Dnevni list Pobjeda 19.08.2023.

Subota, 19. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20734 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Član Glavnog odbora

Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj

Crne Gore

nema bez njenih manje brojnih naroda

Stvaranje ambijenta u kojem se o manjinskim narodima pežorativno govori i piše dovelo je cijelo društvo u situaciju da je etnička distanca u porastu, a to je poraz građanske Crne Gore, a istovremeno i poraz demokratije. Treba da istaknem da se jedan od osnivača portala IN4S, a koji je i administrator Fejsbuk stranice tog portala, nalazi na čelo Univerziteta Crne Gore. Zašto na to ćute crnogorski profesori Univerziteta - pita se Gegaj

Mandatar Milojko Spajić iduće sedmice nastavlja pregovore o formiranju vlade

O raspodjeli resora sa svima pojedinačno

Iako Spajić potencijalne partnere još nije obavijestio o terminu početka pregovora, niti o tome sa kim će se prvo sastati, naši izvori vjeruju da će prioritet i ovaj put imati politički subjekti koji su mu, tokom konsultacija sa šefom države početkom ovog mjeseca, iskazali jasnu podršku za sticanje statusa mandatara

PARTIJSKA SLAGALICA: Smijenjen nansijski direktor EPCG i poslat da savjetuje izvršnog direktora o nansijama

Miro Vračar funkcijom platio prelazak u Novu srpsku demokratiju

Poznati crnogorski i bosanskohercegovački književnik Marko Vešović preminuo u 78. godini

Istrajan borac protiv fašizma i nacionalizma

Posebno važna knjiga u njegovom opusu je „Poljska konjica“ u kojoj se bavio granatiranjem Sarajeva. Ovu angažovanu poeziju je pisao na temelju svjedočenja brojnih žrtava opsade i u nju je unio svu svoju intimnu tugu, ali i tugu čovječanstva, a ne samo jednog naroda koji se malo prije toga nazivao bratskim

Nekoliko mjeseci crnogorska tužilaštva utvrđuju kriminalne radnje u eksternim provjerama znanja koje su obilježile 2023.

Motornim šegama

i

sjekirama

demolirali lokal i napali tri osobe

Srbije probio rok koji je dao za imenovanje diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori

Vučićev ambasador kojeg nema

Predsjednik

Uhapšena braća zbog nasilničkog ponašanja u Dodošima

STR. 4.

STR. 2.

Mandatar Milojko Spajić iduće sedmice nastavlja pregovore o formiranju vlade

O raspodjeli resora sa svima pojedinačno

PODGORICA – Lider Pokreta ,,Evropa sad“ i mandatar za sastav nove vlade Milojko Spajić počeće iduće sedmice pojedinačne razgovore o formiranju izvršne vlasti sa čelnicima partija sa kojima je već održao niz sastanka koji nijesu rezultirali bilo kakvim dogovorom.

To je Pobjedi nezvanično potvrđeno iz više partija koje su uključene u pregovore.

- To je dogovoreno na nivou lidera partija i ti razgovori počinju iduće sedmice – rekao je Pobjedi jedan od izvora. Iako Spajić potencijalne partnere još nije obavijestio o terminu početka pregovora, niti o tome sa kim će se prvo sastati, naši izvori vjeruju da će prioritet i ovaj put imati politički subjekti koji su mu, tokom konsultacija sa šefom države početkom ovog mjeseca, iskazali jasnu podršku za sticanje statusa mandatara. Spajić je u ponedjeljak sa predstavnicima tih partija, ali i koalicije Za budućnost Crne Gore, kroz tri odvojena sastanka, održao prve formalne pregovore u ulozi mandatara, ali tom prilikom nije bilo riječi o raspodjeli resora u budućoj vladi.

Na sva tri ta sastanka prisustvovao je lider Demokrata Aleksa Bečić koji je, tokom razgovora sa liderima koalicije ZBCG, sjedio sa Spajićeve strane stola, što ukazuje na to da između PES-a i Demokrata već postoji čvrst dogovor o podjeli kolača.

To partnerstvo, međutim, re-

Iako Spajić potencijalne partnere još nije obavijestio o terminu početka pregovora, niti o tome sa kim će se prvo sastati, naši izvori vjeruju da će prioritet i ovaj put imati politički subjekti koji su mu, tokom konsultacija sa šefom države početkom ovog mjeseca, iskazali jasnu podršku za sticanje statusa mandatara

tar PES-a bliska Milatoviću, smatrajući da bi nova izvršna vlast bila isuviše ranjiva ukoliko bi na suprotstavljenoj strani, osim DPS-a i stranaka iz koalicije ,,Zajedno“, imala i 13 politički iskusnih i ratobornih poslanika ZBCG.

Iz međunarodne zajednica ranije je naglašavano da njihov partner ne može biti koalicija proistekla iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. Pitanje je, međutim, da li su sada, suočeni sa činjenicom da bez njihovog učešća nema ni političke stabilnosti nove vlade, odustali od te vrste pritiska na mandatara. Ukoliko je Spajić zaista ozbiljan u namjeri da političku stabilnost buduće vlade „kupi“ učešćem koalicije ZBCG, suočiće se problemom na drugom frontu.

meti mandatarove pregovore sa liderima ZBCG koji opravdano sumnjaju da je Bečiću unaprijed obećana čelna pozicija u Skupštini, za koju su zainteresovani i u toj koaliciji. Pobjeda je već izvještavala da su upravo iz tog razloga Andrija Mandić i Milan Kne-

žević insistirali da naredni razgovori sa tom političkom grupacijom budu bilateralnog tipa, odnosno bez učešća Demokrata.

Partije koje su Spajiću iskazale jasnu podršku za sticanje statusa mandatara i sa kojima će, kako se očekuje, prvo pre-

govarati zajedno imaju 44 poslanička mandata.

Koalicija ZBCG, kao treća po jačini snaga u parlamentu, raspolaže sa 13 mandata i od njene eventualne podrške će umnogome zavisiti stabilnost buduće vlade. Na ulasku ZBCG u novu vladu, kako se to iskri-

Menadžment CEDIS-a reagovao na tekst objavljen u Pobjedi

Tvrde da je povećanje broja radnika uslovljeno investicijama

PODGORICA - Menadžment CEDIS-a reagovao je na tekst u Pobjedi pod nazivom ,,CEDIS za dvije godine značajno povećao broj zapošljenih i plate, a istovremeno gomilao gubitke“ tvrdeći da je povećavanje broja radnika u kompaniji urađeno zbog ,,već započetih investicionih projekata“. U reagovanju menadžmenta nije demantovana niti jedna cifra ili informacija koja je pomenuta u tekstu Pobjede a koja se bazira na analizi Ministarstva kapitalnih investicija koju je objavila Vlada.

- Povećanje broja zaposlenih/ izvršilaca došlo je zbog zahtjeva procesa rada i poslovne odluke da je realizaciju već započetih investicionih projekata i počinjanje novih najbolje završiti odnosno započeti sa svojom radnom snagom koja će biti pod kontrolom i nadzorom, sa pravom na donošenje korektivnih mjera u odnosu na izvršioce i njihov rad od strane nadležnih u Društvu. Sveobuhvatnim sagledavanjem ranijeg načina rada, troškova, poštovanja rokova i kvaliteta izvedenih radova, donijeta je poslovna odluka da se usluge i radovi koji

su povjeravani trećim licima u što većoj mjeri organizuju sa sopstvenim kapacitetima, a za koje potrebe je i započeto periodično upošljavanje u najvećoj mjeri stručnog kadra za realizaciju projekata, tvrdi se u reagovanju. Povećan broj zaposlenih/izvršilaca je, kako se navodi, u organizacionim jedinicama koje se isključivo bave osnovnom djelatnošću (održavanje elektroenergetskih objekata, održavanja objekata Društva, investicioni poslovi nadzora, projektovanja, poslovima mjerenja i upravljanja distributivnom mrežom).

- Ukazujemo i da je ranije dio radnika bio angažovan po osnovu privremenih ugovora, te da smo po isteku dvije godine, poštujući Zakon o radu bili dužni da sa istima zasnujemo radni odnos na neodređeno vrijeme. Uprava CEDIS-a nije spremna da krši pozitivne propise i donosi odluke koje mogu biti sudski osporene i kao takve proizvesti štetu po kompaniju.

Kada je u pitanju povećanje zarada, napominjemo da u CEDIS-u, u periodu 20202022. godina, nije došlo do povećavanja zarade zaposlenima, te je povećanje pro-

stalisalo tokom konsultacija sa Jakovom Milatovićem, insistira dio koalicionih partnera PES-a, odnosno Savez građana Civis i Ujedinjena Crna Gora. Ulazak partija nekadašnjeg Demokratskog fronta u 44. vladu, kako je Pobjeda već objavila, zagovara i struja unu-

Mandar bi u tom slučaju političke predstavnike manje brojnih naroda morao da privoli na saradnju sa partijama koje ne priznaju genocid u Srebrenici, koje se zalažu za ,,otpriznavanje“ nezavisnosti Kosova ali i koji su do skora javno podržavali Vladimira Putina Pitanje je, međutim, imaju li politički predstavnici Bošnjaka, Albanaca i Hrvata petlju da na to pristanu, budući da bi time sebe doveli u ozbiljan rizik od gubitka podrške među sopstvenim biračima.

Mandatar za formiranje nove vlade na raspolaganju ima rok od 90 dana, a ukoliko do tada ne uspije da sastavi kabinet, Ustav predviđa raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih parlamentranih izbora. Đ. Ć - N. Z.

sječne neto zarade u 2022. godini, u najvećoj mjeri, uslovljeno obračunom zarada u skladu sa programom

„Evropa sad“.

- Što se tiče negativnog poslovnog bilansa, obavještavamo vas da je Koordinaciona grupa operatora distributivnog sistema energetske zajednice (ECDSO-E CG), kroz izra-

đenu analizu ,,Uticaj skorašnje energetske krize na rad i održivost operatora distributivnog sistema električne energije u energetskoj zajednici“, naglasila je da su operatori distributivnog sistema posebno pogođeni pomenutom krizom, navodi se, između ostalog, u reagovanju CEDIS-a. R. P.

dogovori i dalje daleko: Sastanak Spajića sa strankama koje su ga podržale

d. malidžan

i. mandić

Zgrada CEDIS-a

Iz DPS-a upozoravaju da je bezvlašće u Crnoj Gori posljedica neadekvatne reakcije institucija

Više od 70 krivičnih prijava i nakon tri godine leži u fiokama tužilaštva

PODGORICA – Demokratska partija socijalista u posljednje tri godine podnijela je više od 70 krivičnih prijava protiv funkcionera nove vlasti i ni na jednu od njih nije dobila odgovor tužilaštva - saopštio je vršilac dužnosti predsjednika te partije Danijel Živković.

On je na jučerašnjoj konferenciji za medije naglasio kako Crna Gora živi u vremenu bezvlašća koje je direktna posljedica neadekvatne reakcije institucija na sve što se dešava u crnogorskom društvu.

- Smijenjene su dvije vlade od kojih jedna funkcioniše duže od godinu u tehničkom mandatu. Imamo paradoksalnu situaciju u kojoj jedan predsjednik opštine, poput Budve, može iz pritvora da upravlja tom opštinom. Javni funkcioneri u Nikšiću i Pljevljima, koji se nalaze na istaknutim mjestima, nipodaštavaju Crnu Goru i tako se odnose prema državnim simbolima. Živimo vrijeme potpunog bezvlašća, a još gore od toga je da institucije ne reaguju, nemamo adekvatne krivične sankcije i odgovornost pojedinaca koji urušavaju bezbjednosni, ekonomski, zdravstveni i obrazovni sistem - naveo je Živković.

Govoreći o više od 70 prijava koje su podnijeli u posljednje tri godine, Živković ističe kako razumiju da su tužilaštva zatrpana poslom, ali i naglašava da je riječ o slučajevima sa kojima bi trebalo upoznati javnost.

Podsjetio je da su prijave podnešene protiv bivšeg premijera Zdravka Krivokapića zbog zloupotrebe položaja i prekoračenja ovlašćenja zbog dešavanja na Belvederu, ministra unutrašnjih Filipa Adžića zbog zloupotrebe službenog

Živković još ne razmišlja o kandidaturi

DPS će, nakon sređivanja baza podataka, pristupiti neposrednom izboru partijskog rukovodstva, najavio je Živković i dodao da on trenutno ne razmišlja o svojoj kandidaturi.

- Kada se srede baze podataka, pristupićemo neposrednom izboru partijskog rukovodstva. O mojoj kandidaturi trenutno uopšte ne razmišljam. Da li ću se kandidovati ili ne sada nije u fokusu moje pažnje - rekao je Živković.

položaja jer njegov resor nije blagovremeno obavijestilo birače o vremenu i načinu glasanja, Vesne Bratić zbog nezakonitog razrješenja 224 direktora u prosvjeti, Olivere Injac zbog zloupotrebe položaja.

- Podnijeli smo krivičnu prijavu i protiv Jakova Milatovića jer je rekao da su ministri

DPS-a vršili krivična djela i za to nije ponudio dokaze. Protiv Danice Crnogorčević zbog skrnavljenja državnih simbola, protiv više N. N. osoba u vezi s zloupotrebama tokom lokalnih izbora i upada u štabove

DPS-a. Podnijeli smo prijave i protiv Nikole Jovanović iz Budve, bivše odbornice DPS-a u Kotoru, izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja Milana Lekića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića. U Andrijevici smo podnijeli krivičnu prijavu protiv više osoba zbog sprečavanja odbornika lokalnog parlamenta da održe sjednicu. I u Šavniku smo podnijeli krivičnu prijavu protiv

DPS će tražiti intervenciju policije na dan zasijedanja SO Andrijevica

DPS će zahtijevati intervenciju policije na dan održavanja nove sjednice Skupštine opštine Andrijevica koja je zakazana za 28. avgust, najavio je Živković - U Andrijevici se događa paradoksalna situacija u kojoj više osoba sa kriminalnim dosjeima upada na sjednicu skupštine i spreča-

više osoba koje su onemogućavale nesmetano održavanje izbora – pojasnio je Živković. On je dodao i da izborni proces u Šavniku nije završen, jer Uprava policije i nadležno tužilaštvo nijesu postupali u skladu sa zakonom.

- Sve je ovo posljedica neade-

Vučić vrši pritisak na Spajića da ZBCG uvede u vladu

Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se 30 odsto Srba u Crnoj Gori ništa ne pita, Živković je ocijenio kako su te izjave sve učestalije kako teče proces formiranja vlasti u Crnoj Gori i kako Vučić na taj način vrši pritisak na mandatara Milojka Spajića da koaliciju ZBCG uvede u novu vladu.

- On ima svoje igrače na lokalnom terenu, konkret-

no mislim na koaliciju Za budućnost Crne Gore. Ta izjava nije utemeljena, zato što su Srbi bili zastupljeni u različitim strukturama upravljanja u Crnoj Gori dok je DPS bio na vlasti. Narativ o ugroženosti Srba je valjda narativ koji treba da proizvede pritisak na nosioce funkcija u Crnoj Gori. Konkretno Vučić to radi za račun bivšeg DF-a i to nije prvi put da se Vučič miješa u unutrašnja pitanja

Predsjednik Srbije probio rok koji je dao za imenovanje diplomatskog predstavnika

va da se ta sjednica održi. Danas bez ikakvih problema 10 ili 20 osoba može da uđe na neku sjednicu skupštine i da zaustave održavanje. Tako se sjutra može desiti da 50 osoba uđe u crnogorski parlament i da kažu da, nezadovoljni političkom situacijom, ne dozvoljavaju da se održi sjednica - rekao je Živković.

kvatne reakcije nadležnih državnih organa. To su opasni presedani koji svakog dana urušavaju institucije i državni autoritet. Država svojim postupanjem legalizuje nezakonito ponašanje i sa tim se mora prestati - ponovio je Živković.

D.Ć.

Crne Gore i želi da napravi pritisak na Spajića ne bi li ZBCG uveo u vlast – rekao je Živković. On je prokomentarisao i najavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će o Institutu „ Dr Simo Milošević“ pričati sa srpskim kolegom, navodeći kako ne zna na osnovu kojih ustavnih nadležnosti Milatović može rješavati to pitanje.

- To je u nadležnosti vlade i resornog ministarstva. Milatović neka se drži svojih Ustavnih nadležnosti i neka sebi ne pridaje veći značaj nego što mu pripada - rekao je Živković.

PODGORICA - Predsjednik

Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će ta zemlja najkasnije do 22. jula donijeti odluku ko će biti novi ambasador te zemlje u Crnoj Gori. Gotovo mjesec kasnije mjesto diplomatskog predstavnika Srbije je i dalje upražnjeno.

Iz Ministarstva vanjskih poslova nijesu odgovorili Pobjedi da li su iz Beograda dobili bilo kakvo obavještenje ovim povodom, već su se pozvali na Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima i Zakon o vanjskim poslovima Crne Gore, navodeći da se prijedlozi za imenovanja ambasadora ne objavljuju prije dobijanja agremana. Pitanja smo uputili i Ministarstvu spoljnih poslova Srbije koje predvodi Ivica Dačić, ali do zaključenja ovog broja ostali smo bez odgovora da li je ta zemlja odlučila ko će biti njen ambasador u Crnoj Gori i da li je tome obavijestila Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, prilikom prve zvanične posjete Srbiji 10. jula, kazao da se saglasio sa Vučićem da je u cilju unapređenja odnosa dvije zemlje neophodno imenovanje ambasadora. Tom prilikom, Vučić je potvrdio da će Srbija imenovati novog ambasadora u Crnoj Gori u najkraćem roku, kao korak ka otvaranju novog lista u odnosima dvije zemlje.

- Mi donosimo odluku u narednih 10-12 dana o tome ko će biti novi ambasador u Crnoj Gori - obećao je Vučić, što se ipak nije desilo.

Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Pobjedu pojasnili proceduru prilikom objavljivanja imena novih ambasadora, ne otkrivajući da li je bilo komunikacije sa srpskom stranom nakon susreta predsjednika dvije zemlje.

- Shodno ustaljenoj diplomatskoj praksi, prijedlozi za imenovanja ambasadora se ne objavljuju prije dobijanja agremana (saglasnosti države prijema).

Po završetku procedura, predviđenim Zakonom, predsjednik države potpisuje ukaz o postavljenju, koji se objavljuje u ,,Službenom listu Crne Gore“. Ministarstvo vanjskih poslova o imenovanjima novih ambasadora obavještava javnost tek kada stupe na dužnost u državi prijema, predajom akreditiva - navedeno je u odgovoru našem listu.

Srbija nema diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori još od novembra 2020. godine kada je dotadašnji ambasador Vladimir Božović proglašen personom non grata zbog izjave da je Podgorička skupština 1918. go-

dine „oslobođenje“ i „slobodna volja“ crnogorskog naroda. Beograd je isti dan odgovorio recipročnom mjerom prema ambasadoru Crne Gore u Srbiji – Tarzanu Miloševiću. Međutim, Vlada Srbije je na molbu predsjednika države Aleksandra Vučića odustala od proglašenja Miloševića personom non grata, a pitanje Božovića ostalo je otvoreno i u narednom periodu. I pored note zvanične Podgorice, Božović je nastavio da se predstavlja kao ambasador Srbije u Crnoj Gori, čemu svjedoče brojna oglašavanja na Tviter nalogu u tom svojstvu. Više puta je ponovio da će obavljati ambasadorsku funkciju iz Beograda, te da će to nastaviti da čini sve dok to bude od njega tražila Srbija. Zaoštravanje situacije uslijedilo je u avgustu 2022. kada je Ministarstvo vanjskih poslova izdalo nalog za zabranu ulaska, odnosno udaljenje Božovića iz Crne Gore jer je kabinetu tadašnjeg predsjednika Crne Gore Milu Đukanoviću sa zvanične adrese Ambasade Srbije i sa potpisom protjeranog ambasadora stiglo pismo saučešća srpskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom tragedije na Cetinju. Pismo je na adresu predsjednika Đukanovića stiglo 14. avgusta, kada je iz njegovog kabineta saopšteno da je to ,,još jedan čin nepoštovanja institucija Crne Gore“.

Božović je potez crnogorskih vlasti da mu ,,zabrane ulazak u zemlju u koju je rođen“ doživio kao skandal. Tvrdio je da se nikad nije miješao u unutrašnje stvari Crne Gore, iako je jasno ranije naznačio da ostaje pri stavu da ,,je Podgorička skupština iz 1918. slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom“.

MVP je od Ambasade Srbije u Podgorici tražilo objašnjenje za upućeno pismo sa Božovićevim potpisom, odakle je stigao odgovor ,,da je on ambasador sve dok predsjednik Srbije ne donese ukaz o njegovom opozivu sa dužnosti“.

Da Vučić nema problema sa postupcima bivšeg ambasadora dokazuje i izjava od 10. jula u kojoj navodi da nijesu postojali opravdani razlozi da mu se otkaže gostoprimstvo.

- Jeste li se pitali da li nas je boljelo kada je protjeran ambasador Božović? Nijesmo baš primijetili da je postojao valjan razlog za to - rekao je Vučić. Ipak, iako se ranije spekulisalo, izvjesno je da Božoviću neće biti ukazano novo povjerenje za obavljanje funkcije ambasadora u Crnoj Gori. To je potvrdio i predsjednik Milatović izjavom da mu je srpski kolega rekao da će tu funkciju obavljati neko drugi. Tamara KLIKOVAC

Danijel Živković.

m. babović

PODGORICA - Član Glavnog odbora Demokratske partije socjalista Nikola Gegaj ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da savremene Crne Gore nema bez njenih manjinskih naroda. Dodao je da se demokratija u državi, među ostalima, mjeri i pravima manjinskih naroda i odnosom prema u njima.

- Izražavam zabrinutost zbog radikalizacije javnog prostora, koja se opasno produbljuje nacionalističkim i šovinističkim ispadima i prizemnim nivoom političke komunikacije. Političari i drugi donosioci odluka moraju da znaju da su prolazni, a obaveza svih nas je da sačuvamo multikulturalnost, kao jedan od najvažniji stubova našeg društva. Manjinski narodi i njihova kulturna baština, vjerska i ostala nasljeđa, mogu biti i jesu samo bogatstvo koje ne smijemo koristiti za dnevno političke upotrebe, već ga sa pažnjom, tolerantnim odnosom i prije svega civilizacijskim metodama moramo stalno unapređivati - kazao je Gegaj.

POBJEDA: Uvrede, provokacije i nacionalistički izlivi kojima je Crna Gora izložena, pogotovo od 30. avgusta 2020, izraženiji su posljednjih dana. Što mislite zašto?

GEGAJ: One imaju za cilj dugoročno urušavanje društva. Suprotno onima koji stvaraju nesiguran ambijent za život i rad manjinskih naroda, DPS, sa svojim tradicionalnim partnerima, je, i u najtežim vremenima, sačuvao mir i sigurnost svih građana, a i multietnički sklad i toleranciju, koji su najveće vrijednosti multietničke, multivjerske i multikulturne građanske Crne Gore. Manjinski narodi u Crnoj Gori uvijek su bili faktor stabilnosti i nikada u istoriji nijesu naudili državi, a to njihovo djelovanje potvrđuje se činjenicom da su bili uz Crnu Goru kada joj je bilo najteže. Svi znamo da su, kada se odlučivalo o obnavljanju crnogorske samobitnosti i nezavisnosti, oni plebiscitarno bili za Crnu Goru kao državu ravnopravnih građana i naroda, i u istoriji je ostalo zapisano da su na referendumu 21. maja 2006. godine rekli DA nezavisnoj državi Crnoj Gori. Da li neko u ovoj vladi smatra da je to grijeh manjinskih naroda?!

Oni moraju da znaju da nema Crne Gore bez njenih manjina. Demokratija u državi se, među ostalima, mjeri i pravima manjinskih naroda i odnosom prema u njima.

POBJEDA: U izlivima šovinizma često se targetiraju manjine, a u tome prednjači neregistrovani portal IN4S. Kako to komentarišete?

INTERVJU: Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj

Crne Gore nema bez njenih manje brojnih naroda

- Stvaranje ambijenta u kojem se o manjinskim narodima pežorativno govori i piše dovelo je cijelo društvo u situaciju da je etnička distanca u porastu, a to je poraz građanske Crne Gore, a istovremeno i poraz demokratije. Treba da istaknem da se jedan od osnivača portala IN4S, a koji je i administrator Fejsbuk stranice tog portala, nalazi na čelo Univerziteta Crne Gore. Zašto na to ćute crnogorski profesori Univerziteta - pita se Gegaj

POBJEDA: Vaše viđenje toka pregovora o formiranju vlade?

GEGAJ: Po meni vlada će kraće trajati ako se bude i uopšte formirala nego sami pregovori. Ovo je borba političkih subjekata ko će više pozicija zauzeti u novoj vladi. Siguran sam da bez državotvornih partija nema proevropske vlade. Ona može biti formirana i bez evropskih snaga, ali će to značiti nestabilnost i dalje posrtanje na putu države ka EU.

GEGAJ: Stvaranje ambijenta u kojem se o manjinskim narodima pežorativno govori i piše dovelo je cijelo društvo u situaciju da je etnička distanca u porastu, a to je poraz građanske Crne Gore, a istovremeno i poraz demokratije. Mene zabrinjava činjenica da to rade pojedini novinari, iako u kodeksu novinara je jasno zapisano da ,,novinari moraju voditi računa da ničim ne doprinose širenju etničke mržnje“. Mislim da i nadležne institucije ne smiju da budu nijeme kada su u pitanju ovakve pojave, nego treba pod hitnom da sankcionišu svakoga koji raspiruje nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Ovo što, pogotovo u zadnje vrijeme, radi portal

IN4S zaslužuje osudu politički partija, civilnog sektora i međunarodne zajednice. Mada, iskreno govoreći, nijesam posebno iznenađen njihovim izlivima mržnje. Oni u kontinuitetu targetiraju sve što su vrijednosti savremene Crne Gore i sve one koji se protive velikodržavnim projektima srpskog nacionalizma. Treba da istaknem da se jedan od osnivača portala IN4S, a koji je i administrator Fejsbuk stranice tog portala, nalazi na čelo Univerziteta Crne Gore. Zašto na to ćute crnogorski profesori Univerziteta?

POBJEDA: Da li se suštinski vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka, u vrijeme haosa i mržnje?

GEGAJ: Izražavam zabrinu-

Prije nekoliko godina je pravno dokazano da pojam ,,šiptar“ predstavlja uvredu za Albance. Kako sam obaviješten ta presuda je i potvrđena od strane Višeg suda. Prije 20 godina sam u parlamentu Srbije i Crne Gore, usred Beograda, kao poslanik državne zajednice polemisao sa poslanicima Šešeljeve stranke SRS (sa tadašnjim šefom njene poslaničke grupe, Todorovićem) i sa poslanicima stranke Jedinstvena Srbija Željka Ražnatović Arkana (Pelevićem i Palmom), koji su za Albance koristili uvredljivi pojam „šiptar“

tost zbog radikalizacije javnog prostora, koja se opasno produbljuje nacionalističkim i šovinističkim ispadima i prizemnim nivoom političke komunikacije. Političari i drugi donosioci odluka moraju da znaju da su prolazni, a obaveza svih nas je da sačuvamo multikulturalnost, kao jedan od najvažniji stubova našeg društva. Manjinski narodi i njihova kulturna baština, vjerska i ostala nasljeđa, mogu biti i jesu samo bogatstvo koje ne smijemo koristiti za dnevno političke upotrebe, već ga sa pažnjom, tolerantnim odnosom i prije svega civilizacijskim metodama moramo stalno unapređivati. Crna Gora svjedoči o multietničkom bogatstvu njenog prostora, na kome su se u prošlosti, hirovima istorijske sudbine, smjenjivale, dodirivale, prožimale i sukobljavale različite civilizacije, ostavljajući nam materijalne tragove svoga postojanja. Svjedoci smo, naročito od 30. avgusta 2020. godine, ikonografije koja podsjeća na vremena devedesetih godina,

koje svi želimo zaboraviti. Neki politički subjekti, nažalost, i dalje ne razmišljaju o budućnosti već o nekim retrogradnim idejama koje bi nas vratile unazad i negirale sve što je postignuto u posljednjih 30 godina.

POBJEDA: Izlivi mržnje se često čuju i na sportskim borilištima… Treba li to da nas zabrine?

GEGAJ : Nacionalističko ,,osvježenje“ zabrinjava svakog iskrenog građanina koji ovu zemlju smatra svojom državom. Zbog prelivanja govora mržnje sa društvenih mreža na ulice, pa na stadione niko ne može biti ,,relaksiran“. Sportski tereni su uvijek bili polja za viteško nadmetanje, nikada za izlive mržnje i etničke netrpeljivosti. Govor mržnje dobija i veću težinu kada se ima u vidu totalna kriza u Crnoj Gori.

POBJEDA : U zadnje vrijeme oni koji targetiraju Albance često ih nazivaju uvredljivim pojmom ,,šiptar“. Kako to komentarišete?

GEGAJ: Da, u pravu ste. Prije nekoliko godina je pravno dokazano da pojam ,,šiptar“ predstavlja uvredu za Albance. Kako sam obaviješten ta presuda je i potvrđena od strane Višeg suda. Prije 20 godina sam u parlamentu Srbije i Crne Gore, usred Beograda, kao poslanik državne zajednice polemisao sa poslanicima Šešeljeve stranke SRS (sa tadašnjim šefom njene poslaničke grupe, Todorovićem) i sa poslanicima stranke Jedinstvena Srbija Željka Ražnatović Arkana (Pelevićem i Palmom), koji su za Albance koristili uvredljivi pojam „šiptar“. Ponavljam i ovoga puta to što sam njima rekao - „šiptar“ je velika uvreda za najstariji narod na Balkanu koji ima časno mjesto u civilizaciji Evrope i svijeta. Nakon te polemike nikada više u sali Skupštine nijesu Albance pežorativno nazivala „šiptarima“.

POBJEDA: Sve češći grafiti u crnogorskim gradovima su sa porukom: ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“. Zašto se Kosovo opet pominje na ovakav način?

GEGAJ: Smatram da je to pritisak centara takozvanog srpskog sveta prilikom sastavljanja 44. vlade. S druge strane to je način održavanja nekakvog jedinstva takozvanih litijaša koji se djelovanjem 42. i 43. vlade osjećaju izdanim. Isti su očekivali poništenje nezavisnosti i spajanje Crne Gore Srbiji, povlačenje priznanja nezavisnosti Republike Kosova, izlazak iz NATO saveza i druge floskule. To što je nekoliko njih privremeno zapošljeno „po dubini“ je kod ogromne većine „litijaša“ više izazvalo negodovanje nego neku vrstu osjećanja postignutog uspjeha. Kao svi odgovorni ljudi ove zemlje pozivam sve te građane da se manu ćorava posla i da se vrate Crnoj Gori, našoj zajedničkoj državi.

Nikola Gegaj

Vlada će kraće trajati nego sami pregovori

Partijska slagalica: Smijenjen finansijski direktor Elektroprivrede Crne Gore i poslan da savjetuje izvršnog direktora o finansijama

Vračar funkcijom platio prelazak u Novu srpsku demokratiju

PODGORICA – Prema

informacijama Pobjede

finansijski direktor Elektroprivrede Miro Vračar je smijenjen. Na njegovo mjesto je kao vršiteljka dužnosti imenovana Marija Šljivančanin. Zbog Vračara je ,,taknuta“ sistematizacija, pa mu je dodijeljeno mjesto savjetnika izvršnog direktora Nikole Rovčanina za finansijska pitanja.

To je finale zasijedanja Odbora direktora od 14. avgusta ove godine.

Partijska slagalica

Zahtjev za smjenu tražio je član Odbora direktora Mijuško Bajagić (SNP), za šta je dobio podršku dr Martina Ćalasana (Ura), mr Ivana Šaranovića (Ura), Gorana Šućura (Ura), Emira Strujića (BS) i Tahir Gjonbalaj (Lidhja demokratike ne Mal Te Zi).

Prema informacijama Pobjede, SNP, na čiju je inicijativu Vračar i postavljen na funkciju finansijskog direktora EPCG, tražio je smjenu jer je ovaj u međuvremenu prešao u Novu srpsku demokratiju. Predsjednik borda Milutin Đukanović, koji je član Nove srpske demokratije, nije mogao da se usprotivi smjeni, koju su podržali članovi borda iz Ure, kojoj Đukanović duguje mjesto predsjednika borda.

Ura, odnosno njen predsjednik Dritan Abazović, nakon što je izabran za premijera uz podršku DPS-a i SDP-a insistirao je da Milutin Đukanović ostane predsjednik borda EPCG, na koju je poziciju izabran u vrijeme vlade Zdravka

Krivokapića i partijske podjele funkcija po dubini i širi-

Smjenu Vračara zbog prelaska u NSD tražio je Mijuško Bajagić (SNP), koji ga je i predložio na to mjesto, a za smjenu dobio podršku dr Martina Ćalasana (Ura), mr Ivana Šaranovića (Ura), Gorana Šućura (Ura), Emira Strujića (BS) i Tahira Gjonbalaja (Lidhja demokratike ne Mal Te Zi). Predsjednik borda Milutin Đukanović (NSD) nije imao kredita da se suprotstavi, jer ga je Dritan Abazović (Ura) podržao da ostane u bordu uprkos zahtjevima DPS-a i SDP-a koji su u to vrijeme podržali vladu Dritana Abazovića

ni. To je dovelo do odluke Asima Balote (SDP) da napusti Odbor direktora EPCG.

Elem, kako je bio dužan Uri, a nadglasan u svakom slučaju, Milutin Đukanović se nije protivio smjeni svog novog partijskog kolege, ali je insistirao da mu se dodijeli pozicija savjetnika. Do rasprave je došlo kad je Đukanović ukazao da smjenu Vračara ne može da traži bord, već izvršni direktor Nikola Rovčanin (Demokrate).

Tu se Rovčanin sjetio kako Abazović i društvo iz Ure nije puno razmišljalo kad je cijena podrške DPS-a i SDP-a toj vladi bilo

Nije baš da Institut Igalo nema para

Majsku platu isplatili iz svojih sredstava

PODGORICA - Radnici Instituta Igalo primili su juče majsku zaradu. Kako nezvanično saznaje RTHN, ta je zarada isplaćena iz sopstvenih sredstava Instituta. Kompanija zaposlenima duguje još dvije zarade.

Odbor direktora Elektroprivrede u četvrtak je odobrio pozajmicu od 600 hiljada eura Fondu zdravstva da tim novcem izmiri dug Instituta zaposlenima.

Ovu neuobičajenu transakciju treba da odobri ministar finansija Aleksandar Damjanović Sindikalna organizacija Instituta najavila je da ne odustaje od blokade graničnih prelaza sa Hrvatskom, sve dok država ne isplati njihov dug Jugobanci u stečaju i dok se ne potpiše novi kolektivni ugovor sa novim koeficijentima. r. e.

mjesto predsjednika parlamenta, pa je Aleksa Bečić detronizovan. I još se sjetio da ga je naslijedila Danijela Đurović (SNP), pa im je glatko kazao da se on u te stvari neće miješati. Zbog toga je propao plan o smjeni Vračara 14. avgusta, a onda su nastupili kuloarski dogovori, koji su očito svakoj strani donijeli određeni benefit.

sad se čeka sPajić

E, biće zanimljivo pratiti kako će na rad borda i izvršnog direktora EPCG gledati mandatar Milojko Spajić, poznat

po inicijativi da se formira firma Montenegro Works, koja bi kontrolisala poslovanje državnih firmi i nastojala da anulira poslovne nesposobnosti partijskih kadrova. Prvi potez vlade Dritana Abazovića bilo je upravo gašenje Montenegro Worksa.

A što se tiče stručnosti borda i menadžmenta EPCG o tome je sve reklo Ministarstvo kapitalnih investicija, koje vodi Ervin Ibrahimović (BS). Zbog nakaradnog pokušaja peglanja minusa CEDIS-a na račun EPCG, a potom dokapitalizacije te firme u iznosu od 21 milion eura,

činjenice da CEDIS tri godine nije dostavio finansijski izvještaj Vladi, te neumjerenog zapošljavanja na nivou grupe od devet kompanija od 1.100 ljudi, analiza Ministarstva kapitalnih investicija izrazito je negativna u odnosu na državne energetske kompanije, koje su prošlu poslovnu godinu završile u minusu od devet miliona eura. Jedino je CGES dobio prolaznu ocjenu MIK-a. Među uzrocima pogoršanja rezultata poslovanja na nivou sektora MIK navodi slabosti u korporativnom upravljanju, koje se ogledaju u odsustvu postojanja jasnih kriterijuma za izbor odbora direktora društava, nedovoljnoj transparentnosti, nedovoljnoj odvojenosti vlasničke i upravljačke uloge u pojedinim društvima koje se reflektuje kroz direktno miješanje vlasnika u odluke menadžmenta društva čiji je osnivač, odnosno određene kvazifikalne aktivnosti. Takav primjer su, navode, odluke Odbora direktora EPCG u 2021. kojima se direktno uticalo na umanjenje prihoda CEDIS-a i koje su doprinijele njegovom negativnom poslovnom rezultatu.

- Slabosti u korporativnom upravljanju su uticale na smanjenje prihoda i povećanje troškova poslovanja, posebno troškova zarada zbog značajnog rasta prosječnog broja zaposlenih u grupi EPCG za blizu 600 lica ili za oko 15 odsto u 2022. godini, ali i po-

većanja ukupnih obaveza - navodi se u dokumentu i ističe da je grupa za 2022. ostvarila gubitak od 9,1 milion eura i nakon više godina, ušla u zonu negativnog poslovnog rezultata.

- To potvrđuju povrat na kapital (ROE) i povrat na imovinu (ROA) koji su, prema podacima iz konsolidovanog finansijskog izvještaja EPCG u 2022. godini, bili negativni. Gubitak u poslovanju grupe EPCG rezultat je pogoršanja profitabilnosti EPCG kao matičnog društva i negativnog poslovnog rezultata CEDIS-a i EPCG – Solar gradnje d. o. o. kao društava čiji je osnivač EPCG - navodi se u analizi i ističe da konsolidovani finansijski izvještaj EPCG ukazuje i na pogoršanje likvidnosti i pojedinih pokazatelja solventnosti na nivou grupe EPCG. - Kada se uzmu u obzir transakcije države prema EPCG u 2022. godini, jasno je da pogoršano poslovanje grupe stvara dodatne fiskalne rizike po državu. Pokazatelji likvidnosti su pogoršani u 2022. godini, kako u grupi EPCG, tako i na agregatnom nivou od devet analiziranih DP, jer je trend poslovanja sektora uslovljen poslovanjem grupe EPCG. Dodatni faktori koji su doveli do značajnog pada profitabilnosti u sektoru energetike su nepovoljna kretanja na međunarodnom tržištu, regulisana cijena električne energije, otežana naplata potraživanja i slično - navodi se u dokumentu. j raBreNOVić

Odbori Asocijacije menadžera Crne Gore od nove vlade očekuju nove tehnologije

Traže jedinstveni digitalni šalter

PODGORICA - Odbori Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) predložili su novoj vladi šest ključnih tačaka za digitalnu tranformaciju, za koju su uvjereni da treba da bude dio programa buduće izvršne vlasti.

- U aktuelnom trenutku kada mandatar obavlja konsultacije sa političkim partijama oko potencijalnog sastava i programa 44. vlade, želimo skrenuti pažnju na neke do sada nedovoljno praćene smjernice, koje bez dileme mogu ubrzati naš korak prema EU i koje bi trebalo da budu u fokusu

djelovanja buduće vlade - navodi se u saopštenju i pozvali budućeg premijera da lično preuzme vođenje digitalne transformacije.

- Predlažemo formiranje posebne organizacione jedinice za digitalnu transformaciju koja bi direktno odgovarala premijeru i koordinirala razvoj informacionih tehnologija i digitalne transformacije na nivou vlade i svih ključnih državnih entiteta koji su pod njenom kontrolom - rekli su predstavnici AMM-a i predložili da rukovodilac te jedinice bude dokazani ICT stručnjak, da ta pozicija bude zaštićena

od političkih uticaja i da hijerarhijski odgovara isključivo premijeru.

- Predlažemo da se u najkraćem roku realizuje projekat ,,Jedinstveni digitalni šalter“ i onlajn registracija firmi, te uvođenje e-rezidenstva koje bi olakšalo poslovanje i privuklo strane investitore i kompanije, kao i fokusiranje na ostale e-servise: e-građanin, e-turizam, e-dostava i e-račun - navodi se u saopštenju i naglašava da je neophodno prepoznati i mapirati sve prepreke na putu ubrzane digitalne transformacije i neophodne zakonske izmjene sprovesti

tačaka za digitalnu transformaciju predložili novoj administraciji

u roku ne dužem od 12 mjeseci od formiranja nove vlade. Osim toga traže stimulativnu poresku politiku u sferi razvoja digitalne transformacije i IT biznisa, kao i da u mandatu 44. vlade, IT sektor bude strateška grana privrede. N. k.

,,tante za kukuriku“: Miro Vračar, Milutin Đukanović i Dritan Abazović

Privredni sud odbio privremenu mjeru po zahtjevu Vodovoda i kanalizacije iz Tivta

Ludvig Fajfer Hoh naplatio 918,8 hiljada eura po osnovu arbitraže

Iz Privrednog suda ukazuju da je zahtjev Vodovoda za uvođenje privremene mjere odbijen jer nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi za njeno određivanje. ViK podnio prigovor na rješenje izvršitelja, čeka se odluka suda

PODGORICA- Privredni sud je prije dva dana odbio prijedlog tivatskog Vodovoda i kanalizacije da se privremenom mjerom zabrani javnom izvršitelju Ivanu Petroviću da prinudno sprovede izvršenje na zahtjev njemačke kompanije Ludvig Fajfer Hoh i Tifbau (LPHT) i naplati ukupno 918,8 hiljada eura - rečeno je Pobjedi iz ovog suda.

Ukazuju da je Petrović to rješenje donio na zahtjev LPHT na osnovu odluke Arbitražnog suda pri Međunarodnoj trgovinskoj komori radi prinudne naplate, od čega se se na glavni dug odnosi 832.655,68 eura, na troškove arbitraže 78.117 eura, izvršenja 3.040 eura, te za nagradu izvršitelju 5.000 eura. Ova njemačka kompanija je od kraja 2011. do kraja 2014. godine bila angažovana na izgradnji druge faze gradskog kanalizacionog sistema i vodovodne infrastrukture u Tivtu ukupne vrijednosti 9,5 miliona eura. Dio radova finansirala je Opština - skoro četiri miliona, 5,38 miliona je obezbijeđeno iz kredita, dok je njemačka KfW banka donirala 156.000 eura. Kako su Vijesti prije nekoliko dana objavile, zbog kašnjenja i primjedbi na kvalitet, Opština Tivat, odnosno Vodovod i kanalizacija su imali sporove, imajući u vidu da su iz lokalne uprave odbijali da plate posljednju fakturu. Ipak, to je Njemcima isplaćeno sre-

Prof. dr Goran Škatarić: Održivi turizam

PODGORICA - Turistička industrija u Crnoj Gori je doživjela impresivan rast posljednjih godina, dajući značajan doprinos privredi zemlje. Međutim, važno je podsticati održivi razvoj uz istovremeno rješavanje rizika od klimatskih promjena u ovoj industriji - kazao je prof. dr Goran Škatarić dodajući da je strategija održivog razvoja ključna za crnogorski turistički sektor, koji pokreće ekonomski razvoj, ali i doprinosi degradaciji životne sredine i neiskorišćenom potencijalu zbog niske produktivnosti preduzeća.

IzazovI

Podsjeća i da je Svjetska banka nedavno objavila ,,Državni ekonomski memorandum za Crnu Goru: Ka strategiji održivog rasta“ pozivajući zemlju da usvoji strategiju održivog razvoja kako bi ubrzala približavanje životnim standardima EU.

Nedostatak infrastrukture guši turizam

dinom 2020. godine dok je na čelu grada bio Siniša Kusovac (DPS), jer su sa LPHT potpisali sporazum, na osnovu kog je plaćeno 830.000 eura. Iz Privrednog suda ukazuju da je zahtjev Vodovoda za uvođenje privremene mjere odbijen jer nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi za njeno određivanje. - Shodno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju za određivanje privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog ili novčanog potraživanja neophodno je da predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje svog potraživanja i da istovremeno učini vjerovatnim opasnost da će se ostva-

USSCG demantuje ministra ekonomije

Keković: Cijene divljaju, o standardu niko ne brine

PODGORICA - Iz Unije slobodnih sindikata tvrde da se niko ne trudi da zaustavi galopirajući rast cijena.

Predsjednik USSCG Srđa

Keković kazao je TVCG da se efekat projekta ,,Evropa sad“ trenutno ne osjeća.

- Nakon ,,Evrope sad“ imao sam priliku da više puta čujem od kolega iz trgovine da se cijene povećavaju 100 posto više, a da su inputi o nabavci ostali isti - tvrdi Keković i navodi da su u metropolama razvijenih evropskih država cijene iste kao kod nas, ali im je minmalna zarada veća od naše dvije prosječne.

Keković tvrdi da o standardu u Crnoj Gori niko ne brine.

- Političarima i građanima je jednako bitno samo ko će u novu vladu - zaključio je Keković.

Ministar ekonomije Goran Đurović, međutim, tvrdi suprotno.

- Evo malo podataka o kretanju inflacije u julu. Crna Gora je opet najbolja u regiji i blizu kretanja inflacije u Evropskoj uniji gdje je taj procenat 6,1 odsto - napisao je Đurović na svom profilu na mreži X.

Prema Monstatu cijene su u julu, u odnosu na isti mjesec prošle godine, porasle 6,9 odsto. N. K.

rivanje potraživanja osujetiti ili znatno otežati, pri čemu odsustvo bilo kojeg od navedena dva uslova čini prijedlog za određivanje privremene mjere neosnovanim. Sud je utvrdio da se rješenjem o izvršenju koje je donio javni izvršitelj Ivan Petrović pokušava naplatiti potraživanje koje tvrdi da ima protivnik predlagača obezbjeđenja „Ludvig Fajfer Hoh i Tifbau GMBH & CO.KG“ prema predlagaču obezbjeđenja DOO Vodovod i kanalizacija Tivat, dok je sa druge strane uvidom u spise predmeta sud utvrdio da predlagač obezbjeđenja nema potraživanja prema protivniku predlagača, te da predložena

privremena mjera ne bi bila sredstvo obezbjeđenja bilo kakvog potraživanja predlagača obezbjeđenja koje on ima prema protivniku predlagača, i da se kao takva ne može odrediti - kazali su Pobjedi iz Privrednog suda.

Ipak, ukazuju da je Vodovod juče podnio prigovor na rješenje izvršitelja, oko kog će sud odlučivati u posebnom postupku. Eventualnim usvajanjem njihovog prigovora, ovaj postupak bi se dalje vodio u parnici između Vodovoda i LPHT.

Iako smo Opštini Tivat uputili pitanja u vezi s ovom problematikom, nijesmo dobili odgovore. M. Lk.

CG Telekom: Žičara nova atrakcija za goste

Do oktobra poklanjaju karte svakog utorka

PODGORICA – Žičara

Kotor - Lovćen, koja je prošle sedmice zvanično otvorena, nova je turistička atrakcija, ocijenili su iz Crnogorskog Telekoma, koji je njen sponzor.

Rukovoditeljka za razvoj proizvoda i brend menadžment u CG Telekomu Gordana Spahić je podsjetila da su uoči otvaranja žičare korisnicima preko društvenih mreža poklonili određeni broj karata i najavila da će kompanija poklanjati karte za vožnju žičarom svakog utorka do kraja oktobra. - Zbog toga pozivamo korisni-

- Predviđeno je da će nam, ako nastavimo ovim tempom, biti potrebno skoro 40 godina da dostignemo prosjeke EU ako se postojeće stope rasta nastave ovim trendovima. Prethodna strategija razvoja, fokusirana na privlačenje velikih investicija, nije pokazala rast produktivnosti i dugoročne koristi. Novi model održivog razvoja treba da daje prioritet uklanjanju regulatornih barijera, korišćenju trgovine i oslobađanju potencijala ljudskog kapitala. Ukidanje restriktivnih propisa u uslužnim sektorima moglo bi podstaći godišnji rast za 0,4 odsto i smanjiti vrijeme za dostizanje nivoa prihoda u EU za 13 godina - objašnjava Škatarić dodajući da rješavanje nejednakosti

prihoda kroz jednak pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti može unaprijediti buduće vještine radne snage. - Rješavanje izazova, jačanje veza, minimiziranje uticaja na životnu sredinu i izgradnja otpornosti na klimu su suštinska razmatranja. Politike koje podržavaju turizam usklađene su sa ukupnom produktivnošću, trgovinom i konkurencijom, ali je potrebna posebna pažnja zbog ranjivosti na degradaciju životne sredine i klimatske promjene. Integracija u domaća tržišta otključava neiskorišćeni razvoj. Sektor turizma je značajan, čini skoro trećinu privrede, sa visokim doprinosima zaposlenosti i izvozu. Međutim, postoji potreba za diverzifikacijom turističkog porijekla, smanjenjem sezonalnosti i poboljšanjem marketinga unutrašnjih atrakcija radi veće konkurentnostiporučuje prof. Škatarić. Da bi se osigurala dugoročna održivost ove grane privrede, po njegovim riječima, potrebne su proaktivne mjere za promovisanje zelenih praksi i ublažavanje rizika od klimatskih promjena.

Usvajanjem efikasnih mjera politike, Crna Gora se može pozicionirati kao vodeća destinacija održivog turizma. Važno je podsticati ekološki prihvatljive prakse, zbog povećanja otpornosti i zaštite prirodnih i kulturnih dobara - poručuje Škatarić

ke da prate Instagram, Fejsbuk i LinkedIn profile Crnogorskog Telekoma i na taj način ćemo dati dodatni doprinos promociji ovog jedinstvenog projekta - rekla je Spahić. Telekom je, osim sponzorstva projekta, uložio i u dodatni razvoj mobilne i optičke infrastrukture na lokaciji koja nije lako pristupačna i pokrio je optičkom mrežom, neophodnom za funkcionisanje žičare. Početna stanica žičare polazi od lokacije Dub, u blizini tunela Vrmac u kotorskoj opštini, a vožnja se završava na lokalitetu Kuk na planini Lovćen. N. K.

- Usvajanjem efikasnih mjera politike, Crna Gora se može pozicionirati kao vodeća destinacija održivog turizma. Važno je podsticati ekološki prihvatljive prakse, zbog povećanja otpornosti i zaštite prirodnih i kulturnih dobara. Zajednički napori i sveobuhvatan politički okvir su neophodni da bi se postigla zelenija i otpornija budućnost crnogorskog turističkog sektora - ističe Škatarić. Napominje da ključni izazovi za razvoj turizma u Crnoj Gori uključuju degradaciju

Tivatsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Krtolama

turizam kao ključ za budućnost Crne Gore

Nedostatak infrastrukture turizam

Prijetnje

Škatarić tvrdi da rizici povezani sa klimatskim promjenama, kao što su porast nivoa mora, ekstremni vremenski događaji i degradacija ekosistema i zemljišta predstavljaju značajnu prijetnju turističkoj industriji Crne Gore i njenim prirodnim i kulturnim dobrima.

Udruženje asistenata u nastavi kritikuje Ministarstvo prosvjete

Vukašinović: Asistenti rade u školama bez pauze

Već postoji pozitivan primjer administrativnih i nansijskih radnika, sekretara, medicinskih sestara, bibliotekara, saradnika u nastavi, organizatora praktičnog obrazovanja i drugih koji funkcionišu na sličan način. Zašto su onda asistenti u nastaviprofesori, pedagozi, psiholozi…- diskriminisani i uniženi u odnosu na ostale u obrazovno- vaspitnom sistemu – navela je Vukašinović

Samo 61 odsto stanovništva u Crnoj Gori ima pristup uslugama prikupljanja otpadnih voda, a nekoliko turističkih destinacija, kao što su Bar, Kotor i Tivat, su ispod nacionalnog prosjeka.

- Preferencije i ponašanja putnika se stalno razvijaju i postoji rizik da potražnja za održivim turizmom možda neće rasti kako se očekivalo, što utiče na tržišni potencijal Crne Gore - ističe Škatarić.

nacionalnog prosjeka.

Nedovoljna

infrastruktura i kapaciteti za tretman dovode do ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda, a mnoga turistička preduzeća su nezadovoljna

tretmanom

otpadnih voda i čvrstog otpada - kaže Škatarić

čvrstog otpada - kaže Škatarić

životne sredine, zagušenost obale, nerazvijene unutrašnje destinacije i slabo sprovođenje propisa.

- Degradacija životne sredine predstavlja rizik za održivost, jer negativno utiče na percepciju i zadovoljstvo turista. Obalne destinacije pate od infrastrukturnih zagušenja tokom špica ljetnjih mjeseci, što dovodi do smanjenog zadovoljstva i potrošnje turista. Razvoj održivog turizma u centralnim i sjevernim oblastima zahtijeva javno-privatnu koordinaciju kako bi se poboljšao prevoz, smještaj i marketing.

Nedostatak kvalifikovane radne snage povećava troškove i ograničava efikasnost sektora. Slabo sprovođenje prostornih planova i ekoloških propisa rezultira nekontrolisanim razvojem zemljišta i rastom neformalnog poslovanja. Rješavanje ovih izazova je ključno za rast i održivost crnogorskog turističkog sektora - tvrdi Škatarić dodajući da se suočavamo i sa značajnim izazovima u upravljanju otpadom, sa visokim procentom čvrstog komunalnog otpada koji ide na deponije, niskim stopama reciklaže i nedostatkom izdvajanja prikupljenog otpada.

KAPACITETI

- Zemlja ima ograničene kapacitete što se tiče sanitarnih deponija koje rade u skladu

sa standardima EU i u nedostatku je objekata za recikliranje materijala. Unapređenje sprovođenja postojećeg zakonodavstva je od ključnog značaja za smanjenje uticaja turizma na životnu sredinu, jer ovaj sektor stvara značajnu količinu neprerađenog čvrstog otpada, posebno plastike, što dovodi do zagađenja plaža i mora. Turističke destinacije u Crnoj Gori proizvode tri puta više otpada po glavi stanovnika od nacionalnog prosjeka, sa značajnim dijelom otpada na plažama i zagađenja mora, koje je povezano sa turističkim i rekreativnim aktivnostima - naglašava Škatarić dodajući i da neadekvatno sakupljanje i tretman otpadnih voda u turističkim područjima predstavljaju izazove za kvalitet vode za piće i kupanje.

- Samo 61 odsto od ukupnog stanovništva u Crnoj Gori ima pristup uslugama prikupljanja otpadnih voda, a nekoliko turističkih destinacija, kao što su Bar, Kotor i Tivat, su ispod nacionalnog prosjeka. Nedovoljna infrastruktura i kapaciteti za tretman dovode do ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda, a mnoga turistička preduzeća izražavaju nezadovoljstvo opštinskim uslugama tretmana otpadnih voda i čvrstog otpada - kaže Škatarić.

Turizam u Crnoj Gori je, kako ističe, činio 30 odsto od emisija ugljenika u zemlji u 2018. godini, nadmašivši svjetski prosjek za više od tri puta, pri čemu je sektor smještaja doprinio preko polovine emisija u turizmu, prvenstveno zbog nedostatka mjera energetske efikasnosti i oslanjanja na fosilna goriva u proizvodnji električne energije, dok su emisije iz transporta uglavnom uzrokovane vazdušnim i pomorskim saobraćajem, što je pogoršano neadekvatnim uslugama javnog prevoza i voznim parkom sa visokim emisijama.

- Da bi se postigao snažan i održiv razvoj i rast u Crnoj Gori, a prema iskustvima najboljih, preporučljivo je fokusiranje na povećanje produktivnosti i korišćenje trgovine za održivi razvoj, obezbjeđivanje jednakih mogućnosti za inkluzivni rast i usvajanje strategije za zelenu tranziciju. Ovo uključuje mjere kao što su smanjenje prisustva državnih preduzeća, jačanje okvira konkurencije, poboljšanje predvidljivosti politike, privlačenje stranih direktnih investicija, smanjenje regulatornih zahtjeva za trgovinu uslugama, usvajanje strategije zelene tranzicije, poboljšanje olakšavanja trgovinesmatra Škatarić dodajući da treba uložiti napore da se poboljša kvalitet obrazovanja, poboljša zdravstveni sistem, ojača socijalna zaštita i tržište rada i izjednači pristup uslugama, sa fokusom na smanjenje regionalnih dispariteta i rodne diskriminacije.

- Crnogorska turistička industrija može i treba identifikovati svoje snage i slabosti, iskoristiti prilike i odgovoriti na prijetnje. Ona treba da bude osnova za razvoj efikasnih politika i strategija za promovisanje zelenih i održivih praksi uz istovremeno rješavanje rizika od klimatskih promjena, osiguravajući dugoročnu otpornost i uspjeh crnogorskog turističkog sektora - zaključuje Škatarić. N. K.

PODGORICA – Predstavnica Udruženja asistenata u nastavi Tanja Vukašinović rekla je za Pobjedu da su obavili više razgovora sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete od kojeg su tražili da se poboljša status zaposlenih, da su ih svi saslušali, ali da nijedan zahtjev nije realizovan.

Vukašinović navodi da je, pored ostalog, problem što rade osam-devet časova bez pauze koju je nemoguće iskoristiti zbog specifičnosti posla koji obavljaju i konstantne vezanosti za djecu o kojoj brinu.

– Niko se nije želio pozabaviti pitanjem da li je osoba fizički, psihički i mentalno, sposobna da u više smjena u toku dana odradi 8-9 časova bez pauze –rekla je ona.

Kaže da je u nekim ustanovama prekobrojnost djece velika i nastava se organizuje u tri, do čak pet smjena, a kako asistent ima osmočasovno radno vrije-

me, mora raditi dvokratno i nerijetko ići iz prve u treću smjenu.

– A sve to nauštrb svoje porodice i štetu svoje djece – kaže Vukašinović.

Navodi da su razgovarali sa predstavnicima direkcije za inkluziju u Ministarstvu prosvjete, direktorima direktorata i ministrom Miomirom Vojinovićem

– Svi su nas saslušali, većina pokazala visok stepen razumijevanja, ali se na tome sve i završilo. Niko nije preduzeo potrebne mjere i radnje da na bilo koji način olakšaju položaj asistenata u nastavi. Shodno tome sa strepnjom i razočaranjem u nadležne, očekujemo početak školske godine. Kad će i zašto neće niko obratiti pažnju na problem i poraditi na boljoj organizaciji u korist djece i onih koji sa posebnom ljubavlju i pažnjom brinu o njima – rekla je Vukašinović. Smatra da nadležni ovakvim tretmanom nad asistentima direktno nanose štetu djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, jer osoba koja odradi jednu cijelu smjenu sa velikom posvećenošću i odgovornošću, pored najbolje volje i želje, nema snage da na isti način bude posvećena djetetu u drugoj smjeni.

kultete i da treba da budu tretirani u skladu sa koeficijentom u odnosu na stepen stručne spreme koju posjeduje lice koje je zasnovalo radni odnos kao asistent u nastavi, jer među nama ima dosta stručnih saradnika, vaspitača i profesora razredne i predmetne nastave. Ukazivali su da je članom 30a Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama propisano da za asistenta u nastavi može biti izabrano lice koje ima najmanje IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacije, te da gornja granica kvalifikacije nije propisana. Zbog toga su predstavnici asistenata u obraćanju ministru naveli da smatraju da imaju zakonom zasnovano pravo da budu obračunati u skladu sa koeficijentom za stručnu kvalifikaciju koju posjeduju.

U nekim ustanovama prekobrojnost djece je velika i nastava se organizuje u tri, do čak pet smjena, a kako asistent ima osmočasovno radno vrijeme, mora raditi dvokratno i nerijetko ići iz prve u treću smjenu - kazala je Tanja Vukašinović

– Kao rezultat takve organizacije rada, imamo izmučene i umorne ljude sa jako malim zaradama i djecu koja zaslužuju mnogo više od onog što im možemo pod ovim uslovima pružiti – rekla je Vukašinović.

Udruženje je ranije pisalo ministru Vojinoviću i tražili su da im se omogući priznavanje nivoa kvalifikacija formalnog obrazovanja. Objasnili su da veći dio asistenata ima završene fa-

– Već postoji pozitivan primjer administrativnih i finansijskih radnika, sekretara, medicinskih sestara, bibliotekara, saradnika u nastavi, organizatora praktičnog obrazovanja i drugih koji funkcionišu na sličan način. Zašto su onda asistenti u nastavi - profesori, pedagozi, psiholozi…- diskriminisani i uniženi u odnosu na ostale u obrazovno- vaspitnom sistemu – naveli su oni.

Kritikovali su i Sindikat prosvjete koji je, kako su rekli, ostao nijem na zahtjeve asistenata i još jednom pokazao koliko su ,,parcijalni interesi nastavnika i sindikata bitniji od lekcija o borbi za građanska prava, istrajnosti, solidarnosti, čuvanju ličnog dostojanstva i dostojanstva profesije i značaja i vrijednosti obrazovanja“. N. Đ.

Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore zabrinuta zbog slučaja seksualnog uznemiravanja u Kolašinu

Odluka suda dovodi u pitanje pravdu za žrtve

Iz te organizacije ukazuju na potrebu za hitnom i opsežnom edukacijom zaposlenih u pravosuđu o složenosti i posljedicama seksualnog nasilja, čime bi se osiguralo pravedno i prigodno pristupanje ovakvim slučajevima

Kako je tekao proces samog testiranja, ali i sporno pretvaranje nula u visoke ocjene, istražiće Specijalno državno tužilaštvo. Ovo nije jedini slučaj da tužilaštvo ispituje eksternu provjeru znanja

PODGORICA – Slučaj ponovnog ocjenjivanja masovno prepisanih maturskih radova se nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i u fazi je izviđaja.

PODGORICA - Mreža za

omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) zabrinuta je zbog nedavnog slučaja seksualnog uznemiravanja koje se dogodilo u Kolašinu, a nakon kojeg je žrtvi izrečena opomena i novčana kazna, saopšteno je iz te organizacije.

Zamjenik koordinatorke za zaštitu ljudskih prava i sloboda Vučić Filipović kazao je da ta presuda ukazuje na gorući problem u zakonodavstvu i pravosudnom sistemu, ali i čitavom društvu.

- Ovakav epilog situacije u kojoj je građanki Crne Gore ugrožena bezbjednost i tjelesni integritet, kao i sama činjenica da se ovakvi napadi sve češće dešavaju, stvaraju nesigurno okruženje u kojem počinitelji krivičnih djela nijesu adekvatno sankcionisani, a žrtve njihovih napada ostaju bez nužne podrške i zaštite. Takvo okruženje je pogotovo pogubno za mlade i njihov razvoj, a odsustvo elementarne zaštite i podrške od institucija sistema jedan je u nizu razloga koji mladima olakšava trajni odlazak iz Crne Gore - kazao je Filipović.

On je istakao da odluka suda šalje pogrešnu poruku i dovodi u pitanje pravdu za žrtve seksualnog nasilja.

- Bez namjere da utičemo na autonomnost i nezavisnost sudske vlasti, apostrofiramo da institucije sistema moraju jasno prepoznati svoju odgovornost u borbi protiv seksualnog nasilja, i da umjesto bla-

gonaklonog postupanja prema napadačima, svoja ovlašćenja i aktivnosti usmjere na zaštitu i podršku žrtvama seksualnog nasilja, te unapređenje i stvaranje nove zakonske regulative koja problematizuje seksualno nasilje, rodno zasnovano nasilje, femicid, te specifične probleme koji pogađaju primarno žene, kao što je osvetnička pornografija - naglasio je Filipović.

Prema njegovim riječima, neophodno je ozbiljno razmatranje konkretnog slučaja kako bi se osigurala pravičnost, podrška i zaštita za žrtve seksualnog nasilja, kao i nužno sprečavanje daljeg normalizovanja ovakvih ishoda.

Ukazuje i na potrebu za hitnom i opsežnom edukacijom zaposlenih u pravosuđu o složenosti i posljedicama seksualnog nasilja, čime bi se osiguralo pravedno i prigodno pristupanje ovakvim slučajevima.

Portparol SDT-a, tužilac Vukas Radonjić kazao je Pobjedi da im je Vrhovno državno tužilaštvo dostavilo podnesak dviju NVO Prosvjetna zajednica i Roditelji, u kojem se izražava sumnja u zakonito postupanje službenih lica Ministarstva prosvjete, Državne komisije za maturski ispit, test administratora, koordinatora i direktore srednjih škola, u postupku ocjenjivanja maturskih/ stručnih ispita, organizovanih 2022/2023, po kojem je formiran krivični predmet i dodijeljen u rad specijalnom tužiocu.

Istpitivanje cjelokupnog postupka vrednovanja maturskih testova, na kojima je oko 500 maturanata za koje je utvrđeno da su prepisivali, prvobitno dobilo nula, a nakon odluke ministra da se formira nova komisija za ocjenjivanje – znatno veće ocjene, pa čak i petice za iste testove.

Pobjeda je ranije objavila izjave ocjenjivača koji su kazali da su im prilikom uvida u testove, đaci, njih oko 80 odsto, priznali da su prepisivali.

Neophodno je ozbiljno razmatranje konkretnog slučaja kako bi se osigurala pravičnost, podrška i zaštita za žrtve seksualnog nasilja, poručili su iz Mreže za omladinski

aktivizam Crne Gore

Nekoliko mjeseci crnogorska tužilaštva

utvrđuju kriminalne eksternim provjerama znanja koje su obilježile ovu godinu

SDT izviđa naknadno ocjenjivanje testova iz maternjeg jezika

- Potrebno je raditi i na podizanju svijesti o opasnosti i posljedicama seksualnog nasilja, omogućiti žrtvama ovih zločina pristup besplatnoj pravnoj pomoći i podršci tokom postupka, te kreirati mehanizme za nadzor i procjenu ostvarivanja načela dosljednosti, pravednosti i odgovornosti u toku pravosudnih postupaka. Na ovim promjenama mora raditi cjelokupna zajednica, jer jedino zajedno možemo graditi društvo u kojem nema mjesta za seksualno niti bilo koje drugo nasilje i u kojem pravda i istina nemaju prepreka, a u kojem žene neće biti dodatno ugrožene zbog svoga roda i pola - zaključio je Filipović. Za danas u 18 sati na Trgu borca u Kolašinu na društvenim mrežama je zakazan protest podrške žrtvi napada turskog državljanina Milici Živković, zbog kvalifikovanja tužioca da je fizički napad na ženu prekršaj, kao i zbog propusta u radu policije, ali i rješenja sudije Suda za prekršaje Alije Beganovića koji ju je proglasio krivom, uputio joj opomenu i odredio da plati sudske i troškove sudskog tumača.

Zbog toga su roditelji i brojna udruženja prosvjetara, kao i njihov sindikat, zatražili da se ispita postupanje svih nadležnih i odgovornih u lancu testiranja i ocjenjivanja.

Povodom procjene ministra Miomira Vojinovića da poništi ocjene komisije koje je prethodno sam verifikovao kao predsjedavajući Državne komisije, da angažuje nove ocjenjivače i prihvati ocjene koje su

prepisivačima omogućile dobre pozicije za upis na fakultete, održan je i veliki protest ispred Ministarstva prosvjete. Tada je čak zatraženo od Univerziteta Crne Gore da spriječi upise na fakultete ovih kandidata a kojih je preko 500. UCG za to nije imalo zakonske mogućnosti, jer je Ministarstvo prosvjete verifikovalo ocjene. Ipak, UCG je napravio određene korake u smislu zaštite od upisa ovakvih kandidata, pa je pokrenuo niz konsultacija i najavio da će se najvjerovatnije vratiti prijemni ispiti na fakultete, na što imaju po zakonu pravo.

Brojni školski kolektivi su se tada oglasili širom Crne Gore, koji su dali podršku prvobit-

noj komisiji koja je ocjenjivala testove i prepisivačima dala nule. Prosvjetari su isticali kako su im kolege dikskreditovane na taj način, jer su dovedeni drugi, koji će postupiti po volji Ministarstva, a ne struke.

– Ako se sad ne završi galopirajuća degradacija nastavnika i njihovog truda da stvore zdrav obrazovni sistem, čije rezultate treba da osjeti cjelokupno društvo, onda smo na ivici ponora – navedeno je u jednom od pisama podrške prvobitnim ocjenjivačima koje je došlo od nikšićkih škola.

Nastavničko vijeće iz podgoričke gimnazije saopštilo je da se ovaj sunovrat mora zaustaviti. Rekli su da postoji način da

se vrati povjerenje u poljuljani sistem vrijednosti. Za početak, prema njihovim riječima, dovoljno je u modu vratiti malo stida, mnogo strpljivog rada i razumijevanje da fotelja nije ležaljka u službi demonstracije moći, već odgovornost koja zahtijeva rezultate.

Na maturskom ispitu iz maternjeg jezika dekretom je izmijenjeno preko 500 ocjena. Prilikom uvida u testove, nezadovojni đaci i roditelji su organizovali protest u prostorijama Ispitnog centra, skandirali ocjenjivačima da su lopovi, miševi, da treba da izađu napolje. Oni su sjedjeli zaključani u podrumskim prostorijama i čekali su policiju.

Zapošljeni u komunalnim preduzećima juče protestovali ispred Vlade, traže potpisivanje GKU do 15. septembra

Najavili štrajk ukoliko im ne povećaju plate

PODGORICA - Zapošljeni u komunalnim preduzećima organizovaće generalni štrajk u cijeloj Crnoj Gori ukoliko do 15. septembra ne bude potpisan novi granski kolektivni ugovor i ako im se ne povećaju koeficijenti, kazali su juče tokom protesta ispred Vlade.

bra, organizovaćemo generalni štrajk u cijeloj Crnoj Gori - poručio je Branislav Plamenac, predsjednik Sindikata stambeno-komunalne privrede.

D. M.

- Ako ne bude odgovora do 15. septem-

On je kazao da za izmjenu Granskog kolektivnog ugovora imaju dozvolu Ministarstva ekologije i prostornog planiranja, ali kočnicu, kako je naveo, predstavlja resor finansija.

- Naši zapošljeni se finansiraju iz svojih prihoda, tako da naš kolektivni ugovor ne može uticati ni na budžet lokalne uprave, ni države – kazao je Plamenac. On je rekao da su išli u ministarstva, ali da nijesu uspjeli da potpišu granski kolektivni ugovor. Plamenac je istakao da su više puta upozoravali Vladu da će izaći na protest. R. D.

Vučić Filipović

Protest Prosvjetne zajednice i Udruženja Roditelji ispred Ministarstva, 16. juna 2023.

kriminalne radnje u godinu

naknadno testova jezika

stiranja, ali i sporno pretvaranje nula u visoke ocjene, istražiće SDT. Ovo nije jedini slučaj da tužilaštvo ispituje eksternu provjeru znanja. Ko je prije početka polumaturskog testiranja iz matematike ,,pustio“ testove u javnost 20. aprila i dalje nije utvrđeno. Polumatura je zbog toga odložena i đaci poslati kući. Za četiri mjeseca je taj predmet putovao od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, preko ODT Rožaje u koje je stiglo 22. aprila. Sat i po prije početka testiranja, Ispitni centar je obaviješten da su testovi procurili i školama je naloženo da odlože testiranje. Već tri mjeseca tužioci utvrđuju iz koje škole su potekle fotografije testova. Još početkom jula je na okruglom stolu koji je bio posvećen problemima u prosvjeti, pa između ostalog i ovom, Goran Jelovac ispred Ispitnog centra kazao da se za 24 sata može znati iz koje škole je procurio test iz matematike. Rekao je i da bi se za 24 sata moglo znati u kojoj školi je test ,,provaljen“, te da zna i u kojoj, ali da neće javno govoriti jer nema dokaze.

Ovo je prvi put da je ustanovljeno da se zadaci šire na ovakav način, odnosno da neka osoba iz školskog sistema može biti odgovorna.

Sindikat prosvjete saopštio detalje zbog čega organizuje štrajk upozorenja početkom školske godine

Budžet da ne bude samo za zarade, nužna nova reforma

PODGORICA – Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović je prekjuče najavio da će školska godina početi štrajkom, a juče je pojasnio da će na taj način upozoriti Ministarstvo prosvjete na konstantno urušavanje sistema obrazovanja, degradaciju statusa prosvjetnih radnika, sve lošijih i složenijih uslova rada u ustanovama.

Prosvjetari kažu da Vlada mora uraditi sve što je u njenoj moći da povrati ugled obrazovnog sistema, a samim tim i dostojanstvo prosvjetnih radnika. Sindikat prosvjete traži od budućeg ministra prosvjete da hitno pristupi reformi obrazovanja, jer je postojeću reformu pregazilo vrijeme, a nije ni dala očekivane rezultate.

Traže da Vlada kroz zakonska i druga akta oslobodi zapošljavanje u prosvjeti od politike, tako što će vratiti kriterijume prilikom zapošljavanja, kako prosvjetnih i ostalih radnika, tako i direktora

Ministar prosvjete Miomir Vojinović razgovarao je sa roditeljima i obećao da će organizovati da se testovi - ponovo pregledaju. Komisija za ocjenjivanje je odbila da ispoštuje njegovu odluku, tvrdeći da to ne bi bio zakonit čin. Vlada je potom smijenila direktoricu Ispitnog centra, predsjednicu Upravnog odbora, raspuštila je to tijelo, a potom razriješila i glavnog ocjenjivača. Formirali su novu, spornu komisiju, koja je ponovo pregledala testove. Novi članovi komisije nijesu prošli obuku, ocjenjivali su testove u prostoriji koja nije pokrivena audio i video snimkom, što je sve mimo propisa... Kako je tekao proces samog te-

Dosadašnja prepisivanja su se uglavnom odnosila na učenike koji su koristili mobilne telefone i tokom samog testiranja slali zadatke i dobijali odgovore u grupama koje su brojale i oko 2.000 članova. Dosad javnost nije bila upoznata sa slučajem da test procuri sat vremena prije početka testiranja.

Ovu zloupotrebu je za Pobjedu komentarisala Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje, koja je kazala da onaj ko je zloupotrijebio položaj i objavio test iz matematike prije samog čina polaganja mora biti procesuiran i da odgovara za krivično djelo odavanje poslovne tajne.

Za to krivično djelo zaprijećena je kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora. Istakla je da se djelo može eventualno tretirati i kao namjera dogovaranja ishoda takmičenja za što je predviđena kazna do tri godine. j. martinoviĆ

- Sve moderne, tehnološki i finansijski razvijene države ulažu u obrazovanje, u kadrove, infrastrukturu, nastavne planove i programe, rade na modernizaciji obrazovnog sistema. Samo jako obrazovanje, koje će školovati sposobne i kvalitetne kadrove, može našoj državi donijeti prosperitet – saopštili su iz Sindikata.

Protiv uticaja

Politike

Traže da Vlada, kroz zakonska i druga akta, oslobodi zapošljavanje u prosvjeti od politike, tako što će vratiti kriterijume prilikom zapošljavanja, kako prosvjetnih i ostalih radnika, tako i direktora.

- Vlada mora pomoći Sindikatu prosvjete da kroz izmjene i dopune Krivičnog zakona prosvjetni radnici dobiju status službenog lica. Vlada mora osmisliti način da poziv prosvjetnog radnika kod mladih ljudi ponovo bude atraktivan i poželjan – sve manje mladih ljudi studira nastavničke fakultete, a među njima je sve manje najboljih srednjoškolaca. Nedostatak kadra u prosvjeti je sve izraženiji u čitavoj Crnoj Gori – naveli su oni. Ističu da budžet za prosvjetu mora prestati da bude socijalni – samo za plate i krpljenje rupa u infrastrukturi.

- Vlada mora naći novac i uložiti ga u izgradnju novih zgrada i obnavljanje postojećih, kao i uložiti u informatičku i ostalu infrastrukturu. Vlada mora naći načina da i dalje radi na uvećanju zarada prosvjetnih radnika. Plate nijesu jedini, ali jesu veoma važan faktor da bi prosvjetni radnici bili zadovoljni. Samo zadovoljan prosvjetni radnik može dati puni doprinos u učionici – istakli su iz Sindikata. Ministarstvo prosvjete i Sindikat mimoilaze se u tumačenju propisa prilikom organizova-

nja štrajka. Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da je pravo na štrajk zagarantovano Ustavom, ali da se mora obezbijediti minimum procesa rada. Sindikat prosvjete, međutim, smatra da su propisi zastarjeli, da treba da se promijene, ali nijesu uspjeli da se dogovore sa Ministarstvom. Propisi predviđaju da moraju da drže časove 45 minuta, što smatraju da onda nema prostora da se bilo kakva aktivnost nazove – štrajkom, kad moraju da rade. Ministarstvo, ipak, smatra da je pravna situacija u vezi sa štrajkom već regulisana Zakonom i Uredbom i da nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja. Predsjednik Sindikata mr Radomir Božović je za Pobjedu kazao da štrajk upozorenja može da traje najviše sat, a ovaj bi trebalo da traje 45 minuta i da se organizuje prvog ili drugog radnog dana.

Iz Ministarstva prosvjete odgovaraju da je pravo na štrajk zagarantovano Ustavom. Zakonom o štrajku, podsjećaju oni, predviđeno je da u određenim djelatnostima od javnog interesa, čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da ugrozi živote ljudi ili da nanese štetu velikih razmjera, pravo na štrajk zaposlenih može se ostvariti ako se ispune posebni uslovi predviđeni zakonom.

- Istim zakonom regulisano je da prosvjeta predstavlja djelatnost čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da nanese štetu velikih razmjera.

Iz tog razloga donesena je i Uredba o minimumu procesa rada i jačina njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja – navode oni. Božović je, međutim, ranije

komentarisao da ako nastavnici donesu odluku da žele da organizuju štrajk, mogu da obustave nastavu, da ne moraju da drže časove 45 minuta. Takav stav Sindikata proizašao je nakon neuspjelog pokušaja da se dogovore sa Ministarstvom prosvjete o donošenju akta kojim će da se definiše minimum procesa rada u slučaju štrajka. Godinama Sindikat ukazuje na problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine, a novi akt o minimumu procesa rada je trebalo da se donese šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno, govorio je Božović. Po starom aktu o minimumu procesa rada iz 2003. godine nastavnici, kako su komentarisali, u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, te mogu da ne drže samo dopunsku nastavu.

Formirali radnu gruPu, Pa odustali Sindikat prosvjete Crne Gore ranije je uputio dva dopisa Ministarstvu prosvjete u kojima je inicirao da se formira zajednička radna grupa koja bi imala zadatak da utvrdi akt o minimumu procesa rada. Nije bilo odgovora, pa su poslali i treći dopis, nakon čega su uslijedile konsultacije i načelno je dogovoreno da treba da se formira radna grupa, poručivao je Božović. Sindikat je potom formirao tročlani tim. Međutim, predsjednik Sindikata Božović kaže da od tada nijesu dobili pozitivan odgovor o formiranju radne grupe.

U javnosti su, navodi Božović, pročitali istupanje Ministarstva odakle je poručeno da je pravna situacija o štrajku već regulisana Zakonom i Uredbom i da tu nema potrebe da

se mijenjaju postojeća zakonska rješenja. Sindikat prosvjete je zato nedavno obavijestio Ministarstvo da će prosvjetari, kada procjene da ima potrebe za tim, organizovati štrajk, ne obazirući se na akt o minimumu procesa rada iz 2003. godine, koji, kako smatraju, nije više zakonit.

- Obavještavamo vas da će Sindikat u slučaju organizovanja štajka usljed nedostatka minimuma procesa rada primjenjivati pravila o štrajku kao da nije određen minimum procesa rada. Minimum procesa rada koji nije definisan pravilima ne može da postoji, a to znači da ga nema – naveo je Božović u dopisu koji je ranije poslao ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću

Konstatuje Sindikat da je po ovom pitanju Ministarstvo prosvjete jedino i isključivo odgovorno za nepostupanje i nedonošenje novog akta što je po Zakonu o štrajku bilo obavezno.

- Dovedeni smo u ćorsokak. Nijesmo mi krivi što se nije donio akt, mi smo inicirali da se donese. Poslodavac to ignoriše, ne može da se ponaša ovako, jer krši zakon. Druga strana, Ministarstvo prosvjete kaže da ih je baš briga – rekao je Božović Pobjedi. Dodaje da Sindikat nije retrogradna struja, da je njegov zadatak da štiti prava prosvjetara, te da će u slučaju nužde biti primorani da obustave nastavu.

- Nije došlo do dogovora sa Ministarstvom prosvjete –zaključuje Božović. Prošle godine su nastavnici u više navrata tražili da štrajkuju zato što su bili nezadovoljni iznosima plata. n. Đ.

Radomir Božović

m. babović

d. malidžan

Dvije intervencije spasilaca na moru kod Budve

Starac se utopio, žena spašena

BUDVA – Ispod Hotela ,,Park“ prekjuče se utopio devedesetogodišnji muškarac iz Berana. Istog dana, nedaleko od mjesta gdje je stradao Beranac, spašavajući ženu iz Rožaja od davljenja na Slovenskoj plaži, ispod ,,La Boke“, spasioci su brzom intervencijom uspjeli da spriječe tragičan ishod, prenosi RTV Budva.

Spasilac Jovan Vuković uspio je da hitnom reakcijom i uz pomoć kolega spasi če-

trdeset jednogodišnju turistkinju.

Rukovodilac jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Budvi Mitar Radulović potvrdio je za RTV Budva ove informacije. On je kazao da je spašena žena prošla bez posljedica, dok su kod čovjeka, nažalost, konstatovali smrt.

Ivan Terzić , koordinator spasilaštva na vodi, istakao je nedavno gostujući u ,,Jutrom iz Budve“, da je u slučajevima davljenja važno ne paničiti i pozvati pomoć.

Ruskoj državljanki produžen pritvor zbog podvođenja djevojaka iz Rusije

Uhapšena braća sa Žabljaka Crnojevića zbog nasilničkog

- Ono što je jako često i što sam spoznao tokom karijere jeste da poziv za pomoć često kasni, jer ljudi misle da se mogu spasiti iz određene situacije, pa obično zovu pomoć kada situacija izmakne kontroli, a nerijetko i neko ko je u blizini zove pomoć. Ipak, najveći je problem što poziv često izostane ili kasni, stoga ovim putem apelujem na sve koji su u opasnosti da ne oklijevaju, ne paniče i odmah zovu pomoć - saopštio je Terzić. C. H.

Ruskinja u svojoj odbrani nije sporila da je N. K. boravila u njenoj kući tvrdeći da je ona bila kćerka njene prijateljice i da je izdržavala.

Optužena je u istrazi kazala i da je kod nje povremeno dolazila izvjesna A. K. koja je obavljala usluge masera, kao i njena drugarica iz djetinjstva Olga F, koja je čistila i obavljala molerske poslove u njenom objektu.

PODGORICA – Ruska

državljanka Svetlana Babačić ostaće u spuškom Istražnom zatvoru do dalje odluke suda, zbog optužbi da je sa još dvije osobe u Budvi podvodila i vrbovala za prostituciju djevojke koje su uglavnom dolazile iz Rusije, koristeći njihove teške životne prilike U optužnici je navedeno da je Babačić od 15. decembra 2021. do 13. aprila prošle godine u Budvi, zloupotrebom odnosa zavisnosti i teških prilika, vrbovala i predavala drugim licima oštećene K. N, K. A. i F. O. u cilju prostitucije, dok su joj crnogorski državljani, okrivljeni Đ. S. i M. B. umišljajno pomagali u izvršenju

Prekršajna prijava protiv jedne osobe

Oduzeta

marihuana

BIJELO POLJE - Interventna jedinica je, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Bijelom Polju, pretresla kuću koju koristi O. V. u mjestu Rogojevići. -Prilikom pretresa prostorija koje koristi M. M. (25), sin O.V, pronađena je manja količina biljne materije zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, saopšteno je iz Uprave policije.

Protiv M. M. će biti podnijeta prekršajna prijava zbog zloupotrebe droge. C. H.

Motornim šegama sjekirama demolirali lokal i napali tri

Braća Igor i Ratko Dragojević posvađali su se sa Podgoričaninom Igorom Buškovićem i fizički nasrnuli na njega ispred kafane vlasnika Veska Pejovića

krivičnog djela i koristili usluge.

Kako se navodi u tužilačkim spisima, Babačić je djevojke po dolasku u Crnu Goru vrbovala radi prostitucije, koristila njihove teške materijalne prilike i nemogućnost zaposlenja, a u odnosu na oštećenu K. N. i odnos zavisnosti, s obzirom na to da je ta djevojka bila bez sredstava za život. Babačić joj je dozvolila da boravi u njenoj kući a zauzvrat više puta za novac ugovarala njene usluge sa većim brojem lica, među kojima je identifikovano četvoro, kao i okrivljeni M. B. i Đ. S. Babačić je u istrazi tvrdila da se bavila intimnom njegom i kozmetičkim uslugama.

Babačić je pred tužiocem ispričala da je često ugovarala zajednička druženja, kao i usluge masaže, te da je A.K. davala 10 eura dnevno za korišćenje njenog objekta.

Navela je i da je ona pružala kozmetičke usluge, kao i depilaciju intimnog dijela tijela, muškarcima, te masiranje prostate.

Sa druge strane, njena odbrana opovrgnuta je iskazima K.

N, K. A. i F. O. i zasad identifikovanih korisnika njihovih usluga, kao i sadržinom komunikacija prikupljenih primjenom mjera tajnog nadzora. Okrivljena Babačić pred tužiocem nije sporila da je u svojoj kući organizovala upoznavanje i druženje muškaraca iz Crne Gore i žena uglavnom iz Rusije radi braka, ali ne i radi pružanja seksualnih usluga.

B. R.

Krivične prijave protiv dvije osobe iz Kotora Pustili psa na komunalnu inspektorku

PODGORICA – Igor Dragojević (34) i Ratko Dragojević (49) sa Žabljaka Crnojevića uhapšeni su nakon što su 16. avgusta napali tri osobe i demolirali lokal u Dodošima, oštetili plovilo i dva automobila vlasnika Veska Pejovića sa kojim, kako je rekao, nijesu bili u sukobu.

Osumnjičenoj braći se na teret stavlja nasilničko ponašanje. Kako nam je nezvanično saopšteno iz policije, motiv napada se utvrđuje.

Braća Dragojević su se posvađala sa Podgoričanom Igorom Buškovićem (47) i fizički nasrnuli na njega ispred kafane vlasnika Veska Pejovića Sve se dogodilo oko 16 sati kada je u lokalu bilo gostiju.

Vlasnik lokala kazao je za Pobjedu da ne poznaje osumnjičene, kao ni da mu motiv ovakvog ponašanja osumnjičenih nije poznat.

KOtOR - Protiv dvije osobe iz Kotora podnijete su prijave zbog sumnje da su izvšili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti na štetu službenice Komunalne inspekcije Kotor, saopšteno je iz policije.

Naime, sumnja se da su K. M. i A. S. 26. jula oko 14.15 časova u mjestu Kavač, na katastarskim parcelama koje su u njihovom vlasništvu, izazvali opasnost za život i tijelo oštećene koja je vršila poslove iz nadležnosti Komunalne inspekcije.

Oni su na pomenutim parcelama držali neobezbijeđenog opasnog psa koji je pomenutog dana napao oštećenu kojom prilikom je zadobila povrede. C. H.

Kada je vidio da je došlo do sukoba, Pejović je pokušao da prekine tuču braće Dragojević i Buškovića, ali su napadači nasrnuli na njega i njegovog sina.

Nakon toga, Dragojevići su otišli iz lokala i vratili se sa motornim testerama, demo-

lirali kafanu Pejovića, nasrnuli na njegovog sina, slomili vanbrodski motor na gliseru, oštetili auta ,,BMW“ i ,,reno klio“ koji su bili na parkingu i udaljili se u nepoznatom pravcu.

Na fotografijama i snimku u koji je Pobjeda imala uvid vi-

Uhapšen Podgoričanin zbog preprodaje droge i napada

Jednog

PODGORICA – N. V. (29)

je uhapšen u četvrtak jer je dan ranije uhvaćen u prodaji narkotika državljaninu Turske K. O. F. (27) nakon čega je prilikom kontrole napao policajca i pobjegao, saopšteno je iz Uprave policije.

-Policijski službenici su 16. avgusta oko 11 sati u Ulici Branka Deletića uočili dvije osobe kako sjede u automobilu (,,audi“) barskih registarskih ozna-

ka. Kada su radi kontrole prišli vozilu iz automobila je izašao državljanin Turske K. O. F. je policajcima predao manje pakovanje sa bijelom materijom za koju se sumnja da je kokain, pakovanje sa materijom za koju se sumnja da je marihuana, kao i ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem marihuane, takozvani džoint – precizirali su iz policije.

Kada su policajaci prišli N. V. koji se nalazio na mjestu vozača da ga prekontrolišu, on

Polomljene sanitarije, motor...

nasilničkog ponašanja u Dodošima

šegama i demolirali tri osobe

Milorad Dodik, uprkos brojnim upozorenjima međunarodne zajednice, potpisao Ukaz o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika entiteta RS

BANJA LUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, čime je kleveta u tom BiH entitetu od juče ponovo počela da se tretira kao krivično djelo.

Izmjene Krivičnog zakonika Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 20. jula ove godine.

Zakonske izmjene i Dodikov ukaz juče su objavljeni i u Službenom glasniku RS, čime je kleveta ponovo postala krivično djelo u tom entitetu.

Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS usvojene su uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da je to udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure.

U zajedničkom saopštenju krajem jula ove godine, međunarodne institucije su, između ostalog, poručile da je kriminalizacija klevete protivna međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, da nije u skladu sa evropskim putem te zemlje, niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Bosna i Hercegovina je inače prva država Zapadnog Balkana koja je dekriminalizovala klevetu još 2002. godine odlukom tadašnjeg visokog pred-

Klevetu od sada tretiraju kao krivično djelo

stavnika međunarodne zajednice Pedija Ešdauna U tekstu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kleveta je označena kao iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura. Veće novčane kazne propisane su u situacijama kada

Dan nakon što je izjavio da ne žali zbog neoglašavanja sirena za uzbunu

di se da je pričinjena velika materijalna šteta. Osim štete u lokalu, osumnjičeni su polomili stakla na dva vozila i oštetili ih sjekirom. Napad na imovinu Pejovića trajao je duže što ukazuje da su osumnjičeni bili odlučni u namjeri da u potpunosti onesposobe rad lokala i pričine što veću štetu. Na snimcima se vide polomljene sanitarije,

napada na službeno lice

uništeni stolovi, stolice, frižider, aparat za kafu, hidrofor… Cetinjska policija je izuzela fotografije i snimke koji će biti ključni dokaz u istrazi. Motiv napada se utvrđuje.

Osnovna državna tužiteljka Sanja Radunović sa Cetinja naložila je da se privedu osumnjičeni i da se od njih prikupe informacije, kao i izjave od svjedoka. A. R.

udario, drugom preko noge

je zadao udarac policijskom službeniku u predjelu desne podlaktice, stavio vozilo u pogon i pobjegao, pri tome prelazeći pneumatikom drugom policijskom službeniku preko noge.

Dan kasnije, u četvrtak, policija je u 11.30 časova locirala N. V. u Studentskoj ulici i prilikom kontrole kod njega pronašla dva manja pakovanja marihuane. -Vozilo je obezbijeđeno, zapečaćeno, fotoelaborisano i

dislocirano na parking prostor Odjeljenja bezbjednosti Podgorica gdje je po naredbi Višeg suda izvršen pretres. Osim toga, sa vozila su izuzeti i tragovi – kazali su iz policije. Po nalogu postupajućeg tužioca, N. V. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. C. H.

se kleveta iznese u medijima, na društvenim mrežama ili javnom skupu. Povodom stupanja na snagu tog zakona reagovali su juče iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu poručujući kako osuđuju kriminalizaciju klevete koja je, kako su rekli, direktan napad na slobodu štampe i izražavanja.

Šef hitne službe na Havajima podnio ostavku

Gradonačelnik Ričard Bisen prihvatio je ostavku Hermana Andaje, koja je odmah stupila na snagu, a kao razlog za povlačenje Andaja naveo je zdravstvene razloge. Odluka da se sirene ne oglase, uz nedostatak vode zbog čega vatrogasci nijesu mogli da gase vatru i zakrčenje puta za evakuaciju, izazvala je oštre kritike stanovnika ostrva.

Iz američke ambasade su, takođe, kako prenosi RSE, ocijenili da to ugrožava sposobnost novinara da prenose istinu i pravo građana da kritikuju vladine zvaničnike sa kojima se ne slažu. - Represivne vlade često koriste zakone o kleveti da ućutkaju novinare pokretanjem trivijalnih i skupih tužbi koje imaju za cilj da odvedu novinare u bankrot ili ih natjeraju na samocenzuru – navodi se u reakciji američke ambasade. Sjedinjene Države vjeruju i da je pristup tačnim i kredibilnim informacijama javno dobro koje pomaže ljudima da razumiju postupke svojih vlada i drže ih odgovornima za njihove odluke.

- Društva bez ove zaštite, kojima nedostaje ovakav vid odgovornosti, podložna su interesima korumpiranih zvaničnika i drugim nevoljama od kojih samo malobrojni imaju korist na štetu mnogih – zaključili su iz ambasade SAD.

Advokati zahtijevaju odgađanje suđenja bivšem američkom predsjedniku Predlažu da proces protiv Trampa počne tek 2026.

VAŠINGTON – Advokati

Donalda Trampa zahtijevali su od federalnog sudije u Vašingtonu da suđenje bivšem američkom predsjedniku, po optužbi za pokušaj poništenja poraza na predsjedničkim izborima 2020. godine, što je dovelo do nereda i upada u Kapitol, odgodi za april 2026. godine.

HONOLULU - Direktor Agencije za upravljanje vanrednim situacijama havajskog ostrva Maui Herman Andaja podnio je juče ostavku na tu funkciju i to svega dan nakon što je rekao kako nije zažalio što nije oglasio sirene kojima je lokalno stanovništvo

trebalo da bude upozoreno na požar koji je zahvatio to ostrvo i popularno turističko ljetovalište Lahajnu pretvorio u pepeo. Zbog neoglašavanja sirena mnogi na Mauiju nijesu uspjeli da se evakuišu na vrijeme. U požaru je nastradalo najmanje 111 ljudi.

- S obzirom na težinu krize sa kojom se suočavamo, moj tim i ja postavićemo nekoga na ovu ključnu poziciju što je prije moguće – naveo je Bisen u saopštenju. Andaja je u četvrtak izjavio da je odluka da se ne aktiviraju sirene donijeta iz straha da ljudi ne krenu ka unutrašnjosti ili prema planini, jer bi tako, kako je rekao, otišli u vatru. Havajske vlasti inače tvrde da raspolažu sa najvećim sistemom sirena za uzbunu na otvorenom u svijetu.

Trampovi branioci predlažu da suđenje bude održano nakon predsjedničkih izbora u novembru iduće godine. Tramp inače prednjači u anketama Republikanske stranke za predsjedničku nominaciju i za sada je najozbiljniji kandidat te partije za izbornu trku. - Javni interes je u pravdi i pravičnom suđenju, a ne u žurbi u donošenju presude - naveli su Trampovi advokati u zahtjevu za odgađanje suđenja, a prenio Rojters.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Milorad Dodik

Najmanje 111 ljudi nastradalo u požaru

Ogromna šteta u lokalu

Zajednica lokalnih samouprava traži dopunu Zakona o porezu na nepokretnosti

Tvrde da advokati i nesavjesni obveznici prazne opštinske kase

PODGORICA – Zajednica

opština podnijela inicijativu za dopunu Zakona o porezu na nepokretnosti kojom predlažu da se vlasnici nepokretnosti u Crnoj Gori obavežu da plate troškove poreskog postupka ako su propustili da u roku podnesu poresku prijavu za porez na nepokretnosti ili da izvrše druge zakonske obaveze, čime su direktno doprinijeli pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju u rješenju na koje su se žalili.

Iz te asocijacije lokalnih samouprava navode kako je to jedini način na koji se može zaštiti javni interes, a novac opština, koji bi se isplatio advokatima na ime troškova postupka, usmjeriti za namjene koje su u interesu građana.

OBRAZLOŽENJE

U obrazloženju inicijative generalna sekretarka Zajednice Mišela Manojlović navodi da je devet opština isplatilo preko dva miliona eura grupi advokata i advokatskih kancelarija za troškove postupka oporezivanja nepokretnosti.

– To je podatak koji izaziva ozbiljnu zabrinutost. Apsurdno je to što ove troškove uzrokuju upravo oni poreski obveznici koji ne podnesu poresku prijavu ili ne obavijeste organ o promjenama koje utiču na oporezivanje, a zatim,

Devet opština isplatilo je više od dva miliona eura advokatima za troškove postupka oporezivanja nepokretnosti. Troškove uzrokuju obveznici koji ne podnesu poresku prijavu ili ne obavijeste organ o promjenama koje utiču na oporezivanje, a zatim, preko advokata, izjavljuju žalbe zbog grešaka u rješenju koje su upravo zato nastale – objasnili su iz Zajednice opština

stiraju opštinske budžete. – Tom problemu na put se može stati samo zakonom kojim će se propisati da troškovi postupka oporezivanja nepokretnosti padaju na teret poreskog obveznika – kategorična je Manojlović.

ZASTUPANJE

Kolašin: Ove godine dodijeljena samo priznanja mladima

Nije bilo prijedloga za

Zahvalnicu, Plaketu i Počasnog građanina!

KOLAŠIN – Opštinska nagrada za najboljeg studenta završne godine pripala je Marini Šuković. Katarina Peković je dobitnica nagrade za najboljeg učenika završnih razreda srednje škole, a Helena Vuković za najboljeg učenika završnih razreda osnovne škole. Najbolji mladi sportista je Ljubica Vlahović Za ove nagrade podneseno je šest prijedloga od kojih je žiri prihvatio četiri dok su dva

prijedloga bila nekompletna. Kako nam je potvrdio predsjednik žirija za dodjelu opštinskih nagrada Ivan Grdinić nije bilo prijedloga za ostale nagrade za koje je raspisan javni poziv – Zahvalnica Opštine, Plaketa Opštine i Počasni građanin Kolašina. Nagrade će biti uručene na svečanoj sjednici Skupštine opštine koja će se povodom Dana grada održati 28. avgusta. Dr. D.

Bar: Opština obezbijedila besplatan boravak

Ne dovodimo u pitanje pravo poreskog obveznika na žalbu i zastupanje od strane kvalifikovanog punomoćnika, ali se zakonom mora zabraniti da iz neprava crpi pravo – objašnjava Manojlović

preko advokata, izjavljuju žalbe zbog grešaka u rješenju koje su upravo zato i nastale. Ovu priliku, naravno, koriste da traže troškove postupka, kojih uopšte ne bi ni bilo da žalbu podnesu sami, bez angažovanja advokata – kazala je Manojlović.

Nepouzdani podaci

Mišela Manojlović kaže da su podaci iz javnih registara i evidencija koji se, pored poreske prijave, koriste za utvrđivanje poreza, vrlo često nepouzdani ili ih uopšte nema, a da, u roku propisanom za donošenje rješenja (do 30. aprila tekuće godine), poreski

organ ne može obezbijediti učešće stranke koja bi dala tačne podatke. Sa druge strane, propisi vezani za ispravku podataka iz javnih registara su takvi da će im svako pristupiti samo ako ima lični interes, pošto ispravke koštaju i vremena i novca.

Ona je navela i da je uključivanje određenih advokata i advokatskih kancelarija u postupke oporezivanja nepokretnosti pojava novijeg datuma koja je na površinu izbacila svu ranjivost pravnog sistema i to upravo po pitanju troškova postupka koji deva-

– Tako se, zapravo, tek u žalbi iznosi i dokazuje drugačije činjenično stanje na osnovu koga poreski organ mora umanjiti prvobitno utvrđeni iznos, što je osnov za naplatu troškova postupka po advokatskoj tarifi, čak i kada je razlika u iznosu poreza zanemarljiva – pojašnjava Manojlović.

Ona ističe da Zajednica ne dovodi u pitanje pravo poreskog obveznika na žalbu i zastupanje od strane kvalifikovanog punomoćnika, ali se zakonom mora zabraniti da iz neprava crpi pravo, tj. da iz budžeta opštine naplati troškove postupka koje je skrivio nepodnošenjem poreske prijave.

– Za taj prekršaj je zaprijećena novčana kazna u maksimalnom iznosu od 2.000 eura za fizička lica i 20.000 eura za pravna. Govorimo o jednom od univerzalnih pravnih principa koji datira iz Rimskog prava i koji je svojevremeno Valtazar Bogišić formulisao tako da „niko svoje pravo koristiti ne može tek drugome na štetu ili dosadu“. Plaćanje troškova postupka počiniocima prekršaja zbog koga su ti troškovi i nastali svakako predstavlja i štetu i besmislicu – kaže ona. Zajednica je u inicijativi predložila i da se opseg tog zakona proširi na sve započete postupke oprezivanja, da bi se spriječila isplata troškova u aktuelnim postupcima protiv opština u kojima je veliki broj poreskih obveznika, takođe preko advokata, tražio izmjenu konačnog ili pravosnažnog poreskog rješenja. C.G.

U Čanju će ljetovati 69 đaka iz Šavnika

BAR – Opština Bar obezbijedila je besplatno ljetovanje učenicima osnovnih i srednjih škola iz Šavnika. Grupa od 69 učenika, u pratnji tri učitelja i nastavnika, boraviće krajem avgusta u Čanju.

Kako navode iz lokalne uprave, pored toga, tokom njihove posjete Baru moći će da se upoznaju sa prirodnim i kulturno-istorijskim znamenitostima grada.

– Imaće priliku da nauče nešto više o bogatoj barskoj tra-

diciji i brojnim potencijalima. Barska lokalna uprava već treću godinu zaredom tokom ljetnjeg raspusta obezbjeđuje smještaj za djecu i mlade iz crnogorskih opština sa sjevera, sa težnjom da i njima učini dostupnim sve sadržaje koje imaju i njihovi vršnjaci sa primorja i iz drugih gradova. Osim toga, ovim se stvaraju uslovi i za unapređenje međuopštinske saradnje u oblastima od posebnog značaja za građane – navode u saopštenju. I. R.

Izmijenjen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji lokalne uprave

Kolašin može da ima svog

glavnog gradskog arhitektu

KOLAŠIN – Izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji lokalne uprave predviđeno je radno mjesto – glavni gradski arhitekta. Precizirano je da kandidat za

glavnog gradskog arhitektu ima deset godina radnog iskustva u oblasti urbanizma i arhitekture. U opisu posla mu je, pored ostalog, da daje saglasnosti za idejna rješenja zgrada, trga i ostalih javnih prosto-

ra u naseljima. Usaglašavaće idejna rješenja sa urbanističkim projektom i davati saglasnost na spoljni izgled privremenih objekata. Njegov posao biće i zaštita autentičnosti prostora i identiteta naselja. Radi-

će na projektnim zadacima za urbanističke projekte, odlučivaće o saglasnosti za idejna rješenja po zahtjevu investitora, kao i saglasnostima prema glavnom državnom arhitekti. Sada te poslove obavlja glavni gradski arhitekta Podgorice na osnovu ugovora koji su potpisali tadašnji predsjednici Glavnog grada i Kolašina –Ivan Vuković i Milosav Bulatović Dr. D.

Mišela Manojlović

Za dva doma

po 5.000 eura

BIJELO POLJE – NLB

banka donirala je po 5.000 eura domovima za stare u Bijelom Polju i Risnu.

Prilikom uručivanja donacije direktor filijale u Bijelom Polju Nedžad Ćeman kazao

je da su kao društveno odgovorna kompanija fokus stavili na najstarije građane. - Želja zaposlenih u NLB banci je da kreiraju održivu budućnost za sadašnje i generacije koje dolaze pa je u tom cilju banka opredijelila 1,35 miliona eura donacija za sva tržišta u matičnom regionu gdje posluje. U Crnoj Gori 11 organizacija zajedno dobiće 100.000 eura. Na početku ove velike humane akcije finansijska sredstva će prvo stići u ustanove koje se brinu o starijim osobama - domovima u Bijelom Polju i Risnu – rekao je Ćeman. C. G.

10.000

CETINJE – Prijestonica je raspisala javni poziv za raspodjelu sredstava iz budžeta opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu. Rok za prijavu ističe 8. septembra. Javni poziv upućen je preduzetnicama i privrednim društvima u kojima je žena nosilac biznisa – osnivač, jedan od osnivača ili izvršni direktor. Sredstva se raspodjeljuju na sufinansiranje programa i planova kojima se: podstiče ekonomski razvoj, razvoj poljoprivrede, turizma, zanatstva, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala i tradicije i očuvanju životne sredine i održivog razvoja. Maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za biznis plan ne može iznositi više od 10 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Prijestonice. I. R.

ROŽAJE: Elaborat o uticaju projekta Ski centar ,,Hajla“ na životnu sredinu

Usljed izgradnje ski staza veća opasnost od erozije

Predviđena je izgradnja devet skijaških staza različitih oznaka i težina, ukupne dužine 9,2 kilometra. Na prostoru staza biće uklonjena šumska vegetacija koja štiti zemljište od erozije pa je nakon okončanja radova neophodno rehabilitovati zemljište, kako bi se erozioni procesi sveli na najmanju moguću mjeru – navedeno je u dokumentu

ROŽAJE – U ski centru ,,Hajla“ u Rožajama (Dacići) biće izgrađeno devet skijaških staza različitih oznaka i težina, ukupne dužine 9,2 kilometra. Pet staza su lake, dvije srednje teške, a dvije teške. Dužina se kreće od 122 do 3.032 metra. Planirano je da za organizaciju rada i njihovo održavanje bude zaposleno deset radnika.

To je navedeno u zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu koji je Uprava za kapitalne projekte podnijela Opštini Rožaje.

UTICAJ NA PRIRODU

Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje izdao je u novembru 2021. godine urbanističko-tehničke uslove za projekat izgradnje ski centra, pa se u dokumentu konstatuje da se uklapa u predviđeni prostor i neće imati uticaj na namjenu i korišćenje površina. Kada je riječ o uticaju na ži-

votnu sredinu, navodi se da će u fazi izgradnje ski staza doći će do smanjenja šumske mase, a da se u fazi eksploatacije projekta neće koristiti biodiverzitet.

Pet staza su lake, dvije srednje teške, a dvije teške. Njihova dužina se kreće od 122 do 3.032 metra

– Izgradnja ski centara utiče na ključne elemente ekosistema, prije svega na zemljište. Šumski kompleksi predstavljaju svojevrstan štit od uticaja vjetra, erozionih procesa, služe za očuvanje vodnog režima itd. Postavljanje ski staza u šumama stvara povoljne uslove za ubrzanje vjetrova i njihov pravac duvanja, tako da i same šume

mogu biti predmet degradacije, naročito na rubnim djelovima oko formiranih ski staza. Narušen sklop usljed prosijecanja ski staza, takođe, često uzrokuje snjegolome, naročito u četinarskim šumama. Iz tih razloga je veoma važno procijeniti moguće uticaje projekta na ekosistem šuma na prostoru zahvata i primijeniti adekvatne mjere koje će te rizike preduprijediti i svesti na najmanju moguću mjeru – navedeno je u dokumentu koji je uradio Liming projekt d.o.o. Podgorica.

Konstatuje se da će sječu tabala sprovesti na osnovu odobrenja Uprave za šume, a doznaku će izvršiti stručna lica. U okviru mjera zaštite predviđa se čišćenje zemljišta od panjeva i uklanjanje sloja šumske stelje, što znači i privremeni ili trajni gubitak šumskog zemljišta u produkcijskom smislu. – Svi panjevi ostaju na lokaciji, odnosno, ugrađuju se u trup staze sa obrnutim korijenom kako bi se spriječila erozija. Ovaj negativan uticaj treba biti kompenzovan po-

dizanjem novih šuma na širem prostoru na lokacijama pogodnim za pošumljavanje. Problem može predstavljati erozija na prostoru ski staza, jer će biti uklonjena šumska vegetacija koja štiti zemljište od erozije, odnosno, travnata i žbunasta vegetacija. To znači da je nakon izgradnje ski staza neophodno obaviti rehabilitaciju zemljišta ustanovljavanjem travnate vegetacije, kako bi erozioni procesi bili limitirani na najmanju moguću mjeru – preporučeno je u dokumentu.

KAPITALNI PROJEKAT

Prema najavama, u ski centar ,,Hajla“, koji se gradi na planinama Hajla i Štedim, biće uloženo oko 20 miliona eura, a projekat koji će od Rožaja napraviti novi centar zimskog turizma podrazumijeva, osim staza, izgradnju žičare, ugostiteljskog objekta.

Gradnja žičare počela je 2020. godine. U međuvremenu je izgrađen pristupni put od Rožaja do lokaliteta Štedim (u dužini od 7,2 kilometra), na kojem će se nalaziti bazna stanica, te most u mjestu Kaluđerski Laz. Krajem 2022. godine, Uprava za kapitalne projekte rapisala je tender za projektovanje i izgradnju skijaških staza u dužini od devet kilometara. Posao je vrijedan više od tri miliona eura. Tada je objavljen i poziv za elektroenergetsko napajanje budućeg ski centra, čija je vrijednost bila oko 5,8 miliona eura sa PDV-om. Taj tender ponovljen je u maju. Uprava je krajem juna objavila i javni, tj. za regionalni put Daciće – Kaluđerski Laz – Štedim vrijedan skoro 900.000 eura. D.Š.

Turistički poslenici iz Gusinja pozvali nadležne da sjutra zajedno razgovaraju o infrastrukturnim problemima u tom gradu

Gdje nema puteva, struje i interneta ni turista neće biti

GUSINJE – Gusinje obiluje prirodnim ljepotama, turistički poslenici trude se da gostima pruže kvalitetnu uslugu, ali postoje brojni problemi koje ne mogu sami da riješe jer su u nadležnosti Opštine i države. Kako bi otvoreno razgovarali o njima, inicirali su za 20. avgust sastanak.

Jedan od organizatora sastanka (održaće se u restoranu „Mountainview Resort“) je Gjovalin Nikči – Cilj sastanka je da otvoreno razgovaramo o problemima sa kojima se součavamo

svakodnevno, kao i o odnosima koje imamo sa lokalnom i centralnom vlasti, turističkom organizacijom, organizacijom nacionalnih parkova itd – kaže Nikči.

On se prije godinu i po iz Sjedinjenih Američkih Država vratio u Gusinje i posvetio se turizmu. Ima dva apartmana – ,,Demos Place“ u selu Dolja i ,,Casa Illyria“ u selu Dragije. Posjeta je dobra, u Gusinje dolaze planinari, alpinisti, bajkeri, ljubitelji autentične kulture, domaće kuhinje, ekstremnih doživljaja ali i oni kojima prijaju mir i tišina. Svi se vraćaju zadovoljni, ali…

– Infrastruktura u Gusinju je loša. Kad to kažem, mislim na loše puteve, na snabdijevanje električnom energijom i dostupnost interneta. Naši gosti ovdje dolaze prevashodno zbog prirodnih ljepota, ali im moramo obezbijediti elementarne uslove kao što su putevi, voda, struja, internet… To je u 21. vijeku minimum uslova koji im moramo ponuditi, a na vlastima je da rade na njihovom stvaranju – kaže Nikči.

Jedan od problema na koji će ukazati jeste cjenovna politika

JP Nacionalni parkovi.

– Ulaznica u Nacionalni park „Prokletije“ košta tri eura. Kad

mi dođu prijatelji, ako želim da ih povedem u restoran koji se nalazi na Grebaji, svaki put moraju da plate ulaznicu tri eura. Dalje, godišnja ulaznica ne može se kupiti u našem gradu, a bilo bi logično da na istom mjestu gdje se kupuje dnevna može da se kupi i godišnja – navodi neke od probema Nikči.

On u ime turističkih poslenika Gusinja poziva predstavnike lokalnih i državnih vlasti da im se u nedjelju pridruže i da otvoreno razgovaraju o problemima kako bi ponudu Gusinja podigli na viši nivo. D. Š.

RADOVI POČELI 2020: Izgradnja žičare na Hajli

Uprava javnih radova

B IJELO P OLJE: Donacija NLB banke

Festival gudača od 21. do 27. avgusta u Perastu, najavljeni brojni programi

Pet koncerata sa eminentnim izvođačima

de generacije, kako bismo bili u saglasju sa onim što su preci u ovom gradu radili – kazala je Dulović za Radio Kotor. I ove godine, prema njenim riječima, program Festivala gudača će biti bogat i interesantan.

Poznati crnogorski i bosanskohercegovački književnik Marko

Istrajan borac protiv fašizma i nacionalizma

KOTOR – Festival gudača

„Perast 2023“, biće održan od 21. do 27. avgusta, a ove godine obuhvatiće bogat koncertni program: radionice za violinu, violu, violončelo, kontrabas, kamernu muziku i orkestar, kao i prateće sadržaje.

To je, gostujući u jutarnjem magazinu „Grad“ Radio Kotora, kazala umjetnička direktorica Festivala Marina Dulović

Kako je podsjetila, ovogodišnju kulturnu misiju započeli su donatorskim koncertom mlade crnogorske pijanistkinje Vladane Perović, u Crkvi Sv. Nikole, a glavni cilj Festivala je podrška mladim muzičarima u njihovoj afirmaciji. - Koncert je održan 14. avgusta uoči praznika Velike Gospe. Prvi put u ovoj crkvi našao se polukoncertni klavir marke „Jamaha“. Naša želja i ideja je da klavir, uz pomoć donacija i sponzorstva, ostane u Perastu, pa smo zato i pokrenuli ovu akciju. Za sada imamo podršku velikog broja ljudi koji razumiju kulturu, a cilj nam je da kultura ne napusti Perast, već da uradimo nešto za mla-

- Prijavljeno je 35 polaznika masterklas radionica iz 10 zemalja. Na pet koncerata predstaviće se eminentni umjetnici i polaznici masterklas radionica. Prvog dana Festivala, 21. avgusta u Crkvi Sv. Duha u Kotoru, nastupiće kontrabasista i vođa kontrabasa Crnogorskog simfonijskog orkestra Zoran Zakrajšek, te pijanista i profesor Muzičke akademije Bojan Martinović. U saradnji sa hotelom „Heritage Grand Perast“, na terasi pred Crkvom Sv. Marka u Perastu, 23. avgusta predstaviće se poznati violinista Robert Lakatoš, u pratnji Assem kamernog orkestra. Narednog dana 24. avgusta u Crkvi Sv. Nikole u Perastu koncert će održati violončelista iz Bugarske, Atanas Krastev, dok su preostala dva koncerta rezervisana za polaznike majstorskih radionica gdje će talentovani muzičari predstaviti svoja umijeća – rekla je Dulović.

PODGORICA - Književnik, književni kritičar, publicista i profesor Marko Vešović preminuo je u Sarajevu 17. avgusta u 78. godini. Bio je jedan od najvažnijih hroničara opsade u Sarajevu od 1992 do 1995. godine, najopsežniji teoretičar poetike Radovana Zogovića, kritičar društveno-političkih previranja na prostorima bivše Jugoslavije i stvaralac koji je od bazičnih nježnosti i obzira pravio glamurozne književne fešte.

Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a stvaralački vijek i pedagoške domete je ostvario u Sarajevu, gdje je i penzionisan kao profesor na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za komparativnu književnost. Bio je i urednik u izdavačkoj kući „Veselin Masleša“ dugi niz godina.

HRONIČAR

hu za svoju djecu, čije plačeve ni Bog s nebesa ne bi mogao podijeliti na srpske, hrvatske i muslimanske - napisao je svojevremeno.

R. K.

Masterklas radionice će ove godine voditi profesori Miša Bereznicki (violina i viola), Vujadin Krivokapić (violina) i Zoran Zakrajšek (kontrabas). - Imaćemo i prateće sadržaje, edukativnu radionicu pod nazivom Doživljaj javnog nastupa koju će voditi NLP trenerica Iva Malešević, izložbu fotografija, ali i izlete i druženja – rekla je Dulović za Radio Kotor.

Arheolozi u Izraelu otkrili gradska vrata stara 5.500 godina

Datiraju iz ranog

bronzanog doba

PODGORICA - Arheolozi u južnom Izraelu otkrili su gradska vrata stara

5.500 godina, što ih čini najstarijim vratima do sada pronađenim u regiji. To je otkriće natjeralo stručnjake da preispitaju početak urbanizacije na tom području.

Prema Izraelskoj upravi za starine (IAA) vrata su otkrivena na mjestu iskopavanja Tell Erani tokom radova prije planirane instalacije vodovoda.

- Ovo je prvi put da su otkrivena tako velika vrata koja datiraju iz ranog bronzanog doba – rekla je voditeljica nalazišta Emili Bišof.

Izgradnja vrata vjerovatno je zahtijevala veliki napor, s kamenjem koje je dopremljeno izdaleka, a opeke od blata i zido-

vi tvrđave posebno su izrađeni.

- Ta (vrata) nije napravila jedna osoba ili nekolicina. Sistem utvrda je dokaz društvene organizacije koja predstavlja početak urbanizacije – naglasila je Bišof.

Do sada su stručnjaci pretpostavljali da je urbanizacija područja počela prije oko

5.200 godina, dakle 300 godina kasnije.

- Vjerovatno su svi prolaznici, trgovci ili neprijatelji koji su htjeli ući u grad morali proći kroz ova impresivna vrata. Vrata nijesu samo branila naselje, nego su i prenosila poruku da se ulazi u važno snažno naselje koje je politički, društveno i ekonomski dobro organizovano - rekao je Martin-David Pasternak, istraživač IAA. R. K.

Posebno važna knjiga u njegovom opusu je „Poljska konjica“ u kojoj se bavio granatiranjem Sarajeva. Ovu angažovanu poeziju je pisao na temelju svjedočenja brojnih žrtava opsade i u nju je unio svu svoju intimnu tugu, ali i tugu čovječanstva, a ne samo jednog naroda koji se malo prije toga nazivao bratskim.

- Postali smo braća po čekanju granata, po drhtanju pred eksplozijama, po utrobnom stra-

Njegova kratka pjesma u kojoj opisuje kako je pucnjava postala navika, poput kafe bez koje se ne može rastrijezniti, filozofija je o prilagođavanju i ukalupljavanju čovjeka, koja bi se mogla izučavati kao poseban predmet na univerzitetima u kontekstu i siromaštva i fašizma jednako.

Kao teoretičar i književni kritičar, majstorski je i s ljubavlju rasklopio poetski opus Radovana Zogovića do najsitnijih

detalja, upoređujući prve i konačne verzije njegovih pjesama. Raščlanio je Zogovićevu jezičku slagalicu, veličao njegovu metaforu, misao i tehnike, i na taj način ujedinio i svoju pjesničku prirodu sa svojim omiljenim pjesnikom. Doktorska studija pod nazivom „Jezik u poeziji Radovana Zogovića“ je najuspjeliji dijalog dva pjesnika, jednog tada već mrtvog, i drugog koji je bio živ do prije dva dana. Vešović je i sam objavio više od 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika. Izdvajaju se „Nedjelja“, „Osmatračnica“,

Đukanović: Prototip časnog

Crnogorca iz literature

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća kćerki Marka Vešovića – Ivani. Đukanović je istakao da je vijest o smrti književnika čije djelo daleko nadilazi granice eksjugoslovenskog prostora i cijenjenog univerzitetskog profesora primio sa žaljenjem.

- On će ostati jednako upamćen i po svom moralnom stavu i ljudskoj

odvažnosti u najtragičnijim godinama u novijoj istoriji jugoslovenskih naroda.

O Marku Vešoviću tek će objektivno suditi generacije koje dolaze kad se raziđu političke magle ispod kojih su danas zapretane besmislene podjele i druge naše nesreće.

Mi u Crnoj Gori ćemo ga pamtiti i po tome što je bio prototip časnog Crnogorca iz literature, koju je obogatio svojim književnim

i prevodilačkim darom i znanjem. Kao što je obogatio crnogorsku književnu i kulturnu riznicu. I što je svojom ljudskošću obilježio vrijeme u kojem je živio. Crnu Goru je do kraja života nosio u srcu, jednako joj posvećen i odan i kad je hvalio i kad je kudio ono što je zasluživalo, uvijek dobronamjeran i brižan sin svoje domovine, koja će se i njime uzdizati – navodi se u telegramu Đukanovića.

„Rodonačelnik“, „Četvrti genije“, „Smrt je majstor iz Srbije“ i „Kralj i olupina“. Vešović je odbio Ratkovićevu nagradu 2008. godine, koju mu je žiri dodijelio za zbirku „Rastanak sa Arencanom“, zato što je tvrdio da je, time što je početkom devedesetih uručena Radovanu Karadžiću, s kojim se prije nego je pristupio zločinačkoj strani i družio, zauvijek „opoganjena“.

- Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje Muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture, i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to „nikom ništa“. U Crnoj Gori se ćuti već od svršetka rata do danas o onom što su radili u ratu, onim sramotama koje su radili u ratu, pa i o sramoti koja se zove dodjela nagrade Radovanu Karadžiću. Moje odbijanje nagrade pored ostalog jeste i kako sam rekao izraz prezira prema Crnoj Gori koja svoju samobitnost gradi na zaboravu – izjavio je Vešović u intervjuu za Slobodnu Evropu.

AUTOR I DJELO

No, da je bio jedan od rijetkih koji je znao da odvoji autora od djela, govori i njegov odnos prema ranoj poetskoj fazi Ma-

FCJK: Zahvalnica za djelo i primjer koji je ostavio

Povodom smrti Marka Vešovića, pored brojnih reakcija intelektualaca na društvenim mrežama, oglasio se i Fakultet za crnogorski jezik i

književnost koji je od čuvenog književnika imao apsolutnu podršku i poštovanje. - Najljepše primjere tradicije, čovječnosti i slobo-

darstva Marko Vešović ugradio je u moralni princip kojim se odupirao svakoj manifestaciji fašizma još od velikosrpske agresije na Sarajevo do

danas. Slobodni intelektualci i građanske strukture u oba njegova zavičaja i regionu u cjelini, kolumne toga osobenog stiliste već

Marko Vešović

Marina Dulović

privatna arhiva

Vešović preminuo u 78. godini

protiv nacionalizma

KAD JE SRPSKI SNAJPERIST

mojoj prijateljici ustrijelio dijete u naramku –prestala sam u boga vjerovati. Nema te, bože, rekla sam, prekrižen si za sva vremena i tačka. Jer bog što pušta da djecu, majkama u naručju ubijaju onako, ni zbog čega, prosto iz zabave takav bog meni ne treba

A drugi – kako god hoće

Inače, prije rata sam mislila da bi se nebesa na mene sručila ako bih prestala u boga vjerovati. A eto, nije se desilo ništa. Ni crijep nije napukao na krovu moje kuće Ja sam i dalje ja. Sarajevo i dalje Sarajevo Nebo i dalje nebo. I eno stoji gdje je i prije bilo Iako boga nema. Mislim, nema ga za mene

A drugi – kako god hoće.

Sve se kotrlja po starom adetu. Čak mi se čini da mi je ovako lakše Ovako, bez boga. Ne umijem to bojim se valjano da objasnim. Znaš, pješači se lakše bez išta u rukama nego kad vukljaš cekere Jeste, dobro sam rekla. Bez boga, nekako lakše se pješači kroz ovaj guravi život. Jedino, svaki čas osjetim da su mi ruke prazne. Prazne, i zato teške.

tije Bećkovića. Svojevremeno je zapisao da ako Crnogorci, kao nacija, nadžive Bećkovića, njegova poezija će se izučavati i u školi i na fakultetu kao jedan od krunskih jezičkih i duhovnih dokaza „izvornosti“ i „samobitnosti“ crnogorskog nacionalnog bića, „svejedno što je napisana rukom čovjeka koji se nadao da će nadživjeti Crnogorce kao naciju i Crnu Goru kao državu“.

- Ako ću biti sasvim iskren, ovo parčence Crnogorca, koje nekim čudom još uvijek opstoji u meni, othranilo se – ostavim li po strani Njegoša i Marka Miljanova – uglavnom na Laliću, Bećkoviću i Zogoviću. Zar da se danas stidim svog

tridesetak godina čitaju kao savjest jednog društva, kao istinu o procesima i ljudima u njima. FCJK zahvaljuje Marku Vešoviću za djelo i časni primjer – navodi se u objavi ove institucije.

Preispitivanje svijeta izniklo iz iskrenosti

PODGORICA - Magistar slikarstva, muzejski savjetnik, urednik likovnih programa i dizajner u JUK Herceg fest Vojislav Vojo Kilibarda predstavio se u galeriji ,,Sue Ryder“ u okviru pratećeg programa 17. Summer Guitar Art Fest-a, koji je sredinom ove sedmice otvoren u Herceg Novom. Pred publikom je neka vrsta retrospektive Vojovog stvaralaštva - djela velikih i manjih formata rađena kombinovanom tehnikom, pozorišni plakati, rješenje za knjige…

S obzirom na to da je riječ o nekoj vrsti pregleda dosadašnjeg stvaralaštva, Kilibarda je za Pobjedu kazao da u onome što je urađeno ne bi ništa mijenjao, ali da je sklon da uvijek otvara nove stvaralačke krugove.

- U tome što slijedi može biti promjena. Publika voli moja ulja na platnu recimo, a ja sam sklon da uvijek istražujem, pa ako i budem radio ulja, sigurno će biti drugačija. Uostalom, to zavisi od teme, motiva, raspoloženja, ali opet u suštini ostaje ono „ja sam ja“, ostaje iskrenost koju mora da nosi

Festival živi sa gradom

Vojo Kilibarda je podsjetio da je izložba zakazana još prošle godine i planirana u okviru Guitar Visual Art-a, programa koji je dio Guitar Art Summer Fest-a koji se u Herceg Novom održava 17 godina. - To je festival sa kojim grad živi, baš kao i ja. Izložbu su inicirali istori-

umjetnost i u onome što sagledavamo u stvarnosti i u onome što domaštavamo - istakao je Kilibarda.

KRUG

Naziv izložbe proistekao je iz jedne misli Petra Lubarde,,Ja sam ja i svijet stvaram po svojoj volji…“.

- Moj stvaralački svijet je krug, krug koji je stalno otvoren, stalno se širi, krug u čijem je centru čovjek, od fetusa do čovjeka koji odlazi u neke druge dimenzije, od čovjeka koji nosi teret svakodnevice, koja nam nije vesela, do čovjeka koji sanja, boljeg sebe, bolje vrijeme i odnose, od onog koji je pesimista, jer svi to u nekom trenutku jesmo, do onog koji

čarka umjetnosti Ljubica Lazić, hercegnovska galeristkinja Ljiljana Marinović, koja je i autorka postavke, i novinarka Vitka Vujnović koja festival prati od osnivanja. Sve je pod „dirigentskom palicim“ Boška Radojkovića, direktora festivala koji na ovaj način svih prote-

vjeruje snažno da umjetnost, dobrota i ljepota mogu mijenjati svijet ili pojedinca, svejedno, jer i pojedinac je svijet - rekao je Kilibarda. Kada se već pominje krug, treba podsjetiti da je jedna od Kilibardinih najdražih nagrada prva nagrada na Hercegnovskom zimskom salonu za rad ,,(U) krug (U)“ koji predstavlja višeznačan simbol, simbol univerzalnog, kosmičkog, ali i ličnog, početka, kraja i isto tako beskraja. Komentarišući zbog čega upravo taj rad može biti objašnjenje njegovog cjelokupnog stvaralaštva, Kilibarda je kazao da je to zbog naslova koji je višeznačna igra riječi i čita se u krug, u krugu, ukrug...

klih godina povezuje beogradski i hercegnovski festival, muziku i likovno stvaralaštvo, umjetnike i publiku. Herceg Novi slovi za grad festivala i on to i jeste, a Guitar Art Summer Fest je jedan od onih koji su se u potunosti saživjeli sa gradom - kazao je Kilibarda.

- Osim toga, to je nagrada mog grada u kome sam odrastao uz priče o čuvenoj umjetničkoj školi, ali i susrete sa Vojom Stanićem, Batom Pravilovićem, Lukom Berberovićem, Lukom Tomanovićem, Acom Prijićem i mnogim drugim umjetnicima pored kojih smo svi koji smo imali tu umjetničku notu u sebi morali i da je pokažemo i razvijamo, nekako smo tim velikim umjetnicima dužni - rekao je on.

Kilibarda iz svog opusa posebno izdvaja sliku ,,Sukob“ iz 2007. godine jer je ona, kako kaže, sušta istina i hrabrost suočavanja onoga što jesmo sa onim što bismo željeli da budemo.

TIMSKI RAD

Umjetnik napominje da mu je mnogo važno što je radove za izložbu selektovala Ljilja Marinović.

oduševljenja za Bećkovićevo, prije rata napisano pjesništvo, kad sam nakon svakog čitalačkog vraćanja tim pjesmama, osjećao kako je u meni bar za mrvu ojačalo moje inače nečemerno, čak i zakržljalo crnogorstvo? Da je ,,predratni pjesnik“ Matija Bećković zaslužio Njegoševu nagradu, to je nesporno, ali da je ratni i ovaj ,,današnji“ Bećković zaslužio da ga se, kao Amerikanci velikog pjesnika i fašistu Ezru Paunda, zatvori prvo u kavez, a potom u ludnicu, ni u to nema sumnje – zapisao je Vešović u „Bilješkama i crnogorskom jeziku“. On će nastaviti da podržava kolege i sunarodnike iz Crne Gore koji pokušavaju da stanu na rep fašizmu i nacionalizmu, no posljednjih godina sve tiše i diskretnije, jer i za velike umove i časne ljude tijelo jednako ima rok trajanja kao i za one koji nikad ništa mudro nijesu rekli.

Marko Vešović biće sahranjen u Sarajevu u ponedjeljak, 21. avgusta. D. ERJAVŠEK

PODGORICA - Promocija knjige „Izabrane pjesme“ autora Rajka Joličića, biće održana večeras, u 21 sat, na platou ispred Dvorca kralja Nikole, u okviru bARS

selekcije festivala „Barski ljetopis“.

Pjesnik, novinar, glumac, humorista, satiričar i humanista objavio je 33 knjige poezije (za djecu i odrasle), aforizama i satiričnih radova. Koautor je stihova za poznatu numeru „Niđe nebo nije plavo“. Dobitnik je mnogih priznanja za stvaralaštvo - između ostalog, laureat je nagrade za sveukupno stvaralaštvo za djecu i mlade „Stara maslina“. R. K.

- Ona je izuzetan profesionalac u onome što radi. Prija kada i neko drugi prepozna šta sam to htio da kažem i pokažem. Godinama se u umjetnosti rukovodim Lubardinom mišlju „Ja sam ja i svijet stvaram po svojoj volji“. To je čitljivo jednako iz velikih formata ulja na platnu, iz minijatura, fotokolaža, pozorišnih plakata i rješenja za korice knjiga dramskih tekstova koje je objavilo Hercegnovsko pozorište. Volim što je ta lepeza onoga što sam radio široka i što je podrazumijevala u nekim djelovima timski rad, mislim prvenstveno na plakate i knjige - rekao je Kilibarda. A. Đ.

Novaković u Budvi

PODGORICA - Gostovanjem Mirjane Novaković, večeras u 21 sat na Trgu pjesnika, biće završen književni program festivala „Grad teatar“. Moderatorka večeri biće književna kritičarka, šekspirolog i pozorišna stvarateljka dr Petra Bjelica. Mirjana Novaković rođena je 1966. godine u Beogradu. Njene priče i romani prevedeni

su na francuski, engleski, njemački, makedonski, bugarski i grčki jezik. U osvrtu na njeno stvaralaštvo, Đorđe Bajić za ,,Vreme“ zapisao je da iako je tokom svoje sada već četvrt vijeka duge književne karijere često i uspješno koketirala sa raznim žanrovima, Mirjana Novaković nikada nije kompromitovala svoju autorsku viziju. R. K.

Marko Vešović

Vojislav Vojo Kilibarda

Privatna arhiva

Vojislav Vojo Kilibarda za Pobjedu o izložbi ,,Ja sam ja“ koja je otvorena u Herceg Novom

Jedan od radova predstavljenih na izložbi

Joličić na „Barskom ljetopisu“

Više od četiri mjeseca nakon konstituisanja Skupštine, Podgorica i dalje nema kompletnu upravu

Još se čeka raspodjela funkcija

Kada je riječ o organima uprave, novog sekretara dobili su Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta, Sekretarijat za komunalne poslove, Sekretarijat za saobraćaj i Sekretarijat za podršku biznis zajednici, a novog v. d. direktora Uprava javnih lokalnih prihoda

Jedno od potonjih imenovanja u gradskoj upravi jeste postavljanje Milice Kadović na čelo Direkcije za imovinu. Bivša advokatica je široj javnosti postala poznata kada je imenovana za državnu sekretarku u čuvenom Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta kojim je rukovodila Vesna Bratić. U tom resoru apostolske vlade Zdravka Krivokapića Kadović je prethodno bila angažovana kao ekspert za sistematizaciju. Rad tog ministarstva obilježile su brojne nezakonitosti, povodom kojih se vodilo i vodi više sudskih procesa. Centar za građansko obrazovanje podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu 2022. godine dvije krivične prijave protiv odgovornih lica u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. Jedna od tih prijava odnosila se na nezakonitosti konstatovane u izvještaju DRI, koja je dala duplo negativno mišljenje na budžet od blizu 220 miliona eura. Kadović je u februaru 2021. godine bila imenovana i za članicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, na poziciju na kojoj je zamijenila Vladimira Božovića koji je tada postavljen za v. d. rektora UCG.

Njeno imenovanje bilo je povod za reakciju prethodnog gradonačelnika Ivana Vukovića

Ni za više od četiri mjeseca od konstituisanja vlasti, odnosno, konstitutivne sjednice gradskog parlamenta 12. aprila, nova uprava Glavnog grada još nije kompletirana. Kada je riječ o organima uprave, novog sekretara dobili su Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta, Sekretarijat za komunalne poslove, Sekretarijat za saobraćaj i Sekretarijat za podršku biznis zajednici, a novog v. d. direktora Uprava javnih lokalnih prihoda.

Što se tiče stručnih i posebnih službi, od ukupno 12, novog rukovodioca dobile su sa-

mo Služba za građane i Služba gradonačelnice. Takođe, Glavni grad još nije imenovao novog gradskog menadžera, niti glavnog administratora.

Izvršne direktore u v. d. stanju dobilo je 11 od ukupno 14 gradskih preduzeća, a samo jedna javna ustanova dobila je novog v. d. izvršnog direktora.

DIREKTORI

Što se tiče privrednih društava čiji je osnivač Glavni grad, na čelu Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice za v. d. direktora imenovan je Dragan Senić, na čelo Parking servisa došao je Alija Hamzić, a Čistoće Denis Hot. V. d. prvog čovjeka gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija je Ratko Vujović, Pogrebnih usluga Radonja Vuli-

kić, Puteva Radoš Zečević, a Zelenila Petar Krivokapić. Komunalnim uslugama rukovodi Vesna Popović, Sportskim objektima Aleksandar Vučković, a Agencijom za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Jasna Gajević Marko Čađenović imenovan je za rukovodioca Javne ustanove ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori, dok je bivšoj direktorici KIC-a „Budo Tomović“ Snežani Burzan-Vuksanović mandat istekao u martu, prije konstituisanja nove gradske vlasti, pa tu gradsku ustanovu kulture od tada vodi Elida Korać, kao v. d. direktorice. Ostale javne ustanove (Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, Dječji savez, Gradsko pozorište, Muzeji i galerije i

Dnevni centar) još nijesu dobile nove direktore.

SEKRETARIJATI

Na čelu Sekretarijata za lokalnu samoupravu je Slađana Anđušić , Sekretarijata za finansije Balša Špadijer, Sekretarijata za komunalne poslove Andrija Babović , Sekretarijata za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović, a Sekretarijata za podršku biznis zajednici Šućo Orahovac, dok je na mjesto rukovodioca Uprave javnih lokalnih prihoda imenovan Aleksandar Rašović

U preostala dva sekretarijata (za socijalno staranje, kulturu i sport) i dalje su na rukovodećim mjestima sekretari iz prethodne gradske uprave, baš kao i u slučaju Komunalne policije, Komunalne inspekci-

– Stotinu četrdeset direktora smijenjenih po političkom ključu, (za sada) 300.000 eura štete po budžet Crne Gore, formiran predmet u SDT-u, angažovan Specijalni policijski tim... i, onda, eks-državni sekretar (desna ruka eks-ministarke) staraće se o imovini Glavnog grada. Ozbiljna kompromitacija za Glavni grad – objavio je Vuković na Tviteru povodom imenovanja Kadović.

je i Službe zaštite i spašavanja. Kad je riječ o ostalim službama, funkciju v. d. glavne gradske arhitektice obavlja Duška Mačić, na čelu Službe gradonačelnice je Jelena Radović, kao v. d. rukovoditeljke. Na funkciju rukovodioca Službe za građane prije sedam dana imenovan je Vladislav Dajković Na prethodnim sjednicama gradskog parlamenta razriješeni su upravni odbori i odbori direktora gradskih preduzeća i ustanova, sa izuzetkom RTV Podgorica, za koju su za

Mališani slikali grad iz mašte

Nakon dvije likovne radionice koje su prošle sedmice u podgoričkom parku okupile kako odrasle, tako i najmlađe ljubitelje umjetnosti, manifestacija ,,Slikamo Podgoricu“ nastavljena je radionicom ,,Moj grad iz mašte“, održanom u Dječjem parku na Kruševcu. – Cilj manifestacije je, prije svega, promocija zdravih stilova života, što više boravka i druženja na otvorenom sa jed-

ne strane, a sa druge strane riječ je o podsticanju i razvoju mašte i kreativnih vrlina i sposobnosti prije svega kod djece, a onda i kod odraslih koji možda nemaju vremena da se, zbog svakodnevnih, brojnih obaveza i aktivnosti, tome posvete – kazala je direktorica TO Podgorica Irena Rogošić Zadovoljna odzivom djece i odraslih koji su se priključili kreativnom stvaralaštvu i zabavi u Dječjem parku na Kruševcu

to pripremljeni uslovi na posljednjem skupštinskom zasjedanju. Podsjećanja radi, na funkciju gradonačelnice Podgorice 13. aprila imenovana je Olivera Injac, a za njene zamjenike Danilo Šaranović i Luka Rakčević. Za predsjednicu Skupštine glavnog grada, Jelena Borovinić-Bojović izabrana je na prvom zasjedanju gradskog parlamenta, 12. aprila, dok je 22. juna Miloš Giljen izabran za v. d. sekretara lokalnog parlamenta. Njegosava ŽIVANOVIĆ

izrazila je ilustratorka i začetnica dječje škole crtanja ,,Moj imaginarijum“ Iva Ivanović – Ja sam prezadovoljna, ovo je stvarno iznad mojih očekivanja. Ovakva posjećenost pokazuje koliko djeca vole da se bave umjetnošću, vole da istražuju, vole da se igraju, vrlo su radoznala. Ovo je jako korisno za njih, za razvijanje njihove kreativnosti, mašte i zajedničkog procesa rada koji je jako bitan za malu djecu.

Mislim da je bilo jako uspješno, već imamo dva velika grada iz mašte – kazala je Ivanović.

,,Slikamo Podgoricu“ je zajednički projekat Turističke organizacije Podgorice i škole crtanja ,,Moj imaginarijum“. H. P.

Nastavljena manifestacija ,,Slikamo Podgoricu“

Izuzetan doživljaj u Dječjem parku

Zgrada Glavnog grada

,,Ekspertkinja za sistematizaciju“ brinuće o imovini Glavnog grada

Od poneđeljka će biti normalizovan rad ZO ,,Nova varoš“

Novi klima uređaji vratili dom zdravlja u pogon

Sklonište za napuštene kućne ljubimce danas obilježava Međunarodni dan napuštenih životinja

Dom zdravlja Podgorica saopštio je da će služba izabranog ljekara za odrasle u ZO ,,Nova varoš“ nastaviti da radi u punom kapacitetu od poneđeljka 21. avgusta. U skladu sa svojim redovnim rasporedom, izabrani ljekari će

građanima biti na raspolaganju u periodu od sedam do 21 sat.

Do problema u radu tog zdravstvenog objekta došlo je nakon što centralni klima uređaj, ugrađen pri rekonstrukciji objekta prije više od

15 godina, nije bio u funkciji, praktično, čitavog ljeta. Krajem prošlog mjeseca normalizovan je rad izabranih pedijatara nakon ugradnje novih 11 klima uređaja u dijelu pomenutog objekta, što je bila donacija Evropske unije i Unicefa.

– Dom zdravlja Glavnog grada ovim putem želi da izrazi svoju zahvalnost Evropskoj uniji i Unicefu, kompaniji „Neregelija“ i Crkvi Isusa Hrista Svetaca na podršci za donaciju klima uređaja, a u vezi sa nedavnim kvarom na centralnom sistemu klimatizacije u zdravstvenom objektu ,,Nova varoš“ – saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica. U saopštenju je navedeno da će izabrani ljekari za odrasle dežurstva neđeljom nastaviti u ZO ,,Nova varoš“, u terminu od sedam do 21, dok će izabrani ljekari za djecu vikendom pružati usluge najmlađim pacijentima u ZO ,,Blok pet“. Osim toga, Centar za prevenciju (savjetovališta), Centar za laboratorijsku dijagnostiku (uzorkovanje) i Internistička ambulanta pružaće zdravstvene usluge građanima u ZO ,,Nova varoš“. Detaljnije informacije građani mogu dobiti putem kontakt telefona izabranih timova, koji su istaknuti na sajtu Doma zdravlja Podgorice ili preko kol-centra na telefon 19816. H. P.

Udomi, ne kupuj

Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim i ove godine treće sedmice u avgustu obilježiće Dan napuštenih životinja. Iz gradskog preduzeća Čistoća, u okviru kojega radi Sklonište, istakli su da je ovo prilika da još jednom podsjete sugrađane da problemu napuštenih životinja moramo odgovorno pristupati, te da umjesto da kupe, svog ljubimca mogu pronaći upravo u Skloništu.

- Zapošljeni u Glavnom gradu će, u susret obilježavanju ovog datuma, donirati simbolična sredstva za Sklonište koje je za udomljavanje otvoreno svakog četvrtka od 15 do 18 sati i svake subote od 10 do 12, s tim što će ove subote biti otvoreno duže, odnosno, redovno za udomljavanje od 10 do 12 sati i od 17 do 19 sati za posjete – poručili su iz Čistoće.

Podsjetili su da je Sklonište prostor za privremeni smještaj pasa i nije predviđeno za trajno zbrinjavanje pasa lutalica.

- Shodno primjeni principa ,,uhvati, steriliši, pusti’“, koji ima za cilj smanjenje broja pasa lutalica, nakon sprovedenog medicinskog tretmana i propisanog roka koji moraju provesti u Skloništu, psi se vraćaju na javne površine ili bivaju udomljeni, a nadležni veterinar vrši i čipovanje svakog psa prije napuštanja Skloništa – naveli su iz Čistoće.

Skupština glavnog grada nedavno je usvojila Odluku o ustupanju Agenciji za zaštitu životne sredine zemljišta za izgradnju prihvatilišta za zbrinjavanje divljih životinja, čime će biti obezbijeđen humaniji odnos prema napuštenim životinjama koje su godinama bile prepuštene ulici. H. P.

D.

Košarkaški klub iz Bara angažovao četiri igrača za predstojeću sezonu

Mornar polako

„slaže kockice“

PODGORICA – Mornar je u dan riješio pitanje za četiri bitne pozicije, a izvjesno je da klub iz Bara neće stati na samo ovim potpisima.

Prvo je crnogorski klub angažovao Džamala Džonsona – beka šutera koji je igrao u NCAA ligi za tim iz Tenesija. Ovaj 26-godišnjak u prosjeku je bilježio 13,9 poena, uz skoro pet skokova.

Iz NCAA lige, gdje je nastupao posljednje tri godine, stigao je i plejmejker Dvajt Marej Junior. U minuloj sezoni imao je učinak 15,7 poena, pet skokova i tri asistencije po utakmici. Barani će biti jači i na poziciji centra – Makol Mavijen (27) došao je iz bugarskog Černomoreca. Nosio je i dres ukrajinskog Zaporožja i kratko je bio član kosovskog Rakovecija. U Evropi je još igrao za bugarski Levski i finsku Kipina Basket. Dvije godine igrao je

Baćović petu godinu ,,student“

u NCAA ligi za Kanzas stejt. Na kraju jučerašnjeg dana vjernost Baranima je ovjerio i Milić Starovlah (25 godina –200 cm), koji je minule godine

branio boje Zlatibora u ABA 2 ligi. Treba reći da je Starovlah od 2017. Do 2021. godine igrao za Budućnost Voli, a godinu kasnije za SC Derbi. A. M.

Košarkaši odradili prvi trening u Manili gdje ih

Samo je Meksiko

PODGORICA – Evropska priča oko priprema za Svjetsko prvenstvo je završena, naša košarkaška reprezentacija krenula je u posljednju i to u Manili gdje je juče odradila prvi zvanični trening.

Na Filipinima izabranici selektora Boška Radovića sanjaju lijepe stvari koje bi mogle da se pretoče u stvarnost ako na startu Mundobasketa 25. avgusta savladaju Meksiko, a odlazak u narednu rundu potvrdili bi dva dana kasnije pobjedom nad Egiptom. Najrealniji test mogućnosti očekuje ih u posljednjem kolu sa Litvanijom.

– Bez obzira na dug put, svježi smo i odmorni, a i odradili smo prvi trening. Zadovoljni smo, atmosfera je odlična i radujemo se novim obavezama – kazao je Vladimir Mihailović ,,Ludnica“ Mundobasketa je već počela. Naš tim je odlučan u namjeri da na drugom

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkašice

učešću u smotri najboljih bez euforije sačeka premijerni duel sa Meksikom.

– Razmišljamo samo o Meksiku i idemo korak po korak – poručio je naš reprezentativac.

Utisak je da je vremena za adaptaciju sasvim dovoljno i da će Nikola Vučević i dru-

govi odmorni, taktički potkovani i realno kvalitetniji na svim pozicijama dočekati otvaranje šampionata. A pred prvi duel ,,cveni“ će imati posljednji test sa domaćinom –Filipinima.

– Znače nam ovi dani, jer nakon dugog puta i velike vremenske razlike moramo da

Kadetkinje dominantno do elite

PODGORICA - Ženska kadetska reprezentacija

Crne Gore naredne godine igraće u A diviziji evropske košarke.

,,Crvene“ su u polufinalu B prvenstva Evrope u Podgorici savladale Estoniju (78:41), što im je šesta pobjeda u isto toliko mečeva na šampionatu.

Naše djevojke su sve rivalke pobjeđivale ubjedljivo –protiv Kipra je bilo 81:25, Irkinje su savladane 82:45, protiv Bugarske je viđeno novo poigravanje - 93:36, u duelu sa Švedskom rezultat je bio 67:42, dok je Rumunija savladana 61:37.

Protiv Estonije je već nakon dvije četvrtine bilo 30 razlike - 46:16.

Ksenija Nišavić postigla je 14, Janja Dragišić 13, Ljube Andrić imala je devet poena i osam skokova, osam je upisala Jelena Bulajić, po šest Valentina

PODGORICA – Nakon što su ranije kao pojačanja u SC Derbi došli Borna Kapusta, Luka Bogavac, Igor Drobnjak i Obri Dokins, vjernost podgoričkom klubu juče je ovjerio još jedan igrač iz ranijih sezona.

Naime, Vasilije Baćović produžio je ugovor sa ,,studentima“ na još jednu sezonu, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Prije njega ugovore su produžili i Nikola Pavlićević i Emir Hadžibegović

Baćović je ponikao u Budućnosti, nosio je i dres Lovćena, a pokriva pozicije krilnog centra i centra.

– Ovo će biti peta sezona dvadeset sedmogodišnjeg košarkaša u našem dresu, a prethodne sezone je u 33 meča upisivao 5,5 poena uz tri skoka – dodaju iz kluba.

SC Derbi novu sezonu otvara

2. oktobra protiv Splita u gostima. R. A.

Vrcan i Sanja Akšam, pet je zabilježila Katarina Radulović, po četiri Anđela Rondović, Anastasija Kasalica i Maša Praščević, tri Vanja Kaluđerović, a dva Anđela Rakočević. Ne. K.

Crnogorski ABA drugoligaš počeo pripreme za novu sezonu

Podgorica „upalila

PODGORICA – Pod „dirigentskom palicom“ novog trenera Dragana Radovića, a sa pet novih igrača, košarkaši Podgorice počeli su pripreme za novu sezonu u Drugoj ABA ligi.

Na prvom okupljanju pojavilo se 13 igrača – novajlije Milutin Đukanović, Dejlen Kunc, Danilo Ivanović, Nikola Žižić i Marko Kljajević, a od stare

postave bili su: Filip Bošković, Viktor Vujisić, Nikola Ratknić, Lazar Vukčević, Ognjen Čarapić, Danilo Lacmanović, Filip Anđušić i Danilo Brnović

– Imamo dovoljno vremena da se dobro spremimo za početak nove sezone koja je zakazana za 9. oktobar. Cilj je da se prije svega fizički dobro pripremimo, podijelimo uloge u timu, a onda kroz što više kontrolnih

utakmica spremni dočekamo početak nove sezone – rekao je trener Radović za klupski sajt.

Osvrćući se na igrački kadar koji je zatekao na prvom treningu, kaže:

– Uz nove članove imamo veliki broj igrača sa višegodišnjim angažmanom u klubu, a uz igrače koji završavaju juniorski staž već se nazire okosnica tima. Vidjećemo do početka sezone da li će se, možda, otvoriti opcija za još jedno pojačanje, ali raduje da već sada imamo formiran tim – dodao je Radović.

Prvi pripremni meč Podgorica će igrati protiv SC Derbija, dok će novu sezonu ABA 2 lige otvoriti crnogorskim der-

bijem protiv Sutjeske.

– Protiv SC Derbija imamo meč 29. avgusta, zatim 5. septembra igramo protiv Jedinstva, a od 10. septembra boravićemo neđelju na Zlatiboru i tokom tog perioda odigrati četiri meča.

Imamo već dogovorenu i kontrolnu utakmicu protiv Borca iz Čačka, tako da vjerujem da ćemo te provjere iskoristiti na pravi način i spremni dočekati novu sezonu – zaključio je Dragan Radović. R. A.

motore“

Podgoričani juče na prvom treningu

avgusta očekuje nastup na Mundobasket

Meksiko u mislima

Rukometašice Budućnost Bemaksa danas (15.30 h) igraju sa Mecom na turniru u Francuskoj

PODGORICA – Ozbiljan test očekuje danas (15.30) rukometašice Budućnost Bemaksa u Francuskoj.

Naše šampionke će na premijeri drugog pripremnog turnira odmjeriti snage sa domaćinom Mecom, a dan kasnije igraće za treće ili prvo mjesto na ovom turniru, protiv Krima ili Ferencvaroša.

Trener Bojana Popović neće moći da računa na Kalidiatu Niakate i Noemi Hafri, koje bi trebalo da dostignu željeni nivo forme i u potpunosti se priključe radu sa ostatkom tima, dok bi u plavom dresu trebalo da debituje Neslihan Čaliskan, nakon što je riješena potrebna procedura oko dobijanja vize.

Kreću u još jaču priču

se adaptiramo. Iskoristićemo ovaj period do početka da se što bolje odmorimo i svježi dočekamo prvenstvo – istakao je naš bek.

– Zaista su nas sjajno ugostili, vidi se da se baš trude i da im je stalo što su jedan od organizatora Svjetskog prvenstva.

U glavnom gradu Filipina domaćin Mundobasketa, napomenuo je igrač Budućnost Volija, potrudio se da učesnicima boravak bude prijatniji.

Selektor Radović na SP računaće na Nikolu Ivanovića, Kendrika Perija, Igora Drobnjaka, Petra Popovića, Vladimira Mihailovića, Andriju Slavkovića, Dina

Radončića, Aleksu Ilića, Nemanju Radovića, Marka Simonovića, Nikolu Vučevića i Bojana Dubljevića Ukoliko osvoje jedno od prva dva mjesta, naši reprezentativci će u narednoj rundi izvjesno igrati protiv Sjedinjenih Američkih Država i sa Grčkom. A. M.

Borba protiv tranzicije

Mec igra brz i moderan rukomet, a Budućnost Bemaks upravo priželjkuje ovakvog rivala zbog obaveza u prvih nekoliko kola sa ekipama koje forsiraju tranziciju. – Francuskinje su odlične u tranziciji, što nama odgovara jer nas 10. septembra u Podgorici čeka premijerni duel Lige šampiona sa Bitighajmom koji je najjači u ovom segmentu igre. Ako Mecu, konkretno njemačkoj ekipi u Ligi šampiona, odgovorimo onako kako priželjkujemo, možemo očekivati dobre stvari – jasna je Ivona Pavićević Okupile se rukometašice Rudara, filijala ,,plavih“ 23. septembra debituje u EHF Evropskom kupu

Stigle talentovane Ramusović i Guberinić

PODGORICA – Ova sezona za rukometašice Rudara obećava – stigle su kadetske reprezentativke Crne Gore Nina Ramusović i Anđela Guberinić

Trener Igor Marković računaće još i na juniorsku reprezentatvku Saru Burić, a tu je i reprezentativka Srbije, ljevakinja na krilnoj poziciji – Dunja Radević (2004. godište).

Rukometašice Rudara krenule su sa pripremama, ekipa ima cilj da igra finale Kupa i domaćeg prvenstva, a u EHF Evropskom kupu želja je da se dogura do trećeg kola i vrijednih šest utakmica. Ko zna, možda filijala Budućnost Bemaksa napravi još neki korak, što bi bio bonus za sve u ekipi.

- Vidjećemo sa prvom ekipom vezano za golmanku – da li će to biti Anastasija Babović ili golmanski par koji je branio prošle godine: Andrea Škerović i Marija Marsenić. U svakom slučaju, naše ambicije su jasne, želimo da ponovimo prošlogodišnji rezultat i da se kvalitetno spremimo za prvi meč u Evropi sa Litijom 23. septembra. Nadam se da možemo doći do šest evropskih utakmica – istakao je Marković.

Ekipa je odmarala mjesec, kratku pauzu dobile su i kadetske reprezentativke, a nakon dva-tri dana laganijeg ri-

tma, krenulo se u ozbiljniju, kondicionu priču.

- Radićemo na kondiciji, a 29/30. avgusta idemo u Grude i igraćemo tri utakmice. Vidjećemo koliko smo fizički spremni, a poslije toga se nadam utakmicama u Srbiji. Od

10. septembra smo u Podgorici i čekaćemo prvog protivnika u Evropi.

O prvom rivalu u Evropi Marković je iznio sljedeće infor-

macije:

- Ekipa je mlada i igra brz rukomet, a ako ćemo da budemo realni i iskreni - favoriti smo. Da li će se u međuvremenu pojačati, vidjećemo. Ali, ako mi budemo zdravi i spremni siguran sam da imamo kvalitet da prođemo dalje.

U odnosu na početak prošle

sezone Marković sada na raspolaganju ima veliki broj bekova. Ne bi trebalo Rudar da ima problema sa šuterskim rafalima, ali strateg mlade ekipe akcenat stavlja na odbranu.

- Sve kreće od odbrane. Andrea Brajović, koja je bila nosilac igre, ne može kao prošle godine po 60 minuta da boravi na terenu. Tražićemo rješenja. Nadam se da će se vratiti Mia Ražnatović Rudar je okupio mlade, talentovane igračice. Kvalitetan rad Markovića se tokom prošle sezone vidio i u individualnom i timskom napretku. Mnoge igračice su odskočile, a u ovoj sezoni mlada ekipa, sa pojačanjima, bi mogla da napravi lijepe stvari, konkretno u Evropi.

Popović je najavila da bi saigračicama uskoro trebalo da se priključi i juniorska reprezentativka Jelena Vukčević, nakon oporavka od povrede koju je doživjela na Evropskom prvenstvu u Rumuniji. – U Mecu nas očekuju nove, jake provjere pred početak Lige šampiona. Mec će biti rival u polufinalu, a i dan kasnije očekuje nas kvalitetan protivnik bez obzira na to da li ćemo igrati protiv FTC-a ili Krima. Još nijesmo kompletirali redove, ali polako dostižemo željeni nivo forme za ono što nas očekuje u Ligi šampiona. Želimo da i ovaj i turnir u Koprivnici narednog vikenda iskoristimo na najbolji način, nakon čega ulazimo u završnu sedmicu priprema za premijerni meč u novoj sezoni protiv Bitighajma – kazala je Popović.

,,Plave“ su u Sloveniji, na prvom pripremnom turniru u duelima sa Krimom i Bukureštom, djelovale razigrano i do kraja su bile u igri za trijumfom. Dobar odnos i jaka energija obradovali su Popović, a osnovni zadatak u Francuskoj biće da se podigne odbrambena ,,konstrukcija“ i kvalitetnim vraćanjem zaustavi domaćin na putu do lakih golova.

– Smatram da smo u Ljubljani odigrale odlične mečeve iako nijesmo bile u najjačem sastavu. Ali smo dobile neke druge igračice na koje, možda, nije-

smo u tolikoj mjeri računale s obzirom na angažovana pojačanja. Pokazale su koliko mogu, što me raduje, jer ćemo imati veću rotaciju za obaveze u Ligi šampiona. U Francuskoj očekujem ponovo veliku borbu i maksimum kompletne ekipe – poručila je Ivona Pavićević. Reprezentativka Crne Gore i jedna od najstandardnijih igračica podgoričke ekipe, napomenula je nekoliko važnih faktora u pripremnom periodu.

– Prije svega, atmosfera je odliča, a brzo smo se uklopile, a samim tim popravile igru u segmentima odbrane i napada. Vidi se, zaista, velika želja kod djevojaka što raduje pred početak turnira. Vjerujem da ćemo pokazati još bolje izdanje u odnosu na prvi turnir.

Dobar izbor rivala u pripremnom periodu je pun pogodak. Naša ekipa uhvatila se u koštac sa najboljim timovima Lige šampiona, a konkretno Bukurešt i Krim su jedni od kandidata za odlazak na završni turnir elitnog takmičenja. – Igrali smo i igraćemo sa timovima koji su projektovani za velike stvari, čak i za osvajanje trofeja. O kakvom se kvalitetu radi dovoljno je samo da pogledamo sastave ovih ekipa. Ali, kao i uvijek, papir nije presudan u stvaranju rezultata. Mislim da naša ekipa ima karakter i ogromnu želju da uradi neke lijepe stvari u LŠ. Mislim da smo u Ljubljani na planu samopouzdanja dobili puno, bez obzira na to što smo izgubili i od domaćina i Bukurešta – napomenula je Pavićević. A. MARKOVIĆ

Raskid ugovora s Karačam: U februaru potpisala, u julu došla, u avgustu otišla

Budućnost Bemaks i turska reprezentativka Bejza Karačam sporazumno su raskinuli ugovor, saopšteno je juče iz podgoričkog kluba.

Karačam, koja ima 22 godine i igra na poziciji desnog beka, ugovor sa ,,plavima“ potpisala je u februaru, nakon što je prethodne sezone u dresu švedskog Kristijanstada nastupala u EHF kupu.

Tokom priprema koje su počele 17. jula, nijesu se poklopili planovi turske reprezentativke i stručnog štaba u pogledu očekivanja od uloge u timu, zbog čega je došlo do sporazumnog prekida saradnje, naveli su iz kluba.

– Bejza je od prvog dana bila na pripremama za novu sezonu. Iako je na svakom treningu pružila maksimum sa željom da se nametne stručnom štabu, ipak smo nakon razgovora sa njom došli do zaključka da nije ispunila očekivanja, te da ne bi dobila potreban prostor u timu u sezoni koja je pred nama. Stoga, postigli smo saglasnost da je sporazumni prekid saradnje najbolje rješenje u ovom trenutku, uz iskrene želje da u nastavku karijere potvrdi svoj potencijal i izbori se za značajnu ulogu u nekom drugom klubu. Kada je u pitanju pozicija desnog beka, naša odluka je da damo prostor mlađim igračicama iz Crne Gore, te da na njima gradimo budućnost kako našeg kluba, tako i crnogorske reprezentacije – kazala je trener Bojana Popović

Naši najbolji košarkaši na prvom treningu u Manili

A. MARKOVIĆ

Detalj sa treninga rukometašica Rudara

Fudbaleri Napolija na treningu

POČINJE SERIJA A: Prvenstvo bez izrazitog favorita, šampion kreće iz Frozinonea

Lov na Napoli

PODGORICA - Napoli

danas počinje odbranu

Skudeta na koji je čekao pune 33 godine – šampion Italije novu sezonu počinje gostovanjem Frozinoneu od 18.30 sati.

,,Azure“ je napustio šampionski trener, Lućano Spaleti, a naslijedio ga je Rudi Garsija. Teško je reći da je aktuelni prvak prvi favorit za Skudeto, nezahvalno je uopšte prognozirati kakav bi mogao da bude poredak u novom izdanju elitnog ranga na Apeninima.

- Mislim da smo među favoritima, ne jedini favorit. Osim toga, da su favoriti svake sezone osvajali ligu, mislim da Napoli ne bi bio prvak prošle takmičarske godine. Fudbalske utakmice se odlučuju na terenu, ne u predviđanjima – rekao je Garsija.

- Mislim da je osvajanje Skudeta ovom timu dalo još više samopouzdanja. Moramo gledati da nametnemo svoju igru i pobijedimo. To je jedini način na koji treba da razmišljamo. Napoli je ovog ljeta doveo ofanzivce Đakoma Raspadorija iz Sasuola i Đovanija

Simeonea iz Verone, golmana

Eliju Kaprilea iz Barija (proslijeđen Empoliju na pozajmicu), štopera Natana iz brazilkog Bragantina i vezistu Jensa

Kajustea iz Remsa.

Otišli su centralni bek Kim

Minđae, napadač Andrea Petanja i Sebastijano Luperto

Crnogorski napadač potpisao četvorogodišnji ugovor

PODGORICA - Mirko

Vučinić je 2000. godine stigao u Leće i u žuto-crvenom dresu postao jedan od boljih napadača u Italiji, gdje je tresao mreže i u opremi Rome i Juventusa.

Nikola Krstović je bio tek beba kada je maestralni Nikšićanin tada kao šesnaestogodišnjak stigao na stadion ,,Via del mare“, da bi juče uz širok osmijeh zadužio istu onu ,,devetku“ koju je nosio njegov sunarodnik i trener iz crnogorske reprezentacije.

Dvadeset trogodišnji napadač prošao je ljekarske preglede i potpisao četvorogodišnji ugovor sa članom Serije A, s opcijom produženja na još jednu.

Krstović ,,devetka“

- Ne želim da pričam o transferima jer to trenutno nije naša briga. Fokusiran sam samo na meč sa Frozinoneom – odgovorio je Garsija na pitanje da li je zadovoljan prelaznim rokom.

- Važno mi je da imam tim sjajnih igrača, među njima su i nova lica koja daju timu nešto novo. Svi moraju da dokažu da su dorasli zadatku i svi kreću od istog nivoa. Ja sa novi trener ovdje i svi moraju dati maksimum da bi zaslužili mjesto u timu.

Od kandidata za vrh, večeras na teren izlazi i Inter, koji će u 20.45 sati dočekati Moncu. ,,Nerazuri“ su za sada doveli (ili otkupili) golmana Jana

Zomera kao zamjenu za Andrea Onanu koji je pojačao Mančester junajted, defanzivce Franćeska Aćerbija i mladog Jana Aurela Biseka, veziste Kristjana Aslanija, Huana Kvadrada, Davidea Fratezija (pozajmica), napadače Markusa Tirama i Marka Arnautovića (pozajmica)... Ugovor je istekao Samiru

Handanoviću, Milan Škrinjar je bez obeštećenja pošao u PSŽ, Marcelo Brozović prodat Al Nasru, Robin Gosens Union Berlinu, a još jednom je otišao i Romelu Lukaku - Promijenili smo mnogo igrača, neki od njih su bili najbolji na svojoj poziciji u Italiji. Stigli su mladi igrači s velikom perspektivom, oni iskusniji

će im pomoći da napreduju. Teren će dati sve odgovore, mogu samo da kažem da sam vidio veliku posvećenost. Zadovoljan sam kako ekipa radi. Ne volim prognoze i nikad ih nijesam davao. Naš veliki san je da stavimo drugu zvjezdicu (20. titulu, prim. aut), naši navijači to zaslužuju. Kao i uvijek, cilj nam je osvajati trofeje i odigrati što više mečeva. Čeka nas težak put, ali daćemo sve od sebe – naveo je trener Simone Inzagi Juventus ove sezone neće igrati Evropu jer ga je UEFA zbog finansijskih malverzacija izbacila iz Lige konferencija. ,,Stara dama“ iza sebe ima turbulentnu godinu u kojoj su joj nekoliko puta oduzimani i vraćani bodovi – ove sezone želi stabilnost i prvi trofej od 2021. kada je osvojio Kup. Na Skudeto se čeka od 2020. ,,Stara dama“ je otkupila Arkadijuša Milika, ranije Moiza Kena, stigao je Timoti Vea iz Lila, otišli Anhel di Marija, Leandro Paredes, Huan Kvadrado

Među četiri glavna favorita je i Milan, koji je bio aktivan ovog ljeta – doveo je Rubena Loftus-Čika, Kristijana Pulišića, Nou Okafora, Samjuela Čukvuezea, Junusa Musu, Tijanija Reijndersa... a ostao prije svih bez Sandra Tonalija koji je prodat Njukaslu. Priliku da se umiješaju u borbu za vrh iz sjenke čekaju Lacio našeg Adama Marušića i njegov gradski rival Roma. Lacio u nedjelju gostuje Lećeu, novom klubu Nikole Krstovića Ne. K.

Promovisan nasljednik Roberta Manćinija

Spaleti selektor Italije

sljednika Roberta Manćinija imenovan je Lućano Spaleti.

PODGORICA - Fudbaleri

Italije zvanično su dobili novog selektora – za na-

Spaleti je napustio Napoli na kraju prošle sezone nakon osvajanja Skudeta, ali je i dalje bio pod ugovor s klubom. Zbog toga je predsjednik Napolitanaca Aurelio de Laurentis zahtijevao da Fudbalski savez plati tri miliona eura. - Spaletijev entuzijazam i

- Veoma sam srećan zbog dolaska u Leće – kratko se, preko klupskih profila na društvenim mrežama, obratio Krstović navijačima svog novog kluba. Veliki transfer za Nikolu Krstovića, momka koji je ponikao u Zeti, za kojeg u Crvenoj zvezdi nije bilo mjesta i strpljenja (čak bio pozajmljen drugoligašu Grafičaru), a koji je potom kvalitet dokazao u Slovačkoj kao fudbaler DAC iz Dunajske Strede. Velika stvar i za crnogorski fudbal koji nema mnogo ,,ambasadora“ u vodećim evropskim ligama. Sa Krstovićem ih je sada samo trojica – u Seriji je i Adam Marušić, u španskoj La Ligi godinama blista Stefan Savić

Nije veliki ni broj naših fudbalera koji su u novije vrijeme igrali u Seriji A. Ne računajući Marušića, posljednji je bio Sergej Grubač koji nije ostavio zapažen trag u Kjevu, kao ni Ognjen Stijepović koji je iz OFK Titograda u ja-

nuaru 2018. otišao u Sampdoriju. Na ,,čizmi“ su ranije nastupali i Marko Bakić, Luka Đorđević Italijanski mediji prenijeli su

da je Leće platio Dunajskoj Stredi skoro četiri miliona eura za transfer našeg napadača, od kojeg se očekuje da ponovi izdanja iz slovačkog tima.

Transfer će koštati oko osam

Feliks na korak od Barse

Ofanzivac pod istragom, ,,građani“ spremni da odustanu od kupovine Brazilca

Paketi zbog klađenja

propada transfer u Siti

stručnost biće ključni za izazove koji nas čekaju narednih mjeseci – rekao je predsjednik FS Italije Gabrijele Gravina Spaleti će debitovati u septembru kada ,,azure“ čekaju dueli sa Sjevernom Makedonijom i Ukrajinom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Manćini je prošle sedmice podnio ostavku nakon što je dobio ponudu da postane selektor Saudijske Arabije. R.A.

PODGORICA – Lukas Paketa vjerovatno neće preći u Mančester siti iz Vest Hem junajteda, jer je od petka pod istragom Fudbalske asocijacije Engleske (FA).

Razlog su sumnje da se Paketa kladio na fudbalske mečeve, što je na Ostrvu strogo zabranjeno. Siti, šampion Premijer lige, bio je spreman da londonskom klubu plati obeštećenje od čak 100 miliona eura za ofanzivnog vezistu iza kojeg je odlična

sezona. Sada je mančesterski klub najbliži odluci da potpuno odustane od pregovora. Ukoliko optužbe budu dokazane, Paketi prijeti višemjesečna suspenzija. Uprava londonskih ,,čekićara“ propušta potencijalnu priliku da odlično zaradi od Brazilca koji je odigrao samo sezonu za klub. Prošle sezone u PL Paketa je postigao četiri gola uz tri asistencije, impresionirao je i tehnikom i radnom etikom i zalaganjem. Skoro je bez izuzetka prvotimac brazilskog nacionalnog tima. R. A.

PODGORICA – Žoao Feliks (23) ipak je dobio ponudu za transfer u Barselonu, nakon što šampion Primere nije uspio da dovede druge, prioritetne mete za popunu pozicija u napadu.

Portugalac je u pregovorima o ugovoru u Barsi, a još kao dje-

Nikola Krstović i sportski direktor Pantaleo Korvino, čovjek

U.S. LECCE

ugovor s klubom iz Serije A

nova ,,devetka“ Lećea

venstva i izabran u idealni tim. - DAC familijo, hvala vam na svemu. Ne znam kako da opišem koliko sam srećan što sam bio dio ovog sjajnog kluba. Pružili ste mi sve i veoma sam zahvalan zbog toga. Bilo je dobrih i loših trenutaka, ali zajedno smo prošli kroz sve. Nedostajaćete mi svi. Veliko hvala i navijačima, podržavali ste me od starta i neću vam to zaboraviti. Želim vam sve najbolje i da osvojite titulu ove sezone. Do sljedećeg puta, vaš ludi Krsto – oprostio se Krstović od doskorašnjeg kluba porukom na svom Instagram profilu.

BUNDESLIGA (1. KOLO): Bajern lako sa Verderom

PODGORICA - Sadržajan bundesligaški debi Harija Kejna – asistencija, pogodak i lakša povreda u pobjedi Bajerna na gostovanju Verderu (4:0) u prvom kolu. Već u četvrtom minutu kapiten Engleske je efektno asistirao Liroju Saneu za vođstvo Bavaraca, a u 75. je rutinski pogodio na pas Dejvisa

Kejn je prvi Englez koji je bio asistent i strijelac na bundesligaškom debiju, a prvi Bajernov igrač koji je to uradio nakon Leroja Sanea u septembru 2020. Dugogodišnji golgeter Totenhema u 84. je zamijenjen nakon što se požalio na povredu, reklo bi se lakšu, a u finišu je Bajern postigao još dva pogotka – strijelci su bili Sane i Matijs Tel. Danas su na programu utakmice: Bajer Leverkuzen - RB Lajpcig, Augsburg - Borusija Menhengladbah, Hofenhajm - Frajburg, Štutgart - Bohum, Volfsburg - Hajdenhajm i Borusija Dortmund - Keln.Ne. K.

Asistencija, gol i povreda Kejna

čovjek koji je u Italiju doveo i Vučinića i Jovetića

U sezoni 2021/22. postigao je devet pogodaka, a pravu afirmaciju doživio u prošloj – dao je 26 golova u svim takmičenjima, a sa 18 bio prvi strijelac pr-

osam miliona eura

čak sanjao je da postane igrač katalonskog giganta, o čemu je i javno govorio prethodnih mjeseci. Od prodaje polušpica Atletiko Madrid će zaraditi oko osam miliona eura, prenijeli su španski mediji.

Za Atletiko je nastupao tri i po sezone i nije ostvario veliki potencijal – na 131 nastupu u svim takmičenjima postigao je 34 gola. Prethodnu polusezonu proveo je u Čelziju i bio strijelac svega četiri gola na 20 nastupa.

Portugalski reprezentativac

smatra da u Barseloni konačno može dostići vrhunsku formu. Atletiko ga je u julu 2019. doveo iz Benfike, za obeštećenje od čak 126 miliona eura. R. A.

Sve konce oko dolaska Krstovića na Apenine vukao je Pantaleo Korvino, sportski direktor Lećea, čovjek koji je svojevremeno među ,,đalorose“ doveo Mirka Vučinića, a u vrijeme dok je radio u Fiorentini bio zaslužan za transfer Stevana Jovetića Obojica su bila Korvinov ,,džekpot“. Vrijeme je za apeninsko lansiranje Nikole Krstovića, trećeg Crnogorca u dresu Lećea, minule sezone šesnaestoplasirane ekipe Serije A. Osim Vučinića i Krstovića, dres kluba s juga Italije nosio je i golman Vukašin Poleksić... N. KOSTIĆ

Englezi bi mogli da dobiju selektorku

PODGORICA - Sarina

Vigman mogla bi senzacionalno da naslijedi Gareta Sautgejta na klupi fudbalera Engleske, objavili su londonski mediji. Holanđanka sa uspjehom vodi žensku englesku selekciju, a kako se navodi, šansu da vodi ,,Gordi Albion“ mogla bi dobiti za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.

- Sarina Vigman vrlo vjerovatno bi mogla zamijeniti Gareta Sautgejta na mjestu selektora engleske reprezentacije. Sre-

Druga fudbalska liga (2. kolo)

PODGORICA - Fudbaleri

Otrant-Olimpika pobijedili su juče u Podgorici ekipu Internacionala 2:1, u prvom meču drugog kola Druge crnogorske lige.

To je drugi trijumf ulcinjskog tima ove sezone, nakon što je na startu pred svojim navijačima pobijedio Podgoricu (2:0). Internacional, novi drugoligaš, u prvom kolu remizirao je kao gost protiv ekipe Berana (2:2).

Grizman želi kod Mesija

Nova pobjeda Otrant Olimpika

Izabranici trenera Dejana Vukićevića poveli su u 12. minutu golom Marka Burzanovića iz jedaanesterca. Pitanje pobjednika riješio je Japanac Ajumu Nišimura u 61. minutu.

Konačan rezultat postavio je

Lazar Rakočević u 88. minutu.

Ostali mečevi na programu su danas. Sastaće se: Grbalj – Berane (17.30 h), Igalo – Podgorica (17.30), Lovćen – Bokelj (19, teren Kampa FSCG) i Iskra –Kom (19). R. A.

ćan sam zbog nje i što joj ide jako dobro. Sarina je najbolja osoba da da naslijedi Sautgejta. Kakve veze ima što je žena ako je najbolji kandidat – poručio je Mark Bilingem, prvi čovjek nacionalnog fudbalskog saveza (FA).

Vigman je sa ženskom reprezentacijom osvojila šampionat kontinenta, a plasirala se i u finale planetarnog prvenstva. Navodno, fudbalere Engleske mogla bi da preuzme narednog ljeta, nakon evropskog šampionata. R. A.

PODGORICA - Slavni francuski

napadač Antoan Grizman (32) planira da u budućnosti zaigra za Inter Majami, klub za koji nastupa legendarni Lionel Mesi.

Zvijezda španske Primere Grizman želi da karijeru završi u američkoj MLS ligi, a klub u kom igraju njegovi brojni bivši saigrači iz Barselone je idealna destinacija.

Međutim, prvo planira da odigra još makar dvije sezone za Atletiko Madrid, tim u kom je pružao najbolje partije karijere i afirmisao se u zvijezdu evropskog fudbala. Ugovor u madridskim ,,jor-

gandžijama“ ima do ljeta 2026. godine.

U prethodnom periodu Grizman je bio čak i gost na mečevima Inter Majamija. Ipak, smatra da može još nastupati na vrhunskom nivou u evropskom fudbalu. Prošle sezone u Primeri na 38 mečeva postigao je 15 golova, sa sve izraženijom rolom kao organizator igre na sredini terena. R. A.

Sa meča Otrant Olimpika i Internacionala

Veliki engleski talenat nije dobio šanse u prvom timu I Palmer traži da ga Siti proda

PODGORICA – Kole Palmer (21), veliki talenat engleskog fudbala, zahtijevao je od uprave Mančester sitija da ga klub proda, zbog male minutaže. Ofanzivni vezista, koji je kompletno sazrijevanje u mlađim kategorijama prošao u Sitiju, prošle sezone je nastupio u 25 mečeva (14 u Premijer ligi). Međutim, u šampionu PL i kontinenta je najčešće ulazio u igru u završnicama duela. Za sada nema naznaka da će se situacija u vezi sa

statusom u timu mladog engleskog reprezentativca promijeniti. Zbog toga je tražio transfer, ili garancije da će tokom sezone biti starter u određenom broju mečeva. To je novi problem za Siti, budući da je veliki broj prvotimaca istakao isti zahtjev – a neki su i napustili klub tokom ljeta.

Palmer je u avgustovskim mečevima za ,,građane“ postigao dva gola. Od svoje osme godine je dio Sitijeve akademije. R. A.

Kandidatkinja Holanđanka Vigman

Sarina Vigman

Danas u Budimpešti počinje Svjetsko atletsko prvenstvo

Kreće spektakl ,,kraljice sportova“

PODGORICA – Sve je spremno za spektakl. Kako sami domaćini ističu, Svjetsko prvenstvo u atletici predstavlja najveći sportski događaj u istoriji Mađarske. Planetarni šampionat počinje danas, a trajaće do 27. avgusta, okupiće 2.187 takmičara iz 202 zemlje, a zanimljivo je da je Mađarska prva zemlja centralne Evrope koja će biti domaćin vrhunske atletske manifestacije.

Svjetsko atletsko prvenstvo u Budimpešti pokazaće svijetu najbolje od onoga što Mađarska može da ponudi i biće pravi praznik sporta. Nacionalni atletski centar, namjenski izgrađen za ovu priliku i smješten na obali Dunava u južnom dijelu grada, biće domaćin takmičenja u 14 disciplina. Sa druge strane, u centru Budimpešte biće organizovano još šest takmičenja kojima će gledaoci moći besplatno da prisustvuju, dok će maraton i trka u brzom hodanju svoj početak i kraj imati na veličanstvenom Trgu heroja.

Atletičari će imati jedinstvenu priliku da trče stazom koja prolazi kroz mjesta uvrštena na Uneskovu listu svjetske baštine uz panoramski pogled na Budimski dvorac.

Budimpešta ne slavi samo atletiku već proslavlja i svoj 150. rođendan i organizuje

brojne manifestacije u kojima će uživati svi stanovnici i gosti grada. Zbog svog jedinstvenog karaktera, kulture i istorije, Grad mostova, kako je popularan naziv za prijestonicu Mađarske, posljednjih godina je postao jedna od omiljenih destinacija stranih turista, a sigurno je da će biti prilika za mnoge atletičare da baš na tom mjestu ispišu istoriju.

Svjetsko prvenstvo u atletici je turnir koji se održava svake dvije godine, odvija se na različitim lokacijama diljem svijeta. Prvo je počelo 1983.

Vuković pod vođstvom novog trenera juri finale

Crnogorsku atletiku predstavljaće Marija Vuković, koja će peti put nastupiti na šampionatima svijeta. Sa njom na šampionatu putovaće i njen novi trener, Grk Vasilikos Dimitrios, sa kojim je nedavno počela saradnju.

Vuković sjutra putuje za Budimpeštu, a u kvalifikacijama nastupiće 25. avgusta. Finale je 27. avgusta, posljednjeg dana šampionata.

U skoku uvis takmičiće se 37 takmičarki iz 25 država svijeta.

Nakon povrede na startu sezone Vuković će nastojati da napravi dobar rezultat i prvi put izbori finale Svjetskog prvenstva. Marija je nakon povrede, osim nastupa u Poljskoj gdje je skočila 187 centimetara, nastupila na mitingu u Francuskoj i osvojila sedmo mjesto sa rezultatom 186 centimetara. Očekivano je odbranila titulu šampionke Crne Gore, gdje je samo imala trening (180), da bi krajem jula u Kraljevu na prvenstvu Balkana osvojila četvrto mjesto (183).

Naša najbolja skakačica uvis prvi put na planetarnoj smotri pojavila se još 2011. godine, kada je u Južnoj Koreji bila 28, da bi zatim šest godina kasnije u Londonu osvojila 21. mjesto. Konstantan rast u generalnom plasmanu nastavila je 2019. u Kataru, kada je osvojila 18. mjesto, da bi prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama osvojila 14. mjesto, a bila je na pragu plasmana u finale.

Planetarni šampionat počinje danas, a trajaće do 27. avgusta, okupiće 2.187 takmičara iz 202 zemlje, a zanimljivo je da je Mađarska prva zemlja centralne Evrope koja će biti domaćin vrhunske atletske manifestacije

Vuletić na kongresu Svjetske atletske federacije

U Budimpešti je uoči početka Svjetskog prvenstva održan 54. Izborni kongres Svjetske atletske federacije, na kojem su učestvovali delegati iz oko 200 federacija. Kongresu je ispred Atletskog saveza Crne Gore prisustvovao predsjednik ASCG Milorad

godine, a mnogo je poznatih sportista koji su ostavili trag na ovom turniru. Usain Bolt

Svjetsko prvenstvo u streljaštvu

Božović i Jukić

68. u miks timu

PODGORICA – Crnogorski strijelci Miloš Božović i Ksenija Jukić nastup na Svjetskom prvenstvu u miks timu, u disciplini vazdušna puška, završili su na 68. mjestu. To je bio prvi nastup crno -

Evropsko prvenstvo u parastreljaštvu

Đinović bez finala

PODGORICA – Crnogorski parastrijelac Milan

Đinović nije uspio da se plasira u finale na Evropskom prvenstvu u Roterdamu.

Đinović je zauzeo 12. mjesto u kvalifikacijama u disciplini vazdušna puška, u kategori-

gorskog tima na šampionatu svijeta, u novoj olimpijskoj disciplini. U miksu u Bakuu nastupilo je 77 timova.

Božović i Jukić danas će nastupati pojedinačno, u disciplini vazdušna puška.

Plasman u finale u četvrtak

SSCG

ji SH1 R3 miks, sa osvojenih 630,5 bodova. Finale je izborilo osam najboljih u kvalifikacijama. - Ponosan sam na Milana Ðinovića i njegov debitantski nastup na Evropskom prvenstvu. U veoma jakoj konkurenciji završio je na visokoj 12. poziciji. Za plasman

u finale su odlučivale nijanse jer je bilo potrebno pogoditi 632 kruga. Njegov dru-

Vuletić Na kongresu je novi mandat za predsjednika dobio Sebastijan Kou Ksimena Restrepo je ponovo izabrana za potpredsjednicu i pridružiće joj se novoizabrani potpredsjednici Raul Čapado, Adil Sumarivala i Džekson Tuvei

osvojio je 11 zlatnih medalja na Svjetskom atletskom prvenstvu, što je najtrofejni-

nije uspjela da izbori Nevena Šaranović, u disciplini vazdušni pištolj.

Ona je pogodila 565 krugova i tim rezultatom ispunila minimalnu kvalifikacionu normu (MQS) za Olimpijske igre u Parizu.

Nastup je završil na 71. mjestu, u konkurenciji 119 takmičara. Crnogorske strijelce u Bakuu predvodi selektor Stanko Laban Šampionat svijeta, 53. po redu, u Bakuu je okupio 1.249 strijelaca iz 101 države svijeta. R. A.

gi najbolji rezultat u karijeri od 630,5 krugova potvrđuje kvalitetan rad. Još jednom je ubjedljivo potvrdio MQS za Paraolimpijske igre u Parizu 2024. koji iznosi 625 krugova. Siguran sam da će se ovim pristupom sljedeće godine na Evropskom prvenstvu, u susret Paraolimpijskim igrama, umiješati u borbu za direktan slot za Pariz – rekao je trener Željko Božović U kvalifikacijama je nastupilo 29 takmičara. R. A.

– Zahvalan sam na podršci mojih kolega i oduševljen sam što vidim da je više obaveza koje smo preuzeli tokom procesa reforme upravljanja 2016. godine ostvareno izborom prvog Svjetskog savjeta za ravnopravnost polova četiri godine prije roka. Ali,

ji učinak u istoriji Igara. Mo Farah, britanski trkač, osvojio je šest zlatnih medalja i dva

posao još nije obavljen i treba da nastavimo da se zalažemo za rodnu ravnopravnost u našim predstavničkim tijelima. Snaga našeg sporta je u njegovoj raznolikosti i to treba da se odrazi na naše upravljanje na svim nivoima – kazao je Kou.

srebra. ,,Kraljica sportova“ sigurno sprema spektakl… R. PEROVIĆ

Sada ima skor 2:2 protiv nezgodnog Amerikanca

Alkaraz ,,preživio“ triler meč sa Polom

PODGORICA – Karlos Alkaraz (20) uspio je da pobijedi Tomija Pola 7:6, 6:7, 6:3 za plasman u četvrtfinale mastersa u Sinsinatiju.

Amerikancu se u teškom meču revanširao za poraz na mastersu u Torontu ranije ovog mjeseca. U taj-brejku drugog seta prvi igrač svijeta nije osvojio ni poen, ali je, ipak, u trećem setu konačno pronašao pobjedničku igru protiv za njega izuzetno nezgodnog rivala.

Protiv Pola sada mladi Španac ima skor 2:2, a evidentno je popravio igru prethodnih dana, što je ohrabrenje u pripremnom periodu za nastup na US openu, gdje će braniti titulu. Meč je bio izuzetno specifičan jer je obojici igrača smetao jak vjetar. Pol je ispustio prednost 5:2 u prvom setu – što je izvjesno i glavni razlog poraza od prvog tenisera planete. Naredni rival Alkarazu je Maks Parsel (bolji od veterana Vavrinke 6:4, 6:2 u osmini finala). R. A.

Marija Vuković biće jedina predstvnica Crne Gore u Budimpešti

Ko je kome poslužio, Njegoš Oreškoviću ili obratno?

Piše: Slobodan ČUKIĆ

U literaturi se nailazi na mišljenje da se Njegoš postavio naivno prema austrijskom kapetanu Fridrihu Oreškoviću, koji je, kako je rečeno, simulirao bliskost i prisnost sa svojim crnogorskim „sobratom”, da bi što bolje obavio obavještajni zadatak koji mu je povjerio guverner Vencel fon Lilienberg Niko S. Martinović je pisao 1949. godine da je Orešković „bio jedan od najprefriganijih i najopasnijih špijuna koji su uhodili Njegoša, a vjerovatno jedan od najtalentovanijih špijuna koje je u ono vrijeme imala Austrija. Njegovi izvještaji i memoari su tako stručno pisani da zaslužuju posebnu obradu”.

„Orešković se toliko bio uvukao pod kožu Njegošu, da je Njegoš mislio da mu je to najbolji prijatelj, i posvetio mu je jednu vrlo toplu, prijateljsku pjesmu. Dio prepiske Oreškovića i Njegoša, koja se čuva u Cetinjskom Državnom Arhivu, potvrđuje Njegoševo oduševljenje „rodoljubljem”

Oreškovića. Međutim, Orešković je, po podacima Državnog Arhiva u Zadru najpovjerljiviji špijun Guvernera Dalmacije u Zadru” („Proučavanje Petra II Petrovića Njegoša”, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, IX knjiga, Cetinje, 2013, str. 49).

I Krsto Pižurica je u članku iz 1966. godine jedan pasus posvetio ovom „prijateljstvu”: „Pri susretima sa Njegošem – piše PižuricaOrešković je imao na umu svoj položaj vojnog obavještajca i tom je cilju podređivao svaki susret sa vladikom i ostalim crnogorskim predstavnicima. Njegošu se vrlo vješto predstavio kao „sobrat“, čak i nosio i Vukovo pismo kao „propusnicu“ i Njegoš je dosta naivno nasio njegovim laskanjima i porijeklu. Stekao je toliko povjerenja kod Njegoša da je desetak dana bio njegov gost na Cetinju. Uspješno obavljan posao razgraničavanja utvrđivao je veze i prijateljstvo među njima u tolikoj mjeri da je Njegoš tražio od njega, po rastanku, i određene usluge. Njegoš je Oreškoviću posvetio i odu „Gospodinu kapetanu Oreškoviću na uspomenu“ u kojoj Oreškovića hvali, ističući da mu dušu krase „veličajna otličija“, sjeća se susreta sa njime „te zahvalno izgovara ime takvog prijatelja“. Njegoš je do kraja bio

Radoslav Rotković o odnosu Njegoša i Oreškovića piše: Ono što je Njegošu tada bilo na umu, bilo je razgraničenje Crne Gore i Austrije. Pošto ne može da oćera Austrijance sa svoga Primorja, može da ozvaniči postojeću granicu kao granicu između dvije suverene države. I u tome je Orešković poslužio Njegošu, a ne Njegoš Oreškoviću

otvoren pred Oreškoviem i gajio je prema njemu osjećanja kakva se inače gaje prema prijateljima i bliskim saradnicima. Iz Oreškovićevih memoara može se vidjeti da je Njegoš ovom Ličaninu povjeravao i planove čisto vojne prirode, ne sluteći pri tome da se pred njim nalazi oficir jedne vojne sile koji prikuplja, uzgredno, špijunske podatke. U susretima sa kapetanom Oreškoviem, Njegoš nije smatrao da pred sobom ima austrijskog vojnika, već Hrvata „sonarodnika“ sa kojim može iskreno da razgovara. Međutim, „Memoari“ nam u Oreškoviću otkrivaju službenu ličnost ćesarskog oficira, koji je isključivo kao vojnik gledao na Njegoša i njegove Crnogorce. U njegovom portretiranju Njegoša osjeća se rječnik vojnog lica, koje zbog službe carevini, zaboravlja bratske obzire, uskraćuje divljenje i škrtari u pohvali. Vjerovatno je, da je takav Oreškovićev stav prema Njegošu rezultirao i iz činjenice što je svoje memoare pisao izričito na zahtjev kancelara Meterniha, te su, možda, imali da posluže i kao osnova za dalje izgrađivanje austrijske politike prema Njegošu i Crnoj Gori kao državi” (Kr-

sto Pižurica, „Njegoš i Hrvati”, časopis „Stvaranje”, God. XXI , br. 78. Titograd, 1966, str. 794-804).

Međutim, navedeni odlomci iz Oreškovićevog izvještaja posredno ukazuju da ta izvještačena prisnost nije imala bilo kakvog uticaja na terenu.

Radoslav Rotković je o odnosu ove dvojice iznio zanimljiv sud:

„Ono što je Njegošu tada bilo na umu, osim pośeta Petrogradu i Parizu, bilo je razgraničenje Crne Gore i Austrije koje je u tim uslovima moglo da bude jedino nepravedno ali i kao takvo – veoma funkcionalno. Pošto ne može da oćera Austrijance sa svoga Primorja, može da ozvaniči postojeću granicu kao granicu između dvije suverene države. I u tome je Orešković poslužio Njegošu, a ne Njegoš Oreškoviću…” (Njegoš i Hrvati, Zagreb, 2011, str. 15). Uostalom, to treba posmatrati i u relaciji prema Meternihovom shvatanju da razgraničenje sa Crnom Gorom „ne treba nikako da ima karakter diplomatskih pregovora između dvije države”, već samo karakter dogovora o „uspostavljanju čvrste, nesporne i nepromjenljive granice” između

U literaturi se nailazi na tvrdnje da se Njegoš postavio naivno prema Oreškoviću. Sami Orešković u svom izvještaju ukazuje da je crnogorska strana bila kadra da prozre svaku izvještačenu prisnost i da ne dozvoli da to ima bilo kakvog uticaja na terenu

austrijske države i crnogorskih graničnih plemena. Ali, međunarodni značaj ovog ugovora bio je nesporan. Austrijski obavještajci su skupljali sve o Njegošu, o najuglednijim crnogorskim ličnostima, o raznim strujama u Crnoj Gori. Sve su to brižljivo bilježili i dostavljali Gubernijalnom predsjedništvu u Zadru. I sve je to bilo uzalud, jer je jednodušnost i čvrstina crnogorskog držanja proisticala iz čvrstine Njegoševog stava. Orešković i sam potvrđuje tu vladičinu nepokoljebljivost: „Iz ovoga što je već rečeno i što djelimično prikazuje ličnost Vladičinu, a djelimično karakter naroda i njegovu težnju, izvodi se zaključak sam po sebi (…) on ne otstupa od svoje tendencije ni pod kakvim uslovom. Šta više, kad bismo, imajući u vidu više ciljeve, bezuslovno priznali Crnogorcima sve njihove zahtjeve, pa ma koliko to bilo nepravično za naše pogranične stanovnike i štetno u vojničkom pogledu po Austriju, iako bismo im bez ustručavanja ustupili komade zemlje na koje polažu pravo, a svojim podanicima zemljištem ili novcem nadoknadili pretrpjenu štetu, ne bi se nikad došlo do željenoga mira, i prema tome bi prosto propala podnesena bolna žrtva, jer ono što bi dala plemenita velikodušnost za sreću naroda, to bi bilo sasvim pogrešno shvaćeno; šta više, oni bi to protumačili kao popustljivost koju su prkosom zadobili, kao strah od njihove

„Vladika pokazuje osobine koje su svojstvene samo plemenitim ljudima: on je nesebičan, darežljiv, pravičan, ljubazan i snishodljiv prema svakome, pa i prema onome Crnogorcu koji mu je najmanje naklonjen. Njegovo ponašanje prema nekim svojim neprijateljima pokazuje velikodušnost i plemenitost“, pisao je Orešković

uobražene moći i kao slabost naše presvijetle vlade i ubuduće bi udvojenom bezočnošću polagali pravo na naše zemljište i činili dalje upade u našu oblast i tek bi postigli svoj cilj kad bi izišli na morsku obalu...” (Njegoš i Hrvati, 2011, str. 97).

Konačno, Orešković je u pismu od 10. jula 1840. godine iznio jednu od najboljih karakterizacija Petra II Petrovića:

„Što sam otada češće provodio vrijeme s njim, sve sam se više uvjeravao da je on taj čovjek koji je u stanju da odvažno upravlja ovim divljim narodom i da ga postepeno približi evropskoj kulturi u koliko to naime dopusti njegovo vlastito samoodržanje. Lukav i podmukao kao najgori Crnogorac, Vladika pokazuje s druge strane osobine koje su svojstvene samo plemenitim ljudima: on je nesebičan, darežljiv, pravičan, ljubazan i snishodljiv prema svakome, pa i prema onome Crnogorcu koji mu je najmanje naklonjen. Njegovo ponašanje prema nekim svojim neprijateljima pokazuje velikodušnost i plemenitost.

Kad je on naime imao u rukama njihova pisma koja su oni svojom rukom pisali i kojima

su bunili narod protiv njega i iz kojih se očito vidjelo da su oni krivi, on im je pisma vratio i samo ih je opomenuo da drugi put tako nešto nepromišljeno ne rade. Ovim potcenjivanjem svojih ličnih neprijatelja, čiju je sudbinu imao u svojim rukama, uzdigao se nad običnim ljudima, naročito nad osvetljivim Crnogorcem, i time je u velikoj mjeri stekao opšte poštovanje, dok je on s druge strane, gdje mu je izgledalo potrebno, žrtvovao vrlo lako ljudski život i znao je krajnom strogošću da ulije strahopoštovanje čitavoj masi naroda. Neosporno, on je već u mnogim prilikama i kritičnim momentima pokazao vrlo mnogo takta, a šta više se pokazao i kao fini političar” (Njegoš i Hrvati, 2011, str. 91). Konačno, nije slavonski pjesnik Mato Topalović tek tako ispjevao stihove Njegošu povodom njegovog dolaska u Beč, sa kratkim naslovom „Pozdrav” i podnaslovom „od strane mladeži slavoilirske dana 31. dekrembra 1836. u Beču”.

U pjesmi se, pored ostalog, kaže:

„Budi!- o Ti nam mnogo moreš biti! / No već se vidi: navjek ćeš živiti!” (Kraj)

Niko S. Martinović Dr Radoslav Rotković Njegoš - rad Anastasa Bocarića Prof. dr Krsto Pižurica

Svi procesi protiv Trampa: Lepeza optužnica

Mada Donald Tramp nema ništa protiv superlativa kada se radi o njemu, verovatno bi više voleo da ga je ovaj zaobišao: on je prvi bivši predsednik SAD koji je optužen za navodna krivična dela tokom svog mandata. Pored toga, mora da se suoči i sa nekoliko građanskih tužbi.

Politički, barem među Republikancima, ništa od toga mu nije naškodilo – u anketama je znatno ispred ostalih u trci za predsedničku kandidaturu. S druge strane, Trampova pojavljivanja na sudu u izbornoj 2024. biće stalno u fokusu medija, što bi moglo da mu naškodi među neopredeljenim biračima.

Za šta je, dakle, sve optužen 77-godišnji Donald Tramp?

Slučaj porno zvijezde „Stormi danijelS“

Od 2016, otkako se prvi put kandidovao za predsednika SAD, njega i njegov tim prati slučaj Stormi Danijels. Bivša porno zvezda, čije je pravo ime Stefani Kliford, kaže da je imala kratku vezu s Trampom 2006. On to poriče.

Neposredno pre izbora, tadašnji Trampov advokat Majkl Koen uplatio je 130.000 dolara na račun Stefani Kliford, verovatno kako ona ne bi javno pričala o Trampu.

Advokatu je kasnije tu sumu nadoknadila Trampova porodična kompanija. Nakon prvobitnog odbijanja, Tramp je priznao da je uplata izvršena. Plaćanje novca za te svrhe samo po sebi u Njujorku nije protivzakonito.

Ali, prema njujorškom tužilaštvu, Tramp je, da bi prikrio isplate, 34 puta falsifikovao poslovnu dokumentaciju. Takođe je prekršio i zakone o finansiranju izborne kampanje. Optužnica je podignuta ovog proleća, a suđenje bi trebalo da počne u maju 2024. Advokat Majkl Koen je 2018. osuđen na tri godine zatvora. Tokom suđenja se, između ostalog, izjasnio krivim za nezakonito finansiranje iz-

Protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa vodi se toliko procesa da sudovi imaju problema da usklade termine. Ako bude osuđen, mogao bi da završi u zatvoru. Ako postane predsjednik, mogao bi sam sebe da pomiluje

borne kampanje. Koen, međutim, koji ima važnu ulogu u tom suđenju protiv Trampa, ima problem s kredibilitetom: priznanje da je lagao javnosti i Kongresu SAD pokazuje oportunistički odnos prema istini, odnosno da ne preza od laži. Stoga je važno pitanje: da li će mu verovati porota u Njujorku.

Slučaj autorke e . džin kerol

Optužbe autorke E. Džin Kerol su još starijeg datuma. Ona ga je 2019. optužila da ju je 1996. silovao u robnoj kući. U maju 2023. porota je odbacila tu tvrdnju, ali ga je proglasila krivim za seksualno zlostavljanje i klevetu, a autorka je dobila odštetu od pet miliona dolara.

Tramp je potom tužio Kerol za klevetu, ali je početkom avgusta taj proces izgubio. A onda je Kerol podnela još jednu tužbu protiv Trampa, jer ju je nakon prve presude vređao na CNN-u. Planirano je da taj proces (za klevetu) počne sredinom januara 2024.

Slučaj friziranja

bilanSa u državi njujork

Tramp uvek preteruje kada je reč o njegovim uspesima, a potcenjuje svoje neuspehe. Tako su izgleda poslovali i on i njegova deca Donald Junior, Erik i Ivanka.

Državna tužiteljka Njujorka

Leticija Džejms, u septembru 2022. podigla je protiv njih optužnicu za kršenje različitih zakona države Njujork, uključujući i računovodstvenu prevaru, falsifikovanje dokumenta, prevaru osiguranja i dosluh da se počine takva dela.

Prevara se sastoji u tome što su optuženi svoje finansije predstavljali većim ili manjim, sve u zavisnosti od potrebe, a kako bi lakše dobili kredite, platili niže kamate ili mogli da plaćaju manje poreza.

U svojoj optužnici, Džejms navodi 200 lažnih ili obmanjujućih procena imovine u periodu od deset godina za koje ona traži novčane kazne u ukupnom iznosu od 250 miliona dolara. Ona takođe traži da se

porodici Tramp trajno zabrani poslovanje u državi Njujork. Apelacioni sud je u junu odbacio optužbe protiv Ivanke Tramp kao zastarele. Početak suđenja ocu i sinovima Tramp zakazan je za oktobar 2023.

dokumenti

poverljivog

Sadržaja

Januara 2021, u vreme kada je napustio Belu kuću, Tramp je sa sobom poneo i kutije sa poverljivim dokumentima i stavio ih na različita mesta u svojoj vili u Mar-a-Lago na Floridi. Kutije su, između ostalog, navodno bile u plesnoj sali, kupatilu i tuš-kabini. Navodno su među tim dokumentima i oni koji se odnose na nacionalnu odbranu i nuklearne sposobnosti jedne druge zemlje. Neki dokumenti su klasifikovani najvišim stepenom poverljivosti. A dodatna optužba glasi: Tramp je dokumente pokazao i drugim ljudima. Prema rečima specijalnog istražitelja Džeka Smita, Tramp je time prekršio čitav

mogao da se nađe iza rešetaka duži niz godina. Tramp smatra da je ovaj proces politički motivisan i, prema posmatračima, igra na kartu vreme. Ako ponovo bude izabran za predsednika pre nego što se donese presuda, mogao bi da natera Ministarstvo pravde da povuče optužbe. Možda bi čak mogao i sam sebe da pomiluje, pošto se radi o saveznom zakonu. Tramp već sad napada sudije i nadležnost suda i traži promene. Međutim, posmatrači smatraju da su male šanse da će u tome uspeti.

Sudije su poslednjih nedelja više puta upozoravale

Trampa da ne vrši pritisak na svedoke i ne napada sudove. Ali, to nikako ne ide s Trampovim temperamentom. Posle prvog saslušanja po optužbama

za zaveru radi prevare SAD, Tramp je na svojoj onlajn platformi „Truth Social“ napisao: „Ako me progonite, progoniću ja vas.“

Specijalni istražilac Smit to vidi kao pretnju pravosuđu

i zatražio je nalog kojim se Trampu zabranjuje da otkriva osetljive informacije o procesu. Trampovi advokati to smatraju „dekretom o ućutkivanju“. Međutim, kaže se da je jedna sutkinja opomenula

Trampa da je zastrašivanje svedoka ili ometanje pravde krivično delo. Bez obzira na to kako se svi ovi procesi budu završili, gotovo je sigurno da će borbe u sudnicama, ali i van njih, biti ogorčene.

niz zakona, pa optužnica ima 40 tačaka. To uključuje i činjenicu da je Tramp otežavao istragu, dajući uputstva zaposlenima da unište moguće dokaze. Tramp nije jedini optuženi, s njim će na optuženičkoj klupi biti i dvoje zaposlenih. Početak suđenja zakazan je za maj 2024. zavjera protiv Sad i izbornog zakona Druga optužnica protiv Trampa na saveznom sudu– pored prethodnog slučaja poverljivih dokumenata – odnosi se na događaje oko priznavanja rezultata predsedničkih izbora održanih novembra 2020. a koja je kulminirala 6. januara 2021. nasilnim ulaskom mase građana u Kapitol, parlament SAD. Trampovi pokušaji da negira pobedu Džozefa Bajdena, da sebe proglasi pobednikom izbora i spreči potvrdu, odnosno legalizovanje izbornog rezultata, ocenjuju se kao „zavera“ po ukupno četiri tačke: zavera radi prevare SAD, zavera za sprečavanje zvanične potvrde izborne pobede Bajdena 6. januara 2021. i zavera protiv izbornog zakona. Optužnica na 45 stranica prikazuje sliku zavere u Beloj kući. Nedeljama je bilo pokušaja da se izvrši pritisak na poslanike i druge koji su zvanično bili uključeni u organizovanje izbora. Razmišljalo se i o stvaranju lažnih spiskova Trampovih birača koji bi u Kongresu mogli da ponište rezultat izbora. Uprkos tome što je znao kako stvari stoje, Tramp je širio lažne tvrdnje o izborima i instrumentalizovao ljude u Ministarstvu pravde da i oni to čine.

Ako ga porota proglasi krivim , i to makar samo po jednoj tački optužnice, Tramp bi

džordžija: pritiSak na miniStra da pronađe gla S ove Ništa manje eksplozivna, ako ne i opasnija za Trampa jeste optužnica u saveznoj državi Džordžiji, takođe za zaveru radi promene rezultata izbora 2020. Tramp je 2. januara 2021. u sada već legendarnom telefonskom pozivu, terao ministra Breda Rafenspergera da mu nekako pronađe još 11.780 glasova. Toliko glasova je, naime, Trampu bilo potrebno da pobedi u Džordžiji. Snimak razgovora kasnije je objavio „Vašington post“.

Rafensperger, po funkciji nešto kao ministar unutrašnjih poslova, bio je odgovoran za nadgledanje glasanja. Pred istražnim odborom Predstavničkog doma o napadu na Kapitol on je opisao koliki je pritisak na njega tih dana vršio Trampov tim. Slične izjave dali su i dugi koji su pomagali pri održavanju izbora, a koje je Trampov tim optužio za manipulaciju izbora. Pored Trampa, za zaveru i lažne izjave o rezultatima izbora optuženo je još 18 ljudi, uključujući i bivšeg Trampovog advokata i bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudija Đulijanija. Tramp se u Džordžiji, između ostalog tereti na osnovu zakona koji je usmeren na slučajeve organizovanog kriminala, uključujući mafijaške procese. Ako bude osuđen, minimalna kazna je pet, a maksimalna 20 godina zatvora.

Ako se u međuvremenu vrati u Belu kuću, Tramp neće moći da interveniše u proces imenovanjem novog tužioca. Samopomilovanje takođe ne dolazi u obzir: ako je to uopšte moguće, ono važi samo za sudove saveznog nivoa, ali ne i za pojedinačnu državu kao što je Džordžija.

Državna tužiteljka Fani Vilis je izjavila da će zahtevati da suđenje počne u narednih šest meseci. Za razliku od ostalih suđenja, očekuje se da će suđenje u Džordžiji biti prenošeno na televiziji.

Donald Tramp suočava se sa više optužnica, u vrijeme kada pokušava da ga republikanci ponovo imenuju za predsjedničkog kandidata

Biće ogorčene borbe u sudnicama i van njih

I.br.2740/22

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, L&J COMPANY MNE“ Društvo sa ograničenom odgovornošću Podgorica, ul. Vuka Bezarevića br.11 Podgorica, PIB: 03147673, koga zastupa Petar Mrkonja advokat iz Beograda, ul.Majke Jevrosime 37/1, Beograd, Stari Grad, Republika Srbija, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVO ZA TRGOVINU PRERADU IZRADU I MONTAŽU PROIZVODA OD DRVETA ZEMIDA DOO BEOGRAD-ČUKARICA, adresa sjedišta ul.Pere Todorovića br.10, sprat br.4, stan broj 16, Beograd, Republika Srbija, PIB: 109572878, koga zastupa Aleksandar Mirosavljević direktor, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 24.711,56 eura , u postupku sprovođenja izvršenja na pokretnim stvarima izvršnog dužnika dana 18.08.2023.godine, u skladu sa odredbama čl.7, 93,94,95,96 („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se DRUGO ročište za prodaju pokretnih stvari bukove rezane građe u vlasništvu izvršnog

dužnika DRUŠTVO ZA TRGOVINU PRERADU IZRADU I MONTAŽU PROIZVODA OD DRVETA ZEMIDA

DOO BEOGRAD-ČUKARICA I to: Bukova okrajčena, parena i suva građa ukupne količine 193,474m3, procjenjene vrijednosti 61.203,00€;Bukova okrajičena, neparena i suva građa ukupne količine 52,797m3 procjenjene 14.034,00€;Bukove samice i polusamice parene i neparene suve građe ukupne količine

117,017m3 procjenjene vrijednosti 25.882,00€;Bukova friza parene, neparene i suva ukupne količine

18,144m3 procjenjene vrijednost 3.485,00€ (dimenzije i vrsta građe prema specifikaciji iz nalaza I mišljenja).

II Ročište za prodaju pokretnih stvari navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 13.09.2023. godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost pokretnih stvari na iznose navedene u stav I utvrđena je zaključkom I.br.2740/22 od

17.07.2023. godine, na osnovu nalaza i mišljenja o procjenini stručnog lica- vještaka iz oblasti šumarstva

Zorana Ralevića dipl.ing šumarstva.

IV Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumijeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

V Na drugoj prodaji pokretne stvari se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti utvrđene navedenim Zaključkom ali ne ispod trećine te vrijednosti.

VI Ako na drugom javnom nadmetanju nije postignuta prodaja, Javni izvršitelj ce odrediti novo nadmetanje shodno odredbi čl.95 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

VII Kupac je dužan je da cijenu za koju je kupio pokretne stvari položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

VIII Detaljnije informacije i uvid u nalaz i mišljenje zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda”.

U Podgorici, dana 18.08.2023.godine

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno članu 8. st.2 ZIO-a

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Oglasi i obavještenja

Умро је 18. августа 2023. у 88. години наш вољени

ЈАГОШ Драгов ПОПОВИЋ

професор у пензији

Породица ће примати саучешће 19. августа у породичној кући у Голубовцима до 15 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници

испред Цркве Светог Николе-Голубовци.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЖЕЛИМИРКА-БУЛА, синови НЕБОЈША и ВЛАДИМИР, брат ВУКАШИН, сестра РАДОЈКА, брат од стрица ЖАРКО, снахе НЕВЕНКА, ИВАНА и ДАНИЦА, унучад ЈОВАН, ЛУКА, ЛАЗАР и ФИЛИП, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ПОПОВИЋ и ЦАВНИЋ

OGLASNO

ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

929

Preminuo je, 18. avgusta 2023. godine, naš

dr

RADE DELIBAŠIĆ

profesor Filozofskog fakulteta UCG u penziji 1928 – 2023.

Porodica će saučešće primati u gradskoj kapeli u Nikšiću, 19. avgusta 2023. godine od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na starom groblju, po želji pokojnika, u najužem krugu porodice. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENA PORODICA

941

Дана 18. августа 2023. умро је у дубокој старости

ДАНИЛО Ђоков МИЉАНИЋ

1920 – 2023

Учесник НОБ-а и дипломирани економиста

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу

дана 19. августа од 11 до 16 часова и 20. августа од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на Градском гробљу.

Цвијеће се не прилаже.

Кућа жалости: Веселина Маслеше бр. 5 – Никшић. Ожалошћени: супруга СТОЈАНКА, син ВЛАДИМИР –БАТО, кћерке ЉИЉАНА и НАДА – БЕБА, снаха СВЕТЛАНА, браћа ВОЈО и ЈОВАН са породицама, породице покојних ДУШАНА, САВЕ, МОМИРА и СОФИЈЕ, унучад, праунучад и остала бројна родбина МИЉАНИЋ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Obavještavamo rođake i prijatelje da je dana 16. avgusta 2023. u 74. godini, preminuo naš dragi

SLOBODAN pok. Janka ĐURANOVIĆ

Sahrana dragog nam pokojnika će se obaviti u Zagrebu, u krugu uže porodice.

935

Дана 18. августа 2023. године послије краће

болести престало је да куца срце

СЛОБОДАН Саво РАИЧЕВИЋ

Породица ће саучешће примати у градској капели Чепурци дана 19. августа од 9 до 15 часова, сахрана ће се обавити на гробљу у Толошима.

Ožalošćena porodica: sin SINIŠA, ćerke TANJA i VANJA, sestra SLAVICA, unučad i ostala rodbina

Posljednji pozdrav svom dragom bratu i ujaku

SLOBODANU ĐURANOVIĆU

936

Ожалошћени: супруга ВАСИЛКА, син РИСТО, ћерке ОЛИВЕРА и МАРИНА, брат ЦВЕТО-ЗЕЈО, снахе МАЈА и НАДА, братанићи ЖЕЉКО-МИГО, РАЈО, МИЛОШ, САВО, братаничне БУДА, СНЕЖАНА, ВУКИЦА, ДАНИЦА и АНА, унучад и остала многобројна породица РАИЧЕВИЋ

Posljednji pozdrav stricu

943

Ponosni smo što smo te imali i zauvijek tužni sto si nas napustio. Ožalošćeni sestra SLAVICA, sestričina TAMARA i sestrić RADOVAN sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MIRI ĐUKANOVIĆ

Sjećanje na naše iskreno prijateljstvo zauvijek će ostati u mom srcu. Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru. SNEŽANA DRAGANIĆ sa porodicom

Napuštila nas je naša sestra, tetka i baba

SLOBU

MIRO, RADICA, DADA, DEJA, MILA sa porodicama

945

924

MIRUNA ĆIROVIĆ

1928 – 2023

Tiho i nečujno, kako je i živjela četrdeset godina sa nama.

Neka tvoja čista duša nađe mir, onako kako si zaslužila, svojim časnim životom, a mi ćemo te trajno čuvati u najljepšim uspomenama.

Tvoji: MIKA, LAKO, MIRA, DAJA, LJIKA, ČASLAV, FILIP i KRSTO

932

Posljednji pozdrav dragom stricu

SLOBU RAIČEVIĆU

VESKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu

SLOBU RAIČEVIĆU

BAGO VASKOV sa familijom

Posljednji pozdrav dragom stricu

SLOBU RAIČEVIĆU

KIRO, SEKA, MAJA i MARKO

946

944

916

Навршава се 40 дана од како нас је изненада напустио наш вољени

ДРАГОЉУБ Гаврила МИРОТИЋ

Отишао си тихо, без поздрава. Био си наш понос и ослонац.

Кажу да вријеме лијечи све. Није тако, бол постаје већа. Нека ти

наше сузе не ремете мир. Почивај у миру, а ми ћемо те вјечно чувати од заборава.

У недјељу, 20. августа 2023. године, у 10 часова ужа породица ће посјетити његову вјечну кућу.

Супруга БИСЕРКА и син ДЕЈАН 917

Вољеном оцу ДРАГОЉУБУ МИРОТИЋУ

Отишао си тихо и нашао вјечни мир међу анђелима, а ми ћемо бити поносни што смо те имали и чувати од заборава.

Кћерка ДИЈАНА ЛУЧИЋ са породицом

Danas se navršava godina dana od kada nas je zauvijek napustila naša draga

ZORKA – ZORA PEJOVIĆ

Draga majko, najduža i najtužnija godina dana u mom životu je prošla. Svakim danom si u mislima i sve više nedostaješ. Teško se navići na život bez tebe. Volim te!!!

Godina dana prođe otkad si nas napustila

ZORKA – ZORA PEJOVIĆ

Mila majko, postoji dan koji te odveo od nas, ali ne postoji dan u kojem nijesi u našim mislima. Nedostaješ!

Ćerka SLAĐANA sa porodicom

Draga naša sestro

ZORKA PEJOVIĆ

942

Prošlo je 40 dugih i tužnih dana od kada nije sa nama naš voljeni

VLADIMIR Petra KOMNENIĆ

Preteško je prihvatiti da te nema. Tugu koju osjećamo ne može ublažiti ni vrijeme, ni divno sjećanje, ni ponos što si nam ostavio. Volimo te i ne damo te.

Ostaćeš vječno da živiš u mislima i uspomenama, ne samo našim i tvojih voljenih unuka, već svih iskrenih ljudi i prijatelja.

Tvoji najmiliji: supruga VESNA i sinovi PETAR i MILOŠ sa porodicama

922

Godina dana je od smrti naše voljene

ZORE PEJOVIĆ

921

Neka tvoja dobra duša i veliko srce u kojem je bilo mjesto za sve, počiva u miru. Nedostaješ…

933

Навршава се година од смрти наше драге ОЛГЕ Крстове ГАЗИВОДЕ

Недостаје нам њежност, доброта и топлина коју си нам несебично пружала.

Породица ће у недјељу, 20. августа у 9 часова, посјетити њену вјечну кућу у Додошима.

930

Nije lako nositi bol za tobom jer si ostavila najljepše uspomene, trudeći se da nam rastanak bude manje bolan.

A ti, boliš i fališ kao prvog dana.

U srcu i mislima tvojih sestara: MILENE, DANICE, NINE, MARINE i ŽELJKE sa porodicama

Brat SLOBO MIJAJLOVIĆ sa porodicom

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ

923

Tvoj sin ZORAN sa porodicom OGLASNO

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni, suprug, otac i đed

TOMISLAV-MIŠKO Radulov ŽIVKOVIĆ

Svi dani koji su prošli i oni koji će proći, neće umanjiti tugu koju osjećamo za tobom.

Voljeni nikad ne umiru, uvijek u našim srcima, mislima i najljepšim sjećanjima. U neđelju, 20. avgusta 2023. godine, u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Tvoji NAJMILIJI

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je DOO “Gradnja”, ul.Sv.Petra Cetinjskog bb iz Bijelog Polja, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za objekat za separaciju pijeska šljunka i betonsku bazu, na kat. parcelama br. 8/2, 7, 2361 KO Bijelo Polje u zahvatu Detaljnog urbanistiĉkog plana industrijske zone područja terminala, opština Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeće ,,HIDRO RAD“ D.O.O. NIKŠIĆ, UL. Podgorički put bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje novog objekta- namjene servis za građevinske mašine, na katastarskim parcelama broj 285/3, 320/2 i 323/3 KO Straševina, u obuhvatu PUP-GUR-a Opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18. Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u zgradi JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), dana 11.09.2023.godine u 11.00 časova.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam , stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac

O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost da je Miroju Zejaku, ul. Valjevska bb, Mojkovac, donijeto rješenje broj:UPI. 09-322/23109 od 17.08.2023. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna zrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za postojeći objekat farme za tov brojlera, koji se nalazi na kat. parceli broj 549 KO Podbišće, Mojkovac. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju, karakteristike projekta, važeće tehničke standarde normative propisane za ovu vrstu projekata i stanje na terenu (karakteristike predmetne lokacije), da se ne očekuje veći negativan uticaj na segmente životne sredine. Nosilac projekta je obavezan da pri realizaciji projekta primijeni mjere predložene u priloženoj dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, kao mjere standarde koje važe za ovu vrstu projekata. Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Mojkovac, u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koji izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta. Žalba se podnosi preko ovog Sekretarijata taksirana sa 3,00€ administrativne takse.

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/ 032 – 380

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

IZDAJEM opremljen dvosoban stan na drugom spratu kod Osnovne škole „Sutjeska“, cijena 450e, zvati od 11 do 15h

Tel: 067/496 – 422