Dnevni list Pobjeda 18.09.2022.

ICT

Ministarstvo ekonomskog razvoja

ne očekuje probleme u nabavci osnovnih životnih namirnica, analitičari upozoravaju na tešku jesen STR. 4 i 5..STR. 14. i 15. STR. 2. STR. 6. i 7. tržištimaseokrenutiodzavisnostVelikaSrbije,drugim

Kiaran Martin, profesor na Oksfordu i bivši izvršni direktor Nacionalnog centra za sajber bezbjednost Velike Britanije o hakerskim upadima u crnogorski sistem

dom

i čini se da

napada nosi

ono što je poznato kao ransomver, zaključuje Martin NAŠA TEMA Crnogorska kinematogra ja u 2022. godini nije imala nijednu premijeru Najviše migracijazabrinjavatalenata STR. 12. i 13.STR. 8. i 9. Ne kupujte ljubičasti telefon „Hitlerovi pravoslavci“, čiji su ,,svetosavci“? POGLED SA STRANE: Dragan Veselinov STAV: Nikola Belada MANDIĆI. MALIDŽAND.

Katnić: Zašto niko nije procesuiran za šverc cigareta

koje

i izvršni direktor

i

Odgovornost za operacije je manje jasna: vjerovatno je da su napadi pokrenuti, barem djelimično, iz Rusije. I naravno da postoje veoma značajne Rusije Crne Gore nutku. Rusija takođe najveće svjetkoncentracije organizovanih sajber kriminalaca barem prvi talas veoma ozbiljnih obilježja nekih od glavnih kriminalnih grupa, praktikuju

Jedan od najtežih napada koje je ikada pretrpjela neka evropska vlada Ugrožena

Neđelja, 18. septembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20411 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE НЕЂЕЉОМ Bivši GST naveo da se premijer u tehničkom mandatu hvali zapljenom redovno skladištenih duvanskih proizvoda u Luci Bar

posljedice mogu biti katastrofalne

Međutim,

bezbjednostenergetskaCrneGore

u ovom tre-

Menadžment Crnogorskog elektrodistributivnog sistema ne odustaju od ukidanja sektora,

STR. 3.

je

Možda je nekom upravo bio cilj da se spriječi otkrivanje kriminalnih grupa koje vrše nedozvoljen promet cigareta iz BiH preko Crne Gore - zaključio je Katnić

političke tenzije između

ske

Imajući u vidu na koje su sve načine nova rukovodstva EPCG, Rudnika uglja Pljevlja i CEDIS-a ugrozila rad i poslovanje sopstvenih kompanija, ne možemo se otrgnuti utisku da se, zapravo, radi o planiranim i sinhronizovanim aktivnostima koje imaju za cilj da trajno onesposobe energetski sektor Crne Gore, upozoravaju izvori Pobjede iz tih kompanija

MARTIN: Ako su podaci nestali, nestali su i ne možete ništa da uradite povodom toga. Međutim, to nije razlog za paniku. Šta će napadač uraditi s tim? Možda samo špijuniraju. Ako su to lični podaci, to možda i nije toliko ono što vam govori o pojedinim ljudima. I, kao što pokazuje slučaj Irske, niko neće objaviti veliku bazu podataka povjerljivih informacija poput medicinskih kartona na otvorenom internetu.

POBJEDA: Ministar državne uprave Maraš Dukaj je naveo da imaju potvrdu da iza sajber napada, kojima je Crna Gora bila izložena posljednjih dana, ne stoje pojedinci, već priznata kriminalna grupa u sajber terorizmu, Kuba ransomver. Kakve bi mogle biti posljedice ovog napada?

- Podsjećamo, građani koji žele da daju podršku ovom pokretu, ili da se informišu o

Mislite li da ovi sajber napadi mogu imati političku pozadinu?

POBJEDA: Crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost okrivila je Rusiju za sajber napade. Primijetili ste u jednoj od objava da ,,ovo počinje da liči na jednu od značajnijih sajber operacija države na državu u posljednje vrijeme“ Zašto mislite da je to Rusija, i zašto baš Crna Gora?

- Sajber operacije protiv Vlade Crne Gore bile su jedne od najtežih u posljednjih nekoliko godina za utvrđivanje čvrstih činjenica. Veoma je očigledno da je šteta, po sposobnost Vlade da radi, značajna, vjerovatno jedna od najgorih koje je ikada pretrpjela jedna evropska vlada. Odgovornost za operacije je manje jasna: vjerovatno je da su napadi pokrenuti, barem djelimično, iz Rusije. I naravno da postoje veoma značajne političke tenzije između Rusije i Crne Gore u ovom trenutku. Međutim, Rusija je takođe dom najveće svjetske koncentracije organizovanih sajber kriminalaca i čini se da barem prvi talas veoma ozbiljnih napada nosi obilježja nekih od glavnih kriminalnih grupa, koje praktikuju ono što je poznato kao ransomver (ransomware) – poručio je u intervjuu za Pobjedu Martin. Martin je profesor prakse upravljanja javnim organizacijama na Oksfordu. Prije nego što se pri-

PODGORICA – Profesor na Oksfordu i osnivač i izvršni direktor Nacionalnog centra za sajber bezbjednost Velike Britanije Kiaran Martin smatra da su sajber napadi, koji su pogodili crnogorsku vladu, makar djelimično pokrenuti iz Rusije, iako vjeruje da operacije nijesu naređene direktno od strane države.

POBJEDA: Postoji li način da se zaštite institucije i njihovi podaci sada, kada su hakerske grupe već „načele“ ove podatke?

Martin, profesor na Oksfordu i bivši izvršni direktor Nacionalnog centra za sajber bezbjednost Velike Britanije o hakerskim upadima u crnogorski sistem

aerodromu, Trgu Bećir-bega Osmanagića, kod TC Palada, u ulicama Meše Selimovića, Vasa Raičkovića i kod novog parka na Zabjelu – navodi se u saopštenju. R.P.

ta „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković.Ističudasvi koje vole Podgoricu i žele da daju svoj doprinos

Vuković predložio Mariji da pruži podršku u drugačijoj formi

Ransomver i kriminalci koji to rade nijesu režirani od strane ruske države, ali su kriminalci poznati državi i aktivnost se toleriše sve dok su Rusi i ruski interesi ostavljeni na miru. Motivacija je ovdje čisto finansijska. Operacije izazivaju haos – pogledajte, na primjer, nestašicu goriva na istočnoj obali SAD 2021. kao rezultat hakovanja mreže gasovoda, ili krize u irskom zdravstvenom sistemu nakon što je napadnut nacionalni zdravstveni organ kasnije te godine. Iako je u početku napad na Crnu Goru mogao izgledati politički početkom septembra su počeli da se pojavljuju dokazi, a ne samo najava, jedne od glavnih grupa za ransomver, na njihovoj veb stranici, da je bio kriminal.

POBJEDA: Male države sa slabim kapacitetima za odbranu od sajber napada često su lake mete. Kako se možemo odbraniti?

MARTIN: Ransomver je veoma ozbiljan. Ova ministrovo zapažanje je interesantno, međutim, ako se zaista radi o Kubi, onda se radi o kriminalnoj aktivnosti, vjerovatno unutar Rusije, ali ne o operaciji koja je direktno naređena od strane države. To je ono što treba da saznamo.

ma i komentarima sugrađana. - To nas dodatno uvjerava da nas spajaju iste vrijednosti i ideje – saopšteno je iz Pokre-

MARTIN: Ovo je teško i ne može se brzo postići. Postoje dva glavna aspekta toga. Na vrhu prijetnji, od nacionalnih država koje djeluju sa političkim motivima, napadači imaju tendenciju da budu uspješni i sofisticirani sa vremenom, novcem i vještinama. Da bi se suprotstavile tome, državnim službama bezbjednosti potrebne su tehničke mogućnosti i, u slučaju manjih zemalja, savezi sa većim zemljama koje će im pomoći u tehničkim podacima i izgradnji kapaciteta. Takođe, u većini evropskih zemalja ključne usluge vode ili civilne javne vlasti ili privatne kompanije: potrebna su im pravila, uputstva i novac da bi uspostavili osnovnu zaštitu koja im može pomoći. Borba protiv kri-

POBJEDA: Hakerska grupa Kuba povezana je sa napadima ransomvera, a podaci sa servera crnogorskog parlamenta su navodno osvanuli na dark vebu. Ko čini Kuba ransomver i koji je kredo njihovog rada? Da li je to novac, ideologija, kriminal, ako se uopšte to može saznati?

2 Neđelja, 18. septembar 2022.Politika

izazvala je brojne komentare. -Iznad svega cijenim Marijino povjerenje i njenu iskrenu namjeru da, kao neko ko ne pripada nijednoj partiji, niti ima bilo kakvu ambiciju da se bavi politikom, podrži mene i moj tim. Vođen osjećajem odgovornosti i obavezom da je zaštitim od svega što bi, na bilo koji način, moglo negativno uticati na njenu sportsku karijeru, predložio

da ona bude još bolje mjesto za život pozvani su da im se pridruže u narednim danima.

detaljima u vezi sa nastupom na predstojećim izborima, mogu posjetiti njihove štandove na Trgu nezavisnosti, u Njegoševom parku, Siti kvartu, na Rimskom trgu, Starom

MARTIN: Hajde da ne prenagljujemo sa zaključcima. Postoje državni motivi za ozbiljne napade na vlade, uključujući i Jugoistočnu Evropu: tek prošle nedjelje Albanija je prekinula

Jovana ĐURIŠIĆ

Jedan od najtežih napada koje je ikada pretrpjela neka evropska vlada

POBJEDA: Ubrzo nakon pada crnogorske vlade, počeli su sajber napadi. Mogu li se ove dvije stvari povezati?

družio Univerzitetu, Martin je bio osnivački izvršni direktor Nacionalnog centra za sajber bezbjednost i predvodio fundamentalnu promjenu u britanskom pristupu sajber bezbjednosti u drugoj polovini prošle decenije.

minalaca zahtijeva više osnovne zaštite i sve privatne i javne organizacije treba da postave zaštitne zidove, sisteme za otkrivanje anomalija za otkrivanje neuobičajenih aktivnosti na mreži, da imaju razumnu zaštitu za e-poštu i pristup mreži (poput višefaktorske autentifikacije) i druge osnovne zaštite. Nije ni jeftino ni brzo, i ne postoji magično rješenje, ali se može uraditi. Hakeri nijesu svemoćni i ako im otežate posao rjeđe će biti manje uspješni. Takođe, otpornost je ključna, posebno kada koristite ključne usluge. Razmišljajte šta biste uradili ako izgubite mrežu i planirajte u skladu sa tim kako ćete zadržati svoje ključne usluge.

MARTIN: Mnogi sajber napadi imaju političku dimenziju. Zaista, neke od najpoznatijih –poput mnogih ruskih operacija protiv Ukrajine od 2014. godine, imaju izričitu političku motivaciju, u tim slučajevima imali su cilj da zastraše i maltretiraju Ukrajince mnogo prije invazije. U ovom slučaju, s obzirom na tenzije između Rusije i Crne Gore, primamljivo je tražiti politički motiv. Ali bez čvrstih tehničkih ili drugih dokaza ne bi trebalo žuriti sa zaključcima. Rusija je takođe domaćin najveće svjetske koncentracije sajber kriminalaca, koji praktikuju oblik sajber kriminala poznat kao ransomver. Ovdje je mreža zaključana (i, ponekad, podaci izvučeni) i žrtva je primorana da plati gotovinski otkup, obično u kriptovaluti, da bi je otključala.

MARTIN: Kuba je sve istaknutiji fenomen u ransomveru. Motivacija je novac. Do ove operacije oni su težili ka ciljevima mnogo nižeg profila od nacionalnih vlada. To je jedan od razloga zašto je potreban oprez prije pripisivanja napada. Ako je ovo Kuba, onda je ovo nova teritorija za njih.

sam joj da umjesto učešća na listi, pruži podršku u drugačijoj formi, što je ona i prihvatila. Uz iskreno žaljenje zbog neprijatnosti kojima je bila izložena proteklih dana, koristim priliku da još jednom zahvalim našoj sportskoj heroini na tome što je odlučila, vođena najplemenitijim pobudama, da bude uz mene u ovom trenutku – zaključio je Vuković.

Kiaran

Ivan Vuković je istakao da je počastvovan time što je puno sugrađana, među kojima i značajni broj istaknutih pojedinaca i ljudi koji nemaju nikakve veze sa politikom, podržao pokret. Podrška je, između ostalih, došla i od sportskih idola savremene Crne Gore – Danke Kovinić i Marije Vuković. Nažalost, Marijina podrška aktuelnom gradonačelniku Vukoviću,

Kako se navodi, volonteri Pokreta „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković, koji u svim djelovima Podgorice šire viziju razvoja grada, susrijeću se sa izuzetno pozitivnim reakcija-

PODGORICA - Više od 20.000 prikupljenih potpisa tokom prethodna četiri dana izraz su ogromnog povjerenja i velikih očekivanja građana od nastupa Pokreta „Svi za naš grad“ - dr Ivan Vuković, na predstojećim lokalnim izborima, saopšteno je iz te političke alijanse koja će nastupiti na izborima u Podgorici.

diplomatske odnose sa Iranom zbog ozbiljnog sajber napada na albansku vladu. Ali u slučaju Crne Gore, postoje jaki dokazi da bi to, u stvari, mogao biti ransomver i da je napad kriminalnog porijekla i finansijskih motiva, a ne političkih. Moramo sačekati i vidjeti tehničke dokaze (a međunarodni partneri pomažu Crnoj Gori da to uradi) prije nego što pređemo na zaključke.

Za četiri dana 20.000 potpisa Iz Pokreta „Svi za naš grad“ zadovoljni podrškom toj listi koja će nastupiti na izborima u PodgoriciVelikapodrška Podgoričana

To tvrde izvori Pobjede iz te elektroe nergetske kompanije koji su saopštili da je u prvoj verziji nove sistematiza cije iz juna mjeseca eksplicitno stajalo da se ,,Sektor za ICT ukida i da se nje govi djelovi podređuju novom ener getskom Sektoru za razvoj“.

nu štetu po njene nacionalne interese – kazao je Đukanović.

3Neđelja, 18. septembar 2022. Politika

stabilna vlada Poručio je da je političko tle parlamen tarne većine, nastale na osnovu rezul tata izbora 30. avgusta 2020. godine, veoma nestabilno i ne može da gene riše stabilnu političku vladu.

Ocijenio je da je Abazović po tom, kao i po mnogim drugim pitanjima, „poli tički manipulant“.

- Očekivali smo da će se vlada Abazo vića latiti tog posla i da će raditi užur bano na ispunjavanju prioritetnih obaveza prema EU – kazao je Đuka nović, ističući da je Abazovićeva vla da Crnu Goru vratila u prošlost na ne odgovoran način.

- Tada ti lideri pokušavaju da kreiraju alternativu predstjajući je da je bolja od Berlinskog procesa, a sada je pred stavljaju kao dopunu tog procesa – do dao je Đukanović.

O ovim tenderima je ranije pisala Po bjeda, čiji su sagovornici predvidjeli da će srbijanski instituti biti prvorangira ni na ovim tenderima, što se i dogodilo. Naime, na prijedlog Komisije za spro vođenje javne nabavke izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog si stema Vladimir Čađenović odlučio je da prvorangirana kompanija na tende ru za pametna brojila bude beogradska kompanija Meter&Control u vlasniš tvu biznismena i energetskog mogu la Vojina Lazarevića, porijeklom iz Kotora. On je godinama važio za jednog od najvećih balkanskih trgovaca elek tričnom energijom. Prema saznanji ma Pobjede, za pobjednika tendera je izabrana najskuplja od četiri ponude. Ovo nije definitivna odluka jer ponuđa či mogu izjaviti žalbu protiv ove odluke. – Zbog svega navedenog, neophodno je da se u ovu priču pod hitno uključe nadležni državni organi i spriječe no vi pokušaj urušavanja najvažnijeg sek tora u državi – zaključio je izvor Pobje de. n. ZEčEviĆ

Menadžment CEDIS-a i izvršni direktor ne odustaju od ukidanja ICT sektora, posljedice mogu biti katastrofalne Ugrožena bezbjednostenergetskaCrneGore

PODGORICA - Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributiv nog sistema Vladimir Čađenović ne odustaje od nerazumnog uki danja ICT (informaciono- komu nikacione tehnologije) sektora u CEDIS-u, čime bi bila ugrožena energetska bezbjednost Crne Gore.

On je, u intervjuu za Euro News Al bania, rekao da bi bilo korisno kada bi izbori bili organizovani u roku od dva do tri Đukanovićmjeseca.jeistakao da ne može da nagađa da li će se većina, stvorena na kon parlamentarnih izbora 2020. go dine, dogovoriti da formira još jednu, treću vladu za dvije godine, ili će se odmah svi dogovoriti da je to bespo trebno i da treba što prije doći do van rednih izbora.

- Očekujem da Crna Gora uskoro pro đe kroz parlamentarne izbore i dobi je stabilnu vladu koja će nastaviti da je vodi putem evropskog napretka –istakao je Đukanović.

- Jedno veoma teško istorijsko naslje đe pokušala je da riješi preko noći na način koji je štetan za interese Crne Gore. Zbog toga je ta vlada izgubila povjerenje, ali, nažalost, Crna Gora još nije počela da koristi priliku ubrza nog pristupa EU – rekao je Đukanović. Istakao je da je potpisivanje „temelj nog ugovora“ sa SPC bila „solo akcija Abazovića“ i da za to nije imao podrš ku najjačih političkih partija.

Pored već pomenutih problema, kadar Demokrata je odlučan u namjeri da se osveti Sektoru za ICT koji se početkom juna mjeseca usprotivio obavljivanju dva tendera iz ICT oblasti ukupne vri jednosti oko 500.000 eura jer je tende rima predviđena izgradnja telekomu nikacione mreže korišćenjem odavno prevaziđene tehnike.

Ne odustaju od NerazumNe odluke da ukiNu iCt sektor: Zgrada CEDIS-a

– Gotova rješenja se samo otkucaju i predstave radnicima bez bilo kakvih konsultacija i sve se stavlja pred svr šen cilj – kaže izvor Pobjede.

Crnogorski predsjednik ocijenio da bi i treća vlada, ako bi se formirala, bila kratkog daha

Izvori Pobjede ukazuju da u CEDIS-u postoji odsjek koji se bavi poma ganjem Crkvi Srbije – sektor održavanja od kojeg su napravljena tri posebna sektora.

Vladimir Čađenović

- Moje uvjerenje je da ugovor koji je na snazi nije izum Abazovića, niti njego vog kabineta. Mislim da je jednostrana rješenja u tom ugovoru kreirala SPC, a Abazović je taj koji je prihvatio ta kav aranžman i nametnuo Crnoj Gori obaveze koje bi mogle imati dugoroč

On je istakao da „Otvoreni Balkan“ po kušava da podstakne saradnju među državama regiona na istim pitanjima kojima se bavi Berlinski proces, uz jed nu razliku – „Otvoreni Balkan“ ne po drazumijeva evropske već balkanske standarde za saradnju.

Đukanović smatra da su i danas veo ma ozbiljne i prijeteće potencijalne posljedice po Zapadni Balkan zbog ruske agresije na Ukrajinu. Đuka nović je kazao da Rusija, nakon ne uspješnog državnog udara u Crnoj Gori, nije odustala.

„politički manipulant“

Imajući u vidu na koje su sve načine nova rukovodstva EPCG, Rudnika uglja Pljevlja i CEDIS-a ugrozila rad i poslovanje sopstvenih kompanija, ne možemo se otrgnuti utisku da se, zapravo, radi o planiranim i sinhronizovanim aktivnostima koje imaju za cilj da trajno onesposobe energetski sektor Crne Gore, upozoravaju izvori Pobjede iz tih kompanija

- Nema sumnje da je Crnoj Gori potre ban taj ugovor, mora da ima instituci onalno uređene odnose sa vjerskim zajednicama, ali to ne znači da ideju treba realizovati na način na koji je to uradio Abazović – zakulisno, mimo demokratske procedure, bez konsul tacija stručne, naučne i politički rele vantne javnosti – rekao je Đukanović. Kazao je da nije tačna tvrdnja da je Abazović diskriminisan kao etnič ki Albanac, već je, kako je rekao, ka žnjen gubitkom povjerenja u parla mentu jer je neodgovorno zastupao Crnu Goru i nije vodio računa o nje nim nacionalnim interesima, te da je radio više u interesu drugih nego dr žave koja mu je poklonila povjerenje. Đukanović je kazao da je „Otvoreni Balkan“ loša alternativa Berlinskom procesu. Prema njegovim riječima, „Otvoreni Balkan“ lansira se u tre nutku kada dio lidera u regionu gu bi nadu da će njihove države posta ti članice EU.

Poseban odsjek za pomaganje Crkvi Srbije

Nakon reagovanja zaposlenih, sindi kata i Vlade, u novoj verziji sistemati zacije se, kako tvrde izvori, pokušava predstaviti kao da se ova dva sektora spajaju u novi – Sektor za ICT i razvoj. – Ova odluka je izuzetno problematič na i sa aspekta sajber bezbjednosti, koja je u fokusu javnosti posljednjih nedje lja usljed hakerskih napada na držav nu IT infrastrukturu i u direktnoj je suprotnosti sa odlukama Vlade Crne Gore o neophodnosti jačanja sopstve nih stručnih ICT kadrova koji su pre duslov jakog i stabilnog informacionog sistema. Imajući u vidu na koje su sve načine nova rukovodstva EPCG i Rud nika uglja Pljevlja i CEDIS-a ugrozila rad i poslovanje sopstvenih kompani

ja, ne možemo se otrgnuti utisku da se, zapravo, radi o planiranim i sinhroni zovanim aktivnostima koje imaju za cilj da trajno onesposobe energetski sektor Crne Gore – upozoravaju izvo ri PremaPobjede.saznanjima našeg lista, sva po stavljenja i ukidanje sektora izvode se u sumnjivoj proceduri kroz izmjene i dopune postojeće sistematizacije na tajnim sjednicama Odbora direktora.

Već se zna, kako navodi izvor, da na po ziciju rukovodioca novog sektora do

Đukanović: Crna Gora izvjesno pred izborima

PODGORICA – Crna Gora je, su deći prema pregovorima politič kih partija, izvjesno pred skorijim parlamentarnim izborima – oci jenio je predsjednik države Milo Đukanović.

Prema njegovim riječima, nema sum nje da će institucije i građani Crne Go re koristiti ustavno-pravne moguć nosti da pred nadležnim sudovima pokrenu proceduru ispitivanja ute meljenosti tog ugovora.

- Rusija je nastavila da razvija sve so fisticiranije forme i sadržaje svog hi bridnog rata na Zapadnom Balkanu, uključujući i definisanje čvrstih par tnerstava sa pojedinomm državama na Zapadnom Balkanu. Tako da Ru sija u svojim antievropskim namjera ma nije sama na Zapadnom Balkanu – rekao je Đukanović. i. k.

lazi inženjer energetike, a za poslove iz ICT oblasti je predviđena pozici ja koordinatora za ICT (stepen ispod rukovodioca). Kako je radnicima po jašnjeno, ključna razlika između ruko vodioca i koordinatora jeste što ruko vodilac može samostalno da odlučuje, dok koordinator mora tražiti sagla snost rukovodioca za svaku odluku. – Ovim potezom Čađenović namjera va zadovoljiti sopstvenu sujetu, kao i u slučaju otkaza sindikalnom povjeriocu Nikoli Šoću, te usporiti razvoj kompa nije na duge staze – navodi izvor.

– Pravimo za crkve vrata, krovove, opravljamo i ograde. Sektor odr žavanja objekata vodi čovjek vrlo blizak Crkvi Srbije. Taj čovjek našim resursima rekonstruiše crkvene objekte – poznato je da je Manastir Ćelija Piperska, kao i mnogi drugi crkveni objekti, sagrađen i rekon struisan novcem CEDIS-a – kaže izvor Pobjede.

- Ali izvjesno mogu reći – čak i kad bi se formirala treća vlada, bila bi krat kog daha – rekao je Đukanović.

Rekao je da je ruska agresija na Ukra jinu ozbiljno probudila interes EU za pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana, te da su se dodatno otvorila vrata, prije svega za Crnu Goru, ko ja je, kako kaže, lider u pregovarač kom procesu.

Iz jednog od najvećih crnogorskih trgovačkih lanaca kompanije Domaća trgovina naveli su da na zalihama imaju dovoljne količine osnovnih životnih namirnica. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković očekuje tešku jesen kao i narednu godinu, podsjećajući da je Crna Gora zabilježila rapidan rast svih cijena, što je u značajnoj mjeri ugrozilo životni standard građana. No ni on ne očekuje značajnije nestašice i ozbiljnije poremećaje na tržištu, ali upozorava da se ne mogu davati dugoročne prognoze, jer se u zavisnosti od situacije u Ukrajini i trendova na međunarodnom nivou ova situacija može promijeniti. Iz Elektroprivrede i Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li ćemo tokom jeseni i zime imati dovoljno električne energije i naftnih derivata, te da li nas čekaju -restrikcije.Uprilogstavu da ne očekujemo niti imamo najave o mogućoj nestašici proizvoda u narednom periodu, posebno osnovnih životnih namirnica, govore i puni rafovi crnogorskih prodavnica (što nije slučaj sa nekim zemljama regiona) kao i informacije koje dolaze od dobavljača trgovačkih lanaca, sa kojima smo redovno u kontaktu – kazali su Pobjedi iz MERT-a.

PODGORICA – Lider

nje planske dokumentacije ili njene manjkavosti po pitanju energetske infrastrukture, ugroženost postojeće energetske infrastrukture izgradnjom planiranih objekata, dinamika realizacije planskih dokumenata, kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa koje je najčešće i najveći problem – navode iz kompanije. Dodaju da uprkos navedenim problemima, naročito imajući u vidu prekomjernu divlju gradnju, kao i prekomjernu plansku izgradnju, „CEDIS

4 Neđelja, 18. septembar 2022.Ekonomija / Aktuelnosti

PODGORICA - U posljednjih nekoliko mjeseci građani Crne Gore su često od pojedinih zvaničnika Vlade, a prvenstveno od premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića mogli čuti najave da nas može čekati ,,teška“ jesen i zima, sa mogućim nestašicama struje i hrane. No iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su Pobjedi saopštili da u tom Vladinom resoru ne očekuju nestašicu osnovnih životnih namirnica u narednom periodu.

PODGORICA - Pompezna izjava predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića o tome da u toj opštini nema partijskog zapošljavanja i da je otvoreno 3.000 novih radnih mjesta sve dobronamjerne građanke i građane navodi na raz-

vjerovatno i razlog zbog koga je Abazović pobjegao u Ameriku i zašto je opet, iako su to prihvatili njegovi pregovarači, odbio da Miodrag Lekić bude mandatar nove vlade –kazao je Medojević na konferenciji za medije, prenio je portal Pobjede.

Oni su podsjetili da je MERT u julu potpisao sporazum o saradnji sa 11 trgovačkih lanaca kojim su se oni obavezali da, u nedostatku robnih rezervi, drže određene količine osnovnih životnih namirnica koje bi država koristila u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu ili nestašica.

- Te rezerve odnose se na brašno, ulje, šećer, tjestenine, meso, konzervirane mesne prerađevine i obavezu trgovaca da ove proizvode imaju na zalihama do tri mjeseca (nekih od ovih proizvoda ima dovoljno i za znatno duži period). Mi-

Lider PzP-a tvrdi da je premijer u tehničkom mandatu svjesno opstruirao formiranje nove većine Medojević optužio Abazovića da zbog dila sa kartelom ne želi da Reakcijabezbjednosniprepustisektornaizjavugradonačelnikadanema partijskog zapošljavanja i nepotizma u toj opštini DPS: Neka Kovačević omogući mladima da konkurišu za 3.000 radnih mjesta koja pominje Reagovanje Crnogorskog elektrodistributivnog sistema na stavove da ne izlaze u susret investitorima prilikom priključka objekata na mrežu CEDIS: Ne stoje ocjene da smo barijera i uzrok problema Ocjena profesorice Ekonomskog fakulteta Gordane Đurović o inicijativi koja je podijelila region „Otvoreni Balkan“ odgovara onima koji imaju problem sa pristupanjem Evropskoj uniji -Priča o „Otvorenom

- To se, prema informacijama koje imamo, uspijeva nadomjestiti nabavkom te namirnice sa alternativnih tržišta iz regiona – rekli su predstavnici MERT-a.

On je to naveo na konferenciji za medije pojašnjavajući kontekst mimoilaženja predstavnika „stare većine“ o dogovoru o novoj Medojevićvladi.jekazao da je on tražio da u novoj vladi bude koordinator reformisanog sektora bezbjednosti, a da je Ura tražila 12 resora, te da je to razlog zašto se nije formirala nova vlada.

GordanaĐurović

-U skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, izgradnja elektroenergetske infrastrukture nije predmet komunalnog opremanja urbanističkih parcela, što treba imati na umu prilikom adresiranja problema. Naše investicije sprovode se u skladu sa investicionim planovima i planovima javnih nabavki, a sve u skladu

se uspješno nosi sa problemima i uspijeva da vrši priključenje novih korisnika na distributivni sistem“.

Iz CEDIS-a ističu da kada je u pitanju izdavanje saglasnosti na projektnu dokumentaciju i priključenje korisnika na dis-

Pokreta za promjene Nebojša Medojević optužio je premijera u tehničkom mandatu i GrađanskogpredsjednikapokretaUra

-Rashodi se pokrivaju iz prihoda, a kredit se uzima za investicije, zaboravili smo to zlatno pravilo u ekonomiji – kaže Đurović. I. P.

On je podsjetio da je DF i u oktobru 2020. zatražio tu poziciju, te da je on insistirao da preuzmu odgovornost za taj sektor koji je, kako je rekao, najveći problem države Crne Gore.

- Jedino moguće objašnjenje je da se Kovačeviću omakla jedna nula više od broja koliko ih je zaposlio u lokalnoj upravi, javnim ustanovama i državnim preduze-

Kako dodaje, samo ako se dobrovoljno svih šest država dogovorimo, samo tad možemo govoriti o regionalnoj saradnji po evropskim stan-Pričadardima.o„Otvorenom Balkanu“ je priča o pravljenju carinske unije, koja je u stvari politička unija i koja čini da mi u stvari budemo ograđeni kao region koji će dugo putovati i vrlo je neizvjesno kad će stići u Evropu. To odgovara igračima

tributivni sistem, oni postupaju „u skladu sa zakonskom regulativom i internim procedurama, nastojeći da u mjeri mogućeg ispoštuje sve rokove“.

ćima - ocijenili su iz DPS-a. Kad već nema partijskog zapošljavanja ni nepotizma, kako navode, postavlja se pitanje kako nazvati neke evidente -primjere.Poputzaposlenja tri odbornika iz lokalnog parlamenta u lokalnu upravu; zaposlenje više

-„Otvoreni Balkan“ je prva regionalna inicijativa koja je podijelila region. Vrlo decidno je poručeno u Ohridu da ovo treba da ostane ekonomska, a nikako politička inicijativa – istakla je Đurović, prenosi Portal Analitika.

PODGORICA - U inicijativi „Otvoreni Balkan“ postoji mnogo promocije regionalne ekonomske integracije, koja u biti jeste slobodan protok roba, ali ne možemo da pričamo bajke da će se institualizacijom tih odnosa nešto značajno unaprijediti, kazala je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.

mišljanje da li mi svi zaista živimo u istom gradu, poručili su iz DPS Nikšić.

Jedna od grešaka koje su dovele do ekonomske nestabilnosti jesu, kako dodaje, i nestabilnosti vlada i neadekvatno donošenje mjera.

flacija.-Bilaje

Ministarstvo ekonomskog

-Kada su u pitanju krupne investicije, svjesni velikog broja problema koji nijesu u nadležnosti CEDIS-a, praktikujemo da sa investitorima organizujemo neposredne sastanke, kako bi se što efikasnije sproveo kompletan proces do priključenja na distributivni sistem – kažu Zaključujuoni. da su u ovom slučaju potpuno otvoreni za neposrednu komunikaciju, sigurni da će, kao i za sve slučajeve do sada, „za konkretne objekte pronaći zadovoljavajuće rješenje“. R.D.

Iz tog resora su se osvrnuli i na odluku Vlade Srbije da zabrani privremeno izvoz mlijeka iz te države.

Gostujući na sinošnjem Tviter spejsu pod nazivom „Ajte ne izuvajte se / Evropa sad, juče, śutra? Open Balkan?“, Đurović je istakla da je „Otvoreni Balkan“ inicijativa koja je odlična za Srbiju, te da se tako i predstavlja u toj zemlji, ali da mi ne možemo da dozvolimo da budemo isporučioci deficita.

koji imaju problem s pristupanjem, a jedna od njih je Srbija – navela je Đurović.

PODGORICAslučajuuzrokjepogrešannavodeinvestitore“.institucijenaslovomureagovaoelektrodistributivniCrnogorskisistemjenatekstobjavljenPobjediprijedvadanapod„CEDISinadležnenemarezavelikeIztekompanijedaseiznaslovastičeutisak,nesamodaCEDISbiznisbarijera,većiproblema,štoniukomnestoji.

- Ura je tražila 11 od 20 ministarstva, pa dodala još jedno. To je elementarno nevaspitanje i nepoštovanje naših birača. Mi smo tražili samo jedno mjesto. Dritan Abazović, vjerovatno u konsultacijama sa narko kartelima i švercerima cigareta DPS, nije htio da to mjesto prepusti DF-u. To je

Smatra i da su u pitanju stvari koje su strateški odrađene, upravo od strane onih zemlja koje, kako kaže, imaju problem s pristupanjem i dinamikom pregovora.

sa zakonskom regulativom – navode iz te kompanije u reagovanju na tekst u kojem izvršna direktorka CMM Investment Consulting Group-a Nataša Grdinić, navodeći primjere poslovnih barijera za investitore, ističe i to što, prema njenim riječima, postoje ogromne poteškoće u obezbjeđivanju priključka na struju za bilo koji objekat.

-Najčešći problemi koji se javljaju prilikom davanja saglasnosti i mišljenja na dostavljenu projektnu dokumentaciju, kao i priključenje korisnika na distributivni sistem su nedostatak kapaciteta u postojećoj energetskoj infrastrukturi, problem otkupa postojeće infrastrukture koja nije u vlasništvu CEDIS-a, nepostoja-

Dritana Abazovića da zbog dila sa kriminalnim strukturama ne želi da prepusti sektor bezbjednosti.

REZERVE

- Ideja nije bila da koordiniram ovakav sektor bezbjednosti. Zato smo u oktobru 2020. tražili mjesto potpredsjednika Vlade, koordinatora demokratske tranzicije i reformi i službi bezbjednosti – rekao je Medojević na konferenciji za Kazaomedije.jedaje Abazović tražio koordinaciju postojećeg sektora bezbjednosti, podrazumijevajući da je on depolitizovan i dekriminalizovan i da kao takav može odgovoriti zadatku borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. R.P.

kandidata za odbornike sa lista partija koje u našem gradu čine vlast; uhljebljenja aktivista i članova opštinskih organizacija partija vlasti u javnim ustanovama i preduzećima; zaposlenje majke, brata i kume jednog od sekretara; imenovanje kuma za savjetnika, a zaposlenje kume u EPCG; zaposlenje druge kume u Sekretarijat za lokalnu samoupravu; zaposlenje snahe visokog funkcionera DF, kao i brata partijskog poslušnika Spasoja Tomića, zaposlenje sestre jednog od partijskih lidera - pitaju iz DPS-a Nikšić. R. D.

-To zemljama koje drže do svoje državnosti i integriteta ne odgovara. Takvog su stava, osim nas, i Kosovo i Bosna i Hecegovina – objašnjava ZapadniĐurović.Balkan ostaje prioritet za EU i put ka integraciji je put na koji, kako ističe, trebamo da -Strateškiostanemo.seradi na tome da se brišu granice, da ostaje otvoreni prostor za velike nezavršene projekte. Tu onda Crna Gora nema nikakav interes, naprotiv, mi smo uvijek bili protiv velikih regionalnih projekata i hegemonih očekivanja. Obaveza je svih političkih interesa da čuvaju nezavisnost Crne Gore i bore se za njene interese – ističe Đurović. Govoreći o inflaciji u Crnoj Gori, Đurović smatra da još ne možemo govoriti o hiperinflaciji, iako je u pitanju dvocifrena in-Bila je hiperinflacija 1993. U Jugoslaviji, dnevno je dostizala 65 odsto. Sada srećom živimo u normalnijim uslovima – navodi ona.

- Ipak sa dobrom pripremom, sa obezbjeđivanjem dovoljnih količina svih proizvoda, kroz saradnju države i privatnog sektora, ne vidim velike šanse da se desi da u Crnoj Gori dođe do nestašica – saopštio je Mulešković. On je podsjetio da je u ovom trenutku najveći problem sa mlijekom, zbog zabrane izvoza od strane Srbije i nestašice u BiH.

MuleškovićMirza

Iz kompanije Domaća trgovina navode da se u njihovim marketima nesmetano obavlja kupovina svih osnovnih životnih namirnica i da trenutno na zalihama imaju dovoljne količine tih proizvoda. U okviru te kompanije posluju Aroma i Siti marketi i Konto diskonti.

ekonomija suviše zavisna od uvoza iz Srbije

ŠTEDJETI STRUJU

- Ipak mislim da su ovo kratkoročni poremećaji i da u dugom roku neće biti značajnijih problema. Ipak, da bi bili potpuno sigurni u ovaj scenario, država mora u ovom trenutku dodatno da pomogne proizvođače ovih proizvoda iz Crne Gore kako bi pokušali da uvećaju svoju proizvodnju i na taj način smanje uvoznu zavisnost Crne Gore – istakao je Mulešković i dodao da to dugoročno mora biti glavni cilj donosioca odluka jer su se, kako kaže, upravo ovi djelovi ekonomije pokazali kao veoma ranjivi, a u nekim kriznim periodima veoma značajni za državu. Komentarišući da li je Vlada uradila sve što je potrebno kako bi spemno dočekali jesen i obezbijedili dovoljno proizvoda, prvenstveno osnovnih životnih namirnica, Mulešković je naveo da je Vlada većinu odluka donijela sa zakašnjenjem. - Iako je donijet set mjera koje su se odnosile na ograničavanje cijena, te je postignut dogovor sa trgovinskim lancima o robnim rezervama, činjenica je da je većina odluka donijeta sa zakašnjenjem što je uzrokovalo rast cijena. Sa druge strane, mišljenja sam da bi trebalo intenzivirati komunikaciju između Vladinih predstavnika i privrede kako bi se kreirala jasna strategija koja tržišta će biti prioritetna za nabavku roba – kazao je Mulešković.

BABOVIĆM.

Studija o potrebi formiranja robnih rezervi biće gotova do novembra

Crnogorska

- Tako da negdje svi treba da podnesemo kako odgovornost tako i da pokažemo solidarnost i da poštujemo pravila koja doprinose smanjenju potrošnje – rekao je Mulešković.

U dokumentu su dati prijedlozi preporuka za smanjenje potrošnje struje za jedinice lokalne samouprave u dijelu javnog osvjetljenja, kao i za organe državne uprave, lokalne samouprave, državna preduzeća u vlasništvu države ili lokalne samouprave, javne ustanove i privredu.

- Što se tiče nestašice, mišljenja sam da ne bi trebalo da se desi da imamo ozbiljne poremećaje na našem tržištu i da dugoročno budemo bez određenih proizvoda, posebno osnovnih životnih namirnica. Ali generalno, u zavisnosti od stanja u Ukrajini kao i trendova na međunarodnom nivou, ova situacija može da se promijeni – reakao je Mulešković.

On se nada da će se ovakav trend nastaviti i u narednom periodu ali i upozorava da kad se Evropa bude suočila sa krizom energenata možemo računati da će doći do dodatnog rasta cijena.

- Već u ovom trenutku Crna Gora je zabilježila rapidan rast svih cijena što je u značajnoj mjeri ugrozilo životni standard građana, a negdje pozitivna strana ove situacije je što smo u posljednjih nekoliko nedjelja imali stabilizaciju cijena na međunarodnom tržištu što je zaustavilo dalji rapidni rast cijena u Crnoj Gori – kazao je Mulešković.

- Očekuje se da taj strateški dokument bude finalizovan do novembra. On treba da sadrži

U petak je saopšteno da je Vlada na telefonskoj sjednici u četvrtak usvojila preporuke za smanjenje potrošnje električne energije i izvještaj o radu Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima.

Iz trgovačkog lanca Domaća trgovina navode da trenutno na zalihama imaju dovoljne količine proizvoda i da su usmjerili napore ka tom da iz više izvora pribavljaju robu kako ne bi zavisili samo od jednog kanala nabavke. Ekonomski analitičar Mirza upozoravaMuleškovićdanas čeka težak period

Iz EPCG posljednjih mjeseci pozivaju kupce da štede električnu energiju zato što, kako su ranije upozorili, na berzi, osim visoke cijene, potencijalni problem može da bude i nedostatak električne energije, pa je ne bi imali gdje kupiti.

ekonomskog

Oni su podsjetili na činjenicu da na svjetskom i regionalnom tržištu već mjesecima postoji nestabilnost u kontinuitetu i dostupnosti pojedinih si-rovina.Zatosmo naše napore usmjerili ka tom da iz više izvora pribavljamo robu kako ne bismo zavisili samo od jednog kanala nabavke. To nije jednostavan zadatak ali je naša kompanija do sada uspjela da za potrošače obezbijedi nesmetano snabdijevanje pa ćemo učiniti sve što je u našoj mogućnosti da tako i nastavimo – poručili su iz tog trgovačkog lanca, odgovarajući na pitanje Pobjede da li i u kojoj mjeri trenutna situacija u Srbiji sa nestašicom pojednih osnovnih životnih namirnica (mlijeko, kao i ranije šećer) može uticati na snabdjevenost u njihovim trgovačkim Ekonomskiobjektima.analitičar Mirza Mulešković navodi prema svim informacijama i nešto što može da se projektuje jeste da nas očekuje veoma teška jesen i teška sljedeća godina.

Mulešković: U velikoj mjeri zavisni od Srbije, orijentisati se i na druga tržišta

nistarstvo u kontinuitetu prati situaciju na tržištu namirnica i u odnosu na to kako se ona bude razvijala - korigovaće se i mjere države – poručeno je iz IzMERT-a.MERT-a su podsjetili i da je Vlada u junu privremeno ograničila marže na veleprodajne i maloprodajne cijene ulja, brašna, soli i šećera na osnovu Zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje -ljudi.Daje ta mjera dala rezultate govori i podatak da je u ovom momentu cijena jestivog ulja kod nas najniža u regionu –istakli su iz MERT-a.

- Poštujući potpisani sporazumu sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i turizam, o tromjesečnim zalihama osnovnih životnih namirnica, nastojimo da kroz dopune zaliha obezbijedimo do-

analizu robnih rezervi u regionu i Evropi, potrebna finansijska sredstva, infrastrukturne kapacitete države kao i prijedlog za zakonsko uređenje ovog pitanja - rekli su iz MERT-a. Iz tog resora su dodali i da je Ministarstvo kapitalnih investicija stavilo krajem jula na javnu raspravu Zakon o snabdijevanju naftnim deri-

govorene količine – saopštili su našoj redakciji iz Domaće trgovine.

Dat je i prijedlog preporuka za preduzimanje mjera u domaćinstvima, u cilju smanjenja potrošnje električne i toplotne energije. S. POPOVIĆ

par nedjelja imali obećanja od njihovih zvaničnika da se to neće desiti, a sa druge strane se ne zabranjuje izvoz u Makedoniju i Albaniju – naglasio je Mulešković. On smatra da bi to moglo da posluži pojedinima kao argumentacija u narednom periodu za promociju te -inicijative.Štonaravno ne bi trebalo uzimati kao valjani argument u analizi te inicijative, jer sa druge strane postoje mnogo bitniji i značajniji elementi koji bi determinisali put Crne Gore – poručio je Mulešković.

li da do restrikcija struje može doći u slučaju nedovoljnih padavina tokom naredna tri mjeseca, što bi dovelo do izostanka proizvodnje iz hidroelektrana.

Iz EPCG i Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili na pitanja naše redakcije o tome da li ćemo narednih mjeseci imati dovoljno električne energije i naftnih derivata.

Tvrde da tokom jeseni i zime neće biti nestašice hrane

Prema njegovim riječima ovo je period za koji je teško projektovati šta će se desiti u narednih deset dana a ne šta možemo očekivati za par mjeseci.

5Neđelja, 18. septembar 2022. Ekonomija

PROJEKCIJE

On je naveo da smo u posljednje vrijeme imali oprečne izjave, i izjave koje se mijenjaju iz dana u dan što se tiče toga da li ćemo imati dovoljno energenata, prvenstveno električne

Prema riječima Muleškovića činjenica je da je Crna Gora u velikoj mjeri zavisna od Srbije u dijelu uvoza osnovnih životnih namirnica, kao i da generalno dalja zabrana izvoza može kratkoročno ugroziti snadbijevanje na tržištu.

- Ova situacija nam jasno daje signal da se moramo orijentisati i na druga tržišta. Ipak, nadam se da se ova situacija ne koristi od strane Srbije kako bi se promovisala ideja ,,Otvorenog Balkana“ jer čudi činjenica da se zabrani izvoz mlijeka u Crnu Goru, iako smo prije

vatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju kojim je predviđeno da se obavezne rezerve nafte formiraju do 1. januara 2023. godine.

- Javna rasprava je završena a MKI je u fazi analize primjedbi i žalbi nakon čega će finalni tekst ovog zakona biti upućen Vladi na izjašnjavanje – rekli su iz MERT-a.

VIŠE SNABDIJEVANJAIZVORA

Odgovarajući na pitanje da li i kada treba očekivati formiranje robnih rezervi, iz MERT-a su naveli da je Ekonomski fakultet u Podgorici angažovan za izradu studije o potrebi formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori.

energije tokom jeseni i zime. - Mišljenja sam da ne bi smjelo doći do problema u snadbijevanju električnom energijom jer Crna Gora ima toliko kapaciteta da proizvede električnu energiju koja je potrebna da zadovolji potrebe građana i privrede, posebno sada kada su neki privredni subjekti, koji su bili najveći potrošači, ugašeni ili rade smanjenim kapacitetom – smatra Ipak,Mulešković.kakododaje, u situaciji kakva jeste na globalnom nivou svi moramo biti dodatno oprezni, odgovorni i voditi računa o potrošnji električne energije jer, kako je kazao, činjenica je da će to biti najtraženiji i najskuplji proizvod.

Iz državne elektroenergetske kompanije su ranije saopšti-

razvoja ne očekuje probleme u nabavci osnovnih životnih namirnica

Bez težih Posljedica

- Radi se o lakšim tjelesnim po vredama koje su zadobijene od predmeta kojima su lica koja su protestovala gađala policijske službenike, kao što su kame nice, metalni predmeti-šipke, staklene flaše i drugi predmeti pogodni za napad i nanošenje povreda. Dodatno, nijedan gra đanin nije zadobio teže povre de, niti je došlo do težeg naruša vanja zdravlja usljed posljedica trovanja – ističu iz policije.

Oštre reakcije NVO Mladi Romi i Romskog savjeta zbog istupa odbornika Niković nazvao radnike smećarima romske nacionalnosti“ Višem sudu dostavljen novi prevod komunikacija Marine Krstović

Uprava policije negirala da su pomoćnici direktora pritiskali službenike da mimo zakona sačinjavaju izvještaj o upotrebi sredstava prinude na Cetinju 5. septembra prošle godine

delikatan zadatak Uprava policije navodi da su javna okupljanja održana 4. i 5. septembra 2021. godine na Ce tinju predstavljala jedan od ve ćih izazova sa kojima su se suo čili pripadnici Uprave policije, „a zahvaljujući dominantno sprovedenim aktivnostima po licije sve je prošlo bez ljudskih žrtava i težih posljedica“. Kažu da su MUP i Uprava po licije imali delikatan zadatak da nađu odgovarajući balans ostvarenja ljudskih prava (vjer skih prava i prava na javno oku pljanje) i javne bezbjednosti. - S obzirom na činjenicu da su postojale planirane, priprema ne i realizovane radnje pojedi naca i grupa lica usmjerenih na izazivanje nasilja, pripadnici ma Uprave policije su u postu panjima na Cetinju imperativ bili ljudski životi. Ne ulazeći u pozadinu ovih događanja, pod sjećamo javnost da se tog dana na Cetinju desilo nasilje, neredi, odnosno da je dio javnog okup ljanja bio nasilan i organizovan.

Iz policijske organizacije kažu da se „već duži vremenski pe riod konstatuju napori pojedi naca da se ovi događaji prikažu jednoznačno uz relativizaci ju svega što se ne uklapa u tu -sliku“.Touključuje i pokušaj brisanja činjenice da je grupa lica nasil no djelovala i sprovodila napa de na službenike Uprave polici je – kaže se u saopštenju.

Ponavljaju stav da su službenici Uprave policije u cilju odbijanja napada i uspostavljanja stabil nog javnog reda i mira, očuva nja života i imovine građana, preduzeli zakonom predviđe ne mjere i radnje, uključujući i upotrebu sredstava prinude u skladu sa Zakonom o unutraš njim Pritomposlovima.su,kakose, ističe, „pri padnici policije djelovali pro fesionalno, jedinstveno i do stojanstveno, odolijevajući pritiscima sa svih strana, do kazujući snagu institucija koje rade u interesu građana“.

Zašto je prvobitni prevod odra đen pogrešno, da su čak i reče

6 Neđelja, 18. septembar 2022.Društvo

On je u izjavi za Standard re agovao na tvrdnju Abazovića koji je, na pres konferenciji održanoj u četvrtak 15. sep tembra, rekao da je za 10 godi na zaplijenjeno 34.000 pake ta cigareta, a za četiri mjeseca 155.000 paketa.

zajednica doživljava kao ne poštovanje i uvredu, nije svoj stvena Demokratama.

- P(r)ozivamo Aleksu Beči ća i Stevana Katića da javno iskažu stav po osnovu navede ne izjave - kazao je Samir Ja ha ispred NVO Mladi Romi. On je istakao da očekuju reak ciju i direktora DOO Čistoća kao i Sindikalne organizacije.

On je upitao Abazovića zašto

- Vama, gospodine Nikoviću, poručujemo sljedeće: Javno Vam obećavamo da će na slje dećim lokalnim izborima u Herceg Novom romska zajed

zaplijenjene redovno skladištene cigarete: Milivoje Katnić UP navodi da su ,, dokazali snagu institucija koje rade u interesu građana“ Savo Niković je uvrijedio radnike komunalnog m.babović

Katnić pita zašto niko procesuiran za šverc

PODGORICA - Uprava po licije negirala je juče da su pomoćnici direktora - Miloš Rakonjac i Dragan Gorović - na bilo koji način uticali na službenike policije da suprotno Zakonu o unu trašnjim poslovima sačinja vaju izvještaje o upotrebi sredstava prinude tokom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine prilikom intronacije mitro polita Joanikija.

Kako se navodi, očekuju da će vrijeme pokazati da su policij ski službenici bili na meti plani ranih ili vršenih krivičnih djela na Cetinju. i. P.

Tvrde da su Rakonjac i Gorović postupali po zakonu i naređenjima

Odbrana: Nema ni slova koje

vom magacinu u Mojanovićima, nadomak Podgorice.

PODGORICA - Na posljed njoj sjednici Skupštine op štine Herceg Novi, odbornik Demokrata Savo Niković uvrijedio je radnike komu nalnog preduzeća i pripadni ke romske populacije naziva jući ih „bahatim smećarima romske nacionalnosti“.

gas maske, a došlo je i do upo trebe vatrenog oružja od strane okupljenih lica i izazivanja po žara, te su samo adekvatnom i suzdržanom reakcijom polici je spriječene teže posljedice –navodi se u jučerašnjem rea govanju UP.

hiljade paketa cigareta u vri jednosti od oko 70 miliona eu ra. Sve je to, prema njegovim riječima, urađeno operativ nim radom SPO-a u saradnji sa međunarodnim partnerima, posebno sa bezbjednosnim službama Velike Britanije. - Za razliku od toga, odlazeći

PODGORICA - Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrdi da odlazeći pre mijer Dritan Abazović nije privremeno oduzeo nijedan paket cigareta, niti proce suirao neku od kriminalnih grupa, već da je zaplijenio cigarete koje su redovno skladištene u Luci Bar.

premijer Dritan Abazović, ia ko on to ne radi već SDT i SPO, nije privremeno oduzeo nije dan paket cigareta, niti je pro cesuirao neku od kriminalnih grupa, već je zaplijenio cigare te koje su redovno skladištene u Luci Bar - kaže Katnić.

Ostalim političkim partijama koje nijesu reagovale na ovu sramnu izjavu, Jaha je poručio da „zakašnjele reakcije i poli tički marketing u korist ove situacije“ nijesu dobrodošli.

- Rakonjac i Gorović su obav ljali svoje zadatke u skladu sa ovlašćenjima pomoćnika di rektora i postupali su u skladu sa zakonom i izdatim naređe njima – saopštili su iz Uprave policije povodom, kako su ista kli, navoda u pojedinim mediji ma o prekoračenju nadležnosti nekih funkcionera i službenika Uprave policije vezano za doga đaje na PobjedaCetinju.jeprije dva dana obja vila da je nakon više od 12 mje seci istrage Unutrašnja kon trola rada policije ustanovila da je u akciji crnogorske poli cije 5. septembra prošle godi ne na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest pro tiv ustoličenja mitropolita Cr kve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, doš lo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i pre koračenja nadležnosti pojedi nih policijskih funkcionera i Uslužbenika.oštrimreakcijama dijela jav nosti koje su uslijedile građan ski aktivista Aleksandar Sa ša Zeković kazao je da je toga dana na Cetinju „sistem odgo vornosti u Upravi policije u cje lini kompromitovan i urušen“. - Posebno prepoznajem od govornost Miloša Rakonjca i Dragana Gorovića koji treba da saopšte da li su tačni navodi koji dolaze iz same policijske organizacije da su navodno upravo oni ti koji su doprinije li da se uruši kredibilitet crno gorske policije. Značajan broj policijskih službenika tvrdi da su potpisali već unaprijed sa stavljene izvještaje o upotrebi sredstava prinude iako su bi li svjesni da oni nijesu zasno vani na činjenicama – kazao je PremaZeković.njegovim riječima, ti po licajci kažu „da je tako naređeno sa vrha i da se nijesu mogli odu prijeti pritisku koji je naročito, navodno, sprovodio Gorović“.

Pravna Pomoć za devet osumnjičenih Uprava policije precizirala je da je na Cetinju bilo angažova no preko 1.000 policijaca, a na pominju da je „na neprijavlje

nim javnim okupljanjima bilo nekoliko hiljada lica“. - Od više od 1.000 policijskih službenika za njih devet, uklju čujući i dva rukovodioca, pred nadležnim tužilaštvom se spro vode izviđajne radnje, zbog po stojanja sumnje da su izvršili krivično djelo, što će se svakako potvrditi ili demantovati, uko liko bude osnova za pokretanje odgovarajućeg sudskog postup ka – navode iz UP.

PODGORICA – Novi pre vod komunikacija Marine Krstović, koje je razmijenila sa dobavljačem iz Ekvadora vezano za transport banana koje je naručila za kompa niju u vlasništvu njenog oca Budimira Krstovića, ukazu je da nema ni riječi koja uka zuje na poručivanje droge,

- Novi prevod komunikacija u cjelosti potvrđuje ono što od brana tvrdi od starta, a to je da niti jedno slovo iz komunikaci je ne ukazuje da se radi o poru čivanju ili kupovini droge.

Ističu da je Komisija za ocjenu okolnosti pod kojima su upo trijebljena sredstva prinude 5. septembra na Cetinju utvrdila da je upotreba sredstva prinu de bila zakonita, a skladu sa čla nom 97 Zakona o unutrašnjim -poslovima.StogajeMUP za tih devet služ benika Uprave policije obezbi jedio pravnu pomoć u navede nim postupcima – kažu iz UP.

- Romska zajednica, a poseb no vrijedni radnici komunal nih preduzeća zaslužuju po štovanje i podršku, s obzirom na to u kakvim okolnostima ži ve i rade – podvukao je Jaha.

Iz Uprave policije kažu da vri jedi podsjetiti da je 15 službeni ka Uprave policije povrijeđeno tokom tih događaja na Cetinju.

Katnić objašnjava da su bivši SDT i SPO otkrili više krimi nalnih grupa koje su se bavile nedozvoljenim prometom ci gareta i duvanskih proizvoda i procesuirali ih u redovnom postupku, i dodaje da je u vri jeme njegovog mandata kao GST privremeno oduzeto 64

Iz NVO Mladi Romi su ocije nili da je Niković imao jasnu namjeru da romsku zajednicu svrsta u građane drugog reda. Na društvenim mrežama po dijeljen je video-sadržaj u ko jem Niković za radnike komu nalnog preduzeća kaže da su ,,vrlo bahati smećari romske nacionalnosti kojima se samo možete zamjeriti, ništa drugo Uuraditi“.NVOMladi Romi smatraju da ovakva izjava, koju romska

kazao je za Pobjedu advokat Stefan Jovanović Budimiru i Marini Krstović se sudi u podgoričkom Višem su du jer su po optužnici Višeg tu žilaštva organizovali šverc 1.206 kilograma kokaina, koji je polici ja krajem avgusta prošle godine pronašla skrivenog u jednom od kontejnera sa bananama u njiho

s.vasiljević

Bivši GST naveo da se premijer u tehničkom mandatu skladištenih duvanskih proizvoda u Luci Bar

Grupe lica su uspostavile bloka de saobraćajnica, posjedovale i koristile protiv policije kame nice, improvizovana zapalji va sredstva i predmete, palice,

prokockane šanse

Krstović sa dobavljačem iz Ekvadora

optužnica protiv Krstovića te melji na pogrešno prevedenoj Noviporuci.predvod je potvrdio pri znanje Tassan Mazzocco koja je 2. juna u sudnici podgoričkog Vi šeg suda kazala da je dodala fra zu ,,očekuju se tamo nevolje“ na poruku Marine Krstović kojom obavještava dobavljača da je od

nice dodate, utvrdiće nadležni organi. Da je prvobitni prevod pogrešan, odbrana je ukazala još u prethodnom postupku, a takav prevod je doveo Viši sud u Podgorici u zabludu – kazao je advokat PočetkomJovanović.juna,na suđenju Krstovićima, sudski tumač za španski jezik Žana Tassan Mazzocco se izvinila ,,ako je nekome napravila štetu proi zvoljnim prevodom poruke sa engleskog jezika“ koje je Mari na Krstović razmijenila sa do bavljačem iz Ekvadora. Tassan Mazzocco je tada po tvrdila dosadašnje tvrdnje advokata Stefana Jovanovića i Dragoljuba Đukanovića da se

nica imati svog autentičnog predstavnika u parlamentu i tada ćemo Vam u parlamen tu kazati: ,,Jedini bahati sme ćar ste Vi u Herceg Novom i taj

Nije bilo hapšenja jer je Abazović dio organizacije

du, od prvog dana nije kao cilj imala razvoj naše države već is ključivo revanšizam i pokušaj da degradira sve što je u suprot nosti sa njihovom ideologijom naslijeđenom iz 90-ih godina i što nije u skladu služenju inte resima drugima, umjesto svo joj državi“.

radnikenacionalnosti“„bahatim

Prije godinu i po, državna se kretarka tadašnjeg Ministar stva prosvjete, nauke, kultu re i sporta Milica Kadović , nakon što je poslije izbora 2020. konstituisana nova vla da, podnijela je prijavu protiv Damjanović zbog sumnji da je oštećen budžet tokom organi zacije dvodnevnog skupa Me đunarodnog instituta za odr žive tehnologije Jugoistočne Evrope (SEEIIST). Kadović je procijenila da je utrošeno više novca nego što ona misli da je bilo Uspostavljanjepotrebno. Međunarod nog instituta za kancer u Ju goistočnoj Evropi bila je ideja Damjanović na kojoj je pre dano radila tokom svog man data, a Crna Gora dobila prili ku da institut, koji bi okupljao međunarodnu naučnu zajed nicu, bude sagrađen ovdje –konkretno u Podgorici.

Budimir i Marina Krstović uhapšeni su nakon što je polici ja u njihovom magacinu, u zet skom selu Mojanovići, nadomak Podgorice, 24. avgusta prošle go dine pronašla 1.200 kilograma kokaina. Marina i Budimir Kr stović su pred istražiteljima tvr dili da nemaju ništa sa pronađe nom drogom. B.r.

kretanju i liderstvu naučno-tehnološkognajvećegimedicinskogprojektazaregionJugoistočneEvrope,SEEIIST,vrijednosti250milionaeura,pokušalidanapraveprestupnicu.Organizovanoipopulističkipromovisalisuovoiregionalnosramnim,netačnimnaslovimauodređenimmedijimauCrnojGori,SrbijiiBiH,trudećisedapokušajdiskreditacijeprošireinameđunarodniprostor.Itususe,nadojenimržnjom,zapravoisapleli–kaženašasagovornica.

podrška od međunarodne naučne zajednice: Sanja Damjanović preduzeća

Nova vlada, međutim, nije bila zainteresovana za taj program i umjesto toga resor kojim je rukovodila ministarka Vesna Bratić učinio je sve da deza vuiše i unizi dotadašnje napo re Damjanović, čak i podno šenjem krivične prijave protiv nje, kako bi degradirali njen rad na ovom značajnom projektu.

Osnovno tužilaštvo u Podgori ci prije nekoliko dana je odba cilo ovu prijavu.

P OlItIčkI I lIčnI mOtIvI

komunalnog

Hajka Krivokapićevog tima ostala uzaludna

- Sigurna sam da samo jasna vizija razvoja i ovakvi projekti ovu zemlju mogu voditi napri jed i ujediniti Balkan. Kao što nijesam imala dilemu u ishod lažnih prijava, tako nemam ni dilemu da su samo mjeseci u pi tanju kada ću nakon dvije godi ne stagnacije, SEEIIST proje kat ponovo staviti u pogon, jer to očekuje i međunarodna na učna zajednica i buduće gene racije za koje živimo i stvaramo – poručila je Damjanović.

nije za te cigarete procesuiran bilo ko za stvaranje kriminal ne organizacije, ako su poči nili krivična djela?

- Uništili su šansu Crnoj Go ri za realizaciju najvećeg na učnog i medicinskog projekta za liječenje kancera – nagla šava Takavona.odnos tadašnjih držav nih vlasti naša sagovornica ne -razumije.Umjesto da smo radili za jedno, a već danas u Podgori ci gradili najmoderniju kancer kliniku, 250 miliona vrijednu infrastrukturu i centar za istra živanje, tzv. balkanski CERN, koji smo kao zemlja lider uvr stili u Ekonomsko-investici oni plan za Zapadni Balkan i osigurali njegovu realizaciju, nijesmo uspjeli da se izdigne mo i da kao zemlja razmišlja mo srcem, strateški i sa vizi jom. Animozitet 42. vlade bio je jači, a tadašnje rukovodstvo nije razumjelo da vlade dola ze i prolaze, a da ovakvi pro jekti žive dovijeka – istakla je PoredDamjanović.svegašto je doživjela od 42. vlade vrlo je ponosna, ističe naša sagovornica, što je najbo lje godine svoje karijere posve tila razvoju nauke u Crnoj Go ri i SEEIIST projektu.

predstavnika MSC dobila infor maciju ,,da će izgleda u 29. ne djelji brod zaobići luku Bolivar - kako su mi rekli iz MSC Srbija“ - Proizvoljno sam to prevela. Izvinjavam se ako sam neko me nanijela štetu. Grize me sa vjest. Nijesam znala da je to ime luke. Znate, svi znamo engleski. Imejlom sam dostavila obiman

Nekadašnja ministarka nauke, priznata naučnica dr Sanja Damjanović za Pobjedu najavljuje da će se opet angažovati na SEEIIST projektu koji je 42. vlada zaustavila

Lider Pokreta za promjene nebojša medojević pro blematizovao je zapljenu cigareta u Baru navodeći da je Abazović krenuo u protivzakonitu akciju.

odbornika Demokrata u hercegnovskoj skupštini

- Nakon što su preuzeli Mi nistarstvo nauke sa najvišom ocjenom Evropske komisije, koje je bilo motor naučnim istraživanjima, novim tehno logijama, srce razvoja i pro mocije inovacija, prvo što su uradili jeste njegovo ukida nje, a zatim sramno podnoše nje krivične prijave protiv me ne u cilju pokušaja da se unizi moja reputacija ne samo u Cr noj Gori, već i na međunarod noj naučnoj sceni gdje živim i radim 25 godina – naglašava KategoričnaDamjanović.je da nijednog tre nutka nije imala dilemu da će prijava za njeno navodno nesa vjesno obavljanje funkcije biti -odbačena.Nijedanprofesionalac, svjet ski naučnik, kao ni političa ri nijesu mogli da vjeruju da se rukovodstvo jedne drža ve, ciljano, zarad par sedmica kampanje za lokalne izbore, spušta na najniži mogući ni vo sa jasnom namjerom – lič na diskreditacija, narušava nje ugleda, lažno i neosnovano prijavljivanje za zloupotrebu službenog položaja – ističe Da Ocjenjujemjanović.da je 42. vlada u svo joj štetočinskoj namjeri otišla bespovratno daleko. - Toliko, da su od mene, koja sam danonoćno i volonterski radila na iniciranju ideje, po

- Projekat je ugostio u Budvi na kick-off događaju evropsku političku, medicinsku i naučnu

- Možda je nekom upravo bio

cilj da se spriječi otkrivanje kriminalnih grupa koja vrše nedozvoljen promet cigareta iz BiH preko Crne Gore - za ključio je Katnić. r. D.

- Vođeni političkim i ličnim motivima, neposredno prije lokalnih izbora u Nikšiću, u fe bruaru 2021, predstavnici 42. vlade pokreću hajku na mene koja je imala za cilj moju ličnu i profesionalnu diskreditaci ju. Politički progon je krenuo na mene sa najvišeg nivoa, di rektno iz kabineta 42. vlade uz podršku tadašnjeg resornog ministarstva – rekla je za Po bjedu EkipaDamjanović.tzv.eksperata, dodaje ona, „slučajno zalutala u Vla

materijal za prevođenje. Obri sala sam imejlove nedavno... Tu sam grešna, nijesam treba la engleski prevoditi - kazala je Žana Tassan Mazzocco nakon reakcije advokata Stefana Jova novića da se upravo na njenom pogrešnom prevodu temelje optužbe protiv Budimira i Ma rine Krstović.

7Neđelja, 18. septembar 2022. Društvo

elitu i imao jasan plan da pri hvati prve pacijente koji se bo re sa kancerom na Ćemovskom polju u Podgorici već 2029. U mandatu 42. vlade sveden je na tabloidne portale i lična pre pucavanja. Bio je to okidač, da međunarodna zajednica i EU, zgranuti situacijom i naruše nim ugledom „dignu“ ruke od SEEIIST-a, a projekat ostave bez ikakve šanse za finansira njem – dodaje ona.

Damjanović se pribojava da je 42. vlada namjerno uništila šanse Crnoj Gori za ovaj pro gram, kako bi ga prepuštila drugoj zemlji.

Prema riječima Damjanović uz nju je stala međunarodna na učna zajednica, najveći istra živački naučni centri Evrope i diplomatska zajednica. - Njihova pisma podrške do bijala sam sa svih strana. Ista knuti naučnici, medicinski stručnjaci i istraživači, lide ri evropskih infrastruktura i klinika poslali su tada zvanič no pismo 42. vladi u kojem su istakli moju ključnu ulogu i rad u SEEIIST projektu. Ko je znao da čita, bio je to apel da se dnevna politička traka ostavi sa strane i ne miješa sa među narodnim iznadržavnim pro jektima koji traju mnogo duže nego same vlade – priča Da SEEIISTmjanović.projekat koji je po krenula, vođena modelom iz Ženeve, i za koji, kako ističe, nije dobila nijedan cent mate rijalne koristi pozicionirao je tada Crnu Goru kao značajno mjesto na naučnoj mapi.

mandatu hvali zapljenom redovno niko nije švercMedojević:cigareta

k krsManoVIĆ

PODGORICA – Niti ja, niti bilo ko drugi, ko se iole ra zumije u pravo, nije imao dilemu da će prijava za moje navodno nesavjesno obav ljanje funkcije ministarke nauke biti odbačena, kao i da će se mandat najgore vlade u istoriji Crne Gore mjeriti mjesecima. Bio je to uzaludan pokušaj da se unizi moj ugled – kazala je za Pobjedu nekadašnja čel nica resora nauke dr Sanja Damjanović u vladi Duška Markovića

- Znamo da su švercovane, ali moramo operativnim akci jama sačekati da te cigarete krenu iz Luke Bar sa lažnom dokumentacijom i onda hapsiti. Mi ćemo morati da plati mo te cigarete. One nijesu nelegalno u magacinima, kada izađu iz Luke Bar sa lažnim papirima - to je šverc. Zašto Abazović nije uhapsio nikog? Pa zato što je dio te organi zacije - poručio je Medojević na presu.

Vaš kolega iza Vas koji se smi je dok vi vrijeđate radnike ko munalnog preduzeća i pripad nike romske zajednice“. Vaše izvinjenje ćemo prihvatiti je dino onda kada Vi uzmete me tlu u ruke pa očistite Vašu uli cu - zaključio je Jaha. Povodom Nikovićevog istu pa reagovao je i Romski sa vjet i oštro osudio njegov istup. - Zaista ovo doživljavamo kao uvredu za naš narod, javno po niženje i očekujemo reakciju kako predstavnika političke partije Demokrate - Mir je na ša nacija tako i zaštitnika ljud skih prava, jer zaista smatra mo da je ovo tipičan primjer govora mržnje i širenje pre drasuda i diskriminacije pre ma romskoj zajednici - zaklju čuju iz Savjeta. r p koje ukazuje da su Krstovići dogovarali šverc droge

On je rekao da je očigledno da organizovani kriminal ima svoje favorite, a to je, kako kaže, u ovom slučaju Dritan Abazović.

BROJEVI

U ovom trenutku razlika iz među ukrajinske i ruske voj ske je u sledećem: ukrajinska vojska je prevazišla kasarnsku mirnodopsku veličinu i evolu irala je brojem u svenarodnu vojsku, dok je ruska još uvek na kasarnskom broju i sastav ljena je od redova na odslu ženju vojnog roka. Ako tako ostane, rat će se brzo završiti. Sumnjamo da će Putin to do zvoliti i možda ćemo stoga ući u rat miliona duša.

Nas sada obuzima bojazan ka ko će Jekaterinburg da se po stavi pred brojnom omladi nom koja 2023. godine dolazi u ovaj grad na Svetske letnje studentske igre, jer se ta omla dina neće obazirati na Puti novo shvatanje ,,tradicional nog polnog opštenja“ među Rusima, baš kao ni on sam, s obzirom na svoje vanbračne poligame odnose sa brojnim ženama i rasutom decom po svetu.

CENZURA O RATU

Patrijarh Porfirije Perić je 11. septembra postao najve

zastave. Ali pod tim zastava ma više ne može da maršira 40 hiljada vojnika koji su izgubili život u Ukrajini. Taj broj odgo vara broju od 40 hiljada vojni ka koji su 1945. godine radosno defilovali na Crvenom trgu u Moskvi slaveći veličanstve nu pobedu nad Nemačkom u Drugom svetskom ratu. Putin je, brojevima porede ći, ubio najveću rusku parad nu formaciju ikada izvedenu u slavu prava na život, uklju čujući i boljševički. Ove, 2022. godine, Putin je, po izveštaju ruskog ministarstva odbra ne, izveo na Paradu pobede 9. maja najmanji broj vojnika u istoriji SSSR-a i Ruske Fe deracije. Izašlo je na Crveni trg 25-35 odsto manje vojni ka nego prošle, 2021. godinebilo ih je 10 hiljada, dok je pa radnih vojnih vozila bilo svega 129. Svi i sve je otišlo na front u Ukrajinu.

bilo, a napustilo je i domove. Poslednji uspesi ukrajinske vojske ga sile na moralni fija sko i zahtevaće od njega da za igra otvorenim kartama i kre ne na neskrivenu kolonijalnu ekspedicionu mobilizaciju.

I obuzima nas bojazan da li će pozvani studenti na igre u Jekaterinburg smeti da išta kažu o rusko-ukrajinskom ratu. Imamo u vidu da je u martu ove godine prodekan moskovske Visoke ekonom ske škole (bila je bastion li beralne misli u Rusiji) upo zorio studenta Timofeja Voronova da ne sme da se protivi ovom ratu, da ne sme da ,,širi lažne vesti“ i da mo ra, zajedno sa brojnim drugim studentima, da potpiše izjavu da je svestan pretnje zatvor ske kazne ukoliko nastavi da se bori za svoj stav.

DRŽAVA KALUĐERA

Patrijarh Porfirije Perić je 11. septembra postao najveće razočarenje ionako malih beogradskih krugova koji su u njemu vidjeli kontratežu sadašnjem velikosrpskom programu državnocrkvenih nacionalista. I klerikalizaciji društva. On je na putu da postane harambaša horde uličnih batinaša koji u ime ,,većinske tradicije“ misle da su božji čistači puta ka Raju

će razočarenje ionako ma lih beogradskih krugova koji su u njemu videli kontrate žu sadašnjem velikosrpskom programu Nikadabožijićinskenihstanedruštva.nacionalista.državno-crkvenihIklerikalizacijiOnjenaputudapoharambašahordeuličbatinašakojiuime,,vetradicije“misledasučistačiputakaRaju.ga

Robert Plant ne će pozvati da zajedno peva ju Stairway to Haven, i nije bina Led Zepelina za njega. Porfirije Perić nije obratio pažnju na Platona za koga u državi ne postoji vladavina većine već pravde, a nju ne daje ,,vladavina sokaka“ ka ko bi skup patrijarha Perića od 11. septembra, možda na zvao Stojan Novaković, nje gov je izraz.

Piše: dr Dragan VESELINOV

Histerija koju je protiv LGBT omladine podigla Porfirijeva kaluđerska grupa Srpske pra voslavne crkve u Beogradu 11. septembra 2022. godine, nije još završila svoj marš protiv Miljudskosti.očekujemo da Crkva sle di rusko raspoloženje iz Je katerinburga iz 2019.godine i da ,,nagura“ narod da bar 20 odsto u njemu misli da su ho moseksualci ,,opasni“ i da bi ih trebalo ,,izolovati od druš tva“, i da bar 41 odsto u njemu istakne da ,,netradicionalne seksualne preferencije“ valja ,,istrebiti kao fenomen“.

Pokušavajući da definiše što je hrišćanski brak Patrijarh je povukao gotovo senza cionalan teološki potez u sasvim drugom pravcu: ustanovio je novom molitvom od 12. septembra 2022. godine, dan poslije huškanja naro da na istrebljenje LGBT-ija, dogmu, da je Bog ne samo po svojoj slici i prilici stvorio čovjeka, već da je ,,čovje ka stvorio kao muško i žensko“, po svojoj slici i prilici. To je samo polovina biblijske kreacije čovjeka po Tori. Nije htio Perić da dopuni tvrdnju da je Bog ne iz sebe već od Adamovog rebra, od muškarca stvo rio ženu, a rupu na tijelu popunio mesom i stvorio i prvog invalida na svijetu

I niko više ne zna kakva će bi ti ruska parada 2023. godine. Nije nemoguće da i Ukrajinci u Kijevu, a možda i u Harko vu, na samoj ivici fronta, po bednički defiluju. U inat. Mi bismo to pozdravili.

Ne mora SPC u ovoj, 2022. godini, da čeka na nove ruske podatke o raspoloženju razdraženog naroda državno-crkvenom propagandom protiv prirodnih ljudskih prava na ljubav svakog muškarca i žene. Ona može i odmah da predloži da se reaktiviraju carsko-bolj ševički logori u Sibiru i da se tamo potuku seksualni neprijatelji srpsko-crnogorskog zdravog društva. Ne moramo mi baš da isprljamo svoje ruke ako već Rusi u tome imaju više iskustva

studenata je ustala na protest ispred svog fakulteta. Rektor ove škole Nikita Anisimov je pre ove ,,akcije“ potpisao otvo reno pismo 300 rektora i de kana ruskih univerziteta ko jim oni podržavaju agresiju na Ukrajinu i zabranjuju slo bodu izražavanja. U pismu oni kažu: ,,Univerziteti su oduvek bili stubovi države…veoma je važno u ovo vreme da se po drži naša zemlja, naša vojska i naš tonapuštajuboditimaZatvorenipredsednik“.sunauniverzitemnogiprogramiosloidemokratiji.Profesorizemljukaoštosusapomenuteškoleučinili

Drugi student, Jegor Žukov, ovo ne samo da javno potvr đuje, već i ispred škole tran sparentno protestuje, a na nje govo kažnjavanje velika masa

Ako država neće da vrati kalu đere u manastire, onda će ka luđeri ući u državu. I osnova će svoju božju vladu što se u Crnoj Gori već dogodilo kod ostroške Krivokapićeve gru pe. Ako to ne vide narodnjački političari u Beogradu i srpska

A ukrajinski ministar odbra ne Oleksej Reznikov najav ljuje uvećanje svoje vojske na jedan milion uniformi, što će verovatno zahtevati od ruske strane da se i ona popne sa sa dašnjih 150 hiljada vojnika na mnogo više. To fizički za Ru siju izgleda lako, ali je propa gandno to zahtevno, jer Putin još ne sme da objavi delimičnu mobilizaciju stanovništva bu dući da bi morao da prizna da je otišao u rat na tuđu teritori ju, a ne u humanitarnu odbra nu ruskog stanovništva – koje ga u Ukrajini ionako nije doče kalo sa cvećem, nije ga polju

Ne mora SPC u ovoj, 2022. go dini, da čeka na nove ruske po datke o raspoloženju razdraže nog naroda sinjegdojestva.Rusiisprljamodruštva.srpsko-crnogorskogpotukukireaktivirajužekogljudskihpropagandomdržavno-crkvenomprotivprirodnihpravanaljubavsvamuškarcaižene.Onamoiodmahdapredložidasecarsko-boljševičlogoriuSibiruidasetamoseksualnineprijateljizdravogNemoramomibašdasvojerukeakovećutomeimajuvišeiskuIetojošjedneintegraciizsnova:prvaje,,odDunavasinjegmora“,adrugaje,,odmoradoSibira“!

Vlada Srbije kasni za duhom Putinove politike najmanje tri Nismogodine.ovo zakašnjenje uze li proizvoljno: imamo u vidu slučaj iz 2019. godine kada je Uralski državni ekonomski univerzitet u Jekaterinburgu zapretio studentu sa Ajfon te lefonom u ljubičastoj boji da bi mogao biti izbačen sa fakulte ta budući da je ta boja siguran znak da je momak homosek sualac. Kaže The Moscow Ti mes od 19. septembra te godi ne da je mladić dokazivao da živi u paru sa devojkom, ali ga to nije oslobodilo pretnji na sramno javno udaljavanje sa Univerziteta koje mu je upu tio podšef za univerzitetsku disciplinu Krasnov Roman Valerijević

SPC PROTIVHISTERIJALGBT

POGLED SA

8 Neđelja, 18. septembar 2022.Društvo

Ilja Kukulin i Marija Majo fis. Profesorima je zabranje no da za vreme raspusta na puštaju zemlju i daju izjave. Otpuštena je iz škole Alina Vandjuševa koja je predava la odnose zakona i korupcije, kao i profesor ljudskih prava Dmitrij Dubrovski, a njiho vi kursevi su zatvoreni.

NeSTRANEkupujte ljubičasti

Porfirijevi sledbenici su na nje govom beogradskom festivalu mržnje ljubavi 11. septembra nosili Putinovu sliku i ruske

Histerija koju je protiv LGBt omLadine podiGLa porfirijeva kaLuđerska Grupa nije još završiLa marš protiv Ljudskosti: Litija održana 11. septembra u Beogradu

Pokušavajući da definiše šta je hrišćanski brak Patrijarh je povukao gotovo senzacio nalan teološki potez u sasvim drugom pravcu: ustanovio je novom molitvom od 12. sep tembra 2022. godine, dan po sle huškanja naroda na istre bljenje LGBT-ija, dogmu, da je Bog ne samo po svojoj slici i prilici stvorio čoveka, već da je ,,čoveka stvorio kao muško i

Borba LGBT populacije za pravo na državni brak je samo zahtev za kulturnim izjedna čavanjem njihovih brakova sa muško-ženskim i prestankom sa etičkom šizmom. On pravno uopšte nije potreban jer danas svako sa svakim može sklopi ti ortački ugovor o deljenju imovinske i finansijske odgo vornosti o bilo čemu i drugim bračnim obećanjima( ne i pen zije), ali je svakako opravdan sa stanovišta ideologije ljud skih prava na jednakost pro tiv Crkvadiskriminacije.grešištosetome opire jer će i tu bitku izgubiti. I za lud ona litijaški maršira pro tiv novog doba 10. juna 2021. godine beogradskim ulicama na Spasovdan potpomognu ta oficirima Vojske Srbije koji glume krstašku božju vojsku, templare, kao Hezbolah u Li banu i Basidž u Iranu. I zalud ona saziva eksterminacioni skup u Hramu Svetog Save u Beogradu 11. septembra 2022. godine i zalud patrijarh Porfi rije Perić sutradan piše dogmu o dvopolnom biću Boga i moli tvu za hrišćanski brak kog ni je umeo da opiše.

Porfirije Perić je na putu da postane harambaša horde uličnih batinaša

Hrišćanski brak u naređenoj molitvi patrijarh Porfirije ni je definisao, jer zna da on ne Biblijapostoji.

ske“ konverzije LGBT popu lacije u ,,zdrave“ ljude zabra njen u mnogim zemljama i da je Evropski parlament 2018. godine pozvao sve zemlje da zabrane ,,lečenje“ homosek Usualaca.stvari, nema svete tajne braka, oborena je u XVI ve ku. Protestanti sa Luterom su odbacili svetu tajnu braka kao trećeg pola (trajno sjedi njenog mladoženju sa neve stom u jedno nerazdvojivo te lo) i proglasili brak i razvod za ljudsko pravo.

HRIŠĆANSKI BRAK

9Neđelja, 18. septembar 2022. Društvo

žensko“, po svojoj slici i prilici. To je samo polovina biblijske kreacije čoveka po Tori. Ni je hteo Perić da dopuni tvrd nju da je Bog ne iz sebe već od Adamovog rebra, od muškar ca stvorio ženu, a rupu na telu popunio mesom i stvorio i pr vog invalida na svetu. Dakle, Bog je po Periću isto vremeno i muškarac i žena, dvopolan je. Kako onda to da mu je ime samo u muškom rodu? Ne znamo kako će ovaj pronalazak patrijarha Porfi rija da odjekne u hrišćanskoj i islamskoj galaksiji. I kod Je vreja, naravno. I Perić ne že li da kaže da prvi muško-žen ski par na Zemlji nije stvoren iz ljubavi Adama i Eve, već na redbodavnim kapricem Bo ga. Što onda proganja ljubav LGBT naroda, oni se vole svo jom voljom? Što se nas tiče, koliko mi po znajemo istoriju religijskog slikarstva, uključujući i na še sakralno evropsko iz rene sanse, još nismo zapamtili sli ku Boga koji istovremeno ima i falus i vaginu. Ne kažemo i da je nema. Ali moraćemo sa čekati da ovog novog srpskog boga patrijarh Porfirije oslika, a tu nas zanima na kom obra zu Bog ima mušku bradu a na kom je ženski ćosav, a poseb no nas zanima gde će na telu svog boga smestiti muške sike sa bradavicama a gde ženske.

ne određuje pojam i oblik braka. Perićev mono gami brak koga on uzima za opštost je rođen na Medite ranu, najviše u Grčkoj, sa pri vatnom svojinom, sem kod Spartanaca. Rođen je u muš koj poljoprivredi (Đan Ba tista Viko) i zato je sprečavao sitnjenje zemljišnog poseda preko ravnopravnog učešća žena u naslednom pravu. Ta ko smo mi, muškarci, zavlada li naslednim pravom sve do Francuske revolucije 1789. godine. U azijskim zemljama sa državnom svojinom poli gami brak preovlađuje. Tako Porfirijev brak nije prvi brak i ne postoji odvajkada, od Ada ma na Međutim,ovamo.Patrijarh je osta vio verniku da ipak misli ka ko je monogami muško-žen ski brak drevni brak, kako bi opravdao svoj ničim izazva ni krstaški juriš na međusob no zaljubljene devojke i me đusobno zaljubljene mladiće iako zna da je Svetska zdrav stvena organizacija 1990. go dine saopštila da homoseksu alizam nije bolest već varijetet ljubavi među ljudima.

iredenta u Crnoj Gori, onda su sleplji od slepih miševa. Jer, ako će patrijarh sa kamarilom kaluđera da određuje koja je ljubav među ljudima dozvo ljena a koja nije, ako će on da određuje koji je brak božji a koji ljudski brak to nije, ako će on da određuje škole bez biologije, antropologije, filo zofije, geologije, astronomi je i drugih nauka, ako će on da naredi ženama da mora ju da nose marame na ulici i suknje do peta, ako će on na rediti da žene ne smeju nosi ti kike i kratku kosu, ako će on narediti da žene ne sme ju da se pudraju, šminkaju i posmatraju u ogledalu, ako će on da nam zabrani da su šimo njegušku svinjsku šun ku, ako će on da nam zabrani da jedemo meso gusaka i ze čeva, ako će on da razdvoji de vojčice od dečaka u zasebne razrede, ako će on u ime Boga da naredi ubistvo neposlušne dece roditeljima, ako će on da muči i ubija homoseksualce, ako će on da komanduje voj skom za svete ratove, ako će on da naredi da se smeju pe vati samo božji psalmi, ako će on umesto časovnika na rediti da nas bude manastir skim drvenim klepalom, ako će on da određuje koje je dete punovažno za društvo a koje je kopile, ako će on da nagra đuje ,,ordenom“ Svetog Save kriminalce i sadističke zločin ce, ako će on da starozavetno naređuje ubistvo trgovca ko ji nije prineo novčanu žrtvu popovima - ako će on zaista tako da bude čobanin naro da, onda smo mi, svi mi, ovce.

Uh, koje angelopodobno bez bračje kaluđera rađa bebe? Ko su angelopodobni bezbrač

KONAČNA NEDOUMICA

1960. i 1980. godine više od 4/5 njih negovalo stalno i povre meno mnogoženstvo, tačno 84,56 odsto?

I nastaviće da na teret narod nog budžeta gradi crkve sa podnim grejanjem, kao što to već godinama radi, dok siro tinji preti zima bez grejanja i sijalica bez struje.

kako bi se zastava nove religi je što pre zavijorila.

PRAVO NA LJUBAV I LGBT

Pomozite nam oko ovoga, ka ko vi tumačite ovu završnu rečenicu iz obavezne molitve

Nećemonici?

ljubičasti telefon

I patrijarh sigurno zna da je pokušaj psihološke ,,terapij

Histerija, koju je protiv LGBT omladine podigla Porfirijeva kaluđerska grupa Srpske pravoslavne crkve u Beogradu 11. septembra 2022. godine, nije još završila svoj marš protiv ljudskosti. Mi očekujemo da Crkva slijedi rusko raspoloženje iz Jekaterinburga iz 2019. godine i da ,,nagura“ narod da bar 20 odsto u njemu misli da su homoseksualci ,,opasni“ i da bi ih trebalo ,,izolovati od društva“ i ,,istrijebiti fenomen“.

A ako je Bog istovremeno i muško i žensko, šta mislite, kako on izgleda kada je tru dan? On sam sebe oplodi? U svetu faune i flore autogami je zaista ima. I što mu je on da bila potrebna djeva Mari ja da rodi Isusa, kada je on to mogao i sam? Eh , bilo mu je uzbudljivije da se na nju spu sti kao oblak plodnih pahulji ca, kao Sveti Duh. Moraćemo kod patrijarha Porfirija na no vi kurs o hrišćanstvu. Želimo se sada setiti reči Lu isa Mamforda iz njegovog ,,Grada u istoriji“ gde nas je uputio na ovaj smisao svog nalaza: kada ludilo u društvu uzme maha, onda ono postaje standard naroda, tada je bezu mnost postala razumom. Otu da je patrijarh Porfirije i na redio da se njegovo shvatanje božje morfološke ontologije i geneologije čoveka mora mo litveno čitati od sada nadalje u svim crkvama i manastirima

Što se nas tiče, koliko mi poznajemo istoriju religijskog slikarstva, uključujući i naše sakralno evropsko iz renesanse, još nijesmo zapamtili sliku Boga koji istovre meno ima i falus i vaginu. Ne kažemo i da je nema. Ali moraćemo sačekati da ovog novog srpskog boga pa trijarh Porfirije oslika, a tu nas zanima na kom obrazu Bog ima mušku bradu a na kom je ženski ćosav, a po sebno nas zanima gdje će na tijelu svog boga smjestiti muške sike sa bradavicama a gdje ženske. A ako je Bog istovremeno i muško i žensko, šta mislite, kako on izgleda kada je trudan? On sam sebe oplodi

I uostalom, patrijarh Perić sa svim dobro zna iz Biblije, iz Knjige careva, da je Solomon imao 700 žena sa 300 naložni ca, i da kada bi on sa njima ušao u Hram Svetog Save u Beogra du, ne bi ostalo mnogo mesta za protivnike poligamog bra ka. A tek kada bi došao narod sa himalajskog Butana, a ta mo je hiljadugodišnje obo strano mnogoženstvo - muš karci imaju koliko god hoće žena i žene imaju koliko god hoće muškaraca, a deca su za jednička i nose prezimena po majkama jer očevi ne znaju ko je među njima otac! Ni one ni su u to sigurne, naravno.

Jedino što uspešno čini je da deli narod, širi mržnju, potko pava vlade Srbije i Crne Gore, i gura ove države iz Evrope XXI veka u Evropu X veka.

patrijarha Perića: „Prepodob ni oci naši i matere naše, vi koji ugodiste Bogu živeći bilo u an gelopodobnom bezbračju bilo u blagodati bračne i porodične zajednice, svi vi što čistotom, vrlinom i svetošću proslaviste Gospoda slave Koji proslavi vas u Carstvu Svom, u Svetoj Crkvi Svojoj, molite se njemu za nas i za svu u Hristu braću našu i sestre naše. Amin!“

vas podsećati da pa trijarh nije u molitvi defini sao ni brak, niti porodicu, ni ti je rekao ijednu reč protiv LGBT naroda. Nije hteo da se jasnim obrazloženjima ot krije, već frazira. Ostavio je da haos na ulici definiše njegove pojmove. Ali hteli smo da vam skrenemo pažnju na ono što do sada nismo komentarisa li, da li ste i vi stekli utisak da je izjednačio „angelopodob no bezbračje sa blagodatima bračne i porodične zajedni ce“? Brak i nebrak su isto? Če mu onda buka oko antiadam skih LGBT manifestanata? Ne, ne, nije izjednačio ni brak ni nebrak LGBT naroda sa međupolnim brakom, niti je izjednačio sve nas koji smo ro đeni izvan braka sa nama ko ji smo rođeni u braku! Ne, ni je nikoga izjednačio. On je ovo učinio: podigao je život kalu đera iznad života običnih lju di u braku. Skriveno je rekao da su kaluđeri „angelopodob ni“ bezbračnici a mi ostali smo samo „blagodatni“. Ljudi koji su van braka su iznad nas koji smo u braku. Država smo an đeoskih kaluđera, oni su van braka, evnusi su vođe. Amin!

MANEVAR MOLITVOMSA

Luter je rekao o braku: „Nije na nama, crkvenim ljudima ili službenicima Crkve, da se uplićemo u ta pitanja uredba ma i propisima. Svim gradovi ma i svim zemljama treba do pustiti da koriste one običaje koji se primenjuju…Sve ove, kao i ostale delatnosti iste vr ste, treba da ustanovljavaju i regulišu kneževi i magistrati. Mene se to ne tiče“. Zbog toga su uveli državu kao matičara pred kojim niko ne mora okovati prstenom Ri mljana suprotnu stranu i gde sa njim brak postaje normativ no telo, a ne i čarobno jednot no muško-žensko telo, kako to, izgleda, Porfirije Perić doživ ljava. Brak više nije ni ugovor o doživotnoj vezi kako ga pod uticajem Savine „Krmčije“ iz XIII veka shvata Srpska pra voslavna crkva u svojim „Brač nim pravilima“ iz 1933. godine do danas. On je više deklaraci ja o volji dvoje ili i više ljudi da žive zajedno dok im se hoće. Kod katolika je monogami brak postao dogmatska sveta tajna tek na saboru u Trentu od 1545. do 1563. godine kojom je napadnuta Luterova ideja o slobodnom braku iz ljuba vi, poništavanje međucrkve nih zabrana na brak i slobodan razvod. Dogmu je potvrdio bivši dubrovački nadbiskup Đovani Anđelo Mediči po stavši papa Pije IV u buli „ Be nedictus Deus“ iz 1564. godi ne. A ako je monogami brak božji, kako je onda po „Etnič kom atlasu“ Džordža Mar doka u 1231. u predindustrij skom društvu na svetu između

- ,,Game changer“ izbora je u suštini bila dijaspora. Zabilje ženo je rekordno učešće birača iz dijaspore, a 48.925 građana je glasalo putem pisma. Prethod no se registrovalo 55.117 građa na iz dijaspore da glasa na izbo rima, ali neki nijesu iskoristili svoje pravo.

Mihal Spevak o ulozi stranke dijaspore u vrtlogu političke nestabilnosti u Slovačkoj

Na izborima 29. februara 2020. godine OLANO je dobio veliku podršku od građana (25,02 od sto) i tako postao najjača stran

Spevak i Matovič u kampanji ispred skupštine

- Na razgovor sam došao sa upalom pluća (što je tek kasni je ustanovljeno), ali je srećom

OLANO je imao sistem da sa svim kandidatima za poslani ke obavi razgovore, a u prvom krugu ih je bilo 600.

Po slovačkom zakonu i Ustavu ako parlament tri mjeseca ne bude sposoban da donese za kon ili podzakonski akt onda predsjednik države raspušta parlament i ide se na prijevre mene izbore.

Plakat OLANO

SIS i Za ljude sa 95 poslanika od 150, što je tada bila dvotrećin ska većina i dobijena je prilika da se vrši vlast. Vlada je formi rana 13. marta 2020, predsjed nica Slovačke Zuzana Čaputo va je Vladu imenovala 21. marta 2020, a za program su u parla mentu 9. aprila 2020. glasala 93 od 150 poslanika.

PODGORICA – Predsjed nik Udruženja crnogor sko-slovačkog prijateljstva Mihal Spevak, koji od 2007. godine živi u Podgorici, ispričao nam je zanimlji vu priču o svom kratkom angažmanu u politici koji je istovremeno i uspješan i paradoksalan. Uspješan - jer je sa pokretom koji je bio na ivici cenzusa stigao do pobjednika izbora, a čudan jer nijesu uspjeli da konkre tizuju odličan rezultat. - U julu 2019. su me angažova li iz pokreta OLANO (akronim za naziv Obični ljudi i nezavi sne ličnosti) i objasnili mi da u izborni proces žele da uključe i dijasporu. Pošto cijelog živo ta živim van Slovačke rečeno mi je da bi htjeli da animiraju lju de iz dijaspore, jer je svaki glas bitan. Problem je bio što se tada pokret OLANO raspadao, neki poslanici su napustili klub, mi grirali u druge stranke ili osni vali nove. Položaj OLANO je bio u „dubokoj defanzivi“ i po re zultatima javnog mnjenja bili su na ivici cenzusa od pet pro cenata. Uprkos tome što su mi neke diplomate rekle - što će ti to, ja sam prihvatio ovaj izazov u trenucima kad je predsjednik OLANO Igor Matovič najavio odlazak i iz pokreta i iz politike ukoliko izgubimo izbore – kaže Spevak za Pobjedu.

- O tome ću se izjasniti kad pitanje bude aktuel no, držeći se izreke da je vrijeme majstorsko reše to. Prevashodno dijas pori najprije treba vratiti iskru nade da može da opstane i da se spasi ono što se spasiti još može a potom može da se razvija. U budućnosti, Slovačka mora dijaspori pristupiti otvorenih ruku, iskreno i iz srca.

Jer država može imati dobre zakone, ali ako nema stvarnog interesa za dijasporu, ne mogu se postići dobri rezultati.

AnimirAnje dijAspore

10 Neđelja, 18. septembar 2022.Svijet

r.UskokoViĆ-iVAnoViĆ

Od ivice cenzusa do pobjednika izbora

koji žive u dijaspori (inostran stvu) i donošenju nove moder ne koncepcije državne politike prema Slovacima koji žive u di jaspori za period 2022-2026. U martu 2020. godine sam kandi dovao ideju da novi Generalni sekretarijat Vlade mora imati savjetnika premijera za dijas poru, što je u avgustu 2021. pri Našhvaćeno.sagovornik je poznat po prognozama u politici koje se relativno brzo ostvare. Ovog puta predvidio je raspad u ko -aliciji.Govorio sam da će SMER SD da izgubi izbore 2020. godine, što je bilo po meni sasvim oče kivano, jer sam osjećao raspo loženje naroda. Predsjedniš tvu OLANO sam u martu 2020. godine iznio mišljenje (posto ji i pisani trag) da u koaliciji ni je potrebna SIS (jer će da uđe u biračko tijelo) a i ti navodi su potvrđeni. Indicija je bila kad je na dan potpisivanja koalici onog sporazuma SIS ucjenjiva la učešće sa dodatnim zahtjevi ma i prognozirao sam da će se pristajanje na ultimatum nega tivno odraziti na stabilnost. Ka snije su počele žestoke svađe iz među lidera OLANO i SIS, što je trajalo u produženom trajanju. Petog septembra 2022. godine četvorka ministara iz stranke SIS izašla je iz Vlade i 21 posla nik SIS (poslije izbora su imali 13, ali su pojačali svoj klub) ot kazao je podršku koaliciji i ti me su izazvali političku krizu. Sada koalicija ima 71 poslanika i fali joj pet poslanika za parla mentarnu većinu – kaže Mi hal Spevak.

ka i pobjednik izbora. Od 25 li sta u parlament se kvalifikovalo svega šest : OLANO, SMER SD, Sme rodina, L′SNS, Sloboda i solidarnost i Za ljude. Gubitnici izbora su sve stranke vladajuće koalicije 2016/2020, Smer SD je zabilježio pad sa 49 manda ta (2016/2020) na 38 mandata, dok je za njihove saveznike SNS i MOST HID cenzus bio nedo stižan. Ispod cenzusa ostale su partije koje su od 2016. do 2020. vršile vlast MOST, HID i SNS. Parlament osmog saziva je kon stituisan 20. marta 2020. a ve rifikacija mandata poslanika je protekla pod maskama usljed pandemije kovid-19. Raspodje la mandata u Narodnom vijeću Slovačke Republike je: OLA NO 53, SMER SD 38, Sme Ro dina 17, ĽSNS 17, Sloboda i so lidarnost (SIS) 13, Za ljude 12. Novu parlamentarnu većinu su konstituisale četiri stranke koalicije: OLANO, Sme rodina,

bio u jutarnjim satima pa sam na svježinu to uspješno savla dao. U drugom krugu je bilo 300 kandidata i nakon iscrpnog i dugotrajnog razgovora pred kamerama i komisijom kvali fikovao sam se na listu – kaže naš Podsjećasagovornik.dajepreuzeo obave zu da animira dijasporu i to u vrijeme kad su imali podršku od svega sedam odsto.

Petog septembra ove godine četvorka ministara iz stranke SIS izašla je iz Vlade i 21 poslanik SIS otkazao je podršku koaliciji i time su izazvali političku krizu. Sada koalicija ima 71 poslanika i fali joj pet za parlamentarnu većinu – kaže Spevak

zanimljivoj

U igri je scenarijaviše

Dijasporom rukovodi stranka koja se zalagala za njeno ukidanje!

- Moja ideja je bila da OLANO kandidati za narodne poslani ke posjete Vojvodinu. To je bilo prvi put od uvođenja višestra načja (1990. godine) da neka od lista pravi kampanju van grani ca Slovačke. Turneju među Slo vacima u Vojvodini apsolviralo je ,,sedam sekretara“ koji na kon izbora obnašaju znamenite funkcije: Jaroslav Nađ, Milan Vetrak, Jozef Pročko, Juraj Krupa, Miroslav Sopko, Ja roslav Holub i Martina Ko val Kakaščikova.

iz izborne kampanje

Nakon posjete dijaspori, prefe rencije OLANO su porasle sa se dam na devet, a kasnije još više - u februaru su skočile prvo na 13,5 odsto, potom na 19 odsto i

Na naše pitanje da li sebe ponovo vidi u kampanji, pošto očito zna kako se dobijaju izbori i povje renje građana, Spevak odgovara da prati rasplet političke situacije u svojoj zemlji, te da je u igri više scenarija.

- Upravu za dijasporu je po koalicionom sporazumu dobi la stranka SIS, koja je u kampanji bila za njeno ukidanje! Demokratija je potvrdila svoje strahovite deficite, a poen ta demokratije je učenje na greškama. Kad sam u martu 2020. govorio da će SIS da obori vladu, nijesu mi vjerova li a danas su rekli da su me trebali poslušati. Upozoravao sam na anomaliju da nije dobro ako resor dijaspore daju stranci koja je htjela da ga ukine jer time pucamo sebi u nogu. Odgovorili su mi da zbog dijaspore neće da obore vladu, ali je sada kasno – kazao je Spevak dodajući: ,,sve se vraća, sve se plaća“.

političkA krizA Domaći zadatak je bio postav ljen, valjalo ga je implemen -tirati.Od,,Običnih ljudi“ cijela slo vačka dijaspora je očekivala mnogo. Pripremio sam tekst za Vladin program rada, koji se ti če politika prema dijaspori i sa drži ključne odredbe za brigu o Slovacima u dijaspori. U martu 2020. su svi kandidati trebali da imaju sastanak sa premijerom Matovičem, ali zbog pandemije ovaj sastanak nikad nije održan. Učestvovao sam u izmjenama i dopunama Zakona o Slovacima

Parlament osmog saziva je konstituisan 20. marta 2020. a verifikacija mandata poslanika je protekla pod maskama usljed pandemije (SIS)17,38,OLANOSlovačkeuRaspodjelakovid-19.mandataNarodnomvijećuRepublikeje:53,SMERSDSmeRodina17,ĽSNSSlobodaisolidarnost13,Zaljude12

to u finišu kampanje kada je bilo najpotrebnije, pa su u finiš ušli ravnopravno sa do tada vladaju ćom strankom SMER SD, koja je bilježila pad podrške. Na listi OLANO od ukupno 150 kandi data su četiri kandidata bila iz dijaspore - Iveta Galbava, Mi hal Spevak, Viera Horch, Pa vel Obrcian i oni su zajedno donijeli OLANU neupitnu po dršku. Rezultat je mjerljiv, po što je u Slovačkoj sistem otvo renih lista.

Međutim, sporadični inciden ti su se dešavali u okolnim uli cama, u blizini Slavije i Narod ne biblioteke. Grupe navijača sa kapuljačama, bakljama, di mnim bombama napadali su

je oduprli ruskoj agresiji - re kla je Kalas tokom govora na sastanku Vojnog odbora NA TO-a u UkrajinskaTalinu.vojska nedavno je u protivofanzivi vratila pod svoju kontrolu okupiranu te ritoriju na istoku zemlje.

Premijerka zadovoljna poručila: „Srbija je ozbiljna država“

Ona je navela da Srbija nije organizovala Evroprajd i šetnju u okviru njega zato što ih je neko pritiskao i da to mogu da potvrde i evroparlamentarci...

Centar Beograda bio je potpuno blokiran od ranih jutarnjih sati, jer je prije prajda, ispred zgra de parlamenta održana promocija oficira Vojne akademije koji su pratili ministri i predsjednik Srbije i predstavnici diplo matskog kora. Zatim je nekoliko sati kasnije, kroz centar grada „proletio“ bolid „Formule 1“ koji je vozio Dejvid Kultard

su držali krstove i ikone. Kao i prethodne tri godine učesnici prajda su pročitali zahtjeve - oni traže da se done su zakoni o istopolnim zajed

Još jedna masovna grobnica

nicima i rodnom identitetu, da se poboljšaju zdravstvene us luge za transrodne osobe, jav no osude svi za govor mržnje... - Borba za evropsku buduć nost Srbije poslije ove nedjelje mora da se nastavi još odluč nije - poručio je okupljenima učesnicima prajda Vladimir Bilčik, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta. On je rekao da je Beograd pokazao evropski duh i da je poštova nje ljudskih prava osnovno ljudsko pravo... Međutim, Bi lčik je ranije u toku dana naja vio i da će u izveštaju o napret ku Evropske komisije o Srbiji unijeti „sve šta god da se do godi u Beogradu“ i ocijenio da je svjestan da „postoji određe

- Ruske snage su vjerovat no preslabe da spriječe dalje ukrajinsko napredovanje duž cijele rijeke Oskil ako ukra jinske snage odluče nastavi ti ofanzivne operacije - na vodi ISW.

Uz 5.200 policajaca, oklo pna vozila, marice, inciden te u kojima je povrijeđeno deset policajaca i privedeno 64 osobe, provokacije vjer nika sa ikonama, krstovima i neprestanu zvonjavu sa Crkve Sveti Marko održana je skraćena prajd šetnja - u okviru šestodnevne ma nifestacije Evroprajd u Beogradu. Osim šetnje u ne djelji Evroprajda održano je i 130 različitih događajatribine, izložbe, koncerti...

Dvjesta šesti dan ruske invazije Ukrajinci prelaze ključnu rijeku, Rusi su preslabi da ih spriječe

INcIdeNtI

Održan beogradski Evroprajd: Povrijeđeno deset policajaca, privedene 64 osobe

istočne ukrajinske regije Do njeck, izvijestio je danas da su dva civila ubijena u petak na kon ruskog granatiranja u gra dovima Bahmut i Svjatohirsk. U izvještaju o operativnoj si tuaciji, Kirilenko je dodao da je noć u regiji ,,prošla relativ no mirno“ i da je bilo samo ,,izolovanog granatiranja na liniji odbrane“.

Šetnja uz jake policijske snage u napetoj atmosferi

bEzbjEdnOst na ulicama bEOGRada GaRantOvana: ,,Litijaši“ ispred crkve Svetog Marka

U međuvremenu je rusko mi nistarstvo odbrane saopštilo

- Nedavni operativni poraz Rusije u (Harkovu) pokazuje snagu i oštroumnost Ukraji ne. To takođe pokazuje da su pomoć i savjeti Zapada učin koviti - rekla je estonska pre Estonijamijerka.

Iako je cijela sedmica pro tekla u atmosferi napetosti, neizvijesnosti i straha šta će se desiti LGBT osobama ako krenu u šetnju jer je polici ja zabranila prvobitnu trasu šetnje, Upravni sud se progla sio nenadležnim na žalbu or ganizatora zbog zabrane šet nje cijela situacija je izgledala beznadežna. Ipak, uz posred stvo predstavnika EU i am basadora SAD cio događaj

Skoro sva tijela ekshumirana s mjesta masovnog sahra njivanja u Izijumu „pokazuju znake nasilne smrti“.

11Neđelja, 18. septembar 2022. Svijet

se pomjerio sa mrtve tačke. Naime, u ranim jutarnjim sa tima predsjednik Srbije se sa stao sa Kristoferom Hilom, ambasadorom SAD u Srbiji, a kasnije premijerka Srbije Ana Brnabić održala je sa stanak sa predstavnicima EU koji su došli na prajd. Nakon toga uslijedilo je obavještenje da je bezbjednost na ulicama grada garantovana.

Brnabić je navela i da prajd ne treba da bude „parekselans tema“ i da Vlada više time ne treba da se bavi odnosno da se obraća javnosti jer „želimo da stavimo tačku na to i da odgovorim na sve laži novi nara i opozicionih političara koji pokušava ju da nešto ućare“.

- Postoji nekoliko tijela sa vezanim rukama na leđima, a jedna osoba je sahranjena

ranim sa mjesta masovne sahrane 15. septembra „99 odsto pokazivalo znake nasilne smrti“.

Pavlo Kirilenko, guverner

KIJEV - Ukrajinske snage nastavljaju prelaziti ključ nu rijeku Oskil u regiji Harkov dok pokušavaju nastaviti šingtonu.studijenavodipodusmjerenukontraofanzivunapodručjeruskomokupacijom,InstitutzaratnesasjedištemuVa

da su njegove snage pokrenu le udare na nekoliko djelova Ukrajine. Takođe je optužio Kijev za granatiranje u blizi ni nuklearne elektrane ,,Zapo rožje“, prenosi Rojters.

- Protivofanziva koja je u to ku pokazuje da vojna pomoć približava Ukrajinu pobjedi i miru. Naš fokus mora biti na povećanju te pomoći i ispo ruci oružja kako bi se što pri

policajce prilikom čega je po vrijeđeno deset policajaca, a privedene su 64 osobe. Navi jačke grupe okupljene u ma njim grupama sa obilježjima „Narodne patrole“ i slovom „Z“ na odjeći su nekoliko puta ru šili ograde koje je policija po stavila zbog zabrane kretanja. Prije toga prvi incident se do godio oko podneva u blizini Crkve Svetog Marka - kada je raščinjeni monah SPC An tonije okružen osobama ko je su nosile ikone i pjevale hi mnu Svetom Savi - pogodio snimatelja N1 televizije plas tičnom flašom za vodu u sto mak jer se protivio snimanju. Protivnici Evroprajda su pri jetili i novinaru N1 Petru Ga jiću riječima da policija ne će stići da reaguje a u jednom momentu su mu i uzeli telefon koji su kasnije vratili rekavši: „Mi nijesmo lopovi“. Pored ekipe N1 protivnici Evroprajda su ispred Hrama Svetog Save napali i novinara i snimatelja Tanjuga zatraživ ši da „odmah prekinu snima nje“ i da idu da snimaju „pe dere ispred Ustavnog suda“. v. cvejIć

Kalas je ovu izjavu dala refe rirajući se na nedavne uspje he ukrajinske vojske.

Pored njega sa učesnicima prajda šetao je i ambasador SAD Kristofel Hil, Helena Da li, evropska komesarka za rav nopravnost i dvadesetak pred stavnika evroparlamentaraca. Pored dosta javnih ličnosti iz svijeta kulture među učesnici ma koji se bore za ljudska prava šetali su i političari Čedomir Jovanović i Nenad Čanak

Institut je u jučerašnjem iz vještaju naveo da satelitske slike koje je pregledao ukazu ju na to da su ukrajinske snage prešle na istočnu obalu Oski la u Kupjansku, postavivši ta mo Rijeka,artiljeriju.kojateče južno od Ru sije u Ukrajinu, bila je prirodni prekid u novonastalim linija ma odbrane otkako je Ukraji na započela svoj prodor prije otprilike nedjelju dana, izvje štava Asošijeted pres.

Guverner Harkovske oblasti Oleg Sinjegubov rekao je da je među tijelima ekshumi

ni spoljni uticaj uključujući i onaj iz Moskve“.

Ruske snage izvele su napade u regijama Herson, Mikolajiv, Harkov i Donjeck, navodi mi Rusinistarstvo.tvrde i da su ukrajinske

snage izvele neuspješnu ofan zivu u oblasti Herson.

- Dana 16. septembra Rusi su ubili dva civila u Donjeckoj oblasti: u Svjatohirsku i Bah mutu. Još 11 osoba je povrije đeno. Trenutno je nemogu će utvrditi tačan broj žrtava u Marijupolju i Volnovasuporučio je Kirilenko.

prajdaporeddogađajaDva

sa konopcem oko vratarekao je on. - Očigledno je da su ti ljudi bili mučeni i pogubljenidodao je on. Na masovnom groblju se navodno nalazi oko 440 tijela.

U izvještaju se navodi da je ni vo radijacije u najvećoj evrop skoj nuklearki ,,Zaporožje“ normalan. Kaže se i da su u bli zini elektrane zabilježena dva incidenta ukrajinskog gra natiranja, što Ukrajinci opo vrgavaju.

Estonska premijerka Ka ja Kalas rekla je da je vojna pomoć koju je Zapad pružio Ukrajini ključna u borbi pro tiv ruske invazije te da se mora i dalje održati politička volja da se ta pomoć nastavi.

- Ovo je prava slika Beograda i Srbije, poka zali smo da smo ozbiljna država - rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić nakon odr žane šetnje na konferenciji za medije. Iako nije prisustvovala šetnji, premijerka je na Prajd ,,poslala“ svoju partnerku Milicu Đurđić

je doprinijela sa oko 0,8 odsto svoje ekonomske proizvodnje zajedničkoj po dršci Ukrajini i nastaviće ovu pomoć „koliko god bude po trebno“, rekla je Kalas. Ukrajinski gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov još jednom se oglasio o napa du na rusku vojnu bazu blizu tog grada o kojem je izvijestio jutros. Kako kaže Fedorov, u ruskoj bazi na području Mo ločnji Limana u jugoistočnom dijelu oblasti Zaporožja izbila je i vatra koja je potpuno uni štila objekat, prenosi Kyiv In dependent.

Napetost

Uzavrela atmosfera Sama šetnja učesnika prajda je prošla u miru i trajala ne što više od pola sata. Učesnici prajda su simbolično pošli od zgrade Ustavnog suda koji je zabranu šetnje četiri puta pro glasio neustavnom, pa su kroz Tašmajdanski park došli do stadiona na Tašmajdanu gdje je održan koncert. Učesnici prajda su nosili zastave du ginih boja i transparente. Sve vrijeme dok su prolazili Taš majdanom zvonila su zvona na Crkvi Svetog Marka ispred koje je stajala grupa ljudi koji

loga, iz pera Mirka Đorđevića, ukažem na pogubnost te ideologije. Pri tom polazim od misli apostola Pavla „Po djelima ćete ih Poznatopoznati“.jedajepatrijarh Pavle

Kao prilog srpskoj konzervatinoj misli i potvrda destruktivnog djelovanja te ideologije na narod može ilustrovati i tekst Mirka Đorđevića „Hitlerovi pravoslavci“. Važno je da kroz djela i činjenja ideologa SPC ukažem na opasnost ovakve ideologije.

Tek što je izabran za patrijarha SPC Irinej je imao koferenciju za štampu. Nastojao je da bude umjeren i da daje dobre signale.

Međutim, tokom govora došlo je do ispada kad je patrijarh izjavio „da su muslimani dobri samo dok su manjina“. Istina je da se patrijarh odmah izvinio i saopštio da su njegove riječi istrgnute iz konteksta. Malo se komentarisala i izjava patrijarha Irineja za Crnogorce „Ne mogu da shvatim da Crnogorac ne prizna srpstvo kao svoju maticu, kao svoj narod. I mi se ovdje u Srbiji dijelimo na Šumadince, Bosance, Vojvođane, ali naša matica, naši koreni su u jednom naroduMeđutim,srpstvu“. ostaće zagonetno kako niko ne pominje izjavu Anastasija Jeftića iz 2004. godine, koju je dao iz Manastira Ćelije kod Valjeva, u kojoj kaže: „Muslimani jadni smrde, pošto jedu loj“.

Dimitrije Ljotić sa

NIKOLAJ VELIMIROVIĆ I VARNAVA ROSIĆ

falsifikat i da ga nije potpisao. Ubrzo se javio Amfilohije da je on to sam učinio i potpisao to pismo.

Neđelja, 18. septembar 2022.

Piše: Nikola BELADA

U Matici srpskoj objavljeno je navodno Nemanjino „Zavjetovanje o jeziku i pismu“. Nemanja piše „Čuvajte se čedo moje inojezičnika. Oni koji govore drugim jezikom su zlo, a u crkvi se kod nas koriste izrazi inoslavni – svi hrišćani koji nijesu pravoslavci“. Poznato je da je da je čuveni slovenofil Leontijev izjavio „zaostalost slovenskog istoka je najbolja odbrana od trulog zapada“. Kovanicu Leontijeva „truli zapad“ koriste Nikolaj Velimirović, govoreći kako srpski vojnici stalno govore o trulom zapadu. Dobrica Ćosić tumačeći izraz „truli zapad“ kaže: „zaostalost je naš početni kapital“. Isidora Sekulić 1922. godine izjavljuje „Zapad je ne samo truo, već i mrtav, budućnost pripada ruskoj misli“

Nikolaj Velimirović sa Ljotićevom vojskom

misterioznim okolnostima. Ostaće upamćen po izuzetnoj upornosti i protivljenju da Kraljevina Jugoslavija potpiše Međutim,Konkordat.ovdje je neophodno istaći da srpski patrijarh Gavrilo Dožić, koji je za vrijeme njemačke okupacije Jugoslavije bio u zatvoru, nikada nije podržao stavove Nikolaja Velimirovića i patrijarha Varnave Rosića u vezi Hitlera. Potrebno je istaći i da je Hitler veliki oslonac i propagandu imao iz djelovanja Ruske pravoslavne crkve koja je nastala u Sremskim Karlovcima 1922. godine. Episkopi te crkve pisali su poslanice i pohvalnice PosebnuHitleru.ulogu u afirmaciji Hitlera ima dr Dimitrije Ljotić Ubijen je 1945. godine prilikom bjekstva iz Srbije, preko Hrvatske, u Sloveniju. Propusnicu za ulazak u Sloveniju preko Hrvatske dao mu je Ante Pavelić. Mnogi poznati pisci iz ove oblasti Ljotića smatraju farisejem i licemjerom. Bio je toliko inspirisan Hitlerom, da mu je svakodnevno slao pisma. Poznato je da je komandant njegove vojske – zbora Popović isporučio Njemcima 260 đaka koji su Govorstrijeljani.nadodrom Dimitrija Ljotića odnosno besjedu držao je Nikolaj Velimirović, koji je tada prvi put upotrijebio izraz „nebeski narod“. Tom prilikom je izrekao i sljedeće: „Dimitrije, mudri dobrovoljče/ i Božji divni ugodniče/ što molitvom nebesa otvaraš/ i zlotvore duhom pokoravaš“. Sa Ljotićem u ovom tekstu završavam na način da je 2021. godine u Srbiji povodom Dana pobjede 9. maja organizovana akademija na kojoj su recitovane nekolike pjesme Dimitrija Ljotića iz njegove zbrirke pjesama „Tvrđava“.

ŠOVINIZAM I SRPSKA POLITIKA

„Hitlerovi pravoslavci“, čiji su ,,svetosavci“?

Valja istaći da su vješti interpretatori te konzervativne misli, prvenstveno slovenofila, Nikolaj Velimirović, Justin Popović, Dimitrije Ljotić, grčki đaci Amfilohije, Atanasije i Artemije, Irinej Bački, patrijarh Irinej, Dobrica Ćosić i dr.

Tom prilikom hvali Slobodana Miloševića i zbori „to što je započeto ako se produži urodiće izuzetno bogatim plodovima“.

Kroz riječi i djela nekih velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve i njihovih ideologa, iz pera Mirka Đorđevića, ukazujem na pogubnost te ideologije. Pritom polazim od misli apostola Pavla: „Po djelima ćete ih poznati“

U svojoj knjizi „Promene“ 1992. godine Dobrica Ćosić kaže „Buduća revolucija u ovoj zemlji u kojoj vladaju komunisti, staljinisti, titovci, treba da bude paljenje papira. Paljenje svih knjiga, svih tekstova i novina napisanih od komunista i pod njihovom vlašću. Paljenje svih revolucionarnih štampanih tekstova od prvog svetskog rata pa nadalje. Naša pismenost treba početi od Miroslavljevog jevanđelja“.

Malo je poznato da su takozvani pučisti u Sinodu SPC, na čelu sa Amfilohijem pokušali da smijene patrijarha Pavla, jer navodno zbog bolesti nije mogao da obavlja svoje dužnosti. Međutim, kako puč nije uspio, data je obavijest da je upućena „molba patrijarhu Pavlu da ostane na čelu SPC“. Dokazano je da ni molba ni tekst nijesu Tokomautentični.1990.godine pok. mitropolit Amfilohije imao je obiman intervju u NIN-u.

Narodna skupština Vojvodine razmatrala je Nacrt Statuta Vojvodine. Prilikom rasprave pojavilo se pismo Sinoda SPC da je Nacrt Statuta čist separatizam, komadanje Vojvodine, a u potpisu je bio bački vladika Irinej. Odmah se javio vladika Irinej i saopšto da je to pismo

Srpski patrijarh Inokentije u vrijeme vjenčanja Aleksandra i Drage Obrenović kaže „Drage je golubica i gugutka na srpskom prestolu“, a nakon njihovog ubistva izjavljuje „Odajem priznanje ubicama kao hristoljubivom vojimstvu što je uklonilo tiranina sa lica zemlje“?!

Posebnu ulogu u a rmaciji Hitlera ima dr Dimitrije Ljotić. Ubijen je 1945. godine prilikom bjekstva iz Srbije, preko Hrvatske, u Sloveniju. Propusnicu za ulazak u Sloveniju preko Hrvatske dao mu je Ante Pavelić. Mnogi poznati pisci iz ove oblasti Ljotića smatraju farisejem i licemjerom. Bio je toliko inspirisan Hitlerom, da mu je svakodnevno slao pisma. Poznato je da je komandant njegove vojske – zbora Popović isporučio Njemcima 260 đaka koji su strijeljani nacistima

U nastavku teksta govori se i o drugom „Hitlerovom pravoslavcu“, patrijarhu Varnavi Rosiću, rodom iz Pljevalja, čiji je obimni intervju 1937. godine objavljen u zvaničnom glasilu Hitlerove partije „Volkicher Beobachter“ gdje patrijarh Varnava ističe da Hitler vodi borbu koja služi na korist cijelom čovječanstvu, te da ta borba potiče iz idealističkih motiva i nema veze sa imperijalističkim ciljevima.

I još nešto o vladici bačkom Irineju. Govoreći o Zakonu o zabrani diskriminacije, govorio je da bi Njegoš bio osuđen za netoleranciju, a možda bi završio u Hagu.

tokom 2000. kada je sa tadašnjim kosovskim ministrom kulture potpisao Memorandum o razumijevanju, da bi pod pritiskom Artemija povukao potpis odnosno potpis je proglašen nevažećim. Jeste da je patrijarh Pavle opomenama otvorio put pokajanja, jeste da je govorio da neće veliku ni najmanju Srbiju po cijenu zločina, ali je i činjenica da se nije javno oglasio niti osudio činjenicu da su u ratovima 90-ih na teritoriji Republike Srpske porušene gotovo sve džamije (1186) i veliki broj katoličkih crkava (preko 500). Na kraju o ljudima i događajima se najbolje govori kad se kaže istina. „Poznajte istinu i istina će vas osloboditi“, to su riječi Isusa. Do spoznaje istine, sva borba za mjesto pod kišobranom patrijarha Pavla je licemerje.

Varnava, slično Nikolaju Velimiroviću, daje pohvale Hitleru za borbu protiv internacionalnih Jevreja koji ugrožavaju Evropu. Bio je patrijarh SPC od 1930. do 1937. godine. Umro je iznenada u 57. godini pod

U jednom od ranijih tekstova prezentirao sam srpsku konzervativnu misao i ukazao sam da to nije originalna misao već izvedena blijeda kopija konzervativne misli Evrope, a prvenstveno slovenofila Leontijeva i Homljakova. Takođe sam ukazao i na karakteristike te misli čiji je ideal srednji vijek, feudalna država.

PATRIJARHAKIŠOBRAN PAVLA

U daljem tekstu nastojaću da kroz riječ i djela ostalih velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve i njihovih ideo-

Dakle, u pomenutom tekstu navodi se da je netačna teza da su pravoslavci bili odlučno protiv hitlerizma, već se ukazuje da je Hitler imao upliv kod Srpske pravoslavne crkve i to već od 1935. godine, od poznate besjede Nikolaja Velimirovića na Kolarčevom narodnom univerzitetu, posvećene Svetom Savi. Tom prilikom je Nikolaj Velimirović izuzetno afirmativno govorio o Hitleru i veličao ga, što je opšte poznato i ne treba ponavljati. Ovom prilikom treba istaći da Nikolaj Velimirović u zvaničnom crkvenom kalendaru SPC ima dva zapovjedna dana ispisana crvenim slovima, a primjera radi, Sveti Sava ima jedan zapovjedni dan. Samo još da napomenemo da je Nikolaj Velimirović po mnogima najveći Srbin poslije Svetog Save i uz to i najveći antisemista, poznat kao vrstan pripovjedač i surov osvetnik.

,,BLAGOTVORNE“PORUKE

honorar od svojih knjiga ostavio crkvi, da je budilnik ostavio rodbini, ali se ne zna kome je ostavio svoj „stari kišobran“ od koga se nije odvajao. Preciznije, ko je sve bio pod kišobranom patrijarha Pavla tokom 90-ih godina i za vrijeme od dvadesetak godina dok je bio na čelu SPC. Utjehu nad odrom patrijarha Pavla potražila je „kosovka djevojka“ Biljana Plavšić. Ostaće upamćena da je sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem dobar dio Bosne posijala grobovima. Svi koji su tada počeli da govore santo subito (odmah svetac) za patrijarha Pavla, nijesu bili ni objektivni ni iskreni. Mnogi su manipulisali sa njim počev od Slobodana Miloševića do Vojislava Koštunice Ostaće upamćen po dva poniženja. Dao je blanko potpis Miloševiću da u Dejtonu zastupa sve Srbe ma gdje bili, da bi pod pritiskom Amfilohija i njegovih istomišljenika povukao taj potpis. Drugi put

DOLAZAK NA PRIJESTO

Elizabeta se poklonila majci i postala vladarka Velike Bri tanije i zemalja Komonvelta.

Delegaciju Federativne Narodne Republike Jugo slavije na krunisanju 2. juna 1953. predvodio je potpred sjednik Saveznog izvršnog vijeća Milovan Đilas. U delegaciji su bili i državni sekretar za spoljne poslove Koča Popović, general pukovnik i načelnik General štaba JNA Peko Dapčević, kao i privatni sekretar Martin Gabrićević. Na prijemu kod kraljice Elizabete Druge bili su svi šefovi dele gacija po 30 minuta i nije se moglo razgovarati o politici. Uručena im je medalja sa likom kraljice, odnosno datu mom krunisanja.

Pobjeda je 31. maja 1953. objavila na naslovnoj strani da je ,,jugoslovenska delega cija otputovala krunidbenim vozom za London“. Vozom su otputovale sve strane delegacije za krunidbene svečanosti, a proputovale su kroz IstogPariz.dana u specijalnom dopisu za Pobjedu iz Londo na objavljeno je da je London ,,pokriven zastavama, razno bojnim tkaninama, ukrasima, -transparentima“.Toneizgledaviše London nego čarobni grad, grad priča… Nikada sa toliko različi tog svijeta raznih boja, narod nosti, vjere, nošnji, uvjerenja. Oko Bakingemske palate vri kao u kotlu… Zlatne kočije sa bijelim ukrašenim konjima i veličanstvenim paževima. Kočije s kraljevima, prinčevi

Rođena je u Londonu 21. apri la 1926. Njeno puno ime je Eli zabeta Aleksandra Meri i najstarija je kćerka vojvode i vojvotkinje od Jorka, kasnije kralja Džordža VI i kraljice Elizabete. Njen otac je postao kralj nakon abdikacije brata Edvarda VIII 1936. godine, kada je postala nasljednica pri

- Prvi put u istoriji mlada dje vojka se popela na drvo kao princeza, a onda, nakon, pre ma njenim riječima, najuz budljivijeg iskustva u živo tu, sišla sa njega kao kraljica, napisao je u hotelskoj knji zi posjetilaca njen tamošnji tjelohranitelj Džim Korbet Princeza Elizabeta se uda la 20. novembra 1947. za grč ko-danskog princa Filipa. Njih dvoje su rođaci ,,u trećem ko ljenu“ preko danskog kralja Kristijana IX i britanske kra ljice Viktorije. Neposredno prije vjenčanja Filip je postao britanski državljanin, morao je da se odrekne pravoslavne vjere i pređe u anglikansku, da opovrgne vjernost grčkoj kruni i odrekne se titule prin ca od Grčke i Danske. Dobio je titulu vojvode od Edinburga i uzeo prezime Mauntbaten.

Pobjeda je 2018. pisala o godišnjici krunisanja kraljice Elizabete Druge

PODSJEĆANJE:

Njeno krunisanje bio je naj popularniji kraljevski doga đaj u 20. vijeku, a dolazak na prijesto ulio je novu energiju u bankrotiranu i ratom iscr pljenu Veliku Britaniju. Više od 100 miliona ljudi slušalo je prenos na radiju, a 27 mili ona je pratilo na televiziji pu tem BBC-ja prvo krunisanje koje je prenošeno na televi ziji. Velika povorka je tri puta prošla kroz Admiralty Arch i Trafalgar skver, tako da su svi posjetioci imali priliku da još dva puta vide kako izgleda. Kad je zvanično krunisana,

FNRJdelegacijupredvodioĐilasMilovan

Krunisanje Elizabete

U susret 65. godišnjici kruni sanja snimljen je dokumentar ni film, koji je komentarisala i kraljica, otkrivši koliko je to bi lo traumatično za nju. Vožnju u pozlaćenoj kočiji teškoj četiri tone, od Bakingemske palate do Vestminsterske opatije, u kojoj su krunisani svi britanski mo narsi od 1066. godine, kraljica je opisala kao ,,užasnu“, ističu ći da kruna ,,nije baš udobna“. Prisjećajući se svečanog dana, otkrila je i koliko se mučila sa svilenom haljinom za kruni sanje, prekrivenoj dijamanti ma, zlatom i srebrom. - Kada sam hodala po tepisi ma, nijesam mogla da se po mjerim - rekla je ona.

PORIJEKLO I BRAK

Detalje sa ceremonije i krunisanja prenio je čitalac Pobjede Milan Maretić iz Podgorice, zahvaljujući izu zetnoj ljubaznosti Alekse Đilasa, Milovanovog sina. Na svečanoj večeri do Milo vana Đilasa, sa desne stra ne, sjedjela je Stella Isaacs, markiza od Redinga i baro nica Svanboroua iz Velike Britanije i tokom razgovora na francuskom jeziku, pitala je Milovana da li je oženjen. Odgovorio je da je dobio sina 14. marta te godine, da bi mu ona kasnije poklonila benkice za Aleksu.

njima koristi morao je da ih drži dva pa i tri dana ranije, dobro snabdjeven ćebadima, ceradama, šatorima (radi zaštite od kiše) i suvom hranom - pisala je Pobjeda 4. juna 1953.

Na to je Pašić rekao: „Ovaj, ta ko mu je to zimi zima, a leti vru ćina“

- Ne možete da pogledate do lje, na tekst, morate glavu da držite uspravno. Jer, ako to uradite, slomićete vrat i kru na će pasti tako da krune no se i neke nepogodnosti, pored toga što su prilično važne - re kla je kraljica osmjehujući se.

Za sva nepočinstva koja su ra dili u periodu devedesetih go dina u Bosni i Hercegovini i na Balkanu srpskih sveštenici su dobili satisfakciju kroz Spora zum o prisustvu svještenika u Vojsci Srbije zaključenom iz među patrijarha Irineja i mi nistra odbrane Srbije Šutanov ca. Tom prilikom je patrijarh Irinej izjavio ,,da će to dati viši smisao služenju vojske“. Ministar nudi i pogodnosti da je početni čin sveštenika u voj sci kapetan, a može dobiti i čin pukovnika?! To što se tim spo razumom ukida pravo vojni ka da se izjasni da li podrža va uvođenje vjere u vojsci je Vojvodaizostalo.

•

Tako je princeza Elizabeta, ko ja je provela deset godina ni ne sanjajući da će postati kraljica, izbila na čelo liste onih koji će sjesti na britanski tron. Sa Edvardovom abdikacijom, teško breme inspirisanja, bo drenja i vođenja Velike Bri tanije tokom Drugog svjet skog rata, palo je na Džordža Šestog, stidljivog čovjeka sa govornom manom. Uprkos svim teškoćama, Džordž Šesti svoj zadatak je ispunio Februarabesprijekorno.1952. godine Džordž Šesti se razbolio, a Elizabeta i njen suprug princ Filip, koji su u braku tada bili pet godi na, odmijenili su ga u posje ti Keniji. U noći između 5. i 6. februara, kralj je preminuo. Samo, ona to nije znala do ka sno tokom večeri. Dok su bo ravili u lovačkoj kolibi, Filip se odazvao na telefonski poziv -kralj Džordž Šesti je umro. Svojoj supruzi je saopštio vi jest, a ona je već bila kraljica. Imala je 25 godina.

Pobjeda je prije više od četiri godine, 2. juna 2018. godine, podsjetila na 65. godišnjicu od krunisanja britanske vla darke koja je bila najduže na tronu, a preminula je 8. sep tembra 2022. godine.

PODGORICA - Britanska kraljica Elizabeta Druga imala je 26 godina kada je stupila na prijesto 1952. go dine, a krunisana je godinu nakon toga, 2. juna 1953.

Bijelih orlova Mi lan Lukić – zloglasni bosan ski ubica, koji je spalio preko sto živih ljudi napisao je knji gu „Ispovijest haškog sužnja“. Promocija knjige je bila u Hra mu Svetog Save na Vračaru. Prilikom snimanja filma o zlo činima pod nazivom „Ustanič ka ulica“ trebalo je da govori tužilac za ratne zločine Srbi je Vladimir Vukčević. Kad je počeo da govori režiser mu je rekao: „Ne, ne može to da bu de radnja filma. Neće nam pu blika vjerovati. Pa toga nema ni u horor filmovima“. Tuži lac Vukčević je odgovorio: „U stvarnosti su te radnje mnogo gore od radnji u horor filmovi ma, jer se to stvarno dogodilo“. Napisao je Dobrica Ćosić da su Albanci na Kosovu „najgo ri ološ i etnički talog Balkana“. Akademik Vladan Đorđe vić osnivač Srpskog lekarskog društva napisao je „Ti se Al banci znaju okačiti za repo ve o drveće i ne razlikuju še ćer i Nakonsneg“.onoga što je učinio Ga vrilo Princip u Sarajevu 10. jula 1914. godine, baron Gizl je predao ultimatum Srbiji i odredio 48 sati za odgovor. Po stojalo je ogromno intereso vanje evropske javnosti, ma da se već naslućivalo kakav će biti odgovor Srbije. Pred sjednik Vlade Srbije Nikola Pašić izlazi iz palate gdje ga čekaju mnogobrojni novina ri. Bečki novinar se obraća Ni koli Pašiću: ,,Gospodine mini stre, u ovom trenutku Evropa i svet očekuju od vas nekoliko re či, jer se tmurni oblaci rata već vide, makar dve reči“

Nosila je i prepoznatljivi zlat ni kaput koji je izrazito neu doban i težak, a proces pro glašenja nove kraljice trajao je gotovo tri sata.

Srpski patrijarh Inoken tije u vrijeme vjenčanja Aleksandra i Drage Obrenović kaže „Drage je golubica i gugutka na srpskom prestolu“, a nakon njihovog ubi stva izjavljuje „Odajem priznanje ubicama kao hristoljubivom vojim stvu što je uklonilo tiranina sa lica zemlje“?!

Uspravne glave cijelog vijeka

13Neđelja, 18. septembar 2022. Povodi / Podsjećanja

Da i ja zaključim: U prolje će je proljeće, a na jesen li šće pada.

Njeno krunisanje bio je najpopularniji kraljevski događaj u 20. vijeku, a dolazak na prijesto ulio je novu energiju u bankrotiranu i ratom iscrpljenu Veliku Britaniju. Više od 100 miliona ljudi slušalo je prenos na radiju, a 27 miliona je pratilo na televiziji putem BBC-ja prvo krunisanje koje je prenošeno na televiziji

Tog 2. juna 1953. nosila je dvije krune: krunu Svetog Edvarda od 2,2 kilograma (koju nakon toga nikada nije stavila na gla vu) i dijamantsku imperijalnu državnu krunu, koju nosi pri likom zvaničnih događaja kao što je početak rada parlamen ta, gdje javno čita program bri tanske vlade.

- Trotoari, balkoni i prozori na kućama u ulicama kojima se kretala povorka, pretvo reni su u skupocjena mjesta. Osrednje mjesto koštalo je 3.200 dinara. Bilo je i besplat nih, ali onaj ko je želio da se

jestola. Tokom Drugog svjet skog rata, Elizabeta je radila kao mehaničarka u teritorijal noj odbrani Londona. Bila je izuzetno dobra u popravljanju kamiona, a vozila je i kola Hit ne pomoći. Ona je takođe jedi ni ženski član kraljevske poro dice koji se priključio vojsci za vrijeme Drugog svjetskog ra ta, kao i jedini živi vladar koji je učestvovao u tom ratu. Elizabeta nije trebalo da po stane kraljica. Kao prvo di jete vojvode i vojvotkinje od Jorka, bila je treća u redu za tron, poslije strica Edvarda, princa od Velsa (kasnije kralj Edvard VIII) i oca Džordža. Međutim, kad je kralj Edvard abdicirao 1936. da bi se ože nio Volis Simpson, Elizabe tin otac postao je kralj, a Eli zabeta prvi nasljednik trona.

ma, princezama, lordovima, baronima, baronicama i svima onima u kojima teče plava krv, kočije sa državni cima iz svih krajeva svijeta, jedinice kraljičine grade, odabrane grupe Komonvelta. Sve će to u veličanstvenom koraku proći pored miliona gledalaca koji će morati da ustanu tog jutra najkasnije u četiri sata da bi se dokopali svojih sjedišta od četiri ili šest funti duž puta ili možda sku pljih, da vide najpompezniju i najglomazniju krunidbenu svečanost koja je ikada odr žana od doba Viljema Osvaja ča do naših dana - objavljeno je u Pobjedi 31. maja 1953. Četvrtog juna (Pobjeda je tada izlazila četvrtkom i nedjeljom, prim.aut) objav ljena je u vrhu treće strane informacija o krunisanju.

Kako je Pobjeda izvijestila o krunisanju 1953.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pohvalno je, kako je kazala, što uprkos svemu, brojni au tori uspijevaju da završe svo ja ostvarenja.

Za male kinematografije ka kva je Crne Gore, kako je ka zao Đurović, nije neočeki vano da nema premijera u jednoj godini, posebno ima jući u vidu period korone i sve što nas je snašlo posljed njih nekoliko godina.

- Rad na jednom filmu obič no traje četiri–pet godina, a korona prekid, usporavanje finansiranja stranih i doma ćih filmskih fondova, kao i otkazivanje skoro svih zna čajnijih festivala ili njihove redukcije na onlajn formate, zaustavili su svuda proizvod nju, ne samo kod nas. Takođe, treba podsjetiti da je u perio du od Drugog svjetskog rata

– Ponekad se začudim da išta funkcioniše ovdje (jer naši moraju ići u inostranstvo za većinu –djeloautoruju,kontinuiteta.želomnerilaiuznamtografskiljivijitiponavljampostavljenafilmskaskijuni,ljudinamaposebnoprocesa,postprodukcijskihnemamoihovdje),sanovimpromjevlasti,namještanjemkojisuljubazniisrdačalikojimoždanepoznadovoljnonacionalnifilmkontekst.Jednostavno,umjetnostjebilazaunašojzemlji(togodinama)iefektezapostavljenostisuvidnegonekakavkinemakontinuitet,kojinenidalijeikadapostojaopost-JuCrnojGori.Mislimdajekovidpandemijauspomnogefilmskeprojekte,samokodnasnegoiucijesvijetu,takodaseitumonaćiopravdanjezaprekidUsvakomslučačestitamsvakomfilmskomkojiuspijedadovršiuovakvimokolnostimaispričalajeBogojević.

Sljedeće premijera

MLADI AUTORI

Najsrećnija filmska godina bila je 2011.

je dosta mojih ne NAŠA TEMA: Crnogorska kinematografija u 2022. godini nije imala nijednu premijeru

Budući da je Maja Bogojević često dio žirija međuna rodnih festivala, zapazila je i da je percepcija o crnogor skom filmu među kritičarima i teoretičarima prilično –„valovita“.Kaoifilmski talasi, i recepcija, odnosno, percepcija fil mova se mijenja. Mislim da se buđenje (neki su to nazvali čak renesansom) crnogorskog filma desila 2011. koja je bila i najsrećnija filmska godina, kada su snimljena čak četiri dugometražna igrana filma, a dokumentarac Vladimira Perovića dobio čak šest nagrada na regionalnim festivalima. Ta sreća se nije ponovila i kao da nam je opet potrebna. Moguće je da baš sljedeća godina bude „nova“ 2011, kada očekujem završetak produkcije i premijere bar tri-četiri dugometražna filma koji se snimaju ove godine ili će biti u završnoj fazi sljedeće. Ne treba zaboraviti i kratke i animirane filmove – kazala je Bogojević.

– Ne mislim da je to sada ne ki poseban problem iz makar dva razloga. Prvi je taj što će mo u 2023. godini imati čak šest gotovih filmova, pa će se nadoknaditi sve. Takođe, tre ba se podsjetiti vremena kada po desetak godina uopšte ni jesmo imali ni jedan film i sa tog aspekta percipirati kvali tet sadašnjeg trenutka, te ko liko je, zapravo, teško i slože no napraviti film – kazao je ToVukčević.štoove godine nije bilo filmskih premijera kao ve liki nedostatak ne posmatra ni Bogojević, koja je podsje tila na fakte koje posmatra kao manjkavosti u našoj ki –nematografiji.Nebihmnogo paničila oko ovog izostanka kontinuite ta, jer je u Crnoj Gori sve ka snilo, u odnosu na region, sa kinematografskim instituci jama – i sa osnivanjem Film skog centra i sa reevaluacijom Kinoteke i kinotečkih djelat nosti, drugim institucijama, filmskim časopisima itd. od presudne važnosti za film. U kombinaciji sa nedostatkom školovanog đujućajecijskogsnimateljskog,montažerskog,postprodukidrugihkadrova,niovasituacijaprevišezaču–reklajeona.

poput izbora, promjena, te da su i kasnili konkursi.

Našim autorima, kako je Bo gojević rekla, ne nedostaje ni ideja ni inicijativa, ali one su možda manje univerzalne.

Maja Bogojević Nikola Vukčević Ivan Đurović

PODGORICA – Na kraju sezone regionalnih i me đunarodnih filmskih festi vala kao činjenica izdvaja se to da crnogorska kine matografija nije imala ni jedno premijerno prikazi vanje nekog ostvarenja na kome je naša zemlja bila ve ćinski producent. Izosta nak kontinuiteta negativno se odražava na imidž, sna gu i kapacitet jedne grane umjetnosti do koje je sta lo svakoj ozbiljnoj državi, ali nužno ne znači da je to simptom propasti ili naja va raspadanja kinemato grafskog sistema koji je s teškom mukom uspostav ljen u Crnoj Gori.

– Prije svega, to je višegodišnji proces koji traje između šest i

Ilustracja

14 Neđelja, 18. septembar 2022.Kultura

PAUZA

do 90-ih snimljeno ukupno 14 filmova, na kojima je (u okvi ru Jugoslavije) Crna Gora bi la većinski producent. Deša valo se i u vrijeme SFRJ, koja je voljela i finansirala filmo ve, da prođu godine, a da Crna Gora ne snimi film. Podsjetiću da čak i neki od najznačajnijih crnogorskih filmova, kao ,,Le pota poroka“, zapravo nijesu crnogorski filmovi u smislu producentske kuće koja stoji iza njih – kazao je on. Mi jesmo, kako je podsjetio, imali dobre rezultate posljed njih godina, pa smo, izgleda, navikli na to da imamo pre mijere svake godine.

DUG PROCES

– Taj novac, namijenjen za ki nematografiju, došao je tek pred kraj prošle godine. Sa druge strane, nije da se nije radilo, naprotiv. Snimljena su tri nova i završena još dva fil ma, tako da će sljedeće godi ne premijerno biti prikazano od tri do pet domaćih dugo metražnih igranih filmova. Iz svega ovoga slijedi da će slje deća godina biti jako uspješ na, ali praktično svaki od ovih filmova su započeti u godina ma prije korone. Zato ne bih insistirao na tome, jer će is pasti da će sljedeća godina biti nevjerovatno uspješna, a ova siromašna, što je samo sti caj okolnosti, jer se upravo u ovoj godini snimilo tri filma. Od svega ovoga smatram da je jedino bitno koliko ćemo fil mova imati na značajnim fe stivalima, a ne na palanačkim zabavama koje se ovdje pre zentuju kao veliki uspjesi –rekao je on. Kada je u pitanju snimanje filmova, Vukčević je podsjetio da često zabora vimo da se radi o procesu koji traje, te da je filmskim stvara ocima potrebna jača institu cionalna pomoć.

Zabrinjava migracija talenata

Premda jednogodišnje odsu stvo sa važnih festivala može da ostavlja negativan utisak, ovakav rezultat nije neobičan, niti neočekivan, sagledava jući prije svega pauzu koja se desila u posljednje dvije godi ne, usljed globalne epidemije korona virusa. To tvrde i Po bjedini sagovornici – produ cent Ivan Đurović, reditelj Nikola Vukčević i filmska kritičarka Maja Bogojević Umanjujući negativne efek te diskontinuiteta u produkci ji, oni, međutim, ukazuju i na neke ukorijenjene probleme sa kojima se naša kinemato grafija još nije izborila.

osam godina. Država ga kroz filmski centar sufinansira sa 50 odsto, tako da u složeno stima procesa koprodukcije i apliciranja na međunarod nom nivou treba obezbije diti tih nedostajućih 50 od sto, što opet nije jednostavan proces. Ono na čemu može da se radi, da bi se proces uči nio podnošljivijim, jeste po dizanje procenta sufinansi ranja na makar 60 odsto, kao i proces digitalizacije grad skih bioskopa, koji je otpočet ne bi li se napravila značajnija podrška za djelatnost distri bucije i vraćanja jednog dije la uloženog novca – kazao je IakoVukčević.fakti pokazuju da se u drugim rekaosamojeje,jeteželjudi,ćaosanivouvećmajuPočeletinavirajuvlačeTVproturiligledaoca,stranejepolitičkataalnihtržišterija,ogromanprodukcioni–rodnivića,bijionoštem,komparacijuglasnira,kinematografijamapostjugoslovenskimvišestvaPobjedinisagovornicisasudajeteškopravitisanašimtržiprijesvegazatoštojeneuporedivomanje.USrse,premariječimaĐurotrenutnodešavanepri,,bumsnimanja“.USrbijisetrenutnodešava,,bum“,snimasebrojfilmovaiTVsealičaknitoznatnovećeodnašegnemožeizreprihodadapokrijesvasnimanja,većjeupitanjuborbaizmeđudvipolitičkisuprotstavljenekojeseborezasvakognebilimuupauziinformativu.Dakle,serijamaifilmovimaprigledaoce,onadaimserdnevnikeislično,tesetajnačinpokušavauticanaštovećejavnomnjenje.suiuBosnidasesniTVserije,uHrvatskojodavno,alinamanjemnegouSrbiji.,,Bum“snimanjemuSrbijipovejeicijeneiopremeibrojpajesadatamomnogosnimitifilm.Evidentnodapostojejakodobreserialijemnogovišeovihkosesnimajunabrzinuičinetajprokletikvantitet–jeĐurović.

– U smislu filmskog jezika koji komunicira sa publikom planete, a više su lokalizova ne na naše male priče, male miljee, što nije loše, ali to su više hermetične priče razu mljive samo nama, a manje autentične – ovo inače ponav ljam godinama i kao profe sorka teorije i kao filmska kri tičarka. Autentičnost emocija – bez produkcijske piroma nije, vatrometa i budžetske ekstravagancije, nešto je što jednako cijene i prepozna ju i kritičari i publika svijeta. Tu nema greške. Mislim da su naši mladi autori – a me đu njima

Đurović je podsjetio da su se posljednjih nekoliko godina, pored korone, desile stvari

godine očekuje se nekoliko

– Iako ovo sada može djelova ti kao loš rezultat, lično sma tram da nije. Naš film „Roda“ (red. Isa Ćosja) je završen, ali čekamo poziv na neki festival A kategorije za svjetsku pre mijeru. Ono što treba više da nas interesuje je pitanje da li će nam neki kvantitet u pro izvodnji filmova pratiti kva litet istih – rekao je Đurović. Sličnog stava je i Vukčević.

kadašnjih studenata kojima se divim da, uopšte, mogu napraviti neko djelo pod ova kvim uslovima – pod velikim pritiskom da proizvedu neko epohalno djelo. Treba da se opuste i snimaju autentični je priče – priče „iz utrobe“ –ispričala je ona.

Alesandro Kadario D. E.

„Poslije zime“ u selekciji LIFFE-a, glavni gost Milčo publikuNajvažnijeMančevskijeokupitikojapoštuje film djela Slobodana Slovinića

Ove godine, jedna od glavnih zvijezda festivala je makedon ski reditelj Milčo Mančevski, dobitnik nagrade „Živojin Ži ka Pavlović“ za afirmaciju re gionalne filmske umjetnosti u svijetu. On je izjavio da je za fe stivale najvažnije da okuplja ju publiku koja poštuje film. - Ovo je jedno toplo, prisno mjesto. Jedan festival gdje se poštuje film i gdje se ljudi vo le. To je vjerovatno i najvaž nije za bilo koji filmski festi val – rekao je Mančevski na konferenciji za novinare u Le skovačkom kulturnom centru, koji je i organizator LIFFE-a. Povodom svog dugometraž nog prvijenca i „Prije kiše“, za koji je dobio prestižne nagra de, Mančevski je rekao da mu je najinteresantnije to što lju

- Predstavlja mi veliko zado voljstvo što sviram sa CSO, jer je dio orkestra moja generaci ja, koja je studirala na Cetinju – rekao je istaknutibraXVIjukogPublikunalnaajeladagentkinjom,Govorećiocijeniohtjevna.podiže,-pogledzahtjevnomkovićsolističkukompozicji,Govorećion.oŠostakovičevojukojojjeimaointerpretaciju,Džajekazaodaseradiovrlodjelukojenaprvineodajetakavutisak.KadsetempokompozicijepočinjedabudezaNeobičnojedjelo–jeDžaković.osaradnjisadiriDžakovićjekazaojepripremazakoncertbiodlična,navodećidasupritogaimaliprijateljskiodnos,dajeovobilaprvaprofesiosaradnja.upredsezoniMuzičcentraCrneGoreočekujoštrikoncerta,aotvaranjesezonećebiti30.septemkadaćeCSOpredvoditiitalijanskidirigent

U Baru otvorena izložba djela „Primorske strukture“ Slobodana Slovinića

Djetinjstvo i igra su najbitniji za stvaranje

– Kada su mladi ljudi u pita nju, činjenica je da se nikada ovdje nije više snimalo koliko u posljednje vrijeme. Ko god hoće da radi kako treba, ima posla, tako da svi koji tako ka piraju rad na filmu, a ne kao isprazno polemisanje, mo gu lijepo da žive od toga. Ka da smo mi bili mladi, poči njali smo bukvalno od nule, pa smo ipak uspjeli da se iz borimo da snimamo. Svi ko ji sada počinju, dolaze na po prilično gotovo, pa se njihov eventulani angažman svodi isključivo na pitanje njihove iskrene želje da se bave ovim poslom, te i imanja ili nema nja radnih navika i motiva, a priliku ipak svi i to relativno brzo i lako dobiju. Zato uzmi mo kao dobar primjer ljude koji ovdje dođu iz većih sre dina koliko odmah pokažu (mnogo veću) želju, motiva ciju, umnogome ozbiljniji pri stup obavezama, jer znaju šta znači dobiti priliku na filmu – rekao je Vukčević,Đurović.sadruge strane, smatra da se posljednjih go dina dešava migracija talena ta iz naše sredine.

zika za crtani film, kao ne ki muzički igrokaz, gdje se pokazuju različite emocije –od lirskog sviranja do jednog cirkusantskog, banditskog. Tako da je Šostakovič izazov sam po sebi. Imao sam lakši dio, jer je koncert prvenstve no za klavir, dodata je truba, pa je tu i gudački orkestar u kojem je svaka grupa instru menata imala solističke dio nice. Tako da je to bila jedna kamerna svirka, u kojoj smo svi disali zajedno i to se osje tilo – naveo je Arsić.

NEOBIČNO DJELO

di reaguju veoma emotivno na taj film, i to ne samo ljudi iz na ših krajeva, nego univerzalno. - Pišu mi i prilaze ljudi iz Bra zila, Kine, Italije. Uvijek se pitam koja je tajna, zašto je taj film izazvao takve reakci je. Znam da je nabijen jakim emocijama. Kada smo ga sni mali, bilo je izuzetno teško praviti taj film. Možda se ne što od toga prelilo na veliko platno – rekao je Mančevski. Publika 15. LIFFE-a, čiji je se lektor reditelj Ognjen Svili čić iz Hrvatske, imala je prili ku da sinoć, pored crnogorskog ostvarenja „Posle zime“, vi di i film „Strahinja Banović“ Stefana Arsenijevića, dok je u Dvorani LKC-a prikazan „Men of Deeds“ rumunskog reditelja Paula Negoeskua, koji je dio selekcije ,,Divlji film“. R. K.

– Po ovom pitanju sam poseb no zabrinut, jer već nekoliko godina traje jedna uočljiva migracija u pravcu Beograda i Zagreba, zbog većih prilika snimanja. Država bi se mora la pozabaviti time, napraviti analizu i ponuditi rješenja –objasnio je on.

je da podrže ovu priču i da iz njedrimo još dirigenata u bu dućnosti – istakla je Marcano. Na pitanje šta je opredijelilo da se bavi dirigentskim pozi vom u Crnoj Gori, Marcano je pojasnila da je pored smje ra Opšta muzička pedagogi ja, koji je studirala na inicija tivu profesora Igora Simovića, upisala i smjer Orkestarsko di -rigovanje.Tojenajbolji izbor koji sam napravila u životu, jer sam iza brala najljepšu profesiju na svijetu – rekla je ona. Arsić je rekao da su utisci na kon koncerta odlični, kao i da

On ih interpretira autentič nim ekspresivnim likovnim jezikom u tehnici masne kre de, akvarela i crnog krejona na papiru – istakla je Ilić-Gazdić.

Pozitivna energija stigla i do publike

PODSTREK

Nakon koncerta, Marcano je kazala je da je zajedno sa or kestrom rad i energiju sa pro ba prenijela na publiku. - Ovo je moj prvi veliki proje kat sa CSO, velika mi je čast. Nadam se da neće biti posljed nji nastup – kazala je Marca no za PR Govorećicentar.orepertoaru, Mar cano je pojasnila da se radi o djelima iz poznog romantiz ma i XX vijeka.

Kada je u pitanju stanje u na šoj kinematografiji i uticaj na mlade stvaraoce koji tek tre ba da stasavaju, naši sagovor nici imaju različite poglede.

Marcano, koja je studentkinja postdiplomskih studija dirigo vanja u klasi prof. Igora Simo vića na Muzičkoj akademiji na Cetinju, po prvi put je nastu pila sa CSO, a na repertoaru su bile kompozicije: „Koncert za trubu, klavir i gudački orke star u c-molu op. 35“ Dmitri ja Šostakoviča i „Simfonija u d-molu“ Sezara Franka. Kao solisti na koncertu su nastupi li prva truba CSO Aleksandar Arsić i pijanista Amir Džako vić, redovni profesor na Uni verzitetu umjetnosti u Tirani.

- Bilo je izazovno, jer su djela stilski drugačija. Ali, sa druge strane, imala sam profesio nalne muzičare na koncertu i znala sam da bi odabirom ovih djela mogao da bude baš dobar koncert – rekla je Marcano. Orkestar je, prema njenom mišljenju, pozitivno reago vao na ideju da ona nastupa sa njima, navodeći da su je to

- Dirigentski kadar je deficita ran u Crnoj Gori. Lijepo bi bilo da se uključe druge instituci

- Slike, grote, more, priobalje, plićaci i školji i njihove struk ture su njegova inspiracija.

Autor je zahvalio Kulturnom centru Bar na organizaciji i publici koja je došla da vidi njegove radove.

Budući da je kod nas, prema riječima Bogojević, publika dosta filmski nepismena, po trebno je početi sa opisme –njavanjem.Uvestipredmet filmski je zik ili slično u školama, da bi vidjeli kako to pogađa mlade stvaraoce za koje je sve što je starije od 2015. godine – pre staro. Dakle, radi se o novim generacijama koje nijesu ni čule za Antonionija, Felini ja, Pazolinija, nedavno pre minulog Godara i počinju graditi svoje filmske narati ve sa holivudskim filmovima.

Otvarajući izložbu, istoričar ka umjetnosti Katarina Gaz dić Ilić kazala je da se ciklus „Primorske strukture“ sasto ji od 70 radova, manjih forma ta. Ona je, kako prenosi portal Bar Info, objasnila da je ciklus „Primorske strukture“ posve ćen Slovinićevom zavičaju, mitskom gradu Ostrva bla ženih, Budvi i njenoj prirodi.

IZAZOVNO

On je za Radio Bar i Bar In fo podsjetio da je prije dvije godine izlagao u Baru ciklus nastao poslije boravka u Pari zu „Pariske reminiscencije“. - Najmanje desetak puta sam izlagao u ovoj galeriji, koja je prelijepa i lijepo osvijetlje na. Važno je i da je na dobrom mjestu, da ljudi navrate kada šetaju, da je, što se kaže, pod nogom. Katarina Gazdić-Ilić je izložbu postavila jako do bro, veoma sam zadovoljan, kao i katalogom i uvodnim tekstom – kazao je Slovinić. On smatra da su djetinjstvo i igra najbitniji za umjetnike. - Ako čovjek, vremešan kao ja, odluči i tada da se igra, ili se igra dok slika, to je ve lika stvar, jer u igri se stva raju najljepše stvari – kaže SlovinićSlovinić.je istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. godine. Jedan je od osniva ča Crnogorske panevropske unije. Osim slikarstva i likov ne kritike, bavi se publicisti kom. Učestvovao je u radu vi še slikarskih kolonija, kreirao preko 400 projekata unutraš njeg uređenja. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, autor je nekoliko knjiga, dobitnik Trinaesto julske nagrade… Živi i radi u Budvi.

Ako misle da mogu da ima ju talenta da grade karijere u Holivudu ili bilo gdje bez po znavanja filmske istorije i kul tnih filmskih autora, ja sam za. Ali, onda, to postaje global ni problem, ne samo naš. Pod strek treba da im budu mali filmovi skromnih autora, po put Alekse Radunovića, koji je, kao ne-filmski čovjek, us pio snimiti odličan film o Po dgorici za samo 14.000 eura – „Lijenština“. Takvi filmovi treba da im budu podstrek, a ne nedostatak kontinuiteta –ispričala je ona. S. VIŠNJIĆ

Sa koncerta u Muzičkom centru centaPRR InfoRBa cultSee

Džaković je kazao da su utis ci nakon koncerta izvanredni.

- To su, na neki način, moji ,,kaprićosi“, što je Goja govo rio, jer nastaju u jednoj svoje vrsnoj stvaralačkoj igri. Nije uvijek dobar rad koji je najve ći, nego su nekad lijepi i mini jaturni radovi, direktno iz sr ca i duše izbačeni na papir, to su za mene najbolji radovi –kazao je Slovinić.

Sa otvaranja izložbe

- Kada imate profesionalni or kestar, nije teško da radite sa njima. Ideju da sarađujemo su podržali svi muzičari orkestra.

je sjajna atmosfera bila na pro bama dok su pripremali kon -cert.Mislim da je publika mogla da osjeti tu pozitivnu energi ju. Kao članovi orkestra smo izuzetno zadovoljni. Najvaž nije je da su Crna Gora i region dobili novo dirigentsko ime, o kojem će se, nadam se, tek ču ti šire – Ivu Marcano – naveo je Arsić za PR -nomjesolističkukompoziciju,Komentarišućicentar.Šostakovičevuukojojjeimaointerpretaciju,Arsićrekaodaseradiozahtjevdjelu.Njegovodjelojekaomu

15Neđelja, 18. septembar 2022. Kultura

PODGORICA – Crnogorski simfonijski orkestar, pod upravom mlade dirigentki nje Ive Marcano, održao je koncert u Muzičkom cen tru Crne Gore.

plo primili i da im je bila pre divna saradnja.

LESKOVAC – Dugometraž ni igrani film „Poslije zime“, u režiji Ivana Bakrača, pri kazan je sinoć u okviru glav ne selekcije 15. skimdukcijecrnogorskejefilmskeinternacionalnogLeskovačkogfestivalarežije(LIFFE).Ovojošjednoučešćeunizuovevećinskekopronaregionalnimfilmfestivalima.

A. Đ. Crnogorski simfonijski orkestar, pod upravom Ive Marcano, nastupio u Muzičkom centru

BAR – Izložba djela „Pri morske strukture“, autora Slobodana Slovinića, otvo rena je u galeriji „Velimir A. Leković“.

Milčo Mančevski

Bio je to mukotrpan rad, ali uz dosta smijeha, radosti i lijepe atmosfere – rekla je Marcano. Upitana da li ima u planu da nastavi saradnju sa CSO, s ob zirom na to da orkestar nema šefa dirigenta, Marcano je re kla da u ovom trenutku ne mo že da otkriva planove.

šao

Dan će, osim glavnog dijela finala, obilježiti i revijalni turnir sportskih novinara. Turnir je poseban i zbog premijernog učešća dama, koje će u takmičenje biti uključene u konkurenciji mješovitih parova. Nagradni fond završnog tekbol turnira iznosi 1.500 eura.

Antić je kazao da posjetioce na Trgu Svetog Petra očekuje interesantan program i lijepo druženje.

denović, Janik, Neto, Ivanović (od 84. Vukčević), Dapčević (od 67. Habibović), Vuković (od 82. Mirković), Maraš (od 84. Radunović), Radusinović, Prelević, Božović.

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 700 Sudija: Nikola Cvijović (Budva) Golovi: 1:0 Vučić u 33, 1:1 Montenegro u 48, Vuković u 50. kartoni: Krstović (Sutjeska), Todorović (Arsenal)

Štutgart – 3:1. Golove za tim iz Frankfurta postigli su Rode, Kamada i Jokić, a na drugoj strani Tomas. Borusija Menhengladbah je

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Osmanović, Marstijepović (od 63. Krivokapić), Kašćelan (od 72. Sklender), Vukčević, Alhasan (od 88. Vraneš), Popović, Macanović, Obradović, Čavor (od 63. Globarević).

2:1

Tim iz Minhena ne blista u pr-

nički šesnaesterac u kojem je došlo do kontakta između Đukanovića i Smiljanića. Pao je igrač gostiju, iz Mornara su tražili penal, ali je sudija Bošković pokazao da se igra Početkomnastavi.nastavka sve je riješeno – Budućnost je duplirala vođstvo preko fudbalera koji su bili akteri prvog pogotka, samo su sada uloge zamijenjene. Bakić je asistirao, a Petrović iskosa sa desne strane, oštrim prizemnim udarcem, krunisao lijepu akciju u 53.

Bavarci su bili apsolutni favorit, ali umjesto očekivane pobjede – doživjeli su krah na ,,WWK Utakmicaareni“.jeriješena u 59. minutu kada je Mergim Beriša savladao Nojera. Pokušavao je Bajern da okrene, ali ne samo da nije mogao do trijumfa već ni do remija.

bila ubjedljiva protiv Lajpcica pred svojim navijačima –3:0. Dvostruki strijelac bio je Hofman, a upisao se i Bensebaini. D. K.

BUNDES LIGA (7. KOLO)

ZETA: Karadžić, Cmiljanović (od 81. P. Vukčević), Rakočević (od 72. Popović), Kalačević, Mihaljević, Ukšanović, Peruničić, Puletić, Muratović, Miranović, Radusinović (od 72. Đ. Vukčević).

16 Neđelja, 18. septembar 2022.ArenaFudbal VASILJEVIĆS.

Žuti

PODGORICA - Na pauzu zbog obaveza reprezentacije – s gužvom na vrhu. Nakon prvog kruga Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, tri ekipe bodovno su izjednačene na čelnim pozicijama. Budućnost i Sutjeska, poslije pobjeda nad Mornarom (2:0), odnosno Arsenalom (2:1), sustigle su Dečić koji je remizirao sa Jezerom (1:1), Jedinstvo je u Pljevljima savladalo Rudar (3:0), a Petrovac je u Danilovgradu bio bolji od Iskre (2:1).

MERIDIANBET 1. CFL (9. KOLO): Samo

venstvu, o čemu svjedoči činjenica da je sakupio tek 12 bodova od mogućeg 21, te da je četvrti na tabeli, uz nepotpuno kolo. Borusija Dortmund je u vrelom derbiju savladala Šalke (1:0), a jedini pogodak postigao je sedamnaestogodišnji Jusufa Mukoko u 79. minutu.

Budućnost je uradila sve što je trebalo uoči dvonedjeljnog odmora – ,,plavi“ su savladali Mornar (2:0) i poravnali se na vrhu tabele sa Dečićem i PobjeduSutjeskom.pod Goricom kreirali su fudbaleri koji su postigli po gol i razmijenili asistencije – Bakić je u 15. minutu upisao prvijenac u dresu podgoričkog kluba, a Petrović u 53. otklonio svaku dilemu oko Nijesuepiloga.Podgoričani blistali, ali su bili dovoljno dobri da bez problema opravdaju ulogu favorita protiv Barana koji su kapitulirali nakon kiksa, a poslije drugog primljenog pogotka bilo je kasno da se rezultatski oporave. Početna nesigurnost Budućnosti i nekoliko olako izgubljenih lopti, od kojih je najrizičnije bilo kada je golman Dragojević direktno u noge odigrao protivničkom igraču. Uslijedio je pas za Grbića koji je sebi dao predug for i omogućio kapitenu domaćina da se ispravi za pređašnju Brzogrešku.su se ,,plavi“ posložili na raskvašenom terenu, a nije im puno trebalo da povedu. Krenuo je da teče 15. minut kada je Bakić iz šesnaesterca kaznio neodlučnost Smiljanića i Lambulića, koji se nijesu razumjeli nakon povratnog pasa Petrovića Podgoričaniglavom. nijesu nastavili u visokom ritmu, a imali su sreće da ne prime gol u finišu prvog poluvremena od tandema svojih bivših igrača. Grbić je sa krila poslao centaršut za Raičevića, koji sa ivice peterca nije dovoljno skrenuo loptu da bi završila u Odgovormreži. je stigao u vidu kontre gdje se vidjela brzina Petrovića u odnosu na Smiljanića, s tim što ofanzivac domaćih nije šutirao na vrijeme, nego je zakašnjelom reakcijom dozvolio Baošiću da interveniše klizećim Predstartom.odmor sporna situacija – Barani su napunili protiv-

MIRNOĆA NIKŠIĆANA Neko bi rekao da je Sutjeska protiv Arsenala igrala koliko joj je trebalo za sigurnu pobjedu, ali nije bilo baš tako, mada nema dileme da je trijumf sasvim zaslužen. Mogli su domaći u prvom poluvremenu makar tri puta zatresti mrežu Tivćana, ali nije im se dalo, pa su na odmor pošli sa minimalnom prednošću zahvaljujući pogotku Vučića iz 33. minuta.

Završnica tekbola na Trgu Svetog Petra

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Janik u 60. i Vuković u 70. (Podgorica), Radulović u 48. minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Ivanović, Vuković, Maraš, Radusinović (Podgorica), Bojović, Radulović (Grbalj).

(odKonrad(odVuković(odVučićnović)(odEraković(odMatanovićKrstovićStijepovićDrinčićBabićGrivićGiljen71.Tučević)90.+1Đi-71.Sahli)71.Pajović)79.Kalezić) (odMarkovićČavor(odMuhovićDošljak(odMršuljaManojlovićMontenegroBakićDragićević)(odDašićović)(odČelebićNikić46.Todor-76.76.Mirković)46.Bulatović)76.Pepić) Sutjeska2 Sutjeska Arsenal Arsenal1 01

Tim iz Golubovaca bio je dugo u egalu, ali je Alhasan još jednom potvrdio da je u sjajnoj formi, a golom u 67. minutu donio je Kotoranima važne bodove.

Novi šok za Bajern

PODGORICA: Agović, Ra-

Mladenović, Pajović, Radulović, Damjanović, Petović. Podgorica je nakon preokreta došla do prve pobjede u šamGrbaljpionatu.je vodio golom Radulovića, ali je sredinom nastavka Podgorica uspjela da dođe do preokreta golovima Janika i Vukovića. R. P.

DRUGA LIGA, 6. KOLO

Prva Lješkopoljacapobjeda

2 Grbalj 1

Raspored DANAS ULCINJ: Otrant O. – Igalo (16 h) PODGORICA: Kom – Nikšić (19 h) Bokelj 2 Zeta 1

PODGORICA – Šok za Bajern Minhen – poraz njemačkog šampiona na gostovanju Augsburgu (1:0) u 7. kolu Bundes lige.

U duelu Bajer Leverkuzena i Verder Bremena nije bilo pobjednika – 1:1. ,,Farmaceuti“ su poveli pogotkom Dimerbaja u 57. minutu, a izjednačio je Veljković u Ajntraht82.je kao gost nadigrao

Na pauzu

GRBALJ: Popović, Bojović, Čavor (od 86. Mugoša), Vilotijević, Batuta, Popović,

Turnir će okupiti osam najkvalitetnijih igrača u singlu, kao i po osam parova u mješovitoj i konkurenciji dječaka. Član podgoričke ekipe ,,Kurjaci“ Marko Žarković kazao je da su im pobjede na prva tri turnira podigle samopouzdanje. – Naravno, ima još prostora za napredak i očekujemo da ćemo do 18. septembra biti u potpunosti spremni za završni turnir u Podgorici. Očekujemo veliku borbu i daćemo sve od sebe kako bismo ostali neporaženi, a svjesni smo da to neće biti lako – rekao je PodgoričkaŽarković.ekipa,koja je i na predstojećem finalu jedan od favorita, bila je po-

– Kao gradska uprava, koja se na pravi način odnosi prema sportu i brine o potrebama građana, prije mjesec smo instalirali jedan sto za tekbol na Stadionu malih sportova. Brojni rekreativci su na pravi način odgovorili, sve više je igrača, stoga je prirodno bilo da im u saradnji sa Tekbol savezom Crne Gore i klubovima organizujemo kvalitetno takmičenje –rekao je Antić.

Najbolje u konkurenciji dječaka sljeduje nagrada u vidu sportske opreme. R. P.

– Ono što je posebno zanimljivo jeste što ćemo kroz brojne aktivacije uključiti sve generacije. Zato i pozivam sve da nam se pridruže i probaju ovaj novi sport, koji vremenom dobija sve više poklonika –rekao je TakmičarskiAntić.dio turnira na Trgu Svetog Petra u neđelju počeće u 15 sati.

,,PLAVI“ SIGURNI

bjednik uvodna dva turnira u dublu, na Luštici i u Kolašinu, kao i najbolja na posljednjem turniru zimske sezone. ,,Kurjaci“ su bili i polufinalisti internacionalnog Volcano TEQ turnira u Ulcinju, uz tri najbolja tima na svijetu, reprezentacije Srbije, Francuske i Mađarske. Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada Miloš Antić kazao je da je zadovoljstvo biti domaćin završnog turnira tekbol sezone u Crnoj Gori.

Rasplamsalaminutu. se utakmica. Mornar je imao veliku šansu kada je Poček pogodio okvir gola od bloka protivničkog igrača, a Milošević uputio udarac pored mete nakon dodavanja mladog Vasilija Adžića Posljednja nada izabranika Andrije Delibašića da eventualno izbjegnu poraz otišla je sa prilikom Guzine čiji je trzaj glavom odbranio Dragojević.

Matanović je imao odličnu priliku već u četvrtom kada ga je dobrom loptom pronaEraković, ali šut mlađa-

Bokelj je opravdao ulogu favorita i pobjedom nastavio da krči put ka vrhu.

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Strijelci: Čavor u 15. i Alhasan u 67. (Bokelj), Kalačević u 42. minutu iz penala (Zeta). Žuti kartoni: Vukčević, Vraneš (Bokelj), Mihaljević, Miranović (Zeta).

PodgoricidanasFinalniCetinjskogturniru

Podgorica

PODGORICA – Finalni turnir tekbol Montenegro ljetnje sezone biće održan u Podgorici, na Trgu Svetog Petra Cetinjskog.

Mreža Dečića zatresla se ipak u 59.

je imao vođstvo od 31. minutu, kada je štoper Igor Ćuković pogodio poslije slabije reakcije golmana Kastratovića Jezero nije klonulo duhom i promjenu rezultata najavilo je na startu nastavka kada je Srđan Bošković sa distance pogodio stativu.

(odToškovićBošnjakAdžovićović)(odBoškovićKontićPavlovićošević)(odStijepovićJovićevićDedićRadunovićKastratović78.Per-90.+4Ćetk-83.Škrijelj)

nog veziste završio je preko gola. Nastavljena je opsada Arsenalovog gola, u 20. bilježimo lijepo ubačenu loptu Marka Vučića iz desnog ugla i lijep pokušaj Grivića glavom, ali i ta lopta je prošla pored gola.

ma...

KONAČNO PETROVAC

Iskra je ponovo poklekla na svom terenu, a ovog puta čitav plijen odnio je Petrovac koji je prekinuo niz od pet mečeva bez pobjede, ukupno šest računajući i Kup – na Stadionu braće Velašević bilo je 2:1. Gosti su već u trećem minutu došli do vođstva zaslugom kapitena Iskre Ognjena

Marko Bakić slavi prvijenac u dresu Budućnosti

Ekipa ARENE

iz prve, sa samo pet metara nakon dodavanja Denkovića, pogodio prečku. Malo toga su oba tima pokazala do kraja meča, a najveću šansu da promijeni rezultat imao je novajlija u redovima Dečića, Boris Cmiljanić, koji je u nadoknadi sa 12 metara šutirao u golmana.

- Zadovoljni idemo na pauzu. Ovo su ogromna tri boda i moramo biti zadovoljni. Mogli smo sve mnogo ranije i mnogo lakše da završimo. Izuzetno sam zadovoljan igrom u prvom poluvremenu, ali izostala je realizacija. Ispostavilo se kasnije i da smo imali sreće jer nijesmo

Ipak, domaćin je uzvratio vrlo brzo, preko Dušana Vukovića koji je juče, kao i Matanović,

kažnjeni za propuštene prilike. Mnogo smo uradili u posljednjih mjesec, pauza nam je stigla u pravo vrijeme i nadam se da ćemo nastaviti mnogo jače, a posebno ćemo pažnju posvetiti realizaciji jer ovo što nam se dešavalo protiv Arsenala nije dobro – rekao je trener Sutjeske Nenad Brnović.

Neočekivana ,,šok terapija“ Dečića u vidu promjene u stručnom kadru nije odmah urodila plodom – Nebojša Jandrić kojeg zbog neposjedovanja Pro licence na klupi ,,pokriva“ Derviš Hadžiosmanović, debitovao je remijem sa Jezerom u Tuzima Dečić(1:1).nije

djelovao uvjerljivo protiv najprijatnijeg iznenađenja sezone, nije imao prostora protiv agilnog rivala koji je u jednu od mlađih crnogorskih opština došao s namjerom da dokaže da nije slučajno u gornjem dijelu Domaćintabele.

Jedinstvo se donekle odvažilo u finišu uvodnog dijela, pa su i sa distance probali da pogode Pljevljacimetu.suuzvratili pred pauzu – Živković je vješto driblao u opasnoj zoni i dao povratni pas za Talovića, koji je opalio iz prve, doduše malo iznad prečke. U nastavku je domaćin podigao nivo igre, više napadao i imao nekoliko obećavajućih prilika. Najbolju je sam sebi izgradio Živković, koji sve uradio majstorski, takav je bio i udarac lijevom iskosa sa desne strane, ali nije imao sreće da zatrese mrežu. Utakmica je išla na 0:0, ali da ne bude tako pobrinuli su se izabranici Vuka Bogavca, koji su u 86. minutu prelomili utakmicu u svoju korist.

Spora igra u prvom poluvremenu, ,,mrvljenje“ između dva šesnaesterca, bez ideje da se osmisli akcija iz koje bi neko mogao da postigne gol. Obje ekipe bile su rezervisane, nije se rizikovalo, a onda je i defanzivcima bilo lakše da iskontrolišu stvari ispred svoje mreže. Ipak, akteri su malo živnuli pred odlazak na odmor, a čim se ubrza ritam – nešto se Bjelopoljcidešavalo. su u par navrata pokušali da iznesu loptu i izađu više, a kada ih je bilo više na protivničkoj polovini –mogli su da povedu. Krenuo je da teče 42. minut kada je kapiten Banda lije-

Obradovića. S desne strane loptu u šesnaesterac Iskre ubacio je Aleksandar Milić, a Obradović u namjeri da otkloni opasnost pogodio sopstvenu mrežu. To nije obeshrabrilo izabranike Aleksandra Nedovića koji su već u 20. minutu poravnali rezultat. U tom trenutku Petar Pavlićević je odlično uposlio Mihaila Perovića na ivici šesnaesterca, a ovaj varkom tijela iz ravnoteže izbacio Mihaila Vojvodića i majstorskim udarcem poslao loptu iza leđa nemoćnog Milana Jelovca

terenu nije ukazivao na takav epilog, ali Bjelopoljci su ,,načeli“ domaćina nakon kornera, da bi u debeloj sudijskoj nadoknadi dotukli rivala koji je totalno pao poslije prve kapitulacije – 3:0. Dacić je potpisao dvije egzekucije glavom poslije prekida, a u strijelce se upisao i rezervista Mrđa koji je zamijenio Koraća

17Neđelja, 18. septembar 2022. Arena Fudbal

Malo kasnije Vučić je u dva navrata pokušao da nadmudri Nikića, ali sve se završilo još jednim ubacivanjem iz ugla. Konrad je propustio zicer u 29. minutu pošto su Vučić i Vuković sjajno kombinovali, ali i dalje se rezultat nije mijenjao. Eraković je u 32. minutu dva puta bio u prilici, pa je pokušao i Vučić, ali je golman gostiju zakačio tu loptu vrhovima prstiju, pa je zatresla lijevu stativu. No, isplatio se veliki trud „plavo-bijelih“ svega minut kasnije. Matanović je dugom loptom pronašao Marka Vučića koji ovog puta ne proNastavakmašuje.

Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 500 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Ćuković u 31, 1:1 Bošnjak u 59. Žuti kartoni: Bajović, Tući (Dečić), Radunović, Dedić, Perošević (Jezero) Bećiraj(odDenkovićjanić)(odVucajBožović(odBajovićBožanovićLjuljđurajĆukovićTućiDrešajVelimirović70.Stanišić)77.Cmil-80.Pešukić)

odigrao bolje nego obično. Iskusni Eraković i Grivić su kombinovali po desnoj strani, a lopta je stigla do Vukovića na ivici kaznenog prostora – okrenuo se mlađani napadač Sutjeske, prevario svog čuvara, šutnuo prilično traljavo, ali zatresla se mreža Arsenalovog gola.

po centrirao Koraću, koji je ostao sam, iz skoka usmjerio loptu ka cilju, ali udarac glavom nije bio precizan da bi prevario golmana Muminovića

Slom Rudara u finišu utakmice pod Golubinjom – Jedinstvo je u samom finišu upisalo drugu ligašku pobjedu, prvu u gostima do koje je stiglo golovima u 86, 93. i 95. Omjerminutu.na

Samo Tuzanima

je donio nešto agresivniju igru primoraca i izjednačenje je stiglo već u 47. minutu. To je, u stvari, bio i prvi pokušaj gostiju. Iz slobodnog udarca lopta je stigla na desnu korner liniju, a povratnu je Montenegro zahvatio tako da je Giljen nije mogao odbraniti, tim prije što je kiša nakvasila dobro i teren i loptu.

Nekoliko minuta prije kraja ponovo su gosti napravili pritisak, imali su nekoliko nezgodnih prekida, strepili su Nikšićani i da bi im se to što su prokockali nekoliko sjajnih prilika moglo obiti o glavu, ali Drinčić Stijepović Babić iskusno su ,,kupili“ ubačene lopte i Sutjeska je zasluženo pripisala još tri boda.

Za potpuni preokret mogao se postarati iskusni Damir Kojašević nakon centaršuta Đorđija Šaletića, međutim, u idealnoj poziciji nije dobro zahvatio loptu.

KRAH RUDARA U FINIŠU

Milošević(odBakićSimić(odĐukanovićVl.Petrovićović)(odTerzićović)(odMirkovićRažnatovićIgnjatovićDragojević86.Đuričk-86.Jank-Adžić80.Rudović)61.Va.Adžić)

Dečić1 Dečić Jezero Jezero1 01 Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 500. Sudija: Miloš Savović. Golovi: 1:0 Bakić u 15, 2:0 Petrović u 53. Žuti kartoni: Baošić (Mornar).

MIJATOVIĆD.

Smiljanić(odPočekBaošić(odRaičevićKajević(odGrbićvić)(odLambulić(odSekulovićKaluđerovićVukotićPopović65.Škrijelj)79.Jovano-74.Ćetković)79.Maraš)74.Guzina) Budućnost2 Budućnost Mornar Mornar0 01 Rezultati i tabela Rudar – Jedinstvo 0:3 Sutjeska – Arsenal 2:1 Iskra – Petrovac 1:2 Budućnost – Mornar 2:0 Dečić - Jezero 1:1 1. Sutjeska 9 5 2 2 17:6 17 2. Budućnost 9 5 2 2 15:7 17 3. Dečić 9 5 2 2 18:12 17 4. Jezero 9 4 3 2 13:11 15 5. Petrovac 9 4 3 2 13:12 15 6. Arsenal 9 4 0 5 12:17 12 7. Rudar 9 2 3 4 5:12 9 8. Jedinstvo 9 2 2 5 9:12 8 9. Mornar 9 2 2 5 7:12 8 10. Iskra 9 1 3 5 7:15 6 U desetom kolu (1. oktobra) sastaće se: Petrovac - Arsenal, Sutjeska - Jedinstvo, Rudar - Jezero, Dečić - Mornar i Budućnost - Iskra. Stadion braće Velašević. Gledalaca: 200 Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Golovi: 0:1 Obradović (ag) u 2, 1:1 Perović u 20, 1:2 Augusto u 62. Žuti kartoni: Nikač, Šaletić (Iskra), Dubljević, Carević (Petrovac) Perović(odKojašević(odPavlićevićPopović(odBoljevićP.Šaletićović)(odVukotićO.(odMitrovićKordić83.Rogošić)Obradović60.D.Mark-Vukčević67.Nikač)83.Marković)60.Gazivoda) FaustMendi(odPerović(odDubljevićMarkovićAugustoRadinovićBoljevićMikijelj(odMilićJelovac12.Vojvodić)56.Carević)82.Zvrko) Iskra1 Iskra Petrovac Petrovac2 11 Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Dacić u 86, 0:2 Mrđa u 93, 0:3 Dacić u 95. Žuti kartoni: Janjić, A. Golubović (Rudar), Bugarin, Dacić (Jedinstvo). (odPejovićZečevićubović)(odTalovićNikolićubović)(odJanjićMuminović88.S.Gol-46.A.Gol-53.Burzanović)ŠahmanBoričićBojović(od77.Kasalica)GaševićŽivković (odBandaKrulanovićDacić(odKoraćIdrizović(odVlaovićBugarin(odAlić(odĐorđevićKrnićJoksimović89.Mušović)63.Hajrović)72.Bojić)72.Mrđa)63.Cvijović) Rudar0 Rudar Jedinstvo Jedinstvo300 5STRIJELACALISTA–Denković (Dečić), Mendi (Petrovac) 4 – Milošević i Petrović (Budućnost), Faust (Petrovac), Bećiraj (Dečić), Bošnjak (Jezero) pauzu s gužvom u vrhu

bod za Dečić, Sutjeska i Budućnost izjednačile se s

KIKS DEČIĆA

Armin Bošnjak je proigran u šesnaestercu domaćina, gdje je iskosa s lijeve strane poslao neodbranjiv udarac pod prečku gola Pavla Velimirovića Prije izjednačenja lako je moglo da bude 2:0 za tuški sastav jer je Fatos Bećiraj

Perović je mogao još jednom da zatrese mrežu Petrovca u finišu prvog poluvremena kada je na dodavanje Pavlićevića pokušao da lobuje već savladanog golmana gostiju, ali je lopta završila na prečki. U nastavku Iskra je bila ofanzivnija i konkretnija, a u 60. minutu volej Pavlićevića sa desetak metara odbranio je odlični Jelovac. I kako to obično biva kada se ne iskoriste ziceri i povoljne prilike za gol, stigla je kazna – u 63. minutu Brazilac Augusto Korea rezantnim udarcem po zemlji sa oko 25 metara pogodio je desni donji ugao nemoćnog DoKordića.kraja susreta svi napori ,,crveno-bijelih“ da stignu do egala bili su uzaludni, dok su gosti odugovlačili igru i uspjeli da osvoje sva tri boda. Iskra je ostala posljednja, Petrovac se približio vodeći-

Korner je izveo Bojić, a sa dalje stative Dacić glavom poentirao za velika tri boda BioJedinstva.jetokraj Rudara koji je u sudijskom dodatku poklekao još dva puta – Mrđa je pogodio sa ivice peterca, a Dacić drugom egzekucijom postao heroj Jedinstva.

,,Furija“ za četvrtu, ,,trikolori“ za drugu evropsku krunu

– Igrao sam više puta ovdje u Evrokupu i Evroligi, tako da sam bio u gradu već nekoliko puta i znam da su navijači odlični. Veoma mi se sviđa dvorana i veoma sam uzbuđen zbog dolaska sa porodicom i vjerujem da ćemo imati uzbudljivu godinu – dodaje Vajt. Igranjem u dresu Crvene zvezde, upoznao se i sa regionalnim takmičenjem. – ABA liga je odlična liga, to je

Prije 13 godina, Španija je na putu do prve titule savladala Francusku u četvrtfinalu 86:66, a bila je bolja i dvije godine u Litvaniji, i to dva puta – prvo u drugoj rundi EP sa 96:69, a onda u već pomenutom finalu. Na EP 2013. godine slavila je Francuska, u polufinalu, nakon produžetka sa 75:72, a Španija se revanširala u polufinalu na EP 2015. godine, takođe nakon produžetka, sa 80:75…

Španija i Francuska večeras u Berlinu (20.30 h) igraju nale 41. Eurobasketa

18 Neđelja, 18. septembar 2022.ArenaKošarka

Znam da su navijači odlični, uzbudljivuimaćemogodinu

i jedan od razloga zbog čega sam izabrao Budućnost Voli. Prethodne sezone je liga bila jaka, sada imamo dva evroligaša i dva tima u Evrokupu. Biće velika konkurencija i izazov za sve ekipe – zaključio je Vajt. Vajt je koledž karijeru počeo u Ajovi, a na draftu ga je sa 49. pozicije 2015. godine birao Vašington. Ima veliko iskustvo iz evropske košarke iza sebe. Prvi profesionalni angažman na Starom kontinentu imao je u njemačkom Bonu 2015. godine. Igrao je potom za Zenit, Žalgiris, Olimpiju Milano, Tenerife i Panatinaikos prije nego što je prošlog ljeta zadužio opremu Crvene zvezde. Prethodnih pet sezona je proveo u ZbogEvroligi.povrede koju je pretrpio tokom priprema, propustio je prvi dio prošle sezone, u ABA ligi je zaigrao od 12. kola i meča sa Borcem. U regionalnom takmičenju je imao prosjek od sedam poena, 3,1 skoka i 1,5 asistencija, dok je u Evroligi prosječno bilježio 7,2 poena i 3,8 skokova.

Uoči ovogodišnjeg Evropskog prvenstva na papiru je bolje bila kotirana Francuska, jer je slovila za jednog od favorita. Fran-

PODGORICA – Francuska i Španija će večeras u Berlinu (20.30 sati) drugi put u istoriji odlučivati o tituli prvaka Evrope u košarci.

PODGORICA – Dolaskom Erona Vajta, američkog krilnog centra, Budućnost Voli je kompletirala redove, pa trener Vladimir Jovanović u preostale dvije sedmice do početka ABA lige može koliko-toliko uklopiti nove igrače u cjelinu, kako bi ekipa u što boljem stanju dočekala prvi meč sa Splitom (2. oktobar).

U finalu Eurobasketa u Litvaniji 2011. godine, Španija je bila bolja od ,,trikolora“ sa 98:85.

Pobijedila je i Bugarsku, Gruziju i Tursku, dok je iznenađujuće izgubila od Belgije, ali to je bio jedini poraz. U osmini finala je, nakon produžetka, eliminisala Litvaniju (102:94), u četvrtfinalu Finsku (100:90), a u polufinalu, nakon puno preokreta, Njemačku (96:91).

računajući sedam kontinentalnih prvenstava Evrope i dva svjetska, Španija se našla u svih devet finala!

– Sjajno je biti u finalu, to je kao san za nas. Nikada nijesam osvojio zlato, imam mnogo srebrnih i bronzanih medalja, i treba mi to zlato. To je bio cilj od početka priprema i od tog cilja nas dijeli još jedan meč – dodao

Iako nije bilo mnogo onih koji su Španiju očekivali u finalu ovogodišnjeg Eurobasketa, rezultat ,,furije“ može da iznenadi samo donekle, i to zbog smjene generacija. Međutim, ako se ima u vidu kako se u Španiji radi u košarci, onda ovo finale, apsolutno, nije novost, naprotiv. Naime, ovog ljeta,

Vajt je osmo pojačanje Budućnosti, u Podgoricu je stigao iz Crvene zvezde sa kojom je prije desetak dana sporazumno raskinuo ugovor. Igranje u ,,Morači“ mu nije strano, naprotiv.

je Rudi Gober, centar ,,trikolora“, član Minesote.

Sa Zvezdom je osvojio triplu krunu, ABA ligu, prvenstvo i Kup Srbije. Odigrao je ukupno 47 utakmica i postigao 290 poena. S. J.

Španija je aktuelni prvak svijeta, pa ima šansu da spoji titule. ,,Furija“ je u grupnoj fazi igrala sa Crnom Gorom i pobijedila (85:62) zahvaljujući odličnom prvom poluvremenu (53:31).

– Mečevi sa Francuskom su uvijek posebni, imaju veliki talenat, NBA igrače, ogromni su... Poštujem trenera Kolea i našeg protivnika. Vjerujem da će biti interesantno. U jednoj utakmici je sve moguće – kazao je selektor Španije Serđo Skariolo – U finalu smo, ali je ostalo još dosta posla. Biće veoma teško finale, ali tu nema ništa novo. Takav nam je bio svaki meč na ovom turniru, ali mi smo borci i daćemo sve od sebe u svakoj sekundi finala – kazao je centar Španaca Vili Ernandogomes

U ženskoj konkurenciji, Španjolke su bile srebrne na kadetskom i juniorskom EP, te na kadetskom SP, dok su zlato osvojile na EP za mlade. Pošto seniori u džepu imaju barem srebro, ostaje da se vidi da li će i seniorke upotpuniti ovakav skor na Mundobasketu u Australiji, od 22. septembra do 1. oktobra…

cuzi su u grupnoj fazi, u ,,grupi smrti“, igrali sa oscilacijama, poraženi su od Njemačke i tada još uvijek aktuelnog prvaka Evrope, Slovenije, a pobijedili su Litvaniju, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu. U osmini finala su, nakon produžetka, eliminisali Tursku (87:86), potom su u četvrtfinalu pokazali mentalnu snagu protiv Italijana (93:85), a onda su u polufinalu ,,počistili“ Poljake (95:54) i pokazali da spremni dočekuju veliko finale…

Bez obzira na to što će igrati tek drugo finale, ovaj duel je samo nastavak velikog rivaliteta na evropskim prvenstvima koji je počeo od 2009. godine, kada je Španija osvojila prvu titulu, dok je Francuska jedini pehar podigla 2013. godine na domaćem terenu. Nema više Paua Gasola sa jedne i Tonija Parkera sa druge strane, ali španski i francuski igrači posebno jako doživljavaju ove međusobne duele.

– Sve je odlično, u Podgorici sam dva dana i jedva čekam da dođem na prvi trening sa ekipom i da sezona počne – rekao je Vajt za klupski sajt.

finalasvihljetaŠpanijaDominacija:ovogigraladevet

– Idemo na zlato, pokušaćemo da se spremimo i ponovimo taj uspjeh od prije devet godina. Španija je odlična ekipa, nas čeka teško finale – rekao je Toma Ertel, plej Francuske i Real Madrida.

Kadeti Španije su osvojili srebro na Evropskom i Svjetskom prvenstvu, a zlato na EP za juniore i mlade selekcije.

Novi krilni centar Budućnost Volija Eron Vajt se priključio ekipi, za klupski sajt poručio

O bronzi će od 17.15 sati odlučivati domaćin Njemačka i Poljska. Njemci igraju za prvu bronzu, Poljaci su do sada osvojili tri… S. JONČIĆ

POPOVIĆ:

Trener Budućnosti Bemax Bojana Popović bila je djelimično zadovoljna nakon poraza od Esbjerga. - Naravno da nijesmo srećne, ali srećna sam što se moj tim borio sve vrijeme. Imale smo minus pet na odmoru, vratile se u drugom poluvremenu, a tih prvih 15 minuta je ono kako želimo da igramo. Stigle smo do 20:20, ali smo kao i na svakoj utakmici promašile neke lake šuteve. To je bio najveći problem za nas – istakla je Popović.

Promašeni ziceri najveći problem BUDUĆNOST BEMAX ESBJERG Atingre (osam odbrana i sedmerac) J. Kadović (jedna odbrana) PletikosićĆorović 2 (1) Godeč 4 DžaferovićPopović 3 KardosoMarsenićde Kastro 1 BulatovićAgović 3 RaičevićN.TomovaKadović 6 (1) Pavićević 3 Kepić 1 Poulsen (devet odbrana i sedmerac)Miling (dvije odbrane i sedmerac) Kamp-Nilsen 1 Meler 1 Merk 3 (2) Hajndal 1 Brajstel 3 Rezberg-JakobsenTranborg 6 Rajstad 10 (3) IngstadDž.PetersenJakobsen 3 23 28 Trener: Bojana Popović Esbjerg Trener: Jesper Jensen Sudije: Budžak i Zahradnik (Slovačka) Podgorica: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 500 Sedmerci: Budućnost Bemax 3 (1), Esbjerg 6 (5) Crveni karton: Tranborg (Esbjerg) u 44. minutu (3x2) Isključenja: Budućnost Bemax 14, Esbjerg 14 minuta 11 16

Meler je pogodila dok je prijetio pasivan napad, a Andrijana Popović morala na klupu zbog isključenja.

Atingre se razbranila u drugom poluvremenu i dala im-

Budućnost Bemax izgubila od Esbjerga u drugom kolu Lige šampiona za rukometašice

DANAS 14.00 – Rapid B. – Mec 16.00 – Đer – Kastamonu

Ćet-

Neđo

, Vasilije

– Za ove mlade momke je velika stvar što igraju pred domaćom publikom, nema baš mnogo generacija priliku za tako nešto. To nam je sigurno veliki motiv da odigramo najbolje što možemo, da izvučemo maksimum i da se nadamo i sanjamo polufinale – rekao je Milan Ćirović, prvi trener crnogorske reprezentacije.

njenici da će igrati na domaćem bazenu.

Sjajno je djelovao tim Bojane Popović u nastavku, za što je nagrađen u 44. minutu kada je nakon pogodaka Pavićević i Pletikosić, dok je Budućnost imala igračicu više, izjednačio na Nakon20:20.što je Džaferović promašila šut za vođstvo bilo je neriješeno i u 47. kada je Raičević bila precizna za 21:21, ali su Rajstad i Nilsen vrati-

PODGORICA – Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 19 godina počinje danas u Podgorici, na bazenu Sportskog centra ,,Morača“.

Tek u 23. minutu golmanke Budućnosti upisale su prvu odbranu (Jovana Kadović), dok je u tom trenutku Rike Poulsen imala osam, od čega većinu nakon što su ,,plave“

Rezultati i raspored GRUPADANASA 14.00 – Krim – Vajpers 14.00 – Bitinghajm – Ferencvaroš 16.00 – Brest – ĆSM Bukurešt 16.00 – Odense – Banik Most GRUPA B JUČE Budućnost Bemax – Esbjerg

Reprezentacija Crne Gore prvi meč odigraće sa Francuskom u 19 sati, a u istom terminu u grupi D igraće i sa Mađarskom i Turskom u poneđeljak, odnosno Ambicijautorak.mladih ,,ajkula“ je osvajanje medalje, za što pokriće nalaze u kvalitetu i či-

ja Radović Dragoljub ković Vujović, Baštrica Radović Vujičić jošević Mršić tija

Merk povisila na 9:4, a Bojana Popović pokušala da izmjenama uhvati Zamijenilapriključak.jeobakrila, jednog beka, potom i pivota, da bi Ivana Godeč i Nina Bulatović smanjile na tri razlike na startu 18. Golovimaminuta.

Ilde Kepić i Ivone Pavićević domaće su u 20. minutu prišle na 10:8, ali su on-

da i stale.

seniorskim takmičenjima – Vasilije Radović, Marko Mršić i Jovan Vujović – Daćemo sve od sebe, ekipa je spremna, nadamo se punim

, Petar Vu-

i

Sladović, David StevoReprezentacija Crne Gore

Kardoso de Kastro nije dala gol iz velikog ugla na desnom krilu, odbranjen je potom i šut Raičević, a Rajstad sve to kaznila pogotkom iz sedmerca za Desno8:4.krilo Marit Resberg-Jakobsen je nakon jedne od brojnih asistencija Nore

Storhamar – Lokomotiva Z.

MIJATOVIĆD.

Poslije minut pauze Milena Raičević je iskoristila sedmerac, Tranborg zaradila isključenje, ali ,,plave“ nijesu imale velike koristi od brojčane prednosti.

puls koji je bio potreban crnogorskom šampionu da uhvati pravi Budućnostpriključak.jeu 39. minutu prišla na dva razlike (Katarina Džaferović za 18:16), da bi na gol Ingstad uzvratile Pavićević i Godeč.

u

osam. Ne. K. la na

le ,,plus 2“ i sigurnost gostujućem Istovremenotimu. su i primorale Popović da zatraži tajm-aut, s tim što ovog puta nije bilo prave ,,Plave“reakcije.upojedinim momentima nijesu imale ni sreće, pogađale su okvir gola, a prelomni momenat bio je neiskorišćeni sedmerac Matee Pletikosić 12 minuta prije kraja, Merk je pogodila za 24:21, pa Rajstad za ,,plus 4“ i povratka protiv moćnog protivnika više nije Budućnostbilo...Bemax će u trećem kolu grupe B Lige šampiona 24. septembra gostovati zagrebačkoj Lokomotivi. Ne. K.

- Bilo se teško vratiti nakon tih dobrih situacija u kojima nijesmo zatresle mrežu, a one su postigle lake golove. Zadovoljna sam ako pogledate kako smo prošle godine igrale sa Esbjergom, koji je jak tim, sa mnogo individualno jakih igračica i teško je naći pravu odbranu da sve njih zaustavite. Neke od njih jesmo, ali nijesmo uspjeli Rajstad. Radićemo i pokušati da budemo bolje na svakoj sljedećoj utakmici. Trener Esbjerga Jesper

, Jovan

, Damjan

, Ma-

Sjajni bek je potom iz kontre, nakon treće odbrane Rike Poulsen, odvela gošće na ,,plus 4“ i natjerala Bojanu Popović da pozove tajm-aut.

Budućnost Bemax se u dobrom svjetlu predstavila protiv učesnika prošlosezonskog fajnal-fora Lige šampiona za rukometašice, poslije ,,minus 6“ imala zicer da povede, ali je na kraju morala da se pomiri s porazom – u ,,Bemax areni“ bilo je 28:23 za Esbjerg. ,,Plave“ su upisale prvi negativan rezultat u sezoni nakon što su prethodnog vikenda slavile na premijeri s Kastamonuom u gostima (40:27), ali ima mnogo stvari koje mogu da ohrabre Bojanu Popović i njene igračice.

Dobar utisak u porazu

Koliko je podgorički tim napredovao govori podatak da je dvomeč s Esbjergom u grupi LŠ prošle sezone izgubio 26 razlike, a sinoć na obali Morače prijetio da mu napravi velike probleme i nanese drugi poraz u novom izdanju elitnog Esbjergtakmičenja.jedoprve osjetljive prednosti došao u 10. minutu kada je sjajna Heni Ela Rajstad iz sedmerca, prvog na meču, pogodila za 6:3.

Minut kasnije danski tim je preko Hajndal prvi put stigao na ,,plus 6“, gdje ga je odvela i Ingstad na početku 29. minuta.Džaferović je smanjila na 16:11, koliko je ostalo do kraja poluvremena jer je Armel Atingre odbranila sedmerac Nori Merk, što joj je bila prva intervencija na meču.

Jensen bio je srećan poslije prve pobjede u B grupi LŠ. - Uvijek je teško pobijediti u Podgorici. Mislim da će Budućnost uzeti dosta bodova ove sezone jer ima bolji tim nego lani. Neke stvari nijesu bile dobre na početku drugog poluvremena. Vodili smo pet razlike na odmoru, trebalo je da malo bolje čuvamo vođstvo, ali smo prvih 15 minuta nastavka izgubili pet razlike. Ali tim je ustao i u posljednjih 15 minuta odigrao odlično.

Katarina Džaferović: Imale smo previše isključenja, mnogo promašenih šuteva i nijesmo mogle da očekujemo da će rezultat biti kakav bismo željele. Ipak, borile smo se do kraja 23:28 37:13

U Podgorici danas počinje Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 19 godina Misija ,,ajkula“ kreće protiv Francuske Raspored GRUPADANASA 9.00 – Španija – Malta 15.00 – Holandija – Češka GRUPA B 10.20 – Hrvatska – Gruzija 16.20 – Italija – Slovačka GRUPA C 11.40 – Grčka – Rumunija 17.40 – Srbija – Njemačka GRUPA D 13.00 – Mađarska – Turska 19.00 – Crna Gora – Francuska vić, Mlađan Gopčević, Lazar Vukićević, Marko Bošković, Milan Nikaljević i Vladan Vukićević

šutirale pravo u nju. Merk je iz sedmerca odvela Esbjerg na 12:8, na gol Džaferović odgovorila je pogotkom iz sedmerca uz isključenje, a onda je Resberg-Jakobsen povisila na 14:9.

i podršci. Ima dosta kandidata za medalju, ali se nadam da će jedna pripasti nama – kazao je Vujović. Crnu Goru će na Evropskom prvenstvu predstavljati Ili-

,

Našu selekciju predvode tri momka koja su ovog ljeta igra-

Ivana Godeč na meču sa Esbjergom

za

, Marko

tribinama

19Rukomet/VaterpoloArenaNeđelja, 18. septembar 2022.

Pobjednici grupa idu direktno četvrtfinale, drugoplasirane trećeplasirane selekcije razigravaće plasman među velikim

VPSCG

,,Herceg Novi“ je ambiciozan projekat

da je sasvim realna priča da budemo šampioni. Ali hajde da prvo to odradimo, pa da se dičimo time. Nama je prioritet da što više doguramo na evropskoj sceni – ističe Tatjana Bokan.

Tatjana Bokan, na početku razgovora za Pobjedu.

prva tri meča, ja sam u trećoj utakmici obnovila povredu Ahilove tetive, i stisnula zube do kraja, iako to nije bilo na nivou kao u prve tri utakmice. Onda smo u posljednja dva meča ostali bez libera Melise Cenović, a znate kolika je vjerovatnoća da libero u 15 dana povrijedi oba skočna zgloba, a ne skače. Baš su nas pratili pehovi, počev od otkazivanja prije početka priprema. Mislili smo da ćemo sve probleme ostaviti u pripremnom periodu, a da će nas sreća pogledati u kvalifikacijama, koja nam je bila potrebna zbog mlade i neiskusne ekipe, ali to nije faktor koji nas je pratio. Da je Melisa bila sa nama do kraja, da je Nikoleta bila spremna od početka, i da ja nisam odnovila povredu, sigurna sam da bismo ostvarile bolji rezultat. Ali eto, ostaje žal što se nijesmo kvalifikovali i što se od reprezentacije nijesam oprostila na Evropskom

- U stručnom štabu i ekipi smo, ako ništa drugo, imali zdravu i dobru atmosferu. Gledajući sve kvalifikacije u kojima je igrala u dresu reprezentacije ističe da nikako nijesu mogle da se poklope sve kockice.

Pred početak ovogodišnjih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, Tanja je najavila da će za nju ovo biti posljednja akcija u nacionalnom dresu i da joj je želja da se, ako to bude moguće, oprosti na šampionatu Evrope. Međutim, oproštaj se dogodio 10. septembra u Finskoj, nakon posljednjeg meča kvalifikacija, u kojima „crvene“ nijesu uspjele da

Ne tudaprekomogunoćizatvorimknjigu

sam toliko godina posvetila reprezentaciji i generalno odbojci a nijesam se našla na reprezentativnom velikom takmičenju, dok sam sa klubom igrala i Ligu šampiona i sve. Ali šta je, tu je. Možda je to i signal da vidimo na kojem je nivou crnogorska odbojka i da, možda, tu treba neko da se uključi, da počne ozbiljnije da radi. Ističe da ova generacija može narednih minimum šest-sedam godina da igra skupa.-Mislim da bi naredne tri-četiri godine Savez trebalo da im obezbijedi što više utakmica, da li prijateljskih, da li kroz igranje Srebrne lige. Naredne četiri godine ova grupa djevojaka treba da igra zajedno u ovom sastavu, tek treba da se kali, kroz što više utakmica, da bi kroz četiri-pet godina mogao da se očekuje neki veći ili bolji rezultat – zaključile je Tatjana Bokan S. JONČIĆ

- Imali smo pehove i probleme sa povredom Nikolete Perović, koja nije igrala

Naša najbolja odbojkašica ističe da je reprezentacija bila mlada i neiskusna na skoro svim mjestima u timu. - Imali smo dva tehničara bez

- Mati moja, Tajo moj, vama posebno HVALA što ste me prije svega naučili kako da najiskrenije i najčistije volim svoju zemlju! Nažalost, nijeste tu kako biste nazdravili mojoj penziji, ali znam da gledate i da ste ponosni - napisala je Tanja na svom Instagram profilu.

iskustva igranja u reprezentaciji, počev od Marije Šušić jedne od bitnijih karika, do Tijane Tvrdišić, koja do sada nikada nije bila ni drugi tehničar u reprezentaciji.

Bez iskustva u reprezentaciji smo na prijemu imali Simonu Petranović i Dušanku Petrović, a da ne pričamo o Simoni Vukčević, koja je sa pozicije korektorke igrala primačicu i to odradila jako lijepo, ali to nije bilo dovoljno. Na poziciji srednje blokerke su igrale igračice koje su prvi put starteri. Saška Đurović je prije bila tu, Mina Dragović nije, a imala je i povredu. Nijesu neiskustvo i mladost bili jedini problem.

PODGORICA - Nakon 17 godina, ženska odbojkaška reprezentacija ostala je bez svoje prve „violine“

puno značili ekipi.

20 Neđelja, 18. septembar 2022.ArenaOdbojka

Dosta setova smo izgubili na razliku, da na kraju, bukvalno, nijesmo prošle zbog nekoliko poena. U više setova smo se dizali iz „mrtvih“, znali smo da gubimo 21:12, pa smo dolazili u situaciju da igramo egal set u završnici, da ga gubimo 26:24 ili 25:23. Ali mislim da je uveliko uticalo to neiskustvo u ekipi, imali smo jako puno igračica koje ove godine prvi put igraju u postavi.

prvenstvu, ali mi je ovo bilo jedno od ljepših iskustava u dresu reprezentacije. Ističe da je atmosfera u reprezentaciji bila odlična.

- Iskreno, ne žalim zbog toga. Možda smo rezultatski i mogli nešto više da uradimo, ali je barem atmosfera bila zdrava. Ko se od početka nije odazvao, bez njega se moglo. Ponavljam, jedino je problem bio što smo imali odstupanja za vrijeme priprema i povrede koje su nas pratile, koje su, jednostavno, uzele maha –rekla je Tatjana Bokan žalim zbog onih kojih nije bilo, barem je atmosfera bila ,,zdrava“

izbore vizu za EP. Crna Gora je, naime, zauzela treće mjesto u grupi, sa dvije pobjede, iza Češke (6-0) i Finske (4-2), koje su otišle na EP, a ispred Islanda (0-6)...

Nakon 17 godina, najbolja crnogorska odbojkašica Tatjana Bokan završila reprezentativnu karijeru

– Tatjana Bokan se nadala boljem i borila za ljepši kraj karijere u najdražem dresu, ali joj se, nažalost, nijesu ostvarili snovi da sa Crnom Gorom zaigra na velikom takmičenju Kako kaže, još uvijek nije sumirala utiske o dugogodišnjoj sportastvariikakokojetumožešigranjeuKadabudemnekihBuderaspoloženjetakonja.svega.-karijeri...reprezentativnojJošuvijeknijesamsvjesnaPomiješanasuosjeća-Imatusuza,pasmijeha,setrenutnoosjećam,mioscilira.smijehakadasesjetimlijepihstvari,paondatužnairasplačemse.si17godinaradioneštokontinuitetu,kaoštojezareprezentaciju,neprekonoćidazatvorišknjigu.Bićepunostvarićeminedostajati,tosva-nijesuporazi,povredeslabijaforma,alitosunekekojesusastavnidioikojenasjačaju-kaže

- Nažalost, moji roditelji nijesu bili tu da isprate te moje posljednje reprezentativne utakmice, pa i na klupskom nivou. Moja najveća podrška nije tu i to je negdje to što me mori – dodala je naša najbolja odbojkašica u razgovoru za Pobjedu.

Ne

- U ovoj godini, kada smo imale veću mogućnost da se kvalifikujemo, jer su dvije ekipe iz grupe išle na EP, mi smo imali mlad i neiskusan sastav. A kada smo ranije imali igrački kvalitetniji i iskusniji sastav, uvijek je po jedna ekipa iz grupe išla na EP, a mi smo stalno imali „ludu sreću“ da sa nama u grupi bude neki gigant. Jednostavno, nikada nam ta sportska sreća nije bila naklonjena.

I ne krije da joj je krivo zbog -toga.Iskreno, jeste mi žao, jer

Već od početka priprema za kvalifikacije stvari nijesu išle željenim tokom, jer se nijesu odazvale Jelena Cvijović, Danijela Džaković i Evgenija Milivojević čiji bi kvalitet i iskustvo

Moja najveća podrška nije tu, i to je ono što me mori

U maju 2021. i 2022. godine, Tatjana Bokan je ostala bez oba roditelja, jer joj je prvo preminuo otac Mladen, a onda i majka Liljana. Borba sa bolešću roditelja je posljednjih nekoliko sezona uticala na njenu klupsku karijeru, koju je u velikoj mjeri podredila tome da što više vremena provede sa majkom i ocem. Zbog toga je nakon meča u Finskoj imala i emotivnu poruku roditeljima.

- Pojavio se Milan Ivanišević koji je puno uložio u klub, koji želi da ulaže u žensku odbojku i voljela bih da njegov primjer slijede i drugi, kako bi se dogodine pojavio još jedan ili dva Milana, i slično. Biće to lijepa priča, internacionalna ekipa – dodaje naša najbolja odbojkašica. Sa ekipom je nakratko imala priliku da se upozna u Pljevljima, na utakmici reprezentacije protiv Češke.

- Tek treba da se priključim ekipi, ali prvo da saniram povredu koju sam obnovila, i da onda ostvarujemo zacrtane ciljeve. Ali veoma sam uzbuđena zbog ove nove avanture, kući sam, a nijesam kući. Važno mi je i da sam na moru, a Herceg Novi je prelijep grad. Sa druge strane, otišla sam prije 17 godina iz crnogorske odbojke, i mnogo ljudi nijesam upoznala, ali sam sad imala priliku da upoznam naš stručni štab i trenere iz crnogorske lige i zaista mi je bio prelijep osjećaj. Srećna sam što sam se pred kraj karijere vratila u Crnu Goru da tu završim karijeru – zaključila je Bokan.

Tatjana Bokan je 2006. godine otišla iz Crne Gore, iz matične Luke Bar, kada je počela njena duga i bogata internacionalna karijera, tokom koje je igrala u Srbiji, Italiji, Francuskoj, Japanu, Azerbejdžanu, Indoneziji, Mađarskoj, Kini, Filipinima, Poljskoj i Njemačkoj. Ovog ljeta je odlučila da se vrati u Crnu Goru, da ovdje završi karijeru. Potpisala je za Herceg Novi, ekipu koja se vratila u Prvu ligu, koja je napravila tim i koja je apsolutni favorit za oba domaća trofeja, a nastupiće i u evropskom Čelendž kupu. - U pitanju je ambiciozan projekat. Kao cilj smo zacrtali osvajanje domaćeg prvenstva i Kupa, mislim

narodni nazivi su, ipak, grčko groblje, mramorje i mašeti. Mi slim da prvi naziv dolazi otuda što se dugo vremena u istočnim krajevima pravoslavna crkva nazivala grčkom i što su u toj crkvi neko vrijeme viši crkveni dostojanstvenici zaista bili Gr ci, a možda i otuda što je u naro du za sve što je staro i vremen ski tako daleko da se o tome već i svako predanje izgubilo (da lje i od samog turskog vreme na), naziva grčkim. Drugi naziv — mramor — vjerovatno je do šao otuda što se za spomenik na grčkom jeziku kaže marmaros, a po tome na turskom mermer, na latinskom memoria, a mož da i stoga što se radi o kamenu, i to o onom tvrđem, postojani jem i ljepšem kamenu koji se u narodu naziva mermerom. Po mišljenju Ć. Truhelke, naziv mašet je postao od iskvarene turske riječi mešhed, tj. mećit, što znači spomenik ju naka koji je poginuo u borbi za vjeru. Ja mislim da ima više os nova jedno drugačije — Ćurči čevo objašnjenje. Za veliki ka men se na talijanskom jeziku kaže massetto. Pošto se ovaj na ziv najviše čuje u zapadnim kra jevima, gdje je talijanski jezik imao utjecaja, vjerovatno je tali janskog porijekla. Naučni radni ci su više puta upotrebljavali na zive mramori ili mramorja (M. Krleža), biljezi (Ćurčič), staro bosanski spomenici (Ć. Truhel ka), bogumilski spomenici (M.

Najčešći narodni naziv za stećak je grčki grob ili grčki spomenik, a za čitave nekropole grčka groblja. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim krajevima Bosne, zatim u istočnim krajevima Hercegovine, onda u Srbiji i u Crnoj Gori. U Bosni se često čuju i nazivi mramor i mramorje

Zgošćanski stećak

Iako to izričito ne kažu, neki au tori pod stećcima podrazumi jevaju samo lijepo obrađene i ukrašene sanduke i sljemenja ke. Većina istraživača, pogotovo oni iz novijeg vremena, smatra da u stećke spadaju i spomeni ci slabije obrade i amorfni, kao i oni u obliku krstače, ako se na laze zajedno sa sanducima, plo čama i sljemenjacima, tj. ako su na istim lokalitetima i ako potje ču iz istog srednjovjekovnog do ba. Naravno, pri svemu tome se misli samo na nadgrobnike od kamena, bez obzira o kojoj vr sti se kamena radi.

va kći nije poslušala oca zato što nije htjela da ostavi blago, pa ju je car prokleo, te ona i danas kao zmaj čuva to blago u peći ni i samo ljeti izlazi na plando vanje na planinu Osječenicu. Jedna druga varijanta govori da su Bosanci istjerali Grke i za gospodarili zemljom. U musli manskim selima Žepe, na Drini, sjeveroistočno od Rogatice, V. Palavestra i M. Petrić zabilje žili su sličnu priču, koja se, me đutim, ne odnosi na Grke, nego na neke Luterane, koji su živje li u planinama i bili „neke dru ge vjere”. Tako je sedam godina trajala zima sa snijegom, zavla dala je strašna glad, bogatiji Lu terani su uspjeli da izbjegnu u druge zemlje „usred ljeta po snijegu”, dok je sirotinja pou mirala od gladi. Kaže se da je na jednome „mramoru” bilo ova ko napisano: „Znaš li, Ivo, nije davno bilo, oka tlaka, oka zla ta.” (Tlak je jelo koje se u vri jeme teške gladi priprema od brašna s vodom.) Neki pričaju da Luterane nisu htjeli primi ti u nekoj drugoj državi da im „nе pogane naroda”, nego da su ih pobili.

U natpisima stećaka više puta se za spomenik kaže biljeg (bilig) i kam (plural kami). Za povelik i povisok stećak u okolini Kupre sa čuo sam naziv steljac, a tako se naziva i jedan lokalitet steća ka u okolini Sinja. Za uspravno postavljeni nadgrobnik u Srbi ji često kažu usađenik. Iako se ne radi o stećcima u pra vom smislu riječi, navedimo još dva zanimljiva naziva. U nekim centralnim i istočnim krajevi ma Srbije naišao sam na naziv obrok za stare nadgrobnike u obliku krstača i stela, a u oko lini Kumanova, u Makedoniji, za stare nadgrobnike u obliku iznutra izdubljenih kamenih sanduka i sljemenjaka čuo sam naziv preklopi. Nisam nigdje čuo da narod kaže bogumilski Najčešćispomenik.inajrasprostranjeniji

ji su karakteristični za područje stare Bosanske države.

Oko Užica se stećci još naziva ju kamenovi, a na Pelješcu ,,plo če, kamenovi i grčki grobovi.”

Po mome mišljenju, na pojam stećka nema utjecaja to da li je nadgrobnik ukrašen ili ne, i da li ima natpis ili ga nema. Treba reći da ima naučnih radnika ko ji smatraju da su stećci isključi vo vezani za hrvatski narod i za hrvatsko teritorijalno područ je (D. Mandić i A. Škobalj), po drazumijevajući pod tim Bosnu i Hercegovinu, kao i Dalmaciju sa Ovdjezaleđem.se,međutim, radi o naro dima srednjovjekovne Bosne, bez obzira da li se oni ili neki nji hovi dijelovi u vremenskom pe riodu stećaka mogu nacionalno tretirati kao Hrvati ili kao Srbi, a ne o narodima srednjovjekov ne Hrvatske države, konkretni je o Hrvatima izvan Bosne, bez obzira što se stećci nalaze u Hr vatskom primorju, u Dalmaciji i u njihovom zaleđu. Pojava ste ćaka u krajevima nekadašnje Hrvatske države prvenstveno je posljedica naseljavanja bo sanskohercegovačkog življa i prenošenja običaja klesanja i postavljanja stećaka u tim kra jevima. Druga je stvar što se u iz boru reljefnih motiva i u samoj klesarskoj obradi stećaka u tim krajevima osjeća utjecaj hrvat skoprimorske klesarske tradici je. Stoga je naučno opravdano da se stećci smatraju bosanskoher cegovačkom pojavom, bez obzi ra što je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslaven ska područja. Osim toga, u jed nom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubi mo iz vida i to što oni pripadaju kršćanima, podrazumijevajući tu i kršćanske heretike. Prema tome, može se općenito i dosta uprošćeno reći da su stećci ka meni nadgrobni spomenici ko

(Nastavlja se)

21Neđelja, 18. septembar 2022. Feljton ŠEFIK BEŠLAGIĆ I PROUČAVANJE STEĆAKA 7. Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Ove godine navršilo se četiri decenije od objavljivanja studije „Stećci – kultura i umjetnost” bosanskohercegovačkog istoričara kulture Šefika Bešlagića (19081990) čija su istraživanja nekropola ste ćaka, pored drugih istraživača, obilježila period 19501990. Ovdje donosimo izvode iz te kapitalne studije

mačka (rimska) i čifutska ili ži dovska groblja.)

Za ove spomenike u narodu se čuju različiti nazivi, a i naučni radnici ih nejednako nazivaju. Najčešći narodni naziv za ste ćak je grčki grob ili grčki spome nik, a za čitave nekropole grč ka groblja. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim kraje vima Bosne, zatim u istočnim krajevima Hercegovine, onda u Srbiji i u Crnoj Gori. U Bosni se često čuju i nazivi mramor i mramorje, ali se na te nazive na ilazi i u nekim drugim krajevi ma Bosne i Hercegovine, kao i u Srbiji. U sjeveroistočnoj Bo sni i u Srbiji, posebno u Sembe riji i u Mačvi, narod stećke če sto naziva mađarska groblja. U zapadnim krajevima Hercego vine, u nekim zapadnim kraje vima Bosne, kao i u dobrom di jelu Dalmacije i njenog zaleđa najčešće se upotrebljava naziv mašet i mašeta, odnosno mašeti. (Uz navedena, čuju se, ali dosta rijetko, i ovi nazivi: kaurska, ri

Obaljeni stećak na nekropoli u Barama Žugića

Stećak se u natpisima imenuje kao biljeg

i kamIakotoizričitonekažu,nekiautoripodstećcimapodrazumijevajusamolijepoobrađeneiukrašenesandukeisljemenjake.Pomomemišljenju,napojamstećkanemautjecajatodalijenadgrobnikukrašeniline,idaliimanatpisiliganema

Krleža, A. Solovjev), ponekad je korišten i naziv usađenik (M. Ćorović-Ljubinković), ali je najčešće, pogotovo u novije vri jeme, korišten naziv stećak. Da nas se ne samo u nauci nego i u narodu, pogotovo kada se radi o obrazovanijim ljudima, naj više upotrebljava naziv stećak, u smislu nečega postojanog, ve likog i visokog — kao stojećak.

Stećak na groblju u Broćancu kod Petrovića

PRIČE, VJEROVANJA I OBIĆAJI VEZANI ZA STEĆKE Od širokih narodnih slojeva, posebno onih na selu, ne može mo mnogo doznati o stećcima zato što se, zbog čestih migra cija, narodno predanje gotovo sasvim izgubilo. Ipak se u ne kim krajevima čuju razne pri če. Česta je, npr., priča koja je vezana za naziv grčka groblja. Kaže se da su nekada u ovim krajevima živjeli Grci i da ih je zadesila žestoka zima, sa veli kim snijegom, koja je nepresta no trajala sedam godina. U toj priči se dalje veli da Grci nisu više mogli izdržati zimu, zbog čega su se, po nalogu svoga cara, nekuda odselili. Otišli su ,,sve po površnici”. Jedino cara nije poslušala jedna princeza, koja je zauvijek ostala da živi u ne koj pećini. I ta je princeza sva kog proljeća izlazila iz pećine. Pojavi se, pa se opet vrati u svoj pećinski stan. Ta priča se obič no veže za određenu planinu i za određenu pećinu. Jedna va rijanta ove priče kaže da care

(fotografija)Dnevni

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

PORTAL

Neđelja,

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

DRAGAN MIJATOVIĆ

Universal560-822-77računa:Capital Bank

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

KOREDAKCIJSKILEGIJUM

list

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

4Tel:ni.HranaupotrebanperiferijiNA3Tel.ZvatidajuPOTREBNA2Tel.crtežePRODAJEMMožeVelikiPRODAJEM1069/424-150,Tel.069/747-204,BegovićPregledvodoinstalaterskeNON-STOP.Sitneopravke.cijevikamerom.067/473-367umjetničkeslike.izbor.irazmjena.kanarince,ipjesme.069-051-526radnicazaprouposlastičarnici„Sonja“.od13do16časova.067/688-565seoskompodručjunaDanilovgrada,pomoćniradnikplasteničkojproizvodnji.ismještajobezbijeđePlatapodogovoru.069/221-550

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

MALI OGLASI

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

22

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

JOVAN TERZIĆ (Arena)

KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: Tiraž:030224803.176 RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dola zim odmah

Broj žiro

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

18. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

23Neđelja, 18. septembar 2022.

Oglasi

SELA

BORISU

Slavkovom RAIČKOVIĆU MIKO, VESNA i BAŠANOVIĆMILENAMoj947 sine BOKO Rekla sam ti da ću kopati zemlju rukama i nogama da ti pomo gnem. Oprosti mi, nisamTvojauspjela.MAJKA Posljednji976 pozdrav BORISU Počivaj u miru.Porodica pok. VELJKA ĐURIŠIĆA 949

BORISE

Brat PERO i snaha VESNA sa porodicom 957

Slavkovom RAIČKOVIĆU Stric MIŠKO, TAMARA i TANJA 946Posljednji pozdrav dragom

Tužnim srcem javljamo da je dana 16. septembra 2022. tragično preminuo u svojoj 35. godini naš dragi

Posljednji pozdrav

Tužan je ovaj pozdrav, dragi brate

i obavještenja

Tužan i pretužan je ovaj posljednji pozdrav, dragi moj sinovče

BORISU RAIČKOVIĆU

BORISU RAIČKOVIĆU

BORISE

Saučešće primamo na groblju Čepurci dana 17. septembra od 10 do 15 časova i dana 18. septembra od 10 do 13 časova, kada se kreće na mjesno groblje Gradac, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.Ožalošćeni:

SPORTSKOzaborava.DRUŠTVO

Hvala ti za sve što si pružio i dao za naše Sportsko društvo sela Parci i za naše selo Parci. Bio si okosnica našeg sportskog druš tva i uvijek spreman da pomogneš. Bio si najbolji primjer svima kako treba biti privržen i kako se odnositi prema našem sport skom društvu i Lješanskim sportskim igrama. Neka tvoja čista i plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od

Čuvaćemo te od BILJANA,zaborava.BELI,

897

Stric SVETO i strina MIRJANA 956

NATAŠA i MARKO ŠĆEPANOVIĆ 958

Tužan i bolan je ovaj posljednji pozdrav, dragi moj brate

Zašto, Boki? Pa nismo se tako dogovorili! A sad sa kim ću da idem na Lješanske igre, na utakmice i na termine fudbala? Bio si najbolji Raičković kojeg sam poznavao. Dobar, pošten, iskren, miran, sve najbolje što se od nekog očekuje i za primjer drugima. Ali sada vidim da ti se žurilo da se pridružiš

ocu Śagi. Požu rio si, moj Boki. Neka tvoja čista i plemenita duša počiva u miru. Ostaćeš zauvi jek u mome sjećanju.GORAN GOTA ĐURIŠIĆ 925 Posljednji pozdrav dragom

BORISE

BORIS Slavkov RAIČKOVIĆ

supruga VJERA, majka MILICA, brat BOJAN, sestre IVANA i JOVANA, stric SVETO, strina MIRJANA, brat od strica PEĐA, sestra od strica BILJANA, tetka MILENKA, snahe JOVANA i VESNA, sestrići, sestrične i ostala rodbinaRAIČKOVIĆ i BRACOVIĆ

Posljednji pozdrav

Ćiku se još nijesu počele zacjelivati bratske rane, a ti napravi nezalječiv ožiljak. Boki, sine, zar nije bilo i drugih rješenja? Neka te anđeli čuvaju u toplom očevom zagrljaju.

Zašto je moralo biti baš ovako? Neka ti naše suze ne remete tvoj vječni mir. Slava Ti.

PARCI 926

BORISU

24

964

Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru. DRAGAN, DANIJELA, VIKTOR i MARTIN 981Posljednji pozdrav prijatelju

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoji: DARKO, DRAGANA i ANDREJ 978Zauvijek ponosni što si bio naš otac

pozdrav dragoj ujni

Ćerka VANJA, unučad ANDREA i STEFAN, praunuka INESi zetovi ACO MIJAČ i ANDRIJA RAŽNATOVIĆ

2022.Oglasi i obavještenja Прошла је година дана од смрти мога брата МИОДРАГА ЂУРОВИЋА Твојим одласком остала је велика празнина и жал, али и понос на Твој частан живот. Утјеха је, ако је има, да си отишао тамо гдје нема бола, и гдје нећеш бити сам. ЂАНИ са породицом 968 Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš brat od ujaka MRKI

Bol je prevelika, praznina nenadoknadiva. Vole te tvoji: DARKO, DANKA i DRAGAN Posljednji979 pozdrav dragom prijatelju

ANA Stankova RATKOVIĆ rođena Marđokić

Sin ZLATKO, unučad VOJISLAV i ANJA, snaha MIRJANA Voljena974 naša tetka

Svakog i praznina beskrajno tužni.

Kćerka DANKA MATOVIĆ sa porodicom Posljednji977 pozdrav našem dragom ocu, svekru i đedu DRAGIŠI GARDAŠEVIĆU

ANA RATKOVIĆ

ANI RATKOVIĆ

DRAGIŠI

ANI RATKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom ocu

Oni koje volimo nikad ne odlaze. Riječi su suvišne – jedna i jedi na. Počivaj u miru, dobrice naša.

OGLASNO,,POBJEDA“ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456.

DRAGIŠA

DRAGIŠI GARDAŠEVIĆU

966

Posljednji pozdrav našoj plemenitoj i dičnoj sestri

DRAGIŠI

Tvoja braća BEĆKO i RATKO sa porodicama

KOSI B. VULEVIĆ

S velikim poštovanjem se danas opraštamo od tebe. Neizmjerno i vječno zahvalni što si nas uvijek razumjela. MIĆO i VESNA RAŠOVIĆ sa porodicom 936

Bila si nam svetionik, sve nas okupljala. Ostavljaš nam veliku prazninu. Hvala ti za sve.

Jesi, sestro, odmorila? Dugo si se ti borila, s teškom boli namu čila, no si barem počinula. Sad ti boli sve prestaše, al’ sjećanja nam ostaše, na predivnu sestru našu. Počivaj u miru, a mi ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 18. septembra od 12 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom gro blju Gvozden brijeg u Baru.

Počivao u miru Božijem.SPASOĆURIĆ sa porodicom Posljednji980 pozdrav ocu, svekru i đedu

18.

Dana 17. septembra 2022. u 84. godini preminula je naša draga

Ožalošćeni: sin ZLATKO, ćerka VANJA, snaha MIRJANA, đever ČEDO, jetrve DESA i OLGA, unučad VOJISLAV, ANJA, ANDREA i STEFAN, praunuka INES, bratanići, bratanična,đeveričići, đeverične, zaovičić, zaovične, zet ACO MIJAČ kao i mnogobrojna rodbina 954

Tužno zbogom našoj voljenoj majci, babi, prababi i tašti

Neđelja, septembar

DRAGIŠI

Neka tvoja duša počiva u miru. Porodica pok. BOŽA ĐURĐEVCA

MILKI TIČIĆ rođ. Bajković

Tvoji BRAĆA i SESTRE od ujaka

960Posljednji

Posljednje973 zbogom

Posebni ljudi su u našim srcima i kad nisu pored nas. Hvala ti za sve.Bratanična LELA, bratanići DRAGAN i PEĐA MARĐOKIĆ sa porodicama 975

dana sve veća tuga, žalost

pozdrav dragom ujaku i đedu

moj Vejo,

VESELIN ŽARKOVIĆ

Zauvijek ćeš trajati u našim srcima!

VESKU ŽARKOVIĆU

VESELIN ŽARKOVIĆ

Tvoja SENKA 927Mom

Dobri948

Hvala ti na svemu lijepom za provedenih četrdeset godina zajedničkog života!Čekaj me!

pozdrav voljenom ujaku

VESKU ŽARKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu! Sestrična TAMARA i zet IVAN STIJEPOVIĆ sa djecom 931

VESKU

VESELINU ŽARKOVIĆU Čuvamo te od zaborava.BORIS,MIRJANA i LAV ADŽIĆ Posljednji932

Umro je naš zet

Posljednji pozdrav dragom svojaku, pašenogu i tetku

Hvala Ti za iskreno i posvećeno prijateljstvo. I za skladan, čestit i uzoran brak sa našom sestrom. Bio si čovjek sa urođenom dobrotom, ponositošću i otmenom mirnoćom. Počivaj u miru.

25Neđelja, 18. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Dana 17. septembra 2022. poslije kraće bolesti preminuo je u 73. godini života naš dragi NIKOLA Pavlov BANOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 17. septembra od 12 do 15 časova i dana 18. septembra od 10 do 12 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Prekornica, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova. Ožalošćena porodica BANOVIĆ Posljednji902 pozdrav voljenom stricu NIKOLI od DANIJELE i SINIŠE Posljednji903 pozdrav voljenom stricu NIKOLI od DANIELA 905 Posljednji pozdrav dragom bratu NIKOLI od BRANKA sa porodicom 904Posljednji pozdrav dragom NIKOLI od PETRA BANOVIĆA sa porodicom 906 Тужним срцем јављамо да је дана 17. септембра 2022. у 71. години преминуо наш вољени ВЕСЕЛИН Савов ЖАРКОВИЋ Саучешће примамо дана 18. септембра на градском гробљу Чепурци од 9 до 14.30 часова када ће се обавити сахрана на истом гробљу. Кућа жалости: Булевар Саве Ковачевића, број 7 – Подгорица. Ожалошћени : супруга СЕНКА, сестре ДЕСА и БОСА, сестрићи ЗОРАН и БОРИС, сестричне РУЖИЦА и ТАМАРА, браћа од стрица МИТАР и МИРО, сестра од стрица КАТА, породице покојних ДРАГОЉУБА и СЛОБОДАНА, породице сестара од стрица и остала родбина ЖАРКОВИЋ и ујчевина БЛЕЧИЋ 901

Posljednji930

Posljednji928

pozdrav dragom ujaku

Sestrić ZORAN VOJINOVIĆ sa porodicom 933

ZORICA i SLOBO BRNOVIĆ sa porodicom

voljenom i nikada prežaljenom bratu

VESELINU ŽARKOVIĆU

Počivaj u miru, iskreni prijatelju naše kuće.

pozdrav dragom ujaku i djedu

VESELINU

Hvala na iskrenoj bratskoj ljubavi! Sestra BOSA i zet ZARIJA ĐUROVIĆ

Porodica RAŠOVIĆ

Ostaćeš zauvijek u mom srcu!

Tvoji: RUŽICA, GORAN i MATIJA RADOJEVIĆ

Sestra DESA ADŽIĆ sa porodicom 929Posljednji

VESKU ŽARKOVIĆU

965

sa porodicom

Nikada te neću

Posljednji919

KOSARI Blažovoj VULEVIĆ

Navršava se 40 dana od smrti moga oca

Bili ste nam podrška i ponos. Ostaćete nam vječno u srcima, voljeni i nikad zaboravljeni.SLAVKA sa porodicom

912Posljednji

KOSARI Blažovoj VULEVIĆ

Saučešće primamo dana 17. i 18. septembra u porodičnoj kući u Ljajkovićima do 13 časova. Sahrana će se obaviti dana 18. septembra u 13 časova na seoskom groblju u Srpskoj – Zeta. Po želji porodice cvijeće se ne prilaže.

Opraštam se od moje dobre zaove KOSARE VULEVIĆ rođene Klikovac

PUNIŠE MUŠIKIĆA

Za voljene ne postojiŽELJKOzaborav…sa porodicom 967

PUNIŠE SLAVICE MUŠIKIĆ

26

911

pozdrav dragoj sestri, tetki i svastiki

Tvoje ranjeno srce i napaćena duša konačno će naći mir pored tvojih dragih i tvoje mile braće.

Zauvijek ćemo te čuvati u srcima i mislima i pamtiti po svemu dobrom i plemenitom.NADAMILUTINOVIĆ sa porodicom972

PUNIŠE SLAVICE MUŠIKIĆ

Riječima ne možemo opisati bol i prazninu koje osjećamo zbog tvog odlaska, ali mnoštvo prelijepih uspomena zauvijek će ostati u našim srcima i nikad nećemo zaboraviti tvoja dobročinstva. Hvala ti na svemu, naša voljena bako, nikada te nećemo zaboraviti.

Ožalošćeni: sinovi NEĐELJKO i SLOBODAN, kćerka SLOBA, sestra BRANKA, đeveri BRANKO i RADOVAN, zaove MILEVA i VASA, snaha MILANKA, jetrve SLAVKA i VINKA, unuk NIKOLA, unuke ANA, DANKA i BOJANA, braća od stričeva SLOBODAN, GORAN, RANKO i STEVAN, sestra od strica VESNA, sestrić, sestrična, đeveričići, đeverične i ostalaožalošćena porodica VULEVIĆ i KLIKOVAC

Bila si najbolja majka na svijetu. Tvoje veliko srce kucalo je za sve nas.

Vječno ćemo nositi uspomenu na tebe u našim srcima, počivaj u miru.Đever

DARKO sa porodicom 970

Navršava971 se 40 dana od smrti oca i djeda

pozdrav dragoj snahi, jetrvi, strini i babi

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456 od smrti se 40 dana od smrti moga oca

KOSARI Blažovoj VULEVIĆ

Tvoja unučad: NIKOLA, ANA, DANKA i BOJANA 918

Hvala ti na nesebičnom djetinjstvu, za sve što si čitavog života nesebično pružala meni i mojoj djeci.

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog i 28 godina od smrti naše drage i 28 godina od smrti moje majke i 28 godina

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

moje majke Navršava

sa porodicom

KOSARA Blažova VULEVIĆ rođena Klikovac

Dani prolaze, ali ne brišu uspomene na Vas. Počivajte u miru među anđelima, a mi ćemo Vas čuvati u našim srcima od zaborava.

Oglasi i obavještenja

pozdrav dragoj babi

Dana 17. septembra 2022. poslije kraće bolesti u 82. godini života preminula je naša draga

BRANKO - GALJO VULEVIĆ sa porodicomi zaova MILEVA VULEVIĆ 969

Neđelja, 18. septembar 2022.

KĆERKAzaboraviti.SLOBA

Hvala ti za sestrinsku ljubav i podršku koju si meni i mojoj porodici nesebično pružala.Čuvaćemo te odSestrazaborava.BRANKA

PUNIŠE SLAVICE MUŠIKIĆ

Zajedno sa njima činićeš jednu bolnu trajnu uspomenu u mom Hvalaživotu.ti na svemu, jedna čestita, voljena i nikom nezamjerena odivo naša. S poštovanjem, Snaha MILANKA KLIKOVAC

Tvoja bezgranična ljubav, pažnja, briga, savjeti... bili su naš veliki oslonac i podrška u svemu.

Posljednji955

KOSARI Blažovoj VULEVIĆ

27Neđelja, 18. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog zeta i tetka

MILODARKA MILA TERZIĆ

Vječno ćemo čuvati sjećanje na tvoj lik i dobrotu.

Godina dana je od smrti našeg dragog

Počivaj u BožjemSESTRIČNEmiru. od sestre BRANKE

MILA - ZEKA PEJOVIĆA

I dalje boli tvoj iznenadni odlazak! Sve više nedostaje tvoja pažnja koju si nam pružala. Andrija i Dunja ti šalju poljupce! Svima nam nedostaješ.Tvoja

900

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

DRAGU GARDAŠEVIĆU

Počivaj u carstvuSestrićinebeskom.isestrične KRIVOKAPIĆ

PETRA 31. 8. 2019.

899

Dragi Miško, bio si ugledan pravnik i vrstan intelektualac. Poznat i van granica tvoje voljene Crne Gore. Počivaj u miru.

VASILIJE DŽAFEROVIĆ

POMENI

DRAGIŠA Krstov GARDAŠEVIĆ

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

DRAGU GARDAŠEVIĆU

pozdrav uvaženom

dr MIŠKU VUKOVIĆU

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 17. septembra od 11 do 16 časova i 18. septembra od 11 do 13 časova kada se kreće za Bijele Poljane gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Prođoše tri godine, a sjećanja ne blijede. Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe. Dragi tata, naša tuga za tobom je vječna.Tvojaćerka BILJANA, zet DRAGANi unučad BALŠA i NENAD 938

Draga majko,

943

MILA 22. 9. 2021.

ZORKA VRBICA

NADA sa ćerkama septembra 2022. navršavaju se 3 godine od smrti dragog oca ĐORĐIJA ĐOKE Jašovog PRAVILOVIĆA

Posljednji944

VELIMIRA DARČEVIĆA

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Dana942 18.

PEJOVIĆ

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

Bila si moj čvrsti oslonac, podrška i snaga.  Hvala ti na pažnji i dobroti koje si mi pružala do posljednjeg Počivajdana.  u miru.  Neka te anđeli čuvaju. Tvoja kćerka MARA   898

PORODICA 963

Dana 16. septembra 2022. u 87. godini poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

Tvoja dobrota i tvoj lik će zauvijek ostati u našim sjećanjima.

TVOJI NAJMILIJI 895

Ožalošćeni: sinovi DARKO i DRAGAN, kćer DANKA, brat PERKO, snahe DRAGANA, DANIJELA i MILKA, unučad VIKTOR, ANJA, ARSEN, ANDREJ i MARTIN, bratanići, brataničine, sestrići, sestričine i ostala rodbinaGARDAŠEVIĆ i DŽEVERDANOVIĆ

Godina je dana od kada nije sa nama naša draga

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MILAN MARKOVIĆ

Počivajte u miru, neka vam moje suze ne remete mir. Vaša VJERA ŽIVKOVIĆ sa porodicom 962

MILEVU 30. 10. 2015.

Sjećanje961 na moje drage

Brat MIŠO, sinovac STEVAN, sinovična JOVANA

moji,

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

28 Neđelja, 18. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

Otišao si bez pozdrava, mili brate i ostavio voljene da za tobom pate. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Živite i živjećete zauvijek u našim Srcima i mislima.

Počivajte u miru.Tetka DRAGICA sa porodicom

Tetka VJERA sa porodicom 915

916Već

40 dana nijesu sa nama naše mile sestre:

MITRE

VašeAnđeli...rane bole... jako. Falite, svakog dana više... Fali osmijeha, zagrljaja, igara i graje, Dok smo živi želja će da traje.

Našim,917

Mom sestriću

NATAŠE, MAŠANA, MARKA

Četrdeset939 dana je od smrti našeg voljenog

Voljeni,

MILANU MITROVIĆU

Neizmjerna je praznina koju si ostavio tvojim odlaskom. Neka anđeli čuvaju tvoju plemenitu dušu na putu ka vječnom miru, a mi ćemo te čuvati u svakoj misli, uspomeni, izgovorenoj Živjećešriječi. vječno.

Dragi909

DUNJA i RADUNOVIĆMILA

Vašiljubavlju!neutješni

Tvoji: MARTA, STANKO, ANA, NIKOLA, JELENA i DUNJA 920

Tvoji tetka MARIJA i tetak GORAN 924

TIODOR i DANIJELA

Četrdeset959

Najo, ostasmo nijemi, nema riječi utjehe ali ima lijepih Počivajuspomena.umiru sa svojim sinovima.

dana je od smrti moje drage prijateljice MUNE RADULOVIĆ

Zla sudbina vas uze. Nama osta bol i tuga za vama. Neka vas anđeli čuvaju.

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Ostaje samo tuga što smo vas izgubili i ponos što smo vas takve Zamišljamimali. vas zagrljene i nasmijane, kao na vašim slikama, kako jedrite prostranstvima nebeskim. Onda na trenutak bude malo lakše.

Naša topla kuća, naš dom, naš život, to ste bile Vas dvije. Plemenitost vaših duša, nježnost i briga svake vaše misli, častan život kojim ste živjele i beskrajna ljubav kojom ste nas svijetleobasipalenamputu ovoj tami koju živimo bez Vas.

Nedostaješ mi, debeli moj... S kim sad da dijelim tajne, kako da nam slavim rođendane... Oće li ova tuga zauvijek da traje i kako bez tebe dalje?

Mnogo je tuge i bola, mnogo suza, pitanja bez odgovora

Volimo vas kao i uvijek: Vječnom

Svoj život si ostavio kao primjer dostojanstva i čovječnosti, a tvojim najmilijim najveću bol.

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

NIKOLA, IVAN i DEJAN sa porodicama

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Od prijateljica ANKE RAIČEVIĆ sa porodicom 953

Četrdeset tužnih dana otkad zla sudbina zaustavi tvoj krupni korak, radost i sreću.

Teško je prihvatiti da vas nema, da vas više nećemo viđati, da nam đeca više neće igrati.Čuvaćemo vas od zaborava i sjećati se lijepih uspomena. Nataša, počivaj u tišini sa svojim anđelima.

Sestra MARINA 923

je dana od tragične smrti naših voljenih

Tvoji: MILOŠ, DRAGANA, NINA, IVA i NAĐA 922

vrijeme prolazi a tuga i bol za tobom i tvojim anđelima ne jenjava. Teško je naći riječi kojima bi se opisala. Kao što je teško naći riječi utjehe za tvoje najbliže.

Četrdeset914

MILANA

Taj prokleti dan sve je promijenio, ostala je hladna tišina, rijeka suza i velika tuga. Ostaćeš u našim srcima voljen i nikad zaboravljen. Nedostaješ!

NATAŠI, MAŠANU, MARKU

Počivaj u zagrljaju tvojih roditelja.

MITRU

Anđeli...Tuguju za Vama brat SAŠA, sestra ANA sa porodicamai ujna VERA NIKOLIĆ

Tetka MILEVA sa porodicom

MITRU

Stric LJUBO sa porodicom i tetka DESE PEJOVIĆ

od

,,POBJEDA“

ĐINU rođ. Radusinović BOŠKOVIĆ i

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju za izgubljenim prijateljem. Svaka je smrt prerana kada su u pitanju ljudi kao što si ti. Dok god živimo ti ćeš živjeti sa nama.

U svakom ćutanju živiš. Počivaj spokojno u zagrljaju voljenog Igora, a mi ćemo vas čuvati od zaborava i voljeti zauvijek.

TVOJI NAJMILIJI 908

Već godinu ponovo

se godina dana od smrti našeg dragog MIODRAGA Filipovog ĐUROVIĆA

kovid

Tvoji: MILIJANA, MILICA, MILOŠ, ANĐELA, MILA i ISKRA 921

Prošla je teška, bolna godina kada kovid surovo otrgnu Ostajemonas. tužni nakon gorkog iskustva o ljudskoj bespomoćnosti. Trajno ste u našem porodicom

OGLASNO ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. U svakom našem ćutanju te čujemo, u snu vidimo, u srcu vječno Nedostaješčuvamo. nam puno.

934

PREDRAGA – PEĐE VULOVIĆA

PREDRAG Živkov VULOVIĆ

Počivaj u miru.MIRA, ŽELJKO i SNEŽANA PETROVIĆ 893

Tri godine su od smrti naše mile majke i bake

Dana 18. septembra 2022. navršava se godina dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda

e-mail: oglasno@pobjeda.me

18. 9. 2021 – 18. 9. 2022.

zajedno

Godina892

od

vas zaboravu.KAĆA,MILENA, ĐORĐE

MIODRAGsjećanju.RADUSINOVIĆ sa

950Navršava

se... Ne

MIODRAG ĐUROVIĆ

vas

MIŠKO BOLJEVIĆ sa porodicom

29Neđelja, 18. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Godina je od smrti moje drage sestre MILE

Dragi brate, hrabro i dostojanstveno si nosio tešku duševnu bol. E tamo bola nema. Sada si u zagrljaju sina Igora, roditelja, braće: Buda i Ljuba i sestre Rade. Ja sam vas zaključala u svom srcu.

Godina dana je od smrti mog voljenog brata MIODRAGA

VOJISLAVE – MIKE MITROVIĆ

BLAŽA Đukanovog TOMOVIĆA

Tužno sjećanje na voljenog tatu

DEJAN P. VUJANOVIĆ

Sestra BRANKA ĐIKANOVIĆ

Godina je od smrti moga brata

Tužno sjećanje na naše drage

MILE i BRANKA

MIODRAGA F. ĐUROVIĆA

Nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru.Tvoja porodica: RADMILA, MILJAN, DRAGANA, DANIJELA i ĐORĐE

Počivaj u miru.

o

ĐURĐIĆ

Tvoji NAJMILIJI 940

Vrijeme koje je prošlo ne može izbrisati sjećanje na tvoj pošten i častan Čuvaćemoživot.te od zaborava.Sestra OLJA sa porodicom 935

Godinu dana si u zagrljaju onih kojih smo za života željni ostali. Trebali smo još radosnih trenutaka da podijelimo. Nedostaješ nam.

dana ste

Nedostaješ svaki dan. IVAN 941

Tugujemo, sjećamo se, pričamo vama, ponosimo damo 913

dana je od smrti našeg prijatelja

MILUTINA

Tvoja porodica TOMOVIĆ 894

945

i

Puno divnih uspomena. Da te pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te nikada ne zaboravimo.

dipl. maš. inž.

Draga Majko, kako vrijeme prolazi sve više nedostaješ. Otišla si tiho i dostojanstveno kao što si i živjela. Počivaj u miru pored našeg voljenog oca i tvog dragog supruga Pera.

MILA PEJOVIĆA

Dana89623.

937Godina

Upoznali smo se 1977. g. u Karlovcu. Putovali po Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Somboru i na mnogim drugim destinacijama. Bio si uvijek iskren, nasmijan, krajnje vjeran, granitno jak. Dragi Zorane, sa dosta velikim zakašnjenjem sam saznao da je tvoje srce prestalo da kuca. Mnogo sam bio tužan kada sam primio tu vijest. Tužan sam bio što te nijesam ispratio do tvoje vječne kuće jer si ti bio moj dobri drug, veliki i vjerni prijatelj, uvijek spreman da pomogneš bez razmišljanja. Pominjem te svakodnevno, pa kažem da je Zoran tu pošao bi sa mnom da pomognemo nemoćnim makanjama u Novom Sadu. Zorane, brate moj, kada smo se vidjeli zadnji put u tvojoj kafani zdravstveno stanje je bilo narušeno, meni su potekle suze. Ti si to vidio, naslonio si ruku na moje rame i rekao: dobro je to i tada si se nasmijao. Tvoja plemenita duša za služuje moje vječno sjećanje i poštovanje.

MARTE Perove BOGDANOVIĆ

Čuvamo uspomene na tebe. Tvoji prijatelji NIKOLIĆI 951

RATKA TOMAŠEVIĆA

Godina dana od kada nijesi sa nama, ali u našim srcima i misli ma si uvijek tu.Tvoji RUŽICA, VESNA i MILAN 952

Godina je od smrti našeg zeta

septembra navršava se godinu dana od smrti našeg dragog

30 Neđelja, 18. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

dana je od smrti našeg supruga i oca

Danas se navršava godina dana otkako je prestalo da kuca veliko i plemenito srce

TVOJA PORODICA

ZORANA IVANOVIĆA

je dana od smrti

910

rođene Proroković

907Godina

U nedjelju, 18. septembra u 10 časova, posjetićemo tvoju vječnu kuću.

40 dana je od smrti dragog đeveričića i brata  RADOSAVA – Mrkija POPOVIĆA

Pamtićemo te po dobroti i vedrom osmijehu. OLGA, VLADO, VESO i VESNA POPOVIĆ

Tvoj drug VUKOTA RADULOVIĆ

TVOJA PORODICA

MILO ZEKO PEJOVIĆ

31Neđelja, 18. septembar 2022. Marketing

32 Neđelja, 18. septembar 2022.Marketing