Dnevni list Pobjeda 19.07.2021. by Pobjeda

AKTUELNO: U Vladi tvrde da raste interesovanje za osiguranje u agrarnom sektoru

Lani samo 297 poljoprivrednika osiguralo proizvodnju

Najjača poziciona grupacija pripremila strategiju uoči današnjeg novog kruga pregovora

DF-u neprihvatljiv Bečićev prijedlog o rekonstrukciji Vlade

STR. 3.

M.BABOVIĆ

LIČNO ISKUSTVO: Kako nas zdravstveni sistem tjera kod privatnika

Još uvijek odnos između proizvođača i osiguravajućih kuća nije razvijen u nekom pravom i dobrom smjeru da bi bili zadovoljni i da bi poljoprivrednici krenuli da osiguravaju svoju proizvodnju, poručio je jedan od najpoznatijih i najvećih STR. 4. i 5. crnogorskih proizvođača povrća Veselin Jovović Alijansa ustupila licencu Ministarstvu odbrane i Vojsci

Crna Gora dobila NATO softver za praćenje i obavještajne aktivnosti

STR. 2.

Ili plati ili umri

STR. 7.

KAD ZAKAŽU INSTITUCIJE: Berancu već godinu komšija prijeti, lomi i na kraju uništava automobil

Nurković: Sve prijetnje je ispunio, još samo da nas zapali

Na negativan uticaj gradnje elektrana na Drini upozoravaju NVO sektor i Unesko, Sarajevo i RS se prepucavaju o ingerencijama

Veto ESPOO-a značio bi da se mora ponoviti studija za HE „Buk Bijela“

STR. 8

STR. 9.

Pisac Vidosav Stevanović o romanu „Paučina“ i apsurdima Vučićeve politike

Građani Crne Gore treba sami da riješe nevolju koja ih je zadesila

STR. 11.

Politika / Marketing

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Alijansa ustupila licencu Ministarstvu odbrane i Vojsci

Crna Gora dobila NATO softver za praćenje i obavještajne aktivnosti PODGORICA – NATO Agencija za komunikacije i informacije (NCIA) ustupiće crnogorskom Ministarsvu odbrane i Vojsci besplatno korišćenje softvera koji je u vlasništvu NATO, a koji se koriste za podršku logistici, mornarici, obavještajnim aktivnostima, praćenju i planiranju operacija, taktičkim komunikacijama i ostalom.

NATO softver, kako je pojašnjeno u dokumentu, sadrži povjerljive i vlasničke informacije NCI Agencije

To je navedeno u vladinoj Informaciji o zaključivanju ugovora o licencama između NATO Agencije za komunikacije i informacije i Ministarstva odbrane Crne Gore sa prijedlozima ugovora. - NATO Agencija za komunikacije i informacije (NCIA) dostavila je prijedloge ugovora o licencama kojima se odobrava besplatno korišćenje softvera u vlasništvu NATO, a čijim potpisivanjem bi se omogućila njihova upotreba u okviru Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore. Takođe, sve članice Alijanse su potpisnice ovih ugovora. S tim u vezi, prvi prijedlog ugovora o licencama, u vezi sa

distribucijom NATO softvera, obuhvata listu od 30 softvera namijenjenih za podršku logistici, mornarici, obavještajnim aktivnostima, praćenju i planiranju operacija, taktičkim komunikacijama i ostalom – navodi se u dokumentu Vlade. Drugi prijedlog ugovora o licencama, u vezi sa distribucijom NATO softvera, odnosi se na nova softverska rješenja, koja će, kako je navedeno u dokumentu, zamijeniti postojeća iz liste softvera u prethodno navedenom ugovoru, a koja su dostigla kraj svog životnog ciklusa i više neće biti podržana od strane NCIA. - Osim toga, treći prijedlog

NATO softver kao dodatna zaštita

ugovora o licencama, kojim se odobrava korišćenje softvera u vlasništvu NATO, uključuje mogućnost korišćenja softvera za integrisano komandovanje i kontrolu (ICC) i informacionog sistema za vazduhoplovno komandovanje i kontrolu (AirC2IS), koji su od značaja za

funkcionisanje Vazduhoplovno- operativnog centra Vojske Crne Gore, te su direktno povezani sa NATO sistemima kroz zaštićenu NATO komunikacionu mrežu (NSWAN) – pojašnjeno je u dokumentu. Crna Gora, da bi joj bili ustupljeni pomenuti softveri, ipak

mora da zadovolji NATO zahtjeve. Tako je zabranjeno da se NATO softveri koriste na tajnim mrežama (poput Mission secret niti National secret). Obaveza je i korišćenje na hard-diskovima zasnovanim na hardveru koji koristi potpunu enkripciju diska.

– Svrha NATO-a u okviru ovog ugovora o licencama obuhvata aktivnosti koje se sprovode od strane ili u ime NATO-a, radi promovisanja zajedničke odbrane i zajedničkih interesa zemalja članica, kao što su, između ostalog, NATO operacije, konkurentne nabavke NATO-a, NATO obuke i NATO održavanje. Ovaj ugovor o licencama ne podrazumijeva korišćenje INTEL FS za nacionalne potrebe – dodaje se u NATO uslovima. Crna Gora se, takođe, obavezuje da neće vršiti reverzni inženjering, dekompajliranje ili razdvajanje komponenata NATO softvera − skidati ili prikrivati oznake vlasništva ili natpise NATO softvera i pozajmljivati, izdavati, prodavati, davati i/ili na druge načine prosljeđivati NATO softver trećoj strani bez prethodnog pisanog odobrenja NCI Agencije. NATO softver, kako je pojašnjeno u dokumentu, sadrži povjerljive i vlasničke informacije NCI Agencije. - Korisnik licence (Ministarstvo i Vojska) neće otkriti ili učiniti dostupnim NATO softver, njegove djelove ili bilo koje informacije izvedene iz NATO softvera, bilo kojoj trećoj strani bez prethodnog pisanog ovlašćenja od strane NCI Agencije. Korišćenje ili pristup NATO softveru će biti omogućeno ovlašćenom osoblju po principu „potrebno je da zna“ – precizirano je ugovorom koji će ministarka odbrane Olivera Injac potpisati sa NATO, uz napomenu da će povjerljive obaveze biti na snazi pet godina nakon isteka ovog ugovora o licencama. J. ĐURIŠIĆ

Politika

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Najjača poziciona grupacija pripremila strategiju uoči današnjeg novog kruga pregovora

m.babović

DF-u neprihvatljiv Bečićev prijedlog o rekonstrukciji Vlade PODGORICA - Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević kao i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević odbiće na današnjem sastanku prijedlog Alekse Bečića o rekonstrukciji Vlade, koji predviđa djelimičnu popunu Krivokapićevog kabineta uz prethodni dogovor sa premijerom, saznaje Pobjeda. Lideri DF-a će, prema nezva-

ničnim saznanjima Pobjede, uz podršku Medojevića i lidera SNP-a Vladimira Jokovića predložiti novu vladu po Dontovom količniku po kojem bi grupaciji oko DF-a pripalo najmanje šest resora kao i kontroni paket u izvršnoj vlasti. – Ta ponuda predviđa i novog premijera. DF neće prihvatiti kozmetičku rekonstrukciju, koja predviđa popunu upražnjene funkcije ministra

Razmišljaju o protestima 27. septembra U slučaju da u narednim sedmicama ne bude postignut dogovor, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, DF će poseći za nezabilježenim potezom u parlamentarnoj istoriji Crne Gore – protestima protiv Vlade koju su izglasali. – Planirano je da to bude 27. septembar kao odgovor na stavove parlamentarne manjine u vlasti. Taj datum se poklapa sa početkom protesta 2015. godine – rekao je izvor Pobjede.

Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević

Iz našeg Ministarstva vanjskih poslova reagovali na izjavu ministra inostranih poslova Srbije

pravde i podjelu resora Vesne Bratić, što je intencija Bečićevog prijedloga – rekao je izvor Pobjede. Na posljednjem sastanku čiji je domaćin bio predsjednik SNP-a Vladimir Joković, DF je osim premijera doveo u pitanje i funkciju predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Bečićev prijedlog predviđa, između ostalog, ostanak Krivokapića na premijerskoj funkciji i rekonstrukciju Vlade uz dogovor premijera i parlamentarne većine. Takav scenario predviđa da premijer Krivokapić presudno odlučuje o novim kadrovima u Vladi, što bi značilo i novu branu za ulazak lidera DF-a u izvršnu vlast. Domaćin današnjeg sastanka je Goran Danilović iz Ujedinjene Crne Gore i biće održan u Skupštini Crne Gore. N. Z.

Konstitutivna sjednica GO Bošnjačke stranke

PODGORICA – Građani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi su lojalni, punopravni i uvaženi građani i njihova jedina matica može biti Crna Gora. Bilo kakav drugačiji pristup je neprihvatljiv i nosi primjesu upitne političke etike, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. Resor Đorđa Radulovića oglasio se povodom izjava ministra spoljnih poslova Srbije Nikole Selakovića o navodnoj ugroženosti interesa srpskog naroda u Crnoj Gori. Neshvatljiva je, kako ističu, konstantna želja zvaničnika Srbije da u svim nastupima govore o „legitimnom pravu“ da brinu o 30 procenata naših građana, predstavljajući Srbiju kao matičnu državu srpskog naroda.

m.babović

MVP: Srbima iz Crne Gore jedina matica je Crna Gora

Ministarstvo vanjskih poslova

- Jedino ispravno bilo bi shvatiti i priznati da su građani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi, lojalni, punopravni i uvaženi građani i da njihova jedina matica može biti Crna Gora. Bilo kakav drugačiji pristup je neprihvatljiv i nosi primjesu upitne političke etike - stoji u saopštenju MVP.

Kako ističu iz MVP, to znači da svi naši državljani koji se osjećaju Srbima nemaju druge države, niti matice, osim države svih nas - Crne Gore. - Njena Vlada i institucije jedina su adresa za njih. Naša država ne želi da se odrekne niti jednog jedinog čovjeka, a kamoli 30 procenata Srba ko-

ji su neizostavan temelj naše države. Sumirajući razgovor koji podrazumijeva pozivanje na istorijske „činjenice“, poput izjave da je „Crna Gora toponim koji postoji od 14. vijeka“, koja nosi primjesu pežorativnog i uvredljivog odnosa, te tumačenje odluka suverene države Crne Gore i to pod studijskim reflektorima, nije mjera dobrosusjedske politike i umijeća pregovaranja, što je dužnost i obaveza koju nosi funkcija ministra vanjskih poslova - ističe se u saopštenju MVP-a koji su pozvali Selakovića da u direktnoj komunikaciji sa ministrom Radulovićem iznese sva pitanja od zajedničkog interesa, nedoumice, sumnje i neslaganja. Ministarstvo vanjskih poslova u reagovanju nije navelo što je Selaković tačno rekao, nit gdje i kada je dao spornu izjavu. R.P.

Srpski ministar policije pozvao Srbe u regionu da razbiju granice u svojim glavama PODGORICA - Ideja ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina o „srpskom svetu“ dopada se Srbima preko granice, kazao je za beogradsku N1 televiziju jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić. On, kako prenosi N1, poručuje da već rade na njenom ostvarenju. – Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Make-

Vulinov „srpski svet“ po volji Mandića donije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod –napomenuo je Mandić. Vulin je prethodno, juče, kazao da zadatak ove genera-

cije političara jeste stvaranje „srpskog sveta“, da objedini Srbe gdje god oni budu živjeli. On je to saopštio na skupu obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista, kome je prisustvovao i predsjednik SNS i Srbije Aleksandar Vučić.

Vuković: Hoće li Vlada reagovati na prijetnje Gradonačelnik Glavnog grada Ivan Vuković ocijenio je na Tviteru da izjave srpskog ministra policije Aleksandra Vulina koji je ponovio obećanja o „srpskom svetu“ predstavljaju otvorenu prijetnju, na koju je neophodan stav zvanične Crne Gore. – Srpski ministar policije otvoreno prijeti – naveo je Vuković i upitao Vladu Crne Gore da li planira da reaguje na takve izjave.

Da se to ostvari, kako kaže, moguće je samo ako je Srbija uspješna, a da bi je takvu „sačuvali“ mora, dodao je on, da se nastavi politika Aleksandra Vučića. - Narod koji ima iskustvo da kad nema svog vojnika, svog policajca i sudiju, nema pravo da odustane od objedinjavanja i ujedinjavanja, nema pravo da odustane od ,,srpskog sveta“. A da bi ,,srpski svet“ nastao, Srbija mora da bude ekonomski uspješna, dobro vođena da ima vojsku koja je u stanju da sačuva i nju i Srbe gdje god živjeli. Da bi sačuvali takvu Srbiju, moramo učiniti sve da se politika Aleksandra Vučića nastavi. Samo to, samo je to pobjeda, samo je to garancija opstanka našeg naroda i ništa drugo - rekao je prisutnima Vulin. R. P.

Novo rukovodstvo Bošnjačke stranke

Ćorović i Gutić novi potpredsjednici BS PODGORICA - Bošnjačka stranka izabrala je na konstitutivnoj sjednici Glavnog odbora potpredsjednike, generalnog sekretara, predsjednika Političkog savjeta, kao i novi saziv Predsjedništva BS. Kako je saopšteno iz te partije, na prijedlog predsjednika Ervina Ibrahimovića za potpredsjednike u narednom četvorogodišnjem mandatu su izabrani Jasmin Ćorović, profesor filozofije i logike i Damir Gutić, diplomirani ekonomista. – Za generalnog sekretara BS izabran je Admir Adrović, diplomirani ekonomista, koji je do sada obavljao funkciju poslovnog direktora. Za predsjednika Političkog savjeta izabran je Suljo Mustafić, profesor književnosti, dosadašnji politički direktor BS – navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Glavni odbor takođe izabrao i novi saziv Predsjedništva BS koji će, pored članova po funkciji, činiti Mersudin Gredić, diplomirani pravnik, Irfan Husović, diplomirani pravnik i Admir Šahmanović, magistar ekonomije. Članovi Predsjedništva po funkciji su predsjednik Ervin Ibrahimović, novoizabrani potpredsjednici, generalni sekretar i predsjednik Političkog savjeta. - Bošnjačka stranka će u narednom periodu sublimirati iskustvo, znanje i političku viziju, koju je gradila prethodnih petnaest godina, sa entuzijazmom, energičnošću i inovativnošću mladih kadrova. Smatram da stranka treba da počiva na temeljima koji su čvrsto ugrađeni u bošnjačko biće i nacionalnu politiku i odgovornim pristupom prema novim izazovima, koje donosi aktuelni politički trenutak i izazovima sa kojima se moramo zrelo suočiti - rekao je predsjednik Ibrahimović, predlažući novo rukovodstvo. R. P.

Muhović prešao u SPP Član Predsjedništva Bošnjačke stranke Adnan Muhović saopštio je da napušta tu stranku i da prelazi u Stranku pomirenja i pravde, koja participira u vladajućoj većini, saznaje portal Standard. - BS prati interese DPS-a i zarobljava bošnjački narod, gura ga u ambis zajedno sa DPS-om koji je poslan u prošlost 30. avgusta. Ervin Ibrahimović koji je bio na listi Narodne stranke Novaka Kilibarde ne može da vodi bošnjački narod niti će, jer će se BS ubrzo urušit i doživjet domino efekat, jer je mnogo nezadovoljnih članova i funkcionera - rekao je Muhović i dodao da nastavlja borbu za bošnjački narod u Stranci pravde i pomirenja jer su, kako je rekao, „njeni lideri u Sandžaku i Crnoj Gori jedini istinski borci za Bošnjake, Muamer Zukorlić i Hazbija Kalač“.

Ekonomija

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Bruto zarade vladinih funkcionera za maj

Krivokapić zaradio 3.133 eura, Abazović 2.315 eura

Zdravko Krivokapić

Dritan Abazović

PODGORICA – Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić zaradio je u maju 3.133 eura bruto zarade, pokazuju podaci koje je objavila Vlada. Njegov zamjenik, potpredsjednik Dritan Abazović za isti period prihodovao je 2.315 eura bruto plate. U listi obračuna zarada javnih funkcionera za maj 2021. godine objavljeno je i da je supruga poslanika Marka Milačića, Žana PraščevićMilačić zaradila 1.505 eura i to na mjestu generalnog sekretara Vlade. Njen prethodnik Božo Milonjić, kojeg je Vlada razriješila prošlog mjeseca zbog spora oko potpisivanja temeljnog ugovora, zaradio je u maju 2037 eura. Zamjenik generalnog sekretara Vlade Nikola Kandić protiv kojeg je nedavno podnesen optužni prijedlog zbog udesa koji je izazvao u pijanom stanju, u maju je prihodovao 1.906 eura.

Savjetnici Abazovića, Ana Rašović, Miloš Perišić i Filip Adžić u maju su zaradili 1.484, 1.477 i 1.477 eura bruto zarade. Kad je u pitanju kabinet predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića, najveću zaradu ima Dejan Abazović, savjetnik premijera za informacione tehnologije, koji je u maju zaradio 2.211 bruto plate, dok je Gordana Radović nedavno razriješena savjetnica Krivokapića za ekonomska pitanja u maju prihodovala 1.975 eura. Andrijana Đordan, savjetnica za medije, koja je takođe razriješena dužnosti, u maju je zaradila 1.791 euro bruto plate. Šefica kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, Ivani Malović obračunato je 1.950 eura bruto majske zarade, dok su Ivan Sikmanović, Maida Gorčević, Ana Jovanović i Ana Surjan u maju zaradili oko 1.800 eura. J. Đ.

Projekat izgradnje novog objekta u Domu starih u Risnu realizovaće se u okviru Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama

Duplo se povećava površina smještajnih kapaciteta

Prezentacija projekta u Domu starih u Risnu

KOTOR - Projekat izgradnje novog objekta u Domu realizovaće se u okviru Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama – faza II koji realizuje Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore po osnovu ugovora o kreditu i finansiranju, sklopljenog između Ministarstva finansija Crne Gore i Njemačke razvojne banke KfW. Na prezentaciji projekta u Domu starih u Risnu, direktor ove ustanove Srđan Dragomanović podsjetio je da je na poziv Ministarstva ekonomije prije tri godine Dom starih Grabovac kandidovao dva svoja projekta za rekonstrukciju doma. Dragomanović je kazao da je završen projekat i idejno rješenje i nakon dobijanja saglasnosti od glavnog državnog arhitekte krenuće se u njegovu realizaciju što se očekuje tokom sljedeće godine. - Povećava se površina smje-

štajnih kapaciteta za skoro duplo dok se zadržava isti kapacitet smještaja, što znači da se stvaraju bolji uslovi za boravak starih, prilagođeni standardima Evropske unije. Projektom je predviđeno kompletno uklanjanje H paviljona koji je izgrađen prije 50 godina i potpuno je energetski neefikasan. Ide se na izgradnju novog objekta po najsavremenijim standardima. Riječ je o objektu hotelskog tipa koji će imati 40 jednokrevetnih soba i šest dvokrevetnih apartmana. Korisnici tog objekta biće korisnici Doma starih što preko centara za socijalni rad, što ugovorci. Dom starih nakon ove rekonstrukcije i rekonstrukcije paviljona G biće jedan od najmodernijih i najbolje infrastrukturno opremljenih domova u Evropi - naglašava Dragomanović. Riječ je o objektu hotelskog tipa koji će imati 40 jednokrevetnih soba i šest dvokrevetnih apartmana. Rekonstrukcija H objekta, starog

50 godina, predviđena je 2022. godine, a 2023. godine rekonstrukcija G odjeljenja psihogerijatrije. Prema riječima Dragomanovića, Dom starih Grabovac nakon rekonstrukcije ove dvije zgrade biće jedan od najmodernijih i najbolje infrastrukturno opremljenih domova u Evropi. – Kuriozitet je i to da su jedina dva objekta iz oblasti socijalne zaštite koja su obuhvaćena ovom kreditnom linijom, objekti kojima upravlja JU Dom starih Grabovac. Rekonstrukcija Doma starih realizuje se u sklopu projekta Energetska efikasnost u javnim zgradama koji se već 10 godina sprovodi u Crnoj Gori. Dražen Karadaglić iz Ministarstva kapitalnih investicija, koje realizuje projekat, kaže da treća faza ovog projekta iznosi 60 miliona eura od čega je 45 miliona kredit KFW banke, 10 miliona je doprinos države dok je 5 miliona u vidu granta. – Cilj je prije svega podizanje energetske efikasnosti u objektima edukativnog tipa. Projektom je predviđena i rekonstrukcija dvadesetak škola u Crnoj Gori na način što će zadovoljiti potrošnja ispod 100, 125 i 150 kilovat časova u zavisnosti od regije u kojoj se objekat nalazi. U okviru projekta je, kaže Karadaglić, planirana je i izgradnja nove savremene zgrade za potrebe Vlade Crne Gore za koju se vjeruje da će biti najmodernija zgrada u ovom dijelu Evrope. Iv. K.

U Vladi tvrde da raste interesovanje za osiguranje u ag Još uvijek odnos između poljoprivrednih proizvođača i osiguravajućih kuća nije razvijen u nekom pravom i dobrom smjeru da bi poljoprivrednici bili zadovoljni i da bi krenuli da osiguravaju svoju proizvodnju, poručio je jedan od najpoznatijih i najvećih crnogorskih proizvođača povrća Veselin Jovović PODGORICA - U prošloj godini, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, samo 297 poljoprivrednih proizvođača osiguralo je svoju proizvodnju. Iz tog vladinog resora Pobjedi su saopštili da iz godine u godinu sve više raste interesovanje za osiguranje poljoprivredne proizvodnje, ali nijesu precizirali koliko je poljoprivrednika u toku ove godine osiguralo proizvodnju, navodeći da je stigao značajan broj zahtjeva čija je obrada u toku. Nedavno je u požaru uništena farma koza ,,Miljanić“, kada je izgorjela štala površine 800 kvadrata u kojoj je bilo oko 300 koza sa jaradima, oko 2.500 bala sijena, kao i kompletna oprema. Takođe, prije desetak dana na farmi kokošaka Agro Monta u Martinićima, nakon kvara na električnim instalacijama rashladnog sistema jednog od objekata došlo je do uginuća oko 15 odsto koka nosilja od ukupnog kapaciteta koji iznosi 240.000. U ovim slučajevima koze i koke nosilje nijesu bile osigurane. Ni jedan od najpoznatijih i najvećih crnogorskih proizvođača povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak ne osigurava svoju proizvodnju, iako je nekoliko puta tokom prethodnih godina imao štete od vremenskih nepogoda – grada, vjetra i snijega. On tvrdi da bi mu za osiguranje njegove proizvodnje bila potrebna ogromna sredstva i ocjenjuje da osiguravajuće kuće nijesu naklonjene poljoprivrednicima. Ministarstvo podržava sufinansiranje premije osiguranja od štete na poljoprivrednim usjevima, stočnom fondu i poljoprivrednim objektima, u iznosu do 50 odsto polise osiguranja. – Sve više raste interesovanje za osiguranje poljoprivredne proizvodnje. U 2017. godini smo podržali 74 korisnika, u 2018. godini 262, u

Prošle godi 297 poljopr osiguralo pr

U požaru nedavno uništena farma koza „Miljanić“ u Nikšiću

2019. godini 313, a u prošloj godini 297 korisnika. Prošla godina nam nije dobar pokazatelj, zbog korone smo imali manji broj korisnika podrške. U ovoj godini je stigao značajan broj zahtjeva za osiguranje čija je obrada u toku – kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.

ŠTETA

Iz Ministarstva su podsjetili da su štete na poljoprivrednim usjevima, stočnom fondu i drugim resursima redovan pratilac poljoprivredne proizvodnje, posebno od vremenskih nepogoda na usjevima i štete koju pričinjava divljač stočnom fondu. – Štete većeg obima prevazilaze mogućnost saniranja od strane proizvođača i mogu ozbiljno ugroziti opstanak gazdinstava, a time i dugoročno održivi razvoj poljoprivredne proizvodnje. U cilju podrške poljoprivrednim proizvođačima Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je sporazum o sufinansiranju premije osiguranja poljoprivredne proizvodnje sa osiguravajućim društvima pri čemu Mini-

starstvo podržava sufinansiranje premije osiguranja od šteta na poljoprivrednim usjevima, stočnom fondu i poljoprivrednim objektima, u iznosu do 50 odsto polise osiguranja – rekli su iz Ministarstva i dodali da je za podršku osiguranju poljoprivredne proizvodnje opredijeljeno 200.000 eura. U cilju podrške poljoprivrednim proizvođačima Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je sporazum o sufinansiranju premije osiguranja poljoprivredne proizvodnje sa osiguravajućim društvima Lovćen osiguranjem, Sava osiguranjem i Generali osiguranjem Montenegro. Iz Ministarstva ističu da je osiguranje mjera koja predstavlja važnu investiciju u sigurnost proizvodnje. – Ranije su ljudi izbjegavali da sklope polisu osiguranja sa nekom osiguravajućom kućom, smatrajući da im to predstavlja samo dodatni trošak, međutim, danas to nije slučaj, posebno od vremenskih nepogoda na usjevima i štete koju pričinjava divljač stočnom fondu. Vremenom se i promijenilo raz-

Najviše zahtjeva za osiguranje stoke Iz Ministarstva poljoprivrede je saopšteno da je kod osiguranja u poljoprivredi dominantno osiguranje stoke. – Najveći broj zahtjeva za osiguranje poljoprivredne proizvodnje dolazi iz Bijelog Polja, zatim Pljevalja, Kolašina, Plava. Manji je broj zahtjeva za osiguranje biljne proizvodnje – rekli su iz Ministarstva.

Ekonomija

Poneđeljak, 19. jul 2021.

grarnom sektoru

ine samo rivrednika roizvodnju

mišljanje proizvođača koji osiguravaju svoju proizvodnju, smatrajući da sklapanje polise sa osiguravajućom kućom nije trošak nego ulaganje u svoju investiciju – kazali su iz Ministarstva. Iz tog vladinog resora saopšteno je da se u cilju podizanja nivoa svijesti poljoprivrednih proizvođača o značaju osiguranja, radi u kontinuitetu, kroz brojne tematske radionice na terenu, posebno tokom predstavljanja mjera podrške koje realizuje Ministarstvo. Navedeno je da predstavnici savjetodavnih službi, takođe, prilikom obilaska terena, koriste svaku mogućnost da poljoprivrednike upoznaju sa mogućnostima osiguranja, načinom podrške, kao i potrebom za ovakvim oblikom zaštite.

PROCEDURA

Iz Ministarstva su rekli da ovu mjeru promovišu takođe putem elektronskih i štampanih medija, putem raznih promocija. - Ova mjera se realizuje tako što proizvođač zaključi ugovor sa osiguravajućom kućom, nakon čega osiguravajuće kuće sa kojima imamo sklopljen sporazum nama dostavljaju zahtjeve i polise osiguranja. Svi zahtjevi se provjeravaju i korisnici koji ispunjavaju uslove u skladu sa sporazumom dobijaju podršku do 50 odsto preko osiguravajuće kuće – pojasnili su iz Ministarstva. Podsjetili su da Ministarstvo ima i niz drugih mjera podrške iz Agrobudžeta ko-

je su usmjerene na pomoć poljoprivrednicima da pravovremeno zaštite usjeve i zasade, kao što je podrška investicijama za nabavku i postavljanje protivgradne mreže, raznih vrsta folija i druge zaštitne opreme. Poljoprivrednik Veselin Jovović ostvaruje proizvodnju na 17.000 metara kvadratnih u plastenicima i na 17 hektara na otvorenom. – Ja još uvijek ne osiguravam proizvodnju, razmišljam o tome, ali da bih kompletnu proizvodnju osigurao trebaju mi ogromna sredstva, nekoliko desetina hiljada eura – kazao je Jovović. On smatra da osiguravajuće kuće nijesu naklonjene poljoprivrednicima. – Imamo neka loša iskustva, još uvijek odnos između poljoprivrednih proizvođača i osiguravajućih kuća nije razvijen u nekom pravom i dobrom smjeru da bi poljoprivrednici bili zadovoljni i da bi krenuli da osiguravaju svoju proizvodnju – rekao je Jovović. On tvrdi da poljoprivrednici nijesu dovoljno upoznati od čega mogu sve da se osiguraju. – Jednostavno, nije rađeno u tom pravcu dovoljno da bismo prihvatili tu ponudu. Možda bi trebalo raditi na tome, a vjerovatno i država treba malo da se zamisli – kazao je Jovović.

USLOVI

Iz Ministarstva poljoprivrede je saopšteno da pravo na podršku imaju proizvođači upisani u registar poljopri-

Novina osiguranje pčelinjih zajednica Iz Ministarstva poljoprivrede su naglasili da je ono što je novina kada je u pitanju osiguranje poljoprivredne proizvodnje da su iz Sava osiguranja uključili osiguranje pčelinjih zajednica. – Predmet osiguranja je osiguranje pčela, košnica, saća i meda u medištu, što je prvi put u Crnoj Gori da je jedna osiguravajuća kuća razvila model za osiguranje pčelinjih društava po kom će sklapati ugovore sa korisnicima osiguranja – kazali su iz Ministarstva.

vrednih gazdinstava. – A podrška se sastoji iz finansiranja dijela troškova osiguranja od šteta na poljoprivrednim usjevima, stočnom fondu i za osiguranje od požara za registrovana poljoprivredna gazdinstva – kazali su iz Ministarstva. Takođe, predviđeno je i finansiranje dijela troškova osiguranja od šteta na uzgajalištima slatkovodne i morske akvakulture za privredna društva ili preduzetnike koji posjeduju dozvolu ili odobrenje za datu djelatnost ovog ministarstva. – Kod osiguranja životinja neophodno je da se vrše redovni veterinarski pregledi i da su ispunjeni svi propisani zahtjevi zdravstvene zaštite, zahtjevi dobrobiti životinja pri uzgoju životinja – saopštili su predstavnici Ministarstva. Oni su naglasili da je kod osiguranja usjeva i plodova neophodno da su ispunjene sve agrotehničke mjere i dobra poljoprivredna praksa. - Podrška za osiguranje od šteta na poljoprivrednim usjevima, stočnom fondu i za osiguranje od požara može da iznosi do 50 odsto polise osiguranja - rekli su iz Ministarstva. Podrška osiguranju se sprovodi na osnovu spiskova i profaktura, koje Ministarstvu poljoprivrede šalju osiguravajuća društva. - Rješenja o odobrenju podrške proizvođačima izdaje Ministarstvo. Isplata se vrši osiguravajućim društvima kvartalno – saopšteno je iz tog resora Vlade. Iz Ministarstva poljoprivrede su pojasnili da u biljnoj proizvodnji visina premije zavisi od biljne vrste, odabranih rizika, ugovorene visine pokrića, mjesta osiguranja, planiranog prinosa i ugovorene proizvođačke cijene poljoprivrednog proizvoda. - Osiguranje staklenika/plastenika zavisi od odabranih rizika i vrste staklenika/plastenika. U stočarskoj proizvodnji suma osiguranja je tržišna vrijednost životinje po cijenama u mjestu gdje su životinje osigurane, a životinje se mogu osigurati i na prosječnu vrijednost gdje je suma osiguranja fiksna i određena prema vrsti i intenzivnosti uzgoja životinje. Procjenu vrše osiguravajuće kuće – rekli su iz Ministarstva. S. POPOVIĆ

Nacionalni avio-prevoznik se izvinio putnicima jer nije obavio dva leta u subotu veče

Kvar aviona i loši vremenski uslovi otkazali letove Air Montenegra PODGORICA - Dva leta Air Montenegra iz Beograda ka Podgorici i Tivta ka Beogradu, koji su bili zakazani za subotu veče, otkazani su zbog kvara aviona i loših vremenskih uslova. Iz kompanije je saopšteno da su odluku o otkazivanju letova donijeli kapetani i tehnička služba, ali nijesu precizirali kakve su tehničke probleme imali. Oni su se izvinili putnicima na neprijatnosti. - Brzo smo reagovali i svim putnicima na pomenutim letovima obezbijedili hotelski smještaj, što je određeni broj njih iskoristio. Takođe, jutros je dio putnika već otputovao, a radimo na tome da i svi ostali putnici sa letova na relaciji Srbija – Crna Gora stignu na odredišta, što će biti u toku današnjeg dana - saopšteno je juče iz Air Montenegra. Oni su istakli da im je sigurnost

putnika na prvom mjestu, te da poštuju stroge sigurnosne procedure zbog kojih nije neuobičajeno da se letovi otkažu ili odlože. - Iza nas je za veoma kratak period ostvareno 300 uspješnih letova na vrijeme i po tačno definisanom rasporedu. Ujedno, u pitanju je period intenzivnih letova zbog turističke sezone, pa je potražnja i popunjenost letova značajno visoka. Ova situacija je pokazala da je Air Montenegro dorastao svakom izazovu, naročito vodeći računa o bezbjednosti putnika, čak i u slučajevima loših meteo uslova i povećanog rizika za generalne letove - zaključili su u kompaniji. U floti nacionalne avio-kompanije su tri aviona, od kojih je operativan samo ,,embraer 195“, registarskih oznaka 40AOA, koji je prethodno bio na dugogodišnjem operativnom lizingu kod Montenegro er-

lajnza. Kompanija koristi i iznajmljeni avion ,,embraer 190“ koji je u vlasništvu German Airwaysa. Drugi ,,embraer 195“, registarskih oznaka 40-AOB, čeka na aerodromu u Podgorici da bude osposobljen za saobraćaj. U njemu je bio motor GECAS-a, koji je Montenegro erlajnz iznajmljivao i morao je biti vraćen zbog neplaćanja zakupnine. Iz Air Montenegra ranije su Pobjedi rekli da su nabavili dva motora koja će biti instalirana u ovaj vazduhoplov, za koji očekuju da će prve letove obaviti u drugoj polovini jula. Air Montenegro kupio je krajem juna i ,,embraer 190“ 40AOC, koji je, takođe, koristio Montenegro erlajnz, ali po ugovoru o finansijskom lizingu sa brazilskom BNDES bankom. Ni on nije u plovidbenom stanju, a da bi počeo da saobraća potrebna su veća ulaganja. B. D.

DPS optužio ministra ekonomskog razvoja da „frizira“ podatke o broju turista

Milatovićeva turistička računica netačna PODGORICA – Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je, prema podacima koje je dobio od Nacionalne turističke organizacije (NTO), opet napravio svoju računicu koja ne daje tačne rezultate o trenutnom broju turista u Crnoj Gori - saopšteno je iz DPS-a. - Shodno ministrovoj računici po kojoj sada u Crnoj Gori boravi 80 odsto turista u odnosu na 2019. godinu, dolazimo do podatka da je te godine boravilo u istom periodu 112,5 hiljada turista - navodi se u saopštenju DPS-a. Kako su naveli, participacija pojedinih gradova u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori je Budva oko 45 odsto, Herceg Novi 17,2 odsto, Ulcinj 12,4 odsto, Bar 11,5 odsto, Tivat i Kotor po 3,5 odsto, Kolašin i Žabljak po jedan odsto, a svi ostali zajedno pet odsto od ukupnog broja dolazaka u Crnu Goru. - Primjenom procenata ostvarenja turističkog prometa koje je ministar na svom Tviter nalo-

gu naveo, da je Budva na 76 odsto od turističkog prometa iz 2019. godine, Kotor 94 odsto, Tivat 90 odsto, Ulcinj 82 odsto, Herceg Novi 80 odsto, Bar 58 odsto, Žabljak 65 odsto, a Kolašin 30 odsto više u odnosu na 2019, jasno je da je 90 hiljada nedostižan broj turista – saopšteno je. DPS navodi da su, osim matematičkog računa, Milatovića demantovale i izjave direktora lokalnih turističkih organizacija. U Budvi, prema izjavi direktorice lokalne Turističke organizacije (TO), boravi oko 37,5 hiljada turista, odnosno 79 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok, kako navode iz DPS-a, Milatovićev tvit kaže 76 odsto. Iz DPS-a navode da u Herceg Novom boravi 18,22 hiljade turista, odnosno 69 odsto turističkog prometa iz 2019, dok Milatović navodi 80 odsto. U Tivtu boravi 5,9 hiljada gostiju, što je prema izjavi direktorice lokalne TO 82 odsto prometa u odnosu na 2019, a

Jakov Milatović

Milatović navodi 90 odsto. - I pored namještanja podataka i saopštavanja vrijednosti koje su od šest odsto do čak deset odsto više u odnosu na saopštenja direktora u lokalnim turističkim organizacijama u opštinama, još ne može da dosegne cifru 80 odsto turističkog prometa u odnosu na 2019 - saopštili su iz DPS-a. Oni su poručili da Milatoviću neće pomoći friziranje podataka, kada se, kako su naveli, bude suočio sa prihodima iz te grane privrede i shvatio da je populistički odnos, ukidanje avio-destinacija i rastjerivanje visokoplatežnih gostiju veliku štetu nanijelo budžetu Crne Gore i standardu građana. R. P.

Društvo

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Zabilježeno 40 novih slučajeva korona virusa

Dva odsto testiranih bilo pozitivno PODGORICA - Ukupno 40 novih slučajeva korona virusa dijagnostikovano je u subotu u Crnoj Gori na osnovu rezultata 1.816 uzoraka koje su Institutu za javno

zdravlje dostavile laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije. Najviše novih slučajeva zabilježeno je u Baru – 13, u Budvi devet, Podgo-

rici šest, Kotoru tri, a Nikšiću, Herceg Novom, Cetinju i Tivtu po dva, dok je u Bijelom Polju evidentiran jedan novooboljeli. Prema podacima IJZ, od ukupnog

broja testiranih, pozitivnih je bilo 2,2 odsto. – Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 17. jul iznosila je

53,76 – navode iz IJZ-a. U subotu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa kovidom-19, dok je od početka pandemije u Crnoj Gori preminulo 1.623 osobe. Dodaje se da je juče od 15 sati prijavljen oporavak kod 12 pacijenata. U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalazi 13 pacijenata sa kovidom-19 od kojih je kod osam život ugrožen. R. D.

Istraživanje Ipsosa uz podršku britanske ambasade i UNICEF-a

Više od 40 odsto pobornika zavjere o štetnosti vakcina PODGORICA - Četiri od 10 građana Crne Gore (43%) vjeruje u globalnu teoriju zavjere prema kojoj se zataškava šteta koju nanosi vakcina kako bi farmaceutske kompanije mogle da nastave da ostvaruju veliki profit širom svijeta, saopšteno je iz kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori. To je pokazalo istraživanje koje je u martu ove godine sprovela istraživačka agencija Ipsos, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a. Kako je pokazalo istraživanje, u ovu teoriju zavjere češće vjeruju građani koji imaju samo osnovno ili obrazovanje niže od tog nivoa, kao i oni koji ne vjeruju u nauku i nemaju povjerenja u zdravstvene institucije ni Univerzitet. -Istraživanje u Crnoj Gori je pokazalo da ljudi koji vjeruju u teorije zavjere o vakcinama češće vjeruju i u teorije zavjere o korona virusu, kao i da češće kažu da se ne bi vakcinisali protiv korona virusa. Takođe, u teoriju zavjere o globalnom skrivanju informacija o štetnim efektima vakcina radi ostvarivanja velikih profita farmaceutskih kompanija češće vjeruju roditelji koji ne bi željeli da im

danas beba primi sve preporučene vakcine, kao i roditelji koji nijesu sigurni da li da vjeruju ljekaru svog djeteta - ocijenjeno je u izvještaju. Kako se ističe, jačanje medijske pismenosti građana ključno je za javno zdravlje, na šta ukazuju podaci prema kojima u ovu teoriju zavjere češće vjeruju građani Crne Gore koji tvrde da su bili izloženi mnogobrojnim netačnim informacijama na ovu temu, kao i oni koji kažu da se često osjećaju frustrirano kada traže informacije o korona virusu. Istraživanja širom svijeta o vjerovanjima u razne teorije zavjere ukazuju da često postoji veza između pogleda na svijet i

ljudska prava, kao i između ličnih iskustava socijalizacije pojedinca i stavova prema teorijama zavjere. - To se uočava i u crnogorskom istraživanju: ljudi koji vjeruju u teoriju zavjere o globalnom skrivanju informacija o štetnim efektima vakcina od javnosti radi obezbjeđivanja velikih profita farmaceutskoj industriji češće vide svijet kao neprijateljsko i opasno mjesto i smatraju da su ljudi s kojima se politički ne slažu zli, tj. radi se češće o građanima koji generalno imaju manje povjerenja u okolni svijet i druge ljude, kao i niži stepen kulture dijaloga. Takođe, oni češće smatraju da se predaleko otišlo u pokretu

Kako se na zavjere gleda u svijetu Da se informacije o štetnim efektima vakcina namjerno kriju od javnosti smatra najviše građana u Južnoafričkoj Republici (57%) i Nigeriji (55%), a najmanje u Danskoj (14%), Velikoj Britaniji (19%) i Australiji (20%) prema rezultatima međunarodnog istraživanja koje je, tokom avgusta 2020, sprovedeno u 25 najvećih zemalja svijeta uz podršku Kembridž univerziteta iz Velike Britanije. Među zemljama članicama Evropske unije, najviše građana koji vjeruju u ovu teoriju zavjere ima u Grčkoj (39%) i Francuskoj (38%), dok je u SAD-u to slučaj sa trećinom građana (33%), navode iz UNICEF-a.

za prava žena i insistiranju na jednakim pravima, kao i da je rušenje tradicionalne porodice u kojoj muškarac radi, a žena ostaje kod kuće, ključni uzrok problema današnjice – saopšteno je iz UNICEF-a. Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje. Prikupljanje podataka obavljeno je u periodu od 24. do 26. marta ove godine, putem telefonske ankete, tj. upitnika čije je prosječno trajanje bilo 20 minuta. Ključni nalazi ovog istraživanja dostupni su na sajtu UNICEF-a u Crnoj Gori. R. D.

Otvoreno pismo nekadašnje predsjednice UO Unije srednjoškolaca na smjenu direktorke podgoričke gimnazije Zoje Bojanić-Lalović

Mićanović: Politika jača od rada i profesionalnosti PODGORICA - Nije prvi put da se mladima šalje poruka da profesionalni uspjeh nije dovoljan razlog da nam u zemlji u kojoj smo rođeni budu širom otvorena vrata i da politička (ne)pripadnost stavlja po strani sve one koji su se dokazali radom i profesionalnošću – saopštila je bivša predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Crne Gore Andrea Mićanović povodom smjene Zoje Bojanić-Lalović sa pozicije direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Mićanović, nekada đak generacije ove gimnazije, navela je da je, kao neko ko nije politički aktivan, ali kroz civilni sektor svakodnevno radi i komunicira sa mladima u Crnoj Gori i regionu, osjećala potrebu i odgovornost da reaguje na smjenu Bojanić-Lalović. Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić

za vršioca dužnosti direktora Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici postavila je profesoricu srpskog jezika i književnosti Biljanu Vučurović, suprugu poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića. Bratić je 12. jula razriješila dužnosti dosadašnju direktoricu podgoričke gimnazije Zoju Bojanić-Lalović. Škola je o razrješenju direktorice obaviještena pozivom iz Pošte. U rješenju o razrješenju direktora gimnazije, u koje je Pobjeda imala uvid, Ministarstvo prosvjete smjenuje Zoju BojanićLalević jer ne izvršava radne zadatke, odnosno, vrši povredu radne obaveze. U konfuznom obrazloženju ministarka na teret BojanićLalović stavlja što po novom Zakonu o obrazovanju nije konstituisala školski odbor. Taj odbor po novom zakonu ima dva predstavnika škole, ali

Andrea Mićanović

i dva predstavnika Ministarstva, što znači da taj odbor Lalović-Bojanić nije mogla konstituisati bez saglasnosti resornog ministra. Iako je Bojanić-Lalović u nekoliko navrata tražila od Ministarstva da imenuje predstavnike u školskom odboru na njene zahtjeve niko nije odgovarao. Zoja Bojanić-Lalović je za Pobjedu kazala da će pravno provjeriti razloge koji se navode u razrješenju jer želi da profesionalno čisto napusti ustanovu u kojoj je profesionalno i čisto i obavljala svoj poziv. - Očekivala sam smjenu i sva-

kako ne bih ostala na ovoj funkciji jer se ideološki ne slažem sa načinom vođenja školstva, ali ću povrede radne obaveze koje Ministarstvo navodi u razrješenju svakako pravno provjeriti – kaže Bojanić-Lalović. Mićanović je istakla da Zoji Bojanić-Lalović učenici nikada nijesu bili samo broj u dnevniku, već je na đake gledala kao na male velike ljude od kojih i sama može mnogo da nauči. -Danas kada, sedam godina nakon našeg prvog susreta, i ona odlazi iz gimnazije, nijesam sigurna da joj i dalje vjerujem da se u Crnoj Gori bezuslovno cijeni kvalitet. Ipak, želim da vjerujem da se trud na kraju uvijek isplati, pa tako i njen, i da će generacije gimnazijalaca/ki koji su izašli/e iz gimnazije posljednjih godina oblikovati crnogorsko društvo u kome će najglasniji biti oni koji zaista imaju šta da kažu. A takvih je mnogo, ali, nažalost, rijetko dobiju priliku, jer su svoji i slobodnomisleći - napisala je Mićanović. R. D.

Imunizovana trećina punoljetnih građana

Direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu istakla doprinos građana koji su imunizacijom podržali normalan život zemlje

Ćorić: Zahvaljujući vakcinisanim Crna Gora danas živi, radi i zarađuje Predrasude se ne stvaraju preko noći niti se u tom roku mogu razbiti. Vakcinacija u Crnoj Gori je dobrovoljna i tako će i ostati – navela je dr Ćorić i naglasila da građanima treba prilaziti s uvažavanjem i strpljenjem PODGORICA - Crnogorski građani se odupiru poplavi „infodemije“ - što je naziv za plasiranje neprovjerene vijesti tokom pandemije, koje najviše prate vakcinaciju - a to potvrđuje i činjenica da je do sada trećina punoljetnih imunizovana, ocijenila je direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić. Prema njenim riječima, „upravo zahvaljujući građanima koji su vakcinisani, između ostalog, Crna Gora danas živi, radi i zarađuje“. – Infodemija nije „rođena“ pojavom korona virusa, već je hronično oboljenje koje je zahvatilo sve sfere, među kojima i oblast javnog i ličnog zdravlja. Ova oblast je ozbiljno zapuštana u crnogorskom zdravstvu, što dokazuje npr. odnos javnosti prema MMR vakcini. Ipak, činjenica da je svaki treći punoljetni građanin do sada vakcinisan protiv korona virusa, dokazuje da Crna Gora ipak ne podliježe malignom uticaju infodemičara. Odupiremo se. Zahvaljujući građanima koji su vakcinisani, između ostalog, Crna Gora danas živi, radi i zarađuje. To ne bi bilo moguće da nijesmo obazbijedili vakcine i da do sada trećina punoljetnih sebi nije osigurala imunitet – navela je Ćorić. Ona napominje da građanima treba prilaziti s uvažavanjem i strpljenjem. - Predrasude se ne stvaraju preko noći, niti se u tom roku mogu razbiti. Vakcinacija u Crnoj Gori je dobrovoljna i tako će i ostati – navela je ona. Istakla je da u nastavku osnaživanja svijesti građana koji možda i dalje jesu skeptični, čuće se lično svjedočanstvo

jedne mlade doktorke koja još nije majka, a vakcinisala se, između ostalog, i baš zbog toga što želi i planira zdravo potomstvo. - Vakcina neće izazvati sterilitet niti će se promijeniti geni njene familije. Ova doktorka je nosilac poruke mladima koji su možda podlegli neistinama o štetnosti vakcina – navela je Ćorić. Prema njenim riječima, bitna je i poruka čelnih ljudi u Ministarstvu zdravlja, konkretno poruke koje širom Crne Gore lično prenosi ministarka Jelena Borvonić-Bojović u čijoj su porodici svi članovi vakcinisani. Ćorić je navela da su apeli i pozivi u kontinuitetu postigli rezultat. - U Crnoj Gori je u decembru 2020. godine bilo više od 11.000 inficiranih korona virusom. Na današnji dan ima ih 335. U decembru smo imali nula vakcina i nula vakcinisanih. Danas je slika potpuno drugačija. Crna Gora danas živi, radi i zarađuje zahvaljujući, između ostalih, građanima koji su se vakcinisali. Dužni smo zahvalnost svakom građaninu koji je odlučio da sačuva svoje, zdravlje svoje familije i kolega. Samo se sjetite šta za jednog čovjeka koji oboli od korone to znači: od borbe za dah preko mašine do nemogućnosti da radi i izdržava porodicu – navela je Ćorić. Prema njenim riječima, jul mjesec je pravo vrijeme za imunizaciju. -Ako se sada vakcinišete, revakcinacija slijedi početkom avgusta, što znači da je vaš organizam od septembra spreman za borbu protiv svjetske pošasti. Vakcina je zaobilazni put u odnosu na bolnice – poručila je ona. R. D.

Društvo

Poneđeljak, 19. jul 2021.

M. BABOVIĆ

LIČNO ISKUSTVO: Kako nas zdravstveni sistem tjera kod privatnika PODGORICA – Kada je moj otac 14. maja, znači prije nešto duže od dva mjeseca, završio u Urgentnom centru zbog tegoba sa pritiskom i srcem, laknulo nam je kada nam je, poslije ravno šest sati provedenih po hodnicima, dežurni ljekar saopštio da nije ništa ozbiljno, ali da mora da se javi kardiologu. Uz to naložio je da nosi holter 24 sata i obavezan ultrazvučni pregled srca. Prošlo je više od dva mjeseca, ali do „pravog“ kardiološkog pregleda nijesmo stigli. Izabrani ljekar našao je termin za specijalistički kardiološki pregled – 6. jula. I bili smo srećni. Rekli su nam da se čeka i po tri, četiri, pet mjeseci. Pa i po pola godine.

OPTUŽIVANJE NEVINIH

PROCEDURE

ZA NEKE SPECIJALISTIČKE PREGLEDE TERMINA NEMA: Čekaonice Poliklinike Kliničkog centra pune

Ili plati ili umri Imamo izvještaj holtera, nalaz ultrazvuka – znači kompletno spremna dijagnostika, ali nema slobodnih mjesta za kardiološki pregled. – Niko vam ne može reći kada će ih biti – objašnjava medicinska sestra u Domu zdravlja, dok čekam red za izabranog ljekara. Koliko će vrijeđeti ovi izvještaji za nekoliko mjeseci, niko neće da komentariše. Biće skoro bezvrijedni, jasno je i laiku. Naš porodični doktor opet nam izdaje isti uput datiran na 6. jul. On važi do 18. avgusta, pa preporučuje da sa njim pokušamo da nekako dođemo do kardiologa. U međuvremenu mom ocu je opet pozlilo. Juče ujutro. Ponovo smo u Urgentnom. Pitaju i na šalteru i u ordinaciji imamo li uput. Pitam kome da ga tražimo u neđelju ujutro, dok se moj otac bori za vazduh. Pokazujem im papire. Od maja čekamo kardiologa. Ljekar je zadovoljan nalazom ultrazvuka i holtera. Ovog puta preporučuje još jedan pregled, nešto kao skener srca, objašnjava. Konziljum je u srijedu, pa da dođemo sa svim

Bilo bi dobro i da uspostave sistem kakav nam plasiraju sa reklame koju su, pretpostavljam, platili našim novcem. Lijepa lica i glasovi rugali su nam se neko vrijeme sa TV ekrana u reklami koja nam je predstavljala Klinički centar. Kćerka nekog pacijenta telefonom razgovara sa nekim ljekarom koji joj ljubazno objašnjava kako je njen otac u dobrom stanju, da bi joj na kraju razgovora taj ljekar saopštio da će se čuti i sjutra i da ništa ne brine... Posmatrano kroz lično iskustvo, ovaj propagandni spot više liči na golu, naučnu fantastiku, nažalost papirima. Prethodno, naravno, kod izabranog, da izda uput. A koliko ćemo čekati na taj pregled, ako ga konzilijum odobri, dežurni doktor u Urgentnom ne zna. Sada nam za onaj kardiološki pregled za koji niko ne zna kada će biti termina, treba još jedan nalaz. Skener srca. U srijedu ćemo znati koliko se na tu dijagnostiku čeka. Osim ako konzilijum zaključi da nije potrebna.

CIJENE

Prijatelji i poznanici predlažu da damo pare – nekom. Da prime mog oca na neophodni

pregled, nakon što je u dva mjeseca dva puta završio u Urgentnom?! Neću im dati novac. Moj otac je zdravstveni osiguranik. Od poreza koji plaća za zdravstvo ti neki kojima bi trebalo da platimo primaju platu... Ali, platićemo kardiologu u privatnoj ordinaciji. Jer nemamo izbora. Kao što ćemo, vjerovatno, biti primorani da platimo i neke druge preglede koji čekaju moju majku. I ona je kao hitan slučaj završila u Kliničkom centru. Isto u maju. Ali krajem mjeseca. Zahtijevan je pregled D. MALIDŽAN

Kako je ljekar iz Urgentnog naložio i holter, izabrani doktor nam je preporučio da ga uradimo privatno, jer je taj nalaz neophodan za kardiološki pregled 6. jula. Košta od 50 do 70 eura. Kako đe. Uradili smo ga. U zakazano vrijeme bili smo u Poliklinici Kliničkog centra. U 8.15 sati. Predali uput na šalteru na koji su nas uputili i sjeli da sačekamo prozivku. Prošao je skoro sat. Medicinska sestra, na moje prijatno iznenađenje, došla je u hodnik i zamolila da budemo strpljivi. Doktorka ima posla na odjeljenju. – Imamo li drugog izbora – rekoh s osmijehom. Prošlo je još skoro sat. Oko 9.45 pojavila se ljekarka. Objašnjavam ocu da će sada prvo da mu urade ultrazvuk, pa onda i pregled. Puštili su me s njim u ambulantu, odnosno sobu za ultrazvuk. Doktorka ga propituje kakve simptome ima, koje ih tegobe prate... Poslije desetak minuta sijeda za sto i kaže da možemo da idemo, a izvještaj ćemo dobiti na šalteru. – I to je sve? A pregled, terapija – pitam. Objašnjava da je ona zadužena samo za ultrazvuk i da sa tim izvještajem treba opet da se javimo izabranom doktoru, pa da on zakaže kardiološki pregled. Š o k i ra n a j o j ka ž e m d a termina nema, da smo i na ovaj čekali skoro dva mjeseca. Sliježe ramenima. – Takva je procedura – konstatuje.

Klinički centar Crne Gore

ka. Pišem ga zbog onih, a većina je, bojim se, takvih, koji ne mogu izdvojiti ne 50, 100 ili 200 eura za neki pregled ili dijagnostiku, nego ni 10 eura. A uredno im se uzima novac za zdravstveno osiguranje. Pišem ga, jer nijesu samo kardiolog ili gastroenterolog specijalisti do kojih je običnom pacijentu, osim ako nije na samrti, nemoguće doći. Kako će neko ko živi od prosječne plate, koja je nešto više od 200 eura, ili penzije, izdvojiti trećinu ili polovinu za pregled u privatnoj ustanovi.

gastroenterologa. Izlišno je reći da nije bilo termina. Pojavili su se od 1. jula. Poslije zakazanog pregleda slijede procedure za dijagnostiku. Vjerovatno ćemo i to platiti. Ali, ne „na ruke“ ili u koverti nekome u Kliničkom centru. Već privatnoj ordinaciji. Jer, nemamo izbora. I ne bih baš da roditelje prepuštam u tolikoj mjeri Božijoj volji, što je, izgleda, mantra novih zdravstvenih vlasti. Kolega koji čeka fizioterapeutske tretmane, rekli su mu prije mjesec da im se ne nada prije septembra. Do tada da miruje?! Čitavo ljeto... Ili da „nekom plati“... I on će, koliko bude mogao da izdvoji novca, platiti privatniku... Za što ne bude imao para, čekaće... U privatnim klinikama i ordinacijama ultrazvuk srca košta oko 50 eura, kao i pregled kardiologa. Gastroskopija je kod privatnika oko 120 eura sa anestezijom, a ako ćete da trpite nekoliko desetina eura manje, kolonoskopija, sa terapijskom procedurom koja joj prethodi košta ukupno oko 220-230 eura. Fizikalne terapije naplaćuju se od 15 do 30 eura... Po tretmanu, a jedan tretman ništa ne znači... Iskustva prijatelja i poznanika su slična. Oni koji imaju dobra primanja ni ne pomišljaju da se obrate javnim zdravstvenim ustanovama, iako uredno plaćaju osiguranje. U Klinički idu ako „nađu vezu“... I ne pišem ovaj tekst da bi moji dobili termine za specijaliste, jer ćemo kod privatni-

I dok osiguranici „okapavaju“ po čekaonicama – od izabranih doktora, do specijalističkih ambulanti i Urgentnog centra čekajući termin za specijalistu, zdravstvene vlasti za haos u sistemu odgovornost drsko prebacuju na pacijente. Kažu, termina nema jer se pacijenti ne pojave u zakazano vrijeme. Ni ne pada im na pamet da su ti pacijenti čekajući specijalistički pregled i neku specijalističku proceduru i po nekoliko puta završavali u Urgentnom centru i na kraju ili uspjeli da nekako skupe novac za privatnika ili su, možda, i umrli... Optuživali su pacijente i za haos koji je vladao u Poliklinici u aprilu, kada su se događali i teži incidenti. Jednom je svjedočila i Pobjeda. Obezbjeđenje nije dozvoljavalo desetinama pacijenata da uđu u ambulante na zakazane specijalističke preglede, a tada je intervenisala i policija. Iz Kliničkog centra krivicu su svalili na pacijente tvrdeći kako su došli mimo zakaznih termina i u pratnji rodbine, što je stvorilo ogromnu gužvu. Istina je bila drugačija. Ali, kaže poslovica, „ne može šut sa rogatim“... Nesporno je da je epidemija korona virusa, s kojom se čitav svijet, pa i mi, nosimo već drugu godinu, ostavila teške posljedice na zdravstveni sistem i da će oporavak biti dug. Zdravstveni radnici i danas vode herojsku bitku sa ovom pošasti i sigurno je da su na izmaku snaga, ali, krajnje je vrijeme i da čelnici ovog sistema uspostave kakavtakav red u funkcionisanju ustanova jer, u sjenci korone, stradaju pacijenti oboljeli od bolesti koje nemaju veze sa ovim virusom. I umjesto što za haos krive pacijente makar pokušaju da im obezbijede usluge za koje plaćaju osiguranje. Bilo bi dobro i da uspostave sistem kakav nam plasiraju sa reklame koju su, pretpostavljam, platili našim novcem. Lijepa lica i glasovi rugali su nam se neko vrijeme sa TV ekrana u reklami koja nam je predstavljala Klinički centar. Kćerka nekog pacijenta telefonom razgovara sa nekim ljekarom koji joj ljubazno objašnjava kako je njen otac u dobrom stanju, da bi joj na kraju razgovora taj ljekar saopštio kako će se čuti i sjutra i da ništa ne brine... Propagandni spot? Posmatrano kroz lično iskustvo, više liči na golu naučnu fantastiku, nažalost. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Na negativan uticaj gradnje elektrana na Drini upozoravaju NVO sektor i Unesko, Sarajevo i RS se prepucavaju o ingerencijama

Veto ESPOO-a značio bi da se mora ponoviti studija za HE „Buk Bijela“ PODGORICA – Poricanje nadležnosti između krovnih organa Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u pogledu prava na dodjelu koncesija za gradnju hidrocentrale „Buk Bijela“ na Drini, i ne sasvim jasni i precizni stavovi predstavnika Vlade Crne Gore o projektu koji potencijalno može da ugrozi prirodno i kulturno nasljeđe Uneska na teritoriji naše zemlje, prate ovaj infrastrukturni poduhvat koji finansira Srbija i čiji je kamen temeljac postavljen u maju. Ukoliko bi, međutim, organi ESPOO konvencije, kojom se definiše da zemlje potpisnice vode računa o prekograničnom uticaju na životnu sredinu, usvojila žalbe nekoliko ekoloških nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, i utvrdili da su odredbe tog dokumenta i ugovor prekršeni odobravanjem projekta gradnje hidroelektrane ,,Buk Bijela“ na Drini - značilo bi to da su organi Republike Srpske dužni da ponove postupak, izrade novu studiju kako ne bi i dalje kršili svoje međunarodne obaveze. To je Pobjedi saopštila Nina Kreševljaković, pravna savjetnica udruženja Arhus centar iz Sarajeva, koje je zajedno sa još nekoliko nevladinih organizacija iz Crne Gore uputilo žalbu sekretarijatu ESPOO konvencije povodom ozvaničenja gradnje „Buk Bijele“ na Drini u sklopu šireg hidroenergetskog projekta u koji Srbija, kao zemlja investitor, planira da uloži više od 200 miliona eura, iako se tome, zbog ekoloških implikacija na susjednu Crnu Goru, protive zvanično Sarajevo, ali i Uneskov Centar za kulturnu baštinu. Krševljaković, međutim, kaže da još nijesu dobili zvaničan odgovor sekretarijata ESPOO konvencije na njihove žalbe povodom početka gradnje akumulacije za hidroelektranu „Buk Bijela“ za koju smatraju da bi mogla da ugrozi područje uzvodno – odnosno Taru i zonu NP „Durmitor“.

Uticaj na tarU

– Ključni problem je prekogranični uticaj koji će ovaj projekat da ima na područje Crne Gore. Studija uticaja na životnu sredinu navodi da će maksimalna nadmorska visi-

Domet ustavnih odluka o izdavanju koncesija Ustavni sud BiH je potvrdio je u petak da Republika Srpska nema apsolutnu nadležnost u vezi sa izdavanjem koncesije za izgradnju hidrocentrala na Drini. U apelaciji je navedeno da odluke u vezi s državnom imovinom, poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu biti donijete isključivo na nivou BiH. Ustavni sud je, kako su prenijeli mediji, naložio Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine da, u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, nastala u vezi s dodjelom koncesija, prenio je N1. Ustavni sud je ovakvu odluku donio na zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i RS, nakon što je Republika Srpska donijela odluku da putem pregovaračkog postupka dodijeli Srbiji koncesije za izgradnju i korišćenje hidroelektrana „Buk Bijela“, „Foča“ i „Paunci“ na Drini. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je ova odluka Ustavnog suda „ujdurma“ protiv Republike Srpske i ponovio da u toj zoni, kao i sa dosadašnjim koncesijama, isključivu nadležnost ima RS.

HE „Buk Bijela“

Bez obzira na to da li akumulacija obuhvata dio teritorije Crne Gore ili ne, uticaj na kanjon Tare se očekuje, posebno na ihtiofaunu uzvodno od akumulacije koja je planirana u zoni koja je od značaja kao prirodno mrestilište za brojne vrste autohtonih ribljih vrsta – kazala je Nina Kreševljaković iz Arhus centra u Sarajevu

Nina Kreševljaković

na rezervoara biti 434 metra nadmorske visine, tj. ista kao normalna kota, dok Crna Gora tvrdi da je nadmorska visina na međunarodnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore na 432,37 m. To znači da bi akumulacija ipak obuhvatila dio teritorije Crne Gore – kazala je Kreševljaković. Prema njenim riječima, bez obzira na to da li akumulacija obuhvata dio teritorije Crne Gore ili ne, uticaj na kanjon Tare se očekuje, posebno na ihtiofaunu uzvodno od planirane akumulacije u zoni koja je od značaja kao prirodno mrestilište za brojne vrste autohtonih ribljih vrsta. Ona ističe da kanjon Tare sam po sebi može pružiti vrlo malo staništa za mrijest i uzgoj nekih svojih ikoničnih vrsta riba, poput ugrožene mladice (Hucho hucho), ali i evropskog lipljena (Thymallus thymallus), potočne pastrmke (Salmo trutta) i skobalja (Chondrostoma nasus) „jer je vrlo

pulaciju ranije su Pobjedi ukazali iz nevladine organizacije Grin hom iz Podgorice. Ta NVO ipak očekuje da će dalja gradnja HE ,,Buk Bijela“ na Drini, koja je zajednički poslovni poduhvat Republike Srpske i Srbije, biti obustavljena dok se ne utvrde i kvantifikuju sve činjenice vezane za moguće negativne uticaje na životnu sredinu i biodiverzitet rijeke Tare koja je zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao nacionalni park, Uneskova prirodna baština, potencijalno Natura 2000 područje, kao i Deklaracijom Skupštine Crne Gore. Izvršna direktorka ove nevladine organizacije Nataša Kovačević kazala je ranije Pobjedi da takva očekivanja temelje na činjenici da su, povodom najave gradnje, ta i još nekoliko nevladinih organizacija podnijele žalbu Sekretarijatu ESPOO konvencije (Konvencija o procjeni uticaja na životnu

turbulentan sistem sa malo ili uopšte pristupačnim pritokama“. - Vrste poput mladice, evropskog lipljena i skobalja, kojima su za mrijest potrebna šljunčana korita i odgovarajuća staništa male brzine za uzgoj ličinki, moraju migrirati iz kanjona da bi postigle adekvatno mrijest. Nijesu provedene studije o migraciji ovih vrsta riba na ovim djelovima rijeka, a razumijevanje ovih obrazaca bilo bi imperativ za razumijevanje uticaja hidroelektrane „Buk Bijela“. Najvjerovatnije, područje oko planirane elektrane služi kao mrestilište i uzgajalište brojnih vrsta riba koje žive u kanjonu rijeke Tare. Stoga će razvoj ovih doseza rijeke Drine za hidroenergiju vjerovatno imati visok i direktan uticaj na veličinu populacije riba u rijeci Tari – smatra Kreševljaković. Na taj kontekst i činjenicu da nijesu rađene studije o migraciji vrsta riba i uticaju akumulacije na njihovu po-

sredinu u prekograničnom kontekstu) kao i Sekretarijatu Energetske zajednice, međunarodnoj organizaciji čije su trenutno sporazumne strane Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina. Kovačević je istakla da izgradnja hidroelektrane ,,Buk Bijela“ donosi značajnu modifikaciju vodnog tijela i degradaciju biodiverziteta u dužini 30 km u Bosni i Hercegovini, dok nije jasno definisano i predstavljeno kolikih razmjera će biti ovaj uticaj na teritoriji Crne Gore.

nesaglasje U Vladi

Jedna od tema razgovora u Sarajevu ministarke vanjskih poslova BiH Bisere Turković i crnogorskog vicepremijera Dritana Abazovića 9. jula bila je ,,Buk Bijela“, kada je predstavnik Vlade Crne Gore, prema pisanju medija, naglasio da postoji potencijalna opasnost da bi izgradnjom te hidroelektrane moglo doći do dalekosežnih posljedica na životnu sredinu Crne Gore, ali i ugrožavanja Nacionalnog parka Durmitor, kao baštine Uneska. Ministarka Turković je Abazoviću saopštila da je projekat nanio sjenu na odnose Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, posebno nakon što se u cijeli slučaj uključio i Unesko, koji je tražio stav bosansko-hercegovačkih institucija, ali za takve stavove ne

Ugovor o gradnji

Postavljanje kamena temeljca

Izgradnju hidroelektrane ,,Buk Bijela“, prema ugovoru od 13. novembra prošle godine, zajedno će finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske u iznosu od oko 220 miliona eura. Projektom hidroelektrana u gornjem toku Drine predviđena je gradnja tri hidrocentrale, ,,Buk Bijela“, ,,Foča“ i ,,Paunci“. Kamen temeljac za početak gradnje HE ,,Buk Bijela“ postavili su 17. maja u Foči srpska premijerka Ana Brnabić, kao predstavnik države investitora i premijer Republike Srpske Radovan Višković. Na kritike zvaničnog Sarajeva, Višković je kazao da izgradnja i izdavanje kon-

cesije nije u nadležnosti Bosne i Hercegovine, već isključivo Republike Srpske. Uslijedila je početkom juna izjava direktorice Uneskovog Centra za kulturnu baštinu Mečild Rosler koja je zatražila od bosanskohercegovačkih institucija da se odrede ,,u vezi sa informacijama o postavljanju kamena temeljca za izgradnju brane na Drini nizvodno od Nacionalnog parka Durmitor u Crnoj Gori“. Ona je pozvala na poštovanje međunarodne konvencije ,,te da se ne preduzimaju bilo kakve mjere koje bi mogle ugroziti kulturno ili prirodno nasljeđe u državama potpisnicama Konvencije“.

haju vlasti Republike Srpske koje koncesiju doživljavaju kao svoju ingerenciju. – Nadam da ćemo u jednom dijalogu, u jednom zdravorazumskom pristupu pronaći način za rješenje situacije – rekao je Abazović nakon susreta u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. On je kazao da Crna Gora ima „izraženu ekološku komponentu, da je i Ustavom određena kao ekološka država i samim tim mora da vodi računa o zaštiti nacionalnih parkova“. Dodao je da vjeruje „da će i ta situacija na kraju biti prevaziđena na način koji neće dovesti do većih problema između Sarajeva i Podgorice“. Sa druge strane, od ranije u crnogorskom Ministarstvu kapitalnih investicija, kao i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ne vide ništa sporno u projektu dok vode akumulacije ne prelaze granicu... Državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak kazao je ranije Pobjedi da, što se tiče same izgradnje energetskog objekta ,,Buk Bijela“, stav Ministarstva da sve dok je konstruisan na takav način da ni prilikom najvećih vodostaja buduće vještačko jezero ne ulazi u državnu teritoriju Crne Gore, taj resor nema nikakvih primjedbi. Prethodna Vlada informacijom donijetom 4. decembra usvojila je preciziran red poteza i zaduženja prema kojoj je izvršna vlast trebalo da posredstvom Ministarstva vanjskih poslova i stalne delegacije pri UN prikupi niz informacija kako bi, mimo posrednih medijskih objava, dobila zvanične podatke o namjeri Republike Srpske i Srbije da počnu gradnju objekta. Glasni stavovi o tome danas stižu jedino iz NVO sektora i opozicije. A na posredan način je ekološki apsekt potencirao i vicepremijer Abazović, ali ne precizirajući što je zvaničan stav Vlade o tom pitanju. i. PeriĆ

Hronika

Poneđeljak, 19. jul 2021.

KAD ZAKAŽU INSTITUCIJE: Berancu godinu unazad komšija prijeti, lomi i na kraju pali automobil ispred zgrade PODGORICA – Beranac Velid Nurković obratio se redakciji Pobjede tvrdeći da mu je bezbjednost ugrožena od komšije Miloša Zajovića koji mu je u posljednju godinu i dva mjeseca uputio više prijetnji, fizički nasrnuo na njega, izlomio automobile i u posljednjem napadu zapalio vozilo koje je bilo parkirano ispred zgrade u kojoj živi sa porodicom. Nurković je sa porodicom napuštio rodno Berane 3. jula, jer se bojao da će im Zajović nauditi. Tog dana, u jutarnjim satima probudila ga je policija i obavijestila da mu je vozilo zapaljeno. To je bio jedan u nizu brojnih napada, kojima su prethodnile prijetnje, prijavljivanje uredno policiji, zbog čega Nurković krivca vidi u bezbjednosnim službama. – Probudila me policija kada je požar ugašen. Pitao sam ih zašto su me uopšte budili kad su sve ovo dozvolili. Zajović je tada priveden i pušten – ispričao je Nurković. Istog dana, nekoliko sati kasnije, Zajović je ponovo zaprijetio Nurkoviću. – Oko 11 sati ujutro Zajović mi prijeti da će me zapaliti. Mene i moju porodicu, kao što je zapalio moj automobil. I te prijetnje sam prijavio policiji, ali mi nije poznato da li je zbog toga privođen – kazao je Nurković. Problemi sa komšijom počeli su 17. maja prošle godine kada je Zajović došao na vrata porodice Nurković da traži novac. – I ranije je to činio. To nijesu bili veliki iznosi. Tražio je za

Policija bez odgovora Pobjeda je 6. jula poslala pitanja Upravi policije o događajima koji su se dešavali protekle godine između Miloša Zajovića i porodice Velida Nurkovića, ali nijesmo dobili odgovor. Između ostalog, pitali smo da li je 3. jula zapaljeno vozilo ,,pežo“ vlasnika Velida Nurkovića u Beranama i da li je taj napad rasvijetljen? Da li je uhapšen osumnjičeni Miloš Zajović i koje krivično djelo mu je stavljeno na teret? Pitali smo da li je Zajović i ranije hapšen po prijavi Nurkovića i za koja krivična djela? Koliko krivičnih prijava je podnio Nurković protiv Zajovića? Što je policija uradila nakon prve prijave Nurkovića - 17. maja prošle godine, kada mu je Zajović prijetio da će ga ubiti? Pitali smo da li je tog dana Zajović došao na kućni prag Nurkovića i verbalno i fizički nasrnuo na njega? Pitali smo po kom osnovu je podnijeta prijava protiv Nurkovića?

Beransko Osnovno tužilaštvo

Nurković: Sve prijetnje je ispunio, još samo da nas zapali Porodica Nurković napuštila je stan u Beranama i preselila u drugi grad 3. jula, jer su se bojali da će im Miloš Zajović nauditi mlijeko, hljeb, nekoliko eura za namirnice i ja sam mu davao. U jednom trenutku čuo sam da ne troši novac za ono što meni govori i odlučio sam da ne sudjelujem u tome – kazao je Nurković. Iapričao je da je Zajović došao na vrata porodičnog doma za novac i da mu je rekao da nema. – On se unervozio. Počeo da me vrijeđa, prijeti da će me ubiti i fizički nasrće n amene. Ja sam se branio, zbog čega sam i bio predmet policijske obrade. Zamislite, dođe vam neko na kućni prag, prijeti, vi se branite, pokušavate da zaštitite sebe i porodicu i onda policija podnosi krivičnu prijavu protiv vas – ozlojeđeno priča Nurković. Objašnjava da je jedino objašnjenje da Zajović poslije toliko incidenata i dalje šeta Slobodan, ,,debela potpora nekog iz policije“. – Sve više sam ubijeđen da uživa zaštitu policije, da očito neko ima koristi da se on nalazi na ulici – smatra Nurković. Prema njegovim tvrdnjama, sutkinja Osnovnog suda Dubravka Popović, koja je postupala u predmetu protiv njega, u srodstvu je ili prijateljskim odnosima sa suprugom Zajovića. Portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Ra-

dunović kazala je za Pobjedu da je sutkinja Popović postupala u predmetu protiv Nurkovića i da nijesu imali u radu krivični predmet protiv Zajovića u kome je on imao svojstvo okrivljenog lica. – Sudija D. P. postupala je u krivičnom predmetu, formiranom po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama od 25. maja 2020. godine, kojim je okrivljenom Velidu Nurkoviću iz Berana stavljeno na teret da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, iz člana 151. St. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, na štetu Miloša Zajovića iz Berana – saopštila je Radunović. Napominje da tokom postupka nije bilo zahtjeva za izuzeće sutkinje Dubravke Popović, od nje, niti od stranaka u postupku – tužioca i okrivljenog i naglašava da su razlozi za izuzeće regulisani zakonskim odredbama i da je sudija dužan da čim sazna da postoji neki od razloga za njegovo izuzeće, prekine rad na tom predmetu i o tome obavijesti predsjednika suda.

Vozilo Velida Nurkovića koje je zapaljeno 3. jula ispred zgrade

Dva predmeta u izviđajnom postupku Pobjeda je poslala pitanja Osnovnom tužilaštvu u Beranama gdje su nam potvrdili da je Nurković 5. jula podnio krivičnu prijavu protiv dva lica – Miloša Zajovića i I. R. zbog napada na imovinu, kada je u ovom tužilaštvu formiran predmet, koji se nalazi u fazi izviđaja. - Shodno odluci Advokatske komore o proglašenju opšte obustave pružanja pravne pomoći advokata od 17. maja, ovo tužilaštvo nije bilo u mogućnosti da donese rješenje o zadržavanju – saopštila je rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaš-

Radunović pojašnjava da nakon sprovedenog dokaznog postupka 11. 6. 2020. godine donesena je presuda kojom je zbog teške tjelesne povrede Nurković osuđen na osam mjeseci zatvora. – Presuda Osnovnog suda u Beranama od 11. 6. 2020. godine preinačena je presudom Višeg suda u Bijelom Polju 18. 11. 2020. godine, pa je okrivljeni Nurković osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci – navela je Radunović. Iz ovog suda ističu da sudije nepristrasno odlučuju,

tva u Beranama Jadranka Mićović. Na pitanje Pobjede da li je okončan predmet od 25. maja, kada je osumnjičeni Zajović metalnom šipkom polomio automobile Nurkovića, tužiteljka Mićović je kazala da je izviđaj u toku i da je predmet dostavljen vještaku medicinske struke radi davanja nalaza i mišljenja. Iz ovog tužilaštva nijesu odgovorili na pitanje Pobjede o prijavi Nurkovića kada je tvrdio da je pronašao kuhinjski nož u gumi automobila. - Povodom prijave od 11.

juna, koju su podnijeli V. N. i H. M. staralac oštećene M. N. Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je nakon prikupljenih dokaza u postupku izviđaja, rješenjem odbacilo krivičnu prijavu – stoji u odgovorima koje potpisuje tužiteljka Mićović. Dodaje se da je staralac oštećene obaviješten da ima pravo da preuzme krivično gonjenje, kao i da prije eventualnog preuzimanja krivičnog gonjenja i podnošenja optužnog prijedloga, ima pravo da podnese pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

na osnovu činjenica i u skladu sa pravom, bez ikakvih ograničenja, uticaja, podsticanja, pritisaka, neposrednog ili posrednog, od bilo koga ili iz bilo kog razloga. Prema trvdnjama Nurkovića, nekoliko mjeseci kasnije, pronašao je kuhinjski nož u gumi automobila. Kako tvrdi, nož je predao tužiteljki Jadranki Mićović, ali ne zna šta je preduzeto tim povodom. Uvjeren je da je nož zario u gumu Zajović, što je i naveo pred policijom i tužiteljkom. Prije manje od dva mjeseca – 25. maja, Zajović je metalnom šipkom polomio automobil Nurkovića i iz njega ukrao 3.500 eura. Kako tvrdi Nurković, Zajović je priznao policiji da je to učinio, nakon čega je pušten. - Kada je iza-

šao, izrevoltiran što je uopšte bio u policiji, nasrnuo je na moju majku i sestru koje je sreo u zgradi kada su dolazile kući. Gađao ih je sa sprata. Ali i ovog puta policija podnosi prijavu proziv mene kao da sam ja njemu polomio auto, a ne on meni – ispričao je Nurković. Nakon ovog, 11. juna uslijedio je novi sukob. Nurković tvrdi da je Zajović uputio nečasne riječi njegovoj sestri, koja je inače lice sa posebnim potrebama, a samo tri dana kasnije njegovoj majci kada su se sreli u ulazu zgrade saopštava neprimjerene i uvredljive riječi. – Poslije svih ovako opasnih prijetnji, ja ni moja porodica više ne smijemo da budemo u svom stanu, ni u svom gradu, jer me strah za goli život. Policiji sam se obratio pisanim zahtjevom nakon događaja od 25. maja i tražio zaštitu i obezbjeđenje. Tražio sam da ugrade kamere, ali nijesam dobio odgovor, već sam dobio zapaljeni automobil, prijetnje, fizičke napade. Tražim zaštitu i to u pisanoj formi i to što hitnije, jer me to po Ustavu sljeduje. Ukoliko ova država, njene institucije nijesu u mogućnosti ili neće iz meni nepoznaztih razloga da obezbijede ono što mi pripada, napuštiću zemlju kako bih spasio živu glavu – kazao je Nurković. On ističe da on nije jedina žrtva Zajovića. – Komšinici je prije tri godine polomio ulazna vrata stana. Ne znam da li ga je ona prijavila, ali sve komšije znaju da joj je on razbio vrata – kazao je NurkoAna RAIČKOVIĆ vić.

Svijet

Poneđeljak, 19. jul 2021.

najteže poplave u posljednjih dva vijeka u Zapadnoj evropi: Njemačka traga za nestalima

Merkel: Njemački jezik nema riječ za ovakvu katastrofu Obraćajući se novinarima u gradu Šuldu na jugozapadu zemlje, vidno potresena Angela Merkel je kazala da je tu kako bi jasno stavila do znanja da je vlada svjesna razmjera katastrofe. Broj nastradalih u poplavama prešao 180

BERLIN- Najteže je pogođena savezna država RajnaPalatinat u kojoj je nastradalo 110 osoba, a policija je saopštila da strahuje da će broj još rasti. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji stradalo je 45 osoba, uključujući četiri vatrogasca. U Belgiji je za

Bukvalno sve je pod vodom

Na novoj karti Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti Hrvatska je prešla u narandžastu boju

Ljetnja sezona dovedena u pitanje SPLIT- Na novoj karti Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, Hrvatska je prešla u narandžastu boju. Brojni doktori i epidemiolozi koji su upozoravali da bi zbog lošeg odziva vakcinaciji i dominacije zaraznog delta soja, koji se 60 puta brže širi od britanske varijante virusa, ove godine mogli da imaju kraću turističku sezonu nego ikad dosad. Danas su, nažalost, i od Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) dobili potvrdu da su u pravu, piše Slobodna Dalmacija. Kako se to očekivalo, turistički radnici su u zabrinuti i ljuti. Direktor Hrvatske zadruge turizma Veljko Ostojić kaže kako je narandžasta boja upozorenje koje vrlo lako može postati crveno, a tada, kaže, sezona staje. Kao što je poznato, evropski semafor ECDC-a za cijelu Jadransku obalu ugasio je juče zelenu boju koja nam otvara širom vrata za strane goste i označava sigurnu turističku obalu. Narandžasti status ne utiče bitno na režim prelaska granica s obzirom da većina putnika granicu prelazi s digitalnim kovid potvrdama, ali je problem što se nezaustavljivo krećemo prema crvenoj zoni koja donosi ozbiljne restrikcije.

sada potvrđeno 27 smrtnih slučajeva. Poplave su sinoć pogodile i pogranično područje između Njemačke i Češke, a najmanje 65 osoba je evakuisano nakon bujanja rijeke Ače blizu austrijske granice. Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je juče razornim poplavama opustošena područja na zapadu i jugozapadu Njemačke, izrazivši dubok šok i tugu zbog posljedica katastrofe. Obraćajući se novinarima u gradu Šuldu na jugozapadu zemlje, vidno potresena Merkel je kazala da je tu kako bi jasno stavila do znanja da je vlada svjesna razmjera katastrofe, te je dodala da njemački jezik skoro da nema riječi kojima bi se nanesena devastacija adekvatno opisala. -Vidimo snagu kojom priroda može djelovati. Ipak, ljudi su puni nade, puni volje- kazala je Merkel i obećala da će vlada pružiti brzu finansijsku pomoć ljudima pogođenim katastrofom. Misije potrage i spašavanja nastavljaju se u područjima pogođenim poplavama koje su odnijele najmanje 157 ljudskih života, a stotine ljudi se još uvijek vode kao nestali. Najgore poplave u Njemačkoj u više od 200 godina izazvane obilnim kišama uzrokovale su klizišta u brojnim gradovima i selima u zapadnim regijama koje graniče

U Austriju gradovi zatrpani muljem i blatom... Snažno nevrijeme koje je poharalo Njemačku nije zaobišlo ni susjednu Austriju. Mnogi gradovi u okolini drugog po veličini austrijskog grada Salcburga oborili su rekorde padavina u svega nekoliko dana. Mjesto Halajn pretvoreno je u bujnu blatnjavu rijeku ,,zahvaljujući“ izlivanju Kotbaha koji je poplavio stari grad. Austrijski mediji javljaju kako je širom zemlje već bilo preko 1.000 akcija spašavana koje su izveli lokalni vatrogasci. Situacija u mjestima Pincgau i Mitersilu je napeta jer je nivo rijeke Zalcah naglo porastao. Nakon što su ogromne količine vode iz rijeke Kotbah poplavile grad Halajn u subotu naveče hitne službe i stanovnici su juče već bili zauzeti čišćenjem grada. Rijeka Kotbah se povukla u korito, ali je na ulicama keltskog grada ostavila blato i pustoš. Kako pišu austrijski mediji, u uskim ulicama voda je ponegdje bila visoka i nekoliko metara. Prema posljednjim informacijama, nije bilo povrijeđenih ili nestalih u tom gradu, ali je šteta ogromna.

Angela Merkel posjetila je opustošena područja

sa Belgijom i Francuskom. Njemačka javna televizijska mreža ARD pokrenula

je donatorsku kampanju za prikupljanje novca za žrtve poplava.

Fizički sukob Lukača i Dodika zbog hapšenja policajaca? BANJA LUKA- Nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Nebojša Vukanović tvrdi kako je hapšenju policijskog inspektora MUP-a RS-a Mladena Milovanovića prethodio, navodno, prvo verbalni, a potom i fizički obračun između predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegovog nekada bliskog saradnika, ministra MUP-a RS Dragana Lukača. Prema Vukanovićevim tvrdnjama, Dodik je navodno u ovom sukobu izvukao deblji kraj. -Prema informacijama koje sam dobio iz više izvora, kaže Vukanović, prije nekoliko dana ponovo su se žestoko verbalno sukobili Dragan Lukač i Milorad Dodik, koji su duže vremena u veoma lošim odnosima, a nakon žestoke svađe i prepirke došlo je i do fizičkog sukoba, a incident se dogodio u zgradi SNSD-a na Rosuljama. Dodik je pozvao Lukača na sastanak i tražio od njega da se povu-

Lukač i Dodik

če i podnese ostavku, nakon što je protiv njega potvrđena optužnica zbog napada na Draška Stanivukovića, na što je ministar policije drsko i oštro odgovorio da neće podnijeti ostavku i da sa funkcije ministra može samo otići za premijera ili u zatvor, treće

opcije nema, što je razbjesnilo Dodika koji je reagovao impulsivno – pojašnjava Vukanović. Zaključuje da sukobi zaraćenih klanova unutar SNSD-a kulminiraju na sve strane, „Dodik gubi jednu po jednu opštinu i kontrolu nad ključ-

nim institucijama, sve više ljudi mu otkazuje poslušnost i već dugo vremena nema situaciju pod kontrolom.“ Preksinoć su na području Banjaluke uhapšena dva policijska službenika MUP-a Republike Srpske, P. V. i G. R. i navodno jedan pripadnik škaljarskog klana, prenose bosanskohercegovačka glasila. -Sva lica će biti saslušana u svojstvu osumnjičenih i pod nadzorom nadležnih tužilaštava, a protiv istih će biti dostavljeni odgovarajući izvještaji. Sva tri policijska službenika biće suspendovana, potvrdili su kratko nadležni organi. Hapšenje su izvršili policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet u saradnji sa pripadnicima Žandarmerije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Kako je ranije objavljeno, uhapšen je inspektor Mladen Milovanović, inspektora u Upravi kriminalistiške policije MUP Republike Srpske.

PORTUGAL: Zbog štrajkova otkazano preko 200 letova LISABoN - U Portugalu je u subotu otkazano više od 200 letova, zbog štrajkova radnika na aerodromima. Portugalska televizija RTP javila je da je otkazano najmanje 166 letova samo u Lisabonu, prenosi Tanjug. Sindikati su pozvali na štrajk i na aerodromima u Portu, Faru, Fušalu i Porto Santu. Štrajkovi, održani zbog uslova isplate plata, trajaće i danas.

Intervju

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Pisac Vidosav Stevanović za Pobjedu o romanu „Paučina“ i apsurdima Vučićeve politike

Građani Crne Gore treba sami da riješe nevolju koja ih je zadesila PODGORICA - Klasik savremene srpske književnosti, romansijer, pripovjedač, dramski pisac, Vidosav Stevanović, nakon više od trideset godina egzila i progonstva iz Srbije, objavio je novi roman ,,Paučina“. I u ovom romanu, kao u većini ranijih proznih knjiga, Stevanovića zanima tamna strana svijeta i čovjeka, nevidljiva i skrivena, ali ona strana koja ima presudan uticaj na razumijevanje literature, ali i ukupne ljudske egzistencije. Osim književnosti Stevanović je periodično pisao za Le Mond, Liberasion, El Pais, Ekspresen i druge evropske listove. Početkom devedesetih osnovao je Nezavisne pisce Jugoslavije, Liberalni forum i Beogradski krug. Ubrzo zatim, kao ogorčeni protivnik režima i politike Slobodana Miloševića i srpskih nacionalista, biva prinuđen da napusti Srbiju i da, preko Grčke zatraži politički azil u Francuskoj. U Srbiji je od tada, pa sve do danas, meta napada nacionalističke propagande, djela su mu izbačena iz školskih programa, knjižara i biblioteka, ali u Francuskoj prevodi njegovih knjiga izlaze u više izdanja. Dobitnik je mnogobrojnih regionalnih i međunarodnih nagrada, među kojima i francuskog odlikovanja Orden viteza reda Umjetnosti i Literature za cjelokupno književno djelo. Stevanović kaže da je roman „Paučina“, zapravo, priča o sjećanju i zaboravu, priča o ljudima, koji se poslije rata na prostoru nekadašnje SFRJ svega sjećaju, a drugi zaboravljaju. Glavnu priču romana „Paučina“ pripovijeda „ratni reporter, voajer i njuškalo“, novinar koji iznosi svoja sjećanja i time otkriva detalje o tragediji i sudbinama ljudi rasutih u egzilu i izbjeglištvu bježeći iz balkanske ratne klanice 90-ih. - Isti novinar zapisuje priču glavne ličnosti i u mom ranijem romanu „Iskra“ - kaže Stevanović. Nekoliko godina kasnije dopunjava njenu sudbinu, opisuje njenu djecu Omera i Merimu i muža Nema, čovjeka koga je pokupila bježeći iz privatnog zatvora kanadskog pukovnika i koji se ne sjeća ko je bio, šta je radio u ratu i na čijoj strani je činio zločine. I moj novinar-pripovjedač tkivo priče strukturira svojim doživljajima, bjekstvom i boravkom na krajnjem sjeveru Norveške, daleko „od strašnih stvari našeg svijeta i one zemlje dolje“. Prvi roman je na jekavici, jer je to Iskrin oblik našeg zajedničkog jezika. Drugi je ekavski, jer je pripovjedač ekavac. POBJEDA: U nekim sekvencama romana preslikana je atmosfera ratne Srbije iz 90-ih, u kojoj je neprekidno prisutan duh memoranduma SANU. Političari i nacionalisti jednodušni su da je njihova generacija kao cilj postavila stvaranje srpske države u etničkim granicama i tu bez zadrške ubrajaju i Crnu Goru. Kuda ovakve tendencije vode Srbiju? STEVANOVIĆ: „Duh memoranduma“, možda ako posmatrate spolja. Iznutra gledano, za moje prijatelje i mene, i za one koji to ne shvataju, to je u Srbiji izraziti, namjerni, agresivni

Nije dobro da Crnogorcima neki drugi uređuju državu kako oni misle da bi trebalo. Takođe nije dobro ni da Crnogorci nekima drugima uređuju države kao gastarbajteri na doživotnom radu. Treba izbjeći buduće Miloševiće, Karadžiće, Riste Radoviće i Bećkoviće koji, istorijski posmatrano, štete i jednima i drugima. Ko kaže da takvih, i možda još gorih, sjutra neće biti? A to se praktično da preduprijediti jedino odvojenim državama koje poštuju svoje razlike i ne prenaglašavaju svoje sličnosti do međusobnog potiranja nedostatak duha, intelektualnog poštenja i obzira prema drugima kojim je jedna grupa akademisanih staraca, bivših komunista, pokušala, u nekoj vrsti svoje negativne utopije, da spriječi budućnost i da očuva okamenjenu prošlost. Da time nije ponudila politički program jednom bezobzirno ambicioznom čoveku i njegovoj kamarili birokrata, policajaca, vojnika i kriminalaca, uključujući i sve parazite kasnog komunizma, bila bi zaboravljena. Ovako će ostati kao najveći traljavo planirani i uspješno izvedeni nazadak u prošlom i, nažalost, i u ovom vijeku na Balkanu koji inače nudi bogat izbor takvih skokova unatrag. POBJEDA: Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u crnogorskom parlamentu izazvalo je buru reakcija režima, medija, dežurnih istoričara i intelektualaca u Srbiji. Zašto Srbija tako uporno istrajava na negiranju genocida u Srebrenici, nepriznavanju Međunarodnog suda u Hagu, selektivnom pamćenju i suočavanju sa zločinima iz 90-ih? STEVANOVIĆ: Ako neko istrajava na stvarima koje ste naveli, to nije Srbija niti su to svi stanovnici Srbije, to su današnji političari, koji su samo prirepci jučerašnjih, i aktuelne prestoničke i pridružene im elite. Ukratko, nova oligarhija ili, više volim taj izraz, nova kasta. A ta je gora od socijalističke nove klase jer je samo njen politički nastavak koji je zamjenom teza riješio kvadraturu kruga što se postavila pred komuniste: kako od društvene imovine napraviti privatnu i kako državu pretvoriti u posjed jedne nekažnjive grupe ljudi. Uspjeli su u tome i sad to što su dograbili treba sačuvati. Međunarodni sud u Hagu postoji, presude su donijete i neporecive su, nema više instance koja će ih vratiti na početak. Neki zločinci su osuđeni, neki su već izašli iz zatvora, neki treći su se ovog puta izvukli. To niko ne može poreći. Rezolucije poput crnogorske pokazuju da su neki ljudi shvatili i da saopštavaju drugima kako su shvatili da neke stvari ne treba i da se ne smeju više ponavljati. Oni koji poriču te očiglednosti ne opravdavaju samo ranije zlikovce već ohrabruju buduće. Pomalo cinično rečeno, kriminalci shvataju šta je kažnjivo prije političara i propagandista, inače ne bi opstali. Imaju i jednu zajedničku osobinu: nikad ništa ne priznaju, osim da bi dobili manju kaznu. POBJEDA: Predsjednik Srbije Vučić postao je lider tzv. „srpskog sveta“, personifik-

Vidosav Stevanović

Ponovo bih načinio isti izbor POBJEDA: Devedesetih godina, prošlog vijeka, sa grupom intelektualaca u ,,Nezavisnim piscima Jugoslavije“ i „Beogradskom krugu“ borili ste se protiv ratne politike Miloševića. Prošlo je od tada tri decenije, ali mnogi uticajni saradnici Miloševića su još tu (Šešelj, Dačić, Vučić...), pa se mnogi s pravom pitaju, kuda sa ovakvim ljudima ide Srbija? STEVANOVIĆ: Govoriću samo u ime nekolicine mojih prijatelja i u moje ime. Mi smo bili protiv nasilnog razbijanja Jugoslavije, protiv nepotrebnih ratova i, sledstveno tome, protiv ćosićevskog i slobodanovskog nacionalizma kao njihovog sredstva. Bilo nas je malo, jedva da smo imali pristup medijima, protiv nas su bile sve nove partije, sve stare stukture i cijela čaršija. Počistili su nas kao metlom i nikom to nije zasmetalo.

acija jednog sistema, ili, kako ste jednom rekli, predstavnik nove oligarhije, nastale na finansijskim prevarama, pljački, izmišljotinama, mitovima, zloupotrebljavanju istorije i medijskim monopolima. Što je po Vama „srpski svet“ i zašto ta tema ima toliki značaj i prioritet u politici Srbije? STEVANOVIĆ: Ne bih tom izrazu „srpski svet“ pridavao preveliki značaj. To je prosto propagandni slogan u nedostatku boljeg. Srbija je država sa unutrašnjim nevoljama, sa nesigurnom ekonomijom i traljavim političkim uređenjem, malo proizvodi, mnogo troši, mediji su nikakvi, stanovnika je sve manje, a pohlepnih patriota, birokrata, lezilebovića, partijaša i uhljeba sve više. I sada bi kasta na vlasti, čiji je Vučić samo privremeni predstavnik i distributer, zabrinut za svoju vlast u srazmjeri sa njenim povećanjem, da te nevolje prikrije spoljnopolitičkim ambicijama koje nemaju osnova u stvarnosti, neposredna prošlost nam to dokazuje. Moji

Gore od brutalnih laži i otvorenog nasilja koje je primijenjeno na nama bilo je ćutanje, okretanje glave, ravnodušnost ostalih. Oni među nama koji nisu završili u spoljašnjem našli su se u unutrašnjem egzilu. Tu ste i svi se ponašaju kao da niste tu. Govorite ali niko vas ne čuje. Pišete ali kao da se obraćate ljudima na nekom nepoznatom jeziku. Dežurna ste tema svakoga ko hoće da pokaže svoju privrženost režimu. Stvari su loše po nas, ali su svake godine još malo gore. Ali, da se mogu vratiti unatrag tridesetih godina, ponovo bih načinio isti izbor. Pretpostavljam i moji prijatelji, ono malo preživjelih. Jer, mi smo poraženi politički, društveno, građanski, na svim poljima, osim na jednom. Nismo poraženi moralno. Naša pobjeda je u našem porazu zbog moralnih načela koje smo branili.

sunarodnici i sugrađani imaju prava na svoj svijet. I on se, kao i svačiji drugi, sastoji od sanjarija, od megalomanskih predrasuda, od stvarnih činjenica i od naših sposobnosti da nešto svoje napravimo. Ako nema izvjesne ravnoteže između ovih elemenata, onda je propast gotovo siguran rezultat. Politika utvrđuje tu ravnotežu ili je nepovratno remeti. POBJEDA: Pa, ipak, Srbija i Vučić, zajedno s Rusijom potkopavaju suverenitet Crne Gore. Oni bi da uređuju Crnu Goru kako oni misle da bi trebalo. Na sceni je brutalna srbizacija Crne Gore. Kako to komentarišete? STEVANOVIĆ: I znate, i sjećate se, da sam bio za nezavisnost Crne Gore „i prije Crnogoraca“. Nije dobro da Crnogorcima neki drugi uređuju državu kako oni misle da bi trebalo. Takođe nije dobro ni da Crnogorci nekima drugima uređuju države kao gastarbajteri na doživotnom radu. Treba izbjeći buduće Miloševiće, Karadžiće, Riste Radoviće i Bećkoviće koji, istorijski posmatrano, štete i jednima i drugima. Ko kaže da takvih, i možda još gorih, sjutra neće biti? A to se praktično da preduprijediti jedino odvojenim državama koje poštuju svoje

razlike i ne prenaglašavaju svoje sličnosti do međusobnog potiranja. Jer, tužna je istina da su obje u svjetskim razmjerama, pjesnički rečeno, samo slamke među vihorove. POBJEDA: Kako u tom kontekstu ocjenjujete danas crnogorsko-srpske odnose, ako se ima na umu da je na čelu Crne Gore Vlada postavljena od strane Srpske pravoslavne crkve, a koja kardinalno ugrožava građanski karakter Crne Gore, njenu NATO i evropsku orijentaciju? STEVANOVIĆ: Vladu su izabrali pobjednici na posljednjim izborima koje je u klimavu koaliciju skupio jedan preambiciozni vladika Srpske pravoslavne crkve što je možda sanjao postati svetovni i duhovni vladar. Za njih su glasali neki građani vaše države. Neki među njima protiv prethodne vlasti i njenog nepromjenljivog lidera. Uz, razumije se, obligatnu i nimalo prijateljsku pomoć sa strane. To je u neku ruku repriza onog što se događalo u Srbiji, a i danas se događa umjesto naroda. U ovom slučaju se radi o crnogorsko-crnogorskim odnosima, svi ostali su spoljašnji i ne bi trebalo da budu presudni. Građani Crne Gore treba – i moraju – da nastalu nevolju, ko-

ja je samo nastavak stare nevolje iz prošlog vijeka, riješe između sebe. Niko drugi to neće uraditi umjesto njih. POBJEDA: Što su glavne prepreke u politici Srbije na putu ka EU, da li je to priznanje Kosova, težnja prema Rusiji i Kini i zašto se u Srbiji neprekidno propagira jedan negativni mit o Evropi? STEVANOVIĆ: Govorio sam i pisao, preko trideset godina, da je „Srbija geografski, istorijski, kulturno i ekonomski dio Evrope“. I civilizacijski dio. To je očigledno, evidentno, dokazivo i nesporno na svakom mjestu, u svakom trenutku. Ali naše vlasti, od Miloševića do danas, sa izuzetkom đinđićevskog interludija, dokazuju suprotno, ubjeđuju svoje glasače koji još nisu postali glasači, time održavaju i opravdavaju svoju vlast. Što apsurdnije, to propagandno uspješnije i za njihovu novu kastu korisnije. I, kad saberemo njihove rezultate na svim poljima, vidimo da su jedino u tome uspješni. I bar nečem izuzetni: uspijevaju u nečem što izgleda gotovo nemoguće. Pretpostavljam da će kroz izvjesno vrijeme slaviti pola vijeka bjekstva iz Evrope u kojoj se još uvijek nalazimo kao samoproglašeno ostrvo koje u svojoj virtualnoj stvarnosti pluta prema Aziji. Glavne prepreke srpskom ulasku u Uniju i za neke druge stvari koje uz nju idu jesu politička i kulturna elita. I, da bi opstale takve kakve jesu, nestvaralačke i parazitske, te „elite“ uvijek su spremne da svim sredstvima spriječe formiranje novih i pravih elita. POBJEDA: Nedavno ste rekli na jednoj tribini da Vas Srbija danas „neobično podsjeća na Srbiju iz 1912. kao da je jedna nova država stekla mane svoje daleke prethodnice i bolesti te prethodnice koja je i tada htjela prema jugu, prema Crnoj Gori i prema Bosni“. Što vidite kao uzroke i posljedice ovakvog stanja Srbije? STEVANOVIĆ: Srbija u nekim stvarima zaista podsjeća na svoju prethodnicu od prije 1912. Uporno ponavlja politiku koja se nijednom do sada nije pokazala uspješnom kao da vi recimo oponašate postupke nekog svog pradjeda koji je ostao zapamćen po tome što je zamalo upropastio porodicu. Ali, u ovom današnjem slučaju, radi se samo o obnavljanju starog projekta bjekstva od individualne slobode i od civilizacije sa cijelom njenom složenošću, njenim dilemama, naporima i nevoljama. I sa njenim blistavim trenucima, dostignućima i perspektivama. Ima li izlaza? Naravno da ima. Ne raditi neke stvari koje su se kroz istoriju pokazale kao loše i bezmalo pogibeljne, raditi neke druge. I ovi ljudi ovdje, među kojima živim i čiju svakodnevicu dijelim, moraju pronaći način da se izvuku, da se promijene, da sačuvaju ono najbolje u sebi. I da se ne obaziru previše na svoje elite koje ih guraju u nepotrebne sukobe i možda u ratove čije rezultate unaprijed znamo. Izgleda prosto, ali biće teško, dugo i neizvjesno. I ne očekujem da će se to desiti za mog života. Ljubeta LABOVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Izložba Dragana Karadžića otvorena na Barskom ljetopisu

D. Pavlović

Umjetnik koji ima veliki plan Sa treće konferencije na temu „Nova normalnost“

Treća diskusija pod nazivom „Nova normalnost: Promišljanje“ održana u sklopu KotorArta

Kultura mora biti autonomna

KOTOR - Treći program u okviru projekta „Nova normalnost: promatranje, promišljanje, preoblikovanje u umjetnosti i kulturi nakon Kovid-19“ koji organizuje festival KotorArt Don Brankovi dani muzike održan je preksinoć na Pjaci od Kina. Unutar panela pod nazivom „Promišljanje“ govorili su Sehad Čekić, direktor Filmskog centra Crne Gore, Milena Dragičević-Šešić, profesorka emerita Univerziteta umetnosti u Beogradu, Boris Liješević, pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i Nenad Vujadinović, univerzitetski profesor i dekan Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica. Moderatorka panela bila je novinarka, Anka Radović. Milena Dragičević-Šešić je istakla da živimo u trenutku ponovne nade. - Kod nas, sistem ne funkcioniše kao cjelina, međutim u privatnom sektoru se iskazuju kreativni i hrabri pojedinci koji u svom mirkosvijetu, rade puno za kolektiv i zajednicu u kojoj stvaraju – rekla je DragičevićŠešić. Na pitanje kako vidi poželjan odgovor javnih politika i kakvo rješenje treba tražiti, dala je sliku i ideju države u kojoj je kulturni sektor potpuno autonoman i zavisi od struke. - Već decenijama se zalažem za autonomnost javnog sektora kulture. To znači da kultura treba da upravlja sobom samom na isti način kao što Univerzitet ima to pravo. Autonomna kultura postoji kao sistem na sjeveru Evrope. Njom ne upravlja ministarstvo kulture i gradski sekretarijati za kulturu već umjetnički savjeti koje

struka sama bira i opovrgava – rekla je Dragičević-Šešić. Pozorišni reditelj Boris Liješević se nadovezao na priču o autonomiji: - Mislim da je odgovor u hrabrosti. Mnoge naše kulturne institucije vode ljudi koji nemaju velikih darova a dugo godina vode bitna mjesta. Kulturni sektor treba da je autonoman ali i sada, mislim da je to pitanje hrabrosti i kukavičluku – rekao je Liješević. Sehad Čekić je istakao da nije siguran da su centri za kulturu u Crnoj Gori radili drugačije prije i tokom korone i potvrdio da je za autonomnost kulture i te kako potrebna hrabrost i volja za radom. Univerzitetski profesor i dekan, Nenad Vujadinović smatra da je situacija koja nas je snašla jedan veliki katalizator: i u umjetnosti, u obrazovanju, u međuljudskim odnosima. To je objasnio kroz mentalni sklop generacije Z. - Glavna moć im je sposobnost brzog kombinovanja matrica, tipična osobina kreativnosti, spojiti do tada dvije nespojive stvari. Takođe imaju grozničavu strast za učenjem novih stvari a to je osobina koja je najpotrebnija svima nama, a to nam je kovid pokazao, prilagodljivost u svijetu koji se nikada brže nije mjenjao. Moramo da ih spremimo da budu žilavi, prilagodljivi i da znaju suštinu – rekao je Vujadinović. Nakon panel diskusije, publika je imala prilike pogledati projekciju filma Beštije iz 1977. godine reditelja Živka Nikolića, za koju je povod 80 godina od rođenja i 20 godina od smrti velikog crnogorskog reditelja. R. K.

Dragan Karadžić i Milun Lutovac na otvaranju izložbe

PODGORICA - Izložba „Skrovišta bića“ crnogorskog slikara Dragana Karadžića otvorena je preksinoć u sklopu likovnog programa Barskog ljetopisa. Postavku rčini 69 slika koje su raspoređene kroz oba izložbena

prostora: Dvorac kralja Nikole i Galerija „Velimir A. Leković“. - Ova obala narednih 21 dan će biti u znaku našeg velikog slikara, akademika Dragana Kradažića. Razmišljali smo kako da naslovimo ovu postavku jer

Poezija Andrije Radulovića predstavljena na Trgu pjesnika

Neizreciva poezija i anegdote sa putovanja BUDVA – Knjiga poezije „Kad bih plakao kao vinograd“ Andrije Radulovića predstavljena je preksinoć na budvanskom Trgu pjesnika u okviru XXXV festivala „Grad teatar“. O knjizi je govorila pjesnikinja Milica Kralj, a dotakla se i nove zbirke „General i lasta“ koju je Radulović objavio ove godine. Osim što je čitao stihove iz svoje dvije knjige, Radulović je u razgovoru sa prisutnima podijelio utiske i anegdote sa svojih putovanja, između ostalih o putu u Rusiju, kada je održan veliki skup posvećen Petru II Petroviću Njegošu. - Jednom prilikom sam gostovao u Rusiji na poziv Saveza pisaca Rusije, bio sam učesnik naučnog skupa povodom jubileja o Njegošu. Ispričaću vam jednu anegdotu. Bio je tu Aleksandar Šumilov, jedan od najboljih prevodilaca ,,Gorskog vijenca“. Upoznao sam i drugog prevodioca, velikog pjesnika Jurija

Kuznjecova, koji je rekao da je naučio srpski jezik zbog Njegoša, da bi preveo ,,Gorski vijenac“ kako valja (…) i govo-

Završen Kanski festival, trijumfovala Žulija Dukorno

„Titanu“ najvažnija nagrada

PODGORICA - Film „Titan“ osvojio je Zlatnu palmu na upravo završenom festivalu u Kanu, a Žulija Dukorno je postala druga rediteljka koja je osvojila najveću nagradu u 74 godine koliko se održava ova filmska smotra i prva koja ju je osvojila samostalno.

Film govori o mladoj ženi koja kao dijete preživljava saobraćajni udes, a kasnije tokom života postaje ubica i gaji čudan seksualni odnos sa automobilima. Dukorno je ovo drugi film u karijeri i značajno je podijelio kritiku, budući da je opisan kao jedan od najšokantnijih i najkontroverznijih od svih filmova koji su ikada prikazani na festivalu. Ceremoniju koja je održana u subotu je obilježio ispad Spajka Lija, predsjednika žirija, koji je požurio da objavi ime pobjedničkog filma, iako je protokol drugačije nalagao. Iako je već znala da je

smo svi obilježeni vremenom koje je iza nas, koje nas je preispitivalo i zamislilo, zato smatram da nije možda bilo bolje postavke nakon svih tih ličnih i kolektivnih iskušenja od „Skrovišta bića“ Dragana Karadžića. To kažem jer sma-

tram da u ovim njegovim djelima koja su izložena na Barskom ljetopisu imamo nešto što je ljekovito i što je potrebno svima nama da se vratimo sebi, nekom istinitom svijetu. Živimo u svijetu krojeva, prognoza, brzina, statistika, da ne pominjem tamne strane, a ova izložba nas vraća na istinu. A ta istina se nalazi u dnu naše duše, to je direktan kontakt sa samim sobom i prirodom koja utiče na našu ličnost - rekao je na otvaranju selektor likovnog programa Barskog ljetopisa Milun Lutovac. Prema njegovim riječima naslov izložbe ima neobičnu konotaciju. - Svaki je čovjek skroviše nekog velikog bića. Kako to biće posmatra ta svoja skrovišta, koliko ima dijaloga, iskušenja, koliko u svima nama pronalazi utočište, možda i isprovociran prostorom koji mi nosimo, je pitanje za biće. Ovdje ne moramo da se ograničavamo samo na ljudski rod. Dragan Karadžić kao da ima neki veliki plan i on njime pokriva prostor koji stvara. U svim tim nekim podnebljima koje pokušava da predstavi na svojim platnima osjeća taj puls tog prostora. Oni koji se razumiju u likovnu umjetnost, mogu da osjete da on ima direktan kontakt sa svim tim nekim pozicijama koje pokušava da prebaci na platno, a u tome je magija slikarstva - istakao je Lutovac. R. K.

pobijedila, Dukorno je ostala pod jakim utiskom sve do trenutka kad je trebalo da primi nagradu. - Ovo veče je bilo savršeno jer je bilo nesavršeno – izjavila je Dukorno. Gran pri festivala podijelile su iranska drama „Heroj“ iranskog Oskarovca Asgara Farhadija i film Stan broj 6“ finskog reditelja Juho Kuosmanena. Nagradu za najbolju režiju dobio je Leo Karaks za fantastičan mjuzikl „Anet“ koji je otvorio festival. Najbolji glumac je, prema odluci žirija, Kejleb Londri Džons, a najbolja glumica Renata Reinsvi za ulogu u filmu „Najgora osoba na svijetu“. Hrvatska drama „Murina“ Antonete Alamat-Kusijanović osvojila je nagradu Zlatna kamera, za najbolji debi. Prošle godine, zbog pandemije Kanski festival je otkazan. Ove godine je održan u punom obimu, a publika je morala da nosi maske. D. E.

rio je da je Njegoš prorok poput Dostojevskog… Šumilov je tada rekao da se smatrao dužnim da prisustvuje toj večeri, jer Rusi nemaju takvog pjesnika kao što je Njegoš – ispričao je Radulović. Na kraju večeri je prisutnima kazao da Crna Gora, iako mala, ima sa čime da zakorači u Evropu, i istakao da pored Njegoša imamo Oktoih i Miroslavljevo jevanđelje. - To su tri stvari sa kojima možemo dostojno da zakoračimo u Evropu. Blijede kopije evropske književnosti i slikarstva neće oduševiti ni Pariz, ni Brisel, ni London. Od toga nema ništa - naglasio je Radulović. Radulović je dobitnik niza domaćih, regionalnih i međunarodnih književnih nagrada, navodi se u saopštenju službe za medije Grad teatra. Njegove pjesme su zastupljene u velikom broju domaćih i stranih izbora, pregleda, atlasa i antologija poezije. R. K.

I „Dan četrnaesti“ u Kanu Digitalno restaurirana kopija filma „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića prikazana je 15. jula na Kanskom festivalu. Publici programa „Kanski klasici“ u sali Buñuel obratili su se Žoel Šapron, francuski istoričar filma, Mladen Velimirović, sin reditelja Zdravka Velimirovića, Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke i Andro Martinović, direktor Crnogorske kinoteke. Projekciji su, pored predstavnika dvije kinoteke, prisustvovale i predstavnice Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore. Martinović se obratio publici na kraju projekcije. - Počastvovani smo što možemo da predstavimo ovaj film u okviru programa „Kanski klasici“, 60. godina od prvog prikazivanja na 14. Festivalu u Kanu. Stvari su se od tada u mnogome promijenile, ali je ovaj zajednički projekat restauracije koji su realizovale dvije institucije - Crnogorska kinoteka i Jugoslovenska kinoteka - dobar primjer kako treba saradjivati na očuvanju i promociji filmskog i kulturnog nasljeđa uopšte. Na kraju, dozvolite mi da ovu projekciju posvetim uspomeni na ljude koji su učestvovali u stvaranju filma „Dan četrnaesti“ – rekao je Martinović.

Kultura

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Božidar Šekularac o reprint izdanju „Psaltira Crnojevića“ koje su objavili Matica crnogorska i bugarska akademija

Dubina državne tradicije Tri nepotpuna primjerka nađena u Bugarskoj su poslužila da se napravi jedno cjelovito izdanje u 399 numerisanih primjeraka. Time je ova knjiga sačuvana kod nas i u Bugarskoj za sva vremena. Bugari znaju da cijene i čuvaju prave vrijednosti

Reprezentativno fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem“ Đurđa Crnojevića iz 1494. godine, koje je Matica crnogorska objavila u saradnji sa Naučnim arhivom bugarske akademije nauka, u novoj redakturi, predstavlja poduhvat čija će se svrha iznova opravdavati. Riječ je o trećem izdanju „Psaltira“, najrjeđe knjige iz štamparije Crnojevića, koji je Crna Gora dobila od Bugara. Restauriran je u Bugarskoj. Prof. dr Božidar Šekularac, urednik i glavni redaktor reprint izdanja „Psaltira Crnojevića“, sa više aspekata približio je za Pobjedu ne samo značaj ove knjige u današnje vrijeme, već i cijelu pozadinu koja je do dovela do posljednjeg izdanja. Najavio je i da je posebnim projektom predviđeno da se izuče izdanja crnogorskih štamparija u Veneciji, što je samo dio misije Matice crnogorske u valorizaciji stare štampane i rukopisne knjige. POBJEDA: Crna Gora krajem petnaestog vijeka, zahvaljujući crnogorskoj dinastiji Crnojević, dobija štampariju, samo nekoliko decenija nakon prve Gutenbergove. Što je u to vrijeme značila mogućnost štampanja knjiga? ŠEKULARAC: Prva crnogorska ćirilična štamparija, osnovana 1493. godine, odigrala je veliku ulogu u južnoslovenskoj kulturi, u očuvanju nacionalne svijesti i pravoslavne vjere u teškom vremenu strane dominacije i ujedno dala snažan podsticaj razvoju knjige kod Crnogoraca u XVI i XVII vijeku. Štampanjem prvih knjiga u Crnoj Gori napravljen je epohalan korak u istoriji crnogorskog naroda, jer knjiga postaje dostupna i pristupačna širokom krugu

M.BABOVIĆ

PODGORICA – Najznačajniji iskorak u istoriji crnogorske kulture je, bez imalo sumnje, začetak štamparstva, što je malu gorštačku zemlju približilo evropskim kulturnim tokovima u vrijeme kad većina stanovništva sa ovih prostora nije uopšte znala da čita, niti im je to bio prioritet u bilo kom smislu.

Uvijek može više i bolje

Originalni pOtpuni primjerci „psaltira crnOjevića“ su prava rijetkOst: Božidar Šekularac

ljudi, čime obogaćuje kulturni život države i naroda dajući mu nov kvalitet. Što to znači u razvitku kulture nekog naroda najbolje kazuju riječi ruskog naučnika i mislioca V. I. Vernadskog (1886–1945): „Mi možemo i moramo da istoriju našeg naučnog pogleda na svijet počinjemo od otkrića štamparstva“. Početak štamparstva u istoriji čovječanstva predstavlja pravu renesansu ili preporod. Povijest nastanka južnoslovenskog štamparstva predstavlja i povijest o sudbini slovenske duhovne i materijalne kulture. Štamparija Crnojevića je kamen temeljac za

nastanak novih štamparija na ovom prostoru. Prema tradiciji crnogorskog štamparstva, izdanja Crnojevića prepisivana su više puta i tako nastavljala svoj život u brojnim crnogorskim skriptorijima. POBJEDA: Ovo nije prvo izdanje „Psaltira“, ali po čemu je posebnije? ŠEKULARAC: Originalni potpuni primjerci „Psaltira Crnojevića“ su prava rijetkost. U literaturi je opisano 40 primjeraka „Psaltira s posljedovanjem“ Đurđa Crnojevića. Radi očuvanja cjelovitosti knjige urađena su do sada tri reprint izdanja. Centralna na-

„Psaltir s posljedovanjem“

Inkunabule značajne za izučavanje istorije naroda i jezika POBJEDA: Što predstavljalju inkunabule za našu nacionalnu kulturu? ŠEKULARAC: O značaju inkunabula za crnogorsku kulturu najbolje govori podatak da je, shvatajući značaj knjige za svoj narod, inicijativu za osnivanje Crnogorske štamparije dao sam crnogorski vladar Ivan Crnojević, a koju je realizovao njegov obrazovani sin Đurđe Crnojević. Poseban značaj inkunabule imaju za istoriju naroda, države i iznad svega za izučavanje jezika toga vremena. Jezik ćiriličkih inkunabula štampanih na Cetinju ima više karakteristika što ove čini posebnim, naročito ako se ima u vidu da se ove knjige naslanjaju na viševjekovnu tradiciju rukopisne knjige u Crnoj Gori. Morfološki sistem sloven-

skog jezika „Psaltira“ odaje jezičku kulturu samog autora, kulturu njegovanja jezičke tradicije na crnogorskom prostoru. Uticaj tradicije koja je nastavila svoj život u nacionalnim redakcijama slovenskog jezika čini osnovnu sintaksičku strukturu i u „Psaltiru Crnojevića“. „Ispitivanje jezika ‘Psaltira’ , knjige nastale u prvoj ćiriličkoj štampariji na Balkanu, Štampariji Crnojevića, pokazalo je da se tekst uklapa u cjelinu proučenih dokumenata iz odgovarajućeg perioda“. Istovremeno „morfološki sistem ‘Psaltira’ pokazuje visoki stepen normiranosti“, uz odstupanje u nekim uzusima. „U sintaksičkom pogledu ‘Psaltir’ dobro reprezentuje staroslovensko stanje“, uz grecizaciju dijela teksta i uticaj narodnog jezika.

rodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ sa Cetinja i Cankarjeva založba iz Ljubljane fototipski su izdali „Psaltir s posljedovanijem“ Đurđa Crnojevića iz 1494. godine. Tako su na dostojan način obilježili predstojeću 500. godišnjicu prve štampane knjige u Crnoj Gori. Knjiga se pojavila 1986. godine i štampana je u 650 numerisanih primjeraka, čime se omogućava dalje istraživanje i proučavanje rijetkih Crnojevića izdanja. Faksimil „Psaltira s posljedovanijem“ odštampan je u Tiskarni Ljudske pravice u Ljubljani i vjerna je kopija originalnog predloška. Novo izdanje objavila je izdavačka kuća Obod sa Cetinja 2002. godine, u 499 numerisanih primjeraka, slično prethodnom izdanju, ali u nešto smanjenom formatu. Ovo je, dakle, treće izdanje crnogorskog „Psaltira s posljedovanijem“, ovaj put u izdanju Matice crnogorske i Naučnog arhiva Bugarske akademije nauka, o kojem detalje piše G. Gospodinova. Fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanijem“ predstavlja finalizaciju projekta koji je Matica crnogorska započela s Naučnim arhivom Bugarske akademije nauka. Prethodno je, u oktobru 2019. godine, potpisan ugovor o restauraciji i digitalizaciji primjerka ove crnogorske inkunabule koja je u posjedu Naučnog arhiva BAN. Matica crnogorska je u saradnji s Ministarstvom kulture Crne Gore finansirala restauraciju „Psaltira“, obavljenu u Bugarskoj, i obezbijedila sredstva za publikovanje. Ovo izdanje predstavlja vrijednost i zbog činjenice što je nastalo kao rezultat višestruke saradnje Matice crnogorske i Bugarske akademije nauka. Tri nepotpuna primjerka nađena u Bugarskoj su poslužila da se napravi jedno cjelovito izdanje u 399 numerisanih primjeraka. Time je ova knjiga sačuvana kod nas i u Bugarskoj za sva vremena. Bugari znaju da cijene i čuvaju prave vrijednosti.

POBJEDA: Da li smo u Crnoj Gori danas svjesni tog civilizacijskog iskoraka, činjenice da smo imali: prvu štampariju među Južnim Slovenima, prvu državnu štampariju u Evropi i drugu ćiriličnu uopšte? ŠEKULARAC: Sama činjenica da je posljednjih godina objavljeno više reprint izdanja Crnojevića štamparije govori mnogo da postoji svijest kod mnogih Crnogoraca o veličini ovoga epohalnog čina. Obilježavani su jubileji objavljivane knjige i mnogi radovi istraživača i institucija. Naravno, uvijek može više i bolje što je prepoznala i Matica crnogorska koja svojim projektima daje veliki doprinos očuvanju kulturne baštine Crne Gore. Naravno, Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“ je vodeći faktor u valorizaciji knjige u Crnoj Gori, pa i stare.

POBJEDA: S kakvim izazovima ste se susreli kao urednik prilikom priređivanja ovog fototipskog izdanja i kakvi su bili tehnički izazovi? ŠEKULARAC: Prilikom sređivanja kopija teksta uzetih iz tri sofijska primjerka „Psaltira“ bilo je dosta problema, jer je pri slaganju kopija došlo do premetanja stranica, nije poštovan njihov redosljed, ponavljale su se iste stranice itd., tako da nam je trebalo dosta vremena da upodobimo kopije sa cjelovitim tekstom. Najprije je nedostajalo osam listova, a na kraju tri. Na pojedinim mjestima tekst koji je bio oštećen ručno je nadopunjavan. Zahvaljujući umješnosti, znanju i zalaganju prof. Suzane Pajović knjiga je besprijekorno tehnički urađena, posebno ako se ima u vidu materijal koji nam je bio na raspolaganju. POBJEDA: Kako objašnjavate činjenicu da su drugi sačuvali veliki broj štampanih spomenika iz Crne Gore i kakve su to veze sa Bugarskom učinile da toliko inkunabula i postinkunabula upravo budu čuvane u njihovim bibliotekama i arhivima? ŠEKULARAC: Sama činjenica je da je Crna Gora, naročito u XVIII i XIX vijeku izazivala veliku pažnju evropske javnosti zbog svoje specifičnosti i otpora raznim okupatorima koji su otimali pojedine njene djelove. Radi toga su je pohodili razni avanturisti, znatiželjnici, istraživači, naučnici, ali i dobronamjerni ljudi. Mnogi od ovih, znajući vrijednosti spomeničkog fonda u crnogorskim manastirima i crkvama, naročito knjiga i rukopisa, odnosili su ih sa sobom, pljačkom, poklonima neukih svještenika, prevarama, prodajom itd. Ovdje prednjače ruski predstavnici, ali i drugi, pa crnogorske rukopise i inkunabule nalazimo u ekskluzivnim muzejima i bibliotekama od Amerike, Dablina, Berlina, Beča, Venecije, Pariza, Zagreba, Beograda, Skoplja, a posebno Moskve, Lenjingrade, Kijeva, Odese... Rijedak primjer je Bugarska čiji su poznavaoci stare knjige, ove kupovali ili dobijali na poklon, ali dijelom i sami preštampavali. Ovaj projekat sa Maticom crnogorskom najbolje odražava njihov prijateljski odnos prema Crnoj Gori. POBJEDA: Kom je čitalačkom profilu „Psaltir“ bio namijenjen onda, u vrijeme kad je izvorno štampan, a kome je sada namijenjeno ovo novo, kapitalno izdanje

koje je objavila „Matica crnogorska“? ŠEKULARAC: Vladar crnogorski Đurađ Crnojević, kao obrazovan čovjek znao je šta knjiga znači za crnogorsku kulturu, pa je u Veneciju poslao monaha Makarija sa svojom ekipom da preuzmu štampariju i da nauče zanat. Međutim, tehnički razvoj prve crnogorske štamparije ilustruje da je grafička oprema ovdašnjih knjiga „rukodjelisana“ u samoj štampariji. Za razliku od „Oktoiha prvoglasnika“ čija je grafička oprema dosta skromna, sa svega pet bogatih inicijala i tri zastave, bez ilustracija, „Psaltir“ pokazuje pravo bogatstvo inicijala koji se ponavljaju u raznim veličinama 218 puta, dok zastava ima svega četiri. Upravo su inicijali iz „Psaltira“ poslužili kao osnova za dalji rad ove crnogorske štamparije. „Psaltir“ je bogoslužbena knjiga, odnosno jedna od biblijskih knjiga starog zavjeta, koju čine pjesme ili psalmi. Psaltir se čitao tokom sedmice, a za vrijeme Velikog posta dva puta u sedmici. Na slovenski jezik prvi su ga preveli Ćirilo i Metodije. Psalm (grč. psalmos) – prvotno je označavao zveckanje po strunama instrumenata, a kasnije označava pjesmu koja se izvodi uz pratnju harfe, pohvalne pjesme, starozavjetne religiozne pjesme i molitve. Predanje kaže da ih je stvorio starojevrejski car David. Ukupno ima 150 psalama, podijeljenih na 20 katizmi a svaka katizma na tri „slave“ ili „antifona“ koji se završavaju doksologijom „Slava Otcu i Sinu i Svetome Duhu“. Slijede molitve poslije svake katizme i devet (9) biblijskih pjesama koje se pjevaju na jutrenju. Prvotni tekstovi nijesu sačuvani. Oblik koji je došao do nas nosi tragove kasnijih perioda. Psalmi su postali poznati u grčkom prijevodu zbog čega je i sam zbornik psalama dobio grčki naziv „psalterion“. U starohrišćanskom pjevanju psalmi su se izvodili naizmjenično od dva hora. U srednjem vijeku psalmi su služili kao osnova za himne, tropare i druge slobodne muzičkopoetske obrade. Novo reprint izdanje Psaltira Crnojevića iz 1494/5. godine, u izdanju Matice crnogorske i Bugarske akademije nauka i umjetnosti je namijenjeno prije svega nauci i naučnim krugovima, ali i svim ljubiteljima stare štampane knjige, crnogorskih inkunabula u kojima se ogleda svijest naroda i dubina državne tradicije. D. ERJAVŠEK

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Iako nude znanja za 21. vijek neka usmjerenja Mašinske škole bez upisanih učenika

Malo interesovanje za perspektivna zanimanja Iako omogućavaju sticanje nekih od najtraženijih znanja današnjice, ali i budućnosti, iz oblasti mašinstva, elektrotehnike, elektornike i informacionih tehnologija, neki od smjerova Mašinske škole koji pripadaju oblasti digitalnih tehnologija u mašinstvu, u junskom upisnom roku nijesu upisali nijednog učenika. Naime, u junskom upisnom roku ove godine na smjeru tehničar mehatronike upisana su svega četiri učenika, dok na usmjerenjima mašinski tehničar za energetiku i termotehniku i tehničar za kompjutersko konstruisanje i upravljanje nije upisan nijedan.

Komentarišući ovako nisko interesovanje za upis, a uzimajući u obzir činjenicu da smjerovi nude perspektivna znanja, direktor te obrazovne ustanove Srećko Kljajić, smatra da proces profesionalne orijentacije u osnovnim školama treba da bude intenzivniji, kako bi učenici sami prepoznali ono što žele i čime bi se bavili u budućnosti. On smatra da podrška roditelja u izboru zanimanja treba da bude realna i u skladu sa željama i mogućnostima djece, ali skreće pažnju i da bi mediji trebalo intenzivnije da promovišu zanimanja koja su tražena na tržištu rada. - Nauka, tehnika, tehnologija i informatika su oblasti budućnosti, pa treba da je zajednički cilj društva da se podrži upis učenika na te programe. Moguće je da bi i veće angažovanje poslodavaca, u vidu ponude radnih mjesta, stipendija i slično, moglo da bude motiv za veći broj upisanih. Takođe, Privredna komora i Zavod za zapošljavanje mogu sprovoditi akcije i medijski ih promovisati u pravcu kretanja i potreba tržišta rada – smatra Kljajić.

PROGRAMI

Govoreći o usmjerenju tehničar mehatronike, Kljajić pojašnjava da se upravo ovaj pro-

U junskom upisnom roku na smjeru tehničar mehatronike upisana su svega četiri učenika, dok na usmjerenjima mašinski tehničar za energetiku i termotehniku i tehničar za kompjutersko konstruisanje i upravljanje nije upisan nijedan fil u školi priprema za fabriku u kojoj radnici rade na programima za njen rad i održavanje instaliranih industrijskih i transportnih sitema, komercijalnih uređaja (mašine za digitalnu štampu, 3D štampači i sl), robotskih ruku, cilindara, kompresora, hidrauličkih i pneumatskih sistema, senzora i sl. Učenici se, dodaje, osposobljavaju i za održavanje svih robotskih sitema koji rade na bazi programa koji su prethodno definisani, ali na bazi informacija koje sakupljaju na osnovu senzora. Takođe, kaže, program uključuje i komunikaciju na engleskom i djelimično na njemačkom jeziku, što je privilegija za učenike koji se odluče za ovaj program. - Ako se nekada čekalo više vjekova od jedne do druge industrijske revolucije, sada se one dešavaju znatno brže. Digitalne tehnologije su nas uvele u eru četvrte industrijske revolucije i upravljanja mašinama, uređajima i sistemima na bazi vještačke inteligencije. Za takvo okruženje potrebna je stručna i kompetentna radna snaga koja se, za ovu oblast kreira upravo kroz program

Naglašavajući dobru saradnju sa školama iz regiona, Klajić ističe posebno intenzivnu saradnju za program tehničar automehatronike. - Već duže sarađujemo sa specijalizovanim stručnim školama iz Ljubljane, Zagreba, Skoplja, Sarajeva i Kragujevca. Intenzivirana je saradnja na razmjeni učenika i nastavnika i vršnjačkog učenja, kao i učešća na brojnim takmičenjima i revijama prezentacija znanja i vještina učenika iz oblasti održavanja i opravke motornih vozila, tehničke dijagnostike – kazao je Kljajić.

STANDARDI

Kabinet za mehatroniku

Srećko Kljajić

tehničar mehatronike – pojašnjava Kljajić. Direktor ove podgoričke škole ističe i da je tehničar za kompjutersko konstruisnaje i upravljanje takođe program koji je u oblasti digitalnih tehnologija. Pohađanjem ovog smjera učenci, navodi, stiču visoka znanja u kostruisnaju na računaru na programskim paketima AutoCad, koji omogućavaju kreiranje djelova ili čitavih sistema. - Učenici koji sa uspjehom ovladaju ovim znanjima i vještinama imaju mogućnost da

se direktno zaposle kod poslodavaca koji izrađuju metalne, drvene, plastične kostrukcije ili modele u oblasti arhitekture, marketinga i sl. Đaci takođe stiču znanja i o kreiranju i štampanju 3D konsturkcija od jednog ili više djelova kao sklopa. Dio koji se odnosi na upravljanje je posebno značajan i vodi učenike u tajne kreiranja programa, koji korak po korak dovode do izrade najsloženijih i visoko kvalitehnih i preciznih proizvoda za razne industrijske grane – pojašnjava Kljajić. Program mašinski tehničar za energetiku takođe je veoma aktuelan u industrijskim, ali i drugim poslovnim sistemima. Učenici se obučavaju za upravljanje sistemima za grijanje i hlađenje na bazi visokih ekoloških zahtjeva, upravljanje sistemima korišćenje interneta, praćenje parametara na daljinu, uvezivanje i upravljanje procesima. - Nakon završetka škole ovim učenicima se pruža mogućnost zapošljavnja u raznim sektorima, od hotelskih i turističkih za grijanje i klimatizaciju, preko industrijskih i poljoprivrednih, do trgovinskih i

transportnih. A sve to kroz proces daljeg usavršavanja nakon školovanja i mogućnost specijalizovanja za brodove, hladnjače i slično – naveo je direktor Srednje stručne škole ,,Ivan Uskoković“.

OBUKA

Kako bi omogućila kvalitetne uslove za izvođenje teorijske i praktične nastave, Mašinska škola je vremenom usavršavala uslove za obuku. Za realizaciju teorijske nastave koristi se školski objekat koji ima informatička i didatkička sredstva koja proces učenja čine uspješnijim. Kabineti za kompjutersko konstruisanje opremljeni su računarima i softverskim alatima koji omogućavaju dostizanje ishoda učenja. Takođe, za obuku su učenicima dostupne radionice u posebnom školskom objektu. - U laboratoriji Industrije 4.0 smješteni su različiti modeli simulacije industrijskih prostorjenja koji rade na bazi vještačke inteligencije, a na kojima učenici stiču znanja o projektovanju i održavanju ovakvih uređaja i sistema – pojasnio je Kljajić.

Programi urađeni u skladu sa standardima kvalifikacija u zemljama EU Kljajić ističe da su novi modularizovani progami urađeni po istim ili sličnim standardima kvalifikacija kao u zemljama Evropske unije. - Škola se trudi da kroz intenzivne obuke nastavnika i obezbjeđivanje savremenih nastavnih sredstava i

Saradnja sa školama iz regiona

opreme omogući učenicima da ovladaju znanjima i vještinama kojima mogu biti konkurentni na tržištu rada, kako kod nas, tako i kod razvijenih zemalja. Radimo na razvoju ključnih kompetencija znanja stranih jezika i digitalnim vještinama, kako bi u cjelini imali

zaokružene kompetencije zanimanja. Osim toga, u procesu nastave koristimo i metode koje kod učenika jačaju socio-emocionalne kompetncije, kao što su kreativnost, timski rad, samopouzdanje, tačnost, precizost i slično – naglasio je direktor SSŠ ,,Ivan Uskoković“.

On napominje da su modularizovani programi izrađeni na bazi različitih standarda zanimanja i kvalifikacija, što omogućava brojne opcije za zapošljavanje na raznim radnim mjestima i sektorima. - Naše dosadašnje iskustvo je da učenici nakon završetka školovanja i obuke veoma brzo dobiju posao, naročito oni koji su se pronašli u struci. Oni koji nijesu iskazali zainteresovanost za rad u zanimanju za koje su dobili diplomu, pronađu se u drugim djelatnostima i poslovima, jer su različite i kompetencije koje stiču. Jedan dio naših učenika nakon završetka školovanja dobije i vozačku dozvolu, pa im se kroz proces obrazovanja odraslih, takođe u našoj školi, pruža mogućnost za dopunu kvalifikacija i njeno unapređenje – navodi Kljajić. Važnu ulogu na tom planu ima saradnja sa poslodavcima koju škola ostvaruje tokom školovanja učenika. SSŠ „Ivan Uskoković“ već tradicionalno ima dobru saradnju sa poslodavcima, što su postigli dugotrajnim, uspješnim radom sa učenicima i roditeljima, kao i dobrom selekcijom učenika koji svoje stručne vještine stiču kod poslodavaca. - Na taj način su brojni poslodavci otvorili veliki broj mjesta za obuku. Veoma često se poslodavci obraćaju školi kako bi angažovali veći broj učenika nego što škola u tom trenutku ima. Broj učenika koji se kod poslodavca obrazuju u dualnom sistemu, među najvećim je upravo iz naše škole, što je dokaz uspješne saradnje sa poslodavcima – kazao je direktor SSŠ ,,Ivan Uskoković“ Srećko Kljajić. I.KRUNIĆ

Saradnja „Milikić kompani“ i preduzeća „Katanja“ iz Podgorice

Realizovan projekat „OSI - Obučeni samostalno izrađujemo“ Projekat „OSI - Obučeni samostalno izrađujemo“ koji su implementirale podgoričke kompanije „Milikić kompani“ i „Katanja“, a bio je finansiran kroz grant šemu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, uspješno je realizovan. Predstavnik preduzeća „Milikić kompani“ Nebojša Milikić naglasio je da se projektom „OSI - Obučeni samostalno izrađujemo“ osnažilo ukupno osam osoba s invaliditetom sa evidencije Biroa rada Podgorica sa umjere-

nim i lakšim stepenom invaliditeta. - Oni su osposobljeni za rad u proizvodnji nakita i bižuterije, štampi preslikača za turističke suvenire, kao i za administrativni rad u knjigovodstvenoj agenciji. Obuka za navedene poslove trajala je dva mjeseca, i nakon toga je bilo omogućeno da pet osoba s invaliditetom stiču sedmomjesečno radno iskustvo, a nakon završetka projekta i zasnuju radni odnos – naveo je Milikić. Nosilac projekta se na početku realizacije projekta obavezao da će po za-

vršetku projekta zaposliti minimum tri lica sa invaliditetom u trajanju od devet mjeseci, što je i učinio, dok je dvije osobe zaposlio na određeno vrijeme u trajanju od tri mjeseca. Projekat koji je realizovan na teritoriji glavnog grada trajao je 11 mjeseci. Ukupna finansijska vrijednost projekta iznosila je 49.997,44 eura od čega je Zavod za zapošljavanje Crne Gore finansirao 47.447,44 odnosno oko 95 odsto sredstava, dok je „Milikić kompani“ obezbijedila 2.550 eura. H. P.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Fondacija ,,Bratstvo Lekića“ obnovila spomenik posvećen njihovim precima oslobodiocima i herojima koji su stradali u ratovima od 1876. do 1945. godine

Herojska prošlost je nadahnuće i za buduće generacije

Inicijator obnove spomenika, predsjednik Fondacije ,,Bratstvo Lekića“ Branislav Baćko Lekić, koji je uložio najviše energije da se posao uspješno okonča, iskazao je zadovoljstvo što su uspjeli da uljepšaju spomenik i ostave ga potomcima da se nadahnjuju herojstvom Lekića i onim što su radili u vremenu u kojem su živjeli Fondacija ,,Bratstvo Lekića“ u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore završila je restauraciju spomenika u Donjim Seocima u Crmnici, koji je 1961. godine podiglo bratstvo Lekić precima oslobodiocima i herojima koji su stradali u ratovima od 1876. do 1945. godine - Oslobodilačkom (1876-1878), Balkanskim (1912–1913), Prvom svjetskom ratu (1914–1918) i Drugom svjetskom ratu (1941-1945). Ovim povodom prije dva dana organizovana je svečanost na kojoj su predstavnici UBNORA Bar, bratstvenici Lekići, kao i prijatelji i poštovaoci svijetle tradicije njihovih predaka položili vijence na obnovljeni spomen-kompleks koji od 1966. godine ima status kulturnog dobra i odali počast stradalim rodoljubima.

HRABROST

Inicijator obnove spomenika, predsjednik Fondacije ,,Bratstvo Lekića“ Branislav Baćko

Lekić, koji je uložio najviše energije da se posao uspješno okonča, iskazao je zadovoljstvo što su uspjeli da uljepšaju spomenik i ostave ga potomcima da se nadahnjuju herojstvom Lekića i onim što su radili u vremenu u kojem su živjeli. - Zahvaljujem Centru za arheologiju i konzervaciju sa Cetinja, koji je ovako lijepo obnovio spomenik – kazao je Lekić. Podsjetivši da se na spomeniku nalaze imena boraca za oslobođenje od Turaka (1876– 1878. godine) Balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata, predsjednik Fondacije ,,Bratvo Lekića“ ističe da su njihovi preci, koji su hrabro ginuli u svim ratovima, doprinijeli da se prezime Lekić izgovara sa poštovanjem. - U svakom vremenu u kojem su živjeli osnovna premisa im je bila sloboda, bila im je čast dati život za slobodu – naglasio je Lekić. Na desnoj strani spomenika je petokraka, koja je simbol borbe protiv fašizma u kojoj su, ističe, Lekići dali veliki do-

Potpredsjednik UBNORA Bara, general Špiro Niković iskazao je zadovoljstvo i čast zbog obnove spomenika posvećenog sjenima ratnika boraca i heroja bratstva Lekića. Navodeći da je ovaj događaj sastavni dio obilježavanja 80. godišnjice Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda protiv fašističkog okupatora, naglasio je da ovaj spomenik svjedoči o vječnoj borbi predaka Lekića za čast, slobodu i ugled njihovog imena i naše Crne Gore. - Lekići su u viševjekovnom razdoblju iznjedrili brojne ličnosti, na svim područjima djelatnosti čovjeka – privrednici, ratnici, komandiri, komandanti, sveštenici, poznati učitelji, profesori i direktori, bankari, trgovci i politički rukovodioci. U plejadi znamentih Lekića su nosioci najsvjetlijih odlikovanja i životnih priznanja, sve do zvanja narodnog heroja. Lekići su junačko, herojsko bratsvo, a ovaj spomenik je jedno od brojnih svjedočanstava toga. Današnji Lekići su dostojni potomci ovog uglednog crnogorskog plemena – poručio je Niković, uz napomenu da su ih doprinos i upornost Lekića okupili ispred obnovljenog spomenika čiji izgled može da služi na ponos svim potomcima bratstva Lekića.

Sa svečanosti kod spomenika u Donjim Seocima u Crmnici

prinos da bi mi danas živjeli u slobodi. - Na lijevoj strani su imena boraca koji su poginuli protiv tadašnjih neprijatelja Crne Gore – Turaka. Borba Crnogoraca od 1876. do 1878. godine, u kojoj su učestvovali Lekići bile

Položili cvijeće i na spomen-ploču Vidu J. Lekiću i Špiru L. Lekiću

Vladimir Lekić, Tomo Ukšanović i Đuro Marković

Niković: Današnji Lekići su dostojni potomci ovog uglednog crnogorskog plemena

Na nekoliko stotina metara od spomenika borcima bratstva Lekića nalazi se i spomen-ploča na kojoj su imena, Vida J. Lekića i Špira L. Lekića koji su tu poginuli braneći sa ostalim Seočanima hapšenje njihovih rođaka Nikole i Rista Lekića. Cvijeće na spomen-ploču, koju je 13. jula 1971. godine postavio Opštinski odbor Saveza boraca Bar, položili su predsjednik UBNORA Bara Đuro Marković, predsjednik MZ Crmnica Tomo Ukšanović i ispred bratsva Lekića, Vladimir Lekić.

su krvave bitke za oslobođenje Crne Gore, borba za samostalnu Crnu Goru. Uspjeli su Crnogorci i 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu dobili toliko željenu samostalnost, priznale su je sve tadašnje zemlje svijeta. Na poziv kralja Nikole Crnogorci su pošli i u Balkanske ratove i Prvi svjetski rat. Opet su ginuli, ali ovaj put za drugoga, za braću kako su mislili – kazao je ovaj ponosni Crmničanin. Na Mojkovcu su, dodaje on, Crnogorci bili bedem, neprobojni zid za austrougarsku vojsku. - Smjenjivali su se juriši u hladnim januarskim danima. Ginuli su, gladni, goli i bosi, bez municije. Borba prsa u prsa, sa bajonetima, dok su braća žurila da stignu đe cvjeta limun žut. U Mojkovačkoj bici učestvovali su i Lekići, Petar Milošev Lekić bio je komandir artiljerije i mitraljezaca. Izginuo je veliki broj Crno-

goraca. Dok se vodila bitka za braću, Austrougari su probili Lovćenski front – 1916. godine Crna Gora je kapitulirala. Kralj Nikola je napustio Crnu Goru, a 1918. godine došla su odmorna braća i okupirala je – podsjeća Lekić. Kako dodaje, opet su Crnogorci morali u borbu i opet su se Lekići odazvali. - Petar Milov dao je čuveni proglas ustanicima i komitama i odigrao ulogu pravljenja otpora srpskom okupatoru. Sve je bilo uzalud, Crna Gora utonula je u bijedu i glad, a što je najgore, doživjeli su najstrašnija poniženja, više nijesu smjeli reći da su Crnogorci. Takav život izazvao je revolt i bunt, iako gaženi pod čizmom Karađorđevića, Crnogorci, a među njima Lekići, pružili su otpor – ističe Branislav.

PONOS

Podsjetivši da su se pojavili mladi ljudi, komunisti, kao odgovor na teror, a da su se među Leki-

ćima isticali Risto i Nikola, potomak bratsvenika iz sela Seoce ističe da se po Crmnici pjevala pjesma: ,,Od Crmnice dva sokola Lekić Risto i Nikola“. Nikola Lekić, ističe on, kao svršeni student Zagrebačkog sveučilišta ostavio je udoban život bankarskog činovnika i posvetio se borbi protiv nenarodnog režima. - Sa nepunih 25 godina postao je sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku, Sandžak i Kosovo. U tom periodu Komunistička partija je bila razbijena, Nikola je predano radio na njenoj obnovi. Svetozar Vukmanović – Tempo je rekao: ,,Ako je Jovan Tomašević osnovao Komunističku partiju Crne Gore, Nikola Lekić je njen obnovitelj“. Tempo i Vlado Dapčević slažu se u jednom – Nikola Lekić stvorio je takvu živu silu da je pokrajinski komitet Crne Gore bio najjači i najmasovniji u tadašnjoj KPJ. Kadrovi koje je on stvorio podigli su Trinaestojulski ustanak i bili rezervoar komandanata i komesara od Skoplja do Zagreba. Ti ljudi su odigrali veliku ulogu u NOB-u, te ljude je stvorio Nikola Lekić – naglašava ponosni potomak. Ali, kako dodaje, Nikoli Lekiću je pričinjena velika nepravda. Kako pojašnjava, isključen je iz Komunističke partije Jugoslavije, pošao je na Pljevlja i poginuo herojskom smrću. - Publicista Milorad Marković 1983. godine napisao je knjigu o Nikoli Lekiću Goraninu. Ona je dokument o značajnim događajima, prije i početkom Drugog svjetskog rata, svjedok mnogih stvari za koje se nije znalo. Bilo je veliko intereseovanje za ovu knjigu, pa je SUBNOR Crne Gore odštampao drugo izdanje. Ovim putem im zahvaljujem – zaključio je Lekić. I.MITROVIĆ

Najavljen novi ciklus projekta ,,Podgorica na dva točka“

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži danas će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: dio Radničke, Srednjoškolske i Dr. Milutina Kažića; dio Brskuta; - od 8:30 do 14: Ksenije Cicvarić, Vojislavljevića (oko Roki Pistolata) i Đure Jakšića; - od 9 do 12 sati: ,,Termoelektro“, Cijevna, Balijače, dio Mahale i servis ,,Vujačić“; - od 9 do 19 sati: Lijeva Rijeka, dio Veruše, Brskut, Opasanica (kratka isključenja u navedenom periodu); dio Veruše, Mokra, Bukumirsko Jezero, Ubogi Do. Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od 8 do 15 sati bez snabdijevanja električnom energijom ostati dio Zagoriča oko groblja, zgrade u Zagoriču kod groblja i dio Korita. H. P.

Uskoro nove subvencije za kupovinu dvotočkaša

Iz Glavnog grada je najavljeno da će, shodno velikom interesovanju građana, uskoro biti objavljen Javni poziv za peti ciklus dodjele subvencija za kupovinu bicikala i električnih trotineta u okviru projekta ,,Podgorica na dva točka“. Budžetom za 2021. godinu, za peti ciklus predviđeno je 20.000 eura kojima će građanima biti subvencionisana kupovina bicikala u visini od 50 odsto cijene, a najviše u iznosu do 100 eura i kupovina trotineta u visini od 50 odsto cijene, a najviše do iznosa od 200 eura. - Pravo na dodjelu subvencije kroz program ,,Podgorica na dva točka“ imaće najmanje prvih 150 građana koji se prijave na Javni poziv i koji budu ispunjavali sve predviđene uslove. Glavni grad Podgorica kroz ovaj projekat nastavlja da afirmiše alternativne vidove saobraćaja i zaštitu životne sredine – poručili su iz Glavnog grada. H. P.

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 19. jul 2021.

DŽU-DŽICU: Novi uspjeh crnogorskog borca

Maja Savić zna pravi put, ali Olimpijske

Vukčević šampion Evrope

Samo tim preskače

Crnogorski takmičar Dejan Vukčević osvojio je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u džu-džicuu, u njemačkom Majntalu. Naš borac je slavio u kategoriji preko 94 kilograma. Vukčević, višestruki evropski i svjetski šampion, u finalu EP bio je bolji od domaćeg reprezentativca Radoa Molenauera. Prethodno je savladao Rusa Artjoma Petrukina. U subotu, prvog dana takmičenja, Krsto Radulović je u borbi za medalju u kategoriji do 94 kg izgubio od takmi-

ČESTITKE Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Dejanu Vukčeviću osvajanje zlatne medalje. - Crnogorski sportisti na vrhu Evrope u još jednoj disciplini. Evropsko zlato Dejanu Vukčeviću na prvenstvu u džu džici. Crna Gora je bogatija za još jednog šampiona, kojim se čara iz Holandije i zauzeo peto mjesto, dok je Arso Milić bio sedmoplasirani

ponosi. Najiskrenije čestitke Dejanu. Lijepa vijest uoči početka Olimpijade, pravi podsticaj za naše takmičare - objavio je Đukanović na Tviteru. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić naveo je da u konkurenciji takmičara do 85 kilograma nakon što je u repesažu poražen od

sport nastavlja da bude naš najbolji izvozni proizvod. - Čestitke Dejanu Vukčeviću na osvajanju zlatne medalje. Dejane, biti prvak Evrope velika je stvar! Svi se ponosimo tobom! - objavio je Bečić na Tviteru. ruskog borca. Danas će nastupiti crnogorski takmičari u duo sistemu. Ne. K.

Košarkaška reprezentacija Crne Gore danas počinje pripreme za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo

Radović na startu sa 14 igrača PODGORICA – Muška košarkaška reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i odmah produžiti na Zlatibor, gdje će odraditi prvu, sedmodnevnu fazu priprema za avgustovske pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Indoneziji, Japanu i Filipinama. Crna Gora će biti domaćin pretkvalifikacionog turnira u Podgorici, od 12. do 18. avgusta, a rivali su Danska i Island. Prve dvije selekcije izboriće plasman u kvalifikacije koje se igraju od novembra. Selektor Boško Radović na početku priprema bi trebao da računa na 14 igrača. To su Džastin Kobs, Igor Drobnjak, Jovan Kljaić, Mašan Vrbica, Dino Radončić, Nemanja i Pavle Đurišić, Marko Kljajević, Radosav Spasojević, Filip Barović, Marko Todorović, Vasilije Baćović, Miloš Popović i Aleksa Popović, koji je naknadno pozvan. S obzirom na to da su posljednji završili sezonu u dresu Budućnost Volija, 24. jula će se

PODGORICA - Znanje i iskustvo Maje Savić je neprocjenjivo – osvajačica olimpijske srebrne medalje zna kako se dolazi do cilja, ali i upozorava na milion manje vidljivih prepreka na putu do uspjeha. Vidjela je Maja kroz bogatu karijeru lice i naličje sporta, najbliže što je mogla upoznala snagu autsjdera, nemoć favorita i obrnuto. Zato i upozorava i hrabri izjavama iz Tokija pred nastup ,,lavica“ na Olimpijskim igrama. Prva saradnica Bojane Popović i dugogodišnja koleginica sa terena kaže da je iza tima dug, studiozan i kvalitetan rad i da su ,,lavice“ spremne došle, uz neke finese koje ih čekaju do starta OI.

DOBAR RAD - Od starta se dobro radi. Pred dolazak u Japan imali smo provjeru u Mađarskoj gdje smo vidjeli na čemu još moramo da radimo do početka Igara. Odlična stvar je što su djevojke na svakom treningu u Podgorici davale maksimum, a da je bilo teško – bilo je. Olimijske igre same po sebi su teške. Na primjer, u odnosu na svjetsko ili evropsko

prvenstvo nastupaćemo sa 14 igračica plus rezerva, tako da nemamo prostora za neke kalkulacije. Ali, u suštini, svima je isto – kazala je Savić. Puno je debitantkinja u Tokiju. Pritisak realno postoji, a na Bojani i Maji je da djevojke do 25. jula uvedu u mirniju emotivnu luku. - Treba da budemo strpljivi, jer ako gledamo 2012. i ovu godinu – neuporedive su što se tiče igračkog kadra. U Londonu smo na svakoj poziciji imali po dvije vrhuske igračice, pa se desio godinu ranije Brazil i onakav rezultat na Svjetskom prvenstvu. Ova ekipa sada ima karakter za divljenje i sigurna sam da će dati 200 odsto na terenu. Potpuno različiti doživljaj je trening i utakmica. Nažalost, u Tokiju će tribine biti prazne. - Cijela sezona je takva pa pretpostavljam da neće biti problema za nas. Jedino što smo u grupi sa reprezentacijama sa kojima ne igramo baš često. A mi smo takvi, volimo igrački da osjetimo timove. Ima i onih ekipa koje dobro znamo.

MLADA EKIPA Kvalifikacije u martu pokazale su snagu volje crnogorskog

Vicešampion Vimbldona će se pripremati za US open

Beretini odustao od OI u Tokiju ekipi priključiti Nikola Ivanović, Danilo i Zoran Nikolić, te Petar Popović. Od igrača sa šireg spiska, ovu će akciju preskočiti Bojan Dubljević, Fedor Žugić, Nemanja Radović, Suad Šehović,

Andrija Slavković, Milko Bjelica i Marko Simonović, koji je u Čikagu i čeka potpis sa Bulsima, nakon čega ga tamo očekuje ljetnja liga. „Crveni“ će tokom priprema odigrati i dvije kontrolne uta-

kmice sa Sjevernom Makedonijom, 2. i 4. avgusta u Skoplju. Crna Gora će tokom pretkvalifikacija u Podgorici po dva puta igrati protiv Danske i Islanda, koji je prvi rival, 12. avgusta od 20.30 časova. S. J.

Mateo Beretini (25), italijanski teniser i finalista Vimbldona, objavio je da neće igrati na Olimpijskim igrama u Tokiju. Rimljanina čekaju pripreme za nastup na US openu, četvrtom gren slem takmičenju sezone. Istakao je da je trenutno suočen sa mišićnim problemom. Beretini je jedan u nizu vrhun-

skih tenisera koji su odustali od Olimpijskih igara. Prije njega to su učinili i Rafael Nadal, Rodžer Federer i Dominik Tim. Trenutno je osmi teniser svijeta. Olimpijski turnir u Tokiju u singlu za tenisere igraće se od 24. jula. Od slavnih igrača koji će nastupiti, učešće su potvrdili Đoković, Medvedev, Zverev, Cicipas... R. A.

PRVI BREJK U SERIJI: Milvoki u gostima savladao Finiks i poveo 3:2 u finalu plej-ofa NBA lige

,,Rekord“ koji se mjeri sekundama

Baksi na korak od titule

Džejmson Kari: Najkraća NBA karijera u istoriji

Milvoki je na korak od NBA titule – Baksi su savladali Sanse u Finiksu sa 123:119 i sada vode sa 3-2 u pobjedama u velikom finalu. Finiks je poveo 2:0 u seriji, ali je Milvoki preokrenuo i stigao blizu šampionskog prstena. Bio je to prvi brejk u seriji, u nevjerovatnoj napadačkoj utakmici na obje strane. Odluka je pala u finišu – dvadesetak sekundi do kraja, na posjed Sansa na minus jedan, Buker se za-

petljao, a Holidej je ukrao „živu“ loptu i nabacio „alej-up“ za Adetokumba za 122:119. Janis je promašio dodatno bacanje na 10 sekundi do kraja, ali je Midl-

ton fauliran poslije ofanzivnog skoka. Dao je jedno od dva bacanja i tako povećao prednost Milvokija na dva posjeda, nedostižnu za Sanse…

Domaćin je vodio 16 poena razlike nakon prve četvrtine (37:21), ali je Milvoki u posljednjoj dionici imao i 14 poena (108:94). Najbolji kod Milvokija bio je Janis Adetokumbo sa 32 poena (23-14), devet skokova i šest asistencija, Džru Holidej imao je 27 poena, 13 asistencija i četiri skoka, dok je Kris Midlton upisao 29 poena, sedam skokova i pet asistencija. Dvocifren je bio i Pet Konaton sa 14 poena. Devin Buker predvodio je Sanse sa 40 poena, Kris Pol upisao je 21 poen i 11 asistencija, dok je Diandre Ejton imao 20 poena i 10 skokova. Mikal Bridžes dodao je 13 poena, a Dže Krauder 10. Šesta utakmica igra se u Milvokiju, u utorak na srijedu od 3.00 sata po srednjoevropskom vremenu. S. J.

Džejmson Kari (35) je košarkaš koji je u istoriji NBA lige, najjače na svijetu, imao najkraću karijeru. Nekada veliki talenat srednjih škola u Sjedinjenim Američkim Državama, imao je 21 godinu kada je 2007. godine draftovan kao 51. pik u NBA, kao izbor Čikago Bulsa. Bek visok 191 santimetar je potom igrao za Po Ortez u Francuskoj, a u NBA konačno dobio šansu 2010. godine, polovinom sezone, kao igrač Los Anđeles Klipersa. Desetodnevni ugovor je ,,iskoristio“ nastupom u meču protiv Bostona. Na kraju meča dobio

je priliku da zaigra svega 3,9 sekundi. Nekoliko dana kasnije je otpušten i nikad više nije dobio šansu u NBA... Do kraja karijere, 2014. godine, igrao je u italijanskoj drugoj ligi i nizu timova u razvojnoj G ligi u SAD. R. A.

Arena

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Sportski miks

e igre su nepredvidljive i poziva na oprez

mski duh prepreke Arena u Tokiju

Snovi su lijepi, treba ih čuvati Kako obuzdati očekivanja, emocije, želje...? - Sve to vodi u neželjenu krajnost. Kroz treninge i priču želimo da smanjimo pritisak, Sad, iskreno, blagi pritisak mora da postoji kada radiš puno. Na primjer, student koji je učio ima tremu i nada se visokoj ocjeni, a onaj ko izlazi na blef, ništa ne očekuje, zar ne?! Snovi su lijepi, treba ih čuvati. rukometnog tima i ogroman karakter. Maju su djevojke oduševile. - Kvalifikacije za Tokio pokazale su i karakter i znanje i potencijal. Probaće ,,lavice“ na najmanju moguću mjeru da svedu oscilacije kroz mečeve sa Angolom i Japanom. Jer, za 29. jul, glava mora biti spremna za Norvežanke. - Oscilacije su normalne zbog mladosti. Naše tri djevojke su već bile u Londonu i Riju, dvije imaju po jedan nastup na Igrama, ali ovo je novo iskustvo. Pretpostavljam da će biti pritiska, ali probaćemo da ga spustimo na prihvatljivu mjeru. Za našu proslavljenu reprezentativku i kapitenku iz Londona, svaki igrač na terenu je jednak. Odvajanje može odvesti u nepopularnu krajnost. - Prije svega, treba ostati

pozitivan sa mislima i usresređen na ekipu. Vidi se i ovdje u Tokiju veliko uzbuđenje i sreća, a uz sve to i dobar stav, jer smo odradili dobar posao. Potrudićemo se da ostanemo pozitivni.

KOLEKTIV ISPRED POJEDINCA Napominje Maja faktor otvaranja prve utakmice. Važnost meča sa Angolom, Japanom... Upravo protiv selekcija sa kojima Crna Gora nema priliku često da igra. - U suštini, najvažnije je otvaranje utakmice. Eto, sa Angolom znamo kako možemo, radili smo i radićemo na detaljima po kojima je Angola prepoznatljiva. Konkretno, ova selekcija igra brz rukomet, izuzetno je fizički jaka sa dva visoka pivota od 194 centimetra. Znamo otprilike sve te

po stručnom kadru mlad, što ne želimo da iskoristimo kao izgovor. Daćemo sve za dobar rezultat. Dobar savjet je vrijedan gola, asistencije, bloka, kontre... Maja i Bojana znaju kada i šta treba izgovoriti da bi se tim motivisao i usmjerio ka pobjedi. - Rezultat nije produkt samo jedne osobe. Treba, prije svega, prepoznati suštinu i mogućnost igrača u važnom trenutku. Ne valja kada je u

ekipi mnogo zvijezda. Najbolja ekipa je ona sa igračima približnog nivoa. Idealno je kada se dopunjavaju i kada kariku sa najmanje iskustva usmjeriš tamo gdje se najbolje osjeća. To je bitno, kao i timski duh, jer je kolektiv najjači adut. Maja ne voli sebičluk, uloga kolektiva je faktor koji odlučuje. - Što se može očekivati od nekolegijalnosti ili sebičluka? Ništa! Naš tim želi od prvog momenta da igra po principu

,, svi za jednoga, jedan za sve“. Nije bitno ko je i koliko na terenu. Najljepše je kada igrač uradi sve da se onaj do njega osjeća najbolje. A. MARKOVIĆ

Uroš Čučković drugi put na Olimpijskim igrama

Jelena Pantović otputovala na OI

Uživam u svakom trenutku

Nastupa 25. jula Najbolja crnogorska strelkinja u disciplini vazdušni pištolj, Jelena Pantović predstavljaće Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Tokiju. Jelena je sinoć otputovala za Japan,a nastupaće 25. jula. - Ovo je velika stvar za moju karijeru i satisfakcija za dalji rad i planove. Uradiču sve da našu zemlju predstavim na pravi način – kazala je A.M. mlada takmičarka.

igračice, koje vole da igraju ,,dva na dva“, ,,sedam na šest“, vrlo su nezgodne, ali nijesu nepobjedive. Važan je, ipak, naš nivo, igra i maksimum. Kada je tako, možemo sve. A, koje su ambicije ,,lavica“? - Kada smo se spremale za London 2012, nijesmo pričale o osvajanju. Jednostavno, to niko ne može da kaže. Ali da sanjamo možemo – to nam niko ne može zabraniti. Na Olimpijskim igrama svi žele medalju. Naš tim je igrački i

Najstariji dnevni list u Crnoj Gori Pobjeda -Arena će na 32, kao i na svim prethodnim Ljetnjim olimpijskim igrama, imati svog specijalnog izvjestača. Ana Marković će sa lica mjesta za čitaoce Pobjedinog portala i Arene prenositi dešavanja iz tabora ,,lavica” i ,,ajkula”. Izvještavati sa utakmica naših najboljih rukometašica vaterpolista, ispratiti učinke naših pojedinačnih sportista, ali donositi zanimljivosti sa i oko olimpijskih borilišta. Zahvaljujući sponzoru renomiranoj firmi ,,Kodio”, jednoj od najuspješnijih kompanija za razvoj digitalnih platformi u ovom dijelu Evrope, Pobjeda - Arena će imati svog izvještača sa lica mjesta.

Jelena Pantović juče na podgoričkom aerodromu

PODGORICA - Uroš Čučković ima više iskustva u odnosu na Olimpijske igre u Brazilu. Vaterpolo reprezentativac tada nije imao veliku ulogu, što se ne može reći za period nakon posljednjih Igara. Standardni prvotimac je spreman. Vidi snagu ekipe i velike mogućnosti. - Presrećan sam što sam dio ekipe i ovo je veliko iskustvo. Prošlo je pet godina od posljednjih Igara, mislim da sam zreliji i spremniji za ove obaveze koje me čekaju. Uživam u ovim trenucima. Ekipa je spremna fizički i psihički i na pravom smo nivou. Definitivno ne možemo

da znamo ništa do početka, jer je svaka utakmica posebna –

kazao je naš reprezentativac. ,,Ajkule“ OI otvaraju 25. jula sa

Australijom. U grupi su još Španija, Hrvatska, Kazahstan i Srbija. Najbolje četiri reprezentacije igraće četvrtfinala. - Eto i taj prvi rival je izuzetno zahtjevan. U prošlosti smo imali puno problema sa njima. Sa dobrim pojedincima igraju brz vaterpolo. Fizički su izuzetno jaki i neće nam biti lako, ali mi želimo da se plasiramo za dalje. I ta utakmica sa Kazahstanom biće odrednica da li idemo dalje. Ostale ekipe su jake, ali i mi smo u prošlosti pokazali da možemo i sa njima da igramo. Čeka nas neizvjestan turnir, a nadamo se najboljem – poručio je Čučković. A. M.

Japan iznenadio favorita uoči Olimpijskih igara u Tokiju

Crnogorski paraolimpijac se priprema za Igre u Tokiju

Hačimura zablistao protiv Francuske

Ilija Tadić prvi na mitingu u Zagrebu

Košarkaši Japana napravili su veliko iznenađenje pobjedom nad Francuskom 81:75, u pripremnom meču, uoči Olimpijskih igara u Tokiju. Protiv favorita u Saitami ključni igrač Japana bio je NBA krilo Vašington Vizardsa Rui Hačimura, koji je ubacio 19 poena. Vatanabe je uz 18 poena imao devet skokova. Domaći tim imao je prednost od 16 poena na poluvremenu, ali su ,,trikolori“ uspjeli da izjednače na 74:74. Japancima je za završnicu ostalo više svježine. Francuska je sa nizom NBA zvijezda nastupila u ovom meču, a na Igrama u Tokiju cilja medalju. Protiv Japana Furnije je ubacio 16 a slavni centar Gober 11 poena uz osam skokova i dvije

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijac Ilija Tadić osvojio je prvo mjesto u disciplini 50 m slobodno u spojenim kategorijama na 12. međunarodnom paraplivačkom mitingu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

blokade. Francuska je u grupi A u Tokiju sa Sjedinjenim Američkim Državama, Iranom i Češkom, dok je domaćin Japan u C grupi sa Argentinom, Španijom i Slovenijom. R. A.

Tadić je pobijedio rezultatom 27,17 sekundi, u konkurenciji 73 takmičara. - Ovo je još daleko od mog ličnog rekorda, ali sam zadovoljan s obzirom na to da sam u prvoj fazi priprema za Paraolimpijske igre u Tokiju – rekao

je Tadić. U disciplini 100 m slobodno, Tadić je zauzeo sedmo mjesto. Organizatori mitinga su bili

Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski paraplivački savez i Plivački klub Natator iz Zagreba. S. J.

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 19. jul 2021.

SUSRETI: Danilo Popivoda, legendarno desno krilo reprezentacije Jugoslavije, Olimpije, Ajntrahta

Čovjek kojeg je trebalo stići... KOLAŠIN - U ime nas iz šesdeset i nekih, sjećanje ide ovako: bio je razlog našeg dodatnog ponosa na rezultate fudbalske reprezentacije Jugoslavije jer je bio jedini Crnogorac i na Mundijalu 1974. u Njemačkoj i na završnom turniru prvenstva Evrope u Beogradu i Zagrebu 1976. godine. Gledajući ga na crno-bijelim TV ekranima, stalno je neko od prisutnih ponavljao rečenicu – rođen u Lovćencu. Mnogi su za Lovćenac prvi put čuli upravo zbog Danila Popivode. Jer je rođen u njemu. I to prazničnog prvog maja 1947... Danilo Popivoda, legenda jugoslovenskog fudbala. Ni Evropa, ni fudbalski svijet nijesu imali u toj deceniji od 1970te do 1980-te previše desnih krila kakav je bio Danilo Popivoda. Crnogorski hrabar i samouvjeren, skoro bosonog je utrčao na trening omladinaca Olimpije. Deceniju je nosio dres Ljubljančana koja je sa njim, Oblakom, Ameršekom i ostalima bila odmah iza „velike četvorke“ (Hajduk, Crvena zvezda, Partizan i Dinamo). Golgeter i onaj koji je pripremao golove i onaj koji ih je davao. Svemu tome je dodao i sjajne partije u reprezentaciji Jugoslavije. Čim je napunio 28 godina i tako ispunio tadašnje zakonske uslove, uslijedilo je interesovanje poznatih evropskih klubova a karijeru je nastavio u tada moćnom Ajntrahtu iz Braunšvajga gdje mu je trener bio Branko Zebec. U Kolašin je došao na poziv svog prijatelja iz Slovenije, „kolašinskog Ljubljančanina“, Vlada Ćetkovića. Stigao je iz Bijele da ispita i provjeri Vladovu pozitivnu priču o uticaju vazdušne banje na „crvena

Moderni napadač koji bi se i nakon pola vijeka snašao u današnjem fudbalu. I golgeter i asistent. Jedini Crnogorac u znamenitim izdanjima reprezentacije SFRJ 1974. i 1976. godine. Lovćenac, Čevo, Bijela, Ljubljana pa opet Bijela. Kolašinski dani za „crvena krvna zrnca“... krvna zrnca“. I priznao je da je Vlado bio u pravu, da je dolazak u Kolašin pun pogodak a komplimente je dobila i Dragica Ćetković, vlasnica pansiona „Kolašin“.... Nijesam ti ja neki govornik, upozorava Danilo Popivoda gledajući u diktafon i bilježnicu. Počeli smo o evropskim prvenstvima. Prvo o potonjem, loptanju u znaku „azura“, koje se igralo na toliko evropskih adresa.. - Pratio sam Evropsko prvenstvo. Svi smo se uželjeli dobrog fudbala pred gledaocima. I bilo je toga. I dobrog fudbala i gledalaca. Ne mogu reći da je bilo velikih iznenađenja. Favoriti su se selektirali iz utakmice u utakmicu. Italijani su na terenu zaslužili sreću koja ih je pratila. Imali su sreću u tim penal završnicama, drugi nijesu ali to je fudbal... Onda smo se vratili skoro pola vijeka unazad. Od 16. do 18. juna 1976. godine, završni turnir prvenstva Evrope. U završnicu su se plasirali aktuelni svjetski prvak, tada Zapadna Njemačka, viceprvak svijeta Holandija, Čehoslovačka, kao prijatno iznenađenje – Jugoslavija koja je bila i domaćin finalnog turnira. Žrijeb je bio nemilosrdan za „plave“,

za prvog protivnika im je „izabrao“ Njemce, svjetske prvake... Danilo Popivoda se prisjeća tog prvog poluvremena koje je po većinskim ocjenama bilo jedno od najboljih ako ne i najbolje poluvrijeme u istoriji jugoslovenske fudbalske reprezentacije... - Prvo poluvrijeme na Marakani, pred skoro 100.000 gledalaca je završilo 2:0 za nas. Golove smo dali Dragan Džajić i ja. Ja prvi u 19. minutu, Džaja drugi u 32. Pravovremeno smo krunisali našu terensku inicijativu. Igrali smo kao sat, Njemci se viđeli nijesu. Došlo je i drugo poluvrijeme i nažalost preokret. Najprije je Floe smanjio na 2:1, zatim je Diter Miler, svojim prvim golom izjednačio na 2:2. U produžecima je Diter Miler nastavio sa golovima. Poslije 120 minuta je bilo 4:2 za Njemačku... I nakon 45 godina, svaka Danilova rečenica ima usporenost gorčine i žala za porazom u polufinalu Evropskog prvenstva te 1976. godine. Propuštena je prilika da se kruniše karijera jedne generacije... - To je bio najteži trenutak u mojoj fudbalskoj karijeri. Utakmica koju smo skoro imali dobijenu i koja je trebalo da

Pljevaljski tim u sjedećoj odbojci upisao sve tri pobjede

Set pobjednik memorijalnog turnira „Mira Topović“

PODGORICA - Odbojkaši pljevaljskog Seta pobjednici su prvog memorijalnog turnira „Mira Topović“ u sjede-

ćoj odbojci, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Kako se navodi, Set je turnir u

Pljevljima završio sa maksimalnim učinkom. Set je bio prvi u grupi, pobjedama protiv Neretve iz Mostara

Danilo Popivoda sa svojim prijateljem Vladom Ćetkovićem juče u Kolašinu

bude kruna naših karijera. Sami smo krivi. Nijesmo se držali savjeta koje smo dobili od selektora Anta Bića Mladinića. Vezna linija nam je zakazala na fizičkom planu. Tu nijesmo mogli da pariramo rastrčanim Njemcima. Probili su nas kroz sredinu i dijelili lopte po strani koje mi nijesmo mogli da neutrališemo. Čim su izjednačili na 2:2, znali smo da ne možemo fizički da izdržimo sa njima u produžecima. U finalu bi nas čekala reprezentacija Čehoslovačke koju smo, bez obzira na njeno sjajno izdanje, mogli pobijediti u finalu... Rođen u Lovćencu gdje je porodica Popivoda stigla kolonizacijom. Osnovnu školu je, ipak, završio na Čevu, „gnijezdu junačkom“. Stigao do Bijele gdje zbog „majstorskog peha“ nije završio zanat. Ko zna, da je postao mladi zanatlija, možda ne bi ni krenuo ka Ljubljani... - Otišao sam u Ljubljanu, gdje je bio moj brat koji je studirao DIF. Došao sam na trening omladinaca Olimpije kao „dijete sa sela“ i priključio se generaciji koju je prevodio Brano Oblak. Ja bez dana treninga, a oko mene svi koji treniraju od pionirskog uzrasta. Ipak,

2:1 (24:26, 30:28, 15:8) i ženske reprezentacije Bosne i Hercegovine 2:0 (25:18, 25:12), a u finalu je pljevaljski tim slavio protiv Iskre iz Bugojna 2:0 (25:13, 25:17). U meču za treće mjesto, Bosna iz Zenice slavila je protiv Neretve 2:0 (25:23, 29:27), kao petoplasirana je završila Breza, koja je bila bolja od ženske reprezentacije Bosne i Hercegovine 2:1 (20:25, 25:19, 15:13). Turnir je svečano otvorio predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović, a učesnike su pozdravili predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić i predstavnik porodice Milan Topović. Organizator turnira je bio Klub sjedeće odbojke Set, uz pokroviteljstvo Opštine Pljevlja i Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Mira Topović, koja je preminula sredinom decembra prošle godine, bila je istaknuti borac za ljudska i prava osoba sa invaliditetom, osnivač i predsjednik Udruženja paraplegičara Pljevlja i prvog kluba sjedeće odbojke u Crnoj Gori Set, navodi se u saopštenju. S. J.

nametnuo sam se, 1965. godine priključen sam seniorskom sastavu Olimpije. Sada mislim da sam imao i ludu sreću ali i jedan poseban, iskonski kvalitet. Bio sam u jednom dijelu samouk, nedovršen igrač i samim tim nedovoljno iskorišćen igrač. Imao sam prirodnu brzinu, trčao sam 100 metara za 11,1 sekundu... Sjeća se debija u dresu Olimpije i pobjede u gostima nad Partizanom, 2:0, začinjene njegovim golovima. Takođe, prve utakmice za reprezentaciju Jugoslavije 14. juna 1972. godine, na Kupu nezavisnosti protiv reprezentacije Venecuele .Potvrdno nam je odgovorio Danilo Popivoda na pitanje da li bi sa svojim kvalitetima od prije pola vijeka imao mjesto i u današnjem fudbalu .Brzina, osjećaj za gol i prostor, samopouzdanje, karakter. Sa ponosom ističe da je bio jedne sezone najbolji strijelac uvijek respektabilnog prvenstva SFRJ. U konkurenciji kada su pored napadača „velike četvorke“ i ostali klubovi imali centarfore za poštovanje: Musemić (Sarajevo), Bajević (Velež) Santrač (OFK Beograd), Bukal (Željezničar), Kovačević (Sloboda)... I dodaje Danilo – a što sam tek

imao asistencija. Da se to tada brojalo kao sada... Zadatak krila je tada bio da prodre po strani i da centaršutom „traži“ centarfora... Priznaje da mu je profesionalno bavljenje fudbalom prilično potrošilo zdravlje. Bavio se i to uspješno trenerskim pozivom. Srećko Katanec je bio selektor a Danilo Popivoda trener reprezentacije Slovenije na Evropskom prvenstvu u Belgiji i Svjetskom prvenstvu 2002. godine. Problemi sa vidom su učinili da se udalji od trenerskog posla i uopšte fudbala jer, kako kaže, nije mogao profesionalno da ispunjava obaveze. Stiže da prati crnogorski fudbal, pogotovo u posljednjih osam godina otkad većinu godine provodi u Bijeloj. Napravljen je veliki pomak u infrastrukturi pa treba očekivati da to prati i kvalitet na terenima... Danilo Popivoda, jedan od najmodernijih napadača jugoslovenskog fudbala. Jedini Crnogorac koji je prije pola vijeka učestvovao u uspjesima i učincima SFRJ fudbala. Dominantno i neuhvatljivo. I asistent i golgeter... Čovjek kojeg je trebalo stići... Dražen DRAŠKOVIĆ

Pobjeda mančesterskog tima 2:1 nad Runijevim Derbijem

Pelistri zablistao na debiju novog Junajteda Mančester junajted pobijedio je u gostima Derbi Kaunti 2:1 u prvom pripremnom meču u predsezoni. Slavni premijerligaš je nastupio sa igračima iz mladog tima i zaslužio trijumf. Gol za pobjedu, sredinom drugog poluvremena, postigao je veliki urugvajski talenat Fakundo Pelistri (19), koji je veći dio prethodne sezone proveo na pozajmici u španskom Alavesu. Protiv tima čiji je menadžer legenda Junajteda i Engleske Vejn Runi, prvi gol za mančesterski tim u uvodnom dijelu meča postigao je holandski krilni fudbaler Tahit Čong. Pelistri, koji je ponikao u najvećem urugvajskom klubu Penjarolu, je nakon duela istakao da će pokušati da se izbori za mjesto u prvom timu, iako je ranije bilo predviđeno da naredne sezone R. A. igra na novoj pozajmici.

Arena

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Sportski miks

FORMULA 1: Trka u Silverstonu pamtiće se po sudaru šampiona i lidera sezone u prvom krugu

Hamilton vlada u Britaniji

Promjene u igračkom kadru Zete

Marković se vratio na ,,Trešnjicu“ PODGORICA - Promjene u igračkom kadru Zete. Nakon što su ,,vukovi“, posljednji od svih prvoligaša, tek osam dana pred početak sezone, počeli pripreme za 16. izdanje Telekom 1. CFL, na ,,Trešnjicu“ su stigla dva pojačanja. Jedno od njih je dobro poznato lice, povratnik Darko Marković, dok će dres prvog crnogorskog šampiona nositi i ofanzivac Alden Škrijelj (20), doskorašnji član Titograda. Marković (34) je u Zetu prvi put došao 2003. godine kao veliki talenat iz Budućnosti i na ,,Trešnjici“ ostao do 2007. Karijeru je nastavio u uzbekistanskom Pahtakoru i potom promijenio veliki broj klubova – igrao je za Dečić, Ujpešt, Lovćen, Mogren, Mladost iz Velike Obarske, prije nego se u sezoni 2015/16. vratio u Zetu i

ponovo zadužio kapitensku traku. Nakon toga je nastupao za sarajevski Željezničar, pa ponovo za Dečić, pa malezijske klubove Melaka junajted i Kuala Lumpur, irački Erbil, iz kojeg se 2020. vratio u Crnu Goru i zadužio opremu Mornara, potom i Arsenala. Marković će na poziciji zadnjeg veznog zamijeniti Gorana Milojka, jednog od brojnih igrača koji su napustili Zetu ovog ljeta. Otišli su i golman Zoran Aković, Denis Alfons Sopo, Aleksandar Milić, Janko Simović, Vasko Kalezić, Petar Orlandić... Do dolaska Markovića, najefikasniji u ekipi Dragoljuba Đuretića bio je dvadeset šestogodišnji Amel Tuzović. Gro Zetinog tima činiće igrači iz omladinskog pogona. Ne. K.

Luis Hamilton je pobjednik u Silverstonu, Maks Ferstapen bez poena – to je epilog dramatične Velike nagrade Britanije, koja može imati sudbonosni značaj za cijelu sezonu. Ovu, 99. pobjedu karijere u Formuli 1, ispred Šarla Laklera i Valterija Botasa, Hamilton pamtiće kao jednu od najdražih. Na domaćem terenu, slavni Britanac i sedmostruki prvak svijeta, dočekao je osmi trijumf u Silverstonu. Ključni detalj kontroverze desio se u prvom krugu: u šikanu ,,Kops“, prilikom pokušaja preticanja sa unutrašnje strane, Hamiltonov bolid imao je kontakt sa bolidom lidera generalnog plasmana Maksa Ferstapena. Ferstapenov Red Bul izgubio je pravac i silovito udario u zaštitni zid. Srećom, Holanđanin je prošao bez posljedica – ali se njegova prednost u trci za titulu velikim dijelom istopila...

SJAJAN DAN MERCEDESA Vozač Mercedesa Hamilton je tokom trke potom odradio deset sekundi kazne zaustavljanja u pit-stopu. Potpuno zasluženo – iako je tokom trke na timskom radiju insistirao

Rezultati

U Red Bulu ljuti Tim Red Bula, za koji vozi lider šampionata Maks Ferstapen, nije osvojio ni poen na trci u Silverstonu. Mladi Holanđanin je, nakon incidenta u prvom krugu, završio u bolnici na pregledima, iz predostrožnosti. Zbog toga nije bio dostupan nakon trke. Ipak, prvi čovjek tima Red Bula Kristijan Horner jasno je naglasio da su u ekipi nezadovoljni jer je pobjednik trke Hamilton dobio samo deset sekundi kazne zaustavljanja u boksu, zbog izazivanja incidenta u prvom krugu. - Luis je pobijedio tako što je konkurenta poslao u bolnicu. To je užasan način da se pobijedi na trci... – kratko je i ljutito je prokomentarisao Horner. da je prilikom kontakta sa Ferstapenom bio već u prednosti. Samo dva kruga prije kraja, agresivnom vožnjom i uz odličnu timsku taktiku, Hamilton je u istoj ,,Kops“ šikani pretekao mladića iz Monaka Leklera, vozača ove godine inferiornog bolida slavne ekipe Ferarija. Botas, Hamiltonov timski kolega, trećim mjestom zaokružio je sjajan trkački dan za Mercedes. Izjava nakon trke jasno je pokazala koliko je Hamiltonu bilo stalo do ove pobjede... - Mi nikad, nikad ne odustajemo. Trka za titulu je otvorena. Ovo je momenat nevjerovatnog ponosa za mene, za ovo se svi trkamo – poručio je ser

Luis Hamilton, vitez britanske imperije.

TRKA ZA TITULU Ferstapenova prednost u borbi za titulu sada je svedena sa 33 na svega osam poena. Hamilton juri rekordnu osmu titulu šampiona svijeta, a Holanđanin iz Red Bula je do sada ove sezone pokazao da ima spremniji bolid i da je odlučan da istraje u duelu. - Drago mi je da je Maks dobro, to je bilo sve što me interesovalo nakon što se incident desio. Sve je to trkanje. O incidentu sam rekao sve tokom trke što sam mislio – poručio je Hamilton. Lekler je drugim mjestom

1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Šarl Lekler (Ferari) 3. Valteri Botas (Mercedes) 4. Lando Noris (Meklaren) 5. Danijel Rikardo (Meklaren) 6. Karlos Sajnc (Ferari) 7. Fernando Alonso (Alpin) 8. Lans Strol (Aston Martin) 9. Esteban Okon (Alpin) 10. Juki Cunoda (Alfatauri)

+4,517 +11,125 +28,573 +42,624 +43,454 +72,093 +74,289 +76,162 +82,065

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Maks Ferstapen 3. Lando Noris 4. Valteri Botas 5. Serhio Perez

185 poena 177 113 108 104

ostvario dobar rezultat za Ferari, koji je bio neočekivan – na stazi koja favorizuje bolide sa dominantnijom snagom motora... - Nikad nije lijep osjećaj kada izgubite pobjedu u posljednja dva kruga. Ipak, realnost je razlika u bolidima. U Ferariju naporno radimo, i ovaj rezultat je dokaz toga. Naredne godine bićemo već konkurentniji – poručio je Lekler. Već 1. avgusta, na čuvenoj stazi ,,Hungaroring“ u Mađarskoj, Hamilton će imati priliku da ostvari 100. pobjedu karijere, u kategoriji u kojoj je već rekorder Formule 1... Potom će u šampionatu uslijediti pauza od četiri sedmice. S. S.

Poraz od Jedinstva u ,,generalci“ nije zabrinuo trenera Jezera Mladena Lambulića

Rival odbojkaškog šampiona Crne Gore u LŠ pojačava se pred start nove sezone

Na pravom smo putu

Bivši igrač Budvanske rivijere igraće protiv Budve

PODGORICA - Poraz u ,,generalci“ od Jedinstva (2:1) nije zabrinuo trenera Jezera Mladena Lambulića. Novi kormilar Plavljana ne obraća previše pažnje na rezultat u pripremnoj utakmici, već ističe dobre stvari koje je vidio sedam dana pred početak sezone u Telekom 1. CFL. - Nijesam ni najmanje zabrinut zbog epiloga naše posljednje utakmice. Važno je da smo igrali dobro tokom svih 90 minuta. Imali smo nekoliko stopostotnih šansi, a nijesmo ih realizovali zbog manjka koncentracije u završnici. Momci su malo umorni, trenirali smo jako, ali polako stvari dolaze na svoje. Radimo četiri sedmice, ali smo se kompletirali prije desetak dana. Zadovoljan sam ekipom, načinom na koji igrači izvršavaju obave, kao i svim strukturama u klubu – rekao je Lambulić. Pored novog šefa stručnog štaba, Jezero je osjetno promijenilo tim u odnosu na prošlu sezonu kada je obezbijedilo opstanak bez baraža. - Došlo je 11 novih fudbalera i za nas je prelazni rok praktično završen. Jezero je prošle sezone igralo dobar fudbal, a mi ćemo nastojati sve to da ponovimo. Možda čak budemo i bolji. Radimo marljivo i strpljivo. Potrebno je da u takmičarskim mečevima svaki pojedinac izvuče najbolje iz sebe, a da sve to uklopimo u dobar kolektiv. Vjerujem da smo na pravom putu – ističe Lambulić, koji je na klupi naslijedio Miliju Savovića. Plavljani u prvom kolu gostuju Iskri. Utakmica se igra u subotu na stadionu ,,Braće Velašević“. - Gledam u svoje dvorište, ali ovo je posao koji zahtijeva i praćenje konkurenata. Iskra se dobro

pojačala, ima kvalitet, igra kući i sigurno će uraditi sve da pobjedom otvori prvenstvo. Mi ćemo pokušati da im pokvarimo plan. Oslanjamo se na neke svoje adute. I da izgubimo nije smak svijeta. Ovo je tek prvo kolo, biće uspona i padova, dugačak je put pred nama. Igračima ne treba opterećenje, ali ću tražiti da svaki ponaosob pruži maksimum u ovom trenutku. Nadam se da će to biti dovoljno za iznenađenje. U fudbalu se uvijek nadaš trijumfu, ali ni bod ne bi bio loš na premiD. K. jeri – zaključio je Lambulić.

PODGORICA - Odbojkaši Budve u prvom kolu Lige šampiona igraće protiv zagrebačke Mladosti, a u redovima tima iz Zagreba će igrati odbojkaš koji je svojevremeno igrao u Budvi, zapravo u nekadašnjoj Budvanskoj rivijeri. Nakon epizode u Kini, u redove Mladosti vratio se 34-godišnji srpski primač servisa Konstantin Čupković, koji je za Budvansku rivijeru igrao u sezoni 2010/2011, pod vođstvom tadašnjeg trenera Veselina Vukovića. Čupković je dugogodišnji internacionalac, igrao je u Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Grčkoj, Turskoj, Hrvatskoj i Kini. U Srbiji je nosio dres Mladosti, Radnika, Radničkog i Vojvodine... -Za mladog Čupkovića ne možemo reći da je novo ime u našim redovima već da je povratnik u klub. Ugovor je potpisan na obostrano zadovoljstvo i vjerujemo da ćemo zajedničkim snagama imati odličnu sezonu. Čestitamo Konstantinu na dobroj odluci i dobrodošao u Mladost ponovo, saopšteno je iz Mladosti. Osim Čupković, redove Mladosti je ljetos pojačao srednji bloker iz Bosne i Hercegovine Tihomir Gajić, dok je ekipu napustio korektor Tomislav Mitrašinović (Monca). Što se crnogorskog šampiona tiče, još uvijek nema novosti po pitanju dolazaka novih igrača, a kako nam je kazao Nemanja Zenović, direktor Budve, pregovori sa igračima su u toku. Za sada se zna da su Budvu definitivno napustili reprezentativci Milutin Pavićević (otišao u češku Duklu iz Libereca) i Ivan Zvicer (švajcarski Nafels), kojima je istekao ugovor. Od igrača iz prošlogodšnjeg sastava pod ugovorom su jedino Rusi Mihajlov i Zlobin. Budva će protiv Mladosti biti domaćin prvog

meča Lige šampiona, između 5. i 7. oktobra, dok se revanš u Zagrebu igra između 12. i 14. oktobra. Ako preskoči Mladost, crnogorski šampion će u drugom kolu kvalifikacija za najjače klupsko takmičenje igrati protiv boljeg iz dvomeča između češke ekipe Karlovarsko i rumunske Arkade. Do grupne faze potrebno je proći tri kola. U slučaju eliminacije u prvom kolu Lige šampiona, Budvani će evropski put nastaviti u prvoj rundi CEV kupa, i to protiv belgijskog Hasrode Levena. Prvi meč bi se igrao u Budvi između 9. i 11. novembra, a revanš 16/18. novembra. Pobjednik ovog dvomeča u drugom kolu CEV kupa S. J. igraće sa grčkim Foinikasom.

20 Primjer

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Veljko Sekulin Iković, korisnik Doma starih Grabovac, objavio dvije zbirke pjesama KOTOR - Nepovoljne životne okolnosti uticale su da sam danas ovdje. Nekad mi to nije ni na pamet, a ni u snu, moglo pasti, ali život je kako naš pjesnik revolucije Veljko Vlahović reče, gruba stvarnost, i ta gruba stvarnost me dočekala i morao sam joj odgovorit na neki način, tj. doći ovdje - kaže za Pobjedu korisnik Doma starih Grabovac u Risnu 81-ogodišnji Veljko Sekulin Iković iz Danilovgrada. Prije godinu i više porodični dom u Bjelopavlićkoj ravnici zamijenio je Domom starih u Risnu, kako bi bio pored svoje teško bolesne supruge. Naš sagovornik priča da se, nakon što se supruga teško razboljela i po preporuci ljekara morala je biti smještena u ovu ustanovu, ubrzo i on pridružio jer je shvatio da je to bilo najbolje i najracionalnije rješenje. Da ne samuje i da bude pored supruge... No i pored svih poteškoća,ovaj 81-ogodišnjak koji u svojoj radnoj biografiji ima bogat prosvjetni i društveno politički rad, a od odlaska u penziju i književni rad, nije klonuo duhom. Iako živi u specifičnim domskim uslovima, on je i dalje aktivan, pa je tako od kada je u domu, izdao već dvije zbirke pjesama, izabran je ispred korisnika za člana Upravnog odbora Doma starih, član je redakcije domskog časopisa Glas Grabovca, a na H – odjelje-

Stihovima protiv grube stvarnosti nju doma vodi „Literarni uranak“. Diplomirao je hrvatsko-srpski jezik – povijest istorija na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu kao najbolji student generacije sa prosječnom ocjenom 4,73 odnosno 9,73. U Studentskom listu, glasilu studenata Hrvatske je radio ka član redakcije lista i urednik dvije rubrike. Sarađivao je u mnogim novinama i radijskim emisijama. Službovao u Zagrebu, Plitvičkim jezerima, Splitu, Titogradu u OŠ ,,Vuk Karadžić“, u Hamburgu i rodnom Danilovgradu u OŠ ,,Vuko Jovović“ gdje je u svojstvu pomoćnika direktora škole završio svoju prosvjetnu i radnu karijeru. U Hamburgu je obavljao dužnost koordinatora Jugoslovensko dopunske škole (1980- 1984) i za taj rad odlikovan je, a nadležna republička ustanova proglasila ga je najboljim prosvjetnim radnikom u inostranstvu. Uz prosvjetni rad aktivno se bavio i društveno političkim radom, pa je u nekoliko mandata bio odbornik u SO Danilovgrad.

Ljubav prema Crnoj Gori Iković je jednu od pjesama u najnovijoj zbirci posvetio Crnoj Gori, a napisao je u domu 10. decembra 2020. godine. Čini mi se, sve je manje, vječne gore Crna Gora plava kruna iznad mora Crna Gora plava kruna pored mora Vjekovima što postoji, čini mi se tiho tone Zadnje dane možda broji. Premnogo je onih koji žele Koji hoće da je nema I da više ne postoji... Vječnu goru opkolile, mračne neke sile Neki „strani svet“ iskočio iz jazbina I pristigli sa svih strana Da je više bratskih rana. Čini mi se oslabiće njene moći Usahnuće njina snaga, izdiće se kao vazda U visine iznad gora, iznad mora Krunom zlatnom okićena Vječna gora, naša majka, Montenegro, Crna Gora!

Ovaj vitalni 81-godišnjak priča da se, nakon što se supruga teško razboljela i po preporuci ljekara morala je biti smještena u ovu ustanovu, ubrzo i on pridružio jer je shvatio da je to bilo najbolje i najracionalnije rješenje. Iako živi u specifičnim domskim uslovima, on je i dalje aktivan, pa piše pjesme, a član je redakcije domskog časopisa Glas Grabovca, a na H – odjeljenju doma vodi „Literarni uranak“ Veljko Sekulin Iković

Po odlasku u penziju počeo je intenzivno da se bavi književnim radom i do sada je objavio sedam knjiga, četiri knjige poezije i tri knjige proze. Posljednja zbirka pjesma „ Sunce zalazi“ izašla je iz štampe prije nekoliko dana, a pjesme su prema riječima Ikovića, nastale u specifičnim uslovima kolektivnog smještaja u Domu starih, ali i danima koje je obilježila epidemija korona virusa, koja je u potpunosti izmijenila način života svih nas, a posebno živote stanara doma. - Možda potonja zraka, neće potonuti? Možda će je neka svjetlosna sila vratiti u visine da nas osvjetljava, grije, snagu daje da se još traje, stvara, raduje životu. Možda? - riječi su autora Ikovića u predgovoru ove zbirke

pjesama. Dalje navodi, da iz nekih pjesama izvire snaga, želja, prkos, nada i vjera da će se „nevidljive sile“, koje smrt donose, savladati. Iskazana je i čvrsta vjera da će se Crna Gora uzdignuti u visine đe joj je i mjesto, i „starosne sile“ su snažne da joj pomognu. Iković naglašava da mu je posebno zadovoljstvo jer je knjiga rađena u saradnji sa učenicima OŠ ,,Veljko Drobnjaković“ iz Risna, koji su priredili likovne priloge za zbirku pjesama. To su članovi likovne sekcije te škole, Nevena Savić, Jovana Odalović, Stevan Vidović, Anja Krivokapić, Anđela Kovačević, a žiri Doma starih u Risnu na čelu sa predsjednicom, psihološkinjom Biljanom Guberinić, glavna medicinska sestra H odjeljenja Ana Gvozdeno-

vić i on kao autor, pregledali su prispjele radove i jednoglasno konstatovali da odgovaraju temi i da će svi biti nagrađeni poklonom knjigom autora. Naš sagovornik ističe da mu je posebno važna knjiga proze „U kandžama djetinjstva“. - Sjećam se, izdavač me pitao, čuveni Dragan Mitov Đurović, zašto u kandžama, nešto je malo grubo“. Ja mu rekoh, znam da je grubo i nikad ne bih volio da se nađem u kandžama ni orla koji bi me odveo u visine i bacio dolje da me raskomata kao žabu, ali toliko su neke priče i neki detalji još danas u ovim godinama prisutni u meni i mom sjećanju i nikako ne mogu da izađu iz mene. Ima tu i nekih ratnih priča, recimo priča kada italijanske granate sa uzvišenja iznad

Danilovgrada gađaju kuću, to je bio neviđeni strah, pa vrisak pokojne sestre, učiteljice Vjere i dan danas mi odzvanja. Zatim slika kada nas je majka stavila dolje ispod kreveta i pokrila nas nečim da nas zaštiti ako padne krov, da se nekako spasimo. A ispred, pred očima nam pojata gori. Ili slika kada su čovjeku koji je bio u prolazu i nazvao im dobro jutro, a četnički komandir kaže, navrati kod nas, a on im odgovara, ja radije sa nekim ženama, nego sa nekim ljudima. Zatim dovode ga, dobija štapom po vratu, pada dolje i moj otac i majka ga masiraju, trljaju da bi došao u svijest. Na svu sreću iako je bio rat, taj se sukob na kraju ljudski riješio... Imao bih da pičam mnogo o tome, mnogo priča koje su mnogi ljudi preživjeli. Niko nije bio bogat, ali nažalost bili smo jedino bogati u moralu, etici, mislima, vjerovali smo u sjutra, vjerovali smo u bolje, jedno drugom smo pomagali. Toga danas čini mi se da nema, izgubili smo se u nečemu što se zove kvalitet zajedničkog života. Sine tu i tamo poneka iskra, ali to nije kako je nekada bilo - priča naš sagovornik. Prisjeća se, a i želi da naglasi, da mu je posebno drago bilo kada je na promociji jedne od njegovih knjiga, došao šef katedre za Crnogorski jezik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću profesor dr Draško Došljak koji je govorio na promociji. - I baš u Pobjedi je dao svoj osvrt o mojoj knjizi. Inače svaku moju promociju je propratio vaš list Pobjeda, i to su imali jako fine osvrte. Redovno sam imao promocije i gostovanja na Radio Danilovgradu u jednoj slušanoj emisiji, potom na Radiju Crne Gore, na TV Crne Gore u emisiji Dobro jutro Crna Goro, sam dva puta gostovao, a jedna moja priča objavljena je u godišnjem zborniku Matice crnogorske - kaže Iković. I nakon razgovora sa ovim zanimljivim stanarom Doma starih, shvatamo istinitost njegovih riječi: „Ljepota je i u snazi, posebno mentalnoj, korisnika doma starih kojima je ozbiljno požućela krštenica. Te „starosne sile“ pružaju snažan otpor svim nedaćama“! Iv. KOMNENIĆ

Feljton

Poneđeljak, 19. jul 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Nadgrobne ploče u Komu pod kojima nema grobnih raka NADGROBNE PLOČE U CRKVI NA KOMU (NASTAVAK)

U studiji o Komskoj crkvi, Čedomir Marković pominje zagonetne pojedinosti vezane za grobove Stefanice i Mare Crnojević. „U podu naosa crkve položene su, jedna pored druge, četiri nadgrobne ploče, od kojih dvije imaju i natpise pa se na osnovu njih zna da jedna pripada Lješu Crnojeviću, ktitoru manastira, na kojoj stoji: „Sia ploča despota Stefana voevode mu Lješa Crnojevića“, a druga gospođi Mari, ženi Stefana (Stefanice) Crnojevića, majci Ivana Crnojevića, na kojoj je uklesano: „Sia ploča gospoge Mare“. Druge dvije ploče su, kako je rečeno, bez natpisa i tradicija ih vezuje za Stefana i Đurđa Crnojevića. (Despot Stefan Lazarević umro je 1427. godine. Na njegovom grobu stoji da je bio „Gospodin vsem Srbljem i Podunaviju i Posaviju i česti Ugrske zemlje i bosnske i ješte že i Pomoriju zetskomu“.) Zanimljivo je da je prilikom manjih arheoloških istraživanja sprovedenih sredinom osamdesetih godina proteklog vijeka samo ispod ploče Lješa Crnojevića, ktitora manastira, otkrivena grobna raka s ostacima pokojnika, dok ispod ostalih ploča nijesu otkrivene grobne rake, već su one jednostavno položene na pod naosa. Objašnjenje zašto se nadgrobne ploče nalaze u naosu crkve a da pri tom ne pokrivaju grobne rake, možda treba tražiti u činjenici da su nadgrobne ploče svojevremeno pokrivale grobove koji su se nalazili u prizidanim bočnim paraklisima ili, pak, u porti manastira i da su tokom obnove koja je uslijedila krajem XVI vijeka, kad je crkva ponovo oslikana, radi pijeteta, a svakako i da bi se sačuvale, prenijete u crkvu i položene na pod priprate pored nadgrobne ploče ktitora manastira, Lješa Crnojevića“ (isto, str. 92-93).

TRI GROBNICE KOD CRKVICE SV. ĐORĐA U GRBAVCIMA

Pomenuli smo staro groblje u Grbavcima, koji se nalaze desetak kilometara od Koma prema sjeveru. Iznad Grbavaca, na kamenitom brijegu, visokom šezdesetak metara, smješten je Divan-grad, utvrđeno naselje. Divan-grad je crnojevićka građevina. Predanje kaže da ga je gradio Stefanica Crnojević. Sami njegov položaj govori da je podignut radi zaštite od neprijatelja koji je dolazio iz pravca Zetske ravnice, s druge strane rijeke Morače. Strateški razlozi za nastanak Divan-grada pojavili su se od momenta turskog osvajanja Meduna 1456. godine. Jedini siguran crnojevićki oslonac nalazio se na zapadnim obodima zetske ravnice, u pojasu

Prilikom manjih arheoloških istraživanja sprovedenih sredinom osamdesetih godina proteklog vijeka u crkvi na Komu, samo ispod ploče Lješa Crnojevića, ktitora manastira, otkrivena je grobna raka s ostacima pokojnika, dok ispod ostalih ploča nijesu otkrivene grobne rake, već su one jednostavno položene na pod naosa S. ČUKIĆ

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Ostaci crkve sv. Đorđa su u potpunosti obrasli bršljanom

Ostaci Divan grada



Janko Uskoković je zabilježio 1886. godine da je od Divan-grada ka malenoj crkvi vodio lijepi stari put, koga danas nema. Oko crkvice je poveće staro groblje, dimenzija 100 x 100 metara. Dio groblja je u šumici, a dio se proteže ka zapadu po povećoj livadi. „Lijepi put“ je odavno prekriven zemljom – ili je prosto razgrađen

između Morače i kamenitih brda. Nekoliko kilometara ka jugu bio je Žabljak. Izgled brijega na kome je Divan-grad ne ukazuje ni na kakvo naselje na vrhu. Ali to je samo utisak. Na vrhu se nalazi skrivena, povelika travnata zaravan, „razdolje” kako kaže Andrija Jovićević, dugo oko 200 metara i široko oko sto pedeset, na kojem je bilo utvrđeno naselje sa oko 100 kuća. Turski defteri svjedoče da se u podnožju uzvišenja na kojem su ostaci Divan-grada, prije 500 godina nalazilo selo Piranići, koje je tada bilo zasebno naselje. Piranići su vremenom postali zaselak Grbavaca. U blizini Piranića, u podnožju kamenitog brijega, još ima tragova



U podnožju uzvišenja na kojem su ostaci Divan-grada, prije 500 godina nalazilo se selo Piranići. Piranići su vremenom postali zaselak Grbavaca. U blizini Piranića, u podnožju kamenitog brijega, u jednom zgodnom uglu skriveno je mjesto Dupilo u kome je više zbijenih kućišta

davnašnjeg života. U jednom zgodnom uglu pri samom uzvišenju skriveno je mjesto Dupilo u kome je više zbijenih kućišta. Od Dupila i Piranića se ka jugu prostire idiličan pojas plodnog zemljišta, širok nekoliko stotina metara. Na oko 300 metara daljine je malena šuma. Taj dio se naziva Crkvina, a takođe i Buac. Šumarak je okružen livadama i oranicama. U šumici je skrivena „mala crkva” sv. Đorđa koju pominje učitelj Janko Uskoković 1886. godine. On je zabilježio da je od Divan-grada ka malenoj kapeli vodio lijepi stari put, koga danas nema. Oko crkvice je poveće staro groblje, dimenzija 100 x 100 metara. Dio groblja je u šumici, a dio se proteže ka zapadu po povećoj livadi. Kako je rečeno, „lijepi put“ se danas ne vidi i vjerovatno je odavno prekriven zemljom – ili je prosto razgrađen. Prilaz crkvici Sv. Đorđa

Grobovi Stefanice i Mare Crnojevića

otežava trnovito žbunje. Kapela je skoro potpuno obrušena. Opstala je samo apsida koja je potpuno prekrivena bršljanom. Ostaci zdanja mogu se uočiti samo iz neposredne blizine. Unaokolo među žbunjem leže grobovi od visokih kamenih ploča, sa kiljanima kod glave i nogu, orijentisani u pravcu istok-zapad. Ploče su na nekim grobnicama visoke tridesetak centimetara. Na ponekima je uklesan krst. Neke su od grubo tesanog kamena, druge su bolje tesane. Sve su dobro pritisnute šikarom, tako da je teško steći pravu sliku. Ilija Peličić je oko 1950. godine obišao to mjesto i zapisao da su na mnogim grobnicama upisana imena i utisnuti krstovi, a na mnogima su crteži („Zapisi o Zeti“, 177). Ova se imena, međutim, danas ne mogu viđeti zbog mahovine, gustog žbunja i šikare. U nastavku ćemo govoriti o tri grobnice.

Prva se nalazi u neposrednoj blizini crkvice. To je lijepo tesana grobna ploča od bijelog kamena, Visoka je tridesetak centimetara. S vrha je poodavno pritisnuo korijen visokog stabla. S lica i po bočnim stranama uklesano je više ornamenata. Na prednjoj strani nalazi se nekoliko koncentričnih krugova (diskova) sa tačkom u središtu. Krugovi su povezani linijom. Kako je rečeno naprijed, pokojni arheolog Milan Pravilović je skrenuo pažnju na tu grobnicu, ukazujući da se slični ornamenti mogu viđeti na grobnoj ploči Stefanice Crnojevića. Pišući o crnojevićkim grobnicama u Manastiru Kom na Skadarskom jezeru Pravilović kaže da se „grobna ploča sa sličnim kamenim ukrasom nalazi na starom groblju u mjestu Buac pored Grbavaca, gdje se nalazio Divan-grad, koji narodno predanje dovodi u blisku vezu sa Crnojevićima. Tamo su po sredini ploče isklesane koncentrične kružnice povezane linijom. Ta se grobnica nalazi pored male kapele, a cijelo mjesto je u šumi obraslo bršljanom” (feljton „Manastir Kom”, dnevni list Pobjeda, 17-22. mart 2016). Ova sličnost ornamenata ima veliki značaj, jer ukazuje da je grobnu ploču u Grbavcima mogao ukrasiti isti majstor. Imamo puno razloga za pretpostavku da u grobnici

Natpis na grobnici

od bijelog kamena kod crkvice sv. Đorđa počiva neki pripadnik zetske vlastele iz druge polovine 15. stoljeća. Učitelj Janko Uskoković je 1886. godine obišao Grbavce i o tome ostavio dragocjeni zapis. Zailježio je da oko male crkve „ima mnoštvo grobova“. Nije pomenuo bijelu ploču sa ornamentima o kojoj smo govorili, ali jeste druge dvije grobnice. Jednu „poluokruglu“ na kojoj je vidio ljudski lik, mač i natpis i drugu s episkopskim obilježjima. „Oko crkve ima mnoštvo grobova”, piše Uskoković. „Među tima ima jedna poluokrugla grobnica 96 unača dugačka, a 12 unača debela. Na ploči je izrezan u kamenu cio čovjek, i pored njega urezan mač. Nalazi se je njeki natpis iz kojega se je moglo poznati slovo Đ i K. Stari ljudi pričaju da je kod te crkve ukopan Đorđe Kastriot i da je ta poluokrugla grobnica njegova“. U osvrtu na ovo, Marko Dragović kaže da „Uskoković prvo slovo bilježi kao Đ, ali neće biti nego Z, što zajedno sa K označava godinu 7020 od stvaranja svijeta, a od rođenja Hrista 1512“. Dakle, Uskoković je 1886. godine zabilježio lokalno predanje da na tom mjestu, kod male crkve, počiva Đorđe Kastriot. Dragović je slova Đ i K ispravio u Z i K, zaključujući da je riječ o 1512. godini. (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 19. jul 2021.

MIŠLJENJA

Djevoka Sanida ubijena pred očima majke i brata » Piše: Dragan BURSAĆ Vreo ljetni dan u Hercegovini. 14. je juli 1993. godine. Traktor sa prikolicom se udaljava iz sela Plješevica kraj Stoca. A na prikolici ljudi, civili povezani žicom. Oko traktora i na traktoru naoružani bojovnici Hrvatskog vijeća obrane. Ako čovjek bolje pogleda, može vidjeti krv kako se slijeva sa prikolice, iako zarobljeni i povezani ljudi nisu okrvavljeni. Samo jedan mladić nema žicu oko zglobova. Zove se Samir Kaplan i on je u najvećim mukama. Svojim drhtavim rukama, pridržava u krpe i par peškira umotano ljudsko tijelo. Svojim drhtavim rukama, pod suncem Hercegovine, pridržava tijelo ubijene sestre Sanide Kaplan.

NAJLJEPŠA

Žive bratovljeve ruke čuvaju tu sklupčanu okrvavljenu, beživotnu masu u uglu traktorske prikolice, tu masu koja je do juče bila jedro, veselo biće, koja je skakala po dvorištu i odbrojavala dane do 18. rođendana. Sanida, do juče najljepša djevojka ovog dijela Hercegovine, sad je tu, pod njegovim rukama, koje je miluju, bratski nježno, mrtva u uglu prikolice. A dan ranije, 13. jula, bojovnici HVO-a su upali u selo Plješevica kraj Stoca. Nakon kampanje etničkog čišćen-

Sva je bila u krvi, nijesi mogao ni pogledati. Jedne dojke nije bilo nikako i pola glave, kazuje Sanidin brat Samir Kaplan ja po dijelovima južne i zapadne Hercegovine, na red je došlo ovo seoce. Ljudi su bili krivi jer su živi i jer se na drugi način Bogu mole. Hvatali su HVO -ovci te ljude kao zvijeri, lovili ih, a onda su ih kamionima, autobusima i traktorima odvodili u logore. Od onog za žene, djecu i starce u Osnovnoj školi Crnići kod Stoca, pa Koštane bolnice i Gabele, preko Dretelja i Heliodroma, do Ljubuškog, odvođeni su nekad slobodni ljudi kao roblje. E, tog dana, tog vrelog 13. jula ‘93, na kapiji Kaplanovih, jedinice Herceg-Bosne su tražile od ljudi da se „predaju“, da izađu iz kuća i zapute se prema kamionima i traktorima.

RAFAL KAO ODGOVOR

Sanida je stala na kućni prag, stegnula je pesnice i očiju širom otvorenih zaputila se prema kapiji, prema HVO-ovcima. Znala je da će se nešto dogoditi, ali nije mogla podnijeti to zlo, koje ih danima obavija sa svih strana. Nije mogla više gledati ni trpjeti torturu koja se, po pravilu nakaradnom, primjenjuje nad njenim narodom.

da pogleda Sanidu makar još jednom, ali joj ubice ni to ne dozvoljavaju. Ne! Kao stoku, sa mlađim sinom i mužem, odvode majku Fatu. I sve je stalo u jedan dan. I majka Fata, i otac Hamzo, i brat Ibrahim, koji su slikom ubistva Sanidinog obilježeni do kraja svojih života, i na koncu stariji brat Samir, koji svoju princezu-sestricu sa nepunih 18 godina ukopava nužno, a nedolično u krševitu zemlju heregovačku.

ŠTO SVE NE ZNAMO O UBICI MEĐU NAMA

Ubica možda ima svoju djecu, svoju porodicu i bezbrižno se mogućno šeta oko mezara Sanidinog

„Šta nas tjerate svaki dan, šta nam ovo radite?!“, izgovara dijete od 17 godina i 355 dana, sublimirajući u ovoj rečenici valjda bijes cijelog jednog potlačenog naroda, koji goloruk, preko noći postaje lovina, niževrijedna vrsta i kome je umjesto života namijenjena smrt – brza metkom ili spora u logorima. I umjesto odgovora na najiskonskije ljudsko pitanje – šta nam ovo radite? – uslijedio je dugačak rafal, koji je sav stao u tijelo djevojčice. To je valjda bio odgovor i poruka bojovnika HVO-a, šta rade i šta tek namjeravaju da rade. Ubijamo vas! Sanidin stariji brat Samir, isti onaj što joj tijelo čuva na traktorskoj prikolici, kazaće mnogo kasnije za Anadoliju: „Sva je bila u krvi, nisi mogao ni pogledati. Jedne dojke nije

bilo nikako i pola glave.“ Eto, to je ostalo od djeteta.

jerali su nas odatle, a ona je ostala da leži. Nisu nam dali ni da je pogledamo.“ I eto, tako, tog 14. jula, brat Samir, isti onaj što se dan ranije uspio sakriti od bojovnika, pokopava svoju voljenu sestricu, svoju mezimicu Sanidu, u improvizovanu raku, jedva pola metra duboku. Zarobljeni Samir Kaplan, u ludilu rata, ni ne zna još da ga tek čeka Dretelj i tortura od devet mjeseci.

NEMA MIRA NI U SMRTI ZA UBIJENO DIJETE

Ali, bojovnicii nisu dozvolile da se ubijeno dijete ukopa, naredili su svima da izađu iz kuće i pođu ispred njih. I majci Fati, i ocu Hamzi, i mlađem bratu Ibrahimu. Stariji, ovaj ovdje, na traktorskoj prikolici, Samir se krio cijelu noć, a onda se predao bojovnicima, pa sahranjuje sestricu. Tako je cijela porodica Kaplan završila u Dretelju. Eto, samo nije Sanida, ona mrtva leži pod bratovljevim drhtavim rukama i svjedoči svojim mrtvim tijelom o nakanama HVO-ovaca. Mlađi brat Ibrahim Kaplan će kazati za Anadoliju šta se dešavalo odmah nakon ubistva: „Ona je tu pala, pred kuću, mi smo ostali u šoku. Drugi je povikao: ‘Hoćemo li sve?’ Pot-

PUSTITE ME DA JE JOŠ MALO GLEDAM!

I u tom zlu, ubijanja djeteta pred očima majke Fate i mlađeg brata Ibrahima, rafalom, koji djevojci siječe grudi i lomi lobanju, dešava se užas nad užasima. Mrtvo dijete leži pored kapije Kaplanovih, majka presamićena od bola, traži od HVO monstruma da je puste, pa

A ubica? A ubice? Kada bih vam rekao da je počinitelj uhvaćen i osuđen, ne znam da li bih govorio istinu. Pripadnik HVO -a Dragan Bunoza u Mostaru je pravomoćno osuđen na devet godina zatvora za ovaj zločin. Međutim, Kantonalni sud u Mostaru je kasnije, zbog „novih dokaza i svjedoka“, kako navode, obustavio krivični postupak, čime je oborena presuda čak i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Bunoza je tvrdio da je nevin ležao u zatvoru. Ako je to sve tako kako on i sud tvrde, to znači samo jedno – ubica je sve vrijeme na slobodi, ubica je sve vrijeme uživao ili još uživa svako pravo slobodnog čovjeka. Ubica možda čita ovaj tekst i smješka se. Ubica možda ima svoju djecu, svoju porodicu i bezbrižno se mogućno šeta oko mezara Sanidinog. Nekažnjeno. Sve ove godine i decenije nakon strašne likvidacije djevojčice. „Da se ne zaboravi, Da se ne ponovi“ Piše na spomeniku Sanidi Kaplan. Pamtimo li?

STAV

d.malidžan

Paradajzijacija Svetog Stefana » Piše: Svetislav BASARA

Kad su posle juriša na Zimski dvorac revolucionarne mase nahrupile u raskošni carev konak, znate li šta su prvo uradili radnici, seljaci i poštena inteligencija: najpre su sabljama isekli umetničke slike na froncle, potom se popišali u kristalne vaze i na kraju posrali u zlatne činije. Ovo je bio uvod, sledi razrada koja naoko nema veze sa uvodom. Moja neznatnost je davnih dana u nekom romanu napisala da je „turizam savremena forma fašizma“. Roman je, naravno, fikcija, ali sam ovo o turizmu i fašizmu mislio sasvim ozbiljno. Baš ne volim turizam. Muka mi je od tih modernih seoba naroda i neoružanih pohoda na turističke destinacije.

Sveti Stefan

Moj animozitet se podjednako odnosi i na tzv. visoki, de luks, i na tzv. paradajz turizam, što opet ne znači da nemam nika-

kvog iskustva i sa jednim i sa drugim. Ako bih sad baš morao da biram - što, slava Bogu, već odavno, otkako mi deca sama

idu na more, ne moram - radije bih otišao na neku „paradajz“ nego na neku „de luks“ destinaciju.

Ponajpre zbog manjih troškova, ali ništa manje zbog nesnosne dosade, grdnog foliranja, smaranja, poziranja i uglađenog prostakluka, koji se nadvijaju nad de luks letovalištima. (Daleko im svima lepa kuća.) Sledi (poduži) zaključak, koji je u stvari politička, a ne turistička analiza. Nešto vrlo slično onom što se posle pobede revolucije dogodilo Zimskom dvorcu, nedavno se - posle pobede prosrpske litijaške opozicije dogodilo Svetom Stefanu. Drugim rečima: Svetom Stefanu se dogodio narod. Dobro, de, nije baš bilo pišanja i sranja po vazama, ali (pre) skupi apartmani su zamandaljeni, još skuplji restorani su momentalno stavili katance na vrata, a dveri Kraljičine plaže su širom (i besplatno) otvorene za pučanstvo. Koje je, naravno, nahrupilo. Na internetu se čak pojavila i slika dilbera koji je - budući da ni ležaljki više nema - na Kral-

jičinu plažu došao sa urolanim tepihom. A zna se - gde je pučanstvo, tu su ćevabždije, lubeničari, kokičari, džidžabidžari i ostali delatnici paradajz turizma. Vlada Borata Krivokapića je sve to javnosti predstavila kao bogzna kakvu demokratizaciju, ja sam to - bez obzira na to koliko popreko gledao na de luks turizam - video kao čisti populizam i vandalizaciju. Nije nepoznato da se populizam isplati (i to debelo) samo populističkim političarima, a da populus (narod) uvek ostane kratkih rukava. De luks, naime, turizam donosi lep profit državama koje veliki deo svojih prihoda namiču od turizma - a Crna Gora spada među takve tako da će se demokratizacija Kraljičine plaže vrlo loše odraziti na CG budžet. Još će se lošije odraziti na imidž Crne Gore, a na duže će je staze i dodatno provincijalizovati. Jer, pazite. Još od SFRJ-otovog vakta, Sv. Stefan je u velikom svetu imao status ništa manji od Dubrovnika, bio je sastajalište svetskih faca, a sad se pretvara u Adu Ciganliju na moru.

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Marketing

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ RECREATIVO DOO Adresa: OKTOIH BR.2 DONJA GORICA

Tel.: 020-444-412 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Tel.: 020-481-905 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 16 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana

LEADER ŠPED DOO Adresa: VASA RAIČKOVIĆA 25

Tel.: 069-075-075 Email: leadersped@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. CARINSKI/A DEKLARANT/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 7 dana

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor 2. TRGOVAC/KINJA-KASIR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor

PRVA BANKA CRNE GORE AD OSNOVANA 1901. GODINE PODGORICA BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR.141 PODGORICA

Tel.: 020-409-119 Email: hr@prvabankacg.com Oglašava potrebu za: 1. IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA POSLOVNOG PODRUČJA OPERACIJE I RAZVOJ, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru

Rok za prijavljivanje: 28 dana 2. IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA POSLOVNOG PODRUČJA PRODAJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 28 dana 3. GLAVNI/A IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 28 dana

UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor saradnika/ce u nastavi za oblast Drumska vozila i saobraćaj 1. Saradnik/ca u nastavi za oblast Drumska vozila i saobraćaj - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od tri godine Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 300 kredita ECTS-a, (VII 2 nivo kvalifikacije obrazovanja), Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima; Kandidati uz prijavu podnose sljedeću dokumentaciju: Currisulum vitoe-CV, fotokopiju biometriske lične karte, uvjerenje da se ne voidi krivični postupak, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. Informacije se mogu dobiti na telefon 020/245-003

UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor saradnika/ce u nastavi za oblast Mašinstvo 1. Saradnik/ca u nastavi za oblast Termotehnika - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od tri godine Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 300 kredita ECTS-a, (VII 2 nivo kvalifikacije obrazovanja), Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima; Kandidati uz prijavu podnose sljedeću dokumentaciju: Currisulum vitoe-CV, fotokopiju biometriske lične karte, uvjerenje da se ne voidi krivični postupak, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. Informacije se mogu dobiti na telefon 020/245-003

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor saradnika/ce u nastavi za oblast Drumski saobraćaj 1. Saradnik/ca u nastavi za oblast Drumski saobraćaj - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od jedne godine Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 300 kredita ECTS-a, (VII 2 nivo kvalifikacije obrazovanja), Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima; Kandidati uz prijavu podnose sljedeću dokumentaciju: Currisulum vitoe-CV, fotokopiju biometriske lične karte, uvjerenje da se ne voidi krivični postupak, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. Informacije se mogu dobiti na telefon 020/245-003 UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor saradnika/ce u nastavi za studijski program Mašinstvo 1. Saradnik/ca u nastavi za oblast Termo i hidroenergetika - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od tri godine Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 300 kredita ECTS-a, (VII 2 nivo kvalifikacije obrazovanja), Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima; Uz prijavu na konkurs se podnosi biografija, izvod iz matične knjige ro-

đenih ili fotokopija biometriske lične karte, orginal ili ovjerena fotokopija diplome, uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor saradnika/ce u nastavi za oblast Mašinstvo 1. Saradnik/ca u nastavi za oblast Primijenjena mehanika - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od pet godina Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 300 +180 kredita ECTS-a, (VIII nivo kvalifikacije obrazovanja), Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima; Kandidati uz prijavu podnose sljedeću dokumentaciju: Currisulum vitoe-CV, fotokopiju biometriske lične karte, uvjerenje da se ne voidi krivični postupak, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. Informacije se mogu dobiti na telefon 020/245-003 UNIVERZITET CRNE GORE MAŠINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.

Tel.: 020-245-003 Email: mf@ucg.ac.me OGLAS za izbor saradnika/ce u nastavi za

oblast Mašinstvo 1. Saradnik/ca u nastavi za oblast Primijenjena mehanika - izvršilaca:1, na određeno vrijeme od tri godine Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove: - Visoko obrazovanje u obimu od 300 kredita ECTS-a, (VII2 nivo kvalifikacije obrazovanja), Mašinski fakultet; - Najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima; Kandidati uz prijavu podnose sljedeću dokumentaciju: Currisulum vitoeCV, fotokopiju biometriske lične karte, uvjerenje da se ne voidi krivični postupak, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz o potrebnom radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremeno podnijete prijave, neće se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive, u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu Mašinski fakultet, Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica. Informacije se mogu dobiti na telefon 020/245-003

BAR TEL: 030/313-048

MONTECARGO AD TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 2 izvršioca, pripravnik, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bar Uslovi: PK Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: - prijava - kopija lićne karte - dokaz o nivou obrazovanja - uvjernje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak - sertifikat za monevristu

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA OPŠTINE BIJELO POLJE Adresa: UL.SLOBODE

Tel.: 050/432-152 Raspisuje konkurs za:

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. SEKRETAR/KA SEKRETARIJATA ZA UREĐENJE PROSTORA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Posebni uslovi: -VII 1 nivo kvalifikacija obrazovanja , -najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 8 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima i -položen stručni ispit . SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

BUDVA TEL.: 033/402-556

OFFICE SHOES MNE DOO Adresa: CETINJSKI PUT B.B.

Tel.: 020-221-184 Email: posao@officeshoes.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Prijave slati na mail:posao@officeshoes.me

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

GLOBAL CAR DOO Adresa: ORJENSKI BATALJON 2915

Tel.: 067/030-067 Email: info@rentacar-global.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kelner Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. POMOĆNI/A UGOSTITELJ/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. ŠANKER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Točilac pića Rok za prijavljivanje: 3 dana INSTITUT DR. SIMO MILOŠEVIĆ AD Adresa: SAVA ILIĆA 5, IGALO

Tel.: 031/659-019 Email: radni.odnosi@igalospa.com Oglašava potrebu za: 1. TERAPEUT/KINJA U HIDROTERAPIJI, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Fizioterapeutska sestra/ tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana

VEKTRABOKA AD Adresa: NJEGOŠEVA 60

Tel.: 031/345-171 Email: kadrovska.sluzba@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kelner Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. SERVIR/KA, 5 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Servir Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni kuvar Rok za prijavljivanje: 30 dana 4. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 6 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 30 dana 5. SOBAR/ICA, 6 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Sobarica Rok za prijavljivanje: 30 dana 6. HIGIJENIČAR/KA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 30 dana 7. VEŠER/KA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Perač rublja Rok za prijavljivanje: 30 dana 8. BAŠTOVAN/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Uređivač zelenih površina Rok za prijavljivanje: 30 dana 9. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 3 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 30 dana 10. SPOLJNI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana 11. RADNIK/CA NA PARKINGU, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

KOTOR TEL: 032/325-732

DRVOMONT DOO KOTOR Adresa: RADANOVIĆI BB, KOTOR

Tel.: 032/331-540,069/336-500 Email: drvomont@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 2 izvršioca,

na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Radanovici Uslovi: Prodavac (III SSS i KV), SSSIII, SŠS-IV, Trgovački tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Smještaj po dogovoru. Provjeru vrši poslodavac. Info na:069/336-360 Prijave slati na e-mail: pravna.sluzba@drvomont.me JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINE KOTOR, TIVAT I BUDVA Adresa: KOTOR, GURDIĆ BB.

Tel.: 032/322-622 Oglašava potrebu za: 1. VODITELJ/KA SLUČAJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Diplomirani socijalni radnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi:licenca za rad; poznavanje rada na ISSS; poznavanje rada na računaru. Provjeru radnih sposobnosti vrši poslodavac. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istknuti u uokvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO ČISTOĆA PLJEVLJA Adresa: N.REVOLUCIJE BB

Tel.: 067-009-041 Email: doocistocapv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU JAVNIH POVRŠINA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU MAŠINSKE OPREME U PPOU-ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 2 dana 2. DISPEČER/KA U PPOV-ŽIDOVIĆI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 2 dana JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: LOVĆENSKOG BATALJONA B.B.

Tel.: 052/311-942 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA U TIMU IZABRANOG DOKTORA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SŠS-IV, Tehničar drumskog

saobraćaja - specijalista (V SSS i VKV), Vozač drumskog vozila (III SSS i KV), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 5 dana

TIVAT TEL: 032/674-585

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINE KOTOR, TIVAT I BUDVA SLUŽBA TIVAT

Adresa: ĐAČKA BB Tel.: 032/322-622 Oglašava potrebu za: 1. VODITELJ/KA SLUČAJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tivat Uslovi: Diplomirani socijalni radnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Licenca za rad, -poznavanje rada na ISSS 2. PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tivat Uslovi: Pedagog, Pedagogija - stepen specijaliste, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Licenca za rad, -poznavanje ISSS PRIVATNA PREDŠKOLSKA USTANOVA KREATIVNA ČAROLIJA Adresa: Donja Lastva b.b.

Tel.: 068/088-108 Email: sanmarkotor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Tivat Uslovi: Vaspitač predškolske djece, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -položen stručni ispit. -5 godina radnog iskustva. -dokaz o stručnoj spremi. -licenca, crnogorsko državljanstvo. -prijave dostaviti lično ili poštom.

TUZI TEL: 020/671-287

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi – Kancelarija za ljudske resurse, objavljuje javni oglas za potrebe Sekretarijata za finansije Opštine Tuzi. Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: 1. Viši/a savjetnik/ca III za utvrđivanje i naplatu lokalnih javnih prihoda – Sektor za lokalne javne prihode - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme; - VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - Ekonomski fakultet; - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

- poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www. tuzi.org.me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa). Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Kancelarije za sprovođenje oglasa. U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19 i 38/20). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore, Zakon o lokalnoj samoupravi, Odluka o organizaciji i načinu rada Opštine Tuzi, Uredba o kancelarijskom poslovanju, Zakon o upravnom postupku, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o finansiranju lokalne samouprave. Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Sekretarijata za finansije opštine Tuzi. Kontakt tel: +38220875167 begin_ of_the_skype_highlighting +38220875167 FREE end_of_the_ skype_highlighting;

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Дана 18. јула 2021. године, преминула је у 64. години наша драга

Ispustila je svoju plemenitu dušu u 95. godini naša Draga Дана 18. јула 2021. године преминуо је у 89. години наш драги

МИЛИЈАНА Миливоја вУКЧевИЋ рођена ЧЕЛЕБИЋ

NATALIJA Gligova NJEŽIĆ

ДУШАН Јованов БОЈАНИЋ Саучешће примамо у породичној кући Ботун, дана 19. јула до 13 часова. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу Српска.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син АЛЕКСАНДАР-АЦО, кћерка ДАНКА, сестра НАДА, снахе СНЕЖАНА и АЛЕКСАНДРА, брат од стрица РАЈО, сестре од стрица БРАНКА, ВЕСЕЛИНКА и КОСАРА, ујак ВЕЉКО, тетка ДАНИЦА, унучад ЛАЗАР, НИКОЛА, ФИЛИП, ИВАНА, сестричић ЛУКА, сестрична МАРИЈА и остала многобројна родбина

rođena Jovanović Саучешће примамо у капели Брежине, Љешанска нахија 19. јула од 10 до 16 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: син УРОШ, снахе СВЕТЛАНА и АНЂЕЛА, унучад ДАНИЈЕЛА, ДЕЈАНА, ДРАЖЕН и ДРАГИЦА, праунучад КОСТА, НИКОЛА, МАША и ХРИСТИНА, сестре, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина БОЈАНИЋ

Sahrana je obavljena 18. jula 2021. godine u prisustvu uže porodice. U njenom toplom domu i srcu, bilo je uvijek mjesta za sve rođake i prijatelje porodice. Njen svijetli lik nikada se neće ugasiti u našim sjećanjima. Počivaj u vječnom miru i odmori svoju napaćenu dušu.

Ožalošćeni: sin VESELIN-BATO, sestra JOVANKA i ostala rodbina NJEŽIĆ i JOVANOVIĆ

912 Дана 17. jула 2021. године у 95. години преминула је наша драга 908

Napustila nas je naša mnogo voljena drugarica i Veliki prijatelj

САветА Kрстова AНДРИЈАШевИЋ

Саучешће примамо у капели у Кочанима 18. jула од 11 до 15 часова када ће се и обавити сахрана на старом гробљу у Кочанима.

TATJANA PEJOVIĆ rođena Đurić

Oжалошћени: унуци ГОРАН, ИГОР и МИОМИР-МИЈО, сестра РАДОЈКА, снахе ДАНИЦА, СТАНОЈКА-БЕБА, БИЉАНА И ДАНИЈЕЛА-ЛЕЛА, братанићи, братаничне, сестрић, сестрична, праунучад и остала родбина АНДРИЈАШЕВИЋ

Mila naša Tanja, sa velikim bolom opraštamo se od tebe.

Tvoje: BRANKA ŠAKOVIĆ-MILOŠEVIĆ i SAŠA JOVIĆEVIĆ-SIMOVIĆ

909 Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju 899

S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage kume

MIŠKU VULETIĆU porodica VUJICE IVANOVIĆA 898

MACE RAJKOVIĆ

Prošla je godina dana od kada nas je zauvijek napuštila naša najdraža

Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo u sjećanju.

Porodica BOŠKOVIĆ 897

LJILJANA Radoševa GLOMAZIĆ – BULIĆ

Draga

Naša dobra Ljiljo, ponosni smo na tvoj častan životni put, koji je bio ispunjen pažnjom, ljubavlju, razumijevanjem i iskrenom brigom prema porodici i prijateljima. Dok budemo živi čuvaćemo uspomene na tvoj vedri i plemeniti lik, dostojanstvo, gospodstvo, ljubav i dobrotu, kojima si nas darivala. Bila si i uvijek ćeš biti naš ponos, uzor i zvijezda vodilja.

MACO

Dana 20. jula u utorak u 10 ura, porodica i prijatelji pośetiće tvoju vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek tvoji, ZLATKO, IVAN i HRISTINA

913

Tvoji ANĐELA, JADRANKA i FILIP ĐURANOVIĆ

911

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Posljednji pozdrav

Danas se navršava četiri godine od tragične smrti mog jedinog sina

DALIBOR VUKOVIĆ

904

ŽARKO VUŠUROVIĆ

POMENI Navršilo se šesnaest godina od kada se u sjećanja preselio naš otac

4 godine od tragične smrti

MIRKO Stevov ĆERANIĆ

MIRKA

Neka tvoja predobra duša počiva u miru.

Sine, vječna rano, topla uspomeno, srećo neprebolna, ponosu naše kuće za sva vremena. Kod nas samo bol, tuga, nedoumica, čemer. Je li tako moralo biti. Teško je istinu pravdati sudbinom. Đe god se okrenem ti si prisutan, osjećam tvoju ljubav, tvoj lik me hrabri da izdržim sve, željo moja prevelika, tugo pregolema. Dok ja živim živiš i ti. Počivaj u miru. Otac STEVO 903

Bio si radost, Sunce mog života, časna mladost od 20 ljeta. Sreću tvoju sruši ona loša, zavede te njenom lažnom ljubavi, tragično završi, platila od Boga. Da si znao kako ovo boli, ne bi pošo crnoj zemlji. Nijesi se požalio sine, skinuli bi sramne čini, da se tvoja mladost ne ugasi. Kuća pusta, ugasi ognjište, od ovoga nema ništa teže. Moju dušu teška tuga bije što mi pođe ti jedini sine. Ova tuga samo će da prođe kad kod tebe u zagrljaj dođem. S ponosom i tugom čuva te od zaborava MAJKA

905 Voljenom bratu

DRAGIŠA BRKOVIĆ I dalje su svježe uspomene na blagi pogled, nježnu riječ i topli zagrljaj kojim si nas dočekivao u roditeljskom domu. Čuvaju te od zaborava ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama

MIRKO Jedini brate moj, željo moja. Teško je sjećati se samo uspomena, malo ih je bilo, jer si sve prekinuo one noći kad si otišao bez pozdrava, nagovještaja. Đeca kažu ujo ih s neba gleda, pitaju kad ćeš doći, meni se srce steže, duša vječno boli, anđele.

MIRKU Stevovom ĆERANIĆU Nema te znamo, ali to nije zauvijek, vratićeš se kroz sjećanja i uspomene... Mi ćemo čekati dan kada ćemo se opet sresti i u tvom zagrljaju isplakati svu ovu bol, ali tada te nećemo puštiti da pođeš, nikad.

MARIJA sa porodicom

895

901

Pola godine je od preranog rastanka od našeg brata

Četiri godine od smrti

906

MIRKO

MIRKA ĆERANIĆA VASKA GLIGOROVIĆA Neka tvoja plemenita duša nađe mir u vječnom zagrljaju brata Maja i majke Desanke.

ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama

Našeg jedinog bratanića, naše radosti, ponosa, sreće - neizmjerne tuge. Riječi su nejake da opišu tugu, bol zbog tvog iznenadnog odlaska u cvijetu mladosti na put bez povratka. Život nestane u trenu, tvoja ljepota, mladost, milost, dobrota vječno ostaju u našim srcima. Naš anđele TETKE 902

Sestra MILICA sa porodicom

Prođoše četiri godine od kad nisi sa nama, dani prolaze, istina da te nema boli, zaborav ne postoji, ostaje samo tuga i vječno sjećanje na tebe, anđele naš. Tvoja tetka MILOSAVA sa porodicom 910

Godina dana je od smrti naše majke

896 19. 7. 1988 – 19. 7. 2021.

MIRKO SNEŽANE RADOVIĆ

ĐOKA Markov NOVAKOVIĆ

Prošla je godina dana bez tebe, ali ni jedan tren u kome nisi sa nama. Nedostaješ...

Brate, mnogo mi je teško, pratim sve jedno po jedno i više da živim sa tolikom tugom za mojim ponosnim rodom teško mogu.

MILENA, ANĐELA i STEFAN

Tvoja sestra MILENA Markova NOVAKOVIĆ

Prošlo je četiri godine od kako si nas napuštio bez pozdrava. Ne možemo da te vidimo, zagrlimo. Čekamo te da dođeš kao naš polaznik za Božić. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcu Anđele naš. DRAGAN, MARKO, LIDIJA, MARINA i MILENA 900

19. 7. 2009 – 19. 7. 2021.

907 19. jula navršava se 6 mjeseci od smrti moje sestre

892 Danas se navršava 31 godina od smrti mog supruga

ZIKO GRBOVIĆ

NJANJE GOLUBA Đurova DRAŠKOVIĆA Proteklo vrijeme nije i neće potisnuti lijepa sjećanja. Drage i vrijedne uspomene obogaćuju sjećanja i čine poštovanje velikim i trajnim.

Svakim danom fališ mi sve više. Tužna sam što nijesi sa nama. Vrijeme prolazi, a bol i tuga su sve veći. Duša ostaje ranjena, oči pune suza, a moje srce će te vječno voljeti i čuvati od zaborava. Sestra KIKA

VIDA 893

Godine prolaze od kada te nema, a bol i tuga za tobom sve jača i veća. Vječno ćeš biti u našim srcima.

891

TVOJI NAJMILIJI

e-mail: oglasno@pobjeda.me 894

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poneđeljak, 19. jul 2021.

MALI OGLASI MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM ili mijenjam za Podgoricu, studio - apartman iznad hotela Splendid – Bečići. Tel: 069 885 - 416 1

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 2 POTREBAN vozač C- kategorije sa radnim iskustvom. Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 3

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

Poneđeljak, 19. jul 2021.

Marketing

Poneđeljak, 19. jul 2021.