Dnevni list Pobjeda 18.07.2021.

неђељом Neđelja, 18. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 199993 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Za sedmicu skoro 1.500 tekstova o Rezoluciji, lažne vijesti nemoguće prebrojati

STR. 2. i 3.

Bezočna propaganda Vučićevih tabloida Tomislav Marković, srpski pisac i novinar

Bratić za v. d. direktoricu podgoričke gimnazije imenovala Biljanu Vučurović, suprugu poslanika DF-a Jovana Vučurovića

Bojanić-Lalović: Pravno ću provjeriti razloge za moju smjenu

STR. 8. i 9.

Toliko je osvježilo da ledi krv u žilama

» U konfuznom obrazloženju smjene navodi se da je Zoja Bojanić-Lalović povrijedila radnu obavezu zato što nije formirala školski odbor koji se bez saglasnosti resornog ministra nije mogao ni formirati. Sociolog Srđan Vukadinović kazao je da je STR. 7. nastupila tamna strana u istoriji crnogorskog školstva

Na barskoj rivijeri odmara 11.000 turista, potrošnja mnogo manja

Bogata klijentela bira druge destinacije

Iako se u većini turističkih zemalja pooštravaju mjere protiv korona virusa, nadležni u Crnoj Gori tvrde da je broj inficiranih još nizak STR. 6.

STR. 4. i 5.

SLUČAJ „MAŽESTIK“: Beogradski biznismen crnogorskog porijekla reagovao na saopštenja DF-a o incidentu u Beogradu

SEKULIĆ: Tuče nije bilo, sin Andrije Mandića me je udario

ZA POBJEDU IZ NJEMAČKE: Dr Nikola Šaban iz Ludvigshafena na Rajni o katastrofalnim poplavama na zapadu te države

STR. 3.

STR. 10.

Gradovi i sela pod vodom Ni strategije, ni plana ako broj zaraženih naglo skoči

2

Politika

Neđelja, 18. jul 2021.

Politički analitičar poručio da se moraju istražiti razlozi zadržavanja pojedinih crnogorskih poslanika na granicama sa Srbijom

Janjić: Ako se kažnjavaju zbog Rezolucije o Srebrenici, to je fašizam PODGORICA – Crna Gora bi morala, ako drži do svog parlamenta, pokrenuti pitanje zašto su njeni poslanici nedavno zadržavani na granicama sa Srbijom, i da u tome traži asistenciju međunarodnih vlasti. Teško mi je da povjerujem da bi razlog mogao biti njihovo glasanje za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, jer to bi bio fašizam – kaže za Pobjedu Dušan Janjić, politički analitičar.

Nedavno je poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković doživjela maltretiranje na aerodromu u Beogradu, gdje su je i na ulasku i na izlasku iz Srbije više sati zadržali i pretresali. Poslanice Ure Božena Jelušić i Suada Zoronjić u četiri navrata su zadržavane na graničnim prelazima sa Srbijom kada su išle u Srebrenicu na obilježavanje 26. godišnjice genocida. Do sada nijesu saopšteni stvarni razlozi zadržavanja poslanika.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin kazao je, nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, da će tražiti da se ulazak u Srbiju zabrani onima koji su u Skupštini Crne Gore glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Iako su VuksanovićStanković, Jelušić i Zoronjić glasale za Rezoluciju, Janjić kaže da ne vjeruje da je u pitanju pretvaranje Vulinove najave u politiku kažnjavanja, ali upozorava da ovakvi slučajevi ne smiju ostati neistraženi.

- Nema spora o tome da se vodi neprimjerena kampanja iz Srbije prema Crnoj Gori i upravo zbog takve atmosfere ovaj događaj mora biti istražen, jer ovakvi slučajevi su okidači. Nikad se ne završe na ovoj priči, izazovu seriju drugih događanja, a mogu izazvati i lokalne oružane sukobe – poručio je Janjić.

Pozvao je i crnogorsku i srpsku stranu da ispitaju događaje jer,

Najnovije istraživanje javnog mnjenja vrhunac negativne kampanje - Nesporno je da vlast Srbije vodi negativnu kampanju iz Srbije prema Crnoj Gori. Vidjeli ste najnovije istraživanje javnog mnjenja. Oni su uspjeli svojom kampanjom da indoktriniraju mlade, da od Crnogoraca naprave neprijatelje.

To je stvarno vrhunac – kaže Dušan Janjić.

Istraživanje urađeno za potrebe udruženja Crnogorski elektori Srbije pokazalo je da više od polovine građana Srbije (više od 62 odsto) smatra da Crnogorci kao nacija ne postoje, već da su u pitanju Srbi, oko 40 odsto smatra da su srpski i crnogorski isti jezik, a samo 35,3 odsto smatra da Crna Gora treba da bude samostalna država.

Dušan Janjić

kako kaže, ovakav događaj nije zabilježen u međunarodnom javnom pravu.

– Neophodan je zahtjev javnosti, vlasti i medija, i u Crnoj Gori i u Srbiji, da se to istraži, da se vidi koji su pravni razlozi i šta se stvarno dogodilo. Jer, toliko smo svjedoci lažnih vijesti i fingiranih afera, ovdje su i ratovi počinjali na izmišljenim maltretiranjima. Na primjer, navodno ubistvo zastavnika Srbije u okolini Vukovara nije se dogodilo, ali je iskorišteno za počinjanje rata – kaže Janjić.

Prema njegovim riječima, svi treba da pokažu odgovornost.

– Iako ovdje živim i znam sve slabosti ove vlasti, ne mogu da vjerujem da su došli dotle da instrumentalizuju fašizam, to im u Srbiji neće proći. Jer, ovo je fašizam, ako neko može na granici iz partijsko-političkih razloga ili bilo kojih da bude maltretiran, a pogotovo zato što je učestvovao u osudi genocida. Ne ulazim ko je bio sa crnogorske strane, i njihove izjave moraju biti ozbiljno razmotrene, jer to nije za igru.

Nema pravo niko da oćuti niti da se opravdava bilo kakvom rezolucijom, a pogotovo nemaju pravo da oćute ili ne daj bože slažu, učesnici događaja. To je stvar za organe i Crne Gore i Srbije, ali i međunarodne javnosti i mora se insistirati na tome – kazao je Janjić.

Poručio je da je opšta norma koja važi u savremenoj civilizaciji da se ne prihvata nepriznavanje genocida i da se zbog toga može kažnjavati.

– A da se neko kažnjava zato što je učestvovao u usvajanju Rezolucije o genocidu to je apsolutno nonsens. Ta vrsta pravnog osnova za maltretiranje bilo koga, pogotovo stranog državljanina, ne postoji.

Crna Gora bi morala, ako drži do svog parlamenta, pokrenuti to pitanje i da traži i asistenciju međunarodnih vlasti, jer to je sloboda prelaza koja se tiče i EU i NATO, i svakog građanina – istakao je Janjić.

Podsjetio je da je Vulin bio u JUL-u, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u SRS. – Njihove stranke aktivno su pomagale tzv. oružanu borbu. Nijesu priznavali uopšte da je Srbija u ratu, a kamoli da je napravljen neki ratni zločin. Međutim, Vučić nije dobio vlast u Srbiji 2012. jer je osporavao zločine ’90. godine. Očiglednio je da posljednju godinu imaju veliki problem sa sopstvenim identitetom, politički veliki problem sa obezbjeđivanjem podrške i da su se uhvatili mehanizama koji zaista liče na devedesete godina. Upravo ono doba kad je bio genocid. Ta vrsta politike u Srbiji nema gdje da dovede nego do novih sukoba – dodao je Janjić. i. K.

PODGORICA - Beogradski mediji u prvih sedam dana nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici objavili su gotovo hiljadu i po tekstova a lažne vijesti u njima i dezinformacije teško je prebrojati, saopštili su Pobjedi iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC).

Skupština Crne Gore je 17. jula usvojila Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici, nakon čega je uslijedila dezinformaciona kampanja srpskih tabloida koji su taj akt okarakterisali kao napad na Srbe navodeći da se njime taj narod karakteriše kao genocidan. To je samo jedna od objavljenih neistina jer se u Rezoluciji decidno navodi da nijedan narod ne može biti genocidan i da je odgovornost za zločine isključivo individualna.

Za sedmicu skoro 1.500 tekstova o Rezoluciji, lažne

Bezočna prop Vučićevih ta

Talas dezinformacija

Milan Jovanović iz DFC-a kaže da je, nakon usvajanja Rezolucije, talas dezinformacija pokrenuo veliki broj medija iz Srbije ali takođe i prosprski orijentisani mediji iz Crne Gore.

- Kontinuiranim naporima onlajn glasila, Rezolucija o Srebrenici je trebalo biti predstavljena kao akt koji sprski narod označava genocidnim. Na udaru su bili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, poslanici koji su glasali za Rezoluciju, ali i premijer Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. S obzirom na broj tabloida i tekstova koji dnevno izađu iz njihove kuhinje, jako je teško kvantifikovati tačan broj dezinformativnih tekstova, ali da budem iskren ne radi se tu o zavidnoj kreativnosti. Naprotiv – isti narativi se recikliraju još od usvajanja Rezolucije, vodeći se onim principom ponavljaj dok ne postane istinito. Vodeći se tom matricom, iz dana u dan smo čitali identične ‘copy-paste’ naslove i tekstove, gdje se Crnogorci upoređuju sa ustašama. U tekstovima se navodi da se Rezolucijom stavlja genocidni žig Srbima, a taj dokument se kvalifikuje kao veleizdaja - kazao je Jovanović za Pobjedu.

Tim DFC-a u prvih sedam dana nakon usvajanja Rezolucije od 17. do 24. juna registrovao skoro 2.500 hiljade članaka o tom dokumentu u regionalnim medijima od čega je njih 1.484 bilo iz srbijanskih medija. Veliku paPODGORICA – Ministarstvo koje vodi registar političkih partija trebalo bi da ukloni iz njega sve partije koje posljednjih šest godina nijesu učestvovale na izborima – kaže za Pobjedu politički analitičar Zlatko Vujović.

Prema podacima Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u Crnoj Gori registrovane su 53 političke partije, a posljednje upisane u registar su Građanski pokret Nova ljevica i Hrvatska reformska stranka Crne Gore koje su oformljene 31. jula prošle godine.

Vujović kaže da političko organizovanje ne treba da bude ekskluziva privilegovanih, odnosno onih koji imaju novac i moć.

Zato je, kako je rekao, dobro da uslovi za registraciju partija budu liberalni. On smatra da je to od posebnog značaja za tranzicione zemlje poput Crne Gore, te da bi, uprkos zloupotrebama koje se mogu pojaviti, uvođenje restriktivnijih uslova imalo negativan efekat za dalju demokratizaciju društva.

Zakon o političkim partijama, u članu 7 stavu 1, propisuje da je za osnivanje političke partije

U tabloidima najviše na udaru bili Đukanović, Krivokapić i Bečić

Prema ruskom modelu meke moći Srbija je pribjegla spoljnoj politici otvorenog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, koja se zasnivala na bezočnoj propagandi, plasiranju dezinformacija i lažnih vijesti u cilju podrške njihovim favoritima u crnogorskoj izbornoj trci - kazali su iz Digitalnog forenzičkog centra žnju temi, razumljivo, posvetili su bosanski mediji, koji su objavili 575 članaka, dok su crno-

gorski mediji imali 314 objava.

Od ukupnog broja srbijanskih medija, Krivokapić se pojavlju-

je u njih 789, Đukanović u 599, a Bečić u 344 gotovo uvijek u negativnom kontekstu.

U Crnoj Gori 53 političke partije, posljednje su osnovane 31. jula pr

Vujović: Brisati iz registra godina nijesu učestvova Zabrana predizbornih koalicija način da se ispoštuje volja birača Zlatko Vujović kaže da postoje i drugi načini koji bi omogućili da se ispoštuje volja građana.

- Jedan od njih je zabrana predizbornih koalicija, kakva recimo postoji u Saveznoj Republici Njemačkoj. U njoj su dozvoljene postizborne, ali i zabranjene predizborne koalicije. Na taj

potrebno najmanje 200 potpisa građana sa biračkim pravom u Crnoj Gori koji svojevoljno potpišu izjavu o osnivanju partije.

Vujović ističe da je taj broj zakonski dobro odmjeren i da restriktivnija rješenja nijesu potrebna.

- Nadležno ministarstvo koje vodi registar političkih partija

način u parlament ulaze partije sa stvarnom podrškom birača – rekao je Vujović.

Pored toga, objašnjava, postoji i sistem, koji se koristio u Albaniji, u kojem su dozvoljene predizborne koalicije, ali birači glasaju direktno za partije koje su dio koalicije.

treba da ukloni iz njega sve partije koje posljednjih šest godina nijesu učestvovale na izborima.

Riječ je o veoma jasnoj zakonskoj obavezi koja se ne poštuje – kazao je Vujović.

Na taj način, dodaje on, imali bismo u registru one partije koje odgovaraju definiciji koja podrazumijeva učestvovanje

- Zbir glasova partija unutar koalicije, predstavlja rezultat same koalicije. Mandati se prvo raspodijele koaliciji, a u drugom nivou partijama unutar koalicije.

I partija unutar koalicije mora ostvariti cenzus. Razlika je da ako ona ne pređe cenzus, glasovi se neće rasuti, nego će ostati na raspolaganju partijama unutar koalicije koje su prešle cenzus – kazao je Vujović.

na izborima, u suprotnom riječ je o nekim drugim organizacionim oblicima.

- Broj partija koje su registrovane je najmanji problem sa kojim se suočavamo kada govorimo u funkcionisanju parlamentarnog procesa. Problema je puno, ali svakako ne u samom broju registrovanih

Politika

Neđelja, 18. jul 2021.

e vijesti nemoguće prebrojati

paganda abloida Crnogorski turizam ponovo na udaru

Jovanović navodi da su osim medija iste dezinformacije i narative plasirali i političari iz Srbije i Crne Gore.

I polItIčarI šIrIlI lažne vIjestI

- Tu su se prije svega istakli visoki srbijanski funkcioneri. Predstavnici Demokratskog fronta, koji su glasali protiv Rezolucije, smatraju takođe da je usvajanjem ovog dokumenta

Beogradski tablodi su, navode iz DFC-a iskoristili momentum da objave o Rezoluciji povežu i sa tradicionalnom godišnjom negativnom kampanjom protiv crnogorskog turizma, koja je neizostavan element njihovog izvještavanja u ljetnjem periodu.

- Prethodne sezone lajtmotiv bilo je zatvaranje granica samo za Srbe, što je netačno, jer je Crna Gora iz epidemioloških razloga zatvorila granice za sve zemlje koje imaju više od 25 zaraženih korona virusom na 100.000 stanovnika.

Zvijezda ove dezinformacione sezone su objave o genocidnim Srbima koji sada treba da spase crnogorsku sezonu i ostave pare, uz naslove „SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO ljetnju sezonu“ ili „Milogorci su uradili ono što nije radio ni ustaša Sekula Drljević, optužili su Srbiju i sve Srbe kao najveće zločince na svijetu! A, onda će ovog ljeta da nas ,,genocidaše“ pozivaju da im spasimo ljetnju sezonu“. I tako u krug - kazao je Jovanović.

sprski narod proglašen genocidnim. Međutim činjenice jasno ukazuju da to nije istina. S obzirom da Rezolucija ni u jednom momentu ne stavlja žig Srbima, već sa-

rošle godine

a stranke koje šest ale na izborima partija – ističe Vujović.

Zloupotrebe liberalnih uslova, dodaje Vujović, nijesu isključene i moguće je formiranje „ad hoc“ partija koje mogu da zavedu neke birače.

- U obavezi drugih partija i medija je da predstave ne samo sebe, nego i druge izborne aktere onakvim kakvi jesu – istakao je.

Broj političkih partija ne utiče mnogo ni na odluku građana kome će dati glas, a kako navodi naš sagovornik, i programi igraju sve manje značajnu ulogu.

- Veliki broj partija program ne doživljava ozbiljno, odnosno previše programi sliče jedni drugima, tako da birači ne mogu napraviti jasnu diferencijaciju između partija. S druge strane, partije se ne opterećuju time što je zapisano u njihovim programima. Stoga dominira sve više populistički

Zlatko Vujović

pristup kojem odgovara postojanje harizmatskog lidera – rekao je Vujović.

Uz to, dodaje Vujović, uvijek se postavlja pitanje legitimnosti onih koji su izabrani za poslanike, a za koje veliki broj građana vjeruje da za njih birači ne bi ili nijesu glasali.

- Sistem zatvorenih lista, koji

svim suprotno osuđuje svaki pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, lažne vijesti i dezinformacije iz beogradske kuhinje su mogle samo da se odnose na sopstvene izmišljotine, nikako na pojedine djelove dokumenta.

O pitanju Rezolucije, svoj komentar je dao i predsjednik Komiteta Državne dume Rusije za razvoj građanskog društva, pitanja društvenih i vjerskih organizacija Sergej Gavrilov. Njegov stav je identičan poziciji DF-a: u Srebrenici nije bio genocid, s tim što on ide korak dalje i tvrdi da je to dokazano, da je taj potez usmjeren na pogoršanje unutarsrpskih odnosa između Crne Gore i Srbije i na jačanje uloge NATO-a - kaže Jovanović.

srpskI svet I DezInformacIje

Više istraživanja DFC-a je, kako kažu, pokazalo do koje mjere su išli i na koji način su izvještavali beogradski mediji kada je riječ o zbivanjima u Crnoj Gori.

Prema riječima Jovanovića, prema ruskom modelu meke moći Srbija je pribjegla spoljnoj politici otvorenog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, koja se zasnivala na bezočnoj propagandi, plasiranju dezinformacija i lažnih vijesti u cilju podrške njihovim favoritima u crnogorskoj izbornoj trci.

- Iz Evropske unije nije bilo značajnijih reakcija na kampanju sa karakterom sveobuhvatne operacije koju je Srbija realizovala prema Crnoj Gori.

Medijska artiljerija nakon izbora je otišla na kratku pauzu, ali su je politička marginalizacija i nezadovoljstvo eksponenata srpskog predsjednika Vučića u Crnoj Gori sasvim logično i očekivano vratili na onlajn front. Srbija, pod ruskim mentorstvom i autokratskom vladavinom Aleksandra Vučića, u novonastalim međunarodnim okolnostima vidjela je šansu za realizaciju projekta Srpski svet, pod radnim naslovom svi Srbi u jednoj državi, za koji se mislilo da je zaboravljen, a očigledno je da nikada nije stavljen ad akta - zaključuje Jovanović. Borislav vIšnjIĆ

se koristi u Crnoj Gori, upravo štiti netransparentne dogovore i političke trgovine kada zbog njihovog postojanja u parlament završe oni koji nemaju stvarnu podršku birača – objasnio je on.

Zbog toga, kako kaže, ne čude snažni otpori ključnih partija uvođenju otvorenih listi i preferencijalnog glasanja, iako se za njih deklarativno zalažu.

- Partijski lideri pokušavaju sistem selekcije kandidata, ali i izbor poslanika da zadrže kao svoju ekskluzivu, tj. da marginalizuju članove partija, odnosno birače. Crnoj Gori su potrebni poslanici koji svoj izbor duguju biračima, a ne partijskim liderima, poslanici koji će položiti račune biračima, a ne liderima kojima duguju svoj izbor – navodi Vujović.

Crnoj Gori je, zaključuje naš sagovornik, potreban fer izborni sistem koji će pojačati stepen uticaja birača na izbor poslanika, kao i samu odgovrnost izabranih poslanika građanima koji su ih izabrali, odnosno potrebno je uvođenje otvorenih listi. željka zvIcer

3

SLUČAJ „MAŽESTIK“: Beogradski biznismen crnogorskog porijekla reagovao na saopštenja Demokratskog fronta o incidentu u Beogradu

Dejan Sekulić: Tuče nije bilo, sin Andrije Mandića me je udario Ako je bilo kako oni kažu, postavio bih pitanje liderima DF: zašto su poslije fizičkog napada na mene hitro napustili hotel, ne čekajući da dođe policija i hitna pomoć, koju su pozvali zaposleni hotela – kaže Sekulić, napominjući da je incident zabilježen na nadzornim kamerama hotela BEOGRAD/PODGORICA – Biznismen crnogorskog porijekla Dejan Sekulić negirao je ocjene iz medijskih objava lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andrije Mandića da ih je on fizički napao u hotelu „Mažestik“, već je konstatovao da je protiv Ilije Mandića, koji ga je udario u lobiju hotela, podnio krivičnu prijavu. Sekulić je zbog incidenta u poznatom beogradskom hotelu, osim protiv sina Andrije Mandića, podnio krivične prijave i protiv čelnika Fronta Kneževića i Mandića.

U saopštenju DF-a, koje je izdato nekoliko dana nakon dešavanja u „Mažestiku“, lideri Fronta su optužili Sekulića da je dio ,,Đukanovićevog kriminogenog režima“, navodeći da ta struktura ljudi ,,i dalje misli da mogu da fizički nasrću na političke neistomišljenike i biju Srbe, čak usred Beograda“.

– Ljudima iz Đukanovićevog kriminogenog režima definitivno je odzvonilo, i sad je to jasnije nego ikada, i upravo su zato toliko nervozni kada shvate da ne mogu sa DF vlastite probleme da rješavaju u starom maniru – uvredama, batinanjem i zastrašivanjem – ističe se u saopštenju DF-a.

Prema saopštenju Fronta, Sekulić, kojeg lideri DF-a ne poznaju, napao ih je u lobiju hotela.

– Ničim izazvan započeo je verbalni sukob u holu hotela „Mažestik“ nasrćući na lidere DF-a, fizički ih ugrožavajući i nazivajući ih „plaćenicima“ i ,,izdajnicima“. Navikli na česte napade Đukanovićeve agenture u Crnoj Gori, lideri DF-a su preduzeli sve da izbjegnu neprijatni incident i, zahvaljujući nekim građanima Beograda koji su morali intervenisati, pacifikovali su njegov agresivni nastup – ističe se u saopštenju Demokratskog fronta koje su prenijeli mnogi srpski mediji u Srbiji i Crnoj Gori.

U reagovanju za Pobjedu,

Dejan Sekulić

biznismen Sekulić ističe da se radilo o „svjesno plasiranim lažima“ kojim Knežević i Mandić pokušavaju da izbjegnu vlastitu krivicu za incident u ,,Mažestiku“. Napominje da mu se, u 65 godina života od kojih 46 živi u Beogradu, nikada nije desio „sukob ove vrste“.

Ističe da je bio u verbalnom obračunu sa Kneževićem, da su se gurkali u lobiju „Mažestika“ i da je kasnije svako otišao na svoju stranu.

– Napominjem da nije bila tuča, jer nisam učestvovao u tuči, bio sam napadnut od Ilije Mandića, sina Andrije Mandića, koga su nahuškali na mene Milan Knežević i Andrija Mandić. Moram reći da su napravili čin za nezaborav, sa posledicama o kojima nisu razmišljali. Iskoristili su sva moguća podmetanja, koja su meni strana, da me kompromituju u javnosti, počev od navodnog poklanjanja slike Jaroslava Čermaka „Crnogorci idu u boj“, predsedniku Milu Đukanoviću, iako je lično Duško Knežević u razgovoru za portal ,,Borba“ 5. januara 2021, jasno izjavio da je baš on tu sliku poklonio Milu Đukanoviću i priložio dokument kojim potvrđuje vlasništvo nad njom. Da li to DF i rođak Duška Kneževića, Milan Knežević pokušavaju da rehabilituju Duška Kneževića i izvrnu

činjenice – pita se Sekulić.

Navodi da su lideri DF-a objavili potpunu neistinu o događaju u Beogradu.

– Začuđujuće je da lideri DF-a nijednom nisu spomenuli napad Ilije Mandića na mene, sina Andrije Mandića, dok sam sedeo u fotelji hotela „Mažestik“, bez mogućnosti da se branim. Ilija Mandić mi je prišao 10 do 15 minuta nakon verbalne rasprave i guranja sa Milanom Kneževićem i na nedostojan način me udario, dok sam sedeo. Razjareni momak od 22 godine me udara, čoveka od 65 godina, u prisustvu svoga oca, uglednog političara koji to podržava – opisuje incident Sekulić, dodajući da su, odmah nakon toga, Mandić i njegov sin, kao i Knežević žurno napustili mjesto događaja.

– Ako je bilo kako oni kažu, postavio bih pitanje liderima DF: zašto su posle fizičkog napada na mene hitro napustili hotel, ne čekajući da dođe policija i hitna pomoć, koju su pozvali zaposleni hotela – kaže Sekulić, napominjući da je incident zabilježen na nadzornim kamerama hotela.

Sekulić je, kako je već pisala Pobjeda, zbog dešavanja u beogradskom hotelu i fizičkog napada na njega podnio krivične prijave sa kompletnom medicinskom dokumentacijom MUP-u Srbije i nadležnom Tužilaštvu u Beogradu. D.Đ.

Mitropolija crnogorsko-primorska o temeljnom ugovoru

Idemo ka pozitivnom ishodu, a spekulacije mogu štetiti dijalogu PODGORICA - Sve medijske spekulacije o temeljnom ugovoru mogu nanijeti štetu dijalogu između crkve i države, koji ide ka pozitivnom i očekivanom ishodu, ocijenio je pravni tim Mitropolije crnogorsko-primorske.

Saopštio je da je 16. jula 2021. godine u Podgorici održan redovni sastanak Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske kome su prisu-

stvovali članovi Savjeta, kao i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i episkopi zahumsko-hercegovački Dimitrije i novoizabrani episkop budimljansko-nikšićki Metodije.

Na sastanku su, kako se dodaje u saopštenju, razmatrana tekuća pravna pitanja uključujući i pitanje temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore, o ko-

me se vodi dijalog među ugovornim stranama sa ciljem da isti što prije bude usaglašen i potpisan.

- Sve medijske spekulacije i manipulacije kojih je bilo i ima napretek mogu samo nanijeti štetu pomenutom dijalogu između Crkve i države koji, po mišljenju Pravnog savjeta, ide ka pozitivnom i očekivanom ishodu – poručuju iz Mitropolije. n.k.

4

Ekonomija

Neđelja, 18. jul 2021.

Na barskoj rivijeri odmara 11.000 turista, potrošnja mnogo manja

Bogata klijentela bira druge destinacije Emil Kukalj: Korona je učinila svoje pa imamo samo regionalne goste, turista iz Zapadne Evrope gotovo i da nema Ljiljana Lukšić: Rezervacije pokazuju da ćemo biti puni do 25. avgusta, ali se nadamo i dobroj popunjenosti za septembar Vernes Zagora: Prošlu godinu iskoristili smo za izgradnju i duplirali smo kapacitete što nam je ove godine privuklo turiste Maja Knežević: Prihodi su manji, ali smo ostali rentabilni BAR - Na barskoj rivijeri odmara oko 11.000 turista, što je u granicama očekivanog, međutim, korona je učinila svoje, tako da je struktura gostiju vraćena na period od prije dvadeset godina, pa imamo vrlo malo gostiju iz Zapadne Evrope. Pobjedini sagovornici tvrde da se, ipak, oporavak brzo očekuje, a iz Turističke organizacije Bar pripremaju strategiju gdje će imati smjernice kako bi vratili strukturu gostiju od 2019. i obogatili ponudu ove opštine.

Emil Kukalj

PROGNOZE

Ljiljana Lukšić

Vernes Zagora

Maja Knežević

Da se sezona odvija u skladu sa očekivanjima Pobjedi je potvrdio direktor TO Bar Emil Kukalj.

Njihove su prognoze da će ostvariti 50 odsto prometa iz rekordne 2019.

– Taj plan se ostvaruje. Pod ovim uslovima pandemije nije moguće razvijati turizam kako se prethodno razvijao, što se vidi i po nižoj potrošnji. Prihodi su manji jer su cijene ostale na nivou prošle kovid godine, ali sve je očekivano. Trenutno imamo 35 odsto manje gostiju u odnosu na 2019.

Gostiju iz Zapadne Evrope gotovo i da nemamo – kazao je Kukalj ističući da ove godine imaju najviše gostiju iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, jedan mali broj gostiju iz Rusije i bivših republika Sovjetskog saveza...

– To je neminovno očekivati zbog nepostojanja direktnih avio konekcija sa Ruskom Federacijom. Jedan manji broj ipak dolazi avionskim transportom, ali presijedaju preko drugih destinacija, uglavnom je to Beograd, što značajno podiže trošak putovanja – objašnjava Kukalj.

Prema njegovim riječima, otvaranje tržišta Kazahstana je pozi-

tivan pomak.

– To su gosti koji traže veći kvalitet ponude i dobri su potrošači, ali traže luksuzniji odmor i odsjedaju u hotele sa četiri i više zvjezdica. Na barskoj rivijeri još uvijek nemamo hotel sa pet zvjezdica – napomenuo je Kukalj.

Kada je u pitanju postsezona, tvrdi da je sve još uvijek neizvjesno i da je nezahvalno planirati i davati neke prognoze.

– Sve zavisi od pandemije. Pošto smo ,,vezani“ za goste iz regiona, a školska godina počinje u septembru, normalno je očekivati da će doći do pada turističkog prometa u tom periodu. Prethodnih godina imali smo drugačiju strukturu turista, pa smo imali dosta gostiju iz Zapadne Evrope za pred i postsezonu. To nam je dodatno značilo za disperziju sezone i da se smanji pritisak na infrastrukturu u toku špica. Međutim, pandemija je sad sve to vratila i imamo ponovo taj špic koji se vezuje upravo za nekih 45 dana – kazao je Kukalj.

Napominje i da predsezone nije bilo, jedino je bila dobra posjećenost za majske praznike. Smatra da je ključno da narednih godina ,,raširimo“ sezonu i da ne zavisimo od jednog, dva, tri tržišta nego da je ono raznovrsnije.

– Nažalost, korona je vratila stare boljke turizma. Iskreno se nadam da nećemo čekati 30 godina kao od famozne 1989. da se vratimo u 2019. Cilj nam je da nakon stabilizacije vratimo drugačiji pravac razvoja turizma što će nam dati i strategija razvoja na nivou Bara koju planiramo da završimo do kraja godine – tvrdi Kukalj dodajući da će tada imati jasnu viziju razvoja turizma i plan gdje vide Bar za narednih pet godina.

–Vjerujem da ta strategija neće završiti u ladici, nego da će se raditi konkretni projekti... Da Bar ne bude samo za pasivni odmor na plaži, već za kulturni, enogastronomiju, sportski turizam kako bi produžili sezonu – ističe Kukalj.

PRIVATNI SMJEŠTAJ

Kada je u pitanju privatni smještaj, popunjenost je na nivou 50 odsto od 2019. godine.

– Prošle godine nijesu ostvarili zaradu, ove godine je mnogo bolje. U Baru imamo 25 odsto hotelskih kapaciteta, ostalo je privatni smještaj, pa ćemo raditi na ukrupnjavanju privatnog smještaja kako bi ga ponudili kao integralni proizvod– poručio je Kukalj.

Direktorica prodaje i marketinga u hotelu ,,Princes“ Ljiljana Lukšić kazala je za Pobjedu da su zadovoljni trenutnim stanjem i da je to više od očekivanog.

– Svi radimo puno, posjeta je dobra, ovih dana je 100 odsto popunjenost. Negdje od kraja juna je krenulo dobro. Imali smo i dosta zahtjeva za seminare u hotelu, što nas je iznenadilo, naravno sa manjim brojem učesnika. Uspjeli smo nekako da naš turistički proizvod prilagodimo određenim kategorijama u okviru nekih tržišta – naglašava Lukšić dodajući da su našli strategiju koja se pokazala uspješnom.

– Bazirali smo se na individualne goste i zbog toga smo morali da pojačamo kapacitete i na recepciji i u prodaji kako bi opslužili sve te pozive, mejlove, poruke... ali smo na kraju i uspjeli i zato je hotel danas pun. Radi se o gostima iz regiona, najviše iz Srbije, BiH, nešto iz Poljske i Ukrajine...

– kazala je Lukšić dodajući da imaju najave dolaska naših ljudi

iz Zapadne Evrope.

– Rezervacije pokazuju da ćemo biti puni do 25. avgusta, ali se već sada otvaraju prostori i za septembar. Ako kovid situacija bude stabilna, sigurna sam da će i septembar biti obećavajući. Već primamo veće upite za grupe i sportska dešavanja u septembru... Ovo sada kako jeste je prilično dobro, niko od hotelijera se nije nadao ovakvoj posjeti – naglašava Lukšić.

Ona navodi i da su im cijene otprilike na nivou iz 2019. uz neke pogodnosti i da će ove godine ostvariti promet od 60 odsto kada se uporede sa ovom rekordnom godinom.

– Prihode još nijesmo računali i to neće pratiti broj gostiju, ali ćemo uspjeti da preživimo do iduće godine. Možda neće biti novca za neke investicije koje nas očekuju, koje smo inače odložili, ali ćemo uspjeti da zadržimo kadrove, zaposlene, nešto sitno dokupimo i da se pripremimo za 2022. Situacija će diktirati i tu godinu, i zavisiće u kojoj mjeri će doći ostali sojevi – smatra Lukšić.

OČEKIVANJA

Menadžer turističkog kompleksa ,,Stara čaršija“ u Starom Baru Vernes Zagora je takođe zadovoljan ovom godinom. Kako je kazao za Pobjedu, dobro je što su prošlu godinu iskoristili za izgradnju i duplirali kapacitete što im je ove godine privuklo turiste.

– Mnogo je bolja ova sezona nego što smo očekivali. Niko se nije nadao da će ovako dobro da krene. Dobar dio hotela otvorili smo

U susret spektakularnom događaju ljeta – festivalu Sea Dance

Buljarica

U periodu kada se Buljarica priprema za najspektakularniji događaj ljeta – ,,Sea Dance“, u ovom mjestu odmaraju najviše domaći gosti, kao i manji broj iz regiona. Prethodnih godina, prije korone, na ovom kupalištu boravili su strani gosti, a najviše zbog toga što je plaža veoma pogodna za liječenje disajnih puteva, jer u jednom danu struje tri vjetra i zbog toga je visoka koncentracija kiseonika.

Vlasnik jedinog hotela na plaži ,,Savojo“ Ljubomir Radunović je zadovoljan ovom sezonom jer su napravili ugovore sa sindikatima i ,,puni“ su skoro do kraja avgusta. Jeste da su cijene snizili u odnosu na uspješne turističke godine, ali su ipak zadovoljni.

U Buljarici sam – Imamo domaće goste. Zadovoljni smo jer je situacija takva.

Imali smo jake cijene ranijih godina, ali smo se ove i prošle godine prilagodili i spasili i ovu i prošlu sezonu – kazao je Radunović dodajući da im je na prvom mjestu da gosti budu zadovoljni.

Napominje da je ovo mjesto bogomdano da bude vazdušna banja, jer u toku jednog dana mijenjaju se tri vjetra - bura, jugo i maestral i dovode veliku koncentraciju kiseonika što državne vlasti treba da ispitaju i to iskoriste.

– Bilo je djece koja su dolazila sa bronhijalnom astmom i stanje se

poboljša već za dva dana. Mi uskoro krećemo sa tim zdravstvenim turizmom. Otvaramo zdravstvenu ordinaciju gdje ćemo da pripremamo učesnike za treninge – kaže Radunović.

On ističe da ima i dosta nedostataka.

– Buljarica treba da se urbanizuje kako treba. Nedostatak je i što nema kanalizaciju, ni šetalište – kaže Radunović.

Do 23. avgusta očekuju dobru popunjenost, a onda ide ,,Sea dance“ a njihov hotel je jedini i očekuju da će biti uspješan i kraj mjeseca.

– U septembru ćemo da se bori-

Ekonomija

Neđelja, 18. jul 2021.

5

Prvi kruzer u Kotoru nakon pauze od 16 mjeseci

Uplovio „Viking Venus“ sa 172 putnika Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić juče je dočekao kruzer i poželio dobrodošlicu posadi i putnicima i izrazio nadu da će ovim uplovljavanjem ponovo započeti kruzing sezona nakon duge pauze. Jokić je u ime Opštine Kotor uručio simboličan poklon domaćinu kruzera Martinu Birkelandu. Inače, Kotor će do kraja 2021. godine ostati redovna destinacija na njegovom putovanju, planirano je još osam dolazaka. Iv.K.

S.VASILJEVIĆ

KOTOR- Nakon 16 mjeseci pauze zbog pandemije korona virusa, u Kotor je juče uplovio prvi veći kruzer „Viking Venus“, kompanije Viking Ocean Cruises. Iz klase je malih kruzing brodova, izgrađen 2021. godine i plovi pod norveškom zastavom. Ima 47842 GT, dug je 228,2 m i max. kapaciteta 930 putnika o kojima brine 465 članova posade. Ovo mu je prvo putovanje, a u Kotor je doveo 172 putnika.

Na barskoj rivijeri samo gosti iz regoina

Šef medijskog tima SDP-a i član predsjedništva Mirko Stanić

Pokrenuta Interpelacija za smjenu Stijovića

Kruzing turisti veliki nedostatak Vlasnik i izvršni direktor kompanije ,,Alegra Montenegro“ Mihailo Vukić kaže da je veliki hendikep za Bar kao i za Kotor što nema kruzing turista.

– Ove godine smo ih očekivali i do 35.000, međutim za Bar je sve otkazano do kraja avgusta. Trenutno je na snazi odluka EU da je za putnike sa broda koji dolazi iz Crne Gore obavezan karantin.

U stalnoj sam komunikaciji oko liste zemalja koje su bezbjedne za kruzere, ali trenutno je preporuka da se Crna Gora skine sa tih lista – naglašava Vukić dodajući da su kruzeri počeli da plove i da se u drugim državama EU sve normalno odvija.

ove godine što je sigurno bio pun pogodak. Gosti dobro reaguju i već imamo dosta upita, rezervacija. Ove godine u ponudi imamo i dva otvorena bazena, spa centar i hamam kupatilo, što već daje rezultate – kazao je Zagora.

Prema njegovim riječima, Stari Bar je služio kao ,,usputna stanica“ i mali broj turista se tu zadržavao. Ove godine već imaju porodične rezervacije za više od sedam noćenja što u Starom Baru nije nikad bilo.

– Popunjenost našeg turističkog kompleksa varira od 50 do 70 odsto. Imamo naših ljudi iz dijaspore i najviše trenutno dolaze iz Njemačke i Holandije. Poređenje u odnosu na 2019. ne možemo praviti jer tada nijesmo imali ovakav kapacitet – kazao je Zagora dodajući da je zadovoljan što imaju dobre ocjene na Trip advisor i Go-

– U Baru je kruzingom 2019. godine došlo oko 27.000 turista i mi smo imali prognoze da ih ove godine bude i do 40.000 tako da su posljedice velike za suvernice i za Stari Bar – kazao je Vukić naglašavajući da njegova kompanija radi mnogo bolje nego prošle godine.

Po njegovim riječima, velika je stvar što su ugovorili sa nekoliko kompanija da kruzeri dolaze u Bar na raspremu, odnosno pripremu za plovljenje nakon korone što osim benefita za njegovu kompaniju daje i za druge subjekte opštine.

ogle koje posjetiocima mnogo više znače od bilo koje slike.

– Pozitivni komentari drugih turista im mnogo više govore – kazao je Zagora.

Navodi i da je u restoranu najbrojnija dijaspora, kao i gosti iz regiona, dok su im 2019. godine dominirali Rusi i gosti iz Zapadne Evrope. Šefica recepcije ,,Si forta“ u Sutomoru Maja Knežević kazala je Pobjedi da im je hotel skoro pun i da će u avgustu biti 100 odsto popunjenost. Međutim, u odnosu na 2019. druga im je struktura gostiju.

– Malo je drugačija popunjenost kapaciteta i drugačije cijene, ali sve u svemu - dobro je. Najviše je gostiju iz regiona, Srbije, BiH, Rusa nema, ni Njemaca. Nešto dolazi iz Poljske, Švajcarske, Švedske, ali to su najviše naši ljudi – kazala je

Mihailo Vukić

Knežević dodajući da su ipak zadovoljni s obzirom na sve što je bilo prošle godine.

– Nijesmo očekivali ovakvu popunjenost, bilo je nadanja. Hotel nije bio zatvoren cijele prošle godine i dali smo sve od sebe da zovemo svakog starog gosta, da se posvetimo internet marketingu i oglašavanju. Vjerovali smo da će biti, ali ne ovako – kazala je Knežević napominjući da su im uglavnom individualni gosti.

Kada govori o postsezoni, kaže da se situacija u Sutomoru iz dana u dan mijenja, ali da smatra da će imati uspješan i septembar.

– Zimi se preorjentišemo na sportiste i godinama opstajemo. Već sada možemo reći da će prihodi biti manji, ali ćemo biti rentabilni – zaključuje Knežević.

Nada KOVAČEVIĆ Foto: D. MIJATOVIĆ

mo domaći gosti mo da imamo gostiju ako ostane sve kako treba. Po nekom nepisanom pravilu pošto smo na plaži, prvi se punimo i zadnji praznimo.

Zavisimo od cjelokupne situacije.

U srećnim vremenima radili smo do kraja oktobra, imali smo grupe joga, fitnes, kolonije slikara… organizovali smo porodične kampove gdje smo imali svoje animatore iz Rusije... To je funkcionisalo kako treba – istakao je Radunović.

Njegov sin Vojin, koji je završio fakultet za turizam i biznis u Londonu, kaže da je tamo dosta toga naučio i da u Crnoj Gori još dosta toga treba da se uradi kada je turizam u pitanju.

– Ovdje ima manje para za infrastrukturu, daleko smo od svega.

Strani turista neće da ,,lomi“ auto da bi došao u Buljaricu – kazao je Vojin.

On je, takođe, mišljenja da bi zdravstveni turizam u Buljarici i drugim primorskim mjestima produžio sezonu i privukao visokoplatežne turiste.

Vojin napominje da im je veliki problem radna snaga koju ne mogu da nađu, a i to što je papirologija dosta komplikovana kada je registracija radnika u pitanju. Misli da bi to trebalo da se radi onlajn i da bi na taj način smanjili sivu zonu u tom dijelu.

Ljubomir Radunović

– Imamo mali broj ljudi koji su obučeni da rade. Generalno kuburimo sa radnicima. Da možemo da ih nađemo i duplo bismo ih zaposlili. Mi smo turistička zemlja, mora školstvo da se prilagodi i obuči ljude u ugostiteljstvu – tvrdi Vojin.

PODGORICA - Na prijedlog Socijaldemokratske partije, koji je podržala opozicija, u Skupštini Crne Gore pokrenuta je Interpelacija o pretresanju politike Vlade u oblasti poljoprivrede u čijem zaključku je prijedlog za razrješenje ministra Aleksandra Stijovića zbog nesposobnosti da riješi probleme sa kojima se crnogorski poljoprivrednici ove godine suočavaju, saopštio je Mirko Stanić, šef medijskog tima SDP-a i član Predsjedništva.

Kako Stanić navodi, poremećaji na tržištu stočne hrane doveli su do porasta cijene koncetrovane hrane i drugih proizvoda koji se koriste u ishrani od 30 do 100 odsto, dok je otkupna cijena mlijeka ostala na istom nivou, i danas je ispod proizvodne cijene, tj. manja od prodajne. Cijene goriva su, takođe, porasle za preko 20 odsto.

Crnogorski stočari su, kako kaže, od Vlade i resornog ministarstva nekoliko desetina puta tražili podršku i pomoć, kako ne bi došli u situaciju da moraju zatvoriti svoje farme koje su mnogi od njih stvarali i po više decenija.

- Prijedlozi rješenja krize koji dolaze od ministra i njegovih saradnika pokazuju da oni nemaju elementarno znanje o ovoj materiji, čime u opasnost dolaze hiljade crnogorskih porodica, kao i ukupna poljoprivredna proizvodnja koja čini čak devet odsto BDP-a Crne Gore. Bahatost u odnosu prema onima koji teškim radom stvaraju u ovoj zemlji kulminirala je porukom stočarima „da im neće preve-

zivati stoku“, dok su se članovi njegovog kabineta potcjenjivački odnosili prema poljoprivrednicima, ukljućujući i prijedlog da se novac za subvencije obezbijedi smanjivanjem plata zaposlenih u ministarstvu – naveo je Stanić.

Razlog za smjenu ministra Stijovića, kako dodaje, leži i u činjenici da on nije podržao nijedan prijedlog za povećenje subvencija poljoprivrednicima, uključujuči i amandman SDP-a na prijedlog budžeta za 2021. godinu kojim su tražili milion eura podrške.

- Sve ovo se dešava u situaciji kad se stočari suočavaju sa najvećom krizom u proteklih par decenija. Ministar Stijović ne umije i neće da riješi krizu, koja potencijalno može napraviti značajnu štetu po crnogorsku ekonomiju u cjelini, a dodatni razlog za njegovu smjenu leži i u činjenici da je upravo Vlada Zdravka Krivokapića poljoprivredu navela kao jedan od dva strateška razvojna prioriteta nove vlasti, naveo je Stanić i dodao da zbog toga SDP predlaže smjenu ministra.

- Zbog toga što su ovih dana traktori ispred državnih institucija a ne u njivama, stočari pred zatvaranjem farmi, a proizvođači voća i povrća prinuđeni da se sami snalaze, predlažemo pokretanje proceduru za razrješenje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića zbog nesposobnosti da riješi katastrofalnu krizu koja prijeti da ugrozi održivost poljoprivredne proizvodnje, zaključio je Stanić. Prijedlog SD-a podržala je i Liberalna partiN.K. ja.

Turistički foto detalj iz Kolašina

„Bjankin“ parking je dobar znak KOLAŠIN – Prethodni turistički dani u „maloj varoši“ imali su dva značajna i spojena impulsa – svježinu koju ujutru i uveče garantuje „hiljadarka“ nadmorske visine i trinaestojulske praznike koji su se mogli pretvoriti u višednevne turističke aranžmane.

Sve je to na pravi način „odslikao“ parking hotela ,,Bjanka“.

Parkinzi ispred turističkih objekata uvijek su vrlo konkretni i mjerljivi pokazatelji turističke posjete. Kada se napune parkinzi na Bjelasici, zna se da je više hiljada gostiju u kolašinskim ski- centrima.

Parking hotela ,,Bjanka“ proteklih dana nije bio samo prepun na zvaničnim parking mjestima.

Svaki kvadrat asfalta je korišćen da se parkiraju vozila gostiju. I ispred ulaza za goste i ispred „ekonomskog“ ulaza i ispred ulaza za personal...

Procjene govore da se tih dana

Parking hotela ,,Bjanka“

broj gostiju u hotelu približio onim maksimalnim kapacitetima kada se s pravom izgovara broj – 300. Ni pomoćni ležajevi nijesu bili prazni.

Savo Medenica, direktor hotela ,,Bjanka“, kaže da za sada dominiraju domaći gosti. Za praznične dane najviše je bilo gostiju iz Podgorice i sa Primor-

ja. Kada su u pitanju inostrani gosti, najviše je Izraelaca. Za predstojeće dane rezervisanost hotela je preko 60 odsto. Pošto turističke grupe nijesu česte kao nekada, rezervacije stižu od individualnih gostiju kojih će sigurno biti, tako da računamo na dobru popunjenost – kazao je D. DRAŠKOVIĆ Medenica.

6

Društvo

Neđelja, 18. jul 2021.

AKTUELNO: Iako se u većini turističkih zemalja pooštravaju mjere protiv korona virusa, nadležni u Crnoj Gori tvrde da je broj zaraženih još nizak

D. MALIDŽAN

Ni strategije, ni plana ako broj zaraženih naglo skoči Pozitivno 82 turista, troje u bolnici U Crnoj Gori do sada je testirano oko 10.000 turista, od kojih je njih 82 pozitivno na korona virus, što je manje od jednog procenta.

Iz Instituta podsjećaju da su turistima omogućili i besplatno bolničko liječenje u slučaju obolijevanja od korona virusa, a hotelijere obavezali da 10 odsto smještajnih kapaciteta oslobode upravo za namjenu izolacije gostiju. Na bolničkom liječenju ih je trenutno troje – po jedno u Baru, Kotoru i Beranama.

– Što se tiče naših građana, Savjet za borbu protiv koro-

Bez rigoroznijih epidemioloških mjera u jeku sezone

PODGORICA – Većina turističkih zemalja uvodi rigoroznije mjere protiv korona virusa Tako je, recimo, grčka vlada donijela odluku da turisti u restorane i kafiće mogu ući samo ako su vakcinisani, u Španiji je ponovo uveden policijski čas kao i ograničenje za druženje i noćni život. Takođe, u Hrvatskoj, u kojoj se cijela obala sada nalazi u narandžastoj zoni, razmišlja se o ukidanju rada noćnih klubova i održavanja koncerata. Nadležni u Crnoj Gori tvrde da je situacija stabilna i da imamo povoljnije vrijednosti indikatora obolijevanja od Kipra, Španije, Grčke i Turske.

Na pitanje Pobjede da li se

planiraju dodatne mjere posebno kada je u pitanju ulazak stranaca iz zemalja u kojima je broj zaraženih veliki, iz Instituta su rekli da odgovor na ovo pitanje nije u nadležnosti IJZ, Kliničkog centra kao ni Doma zdravlja, te da odluke o dodatnim mjerama donosi Savjet za borbu protiv korona virusa, na osnovu epidemiološke situacije u zemlji i regionu.

U Crnoj Gori situacija je, kako kažu iz Instituta, za sada mirna kada se radi o broju novootkrivenih i broju preminulih od kovida-19.

DOBILI PREPORUKE

– Institut za javno zdravlje pažljivo prati situaciju kako kod nas, tako i u svijetu i na osnovu dostupnih podataka i naučno zasnovanih dokaza pripremaće preporuke shodno trenutnoj situaciji. Dobili smo preporuke i instrukcije, odnosno popis ključnih ak-

tivnosti i nivoa pripremljenosti kritične varijante korona virusa – delta soja i njegove povećane transmisije u državama širom Evrope po kojima ćemo i postupati – kazali su iz ove zdravstvene institucije, dodajući da će Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti procijeniti trenutak u kojem će od Crne Gore tražiti uzorke za analizu na delta soj.

S obzirom na to da je crnogorsku granicu u posljednja dva mjeseca prešlo više stotina hiljada ljudi i da je turistička sezona u jeku, kako kažu, bilo je realno da sada zabilježimo očekivan blagi porast broja zaraženih. U Crnoj Gori trenutno je aktivno 327 slučajeva infekcije korona virusom.

– U odnosu na zemlje čija je bitna grana ekonomije turizam, Crna Gora ima povoljnije vrijednosti indikatora obolijevanja od Kipra, Španije, Grčke i Turske – naveli su iz Instituta.

Nemamo nove informacije ni

kada je riječ o delta soju, kao i mogućem vakcinisanju trećom dozom.

RADI SE STUDIJA

Na dnevnom redu Nacionalne savjetodavne komisije za imunizaciju uskoro će se naći i uvođenje treće doze vakcina protiv korona virusa – kazala je za Pobjedu načelnica Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje dr Milena Popović-Samardžić.

Prema njenim riječima, u toku je priprema materijala i dokaza koji će biti dostavljeni tom tijelu kako bi se lakše donijela konačna odluka.

– Prikupili smo svu neophodnu literaturu i radimo našu studiju kako se više ne bismo oslanjali na tuđe podatke. Osim uvođenja treće doze, NITAG će razmatrati i koju vrstu vakcine primiti. Recimo, ako ste započeli vakcinaciju Astra Zenekom da

na virusa odlučio je da će svi zaposleni u zdravstvenim i ustanovama socijalne i dječije zaštite koji nijesu vakcinisani ili koji nijesu preležali koronu, nakon povratka sa godišnjih odmora, ma gdje da su ih proveli (u zemlji ili inostranstvu), raditi PCR test prije povratka na posao.

Ovo se ne odnosi na one koji čekaju revakcinaciju drugom dozom – kazali su iz Instituta.

PCR testiranje će se, kako su dodali, sprovoditi o trošku države u najbližem domu zdravlja ili, za Podgoricu, u Institutu za javno zdravlje.

li možete da dobijete drugu ili treću dozu Fajzera, zatim ako ste primili dvije doze Sinofarm vakcine, ukoliko se izmjeri da nemamo adekvatan serološki odgovor u smislu stvaranja antitijela da li da se onda ide sa trećom dozom Sinofarma ili, recimo, Fajzer vakcine – kazala je Popović-Samardžić.

Treća doza vakcine kao dopunska u borbi protiv pandemije kovida-19 pominje se sve češće kao mogućnost nakon pojave novog delta soja korona virusa.

Od farmaceutskih kompanija do sada je američko-njemački Fajzer/Bajontek najavio zahtjev regulatorima za odobrenje treće doze vakcine.

Iako takve preporuke nema na nivou Svjetske zdravstvene organizacije ili Evropske agencije za ljekove (EMA), pojedine zemlje počele su davanje treće doze određenim kategorijama stanovništva. Konačna odluka o uvođenju treće doze u Srbiji biće poznata 1. avgusta. S. RADONJIĆ

Opasna je predrasuda da korona mladima ne može ništa

Milena Popović-Samardžić

Iz Instituta za javno zdravlje apelovali su na mlade, one od 19. do 39. godine koji su u Crnoj Gori najčešće obolijevali od korone, da prestanu da misle da su nesavladivi i da se vakcinišu. Oni ističu da mladi očekuju savjete, podršku starijih, iskusnijih, kom-

petentnijih, njihove porodice i profesora. Za njihovu odluku često nije dovoljno mjesec dana kampanje, potrebna je kontinuirana edukacija, ne kritika, i oni će biti spremni za valjanu odluku.

– Svi kod kuće imamo mlađe ili starije od sebe koje možemo da ugrozimo. Njihovi organizmi su krhki i nijesu

otporni kao vaši. Zašto bi vrijeme, umjesto sa najbližima i u domaćem okruženju, provodili u bolnici, izolovani od svih i borili se za dah uz pomoć mašina? Nemojte tome da ih izlažete. Podsjećam i da je opasna predrasuda da korona mladima ne može ništa. Nažalost, bilo je i fatalnih posljedica među mlađima i, nemojmo se

Socijaldemokrate pozvale ministarku zdravlja PODGORICA - Socijaldemokrate su pozvale ministarku zdravlja Jelenu Borovinić-Bojović da podnese ostavku, nakon što je, kako kažu, neosnovano za propuste optužila prethodnog ministra Kenana Hrapovića.

- Nakon više od pola godine stavljena je farsa na politički montirane optužbe, na račun bivšeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića, od strane aktuelne ministarke Jelene BorovinićBojović – saopšteno je iz SD-a.

Oni navode da je ,,rad specijalnog tužioca u ovom slučaju, gdje je utvrđeno da je do zasto-

Zbog neistina Borovinić-Bojović da podnese ostavku ja u pregovorima oko nabavke vakcina došlo zbog ozbiljnih propusta bivšeg ministra Hrapovića, okončan zaključkom da nema osnova za krivično gonjenje“.

- Sada je već sasvim jasno da je kompletna ova farsa rađena u cilju prikrivanja činjenica

nerazumnog kašnjenja nabavke i početka vakcinacije, kao i podatka da je revakcinisano manje od jedne četvrtine ukupnog stanovništva. Ministarka Borovinić-Bojović je, vjerovatno, procijenila da je politički oportuno svoju nesposobnost svaliti na prethodnika, ali sve to

zavaravati, biće ih i dalje širom svijeta. Ne dozvolite sebi da se, zbog naopakog uvjerenja da vas mladost čini imunim, izlažete prevrtljivoj bolesti – poručili su iz Instituta.

Popović-Samardžić je kazala da će video spot u kome se mladi pozivaju da se vakcinišu biti distribuiran svim organizatorima koncerata i festivala.

Podaci Instituta za javno zdravlje

Preminule dvije osobe, 32 nova slučaja infekcije PODGORICA – U Crnoj Gori su juče, od posljedica korona virusa, preminule dvije osobe, a registrovana su 32 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Iz IJZ su kazali da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate za 1.958 uzoraka na korona virus.

Novootkriveni slučajevi su iz Budve 11, Podgorice i Kotora po sedam, Herceg Novog i Tivta po dva, Nikšića, Ulcinja i Andrijevice po jedan.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 1,63 odsto.

Vrijednost četrnaestodnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore u petak je iznosila 49,25.

- Tokom jučerašnjeg dana IJZ prijavljena su dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz Podgorice i Bara, od kojih je mlađi imao 53, a stariji 72 godine – kaže se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.623.

Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 23 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 335.

Od početka epidemijskih dešavanja, ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 100.622.

U Podgorici je trenutno aktivno 117 slučajeva korona virusa, u Budvi 65, Herceg Novom 27, Kotoru 26, Nikšiću 23, Baru 19, Tivtu 11, Bijelom Polju i na Cetinju po deset, Pljevljima devet.

U Andrijevici, Beranama, Šavniku i Ulcinju aktivna su po tri slučaja korona virusa, Danilovgradu i na Žabljaku po dva i u Petnjici i Tuzima po jedan. U Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Plužinama i Rožajama trenutno nema aktivnih slučajeva korona virusa.

N.K.

Akcija banjalučke policije i tužilaštva je, srećom, bilo kratkog vijeka.

Sada joj ostavljamo da javnosti objasni čija je zapravo odgovornost u pitanju – kazali su iz SD-a i od ministarke zdravlja očekuju da preuzme odgovornost i podnese ostavku zbog manipulacija oko nabavke vakcina i neosnovanog optuživanja prethodnika kako bi se prikrila nesposobnost nove vlast.

- Od ministarke, svakako, očekujemo i javno izvinjenje zbog toga što se, na osjetljivoj temi kao što je zdravlje građana, politikantski poigravala sa njihovim emocijama – navodi se u saopštenju.

N.K.

Uhapšen član škaljarskog klana PODGORICA – Član škaljarskog klana Miloš Božović iz Nikšića uhapšen je juče oko 18 sati u Banjaluci, kada se u tom gradu našao sa Mladenom Milovanovićem, inspektorom u Upravi kriminalistiške policije MUP Republike Srpske – piše portal BN. Kako navodi ovaj portal, inspektor je uhapšen zbog veza sa škaljarskim klanom.

-Uprava za organizovani kriminal MUP RS danas oko 18 časova uhapsila je Miloša Božovića zbog veza sa škaljarskom kriminalnom grupom – saznaje BN. Kako piše ovaj portal, hapšenje je izvršeno oko 18 časova u Banjaluci kada se Milovanović našao sa Božovićem, pripadnikom crnogrske škaljarske kriminalne grupe.

Prema nezvaničnim izvorima, Milovanović je blizak direktoru policije Republike Siniši Kostreševiću i odnedavno se nalazi u Upravi kriminalističke policije.

A.R.

Društvo

Neđelja, 18. jul 2021.

7

Bratić za v. d. direktoricu podgoričke gimnazije imenovala Biljanu Vučurović, suprugu poslanika DF-a Jovana Vučurovića

Bojanić-Lalović: Pravno ću provjeriti razloge za moje razrješenje PODGORICA - Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić za vršioca dužnosti direktora Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici postavila je profesoricu srpskog jezika i književnosti Biljanu Vučurović, suprugu poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Ministrka Bratić je 12. jula razriješila dužnosti dosadašnju diektoricu podgoričke Gimnazije Zoju Bojanić-Lalović. Škola je o razrješenju direktorice obaviještena pozivom iz Pošte. U rješenju o razrješenju direktora Gimnazije, u koje je Pobjeda imala uvid, Ministarstvo prosvjete smjenuje Zoju Bojanić-Lalević jer ne izvršava radne zadatke, odnosno, vrši povredu radne obaveze.

U konfuznom obrazloženju Bojanić-Lalović se stavlja na teret što po novom Zakonu o obrazovanju nije konstituisala školski odbor. Taj odbor po novom Zakonu ima dva predstavnika škole, ali i dva predstavnika Ministarstva, što znači da taj odbor Lalević-Bojanić nije mogla konstituisati bez saglasnosti resornog ministra. Iako je Bojanić-Lalović u nekoliko navrata tražila od ministrstva da imenuje predstavnike u školskom odboru na njene zahtjeve niko nije odgovarao.

Zoja Bojanić-Lalović je za Pobjedu kazala da će pravno provjeriti razloge koji se navode u razrješenju jer želi da profesionalno čisto napusti ustanovu u kojoj je profesionno i čisto i obavljala svoj poziv.

- Očekivala sam smjenu i svakako ne bih ostala na ovoj funkciji jer se ideološki ne slažem sa načinom vođenja školstva, ali ću povrede radne obaveze koje Ministarstvo navodi u razrješenju svakako pravno provjeriti – kaže Bojanić-Lalović.

U konfuznom obrazloženju smjene navodi se da je Zoja Bojanić-Lalović povrijedila radnu obavezu zato što nije formirala školski odbor koji se bez saglasnosti resornog ministra nije mogao ni formirati. Sociolog Srđan Vukadinović kazao je da je nastupila tamna strana u istoriji crnogorskog školstva



Ne treba kriviti ni DF ni SPC koje su glavni stožeri takve politike jer po svoj prilici ključni reprezenti SPC su ministri sa četiri resora i premijer.

Krivicu snosi najviše ne građanski pokret Ura, nego novosrpski pokret koji nema svoju političku ideologiju, jer na jednoj strani govore o antifašizmu a sa onima koji ga veličaju jednostavno prave koalicije – kazao je Vukadinović

Kako navodi, obračun tri koalicije je ,,na nivou banalnosti, bijednosti i najveće štete koje može crnogorsko društvo da ima“.

- Sada su došle na red škole i osnovno i srednje obrazovanje i to će biti jedna tamna stranica u istoriji crnogorskog školstva koliko god ona trajala. Ne treba kriviti ni DF ni SPC koje su glavni stožeri takve politike jer po svoj prilici ključni reprezenti SPC su ministri sa četiri resora i premijer. Krivicu snosi najviše ne građanski pokret URA nego novosrpski pokret koji nema svoju političku ideologiju, jer na jednoj strani go-

KLEROFAŠIZAM

Politički analitičar Srđan Vukadinović kazao je za Pobjedu da je sve očekivano i da je nastupila tamna strana u istoriji crnogorskog školstva.

- Klerofašizacija sada ulazi u škole i to na velika vrata kroz smjene direktora čime se otvara ventil da nastavnici koji su podobni i kojima je kvalitativni kriterijum odanost svetosavskoj tradiciji i svetosavlju uđu u crnorogorski školski sistem. To je sve pogubno za školstvo i jadna je ta državna administracija koja vodi međusobne ratove u troglavoj koaliciji, a uopšte se ne bave biološkom i obrazovnom supstancom crnogorskog društva koju čine mladi ljudi, djeca, učenici i osnovnih i srednjih škola – ističe Vukadinović.

Gimnazija u Podgorici

Srđan Vukadinović

vore o antifašizmu a sa onima koji ga veličaju jednostavno prave koalicije – kazao je Vukadinović.

Po njegovim riječima SPC je u interesu najviše da pokuša da poklopi crnogosko školstvo tako što će inokrinirati crnogorske učenike svetosavljem, i onim svime što nosi pogubna retrogradna ideologija.

- Slijedi udar preko Ministarstva prosvjete i SPC na školstvo u smislu insistiranja na uvođenju vjeronauke, u smislu koncipiranja programskih sadržaja koji odgovaraju SPC – poručio je Vukadinović.

Analitičar CdM-a Ljubo Filipović ocjenjuje da ministarka Bratić sprovodi žestoku nacionalističku agendu.

- Supruga relativizatora genocida i krajnje desničarskog poslanika Joleta Vučurovića postala direktorica najvažnije gimnazije u zemlji. Zbilja osvježilo. Sa drugim imenovanjima jasno je da Vesna Bratić

sprovodi žestoku nacionalističku agendu u zemlji. U paru sa IN4S rektorom univerziteta vrednosno će osakatiti generacije koje dolaze – smatra Filipović.

UMJESTO NAGRADE SMJENA

I funkcioner Demokratske partije socijalista Nermim Abdić je komentarisao najnoviju odluku ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta.

- Čestitost, poštenje, profesionalizam, poštovanje koje ima među kolegama i u društvu u cjelini karakteristike su sjajne osobe kakva je Zoja Bojanić-Lalović… Nagrada za sve ovo je smjena sa mjesta direktorke podgoričke Gimnazije…

Osvježilo je, ali baš… Pometosmo se… –napisao je Abdić na Tviteru.

Podršku smijenjenoj direktorici podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Zoji Bojanić-Lalović uputio je i

Zoja Bojanić-Lalović

potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.

- Kada za pet i po godina u podgoričkoj Gimnaziji napraviš najveći pomak od poslijeratne obnove, ali te smijene dekretom da naprave mjesta partijskim uhljebima – objavio je na Tviteru.

No, dodao je, neće ovo još dugo.

- Ali obraz i ljudskost, svakoga ko ih ima, obavezuju da reaguje – podrška Zoji Bojanić-Lalović – poručio je Eraković.

Kako je saopšteno iz Socijaldemokratske partije, ,,već duži vremenski period vladajuće strukture obećavaju svojim građanima da u Crnoj Gori više neće biti partitokratije, te da će se svi zapošljavati na osnovu svojih ličnih kompetencija, znanja i sposobnosti“.

- Koliko ispunjavaju svoja obećanja postaje sve jasnije iz dana u dan, pa danas imamo slučaj imenovanja nove direktorice podgoričke Gimnazije ‘Slobodan Škerović’ koji tome i svjedoči – saopšteno je iz Socijaldemokratske partije (SDP).

REVANŠIZAM

Portparolka SDP-a Amina Cikotić kazala je da imenovanjem Biljane Vučurović, supruge poslanika Demokratskog fronta Jovana Vučurovića, svima postaju jasne namjere i princip djelovanja Vlade kojoj politički revanšizam u praksi ne predstavlja nikakav problem, a protiv kojeg su bili samo

deklarativno onda kad im je to politički odgovaralo.

Prema njenim riječima, posebno interesantno ali ne i neočekivano je političko licemjerje iskazano kroz djelovanje Ure koja je glasala negatora genocida u Srebrenici za predsjednika Odbora za ljudska prava, a sada i njegovu suprugu za direktora. Ipak je to previše ‘slučajnosti’ za naše prilike.

-Izgleda da je građanima Crne Gore ipak osvježilo, ali baš onako kako to bude sredinom jula – ne može se disati – navodi Cikotić.

Aktivistkinja ženskog i mirovnog pokreta Aida Petrović istakla je da politička desnica u Crnoj Gori sve više jača.

- Nepotizam, vjerski i nacionalni ekstremizam postaju normalno i prihvatljivo stanje crnogorskoga društva. Uslovi za sadašnje ovakvo stanje stvarani su decenijama idealizacijom neriješenih pitanja u društvenom i vjerskom životu. Nije se mogla ili se nije htjela mnogo ranije otvoriti ‘crnogorska pandorina kutija’ i spriječiti da njen ‘duh’ preovlada šireći slobodno zlo sa nesagledivim posljedicama – poručila je Petrović.

Po njenim riječima, na skoro svim ,,mjestima odlučivanja gdje se donose životno i egzistencijalno važne odluke, premijer Krivokapić delegirao je ideološke istomišljenike“.

- Većini sadašnja funkcija u Vladi Crne Gore znači jedinstvenu priliku za politički i etnički revanšizam, iznikao i građen na vjerskom fundamentalizmu i nepoštovanju elementarnih ljudskih prava.

Ukoliko niste pripadnik/ca ‘nebeskog naroda’, svetosavske vjere koja decenijama zloupotrebama vjere vrši ‘nečujni’ nacionalno –identitetski –vjerski inženjering u crnogorskom društvu, onda je očekivano da će vam ‘uzeti prostor’ i proglasiti vas ništavnim i manje vrijednim – kazala je Petrović, dodajući da nam ,,niko nije kriv što kao odrasli ljudi želimo da vjerujemo u bajke sa srećnim krajem, dok nam se svakodnevno dešava surova realnost“.

Mr.J. / N.K.

8

Društvo / Intervju

Neđelja, 18. jul 2021.

Vladika CPC saslušan u svojstvu građanina na Cetinju

Tomislav Marković, srpski pisac i novinar

Bojović: Nijesam pozivao na nasilje

CETINJE- Vladika Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović saslušan je sinoć, u svojstvu građanima, u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju.

Bojović je za Pobjedu kazao da očekuje da prijava, koju je protiv njega podnio Bojan Vukčević sa Barutane, bude odbačena, navodeći da ga je začudilo da se od njega traži izjava zbog besjede koju je izgovorio u crkvi na Petrovdan.

Podsjećamo, Bojović je tokom Petrovdanske liturgije u crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju govorio o mogućem ustoličenju Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog u tom gradu.

-Pored duhovnih poruka koje se odnose na jevanđelja Petra i Pavla, tačno je da sam na kraju besjede izjavio da tog ustoličenja nema, jer crkva strane države želeći da ukrade našu istoriju, tradiciju i duhovnost, želi da postavi nekoga ko ne priznaje crnogorski narod i ko nas poništava u svakom mogućem smislu, ne zato što ću ja ili bilo koji Crnogorac fizički to da spriječi, već zato što naš Gospod Isus Hristos u koga vjerujemo i kome se molimo neće dozvoliti da se dogodi nepravda. Ja kao episkop i svještenoslužitelj se svakodnevno molim da se nepravda ne dogodi bilo kome.

Moje jedino oružje je molitva – precizirao je Bojović.

Smatra da je dio njegove besjede zloupotrijebljen i izvučen iz konteksta.

-Jedan dio besjede je izvučen iz konteksta. Potvrdio sam šta sam rekao ali nijesam mislio

Boris Bojović

na bilo kakvo nasilje, niti sam na to pozivao, već sam kao vjernik i vladika koji vjeruje u Boga saopštio da se nadam da će naše molitve biti uslišene i biti spriječena nepravda koja bi uslijedila prema Crnogorcima. Ta nepravda bi bila da se na Cetinju ustoliči neko ko je protiv Crne Gore i Crnogoraca njihovog nacionalnog bića.

Očekujem da bude odbačena ta prijava – navodi Bojović.

Crnogorski pokret i Patriotsko-komitski savez pozvali su Osnovno tužilaštvo Cetinja da odbaci kao neosnovanu tužbu protiv Bojovića.

- Svetosavska vlast perfidno pokazuje zlu volju porotiv Crnogorske crkve i Crnogoraca.

Digla je tužbu protiv Bojovića zbog izjave da se okupacioni duhovni guverner Crne Gore, načelnik cetinjske filijale Beogradske patrijašije Joanikije Mićović neće intronizovat na Cetinje – saopšteno je iz CP. Kažu da je ta tužba protivustavna, uperana protiv ravnopravnosti naroda i građana.

B.VIŠNJIĆ

Bogougodnice poručile Joanikiju i Careviću

Ne idite na Cecin koncert u Budvi PODGORICA – Feministička grupa ,,Bogougodnice“ koja se, kako ističu, bori protiv hipokrizije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, pravoslavlju i društvu, povodom najavljenog koncerta pjevačice Svetlane Cece Ražnatović u Budvi obratila se otvorenim pismom mitropolitu Joanikiju i predsjedniku Opštine i Crkvene opštine Budva Marku Careviću.

- Čistog srca i duše se obraćam vama, dvojici velikih narodnih tribuna i pravoslavnih trubadura, kako bih, u ime bogougodnih žena Crne Gore posvećenih istinskim vrijednostima, i ovaj put skrenula pažnju na brojne laži i podmetanja prisutne u pravoslavlju. U Budvi, kojom građanski, i što je najbitnije crkveno predsjedava u dobru i moralu uzvišeni gospodin Carević, u ovu nedjelju, sjutra, kada slavimo Svetog Atanasija Atonskog, gostuje pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović koja predstavlja krivotvorenu novčanicu ne samo Srbije, srpskog naroda, nego i pravoslavlja po širini i dubini – stoji u pismu, dodajući da je krivotvorena ona novčanica koja je nalik na pravu.

Toliko liči, kako se navodi u poslanici, na pravu da je i prihvataju kao pravu.

- Ali radi se samo o ,,varljivoj spoljašnjosti“. Riječ je o imitaciji, o lažnoj novčanici koja nema stvarnu vrijednost. Preklinjem vas svetim Vasilijem Ostroškim, svetim Jovanom, svetim Nikolom i svetim Arhangelom Mihailom da nipošto ne date blagoslov i podršku za koncert udovice ratnog srebroljupca Ražnatovića Arkana, o čijem grešnom postupanju Srpska pravoslavna crkva predugo ćuti iako sveštenoslužitelji i vjerni znaju da je bio kriminalac u ratu i kriminalac u miru – kaže se u pismu.

Bogougodnice traže da se razlikuju istinsko od lažnog pravoslavlja.

Kako se navodi, ,,Svetlana Ražnatović za sada samo naoko ima istinsku vjeru Hristovu i zavarava sve, pa i sebe samu, da joj je do vjere stalo“.

Ističu i da ,,crkva ne treba da daje bogatašima veća prava, čak ni onda kada daju Pravoslavnoj Crkvi srebrenjake od prodatih ulaznica na koncertima“.

- Odbijte darove i pomoć od onih koji od SPC prave propagadnu i političku tvorevinu.

Molim vas ne idite na koncert.

Pokažite primjer mladima.

Poručite im da Svetlana Ražnatović dok se ne pokaje i ne osudi zločine, u pravoslavnoj Crnoj Gori nije dobrodošla – poručuN.K. ju bogougodnice.

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i šef diplomatije Vladimir Radulović prisustvovali su 11. jula ove godine komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici, kao i više predstavnika crnogorskih parlamentarnih stranaka. Premijerka Srbije Ana Brnabić to nije učinila.

Naknadno je objasnila da „nije pozvana“ u Potočare i prekorila vlasti u Bosni i Hercegovini zbog toga što, kako je rekla, još niko nije odgovarao za napad na predsjednika Aleksandra Vučića u Srebrenici jula 2015, tokom obilježavanja dvadeset godina od srebreničkog „užasnog zločina“. „Ovo je redak primer doslednosti premijerke Brnabić“, kaže za Pobjedu srpski pisac i novinar Tomislav Marković. „Kada je reč o negiranju i relativizaciji genocida – Brnabić tu nikada ne zakaže, nikada ne izneveri očekivanja, već svaki put potone još dublje u močvaru beščašća. Brnabić je ovim izjednačila genocid, u kojem su snage Ratka Mladića pobile 8372 nevina civila za nekoliko dana, i napad na Vučića, u kojem niko nije stradao.

Za razliku od svog šefa Vučića i njegove Srpske radikalne stranke, premijerka nije imala priliku da devedesetih bude učesnica zločinačke politike, pa sad nadoknađuje propušteno, pod geslom - nikad nije kasno za genocid. Tako se premijerka objavljuje kao živi dokaz teze da je poricanje poslednja faza genocida. Prema klasifikaciji profesora Stenlija Koena, Brnabić ovde kombinuje dve strategije poricanja“, objašnjava Marković.

POBJEDA: Koje dvije strategije?

MARKOVIĆ: Prva je optuživanje optužilaca čiji je cilj da se ,,pažnja skrene sa sopstvenog ponašanja“ i da se pošalje sledeća poruka: ,,Drugi su grešni - i u tome je pravi problem“.

Druga strategija je ona koju Koen naziva poređenje u sopstvenu korist, a njen cilj je relativizacija sopstvenih zlodela ukazivanjem na zločine koje su počinile druge strane, kako bi se istakla vlastita ispravnost.

Dakle, reč je o razradi kolokvijalne formulacije: „A šta su oni nama radili?!“ Ova strategija obično pribegava zločinima druge strane, ali evo, premijerka pokazuje da se može biti i blago inventivan u negiranju genocida, pogotovo kada vam proradi genocidna mašta.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić na Tviteru je objasnio pozadinu premijerkine izjave koju ste citirali. „Ana Brnabić laže. Već godinama lični izaslanik Aleksandra Vučića moli, vapi i preklinje da mu dopustimo da dođe na komemoraciju u Potočare. I uvijek dobije isti odgovor: kada Srbija genocid nazove pravim imenom, imaće mjesto na komemoraciji“.

Brnabić sada pokušava da opravda to što srpski zvaničnici, na čelu s njom i Vučićem, dobrovoljno ispisuju Srbiju iz civilizacije.

POBJEDA: Premijerka Brnabić, kažete, nije bila dio zločinačke politike Beograda devedesetih, što joj ne smeta da izgovara besmisli-

Toliko je osvježilo da ledi krv u žilama

Jedina dobra stvar u tom ,,osvježenju četništvom“ je to što se građanska, antifašistička Crna Gora konsolidovala i što je sve glasnija. Crna Gora ima ogromnu snagu, nevjerovatan broj ljudi svih generacija, spremnih da stanu na branik pravih vrijednosti i da se za njih bore, da sačuvaju svoju zemlju i njen multikulturni, multireligijski, građanski, demokratski i antifašistički karakter. Moram priznati da na to veliko buđenje gledam sa zavišću: u Srbiji je to margina - kaže Marković ce poput one o „zaboravljanju prošlosti“ i „okretanju budućnosti“. Isto poručuje i vlast i dio opozicije. Zašto to rade?

MARKOVIĆ: U Srbiji su na vlasti učesnici zločinačkog poduhvata devedesetih: Vučić je bio gensek Srpske radikalne stranke, koju je vodio osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj; Ivica Dačić portparol Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, Aleksandar Vulin visoki funkcioner JUL-a Mirjane Marković... Oni brane svoju grešnu mladost i projekat u kojem su aktivno učestvovali; brane činjenicu da su svoje političke karijere napravili na brdu leševa.

Neki opozicionari u Srbiji slažu se sa ratnim politikama i velikosrpskom ideologijom. Na primer Dveri, koje i dalje maštaju o „ujedinjenju svih srpskih zemalja“. Drugi se, pak, ne slažu, ali nemaju snage, ni znanja, ni intelektualnog, a ni moralnog kapaciteta da se odrede prema prošlosti. Mada je i to neslaganje pod znakom pitanja, jer najveći deo opozicije brani Kosovo, a gotovo svi su

podržali litijaški pokret u Crnoj Gori. U tom smislu, veliko je pitanje šta je srpska opozicija u ideološkom, vrednosnom, etičkom, idejnom smislu. Bojim se da je reč o golom oportunizmu, a oportunista usvaja dominantni ideološki model, u ovom slučaju nacionalistički i hegemonistički.

POBJEDA: Iste rečenice ponavlja i potpredsjednik Dritan Abazović.

MARKOVIĆ: Abazović time pokušava da zabašuri činjenicu da je tu najgoru prošlost, oličenu u četnicima i negatorima genocida, doveo na vlast.

Pre dve godine, nakon što je izgovorila formalnu rečenicu lažnog saučešća, Brnabić je genocid u Srebrenici proglasila – nesporazumom, što je vrhunac cinizma, moralnog idiotizma i beslovesnosti. „Ako se stalno vraćamo na jedne pa iste nesporazume među nama, neslaganja, prošlost, a ne gledamo u budućnost, onda ni region neće biti nikako drugačiji nego što je bio u prošlosti“, rekla je tada.

Zamislimo da neki političar u Nemačkoj proglasi holokaust

za „nesporazum“. Pa, bio bi to kraj njegove političke i javne karijere! Današnja Nemačka izgrađena je upravo na nezaboravu holokausta, na kulturi sećanja, na ovladavanju prošlošću, na radikalnom kritičkom otklonu od nacističkog nasleđa.

POBJEDA: Ni u Njemačkoj taj proces nije lako tekao?

MARKOVIĆ: Naravno da nije.

I u Nemačkoj je posle Drugog svetskog rata bilo političara koji su bagatelisali nacističko nasleđe. Šef kabineta Konrada Adenauera, na primer, bio je Hans Globke, čovek koji je u Hitlerovo doba bio tumač Nirnberških rasnih zakona.

Adenaueru je trebalo deset godina da prvi put poseti neki koncentracioni logor. Suočavanje s prošlošću u Nemačkoj počelo je kasnije, i to kao proces koji je obuhvatio i politiku i sve segmente društva. A traje i danas. Jer teško je pogledati u ogledalo, odrediti se prema nemerljivom zlu koje su počinili pripadnici jedne nacije, napraviti rez i stvarati društvo na suprotnim pretpostavkama. Nemački primer govori

Ima u Srbiji mnogo ljudi koji misle slično meni, ali nijesu prisutni u javnosti POBJEDA: Pišete za portale i u Crnoj Gori, Vaše tekstove redovno prenose mediji u regionu. S obzirom na njihovu sadržinu, osjećate li se bezbjedno?

MARKOVIĆ: Zapravo, da. Nisam na društvenim mrežama, pa nisam lako dostupan raznim personama koje nalaze zadovoljstvo u pretnjama, crtanju meta, raspisivanju poternica, potpaljivanju lomača i sličnim dušekorisnim aktivnostima. Mada bi bilo lepo živeti u društvu u kojem je čovek manjina po nekim drugim osnovama, a ne zato što se ne miri sa zločinom.

POBJEDA: Nemate mnogo istomišljenika u Srbiji?

MARKOVIĆ: U stvari nas i nema tako malo, samo nismo dovoljno vidljivi u javnosti. Sve su okupirali ovi što toliko vole svoj narod da bi mu najradije došli glave. Ima mnogo ljudi koji misle slično, samo nisu prisutni u javnosti, nisu ovako direktno angažovani. Razgovore o politici nemoguće je, naravno, izbeći, samo se, usled neprekidnog ponavljanja istih uzaludnosti, istih gluposti, istih promašaja – sve svodi na tužnu sliku zajednice koja predugo glavinja, ne zna šta bi sa sobom i nema nameru da se pomeri s mrtve tačke. Sa prijateljima više volim da pričam o drugim stvarima - o književnosti i umetnosti, na primer. O onome što će ostati kad ova ujdurma prođe, a i mi s njom.

Intervju

Neđelja, 18. jul 2021.



Čeka nas dug put do prosvijećenosti

Prebacivanjem krivice na sve Srbe, Vučić i kompanija zapravo se skrivaju iza naroda koji, navodno, toliko vole. Oni brane Srbiju i Srbe od onoga za šta ih niko ne optužuje.

To je reketaška logika mafijaških klanova: onaj koji ti nudi zaštitu zapravo je onaj ko ti prijeti

da je to ipak moguće i da nema drugog puta do ozdravljenja zemlje i do normalnih odnosa sa drugima do povratka u civilizovani svet.

Za dominantni narativ srpskog nacionalizma Srebrenica nije genocid, već „užasan zločin“.

POBJEDA: A agresija na Bosnu i Hercegovinu je...

MARKOVIĆ: Srpski nacionalisti odbijaju da priznaju da je Srbija izvršila agresiju na susednu, međunarodno priznatu državu; odbijaju čak i da imenuju ono što se dogodilo. Za njih su to nekakvi apstraktni sukobi, a ne masovni pokolj Bošnjaka samo zato što su Bošnjaci.

Pomenuti Stenli Koen ovu strategiju poricanja zove poricanje tumačenja. Kolokvijalno rečeno: ,,Desilo se nešto sasvim drugo“.

POBJEDA: Što se desilo?

MARKOVIĆ: Kroz iskrivljenu optiku nacionalističke propagande, za ratove na prostoru nekadašnje Jugoslavije krive su republike koje su se otcepile; Srbi su hteli da sačuvaju Jugoslaviju i da žive u jednoj državi; Srbija i Milošević su imali najbolje namere; Srbi su najveće žrtve rata; sve strane su činile zločine... Na stranu masovno odbijanje da se saznaju elementarne činjenice, danas svima dostupne na internetu, ali meni je tu zanimljivo kako ogromna većina ne vidi samo jednu vapijuću nelogičnost.

POBJEDA: Koju?

MARKOVIĆ: Milošević je preuzeo JNA, jednu od najvećih vojnih sila u Evropi, a oni koje je napao bili su praktično goloruki. Kome u takvoj situaciji rat ide u prilog? Zar to nije dovoljno da se posumnja u zvanični narativ?

POBJEDA: Jeste, ali ko sve kreira taj narativ?

MARKOVIĆ: Oni koji su rat i napravili: nacionalistički intelektualci, akademici, Srpska pravoslavna crkva, mediji kao verne sluge i propagandisti tog sumanutog projekta, stari i novi ratni huškači, šovinisti svih boja, političke snage koje su direktno učestvovale u ratnom huškanju i stvaranju paravojnih formacija, ratni profiteri koji su se obogatili na tuđoj nesreći...

Dug je spisak, uvek neko izostane.

POBJEDA: U gotovo svim istraživanjima javnog mnjenja u Crnoj Gori i Srbiji, Srpska pravoslavna crkva je institucija od najvišeg povjerenja građana. Kako to objašnjavate?

MARKOVIĆ: Tradicionalno, građani najviše poverenja imaju u autoritarne institucije kao što su vojska, crkva i policija – zatvorene, rigidne, naizgled monolitne. Mi smo autoritarna društva, nesklona demokratskim vrednostima, pa je takvo opredeljenje građana sasvim razumljivo. Kada bi televizija uživo prenosila crkvene sabore, kao što prenosi skupštinska zasedanja, mislim da bi to poverenje znatno opalo. Ne u potpunosti, jer ovde se još nije uobičajilo da više verujemo svojim očima nego rečima raznih autoriteta.

Odgovornost za sopstveni život terba prebaciti na drugog, a institucije kao što su crkva ili voljeni vođa uvek dobro dođu. Čeka nas dug put odrastanja i dostizanja punoletstva, odnosno prosvećenosti koja je „izlazak čovekov iz stanja samoskrivljene nezrelosti“.



Trenutno je u srpskom tužilaštvu 2.500 predmeta koji se tiču ratnih zločina, a procjenjuje se da je u Srbiji na slobodi oko 6.000 ratnih zločinaca. Koliko ih ima u RS, ne smijem ni da pomislim. Reč je samo o izvođačima radova. A gde su ratni huškači, ideolozi, crtači mapa, političari, ratni profiteri, vozači hladnjača, kopači masovnih grobnica...?! Dakle, individualizacija krivice nije jednostavan proces kako to zamišljaju „Miloševićevi siročići“ POBJEDA: Haški tribunal nedavno je izrekao presudu ratnom zločincu Ratku Mladiću. Ratni zločinac je plakao; kako je reagovalo srpsko društvo?

MARKOVIĆ: Reagovalo je očekivano – poricanjem zločina i glorifikacijom zlikovca.

Dakle, plakalo je s Mladićem, dok im za njegove žrtve nije ostalo suza. Provladini mediji proglašavali su Mladića za heroja, tvrdili da je nevin i osuđen na pravdi Boga. Ukratko: masovna solidarnost sa masovnim ubicom.

Bez obzira na to što smo decenijama izloženi nacionalističkoj propagandi, ipak je porazno da je toliki broj ljudi spreman da se solidariše sa čovekom koji je ubijao žene, decu i starce; sa čovekom koji je odgovoran za smrt stotinu hiljada ljudi, za raseljavanje miliona, za ogromnu patnju i razaranja. Kao da smo u stanju masovne hipnoze, u noćnoj mori iz koje ne možemo da se probudimo.

POBJEDA: Kažete – masovna solidarnost. Zar i vlast i veliki dio opozicije i Srbiju i Srbe ne identifikuje sa genocidom i sa ratnim zločinima?

MARKOVIĆ: Vlast tako brani sopstveno učešće u ratnom projektu: prebacivanjem krivice na sve Srbe, Vučić i kompanija zapravo se skrivaju iza naroda koji, navodno, toliko vole. Oni brane Srbiju i Srbe od onoga za šta ih niko ne optužuje. To je reketaška logika mafijaških klanova: onaj koji ti nudi zaštitu zapravo je onaj ko ti preti.

Ponovo ću citirati Emira Suljagića: „Kada je riječ o navodnom pripisivanju krivice cijelom srpskom narodu za genocid, ne mogu da vjerujem da neko ko ima iole zdrave pameti može da ispostavi srpskom narodu nedjela Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića. Ko god to radi srpskom narodu, najviše mrzi srpski narod od njegovog postanka. Njemci se 80 godina ograđuju od zloči-

9

na nacista, ovi trče u zagrljaj Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Pa, to je suicidno!“ Emir Suljagić ima pravo: nema većih mrzitelja sopstvenog naroda od njegovih nacionalista, od onih koji se kunu u taj isti narod. Velikosrpski ideolozi, političari i razne prišipetlje mirno bi sve nas da proglase saučesnicima genocida. Čak i one koji se sve vreme bore protiv njihove zločinačke teorije i prakse. Samouništenje sopstvene nacije i jeste krajnji cilj nacionalista. Pa, i Hitler je prema Nemcima osećao prezir i doveo ih do propasti.

POBJEDA: Je li burna reakcija Beograda na crnogorsku Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici bila očekivana?

MARKOVIĆ: Jeste. Što reče jedan filozof, autor zanimljivog izraza „samoograničenje“ (sinonim za svesrpsko ujedinjenje): „Kada brat ujede, to mnogo više boli“. Pošto srpski nacionalisti negiraju crnogorsku naciju, Crnogorce smatraju Srbima, a Crnu Goru „srpskom Spartom“, iz njihove perspektive ispada da su Srbi i jedna od srpskih zemalja osudili genocid u Srebrenici, zabranili njegovo negiranje i distancirali se od zločinačkog nasleđa. I nebo im nije palo na glavu! Znači, moguće je biti Srbin a ne biti pristalica genocida.

To dalje znači da bi i Srbija jednog dana mogla da krene istim putem, ali bi onda propalo sve što se ovim zaluđenicima priviđa kao smisao života: proširenje Srbije, šovinizam, budući ratovi za oslobođenje i ujedinjenje, zadržavanje sopstvene zemlje u jadnom, nesrećnom, zaostalom i siromašnom stanju.

POBJEDA: Iako je Ura glasala za Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, njenog predsjednika beogradska štampa nije kritikovala. Čime je Dritan Abazović zaslužio takav status?

MARKOVIĆ: Nisu ga izostavili, samo su na njega ispalili manje verbalnog streljiva. Pi-

sali su tabloidi da je „Abazović Srbima zabio nož u leđa“ i slično, ali su im u prvom planu ipak bili njihovi litijaši, koje je Abazović doveo na vlast. Od njega dovoljno.

POBJEDA: Koji litijaši su u prvom planu? Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, koji je govorio na komemoraciji u Potočarima?

MARKOVIĆ: Bečić je abolirao velikosrpski nacionalizam od odgovornosti za ratne zločine, etnička čišćenja i genocid, što nije ni čudo za nekog ko je ponikao iz stranke Momira Bulatovića. Karadžić i Mladić su ubijali Bošnjake upravo zato što su Bošnjaci i muslimani, odnosno zato što nisu Srbi i nisu pravoslavni. I to u ime Srba, srpstva, Srbije, pravoslavlja…

Bečićevu tezu da zločinci nemaju veru i naciju demantuju crkveni velikodostojnici koji već decenijama tvrde da je Bog upravo na strani ratnih zločinaca. Mnoge od njih su i blagosiljali. Zato se i čudim kako su se vernici poput Demokrata uopšte osmelili da udare na sopstvene vladike i da tako bogohule. Jer to što Demokrate govore o navodnoj individualizaciji krivice na prvi pogled zvuči plemenito. Ipak, trebalo bi ih podsetiti da je čak i to ogroman posao.

POBJEDA: Što je ogroman posao?

MARKOVIĆ: Trenutno je u srpskom tužilaštvu 2.500 predmeta koji se tiču ratnih zločina, a procenjuje se da je u Srbiji na slobodi oko 6.000 ratnih zločinaca. Koliko ih ima u RS, ne smem ni da pomislim.

Reč je samo o izvođačima radova. A gde su ratni huškači, ideolozi, crtači mapa, političari, ratni profiteri, vozači hladnjača, kopači masovnih grobnica?! Pa onda i svi oni milioni građana koji su glasali za Miloševića i Šešelja dok je trajalo komadanje susednih država.

I oni snose odgovornost, bar političku i moralnu.

Dakle, individualizacija krivice nije jednostavan proces

kako to zamišljaju „Miloševićevi siročići“ (tako ih je nazvao Aleksandar Radoman).

Uostalom, od svih individua koje snose različite vrste krivice - krivičnu, političku, moralnu, metafizičku – na kraju ispadne poveći kolektiv.

Premalo Demokrate imaju članova čak i za popisivanje svih tih individua. Kada ih sve popišu, neka se jave da popričamo o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti. Za taj posao bi najbolje bilo da angažuju anonimnog pisca onih partijskih saopštenja u kojima strelja svakog ko iole vredi, da malo čovek odmori ostatke zaklane duše.

POBJEDA: Poslanice crnogorske Skupštine koje su glasale za Rezoluciju o Srebrenici zadržavane su i maltretirane na graničnim prelazima sa Srbijom. Očekujete li da bi prijetnja ministra Aleksandra Vulina crnogorskim parlamentarcima koji su glasali za Rezoluciju mogla biti ispunjena?

MARKOVIĆ: Vulin bi to voleo, ali mislim da nije realno.

Maltretiranje Draginje Vuksanović-Stanković na aerodromu najviše je dokle će ići u tom smeru. Tako valjda naši političari zamišljaju vođenje politike. I hajde što su nacionalisti, korumpirani i nesreća za sopstvenu zemlju, nego su povrh svega i kreteni.

POBJEDA: Kako Vam izgleda „oslobođena“ Crna Gora? Je li „osvježilo“?

MARKOVIĆ: Toliko je osvežilo da to ponekad ledi krv u žilama. Jedina dobra stvar u tom osveženju četništvom je to što se građanska, antifašistička Crna Gora konsolidovala i što je sve glasnija. Crna Gora ima ogromnu snagu, neverovatan broj ljudi svih generacija spremnih da stanu na



U početku su na Zapadu vjerovali da će Vučić priznati Kosovo, a sad im je teško da priznaju kako su ispali budale. S druge strane, nemaju nikog ozbiljnog u opoziciji na koga bi mogli da računaju, jer su opozicionari takođe veliki čuvari Kosova, uprkos činjenici da je to odavno nezavisna država

branik pravih vrednosti i da se za njih bore, da sačuvaju svoju zemlju i njen multikulturni, multireligijski, građanski, demokratski i antifašistički karakter. Moram priznati da na to veliko buđenje gledam sa zavišću: u Srbiji je to margina.

POBJEDA: U kojoj mjeri Srbija kontroliše političke prilike u Crnoj Gori, što mislite?

MARKOVIĆ: Beograd je odigrao ogromnu ulogu u litijaškom pokretu i smeni vlasti u Crnoj Gori. Uticaj Srbije i dalje je veliki, ali mi se čini da se i nekim beogradskim pulenima sve manje dopada uloga posluge, inače jedina moguća u takvom odnosu.

POBJEDA: Trideset godina od početka jugoslovenskih ratova, sve države regiona imaju manje-više skladne odnose; samo je Srbija u sukobu gotovo sa svima. Zašto?

MARKOVIĆ: Zato što jedino Srbija ima pretenzije na teritorije drugih država. Doduše, imaju pomalo i neke političke strukture u Hrvatskoj na delove BiH… Uglavnom, na snazi je ista ideološka priča, s tim što je Velika Srbija apdejtovana i preimenovana u „srpski svet“.

Zvanična politika Beograda granice na Balkanu smatra privremenim i provizornim, pa je za vladajuću ideologiju Crna Gora „klasična srpska država“, kako to reče ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, Republika Srpska, „najmlađa srpska država“, kako to reče pokojni patrijarh Irinej.

Kosovo je srce Srbije, što reče Slobodan Milošević, odnosno najskuplja srpska reč, što reče Matija Bećković. I to ako može bez Albanaca, naravno.

Suština takvog pansrpstva, kao i svakog drugog panpokreta, je u neprijateljstvu prema državi, tj. prema uređenom sistemu, prema zakonu, o čemu je pisala Hana Arent u „Izvorima totalitarizma“, kada je govorila o „plemenskom nacionalizmu“.

POBJEDA: Zašto onda Zapad tako dugo toleriše politiku zvaničnog Beograda?

MARKOVIĆ: U početku su verovali da će Vučić priznati Kosovo, a sad im je teško da priznaju kako su ispali budale. S druge strane, nemaju nikog ozbiljnog u opoziciji na koga bi mogli da računaju, jer su opozicionari takođe veliki čuvari Kosova, uprkos činjenici da je to odavno nezavisna država. Lako bi bilo uskratiti podršku Vučiću, ali je problem što se iz opozicije niko ne javlja kao ozbiljan kandidat da ga zameni. Tamara NIKČEVIĆ

10

Svijet

Neđelja, 18. jul 2021.

ZA POBJEDU IZ NJEMAČKE: Dr Nikola Šaban iz Ludvigshafena na Rajni o katastrofalnim poplavama na zapadu te države

Akcija solidarnosti Katastrofalne poplave pokrenule su i veliku akciju solidarnosti, a u nju su se uključili i crnogorski građani.

- U udarnim terminima na nacionalnoj televiziji ARD objavljen je broj žiro računa za pomoć ugroženima od vodene stihije i u nju su se odmah uključili crnogorski građani – rekao je dr šaban.

U nekoliko trenutaka nestaju ljudi, kuće, naselja, otvaraju se klizišta, na stotine je nestalih...

Prizori koji lede krv u venama

LUDVIGSHAFEN NA RAJNI – Prijatelj i ja pošli smo juče kasno popodne iz Ludvigshafena prema Koblencu i tada je vodostaj rijeke Mozel kod turističkog grada Kohema bio oko sedam metara pa smo uspjeli da prođemo. U povratku, oko 22:30 vodostaj je već iznosio oko osam metara i 30 centimetara i nijesmo se mogli vratiti istim putem. Naišli smo na zastrašujući prizor: rijeka se izlila iz širokog korita, bujice su bile snažne. Najteže je bilo sa druge strane Koblenca kod rijeke Ar, gradova Šulda i Arveilera: mostovi su porušeni, očajni ljudi popeli se na krovove kuća, a u blatu su ostajala prevrnuta vozila, pokidana stabla, djelovi namještaja, što je ulivalo strah i u drugim kritičnim područjima oko rijeka. Okrenuli smo se i krenuli nazad zaobilaznim putem, preko brda, moleći se cijelo vrijeme da ljudski životi budu sačuvani – ispričao je za Pobjedu dr Nikola Šaban, Crnogorac iz Ulcinja, univerzitetski profesor i filantrop koji više od tri decenije živi u Njemačkoj.

OhRabRenje nakOn šOkantnih scena

Naš sagovornik kaže da je te noći, nakon šokantnih prizora uslijedila ohrabrujuća scena kolone na auto-putu A 61 ka Ludvigshafenu, situacija kakvu ranije nije vidio.

Jezive sudbine - U djelovima zemlje koji nijesu pogođeni poplavama sa tugom i nadom prate se događaji. Mediji su prenijeli vijesti o velikom broju jezivih sudbina. Jedan od spasilaca ispričao je da je djevojku koju je poznavao poklopio automobil i ponio je u bujicu na njegove oči. Jedan bračni par je za samo nekoliko minuta izbjegao silovitu bujicu i sa psom u naručju pobjegli su kroz kuhinjski prozor kad su čuli tutnjavu vodene navale. Spašeni su motornim čamcem Crvenog krsta. Ljudi su bespomoćni i zbog nestanka signala za mobilne telefone jer se nijesu mogli javiti ni porodici ni spasiocima – kaže dr nikola šaban za Pobjedu.

Situacija kritična, strahuje se od pucanja nasipa; desetine hiljada stanovnika evakuisano Hitne službe u Holandiji i dalje su u stanju pripravnosti, jer rijeke prijete gradovima i selima širom južne provincije Limburg.

Desetine hiljada stanovnika evakuisane su tokom protekla dva dana, dok su vojnici, vatrogasci i dobrovoljci tokom noći petka na subotu radili na ojačavanju nasipa. Vodostaj rijeka oko većih gradova poput Venloa i Roermonda dostigao je rekordan nivo rano jutros, a pad se očekuje tek kasno u nedjelju, navode vlasti.

To predstavlja prijetnju nasipima i drugoj zaštiti protiv poplave.

Brojne ulice u Roermondu i okolini su poplavljene, objavila je agencija ANP. Očekuje se da će nasipi uz Rajnu i Meuseu izdržati povećani vodostaj u narednim danima, ali stručnjaci upozoravaju da je i dalje teško predvidjeti razvoj događaja.

- U povratku kući naišli smo na trostruki konvoj od po 30-40 vozila u svakoj koloni koji su činila vozila prve pomoći, vatrogasci i razne spasilačke službe. Mrak je pojačavao osjećaj katastrofe i beznađa i dok smo se mimoilazili sa njima, trudio sam se da se skoncentrišem na vožnju i da se okonča ovo traumatično putešestvije – rekao je dr Šaban.

aPOkaliPtična situacija

Ispričao nam je da ne može da zaboravi riječi mladića koje je čuo u kritičnom, poplavljenom području da je situacija apokaliptična, da su cijeli gradovi i sela pod vodom i da mu se čini da je sve ovo gore od zemljotresa jer traje cijelu vječnost i kuće nestaju sa zemljištem u rijekama.

- U nekoliko trenutaka nestaju ljudi, kuće, naselja, otvaraju se klizišta, na stotine je nestalih, komunikacija je otežana, mnogo je preživjelih koji su ostali bez svega osim bez odjeće na sebi... U raščišćavanju i pomaganju je uključena vojska sa tenkovima, izražena je masovna solidarnost, organizovana su psiho-socijalna savjetovališta za ljude koji su ugroženi, ali i

za njihove spasioce koji nailaze na teške prizore – navodi dr Šaban, naglašavajući da situacija jeste izuzetno teška, ali da zbog stručnog i maksimalnog angažmana njemačke države i civilnog društva ostaje pod kontrolom najviše što je moguće.

On navodi da je visina vodostaja odavno u kritičnim brojkama i brzo se mijenja, ali eksperti navode da je maksimum prošao i predviđaju od neđelje veće opadanje i Rajne i Mozela. Zbog

Nikola Šaban

straha od pucanja brana u više mjesta, naređena je evakuacija oko 4,5 hiljada građana.

PRva linija OdbRane

- Turisti su došli na ljetnji odmor u lijepa odmarališta, kampovi su bili puni, jahte spremne, a suočili su se sa stradanjima, vrećama pijeska i šatorima. Inžinjeri i vatrogasci danonoćno ispumpavaju vode iz akumulacionih jezera, zatvoreni su krakovi djelova nacionalnih puteva – rekao je dr Šaban.

Ispričao nam je da su se katastrofalne poplave događale i ranije u tom području, ali u ovom periodu godine su rijetkost. Još je svježe sjećanje na 29. maja 1983. godine, kada je takođe turistička sezona bila u zamahu.

Prije toga, katastrofalne poplave bile su daleke 1910. godine i taj se događaj spominje kao jedan od najstrašnijih.

R. uskOkOviĆ-ivanOviĆ

Broj poginulih raste Najmanje 135 osoba stradalo je od posljedica katastrofalnog nevremena i poplava u pokrajinama Porajnje-Falačka i Sjeverna Rajna-Vestfalija. Spasilačke ekipe stalno pronalaze mrtve u podrumima kuća.

Posebno je teško pogođeno turističko područje okrug Arveiler gdje je, po informacijama lista Bild, 1.300 ljudi prijavljeno kao nestalo. Ovu brojku je objavila lokalna vlada.

- Za sada se, međutim ne može reći koliko je taj broj tačan, s obzirom da su mnogi ljudi napustili svoje kuće i lutaju izgubljeni po ugroženom području – izjavio je ministar unutrašnjih poslova pokrajine Porajnje-Falačka Roger levenc. Situacija je, kako je dodao, s obzirom da se stalno pronalaze mrtvi u poplavljenim kućama, dramatičana.

Više od 850 vojnika angažovano je na pružanju pomoći i njihov broj se stalno povećava. Njemačko ministarstvo obrane proglasilo je vojni alarm u slučaju katastrofe, uzrokovane nevremenom na zapadu Njemačke.

Pukla brana na Ruru, evakuisano oko 700 stanovnika

Brana na rijeci Rur u okrugu Hajnsberg, u saveznoj državi Sjeverna Rajna -Vestfalija, na zapadu Njemačke, pukla je u toku noći između petka i subote. Kako su prenijeli svjetski mediji, spasioci su evakuisali oko 700 ljudi.

Strahuje se da bi se mogla poplaviti i mjesta Efeld i Štajkirhen. Tamo živi gotovo 1.600 ljudi. Tamošnji stanovnici ipak još nijesu evakuisani i spasilačke snage prate stanje na terenu.

Putin izdao naređenje svim špijunskim agencijama pred prošle američke izbore

„Učinite sve da Tramp dođe na vlast“ MOSKVA/VAŠINGTON Vladimir Putin je lično odobrio operaciju tajne obavještajne agencije za podršku ,,mentalno nestabilnom“ Donaldu Trampu na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. Prema navodnim procurelim dokumentima iz Kremlja, to se desilo tokom zatvorene sjednice ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Ključni sastanak održan je 22. januara 2016. godine, prenosi Gardijan, koji vjeruje da su dokumenta autentična, a među prisutnima bili su ruski predsjednik, obavještajni šefovi i visoki ministri.

Okupljeni su se složili da bi Tramp u Bijeloj kući odgovarao strateškim ciljevima Moskve, među kojima su ,,socijalna previranja“ u Americi i slabljenje pregovaračke pozicije američkog predsjednika.

Tri ruske špijunske agencije dobile su naređenja da pronađu praktične načine da podrže Trampa, ukazom koji je, kako se čini, imao Putinov potpis.

U tom trenutku Tramp je vodio na unutarstranačkim izborima Republikanske stranke.

Izvještaj koji je pripremilo Putinovo stručno odjeljenje preporučio je Moskvi da upotrijebi ,,svu moguću silu“ kako bi obezbijedila Trampovu pobjedu.

Izvještaj Br. 32-04\vd. klasifikovan je kao tajni. U njemu se kaže da je Tramp ,,najperspektivniji kandidat“ sa stanovišta Kremlja. Postoji i kratka psihološka ocjena Trampa, koji je opisan kao ,,impulsivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa inferiornosti“.

Takođe je sugerisano da Kremlj posjeduje potencijalno kompromitujući materijal o budućem predsjedniku, prikupljen iz ranijih Trampovih ,,nezvaničnih posjeta teritoriji Ruske Federacije“. Dokument se poziva na ,,određene događaje“ koji su se dogodili tokom Trampovih putovanja u Moskvu.

– Nužno je neophodno upotrijebiti svu moguću silu kako bi se olakšao Trampov izbor na mjesto američkog predsjednika – kaže dokument.

To bi pomoglo da se postigne ,,teorijski politički scenario“ koji Rusija favorizuje. Trampova pobjeda ,,definitivno će dovesti do destabilizacije američkog sociopolitičkog sistema“ i skriveno nezadovoljstvo izbiće na površinu, predviđa se.

Nema sumnje da se sastanak u januaru 2016. godine zaista održao - i da je sazvan u Kremlju.

Na zvaničnoj fotografiji ovog događaja vidi se Putin na čelu stola, ispod zastave Ruske Federacije i dvoglavog zlatnog orla. Tadašnji ruski premijer Dmitrij Medvedev prisustvovao je zajedno sa ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.

Takođe su bili prisutni Sergej Šojgu, ministar odbrane zadužen za rusku vojnoobavještajnu agenciju GRU, Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske

spoljne obavještajne službe SVR i Aleksandar Bortnikov, šef špijunske agencije FSB. Nikolaj Patrušev, bivši direktor FSB-a, takođe je bio tu, kao i kao sekretar Savjeta bezbjednosti.

Dokument koji je Gardijan vidio sugeriše da je stvarna, prikrivena svrha samita Savjeta bezbjednosti bila rasprava o povjerljivim prijedlozima koje je sastavila predsjednikova analitička služba kao odgovor na američke sankcije Moskvi. Čini se da je autor Vladimir Simonenko, viši zvaničnik zadužen za stručno odjeljenje Kremlja koje Putinu pruža analitički materijal i izvještaje, od kojih su neki zasnovani na stranim obavještajnim podacima.

U dokumentu se navodi da je 14. januara 2016. godine Simonenko distribuirao sažetak zaključaka i preporuka svog tima na tri stranice.

Potpisanom naredbom dva dana kasnije, Putin je naložio tadašnjem šefu njegove spoljnopolitičke direkcije Aleksandru Manžosinu da sazove zatvoreni brifing Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Njegova svrha bila je dalje proučavanje dokumenta, kaže se u naredbi.

Manžosin je dobio rok od pet dana da Putinovu naredbu ostvari.

Nepoznato je šta je rečeno unutar prostorije na drugom spratu Kremlja. Ali čini se da su predsjednik i njegovi obavještajni službenici potpisali multiagencijski plan za miješanje u američku demokratiju, upakovan u opravdanu samoodbranu.

Navode se razne mjere koje bi Kremlj mogao da usvoji kao odgovor na ,,neprijateljska djela“ Vašingtona. Iznosi se i nekoliko američkih slabosti. Tu spadaju ,,produbljivanje političkog jaza između ljevice i desnice“, američki medijsko-informativni prostor i anti-establišment raspoloženje koje je ključalo pod predsjednikom Barakom Obamom.

Postoje pasusi o tome kako bi Rusija mogla da ubaci ,,medijske viruse“ u američki javni život, koji bi mogli da postanu samoodrživi. To bi promijenilo kolektivnu svijest, posebno u određenim grupama, kaže se.

Prema dokumentu, svaka špijunska agencija je dobila određenu ulogu. Ministru odbrane naloženo je da koordinira radom odjeljenja i službi, a Šojgu je takođe bio odgovoran za prikupljanje i sistematizaciju potrebnih informacija i za ,,pripremu mjera za djelovanje na informaciono okruženje objekta“ - što je, kako se čini, komanda za hakovanje osjetljivih američkih sajber podataka koje je identifikovao SVR. SVR-u je rečeno da prikupi dodatne informacije za podršku aktivnostima komisije. FSB je dobio prikupljanje kontraobavještajnih podataka. Putin je navodno odobrio dokument od 22. januara 2016. godine. Mjere su odmah stupile na snagu na Putinov potpis, kaže se u uredbi. Obavještajni šefovi dobili su nešto više od nedjelju dana da se vrate sa konkretnim idejama.

R. P.

Tema

Neđelja, 18. jul 2021.

Stručnjaci iz prosvjete i civilnog sektora upozoravaju da nadležni treba da reaguju na loše rezultate koje đaci ostvaruju u kontinuitetu

11

Medicinski fakultet

Iza diplome „Luča“ krije se neznanje

Rezultati na prijemnim ispitima na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu pokazuju ono što pokazuju rezultati na PISA testiranju, a, to je dominantno reproduktivni način učenja u našem obrazovanju, odnosno – mladi uče činjenice koje ne povezuju ili tekst ne da ga razumiju nego da ga ponove, smatra akademik Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete. Tako se, prema njegovim riječima, dešava da se tekst lekcije bukvalno ponovi od tačke do tačke, a da se ne razumije i nezna šta je rečeno u tekstu PODGORICA – Pojedini brucoši koji su se ove godine prijavili za upis na Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, među kojima su „lučaši“, ponovo su dobili loše ocjene na prijemnom ispitu, što je bio slučaj i ranijih godina.

To je i pokazatelj da nadležni u proteklom periodu nijesu uradili ništa da se unaprijedi stanje u ovoj oblasti.

Primjera radi, od prijavljenih 18 kandidata za Stomatologiju, samo je položilo njih petoro, a dobili su ocjene dvojku ili trojku.

NE UČE SA RAZUMIJEVANJEM

Rezultati na prijemnim ispitima na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu pokazuju ono što pokazuju rezultati na PISA testiranju, a, to je dominantno reproduktivni način učenja u našem obrazovanju, odnosno mladi uče činjenice koje ne povezuju ili tekst ne da ga razumiju nego da ga ponove, smatra akademik Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete. Tako se, prema njegovim riječima, dešava da se tekst lekcije bukvalno ponovi od tačke do tačke, a da se ne razumije i zna šta je rečeno u tekstu.

- Potvrda ovome je prošlogodišnji prijemni na Medicinskom fakultetu kada je kandidatima za pripremu ispita preporučena jedna zbirka zadataka sa rješenjima, a zadaci na ispitu su bili iz druge zbirke.

Pošto su kandidati učili iz preporučene zbirke pitanja i odgovore očekujući da ih ponove na ispitu (reprodukuju), na pi-

tanja drugačije formulisana iz druge zbirke nijesu mogli odgovoriti jer ih nijesu razumjeli – podsjeća akademik.

Ocjenjuje da se ovaj problem (reproduktivno učenje) ne rješava skraćivanjem obrazovnih programa i vremena boravka mladih u školi. Rješava se, kaže Backović, promjenom rada sa mladima tako da mladi znanja koja stiču razumiju, da ih kritički razmatraju i da se osposobe da ih primjenjuju u različitim prilikama.

- Već nekoliko godina broj diploma „Luča“ u školama raste.

U osnovnim školama oko 15 odsto, a u srednjim oko 10 odsto učenika stiče ovu diplomu, što se ne vidi na prijemnim ispitima na Medicinskom i Farmacetskom fakultetu kao i na PISA testiranju, gdje ispod 2 odsto učenika dostiže najviše nivoe znanja. Kvalitet obrazovanja, uspjeh i srednja ocjena od škole do škole je veoma različit – ističe on.

S druge strane, viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović, smatra da u našoj državi postoji očigledna hiperprodukcija diploma „Luča“, a na šta je ova NVO i ranije ukazivala. Diplome „Luča“, nažalost, umjesto da predstavljaju izuzetak i nagradu za najbolje učenike, sada, ocjenjuje ona, čine pravilo i obavezan dio uspomene iz osnovne ili srednje škole.

PRIJEMNI POLOŽIO BEZ LUČE

Kaluđerović ističe i da postoji očigledan trend da svršeni srednjoškolci sa najvišim prosjekom

Slobodan Backović

i „Lučom“ konkurišu za upis na Medicinski fakultet, međutim, rezultati prijemnih ispita, umjesto da predstavljaju potvrdu rezultata iz srednje škole, otvaraju prostor za njihovo preispitivanje.

- Među rijetkim kandidatima koji su ove godine položili prijemni ispit i upisali Stomatologiju, nalazi se i kandidat koji nije bio u posjedu diplome „Luča“, što predstavlja potvrdu da ta diploma već duže ne opravdava znanje koje stoji iza nje, s obzirom da prijemni ispit na tom smjeru nije položilo četvoro kandidata sa tom diplomom. To nije prvi put da na prijemnom ispitu više znanja pokažu đaci iza čijeg uspjeha stoji znanje, trud i posveće-

nost, umjesto lične ambicije podržane roditeljskim uticajem u društvu, refleksije neostvarene ambicije samih roditelja, ili jednostavno preniskih kriterijuma u školama – kaže ona. Zabrinjava je i to što od 33 kandidata sa „Lučama“ koji su položili prijemni ispit na Medicini, samo troje ima petice na prijemnom, a na Stomatologiji nijedan kandidat.

PROPUSTI U EKSTERNOJ MATURI

Akademik Backović podsjeća da je uveden eksterni maturski ispit jednak za sve maturante da bi se izbjegao uticaj različitosti na dalji nastavak školovanja. Podsjeća da je taj

ispit, koji imaju sve evropske zemlje, trebalo da pokaže gdje visoke ocjene i „Luče“ nijesu u korelaciji sa znanjem učenika.

- Rezultati na eksternom maturskom su trebali da budu ulaznica na akademske studije. Prijemni je bio neophodan samo za neke studije (umjetnost). Nažalost, eksterni maturski je devalviran politikom prosvjetnih vlasti: nedostatak materijalnih sredstava da se finansira realizacija ispita, nepoštovanjem pravila o sprovođenju ispita, počelo je prepisivanje kojem su, nažalost, pomagali sami prosvjetni radnici – ističe Backović, dodajući da tamo gdje se eksterni maturski

Nema nadzora u školama gdje se daju visoke ocjene Kaluđerović iz CGO smatra da još ne postoji dovoljan nadzor u radu srednjih, ali ni osnovnih škola, koje često loš kvalitet svog rada pokušavaju zamaskirati visokim ocjenama, što za rezultat daje ogroman broj odličnih učenika i nosilaca diplome Luča. Kaže da se iz tog razloga, na konkursima za upis na fakultete nalazi prevelik broj kandidata koji

su nosioci Luča, kao i kandidata sa odličnim uspjehom iz srednje škole.

Navodi primjer da je na Pravnom fakultetu, za koji tradicionalno važi ogromno interesovanje, ove godine u prvom roku popunjeno svih 210 predviđenih mjesta za upis. Za razliku od 2017. godine, kada je počela realizacija sistema 3+2 i kada je na 210. mjestu bio kandidat

koji je tokom četiri razreda srednje škole ostvarivao dobar uspjeh ili niži vrlo dobar uspjeh, sada se na tom istom mjestu nalazi kandidat sa odličnim ili visokim vrlo dobrim uspjehom.

- Isto tako, 2017. godine je među upisanim kandidatima bilo 75 njih koji su bili nosioci Luče, dok je ove godine to slučaj sa 86 kandidata.

Jasno je kako su u međuvre-

menu kriterijumi značajno opali i kako se krenulo u ciljanu produkciju visokih prosjeka, koji su čak i 2017. godine bili izvan granica prirodnosti, jer je vrlo teško reći da iza svake ostvarene petice u školi stoji afinitet učenika prema tom predmetu – ocjenjuje Kaluđerović.

ispit sprovodi po strogim pravilima nijesu potrebni prijemni ispiti na fakultetima.

CGO je i ranije isticao kako prijemni ispiti treba da predstavljaju standard pri upisu na fakultet, a imajući u vidu da su se oni pokazali kao svojevrstan korektivni faktor onda kada kriterijumi u srednjim školama bivaju preniski ili neujednačeni u zavisnosti od škole i sredine u kojoj se škola nalazi.

Kaluđerović ističe i da bi Medicinski fakultet, takođe, po uzoru na fakultete u inostranstvu, mogao i morao posvetiti više pažnje podršci studentima prilikom polaganja prijemnih ispita.

Kaže da fotografije srednjoškolskih udžbenika koje su objavljene na sajtu, iz kojih ponovo u jednakoj mjeri neće biti zastupljen svaki segment u sadržaju prijemnog ispita, ne predstavlja dovoljan napor koji bi se trebao pružiti.

Stava je da bi se moralo ići u pravcu organizacije informativnih časova, ili eventualno pripremnih časova za polaganje prijemnog ispita, kao što je to, na primjer, praksa na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gdje se već u decembru prethodne godine otpočelo sa održavanjem pripremnih časova za polaganje prijemnog ispita.

N.Đ.

12

Kultura

Neđelja, 18. jul 2021.

Crnogorska rediteljka Dušanka Belada kao predstavnica FIAT-a učestvovala na festivalu u Avinjonu PODGORICA - Rediteljka Dušanka Belada učestvovala je u programu profesionalne obuke ,,Performing Arts Focus in Avignon“ od 7. do 11. jula u francuskom Avinjonu, koji u saradnji sa renomiranim pozorišnim festivalom organizuje Francuski institut u Parizu sa članovima internacionalnih festivala savremenog pozorišta.

Beladu je delegirao Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), u saradnji s programom „Teatroskop“ koji podstiče saradnju Francuske i Jugoistočne Evrope i uz podršku Francuskog instituta Crne Gore.

– Avinjon festival održava se u tom francuskom gradu svakog jula, na mnogobrojnim lokacijama u gradu i na periferiji.

Osnovao ga je 1947. godine glumac i reditelj Žan Vilar i jedan je od najstarijih aktivnih pozorišnih festivala u Francuskoj, ali i jedan od najvećih na svijetu. Uz službeni festival ,,In“, paralelno se u Avinjonu predstavljaju brojni nezavisni programi, poznatiji kao ,,Off“. Između ostalih lokacija, festival ,,In“ izvodi se u počasnom dvorištu, Palais des Papes, mjestu prebivališta avinjonskog papinstva tokom većeg dijela 14. vijeka. Festival ,,Off“ takođe organizuje neprofitna organizacija sastavljena uglavnom od pozorišnih družina, a izvodi se u školama, ulicama, privatnim scenama i svim mjestima pogodnim ili adaptiranim za izvođenje – kazala je Belada.

INTERAKCIJA

Sve ovo, kako je ispričala, čini grad živim pozorištem, sa približno 150 scena na kojima se u prosjeku dnevno održi deset predstava u periodu od devet časova do ponoći.

– Samim tim, tokom jednog dana festivala u Avinjonu odigra se oko 1.500 predstava, što je prilično impozantan, ali i inspirativan podatak. Uživo i tokom cijelog dana, na ulicama oblijepljenim plakatima predstava, trupe na licu mjesta dijele marketinški materijal, organizuju ulične performan-

Cijeli grad kao pozorište Vladimir Maraš

Kultura i dalje „na čekanju“

Pozornica u Avinjonu

se i pozivaju publiku da bude dio njihovog programa – kazala je Belada, prenoseći iskustvo sa inspirativnog festivala.

Kao dio „Performing Arts Focus“ programa, koji je ove godine prvi put organizovao Francuski institut, sa ciljem da se festival proširi i van francuskog govornog područja, imala je priliku da upozna 24 direktora, izvršna producenta i dramaturge pozorišta i pozorišnih festivala širom Evrope.

– Tokom petodnevnog boravka u Avinjonu, imali smo priliku da ispratimo cjelodnevni teatarski program na tri lokacije (La Manufacture, Théâtre des Doms, Théâtre Du Train Bleu) u okviru kojih je bio zastupljen raznolik sadržaj, uglavnom predstava rađenih u nezavisnim produkcijama u formi fizičkog, eksperimentalog teatra, lutkarskog, poet-

sko-muzičkog, studentskog i profesionalnog. Takođe, imali smo priliku da prisustvujemo spektaklima „In“ programa u velelepnim auditorijumima sa oko 1000 ljudi u publici. U pitanju su bile multimedijalna predstava „Kingdom“ rediteljke Ane Sesil Vandalem (atrijum barokne gimnazije St. Jozef ) i predstava „Višnjik“ Antona Čehova, u režiji Tiaga Rodrigeza, sa heroinom francuskog glumišta Izabel Iper u ulozi Ljubov Andrejevne (dvorište Papinske palate) – rekla je Belada.

POVEZIVANJE

Program je takođe podrazumijevao otvorene panel diskusije sa učesnicima i organizatorima festivala o izazovima sa kojima se festivali srijeću u doba pandemije kao i upoznavanja sa projektima koji se ba-

ve internacionalnom saradnjom, na šta Francuski institut stavlja poseban akcenat.

- Najznačaji ishod ovog Focusa jesu ostvarena poznanstva, razmijenjena iskustva i međusobna stremljenja ka povezivanju festivala i umjetnika iz evropskih zemalja, što vjerujemo da će uticati na dalji rad FIAT-a, kao i da će ovogodišnje predstave „Offa“, naći mjesto u programskoj selekciji našeg festivala 2022. godine – napomenula je ona.

Jedna od učesnica programa bila je i Tanja Gavrilović, iz organizacije Teatroskop (Southeastern European Network for Performing Arts), jedne od ovogodišnjih partnera FIAT-a, izvršna producentkinja sarajevskog MESS-a Lejla Hasanbegović i selektorka „Bunker“ festivala Mojca Jug. R. K.

Knjiga „Barske priče“ Milana Vujovića predstavljena u okviru Barskog ljetopisa

d.pavlović

Životni sklad je moto svega

PODGORICA – Knjiga „Barske priče“, čiji je autor novinar, književnik i publicista Milan Vujović, predstavljena je u subotu veče ispred Dvorca kralja Nikole kao dio programa bARS, koji se realizuje u okviru manifestacije Barski ljetopis.

Program bARS se ove godine prvi put održava u sklopu Barskog ljetopisa, a promociju je otvorio selektor Željko Milović, koji je podsjetio da će biti organizovane četiri književne večeri i jedna izložba.

- Nije slučajno knjiga Milana Vujovića „Barske priče“ uzeta za početak programa bARS. Sam njen naslov sugeriše kompletan kredo ovog programa. Tu smo da pričamo o Baru, Baranima i njihovim djelima.

Milanu je ovo treća knjiga iz serije „Barske priče“, a sigurno neće biti i posljednja – kazao je Milović.

Tajna „Barskih priča“, prema riječima Vujovića, odavno je odgonetnuta. Pored njegovih,

Panel diskusija „Promatranje“ održana u okviru festivala KotorArt

Maja Simović i Milan Vujović na promociji

u knjigama našle su se i priče drugih autora, kao i razne fotografije. Kao pisac potrudio se da sačuva izvornost priča koje su se našle u njegovim knjigama. Junaci barskih priča su i oriđinali i uglednici, učeni, ali i obični ljudi.

- Svi su se oni trudili da im dan što ljepše prođe. Nekako im je vrijeme lakše i mirnije prolazilo nego što je slučaj sa nama.

Mi smo opterećeni svim i svačim. Tada se znalo ko je iz ugledne kuće, a danas novac determiniše sve. Ko ima para, danas je ugledan – kazao je Vujović.

U svojim pričama dotakao se i suživota između tri vjere, po čemu je grad pod Rumijom takođe karakterističan.

- Bar je bio i biće otvoren grad i za putnike namjernike i za one

koji žele da u njemu ostanu i prožive svoj vijek. Kroz sve tri knjige se provlači i pokušaj da se onima koji dolaze sugeriše da se prilagode Baru, njegovoj tradiciji, običajima, dobrom međunacionalnom i međuvjerskom skladu. U obavezi smo da takav Bar, neokrnjen, damo u nasljeđe našim potomcima, a oni svojim. To je osnovna poruka priča iz sve tri knjige – ispričao je Vujović i dodao da je uživao dok je pisao „Barske priče“. Životni sklad je, prema riječima autora, moto svega.

- Kroz sve tri knjige protkano je to da čovjek mora da bude u skladu sa sobom i da uskladi svoje želje i mogućnosti. Čovjek mora da živi u skladu sa prirodom, ali i sa drugovima, rođacima, kumovima, komšijama – objasnio je Vujović.

Promociju je moderirala Maja Simović, dok su za muzički dio programa bili zaduženi Zoran Vojvodić i Omer HodS. V. žić.

PODGORICA - Panel diskusija „Promatranje“ u okviru petodnevne konferencije „Nova normalnost: promatranje, promišljanje, preoblikovanje u umjetnosti i kulturi nakon kovida-19“ održana je u petak veče na Pjaci od kina, u sklopu festivala KotorArt. Konferenciju je podržap UNESCO Program participacije, a govornici ovog panela bili su kompozitorka, univerzitetska profesorica, umjetnički rukovodilac festivala Dani makedonske muzike Darija Andovska, kompozitor, direktor Made in New York Jazz Festivala Montenegro Vladimir Maraš i pozorišna rediteljka, direktorka FIAT-a Ana Vukotić.

Andovska je naglasila značaj publike i njene prisutnosti u životu nekog umjetničkog djela.

- Kovid-19 je svima promijenio živote. Mi smo se nadali da je to nešto što će brzo proći, ali on traje i svima nama izmijeniće način življenja i komuniciranja. Umjetnost gubi kad joj je publika na distanci jer je u svojoj suštini sa njom duboko povezana preko neposrednog kontakta, energetskom razmjenom. Plašim se da ćemo zbog dugog zaključanja u kulturi, izgubiti publiku – kazala je ona.

Vukotić je podsjetila da su se festivali u Crnoj Gori u vremenu kovida prilagodili okolnostima i ipak uspjeli da se dogode.

- Institucionalni odgovor na pandemiju nije bio dobar, i dalje nije dobar. Mnogo bolji odgovor je imao nezavisni sektor. Takva je situacija i nakon godinu. Konkurs Ministarstva koji je raspisan u decembru prošle godine je u međuvremenu oboren i rečeno je da će ubrzo biti raspisan novi. To nije učinjeno, sredstva nijesu raspodijeljena i mi smo opet na čekanju – ispričala je Vukotić.

Kultura u Crnoj Gori, prema riječima Maraša, nalazi se u ozbiljnom problemu i treba joj ,,kiseonik pod hitno“.

- Pandemija je detaljno ogolila sve ono što nijesmo imali kao dobra iskustva u vremenu kad smo mislili da stvari idu na bolje. Moramo smisliti mehanizme kako bi se odgovorno i pravovremeno bavili svojim poslom. Ako to ne možemo, zavisićemo od promjena vlasti, od personalnih rješenja na ministarskim pozicijama, bavićemo se glupostima koje će da unište posao kojim se bavimo. Vrijeme je da donosioci odluka preuzmu odgovornost jer ćemo vrlo brzo doći u situaciju da u Crnoj Gori ili naglo popravljamo stvari ili proglasimo bankrot potreba za kulturom – kazao je Maraš.

Nakon panel diskusije, publika je imala priliku pogledati projekcije tri filma Zdravka Velimirovića – „U spomen slavne mornarice“, „Kako sačuvati grad“ i „Dobro došli u Kotorski fjord“. Filmski program realizovan je u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore i CrS. V. nogorskom kinotekom.

Predstava „Viza“ izvedena na Gradu teatru

Potvrda talenta vrijednih učenika PODGORICA – Predstava „Viza“, produkcija Budvanske škole glume, izvedena je u petak veče na sceni između crkava, kao dio off programa festivala „Grad teatar“.

Predstava je rađena po tekstu Vide Ognjenović, a u režiji Jovane Todorović koja i vodi školu glume i asistenta Monje Vuksanović.

Uloge su interpretirali učenici 8. i 9. razreda budvanskih osnovnih škola: Iva Otašević, Anastasija Radović, Marija Knežević, Anastasija Srzentić, Nikolija Milićević, Elena Rađenović, Ksenija Marović, Bojana Radunović, Petra Vujanović, Elena Samardžić i Jana Filipović, Ivana Pejović, Sofija Marojević, Sergej Šljivančanin, Jana Bajčetić i Sara Bulatović. Direktorica JU „Grad teatar“ Milena Lubarda-Marojević je zadovoljna onim što su djeca prikazala, ali i radom Todorović i svih u njenom timu.

- Večeras smo vidjeli da su djeca za toliko mali broj proba, za jednu godinu korone, godinu izolacije, kada stvarno nije bilo vremena da se radi onako kako treba, usvojili mnogo toga. Jako sam srećna što je večeras uspio projekat škole glume, koji je pokrenula Opština Budva ove godine – kazala je Lubarda-Marojević.

Djeca su, prema riječima Todorović, prevazišla njena očekivanja.

- Jako sam im zahvalna, posebno zato što su bili vrijedni, radni, uporni, dolazili su na svaku probu, zaista su bili požrtvovani. Mogu samo da budem ponosna na njih nakon ovog izvođenja – rekla je Todorović.

Kako je najavljeno, predviđeno je da svaka grupa ima javni nastup u vidu pozorišne predstave, u okviru off programa festivala „Grad teatar“ Budva. Na taj način podstiče se i daje podrška njegovanju pozorišne kulture kod djece školskog uzrasta, sa nadom da će nastaviti da prate pozorište i u budućnosti, bilo kao publika, bilo kao samostalni stvaraoci.

S. V.

Kultura

Neđelja, 18. jul 2021.

13

INTERVJU: Slikar Srđan Vukčević za Pobjedu povodom izložbe u Modernoj galeriji u Podgorici

Osvrćući se na to šta pred publiku donose njegove ,,Divinske promenade“, Vukčević je u intervjuu za Pobjedu kazao da su božanstvene šetnje one pri kojima, hodajući, čujemo sopstvene korake.

– Kada se podigne tada prašina – ona je samo zlatni prah, koji se rasprši posvuda, okiti rascvala stabla drvoreda i priguši prejake mirise cvjetova.

To se može „osjetiti“ samo u lijepim parkovima. Ja ih biram. I pričam o njima. Ponekad me opčine i druge teme i odvedu duboko u maštu, pa moji vrtovi trgaju od zaborava i one koji su ih osmišljavali. Tako je jedna od mojih tema za „Luksemburški park“ bila ,,Diližansa za Mazača, Ludviga II Bavarskog i Mariju de Mediči“. Eto, lako srećemo i ljude i događaje, ljubavi i boli, radosti i ljepote... Sada je „Julimbriški vrt“ moja aula, moja rajska poljana. Ona je uvertira u „Ispovijest Efeta“, ogledalo duše... Valja se vratiti istom stazom, a drugim putem - istakao je Vukčević.

POBJEDA: Na otvaranju izložbe istakli ste da nas ,Julimbriški vrt“ vodi kroz onaj ,,fini, ušuškani, umilni svijet, svijet ljepote, ljubavi i empatije“. Sa druge strane je „Ispovjedaonica Efeta“ koja je izazvala veliku pažnju publike. Da li je ona zamišljena kao prostor u kojem treba da očistimo i preispitamo sami sebe?

VUKČEVIĆ: Umjetnost je čarobna zato što začarava i očarava. Vodi nas i đe ne bismo hodili, da se mi pitamo. Moji putokazi su mogući i nemogući, svjesni i nadsvjesni, naravni i nadnaravni. Usmjerio sam „Divinske promenade“ tako da šetači „svrate“, ako žele u Ispovjedaonicu. Ali ona može biti i opora i surova u susretu sa njima. Jednako može biti i mjesto za konzumiranje šećerne vune i odraz u ogledalu (naše savjesti, straha od ljubavi i mržnje...) ili nomadski šator bezvremenih osjećajnosti.

Nemoguće je govoriti šta se sve u ovu divinsku šetnju, Julimbriški vrt i Efetu, kao u ko-

Umjetnost je čarobna zato što začarava i očarava. Vodi nas i đe ne bismo hodili, da se mi pitamo. Moji putokazi su mogući i nemogući, svjesni i nadsvjesni, naravni i nadnaravni - kazao je Vukčević u intervjuu za Pobjedu D. maliDžan

PODGORICA - Izložba djela akademskog slikara Srđana Vukčevića, pod nazivom ,,Divinske promenade“, može se pogledati do 31. jula u Modernoj galeriji u Podgorici. Podijeljena je u dva segmenta - prvi se odnosi na seriju slika i crteža simboličnog naziva ,,Julimbriški vrt“, dok drugi čini prostorna instalacija - ručno izrađen čador „Ispovjedaonica Efeta“.

V. miškoVić

Slikarsko gnijezdo umjetnik svija sam

Likovni umjetnik Srđan Vukčević

Posjetioci na izložbi djela Vukčevića u Modernoj galeriji

lajnu, stače. Ali je moguće, možda, svečano prisustvovati susretu sa „samim sobom“. Biće da sam htio da dam impulse zaboravljenom i obesmišljenom svijetu i ljudima da pronalaze najljepše i najbolje u sebi. Pa ako su ljudi od pokajanja - da probude herojstvo u sebi, ako su od tuge - da nađu radosti, ako su sramni - da nađu stid. Na izložbi su „čuvari tajne“ Julimbriškog vrta: portret jednog gospodina, koji zavaljen u pletenoj fotelji sa skrštenim rukama u rukavicama i slamenim šeširom, na pješčanoj plaži u noći, usnulog pogleda gleda u daljinu. Zadocnjela ptica mu je odletjela sa ramena, a njeno pero pada na zemlju. Pored njega, tu je i serija slika rađenih kao medaljoni u plišu: pahulje jutarnje rose ili kapljice parfema na licima anđela i kupidona čiji zvuci fanfara nagovještavaju igru. U centru je slika „Paunar sa lentom“ ili „Mali glasnik ljubavi i bola“. Izložen je i portret mladića Lorina („Duel“) kao dilema i borba sa samim sobom - kao dihotomna iskustva. Ispitujući dušu stamenog momka, mačka na stopalu iščekuje odluku: ili pucanj iz kubure ili prasak emocija sa igračkama... Kojem će se svijetu prikloniti? Ta slika postavljena je tako da gleda na ulaznu portu čadora. A u čadoru - „Ispovjedaonica Efeta“. Glasovi pravednika. Čuju se. Vidimo tri maske koje su izabrale

memorabilije za „svoju kuću“: venecijansko ogledalo, čajnu lutku, haljinu za popodne, kuče za pidžamu, kuburu, lepezu, marotte, cipele za šetnju...

POBJEDA: Vaš opus karakteriše otkrivanje, prepoznavanje i spajanje različitih oblasti umjetnosti i života. Šta posebno privlači Vašu pažnju - epohe ili ličnosti, predmeti ili događaji?

VUKČEVIĆ: Lakše je pripovijedati nego suštinski objasniti.

U jednom holandskom ciklusu koji nosi naziv „Ledeni pogled nosača rajske ptice“ bila je samo rajska ptica kojoj sam posvetio veliki broj radova sa željom da učinim omaž svim ubijenim pticama. Tada sam crtao, slikao i vajao. Potapao sam cvjetove irisa u okrugle akvarijume, pravio „toalet za-

Umjetnik zaista jeste sam POBJEDA: Često ističete da je umjetnik uvijek sam sa sobom. Koja su to najčešča pitanja koja sebi postavljate?

VUKČEVIĆ: Ako sebi postavim pitanje ne znam odgovor.

A ako ga ne postavim - znam. Takva je umjetnost. Ona vodi nas, a ne mi nju. Umjetnik zaista jeste sam. Sam je u ateljeu.

Reditelj i supervizor. Ponekad se i on i slika ogledaju u ogledalu i na tren nijesu sami. Pitam se, zašto li je Rembrant tako često pozirao sebi u ogledalu? To je, vjerujem, još jedan vid preispitivanja i introspekcije.

Čador „Ispovjedaonica Efeta“

mrzavanja“ sa perjanicom na vrhu od profila licâ u reljefu i nizu, „Veliku figuru neba i sna“, sve da bih našao mjesto za moju pticu. Nijesam uspio.

Zarobio sam je u koferu i napisao. „U ovom koferu leži rajska ptica. Pošto je bila ubijena da bi krasila šešire bogatih dama, a ne da bi spajala nebo i zemlju, ona sada spava...“ (Rajsku pticu Magelan je donio u Evropu. Početkom XX vijeka bilo ih je ubijeno više od 40.000 zbog skupocjenog perja). Prisjetimo se i drugog ciklusa „Feliks Jusupov u vrtu versajskih ruža“ kada sam povezao Feliksa Jusupova i Raspućina koga su crnogorske princeze Stane i Milica dovele Romanovima. Slikao sam Feliksov portret sa slatkim otrovima. Galerijom su šetale

lijepe guščarke sa ružama u kosi...

POBJEDA: Posljednji put ste u Podgorici izlagali 2015. godine, sa temom „Hipnosovo jezero“. Rođeni ste i odrasli u ovom gradu. Na koji način su se djetinjstvo i mladalački dani provedeni u Podgorici ugradili u Vaše stvaralaštvo?

VUKČEVIĆ: Jednom prilikom u svojoj biografiji sam zapisao da sam rođen u Podgorici, u Staroj varoši, na Brijegu Morače. Da se sa mog balkona vidi rijeka i jedna znamenita planina... To sam davno opazio, baš kao i mirisne bagremove. U vaskršnjim danima kucanje šarenim jajima na ulici sa djecom, bjesomučno plivanje i spuštanje niz bukove rijeke. A u avliji moje kuće sve sami rajski prizori. Iz središta kaldrmisanog dvorišta, pored volta, prodiralo je stablo murve kroz krevet loze. U soficama pored zida zasađeni jorgovani, ruže, orlova kandža, šeboji. U glinenim pitarima i metalnim kantama raznobojno cvijeće. U avlijskoj bašti male leje plavog i bijelog zumbula i narcisâ, a po obodima zelena salata, mrkva i peršun. U uglu vitoperna smokva, pored nje kajsija... Sa lijeve strane, iza kamenog zida, dopirao je tihi poj lijepe Nafije. A preko puta, iza drugog zida, šapat vremešnih komšinica o tome kako je stanarkin ljubavnik kupio „lisicu“ svojoj dragoj. Majka sa velikom korpom hita da odnese tek oprane plahte na jutarnje sunce u komšijsku baštu. U uglu bačva sa kišnicom i ponekim zarobljenim gušterom. U šupi priprema za pozorišnu predstavu, a ispod volta, i iza drvenih vrata u konobi - orao.

Kućni ljubimac. Odlazio i vraćao se. To je moj svijet... gnijezdo ovoga sokola koji je pamtio kuću i znao adresu.

Moja umjetnička stjecišta samo su se privremeno selila, ali i bila uvijek u meni, zadojena stvaralačkom strašću. Dugo sam uporan da vratim sokove života i umjetnosti u moju rodnu kuću, da donesem i oživim prostor sa svim svjetovima mojih putovanja. Baš ovdje, đe niko ne može zaustaviti ovu rijeku ni pomjeriti znamenitu planinu. Ako bi taj put i bio stranputica, moja će ulica

vazda voditi istoj adresi, iz oba pravca - Crnoj Gori.

POBJEDA: Da li je tačno da je prvi ciklus koji ste započeli u Francuskoj - ,,Luksemburški park“ bio zapravo Vaša avlija iz Stare varoši?

VUKČEVIĆ: Moguće da je ista poetika, drugi protagonisti.

POBJEDA: U jednom intervjuu kazali ste da Vam je ,,Pariz ponekad najljepši grad na svijetu, a nekad Vam je dosadan“. Često govorite da ste odlazeći iz Podgorice u Pariz, pozdravljajući se s ateljeom, znali da ste iscrpili energiju i da se nećete vratiti. Kakvu energiju Vam je dala atmosfera francuske prijestonice?

VUKČEVIĆ: Mislim uvijek na prostore u kojima stvaram, a ne na gradove u kojima boravim. Energija o kojoj govorite je u jednom momentu nestala, onda kada sam krenuo na „velika putovanja“. Ali slikarsko gnijezdo umjetnik svija sam.

Odrastajući i zrijući zna kako mu se vraća. Povezujući moja izbivanja iz ateljea nijesam prestao da ih osjećam svojim, pa iako sam bivao u drugim.

Ovaj u Staroj varoši, u kući, za mene je najdragocjeniji. Vezujem ga za moje stvaralačke početke. S tim u vezi, prisjetimo se da je Šagal svoje najljepše slike naslikao u Rusiji, kao i znameniti španski slikari XX vijeka koji se nikad nijesu odricali prerija svoje domovine. Nije potpis umjetnika na slici isto što i „potpis u banci“.

To je potpis koji je, u konačnom, doprinos i simbol kulture postojbine.

POBJEDA: Vaš stav je da umjetnost treba da provocira i da na neki način upozori.

Na šta nas upozorava Vaše stvaralaštvo?

VUKČEVIĆ: Ah, kako se osunčati bez sunca ili okupati bez vode? Želio bih da moja umjetnost „upozorava“, prisjeća i podsjeća, ili poziva onu stranu naših života koju ne vidimo u tom (toliko spominjanom) famoznom zrcalu, u kome se i pri potpunom mraku vidi jasan odraz jednako kao i pod blistavim svijetlom. Pa su i sva moja nastojanja da uljepšam svijet samo potreba za mirisom cvijeta. La vie est belle.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

14

Povodi

Neđelja, 18. jul 2021.

Na Durmitoru se pet godina održavaju NTC obrazovno-rekreativni kampovi

Mozak se razvija kretanjem PODGORICA - Mi smo sastavni dio prirode i hiljadama godina mozak ima isti obrazac razvoja, a to su kretanje, trčanje, provlačenje, prelazak preko prepreka, snalaženje. Mozak se, zapravo, razvija kretanjem.

Priroda je idealno mjesto za to, posebno u periodu djetinjstva, jer mozak se najviše razvija do treće, pa do pete i još malo do sedme i 12. godine. Zbog toga je važno pustiti djecu u prirodu, odvesti ih kod bake i djeda na selo, bitno je da imaju slobodno vrijeme za igru sa vršnjacima, odvesti ih u kampove, jer tako pomažemo da razviju biološke potencijale.

Ukoliko im to ne omogućimo, postoji mogućnost da u školi imaju probleme sa učenjem, pažnjom i koncentracijom, što su velika istraživanja već potvrdila – rekao je za Pobjedu dr Ranko Rajović, autor NTC programa, dugogodišnji član i predsjednik Komiteta svjetske Mense za darovitu djecu i saradnik Unicefa za ranu edukaciju. Rajović je specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka. Osnivač je Mense Srbije, a inicijator je i jedan od osnivača Mensi Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Učenje U prirodi

Povod za razgovor sa dr Rajovićem i koordinatorkama NTC za Crnu Goru Marinom Jovanović i za Podgoricu Radmilom Andrić je peti kamp na Durmitoru koji je održan u dvije smjene od 4. do 15. jula. Osmišljen je kao obrazovno-rekreativni program u prirodi za djecu, odnosno učenje kroz igru i istraživanje, podsticanje razvoja, vještina, znanja i emocija koje se u svakodnevnom životnom ritmu sporije razvijaju ili sasvim zapostavljaju.

- Prošla godina je bila veoma izazovna zbog izolacije, pa smo imali dosta da nadoknadimo. Puno smo se kretali, čak smo mjerili broj pređenih kilometara. Jedan od naših učitelja ima sat koji ,,bilježi“ pređene kilometre, pa smo ih brojili od osam (kada kreće jutarnja gimnastika) pa do 20 časova.

Bio je uz djecu i prelazio je dnevno 16,2 km (šetnja, radionice, NTC poligoni, odlazak na jezero, pravljenje kolibe od pruća...), a djeca su prelazila i više – rekao je dr Rajović.

Važno je odvesti djecu u prirodu, povesti ih kod bake i djeda na selo, bitno je da imaju slobodno vrijeme za igru sa vršnjacima, pustiti ih u kampove jer tako pomažemo da razviju svoje biološke potencijale. Ukoliko im to ne omogućimo, postoji mogućnost da u školi imaju problema sa učenjem, pažnjom i koncentracijom, što su velika istraživanja već potvrdila, kaže za Pobjedu dr Ranko Rajović, autor NTC programa

Djeca dosta nauče kroz igru

Polaznici petog kampa NTC-a

Aria iz Podgorice, Filip i Zoi iz Beograda, Vuk iz Beča...

Danilo je na Durmitor došao iz Budve, ima devet godina i na kampu je već četvrti put.

Kaže da mu se najviše dopadaju radionice, a voli i ,,kada idu u šumu i kada se kupaju u jezeru“.

Brat i sestra iz Beograda Filip (9) i Zoi (8) prvi put su na Durmitoru i u kampu i srećni su što su upoznali nove drugare.

- Ovde smo upoznali Filipa, Luku, Anđelu, Saru. Puno smo pješačili i bilo nam je super. Volimo da pješačimo i sa roditeljima. Sviđa nam se kada smo pravili kolibe kažu Filip i Zoi, poručujući da im se zapravo sve sviđa. Šestogodišnja Aria iz Podgorice redovno dolazi u kamp. Voli da igra NTC igrice, ali i da ide sa drugarima na jezero ,,jer tamo brčka noge“. Od onoga što joj se ne dopada izdvaja ,,kad se neko od drugara

Koordinatorka Radmila Andrić objašnjava da je u Crnoj Gori NTC program dostupan djeci na kampovima koji se održavaju na Durmitoru već pet godina.

- Imamo i slične aktivnosti u NTC (Nikola Tesla centrima) u Podgorici, Budvi, Baru, Nikšiću i Kotoru gdje djeca uz-

svađa oko lopte ili reketa“.

Nataša (9) iz Kotora, Jablan (6) iz Podgorice i Vuk (7) iz Beča prvi put su na kampu.

Nataša kaže da su joj se najviše dopale radionice, kada su pravili kolibe i kada su odlazili na jezero.

- Dopadaju mi se učiteljice, drugari. Mislim da svako treba da dođe na NTC kamp je će mu se jako dopasti – rekla je Nataša.

Jablan je dodao da su ,,puno trošili noge“, pjevali svakog dana i pravili kolibe.

Sedmogodišnji Vuk ponijeće u Beč pregršt divnih utisaka sa Durmitora, a saznali smo da mu se dopada drugarica iz sobe.

- Najviše volim kad sam u šumi i kad kopam štapom zemlju. Volim da se kupam u jezeru. To sad prvi put radim i oduševljen sam - rekao je Vuk, ističući da će produžiti i drugi termin u kampu.

rasta od tri do 12 godina imaju prilike tokom školske godine da pohađaju NTC program – rekla je Andrić skrećući pažnju na neke ustanove koje se reklamiraju da rade NTC, ali nijesu u sistemu supervizije i ne mogu garantovati roditeljima da je tamo kvalitetan rad, da li su nešto pogrešno razum-

Marina Jovanović, Ranko Rajović i Radmila Andrić tokom kampa na Durmitoru

Svaka naša aktivnost uključuje misaone procese, paralelne asocijacije, misaone klasifikacije koje aktiviraju sve regije mozga.

Naravno, nemjerljiva je vrijednost prelijepe prirode, stoljetnih šuma, šumskih puteva, livada i jezera, druženje djece, smijeh, radost i sreća jeli i primijenili, što znači da od takvog programa nema koristi.

Ona savjetuje roditeljima da provjere da li ustanova u koju dovode dijete ima licencu i NTC stručni nadzor.

napredak je najvažniji

Na pitanje što dijete iz gradske sredine može naučiti u prirodi i kako izgleda njihov boravak u kampu, dr Rajović kaže da su prednosti ovakvog načina učenja u prirodnom okruženju, uz pokret, igru, specifične poligone i tako aktiviraju svoje prirodne potencijale i razvijaju kognitivne sposobnosti, koncentraciju, rješavaju nelogične i zagonetne priče.

- Svaka naša aktivnost uključuje misaone procese, paralelne asocijacije, misaone klasifikacije koje aktiviraju sve regije mozga. Nemjerljiva je, naravno, vrijednost prelijepe prirode, stoljetnih šuma, šumskih puteva, livada i jezera, druženje djece, smijeha, radosti i sreće – kaže dr Rajović.

Kaže da je NTC timu najvažnije da se djeca uvijek rado vraćaju kampovima.

- Ima puno djece koja dolaze od četvrte godine, a danas imaju devet ili deset. Bilo je djece sa detektovanim razvojnim smetnjama, koje smo poslije kampa uputili u naše NTC centre u Crnoj Gori. Nastavili su da dolaze na kampove i primijećen je znatni pomak u razvoju i meni kao autoru programa to je i najvažnije – naglašava dr Ranko Rajović.

Na pitanje kako se boriti sa zamkama koje krije virtuelni svijet i neograničena upotreba kompjutera i telefona, on ističe da su nove tehnologije korisne, ali se djeca moraju dobro paziti, posebno u periodu odrastanja.

Igra „klackalica“

Dr Rajović objašnjava da u kampu bude dosta različitih radionica, sve liče na igru, a djeca puno nauče. Dosta informacija (sve je besplatno i otvoreno) je na sajtu www. ntcucenje.com i roditelji mogu da vide korisne savjete, ali i gdje sve u Crnoj Gori imamo organizovane NTC aktivnosti.

- Svaka naša igra ima motoričku i kognitivnu komponentu, a gledamo da aktiviramo neke elemente razvoja koji kasne kod većine dece. Opisaću ovde jednu, koju smo odradili na ovom kampu, zove se NTC klackalica. Njen cilj je jačanje mišića nogu (jer skoro 50 odsto djece ima veoma slabe butne mišiće i ne mogu pravilno da izvedu čučanj) i misaone klasifikacije koje su dobra priprema za matematičko

- Zabilježene su anatomske promjene nekih regija mozga kod djece koja puno vremena provode pred ekranima.

Roditelji često nijesu svjesni posljedica, misle da rade nešto dobro i korisno, pa je važna njihova edukacija. Ranije smo u Podgorici sa udruženjem roditelji.me organizovali besplatna predavanja i tribine na tu temu, ali ćemo ovog puta to uraditi preko zoom platforme – kazao je dr Rajović, napominjući da zainteresovani roditelji mogu da se prijave preko google forme.

Koordinatorke Jovanović i Andrić objašnjavaju da je osnova NTC programa primjena novih otkrića iz neuronauka u pedagogiji.

- Okruženje se brzo mijenja, a poznato je da okruženje utiče na razvoj inteligencije, tako da moramo da mijenjamo pos-

logičko razmišljanje.

Dva djeteta treba da stanu jedno naspram drugog i uhvate se za ruke. Jedno dijete izgovara ime bilo koje životinje pa čučne, zatim drugo izgovara ime druge životinje i čučne, a prvo dijete tada ustane. Igra traje sve dok ne ponove ime već izgovorene životinje. Trude se, misle, prevrću po glavi sve životinje, čučnu 20-30 puta.

Interesantno je da su prvog dana dobili upalu mišića, ali su sjutra tražili ponovo da igraju NTC klackalicu. Zamislite klasičan pristup i da smo rekli djeci: ,,Ajde da uradimo dvije serije po 10 čučnjeva da ojačate noge“. To bi doživjeli kao vježbu, a bolje je da sve što rade dožive kao igru, pa čak i učenje, a to je ono što je NTC donio u evropsku pedagogiju – kaže dr Rajović.

tojeće pedagoške programe.

Ukoliko to ne uradimo, imaćemo problem koji je već vidljiv i koji će biti sve veći: nedostatak koncentracije, kašnjenje u razvoju (prije svega u govoru), otežano učenje i memorisanje podataka. NTC program se uspješno primjenjuje u više od 20 država Evrope, a autor programa dr Ranko Rajović predaje na nekoliko fakulteta u državama Evropske unije i uključen je kao ekspert ili savjetnik u više ministarstava obrazovanja – kažu naše sagovornice Radmila Andrić i Marina Jovanović, uz napomenu da je dr Rajović nedavno objavio stručnu monografiju, koju je odobrio prof. Torsten Fišer, prorektor Univerziteta iz Berlina, savjetnik za obrazovanje u državnim komisijama Njemačke. r. USkokoviĆ-ivanoviĆ

Primjeri

Neđelja, 18. jul 2021.

15

Kako se doktor Goran Radević poslije 26 godina rada u inostranstvu vratio Crnoj Gori i ostvario svoj san

Od prvog čokota do prestižne vinarije

PODGORICA - Doktor Goran Radević jedan je od onih svjetski priznatih stručnjaka u oblasti medicine o kojem s ponosom kažemo ,,naše gore list“. Iako je 26 godina proveo radeći kao ljekar u medicinskim ustanovama na raznim krajevima svijeta, ne krije da je tek prije 14 godina, po povratku u Crnu Goru, ispunio životni san, kada je posadio prve čokote u vinogradu na velelepnom imanju u Rogamima. Godinama unazad polako se razvijala vinarija i destilerija ,,Radević“ iz čije fabrike nastaju vina koja već godinama unazad dobijaju priznanja na prestižnim svjetskim i domaćim sajmovima vina.

svuda pođi kući dođi

Priznanja širom svijeta Vinarija ,,Radević“ osvojila je brojna priznanja na domaćim i svjetskim sajmovima vina.

- Ivan Dašić je u ovoj vinariji napravio prvi ,,porto“, pošto uopšte ne smijete da koristite riječ Porto, on ga je krstio po mojoj ženi Rene. Imamo bijeli i crveni ,,porto“. Taj ,,porto“ ima tri srebrne medalje na Monde Selectionu u Briselu. Na OIV Opus Vini Eurpei, gdje je Crna Gora osvojila šest medalja, tri su pripala našoj vinariji, dva zlata i jedna bronza. U Kini smo prije dvije godine osvojili jedno srebro i jedno zlato. Na 88. takmičenju vina u Novom Sadu osvojili smo 12 zlatnih, sedam srebrnih i šampionski pehar kao najbolja vinarija za 2021. godinu. Takođe, naše vino ,,vranac“ iz 2017. godine apsolutni je pobjednik sajma i kvaliteta za 2021. godinu. Osvojili smo sva tri najvažnija priznanja koja mogu da se osvoje na sajmu.

Zaokružena proizvodnja, 40 odsto ide na inostrano tržište Goran Radević sa sinom Lukom

da čitam i pišem. Tako da ta ljubav jako dugo traje. Sanjao sam ovaj vinograd, ja sam na maminu konstataciju: ,,Tolike godine učenja, specijalizacija, rada u medicini, pogledaj ti ruke od žuljeva“, znao da kažem ,,mama, ja živim svoj san“. Na taj odgovor nije imala komentar – kroz osmijeh nam je ispričao Goran Radević.

Razvojni put vinarije ,,Radević“ krenuo je 2007. godine kada je u Rogamima zasađena prva loza.

– Naredne godine nijesmo htjeli da beremo grožđe, po jedan grozd smo ostavljali da vidimo šta će da ispadne, a 2009. je urađena prva berba i napravljena prva boca vina.

Moja supruga i ja smo prvu bocu poslali za Ameriku, vino je otišlo na Menhetn, gdje su napravili degustaciju u jednom restoranu. Uslijedilo je jedno od najljepših buđenja u mom životu u 3 sata ujutru. U Americi je bilo oko 9 časova kada me je supruga pozvala da prenese utiske sa degustacije, da mi kaže da je vino izvrsno i da smo prodali našu prvu berbu – rekao je Radević.

Dodaje da iako se degustatorima izuzetno dopao ukus i kvalitet vina, riječi hvale nijesu imali za čep, etiketu i bocu.

– Rekli su da čep ne vrijedi niš-

ta i da je to rak rana svih vina sa Balkana, tako da je jako puno vremena trebalo da sastavim slagalicu vinske priče Radević. Rene i ja smo pošli u Italiju, u mali gradić koji se zove Montelupo, tamo smo uradili bocu, oni su čak napravili i kalup za nas. Papir za etiketu je došao iz Njemačke, napravljen od prirodnih vlakana, na njemu može da se štampa novčanica. Grafiku na boci je uradio akademski slikar Roman Đuranović. Ovu bocu koju sada koristimo Italijani zovu konika, specijalni rezni alst je napravljen u Londonu, čep je Diam - francuskog proizvođača i jedini u svijetu ima garanciju. Direktor Diama dva puta je dolazio u Crnu Goru, a jednom je posjetio i našu vinariju.

diamov čep

– Tom prilikom dobio sam na poklon Diamov čep koji čuva vino 50 godina, uz konstataciju direktora da je impresioniran onim što je vidio u našem vinskom podrumu.

Poručio je da će poslati nekoga za 50 godina u našu vinariju, jer kada se otvori boca koja je stara 50 ili 100 godina, to je velika reklama za čep i za nas – ispričao je iskustvo sa velikom francuskom kompad.malidžan

Na tom životnom putu sa suprugom Amerikankom Rene i četvoro djece donio je odluku da svu ušteđevinu koju je stekao tokom dvije decenije rada u medicini širom svijeta, uloži u ostvarenje dječačkog sna – proizvodnju vina u svojoj rodnoj Crnoj Gori.

– Znate kako kažu, svuda pođi - kući dođi. Prvi momenti kada smo došli ovdje izgledali su tako da nije bilo ni struje, ni vode, ni puta, ničega. Išli smo polako, korak po korak, prvo smo napravili put, pa smo izbušili bunar, onda garažu, pa kuću, destileriju… Bilo je puno posla, ali sada, kada zastanem i osvrnem se oko sebe, pomislim da je toliki trud i rad vrijedio– kazao je naš sagovornik.

Ispričao je istoriju njegovog interesovanja za grožđe i da li je oduvijek znao da će se baviti poslom vinara.

– Što se tiče grožđa, to je velika ljubav, mama mi je iz Kuča. Ja sam sa đedom naučio kako da režem lozu i da kalemim, prije nego što sam naučio slova,

d.malidžan

Po dolasku kod porodice Radević, pruža se pogled na velelepno imanje, na kojem je sve na jednom mjestu – porodična kuća, impozantni vinogradi, kao i pomoćni objekti za proizvodnju vina i rakije. Dok polako obilazimo svaki kutak imanja, dr Goran Radević priča nam svoju životnu priču.

– Moj profesionalni put kada je medicina u pitanju vezuje se za inostranstvo: nakon osnovnih studija medicine koje sam završio u Beogradu, na specijalizaciju sam pošao u Kinu, gdje sam proveo tri godine radeći u struci. Sljedeća destinacija gdje sam proveo šest godina bila je Južnu Afrika, zatim Sultanat Oman sa dvogodišnjim radnim vijekom, potom Kajmanska ostrva gdje sam kao specijalista urgentne medicine proveo šest godina. Umorio sam se od svega i odlučio da bacim sidro ovdje u Crnoj Gori - kazao je na početku razgovora Goran Radević.

U svijet sam otišao s namjerom da se vratim u Crnu Goru. Svako treba da ode i da proba, moj prvi strani jezik je kineski, svi ispiti i predavanja bili su mi na kineskom jeziku, u Africi sam morao da naučim afrikans, na Kajmanskim ostrvima španski, ali sam odlučio da sidro bacim ovdje, u Crnoj Gori. Volio sam da moja djeca koja su se rađala po cijelom svijetu, ovdje puste svoje male korijene, pa eto im cijeli svijet. Ipak, tek kada sam se vratio u Crnu Goru, prije 14 godina, živim svoj san. U vinu, vinogradima, imanju, sa porodicom, ovdje sam svoj na svome - poručio je dr Goran Radević

Ljubav prema lozi pretočio u unosan biznis

Poslovi u porodičnom vinogradu Radevića su podijeljeni.

– Ja sam radna snaga, supruga je zadužena za marketing.

Kada je berba, radi nas 15-20, sakupe se porodica, prijatelji.

Ove godine smo usadili 7.500 loza, zaokružujemo proizvodnju. Cilj nam je jedan čokot, jedna boca. Jer insistiramo na kvalitetu a ne kvantitetu. Na godišnjem nivou kapacitet vinarije iznosi 45 tona, 2.000 paketa, paket je 12 boca. Oko 40 odsto našeg proizvoda plasiramo na inostrano tržište, ostalo ovdje prodamo, po restoranima, hotelima, od nedavno smo u dva djuti-fri šopa u Tivtu. Naša vina se služe u hotelima ,,Ridžent“, ,,Luštica“, ,,Aman rizort“, ,,Kalamper“, restoranima ,,Tri ribara“, ,,Ćatovića mlini“ - ispričao je Radević.



Kada nešto radite sa puno ljubavi, to se mora isplatiti. Puno smo radili, a tek poslije deset godina smo vidjeli svijetlo na kraju tunela

nijom naš sagovornik.

Vino vinarije ,,Radević“, pored toga što je vrlo brzo pronašlo put na domaćem tržištu, uveliko se izvozi i na inostrano tržište.

– Naša vina izvozimo u Ameriku, Njemačku, Švedsku, Norvešku, Kinu, Kajmanska ostrva, Japan. Vina iz Rogama otišla su na razne strane svijeta. Nijesmo se reklamirali, nijesam član nijedne partije, niti ću biti, najveća reklama je kvalitet, nijedan dolar nijesmo potrošili na reklamu. Ovo radim zbog mlađeg sina Luke koji će za desetak godina sve ovo naslijediti. On sada studira tehnologiju vina, baš kao što je slučaj sa mnom, vinarija i vinogradi koje posjedujemo njegov su život - rekao je Radević.

Veliku zahvalnost za cijelu priču o vinariji i kvalitetu vina Radević nam je ispričao da du-

guje inženjeru Ivanu Dašiću.

– Kada smo 2009. napravili prvo vino, rekao sam suprugi da sam kao ljekar učio kako da ušijem ranu, a da nam za proizvodnju vina treba neko ko je učio školu za ovo. Tako upoznajemo inženjera Ivana Dašića, on je čovjek legenda iz zlatnog doba Plantaža, posjeduje ogromno znanje i iskustvo. Zbog jedne stvari sam mu veoma zahvalan, mog sina Luku, kada je došao u Crnu Goru, ,,uzeo je pod svoje krilo“. Zahvaljujući njegovom uticaju zavolio je posao koji sada radimo, a koji će jednog dana da nastavi – ispričao je naš sagovornik.

Dodao je da je vinarija priča sa puno ljubavi, ulaganja i rada.

– Kada nešto radite sa puno ljubavi, to se mora isplatiti.

Puno smo radili, a tek poslije deset godina smo vidjeli svijetlo na kraju tunela, nijes-

Nobelovci na degustaciji vina Između ostalih, u vinariji ,,Radević“ na degustaciji su bili ugledni ljudi iz svijeta nauke i tehnologije.

- Među njima su nobelovci, profesor doktor Dan Shechtman, koji je dobio Nobelovu nagradu iz hemije. On je izmislio novu strukturu kristala.

Poslao je kasnije divan mejl da će posjetu Crne Gore pamtiti najviše po priganicama koje je pojeo u mojoj kući i vinu ,,porto“ koje voli da pije. Bio je i Timoti Hunt, koji

je dobio Nobelovu nagradu iz medicine, a najavio se treći nobelovac, fizičar koji ima više od 90 godina.

Nobelovce u našu vinariju dovodi profesor doktor Veljko Milutinović, naš komšija koji je otac ,,firewalla“, svi kompjuteri svijeta su zaštićeni ,,firewallom“. Takođe, kod nas je bio šeik Saud, po kojem je Saudijska Arabija dobila ime, veliki broj ambasadora, Japanac koji je napravio najbrži kompjuter na svijetu…

mo koristili ničije fondove, ovdje je uložena sva naša životna ušteđevina. Da nije bilo korone, mogli smo da ispraznimo magacine. Pored vina proizvodimo u malim količinama i rakiju: lozovu, komovicu, dunjevaču, jabukovaču, kruškovaču, travaricu, kao i liker od divljeg nara – rekao je Goran Radević.

sidro

Za sve mlade ljude koji žele da žive i rade u inostranstvu, naš sagovornik je imao jasnu poruku: – U svijet sam otišao s namjerom da se vratim u Crnu Goru.

Svako treba da ode i da proba, moj prvi strani jezik je kineski, svi ispiti i predavanja bili su mi na kineskom jeziku, u Africi sam moram da naučim afrikans, na Kajmanskim ostrvima španski, ali sam odlučio da sidro bacim ovdje u Crnoj Gori. Gdje god sam radio kao ljekar bio sam poštovan, nijedan most za sobom nijesam porušio, nijedna vrata nijesam zatvorio. Volio sam da moja djeca koja su se rađala po cijelom svijetu, ovdje puste svoje male korijene, pa eto im cijeli svjet. Ipak, tek kada sam se vratio u Crnu Goru prije 14 godina, živim svoj san. U vinu, vinogradima, imanju, sa porodicom, ovdje sam svoj na svome – poručio je za kraj razgovora dr Goran Radević.

B. prelević

16

Arena

Sportski miks

Neđelja, 18. jul 2021.

Stefan Vidović, debitant na Igrama, vjeruje u hemiju i kvalitet pred nastup u Japanu

Majda Mehm

Pakovanje dobrih stvari počelo je prošle godine PODGORICA - Svaki igrač reprezentacije je bitan, poručio je Stefan Vidović koji se sa nacionalnim vaterpolo timom priprema u Kasivazakiju – 300 kilometara od Tokija. „Ajkule“ su već trenirale, sve je po planu, ,,najteža“ je adaptacija, ali do ulaska u Olimpijsko selo 22. jula skockaće i ovaj detalj. Naš tim će 25. jula protiv Australije otvoriti olimpijski turnir, sa mnogo debitanata (samo su Brguljan, Ivović i Čučković upisali nastupe na Igrama) spremnih da daju više od onoga koliko mogu.

- Lično sam ispunio jedan dio

sna, nadam se da će biti ispunjen i drugi. Prije pet godina bio sam blizu da idem u Rio, a na sreću sada sam tu, sa ekipom i ponosan zbog svega. Definitivno imam posebnu emociju koju teško mogu da opišem – kazao je Vidović.

Pripreme za Tokio počele su još prošle godine. Pakleno ljeto na Primorju, bez takmičenja, dalo je kasnije plodove.

- Pripreme nijesu počele 2021, već mnogo ranije. Najznačajnije je bilo prošlo ljeto provedeno u velikom radu bez obaveza, što nije bilo lako. Ali to nam se vratilo kroz sva ova takmičenja koja smo do sada odigrali. To je

dug proces, a definitivno je bio jedini ispravan put.

Vaterpolo tim je na prethodnim Igrama od Pekinga do Londona bio na korak do medalje. Naučile su ih Igre da sitnice odvajaju osvajače medalja od ostalih.

- Mnogo toga će odlučiti i pokazati u kom pravcu će se turnir odvijati. Posvećeni smo Australiji, a to je način na koji smo i do sada funkcionisali. O ostalim reprezentacijama razmišljaćemo kada dođe red. Pripreme još nijesu gotove, čeka nas finiš koji želimo da iskoristimo na pravi način.

U grupi sa Srbijom, Španijom,

Za od PODGORICA - Majda Mehmedović i Tatjana Brnović iz Tokija uglas su poručile: ,,Daćemo srce za Olimpijske igre, sigurni smo da će i navijači srcem biti uz nas i da ćemo napraviti nešto na što ćemo svi biti ponosni!“

Stefan Vidović juče nakon treninga

Hrvatskom, Australijom i Kazahstanom sve će biti važno.

- Prije svega, ovo su najujednačenije Igre po kvalitetu. Najveća je konkurencija, jer je mnogo ekipa u igri za medalju.

Sitnice će odlučivati. Treba se prvo prilagoditi novom, specifičnom ambijentu, a u bazenu bi jedan blok, šut mogao da donese prevagu. Mi smo spremni, jer smo kroz ovo vrijeme pokazali koliko smo posvećeni, koliko radimo i vjerujem da će nam se vratiti na pravi način.

Svjetska liga pokazala je da kvalitet u kombinaciji sa jakom emocijom donosi rezultat. Naši vaterpolisti osvojili su ovaj turnir neposredno pred dolazak u Tokio. Rutinski su stigli do cilja.

- Možda tako djeluje, ali treba napomenuti da smo u decembru odigrali evropski dio Svjetske lige koji je bio jako težak.

Na završnom turniru krenuli smo dobro, podizali smo se

kroz mečeve i najviše pokazali.

Ali, moram ponovo da napomenem, morali smo da prođem evropski dio Svjetske lige i vidjeli ste koje su reprezentacije ostale iza nas. Srbija, Hrvatska, Mađarska i Španija nijesu bile u Tbilisiju.

Odnos unutar tima je za olimpijsku medalju.

- Atmosfera je na nivou. Definitivno ovo nije najbolja selekcija koju je Crna Gora imala od postojanja, a pitanje je da li ćemo imati više onakvih vrhunskih igrača. Ali, ovdje, u Japanu, je svako svjestan svoje uloge, svako zna posao i znajući da svako daje preko svog maskimuma, dolazi rezultat. Atmosfera je početna stepenica na koju gradimo uspjeh. Žao je Vidoviću igrača koji su zbog povrede ostali kod kuće.

- Nažalost, povrede su nas pratile, a u Tokiju je najboljih 13 što u ovom momentu ima Crna A. M. Gora.

Dan je prošao, pregrmjele su ,,lavice“ početni stres i umor, dugu proceduru izlaska sa aerodroma i ulaska u Olimpijsko selo, i sada potpuno mogu da se posvete finišu priprema – konkretno za prvog rivala – Angolu.

Naše ,,lavice“ stigle su u Tokio bez euforije, sa intimno visokim željama, ali odmjerenim izjavama ne želeći da remete put kojim su krenule još odavno, a završile uspješno u kvalifikacijama za OI. Tim koji predvodi Bojana Popović sa saradnicima je i mlad i iskusan, a od 15 djevojaka, Majda, Jovanka Radičević i Marina Rajčić učestvovale su dva puta, a Đurđina Jauković i Ema Ramusović upisale jedno učešće na najvećoj sportskoj smotri.

Kombinacija mladosti i iskustva, je dobra podloga za visoke domete.

- Prije svega, ponosna sam što ću treći put učestvovati na Igrama. Jovanka, Marina i ja možemo da budemo lideri. Sve smo prošle, sve znamo, zato se nadam da ćemo pomoći mlađim igračicama da zajedno prođemo prvih nekoliko dana prirodne euforije. Vjerujm da ćemo se brzo navići i adaptirati i snažno ući u treninge i pripreme za utakmice – kazala je Mehmedović.

Kroz težak period borbe

Nastavak Admiral karavana

Turnir u 3x3 basketu u četvrtak i petak u Bijelom Polju PODGORICA - Bijelo Polje Open 2K21, FIBA 3x3 turnir u basketu, biće održan u četvrtak i petak.

Nakon turnira u Podgorici početkom mjeseca, 3x3 Admiral karavan se seli na sjever.

Organizator je „3x3 Montenegro“, u saradnji sa JU Centar za sport i rekreaciju.

Sada već tradicionalni, četvrti 3x3 turnir u Bijelom Polju, održaće se na Gradskom trgu, a početak programa je oba dana zakazan za 16 časova.

- Veoma smo uzbuđeni zbog predstojećeg turnira u Bijelom Polju, gdje smo uvijek dočekani na najbolji mogući način. Glavni događaj je seniorski turnir na koji se mogu prijaviti svi basketaši stariji od 17 godina (2004. godište i stariji), a kotizacija za učešće je 20 eura. Na programu događaja će biti i ,,Admiral Knockout“ i ,,Xiaomi Challenge“ takmičenja za publiku, za šta su naši partneri

spremili vrijedne nagrade – rekao je, ispred 3x3 Montenegro organizacije, Milorad Šutulović.

Pored seniorskog turnira i takmičenja za publiku, za prvi dan događaja je planiran otvoreni košarkaški trening za najmlađe, a 2. dana na rasporedu je ,,Martinova trica“.

- Čast nam je što ćemo nakon pauze prošlog ljeta, ponovo biti domaćini 3x3 Montenegro turnira. Skrenuo bih pažnju na ,,Martinovu tricu“ – takmičenje u šutiranju trojki, u čast preminulog mladog košarkaša Jedinstva i učesnika ovog turnira, Martina Šćekića, koje će se održati pred finalni basket u petak – izjavio je direktor JU Centar za sport i rekreaciju Marko Maslovarić. Prijave ekipa se vrše putem 3x3 Montenegro profila na Instagramu i Fesjbuku, a turnir će se prenositi uživo na „3x3 Montenegro“ Jutjub kanalu.

R. A.

Juniorke 13. na rukometnom prvenstvu Evrope

Mogle su bolje PODGORICA - Crna Gora je nastup na rukometnom Evropskom prvenstvu za igračice do 19 godina, u Sloveniji, završila na 13. mjestu.

U meču za plasman, izabranice trenera Tatjane Jeraminok savladale su Austriju 33:31 (15:15), što im je druga pobjeda u međusobnim duelima protiv tog rivala na šampionatu u Sloveniji.

Ujedno su to i jedine dvije pobjede za naše juniorke u Sloveniji, jer su doživjele četiri

poraza (dva u grupi i dva u razigravanju od 9. do 16. mjesta), te službenim rezultatom dobile meč protiv Portugala, što je bilo dovoljno za 13. mjesto.

To nije dovoljno za direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u Sloveniji naredne godine, ali će naše djevojke novu priliku da se domognu planetarne smotre, imati od 22. do 28. novembra ove godine, kada su na programu kvalifikacije koje je uvela Evropska rukometna federacija (EHF). Plasman na

Svjetsko prvenstvo kroz kvalifikacije će izboriti dvije reprezentacije.

U posljednjem meču na šampionatu, naše djevojke imale su prednost u najvećem dijelu meča, a Austrija je uspjela samo da izjednači u finišu prvog poluvremena. U nastavku su stvari ponovo došle na svoje mjesto, pa je ostvarena pobjeda protiv rivala koji je na šampionatu, takođe, upisao dva trijumfa.

Katarina Džaferović je bila sjajna i postigla 11 golova iz 16 pokušaja, Sara Gugač je šest puta zatresla protivničku mrežu, Anastasija Marsenić se pet puta upisala u strijelce, a Nađa Kadović četiri puta. A. M.

Arena

Neđelja, 18. jul 2021.

Sportski miks

17

medović i Tatjana Brnović o specifičnostima Igara i sreće zbog nastupa na najvećoj sportskoj smotri

dabrane sreća i privilegija Mehmedović

sa koronom prošle su rukometašice. Ali, imaju i sasvim dovoljno iskustva i znaju kako da namjeste glavu i na terenu pokažu zbog čega su na spektakularan način obilježile kraj 2020. i prvi dio 2021. godine.

- Već smo prošle kroz sve teške promjene izazvane virusom. Navikle smo da igramo bez podrške navijača, što teško pada, ali to je što je.

Mislim da svaka od nas razmišlja na isti način – privilegovane smo učešćem na Igrama koje smo godinu duže čekale da počnu. Ne sumnjam da ćemo od prvog meča pružiti sve ono što želimo i da ćemo od navijača, bez obzira što nijesu sa nama, dobiti veliku energiju.

Majda je prošla kroz London i Rio. Osjetila je lijepe i manje lijepe stvari. Igrala je i sa Boja-

Brnović

nom i Majom Savić koje će ih voditi pored terena. Zna put do medalje i put kojim ne treba da idu.

- London – Tokio, ne mogu da se uporede. Sada smo sa podmlađenom ekipom, ali, naravno, niko ovdje nije došao bez ambicija. Svako sanja medalju, a moje iskustvo govori da je teško doći do nje.

Ali, daćemo sve od sebe. Ovaj tim ima karakter, a bez obzira

Delegacija sa 24 olimpijskih šampiona putuje u Tokio

Novi rekord: Čak 777 Kineza na Olimpijskim igrama

na neiskustvo pokazao je da može da nadmudri na papiru boljeg od sebe.

Naša reprezentativka se nada da će navijači, bez obzira na rane termine, pratiti sve mečeve na TV-u.

- Znam da su termini rani, ali se nadam da će biti uz nas kao i do sada, a mi ćemo im vratiti najbolje što možemo.

Jedna od debitantkinja na Igrama je pivotmenka Tatja-

Čak 777 članova delegacije predstavljaće Narodnu Republiku Kinu na Olimpijskim igrama u Tokiju, što je novi rekord.

Državna opšta uprava za sport Kine je saopštila da je predstavila nacionalni tim prije putovanja za glavni grad Japana. Od tog broja, delegaciju će činiti 431 sportista, u ukupno 255 disciplina.

Saopšteno je da će na Igre u Tokiju putovati 24 olimpijskih šampiona iz Kine, a učestvovaće čak 293 debitanata.

Najmlađi je skakač u vodu, 14-godišnji Kvan Hongčan, a najstariji 52-godišnji jahač Li Dženkjang. Ističe se da su skoro svi članovi delegacije vakcinisani protiv korona virusa.

Kina će biti glavni konkurent Sjedinjenim Američkim Državama za prvo mjesto po broju medalja na OI. R. A.

Sportisti polako pristižu na Olimpijske igre

Prvi zaraženi u Olimpijskom selu u Tokiju Organizatori Olimpijskih igara u Tokiju su potvrdili da je u Olimpijskom selu registrovan prvi slučaj zaraze korona virusom.

Ovo je novi udarac za organizaciju najve-

ćeg planetarnog spektakla sporta, šest dana prije zvaničnog početka.

Blizu 11.000 sportista i članova ekipa biće smješteni u Olimpijskom selu, u glavnom gradu Japana. Ističe se da se radi o osobi

na Brnović. Još uvijek je u fazi adaptacije na san do kojeg je mislila da nikada ili brzo neće doći.

- Fenomenalan je osjećaj.

Više nestvaran. Osjetila sam od ulaska u selo posebnu energiju. I emocija je takva.

Nevjerovatno!

Za prvotimku Budućnosti stroge mjere i opasnost od virusa ne mogu pokvariti veličinu spektakla.

- Japanci su se dobro organizovali. Istina, procedura je teška, temeljna, a imali smo i sreće da smo sve to prošli.

Bez obzira na sve, Olimpijske igre su velike.

Nakon povrede i operacije ramena prošle godine, Brnović je polako ulazila u priču oko povratka na teren.

Uspjela je prvo da pređe prvu prepreku izazova u Ligi šampiona, a onda...

- Bila sam uporna. I uspjela sam. Ipak, OI su nešto o čemu sam sanjala. Ranije sam mislila da ova priča nije realna, ali dogodilo se nestvarno. Osjećam zahvalnost što u ovim godinama imam šansu da nastupam na Igrama. Privilegovana sam.

Slušala je iskustva sa prethodnih Igara, ali Tatjana se na praksu oslanja.

- Pričale smo sa djevojkama koje su bile na Igrama, ali, mislim da je ovo sada pravo iskustvo. Ipak je jedno priča, drugo kada se uvjeriš u veličinu takmičenja. Oduševljena sam i prilagođavam se polako novim stvarima.

Naše djevojke ranije su ušle u Olimpijsko selo, sa jasnom namjerom da se adaptiraju na vrijeme i klimu.

- Pravo vrijeme za dolazak i finiš priprema za protivnike.

Polako smo ušli u priču, od starta znajući da nas čeka specifična grupa. Svjesne smo da su prva dva meča najvažnija i ubijeđene da ćemo spremne dočekati Angolu i Japan. Ne treba žuriti, misli treba usmjeriti na prvog rivala, pa na sljedećeg i tako redom.

O ambicijama kaže: - Idemo korak po korak, sport je čudan, nepredvidljiv. Pune smo želja i nadam se da ćemo ih dosanjati – poručila je Brnović.

A. M.

koja je stigla iz inostranstva i koja učestvuje na poslu organizacije Igara. Nije otkriveno iz koje zemlje je osoba, radi privatnosti.

Pristustvo navijača na Olimpijskim igrama neće biti dozvoljeno.

R. A.

Olimpijac Dukić preuzeo jedrilicu

Danas na moru Milivoj Dukić preuzeo je juče jedrilicu i polako se uhodava za novi, treći nastup na OI. - Prvi trening na moru očekuje nas danas. Za sad ide sve po planu, a domaćini sve rade kako bi naš boravak tekao bez problema.

Dukić je za Tokio dobio specijalnu pozivnicu.

A. M.

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 18. jul 2021.

Luka Špadijer postavio nove standarde na trkama Malačka i Kotor – Trojica

Rekorder za volanom ,,fiće“

Luka Špadijer i Balša Bulatović, dječak koji je u kartingu otvorio trku Kotor-Trojica

PODGORICA - Luka Špadijer sa ,,fićom“ od 1.000 kubika (motor Suzuki gsx-R 165 ks) bio je najbrži u klasi E1-1200 moto na brdskoj auto trci Kotor – Trojica, voženoj proteklog vikenda.

Član AMSK Nilović Racing tima, u konkurenciji Tihomira Aćimića, Željka Bata Banićevića, Željka Radonjića i Denija Kmetovića, osvojio je prvo mjesto za takmičenje Centralnoevropske zone (CEZ), te trofeje u šampionatu Crne Gore i za Kup Kotora. Špadijer je ostvario vrijeme 2.34,571 i postavio rekord klase.

- Organizacija trke bila je dobra, a odziv trkača velik, bilo ih je iz više država. Naredne godine očekujemo još veći broj takmičara. Konkurencija u mojoj klasi bila je jaka, asovi poput Tiha Aćimića i Bata Banićevića pokazali su što znači fer borba. Zadovoljstvo mi je što sam opet bio dio tog prestižnog takmičenja – rekao je Špadijer.

Cetinjanin je sezonu počeo u odličnoj formi, budući da je na trci Malačka u Splitu takođe osvojio prvo mjesto

u CEZ šampionatu, te postavio rekord klase u vremenu 2.38,561.

- Dobro je počelo, nadam se da će se tako i nastaviti.

Sredinom avgusta očekuje nas veoma poznata brdska trka Cazin za CEZ šampionat, krajem istog mjeseca trka u Pljevljima, potom međunarodna trka Buzet. Bićemo spremni i nadamo se dobrim rezultatima – naveo je Špadijer.

Auto trke u Crnoj Gori polako vraćaju sjaj i popularnost, a jedna od njih bila je pravi brend.

Ujedno je i omiljena našem sagovorniku.

- Trka na Lovćenu mi je bez dileme najdraža. Nažalost, nema je u kalendaru za ovu godinu, ali potrudićemo se da se naredne održi. Apelujemo na sve državne institucije da se vrati najpoznatija brdska

trka u bivšoj Jugoslaviji.

Sjećamo se da je uvijek predstavljala pravi spektakl i okupljala nekoliko hiljada posjetilaca, mjesto sa kojeg se uvijek slala lijepa slika u region i svijet. Lovćen, Cetinje i Crna Gora, kao i svi ljubitelji auto trka, zaslužuju da ona ponovo zaživi i bude magnet za sve – kazao je Špadijer. Špadijeru je brzina u krvi, adrenalin mu najviše ,,radi“

kad je za volanom, u krivini, sa ,,fićom“ podignutom na dva točka...

Međutim, u ,,redovnom“ saobraćaju ne pomišlja da papučicu gasa pritisne preko mjere.

- U svoje i u ime kolega apelujem na sve učesnike u saobraćaju da voze pažljivo jer je velika koncentracija saobraćaja, naročito na crnogorskom primorju. Neka brzu

vožnju ostave za treninge i zvanične auto trke, a na ulicama i magistralama da poštuju pravila. Ništa nije vrednije od ljudskog života. Od onih sam koji su od malih nogu zaljubljeni u automobile i trke, ali adrenalin koji osjetimo za volanom mora se isključivo usmjeriti na sport, ne na bilo kakvo dokazivanje crnogorskim ulicama – poručio je Luka Špadijer.

Ne. K.

Crnogorski odbojkaški reprezentativac će naredne sezone igrati u jednoj od najjačih liga planete

Ispunjenje sna: Marko Vukašinović potpisao za italijansku Ravenu

PODGORICA – Marko Vukašinović je ostvario igrački san, koji je, zapravo, san svih odbojkaša – crnogorski reprezentativac će naredne sezone igrati u Italiji, u jednoj od najjačih liga planete, pošto je potpisao ugovor sa Ravenom. Time je napravio najveći korak u igračkoj karijeri.

Vukašinović je drugi crnogorski odbojkaš koji će igrati

za Ravenu, čiji je dres u sezoni 2012/13 nosio Balša Radunović…

- Već sam poznavao Ravenu, pošto godinama pratim Superligu Italije. Moj prijatelj i bivši saigrač Kamil Rahlicki, koji je igrao u Raveni, puno mi je govorio o klubu i gradu, na najljepši mogući način. Srećan sam što ću igrati u jednom od najjačih šampionata svijeta, po meni apsolutno najtežem,

što ga čini grandioznim – rekao je Vukašinović.

Ravena je jedan od najpoznatijih italijanskih odbojkaških klubova, sa, između ostalog, šest titula u Italiji (posljednja 1991), tri uzastopna Kupa šampiona (1992, 1993, 1994), titulom klupskog prvaka svijeta (1991), te dva Superkupa Evrope (1993, 1994). Ravena ima i osvojen po jedan Kup CEV-a (1997) i Čelendž kup,

posljednji evropski trofej koji je osvojila 2018. godine, u eri reorganizacije kluba, koja je počela 2013. godine, nakon spajanja dva kluba iz Ravene.

Ekipa Ravene je prošle sezone zauzela deveto mjesto u prvenstvu.

- Igranje u italijanskoj Superligi je moj san od kada sam počeo da igram. Bio sam blizu da to uradim prije dvije godine, ali je sada sve istina zahvaljujući klubu i treneru Zaniniju.

Trenera poznajem jer sam sa reprezentacijom Crne Gore igrao protiv njega prije šest godina u Svjetskoj ligi kada je vodio selekciju Turske. Poznajem njegov način rada i vjerujem da je za mene ovo odlična prilika za napredak pod njegovim vođstvom. Jedva čekam da sve počne – dodao je Vukašinović, koji je zbog problema sa povredom propustio posljednje kvalifikacije, ali će biti spreman od početka priprema za predstojeće Evropsko prvenstvo.

Vukašinović je prošlu sezonu proveo u Saudijskoj Arabiji, gdje je sa Al Hilalom osvojio šampionsku titulu. Dvadeset sedmogodišnji primač servisa je ponikao u Budućnosti, a nakon godine je počeo inostranu karijeru. U dva navrata je nosio dres švajcarskog Nafelsa, između toga je sezonu igrao u grčkoj Orestijadi, a nastupao je i za Novi Pazar i katarski Al Rajan.

S. J.

FORMULA 1

Ferstapenu pol pozicija u sprint trci Maks Ferstapen osvojio je pol poziciju pred Veliku nagradu Britanije. Sjajni vozač je bio najbrži na prvoj, istorijskoj sprint kvalifikacionoj trci.

Holanđanin je na legendarnom ,,Silvestronu“ stigao do pete pol pozicije ove sezone, ukupno sedme u karijeri.

Lider je iza sebe ostavio Luisa Hamiltona za sekund i po, dok je Valter Botas bio treći i šest sekundi iza timskog kolege.

Borba za pol odlučena je na startu jer je Ferstapen pretekao Hamiltona i preuzeo vođsto.

Iza trećeg Botasa našao se Šarl Lekler, koji je bio bolji od Meklarenovog dvojca Landa Norisa i Danijela Rikarda.

Slijedi Fernando Alonso, među deset su Sebastijan Fetel, Džordž Rasel i Esteban Okon.

Trka za Veliku nagradu Britanije počinje danas u 16 časova.

R. A.

TUR D’FRANS

Pogačar odbranio titulu Slovenački biciklista Tadej Pogačar pobjednik je Tur d’Fransa.

Pogačaru će danas biti dovoljno samo da stigne do cilja na posljednjoj etapi i tako potvrdi osvajanje prestižnog takmičenja drugi put zaredom.

Pobjednik 20. etape, koja se juče vozila od Liburna do Sen Emilona je Belgijanac Vaut van Ert. Posljednja, 21. etapa će tradicionalno biti završena na Jelisejskim poljima.

Pogačar je držao žutu majicu u

svom vlasništvu od osme etape, a ima pet minuta i 20 sekundi prednosti nad prvim pratiocem, Jonasom Vingegordom.

R. A.

Neđelja, 18. jul 2021.

19

koji je preminuo u 77. godini – poručeno je iz podgoričkog kluba.

Tokom bogate trenerske karijere vodio je Novi Sad, Spartak iz Subotice, Rad, Radnički iz Niša, OFK Beograd, Prištinu, Obilić i tursku Sakariju. Radio je u Kuvajtu, bio strateg Al Nasera iz Saudijske Arabije, Sababafena iz Teherana (osvojio Kup 2005. godine) i kineskog Čangša.

Bard se oprobao i u ulozi selektora SR Jugoslavije, Iraka, Gane i Mijanmara.

Za dvije sezone kao trener Crvene zvezde osvojio je Kup Jugoslavije (1993).

- Nekadašnji igrač i trener našeg kluba Milan Živadinović preminuo je juče u 77. godini života. Ostavio je neizbrisiv trag kako u srpskom, tako i u međunarodnom fudbalu. Pored velikog trenerskog znanja, krasio ga je nevjerovatan šarm i duh.

Neka mu je vječna slava – objavili su iz Crvene zvezde.

Od Živadinovića se oprostio i vječiti rival ,,crveno-bijelih“ Partizan.

- FK Partizan izražava iskreno saučešće porodici i prijateljima iznenadno preminulog fudbalskog trenera Milana Živadinovića. Neka mu je vječna slava – napisali su iz Partizana.

Bard je bio poznat po svojim izjavama, često je pričao bez dlake na jeziku i važio za više nego zanimljivog sagovornika. Ostala je upamćena njegova čuvena tvrdnja: ,,Najopasniji je rezultat 2:0“. D. K.

NIKŠIĆ - Fudbaleri Sutjeske sabrali su utiske poslije meča u Gruziji i nastavljaju u najžešćem ritmu pripreme za sljedećeg evropskog protivnika, Makabi iz Tel Aviva. ,,Plavo-bijeli“ su na gostovanju Gagri u revanšu prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija potvrdili da im mnogo znači sedmica dodatnih priprema jer su igrali bolje nego u prvom meču na ..DG areni“ u Podgorici, pa je za očekivati da protiv Izraelaca budu još efikasniji, a i trebaće im znatno više kvaliteta i požrtvovanja da bi prošli u narednu rundu takmičenja.

Makabi je jedan od najstarijih klubova u Izraelu, ali i daleko najuspješniji fudbalski kolektiv u toj državi sa 23 osvojena prvenstva i jednim trofejom više u Kupu, te još pregršt trofeja.

Riječ je o jedinom izraelskom klubu koji nikad nije ispao iz elitnog nacionalnog takmičenja.

U sadašnjem sastavu, osim Izraelaca imaju i iskusne internacionalce iz Portugala, Španije, Nigerije, Poljske, Srbije…

No, Nikšićane to mnogo ne opterećuje. Fokusirani su na rad u svom dvorištu, na uklapanje pojedinaca koji su pristigli nedavno, jer ako neko od njih i ne bude mogao zaigrati u prvom meču na ,,DG areni“, a on se igra narednog četvrtka, onda bi se moglo desiti da bude od koristi u revanšu sedmicu kasnije.

Po povratku iz Gruzije, izabranici Milije Savovića imali su slobodan dan. Juče su trenirali kraj Bistrice, a već danas igraće prijateljski meč s Igalom i to u Nikšiću od 18.30 sati, što znači da je Savović odlučio provjeriti sve svoje kapacitete na vrijeme.

Nikola Janjić, koji je prije nekoliko dana napunio 19 godina, a koji je u prvom meču protiv Gagre pružio izvanrednu partiju, pa onda u revanšu i postigao pogodak odluke, skroman je u predviđanjima, ali i do sada priređenom.

- S Gagrom smo odigrali kako smo odigrali, već je sve viđeno.

Sad je na red došao Makabi, favoriti su, ali valjda pričamo o fudbalu. Mnogo su jak rival, ali i lani se govorilo za Sutjeskine rivale da su jaki, pa nijesu svi prošli kako su očekivali. Na nama je da damo sve od sebe i

Ne plašimo se Makabija FACEBOOK/FOOTBALL CLUB GAGRA

Preminuo Milan Živadinović

Nikola Janjić (lijevo) na meču u Tbilisiju

Crnogorskim klubovima ozbiljne cifre od Uefe Ako bismo zanemarili slavu i pozabavili se samo finansijama, došlo bi se do zaključka da je učešće crnogorskih prvoligaša na međunarodnoj sceni i te kako isplativo. Moglo bi se desiti da neki od naših predstavnika, zahvaljujući novcu koji dobije, preživi bukvalno cijelu narednu sezonu.

Crnu Goru ovog ljeta na evropskoj sceni predstavljala su četiri kluba - Budućnost, Sutjeska, Dečić i Podgorica. Posljednja dva su već eliminisana i to u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.

Dečić je kao debitant na ino sceni, baš kao i Podgorica, dobio od Uefe 250 hiljada eura.

Sutjeska, za razliku od njih, već može računati na cifru od oko pola miliona eura. Trebalo bi da za učešće u prvom i drugom kolu kvalifikacija

možda je bolje što prvi meč igramo u Podgorici. Imaju mnogo internacionalaca, a mi se još nijesmo ,,skockali“ kako možda očekuje šef struke. U svakom slučaju, ne plašimo se

dobije 200 hiljada eura, a u slučaju da izgubi od Izraelaca dobiće dodatnih više od 300.000.

Ukoliko bi, ipak, Nikšićani iznenadili Izraelce i stigli do treće runde dobili bi dodatnih stotinu hiljada i za kasniju eliminaciju oko 550.000 eura.

Budućnost, za sada, juri najozbiljniju cifru, što je i očekivano s obzirom na to da su šampioni.

Kao šampioni Podgoričani su već inkasirali 260.000 eura, za učešće u kvalifikacijama za LŠ dobili su još stotinu hiljada, a tek treba da igraju protiv Toršavna sa Farskih Ostrva u kvalifikacijama za LK. Teoretski, crnogorski šampion bi mogao da zaradi više od million eura i toliko bi mogao prihodovati već ako prođe Farane, a u slučaju da ispadne moraće se zadovoljiti sa oko 800.000 eura.

Makabija, želimo da damo sve od sebe i to je to. Valjda ne moram podsjećati koliko bi naš prolaz u narednu rundu takmičenja značio Sutjesci, Nikšiću i crnogorskom fudbalu. Mislim

da će nam ovaj meč s Igalom mnogo pomoći, da ćemo imati jasniju sliku u formiranju tima, da ćemo biti spremniji… - rekao je mlađani prvotimac Sutjeske Ra. P. Nikola Janjić.

Poznati gradovi domaćini za period do 2025. godine

Trostruki osvajač Evrolige

Perperoglu završio karijeru

Finala LŠ narednih godina: Sankt Peterburg, Istanbul...

Neočekivani problemi za šampiona Premijer lige

Proslavljeni grčki košarkaš Stratos Perperoglu (36) objavio je kraj igračke karijere, na društvenoj mreži Instagram.

Slavno krilo, trostruki osvajač Evrolige, kazao je da je duže od godinu prošlo od kada je odigrao posljednji meč i da je realnost da više ne može igrati.

- Više od 20 godina posvetio sam igri koju volim. Korona virus je na neočekivan način prekinuo moju karijeru. Putovao sam svijetom, igrao sa nekim od najvećih igrača i sarađivao sa nekim od najvećih trenera mog vremena. Tri titule Evrolige, te tri velike planine, oblikovale su moj karakter – poručio je Perperoglu.

R. A.

Sportski miks

Sutjeska se sprema za dvomeč sa izraelskim velikanom, Nikola Janjić poručuje

U 77. godini

Teške vijesti obilježile su jučerašnji dan - legendarni fudbalski trener Milan Živadinović preminuo je u 77. godini. Srpski mediji javili su da je moždani udar uzrok smrti čuvenog Barda. Živadinović je rođen 15. decembra 1944. u Beogradu. Tokom igračke karijere nastupao je za Crvenu zvezdu, Čelik iz Zenice, Vardar, užičku Slobodu, Rijeku, Crvenku i njemački Ludvighafen. ,,Živa“ je imao dara za igru, ali nije u potpunosti iskazao svoj talenat. U tome ga je spriječila povreda kičme.

Ostao je u fudbalu, a trenerskim poslom počeo je da se bavi odmah nakon završene Više trenerske škole. Živadinović je sa klupe vodio brojne klubove, a dubok trag ostavio je u Crnoj Gori, gdje je bio šef stručnog štaba Sutjeske i u dva navrata Budućnosti.

Titogradski ,,đetići“ su pod Bardom igrali dobar fudbal, a pamti se da su tada bili uz rame najboljim klubovima iz ondašnje Jugoslavije. Živadinović je u sezoni 1986/87. trenirao jednu od najboljih generacija pod Goricom u kojoj je stasavao najveći crnogorski igrač svih vremena – Dejan Savićević.

Podgoričani su se emotivnom porukom oprostili od bivšeg kormilara.

- Naš klub je sa ,,Živom“ na klupi u sezoni 1986/87. pobjeđivao Crvenu zvezdu na Marakani, Hajduk na Poljudu, Dinamo pod Goricom... ,,Plavi“ su se tada igrali fudbala širom velike Jugoslavije, potajno vjerovali u titulu završivši prvi dio sezone na četvrtom mjestu sa tri boda manje od jesenjeg šampiona skopskog Vardara... Posljednji pozdrav Milanu Živadinoviću, bivšem treneru Budućnosti u dva navrata,

Arena

Siti zatvorio dio akademije zbog korona virusa Mančester siti je saopštio da je prinuđen da zatvori dio trening centra u Mančesteru, pošto je pet igrača iz timova do 18 i 23 godine bilo pozitivno na testu na korona virus.

Igrači do 18 i 23 godine trebalo je da putuju u Lafboro u trening kamp kako bi se tamo pripremali, ali to sada nije izvodljivo.

Akademija za mlade igrače biće zatvorena u narednih deset dana. Svi zaraženi igrači su u obaveznoj samoizolaciji. Ostalim igračima, koji su

bili negativni na testu, poručeno je da se drže podalje od trening centra.

Problem za šampiona Premijer lige je to što će sve to uticati i na pripreme seniorskog pogona. Menadžer Pep Gvardiola se nadao da će moći da računa i na neke od mladih igrača u prvoj fazi priprema, od ponedjeljka, kao i za prvu prijateljsku utakmicu, sa Prestonom 27. jula.

Samo nekoliko seniorskih igrača će početi pripreme od ponedeljka: Fernandinjo, Zak Stefen, Benžamin Mendi i Žoao Kanselo. R. A.

Naredno finale Lige šampiona, na proljeće 2022. godine, biće odigrano u ruskom Sankt Peterburgu.

Potom će, 2023. godine, domaćin finala biti Istanbul u Turskoj, a 2024. London (čuveni stadion ,,Vembli“).

Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) već je odlučila da se 2025. finale u evropskoj klupskoj eliti odigra u Minhenu u Njemačkoj.

Takođe, već se zna da će naredne godine finale Lige Evrope biti odigrano u Sevilji, 2023. u Budimpešti, 2024. u Dablinu a 2025. u Bilbau. Šansu da ugoste finale klupskog takmičenja Da-

blin i Bilbao će dobiti jer ove godine zbog pandemije nijesu mogli ugostiti mečeve Evropskog prvenstva.

R. A.

Španska televizija objavila da je Real prihvatio ponudu premijerligaša

ABC: Varan u Junajtedu za 58 miliona Rafael Varan (28) nastaviće karijeru u Mančester junajtedu, po informaciji španske televizije ABC, koja je prva potvrdila dogovor engleskog kluba sa Real Madridom.

Slavni francuski štoper napušta giganta Primere, a Real je, kako navodi ABC, prihvatio ponudu od 58 miliona eura za obeštećenje.

Varan je ulazio u posljednju sezonu ugovora sa ,,kraljevićima“, tako da je klub bio prinuđen da ga proda ovog ljeta. Dugoročno imao je ambiciju da pređe u Premijer ligu, u redove kluba za koji je navijao tokom odrastanja.

U Realu je fudbaler iz Lila osvojio tri titule u Primeri i čak četiri Lige šampiona – a ukupno čak 18 trofeja za deset godina.

R. A.

20 Feljton

Neđelja, 18. jul 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

1.

Grob vasojevićkog kneza iz doba Sandalja Hranića

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Arheolog Milan Pravilović je skrenuo pažnju da se grobna ploča sa sličnim ukrasom nalazi na starom groblju u mjestu Buac pored Grbavaca

NADGROBNI NATPIS KNEZA ARAĐIJA VASOJEVIĆA

„Što se tiče porijekla Vasojevića – piše Pavle Rovinski – osim narodnih predanja nemamo takoreći ništa drugo: ni pominjanja u nekom pisanim dokumentima, ni nadgrobnih spomenika sa natpisima, ni ostataka starih građevina. Ipak, pojavljuje se jedna činjenica koja će nam rasvjetliti ovo pitanje.

V. Vuletić-Vukasović, koji marljivo prati literaturu i sve što se tiče jugo-slovenstva, saopštava da je u okolini Foče (u Hercegovini) nađen uspravni nadgrobni kamen sa natpisom koji govori da je tu sahranjen knez vasojevićki (Nova Zeta, 1889, br. VIII, str.

305-308, članak „Vasojevići i Herakovići“. Autor je ovo preuzeo iz Vjesnika hrvat. arheolog, god. IX, br. 2, str.

41-42, a ovaj iz djela Moritz Hörness, Alterthümer der Herzegowina u. der südlichen Theile Bosniens. Wien. 1881).

Evo kako je on to pročitao: О(во) и (е) с г р (е) б к неза н(ашега) (А)раћие Васое вића (п)очте(нь) вите з в дни (с)анда на.

Slova imaju poseban oblik: Tu je i latinično N i S, З je slovensko i u obliku matematičkog znaka „slično“; ima i slova sasvim posebnih. Mnoga su slova, naročito ona na krajevima, izbrisana. Ali, ime „kneza Vasoevića“ potpuno je jasno i van svake je sumnje. Sumnji ne podliježe ni ime Sandana, inače Sandalja Hranića, sina Vlatka Hranića, koji je učestvovao u Kosovskom boju, ujaka Hercega Stjepana (1441). „Ovo je dovoljno“ – zaključuje g. Vukasović, „da se utvrdi porijeklo Vasojevića iz Fočanskog kadiluka“. Sa ovim se potpuno podudara i narodno predanje o tome kako su Vasojevići prešli preko Bosne u Dalmaciju, gdje su izvjesno vrijeme živjeli. (...) Samo



Na Stefaničinom grobu nema natpisa, ali se za njegovo grobno mjesto zna prema narodnom predanju. Na njegovoj grobnoj ploči, na sredini, nalazi se ukras u vidu šest diskova, uzdužno poređanih i međusobno povezanih

Moriz Hörness je 1881. godine u Beču objavio natpis sa groba kneza Arađija Vasojevića, a V. Vuletić-Vukasović je o tome obavijestio našu javnost u Novoj Zeti 1889. godine. Saopštio je da je u okolini Foče (u Hercegovini) nađen uspravni nadgrobni kamen sa natpisom koji govori da je tu sahranjen knez vasojevićki. Tomaš Katanić piše da je grob nađen u Fočanskom kraju, u Bujakovini, u džemaći Mrežnici sjeveroistočno od sadašnjeg naselja od nekoliko kuća

Komska crkva ozada



U Manastiru Kom nalaze se nadgrobne ploče nekoliko Crnojevića – Lješa (Alekse), kao i gospođe Mare, supruge Stefanice Crnojevića.

Tu su najvjerovatnije i grobnice Đurđa i Stefanice Crnojevića. Rade Turov Plamenac u memoarima piše da je prema narodnom predanju u crkvi na Komu sahranjen i Nikola Štiljanović

ako je to pravilno pročitano, ovo otkriće daje nam osnovu i polaznu tačku za istoriju Vasojevića. Na osnovu toga možemo zaključiti: 1. da pleme i ime Vasojevića postoji prije njihovog doseljenja pod Kom, i 2. da je jedna od stanica na njihovom putu bila Foča gdje je i umro njihov knez, a ostali krenuli dalje, i da je to bilo početkom XV vijeka“ (P. Rovinski, Etnografija Crne Gore, Tom I, CID, Podgorica, 1998, 92-93).

Tomaš Katanić piše da je knez Arađije Vasojević prva istorijska ličnost od ove porodice (plemena) koji je živio i umro u doba Sandalja Hranića, a grob mu je nađen u Fočanskom (kraju) okružju, u Bujakovini, u džemaći Mrežnici sjeveroistočno od sadašnjeg naselja od nekoliko kuća (Nova Zeta za 1889, br. 8, str. 301). Narodno predanje ne zna za ovoga kneza Vasojevića ali je važno to da je porodica Vasojevića stvarno postojala i da prva istorijska ličnost kneza našega Arađana Vasojevića, poštena viteza pripada Hercegovini, gdje je i po predanju živio Vaso Vasojević predak današnjeg plemena, piše T. Katanić („Vasojevići – istorijs-

Freska u manastiru Kom

ka zbivanja“, Komovi, Andrijevica, 2004, 30-31).

Ovdje se mora imati u vidu da knez Arađije (i Vaso Vasojević), istorijski, nikako nijesu mogli „pripadati Hercegovini“, jer je, kako kaže sami natpis, Arađije živio u doba Sandalja Hranića koji je umro prije nego je uopšte nastala Hercegovina.

Naime, Sandalj je vladao od 1393. do svoje smrti 15. marta 1435. godine, a njegov nasljednik Stefan Vukčić Kosača je ponio titulu hercega tek u oktobru 1448. godine.

Ovo nam dalje govori da je knez Arađije Vasojević umro prije Sandaljeve smrti 1435. godine. Reklo bi se da natpis ima takav smisao da želi da istakne duže Arađijevo kneževanje u okviru Sandaljeve vladavine, tokom dvijetri decenije, što nas navodi na pretpostavku da je Arađije napustio svijet između 1420. i 1435. godine.

Konačno, sve što je navedeno, pokreće i jednu nedoumicu. Arađijev nadgrobni kamen sa natpisom nastao je u okolini Foče, u dobu kada se tadašnji živalj masovno sahranjivao pod stećcima.

To, istina, nigdje nije rečeno, ali nameće se da je pomenuti

nadgrobni kamen zapravo bio stećak, a što je, igrom slučaja, ostalo nezabilježeno. Jer, pod stećkom se kopao i sami Arađijev gospodar Sandalj Hranić.

NADGROBNE PLOČE U CRKVI NA KOMU

Manastir Kom smješten je južno od Žabljaka Crnojevića, na manjem uzvišenju u blizini Odrinske gore. Izgrađen je od strane Đurđa i Lješa Crnojevića u prvoj polovini petnaestog vijeka. U manastirskoj crkvi nalazi se više grobnica.

Tu su nadgrobne ploče nekoliko Crnojevića – Lješa (Alekse), kao i gospođe Mare, supruge Stefanice Crnojevića. Tu su (najvjerovatnije) i grobnice Đurđa i Stefanice Crnojevića. „Te četiri grobnice nalaze se prilično očuvane u naosu crkve. Lješu i Đurđu pripadaju grobnice sa južne strane. Ova dvojica se u literaturi pominju između 1403. i 1435. godine. Na Lješovoj grobnici, uvučenoj čelom ka zapadnom zidu, stoji grubo isklesan natpis: Sia ploča despota Stepana voevode mu Lješa Crnojevića” (Tatjana Pejović, Zbornik radova sa simpozijuma „Skadarsko

Manastir Kom prije obnove

Grobovi Mare i Stefana Crnojevića

jezero”, CANU, Titograd, 1983, str. 602-612).

Na susjednoj grobnoj ploči koja po svoj prilici pripada Đurđu, nema natpisa. Prema mjestu na kojem stoji, zaključuje se da je Đurađ mogao biti ktitor.

Preostala dva groba pripadaju Stefanici Crnojeviću i njegovoj supruzi Mari. Grobnica gospođe Mare nalazi se uz sam sjeverni zid crkve. Na njoj stoji natpis „Sia ploča gospoge Mare”. Riječ je o albanskoj princezi, rodom od Kastriota, Skenderbegovoj sestri i majci Ivana i Đorđa Crnojevića. Na toj grobnoj ploči je isklesan lijep ukras, djelo nekog vrsnog majstora. Kraća je od Stefaničine i izrađena od finog bijelog kamena. „Opervažena je komplikovanim, tipično gotskim ornamentom, tzv. „žioke na raboš”, koji se sastoji od pravougaonih polja nauzmjenično zakošenih.

Po sredini ploče je ukras od tri krupna sedmolisna cvijeta, koji su uokvireni istim ornamentom „žioke na raboš” i ukomponovana u sličan niz kao diskovi na Stefanovoj ploči. Ukras groba je precizno klesan i djelo je nekog primorskog majstora, koji se trudio da grob Ivanbegove majke ostvari kao najljepšu gotsku plastiku” (Tatjana Pejović, isto).

Na Stefaničinom grobu nema natpisa, ali se za njegovo grobno mjesto zna prema sačuvanom narodnom predanju. I na njegovoj grobnoj ploči isklesan je lijep ukras, koji „podsjeća na ukrase stećaka”. „Motiv biljne vitice sa četvorolistima, kojima je ploča uokvirena sa dužih strana, srijeće se u identičnom obliku na stećcima Grahova i starom groblju oko crkve Sv. Petra i Pavla u Nikšiću. Na sredini ploče je ukras u vidu šest diskova, uzdužno poređanih i međusobno povezanih. Sa kraćih strana ploča je ukrašena motivom plitkih

nanizanih trouglova. Ploča je dobro klesana i ima lijepu čipkastu fakturu” (T. Pejović, isto).

Arheolog Milan Pravilović je skrenuo pažnju na malo poznatu činjenicu, da se „grobna ploča sa sličnim kamenim ukrasom nalazi na starom groblju u mjestu Buac pored Grbavaca, gdje se nalazio Divan-grad, koji narodno predanje dovodi u blisku vezu sa Crnojevićima. Tamo su po sredini ploče isklesane koncentrične kružnice povezane linijom. Ta se grobnica nalazi pored male kapele, a cijelo mjesto je u šumi obraslo bršljanom” (feljton M. Pravilović, „Manastir Kom”, dnevni list Pobjeda, 17-22. mart 2016).

Pored groba gospođe Mare u komskoj crkvi, u podu naosa, nalazi se fragment grobne ploče sa oštećenim natpisom. Na oltarskom pragu nalazi se ploča sa ornamentom riblje kosti.

Pored toga, u trijemu se nalazi veći broj grubo obrađenih ploča, od kojih su neke oštećene vjerovatno grobnica viđenijih monaha. U južnom zidu trijema nalazi se kamena ploča sa fino isklesanom rozetom (isto).

Rade Turov Plamenac u memoarima piše da je prema narodnom predanju u crkvi Uspenije Bogorodice na Komu sahranjen i Nikola Štiljanović. Plamenac kaže da je vlastelinska porodica Štiljanović živjela u Zabesu blizu današnjeg Virpazara, te da su je preci Plamenaca zatekli tu kada su se doselili. Dalje navodi da je majka Nikole Štiljanovića „bila šćer Đurđa Crnojevića, brata Ivanovog“, da je Nikola živio kod svoga đeda Ivana Crnojevića, te da ga Ivan Crnojević u krisovulju naziva „Naš đetić Nikola Štiljanović“ (R.T. Plamenac, Memoari, CID, Podgorica, 1997, 499, 681-682).

(Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 18. jul 2021.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (19. 7 - 25. 7) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u petak u 16:28.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/calLubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program tako ćete imati korektan rezultat na www.vedicastrologer.org/jh navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno navedenih tranzita. posmatrati samo planetarne tranziPreciznu kalkulaciju mjesečevog te, već i periode kroz koje prolazimo,

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

mljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u petak u 16:28.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zani-

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelek-

kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je od petka u 7:13 do subote u 16:36. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. tu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u srijedu u 15:00.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit se završava u petak u 16:28.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u nedjelju u 19:17.

22

Enigmatika

Neđelja, 18. jul 2021.

Neđelja, 18. jul 2021.

Enigmatika

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

Dana 17. jula 2021. umrla je naša draga

25

Tužnim srcem javljamo da je dana 16. jula 2021. u 68. godini preminuo naš dragi

TATJANA – TANJA PEJOVIĆ

MILEVA –MALA Nikolina POPOVIĆ rođena Martinović

MILISAV Dragišin VULETIĆ

S tugom i poštovanjem se opraštamo od naše drage tetke Male, vječno ćemo čuvati uspomenu na tvoju dobrotu, plemenitost i dostojanstvo koje si pokazala noseći se sa teškim životnim nedaćama.

Porodica pok. MILA MARTINOVIĆA, DRAGUTIN, MILODARKA i DRAGICA sa familijama

Draga naša Tanja, počivaj u miru.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 17. jula 202 na Novom groblju na Cetinju

Ožalošćena porodica: sinovi DUŠAN, NIKOLA i DRAGIŠA, ćerka MARIJA, braća RAJKO i VESELIN, snahe, unučad MAŠA, MILICA i VUKO i ostala rodbina

PURO, VIDE, ANA, MAJA i MIRKO

829

831

TATJANA PEJOVIĆ

TATJANA PEJOVIĆ

Dragoj našoj teta Tanji, poslednji pozdrav.

Draga teta Tanja, počivaj u miru sa anđelima a ja ću te čuvati od zaborava.

Njene: DESA i MARICA

Tvoja DESA sa porodicom

MIŠKO VULETIĆ Nemoćne su riječi koje mogu opisati bol, prazninu i tugu. Zauvijek ćemo čuvati lijepe uspomene na tvoj plemeniti lik. Voljećemo te i nositi u srcu dok postojimo.

863

864

Sa tugom se opraštam od strine,

Brat VESKO sa porodicom 854

TANJE Momčilove PEJOVIĆ rođ. Đurić

Posljednji pozdrav našem voljenom stricu i đeveru Nedostajaće nam tvoja dobrota i plemenitost.

MIRJANA sa familijom 880 Posljednji pozdrav dragoj kumi

MIŠKU VULETIĆU Prerano nas napušti dragi striko, a mi ćemo te vječno pamtiti.

SENKA, GORAN i KRISTINA sa porodicama 857

TANJI

Пролази тужних шест месеци од када није са нама наш драги и вољени брат и ујак

Od PERA i RAJKE RAŽNATOVIĆ sa porodicom

882

проф. др СТЕВАН Ж. БАЉОШЕВИЋ

С љубављу и поносом чувамо успомене на њега.

MILISAV VULETIĆ Сестра ГОРДАНА, сестричне ОЉА, МАЈА и МИРКА са породицама

Tata, hvala ti za sve.

MARIJA sa porodicom 855 Тужни се опраштамо од наше драге тетке и баке

889

Sa tugom se opraštam od mojeg brata od strica

ЗЛАТИЈЕ РАЈКОВИЋ

MILANA BJELOBRKOVIĆA

Братанић ЖАРКО, МИРЈАНА и АЊА ЂУРАНОВИЋ

BRANKA MATOVIĆ sa porodicom

828

887

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

Дана 17. јула 2021. преминула је у 99. години живота наша драга

Umrla je naša voljena baba

ZLATIJA – MACA RAJKOVIĆ

ЗЛАТИЈА-МАЦА Рада РАЈКОВИЋ рођена Ђурановић

Imali smo od koga učiti.

Сахрана ће се обавити на градском гробљу Чепурци 18. јула у 14 часова. Кућа жалости: Бул. Светог Петра Цетињског 112 – Подгорица.

Ожалошћени: синови ВУК и РАДОВАН, снахе САЊА и ГОРДАНА, унучад ЈОВАНА, МИЛОШ и АЛЕКСАНДРА, братанићи ЖЕЉКО и ЖАРКО, братанична СНЕЖАНА-ЖАНА и остала многобројна родбина РАЈКОВИЋ и ЂУРАНОВИЋ

Unučad: JOVANA, MILOŠ, ALEKSANDRA

877

876

Умрла је наша драга

Posljednji pozdrav dragoj

ZLATIJA MACA RAJKOVIĆ ЗЛАТИЈА – МАЦА Рада РАЈКОВИЋ

Posljednji pozdrav i hvala za lijepo druženje.

рођена Ђурановић

Са дужним поштовањем, уз захвалност за твоју добру душу и племенито срце, опраштамо се од тебе не заборављајући твој насмијани лик и веселу нарав.

MACARE

890

DALIDA JUŠKOVIĆ sa porodicom

ŽEKI sa familijom

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi 865

Снаха БИСА и братанић ЖЕЉКО ЂУРАНОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

885

Posljednji pozdrav dragom

Престало је да куца племенито срце наше тетке и бабе

MACI RAJKOVIĆ

DALIBORU VUKOVIĆU

DAKI

MILOŠ PRAVILOVIĆ sa porodicom

HARIS KAZAMANOVIĆ sa porodicom

ЗЛАТИЈЕ РАЈКОВИЋ Хвала за сву несебичну љубав коју си нам увијек даривала.

Počivaj u miru.

850

871

Posljednji pozdrav dragom

Братанична ЖАНА, ПРЕДРАГ и БЛАЖО

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

BOBAN STOJOVIĆ sa porodicom 886

DAKI ILIJA ĐUROVIĆ sa porodicom

888

884

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

27

Napustila nas je naša voljena

Dana 5. jula 2021. godine, u Njemačkoj, umro je naš dragi MIROSLAVKA-MILA Slobodanova PAVIĆEVIĆ rođena Jovanović Počivaj u miru.

Tvoji: brat DRAGAN, snaha SVETLANA i bratanične ANĐELA i MARIJA

DALIBORU VUKOVIĆU 832

SPASOJE – MUSA PRAVILOVIĆ sa porodicom

Dana 18. jula 2021. godine navršava se 40 tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena majka, baka i tašta

851

Dr dr med. ŠUKRIJA Hasanov TUZOVIĆ 1936 – 2021.

ANICA Slobodanova MITROVIĆ

DADU

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima. Počivaj u miru.

Počivaj u miru, dobri i pošteni Dado. Neka ti je laka zemlja u koju prerano ideš.

Tvoji: kćerka SVETLANA, unuke ANĐELA i ANDRIJANA i zet ZORAN TURUKALO

Zbog zdravstvenih mjera dženaza-sahrana je obavljena u krugu porodice dana 17. jula.

BAĆKO BRATIČEVIĆ SRĐAN KALUĐEROVIĆ

825

853 Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: supruga RUKAIJA-JUKICA, sin SVEN, braća HUSEIN-CENO, SADULAH-SADO, HAJRUDIN-HAJRO, RUŽDIJA, sestre MAGBULIJABULKA, ARIFA, SEHADETA-DETA, HANKUŠA-HANKA, BISERA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina TUZOVIĆ, ZORNIĆ, ABDOVIĆ, KAMPMANN DAKI

IGOR SEKULIĆ Dana 18. jula navršava se četiri godine od tvoje tragične smrti. Vrijeme prolazi, a bol i tuga nikad. Jedinu utjehu u životu donose djeca, njihova dobrota i mili osmijesi.

Riječi ne mogu opisati bol za Tobom, dobri Daka.

Neka Te anđeli čuvaju.

Tvoja neutješna majka MIRA

Porodica pok. RAJA ABRAMOVIĆA

875

869

878

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Posljednji pozdrav dragom bratu

DAČU

dr ŠUKRIJI – ŠUKI TUZOVIĆU

IGOR SEKULIĆ

Otišao si bez pozdrava, moj dragi brate. Nemam riječi kojima se može opisati praznina koja ostaje za tobom. U mom srcu će vječno živjeti tvoja dobrota.

Vole te tvoji SVETLANA, DUNJA i BRAJAN

Kum PETAR MARTINOVIĆ sa porodicom 860

Posljednji pozdrav školskom drugu

DALIBORU VUKOVIĆU Počivaj u miru, neka ti je laka crna zemlja.

ZORAN KALUĐEROVIĆ sa porodicom 872

Ožalošćeni HAJRUDIN-HAJRO TUZOVIĆ sa porodicom 823

881

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju

Dana 29. jula 2021. navršava se godina dana od kada nije sa nama naš dragi

DALIBOR DAKA VUKOVIĆ

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

NENO, ĐOLE, DRAGICA i MARIJA MILOŠEVIĆ 859

ILIJA Petrov RADOVIĆ Vrijeme prolazi ali sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost ne blijede.

Porodica će umjesto godišnjeg parastosa uplatiti „Fondaciji Kosijeri“ 500 eura za sanaciju Crkve.

Brat GAJO i snaha DRAGICA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Dobri moj Kume

873 Voljeni moj

DALIBORU – DAKI Od Danijelinih koleginica

DAKI Čast i zadovoljstvo je bilo imati te za prijatelja. Počivaj u miru.

MILENE i IVANE VUJOVIĆ 879

DAKA Ostaćeš zauvijek u sjećanju kao prirodan, nasmijan i tih!

VESKO i BOŠKO ČIČAREVIĆ 852

TELEFON ZA INFORMACIJE

STEVO ORLANDIĆ sa porodicom

IKO Zauvijek ću čuvati lijepe uspomene na tvoj plemeniti lik.

Bila je privilegija odrastati uz tebe.

Bratanična JOVANKA DIVANOVIĆ sa porodicom

858

020-202-455, 020-202-456.

874

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

Godina je dana od preranog odlaska mog voljenog oca

Mojih najtužnijih 6 mjeseci

Godina je dana od smrti našeg dragog

LJUBOMIRA Petrovog BOŽOVIĆA NEĐO MARINOVIĆ

Za sve što je bilo i što će doći – fališ, a reći ti ne mogu. Čine to suze, za koje znam da ti ih duša odnekud sigurno osjeća.

Počivaj u miru a sjećanjem od zaborava čuva te tvoj mali.

Nedostaješ.

MIHAILA - MUSE Vidakovog MRVALJEVIĆA

MILOŠ BOŽOVIĆ DEJAN

842

Prošla je godina od preranog odlaska našeg dragog 845

Šest mjeseci je od smrti našeg dragog

LJUBOMIRA P. BOŽOVIĆA Svakim danom tuga u našim srcima postaje veća i svakim danom nam nedostaješ još više.

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema, a posebno kod tvoje brojne unučadi.

I ovom prilikom se zahvaljujemo na mnogobrojnim telegramima saučešća.

Uz poštovanje epidemioloških mjera porodica će posjetiti mjesto počivališta našeg dragog pokojnika 18. jula 2021. godine sa početkom u 10 časova.

Ožalošćeni: Šćerke LIDIJA i JADRANKA, sinovi MIODRAG i DRAGOLJUB, snahe SLAVICA i ZORICA, unučad TANJA, MILAN, MILOŠ, DIJANA, MATIJA, MARIJA, MILENA, NIKOLINA, NOVAK, NADA i PETAR, praunučad ALEKSEJ i ANJA, brat NEĐELJKO, snaha MILIJANA, bratanići NEBOJŠA i MOMIR sa porodicama, sestrične i sestrići MILOVIĆI sa porodicama, sestre od ujaka i braća od ujaka KRIVOKAPIĆI sa porodicama

Tvoji CVIJETA i PETAR BOŽOVIĆ

NEĐELJKA-NEĐA MARINOVIĆA

840

837

Navršava se godina dana od smrti našeg brata, djevera i strica Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima.

U nedelju, 18. jula 2021. godine u 10 sati, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Godinu dana je od kada nije sa nama

OŽALOŠĆENA PORODICA

LJUBA Petrovog BOŽOVIĆA Dragi Ljubo, živio si tiho i besčujno, tako si i otišao. Ne damo te zaboravu već živiš vječno u našim srcima, mislima i pričama.

824

DANILO Vječno će te pamtiti

Tvoj brat SLOBO sa porodicom

Tvoja BRAĆA SA „ISTOKA“

841

Dobri moj

836 Godina od vašeg odlaska

NEĐO MARINOVIĆ Prošlo je pola godine od našeg posljednjeg rastanka, najdužeg i najtežeg do sad. Vrijeme prolazi, ali bol i tuga ne jenjavaju, tu su u svakom trenutku da podsjete da mi tebe više nema. Ono što ostaje je sjećanje na sve naše uspomene, na zajedničkih šezdeset godina i na tvoj dragi lik koji čuvam od zaborava dok i mene ima.

LJUBO Brate, godina prođe, a bol i žal za tobom je sve veća. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

Sestra OLGA VUJOVIĆ sa porodicom 843

DANILO DELIBAŠIĆ

NIKOLA DELIBAŠIĆ

ANDRIJA VICKOVIĆ 2002 – 2020.

Navršava se godina od smrti

Počivajte u miru. Neka vas anđeli čuvaju.

Vole vas

Tvoja MILKA 826

MILOŠ i VOJKA Tata,

839

NEĐELJKO MARINOVIĆ

Vrijeme prolazi ali sjećanja i uspomene ostaju zauvjek u mojim mislima.

Voljeni nikada ne umiru.

LJUBA BOŽOVIĆA Vrijeme koje prolazi ne ublažava bol i tugu za tobom.

JELENA, ĐOKO i MIRA 844 Dragi deda,

Godina dana je od smrti našeg dragog

Година дана од смрти мог вољеног брата

TANJA

866

DANILA Tata,

NEĐELJKO MARINOVIĆ

„U oluji i buri kraj nedaća svih, uz teške gubitke i tugu kletu, biti prirodan, nasmijan i tih najveća je umjetnost na svijetu.”

DANICA 867

NEĐELJKO MARINOVIĆ Mnogo nam nedostaješ. Da smo barem više vremena proveli zajedno. Mislimo na tebe.

Тужна због твог одласка. Увијек ћу се сјећати твоје велике братске љубави. Почивај у миру.

JOVANA, RACHID i SOFIA

Сестра ДРАГИЦА ЉУМОВИЋ са дјецом

868

TELEFON ZA INFORMACIJE

ЉУБО БОЖОВИЋ

838

020-202-455, 020-202-456.

Nemjerljiva je tuga i nedostajanje.

I ničim se ne može ispuniti. Živiš u našim srcima, mislima, sjećanjima – zauvijek.

SIMO, MAJA i MILICA 883

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

Navršava se tužnih pola godine od kada nije sa nama voljeni brat i ujak

Dana 20. jula 2021. navršava se šest mjeseci od kada nije s nama naš voljeni

29

Sjećanje na naše drage Otac

majka

TOMISLAV N. BRKOVIĆ Dani prolaze, a bol za tobom ne jenjava.

Sjećanja na tvoju bezuslovnu ljubav i plemenitost ne blijede.

Sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

TOMISLAV BRKOVIĆ

LJUBOMIR MAROTIĆ tetka

Sestra MIKA STOJANOVIĆ sa porodicom

DANICA MAROTIĆ tetka

830 Deset godina je od kada nije sa nama naša mila

U nedjelju, 18. jula, u 9 časova biće održan pomen na groblju Čepurci, u krugu porodice.

U našim mislima si svakog dana. S ponosom i ljubavlju te čuvamo.

Tvoje supruga DRAGANA i ćerka ČARNA

Tvoje: majka DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama

rođ. Marotić

MARIJA MIRKOVIĆ rođ. Marotić

Vrijeme prolazi ali ne umanjuje tugu i bol za vama. Počivajte u miru.

Zauvijek vaš sin i bratanić

RAŠO Vrijeme prolazi, a uspomene bole. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

Ti si naša doživotna rana koja nikada ne može zarasti.

MILICA VASOVIĆ

IVO MAROTIĆ 856

833

Dana 18. jula 2021. godine navršava se pola godine od tvog odlaska, naš voljeni Godina dana je od smrti naše drage

849

Tri godine otkad nisi sa nama,

MILICE B. VASOVIĆ rođ. Marotić

ŽIVKO Miloradov SEKULIĆ

SLOBO MOŠTROKOL Zaborav ne postoji, samo praznina i nedostajanje, zato što posebni i tihi ne trebaju visinu da bi se vidjeli.

Ponosni jer smo tvoji.

PEĐA, ANA i DEJA 848

Bol ne prestaje.

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe neće nikad.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

U nedelju, 19. jula u 9 sati, ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav već ljubav i sjećanje na tebe.

Po dobroti te pamtimo i sa ponosom pominjemo.

Zauvijek tvoji: bratanić IVO, sestrić ŽELJKO, sestrična NADA, snaha MILANKA, unučad MIRKO, JELENA, TANJA i NAĐA 834 Četrdeset dana je od smrti naše drage

Dvije godine je od smrti

Tvoji: majka VOJISLAVKA, sestre LJILJANA, MARINA, BILJANA, zetovi MALCOLM, ZDRAVKO, ALEN, sestrići i sestrične

ĐURĐINE PAVIĆEVIĆ S ljubavlju i tugom čuvaćemo te od zaborava.

KARMENE ĐURIŠIĆ Vrijeme ne donosi zaborav. Sjećanje na tebe i dalje živi.

PETRA, RUŽICA i BERO

Sestra SPASENIJA sa porodicom

862

835

Navršilo se pola godine od smrti našeg

827

Navršilo se šesnaest godina od kada se u sjećanja preselio naš stric

18. 7. 2019 – 18. 7. 2021.

ŽIVKA Miloradovog SEKULIĆA

DRAGIŠA BRKOVIĆ

Trajno te čuvamo u našim srcima i našem sjećanju.

KARMEN ĐURIŠIĆ Voljena naša druga majko, previše boli ovo vrijeme provedeno bez tebe. Bila si najbolja baba i prijatelj, s ponosom ćemo čuvati uspomene na tebe, vrijeme neće izbrisati tvoj trag u našim srcima.

Nećemo zaboraviti onu što nas je pridržavala pri prvim koracima, onu što se mnogo čega odrekla da bismo danas bile to što jesmo, onu čija ljubav i pažnja nisu blijedjeli, onu koja nas je uvijek voljela.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali, čuvaćemo uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam dala.

Tvoji: stric VELIMIR, strina OLIVERA, braća od strica IVAN i IGOR, snahe MARINA i JELENA, sinovac OGNJEN i sinovične VANJA i VLADANA

I dalje su svježe uspomene na blagi pogled, nježnu riječ i topli zagrljaj kojim si nas dočekivao u roditeljskom domu. Čuvaju te od zaborava

847 ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama

Pola godine je od kako nije sa nama 870

Tvoje unuke JELENA i IVAN 861

ŽIVKO Miloradov SEKULIĆ Vrijeme prolazi a bol i sjećanje nikad.

Tetka DANICA sa porodicom 846

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. jul 2021.

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM ili mijenjam za Podgoricu, studio - apartman iznad hotela Splendid – Bečići.

Tel: 069 885 - 416 1

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 2

POTREBAN vozač C- kategorije sa radnim iskustvom.

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 3

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Neđelja, 18. jul 2021.

Povodi

31

32

Marketing

Neđelja, 18. jul 2021.