Dnevni list Pobjeda 17.04.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 17. april 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20264 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

INTERVJU: Danijel Živković, predsjednik Kluba poslanika DPS-a

SNP ne može postavljati uslove i moralisati Demokratska partija socijalista odluku o podršci manjinskoj vladi donijeće čim bude imala finalizovan koncept programa i kadrovske strukture. Neophodno je u manjinskoj vladi učešće provjerenih građanskih, evropskih politika u koje se sa sigurnošću svrstava i SD. To je potreba državnog interesa, kako bi se osnaživao građanski potencijal društva. Svaku isključivost u pogledu neuključivanja suverenističkih politika u vladu vidim kao pokušaj dalje razgradnje državotvornog bića „na rate“.

Teško da se SNP može naći u ulozi kormilara evroatlantizma, a bili su čvrsto protiv članstva Crne Gore u NATO, kao što ne mogu reći da su između sebe raspravili što su civilizacijski potezi, ako eksplicitno ne osude agresiju Rusije na Ukrajinu. Iako znaju da bi to bio značajan iskorak za državu, kalkulišu da to znači korak unazad za njihov partijski rejting. Sve to ne daje za pravo SNP-u da može postavljati uslove i moralisati. Bolje bi bilo da se presaberu i shvate kolika im je vrijednost na političkom tržištu, kako bi sa tom činjenicom uskladili svoje ponašanje. STR. 2. i 3.

Aleksandar Saša Zeković

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

HAOS U URBANISTIČKOM SEKTORU ZBOG MINISTRA:

Od gotovo 56.000 podnijetih zahtjeva legalizovano samo 2.500 objekata

Mitrović blokirao postupak legalizacije Više od polovine podnijetih zahtjeva čeka plan generalne regulacije koji je prekinut iz još nerazjašnjenih razloga, a ovih dana Vlada je donijela odluku da se ipak nastavi. Rukovoditeljka izrade ovog dokumenta Ksenija Vukmanović kazala je Pobjedi da ih ministar još nije obavijestio zvanično da će se plan nastaviti, jer bi u tom slučaju trebalo sa cijelim timom potpisati aneks ugovora. Radni tim PGR je zbog jednostranog prekida izrade ovog plana, prije godinu, tužio Ministarstvo, pa je ministar Mitrović zaustavio sudski proces time što je povukao raskid ugovora sa njima i uplatio im sve nadoknade koje je bio dužan da im uplati STR. 6. i 7.

,,OPERACIJA BELVEDER“: Razotkrivanje sramne akcije montiranja optužbi protiv učesnika građanskog protesta na Cetinju

Jelena Marković

Čirgić: Za godinu dug FZO povećan za 20 miliona

Građanski aktivisti i jedna političarka u „terorističkoj“ akciji STR. 4. i 5.

Stomatolozi se od jeseni vraćaju u 59 škola, iz Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa nijesu protiv toga, ali ne žele propuste

STAV

Reforma bez plana i strategije

Tri mitropolitove greške Piše: dr Dragan VESELINOV

ILUSTRACIJA

STR. 10.

Bivši direktor Fonda za zdravstvo upozorava na katastrofalan učinak odlazeće vlade u tom resoru

Kada crnogorski mitropolit Joanikije osuđuje protestantizam i Rim kao uzročnika prava Moskve na Ukrajinu i tuđu zemlju, onda ga valja podsjetiti bar na tri doprinosa protestanata i katolika na uspon Rusije kao sile: prvi - njemački menoniti, drugi - njemački anglikanac Karl Neselrode i treći - grčki katolik, dominikanac, Maksim Grk STR. 9.

STR. 7.

35

D. MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Neđelja, 17. april 2022.

Poslanica SDP-a ocijenila da manjinska vlada neće biti srećno rješenje, ali da je od tri zla bolje birati manje

Draginja Vuksanović-Stanković

Vuksanović-Stanković: Vlast na Cetinju trebalo da bude belvederska, zato sam se i povukla PODGORICA - Podrška Demokrata i Ure u formiranju vlasti na Cetinju nije bila prihvatljiva za poslanicu Socijaldemokratske partije Draginju Vuksanović-Stanković.

Zato se, kako kaže u razgovoru za Gradsku TV, nakon takve odluke svoje stranke, povukla iz javnosti.

- Ta podrška je bila potpuno prihvatljiva da je ona u Beranama, jer je došlo do osvješćivanja a to je interes CG i ja sam se tu jasno ogradila i to se nije uklopilo u belvederske dane, 4, 5. i 6. septembar, koje sam dijelila sa građanima. Ono što je meni smetalo je da se gradonačelnik izabere glasovima Demokrata i Ure na Cetinju, nakon onoga na Belvederu. Za mene nije sporna vlast na Cetinju koju sad čini SDP i Stara garda LS, sve crnogorske partije i da tu nema spora, da neće biti suprotno interesima, ali da takva podrška dođe od Demokrata - kazala je Vuksanović-Stanković.

Ona je poručila da je ,,vlast na Cetinju trebalo da bude belvederska, pod komandom SDPa, partije koja bi kontrolisala DPS“, a sad kad je sve završeno, očekuje da Cetinje postane evropska prijestonica, kako i zaslužuje.

- Očekivala sam da se napravi dogovor neke druge vrste. Ukoliko ne bi uspio da se opet pođe na izbore. Ono što je sigurno na Cetinju DPS nije uradio ono što treba da napravi evropsku prijestonicu. Ali je postojao način da SDP kontroliše. Smatram odgovornim i jedne i druge i ja očekujem sad da se uradi sve da Cetinje postane evropska prijestonica - kazala je ona.

Kako je kazala, nakon Belvedera, građani su je doživljavali ili kao heroinu suverenističkog bloka, ili kao nacionalistkinju - a poslije formiranja vlasti na Cetinju jasno se oglasila i ogradila, ali, kako ističe, ne i ućutala.

- Niko me ućutkati neće, niko me ugasiti neće, ja ću se i dalje boriti za Crnu Goru, za evropsku Crnu Goru, građansku Crnu Goru, multietničku i onu u kojoj će svaki građanin imati život dostojan čovjeka - kaže Vukasanović-Stanković.

Ona je ocijenila da manjinska vlada neće biti srećno rješenje ali, kako je kazala, od tri zla bolje je birati manje.

- Jer pred Crnom Gorom su otvorena mnoga pitanja bez kojih se se ne može odblokirati proces pristupanja Evropskoj uniji - kazala je VuksanovićStanković, dodajući da za to što se njeno formiranje odužilo, krivi mandatara Dritana Abazović koji se ,,tajno sastajao i pregovarao iza leđa i jednih i drugih“.

- Neću biti srećna nekim rješenjima u toj manjinskoj vladi, ali je važno da se postavlja pitanja ako ne bude te manjinske vlade koje su alternative. Jedna je da izbore priprema vlada Zdravka Krivokapića sa kvazi ministrima, koji su urnisali crnogorske institucije i potrli sve što je crnogorsko ili druga opcija je da vam tehnička vlada, u kojoj bi dominatnu ulogu imao DPS ali i DF, priprema naredne izbore.

Pa se postavlja pitanje što je bolje, to ili ovo gdje bi SNP dobio veliki broj ministarstava - kazala je ona.

Vuksanović-Stanković smatra da bi manjinsku vladu trebalo da čine partije koje su učestvovale u obnovi crnogorske državnosti i članstvu u NATO. - Kada se prihvatite morate biti odlučni i hrabri, a ne da neko cinculira sada lijevo sada desno i da vas ucjenjuje jedna politička partija koja ne bi ni ušla u parlament da nije bila na listi DF-a. Crnu Goru bi što prije trebalo vratiti na pravi put, a to se najbolje može postići pripremom demokratskih i legitimnih izbora - zaključila je Vuksanović-Stanković.

R. P.

INTERVJU: Danijel Živković, predsjednik Kluba poslanika DPS-a PODGORICA – Neophodno je u manjinskoj vladi učešće provjerenih građanskih, evropskih politika u koje se sa sigurnošću svrstava i SD. Svaku isključivost u pogledu neuključivanja suverenističkih politika u vladu vidim kao pokušaj dalje razgradnje državotvornog bića „na rate“ – ocijenio je Danijel Živković, predsjednik Kluba poslanika DPS-a, ističući da SNP nema pravo da ucjenjuje i morališe.

Poručio je da će Demokratska partiija socijalista odluku o podršci manjinskoj vladi donijeti čim bude imala finaliziovan koncept programa i kadrovske strukture.

- Nikada nijesmo donosili odluke ishitreno i bez udubljivanja, a vrijeme je svjedok da su donešene odluke bile u skladu sa državnim interesima – kazao je Živković.

Nije želio da komentariše kadrovska rješenja za buduću vladu koja su predstavljena u medijima.

- Ne bismo bili ozbiljni ako bismo komentarisli ono što se pojavljuje u medijima bez zvanične potvrde. Kada mandatar kaže koja su kadrovska rješenja za sastav vlade –saopštićemo naš stav – kazao je Živković.

POBJEDA: SDP, koji ulazi u vladu, sa Urom je potpisao sporazum o podršci i prioritetima manjinske vlade. Iz SD-a upozoravaju da novi sporazum, koji treba da se usaglasi sa SNPom, predviđa neka pitanja kojih nije bilo u sporazumu koji je dogovorila kompletna opozicija. Predviđaju se pitanja rješavanja ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, popisa, regionalnih inicijativa... Kako to komentarišete, je li za DPS prihvatljivo odustajanje od prvobitnog sporazuma? ŽIVKOVIĆ: Demokratska partija socijalista se zalaže za hitno rješavanje duboke političke krize koja je paralisala Crnu Goru. Upoznali smo javnost sa programskim prioritetima kojima bi buduća vlada, ako bude izabrana u parlamentu, trebalo da se bavi. Evroatlantska orijentacija izvršne vlasti ne može se dovoditi u pitanje. Neophodno je što prije sanirati posljedice i konsolidovati bezbjednosni sektor koji je diskreditovan djelovanjem čelnih ljudi postavljenih od

Koliko god jedan broj građana zamjerao DPS-u neke greške iz prošlosti, siguran sam da danas imaju objektivniju sliku kakva je alternativa koja proizvodi anarhiju i beznađe - kazao je Živković

SNP ne može p uslove i moral

Danijel Živković

Teško da se SNP može naći u ulozi kormilara evroatlantizma, a bili su čvrsto protiv članstva Crne Gore u NATO, kao što ne mogu reći da su između sebe raspravili što su civilizacijski potezi, ako eksplicitno ne osude agresiju Rusije na Ukrajinu. Iako znaju da bi to bio značajan iskorak za državu, kalkulišu da to znači korak unazad za njihov partijski rejting – poručio je Danijel Živković, dodajući da je ta partija do sada bila suprotstavljena državnim interesima, te da ima najmanje prava da drži političke lekcije vlade Zdravka Krivokapića. Deblokada pregovaračkih procesa sa EU je jedan od najzahtjevnijih zadataka koji se mora rješavati kroz punu participaciji onih političkih subjekata koji su se i do sada zalagali za evroatlantske integracije. Odnos DPS-a je jasan, poštovanje programskih ciljeva i puna inkluzivnost su neophodni za institucionalnu deblokadu i razrješenje političke krize.

POBJEDA: Je li manjinska vlada nakon objave novih sporazuma i uslovljavanja sada korak dalje nego što je bila? Koliko građani mogu još čekati? ŽIVKOVIĆ: Vladu je bilo potrebno izabrati još u decembru prošle godine kada smo podnijeli zahtjev za izglasavanje nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića.

Danas vidimo koliko je poguban svaki novi dan rada grupe ljudi koji su sastavljeni po preporukama braće od ujaka ili druge bliže rodbine.

Nekompetentnost, uz udruženu lošu namjeru, za kratko vrijeme proizveli su veliku štetu i zbog toga je vladu trebalo formirati značajno ranije. Građani trpe zbog onoga što se desilo nakon parlamentarnih izbora. Na djelu je udruženi poduhvat razgradnje države od političkih subjekata i njihovih prvaka koji ne mogu ni da sjednu za jedan sto, ali im je razaranje sistema na prvom mjestu.

Koliko god jedan broj građana zamjerao DPS-u neke greške iz prošlosti, siguran sam da danas imaju objektivniju sliku kakva je alternativa koja proizvodi anarhiju i beznađe. Ako se to ne kazni na

izborima, onda se iracionalni odabiri političkih opcija, koji svakim danom trajanja proizvode štetu, moraju vratiti kroz naplatu za nepromišljene odluke.

POBJEDA: Kako komentarišete najavu da će SNP, čiji su stavovi poznati o NATO paktu, Srebrenici, agresiji na Ukrajinu... imati šest ministara u vladi?

Kako gledate na uslovljavanja ove partije ko može da bude u vladi, a ko ne? ŽIVKOVIĆ: Više puta smo ponovili da SNP ima najmanje prava da drži političke lekcije, jer dobro znamo da su do sada bili suprotstavljeni onome što je bio državni interes. Ako su spremni na evoluciju i promjenu svijesti, dobrodošli su da gradimo državu zajedno. Ipak, svojim dosadašnjim djelovanjem ni-

Politika

Neđelja, 17. april 2022.

3

Imovina ministara Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu

postavljati lisati Blokada Skupštine partijski interes DF-a, naći ćemo rješenje POBJEDA: Skupština je odavno u blokadi. Potpredsjednik Skupštine Ervin Ibrahimović nedavno je rekao da se traži model za izlazak iz blokade Skupštine. Jeste li našli taj model? Hoće li, i kada, Ibrahimović zakazati sjednicu, ako već predsjedavajući Strahinja Bulajić odbija da to učini? ŽIVKOVIĆ: Skupština mora funkcionisati koliko god potpredsjednik Bulajić vjerovao da je ključ za deblokadu Skupštine kod njega.

Pronalaženje opravdanja za blokadu Skupštine u izgovoru da nema političkog dogovora je potcjenjivanje inteligencije građana. Nema

jesu nas uvjerili da su sazreli i da su odstupili od prošlih politika. Djeluje mi da je to dio njihove inatne neracionalnosti zbog koje su dugo godina beznadežno tavorili u mjestu, zarobljeni praksom donošenja pogrešnih odluka. Teško da se SNP može naći u ulozi kormilara evroatlantizma, a bili su čvrsto protiv članstva Crne Gore u NATO, kao što ne mogu reći da su između sebe raspravili što su civilizacijski potezi, ako eksplicitno ne osude agresiju Rusije na Ukrajinu. Iako znaju da bi to bio značajan iskorak za državu, kalkulišu da to znači korak unazad za njihov partijski rejting. Sve to ne daje za pravo SNP-u da može postavljati uslove i moralisati.

Bolje bi bilo da se presaberu i shvate kolika im je vrijednost na političkom tržištu, kako bi sa tom činjenicom uskladili svoje ponašanje.

POBJEDA: Predsjednik SNP-a Vladimir Joković je, govoreći o manjinskoj vladi, kazao da će opstati srpstvo i SPC u Crnoj Gori, kao i da će nova izvršna vlast potpisati temeljni ugovor sa SPC-om. Kako to komentarišete? ŽIVKOVIĆ: To su izjave za jednokratnu upotrebu, bez želje da se sagleda malo preko brijega isključivo onih tema koje vam donose političku korist. Sve mi to liči na nastavak lutanja bez vizije, sa pokušajem da se sebi obezbjedi ekskluzivno pravo patronata nad pravima jedne vjerske zajednice i naroda.

Očigledno je velika gužva u prostoru odbrane prava SPC u Crnoj Gori pa bi SNP da sebe isturi kao primarnog zaštitnika ove vjerske zajednice, značajnijeg u odnosu

to veze sa bilo kakvim političkim dogovorima, već isključivo sa partijskim interesom DF-a kome odgovara blokada i što veća institucionalna kriza. Skupština mora da funkcioniše, a kakav će biti ishod odluka nakon završene rasprave nije na domaćim vidovnjacima da predviđaju, već da se ponašaju u skladu sa Ustavom i Poslovnikom i omoguće poslanicima da vrše njihove obaveze. Kako to ne žele da urade, već se ponašaju autokratski bez ikakve odgovornosti prema državnom interesu i građanima, sigurno će biti definisan model koji će parlamentu obezbijediti funkcionalnost.

na druge partije sa kojima su ideološki i programski bliski.

Možda to djeluje kao najlakši put za sticanje biračke prednosti, ali je sigurno, dugoročno, takvo djelovanje osuđeno na propast. Zbog toga nema potrebe da SNP naglašava svoju ulogu u manjinskoj vladi, kada dobro znaju da svi ugovori, pa i onaj sa Srpskom pravoslavnom crkvom, moraju biti usklađen sa Ustavom i zakonima, kao što je to uređeno i sa drugim vjerskim zajednicama. Njihova gromoglasnost u javnom prostoru neće SPC-u obezbijediti veća prava nego što im to pripada po Ustavu i drugim važećim zakonima Crne Gore.

POBJEDA: Iz SD-a je rečeno da neće podržati manjinsku vladu, niti u njoj učestvovati, ako SNP bude imao kontrolu nad njom.

Kako gledate na vladu u kojoj ne bi bilo Socijaldemokrata? ŽIVKOVIĆ: Još uvijek ne možemo licitirati sa tim ko će, a ko neće biti dio manjinske vlade. Ukazali smo da je neophodno učešće provjerenih građanskih, evropskih politika u koje se sa sigurnošću svrstava i SD. To je potreba državnog interesa, kako bi se osnaživao građanski potencijal društva. Zbog toga je besmisleno razmišljati ucjenjivački i nastupati sa isključivošću prema onim subjektima koji su dokazan oslonac crnogorske državotvornosti i očuvanja nacionalnog dostojanstva. Svaku isključivost u pogledu neuključivanja suverenističkih politika u vladu vidim kao pokušaj dalje razgradnje državotvornog bića „na rate“.

POBJEDA: DPS je na više posljednjih lokalnih izbora

ostvario lošiji rezultat nego na prethodnim. U čemu vidite uzroke pada glasova? ŽIVKOVIĆ: DPS je nakon parlamentarnih izbora sačuvao birački potencijal i rejting. To nije bilo jednostavno u izraženom nacional-šovinističkom ambijentu inspirisanom iz susjednih država i domaće scene čiji protagonisti su imali samo jedan cilj: da DPS potpuno nestane sa političke scene. Kao što vidite, DPS nije nestao sa političke scene, niti se urušio rejting sa parlamentarnih izbora.

Tačno je da smo zabilježili određeni pad na lokalnim izborima i to analiziramo kroz dubinsku sondažu svih do sada održanih izbornih procesa. Kritički sagledavamo ono što su manjkavosti prije, tokom i nakon završenih kampanja, kako bismo uočene greške otklonili. Smatram da je to odraz ozbiljnog suočavanja sa sopstvenim greškama, bez traženja opravdanja u nekom drugom. Ipak, ambijent u kojem radimo i djelujemo nije jednostavan ali to nam ne umanjuje motivaciju da očuvamo građanski karakter društva koji u najvećem procentu zavisi od djelovanja politike DPS-a, bez želje da monopolizujemo tu poziciju.

POBJEDA: Nedavno su DPS napustila tri odbornika u Kotoru. To je učinio i Ivan Ivanović, partijski funkcioner u Budvi, obrazlažući, kako pišu mediji, da je nezadovoljan jer se stranka ne reformiše. Kako to komentarišete? Što se to dešava u DPS-u i u čemu vidite problem? ŽIVKOVIĆ: Ne dešava se to prvi put na političkoj sceni. Potpuno sam siguran da se radi o primjeru političke korupcije. Demokrate potpisuju ovaj aranžman sa tri odbornika DPS-a, koji svoj postupak pravdaju lokal patriotizmom. Partija koja se borila protiv navodne korupcije u Budvi uskakanjem kroz prozore Opštine, danas nam nevješto saopštava kako je sve što se dešava u Kotoru potpuno regularno. Sa druge strane nam dolaze obrazloženja od tri odbornika DPS-a da su se oni odlučili na ovaj korak zbog javnog interesa.

Samo imaju jedan problem u tom obrazloženju, imali su godinu da pokažu svoj odnos prema Kotoru, nego im je baš u posljednjem terminu, kada je trebalo razvlastiti nesposobnu vlast, palo na pamet da se udare u patriotska prsa i pođu na sjednicu kako bi omogućili Vladimiru Jokiću da ostane na funkciji predsjednika opštine. Umjesto da se što prije okonča agonija međustranačkih previranja partija na vlasti, oni su uskočili kao rezervni igrači, eto da budu zamjena za one koji nijesu tako samosvjesni i odgovorni prema svom gradu. Sami su izabrali ulogu prevrtljivaca i ljudi za jednokratnu političku upotrebu, a na kraju svi znamo da se taj put završi društvenom i političkom marginalizacijom.

Ivana KOPRIVICA

Mitrović ima najviše nekretnina, Spajić keša Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma apsolutni je vlasnik dvije porodične stambene zgrade, jedne vikendice, tri vinograda, četiri livade i dva pašnjaka. Ministar kapitalnih investicija raspolaže sa 25 odsto vlasništva nad čak 11 vinograda, osam livada, osam šuma, sedam pašnjaka, šest njiva, tri kuće, kao i jednim stambenim i jednim nestambenim prostorom

PODGORICA – Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović apsolutni je rekorder među kolegama ministrima Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu po broju nekretnina koje posjeduje, a poduži spisak nepokretne imovine ima i njegov kolega na čelu resora kapitalnih investicija Mladen Bojanić.

Mitrović, kako proizilazi iz njegovog imovinskog kartona, raspolaže sa dvije porodične stambene zgrade veličine 153 i 118 kvadrata, pomoćnom zgradom od 24 i vikendicom od 25 metara kvadratnih. Ministar, uz ove nekretnine, posjeduje i dvorišta od 320 i 285 kvadrata.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je, takođe, vlasnik tri vinograda od 1.540, 505 i 362 kvadrata i četiri livade prve i šeste klase površine od 838, 661, 418 i 25 metara kvadratnih.

Mitrović ima dva pašnjaka druge i sedme klase od 327 i 268 i neplodno zemljište od 600 kvadrata.

Ministar Mitrović, takođe, ima i 50 odsto udjela u vlasništvu nad još jednim dvorištem od 184, ruševinom pomoćne zgrade od 29 i njivom od 299 kvadrata.

Posjeduje takođe i četvrtinu još jedne porodične stambene zgrade ukupne površine od 127 kvadrata.

Mitrović je vlasnik jednog motornog vozila proizvedenog 2014. godine, a ima i bankovne depozite od 14.168 eura, 5.000 švajcarskih franaka i 2.300 američkih dolara.

Pozamašnim spiskom nepokretne imovine može se pohvaliti i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio stopostotno vlasništvo nad stanom od

61 kvadratog metra, kao i 50 odsto udjela u vlasništvu nad poslovnim prostorom od 108 kvadrata.

Bojanić, takođe, raspolaže sa 25 odsto vlasništva nad čak 11 vinograda, osam livada, osam šuma, sedam pašnjaka, šest njiva, tri kuće, kao i jednim stambenim i jednim nestambenim prostorom.

Ministar kapitalnih investicija ima i tekući račun sa tri hiljade eura, kao i motorno vozilo ,,opel astra endžoj“ iz 2016. godine.

Premijer Zdravko Krivokapić posjeduje stan od 123 kvadrata, kuću od 143 i plac od 421 kvadrata.

Osim toga, premijer je vlasnik još jednog placa od 672 kvadrata koji je stekao kupovinom, a ima i udio od 0,03 odsto vlasništva nad još jednim placem veličine 30 hiljada kvadratnih metara.

Krivokapić je, takođe, vlasnik dva automobila - ,,ford fokus“ i ,,reno“ iz 2005. i 1991. godine.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović ima dva stana od 25 i 23 kvadrata, kao i gotov novac u iznosu od sedam hiljada eura.

Potpredsjednik odlazeće i mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović ima vikendicu od 30 kvadrata.

Abazović na tri tekuća računa ima depozite u ukupnom iznosu nešto većem od 18 hiljada eura.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić u svom vlasništvu, kako proizilazi iz njegovog imovinskog kartona, nema nepokretne imovine.

Kada je riječ o pokretnoj imovini, Spajić je vlasnik automobila ,,mercedes benz“ proizvedenog 2020. godine, kao i kriptovalute bitkoin.

Potpredsjednik odlazeće i mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović ima vikendicu od 30 kvadrata.

Abazović na tri tekuća računa ima depozite u ukupnom iznosu nešto većem od 18 hiljada eura

Osim toga, Spajić na tri tekuća računa ima depozite u iznosu nešto manjem od 200 hiljada eura i 10 hiljada američkih dolara.

Njegov kolega na čelu Ministarstva ekonomskog razvoja Jakov Milatović ima apsolutno vlasništvo nad stanom od 46 kvadrata i 50 odsto vlasništva nad još jednim stanom od 68 kvadrata.

Milatović ima i neoročeni štedni ulog od 40 hiljada eura, kao i 247 akcija u kompaniji Montenegro ekspres grup.

Ministarka odbrane Olivera Injac vlasnica je stana od 65 kvadrata, a posjeduje i 50 odsto vlasništva nad još jednim stanom od 41 kvadrata, dvije kuće od 134 i 103, kao i dva dvorišta od 352 i 117 kvadrata.

Injac vozi ,,audi A3“ proizveden 2000. godine.

Njena koleginica na čelu Ministarstva digitalnog društva i medija Tamara Srzentić stopostotna je vlasnica stana od 48 kvadrata, a posjeduje i 50 odsto vlasništva nad kućom od 104 kvadrata.

Srzentić na četiri tekuća računa ima ukupno 12.748 američkih dolara i još 24.467 eura. Đ. Ć.

Zoran Mikić iz Ure saopštio da SNP-u pripada mjesto šefa Skupštine

Danijela Đurović kandidatkinja za predsjednicu parlamenta

PODGORICA - Izvršni direktor Građanskog pokreta Ura Zoran Mikić rekao je da bi, prema informacijama koje je dobio od Socijalističke narodne partije, kandidatkinja za predsjednicu Skupštine Crne Gore trebalo da bude poslanica te stranke Danijela Đurović.

On je rekao da je po političkom sporazumu to mjesto pripalo SNP-u.

Mikić je u emisiji ,,Slobodna zona“ na TV Prva rekao da se nada da će mandatar prije

Portparol SD-a Nikola Zirojević poručio da bi „prije ruku otkinuo nego glasao da na čelu parlamenta bude Đurović koja je sijala mržnju prema Crnogorcima“

pravoslavnog Vaskrsa predati zahtjev za sazivanje sjednice parlamenta i saopštiti sastav nove vlade.

Portparol SD-a Nikola Zirojević je regovao na izjavu Mikića tvrdeći da bi „prije ruku otkinuo nego glasao da na čelu parlamenta bude Đurović koja je sijala mržnju prema Crnogorcima“.

-Za nekoga ko je, ne tako davno, mržnju prema Crnogorcima sijao, za nekoga ko pripada partiji koja Crnogorce smatra izmišljotinom iz okupirane, fašističke Crne Gore, trebaju da glasaju poslanici u parlamentu. Što se mene tiče, prije bih sopstvenu ruku otkinuo, nego tako nešto uradio-poručio je Zirojević.

R. D.

Politika

Neđelja, 17. april 2022.

Istraživanje Centra za monitoring i agencije MINA

Građani najmanje vjeruju partijama, najviše nezadovoljni radom Abazovića PODGORICA- Građani u Crnoj Gori najviše povjerenja imaju u zdravstveni sistem, a najmanje u političke partije, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje i agencije MINA. Istraživanje je sprovedeno od 5. do 22. marta, na uzorku od 961 ispitanika.

Povjerenje u zdravstveni sistem iskazalo je 44,6 odsto ispitanika, dok je samo 10,4 odsto reklo da ima povjerenja u političke partije.

Srpska pravoslavna crkva nalazi se na drugom mjestu sa 40,7 odsto ispitanika koji su kazali da u nju imaju povjerenja, zatim obrazovni sistem sa 38,3 i Vojska Crne Gore sa 38,1 odsto.

U Svjetsku zdravstvenu organizaciju povjerenje ima 35,3 odsto, a u Ujedinjene nacije 34,6. Istraživanje je pokazalo da 33,7 odsto ispitanika ima povjerenja u Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, a u sistem socijalne zaštite 33,4 odsto.

Policija uživa povjerenje 29,5 odsto ispitanika, Vaseljenska patrijaršija 29, nevladine organizacije 28,6 odsto, a NATO 27,9.

U predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povjerenje ima 23,3 odsto ispitanika, a slijede Skupština sa 17,2, tužilaštvo 16,7 i sudstvo 16,2 odsto. U Crnogorsku pravoslavnu crkvu povjerenja ima 15,7 odsto ispitanika, a u Vladu Crne Gore 13,7 odsto.

Istraživanje je pokazalo da više od 50 odsto ispitanika nema povjerenja u tužilaštvo, predsjednika države, sudstvo i Vladu. Da nema povjerenja u tužilaštvo kazalo je 55,2 odsto ispitanika, 51,8 odsto nema povjerenja u predsjednika, 51,6 u sudstvo, a u Vladu Crne Gore 51,4 odsto.

U Skupštinu povjerenja nema 47,6 odsto ispitanika, u CPC 47,4, a u političke partije 44,3 odsto.

Slijede NATO i policija, kojima ne vjeruje 34,9, odnosno 34 odsto ispitanika.U Delegaciju EU u Crnoj Gori povjerenja nema 29,2 odsto ispitanika, u UN njih 28,8 odsto, a slijede VCG sa 27,2 odsto, SPC 26,4, sistem socijalne zaštite 26,3 i obrazovni sistem sa 24 odsto.

U SZO, prema rezultatima istraživanja, povjerenja nema 23,2 odsto ispitanika, a u NVO 22,7 odsto. U zdravstveni sistem nema povjerenja najmanji broj ispitanika, odnosno njih 21,7 odsto.

Najveću prosječnu ocjenu povjerenja u institucije dobila je SPC, sa ocjenom 3,29.

Na drugom mjestu nalazi se

Dritan Abazović

zdravstveni sistem čije povjerenje su ispitanici u prosjeku ocjenili 3,24, a slijede sa 3,12 obrazovni sistem, 3,11 SZO, VCG i sistem socijalne zaštite sa po 3,04 i UN sa prosječnom ocjenom tri.

Povjerenje ispitanika u Delegaciju EU u Crnoj Gori prosječno je ocijenjeno sa 2,99, a u Vaseljensku patrijaršiju sa 2,96. Ispitanici su povjerenje u policiju prosječno ocijenili sa 2,79, u NATO sa 2,59, predsjednika 2,44, Skupštinu 2,42, političke partije 2,41, sudstvo 2,36, Vladu 2,32, tužilaštvo 2,31, dok je najslabije ocijenjeno povjerenje u CPC sa 2,21.

Najveći broj ispitanika zadovoljan je radom Ministarstva zdravlja, njih 38,3 odsto. Radom Ministarstva finansija i socijalnog staranja zadovoljno je 34,6 odsto ispitanika, a ekonomskog razvoja 32,5 odsto. Istraživanje je pokazalo da je 27,1 odsto ispitanika zadovoljno radom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, a 26,6 odsto Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP). Radom ministarstava odbrane i kapitalnih investicija zadovoljno je 25,6, odnosno 22,6 odsto ispitanika.

Radom predsjednika zadovoljno je 22,3 odsto ispitanika, Ministarstva poljoprivrede 22,2, javne uprave njih 20,5, a vanjskih poslova 20,4 odsto ispitanika. Slijede Skupština, čijim radom je zadovoljno 17,9 odsto ispitanika, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava 16,8 i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa 16,4 odsto. Radom premijera Zdravka Krivokapića zadovoljno je 14,5 odsto ispitanika, Vlade Crne Gore 14,1, a potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića 13,8 odsto.

Radom političkih partija zadovoljno je 8,9 odsto ispitanika. Najveći broj ispitanika, njih 54,8 odsto nije zadovoljno radom Abazovića, a slijede predsjednik sa 53,1 odsto, premijer sa 51,4, političke partije 45 i Skupština sa 43,3 odsto.

R. P.

,,OPERACIJA BELVEDER“: Razotkrivanje sramne akcije montiranja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine

Građanski aktivisti i jedna političarka u „terorističkoj“ akciji PODGORICA – Preširoka su pleća antifašističke Crne Gore za tjeskobu ludačke košulje „srpskog sveta“ – poručio je ugledni građanski aktivista Predrag Vušurović sa jednog od brojnih protestnih skupova organizovanih nakon 30. avgusta 2020. kada su vlast u našoj zemlji preuzele prosrpske i proruske političke grupacije.

Uz sugrađanina Aleksandra Sašu Zekovića, osvjedočenog borca za ljudska prava, Vušurović je jedan od najglasnijih i najoštrijih kritičara režima koji je na sve načine pokušavao da ih ućutka i diskredituje, a najbolju šansu su, tako se čini, vidjeli u cetinjskim protestima 3, 4. i 5. septembra prošle godine.

Oglušujući se o sve bezbjednosne procjene koje su nedvosmisleno ukazivale da ako mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, tog 5. septembra može doći do nesagledivih posljedica po mir u Crnoj Gori, aktuelne vlasti servilno su se stavile na raspolaganje Beogradu.

Iz današnje perspektive i krivično-pravnih predmeta koje pokušavaju da procesuiraju nedvosmisleno proizilazi da im je namjera bila da događaje u crnogorskoj prijestonici iskoriste za konačan policijsko-politički obračun sa građankama i građanima Crne Gore koji su od prvog dana pružali miran, ali snažan otpor klerikalizaciji i fašizaciji društva i urušavanju antifašističkih temelja države.

U tom opakom naumu važna meta su im bila i dvojica Cetinjana, uglednih građanskih aktivista. Plan je, kako proizilazi iz tužilačkih spisa u koje Pobjeda ima uvid, da Vušurovića i Zekovića, prije svega, povežu sa Demokratskom partijom socijalista, odnosno njenim liderom i predsjednikom države Milom Đukanovićem i to preko njegovog savjetnika za bezbjednost Veselina Veljovića.

Konačan cilj je da upravo Đukanovića i njegovu stranku optuže da su na Cetinju 3, 4. i 5. septembra pripremali - puč?!

Uvrzli su u tu zlokobnu konstrukciju i mladu političarku iz Nikšića Jelenu Marković, funkcionerku Liberalne partije koja je tradicionalno u koaliciji sa DPS-om. I njoj žele da nalijepe etiketu opasne teroristkinje, jer nije ustuknula pred silom vlasti.

Novoizabrani čelnici tužilačke organizacije – v. d. vrhovne

antena m

4

Režim pokušava da Aleksandra Sašu Zekovića predstavi kao jednog od vođa „terorista“

Tužilaštvo i policija kreiraju priču o Zekoviću na osnovu samo jednog (!) telefonskog razgovora optužujući ga da je bio suorganizator građanskog otpora u prijestonici i da je Veljović preko njega i Jelene Marković „imao informacije sa terena koje je saopštavao drugoprijavljeni Kaluđerović Nenad koji je rukovodio i koordinirao svim protivpravnim aktivnostima“?! državne tužiteljke Maja Jovanović i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, iako su njihovi prethodnici odbili kao nesnovane sve navode o navodnom terorizmu i pokušaju državnog puča na Cetinju, narednih dana opet će se izjasniti o ovom slučaju.

Zlokobne optužbe na račun 27 ljudi izvedene su bez materijalnih dokaza i baziraju se isključivo na prisluškivanim telefonskim razgovorima, na osnovu kojih pokušavaju da ih okrive za urotu.

Objavili smo da su Vušurovića okrivili za namjeru da izvede užasan zločin - da je trebalo

„da pripremi dron sa kilo eksploziva i donese odluku o aktiviranju eksplozivne naprave u cilju sprečavanja helikoptera da sleti u blizini Manastira sa štićenim ličnostima“?! Povezivanjem samo četiri presretnuta razgovora stvorili su od njega fanatičnog ekstremistu spremnog da likvidira ljude?!

ZEKOVIĆA POSTAVILI ZA KOMANDANTA

Mračan scenario pripremili su i za Zekovića, koji, kao ni Vušurović i Jelena Marković, u spisima kojima Pobjeda raspolaže, nijesu zvanično bili pod mjerama tajnog nadzora.

Tužilaštvo i policija kreiraju priču o Zekoviću na osnovu samo jednog (!) telefonskog razgovora optužujući ga da je bio suorganizator građanskog otpora u prijestonici i da je Veljović preko njega i Jelene Marković „imao informacije sa terena koje je saopštavao drugoprijavljeni Kaluđerović Nenad koji je rukovodio i koordinirao svim protivpravnim aktivnostima“?!

Vrlo značajna uloga koju su dodijelili Zekoviću na osnovu jednog telefonskog razgovora je da je „zajedno sa Veljović Veselinom donosio strateške odluke vezane za blokadu prijestonice, izazivanje nasilja i nereda“.

- Njegova uloga proizilazi iz utvrđene veze sa rukovodiocem i koordinatorom akcija na terenu Kaluđerović Nenadom, gdje u jednom telefonskom razgovoru Zeković pitanjem preispituje odluku u vezi broja ljudstva angažovanog na blokadi grada – piše u tužilačkim „papirima“, koje su im pripremili policija i agenti ANB-a.

Zekovića optužuju da je zajedno sa Veljovićem donosio i odluke o napadima na policiju, blokadama saobraćajnica, izazivanju nasilja i nereda.

- Njegova uloga proizilazi iz utvrđene veze sa rukovodiocem akcije na terenu Kaluđerović Nenadom gdje u jednom telefonskom razgovoru prave presjek informacija o aktuelnim dešavanjima na terenu – pojašnjavaju koliko je bio važan taj razgovor, koji je trajao nepun minut, ali je, izgleda, istražiteljima-progoniteljima dao sve odgovore o namjerama „teroriste“ Zekovića.

Tvrde kako je Zeković 4. septembra 2021. godine oko 15.27 časova, „radi prikrivanja povezanosti sa rukovodiocem nereda Kaluđerović Nenadom sa istim razgovara sa tuđeg broja Marković Jelene i gdje proizilazi iz razgovora da Zeković preispituje odluku Kaluđerovića da angažuje veliki broj ljudstva na blokadi saobraćajnica“.

U transkriptu razgovora, koji je trajao 52 sekunde, Jelena Marković, koja je pozvala Kaluđerovića, pitala ga je može li mu dati „Veselina ili Sašu Zekovića“.

Zeković je, kako proizilazi, nastavio razgovor, navodeći da policija možda prati komunikaciju… On je pitao Kaluđerovića je li neophodno da „gore imaju ljudstva“, na što mu ovaj odgovara jeste, uz konstataciju da ako ih je 200 biće tretirani kao huligani, a ako ih je 5.000 biće

Politika

Neđelja, 17. april 2022.

a optužbi protiv učesnika građanskog protesta

Prisluškivani ekstremisti Dokumenta koja posjeduje Pobjeda pokazuju da je ODT Cetinje u avgustu formiralo predmet „radi sprovođenja mjera tajnog nadzora prema više lica“.

Na spisku su – Nenad Kaluđerović, Predrag Kaluđerović, Ratko Đurović, Nikola Martinović, Božo Njeguš, Andrija Ivanović, Danilo Brajović, Duško Glendža, Dejan Turčinović, Zoran Martinović, Željko Dapčević, Predrag Ivanović, Nikola Ćosović, Pavle Zečević i Stefan Krivokapić.

Praćeni su pod sumnjom da „vrše krivično

djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

U zvaničnim izvještajima policije, kao i u posebnom izvještaju koji je dostavljen skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost nema informacija o oduzetom oružju od građana okupljenih na Belvederu, ni riječi o famoznom dronu ,,sa kilo eksploziva“, niti su evidentirana ,,zapaljena vozila na Cetinju“.

Zato će biti važno odgonetnuti: ko je naredio da se, po svaku cijenu, organizuje policijskotužilačka hajka na građane koji su protestovali na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021?



I tako su policija, ANB i tužioci Jelenu Marković prikazali kao opasnu teroristkinju sa važnim zadacima u kriminalnom udruženju – da bude veza između Kaluđerovića, Zekovića i Veljovića?!

građani. Zeković mu je na to rekao: „Važi, ajde javljamo ti“…

Istražiteljima je bilo posebno važno da u izvještaju naglase kako je Zeković razgovor okončao „u množini riječima: ‘javljamo ti’, iz čega“, konstatuju oni, „proizilazi da Kaluđerović očekuje dalje naloge organizatora preko zaštićene veze“?!

Koja i kakva zaštićena veza, da li je razotkrivena, kao i kanali ,,komandovanja“ – o tome nema ni riječi.

Prema onome što postoji u dokumentaciji koju posjeduje Pobjeda, crnogorskim istražiteljima je dokaz da je Zeković bio - ne običan član „terorističke ćelije“ - već prvi strateg i nalogodavac iza prvorangiranog Veljovića?!

MARKOVIĆ DODIJELILI ULOGU KURIRKE

Upravo citirani razgovor i jedan koji mu je prethodio sa Nenadom Kaluđerovićem za istražitelje su nedvosmislen dokaz da je Jelena Marković „imala ulogu da prenosi poruke od strane organizatora Veljovića i člana Zekovića, prema rukovodiocu i koordinatoru akcije Kaluđerović Nenadu i povratno od rukovodioca akcije na terenu prema organizatoru“.

Drugi razgovor čiji transkript je u predmetu obavila je petšest minuta ranije, kada je pozvala Kaluđerovića i kada joj je on predložio da građani dođu na Kruševo ždrijelo (Belveder). On ponavlja da treba tamo da dođu iako je policija sve blokirala, navodeći da probiju blokade.

I tako su policija, ANB i tužioci Jelenu Marković prikazali kao opasnu teroristkinju sa važnim zadacima u kriminalnom udruženju – da bude veza između Kaluđerovića, Zekovića i Veljovića?!

U tužilačkim spisima, u koje Pobjeda ima uvid, evidentira-

Mladu političarku Jelenu Marković terete da je prenosila poruke

no je 27 osoba koje su prisluškivane. Upravo ti razgovori, smatraju istražitelji, nedvosmisleno ukazuju da Veselin Veljović treba da bude optužen za kriminalno udruživanje radi izvršenja krivičnog djela pozivanje na otpor, dok preostalih 26 osoba treba da odgovaraju za kriminalno udruživanje.

Objavili smo da su ANB i policija sa prisluškivanjem građanki i građana počeli već prvih dana avgusta, ali da za većinu presretnutih razgovora nijesu imali odobrenje za praćenje tih osoba, tako da im je taj materijal ostao neupotrebljiv.

Od 150 snimljenih razgovora za koje su policija i ANB imali odobrenje da prate telefonske komunikacije tih osoba, oko 70 je uvršteno u predmet.

Osim nekoliko transkripata koje je Pobjeda objavila i time pokazala besmislenost optužbi za terorizam, u narednim danima ćemo publikovati još neke koji razotkrivaju kako su istražitelji bezazlenu komunikaciju tragikomično željeli da podastru kao ,,dokaze kriminalnog udruživanja“.

CRNOGORCI KAO EKSTREMISTI

Ali nije se radilo o greškama, već o namjeri da se po svaku cijenu kriminalizuje građanski, suverenistički pokret sa Belvedera koji je razobličio pravo lice kleronacionalističke vlasti i domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio suštinu projekta urušavanja građanske države.

Prvenstveno uz poluge vlasti – Agenciju za nacionalnu bezbjednost i vrh izvršne vlasti

koji je sprovodio politiku uvođenja ,,srpskog sveta“ u Crnu Goru.

Zato se u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, od dolaska na njeno čelo prosrpskog i proruskog kadra Dejana Vukšića, kao radikalni ekstremisti tretiraju i zbog toga prate građanke i građani Crne Gore koji su protivnici aktuelnog režima.

Vode se pod stavkom – crnogorski ekstremizam.

I baš zbog „crnogorskog ekstremizma“ Vukšić je odmah, početkom avgusta prošle godine, u susret ustoličenju Mićovića u Cetinjskom manastiru, organizovao hitan sastanak tajne i javne policije, na kojem su dogovorene smjernice o praćenju tih ljudi i napravljen operativni plan prevencije potencijalnih sukoba.

Već tih dana cetinjska policija je počela da privodi brojne Cetinjane na informativne razgovore, pretresali su im kuće i stanove, uz obrazloženje da ,,od bezbjednosno interesantnih osoba prikupljaju informacije“.

U tužilačkim spisima navedeni su i transkripti presretnutih razgovora koji, kako žele da predstave istražitelji, dokazuju da se pripremna faza „kriminalnog plana“ odnosila na obezbjeđivanje finansijskih sredstava, pronalaženje smještaja „za veći broj lica“, organizovanje koncerta, podjele propagandnog materijala, nabavku vojnih gas maski, vojnih potkapa. U navodnim pripremama ni riječju se ne pominju dron, eksploziv ili bilo koje oružje…

Draško ĐURANOVIĆ Kaćuša KRSMANOVIĆ (Sjutra: ,,Stelt“ plavi kombi)

5

Premijerka Srbije reagovala na izjavu crnogorskog premijera da je Beograd pokušavao da ucijeni Podgoricu osnovnim životnim namirnicama PODGORICA - Premijerka Srbije u tehničkom mandatu Ana Brnabić odbacila je kao neistinite tvrdnje odlazećeg predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića da je Beograd pokušavao da ucijeni Podgoricu obećanjem da će joj obezbijediti osnovne životne namirnice ako bude dio ,,Otvorenog Balkana“.

-Pitam, profesore Krivokapiću, kako Vas nije sramota da tako bestidno lažete? Uzgred, kada Vas je to Aleksandar Vučić pozvao, uputio poruku, rekao bilo koju riječ ucjene u vezi sa hranom/robom iz Srbije? Pošto znam da nije, vraćam se na pitanje: da li Vas je bar malo sramota – napisala je Brnabić na Tviteru, prenosi portal RTCG. Krivokapić je u emisiji Okvir na RTCG izjavio je da je zvanična Srbija pokušala da ucijeni Crnu Goru obećanjem da će joj obezbijediti osnovne životne namirnice ako bude dio ,,Otvorenog Balkana“ a, kako je dodao, on ne vjeruje u tu regionalnu inicijativu.

-Moć je čudo, kad se osjećate moćnim onda mislite da možete i drugima da postavljate uslove – kazao je Krivokapić, odgovarajući na pitanje da li je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trenutnu krizu koristio u političke svrhe.

Krivokapić je kazao da niko nije računao da se lanci snabdijevanja moraju preispitati u kriznim situacijama.

-Mi smo znajući za odluku Srbije o zabrani izvoza pokrenuli jednu inicijativu koja je izazvala paniku u toj zemlji zbog toga što se centar težišta zbivanja sa Srbije premješta na Bugarsku.

Zdravko Krivokapić i Ana Brnabić

Brnabić optužila Krivokapića da govori neistinu

Znate da je prvo pravilo marketinga da ako izgubite tržište, da se na to tržište teško vraćate – poručio je Krivokapić.

Dodao je da je jedina razlika u ponudi Srbije i Bugarske cijena transporta koja je u slučaju uvoza iz Bugarske veća.

-Trudimo se da napravimo optimizaciju koja će minimizirati te troškove i oni će ako sve bude kako treba biti manji nego kada nabavljamo robu iz Srbije – kazao je Krivokapić.

Na izjavu Krivokapića reagovao je i Milan Knežević iz Demokratske narodne partije. Rekao je da je Krivokapić ,,još jednom demonstrirao laž kao jedini poznati model svog djelovanja“.

-Tehnički premijer Krivokapić će dobiti ekskluzivnu priliku

da objasni crnogorskoj javnosti da li je bugarskom premijeru ili srpskoj premijerki poslao dopis u kojem preklinje za pšenicu, brašno, kukuruz, šećer i kuhinjsku so? A da bi ovo preklinjanje Srbiji bilo sistematizovano, napravio je i tabelarni pregled mjesečnih i šestomjesečnih potreba Crne Gore za ovim poljoprivredno prehrambenim proizvodima. Čak je tražena i so koja nije na listi zabrane, i koju Srbija uvozi iz BiH – saopštio je on.

Kako je dodao, u reagovanju je predočio i dopise obraćanja Zdravka Krivokapića zvaničnom Beogradu iako je crnogorske građane ,,ubjeđivao da nam je Sofija u svakom smislu bliža“.

R. D.

Lider Albanske alternative rekao da će se narednih dana manjinske partije dogovarati kojim će resorima ko da rukovodi

Đeljošaj: Manjinama mjesto potpredsjednika i pet ministarstava PODGORICA - Socijalistička narodna partija trebalo bi da bude dio nove vlade jer je to dobro za evropske integracije Crne Gore i stabilnost u državi, ocijenio je lider Albanske alternative Nik Đeljošaj.

On je kazao da su manjinske partije od početka imale stav da je dobro da ta stranka bude dio izvršne vlasti.

- Dosta truda smo uložili da SNP bude dio ove vlade. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za proces evropskih integracija, za razvoj ekonomije, stabilnost u državi – rekao je Đeljošaj u intervjuu agenciji Mina.

On je istakao da ne misli da će vlada, time što je SNP u njoj, biti drugačije raspoložena protiv NATO-a ili evropskih integracija.

- Ja mislim suprotno, da je to dobro i veliki napredak, i da je to dodatna vrijednost vladi, ne samo SNP nego i ostali koji budu njen dio – kazao je Đeljošaj.

Nik Đeljošaj On je rekao da

su manjinske partije u pregovorima učestvovale jedinstveno i da je dogovoreno da njima pripadne mjesto potpredsjednika vlade, kao i pet resora.

To su, kako je naveo, ministarstva kapitalnih investicija, rada i socijalnog staranja, koje će se izdvojiti iz Ministarstva finansija, kao i ministarstva ljudskih i manjinskih prava, nauke i digitalizacije i ministarstvo javne uprave.

- U narednim danima će se manjinske partije dogovarati kojim će resorima koji subjekt da rukovodi i, nadam se, ubrzo izaći sa personalnim rješenjima – rekao je Đeljošaj.

On je pojasnio da će se Albanska lista i koalicija „Jednoglasno“ sa Bošnjačkom strankom dogovoriti ka-

ko će preuzeti odgovornost u tih pet resora.

Na pitanje koje su glavne odrednice sporazuma za novu vladu, Đeljošaj je kazao da je u principu to ono što se vidjelo u medijima.

- Ono što se nagađalo u zadnje vrijeme, a to je najosnovije za nas, jeste da će ta vlada imati evropsku agendu – rekao je Đeljošaj.

Kako je kazao, najvažnije je da dođu do većine da odblokiraju Ustavni sud, izaberu VDT-a, da sudska i tužilačka organizacija budu u punom kapacitetu kako bi dobili bolji izvještaj.

- Odnosno, kako bismo konačno krenuli ka onome što je najvažnije za manjinske partije, a to je da se odblokira proces prema EU – dodao je Đeljošaj.

On je istakao da je Albanska lista tražila da dođe do decentralizacije vlasti jer, kako je naveo, trenutna centralizacija nije dobra i ne ide u korist građanima i rješavanju njihovih problema.

Na pitanje da li su dio tog sporazuma uslovi koje je postavio SNP, Đeljošaj je kazao da nijedna vlada ne treba da pobjegne od otvorenih pitanja koja su se nametnula kao prioriteti u društvu.

- Za koja i mi smatramo da treba da se otvore i da dođemo do rješenja koja su na osnovu Ustava, zakona i dobre prakse – dodao je Đeljošaj.

R. D.

6

Ekonomija

Neđelja, 17. april 2022.

HAOS U URBANISTIČKOM SEKTORU: Od gotovo 56.000 podnijetih zahtjeva legalizo PODGORICA - Od decembra prošle godine, prema zvaničnim podacima, predato je samo 984 zahtjeva za legalizaciju u cijeloj Crnoj Gori, a od 2017. godine legalizovan je samo 2.501 objekat, od 54.984 podnešenih zahtjeva. Građani čekaju nova zakonska rješenja koja su najavljena još prošle godine, ali od toga još nema ništa.

Više od polovine podnijetih zahtjeva čeka plan generalne regulacije (PGR) koji je prekinut iz još nerazjašnjenih razloga, a ovih dana Vlada je donijela odluku da se ipak nastavi. Tako da stari objekti čekaju građevinske dozvole, dok mnogi ne mogu da grade čekajući ,,papire“.

PODACI

Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma do kraja marta ove godine predato je od 2017. godine tj. od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata do sada ukupno 54.984 zahtjeva za legalizaciju objekata. Od tog broja, kako su kazali Pobjedi iz ovog resora, je donijeto je samo 2.501 rješenje o legalizaciji. Postupak je obustavljen u 2.442 slučaja, dok je za 8.097 slučajeva donijeto rješenje o prekidu postupka do usvajanja plana generalne regulacije, a za 24.765 objekata je tražena dopuna dokumentacije.

Skoro pola postupaka legalizacije prekinuto je do donošenja plana generalne regulacije čija je izrada zaustavljena cijelu prošlu godinu iz razloga znanih samo ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću. Nedavno je donešena i odluka, isto bez obrazloženja, da se izrada plana nastavi, međutim radni tim za PGR o tome još nije obaviješten.

Planom generalne regulacije trebalo je da bude definisana namjena površina, uslovi uređivanja, izgradnje i korišćenja prostora, koridori, granice građevinskih područja naselja, granice područja pod zaštitom, te pravila uređenja i pravila građenja po zonama, parcelacije i dr. i dok se ne izradi većina objekata u Crnoj Gori neće moći biti legalizovana.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je, kako su kazali Pobjedi, u

Mitrović stopirao usv planskih dokumena blokirao postupak leg Više od polovine podnijetih zahtjeva čeka plan generalne regulacije koji je prekinut iz još nerazjašnjenih razloga, a ovih dana Vlada je donijela odluku da se ipak nastavi. Rukovoditeljka izrade ovog dokumenta Ksenija Vukmanović kazala je Pobjedi da ih ministar još nije obavijestio zvanično da će se plan nastaviti, jer bi u tom slučaju trebalo sa cijelim timom potpisati aneks ugovora. Radni tim PGR je zbog jednostranog prekida izrade ovog plana, prije godinu, tužio Ministarstvo, pa je ministar Mitrović zaustavio sudski proces time što je povukao raskid ugovora sa njima i uplatio im sve nadoknade koje je bio dužan da im uplati Ratko Mitrović prethodnom periodu započelo aktivnosti na izradi novih zakonskih rješenja.

Do donošenja najavljenih zakonskih rješenja postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata se trenutno sprovodi u skladu sa odredbama aktuelnog Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata iz 2017. kojim se predviđalo da PGR bude izrađen u roku od tri, pa je to kasnije produženo na pet godina, ali je na kraju i zaustavljeno.

Nadalje, prema prikupljenim podacima Ministarstva obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju.

- U budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 5.120.381 euro na ime ove na-

Zaustavljene i investicije Građevinari i investitori u Crnoj Gori takođe imaju problem zbog sporog realizovanja detaljnih i drugih planova kao i nedonošenja izmjena Zakona o planiranju prostora. Isto tako naša nestabilna unutrašnja politička situacija ne donosi sigurnost investitorima da grade.

Predsjednik Odbora za građevinarstvo Privredne komore Mile Gujić nedavno je kazao Pobjedi da je dosta planova započeto, da je sve složeno i s obzirom na ovu političku situaciju, koja je zaustavila funkcionisanje državnih institucija, dosta je to usporeno.

- Procedure su ionako složene, a u ovoj situaciji to je još dodatni problem. Po nezvaničnim informacijama bilo je planirano da se rade izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, ali se sa tim trenutno stalo. Pitanje je da li će to raditi ova ili neka druga vlada, to je pitanje na koje ne možemo dati odgovor - kazao je Gujić.

Dodao je i da su stopirani pojedini planovi i stavljeni van snage odlukom Ustavnog suda.

Mile Gujić

knade, dok je obračunati iznos 7.453.883 eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, odnosno naknada za urbanu sanaciju, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina - kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

USLOVI

Podsjećaju da se, shodno Zakonu, rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog shodno Zakonom propisanoj proceduri.

- Ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka.

Nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci će se nastaviti - objašnjavaju iz Ministarstva.

Shodno navedenom, dodaju oni, određeni broj bespravno sagrađenih objekata se može legalizovati u skladu sa važećim planskim dokumentima, dok je značajan broj postupaka legalizacije prekinut do donošenja plana generalne regulacije.

- Kao što ste upoznati, u toku su

aktivnosti na izradi plana generalne regulacije, čije će donošenje u budućnosti doprinijeti povećanju efikasnosti rješavanja po zahtjevima za legalizaciju, odnosno definisati koji objekti ispunjavaju uslove za legalizaciju - tvrde iz Ministarstva.

Međutim, rukovoditeljka izrade plana generalne regulacije Ksenija Vukmanović kazala je Pobjedi da ih ministar Mitrović još nije obavijestio zvanično da će se plan nastaviti, jer bi u tom slučaju trebalo sa cijelim timom potpisati aneks ugovora. Tako da, ona ističe, plan još nije nastavio da se radi.

Kako je ona ranije kazala Pobjedi radni tim PGR je zbog jednostranog prekida izrade ovog plana prije godinu tužio Ministarstvo, pa je ministar Mitrović zaustavio sudski proces time što je povukao raskid ugovora sa njima i uplatio im sve nadoknade koje je bio dužan da im uplati.

- Platio nam je nadoknadu, da zaustavi sudsku proceduru, tako da postupak nije ni krenuo.

Ministar je povukao obavještenje o raskidu i najavio da će čak i da nastavi sa nama. Čeka se da se vidi šta će dalje biti - kazala je Vukmanović.

NASTAVAK PGR?

Kako je kazala Vlada je donijela odluku o nastavku rada PGR, ali oni nijesu obaviješteni.

- Kako bi se izrada plana nastavila potrebno je da se se napravi aneks ugovora sa nama, pa prema tome zvaničan nastavak izrade PGR još nije počeo jer naš radni tim mora da se usaglasi - ističe Vukmanović.

Iz Komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore tvrde da je nepobitna činjenica da

Divlja gradnja u podgoričkom naselju Momišići

Ko može dobiti rješenje o legalizaciji Pozitivno rješenje o legalizaciji mogu, u ovom trenutku, očekivati samo vlasnici objekta koji se uklapaju u zadate parametre važećeg planskog dokumenta – de-

stanje u kojem bilo koja država nema usvojena dva najvažnija planska dokumenta, ali ni državne smjernice razvoja arhitekture, ne predstavlja pouzdanu osnovu za domaće ili strane investicije.

Predsjednik Komore arhitekata Inženjerske komore Novica Mitrović smatra takođe da više nema vremena za eksperimente i da u oblasti planiranja i legalizacije treba hitno djelovati.

Za prostorni plan, koji se ipak radi, Mitrović smatra da dolazi nakon veoma dugog perioda loše politike u oblasti planiranja prostora, koja je posebno eskalirala u periodu nakon usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata iz 2017. godine.

taljnog urbanističkog plana, koji imaju nedvosmisleno definisan svojinsko-pravni aspekt i predali su potpunu dokumentaciju.

Razmatranje zahtjeva za legalizaciju objekata, koji nijesu u skladu sa važećim urbanističko-planskim parametrima, biće obustavljeno do usvajanja plana generalne regulacije za što je bio predviđen krajnji zakonski rok do 16. oktobra 2020. godine.

- Stručna javnost je i prilikom usvajanja navedenog zakonskog rješenja upozoravala na njegovu neprimjenjivost, i danas kao posljedicu imamo stanje da je prostorni plan istekao 2020. godine, da nemamo usvojen plan generalne regulacije, pa je i neosporno sistem upravljanja prostorom u značajnoj mjeri ograničen - tvrdi Novica Mitrović dodajući da veliki problem prilikom izrade prostornog plana je to što u zakonodavnom sistemu nemamo kategoriju dokumenta ,,Strategija prostornog razvoja“, kao baznog strateškog dokumenta, koji bi imao sve neophodne podatke za izradu prostornog plana Crne Gore.

- Nedostatak predložene ,,Stra-

Ekonomija

Neđelja, 17. april 2022.

ovano samo 2.500 objekata

vajanje ata i galizacije

Bivši direktor Fonda za zdravstvo o katastrofalnoj situaciji u zdravstvenom sistemu PODGORICA - Obaveze zdravstvenog sistema za samo godinu povećane su za oko 20 miliona eura odnosno oko 50 odsto. Podsjećanja radi, u periodu od pet godina prije toga te obaveze su se održavale na nivou od oko 40 miliona eura - kaže za Pobjedu bivši direktor Fonda za zdravstvo Sead Čirgić. Ističe da je već javno saopštio da predstavnici Ministarstva finansija obmanjuju javnost i da ukupne neizmirene obaveze bez intervencije MF-a do kraja godine ne mogu biti manje od 80 miliona eura, te da budžet za zdravstvo treba biti 400 miliona eura.

- Na dugom spisku pogubnih rezultata odlazeće vlade - zaustavljene EU integracije, blokada institucija sistema, upitno povjerenje NATO partnera, narušavanje međuetničkog i međunacionalnog sklada, poljuljana bezbjednosna situacija, gašenje Montenegro erlajnza, KAP-a, Novog duvanskog kombinata, tjeranje investitora, izostanak kapitalnih investicija, stvaranje gubitaških preduzeća i od onih koja su pozitivno poslovala, donošenje populističkih programa bez realnog pokrića sa dalekosežnim posljedicima po ekonomiju do zadnjeg izvještaja Stejt departmenta… nikako ne smijemo izostaviti narušenu funkcionalnost zdravstvenog sistema. Red je i da se adresira odgovornost - poručuje Čirgić.

Čirgić: Za godinu dug FZO povećan za 20 miliona Ukoliko se ne obezbijedi dodatnih 70 miliona eura zdravstveni sistem će doživjeti kolaps na kraju trećeg i početkom četvrtog kvartala, a do tada ćemo svjedočiti sve češćim problemima u funkcionisanju sistema zdravstvene zaštite (nedostatak ljekova i medicinskih sredstava, sve duže liste čekanja i dr). I pored te intervencije, ukoliko je bude, a nadam se da hoće, neizmirene obaveze na kraju ove godine bile bi oko 40 miliona eura - upozorava Čirgić

IzbjećI kolaps

Ksenija Vukmanović

Novica Mitrović

tegije prostornog razvoja“ je prouzrokovao da se tek početkom izrade prostornog plana izrađuju i usklađuju studije za ključne oblasti kao što su: zemljišna politika, razvoj naselja, turizam, ekonomski razvoj, kulturna dobra, seizmički rizik, infrastruktura, ekologija, životna sredina itd. Ovo je proces koji predugo traje i oduzima veliko vrijeme koji se u slučaju posljednje izrade prostornog plana mjerio godinama - naglašava Mitrović.

Ovakvi strateški dokumenti, koji su polazna osnova za izradu prostornih planova, postoje u državama EU, i po njegovim riječima u ogromnoj mjeri smanjuju vrijeme neophodno za izradu prostornih planova, i daju jasne smjernice za njihovu primjenu.

Podsjećamo da je i Američka privredna komora kazala nedavno Pobjedi da što prije treba donijeti prostorni plan i plan generalne regulacije, i tek onda pristupiti izradi planova nižeg reda.

- Postojanje planske dokumentacije doprinosi stvaranju neophodne predvidljivosti i jasnih pravila za sve investitore zainteresovane za izgradnju objekata u Crnoj Gori - kazali su dodajući da će se AmCham Komitet za nekretnine ove godine intenzivno baviti novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, te ukazivati na značaj koji kvalitetna planska dokumentacija iz oblasti građevinarstva znači za investitore, a samim tim i dalji razvoj crnogorske ekonomije. n. kovačevIć

7

On pita nadležne da li se, prije nego odu kreatori navedenog stanja u državi, može dobiti odgovor iz kojih sredstava će se obezbijediti dodatnih minimum 70 miliona eura kako bi se izbjegao kolaps na kraju trećeg kvartala.

- Iako su predstavnici Ministarstva finansija u skupštinskom zasijedanju u decembru 2021. god. braneći predloženi budžet ubjeđivali i poslanike i crnogorsku javnost da je budžet održiv i da ne fali sredstava za zdravstvo te da su posebnu brigu iskazali prema zdravstvenom sistemu i da će ukupne obaveze na 31. decembar 2021. biti 40 miliona od čega će se na dospjele odnositi 20 miliona. Tada sam javno saopštio da predstavnici MF-a obmanjuju javnost i da ukupne neizmirene obaveze bez intervencije MF-a do kraja godine ne mogu biti manje od 80 miliona eura, te da budžet za zdravstvo treba biti minimum 400 miliona. A kako stoje stvari, prema dostupnim podacima,

Sead Čirgić

MF je ipak intervenisao prema zdravstvenom sistemu do kraja 2021. god. i obezbijedio dodatnih 21 milion eura za potrebe zdravstvenog sistema. S obzirom na nivo transparentnosti odlazeće vlade o tome javnost nije obaviještena, a to znači da je FZO umjesto planiranih 303 miliona potrošio 324 miliona eura. No, i pored te intervencije ukupne obaveze zdravstvenog sistema koje iskazuje FZO na kraju 2021. god. iznose 60 miliona eura (21 + 60 = 81 milion eura bio bi iznos obaveza bez intervencije MF-a), od čega su dospjele oko 30 miliona, i jos 30 miliona eura u dospijeću. To znači da su se obaveze zdravstvenog sistema za samo godinu povećale za oko 20 miliona eura odnosno oko 50 odsto. Ne postoji zdravstveni sistem koji nema neizmirenih obaveza, i tu

nije ništa sporno, ali jako je značajan podatak kolike su jer opterećuju u manjoj ili većoj mjeri upravo u zavisnosti od tog iznosa funkcionalnost zdravstvenog sistema. Podsjećanja radi, u periodu od pet godina prije toga te obaveze su se održavale na nivou od oko 40 miliona eura zaključuje Čigić

porast neIzmIrenIh obaveza

Ističe da su ovi podaci bitni da bi znali što da očekujemo ove godine od zdravstvenog sistema, a stvari stoje ovako: - Zdravstveni sistem je prošle godine imao potrošnju od 344 miliona eura (324 miliona izvršenje budžeta FZO + 20 miliona rast neizmirenih obaveza = 344 miliona eura). Opredijeljeni budžet za ovu godinu je 332 miliona eura, znači 12 mi-

liona eura manji od potrošnje iz prošle godine. Podsjećam da je programom ,,Evropa sad“ planirano povećanje zarada u zdravstvu između 30 i 40 odsto za što je neophodno obezbijediti dodatnih 26 miliona eura. Dakle, ako bi se zadržali na nivou potrošnje iz prošle godine, a nije mi poznat nijedan sistem zdravstva koji je imao pad u potrošnji, budžet za zdravstvo bi trebao iznositi minimum 370 miliona eura (344 potrošnje + 26 zarade).

S obzirom na to da su ukupne obaveze 60 miliona, a dospjele 30 miliona, neophodno je bilo planirati jos tih 30 miliona neizmirenih obaveza, što nas dovodi do potrebnog iznosa za zdravstveni sistem od minimum 400 miliona eura-kaže Čirgić.

On tvrdi da će, ukoliko se ne obezbijedi dodatnih 70 miliona eura, zdravstveni sistem doživjeti kolaps na kraju trećeg i početkom četvrtog kvartala, a do tada ćemo svjedočiti sve češćim problemima u funkcionisanju sistema zdravstvene zaštite (nedostatak ljekova i medicinskih sredstava, sve duže liste čekanja i dr).

-I pored te intervencije ukoliko je bude, a nadam se da hoće, neizmirene obaveze na kraju ove godine bile bi oko 40 miliona eura. Zato kada govorimo o rezultatima odlazeće vlade nikako ne smijemo izostaviti i ovaj porast neizmirenih obaveza za 20 miliona eura i manje planiranih 70 miliona eura čime je ugrožena održivost zdravstvenog sistema - zaključuje Čirgić. mr. j.

CEDIS se i dalje pravda kako je za loš poslovni rezultat kriva globalna energetska kriza

Tvrde da zapošljavanje nije uticalo na gubitke PODGORICA - Poslovni rezultat Crnogorskog elektrodistributivnog sistema u 2021. godini je isključivo posljedica globalne energetske krize koja je dovela do vrtoglavog skoka cijena električne energije na tržištu, kao što smo javno saopštili više puta. Na poslovni razultat nije uticalo zapošljavanje, saopšteno je iz CEDIS-a.

- Pa sa indignacijom odbacujemo takve navode koji su, ništa dugo do, posljedica zlonamjernog i netačnog plasiranja informacija – rekli su oni.

Kažu da je CEDIS dostavio Upravi poreza i carina Crne Gore poslovne rezultate za 2021, 14. aprila, bez knjižnih odobrenja koja su se čekala od EPCG za fakture april-decembar 2021. godine, pa je ostvaren minus od

9.849.284 eura.

- Knjižnim odobrenjima trebali su da se koriguju iznosi faktura za pomenuti period, za razliku iznosa koji je CEDIS platio EPCG za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka na mreži i iznosa koji nam je za tu namjenu odobren od Regulatorne agencije za energetiku (52,392 eura po megavat satu). Tako bi se knjižnim

odobrenjima smanjio iznos faktura za 10 miliona i 200 hiljada eura – saopštili su oni.

Dodaju da bi se prikazani minus izmjenom knjižnih odobrenja anulirao, što znači da bi poslovni rezultat kompanije bio oko 400 hiljada eura.

Konačnu odluku o knjižnim odobrenjima će donijeti Skupština akcionara EPCG najkasnije do 30. juna tekuće godine. r. D.

8

Društvo

Neđelja, 17. april 2022.

Vatrogasci ne mogu da stižu da ugase vatru

Ponovo požari u okolini Kolašina

Požar u području Donje Morače

Cetinjani šetaju u nadi da će ruska agresija prestati

Cetinjani podržali ukrajinski narod

Spavaš li mirno, Angela Merkel?

PODGORICA - Pedeset drugoga dana rata u Ukrajini građani i građanke Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu.

Glavna poruka s transparenta bila je upućena bivšoj njemačkoj kancelarki koja je svojom politikom jačala Putina: ,,Do You Sleep Like an Angel, Angela Merkel?“

Okupljeni su imali poruku i za Gabrijela Eskobara: ,,Vučić’s Serbia is Russia in Balkan“.

Kako prenosi portal Pobjede, minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu Kralja Nikole odali su počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da su danas prefarbali potonju ploču.

Pred zgradom bivšega Ru-

skog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

Kako je ranije najavljeno, sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 časova ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju.

- Slava Ukrajini! Herojima slava! – poručuju Cetinjani.

R. D.

Hvala „gradu heroju“ Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine zahvalilo se Cetinju na svakodnevnoj podršci!

-Stanovnici crnogorskog grada Cetinja svakog dana od početka invazije Rusije na Ukrajinu organizuju marševe podrške ukrajinskom narodu i vojsci. Svakog dana naši prijatelji iz Crne Gore se okupljaju u 17.30 u centru Cetinja, a uprkos vremenskim i svim drugim uslovima, organizuju demonstracije podrške našoj zemlji, koja se hrabro bori za slobodu. Organizovane šetnje nemaju formalnog organizatora, kažu da im je to dužnost. Šetnje ne planiraju da prekidaju do pobjede ukrajinskog naroda nad ruskim agresorom – objavljeno je na Fejsbuk stranici uz fotografije i video-kadrove šetnji sa Cetinja.

Odluka Višeg suda u Beogradu

Šariću određen pritvor do 30 dana

PODGORICA - Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu -Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal je nakon saslušanja odredio pritvor do 30 dana Darku Šariću, saopštio je Viši sud u Beogradu.

- Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za or-

ganizovani kriminal je 16. aprila 2022. godine, nakon saslušanja osumnjičenih D. Š, D. L, D. O, D. M i U. R. donio rješenje kojim je osumnjičenima odredio pritvor do 30 dana zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će se okrivljeni, svaki ponaosob, boravkom na slobodi kriti ili dati u bjekstvo i postati nedostupni pravosud-

nim organima - saopšteno je iz Višeg suda.

Kako je navedeno, protiv navedenog rješenja Šarić ima pravo žalbe u roku od tri dana. Šarić se, prenosi portal Pobjede, sumnjiči za ubistvo, nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, izazivanje opšte opasnosti, i podstrekivanje.

R. D.

PODGORICA - Nekoliko dana bez kiše i sa temperaturama preko 20 stepeni obnovili su i piromanske navike i požare na području Donje Morače. Požar koji je preksinoć zahvatio područje Vočja, juče se proširio ka Jadranskoj magistrali i ka Seocima. Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spasavanja, kaže da je najkritičnija situacija oko tunela broj 27 ispod prevoja Crkvine.

- Branimo tunel broj 27, jer tako štitimo da vatra ne pređe ka Moračkoj Bistrici i Crkvinama.

Na tom području ima dosta

kuća, tako da bi ih vatra mogla ugroziti ukoliko „prođe“ tunel broj 27. Pozivam vlasnike kuća da i oni prate situaciju i uključe se u borbu sa vatrom. U noći izme]u petka i subote gasili smo nekoliko požara između Mateševa i Bara Kraljskih i spasili objekte. Takođe smo stigli da ugasimo požar u Sjerogoštu kaže Darmanović.

On je upozorio da vatrogasci više ne mogu stizati na toliko mjesta i da mještani na ugroženim područjima treba da budu uključeni. Pozvao je nadležne organe da otkriju ko podmeće požare.

Dr. D.

Predsjednik Crne Gore čestitao Uskrs

Dan nade i radosti

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je najveći hrišćanski praznik – Uskrs, svim pripadnicima katoličke vjeroispovijesti.

-Tokom svetog praznika Hristovog uskrsnuća, hrišćani širom svijeta raduju se dobroj vijesti o spasenju i stvaranju boljeg svijeta. Ovaj dan nade i radosti hrabri na nove početke, odgovorniji pristup postojećim problemima i budi perspektivu bolje budućnosti – saopštio je Đukanović.

Dodaje da svevremena simbolika uskrsnuća kroz žrtvu podnijetu zarad dobra drugog poziva na djela brige i saosjećanja, na davanje veće od primanja, nadahnjuje nas ostvarenju vitalnih zadataka koji su pred nama.

- Zato, posvećeni daljoj izgradnji snažne i prosperitetne Crne Gore duboko integrisane u civilizacijske vrijednosti Evrope i svijeta

moramo ostati ujedinjeni u našem bogatstvu različitih kultura i porijekla, širiti krug mogućnosti za sve naše građane i osnažiti trajne mostove punog razumijevanja i uzajamnog poštovanja među nama – istakao je predsjednik Đukanović.

Dodaje da papa Franjo podsjeća da je poruka Uskrsa poruka života za cijelo čovječanstvo.

- Odjekuje kroz vjekove i poziva da ne zaboravimo one koji pate tražeći bolju budućnost, brojne izbjeglice uključujući mnogo djece, koji bježe od rata, gladi, siromaštva i društvene nepravde širom svijeta. Danas posebno u Ukrajini. Neka poruka obnove i života bude kredo našoj zajedničkoj posvećenosti miru i milosrđu kako bi nadvladali egoizam i aroganciju onih koji raspiruju nasilje i rat – naveo je Đukanović u čestitki.

R. D.

Darko Šarić

U dokumentu Vlade navodi se da zabrinjavaju pojedini podaci PODGORICA – Crna Gora se, kao i druge države u regionu i šire, već duži vremenski period susrijeće sa pojavom da na njenoj teritoriji egzistiraju lica sa radikalnim vjerskim i drugim uvjerenjima.

-Osim pojedinaca, u Crnoj Gori i dalje djeluje nekoliko selafijskih grupa, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije, a činjenica koja posebno zabrinjava je prisustvo povratnika-boraca sa stranih ratišta i podržavaoca terorističkih organizacija poput ISIL/DAESH-a. Registrovano je povećanje broja ove kategorije lica prvenstveno zbog spoljnjeg

Povećan broj onih koji imaju radikalna vjerska uvjerenja

uticaja odnosno kontinuiranog propagandnog djelovanja radikalnih vjerskih propovjednika, grupa i pojedinaca iz regiona – piše u dokumentu „Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori“ (SOCTA 2021), koji je objavljen na sajtu Vlade.

Kako piše portal CDM, tu je navedeno da za sada nije registrovano postojanje regrutnih

centara ili mjesta u kojima se realizuju aktivnosti u vezi sa planiranjem i izvršenjem krivičnih djela iz oblasti terorizma.

-I dalje se uočava međunarodna komponenta u aktivnostima pripadnika ovih grupa i njihova fokusiranost na pokušaje širenja radikalnih ideologija prevashodno na mlađu populaciju, kao i nastavak radikali-

zacije pripadnika RAE populacije – piše, između ostalog, u izvještaju SOCTA. Istaknuto je, takođe, da u Crnoj Gori djeluje 10 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, od kojih najveći broj ima preko 30 članova. Dominantna kriminalna aktivnost organizovanih kriminalnih grupa sa područja Crne Gore je krijumčarenje narkotika,

prvenstvo kokaina na međunarodnom nivou.

U odnosu na prethodni izvještaj SOCTA, 2017. registrovana je jedna kriminalna grupa manje.

Poseban segment strukture, naglašava se, predstavljaju različite ćelije, odnosno ogranci, koji su u pojedinim slučajevima specijalizovani za sprovođenje konkretnih kriminalnih

aktivnosti, npr. organizacija krijumčarenja narkotika ili organizacija ubistava, a koje su pozicionirane na ključnim tačkama sprovođenja kriminalnih aktivnosti u Crnoj Gori i inostranstvu.

Ustanove za izvršenje krivičnih sankcija u kojima već borave vođe i visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa i dalje predstavljaju ključni „regrutni centar“ za nove članove, kroz metode pružanja zaštite, angažovanja advokata, različite oblike finansijske podrške i brojne druge pogodnosti, te obezbjeđuju angažman novih članova.

R. D.

Društvo

Neđelja, 17. april 2022.

9

STAV

Tri mitropolitove greške Menoniti u Rusiji

Piše: Dragan VESELINOV

Da nije bilo Frizijca Meno Simonsa iz XVI veka i njegovih holandsko-švajcarsko-nemačkih sledbenika, Rusija bi možda do danas bila gladna i ne bi bila prva žitna izvoznica na svetu.

MENONITI I RUSKA GLAD

Menoniti su bezbarutni hrišćani. Ne uzimaju pušku, vide državu kao đavola jer je ona inkarnacija sile nad slobodom. Oni ne glasaju na izborima. Protiv su poreza.

Uniformisana crkva i pop su prevaranti kao lažni neophodni medijatori između čoveka i Boga. Menoniti i ne mare za Stari zavet i ne učlanjuju ,,krštenjem“ besvesne bebe u svoju zajednicu, a dete je bira ili ne sa 14 godina.

Oni nisu bogožderi i ne piju na euharistiji u epiklesisu Isusovu krv i ne jedu njegovo mesno telo. Oni kombinuju ekonomiju Isusa kao privatnog vlasnika vinograda sa njegovim zadružnim socijalizmom iz Solomonovog hrama koji su sledili prvi apostoli. Slave privatnu svojinu porodice i vole poljoprivredu više od ičeg.

Pozvala ih je Nemica, ruska carica Katarina Velika u XVIII veku da se nasele u Rusiju. Dala im je samo jedan zadatak: da nađu zrno žita koje će izdržati rusku klimu u oblastima koje su Rusi osvojili od Turaka. Naselila ih je u Ukrajini. Obećala im je slobodu od poreza, rekla im je da neće služiti vojsku ni puškom niti kuvanjem kupusa za vojsku. Živeće u svojim samostalnim komunama a zakoni Moskve neće važiti za njih. Za njih, kao anabaptiste, eksteritorijalni status će biti isto što i pobeda njihove teološke doktrine o slobodi.

Kada crnogorski mitropolit Joanikije osuđuje protestantizam i Rim kao uzročnika prava Moskve na Ukrajinu i tuđu zemlju, onda ga valja podsjetiti bar na tri doprinosa protestanata i katolika na uspon Rusije kao sile: prvi - njemački menoniti, drugi - njemački anglikanac Karl Neselrode i treći - grčki katolik, dominikanac, Maksim Grk Ispunili su zadatak Katarine Velike i pronašli su izdržljivo zrno pšenice. I dali su Ukrajincima i Rusima brojna napredna agrokulturna i zanatska rešenja. Ukrajina je postala žitnica Rusije. A danas i sveta, kako Ukrajina tako i Rusija.

No, carska Moskva se nije držala dogovora: kada je dobila žito za hleb, htela je opteretiti menonite porezom i civilnom službom u vojsci, da makar ljušte u kuhinji krompir. Menonita je pacifista i to neće uraditi ma ga kakvom mukom jadali. Napuštali su Rusiju u uzastopnim talasima odlazeći u Ameriku i na druge teritorije.

Neki su prihvatili i Rusiju i Ukrajinu kao svoje zemlje, trpeli su ruska neverstva ali nisu oprostili boljševicima teror u antikulačkoj histeriji kada ih je Moskva bacala u Aziju i Sibir. Neki su prišli ,,oslobodiocu“ Hitleru da se spasu, ali su se pokajali.

Danas ih u Rusiji gotovo da nema, ali malobrojni i dalje govore staronemačkim jezikom i prkosno čuvaju

Srpska pravoslavna crkva slavi Maksima kao sveca 3. februara svake godine. Razlog tome je krajnje nejasan i lažav: dok se Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori žestoko bori za manastirsku i crkvenu imovinu Maksim je bio protiv manastirske imovine i osudio je manastirski feudalizam i crkvenu mužu seljaka (njegov izraz). Bio je ruski neposjednik protiv posjednika a njegov stav je naknadno preuzeo Ivan IV Kalita Grozni i svi ruski carevi

kulturu dedova. Ali zbog njih, Rusi nikada više neće biti gladni, svejedno što su sa novim zrnima Rusi otišli još napred.

KARL NESELRODE DIŽE RUSIJU

Možda najveći ministar u istoriji carske Rusije. A ruski nije pisao, nije ga čitao niti govorio. Rusi mu izgovaraju ime kao Karl Vasiljevič Neselrode.

Vodio je u XIX veku Ministarstvo spoljnih poslova punih 40 godina a vladu Rusije 11 godina. I bio je u ime cara Aleksandra I sa austrijskim Meternihom vođa Svete alijanse evropskih kontinentalnih careva koja je 1814. godine stvorena posle poraza Napoleona na Vaterlou.

Bio je član Anglikanske crkve a mati mu je bila kalvinista, a otac katolik i ambasador Katarine Velike u Portugaliji i sa drugim nameštenjima. A grob je Neselrodov na Luteranskom groblju u Smolensku. Nemoguća je to komuna religija!

Mi ovde ne ističemo njegove

Maksim

ultra-konzervativne političke poglede već ističemo da je Neselrode bio Nemac, protestant, da je kao član Church of England vodio spoljnu politiku carske Rusije i da ju je podigao na rang ravnopravne evropske sile.

Crnogorci Neselrodu gotovo ništa ne duguju, ali vojvođanski Srbi duguju, jer je on bio taj koji je 1849. godine poslao rusku vojsku na mađarsku revolucionarnu armiju i spasao Srpsko vojvodstvo čiji je predsednik bio sremsko-karlovački patrijarh Josip Ilija Rajačić. Mi, vojvođanski Srbi, smo se tada nacionalno spasili od mađarskog šovinizma, ali smo i te kako svesni da je građanska revolucija kalviniste Lajoša Košuta trebalo da ode u pravcu civilne ravnopravnosti naroda umesto u glorifikaciju ugarske suprematije.

U Vojvodini niko nije podigao spomenik Karlu Neselrodu.

Mi smo, u stvari, bili do maja 1848. godine na strani bune Mađara protiv bečkog feudalizma, ali nam Mađari nisu dali nacionalna prava. Zato ćutimo, zbunjeni smo do danas, nismo podigli spomenik ne samo Neselrodu, već ni Košutu, niti Rajačiću. Naše žene u Vojvodini za nas kažu da smo ,,mustra bečka“. Dvolični smo, neodlučni, što oko ove trojice i jesmo.

Neselrode je zaslužan za otvaranje trgovačkih odnosa između Rusije i Japana dinastije Tokugava zakratko posle 1853. godine, kada je to učinio i komodor ratne flote (kontraadmiral) Metju Peri za SAD. Peri je to postigao pretnjom sa flotom na baraž iz 200 topova u Tokijskom zalivu, a Neselrode uglađe-

nim grofovskim pregovorima putujući između Nagasakija i Kjota .

A jedna planina na granici između Aljaske i kanadske Britiš Kolumbije je nazvana po njemu - Mount Nesselrode, jer je on 1824. godine rešio pitanje prenosa ruske američke teritorije u korist Amerikanaca i Engleza, kao i pitanje statusa Oregona u korist SAD. Sprovodeći carsku politiku bio je neumorni napadač na građanske i nacionalne revolucije u Evropi i, nažalost po Moskvu, izgubio je Krimski rat 1856. godine protiv Turske, Engleske, Kraljevine Pijemont i Francuske. Niko nije dobio sve bitke, tako ni ruski protestant Neselrode.

No, pretpostavljamo da čak i pravoslavni kaluđeri vole da okuse kesten pire sa šlagom.

On je svakako u uglednim poslastičarnicama i restoranima u Crnoj Gori standardni deo otmene kuhinje. Neka Mitropolija zna, kesten pire je izmislio Karl Neselrode i zar nije protestantski ukusan?

MAKSIM GRK I CRNA GORA

Maksim je Grk iz Mistre kod Sparte sa Peloponeza i bio je italijanski dominikanac iz XV-XVI veka. Bio je božji pas, domini canis, sledbenik Dominika Guzmana i spaljenog Đirolama Savonarole, ali je bio i pravoslavni kaluđer sa Vatopeda na Svetoj gori gde je došao iz svog dominikanskog manastira Sv. Marka.

Dominikanci su po papskom zadatku najobrazovaniji katolički kaluđeri i zaduženi su za teološko-filozofsku odbranu rimske interpretacije hrišćanstva. Za razliku od

planinskih kaluđerskih redova po pećinama i lutajućih prosjaka, oni su gradski kaluđeri i bore se za podvrgavanje trgovačkog društva vođstvu Crkve. Razvili su sudske dijaloške procedure do logičkog savršenstva. Ne pokušavajte sa njima da se olako nadmećete bez knjiga i bar dva-tri fakulteta, od filozofije do astronomije. Oni su mač inkvizicije, mnogi ih mrze, iz sto razloga .

Maksim je sa Vatopeda povučen u Moskvu da prevodi antičke i crkvene spise iz kneževe biblioteke sa grčkog na ruski. On je prevodio sa grčkog na latinski a učeni Rusi sa latinskog na staroslovenski jezik koji će da obori u Bibliji i liturgiji moskovski mitropolit Drozdov u XIX veku prešavši na moderni ruski jezik, slično Vuku Karadžiću kod nas.

Potom je Maksim i sam prevodio na ruski. No, on se nije libio javnih političkih stavova.

Srpska pravoslavna crkva slavi Maksima kao sveca 3. februara svake godine. Razlog tome je krajnje nejasan i lažav: dok se Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori žestoko bori za manastirsku i crkvenu imovinu Maksim je bio protiv manastirske imovine i osudio je manastirski feudalizam i crkvenu mužu seljaka (njegov izraz). Bio je ruski neposednik protiv posednika a njegov stav je naknadno preuzeo Ivan IV Kalita Grozni i svi ruski carevi.

Osim toga, Maksim je kao dominikanac bio protiv prava na razvod braka i osporio je pravo moskovskog kneza Vasilija III da se razvede od nerotkinje Solomonije Saburove, gde takav razvod brani i Srpska pravoslavna crkva. Tako se Maksim zavadio sa državom slično Tomasu Moru oko razvoda Henrika VIII sa Katarinom Aragonskom. A pošto se Maksim u Firenci družio sa evropskim tvorcima humanizma Marsilijem Fičinom i Đirolamom Piko dela Mirandolom, otvoreno je u Rusiji napadao zverstva moskovskog kneza i odbio je da mu da oproštaj kada se vratio u Vatoped gde je stari knez došao da umre.

Tako se Maksim sukobio i sa državom i Crkvom i nastradao je obostranim spletkama završivši u ruskom sužanjstvu od 23 godine pre nego što je vraćen na Atos. Srpska pravoslavna crkva slavi ovog dominikanca zbog prevoda grčkih tekstova na staroslovenski jezik, ali ne kaže da je zbog imovinske politike Ruske pravoslavne crkve bio mučenik i da ga je ona mučila.

Knez manje.

I znajte, Maksim jeste pravoslavni svetac ali ne prašta lako: pazite se, ako slučajno sednete na njegov grob, Maksim će iznutra da vas ritne, zbaci i gadno povredi. Do sada je bar dvojicu propisno nagrdio tako da se od njega svi drže podalje.

10

Društvo

Neđelja, 17. april 2022.

Stomatolozi se od jeseni vraćaju u 59 škola, iz Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa nijesu protiv toga, ali ne žele propuste

Čanak-Iličković: Reforma bez plana i strategije PODGORICA – Nijesmo protiv toga da se stomatolozi od jeseni vrate u 59 škola, ali jesmo protiv načina na koji se uvodi reforma, jer je ona bez plana, cilja i metodologije, a pri tome nijesu konsultovani ljudi koji se bave dječjom i preventivnom stomatologijom, što smatramo nedopustivim, rekla je u razgovoru za Pobjedu, specijalistkinja za tu oblast dr Marija Čanak-Iličković.

Ovo je, kako je navela, stav Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa u našoj zemlji, čija je ona sekretarka.

Specijalistkinja za dječju i preventivnu stomatologiju dr Marija ČanakIličković, kaže da u radnoj grupi nijesu kolege iz Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa, dok iz Ministarstva zdravlja tvrde da su članovi tog tijela i specijalisti za tu oblast. Iz tog resora kažu da, ukoliko bude trebalo, mogu konsultovati još stomatologa kako bi dali svoj doprinos ovom projektu Poručuje da će se Udruženje dječjih i preventivnih stomatologa boriti da prednost pri zapošljavanju imaju preventivci koji žele da se vrate u škole, onda kad se reforma sprovede.

- Nećemo dozvoliti da neko ko nema dana radnog staža ide u školsku ambulantu - zaključila je Čanak-Iličković.

Ciljevi

Međutim, iz Ministarstva zdravlja u odgovorima za Pobjedu kažu da reforma stomatološke zdravstvene zaštite, počiva „u prvom redu na efikasnoj prevenciji oboljenja usta i zuba kod djece u ranoj životnoj dobi i stvaranja mogućnosti da svako dijete ima iste uslove za odlazak kod stomatologa“.

Ističu i da su u radnoj grupi specijalisti dječje preventivne stomatologije.

Govoreći o reformi koja će uskoro biti sprovedena, ČanakIličković navodi da je Udruženje dječjih i preventivnih stomatologa oduvijek bilo za to da dječja stomatologija ostane pri javnom zdravlju, a da je prethodna reforma učinila suprotno, zbog čega ne žele da opet bude propusta.

- Mi jesmo da se stomatolozi vrate u škole, ali sa pravim planom i strategijom, ali i metodologijom. Ovo je strateško pitanje države, a ona uopšte nema plan. Mi smo ga tražili, ali iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovarali na naše imejlove istakla je Čanak-Iličković.

Marija Čanak-Iličković

Urađena analiza

Djeca će od jeseni popravljati zube u zubnim ambulantama u školama

Alarmantno je, kaže naša sagovornica, to što nijesu rađeni sistematski pregledi već 14 godina.

- To znači da nemaju početnu osnovu, jer ne znaju kakvo je stanje. Obećali su iz Ministarstva zdravlja da će nas uključiti ali to se nije desilo. I Stomatološka komora je insistirala da budu uključeni preventivci, ali ništa od toga - razočarana je Čanak-Iličković.

Ne sviđa joj se ni to što su predstavnici Udruženja Roditelji uključeni kao pregovarači u Ministarstvu zdravlja, iako, navodi ona, uvažava njihove stavove.

- Osoba koja je pregovarač ne-

ma veze sa stomatologijom, a ima nas koji smo u praksi po 20 godina i niko nas nije pozvao.

Mi smo predlagali „makedonski model“ jer oni imaju školske ambulante koje se bave samo preventivom i to je sjajno, jer je to za državu najjeftinije.

Takođe, imaju polu-privatnike koji rade liječenje zuba i u privatnim ordinacijama - navodi Čanak-Iličković.

Morali su da budu, kako kaže, konsultovani ljekari iz Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa ili čak i uključeni u čitav proces.

- Neka kažu da li je cilj samo prividno vraćanje ambulanti ili možda da se smanje troškovi

države. Da li je cilj da stvarno uvedu preventivu i smanje karijes indeks kod djece i da obuče djecu o očuvanju oralnog zdravlja ili su im cilj pristupni pregovori pri EU u domenu zdravlja, jer Evropa ne prepoznaje da ne postoji preventiva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - upitala je Čanak-Iličković.

Kazala je da nijesu istinite tvrdnje koje se iz Udruženja Roditelji mogu čuti u javnosti a to je da djeca nemaju besplatnu stomatološku njegu.

- Imaju je preko svog izabranog stomatologa djeca do 18 godina, studenti do 26 godina, trudnice i penzioneri - navela je ČanakIličković.

Iz Ministarstva zdravlja, sa druge strane, Pobjedi su rekli da su uradili analizu ispunjenosti uslova za otvaranje stomatološkuh ambulanti i da su utvrdili da trenutno uslove za otvaranje ambulanti ima određeni broj školskih ustanova.

- Gdje će se naknadno odrediti način rada i funkcionisanje samih ambulanti u zavisnosti od potreba i udaljenosti najbliže stomatološke ambulante - ističu oni.

Iz resora kojim rukovodi Jelena Borovinić-Bojović podsjećaju da su sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore pokrenuli inicijativu za obezbjeđivanje uslova za ponovno otvaranje stomatoloških ambulanti u osnovnim i srednjim školama na teritoriji Crne Gore, a koja će biti realizovana u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta.

- Ministarstvo zdravlja će sa partnerima u ovom projektu nastaviti analizu i ostalih

obrazovnih ustanova kako bi ovaj proces bio što rašireniji i uspješniji - obećavaju iz tog resora.

Kažu da je u ovom trenutku veliko interesovanje dječjih preventivnih stomatologa ali i opštih stomatologa.

- Benefit čitavog projekta vraćanja dijela stomatologije u javni zdravstveni sistem, pored rane i neophodne brige o oralnom zdravlja kod djece je i taj što će doktori imati mogućnost usavršavanja znanja i vještina, a što će za rezultat imati kvalitetniju zdravstvenu zaštitu iz ove oblasti - ističu iz Ministarstva zdravlja.

Kažu da u radnoj grupi imaju specijaliste dječje preventivne stomatologije.

- U zavisnosti od potrebe procesa rada i realizacije, ovo radno tijelo može biti prošireno za veći broj stomatologa, ali i svih ostalih specijalnosti koje mogu dati doprinos unapređenju projekta - navode iz Ministarstva zdravlja.

Kažu da su finansijska sredstva potrebna za realizaciju ovog projekta koji, između ostalog, podrazumijeva, adaptaciju i opremanje prostora, obezbijeđena kroz kapitalni budžet države za oblast zdravstva za 2022. godinu.

- O svim detaljima i konkretnim aktivnostima, koje podrazumijevaju, javnost će biti blagovremeno obaviještena - kažu iz Ministarstva zdravlja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović početkom mjeseca je saopštila da će formirati 59 školskih ambulanti, od čega će se u 11 raditi u dvije smjene, a djeca u čijoj školi nema ambulanti, ići će u najbližu.

K. janKović

Media centar kritikuje izvršnog direktora TVCG zbog smjene Vladana Mićunovića

Reagovanje Raonića na Fejsbuku neozbiljno

PODGORICA - Media centar smatra da su menadžment i uredništvo TVCG dužni suvislo objašnjenje javnosti zbog smjene urednika Redakcije za spoljnu politiku Vladana Mićunovića, posebno zbog činjenice da se Mićunović ovim povodom obratio javnosti i iznio niz optužbi na račun onih koji stoje iza smjene.

-Reagovanje generalnog direktora Borisa Raonića na privatnoj Fejsbuk stranici na Mićunovićevo javno oglašavanje predstavlja neozbiljan i ove funkcije nedostojan način komuniciranja sa javnošću. Ne radi se o smjeni šefa neke prigradske piljare da bi Ra-

onić svoje viđenje dijelio samo sa prijateljima na društvenoj mreži – naveo je predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Vuković.

Prema njegovim riječima, menadžment i uredništvo TVCG su dužnici javnosti u vezi sa ovom smjenom tim prije što Vladan Mićunović nije neko ko spada u neprepoznatljivi novinarski prosjek, već je i te kako prepoznatljiv u crnogorskoj medijskoj zajednici, ali i šire.

-Taj isti Vladan Mićunović je prije nekoliko godina nezakonito smijenjen sa dužnosti direktora TVCG od strane tadašnjeg menadžmenta, čemu je

prethodila direktna politička akcija tadašnje crnogorske vlasti na čelu sa Demokratskom partijom socijalista u kojoj je Savjet RTCG očišćen od nepodobnih a popunjen onima koje ,,teren prepoznaje“. Da je sreće, aktuelni menadžersko-urednički tim nacionalnog javnog medija bi trebao da se u svojim nakanama reformisanja RTCG oslanja upravo na profesionalnu zaostavštinu koja je ostala iza Vladana Mićunovića i generalne direktorke Andrijane Kadije, takođe, nezakonito smijenjene od DPS vlasti, a ne na tabloidne medijske prakse i politikantsko-kalkulantske vizije – kazao je Vuković.

Dodaje da ta zaostavština podsjeća na to da je 2018. godine TVCG od javnosti bila prepoznata kao medij od najvećeg povjerenja.

Media centar se, kako je dodao, od osnivanja principijelno zalaže za snaženje nezavisnosti nacionalnog javnog emitera i njegovu profesionalinu i etičku prepoznatljivost, koja bi bila reper i uzor ostalim medijima.

-Problematičan način na koji je izabran aktuelni menadžersko-uređivački tim, koji je dočekan mukom od organizacija civilnog društva, novinarskih i medijskih organizacija, a čestitkama iz političkih stranaka, bio

nam je znak da od priželjkivane nezavisnosti i profesionalizacije neće biti ništa. Umjesto toga, na djelu imamo praksu privatizovanja kadrovske politike, nepoštovanja internih dokumenata koja propisuju programske principe i profesionalne standarde, čak i ključnih medijskih zakona – saopštio je on.

Kaže da je posljednji primjer takve prakse odnos prema jednom od najistaknutijih pripadnika novinarske zajednice u Crnoj Gori, koji nema mrlje u svojoj profesionalnoj karijeri, i pokazuje da su strahovanja i kritike Media centra bile osnovane. r. D.

Svijet

Neđelja, 17. april 2022.

11

PEDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Rusija zabranila ulaz u zemlju britanskim zvaničnicima KIJEV – Marijupolj je od juče pod opsadom ruskih snaga. Grad, na jugu Ukrajine, u kojem je prije rata živjelo oko 400.000 ljudi, ruska invazija pretvorila je u ruševine. Procjenjuje se da su u gradu ubijene hiljade civila, a više desetina hiljada ne mogu pobjeći iz opkoljenog grada. Portparol ukrajinskog ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik rekao je da ruske snage još uvijek nijesu potpuno osvojile Marijupolj.

- Situacija u Marijupolju je izuzetno teška. Upravo se vode žestoke borbe. Ruska vojska neprestano zove nova pojačanja kako bi osvojila grad – rekao je Motuzjanik.

Ako Rusi uspiju osvojiti Marijupolj, što se čini sve izglednijim, biće to prvi veliki ukrajinski grad koji je pao u ruske ruke. Rusko ministarstvo odbrane ranije je reklo da su zauzeli čeličanu Iljič, ali to još uvijek nije potvrđeno.

Postoje izvještaji da će Marijupolj od ponedjeljka biti potpuno zatvoren, što bi moglo da zapečati grad i spriječi dalje humanitarne akcije, piše Bi-Bi-Si. Savjetnik gradonačelnika Petro Andrijuščenko rekao je ranije na Telegramu da ruske snage planiraju da od 18. aprila zabrane ljudima izlazak ili ulazak u Marijupolj.

- Razgovarao sam sa zamjenikom gradonačelnika Serhijem Orlovom, koji je rekao da je takvo zatvaranje već na snazi posljednjih četiri-pet dana.

Orlov više nije u Marijupolju, ali je sugerisao da ima kontakt sa onima koji su još u gradu.

Rekao mi je da Rusija planira da produži zatvaranje za još nedjelju dana od ponedjeljka.

Dodao je da vjeruje da ruske snage planiraju da primijene stroža pravila u gradu koja uključuju kontrolne punktove za nadgledanje i ograničavanje kretanja između naselja – rekao je dopisnik BBC. U međuvremenu su ruske snage pogodile naftnu rafineriju u Lisičansku, gradu na samoj liniji fronta, na istoku Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti.

- Tokom jutra su granatirali naftnu rafineriju, buknuo je požar (…) koji trenutno gasimo – rekao je guverner Luganjske oblasti Sergij Gajdaj na mreži Telegram. On je dodao da Rusi sistematski gađaju kako bi izmorili spasioce.

- Na tom mjestu nema goriva.

Gori samo talog – kazao je on.

Ukrajinci bez domova

Predstavnica UNHCR-a u Ukrajini Karolina Lindholm Bilng rekla je da mnogi od gotovo pet miliona ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine neće imati domove u koje se mogu vratiti jer su oštećeni, uništeni ili smješteni u nesigurnim područjima.

- Stanovanje je jedno od područja najveće zabrinutosti.

Iako stotine hiljada ljudi sada boravi u privremenim privatnim centrima ili u porodicama koje su velikodušno otvorile svoje domove... potrebno je pronaći dugoročna rješenja – kazala je ona.

Detalj iz opkoljenog Marijupolja

Žestoka borba za Marijupolj, grad se ne predaje Ako Rusi uspiju osvojiti Marijupolj, što se čini sve izglednijim, biće to prvi veliki ukrajinski grad koji je pao u ruske ruke. Rusko ministarstvo odbrane ranije je reklo da su zauzeli čeličanu Iljič, ali to još uvijek nije potvrđeno.

Postoje izvještaji da će Marijupolj od ponedjeljka biti potpuno zatvoren, što bi moglo da zapečati grad i spriječi dalje humanitarne akcije, piše BBC Prema agenciji UN-a za izbjeglice, 4.836.445 Ukrajinaca napustilo je zemlju od početka ruske invazije, a u posljednja dva dana 40.000, prenosi AFP. Ukrajinski parlament izdao je upozorenje, rekavši da Rusija planira pokrenuti novi ,,dipfejk“ (deepfake) s predsjednikom Zelenskim.

- Upozorenje. Rusija planira pokrenuti novi ,,dipfejk“ sa predsjednikom Zelenskim. U fiktivnoj izjavi predsjednik će navodno izraziti ,,svoj negativan stav prema ukrajinskim gradovima, posebno prema Marijupolju“, javlja Centar za informacionu bezbjednost – navodi se u tvitu ukrajinskog parlamenta.

Oko 700 ukrajinskih vojnika zarobile su ruske snage, javila je agencija Interfaks, prenoseći izjavu zamjenice premijera Irine Vereščuk.

Ukrajinska političarka kaže kako su snage Kremlja zarobile i više od hiljadu ukrajinskih civila, od čega su više od polovine žene.

Nakon odluke Rusije da Borisu Džonsonu i drugim političarima i članovima britanske vlade zabrani ulazak u zemlju, portparol britanske vlade rekao je za Gardijan da Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi međunarodni partneri ostaju ujedinjeni u osudi ruskih postupaka u Ukrajini.

Pozvali su Kremlj da zaustavi rat.

- Ostajemo odlučni u svojoj podršci Ukrajini – poručio je.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je odluka donesena ,,s obzirom na neprijateljsku akciju vlade Ujedinjenog Kraljevstva bez presedana“.

Ključni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i šef ukrajinskog pregovaračkog tima frustriran je napretkom prenosa oružja iz Evropske unije u Ukrajinu.

Mihail Podoljak je rekao da ,,Ukrajina nakon što je za-

tražila oružje od Evrope nije dobila ono koje je tražila i da oružju treba predugo da stigne“.

novi napadi

Jedna osoba je poginula, a 18 je povrijeđeno u ruskom raketnom napadu na pijacu u Lisičansku u oblasti Harkova, saopštili su ukrajinski vatrogasci.

Napad je izveden ranije juče, saopštili su spasioci.

U raketnom udaru na Kijev ubijena je najmanje jedna

Rusija zabranila ulazak u zemlju Borisu Džonsonu Rusko ministarstvo vanjskih poslova zabranilo je ulazak u Rusiju britanskom premijeru Borisu Džonsonu, šefici diplomatije Lizi Trus, ministru odbrane Benu Valasu i deset drugih članova britanske vlade, javlja Skaj njuz. Rusija se na taj potez odlučila zbog ,,neprijateljskih poteza britanske vlade koji su bez presedana, a prvenstveno zbog uvođenja sankcija visokim ruskim zvaničnicima“, objavilo je rusko ministarstvo, dodajući da će uskoro proširiti popis osoba kojima zabranjuje ulazak u Rusiju.

Posljedice razaranja vidljive na svakom koraku

osoba, objavio je gradonačelnik glavnog ukrajinskog grada Vitalij Kličko. Više ljudi je ranjeno te su prebačeni u bolnicu, gdje se ljekari bore za njihove živote, rekao je Kličko. Gradonačelnik Kijeva rekao je da ,,iz sigurnosnih razloga“ neće objaviti lokaciju napada.

Podsjetimo, rusko ministarstvo odbrane objavilo je da su sinoć projektilom pogodili fabriku oklopnih vozila u Kijevu. Napad je izveden pošto je Rusija juče objavila da će pojačati dalekometne napade kao odmazdu za „sabotažu“ i „terorizam“ koje izvodi ukrajinska vojska.

Rusko ministarstvo nije specificiralo o kakvoj je sabotaži i terorizmu riječ, no napadi su pojačani nakon gubitka krstarice ,,Moskva“, koja je bila ponos ruske mornarice i za koju Rusija tvrdi da je potonula zbog požara, odbacujući ukrajinske tvrdnje da je brod potonuo pogođen ruskim raketama.

Ruske snage su intenzivirale napade na Ukrajinu, naročito na istoku zemlje, gdje se očekuje velika ruska ofanziva.

Tokom noći su posebno intenzivno granatirane tri regije – Harkov, Donjeck i Luganjsk, navode ukrajinski izvori.

Uz to, Rusi su juče ujutro napali fabriku oklopnih vozila u predgrađu Kijeva, tvrdi rusko ministarstvo odbrane. Eksplozije su se čule i u Lavovu na zapadu Ukrajine. Kako tvrde Ukrajinci, Rusi su iz aviona tipa ,,su-35“ ispalili više projektila, koje je oborila ukrajinska protivvazdušna odbrana u blizini Lavova. Ukrajinci su objavili da su odbili 10 ruskih napada u Donjecku i Luganjsku, regijama na istoku u kojima se očekuju najžešće borbe kad krene velika ruska ofanziva.

CNN navodi kako bi intenziviranje napada moglo značiti pripreme za veliku ofanzivu na istoku zemlje. Zapovjednik ukrajinske vojske general Valeri Žaluzni rekao je da je prekjuče razgovarao sa zapovjednikom američke vojske generalom Markom Miljem.

Kako je rekao Žaluzni, razgovarali su o ,,žestokim borbama na granici regija Harkov i Izjum, odbijanju ruske ofanzive u Luganjsku i Donjecku, kritičnoj situaciji oko opkoljenog i razorenog Marijupolja, te raketnim napadima širom Ukrajine“.

12

Kultura

Neđelja, 17. april 2022.

INTERVJU: Lana Derkač, hrvatska spisateljica i antologičarka, povodom regionalnog projekta „Žica“

Ne vjerujem u poeziju koja je predvidljiva Derkač u saradnji s Hrvatskim PEN-om priprema međunarodnu antologiju o žici, migrantima i represijama. U ovom kapitalnom izdanju, među pjesnicima iz dvanaest zemalja biće zastupljeni i crnogorski autori PODGORICA – Lana Derkač jedno je od najrespektabilnijih imena savremene hrvatske i regionalne književne scene. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Radovi su joj objavljeni u mnogim antologijama, panoramama i zbornicima u Hrvatskoj i inostranstvu i prevedeni na oko 20 svjetskih jezika.

Derkač je dobitnica više književnih nagrada, između ostalih i nagrade „Risto Ratković“ za najbolju zbirku pjesama u regionu za 2017. godinu. Objavila je zbirke poezije „Usputna raspela“, „Utočište lučonoša“, „Ugovor s prašinom“, „Hotel za mrtve“, zbirku kratkih priča „Osluškivanje anđela“, knjigu eseja „Strateg“ i dr. U saradnji s Hrvatskim PEN centrom upravo radi na pripremi velike međunarodne pjesničke antologije posvećene simbolu „Žice“.

POBJEDA: Dugo Vas zaokuplja „žica“, simbol latentne društvene destrukcije i represija. Žica, dakle, kao sredstvo izolacije, granice, neslobode... Potaknuti time pripremate s Hrvatskim PEN-om zbirku poezije s ovim simbolom u središtu interesovanja zastupljenih pjesnika. O kakvom je projektu riječ?

DERKAČ: Upravo uređujem antologiju u kojoj će biti zastupljeni pjesnici od Slovenije do Turske, a pozvala sam ih da na poetski način promišljaju o žici. Žica me već dugo zaokuplja. Kad pomislim na nju, prvo vidim onu bodljikavu.

Istina, ona može poslužiti za zaštitu, kao ograda. Ali svaka ograda nije ništa drugo nego izolacijsko sredstvo korišteno da se najmanje dva bića ili dvije strane ne spoje. Razmišljajući o simbolima, najčešće joj pridajemo, kao što i sami kažete, represivna obilježja.

Bavila sam se njome u poeziji i pokušala utvrditi koje namjene ima, koristi li je i Bog kad pred sobom ima neku raštimanu zajednicu ili narušeni krajobraz. U tom slučaju možemo povjerovati i da ga kopiramo dok radi sa žicom na nekom mjestu koje nikako ne može biti sumorni tehnopolis.

Ni bezlična izrabljivačka radionica. Niti kaznionica. Ako nam je stajalište takvo, znamo da smo radnje nalik njegovim,

doduše pojednostavljene, s vremenom mijenjali, dorađivali na način znan samo čovjekovoj vrsti, a ako je riječ o logorima, onda smo radnje sa žicom, sasvim sigurno, i sotonizirali.

POBJEDA: O čemu sve govore pristigle pjesme?

DERKAČ: Žica me nije prestala zaokupljati. Zato sam pozvala druge pjesnike da iznesu svoja viđenja tog hladnog i nepreglednog metalnog tkiva koje, čini mi se, sve manje štiti, a sve više gradi i u visinu i u širinu tijelo Zla. Cilj mi je okupiti pjesnike iz 12 zemalja – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Turske, odnosno s prostora čiji pisci djeluju u okviru balkanske mreže PEN-a. Ali u projekt želim uključiti i dobre pisce koji nijesu članovi spomenute organizacije. Knjiga će biti tiskana dvojezično – na hrvatskom i na engleskom jeziku. Istina je da mnoge od pristiglih pjesama ne spominju žicu, ali one su samo prividno udaljene od zadane teme. Uređujući ovu knjigu, priznajem, razvukla se i moja sposobnost supstitucije žice drugim pojmom, pa u mojoj svijesti više nema mentalne žice koja bi razdvojila i razlikovala metalnu žicu od granice ili se protivila simboličkom poistovjećivanju žice i koncentracijskog logora. Mnoge pristigle pjesme, očekivano, bave se ratom i izbjeglicama.

POBJEDA: Objavili ste za JU „Ratkovićeve večeri poezije“ zbirku izabranih pjesama „Ugovor s prašinom“, koja daje pregled izbora motiva kojima se bavite u

ŽICA ME NIJE PRESTALA ZAOKUPLJATI: Lana Derkač

poetici, a takođe i raznovrsnim stilom pjesama. Što vas osobito provocira na pisanje poezije, te od čega zavisi da li će to biti pjesma, drama ili poetska proza?

DERKAČ: Kada je riječ o pisanju poezije, čest su mi izazov upravo sićušni detalji. Prozu i dramu uglavnom pišem kada razmišljam o ljudskim odnosima i komunikaciji, manipulacijama, nepravdama. Za poeziju mi nije nužan čovjek kao književni lik, iako u njoj predmeti i pojave zadobivaju ljudske osobine. Jednom sam dobila primjedbu da sve na Zemlji, čak i u svemiru, gledam iz ljudske perspektive, a priroda ili tehnika imaju svoje zakone i logiku razvoja. Svjesna sam da je imaju, ali to radim namjerno. Nastojim i čovjekocentričnošću pokazati svojevrsno iščašenje društva.

A da bih pisala o nekoj velikoj temi, možda ratu ili ljubavi, ipak mi nije dovoljna apstraktna imenica i njeno značenje.

Dakle, da pojednostavim, sam rat kao činjenica teško će me inspirirati ako ne vidim, primjerice, kako pada svjetlost preko lica nekog od njegovih aktera. Detalj koji hvatam, a koji do tada nijesam vidjela ili ga vidim na novi način, ono je što me se dojmi i tek u tom

Kosti tišine I tišina ima kosti.

Zanima me kakav zvuk imaju i koliko reume mogu navući.

Kad naiđem na masovnu grobnicu u polju, hvalim dobrohotnost ptica koje svoj pjev prevlače preko nađenih kosti kao novo tkivo.

(Lana Derkač, iz knjige: ,,Hotel za mrtve“)

Pisanje poezije nakon Aušvica POBJEDA: Da se vratimo temi s početka razgovora. Simbol „žica“ aktuelan je u ovom našem vremenu, zbivanjima na Zapadnom Balkanu, migrantskim krizama, ratovima, posebno sada u Ukrajini, ali se dodiruje i s onim poznatim Adornovim pitanjem o pisanju poezije poslije Aušvica, zar ne?

DERKAČ: Jedna od definicija žice kaže da je ona istanjena ili kao nit upredena kovina. Pročitavši to, poželjela sam da njene niti budu upletene u poeziju jedne knjige bez obzira na to o kojem vremenu svjedočile. A tekstovi koje sam prikupila definitivno svjedoče i o pisanju poezije nakon Aušvica. Nakon posljednjeg Aušvica nastaće neki novi Aušvic i uvijek će se moći reći nešto novo, drukčije, iako se čini da nema odviše smisla ustrojstvo na Zemlji gdje jedina vrsta živih bića koja može izgraditi koncentracijski logor, jeste jedina vrsta živih bića koja može i pisati liriku.

trenutku mogu, ma kako Vam to čudno zvučalo, osjetiti svu tragičnost rata.

POBJEDA: Očito imate poseban talent i potrebu za preoblikovanjem malih bizarnih stvari, društvenih, ili istorijskih tema i pojava u suptilne, ironične i lirske stihove i poetske tekstove?

DERKAČ: Kritičari navode da brišem granice između stvari, bića i pojava. Da spajam naizgled nespojivo. Tradicionalnijem čitatelju, svjesna sam, ne mogu previše odgovarati upadi apokaliptičnog u svijet mirne intime. Mislim tu na tsunamije, ratove, svijet visoke tehnologije, a sve navedeno bez najave dođe i omete obiteljski ručak ili popodne. Vidim ih kao minijaturne bombe koje raznesu mogućnost za opuštanje. Povremeno se u ponekoj pjesmi osjeti nasrtljivost ili čak prasak neke od reklama.

Nije mi problem izmijeniti karakter prirodi, izmiješati osobine. Svjesna sam da mali praskovi poremete čitanje pjesme, ali u poeziji želim govoriti o onome što nam se uistinu događa. Ne poremete li nam vanjski događaji koji se

ne uklapaju u znatno mirnije i planirane događaje svakodnevice i čitav život? Ne vidim zašto onda ne bi smjeli poremetiti i čitanje pjesme. Moja želja nije začuditi čitatelja, to ne može biti osnovni cilj pjesme, ali istina je da ne vjerujem u poeziju koja je uvijek predvidljiva.

POBJEDA: Čini se da je ciklus „Eva iz poštanskog sandučića“ (,,Živim u pismu“) Vaš dvojnički način za autopoetičke iskaze. Koliko eksperimentišete u poeziji, pišete li na dah, potaknuti osobnim iskustvima od kojih gradite i ritam i jezik?

DERKAČ: Nijesam ni primijetila da u spomenutom ciklusu govorim o svom pisanju, ali točno je da govorim. No više sam u tim pjesmama zaokupljena prepoznavanjem prve žene u sebi. Bez obzira na mjesto stanovanja, ali i način života, puno je više sličnosti između Eve i mene, nego razlika. Stil gradnje ili način odijevanja su se mijenjali kroz povijest, ali osnovne emocije su svevremeno ostale iste bez obzira na to u kojoj kulturi neka žena živi, bez obzira na proces adaptacije.

POBJEDA: Možete li se vratiti, molim Vas, na temu autopoetičkog iskaza?

DERKAČ: Da, čini mi se da me je taj moj život u tekstu zarobio do te mjere da mi je ukinuo pravo na život izvan teksta. To u kasnijim autopoetičkim tekstovima nije bio slučaj. Čini mi se da sam u kasnijim godinama, unutar stihova, sve više počela objašnjavati kako nastaje poezija i što je ona. U svojoj zadnjoj objavljenoj knjizi „Hotel za mrtve“ uvjerena sam da je ona memorijska pjena.

Eksperiment mi nikada nije cilj, ali pjesmu podređujem onome što njom želim izreći.

Samo ako za to nemam načina u okvirima svog uobičajenog iskaza, u stanju sam se malo od njega odmaknuti. Ako pjesmu i napišem na dah, ona mora malo odstajati kako bih provjerila je li u njoj, barem prema mojim kriterijima, sve na svom mjestu. Tekstovi koje sam napisala pod snažnim emocijama bili su uvijek lošiji od onih napisanih kao nepretenciozno i malo odmaknuto bilježenje.

POBJEDA: U eseju „Pisanje poezije kao terapija“ iz zbirke „Strateg“ kažete da je „činjenica da je pismo pokušaj adaptacije jer, pišući i indirektno obrazlažući svijet, pokušavamo ga shvatiti i u njemu naći svoje mjesto“.

Da li je u tome suština Vašeg pisanja i šta mislite o uticaju i mogućnostima poezije danas?

DERKAČ: Umjetnik, ako proizvede djelo kojim je zadovoljan, može pobijediti Sizifa u sebi i sve nedaće uobličene u umjetnički proizvod napokon dobivaju svoj smisao. Taj proizvod umjetnika pretvara iz gubitnika u dobitnika. Pisanje poezije je terapija, ali i svojevrsno čarobnjaštvo preko kojeg se odvija pretvorba o kojoj sam govorila. Pjesnik, naizgled ne pretjerano racionalno biće, postaje sjajan ekonomist! On iz osobnog gubitka i neuspjelog transporta sizifovskog kamena, bez velike poduzetničke tvrtke, izvlači nevjerojatan profit. Duhovni profit. No književnost voli paradokse.

POBJEDA: „Ja sam staromodna i mislim da je čitanje knjiga najveličanstvenija razonoda koju je ljudska vrsta do sada osmislila“, napisala je Šimborska u spisu „Neobavezno čitanje“. Kako Vi čitate, šta je za vas čitanje (pisanje) i kako biste ovu temu povezali sa Vašom pjesmom „Prije knjige“?

DERKAČ: Žao mi je što izuzetno sporo čitam pa ne stignem pročitati brojna djela koja namjeravam pročitati. Ali nijesam površna i time kompenziram manji broj pročitanih stranica. Čitanje je prilika da se proživi još bezbroj života, a bez stvarnih rana. Pjesma „Prije knjige“ govori o svemu onome što je prethodilo pisanju – od postanka i stvaranja slapa pa do suvremene kuhinje u kojoj majci kipi juha.

Sve to preduvjet je napisane knjige. O onome čega nema ni u materijalnoj ni u duhovnoj stvarnosti, ne može se ni pisati.

Ljubeta LABOVIĆ

Kultura

Neđelja, 17. april 2022.

Crnogorski simfonijski orkestar ponovo predvodila Holi Hjun Čo

PODGORICA – Dirigentkinja Holi Hjun Čo ponovo je stala pred Crnogorski simfonijski orkestar na koncertu koji je održan preksinoć u Muzičkom centru Crne Gore. Izvedena su djela: „Serenada broj 2 u A-duru“ Johanesa Bramsa, „A walk to Beethoven“ Brite Bistrem i „Simfonija broj 1 u g-molu“ Karla Nilsena.

Podrška savremenim kompozitorima je važna Ukoliko dobijete povjerenje orkestra, postoje veće šanse za rizik da sljedeći put probamo nešto drugačije. Za mene, kao mladu dirigentkinju, dobro je što imamo repertoar koji se ne izvodi toliko često i koji se ne može porediti sa repertoarom starijih dirigenata – rekla je Hjun Čo

PR centaR

Hjun Čo, koja je asistentkinja dirigenta Pava Jarvija u orkestru „Tonhale“ u Cirihu i muzička direktorka orkestara „Vidikon“ i „Alumni“ Univerziteta „Sv. Galen“, nakon koncerta je kazala da je bilo zabavno na sceni sa CSO, navodeći da je energija bila drugačija na probama, a da je orkestar „oživio“ na koncertu.

- Prošle godine smo izvodili djela koja pripadaju klasičnom muzičkom repertoaru kao što je Mendelsonova „Simfonija“. Ove godine, na repertoaru su bila djela koja nijesu učestala, što je učinilo ovaj koncert posebnijim i sa više izazova za muzičare. Mislim da smo veoma uspješno realizovali koncert – izjavila je Hjun Čo.

13

PRVI PUT

Dirigentkinja je istakla da joj je veoma značilo što je na repertoar uvrstila djelo savremene švedske kompozitorke Brite Bistrom, sa kojom je bila u kontaktu i od koje je dobila savjete.

- Ovo djelo je premijerno izvođeno u Crnoj Gori – dodala je dirigentkinja.

Na pitanje zašto se odlučila za savremena djela na repertoaru, koja se ne izvode često,

Sa koncerta u Muzičkom centru

Hjun Čo je pojasnila da kad prvi put sarađuje sa orkestrom želi da nastupa sa djelima sa kojima se osjeća sigurno.

- Ukoliko dobijete povjerenje orkestra, postoje veće šanse za rizik da sljedeći put probamo nešto drugačije. Za mene, kao mladu dirigentkinju, dobro je što imamo repertoar koji se ne

izvodi toliko često i koji se ne može porediti sa repertoarom starijih dirigenata. Izvođenje djela koje orkestru nije poznato, sa dirigentom koji je mlad, to je mnogo uzbudljivo, za razliku od djela koje je orkestar svirao u proteklih 20 godina – rekla je Hjun Čo.

Ona smatra da su savremena

„Ana Karenjina“ u Zetskom domu

djela veoma interesantna i zahtjevna, a primijetila je i da ima toliko djela čije izvođenje se stalno ponavlja.

- Zapravo, ima i toliko djela iz prošlosti koje ne izvodimo toliko često. Kao mlada dirigentkinja želim da izvodim djela koja nijesu toliko često izvođena.

Takođe, kao mladoj dirigentki-

ranije. Ovog puta smo pripremili malo drugačiji program nego što je bio prošle godine.

Sve češće dobijamo priliku da sviramo savremena djela. Mislim da polako počinje da se sviđa kolegama. Privikavamo se još uvijek na tako nešto. Potpuno je drugi tip zvuka i efekata koji moraju da se koriste i nauče – rekao je Rakonjac.

Violista CSO Đorđe Panijan kazao je da mu je bilo uživanje tokom cijele sedmice sarađivati sa dirigentkinjom Hjun Čo.

- Cijela sedmica je bila izuzetno naporna za nas, jer je program bio težak, ali fantastičan.

Na kraju, poslije duge sedmice vježbanja i rada, dali smo svoj maksimum i koncert je protekao uspješno – rekao je Panijan i dodao da su dali sve od sebe da publika uživa, te ih pozvao da dolaze u sve većem broju.

Druga truba CSO Sava Rajković konstatovao je da imaju pozitivna iskustva s mladom dirigentkinjom.

- Sarađivali smo i prošle godine u jeku pandemije i tad nas je osvojila svojom pozitivnom energijom. Nadamo se da će dolaziti češće – kazao je Rajković.

(PR centar/R. K.)

nji važno mi je da podržim savremene kompozitore – navela je Hjun Čo za PR centar.

UŽIVANJE

Dušan Rakonjac iz sekcije prvih violina CSO kazao je da su utisci nakon koncerta jako dobri.

- Dirigentkinju poznajemo od

Treći „Street in Art“ u Baru kulminirao velikom grupnom izložbom

Teme su bile presudne Predstavilo se više

Detalj iz predstave

ročito na našim prostorima. No, čitajući tu priču o ljubavi, bilo mi je jasno da se kroz nju prožimaju dvije linije – jedna se odnosi na Anu Karenjinu, a druga na Ljevina. One su paralelne, ali istovremeno i refleksija jedna drugoj – rekao je Radonjić.

Dramaturgiju potpisuje Ilija Đurović, kostimografiju je radila Lina Leković, a muziku

Obnova Notr Dama traje već tri godine PODGORICA – Tri godine nakon razornog požara i dalje traju radovi na obnovi katedrale Notr Dam u Parizu, a cilj je da se ponovo otvori do početka Olimpijskih igara 2024. godine, javlja Anadolija, a prenosi Aldžazira.

BAR – Centralna svečanost manifestacije „Street in Art“, održana je juče u Ulici maršala Tita u Baru. Ovo je treće okupljanje umjetnika na ovom prostoru, ovog puta pod nazivom „Feniks“ u sjećanje na zemljotres koji je 1979. godine pogodio grad pod Rumijom.

Požar u srednjovjekovnom simbolu Pariza izbio je 15. aprila 2019. godine. Vatrena stihija u potpunosti je uništila krov i toranj na katedrali visine 93 metra.

U gašenju požara učestvovalo je više od 500 vatrogasaca koji su uz veliki napor uspjeli da spasu

Ilija Gajević. Asistentkinja režije je Hana Rastoder, dok fotografski i video-materijal potpisuju Ana Kašćelan i Pavle Simonović, a dizajn Iva Mijanović. Producentkinja predstave je Marija Backović.

Ulaznice su i dalje u prodaji na biletarnici Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Telefon za informacije: 067/428-655. D. E. sjeverni toranj sa zvonom i glavni objekat katedrale koja je primala i do 12 miliona posjetilaca godišnje. Radovi na osiguranju zgrade, kao i preliminarna priprema restauracije, počeli su u ljeto 2019. godine. Zbog pandemije, radovi su obustavljeni u martu 2020, a ponovo su počeli 8. juna iste godine. Katedrala Notr Dam, koja je izgrađena u 12. vijeku, poznata je po veličini, jedinstvenosti i značaju za svjetsku arhitekturu. D. E.

Kad su počeli sa manifestacijom izlagalo je petnaestak umjetnika, a sada je taj broj prešao 40 izlagača, rekao je za Pobjedu stvaralac Vladimir Iličković, jedan od pokretača ove smotre. Neki od njih su već renomirani umjetnici, a

veliki je broj đaka i studenata umjetničkih škola te polaznika škola crtanja koji su prvi put predstavljeni upravo ovom prilikom.

- Ta energija, ta ljubav između nas je već toliko jaka i nadam se da će postati velika tradicija – rekao je Iličković.

Poseban momenat ove manifestacije je, prema njegovim riječima, stvaranje uživo. U improvizovanom ateljeu nekoliko autora je na licu mjesta demonstriralo tehnike i viziju koje su uklopili u postojeći koncept ovog izdanja „Street in Art“. Neki od tih procesa traju i šest do osam sati, istaPobjeda

Radi se o koproducentskom projektu ovog teatra i Dramskog studija „Prazan prostor“.

U predstavi igraju Sanja Vujisić, Aleksandar Gavranić i Pavle Prelević.

Radonjić je već istakao da ideja o predstavi nije došla isključivo jer je riječ o Tolstojevom antologijskom djelu, već i zbog interesovanja za teme koje je književnik otvorio u romanu „Ana Karenjina“.

– Suštinski, od starta sam znao da toj priči treba mala ekipa. Što zbog obima, što zbog produkcijskih uslova koji zahtijevaju angažman većeg ansambla, ovaj se naslov postavlja rijetko, na-

od 40 umjetnika

a. Kašćelan

PODGORICA – Predstava „Ana Karenjina“, koju je prema tekstu Lava Nikolajeviča Tolstoja režirao Mirko Radonjić, biće izvedena večeras u 19 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Ulična izložba u Baru

kao je Iličković.

- Ja znam po sebi. Ne mogu to da izvedem, jer mi treba pet dana, a ako radim tušem treba mi i šest mjeseci za jednu sliku. Ali ovdje ima izverziranih umjetnika, spremnih za takve poduhvate – istakao je Iličković.

Nikoleta Nikčević iz Turističke organizacije Bar, koja je partner manifestacije, za Pobjedu je naglasila da su jako zadovoljni organizacijom i da se nadaju da će partnerstvo sa ljudima koji realizuju „Street in Art“ potrajati.

- Primjetan je sve veći broj umjetnika, širi se opus ovog festivala. Ovo se može smatrati svojevrsnim početkom turističke sezone u Baru, a ono što bih ja predložila u ime TO Bar je da možda nešto slično bude i na njenom kraju. Organizatorima dugujemo zahvalnost i sve pohvale za njih. Ovo je bila kompleksna organizacija, veliki broj umjetnika je tu, ulica je oživjela. Pohvale imamo i za sve učesnike i za naše sugrađane – rekla je Nikčević.

Kultnu barsku ulicu pretvorenu u galeriju i atelje je već u prva četiri sata, prema procjenama organizatora, posjetilo više od dvije stotine Barana i njihovih gostiju.

D. E.

14

Stav

Neđelja, 17. april 2022.

(Ni)jesu li nacionalne manjine simulacija „nove“ srpske vlade?!

» Piše: Sreten Zeković Za Crnu Goru tragično-kobna 1918. je nedovoljno razmršeno klupko u kojem su zaklupčana njena „sudbinska“ pitanja, naročito o imperijalnom totalnom (u)ništenju Crne Gore. Ona su u bitnom ostala ne samo još neodrješiva, no su i postala najopasnija tabu tema, „nacionalizam bez nacije“ i/li ujediniteljsko poistovjećivanje nacionalnog sa naci(onali) zmom, sekularne demokratije sa demonokratijom, „dvojnom demokratijom“, kao apsolutnom slobodom za jedne, a teror, satanizacija i ekskomunikacija za druge. Zato se olako ozvaničava u „svetu dogmu spašenja“ carističkog teoetnogenetičkog sve(to/velje) srpstva, po uzoru i tipu panrusizma i svetorustva.

Nijesu Ukrajina i Crna Gora krivotvorstvo komunista, nego i dalje nose žezleni žig prijethodne imperijalne zarobljenosti pod ruskim i srpskim carističkim pra-totemizmom, koji se tenči u nacizamnom staljinizmu, sovjetskoj imperiji i svetosrpskom „zavjetu vaskrsenja Dušanova carstva“, ostvarenog 1918. u svesrpskoj Jugoslaviji.

Osnova oba ova istočno-azijatska tipa je „proton pseudos“, „prividno znanje“, doksologija i simulacija istine, kao laž, varljivost, obmana i pr(ij) evara. To inverzivno izokreće osvajanje, denacionalizaciju i prisajedinjenje osvojenih naroda-nacija u tobožnje njihovo oslobađanje, „usrećivanje“, „bratimljenje“ u „jedi(nstve) ni, isti narod“, „socijalistički narod-nacija“, na jednom, i svetosavski i cr(kve) noru kaški narod-nacija, na drugom kraku. Također, neraspupčivo od toga, izvitoperuje i ukupni sistem vrijednosti, vazda zlonaumno (p)odvojeno od njegovog imperijalnog uzroka, koji se jalovo „vrti u krugu“.

Stari „zaštitnički“ caristički pravoslavni svetoruski fundamentalizam, sovjetska impe-

Opet, Crna Gora bez nacionalnih Crnogoraca Slovenačka Mladina odavno je naslovila: „Crne Gore bude, Crnogoraca ne bude“. Ukrajinski patrijarh Filaret na Cetinju u CPC: „Ono što je za nas Moskva i RPC, to je za vas Beograd i SPC“. Sveruski caristički patrijarhizam, staljinizam i putinizam su arhe-imperijalni nacizamni autoritarizam! Lažni „carskotvorni i crkvotvorni svetoruski i svetosrpski narod-nacija“. Tradicionalni i nastavljani odnosi između Rusije i Srbije prema Crnoj Gori predominantno su više loši i zli, nego dobri

Ukrajinski patrijarh Filaret i Mitropolit CPC Mihailo u Kijevu

rija, staljinizam i putinizam, na jednom, i svetosrpsko-svetosavski fundamentalizam i totali(tari)zam, na drugom boku, supstancijalne su imperijalne istorijske trajnice (a ne samo „remetilački faktor“).

One se (re)produkuju u raznim likovima koji (radi svog opstanka) krivotvore lažni, nauci nepoznati, agresivni, osvajački, prastari tzv. carskotvorni i crkvotvorni svetoruski i svetosrpski narod-nacija.

To je po istočno-azijatskom „svetom imperijalnom pravu jačega“. Ko je gođ pripadao takvoj imperijalnoj državi i bogomolji smatraju ga „jednim, te to istim, narodom-nacijom“.

Često se uspješno aktualizuje u populističko-demagoškoj propagandi: „Svi smo mi jedan narod“. Stoga su za svetorustvo Ukrajinci Rusi i za svetosrpstvo Crnogorci Srbi.

Prijethodno navedeni ovdašnji i sadašnji „imperijalni narodnacija“ oba modaliteta daleko je od tokova savremenosti, jer je anahronizam i rearhaizacija.

Nije dovoljno istinito samo reći da je to „vraćanje u prošlost“, što podrazumijeva da je prijethodno prekinuto, ukinuto, pa je, kako prividno izgleda“, tek tada naglo nastao, kao nekad u minuloj prošlost. Jer, to je ujedno i bitno i nastavljanje iz pradubina prošlosti i opštenite

feudalne teokratske kontrareformacije protiv novovjeke moderne i savremenosti.

Sušt(astven)o je to dvoračvani sijamski tok jednog imperijalnog puta rerarhaizacije i anahronizma (simbolično „spiralnog osmičenja“) Toga radi je duboko anticivilizacijski, antidemokratski, kako evropski tako i zapadni uopšte. Zato se u sučeljavanju sa prošlošću, izoštrilo njegoševsko avangardno slobodarsko djelotvorstvo: „biti jedno ili drugo ili gubi obadva svijeta“.

U tom kontekstu, potrebno je kritički prevrednovati staru uobičajenu, pođekad idealizovanu, „veliku naraciju“ o

tradicionalnom odnosu Rusije i Srbije prema Crnoj Gori. Realnija je sljedeća formulacija: tradicionalni odnosi između Rusije i Srbije prema Crnoj Gori, i među se, predominantno su više loši i zli, nego dobri, a i među ovim dobrim više su imperijalno-politički nad(pod) ređujući, čak i drastično zloupotrebljavani, obezvrjeđujući i, još više, uništavajući. Imperijalni je pristup i za tzv. bratske, srodne, jednorodne, jednovjerne i ljubljene odnose. To je zapravo propaganda za „imperijalno jedinstvo, mir, slogu i ljubav na silu“, a „protiv podjela jednog, istog“ pravoslavnog i preširokog panslovenskog,

sveruskog, svesrpskog jug(žn) oslovenskog rasnog naroda.

Tijem se različiti osvojeni narodi-nacije interpolatorski preinačavaju, preimen(t)uju u osvajački narod-naciju. Tu supstancijalnu (s)vezu istog ili naličnog imperijalnog karaktera može lako da prepozna ko gođ ima i osnovačko znanje iz istorije svoje države i naroda.

Na taj imperijalni karakter i njegov trasver na druge vrlo sažimno narodski ukazuje ukrajinski patrijarh Filaret (prije dobijanja nezavisnosti Ukrajine i autokefalije njene crkve) kada je na Cetinju posjetio CPC i u hotelu ,,Grand“ njegov najkraći mogući govor u jednoj kratkoj rečenici, završen gromkim aplauzom: „Ono što je za Ukrajinu Moskva i RPC, to je za Crnu Goru Beograd i SPC“. To potvrđuje i ovdašnje arhe-agresivno političko-crkveno vjersko sijamstvo SPC u Crnoj Gori despotskom prijetnom mitropolita Joanikija da je „Crna Gora mala Ukrajina“.

Ovdašnju agresiju na Ukrajinu prvo je najavio predstavnik ruske vlade da će Rusija „dobro zapamtiti ulazak Crne Gore u NATO“, a zatim Trampovo „opravdanje“ blickriga susreta sa Putinom u Moskvu hitrom prvom izjavom nakon odlaska da „poznati Crnogorci mogu da izazovu treći svjetski rat“, iako je morao znati da ni u tadašnjoj, kao i ovdašnjoj nezavisnoj Crnoj Gori nije vlast nacionalnih Crnogoraca, nego svetosrpska-irendentistička, plaćenička izdaja, kao i 1918, pokrivenom brigom za svoju dijaspora, a ojunačeno zaštićena prosvetoruskim staljinističkim putinizmom.

Neđelja, 17. april 2022.

Marketing

15

16

Arena

Rukomet

Neđelja, 17. april 2022.

BARAŽ ZA SP RUKOMETAŠA: Crna Gora dočekuje Grčku s dva gola zaostatka iz prvog meča

,,Morača“ želi prave ,,lavove“ Tri mjeseca nakon što su osvajanjem 11. mjesta na Evropskom prvenstvu ostvarili najveći uspjeh u istoriji, crnogorski rukometaši nalaze se na prekretnici.

Ili će plasmanom na Svjetsko prvenstvo u Švedskoj i Poljskoj obezbijediti kontinuitet učešća na velikim smotrama i izboriti prvi nastup na Mundijalu poslije 10 godina, ili će eliminacijom od Grčke - nakon što su u Halkidi izgubili 25:23 - izbrisati sve dobro što su uradili posljednjih godina i napraviti ne jedan, već deset koraka unazad.

Revanš baraža igra se večeras od 18 sati u ,,Morači“. Karakter i kvalitet ,,lavova“ su na velikom ispitu.

- Dva gola minusa poslije onakve utakmice daju nam za pravo da se nadamo da ćemo se plasirati na Svjetsko prvenstvo. Ali mora postojati doza opreza iako će nam naši fenomenalni navijači dati vjetar u leđa. Grčka je pokazala i na gostovanju Bosni i Hercegovini da zna da igra na rezultat i čuva prednost. Siguran sam da nećemo izaći na teren s manjkom energije koji se osjetio u pojedinim trenucima u prvom meču, već da ćemo pred punom ,,Moračom“ ponoviti igre s Evropskog prvenstva i predstaviti se u najboljem svjetlu - rekao je selektor Crne Gore Zoran Roganović.

BEZ JURNJAVE Crna Gora je prije četiri dana u Halkidi djelovala uspavano i pogubljeno, toliko da je slavila poraz od dva razlike jer je tokom meča gubila šest.

Danas ne smije da dozvoli ništa slično.

- Primili smo preveliki broj golova u prvoj i drugoj fazi njihovog napada i imali višak tehničkih grešaka kojima nijesmo skloni u ovakvim

mečevima. Sigurno ćemo popraviti te stvari i to nam daje za pravo da se nadamo dobrom rezultatu - kazao je Roganović.

- Tokom cijelog meča, i ako bude egal 55 ili 58 minuta, ne smijemo da jurimo rezultat, već da ih možda slomimo i u posljednjim minutima kao što smo uradili u Grčkoj.

Stručnjak sa Cetinja ne očekuje veće promjene u igri Helena.

- Očekujem da igraju kao što su protiv BiH u gostima, veoma strpljivo, iskusno... Kontrolisali su gotovo čitav meč, igraju ,,prljavi“ rukomet koji nam ne odgovara, dok mi razmišljamo drugačije, modernije u ovom trenutku, onako kako se igra u Evropi.

POZIV NAVIJAČIMA Grci možda neće mijenjati ništa, ali Roganović će morati. Mladi stručnjak bi, u odnosu na meč u Halkidi, veću minutažu trebalo da pruži udarnoj bekovskoj postavi s januarskog EP Radojici Čepiću (gotovo da nije igrao u prvom meču), Božu Anđeliću i Branku Vujoviću.

- Postojao je plan kojeg se i dalje pridržavam jer mi je bitan svaki pojedinac u ekipi. Možda u prvoj utakmici nije bilo kako smo očekivali i kako smo se nadali, ali siguran sam da ćemo ostvariti uspjeh - uvjeren je Roganović, koji je imao poruku za navijače.

- Skoro tri godine nijesmo igrali pred punim tribinama u Crnoj Gori. Siguran sam da koliko se mi radujemo susretu, toliko i oni jedva čekaju da vide ove momke na terenu.

PRITISAK JE NORMALAN Kapiten Vasko Ševaljević, junak kultnog baraža za SP protiv Švedske

2012. godine, duel s Grcima okarakterisao je kao ,,meč nevjerovatnog značaja“.

- Nezgodna su reprezentacija, ,,dosadna“, dugo drže loptu i to im je polazilo za rukom kod kuće. Igrali smo loše, ali nijesmo se predavali i na kraju smo dobro prošli jer tanka je bila linija da li ćemo izgubiti šest razlike ili manje. Sveli smo minus na dva gola, ali počinjemo od nule, u ovakvim mečevima nema kalkulacija, a u rukometu se za 10-15 sekundi sve može preokrenuti, pa i ovaj naš zaostatak. Znamo što nam je činiti, od starta treba krenuti agresivno.

Prvo u što moramo da se uzdamo je dobra igra, a uz to i u veliku podršku navijača koju ćemo sigurno imati.

Pozivam ih da dođu u što većem broju, da budu naš ,,osmi igrač“ i da zajedno proslavimo prolaz - kazao je Ševaljević. ,,Lavovi“ su navikli da sebi zakomplikuju život, ali su uglavnom iz hoda po ivici ambisa dolazili do velikog rezultata.

- Pritisak postoji, ali nije prvi put da se suočavamo s tim. Sama pomisao da je meč odluke za plasman na Svjetsko prvenstvo pravi ogroman pritisak u našim glavama, ali u sportu je to tako, moramo se nositi sa time. Veliki je ulog jer moramo da

ZARAVINAS: Pobjeđuje pametniji i odlučniji Grčka je u Podgoricu doputovala s uvjerenjem da može da ostvari drugi plasman na Svjetsko prvenstvo u istoriji, prvi nakon 2005. godine.

- Da mi je neko prije utakmice rekao da ćemo slaviti dva gola razlike, prihvatio bih taj dogovor. Ali tokom meča sam pomislio da zaslužujemo nešto više od toga. Neke stvari su se dogodile na terenu, o kojima sada ne želim da diskutujem. Gol ili dva razlike na ovakvim utakmicama ne znači ništa, drugi mečevi su uvijek drugačiji od prvih - rekao je selektor Jorgos

Maravinas.

Mladi stručnjak vjeruje da se njegov tim neće uplašiti atmosfere u ,,Morači“.

- Prošlog mjeseca smo takođe igrali pred sjajnim navijačima, pred četiri ili pet hiljada ljudi u Tuzli. Imamo veliki respekt prema crnogorskoj publici, znamo da je tradicionalno fantastična podrška i ovaj tim to zaslužuje jer je posljednjih godina imao sjajne rezultate. Ali na kraju uvijek pobjeđuje onaj ko je koncentrisaniji, pametniji i odlučniji na terenu - dodao je Zaravinas.

Rukometni turnir u Balatonu

Kadeti slabiji od Izraela Kadetska reprezentacija sa tri poraza je završila učešće na rukometnom turniru u Balatonu koji je bio odlična provjera za generaciju igrača rođenih 2004. i 2005. godine uoči Evropskog prvenstva koje se u avgustu održava u Podgorici.

Pionirska rukometna reprezentacija poražena je od Mađarske 34:17 (20:6) u posljednjem meču na turniru u Šiofoku, na kojem je nastupala generacija igrača rođenih 2006. i 2007. godine.

Prethodno je ekipa koju predvode treneri Nikola Jablan i Marko Martinović, izgubi-

Ekipa koju je predvodio koordinator za mlađe selekcije Draško Mrvaljević u posljednjem meču je poražena od Izraela 31:22 (19:7), a prethodno je izgubila od Mađarske (34:32) i Austrije (35:27).

Reprezentacija je na ovom turniru bila oslabljena neigra-

održimo kontinuitet, ova reprezentacija je pokazala da ima kvalitet, većina nas je u najboljim rukometnim godinama i bilo bi veoma loše da ne odemo na Svjetsko prvenstvo.

Pokazaćemo zube, ,,izginuti“ na terenu i siguran sam da će to biti dovoljno. Treba da budemo pažljivi, ali činjenica je da smo kvalitetniji od Grčke i na nama je da to pokažemo - poručio je iskusni bek.

KRAJ GRČKE SERIJE Trideset trogodišnji Kotoranin smatra da će ,,lavovima“ biti lakše nakon što su već ,,osjetili“ rivala.

- Drugačije je nakon što smo odigrali 60 minuta, ali ponavljam da neće biti lako. Imaju klasičnog lidera u napadu Maliosa, desni bek nam je dao nekoliko golova, golman Bukovinasa je pun samopouzdanja. Znaju da igraju rukomet, to što imaju devet vezanih pobjeda govori u kakvom su usponu i da imaju dosta samopouzdanja, ali vrijeme je da se to prekine - kazao je Ševaljević.

Grčka je u seriji pobjeda, Crna Gora u seriji poraza ima ih četiri u nizu.

Nečija će se večeras prekinuti...

N. KOSTIĆ

Vasko Ševaljević

,,Lavice“ se danas okupljaju za dvomeč sa Slovenkama njem nekoliko važnih igrača u rotaciji, a i tokom turnira je bilo problema zbog povreda.

Radoš Premović je bio najefikasniji u duelu protiv Izraela sa sedam golova, dok su Edin Beharević i Andrej Dobrković postigli po tri.

Dva puta u strijelce su se upisali Milan Nišavić, Viktor Suknović i Filip Gazdić, dok su po jednom mrežu protivnika zatresli Filip Mašović, Danilo RadonR. A. čić i Đorđe Šljukić.

Pioniri bez pobjede završili nastup u Šiofoku

Ubjedljiv poraz za kraj la od drugog tima Mađarske (28:23) i Slovačke (22:21).

U duelu protiv Mađarske, najefikasniji u našem timu bio je Dražen Peruničić sa šest golova, dok su po tri postigli Dario

h 0 0 .

18

Maslovar i Miloš Laketić.

U strijelce su se još upisali Petar Radoičić, Petar Samardžić, Ilija Rafailović, Strahinja Grujičić i Petar Kovačević.

Čeka ih dobra provjera PODGORICA – Selektorka Bojana Popović sa izabranicama kreće danas sa mini-radom pred dvomeč 21. i 24. aprila sa Slovenijom u okviru EHF Euro kupa.

U odnosu na posljednje mečeve nacionalnog tima protiv šampiona Evrope – Norveške, selektorka Popović pozvala je golmanku Anastasiju Babović i pivotkinju Emu Ramusović nakon oporavka od povrede.

Na spisku selektorke Popović za predstojeće mečeve protiv Slovenije su golmanke – Marina Rajčić, Marta Batinović, Anastasija Babović, krila Jovanka Radičević, Dijana Ujkić, Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, bekovi Matea

Pletikosić, Itana Grbić, Milena Raičević, Đurđina Malović, Nataša Ćorović, Tanja Ašanin, Sanja Premović, Ilda Kepić, pivoti Tatjana Brnović,Ema Ramusović i Nikolina Vukčević.

U EHF Euro kupu nastupaju tri domaćina Evropskog prvenstva, a igra se u novembru – pored Crne Gore, to su Slovenija i Sjeverna Makedonija, te Norveška kao aktuelni šampion Evrope.

A. M.

Arena

Neđelja, 17. april 2022.

Košarka

17

Podgorički košarkaši u derbiju u ,,Morači“ poraženi od Crvene zvezde u zaostalom meču 15. kola Admiralbet ABA lige

Oslabljena Budućnost nije izdržala do kraja PODGORICA – Sa devet igrača u rosteru Budućnost Voli je do samog kraja bila u igri za pobjedu protiv evroligaša i šampiona ABA lige – Podgoričani, međutim, nijesu izdržali do kraja, pa je Crvena zvezda slavila u ,,Morači“ (80:76), nakon pet uzastopnih poraza u glavnom gradu Crne Gore.

Ovom pobjedom je Zvezda i matematički osigurala prvo mjesto za plej-of, dok Budućnosti poraz ne znači mnogo, jer ne može bolje ni gore od trećeg mjesta, ali je prekinula niz od četiri pobjede i to pred meč sa Andorom u gostima u osmini finala Evrokupa. A pred taj meč situacija nije sjajna, naprotiv.

Protiv Zvezde u rosteru nije bilo povrijeđenih Edina Atića, Vladimira Micova i Suada Šehovića, pored već otpisanog Vilija Rida. Kendrik Peri nije imao pravo nastupa protiv ,,crveno-bijelih“, jer je stigao u Budućnost kasnije u odnosu na prvobitni termin utakmice (8. januar). Osim njega, moguće da protiv Andore zaigra još jedan od povrijeđenih igrača…

U derbiju je bilo uzbudljivo do samog kraja

Sudije: Nikolić, Koljenšić i Radojković

Kobs 8 Barović D. Nikolić 10 Sili 18 Tarolis 10 Z. Nikolić 4 Jagodić Kuridža 11 Drobnjak 6 Popović 9

76

80

(12:19, 24:27, 23:13, 17:21)

73% (22-16) 50% (30-15) 40% (25-10)

za 1 za 2 za 3

87% (15-13) 61% (28-17) 34% (32-11)

Skokovi 34 (8+26) 24 (5+19) Blokade 1 Asistencije 16 23 Ukradene lopte 9 5 12 Izgubljene lopte 14 Faulovi 19 21

Lazarević Volters Davidovac Mitrović Kalinić Dobrić Holins Simonović Ivanović Marković Vajt Kuzmić

14 5 12 18 8 6 4 11 2

RADONJIĆ: Za mene je ,,topli zec“ već bio

SPORI POČETAK Iako su u prva dva i po minuta ubacili dvije trojke (Danilo Nikolić i Donatas Tarolis), Podgoričani su napadački očajno odigrali prvu četvrtinu, u kojoj su prvi koš iz igre dali tek nakon sedam promašaja i to 10 sekundi prije kraja, kada je Zoran Nikolić zakucao i postavio konačan rezultat za prvi kvartal (19:12).

Uz slabiji skok (6-11) i tri od četiri promašena slobodna bacanja, ,,plavi“, jednostavno, nijesu imali rješenja za goste, koji su serijom 10:0, za pet minuta igre, poveli 16:7 i vođstvo više nijesu ispuštali do poluvremena Budućnost je u drugoj dionici popravila procente šuta sa penala (16-12 na odmoru) i za dva poena (sa 12,5 na 37,5), ali su i Beograđani podigli nivo igre, i zadržali prednost u skoku (21-12), pa i ofanzivnom (5-2).

Zvezda je trojkom Dobrića odmah na startu druge četvrtine stigla do dvocifrene prednosti (22:12), odgovorila je Budućnost parcijalom 11:3, koji je kompletirao Džastin Kobs košem i dodatnim bacanjem za ,,minus tri“ (25:22), nakon dva i po minuta igre. Ali, ,,plavi“ nijesu iskoristili dobar momentum, što je Zvezda iskoristili i za tri minuta, uz dvije trojke (Kalinića i Vajta), stigla do najveće prednosti u prvom poluvremenu (38:25). Imala je ponovo Budućnost šansu da se približi, nakon trojke Danila Nikolića i koša Marka Jagodića Kuridže je

Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 5.000.

DŽIKIĆ: Momci su se borili, hvala navijačima što su napunili „Moraču“ Trener Budućnosti Aleksandar Džikić čestitao je Crvenoj zvezdi na pobjedi.

- Čestitam i svojim igračima na borbi svih 40 minuta. Bilo je odličnih djelova, bilo je nekih grešaka, ali mislim da su se momci borili.

Hvala navijačima što su napunili „Moraču“ i bili uz nas sve vrijeme – rekao je Džikić.

Budućnost je protiv Crvene zvezde igrala sa devet igrača, a Džikić ističe da ne vjeruje da će situacija bitno da se promijeni do utorka, kada „plavi“ igraju u gostima meč osmine smanjila na 40:34, a onda je prokockala napad da dodatno smanji zaostatak (Kobs je izgubio loptu). Stigla je nova kazna, pa su Beograđani do odmora vratili dvocifrenu prednost (46:36)…

BOLJE U NASTAVKU Sili je trojkom za 46:39, na startu drugog poluvremena,

finala Evrokupa protiv Andore.

- Od povrijeđenih igrača, možda jedan bude igrao protiv Andore.

Džikić ističe da njegovoj ekipi znači što je sa evroligaškom ekipom igrala u nekim momentima ravnopravno. Treba da se dobro odmorimo, Andora je nezgodna ekipa, vjerujte – zaključio je Džikić.

najavio bolji nastavak za Podgoričane, koji su serijom 10:0, za dva minuta i 37 sekundi od ,,minus osam“ (49:41) došli do koša prednosti (51:49), ponovo nakon trojke Silija. Ponovo je, međutim, uslijedio pad koncentracije ,,plavih“, pa je Zvezda serijom 8:0 (po četiri poena bivših igrača Budućnosti, Ivanovića i Mitrovića), vratila pred-

nost (57:51). Ipak, Budućnost je u odbrani odigrala odlično posljednja četiri i po minuta, jer je Zvezdi dozvolila samo jedan koš do kraja kvartala (Dobrić), a sa osam poena iz napada je u posljednju četvrtinu ušla neriješenim rezultatom (59:59).

Budućnost je u posljednjoj dionici konstantno jurila prednost Zvezde, koja nije iznosila više

Trener Crvene zvezde Dejan Radonjić je kazao da se prije meča dosta pričalo o rezultatskom značaju ove utakmice.

- Izgledali smo dosta dobro na početku utakmice, i na obje strane je bilo dobrih stvari, a kroz to smo gradili i rezultat. Budućnost je prijetila u svakom trenutku, a iako smo na poluvremenu vodili 10 razlike, ja sam bio svjestan, i to sam rekao igračima, da se čeka odgovor Budućnosti u nastavku. Tako je bilo, Budućnost je u drugom dijelu izašla znatno čvršće, bolje napadački, a naša odbrana nije bila tako dobra. U neizvjesnoj završnici smo uspjeli da budemo smireniji, da napravimo korak više u odbrani, da realizujemo prilike i došli do pobjede. Želim Budućnosti puno sreće u nastavku sezone i već u prvom narednom meču – rekao je Radonjić.

Upitan da prokomentariše uvrede sa tribina na njegov i račun Nikole Ivanovića, koji se prvi put našao u toj situaciji, Radonjić je odgovorio:



- To je, manje-više, pitanje za njega (Ivanovića). Vrlo je specifična situacija, i za mene kao trenera, normalno. Što se mene tiče, „topli zec“ je već bio, i tako je, kako je. Eto, njemu je prva situacija, na ovakvom nivou, i naravno da nije prijatno. Šta god da smo napravili, a napravili smo dosta toga dobrog.

Uz osmijeh je prokomentarisao uvredljiv transparent na dijelu tribina gdje su bili „varvari“, na kojem su on i Ivanović, kao i prvi čovjek Zvezde Nebojša Čović.

- Na daljinu slabije vidim u posljednje vrijeme, tako da nijesam mogao baš precizno da vidim. Onako, mislim, mišići, ne mogu da procijenim da sam to baš ja. To su mi rekli u svlačionici. Moraću večeras malo da se pogledam, ako ništa da odem malo do teretane ovih dana da makar budem malo sličan tome – istakao je bivši dugogodišnji uspješni trener Budućnosti.

Na tribini gdje su bili „varvari“ istaknut je bio i uvredljiv sadržaj za kolegu Nikolu Nikolića iz „Vijesti“, koji je po završetku meča i pres konferencije u pratnji policije napustio dvoranu

od pet poena, ali je posljednje izjednačenje imala na tri i po minuta prije kraja, kada je Tarolis iz kontre pogodio za 71:71, i kada je Jagodić Kuridža napravio faul u napadu koji je mogao da donese vođstvo.

Volters je sa pet poena odveo Zvezdu ponovo na ,,plus pet“ (76:71), Budućnost je smanjila na 76:75, a onda imala i napad

za preokret. Međutim, Sili nije pogodio trojku, kaznio je to Volters iz kontre (78:75), a posljednja šansa je prošla kada je Sili pogodio samo jedno od dva bacanja, na 10 sekundi prije kraja (78:76), pošto je Kalinić sa druge strane, takođe sa penala, stavio tačku na S. JONČIĆ meč…

Foto: D. MALIDŽAN

Arena

Telekom 1. CFL

D. MALIDŽAN

18

Neđelja, 17. april 2022.

BUDUĆNOST SAVLADALA ISKRU POD GORICOM: Sv

Het-trik Pe u preokret

Vujačić postiže gol iz jedanaesterca

Mornar nakon sedam mečeva bez trijumfa slavio na ,,DG areni“

Barani na sigurnom, blijedoj Podgorici brige PODGORICA – Derbi začelja između Podgorice i Mornara otklonio je jednu dilemu – Barani su slavili protiv Lješkopoljaca (3:1) na ,,DG areni“, čime blijedoj Podgorici, zbog trijumfa Zete, ostaje bitka da ne ispadne iz lige, dok je Mornar makar nakratko sačuvao mjesto van baraža.

Upravo su Barani bili pod velikim pritiskom, jer je Rudar neočekivano savladao Dečić, čime su se Pljevljaci izjednačili na tabeli sa Mornarom. Barani su bili svjesni da ne smiju nastaviti negativan niz od sedam vezanih mečeva bez pobjede, jer bi ,,skliznuli“ u opasnu zonu.

Sa druge strane, Podgorica je u ovom meču vidjela posljednju nadu da može stići do spasa bez baraža, ali ovim porazom, a uz trijumf Zete, Lješkopoljce čeka bitka da ne ispadnu direktno, jer je tim iz Golubovaca na samo četiri boda zaostatka…

Podgorica je bila blijeda, prilično neorganizovana, bez pravih akcija, a Mornar je početni pritisak ,,naplatio“ golom Vujačića sa bijele tačke u 17. minutu, da bi sve dileme otklonio Grbić u 68. minutu, koji je u periodu nešto bolje igre domaćina, zapečatio sudbinu Lješkopoljcima.

Sam početak meča nagovijestio je da Podgoricu čeka težak posao, jer su domaćini bili prilično blijedi. Iako je na golu Barana

Podgorica

1

Mornar

0

3

1

Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 200.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Vujačić u 17. (pen), 0:2 Grbić u 68, 1:2 Boljević u 75, 1:3 Cvijović u 90+2. Žuti kartoni: Ukšanović, Vuković (Podgorica), Seratlić, Perišić (Mornar).

Podgorica

Mornar

Ivezić Božović Čelebić Vuković (od 74. Terzi) Đajić Mrvaljević Maraš (od 88. A. Krivokapić) Boljević Sentoku Bulatović Bajović (od 74. Adrović)

Begzić Stevanović Kaluđerović (od 32. Bakić) Ćetković (od 90. Cvijović) Vujačić Sekulović Perišić Kajević Raičević (od 90.

Muzurović) Grbić (od 79. Poček) Seratlić (od 46.

Martinović)

bio mladi Amir Begzić, Podgorica ga je tek u finišu prvog dijela poluvremena natjerala da reaguje i to nakon pete Sentokua. Sa druge strane, Mornar je imao inicijativu, posjed, ne i posebne šanse, ali je nakon ruke Đajića u trenutku napada Raičevića, gostujući tim dobio penal, koji je iskoristio Vujačić

Raspored

Teški ispiti za vodeće je nakon dva vezana remija u Kotoru odlučio da se povuče, pa će Kotorane sa klupe predvoditi njegov doskorašnji prvi pomoćnik Miloš Nikezić.

Loš niz Bokelja može da kazni Mladost, koja uz meč manje ima već isti broj bodova kao Bokelj. Lješkopoljci danas u Danilovgradu gostuju Cetinju, koje ima sve manje šanse da se spasi. Cetinjani kasne sedam bodova za Grbljem, što znači da će ovaj duel za oba tima imati izuzetan značaj.

Meč gotovo bez ikakvog značaja igraju u Podgorici Titograd i Igalo. Titograd je samo još teoretski drugoligaš, dok je Igalo ispalo od trke za baraž, pa je jasno da ovaj meč nema poseban značaj. U sigurnoj zoni

DANILOVGRAD: Cetinje - Mladost DG BERANE: Berane - Grbalj PODGORICA: Kom - Jedinstvo TIVAT: Arsenal - Bokelj PODGORICA: OFK Titograd - Igalo Sve utakmice počinju u 16 časova.

1. Jedinstvo 28 19 7 2 48:11 64 2. Arsenal 28 17 10 1 43:19 61 3. Bokelj 28 11 12 5 30:16 45 4. Mladost DG 27 12 9 6 35:27 45 5. Kom 28 13 5 10 40:32 44 6. Igalo 28 9 6 13 30:28 33 7. Berane 27 9 3 15 26:40 30 8. Grbalj 28 6 9 13 26:38 27 9. Cetinje 28 6 2 20 21:54 20 10. Titograd 28 3 5 20 16:50 14 U narednom kolu (23. aprila) sastaju se: OFK Mladost DG – OFK Titograd, Igalo – Arsenal, Bokelj – Kom, Jedinstvo – Berane, Grbalj – Cetinje.

su Berane i Grbalj, koji upravo u međusobnom meču žele da naprave dodatnu razliku u odnosu na Cetinje. Međutim, ukoliko tim iz Prijestonice ne trijumfuje, onda je jasno da će i Berane i Grbalj biti za korak bliže spasu…

R. P.

pa je pokušaj kapitena završio pored mete.

Nastavak je krenuo bravurom Vilijana koji je u trećem meču zaredom postigao spektakularan gol.

Nakon pogodaka protiv Jezera i Rudara, Brazilac je majstorski savladao Pavličića u 48. minutu nakon udarca pod prečku sa 25 metara.

Nedović je reagovao sa tri izmjene, a Budućnost se brzo

vratila u egal. Izjednačenje u 62. minutu potpisao je Petrović, mada je pola posla završio Ivanović.

Reprezentativac iz redova ,,plavih“ uputio je udarac iz kaznenog prostora koji je Kordić krajnjim naporom odbranio.

Ipak, odbitak je dočekao Petrović kome nije bilo teško da poentira na praznu mrežu.

Vratili su se Podgoričani, ali od 66. minuta ponovo su bili u

Golubovčani ubjedljivi protiv Petrovca

Zetina pobjeda nade Zeta

DRUGA LIGA, 29. KOLO

PODGORICA – Razlika između Jedinstva i Arsenala je i nakon 28. kola tri boda, zahvaljujući golu Kordića u posljednjim trenucima derbija u Bijelom Polju, tako da je jasno da se do kraja očekuje velika bitka za prvo mjesto, odnosno elitu.

Drugoligaši igraju već danas, Jedinstvo gostuje, Arsenal je domaćin, ali će vodeći u ovom kolu imati teške ispite. Jedinstvo gostuje Komu, koji juri baraž, dok Arsenal u primorskom derbiju dočekuje Bokelj, koji je u lošoj seriji, ali još u zoni baraža. Baš zbog toga jasno je da se i na Zlatici i u Tivtu očekuju dva veoma zanimljiva meča. Bokelj je ostao bez šefa stručnog štaba Slavoljuba Bubanje, koji

– 0:1. Samo tri minuta kasnije Raičević je imao zicer, ali je Ivezić bravurozno intervenisao. Nakon slobodnjaka Seratlića u 25. minutu, Mornar, kojem je pomogao vjetar u prvom dijelu, imao je šansu Ćetkovića u 42. minutu, a onda gotovo ni iz čega Podgorica je imala šansu da dođe do gola, ali je nakon udarca Đajića, Stevanović sa gol crte loptu izbacio u polje.

U nastavku se Mornar povukao, Podgorica imala inicijativu, određene šanse preko Mrvaljevića i Sentokua, ali su gosti nakon prilike Ćetkovića u 61. minutu, kada je izborio samo korner, uspjeli da dođu do gola sedam minuta kasnije. Vujačić je sve dobro odradio, uposlio na drugoj strani kaznenog prostora usamljenog Grbića, kojem nije bilo teško da pogodi za 0:2.

Podgorica je neočekivano vratila meč u život, kada je Boljević iz slobodnjaka pogodio za 1:2 u 75. minutu. Mornar nije iskoristio zicer Ćetkovića, jer je vrhunski reagovao Čelebić, a domaći su do kraja pokušavali da uz vjetar matiraju mladog Begzića, koji je u nekoliko navrata bio na mukama, ali su gosti sačuvali važnu pobjedu…

Tačku na meč stavio je Cvijović, koji je ušao u igru desetak sekundi ranije – Poček je proigrao Vujačića, koga je ostavio za rezervistu, a mladi vezista potpisao trijumf – 1:3.

R. P.

Svih šest pogodaka palo je u drugom poluvremenu, a utakmicu je obilježio Zoran Petrović koji je postigao hettrik i upisao asistenciju.

Danilovgrađani su dva puta vodili, ali nije bilo dovoljno da izvuku pozitivan epilog.

Gosti nijesu imali rješenja za individualni kvalitet ofanzivaca podgoričkog tima koji su razbili protivničku odbranu – za četvrti trijumf u nizu, a 18. u prvenstvu.

Pored Petrovića, neuhvatljiv za zadnju liniju Iskre bio je Ivanović, koji je zaslužan za oba izjednačenja, a nastup je obilježio i asistencijom kada je petom proigrao najboljeg aktera derbija 30. kola Telekom 1.

CFL. Trijumf domaćina ovjerio je rezervista Đukanović koji je poentirao sa desetak metara u sudijskoj nadoknadi.

Lijepu atmosferu napravili su ultrasi Budućnosti koji su u dobrom broju popunili sjeverni kop.

Nošeni podrškom ,,varvara“, momci Aleksandra Nedovića pokušali su da se nametnu protiv Iskre koja je izašla sa dva napadača, u romb sistemu.

Danilovgrađani nijesu stvorili šansu iz koje su mogli da povedu u prvih 45 minuta. ,,Plavi“ jesu, s tim što nijesu imali mirnoću u završnici.

Ražnatović je u 30. minutu pokušao sa ivice kaznenog prostora, a onda je namjestio priliku Mijoviću u 39. Ofanzivac domaćih suptilno je dodirnuo loptu sa linije peterca, ali je skrenuo malo više nego što treba – tako da je dobila izlazni smjer pored stative.

Novu situaciju za vođstvo Podgoričani su priredili u 41. minutu. Ivanović je sa desnog krila asistirao, ali Terzić i Petrović zasmetali su jedan drugom,

D. MALIDŽAN

Međusobni dueli Budućnosti i Iskre ove sezone završavali su se pobjedama domaćina i goleadama. Nova je viđena pod Goricom, gdje su ,,plavi“ slavili nakon preokreta sa 4:2.

3

Petrovac

0

00

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 200 Sudija: Aleksandar Šćekić (Berane) Golovi: 1:0 Krstović u 50, 2:0 Burzanović u 64, 3:0 Tačibana u 73. Žuti kartoni: Krstović (Zeta), Bašić, Marković, Vujović (Petrovac)

Zeta

Petrovac

Karadžić Tuzović (od 32. Pupović) Đurović Đukanović Đinović Roganović Krstović Tačibana (od 82. P. Vukčević) Burzanović (od 77. Đ.

Vukčević) Radusinović (od 46.

Miranović) Zahorulko (od 77. Maraš)

Joksimović Osmanović Živanović Mikijelj Tačibana (od 73. Vuković) Marković (od 73. Rolović) Ivanović Zvrko (od 46.

Radinović) Vujović Gazivoda Bašić (od 81. Popović)

Otpisana Zeta uporno odbija selidbu u niži rang - Golubovčani su se vratili u realnu borbu za opstanak nakon pobjede nad Petrovcem pred svojim navijačima (3:0).

Do kraja prvenstva ostalo je šest kola, a izabranici Dragoljuba Đuretića zaostaju četiri

boda za pretposljednjom Podgoricom. Poslije dvocifrenog minusa, sadašnje stanje na tabeli djeluje ohrabrujuće za prvog crnogorskog šampiona.

U prvom poluvremenu nije bilo golova na ,,Trešnjici“, s tim što su ,,nebo-plavi“ bili bolji i propustili su nekoliko situacija

Telekom 1. CFL

POTVRDIO TRIJUMF LIDERA: Filip Knežević

vih šest golova palo u nastavku

etrovića tu „plavih“ Derbi pod Goricom opravdao očekivanja

Budućnost

Iskra

40 2 0

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 600.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 0:1 Vilijan u 48, 1:1 Petrović u 62, 1:2 Sekulić u 66, 2:2 Petrović u 78, 3:2 Đukanović u 87, 4:2 Petrović u 93. Žuti kartoni: Mirković (Budućnost), Pešukić, Pavlović, B. Obradović (Iskra).

Budućnost

Iskra

Pavličić Janković (od 60.

Raspopović) Petrović Ražnatović (od 78. Novović) Ćuković Raičković Ivanović Dakić Mirković Mijović (od 60. Đukanović) Terzić (od 60. Đuričković)

Kordić Pešukić (od 89. Vuković) Perović Pavlićević (od 65. Pavlović) Tučević (od 65. B. Obradović) Vilijan (od 84. Kojašević) Sekulić Bakrač Šaletić Kumburović Šahman

Rezultati Budućnost - Iskra

4:2

Jezero - Sutjeska

0:2

Rudar - Dečić

1:0

Zeta - Petrovac

3:0

Podgorica - Mornar

1:3

Tabela 1. Sutjeska

30 20 8

2. Budućnost 30 17 6

2

53:19 68

7 59:36 57

3. Iskra

30 13 6 11 40:35 45

4. Dečić

30 11 11 8 44:36 44

5. Petrovac

30 9 12 9 43:45 39

6. Jezero

30 11 5 14 34:40 38

7. Mornar

30 8 11 11 25:35 35

8. Rudar

30 8 8 14 32:46 32

9. Podgorica 30 6 9 15 31:50 27 10. Zeta

30 5

8 17 30:49 23

Lider prekinuo seriju Plavljana i nanio im četvrti poraz u sezoni

Sutjeska je bauk za Jezero Seriju Jezera od četiri pobjede i sedam mečeva bez poraza prekinula je Sutjeska, koja je u Beranama slavila 2:0 golovima Nikole Janjića i Filipa Kneževića.

Neprikosnoveni lider crnogorskog fudbalskog šampionata četvrti put ove sezone savladao je ekipu iz Plava i 20. trijumfom u prvenstvu dodatno se primakao šampionskom slavlju. Ostalo je još šest kola, šampanjac je odavno na hlađenju i biće otvoren u prvoj polovini maja.

Uvodni minuti najavili su otvorenu igra dva prilično rasterećena rivala, a prva je zaprijetila Sutjeska preko ofanzivno raspoloženog Nikole Stijepovića koji je u 14. idealno proigrao Novicu Erakovića, ali je novopečeni reprezentativac Crne Gore sa svega pet metara, neometan, šutirao pored gola.

Samo pet minuta čekalo se na novi zicer, ovog puta pred golom Sutjeske. Erakoviću se ,,revanširao“ Rodrigo Emilio Faust - Argentinac je dobio pas od Aldina Adžovića, ali nije uspio ni da primi, ni da šutne loptu ka golu Vladana Giljena.

Velika šansa za Jezero otišla je u nepovrat, nakon čega je uslijedila inicijativa gostiju i dvije šanse u razmaku od tri minuta koje su nagovijestile promjenu

minusu. Novo vođstvo gostima donio je Sekulić koji je pogodio sa dvadesetak metara uz asistenciju Ćukovića, nakon što je promijenio smjer lopti na putu ka mreži.

Suviše vremena je ostalo do kraja da bi Podgoričani digli ruke od utakmice, pogotovo što su znali da je vodeća Sutjeska nešto ranije slavila protiv Jezera u Beranama.

Svjesni su ,,plavi“ da titula

odlazi u Nikšić, ali su pokazali karakter – u finišu su napravili preokret.

Petrović je i drugi put poravnao u 77. minutu kada je ispravio promašaj Đukanovića, a u 87. je upravo namjestio šansu mladom ofanzivcu koji je donio radost domaćim navijačima.

Tačku na meč stavio je Petrović u 93. minutu poslije filigrantskog poteza Ivanovića.

Budućnost je počela da pobje-

da prelome utakmicu.

Kazna za promašaje stigla je u nastavku kada se domaćin razigrao.

Krenuo je da teče 50. minut kada je Zeta povela iz prekida.

Nakon kornera, najsnalažljiviji na drugoj stativi bio je Krstović koji je poentirao glavom.

Nastavilli su Golubovčani da napadaju, a takav pristup isplatio se u 64. minutu. Ukrajinski napadač Zahurulko dobio je duel sa protivničkim igračem, a potom dao povratni pas za Burzanović koji je bio nepogrešiv u realizaciji sa desetak metara.

Mnogo bolje izdanje u drugom dijelu domaćin je krunisao trećim pogotkom u 72. Pukla je kontra, Krstović je odigrao za Tačibanu, koji je ušao u šesnaesterac i savladao golmana Joksimovića.

Petrovac se bori za Evropu, ali u osam vezanih utakmica nije osjetio slast trijumfa.

Prvoligaš sa Jadrana nije iskoristio poraze konkurenata Iskre i Dečića, te je ostao peti, na pet bodova od četvrte pozije koja vodi na ino scenu. D. K.

Pljevljaci protiv Dečića prekinuli niz od osam utakmica bez pobjede

U narednom kolu (24. april) sastaće se: Podgorica - Budućnost, Sutjeska Rudar, Mornar - Zeta, Petrovac - Jezero, Dečić - Iskra.

đuje u kontinuitetu, ali prekasno – minus za Sutjeskom je ostao 11 bodova.

Sve je jasnije da će Nikšićani podići šampionski pehar, dok je Iskra ostala treća na tabeli D. K. uprkos porazu.

Jezero

LISTA STRIJELACA

Sutjeska

00 2

1

Gradski stadion u Beranama.

Gledalaca: 400 Sudija: Nikola Cvijović (Budva) Golovi: 0:1 Janjić u 37, 0:2 Knežević u 51. Žuti karton: Janjić (Sutjeska)

Jezero

Sutjeska

Kastratović Radunović V. Radenović Dedić Vuković (od 53. Račić) Đurković (od 77. Kontić) Lambulić (od 77. Perošević) Adžović Bošnjak (od 53. S. Radenović) Vlaisavljević (od 77.

Redžepagić) Faust

Giljen Vlahović (od 87. Mitrović) Drešković Drinčić Stijepović Bubanja Eraković Zoćević (od 78.

Matanović) Knežević (od 68. Alharaiš) Janjić (od 87. Vuković) Nikač (od 68. Marković)

rezultata.

U 31. je Vladan Bubanja sa distance šutirao pored desne stative gola Stefana Kastratovića, u 34. Darko Nikač poslije ubacivanja Stijepovića loptu poslao iznad prečke, da bi se

Rudaru dovoljna jedna prava šansa Svakoj seriji dođe kraj, a Rudar je svoj negativni niz prekinuo protiv Dečića – Pljevljaci su slavili nakon osam utakmica i ostali u realnoj trci za opstanak bez baraža. Meč pod Golubinjom riješen je u 75. minutu kada je Živković postigao gol za malih/velikih 1:0 u duelu sa Tuzanima na čijoj klupi je debitovao Aleksandar Janković.

Do tada je domaćin bio u podređenom položaju, sa slabim učinkom u posljednjoj trećini terena, a preživio je dvije velike šanse Tuzana. I obično tako bude u fudbalu – ekipa koja ne iskoristi prilike, bude kažnjena.

Pored strijelca, četa Srđana Nikića imala je još jednog heroja.

To je golman Agović koji je odbranio dva zicera protivnika – u 57. minutu zaustavio je Bećiraja, a u 72. udarac Tućija.

U finišu je došlo do čarki aktera na terenu, strasti su smiriva-

19

li rezervni fudbaleri i članovi stručnih štabova, a sudija Vujović podijelio je nekoliko žutih kartona.

Zbog toga prekida duel je produžen pet minuta, ali igralo se do 98. Upravo u tom trenutku Dečić je imao situaciju za izjednačenje, ali je Marušić glavom poslao loptu pored stative.

Nije bilo uzbuđenja u uvodnih dvadesetak minuta, akteri su bili rezervisani, bolje reći – naglašeno oprezni. Izostale su šanse i udarci na gol.

Rudar je pokušao da iskoristi brzinu Bojovića koji je napravio faul kada je trebalo da oduzme loptu Đelaju, dok su Tuzani imali korner nakon kojeg su došli u posjed unutar kaznenog prostora, ali nijesu zaprijetili Agoviću.

Monotonija je makar malo razbijena u 24. kada su gosti priredili prvu obećavajuću akciju – Drešaj je dodao do Bećiraja, a potom je njegov for u oštar šut

sa desne strane pretvorio Vucaj.

Bio je to suviše težak ugao da bi albanski internacionalac donio vođstvo svom timu. Čuvar mreže domaćina bio je na mjestu.

Nije ta situacija suštinski promijenila sliku prvog poluvremena koje je ,,iscurilo“ u bezidejnoj, sporoj i nekonkretnoj igri.

Pljevljaci nijesu uradili ništa prema naprijed, izuzev pokušaja Popovića koji je pred odlazak na odmor ,,opalio“ preko prečke sa dvadesetak metara.

Ni Tuzani nijesu mnogo odmakli, s tim što su za nijansu bili agilniji. Bećiraj je u 37. minutu uspio da se okrene nakon prijema, ali je njegov šut od bloka završio u korneru.

Nikićevi momci probili su po lijevoj strani na startu nastavka, ali nakon pasa u šesnaestercu – intervenisala je zadnja linija gostiju.

Na izrazitu priliku čekalo se do 57. minuta, a imali su je Tuzani.

Poslije lijepog odigravanja Vu-

caja za Pešukića, uslijedila je prizemna asistencija koju Bećiraj nije pretvorio u gol. Rekorder po broju nastupa za crnogorsku reprezentaciju reagovao je nogom sa ivice peterca, ali je šutirao po sredini i dao mogućnost Agoviću da odbrani. Čuvar mreže Rudara spasio je svoje i nešto kasnije kada je bravurom spriječio Tućija da pogodi metu.

Propustio je Dečić dvije kolosalne prilike, a onda je kažnjen za promašaje.

Krenuo je da teče 75. minut kada je Aleksa Golubović nakon prodora po desnoj strani pronašao Živkovića, koji je pokazao sav svoj kvalitet. Ofanzivac Pljevljaka napravio je dribling i desnom nogom po zemlji savladao Dragojevića.

Domaći su poveli iz prve prave šanse, a novu su imali u 80. nakon kontre kada je ,,tukao“ Vujanović.

Igralo se skoro 100 minuta pod Golubinjom, ali ni to nije bilo

11 - Vuljaj (Dečić) 10 - Bašić, Miličković (Petrovac), Ivanović, Raičković (Budućnost) 9 - Sekulić (Iskra), Faust (Jezero), Živković (Rudar) 8 - Petrović (Rudar)...

Sutjesci pritisak isplatio u 37.

Bila je to prava majstorija Nikole Janjića - dobio je loptu na desnoj strani, namjestio na lijevu nogu i plasirao u suprotni ugao. Elegantno, efektno, ništa novo za momka koji je potpisao ugovor sa Osijekom u čije će se redove preseliti na ljeto.

Sutjeska je pobjedu u Beranama ovjerila poslije samo šest minuta igre u nastavku. Eraković je odlično odigrao za Marka Zoćevića, internacionalac iz Srbije prošao između dvojice igrača Jezera i asistirao sunarodniku Filipu Kneževiću za njegov drugi gol u dresu nikšićkog kluba.

Prvi je postigao u prethodnom kolu protiv Zete.

Nakon što je udvostručila vođstvo, Sutjeska nije potrošila previše energije da sačuva pobjedu, budući da je Jezero bilo bezopasno.

Ne. K.

Rudar

1

Dečić

0

00

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 300.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Živković u 75. Žuti kartoni: Živković, Popović, Krneta, Agović, M. Golubović, Banović (Rudar), Martinović, Marušić (Dečić).

Rudar

Dečić

Agović Banović (od 96. Ernec) Krneta Popović Bojović Peličić Vujanović (od 82. Matsuji) Prenkočević Živković (od 83. Kasalica) M. Golubović A. Golubović

Dragojević Martinović Vucaj (od 75.

Božanović) Bećiraj Marušić Nikolić Pešukić (od 88. Janketić) Tući Drešaj Vuljaj (od 88.

Jovanović) Đelaj

dovoljno Tuzanima da postignu gol i izbjegnu poraz u prvoj utakmici koju je u ulozi šefa stručnog štaba vodio Janković. D. K.

FSCG

Arena

Neđelja, 17. april 2022.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 17. april 2022.

Kapiten i stub novljanske ekipe (od 2016. godine) napušta Jadran

Petković podigao trofej i najavio odlazak PODGORICA – Marko Petković je bio zagonetan nakon što je prije dvije noći u Kotoru sa Jadranom podigao šampionski trofej.

Kapiten novljanske ekipe je nakon meča izjavio da mu je trofej posebno važan… I zastao usred rečenice.

Nezvanično saznajemo da će se reprezentativac Crne Gore rastati sa Jadranom čiju kapicu nosi od 2016. godine. Sjajni igrač bio je stub Jadranove igre i od velike pomoći treneru Petru Radanoviću sa mladim timom.

Petković je u karijeri nastupao

za Budvu, Barselonetu, Galatasaraj, Miškolac i Radnički iz Kragujevca. Ponikao je u VK Beograd.

Sa reprezentacijom Crne Gore najveći uspjeh je ostvario osvajanjem bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u A. M. Budimpešti.

Košarkaši Mornara savladali Krku u zaostalom meču 15. kola Admiralbet ABA lige

Pobjeda na oproštaju od domaće publike Remi po ukusu domaćina Crvena zvezda i Partizan odigrali su bez golova na stadionu ,,Rajko Mitić“, a ovakvim rezultatom zadovoljniji je domaćin. Zvezda je i dalje zadržala dva gola prednosti u odnosu na rivala i ima veliku šansu tu da ostane na šest kola prije kraja plej-ofa Superlige.

U derbiju su svi razočarali, a jedinu izglednu šansu za gol imao je Nikola Terzić koji je sa nekoliko metara promašio.

Mladi fudbaler je u prvom poluvremenu sa desetak metara prebacio prazan gol.

Naš reprezentativac Igor Vujačić za goste je igrao R. A. kompletan meč.

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 850 Sudije: Obrknežević, Vovk i Savović

Mihalović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Rakočević Lazić Marljukić Vesković Miković Vranješ

9 8 15 2 6 13 2 13 6 0

74

80% (20-16) 50% (34-17) 29% (28-8)

SERIJA A

Savršeni Portugalac

Vlahović u nadoknadi donio bod Juventusu

Trideset sedmogodišnji napadač postigao je sva tri gola u trijumfu nad Noričom (3:2) i izjednačio ili srušio mnoge rekorde u 90 savršenih minuta.

Postao je najstariji igrač u Premijer ligi koji je postigao više od 15 golova u sezoni, a 58. put pogodio je iz slobodnog udarca i izjednačio se sa Mesijem. ,,Crveni đavoli“ su na najbolji način iskoristili poraz Arsenala

od Sautemptona (1:0) i Totenhema od Brajtona (1:0) i sa 52 boda su na diobi pete pozicije. A. M.

za 1 za 2 za 3

80% (10-8) 38% (47-18) 27% (26-7)

Skokovi 40 (13+27) 39 (6+33) Blokade 4 3 Asistencije 14 13 Ukradene lopte 5 5 Izgubljene lopte 9 11 Faulovi 12 22

PREMIJER LIGA: Ronaldov 60. het-trik u karijeri

Ronaldo odlazi iz Junajteda, portugalski as dobio je dozvolu da potraži novi klub…

Ostrvo seli Ronalda, a Ronaldo im je odgovorio 60. hettrikom u karijeri.

65

(17:23, 22:22, 24:13, 11:7)

Dušan Vlahović spasio je Juventus od poraza golom u četvrtom minutu nadoknade.

Sjajni napadač je ekipi iz Torina donio bod (1:1), a Bolonja koja je u finišu igrala sa devetoricom igrača, žali za propuštenom prilikom Gosti su u 52. minutu poveli preko Marka Arnautovića i hrabro se držali, bili nadomak tri boda, ali… U jednom od posljednjih napada Juventus se R. A. izvukao.

Stergar Stipčević Špan Stavrov Medved Stipaničev Škedelj Lapornik Macura Tomas

9 6 13 3 5 7 8 14

Liverpul je pred vratima sezone snova – ,,redsi“ su u polufinalu FA kupa savladali Mančester siti 3:2, a dominaciju su iskazali u prvom poluvremenu sa tri pogotka.

Na ,,Vembliju“ je Klop sa igračima nokautirao rivala, a lijepu priču najavio je Konate u 9. minutu. Osam minuta kasnije Mane je kaznio poigravanje u petercu Amerikanca iz Sitija za 2:0. Nalet Liverpula nije se završio sa dva gola, a da tako ne bude postarao se ponovo Mane evrogolom u 45.

Uspavani Siti pokazao je reakciju u nastavku meča – već nakon dva minuta pogodio je Griliša, a Žezus je propustio dvije šanse da otvori meč. U sudijskoj nadoknadi Siti je smanjio na 3:2 preko Bernarda Silve.

Sjajni Liverpul već je osvojio

Krka je na startu druge dionice stekla dvocifrenu prednost (27:17), a onda je Mornar uzvratio, polako je topio prednost gostiju, i stigao do izjednačenja na tri minuta prije poluvremena kada je Miković pogodio koš i dodatno bacanje za 37:37.

Ipak, Krka je serijom 8:0 vratila prednost, koju je za posjed umanjio Živanović sa penala (45:39).

Mornar se razigrao u nastavku, do sredine trećeg kvartala je preokrenuo na 53:51, trojko Mićovića, a u posljednju četvrtinu je ušao sa pet poena prednosti (63:58). Barani su ,,zaključali“ odbranu u posljednjoj dionici, a meč je prelomio već do sredine četvrtine, kada je poveo sa nedostižnih osam razlike (71:63)…

- Bilo je jako teško pripremiti utakmicu jer sam bukvalno na 40 minuta pred početak pitao igrače ko može da igra – Jeremić, Mihailović i Smit nijesu trenirali. I početak je bio loš, Krka je u napadu radila šta je htjela, naša odbrana nije postojala. Probao sam na dva tajmauta da pokrenem ekipu, ali je tek duži sastanak na poluvremenu dao pravi rezultat – kazao je trener Mornara Mihailo Pavićević.

S. J.

TV

Rukomet - Baraž za SP 18.00: Crna Gora - Grčka

Fudbal - La Liga 16.15: Atletiko M. - Espanjol 21.00: Sevilja - Real M.

Fudbal - Liga 1 20.45: PSŽ - Marsej

Fudbal - Primeira 21.30: Sporting - Benfika

Fudbal - FA kup 17.30: Čelzi - Kristal Palas

Debakl Sitija, Liverpul u finalu FA kupa

,,Redsi“ jure tri trofeja PROFIMEDIA

Zvezda i Partizan razočarali

PODGORICA – Košarkaši Mornara Barsko zlato pobjedom su se oprostili od svoje publike u ovoj sezoni ABA lige – Barani su u ,,Topolici“ savladali Krku 74:65, u zaostalom meču 15. kola, i upisali tek šestu pobjedu kod kuće u 13 mečeva.

Mornar je zabilježio ukupno 10 pobjeda, a šansu da eventualno uveća saldo pobjeda Barani će imati sljedećeg vikenda u Splitu, kada će odigrati i zaostali meč 16. kola regionalnog takmičenja.

Na kraju je pobjeda bila ubjedljivija u odnosu na dešavanja na meču, posebno u prvom poluvremenu. Barani su, međutim, u nastavku odigrali sjajno u odbrani, primili svega 20 poena, od čega sedam u posljednjoj dionici, i stigli do zaslužene pobjede.

Mornar je odlično otvorio meč, poveo 9:0, ali je onda stao, prije svega jer nije imao šut sa distance. Krka je vrlo brzo preokrenula, povela 14:12, a onda i dva puta sa devet razlike (21:12, 23:14), zahvaljujući boljem skoku, posebno ofanzivnom. Razliku je do kraja kvartala smanjio trojkom Mihailović, prvom nakon šest promašaja domaćih.

Sport na

Liga kup Engleske, sa Sitijem juri trofej Premijer lige, a u polufinalu je Lige šampiona.

U finalu FA kupa igraće sa boljim iz današnjeg meča Čelzi Kristal Palas.

A. M.

Feljton

Neđelja, 17. april 2022.

21

1.

3.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE

Samo u Kučima, Grudi i Hotima 140 novih arheoloških objekata » Priredio: Slobodan ČUKIĆ „MATERIJALNA KULTURA I ARHEOLOŠKI SPOMENICI KAO PRILOG SINTEZI OKVIRNOG MERITUMA KOMPLEKSA SKADARSKOG JEZERA I OKOLINE“, CANU, 1983. (NASTAVAK) Najintenzivnija faza rada na arheološkim istraživanjima regije Skadarskog jezera odvijala se posljednjih tridesetak godina. U toku tih nekoliko decenija vršena su sistematska istraživanja Duklje, Zlatice, Gostilja, Momišića, nekoliko tumula u okolini Tuzi i u Kučima u blizini Meduna, na Mijelama u Virpazaru, kao i na većem broju srednjovjekovnih objekata, pretežno crkvenih kompleksa na jezerskim ostrvima (Kom, Moračnik, Beška) i u Krajini.

U istom periodu prikupljen je i veći broj slučajnih nalaza i sa drugih arheoloških nalazišta, a djelimično je izvršeno i arheološko rekognosciranje teritorije ove regije (Ulcinj, dio barske i titogradske opštine). Svi ovi rezultati omogućavaju donekle stvaranje kulturno-istorijskog pregleda istorijskog razvoja kompleksa Skadarskog jezera, i stvaranje slike društvenoekonomskih odnosa, etničkog sastava prastanovništva, kao i praćenje tih istih procesa kroz istorijsko vrijeme (detaljni podaci arheološkog rekognosciranja Nacionalnog parka Skadarsko jezero, sakupljeni su u dosada neobjavljenoj studiji Arheološke zbirke iz 1987. godine, prim S.Č.).

No, najveća zasluga za upoznavanje arheološkog pregleda, odnosno prvih početaka istorije na tlu Crne Gore, pa tim i regije Skadarskog jezera, pripada autorima Istorije Crne Gore I, koji su i pored dosta oskudne arheološke i druge građe, uspjeli da na specifičan način obrade i daju istorijske dimenzije najstarijoj prošlosti, tj. početku života na ovom tlu, pa sve do perioda kada istorija počinje koristiti pisane izvore. Tim je djelom olakšan svaki dalji rad na ovom polju, a novim naučnim intervencijama ta će istorija biti svakim danom sve potpunija i kompleksnija.

Kulturno-materijalna dobra regije daćemo na osnovu terenske faktografije služeći se, u najvećoj mjeri, arheološkim ostacima i indicijama, iz literature, kao i rezultatima arheoloških istraživanja. Arheološko rekognosciranje teritorije Crne Gore je u fazi realizacije.

Konačne rezultate tih radova treba očekivati do kraja 1983. godine nakon čega ćemo imati kompleksniji uvid u arheološki fond naše republike.

Rezultati ovih radova pokazali su do sada sljedeće: Na samo jednom dijelu teritorije SO Titograd, i to u predjelu Kuča, Grude i Hota, konstatovano je 140 novih arheoloških objekata i nalazišta, od čega: 73

Povodom devedeset godina života i sedamdeset jedne godine istraživačkog rada i stvaralaštva, donosimo stručne članke naše poznate i ugledne naučnice, arheološkinje Olivere Velimirović-Žižić

Veliki kameni tumul iznad sela Vukovaca



U pećini tzv. Dučići slučajno su otkriveni predmeti izrađeni od kremena i kamena koji najvjerovatnije pripadaju periodu velike indoevropske seobe. Pećine sa arheološkim materijalom konstatovane su još i u Zatrijepču.

Veći broj pećina i okapina u koritu Cijevne ostao je neobiđen zbog iziskivanja specijalne opreme

Ostaci ilirske gradine na Zelenici

tumula, 10 pećina, 9 gradina, 18 nekropola (praistorijskih i srednjovjekovnih), 9 naselja (praistorijskih i srednjovjekovnih), 13 objekata sakralne arhitekture i 9 objekata raznih namjena (vodovodi, bunari, profana arhitektura i sl).

Na jednoj trećini teritorije SO Bar, sa kojom se najvećim dijelom graniči Skadarsko jezero, konstatovano je 85 arheoloških nalazišta, od čega: 29 tumula, 16 praistorijskih gradina, 9 naselja (praistorijskih, kasnoantičkih i srednjovjekovnih).

Na teritoriji ulcinjske opštine konstatovano je 45 arheoloških nalazišta, od čega: 4 bronzanodopska lokaliteta, 20 tumula, 2 gradine, 3 rimska lokaliteta, jedan objekat fortifikacione arhitekture.

U ove podatke nijesu unijeti

arheološki lokaliteti i nalazišta poznati iz literature.

Na teritoriji Bara i Ulcinja koja nije rekognoscirana, kao i na području Cetinjske opštine, koja se takođe graniči sa Jezerom, treba takođe očekivati veliki broj novih nalazišta i objekata, pošto su sa tog područja poznati brojni toponimi, selišta, kućišta, gradina, zgrada, ograđa, mana-

stirišta, crkvišta, grobovlja i dr.

Za period praistorije taj pregled će označavati nekoliko najosnovnijih i najčešćih vrsta arheoloških nalazišta, i to: naselja, tumuli i slučajni nalazi.

Materijalna kultura čovjeka počinje paleolitom. Paleolitska i mezolitska kultura (vrijeme od 7 milenijuma) nije do sada potvrđena na ovom terenu, ali



Okapine u dolini Zete, i to one u Ostroškim stijenama i Šobajićima, bile su korišćene u praistoriji, što su pokazali površinski nalazi keramike i kremenih oruđa. Okapine u koritu Morače nijesu za sada arheološki istraživane.

U predjelu Kuča, u selu Sjenice, postoji više okapina sa arheološkim materijalom

Karta sa rasporedom tumula u Zetskoj i Bjelopavlićkoj ravnici koje je izradila Olivera Velimirović-Žižić sa saradnicima

se može očekivati, i to iz više razloga: Prvo, zbog ne tako dalekih nalazišta iz ovog perioda u Crvenoj Stijeni kod Nikšića i Odmuta kod Plužina; drugo, slične su kulture otkrivene u susjednoj Albaniji; treće, zbog izuzetno pogodnih geomorfoloških pozicija sa posebnim bogatstvom pećinskih objekata; četvrto, što su za živi svijet postojali svi paleografski, paleoklimatski, paleoekološki i drugi uslovi; peto, neistraženost te vrste nalazišta u ovom regionu.

Najstariji poznati živi svijet predstavljaju fosili morinske faune otkrivene u Gostilju u Zeti, a i na albanskoj teritoriji.

Ljudska prebivališta paleolitika ne bi ni trebalo očekivati u ravničarskom djelu zbog labilnosti tla tokom formiranja vodenog bazena jezera u geološkoj prošlosti, što se veoma dobro može pratiti kvartarnim sedimentima koji su rasprostranjeni u Skadarskoj ravnici. Treba ih tražiti u okolnim brdovitim i planinskim predjelima u kojima se nalazi ogroman broj pećina, okapina i drugih pogodnih geomorfoloških lokacija.

Veliki broj pećinskih objekata nalazi se na rubovima brdovitog vijenca Skadarske ravnice, u predjelima Hota, Gruda, Kuča, u lješanskom, katunskom i riječkom kršu, kao i u planinskom predjelu Rumije, između Jezera i Jadranskog mora. Najpovoljnije uslove svakako imaju pećine koje se nalaze u koritima rijeka Cijevne, Morače i Zete, koje se odlikuju svojim položajem, orijentacijom, prostranim i suhim prostorom.

Okapine u dolini Zete, i to one u Ostroškim stijenama i Šobajićima, bile su korišćene u praistoriji, što su pokazali površinski nalazi keramike i kremenih oruđa. Okapine u koritu Morače nijesu za sada arheološki istraživane. U predjelu Kuča, u selu Sjenice, postoji više okapi-

na sa arheološkim materijalom.

Tako su u pećini tzv. Dučići slučajno otkriveni predmeti izrađeni od kremena i kamena koji najvjerovatnije pripadaju periodu velike indoevropske seobe.

Pećine sa arheološkim materijalom konstatovane su još i u Zatrijepču. Veći broj pećina i okapina u koritu Cijevne ostao je neobiđen zbog iziskivanja specijalne opreme.

Sve pećine na naznačenom prostoru predstavljaju potencijalna arheološka nalazišta i zahtijevaju opsežna arheološka, speleološka i druga istraživanja. Ove su vrste objekata u ovim krajevima korišćene, reklo bi se, konstantno, kao ljudska prebivališta, na kraće ili duže vrijeme, kroz sve praistorijske periode. Mnoge od ovih pećina i danas služe kao stočna prebivališta (Fundina, Zatrijebač, Kakaricka gora i dr.), seoska skloništa i kao zajedničke seoske ostave (takva je pećina u selu Selište u Zatrijepču). Za buduće istraživače neće biti veliko iznenađenje ako se na ovom području, preko kojeg su sigurno vršena migraciona kretanja paleolitskih lovačkih skupina, otkriju nova paleolitska i mezolitska naselja.

Period neolita (vrijeme od oko 5000 godina prije n.e.) na užem prostoru Skadarskog jezera nije istražen. Nekoliko slučajnih nalaza (kamena glačana sjekira sa Trijepča) i lokaliteti sa indicijama ovog perioda, konstatovani su na području Pipera i u oblasti rijeke Zete, što dovoljno ukazuje da je ovo područje bilo naseljeno i korišćeno u periodu ekspanzije zemljoradnje. No, i pored lokalne neistražnoesti ove plodonosne Skadarske ravnice, kao i njene okoline kojoj pripada i unutrašnjost tokova rijeka jadranskog sliva, možemo pouzdano da govorimo o karakteristikama koje se u samoj biti neće izmijeniti ni budućim očekivanim istraživanjima.

(Nastavlja se)

22

Horoskop

Neđelja, 17. april 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije Piše: Mladen Lubura

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Tranzit se završava u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

Đotiš bioritam (18. 4 - 24. 4) Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u više troškova. Nizak kvalitet življenja i kontaktima sa zanimljivim osobama. Po- neusklađenost sa okolinom. kušajte izbjeći prevelike troškove. TranVIKEND zit prestaje u srijedu u 20:11.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se ČETVRTAK I PETAK poslovne prilike, finansijska situacija se Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do- popravlja, kompetentnost je na visokom brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, ima- nivou, a konkurencija je pritom slaba. ti uspjeha u kontaktima sa autoritetima, Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u možda i putovati negdje. Emocije su vrlo kontaktima sa zanimljivim osobama. Posnažne te je moguća i napetost, nemir. kušajte izbjeći prevelike troškove.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit preVIKEND staje u srijedu u 20:11.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna ČETVRTAK I PETAK je jedna od najtežih mjesečevih poziciOvo su relativno nepovoljni dani. ja u tranzitu pa najbolje da ne počinjete Generalno pripaziti na međuljudske ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. odnose, naročito se čuvati rasprava Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari sa vlastitom djecom ili podređenima. lako mogu zakomplikovati. Prisutan je Problemi sa finansijama. Stomak je gubitak energije i resursa. osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Tranzit se završava u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, PONEDJELJAK odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za Prisutan je nemir, napetost, dosta men- unapređenje odnosa i nove inicijative. talnih izazova. Postoje pritisci od strane Tranzit prestaje u srijedu u 20:11. nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i ČETVRTAK I PETAK energija nisu na visokom nivou. Tranzit Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. se završava u 18:38.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili UTORAK I SRIJEDA previše obaveza koje ne stižete da uraNe naročito povoljni dani. Postoji opa- dite na vrijeme. Može biti poteškoća snost da budete pogrešno shvaćeni ili sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i da budete poniženi. Dijete može imati energija nisu na visokom nivou. Čuvajte problema sa zdravljem ili manjak ener- se gubitaka. gije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja VIKEND i neusklađenost sa okolinom. Tranzit Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da prestaje u srijedu u 20:11. budete poniženi. Dijete može imati proČETVRTAK I PETAK blema sa zdravljem ili manjak energije.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju Pripaziti na stomak. Čuvati se previše se poslovne prilike, finansijska situa- troškova. Nizak kvalitet življenja i neucija se popravlja, kompetentnost je na sklađenost sa okolinom. visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike PONEDJELJAK troškove.

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti VIKEND i oštrom intelektu. Tranzit je naročito Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do- povoljan za partnerske odnose. Ovo je brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, povoljno vrijeme za nove početke i poimati uspjeha u kontaktima sa autorite- duhvate. Tranzit se završava u 18:38. tima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, UTORAK I SRIJEDA nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem naglašen. Naročito je povoljno za bli- je manjak vitalnosti, slaba koncentracija skost sa intimnim partnerom. i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit prestaje u srijedu u 20:11.

Mjesec u Raku

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Tranzit se završava u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u srijedu u 20:11.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Mjesec u Vagi

Mjesec u Lavu

PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Tranzit se završava u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit prestaje u srijedu u 20:11.

ČETVRTAK I PETAK

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Škorpiji

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati PONEDJELJAK problema sa zdravljem ili manjak ener- Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjigije. Pripaziti na stomak. Čuvati se pre- ma i autoritetima. Inteligencija može za-

kazati. Naglašena je ideja troškova i gubi- ligencija može zakazati pa najbolje da bittaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, ne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena milosrđe... Tranzit se završava u 18:38. je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je UTORAK I SRIJEDA uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, VIKEND životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi naročito povoljan za partnerske odnose. za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, Porodično okruženje je stabilno. Ovo je životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je povoljno vrijeme za kraća putovanja, no- naročito povoljan za partnerske odnove početke i poduhvate. Tranzit prestaje se. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, u srijedu u 20:11. nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Tranzit se završava u 18:38.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

Tranzit se završava u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u srijedu u 20:11.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao UTORAK I SRIJEDA i za uspješan završetak starih poslova.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, Takođe je veoma povoljno za finansije i naročito sa bližnjima i autoritetima. In- planiranje. teligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. VIKEND Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Na- Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, glašena je ideja troškova i gubitaka. Po- naročito sa bližnjima i autoritetima. voljno je uglavnom za duhovnost, milo- Inteligencija može zakazati pa najbosrđe... Tranzit prestaje u srijedu u 20:11. lje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. ČETVRTAK I PETAK Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi Povoljno je uglavnom za duhovnost, miza rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, losrđe... životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, PONEDJELJAK nove početke i poduhvate.

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečeVIKEND vih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem počinjete ništa značajno. Pazite šta jeje manjak vitalnosti, slaba koncentracija i dete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u Tranzit se završava u 18:38. porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je UTORAK I SRIJEDA prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali ima- Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, ti na umu da ovo nisu dani za megdan. naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplaniPONEDJELJAK rana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete po- Tranzit prestaje u srijedu u 20:11. dršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme ČETVRTAK I PETAK i za provesti lijepe trenutke sa svojim Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete voljenima. Tranzit se završava u 18:38. podršku ili razumijevanje osobe od auUTORAK I SRIJEDA toriteta ili od strane države. Imate karizOvo su povoljni dani za Vas. Imate dobro mu i napredak po pitanju statusa. Odličzdravlje, energičnost, užitak u komforu no vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa i dobrom društvu. Korisno za nova po- svojim voljenima. znanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao VIKEND i za uspješan završetak starih poslova. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro Takođe je veoma povoljno za finansije zdravlje, energičnost, užitak u komforu i planiranje. Tranzit prestaje u srijedu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putou 20:11. vanja, komunikaciju, nove početke kao ČETVRTAK I PETAK i za uspješan završetak starih poslova.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, Takođe je veoma povoljno za finansije i naročito sa bližnjima i autoritetima. Inte- planiranje.

Mjesec u Ribama

Mjesec u Jarcu

Neđelja, 17. april 2022.

Enigmatika

23

24

Enigmatika

Neđelja, 17. april 2022.

Neđelja 17. april 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENa GoLUBoVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMILa USKoKoVIĆIVaNoVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEVIĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoVIĆ (ekonomija) JELENa MaRTINoVIĆ (društvo) MaRIJa JoVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NIKIToVIĆ (kultura) MaRIJa ŽIŽIĆ (crna hronika) DRaGICa ŠaKoVIĆ (Crnom Gorom) NIKoLa SEKULIĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZIĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMaN IVaNoVIĆ (dizajn) DRaGaN MIJaToVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURIŠIĆ

Zamjenik

MaLI oGLaSI NEKRETNINE PRODAJEM dvosoban komforan stan 76 m2 u najljepšem dijelu Bloka V u Podgorici.

Cijena 1200 eura/m2.

Tel. 067/285-840 1 PRODAJEM poslovni prostor!

Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2.

Cijena 200.000 e Tel. 069/435-606 2

BoRISLaV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MaRIJa IVaNoVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TaNJa PaVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

CENTAR PG – blizu ugla Hercegovačke i glavne ulice Slobode izuzetan lokal 300m2 sa 2 parkinga (ili 400m2)Jedinstven, sa visinama, prostran, veliki izlozi, više prilaza svim vozilima.

Ekstra klase. Prodajem.

Tel.069/991-786 3

USLUGE STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 4 OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah.

NON STOP. Sitne vodoinstalaterske orpavke.

Pregled cijevi kamerom.

BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150, 067/473-367 5

Oglasi i obavještenja 25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. april 2022.

Poslije kraće bolesti u 82. godini preminuo je naš dragi i voljeni Dana 16. aprila 2022. u 71. godini života, preminuo je naš voljeni

MIODRAG Radovanov DUMOVIĆ MILOVAN Lukin POPOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Žabljak, dana 16. aprila od 14 do 17 časova i 17. aprila od 9 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Saučešće primamo 17. aprila 2022. na gradskom groblju Čepurci, od 9 do 13 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Releza, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Kuća žalosti Vojvođanska 14, G. Gorica Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga NADA, kćerke VESNA i IVANA, braća SAVA, MILETA i VESKO, sestra SENKA i druga mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: kćerka DRAGICA, supruga PERSA, unuci, unuke, praunuke, bratanić DRAGAN, snaha ĆANA, brat od tetke ILIJA VUJOVIĆ sa porodicom, ujčevina RADONJIĆ i porodica DUMOVIĆ

763

794 Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i iskrenom prijatelju

MIŠKU DUMOVIĆU Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si pružio meni i mojoj djeci.

Neka tvoja napaćena duša počiva u miru.

796

DRAGICA RAIČEVIĆ sa djecom

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom stricu

MIŠKU

MIŠKU

Tvoje dobro srce ostaće zauvijek u našim sjećanjima

Neka tvoja duša nađe mir, veliko ti hvala na svemu.

ILIJA, MILEVA i BANJO VUJOVIĆ

RAJO VUJOVIĆ sa porodicom

803

804

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. april 2022.

Najtužniji pozdrav najvoljenijem tati i mužu

Sa bolom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je naš dragi

LAZARU D. ADŽIĆU

Nismo bile spremne da te tako brzo ispratimo na posljednje putovanje.

Očinski-mudro, učio si nas primjerom, da je ono što je tiho i nenametljivo vrijedno i postojano. Ništa više neće biti isto bez tebe.

U svemu si. Uvijek. I zauvijek.

LAZAR Dimitrijev ADŽIĆ

Ponosno tvoje

preminuo 16. aprila 2022. u 78. godini.

Saučešće primamo 17. aprila na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ul. Vasa Raičkovića 18, Podgorica.

SEKA, JELENA i MINA

813 Posljednji pozdrav dragom zetu

Ožalošćeni: supruga RADMILA – SEKA, ćerke JELENA i MINA, braća DAVID i MLAĐEN, unučad SOFIJA, MATIJA i ĐURĐA, snahe, bratanići, bratanične i ostala rodbina

LAZARU ADŽIĆU

781

Dragom zetu i tetku

Divnom, plemenitom čovjeku i iskrenom prijatelju naše porodice.

Od porodice pok. BOŽIDARA LAKIĆA

LAZO ADŽIĆ

LAZU

Dragi tata, Tvoje veliko srce prestalo je da kuca, a moje je dobilo otvorenu ranu.

Boli, ali će me uvijek sjećati koliko mi fališ i značiš, i nećemo dozvoliti vremenu da te ikad zaboravimo. Hvala ti na svemu.

800 Umro je naš zet i tetak

Tvoji: MINA, GORAN, SOFIJA, MATIJA i ĐURĐA ĐURKOVIĆ

Dostojanstveno i tiho si živio i tako i umro.

Nedostajaćeš nam.

816

RANKO, SEKA, BALŠA i LADA

Posljednji pozdrav velikom i dobrom prijatelju

LAZAR ADŽIĆ 797 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Dobri čovjek i veliki prijatelj naše porodice.

Pamtićemo tvoje veliko srce i časni životni put.

LAZU ADŽIĆU

RAŠKO LAKIĆ sa porodicom

SIMON i ANA ĐURKOVIĆ

DRAGANU MILAŠEVIĆU od NIKOLINE, ANASTASIJE, MARIJANE i LUKE KAŽANEGRE

798

817

815

27

28

Oglasi i obavještenja

Dana 16. aprila 2022. godine preminula je

Neđelja, 17. april 2022.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

JELENKA – LENKA JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri

LEKI

rođena Šćepanović

Bolna je istina što si nas napustila. Pamtićemo te po vedrom duhu, plemenitom srcu i nesebičnosti. Čuvaćemo te od zaborava.

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima dana 17. aprila od 12 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

LEKI

Tvoja sestra VOJKA sa porodicom

Kuća žalosti: Ulica 4. jula br. 40 – Podgorica 809 Ožalošćeni: suprug SLOBO, sinovi MILOŠ i VLADAN, unučad LANA i VUKAŠIN, snaha ANĐELA, sestre RADA, VOJKA, MIKI, JOJA, BRANKA i ĆANA sa porodicama, braća i sestre od stričeva, tetaka i ujaka, đeveri, zaove i SENKICA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri

783

Draga sestro, tužan je i bolan ovaj pozdrav.

U nama i sa nama ostaće zauvijek tvoj lijepi osmijeh i vedrina. Čuvaćemo te od zaborava.

LEKI Tvoje sestre RADA, VOJKA, MIKI, JOJA, BRANKA i ĆANA

Sestro moja...

Otišla si tiho i nečujno, kao što si kroz život koračala. Sa sobom si odnijela i dio moga srca.

Dok živim bićeš moj ponos i moja čežnja.

Tvoja sestra JOJA i zet MINJO

JELENKA – LENKA JOVANOVIĆ Tetkice moja, iz dana u dan smo se borili i nadali da ćeš biti bolje. Borila si se do kraja, ali nije uspjelo… Teško je vjerovati da te više nema. Tvoj odlazak mnogo boli. Bila si oličenje svega onoga što jedan čovjek može da ima, a to je dobrota i ljubav koju si pružala svima nama.

Hvala ti za sve što si učinila za nas.

811

806

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Tvoji: IVA, BATO, DANILO i JAKŠA RADOJIČIĆ 802

LEKI

LEKSI

Nema više moje sestre Pretužna sam što odlaziš. Presrećna što si postojala a preponosna što sam te za sestru imala.

Počivaj u miru, sestro moja.

Borile smo se zajedno, ali smrt bi jača.

Bila si jedinstvena u svakom pogledu i kao takva si otišla.

Srećna sam što sam te takvu imala, a tužna što sam bez tebe ostala.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoja sestra BRANKA sa porodicom

ĆANA sa porodicom

JELENKE – LEKE Slobove JOVANOVIĆ Anđele moj.

Ti si trag koji ne mogu izbrisati, bol koji ne mogu preboljeti, bol koji ću sa ponosom vječno pamtiti i u srcu čuvati.

812

807

Voljenoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Tvoja sestra RADA i sestrična DACA 805 Pola godine je od smrti naše voljene

LEKI Ponosni što si bila dio naših života, a beskrajno tužni što nijesi više sa nama.

RADOJKE MUHADINOVIĆ Tužan je svaki dan proveden bez tebe.

Ne prođe ni sat da ne pričamo o tebi.

Fališ mnogo, previše.

Zauvijek u našim srcima.

814

TVOJA PORODICA

LEKI

Težak je ovaj rastanak sa tobom. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tvoje veliko srce i plemenitu dušu vječno ćemo čuvati od zaborava.

Tvoji: SANDRA, ZORAN, ZORANA i STAŠA

810

Tvoja sestra MIKI sa porodicom

808

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. april 2022.

29

Navršava se 3 godine od smrti naše

Posljednji pozdrav

MARINE NOVALIĆ Vrijeme prolazi, mi učimo da živimo bez tebe.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala.

Volimo te.

TVOJA PORODICA 790 Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog brata i ujaka

NEĐELJKU – NEŠU BOŽOVIĆU DRAGANA MILAŠEVIĆA Voljeni i nikad prežaljeni brate i ujače, tvoj prerani odlazak sve više boli. Tuga u srcu i duši nikada neće prestati. Bio si i ostaćeš zauvijek voljen i nikad zaboravljen.

Dok živimo, živjećeš i ti kroz lijepo sjećanje na tvoj mili lik i dobru dušu.

MILOŠ PAVLOVIĆ sa porodicom

Neka ti naše suze ne remete vječni mir.

Sestra VESNA, sestrići MILUTIN i MIRKO, snaha MARIJA 784 Dragi naš

DRAGANE 782 Danas se navršava 40 dana od smrti naše drage sestre

Prođe godina od kada si otišao, ali to nije umanjilo tugu i sjećanje na tebe.

Počivaj u miru.

Tvoji: MILOŠ, NENA, IVAN i MIJA

Dana 16. aprila 2022. preminula je u 74. godini naša draga

785 Godina dana je od smrti moga đevera

JAGLIKE – BULE JOVOVIĆ rođ. Stamatović

rođena Delibašić

Sve ove dane obilježila je tuga za voljenom sestrom, ali i sjećanje na dobru i plemenitu dušu kojom je plijenila.

Nikada nećemo zaboraviti zajedničke trenutke i posebnu sestrinsku ljubav.

Bićemo joj doživotno zahvalne za sve što je pokazivala i činila za nas.

Po želji pokojnice sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 17. aprila u 13 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Tužne SESTRE

ZORKA Ratkova ORLANDIĆ

DRAGANA Hvala ti za nesebičnu iskrenost, pažnju i podršku.

S poštovanjem, snaha MIRA 786 Sjećanje na moje roditelje

757 Ožalošćeni: sin VESELIN, ćerka VIOLETA, snaha MAJA, unučad NIKOLA i VASILIJE i ostala mnogobrojna porodica

Tužno sjećanje na moje voljene

MAKSIM ZEČEVIĆ

801

GORDANA ZEČEVIĆ rođena Miljanić

DRAGO

STANKA

STEVO

Godine prolaze, ali sjećanje na vas nikad…

MARTINOVIĆ Ćerka DRAGA

Neka vas u tišini vječnog mira čuva moja ljubav jača od vremena i zaborava.

772 Vaša kćerka i sestra CICA sa porodicom

756

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

30

Oglasi i obavještenja

Dana 19. aprila je šest godina od smrti naše drage majke

Dana 14. marta sedam godina od smrti našeg dragog oca

Neđelja, 17. april 2022.

Godinu dana od smrti drage majke – babe

Dragi tata

ZORAN MIJOVIĆ

STANKA Jovanova NIKOVIĆ DRAGICE RASPOPOVIĆ

RAKA RASPOPOVIĆA

U malim svakodnevnim radostima i velikim životnim odlukama uvijek ste uz nas.

Vječno ste u našim srcima.

NEBOJŠA i NATAŠA sa porodicama

Kad nismo mislili da ćeš nas ostaviti i otići ti si nas iznenadila, otišla si na tvoj posljednji put bez povratka. Nijesi se osvrnula da pogledaš nas dvoje koji smo te molili, preklinjali da otvoriš oči i da nas pogledaš. Dani prolaze, a nijedan bez suza i pomisli na tebe. Majko, vrijeme nije izliječilo rane jer mi nedostaješ kao prvog dana. Tvoja ljubav je nezamjenjiva koja mi svakog dana sve više fali. Čuvaću te u svom srcu i mislima od zaborava.

Draga moja baba, toliko mi fališ. Nemam riječi sa kojima bih opisao moja osjećanja, ali znam da boli što više nisi sa mnom.

Ti si bila moj prijatelj, moja baba koja mi je pružila ljubav, podršku do posljednjeg časa tvog časnog života. Hvala ti što si uradila za mene, jer to može uraditi samo čovjek velikog srca, a to je MOJA BABA. Počivaj u miru, uvijek ćeš biti u našim mislima i srcu, a mi ćemo te grliti suzama.

Navikli smo se već na sve osim toga da te nema. Uvijek si u našim srcima a tuga nikada proći neće.

Tvoja ŽELJKA sa porodicom 787 Navršava se šest mjeseci od smrti naše drage

BRANKE – CICE VIDENOVIĆ Kćer VESNA i unuk PETAR

771 Navršava se godina od kad nije sa nama naša draga supruga, majka, svekrva i baba

U srijedu, 20. aprila 2022. godine u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Sv. Jovan u Sutomoru.

758 Sin ALEKSANDAR sa porodicom Danas, 17. aprila, navršava se godina od kada nas je zauvijek napustila naša draga

789

DANICA Radojičina ŠUĆUR STANKA Jovova NIKOVIĆ Ti si tu u srcima tvojih najmilijih. Tužni, ali ponosni na tebe u danima što prolaze ne blijedi sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost.

S ljubavlju koju smrt ne prekida, bolom koji vrijeme ne liječi zauvijek te čuvamo u našim srcima.

Suprug RADOJICA, sinovi TODOR i ALEKSANDAR, snaha MARINA i unuke ANĐELA i ANJA

rođena Lukić Prošla je godina prepuna bola i tuge, nadanja i čežnje, od kako si nas napustila voljena majko, a kažu da vrijeme liječi.

Puno nam nedostaješ!

Neka te u vječnom miru prati naša ljubav i čuvaju nebeski anđeli, jer si to svojim časnim i plemenitim životom zaslužila.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj lik.

Zahvalna porodica, sin SLOBODAN, snaha MAJA, unučad MIĆO, JELENA, DEJANA i praunuče BALŠA

761 Tužna godina od smrti majke, svekrve i babe

BRANKA – CICA VIDENOVIĆ 1941 – 2021.

Draga majko, Prošlo je šest najtužnjih mjeseci otkako nas ne grije tvoj topli osmijeh.

Tvoja ljubav, požrtvovanost, nesebičnost i dobrota će uvijek biti neraskidivi dio nas.

Hvala ti na svemu i počivaj u miru!

Sin ALEKSANDAR sa porodicom 788

759

Voljenim roditeljima

DANICE ŠUĆUR

ALEKSANDAR, MARINA, ANĐELA i ANJA 762

NIKOLA

STANKA NIKOVIĆ

Nedostaje nam tvoj osmijeh, blaga riječ, ljubav i toplina koju si nam pružala. Živiš kroz uspomene i sjećanja.

Ponosni što smo tvoji čuvaćemo te vječno u srcima.

Godinu dana je od tvog odlaska, draga naša bako. Mi smo bili smisao tvog života, u tvom naručju smo spoznali širinu ljubavi. Sa osmijehom na licu, raširenih ruku, spremna na sve naše probleme, brige i radosti uvijek toplo prigrlila i dala savjet koji bi mi rado poslušali.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

SLAVKA LIPOVINA

Po dobru ćemo vas pamtiti, sa ljubavlju pominjati, od zaborava čuvati.

Hvala vam na roditeljskoj brizi i ljubavi.

Vaša đeca: NEBOJŠA i NEVENKA sa porodicama 770

Godina dana našoj prijateljici Tvoji MILIJANA i BOJAN

760

DANICI ŠUĆUR

Voljena moja baba

SLAVKA LIPOVINA

Bila si naš prijatelj, dostojna našeg poštovanja, čovjek žena čiste duše i plemenitog srca. Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe i na naše dugo iskreno prijateljstvo.

STANKA

Prijatelj PERO VUKANOVIĆ sa porodicom

Tvoja plemenita duša, nek u vječnom spava miru, Ti ćeš vječno s nama živjet, jer voljeni ne umiru.

773

e-mail: oglasno@pobjeda.me

795

Od unuke ANE i zeta MARJANA

Prođe tužnih četrdeset dana od kada si nas zauvijek napuštila i otišla na vječni počinak.

Premalo je riječi, a previše tuge da kažemo koliko nam nedostaješ.

Zauvijek ćeš u našim srcima ostati poštovana, voljena i čuvana od zaborava.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Sestra STANKA sa porodicom 769

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. april 2022. Četrdeset dana od smrti naše voljene

Četrdeset dana od smrti moje majke, babe i tašte

U subotu, 16. aprila 2022. godine, u 11 časova, uža porodica je posjetila njenu vječnu kuću.

Zahvaljujemo se svima koji su nam izjavili saučešće putem telegrama i telefonskih poziva.

Ožalošćena porodica IVANOVIĆ i VUJOVIĆ

Voljena sestro

RADMILA

LOLE IVANOVIĆ

DRAGICE – LOLE IVANOVIĆ

Sve što je lijepo, plemenito bilo je u tebi, za svakog topla riječ, razumijevanje.

Uvijek će tvoja ljubav i toplina grijati naša srca kako to jedino i samo može majka.

Vrijeme prolazi ali divni trenuci ostaju u našim sjećanjima, ne mogu se zaboraviti i izbrisati.

Nedostaješ nam... Ćerka LJILJA, unuka IVA i zet DEJAN

31

Prođe četrdeset dana od tvog odlaska.

Ostala je velika praznina u našim srcima. Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoju beskrajnu ljubav.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Sestre MIRJANA, MILA, STANKA, JOVANKA i SANJA 780 Voljena sestro

765

764 Četrdeset dana od smrti moje drage majke, babe i tašte

Draga tetka

RADMILA

LOLA

LOLE IVANOVIĆ Teško je opisati bol za tobom, mama. Živjećeš kroz najljepše uspomene u našim srcima, a vječno će nam nedostajati ljubav i toplina, kojom si nas uvijek tako nesebično obasipala.

Četrdeset je tužnih dana prošlo od kad si pošla od nas ali od zaborava nikad.

Prošlo je najtužnijih četrdeset dana otkako nisi sa nama.

Nedostaješ svakog dana sve više. Nosimo te u srcu i mislima.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

BRANO i NEVENKA sa porodicom

Sestra STANKA, zet MIŠKO, sestrići DUŠAN i IVAN i mali VUK

799 779 Četrdeset dana je od smrti naše drage tetke

Ćerka MIĆA, unuk BALŠA i zet MIRKO 766

Voljena sestro

LOLE

Draga tetka Tvojim dostojanstvenim životom i velikim srcem zaslužuješ vječno sjećanje.

Počivaj u miru.

791

LOLA

Tvoji: MOMO, MARKO i ANA

Voljenoj sestri

Tvoja plemenita duša počiva u raju, jer si to zaslužila svojom dobrotom. Hvala ti za sve što si učinila za moju porodicu.

RADMILA Tvojim odlaskom ugasila se sjajna zvijezda, a u nama se stvorila velika bol.

U našim srcima živjećeš vječno.

Počivaj u miru.

Sestra MIRJANA KNEŽEVIĆ sa porodicom 778 Voljena

Tvoji: SLAVICA, MARKO, MILOŠ, MILICA i MARIJA 792

RADMILI

Navršava se četrdeset dana od smrti strine

Tvoja beskrajna ljubav i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

Sestra SANJA sa porodicom 774

Dani prolaze, a bol sve veća.

Dok moje srce kuca i ti ćeš živjeti u njemu.

Počivaj u miru.

Tetka

LOLE IVANOVIĆ

Voljena sestro

NIKO S. IVANOVIĆ

Četrdeset dana je od smrti naše

RADMILA Nedostaješ...

Nosimo te u srcu i mislima. Nećemo te prepustiti zaboravu.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Sestrići DUŠAN i IVAN i mali VUK

RADMILA

768

Dani prolaze, a bol u srcu ne jenjava.

Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru.

Tetka

LOLE Dušanove IVANOVIĆ Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcu Porodica MIKIJA ROGANOVIĆA 793

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Sestra MILA sa porodicom

775

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Uvijek ću te se rado sjećati.

767

RADMILA

776

RADMILA Dani prolaze, a tuga je sve veća.

Večno ćeš živeti u mom srcu. Pamtiću tvoju nesebičnu ljubav.

Počivaj u miru.

Sestrična IVANA 777

Sestra JOVANKA, zet BOŽIDAR i sestrična IVANA

32

Marketing

Neđelja, 17. april 2022.