Dnevni list Pobjeda 18.12.2019. by Pobjeda

Poruka predsjednika države Mila Đukanovića

Neistina je da se otima imovina SPC

STR. 7.

Bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi kaže da SAD žele integraciju regiona

Hodžis: Interes Kremlja nije stabilnost Balkana

STR. 2.

SKANDALOZNO Neprimjerena polemika u parlamentu, van dnevnog reda, povodom predloženog zakona o slobodi vjeroispovijesti

Iz DF-a zaprijetili da će zapaliti Skupštinu, da će država nestati Podmeće nam se da želimo da otimamo neku imovinu, da želimo da promijenimo obrazac tradicionalne Crne Gore. Pitanje je kako Crna Gora može oteti nešto što je njeno – poručila je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković STR. 6. i 7.

Ministarstvo poljoprivrede predstavilo rezultate

Što je ispričao jedan od optuženih koji se tereti da je bio dio grupe koja je odgovorna za likvidaciju Šakovića i Jovanovića I. B.

Simović: Za tri godine 350 hektara novih vinograda i voćnjaka Dr. M.

Vukadinović priznao šverc oružja i droge, ali ne i veze sa ubistvom

Poslanici podržali prijedlog predsjednika države

Siniša Bjeković izabran za ombudsmana STR. 7.

STR. 10. i 11. STR. 4. i 5.

Naša braća žive sve dok smo tu ARENA

PODGORICA: Uoči Nikoljdana osjetno skočila cijena ukljeve, krapa i jegulje S.V.

I. B.

Navijači Budućnosti sinoć se oprostili od stradalih drugova

Za posnu trpezu treba imat keša STR. 20.

Politika

Srijeda, 18. decembar 2019.

Bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi kaže da SAD žele integraciju regiona

Ben Hodžis: Interes Kremlja nije stabilnost Balkana Veoma je razočaravajuće što je francuski predsjednik Emanuel Makron na neki način zatvorio vrata. To je sada nešto što liči na produženi vremenski period za učlanjenje u EU za više zemalja Zapadnog Balkana, kazao je Hodžis

PODGORICA – Bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi, danas istraživač američkog Centra za analizu evropskih politika Ben Hodžis kazao je da treba još mnogo toga da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost na Zapadnom Balkanu. Na marginama NATO samita u Londonu, Hodžis je za Pobjedu kazao da interes Kremlja nije stabilnost Balkana. – Kremlj nema interes za stabilnost na Zapadnom Balkanu, gdje nažalost ima još dosta stvari da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost. Umjesto toga, oni žele da, recimo Srbija, bude njihov satelit kao Venecuela – rekao je Hodžis. On je kazao da želi da vidi veću posvećenost SAD regionu. – Ne želite da ljudi izgube interes. Mi ne želimo da Balkan izgubi interes za zapadne integracije – kazao je Hodžis.

Odnosi između Srbije i Kosova jedan su od ozbiljnih izazova na Zapadnom Balkanu, smatra on. Predsjednicima tih zemalja preporučuje da sjednu za sto, kao što su to uradili grčki i makedonski lideri. – Vjerujem da dva predsjednika treba da imaju šansu i prostor za pregovore. Treba im obezbijediti da i oni urade ono što su uradili predsjednici Sjeverne Makedonije i Grčke – kazao je Hodžis. On je poručio da Zapad mora da obezbijedi pomoć Zapadnom Balkanu kada je u pitanju njihova integracija u EU. – Veoma je razočaravajuće što je francuski predsjednik Emanuel Makron na neki način zatvorio vrata. To je sada nešto što liči na produženi vremenski period za učlanjenje u EU za više zemalja Zapadnog Balkana – kazao je Hodžis. Prema njegovim riječima, politički lideri moraju da

donose teške odluke i da vode teške pregovore. – Oni moraju i da budu sposobni da ponude nešto što će učiniti da mladi požele da ostanu i u Crnoj Gori i u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i ostalim državama Balkana. Zato je važna integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju – rekao je Hodžis.

Ako biste Trampa danas pitali, ne bi isto mislio o Crnoj Gori Na pitanje da li Crna Gora, koju je Hodžis nazvao prelijepom zemljom sa divnom obalom i planinama, može izazvati treći svjetski rat, kako je to rekao američki predsjednik Donald Tramp, američki diplomata kaže da mu je žao što je takva ocjena došla iz SAD. – To se ne može desiti. Volio bih da takva izjava nije došla iz SAD. To ne pomaže, i mislim da bi ako biste ga (predsjednika Trampa) sjutra pitali to isto, imao bi drugačiji odgovor nego tada – rekao je Hodžis.

Izabrano uže rukovodstvo Odbora Glavnog grada DPS

Čađenović potpredsjednik, a sekretari Anđušić, Jovanović, Miljanić, Abdić i Nikolić PODGORICA - Podgorički Odbor DPS-a biće centralna snaga ostvarivanja izbornog rezultata koji će omogućiti da DPS i dalje bude lider državne politike, zaključeno je na sjednici Opštinskog odbora DPS Glavnog grada. Na sjednici Odbora jednoglasno su prihvaćeni prijedlozi da se za potpredsjednika Odbora izabere Andrija Čađenović kao i za sekretare u odboru DPS Glavnog grada Branko Jovanović, Srđa Miljanić, Mihailo Anđušić, Nermin Abdić i Miloš Nikolić. Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO Podgorica Časlav Vešović, a prisustvovao je i predsjednik DPS-a Milo Đukanović. – Konstatovano je zadovoljstvo radom odbora DPS Glavnog grada i gradske uprave, ali i spremnost da se na adekvatan način odgovori brojnim izazovima ko-

Andrija Čađenović

ji se nalaze pred gradskim odborom i partijom u cjelini – navodi se u saopštenju podgoričkog DPS-a. Đukanović je naglasio značaj realizacije kapitalnih projekata u Glavnom gradu, kao i uspostavljanje i osnaživanje brojnih gradskih servisa sa ciljem povećanja kvaliteta života građana Podgorice.

Upitan kakvo je njegovo viđenje situacije u Crnoj Gori, kao najmlađe članice NATO i zemlje koja želi da bude dio EU, a koja se i dalje se suočava sa izazovima koji se tiču vladavine prava, američki diplomata je kazao da naša zemlja mora ojačati povjerenje u izbore. – Vrijednosti NATO-a, koje sve države članice dijele, nešto

– Zajednički je konstatovano da Demokratsku partiju socijalista u narednoj godini očekuju redovni parlamentarni izbori te da se, kao i do sada, očekuje da Odbor DPS Glavnog grada Podgorice bude centralna snaga ostvarivanja izbornog rezultata koji će omogućiti da DPS i dalje bude lider državne politike – saopšteR. P. no je iz te stranke.

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović u Ženevi

Crna Gora kredibilan partner međunarodnoj zajednici PODGORICA - Crna Gora će nastaviti da bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici u pronalaženju odgovora i rješenja za zbrinjavanje najugroženijih, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na prvom Globalnom forumu za izbjeglice koji se održava u evropskom sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi. Na plenarnoj sesiji, ministar Darmanović je podsjetio da je Crna Gora tokom devedesetih godina pružila pomoć i zaštitu za više od 130.000 izbjeglica iz regiona, što je u to vrijeme činilo oko 20 odsto njenog ukupnog stanovništva. Šef crnogorske diplomatije istakao je da se Crna Gora obavezala da će održavati efikasan režim zaštite u skladu sa dobrom praksom EU. R. P.

je što ih sve drži na okupu. Tako je i sa Crnom Gorom, gdje treba ojačati povjerenje u izbore, pravosuđe a da kredibilni mediji i javnost moraju da insistiraju na transparentnosti rada Vlade – rekao je on. Upitan da prokomentariše izjavu Makrona da je NATO moždano mrtav i da li postoji mogućnost da on stopira integracije u Alijansu nakon što joj se Sjeverna Makedonija pridruži, Hodžis je rekao da ne očekuje da se tako nešto desi. – Ne mislim tako. Makron je dobio mnogo negativnih povratnih reakcija od drugih zemalja. Ne vjerujem da će to uraditi – smatra Hodžis. Kako je naveo, Makron je rekao i neke dobre stvari koje treba da budu upućene NATO savezu. – Prvo je da imamo jako i pozitivno američko liderstvo, pozitivno, u koje niko ne treba da sumnja i da su SAD u potpunosti posvećene NATO-u,

Evropi i da je to u našem najboljem interesu – kazao je Hodžis. On je poručio da je američka posvećenost Evropi mnogo veća u posljednje tri godine. – Mnogo je više američkih trupa u Evropi danas nego prije tri godine. Više je ulaganja i na neki način je premošten jaz između onoga što je rečeno i onoga što je realnost – kazao je Hodžis. Komentarišući nove uslove pristupa i pregovora koje predlaže Francuska, Hodžis je kazao da sa ili bez članstva u EU, evropske zemlje i SAD treba da nastave da ulažu na bilateralnom i multilateralnom nivou u Zapadni Balkan. – Ovo je važno jer vjerujem da će ključ uspjeha ovdje biti poslovno ulaganje. Ukoliko ljudi budu vidjeli pravu šansu, onda će ih i druge zemlje pratiti, a mladi i uspješni odlučiti da ostanu – rekao je Hodžis. Jovana ĐURIŠIĆ

Nezavisni poslanik pregovara o povratku u staro jato

Damjanović blizu povratka u SNP

Damjanović je potvrdio da će prisustvovati sjednici GO SNP-a u subotu u Nikšiću PODGORICA- Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore Aleksandar Damjanović blizu je povratka u Socijalističku narodnu partiju. Izvor Pobjede iz samog vrha SNP-a je kazao da su razgovori sa Damjanovićem, ali sa još nekoliko bivših funkcionera SNP-a i drugih partija, u završnoj fazi i da će uskoro javnost biti obaviještena o rezultatima tih pregovora. - Za sada je još rano govoriti o njegovom mjestu u SNP-u ali Damjanovića čeka sigurno mjesto u Glavnom odboru, ako bude želio, jer za to postoje statutarna ovlašćenja predsjednika, rekao je izvor Pobjede iz vrha SNP-a. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović u kratkoj izjavi za Pobjedu nije isključio mogućnost povratka u SNP ali nije že-

lio da iznosi više detalja. -Vidjećemo, rekao je Damjanović kratko za Pobjedu upitan o njegovom povratku u SNP. On je potvrdio da će prisustvovati sjednici GO SNP-a u subotu u Nikšiću. Damjanović je podnio ostavku na članstvo u Glavnom odboru SNP-a u martu 2017. godine nezadovoljan politikom tadašnjeg predsjednika Srđana Milića. Nakon potpisivanja sporazuma o formiranju saveza ,,Da svako ima” čiji je osnivač postao je blizak sa Jokovićem ali ključnu ulogu u njegovom povratku i pregovorima je imao njegov blizak prijatelj potpredsjednik SNP-a igradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić. Damjanović je tokom prošle godine najavljivao osnivanje svoje partije ali je u međuvremenu odustao ne želeći da dodatno dijeli opozicioN.Z. no biračko tijelo.

Politika

Srijeda, 18. decembar 2019.

Administrativni odbor u petak o zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva

Odlučuju o imunitetu Medojevića PODGORICA – Administrativni odbor razmatraće u petak zahtjev specijalnog državnog tužioca da se odobri pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića. Istraga je pokrenuta protiv Nebojše Medojevića jer su istražitelji došli do saznanja da je preko posrednika uzeo

deset hiljada eura od biznismena Duška Kneževića. Medojević je ranije odbacio optužbe i naveo da Knežević „nije dao ni centa ni njemu, ni Demokratskom frontu, ni Pokretu za promjene“ i kazao da očekuje da Skupština odbaci ovu, kako je rekao, „opasnu izmišljotinu“. SDT je u oktobru tražilo da Skupština da odobrenje za pokretanje krivičnog po-

stupka i određivanje pritvora za poslanika Nebojšu Medojevića, ali je taj zahtjev vratio Ivan Brajović, predsjednik Skupštine. Brajović je tražio da Tužilaštvo dostavi jedan zahtjev za pokretanje krivičnog postupka, a drugi za eventualno određivanje pritvora. Administrativni odbor ranije je jednoglasno usvojio zaključak da se protiv poslani-

ka ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor prije nego što Skupština donese odluku o davanju odobrenja o pokretanju krivičnog postupka, i davanju odobrenja o određivanju pritvora, a to su dvije odvojene pravne radnje. Zato će se Skupština Crne Gore ubuduće posebno izjašnjavati o dva odvojena prijedloga. I. K.

Održan okrugli sto o saradnji Vlade i NVO sektora u procesu pristupanja EU Odbor za bezbjednost i odbranu 27.

Za ovim stolom nema onih koji bi morali biti tu i koji se najčešće pojavljuju kao dežurni kritičari našeg rada. Treba da se gledamo u oči i razgovaramo, a ne da koristimo konferencijske sale i tribine kako bi slali poruke jedni drugima rekao je Marković PODGORICA – Crna Gora je ohrabrena porukama nove Evropske komisije kojima se proces proširenja ponovo vraća u fokus, saopštio je premijer Duško Marković na okruglom stolu o saradnji Vlade i NVO u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Premijer je ponovio da Crna Gora predano radi na ispunjavanju obaveza iz svoje evropske agende, te da članstvo u EU za nas nema alternativu. – Crna Gora je od početka pregovaračkog procesa zauzela stav o transparentnom i iskrenom pregovaranju. Ohrabreni smo viješću o usvajanju početnih mjerila u poglavlju 8. Treba nam otvorenost u saradnji i pristupanju problemima – rekao je Marković. Kada je riječ o civilnom sektoru, podsjetio je da je iz budžeta ove godine za projekte NVO izdvojeno 3,5 miliona eura, te da je u protekle dvije godine Vlada kofinansirala 69 projekata NVO u iznosu od 1,2 miliona eura. Premijer je konstatovao i da na okrugli sto o saradnji Vlade i NVO nijesu došli oni koji su, kako je rekao, najglasniji kritičari rada Vlade. – Za ovim stolom nema onih koji bi morali biti tu i koji se najčešće pojavljuju kao dežurni kritičari

D. MaliDzan

Marković: Crna Gora ohrabrena porukama Evropske komisije

decembra održaće kontrolno saslušanje

Bošković i Nuhodžić o hibridnim prijetnjama PODGORICA - Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće 27. decembra ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića, ministra odbrane Predraga Boškovića, direktora Uprave policije Veselina Veljovića, generalnog direktora Obavještajno bezbjednosnog sektora u Ministarstvu odbrane Miljana Perovića i predstavnika Agencije za nacionalnu bezbjednost koji će pred članovima Odbora govoriti o hibridnim prijetnjama. To je odlučeno na današnjoj sjednici Odbora za bezbjednost glasovima poslanika vladajuće koalicije. Sjednici je prisustvovala i poslanica Soci-

jalističke narodne partije SNP Danijela Pavićević, ali nije glasala za ovaj predlog. Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Mihailo Anđušić kazao da je resor odbrane i ministar Predrag Bošković najpozvaniji da govori o hibridnim prijetnjama. – Ne postoji bolja osoba od ministra Predraga Boškovića koja može da govori o ovoj temi. Zato ćemo na sjednici koju zakažemo, dobiti sve potrebne informacije – rekao je Anđušić. Sjednica Odbora biće zatvorena za javnost, jer će članovi Odbora i predstavnici bezbjednosnih službi i Ministarstva odbrane raspravljati o dokumentima koji su označeni stepenom tajnosti. J. Đ.

Predsjednik Vlade Duško Marković primio ambasadora Grčke Panajotisa Parcosa

Drljević, Marković i Orav na konferenciji

našeg rada. Treba da se gledamo u oči i razgovaramo, a ne da koristimo konferencijske sale i tribine kako bi slali poruke jedni drugima – rekao je Marković. Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivo Orav ocijenio je kako je usvajanje početnih mjerila za poglavlje 8 bio jasan signal da se proširenje nastavlja. Poručio je da EU ispunjava obećanja. – Ukoliko je EU nešto obećala, onda će to obećanje i ispuniti. Što se tiče Crne Gore, najbitnije

je da nastavite sa reformama koje ste započeli i budete spremni kada god proces bude nastavljen – poručio je Orav. Govoreći o ulozi organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU, ambasador Orav je poručio da je civilno društvo ključni element za bilo koje društvo. – Civilno društvo u Crnoj Gori uzima učešće u raznim grupama, ali savjeti i ekspertize civilnog društva nijesu uvijek uzete u obzir. Uspješna saradnja iz-

Premijer zadovoljan podrškom za članstvo u EU Podrška od 55 odsto građana Crne Gore za članstvo naše zemlje u Evropskoj uniji je izuzetno visoka, smatra premijer Duško Marković. On je povodom nedavnog istraživanja CEDEM-a, koje je pokazalo pad povjerenja građana u EU, ocijenio kako su razlozi za to aktuelna dešavanja u samoj Uniji, Bregzit, migrantska kriza i izazovi koji se tiču odnosa sa Sjedinjenim Državama i Kinom. Marković ipak ističe da je povjerenje od 55 odsto, kako je pokazalo istraživanje, trenutno više nego u i jednoj državi članici EU. – U Crnoj Gori je sve ili na vrhu ili na dnu. Nema sredine. Podrška Evropskoj uniji od 55 odsto je, u ovakvim okolnostima, izuzetno visoka podrška. Nemojte to da dramatizuje, znam da neki kritičari to koriste kao dobar argument da Vlada ne radi ništa. Taj procenat je značajan, ne treba ga potcjenjivati i nije za brigu – poručio je Marković.

među Vlade i civilnog društva zahtijeva kontinuiran dijalog, povjerenje i izgradnju kapaciteta – zaključio je Orav. A da za okrugli sto nijesu došle NVO koje najčešće kritikuju rad Vlade, primijetio je i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović. – Ovdje nijesu upravo one NVO koje su dobile najviše novca i od Evropske unije i od Vlade. Zato moram da pitam da li politički neutralne NVO moraju da postanu antivladine da bi dobile više novca iz evropskih fondova – pitao je Radulović. Odgovorio mu je ambasador Orav navodeći da niko ne mora biti protiv Vlade da bi dobio finansijsku pomoć Evropske unije. Orav je kazao da iz civilnog sektora konstantno registruju pritužbe o iznosu sredstava koje dobijaju. – Uglavnom se služe sa tri argumenta, a to su da ne mogu da prežive ako ne dobiju novac, da uvijek dobijaju novac, ali da sada nijesu dobili i da nikada nijesu dobili novac. Nijedan od tih argumenata se ne odnosi na naše odlučivanje, jer nijesmo tu da otvaramo radna mjesta u civilnom sektoru. Moja preporuka je da predlažete što je moguće bolje projekte i zaboravite ova tri argumenta, jer to nikome nije donijelo novac – zaključio je Orav. Đurđica ĆORIĆ

Integracija Crne Gore u EU jedan od grčkih prioriteta PODGORICA - Ambasador Grčke Panajotis Parcos kazao je da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je u nastupnu posjetu Parcosa. Premijer se zahvalio na pomoći koju je Grčka pružala našoj zemlji tokom integracije u NATO i na podršci u našem procesu pristupanja Evropskoj uniji. – Kao članica NATO-a pokazali smo sposobnost da preuzmemo punu odgovornost. Iako mala zemlja sa skromnim potencijalima, mi smo na svakom mjestu na kojem se štite svjetski mir i poredak – rekao je Marković. Govoreći o nastavku evropske integracije, Marković je rekao da Crna Gora razumije razlike koje postoje unutar EU u pogledu dalje dinamike proširenja, ali je dodao da naša zemlja bez obzira na tu činjenicu nastavlja posvećen rad na reformama sa ciljem daljeg napretka u usvajanju evropskog



Kao članica NATO-a pokazali smo sposobnost da preuzmemo punu odgovornost. Iako mala zemlja sa skromnim potencijalima, mi smo na svakom mjestu na kojem se štite svjetski mir i poredak – rekao je Marković

sistema vrijednosti i dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana. – Crna Gora želi da bude dio Evropske unije kada se za to budu stekli uslovi – dodao je Marković. Parcos je istakao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije. Konstatovano je da su politički odnosi Crne Gore i Grčke odlični i da obje strane vide prostor za produbljivanje ekoR. P. nomske saradnje.

Ekonomija

Srijeda, 18. decembar 2019.

Regionalna konferencija o stanju u javnim nabavkama

Ministarstvo poljoprivrede predstavilo rezultate

Simović: Za tri go 350 hektara nov vinograda i voćn Korupcija stanuje u aneksima ugovora Panelisti su saglasni da je problem netransparentnosti najviše prisutan u realizaciji ugovora, kada se zaključuju aneksi kojima se mijenjaju uslovi iz tenderske dokumentacije i osnovnih ugovora, do kojih javnost ne može da dođe PODGORICA – Ako ne znaš da tender postoji, onda nije za tebe, slikovito je prikazano stanje u javnim nabavkama u zemljama Zapadnog Balkana na konferenciji koju je juče organizovao MANS. Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori, vrijednost javnih nabavki za prošlu godinu iznosila je 450 miliona eura, od čega se 70 miliona odnosi na nabavke male vrijednosti, koje su, prema mišljenju panelista, nedovoljno vidljive za javnost i ostavljaju širok prostor za korupciju. Civilne organizacije iz Srbije, Sjeverne Makedonije, BiH, Kosova i Crne Gore koje su u zajedničkom projektu sačinile komparativni izvještaj o stanju u javnim nabavkama na Zapadnom Balkanu, bile su ujedinjene u stavu da su korupcija i netransparentnost najveći problem u ovim postupcima. – Problem korupcije je zajednički problem regiona. Od sedam milijardi eura vrijednih javnih nabavki u zemljama Zapadnog Balkana, korupcija ,,pojede“ 30 odsto, odnosno dvije milijarde – kazao je Dušan Šabić iz Fondacije za otvoreno društvo iz Beograda.

milijarde eura pojede korupcija od sedam milijardi vrijednih javnih nabavki u regionu

Kao problem navodi i nizak nivo konkurencije, ukazujući da uprkos statističkom podatku od 2,5 ponude po nabavci, u praksi u 70 odsto slučajeva figurira samo jedan ponuđač. Panelisti su saglasni da je problem netransparentnosti najviše prisutan u realizaciji ugovora, kada se, kako je nav e o D e j a n M i l ov a c i z MANS-a, zaključuju aneksi kojima se mijenjaju uslovi iz tenderske dokumentacije i osnovnih ugovora, do kojih javnost ne može da dođe. Isto navodi i Ana Đurnić iz Instituta Alternativa ukazujući da nema podataka o broju zaključenih aneksa te da je sve poslije zaključenja ugovora ,,pandorina kutija“ u kojoj se dosta toga krije. Smatra da transparentnost ne može biti deklarativna, već podaci moraju biti sistematizovani, lako dostupni i lako pretraživi. Kontrola ugovora koji se skla-

Nije dovoljan portal Komentarišući stanje u Makedoniji, German Filkov iz Centra za civilne komunikacije kazao je da im je iskustvo pokazalo da elektronske nabavke, pa čak ni povećana transparentnost ne znače i manju korupciju navodeći podatak da se svaki treći tender poništava. Ništa bolje stanje nije ni u BIH, navodi Aleksandar Draganić iz Fonda za otvoreno društvo koji smatra da i pored razvijenog elektronskog portala za javne nabavke, društvo postaje sve kreativnije u načinima favorizovanja određenih ponuđača.

paju nakon sprovedenih tenderskih postupaka mora biti pojačana, smatra i predsjednik Državne komisije za kontrolu javnih nabavki Zoran Živković, koji je mišljenja da, ako se radi u skladu sa zakonom, ne postoji mogućnost da se postupak namjesti ukoliko se javi više ponuđača. Ipak ne isključuje takvu mogućnost kada se na tender javi samo jedan ponuđač i ako se niko ne žali. – Ovdje je najveći problem needukovanost unutar službi za javne nabavke naručilaca. Još se nije desilo da naručilac pozove na odgovornost službenika kojem je više puta poništen postupak javne nabavke, nego uvijek krivi nekog trećeg – kazao je Živković dodajući da je službenike potrebno motivisati većim platama. Pozivajući se na podatke iz EU izvještaja, Jelena Jovetić iz Direktorata za politiku javnih nabavki pri Ministarstvu finansija kazala je da se više novca odliva zbog neznanja i nestručnosti, nego zbog korupcije. Ona je navela da je u prethodnoj godini vrijednost zaključenih ugovora za 44 miliona manja od procijenjene vrijednosti nabavki, što u MF, kako kaže, vide kao uštedu imajući u vidu da su ta sredstva bila opredijeljena. Najavila je da će novi elektronski sistem za javne nabavke biti aktivan od iduće godine. Konferencija ,,Transparentnost, monitoring i kontrola u sistemu javnih nabavki zemalja Zapadnog Balkana“ okupila je stotinjak predstavnika nevladinih organizacija i državnih institucija, učesnika u postupcima javnih nabavki i M. Lk. medija iz regiona.

Kursna lista 1.10750

GBP

0.84245

AUD

1.61940

JPY 120.44000

CHF

1.09160

CAD

1.46610

USD

– Zasnovano je 350 hektara novih zasada u vinogradarstvu i voćarstvu. U prethodne tri godine isplaćeno je 3,6 miliona eura direktne podrške za biljnu proizvodnju za 15.000 proizvođača, a proširen je i obuhvat korisnika premija u stočarstvu. Ove godine podršku je ostvarilo 5.200 farmera – kazao je Simović. Naveo je da se samo kroz IPARD program u ovoj godini realizuje 264 ugovora ukupne vrijednosti investicija od 28 miliona eura uz očekivanu bespovratnu podršku 14,4 miliona eura. Od toga je 151 korisnik iz sjevernog, 98 iz centralnog i 15 iz južnog regiona. – Drugi poziv za mjeru prerade kroz IPARD program otvoren je do 20. decembra. U prvom kvartalu naredne godine objavićemo novi javni poziv za primarnu proizvodnju, a u završnim smo procedurama za dobijanje akreditacije za mjeru diverzifikacije aktivnosti u ruralnim područjima, pa ćemo do sredine iduće godine objaviti prvi javni poziv za tu

mjeru – najavio je Simović. Podsjetio je da je lani, kada je ukupna ekonomija rasla po stopi od 5,1 odsto, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva stopa rasta bruto vri-

jednosti proizvodnje bila 6,7 odsto i naglasio da su ovogodišnji trendovi ohrabrujući. Naveo je da su stručne i savjetodavne službe bile posebno vrijedne i da su u prethodne tri

D. MIJATOVIC

PROBLEM NETRANSPARENTNOSTI NAJPRISUTNIJI U REALIZACIJI UGOVORA: Sa konferencije

Posebna vrijednost našeg rada je terenski pristup naših stručnih i savjetodavnih službi, koje su u prethodne tri godine obavile 32.000 terenskih posjeta. I sam sam obavio 290 terenskih posjeta, a u ovoj godini 90, kaže Milutin Simović

PODGORICA - Kroz program bespovratne podrške od 50 do 70 odsto u protekle tri godine podržali smo nabavku 5.000 komada mehanizacije i opreme za primarnu proizvodnju, 12.000 komada opreme za preradu, nabavku 5.000 grla stoke i tri miliona komada sadnog materijala, saopštio je juče ministar poljoprivrede Milutin Simović na konferenciji za novinare povodom tri godine rada Vlade.

OVE GODINE PODRŠKU JE OSTVARILO 5.200 FARMERA: Sa presa

Mladi preduzetnici suočavaju se sa nizom procedura pri otpočinjanju biznisa

Centralna banka

Traže zakone po mjeri prioriteta

Obavezna rezerva 258 miliona

PODGORICA - Mladi preduzetnici u Crnoj Gori suočavaju se sa nizom procedura prilikom otpočinjanja biznisa, a među najvećim barijerama je dug proces registracije preduzeća, nepovezani registri i nedefinisani grantovi za dodjelu finansijske podrške, ocijenjeno je na panel diskusiji u Podgorici, prenosi agencija Mina biznis.

PODGORICA - Obavezna rezerva banaka na kraju novembra je bila 258,2 miliona eura, od čega je na računima u zemlji izdvojeno 58,8 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 41,2 odsto.

Predsjednik i osnivač Unije mladih preduzetnika Uroš Bulatović kazao je da je malo stvari digitalizovano i malo može da se završi iz kancelarije. On je na panel diskusiji o administrativnim barijerama u EU Info centru naveo da država treba da odredi ko su prioriteti, pa da u odnosu na njih koncipira zakone i procedu-

re. Direktorica Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER) Dragana Radević saopštila je da je ona u toj instituciji počela da radi prije 20-ak godina kao anketar na projektu koji se bavio barijerama u biznisu i da se od tada stanje nije mnogo promijenilo. – Administrativne barijere ćemo uvijek imati, ali stanje je značajno poboljšano, jer sada firmu možete da registrujete za četiri dana, a ključna dokumenta za to možete da skinete sa sajtova relevantnih institucija – ocijenila je Radević i naglasila da se u Evropskoj uniji preduzetnicima daje druga šansa, dok u Crnoj Gori vlada mišljenje da čim neko jednom nije uspio u biznisu znači da je propao. S. P.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u oktobru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,48 milijardi po viđenju su 71,2 odsto, a oročeni 28,8 odsto. Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana. M.P.M.

Ekonomija

Srijeda, 18. decembar 2019.

Odbor za ekonomiju odložio raspravu o zakonu o avio-kompaniji

odine vih njaka godine obavile 32.000 terenskih posjeta. – Posebnu snagu i vrijednost davao nam je terenski pristup radu. Najvažnije i najčešće adrese rada su bili proizvođači i preduzetnici koji se nose sa problemima lokalne zajednice koje imaju potrebu da unaprijede infrastrukturne i druge uslove za život. I sam sam u protekle tri godine imao 290 terenskih posjeta, a u ovoj godini 90 – rekao je Simović i naglasio da su u prethodne tri godine isplaćene premije za 140 miliona litara mlijeka. – Procjena je da će do kraja ove

Zaustavljen ulazak 3.200 tona nebezbjedne hrane Simović je naveo da se u cilju zaštite zdravlja ljudi intenzivno kontroliše hrana iz uvoza, a na unutrašnjem tržištu se nadzire „od njive ili farme do trpeze“. – Samo u ovoj godini spriječen je uvoz 1.100 tona hrane koja nije odgovarala parametrima bezbjednosti i kvaliteta. U posljednje tri godine na granici je zaustavljen ulazak 3.200 tona nebezbjedne i nekvalitetne hrane – naveo je Simović i istakao da je najveći broj domaćih proizvođača hrane svoje pogone uskladio sa EU zahtjevima i da ih ima 287 takvih objekata.

godine mljekare otkupiti 28 miliona ili 80 miliona litara u posljednje tri godine. Zbog povećanja premija za kvalitet i povećanog učešća mlijeka EU kvaliteta, proizvođačima će ove godine biti isplaćeno dva miliona eura, 15 odsto više nego lani – kazao je Simović i dodao da je pčelarima u posljednje tri godine opredijeljeno 800.000 eura, a samo u ovoj godini 370.000. – Postupak dodjele koncesija šuma sproveden je transparentno i bez kašnjenja, sa jasnim i jednakim pravilima za sve učesnike. Prihodi su značajno uvećani 20 odsto na 7,1 milion eura i obezbijeđena je 100-postotna naplativost potraživanja iz prethodne dvije godine – naglasio je Simović i podsjetio da je produžena odluka o ograničenju izvoza, pa je izvoz trupaca manji 41 put nego u 2016. godini, dok je izvoz rezane građe povećan 14,9 odsto na dva miliona eura. Prihod ostvaren u šumarstvu i drvopreradi ove godine biće 110 miliona eura, što je povećanje od 33,3 odsto u odnosu na 2016, a broj zaposlenih je S. P. povećan za 523.

Izvršenje ovogodišnjeg budžeta zaključno sa oktobrom

Budžetski deficit 35,4 miliona eura PODGORICA - Deficit budžeta je za deset mjeseci iznosio je 35,4 miliona ili 0,7 odsto BDP što je za 150,9 miliona manje u odnosu na planirani. Podaci Ministarstva finansija pokazuju da je ovogodišnji deficit manji od prošlogodišnjeg u istom periodu za 17,6 miliona, odnosno 33,2 odsto. -Zabilježen je suficit tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 139,1 milion ili 2,9 odsto BDP, što ukazuje da se tekuća potrošnja finansira iz izvornih prihoda - navodi se u izvještaju Ministarstva. Budžetski prihodi su u periodu od januara do oktobra iznosili 1,49 milijardi ili 31 odsto BDP, što je u odnosu na plan i isti prošlogodišnji period više 2,8 miliona, odnosno

76 miliona. -Sve najznačajnije kategorije poreskih prihoda zabilježile su rast u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu je naplata PDV veća 65,5 miliona, doprinosa 17,9 miliona i akciza 14,7 miliona- pokazuju podaci Ministarstva. Veća naplata prihoda, kako su objasnili, rezultat su pozitivnih makroekonomskih kretanja, naplate poreskih potraživanja shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja, sprovođenja redefinisane akcizne politike, kao i pojačanog inspekcijskog nadzora. Izdaci budžeta su u periodu od januara do oktobra iznosili 1,53 milijarde ili 31,8 odsto BDP i manji su u odnosu na plan 148,1 milion. M.P.M.

Od Nurkovića traže biznis plan za Montenegro erlajnz PODGORICA – Skupštinski odbor za ekonomiju odložio je raspravu o prijedlogu zakona o ulaganju 155 miliona eura u Montenegro erlajnz u narednih pet godina. Poslanici su od ministra saobraćaja Osmana Nurkovića tražili da im dostavi biznis plan za ovu kompaniju, koji je Vlada imala prilikom odlučivanja o prijedlogu ovog zakona. Odbor je odluku da odloži raspravu i zatraži biznis plan donio na prijedlog poslanika Raška Konjevića (SDP), Srđana Milića (SNP) i Borisa Mugoše (SD). Konjević je rekao da bi bilo dobro da imaju taj plan, ako je Vlada proslijedila ovaj zakon poslanicima na odlučivanje i ako sa njima želi da podijeli odgovornost. Mugoša je saopštio da poslanici moraju imati sve elemente da bi adekvatno odlučili. Ministar Nurković je potvrdio da imaju biznis plan, ali da moraju da se konsultuju sa savjetnikom oko zahtjeva da se proslijedi poslanicima. – Vjerujem da se može dostaviti, ali to neće biti moguće ukoliko u ugovoru o izradi biznis plana bude definisano da se ne može prosljeđivati – objasnio

POSLANICI HOĆE DA IMAJU SVE ELEMENTE DA BI ADEKVATNO ODLUČILI: Jučerašnja sjednica Odbora za ekonomiju

je Nurković. Srđan Milić (SNP) je ocijenio da je dobro da se izađe sa biznis planom ,,jer možda to bude model da se pomogne nekih 50 kompanija u Evropi kojima treba pomoć kao Montenegro erlajnzu“. Odbor nije podržao prijedlog rezolucije o očuvanju Aerodroma Crne Gore, koji su podnijeli poslanici SDP Draginja

Vuksanović- Stanković, Raško Konjević, Ranko Krivokapić i Džavid Šabović. U tekstu rezolucije Skupština poziva Vladu da odustane od najavljenog modela valorizacije Aerodroma putem davanja u dugoročnu koncesiju i zadužuje Vladu da na bazi projektovanih potreba pripremi plan razvoja aerodromske infrastrukture i sugeriše izradu dugoročne

Podrška odlaganju fiskalizacije do 2021. Odbor je podržao prijedlog izmjena zakona o elektronskoj fiskalizaciji kojim je predviđeno odlaganje ovog procesa do 2021. Vršilac dužnosti generalne direktorice Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija Biljana Peranović je objasnila da se odlaže zbog toga što nije okončana tenderska procedura za izbor softvera i hardvera koji se sprovodi pod nadzorom Svjetske banke. Ona je podsjetila i da prijedlog predviđa testni period od tri mjeseca nakon primjene zakona.

PODGORICA – Ministarstvo finansija je poništilo rješenje Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) kojim je ljetos kao vlasnik Vektre Montenegro umjesto Dragana Brkovića upisana švajcarska NLB Interfinans banka, potvrdio je za Pobjedu član borda ove kompanije Milić Popović. On je kazao i da je vijeće Privrednog suda usvojilo prigovor Brkovića i ukinulo rješenje ovog suda kojim je odbijen njegov zahtjev za otklanjanje nepravilnosti u pos t u p k u sprovođenja izvršenja kojim je NLB-u dodijeljeno vlasništvo nad kom-

Konjević, koji je i ranije upozoravao da nije realno da proces počne u januaru 2020, je ocijenio da je napravljena velika šteta. Poslanica DPS-a Ana Nikolić je takođe uputila kritiku predstavnicima Ministarstva finansija zato što nijesu imali sluha za upozorenja poslanika. Ona je, međutim, kazala da vjeruje da će period od godinu iskoristiti na adekvatan način i potpuno se pripremiti. Poslanik Milić smatra da Vlada neće da se obračuna sa poreskom evazijom i da zato odlaže primjenu zakona.

strategije avio-saobraćaja. Konjević je saopštio da u SDP smatraju da Aerodromi treba da ostanu državni. – Ako je problem u menadžmentu, to ne znači da treba da date resurs nekom drugom na upravljanje da bi riješili taj problem. Ako nemamo sposobnih menadžera u državi, predlažemo da vlasnik angažuje nekoga sa strane – kazao je on i podsjetio da ova kompanija ima 50 miliona eura keša na računu. Konjević je ukazao na apsurd da država odlučuje da ulaže 155 miliona eura u gubitaša, a privatniku će da da koncesiju na visoko profitnu firmu kakva je Aerodromi. Ovaj poslanik je kazao da poziva kolege iz SD-a da spriječe namjeru Vlade da da Aerodrome pod koncesiju. Mugoša je odgovorio da Aerodromi mogu sve sami da odrade i da treba da budu državni. On je ocijenio da ne stoji teza da razvoj Aerodroma obezbjeđuje samo koncesija. M.P.M.

NLB Interfinans traži stečaj za krovnu kompaniju grupe Vektra

Brković ostaje vlasnik Vektre Montenegro panijom. Vijeće je naložilo da sud u ponovljenom postupku ponovo razmatra Brkovićev prigovor i utvrdi da li je javni izvršitelj pravilno sproveo postupak javnog nadmetanja i prodaje udjela u kompaniji. Prema podacima sa CRPS-a, javni izvršitelj Aleksandra Tomković-Vukoslavčević je još prije dvije godine donijela rješenje o izvršenju kojim je određena pljenidba, procjena i prodaja udjela Brkovića u Vektri Montenegro. U rješenju CRPS -a od 24. jula, koje je MF poništilo, kao osnivač je umjesto Brkovića bila upisan a NLB

Interfinans AG u likvidaciji, dok je za izvršnog direktora bio imenovan Vladan Tekić, zaposlen u beogradskoj faktoring kompaniji NLB grupe, koji je i likvidacioni upravnik NLB interfinans iz Beograda. Pred Privrednim sudom se treći put odlaže ročište za ispitivanje razloga za uvođenje stečaja u ovu kompaniju po zahtjevu NLB-a zbog duga od 60 miliona eura. Prethodna dva su odložena zbog, kako su navodili, mogućnosti sporazuma, dok je jučerašnje odloženo zbog odsustva sudije Zorana Ašanina. Na prethodnom ročištu je advokat NLB Petar Minić priložio sporno rješenje CRPS-a tvrdeći da je automatski važeće bez obzira na izjavljenu žalbu, pa su se na jučerašnjem ročištu našla dva zastupnika Vektre Montenegro, jedan po punomoćju Brkovića, a drugi Tekića. Prema zvaničnim podacima sa internet stranice CRPS-a, i

dalje se kao osnivač, izvršni direktor i predsjednik odbora direktora vodi Brković. On je ranije kazao da osnivač Vektre Montenegro nije niti će biti promijenjen, napominjući da su pregovori za poravnanje sa bankom u toku. Isto nam je kazao i Popović tvrdeći da su obje strane spremne da sporazumno riješe spor te da su svjesni da ovakav zahtjev banke nije u skladu sa planom reorganizacije koji je usvojen prije pet godina. Planom je bilo predviđeno da Vektra Montenegro ustupi banci zemljište i objekte upisane u listovima nepokretnosti u Bečićima vrijedne 18,8 miliona eura, dok je ostatak duga trebalo da bude isplaćen u okviru trećeg isplatnog reda. Kako do toga nije došlo, NLB je u martu ove godine podnijela zahtjev da se u ovoj Brkovićevoj kompaniji ponovo otvori stečaj. Iduće ročište za ispitivanje stečajnih razloga zakazano je M. Lk. za početak februara.

Društvo

Srijeda, 18. decembar 2019.

Dodijeljeno godišnje priznanje ,,Kapetan Miloš Vuksanović“

PRIZNANJE ZA DOPRINOS POVEZIVANJU DIJASPORE SA DOMOVINOM: Martinoviću nagrada uručena na svečanosti u Podgorici

Martinović dobitnik nagrade dijaspore PODGORICA – Profesor Srđa Martinović dobitnik je nagrade dijaspore ,,Kapetan Miloš Vuksanović“ koju je dodijelila Crnogorsko-argentinska fondacija za doprinos učvršćivanju i jačanju veza Crne Gore sa iseljeništvom u Latinskoj Americi. Martinović, koji je zapošljen u Ministarstvu odbrane, zaslužio je priznanje, kako je obrazloženo, zbog posvećenog rada na povezivanju crnogorskog iseljeništva sa maticom. On je prošle godine održao seriju predavanja o crnogorskoj istoriji i vezama sa iseljenicima širom Latinske Amerike, na univerzitetima u Buenos Airesu, Rosariu, Ćaku u Argentini, na fakultetu u Montevideu u Urugvaju i Santijagu u Čileu. Martinović je, kako je navedeno, održao predavanje i u prestižnoj instituciji CARI, a argentinska zajednica za rad sa dijasporom ga je izabrala za počasnog člana u septembru ove godine. – Martinović je ostavio trajan pečat doprinoseći čvršćem vezivanju iseljenika za zemlju svojih predaka, a uspio je brojne porodice iz Latinske Amerike da poveže s korijenima – re-

čeno je na ceremoniji dodjele nagrade. Fondacija uručuje godišnju nagradu „Kapetan Miloš Vukasović“ istaknutim iseljenicima iz Latinske Amerike, građanima Crne Gore ili drugih zemalja za doprinos jačanju veza Crne Gore s iseljeništvom u Latinskoj Americi. Nagrada nosi ime Miloša Vukasovića, u Argentini Miguel Vucassovich, rođenog 1842. godine u Boki Kotorskoj, pomorcu, brodovlasniku i konstruktoru brodova koji je emigrirao u Argentinu. On je 1865. otišao u Argentinu. Bio je vlasnik velike pomorske kompanije. Nikada nije zaboravljao Crnu Goru. Plakete sa likom Miloša Vukasovića, koje Fondacija dodjeljuje, donirala je porodica Nikolasa Vukasovića iz Buenos Airesa. Dr Srđi Martinoviću nagradu je uručio Milorad Krivokapić, predsjednik Fondacije. Uručene su i zahvalnice Udruženju Vuci gorski, Tanji Ognjenović, Željku Krivokapiću i Budimirki Ognjenović-Đukanović. Predśednica Saveza Jermena u Crnoj Gori Ana Stivelband uručila je zahvalnicu Miloradu Krivokapiću. N. K.

Klinički centar Crne Gore

Okončana adaptacija Centra za medicinsku genetiku i imunologiju

SKANDALOZNO: Neprimjerena polemika u parlamentu, van dnevnog reda,

Iz DF-a zaprijetili će zapaliti Skupšt da će država nes Podmeće nam se da želimo da otimamo neku imovinu, da želimo da promijenimo obrazac tradicionalne Crne Gore. Pitanje je kako Crna Gora može oteti nešto što je njeno – poručila je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković PODGORICA – Skupštinsku raspravu juče je obilježila opasna retorika i ratno-huškačke poruke poslanika koalicije Demokratski front, a iako je na dnevnom redu bio izmijenjeni statut Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, govorilo se o predloženom zakonu koji se tiče vjerskih zajednica kojem su „frontovci“ najavili žestoki otpor, uz zastrašujuću poruku da će biti „boj koji će izazvati krvoproliće među braćom u Crnoj Gori“. Iako su se, mimo ove ocjene, čule razne uvrede i prijetnje, čak i da će zapaliti taj dom kako bi se spriječilo izglasavanje zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, predsjedavajući nijesu reagovali, niti su izrekli bilo koju vrstu opomene. Konstatovali su samo da ponuđeni zakon još nije na dnevnom redu.

PRIJETNJA

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da oni iz DF-a ,,u boj ne idu prema tome kolika je sila koja im prijeti, već prema tome koliku svetinju brane“. – Nama je došla dužnost i obaveza da poput naših slavnih predaka branimo naše hramove, manastire, crkve, seoska groblja, mošti svetitelja, kao što su ih i oni branili od Mehmeda Drugog Osvajača, Sulejmana Veličanstvenog i ostalih okupatora. Dok su naši preci naše svetinje branili od Mehmeda i ostalih okupatora, mi moramo u postbiblijskom vremenu da ih branimo od naših rođaka, prijatelja, kumova, drugova… Ovako mala Crna Gora sa velikim kontrastima i velikom istorijom vrlo brzo se može naći u situaciji,

Sa DF-om nema trgovine vezano za crkvu: Milan Knežević juče u parlamentu

Predsjednik države ponovio da on nije kreator pokušaja državnog udara Milo Đukanović ponovio je i juče poslanicima DF-a da je neistina da je on kreator onoga „što se u javnosti odomaćilo kao ‘državni udar’“. Rekao je da ne postoji nijedan osnov za takvu ocjenu. Poslanik Milan Knežević kazao je da je Đukanović na televiziji izjavio da je on htio da ga ubije, na što mu je predsjednik države rekao da to nije tačno. - Ono što sam rekao jeste na bazi dokumentacije koju sam pogledao da je to vrlo vjerodostojan opis onoga što se tada događalo. Ko je, koliko

i to do Nove godine, da joj se ni traga ni strva ne zna ukoliko krene pravoslavni brat na brata – zaprijetio je Knežević. Kazao je da je DPS ,,namjerno inicirao“ ovaj akt pred kraj skupštinskog zasijedanja, jer je znao da će Demokrate napustiti Odbor. Dodao je i da šef Dele-

i kako u tome učestvovao o tome sude drugi državni organi, ne ja. Nema ovdje mjesta manipulaciji. Svako ko je učestvovao u nekom nedjelu treba da odgovara – kazao je Đukanović. Na dobacivanje poslanika da treba da odgovara i Slavoljub Stijepović, rekao je da nema nikakve sumnje ,,da kada su i neki ljudi sa mnogo višim partijskim značajem iz njihovih redova krivično odgovarali da će odgovarati svako za koga nadležni državni tužilac pronađe da postoji osnov za utuženje“.

gacije EU Aivo Orav ,,sada traži da se ovaj zakon povuče i odloži za maj“, a sve kako bi DF podržao izborni zakon. – Taj film nećete gledati. Sa DFom nema trgovine vezano za crkvu. Šaljem poruku Aleksi Bečiću da nije mjesto ni vrijeme da pregovara sa Oravom i

Plaćanje računa iz 90-ih PODGORICA – Uprava javnih radova privela je kraju projekat adaptacije dijela objekta Kliničkog centra Crne Gore za potrebe Dnevne bolnice i Centra za medicinsku genetiku i imunologiju saopšteno je juče iz najveće zdravstvene ustanove u našoj zemlji. Investiciju je sa više od 256.000 eura finansirala Vlada iz kapitalnog budžeta, a radove je u prethodna tri mjeseca završilo preduzeće „Refena“, na

osnovu ugovora sa Upravom javnih radova. – Projekat je obuhvatio kompletnu rekonstrukciju, adaptaciju i organizaciju bivšeg odjeljenja za transfuziju krvi, čime je dobijeno 545 metara kvadratnih novog prostora. Od toga je 425 kvadrata namijenjeno za laboratorije kancelarije, sanitarne i tehničke prostorije Centra za medicinsku genetiku i imunologiju, dok je za dnevnu bolnicu predviđeno 120 kvadrata – piše u saopštenju. K. J.

Poslanik Ranko Krivokapić (SDP) se tokom rasprave o prijedlogu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da Siniša Bjeković bude novi ombudsman osvrnuo na prijetnje poslanika DF-a da parlament neće moći da zasijeda. Poručio im je da su u težim trenucima to radili na više čojski način. - Ovo pitanje koje hoćete da dignete do vatre je pitanje katastra koji ste zajedno kršili 90-ih godina upisujući bez pravnog osnova, da je bilo države i zakona ovaj zakon ne bi imao takve podjele među nama. Ovo je plaćanje računa gaženja države 90-te, nezakonitog ponašanja da bismo sada došli opet do zavade oko nečega što će riješiti pravo. Na sreću, nijesmo više sami, pa će nam pomoći ovo da riješimo. Nije ovo mjesto đe treba ponovo da

otvorimo „pandorine kutije“ našeg sukoba. Crkva će preživjeti i živjeti, ćeranja neće biti, to vam sigurno kažem, dajte da rješavamo mnogo dublja pitanja koja zavise od nas – rekao je on. Predsjednik Milo Đukanović kazao je, između ostalog, da je saglasan u jednom dijelu sa Krivokapićem, te da ovo jeste, između ostalog, pitanje i odgovornosti državnih organa i krivične odgovornosti ljudi koji tamo rade. – Plašim se da se ne može svesti samo na to, da je to manji dio problema. Veći je iz onog vremena 1918. godine. Kome smeta da se kroz zakon bez ikakve otimačine, kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže šta je čije. Smeta to onome ko zna da to nije njegovo – rekao je Đukanović.

posredno sa DPS-om oko ovog zakona, nego da dođe u Skupštinu i zajedno sa nama zaustavi izglasavanje ovog zakona na način što ćemo svi donijeti po flašu benzina, posuti klupe, posuti se i mi, i ako treba, da se zapalimo i mi. I ova Skupština ne treba da postoji ukoliko je spremna da donese ovakav zakon. Nema ni časnije ni ljepše smrti nego stradati braneći ono u šta vjeruješ – rekao je Knežević. Obraćajući se potom nacionalnim manjinama-muslimanima i rimokatolicima u parlamentu zamolio ih je da ostanu „po strani kada se bude raspravljalo o ovom zakonu“. -Nemojte da radite nešto što ne bi voljeli da se uradi vama. Ukoliko budete dio nekog saveza protiv naše crkve, naših svetaca i našeg duhovnog nasljeđa, preuzimate teško breme i na sebe i na svoje potomke – rekao je on. Završio je izlaganje pozivom na sabor u Nikšiću 21. decembra i protestni skup u Podgorici 26. decembra. - Ako treba i Skupštinu da zapa-

Društvo

Srijeda, 18. decembar 2019.

, povodom predloženog zakona o slobodi vjeroispovijesti

da štinu, stati limo – ponovo je zaprijetio Knežević. Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović nije reagovao na ove poruke, već je samo dao riječ drugom diskutantu koji se prijavio.

ŠTAP

Marina Jočić (DF) rekla je da se boji da je u Crnoj Gori krenulo ,,krvavo kolo“. – Toliko govora mržnje na društvenim mrežama protiv Srba, od toga da će nas ubijati, do toga da ćemo na traktorima morati da napuštimo Crnu Goru – rekla je ona. Zakon koji se tiče vjerskih zajednica ocijenila je prokletstvom. - Vama iz DPS-a, vjerovatno ste čuli za to, treba kao što je Sveti Vasilije Ostroški po glavi udario Mardarija koji je potpisao uniju sa katolicima. Taj štap kojim ga je udario će biti u rukama DF, nećemo dozvoliti da usvojite ovakvo zastiđe, bruku i prokletstvo – kazala je ona. Reagovao je poslanik Dragutin Papović (DPS) poručujući da ih ,,neće zastrašiti prijetnje i uvrede“. - Sprovodiće se politika usaglašena sa međunarodnim standardima, sa pravnim poretkom Crne Gore i sa onim što su najbolje karakteristike crnogorskog društva – rekao je on. Poslanik DF-a Slaven Radunović kazao je, međutim, da garantuju da neće dozvoliti da se u parlamentu glasa o Prijedlogu zakona o slobodi vjerosipovijesti. – Možete da nas pobijete, možete da nas pohapsite, dovedite Specijalnu jedinicu ovdje, neće se glasati o tom zakonu. To je minimum što možemo kao ljudi da uradimo za svoju crkvu, za tradiciju Crne Gore i za svoje potomke – rekao je on. Lako se premijer Duško Marković, dodao je Radunović, dogovorio sa ostalim vjerskim zajednicama oko ovog zakona, jer su oni ,,prije toga obezbijedili svoju imovinu kroz ugovore Islamske zajednice i temeljni ugovor Katoličke crkve“. - Lako se dogovorio sa ostalim strankama u parlamentu da se otme imovina onome ko se ne slaže. Taj neko ko se ne slaže predstavlja među vjerujućim ljudima u Crnoj Gori 80 odsto – ustvrdio je on, dodajući da poslanici DPS ,,uvode Crnu Goru u sukobe“. Zatražio je od vlasti da obezbijedi ugovor kakav je napravljen sa Katoličkom crkvom, „da neće gubiti hramove kao što neće Katolička gubiti hramove koji su prije 1918. sagrađeni“. - I onda da glasamo svi zajedno za moderan zakon. Učinite to zbog mira u ovoj državi – kazao je Radunović. Predsjednik Skupštine Ivan

Đukanović: Neistina je da se otima imovina Srpskoj crkvi Milo Đukanović poručio je poslanicima DF-a da nema razloga da povuče predloženi zakon o vjerskim zajednicama. – Saopštena je jedna apsolutna neistina da se tim zakonom otima imovina SPC stečena do 1918. godine. Prvo, tada nema SPC, ona nastaje 1929. Tada, 1918. godine postoji Crnogorska pravoslavna crkva i u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve, no kao državna, data na upotrebu crkvi i precizno se predviđa da je niko ne može prodati bez prethodne odluke državnog organa – rekao je Đukanović, dodajući da moraju da vide kako je imovina države prešla u druge ruke. On je naglasio da će se svi sporovi rješavati u upravnim postupcima i ponovio da nema otimanja imovine. – Znate ko se plaši ovog zakona? Samo onaj koji zna da posjeduje nešto što nije njegovo – kazao je crnogorski predsjednik. Komentarišući optužbe opozicionih poslanika na njegov politički angažman tokom proteklih decenija, Đukanović im je odgovorio da ga nijesu iznenadila mišljenja opozicije o njemu i da mu to savršeno imponuje. – Jer, temeljno se razlikujemo oko ključnih političkih pitanja u ovoj zemlji u posljednjih 30 godina. Da li sam ja gospodar života i smrti u Crnoj Gori, ne iznenađujem se takvim ocjenama, na sreću, vjerujem da živim u državi u kojoj nema odavno gospodara života i smrti – rekao je on, dodajući da su institucije danas mnogo bolje nego što su bile ikada u istoriji, ali da treba još jako puno vremena da ih učinimo onakvim kakve bismo svi željeli da budu. Odgovarajući na optužbe o navodnoj diskriminaciji Srba u Crnoj Gori Đukanović je uzvratio da o tome najbolji svjedoči statistika za koju će oni vjerovatno reći da je lažna, a prema kojoj je 1991. godine bilo devet odsto Srba u Crnoj Gori, a sada ih ima 28 odsto. – U Srbiji je bilo 140.000 Crnogoraca i sada ih ima 40.000. U uslovima diskriminacije broj Srba je narastao. Rekli ste i da Milo Đukanović nije naš nivo. Da – nijesmo isti nivo – zaključio je on i napuštio sjednicu Skupštine.

Đukanović poručio da se zakona plaši onaj koji zna da posjeduje tuđe

Brajović (SD) rekao je kratko nakon toga da je na dnevnom redu sjednice davanje saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a ne predloženi zakon o vjerskim zajednicama. Poslanik Ervin Ibrahimović (BS), između ostalog, rekao je da ,,nas hrišćanstvo, islam i judaizam ne uče mržnji, već ljubavi, zajedničkom životu i sve što čini dobrog čovjeka“. Poslanica Aleksandra Vuković (DPS) rekla je da destruktivne ideologije nemaju mjesto u savremenoj Crnoj Gori. - Ko pokušava da nas dijeli na pravoslavne i na one druge, mislim da gubi iz vida i da nemaju pojma o tome šta je pravoslavlje. Podmeće nam se da da želimo da otimamo neku imovinu, da želimo da promijenimo obrazac tradicionalne Crne Gore. Pitanje je kako Crna Gora može oteti nešto što je njeno – poručila je ona. Poslanici su na kraju višesatne rasprave usvojili predloženu odluku o izmjeni Statuta Fonda za manjine. N. ĐURĐEVAC

Usvojeni zakoni Poslanici su sinoć usvojili Zakon o završnom računu budžeta Crne Gore za 2018. sa zvještajem o reviziji i godišnjim izvještajem o revizijama DRI za period oktobar 2018 - oktobar 2019. Usvojeni su i zakoni o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, o javnim nabavkama, o javno-privatnom partnerstvu, o potvrđivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima, o koncesijama, o elektronskoj upravi, o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, izmijenjeni zakon o visokom obrazovanju. Parlament je podržao i odluku da dva pripadnika Vojske Crne Gore učestvuju u NATO misiji u Iraku (NMI).

Poslanici podržali prijedlog predsjednika države

Bjeković izabran za ombudsmana

U DF-u ga cijene, ali ne daju podršku: Bjeković položio zakletvu

PODGORICA – Poslanici su juče na prijedlog predsjednika Mila Đukanovića izabrali Sinišu Bjekovića za ombudsmana. Njega su podržala 44 poslanika, a osim vladajuće koalicije, podržala su ga i dvojica iz opozicionih redova – Ranko Krivokapić i Raško Konjević iz SDP-a. Krivokapić je kazao da je Bjeković dobro rješenje za funkciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda i da je sreća što nije partijski čovjek.

Poslanici DF-a nijesu bili u sali kada se glasalo, a tokom rasprave su rekli da će uskratiti podršku Bjekoviću zato što ga je predložio Đukanović, ,,čovjek koji nije dostojan to da uradi“. Đukanović je, obrazlažući prijedlog, rekao da je Bjeković autoritetom i efikasnim postupanjem pozvan da ulije sigurnost, kako u nesmetano uživanje garantovanih prava i sloboda svakom građaninu, tako i u njihovu djelotvornu zaštitu, uvijek kada je to potrebno, njegujući princip vla-

Potpisani ugovori

Pelikani počeli da se pripremaju za gniježđenje

Opštinama i NVO blizu 100.000 za projekte

Populacija uvećana za čak 73 mladih

PODGORICA - Komisija za raspodjelu sredstava Fonda za zaštitu i spašavanje je, na osnovu javnog konkursa, ove godine raspodijelila 99.090 eura za nabavku opreme i finansiranje projekata za podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti. Korisnici su opštine, NVO i javni i privredni subjekti. Novac su dobili NVO Udruženje mladih sa hendikepom, DOO Bedrock Podgorica, opštine Berane, Žabljak, Bijelo Polje, Nikšić, Herceg Novi, NVU Savez izviđača Crne Gore – Podgorica, JZU Institut za javno zdravlje Crne Gore, JU Dom učenika i studenata Cetinje, NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode. Ugovori su potpisani juče u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ministar Mevludin Nuhodžić je istakao da raspodjela sredstava iz ovog fonda potvrđuje odlučnost MUP-a da u sinergiji sa svim subjektima sistema unapređuje kapacitete i procedure djelovanja u elementarnim nepogodama i drugim nesrećama. On je podsjetio da su prošlogodišnji korisnici fonda u potpunosti realizovali projektne aktivnosti. N. K.

davine prava i tokom predstojećeg šestogodišnjeg mandata. - Ukupno posmatrajući, gotovo 100 stručnih i naučnih institucija, kao i nevladinih organizacija i osam predloženih kandidata za zaštitnika dali su doprinos uspješnom sprovođenju pomenutog postupka, svjedočeći time transparentnosti procesa, a, što je najvažnije, naglašavajući važnost položaja i nadležnosti zaštitnika u ustavnom sistemu Crne Gore. Ovo je prilika da im svima, još jednom uputim izraze zahvalnosti – rekao je on. N. Đ.

Populacija pelikana na Skadarskom jezeru raste

PODGORICA – Pelikani su počeli da se okupljaju i pripremaju za gniježđenje na vještačkim platformama koje su postavljene u specijalnom rezervatu Pančeva oka u NP Skadarsko jezero – saopštili su iz ovog nacionalnog parka. Ističu da su to juče ujutro zabilježile kamere koje prate ovu populaciju. - Video nadzor sa platformi šalje sliku pelikana u realnom vremenu i pokazuje njihovu brojnost na platformama koje su nedavno pripremljene za gniježđenje – piše u saopštenju. Na svim platformama, kako se navodi, okupili su se pelikani koji od svih na Skadarskom jezeru najprije počinju da se gnijezde. - Krajem decembra se okuplja gnijezdeće jato i uskoro će početi izgradnju gnijezda.

Ovo je period kada su i ukrašeni jarko narandžastom kesom ispod kljuna što je i znak svadbenih igara – navodi se u saopštenju. Ističu da su službe nacionalnog parka prije desetak dana pripremile platforme za gniježđenje pelikana, dodajući da je urađeno sve što je bilo potrebno za stvaranje optimalnih uslova. - Ova godina je bila izuzetna kada je riječ o gniježđenju pelikana uzimajući u obzir podatak da je populacija ove zaštićene vrste uvećana za 73 mladih, što je pokazala analiza monitoringa koji je sproveden u okviru programskih aktivnosti kojima se prati stanje ove populacije skoro dvije decenije – saopštili su oni. Iz godine u godinu, ističu, povećava se broj pelikana što ukazuje da je kolonija stabilna i da pokazuje trend rasta. R. D.

Društvo

Srijeda, 18. decembar 2019.

Nacionalni sastanak mreže za praćenje antimikrobne rezistencije PODGORICA – Crna Gora se i pored uloženih napora ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, zbog čega je neophodno multisektorski raditi na smanjenju potrošnje ove vrste ljekova - saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je na petom Nacionalnom sastanku mreže za praćenje antimikrobne rezistencije u Crnoj Gori kazao, prenosi PR centar, da je antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova upotrebe ljekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera. Skup su organizovali Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U Crnoj Gori je, rekao je Hrapović, praćenje rezistencije bakterija na antibiotike počelo je 2016. godine. Uz podršku SZO, kako je rekao, dobijena je digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize. - U toku je priprema i protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz protokola zahvaljujući

Antibiotici mogu da izgube bitku

U CRNOJ GORI UPOTREBA ANTIBIOTIKA ZABRINJAVAJUĆA: Zaključeno da se mora naći model smanjenja potrošnje

čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika - rekao je Hrapović. Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom

Mijović: Vratimo peniciline Predstavnica Instituta za javno zdravlje (IJZ) Gordana Mijović, prenosi Mina, upozorila je da na crnogorskom tržištu uskospektarnih penicilina nema te da su zamijenjeni ljekovima koji imaju štetne posljedice i poručila da dobri ljekovi moraju biti vraćeni na tržište. Kazala je da je Crna Gora na četvrtom mjestu po upotrebi antibiotika i da je to veliki problem.

– Još moramo da puno da radimo, da se trudimo, kad kažem da radimo to mislim na nas profesionalce, građane i medije, svi se moramo maksimalno ulagati kako bismo situaciju popravili jer četvrto mjesto je problematično, nije mjesto na koje možemo da se pohvalimo – rekla je Mijović. Istakla je da dok su u Evropi penicilini vodeći ljekovi, u Crnoj Gori su zamijenjeni

i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja. Hrapović je istakao da se na ljekovima koji imaju štetan efekat na dobre bakterije. Ona je rekla da na tržištu nema, ili ima veoma malo, uskospektarnih penicilina. Mijović je istakla da su oni potpuno zanemareni, a u terapiji ima prostora za njihovu upotrebu, što bi značilo poboljšanje pravilne upotrebe antibiotika. - Trebamo se vratiti dobrim ljekovima, trebamo naći način da ih vratimo na tržište i u upotrebu - poručila je Mijović.

kontroli rezistencije mora multisektorski raditi - i doktori i veterinari i farmaceuti i proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac, jer samo tako će antibiotici uspješno i efikasno liječiti. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović je istakla da je, kada je riječ o upotrebi antibiotika na globalnom nivou, situacija zabrinjavajuća. – U periodu od 2000. do 2015. godine upotreba antibiotika u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja je porasla za nevjerovatnih 114 procenata. Ono što znamo jeste da neracionalna, nepravilna i neodgovorna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava antimikrobnu rezistenciju – podsjetila je Brajović. Kako je dodala, neodgovorna upotreba antibiotika urušava temelje univerzalne zdravstvene zaštite. K. J.

Apel Sindikalne organizacije za psihijatriju u Kotoru

Fali kadra, nemaju stanove, plate niske PODGORICA – Zaposleni u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru rade u veoma otežanim uslovima, većina nema riješeno stambeno pitanje, a problem je što su kod njih smješteni i osuđenici što im otežava uslove rada - saopštili su iz sindikalne organizacije te zdravstvene ustanove i apelovali na nadležne da riješe njihove probleme. Predsjednica ove sindikalne organizacije Nada Matković kazala je da ta bolnica mnogo doprinosi zaštiti i ostvarivanju prava pacijenata, što je, kako je navela, njihova obaveza, ali radnici se pitaju ko ih štiti i kako će biti riješene njihove potrebe. - To se ogleda u malom broju medicinskih tehničara i sestara, u tome da su izloženi raznim provjerama od komisija, pritužbama pacijenata i porodica - objasnila je Matković. Saopštila je da su članovi Izvršnog odbora ove sindikalne organizacije na nedavnom sastanku upoznati sa prijedlogom u vezi sa pregovorima koji se vode oko povećanja ličnih dohodaka za zaposlene u zdravstvu i da se nadaju da će doći do povećanja u onom obimu za koji se zalažu. - Svjedoci smo da se ovih dana sve vrijeme priča o budžetu koji je odvojen za zaposlene u zdravstvu, a većina zaposlenih u zdravstvu su na rubu egzistencije - rekla je Matković.

Ukazala je i na stambene potrebe radnika ove bolnice. Od 157 uposlenih, rekla je, 66 radnika je neriješenog stambenog pitanja, a tokom proteklih 25 godina niko nije imao priliku da kupi stan po povoljnim uslovima. - Mislim na cijenu kvadrata stana preko Stambene zadruge „Zdravstvo“. Prosjek godina radnog staža je oko 25 godina, što znači da je većina radnika pred penzijom - objasnila je ona. Obraćali su se resornom ministarstvu i ministru zdravlja koji je obećao da će pomoći u rješavanju ovog problema. Plan je bio da se plac koji bolnica posjeduje iskoristi za zgradu za stanove, ali do realizacije nije došlo. Upozorila je i na prirodu i karakter mentalno oboljelih osoba, ističući kako je osoblje i psihički i fizički ugroženo. Brojna istraživanja, kako je dodala, pokazuju visoku stopu sindroma izgorijevanja kod radnika u zatvorenim psihijatrijskim bolnicama u odnosu na druge medicinske specijalnosti, što pokazuje veliki broj prisilnih hospitalizacija, broj sudskih pacijenata gdje dva tehničara, nerijetko i po jedan smjenski tehničar, radi sa 30 do 40 pacijenata. Ukazala je Matković i na činjenicu da je bolnica u Kotoru pretvorena i u zatvorsku bolnicu, što im je otežavajuća okolnost u radu. N. K.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Za katolički Božić tri neradna dana PODGORICA – Povodom predstojećeg vjerskog praznika Božića za zaposlene rimokatoličke vjeroispovijesti neradni će biti utorak 24. decembra, srijeda 25. decembra i četvrtak 26. decembra. Kako je saopšteno iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić. K. J.

Predstavljen projekat za jačanje sistema socijalne i dječije zaštite

Što više smanjiti potrebu za institucionalnim smještajem BUDŽET 392.000 EURA: Na konferenciji saopšteno da je napredak vidljiv

PODGORICA - Razvoj usluga socijalne zaštite za podršku životu u porodici i zajednici jedan je od ključnih aspekata re-

forme sistema socijalne i dječije zaštite u Crnoj Gori - kazao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Kuševija: Usluga porodični saradnik u sedam opština Goran Kuševija kazao je novinarima da je reforma počela prije osam godina, ali da takav proces traje 10 do 15 godina i da su kroz projekat koji je predstavljen identifikovali slabe tačke u sistemu. - Lokalni planovi su u većini

opština istekli. Pokušavamo da ih podstaknemo da razviju nove planove, koji će biti konkretniji, u smislu da jasno definišu usluge koje su potrebne. Pružiće se ekspertska podrška, a u taj proces moraju da budu uključene NVO sa lokal-

On je na konferenciji organizovanoj povodom početka projekta „Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori“, čiji budžet je 392.000 eura, rekao da su fokus stavili na unapređenje podrške u porodici i zajednici, uz istovremeno smanjivanje institucionalnog smještaja. U prilog tome, kako je naveo, prenosi Mina, govori i podatak da je broj djece u srodničkom i nesrodničkom hraniteljstvu

u stalnom porastu i da premašuje broj djece bez roditeljskog staranja u ustanovama za smještaj za skoro četiri puta. Objasnio je da projekat treba da pomogne u unapređenju kapaciteta Ministarstva na čijem je čelu, lokalnih samouprava, centara za socijalni rad i drugih pružalaca usluga na lokalnom nivou. – Razvoj usluga socijalne zaštite za podršku životu u porodici i zajednici jedan je od ključnih

nog nivoa, centri za socijalni rad, Fond PIO – kazao je on. Istakao je da je fokus deinstitucionalizacija i kao primjer naveo početak transformacije Dječjeg doma u Bijeloj i ustanove „Komanski most“. – Prije 10 godina imali smo više od 140 djece u Dječjem domu, sada ih je oko 70. Otvaramo dnevne boravke za djecu sa smetnjama u razvoju, tako da

se roditeljima pruža podrška, razvijamo hraniteljstvo, predah roditeljstvu i niz drugih usluga koje će doprinijeti da se djeca ne smještaju u ustanove – objasnio je on. Usluga porodični saradnik uvedena je u sedam opština, dodao je Kuševija, ističući da se kroz ovaj servis radi sa porodicama koje su u riziku. – Jedna od takvih usluga je

aspekata reforme sistema socijalne i dječije zaštite u Crnoj Gori – istakao je Purišić. On je kazao da je Crna Gora usaglasila viziju razvoja socijalne zaštite koja je usklađena sa evropskim socijalnim modelom i ciljevima održivog razvoja. Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Miguel Magro Gomez kazao je da je Izvještaj EK o Crnoj Gori za ovu godinu konstatovao da je zemlja postigla mala kućna zajednica u Bijelom Polju, gdje su smještena djeca bez roditeljskog staranja. Cilj nam je da razvijemo još ovakvih servisa – dodao je on. Pregovaraju sa lokalnim samoupravama koje bi im ustupile zemljište i oslobodile ih plaćanja komunalija, a Ministarstvo će iz svojih sredstava graditi objekat i zapošljavati ljude koji će brinuti o djeci.

određeni nivo priprema za socijalnu politiku i zapošljavanje. – Tokom protekle godine bili smo svjedoci određenog napretka i uspješnih rezultata. Ipak, još smo svjesni nerješivih potreba, zbog čega će EU nastaviti da bude pouzdan partner u vašim naporima da Crna Gora postane bolje mjesto za život – dodao je on. Direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova Ljiljana Simović kazala je da je EU, kroz program EUCrna Gora, za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku izdvojeno 18 miliona eura. Simović je kazala da je od tog iznosa 3,4 miliona eura izdvojeno za unapređenje socijalne inkluzije i sistema socijalne i dječje zaštite kroz finansiranje aktivnosti projekta „Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite“, kao i za projekte koji će se sprovoditi kroz grant šemu. R. D.

Srijeda, 18. decembar 2019.

Marketing

Hronika

Srijeda, 18. decembar 2019.

Odgođeno suđenje optuženom za stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu oružjem

Što je ispričao jedan od optuženih koji se tereti da je bio dio grupe k za likvidaciju Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića

I. BOŽOVIĆ

Vukadinović priz šverc oružja i droge Filmanović hoće ne i veze sa ubistv

IZ ORUŽJA KOJE SU NABAVILI UBIJEN KRUŠČIĆ: Sa uviđaja

Osim Filmanovića, optužnicom su obuhvaćeni Nikola Perović i Saša Bulatović. Oni su, prema stavu Specijalnog tužilaštva, organizovali kriminalnu organizaciju koja se bavila nelegalnom nabavkom oružja za potrebe druge kriminalne organizacije za vršenje najtežih krivičnih djela. Upravo preko ove kriminalne organizacije, prema stavu Tužilaštva, nabavljen je pištolj ,,glok 17“ serijskog broja FTY619 iz kojeg je, prema sumnjama istražitelja, Mario Milošević ispalio devet hitaca u Miodraga Kruščića 21. maja prošle godine u podgoričkom lokalu ,,Palata“. Sa druge strane, optuženi koji se terete za nelegalnu prodaju



Okrivljeni Perović je, kako se sumnja, imao zadatak da po nalozima i uputstvima drugih članova kriminalne organizacije, nelegalno nabavlja vatreno oružje bez prethodno pribavljenih dozvola

oružja tvrde da nijesu znali kome je ono namijenjeno. U istrazi je utvrđeno i da je ,,glok 17“ serijskog broja FTY619, svjedok u ovom postupku P. N. prodao Filmanoviću a ovaj ga predao Peroviću. Obradom poslovne dokumentacije tužilaštvo je došlo do podatka da je Filmanović poslujući preko preduzeća „Lovac M“ legalno nabavio 65 pištolja različitih marki, ali ovo oružje nije evidentirao u poslovne knjige preduzeća čiji je vlasnik, već ga je nelegalno i suprotno Zakonu o oružju bez prethodno pribavljenih dozvola predavao drugim za sada neidentifikovanim osobama. Okrivljeni Perović je, kako se sumnja, imao zadatak da po nalozima i uputstvima drugih članova kriminalne organizacije, nelegalno nabavlja vatreno oružje bez prethodno pribavljenih dozvola, sa kojeg je potom uklanjao identifikacione tragove. ,,Sređeno“ oružje je Perović izvjesno vrijeme čuvao kod sebe, a potom ga predavao članovima organizacije a radi dalje predaje neposrednim izvršiocima likvidacija. Specijalno tužilaštvo navodi da sumnje koje ima u odnosu na Perovića proizilaze iz prikupljenih dokaza, a prije svega odbrane okrivljenog Filmanovića koji je naveo da je ,,glok 17“ kupio od N. P. a potom ga poklonio okrivljenom Peroviću. Filmanović je istakao da o tom pištolju nije ništa znao do 12. februara kada je kod njega došao P. N. i saopštio mu da je ,,glokom 17“ koji mu je prodao počinjeno ubistvo. M. L.

Presuda Rožajcu Adisu Daciću

Osam mjeseci zatvora jer je prodao drogu maloljetniku BIJELO POLJE - Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak osudio je Adisa Dacića iz Rožaja na osam mjeseci zatvora zbog davanja droge na uživanje maloljetnoj osobi. Prema optužnici, Dacić je 7. maja ove godine u Rožajama držao neutvrđenu količinu marihuane, te je od te droge u naselju Ibarac maloljetnom sugrađaninu dao tri zamotuljka za

deset eura, dok je šest zamotuljaka odbacio u momentu kad je naišla policija. Tada je pronađeno 9,84 grama marihuane. Tokom suđenja okrivljeni je negirao izvršenje djela. U obrazloženju presude sudija Mrdak je rekao da je za ovo krivično djelo propisana kazna od 3 do 15 godina zatvora i da su prilikom odlučivanja o visini kazne uzete u obzir olakšavajuće okolnosti. B. Č.

Privođenje Janka Vukadinovića

PODGORICA – Janko Vukadinović je u Višem sudu u Podgorici priznao da je organizator kriminalne grupe koja je švercovala drogu i oružje, ali je negirao učešće u ubistvu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića 31. marta u podgoričkom lokalu „Forum“ u centru. Vukadinović je to, prema saznanjima Pobjede, kazao na suđenju kriminalnoj grupi koja, prema stavu tužilaštva, ima devetnaest članova. Pro-

ces je u ovom slučaju zatvoren za javnost jer se na optužnici nalazi i maloljetna osoba. Vukadinović je priznao da se bavio švercom droge na međunarodnom nivou i da je nelegalno držao pištolj. Vukadinoviću se na teret stavljaju četiri krivična djela, dok je njegov sugrađanin Marko Jovanović označen kao direktni počinilac zločina. Ostalih 17 osumnjičenih se terete između ostalog za stvaranje kriminalne organizacije, ali ne i za učešće u ubistvu.

Odluka Višeg suda u Podgorici

Đedović i grupa ne mogu na slobodu PODGORICA – Viši sud produžio je pritvor Ljubomiru Đedoviću i sedam osoba zbog osnovane sumnje da su od početka 2019. godine u više navrata za novčane iznose krijumčarili migrante. Đedović je označen kao šef kriminalne grupe čiji članovi su postali Darko Mijušković, Milenko Dragutinović, Mitar Kecojević (50), Željko i Dragan Dragutinović, Ratko Kadović (66), Vladimir Perošević (33) i njima je produžen pritvor. Sa slobode se brane Svetlana Aleksić (40) i Anđela Perošević. U ovoj akciji pod kodnim imenom ,,Monika“ uhapšeni su i policajci Radomir Stojović (49) i Aleksandar Kalpačina (46)

iz Danilovgrada, oni su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode. Terete se za zloupotrebu položaja, ali njihova imena nijesu se našla u naredbi za sprovođenje istrage. Prema nalazima iz istrage, Đedović je početkom januara 2019. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala duže vrijeme u međunarodnim razmjerama, a svi članovi imali jasne uloge i zadatke. Đedoviću se na teret stavlja da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Milinko i Željko Dragutinović, Mijušković, Perošević, Kecojević, Aleksić i Kadović terete

se da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, dok se Dragan Dragutinović i Perošević sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije. U naredbi za sprođenje istrage navodi se da je prokrijumčareno 250 stranih državljana od kojih je 32 identifikovano. Istražitelji vjeruju da je svaki član grupe imao jasne uloge i zadatke u realizaciji kriminalnog plana – krijumčarenja stranih državljana porijeklom iz Sirije, Pakistana i Eritreje. Strane državljane su, kako se sumnja, nelegalno prevozili za Bosnu i Hercegovinu kako bi ušli u zemlje Evropske unije. C. H.

lja i krivično djelo razbojništvo, Arnelu Mandiću neovlašćeno držanje i stavljanje u promet droge. Za šverc droge terete se i Radoš Popović, Lazar Raičević, Balša Todorović, Aleksandar Dropo. Balši Todoroviću se na teret stavlja da je čuvao i dostavljao kriptovane telefone članovima organizacije. Istraga ukazuje da je Janko Vukadinović tražio od brata Predraga da iznajmi rentakar vozilo koje je korišćeno u ubistvu i da mu nije saopštio zašto mu automobil treba. On je, kako se sumnja, brata angažovao jer nije imao vozačku dozvolu. Kada je Predrag iznajmio vozilo, predao ga je bratu, a ovaj, kako se osnovano sumnja, osumnjičenom Jovanoviću. Optužnicom je navedeno da je Jovanović usmrtio Šakovića po I. BOŽOVIĆ

PODGORICA – Marko Filmanović još nije potpisao sporazum o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom za stvaranje kriminalne organizacije i nelegalnu trgovinu oružja zbog čega je juče odgođen početak suđenja za ova krivična djela.

I. BOŽOVIĆ

da prizna krivicu

Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, devetnaest osoba su članovi kriminalne organizacije i svi su, kako istražitelji vjeruju, imali jasne i podijeljene uloge. Optužnicom su obuhvaćeni odbjegli Marko Jovanović, koji je prema prikupljenim dokazima direktni izvršilac likvidacije Šakovića i Jovanovića, braća Janko i Predrag Vukadinović, Dragoljub Ćetković, Kristina Brnović, Lidija Bulatović, Tomo Orović, Đurađ Lončar, Miloš Božović, Arnel Mandić, Radoš Popović, Lazar Raičević, Balša Todorović, Željko Đukić, Drago Vukčević, maloljetni A. D., Marko Rnković i Filip Sekulić. Grupa se tereti za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, izazivanje opšte opasnosti i razbojništvo. Janku Vukadinoviću se na teret stavlja da je stvorio kriminalnu organizaciju. Isto krivično djelo stavlja se na teret i Lidiji Bulatović, Đurađu Lončaru, Predragu Vukadinoviću i Dragoljubu Ćetkoviću, ali se njih četvoro ne terete i za učešće u ubistvu. Optužnicom se Janko Vukadinović, osim za stvaranje kriminalne organizacije, sumnjiči za teško ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droge. Tomu Oroviću se na teret stav-

Sa mjesta ubistva u lokalu ,,Forum“

Optuženi z Đurovića PODGORICA - Suđenje optuženima za pripremu ubistva Baranina Jovana Đurovića nastavlja se danas u podgoričkom Višem sudu. Proces vodi sutkinja Ana Vuković. Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurković, Đorđije Cicmil i Darko Milić su, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, pripremali ubistvo Baranina Jovana Đurovića, a navodno je trebalo da bude ubijen i bokser Nikola Sjekloća. Osim ove grupe, optuženi su i Almir Jahović i Adnan Osmanagić, ali oni nijesu dostupni našim organima. Eksplozivna naprava, prema navodima optužnice, namijenjena za ubistvo Đurovića, sa-

Hronika

Srijeda, 18. decembar 2019.

koja je odgovorna

nalogu osobe bliske škaljar skom klanu, a za likvidaciju mu je plaćeno 50.000 eura. Zadaci Lidije Bulatović i Toma Orovića, prema aktu Tužilaštva, bili su prenošenje poruka i praćenje članova suprotstavljenog škaljarskog klana. Miloš Šaković, koji je bio blizak kavačkom klanu i slučajna žrtva Radivoje Jovanović ubijeni su 31. marta u centru Podgorice. Pet mjeseci kasnije, tačnije 17. avgusta uslijedilo je hapšenje devetočlane grupe, koja je prema stavu Tužilaštva, dio kriminalne organizacije. U aktu Tužilaštva navodi se da je ta desetočlana grupa planirala i „zastrašivanje, odnosno krivična djela protiv života i tijela, nanošenje tjelesnih povreda osobama koje su u sukobu sa kriminalnom

Istraga o ubistvu graničnog policajca Milutina Lekovića

Jedna od optuženih Kristina Brnović sklopila je sporazum sa tužilaštvom u kojem je pristala da odsluži šest mjeseci kućnog pritvora. U optužnici je opisana uloga Brnović i, prema prikupljenim rezultatima iz istrage, ona je, kako se vjeruje, iznajmila stan u kojem su se osumnjičeni sastajali, podijelili uloge i dogovorili detalje ubistva.

organizacijom, bombaške napade i paljenje vozila“. Iz Tužilaštva navode da je grupa stvorena radi sticanja nezakonite dobiti i moći kroz izvršenja krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna. Janko Vukadinović je u pritvoru od početka aprila prošle godine. Prema sumnjama istražitelja, Vukadinović je iz pritvora nastavio sa organizacijom kriminalnih aktivnosti. Ključni dokaz u istrazi je sadržaj mobilnog telefona koji je pronađen kod Vukadinovića u sobi ZIKS-a. Mjerama tajnog nadzora istražitelji su utvrdili da je Vukadinović davao instrukcije članovima kriminalne organizacije, po kojima su oni postupali. On je, kako se navodi u aktu Tužilaštva, znao da je Jovanović počinio krivično djelo ubistvo, pa je pokušao da ukloni tragove iz vozila i da prikrije da je povezan sa njim. U optužnici je navedeno ime svjedoka kojeg je kontaktirao i tražio da ne govori o poznanstvu s Jovanovićem. Između ostalog, tereti se da je davao instrukcije Marku Rnkoviću kako da otme hrvatskog državljanina. Rnković je, prema rezultatima iz istrage, na to pristao uz novčanu nadoknadu. Janko Vukadinović je u ZIKS-u izdržavao kaznu zbog podmetanja bombe ispred vrata stana tadašnjeg šefa barske policije Miloša Radulovića. A. R.

za planiranje ubistva danas u sudnici

Deaktiviranje eksplozivne naprave u centru Bara

držala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kule“ u Baru. Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, grupa je pripremala ubistvo Đurovića, a navodno je trebalo da bude ubijen i bokser

Nikola Sjekloća. Optuženi Osmanagić je brat pokojnog Armina Muše Osmanagića koji je prije likvidacije slovio za vođu kriminalne grupe koja je imala rivalski odnos sa grupom na čijem je čelu bio sada pokojni Luka Đurović. C. H.

PODGORICA - Državljanin Albanije Luan Hasanaj (43), koji je osumnjičen da je na svirep i podmukao način u nedjelju ubio službenika granične policije na dužnosti Milutina Lekovića (41), u Tužilaštvu se branio ćutanjem. Ovo je za Pobjedu potvrdio njegov branilac, advokat Balša Srdanović koji je kazao da je Luan Hasanaj iskoristio zakonsko pravo i nije iznio odbranu. Sa Hasanajem je uhapšen njegov brat Lulzim (49) i majka Nure (67). Njima je tužilac Miloš Šoškić u ponedjeljak veče nakon saslušanja odredio zadržavanje do 72 sata. Oni će danas biti privedeni sudiji za istrage Višeg suda koji će se izjasniti o pritvoru. Svim osumnjičenima se prijavom stavlja na teret da su počinili krivično djelo teško ubistvo počinjeno na svirep i podmukao način na štetu

D. MIJATOVIĆ

Brnović u kućnom pritvoru šest mjeseci

Luan Hasanaj ćutao o zločinu

Privođenje Luana Hasanaja

službenog lica u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a u vezi

Sahranjen Leković Policajac Milutin Leković juče je na Žabljaku sahranjen uz prisustvo stotine građana iz svih krajeva Crne Gore. Sahrani su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Veselin Veljović sa saradnicima– prenosi Antena M. Pred posljednji ispraćaj na

mjesno groblje u Budečevici, ispred kapele na Žabljaku, od Milutina se oprostio načelnik regionalnog centra granične policije Siniša Jokić. – Opraštam se od kolege, u času kada emocije pobjeđuju razum, u ime Uprave policije, plave uniforme, časne crnogorske policij-

O. PJEŠIVAC

znao ge, ali vom

sa krivičnim djelom nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Svi osumnjičeni imaju policijske dosjee i albanske vlaske značke, svih čuvara granice naše države. Opraštam se od Milutina koji strada od ruke ljudske kukavice na krajnje svirep i podmukao način, bez imalo ljudskosti i savjesti – kazao je Jokić. On je podsjetio na težak i odgovoran posao policajca, ali i na to da je ponos nositi policijsku uniformu, raditi časno i profesionalno u interesu svih građana. – Dok je nas, sadašnjih i budućih pripadnika policije, ti ćeš uvijek biti naš Leka koji stalno podsjeća kako se časno i ponosno obavljaju policijski poslovi. Ostavio si uspomene koje nas podsjećaju da je među nama bio čovjek iz poštene crnogorske porodice koji je za 20 godina rada ostavio dubok i pošten trag u službi. Naša služba neće zaboraviti tvoju žrtvu, a tvoja porodica, supruga Vesna i kćerka Jelena su naša briga, dužnost i obaveza – kazao je Siniša Jokić.

sti ih potražuju zbog teških krivičnih djela. Policajac Leković je podlegao povredama pet sati nakon ranjavanja. On je bio na dužnosti i priveo je albanske državljane zbog neposjedovanja ličnih dokumenata. Na putu od Igala do Herceg Novog, Luan Hasanaj je izvadio pištolj i sa zadnjeg sjedišta mu pucao u glavu. Nakon toga, Lekovićev kolega je pokušao da otme pištolj napadaču i zaustavi ih da pobjegnu. Međutim, braća Hasanaj i njihova majka su nako n n a p a d a u s p j e l i d a pobjegnu iz vozila i da se kasnije domognu taksija kojim su se odvezli do Sutorine, namjeravajući da napuste zemlju. Za napadačima je odmah organizovana potjera i uspostavljena blokada grada kao i šireg pograničnog pojasa prema Hrvatskoj. Locirani su na području Sutorine oko 17 časova i uhapšeni. Prilikom hapšenja osumnjičeni su pružili otpor i ponovo upotrijebili vatreno oružje, nakon čega su pucali i policijski službenici. Osumnjičeni koji se terete za ubistvo policajca Lekovića imaju policijske dosjee i njih albanske vlasti potražuju za teška krivična djela. M. L.

Nastavljeno suđenje grupi optuženoj za stvaranje kriminalne organizacije i zelenašenje PODGORICA – Saslušanjem svjedoka juče je nastavljeno suđenje Kotoraninu Slobodanu Kašćelanu optuženom za organizovanje kriminalne organizacije koja se bavila zelenaštvom. Policajac Marko Novaković iz Odjeljenja bezbjednosti Kotor ispričao je juče da je u noći između 24. i 25. aprila 2016. godine dobio zadatak da kontroliše da li neko skida kamere o kojima se pisalo u medijima. Kako je kazao, neko je noć ranije skinuo jednu od kamera na ulazu u tunel Vrmac. - Bio sam noćna smjena kad sam u naselju Plagenti blizu Pošte primijetio dvije osobe kako skidaju kamere, kasnije sam saznao da su Igor Andrić i Tripo Moškov. Nakon toga došao je Ilija Dedović i rekao da su to njegove kamere. Ja sam potom pozvao patrolu i odveli smo ih u stanicu policije -

Policajac zatekao kako Andrić i Moškov skidaju kamere ispričao je Novaković. Kašćelan se tereti da u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem koji je u bjekstvu, organizovao kriminalnu organizaciju i upravo su oni, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, bili inicijatori poslova zelenašenja, davanja mita, iznuda. Optužnicom Specijalnog tužilaštva, Kašćelan se konkretno tereti za zelenašenje na organizovan način. Na prethodnom pretresu Kašćelan je ponudio jemstvo od 501.700 eura u nekretninama i 5.000 eura u gotovini da se brani sa slobode. Međutim, iako je rješenje suda da se brani sa slobode pravosnažno, on je juče doveden iz Istražnog zatvora.

– Rješenje je pravosnažno, ali se optuženi Kašćelan može pustiti iz pritvora nakon što se iznos novca dat na ime jemstva položi u depozit suda i nakon što se sudu dostavi dokaz da je hipoteka na nepokretnostima kod Uprave za nekretnine Crne Gore upisana u korist države – saopštila je Pobjedi Aida Muzurović, samostalna savjetnica za odnose sa javnošću. Osim Kašćelana i Božovića, na spisku optuženih su Aleksandar Đurišić, Vladimir Božović, Siniša Vlahović, Igor Đurišić, Davor Prelević i Miloš Radonjić. Optuženi su i braća Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubat ov i ć , Tr i p o Mo š kov , Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević i Stefan Brno-

vić brane sa slobode. Optužnica protiv policijskog inspektora Zlatka Samardžića i Ilije Dedovića takođe je spojena sa postojećom u ovom predmetu. Nedavno je sud privremeno blokirao imovinu Kašćelanu i Božoviću zbog sumnje da nije zakonito stečena. Kašćelan je uhapšen 12. decembra prošle godine u Pragu, a 8. februara je izručen Crnoj Gori i istog dana smješten u Istražni zatvor. Potjernicu za Kašćelanom raspisao je NCB Interpol Podgorica u februaru 2017. godine zbog više djela. Kašćelan je nedavno osuđen zbog pokušaja ubistva Igora Markovića. Istom presudom i Marković je osuđen na dvije godine zbog pokušaja ubistva Kašćelana. M. L.

Crnom Gorom

Srijeda, 18. decembar 2019.

Neće minihidroelektranu na Lještanici Lještanica i vodopad Skakla nijesu samo biser Lijeske i Vraneške doline, već cijelog Bijelog Polja. Međutim, neko je zamislio da bjelopoljske rijeke treba da završe u cijevima, ali to nije javni interes, to je pokušaj ponižavanja i mi to nećemo dozvoliti - kazao je Danilo Mrdak

Izvršna direktorica te NVO Nataša Kovačević poručila je da je nedopustivo da se gradi hidroelektrana na rijeci odakle lokalno stanovništvo zahvata vodu za piće. - To je suprotno i sa našim Zakonom o vodama, koji kaže da prioritet za upotrebu vode imaju mještani i da sve druge upotrebe u tom smislu treba ograničiti - kazala je Kovaćević. Ona je naglasila da veliki probelm predstavlja i to što je planirano da se vodozahvat gradi na izvorištu. - Onog momenta kada vi za-



Predsjednik Odbora za zaštitu rijeke Lještanice Vukoman Damjanović poručio je da će snagom argumenta odbraniti sve rijeke u Crnoj Gori

hvatite vodu na izvoru, pravite katastrofu nizvodno. To je ono na što želimo da ukažemo i zbog čega smo predsjedniku opštine predali peticiju koju je potpisalo 750 građana. Očekujemo da reaguje i Više državno tužilaštvo, ali i međunarodne insitucije, kao

Radnici pljevaljskih Komunalnih usluga formirali štrajkački odbor

Traže dvije zarade do Nove godine PLJEVLJA - Radnici Komunalnih usluga formirali su juče štrajkački odbor, zatražili od osnivača da im do kraja sedmice obezbijedi novac za jednu i do Nove godine još jednu zaradu, inače će u protivnom stupiti u štrajk. Štrajkački odbor podržalo je oko 40 radnika, a član štrajkačkog odbora Rajko Kotlaja kazao je da je većina radnika stala uz njih. Na ove poteze zaposleni su se odlučili nakon što je u ponedjeljak šest radnika Pogrebnih usluga odbilo da obavlja sahrane. To su učinili zbog toga što im se, ka-

ko kažu, duguje 11 plata i u izuzetno su teškom materijalnom položaju. Osim isplate dvije zarade do 1. januara, zahtijevaju garanciju redovne isplate zarada u novoj godini, uz isplatu po jedne zaostale plate. Takođe, traže izbor novog direktora, jer je v. d. direktorice Tanja Vučetić podnijela ostavku. Zahtijevaju i da ne bude disciplinskog postupka protiv šest zaposlenih iz RJ Pogrebno. Radnicima Komunalnih usluga posljednja zarada isplaćena je za januar ove godine, i to polovina mjeA. S. sečne zarade.

U Minhenu održano humanitarno veče Udruženja ,,DeMonte“

Sakupljeno 10.000 za ,,Defendologiju“ PODGORICA - Na humanitarnom prijemu u Minhenu, u organizaciji Udruženja „DeMonte“, prikupljeno je 10.000 eura, što predstavlja značajnu pomoć nikšićkom Dnevnom centru za djecu i porodicu „Defendologija“.

U ime Uprave za dijasporu Milica Radojičić zahvalila je Udruženju „DeMonte“ na ovoj inicijativi i podsjetila da su i prije dvije godine prikupili značajna sredstva za pomoć Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj. N. K.

ODLUČNI: Protestni skup u Bijelom Polju

Nakon okupljanja održana javna rasprava Nakon protesta, u sali SO Bijelo Polje održana i javna rasprava o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane ,,Lještanica“. Pomoćnik direktora Agencije za zaštitu prirode i životne sredine za sektor za izdavanje dozvola Ilija Radović, kazao je da je rasprava bez potrebe pobudila javnost, jer je riječ o standardnoj proceduri, koja se sprovodi u sklopu Zakona o procjeni uticaja na životnu srdinu, koji je potpuno usaglašen sa direktivama Evropske unije. - Smatram da odluke nikada ne treba

što je Energetska zajednica kazala je Kovačević. Predsjednik Odbora za zaštitu rijeke Lještanice Vukoman Damjanović, poručio je da će snagom argumenta odbraniti sve rijeke u Crnoj Gori. - Nadležne molimo da uve-

Akcija dobrovoljnog davanja krvi u Nikšiću

Odazvalo se pedeset humanista NIKŠIĆ - Na poziv Kluba EPCG juče je održana akcija dobrovoljnog davanja krvi. Na poziv Kluba EPCG odazvalo se 50 humanista, a prikupljene su ukupno 44 jedinice najdragocjenije tečnosti. Prema riječima predsjednika Kluba dobrovoljnih davalaca krvi EPCG Mitra Vučkovića, ovo je njihova treća samostalna akcija u ovoj godini, a još dvije su organizovali u drugim crnogorskim gradovima i pridruživali se brojnim drugim kolegama. - Ovog puta su došli da nas podrže kolege iz HE ,,Trebišnjica“, ali i desetak njih iz nikšićkog Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama. Zadovoljni smo brojem ljudi koji su se odazvali, za nama je uspješna godina, a nadam se da ćemo u narednom periodu biti još aktivniji - kazao je Vučković. Ra. P.

donositi ishitreno, zbog toga je Agencija za ocjenu elaborata formirala stručnu multidiscipliranu komisiju, koji će dati svoje mišljenje na taj dokument, koji je dostavio investitor. Složiću se da on u ovom momentu ima određenih manjkavosti, ali zato je tu komisija koja će da ga ispravlja, vraća na doradu. Ona će dati prijedlog Agenciji, koja će na kraju donijeti konačnu odluku - kazao je Radović, ističući da se elaborat nalazi na sajtu Agencije duže od mjesec, a do sada nijesu dobili nijednu pisanu primjedbu.

Jedan od mještana Danilo Mrdak siguran je da će jednog dana Bijelo Polje biti prepoznato po vodopadu Skakla, po Lještanici i Lještanskoj glavi. - Lještanica i vodopad Skakla nijesu samo biser Lijeske i

du moratorijum na koncesije za rijeke i šume i time doprinesu ekološkoj državi Crnoj Gori koja se nalazi u predsoblju EU. Sve drugo nas vodi u sunovrat i vraća u prethodne vjekove - poručio je Damjanović.

Vraneške doline, već cijelog Bijelog Polja. Međutim, neko je zamislio da bjelopoljske rijeke treba da završe u cijevima, ali to nije javni interes, to je pokušaj ponižavanja i mi to nećemo dozvoliti - kazao je Mrdak. Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj poručio je da neće stati dok se svaka rijeka u Crnoj Gori ne spasi. - Poruka sa ovog skupa za zaštitu Lještanice, kao i svakog skupa protiv izgradnje minihidrocentrala, jeste da nijedna neće u cijev. Planiraju da žrtvuju previše rijeka, čak nekih 50, na kojima žele da izgrade oko 80 hidroelektrana. Lokalna zajednica od toga nema benefit, građani nemaju benefite, država Crna Gora nema benefit, životna sredina nema benefit - poruB. Č. čio je Dragićević.

KOLAŠIN: Sekretarijat za urbanizam i uređenje prostora aktivan u gradskim i prigradskim područjima KOLAŠIN – Ekipe Komunalnog preduzeća koriste povoljne vremenske uslove da riješe komunalne i infrasrukturne probleme u gradskom i prigradskom području. Angažovani su na izgradnji trotoara na ulici od Crkve Sv. Dimitrija ka Dulovinama i nasipanju puta u naselju Drpe. Sekretarka za urbanizam, uređenje prostora i saobraćaj Ljiljana Rakočević ističe da je uspon ka Dulovinama, odnosno nizbrdica kojom su se kretali pješaci iz Dulovina ka centru grada, donosila dosta problema u zimskim uslovima. - Riječ je o nizbrdici kojom je u zimskim uslovima, pod snijegom i ledom, bilo otežavano kretanje pješaka. Zabilježeno je i dosta padova i povreda. Zbog toga smo izgradili trotoar sa rukohvatima, koji će pomoći pješacima da lakše savladaju kosinu ove ulice u zimskim mjesecima - istakla je Rakočević. I jedan od stanara naselja iznad crkve Đoko Đinović kaže da je zaleđena nizbrdica bila uzrok brojnih padova i dosta povreda. - Starije osobe su bile praktično spriječene da prolaze tim dijelom ulice tokom zime. Rješenje smo odavno tražili, ali smo ga sada dobili izgradnjom trotoara sa rukohvatima - kazao je Đinović. U naselju Drpe nasut je put koji je oštećen u u nedavnim poplavama.

Ka Dulovinama izgrađen trotoar sa rukohvatima

Dr. P.

BIJELO POLJE - Ispred zgrade opštine juče je održano protestno okupljanje građana protiv izgradnje mini-hidroelektrane na rijeci Lještanici, koje je organizovala NVO „Grin houm“.

B. Č.

Protestno okupljanje ispred zgrade opštine u Bijelom Polju

BIĆE BEZBJEDNIJE: Uzbrdica ka Dulovinama

- Pored potreba mještana koji žive u ovom naselju ispod Bjelasice, prohodni putevi su potrebni i zbog intereso-

vanja turista i investitora objasnio je direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović. Dr. P.

Crnom Gorom

Srijeda, 18. decembar 2019.

BAR: Centar za socijalni rad organizovao prikupljanje potpisa radi prevencije nasilja nad djecom

Ponovo skrenuli pažnju na ozbiljan društveni problem Smatramo da je izuzetno važna prevencija nasilja i upoznavanje javnosti o problemima sa kojima odrastaju djeca, jer ova akcija se konkretno odnosi na nasilje nad djecom - poručila je psihološkinja Vesna Jukić

NA ISTOM ZADATKU: Skup na Trgu Vladimira i Kosare

BAR - Na Trgu Vladimira i Kosare brojni Barani juče su prisustvovali tradicionalnoj aktivnosti Centra za socijalni rad, koji je i ovog decembra organizovao okupljanje, dijeljenje promotivnog materijala i prikupljanje potpisa radi prevencije nasilja nad djecom. Centar za socijalni rad angažovanim radom nastoji da

skrene pažnju na aktuelne društvene probleme, a jedan od onih koji rijetko koga ostavlja ravnodušnim je upravo nasilje nad najmlađima. Psihološkinja Vesna Jukić se u radu nerijetko susreće sa nasiljem u porodici. - Upravo ovaj segment našeg posla koji se odnosi na nasilje u porodici i nasilje nad

djecom je nešto što svima nama kao profesionalcima, jako teško pada. Generalno, narod je i dalje sklon da nasilje posmatra kao porodični i lični problem tih osoba. Ne shvataju da je to problem društva, da dijete koje u svom djetinjstvu ima iskustvo nasilja, odrasta sa raznim problemima koji utiču na cjelokupno djetinjstvo i

daju pečat njegovoj ličnosti. Ima dosta slučajeva gdje su djeca živjela u nasilnim porodicama, a kasnije su i sami postali nasilnici, ili se odali nekom drugom destruktivnom ponašanju. Zato smatramo da je izuzetno važna prevencija nasilja i upoznavanje javnosti o problemima sa kojima odrastaju djeca, jer ova akcija se konkretno od-

Društvo mladih ekologa (Dmen) organizovalo akciju u Nikšiću

Čistili na Pandurici i oko Carevog mosta

MAPIRALI PA ČISTILI: Ekolozi u akciji na Pandurici

NIKŠIĆ – Društvo mladih ekologa (Dmen) u saradnji sa nevladinim organizaci-

jama Pandurica i Svijet ribolova organizovalo je akciju uklanjanja otpada na

brdu Pandurica i oko Carevog mosta u Nikšiću. Akcija je realizovana u okvi-

ru projekta „Upoznajmo otpad bolje“, a kao polazna osn o v a z a o r g a n i z o v a nj e akcije, uzeta je tzv. ,,TrashOut“ mapa koju su razvili kroz projekat i koja služi za mapiranje nelegalnih odlagališta otpada. - Od ukupno do sada prijavljena 32 nelegalna odlagališta otpada na teritoriji Nikšića, na bližoj lokaciji gdje smo organizovali akciju prijavljeno je pet. Osim toga akcija je realizovana na ovom terenu, jer Carev most predstavlja važan kulturno-istorijski spomenik, a ispod njeg a pr o t ič e r ije k a Z e t a , najvažnija rijeka Nikšićkog polja. Ovom akcijom smo uspjeli da uklonimo otpad sa tri mapirane lokacije. Takođe, putem TrashOut mape čekiraćemo lokacije na kojima je uklonjen otpad i ubuduće pratiti stanje na terenu – saopštili su iz Društ va mladih ekologa. Projekat „Upoznajmo otpad bolje“ podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj S. D. (UNDP).

Skupština opštine Herceg Novi u ponedjeljak bi mogla da izabere nasljednika Miloša Bigovića HERCEG NOVI - Na narednoj sjednici SO Herceg Novi koja je zakazana za 23. decembar, trebalo bi da bude konstatovana ostavka dr Miloša Bigovića na funkciju predsjednika Skupštine. Ostavku u pismenoj formi Bigović je dostavio početkom septembra.

Boris Seferović kandidat DF-a za predsjednika parlamenta Po koalicionom sporazumu stranaka koje su na vlasti (Demokrate, DF, Novska lista, SNP i SDP/Ura), funkci-

ja predsjednika pripada Demokrtaskom frontu, koji u parlamentu ima četiri odbornika. Odbornica i nosi-

teljka liste DF na posljednjim lokalnim izborima Simonida Kordić, kaže da će ta koalicija na funkciju pr-

nosi na nasilje nad djecom poručila je Jukić. Ona je naglasila da na globalnom nivou milion djece svakog dana doživi nasilje, a prema istraživanjima, u Crnoj Gori više od 55 odsto djece ima iskustvo nasilja u svojoj porodici. Jukić upozorava da podaci jasno pokazuju da je ovo alarmantan problem, kome

definitivno treba posvetiti mnogo veću pažnju. - Neophodna je i svojevrsna škola roditeljstva, jer bojim se da ni roditelji nijesu svjesni da čak i kada kazna ne podrazumijeva fizičko zlostavljanje, nego za kažnajvanje nepoželjnog ponašanja pribjegavaju uvredama, uslovljavanju vezano za neke nerealne ambicije... takođe predstavljaju zlostavljan j e d j e c e - o b j a š n j av a psihološkinja. Slogan aktivnosti „Nasilje je zlo“ podržavajuju i pedagozi u barskim osnovnim školama i poručuju da se protiv njega treba boriti i prijaviti ga. Učesnici su istakli i da se na nasilje ne smije reagovati nasiljem, jer ćemo „stvarati pokoljenja koja će životne probleme rješavati tučom, umjesto razgovorom“. Aktivnosti na Trgu Vladimira i Kosare koje su promovisale zabranu fizičkog kažnjavanja djece prisustvom i potpisom podržali su i pripadnici Centra bezbjednosti Bar. Učesnici su saglasni da problem nasilja treba da se rješava u porodici, a potom u svim institucijama. V. K. V.

Foto-zum iz Nikšića

Djeda Mrazova kapa na semaforu

NIKŠIĆ – U mnoštvu raznoraznih ukrasa i mjesta koja mogu biti dekorisana, juče je u Nikšiću neko okitio – semafor. I to ni manje ni više nego kapom Djeda Mraza. Bilo da je na vrh saobraćajnog znaka dospjela potpomognuta sjevercem ili baš nepažnjom Djeda Mraza, originalni laponski detalj na raskrsnici Njegoševe i Ulice Nika Miljanića plijenio je pažnju prolaznika. S. D.

vog čovjeka parlamenta kandiduje predsjednika OO Nove s r p s ke d e m o k ra t i j e Borisa Seferovića. - Mi smo sa tim prijedlogom izašli još prije mjesec i tu nema nikakve izmjene. Očekujemo da će Skupština 23. d e c e m b ra ko n st a t ova t i ostavku dr Miloša Bigovića koji je ostavku podnio u sep-

tembru. Tehnički je moguće izabrati novog predsjednika na istoj sjednici – kazala je Kordić. Do imenovanja novog predsjednika skupštinom će predsjedavati potpredsjednica Dragana Stanišić. Za 11. redovnu sjednicu predloženo je čak 47 tačaka dnevnog reda. Ž. K.

Crnom Gorom

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 15 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 7:30 do 17 sati: Bogićevići, Valeta, Viš, Glava Zete, Bare Šumanovića, Šobajići, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Mijokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Ostrog i Donji i Gornji Rsojevići (kratkotrajna isključenja); Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova i Rova; Mandići, Boronjina; - od 8 do 15: Gostilje.

CETINJE

- od 8 do 17 sati: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Ugnji, Vrela (kratkotrajna isključenja); Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do i Gluhi Do.

NIKŠIĆ

- od 7:30 do 17: Nudo, Zaslap; Prisoja; Spila; - od 10 do 12: Vib-Bas, Lovćen auto, Golijsko naselje Kličevo, kamenolom Vrtac, Booster, Radulović šljunkara, tunel Budoš, Stubičko Međeđe, Stubički Dolovi, Stubica, Paprati, Cerovo, Bogetići, Drenoštica, Vitasojevići; - od 8 do 15:30: Lipova Ravan - od 9 do 14: ulice Milice Vučinić, Vuka Karadžića, Andrije Kovačevića, Sima Šobajića, Voja Samardžića, Blaža Jovanovića.

PLUŽINE

- od 8 do 15:30 sati: dio Plužina, Rosulja.

BUDVA

- od 9 do 10 sati: AD Messer Tehnogas Buljarica - od 10:30 do 11:30: hotel ,,Ville Oliva“ u Petrovcu - od 11:30 do 12:30: hotel ,,Palas“ - od 13 do 14: hotel ,,Montecasa“ - od 16 do 17: benzinska stanica ,,Petrol“ Reževići - od 14:30 do 15:30: hotel „As,“ Perazića Do, dio naselja Krš Medina, dio naselja Stupovi; - od 10 do 11:30: Pumpe WTEa u Vještici kod Komunalnog preduzeća - od 11 do 12: hotel ,,Tara“ - od 12 do 13:15: hotel ,,Mediteran“ - od 12:15 do 13:30: hotel ,,Iberostar Bellevue“ - od 13:30 do 14:30: hotel ,,Montenegro“ - od 14:30 do 16:30: hotel ,,Splendid“

BAR

- od 8 do 15 sati: Brkanovići, Pečurice, Grdovići, Velje Selo, Kunje, Karastani, Duške, Mala Gorana, Nikezići, Velja Gorana, Pelinkovići, Metanovići i Kovačevići.

Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); - od 7:30 do 8:30: DV 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama); - od 7:30 do 17: Barice Škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Šljemena, Pisana Jela, Bistrica-Nova, Bistrica-Žiljak, Dobrinje 2; - od 9 do 14: Brestovik, Prijelozi, Crhalj, Korita, Brzava, Ivanje-Koraći, Lazovići; - od 16 do 17: DV 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena);

MOJKOVAC

Ulcinj izlazi iz blokade Predsjednik ulcinjske opštine podsjetio je da je blokada uvedena zbog duga od 6.400.000 eura, što je iznos gotovo cijelog budžeta opštine ULCINJ - Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić i direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović potpisali su juče ugovor koji lokalnoj upravi naše najjužnije opštine omogućava prodaju parcele u Borovoj šumi. Vrijednost ugovora je 3.552.000 eura, a kako je istakao prvi čovjek Ulcinja, potpisivanje je izuzetno značajan potez za opštinu. - Ovo je veliki dan za opštinu Ulcinj, znajući da smo preko pola godine bili u blokadi. Međutim, danas smo potpisali ugovor i očekujem da će brzo

biti uplata, i naravno, time će naši radnici primiti lične dohotke do kraja godine - istakao je Nrekić. Predsjednik ulcinjske opštine podsjetio je da je blokada uvedena zbog duga od 6.400.000 eura, što je iznos gotovo cijelog budžeta opštine. - Prošle smo godine imali rebalans budžeta od oko sedam miliona eura. Na ovaj način smo bez kredita izašli iz blokade. Zemlja koju smo prodali je šuma treće kategorije. Zahvaljujem Vladi Crne Gore i Direkciji za imovinu, jer smo brzo reagovali da bi opština izašla iz blokade - poručio je Nrekić.

Ljoro Nrekić i Blažo Šaranović

Kompanija Rekreaturs iz Budve, članica Atlas grupe, je u maju tekuće godine zvanično blokirala žiro-račun opštine Ulcinj, kada je i počelo prinudno izvršenje naplate potraživanja tužioca u iznosu većem

- od 8:30 do 14:30 sati: katun Jelovica Petnjica - od 9 do 14:30 sati: selo Kruščica - od 9 do 14:30 sati: selo Dobrodole - od 9 do 14:30 sati: dio sela Vrbica - od 9 do 14:30 sati: dio sela Trpezi

ROŽAJE

- od 9 do 14:30 sati: dio sela Bašča - od 9 do 14:30 sati: selo Besnik

PLAV

- od 9 do 14:30 sati: dio naselja Berezojevice - od 9 do 14:30 sati: naselje Gropa

PLJEVLJA

- od 8 -16 sati: Zabrđe, Brda

ŠAVNIK

BIJELO POLJE

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

R. R.

Pažnja vrednija od svega



Opredijelili smo se i da provedemo vrijeme s onima kojima prilika da promijene ambijent, dožive i saznaju nešto novo, posebno znači, poručili su iz Rotari kluba

KOLAŠIN

BERANE

od šest miliona eura, i to zbog slučaja iz 1983. godine, kada je na osnovu Rješenja republičkog komiteta za urbanizam Crne Gore, uklonjeno turističko naselje K1 na Velikoj plaži.

Članovi Rotari kluba Kotor obišli Dom starih „Grabovac“ u Risnu

- od 10 do 14: DV 10 kV Skrbuša (Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Skrbuša, Bijeli potok, Planinica, Padež, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekić, Sunga, Vranještica, Suva Gora, Bare Kraljske, Vukićevića lug, Drndari, Bojići); - od 9 do 16: DV 10 kV Rovca (Jasenova, Ocka gora, Cerovica, Liješnje, Duboko, Međuriječje, Gornja Rovca); - od 9 do 14: Ljevišta.

ULCINJ

- od 7:30 do 8:30: DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice,

ULCINJ: Potpisan ugovor o prodaji opštinskog zemljišta u Borovoj šumi

- od 9 do 15: DV 10 kV Jezero (Ćetkovići, Podbišće, Feratovo Polje, Gacka, Kovijanići, Mrdo, Pejovići, Kraljevo Kolo, Štitarica, Baza, Jezero);

- od 8 -16 sati: Gornje Polje, Dubrovsko, Rudo Polje, Duži, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Petnjica, Pošćenje, Mokro, Gradac, Bijela, Miloševići, Kruševice - od 8 -16 sati: Grad Šavnik, Opština Šavnik, bolnica

- od 8 do 14:30 sati: Štoj - naselje 4. jul; - od 8 do 16:30: Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Ambula, Fraskanjel, Đonza, Draginje, Lisna Bori, Štodra, Sukobin.

Srijeda, 18. decembar 2019.

UNIJELI RASPOLOŽENJE: Program u Domu starih ,,Grabovac“

KOTOR - Članovi Rotari kluba Kotor u okviru godišnjih humanitarnih aktivnosti posjetili su Dom starih „Grabovac“ u Risnu i za njegove korisnike priredili druženje i zabavu.

U okviru zabavnog dijela programa nastupili su članovi kotorske eksperimentalne scene „Teatar 303“ i harmonikaš Faruk Bunda, čiji je angažman tokom ove večeri bio poklon korisnicima usluga Doma sta-

rih „Grabovac“. Uz pomoć preduzeća „Piper“ i poslovnog centra Vukšić D-event rotarijanci su pripremili kolače i bezalkoholna pića, a zatim i uručili garderobu koja je prikuplje-

na tokom humanitarne akcije članova kluba. - Pored donacija i aktivnosti vezanih za prikupljanje novca opredijelili smo se i da provedemo vrijeme s onima kojima prilika da promijene ambijent, dožive i saznaju nešto novo, posebno znači. Novcem smo uspjeli da obezbijedimo nedostajuće, no svjesni smo činjenice da je za mnoge topla ljudska riječ neprocjenjivo vrijedna – istakli su članovi Rotari kluba Kotor. Iv. K.

Odluka Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira

Za drugu fazu kanalizacije u Boki dodatnih 4,4 miliona eura

PODGORICA - Upravni odbor Zapadnobalkanskog investicionog okvira dodijelio je Crnoj Gori dodatnih 4,4 miliona eura za drugu fazu izgradnje kanalizacione mreže u Bokokotorskom zalivu. Iz Kancelarije za evropske integracije (KEI) saopštili su da je novac odobren na 21. sastanku Upravnog odbora, koji je održan 16. i 17. decembra u Londonu, u organizaciji Evropske komisije i Evropske banke za obnovu i razvoj. Kako su objasnili, novac će biti namijenjen za drugu fazu izgradnje kanalizacione mreže u široj oblasti Kotorskog zaliva. - Nakon implementacije projekta, kanalizacija u Risnu, Perastu, Prčanju i Stolivu biće u potpunosti povezana za glavnim kolektorom u Kotoru i postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda - ističe se u saopštenju. Navodi se da je novac dodijeljen iz budžeta bilateralnih donatora Zapad-

Bojan Vujović (desno) na sastanku u Londonu

nobalkanskog investicionog okvira, konsenzusom 20 država koje svojim donacijama podržavaju funkcionisanje ovog instrumenta, kojeg u najvećoj mje-

ri finansira Evropska unija. Delegaciju Crne Gore na sastanku je predvodio rukovodilac Kancelarije nacionalnog IPA koordinatora Bojan Vujović. N. K.

Svijet

Srijeda, 18. decembar 2019.

Protesti širom Francuske zbog najavljene reforme penzionog sistema

Policija ispalila suzavac na demonstrante PARIZ – Zbog oduke vlade da nastavi sa reformom penzionog sistema, dvonedjeljni štrajk francuskih sindikata juče je zaoštren nakon što su širom zemlje organizovani novi protesti. Protestima su se pridružili i državni

službenici, prosvetni radnici, advokati, tužioci, vatrogasci, ljekari i medicinsko osoblje. Francuska policija ispalila je suzavac na demonstrante u Parizu i Nantu, javila je francuska mreža CNews. Vodeći sindikati najavili su da će

ZAOŠTREN ŠTRAJK: Sukob policije i demonstranata

štrajk biti nastavljen i tokom predstojećih božićnih praznika. Sindikat francuske željeznice štrajkuje

već 13 dana, a u međuvremenu su im se pridružili i zaposleni u javnom sektoru strahujući da će zbor

Vlada Malte još nije odlučila o boravišnim dozvolama za 22 djece

Sudbina srpskih mališana i dalje je neizvjesna VALETA – Vlada Malte još nije donijela konačnu odluku o tome da li će poništiti odluku o okidanju boravišnih dozvola za 22 djece srpskih državljana koji žive u toj zemlji i kojima prijeti progon zbog nedovoljnih zarada roditelja. RTS javlja da se očekuje da će malteška vlada uskoro saopštiti zvanični stav o sudbini djece koja nijesu iz zemalja EU, a koja ne ispunjavaju zakonski uslov za dobijanje boravišne dozvole, jer njihovi roditelji ne zarađuju dovoljno. Malteška vlada prethodnih dana suočila sa ogromnim pritiskom javnosti, medija i srpske zajednice u toj zemlji. Premijeru Malte ranije je predata peticija za ostanak djece, koju je za manje od 24 sata potpisalo 3.000 ljudi, među kojima su bile brojne poznate ličnosti i malteški nadbiskup Čarls Skikluna. Podršku roditeljima iz Srbije pružila je i bivša predsjednica Malte Mari Luiz Koleiro Preka, koja je izjavila da je „zgrožena“ zbog tretmana malteške administracije prema nedomicilnoj zajednici. Ona se u ponedjeljak veče sastala sa roditeljima djece iz Srbije, kojima je sugerisala da zatraže advokatsku pomoć i ukazala na to da malteška Agencija koja se bavi izdavanjem boravišnih dozvola krši

Kina ažurirala etički kodeks medija

Novinari da su lojalni partiji i predsjedniku PEKING - Kina je ažurirala etički kodeks za svoje novinare kojim ih poziva da se pridržavaju autoriteta Komunističke partije i da se rukovode ideologijom predsjednika. Etički kodeks za novinare u nedjelju je objavilo Udruženje novinara Kine, a posljednji put je ažurirano 2009, tri godine prije nego što je Si Đinping došao na vlast. U protekloj deceniji medijska ograničenja u Kini znatno su se pooštrila usljed stalnih napora Sija da učvrsti svoju poziciju

najmoćnijeg vladara u zemlji od osnivača Mao Ce Tunga. Ažurirani kodeks izložen je u sedam djelova i obuhvata područja koja se odnose na lično ponašanje i političku misao. Prema kodeksu, nov ina ri moraju „sve vrijeme služiti narodu“ i biti lojalni „partiji i domovini“. Trebalo bi takođe da osiguraju pravilan stav pri izvještavanju o pitanjima koja se tiču domaće politike, poštujući kodeks koji zahtijeva da „naoružaju um Đinpingovom idejom socijalizma“.

Pakistanski sud izrekao smrtnu kaznu nekadašnjem predsjedniku

Mušaraf će platiti izdaju životom

RODITELJI VIŠE MJESECI TRAŽE DOZVOLE: Okupljanje u septembru

ISLAMABAD - Pakistanski vrhovni sud osudio je nekadašnjeg predsjednika te zemlje Perveza Mušarafa na smrtnu kaznu zbog izdaje i kršenja ustava, prenose zapadni mediji. - Pervez Mušaraf proglašen je krivim po članu 6 za krše-

Premijeru Malte ranije je predata peticija za ostanak djece, koju je za manje od 24 sata potpisalo 3.000 ljudi, među kojima su bile brojne poznate ličnosti i malteški nadbiskup Čarls Skikluna

Papa Franjo ukinuo „pontifikalne tajne“

brojne podzakonske akte. U ovaj slučaj uključili su se i brojni advokati, koji su roditeljima ponudili besplatno zastupanje u žalbenom postupku pred Apelacionim sudom. Nadbiskup Skikluna pozvao je na Tviteru sve župe i katoličke zajednice da razmotre usvajanje jednog ili više djeteta garantujući da će, ukoliko to bude

Američki Senat odobrio rekordni vojni budžet

Za modernizaciju 738 milijardi dolara VAŠINGTON - Senat američkog Kongresa odobrio je velikom većinom prijedlog budžeta za odbranu od rekordnih 738 milijardi dolara. Zakon će stupiti na snagu na-

najavljene reforme raditi duže za niže penzije. Škole širom Francuske juče su bile zatvorene, jer su se štrajku pridružili i nastavnici. U Parizu saobraćaju samo dvije linije metroa i to isključivo one sa automatskim vozovima, bez vozača. Putnike ne prevozi ni većina regionalnih i nacionalnih vozova, uslijed čega je poremećen i međunarodni željeznički saobraćaj. Štrajku su se priključili i vozači kamiona, koji su blokirali puteve širom zemlje tražeći veće plate i bolje uslove za rad. Reforma penzionog modela, koju je najavio predsjednik Francuske Emanuel Makron, predviđa uvođenje samo jednog umjesto dosadašnja 42 penziona modela i šeme zasnovane na bodovanju.

kon što ga potpiše američki predsjednik Donald Tramp. Kako prenosi Rojters, gornji dom Kongresa, u kome Trampovi republikanci imaju većinu, izglasao je prijedlog sa 76

potrebno, novčano pomoći njihovo izdržavanje. I poznati malteški tenor Džozef Kaljeha rekao je da je spreman da doprinese rješavanju tog, kako je naveo, birokratskog problema. Glas protiv krutog birokratskog stava malteških vlasti podigli su i direktor Karitasa Entoni Gat i poslanica u glasova za i šest protiv. Donji, Predstavnički dom, u kome demokrate imaju većinu, usvojio je prijedlog sa 377 glasova za i 48 protiv.Budžet pokriva širok spektar izdataka, od finansiranja plata do brodova i aviona koji će biti proizvođeni, modernizovani ili povučeni iz upotrebe.Ove godine budžetom je pokriveno i stvaranje kosmičkih snaga, što je vojni prioritet predsjednika Donalda Trampa, podsjeća Rojters.

tamošnjem parlamentu Roberta Mecola, koje su ovu situaciju ocijenili „sramnom“. Prema malteškim zakonima, porodice koje potiču iz „trećih“ zemalja moraju da zarađuju najmanje 19.000 eura godišnje, kao i po 3.800 eura za svako dijete koje imaju. Ta suma ne uključuje bonuse ili prekovremeni rad.

RIM – Papa Franjo ukinuo je pravilo „pontifikalne tajne“ i time uveo velike promjene u načinu na koji će se Rimokatolička crkva baviti slučajevima seksualnog zlostavljanja. Dva dokumenta koja je objavio papa pokrivaju prakse koje postoje već izvjesno vri-

nje ustava Pakistana - saopštili su pakistanski zvaničnici, a prenosi agencija Rojters. Bivšem predsjedniku Pakistana Pervezu Mušarafu sudilo se i zbog izdaje jer je, kako se navodi, 2007. godine uveo vanredno stanje.Mušaraf živi van Pakistana.

jeme u nekim zemljama, uključujući prijavljivanje sumnji za seksualno zlostavljanje civilnim vlastima gdje je to propisano zakonom, prenio je Rojters. Dokumentima se takođe zabranjuje nametanje obaveze ćutanja onima koji prijavljuju seksualno zlostavljanje ili tvrde da su žrtve.

Boing stopira model „737 maks“ ČIKAGO – Kompanija Boing saopštila je da će suspendovati proizvodnju spornog modela aviona „737 maks“, nakon pada dvije letilice tog tipa i pogibije više od 300 osoba. Ova odluka kompanije uslijedila je nakon što je Federalna uprava avijacije odbila da odo-

bri povratak tog modela aviona u upotrebu prije 2020. godine. Iz kompanije je saopšteno i da tokom zamrzavanja proizvodnje neće otpustiti nijednog od 12 hiljada radnika, ali da će to uticati na dobavljače i širu ekonomiju, prenosi Rojters. Boing je nastavio sa proizvod-

njom „737 maks“ uprkos odluci avio-kompanija širom svijeta da iz svojih flota prizemlje taj tip aviona, nakon dvije nesreće koje su se dogodile sa tim letilicama u Indoneziji i Etiopiji. Vol strit džurnal navodi da će proizvodnja biti stopirana u januaru. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Kultura

Srijeda, 18. decembar 2019.

Nikšićki književni susreti počeli autorskom večeri pjesnika Pavla Goran

Scena iz predstave „Slasti slave“

Gradsko pozorište na Danima Jurislava Korenića

„Slasti slave“ u Kamernom teatru

SARAJEVO - Predstava „Slasti slave“ sa Večernje scene Gradskog pozorišta iz Podgorice izvedena je sinoć na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu, u okviru takmičarske selekcije četvrtog izdanja Dana Jurislava Korenića.

Prema tekstu „Glorious“ britanskog pisca Pitera Kiltera, predstavu je adaptirao i režirao Stefan Sablić. Do 19. decembra, sarajevska publika biće u prilici da vidi i komade „Žena iz prošlosti“ Teatra Kumanovo iz Sjeverne Makedonije, koju je režirala Nela Vitoševik, „Ime“ Pozorišta mladih Sarajevo, koju je režirao Admir Glamočak, „Kako zasmijati Boga“ Narodnog pozorišta Republike Srpske u režiji Željka Stjepanovića, „Sumrak Bogova“ Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Jagoša Markovića i „Sjećaš li se Doli Bel“ Kamernog teatra 55 u

režiji Kokana Mladenovića. Žirijem predsjedava Dino Mustafić, a članovi su još Izudin Bajrović, Kristina Ljevak, Tatjana Peternek-Aleksić i Larisa Sarajlić-Ramović. „Slasti slave“ duhovit je i dirljiv komad. Govori o strasti prema slavi jedne žene koja je proglašena za najgoru pjevačicu na svijetu. Piter Kilter ga je napisao po istinitoj priči o Florens Foster Dženkins, koja je četrdesetih godina prošlog vijeka u Njujorku bila omiljena muzička atrakcija. Proslavila se operskom karijerom, iako nije umjela da pjeva. Igraju: Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Vesna Vujošević-Labović, Katarina Krek, Ivana Mrvaljević i Smiljana Martinović. Izbor muzike potpisuje Stefan Sablić, kostimografiju Aleksandar Nošpal, a scenografiju B. B. Smiljka Šeparović.

NIKŠIĆ - Kazivanjem poezije Pavla Goranovića, jednog od najistaknutijih crnogorskih pjesnika, u ponedjeljak veče u Nikšiću su počeli 22. Književni susreti. Kako se čulo od Mihaila Peroševića, Nikšićki književni susreti ustanovljeni su davne 1969. godine, a manifestacija je vrlo brzo pozicionirana na svim kulturnim mapama bivše Jugoslavije. - Dovoljan je i letimičan pogled pa da se zaključi da su učesnici, pogotovo u prvoj deceniji, danas književni klasici. Centar za kulturu je 1989. godine obnovio manifestaciju, bijenalno i upriličeno je šest događaja, da bi 2014. godine, prepoznajući kulturološki značaj, JU Narodna biblioteka „Njegoš“ obnovila Susrete i već šest godina oni traju, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture, i visoko su pozicionirani na kulturnoj mapi Crne Gore - kazao je Perošević.

Stvaranje kao muka i zadovoljstvo

BEZ BARIJERA

Direktorica Narodne biblioteke „Njegoš“ Renata Bulajić podsjetila je na značaj knjige i ovaj praznik književnosti u gradu pjesnika koji otvara vrata za mlade stvaraoce, ne priznajući bilo kakve barijere. - Pripremili smo i ove godine bogat trodnevni program u kome se prepliću književnost, muzika, gluma, razgovori s publicistima, književnicima, novinarima, a sve u cilju njegovanja kulta knjige i pisca. Naročitu pažnju posvetili smo mlađima, jer želimo da iskoračimo u novi okvir - kazala je Bulajić. Manifestaciju je zvanično otvorila potpredsjednica opštine Nikšić Sonja Nikčević. - Nije slučajno što je sami kraj

PJESNIK ERUDITA: Pjesničko veče Pavla Goranovića u Nikšiću

godine rezervisan za 22. Nikšićke književne susrete, jer oni samo stavljaju tačku na još jednu uspješnu godinu kada je riječ o kulturi u našem gradu -

istakla je Nikčević. Prof. dr Svetlana Kalezić-Radonjić počela je priču o Pavlu Goranoviću, ovogodišnjim laureatu Trinaestojulske nagrade,

kao poznatom stvaraocu koji aktivno dijagolizira sa iskustvima svojih poetskih prethodnika. - U njegovom stvaralaštvu na-

OSKARI: Uži izbor za najbolji međunarodni i najbolji dokumentarni film

„Zemlja meda“ za obje kategorije Peter Handke

Udruženje književnika Crne Gore nagradilo nobelovca

Handkeu počasno članstvo i nagrada „Makarijevo slovo“ PODGORICA - Udruženje književnika Crne Gore dodijelilo je ovogodišnjem nobelovcu Peteru Handkeu počasno članstvo u ovoj najstarijoj književnoj organizaciji u državi, kao i uglednu nagradu „Makarijevo slovo“ za životno djelo za 2019. godinu. - Onim prvim prekrasnim slovima, koja je uradio jeromonah Makarije, „rukovoditeljnik“ Obodske štamparije, i kojima je prije 525 godina pečatana prva ćirilična knjiga u Evropi, „Oktoih“, pridodaje se i veličanstveno djelo Petera Handkea – navodi se u saopštenju UKCG. Ovim činom, kako se ističe, UKCG „odaje zahvalnost i poštovanje iskrenom i pravom prijatelju i dobrotvoru srpskog naroda, koji je i djelom i principijelnim najvišim etičkim stavom ostao na strani istine, na strani pravde i na strani žrtve.“ - Jer je Handke i one tragične 1999. godine, prilikom bombardovanja, u tekstu-apelu savjesti

čovječanstva, pod naslovom „Čitava planeta zove se Jugoslavija“, izjavio: „Za one, koji se na našoj planeti još nijesu pretvorili u Marsovce, i ostale zelene koljače, njihova domovina je, počevši od 24. marta 1999. godine, Srbija, Crna Gora i Republika Srpska.“ Počasno članstvo i priznanje Peteru Handkeu predstavlja i duboko povjerenje u iskonsku riječ, i glas iz središta ljudske drame, čime je ovaj pisac darovao planetu. Predstavlja i uzdarje Udruženja književnika Crne Gore u znak razumijevanja i ljubavi, i glas visokog poštovanja – navodi se u saopštenju UKCG, koje je potpisao predsjednik te književne organizacije Novica Đurić. Handkeu je prošle sedmice u Stokoholmu uručena Nobelova nagrada za književnost, a poznati austrijski pisac već nekoliko sedmica izaziva buru u regionu zbog ranije podrške politici Slobodana Miloševića i negiranja zločina u Srebrenici. R. K.

LOS ANĐELES – Makedonski dokumentarni film „Zemlja meda“ Tamare Kotevske i Ljube Stefanova ušao je u uži izbor za nagradu Oskar u dvije kategorije - za najbolji međunarodni film i najbolji dokumentarni film. Ovaj briljantni dokumentarac započeo je predstavljanje svijetu kao višestruki pobjednik Sandens festivala – Najbolji film selekcije svjetskog filma, najbolja kamera u selekciji svjetskog dokumentarnog filma i specijalna nagrada žirija za uticaj i promjenu. „Zemlja meda“ je film koji nas vodi na živopisne visove jedne od makedonskih planina. Ovo je priča o zadivljujućoj ženi grube spoljašnjosti i iznenađujuće nježnosti i delikatnosti koja živi daleko od razvijenog svijeta u ostacima planinskog sela. Ona je posljednja koja med dijeli sa pčelama iz stijena i vještinom iskusnih lovaca pronalazi „zlato“ u kamenu. Nekom prastarom, samo njoj znanoj, magijom ona sklapa pakt sa pčelama i prirodom. U svemu što joj se dešava ona nas uči postojanosti i dostojanstvu. Kako prenosi T-portal, Američka filmska akademija objavila je koji su filmovi ušli u uži izbor za nagradu Oskar u devet kategorija - najbolji međunarodni film (prije se kategorija zvala: najbolji film neengleskog govornog područja), najbolji dokumentrani film, najbolja šminka i frizura, najbolja ori-

VIŠESTRUKI POBJEDNIK SANDENS FESTIVALA : Kadar iz filma „Zemlja meda“

ginalna muzika i pjesma, najbolji vizuelni efekti i najbolji igrani, animirani i kratki dokumentani film. Deset međunarodnih filmova nastavlja trku za Oskar, od 91 prijavljenih za tu kategoriju. Uži izbor je sastavljen na temelju glasova akademijinih glasača, što je princip po kojem je odabrano sedam filmova, a još tri su dodali članovi akademijinog Izvršnog odbora za nagradu za međunarodni film. Odabrani filmovi su: „Obojana ptica“ iz Češke, „Istina i pravda“ iz Estonije, Francusku predstavlja film „Jadnici“ (Les Misérables), Mađarsku film „Those Who Remained“, Sjevernu Makedoniju dokumenterac „Zemlja

meda“, Poljsku film „Corpus Christi“, Rusiju „Visoka djevojka“ (Beanpole), predstavnik Senegala je film „Atlantics“, koji je otkupio Netflix, Španiju predstavlja odličan novi film Pedra Almodovara „Bol i slava“, dok je najveći favorit u kategoriji predstavnik Južne Koreje i pobjednik Kana, „Parazit“ Bong Džun-hoa. Petnaest filmova dospjelo je u uži izbor u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma u kojoj je bilo 159 prijavljenih, a za njih su glasali članovi ogranka akademije za dokumentarni film. U uži izbor su ušli: „Advocate“, „American Factory“, „The Apollo“, „Apollo 11“, „Aquarela“, „The Biggest

Little Farm“, „The Cave“, „The Edge of Democracy“, „The Great Hack“, „Zemlja meda“, „Knock Down the House“, „Maiden“, „Midnight Family“, „One Child Nation“, te dobitnik ovogodišnje evropske filmske nagrade za najbolji dokumentarni film „For Sama“. Nominacije za nagradu Oskar biće objavljene 13. januara, a 92. ceremonija dodjele nagrada Američke filmske akademije zakazana je za nedjelju, 9. februar. Kandidat Crne Gore za nagradu „Oskar“ u kategoriji za najbolji međunarodni film bilo je ostvarenje „Između dana i noći“ u režiji Andra Martinovića. R. K.

Kultura

Srijeda, 18. decembar 2019.

Izložba „Projekat Jugoslavija“ predstavljena u Muzeju 25. maj u Beogradu

novića U djetinjstvu često bih zamišljao da sam u nekoj velikoj biblioteci. Birao sam samoću i sobu s južne strane, s koje se jednako dobro vide i stari nikšićki Bedem i Manastir, precizna mreža Josipa Sladea. Uvijek me pratila „lirika grada“ – rekao je Goranović dređeno mjesto pripada fenomenima čitalaške erudicije i intertekstualnosti, kao i brojnim filozofskim asocijacijama i implikacijama. Budući da se radi o pjesniku-eruditi čija poezija sadrži brojna „sjećanja“ i upućivanja na druge autore, nije slučajno što se među onima, sa kojima dijagolizira i na koje eksplicitno navodi čitaoce, najviše ima pjesnika i filozofa, poput Leopardija, Pesoe, Ungare t i j a , M i l o š a , M u z i l a , Borhesa, Kiša, Krleže, Siorana, Hajdegera... Sjećanja na njih predstavljaju važan aspekt Goranovićevog djela - kazala je Kalezić-Radonjić, dodajući da veliki broj Goranovićevih stihova posjeduje ispovjednički karakter i ispjevani su sa tzv. autobiografskog stanovišta. Prof. dr Slobodan Vukićević kazao je da je kao predavač Goranoviću odavno naslućivao da je u prepiskama sa mjesečinom,

kao zaneseni iskušenik idile mjesečine, te da će biti pisac „Grada punog mjeseca“. - Goranovićev „Grad punog mjeseca“ ima životnu, ne samo umjetničku intencionalnost koja budi unutrašnje dejstvo našeg nesvjesnog, arhetipskog. U ovom Pavlovom djelu Mjesec nije satelit Zemlje, već satelit ljudskog roda. Njegov „Grad punog mjeseca“ slavi raznolikost kao „dobrovoljno izgnanstvo mjeseca“ - kazao je Vukićević.

LIRIKA GRADA

Goranović je kazao da veče posvećuje pokojnom Sretenu Mitroviću, prijatelju pisaca i čovjeku koji je kao niko kazivao poeziju. - U djetinjstvu, često bih zamišljao da sam u nekoj velikoj biblioteci. Birao sam samoću i sobu s južne strane, s koje se jednako dobro vide i stari nikšićki Bedem i Manastir, precizna mreža Josipa Sladea. Uvijek me pratila „lirika grada“. Nikšić nije samo rodno mjesto moje melanholije, nego je i glavni grad mojih stihova. Ili, obrnuto, svejedno. Kasnije, mnogo kasnije, stvaranje je bilo muka i zadovoljstvo – spoznao sam, naime, dvostruko lice pjesništva. Čitanje je tako veoma rano za mene postalo uzvišeni čin. Hladna i prostrana biblioteka „Njegoš“, taj nasumični raspored prvih mojih knjiga. Sve to tumačio sam kao predskazanje, a ustvari bio je to užitak samog čitanja, prepoznavanje izuzetno čulnog odnosa prema knjigama: grad i svijet viđen kao biblioteka. Biti pjesnik, to je osjećaj koji se nečim zavrijedi. Slučajnost. Jasno je da pjesnik može biti i onaj koji ne piše stihove. I obrnuto, naravno, onaj koji piše stihove ne mora biti pjesnik - kazao je GoRa. P. ranović.

Završno književno veče u Rožajama

U Rožajama završeni susreti „Zaim Azemović“

Šćepoviću uručena nagrada za „Gozbu“ ROŽAJE - Književni susreti „Zaim Azemović“ okupili su preksinoć stvaraoce iz naše zemlje i regiona, koji su se brojnoj publici u Narodnoj biblioteci u Rožajama predstavili svojim ostvarenjima. Na književnoj večeri, kojom su završeni susreti posvećeni Azemoviću, stvaraocu i neumornom hroničaru svih važnijih dešavanja na ovom prostoru u proteklih nekoliko decenija, nastupili su pjesnici Seniha Pepić-Župljanin, Milica Aranitović-Papović, Radosava Beloica, Mirsada BibićŠabotić, Nadija Rebronja, Enver Muratović, Haris Zekić, Damir Hadžić, Rijalda Šahman, dok je posebnu pažnju priustnih izazvao nastup Marinka Pavićevića, poznatog crnogorskog kan-

tautora i pjesnika. Godišnja književna nagrada „Zaim Azemović“ dodijeljena je Đorđu Šćepoviću iz Podgorice, za knjigu priča „Gozba“. Priznanje mu je uručio direktor Centra za kulturu Sulejman Beća Kujević. Obrazlažući odluku žirija, Agim Ljajić je kazao da je na konkurs Centra za kulturu za ovu književnu nagradu prispjelo 12 knjiga različitih autora i da su u uži izbor ušla tri književna ostvarenja. Šćepović je kazao da mu predstavlja čast što je njegova knjiga dobila nagradu koja nosi ime Zaima Azemovića, koji je na literarnom nebu ostavio neizbrisiv trag. Moderator večeri bio je Mirza Luboder. Organizator manifestacije je Centar za kulturu, uz podršku opštine Rožaje i Ministarstva kulture. F. K.

Nostalgična prošlost za bolju sadašnjost

PODGORICA - Izložba „Projekat Jugoslavija“ autorki Ane Adamović i Milice Pekić koja se sastoji iz stotinu video radova - intervjua sa sagovornicima različitih uzrasta i profila iz zemalja nastalih na prostoru nekadašnje zajedničke države, otvorena je juče u Muzeju Jugoslavije.

Izložba, koju će svi zainteresovani moći će da pogledaju do 15. aprila 2020. godine, kako prenosi SEEcult, predstavlja završnicu istoimenog projekta, koji je rezultat višegodišnje saradnje Muzeja Jugoslavije i „Kioska - platforme za savremenu umetnost“. Proces intervjuisanja sagovornika realizovan je atipičnim postupkom, budući da su autorke - umjesto konkretnog pitanja svakom učesniku i učesnici, ponudile karton koji opisuje neki od predmeta iz zbirki Muzeja Jugoslavije, na kojem se nalaze osnovne informacije o tom predmetu: opis, datum ili period iz kojeg potiče i porijeklo. Na taj način su, kako su navele, pokušale da kolekciju materijalnih tragova prošlosti posrednim putem prevedu u formu živih komentara, aktuelnih razmišljanja, ideja i potencijala za budućnost. - Da li je prošlost Jugoslavije već muzealizovana, istorizovana i pohranjena u arhivama? Može li nam ta prošlost razjasniti barem nešto o sadašnjosti, pomoći da razumijemo krizu u kojoj se danas svijet nalazi ili stalne poruke da je Evropska unija pred raspadom, budući da trpi svakodnevne potrese i izazove? To su neka od pitanja na koje „Projekat Jugoslavija“ pokušava da ponudi odgovore – kazale su

Izložba djela 20 slikara

BUDVA - Novogodišnja izložba slika na kojoj će biti predstavljeni radovi dvadeset poznatih akademskih slikara iz zemlje i svijeta biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji budvanskog hotela „Adria“. Ljubitelji umjetnosti biće u prilici da vide slike Cvetka Lainovića, Voja Tatara, Filipa Jankovića, Mikija Radulovića, Vesne Sušić, Milice Babić, Miša Vemića, Nikice Raičevića i Rada Vujačića iz Crne Gore, Zorana Krulja, Luke Dedića, Zdravka Mandića, Željka Đurovića i Olge Đorđević iz Srbije, Biljane Vasiljeve iz Makedonije, Ksenije Abakumove iz Rusije, Dijane Radokije iz Litvanije, Sonje Đurović iz Bosne i Hercegovine, Željana Pavića iz Hrvatske i Ethema Bajmaka iz Turske. B. B.

Promotivni plakat izložbe „Projekat Jugoslavija“

autorke. Na promotivnim plakatima izložbe vidi se da su iz Crne Gore u ovom projektu, između ostalih, učestvovali i reditelj Senad Šahmanović, publicista i književnik Marko Špadijer, prof. Božena Jelušić, istoričar umjetnosti Petar Ćuković... Jedno od pitanja kojima se ovaj projekat bavi jeste i da li smo sposobni da na primjeru multinacionalne, multikonfensionalne zemlje, koja se prije 25 godina raspala, počnemo da razmišljamo o alternativama za sadašnji trenutak. - Odmakom od predmetnosti samih objekata, pokušale smo da razmišljanje o nasljeđu jugoslovenske države udaljimo od

nostalgične vizije prošlosti, pomjerajući akcenat na razmišljanje o regionu, Evropi i svijetu danas, koji su, čini se više nego ikada, zaglavljeni u permanentnoj krizi, sukobu, netoleranciji i nejednakosti – navele su Adamović i Pekić. Tokom trajanja izložbe, čiju je arhitekturu osmislila Milica Lopičić, i publika će moći da se uključi u projekat - svako će uz ulaznicu dobiti karton sa opisom predmeta iz neke od zbirki Muzeja Jugoslavija, na koji će moći da ostavi komentar u video kutku, u okviru postavke. Izjave publike postaće, ravnopravno sa postojećim intervjuima, dio kolekcije Muzeja JugoPriredila S. V. slavije.

Premijerno emitovanje radio-drame „Naše brdo“ u režiji Mirsada Rastodera

Neočekivani ljubavni slučaj

DRAMA IZ PERIODA DRUGOG SVJETSKOG RATA: Glumci tokom snimanja radio-drame

Dva programa na DEUS-u

PODGORICA – Premijerno emitovanje radio- drame „Naše brdo“, koju je po scenariju Nade Bukilić režirao Mirsad Rastoder, biće priređeno večeras u 20:40 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“ i na talasima Radija Crne Gore.

PODGORICA - Novogodišnji koncert učenika Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ biće održan večeras u 19 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u okviru DEUS-a. Danas u podne, takođe u okviru DEUS-a, u velikoj sali KIC-a biće izvedena predstava za djecu i mlade „Svako ima nešto svoje“ Mila Masoničića u režiji Žane Gardašević-Bulatović. Uloge igraju Anđelija Rondović i Marija Đubrić, a riječ je o koprodukciji Malog ateljea Arlekin i A produkcije. R. K.

Projekat je odobren na osnovu internog konkursa RTCG i prijedloga selekcione komisije za odabir programskog sadržaja koji će biti proizveden u sopstvenoj produkciji. Junake drame iz perioda Drugog svjetskog rata i danas oživljavaju glumci Mladen Nelević, Dubravka Drakić, Omar Bajramspahić, Dejan Ivanić, Vule Marković, Branka Femić, Pavle Popović i epizodni glasovi. Ton majstor je Jovica Trajkovski, a muzička urednica Nada Vučinić. Scenaristkinja Bukilić kazala je

da je drama „Naše brdo“ pisana i posvećena onima koji pamte što su: čast, odanost, istrajnost, požrtvovanost, prijateljstvo, ljubav... - Onima, dakle, koji ne vjeruju da to mogu biti prevaziđene kategorije. I u tom smislu, drama je vrlo klasična. Iako smještena u prošlo vrijeme, u doba Drugog svjetskog rata, sve navike, ambicije, želje i odluke njenih likova su uvijek moguće i aktuelne. Cijela priča plete se oko neočekivanog ljubavnog slučaja jedne mlade, partizanske ljekarke i italijanskog inženjera. Ne samo ljubav, već i njihovi životi, zavise od inteligencije i časti ljudi oko njih. Odnosno, „Naše brdo“ je drama o ljudima iz našeg zajedničkog iskustvenog nasljeđa – kazala je Bukilić. Ova priča, kako je kazala, predstavlja i svojevrsni omaž Radiju

Crne Gore, dotičući se prvog oglašavanja Radio Cetinja 1944. godine i tumačeći živopisno i naglo približavanje svijetu i modernosti medija. - Uz humor i pjesmu, odriješiće se tvrdi čvor dobro čuvane tajne, i mada će sve postati bjelodano, opet će većina ostati slijepa za istinu. I, karakteristično za nas - jednako srećna i zadovoljna, kao da tajne nikada nije ni bilo – navela je Bukilić. Rastoder je dodao da su glavni likovi kreirani tako da stalno variraju između lirski obojenog i onog tzv. prozaičnog života, sa psihološkim, i sociološkim karakteristikama tipično naših ljudi. - Oni su supstituti bilo koga od nas ili onih ljudi koje svako od nas pamti, poznaje i ima u svom okruženju - kazao je Rastoder. R. K.

Marketing

Srijeda, 18. decembar 2019.

Marketing

20 Hronika Podgorice

Srijeda, 18. decembar 2019.

Uoči Nikoljdana osjetno skočila cijena ukljeve, krapa i jegulje

Za posnu trpezu treba imat keša

Krapa sam platila skuplje nego inače. Svi u porodici vole morsku ribu, pa sam trgovala i brancin i oradu. Prinuđeni smo da kupujemo po cijenama koje su sad aktuelne, iako to i nije baš u redu. Spremamo slavu kako dolikuje, pa pristajemo na ponuđene cijene – kazala je sugrađanka Ana Prelević trebalo je izdvojiti pet eura. U pitanju su vrste ribe iz Skadarskog jezera, bez kojih se teško može zamisliti posna nikoljdanska trpeza. S druge strane, cijena pastrmke i morske ribe ostala je nepromijenjena.

ČAST

Prodavačica u sektoru za prodaju ribe Nevenka Perović kaže da se ovih dana najviše traži krap. - Manji komadi su od četiri do

SKUPLJI OD PRŠUTE: Kilogram suvog krapa i do 20 eura

NVO LGBT Forum progres i Sekretarijat za socijalno staranje potpisali memorandum o saradnji

Za bolji život LGBTIQ osoba u glavnom gradu Nevladina organizacija LGBT Forum progres i Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada potpisali su juče Memorandum o razumijevanju i saradnji. Ovim memorandumom, čiji su potpisnici predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum progresa Bojana Jokić i sekretar za socijalno staranje Ivan Terzić, formalizovana je buduća saradnja. - Memorandum predstavlja snažnu osnovu za sve dalje aktivnosti i saradnju koja će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života LGBTIQ osoba na lokalnom nivou, a konkretno u glavnom gradu. U planirane aktivnosti definisane Memorandumom, koje će se zajednički realizovati u budućnosti, spadaju edukacije i obuke, informativne i promotivne kampanje, te podrška socijalnim servisima podrške – navode iz LGBT Foruma progres. Osim potpisivanja Memoranduma, Sekretarijat za socijalno staranje podržao je projekat „Otvoreno o HIV/AIDS-u“, koji će LGBT Forum progres realizovati u prvih pet mjeseci naredne godine. - Realizacijom projekta na direktan način biće ispunjene mjere iz lokalnih akcionih planova i nacionalnih strateških dokumenata iz oblasti HIV/AIDS-a i ljudskih prava LGBTIQ osoba. Takođe, biće unaprijeđena svijest LGBTIQ zajednice o značaju testiranja i uopšte prevencije HIV/AIDS-a – dodaje se u saopštenju. Nj. B.



Za kilogram svježeg krapa treba izdvojiti od šest do 10 eura, dok je kilogram suvog od 12 do 20 eura

šest eura po kilogramu, a veći od osam do 10 eura – kazala je Perović. Cijena ove ribe, dodala je ona, uvijek skoči uoči Nikoljdana. - Krap se inače kreće od dva eura, oni manji, do šest eura oni krupniji, što je dosta jeftinije u odnosu na trenutne cijene – kazala je Perović. Za kilogram dimljenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura, dok je marinirani bio 15 eura. Svježa jegulja koštala je 15, a ukljeva pet eura. Cijena pastrmke bila je nepromijenjena - četiri i po eura za kilogram. Losos je koštao sedam eura, brancin i orada osam, a pešikan 12 eura.

S. VASILJEVIĆ

Uoči Nikoljdana, slave najvećeg broja Podgoričana, cijena svježeg krapa u ribarnici na pijaci na Pobrežju kretala se od šest do 10 eura. Za kilogram dimnjenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura, dok je marinirani koštao 15 eura, isto koliko je trebalo platiti za kilogram svježe jegulje. Za pripremu marinade od ukljeva, po tradicionalnom receptu Staropodgoričana, za svaki kilogram ove sitne ribe

Iz gepeka riba skoro duplo jeftinija Krap i jegulja juče su se mogli kupiti i kod vanpijačnih prodavaca po znatno povoljnijim cijenama, nego u sektoru za prodaju ribe unutar pijace. Prodavac, koji je u gepeku prodavao ribu kazao nam je da je cijena manjih krapova tri eura po kilogramu, a onih većih po pet-šest eura. On je ukljevu prodavao po tri eura.

OBRAZ

Ana Prelević svratila je juče u ribarnicu da kupi krapa. Podsjetivši da su cijene ribe svake godine uoči Nikoljdana visoke, ona kaže da to ne može biti razlog da se ne pripremi trpeza kako dolikuje. - Krap sam platila skuplje nego

inače. Svi u porodici vole morsku ribu, pa sam trgovala i brancin i oradu. Prinuđeni smo da kupujemo po cijenama koje su sad aktuelne, iako to i nije baš u redu. Spremamo slavu kako dolikuje, pa pristajemo na ponuđene cijene – kazala je Prelević. Prodavac morske ribe Rado-

Kompanija „Voco“ otvorila objekat na mjestu dosadašnjeg hotela ,,Verde“

Za nezaboravan boravak na obodu glavnog grada

Jedanaesti Voco objekat na svijetu i prvi u jugoistočnoj Evropi se nalazi na obodu atraktivne destinacije u glavnom gradu, na mjestu dosadašnjeg hotela ,,Verde“ u Donjoj Gorici. On nudi moderno, elegantno i opuštajuće hotelsko iskustvo za goste. Hotel sa 81 sobom odražava karakteristike Vocoa sa ekskluzivnim crtama i posebnim obilježjima, što ga čini jedinstvenim za nezaboravan boravak. Svaki gost će iskusiti toplu dobrodošlicu karakterističnu za Voco brend, omogućavajući brzo i jednostavno prijavljivanje u hotelu, kao i posvećene domaćine Voco brenda koji su na raspolaganju tokom boravka gosta, te lokalno inspirisanu poslasticu za dobrodošlicu – domaći kolač od oraha. Inspirisan okruženjem, VocoTM Podgorica prihvata lokalne uticaje i stapa se sa savremenim enterijerom cijelog hotela, kako bi na goste ostavio

RENOVIRANE SOBE: Posteljine od recikliranog materijala

dugotrajni utisak. Renovirane hotelske sobe osmišljene su sa pogodnostima poput udobne posteljine izrađene od 100 posto recikliranog materijala, Korres proizvoda u većim flašama i brzog bežičnog interneta, kako bi se gosti opustili i prepustili vremenu odvojenom za sebe tokom boravka u Voco hotelima. Gostima će se posebno dopasti ukusna, lokalno inspirisana

jela u hotelskom restoranu ali i dokolica koju mogu ispuniti sa prijateljima i porodicom uživaju u piću u mirnom okruženju lobi bara. Za one kojima je potrebno pravo opuštanje, hotelski wellness i spa klub u čijem je sastavu bazen poluolimpijski bazen i teretana, spa centar i prostorija za tretmane, kao i novoizgrađena sportska dvorana nude mnoštvo mogućnosti za opuštanje ili

Organizovana korporativna akcija dobrovoljnog davanja krvi

SARADNJA: Bojana Jokić i Ivan Terzić

Goljemadi i Orahovo sedam sati bez struje Potrošači iz Goljemada i Orahova sjutra će biti bez struje od osam do 15 sati zbog planiranih radova na mreži - saopšteno je iz CEDIS-a. H. P.

van Milašević kazao je da su prodajne cijene prilagođene nabavnim. - Cijene su u odnosu na prethodnih nekoliko dana jeftinije, počele su da padaju, kako kod koga. Krupniji komadi krapa se danas mogu naći i za osam eura – rekao je Milašević. J. KALUĐEROVIĆ

Dragocjenu tečnost dalo 50 humanista Kompanija Unika, Kapital plaza i partnerske organizacije juče su organizovali veliku korporativnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji koja je organizovana u Kapital plazi učestvova-

lo je 50 davalaca. Iz Zavoda za transfuziju zahvaljuju organizatorima na dosadašnjem doprinosu obezbjeđivanja stabilnih zaliha krvi i pozivaju i druge subjekte i pojedince da sličnim aktivnostima

podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. - Krv može donirati svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina, , u jednom od osam organizacionih djelova Zavoda.. Muškarci mogu donirati krv na svaka tri mjeseca, dok je za žene potrebno da prođu četiri mjeseca između dvije donacije krvi – podsjećaju iz Zavoda. Nj. B.

jačanje adrenalina. Za one koji traže alternativni prostor za sastanke, VocoTM Podgorica je idealno mjesto za korporativne događaje. Sa tri raznovrsne sale za sastanke, hotel se može prilagoditi različitim potrebama, bilo da je riječ o organizaciji konferencije ili je potrebna prostorija za timsko druženje. Naš organizator događaja na licu mjesta pruža podršku za sve; od rezervacije do same realizacije događaja, ležernog ili formalnog tipa. - Uzbuđeni smo što smo prvi Voco objekat koji je otvoren u jugoistočnoj Evropi. Naš hotel gostima pruža priliku da se opuste u ambijentu na domak istorijskog i lijepog grada. Voco gostima nudi izvanredno iskustvo i zadovoljstvo nam je što gostima možemo da ponudimo toplu dobrodošlicu, kako stalnim tako i novim, koji se odluče za boravak kod nas – poručila je generalna direktorica Voco Podgorica Milena Brajović. Cijena za noćenje u Voco Podgorica je već od 80 eura. Ukoliko želite više informacija o brendu Voco, posjetite internet adresu: www.vocohotels.com.

Promjenljivo oblačno, do 17 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo oblačno i uglavnom suvo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 11, najviša dnevna do 17 stepeni.

Hronika Podgorice

Srijeda, 18. decembar 2019.

Predsjednik VladeDuško Marković čestitao je građanima Podgorice i rukovodstvu Glavnog grada Dan oslobođenja Podgorice – 19. decembar, ocijenivši da puna saglasnost u prioritetima razvoja, uspješna saradnja i sinergija Vlade i najvećeg crnogorskog grada na razvojnim projektima donosi građanima brojne koristi.

Premijer Duško Marković čestitao Dan Podgorice

- Posebno sam zadovoljan što vidim, kao i juče u Tivtu, da i Glavni grad planira i realizuje i projekte i sadržaje koji čine život građana kvalitetnijim i sadržajnijim. Vlada će nastaviti da podržava te projekte – rekao je premijer Duško Marković na sastanku sa delegacijom Podgorice koju je predvodio gradonačelnik Ivan Vuković, saop-

šteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore. Premijer i gradonačelnik Podgorice ocijenili su uspješnima projekte koji su u pripremi ili u toku poput zapadne obilaznice, druge faze bulevara prema Tuzima, istočne tribine Gradskog stadiona. - Zahvaljujući uspješnoj ekonomskoj politici Vlade i vašoj

Saradnja Vlade i Glavnog grada donosi građanima Podgorice brojne koristi

Stanarima Bloka šest predato na korišćenje novo igralište

podršci projektima lokalnih zajednica nikada se ovoliko nije gradilo širom Crne Gore da je često problem da građevinska operativa zadovolji brojne zahtjeve i projekte. Mi to koristimo da do kraja uobličimo sliku o Podgorici kao modernom gradu razvoja – kazao je gradonačelnik Vuković. Govoreći o postignućima, on je

informisao premijera da svi kontakti ukazuju da građani vide i osjećaju da se lokalna uprava približila njima i da je u sve većoj mjeri servis građana. Na sastanku je zaključeno da će Vlada i Glavni grad intenzivirati saradnju posebno na projektima biznis zona, gdje se očekuje otvaranje brojnih novih radnih mjesta, kao i na projektima koji

INTENZIVIRAĆE SARADNJU: Sa sastanka

se tiču zaštite životne sredine. Predsjednik Vlade i delegacija Glavnog grada saglasili su se o potrebi daljeg unapređenja saobraćaja u Podgorici. Premijer je ukazao na mogućnost da udio novaca koji bude pripao Glavnom gradu od koncesije na ae-

rodrome bude iskorišćen za sistemsko rješavanje izazova gradskog i prigradskog prevoza. Sastanku su prisustvovali predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih i zamjenici gradonačelnika Časlav VešoI. M. vić i Slađana Vujačić.

Rekonstruisana kuća koju je Stojanović ostavio u nasljeđe Podgorici Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković obišao je juče rekonstruisani objekat, kuću Stojanovića, koju je ugledni podgorički advokat Milinko Stojanović ostavio u nasljeđe glavnom gradu, odnosno Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Arhitektonski biser biće hram kulture

UGLEDNA PORODICA

NA RADOST SVIH STANARA: Igralište u Bloku šest

Za bezbrižnu igru najmlađih i odmor i rekreaciju starijih Mališani Bloka šest od danas se mogu bezbrižno igrati na igralištu koje je izgrađeno na bezbjednoj podlozi od tratana. Vrijednost investicije iznosila je više od 40.000 eura – saopšteno je iz Glavnog grada. Iz gradske uprave dodaju da djeca mogu uživati u zabavnim igrama, budući da je igralište opremljeno sa 10 sprava (tobogan sa kulom, klackalice, ljuljaške, konjići na oprugama i vrteške), a na samoj podlozi uctrano je i polje za igru takozvane ,,školice“. - Izgradnjom ovog igrališta stanari Bloka šest nijesu dobili samo kutak za djecu, već je pro-



Igralište je opremljeno sa 10 sprava, postavljene su klupe za odmor, a prostor je oplemenjen sa 32 odrasle sadnice lišćara i četinara

stor opremljen klupama za odmor, a dodatno je oplemnjen i sa 32 odrasle sadnice lišćara i četinara, čime ova površina s pravom može ponijetiti epitet manjeg parka – ističu iz Glavnog grada. I. M.

- Objekat u kojem se trenutno nalazimo glavnom gradu je zavještala porodica Stojanović – Milinko i Antonija Stojanović, jedna od najuglednijih porodica u Podgorici u drugoj polovini dvadesetog vijeka, sa željom da nakon njihove smrti ovaj objekat nastavi da živi i funkcioniše kao mali kulturni centar, prije svega namijenjen potrebama Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ – podsjetio je gradonačelnik. Dugo godina, naglasio je on, Glavni grad se, nažalost, nije na adekvatan način odnosio prema tom vrijednom legatu. - Imajući u vidu moralnu obavezu s jedne strane prema familiji Stojanović i s druge strane ono što je realna potreba daljeg unapeđenja kulture u glavnom gradu, pogotovo u djelovima grada van centra, mi smo odličili da realizujemo projekat. Radili smo prvo na čišćenju ove kuće, koja se nalazila u jako lošem stanju, a onda i na njenoj adaptaciji, tako da danas na ovom prostoru imamo mali arhitektonski biser i budu-

ODGOVORNOST GRADSKE UPRAVE: Rekonstruisana kuća Stojanovića u Skopskoj ulici u Maslinama

ći hram kulture, koji će služiti ne samo kao mjesna čitaonica, nego i kao buduća rezidencija za pisce i umjetnike koji u Podgoricu budu dolazili iz regiona i Evrope – kazao je Vuković.

DOPRINOS GRADU

Jedan od najbližih srodnika porodice Stojanović,Slavko Stojanović, zahvalio se na svemu što je urađeno da se kuća privede svojoj namjeni.

- Ostvarila se misao Milinkova – ne treba čovjek da očekuje sjećanja ako to nije zaslužio činenći dobro ljudima i misleći da li će to budućnost izreći. Upravo ovo danas je potvrda njegovih riječi – kazao je Slavko. On je podsjetio da je Milinko Stojanović bio je aktivni učesnik svih burnih događaja - borac NOR-a, Bitke na Sutjesci, Pljevljima. - Milinka su krasile kvalitene

Rekonstruisaće Kuslevovu kuću Gradonačelnik Ivan Vuković je najavio da će naredne godine otvoriti i rekonstruisanu Kuslevovu kuću u centru grada (preko-

Na konkursu za kreativno preduzetništvo izabrano 12 najboljih

puta knjižare ,,Karver“ na obali Ribnice), kao još jedan vrijedan kultruno-istorijski spomenik.

Dobili po 2.000 eura i besplatan štand u Delti

Preduzetnici Shimppo, Irena Vuković, Studio Ribizla, Green Studio, Hiron Creative Lab, Neda Jovanović i Tina Mišljenović, Digitalbee, Pletent-buba factory, kokoro, Cegerica i Virjanka pobjednici su prvog konkursa za kreativno preduzetništvo.

KREATIVNOST KOJA SE ISPLATI: Nagrađeni dobitnici

Vaučere u iznosu od 2.000 eura, zatim 30 dana besplatan centralni štand u Delta sitiju, gdje će plasirati i prodavati svoje proizvode, kao i strategiju za marketing i dodatnu promociju, koju će im pružiti firma ,,Strategist“, juče im je uručila zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić. Vujačić je podsjetila da je Sekretarijat za preduzetništvo za ovaj konkurs opredijelio 24.000 eura. - Imali smo veoma težak zadatak, ali smo zadovoljni vašim kreativnim idejama i bizni-

som, koji je zavrijedio pažnju naše komisije, a sigurna sam da će tako biti i kada je u pitanju šira javnost. Ne manje važna je podrška naših partnera iz Delta sitija i agencije ,,Strategist“,, kojima se zahvaljujem kazala je Vujačić. Dodala je da je rukovodstvo Glavnog grada maksimalno posvećeno razvoju svih oblika preduzetništva. - U ovoj godini Sekretarijat za preduzetništvo opredijelio je 90.000 eura za tu namjenu. U ovom trenutku uporedo sa ovim konkursom realizuje se i konkurs za podršku ženskog preduzetništva - istakla je Vujačić. Dragan Perić je iz tržnog centra Delta siti kazao je da je bilo zadovoljstvo biti dio ovog projekta. - Ovim pokazujemo da partnerstvo između komercijalne firme, Glavnog grada i agenci-

misli i riječi, temeljitost i pouzdanost. Dao je svoj je doprinos kulturi i vidu skromnih biblioteka na Jabuci, u Podgorici, u Gimnaziji, u Maslinama, na Bioču, Stijeni Piperskoj, i najzad na svojoj kući ostavio otvorena vrata svima na korist. Naglašeno je njegovo osjećanje prema društvenom, još od nepovratnog zajma za prugu Beograd Bar. Napravio je još puno toga. Miinko je dio nepokretne očeve imovine ostavio i našoj zajednici, u Stijeni Piperskoj, tako da će i njegovom mjestu rođenja biti dat poklon za osnivanje kulturnog centra Stijenski, koji se već nazire – kazao je Stojanović. Nj. B. je za marketing i komunukacije, ,,Strategist“, mogu da rezultiraju jednom dobrom i korisnom saradnjom - kazao je Perić. Pobjednike konkursa očekuje i aktivna promocija – onlajn i oflajn – kako njihovog proizvoda, tako i samog proizvođača. Nagrađeni mogu računati na i komunikacionu strategiju za dalji razvoj i promociju biznisa od agencije za marketing i komunikacije, ,,Strategist“, koja je takođe partner u projektu. - Dobili smo više od 60 prijava. Veoma smo zadovoljni što imamo takve ljude sa sjajnim idejama za biznis. Bila je velika konkurencija, trudili smo se da klasterujemo nagrađene, da ne dobije jedna sfera najviše mjesta nego da svi budu zastupljeni - kazala je Katarina Milačić iz agencije ,,Strategist“. Z. K.

Feljton

Srijeda, 18. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

Razmišljali su da nepokorna sela presele u Makedoniju » Piše: Slobodan ČUKIĆ Kraljevski povjerenik Ivo Pavićević je naredio 7. decembra 1919. da se formiraju leteći odredi, odnosno, organizacije koje će se upotrijebiti za gonjenje komita, za period od mjesec do mjesec i po dana („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1038-1039). Napomenuo je Miloradu Mihailoviću da se ta organizacija izvrši „od potpuno pouzdanih i sposobnih ljudi za taj posao“, te da će se smatrati da će svi prijavljeni i upisani građani za navedeno vrijeme biti na vojnoj dužnosti, kao i da će biti pod komandom oficira stalne vojske. Svi će dobijati tri dinara dnevno, državno oružje i municiju i hranu kao i vojnici, a uz to i državno vojničko odijelo i obuću – što će im po svršetku navedenog roka ostati kao nagrada u njihovu svojinu (uključujući i šajkaču, S.Č.). Prijava se ima okončati najkasnije do 16. decembra 1919. (po starom), a svi primljeni imaju se javiti do 20. decembra vojnim komandantima u svojim mjestima, kada će i početi njihova služba („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1039). Iz Beograda je 8. decembra javljeno da je poslato 1500 uniformi, te da se za potrebe novoorganizovanih jedinica može uzeti „odelo za svih 800“ (isto, 1047).

RASELJAVANJE

U ovaj paket mjera treba uračunati i nerealizovani prijedlog Vrhovne komande u Beogradu od 6. decembra (po starom) o raseljavanju ustaničkih porodica i čitavih sela.



Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje) vještajima i „Krvavom albumu Karađorđevića“ na kraju ovog poglavlja, u dijelu koji se odnosi na decembar 1919. godine.

UHAPŠENICI IZ KOMANA, BJELICA I DIDA

Stevan Hadžić

Ministar vojni i mornarice Kraljevine SHS general Stevan Hadžić je taj prijedlog 8. decembra (po starom) dostavio ministru unutrašnjih dela Svetozaru Pribićeviću. „Pored vojničkih mera do sada preduzetih potrebno je odmah i bez odlaganja pristupiti raseljavanju porodica pojedinih odmetnika pa i čitavih sela, koja su se pokazala nelojalna i nepokorna. Ovo raseljavanje u vezi sa energičnim

U paket „energičnih“ mjera treba uračunati i nerealizovani prijedlog Vrhovne komande u Beogradu od 6. decembra 1919. o raseljavanju ustaničkih porodica i čitavih sela. Ministar vojni i mornarice Kraljevine SHS general Stevan Hadžić je taj prijedlog 8. decembra (po starom) dostavio ministru unutrašnjih dela Svetozaru Pribićeviću

Svetozar Pribićević

gonjenjem odmetnika najbrže će dovesti do umirenja. Raseljavanje bi trebalo da vrše policijske vlasti uz pripomoć vojnih vlasti. Iseljenici bi se mogli privremeno razmestiti po pojedinim mestima Makedonije i u Kumanovskom kraju“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1045). Ova ideja je bila slična nerealizovanoj turskoj namjeri iz 1702. godine, da se stanovništvo Katunske nahije zbog nepokornosti iseli na Pešter. Iza svega se nazirao regentov lik. Ivo Pavićević je u vezi toga komentarisao: „I raseljavanje porodica odmetničkih, njihovih jataka i čitavih sela, kako se navedenim aktom vojne vlasti predlaže, stvar je u principu dozvoljena ... Svet koji bi raselili odavde,

Savo Čelebić

treba odmah smestiti negde u granicama St. Srbije ili Makedonije, dati mu tamo kakva takva krova i hleba ... Međutim, i ako nalazim da radi zaštite takvih interesa ne treba štediti apsolutno nikoga ko je protivu države, mišljenja sam da se te mere za sada ne mogu izvršiti ... Mišljenja sam da ovu meru za sada još ne treba primeniti, jer se nadam da će se stanje stvari brzo i definitivno smiriti ovde...“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1270-1271).

UHAPŠENICI IZ ŠTITARA

Nakon hapšenja civila u Bokovu, Kosijerima i Đinovićima 3. decembra 1919. (po starom), okupaciona vlast je nastavila da hapsi i zatvara civile. U Štitarima je 6. decembra (po starom) uhapšena porodica ustaničkog vođe Sava Čelebića i to: maćeha Marija, žena Milica sa đecom Milovanom, Vladimirom, Draganom i Zorkom. U izvještaju o tome sreski načelnik sa Rijeke I. Popović najavio je da će śutra, 7. decem-



Kućište u selu Dide

U Štitarima je 6. decembra 1919. uhapšena porodica ustaničkog vođe Sava Čelebića i to: maćeha Marija, žena Milica sa đecom Milovanom, Vladimirom, Draganom i Zorkom. Civili su uhapšeni u Ugnjima i Očinićima 7. decembra. Civili su pohapšeni u Komanima i Bjelicama 11. decembra

bra (po starom) biti uhapšena familija Nikole Gavrilovog Vujovića koji je trebalo da bude sproveden kao talac, ali je prije toga utekao u šumu („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1030).

UHAPŠENICI IZ UGANJA I OČINIĆA

Policijski pisar sa Cetinja Filip Perunović je 7. decembra (po starom) izvijestio o hapšenju civila u Ugnjima i Očinićima. Žandarmi su rano ujutro tog dana stigli u Ugnje đe su pozvali predśednika opštine Draga Kapičića, od koga su saznali imena ljudi koji su u šumi, kao i njihovih porodica. „I na njihov zahtjev dozvolili smo im da saopšte familijama odbeglica i viđenim ljudima za taoce da se iskupe u sredinu sela što su i učinili. Na poziv svi su se odazvali i na određeno mesto došli, taoci i familije odmetničke, ko nije bio bolestan, osim iz zaseoka Vrela seljak Pero Lagator koji je odbegao u šumu i isti pucao na patrolu našu“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1044). Uhapšene porodice je na Cetinje sproveo pisar Konagdžijske opštine, a žandarmi su produžili za Očiniće da bi i tamo pohapsili ustaničke porodice. Pred opštinskom kancelarijom pozvali su kmeta Iliju Paovića i pred predsjednikom opštine naredili da se odmah pozovu komitske familije, kao i oni koji su određeni za taoce. „Pošto smo iskupili taoce i familije odbeglih lica pošli smo za Cetinje ... Prilažem u prilog ... imena taoca i familija koji su smešteni u ovd. pritvoru“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1044). Na žalost, ne pośedujemo spisak uhapšenika iz Uganja i Očinića. Poneki detalj o tome može se naći u oficirskim iz-

Imamo spisak uhapšenih civila iz Komana i Bjelica 11. decembra (po starom). Upada u oči da Komani uopšte nijesu pominjani u najavama o hapšenju ustaničkih porodica. Pohapsio ih je zloglasni Stojan Popović. Evo i imena utamničenih ljudi. U opštini Komanskoj iz sela Milati uhapšeni su Milovan B. Pejović koji je imao sina u komitama, Krstina (Krstinja?) M. Pejović koja je imala brata u komitama, Spasoje J. Radonjić koji je imao brata u komitama, Sava P. Radulović koji je imao brata u komitama i Ilija S. Radović (Radulović?) čiji je brat takođe bio u komitama. Iz sela Mokanje (opština Komanska) uhapšena je Makica P. Vuković čiji je sin bio u komitama. Iz sela Dolovi uhapšena je Marija St. Radulović čiji je sin bio u komitama. Dakle, iz Komana je uhapšeno ukupno 7 ljudi, od kojih 3 žene. U Bjelicama su u Dubu uhapšene tri žene čiji su muževi bili u komitama - Đurđija P. Milić, Joše M. Milić i Jela A. Milić. Iz Dida je uhapšen Blagoje S. Vujić koji je imao sina u komitama („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1056).

ZLIKOVAC

Zloglasni Stojan Popović navodi da je 12. decembra „pozvao seljane sela Dide iz opštine Bjeličke, a iz tog sela ima 13 odmetnika (svega 10 kuća), oni se pozivu nisu odazvali već su digli svoje familije i stoku i sve što su imali i izbegli u Cuce. Tako isto uradili su i seljani sela Miogosta iz Zagaračke opštine. U Miogostu ima 20 kuća a 11 komita“. Popović je tih dana žario i palio po Katunskoj oblasti. Reakcija žitelja Dida ga je razbijesnila, pa je odmah krenuo u obračun sa neposlušnicima. „Posle ovakvog njihovog postupka naredio sam da im se poruše kuće ... Preko načelnika sreza Čevskog izdao sam naredbu ... da nijedno selo nesme da primi od sad komite u selo, a ako to urade a ja doznam da ću selo porušiti ... da ću posle 20. ovog meseca (rok koji je postavio Poverenik) kazniti svako selo koje mi ne dovede svoje komite na predaju ... Pošto ću do 20 ovog mca biti gotov sa interniranjem familija odmetnika na Cetinju i njihovih jataka, to mislim od 21. da otpočnem akciju protiv odmetnika...“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1079-1080). (Nastavlja se)

Srijeda, 18. decembar 2019.

Marketing

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

JU OŠ „JEDINSTVO“ SKORAĆ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-715-509 Email: Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Skorac Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2020.godine,za 6 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rada; -probni rad 6 mjeseci; -nastava se izvodi na albanskom jeziku,pa shodno Zakonu o pravima manjina kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma JU OŠ „JEDINSTVO“ SKORAĆ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-715-509 Email: Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Skorac Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - do 30.06.2020.godine,za 1/2 norme; -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 6 mjeseci; -nastava se izvodi na albanskom jeziku; -rad u Pj Traboin JU OŠ „JEDINSTVO“ SKORAĆ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-715-509 Email: Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG, SRPSKOG, BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Skorac Uslovi: Profesor maternjeg jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -rad u matičnu i PJ Traboin i Gornje Drume -nastava se izvodi na albanskom jeziku pa shodno zakonu o manjinama kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo -probni rad 6 mjeseci JU OŠ „JEDINSTVO“ SKORAĆ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-715-509 Email: Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ADMINISTRATIVNIM I RAČUNOVODSTVENIM POSLOVIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena,

Srijeda, 18. decembar 2019.

mjesto rada Skorac Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -do 30.08.2020.godine -za 1/4(0,25) nedeljne norme -nastava se izvodi na albanskom jeziku -crnogorsko državljanstvo -probni rad 3 mjeseca -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JU SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA „VASO ALIGRUDIĆ“ Adresa: VASA RAIČKOVIĆA 26

Tel.: 020-237-120 Email: elektropg@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Elektronika, telekomunikacije i računari - stepen specijaliste Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastavnik/ca praktične nastave nastavnik/ca pomodularizovanim obrazovnim programima; - do 30.06.2020.godine; -za 12,50 časova nedeljne norme; -dozvola za rad (licena); -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 3 mjeseca 2. NASTAVNIK/CA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Elektronika, telekomunikacije i računari - stepen specijaliste Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastavnik/ca praktične nastave; - do 30.06.2020.godine; -dozvola za rad (licena); -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 3 mjeseca 3. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Informatičar, Matematičar Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 4. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Informatičar, Matematičar Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

-probni rad 3 mjeseca -za 10 časova nedjeljne norme 5. NASTAVNIK/CA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Elektronika, telekomunikacije i računari - stepen specijaliste Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastavnik/ca praktične nastave -do povratka radnica sa bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 6. NASTAVNIK/CA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Elektronika, telekomunikacije i računari - stepen specijaliste Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastavnik/ca po modularizovanim obrazovnim programima -do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 7. NASTAVNIK/CA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastavnik/ca po modularizovanim obrazovnim programima -do 30.06.2020.godine

-crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 8. NASTAVNIK/CA PO MODULARIZOVANIM OBRAZOVNIM PROGRAMIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 9. NASTAVNIK/CA PO MODULARIZOVANIM OBRAZOVNIM PROGRAMIMA-OBLAST MAŠINSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca -za 7,50 časova nedjeljne norme -svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi KOMERCIJALNA BANKA AD PODGORICA Adresa: CETINJSKA 11, KULA PC1, VI SPRAT, PODGORICA

Tel.: 020-426-346 Email: pravni.s@kombank.co.me Oglašava potrebu za popunom radnog mjesta u Sektoru upravljanja rizicima, i to radnog mjesta naziva: SARADNIK/CA – KREDITNI/A ANALITIČAR/KA u Odjeljenju analize kreditnog rizika - 1 izvrši-

lac. Uslovi za obavljanje posla: · stepen i vrsta stručne sprema: VI/ VII – Ekonomskog usmjerenja; · radno iskustvo: 1 godina; · dodatna znanja: poznavanje rada na računaru, vještine analize i odlučivanja; · radni odnos na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od 6 mjeseci; · Mjesto rada je u Podgorici. Napomena: Potrebne karakteristike i kompetencije: · poznavanje regulative CBCG u dijelu kreditnog rizika; · poznavanje finansijskih izvještaja, analiza investicionih projekata, pokazatelja poslovanja preduzeća, analize tržišnih kretanja (istraživanje konkurencije i tržišta); · procjena rizika; · sistematičnost i strukturirano pisano izražavanje, analitičnost, preciznost, komunikativnost, prezentacijske vještine, proaktivnost, odgovornost. ROK ZA PRIJAVLJIVANJE NA OGLAS: 8 dana od dana objavljivanja oglasa. Napomena: u prijavi koju kandidat šalje bilo poštom ili putem maila potrebno je naznačiti naziv radnog mjesta za koje se prijavljuje i dostaviti Biografiju na službenom jeziku ili jeziku u službenoj upotrebi u Crnoj Gori Prednost imaju kandidati sa radnim iskustvom na istim ili sličnim poslovima. Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor. POLIKLINIKA HIPOKRAT PZU Adresa: PIPERSKA 41

Tel.: 067-444-443 Email: info@hipokrat.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 24 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica

Srijeda, 18. decembar 2019.

Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Engleski početni nivo, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -probni rad 6 mjeseci

BAR TEL.: 030/313-048

VUKČEVIĆ TRADE DOO Adresa: Zeleni pojas 35

Tel.: 069/330-023 Oglašava potrebu za: 1. TOČILAC/ICA GORIVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 2 dana

BERANE TEL.: 051/233-332

DOO „LOKALNI JAVNI EMITER RADIO BERANE“ Adresa: ul.Mojsije Zečevića br.8 BERANE

Tel.: 068/006-353 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potreban je VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja Potrebno je najmanje 5 godina radnog iskustva u medijima Izbor se vrši na period od 4 godine. Potrebna dokumentacija: -prijava na slobodno radno mjesto -uvjerenje o državljanstvu -fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta -diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti -uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu Navedenu dokumentaciju u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati: ime i prezime,adresu ,kontakt telefon,naziv društva sa ograničenom odgovornošću i radnog mjesta) potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: DOO ,,LOKALNI JAVNI EMITER RADIO BERANE,, ul.Mojsije Zečevića br.8 BERANE Sa naznakom: za konkurs za potrebe DOO ,,LJE Radio Berane,, za radno mjesto direktor/ica. JPU „RADMILA NEDIĆ“ BERANE Adresa: ul.IV Crnogorske bb

Tel.: 051/230-218 Raspisuje konkurs za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme,

radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Probni rad 1 mjesec Potrebna je završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim potrebama. Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2020. godine.

BUDVA TEL.: 033/402-556

FALKENSTEINER HOTEL MONTENEGRO DOO

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

MALO SELO DOO Adresa: SASOVIĆI BB, ZELENIKA

Tel.: 031/580-584 Email: anastazija-blazevic@gmx. de Oglašava potrebu za: 1. DOMAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Domar Trajanje oglasa: 8 dana SEACON MARINE DOO

Adresa: BALŠIĆA BR. 3

Adresa: PARTIZANSKI PUT 9

Tel.: 068/878-408 Email: me.fqm.administration@ falkensteiner.com Oglašava potrebu za:

Tel.: 067/586-330

1. ŠEF/ICA PRODAJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Prijave slati na: me.fqm.administration@falkensteiner.com 2. ŠEF/ICA TEHNIČKE SLUŽBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Prijave slati na: me.fqm.administration@falkensteiner.com LIR D.O.O. Adresa: VOJVOĐANSKA 22

1. INŽENJER/KA GRAĐEVINARSTVA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Inženjer građevinarstva (VI/1 SSS) TADIĆ FAMILY DOO Adresa: PRŽINE BB ZELENIKA

Tel.: 068/377-899 Email: zarez@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. FRIZER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Frizer za muškarce, Frizer za žene Trajanje oglasa: 30 dana

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINE NIKŠIĆ, PLUŽINE I ŠAVNIK Adresa: NJEGOŠEVA 10

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane. Kontakt telefon: 040/215-192

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

NVU ZRAČAK NADE Adresa: VOJA ĐENISIJEVIĆA BB

Tel.: 322-991//067/607-048 Email: zracaknadel@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A RADNIK/ICA/ SARADNIK/ICA ZA RAD U RADNO-OKUPACIONIM RADIONICAMA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Bachelor primjenjene fizioterapije, Primijenjena fizioterapija – stepen stecijaliste Trajanje oglasa: 2 dana Napomena: Neophodan Sertifikat za radnookupacionu terapiju i/ili ART terapiju. Projekat se finansira iz sredstava Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore. 2. STRUČNI RADNIK/ICA/SARADNIK/ICA ZA RAD U RADNO-OKUPACIONIM RADIONICAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Defektolog, Diplomirani socijalni radnik (VII/1 SSS), Pedagogija - stepen specijaliste, Psiholog Trajanje oglasa: 2 dana Napomena: Neophodan Sertifikat za radnookupacionu terapiju i/ili ART terapiju. Projekat se finansira iz sredstava Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.

Tel.: 033/454-120 069/309-700 Oglašava potrebu za:

Tel.: 040/215-192 Email: niksic@czsr.me

ROŽAJE

1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Kuvar, SŠS-IV, Tehničar kulinarstva Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - poželjno, ne i obavezno poznavanje kineske kuhinje Prijave slati na info@kineski-restoran.me Više informacija na 069/082-794

Raspisuje oglas za prijem u radni odnos: 1. VODITELJ/KA SLUČAJA, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme. Uslovi: VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, sociolog, defektolog i andragog; licenca za rad; jedna godina radnog iskustva. 2. STRUČNI/A RADNIK/CA NA MATERIJALNIM DAVANJIMA, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme. Uslovi: VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; socijalni radnik, sociolog; licenca za rad; jedna godina radnog iskustva. Pored dokaza o ispunjenosti uslova iz oglasa, kandidati treba da dostave uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta. Oglas je otvoren osam dana od dana objavljivanja. Prijave dostaviti na adresu JU Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik, Njegoševa 10, Nikšić.

DOO „ELKOS - ETC“

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

NAPREDAK AD KOTOR Adresa: KOTOR INDUSTRIJSKA ZONA B.B.

Tel.: 032-311-100 Email: napredak@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Ugostitelj (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 1 dan

TEL.: 051/271-343

Adresa: industrijska zona

Tel.: 067/210-241 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA TEKSTILA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana

TIVAT TEL.: 032/674-585

OPŠTINA TIVAT Adresa: TRG MAGNOLIJA- TIVAT

Tel.: 032/661-307 Email: kadrovi@opstinativat.com Oglašava se prijem na radno mjesto 1. RUKOVODILAC/TELJKA SLUŽBE ZA UNUTRAŠNJU REVIZIJU jedan/na izvršilac/teljka u Opštini Tivat, na period od pet godina. Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa i dokazi o ispunjavanju uslova:

Stečeno visoko obrazovanje - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, u obimu od 240 kredita CSPK-a – (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenje odgovarajuće obrazovne ustanove) Pet godina radnog iskustva na poslovima u VII1 nivou kvalifikacije obrazovanja od čega dvije godine radnog iskustva na poslovima revizije (dostaviti uvjerenja poslodavca o potrebnom radnom iskustvu) Sertifikat unutrašnjeg revizora u javnom sektoru (dostaviti ovjerenu fotokopiju sertifikata) Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar, sprovešće se u skladu sa članom 121 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore“, broj: 02/18, 34/19) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja. Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu. Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (tražene dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti neposredno ili preporučenom poštom u roku od 20 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati „Javni konkurs za Rukovodilac/teljka Službe za unutrašnju reviziju“, ime i prezime kandidata, sa adresom i telefonskim brojem, na adresu: OPŠTINA TIVAT, Služba Predsjednika opštine-Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima, Trg Magnolija 1, 85320 Tivat PRIVATNA PREDŠKOLSKA USTANOVA „KREATIVNA ČAROLIJA“ Adresa: Donja Lastva b.b.

Tel.: 068/101-035 Email: kreativnacarolija.cg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: VSS , VŠS, Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: Dokaz o stručnoj spremi Poželjno radno iskustvo Stručni ispit Crnogorsko državljanstvo Opšti uslovi Prijave dostaviti isključivo poštom ili lično na adresu: Donja lastva bb.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Srijeda, 18. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, broj 075/18 ), Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta, Opština Ulcinj

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost Da je nosiocu projekta „Crnogorski Telekom“ a.d. Moskovska29 Podgorica, donijeto Rješenje br. 06- 531/19-2 od 04.12.2019 godine, kojim je odlučeno da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat: postavljanje privremenog objekta - instalacije opreme/uređaja za fiksnu telefoniju (outdoor kabinet) na lokaciji “Bjelogora” na katastarsku parcelu br. 437/2 KO Ulcinj, Opština Ulcinj. Nosioc projekta može pristupiti izvođenju projekta na pomenutoj lokaciji u skladu sa važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za tu vrstu objekta, uz obavezu da pri izgradnji i korišćenju objekta primjeni potrebne mjere za sprečavanje štetnih uticaja na životnu sredinu, kao i da u slučaju udesa, predvidi i primjeni potrebne mjere zaštite.

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost Da je nosiocu projekta „Crnogorski Telekom“ a.d. Moskovska29 Podgorica, donijeto Rješenje br. 06- 532/19-2 od 05.12.2019 godine, kojim je odlučeno da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat: postavljanje privremenog objekta - instalacije opreme/uređaja za fiksnu telefoniju (outdoor kabinet) na lokaciji “Brajše” na dio katastarske parcele br. 1245 KO Brajša, Opština Ulcinj. Nosioc projekta može pristupiti izvođenju projekta na pomenutoj lokaciji u skladu sa važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za tu vrstu objekta, uz obavezu da pri izgradnji i korišćenju objekta primjeni potrebne mjere za sprečavanje štetnih uticaja na životnu sredinu, kao i da u slučaju udesa, predvidi i primjeni potrebne mjere zaštite.

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta ,,ZRNOŽIT” d.o.o. iz Cetinja, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Rekonstrukcija i nadogradnja poslovnog objekta za preradu mesa - proizvodnja proizvoda od mesa i skladištenje proizvoda od mesa u uslovima kontrolisane temperature”, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli br. 1346/1 K.O. Cetinje I, dio UP 3, u zahvatu DUP-a ,,Industrijska zona” Cetinje. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu biće dostupan na uvid u Sekretarijatu, kancelarija broj 81, svakog radnog dana u terminu od 12-15 časova, na sajtu Prijestonice Cetinje. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, dana 17.01.2020. godine, sa početkom u 10.00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, je do 18.01.2020.godine. SEKRETARKA Snežana Kujović, dipl.ing.

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „DARMA“ d.o.o. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta za proizvodnju vina - vinarija na katastarskoj parceli broj 1560, KO Dajbabe, Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejanmugosa@pggrad.co.me.

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „NEMESIS“ d.o.o. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za proizvodni pogon, za proizvodnju hljeba, peciva, bureka, sladoleda i kolača, koji se nalazi u dijelu objekta br.1, na katastarskoj parceli broj 3573/1, Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejanmugosa@pggrad.co.me.

Srijeda, 18. decembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Eksterna usluga čišćenja poslovnih objekata EPCG AD Nikšić, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-0039472 od 08.11.2019. godine, pod rednim brojem 334. Tenderska dokumentacija broj 128/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204-220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za izvođenje radova: “Opremanje lokacija u naseljima sa pretežno individualnom izgradnjom i drugih lokacija za koje se ukaže potreba i obezbijede sredstva, radovi na hidrotehničkim instalacijama za koje se ukaže potreba, polaganje visokonaponskih kablova i izgradnja javne rasvjete za opremanje lokacija i sredstva za investitore koji sami opremaju lokacije-Opremanje lokacija u zahvatu DUP-a Donja Gorica, Gornja Gorica 1, Tološi 1, Zlatica B, Konik-Stari aerodrom i Nova Varoš 2”, vrijednosti sa PDV-om 64.000,00 €. Tenderska dokumentacija za javni poziv broj 44/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn. gov.me dana 16.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zdenka Perović, službenik za javne nabavke, telefon 020/408735, e-mail zdenka.perovic@apg.co.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Dom zdravlja Pljevlja oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Za nabavku radova: »Izvodjenje radova na izgradnji objekta kapele u Golubovcima«, vrijednosti sa PDV-om 500.000,00 €. Tenderska dokumentacija za javni poziv broj 45/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal. ujn.gov.me dana 16.12.2019. godine. Lice za davanje informacija službenik za javne nabavke, telefon 020/408-735, e-mail zdenka.perovic@apg.co.me.

Medicinske opreme ultrazvučni apparat ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 21.400,00 €. Tenderska dokumentacija broj OP 03/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 17.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Rajkica Kljajević, telefon 067448-990, e-mai :domzdravljapv@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JP Radio i Televizija Crne Gore, Bulevar revolucije br.19, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge satelitske distribucije signala RTCG - korištenje satelitskog segmenta koji ima pouzdanu pokrivenost evro-mediteranskog područja, DTH (Direct to home) prijem signala, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 130.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 17.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Isidora Raičković službenik za JN, telefon 020 234 427, email tenderi@rtcg.org

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće MESNA INDUSTRIJA „GORANOVIĆ“ D.O.O. Nikšić, Straševina bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat građenja novog objekta- kanalizacione infrastrukture- postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, na katastarskim parcelama broj 1389/4, 1389/5 i 1389/6 KO Straševina, u obuhvatu PUP Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (Njegoševa 18, Nikšić, Zgrada Opštine Nikšić, VIII sprat, kancelarija br.3), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18. Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u prostorijama Sektora za zaštitu životne sredine (Zgrada Opštine Nikšić, VIII sprat, kancelarija br.3), dana 30.12.2019.godine u 11.00 časova.

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Uređenje i održavanje specijalnog rezervata „Tivatska solila“, opština Tivat , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-3678/4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn.gov.me dana 17.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Vojislav Dragnić, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro.com.

Usluge osiguranja vozila, tehničkog pregleda vozila i dodatnog osiguranja vozača i putnika od autonezgode za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 18.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 42/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14. 28/15 i 042/17) Uprava javnih radova, Arsenija Boljevića 2a, City Mall, III sprat, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na izgradnji trafostanice za potrebe Kuće voća u Andrijevici, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 105.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04-248/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 13.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Marija Božović, dipl.ing.građ., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na sanaciji enterijera Arhiepiskopske palate Stari grad Bar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-18/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 13.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Anđela Božović, dipl.ing. arh., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na podizanju Spomen obilježja Lesendra 1843, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 8.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-238/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 13.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Anđela Božović, dipl.ing. arh., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka roba, Rezervni dijelovi za buldozere Dressta, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 75.200,00 €. Tenderska dokumentacija broj 060/19.4-02/1-10849/4 od 17.12.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 17.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 18. decembar 2019.

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI

„Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (““Sl.list CG“,broj 75/18) Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta A.D. CRNOGORSKI TELEKOM iz Podgorice, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Bazna stanica mobilne telefonije “Topla” na životnu sredinu, na dijelu kat.parc.br. 1775/3 K.O.Topla, Opština Herceg Novi.U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, zgrada Opštine Herceg Novi, kancelarija br.101, III sprat, radnim danima od 09.00 do 11.00 časova i na sajtu Opštine Herecg Novi www.hercegnovi.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Herceg Novi, Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost kao i na e-mail eko_saglasnost@hercegnovi.me je do 25.01.2020.godine. Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u Maloj sali Opštine Herceg Novi dana 15.01.2020. god., sa početkom u 12 časova.“ S E K R E TAR Aleksandar Kovačević,dipl.ing.erozije

Mali oglasi Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Servis reverzne osmoze, procijenjene vrijednosti sa PDVom 25.240,66€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 118/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „Radinović company“ d.o.o. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju poljoprivrednog objekta-klanice u sklopu farme za tov pilića, koja se nalazi na katastarskoj parceli br.1566/23 KO Donji Kokoti u zahvatu DUP-a „Podgorica“, Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejanmugosa@pggrad.co.me.

nekretnine IZDAJE se dvosoban stan na Starom aerodromu, treći sprat južno orjentisan.Posjeduje kuhinjske elemente, klimu i opremljena kupatila.Stan se izdaje na duži period. Tel.068/122-719 1 IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2 – centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 00381-63-166-3331 2

razno OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-o86, 069/205-737 4

zaposlenje RESTORAN traži radnike za sledeće pozicije - radnici u kuhinji i radnici za kasom. Tel: 068 / 378 – 391 5

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

30 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 18. decembar 2019.

Dana 17. decembra 2019, poslije duže bolesti, u 70. godini, preminula je naša draga

RADMILA Branislava ZEJAK rođ. ĆUĆILOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikoljcu 18. decembra od 8 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Ožalošćeni: sinovi DejaN i Milija, kćerke DaNijela i MarijaNa, sestre StOjaNka, Milka i ZOriCa, đeveri raDiSav, MilaNkO i MijOMir, unučad kSeNija, Pavle, Marija, jOvaNa, BraNiSlav, Petra, NikOlija i OgNjeN, zaove, snahe i ostala rodbina

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 18. decembar 2019.

Посљедњи поздрав

Neopisivo je bolno oprostiti se od tebe

Дана 16. децембра у 39. години, изненада напусти нас наш драги

MILJANE Počivaj u miru, bezgrešno dijete.

МИЉАН БОБИЧИЋ

МАРКО ЛАЗАРЕВИЋ

910

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље да је изненада издахнуо наш вољени брат. Саучешће се прима 18. децембра од 9 до 15 часова на градском гробљу Чепурци и 19. децембра од 9 до 12 часова, када поворка креће у село Станисељићи, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова драгог нам покојника.

Навијачки покрет вас неће заборавити. Почивајте у миру.

BORO VUKMANOVIĆ

НИКШИЋКЕ ВОЈВОДЕ

ДРАГАН Милорадов ПЕЈОВИЋ

Tuguju za tobom BAĆOVIĆI

Dragi striko, Uvijek ćemo se sjećati tvog dragog lika, toplog pogleda, osmijeha i zagrljaja. Hvala ti za prelijepo djetinjstvo i podršku koju si nam uvijek pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ожалошћени: браћа МИТАР, ПЕТАР, ДИМИТРИЈЕ - ДИМО, браћа од стричева, ДАЛИБОР - ДАЈА и ДАРКО, снахе ИВАНА и АНДРЕА, братанићи и братаничне, стричеви ЂОКО и ГОЈКО, ујак МИЛАН, ујна ДРАГИЦА, браћа од тетака и многобројна родбина ПЕЈОВИЋ и КНЕЖЕВИЋ 921 Posljednji pozdrav dragom bratu

Tvoje bratanične BOJANA i BILJANA sa porodicama 923 Dragi tata

891 Opraštamo se od

DRAGANU MILIJA ŠĆEPANOVIĆ Tvoj brat DAJA PEJOVIĆ sa familijom

Uvijek si bio moj uzor, ponos i to ćeš zauvijek i ostati. Ostavljaš iza sebe nas, koji ćemo te vječno pamtiti ali sa tugom u srcu što više nijesi sa nama. Počivaj u miru. Tvoj sin PETAR, snaha MIRJANA i unuk VIKTOR

MARKA LAZAREVIĆA

MILJANA BOBIČIĆA

917

907 Naš voljeni

Dragi tata

Istina je teška, tuga beskrajna, riječi malo, a bola previše...

MILIJA pok. Dimitrija ŠĆEPANOVIĆ MILIJA ŠĆEPANOVIĆ

ZORAN BOLJEVIĆ s porodicom

Učio si nas da budemo ponosni i dostojanstveni, ali puno boli. Tvoja ljubav i dobrota koju si nesebično davao će nam uvijek nedostajati. Počivaj u miru, a nas će grijati sjećanje na tebe.

Opraštamo se od tebe danas, sa velikim bolom i prazninom u našim srcima. Ne postoje riječi kojima bismo opisali ko si bio u našim životima, a bio si najbolji muž, otac, đed i svekar. Počivaj u miru.

Kćerka SVETLANA, zet VESELIN, unuci SREĆKO i NEBOJŠA i prijateljica CAJA

Tvoji: supruga JANA, sin PETAR, kćerke VESNA, ZORICA, SVETLANA, unuk VIKTOR i snaha MIRJANA

915

918

Veoma smo ožalošćeni zbog prerane smrti

Dragi tata

916

MILIJA ŠĆEPANOVIĆ MILJANA BOBIČIĆA Poštovana porodico, izražavamo vam duboko saučešće i žaljenje.

Živio si dostojanstveno i napuštio nas i otišao na vječni počinak dostojanstveno. Ostavio si veliku tugu i bol u našim srcima, ali uvijek će nas grijati sjećanje na tvoj topli pogled i ljubav koju si nam pružio. Tvoja kćerka ZORICA, zet DUŠKO, unučad TIJANA i SRĐAN 919

STANARI ULAZA BULEVAR REVOLUCIJE 16

MILIJA ŠĆEPANOVIĆ Jecaju tvoja junačka Rovca plaču danas Višnje i Siljevica sa Brnjika tužno javlja soko ode Bogu, brate, striko i naša diko! Neka te primi u vječne odaje svoje za tebe samo rajska vrata postoje. Vječna ti Slava i hvala! DRAGUTIN, MILUŠA i IGOR ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Dragi tata 895

908

Posljednji pozdrav dragom đeveru

Dragi striko

MILIJA ŠĆEPANOVIĆ

Počivaj u miru. 922

BORU VUKMANOVIĆU

U boli i tuzi se rastajemo od tebe. Čitav život si naš uzor i ponos. Čuvaćemo uspomenu na tvoj topli lik i tvoju dobrotu. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Snaha PERSA

Kćerka VESNA, zet SLAVKO, unučad NEMANJA, ALEKSANDRA i ANĐELA 920

MILIJA ŠĆEPANOVIĆ Hvala što se imenom tvojim danas ponosimo. Neka duša tvoja nađe mir i spokoj. SANJA, ANA i ŽANA sa porodicama 909

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 18. decembar 2019.

Dana 15. decembra 2019. poslije kratke i teške bolesti preminuo je u 75. godini naš dragi Умрла је послије краће болести у 78. години наша драга

BORO Vladimirov VUKMANOVIĆ

BORO Vladimirov VUKMANOVIĆ 1945-2019.

ВЕСНА Драгољубова ЧАГОРОВИЋ рођена Петровић

Саучешће примамо 18. децембра 2019. од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: супруг ДРАГОЉУБ, кћерке СНЕЖАНА и НАТАША, ђевери ВЕЛИМИР и ВЛАДИМИР са породицом, зетови АНТОНИО и СРЕТЕН и остала родбина ЧАГОРОВИЋ i ПЕТРОВИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 18. decembra od 9 do 15 časova i 19. decembra od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Ožalošćeni: supruga RADMILA, sinovi ZDRAVKO i DARKO, sestre DESANKA, JELENA i SLAVICA, unučad NIKOLIJA, ANASTASIJA, DOROTEA, ŽELJKO i ELEONORA, snahe BILJANA, JELENA, PERSIDA i NEVENA, sinovci MLADEN, DALIBOR i GORAN, kao i sinovice BOJANA i BILJANA sa porodicama i ostala rodbina

Suprug, otac, djed i svekar... Nijedna od ovih riječi ne može da opiše tvoje mjesto u našim životima. Svojom čestitošću i vaspitanjem gradio si naše porodično gnijezdo. Od tebe smo učili kako biti častan, dostojanstven, kako se izboriti za vrijednosti koje su danas zaboravljene. Čuvaćemo te od zaborava u svakom trenutku i na svakom mjestu, zajedno, baš onako kako si ti želio, gdje god bili.

Tvoji: supruga RADMILA, sinovi ZDRAVKO i DARKO, unučad NIKOLIJA, ANASTASIJA, DOROTEA, ŽELJKO i ELEONORA, snahe BILJANA i JELENA

901

911

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Dana 17. decembra 2019. godine preminula je naša voljena 912

LJILJANA pok. Milana PAOVIĆ

MILOSAVI VARLAM

rođena Baošić

Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas bezrezervno obasipala. Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir i spokoj pored tvojih najmilijih.

Sahranjena je u krugu porodice u porodičnoj grobnici u selu Gornji Crnci - Piperi. Kuća žalosti: Trg Nikole Kovačevića 7, Podgorica

MARTIN, MLADEN, LIDIJA, SONJA, SVETLANA i ANA

Ožalošćeni: sin PREDRAG - PEĐA, kćerka GORDANA, brat ZORAN, unuk IVAN i ostala rodbina

902

898

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj majci

BORO Vladimirov VUKMANOVIĆ 1945-2019.

Dragi naš ćale, Mislili smo da se nećemo na ovaj način poslednji put opraštati. Hvala ti što si od nas, prije svega, napravio dobre ljude i naučio nas da je porodica iznad svega. Nastavićemo putem kojim smo zajedno krenuli. Faliće tvoja podrška, snaga i glas. Počivaj u miru s anđelima.

Tvoji sinovi ZDRAVKO i DARKO

913

LJILJANA PAOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem.

LJILJANI PAOVIĆ Volim te do neba. Hvala ti za sve.

Tvoji: GORDANA, STANKO i IVAN JEKNIĆ

Tvoj sin PEĐA

906

900

Posljednji pozdrav voljenoj supruzi

Posljednji pozdrav

BORO Vladimirov VUKMANOVIĆ 1945-2019. Dragi moj Boro,

MILOSAVI VARLAM Riječima se ne može opisati ono što bi srce i duša sada željeli reći. Hvala ti na svim lijepim uspomenama, na ljubavi i poštovanju kojima su bile ispunjene decenije zajedničkog života. Počivaj u miru.

Teta LJILJI

Tvoja supruga RADMILA

Počivaj u vječnom miru. KATICA

Suprug STJEPAN

905

Poslednji put ti se obraćam i opraštam se od tebe kao od dobrog i uzornog supruga. Bio si mi smjernica u životu i tako će ostati dok god živim.

899

914 Voljenom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

Bila je čast poznavati te, hvala ti na svim nesebičnim trenucima koje si podijelila sa našim sinovima. Porodica JOVANOVIĆ 904

BORU Vladimirovom VUKMANOVIĆU

MILOSAVI VARLAM

LJUBICA POČANIĆ

Nikad nećemo zaboraviti dobrotu tvoje duše. Počivaj u miru. 903

MLADEN, MARIJANA, OGNJEN i ANDREJ

Zašto i ti, moj Boro? A obećao si mi... U žalosti za tobom Sestra DESANKA MIJAČ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

897

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 18. decembar 2019.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav dragom kolegi

CVETI

LIDIJA POPOVIĆ sa porodicom

889

BOGOLJUBU RUTOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj sestri

CVETI

KOLEKTIV ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA CRNE GORE

TANJA VUKČEVIĆ sa porodicom

888

POMENI Draga naša Beli,

893

Тужним срцем јављамо да је 17. децембра 2019. у 82. години, умрла наша драга супруга, сестра, тетка и баба

SVETLANA Vukašinova RADULOVIĆ Nakon devet dugih godina nedostaješ nam kao prvi dan. Uspomene koje si ostavila i sjećanje na tebe su neprestana bol koja ne jenjava. Nikad se nismo oporavili od tvog odlaska. Mnogo nam nedostaješ. Zauvijek u našim srcima.

Умрла је

886

МИЛОСАВА Стјепанова ВАРЛАМ рођена Радусиновић

МАРТА Душанова СПАСОЈЕВИЋ

Саучешће примамо у капели на Новом гробљу на Цетињу, 17. децембра од 12 до 15 часова и 18. децембра од 12 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу на Цетињу.

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу, 18. децембра од 11 до 13 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 14 часова у селу Витасојевићи. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћена породица: супруг СТЈЕПАН, сестра СТАНКА, сестрићи МАРТИН и МЛАДЕН, сестричне ЛИДИЈА, СОЊА, СВЕТЛАНА и АНА и остала родбина

Ожалошћени: брат ИВО - МАЈО, сестре РАЈКА, РОСА и ВИДОСАВА, снахе РОСА и ДРАГИЦА, братанић ДРАГОСЛАВ -МАЏО, братанична ДУШКА, сестрићи и сестричне и остала бројна родбина

Tvoja PORODICA

Danas se navršava pet godina od smrti našeg dragog supruga, oca, đeda i svekra

VOJISLAVA VOJA JOVETIĆA Hvala ti što smo ponosni na tebe. Počivaj u zasluženom miru.

892

885

Дана 17. децембра 2019. у 80. години преминуо је наш драги

Posljednji pozdrav dragoj kćerki

Tvoja PORODICA 887 Četrdeset dana je od smrti moga brata

МИЛИЈА Димитрија ШЋЕПАНОВИЋ

CVETI

Саучешће примамо у капели под Требјесом 17. децембра од 13.30 до 16 часова и 18. децембра од 11 до 15 часова. Сахрана ће се обавити 18. децембра у 15 часова на Новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга ЈАНА, син ПЕТАР, кћерке ВЕСНА, ЗОРИЦА и СВЕТЛАНА, брат ДРАГУТИН - ШЕКО, сестре ВИНКА и БОЖИДАРКА, снахе МИРЈАНА - МИРА, РАДОЈКА, БОЈАНА и МИЛУША, унучад НЕМАЊА, СРЕТЕН, ВИКТОР, НЕБОЈША, СРЂАН, АЛЕКСАНДРА, АНЂЕЛА, ТИЈАНА и остала бројна родбина 894

TAKI JELENA RADIČEVIĆ

890

e-mail: oglasno@t-com.me

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, čuvam te u srcu. Tvoja sestra BEKE sa porodicom 896

TV program

Srijeda, 18. decembar 2019.

KOŠARKA - EVROKUP

NOVA M 20:45

FILM

PRVA TV 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Ewe Basket – Budućnost Voli



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Dokumentarni program, r. 11:35 Muzika 12:05 Podgorička hronika, r. 13:05 Sofija, r. 14:45 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, crtana serija 16:00 Dnevna soba 17:15 Muzika 18:05 Teleskopija, r. 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Fokus 20:45 Strani dok. program 21:30 Sofija, s. 22:40 Dnevnik 3 23:25 Milijarde III, s. 00:15 Dnevna soba, r. 01:45 Fokus, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

Moja velika mrsna pravoslavna svadba

   TV PRVA

RTCG 2

06:30 Glas Amerike, r. 07:00 Slonovi i tonovi 07:30 Fudbal, meč za peto mjesto, klupsko SP, s. 08:45 Fudbal, polufinale, klupsko SP, s. 10:30 Dnevna soba, r. 12:10 Film, Ovčar, film 13:50 Van dometa 14:15 Luda kuća, r. 14:45 Meridijni, r. 15:00 Kultura na drugom, r. 16:00 Strani dokumentarni (arte) 17:00 Maling of made in New York, Jazz festival 17:45 Obrati pažnju 18:20 Fudbal: polufinale, klupsko SP 20:20 Luda kuća, s. 21:00 Dnevna soba, r. 22:30 Mačak pod šljemom, film 00:00 Glas Amerike 00:30 Obrati pažnju, r. 01:00 Fudbal, polufinale, klupsko SP, snimak 02:30 Strani dokumentarni (arte) 03:20 Koncert

07:00 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00

00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Moja velika mrsna pravoslavna svadba, film Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

07:45 08:15 09:35 09:40 10:00 11:30 13:17 15:50 16:00 16:40 17:10 18:00 18:30 19:00 20:45 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Među nama, r. Gulperi, r. Sportisimo Na granici, r. Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Gulperi, s. Na granici, r. Košarka, Evrokup: Ewe Basket - Budućnost Na granici, r. Totalni obrt, r. Kolumbov krug, film Poziv upozorenja, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 00:50

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Hoću kući, r. Reflektor, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana Krvne veze, r. Vijesti Gorka osveta, s. M:teh Žrtve ljubavi, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Dnevnica Dokumentarni program Vijesti Sport Krvne veze, s. Gorka osveta, r. Boje dana, r. Dnevna pjena, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Prč, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Prč, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

 06:45 11:00 11:10 11:20 11:30 13:03 14:00 14:10 15:30 16:00 16:10 18:03 18:25

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga Uživo Dženetine suze, r. Minut dva Zadruga Scena Minut dva Zadruga Scena Elif, r.

19:00 19:03 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Minut dva Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:15 13:40 14:00 16:20 17:15

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Glas Amerike Dokumentarni program Pregled, meteo, stanje na putevima Mediteraneo , e. Muzički program Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.



777

18:35 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Gavra, crtani film Polis Hronika grad teatra Problem, e. Velika porodica, s. Polis Ćakule, r. Celebrity GlasAmerike Bandolera, r. Muzički program

07:00 10:15 10:45 10:55 11:00 11:30 11:40 12:00 12:30 13:30 15:00 15:45 16:00

Jutarnji program Mapet šou Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Druga strana sporta Kolačić sudbine Sportske vijesti Opstanak Film Na domaćem terenu Crnogorske anegdote Living room, r.

17:45 18:00 18:10 18:15 19:30 19:40 19:45

Čuj, čuj to, r. Druga strana sporta, r. Kolačić sudbine, r. Otium, r. Slovo o jeziku, r. Priča o riječima, r. Koliko poznaješ svoj grad 20:00 Humoristička serija 21:00 Crnogorske anegdote, r. 21:15 CG Ekonomija 22:00 Film

Srijeda, 18. decembar 2019.

Marketing

Srijeda, 18. decembar 2019.