Dnevni list Pobjeda 18.04.2023.

Utorak, 18. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20617 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Ratislav Kačer, ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke, poručuje da je nezamislivo i neprihvatljivo da se pobjeda političkog favorita slavi uz četničke pjesme

BRUKANJE CRNE GORE: Dok region bruji o napadu na maloljetne sarajevske sportiste u Baru, jedan od aktera nasilja snimao sebe u policijskoj stanici i slao video u kojem navodi da - „ipak nijesu prošli nekažnjeno“

Prečicom od nasilništva do kriminala

da uvede

u EU, a da se oslanja na one koji su okrenuti Moskvi

SKANDALOZNO: Nee kasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstva kulture dovela do katastrofalnog stanja u oblasti baštine

Crna Gora ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara

Mali broj zaposlenih u Upravi nije uspijevao da izda rješenja po velikom broju zahtjeva, dok s druge strane, zbog zakonskih prepreka, nijesu mogli da angažuju dodatna stručna lica. Zbog toga je došlo do situacije da su sva kulturna dobra izgubila formalno-pravnu zaštitu – navodi se u Prilogu 1 Nacrta nacionalnog programa razvoja kulture STR. 11.

Odlazak dugogodišnjeg funkcionera DPS-a i potpredsjednika FSCG

Potvrda da gotovo svi maloljetni akteri napada u barskom naselju Šušanj imaju u dosjeu upisana krivična djela ukazuje da je problem kojem svjedočimo mnogo teži i dublji, a država i društvo nemaju rješenje: dojučerašnji nasilnici, koji maltretiraju vršnjake – sigurno gaze u maloljetničko prestupništvo i delinkvenciju i napadaju na sve koji su drugačiji, vjerski ili nacionalno, ili pak samo govore drugačije

Posjetili smo NP Lovćen i razgovarali sa mještanima koji smatraju da su im prava i priroda ugroženi

Nezadovoljni stanjem u parku, ne pamte gora vremena

Reakcije na izjave Milatovića i Spajića iz Pokreta „Evropa sad“

Vlahović: Jedan

kaže ,,Otvoreni

Balkan“, drugi da Crnu Goru stranci sažaljevaju

Češka ambasada u Crnoj Gori reagovala je na Tviteru povodom izjave lidera PES-a da Crna Gora ne interesuje zapadne političare. Oni su podijelili vijest, dok su u opisu citirali Spajićevu izjavu, dodajući znakove pitanja i uzvika

STR. 2.

Milatoviću će biti teško

zemlju

STR. 18.

Snimak policijskih prostorija koji je napravio osumnjičeni

Reakcije na izjave Jakova Milatovića i Milojka Spajića iz Pokreta „Evropa sad“

Vlahović: Jedan kaže

,,Otvoreni Balkan“, drugi našu zemlju opisuje kao najsiromašniju, Europa zdaj

PODGORICA – Jedan kaže

„Otvoreni Balkan“ - nema više ,,EU za pet godina“, drugi našu zemlju opisuje kao najsiromašniju, kojoj stranci iskazuju ljubaznosti iz sažaljenja - naveo je na Tviteru predsjednik CHO i diplomata Miodrag Vlahović, komentarišući najnovije izjave lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića i Jakova Milatovića

Milatović je kazao da Crna Gora treba da bude dio ,,Otvorenog Balkana“, dok je Spajić rekao da mi nijesmo u dobroj poziciji što se tiče pristupanja Evropskoj uniji, da „mi iz perspektive EU nemamo puno da im ponudimo“, te da smo „jedna siromašna zemlja na periferiji Evrope“

i da „ne interesujemo zapadne političare“.

- Jedan kaže „Otvoreni Balkan“

- nema više ,,EU za pet godina“, drugi našu zemlju opisuje kao najsiromašniju, kojoj stranci iskazuju ljubaznosti iz sažaljenja. Treća je gradonačelnica poslije sramnog mandata u Ministarstvu odbrane. Ostali su negatori članstva u NATO, najavljuju hajke... Europa zdaj – napisao je Vlahović.

Potpredsjednica DPS-a Sanja Vlahović kazala je da je zgrožena time da političari koji tako omalovažavaju Crnu Goru i njen jedini mogući EU put pretenduju na visoke funkcije.

Damjanović smatra da je „žalosno da ovi ljudi danas okupiraju političku scenu, ne shvataju ili ne žele da shvate kakav je potencijal i biser Crna Gora“. - Gaze je, ruše i namjerno po-

Ratislav Kačer, ministar vanjskih i evropskih

PODGORICA – Budućem predsjedniku Jakovu Milaneće biti jednostavno da u narednih pet godina zemlju uvede u EU, kako je rekao u svom govoru, jer želi da se oslanja na političku grupaciju koja je suprotno orijentisana i ne krije svoje simpatije prema Moskvi. To je, u razgovoru za Pobjedu, poručio ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Ratislav , koji je pomno pratio politička dešavanja u našoj zemlji u proteklom periodu.

Kačer, koji ima dugogodišnju diplomatsku karijeru, kaže da želi da Crna Gora ostane istinski građanska, sekularna, multietnička i multikonfesionalna zemlja. Ipak, uznemiruje ga, kaže, što se pobjede političkih favorita u našoj zemlji slave zastavama drugih država, uz kontraverzne četničke pjesme.

Milatoviću zemlju one koji

nižavaju. Oni su ti koji su dolaskom na vlast uništili EU put Crne Gore, sve njene pan-evropske projekte - istakla je ona.

Član Predsjedništva Socijaldemokrata i predsjednik Opštinskog odbora Berane, Onur Babaić, povodom izjave Milatovića da Crna Gora treba da bude dio ,,Otvorenog Balkana“, poručio je da je mnogo važno da Crna Gora ostane čvrsto posvećena svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, koje, kako je kazao, donosi brojne benefite za našu zemlju, uključujući ekonomski prosperitet, jačanje institucija i vladavine prava, kao i pristup fondovima za razvoj. Smatra da bi ulazak u projekat poput ,,Otvorenog Balkana“ suspendovao dosadašnje napore Crne Gore usmjerene ka članstvu i unazadio naš posvećen prema ostvarenju najvažnijeg spoljnopolitičkog prioriteta Crne Gore,

Reagovala češka ambasada

Češka ambasada u Crnoj Gori reagovala je na Tviteru povodom izjave Milojka Spajića da Crna Gora ne interesuje zapadne političare. Oni su podijelili vijest, dok su u opisu citirali Spajićevu izjavu, dodajući znakove pitanja i uzvika.

odnosno članstva u EU. - ,,Otvoreni Balkan“ za Crnu Goru znači udaljavanje od Evropske unije i njenih temeljnih vrijednosti. Umjesto toga, Socijaldemokrate se zalažu za jačanje veza sa EU i intenziviranje reformi kojima će se finalizirati članstvo u Uniji, te poštovanja

Medojević o Spajiću: Ko mu vjeruje, gori je od njega

- Onaj ko mu vjeruje je gori od njega, opisao je predsjednik PzP Nebojša Medojević Milojka Spajića.

- Partija mu se zove ,,Evropa sad“, program na koji je dobio glasove zove se ,,Evropa sad“. Znači, nema teme oko koje vas ovaj šarlatan i prevarant neće prevariti i iznevjeriti. Da li birač uopšte zna za šta glasa kada glasa za ovakve prevarante i manipulante – upitao je Medojević.

Prema njegovim riječima, izgleda da najveći broj građana Crne Gore upravo traži „ova-

kve prevarante koji će im pričati slatke laži“. - Dok se ne udari u ledenu santu, onda slijedi bolno buđenje. Voljeli me ili ne, vjerovali ili ne, ja pričam samo istinu, ma kako ona bila gorka i neprijatna. Ako ne znamo istinu o stanju u zemlji i društvu, kako možemo znati terapiju i krenuti putem oporavka. Bez naše katarze i suočavanjem sa stvarnim problemima našeg društva i razlozima naše kataklizme, nećemo krenuti pravim putem obnove i oporavka. Kad svima bude jasno, biće kasno – dodao je Medojević.

Berlinskog procesa koji ima za cilj uspostavljanje standarda u skladu sa pravnim tekovinama EU. Ne smijemo zaboraviti na ono što su tekovine EU i na činjenicu da Crna Gora suštinski pripada porodici evropskih država, te da se gotovo 80 odsto građana izjašnjava da podržava put Crne Gore ka učlanjenju u EU – rekao je Babaić. Programski koordinator Građanske inicijative (GI) „21. maj“ Rade Bojović napisao je na Tviteru da je Milatović „potrčao da podrži Vučićev Otvoreni Balkan“.

- Jakov Milatović, koji je ni kriv ni dužan izabran za predsjednika Crne Gore, potrčao je da podrži Vučićev ,,Otvoreni Balkan“

- poručio je na Tviteru

Time se, kako je naveo, očekivano „glupo udružio sa Porfirijevim pulenom koji još glumi crnogorskog premijera“.

- Ne ide se u EU preko ruske gubernije - dodao je Bojović. I. K.

- S tim u vezi je mene kao i nekoliko mojih evropskih partnera donekle uznemirilo što su ljudi izbornu pobjedu svog predsjedničkog favorita slavili zastavama druge države, čemu je, između ostalog, doprinijela i činjenica da su na ulicama zvučale kontroverzne četničke pjesme. Ovako nešto je na našim prostorima apsolutno nezamislivo i neprihvatljivo. Nažalost, to nam evocira situaciju tragičnih devedesetih godina prošlog vijeka kroz koje je prošao Zapadni Balkan. Vjerujem da niko ne želi ponavljanje ovih strahota i bilo bi logično da se Jakov Milatović ogradi od sličnih tendencija – ističe naš sagovornik. Svaka podrška, kaže Kačer, treba da ima svoje granice. - Dobrosusjedski odnosi i saradnja u regionu su jedno, a manifestacije nacionalizma su drugo. Budući predsjednik je u svom govoru, između ostalog, naveo da želi da Crna Gora tokom njegovog petogodišnjeg mandata postane članica EU. Iskreno mu u tome držim palčeve. Ipak, čini mi se da to neće biti tako jednostavno jer želi da se oslanja na političku grupaciju koja je suprotno orijentisana i ne krije svoje simpatije prema Moskvi – naveo je Kačer. On je čestitao Milatoviću pobjedu na izborima, koja ga, kako kaže, obavezuje da ispuni ono što izjavljuje o sebi i pokretu koji predstavlja, dakle jasnu evroatlantsku orijentaciju.

- Takođe vjerujem da će novoizabrani predsjednik u okviru svojih ustavnih ovlašćenja doprinijeti ispunjenju cilja koji je punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i svoj man-

PODGORICA – Cilj pokreta ,,Preokret“ na parlamentarnim izborima je obezbjeđivanje parlamentarnog statusa, kazao je jedan od osnivača tog pokreta Srđan Perić, dodajući da nijesu razmišljali o predizbornim koalicijama.

Perić je agenciji Mina rekao da će najkasnije početkom maja saopštiti ko će biti nosilac

dat će konstruktivno iskoristiti za dalji razvoj zemlje. Nažalost, u proteklom periodu smo mnogo puta bili svjedoci neslaganja između deklarisanih izjava i stvarnih postupaka pojedinih crnogorskih političara. Novi šef države će stoga biti pod još većom lupom a partneri će pažljivo pratiti njegove izjave – istakao je Kačer.

Kako je kazao naš sagovornik, Slovačka i Crna Gora imaju od obnove naše nezavisnosti veoma bliske i prijateljske odnose čemu je, tvrdi on, nesumnjivo doprinijela i uloga njihove diplomatije u tom procesu. - Od samog početka smo vas podržavali a i dalje želimo da Crna Gora bude uspješna priča. Da bi se to ostvarilo, potrebna vam je jaka i kompetentna proevropska vlada koja će moći da se osloni na stabilnu većinu u parlamentu. Samo to može vratiti zemlju na put reformi i napretka ka Evropskoj uniji koju dugoročno više od tri četvrtine stanovništva vidi kao krajnju destinaciju. Ovako visok procenat mora biti obaveza za sve političke elite. Ubijeđen sam da za građane Crne Gore ne postoji bolja realna alternativa od Evropske unije koja predstavlja jedinstvenu priliku za poboljšanje kvaliteta života na svim poljima –

Vlada i parlament

On i dalje ohrabruje Crnu Goru, navodeći da je, tehnički, Crna Gora i dalje lider u procesu integracije u Evropsku uniju.

- Vaša vlada i parlament su svojim nečinjenjem i ignorisanjem preporuka Venecijanske ali i Evropske komisije, nažalost, napravili nekoliko koraka unazad. Brisel i pojedine

Pokret ,,Preokret“ pri kraju

Perić: Cilj

liste ,,Preokreta“ i predstaviti tim koji nosi rješenja za koja se zalažu.

- Cilj je obezbjeđivanje parlamentarnog statusa, jer nam je bitno da se naš glas čuje u zna-

toviću

Kačer

Miodrag Vlahović

Milojko Spajić i Jakov Milatović

evropskih poslova Slovačke, poručuje da novoizabranom predsjedniku neće biti lako da ispuni obećano

Milatoviću će biti teško da uvede zemlju u EU, a da se oslanja na koji su okrenuti Moskvi

Nekoliko mojih evropskih partnera i mene je donekle uznemirilo što su ljudi izbornu pobjedu svog predsjedničkog favorita slavili zastavama druge države, čemu je, između ostalog, doprinijela i činjenica da su se na ulicama čule kontroverzne četničke pjesme. Ovako nešto je na našim prostorima apsolutno nezamislivo i neprihvatljivo. Nažalost, to nam evocira situaciju tragičnih devedesetih godina prošlog vijeka kroz koje je prošao Zapadni Balkan. Vjerujem da niko ne želi ponavljanje ovih strahota i bilo bi logično da se Jakov Milatović ogradi od sličnih tendencija – ističe naš sagovornik

ocijenio je slovenački ministar. Politička dešavanja u našoj zemlji, kaže, prati pažljivo. Crna

Gora se, prema njegovim riječima, nalazi u politički osjetljivom periodu i na imaginarnoj raskrsnici.

Zato će, kako kaže, za budućnost zemlje biti izuzetno važno da nakon narednih parlamentarnih izbora većinu u parlametnu dobiju istinske proevropske snage koje će o integraciji u Evropsku uniju ne

samo deklarativno govoriti, već i zaista na njoj vrijedno raditi.

- Uvjeren sam da će takva vlada imati otvorena vrata u Briselu i u prijestonicama zemalja članica EU. Zato je potrebno što prije izaći iz političke krize i sve institucije učiniti funkcionalnim. U

vezi sa izborima takođe bih želio da skrenem pažnju na potrebu izmjene cjelokupnog okvira izbornog zakonodavstva na šta već nekoliko godina snažno ukazuju OEBS/ODIHR, ali i Evropska unija. U principu, ne radi se ni o čemu kompliko-

vanom jer su relevantne međunarodne organizacije u više navrata stavljale na sto vrlo jasne preporuke šta treba promijeniti kako bi zakoni i drugi relevantni propisi bili u skladu sa međunarodnim standardima –istakao je Kačer. Komentarišući to što u Crnoj Gori, prvi put, postoji pad podrške članstvu u NATO, Kačer kaže da društvo, njegova mišljenja i preferencije nikada nijesu statične pa su određene promjene prirodne. - Ono što je, međutim, zaista važno, jeste održivost dugo -

Za budućnost zemlje biće izuzetno važno da nakon narednih parlamentarnih izbora većinu u parlametnu dobiju istinske proevropske snage koje će o integraciji u Evropsku uniju ne samo deklarativno govoriti, već i zaista na njoj vrijedno raditi - rekao je Ratislav Kačer

parlament vratili zemlju nekoliko koraka unazad

zemlje članice su danas osjetljivije i prijemčivije u kontekstu onoga što se dešava u Ukrajini. Stoga će svaki vaš napredak biti utoliko pozitivnije doživljavan i ocjenjivan. Potrebno je samo se vratiti na taj put. Želimo da Crna Gora ostane istinski građanska, sekularna, multietnička i multikonfesionalna zemlja.

Budući predsjednik je u svom govoru, između ostalog, naveo da želi da Crna Gora tokom njegovog petogodišnjeg mandata postane članica EU. Iskreno mu u tome držim palčeve. Ipak, čini mi se da to neće biti tako jednostavno jer želi da se oslanja na političku grupaciju koja je suprotno orijentisana i ne krije svoje

simpatije prema Moskvi. O tome kakav će biti novi sastav parlamenta i kako će izgledati buduća vlada, odlučiće birači. Nakon toga će biti odgovornost na političarima da ispune obećanja sa kojima su izašli na izbore i ostvare strateške ciljeve. Članstvo u EU je nesumnjivo takav cilj. Stoga će izbor partnera za vladi-

status

čajnijoj mjeri - rekao je Perić i dodao da će stremiti da ostvare i više od toga, ali da je to donji prag očekivanja.

Perić je istakao da je ,,Preokretu“ potrebno da ima dovoljnu

političku snagu koja može nametati rješenja koja imaju za cilj siguran posao, stan i ekonomiju.

- Konkretnije: zelena ekonomija bazirana na podršci porodič-

nim biznisima, razvoj politike javnog stanovanja i aktivnu podršku države održivom preduzetništvu, posebno onom malom - precizirao je Perić.

Kako je rekao, potpuno su svje-

nu koaliciju biti jedan od ključnih momenata za one kojima će se pružiti prilika da sastave novi kabinet. Vjerujemo da će on biti istinski proevropski orijentisan i da će interes države prevagnuti nad partijskim interesima i konstruktivna saradnja nad eventualnim animozitetima – zaključio je naš sagovornik.

sni da će biti nastavljena spin istraživanja koja favorizuju veće subjekte.

- Dovoljno je pogledati razlike između tih projekcija i konačnih rezultata, koje su nerijekto drastične, pa vidjeti da se, nažalost, ona sprovode sa idejom uticaja na javnost i obeshrabrivanja građana da glasaju po svom nahođenju – sve samo kako ne bi „bacili glas“kazao je Perić.

ročnog evroatlantskog pravca. Bio bih veoma nesrećan ako bi ovaj jednokratni pad podrške građana Crne Gore članstvu u NATO postao trend. O prednostima članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi već je mnogo napisano i rečeno. I sam sam o njima govorio u vašoj zemlji još prije nego što je ušla u NATO. Pogledajte šta se dešava u našem neposrednom susjedstvu, u Ukrajini, i svakom racionalno mislećem čovjeku mora biti jasno da bezbjednost koju pruža i garantuje NATO u ovom trenutku ne može da zamijeni nijedna druga organizacija a najmanje država kao solo igrač. Kolektivna odbrana je najjeftiniji i najefikasniji način zaštite – naveo je Kačer. Ukazao je i na negativna iskustva hibrignog djelovanja, sa kojim se, kako je podsjetio, u avgustu ove godine suočila i Crna Gora.

- Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu dodatno je ojačala ovaj oblik zakulisne borbe. Zato moramo da poradimo na jačanju naše otpornosti. Ovdje još uvijek vidim mnogo prostora za efikasniji pristup. Naša ranjivost je na kraju dokumentovana i masovnim hakerskim napadom na kritičnu infrastrukturu Crne Gore u avgustu prošle godine. Zato je izuzetno važno ne samo da se na ovakve napade odgovori na vrijeme i uspješno,

Prema njegovim riječima, o tome dovoljno govori podatak da ima agencija koje uporno odbijaju da stave ,,Preokret“ kao opciju za izjašnjavanje. Perić je naglasio da će biti važno i kakav tretman će ,,Preokret“ imati u medijima.

- Svjesni smo da iza nas ne stoji niko osim integriteta članova ,,Preokreta“, tako da je naše da što jasnije i što konkretnije saopštimo rješenja za koja se za-

U proteklom periodu smo mnogo puta bili svjedoci neslaganja između deklarisanih izjava i stvarnih postupaka pojedinih crnogorskih političara. Novi šef države će stoga biti pod još većom lupom a partneri će pažljivo pratiti njegove izjave – istakao je Kačer

već i da se obezbijedi adekvatna prevencija – istakao je Kačer. Upitan kakva vlada, nakon parlamentarnih izbora, može vratiti Crnu Goru na evropski put, rekao je da je Crnoj Gori potrebna snažna proevropska vlada koja bi državu tokom svog mandata dovela najmanje na prag Evropske unije.

- Svaka druga konstelacija bi samo dovela do još jednog gubljenja dragocjenog vremena čemu smo bili svjedoci u protekle dvije i po godine. Ne moram da podsjećam da je značaj EU i NATO, kao prostora bezbjednosti, prosperiteta i zajedničkih vrijednosti, još više porastao u aktuelnim geopolitičkim okolnostima –rekao je slovenački diplomata. Jovana ĐURIŠIĆ

lažemo i da što češće i u većem opsegu razgovoramo sa građanima i da u tu svrhu koristimo svaki, a posebno medijski prostor - rekao je Perić.

On je kazao da su pri kraju pripremnih aktivnosti pred početak same kampanje.

- U naredne dvije sedmice će se završiti razgovori koji će uobličiti ekipu koja će, zapravo, građanima iznijeti program - naveo je Perić. R. P.

Ratislav Kačer

kraju priprema za početak kampanje uoči izbora

Američka privredna komora je, u sklopu najnovijeg izvještaja, od njenih članica zatražila da daju prognozu poslovne perspektive za predstojeći petogodišnji period

Članice AmCham-a očekuju političku stabilnost i napredak u digitalizaciji

Kompanije su konstatovale da politička nestabilnost negativno utiče na poslovanje kompanija i da je neophodno osnažiti institucionalne kapacitete države i učiniti ih otpornijim na čestu smjenu kadra, kako bi institucije sistema nesmetano funkcionisale

PODGORICA - Kompanije

članice Američke privredne komore (AmCham) uvjerene su da će u bliskoj budućnosti u Crnoj Gori biti postignuta politička stabilnost, kao i korporativna i digitalizacija administrativnih usluga, što će doprinijeti povećanju kvalitetnih i održivih investicija u državi.

AmCham je, u sklopu najnovijeg izvještaja, od njenih članica zatražila da daju prognozu poslovne perspektive za predstojeći petogodišnji period.

- Preko 65 odsto ispitanih članica dalo je donekle optimističnu prognozu, a preko deset odsto njih veoma optimističnu. Očekivanja članica su da će nakon krize i predstojeće recesije, pred kraj petogodišnjeg perioda, doći do oporavka i rasta i ekspanzije poslovanja, naročito u IT industriji, energetici i turizmu - navodi se u izvještaju o poslovnom ambijentu za 20212022, koji je AmCham predstavila prošle sedmice.

Energetski sektor je, kako se dodaje u dokumentu koji se objavljuje sedmi put, sektor sa najvi-

še potencijala, posebno u svjetlu trenutnih geopolitičkih dešavanja, koja idu u pravcu promjena izvora energije na evropskom tlu i smanjenja zavisnosti snabdijevanja energijom van Evropske unije (EU). - Sa ulaskom u EU, Crna Gora može očekivati i dolazak velikih svjetskih trgovačkih brendova, što će dodatno uticati na turističku potražnju - navodi se u izvještaju. Sveukupna prosječna ocjena

poslovnog ambijenta u Crnoj Gori je 5,65, što je niže od ocjene iz izvještaja za 2019–2020, koja je iznosila 5,8, usljed globalnog zatvaranja izazvanog pandemijom virusa kovid-19. Ocjena poslovnog ambijenta za period 2017–2018. je bila 6,29. AmCham izvještaj priprema svake druge godine, predstavljajući sveobuhvatan pregled stavova kompanija članica u vezi sa uslovima za poslovanje u Crnoj Gori.

SDI u januaru

43,79 miliona eura

PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju januara iznosio je 43,79 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 32,25 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

- Neto priliv stranih direktnih investicija u januaru iznosio je 11,54 miliona eura, što je 77,09 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine - navodi se u Biltenu CBCG.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 38,09 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat pada vlasničnih ula-

Iz EKIP-a tvrde da crnogorske

slovanja u Crnoj Gori. Članice su dale i određene preporuke.

Kompanije su konstatovale da politička nestabilnost negativno utiče na poslovanje kompanija i da je neophodno osnažiti institucionalne kapacitete države i učiniti ih otpornijim na čestu smjenu kadra, kako bi institucije sistema nesmetano funkcionisale.

- Ukazujemo da nezavisna i efikasna administracija otporna na politička dešavanja, koja radi na procesu pristupanja Crne Gore EU, predstavlja osnovni preduslov za dobru saradnju između državnog sektora i međunarodne poslovne zajednice - navodi se u dokumentu.

Operatori naknada

ganja i ulaganja po osnovu interkompanijskog duga. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 2,23 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 30,02 miliona eura. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 28,57 miliona eura, što čini 65,24 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 24,38 miliona eura, a u preduzeća i banke 4,19 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 13,54 miliona eura, što je 30,92 odsto ukupnog priliva. R. P.

Izvještaj obuhvata oblasti koje vide kao prioritetne - vladavina prava, ljudski resursi, digitalna transformacija, zdravlje, porezi, zaštita životne sredine, građevinarstvo i nekretnine, turizam i ugostiteljstvo i druge oblasti od značaja za poslovanje.

U okviru upitnika poslatog članicama, AmCham je tražio od kompanija da rangiraju određena pitanja ili oblasti od važnosti za poslovanje, kao i da naglase pozitivne i negativne strane po-

Članice su takođe konstatovale da je nivo državnih ulaganja u IT sektor među najnižim u regionu, a daleko ispod prosjeka EU i da je potrebno da vlada prepozna potencijal te privredne grane, te da usvoji adekvatne finansijske mjere podrške IT sektoru, kako bi postao katalizator razvoja inovativne privrede, te osnažio i tradicionalne privredne grane. Članice smatraju i da postojeći pravni okvir ne dozvoljava kontrolu i sankcionisanje neregistrovanih subjekata na tržištu. - Potrebno je stvoriti pravne pretpostavke kroz izmjene relevantnih zakona, kako bi se omogućilo vršenje inspekcijskog nadzora neregistrovanih subjekata. Na ovaj način država bi učinila korak naprijed u suzbijanju nelojalne konkurencije, te afirmisala princip jednakosti pred zakonom za sve subjekte, kao jedno od osnovnih načela pravne države i vladavine prava - zaključuje se u dokumentu. R. P.

Ministar ekonomskog razvoja poručio da se ide ka stabilizaciji cijena

PODGORICA - Akcija ,,Stop inflaciji“ dobila je nezaustavljiv karakter i promijenila psihologiju trgovaca da razmišljaju u pravcu snižavanja cijena i drugih artikala, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović

- Akcija je dobila svoj nezaustavljiv karakter, a to je promjena svijesti i načina poslovanja koji će sada biti prisutni. To znači da je počelo jedno ozbiljnije takmičenje. Ministarstvo je izbacilo uporedne cijene u svim marketima i sada kupac vrlo lako uzme telefon i pogleda gdje mu je što jeftinije i već se stvara jedan ozbiljan takmičarski duh, a to uvijek sa sobom nosi i niže cijene i bolji kvalitet usluge - rekao je Đurović u intervjuu agenciji Mina biznis.

On je kazao da je akcija dala jedan zamah svim trgovačkim lancima da cijene polako obaraju.

- Oni ih naravno ne mogu oboriti ukoliko globalna kretanja ne idu naniže, ali na sreću, takve su tendencije da idu naniže - dodao je Đurović.

On je dodao da je izuzetno zadovoljan dosadašnjim rezultatima akcije ,,Stop inflaciji“, koja je 21. marta krenula sa formiranjem antiiflacionih korpi, prvobitno

obaraju cijene

PODGORICA - Crnogorski operatori mobilnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga Crnogorski Telekom, One Crna Gora i M:tel u potpunosti primjenjuju odluku Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo), saopšteno je Pobjedi iz ove regulatorne agencije. Niže cijene rominga u regionu (,,roming kao kod kuće“) primjenjuju se od jula 2021. godine, a iz EKIP-a ističu da u postupcima redovne kontrole po osnovu primjene navedene odluke nijesu utvrđene nepravilnosti.

- U postupcima kontrola nije uočeno da operatori vrše naplatu dodatnih naknada za usluge rominga, već je korisnicima omogućeno korišćenje usluga rominga po uslovima kao da su u domaćoj mreži – kazali su iz EKIP-a našoj redakciji.

Žalbe

u trgovačkim marketima, a odnedavno i u apotekama.

- Ovo je jedna unikatna akcija u Evropi. Nijesam vidio da postoji sličan primjer ovakve sinergije Vlade i privrede i ovakvog odziva privrednika. Efekat se odmah pokaže. U suštini, mi smo išli na one građane kojima ta ušteda u mjesečnom budžetu nešto znači i oni su zadovoljni - poručio je Đurović.

Prema gruboj računici, ukoliko bi pola potrošačke korpe činili antiiflacioni proizvodi, to je nekih oko 50 eura uštede po korpi, ili ugrubo, na nivou Crne Gore, nekih sedam miliona eura na mjesečnom nivou.

Sa apotekama, koje su se priključile od četvrtka, ta ušteda bi, kako smatra Đurović, na mjesečnom nivou mogla preći deset miliona eura. R. P.

Iz EKIP-a su istakli da se od stupanja na snagu odluke o smanjenju cijena usluga rominga u državama Zapadnog Balkana i početka novog sistema naplate - ,,roming kao kod kuće“ mali broj korisnika obraćao Agenciji žalbom na obračun usluga korišćenih u pomenutom regionu. - Samo u dva slučaja je Agencija uočila nepravilnost u primjeni predmetne odluke i naložila operatoru da ispravi grešku u obračunu – rekli su iz EKIP-a. Predstavnici EKIP-a su dodali da su se korisnici češće obraćali pitanjima o svojim pravima i količini saobraćaja koje mogu koristiti u regionu Zapadnog Balkana, a da se isti tarifira bez uvećanja troška rominga, odnosno da se naplati u skladu sa uslovima i cijenama iz tarifnog paketa koji koriste u svojoj matičnoj mreži. Iz EKIP-a su, odgovarajući na pitanje Pobjede da li ima izuzetaka odnosno da li tokom boravka u državama Zapadnog Balkana postoje usluge koje se plaćaju po cijenama većim nego u svojim matičnim mrežama, saopštili da ne postoje izuzeci već da je način obračuna regulisanih usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana potpuno definisan aktima Agencije. Eventualne situacije u kojima je moguća primjena dodatnih naknada su, kako kažu predstavnici EKIP-a, takođe precizno definisane u navedenim aktima, a u skladu sa regulativom koja se

Đurović: Akcija ,,Stop inflaciji“ dala zamah trgovačkim lancima da

Goran Đurović

Sa sastanka Američke privredne komore

Podaci Centralne banke

crnogorske

telekomunikacione kompanije poštuju odluku o smanjenju cijena usluga u državama Zapadnog Balkana

Operatori ne vrše naplatu dodatnih naknada za roming u regionu

Operatori imaju pravo da, pod jasno definisanim pravilima, korisnicima, koji prekrše uslove ,,politike fer korišćenja“, naplate dodatnu naknadu za korišćenje usluga rominga u mrežama operatora koji svoje usluge pružaju u regionu Zapadnog Balkana. Ipak iz EKIP-a tvrde da se to za sada ne dešava ni u takvim situacijama, pa, kako kažu, u postupcima kontrola nije uočeno da operatori vrše naplatu dodatnih naknada za usluge rominga

primjenjuje u članicama EU.

- U skladu sa regulativom koja reguliše pružanje mobilnih elektronskih usluga u romingu u regionu Zapadnog Balkana, operatori imaju pravo da pod jasno definisanim pravilima koje je propisala Agencija, a koja su u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u EU, korisnicima koji prekrše uslove ,,politike fer korišćenja“, naplate dodatnu naknadu za korišćenje usluga rominga u mrežama operatora koji svoje usluge pružaju u regionu Zapadnog Balkana. U takvim slučajevima operatori su dužni da na odgovarajući način obavijeste korisnike o naplati dodatnih naknada – saopštili su iz EKIP-a. Oni su naveli da su detalji, koji se odnose na precizno tumačenje navedenih slučajeva i uslovi pod kojima operatori mogu primijeniti dodatne naknade za korišćenje usluga rominga u mrežama operatora koji svoje usluge pružaju u regionu Zapadnog Balkana, navedeni u smjernicama za maloprodajni roming u regionu Zapadnog Balkana.

- U svim slučajevima u kojima operatori odluče da primijene dodatne naknade za korišćenje usluga rominga u mrežama operatora, koji svoje usluge pružaju u regionu Zapadnog Balkana, dužni su da na odgovarajući način obavijeste korisnike o naplati dodatnih naknada – kazali su iz EKIP-a.

Kršenje ,,politiKe fer Korišćenja“

Iz EKIP-a su podsjetili da ,,politika fer korišćenja“ treba da omogući operatoru koji pruža usluge rominga da spriječi zlonamjerno ili prekomjerno korišćenje usluga rominga, kao što je korišćenje rominga u svrhe koje nijesu periodična putovanja. - Neki od slučajevi u kojima operator, u skladu sa regulativom, može da utvrdi kršenje ,,politike fer korišćenja“ su sljedeći: korisnik usluga rominga nema prebivalište i/ili stabilne veze sa Crnom Gorom; kriterijumi koji se odnose na preovlađujuće

korišćenja i prisustvo u romingu/domaćoj mreži, kao i duga neaktivnost SIM kartice i njeno skoro isključivo korišćenje u romingu; slučajevi sa otvorenim paketima prenosa podataka i to: tarife sa neograničenim obimom prenosa podataka, kao i tarife kod kojih je implicitna domaća jedinična cijena za uslugu prenosa podataka niža od maksimalne regulisane veleprodajne cijene u romingu – naveli su iz EKIP-a.

Ipak iz regulatorne agencije tvrde da crnogorske telekomunikacione kompanije za sada nijesu odlučivale da naplate dodatnu naknadu za korišćenje usluga rominga u mrežama operatora koji svoje usluge pružaju u regionu Zapadnog Balkana ni u situacijama kada korisnici prekrše uslove ,,politike fer korišćenja“.

Oni su podsjetili da su se u prethodnoj fazi prije 1. jula 2021. godine cijene usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana obračunavale na način što se na domaću maloprodajnu cijenu za pojedinu uslugu dodavala tzv. dodatna naknada za korišćenje usluga u romingu. - Počev od 1. jula 2021. godine, regulisane usluge u romingu u regionu Zapadnog Balkana se naplaćuju na isti način kao kada korisnik navedene usluge koristi u matičnoj mreži. Pri tome želimo da naglasimo da je primijenjeni režim naplate usluga u romingu identičan režimu

koji se primjenjuje u državama Evropske unije, koje su nekoliko godina ranije primjenili tzv. RLAH režim naplate usluga u romingu za zemlje EU – kazali su iz EKIP-a.

regulisane usluge

Usluge koje su obuhvaćene potpisanim sporazumom i odlukom Agencije, ili tzv. regulisane usluge obuhvataju: odlazne telefonske pozive koje korisnik rominga uputi iz posjećene mreže u regionu Zapadnog Balkana prema elektronskim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana, dolazne telefonske pozive koje korisnik rominga primi, a upućeni su iz elektronskih komunikacionih mreža iz regiona Zapadnog Balkana.

Iz EKIP-a dodaju da su potpisanim sporazumom i odlukom obuhvaćene i odlazne i dolazne SMS poruke koje korisnik rominga uputi ili primi kada se nalazi u posjećenoj mreži u region Zapadnog Balkana, a upućene su ili primljene iz elektronskih komunikacionih mreža

iz regiona Zapadnog Balkana. Ovim sporazumom i odlukom obuhvaćena je i usluga pristupa internetu koju korisnik rominga koristi u posjećenoj mreži u regionu Zapadnog Balkana.

Iz EKIP-a podsjećaju da je sporazumom o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana, koji je zaključen je 4. aprila 2019. godine u Beogradu, na drugom Digitalnom samitu Zapadnog Balkana između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, dok se druga faza u smanjenju cijena usluga rominga primjenjuje od 1. jula 2021. godine.

- Glavna karakteristika ove faze smanjenja cijena usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana je primjena takozvanog roming kao kod kuće sistema naplate (eng. ,,roaming lake at home“

- RLAH) – rekli su iz EKIP-a. Iz EKIP-a su naveli da je, u cilju implementacije ove faze u

smanjenju cijena usluga rominga, Agencija sprovela sve aktivnosti koje su predviđene sporazumom o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana.

- To znači da je Agencija, u koordinaciji sa regulatornim tjelima iz regiona, donijela odgovarajuće akte koji su neophodni za punu implementaciju ove faze, u skladu sa potpisanim sporazumom i odgovarajućim propisima Evropske komisije – kazali su iz EKIP-a.

odluKa, pravilniK i smjernice

Iz EKIP-a su podsjetili da su donijeli odluku kojom je Crnogorskom Telekomu, Telenoru (sadašnjem One Crna Gora) i M:telu naloženo da od 1. jula 2021. godine, primijene sljedeći korak u smanjenju cijena usluga rominga u državama Zapadnog Balkana. Donešen je pravilnik o utvrđivanju detaljnih pravila o primjeni ,,politike fer korišćenja“, o metodologiji procjene

održivosti ukidanja dodatnih naknada za regulisane maloprodajne usluge rominga i o zahtjevu koji podnosi operator za potrebe te procjene, kojim su precizno propisane situacije u kojima operatori mogu da odstupe od mehanizma naplate koji je propisan odlukom. Iz EKIP-a dodaju da su donešene i smjernice za implementaciju navedene odluke i pravilnika na nivou maloprodaje (smjernice za maloprodajni roming u regionu Zapadnog Balkana), sa ciljem jednostavnije primjene ovih propisa. - Odluka, pravilnik i smjernice su usklađeni sa odredbama sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana, kao i relevatnim propisima Evropske komisije i BEREC-a (Tijelo evropskih regulatora elektronskih komunikacija), na osnovu kojih se navedeni princip naplate primjenjuje u članicama Evropske unije – naveli su predstavnici EKIP-a. s popović

Proces smanjenja cijena rominga sa EU započinje od 1. oktobra

Iz EKIP-a je saopšteno da su tokom prošle godine dodatno intenzivirane aktivnosti koje su započete tokom 2021. godine, a koje za cilj imaju smanjenje cijena usluga rominga između regiona Zapadnog Balkana i članica EU.

Predstavnici EKIP-a su podsjetili da je u organizaciji Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) održano više sastanaka na kojima je razmatrana Mapa puta za smanjenje cijena usluga rominga između regiona

Zapadnog Balkana i članica EU, kao i najbolji modeli za njeno sprovođenje. Na sastancima su učestvovali predstavnici ministarstava i regulatora zemalja regiona, predstavnici Evropske komisije i BEREC-a, predstavnici operatora iz regiona i EU.

- Kao rezultat tog procesa, operatori iz regiona Zapadnog Balkana i EU su potpisali 6. decembra 2022. godine u Tirani Deklaraciju o romingu, koja će omogućiti

smanjenje cijena usluga rominga između EU i Zapadnog Balkana. U skladu sa potpisanom deklaracijom proces smanjenja cijena će započeti od 1. oktobra ove godine, dok bi plan za postepeno smanjenje cijena u narednim godinama trebalo da bude poznat do 1. maja ove godine – precizirali su iz EKIP-a i dodali da, za razliku od smanjenja cijena u regionu Zapadnog Balkana, koji je realizovan na osnovu potpisanog

sporazuma između nadležnih ministarstava, ovaj proces je baziran na dobrovoljnosti i komercijalnim dogovorima između operatora. - Takođe, ovaj proces smanjenja cijena usluga rominga između regiona Zapadnog Balkana i EU će biti praćen komplementarnim mjerama, odnosno odgovarajućim reformama politika koje se odnose na sektor elektronskih komunikacija u državama Zapadnog Balkana – poručeno je iz EKIP-a.

Korisnicima omogućen roming po uslovima kao da su u domaćoj mreži

Društvo

CETINJE - Nijesmo još ušli u Nacionalni park Lovćen, a na Bjelošima nas je dočekala naplata ulaza. Zaustavljaju nas dva momka, nema rampe... Nije bitno da li ćemo do mauzoleja, do Kotora, Njeguša... hoćemo li u obilazak ili prolazak. A onda nailazimo na ružne prizore. Svuda radovi, probijanje puteva, niko ne zna da nam objasni šta se dešava. U kancelarijama NP Lovćen ni direktora ni zamjenika. Službenici ne znaju da objasne, kažu pošaljite pitanja upravi. Mještani nezadovoljni, plaše se za svoju planinu. Put je neočišćen, kažu da radnici ,,Štrabaga“ odavno nijesu ovuda prošli, iako je održavanje plaćeno za godinu, a mreže pored puta pune kamenja. Mještani su ogorčeni stanjem na Lovćenu, a iz NPCG su nam odgovorili da se sve odvija planiranom dinamikom.

UGROŽENA PRAVA

Vlasnik hotela ,,Monte Rosa“ Dragan Čavor kaže da ne pamti gora vremena i da pomaka nema od kada je formiran NP Lovćen 1952. godine. Formirali su Upravni odbor mještana Lovćena kao prije 10 godina jer su im, kažu, ugrožena prava zbog naplaćivanja prolaza, jer smatraju da su punktovi opet postavljeni da naplaćuju prolaz, a ne ulaz. Čekaće na odluku Ministarstva kapitalanih investicija kojem su se obratili, a ako ne otklone naplatu ulaza planiraju radikalne poteze pa i blokade što može negativno uticati na turističku sezonu.

A iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali su Pobjedi da je podnijet prijedlog za poništenje rješenja i da čekaju izjašnjavanje Uprave za saobraćaj.

- Za vrijeme Austrije naši su preci slobodno prolazili, šetali, a sada ne. Sigurno ćemo se izboriti kao 2012. godine. Ovdje bi tužilac imao posla. Tada su krivične prijave podnosili kako bi nas odbijali od ovoga pa su vidjeli da je zakon na našoj strani. Niti ova vlada niti novi direktor NPCG nemaju veća ovlašćena nego prethodnici - poručuje Čavor ističući da nikakva dobra Lovćen nije doživio od nacionalnog parka.

- Tu je dvije trećine privatne imovine kojima upravlja NP nedomaćinski, ne zadnjih par go-

Posjetili smo NP Lovćen i razgovarali sa mještanima koji smatraju da

Nikada se nije desilo da se probijaju putevi do svakog dalekovoda.

Nemamo ništa protiv žičare, ali nama mještanima nijesu dozvolili da proširimo kuće, a oni mogu da prave puteve gdje hoće - kažu mještani, i ističu da se oni na svojim ognjištima osjećaju kao građani drugog reda

dina nego je to tako već duže. Mještani ovdje teško dolaze do dozvola za obnavljanje svojih kućišta dok, recimo, Nacionalni park postavlja neke privremene objekte koje izdaju za neke usluge, i to malo iritira - kaže Čavor. Napominje da zaposleni u NP Lovćen, kojih sada ima blizu 40, ne rade baš ništa.

- Kako je koja vlast dolazila, dovodila je svoje ljude. Simptomatično je da od svih njih nema nijedan Njeguš. Ako je tu naša imovina, i mještani bi trebalo da imaju udjela u upravnom odboru. Sa rampom smo imali probleme 2012. godine, mi te probleme imamo i sada. Ako pričamo o dobrima nacionalnih parkova niko im zakonom ne može zabraniti da naplaćuju sadržaje, ali ne mogu naplaćivati prolazak regionalnim putem - naglašava Čavor dodajući da se u NP Lovćen godinama ništa ne ulaže pa ta dobra i ne postoje, tako da, po njegovim riječima, i nemaju šta turistima da ponude.

- Zamislili su da je regionalni put njihovo dobro. I sada od Cetinja prema Lovćenu i od Njeguša prema Lovćenu postoje punktovi gdje se sprečava pravo kretanja. Mi registracijom auta plaćamo korišćenje puteva i na njima je da nađu način da odvoje korisnike dobara nacio-

su im

Nezadovoljni stanjem ne pamte gora vremena

nalnih parkova i prolaznike. Nije logično da idete preko Cetinja i Lovćena za Kotor i da morate da platite po tri eura po osobikazao je Čavor koji tvrdi da posjeduje svu dokumentaciju da je to zabranjeno.

- Isto smo osporili prije 10 godina. Obnovili smo Odbor mještana Lovćena sa 200 potpisinika i angažovali advokata. Zakon se nije mijenjao, samo se pojavilo novo rješenje. Regionalni put isto prolazi preko Virpazara i nema naplatnog punkta, ni na Đurđevića Tari... Mnogo rješenja smo im predlagali, ali ne postoji dobra volja - tvrdi Čavor dodajući da su predlagali da se naplata ulaza i karte za mauzolej objedini.

NUDE RJEŠENJA

- Državna firma je i jedna i druga. Tim novcem bi trebalo ne-

što i ovdje uložiti. Naš advokat Aleksandar Kovačević se nedavno obratio Ministarstvu kapitalnih investicija, jer je prethodni ministar izdao neko rješenje 2020. godine koje je negdje ,,čučalo“ i oni su ga sada aktivirali. Obratili smo se i inspektoru za saobraćaj i ombudsmanu. Meni je, kao turističkom poslaniku, ovo predsezona i sezona dovedena u pitanje - tvrdi Čavor.

Objašnjava da su već bili na razgovor kod ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića koji im je kazao da je ministar Osman Nurković nekoliko dana prije odlaska 2020. godine potpisao neko rješenje iako ga je Direkcija za saobraćaj odbila kao neosnovano.

- Direkcija upravlja putevima i bez njene saglasnosti ne može niko na putu ništa da radi. Sve

smo to objasnili Ibrahimoviću od kojeg smo nedavno dobili odgovor iz kojeg ne možemo zaključiti ni da li smo mi u pravu niti da li su oni u pravu. Advokat Kovačević je već pokrenuo, po tom pitanju, dvije prijave. Jedan dopis je poslat inspektoru, jedan je poslat Ministarstvu kapitalnih investicija. Zamislite da NPCG blokiraju sve magistrale koje prolaze kroz parkove - ističe Čavor dodajući da NPCG moraju naći način da naplaćuju ulaz, ali ne i prolaz. Objašnjava da jedino automobilima sa cetinjskim registracijama ne naplaćuju.

- Mi imamo rodbinu iz drugih gradova. Ako hoće da nas posjete moraju svaki put da plate tri eura po članu, što je nezamislivo - tvrdi Čavor.

gov rođak Milorad Čavor koji ističe da su mislili da će trasa žičara ipak biti drugačija.

- Iščekivali smo žičaru dugo godina i to onu koja bi povezivala Kotor, Lovćen Cetinje. Ova je udaljena od Ivanovih korita punih sedam kilometara. Moramo se organizovati da te ljude dovedemo i ovdje. Druga stvar koja nas boli, iritira, je devastacija koju je napravila žičara. Nama nije moglo biti ni da proširimo svoja ognjišta, naše male katune - ističe Milorad Čavor koji smatra da će najmanje koristi od žičare imati Njeguši.

Mještanin Perica Penda kaže da pamti i bolja vremena. - Od 1960. od kada pamtim više je doprinijela kapela i sada mauzolej na Lovćenu nego bilo šta drugo ovdje. Više je čuvao Lovćen jedan šumar pokojni Peko Rudović i sarađivao sa

Iković: Sistem procjene uticaja projekata na životnu sredinu postoji formalno, ali ne i suštinski filmova.

Vuk Iković iz ,,Preokreta“ kazao je Pobjedi da gradilišta u jednoj Austriji izgledaju kao apoteka, a kod nas kao scene iz horor

- Nije sporna izgradnja žičare, sporan je način gradnje. Kao i u medicini, način operacije određuje brzinu zarastanje rane i veličinu ožiljka. Ovo nam se dešava jer sistem procjene

uticaja projekata na životnu sredinu postoji formalno, ali ne i suštinski. Ekološka infrastruktura nije dio projektne dokumentacije, pa izvođač radova ne zna gdje i kako ukomponovati šume, vode i njihove životinje u jedan projekat. Neznanje i neodgovornost se sakrivaju opštim mjerama zaštite koje izvođač radova, sve i da hoće, ne može da primijeni jer ne zna šta je funkcioner htio da kaže - kaže Iković dodajući da je nacionalni park najveće prirodno bogatstvo jedne države, a ima i snažnu kulturnu dimenziju.

- Svaki treći turista, koji dođe u Crnu Goru, posjeti jedan ili više nacionalnih

parkova. Zato u nacionalnim parkovima mogu biti dozvoljene samo one aktivnosti koje povećavaju vrijednost parka. Trebaju nam razvojni projekti, ali njihovom realizacijom ne smijemo trajno izgubiti dio prirode niti dio sebe. Mi smo opstali i izgradili državu zahvaljujući prirodi koja nas je hranila. Zato ko ne čuva prirodu taj niti gradi niti poštuje državu. Mi imamo zakone i pravilnike koji bi trebalo da nas štite ali nemamo tačnost i savjesnost koje će suspregnuti funkcionere da rade za dobro većine građana. To će se promijeniti kada rad i znanje budu na prvom mjestu - poručuje Iković.

Pohvaljuje projekat žičare čiji početak gradnje su godinama čekali, ali je mišljenja da nije trebalo biti ovakve devastacije, tj. probijanja puta do svakog dalekovoda. - Žičara će vjerovatno doprinijeti razvoju Lovćenu, ali ovakvo ponašanje u nacionalnom parku ne priliči. Ja bih pozvao javno nevladine organizacije koje se bave zaštitom prirode i dobara da vide da li to tako mora jer danas je moderno da do svakog dalekovoda vodi put, a ne vodi se računa šta taj put krči neku prirodu koja je vjekovima čuvana. I ranije su se postavljali stubovi, pa se nije krčio put, nego se čuvala priroda - ističe Čavor i dodaje da njih, mještane, to baš iritira.

- Oko žičare se planiraju neki sadržaji, mimo Njeguša, mimo nas - kaže Čavor.

Isto potvrđuje mještanin i nje-

Članovi odbora mještana Lovćena

Nacionalni park kao veliko gradilište

prava

i priroda

ugroženi

stanjem u parku, vremena

Sa rampom smo imali probleme 2012. godine, te probleme imamo i sada. Niko im zakonom ne može zabraniti da naplaćuju sadržaje, ali ne mogu naplaćivati prolazak regionalnim putem. Zgroženi smo trenutnom devastacijom Lovćena - naglašava Čavor

Vuković: Zaštićena područja su isuviše vrijedna da bismo ih prepustili nemaru izvođača radova

Direktorica NVO Grin houm Azra Vuković kazala je Pobjedi da stanje u NP Lovćen govori o tome koliko i kako infrastrukturni objekti utiču na stanje životne sredine u zaštićenim područjima posebno kada se radi o projektima čije aktivnosti se sprovode na velikim površinama i na teritoriji više opština.

- Projekat žičare realizuje se velikim dijelom u zaštićenom području NP

iz nacionalnog parka. Nemamo ništa protiv da naplaćuju dobra NP, ali ne javna dobra. Njih 40 samo što rade, naplaćuju ulaznice i ništa drugo. Od tog novca, mi ne vidimo ništa. Postoje tu dva WC koja su jedino napravljena i klupa, roštilji, i su donacije koje je uradila prethodna uprava odmarališta - priča Radnjić.

Na njegovu priču se nadovezuje njegov komšija Vido Penda koji ističe da je bio u Vijetnamu i vidio duplo dužu žičaru, ali da nigdje nije bilo puta do dalekovoda.

Lovćen te samim tim i uticaj koji ovaj projekat ima na prirodu ovog područja treba tretirati sa posebnom pažnjom. Negativna iskustva, koja smo imali kod izgradnje velikih infrastrukturnih objekata, treba da budu alarm institucijama kada je riječ o monitoringu ovih radova. Institucije moraju hitno reagovati i provjeriti da li se sve aktivnosti realizuju u skladu sa odobrenim Elaboratom o

procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne smije se dozvoliti ni najmanji propust u nadzoru nad svim izvedenim radovima na terenu. Ukoliko je došlo do nepoštovanja mjera iz Elaborata, izvođača radova i investitora treba sankcionisati. Zaštićena područja su isuviše vrijedna da bismo ih prepustili nemaru izvođača radova i investitora - poručuje Vuković.

Kapetanović: Nije dopustivo zbog postavljanja dalekovoda uništavati prirodne vrijednosti

Aleksandra Kapetanović, iz EXPEDITIO Centra za održivi prostorni razvoj Kotor, kazala je da je veoma zabrinuta za trenutne intervencije na području Lovćena koje devastiraju prostor, a koji ima najveći stepen zaštite kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.

mještanima, nego svi rendžeri sada, a ima ih blizu 40. Sve rade samo ne ono što im je posao. Mi smo ovu zemlju naslijedili i došli smo u situaciju da NPCG bolje čuva đedovinu od mene. Dosta je šume izgorjelo, oni ne daju suvo drvo da se očisti da se ugrijemopriča Perica Penda.

Njegov brat Krsto Penda, koji na ovim prostorima živi već 76 godina, kaže da Lovćen proživljava najgore trenutke

- Od kada su došli ,,nacionalnisti“, tako zovem ove iz NPCG, gorega vremena nije bilo. Nagrdili su Lovćen. Išao sam prije toga konjem da donesem tovar drva za ognjište i šumar je to dozvoljavao. Jedino pamtim dobrog direkotora NPCG to je prvi Dimitrije Pejović koji se uvijek dogovarao sa mještanima - kaže Krsto Penda koji priča da mu je đedovina od Mirca do Lovćena i da mu je tri puta izgorjela do sada.

GRAĐANI DRUGOG REDA

- Imamo svoju šumu i ne mogu da uberem metar drva... Sve

gori, izgorjelo je već dosta i ako ovako nastavi nećemo više ni imati šumu - tvrdi Krsto Penda. Predsjednik odbora mještana Pero Radnjić živi već 13 godina na Njegušima i veoma je zgrožen trenutnim radovima na Lovćenu.

- Nikad nije bilo da se probijaju putevi do svakog dalekovoda. Nemamo ništa protiv žičare, ali nama mještanima nijesu dozvolili da proširimo kuće, a oni mogu da prave puteve gdje hoće - kaže Radnjić.

Ističe da se oni na svojim ognjištima osjećaju kao građani drugog reda.

- Dođem ovdje autom podgoričkih tablica i moram da platim put do kuće. Šuma koja je zapaljena, stabla neočišćena, planinarske staze se ne čiste. Mađari dolaze istražuju pećine iznose blago iz nacionalnog parka, niko ih ne kontroliše - kaže Radnjić smatrajući da i oni imaju pravo kao svi ostali građani

Crne Gore.

- Razmišljali smo da napišemo peticiju da nas 800 ,,izađe“

- Svi stubovi su postavljani helikopterom. Čuli smo da će čak i da asfaltiraju te puteve do 13 stubova ispod Žanjevog dola prema kotorskim stranama. Mauzolej na Lovćen je postavio helikopter, ovi uništavaju prostor vječno - poručuje Vido Penda.

Iz JPNPCG su nam odgovorili da devastacije Lovćena nema i da se sve odvija planiranom dinamikom.

- Svi radovi na lokalitetima na Bižaljevcu i katunu Kuk izvode se za potrebe žičare Kotor – Lovćen. Naglašavamo da se ne radi o devastaciji prostora, već se u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za NP Lovćen i Detaljnim studijama lokacije (DSL) izvode radovi na uređenju prostora, a koji se odnose na uređenje pristupnih puteva, pratećih servisa i objekata koji će biti u funkciji rada pomenute žičare - kazali su iz NPCG dodajući da su svi ti objekti planirani projektom, Prostornim planom i da su dobili saglasnost nadležnih državnih organa.

- U tom kontekstu možemo da istaknemo da je Služba zaštite evidentirala u prvom kvartalu ove godine samo jedan slučaj za koji postoje indicije da se radi o nelegalnoj gradnji i u skladu sa svojim ovlašćenjima procesuirala predmet prema nadležnim državnim institucijama - poručili su iz NPCG.

ČEKAJU IZJAŠNJENJE

Iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali su da je podnijet prijedlog za poništavanje rješenja Ministarstva saobraćaja i pomorstva od 7. oktobra 2020.

- Čekaju se spisi predmeta i izjašnjenje od Uprave za saobraćaj - kazali su iz Ministarstva. Na naše pitanje da li su naplatni punktovi nezakoniti na re-

- Put koji vodi od Kotora do Krsca, a zatim do Međuvršja na Lovćenu, dio je pejzaža izuzetne vrijednosti. U donjoj zoni on prolazi kroz prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koje je na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a u gornjoj kroz NP Lovćen koji je prirodno dobro najvećeg stepena zaštite u Crnoj Gori. Trenutno se uz ovaj put, u blizini Žanjevog dola i katuna Biža-

ljevac, probijaju putevi koji devastiraju pejzaž, a koji su očigledno pristupni putevi za postavljanja određenih dalekovoda (iako još nijesmo dobili zvanične informacije o tome) - kazala je Kapetanović napominjući da se selo Žanjev Do i zona oko njega nalaze u okviru granica prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a. - Oni se nalaze u zoni „prirodnog očuvanog pejzaža u granicama Svjetske baštine“.

U Studiji zaštite kulturnih dobara je navedeno da je očuvanje prirodnih vrijednosti ovog pejzaža neophodno kako bi se zaštitila izuzetna univerzalna vrijednost zaštićenog područja. I sam put Kotor - Krstac, kao infrastrukturni objekat, zaštićen je kao pojedinačno kulturno dobro od nacionalnog značaja 2017. godine. Katun Bižaljevac se nalazi u okviru granica NP Lovćen - kazala je Kapetanović koja postavlja pitanje kako je dopustivo, zbog postavljanja dalekovoda, uništavati cijeli pejzaž.

- Dalekovodi su se postav-

Kapetanović

gionalnom putu u mjestu Krstac i Bjeloši kazali su da je to u ,,u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore, a nakon žalbenih postupaka koji su se vodili protiv rješenja Direkcije za saobraćaj“.

- Ministarstvo saobraćaja i pomorstva donijelo je rješenje od 7. oktobra 2020. godine, kojim je usvojena žalba JPNPCG, kojim je poništeno rješenje Uprave za saobraćaj od 7. aprila te godine i odbijen je zahtjev NPCG za postavljanje kontrolno naplatnih rampi i punktova u NP Lovćen. Uprava za saobraćaj je navedeni zahtjev odbila, obrazlažući svoje rješenje da podnosilac zahtjeva nije definisao kako će se izvršiti, odnosno napraviti razlika između posjetilaca nacionalnog parka i korisnika puta, što u krajnjem nije

ljali i ranije, i u mnogim zaštićenim područjima, međutim te intervencije nijesu ostavljale ovakve ožiljke u prostoru kao ove koje se trenutno sprovode. Nažalost, ista je situacija i sa pristupnim putevima koji se trenutno prave za potrebe žičare Kotor - Lovćen. Sve ove intervencije su „iskasapile“ pejzaž padina Lovćena - kazala je Kapetanović dodajući da je sve ovo što se dešava nastavak loših praksi, prilikom izgradnje infrastrukturnih elemenata, koje su već devastirale pejzaž zaštićenog područja. - Primjer je svakako dvosmjerna saobraćajnica Krstac - Međuvršje koja je potpuno neprimjerena karakteru jednog nacionalnog parka kroz koji prolazi. Ova saobraćajnica nastala je proširenjem starog puta ali uz obim i vrstu intervencija, posebno veličinu usjeka i nasipa, koji potpuno degradiraju pejzaž nacionalnog parka - kazala je Kapetanović dodajući da generalno u Crnoj Gori u posljednje vrijeme imamo veoma lošu praksu izgradnje novih saobraćajnica koje prekomjerno devastiraju pejzaž.

Martinović iz Podgorice upravlja Lovćenom

Iz JPNPCG kazali su da koordinaciju poslova za organizacionu jedinicu Nacionalni park Lovćen shodno Statutu i Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za Nacionalni park Lovćen trenutno obavlja direktor JPNPCG Vladimir Martinović.

- Kako je isti do prošle jeseni bio direktor NP Lovćen, smatramo da odlično poznaje način i organizaciju rada u tom nacionalnom parku, pa nam dosadašnje iskustvo govori da nije bilo nikakvih problema u funkcionisanju službi u NP Lovćen. Svakako bi se za zaokruživanje kvalitetnog procesa rada, a shodno navedenim pravilnicima i procedurama, mogao izabrati i rukovodilac (direktor) ove organizacione jedinice - poručili su iz NPCG.

definisano ni propisima. Dakle do izmjene propisa, kojima se jasno propisuje procedura za posjetioce parka i korisni-

ke puta, nije moguće drugačije rješenje - objasnili su iz Ministarstva. N. KOVAČEVIĆ

Foto: D. MIJATOVIĆ

Dragan Čavor

Azra Vuković

Aleksandra

BRUKANJE CRNE GORE: Dok region bruji o napadu na maloljetne sarajevske sportiste u Baru, jedan

PODGORICA – Osnovno

državno tužilaštvo u Baru odredilo je zadržavanje do 72 sata Baraninu Božidaru Kaluđeroviću (18), jedinom punoljetnom učesniku teškog incidenta koji se u naselju Šušanj odigrao u subotu veče, kada je, sa još četiri maloljetnika brutalno napao dvojicu sarajevskih atletičara, starih 14 i 17 godina, od kojih je jedan teško povrijeđen i, nakon ukazane pomoći u Podgorici, prebačen u Sarajevo na operaciju.

Kako je saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, tužilac će u roku od tri dana, koliko osumnjičenom za nasilničko ponašanje traje zadržavanje, Osnovnom sudu podnijeti prijedlog za određivanje pritvora protiv osumnjičenog.

Ostala četvorica maloljetnih napadača pušteni su na slobodu, a tužilaštvo ih takođe krivično tereti za napad na dvojicu maloljetnika iz Sarajeva.

Svi osumnjičeni, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno u policiji, poznati su od ranije: četvorica po krivičnim djelima i prekršajima - uključujući i jednog koji je prije nekoliko mjeseci potezao nož na sugrađanina - dok peti među osumnjičenima ima zabilježene „samo“ prekršaje.

To je, za sada, epilog brutalnog nasilja u Baru koje se naslanja na talas vršnjačkog nasilja koje ne jenjava minulih mjeseci u Crnoj Gori. Iako je, čini se, ovdje na djelu mnogo dublji i teži problem koji ukazuje da država i društvo nemaju rješenje već se događa da dojučerašnji nasilnici koji maltretiraju vršnjake – već danas gaze u maloljetničko prestupništvo i delinkvenciju. Uz ,,programirano nasilništvo“ nad onima koji su drugačiji, nacionalno ili vjerski.

Svjedoči o tome hladnokrvno „selfiranje“ i podnošenje izvještaja jednog od maloljetnih prestupnika koji se, kako se vidi na snimku koji kruži društvenim mrežama, nalazi u policijskoj stanici u Baru, koristi pritom mobilni

od aktera

Prečicom od nasilništva

Potvrda da gotovo svi maloljetni akteri napada u barskom naselju Šušanj imaju u dosjeu upisana krivična djela, ukazuje da je problem kojem svjedočimo mnogo teži i dublji, a država i društvo nemaju rješenje: dojučerašnji nasilnici, koji maltretiraju vršnjake –sigurno gaze u maloljetničko prestupništvo i delinkvenciju i napadaju na sve koji su drugačiji, vjerski ili nacionalno, ili pak samo govore drugačije

telefon i kako se pretpostavlja, šalje video-poruku nepoznatoj osobi. - Evo, brate, u stanici sam ođe od 12 i po. Čekam da završim, pa da idem kući. Ipak nismo prošli nekažnjeno. Ovi momci su u Podgorici završili, dvojica. Jednom slomljen nos, drugom napukle kosti. Znači haos – rekao je osumnjičeni maloljetnik na snimku, uz namigivanje na kraju svog raporta.

Mlađi od dvojice napadnutih Sarajlija je zadobio teš-

ke povrede od udaraca palicom, smrskane su mu kosti lica zbog čega je, nakon ukazane pomoći u Kliničkom centru Crne Gore, na instiranje porodice prebačen u Sarajevo gdje je juče operisan. Njegov stariji kolega, sin novinarke Al Džazire - Arduane Pribinje i pjevača Al Dina prošao je sa lakšim povredama.

Glavni maler dvojice Sarajlija bio što su izašli iz hotela i planirali da u marketu prekoputa - kupe sok. Dovoljan motiv,

ispostavilo se, lokalnim maloljetnim prestupnicima, koji se već odranije „kale“ na ulici, da – valjda – pokažu da je to njihova teritorija i moguće preporuče sebe nekim domaćim kriminalnim regrutnim centrima.

MAJKA ALARMIRALA

JAVNOST

Crnogorska javnost je za slučaj čula upravo nakon objave novinarke, koja je u svojim postovima na društvenim mrežama i izjavama u medi-

Krivicu za poplavu nasilja ministar Goran Đurović vidi u serijama sa kriminalnim sadržajem koje, kako je poručio, treba ograničiti?! Kao da ne svjedoči činjenici da živimo odavno u društvu gdje su novinski sadržaji krcati crnom hronikom, a istovremeno sport, vjera i visoki kriminal isprepletani do te mjere da vođe navijača postaju glavni kasapi mafijaških klanova, a osobe iz kriminalnog miljea u raznim „viteškim dresovima“ obezbjeđuju vjerske skupove

Traže zakon o vršnjačkom nasilju

Nevladina organizacija

Mreža za sveopšti napredak pokrenula je peticiju za donošenje zakona o vršnjačkom nasilju usljed povećanja broja slučajeva ove vrste nasilja.

Izglasavanje ovakvog zakona bi, kako navode, značilo pravno definisanje ove pojave, te propisivalo kaznene mjere za počinioce.

- Svjesni smo da maloljetnici u kriznim godinama donose odluke i postupke koji nijesu uvijek na mjestu, međutim, kao i svemu, i tome se mora stati na kraj

sa ciljem zaštite integriteta i morala drugih, shodno tome da se na našem prostoru prijeko potrebno javlja obaveza za odgovornošću nad svojim postupcima koji, kad se pređe ,,mjera“, idu do toga da žrtva počini suicid, ostavljajući tako neizbrisiv pečat na porodicu, prijatelje i samog počinioca, a sve zbog (u većini slučajeva) prolaznog tinejdžerskog perioda

- naveli su iz NVO Mreža za sveopšti napredak, prenio je portal Pobjeda.

U tekstu peticije se navodi da član 6 Ustava Crne Gore pro-

pisuje da ,,Crna Gora jemči i štiti prava i slobode. Prava i slobode su nepovredivi. Svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih“.

- Usljed povećanja broja slučajeva vršnjačkog nasilja, a sa ciljem suzbijanja te pojave, nevladina organizacija Mreža za sveopšti napredak se odlučila na korak dalje, te organizovala peticiju za donošenje zakona o vršnjačkom nasilju. Izglasavanje ovakvog zakona bi značilo pravno definisanje ove pojave, te propisivalo kaznene mjere za počinioce. S obzi-

rom na to da većina država u regionu ima bar na neki način (zakonski) definisano ovu pojavu, mi smo se odlučili da je zagovaramo na ovaj način - naveli su iz ove nevladine organizacije.

Rad na ovom zakonu bi, kako dodaju, trebalo da preuzmu svi relevantni subjekti i činioci lokalnih zajednica, javnih ustanova za rad sa djecom i mladima, nevladine organizacije, ministarstva itd.

- Potpisom ove peticije osiguravate sigurno okruženje za vašu djecu - poručili su iz NVO Mreža za sveopšti napredak.

- Evo, brate, u stanici sam ođe od 12 i po. Čekam da završim, pa da idem kući. Ipak nismo prošli nekažnjeno. Ovi momci su u Podgorici završili, dvojica. Jednom slomljen nos, drugom napukle kosti. Znači haos – rekao je osumnjičeni maloljetnik na snimku, uz namigivanje na kraju svog raporta

jima obavještavala javnost o stanju povrijeđenih, i saopštavala informacije koje je dobila od crnogorske policije. Da nije bilo tako, pitanje je kada bi ovaj slučaj, i kakav medijski publicitet dobio. Pribinja je juče saopštila je da su četvorica maloljetnih napadača pušteni na slobodu. Crnogorski zakonski okviri, kako je istakla, ne predviđaju mogućnost njihovog lišavanja slobode.

- Istovremeno mi stižu poruke brojnih Crnogoraca, čija djeca trpe vršnjačko nasilje gotovo svakodnevno, dok politička reakcija u njihovom slučaju izostaje. I to je problem crnogorskog društva, koji se mora rješavati promjenom zakonskih okvira - navela je Pribinja juče na Tviteru. Prema njenim riječima, djeca moraju znati da ovakvi postupci neće proći nekažnjeno.

- A kažnjavaju se adekvatnim

sankcijama. U protivnom politika, prije svega, normalizira najužasnije društvene obrasce koji će im izroditi nerješive društvene probleme - zaključila je Pribinja.

PROSTOR ZA NAGAĐANJA

Od subote veče, kada se dogodio napad, Uprava policije, niti Ministarstvo unutrašnjih poslova, nijesu procijenili da bi bilo dobro organizovati konferenciju za novinare i prezentovati podatke sa kojima se raspolaže. Već je u domaćoj javnosti ostavljen prostor za nagađanja, oštre reakcije, polemike i uzaviranje atmosfere i balona, koji se puni mjesecima zbog serije primjera vršnjačkog nasilja i drugih incidenata.

Svi osumnjičeni, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno u policiji, poznati su od ranije: četvorica po krivičnim djelima i prekršajima - uključujući i jednog koji je prije nekoliko mjeseci potezao nož na sugrađanina - dok peti među osumnjičenima ima zabilježene „samo“ prekršaje

Tako su se u javnosti pojavile informacije da je riječ o članovima navijačkih grupa, podmlatku lokalnih pravoslavnih bratstava i ekstremnih nacionalističkih grupa, odnosno mladim delinkventima koji već imaju kriminalni staž... Niko nije našao za shodno da umiri tu istu javnost i saopšti što se zbilo u subotu veče, uoči pravoslavnog Vaskrsa i zašto je neko bez povoda atakovao na dječake iz susjedne zemlje.

Policija i tužilaštvo komunicirali su prema javnosti šturim saopštenjima. V. d. direktora policije Nikola Terzić nije se oglašavao, a ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je juče, sa danom zakašnjenja, najavio procesuiranje napadače i pojasnio

Snimak policijskih prostorija koji je napravio osumnjičeni

aktera nasilja snimao sebe u policijskoj stanici i slao video u kojem navodi da - „ipak nijesu prošli nekažnjeno“

do kriminala

kako oni nijesu pravo lice Crne Gore.

- Napad na sportiste AK Sarajevo u Baru, koji je opravdano izazvao veliku pažnju javnosti, kako u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini, nije stvarni pokazatalj gostoprimljivog naroda u Crnoj Gori u koju je svaki dobronamjerni građanin dobrodošao. Povrijeđenim sportistima želim brz oporavak, u nadi da će Crnu Goru posmatrati kroz neke ljepše momente i bolje ljude, kakvih je zasigurno mnogo više nego izgrednika koji narušavaju sliku o našoj zemlji - naveo je Adžić u saopštenju.

Prethodno je, prekjuče, reagovao i napad osudio aktuelni predsjednik države Milo Đukanović

- Divljački su napadnuti dječaci, mladi sportisti iz prijateljske BiH. Najporaznije od svega bi bilo ako taj vandalski incident ima nacionalni i vjerski predznak - napisao je Đukanović na Tviteru i pozvao organe da rasvijetle slučaj.

Novoizabrani predsjednik države Jakov Milatović očekuje od nadležnih organa da u potpunosti ispitaju slučaj i adekvatno sankcionišu napadače.

- Nasilje moramo iskorijeniti iz našeg društva i zbog građana Crne Gore, ali i zbog svih onih koji dolaze u našu zemlju - naveo je u Tviter objavi. Čule su se osuđujuće reakcije političkih stranaka. Digao je glas i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, koji je, ipak, incident u Baru ocijenio kao ,,izolovani slučaj“.

Najzapaženije je, ipak, prošlo reagovanje ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića koji je krivicu za poplavu nasilja vidio u -serijama sa kriminalnim sadržajem koje, kako je poručio, treba ograničiti?!

Kao da ministar ne svjedoči činjenici da odavno živimo u društvu gdje su novinski sadržaji krcati crnom hronikom, a istovremeno sport, vjera i visoki kriminal isprepletani do te mjere da vođe navijača postaju glavni kasapi mafijaških klanova, a osobe iz kriminalnog miljea u raznim „viteškim dresovima“ obezbjeđuju vjerske skupove.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković poručio je juče da količina i intenzitet nasilja u Crnoj Gori traže reakcije, a ne riječi.

- Koliko puta smo trebali da upozorimo da bi spriječili barski scenario - kazao je Bjeković povodom napada. Upitao je koliko puta treba da se desi nešto tako da bi shvatili da je ozbiljno.

- Koliko je ozbiljno ako žrtve

- Stižu mi poruke brojnih Crnogoraca, čija djeca trpe vršnjačko nasilje gotovo svakodnevno, dok politička reakcija u njihovom slučaju izostaje. I to je problem crnogorskog društva, koji se mora rješavati promjenom zakonskih okvira - navela je majka jednog od napadnutih sportista Arduana Pribinja na Tviteru

čeka špalir da ih zaplaše i obeshrabre. Ovakva količina i intenzitet nasilja traže djela, ne riječi. Dvanaest i pet je, Crna Goro - zaključio je Bjeković.

Podsjetimo: prva pravovremena reakcija bilo je izvinjenje barskog predsjednika Opštine Dušana Raičevića, koji je prije dva dana kontaktirao sa porodicama napadnutih mladića, izvinio se i naglasio da ovo nije odraz Bara i Crne Gore.

On je rekao da Atletski klub Sarajevo više od 20 godina dolazi na pripreme u taj grad te da je ovo prvi incident.

UDAR I NA OBRAZ

Iako je i majka jednog od po-

vrijeđenih, novinarka Arduana Pribinja u izjavi za N1 odbacila mogućnost da iza napada na njenog sina i njegovog kolegu stoje neki drugi motivi - osim ponašanja maloljetničkih prestupnika - ostaje osjećaj gorčine što je bezumna grupa delinkvenata palicama, nogama i šakama ne samo udarila na vršnjake iz Bosne i Hercegovine, već i na obraz Crne Gore.

Na istražnim organima je da što prije utvrde da li je to bilo iz gole obijesti, ili uz neki input, stimulans, ili mržnje koja se, nažalost uči i u navijačkim i drugim redovima. Odnosno da li je obrazlože-

Poznati pjevač, čiji je sin napadnut, poručio da je na raspolaganju roditeljima djece iz Bara kako bi pomogli jedni drugima

AL DINO: Već 30 godina mi odrasli sijemo sjeme zla, a to najviše plaćaju naša djeca

Otac jednog od napadnutih dječaka u barskom naselju Šušanj Aldin Kurić, poznatiji kao Al Dino, kaže da pored reakcije nadležnih institucija roditelji moraju zajedno da rješavaju problem.

Kurić je za Televiziju E naveo da se roditelji djecom ne bave dovoljno, da djeci nedostaju ljubav i pažnja, te da je njihovo agresivno ponašanje zapravo poziv u pomoć.

- Staloženost i prisebnost su ključne u reagovanju kada je bezbjednost djeteta ugrožena - navodi Kurić. Smatra da incident u Baru treba posmatrati iz svih mogućih uglova.

- Razmišljao sam šta bi bilo da se moj Harun gušio u moru, a ovih pet dječaka bili na obali. Tvrdim da bi svih

nje jednog od maloljetnika koje šalje putem video-snimka nepoznatoj osobi, spakovano u rečenicu: „Ipak nijesmo prošli nekažnjeno“, tek puka slučajnost u oporoj crnogorskoj svakodnevici koju obilježavaju izvještaji o kriminalu, krahu institucija i nepodnošljivim primjerima obračuna ili napada na mlađe od 18 godina. Ili, ipak, nije riječ o vršnjačkom nasilju, već o posljedicama ideologije koja ,,obučava“ mlade ljude da mrze druge i drugačije. Igor PERIĆ

Podmladak ,,bratstva nasilnika“: Noževi, bejzbol palica, boks...

Nemili događaj koji se odigrao u Baru kada su pretučena dvojica maloljetnika iz BiH otkrio je, čini se, samo vrh ledenog brijega kada je posrijedi nasilničko ponašanje u našoj zemlji, naročito među maloljetnicima.

Antena M je juče objavila saznanja da su mladići, koji su napali dvojicu atletičara u Baru, podmladak jednog lokalnog vjerskog bratstva. U prilog tome, portal Antene M je objavio i fotografiju grupe mladića, od kojih su neki naoružani noževima, ,,bokserima“ i palicama. Prema informacijama Antene M, ta ekipa, koja broji dvadesetak momaka, predstavlja prijetnju po bezbjednost stanovnika Bara.

pet dječaka skočili, zaplivali i izvukli ga na obalu. I bili bi heroji nacije… Treba da pomognemo toj djeci i njihovim roditeljima. Naravno, treba i institucije da odrade svoj posao. Da ne bude ovo vijest koja traje dva, tri dana - ističe Kurić.

Sa problemom vršnjačkog nasilja žive sve države Balkana, napominje Kurić, i dodaje da ni odrasli nijesu pošteđeni.

- Mi, odrasli, imamo svoje vršnjačko nasilje. Već 30 godina mi sijemo sjeme zla.

I to sjeme je počelo da rađa, rodilo i daje plodove. A to najviše plaćaju naša djeca. Samo pogledajte situaciju u svim ovim našim državicama, mi smo u stvari ti nasilnici. Kakav onda primjer dajemo toj djeci - upozorava Kurić.

Dodaje da su roditelji čija su djeca učestvovala u incidentu u Baru u mnogo većem problemu. - Mom sinu i njegovom drugu rane će zacijeliti. Stavljaćemo obloge, modrice će izblijediti. Ali ovim dječacima ne možemo to riješiti oblogama. Znači, moramo naći pravi lijek. A jedini lijek je pravi pristup prema toj djeci, jedini lijek je ljubav, jedini lijek je opraštanje - poručuje roditelj povrijeđenog mladog sportiste.

Kurić je na raspolaganju roditeljima djece iz Bara kako bi pomogli jedni drugima. Siguran je da njihova djeca imaju mnogo toga zajedničkog, da među njima nema velikih razlika i da mogu da budu prijatelji. R. P.

Crna Gora ima Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kojim se reguliše odnos i procesne radnje prema maloljetniku kao učiniocu krivičnog djela, djetetu i maloljetniku kao učesniku u postupku.

To postupanje se, kako se navodi u zakonu, mora zansivati na poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda uz uvažavanje najboljih interesa maloljetnih lica, vodeći računa o njihovoj zrelosti, stepenu razvoja, sposobnostima i ličnim svojstvima, kao i težini krivičnog djela, a u cilju njihove rehabilitacije i socijalne reintegracije. Isključuje se mogućnost da se protiv maloljetnog lica koje nije napunilo 14 godina može voditi krivični postupak, kao ni primijeniti sankcije i mjere koje su propisane normama zakona.

Ovim aktom se definiše uzrast učinioca krivičnih djela, a pravi se razlika između maloljetnika koji u vrijeme počinjenog krivičnog djela je stariji od 14, a nije napunio 18 godina. Mlađi maloljetnik se računa onaj koji nije navršio 16, a stariji koji je u vrijeme počinjenog krivičnog djela imao više od 16, ali nije dostigao punoljetstvo. Zakon poznaje i definiciju mlađeg punoljetnog lica koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršilo 18, a nije navršilo 21 godinu.

Članom 14 ovog zakona, propisuje se da se maloljetniku mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora i mjere bezbjednosti. S tim što se mlađem maloljetniku mogu izreći samo vaspitne mjere, starijem maloljetniku vaspitne mjere, a samo izuzetno kazna maljoljetničkog zatvora.

Pod kojim uslovima se primjenjuje krivična sankcija na maloljetnike

Književnik Jovan Nikolaidis za Pobjedu o novom romanu „Mavro El Greko“

Granica među narodima nije linija koja razdvaja, već mjesto susreta

Odbijam da a rmišem fašizam, kleronacionalizam, teritorijalna svojatanja i etničku presiju bilo kog naroda nad drugim narodom. Crna Gora jeste i biće građanska i evropska zajednica – rekao je Nikolaidis

PODGORICA – Krista i Mavro su neobični junaci jedne ljubavne priče koju je Jovan Nikolaidis smjestio u Valdinos, u jednu prepisku, u jednu storiju toliko veliku da od njenog praha autor stvori lirski roman.

„Mavro el Greko“, koji je objavila Antena M zajedno sa ulcinjskom Plimom u ediciji „Savremena crnogorska književnost“, jeste ljubavni roman, ali kod Nikolaidisa nikad ništa nije samo crno ili samo bijelo. Snop svoje stvaralačke, demijurške svemoći uvijek baci i na odnose među ljudima, način na koji akteri razmišljaju o svijetu, poretku u njemu, izazovima, kako odgovaraju na lažnosti i lažljivosti, kako se sudari siromaštva i bogatstva (ne nužno materijalnih, ali i to) nabadaju rogovima dok vrijeme ne pokaže koliko su prolazni. To je uradio i u ovom svom posljednjem djelu, četvrtom u nepune tri godine (prethodile su mu „Adrianske kartoline“, „Pripovijesti“ i posljednja iz knjiga trotomnog „Romana o Nikoli“). Nikolaidis smješta svoje junake u svoj grad i okolinu, ali grad ne oslovljava, čineći da može biti svačiji i ničiji. Oprezno, kao da skida pokrov s prašnjave pozornice, otkriva nam dio po dio slagalice u kojoj čak i vrijeme prkosi kalendarima i satovima.

Njegova proza je napisana na jeziku jednostavnom, bogatom lokalizmima; on gradi atmosfere bez velikih tenzija i svu „iskrenu borbu“ smješta unutar likova. Nikolaidisovi literarni sukobi su čisti, a njegova emotivna stapanja još čistija –način na koji uvezuje ljude ko-

je je izmislio je životan, neposredan i nerijetko neočekivan. Crnogorski književnik i izdavač je za Pobjedu govorio, između ostalog, o umjetnosti, manirizmu i ideološkoj ravni u svojim djelima.

POBJEDA: U posljednje tri godine ste imali svojevrstan izdavački procvat, četiri su knjige objavljene, što pod Vašim pravim imenom, što pod pseudonimom... U vremenu kad knjiga nije prioritet nijednom čitaocu, što Vas motiviše ne da pišete, već da objavljujete?

NIKOLAIDIS: Istina je: četiri knjige. I peta će uskoro izaći u nakladi izdavačke kuće Fokalizator. Ne činim to taštine radi, već iz silnog poriva u sebi, koga je moje ranije zanimanje priječilo da se piscem potvrđujem. Tim više što je u potonje vrijeme Crna Gora postala igralište po kome kojekakvi demoni kolo igraju. Kao građanin morao sam davati odgovore na ludilo što je moju domaju opasalo i spolja i iznutra. Sebe smatram radišnim čovjekom, pa mi se ne da da u domu penzionera domine prevrćem.

POBJEDA: Dominantni motiv kod Vas je jaz između običnog čovjeka i sistema u okviru kog mora da proživi svoj vijek. Skoro pa vječita tema, samo je kod Vas oivičena prostorno, na krajeve o kojima je malo ko do Vas pisao. Saosjećate li intimno s tim ljudima i razumijete li i njihovu borbu i njihove odluke?

NIKOLAIDIS: Ako mislite na ljude koji drže do svog domoljublja, crnogorskog dakako, odgovor na Vaše pitanje potvrdan je. A trotomni roman

„Naši su životi bjekstva“ osobito afirmiše ljudsku potrebu da se, ma kako teško bilo u životu, bude i pristojan i stamen, odan precima i vječno žedan slobode. Nju moji junaci, svako po mjeri svog umijeća, sve vrijeme brane.

I u Crnoj Gori, i na Balkanu, izazovi su stalni. Danas je to već pitanje opstanka, te mojim junacima „nikad nije dosadno“. U pomenutom romanu-rijeci opisujem jedan nož, otet od krvnika, na kome piše na albanskom jeziku: „Ne ljuti se, o ti Ljutiti, raduj se, o ti Radosni!“ Nadam se da će mogući čitalac shvatiti što je pisac time htio reći.

POBJEDA: Iako su naizgled u pitanju porodične priče, nekad ljubavne, socijalne, pa i antropološko-balkanske, svaka je analiza društvenih poredaka, procesa, ideologija koje su proždirale prvo svoju djecu pa očeve. Za razliku od većine auto-

Fotogra je iz lma ,,Zle pare“ u Crnogorskoj kinoteci

PODGORICA - Autorska izložba fotografija iz filma ,,Zle pare”, akademske slikarke mr Marine Radulović, biće otvorena večeras u 20 sati u Crnogorskoj kinoteci. Riječ je o odabiru kadrova iz filma Velimira Stojanovića ,,Zle pare” - ostvarenja sa samih početaka razvoja crnogorskog dugometražnog igranog filma. Izložbu će otvoriti magistar li-

Ja sam svoje u izdavaštvu Crne Gore dovoljno odsanjao

POBJEDA: U posljednje vrijeme se pjesnici i autori devedesetih prisjećaju ozbiljnosti i predanosti jedne male izdavačke kuće iz Mandre (Dom pisca), koja je radila velike stvari. Danas se Plima, kao duh-izdavač pojavljuje samo na koricama Vaših knjiga (možda još nekih koje mi nisu stigle do ruku). Je li ta kuća bila žrtva nebrige nadležnih da pomognu izdavaštvo, ili ste sami bili umorni od pokušaja da uradite više za književnu scenu Crne Gore, kad se ta scena uporno iznutra drobila?

NIKOLAIDIS: Što se crnogorskog izdavaštva tiče, optimista sam. Bez povlađivanja tvrdim: Izdavačka kuća Fokalizator brzo utire put koji je zdrav i prav, to su za crnogorsku književnost koraci od sedam milja. Evo, i Antena M se ovim romanom odužila autoru. Što se moje Plime tiče – dosta je bilo vajkanja. Moje minule nevolje će sami odbolovati i oni koji su njenom gašenju doprinijeli. Jer sve je prošlost. Budućnost je tek – san. Ja sam svoje u izdavaštvu Crne Gore dovoljno odsanjao.

ra, Vi ne sudite, Vaš pripovjedač je uporan da zadrži nepristrastan stav u većini pripovijesti. Možete li mi objasniti taj manir? Kao da čekate da vrijeme pokaže ko je u Vašem djelu bio, a ko nije u pravu.

NIKOLAIDIS: Ništa ja ne čekam, niti insistiram da sam u pravu. Samo se držim stare maksime: moje je da napišem, neka čitalac nauči da čita. Mada ja nisam „pisac teškog pera“, usuđujem se da kažem: ne krojim ja ničiju sudbinu, ni pojedinca, ni naroda, ja samo svojim rukopisom pozivan na razum, toleranciju, koegzistenciju ljudi, dozivam mir i potrebu za opštom dobrotom čovjeka sa čovjekom.

Kad se dohvatite opisivanja istorijskih zbivanja na Balkanu u potonja dva vijeka, s posebnim osvrtom na crnogorsko martirstvo, kad u njima sve vrijeme traju progoni, krvoliptanja i otimačine, pisac je du-

žan da poziva na mir, nipošto na preganjanja. Da me se pogrešno ne shvati: odbijam da afirmišem fašizam, kleronacionalizam, teritorijalna svojatanja i etničku presiju bilo kog naroda nad drugim narodom. Crna Gora jeste i biće građanska i evropska zajednica. Ipak, imate pravo kad me to pitate, moj pripovjedač se često drži manira da treba graditi načelo: imati prijatelje s obje strane. Granica među narodima nije linija koja razdvaja, već mjesto susreta jednih sa drugima. La zona verde. Nevolja jeste što ljudi često ne haju za tim, u suštini svojoj: lakim principom – Ali – ovaj pisac za takvo haotično stanje odgovoran nije.

POBJEDA: „Mavro El Greko“ je lirskija, nježnija knjiga, u podnaslovu stoji da je i ljubavna, čime ste joj sugerisali ton u startu, ali je zapravo priča i o slikarstvu, o odnosu prema umjetnicima, s posvetom jednom nedovoljno pominjanom slikaru Radoslavu Ratkoviću. Je li to priča koju ste dugo željeli da

S početaka razvoja crnogorskog

dugometražnog igranog

kovne umjetnosti Olivija Ivanović Strugar Film je snimljen 1956. godine, a po žanru je mješavina drame i crne komedije.

- Prije konačnog sloma Kraljevine Jugoslavije, vlada i kralj avionom napuštaju zemlju. Polijeću sa nikšićkog aerodroma noseći veliku količinu zlata i novca.

Kako u avionu nema dovoljno mjesta, jedan dio novca ostaje sakriven u obližnjoj pećini. Slučajno ga pronalaze mještani i preko noći postaju ,,milioneri”.

filma

Pandorina kutija se otvara, Mamon na površinu izvlači najgore iz ljudi. Nekoliko avanturista nastoji da se dokopa novca da bi pobjegli u inostranstvo. U toj na-

ispričate? Ima tu paučinastu opnu ispod koje se nataložilo i sazrelo neko osjećanje dugo potiskivano, ne zamjerite mojoj interpretaciji.

NIKOLAIDIS: Sintagma „ljubavni roman“ je samo ukras za dvije teme: umjetnost kao zanat, što je bezazlen esej u romanu, u kome se usput poigravam sa ljubavlju Balkanca i Njemice, dok je druga obrada u knjizi „Mavro El Greko“ krajnje ozbiljna rasprava o kataklizmatičnoj budućnosti u koju svijet srlja. Mnogi toga nisu svjesni. U ovom slučaju ne važi simpatična poštapalica: spasa nam nema, propasti nećemo. Propašćemo. Mi, ljudi i planeta, apsolutno ulazimo u apokaliptično stanje. Doista, ljudi moji, doista vam velim: naučite se da čitate. POBJEDA: Knjiga je i futuristička, što je neobično, budući da ste uglavnom raskopavali rovove bliske i udaljene prošlosti. Zašto ste junaka i njegov uticaj proširili do 2051. godine?

NIKOLAIDIS: Datum koji pominjem, ljeto 2051, tek je pjesnička sloboda. D. ERJAVŠEK

mjeri ne prezaju od zločina, od izdaje jednog od pokretača narodnog ustanka protiv okupatora. U trenutku kada napokon dostižu cilj stiže objava da je taj novac izgubio svaku vrijednost - navodi se u najavi. Uloge u filmu tumače Dubravka Gal, Antun Nalis, Ljuba Tadić, Vaso Perišić, Petar Vujović i Veljko Mandić, a scenario potpisuje Ratko Đurović. A. Đ.

Naslovnica romana „Mavro El Greko“

Jovan Nikolaidis

SKANDALOZNO: Neefikasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture i komplikovane procedure revalorizacije dovele do katastrofalnog stanja u oblasti baštine

Crna Gora ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara

PODGORICA – I pored toga što je ministarka kulture i medija Maša Vlaović nedavno ustvrdila da je „budućnost kulture Crne Gore svijetla“, istina je konačno izašla na vidjelo: Crna Gora u ovom trenutku ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara, od 2.017 sa zvaničnog popisa koji se ažurira u Upravi za zaštitu kulturnih dobara! To je posljedica višegodišnje neefikasnosti rada Uprave, Ministarstva kulture i nezavršavanja decenijskog procesa revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, o čemu Pobjeda piše već duže vrijeme.

Ono što doskorašnja vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Maja Ćetković nije mogla da „prevali“ preko svojih usta, izbjegavajući nedavno da odgovori na 12 pitanja novinara Pobjede, između ostalih i na pitanje da li su kulturna dobra Crne Gore u ovom trenutku pod zaštitom zakona, neko je to iz UZKD morao da uradi zvanično za potrebe upitnika Ministarstva kulture i medija. Pripremajući nacrt nacionalnog programa razvoja kulture 2023–2027, Ministarstvo je od organa uprave i ustanova kulture, između ostalog, tražilo da se izjasne o gorućim problemima i da predlože način njihovog rješavanja.

- Uprava za zaštitu kulturnih dobara kao poseban problem koji zahtijeva hitno rješenje izdvaja revalorizaciju kulturnih dobara. Od formiranja ustano-

Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture, Ministarstvo kulture i medija objavilo je 31. marta na sajtu Vlade (www.gov.me), sa nekoliko pratećih priloga u kojima se detaljno razrađuju gorući problemi u crnogorskoj kulturi. Nakon što je jako mali broj zainteresovanih, među blizu 200 stranica dokumenata, u Prilogu 1 primijetio podatke o zaštićenim kulturnim dobrima, to je, paradoksalno, izazvalo komešanje u Direktoratu za kulturnu baštinu u Ministarstvu kultu-

Šta ostaje od člana 253a

Krivičnog zakonika?

Mali broj zaposlenih u Upravi nije uspijevao da izda rješenja po velikom broju zahtjeva, dok s druge strane, zbog zakonskih prepreka, nijesu mogli da angažuju dodatna stručna lica. Zbog toga je došlo do situacije da su sva kulturna dobra izgubila formalno-pravnu zaštitu – navodi se u Prilogu 1 Nacrta nacionalnog programa razvoja kulture

ve 2012. godine, proces nije završen, donijet je veoma mali broj rješenja o uspostavljanju zaštite/potvrđivanju statusa na osnovu urađenih elaborata – navodi se prilogu Nacrta nacionalnog programa razvoja kulture.

PREPREKE Uprava se požalila da mali broj zaposlenih nije uspijevao da izda rješenja po velikom broju

zahtjeva, a zbog zakonskih prepreka navodno nijesu mogli da angažuju dodatna stručna lica.

- Zbog toga je došlo do situacije da su sva kulturna dobra izgubila formalno-pravnu zaštitu – navodi se prilogu Nacrta programa razvoja kulture. Dakle, već jednom su sva kulturna dobra Crne Gore bila bez zaštite, a potom se izmjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara rok za revalorizaciju „ra-

Komešanje oko brojki

re i medija, na čijem je čelu Dobrila Vlahović?! Iz ovog Direktorata su, kako saznaje Pobjeda, u nezvaničnim razgovorima sa zaposlenima u Ministarstvu i Upravi najavili da se ti podaci moraju korigovati, sakriti ili poništiti, jer je ovo prvi put da neko iz ova dva organa (ako izuzmemo otvoreno pismo ranijeg direktora UZKD Mladena Zagarčanina, u kojem je upozoravao na rokove revalorizacije, nap. aut.) pri-

znaje da je car go, tačnije da Crna Gora praktično nema kulturnih dobara pod formalno-pravnom zaštitom. Iako je neshvatljivo da u Ministarstvu kulture i medija, koje je pripremilo nacrt, ne znaju šta im se nalazi u zvaničnim dokumentima, za očekivati je da će narednih dana iz UZKD i Direktorata za kulturnu baštinu krenuti kampanja kojom će se tvrditi da je riječ o „tehničkoj grešci“ i netačnim podacima. Naravno,

Festival Ruta grupa Triglav počinje večeras u Podgorici

stegao“ do jula 2022. godine. - Izmjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz 2017. godine predviđeno je produženje roka, odnosno definisan je novi rok za sprovođenje postupka revalorizacije i donošenje rješenja o uspostavljanju zaštite/potvrđivanja statusa, u trajanju od pet godina, od dana stupanja na snagu Zakona. Od tada je Uprava uspjela da revalorizuje svega četiri spomenika kulture. Zbog

domet te tvrdnje obiće im se o glavu na svakom koraku, a ponajviše iz upravnih postupaka sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i Eparhijom budimljansko-nikšićkom, gdje već mjesecima inspektorka za kulturna dobra ne može da postupa zbog nelegalne gradnje, jer nema zaštićene okoline i granica manastira, budući da nema ni potvrđenih rješenja o revalorizaciji tih vjerskih objekata, tj. nema ni formalno-pravno zaštićenih kulturnih dobara.

Priče iz gradskih teatara regiona

PODGORICA – Predstava

,,Samo da je po redu“, koju je po tekstu Stefana Boškovića režirala Lidija Dedović, otvoriće večeras u 20 sati

festival Ruta grupa Triglav, čiji je Gradsko pozorište domaćin treći put. Festival će trajati do 24. aprila, a publika će biti u prilici da po-

gleda različite teatarske izvedbe gradskih pozorišta iz regiona. Nakon svake predstave biće organizovani okrugli stolovi, namijenjeni medijima i publici, koje će

voditi dramaturškinja Gradskog pozorišta Dragana Tripković Publika će sjutra veče moći da pogleda predstavu ,,Djelidba“, po motivima Skendera Kule-

pomenute situacije Crna Gora danas ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara, od ukupno 2.017 koji se nalaze na popisu kulturnih dobara – navodi se u prilogu Nacrta programa razvoja kulture. Kao jedan od velikih problema, Uprava je navela i inspekcijski nadzor, jer se sve inspekcije nalaze u Podgorici, u Upravi za inspekcijske poslove, te je često potrebno hitno reagovanje, a samo je jedan inspektor zadužen za sva kulturna dobra. - Zbog svega navedenog, u Upravi ističu da je neophodno riješiti nekoliko pitanja: unutrašnjom reorganizacijom treba spojiti sadašnje sektore u jedan, a oformiti službu za dokumentaciju i informacioni sistem; ukinuti područnu jedinicu Mojkovac koja nije aktivna i formirati funkcionalnije područne jedinice na sjeveru Crne Gore; izmijeniti Zakon o zaštiti kulturnih dobara u smislu ukidanja roka za revalorizaciju kojom se uslovljava status kulturnog dobra; i, izvršiti pripajanje inspekcijske službe nadležne za nadzor nad kulturnim dobrima Upravi za zaštitu kulturnih dobara – navodi se u prilogu Nacrta programa razvoja kulture. Predstavnici Uprave saopštili su i da je neophodno donijeti strateški dokument razvoja i zaštite kulturne baštine.

- Za potrebe te strategije treba uraditi analizu, odnosno evaluaciju reforme iz 2012. godine (rasformiranje Republičkog i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Centra za arheologiju i formiranje dvije nove ustanove) – navodi se u prilogu Nacrta programa.

MANJAK ZAPOšL JENIH

Iz Uprave su se, takođe, požalili na manjak zapošljenih koji blokira osnovni rad organa.

- Trenutno poslove iz djelokruga rada Uprave, koji obuhvataju upravne i stručne poslove vezane za zaštitu kulturnog nasljeđa, obavljaju 32 radnika zapošljena na neodređeno vrijeme, iako je važećom sistematizacijom predviđeno 45. Najviše nedostaje arhitekata, arheologa, etnologa i pravnika – navodi se u prilogu Nacrta programa razvoja kulture.

novića u adaptaciji i režiji Aleša Kurta, koju će izvesti Kamerni teatar 55 iz Sarajeva. Dramski teatar Skoplje u četvrtak veče publici u Podgorici predstaviće se komadom ,,Moj muž“, po tekstu Rumene Bužarovske i u režiji Nele Vitošević. U subotu 22. aprila, publika će biti u prilici da pogleda predstavu „Bog ma-

Gubitak formalno-pravne zaštite kulturnih dobara, zbog isteklih rokova revalorizacije, po svemu sudeći, može i da suspenduje odredbe Krivičnog zakonika. Najradikalnija posljedica ovakvog stanja mogla bi da bude da neko sada može i da uništi neko kulturno dobro, a da krivično ne odgovara, već samo prekršajno?! To je u neformalnom razgovoru za Pobjedu potvrdilo i više pravnika, uz napomenu da jedno kulturno dobro gubi taj status tek kada Uprava za zaštitu kulturnih dobara donese i rješenje o prestanku tog statusa, a da ta odredba u vezi sa rokovima revalorizacije svakako više ide na štetu nego na korist zaštite kulturnih dobara. Mnogo je, dakle, otvorenih pitanja, a u Krivičnom zakoniku, podsjetimo, u članu 253a navodi se da „ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim kulturno dobro, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina“.

Odgovornost za ovakvu poraznu situaciju, naravno, snose i svi prethodni direktori Uprave za zaštitu kulturnih dobara, osim Mladena Zagarčanina koji je tokom minule godine uporno radio na revalorizaciji i javno upozoravao na gubljenje statusa; odgovornost, zatim, snose svi ministri kulture od 2012. godine i čelni ljudi Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, jer se nijesu bavili ovim pitanjem i birali ćutanje kao odgovor na sve najurgentnije probleme u oblasti zaštite baštine. Zato sada, kad je gotovo sve otišlo dođavola, aktuelni direktori UZKD, Direktorata za kulturnu baštinu, ministarka kulture i drugi zaposleni u ustanovama koje se bave kulturnom baštinom, spas vide u izmjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. No, izmjene Zakona neće sakriti odgovornost i neviđenu bruku i sramotu. J. NIKITOVIĆ

sakra“, koju izvodi Mestno Gledališče ljubljansko, po režiji Dijega de Bree. Kazalište Ulysses i Teatar EXIT izvešće u nedjelju, 23. aprila ,,Kabare – koncert za žlice i gitaru“, a festival će u ponedjeljak, 24. aprila, zatvoriti Beogradsko dramsko pozorište sa predstavom Ivice Buljana ,,Tiho teče Misisipi“. S. V.

Dobrila Vlahović, Milena Mijović-Durutović, Maša Vlaović i Igor Rakčević na predstavljanju Nacrta nacionalnog programa razvoja kulture, 23. marta ove godine

Atentat na sjeveru Indije sa ciljem „sticanja ozloglašenosti“

Bivši poslanik ubijen pred televizijskim kamerama

PRAJAGRAJ – Nekadašnji indijski poslanik Atik Ahmed, osuđen za otmicu i optužen za ubistvo i napad, ubijen je zajedno sa svojim bratom Ašrafom dok je davao izjavu u televizijskom programu uživo.

Bivši poslanik, koji je služio doživotnu kaznu zatvora, i njegov brat bili su u policijskom pritvoru ispred bolnice u Prajagraju, u sjevernoj indijskoj državi Utar Pradeš, kada su trojica muškaraca iz neposredne blizine u njih ispalila

više od 20 metaka, što su zabilježile i televizijske kamere. Dva brata su preminula na licu mjesta.

Policajac Ramit Šarma izjavio je da su trojica napadača došla na motociklima predstavljajući se kao novinari i da su sa sobom nosili kamere, mikrofon sa logom televizijske mreže kao i lažne novinarske legitimacije.

- Uspjeli su da se približe Atiku i njegovom bratu pod izgovorom da hoće da ih snime, pa su pucali na njih iz neposredne blizine. Obojica su pogo-

đena u glavu. Sve se odigralo u nekoliko sekundi - naveo je Šarma.

Napadači su se nakon pucnjave predali policiji. Oni su tom prilikom ispričali da su braću Ahmed pratili dva dana želeći da ih ubiju kako bi „stekli ozloglašenost“.

- Željeli smo da ubijemo Atika Ahmeda i njegovog brata Ašrafa sa ciljem da potpuno zbrišemo bandu i da stvorimo ime za sebe - navodi se u policijskom izvještaju, koji prenosi Gardijan. Policija je saopštila da se istra-

ga nastavlja i da protiv tima od 20 policajaca, koji su bili u zaduženi za braću Ahmed, još nije pokrenut disciplinski postupak.

Atik Ahmed, njegov brat Ašraf i šira porodica pripadaju podzemlju Utar Pradeša i optuženi su za vođenje kriminalne bande, kao i umješanost u ubistva i iznude. Atik je služio kaznu za otmicu, a protiv njega je vođena i istaga zbog umješanosti u ubistvo. On je 2019. godine dobio doživotnu robiju nakon što je osuđen za organizovanje otmice

ČETIRISTO OSAMNAESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Nakon Poljske i Mađarske, uvoz ukrajinskog žita zabranila i Slovačka

Rusi osvojili još dvije četvrti u centru Bahmuta

Dok se Ukrajina bori za nastavak Crnomorske inicijative, ukrajinsko žito postaje sve nepoželjnije u zemljama EU. Nakon što su nedavno, kako bi zaštitile svoje poljoprivredne proizvođače, to učinile Poljska i Mađarska, i Slovačka je juče najavila da privremeno obustavlja uvoz žitarica i drugih odabranih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine

KIJEV/MOSKVA – Paravojne jedinice grupe „Vagner“ zauzele su tokom posljednjih borbi još dvije četvrti centralnog dijela strateški važnog istočnog grada Bahmuta, saopštilo je juče rusko ministarstvo odbrane, a prenijela agencija Rojters.

Zvanični Kijev ove navode ruskog resora odbrane juče nije komentarisao, ali je dan ranije saopšteno da krvave borbe u Bahmutu nijesu stale ni na Uskrs i kako njihovi vojnici odolijevaju napadima. Prethodno je ukrajinski lider Volodimir Zelenski, takođe, poručio da Ukrajinci Uskrs dočekuju sa nepokolebljivom vjerom u pobjedu dobrote, istine i života.

Ukrajinsko ministarstvo za obnovu upozorilo je juče da je Crnomorska inicijativa u opasnosti da bude okončana nakon što je, kako tvrde iz tog resora, Rusija ponovo blokirala inspekcije brodova u tur-

Kritičar

skim vodama, što je predviđeno sporazumom.

- Drugi put za devet mjeseci rada Inicijative za žito, nije sačinjen plan inspekcije, niti je pregledan ijedan brod. Ovo ugrožava funkcionisanje Inicijative za žito - saopštilo je to ministarstvo na

Sud u Moskvi osudio je opozicionog aktivistu Vladimira

Kara Murzu na 25 godina zatvora.

Kara Murza, koji ima rusko i britansko državljanstvo i koji je studirao na Univerzitetu u Kembridžu, priveden je u aprilu prošle godine pod optužbom za širenje lažnih informacija o ruskoj vojsci u Ukrajini.

Nakon hapšenja je optužen za veleizdaju zbog niza javnih govora i intervjua u kojima je kritikovao politiku Kremlja i rat u Ukrajini.

Fejsbuku, a prenio Rojters. Ova objava uslijedila je nakon što je iz Kremlja prethodno saopšteno kako izgledi za obnavljanje crnomorskog sporazuma o žitu, po kome Rusija Ukrajini dozvoljava da svoje poljoprivredne proizvode isporučuje iz svojih crnomorskih luka preko Turske, nijesu tako svijetli.

I dok se Ukrajina bori za nastavak Crnomorske inicijative, ukrajinsko žito postaje sve nepoželjnije u zemljama Evropske unije.

Nakon što su to nedavno, kako bi zaštitile svoje poljoprivredne proizvođače, učinile Poljska i Mađarska i Slovačka je juče najavila da privremeno obustavlja uvoz žitarica i drugih odabranih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

dok je bio u zatvoru. Dvojica braće su u policijskom pritvoru bila u vezi sa ubistvom advokata Umeša Pala, koji je bio ključni svijedok u slučaju drugog ubistva u koje su umješani. Prošlog mjeseca Ahmed je podnio peticiju Vrhovnom sudu Indije navodeći da mu policija ugrožava život.

Advokat ubijenog Vijai Mishra rekao je da je incident šokantan i da je riječ o „očiglednom propustu policije“. Utar Pradeš, najmnogoljudnija indijska država sa više od 200 miliona stanovnika, ima visoku stopu kriminala i protiv gotovo polovine ministara, uključujući i premijera, vode se krivični postupci.

Pokrenuta istraga protiv britanskog premijera

Sunak se sumnjiči

za konflikt interesa

LONDON - Povjerenik za standarde britanskog parlamenta Danijel Grinberg pokrenuo je istragu protiv britanskog premijera Rišija Sunaka zbog potencijalnog sukoba interesa, a u vezi sa kompanijom za brigu o djeci čiji je akcionar premijerova supruga Akšata Murti

Sunak, kako navode britanski list Gardijan, nije prijavio udio svoje supruge u kompaniji „Kori kids“ preko registra imovine javnih funkcionera, što su svi javni funkcioneri u obavezi da urade bez odlaganja.

Sunakova supruga navedena je kao akcionar kompanije za brigu o djeci, zbog čega se sumnja da bi mogla imati koristi od šeme predlože-

ne u martovskom državnom budžetu za podsticanje ljudi da čuvaju djecu.

Kada je krajem marta o tom projektu britanske vlade govorio pred parlamentarnim odborom za interese, Sunak nije rekao da bi u projekat mogla biti umješana i njegova supruga. On je na pitanje laburističke poslanice Ketrin Mekinel da li postoji veza između interesa njegove supruge, a samim tim i njegovih interesa i predloženog budžeta za brigu o djeci odgovorio da je sve interese prijavio „na uobičajen način“. Kasnije se, međutim, ispostavilo da su šefovi pomenute kompanije za brigu o djeci prisustvovali prijemu u Dauning stritu nekoliko sati pošto se Sunak pojavio pred odborom, navodi Gardijan.

Presuda nakon 14 godina od pada aviona u kome je nastradalo 228 ljudi

I iz vlade u Budimpešti je juče saopšteno kako bi Mađarska zabranu uvoza ukrajinskog žita mogla da produži i nakon 30. juna, ukoliko Evropska unija ne preduzme potrebne mjere da zaštiti mađarske poljoprivrednike.

Ukrajinski ministar poljoprivrede Nikolaj Solski otputovao je juče u Varšavu kako bi sa tamošnjim zvaničnicima razgovarao o ponovnom otvaranju tranzita izvoz ukrajinske hrane i žitarica preko Poljske. Slovačka je u međuvremenu, kako javlja agencija Rojters, ukrajini predala svih 13 borbenih aviona „mig 29“ koje je ranije obećala. Bratislava se time pridružila Varšavi koja je Ukrajini prošlog mjeseca isporučila prva četiri ,,lovca“.

Erbas i Er Frans nijesu krivi za nesreću

PARIZ - Sud u Parizu presudio je da evropski proizvođač aviona Erbas i avio-kompanija Er Frans nijesu krivi za „ubistvo iz nehata“ u slučaju pada aviona na letu AF447 prije gotovo 14 godina prilikom čega je nastradalo svih 228 putnika i članova posade.

Pariski sud je u obrazloženju presude naveo da su obje kompanije zanemarile neke od svojih obaveza, ali da to nije dovoljno da se proglase odgovornim za najgoru avionsku nesreću u istoriji Francuske, prenosi agencija Rojters. - Moguća uzročno-posljedična veza nije dovoljna i ne

može se okarakterisati kao zakonski prekršaj - navodi se u saopštenju suda. Istražitelji su nakon dvogodišnje potrage za crnom kutijom iz Erbasovog aviona A330, zaključili da su piloti neadekvatno reagovali na kvar senzora brzine koji su se zaledili tokom oluje.

U zaključcima istražne komisije navodi se i da piloti nijesu bili obučeni za ovu situaciju. Putnički avion A330, koji je letio iz Rio de Žaneira ka Parizu, nestao je 1. juna 2009. godine u tropskoj oluji u nesreću koju niko od 228 putnika i članova posade nije preživio.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Dvojica braće prije ubistva

Ukrajinske trupe u Bahmutu

Kremlja osuđen na 25 godina robije

Vandalizam u Prčanju

Oštećena skalinada na Bogorodičinom hramu

O ovom huliganskom činu, koji se desio u vrijeme slavljenja prvoslavnoga Uskrsa, mještani su u ranim jutarnjim satima obavijestili prčanjskog župnika, a on je potom izvijestio organe bezbjednosti, koji su izvršili uviđaj

KOTOR - Dva noseća kapitela koja drže konzolne grede na platou ispred Hristovog kipa, sa lijeve i desne strane stepeništa, u sklopu zaštićenoga kompleksa

Bogorodičinoga hrama na Prčanju, izvaljena su iz svojih ležišta u noći neđelje na poneđeljak (16-17. april).

O ovom vandalizmu, koji se desio u vrijeme slavljenja prvoslavnoga Uskrsa, mještani su u ranim jutarnjim satima obavijestili prčanjskog župnika, a on je potom izvijestio organe bezbjednosti, koji su izvršili uviđaj.

Mještani Prčanja su osudili ovaj čin vandalizma i primjećuju da je gram odavno „zrio“ za sanaciju, jer stubište već godinama polako „tone“, naročito nakon obilnih kiša. Oni su se

samoinicijativno organizovali i preduzeli prve korake kako bi privremeno stabilizovali stepenište da ne dođe do njegovog daljeg obrušavanja. Na platou hrama često se okupljaju i igraju djeca, a takođe ga rado posjećuju i turisti. Kompletno stepenište postavljeno je na nizu stilizovanih stubića, koji su uglavljeni u žlijebove i povezani konzolnom gredomrukohvatom i malo naslanjanje na njih moglo bi izazvati obrušavanje cijeloga niza stubova. - U ranim jutarnjim časovima dobio sam obavijest da je neko oštetio stepenište kod kipa Isusovoga, a na putu za Crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju. Došao sam na lice mjesta i vidio da je neko namjerno, s pajserom skinuo dva noseća kapitela, koja drže konzolne grede, vjerovatno

s namjerom da oburda i ostatak stubića koji tu stoje. Prijavili smo MUP-u, Komunalnoj inspekciji, biće prijavljeno i Upravi za zaštitu spomenika kulture, jer to stepenište je spomenik kulture prve kategorije Crne Gore - kaže paroh don Željko Pasković za Boka njuz i podsjeća da su prije tri godine uništene i balustrade u donjem dijelu stepeništa. Prilikom uklanjanja ukrasnih palmi oboljelih od crvenog surlaša, koje je obavljala ekipa firme „Eko-plant“ vlasnika Željka Vidakovića, stabla su se obrušila na stepenište i oštetila ga. U sudskom procesu izvršiocu je naloženo obeštećenje za sanaciju, sakupljen je novac (12 hiljada eura), samo se čeka izvođač radova da se to popravi.

- Što je još žalosnije, iz jednoga

Foto-detalj sa Bjelasice

oštećenja idemo u drugo oštećenje i pitanje je gdje je tome kraj, u kakvom to društvu živimo. Posebno je upitno to što se ovaj vandalizam desio sinoć, kada naša pravoslavna braća slave Vaskrs - iz dubine duše se nadam da te dvije činjenice nijesu povezane. Pozivam krivca da se prijavi policiji, a ako ne želi da to učini, neka se pokaje, jer je ovo crkveno stepenište jednog od najvećih svetišta na ovom dijelu Jadrana - kaže don Pasković. Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije – zaštićeni spomenik kulture, čija je gradnja počela 1789. i završena 1913. vapi za sanacijom i zaštitom, stepenište je podložno klizištu, što se na prvi pogled vidi po ulegnućima na gazištima i po razdvojenim spojevima na konzolama. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić osudio je napad vandala na stepenište u sklopu zaštićenog kompleksa Bogorodičinoga hrama na Prčanju i obećao podršku lokalne uprave u sanaciji oštećenja na kamenoj balustradi. On je naglasio da u ime Opštine Kotor i u svoje lično ime ,,najoštrije“ osuđuje divljanje vandala i rušenje skalinade na Bogorodičinom hramu tokom noći. -Najprimitivnije, divljačko i čovjeka nedostojno ponašanje huligana sigurno neće ostati nekažnjeno. Uradićemo sve što je u našoj moći da se počinioci pronađu i adekvatno kazne, a kotorskoj Biskupiji i Bogorodičinom hramu stojimo na raspolaganju da zajednički obnovimo porušeno i uklonimo svu štetu nastalu na najvećem hrišćanskom hramu u Boki - poručio je Jokić na Fejsbuku.R.P.

Na otvorenom moru provela 24 sata

BAR – Članovi posade teretnog broda kompanije MSC na kome je kapetan Baranin Željko Boljević spasili su sedamnaestogodišnju djevojku na 25 milja od portugalske obale. Kapetan Boljević je za Primorski portal potvrdio da je posada broda spasila djevojku čiji je nestanak prijavljen dan ranije.

- Djevojka je bila svjesna, ali smrznuta jer je skoro 24 sata provela na dasci, na oko 25 milja od obale. Djevojka je dan i noć provela na otvorenom moru – kazao je Boljević za Primorski portal. Kada se na dasci za veslanje otisnula na pučinu, sigurno nije ni slutila da će doživjeti pravu dramu koja ima srećan kraj zahvaljujući posadi teretnog broda REEF.

To se dogodilo na pravoslavni Vaskrs oko 18 sati.

Udarna vijest u portugalskim medijima je informacija da je posada broda REEF spasila maloljetnu djevojku čiji je nestanak prijavljen dan ranije.

- Sedamnaestogodišnja djevojka nestala u moru na dasci za veslanje kod Praja do Koeljo, Vila Real do Santo Antonio, Algarve, pronađena je živa, desetinama milja od mjesta gde je nestala. Djevojku iz Azeitaoa (okrug Setubal) spasao

je trgovački brod u prolazu u 17.30. Erika Visente, spašena djevojka, patila je od povišene hipotermije i transportovana je helikopterom sa broda pravo u bolnicu Faro – naveli su portugalski mediji. Sve navedeno potvrdio je iskusni kapetan Boljević koji ističe zadovoljstvo što su uspjeli spasiti mladi život. - Vjetar i struje su dasku na kojoj je bila djevojka odnijeli 25 milja od obale. Članovi naše posade su primijetili djevojku koja je posljednjim atomima snage tražila pomoć. U samoj akciji spašavanja učestvovao je prvi oficir palube Aleksandar Antović iz Crne Gore, i drugi oficir Di Constanzo Giovan Batista iz Italije. Na brodu smo djevojci ukazali prvu pomoć, utoplili je, dali napitke, hranu, toplu odjeću. Smrzla se jer je dugo vremena bila na vodi u kupaćem kostimu. Cijelu noć, skoro 24 sata na vodi. Koliko smo oduševljeni što smo spasili djevojku, takođe sam zadivljeni i organizacijom portugalskih vlasti. Kada sam obavijestio njihov centar u Lisabonu, za nepun sat vremena stigao je helikopter, policijski patrolni brod, u blizini je bio i vojni brod. Djevojka je helikopterom transportovana u portugalsku bolnicu Faro –kazao je kapetan Boljević.R. P.

KOLAŠIN – Početak vaskršnjih praznika donio je gradu malo one jutarnje bjeline. Zvaničnih četiri centimetra snijega nijesu puno izdržali, ali se nastavilo susnježicom i kišom.

Grad je tako dobio neki praznični ambijent koji nije ni zima, ni proljeće. Ni februar, ni april... I nije bilo očekivanih prazničnih gužvi i turističkih koraka. Meteo priča koju ne vole ni Kolašinci ni oni koji vole da budu u Kolašinu... Autoritet bjeline i snijega je i ovo-

ga puta je sačuvala Bjelasica. Napadalo je više desetina centimetara snijega, na Vranjaku i do pola metra. Bilo je i hladnoće pa se stvorio pravi zimski ambijent. Gradilišta hotela na Bjelasici dobila su snijeg i kao ukras, ali i kao „nevolju“ koja smeta proljećnim građevinskim planovima i normama.

Tuistička skijaška sezona je završena početkom ovoga mjeseca. Ipak, zima „neće“ još dugo sa Bjelasice. Potvrdili su to i vaskršnji snjegovi, ,,kao bregovi“... Dr. DRAŠKOVIĆ

Bogorodičin hram na Prčanju

Vaskršnji snjegovi ,,kao bregovi“...

Posada broda, na kome je kapetan Baranin, spasila djevojku na Atlantskom okeanu

Prvi oficir Aleksandar Antović mjeri pritisak djevojci koju su spasili iz okeana

Pravi zimski ambijent

Hotelska gradilišta pod snijegom

Hronika Podgorice

Glavni grad je kroz program sufinansiranja u prethodnih nekoliko godina podržao više od 1.800 sugrađana u kupovini dvotočkaša što, uz izgradnju i obilježavanje biciklističkih staza, doprinosi očuvanju životne sredine i promociji zdravih stilova života.

Međutim, da bi se što više građana odlučilo za alternativni vid prevoza potrebno je kontinuirano raditi i na obezbjeđivanju novih parkirališta za bicikla. To mišljenje dijele u NVO Biciklo.me, kao i građani i stranci sa kojima smo razgovarali. Potrebni su nam, smatraju oni, veliki javni parkinzi za bicikla u blizini ili u sklopu važnih čvorišta, kao što su glavni trgovi, željezničke i autobuske stanice, obrazovne ustanove... Ističu da je nedostatak prostora za parkiranje bicikala u stambenim zgradama jedan od glavnih faktora koji otežava njihovu upotrebu, zbog čega je od ključne važnosti izmjena zastarjele normative i propisa kojima bi bio definisan minimalan broj parking mjesta za bicikla, kako u stambenim tako i u poslovnim objektima.

ULAGANJE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me je izjavio da parking igra ključnu ulogu u povećanju upotrebe bicikla. -Dostupnost odgovarajućih mjesta za parkiranje bicikala direktno utiče na odluku ljudi da koriste ovo prevozno sredstvo. Drugim riječima, ako nemate gdje da parkirate bicikl, vjerovatno ćete odabrati neki drugi vid prevoza. Prema istraživanjima koje je prethodnih godina vršilo Biciklo. me, nedostatak prostora za parkiranje bicikala je jedna od najvećih prepreka korišćenja bicikla u Podgorici. Nepostojanje mjesta za bezbjedno parkiranje bicikala je direktno povezano sa strahom od krađa, koje su u našem gradu učestale – poručuje Bulatović. Podsjeća da je u Podgorici tokom posljednjih desetak godina postavljeno više od stotinu javnih parkirališta za bicikala – kroz projekte koje je realizovalo Biciklo.me, zatim od strane gradske uprave, kao i na inicijativu javnih ustanova, privatnog sektora i građana. To je, ističe on, pozitivno uticalo na porast upotrebe bicikla, koje danas možete ostaviti na brojnim mjestima u ur-

Parking igra ključnu ulogu u povećanju upotrebe bicikla

Dostupnost odgovarajućih mjesta za parkiranje bicikala direktno utiče na odluku ljudi da koriste ovo prevozno sredstvo. Ako nemate gdje da parkirate bicikl, vjerovatno ćete odabrati neki drugi vid prevoza. Prema istraživanjima koje je prethodnih godina vršilo Biciklo.me, nedostatak prostora za parkiranje bicikala je jedna od najvećih prepreka njihovom korišćenju u Podgorici. Nepostojanje mjesta za bezbjedno parkiranje bicikala je direktno povezano sa strahom od krađa, koje su u našem gradu učestale – kazao je Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me

Svuda na biciklu

Porodica Vujisić – Marko, Sanja i njihov osmogodišnji sin Andrija, umjesto automobila opredijelila se za alternativni vid prevoza – biciklo.

- Nemamo kola, samo bicikla. Žena i ja na njima idemo na posao, a uživamo u vožnji sa sinom – kazao je Marko, koji radi u gradskom preduzeću ,,Parking servis“. Na pitanje da li ima mogućnosti da ovo gradsko preduzeće dio svojih parkirališta prilagodi za parkiranje bicikala i trotineta a ne samo automobila, Vujisić odgovara: ,,To bi bilo odlično“.

-Bilo bi idealno, na primjer, u našim garažama odvojiti dio za parkiranje bicikala. To bi vjerovatno doprinijelo povećanju broja biciklista u gradu, ljudi bi se osjećali sigurnije kad bi na takvim mjestima mogli da ostave bicikla, jer se kradu – kazao je Marko, uz napomenu da 15 godina do posla odlazi isključivo biciklom, ali da ga zbog nedostatka parkinga veže za stub u blizini radnog mjesta. Isti problem ima i njegova supruga Sanja, koja radi u vrtiću. Zbog toga što nema parkinga za bicikla ispred ustanove gdje radi, prinuđena je da dvotočkaša veže uz stub javne rasvjete.

I njihov osmogodišnji sin Andrija kaže da bi rado odlazio biciklom u školu, kada bi imao gdje da ga parkira. Ovu ideju podržavaju i njegovi roditelji.

banom području grada. Da bi se povećala upotreba bicikla u Podgorici, smatra predstavnik udruženja biciklista, potrebno je kontinuirano raditi na obezbjeđivanju novih parkirališta za bicikla, kako bi se što više građana odlučivalo za ovo prevozno sredstvo. -Ukoliko žele da motivišu svoje zaposlene, saradnike ili korisnike da dolaze biciklom, institucije i organizacije treba da obezbijede adekvatne prostore na kojima ljudi mogu ostaviti svoja bicikla. Ispred jednog broja javnih, obrazovnih i drugih ustanova postoje biciklistički parkinzi, ali ima i veliki broj onih koje tek treba da obezbijede ovakva parkirališta. To nije velika investicija, ali puno govori o odnosu rukovodstva prema aktivnim i zdravim vidovima transporta. Postavljanje parkinga u sklopu univerzitetskih kampusa, fakulteta i škola je posebno važ-

no, jer su obrazovne ustanove idealno okruženje za podsticanje biciklističkog prevoza –poručuje Bulatović.

SIGURNOST

Prilikom izrade, odnosno postavljanja parkinga za bicikla, treba voditi računa da ono bude u neposrednoj blizini ulaza u objekat, na vidnom mjestu i po mogućnosti pod video-nadzorom, kako bi se povećala percepcija bezbjednosti kod korisnika i kako bi se rizik od krađe sveo na što manju mjeru.

-Osim toga, važno je i da parkinzi na javnim površinama budu dizajnirani tako da omogućavaju vezivanje za ram, jer se time dodatno smanjuje rizik od krađe. Kada su u pitanju obrazovne ustanove, zatvoreni parkinzi za bicikla unutar škola i fakulteta bi sasvim sigurno podstakli veći broj mladih da u školu odnosno

Zajedno sa kaldrmom iščupali

parkinge za bicikla na Trgu Argentina

Dok se jedni trude i ulažu u izgradnju biciklističke infrastrukture, drugi to devastiraju. Prethodnih dana neko je, zajedno sa kaldrmom u koju je bila zašarafljena, iščupao metalnu konstrukciju parkinga za bicikla na popločanom dijelu Trga Argentina (ispred južne tribine Gradskog stadiona) i ostavio je na travnjaku dvadesetak metara od tog mjesta.

Podsjećamo, u okviru Evropske nedjelje

mobilnosti koja ima za cilj promociju održivih vidova transporta, u septembru 2020. godine NVO Biciklo.me je u saradnji sa mikrokreditnom finansijskom institucijom Alter Modus na 10 lokacija u gradu postavilo novih 10 parkinga za bicikla, sa ukupno 60 mjesta.

Jedna od tih lokacija (za koje su iz ovog udruženja tada pribavili potrebne saglasnosti) bila je ova ispred južne tribine gradskog stadiona, o čemu je Pobjeda tada pisala.

na fakultet dolaze biciklom –smatra predstavnik udruženja Biciklo.me.

Veliki javni parkinzi za bicikla su već godinama sve prisutniji u evropskim gradovima – locirani su u blizini ili u sklopu važnih čvorišta, kao što su glavni trgovi, željezničke i autobuske stanice i obrazovne ustanove.

- Na primjer, u centru Ljubljane postoji podzemni parking koji uključuje i prostor za parkiranje 100 bicikala, čije je korišćenje besplatno uz mjesečnu kartu za javni prevoz. Takođe, biciklističke garaže na željezničkim stanicama su standard u Holandiji i Danskoj, pa nije iznenađujuće što je stepen upotrebe bicikla najveći upravo u tim zemljama. S druge strane, u Podgorici, kao ni u drugim crnogorskim gradovima, još uvijek ne postoje garaže za bicikla ili namjenski prostori za čuvanje bicikala u javnim garažama. Stoga u sklopu svih budućih javnih garaža treba predvidjeti i prostore za parkiranje bicikala, jer je to od presudne važnosti za podsticanje biciklističkog saobraćaja – poručuje Bulatović.

ZDRAVLJE

Nedostatak prostora za parkiranje bicikala u stambenim zgradama jedan je od glavnih faktora koji otežava upotrebu bicikla.

-Naime, stanari zgrada najčešće nemaju adekvatno mjesto

- I on ima svoje biciklo, ali ne ide njime u školu (OŠ ,,Savo Pejanović“), jer nema parkinga. Bilo bi odlično da sve škole, kao i ostale institucije, imaju parkinge za bicikla. Andrija bi već naredne godine mogao da ide biciklom u školu – kazao je njegov otac Marko.

za čuvanje bicikla, pa mnogi ili biraju da uopšte ne posjeduju bicikl ili ga rijetko koriste, jer im je naporno da ga svakodnevno nose uz ili niz stepenice. To ima direktne implikacije po mobilnost u gradu, jer se građani odlučuju za druge vidove transporta poput automobila – objašnava ovaj predstavnik biciklista.

Kako propisuju aktuelni normativi utvrđeni planskim dokumentima, projektanti su dužni da obezbijede 1,1 parking mjesto za automobile po stambenoj jedinici u okviru zgrade, odnosno jedno parking mjesto na 50 kvadratnih metara poslovnog prostora. - S druge strane, za bicikla ne postoje takvi uslovi, pa investitori ni ne pomišljaju da obezbijede mjesta za parkiranje bicikala unutar stambenih i poslovnih objekata jer ih propisi na to ne obavezuju. Sve to negativno utiče na upotrebu bicikla. Zato je od ključne važnosti izmijeniti zastarjele normative i propisati minimalan broj parking mjesta za bicikla kako u stambenim tako i u poslovnim objektima, kako bi investitori imali obavezu da obezbijede biciklistički parking za buduće stanare odnosno zaposlene i posjetioce –

poručuje Bulatović, uz napomenu da su u Evropskoj uniji već preduzeti koraci na propisivanju takvih pravila. Kako dodaje, u toku je rad na izmjenama i dopunama Direktive o energetskim karakteristikama zgrada (EPBD), kojima će biti propisan minimalan broj parking mjesta u okviru svih novih stambenih i nestambenih objekata. -Očekuje se da pomenute izmjene i dopune budu usvojene do kraja ove godine, a Crna Gora će biti dužna da odredbe ove direktive prenese u svoje zakonodavstvo. Izmjena normativa kojima se uređuju pitanja parkiranja u zgradama je izuzetno važna u pogledu zaštite životne sredine i povećanja energetske efikasnosti. Naime, bicikl je energetski najefikasnije prevozno sredstvo, koje od svih prevoznih sredstava emituje najmanje gasova sa efektom staklene bašte. Osim toga, bicikl zauzima mnogo manje prostora od automobila. Zato se stvaranjem uslova za parkiranje i čuvanje bicikala direktno smanjuje negativan uticaj građevinskog sektora na životnu sredinu –zaključuje predstavnik udruženja Biciklo.me.

I. MITROVIĆ

Da bi se što više građana odlučilo za alternativni vid prevoza potrebno je kontinuirano raditi i na obezbjeđivanju novih parkirališta

I.MITROVIĆ

Ima parkInga za trotInete alI ne I za bIcIkla: Trg Argentina

Petar

Vjerujem da ekipa može da se podigne

PODGORICA – Nije puno trenera koji su kroz istoriju Košarkaškog kluba Budućnost dobili šansu da vode ovaj crnogorski sportski brend, malobrojni su oni koji su tu priliku imali dva puta, a Petar Mijović je jedinstven slučaj u istoriji podgoričkog kluba. Naime, 41-godišnji Baranin je treći put dobio šansu da vodi „plave“, i to treći put tokom već započete sezone, ako se računa kontinuitet sezona 2019/20 i 2020/21, između kojih je uprava Budućnosti odlučila da mu produži ugovor...

Povratak Mijovića je ozvaničen dan nakon što je sporazumno raskinut ugovor sa Vladimirom Jovanovićem, dva sata nakon neočekivanog poraza u „Morači“ od Borca, u meču koji nije imao rezultatski značaj za Podgoričane, dok je Čačanima donio baraž za opstanak u ABA ligi.

- Od starijih trenera, koji su prošli sve što se može proći u trenerskom poslu, davno sam naučio da u trenerskom poslu uvijek očekuj neočekivano. To je vodilja koje se držim, tako da je i ovaj poziv, s obzirom na tajming, negdje neočekivan. Ovo je sredina aprila, nije još mnogo vremena ostalo do kraja sezone u takmičenja u ABA ligi i domaćem prvenstvu. Ali, za mene je poseban izazov i nijednog momenta nijesam posebno razmišljao, niti se bojim ove situacije. Jednostavno, preuzeo sam posao iz uvjerenja da ekipa može da se u nekom dijelu podigne i da proba svoju sezonu završi na najbolji mogući način u oba preostala takmičenja – kaže Petar Mijović za Pobjedu.

OČEKIVANO VIŠE U EVROKUPU

Odluka o rastanku sa Jovanovićem nije iznenađenje, s obzirom na to da je Budućnost nekoliko dana prije Borca poražena u gostima od Ulma, u osmini finala Evrokupa, čime nije ostvaren zacrtani cilj za ovo takmičenje (barem četvrtfinale). Budućnost je pod vođstvom Jovanovića u ABA ligi osigurala treće mjesto pred plej-of, što je bio i maksimum u konkurenciji evroligaša Partizana i Crvene zvezde, sa višestruko većim budžetima. Međutim, šesto mjesto u grupnoj fazi Evrokupa (po devet pobjeda i poraza), zbog čega nije izborena prednost domaćeg terena u nokaut fazi, je, svakako, bilo ispod očekivanja. To je ekipi i stručnom štabu burno saopštio predsjednik Budućnosti Dragan Bokan u svlačionici, nakon blamaže kod kuće protiv Turk Telekoma, čime je ekipi i Jovanoviću jasno stavio do

Lider ABA lige ozbiljan izazov

Petar Mijović će debitovati na klupi u petak protiv Partizana u „Morači“. Budućnost Voli je pred meč sa Parizanom sigurno treća na tabeli, ne može ni bolje, ni gore od toga, dok je Partizanu potrebna pobjeda kako bi osigurao prvu startnu poziciju u plej-ofu i prednost domaćeg terena do kraja doigravanja.

znanja da su krediti potrošeni. Ulm je bio šansa za iskupljenje, Budućnost je u Njemačkoj odigrala odlično prvo poluvrijeme, vodila je i 17 razlike, ali se u drugom poluvremenu igra Podgoričana „raspala“, pa je Budućnost neslavno završila evropsku misiju. Upravo je ta utakmica još jednom oslikala čitavu sezonu Budućnosti, sa prevelikim oscilacijama, usponima i padovima, što Jovanović nije uspio da dovede u pravi kolosjek. Uz olakšavajuću okolnost da je zbog odsustva reprezentativaca ekipu imao na okupu tek 15-ak dana prije početka sezone, te da u dva FIBA „prozora“ nije mogao da računa na devet, odnosno osam igrača, i da su u toku sezone otišla dva (Fil But, Eron Vajt), a došla tri nova igrača (Erik Grin, Džej Džej O’Brajen, Emanuel Lekomt). Jednostavno, utisak o igri Budućnosti pod vođstvom Aleksandra Džikića prošle, te Jovanovića ove sezone, bio je gori od samih rezultata, posebno u Evrokupu. - Očekivano je više u Evrokupu. Mislim da su šanse propuštene u grupnoj fazi, u kojoj je Budućnost stojala dosta dobro i mislim da je mogla da se izbori za prednost domaćeg terena u prvoj rundi nokaut faze. Evrokup je prošao kako je prošao, to se zatvorilo. Mislim da je poraz od Borca u važnom dijelu posljedica emotivne potrošnje momaka na meču sa Ulmom, jer se dosta karata bacilo na taj prolaz, ta utakmica je označena kao utakmica dosadašnjeg dijela sezone. Nije se prošlo, i onda uvijek dođe do krize novog početka, kada se krene u nešto sljedeće – dodaje Mijović.

NEMA PREDAJE

Mijović dolazi na kormilo Budućnosti kada su, praktično, mogući ciljevi skoro dostignuti ili nijesu ostvareni. Podgoričanima, nakon što odigraju zaostali meč sa Partizanom, predstoji četvrtfinalna serija plej-ofa, do dvije pobjede, sa Megom. Budućnost je Megu dva puta savladala u ligaškom dijelu, ali se nedavno nepotrebno namučila u Sremskoj Mitrovici, kada je dozvolila domaćinu da se vrati nakon ,,minus 18“

- Takmičarski taj meč nema neki veliki značaj. Međutim, bitan je sa svakog drugog aspekta. Ispred sebe imamo ozbiljan izazov, jednu od tri-četiri najbolje ekipe u Evropi u ovom momentu, po stilu i načinu na koji igraju. Samo po sebi to je, sigurno, vrhunski izazov za nas – rekao je Mijović.

i stigne do izjednačenja, da bi onda, ipak, u finišu gosti stigli do pobjede.

Nakon eliminacije iz Evrope, a to je pokazao i meč sa Borcem, Podgoričani djeluju da su fizički, i posebno mentalno, istrošeni, pa će Mijovićev glavni zadatak biti da ekipu prije svega oporavi psihiški i spremi je za završnicu sezone, u kojoj, ako preskoče Megu, Podgoričane očekuje izazovno polufinale vjerovatno sa Crvenom zvezdom, a nakon ABA lige i obavezna odbrana domaće titule.

U tom pravcu, Mijović je igračima dao dodatan dan odmora nakon Borca, pa će ekipa prvi put trenirati danas.

- Pozicija u ABA ligi je trenutno maksimum, s obzirom na kvalitet Partizana i Zvezde u ovom momentu. Treće mjesto može da se ocijeni kao uspješno. Ispred sebe imamo plej-ofa ABA lige, nakon izazova u meču sa Partizanom. Imamo imperativ da seriju sa Megom riješimo pozitivno po nas, da se plasiramo u polufinale i onda u zavisnosti od protivnika i momenta da i tu iskreiramo neke ambicije, da ne uđemo unaprijed osuđeni na poraz, bez obzira na kvalitet i status ekipe koja nas čeka u polufinalu – zaključio je Mijović.

PRVI PUT NA KLUPI APRILA 2019.

Mijović je prvi put došao na klupu Budućnosti krajem aprila 2019. godine, kada je naslijedio Hrvata Jasmina Repešu (sredinom sezone je zamijenio Aleksandra Džikića), koji je podnio ostavku nakon famozne i turbulentne finalne serije plej-ofa ABA lige sa Crvenom zvezdom. U toj sezoni Mijović je osvojio titulu prvaka Crne Gore.

Sljedeću sezonu je Mijović počeo kao pomoćnik Slobodana

Subotića, koji je već sredinom oktobra 2019. godine otišao nakon tri startna poraza u Evrokupu, uz veliku pobjedu protiv Crvene zvezde u Beogradu. Mijović je dobio zadatak da vodi ekipu do kraja sezone, upisao je nekoliko velikih pobjeda (između ostalih kod kuće protiv Partizana), osigurao drugo mjesto u ligaškom dijelu ABA lige, ali je zbog korona virusa sezo-

Uspio je da osvoji Kup Crne

na prekinuta kolo prije kraja. Uspio je da osvoji Kup Crne Gore, a ne i titulu jer se prvenstvo nije igralo. Mladi stručnjak je zasluženo dobio šansu da vodi tim od starta sezone 2020/21, u klubu gdje su ogroman pritisak, velika očekivanja i (ne)realne ambicije „sagorjele“ mnoge trenere. To se desilo i Mijoviću, iako je sezonu u ABA ligi otvorio skorom 9-1, i u prvih 10 kola je upisao pobjede u Beogradu protiv Partizana i Crvene zvezde. Međutim, ni pobjeda nad Partizanom u „Morači“ nije bila dovoljna, jer su tri poraza i jedva izborena pobjeda protiv Borca u Čačku, na četiri vezana gostovanja za sedam dana, uzburkali strasti u najvećem crnogorskom klubu, pa je Mijović odlučio da ode, a na njegovo mjesto je stigao Dejan Milojević Mijović je odmorio drugi dio pretprošle sezone, a na posao se vratio u prošloj, prvo u poljskom Slasku, u kojem se zadržao do sredine oktobra, a onda je preuzeo mađarski Atomeromu, sa kojim se, takođe, rastao prije vremena, jer je sporazumno raskinuo ugovor zbog zdravstvenih post-kovid problema.

Mor-

Trener koji je bio pomoćnik Đorđiju Pavićeviću u Mornaru i Luki Pavićevića u francuskom Roanu, zatim selektor Albanije i U17 selekcije Irana, te šef stručnog štaba kosovskih timova Baškimija i Sigala, kao i Zete i Studentskog centra, prošlog ljeta se vratio u SC Derbi, sa ulogom koordinatora mlađih selekcija i trenera juniorske selekcije. S. JONČIĆ

Od srijede u prodaji ulaznice za Partizan

Ulaznice za odloženi meč 22. kola ABA lige između Budućnost Volija i Partizana, koji se igra u petak u ,,Morači“ (19 časova), biće u prodaji od srijede, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

- Prodaja ograničenog broja ulaznica će se vršiti u srijedu i četvrtak od 10 do 18 časova, kao i u petak od devet sati do početka meča na biletarnici Sportskog centra „Morača“. Cijene ulaznica su 10, 15 i 20 eura, navodi se u saopštenju. Kako je saopšteno, ,,trebovane i rezervisane karte se mogu preuzeti u istom periodu na biletarnici SC „Morača“.

biletarnici SC „Morača“.

Mijović će treći put voditi košarkaše Budućnost Volija, u razgovoru za Pobjedu poručuje:

Košarkaši SC Derbija večeras (18 h) gostuju Igokei, u posljednjem kolu ligaškog dijela ABA lige

„Studenti“ žele sami da odlučuju o svojoj sudbini

PODGORICA – Ako ne žele da zavise od posljednjeg meča u Baru između Mornara Barsko zlato i Igokee, koji se igra 23. aprila (zaostali meč 14. kola), košarkaši SC Derbija će vizu za plej-of ABA lige morati da izbore sami, večeras u Laktašima protiv Igokee (18 časova). Uradiće to ako pobijede ili ne izgube sa više od pet poena razlike.

Pred posljednje kolo ligaškog dijela, SC Derbi je trenutno na diobi sedmog mjesta sa Zadrom (skor 11-14), od kojeg je međusobno slabiji (pobjeda kod kuće sa 101:100, poraz u gostima sa 96:67). Ovom dvojcu može da se priključi samo Igokea, pod uslovom da upiše obje pobjede do kraja, jer trenutno ima skor 9-15.

SC Derbi je Igokeu pobijedio u „Morači“ sa ubjedljivih 104:85, ali to u ovom slučaju neće biti bitan faktor, jer može da se napravi krug od tri ekipe sa skorom 11-15. U tom slučaju, odlučivaće bodovi i koš razlika na mini-tabeli ta tri tima, a da bi izbjegli posljednje mjesto i izostanak iz plej-ofa, „studenti“ u Laktašima ne smiju da izgube više od pet razlike. Naime, u trouglu te tri ekipe, trenutno Zadar ima koš-razliku „plus 31“, SC Derbi „minus 10“, a Igokea „minus 21“.

U slučaju poraza od šest i više razlike, SC Derbi će morati da čeka meč u Baru i da se nada pobjedi Mornara...

– Igokea je iskusan tim, nalaze se u dobrom ritmu, igraju bolje poslije promjene trenera. Igraju pametno i sa dosta energije. Na nama je da pokažemo energiju i fokus iz posljednjih mečeva i još nadogradimo igru u nekim segmentima jer samo tako možemo računati na po-

2-1

vodi SC Derbi u pobjedama protiv Igokee u ABA ligi, jer je dobio oba meča kod kuće, a izgubio jedan meč u Laktašima

zitivan rezultat – rekao je Andrej Žakelj, trener SC Derbija. Igrama u tekućoj sezoni, SC Derbi je zaslužio da se nađe među osam ekipa koje će igrati u plej-ofu, iako je prvobitni cilj bio opstanak u ligi. Međutim, porazi od Mege kod kuće i Borca u gostima, u 19. i 20. kolu, usporili su siguran put „studenata“, a Igokea se „digla“ u finišu sezone, upisala je četiri pobjede u posljednjih pet kola, kod kuće protiv FMP-a i Cibone, te u gostima protiv MZT-a i Zadra, dok je jedino

ČETVRTFINALE LIGE ŠAMPIONA: Real brani madridskih

PODGORICA - Napoli broji dane do prvog Skudeta od 1990. godine, na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ priprema se neviđena fešta, a tim Lućana Spaletija večeras (21 h) ima priliku da sve ,,ukrasi“ najvećim evropskim uspjehom u klupskoj istoriji.

Odlična sezona dobila bi obrise savršene ukoliko ,,azuri“ pod Vezuvom - jedinim aktivnim vulkanom na kopnenom dijelu Evrope - ,,eksplodiraju“ i u revanšu četvrtfinala Lige šampiona, i nadoknade poraz od 1:0 od Milana.

Napulj čeka Čelzi u (ne)mogućoj

poražena u prošlom kolu od Partizana. Stoga će SC Derbi dati sve u posljednjih 40 minuta da dođu do željenog rezultata i tako zaokruže najbolju sezonu u abaligaškom društvu.

– Čeka nas neugodno gostovanje protiv izuzetno dobre ekipe Igokee, za koju se moramo dobro pripremiti. Odigrali smo odlično u prvom dijelu sezone, ali se Igokea od tada dosta promijenila i vjerujem da nas očekuje dosta teži protivnik. Vrlo je važno da odigramo čvrsto i agresivno u ovom susretu kako bismo došli do rezultata koji nam može izboriti plej-of. Igokea se nalazi u odličnoj formi, vezali su četiri pobjede i glavni su nam konkurenti za osmu poziciju –rekao je centar SC Derbija Tomislav Ivišić, koji je odigrao odličan prvi meč sa Igokeom u „Morači“ i upisao 16 poena (šut za dva 9-8), šest skokova i tri asistencije. S. J.

NBA: Brejk Klipersa u Finiksu, Denver moćan protiv Minesote

Plej-of šou Lenarda i Jokića

PODGORICA - Los Anđeles Klipersi pokazali su zbog čega su uoči NBA sezone označavani kao favoriti za titulu, pobjedom na terenu Finiks Sansa 115:110 na startu plej-ofa.

Kalifornijska ekipa djeluje moćno i raznovrsno onda kad računa na makar većinu dugoročno zdravih glavnih igrača. Superstar Kavaj Lenard obilježio je meč – slavno krilo postiglo je 38 poena uz po pet skokova i asistencija. U završnici je proslavljeni plejmejker Vestbruk imao bitnu rolu, pogodio je oba bacanja pa blokirao bukera deset sekundi prije kraja, u momentu kada je njegov tim imao tri poena prednosti. Šutirao je iz igre loše 19-3, ali je pored devet po-

ena imao deset skokova, osam asistencija i tri blokade. Gordon je dodao 19, a centar Zubac 12 poena uz 15 skokova u pobjedničkom timu.

Za poraženi Finiks velika zvijezda Djurent postigao je 27 poena uz 11 asistencija i devet skokova, a šutirao je 15-7 iz igre. Bek Buker je dodao 27, Kreg 22, centar Ejton 18, a slavni plejmejker Pol sedam poena uz 11 skokova i deset asistencija. Sansi su imali jedan vrhunski period meča, u trećoj četvrtini napravili su seriju 15:0 za prednost 77:68, ali nije bilo dovoljno za trijumf.

Potpuno lako prvoplasirani tim Zapadne konferencije Denver pobijedio je Minesotu 109:80 i pokazao ko je favorit u prvoj plej-of rundi.

Meč je riješen u trećoj dio-

Bio bi to u punom smislu revanš s kamatom jer su Napolitanci dva puta u 11 dana izgubili do ,,rosonera“ – 2. aprila u Seriji A bilo je 4:0 za Milan u Napulju, dok je 12. velikan sa sjevera Italije slavio pogotkom Benasera u 40. - Radimo na detaljima i onome što se dogodilo u prvom meču četvrtfinala. Uvijek postoje stvari koje treba popraviti. Milan ima motoriku i tehniku. Njihov golman je i odbrambeni ,,plejmejker“.

Mora se voditi računa o detaljima, to je ono što će nas dovesti u poziciju da budemo bolji od njih – rekao je trener Napolija Lućano Spaleti. Problem za Napoli je neigranje Angise koji je dobio crveni karton u prvom meču, kao i odsustvo Kima i Simeonea

- Moramo razmišljati o tome da igramo na normalan, uobičajen način i da damo sve od sebe. Ovaj nivo fudbala i takmičenja je nagrada igračima za sve ono što smo radili, nagrada za grad i njegovu privrženost ekipi. Moramo da uradimo sve što je do nas da prođemo – istakao je Spaleti. - Imamo iskustva, odigrali smo mnogo utakmica u Ligi šampiona gdje smo pokazali zrelost i karakter. Ne vidim zašto bi sada bilo drugačije. Uvi-

jek postoji mogućnost da se rezultat preokrene i očekujem da ekipa može sve to ispuni.

PIOLI: AMBIJENT ĆE

NAS MOTIVISATI

Napoli će na tronu Serije A naslijediti Milan, koji se u prvenstvu za mjesto u Ligi šampiona, ali bi do njega mogao da dođe drugim, težim putem –kao osvajač elitnog takmičenja. Bila bi to senzacija, ali DNK ,,rosonera“ je šampionski, pobjednički, koliko god da su dugo bili van ozbiljnih evropskih tokova. U polufinalu LŠ nije ih bilo od 2007. godine – tada su posljednji put i bili na kro-

vu Starog kontinenta.

- Maksimalno smo motivisani, fokusirani i odlučni da prođemo u polufinale. Očekujemo potpuno drugačiji ambijent nego u prvom meču, svjesni smo što nas čeka, ali isto tako takva atmosfera daće nam motiv i energiju. Biće promjena u odnosu na prvi duel kod oba tima, a u svakom slučaju svaka utakmica ima svoju priču. Neuobičajeno je da s istim rivalom igrate tri puta za ovako kratak period, mada nije to ni toliko loše – istakao je Stefano Pioli, strateg Milana. - Očekujem vrlo dobar meč, oba tima su vrlo kvalitetna

nici, kada je pobjednički tim stigao do 29 poena prednosti 87:58. Posao do kraja meča bio je odrađivanje za rezerviste. Slavni centar Nikola Jokić je odigrao svega 28 minuta, a do tada bio dominantna figura na terenu sa 13 poena, 14 skokova i šest asistencija. Meč je morao da napusti zbog šest faulova.

U pobjedničkoj ekipi bek Marej bio je najefikasniji sa 24 poena uz po osam asistencija i skokova, Porter je dodao 18 poena uz 11 skokova, a Gordon 13 poena. Za Minesotu, koja je očigledno umorna nakon plej-in borbe, Edvards je upisao 18, a centri Tauns i Gober zaustavljeni su na 11, odnosno, osam poena. Naredni meč u Denveru igraće u noći između srijede i četvrtka. S. S.

Šampioni Ivan Bubnov i Andrea Saitaj

PODGORICA – Ivan

Bubnov i Andrea Saitaj

šampioni su Crne Gore na 10.000 metara. To je epilog 20. Prvenstva Crne Gore na 10.000 metara, koje je održano na atletskom stadionu SC ,,Topolica“ u Baru.

Takmičenje je okupilo oko 40 atletičara iz pet atletskih klubova (Rudar, Nikšić, Milenijum, Mornar i Sparta).

U konkurenciji seniorki trijumfovala je atletičarka Sparte iz Podgorice Andrea Sai-

taj sa rezultatom 43:01,70, ispred atletičarke Mornara iz Bara Ane Lukić sa rezultatom 43:45,00 i članice Milenijuma iz Podgorice Rade Miladinović sa rezultatom 43:52,70.

Kod seniora trijumfovao je atletičar Milenijuma Ivan Bubnov sa rezultatom

33:39,50. Drugo mjesto pripa-

lo je atletičaru Mornara Miljanu Kukuličiću – 33:56,80, dok je treće mjesto osvojio član Nikšića Miloš Vojvodić sa rezultatom 36:36,10. Kod juniora je pobijedio atletičar Rudara iz Pljevalja Nemanja Đurišić, koji je imao rezultat 43:43,00. Trojici prvoplasiranih takmičara ASCG je dodijelio medalje i diplome. R. P.

SSC NAPOLI.IT

Održano 20. Prvenstvo Crne Gore na 10.000 metara

Najbolje takmičarke prvenstva Crne Gore

Trener Napolija Lućano Spaleti

madridskih 2:0, Milan minimalac sa ,,San Sira“

,,eksploziju“, (ne)mogućoj misiji

najavi nije toliko zanimljiv kao italijanski okršaj iako se sastaju dva velikana – Čelzi i Real Madrid.

Razlog je nadmoć koju je madridski tim pokazao u prvom meču kada je kod kuće slavio 2:0, pa su mnogi uoči uzvratnog duela u Londonu već otpisali ,,plavce“ kojima ove sezone ne ide ni sa jednim trenerom, ni na jednom frontu.

Frank Lampard je kao privremeno rješenje naslijedio Grejema Potera, ali nije donio boljitak jer je pretrpio sva tri poraza.

poznajem ga vrlo dobro jer smo sarađivali. Imaju jezgro igrača koji iz godine u godinu igraju na najvišem nivou. Pričamo o Modriću, Benzemi, Krosu i drugima. Imaju izuzetan individualni kvalitet, a odlični su i kao kolektiv – naveo je Lampard. Čelziju nedostaje Kulibali koji se povrijedio u prvom meču, neće igrati ni Badijašil, Obamejang, Čilvel koji je ,,pocrvenio“ u Madridu, pod znakom pitanja su Haverc i Loftus-Čik, dok gosti nemaju kadrovskih problema osim što je odranije odsutan Mendi

Crnogorska džudistkinja zablistala na Evropskom kupu

Jovana Peković

zlatna u Dubrovniku

i motivisana. Puni smo samopouzdanja jer smo svjesni svoje snage. Ne iz razloga što smo ih već pobjeđivali, već zato što znamo kako možemo da igramo. Imamo blagu prednost, a poznato je i da je Napoli ove sezone u Ligi šampiona kod kuće postizao u prosjeku najmanje tri pogotka, protiv ekipa kao što su Ajntraht, Rendžers, Liverpul i Ajaks. Ovakve utakmice dobija kolektiv – poručio je Pioli.

ANĆELOTI OPREZAN PROTIV ,,SVOJIH“

Drugi večerašnji revanš četvrtfinala Lige šampiona u

- Naš zadatak kao ekipe je da pokažemo želju da situaciju okrenemo u našu korist. Atmosfera na stadionu će sigurno biti sjajna, ali i mi moramo da ,,zagrijemo“ navijače jer mogu da nam pomognu. Moramo da odigramo svoju ulogu – naglasio je Lampard.

,,Plavci“ su ove sezone doveli skoro 20 pojačanja, mnogi su plaćeni ,,papreno“, ali se projekat pokazao kao potpuno pogrešan. Ne čini se realno da takav tim pobijedi rivala kakav je Real, ali fudbal i Liga šampiona donose čudesne obrte.

- Real ima sjajnog trenera,

Održana vanredna Skupština TO ASCG

- U takmičenju poput Lige šampiona sve je moguće. Mislimo samo o tome kako da odigramo dobar meč, s potpunim fokusom, i spremni smo da budemo najbolji što možemo – izjavio je trener Karlo Anćeloti, nekadašnji trener Čelzija.

- U Realu se vrlo jasno zna što mora da se uradi. Nije to uvijek osvajanje trofeja, već borba do kraja i ulaganje maksimalnog napora. Bili bismo srećni da igramo još jedno polufinale, pa finale, ali treba da idemo korak po korak. Pobjednik dvomeča Čelzi –Real Madrid u polufinalu će vjerovatno igrati s Mančester sitijem, koji je u prvoj utakmici deklasirao Bajern (3:0).

Milan ili Napoli trebalo bi da igraju s Interom, koji će sjutra braniti 2:0 iz lisabonskog okršaja s Benfikom. N. KOSTIĆ

Rajković novi predsjednik

Trenerske organizacije

PODGORICA – Dragoje

Gaga Rajković novi je predsjednik Trenerske organizacije Atletskog saveza Crne Gore. To je odlučeno na vanrednoj Skupštini Trenerske organizacije, koja je održana u Baru.

Pored Rajkovića, koji je trener Lima, imenovan je i potpredsjednik TO ASCG Sanja Đurnić iz AK ,,Sanja“, a za članove UO TO ASCG izabrani su: Milanka Marković (AK Jedinstvo), Đorđe Radović (AK Lovćen), Slavoljub Miladinović (AK Milenijum), Bojana Đurković (AK Mornar) i Biljana Đurović (AK Nikšić).

Za predsjednika Nadzornog odbora TO ASCG izabrana je Sandra Matović iz AK Dio-

nis iz Bara, a za članove: Budimir Jestrović (AK Rudar) i Branislav Maslovarić (AK

Jedinstvo). Za sekretara TO ASCG izabrana je Milena Mudreša R. P.

PODGORICA - Crnogorska džudo reprezentativka Jovana Peković osvojila je zlatnu medalju na Evropskom kupu u Dubrovniku, koji je okupio oko 300 takmičara iz 24 države. Sjajna Nikšićanka dominirala je u kategoriji do 78 kilograma i sa četiri efektne pobjede stigla do zlata i čak 15. medalje na evropskim kupovima. Jovana je u finalnom meču pobijedila iponom Njemicu Leu Šmit, dok je prije toga eliminisala Hrvaticu Leu Gobec, Poljakinju Paulinu Džoipa i domaću takmičarku Karlu Prodan.

- Nakon osvajanja zlatne medalje na Evropskom kupu u Dubrovniku osjećam se sjajno. To je definitivno bio moj dan od početka do kraja. Čak četiri borbe i četiri efektne pobjede i to protiv ozbiljnih boraca, što mi govori da sam na dobrom putu – kazala je za Pobjedu Jovana Peković.

Džudistkinja koja je Crnu Goru predstavljala na Olimpijskim igrama u Tokiju, a koja je u karijeri osvajala evropsku titulu (u konkurenciji do 23 godine), te

Raičević blizu medalje

Na korak od pobjedničkog postolja bio je i Novo Raičević kategoriji do 90 kilograma, ali je izgubio meč za bronzanu medalju od Njemca Johana Lenca i završio kao petoplasirani. Kao petoplasirana završila je i Ivana Šunjević, koja je u meču za treće mjesto u kategoriji do 70 kilograma izgubila od Belgijanke Maksin Hejns.

bronzu na Svjetskom kadetskom prvenstvu, prošle godine stala je na korak od medalje na Mediteranskim igrama. Ipak, ističe da je u Dubrovniku imala jasan cilj.

-Iskreno, u Dubrovnik sam došla po zlato i nijedan drugi scenario nijesam zamišljala. Vjerovala sam u sebe, u svoje sposobnosti i vještine. Uživala sam u borbama i džudou i na kraju je sve ispalo najbolje moguće – objašnjava 25-godišnja Nikšićanka.

Uspjeh u Dubrovniku predstavlja povratak na staze uspjeha za Peković, koja će joj biti dobra uvertira, jer je uskoro očekuje Svjetsko prvenstvo.

-Ovaj rezultat mi puno znači. Ovo je za mene čak 15. medalja sa Evropskog

kupa. Predivan je osjećaj opet stati na postolje i slušati himnu svoje države. Ova medalja me je motivisala da još bolje treniram i trudim se jer postoji šansa za osvajanje neke velike medalje. Istovremeno, odlična je uvertira za naredna takmičenja i izazove koji me čekaju. Već za dvadesetak dana nastupam na Svjetskom prvenstvu, koje će se održati u Dohi. Ova medalja mi je dala veliki motiv i samopouzdanje za ovo prvenstvo. Naravno da ću i na Svjetskom prvenstvu dati sve od sebe da možda ponovim ovaj zlatni dan i obradujem sve nekom medaljom ili plasmanom –optimistički je poručila na kraju razgovora Jovana Peković. R. PEROVIĆ

Crnogorski rukometaš potpisao trogodišnji ugovor s Krinsom

Čepić ide u Švajcarsku

PODGORICA - Crnogorski rukometaš Radojica Čepić od naredne sezone igraće za švajcarski Krins iz Lucerna. Dvadesetogodišnji srednji, po potrebi i lijevi bek ponikao je u Rudaru, iz kojeg je 2020. otišao u slovenačko Celje, da bi se u ljeto 2022. preselio u Veclar. U Njemačkoj, međutim, nije dobio dovoljno prostora, pa je u februaru ove godine pozajmljen grčkom AEK-u do kraja sezone. Čepić je sa Krinsom dogovorio trogodišnju saradnju.

- Odabrao sam Krins jer sam imao veoma dobre razgovore s upravom i vjerujem da je

to klub u kojem se mogu optimalno razvijati. Već neko vrijeme pratim ekipu i radujem se novim saigračima. Želim da pružim doprinos osvajanju titule prvaka Švajcarske, kao i dobrim rezultatima tima na evropskoj sceni – rekao je 195 centimetara visoki Pljevljak za klupski sajt.

Trener najjačeg švajcarskog tima Peter Kukučka uvjeren je da Čepić može biti veliko pojačanje.

- On je sigurno jedan od talentovanijih rukometaša na Balkanu. Izuzetno smo srećni što će igrati za nas od naredne sezone. Može da igra i u odbrani i u napadu. Ne. K.

Preminuo potpredsjednik FSCG Vladan Vučelić

Potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG)

Vladan Vučelić preminuo je juče u Podgorici u 60. godini.

Vučelić je dugo godina bio na čelu Fudbalskog kluba Budućnost, a od obnove nezavisnosti dio rukovodstva FSCG kao član Izvršnog odbora i potpredsjednik

sukoba sa saigračem u Bajern Minhenu i

Mane već želi povratak u Liverpul

PODGORICA - Sadio Mane

(31) otvoreno lobira da se već na ljeto vrati u Liverpul iz Bajern Minhena, objavili su njemački mediji.

Slavni senegalski ofanzivac će izvjesno napustiti Bavarce nakon sezone, a trenutno je suspendovan u klubu nakon što je fizički nasrnuo na saigrača Liroja Sanea. Kako se navodi, ni

Saveza. Do posljednjeg dana obavljao je i funkciju predsjednika Udruženja klubova FSCG - Centar, nekadašnje Srednje regije. Crnogorskoj javnosti poznat je po svom dugogodišnjem doprinosu u obavljanju važnih funkcija u organima Glavnog grada. Bio je zamjenik gradonačelnika Glavnog

grada, direktor Komunalnog preduzeća, sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, direktor Agencije za izgradnju Podgorice, direktor Vodovoda. Vladan Vučelić je ostavio neizbrisiv trag u razvoju Podgorice. Vučelić je bio i poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.

Odbor direktora Luke Bar imenovao ga je 2018. godine za novog izvršnog direktora. Komemorativna sjednica

Međunarodni turnir u Poreču

Futsalisti treći

Kandić.

Igrali su još: Živković, Drobnjak, Mijušković, Kurti, Lolović, Koprivica, Tafić, Kostić, Bulatović.

MERIDIANBET 1. CFL, uz tri gola Konrada

Četiri gola šampion

povodom smrti Vladana

Vučelića biće održana u srijedu u 9 časova, u Skupštini Glavnog grada. R. A.

U regularnom toku nije bilo pobjednika, da bi nakon boljeg izvođenja penala naša selekcija slavila sa 8:5.

u Bajernu ozbiljno ne računaju na Manea, novi trener Tomas Tuhel smatra da se po mnogima najbolji afrički fudbaler ne uklapa u njegov sistem igre. Povratak u Premijer ligu iz Bundeslige je najrealnija opcija, budući da je u odličnim odnosima sa svima u taboru ,,redsa“. Mane trenutno odrađuje klupsku suspenziju u Bajernu, a kažnjen je i svotom od 500.000 eura koje mora da se odrekne od godišnje plate.

Na 32 meča ove sezone Mane je postigao 11 golova za Bajern Minhen, uz pet asistencija. Tokom sezone je često bio prinuđen da igra na poziciji napadača, što za njega nije idealna rola. R. A.

POREČ -Dvorana ,,Finida“.

Sudije: Aleš Močnik (Slovenija), Dražen Vukčević (Crna Gora), Josip Dujmić (Hrvatska). Strijelci: Bulatović u 3, 1:1 Kastrati u 13, 2:1 Lolović u 17, 2:2 Kastrati u 32, 2:3 Mazreku u 34, Mazreku u 36, 3:4 Puletić u 36. (pen), 4:4 Puletić u 38. (pen).

CRNA GORA: Đurković, Davidović, Puletić, Petrušić,

KOSOVO: Ramadani, Ćerimi, Nišori, Kastrati, Morina. Igrali su još: Selmanaj, Kemeri, Hajdini, Alaj, Madžaraj, Mustafa, Kadžanoli, Mazreku. Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je Kosovo u meču za treće mjesto na turniru u Poreču, nakon što je na startu poražena od Turske nakon jedanaesteraca.

- Odigrali smo jako dobru utakmicu. Imali prednost od jednog gola do 30. minuta, a onda zbog pada koncentracije primili brza tri gola. Ipak, jakim karakterom i velikom borbenošću uspjeli smo da stignemo zaostatak i uđemo u penal završnicu. Tu smo bili skroz mirni, sigurni i nakon četiri serije došli do pobjede. Drago mi je što smo ostvarili pobjedu najviše zbog mladih momaka koje smo pozvali na ovaj turnir. Oni su budućnost crnogorskog futsala i na njih će se u narednom periodu ozbiljno računati - kazao je selektor Sveto Ljesar. R.P.

PODGORICA – Budućnost je već odavno lider, ali u trenucima kada se sticao utisak da je na milimetar od titule Podgoričani su u dva meča primili osam golova i osvojili samo bod, čime su omogućili šampionu da iako ozbiljno poljuljan vrati nadu u titulu.

Budućnost je nakon remija sa Petrovcem 4:4, imala još jedan meč sa ,,vatrometom golova“, a drugi put zaredom ispustila je vođstvo. Protiv Petrovca imala je 3:1 i 4:2, a protiv Dečića 3:2, ali su Tuzani u finišu pokazali da su ,,živnuli“ pod vođstvom novog trenera Jaroslava Jarabeka i stigli do preokreta, važnog u borbi za Evropu. Poraz Budućnosti dočekala je Sutjeska, koja je konačno proradila, nadigrala Mornar (4:1), uz het-trik Konrada, pa su sada šampionski snovi u Nikšiću ponovo vraćeni…

Kada je borba za Evropu u pitanju, odnosno treće mjesto sve je otvoreno. Arsenal je pobjedom protiv Jezera (1:0) sačuvao treću poziciju, Dečić je idalje na bod zaostatka, dok je Jedinstvo pobjedom pod Malim brdom (2:1) preteklo upravo Petrovac, tako da su Bjelopoljci sada na tri boda od Evrope?! Baš u tome treba tražiti odgovor na kvalitet lige, jer činjenica da su dva prošlogodišnja drugoligaša sada u evropskoj zoni ili blizu nje, govori da se stvari nevjerovatno mijenjaju i da se sa očigledno ,,malo para može slušati solidna muzika“.

Saka se izvinio zbog promašenog penala

PODGORICA - Bukajo Saka (21), prva zvijezda Arsenala, izvinio se navijačima ,,tobdžija“ jer u remiju 2:2 protiv Vest Hema u neđelju nije uspio da realizuje jedanaesterac.

Veliki talenat, ljevonogo desno krilo, promašio je udarac sa bijele tačke pri rezultatu 2:1 za njegov tim. Lider Premijer lige je na gostovanju gradskom rivalu ispustio prednost 2:0. Prednost Arsenala u odnosu na aktuelnog prvaka Mančester siti na tabeli se istopila, sada iznosi svega četiri boda, uz odigrani meč više. – Bez obzira na ishod, uvijek ću preuzeti odgovornost. Izvinjavam se navijačima, pokušaću da učinim sve kako bi se

stvari popravile – poručio je Saka na društvenoj mreži Instagram. Već 26. aprila na Sitijevom stadionu ,,Etihad“ Arsenal će gostovati u direktnom duelu za vrh tabele. Ove sezone na 31 meču u Premijer ligi Saka je postigao 12 golova uz deset asistencija. Talenat koji je još od 2008. u mlađim kategorijama kluba nigerijskog je porijekla, a za Englesku je od debija 2020. već nastupio 26 puta i postigao osam golova. U martu je izabran za igrača mjeseca Premijer lige (do sada 22 igrača Arsenala osvajalo je priznanje za najboljeg u mjesecu u eliti na Ostrvu) i dogovorio ugovor po kom će postati najplaćeniji igrač kluba. R. A.

Francuz u prilici da postane najplaćeniji trener svijeta

PODGORACA - Zinedin Zidan (50) dobio je ,,bezobraznu ponudu“ saudijskog kluba Al Nasr, koju je teško dobiti: ugovor vrijedan 60 miliona eura za jednu ili 120 miliona za dvije sezone!

Klub u kom nastupa legendarni napadač Kristijano Ronaldo trenutno je bez trenera nakon smjene Rudija Garsije Velikan fudbala, slavni Francuz Zidan ne želi da život i karijeru nastavi van Evrope, ali ponuda je takva da je mora razmotriti.

– Do sada, Zidanov pravni predstavnik nije slao uopšte bilo kakav odgovor na ovu ponudu, jer su svi oko Zidana, pa i sam Zinedin, zatečeni koliko novca su vlasnici Al Nasra

spremni da izdvoje. Zidan je srećan u Madridu gdje godinama živi, mnogo vrhunskih ponuda iz slavnih evropskih klubova je već odbio zbog toga, ali ovo što nude Saudijci je potpu-

no druga dimenzija – napisao je novinar madridske Marke. Al Nasr je drugi na tabeli Saudi Pro lige nakon 23 kola, sa 53 poena, tri manje od lidera Al-Itihada. R. A.

U derbiju začelja Rudar je prvom proljećnom pobjedom prekinuo post kada je bilo najvažnije – savladao je Iskru (3:1), zakucao je za dno, stekao

Odigrani mečevi 28. kola Druge

Vodeći dvojac Otrant pobjegao

PODGORICA – Fudbaleri

Berana i Mladosti ostvarili su pobjede u 28. kolu Druge crnogorske lige i tako se uz nove kikseve Bokelja, Podgorice i Koma izdvojili na vrhu. Sada je jasno da će se bitka za prvo mjesto voditi između dva tima, dok će borba za baraž biti krajnje neizvjesna, jer će se Podgorica, Bokelj i Kom boriti za treću poziciju. Berane, vodeće na tabeli, pobijedilo je u Radanovićima eki-

CFL, 30. KOLO: Dečić srušio Budućnost, Sutjeska

nadigrala Mornar, Rudar zakucao Iskru za dno

gola u mreži lidera, šampion vratio nadu

Korać u ,,klubu 100“

Proteklo kolo posebno će pamtiti Žarko Korać.

Iskusni napadač golom pod Malim brdom ušao je u ,,klub 100“, gdje do sada bio samo Admir Adrović, koji je u

1.CFL apsolutni rekorder sa 110 golova!

Zanimljivo je da je Korać istoriju počeo da piše u prvom

šampionatu Crne Gore i to 19. avgusta 2006. godine, kada je baš protiv Jedinstva postigao pogodak. Za Zetu je postigao ukupno 87 golova, tri puta se upisao u strijelce kada je nastupao za Grbalj, a ove sezone dostigao je brojku 10 za Jedinstvo.

Najviše golova postigao je u sezoni 2011/2012 – čak 21, a samo sezonu ranije ,,stao“ je na 10, da bi 2013.godine potpisao 15! Bile su to godine kada je Korać dominirao. Sada, iako na zalasku karijere, Korać opet čuda radi…

četir boda više, pa su Danilovgrađani sada u prilično teškoj situaciji.

ODBRANA ZA BRIGU

Budućnost je još jednom vodila, sada nakon preokreta, ali je u 30. kolu domaćeg šampionata doživjela prvi poraz ovog proljeća – „plavi“ su, na igralištu OFK Titograd, bez prisustva publike poraženi rezultatom 4:3. Lider je gubio golom Draška Božovića u 7. minutu, izjednačio je Marko Simić u 36. i sa neriješenim rezultatom se otišlo na poluvrijeme (1:1). Na početku drugog dijela ,,plavi” su ponovo bili u minusu nakon što je pogodio Boris Cmiljanić u 55, ali su Balša Sekulić i Filip Knežević u roku od deset minuta „okrenuli“ rezultat – snažni centarfor je bio precizan u 62, a krilni napadač je preokrenuo na 3:2 u 72. minutu. Međutim, Budućnost je dozvolila protivniku da izjednači u 76. preko

Milana Vušurovića, a zatim i da preokrene i postavi konačan rezultat u 80. preko Olivera Šarkića

- Imali smo rezultat i dobru

igru u napadu, ali je kolektivna igra u odbrani još jednu utakmicu bila na jako lošem nivou. To je signal za sve nas da moramo da obratimo pažnju na te stvari - rekao je šef stručnog štaba Budućnosti Miodrag Džudović

Za brigu je odbrana, jer su ,,plavi“ u dva meča primili čak osam golova…

- Ekipa koja se bori za titulu ne može da primi četiri gola i da ide na pobjedu. Smatram da nijesmo u tom segmentu odgovorili kako treba - dodao je strateg „plavih“.

SUTJESKA PRORADILA

Sutjeska je vezala četiri meča bez pobjede, da bi protiv Mornara bila ubjedljiva baš kao i na posljednjem duelu kada je upisala trijumf (protiv Rudara – 4:1). Sutjeska je gubila, ali je prvi put ove sezone savladala Mornar zahvaljujući Konradu, koji je postigao tri gola i upisao asistenciju, čime je već sad najavio da će biti najbolji golgeter 1.CFL.

- Možda i najbolja utakmica u drugom dijelu. Nijesmo dobro otvorili meč, ali smo na

dvojac pravi razliku, pobjegao sa dna

pu Grblja 3:2. Do pobjede, 14. ove sezone, došlo je golovima Stefana Čađenovića u 11, Dejana Račića u 32. i Đorđa Magdelinića u 54. minutu. Strijelci za Grbalj bili su Vlado Gajić u 38. i Marko Đukanović u 63. minutu. Grbalj je sada u ozbiljnom probelu kada je u pitanju opstanak. Drugoplasirana Mladost je u Golubovcima slavila protiv Zete 1:0, a pitanje pobjednika riješio je Bogdan Milić u 22. minutu. Baš kao i Grbalj i prvi

crnogorski šampion moraće da strijepi do kraja, posebno zbog pobjede Otranta. Ubjedljivu pobjedu ostvario je Otrant Olimpik, koji je na ,,DG areni“ savladao Podgoricu 3:0. Ulcinjski tim do pobjede vodili su Dejan Pepić u 20.minutu, kada je pogodio direktno iz kornera, Valentin Rudović u 58. i Fatmir Molabećirović u 71. minutu. Podgorica je tako nastavila loš niz, pa odlazak Slavoljuba Bubanje očigledno nije donio željenu šok terapiju,

LISTA STRIJELACA

vrijeme dali taj gol, izjednačili. Nakon toga smo kontrolisali dešavanja, stvarali šanse, postizali golove za razliku od prethodnih mečeva. Moram da pohvalim igrače, dali su maksimum, pokazali karakter - kazao je trener Sutjeske Nenad Brnović Strateg Nikićana, koji je nedavno na sjednici Upravnog odbora dobio punu podršku i pored rezultatske krize, imao je i posebnu poruku, pomenuvši i Krsta Koprivicu, koji više nije na mjestu sportskog direktora ovog kluba.

- Mornar je ekipa koja nam ne leži ove sezone i jako je bitno što smo slavili. U dobrom rasploženju čekamo Kup utakmicu. Pobjedu posvećujem ,,vojvodama“ i dosadašnjem sportskom direktoru Krstu Koprivici – naglasio je Brnović.

Sjutra odloženi mečevi

Sjutra se igraju prvi mečevi četvrtfinala Kupa, a to je idealna prilika da se u tom terminu odigraju i zaostali mečevi 1. CFL. U Pljevljima će od 15 časova u srijedu igrati Rudar i Budućnost, odloženi duel 22. kola, dok će se u Bijelom Polju sastati Jedinstvo i Jezero, koji će takođe igrati odloženi meč 22. runde 1. CFL.

Da li je Sutjeska pred polufinale Kupa i finiš sezone najavila bolju formu?

PRAVI DEČIĆ

Dečić je savladao Budućnost (4:3) i prvi put nakon 30.jula prošle godine, odnosno drugog kola, vezao za dva trijumfa u šampionatu. Tuzani su nakon pet vezanih remija savladali Iskru (3:1), a zatim u derbiju kola poslije preokreta srušili i lidera, čime su pokazali da su u usponu forme i da ne odustaju od Evrope… - Prezadovoljni smo nakon pobjede nad ekipom Budućnosti. Mogu da kažem da je ovo bila jedna od ljepših utakmica u našoj ligi ove sezone sa puno golova, preokreta i neizvjesnosti do samog kraja i stvarno smo zadovoljni. Krunisali smo našu agresivnu igru, mislim da smo zaslužili pobjedu i

da smo za taj jedan gol bili bolji, tako da sada u dobrom raspoloženju dočekujemo Kup sa Sutjeskom – rekao je Draško Božović, strijelac prvog gola u derbiju i jedan od ključnih aduta u timu Dečića. Tuzani su pobjedom ostali na samo bod zaostatka od trećeplasiranog Arsenala, ali već sjutra slijedi bitka na drugom frontu. Dečić u okviru polufinala očekuje dvomeč sa Sutjeskom, preko koje želi treće vezano finale Kupa.

- Mislim da se poslije prve utakmice sigurno neće riješiti pitanje oko prolaza dalje, bez obzira na domaćina. Ubijeđen sam da će druga utakmica biti ta koja će rješavati sve. Izgleda da nam je suđeno da, ako hoćemo u finale Kupa, moramo pobijediti Budućnost ili Sutjestku. Nadamo se da će biti sve kako treba, da ćemo ući u fi-

nale Kupa i da ćemo probati da osvojimo prvi trofej za Dečić koji je dvije godine zaredom igrao finale. Možda je suđeno da za trofej moramo proći naše najjače ekipe. Nemamo strah, idemo da se nadigravamo. Znamo da vrijedimo, u usponu smo forme tako da očekujem dobru utakmicu – optimistički je poručio iskusni vezista.

U Tuzima nakon pobjede u derbiju i definitivno sve boljih partija opet vjeruju u svoj cilj – Evropu.

- Ubijeđen sam da ćemo na kraju sezone osvojiti treće mjesto. Sada, zavisi od sve i od Kupa, jer znamo da osvajač igra Evropu, pa se gubi to treće mjesto tako da, naš cilj je da uđemo u finale i budemo treći u ligi što će biti dovoljno za Evropu – objasnio je Božović. R. PEROVIĆ

već su Lješkopoljci u najvažnijem momentu upali u krizu. Pobjednika nije bilo u duelu

Bokelja i Koma, koji su u Kotoru igrali 2:2. Domaćin je poveo golom Jovana Popovića u 29.

minutu, koji je majstorski pogodio iz slobodnjaka. Izjednačio je Ajumu Nišimura u 53, a

novo vođstvo Bokelju donio je Vladan Kordić

u 57. minutu, nakon lose reakcije golmana gostiju. Ipak, konačan rezultat postavio je Bojan Golubović u 87. minutu, tako da je Kom bodom sačuvao šanse za baraž. R. P.

Radost fudbalera i navijača Otranta

Momenat sa utakmice Budućnost - Dečić

Odlični rezultati mladih crnogorskih ekipa na prestižnom turniru u Dubrovniku

Jadran šampion i vicešampion, Budućnost treća

Odbojkaši Budućnost voleja i Budve večeras (19 h) u

„Morači“ igraju četvrti meč finala plej-ofa EPCG Superlige

Kraj serije ili prva majstorica?

PODGORICA – Ako je suditi po dosadašnjoj tradiciji u nezavisnoj državi, ovogodišnji plej-of EPSC Superlige za odbojkaše mogao bi da bude završen večeras u „Morači“, gdje od 19 časova četvrti meč u seriji igraju Budućnost volej i Budva, koja vodi 2-1 sa pobjedama.

Naime, u prethodnih 15 sezona (u sezoni 2019/20. se nije igrao plej-of zbog korona virusa), nijednom se nije igrala majstorica. U pet navrata je serija odlučena sa rezultatom 3-1, dok je u 10 sezona bilo 3-0 u pobjedama…

„PLAVI“ VJERUJU U SEBE

Tradicije su bitne, ali postoje i da bi se rušile. Tom devizom se rukovode odbojkaši Budućnost voleja, koji su u prethodna tri meča pokazali da mogu da se nose sa aktuelnim šampionom. Izabranici Miljana Boškovića će, međutim, morati da smanje broj grešaka u trenucima kada se odlučuju setovi, kako bi izborili majstoricu u Budvi. Da bi izborili majstoricu, Podgoričani prvi put moraju da pobijede Budvane u „Morači“, pošto su prethodne dvije pobjede, po jednu u ligaškom dijelu i plejofu, ostvarili u Budvi.

- Sigurno da i dalje imamo šansi i vjerujemo da možemo da produžimo seriju. Iskoristiću priliku da pozovem naše navijače jer svakako da uz njihovu podršku možemo da odigramo na još većem nivou i ostvarimo novu pobjedu – rekao je za Pobjedu srednji bloker Budućnost voleja Bojan Radović

Budućnost je povela u seriji 1-0, pobjedom u Budvi sa 3:1, a onda je izgubila naredna dva meča, sa 3:2 i 3:1.

- Prvu utakmicu u Budvi smo dobili tako što smo smanjili broj grešaka i podigli nivo prijema što nam je olakšalo da dođemo do naše igre i budemo sigurniji. Naredne dvije utakmice smo izgubili iako smo imali svojih šansi, posebno u Podgorici gdje smo pomogli protivniku da se vrati u meč. Dozvolili smo sebi da izgubimo set u kojem smo vodili 17:10 i svakako da je to uticalo na naše samopouzdanje i na neki način se prenijelo na posljednju utakmicu – dodao je Radović.

BUDVANI ŽELE DA

STAVE TAČKU

Budva vodi u seriji u koju je ušla kao favorit, ali ne izraziti kao prethodnih sezona.

- U prethodnih 10 dana smo odigrali tri meča protiv Bu -

dućnosti. Igramo utakmice na tri dana i veoma je teško oporaviti se poslije mečeva, jer se igrači potroše fizički i energetski. Prethodna tri meča su odlučena na „jednu loptu“ i nadam se da je publika imala šta da vidi jer je kvalitet odbojke bio na zavidnom nivou. Budućnost igra veoma dobru odbojku sa dosta energije i želje, tako da je svakako teško igrati protiv njih što dosadašnji mečevi pokazuju – kaže za Pobjedu srednji bloker Budvana Miodrag Jelić, inače bivši igrač Budućnosti.

Jelić je pred četvrti meč pozvao publiku da dođe u ,,Moraču“ i uživa u odbojci.

- Idemo u Podgoricu da odigramo najbolje što možemo, jer smo svjesni da se ekipa Budućnosti neće predati tako lako, pošto igraju na svom terenu. Uz naš maksimum na terenu i malo sportske sreće, nadam se da ćemo slaviti u Podgorici i tako odbraniti titulu, ujedno i duplu krunu – dodao je Jelić, koji je na kraju imao poruku:

- Nadam se da će poslije ove finalne serije, jer od nezavisnosti nije bila neizvjesnija i zanimljivija, crnogorska muška odbojka doživjeti ekspanziju, jer odbojka u Crnoj Gori to zaslužuje – zaključio je Jelić. S. J.

PODGORICA – Jadran je u konkurenciji vaterpolista do 12 godina osvojio prvo mjesto na međunarodnom turniru ,,Tomo Udovičić“ u Dubrovniku. Novljani su u finalu bili uspješniji od Mladosti (8:6).

Najefikasniji sa tri gola bio je Aleksa Čurović, po dva su dali Aleksa Ivović i Uroš Sijerković, a jedan Marko Pavlović. Na putu do trofeja Jadran je bio bolji od splitskog Jadrana B – 14:2, Novog Beograda – 13:2, Budućnosti – 7:3 i Šapca – 6:3.

U polufinalu savladao je Primorac 11:8. Mladi Kotorani su u borbi za treće mjesto poraženi od italijanskog Lacija – 10:8.

U konkurenciji igrača do 14 godina od Novljana je u finalu bio uspješniji Šabac – 14:11.

Do finala mlada crnogorska ekipa bila je bolja od španske Terase (12:3), Orizonta iz Italije (9:5), grčkog Arisa (8:4), dubrovačkog Juga (9:4), španske Euskadiko (9:3) i u polufinalu od Budućnosti

(11:7). Podgoričani su u borbi za treće mjesto pobijedili Medveščak – 13:7. Do medalje

Budućnost je bila bolja od Barselone B (11:6), Dinama iz Bukurešta (12:6), Galeba (11:0).

,,Plavi“ su podijelili bodove sa Laciom (7:7), a u četvrtfinalu pala je Roma – 9:7.

Tri mlada igrača Jadrana dobila su pojedinačna priznanja.

Uroš Sijerković je proglašen za najboljeg igrača u U 12 konkurenciji, a najbolji golman bio

je Mateja Kišić Stefan Vraneš, u kategoriji U 14, dobio je laskavo priznanje za najboljeg igrača. U obje kategorije su nastupali i Budva i Verde, koji je imao najboljeg strijelca (U 14) Luku Cerovića (36 golova).

Na turniru su učestvovala 64 tima iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Španije, Italije, Mađarske, Grčke, Turske, Rumunije i BiH, a tokom pet dana odigrano je 212 utakmica. A. M.

,,Ajkule“ u trećem šeširu

PODGORICA – Žrijeb u Atini za Svjetsko vaterpolo prvenstvo crnogorska reprezentacija dočekaće iz trećeg šešira sa Brazilom, Francuskom i Australijom.

U Grčkoj će danas ,,ajkule“ dobiti rivale za planetarnu sportsku smotru koja počinje 17. jula u Japanu. U Fukuoki će se održati šampionat koji je do sada dva puta bio odlagan.

U ostalim šeširima su: (prvi) Španija, Grčka, Hrvatska, Italija, (drugi) Srbija, SAD, Kanada, Mađarska, (četvrti) Južna Afrika, Japan, Kina, Kazahstan.

Pobjednici grupa plasiraće se direktno u če-

tvrtfinale, dok će se drugoplasirane i trećeplasirane selekcije razigravati za prolaz među osam najboljih na šampionatu. A. M.

Danas žrijeb za Svjetsko prvenstvo u vaterpolu

Šampionska ekipa (U12) Jadrana iz Herceg Novog

Analiza portala Firtina i poređenje crnogorskog predsjednika sa nekadašnjim turskim liderom

Đukanović i Ataturk –kult moderne države, a ne kult lidera

gih, nikada nije zaoštrila nijednu post-konfliktnu ranu. Ona ih je sanirala, i kada je riječ o izvinjenju i odšteti Hrvatima u Dubrovniku i Konavlima, i porodicama otetih Bošnjaka sa sjevera Crne Gore. Dio tog nasljeđa je i što ne postoji crnogorski ekspanzionizam, a ,,Velika Crna Gora“ ne postoji ni kao kafanski vic. Kada je mnoge na Balkanu nosio zanos da njihove države postanu velike, Đukanovićeva Crna Gora se trudila da ostane „mala“.

Istorijski izazov Crne Gore

Odlazak Mila Đukanovića sa vlasti, a ubrzo i sa čela Demokratske partije socijalista, događaj je bez premca za noviju istoriju Balkana, pa i savremene Evrope. Bez premca, ne zato što su jedan šef države i jedna vlada promijenjeni na demokratski način, poštenim izborima.

To se događa nekoliko puta godišnje širom Evrope, a u danu kada je Đukanović izgubio na predsjedničkim izborima poražena je i vladajuća partija u Finskoj, na primjer.

Đukanovićev odlazak je važna istorijska činjenica zbog političkog nasljeđa koje je ostalo iza njega, prije svega za Crnu Goru, ali i za region Balkana. To nasljeđe je bogato, važno i pozitivno, bez obzira na to što većina komentara na Đukanovićev odlazak više liči na nekrologe, nego na poštenu političku ocjenu njegovog perioda. Milo Đukanović u Crnoj Gori neće steći status kultne političke ikone, bar ne dok je živ. Vjerovatno bi i sam prezirao takav status. Politika koju je vodio 30 godina bila je takva da prosto ne može da proizvede političku ikonu ili kult. Ni za 300 godina.

KompleKsan legat

I kada ga protivnici, kao svježi pobjednici, i dalje nazivaju diktatorom, a njegovu vladavinu periodom diktature, tragično promašuju suštinu. Pokazuju da nijesu razumjeli ništa iz proteklih 30 godina.

Đukanovićev politički legat je suviše veliki i kompleksan da bi mogli racionalno da ga „svare“ i da ga primijene. To što primjenjuju i što ne misle da mijenjaju, rade po osjećaju i u kombinaciji sa strahom od posljedica izvana. Članstvo u NATO, na primjer, sankcije prema Rusiji

ili ostanak na EU-kursu. Liderski kult ovdje nije slučajno pomenut. To je samo jedna razlika velikih reformskih perioda dvije države, dvije epohe i dvojice lidera koji su ih obilježili. Razlika je samo jedna, a podudarnosti mnoge između Crne Gore Mila Đukanovića i Turske Kemala Paše

Ataturka

Bez obzira na razlike u istorijskom kontekstu, u okolnostima u svijetu i uprkos ogromnoj vremenskoj distanci od jednog vijeka, preobražaj Turske u vrijeme Ataturka i Crne Gore u vrijeme Đukanovića zapanjujuće su slični.

Kemal Paša transformisao je državu iz teokratije u sekularnu demokratiju. Đukanović to nije morao da radi sto godina kasnije u Crnoj Gori, ali je kao i Ataturk izmijenio hijerarhiju društvenih vrijednosti, onih na kojima počivaju bazični društveni odnosi.

Društvo sazdano po etničkim linijama, u crnogorskom slučaju i po plemenskoj, transformisao je u građansku, multietničku državu, u kojoj nacija i vjera nijesu ni hendikep, ni ulaznica u visoko društvo, već samo privatna i porodična stvar. U regionu, koji se u krvavom ratu sa 150 hiljada poginulih i miliona izbjeglih raspao po etničkim linijama, Crna Gora je prerasla u tolerantnu multietničku zajednicu, zato što je Đukanovićevo vođstvo dobro znalo da je to jedini način da ta zajednica opstane.

Kemal Pašina borba bila je i borba za nacionalnu emancipaciju, za odvajanje Turske od stranih uticaja poslije Prvog svjetskog rata, bila je to borba za državnu nezavisnost. Baš kao i Crna Gora u Đukanovićevo vrijeme. Razumije se, ne silom, nego punim demokratskim dogovorom, pod lupom EU i uz najrigorozniji re-

ferendumski uslov od 55 odsto glasova svih birača. Iako je bio uporan da otrgne post-ratnu Tursku od uticaja i upravljanja zapadnih sila, prije svega Britanije i Francuske, Ataturk je znao da prosperitet njegove mlade republike zavisi najviše baš od tih koje je otjerao.

mir i bezbjednost

Njegova izrazita okrenutost Zapadu, kao motoru društvenog napretka, dobila je repliku vijek kasnije u Crnoj Gori.

U vrijeme kada je desetostruko veća (i opasnija) partnerka u zajedničkoj državi obožavala KGB-ovsko nasljeđe u post-sovjetskoj Rusiji, Đukanovićeva Crna Gora je uvela njemačku marku, a kasnije i euro.

U vrijeme kada je Slobodan Milošević sa žarom vodio naciju u obračun sa NATO, Đukanović je uticao da isti NATO poštedi Crnu Goru razaranja, a u isto vrijeme osigurao mir u zemlji. Dok su Miloševićeve snage silom protjerivale stotine hiljada Albanaca sa Kosova, Đukanovićeva Crna Gora im je pružala utočište, ostajući na ispravnoj strani istorije.

Zapad, Evropa i NATO bili su jasni ciljevi Đukanovićeve Crne Gore, koja se osamostalila iz državne zajednice sa Srbijom, između ostalog i zbog kolebljivosti Srbije oko tih istih ciljeva. „Mir kod kuće, mir u svijetu“, jedna je od najpoznatijih maksima velikog turskog reformatora. Samo takva, a ne agresivna i prema okruženju neprijateljska Turska, kakvu je naslijedio, mogla je da obavi reformski skok i pridruži se savremenoj civilizaciji. Đukanovićeva Crna Gora odoljela je sveopštoj agresivnosti na Balkanu u protekle tri decenije. Strpljivo je razrješavala naslijeđene sporove sa susjedima i, za razliku od mno-

brinuti sam o sebi Njen lider je znao da je biti „mali“ hendikep samo onda kada si u zajednici sa „većim“. A da se to pretvara u prednost kada ostaneš sam i brineš se o sebi kako najbolje umiješ. Otkako je obnovila državnu samostalnost, Crna Gora je počela sama sebi da bira partnere, one na Zapadu, i oni su uzvratili na isti način, mnogo brže nego svim ostalim na Balkanu.

I Kemal Paša Ataturk i Milo Đukanović izmijenili su paradigmu svojih nacija, svako na svoj način i sredstvima koja su bila potrebna da se to ostvari. Rizici sa kojima su se suočavali bili su maksimalni. Otpori takođe. Ataturkovi republikanci otkrili su 1926. u Izmiru zavjerenike koji su spremali atentat. Tačno 90 godina kasnije u Podgorici je otkriven i spriječen oružani prevrat. Nekada je povod za zavjeru bio Ataturkovo ukidanje kalifata, a vijek kasnije Đukanovićevo uvođenje Crne Gore u NATO.

Vizija i odlučnost

Bez jasne vizije za svoje države i bez liderske odlučnosti da se ta vizija sprovede, Ataturk i Đukanović ostali bi samo istorijske fusnote. Pridružili bi se desetinama, svako u svom vremenu, zaboravljenih ili omraženih vođa koji su imali priliku da naprave promjenu, i tu priliku propustili. Crna Gora nikada neće isticati gigantske Đukanovićeve portrete po trgovima, niti od njega napraviti kult, kao što je Turska uradila sa Kemal Pašom. To bi bila najveća negacija 30-godišnje Đukanovićeve politike, koja je promijenila Crnu Goru nabolje. Najbolje što Crna Gora može da uradi u post-Đukanovićevoj eri je da bude svjesna koliko se promijenila za te tri decenije i da te promjene pokuša da nastavi, putem koji je već trasiran. To neće biti gradnja kulta Mila Đukanovića, već kulta savremene Crne Gore, jedinog kojem je Đukanović bio privržen.

Rezultati predsjedničkih izbora u Crnoj Gori i predstojeći parlamentarni izbori u junu odlučiće u kom pravcu će se zemlja razvijati. Nakon dvije decenije nevjerovatnog napretka u ponovnom sticanju nezavisnosti, pridruživanju NATO-u i kvalifikovanju za status kandidata u Evropskoj uniji, Crna Gora se sada nalazi na strateškoj raskrsnici. Crna Gora je na čelu prozapadnog pokreta na Zapadnom Balkanu, dok se suočava sa ozbiljnim prijetnjama po svoj identitet, državnost i nezavisnost.

Prijetnja Crnoj Gori dolazi prije svega iz dva isprepletena izvora – pansrpskog nacionalizma vlasti u Beogradu i ruskog državnog imperijalizma, koji ima za cilj da se infiltrira na Balkan i stvori nove bezbjednosne probleme za Zapad. Čini se da su i Beograd i Moskva uvjereni da je novoizabrani predsjednik Jakov Milatović neiskusan politički akter koji može da se uvuče u bližu srpsku orbitu i da ubrza ruski regionalni prodor. U svojim postizbornim intervjuima, Milatović se izražavao oprezno i zadržao svoj stav o važnim regionalnim i globalnim pitanjima veoma opštim. Ostaje nejasno da li to ukazuje na slabost i neodlučnost ili jednostavno na izbornu računicu uoči opštih izbora u junu. Nije izražavao antizapadne niti zauzimao prosrpske ili proruske stavove. Umjesto toga, on je posvećen članstvu u EU i ostanku u NATO savezu.

Ipak, predsjednik jedne zemlje NATO-a treba afirmativnije i pozitivnije da predstavi značaj članstva za nacionalnu nezavisnost i regionalnu stabilnost, i kao izvor odbrane od subverzije Kremlja. Milatović će morati da zauzme jasan stav o dezinformacionim napadima Moskve, koji podrivaju suverenitet Crne Gore i evropske obaveze. Što se tiče najvažnijeg svjetskog sukoba, Milatovićeva osuda agresije Rusije na Ukrajinu je neophodna, ali nedovoljna osim ako jasno ne podrži vojnu pobjedu Ukrajine i oslobođenje okupiranih teritorija. Jednostavno okončanje rata bi konsolidovalo teritorijalne dobitke Rusije, povećalo njen kapacitet i postavilo teren za buduće osvajačke ratove. Novi crnogorski predsjednik ima vremena da uhvati korak sa stavom NATO-a o Rusiji i tre-

ba da razvije dobre odnose sa liderima svih frontalnih država na istočnom krilu Alijanse. Nakon izbora potrebno je pažljivo pratiti odnose Podgorice i Beograda, posebno jer je prosrpski blok podržao Milatovićevu kandidaturu i može očekivati neke velike političke promjene u njegovu korist. U intervjuima nakon izbora, Milatović je istakao značaj „istorijskih veza“ Crne Gore i Srbije i da ih treba podići na „najviši mogući nivo“. Da li se radi samo o zalaganju za dobrosusjedske odnose ili o prikrivenom programu kulturnog i vjerskog posrbljavanja i potčinjavanja crnogorskih institucija uticaju Beograda, pratiće se pomno u zemlji i inostranstvu.

Milatović je uglavnom izbjegavao komentarisanje Kosova. Ostaje nejasno šta misli pod „poštovanjem svih međunarodnih obaveza“ u odnosu na budućnost države. Da li to znači da on prihvata konačni status Kosova i potvrđuje njegovu trajnu nezavisnost ili podržava projekat predsjednika Aleksandra Vučića da ograniči suverenitet Kosova, pa čak i da povrati njegovu teritoriju Srbiji? Ključno je da novi šef crnogorske države posjeti sve regionalne prijestonice, uključujući i Prištinu, i izrazi podršku kooperativnim i produktivnim bilateralnim odnosima sa svakim susjedom. Iako su ovlašćenja predsjednika u Crnoj Gori ustavno ograničena, Milatović će sigurno imati značajan glas u zemlji i na svjetskoj sceni. Njegovi potezi će se posebno pažljivo pratiti na Zapadnom Balkanu da bi se vidjelo da li ima velikih promjena u odnosu na dosljedno prozapadnu politiku odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića Njegovi uspjesi ili neuspjesi u narednim nedjeljama mogu direktno uticati na ishod opštih izbora u junu.

Milatović će u svojim javnim izjavama morati da ukaže na osnovne interese crnogorskog naroda i države, o čemu je prethodni predsjednik govorio izuzetno jasno. Takođe će morati da bude odmjeren i objektivan u kritikama bilo kakvih neuspjeha prethodnih vlada i da jasno stavi do znanja da će korupcija bilo kog političara ili stranke biti istražena, uključujući i one koji su trenutno na vlasti.

Ono što je najvažnije, on će morati da izgradi širok politički konsenzus kako bi progurao reforme koje su tako ključne za Crnu Goru da povrati svoju poziciju kao ključnog kandidata za članstvo u EU u regionu. Kao predsjednik, Milatović ima priliku da značajno doprinese razvoju zemlje i na kraju krajeva o njemu treba suditi samo po njegovim rezultatima.

Piše: januš bugajski

Niko bolje od katuna ne poznaje bogatstvo naše duše

Jedan od običaja iz arhaične simbolike paganstva, koji se zadržao sve do danas kao ritualna fantastika i idealna prilika oživljavanja duha prošlih vremena, bile su petrovdanske lile. (Lila je mlada kora koja se skida sa stabla trešnje, višnje ili breze, potom se suši i niže na sirov štap. Kada se zapali, vitlajući lilama djeca obilaze kuće, njive, torove, povrtnjake, voćnjake. Po završetku rituala, štapovi se zabadaju u povrtnjak sa vjerovanjem da će plodnost i rodnost biti bolja.) Nekad je to bila najznačajnija svetkovina stočara, radost i veselje omladine, sa lilama u ravnici i velikim vatrama na brdima. Taj običaj se i danas upražnjava u nekim djelovima na sjeveru Crne Gore. Vjeruje se da je tradicija paljenja lila nastala onog momenta kada je trebalo odbraniti stoku od divljih životinja. Ilindan, ili kako ga muslimani nazivaju Aliđun, jeste stočarski praznik koji se tradicionalno slavi drugog avgusta. Toga dana na katune izlaze svi iz sela i zajedno sa domaćinima organizuju veselje sa muzikom, uz hranu i piće.

Ono što je katun na planini, to je salaš u Vojvodini. (Jedna izreka kaže: Ono što je raj na nebu, to je salaš na Zemlji.)

Podalje od najbližeg naseljenog mjesta, salaš se sastojao od kuće ozidane od nepečene cigle na kamenom coklu, najčešće okrečene u bijelo.

Pored salaša nalaze se objekti za stoku, ambari za pšenicu i kukuruz, sušnica za meso (u zimskom periodu prepuna raznih suhomesnatih đakonija), voćnjak sa šljivama, kajsijama, stoljetnim stablima duda murgana, sa ogromnim pocrnjelim rodinim gnijezdom na vrhu, s dunjama i drugim voćem, ispod kojih gmiže svakojaka živina: bijele i šućmuraste morke bisernog perja, ćurke, guske, patke, crveni kikirezi, žuti pijetlovi. U drvenim i žičanim torovima, ili kako se u Vojvodini kaže oborima, ovce pramenke, svinje, koze, koje niko ne broji. U stajama krave i konji. Ispod strehe kazan za rakiju: dudovaču, kajsijevaču, šljivovicu. Ukras svemu daje đeram, na kojem se izvlači voda iz bunara za napajanje stoke, a pored njega česma sa hladnom, gotovo izvorskom vodom. Podalje od salaša nalazile su se trščane pastirske kolibe „s vedrom na tri vjetra”. Malo podalje od salaša pčelinjak. Sve okolo široko, dugač-

Ramiz HADŽIBEGOVIĆ Katun na Durmitoru

Katun je istorija čovjeka koji je sa tim običajima i navikama časno i čestito živio, zato je uvijek težio da poistovjeti svoje vrijeme i svoj svijet sa precima, jer su ostavili duboke tragove vječitih vrijednosti

ko, ravno kao na tepsiji. Tu je i povrtnjak, pun svakojakog povrća, lubenica, ali i cvijeća, kantariona, divlje nane, majčine dušice. Salaš čuvaju šarplaninci i psi jamari, a ovce kudravi pulini. U kišnom periodu, a posebno u jesen i preko zime, blato, vjetar, studen, pustara. Pored pastira ogrnutog kabanicom i sa štapom u ruci, krupne krave idu na pašu cijele godine. (Jedan Njemac je rekao: „Na salašu moraš raditi kao konj i da uvijek budeš tvrd kao ker”). Zimi nalaze i pasu ono što ljeti neće ni da vide: trsku, rogoz, situ, ražulju. Taj starež odmekne i krave ga vole. Zimi ima više posla nego ljeti jer je sva stoka i živina na salašu. Nekada je na salašima cvjetao život, danas, kao na planinskim katunima, sve odumire i polako nestaje. Nema više ispaše za ovce. Krupna stoka je smještena na farme sa impozantnim krovovima, gdje nema pasa i pastira i gdje se muža obavlja na struju. Na salašu se oduvijek odvijalo cjelovito bitisanje: rad, odmor, veselje, tako da je on ujedno bio i dom i radno mjesto, i izletište i odmorište; slavile se No-

ve godine, vjerski praznici, vjeridbe, svadbe, prepričavale se razne zgode i nezgode.

(Na pitanje kad je najljepše na salašu, Lala odgovara: “Najlepše je kad se leti skloniš u hlad ispod duda!”)

Ljeto na planini brzo prođe. Sa punim kacama i mješinama skorupa, sira, vune, slatka od šumskih plodova i još koječega, stočari se vraćaju u svoja sela, ispraćeni prvim oktobarskim kišama, ostavljajući svoje katune planinskom snijegu

Ni na salašima život nije bio lak i udoban, ali je bio uzvišen: između ravnice i neba, gdje nije bilo pregrade, čula su se jata raznih ptica, a posebno sivih ždralova, kako prelijeću i po čijem su kliktanju ljudi od drevnosti znali kakvo će biti vrijeme.

Ljeto na planini brzo prođe.

Sa punim kacama i mješinama skorupa, sira, vune, slatka od šumskih plodova i još koječega, stočari se vraćaju u svoja sela, ispraćeni prvim oktobarskim kišama, ostavljajući svoje katune planinskom snijegu, mećavi, munjama i gromovima, zavijanju gladnih vukova,

koji jedva čekaju kada će stočari opet istjerati svoja stada na njihovo stanište. Priroda je skladna, snažna, bogata, savršena. Ona pulsira, živi, miče se, pokreće i preliva kao u spojenim sudovima. Dok je bila nevidljiva, neshvatljiva, nečitljiva, bez dimenzija i trajanja, ljudi su na katunima živjeli prirodu jer su u njoj prepoznavali najprirodniji oblik svoje egzistencije, vlastitog postojanja i nalazili savršenu opomenu za sopstvenu konačnost. U šumama i na prostranim pašnjacima, prepunim mirišljave trave, bilo je uvijek neke čudne mistike i intrigantne tajne. („U prirodi se sve zna: šta ko radi, ko s kim živi na istom mjestu, ko je kome hrana, ko se od koga brani, ko koga traži i juri – to je uvijek bilo tako i tako će ostati” - Miroslav Petrović, Medved Mi-

lisav i drugari, zbirka priča.)

To znaju samo oni koji razumiju narav prirode jer ona otkriva prikrivajući i prikriva otkrivajući svoju otmjenu i raskošnu mjeru. Ako neko želi da upozna karakter našeg naroda, njegov duh, šarm, običaje, male radosti i velika veselja, nek odvoji malo vremena od svog dragocjenog odmora da provede nekoliko dana na nekom od preostalih katuna. Biće kao da ste iskoračili iz samog vremena u neki smireniji i drugačiji poredak stvari, iako su se život i svakodnevica na katunima potpuno promijenili u odnosu na vrijeme kada čovjek nije robovao porocima današnje tehnologije. Spavati na zemljanom podu ili na slamaricama, skupljati pečurke, peći ih na vatri jednako kao meso na žaru, usred pašnjaka ili šume, jesti hranu ispod sača iz glinenih posuda drvenom kašikom, piti vodu iz šake i testije, ili gusto i uku-

sno mlijeko iz karlice. Vrijeme rđave stvarnosti dade odgovor: planinski pašnjaci postadoše željni stada, svirala i pastirskih dozivanja. Sve je manje mladih ljudi koji se bave stočarstvom, pa nema ni stada ni ovaca. Sve kao da odlazi u istoriju naše planinske ekonomije. Možda je to i prirodno i logično. Ti veliki planinski prostori prepuni najkvalitetnije trave, koji su danas pustoš, veliki su potencijali, prirodno i društveno bogatstvo, koje su naši preci cijenili i adekvatno koristili. Stari oblici takvog privređivanja nestaju, a novi se ne stvaraju. Farmerski uzgoj stoke ne može biti potpuna zamjena za naprednu stočarsku ekonomiju. Takve prirodne resurse niko ne bi zapostavio bez adekvatne i pravilne namjene. Pa ipak, nezavisno od svih promjena koje je pretrpio, katun je ostao vjeran sebi.

Svaka priča o katunima, koji imaju miris iskona i pamtivijeka, nije priča o carevima, vilama i vilenjacima, hajducima i komitama, već pamćenje o časnim domaćinima, stočarima, pastirima sa Balkana, o običnim porodičnim junacima. Katun je istorija čovjeka koji je sa tim običajima i navikama časno i čestito živio, zato je uvijek težio da poistovjeti svoje vrijeme i svoj svijet sa precima, jer su ostavili duboke tragove vječitih vrijednosti.

Bio je to sirotinjski ali lijep život, sa dosta pritvorne patrijarhalne idiličnosti. Niko bolje od katuna ne pamti i ne poznaje bogatstvo naše duše, epski i lirski duh, jer je život funkcionisao po mjeri čovjeka, njegove filozofije, običaja i kulture.

Ljudi su igrali igre života iz dana u dan, sa malim podvizima koji su ih činili srećnim, radosnim, ispunjenim.

Donosimo izbor iz nove knjige eseja

Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava” koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

U mislima i osjećanjima balkanskih naroda katun je živio kao naglašeno i aktivno mjesto života. Oni su svetinja koja se preliva preko granice života, riječi i mnogobrojnih sjećanja i uspomena. To malo vatrište sreće i nade, radosti, želja i planova, osvjetljava novim pokoljenjima i novom vremenu trnovit put naših predaka.

Iako se na ovim našim prostorima svaka tradicija prekida i uvijek sve počinje iz početka, katuni, ostavljeni i napušteni, i dalje griju ljudsku dušu, dozivajući sreću koju uvijek mogu naći u ljudskim sjećanjima. (Nastavlja se)

Piše:

Kaca pritisnuta kamenom Crnogorac na katunu

Oglasi i obavještenja

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka ad Podgorica MB 02096099 protiv izvršnog dužnika Borislava Krkovića iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI

1.Određuje se dvadeset prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnost označena kao kat. parcela br. 467/1, broj zgrade 3, poslovni prostor oznale PD 8, površine 29 m2 u prizemlju objekta upisana u LN br. 3036 za KO Budva kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Budva

2. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.05.2023. godine u 10:15h., u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 3293/2014 od 16.12.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 85.740,43 € sa zakonskom zateznom kamatom od 28.11.2014. godine do konačne isplate i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3.Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA OPTEREĆE NJA I IZDAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA. OV.BR.2069/08.OD

13.03.2008. Hipoteka PORESKO POTRAŽIVANJE BR. 043-03-6558 OD 17.11.2017. GOD. U KORIST OPŠTINE BUDVA U IZNOSU OD 2.099,17 E..

4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja br I. 594/2016 od 17.02.2017. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 42.751,80€

5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO

6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank ad u iznosu od 4275,18 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banka ad,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

Dana, 11.04.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Na osnovu člana 24 stav 5 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta Opština Rožaje- Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj- Služba za izradu razvojnih projekata, Maršala Tita br. 1 – Rožaje, donijeto Rješenje br. UPI 06-322/23-101/8 od 14. 04. 2023. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Regulacija korita rijeke Ibar kroz naselje Suho Polje u Rožajama. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18).

Rješenjem o davanju saglasnostu utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da izvođenje predmetnog projekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na:

- mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje značajnog štetnog uticaja na životnu sredinu;

- pogram praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Protiv rješenja o davanju saglasnosti na Elaborat može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje, u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u sredstvima informisanja.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD Podgorica MB 02096099, protiv izvršnog dužnika, Radovan Kapisoda iz Budve.Mainski put 75, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI

1.Određuje se trideset šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika I to kat. parcela br. 407/2, u naravi stambeni prostor oznake PD 3, površine 80 m2, koji se nalazi u potkrovlju objekta zgrade br. 1, upisana u LN br. 1141 za KO Budva kod Uprave za nekretnine PJ Budva.

2. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.05.2023. god. u 10h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 2693/2014 od 19.11.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 84.074,55 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29.09.2014. godine do konačne isplate, na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €, nagrade za rad Javnog izvršitelja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3. Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to:Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 20.000,00 EURA U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.KAO I ZABRANA OTUDJENJA I DAVA NJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA.I OV.BR.10234/ 07.OD 16.10.2007. Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BA NKE AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA,OPTEREĆENJA I DAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCAI OV.BR. 213/08.OD 17.01.2008. Zabilježba rješenja o izvršenju JAVNOG IZVRŠITELJA VUJOVIĆ VLADANA IZ KOTORA POSLOVNI BR. I-394/18 OD 16.04.2018. GOD.i rješenja ovog Javnog izvršitelja 4. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja posl br. I 2693/2014 od 11.11.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 92.820,00 €. 5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko banke u iznosu od 9.282,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banke, sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’. Dana, 11.04.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

BROJ:I-556/2019

Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008. godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DVADESET SEDMA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog duznika to:

- u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2

II Određuje se ročište za dvadeset sedmu prodaju za dan 04.05.2023.godine u 08:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura )

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na dvadeset sedmom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 05.04.2023.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju,

promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi

U slU g E

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008

3

KOSIM placeve, bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno, Vukčević 069/991-999, 067/000-008

4

POTREBNI vozači C kategorije, radno iskustvo dvije godine Tel. 069/032-380

5

POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu Tel. 069/032-380

6 Kućepazitelj/ka potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru.

Viber/SMS: 069/123-074

7

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta M GELATO d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za pogon za proizvodnju sladoleda koji je planiran na katastarskoj parceli broj 59/5 KO Podgorica I, u Podgorici.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o predmetnom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me

Дана 15. априла 2023. у 74. години преминула је наша драга

ЈЕЛЕНА-ЛЕЛА Миленка РАДОВИЋ рођена Милетић

Сахрана је по жељи покојнице обављена у кругу породице, 15. априла на мјесном гробљу, село Махала

Зета.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Poslovni broj: Iv. br. 574/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Wir metaloprerada“ doo Podgorica, Nikšićki put bb, koga zastupa Drobnjak Petar, advokat iz Bijelog Polja, protiv izvršnog dužnika „Final Trade“ doo Bar, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 421/19 od 07.06.2019. godine i račun br. 389/19 od 28.05.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.04.2023. godine, donio je

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Final Trade“ doo Bar, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 421/19 od 07.06.2019. godine i račun br. 389/19 od 28.05.2019. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o izlasku na lice mjesta od 21.11.2022. godine, zapisnika sa izlaska na lice mjesta od 20.12.2022. godine dopunskog rješenja o izvršenju od 24.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.04.2023. godine.

OPŠTINA ULCINJ

Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br 75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti,

O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost

da je nosioc projekta „Panorama Tour“ d.o.o., Rastiš b.b.,Ulcinj, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat - Pogon za preradu maslina proizvodnju maslinovog ulja, na katastarskoj parceli br.11/3 KO Rastiš, Opština Ulcinj.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne i stambene djelatnosti Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao na web sajtu opštine.

Rok za javni uvid dostavjlane mišljenje o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formi je do 28. 4. 2023.god, na adresu: Opština Ulcinj, Sekretarijat za komunalne stambene djelatnosti.

Oglasi i obavještenja

Дана 17. априла 2023. преминула је у 86. години наша драга

ИКОНИЈА Мирка ЛАСИЦА

рођена Станић

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу дана 18. априла од 11 до 16 часова када ће се обавити сахрана на Градском гробљу у Никшићу.

Ожалошћени: супруг МИРКО, синови МИОДРАГ и МИЛАН, кћерка МИРЈАНА, сестра АНКА, ђевер НИКОЛА, снаха ЉИЉАНА, јетрва МИЛОСАВА, унучад СТЕФАН, АЛЕКСАНДАР, ИВАН, АЛЕКСАНДРА, АНА и НИНА, братанић и братанична, сестрић и остала бројна родбина

Тужним срцем јављамо да је дана 16. априла 2023. у 73. години послије дуге и тешке болести преминула наша вољена

Preminuo je dana 17. aprila 2023. u 60. godini života

VLADAN Aleksandra VUČELIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 18. i 19. aprila u periodu od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga TATJANA, djeca ALEKSANDAR, FILIP i VERA, unuk MATIJA, snaha NEVENA, zet NEMANJA, sestre LJILJANA, SLAVICA i DRAGICA, braća od strica ILIJA i ŽARKO, brat od tetke DEJAN i ostali mnogobrojni članovi familije

715

Дана 17. априла 2023. умрла је у 65. години наша драга

Obavijest o smrti našeg dragog

ВОЈИСЛАВА ЛЕКИЋ рођена Радошевић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана

17. априла од 10 до 15 часова и дана 18. априла од 10 до 12 часова када се креће за село Комарно гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Вијенци се не прилажу. Кућа жалости: Стева Бољевића 28, Подгорица.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг ВОЈИСЛАВ, кћери ЈАДРАНКА, ЉИЉАНА и МИРЈАНА, браћа МАЛИША, МИХАЈЛО и МАКСИМ, сестре: ВИДОСАВА, КОВИЉКА, ВЕСНА и ЗАГОРКА, ђевер ГОЈКО, јетрве ЈОРДАНКА-БИСА и ДЕСАНКА као и остала многобројна породица ЛЕКИЋ и РАДОШЕВИЋ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ЉИЉАНА Миљкова ВУЈАЧИЋ рођена Горановић

Саучешће примамо у капели под Требјесом дана 17.

априла од 11 до 16 и 18. априла од 11 до 14 30 ча-

сова. Сахрана ће се обавити 18. априла у 15 часова

на градском гробљу у Никшићу.

Цвијеће се не прилаже

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг МИЉКО, ћерке: ИВАНА, АНА и ЈОВАНА, брат САВО, сестра ВЕСЕЛИНКА, ђевери: РАДОВАН, СТЕВАН, ДУШАН и ГАВРИЛО, заове: ДРАГИЦА, ЈЕЛИЦА, ГОСПАВА, СТАНИЦА и СТЕВАНИЈА, јетрве: ТАЊА, АНТОНИЈА, ЂУЛИЈА и РАДА, унучад и остала родбина ВУЈАЧИЋ и ГОРАНОВИЋ

Dana 13. aprila 2023. godine napustila nas je naša

RADMILA RADA SAVIĆEVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju u Jelenku – Danilovgrad.

VUKIĆA-VUČINE L. MARKOVIČA

Poslije kratke i teške bolesti dana 15. aprila 2023. godine preminuo je naš dragi suprug, otac, svekar i djed.

Saučešće je obavljeno 15. i 16. aprila, kada je upriličena i sahrana na Novom gradskom groblju u Podgorici.

Ožalošćeni: supruga ANKA-ANA, kćerka ŽANA, sin DEJAN, sestra VELIKA-VESNA, snaha JELENA, unučad: VASILIJE, KSENIJA i MARIJA i ostala mnogobrojna porodica MARKOVIĆ

Ožalošćeni: sestra OLIVERA-VERA MIJOVIĆ i njeni TANJA, NEBOJŠA, JELENA, JULIJA, NEVENA, TIJANA i DUŠAN ĐOKOVIĆ

Дана 17. априла 2023. преминуо је у 74. години наш драги

Дана 14. априла 2023. у 81. години живота након дуже болести преминуо је наш драги

ДАНИЛО Алексе ПЕРОВИЋ По жељи покојника сахрана је обављена у кругу породице, дана 15. априла на Новом гробљу у Подгорици.

По жељи покојника сахрана је обављена у кругу породице на Градском гробљу у Никшићу.

Дана 17. априла 2023. изненада је преминула у 83.

години наша драга МИЛЕНА

Радованова ВУКОТИЋ

рођена Караџић

Саучешће примамо у градској капели Даниловград дана 17. априла од 11 до 16 часова и дана 18. априла од 10 до 13 часова, када крећемо за Чево гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И: супруга СТАНКА, син ВАЊА, кћерке ХЕЛЕНА и БОЈАНА, брат МИЛОРАД, сестре ЈЕЛА, БОСИЉКА и ЗОРКА, снаха МИРА, зет ВЕСКО, унучад НИКОЛА, МАША, НАЂА и ЛАНА, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 744

Дана 17. априла 2023. преминула је у 99. години живота наша драга ДАНИЦА Ђурова ГЛЕНЏА рођ. Вучковић

Dana 16. aprila u 86. godini života preminuo je u Australiji

VLADIMIR Mirov LAČKOVIĆ

Datum i vrijeme sahrane biće naknadno objavljeni.

По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице истога дана у 13 часова на сеоском гробљу Очинићи.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син НИКОЛА, унук ПЕЂА, кћерка ЗОРКА са породицом и остала родбина ГЛЕНЏА и

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЕСЕЛИН и МИЛОШ, ћерке ОЛГА, ВЕСНА, НЕВЕНКА и ВЕРА, снахе ДУЊА, СВЕТЛАНА и САЊА, заова ГОСПАВА, братанићи РАДЕНКО, ИСАИЛО, РАНКО, СЛОБОДАН и ДРАГАН, братанична РАДЕНКА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ВУКОТИЋ и КАРАЏИЋ

Дана 15. априла 2023. године послије тешке болести преминуо је наш вољени

БРАНИМИР Јована ВУЈАЧИЋ

1949 – 2023

Саучешће смо примали у градској капели Чепурци дана 16. и 17. априла од 10 до 14 часова. Сахрана је обављена дана 17. априла у 14 часова у породичној гробници на Чепурцима.

Ожалошћени: супруга ОЛГА, кћерка СНЕЖАНА, синови ИГОР и ИВАН са породицама, сестра АНКА и брат ЗОРАН са породицама

739

Posljednje zbogom dragom kumu i nadasve časnom čovjeku

VUJADINU – LALU JOVANOVIĆU

Ožalošćeni: supruga VERA, sinovi ALEKSANDAR, PETAR, NIKOLA i STEVAN, snahe MIRJANA, ANETTE, TESS, unučad MAKSIM, TOMAS, BRAXTON, ROMA i ARIA, sestra STANKA, bratanić RADONJA, bratanična BILJANA, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina LAČKOVIĆ i ujčevina

МАРКО, МИА и СВЕТЛАНА

Dragi kume, čuvaćemo i njegovati naše kumstvo naslijeđeno od naših časnih predaka.

PREDRAG i NENAD ĆOROVIĆ sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Посљедњи поздрав нашем комшији

Posljednji pozdrav dragom zetu

BRANU VUJAČIĆU

795

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

DANICI GLENDŽI

Od BRANKA, NJEGOSAVE, MILENE i JELENE

VLADANU VUČELIĆU

GORAN JEVRIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

Постоји нешто што никада умријети неће, а то су успомене на тебе.

Памтићемо те по поштењу и доброти коју си свима несебично пружао.

С поштовањем, КОМШИЈЕ ИЗ УЛАЗА ВАСА РАИЧКОВИЋА бр. 32

796

DANICI GLENDŽI RADOVAN i RAJKA VUČKOVIĆ

Posljednji pozdrav poštovanom

VUKIĆU VUČINI Lukinom MARKOVIĆU

743

Posljednji pozdrav dragom

Od kuma ILIJE DEDIĆA sa porodicom

800

Krasile su te najljepše ljudske osobine i kao takav ostaćeš vječno u mom sjećanju.

Tašta SPASA MIJANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom zetu i pašenogu

BRANU VUJAČIĆU

Počivaj u miru dobra i plemenita dušo.

OLJA i MIŠO VUJOVIĆ

VUČINI MARKOVIĆU

Otišao si tiho i dostojanstveno, kao što si živio. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo tvoj vedri lik nositi u srcu i čuvati od zaborava.

JANKO, ĐINA i MARKO RADOSAVOVIĆ

Posljednji pozdrav

VUKIĆ – VUČINA MARKOVIĆ

799

ŽELJKO GRBOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

VUČINA MARKOVIĆ

Zauvijek ćemo te čuvati u našem sjećanju.

NAĐA, ANDRIJANA i BOŽINA POPOVIĆ

742

766

713

725

Posljednji pozdrav dragom ĐURU

Počivaj u miru, a ja ću te zauvijek čuvati u svom srcu.

SAŠA MARKOVIĆ

826

Poslednji pozdrav kolegi i prijatelju

sa porodicom

755

Посљедњи поздрав нашој

РАДМИЛИ САВИЋЕВИЋ

С љубављу и поносом

Твоји: НОНО, ЈЕЛЕНА, ЈУЛИЈА, НЕВЕНА, ТИЈАНА и ДУШАН

Posljednji pozdrav našoj dragoj

769

Dana 13. aprila 2023. godine sam se oprostila od moje mnogo voljene sestre

RADMILE RADE SAVIĆEVIĆ

Bila si moj najveći oslonac pružajući mi ogromnu pažnju i ljubav.

U dubokom i vječnom bolu za tobom

Tvoja sestra

OLIVERA VERA MIJOVIĆ

752

Dana 13. aprila 2023. godine napustila me je moja voljena tetka

RADI SAVIĆEVIĆ

Višedecenijsko i višegeneracijsko prijateljstvo između naših porodica, uz dijeljenje tužnih i radosnih trenutaka, oplemenilo je naše živote.

RADMILA RADA SAVIĆEVIĆ

Obilježila si moj život i ostaćeš zauvijek u mom sjećanju.

Tuguje za tobom tvoja TANJA

Zauvijek vaši: MAJA, NINA i OBRAD MIHAILOVIĆ 753

712

Posljednji pozdrav zetu i tetku

ĐURU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

VUKAŠIN MARKOVIĆ sa porodicom

Dragi đede BAJA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

MAŠA, STEFANA i JULIJA

751

RADMILI SAVIĆEVIĆ

Počivaj u miru.

754

RADA MILUTINOVIĆ

768

Umrla je

RADMILI RADI SAVIĆEVIĆ

732

RADA SAVIĆEVIĆ

Teško mi je što te više nikada neću vidjeti. Kada mi je bilo najteže ti si bila tu. Nikada te neću zaboraviti.

Počivaj u miru u tvom Jelenku.

NAĐA ILIĆ

Stanari ulaza BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆA 50, Podgorica

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

Bila je pokretačka snaga, duh i oslonac našoj maloj, složnoj zajednici.

Posljednji pozdrav mojoj dragoj drugarici

784

Posljednji pozdrav majki naše drage koleginice

MILENA Radovanova VUKOTIĆ

728

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Voljenoj majci i supruzi

Posljednji pozdrav dragoj komšinici VOJKI LEKIĆ

Počivaj u miru. Hvala ti na svemu.

MILANKA MARKUŠ sa porodicom

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju naše porodice

VOJKI LEKIĆ

801

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim sjećanjima.

VOJKI

Nemamo riječi kojima možemo izraziti bol i tugu za tobom.

VOJISLAVA LEKIĆ

Počivaj u miru, naša Vojka.

797

Đever GOJKO i jetrva DESE sa porodicom

Tvoji: VOJO, JADRANKA, LJILJANA i MIRJANA

749

Posljednji pozdrav našoj kumi, prijateljici, komšinici

Posljednji pozdrav dragoj

VOJKI LEKIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, poštovana i voljena.

Neka Tvoja plemenita duša počiva u miru.

VOJKI

BANJO i STANKA PERUNOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj kumi

VARAGIĆI

MILEVA, NELA, DRAGANA i MAJA sa porodicama

VOJISLAVI LEKIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na Tebe.

Tvoji kumovi RAJO i NADA MIJATOVIĆ sa porodicom

VOJISLAVA LEKIĆ

Hvala ti za svu pažnju koju si nam nesebično pružala i neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VLADO i DUDA POPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki VOJISLAVI LEKIĆ

Hvala ti za svu pažnju koju si nam uvijek pružala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

RADOŠEVIĆI: DANKA, DUBRAVKA i JELENA

798

759

Olgine kolege: PETAR, TANJA, VANJA, DEJAN, ANA, DADO i ANDRIJANA 747

748

VOJISLAVA LEKIĆ

Draga moja sestro, počivaj u miru i vječno ti hvala za svu pažnju koju si mi pružala.

Tvoj brat MALIŠA RADOŠEVIĆ sa porodicom

711

731

746

Posljednji pozdrav

DANILU PEROVIĆU

Uvaženom prijatelju

PORODICA RUDANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu i iskrenom prijatelju ČEDU

Od porodice pok. CAGENA JOVANOVIĆA MILICA, VLADO, MARKO

717

TUŽNO SJEĆANJE

dipl. ing. MIRJANA ĐURIČIN 18. 4. 2015 – 18. 4. 2023

Ljubav ne prestaje odlaskom, Niti sjećanja vremenom.

Najtoplije sjećanje na našeg

VASILIJA VASA KUSOVCA

18. 4. 2013 – 18. 4. 2023.

Godine prolaze, ljubav i uspomene ne blijede. Zahvalni na svakom provedenom trenutku sa tobom. Ponosni na tebe, koji ostaješ uzor svima nama.

TVOJA PORODICA

718

822 IN MEMORIAM 17. 4. 1983 – 17. 4. 2023.

BLAŽO JOVOVIĆ

S ljubavlju

MIODRAG DRAŠKOVIĆ

Danas je 5 godina od tvoje smrti. Vrijeme ne može izbrisati ljubav, drage uspomene i sjećanje na tebe.

Supruga LJILJANA, kćerke SLAVICA, SONJA, DARKA i DANIJELA, unučad i praunuk

Navršava se 40 dana od smrti naše drage STANKE

Tvoje kćerke TANJA, LJUBICA i GROCKA

762

Ljubav i sjećanje na tebe i dalje žive svakoga dana, a sa njima i ti u našim srcima i mislima. Dok živimo mi živjećeš i ti jer ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: RAJKO, MIĆO, DUŠKO, DRAGANA, NIKOLA i NAĐA

726

Dragi tata

ZORAN MIJOVIĆ

„Srećni ljudi ne nose sat“ – rekao si. Od kada te nema , svi smo počeli da ih nosimo, i nijedna nam radost nije kompletna. Nedostaješ nam mnogo, u srcu te čuvamo zauvijek.

Tvoja ŽELJKA sa porodicom

Dvije godine bez đevera, strica, đeda

RADOJA Radunovog DRAŠKOVIĆA

Uporni u ljubavi i sjećanju, uvijek nađemo tvoj trag Blatinjski...

Svjesni temelja kojeg si davao Radunovim i Ikonijinim Draškovićima...

Tvoji, DRAGOJEVI: ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA, ANJA i RADE

761

VASILIJE KUSOVAC

10 godina od smrti moga dragog oca.

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tebe. Tvoja ćerka LJUBINKA sa porodicom

Četrdeset je tužnih dana od kako nije sa nama naš voljeni

SLOBODAN Radovanov JOVOVIĆ

1954 – 2023

PILOT-KAPETAN

Prerano Si nas napustio baš kada je trebalo da živiš i uživaš u plodovima svoga rada sa svojom časnom porodicom. Kratko si uživao sa svoja tri unuka.

Od malih nogu uvijek smo Te željeli. Zbog školovanja, poziva i porodice živio Si u Beogradu.

Uvijek Si se rado vraćao rodnom Cetinju i porodici.

Posebno smo ponosni na četrdesetogodišnje letjenje bez ijedne mrlje u letačkoj karijeri.

Hvala što smo posljednje dane Tvoga života proveli kao uvijek – bratski. Sa tugom i bolom uvijek ćemo Te se sjećati, znaćemo Te sačuvati od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI: Supruga NADA, sin RADOVAN, kći MILICA sa porodicama, brat MILUTIN-MITO, sestrična MAJA VUKSANOVIĆ sa porodicom, sestrići VESKO i MILJAN PAVLIĆEVIĆ sa porodicama

Sjećanje na moje roditelje

MAKSIM GORDANA ZEČEVIĆ

Godine prolaze , ali sjećanja na vas nikad. Ćerka DRAGA

760

TVOJI NAJMILIJI