeli i kontroverzan izbor lansira pravo u orbitu bitnijih imena najozbiljinijih i ,,najopakijih“ žena u Holivudu.

Takav film morala je nositi kontroverza. Veća i od protesta LGBT zajednice koja je bila ljuta što se jedan važan lik lezbejke portretiše kao ,,negativka“; veća i od žestokih kritika zbog toga što film ekscesivno i forsirano ,,slavi“ pušenje (za što će se scenarista Esterhaz, strastveni pušač, holivudskoj javnosti izviniti deceniju kasnije – nakon što oboli od raka grla).

Velika debata vodila se oko toga da li je onakav kraj, koji ipak otkriva i pruža odgovor, ko je i kako odgovoran za zločin u istrazi detektiva Nika Kurana (Daglas) – bio potreban filmu. I da li je uopšte bilo potrebno otkrivati...

Jer ta Ketrin Tremel, spisateljica krimića koja možda, ali samo možda živi svoje devijantne i seksi priče – je u Verhovenovom fil-

Šeron Stoun u kultnoj sceni zbog koje je režiser Pol Verhoven zaradio

mu i Esterhazovom scenariju nešto poput Šredingerove mačke.

Jagnje i vučica

Ona koja istovremeno može biti i zločinac i žrtva; i nepravedno optužena i ubica iz strasti, i jagnje i vučica... U velikom plesu po tankoj ivici na jednoj dobro zgužvanoj postelji, Šeron Stoun i Majkl Daglas uspjeli su da ubijede svijet da je upravo takva Ketrin Tremel i bitna: kao potpuno neuhvatljiva. Ona koja je i jedno i drugo podjednako – a možda nije ni ništa od toga... I samo takva Ketrin Tremel je detektivu Kuranu i privlačna; ona koja u lavirintu istrage otvara isključivo nove hodnike i nova pitanja, a ne nudi jasne odgovore.

Samo takva je, naravno, mogla da bude i savršeno hičkokovski lik, skoro tri i po deceni-

šamar na pretpremijeri

je od jedne podjednako neuhvatljive uloge kakvu je za Kim Novak Hičkok spakovao u genijalnom ,,Vertigo“ (1958).

Ali Verhoven ipak nije dozvolio, niti Šeron Stoun nije pustila, da njena mistična i mračna dama Ketrin Tremel bude, na bilo koji način, ,,dama u nevolji“ ili finalna žrtva. Zato ona oštrica od leda uvijek i isključivo pripada njoj, i njena je odbrana, prč i inat spram cijelog svijeta, što je žednih očiju gleda... I zato je kraj ,,Niskih strasti“ morao da bude onako jasan i definitivan; zato je, tri decenije od premijere, lako reći da je Ketrin Tremel žena modernog vijeka... Da je jedna Šredingerova mačka koja okreće pravila igre; da bi tog kukalog grešnika od svog posmatrača ostavila na zgužvanoj postelji, ni živog ni mrtvog, u isti mah.

Stojan STAMENIĆ

24

Četvrtak, 17. mart 2022.

Pravo na čistu vodu u fokusu broj

Blago vrednije od zlata Međunarodni dan vode obilježićemo podsjećanjem na one filmove u kojima je ovaj važan životni resurs ključan okidač, kako bi fabula tekla uzvodno

A

cije su, da 2.2 milijarde ljudi na planeti Zemlji nema pristup čistoj vodi!

U umjetničkim krugovima voda se kroz istoriju koristila kao simbol čistoće. Dok najočiglednije primjere možemo pronaći u slikarstvu antičkog i renesansnog perioda, u umjetničkim pravcima modernog doba voda nema ni približno sličan značaj. Kada govorimo o pokretnim slikama, koncept vode zauzima značajno mjesto u velikom broju bitnih filmskih ostvarenja. I dok u nekim imamo efektne nezaboravne citate, poput onog u legendar-

britannica.com

ko se nađete u nekoj od zapadnih zemalja duže od sedmice, šanse da na lokalnim televizijskim kanalima ne vidite apele nevladinih organizacija, da donirate novac za one koji nemaju pristup čistoj vodi, su izrazito male.

Ujedinjene Nacije su relativno kasno shvatile da važnost vode, kao jednog od osnovnih resursa, mora biti u posebnom fokusu, pa su tek 1993. godine ustanovile i precizirale koncept Međunarodnog dana vode, koji se obilježava svakog 22. marta. Trenutne brojke sa kojima raspolažu UN agen-

talkfilmsociety.com

kalendar

Džek Nikolson svjedok i istražitelj znakovite kalifornijske suše u ,,Chinatown“

nom vesternu Džona Hjustona ,,The Treasure of the Sierra Madre“ iz 1948, u kojem Volter Hjuston eksplicitno podvlači da je ,,voda vrednija od zlata“, u drugim pak voda je centralizovanije postavljena. Stoga, ovaj ćemo Međunarodni dan vode obilježiti podsjećanjem na one filmove u kojima je ovaj važan životni resurs, na ovaj ili onaj način, ključan okidač, kako bi fabula tekla uzvodno.

Woman in the Dunes

Legenda japanskog novog talasa, Hiroši Tešigara bio je značajno avangardno lice azijske kinematografije. Takođe, bio je prvi au-

tor azijskog porijekla koji je bio nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg režisera. To mu je donijela fenomenalna drama ,,Woman in the Dunes“ 1964. godine, simpatična priča o relaciji entomologa (nauka o insektima) i lokalne Japanke, koja prodaje pijesak proizvođačima cementa u zamjenu za hranu i pijaću vodu.

Pored nominacije za režiju i najbolji strani film, kao i za Zlatnu palmu, ,,Woman in the Dunes“ osvojio je specijalnu nagradu žirija na Kanskom filmskom festivalu.

Erin Brockovich

Jedan od najpoznatijih filmova koji govori o zagađenju vode je biografska drama Stivena Soderberga o pravnoj službenici Erin Brokovič. Njena je borba sa energetskom korporacijom, zbog čuvenog incidenta u Hinkliju u Kaliforniji, bila revolucionarna. Iako je Soderbergova drama ,,Erin Brockovich“ (2000) bila nominovana za Oskara u pet kategorija, trijumfovala je samo Džulija Roberts u kategoriji najbolje ženske uloge.

A Civil Action Džulija Roberts u plemenitoj misiji u Oskarom nagrađenom ,,Erin Brockovich“

Iako se americhki režiser Tod Hejns 2019. godine ozbiljno fokusirao na kontaminaciju vode u

Četvrtak, 17. mart 2022.

25

twitter.com

jnih velikih filmskih priča

Kultni kadar japanskog remek-djela ,,Woman in the Dunes“

pravnoj trilerskoj poslastici ,,Dark Waters“ sa Mark Rafalom u ulozi advokata, mnogo zanimljiviji i efektniji primjer imamo u drami ,,A Civil Action“ Stivena Zeijlijana iz 1998. godine. Koncizna sudska drama govori o trihloretilenu, industrijskom rastvaraču i njegovom direktnom uticaju na zagađenje lokalnog vodovoda.

U filmu se posebno istakao Džon Travolta u ulozi glavnog advokata koji je žrtvovao sve da ovu tužbu izvede do kraja. Pored nominacije za Oskara u kategoriji najbolje fotografije, nenadmašni Robert Duval, u ulozi adokata suprotne strane, izgubio je statuu u izrazito konkurentnoj kategoriji najboljeg sporednog glumca, od Džejmsa Koburna i komada ,,Affliction“ Pola Šredera.

Chinatown

Najveći filmski klasik, kada govorimo o pravu na vodu kao glavnog životnog resursa, je bez sumnje neonoarski dezert ,,Chinatown“ Romana Polanskog, lansiran 1974. godine. Bez obzira na to što je centralno krimić Polanskog, krajnje tehnički i u tipično noarskom smislu, fokusiran na misteriozno ubistvo, okosnica filma bazirana je na čuvenim Kalifornijskim vodenim ratovima – poli-

tičkom konfliktu između Grada Anđela i farmera iz istočnog dijela ove države, oko prava na korišćenje vode.

Iako nominovan u čak jedanaest kategorija (!), ,,Chinatown“ je trijumfovao samo u kategoriji originalnog scenarija. Uprkos nedostatku sreće, jer je bio nominovan iste godine kao i ,,The Godfather: Part II“ Frensisa Ford Kopole, Polanski može biti sasvim zadovoljan kultnim statusom koji uživa njegov multidimenzionalna noarska poslastica.

The Big Country

Još jedan sličan primjer imamo u vesternu Vilijama Vajlera ,,The Big Country“ iz 1958. sa Gregorijem Pekom u glavnoj ulozi nekadašnjeg kapetana koji se igrom slučaja našao u violentnom ,,građanskom ratu“ oko prava za pojenje stoke čistom vodom. Film ne uživa posebnu popularnost, iako je fenomenalni Burl Ivs nagrađen Oskarom u kategoriji sporedne muške uloge.

The Man Who Fell to Earth

Na krajnje eksplicitan i avangardan način, važnost vode prikazao je engleski filmski autor Nikolas Roeg naučno-fantastičnim ostvarenjem ,,The Man Who Fell to Earth“ iz 1976. godine sa Dejvid

Bouvijem u glavnoj ulozi. Kultni Roegov film u kojem se Bouvi, vanzemaljac, ,,srušio“ na Zemlju, tražeći način da dopremi pijaću vodu na svoju planetu, čiji stanovnici pate od velike suše. Na koncu, Bouvijev lik sudara se sa okrutnom koruptivnom realnošću, koja mijenja njegovu esenciju, ali i njegovu misiju.

Dr. Strangelove

Uvijek aktuelna kvazi-komedija Stenlija Kjubrika ,,Dr. Strangelove“ završena 1964. godine, u kojoj tipično kjubrikovski režiser satirizuje nuklearni konflikt Amerikanaca i Rusa, specijalno se pozabavila i vodom. ,,Dragocjena tečnost za tijelo“, kako je u filmu naziva jedan od luckastih generala, na udaru je komunista, koji pretenduju da zagade vodu kojom se snadbijevaju Amerikanci. Kultni Kjubrikov monohromni rad o segmentu Hladnog rata, nominovan za Oskara u četiri kategorije, uključujući režiju i film, s pravom je omiljena poslastica zacementirana u istoriji filmografije.

Promised Land

Iako ne baš najbolje autorsko izdanje Gasa van Santa, vrijedi podsjetiti na na njegovo djelo iz 2012. ,,Promised Land“, u kojem je centralna tema hidraulični ,,fraking“, proces bušenja zemlje, izvlačenja nafte i prirodnih gasova, sa scenaristima Metom Dejmonom i Džonom Krasinskim u glavnim ulogama. S obzirom na očigledan potencijal da hidraulučni ,,fraking“ u ruralnom mje-

stu u Pensilvaniji zagadi vodu, fabula vrlo brzo prerasta u oštar komentar na račun bušenja zemlje, efekte na životnu sredinu, kao i o sveukupnoj potrebi za kvalitetnijom filtracijom vode.

The Hunchback of Notre Dame

Jedan od najljepših vizuelnih prikaza u kojoj voda ima nasumično ali izuzetno važno značenje pružio nam je njemačka legenda režije, Vilijam Deterle, u adaptaciji čuvenog romana Viktora Igoa, ,,The Hunchback of Notre Dame“ iz 1939. godine. Kada prelijepa Morin o’Hara dolazi do Čarlsa Lotona i na zaprepašćenje svih daje izmučenom Kvazimodu vodu iz njene boce, nastaje jedna je od naefektnijih filmskih scena iz prve polovine prošlog vijeka.

Monkey Business

Krajnje adekvatno, listu zatvaramo simpatičnom komedijom sa kojom je Hauard Hoks vodu pretvorio u eliksir mladosti. Komad ,,Monkey Business“ završen 1952. godine, sa famoznim trojcem – Keri Grant, Merilin Monro i Džindžer Rodžers – simpatična je priča u kojoj majmun u kompaniji za istraživanje hemikalija ,,zagadi“ mašinu za vodu sa podmlađujućom tečnošću. Bez obzira na krajnje interesantan slijed događaja i luckasto ponašanje onih koji su ,,zaraženi“, Hoksov komad nije uspio da se istakne u moru komedija ove holivudske ere.

Leila MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 17. mart 2022.

S

Dušanov sobičak

ve što je crnogorska štampa napisala o Dušanu Vukotiću, jedinom jugoslovenskom i našem oskarovcu, prije nego će zavrijediti zlatnu statuu – stalo je na dva stupca. Knap prije 40 godina, na 12. strani Pobjede.

Radilo se, ipak, o novinarskom entuzijazmu. Kinematografske priče teško je bilo provući u gomili političkih ili društvenih tema; tog 18. marta 1962. glavna tema Pobjede bila je obećana amnestija za sve (poslje)ratne emigrante...

Još se radilo ,,samo“ o jednom crtanom filmu. A novinar Kosta Čekić je ipak insistirao da važan prostor u novini koja je u tom periodu izlazila jednom sedmično (nedjeljom) dobije Vukotićeva genijalna kratka animacija ,,Surogat“.

Tako je Čekić kao važnu vijest istakao, da je naš Vukotić, režiser crtanog filma ,,Surogat“ (,,Zagreb-film“), dobio glavnu nagradu od tada velikih 300 hiljada dinara – za autorstvo na Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i

Arhiva Pobjede

PODGORI č ARENJE

kratkometražnog filma. Onu cifru od pola miliona dinara dopunila je nagrada za scenario - crtaća koji se dan-danas može smatrati avangardom, sa štosnom temom na račun konzumerizma modernog čovjeka... U tekstu, ipak, ni riječi o tome da ,,Surogat“ čeka šansu na dodjeli Oskara.

Nastavak priče uslijediće nepun mjesec kasnije, u izdanju od 15. aprila. Naslov ,,Oskar Dušanu Vukotiću“, za tekst na pola 13. strane – i dalje za utisak da uredništvo jedinog crnogorskog i brojnih jugoslovenskih medija nije na pravi način vrednovalo ovaj uzlet na najblistavijoj, holivudskoj sceni...

Vrednovao je zato Kosta Čekić: dodjelu Oskara 10. aprila crnogorski novinar opisuje kao ,,datum ispisan crvenim slovima u istoriji naše kinematografije“. Trijumf podvlači kao uspjeh koji je stigao ,,ispred doskorašnjeg suverena američkog filma Volta Diznija“. A Vukotića opisuje kao ,,vodećeg maj-

Zaglavi se

Iz izdanja Pobjede 15. aprila 1962. godine

stora crtanog filma danas, novog i revolucionarnog, kako u pogledu tema, tako i u likovnom smislu“. Uz utisak da je Dušan ,,u Santa Moniki, pred autoritativnim auditorijumom, odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti crtanog filma“.

Pobjedin novinar tada još nije mogao da zna da će Vukotić, zbog insistiranja na autorstvu bez kompromisa, odbiti ponudu Volta Diznija da stvara u Holivudu, u njegovom studiju.

Ali zato dodaje tačan i dirljiv momenat vezan za stvaranje u Zagrebu, autora koji je godine odrastanja proveo u Podgorici.

- Ovo je u isto vrijeme i nagrada našoj kinematografiji, a posebno onoj grupi entuzijasta koja je u jednom sobičku, bez sredstava i sa olovkama i papirom kao jedinim alatom, 1950. počinjala da stvara jugoslovenski crtani film – napisao je Čekić.

Crta: Srđan Ivanović

Tu je dodata i kratka Vukotićeva izjava: ,,Prije 12 godina, kada sam se upustio u avanturu oživljavanja crteža, bio sam oduševljen crtanim filmovima velikog čehoslovačkog umjetnika Jiržija Trnke.

Njegovi filmovi podržali su moje uvjerenje da u ovoj umjetnosti postoje i mnogi drugi putevi sem klasičnog“...

I to je otprilike bilo to: u brojevima Pobjede koji su uslijedili tog proljeća 1962, ni riječi o ,,Surogatu“ i Dušanu Vukotiću. Taj Oskar ostaće singularitet, izuzetak jugoslovenskog filma; bljesak koji je registrovan i zabilježen jače i bolje, tada prije 40 godina, u Holivudu nego u Jugoslaviji... A danas, 40 godina od jedinog crnogorskog i jugoslovenskog Oskara, vrijedi osluškivati i smotriti; kakvim nam je to oštrim linijama, neke važne i aktuelne poruke, ostavljao Dušan Vukotić.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Znakovito djelo Kejleba Bruksa na izložbi

U

kada su, većinom žene, pokušale da inspirišu zakonodavce da ,,dekriminalizuju seksualni rad“, što bi ih na svojevrstan način zvanično priznalo kao ,,radnice“, koje bi bile zaštićene istim zakonima sa kojima su zaštićeni radnici u bilo kojoj industriji.

I dok se sa jedne strane čini da prostitucija jeste legalna, s druge nije sasvim jasno kada je ilegalna, što je dovelo do formiran j a p o s e b n e ko m i s i j e u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva, koja je jasno dala do

znanja zakonodavcima da su pravna rješenja ,,nekoherentna, konfuzna i štetna“.

Pandorina kutija se nanovo otvorila ove sedmice, izložbom ,,Dekriminalizacija budućnosti“ u Institutu za savremenu umjetnost u samom centru Londona. I to simbolično, na mjestu nedaleko od onih parlamentaraca u Vajtholu i Vestminsteru, koji na koncu i odlučuju.

ica.art

Velikoj Britaniji teško je odgovoriti na pitanje da li je prostitucija legalna ili ne. Tematika je na Ostrvu u krajnje ,,sivoj zoni“, tematika je kompleksna, a političari u Vestminsteru ne znaju kako da tretiraju problem još od 1956. godine i Zakona o seksualnim deliktima.

Borba za prava onih koji žele zarađivati novac u zamjenu za seksualni odnos nije baš nova.

Prvi obrisi takvih pokreta vidljivi su već u zapisima iz 19. vijeka,

ica.art

Pandorina kutija kompleksne teme legalizacije prostitucije u Londonu nanovo je otvorena, izložbom ,,Dekriminalizacija budućnosti“ u Institutu za savremenu umjetnost. I to simbolično, na mjestu nedaleko od parlamentaraca u Vestminsteru, koji i odlučuju

ica.art

Pravo u sivoj zoni

Prikazani radovi istakli vezu teme sa pitanjima rasne, socijalne pravde i radnika

Grupna izložba okupila je 13 internacionalnih umjetnika koji su posvetili umijeće prezentaciji multidimenzionalnih problema onih, koji se bave prostitucijom. Umjetnici su iskoristili prostor da naglase istorijski značaj pokreta za prava seksualnih radnika, ali i da definišu neraskidive veze tog posla sa pitanjima rasne i socijalne pravde, prava imigranata, radnika, ali i ,,oslobođenja“ LGBTQ zajednice.

Radovi na izložbi, koji se zapravo sastoje od deset različitih projekata iz nekoliko zemalja, uključuju pokretne slike, linorez, pisani materijal, slikastvo, igru i skulpturu.

Kroz interdisciplinarni pristup, teme kojima se umjetnici bave su mentalno zdravlje, pol, rasna diskriminacija, radost, bol, invaliditet, želja za distinkcijama, koji prerastaju u igru u kojoj solidarnost izaziva razgovore o ovoj sve aktuelnijoj temi.

Posjetioci su imali priliku da pogledaju neke od najznačajnijih djela umjetnika poput Ajše Mirze i Kejleba Bruksa, čiji je kreativni izražaj poslužio kao oruđe za borbu i solidarnost sa onima koji su, zbog načina života, diskrimisani.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić