Dnevni list Pobjeda 17.10.2021.

неђељом Neđelja, 17. oktobar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20085 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

AKTUELNO: Ulje za godinu poskupilo 37 odsto, benzin 20, a povrće 13 odsto, socijalna situacija nikad teža

CIJENE DIVLJAJU, A VLADA ĆUTI STR. 4. i 5.

Država bi morala da zaštiti građane i njihov standard na način što će intervenisati i ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica - mlijeka, hljeba, ulja, struje i goriva, smatra generalni sekretar USSCG Srđa Keković, dok ekonomistkinja Jadranka Kaluđerović poručuje da su to protekcionističke mjere i da pomoć onima koji ne mogu da priušte osnovne životne namirnice treba tražiti kroz socijalne programe Poruke sa svečanosti povodom stotinu godina Međunarodnog i trideset Crnogorskog PEN centra

Nacionalizam urušava sve pozitivne vrijednosti crnogorskog društva

STR. 12. i 13.

S. VASILJEVIĆ

U Podgorici održan deveti Montenegro prajd pod sloganom „Ljubav, ljudi“

Tvrde da su i dalje diskriminisani

STR. 7.

Albanska lista za sada nije dobila poziv od premijera Krivokapića za razgovor o Vladi

Đeljošaj: Zašto bi nas zvao neko ko nema podršku poslanika Nakon što je Vlada ostala bez podrške u Skupštini, očekujem da će lideri partija sa sličnim programskim opredjeljenjima sjesti za sto i dogovoriti evropsku vladu – kazao je Đeljošaj STR. 2.

POVODI: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije se sastajao mjesecima

Sekulić: Vlast jedini krivac što nema reformi

STR. 3.

2

Politika

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Hrvatski analitičar smatra da je Vlada stopirala pristupne reforme

Đenero: Crna Gora neće ni do 2030. ući u EU Za Podgoricu je taj ciljani datum izgubljen, a samo je pitanje kako jasno i otvoreno će to biti rečeno u briselskom izvještaju o napretku Crne Gore - poručuje Đenero PODGORICA - Crna Gora je jedina koja je imala šansu dovršiti pristupne pregovore prije 2030. godine, što je trebala biti, prema mišljenjima nekih, ciljana godina za članstvo Zapadnog Balkana u EU. Međutim, to je bilo moguće samo da nije došlo do promjene administracije, odnosno da nova administracija nije zamrznula pristupne reforme i približavanje Uniji.

Ovako, i za Crnu Goru je taj ciljani datum izgubljen, a samo je pitanje kako jasno i otvoreno će to biti rečeno u briselskom izvještaju o napretku Crne Gore - kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Komentarišući kakav će biti izvještaj EK, koji bi trebalo biti objavljen 19. oktobra, Đenero kaže da ne može biti pozitivan, jer u Crnoj Gori izvršna vlast ne postoji.

Nik Đeljošaj

Đeljošaj: Zašto bi nas pozivao neko ko nema podršku nijednog poslanika

Davor Đenero

Blokada

- I bez dubokog sagledavanja procesa u Crnoj Gori, lako je uočiti da danas administracija, izvršna vlast koja bi obavljala poslove povezane s programom na kojem je dobila izbore, više ne postoji, i da ne postoji barem od proljeća ove godine. Možda postoji sistem diobe izbornog plijena, iako je i on narušen, ali funkcionalna izvršna vlast ne postoji. Niko se ne odaziva na ključne probleme, od onih ekonomskih, do onih pandemijskih, a Vlada se bavi međusobnim sukobima između aktera koji čine parlamentarnu većinu. Ako se ne vode bilo kakve suvisle javne politike, jasno je da se ne sprovode niti pretpristupne reforme, a oni paketi što ih je Vlada pripremila i ne uspijeva ih usaglasiti, ionako su duboko suprotni evropskoj

zajedničkoj pravnoj tekovini -naglašava Đenero.

otvorene kritike

Ističe da sa Zapada stižu otvorene kritike vlasti Crne Gore.

- Nakon što je jedan od ključnih ljudi za Balkan u timu predsjednika Džozefa Bajdena, Gabriel Eskobar, velikosrpske i proruske političare, koji dominiraju u vladajućoj većini, upozorio da Crna Gora mora voditi politiku suverenosti i biti zapadno orijentisana. Rusofilija dominantnog dijela trenutne većina jednako je iritantna i Evropi, a njegova „neformalna“ poruka o nepovjerenju koje je sadašnja većina stvorila prema Crnoj Gori unutar NATO saveza izrazito je snažna, kao što su uvijek te „neformalne“ poruke snažnije od diplomatski izbrušenih

službenih. Znamo li da je na Brdu kod Kranja jasno podvučeno da je za nove balkanske članice status u NATO savezu zapravo preduslov za EU integraciju, podrazumijeva se koliko ova Eskobarova „neslužbena ocjena“ ima značenja za ocjene Brisela zaključuje Đenero.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji predstaviće u utorak 19. oktobra paket proširenja za 2021. pred vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta U Evropskoj komisiji (EK) kažu da će više detalja o Paketu proširenja imati nakon što šefovi kabineta budu odredili agendu Kolegijuma komesara EU, tokom poneđeljka ili utorka. Paket proširenja sadrži redovne izvještaje o državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. Mr. J.

Budvanski odbor SD-a odlučio da za novog partijskog šefa predloži potpredsjednika partije

Jednoglasno za Šehovića PODGORICA – Budvanski odbor Socijaldemokrata jednoglasno je, na jučerašnjoj sjednici, odlučio da za novog predsjednika partije predloži aktuelnog potpredsjednika Damira Šehovića, nakon odluke stranačkog lidera Ivana Brajovića da se na predstojećem Kongresu ne kandiduje za novi mandat. Šehović je na sjednici OO poručio da novi politički trenutak zahtijeva reformisane, evropski orijentisane progresivne političke i društvene snage, koje se moraju ponovo okupiti i zaustaviti ponižavanje naše države i urušavanje njenog ugleda i dostojanstva, kako na međunarodnom, tako i na unutrašnjem planu.

- Nakon novog očekivanog regrupisanja na političkoj sceni, staćemo na kraj otvorenom nacionalizmu, koji je zahvaljujući novoj „oslobodilačkoj“ vlasti

Albanska lista za sada nije dobila poziv od premijera Krivokapića za razgovor o Vladi

probuđen. Crne Gore nema bez svih njenih građanki i građana, jer ona suštinski može opstati jedino kao građanska, sekularna i antifašistička. Oni kojima to nije jasno ubrzo će završiti tamo gdje im je uvijek u savremenoj Crnoj Gori i bilo mjesto – na margine političkog života – rekao je Šehović.

Naglasio je da je danas svima jasno „da smo imali posla sa nedoraslom vladom i vlašću generalno, koja se za manje od godinu srušila kao kula od karata, tako da je ostalo da vidimo ko će iz parlamentarne većine smoći snage da zaustavi dalje mrcvarenje nasih građana i formalno označi njen kraj, nakon čega nam ostaje da odaberemo model vlade koja će prip re m i t i s ko re va n re d n e izbore“.

- Što prije to bolje, jer su rezultati ove poražavajući, kako u ekonomiji, gdje je za vrijeme

njenog mandata 18 hiljada manje zaposlenih, tako i u zdravstvu koje je u totalnom rasulu zbog čega mjesecima bilježimo najlošije epidemiološke parametre u Evropi. O prosvjeti i kulturi da ne govorimo. Kada tome dodamo i podatak da smo jedina država u demokratskom svijetu u kojoj dvije trećine poslanika vlasti bojkotuje parlament u kome imaju većinu, kao i da se zato potrebni zakoni ne usvajaju, onda dobijamo stanje totalnog haosa u kojem se Crna Gora nalazi. Volio bih da mogu da kažem da stagniramo, ali nažalost nije tako, mi iz dana u dan nazadujemo – zaključio je Šehović.

Predsjednik OO Socijaldemokrata Kotor Miloš Čelanović poručio je da je ekonomska situacija u državi zabrinjavajuća za svakog dobronamjernog građanina.

- Dok se u javnosti hvale neodr-

PODGORICA – Nijesmo dobili poziv od Krivokapića za razgovor o Vladi, a ne znam ni zašto bi poziv od njega ni bio, jer on je slobodni pojedinac bez podrške ijednog poslanika u Skupštini – kazao je za Pobjedu Nik Đeljošaj iz Albanske liste.

Manjinske partije za sada nijesu dobile formalni poziv premijera Zdravka Krivokapića za razgovor o eventualnom učešću u Vladi, ukoliko ona bude rekonstruisana. Iz parlamentarne većine i dalje, ali putem medija, saopštavaju da bi i predstavnici manjina trebalo da imaju mjesto u iz-

Sjutra sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Na dnevnom redu izvještaj o dešavanjima na Cetinju PODGORICA – Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost zakazana je za poneđeljak – potvrđeno je Pobjedi. Kako nam je nezvanično rečeno, raspravljaće se o Izvještaju o postupanju bezbjednosnog sektora tokom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju.

Izvještaj je sačinila Komisija koju je formirao Biro za

Damir Šehović

živim i nerealnim planovima kojima poput djeda mraza obećavaju kule i gradove, cijene osnovnih životnih namirnica, počev od hljeba, mlijeka, ulja i sl. svakodnevno rastu, neke do čak 70 odsto, zbog čega naši građani sve lošije žive – rekao je Čelanović.

Na sjednici Opštinskog odbora SD-a Budve, koja je organizovana u susret predstojećem Kongresu partije, izabrani su delegati i kandidati za članove novog saziva Glavnog odbora. i. k.

vršnoj vlasti, ali do sada nije uslijedio zvaničan poziv nijednoj manjinskoj partiji. Đeljošaj kaže da je Vlada ostala bez podrške u Skupštini, te da bi o „evropskoj vladi“ trebalo da razgovaraju oni koji imaju slična programska opredjeljenja.

- Razgovori o formiranju Vlade obavljaju se između lidera partija koji imaju poslanike u Skupštini Crne Gore. Nakon što je Vlada ostala bez podrške u Skupštini, očekujem da će lideri partija sa sličnim programskim opredjeljenjima sjesti za sto i dogovoriti evropsku vladu – kazao je Đei. k. ljošaj.

Sa prethodne sjednice Vijeća

operativnu koordinaciju.

Na čelu Komisije je Dragan Ivanović, poslanik SNP-a i član Odbora za bezbjednost.

Predsjednik Odbora za bezbjednost Milan Knežević ranije je tražio da Izvještaj Komisije o događajima na Cetinju bude dostavljen tom skupštinskom tijelu, ali to, kako nam je potvrđeno, do sada nije učinjeno. i. k.

Politika

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Zaboravljena obećanja: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije se sastajao mjesecima

Sekulić: Vlast jedini krivac što nema reformi

Sa jedne od sjednica Odbora

Predrag Sekulić

Bojkot Skupštine od Demokratskog fronta razlog je zbog kojeg se Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije sastajao već nekoliko mjeseci, istakao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić i dodao da uprkos zaustavljenim reformama izborni proces na predstojećim lokalnim izborima u tri opštine ne smije biti doveden u pitanje

PODGORICA – Odgovornost za rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu je isključivo na strankama na vlasti – poručio je poslanik Demokratske partije socijalista i član tog odbora Predrag Sekulić komentarišući zaustavljeni proces reforme izbornog zakonodavstva.

On je kazao da je bojkot Skupštine od Demokratskog fronta koji traje od juna doveo do potpune blokade Odbora koji se nije sastajao već nekoliko mjeseci.

Odluku o formiranju Odbora

za sveobuhvatnu izbornu reformu crnogorski parlament donio je krajem decembra prošle godine i u njoj precizirao tempo i obaveze rada ovog tijela. Tada je članom 10 predviđeno da članovi Odbora do 30. juna pripreme i podnesu Skupštini na usvajanje prijedloge zakona i drugih akata u vezi sa ciljem i zadacima koji su predmet rada Odbora. Kako bi kroz intenzivniji rad usaglasili rješenja rok za podnošenje zakona i akata koji bi trebalo da omoguće reformu izbornog zakonodavstva sredinom

juna produžen je do kraja ove godine.

Blokada parlamenta zaustavila je rad ovog odbora, a predviđene reforme su na pauzi. To znači da će se lokalni izbori, a ukoliko se dogode i vanredni parlamentarni, održati po već postojećim uslovima. Sekulić smatra da to ne smije uticati na regularnost procesa.

- Bez obzira na sve, izborni proces, kada su u pitanju predstojeći izbori u tri opštine, ne može biti doveden u pitanje – istakao je Sekulić.

Zamjenica programskog di-

STAV

Političko čojkanje DF-a

DPS nema ništa protiv kada je u pitanju promjena izbornog modela, ali za to je neophodan konsenzus svih parlamentarnih partija kaže Predrag Sekulić rektora Centra za demokratsku tranziciju Milena Gvozdenović kazala je ranije da su poslanici i poslanice dužni da objasne javnosti zašto opstruiraju najvažnije reforme i biračima pojasne zašto su iznevjerili njihova očekivanja.

- Predstavnici u Odboru nijesu pokazali političku volju za konkretnim izbornim reformama, pa je ovo radno tijelo doživjelo krah. Politički interesi su za većinu partija u parlamentu važniji od interesa društva i potrebe da Crna Gora dobije fer i demokratski izborni proces – kazala je Gvozdenović.

Ona je upitala kako smo došli do situacije da birački spisak sada više nije važan u susret lokalnim, predsjedničkim ili parlamentarnim izborima, te kako je priča o partijskom zapošljavanju i drugim zloupotrebama državnih resursa radi ostvarivanja boljeg izbornog rezultata postala irelevantna. Nejasno je, kako je kazala, i gdje je nestala ideja o uvođenju otvorenih lista kako bi se povećala konkurencija unutar partija.

Ideju o mijenjanju sistema i uvođenja otvorenih umjesto zatvorenih lista ranije su podržavali iz Demokratske Crne Gore. Taj prijedlog, kazao je Predrag Sekulić, ne predstavlja problem Demokratskoj partiji socijalista, ali i istakao da se sadašnji sistem pokazao kao dobar.

- DPS nema ništa protiv kada je u pitanju promjena izbornog modela, ali za to je neophodan konsenzus svih parlamentarnih partija. Sadašnji sistem se pokazao kao dobar i trebalo bi više argumenata nego što smo ih do sada dobili od onih koji zagovaraju promjenu – naglasio je Sekulić.

Postojeći zakonodavni okvir ostaje na snazi, a sve planirane izmjene na čekanju dok se ne okonča blokada parlamenta. Ž. ZVICER

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković na međunarodnoj parlamentarnoj konferenciji u Hrvatskoj

Ne smiju politike desnice diktirati proces pridruživanja PODGORICA - Crna Gora će biti dio evropske porodice, poručila je poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković, navodeći da će se na temeljima građanske, multietničke i evropske države graditi društvo jednakih šansi za sve.

Kako je saopšteno iz SDP-a, Vuksanović-Stanković učestvuje na međunarodnoj parlamentarnoj konferenciji u Hrvatskoj.

Iz SDP-a su kazali da konferenciju organizuje kancelarija

Fondacije Friedrich Ebert u Zagrebu a tema je ,,Evropska unija u tranziciji – prospekti za proširenje EU i socio-ekološka transformacija u Evropi“, sa posebnim osvrtom na integraciju regiona Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

Vuksanović-Stanković je istakla da je neophodno snažnije prisustvo EU i partnera i jasno sagledavanje stanja na Zapadnom Balkanu.

- Ne smiju politike desnice diktirati EU proces pridruživanja. EU u cilju očuvanja svog integriteta i vjerodostoj-

Draginja Vuksanović-Stanković

nosti politike proširenja treba da pojača napore u sprovođenju politike pridruživanja - kazala je Vuksanović-Stanković.

Ona je navela da će se na temeljima građanske, multietničke

3

i evropske Crne Gore, graditi društvo jednakih šansi za sve.

- Klero-nacionalističkoj politici mjesto je u prošlosti - zaključila je Vuksanović-Stanković. Đ. Ć.

» Piše: Dr Srđa PAVLOVIĆ Prijetnja upućena partnerima u vladajućoj većini - da se povinuju izbornoj odluci i dozvole DF-u da preuzime poluge vlasti, ili će ova koalicija da ,,internacionalizuje“ samoinduciranu krizu u Crnoj Gori - namijenjena je višeslojnoj publici.

To je, prije svega, izraz narastajuće frustracije zbog ustupaka koje je DF napravio Crkvi nakon prošlogodišnjih izbora.

Ti ustupci su bili posljedica političke snage pokojnog mitropolita Amfilohija i njegove nespremnosti da bilo kome prepusti liderstvo nad Srbima u Crnoj Gori.

Istovremeno je DF tada prepoznao stratešku važnost raspoređivanja svojih kardova ,,po dubini“ i terensku prednost koju to sobom nosi u svakoj budućoj izbornoj utakmici.

Danas, nakon što su partijski vojnici zauzeli pozicije odlučivanja širom Crne Gore i nakon što se regionalna politička i bezbjednosna situacija radikalizovala na način koji DF-u u Crnoj Gori daje novi zamajac, ova desničarska koalicija srpskih nacionalista se osjeća spremnom da jasno i glasno obznani svoju prijetnju i ucjenu.

To je takođe i opomena međunarodnim akterima da se crnogorska kriza ne može posmatrati izvan konteksta fokusiranog i ,,opravdanog napora srpskog naroda da bude svoj na svome“, i podsjećanje da DF ima moćne prijatelje u Beogradu i Moskvi. To je narativ u koji se uvija srpski velikodržavni projekat i najnovija secesionistička ofanziva u para-državi Republika Srpska, te Vučićeva proizvodnja krize na sjeveru Kosova.

Ovo je poruka i za domaću publiku, odnosno, takozvani srpski glasački korpus u Crnoj Gori. Nastoji se pokazati da je DF najjači predstavnik tog korpusa i srpskog nacionalističkog političkog izraza u Crnoj Gori, ali i najiskreniji nosilac retrogradne ideološke poruke o svim Srbima u jednoj državi.

Nedosanjani san svih srpskih nacionalista u Crnoj Gori i šire je pripajanje takozvane Republike Srpske, Crne Gore, i Kosova državi Srbiji, pa lideri DF-a svoju ulogu u Crnoj Gori vide isključivo kroz prizmu srastanja ovog ,,svetog trojstva“ s državom koju oni percepiraju kao svoju maticu.

Imajući ovo u vidu, preuzimanje poluga izvršne vlasti od strane DF-a bi dalje destabilizovalo Crnu Goru, problematizovalo pravce njenog unutrašnjeg razvoja, i dovelo u pitanje matična spoljnopolitička opredjeljenja države.

Ovo, naravno, ne znači da ostale članice vladajuće većine iz čiste i nepatvorene ljubavi prema Crnoj Gori onemogućavaju DF-u da preuzme kontrolu nad državom. Vjerovatnije je da motivi za ovo osporavanje leže u sferama lične sujetnosti i želje za apsolutnom vlašću.

Neophodno je ponavljati ranije rečeno: raspad SFRJ još uvijek nije završen. Stanovnici Crne Gore, Kosova, Srbije, i Bosne

i Hercegovine žive završnu fazu tog procesa. Ne smijemo zaboraviti da nacionalizam koji je razorio SFRJ neće prihvatiti nijednu verziju završetka raspada te države koja ne zadovoljava njegove velikodržavne i ekspanzionističke apetite. To jasno vidimo na primjerima Crne Gore, takozvane Republike Srpske i Kosova.

Dekonstrukcija institucija sistema na kojima počiva nezavisna i suverena Crna Gore je jedan od načina da se ostvari taj strateški cilj. Stoga je zapošljavanje partijskih vojnika ,,po dubini“ važno koliko i napor lidera DF-a da formalno preuzmu poluge moći u izvrsnoj vlasti.

Insistiranje na popisu kojim bi se statistički i administrativno legitimizovali i ,,oprali“ svi oni takozvani ,,politički Srbi“ u Cnoj Gori je takođe strateška alatka koja teži istom cilju. Oni koji su skeptični ili nedovoljno informisani o tome što podrazumijevam pod terminom ,,politički Srbi“ treba da obrate pažnju na rastući procentualni raspored po nacionalnoj strukturi u Crnoj Gori u popisima iz 1971, 1981, i 1991. godine.

Pod uslovom da na narednom popisu stanovništva procentualno učešće Srba u stanovništvu Crne Gore bude veće nego što je to bilo do sada, lideri DF-a će moci da legitimizuju svoje secesionističke zahtjeve narativom o potrebi da se poštuje volja većinskog naroda. Drugim riječima, mogu da traže novi referendum o nezavisnosti.

Na nivou političke operativnosti u susret vanrednim izborima, DF prijetnja je poziv Rusiji, odnosno, Srbiji, da se još aktivnije angažuju na njihovoj strani i privole SPC da podrži njihovo preuzimanje vlasti (oni to zovu ,,preuzimanje odgovornosti“ koju su zavrijeđeli na izborima). Sudeći po paničnoj reakciji predsjednika Skupštine Crne Gore koji je odmah posjetio sveštenika Gojka Perovića, DF se nada u dogovor sa SPC. Agresivnost zahtjeva za zadovoljavanjem hegemonih apetita srpskog nacionalizma u Crnoj Gori i šire je u direktnom odnosu zavisnosti od snage EU i USA angažmana na našem prostoru. Imajući u vidu očiglednu pasivizaciju EU ne iznenađuju ucjene DF-a, Dodikove prijetnje secesijom i ratom, kao ni Vučićev napor da zapali situaciju na Kosovu.

Ta pasivizacija se može detektovati i pratiti i kroz jezik zvaničnih saopštenja nakon pojedinih EU skupova o tzv.

Zapadnom Balkanu. Tako se u saopštenju nakon skupa u Solunu 2003. godine govori tome da je ,,budućnost Zapadnog Balkana u EU“, dok se u dokumentu nakon skupa u Sloveniji 2021. godine govori o ,,evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“, ali i o tome da brzina kojom se ostvaruje napredak ka članstvu u EU zavisi od individualnih država u regionu.

Iako stavljanje fokusa na napor individualnih država nije novina, ,,budućnost“ i ,,perspektiva“ označavaju veoma različite nivoe angažmana EU. Istorijat zapadnog političkog pragmatizma na Balkanu, kao i dosadašnje djelovanje EU u Crnoj Gori ne ulivaju nadu u njihovu spremnost da preventivno djeluju kada je u pitanju militantni srpski nacionalizam.

To nijesu radili tokom 1990-ih, pa nema razloga da se to od njih očekuje danas.

4

Ekonomija

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Poslanica DPS-a Dragica Sekulić reagovala na saopštenje direktora CEDIS-a Vladimira Čađenovića

Gubitak CEDIS-a nije 2,5 već 4,5 miliona

PODGORICA – Poslanica DPS-a i bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić reagovala je juče na saopštenje direktora CEDIS-a Vladimira Čađenovića u kome je, kako je navela u reagovanju, između redova pokušao da je predstavi savjetnicom i koordinatorkom resora koji je vodila.

- Za vrijeme svog mandata na čelu Ministarstva ekonomije niti sam savjetovala niti koordinirala nego sam upravljala i odgovarala za rad resora koji mi je bio povjeren, o čemu najbolje svjedoče rezultati koje ste zatekli i koje vrlo dinamično urušavate u zadnjih nekoliko mjeseci – navela je Sekulić i regovanju.

Ona je istakla i kako se slaže sa Čađenovićem da je bivši premijer Duško Marković gostujući u jednoj emisiji napravio omašku kada ga je optužio

da je CEDIS za osam mjeseci uveo u gubitak od 2,5 miliona eura, ističući kako gubitak zapravo iznosi 4,5 miliona eura.

- To preduzeće ste u aprilu naslijedili sa stanjem od preko dva miliona eura u plusu i za samo pet mjeseci uspjeli da ga svedete na minus 2,5 miliona eura. Dakle, Vaš gubitak nije samo 2,5 miliona, nego nešto oko 4,5 miliona eura. Čestitam, o tome bi trebalo da pišete saopštenja svakog dana – navela je Sekulić.

Navela je i kako je to uspio da uradi tako što je razriješio kompletan menadžerski tim i na ta mjesta, bez ikakvog konkursa, kako je ironično zaključila, instalirao najstručnije i najiskusnije kojima Crna Gora raspolaže.

- Ubrzo nakon toga Vi i Vaš tim odlučujute da obustavite sve razvojne projekte CEDISa, uključujući i revitalizaciju,

Smijenjen izvršni direktor Luke Kotor Vlado Vukasović, zamijenio ga Milko Krvavac

Dragica Sekulić

jer su naravno sve firme koje pokušavaju da rade u Crnoj Gori, DPS-ove firme. Moj Vam je predlog da uz pomoć svojih partijskih drugova donesete zakon kojim bi se sva preduzeća u Crnoj Gori ugasila i svi ljudi iz privatnog sektora otpustili, pa da Vi pravite neke nove firme i neke nove zaposlene po mjeri Demokrata i vaših stručnjaka. Do tada, držite tendere, ne dajte nikome ništa da radi

i popisujte, samo popisujte ko iz koje privatne firme za koga glasa. Za njih očigledno ne važi parola o podjelama i pobjedama ili Vam malo teže ide stavljanje crvene kravate oko vrata svima kojima bi da date posao.

I na kraju, kad već pišete o nečemu što teško možete da razumijete, prethodno rukovodstvo je pravovremeno obezbijedilo količine električne energije u iznosu od 70 odsto potreba za podmirivanje gubitaka za ovu godinu. Praksa koju poznaju oni koji se ovim ozbiljno bave kaže da se preostale količine nabavljuju u zavisnosti od berzanske cijene dinamikom koja daje najviše za najmanja sredstva. Razumijem da ste na samo 30 odsto količina uspjeli da napravite milionske gubitke za samo pet mjeseci. Čestitam opet, i o ovome treba svakodnevno da pišete saopštenja. A s obzirom na to da im zamjerate što nijesu unaprijed kupili količine potrebne i za sljedeću godinu, možete li nas obavijestiti jeste li makar Vi to uradili pet mjeseci kasnije, na samom pragu 2022. godine? Prema onome što vidim na Vašem sajtu, nijeste ni za sljedeći mjesec – navela je ona u regovanju. Đ. Ć.

Radnici bivšeg HTP ,,Boka“ organizovali protestnu šetnju u Herceg Novom

Podsjetili da ih je Dragan Brković oštetio za pet i po miliona eura

Za v.d. direktora izabran bivši radikal PODGORICA - Izvršni direktor Luke Kotor Vlado Vukasović smijenjen je na jučerašnjoj sjednici Odbora direktora te kompanije, a za vršioca dužnosti direktora izabran je diplomirani pravnik Milko Krvavac - saopšteno je iz ove kompanije.

Izbor Krvavca podržao Građanski pokret Ura, a prijedlog za njegov izbor uputila je Socijalistička narodna partija. Govoreći nedavno o tada najavljenom izboru Krvavca, predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević nedavno je na Tviteru napisao: „Čudo su eksperti. Ura se zalaže da na čelo Luke dođe nekadašnji poslanik Srpske radikalne stranke“. Konjević je konstatovao kako „mora da je i ovaj potez savjetovao neki nobelovac“. „Pa ludi bi poludio“, zaključio je on.

R.P.

PODGORICA – Radnici bivšeg HTP ,,Boka“ protestnom šetnjom, koju su juče održali od gradskog parka do trga u Herceg Novom, pokušali su još jednom da skrenu pažnju na to što ih je, prilikom kupoprodaje tog preduzeća, vlasnik Dragan Brković oštetio za pet i po miliona eura, prenosi RTCG. Predsjednik Savjeta za kontrolu privatizacije Maksim Vučinić, koji se pridružio protestu, kazao je da je, osim radnika, i država oštećena za sedam miliona eura.

- Gospodin Brković i njegova organizovana kriminalna grupa su uhapšeni ali mi nijesmo mnogo srećni zbog toga. Jer pravda ne može biti zadovoljena dok se ne ispoštuju sva potraživanja radnika i dok se država ne namiri kazao je Vučinić.

On je dodao da radnici HTP Bo-

Direktor Uprave javnih radova Boro Lučić u Danilovgradu

Definisani prioritetni projekti u oblasti putne infrastrukture DANILOVGRAD - Tokom radne posjete Danilovgradu juče se direktor Uprave javnih radova Crne Gore Boro Lučić sastao sa predsjednicom Opštine Zoricom Kovačević, sa kojom je razgovarao o realizaciji postojećih i pokretanju novih kapitalnih projekata u oblasti putne infrastrukture.

Ovoga puta posebno je istaknut značaj nastavka rekonstrukcije važne saobraćajnice, Danilovgrad – Spuž preko Martinića, koja je bila u višemjesečnom zastoju, a sada se naporima Uprave javnih radova i lokalne uprave stvaraju uslovi da se radovi na jednoj

Sa sastanka

od najfrekventnijih saobraćajnica na ovom području uskoro nastave. Prema riječima Kovačević, završetkom ovog posla značajno će se unaprijediti bezbjednost svih učesnika u

saobraćaju i doprinijeti podizanju kvaliteta života stanovništva na tom području.

- Rekonstrukcijom će biti obuhvaćena dionica dužine 8,6 kilometara, uključujući i tri

ka moraju ostati u prvom isplatnom redu i više ne smijemo dozvoliti nikakve malverzacije koje bi išle na štetu radnika.

- Uslovi za raskid ugovora stekli su se još 2011. godine, punih deset godina je neko i vas i nas držao kao taoce. Treba konačno da se uvede stečaj u ,,Vektru“ kako bi vi ostvarili svoja prava a ja sam ubijeđen da ćete vrlo brzo ostvariti ta prava jer ,,Boka“ ima svoju veliku imovinu. Sjutra kroz prodaju te imovine i traženje budućeg novog strateškog partnera sve ove dubioze će se riješiti - kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Dragan Brković, njegovi sinovi i izvršni direktor ,,Vektre Boka“ Milić Popović, nalaze se u pritvoru od kraja avgusta. Terete se za zloupotrebu ovlašćenja u priĐ. Ć. vredi i pranje novca. mosta. Ugovorena vrijednost radova je nešto više od tri miliona eura a izvođač je Met&alu plast d. o. o. iz Danilovgrada dok će stručni nadzor obavljati Oliver ing d. o. o. Budva, istakla je Kovačević i napomenula da je konstruktivna saradnja sa Upravom javnih radova tokom ove godine nastavljena na obostrano zadovoljstvo.

Takođe bilo je riječi i o prioritetnim projektima u koje su svrstani sanacija klizišta na putu prema Manastiru Ostrog, izgradnja kružnog toka u blizini Osnovne škole ,,Vuko Jovović“, kao i izrada projektne dokumentacije za dionicu koja će spojiti novi bulevar sa regionalnim magistralnim putem preko Novog Sela kod Spuža.

Direktor Lučić i predsjednica Kovačević izrazili su spremnost za nastavak zajedničkih aktivnosti, čiji je krajnji cilj unapređenje uslova života stanovništva na području danilovgradske opštine. B. Kadić

AKTUELNO: Inflacija na svjetskom n

Vlada ću cijene hr

PODGORICA - Povećanje cijena roba i usluga na svjetskom, evropskom i regionalnom tržištu i pojava inflacije nije zaobišla ni Crnu Goru. Kao posljedica situacije i poremećaja na međunarodnim i regionalnim tržištima hrane i energenata i u Crnoj Gori ove godine bilježimo rast cijena osnovnih životnih namirnica. Prema najnovijim zvaničnim podacima Monstata objavljenim ove sedmice, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više 2,9 odsto.

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica (UDG) dr Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da inflacija u Crnoj Gori prati inflaciju u Evropi, i da je prije svega posljedica ubacivanja velike količine novca u sistem tokom kovid perioda, odnosno štampanje novca od strane Evropske centralne banke (ECB). Ona smatra da uloga države pri rastu cijena treba da bude veoma limitirana i usmjerena isključivo na ugrožene socijalne grupe.

Za razliku od nje generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković očekuje intervenciju države kako bi se obuzd a l o p ove ć a n j e c i j e n a osnovnih životnih namirnica i energenata (goriva, struje). Iz Ministarstva ekonomskog razvoja ove sedmice nijesmo dobili odgovore da li će i što Vlada uraditi da bi spriječila eventualni dalji rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica.

Predstavnici najvećih crnogorskih trgovačkih lanaca takođe nijesu bili zainteresovani da govore o razlozima poskupljenja osnovnih životnih namirnica, niti o tome koliko su cijene pora-

Jadranka Kaluđerović

sle u ovoj godini, kao ni kako će se kretati u narednom periodu.

OGRANIČENJE CIJENA

- Mi očekujemo da se cijene roba i usluga koje se tiču osnovnog životnog standarda zaposlenih i građana na neki način ograniče. A to su cijene mlijeka, hljeba, ulja, struje, goriva. To su neke osnovne stvari gdje bi država morala da zaštiti građane njihov standard na način što će intervenisati i to očekujemo od države – kazao je Keković Pobjedi.

Govoreći o eventualnoj ulozi države u intervenciji na ograničenju cijena, on je ipak podsjetio da u Crnoj Gori imamo tržišnu ekonomiju u kojoj cijenu roba i usluga određuje tržište. On kao veliki problem u ovakvoj situaciji, ističe nepostojanje robnih rezervi.

- Crna Gora nema robne rezerve i naravno da mi u USSCG smatramo da treba da ih ima, da bi država mogla da kalkuliše – rekao je Keković.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da će povećanje cijena naftnih derivata dovesti do povećanja drugih proizvoda, a samim tim i osnovnih životnih namirnica, Keković je saopštio da je gorivo jedan od inputa u svim cijenama roba i usluga i da na neki način determiniše te cijene.

On je podsjetio da je USSCG još u julu tražila od Vlade da utvrdi gornju granicu cijene nafte i naftnih derivata čime bi se stalo na put daljem povećanju cijena, a samim tim i

Keković: Oporezovati bogatstvo i Srđa Keković je govoreći o tome koliko je rast cijena ugrozio egzistenciju građana i radnika u Crnoj Gori, saopštio da mora da se oporezuje bogatstvo kako bi se kupio socijalni mir. On je podsjetio da je Crna Gora po Ustavu definisana kao država socijalne pravde.

- Zagovaramo da se Srđa Keković

poveća porez na dobit koji je u Crnoj Gori niži od svih zemalja EU. Kod nas je porez na dobit devet odsto, a recimo u Sloveniji blizu 30 odsto. Mi moramo da oprezujemo dobit, bogatstvo i luksuz kako bi oni koji nemaju mogli da dostignu onaj standard koji je prijem-

Ekonomija

Neđelja, 17. oktobar 2021.

5

nivou nije zaobišla Crnu Goru, socijalna situacija nikad teža

uti dok divljaju rane i energenata

GRAĐANE OČEKUJE DALJI RAST CIJENA: Detalj iz jednog podgoričkog marketa

Država bi morala da zaštiti građane i njihov standard na način što će intervenisati i ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica mlijeka, hljeba, ulja, struje i goriva, smatra Srđa Keković, dok Jadranka Kaluđerović poručuje da su to protekcionističke mjere i da pomoć onima koji ne mogu da priušte osnovne životne namirnice treba tražiti kroz socijalne programe

daljem pogoršanju socio-ekonomskog položaja građana.

On je zagovornik smanjenja akciza na gorivo.

- Mi smo ljetos tražili da se cijena goriva limitira na 1,1 euro.

Tražili smo da se to ograniči na vremenski period dok imamo ove trendove na tržištu koji su uzrokovani pandemijom korona virusa. Tražili smo da se država odrekne svojih akciza na iznose preko 1,1 euro cijene goriva za neki vremenski period dok se cijene goriva stabilizuju.

Država treba da zaštiti građane tako što će se odreći jednog dijela akciza za vremenski period dok se ukupno cijene roba i usluga ne stabilizuju na tržištu – izjavio je Keković.

Cijene eurodizela i lož ulja su od utorka veće po šest centi i iznose 1,3 eura i 1,27 eura. Cijene eurosupera 95 i 98 veće su

- U EU i kod nas glavni razlog rasta cijena bilo je štampanje novca od strane ECB koje je bilo na nivou od oko deset odsto novčanog agregata M2. Dodatno, politika niskih kamatnih stopa koja je stimulisana monetarnim mjerama ECB je takođe doprinijela rastu cijena posebno u nekim oblastima na primjer u sektoru nekretnina – istakla je Kaluđerović.

Ona dodaje da su osim toga na rast cijena uticali i problemi u lancima snabdjevanja koji su bili prisutni na svjetskom tržištu zbog pandemije.

- Takvi problemi su na primjer uslovili povećanje cijena građevinskog materijala, automobila, i drugih proizvoda – rekla je Kaluđerović.

Ona je komentarišući poskupljenje naftnih derivata, saopštila da povećanje cijena gori-

četiri, odnosno tri centa i iznose 1,43 eura, odnosno 1,46 eura.

Cijene goriva porasle su 13. put u posljednjih godinu. Maksimalne cijene eurodizela i bezolovnog benzina imali smo u septembru 2012. godine kada je cijena bezolovnog benzina iznosila 1,5 eura po litru, a eurodizela 1,38 eura po litru. Istorijski minimum zabilježen u prvom kvartalu 2016. godine kada je cijena bezolovnog benzina iznosila 0,98 eura po litru, a eurodizela 0,82 eura po litru.

UZROCI INFLACIJE

Direktorica ISSP-a i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica (UDG) Jadranka Kaluđerović navodi da inflacija u Crnoj Gori prati inflaciju u Evropi.

- Evropska centralna banka (ECB) projektuje inflaciju na

nivou od 2,2 odsto u 2021, 1,7 odsto u 2022. i 1,5 odsto u 2023, tako da to mogu biti projekcije i za Crnu Goru – kazala je Kaluđerović.

Kaluđerović smatra da inflacija sa kojom se suočavamo nije posljedica kratkotrajnih faktora, kako to objašnjava ECB, već je posljedica ubacivanja velike količine novca u sistem tokom kovid perioda, koje će se nastaviti u narednom periodu, kroz značajne programe pomoći koji su najavljeni.

- Iz toga se ove ocjene čine previše optimistične te možemo očekivati inflaciju i veću od ove koju procjenjuje ECB – rekla je Kaluđerović.

Inflacija je, kako navodi, primarno monetarni fenomen i nastaje zbog povećanja novčane mase koje nije praćeno rastom produktivnosti.

i luksuz da bi se kupio socijalni mir čiv 21. vijeku. To je nešto čemu USSCG stremi, a to je nešto što smo prepoznali u projektu ,,Evropa sad“ – kazao je Keković.

On je podsjetio da je ta sindikalna organizacija na sjednici Socijalnog savjeta podržala plan ,,Evropa sad“, koji je nedavno predstavio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

- U taj plan generalno je ugrađeno nekih 80 odsto mjera koje je USSCG zadnjih deceniju tražila od prethodnih vlada, a tražila je i od ove Vlade. Zato misli-

mo da je ovaj plan održiv – poručio je Keković.

Spajić je krajem septembra predstavio mjere kojim je za narednu godinu predviđeno povećanje minimalca na 450 eura, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i smanjenje poreskog opterećanja na zarade sa 39 odsto na 21 odsto. Takođe predviđeno je uvođenje neoporezivog dijela zarade na 700 eura bruto plate, kao i progresivno oporezivanje zarada.

Sve ove mjere trebaju biti dio prijedloga budžeta za narednu godinu.

Potrošačka korpa sve skuplja

Ulje za godinu poskupilo 37, gorivo 20, a povrće 13 odsto Prema podacima Monstata najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena goriva i maziva za motorna ulja (19,7 odsto), ulja i masti (36,8 odsto), povrća (13,4 odsto), usluge smještaja (18,1 odsto), rasta cijena mlijeka, sira i jaja (2,3 odsto), hljeba i žitarica (2,1 odsto), šećera, džema, meda i slatkiša (6,5 odsto), duvana 3,4 odsto. Statističari su izračunali da su cijene mesa za godinu porasle 0,9 odsto, a voća 3,7 odsto.

va dovodi do povećanja cijena i drugih proizvoda zbog povećanja proizvodnje i cijena transporta.

- Kako će se kretati cijene goriva veoma je neizvjesno. Neki stručnjaci smatraju da je povećanje ovih cijena posebno podstaknuto smanjenjem zaliha, odnosno ponude sa jedne strane i povećanja tražnje usljed oporavka ekonomske aktivnosti, koje će trajati jedan kraći period – saopštila je Kaluđerović.

ULOGA DRŽAVE LIMITIRANA

Odgovarajući na pitanje da li bi i što država, odnosno Vlada trebala da uradi da bi spriječila dalji rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, Kaluđerović je saopštila da uloga države treba da bude veoma limitirana i usmjerena isključivo na ugrožene socijalne grupe.

- Ovo sa čim se suočavamo posljedica je odluka koje su donešene ranije kao i problema koje je izazvala pandemija, tako da se sada ne može ništa učiniti. Ograničavanje cijena određenih proizvoda je protekcionistička mjera koja onemogućava onima koji te proizvode proizvode i njima trguju da ostvaruju zaradu koju bi mogli u slučaju da su cijene tržišno određene. To naravno onda znači i manje zarade svima koji su zaposleni u ovim sektorima (pekarama, mesarama itd) – kazala je Kaluđerović i dodala da pomoć onima koji ne mogu da priušte ove namirnice treba tražiti

kroz socijalne programe.

Ona navodi da u prethodnih nekoliko godina u Crnoj Gori nijesmo imali rast plata, ali kako dodaje nismo imali ni značajan rast cijena.

- Štaviše imali smo deflaciju u nekim periodima. Ukoliko se zarade ne povećavaju a cijene rastu realne zarade se smanjuju. Znači za novac koji zaradimo ne možemo da kupimo više onoliko namirnica koliko smo ranije mogli, realno znači vrijednost naše zarade je manja.

Ukoliko bi došlo do povećanja zarada uticaj inflacije na realne zarade bi bio manji – pojasnila je Kaluđerović.

RAST CIJENA

Prema najnovijim podacima Monstata objavljenim ove sedmice, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više 2,9 odsto.

Potrošačke cijene u periodu od januara do septembra su, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 1,8 odsto.

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI), u septembru su u odnosu na avgust bile u prosjeku više 0,5 odsto, pokazuju podaci Monstata.

- Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena odjeće, povrća, čvrstih goriva, hljeba i žitarica, cipela i ostale obuće, goriva i maziva za motorna vozila - rekli su iz Monstata.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga, u septembru je, u odnosu na avgust, zabilježen rast cijena u grupama odjeća i obuća četiri odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,4 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto, ostala dobra i usluge 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupama hoteli i restorani 2,6 odsto i prevoz 0,1 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Indeksi potrošačkih cijena su jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije i finansija. Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u CrS. POPOVIĆ noj Gori.

6

Društvo

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Tragedija koja je zadesila devetnaestogodišnju djevojku pokazala koliko je sistem nemoćan u borbi protiv nasilja

Šejlino ubistvo dokaz da država ne funkcioniše

PODGORICA – Ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije mora da bude motiv za nadležne institucije, prije svega za policiju i tužilaštvo da preispitaju svoj rad, utvrde nedostatke i promijene lošu praksu, a izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici na kojima se mora raditi u narednom periodu, treba da idu u smjeru ostvarenja prava žrtava i zaštite djece - poručuju sagovornice Pobjede.

Prije nešto više od 15 dana, ugašen je jedan mladi život – za Šejlino ubistvo osumnjičen je njen nevjenčani suprug Ilir Đokaj koji je tom prilikom teško ranio i Šejlinog oca. Tragedija je tim veća što je djevojka vjerovala institucijama i svog vjerenika prijavljivala policiji zbog prijetnji koje joj je upućivao, ali su nadležni to okarakterisali kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.

Sagovornice Pobjede navode da je do ubistva došlo zbog toga što institucije nijesu reagovale i nijesu umjele da zaštite žrtvu nasilja. Poručuju da se to ne smije ponoviti.

KomuniKacija

urađena bezbjednosna procjena, tako da je nasilnik najprije oslobođen krivice, što je iskoristio da joj oduzme život i da teško rani njenog oca, a umalo i ostale članove porodice - navodi Raičević.

Ovaj slučaj kaže ona, mora da „bude motiv za nadležne institucije da preispitaju svoj rad, utvrde nedostatke i krenu da mijenjaju lošu praksu“, a u Centru za ženska prava će na tome i insistirati.

Na protestu zbog Šejlinog ubistva, koji je održan prije nekoliko dana na ulici između Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda u Podgorici, Raičević je podsjetila na podatak da je prošle godine bilo više od 2.000 prekršaja za nasilje u porodici, a od toga samo deset do 15 odsto je okarakterisano kao krivično djelo.

Ona navodi da je to pokazatelj da institucije, u prvom redu tužilaštvo, ne prepoznaje nasilje u porodici kao težak oblik kršenja ljudskih prava i da nema svijest o ozbiljnosti posljedica koje nasilje ostavlja na žrtve.

- U pitanju je svojevrsna strukturna diskriminacija žena i djece, budući da su oni žrtve u većini slučajeva. To je praksa koja hitno mora da se mijenja, a na koju nas je upozorio i GREVIO - ekspertsko tijelo koje prati Istanbulsku konvenciju - naglasila je Raičević.

TužilašTvo

Da su institucije u ovom ali i u mnogim drugim slučajevima zakazale smatra i kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak.

- Ono što je šokantno, to je bestidno bježanje od odgovornosti institucija sistema, svih

Sa protesta za Šejlu

lje. Sadašnje stanje u tužilaštvu je ogledalo korupcije, sluganstva formalnim i neformalnim centrima moći, nerada, neodgovornog ponašanja i to pod hitno mora da se mijenja, pa koristim priliku da apelujem na kolege poslanike da se uozbiljimo i što prije izglasamo novi Tužilački savjet - poručila je Bošnjak.

ZaKon

Maja Raičević

Branka Bošnjak

Kako prepoznati sociopate Sociolog Andrija Đukanović za Pobjedu je naveo da su sociopate sklone da krše norme i pravila ponašanja koji važe u društvu, da ne poštuju prava drugih te da su skloni nasilju i agresivnom ponašanju.

- Sociopatija je jedan od oblika antisocijalnog ponašanja. Ovakve osobe imaju napade bijesa, emotivnih pražnjenja i nasilnog pona-

u nizu, a koje su zakazale, jer im je nesrećna djevojka vjerovala i prijavljivala nasilje. Iza svih tih odluka koje su institucije donosile stoje konkretni ljudi, imenom i prezimenom, koji moraju da ponesu odgovornost. Od onog ko je olako

šanja. Najčešće sociopate dolaze iz disfunkcionalnih porodica i trpjeli su nasilje u porodici - priča Đukanović.

Jedna od karakteristika utvrđenih istraživanjima je, kako navodi, da se radi o osobama koje imaju lošije obrazovanje i dolaze iz marginalizovanih sredina.

Navodi da su nasilje koje vrše, pa čak i ubistvo nešto što se „desi spontano“ te da

to vrlo često ne planraju.

- Zbog svih ovih manifestacija njihovog ponašanja lakše ih je identifikovati.

Treba povesti računa o ponašanju posebno mladih osoba koje ispoljavaju agresiju i bijes i raditi sa njima.

Nažalost svjedoci smo da ima slučajeva kada ovakave ličnosti nijesu na pravi način tretirane već se nesmetano kreću i žive među nama predstavljajući opasnost kazao je Đukanović.

procijenio bezbjednosni rizik do onih koji su nasilnika samo prekršajno kaznili, iako se radilo o povratniku i nekom ko je već osuđivan za nasilničko ponašanje - ističe Bošnjak.

Porazna statistika da je samo 10 do 15 odsto slučajeva nasilja m. babović

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević za Pobjedu kaže da od komunikacije i saradnje policije i tužilaštva u velikoj mjeri zavisi kvalifikacija djela.

- Važno je kako policija predstavlja slučaj i radi bezbjednosnu procjenu, ali ne smijemo zaboraviti da tužilaštvo ima ključnu ulogu, budući da vodi i usmjerava policijsku istragu i da može da naloži prikupljanje dodatnih dokaza, osim onih koje policija predoči. Koliko je ta komunikacija važna pokazuje i nedavni slučaj ubistva mlade Šejle Bakije koja je prijavila prijetnje po život, a nijedna od pomenutih institucija ih nije shvatila sa dovoljnom dozom ozbiljnosti, nije

Sagovornice Pobjede Maja Raičević i Branka Bošnjak ističu da su institucije sistema „zakazale“ naročito tužilaštvo i policija koji očigledno nijesu ostvarili dobru komunikaciju. Iako su pohvalile Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, navele su da je njegova primjena nezadovoljavajuća

okarakterisano kao krivično djelo, prema njenim riječima govori o sistemu koji je blagonaklon prema nasilnicima, koji prođu olako uz prekršajne sankcije, pa se slobodno kreću i nesmeteno nastavljaju svoje nasilničko ponašanje.

- Činjenica je da žrtve više povjerenja imaju u nevladin sektor nego i institucije države. Dakle sistem mora da pokaže snagu, da pokaže da mu je stalo do pravde, da zaštiti žrtve, a mehanizmi postoje, ali ne postoji volja. Zašto? Nije mi jasno... Analizirajući ove podatke slobodno mogu reći da imamo institucionalno nasilje nad žrtvama nasilja - kazala je Bošnjak.

Pominje da i silovatelji djece u Crnoj Gori prolaze sa malim kaznama i za to krivi tužilaštvo.

- Treba jedna velika čistka, posebno u tužilaštvu koje je trulo do te mjere da ,,zaudara“. Tužilaštvo se pokazuje kao najlošija, najtrulija karika, već duže vremena, ne samo u ovakvim slučajevima, već i mnogim drugim.

Ali imamo stalnu potrebu pokušaja prebacivanja odgovornosti sa jedne na drugu kariku u ovom lancu - ističe Bošnjak.

Kaže da je neophodno što prije izglasati novi Tužilački savjet koji će biti ojačan ljudima sa strane, „koji će imati distancu i koji će razdrmati postojeću nezdravu esnafsku solidarnost“.

- Zato hoću da vjerujem da će doći do vidljivih pomaka na bo-

Govoreći o Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, naša sagovornica ocjenjuje da on omogućava nadležnim organima da adekvatno kazne nasilnike i zaštite žrtve od nasilja u porodici, ali da je često „izigran“ i fleksibilno tumačen.

- Nikad mi neće biti jasna ta kontinurina praksa policije i pravosudnih organa da u najvećem broju slučajeva nasilja u porodici stanu na stranu nasilnika, jer kaznena evidencija to jasno pokazuje. A takva praksa, nažalost, destimuliše žrtve da prijave nasilje, jer se gubi povjerenje u institucije sistema. Nije Zakon ,,kriv“, već oni koji su zaduženi za njegovo sprovođenje - kategorična je Bošnjak.

Ipak navodi da je možda potrebno jasnije i eksplicitnije precizirati neke odredbe, da ne bi ostavljali mogućnost na fleksibilno tumačenje, koje nažalost, po pravilu ide na štetu žrtve.

- Ali ono što nam treba jeste personalna odgovornost onih koji su zakazali u sistemu i dozvolili da dođe do ovakvog ishoda. Oni ne smiju da ostanu nekažnjeni, ako želimo da nam se ovakve stvari ne ponove - poručila je Bošnjak.

U Centru za ženska prava smatraju da je potrebno mijenjati ovaj zakon i ta NVO se 2019. obratila tadašnjem Ministarstvu pravde sa prijedlogom za izmjene tog dokumenta.

- Tada je bila i oformljena radna grupa za izmjenu ovog zakona, čiji smo bili članovi. U međuvremenu je rad na ovom zakonu obustavljen, jer su u toku izmjene Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku, ali očekujemo da će se uskoro nastaviti. Naše izmjene dodatni fokus stavljaju na prava žrtava i zaštitu djece, svjedoka nasilja - rekla je Raičević.

Ipak, ona je istakla da taj Zakon ni sada nije loš, te da daje dosta mogućnosti za zaštitu žrtava nasilja, ali je primjena još uvijek nezadovoljavajuća.

- Potrebno je proširiti definiciju nasilja u porodici na način da se uskladi sa Istanbulskom konvencijom, unijeti definiciju rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad ženama, zatim obezbijediti zaštitu od ovakve vrste nasilja i onim licima koja nisu vanbračni supružnici i ne žive u zajedničkom domaćinstvu, uključujući i istopolne veze, ojačati zaštitu žrtava, naročito onih koje su posebno ranjive, poput djece svjedoka nasilja, osoba sa invaliditetom, uvesti obaveznu procjenu rizika, uvesti dodatne oblike nasilja koji su prepoznati u praksi, pooštriti sankcije za nasilje, dodatno unaprijediti zaštitne mjere, uvesti finansijsku podršku za žrtve itd. - zaključila je Raičević.

K. janKoviĆ

Društvo

Neđelja, 17. oktobar 2021.

PODGORICA – U Crnoj Gori su od posljedica infekcije korona virusom preminule još dvije osobe, dok je broj novozaraženih 355, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje.

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa

Institut za javno zdravlje registrovao 355 novih slučajeva kovid infekcije

Preminule još dvije osobe

su u petak završile analizu i Institutu dostavile rezultate 2.842 uzorka na korona virus.

Ukupno je dijagnostikovano 355 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 - saopšteno je iz IJZ-a.

Najviše novooboljelih, 139, registrovano je u Podgorici, a slijede Nikšić sa 67, Bar i Tivat sa po 19, Herceg Novi 18, Bijelo Polje 15, Pljevlja 13, Budva i Danilovgrad sa po devet, Kotor i Kolašin sa po sedam,

Mojkovac šest, Cetinje pet, Berane, Plužine, Tuzi i Ulcinj sa po četiri, Andrijevica tri, Plav dva i Rožaje sa jednim novooboljelim.

Institutu su tokom petka prijavljena dva smrtna ishoda

povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom i to u Podgorici i Nikšiću. Među preminulima najmlađi je imao 73, a najstariji 74 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.020. Prijavljen je oporavak kod 410 pacijenta.

7

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 4.823 - navode iz IJZ-a.

Od početka epidemijskih dešavanja u martu 2020. godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 137.401. Đ. Ć.

Okupljanje proteklo bez incidenata

Tvrde da su i dalje diskriminisani Izvršni direktor organizacije „Kvir Montenegro“ Danijel Kalezić podsjetio je da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola počeo da se primjenjuje, ali da 26 povezanih zakona i podzakonskih akata jos nijesu dopunjeni

Zahtjeve je saopštio Danijel Kalezić, izvršni direktor organizacije „Kvir Montenegro“ koja stoji iza organizacije Prajda.

Kalezić je podsjetio da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola počeo da se primjenjuje, ali da 26 povezanih zakona i podzakonskih akata jos nijesu dopunjeni.

- Pozivamo i Vladu i Skupštinu da nastave taj proces i nakon dva utvrđena prijedloga izmjena i dopuna Zakona završimo taj posao, kako bismo svoja ljudska prava mogli da praktikujemo nesmetano kao svi ostali građani u ovoj zemlji - naveo je Kalezić i dodao kako u Crnoj Gori već više od godinu nema hormonske terapije koju primaju osobe koje su promijenile pol.

Kalezić je istakao i kako je kreiranja i usvajanja zakona o rodnom identitetu na osnovu samoodređenja u toku, te da LGBT zajednica zahtijeva da taj proces bude nastavljen.

- Zahtijevamo i unapređenje pravosudne prakse u odnosu na govor mržnje prema pripadnicima ove zajednice – naglasio je on.

Prajdu su ove godine prisustvovali potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnog sektora Dritan Abazović, šef crnogorske diplomatije Đorđe Radulović, kao i ministri finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ekonomskog razvoja Jakov Milatović i ministarka digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.

U povorci su bili i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i poslanici Ure Božena Jelušić i Liberalne pratije Andrija Popović.

Ministar Spajić je medijima rekao kako podržava održavanje Prajda i kako je došao da pokaže da je Vlada otvorena za sve.

- Ovakvi dani su normalna stvar za Crnu Goru koja ne smije da robuje fobijama, homofobijama, ksenofobijama, crkvenim fobijama i bilo kakvim drugim fobijama. Mi smo otvoreno društvo i sve različitosti treba da poštujemo

i njegujemo i to je naša snaga - kazao je Spajić.

Milatović je poručio kako bez inkluzivnog društva nema ni inkluzivnog ekonomskog razvoja.

- Upravo iz tog razloga mi smo danas ovdje, ovo je jedan od načina na koji pokazujemo da podržavamo u potpunosti inkluziju u društvu u svakom smislu – rekao je on.

Vicepremijer Abazović je naveo kako ga raduje što se ovogodišnji prajd održava bez tenzija, dok je gradonačelnik

Vuković istakao kako je Prajd odlika razvijenog svijeta.

- Ne smijemo da diskriminišemo nikoga i moramo pokazati maksimalnu inkluzivnost. Odnosno, otvorenost da poštujemo ljudska prava - kazao je Vuković.

Učesnici Prajda su nakon okupljanja na bulevaru ispred Skupštine Crne Gore prošetali Ulicom Stanka Dragojevića, Bokeškom i Ulicom slobode nazad do Skupštine, nakon čega je Prajd okončan. Đ. Ć.

Interesantni transparent na paradi ponosa

Marković Abazoviću: Što ovako nijeste podržali ljude koji su šetali na Cetinju Dok je juče tokom Montenegro prajda odgovarao na novinarska pitanja, došlo je do rasprave između Abazovića i predsjednice nikšićkog odbora Liberalne partije Jelene Marković.

-Vidim da podržavate ljubav ovdje… Da li ste na Cetinju gumenima mecima i suzavcem pokazali kako podržavate ljubav ljudi prema državi, vjernike Crnogorske crkve prema toj crkvi, je li to podrška? – pitala je Marković Abazovića.

On joj je odgovorio da što se tiče Cetinja – uvijek su podržavali ljude i njihova ustavna prava. Takođe, demantovao je da su korišćeni gumeni meci.

-Nemojte da se služite neistinama. Policija Crne Gore od 2016. godine nema gumene metke niti ih može koristiti – rekao je Abazović.

Marković je odgovorila da „imaju Snežanu Lakić sa ranama od gumenih metaka“, a Abazović joj

je odgovorio da ih donese.

-Na mene je pušten suzavac i na ovu gospođu koju nazivate fašistom na Tviteru – rekla je Marković Abazoviću.

-Ne, ne nazivam. I sami znate da izvrćete teze – kazao je Abazović.

Marković je upitala „zašto na ove ljude ovdje nije bačen suzavac“.

-A zašto bismo bacili kada ljudi lepršaju, mirno šetaju ulicama?

– pitao je Abazović.

Marković je na to rekla da su na Cetinju i oni „šetali i lepršali ulicama“.

-Niste, nego je jedan od vas, koji vas je organizovao – Veselin Veljović, udario policajca – tvrdi Abazović.

Na ovu izjavu Abazovića reagovao je na Tviteru građanski aktivista Aleksandar Zeković.

- Niko od saslušanih policajaca nije rekao da ga je Veljović udario/gurnuo ili se zbog njega osjetio ugroženim - naveo je Zeković . s.vAsILJEvIĆ

PODGORICA – Dopuna 26 zakona i podzakonskih akata povezanih sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbjeđivanje hormonske terapije za osobe koje su promijenile pol i nastavak kreiranja i usvajanja zakona o rodnom identitetu na osnovu samoodređenja, zahtjevi su koji su juče upućeni sa devetog po redu Montenegro prajda, koji je ove godine održan pod sloganom „Ljubav, ljudi“.

I. MANDIĆ

s.vAsILJEvIĆ

U Podgorici održan deveti Montenegro prajd pod sloganom „Ljubav, ljudi“

Pozivamo i Vladu i Skupštinu da nastave taj proces i nakon dva utvrđena prijedloga izmjena i dopuna Zakona završimo taj posao, kako bismo svoja ljudska prava mogli da praktikujemo nesmetano kao svi ostali građani u ovoj zemlji - naveo je Kalezić i dodao kako u Crnoj Gori već više od godinu nema hormonske terapije koju primaju osobe koje su promijenile pol

Poručuju da zakoni ne štite njihova prava

8

Aktuelnosti

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Na FCJK održana komemoracija povodom smrti akademika Milorada Nikčevića

Čirgić: Bio je najglasniji afirmator crnogorskog jezika Volio je Crnu Goru kojoj je posvetio decenije svoga rada. Uskoro će joj se i potonji put i zavazda vratiti. Stiže vitez među vitezove. Čekaće ga tamo brat Vojislav, i dva brata Radojevića – Radoje i Danilo, i Radoš Rotković i drugi naši velikani PODGORICA - U Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, u petak, održana je komemorativna sjednica povodom smrti Milorada Nikčevića, jednoga od utemeljivača savremene književne montenegristike, saopšteno je juče sa tog fakulteta.

Na komemoraciji su, kako je navedeno u saopštenju, govorili dekan FCJK Adnan Čirgić, prodekan Aleksandar Radoman, profesor Boban Batriće-

vić i akademik Vukić Pulević. Čirgić je, između ostalog, istakao da je Nikčević bio jedan od najglasnijih afirmatora crnogorskog jezika, književnosti i crnogorske kulture i jedan od najvatrenijih društvenih kritičara u Crnoj Gori.

- Bio je jedan od onih što za svoga prilično duga vijeka nikad nijesu posrnuli. Zbog svega toga Milorad Nikčević nikad nije bio član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Zbog svega toga nikad nije bio

ni gostujući profesor Univerziteta Crne Gore. Nikad nije dobio nijednu državnu nagradu u Crnoj Gori. Prezirao je većinu crnogorskih naučnih i kulturnih ustanova i one koji su ih predstavljali. Prezirao je njihovo mediokritetstvo, strah, koristoljublje. Volio je Fakultet za crnogorski jezik i književnost kao svoju kuću.

Volio je Cetinje. Volio je Crnu Goru kojoj je posvetio decenije svoga rada. Uskoro će joj se i potonji put i zavazda vratiti.

Sa komemoracije na Fakultetu za crnogorski jezik

Stiže vitez među vitezove. Čekaće ga tamo brat Vojislav, i dva brata Radojevića – Radoje i Danilo, i Radoš Rotković i drugi naši velikani. I neće se

Vicepremijer poručio da je spreman da ide do kraja u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića

Abazović: Naša je obaveza da riješimo taj slučaj Tolika doza neodgovornosti određenih struktura, koje možda i nemaju lošu namjeru, je poražavajuća – rekao je Abazović

ci te kako će njegova izjava sa 2BS foruma o razmjeni informacija NATO sa crnogorskom vladom biti tema razgovora.

- Sa NATO članicama i partnerima nismo imali problema.

Da li je na nekom njihovom sastanku tretirano nešto van ovoga što su naša saznanja u ovom trenutku, treba rasčistiti, ali u svakom slučaju, mi smo posvećeni tome da država Crna Gora učini sve da dokaže svoju kredibilnost. Možda su i postojale neke greške, ali one sigurno nisu bile u domenu toga da bi bile zabrinja-

PODGORICA – Vicepremijer i koordinator bezbjednosnog sektora Dritan Abazović spreman je da, kako je naveo, po bilo koju cijenu ide do kraja u rasvjetljavanju ubistva osnivača i urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.

- Tolika doza neodgovornosti određenih struktura, koje možda i nemaju lošu namjeru, je poražavajuća – rekao je Abazović.

Abazović je najavio i kako će sa specijalnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom za dva dana razgovarati u Ameri-

On je juče, nakon Montenegro prajda, novinarima rekao kako ne može da iznosi detalje o njegovoj posjeti osuđeniku Ljubu Bigoviću, ali i poručio da svi odgovorni moraju biti procesuirani.

- Ono što sam mogao da kažem već sam rekao. Obećali samo i ja i premijer da ćemo da se potrudimo da se rasvijetli ubistvo Duška Jovanovića. Što se mene tiče, po bilo koju cijenu ću ići do kraja. Svako ko želi da opstruira, ili je dobio nalog da opstruira, ko ne želi da se to rasvijetli, neka kasnije objašnjava građanima - kazao je on.

Naveo je i kako je obaveza ove vlasti da uloži svoj maksimum da se ubistvo Jovanovića konačno rasvijetli i dodao kako je tužilaštvo imalo na raspolaganju prethodnih 20 godina da riješi taj slučaji.

Abazović odgovara na pitanja novinara

imati od čega pred njima zastiđeti – rekao je Čirgić.

Iz FCJK su saopštili i da će kremacija Nikčevića biti obavljena u srijedu u Osijeku, nakon

čega će biti održana i komemorativna sjednica na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Sahrana će se, kako su naveli, obaviti u Crnoj Gori. Đ.Ć.

Nekadašnji pomoćnik direktora UP-a Enes Baković reagovao na poziv koji mu je uputio državni sekretar u MUP-u Rade Milošević - Ono što sam mogao da kažem već sam rekao. Obećali samo i ja i premijer da ćemo da se potrudimo da se rasvijetli ubistvo Duška Jovanovića. Što se mene tiče, po bilo koju cijenu ću ići do kraja. Svako ko želi da opstruira, ili je dobio nalog da opstruira, ko ne želi da se to rasvijetli, neka kasnije objašnjava građanima kazao je Abazović vajuće - istakao je Abazović.

Govoreći o aktuelnoj krizi vlasti, Abazović je kazao kako se nada kako će vladajuća koalicija naći zajedničko i održivo rješenje.

- Bez ucjena i bez toga da se usvajanje zakona o budžetu dovodi u pitanje. Što se mene tiče, ja taj princip podržavam.

Naše su pozicije jasne – kazao je on i dodao kako, kada je riječ o rekonstrukciji Vlade, ima osjećaj da se vrte u krug. Đ. Ć.

Enes Baković

Bivši delikvent podmetanjem pokušava da me dovede u vezu sa kriminalom PODGORICA - Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković optužio je državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rada Miloševića da podmetanjem i neistinama pokušava da ga dovede u vezu sa kriminalnim organizacijama.

Baković je reagovao na poziv koji mu je juče uputio Milošević da odgovori po kom članu zakona ili pravnom propisu je naredio ukidanje zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

On je u reagovanju naveo kako se nikad nije krio ni iza koga, dok je Miloševića nazvao bivšim delikventom.

- Bivši delikvent se opet javio i sad dušebrižno žali za hapšenjem časnih policajaca, a u čijem hapšenju je, po svemu sudeći, lično učestvovao protivpravnim uticajem sa visoke službene pozicije. Nikad se nisam iza nikog krio, pa ni sad, a to znaju upravo časni policajci, moje kolege koje ste vi spektakularno hapsili bez ikakvog osnova. Podmećete mi i da se krijem iza kolega iz Srbije, a ja tražim da iznesete u javnost i da dostavite nadležnim organima, gdje sam to rekao i tvrdio – naveo je Baković u reagovanju.

On je dodao i kako je prilikom obavljanja funkcije postupao zakonito, te da nadležnim institucijama stoji na raspolaganju da ispitaju sve u vezi toga.

- Sa Miloševićem, bivšim delikventom, koji podmetanjem i neistinama pokušava da me dovede u vezu sa kriminalnim organizacijama, završavam polemiku na ovu temu – zaključio je u reagovanju. Đ.Ć.

Društvo

Neđelja, 17. oktobar 2021.

9

Mjesec je borbe protiv karcinoma dojke, onkolozi poručuju da je najbitnije bolest otkriti na vrijeme Na pitanje kako se boriti protiv situacija u kojima ljudi ne odlaze kod ljekara ,,da im nešto ne nađu“, dr Cicmil-sarić kaže da je jedini iskren odgovor na ovo pitanje ,,veoma teško“, te da je strah od bolesti potpuno prirodan kod svakog ljudskog bića.

- Pored straha, tu je i neadekvatan način gledanja na situaciju kod oboljelog, sažalijevanje, izbjegavanje, potpuno nestručni i na činjenicama nezasnovani savjeti i odgovori na pitanja koje uglavnom niko nije tražio ni postavio takođe su jedan od mogućih

Zbog ,,straha da im nešto ne nađu“ žene nekad ne zatraže stručnu pomoć ako ne razloga, onda bar povoda da se ne zatraži stručna pomoć. ,,Rasprava sa bogom“, nevjerica, shvatanje, ali ne i prihvatanje realnosti, parola da se ,,to događa drugima“ ali ne i nama, bojazan da ćemo svojim stanjem opteretiti i promijeniti živote najbližih u porodici, društvu, radnom kolektivu, izdvajanje dodatnih materijalnih sredstava koja

su potrebna u i onako teškoj materijalnoj situaciji koje stanje bolesti predstavlja, mogući gubitk svakodnevnog života, navika, moguće nepoželjne vizuelno-estetske promjene čine dodatne elemente izbjegavanja prave i stručne pomoći – istakla je Cicmil-Sarić.

Ona poručuje da bi parolu ,,Strah me je

da mi nešto ne nađu“ trebalo zamijeniti sa ,,Strah me je da mi nešto, možda opasno, na vrijeme ne nađu“.

- Ponovno uvođenje institucije sistematskog pregleda još od školskih dana i uvođenje zdravstvenog obrazovanja još od osnovne škole, sigurno bi dalo značajan pozitivan doprinos u ovom domenu – ističe Cicmil-Sarić.

Cicmil-Sarić: Tumor ne znači da je uvijek u pitanju rak PODGORICA – U Crnoj Gori je, prema podacima Globokana, odnosno Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) koja je pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u prošloj godini od raka dojke oboljelo 378 žena, a preminulo čak 147.

Onkološkinja i internistkinja dr Nada Cicmil-Sarić za Pobjedu kaže da je ključno karcinom otkriti na vrijeme, odnosno kada je on u lokalizovanom stadijumu, ograničen na dojku i kada je što manjeg dijametra najbolje do jednog santimetra.

Ipak, kako poručuje izlječivost ne zavisi samo od stadijuma bolesti, već od brojnih bio-

Mnogi oblici cisti, fibroma i fibroadenoma, ubrajaju se u tumore. Tu su i promjene tipa displazije koje se još od rane mladosti mogu javiti u dojkama kod žena.

Jedan procenat od njih predstavljaju prekanceroze, ali je većina benignog karaktera. U ranom stadijumu rak dojke dijagnostikuje se kod oko 64 odsto žena.

Petogodišnje preživljavanje u lokalizovanom stadijumu je 99 odsto, u regionalnim 86, a u metastatskim 28 procenata – kazala je za Pobjedu dr Cicmil-Sarić loških, histopatoloških, imunohistohemijskih, molekularnobioloških, genetskih i imunoloških karakteristika.

Muška i ženska strana podjednako utiču u nasljeđivanju rizika Ljekari često znaju da kažu da je anamneza po ženskoj liniji kada je u pitanju ova opaka bolest bitnija nego po očevoj.

Ipak, dr Cicmil-sarić ističe da jednu gensku kopiju nasljeđujemo od majke, a jednu od oca, tako da muška i ženska strana imaju podjednak značaj u nasljeđivanju rizika za obolijevanje od raka dojke.

- Genska predispozicija za obolijevanje od raka dojke se kreće od pet do 10 odsto. Postojanje mutacije BRCA1,2 gena ne znači da će osoba oboljeti od raka dojke, ali predstavlja povećani rizik za obolijevanje. Povećan genetski rizik postoji u slučaju postojanja raka dojke ili raka jajnika u vertikalnoj ili horizontalnoj ženskoj liniji: babe, tetke, majka, obolijevanje od ovih bolesti u porodici koje se javlja prije 50. godine života, zatim član porodice koji je imao takozvani ,,trostruko negativni rak dojke“, da je u porodici prisutno obolijevanje od drugih vrsta malignih bolest; postojanje obostranog raka dojke kod nekog od članova porodice; postojanje muškog člana porodice koji je bolovao od raka dojke; od ranije poznato postojanje genskih mutacija u porodici - objasnila je dr Cicmil–Sarić.

Bolest koja nastaje dugo

- Rak dojke je bolest koja se formira u toku dugog perioda i tačno je da treba da protekne više godina da bi tumor dostigao dijametar od jednog centimetra do kada se smatra izlječivim. U tom vremenu zdrava ćelija prolazi mnoge promjene koje mogu biti prouzrokovane genskim defektima koji se odnose na nepostojanje funkcije gena koji vrše supresiju na stvaranje maligne bolest, imunološkim neprepoznavanjem

oboljenja kao ,,neprijatelja“ koji dugo vremena veoma liči na normalnu građu našeg organa kao i nepovoljnim i štetnim faktorima koji postoje u okruženju ili čine dio načina života koji vodimo. Veoma često, bolest je rezultat kombinacije navedenih činilaca – kazala je ona.

Dr Cicmil-Sarić naglašava da metodama primarne i sekundarne prevencije treba reagovati prije nego tumor dostigne promjer od jednog santimetra.

Najosjetljiviji period za stva-

Na pitanje da li su i koliko opasni fibroadenomi, zbog čega oni nastaju i da li postoji opasnost da prerastu u malignu promjenu, naša sagovornica ističe da su fibroadenomi najčešći oblik tumora u ženskoj dojci, te da su benignog karaktera.

- Ne spadaju u oblike koji imaju značaj malignog preobražaja. U njihovoj osnovi su često izvjesna hormonska dešavanja. Veoma su česti kod mladih žena. Mogu da budu prisutni i u obje dojke sa veoma specifičnom radiološkom slikom. Nekada se liječe operativno, a nekada podliježu samo redovnom medicinskom praćenju. Nakon operacije mogu da se ponovo jave. Prilikom postavljanja indikacije za eventualnu operaciju, vodi se računa o svemu što je navedeno ali i o kozmetskim efektima operacije benigne promjene u dojci. Naravno, ako ljekar postavi osnovanu sumnju o prirodi promjene, treba se uraditi intervencija i histopatološka provjera - kazala je dr Cicmil-sarić.

- Tumor dojke ne znači da je uvijek u pitanju rak. Mnogi oblici cisti, benignih tumora: fibroma i fibroadenoma, ubrajaju se u tumore. Pored tumora, tu su i promjene tipa displazije koje se još od rane mladosti mogu javiti u dojkama kod žena. Jedan procenat od njih predstavljaju prekanceroze, ali je većina benignog karaktera – naglašava dr Cicmil-Sarić.

Ipak, kako ističe, svaka promjena u dojci znači da žena treba poći kod ljekara kako bi ustanovio postojanje maligne bolesti i obezbijedio njeno blagovremeno i pravilno liječenje ili da dijagnostikuje benigne promjene, odredi ili njihovo liječenje ili dinamiku njihovih kontrolnih pregleda.

dijagnostika

ranje tumora dojke kod žene je, prema njenim riječima, od 40 do 49 godine života. S druge strane, kako naglašava većina malignih bolesti dojke bude otkrivena kod onih starijih od 50 godina.

Naša sagovornica objašnjava da je dijagnostika tumora dojke zasnovana na kliničkom pregledu, ultrazvuku, mamografiji, a nakon toga, u slučaju da se postavi indikacija, eventualno na magnetnoj rezonanci, iglenoj ili hirurskoj biopsiji i histopatološkoj analizi uzorka.

Preventivno dijagnostičko genetski skrining da bude na teret Fonda Dr Cicmil-sarić smatra da bi trebalo raditi na tome da Fond za zdravstveno osiguranje bude nosilac troškova u okviru dijagnostičkog preventivnog genetskog skrininga.

- Prije svega treba formirati zajedničko tijelo sastavljeno od kolega iz Centra za genetiku i Instituta za onkologiju kako bi se postavila prava indikacija i tako obezbijedio najveći terapijski benefit i opravdao trošak učnjen za testiranje. Program bi morao da obuhvati i stvaranje tima za genetsko savjetovanje u slučaju da se

Fibroadenomi su benignog karaktera

ustanovi prisustvo BRCA1,2 mutacija.

Ona objašnjava da sada postoji drugi segment genetskog testiranja koji se odnosi na pacijentkinje za koje se već zna da boluju od raka dojke ili jajnika koja se rade u svrhu odabira prave terapije, odnosno ljekova koji ciljano djeluju na ove bolesti kad je ustanovljeno prisustvo gemninativnih BRCA1,2 mutacija.

- U ovim slučajevima su farmaceutske kompanije te koje omogućavaju testiranje za pacijente – kazala je Cicmil–Sarić.

- Ljekar može da dijagnostikuje postojanje prekanceroza i omogući profilaktički tretman koji će onemogućiti njihov razvoj u malignu bolest. Ne treba zanemariti ni psihološku ravnotežu žene koja prati rasterećenje od straha i stanja dileme i neizvjesnosti koje su vezane za sopstveno zdravlje – naglašava naša dagovornica. Ženama prije 30 godine se, kako objašnjava dr Cicmil-Sarić, samo u izuzetnim situacijama preporučuje mamografija jer žljezdano tkivo dojke mlade žene nije poželjno izlagati rentgen zračenju, a istovremeno u takvom tkivu mamografija i ne može da prepozna sve ono što se od dijagnostike zahtijeva.

- Kombinacija navedenih metoda je svakako jedini ispravan put do tačne dijagnoze - poručuje ona.

A kada su u pitanju vrste karcinoma, dr Cicmil-Sarić kaže da se razlikuje lokalizovani, regionalni i metastatski stadijum raka dojke.

- Lokalni je ograničen na samu dojku, regionalni zahvata i limfne čvorove a metastatski je proširen na udaljena sjedišta drugih organa. U ranom stadijumu se rak dojke dijagnostikuje kod oko 64 odsto žena. Petogodišnje preživljavanje u lokalizovanom stadijumu je 99 odsto, u regionalnim 86, a u metastatskim 28 procenata – kazala je dr Cicmil-Sarić. sl.RadonjiĆ

10

Povodi

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Privlačenje ,,stručnjaka na daljinu“ prilika da produžimo turističku sezonu i povećamo prihode

Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima od 2022. godine

ZA RAD NIJE VAŽNO MJESTO: Digitalni nomadi

PODGORICA - Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i vidjeli nešto novo.

Za takozvane digitalne nomade, kancelarija je tamo gdje su oni i njihov laptop.

Prirodne ljepote, pogodna vremenska zona, niske cijene i blizina većih evropskih gradova čini Crnu Goru privlačnom destinacijom za digitalne nomade.

Izvršni direktor i partner ,,Colliers International“, Milovan Novaković je pokretač inicijative da se Crna Gora pridruži zemaljama koje su otvorile vrata digitalnim nomadima, koji mogu produžiti sezonu i bolje popuniti budžet.

PRIHODI

- Crna Gora će početkom naredne godine biti među prvim zemljama u svijetu koja je zakonski regulisala ovu visoko

Interesantan podatak koji je dobijen na osnovu određenih istraživanja, a koji vrijedi pomenuti je da se finansijski efekat jednog digitalnog nomada na lokalnu ekonomiju, može mjeriti sa ukupnim efektom 25 regularnih turista - kaže Novaković rastuću industriju. ,,Pokrenuće“ vize za digitalne nomade - tvrdi Novaković.

Procjene su da digitalni nomadi mjesečno troše 1.500 eura i da bi Crna Gora mogla imati dodatnih 30.000 gostiju koji bi boravili mnogo duže od prosječnog dosadašnjeg turiste što bi nam po nekim proračunima donijelo 100 miliona eura dodatnih prihoda.

- Interesantan podatak koji je dobijen na osnovu određenih istraživanja, a koji vrijedi pomenuti je da se finansijski efekat jednog digitalnog nomada

Na Madeiri prvo selo za ,,stručnjake na daljinu“ Ponta do Sol na jugozapadnoj obali ostrva Madeira je prvo selo za digitalne nomade na svijetu. Sudeći prema interesu ciljane populacije bit će to ,,džekpot“ za Portugal. Već se prijavilo više od 1.600 zainteresovanih, iako selo ima kapacitet za sto nomada koji se obvezuju ostati minimalno mjesec.

Gradić ima više od 8.000 stanovnika i zadivljujuće pejzaže, a osim prirodnih ljepota digitalnim nomadima pružiće besplatan internet i prostor za rad u kulturnom centru John dos Passos.

Domaćini će se pobrinuti i za zabavna događanja te druženja s lokalnom zajednicom.

na lokalnu ekonomiju, može mjeriti sa ukupnim efektom 25 regularnih turista - kaže Novaković.

Procjene govore da je prije pandemije u svijetu bilo gotovo pet miliona digitalnih nomada. Sada ih je četiri puta više, a istraživanja predviđaju da će do 2035. godine milijardu ljudi raditi ,,na daljinu“.

Kako je neveo Novaković Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija je formiralo radnu grupu koja će koordinirati program viza za digitalne nomade.

- Posebna dodata vrijednost ovog programa bi imala značajan efekat na unapređenje turizma i produženje sezone na čitavu godinu. Digitalni nomadi više ne bi dolazili u Crnu Goru samo na par sedmica već na minimum nekoliko mjeseci ili čitavu godinu - kaže Novaković.

Kako je objasnio digitalni nomadi su individualci kojima posao praktično dozvoljava da svoje radne aktivnosti obavljaju sa bilo koje tačke na svijetu koja je pokrivena internetom, a koji su do skoro uglavnom putovali i boravili u željenim destinacijama

Milovan Novaković

Hrvatska prva otvorila vrata digitalnim nomadima Inače, Hrvatska je jedna od prvih članica Evropske unije koja je zakonski regulisala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade.

Jan de Jong se prije 13 godina doselio u Hrvatsku, i prošle godine otvorenim je pismom upozorio premijera Andreja Plenkovića na važnost ovog novog fenomena i uvođenja viza za digitalne nomade. Mjesec i po kasnije Plenković ga je primio i

kao turisti kroz dobijanje turističkih viza i ne duže od tri mjeseca.

- Kovid-19 je ubrzao i ovu industriju i sve više ljudi na svijetu želi da radi svoj posao ,,fully remote“ odnosno ,,na daljinu“. Istraživanja predviđaju da će do 2035. godine milijardu ljudi raditi ,,na daljinu“ - tvrdi Novaković.

Digitalni nomadi su IT i drugi stručnjaci koji koriste popularne turističke destinacije sa relativno nižim troškovima života kao svoje primarne poslovne lokacije. Oni su izuzetno mobilni, svake godine sve brojniji, s relativ-

priča se zakoturala.

Početkom ove godine postali su sedma država u svijetu čije zakonodavstvo omogućuje digitalnim nomadima rad u zemlji.

Već su primili više od 200 aplikacija digitalnih nomada iz 25 država koji žele doći i raditi iz Hrvatske.

Mogu dobiti vizu na godinu i kao digitalni nomadi ne smiju pružati usluge domaćim kompanijama, ali zato ni ne plaćaju porez na dohodak u Hrvatskoj.

Procjene govore da je prije pandemije u svijetu bilo gotovo pet miliona digitalnih nomada. Sada ih je četiri puta više, a istraživanja predviđaju da će do 2035. godine milijardu ljudi raditi ,,na daljinu“ no dosta finansijskih resursa i širokom mrežom poslovnih kontakata po čitavom svijetu.

Procjene su da digitalni nomadi mjesečno troše 1.500 eura i da bi Crna Gora mogla imati dodatnih 30.000 gostiju koji bi boravili mnogo duže od prosječnog dosadašnjeg turiste, što bi nam po nekim proračunima donijelo 100 miliona eura dodatnih prihoda - Ako bi Crna Gora postala globalno privlačna destinacija za digitalne nomade, to bi pomoglo ne samo daljem razvoju turizma, gdje se može očekivati prihod od dodatnih 100 miliona eura, već bi to sektor informacionih tehnologija (IT) učinilo još jednim stubom crnogorske ekonomije - kazao je Novaković.

On prenosi iskustva drugih zemalja kada su digitalni nomadi u pitanju. Novaković ističe da je početkom prošle godine, Estonija postala prva zemlja na svijetu koja je zvanično otpočela sa vizama za digitalne nomade.

- Nedugo zatim još neke zemlje poput Barbadosa, Bermuda, Gruzije, Angvila, Kajmanskih Ostrva, Dubaija i Mauriciusa su krenule stopama Estonije. Vlada Republike Hrvatske na čelu sa premijerom Andrejem Plenkovićem, a na osnovu inicijative koju je pokrenuo naš partner holandsko-hrvatski ekspert za onlajn marketing Jan De Jong su u roku od šest mjeseci sproveli sve neophodne pripreme i izmjene određenih zakona i pravilnika, tako da je Hrvatska od januara ove godine i zvanično otpočela sa ovim programom - navodi Novaković dodajući da je upravo Jan de Jong, koji je inicijator programa viza za digitalne nomade u Hrvatskoj podrška ovom procesu u Crnoj Gori.

PROJEKAT

- Prošle sedmice smo se i uživo sastali sa ministarkom javne uprave Tamarom Srzentić kao i sa državnom sekretarkom Marinom Banović, koje veoma posvećeno sa svojim timom rade na implementaciji ovog projekta - tvrdi Novaković.

A o pozitivnim efektima na crnogorski turizam govori: - Istraživanje koje je radila kompanija Jobbatical, a koja je u vlasništvu gospođe Koaroli Hindriks koja je inicijator programa viza za digitalne nomade u Estoniji, je pokazalo da na testiranom uzorku od 1.200 digitanih nomada 87 odsto njih smatra da je jednostavniji proces dobijanja viza glavni faktor izbora destinacije koju žele posjetiti i raditi u njoj. Dakle, devet od deset digitalnih nomada će svoju sljedeću destinaciju izabrati u zavisnosti od nivoa regulisanosti vizne legislative za ovu oblast.

Novaković smatram da je Crna Gora veoma pogodna destinacija za digitalne nomade i da ima zadovoljavajuću infrastrukturu, pa bi u tom smislu bilo neophodno uvesti jednogodišnju digitalnu nomadsku vizu i uskladiti Zakon o strancima kao i relevantne podzakonske akte, a sve u cilju stvaranja podobnog pravnog okvira koji bi podsticao dolazak digitalnih nomada u Crnu Goru. N. KOVAČEVIĆ

Region

Neđelja, 17. oktobar 2021.

11

INTERVJU: Prof. dr Dubravka Stojanović sa Filozofskog fakulteta na Univerzitetu u Beogradu

Nacionalizam više nije samo ideologija, to je sistem

BEOGRAD - Ako je nacionalizam tako dominantan onda su svi nosioci te ideologije dobrodošli - bila to vojska ili crkva, intelektualci ili bankari. Svi u tom projektu imaju svoju ulogu, svako tu dodaje svoju kockicu, traži i širi svoj prostor djelovanja, ali se i finansijski „ugrađuje“ u sistem - kaže u intervjuu Pobjedi dr Dubravka Stojanović, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Ističe da populizam uspijeva, prije svega, zbog slabosti društva koje nema snage da iskorači, lupi rukom o sto i kaže „Dosta“.

POBJEDA: Zbog revizije istorije i pravljenja ,,srpskog sveta“ proključali su odnosi u regionu: SPC je pokazala svoje političke apetite u Crnoj Gori i po cijenu mira, osokolila je Milorada Dodika da traži otcjepljenje Republike Srpske i naruši jedinstvo BiH. Zašto nam u XXl vijeku crkva kroji sudbinu?

STOJANOVIĆ: To je tako jer nam i dalje nacionalizam kroji sudbinu. Već trideset godina na „velikoj sceni“, a skoro četrdeset iz „back stage-a“.

Drugim riječima, od Titove smrti je nacionalizam prokuljao u javnost, pa je tako tokom osamdesetih uspio da ideološki pripremi, a zatim i pokrene ratove za jugoslovensko nasljeđe. Tako da je u nacionalistički poredak upleteno mnogo vrlo konkretnih interesa koji su proželi naša društva, što onda, posljedično, nacionalističku ideologiju dodatno ojačava. Jer ga „do posljednje kapi tuđe krvi“ brane oni u čijem je on interesu. Zato nacionalizam više nije samo ideologija, to je sistem. I to sistem, koji uništava i državu

Mladi su siromašni, nijesu putovali, njihovi roditelji odrasli su devedesetih, nemaju oni neki drugačiji svijet na horizontu. A nemaju ni perspektive, pa čak ni nade da će ikada bolje živjeti. Nacija im ostaje jedina veličina, to im daje samopouzdanje. Što više „naduvavaju“ naciju, to i oni sami postaju veći. Zato im političari pokvareno upravo to i nude - kaže Stojanović i društvo. Izjeda iznutra, a opasnost je za spolja.

POBJEDA: U Srbiji je uveden novi praznik ,,Dan nacionalnog jedinstva i nacionalne zastave“ - za kukavice su proglašeni svi Srbi u regionu koji toga dana nijesu istakli zastavu. Koji su istorijski kriterijumi da bi se neki datum proglasio za nacionalni praznik?

STOJANOVIĆ: Tu je prije svega važno koju poruku želi država da pošalje svojom politikom sjećanja. Koje se vrijednosti sugerišu društvu kao vodeće, ako hoćete – što je dobro, a što ne. Ako uvedete ovakav praznik vi vrlo jasno šaljete iredentističku poruku susjednim državama i podržavate izrečene ili neizrečene ambicije vašeg naroda, ma gdje živio, da se priključi „matici“. Ono što mi je još od osamdesetih bilo zanimljivo to je da su ti velikodržavni projekti sasvim otvoreno iznošeni u javnosti, da se cilj nikada nije krio.

Milošević je stalno govorio o „državi u kojoj će živjeti cio srpski narod“, a ovaj praznik tu ideju i nedvosmisleno slavi u obliku praznika i zastave koja obilježava teritoriju. Da ne bude poslije da se nije znalo na šta se mislilo!

POBJEDA: Stalno slušamo da su Srbi najveće žrtve u regionu, istovremeno se negira genocid u Srebrenici a za izdajnike se proglašavaju oni koji ga priznaju. Sa druge strane osuđeni ratni zločinci svakodnevno tumače što se

Dubravka Stojanović

desilo i sve pod izgovorom da se radi o ,,slobodi medija“.

Od koga skrivamo istinu?

STOJANOVIĆ: Od samih sebe. Iz mnogo razloga. Površniji razlog je taj što su na vlasti

Još od romana Dobrice Ćosića „Vreme smrti“ s početka 70-ih, pa preko velike umjetničko-istoriografske produkcije osamdesetih, formirana je svijest o Srbima kao najvećoj žrtvi. Na toj samoviktimizaciji je zasnovan rat 90-ih, jer on postaje moralno ispravan ako se u njemu istorijska žrtva brani od istorijskih neprijatelja, kako je glasio taj vladajući narativ prije i tokom ratova. Rat je nazivan preventivnim, govorilo se da se njime sprečavaju buduće srpske žrtve. I ono što je ključno – takav rat se nužno tumači kao odbrambeni, pa samim tim i legitiman. Bez obzira na realnost na terenu

Istorijska čitanka najbolje prihvaćena u Crnoj Gori POBJEDA: Prije pet godina ste sa kolegama iz regiona napravili istorijsku čitanku kao pomoćno sredstvo u nastavi.

Imate li povratne informacije gdje je najbolje prihvaćena?

STOJANOVIĆ: Kad su objavljene 2015. godine

ove knjige su najbolje bile prihvaćene upravo u Crnoj Gori. Imale su značajnu promociju, sa prisustvom političkog vrha. Što se tiče Srbije bili smo prije pandemije vrlo aktivni, u prvom redu zahvaljujući Aci Todosijeviću koji se nalazi

u Srbiji oni koji su zajedno sa Miloševićem vodili ratove 90-ih, pa skrivaju svoju odgovornost. Nije nevažno i to što društvo želi da zaboravi dio svoje odgovornosti, budući da je na izborima uporno biralo Miloševića, pa dakle i njegovu politiku. Ali, na dubljem nivou se nalazi specifična identitetska politika koja je u Srbiji kreirana decenijama, a koja je zasnovana upravo na samoviktimizaciji koju ste pomenuli. Još od romana Dobrice Ćosića „Vreme smna čelu Udruženja nastavnika Euroclio. Održali smo, ako se ne varam, 14 seminara za nastavnike, u svim djelovima zemlje, posebno u krajevima sa nacionalnim manjinama. Te knjige koje obrađuju ratove 1990-ih, zasnovane su na principu

rti“ s početka 70-ih, pa preko velike umjetničko-istoriografske produkcije osamdesetih, formirana je svijest o Srbima kao najvećoj žrtvi. Na toj samoviktimizaciji je zasnovan rat 90-ih, jer on postaje moralno ispravan ako se u njemu istorijska žrtva brani od istorijskih neprijatelja, kako je glasio taj vladajući narativ prije i tokom ratova. Rat je nazivan preventivnim, govorilo se da se njime sprečavaju buduće srpske žrtve. I ono što je ključno – takav rat se nužno tumači multiperspektivnosti, koji prihvata razlitičita viđenja istih događaja, što mislimo da je prvi korak ka razumijevanju „druge strane“ i kompleksnijeg razmišljanja o kontroverznim događajima iz kojih nacionalističke vlasti crpe svoju moć.

kao odbrambeni, pa samim tim i legitiman. Bez obzira na realnost na terenu. Kada tako postavite cijelu ideologiju i konkretnu politiku, onda ste se našli u velikoj moralnoj zamci.

Jer žrtva ne trpi konkurenciju, niko drugi ne može biti žrtva.

Tako se kao društvo postepeno odvajate od realnosti, više je ne vidite. I što je najgore, potpuno gubite empatiju sa stvarnim žrtvama, nema više ni minimalnog ljudskog saosjećanja.

A to stanje je veoma opasno za jedno društvo.

POBJEDA: Verbalno nasilje u političkom životu Srbije nekoliko puta je preraslo u fizički obračun. Nacionalizam uz stalnu napetost je postao sredstvo za održavanje vlasti iako nas je uveo u građanski rat 90-ih godina prošlog vijeka. Zašto nema masovnog otpora?

STOJANOVIĆ: Kao što smo na početku pričale – nacionalizam je sistem. On podrazumijeva postojanje partijske države, sa jednom nadmoćnom partijom koja obećava da će ostvariti nacionalističke ciljeve i koja zbog toga guši svaku pluralnost u društvu. U stilu – nemojte sad da tražite slobodu štampe kad samo što nismo ostvarili „veliki vjekovni zavjet“. A partijska država je nužno klijentelistička, ona za sebe vezuje ljude zajedničkim interesom, kupuje ih ako hoćete. Tako su neki ljudi postali dio sistema, neki se plaše, neki su izgubili svaku nadu… Toliko nam se to puta ponovilo da je nastupila kolektivna depresija i kao da niko više ne vjeruje da može biti bolje. A to je idealno za autoritarne vlasti, one onda vršljaju bez kontrole i otpora.

POBJEDA: U stalnom ste kontaktu sa studentima. Dosta mladih ljudi se okreće ka nacionalizmu i desničarima. Šta im je tu primamljivo?

STOJANOVIĆ: Nemaju mnogo šta drugo. Siromašni su, nisu putovali, njihovi roditelji odrasli su devedesetih, nemaju oni neki drugačiji svijet na horizontu. A nemaju ni perspektive, pa čak ni nade da će ikada bolje živjeti. Nacija im ostaje jedina veličina, to im daje samopouzdanje. Što više „naduvavaju“ naciju, to i oni sami postaju veći. Zato im političari pokvareno upravo to i nude, kao što kaže moj kolega Milovoj Bešlin - umjesto budućnosti nude im bolju prošlost, odnosno ništa. Ali taj populizam uspijeva. Prije svega zbog slabosti društva koje nema snage da iskorači, lupi rukom o sto i kaže „Dosta“. Egzistencijalno je uplašeno, ide iz manje u veću bijedu. Violeta CVEJIĆ

Odluka Višeg suda u Beogradu

Određen pritvor Dijani Hrkalović BEOGRAD- Sudija za prethodni postupak Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu odredio je pritvor do 30

dana bivšoj sekretarki Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Dijani Hrkalović, saopšteno je juče iz Višeg suda.

Kako se navodi u saop-

štenju, njoj se na teret stavlja da je izvršila produženo krivično djelo trgovina uticajem.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio

je preksinoć da je policija privela Hrkalović, navodeći da se radi o dokazima nadležnih u vezi „ubistva na šinama“ (u Ulici 27. marta) u Beogradu. R.P. Dijana Hrkalović

12

Kultura

Neđelja, 17. oktobar 2021.

POVODI: Stotinu godina Međunarodnog i trideset Crnogorskog PEN centra PODGORICA - Cijeli vijek Međunarodnog PEN centra i 30 godina Crnogorskog jubileji su koji, osim svečanog, u sebi imaju i značenjski sloj zasnovan na specifičnim analogijama. Nastali u kritičnim društveno-istorijskim okolnostima i uvijek s dozom neizvjesnosti da li će se održati, bili su i ostali svjetionik koji signalizira prostor afirmisanja humanističkih vrijednosti zasnovanih na zaštiti univerzalnih ljudskih prava.

Okupljao je PEN centar intelektualno i politički nezavisne kulturne djelatnike, one koji su bili spremni da se bore ne samo protiv vjetrenjača, već i protiv vjetrova koji su ih pokretali. Vođeni su Poveljom koja književnost nije oivičavala granicama, koja je čuvala umjetnost od nacionalizacije i politizacije, a uticaj svojih potpisnika koristila za dobro razumijevanje i uzajamno poštovanje među narodima i za suzbijanje klasne, rasne i nacionalne mržnje.

O počecima koji su neodvojivi od imena Pavla Mijovića u ratnim devedesetim, jubileju, izvorima finansiranja, ali i onome čime se danas bavi PEN centar u Crnoj Gori za Pobjedu govore aktuelni predsjednik Crnogorskog PEN centra Milenko A. Perović, generalni sekretar PEN-a Milan Marković i član prvog Upravnog odbora Crnogorskog PEN centra Novica Samardžić.

PASTORČE

Od osnivanja do danas, prema riječima Perovića, Crnogorski PEN centar je bio pastorče svake garniture vlasti u Crnoj Gori.

- To najdirektnije znači da nije imao stabilne izvore finansiranja. Kad toga nema, onda svim planovima i programima prijeti opasnost da ostanu lijepi popisi želja. Uslovljavalo je to da mu je rad bio ispunjen diskontinuitetima i kraćim ili dužim prekidima. Bez obzira na sve teškoće, PEN je sve to preživio i danas se nalazi u relativno dobrom stanju, u prvom redu zato što je oslonac našao u svojim mlađim članovima, upravo u jednoj generaciji intelektualnih stvaralaca koja je na više strana do sada već ostvarila izvanredne intelektualne i stvaralačke rezultate. U takvoj atmosferi dočekujemo tridesetu godišnjicu od osnivanja našega PEN-a – rekao je Perović.

Jubilej su, iako se još uvijek o tome nijesu javno oglašavali, planirali da obilježe na odgovarajući način.

- Namjeravamo organizovati skup na kome će se tematski raspravljati o stanju i ugroženosti onih vidova slobode u današnjem crnogorskom društvu koji su neposredni predmet staranja PEN-a, naime, slobode mišljenja i stvara-

Đe nema javnosti, javna riječ nema nikakvu snagu PEROVIĆ: Danas se PEN nalazi u relativno dobrom stanju, u prvom redu zato što je oslonac našao u svojim mlađim članovima

MARKOVIĆ: Apelujemo na javnost povodom svakoga oblika narušavanja temeljnih građanskih vrijednosti ili izazivanja rasne, klasne ili nacionalne mržnje

SAMARDŽIĆ: Slučaj sa Crnogorskim PEN centrom je pravi primjer „dobrodošlice“ u kojoj su se utrkivali centri političke moći – beogradski i crnogorski

Pavle Mijović, osnivač Crnogorskog PEN centra

nja, slobode intelektualnog rada, slobode javnosti i informisanja, slobode u kulturi i društvu – rekao je Perović.

Kada je u pitanju značaj ove zajednice za Crnu Goru, Perović ističe da je najznačajniji proces stvaranja i djelovanja „onoga što se zove javnošću ili javnim mnijenjem“.

- Đe nema javnosti, javna riječ intelektualca, umjetnika ili novinara nema nikakvu snagu.

Javni prostor je u tom slučaju kontrolisan od ovih ili onih društvenih sila ili je koliko svjesno, toliko i nesvjesno pretvoren u brbljaonicu u kojoj

svačija riječ jednako vrijedi, a sve zajedno ne vrijede ništa!

Današnje konvulzivno crnogorsko društvo počelo se navikavati na jasnu i gromku riječ koja joj dolazi iz Crnogorskog PEN-a. Nadam se da će snaga i uticaj te riječi sve više jačati u društvu – istakao je Perović.

Pitanju koliko su aktivnosti ove zajednice učestale, koje je proizišlo na temelju opšte nevidljivosti ili slabe vidljivosti u javnosti u periodu između 2017. i 2020. godine, prethodi Markovićeva opaska da je PEN u Cr-

Dvije međusobno povezane struje Tekuća godina je, prema riječima generalnog sekretara Milana Markovića, po mnogo čemu značajna za PEN. - Trenutne aktivnosti Crnogorskoga PEN centra programski ne odstupaju od platforme koja je utemeljena osnivanjem Međunarodnoga PEN centra. One uključuju promociju nacionalne kulture s posebnim akcentom na pisanu djelatnost, kao i kritiku retrogradnih trendova u druš-

tvu. Dakle, sve naše djelatnosti mogle bi se odnositi na dvije međusobno povezane struje: emancipatorsku – zasnovanu na aktivnom i pozitivnom odnosu prema crnogorskom kulturnom i umjetničkom nasljeđu, i društvenokritičku – koja podrazumijeva korektivne reakcije u vidu saopštenja, apela i molbi vezanih za sve devijacije i iskliznuća do kojih dovode aktuelni društveno-politički procesi.

noj Gori, kao neprofitna organizacija, sve vrijeme opstajao na entuzijazmu njegovih članova.

- Iako nas takve okolnosti značajno uslovljavaju, ne bih rekao da se naš glas dovoljno često ne čuje. Što u Crnoj Gori, a što u inostranstvu, apelujemo na javnost povodom svakoga oblika narušavanja temeljnih građanskih vrijednosti ili izazivanja rasne, klasne ili nacionalne mržnje. Otkako je prije godinu dana izabrana nova uprava Crnogorskoga PEN centra, imali smo gotovo 40 saopštenja, apela i reakcija na zbivanja u Crnoj Gori, tako da ocjena da kao institucija nijesmo dovoljno glasni, ipak, ne stoji – rekao je Marković.

Upravo je, kako nam je kazao, završen Kongres Međunarodnoga PEN centra, što je bila prilika da se široj javnosti predstave i aktuelni crnogorski problemi, a prije petnaestak dana je stigla potvrda o uključivanju oficijelnoga sajta Crnogorskog PEN centra u veb arhiv Kongre-

sne biblioteke u Vašingtonu.

- Time je naš digitalni sadržaj s najvažnije svjetske adrese verifikovan kao pouzdan izvor za izučavanje društvenih i političkih prilika u Crnoj Gori. Na drugoj strani, naša organizacija gotovo svakodnevno dobija pisma podrške s raznih adresa, što doprinosi razvoju saradnje s Međunarodnim PEN centrom i njegovom mrežom nacionalnih jedinica. Naravno, prostora za veću vidljivost i te kako ima, pa smo u fazi pripreme novih programa s lokalnim fokusom, pomoću kojih bi naše djelovanje postalo pristupačno široj javnosti – najavio je Marković.

ZAKULISNE RADNJE

Generalni sekretar Matice crnogorske Novica Samardžić jedan je od pionira Crnogorskog PEN centra, i za Pobjedu se prisjetio početaka ove zajednice. Slučaj sa Crnogorskim PEN centrom je, prema njegovim riječima, pravi primjer „dobrodošlice“ u kojoj su se utrkivali centri političke moći

– beogradski i crnogorski, zvanični mediji, neka udruženja pisaca, pojedini novinari i pisci ko će više naružiti i podvala smisliti o Crnogorskom PEN-u i njegovim članovima.

- Tu su, mnogo ne krijući, bile angažovane i tajne službe, na adresu našeg društva pošta nije dolazila, neka pisma nama upućena objavljivana su u žutoj štampi a da Crnogorskom PEN-u nikad nijesu stigla. Tako i desetine pisama koje je naše rukovodstvo slalo drugim nacionalnim centrima po svijetu nikad odavde nije otišlo – rekao je Samardžić.

Podsjetio je da je Pavle Mijović kasnije došao do podatka da je na koverti sa zahtjevom i dokumentima za registraciju PEN-a sa visokog mjesta napisano: ne dopustiti registraciju!

- Bilo je očiglednih intriga i zakulisnih radnji i sa nekima iz centrale u Londonu, i tek poslije boravka Predraga Matvejevića, potpredsjednika međunarodnog PEN-a, u Titogradu u ljeto 1990, njegovog javnog istupa i razjašnjenja sa centralnom administracijom, stvari ulaze u normalniji tok.

Ali i tada se nije moglo računati na komunikaciju preko domaćih sistema, pa se na predlog Pavla Mijovića, koji je bio i iskusan diplomata, pošta za kongres u Beču, jesen 1991, i pisma drugim centrima šalje diplomatskom poštom preko jedne strane ambasade u Beogradu – kazao je Samardžić.

Pavle Mijović je, prema riječima Samardžića, bio izuzetna ličnost.

- Njegov spoznajni, moralni i borbeni duh, diplomatska sposobnost i zadivljujuća, koncentrisana energija pokazala je trijumf onda kad se sa svih strana udaralo u crnogorske temelje. Bila je to bitka za Crnogorski PEN i njegovo međunarodno priznanje. Istovremeno, bila je to i bitka svih nas za samopoštovanje, poštovanje Crne Gore, njene tradicije i kulture. Tada je Pavle bio na čelu kolone i vodio nas je kao iskusan strateg. Funkciju predsjednika PEN-a smatrao je izuzetnom počašću, zadatkom kom će „bez rezerve posvetiti ostatak života“. Klevete protiv sebe i PEN-a nadmoćno je odbacivao ne ulazeći u polemiku već objašnjavajući zaobiđenu suštinu, a klevetnicima i psovačima poručio da ih to „neće odvesti na polje književne slave jer je ta pisanija proizvod neocrnogorske mržnje razdora“ – rekao je Samardžić.

PROSUTA ISTINA

Mijović je smatrao i često ponavljao temeljni stav da Crno-

Kultura

Neđelja, 17. oktobar 2021.

13

Na Cetinju otvorena izložba ukrajinskog umjetnika Ivana Marčuka

Predstavnici građana koji nijesu članovi Crnogorskog PEN centra uglavnom nemaju zamjerke na aktivnosti ove zajednice i razumiju značaj grupisanja istaknutih književnika, novinara i teoretičara književnosti na pravi način. Književnica Dragana Kršenković-Brković smatra da je Crnogorski PEN centar svojim djelovanjem obilježio važne trenutke krajem prošlog i početkom ovog vijeka.

- Njegujući moderan evropski duh, ova institucija je uporno ukazivala na sve one stranputice i zablude koje mogu dovesti do kulturnog ćorsokaka (poput „Mi, pa mi“ stava, koji neke aktuelne ideologije u regionu ponovo nameću i Crnoj Gori).

Tako je Crnogorski PEN postao, to slobodno možemo reći, sinonim za instituciju koja se zalaže za otvoreno društvo (naspram kuturnog modela zatvorenog društva kakvo zagovaraju dominirajući nacionalizmi u regionu) – rekla je Kršenković-Brković za Pobjedu.

Prema njenim riječima, živimo u vremenu cinizma u kome su desni totalitarizmi, služeći se mimikrijom i nevjerovatnim fabrikovanjem stvarnosti, na putu da uruše gotovo sve pozitivne vrijednosti.

- Ukazujujući na ogromnu štetu koje zatvoreno i ograničeno nacionalističko mišljenje čini, a mi smo svjedoci tih procesa u zemlji, razotkrivajući banalnost nacionalističkih naklapanja o ugroženosti čitavih naroda, Crnogorski PEN pravi iskorak iz tog i takvog miljea. I to mnogo znači. Umjesto straha od velikog svijeta, koji leži u osnovi nacionalističke svijesti, ova institucija savremenu crnogorsku književnost promoviše kao dio moderne evropske književnosti – rekla je Kršenković-Brković.

gorci, sve dok ne budu imali samospoznaju o svojoj istoriji, porijeklu i kulturi, da sami za sebe i po sebi vrijede, ostaće da služe tuđinu za činove i da se međusobno satiru.

- A za novoosnovani naš PEN centar, iako možda najmanji i sa nimalo realne vlasti, samouvjereno je govorio: treba da dobije pohvale od moćnijih jer je digao glas u odbranu ne samo svojih, nego civilizacijskih dostignuća, tamo gdje su veliki ćutali. Radilo se o inicijativi Crnogorskog PEN-a da se održi međunarodna konferencija o ugroženosti malobrojnih naroda i njihovih kultura od nešto većih naroda i njihove ekspanzionističke politike i da bi to bio veliki doprinos Deklaraciji o ljudskim pravima. Ali u poodmakloj fazi priprema pokroviteljstvo nad skupom otkazuju svi koji su u početku dali saglasnost, pa i OEBS – ispričao je Samardžić.

To, prema njegovim riječima, nije bio izlovan slučaj. Slično se desilo i sa raspravom koju bi Mijović u ime PEN-a vodio pred Raselovim sudom o golootočkom genocidu Crnogoraca gdje bi se „u ime odbrane slobodne misli i riječi sakupila prosuta istina“.

- I pored jasne podrške tadašnjeg predsjednika Suda V. Dedijera i njegovih pisama, na kraju iznenada dolazi do otkaza uz neubjedljivo objašnjenje da se protiv toga buni neko udruženje golootočana iz Beograda – rekao je Samardžić.

Poslije toliko vremena bilo bi neozbiljno, tvrdi Samardžić, rekonstruisati po sjećanju pojedinačne zasluge i učešće, a kad su finansije u pitanju, sami članovi su radili što su mogli i ulagali prema svojim mogućnostima. Pred kongres u Beču, prisjeća se, održan je sastanak rukovodstva kako bi se prikupila neka sredstva za dio troškova crnogorske delegacije.

KANDIDATURA

Članstvo u PEN-u je uvijek bilo otvoreno svim kvalifikovanim književnicima, urednicima i prevodiocima koji se zalažu za navedene ciljeve, nezavisno od njihove narodnosti, jezika, rase, boje ili vjeroispovijesti i, prema riječima Perovića, ništa se bitno nije mijenjalo u ovih trideset godina u procedurama kadrovskog samoobnavljanja PEN-a.

- Vrijednost kandidature za članstvo i samoga članstva u PEN-u određena je profesionalnim i moralnim kvalitetima te društvenim ugledom članova, kao i njihovom spremnošću da se javno bore za vrijednosti očuvanja i unapređivanja slobode društva u svim njenim aspektima. Procjena ispunjenosti ovih kriterija i izbor u članstvo PEN-a stvar je klasičnih unutrašnjih demokratskih procedura i pravila koje imaju i druge slične organizacije – rekao je Perović.

Marković je rekao da je u Statutu Crnogorskoga PEN centra naglašeno kako i kada se sprovodi postupak izbora novih članova.

- Zainteresovani pojedinci proces prijave za članstvo započinju dostavljanjem sljedećih dokumenata: radne biografije, dva pisma preporuke od aktivnih članova PEN-a, motivacionoga pisma u kojem objašnjavaju razloge zbog kojih se žele učlaniti i ispunjenoga prijavnog formulara za članstvo. Razumije se, Crnogorski PEN centar, kao dio prestižne međunarodne asocijacije, u obavezi je pridržavati se utvrđenih standarda i kriterija, što se odnosi kako na kvalitet kandidata, tako i na broj članova, pa se prijem novih članova odvija periodično, kad se za to steknu uslovi – objasnio je Marković.

Dragana ERJAVŠEK

Pečat neprolaznosti i univerzalne vrijednosti PODGORICA - Jubilarna izložba istaknutog ukrajinskog i međunarodno priznatog umjetnika Ivana Marčuka otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

Na ovoj izložbi, koju organizuju Narodni muzej Crne Gore i Udruženje za razvoj međunarodnih odnosa ADRUM, uz podršku Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori povodom 85 godina od umjetnikovog rođenja, izloženo je 48 djela iz različitih perioda stvaralaštva. Osmišljena je tako da upozna crnogorsku publiku sa radom ovog velikog umjetnika, čije se djelo izučava u školama i na fakultetima i kome je posvećen muzej koji se trenutno stvara u Kijevu, prema ukazu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

14 CIKLUSA

Istoričarka umjetnosti Snežana Ivović je, otvarajući izložbu, kazala da bogati s t v a r a l a č k i o p u s Iv a n a Marčuka broji oko pet hiljada radova, od kojih se mnogi nalaze u svjetskim muzejima, ali i u privatnim kolekcijama.

- Nemire duše, lične i kolektivne traume č ovječ anstva, vječito tragalaštvo za smislom postojanja, umjetnik je iskazao je kroz seriju od 14 ciklusa – tzv.

14 Marčuka. Materijalizovani kroz različite stilske odrednice, svaki od ovih ciklusa, koji svjedoče o umjetniku izuzetne kreativnosti, specifič nog

Umjetnik posmatra svoje djelo na izložbi na Cetinju

izražajnog potencijala, nepokolebljivog u dosljednosti svojim idealima, nose pečat neprolaznosti i univerzalne vrijednosti – kazala je Ivović i dodala da posebnu cjelinu na izložbi predstavlja serija slika urađenih tehnikom koju je umjetnik osmislio 1972. godine, pod nazivom „Plontanizam“, što označava zapletenost, valovitost. Posmatrajući fascinantnu ljepotu golog drveća naspram plavog shvatio je da nijedna od njemu poznatih tehnika nije u stanju da prenese prirodnu čipku grana bez lišća. Ovom tehnikom, spletom istanč anih poteza kista, zamršenih tankih niti čipkaste strukture, prefinjenog kolorita i suptilnih svjetlosnih efekata, fluidnom zamagljenošću, koja dočarava magiju nestvarnog,

umjetnik je, prema njenim riječima, prenio na platno čarobne vizure ukrajinskih predjela.

- Vjerujemo da će pogled na djelo umjetnika, koji se smatra jednim od najistaknutijih predstavnika starije generacije ukrajinske likovne scene, proširiti vidike crnogorske publike i ponuditi moguć nost uživanja u velikom slikarstvu – zaključila je Ivović.

stvo istaknutog stvaraoca. Ivan Marčuk je, kako je naglasila Fialko, ponos Ukrajine i čestica ukrajinske duše i sa publikom u Crnoj Gori je podijelio dio te čestice.

Ivan Marčuk je istakao kako je vrijedilo doći u Crnu Goru jer je prostor galerije na Cetinju otvorio i predstavio njegove radove na najbolji mogući način.

Kazao je da je uvijek govorio da ne bi do kraja spoznao sebe, dok ne prepozna sve što je naslikao. On se nada da će Crna Gora ugostiti i druge njegove slike i da će publika moći da osjeti radost koju one nose.

Kustos izlož be je Snež ana Ivović, a saradnik na projektu istorič ar umjetnosti Miloš Marjanović . Radovi Ivana Marčuka će biti izloženi do 15. novembra 2021. godine. D. E.

PONOS I ČESTICA

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalia Fialko zahvalila je organizatorima izložbe – Narodnom muzeju Crne Gore, Anastaziji Miranović i njenim saradnicima, sa kojima je pokrenut projekat, i zahvaljujući kojima danas imamo moguć nost da vidimo ovo izvanredno isku-

U Podgorici predstavljena knjiga „Nebo se otvorilo“ autora Milojka Pantića PODGORICA – Knjiga „Nebo se otvorilo“, poznatog televizijskog komentatora i publiciste Milojka Pantića, predstavljena je u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Pokrovitelj večeri je bila Građanska inicijativa ,,21. maj“.

Bilo je riječi o fudbalu, sportu, Crvenoj zvezdi, politici, balkanskim antagonizimima, bivšim i sadašnjim vlastima u Srbiji, ratnim devedesetim, ali i angedotama iz života i karijere Pantića.

Sa autorom je razgovarao novinar i publicista Mihailo Radojičić, a u ime Građanske inicijative ,,21. maj“ obratila se Tijana Todorović.

PROVOKACIJA

Radojičić je kazao da ništa nije rečeno ako se mora ponovo govoriti ono što se govorilo i prije 30 godina. Ukazao je na decenijsku saradnju i druže-

Ozbiljna drama o jednom vremenu

nje sa Pantićem, te da se njegova knjiga prepoznaje kao dobra iz jedne replike i pasusa.

- Pantićeva knjiga je provokacija, jer je uspio da od nje napravi ozbiljan literarni tekst koji je krenuo iz sporta. Njegova knjiga je ozbiljna drama o jednom vremenu u kojem ćemo mi prepoznati mnoge momente i elemente – kazao je Radojičić.

On je istakao da se nekad iz jedne replike prepozna duh pisca.

- Naravno, novinarstvo se uvijek smatra nedovršenim, jer ne dostiže nivo literarnog saznanja koje prevazilazi banal-

nost pukog čitanja – rekao je Radojičić.

Međutim, prema njegovim riječima, jugoslovensko novinarstvo je stilom i izrazom ispred jugoslovenskih pisaca.

- Ti novinari u Titovoj Jugoslaviji su putovali po svijetu, jer je on znao šta nam nedostaje, ali je i uzeo kadrove visokog obrazovanja i ozbiljnog rejtinga, prije svega u društvenim naukama. Oni su bili veliki ambasadori svjetskog profila – kazao je Radojičić.

VELIKI DEJO

Pantić je kazao da je današnji fudbal promijenio sistem.

Sa promocije u Podgorici

M.BABOVIĆ

Kršenković-Brković: Sinonim za instituciju koja se zalaže za otvoreno društvo

- Umjesto stvaranja stručnjaka i igrača kao što je nekad radila fudbalska organizacija u velikoj državi, toga više nema.

Prešlo se na sistem „kupi-prodaj“. I u svakom sistemu – i kad kupiš i prodaš, staviš lovu u džep – rekao je Pantić.

Prema njegovim riječima, u knjizi je posvetio poglavlje velikanu Crvene zvezde, nekada jugoslovenskog, srpskog, danas crnogorskog fudbala Dejanu Savićeviću.

- Nazvao sam to poglavlje „Veliki Dejo“. Niko i nikad neće moći da mu negira talenat koji je imao. Da je on radio kao što su manje talentovani igrači radili do besvijesti, Dejo bi bio najbolji igrač planete svih vremena, bolji i od Pelea i Maradone i svih ostalih. On je volio da živi život i volio je ono što može da uradi. To što može je bilo 10 puta više nego ono što su mogli drugi, manje talentovani, a više radni. Nisu ga slučajno Italijani nazvali genijem – rekao je Pantić i istakao da je Savićević iznad svega humana, velikodušna duša koja pomaže svakome.

Prisjetio se i Miljana Miljanjića, o kome je ispričao interesantu angedotu o njegovom trenerskom pozivu.

B. B.

14

Feljton

Neđelja, 17. oktobar 2021.

ČINJENICE O ISTORIJSKOJ POSEBNOSTI I AUTOKEFALNOSTI CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

6.

Crna Gora zanima Srbiju samo kao teritorija koju treba posrbiti U Ustavu Svetoga Sinoda koji je pisao Nikodim Milaš, u članu 1 stoji: „Avtokefalna pravoslavna Mitropolija u Knjaževini Crnoj Gori, kao član jedine, svete, katoličanske i apostolske crkve ... čuva i održava jedinstvo u dogmatima i u kanoničkim ustanovama sa svim drugim pravoslavnim, avtokefalnim crkvama“ » Autor: Dr Radoslav ROTKOVIĆ

Pavle Rovinski je došao do zaključka da se Rade Tomov nije ni spremao po svojoj volji za kaluđera. A to postaje jasnije kad se kaže da je Petar I bio odredio za nasljednika Mitra, najstarijeg sina svoga najstarijeg brata Stijepa Markova, ali pošto je Mitar rano umro, red je došao na Đorđa Savova Petrovića, koji je zato i poslat u Rusiju (1825) da se školuje u Duhovnoj akademiji i stanuje u Aleksandro-Nevskoj lavri.

Ali 1828. primljen je na Cetinju izvještaj Jeremije Gagića da se jeromonah Đorđe ne ponaša u skladu sa tim zadatkom, pa je postao nedostojan carskoga staranja. Godinu dana kasnije sam Đorđe je predao molbu za oslobođenje od duhovnoga zvanja i za prijem u vojnu službu, što mu je bilo udovoljeno. Pošto je Pero Tomov, Njegošev stariji brat, bio oženjen, tek kao treći kandidat za nasljednika postao je Rade Tomov, koji nije ni slat u Rusiju na školovanje nego je nešto učio u Cetinjskome manastiru a nešto u Toploj, da bi sve to zaboravio u školi Sima Milutinovića Sarajlije. A Sarajlijino spartansko vaspitanje nije moglo Radivoja pripremiti za ono što ga čeka. Zato je na dan

Đorđije Petrović Njegoš

odluke o budućem mitropolitu bilo u Manastiru svađe između Đorđevoga oca Sava, koji je zborio da, nezavisno od testamenta, nasljeđe pripada njegovome sinu Đorđu, ali je na to odgovorio Stanko, otac knjaza Danila i vojvode Mirka: da je Đorđe to mogao da bude da je htio! Zato se pozvao na testamenat, i to je prevagnulo.

Ali, tada se pojavio novi problem: Rade Tomov se bio sakrio, pa i kad su ga našli i obukli, on se opirao izaći pred Manastir, da ga narod prihvati kao gospodara. A kad su ga izveli i Stanko kazao da je to novi Vladika i Gospodar, i poljubio mu ruku, zazvonila su zvona, zapucali topovi, pa

Visarion Ljubiša, mitropolit Crnogorske autokefalne crkve

Ilarion Roganović, mitropolit Crnogorske autokefalne crkve, crtež

Na 25-godišnjicu arhijerejske službe Mitrofana Bana, a to je bilo 1910. godine, čestitali su mu, osim knjaza i knjeginje i Antonij, mitropolit petrogradski, koji veli da je Ban rođen „za dobro Crnogorske crkve“; i patrijarh carigradski Joakim III, koji želi svako dobro „svetoj Crnogorskoj crkvi“; i mitropolit Srbije Dimitrije, koji ga oslovljava dragim bratom najpotlje sav narod iz pušaka, kako je to Vuku Vrčeviću ispričao senator Stevan Perkov Vukotić. Sad je jasnije zašto je Vladika Rade tumačio svoju titulu vladike kao vladara, prema ruskom i staroslovenskom jeziku. Knjaz Danilo Stankov je, kao i Đorđe Savov prije njega, odbio

da bude duhovni pastir, pa je i od naroda i od Rusije dobio dozvolu da odvoji Crkvu od Države, zboreći da Crna Gora, ako hoće da uđe u red evropskih država, mora i sama takva da postane. Uostalom, ni u Rusiji patrijarh nije bio svjetovni vladar.

ZAKONSKI PROPISI

Čin odvajanja Crkve od Države u Crnoj Gori zvanična Srbija nije tretirala onako kako je trebalo, to jest kao unutrašnju stvar Crne Gore. U tome pogledu ništa se nije izmijenilo za punih 150 godina. Crna Gora zanima Srbiju samo kao teritorija koju treba posrbiti, i kao populacija koja svojim borbenim elanom može da se iskoristi za ratne ciljeve, a svaki čin

Njegoš igra bilijar, crtež

Čin odvajanja Crkve od države u Crnoj Gori zvanična Srbija nije tretirala onako kako je trebalo, to jest kao unutrašnju stvar Crne Gore. U tome pogledu ništa se nije izmijenilo za punih 150 godina. Crna Gora zanima Srbiju samo kao populacija koja svojim borbenim elanom može da se iskoristi za ratne ciljeve, a svaki čin koji se tome opire, krsti se kao separatizam

Nikodim Milaš

koji se tome opire, krsti se kao separatizam. A iza leđa Srpske pravoslavne crkve i dalje śedi neka politička vlast koja ima u rukama oružanu silu, dok iza leđa Crnogorske pravoslavne crkve stoji i dalje goloruki narod. Dakle, tek poslije Nikanora stanje u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi se normalizovalo.

Mitropoliti su bili: llarion Roganović (1860-82), Visarion Ljubiša (1882-84) i Mitrofan Ban (1884-1920). Ipak, i za vrijeme knjaza Danila, učinjene su korisne mjere radi regulisanja crkvenoga života, ali inicijativom Danilovom a ne Nikanorovom.

U Danilovom Zakoniku (1855, čl. 66), stoji: „Svaki sveštenik u našoj zemlji dužan je svake neđelje u crkvu hoditi, crkvu čisto držati, pravila svete crkve točno izvršavati i narod koliko se više može na dobro poučavati, i svetu vjeru u njima utvrđivati; koi li se ne bi ovog drža, bi će lišen sveštenog čina”.

U čl. 67. preciziran je razvod braka, jer posad može da se dozvoli samo onaj razvod koji „pravoslavna naša istočna crkva dopušta”, a u čl. 68, umjesto da je obrnuti redosljed, precizirana su pravila vjeridbe i sklapanja braka, jer vjerenici se mogu razdvojiti ali vjenčani ne, sem kako to predvida čl. 67. Činjenica je da je ovđe naglašeno da se mijenja dotadašnja praksa. A inicijator ovijeh promjena je knjaz Danilo a ne Nikola (Nikanor) Ivanović. Konačno crkveno-pravno uobličenje CPC izvršeno je u vrijeme knjaza Nikole što je, po S. Zekoviću, bilo u vezi sa pripremom obnove Kraljevine. Mi smatramo da je to samo jedan razlog, jer se u Crkvi, za razliku od Države, sve odvijalo redom. Da nije bilo Bogoslovije, ne bi bilo ni lokalnoga crkvenoga podmlatka, pa ni mogućnosti da se crkvena organizacija uskladi, bar donekle, sa uobičajenim redom stvari u srodnim Crkvama.

Tek 1900. godine Mitrofan Ban je uspio da obezbijedi sveštenicima plate, jer je za to bilo

potrebno obezbijediti 130.000 kruna godišnje. A to je izvedeno tako što je narod oslobođen plaćanja sveštenicima za sve ono što je obavezno: krštenje, vjenčanje, ispovijed, pričešće, sahrana, ali je zato, podijeljen u tri klase, narod plaćao daciju u te svrhe. Tako su popovi, umjesto različitoga ne uvijek sigurnoga prihoda neposredno od naroda, dobijali fiksne plate. Ovo je, kao što se vidi iz Banovih memoara, oduševljeno primljeno u sveštenstvu.

NIKODIM MILAŠ

U Ustavu Svetoga Sinoda, koji je, kako smo naveli, pisao Nikodim Milaš, u čl. 1. stoji: „Avtokefalna pravoslavna Mitropolija u Knjaževini Crnoj Gori, kao član jedine, svete, katoličanske i apostolske crkve, kojoj je pastironačelnik i glava Gospod i Bog naš Isus Hristos, čuva i održava jedinstvo u dogmatima i u kanoničkim ustanovama sa svim drugim pravoslavnim, avtokefalnim crkvama, i ovo će jedinstvo ona čuvati i održavati do vijeka“.

Ta samostalna, autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva nije tada smetala ni jednoj pravoslavnoj crkvi, pa je Mitrofan Ban dobijao čestitke i od Srba, i od Rusa, i od vaseljenskoga patrijarha! Na 25-godišnjicu arhijerejske službe, a to je bilo 1910. godine, dakle 6 godina poslije štampanja Ustava Svetoga Sinoda, čestitali su mu ne samo Knjaz ( jer još nije bio krunisan) i Knjaginja nego i Antonij, mitropolit petrogradski, koji veli da je Ban rođen „za dobro Crnogorske crkve“; i patrijarh carigradski Joakim III, koji želi svako dobro „svetoj Crnogorskoj crkvi“; i mitropolit Srbije Dimitrije, koji ga oslovljava dragim bratom... A značajno je i kako mu se obraćaju Zećani, s obzirom na propagandu da je Zeta kolijevka Nemanjića. Oni vele da je „stara sreća nezavisne Crnogorske crkve“ da je on na njenome čelu! Da li bi sve ovo bilo moguće da je ona avtokefalnost lažna? (Nastavlja se)

Crnom Gorom

Neđelja, 17. oktobar 2021.

KOLAŠIN - U početku nikome ništa nije bilo jasno – što će stari „zastavini“ automobili na parkingu hotela „Maestral“ u Budvi. ,,Jugo“, ,,zastava 101“, ,,zastava 128“, nacionalna klasa „fićo“ je ovog puta izostao ali će ga biti u narednoj turi. I već je rezervisan. Na oldtajmerima bivše nam i drage nam Juge, zastava i grb SFRJ, geografska karta sa glavnim gradovima...

Nešto kasnije ka „osmorici veličanstvenih“ četvorotočkaša su prišli turisti. Zagledanje, iznenađenje, fotografisanje.

Neki osmijeh optimizma koji kao da kaže – samo da je ovo pa je trebalo doći u Crnu Goru.

Bilo je zanimljivo gledati kako se ljudi, navikli na udobne i prostrane „đipove“, provlače na zadnje sjedište moga auta koje se zove – ,,jugo“ sa dvoje vrata. Zauzeta su sva mjesta u osam „zastavinih“ oldtajmera i krenulo se ka Luštici, ka selu Tići. Na čelu kolone, turistički vodič Đoko Đinović, za volanom ,,zastave 128“ na kojoj piše „milicija“. I tako u koloni, 45 kilometara do sela Tići. Čovjek od kojeg tražimo i koji nam daje objašnjenje oldtajmera „zastavinog“ parkinga je Luka Šuković, Kolašinac i vlasnik turističke agencije „Nort tur Montenegro“. On je organizovao i osmislio ovu turističku priču o kojoj ima i nostalgije ali i moderne turističke ponude. Rođen je 1991. godine tako da je mogao samo da osluškuje nestajanje Jugoslavije ali je negdje sačuvao prostor za sjećanja o Jugi i emocije koje su nastajale iz tih sjećanja.

- Došli smo na ideju da organizujemo ovakvu vrstu ponude. Imamo za sada osam „zastavinih“ oldtajmera koji su maksimalno sređeni i spremni za vožnju. Interesovanje postoji, gosti iz inostranstva vole te aktivne i atraktivne „povratke u prošlost“. Naša vozila im dođu kao neka vrsta „vremeplova“ koji ih vraća u prošlost, ali znaju da će ih to putovanje na kraju, dolaskom na cilj, vratiti u sadašnjost i to neki egzotični, prirodni ambijent kao što je ovoga puta bilo selo Tići - objašnjava Luka Šuković.

Naredna tura vožnje „zastavinim“ oldtajmerima, zakazana je za 25. oktobar kada će ih isprobati nova grupa inostranih gostiju. Interesovanje za ovu ponudu raste, a istovremeno će se povećavati broj starih ali tehnički spremnih vozila koji će biti na raspolaganju gostima. Ambiciozni turistički radnik iz Kolašina, nema ni problema, ni sujete da prizna kako je ideja sa oldtajmerima „preuzeta“.

Karavan je stigao u selo Tići

15

Kad nostalgija iznjedri odličnu turističku ideju

Na zadnjem sjedištu „zastavinog“ auta

Osam oldtajmera sa jugoslovenskim zastavama, grbovima, registracijskim tablicama su „zauzeli“ inostrani gosti i sa parkinga hotela „Maestral“, krenuli ka Luštici i selu Tići. Nakon 45 kilometara je završeno putovanje, a na čelu kolone je bilo plavo-bijelo vozilo „milicije“ ,,Milicija“ na čelu kolone

,,Jugići“ sa trobojkom SFRJ

- Saznao sam za čovjeka koji u Konavlima ima preko 30 vozila marke „reno 4“. Radi se o simpatičnom i originalnom obliku, sa menjačem pored volana, nekada je bio ponos francuske auto-industrije. Vlasnik je uložio značajna sredstva da „četvorke“ budu tip-top. Ima dosta gostiju sa zapadnog tržišta koji su vezani za taj automobil.

Tako sam i razmišljao da postoji dosta onih koji su vezani za vozila koja su dominirala u

nekadašnjoj Jugoslaviji. Ne samo kod „jugovića“ nego i kod onih iz inostranstva. I dobro je krenulo - kaže Šuković.

Lukina turistička priča je originalni put crnogorskog turističkog optimizma. Kao diplomirani ekonomista, vratio se u Kolašin, tražio posao u struci i vidjevši da tu nema pravih šansi, odlučio da 19. februara 2018. osnuje turističku agenciju „Nort tur Montenegro“. U toj oblasti sve je bilo

novo za njega. Jedino na šta je bio naučio i navikao jeste rad uz svog oca Radomira i njegov posao. Znao je da mu niko ne može oduzeti pravo da da sve od sebe i da primijeni pravilo – hoću, mogu, znam. Ređa se nekoliko sezona, dolazi i korona - blokada svega što je suština turizma, ali „Nort tur Montenegro“ sve to izdržava.

Postaje jači, organizaciono i infrastrukturno osposobljeniji. Svaki dio netaknute prirode Crne Gore za njih je dostupan. Posredstvo vrhunskih vodiča i najbolje opreme potrebne za turističke dje-

Karta nekadašnje Jugoslavije

Luka Šuković pored nekadašnjeg policijskog auta

latnosti, spremni su da svaku turističku ideju pretvore u gotov proizvod...

Tako su vozila nekadašnje jugoslovenske fabrike automobila „Zastava“ iz Kragujevca, od ideje, postala prostor originalnog turističkog uživanja.

Na svakom vozilu registracije sa posebnim brojevima. TG – 13 – 07, podsjeća na 13. jul, Dan ustanka u Crnoj Gori. SK – 11 – 10, priča o 11. oktobru, ustanku

u Makedoniji. I tako redom.

Na registarskoj tablici vozila „milicije“ su brojevi 13 – 05 što podsjeća na 13. maj, Dan bezbjednosti u SFRJ. Turizam sjećanja u organizaciji Luke Šukovića i agencije „Nort tur Montenegro“. Ponuda koja goste vraća u vrijeme koje treba i onim koji su ga zapamtili kao akteri i onim koji o njemu samo slušaju priče.

Dr.DRAŠKOVIĆ

16

Arena

Fudbal

Žrijeb za Ligu nacija

NIKŠIĆ - I Zeta je poklekla kraj Bistrice, a to znači da je Sutjeska i 11. prvenstveni meč zaredom završila bez poraza.

Očekivala se pobjeda od Nikšićana, tim prije što tim iz Golubovaca nije dobio nijedan meč do sada, a i posljednji su na tabeli, i svi koji su došli da po izuzetno hladnom i vjetrovitom vremenu odgledaju ovaj meč barem na osnovu prvih pola sata mogli su zaključiti da će izabranici Milije Savovića i te kako uvećati gol razliku, da će se svako malo tresti mreža na Karadžićevom golu.

Domaćin je nizao šanse, ali u prvom poluvremenu samo je pogodio Dušan Vuković i to je bio njegov prvijenac u ovom šampionatu.

Prvu šut ka golu Zećana poslao je Bubanja i to već u petom minutu, a Jovovićevu loptu „ponio“ je vjetar preko gola malo kasnije. Upravo je Vladimir Jovović potvrdio klasu i u osmom minutu kada je nakon solo prodora po lijevoj strani došao do pozicije za šut i zatresao prečku. Malo kasnije Eraković je šutirao za malo pored stative, a onda Jovović imao još jednu simultanku, u 17. minutu, asistirao sjajno Vukoviću kod suprotne stative i to je bilo dovoljno za vođstvo Nikšićana.

Svega dva minuta kasnije Ceklić je nakon gužve u svom kaznenom prostoru igrao rukom, sudija Šćekić pokazuo na bijelu tačku, ali šut Jovovića sa 11 metara zaustavio je Aleksandar Karadžić.

Eraković je u 29. minutu šutirao lukavo iskosa, ali je golman gostiju bio na pravom mjestu, kao i minut kasnije. U 33. minutu Vuković je imao još jednu priliku, ali je nije

PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore biće u četvrtom šeširu u žrijebu (16. decembra) za B Ligu nacija. Naši reprezentativci su u grupi Lige C osvojili 1. mjesto (u konkurenciji Kipra, Luksemburga i Azerbejdžana) i stekli pravo da igraju sa kvalitetnijim rivalima.

Liga nacija startovaće u junu (četiri kola, prvo se igra 2. juna), igraće se u septembru (dva kola) 2022. godine.

Evropska fudbalska kuća unijela je promjene sa tri lige po 16 timova (četiri grupe po četiri tima) i četvrta sa sedam.

Pobjednici grupa u Ligi A igraće finale u junu 2023. godine, a pobjednici grupa preseliće se u viši rang, a posljednje idu

FSCG

Crna Gora u četvrtom šeširu

u niži rang (posljednje selekcije u Ligi C igraće plej-of za opstanak. ŠEŠIRI U LIGI B: Prvi: Ukrajina, Švedska, BiH, Island

Drugi: Finska, Norveška, Škotska, Rusija Treći: Izrael, Rumunija, Srbija, Republika Irska Četvrti: Slovenija, Crna Gora, Albanija, Jermenija.

R. A.

Velika pobjeda Arsenala iz Tule u 11. kolu ruske Premijer lige

Grof srušio šampionski Zenit

Druga liga, 11. kolo

Derbi u Tivtu PODGORICA - Svih pet mečeva 11. kola Druge lige biće odigrano danas, a u centru pažnje biće duel u Tivtu gdje igraju Arsenal i Bokelj.

Tradicionalno veliki rivalitet komšija ne donosi samo primorski derbi, već i direktnu borbu za prvo mjesto, a dva kluba u velikoj mjeri su se borila za sam vrh i prethodnih godina, pa se očekuje dosta uzbuđenja, veliki broj navijača i totalna neizvjesnost. Oba tima su sa učinkom 22, imaju bod više od Jedinstvo, pa će ovaj duel pokazati ko je spremniji za nešto veliko. Bokelj je dugo bio lider, onda je vezao dva poraza, ali je u prošlom kolu dočekao kiks konkurenata i vratio se na prvo mjesto.

Arsenal, sa druge strane, je jedini tim bez poraza, tako da će ovo biti prilika da se vidi može li lider preskočiti najteže gostovanje.

Jedinstvo gostuje Komu i u slučaju neriješenog ishoda u derbiju, ima mogućnost da već večeras bude novi lider Druge lige. Kom je u lošoj seriji, nikako da napravi pozitivan niz, daleko je od gornjeg dijela i velikih ambicija, ali bez obzira na to jasno je da Bjelopoljce ne čeka baš

Popularni ,,oružari“ srušili su šampiona i trenutnog lidera u prvenstvu na svom terenu, te se udaljili od zone koja vodi u niži rang i baraž.

Arsenal je poveo golom Davi-

Raspored i tabela BUDVA: Cetinje - OFK Mladost DG BERANE: Berane - Grbalj PODGORICA: Kom - Jedinstvo TIVAT: Arsenal - Bokelj PODGORICA: OFK Titograd - Igalo Sve utakmice počinju u 15 časova.

1. Bokelj 2. Arsenal 3. Jedinstvo 4. Berane 5. Mladost DG 6. Cetinje 7. Kom 8. Igalo 9. Titograd 10. Grbalj

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 6 6 5 4 4 4 3 1 0

1 4 3 1 3 1 1 2 1 3

2 0 1 4 3 5 5 5 8 7

15:4 12:4 12:3 14:13 13:13 9:12 13:16 13:11 4:16 8:21

22 22 21 16 15 13 13 11 4 3

rutinski posao. Zlatičani su pobjedom u derbiju začelja u Radanovićima najavili izlaz iz krize, tako da Jedinstvu neće biti baš jednostavno da dođe do novih bodova.

Berane i Mladost su u situaciji da prijete trećeplasiranom timu, ali su u prošlom kolu neočekivano zastali, posebno Beranci koji su poraženi od Cetinja. Upravo iz tog razloga sada Berane ima dodatni pritisak da protiv Grblja dođe do pobjede. Tim iz Radanovića još je bez pobjede, čeka se da napravi iskorak sa začelja, što znači da ovaj meč donosi veliki značaj za oba tima. Mladost će tražiti šansu da napravi reakciju protiv Cetinja u Budvi, ali ekipa iz prijestonice nakon što je ,,uzela mjeru“ Beranama sigurno neće zastati ni protiv Mladosti.

U Podgorici igraju i Titograd i Igalo, a Titograd je poput Grblja već među ,,otpisanima“, a ostaje da se vidi može li domaćin protiv Igala koji igra ,,toplo-hladno“ stići do bodova, kako bi koliko-toliko bio blizu konkurenata… R.P.

Lider Telekom 1. CFL na svom terenu o

Sutjeska SAVOVIĆ: Moralo je ubjedljivije Milija Savović, trener Sutjeske: Rutinska pobjeda, mada smo morali mnogo ubjedljivije da slavimo. Zadovoljan sam igrom i šteta što neku još od brojnih prilika nijesmo realizovali, jer smo mogli mirnije i mnogo ranije riješiti pitanje pobjednika.

Zadovoljni smo pobjedom, a ako sumiramo svih 11 kola onda posebno svi treba da budemo zadovoljni i ponosni.

Dragoljub Đuretić, trener Zete: Ušli smo u meč bez straha, borili se s vjetrom i odličnom ekipom Sutjeske. Imali su mnogo lijepih prilika, nijesu ih iskoristili, ali mojim igračima ne mogu da zamjerim. U drugom poluvremenu smo pokušali da se uzdignemo, imali dvije poluprilike iz kontranapada, ali... Sutjeska je zasluženo slavila i mislim da je ove sezone apsolutni favorit. iskoristio.

U nastavku, Nikšićani su se opustili, ali ipak diktirali tempo. Istina, vjetar im je bio protivnik, ali Zeta je rijetko prelazila na suprotnu polovinu terena, makar u prvih 20-ak minuta.

Vuković je imao priliku da udvostruči prednost i u 63.

minutu, pa u 66. ponovo, ali Karadžić je sjajnom paradom i to odbranio, a prava je šteta što ta akcija domaćih, kada su kombinovali Jovović i Marušić, nije dobila zasluženi epilog.

Eraković je u 68. šutirao preko gola, pa Vuković pored stative, da bi onda Zećani,

Dečić savladao Jezero i prekinuo niz od šest mečeva bez pobjede

Tim Srđana Nikića pod pritiskom

Trijumf koji se čekao 63 dana

Pobjeda im

TUZI - Dečić je konačno zablistao. Tuzani su savladali Jezero (2:0) i tako prekinuli niz od šest utakmica bez pobjede, a trijumf koji se čekao 63 dana označio je i kraj negativne tradicije, s obzirom na to da fudbaleri Dečića u posljednjih šest međusobnih duela nijesu uspjeli ni da zatresu mrežu Plavljana.

Ipak, ovog puta gledao se znatno drugačiji meč u odnosu na one na koje smo navikli kada igraju ova dva tima - Dečić je krenuo vrlo ofanzivno, a iako je na klupi ostao Damir Kojašević, Tuzani su od starta bili napadački orijentisani, odlučni da stave tačku na loš niz. I nakon pokušaja Božovića iz prekida, te Drešaja iskosa sa desne strane i Pešukića sa dvadesetak metara, domaćin je zasluženo došao do prednosti u 18. minutu.

Pešukić je sve dobro odradio po lijevoj strani, ubacio loptu u kazneni prostor gostiju, odbrana Jezera loše je reagovala, Drešaj je uspio da se domogne lopte i uz malo sreće pošalje je iza leđa nemoćnog Kastratovića - 1:0. Bio je to signal za

FSCG

Kakva pobjeda za Miodraga Božovića Grofa - tim crnogorskog trenera, Arsenal iz Tule, priredio je senzaciju protiv Zenita u 11. kolu ruske Premijer lige (2:1).

tašvilija u 53. minutu i čuvao prednost sve do 88. kada je izjednačio Dzjuba.

Učinilo se da će meč biti završen remijem, ali tako nijesu mislili ,,žuto-crveni“ koji su uzvratili munjevito poslije primljenog pogotka.

Veliki trijumf Grofovoj ekipi donio je Kangva u 90. minutu.

Božović je, zajedno sa saradnicima iz Crne Gore - Sašom Petrovićem i Veskom Steševićem, preuzeo klub iz Tule u teškom trenutku, kada je bio na začelju tabele, ali je odmah počeo da diže tim.

Arsenal je 12. u ligi, sa isto toliko bodova, s tim što konkurenti za opstanak tek treba da odigraju svoje mečeve.

D. K.

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Kada je bila u naletu i kada su njeni vjerni navijači s pravom očekivali nastavak serije pozitivnih rezultata, Iskra je odigrala neriješeno sa Zetom, a zatim poklekla u meču sa Jezerom i tako od „planiranih“ šest uknjižila samo bod.

Duel Đurkovića i Božovića u Tuzima

goste da se moraju otvoriti, jer nemaju šta da čekaju. I Plavljani su nakon primljenog gola u samo par minuta imali dva zicera. Prvo je u 27. minutu Vlaisavljević, nakon sjajne akcije svog tima, imao zicer situaciju, ali iako je imao vremena da se namjesti, nije uspio da matira Popovića. Čuvar mreže domaćih sjajno je reagovao i u 33. minutu, kada je nakon ubačene lopte Vlaisavljevića, Mujeci bio u šansi, ali je njegov udarac glavom Popović uspio da ukroti.

Kada već Jezero nije znalo da ,,naplati“ period dobre igre, Dečić je nakon kontre stigao do kapitalne prednosti. Vuljaj je odlično proigrao Camaja, kojeg je oborio Radenović, zbog čega je sudija Nikola Vođević odmah pokazao na bijelu tačku. Siguran egzekutor bio je Draško Božović - 2:0.

U nastavku je Dečić čekao iskusno svoju šansu, dok je Jezero ulaskom Mendija krenulo na sve ili ništa. Gosti su imali šanse Đurkovića u 62. minutu, te Boškovića sa ivice kaznenog prostora u 72. minutu, ali je Popović bio na mjestu.

Dečić

2

Jezero

2

00

Stadion Dečića. Gledalaca: 400.

Sudija: Nikola Vođević (Podgorica).

Golovi: 1:0 Drešaj u 18, 2:0 Božović u 40. (pen) Žuti kartoni: Popović, Vuljaj, Krkanović (Dečić), V. Radenović, S. Radenović (Jezero).

Dečić

Jezero

Popović Camaj (od 69. Kojašević) Đeljaj Vuljaj Drešaj Tući (od 36.

Krkanović) Božanović Pešukić Nikolić Živković Božović (od 82. An. Rudović)

Kastratović Jovićević Dedić Đurković Mujeci Adžović (od 81. S. Radenović) Vlaisavljević (od 81.

Redžepagić) Đurđević (od 46. Mendi) Vuković Lambulić (od 67. Račić) V. Radenović (od 67. Bošković)

Sa druge strane, Dečić je rutinski odrađivao posao i zasluženo prekinuo lošu seriju. R. P.

Sada se postavlja pitanje da li su izabranici Srđana Nikića spremni za nove uspjehe i povratak na pobjednički kolosijek, bolje rečeno da li su psihički uzdrmani i da li im je forma na onom nivou kada su nizali pobjede protiv Petrovca, Mornara i Podgorice. Odgovor će uslijediti večeras u susretu sa tradicionalno neugodnim Rudarom.

- Znamo kvalitet i kapacitet Rudara koji kao i mi afirmiše napadačku strategiju i zato moramo posebno voditi računa o tom detalju, amortizujući njihove akcije i kontre na našoj polovini i čvrstim bedemom ispred Kordića sačuvati sopstvenu mrežu. Naravno da je pobjeda imperativ kako bismo donekle nadoknadili prethodna dva kiksa i zadržali drugo mjesto - rekao je trener Iskre Srđan Nikić.

Van stroja su povrijeđeni Pavlićević i Radunović, te „požutjeli“ Bakrač, dok su nastupi rovitih, kapitena Obradovića i centarfora Sekulića, pod znakom pitanja.

- Nažalost, nijesmo kompletni, tako da će ostali koji istrče na

Arena

Neđelja, 17. oktobar 2021.

opravdao ulogu favorita protiv Zete

a ne staje

Sutjeska

2

Zeta

00

1

Sutjeska

Zeta

Giljen Drešković Matanović (od 80. Zoćević) Nikač (od 61. Marković) Eraković (od 80. Marušić) Vlahović Drinčić Bubanja D. Vuković (od 74. Janjić) Ma. Vučić Jovović

Karadžić Đinović (od 81.

Goranović) Ceklić Đ. Vukčević I. Vukčević Kukuličić (od 74. Nakazava) Tuzović Pupović Šimokava (od 20. Đukić) Đurović (od 46. Popović) Burzanović (od 81. Rogošić)

Rezultati i tabela 2:1

Sutjeska - Zeta

2:0

Dečić - Jezero

2:0

Danas DANILOVGRAD: Iskra - Rudar

(17 h)

BAR: Mornar - Budućnost

(18 h)

Tabela

stavljati protivničku odbranu i Tuzović ga je je u finišu susreta nepropisno zaustavio ispred svog gola, zbog čega je i zaradio drugi žuti karton.

Siguran s bijele tačke bio je Božo Marković, postigavši četvrti prvenstveni pogodak i osiguravši još jednu u nizu pobjedu svom timu.

Ra. P.

1. Sutjeska

11 9 2 0 19:3 29

2. Petrovac

11 5 3 3 19:18 18

3. Dečić

11 4 5 2 15:9 17

4. Iskra

10 5 2 3 15:10 17

5. Mornar

10 5 2 3

9:7

17

6. Budućnost 10 4 3 3 18:12 15 7. Rudar

10 4 2 4 13:15 14

8. Jezero

11

3 1 7 8:16 10

9. Podgorica 11

1 2 8 10:20 5

10. Zeta

11 0 4 7 6:22 4

U narednom kolu (23. oktobra) sastaju se: Budućnost - Iskra, Rudar - Dečić, Jezero - Sutjeska, Zeta - Petrovac, Podgorica - Mornar.

m dočekuje Rudar

mperativ za Iskru

Iskra

Rudar

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion braće Velašević. Kapacitet: 750.

Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: M. Đukić i I. Tomašević. Početak: 17 sati Kordić Vukotić

Kumburović Đurišić Milojko Jamamoto

Tučević

Šahman Pavlović

Šaletić

Milić Striković Gašević

Živković

Suraka Golubović

Zečević Čavor

Prenkočević Kartal

Kašćelan Agović

Trener Srđan Nikić

teren morati još više da se angažuju i pruže maksimum tokom čitavog susreta. Vjerujem u moje igrače i siguran sam da će dati sve od sebe da još jednom obradujemo vjerne navijače - naglasio je Nikić.

ZEČEVIĆ: HOĆEMO DA IGRAMO FUDBAL

Rudar je pred pauzu prekinuo niz od četiri pobjede, ali to nije poremetilo dobro raspoloženje pred meč sa Iskrom.

Nakon poraza od Budućnosti pod Goricom, Pljevljaci vjeruju u početak nove pozitivne

serije od duela na stadionu ,,Braće Velašević“.

- Nikada nije prijatno kada se izgubi, ali to nije ništa promijenilo tokom reprezentativnog odmora. Trenirali smo dobro, imamo atmosferu i potrudićemo se da ostvarimo rezultat sa kojim ćemo biti zadovoljniuDanilovgradu-rekao je ofanzivac tima iz Pljevalja Miloš Zečević, koji nastavlja: - Respektujemo Iskru. To je dobro selektirana ekipa, kvalitetno vođena, a to pokazuje i tabela. Biće teško. Imaju nezgodne individualce koji iz

17

BARANI TREĆI PUT UZASTOPNO IGRAJU KOD KUĆE: Na ,,Topolicu“ stiže Budućnost

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 400 Sudija: Aleksandar Šćekić (Berane) Golovi: 1:0 D.Vuković u 17, 2:0 Marković u 86. (pen) Žuti kartoni: Matanović, D. Vuković (Sutjeska), Tuzović (Zeta) Crveni karton: Amel Tuzović (Zeta) u 85.

Petrovac - Podgorica

napokon, došli do pozicije za šut - Đurović se okušao iz daljine, ali to je bio lak plijen za Giljena. Još su jednom do kraja meča gosti priprijetili iz kontre, ali čekalo se do 86. minuta na konačan ishod meča.

Rezervista Janjić, tek što je ušao, počeo je na muke

Fudbal

Trener Zoran Govedarica

polušanse mogu da riješe meč.

Vjerujem da ćemo ih zaustaviti. Idemo tamo da igramo fudbal, da pokažemo napredak u određenim segmentima i popravimo bodovni saldo. Pobjeda bi bila najbolja moguća stvar, ali ni remi u krajnjem nije loš - ističe Zečević.

Kakvu utakmicu očekuješ?

- Sličnu onoj koju smo odigrali pod Golubinjom. Tada je bilo 0:0, meč je bio borben, muški, bez previše šansi. Bili smo za nijansu bolji, ali nijesmo dali gol. Vjerujem da ćemo ovoga puta u tome uspjeti. Nećemo se braniti, već ulazimo u utakmicu sa ciljem da damo gol više od protivnika. Vjerujem da će publika imati što da vidi - zaključio je jedan od najboljih igrača Rudara. B. K - D. K.

Sa prvog meča Mornara i Budućnosti ove sezone

Da rezultat isprati igru PODGORICA - Mornar na posljednja tri meča na svom terenu nije uspio da ostvari pobjedu. A kada bi se pravila rekapitulacija, ne zna se da li je protiv Iskre, Sutjeske ili Petrovca bio bliži trijumfu.

Međutim, samo bod u tri meča nije uslovio ,,klizanje“ Barana, koji su ostali u gornjem dijelu tabele, ali ih večeras (18 h) očekuje novi derbi, protiv Budućnosti, u trećem vezanom meču na ,,Topolici“.

Nakon derbija sa Iskrom, Dečićem, Sutjeskom i Petrovcem, pakleni raspored za Mornar nastavlja se danas duelom protiv Budućnosti. Za većinu crnogorski timova meč protiv šampiona je najlakši - nemate šta da izgubite, jer se tu bodovi ne planiraju, pa ukoliko se nešto ,,čupne“ to je premija.

Ali u Baru ne misle tako.

Posebno ne sportski direktor Mitar Novaković. Nekadašnji crnogorski reprezentativac ne strahuje, čak vidi svoj tim u ulozi favorita.

- Očekuje nas zahtjevna utakmica. Sportski direktor Mitar Novaković je, ipak, izuzetan optimista, smatra da smo čak i favoriti u ovom duelu, iako smatram da se ne može prijetiti Budućnosti. Međutim, mislim da je to prenio na igrače, a nadam se da će biti u pravu, jer bi to za nas bilo zaista značajno - iskren je bio trener Barana Slavoljub Bubanja.

Barani su upravo od meča protiv Budućnosti počeli da dobijaju komplimente za igru.

Mornar je igrao otvoren fudbal i pod Goricom, imao velike šanse za pobjedu, a kako je odmicao šampionat Barani su svima pokazali zube.

- Igrali smo dobro, ali na nekim utakmicama to nije ispratio rezultat. Imamo dobar bodovni saldo, ali naravno da neki mečevi poput Rudara, Iskre, pa čak i Sutjeske, moraju da ostave žal. Možda je i pauza došla u dobro vrijeme da se dodatno spremimo, ali i psihološki naoštrimo za ono što slijedi, jer će biti izazovno dodao je trener Mornara.

Budućnost je bila u krizi, ali je pobjedama protiv Petrovca i Rudara pokazala da ulazi u ono što se očekuje od šampiona. Svjesni su i u taboru Mornara da šampion nije za ,,vađenje“.

- Radi se o ekipi koja je u odnosu na start doživjela određene promjene kako u igračkom, tako i stručnom kadru. Očekivano je trebalo

Mornar

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: SRC ,,Topolica“. Kapacitet: 500.

Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: A. Đikanović i M. Paunović.

Početak: 18 časova Vukčević

Stevanović

Perišić

Kajević

Kaluđerović Ćetković

Seratlić

Sekulović

Škrijelj

Grbić

Rolović Petrović

Kordić

Raičković

Terzić

Ivanović

Mirković

Ražnatović

Raspopović Adžić

Babić

Dragojević

Trener Slavoljub Bubanja

Trener Aleksandar Nedović

vremena za neke stvari, ali to ne znači da se Budućnost neće boritit za trofeje. Nijesmo znali da igru pretočimu u rezultat, teško je očekivati da se vadimo sada, ali svakako vjerujem ako budemo na nivou naših partija da možemo do pozitivnog ishoda, bez obzira na neke kadrovske probleme koje imamo - objasnio je Bubanja.

U PLANU TREĆA VEZANA POBJEDA Budućnost je pred reprezentativnu pauzu vezala dvije pobjede, a seriju želi da nastavi u Baru. ,,Plavi“ bi trijumfom na ,,Topolici“ preskočili Mornar, a potencijalno mogu da budu i prvi iza vodeće Sutjeske.

- Prvenstvo pred pauzu smo završili u dobroj formi sa dvije pobjede i na elanu tih trijumfa smo radili kvalitetno tokom pauze. Nismo bili kompletni kako bismo usavršili neke stvari i došli do automatizma u igri, ali najbitnija stvar je da smo zdravi i gotovo kompletni pred Bar i očekivanja su najveća - rekao je trener Aleksandar Nedović.

Podgoričani su slabo otvorili sezonu - doživjeli su debakl na evropskoj sceni, a u domaćim okvirima imaju dvocifreni zaostatak za liderom.

Neke stvari su konačno krenule nabolje. O tome svjedoči činjenica da se igra popravlja, da je u prošlom kolu stigla pobjeda bez primljenog gola, da postoji najava kontinuiteta dobrih rezultata…

Sve to biće na ozbiljnom ispitu

protiv Mornara.

- Budućnost mora stilom da zadovolji najveći broj navijača u državi i regionu. Trenutno smo najefikasniji tim u prvenstvu i pored velikog broja promašenih šansi i Budućnost mora da igra tako - kaže Nedović, koji nastavlja: - Mislim da smo otklonili problem realizacije i da u posljednje vrijeme dajemo dosta golova, a to svakako želimo da zadržimo. Međutim, isto tako bitno je da imamo čvrstinu u defanzivnom dijelu kao na posljednjoj utakmici i da iz toga pravimo veći broj prilika ističe šef stručnog štaba aktuelnog branioca duple krune.

Budućnost je prvu utakmicu u domaćem prvenstvu odigrala upravo protiv Mornara - u okviru 2. kola pod Goricom je bilo 1:1, a Nedović je taj meč gledao iz lože podgoričke arene kao novi trener „plavih“.

- Očekujem dobar Mornar, jer je to ekipa koja ima brzinu u ofanzivi, igra sa dosta transformacija, a poznavajući protivničkog trenera znam da su čvrsti i odgovorni, ali i da igraju sa mnogo kontakta.

Spremni smo da odbranimo dobre stvari rivala i da napadnemo slabe tačke, koje imaju kao i svaki tim.

Navijači ponovo najavljuju da će biti 12. igrač...

- Sigurno je da su nam potrebni. U nekim internim razgovorima smo pominjali da bi se utakmica protiv Jezera skroz drugačije završila, da su navijači došli u broju u kome su bili na prethodna dva meča.

Ali ne treba da se vraćamo na te neke stvari - ističe Nedović, pa se nadovezuje...

- Pojavili su se u velikom broju na posljednje dvije utakmice, a svi smo vidjeli kakvi su i igra u rezultati bili. Znače nam mnogo, jer Budućnost sa i bez navijača nije ista. To je povezano, oni nam daju veći elan i motiv, svi se prijatnije osjećamo i sigurno da ih očekujemo u najvećem broju u kome mogu da se skupe u ovome trenutku - zaključio je Nedović. ,,Plavi“ ne mogu da računaju na Bogdana Milića, Igora Ćukovića i Đorđija Pavličića.

Budućnost je u dosadašnjih 25 međusobnih utakmica protiv Mornara ostvarila 17 pobjeda, četiri remija i četiri poraza, uz gol razliku 49:18, dok je na 10 mečeva odigranih u Baru upisala šest pobjeda, tri remija i jedan poraz uz gol razliku 13:6.

R. P - D. K.

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Košarkaši Budućnost Volija savladali Igokeu u ,,Morači“, u četvr

Šansa za prvi brejk u gostima PODGORICA –SC Derbi danas u podne u Splitu igra treći meč u gostima u debitantskoj sezoni ABA lige.

Izabranici Andreja Žakelja su na dva prethodna gostovanja doživjeli teške poraze, od Mege (101:68) i Partizana (79:57), uz pobjedu kod kuće protiv Zadra, pa će pokušati da naprave prvi brejk na strani protiv ekipe koja u prva tri kola nije osjetila slast pobjede, najviše zbog toga što je igrala protiv favorita lige, Crvene zvezde, Partizana i Budućnost Volija....

- Očekuje nas zahtjevna utakmica, a to što Split ima tri poraza ne znači ništa. Odigrali su dobre utakmice protiv Budućnosti i Partizana, i sigurno očekuju pozitivan rezultat, ali i mi - kazao je trener SC Derbija Andrej Žakelj, koji je kazao da ima

,,malih problema“ sa sitnim povredama u ekipi, ali da se sa time ne opterećuju.

- Moramo da igramo kao ekipa, da damo sve u odbrani, u napadu da igramo timski i da budemo maksimalno angažovani ako želimo da pobijedimo – dodao je Žakelj.

SC Derbi je u kontrolnom meču pred start sezone savladao Split 88:84.

- Ta i ova utakmica su različite potpuno. Njima se vraća Roko Leni Ukić, igraće i američki košarkaši. Oni će, bez sumnje, željeti pobjedu pred svojim navijačima, nakon tri teške utakmice - kazao je Kenan Kamenjaš, centar SC Derbija.

Nekadašnji velikan u bivšoj SFR Jugoslaviji, trostruki uzastopni šampion Evrope pod imenom Jugoplastika, između dva meča ABA lige je odigrao i dvije utakmice u prvenstvu Hrvatske i oba pobijedio, protiv Zadra i Sonika.

- Analizirali smo ih, još ćemo ih gledati i vidjećemo, uz dogovor sa trenerom i stručnim štabom, šta nam je činiti da iz Splita donesemo cio plijen - zaključio je Kamenjaš.

S. J.

SBBet Prva liga za rukometaše (4. kolo)

RSCG

Ubjedljivi Budvanska rivijera i Brskovo, drama u Pljevljima Nebojša Lakić, bek Budvanske rivijere

Od drugog kvartala su Podgoričani zatvorili reket, dobra odbrana se prenijela i na napad, zahvaljujući trojici Amerikanaca, Di džej Siliju, Džastinu Kobsu i Viliju Ridu, koji su zajedno ubacili 55 poena, 13 manje od cijele gostujuće ekipe. Rid je upisao i nekoliko atraktivnih zakucavanja, Sili i Kobs su imali najviše asistencija (pet, odnosno četiri), pa je prisutna podgorička publika mogla i da uživa u atraktivnim potezima. Pored ovog trojca, dobar doprinos pobjedi dali su Marko Jagodić-Kuridža sa po osam poena i skokova, i Edin Atić, koji je pored velike borbenosti upisao sedam poena i šest skokova.

Pobjedom protiv prošlosezonskog polufinaliste plej-ofa ABA lige, Podgoričani su napravili lijepu uvertiru za start u Evrokupu i meč sa njemačkim Ulmom, koji se igra u srijedu…

UBRZANJE U DRUGOJ DIONICI Sa pet pogođenih trojki, od čega četiri posljednje bez promašaja (Atić je za Budućnost promašio jedini pokušaj iza perimetra), Igokea je dominirala u prvoj četvrtini od početka do kraja, a Budućnost je samo jednom uspjela da izjednači (Rid za 2:2). Tim iz Laktaša je koristio sve mane u igri domaćih u oba pravca, iz minuta u minut je uvećavao prednost, do najveće od 12 poena (24:12) na kraju kvartala.

To kao da je naljutilo domaće

košarkaše, koji su se ,,probudili“ u drugoj dionici, i zaigrali odlično, prije svega borbeno i agresivno u odbrani (rivalu je dozvolila da ubaci svega 10 poena, a gosti su promašili oba šuta za tri poena), a onda i u napadu. Igokea je u prvih nešto više od četiri minuta kontrolisala rezultat (29:21), a onda se razigrao dvojac Kobs

Balkansko prvenstvo u karateu

Raković zlatna, Jović bronzana Sva tri sinoćnja meča četvrtog kola SBBet Prve crnogorske lige za rukometaše odigrana su na sjeveru države i zabilježena su sva tri ishoda - pobjeda domaćina, remi i trijumf gostiju.

Kao gost slavila je Budvanska rivijera protiv Komova (32:22) i jedina je ekipa uz Lovćen koja ima svih četiri pobjeda.

Najefikasniji u budvanskom timu bio je Đorđo Peruničić sa šest pogodaka, jednim više od Radivoja Đođića i Luke Došljaka, dok je četiri postigao Nebojša Lakić.

U domaćem timu istakao se Predrag Stojanović sa sedam golova, kao i Aleksandar Kastratović sa 16 odbrana.

Nemanja Barac (bez promašaja) i Boris Savić sa po 10 pogodaka vodili su Brskovo do prvog trijumfa u sezoni. Mojkovčani su nadigrali Danilovgrad (40:27), koji je još bez boda.

Nikola Marušić postigao je osam golova za poraženu ekipu.

Uzbudljiv meč odigran je u Pljevljima između Rudara i Budućnost Podgorice - 23:23.

Gosti su 16 minuta prije kraja vodili 19:14, da bi domaćin na krilima Dragana Jelušića za sedam minuta preokrenuo na 21:20.

Bilo je i 22:21, nakon čega su isključena dva rukometaša Rudara, a Pero Pravilović izjednačio na 22:22.

Filip Jokić je 37 sekundi prije kraja sa desnog krila donio prednost Budućnosti, ali su ,,plavi“ prokockali pobjedu Jelušić je četiri sekunde do isteka meča iz kontre postavio konačan rezultat.

Bio je to njegov 10. pogodak na utakmici, dok su dvostruko manje u protivničkom timu dali Milovan Marković i Dejan Lipovina.

Lovćen je u petak pobijedio Mornar 7 (39:22), a danas su na programu dueli Sutjeska - Partizan 1949 (17.30h) i Jedinstvo - Berane 1949 (19h).

Ne. K.

Crnogorska karatiskinja Marina Raković osvojila je zlatnu medalju, dok je Anja Jović bila bronzana drugog takmičarskog dana seniorskog prvenstva Balkana u Poreču.

Raković je u finalnom meču kategorije do 68 kilograma pobijedila Hrvaticu Miu Gretu Zovko 2:0.

Na putu do finala eliminisala je Turkinju Semeju Teke 3:1, Makedonku Angelu Mojsovsku 11:2, Ilmu Rahmanović iz Bosne i Hercegovine (BIH) 1:0 i u polufinalu Edu Eltemur iz Turske 8:5.

Raković je kazala da je zadovoljna trijumfom na Balkanskom prvenstvu, navodeći da joj je za zlatnu medalju bilo neophodno pet pobjeda.

- Trijumfirala sam na jednom od najjačih šampionata Balkana na kojem sam učestvovala.

Imala sam pet jakih mečeva i ostvarila svih pet pobjeda. Bila je to dobra provjera pred Svjetsko prvenstvo u Dubaiju - rekla

je Raković agenciji MINA. Jović je bila bronzana u kategoriji do 50 kilograma, a u meču za treće mjesto pobijedila je Rabiju Elik iz Turske 2:1.

U prva dva kola slavila je protiv Iris Ćorić iz BiH 8:1 i Bugarke Kristine Svilenov 2:0, a u polufinalu izgubila je od Jelene Milivojčević 2:1.

Kao petoplasirani završili su Balša Miličković do 75 i Ognjen Otašević i Matija Bojić do 60 kilograma.

Miličković je u meču za treće mjesto izgubio od Hamze Turulje sudijskim izjašnjavanjem (0:0).

On je u prvom kolu pobijedio Mensura Đozića iz BIH 7:1, u drugom je bio bolji od Grka Nikolasa Basukosa 2:0, dok je u trećem izgubio od Enesa Buluta iz Turske 7:0, koji ga je plasmanom u finale povukao u repesaž.

Borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Dina Šimuneca iz Hrvatske 2:0.

Otašević je u meču za treće

– Rid (12, odnosno 10 poena u prvih 20 minuta), koji je uz Jagodić-Kuridžu (osam poena u prvom poluvremenu) bio najzaslužniji što je Budućnost na dva minuta i 25 sekundi prije odmora prvi put stigla do vođstva (33:32), a onda i do pet poena prednosti na polovini meča.

Budućnost je na poluvremenu KK OMLADINAC

Košarkaši SC Derbija danas u podne gostuju Splitu, u meču 4. kola Admiralbet ABA lige

PODGORICA – Nakon prve četvrtine nije ,,mirisalo“ na dobro, ali je Budućnost Voli već od druge dionice ,,ispeglala“ loš start protiv Igokee, i na kraju stigla do sigurne i ubjedljive pobjede (81:68), treće u isto toliko mečeva u ,,Morači“ ove sezone u ABA ligi.

I. MANDIĆ

Odbranom skresali kr

stekla prednost i zahvaljujući prednosti u skoku (18-15), i boljem ofanzivnom skoku (4-2), pored toga što je bolje šutirala iz igre od rivala (46,4 – 41,4 odsto)…

ODLUKA NA STARTU 4. KVARTALA Budućnost je drugo poluvrijeme otvorila trojkom Vladi-

Marina Raković na pobjedničkom postolju

mjesto i pobjedničko postolje poražen od Grka KristosaStefanosa Ksenosa 3:0.

On je u prvom kolu poražen, sudijskim izjašnjavanjem, od Eraja Samdana iz Turske (0:0), koji ga je plasmanom u finale povukao u repesaž.

Na startu razigravanja za medalju pobijedio je Darka Spasovskog iz Srbije 6:1.

Bojić je u prvom kolu pobijedio Dejana Vitora iz Srbije 2:0, a u drugom Berkaja Bajhana iz Turske 1:0.

U meču za finale izgubio je od Slovenca Niklasa Tamsea 3:0.

U meču za medalju izgubio je od Faika Veseljija iz Sjeverne Makedonije 4:1.

U prvom kolu eliminisani su Predrag Smolović i Nemanja Jovović (preko 84) i Ksenija Rajović (do 68).

U konkurenciji kata Vladimir Mijač završio je na sedmom mjestu, Kenan Nikočević bio je deveti, Filip Bakić osvojio je 11. mjesto, dok je Arijan Kočan zaustavljen u prvom krugu.

Poslije dva takmičarska dana seniorskog prvenstva Crna Gora ima pet medalja.

Zlatni je u petak bio i Nenad Dulović, dok su bronzane medalje osvojili Nikola Malović i Vasilisa Bujić.

Crnogorska karate reprezentacija drugi takmičarski dan Balkanskog prvenstva za mlađe kategorije u Poreču završila je sa deset medalja - jednom zlatnom, pet srebrnih i četiri bronzane.

Prvak Balkana postao je Andrija Kosović (2010), u kategoriji preko 50 kilograma.

On je u finalnom meču pobije-

Arena

Neđelja, 17. oktobar 2021.

rila gostima Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 700 Sudije: Jovčić, Majkić i Juras

81

68

(12:24, 27:10, 20:13, 21:21) 77% (22-17) 57% (40-23) 50% (12-6)

za 1 za 2 za 3

56% (9-5) 42% (43-18) 41% (22-9)

32 (7+25) Skokovi 27 (9+18) Blokade 4 Asistencije 13 16 4 Ukradene lopte 6 11 Izgubljene lopte 9 Faulovi 15 22

Vulić Starks Robinson Tanasković Radanov Jošilo Talić Ilić Stivens Voler Fundić Đorđević

12 13 3 6 3 3 5 9 10 2 2

DŽIKIĆ: Za nas je važno da pobjeđujemo kući Trener Budućnosti Aleksandar Džikić je čestitao Igokei, ističući da je to stvarno neprijatan protivnik.

- Imali su izvanrednu utakmicu protiv Galatasaraja, prije toga su dobili Zvezdu.

Kad dolazi neko ko je u takvom momentu, moraš da ga respektuješ. Uradili smo osnovne zadatke, vrlo sam zadovoljan inicijativom pojedinih igrača sa klupe, ona prosto mora da postoji.

Nema veze da li se završi pozitivno ili negativno, i ja ću nastaviti to da guram.

Kao što ima momaka za koje bih volio da igraju sa više odlučnosti. Za nas je važno da pobjeđujemo kući… Pobjeda se pamti.

Igokea je ekipa koja bolje timove od nas zbunjuje meč-ap varijantom, ali smo mi dobro odgovorili, davali loptu u pravo vrijeme u prave ruke, i to je vrlo važno - rekao je Džikić.

Na tribinama je bilo oko 700 ljudi, a Džikić se nada da će ,,Morača“ nekad opet biti puna.

- To meni puno fali, nije nikakva tajna. Bio sam ovdje, znate da mi je to važno, znate kakav sam.

Maštam da bude puna ,,Morača“, pravo da vam kažem, valjda će jednom ovo s.anje da se završi.

Nemojte da me cenzurišete, molim vas - rekao je Džikić.

mira Micova (41:34), Igokea je prišla na 43:30, ali je onda Budućnost uzvratila serijom 6:0 za ,,plus devet“ (49:40).

Podgoričani su u posljednjih tri i po minuta potpuno ,,zaključali“ svoj koš, pa su novom serijom, najvećom do tog trenutka od 8:0, stigli do najveće prednosti od 12 poena (59:47) na kraju trećeg

Marina srebrna na Top tenu u Zagrebu Marina Raković osvojila je srebrnu medalju na prestižnom međunarodnom turniru Top ten u Zagrebu.

Ona je sinoć u finalnom meču poražena od Ukrajinke Anite

kvartala.

Meč je odlučen već početkom posljednjeg kvartala, kada je Sili pogodio dva puta (za dva i tri poena) za rekordnih 17 razlike (64:47). Igokea je do kraja samo jednom spustila minus na jednocifrenu razliku (69:60), ali nije uspjela da ugrozi sigurnu pobjedu ,,plavih“…

S. J.

Serogine.

Na putu do finala eliminisala je Austrijanku Loru Ziler, a u polufinalu Čehinju Martinu Šachou.

Ona je i prošle godine bila finalista turnira u Zagrebu.

Na turniru je učestvovala i Milena Jovanović i nastup završila u polufinalu.

Slavila je na startu protiv Austrijanke Lejle Topalović, a od finala odvojio je poraz od Serogine.

dio Jevrema Balu iz Srbije 3:1.

Na putu do finala eliminisao je reprezentativce Srbije, Vukašina Anđelića 2:0 i Viktora Rajića sudijskim izjašnjavanjem (0:0).

Srebrne medalje osvojili su Radovan Đurović (2009, do 37), Vuk Škatarić (2009, do 47) i Nemanja Gecaj (2009, do 52) u borbama i Katarina Vlahović (2008) i Nataša Šubarić (2011).

Bronzani su bili Ratko Grujić (2009, do 47) i Radomir Madžarović (2009, do 52) u borbama i Tamara Klisić (2008) i Neda Beljkaš (2010) u katama.

Crnogorski karatisti poslije dva takmičarska dana Balkanskog prvenstva u mlađim kategorijama imaju 25 medalja.

Zlatne medalje u petak su

19

Mornar Barsko zlato večeras (19 h) gostuje FMP-u, u meču 4. kola Admiralbet ABA lige

rtom kolu Admiralbet ABA lige

Kobs 16 Atić 7 Šehović Micov 4 Barović Sili 21 Z. Nikolić 4 Jagodić-Kuridža 8 Drobnjak 3 Vajli Popović Rid 18

Sportski miks

osvojili Jelena Miladinović (2008, do 39) i Dina Katana (2010, do 40 kilograma) u borbama i Saša Petrić (2008) u katama.

Srebrni su bili Aleksa Šćekić (kate, 2008) i Katarina Đukić (2009, do 50), a bronzani SofijaVučković (2009, do 50) i Zoja Seba (2010, do 44) u borbama i kataši David Rondović (2008), Luka Klačar (2009), Dušan Borović (2011) i Lazar Popović (2013).

Zlatno odličje osvojila je i Slavka Maksimović u konkurenciji veterana.

Danas, posljednjeg takmičarskog dana, predviđeni su ekipni nastupi u katama i borbama u svim starosnim kategorijama.

Na programu su i borbe dječaka i djevojčica rođenih 2008. i 2011. godište.

R. A.

Nova prilika za novi početak PODGORICA – Košarkaši Mornara nijesu iskoristili povoljan raspored u prva tri kola ABA lige, mečeve kod kuće sa Cibonom i Borcem, te u gostima sa Krkom.

Porazima u tim duelima, Barani su od starta sebi i te kako zakomplikovali situaciju za ovu sezonu, posebno što je pred izabranicima serija teških mečeva, koja počinje večeras u gostima protiv FMP-a (19 sati), nakon čega slijede mečevi kod kuće sa Crvenom zvezdom i Igokeom, te u gostima protiv Budućnost Volija i Cedevita Olimpije…

Uz tri meča u ABA ligi, Barani su poraženi i u dva evropska, ali drugo poluvrijeme posljednjeg meča sa Bahčešehirom u Istanbulu, u FIBA Evrokupu, ohrabruje da Mornar može da izađe iz tunela…

- To drugo poluvrijeme je pokazalo da mi možemo da igramo i protiv tako izuzetno kvalitetne ekipe kao što je Bahčešehir. Nadam se da ćemo to drugo poluvrijeme iskoristiti da jednostavno podignemo samopouzdanje koje je neophodno u ovom trenutku. Jer, mislim da je problem više psihološke prirode nego košarkaški. Ako možemo da odigramo takvo poluvrijeme, ako tako radimo na treninzima, onda je malo čudo da to ne pretočimo i na utakmici – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević.

FMP je u prva tri kola pobijedio Igokeu kod kuće i Cedevita Olimpiju u gostima, a u prvom kolu je namučio Budućnost Voli u ,,Morači“.

- Nova prilika za novi početak.

Meč sa FMP-om je veliki izazov, koji je u prva tri kola pokazao da je sastavljen od iskusnih, provjerenih igrača, koji znaju da igraju, i koji znaju da kazne svako opuštanje protivnika. To nije ništa novo za njih, FMP godinama igra tako, svih 40 minuta daju sve od sebe i ko ih malo potcijeni, skupo plati tu grešku.

Nadam se da ćemo biti svjesni da moramo 40 minuta da budemo fokusirani i da se borimo za PODGORICA - Poslije godine u kojoj nije bilo takmičenja u mlađim uzrasnim kategorijama zbog pandemije korona virusa, proteklog vikenda krenula su takmičenja u Ligi mladih.

Posebno značajno je da se nakon pauze opet vraća i takmičenje za najmlađe - sve je spremno za nastavak lijepe priče, koja će ove sezone okupljati i djevojčice i dječake pod nazivom Podgorica Bemax liga osnovnih škola u košarci.

Na jučerašnjem sastanku u ,,Bemax areni“, dogovoreno je da nova sezona, četvrta u konkurenciji djevojčica, a prva kod dječaka, startuje prvog vikenda novembra. Impresivne brojke već garantuju da će ovo biti takmičenje od izuzetnog značaja – 18 škola sa teritorije glavnog grada, gradske opštine Golubovci i opštine Tuzi, imaće svoje ekipe u muškoj i ženskoj konkurenciji, a nastupiće oko 600 dječaka i djevojčica, koji će se kroz 160 utakmica boriti za vrijedne nagrade.

Osnovci će imati takmičenje koje će trajati do maja, a koje će po organizaciji biti na nivou profesionalaca i kojem bi pozavidjeli i mnogi klubovi. Na sastanku u ,,Bemax areni“, gdje će biti odigrane sve utakmice lige, Zoran Vujičić, ispred organiza-

Mozli stiže u poneđeljak, debituje protiv Zvezde Kako je saopšteno iz barskog kluba, novo pojačanje, američki centar Vil Mozli bi trebalo u poneđeljak da stigne u Bar i priključi se novim saigračima, koje u Beogradu očekuje duel sa FMP-om. Prvi meč u dresu ,,Ponosa Bara“ odigraće u neđelju u ,,Topolici“ protiv Crvene zvezde.

- To je bila naša želja još na početku sezone kada se pojavila vijest da će se Mozli razići sa Partizanom, ali se, ne znam iz kojih razloga, taj dogovor između njih odužio. I eto, čim su se razišli, mislim da je malo koji predsjednik u Evropi brže reagovao od mog brata. A uspio je da ga dovede u konkurenciji i evroligaških ekipa koje su bile zainteresovane za njegov dolazak. Svakako će nam takav tip igrača donijeti novi kvalitet, čvrstinu pod obručem, ono što ga je krasilo i dok je bio u Partizanu – rekao je Mihailo Pavićević, poželjevši dobrodošlicu Mozliju.

svaku loptu, svaki skok. Na to, jednostavno, moramo biti spremni. Ako to bude slučaj, onda se imamo i nečemu nadati – dodao je Pavićević.

Barani i ,,panteri“ sastali su se do sada 10 puta u regionalnom takmičenju. Mornar vodi 6:4 u pobjedama (dva puta je slavio u Beogradu, FMP jednom u Baru), a posljednji prvenstveni duel, u aprilu ove godine, zavr-

šen je pobjedom FMP-a u Železniku 94:92.

- Stvari polako dolaze na svoje.

Mislim da ćemo igrati sve bolje kako prvenstvo bude odmicalo.

Prva pobjeda ove sezone donijeće nam neophodno samopouzdanje. Možda se ona dogodi već u nedjelju, bez obzira što je FMP veoma neugodan rival, koji je trijumfom u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije poka-

zao da će ove sezone imati šta da pruži u regionalnom takmičenju. Na prvoj utakmici u kojoj nismo imali šta da izgubimo, u Istanbulu, pokazali smo da nismo zaboravili da igramo. Ni u Železniku nemamo šta da izgubimo. Vidjećemo - zagonetan je bek šuter Barana Marko Jeremić, koji je pretprošlog ljeta u Bar stigao upravo iz S. J. FMP-a.

Četvrti čin specifične sportske priče, koja je već prepoznata kao uspješna

Podgorica Bemax liga okupiće 36 ekipa i oko 600 dječaka i djevojčica

tora, KK Podgorica, dogovorio je sa profesorima škola koje su učesnice određene detalje oko samog takmičenja.

- Činjenica je da je Bemax liga tokom tri sezone donijela mnogo toga pozitivnog, da smo uspjeli da omasovimo ovaj sport, što je i bio cilj, jer se u našoj školi košarke javio veliki broj novih polaznica. Zadovoljstvo je da se upravo kroz ovu ligu afirmisalo nekoliko novih talenata, djevojčica koje su stigle i do prvog tima Budućnosti, pa čak i do kadetske reprezentacije. Sve to govori da je ovaj projekat pravi potez i zbog toga nastavljamo za dobro ženske košarke sa ovom pričom, a sada KK Podgorica kao nosilac projekta, zahvaljujući sponzoru, kompaniji Bemax, ima priliku da taj projekat

proširi i na mušku košarku - kazao je Zoran Vujičić.

Kao i prethodne sezone u ligi će učestvovati škole ,,Sutjeska“, ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Oktoih“, ,,21.maj“, ,,Vuk Karadžić“, ,,Štampar Makarije“, ,,Radojica Perović“, ,,Maksim Gorki“, ,,Savo Pejanović“, ,,Dragiša Ivanović“, ,,Božidar Vuković Podgoričanin“, ,,Branko Božović“, ,,Vlado Milić“, ,,Vladimir Nazor“, ,,Pavle Rovinski“, ,,Marko Miljanov“ i ,,Mahmut Lekić“, dok će gradsku opštinu Golubovci ovog puta predstavljati OŠ ,,Zarija Vujošević“,a očekuje se da svoj doprinos da i škola ,,Niko Maraš“. Ekipe će biti podijeljene u dvije grupe sa po devet timova, a nakon grupne faze i devet kola, slijedi eliminaciona faza.

Direktor Zoran Vujičić objasnio je da će sve djevojčice i dječaci od organizatora lige dobiti na poklon novi komplet sportske opreme za novu sezonu, u vidu dresova, trenerki i rančeva. Da je organizator mislio o svakom detalju možda najbolje govori podatak da će djeca nakon utakmica imati obezbijeđen obrok.

- Ovo je nešto zaista nevjerovatno i ovaj projekat je nešto najljepše što se desilo za djecu u posljednjih ko zna koliko godina. Drago mi je da će sada biti ogranizovano i takmičenje za dječake, a svi profesori nastojaće da daju svoj doprinos – kazala je Jasna Lješković, koja je sa OŠ ,,Dragiša Ivanović“, ispisala istoriju kao prvi šampion ove lige.

R. P.

Arena

20 Rukomet

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Podgorički tim, u 4. kolu Lige šampiona, čeka jednog od favorita za trofej Danas (16 ): Budućnost Bemax - Rostov h

PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaxa protiv giganta Rostova imaju pravo da vjeruju u čudo, ali teško mogu do bodova protiv jednog od favorita za trofej u Ligi šampiona. Šansa je možda bila za prve elitne bodove u prethodna tri meča, a ruska ekipa dolazi u Podgoricu po pobjedu. Mada, nijesu se ni igračice ove ekipe proslavile u prethodnom kolu porazom od FTC-a kod kuće (20:19), neke nijesu u idealnoj formi, ali trener Per Johanson ima kvalitet i snagu startne postave i djevojaka sa klupe.

Ovakve utakmice najlakše je igrati

Itana Grbić postigla je gol u remiju FTC-a i Esbjerga (31:31), a mađarski tim je jedva stigao do boda.

Gubio je domaćin 31:29 u 56. minutu, a golove za remi dale su Malestajn (dala 10 golova) i Marton.

Brest je u grupi A bio ubjedljiv. savladao je Podravku - 35:22, a Dijana Mugoša postigla je gol.

Turski tim - Kastamonu u B grupi izgubio je u gostima od Vajpresa 39:25.

Marina Rajčić odbranila tri šuta, a Majda Mehmedović dala je pet golova iz sedam pokušaja. Jovanka Radičević nije bila u sastavu, dok je Milena Raičević bila na klupi.

Rezultati

BEZ PRITISKA - Nije potrebno puno trošiti riječi o Rostovu i od čega je sastavljena ova ekipa. To su svi profesionalci, igračice koje su ponajbolje u svojim reprezentacijama i od većeg dijela ruske reprezentacije. Ovaj tim funkcioniše zajedno duži niz godina, mislim konkretno na ruski dio i sa nekoliko novih.

Od ove godine, od samog starta, su na visokom nivou.

A mi smo se spremali nakon pauze da vratimo dobru energiju i probamo nivo agresije i karakter da podignemo na viši nivo, jer je to ono što u svakom momentu mora da ima mlada ekipa. Sve ostalo će sama utakmica donijeti - kazala je Bojana Popović.

Prvi stručnjak ,,plavih“ ne može da obeća najbolje izdanje, ali priželjkuje makar dio dobrih stvari sa treninga na današnjoj utakmici - Prosto je teško, dok utakmica ne krene, o nekim stvarima pričati ili da ćemo moći neke zadatke da ispunimo. Želim da djevojke prenesu dio od onoga što rade na treninzima i pokažu pravo lice što i mogu, ako to bude na dobrom nivou utakmica će biti lijepa za gledanje. Ne mogu da prijetim Rostovu i da kažem da imamo kapacitet da ih pobijedimo, ali svakako im nećemo dati da se prošetaju kroz teren. Mislim da borba neće izostati, pa vidjećemo za koliko će to biti

FTC -u bod

GRUPA A Brest - Podravka FTC – Esbjerg

35:22 31:31

DANAS 16.00 - Budućnost Bemax - Rostov 16.00 – Borusija - Bukurešt GRUPA B Vajpers - Kastamonu DANAS 14.00 - CSKA - Savehof 16.00 - Odenze - Đer 16.00 - Krim - MEC



Rostov ima treću najbolju odbranu, sa 23,6 primljenih golova po meču



Posljednju pobjedu ,,plave“ su ostvarile protiv FTC-a u martu 2021

39:25

generacija ili kada se radi sa mladim timom, a konkretno na okupu smo dva mjeseca. Prosto je nemoguće da se nešto brzo i veliko desi i da djevojke imaju pomaka u igri. Ali ne odustajemo, makar ja jer sam u ovome 24 sata. Znam sve njihove mane i vrline, znam šta od koga mogu da očekujem.

A isto tako znam da utakmica često donosi neke stvari na koje ne mogu uvijek da utičem, ali mogu djevojke. Zato kažem, za te neke rukometne stvari svaku grešku mogu da prihvatim, jer znam da u datim momentima neko ne može sve da iznese protiv igrača koji je bolji, ali da ne bude borbe - to ne mogu da prihvatim. I da pionirke dođu moraće da se bore, trče, da imaju stav i bezobrazluk u očima. Jer to svako može da ima na terenu, odnosno ko želi da da sve od sebe.

Nikad nijesam komentarisala da smo promašili toliko i toliko šuteva, jer je to sastavni dio sporta, ali borba ne smije da nestaje. U svakom momentu

ekipa može da se bori za nešto bolje. U tom pravcu pravim kritiku, a za neku veću trenutno nema mjesta. U situaciji smo u kojoj smo, prihvatila sam ,,vruć krompir“, a svi moramo malo da budemo realniji i strpljiviji za nešto što je duži proces jasna je Popović.

Psihološki momenti su mnogo važni kada ekipa raste. Psihologijom se dobijaju najveći.

- Najviše vremena na to trošim, jer je psihologija najteža u sportu. I kada su vrhunski igrači u ekipi mala stvar može sve da poremeti, odnosno kompletan sistem. Nijesam tip koji voli da gubi i poslije svake utakmice sebe treniram da izađem jača, izvlačim pouke i zajedno idemo dalje od svakog ponedjeljka. Radimo na stvarima koje bi nas približile putu na kojem ćemo biti bolji. Znam da je djevojkama teško, ali se i grade kroz ovo. Zbog toga svi zajedno radimo kako bi za nekoliko godina došli do nivoa na kojem nećemo pričati o ovim A. MARKOVIĆ stvarima.

Nina Đokić nastupa za Mornar 7, od februara dijeli pravdu u Pionirskoj ligi i sprema maturski za kraj srednjoškolskih obaveza

ske lige gdje za početak učimo reflekse, komunikaciju... Vidjećemo dokle ćemo dogurati.

Prije nego što je stala pored terena sudila je često Mornaru 7, muškom timu.

- Vježbali smo sa prvim muškim timom Mornara 7. Trener Stevo Nikočević nas je uvijek zvao da sudimo, a zvanično smo počele od generacije 2006. Imali smo i imamo grešaka, ali zadovoljne smo bile odlukama. Sa kolegama iskusnijim se savjetujemo, pomažu nam i nakon svake sugestije donosimo jasnije odluke. Sve je u stavu i u mjeri, a tome se učimo.

Kako Nina usklađuje obaveze?

- Volim da treniram, to mi nije problem, nemam puno da učim, pripremam maturski, a kada se krene na vrijeme sve je lakše. Sudim kad imam vremena.

U Mornaru 7 se radi dva puta dnevno, školske obaveze su od jedan do pet, trčim na drugi trening od sat i po do dva, pa tek onda učim. Kada imam vremena sudim.

A. M.

dovoljno. Na tome najviše insistiramo i želimo iz utakmice u utakmicu da popravljamo.

Ali nije jednostavno, svi ti segmenti igre, napadački ili odbrambeni, unose neku vrstu stresa ako dio zamišljenog ne funkcioniše. Onda se nervoza prenese na veći dio ekipe jer još uvijek ni jedna od njih nije preživjela utakmice toga tipa gdje se ulazi u stres. Nemamo iskusniju kariku za koju bi mogle djevojke da se uhvate i da ih lider na terenu povede u pravom pravcu. Ali one uče iz dana u dan i iskreno mislim da će kao tim da rastu.

SAMO HRABRO Popović je kazala da će njena ekipa u duel četvrtog kola ući hrabro i bez predaje.

- Nema pritiska, mnogo je problema, a grupa je jaka. Činjenica je da Budućnost Bemax mora da se uigrava kroz utakmice LŠ, ali je i činjenica da je u prethodna tri meča nedostajalo mnogo stvari koje se ne uče na treninzima.

- Agresivnost! Ima je u nekim momentima, a u nekima nam nedostaje fokus i koncentracija za zadatke koje treba da izvedemo na terenu, ali sve to može da se pripiše mladosti, neiskustvu i nekom, da kažemo, kvalitetu. Naše djevojke nijesu puno prošle. Zato taktički možemo samo da radimo na stvarima, kao na primjer, da naš igrač u situaciji jedan na jedan bude bolji. Mi u napadu stvaramo šanse, promašujemo i umjesto da dođemo do gola, dobijamo kontru, jer se igrač, nakon zicera, nije vratio. Što se rezultatski približavamo odlazimo u veći minus, ali i to opet pripisujem neiskustvu, strahu pri šutu... Takvi momenti prate mladu i neiskusnu ekipu. I moramo da se borimo da djevojke shvate da je ovo igra u

kojoj uživaju jer su tu zato što vole. Bez obzira ko je ispred njih treba da igraju svoju igru i uživaju u onome za što su se spremale i da nakon utakmice kažu - da, to je bio moj maksimum. Rezultat je takav, ali dala sam sve od sebe.

BORBA JE NAJVAŽNIJA Svaki dan se stručni štab sa igračicama bori za bolje sjutra.

Radi se na detaljima, svjesni da očekivanja ne mogu biti velika kao prethodnih godina.

- Riješili smo da podmladimo tim. Oni koji gledaju laički, mogu da komentarišu, ne zamjeram im, ali nijesu u materiji. Oni koji znaju rukomet znaju sa čime raspolažemo i da nije jednostavno praviti priču preko noći. To je dug proces kada se smjenjuje

Sada u potpunosti razumijem sudije PODGORICA - Nina Đokić je rukometašica Mornara 7, od februara sudi Pionirsku ligu i maturant je Ekonomske škole.

Iz Bara je i sve postiže - ,,fulirana“ je od jutra do mraka, ali loptu i pištaljku ne zapostavlja.

- Treniram rukomet od devete godine, odbojka mi se dopala, ali na prijedlog drugarice, sa kojom sam se družila, krenula sam na rukomet. U početku sam nastupala za Drim tim, kasnije je mijenjao ime, iz Mornara sam prešla u Prvi AS, a sada sam u Mornaru 7.

Nina igra odlično, trenutno je 14. golgeterka lige (četiri gola po utakmici nakon tri kola - 15. na listi) i sa devet asistencija (pet u 1. kolu protiv Ulcinja) je jedna od važnijih karika novog prvoligaša iz Bara.

- Prije svega se trudimo timski da igramo, a to je i najvažnije

za nekoga ko prvi put nastupa u najjačoj ligi. Srećne smo što igramo sa najboljim crnogorskim ekipama i nadam se da ćemo ostati u ligi. Ako nam se ukaže šansa za nešto više, vje-

rujem da ćemo je iskoristiti.

A kako je došla na ideju da sa terena stane pored terena?

- Koleginica Nikoleta Vuković i ja počele smo da radimo kao mjerioci i zapisničari, a na

njen nagovor, jer je Savez tražio nove sudije, krenule smo u novu priču. U početku sam odbijala a onda sam rekla što da ne. Sviđelo mi se. I mogu da kažem da sada u potpunosti

razumijem sudije i njihove odluke. Igrači ne znaju bolje od sudija, postoje pravila koja čak ni treneri ne znaju. Veoma sam srećna što sam krenula i sa ovom pričom i to od Pionir-

Horoskop

Neđelja, 17. oktobar 2021.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Đotiš bioritam (18. 10 - 24. 10) Pun Mjesec je od utorka u 15:33 do srijede u 16:56. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.

soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedicsign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Lavu Ponedjeljak i utorak Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za pro-

vesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Djevici Ponedjeljak i utorak Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. No-

vac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od srijede u 10:32.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

22

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Dana 16. oktobra 2021. umrla je u 77. godini naša draga

Dana 16. oktobra 2021. ispustila je svoju plemenitu dušu u 85. godini naša voljena

JANA Predragova ĐELOVIĆ

ČEDOMILA – GARA ĐURIŠIĆ

rođena Delibašić

rođena Burić Zbog epidemiološke situacije, sa posmrtnim ostacima pokojnice krećemo 17. oktobra u 12 sati, ispred kapele u Donjoj Gorici za mjesno groblje Sinjac – Lješanska nahija, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: kćerke RADMILA, RANKA, LIDIJA i JELENA, unučad NAĐA, UROŠ, LAZAR, ĐINA, MAŠA, VUK, STRAHINJA i RAJNA, đever STANKO, jetrva LJUBICA, đeveričići DRAGAN i DRAŽEN, bratanići BOJAN i MILOŠ, zaovičići, zaovične i ostala mnogobrojna rodbina ĐURIŠIĆ i BURIĆ

985

Zbog nastale pandemije sahrana naše voljene pokojnice će se obaviti dana 17. oktobra u 15 časova, na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ožalošćeni: sinovi RAJKO i BOŽO, snahe VESNA i BRANKA, unučad KATARINA i PETAR, sestrić VESELIN, sestrična VESELINKA i ostala mnogobrojna rodbina

1056

Dana 16. oktobra 2021. preminuo je u 81. godini života naš dragi

Umrla je moja čestita i dobra ujna

MILOSAV Đurov MANDIĆ ČEDOMILA – GARA ĐURIŠIĆ Mila moja ujna, završio se tvoj mukotrpni žvotni put kojim si koračala dostojanstveno i hrabro.

Zahvalna za svu ljubav, poštovanje i pažnju koju si iskreno pružala mojim roditeljima, sestri i meni, opraštam se od tebe s ljubavlju i tugom.

NADA ULIĆEVIĆ 1051

Zbog novonastale situacije pokojnik će biti izložen u kapeli u Carinama – Župa Nikšićka, dana 17. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: supruga DRAGINJA, sin ZDRAVKO, kćerka VERA, sestra MILENA, braća MILISAV, MILUTIN i DUŠAN, snahe MILKA, GORDANA i BILJANA, unučad TALE i ALEKSA, bratanići, bratanične, sestrić i ostala rodbina MANDIĆ

Posljednji pozdrav mojoj dragoj i plemenitoj ujni 1015 Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu i svekru

ČEDOMILI – GARI ĐURIŠIĆ JOVANKA sa porodicom 1052

MILOSAVU MANDIĆU

Posljednji pozdrav

od supruge DRAGINJE, sina ZDRAVKA i snahe BILJANE 1016 Dana 17. oktobra 2021. navršava se pola godine od smrti našeg strica

MIŠKU Hvala ti za iskreno i dugogodišnje prijateljstvo.

Počivaj u miru moj dobri prijatelju.

1063

ŽARKO ŽIVKOVIĆ sa porodicom

DRAGANA Ivanovog MILAŠEVIĆA Dragi striko, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu koju si nam ostavio tvojim odlaskom.

Kako da obajsnimo Ivanu i Miji kad pitaju kad ćeš iz bolnice doći kući, da ustvari tebe više nema.

Počivaj u miru, dragi naš striko.

Tvoji: MILOŠ, SAŠA i ANĐELA 1061

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Dana 16. oktobra 2021. preminuo je u Beogradu naš voljeni brat, stric, đever i đed

Дана 16. октобра 2021. године преминуо је наш драги

Dragom

БОЖИДАР Митров КАРАЏИЋ DANILO Špirov KAVAJA

1936–2021.

Sahrana će se obaviti 18. oktobra 2021. na novom groblju u Beogradu.

Сахрана је обављена истога дана, у кругу породице, на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Словачка 37, Подгорица.

Ožalošćeni: braća ŽARKO, MILOŠ i SVETOZAR, sestra NADA, snaha, sinovci, sinovične, unučad i ostala rodbina

1044

Ожалошћени: супруга ЈОВАНКА, синови ВЛАДИСЛАВ и БРАНИСЛАВ, снаха ИВАНА, унуци МИТАР, АНДРИЈА, НИКО и ЈАКОВ, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и ујчевина МИНИЋ

23

BOŠKU KARADŽIĆU Našem prijatelju i komšiji, koga ćemo se uvijek sjećati.

ERAKOVIĆI: BLAGOTA, OLJA, RELJA i VUK 1011 Dragom stricu

957

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Posljednji pozdrav dragom

BOŠKU KARADŽIĆU Uspomene i sjećanja na zajedničke trenutke ostaće zauvijek u našim srcima.

SEKULU ĐUKANOVIĆU Počivaj u miru.

1062

Tvoji VUJOVIĆI

BOŽIDARU KARADŽIĆU Dragi striko, tvoju pažnju, dostojanstveni i blagi lik čuvaću dok živim.

Hvala ti na svemu, počivaj u miru.

Zbogom baba

SLAVICA KARADŽIĆ

987

Bratanična OLGA sa djecom

1012 Posljednji pozdrav dragom stricu

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od dragog i dobrog

BOŠKU KARADŽIĆU BOŠKA KARADŽIĆA

VERA

Tvoji: DRAGIŠA, MILIJANA, JELENA i JOVANA sa porodicama NENO i RATKA BULATOVIĆ

1013 Posljednji pozdrav dragom stricu

1028

Nadam se da ćeš donositi sreću na onom svijetu kao što si na ovom.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao.

Sa bolom se opraštamo od

BOŠKU KARADŽIĆU Tvoji: KSENIJA i FILIP

VESELINA Đokovog GAJOVIĆA našeg divnog požrtvovanog i dobrog brata. Žalimo što ne možemo da te zbog nastalih okolnosti ispratimo kako zaslužuješ.

Iskreno saučešće porodici.

Dragi Vesko, počivaj u zagrljaju tvoga jedinca sina Saše.

1008

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: DANILO, VANJA i STEFAN 1014 Posljednji pozdrav dragom

Tvoji Gajovići: RADISLAV, VERICA, MARKO, IVANA i ANA

Posljednji pozdrav dragoj 1029

Posljednji pozdrav

BOŽIDARU KARADŽIĆU Dragi striko, sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tvoj lik.

RADOJKA i MIDO TERZIĆ sa porodicom 988

VERI PAVIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu

VESELINU Đokovom GAJOVIĆU MIŠKO, NATALIJA, ANDREJ i KATARINA PEROVIĆ Krasile su te osobine dobrote i pažnje, dragi brate. Nosimo te u srcu dok postojimo.

Iskreno saučešće porodici.

1020

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

GAŠO GAJOVIĆ sa porodicom

1030

BOŽIDARU KARADŽIĆU 989

DRAGICA sa porodicom

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 16. oktobra 2021. iznenada u 63. godini preminuo naš dragi

С тугом смо се опростили од изненада преминулог брата од ујака

VERI ВЕСКА Милорадовог АЏИЋА

Ljubav i pažnja koju si nam nesebično pružao, vječno će živjeti u našim srcima.

Od VASA GAZIVODE, SNEŽANE, LUKE, LIDIJE, VASA i KRUNE

VESKO Miloradov ADŽIĆ

1053

Живио је часно, храбро носећи животне тешкоће, посебно своје нарушено здравље и губитак непрежаљеног сина Стевана. Отворио је нову рану породице Аџић а залијечио своју највећу коју је достојанствено трпио. Жалимо за њим и његовом племенитом душом.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena istog dana, u krugu najuže porodice na novom groblju na Cetinju.

БРАЦО, МАРИНА, ВЕСНА и ТАЊА

1057

VERI Postoji momenat kada čovjek od tuge zanijemi, kada bi riječ samo mogla još više da povrijedi bol za našim prerano izgubljenim Stevanom i Andrijom.

Počivaj u miru!

Ožalošćena porodica: majka SENKA, supruga LJILJA, sin FILIP, brat NINO, sestra VESNA, snaha ANA i ostala mnogobrojna porodica

С тугом смо се опростиле од нашег вољеног братанића

Tvoji: MIRKO, TIJANA, MATEA, ATINA i MOMČILO 1054 Dragom kumu

ВЕСКА Милорадовог АЏИЋА

1033 Posljednji pozdrav dragom

Нека његова напаћена душа мирно почива поред сина Стевана. Хвала му на несебичној љубави и пажњи.

VESKU ADŽIĆU Tvoj iznenadni odlazak je mnogo bolan.

U mislima i sjećanjima čuvaćemo sve lijepe trenutke provedene s tobom.

Тетке МАКЕ и ГОЦЕ

Posljednji pozdrav od porodice PAVLIĆEVIĆ

VESKU ADŽIĆU

1060 Posljednji pozdrav našem

1058

Posljednji pozdrav stricu

Hvala za neograničen humor i trenutke provedene sa tobom.

PEŠA, BANE, PETAR G, DARIO, BOŽO D, BOŽO V, JOCO i ALEKSA J.

VESKU Strina ROSE, braća ZORAN i DRAGAN sa porodicama

VESKO ADŽIĆ

VESKU PEĐA i JELENA ADŽIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju.

1043

Od porodice VUJOVIĆ Mili naš

1034

1035

1039

Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav dobrom i iskrenom prijatelju

VERI VESKO ADŽIĆ

VESKU ADŽIĆU

Neka Tvoja dobra duša počiva u miru.

Nedostajaćeš mi puno, moj Verko.

Nikada te zaboraviti neću.

1036

Stanići, MARKO, BILJANA, ALEKSA, NINA i BOGDAN

BOŽO i MARIJA

DARIO IORIO sa porodicom

Tvoja MAGDALENA VUŠUROVIĆ

VESKU ADŽIĆU

1037

1042

1040

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav našem

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od strine SENKE, brata NEBOJŠE i sestre SEKE sa porodicom 1038

VESKU

VESKU ADŽIĆU

VESKU ADŽIĆU

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoj vedar lik.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Odlaziš u zagrljaj svome sinu Stevanu i našem Goranu, koji te neizmjerno volio.

Počivajte u miru. Žale za tobom porodice VLADA i GORANA ADŽIĆA

Porodica KALUĐEROVIĆ 1046

1041

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav

25

Naš drug Dana 15. oktobra 2021. umrla je naša voljena

MIŠKU

OLGA Vladova ĐUROVIĆ

Baba IKE, ujaci DRAGO i DUŠKO sa porodicom 993

MILORAD PEROVIĆ

Posljednji pozdrav

MIŠKU PEROVIĆU Počivaj Mišo u miru i neka ti je laka ova crnogorska zemlja po kojoj si časno i dostojanstveno hodao.

Po izričitoj želji pokojnice i zbog aktuelnih epidemioloških mjera saučešće se neće primati.

Sahrana je obavljena 16. oktobra u 15 časova, na groblju Vrbice – Dobrota.

Naš Miško Nika Krstova, najširi osmijeh od svih nas; naš Lovac; naš okup na njegovu krsnu slavu; naš posljednji pozdrav, ali za vazda naša prva misao!

Ožalošćena porodica ĐUROVIĆ

Dodao si nam novu tugu našim starim tugovanjima za Petrom i za Darkom.

Neka ti je lako i slava ti!

Od ujaka DUŠKA KUSTUDIĆA, ujne SONJE, braće IVANA i MARKA, sestre SANDRE, snahe ŽANE i zeta MLADENA

1025 Posljednji pozdrav dragoj

1026

KUM, DACA, CRNI, POP, ŠETKO, MUFI, ROGO Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

VERI STOJAKOVIĆ 1045

MIŠKU PEROVIĆU

Bolan je oproštaj od našeg dobrog i plemenitog kuma i druga

Pomoć i briga u teškim trenucima se ne zaboravljaju.

Sa poštovanjem i tugom se opraštam od Vas.

Dragi Mikeli, Ponosni što smo bili dio tvog života. Uvijek ćemo te pamtiti po dobroti i poštenju.

IGOR BOLJEVIĆ

MIĆKO i VANJA MARTINOVIĆ sa djecom 1009

995

MIŠKA PEROVIĆA

Posljednji pozdrav

S tugom se opraštamo od naše voljene sestre i tetke

Hvala ti za iskrena druženja!

Viđenja su nam se prekinula, ali prijateljstvo neće nikad, dragi naš Mikeli!

Tvoji: VESKO, ŽELJKO i NIKOLA VUŠUROVIĆ sa porodicama

MIŠKU Tetka VJERA sa porodicom

VJERE STOJAKOVIĆ

967

rođ. Savković

994 Moj kum Dragi

BORO, IGOR, SONI i ANA sa porodicama

999

MIŠKO Nikov PEROVIĆ

MIŠKO Tugu si unio u našu porodicu.

Nećemo nikad zaboraviti tvoje blagorodno i veselo lice.

RADMILA i BOŽO VUJOVIĆ sa porodicom 1002 Bolna istina da je četrdeset dana od kako nijesi sa nama

Opraštamo se od drage teta

Bio je i ostaje: Među ljude - tvrdi stanac!

Među lovce - puška ubojita!

Suprug i otac - branič famelje i uzor!

Sin i brat – takvih nema više!

Slava tebi, druže!

VJERE

Tvoj KUM s porodicom 968

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Opraštamo se od naše drage

KOSARA LJUMOVIĆ

996 Umrla je žena velikog srca

Živiš u snovima i nježnom sjećanju. Znamo da si osjećala koliko te volimo i koliko nam nedostaješ. Čuvaćemo uspomene na tebe i ljubav koju si nam darivala.

S ponosom i poštovanjem što smo te imali.

TVOJI NAJMILIJI

Porodica AMIDŽIĆ NENAD, LANA, ANJA i SAŠKA

VERE Mladenove STOJAKOVIĆ Vječno ćemo te pamtiti po dobroti i plemenitosti. Počivaj u miru.

1048

NADA, MAJA i PREDRAG 958

e-mail: oglasno@pobjeda.me

VERA STOJAKOVIĆ Nijema sam od saznanja da te više nema. Hvala ti za dugogodišnje iskreno prijateljstvo sa mojom porodicom.

Počivaj u miru, a ja te nikad neću zaboraviti.

VESNA NIKOLIĆ – NOVIĆEVIĆ 971

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav dragom kumu, bratu i drugu

LUKI BULATOVIĆU Počivaj u miru.

LJUBO, ANIS, BAĆKO, ADŽO, VUKSO, SAŠA, LAKI, NOVO, VLADO, CANE, MIĆO, SAVO, BANJORA, PRCO, ŽELJKO, DEJO i MIJO

1059 Poslednji pozdrav dragom ujaku

Vjenčanom kumu i vječitom prijatelju

DRAGUTIN - DRAGO VUJOVIĆ RADOSAV P. VUJOVIĆ BARO Zauvek s poštovanjem i ljubavlju ostaćeš u našim srcima.

MARJANU MARJANOVIĆU Sa neizmjernom ljubavlju.

Sestrić ZORAN MIHOVIĆ sa porodicom 1027

Nedostajaćeš nam, dragi prijatelju. Bila nam je čast imati te za prijatelja.

Porodica JOŠANOVIĆ

DUJO i VOLGA sa đevojkama 1005

974

Opraštamo se od naše drage zaove i tetke

Pet mjeseci je od kako nijesi sa nama

SEKULE ĐUKANOVIĆ

MARTE Milutinove ĐUROVIĆ

ZLATANA Miloševa JOVOVIĆ

SLAVICA, BORIS i ČASLAV sa porodicom

Tetka, Tužan je bio moj rastanak sa tobom. Ostaje mi vječni žal. Živjećeš u mom srcu.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali.

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

MIKI i STOJKA LONCOVIĆ 1023

1004

Posljednji pozdrav voljenom stricu

Navršavaju se četiri godine od preranog rastanka sa našim dragim

LJILJANA 1049 Opraštam se od moje prijateljice

SEKULU ĐUKANOVIĆU Tvojom dobrotom, časnim životom i poštenjem trasirao si put kojim treba da koračamo. Čovjek ne umire kad fizički prestane da živi, nego kad ga svi zaborave.

Zato ti nikad nećeš umrijeti jer ćemo zauvijek u srcima čuvati tvoj plemeniti lik.

VELJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom 1047

DRAGANOM – POPOM POPOVIĆEM Dok god naša srca kucaju živjećeš vječno.

Tvoji: NAĐA, BOŽINA, ANDRIJANA i ANASTASIA 1032

VIDRE IVANOVIĆ S poštovanjem i žaljenjem.

1055

DRAGO KATNIĆ

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

27

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom komšiji

Posljednji pozdrav dragom prijatelju Dana 16. oktobra 2021. u 45. godini preminuo je naš dragi

SEKULU ĐUKANOVIĆU BENJA ĆERANIĆ sa porodicom

BRANISLAV – BOBAN Miloradov BULATOVIĆ

1050 Posljednji pozdrav kolegi i prijatelju

Uz poštovanje epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti 17. oktobra u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

LUKI BULATOVIĆU

Ožalošćeni: majka SLAVICA, kćerka ANĐELA, sestre BILJANA i MIRJANA, ujak NIKOLA, tetka ZORICA i ostala rodbina BULATOVIĆ i STOJANOVSKI

LUKI BULATOVIĆU

1003

Počivaj u miru, dragi Luka.

Porodici iskreno saučešće.

Čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Počivaj u miru.

BUDO i JELENA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

1010 Dragom i plemenitom komšiji i prijatelju

IVAN VUKOVIĆ

LUKI BULATOVIĆU

LUKI BULATOVIĆU Posljednji pozdrav.

Napustio nas je čovjek i patriota koji je poštovao ljude i volio svoju zemlju.

U jednom razdoblju, koje su pratili brojni izazovi, radili smo zajedno.

Luke ću se sjećati kao dobrog čovjeka, posvećenog profesionalca i nesebičnog kolege.

MILANKA, IVANA, IGOR i LAZAR LJUMOVIĆ

990

998

Dragi

Sa velikom tugom, opraštam se od mog dugogodišnjeg, postojanog prijatelja

DUŠKO MARKOVIĆ

LUKE BULATOVIĆA

LUKA BULATOVIĆ 1000 Sa velikom tugom i posebnim emocijama opraštamo se od našeg dragog

Tužni smo zbog tvog preranog odlaska. Čuvaćemo te od zaborava.

Najsrećniji čovjek je onaj koji je učinio srećnima najviše drugih ljudi. I bio je srećan zbog toga.

I mnogi su bili srećni zbog njega.

Zbogom, Lukase...

MOMIR MATOVIĆ 992 Posljednji pozdrav

RADE, ZDRAVKO i ĐURO RAJKOVIĆ

LUKI BULATOVIĆU

LUKE BULATOVIĆA Tvoj vedar duh, najvrednije ljudske osobine i plemenitost biće zauvijek u našem najljepšem sjećanju.

MILENKO RAJKOVIĆ sa porodicom

Ne mogu i neću zaboraviti tvoju dobrotu i osjećaj ljudskosti kad mi je bilo teško.

975

Sa nevjericom i tugom opraštamo se od

DEJAN IVEZIĆ sa porodicom

1021

1001

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav

LUKE BULATOVIĆA LUKI BULATOVIĆU

LUKI BULATOVIĆU

Ti si bio jedan od najboljih potomaka moje dobro znane ujčevine od davnina i jedinstven primjer čovječnosti i ljudskosti, omiljen i duboko poštovan u čitavoj rodbini i od svih ljudi koji su te dobro poznavali.

Velikom čovjeku, dobrom prijatelju i nesebičnom kolegi.

KOLEGE IZ KOZ-a

Tvoji prijatelji i kolege: DEJAN, DARKO, IGOR, DRAGAN, VLADO, NENAD, NEBOJŠA i MLADEN

MIĆO, BRANKA, DANIJELA i ALEKSANDAR sa porodicom 1031

966

959

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

Godina dana je dragi oče

Dana 16. oktobra 2021. godine, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi

SEKULE Stevanov ĐUKANOVIĆ SEKULE Stevanov ĐUKANOVIĆ 1934–2021.

Pokojnik će biti izložen u kapeli u Straševini 17. oktobra od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Straševini.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga DESANKA, sin ILIJA, kćerka BOŽICA, snaha ZORKA, braća od strica PUNIŠA i RAJKO, sinovci MILUTIN, MILAN, VELJKO, BOŽIDAR i MIRKO, sinovice LJUBICA, MILICA, ANĐA, VOJKA, NATALIJA i SONJA, sestrić JOVAN, sestrične ANĐELIJA, RUŽA, RADMILA i JELENA, unučad RANKO, PAVLE, ANDRIJA, IVANA, OLJA i PETRA i ostala rodbina

Sve ljudske vrline koje krase čovjeka, ti si ih posjedovao.

Hvala ti za častan, plemeniti život koji si imao.

S ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

VELJKO SPASOJEVIĆ

Supruga DESANKA, sin ILIJA, ćerka BOŽICA, snaha ZORKA i unučad RANKO, PAVLE, ANDRIJA, IVANA, OLJA i PETRA

Ono što je na nebu stvarnije je od onog što je na ovom svijetu.

Sve si radio kako treba, plemeniče.

I da znaš, veći si nego kad si bio ovamo.

Najbolji bio, najbolje uzeo i najbolje ostavio.

Hodaj pravo i uspravno.

Može ti se.

978 Posljednji pozdrav dragom ocu

976 Dragi đede

SEKULI ĐUKANOVIĆU

Tvoj MARKO SPASOJEVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem,

SEKULE Od djetinjstva do danas uvijek si bio uz mene.

S tobom sam odrasla, provela najbolje dane, bio si zjenica moga oka, u tamnu noć moja mjesečina, na kraj puta moja svjetlost, bio si mi roditelj.

Iako sudbina te odnese na neko drugo mjesto, gdje ne znam, ali nadam se da tamo đe si srećan si.

Mene je teško, đede, srce mi se cijepa, duša me boli, suze same teku niz obraze bijele.

Osjećam se nepotpuno.

Danas na ovaj dan otišao je dio mene koji se nikada vratiti neće.

Trudiću se, đede, da ispunim ono što sam ti obećala.

Biću jaka, boriću se za sebe baš onako kako si me ti učio.

Počivaj u miru, dragi đede.

Tvoja NAKICA, OLJA i PETRA

Kćer BOŽICA sa porodicom

1017

979 Posljednji pozdrav dragom stricu

DANICA MITROVIĆ

SEKULI ĐUKANOVIĆU Uvijek si bio naša podrška, snaga i oslonac. S poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Bratanična MILICA STRUNJAŠ sa porodicom 980

977

Draga baba, godina dana od kako si prigrlila vječni mir i otišla tvojoj ćerki.

Danas mi tvojoj borbi odajemo počast, njegujemo sjećanja i zahvaljujemo na životima koje si podarila i obilježila.

Posljednji pozdrav voljenom stricu 984

Tvoj zet RADOMIR, unučad MILOŠ, SANDRA, ANA i JANKO sa porodicama

Navršava se šest bolnih mjeseci od smrti našeg supruga i oca

SEKULI ĐUKANOVIĆU

SEKULE ĐUKANOVIĆ

Ni smrt ni vrijeme ne mogu izbrisati sjećanje na tebe.

Ponosni na tebe.

Najdraži naš,

982 1024 Posljednji pozdrav dragom stricu

RADOVANA Perovog ĐURIČKOVIĆA

MILAN - ĐUKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Tvoji unuci: PAVLE i ANDRIJA

Posljednji pozdrav mnogo voljenom stricu

Dvadeset godina od smrti

Znali smo da je smrt uvijek „na pragu života“, kako si često govorio, a znali smo i da ta neminovnost ne može umanjiti našu ljubav prema tebi.

Neizmjerno nam nedostaješ.

Počivaj u miru.

Tvoje: STANICA, MILICA i BOJANA 1022

SEKULI ĐUKANOVIĆU Dragi striko, neka tvoja plemenita, časna i poštena duša počiva u miru.

MIRKO sa porodicom 981 Posljednji pozdrav dragom đedu

OLGE Vladove ŠĆEPANOVIĆ

SEKULI ĐUKANOVIĆU Od MIŠA i NEVENKE 986

Navršava se šest mjeseci od kako nije sa nama naš voljeni zet i pašenog

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol i sjećanje na tebe.

Sin PEĐA, snaha SUZANA, unuci VUK i UROŠ 963

RADOVAN - RAŠO ĐURIČKOVIĆ Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj plemeniti lik.

Tvoji: JELA, ACO i RODOLJUB 1006

Sjećanje na roditelje

Navršava se šest mjeseci od kako nas je napustio naš dragi

SEKULI ĐUKANOVIĆU Vjerujemo da si otišao na neko ljepše i mirnije mjesto na kojem nema bola i patnje.

VUK i CACA 983

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OLGA

ŠĆEPANOVIĆ

VLADO

Dragi moji, sve što bih rekla bilo bi premalo, a i nije sve u riječima, sve je u srcu... Ćerka BOJANA JANKOVIĆ sa porodicom 997

RADOVAN – RAŠO ĐURIČKOVIĆ Dragi tečo, nedostaje nam tvoja vedrina, tvoje šale i tvoja roditeljska briga. Živjećeš u našim srcima, zauvijek.

1007

Tvoji ANA i VELIBOR

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. oktobar 2021.

SJEĆANJE NA NAŠE VOLJENE

29

17. 10. 1992 – 17. 10. 2021.

DANILO Špirov ĐUROVIĆ

ŠPIRO Đokov ĐUROVIĆ

VELIKA Špirova ĐUROVIĆ

2016.

1991.

rođena Đurišić 2010.

DUŠAN VUJAČIĆ

Dragi Dule, umjesto zajedničkog radovanja za tvoj 29. rođendan, Tuga i Bol. Tvoj pogled i osmijeh vječno traju u našim srcima.

Smrt ne postoji, ljudi umiru kad ih svi zaborave, a mi te nećemo nikad zaboraviti.

JELENA Đokova ĐUROVIĆ 2001.

DESANKA MARKOVIĆ

SILVANA VUKOVIĆ

rođena Đurović 2021.

rođena Marković 2019.

Tvoji: majka LIDIJA, sestra MARIJA i otac ZORAN – ĆINI

Danas je pet godina od kako smo ostali bez našeg voljenog Danila. Onako kako ste nas za života uvijek okupljali tako ćemo se i danas okupiti oko Vaše vječne kuće.

Tim povodom, s dubokim poštovanjem, zahvalnošću i ljubavlju oživljavamo svaku sliku i uspomenu na naše voljene.

PORODICA 969

961 Navršava se 40 dana od smrti

Četrdeset je dana od smrti naše drage majke

Našoj dragoj

MILANA VUJOŠEVIĆA Dragi Milane, sjećanje na tebe ne blijedi.

Počivaj u miru, s poštovanjem i osjećajem kumovske i bratske ljubavi.

NEBOJŠA ĐURKOVIĆ

962

Devetnaest godina je od kada nije sa nama naš dragi suprug, otac i djed

MILKI

DANICA B. JOVOVIĆ

Dugogodišnjoj penzionerki.

Vrijeme prolazi, bol ostaje.

Počivaj u miru, majko.

BRANO i BUDO sa porodicama 973

Obožavani tata

MIŠO P. LOMPAR Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

UDRUŽENJE PENZIONERA KOLAŠIN 965

Tvoja ENA 1019 Đede,

MOMČILO – MOMO VEŠOVIĆ DANICA JOVOVIĆ Tužno je živjeti bez tebe. Nedostaje nam tvoja ljubav i pažnja.

Tvoji: ZORKA, SAŠKA, SANJA i NIKOLA

Sestro, šta napisati, ruka mi drhti, lice mi umivaju suze, a srce se slama, zbog tvog brzog odlaska. Tvoja plemenitost, dobrota, dostojanstvo su nam putokaz časnog življenja.

Neka tvoja duša odmara u miru.

Tvoja sestra DOBRICA, brat JOVAN sa porodicom 972

960

Godina je od smrti našeg strica

SJEĆANJE

na naše

MIŠO P. LOMPAR Četrdeset tužnih dana je od tvog iznenadnog odlaska.

Kako tada, tako i sada, obuzet sam neizmjernom tugom.

Bio si mi, ne samo đed, već i moj odani prijatelj, zaštitnik i oslonac sa kojim sam dijelio sve svoje radosti i tuge.

Neka tvoja plemenita duša nađe mir i spokojstvo sa babom Zagorkom u nebeskom raju.

Tvoj unuk JOVAN CEBALOVIĆ 1018 Danas se navršava pet godina od smrti našeg dragog

KOSTE RADONJIĆA GRUJA

i

NOVAKOVIĆ

LJUBICU

Uvijek ste u srcu vaših voljenih.

Ostale smo željne tvog toplog zagrljaja. Nadamo se da nas sa nekog ljepšeg mjesta sve čuvaš sa Dajom i Senkom, a mi vas nosimo u srcima.

NATAŠA i JOVANA

Vaši: DULE, VESNA, DANILO, MARTA i ALEKSA 964

991

MIODRAGA – MEJA MUGOŠE Živiš i živjećeš u našim srcima i sjećanjima.

970

Tvoja PORODICA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

CENTAR- Hercegovačka ulica- jedinstvena poslovna zgrada 717m2 sa prostranim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitekture.

Izuzetan,reprezentativan.

Nešto najbolje u centru. Radi se nova Hercegovačka. Prodajem.

Tel.069/756-194 1 IZDAJEM nov namješten jednosoban stan na Zabjelo ul. Ksenije Cicvarić u zgradi II sprat južna strana.

Tel. 069/100-098 2 PRODAJEM kuću na Starom aerodromu, prva faza, preko puta novog vrtića, ul. Cvijetna.

Tel. 069/528-955 3

RaZNo OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povolj-

no.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 5 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 17. oktobar 2021.

Crnogorski kreator Lazar Ilić priprema novu kolekciju PODGORICA- Crnogorski kreator Lazar Ilić priprema novu kolekciju, inspirisanu popularnom serijom ,,Seks i grad“. On je za Pobjedu istakao da, kada je riječ novoj kolekciji, u pitanju je potpuno novo polje – kako za njega, tako i za ljude koji vole ono što on radi.

-Svaka moja kolekcija do sada bila je jedna tema namijenjena konkretnom tipu žene, vrlo sličnog kolorita i jedne tematike. Ova kolekcija ,,Seks i grad“ je drugačija od toga i ljudi će imati prilike da vide 40 modela za, rekao bih, apsolutno svaki tip žene, koje se u mom svijetu dijele na četiri lika iz istoimene serije koja je inspiracija za novu kolekciju – rekao je Ilić.

On je istakao da su likovi Keri, Samanta, Miranka i Šarlot inspiracija velikom broju žena širom svijeta i vrlo često svoje živote upoređuju sa njima.

-Modeli kolekcije ,,Seks i grad“ su miks različitih materijala, boja, tekstura i stilova.

Kolekciju sam podijelio na mnogo segmenata i svakom liku namijenio po deset modela totalno različitih stilova za razne prilike – rekao je Ilić.

Dodaje da su takođe novitet modeli koje je radio za punije dame.

-To je nešto što odavno obećavam a nikako da se upustim u to. Tako da će četiri-pet mode-

Modeli inspirisani likovima iz serije ,,Seks i grad“ la biti namijenjeni upravo njima. Još jedan od noviteta jeste svakako i print – rekao je Ilić.

Otkrio je da ideja za ovu tematiku revije datira odavno.

-Međutim, za jednu ovakvu reviju neophodno je vrijeme, razrada svakog karaktera i lika. Ono što je ovdje posebno interesantno, pogotovo sa dizajnerske strane, je to da su njih četiri zapravo totalno ra-

Saradnja sa Cecom izazov kojem želim da odgovorim najbolje što mogu Lazar Ilić može se pohvaliti modnom saradnjom sa jednom od najvećih folk zvijezda sa prostora eks-Ju. -Kada je u pitanju saradnja sa tako velikom zvijezdom, kao što je to u ovom slučaju

Ceca, stvari se ne dešavaju slučajno već stilistkinja ima viziju kako otprilike treba da izgleda. Tu viziju su mi poslali i u skladu sa njom sam krenuo u realizaciju.

Odabir materijala, kao i

zličiti karakteri i stilovi. Svaka od njih ima nešto posebno i specifično i u njima se veliki broj žena na svijetu prepoznaje, kako u ljubavnom životu, tako i u stilu i poslu. Sa druge strane jedna ovakva kolekcija iziskuje jako veliki broj modela a ujedno je i sa finansijske strane zahtjevno. Seriju, kao i filmove, pogledao sam nebrojeno mnogo puta i uvijek same finese u kroju, nešto su za što sam ja zadužen i tu oni ne miješaju prste.

Moram istaći da je oblačenje nje zaista velika čast i zadovoljstvo, a ujedno i izazov kojem se trudim da odgovorim najbolje što mogu.

Sa druge strane, ta saradnja otvara mnoga druga vrata, o kojima još uvijek ne smijem da pričam javno – zaključio je Ilić.

primijetim nešto novo, interesantno što mi privuče pažnju – kazao je naš sagovornik.

Dodaje da će ova serija zauvijek ostati jedan od većih fenomena koji ekstremno veliki broj ljudi voli i sa kojim se poistovjećuje.

-Sa modne strane filmovi su nešto što mi je bliže mojoj estetici i onome što ja zapravo i volim da radim.

U seriji je prikazan neki, rekao bih, realniji život ljudi iz Njujorka, od one potrage za gospodinom pravim, do traženja posla i odgovarajućeg stana. Samim tim, moda je malo skromnija u odnosu na film. U svakom slučaju – i jedna i druga stvar je vrijedna gledanja. Čak imam interesantan podatak, a to je da dva filma gotovo pa znam napamet, od početka i prve rečenice pa sve do samog kraja. Oba filma pogledao sam više od 15 puta – rekao je B.P. Lazar Ilić.

Lazar Ilić

Četiri-pet modela iz nove kolekcije biće namijenjeni punijim damama, to je nešto što sam odavno obećao, a tek sada će biti i realizovano – kazao je Ilić

Modeli kolekcije ,,Seks i grad“ su miks različitih materijala, boja, tekstura i stilova

Šon Pen se razvodi nakon godinu braka Grupa Koldplej objavila novi album LOS NAĐELES- Nakon više mjeseci čekanja, 15. oktobra je objavljen deveti studijski album „Music Of The Spheres“ jednog od najvećih koncertnih bendova na planeti Koldplej.

Po riječima članova benda proces snimanja albuma je bio relativno brz a željeli su da pjesme budu drugačije od onih melanholičnih sa prethodnog izdanja „Everyday Life“ (2019).

Samim tim, album je inspirisan sintetizovanim zvukom, ritam mašinama i muzikom iz osamdesetih godina prošlog vijeka. Shodno tome bend je ostvario saradnje sa aktuelnim pop zvijezdama poput BTS ili Selene Gomez.

Frontmen grupe Kris Martin je slijedio ideju da muziku svog benda izmjesti van planete Zemlje. Bio je inspirisan muzikom imaginarnog benda koji svira u kantini svemirske stanice „Mos Eisley“, iz filmskog serijala „Star Wars“.

Kris je zvukom albuma „Music Of The Spheres“ pokušao da dočara zamisao „kako zvuče i izgledaju muzičari širom univerzuma“.

Zamisao je krunisana premijernim emitovanjem pjesme „Higher Power“ u Inernacionalnoj svemirskoj stanici, a nadalje futurističkim spotovima. Nakon fantastičnog uspjeha pomenute pjesme, naredni singl „My Universe“, koji je urađen zajedno sa kej-pop atrakcijom BTS, debitovao je na mjestu broj jedan Američke liste singlova. Samim tim Koldplej je postao prvi britanski bend kojem je to pošlo za rukom.

Izlazak albuma „Music Of The Spheres“ prati nova pjesma „Let Somebody Go“, koju su snimili zajedno sa Selenom Gomez.

Bend Koldplej je na svom zvaničnom sajtu objavio listu koncerata na svjetskoj turneji „Music Of The Spheres World Tour“, koja počinje 2022. godine. Ona će biti realizovana u skladu sa osnovnim načelima zaštite životne sredine i sa manjim emitovanjem štetnih gasova u atmosferu, a za svaku prodatu kartu biće posađeno jedno drvo.

LOS ANĐLES- Glumac Šon Pen se razvodi od 29-godišnje supruge Lejle Džordž, prenosi magazin Pipl.

Australijska glumica podnijela je zahtjev za razvod od 61-godišnjeg glumca na Višem sudu okruga Los Anđeles. Šon i Lejla su u braku godinu dana.

Razlog njihovog razdvajanja trenutno nije poznat, prenosi b92. Šon i Lejla su u vezi bili od 2016. godine. Otkriveno je da su se tajno vjenčali u avgustu 2020, kada im je aktivistkinja Irena Medavoj čestitala na svom Instagram profilu i poželjela sreću u braku.

Izvor je za People rekao da je LOS ANĐELES- U najnovijem režiserskom poduhvatu Džordža Klunija ,,The Tander Bar“ glavnu ulogu igra Ben Aflek. U ovom ostvarenju glumiće i Taj Šeridan, koji će tumačiti J. P. Morindžera, slavnog književnik, čiji istoimeni memoari služe kao izvorni materijal za film. Sada, trejler prikazuje Morindžerovo djetinjstvo i dane na fakultetu kada odlučuje da postane pisac. Uprkos tome što kroz život nije imao očinsku figuru, to mjesto je zamijenio njegov djed kojeg glumi Kristofer Lojd. I dok je film

par imao bračne trzavice i da su jedno vrijeme bili odvojeni.

-Poslije su se vratili jedno dru-

gom, zatim raskinuli, a Šon ju je opet vratio – naveo je izvor.

-Shvatio je da je pogriješio i,

kada je osjetio da bi mogao da je izgubi, naporno je radio da je vrati – dodao je izvor za Pipl.

Insajder je dodao da je zajedničko samoizolovanje tokom pandemije pomoglo u jačanju njihove veze. Pen i Džordž su čak započeli međusobne humanitarne akcije tokom krize javnog zdravlja, uključujući i pomoć pri postavljanju lokacija za testiranje u Los Anđelesu.

Inače, Lejla je bila Šonova treća supruga. Ranije je bio u braku sa Madonom i glumicom Robin Rajt. Takođe, krajem 2013. godine bio je u vezi sa glumicom Šarliz Teron, a raskinuli su dvije godine kasnije.

Stigao trejler za Klunijev film, Benu Afleku glavna uloga zasigurno Morindžerova priča, glavna tema se fokusira na odnos nećaka (Bena Afleka) i ujaka. Film je svjetsku premijeru imao na Londonskom filmskom festivalu ovog mjeseca. „The Tender Bar“ biće objavljen u odabranim bioskopima 17. decembra, a šira distribucija biće 22. Na Amazon Prime Video stiže 7. januara 2022.

Detalj iz filma ,,The Tander Bar“