Dnevni list Pobjeda 19.09.2022.

Page 1

Poneđeljak, 19. septembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20412 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE Posljednjih dana mandata Vesna Bratić potpisala rješenja o dvije pravoslavne gimnazije iako tijelo koje odobrava programe u to vrijeme nije postojalo„Otvoreni Balkan“ ide na štetu manjih država Za škole licencirane bez tražiosavjetaNacionalnogministar900.000eura Mandatar ili skraćenje mandata odavnonemiraiCrnogorcimamržnjaOtvorenaSkupštinipremapodsticanjetraju Društvu policijaneutralnapolitičkipotrebnaje Građani od početka godine uzeli 323 miliona eura kredita INTERVJU Tomaš Pojar, glavni savjetnik premijera Češke Rok da predsjednik države Milo Đukanović saopšti ime mandatara ističe danas, posljednji pokušaj „stare većine“ da se dogovori danas u 10 sati u parlamentu Detalji iz rješenja o ograničenju emitovanja jutarnjeg programa na TV Pink koje je objavio SAEM Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković na prijetnje UP odgovara novim argumentima o postupanju organa reda na Cetinju Rast zarada kroz program „Evropa sad“ znatno uticao na rast zaduživanja stanovništva kod banaka tražio 900.000 eura STR. 3. STR. 9. STR. 6. STR. 5. STR. 2. i 3. STR. 7. Gosti emisije ,,Novo jutro“ karakterišu Crnogorce kao nemoralne ljude koji su skloni kriminalu pa izjavljuju da su „kriminalni klanovi i ubistva izvozni proizvod Crne Gore“. SAEM je zaključio da stalna etiketiranja i isticanje neprijatelja nacije vode atmosferi nemira, nasilja i sukoba Umjesto da se zaustavi pretjerano i često neselektivno nasilje prema građanima, naročito kod masovnijih javnih okupljanja, čelnici Uprave policije, kategoričan je Aleksandar Zeković, zbog ukupnog političkog i društvenog konteksta, podstiču produbljivanje podjela

Svaka država mora biti veoma pažljiva kada se upušta u različite oblike saradnje jer nekada i dobre ideje mogu biti zloupotrijebljene i onda nijesu najbolji način da se napreduje. To može biti slučaj sa „Otvorenim Balkanom“ u kojem će veliki predatori zloupotrijebiti ovu inicijativu protiv manjih i slabijih

Susjedi bi trebalo da pomažu jedni drugima, ali uvijek morate imati na umu šta su intencije vaših susjeda i drugih režima, zato ponekad saradnja može biti veoma izazovna ili nemoguća. Svaka država mora biti veoma pažljiva kada se upušta u različite oblike saradnje jer nekada i dobre ideje mogu biti zloupotrijebljene i onda nijesu najbolji način da se napreduje. To može biti slučaj sa „Otvorenim Balkanom“ u kojem će veliki predatori zloupotrijebiti ovu inicijativu protiv manjih i slabijih

POBJEDA: Šta se dešava sa ratom u Ukrajini, kakva su Vaša predviđanja, da li se nazire kraj sukobu?

POBJEDA: Kompletna Evropa se suočava sa porastom nacionalizma, ali u Crnoj Gori imamo šizofrenu situaciju gdje se odvija u isto vrjeme i klerikalizacija društva i Crkva Srbije se nameće kao politički akter koji postavlja ministre i ima ogroman uticaj na vladu? I što je najgore, takva crkva ima podršku Evropske unije, kako je moguća takva situacija?

POBJEDA: Sastanak EU koji će se baviti Makronovim prijedlogom o evropskoj političkoj zajednici će biti održan 6. oktobra u Pragu. O čemu ćete razgovarati i da li će biti priče o proširenju?

POBJEDA: Često čujemo poruke iz Evropske unije da Crna Gora i ostale zemlje regiona mogu sarađivati poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske kojima je povezivanje u Višegradsku grupu mnogo pomoglo na putu ka EU. Kako to ostvariti u regionu kada lider Srbije Aleksandar Vučić vodi politiku koja ne počiva na evropskim vrijednostima, već nudi komšijama „Otvoreni Balkan“, koji počiva na nacionalizmu?

Milosava Paunović

zemlje imale od Putina u posljednih 30, 10 godina ili od 2014. Dobro je biti optimista i vjerovati da ako mi sarađujemo sve će biti sjajno, ali to može biti zloupotrijebljeno od pravih predatora. Znači, dobro je vjerovati da će se sve dobro završiti, ali tu vjeru moramo prilagoditi realnosti. To je teško i nijesmo se često tako ponašali.

POJAR: Ne znam da li se rat bliži kraju, niti kada bi taj kraj mogao doći. Biće komplikovano, i biće dugo, vi to na Balkanu najbolje znate. Dug je put do kraja rata ili mirovnih pregovora. Ukrajinici se dobro drže i ne brane samo sebe, već brane i sve nas i zato ćemo ih i dalje podržavati i finansijski i politički. U isto vrijeme je veoma teška situacija za ukrajinsku ekonomiju i narod. Sve što se dešava ima ogroman uticaj i na ekonomju Rusije, ali i ekonomiju cijele Evrope. Vidite šta se dešava sa cijenama energenata, prijeti nam recesija i svaki rat će se skupo platiti. Ali, mi nijesmo izabrali rat, već je taj izbor napravio Putin. Zato se moramo suočiti sa stvarnošću, želimo da budemo na strani pobjednika i želimo da to bude Ukrajina. Ali, Evropa više neće biti ista, nakon 24. februara če-

2 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Politika

POBJEDA: Da li je taj Makronov prijedlog neka vrsta alternative proširenju?

ka nas neka druga Evropa. I ja smatram da Česi vide 24. februar isto onako kao kada je pao Berlinski zid i komunizam se srušio. Znači, imali smo ovo razdoblje od trideset godina iz kojeg izlazimo i ulazimo u neko novo, ali svakako će u istorijskim knjigama biti napisano Evropa prije i Evropa poslije invazije.

– Pokušaćemo u ovom periodu da završimo što više, ali s obzirom da Crna Gora nije imala ovaj zakon i da je ovo početak, smatram da će biti teško da se u datom roku završi. Vjerovatno ćemo tražiti produžetak roka, ali sve će biti u skladu sa novim dešavanjima. Da vidimo hoće li Radna grupa biti u istom sastavu ili ne, ali potrudićemo se da ono što možemo završimo, pa nekoj novoj grupi ostavimo dalji posao – kazala je Paunović.

POBJEDA: Ali EU je sarađivala sa Crkvom Srbije kao političkim akterom u jednoj sekularnoj državi?

POBJEDA: To ste dobro objasnili, ali zašto onda ova inicijativa ima podršku i SAD, ali i djelova EU?

POBJEDA: Crna Gora i cijeli region Zapadnog Balkana je pod jakim malignim ruskim uticajem. Da li zbog toga očekujete sukobe i nestablnost u našem regionu?

„Otvoreni Balkan“ na štetu manjih

vladom koja je izabrana na osnovu izborne volje.

POJAR: Ja to ne mogu komentarisati, ali mogu reći da takav uticaj crkve nećete vidjeti u češkom društvu i crkva ovdje uopšte nema tako istaknutu ulogu. U nekim drugim državama crkve su takođe veoma slabe, ali po svijetu imamo i drugih primjera i to u zapadnim društvima gdje crkve igraju veoma bitnu ulogu u društvu. Svakako, u Evropi to nije slučaj. Ali, svakako, ne mogu objasniti kako je do toga došlo u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, donošenje zakona o Skupštini važno je za Crnu Goru, poslanike i parlament. Kazala je da nije zadovoljna dosadašnjom dinamikom jer pojedini poslanici ne dolaze, neki opravdano, a neki bez objašnjenja. Paunović je podsjetila da je brzo nakon formiranja Radne grupe održana prva sjednica, na koju su došli svi poslanici osim Demokrata. Kazala je da Demokrate „ni do danas nijesu prisustvovali nijednoj sjednici“, kojih je bilo tri, a četvrta sjednica zakazana je za 20. –septembar.Dogovorili smo na prvoj sjednici dinamiku i način rada, šta treba unijeti u zakon, razgraničenja sa Poslovnikom... Služba Skupštine pripremila je okvirno kostur nacrta na osnovu kojeg bi trebalo da radimo. Svi članovi dobili su taj kostur nacrta početkom avgusta, ostavljen je rok od mjesec da se upoznaju sa tim i daju svoje prijedloge, ali na drugoj sjednici nije bi-

PODGORICA - Ne mogu komentarisati statove SAD, pojedinih zemalja EU ili zvaničnika vezano za podršku „Otvorenom Balkanu“. Ali je ponekad povjerenje u lijepo upakovane ideje takvo da ne postoji ispravna percepcija kako će biti sprovedene. Evo pogledajte kakva su očekivanja pojedine zemlje imale od Putina u posljednih 30, 10 godina ili od 2014. Dobro je biti optimista i vjerovati da ako mi sarađujemo sve će biti sjajno, ali to može biti zloupotrijebljeno od pravih predatora – kaže u razgovoru za Pobjedu glavni savjetnik premijera Češke Tomaš Pojar. Jedna od najuticajnijih političkih ličnosti u toj zemlji ističe da ulazimo u novo razdoblje i EU više neće biti ista nakon ruske invazije na Ukrajinu.

POJAR: To će biti prilika da se sastanu premijeri i predsjednici evropskih država, razgovaraće, neće biti nikakvih zaključaka. Diskutovaće se o važnim temama za sve – od sigurnosti do energetskih pitanja i Ukrajine. To je pozitivan pokušaj, forum za neformalne sastanke, bilateralne sastanke i da otvoreno razgovaramo jedni sa drugima Moramo pričati o svemu i onda kada se slažemo i onda kada se ne slažemo. To je svakako bolje nego da stavljamo probleme pod tepih i izbjegavamo jedni druge. Vidjećamo kako će to proći i nakon toga ćemo odlučiti da li je vrijedjelo to okupljanje i da li ćemo ga ponoviti narednog puta. Da vidimo, to je bila Makronova ideja koju bi trebalo istražiti tokom češkog presjedavanja.

grupa za izradu nacrta zakona o Skupštini ne može završiti posao do 15. oktobra Paunović: poslaniciprodužetakTražićemoroka,daseuozbilje

INTERVJU: Tomaš Pojar, glavni savjetnik premijera

PODGORICA – Radna grupa za izradu nacrta zakona o Skupštini vjerovatno će tražiti da se produži rok za završetak tog posla. Dinamika rada je takva da ne možemo uspjeti završiti do 15. oktobra – kazala je za Pobjedu Milosava Paunović, koordinatorka te radne grupe, apelujući na poslanike da se „uozbilje i posvete tom poslu“.

Ovo je druga radna grupa koja je formirana zbog izrade zakona o Skupštini. Prva je bila formirana u aprilu 2021. godine, ali je održala samo jednu sjednicu. I. KOPRIVICA

Predsjednik Đukanović će imati priliku da neformalno razgovara sa liderima EU, 6. oktobra u Pragu, kao što je to puno puta činio u dugoj karijeri. Biće tamo zemalja koje su članice EU, koje to žele da postanu, onih koje to nikada nijesu željele, ali i onih koje su napustile EU. Nadamo se da će učestvovati i Velika Britanija. Tema proširenja neće biti na stolu, ali će biti priče o ekonomiji, stabilnosti i svakako će u razgovorima biti pomenuta ta tema

POJAR: Naši odnosi su dobri, nijesmo susjedi, pa da se našalim, zato i nemamo problema. Ali nemamo ni ekonomskih mogućnosti kao susjedi i zato treba unaprijediti trgovinske odnose. Nema puno investicija između dvije zemlje, a voljeli bismo da vidimo više čeških turista u Crnoj Gori i crnogorskih ovdje. Ali, generalno, odnosi su pozitivni i naše vlade moraju otvarati nove šanse za intenziviranje saradnje. Razgovarali smo o saradnji u odbrani, IT sektoru, povezivanju investitora i što je više kontakta među različitim institucijama više će i biti saradnje.

Ključna pitanja koja bi trebalo de nisati su šta treba da sadrži Poslovnik, a šta zakon, de nisanje boljeg funkcionisanja potpredsjednika parlamenta i zarada u Skupštini, transparentnost rada – peticije i predstavke, odnos Skupštine i Vlade, pitanja rodne ravnopravnosti - kazala je Milosava Paunović

POJAR: Ja stvarno ne mogu komentarisati stavove SAD, pojedinih zemalja EU ili zvaničnika. Ali je ponekad povjerenje u lijepo upakovane ideje takvo da ne postoji ispravna percepcija kako će biti sprovedene. Evo pogledajte kakva su očekivanja pojedine

POJAR: Ne znam, ali tvrdim da je opasnost uvijek prisutna. Svakako je u interesu Rusije da dođe do eskalacije sukoba na evropskom kontinentu, a Balkan je područuje koje Putin dobro poznaje, pogotovo kako da manipuliše i igra svoje igrice, stabilnost mu nije interes i konstantno traži mjesta na Balkanu gdje će izazvati nestabilnost.

Radna

POBJEDA: Kakvi su odnosi Crne Gore i Češke, gdje ima prostora za unapređenje?

POJAR: Ta vlada je oformljena na osnovu izborne volje. To je proizvod izbornih rezultata koje je prihvatila i Evropska unija. Znači, EU mora da sarađuje sa onima koje su izabrali građani, to je osnova evropske politike. Na crnogorskim građanima je da biraju ko će da vlada njihovom zemljom. Da smo vidjeli da su izbori bili neregularni, što nije bio slučaj, vjerovatno bi reagovali. EU je sarađivala sa

POJAR: Susjedi bi trebalo da pomažu jedni drugima, ali uvijek morate imati na umu šta su intencije vaših susjeda i drugih režima, zato ponekad saradnja može biti veoma izazovna ili nemoguća. Naravno da treba težiti stabilnosti, ali susjedi se moraju ponašati kako treba i ne bi trebalo imati predatorske namjere prema komšijama. Zemlja mora biti veoma pažljiva kada se upušta u različite oblike saradnje jer nekada i dobre ideje mogu biti zloupotrijebljene i onda nijesu najbolji način da se napreduje. To može biti slučaj sa „Otvorenim Balkanom“ u kojem će veliki predatori zloupotrijebiti ovu inicijativu protiv manjih i slabijih.

lo kvoruma, ne što se tiče članova Radne grupe, nego predstavništva u parlamentu i zato je sjednica bila odgođena – kazala je PremaPaunović.njenimriječima, delegacija koju će činiti članovi Radne grupe i Odbora za evropske integracije boraviće od 4. do 6. oktobra u Mađarskoj, jer je to, kako je kazala, jedna od rijetkih evropskih zemalja koja, osim Poslovnika, ima Zakon o Skupštini. – Najčešće skupštine funkcionišu na osnovu poslovnika. Mađarska ima dobru praksu i voljni su da nam pomognu, o njihovom trošku. Kandidovali smo na trećoj sjednici važna pitanja o kojima bi trebalo tamo obaviti konsultacije – kazala je Paunović. Prema njenim riječima, ključna pitanja koja treba definisati su - šta treba da sadrži Poslovnik, a šta zakon, (Poslovnik bi trebalo da sadrži tehnička pitanja – a zakon opšte norme), definisanje boljeg funkcionisanja potpredsjednika parlamenta i zarada u Skupštini, zatim transparentnost rada – peticije i predstavke, postupanje poslanika i službe, odnos Skupštine i Vlade, pitanja rodne Radnaravnopravnosti...grupaformirana je 25. jula i do sada je održala tri sjednice. U Radnu grupu imenovani su predstavnici svih klubova poslanika koji participiraju u parlamentu. Osim predsjednice Paunović, ovo skupštinsko tijelo čine Suzana Pribilović, Predrag Bulatović, Momo Koprivica, Branka Bošnjak, Božena Jelušić, Suljo Mustafić, Boris Mugoša, Draginja Vuksanović-Stanković i Genci Nimanbegu

MALIDŽAND.

Mandić je juče, u obraćanju javnosti, kazao da ne gubi vjeru u dogovor „stare većine“ i da očekuje da će 41 poslanik potpisati prijedlog da kandidat za mandatara bude Miodrag Lekić, te da će o tome danas informisati predsjednika države Mila SaopštioĐukanovića.jedajeDFdonio odluku da prihvati ponudu koju su predstavnici Ure i Civisa saopštili kao njihov „minimum“ u procesu dogovaranja.

Nova saznanja M portala

Vrlo su izazovna vremena, pogledajte gdje je danas Ukrajina, niko nije mogao očekivati ove odnose EU i Ukrajine dok je tamo rat, ko je očekivao da će Finska i Švedska postati članice NATO-a. Tako da budućnost može biti veoma dinamična, i to dvojako - i pozitivno i negativno. I nije samo do onih koji trebaju da uđu nego i do same Evropske unije. Ti pregovori će biti komplikovani, ali nije vrijeme za odustajanje. Ako je politička volja tu, mnogo je više potencijala i šansi da se otvore ta vrata.

voz?POJAR: Mislim da Hrvatska nije posljednja, siguran sam da će se EU širiti, ali ne znam kada će to biti. To su vrlo iscrpni birokratski procesi harmonizacije koji su politički komplikovani u nekim članicama. Ali, ono što nam se čini nerealistično danas, može sjutra biti ostvarljivo. Nikad ne bih odustajao, nego bih napredovao ka tom cilju.

je konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa DPS-om, SDP-om, SD-om, BS, te predstavnicima albanskih partija. Na konsultacije nijesu došli DF, Demokrate, Ura i SNP. Lideri DF-a, umjesto dolaska na konsultacije, uputili su Đukanoviću pismo u kojem navode da su u toku razgovori parlamentarne većine u vezi sa formiranjem nove vlade, te da će nakon završetka tih razgovora obavijestiti predsjednika o imenu mandatara i dostaviti neophodan broj potpisa poslanika koji podržavaju tu kanUkolikodidaturu.ne dostave ime mandatara, očekivano je da Đukanović zatraži skraćenje mandata Skupštini. O skraćenju mandata Skupštini konačnu odluku donose poslanici, 41 glasom za. Ukoliko bi odluka bila usvojena, po članu 92 Ustava, Đukanović bi prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine morao da raspiše prijevremene izbore. I. K. Mandatar ili skraćenje mandata Skupštini

je javnosti postao poznat 2013. godine, kada je vodio akciju oslobađanja petorice srpskih građevinskih radnika koji su bili zatočeni u Libiji, pod optužbama da su ratovali na strani Moamera Gadafija U bezbjednosnim krugovima, Milojević je poznat pod nadimkom „Samuraj“, zbog titule državnog prvaka koju je osvojio u kendou.

Operativac BIA učestvovao u pregovorima o formiranju nove vlade

3Poneđeljak, 19. septembar 2022. Politika

premijera

Joković: Pristajemo da nam ništa ne pripadne

Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da se ta stranka zalaže da se postigne dogovor stare parlamentarne većine o formiranju nove izvršne vlasti. Joković u izjavi za portal

PODGORICA – Rok da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopšti ime mandatara za sastav nove vlade, na prijedlog 41 poslanika, ističe danas. Ukoliko Đukanoviću ne bude dostavljen prijedlog mandatara, optimalno rješenje je da zatraži skraćenje mandata parlamentu.

ženi zbog neke fotelje ili nadležnosti. Na to ne pristajemo i zato smo donijeli ovakvu odluku. Ovaj stav sam prenio našim kolegama koje su učestvovale u razgovorima i očekujem potvrdan odgovor. Vjerujem da kolege iz Ure i Civisa ne mogu biti sada protiv vlastitog prijedloga koji smo mi prihvatili – rekao je Mandić. Istakao je da je važno da se zna da su svi poslanici DF-a, Demokratske Crne Gore, Radničke partije, Ujedinjene Crne Gore, Prave Crne Gore i Demosa spremni odmah da potpišu prijedlog da Lekić bude mandatar za sastav nove vlade. Mandić je kazao da očekuje da se tim pot-

Vojin Milojević boravio je u Crnoj Gori kako bi uticao na pregovore o formiranju nove vlade Crne Gore, objavio je portal M. Milojevićev zadatak je, kako navodi ovaj portal, bio da čelnicima DF-a prenese da pristanu na sve uslove koje su postavili Dritan Abazović i njegova partija Ura, kako bi vlada bila formirana po svaku cijenu. Za Milojevićev boravak u Crnoj Gori se saznalo u subotu veče, nakon što je na

POSLJEDNJA ŠANSA DA SE DOGOVORE: Sa jednog od prethodnih sastanaka

Operativac srpske agencijebjednosno-informativneBez-

Rok da predsjednik države Milo Đukanović saopšti ime mandatara ističe danas, posljednji pokušaj „stare većine“ da se dogovori danas u 10 sati u Skupštini

– Oni su tražili da broj članova vlade bude uspostavljen na paritetnoj osnovi, odnosno da polovina članova bude birano iz njihovih redova, druga polovina od predstavnika svih drugih stranaka, a da budući premijer Lekić ima, uslovno rečeno, „zlatni glas“ pri donošenju odluka. Iako su naši zahtjevi bili i u procesu dogovaranja najmanji, kada se računa snaga kojom treba da se izglasa nova vlada, DF je donio odluku da to što mu prema broju glasova pripada i što mu je narod dao, svede na najnižu moguću mjeru i dođe do onog minimalnog broja članova vlade koji bi omogućio da se ispune zahtjevi koje su nam ispostavili Ura i Civis – naglasio je Mandić. Poručio je da DF odgovornost izjednačava sa vlastitom snagom, te da se ne plaši ni najmanje činjenice što će od Fronta veći broj članova vlade imati ne samo koalicija „Crno na bijelo“, nego i „Mir je naša nacija“. –Naš cilj je da se DPS ne vrati na vlast, da poraženi ne bude pobjednik, a pobjednik pora-

Partije koje su činile većinu nakon izbora 30. avgusta 2020. nijesu ni nakon sedam sastanaka uspjele da usaglase stavove o mandataru i raspodjeli funkcija za novu vladu, ali posljednji pokušaj da se dogovore uslijediće danas. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić sazvao je sastanak za deset sati u Skupštini Crne Gore.

stanu, onih koje to nikada nijesu željele, ali i onih koje su napustile EU. Nadamo se da će učestvovati i Velika Britanija. Tema proširenja neće biti na stolu, ali će biti priče o ekonomiji, stabilnosti i svakako će u razgovorima biti pomenuta ta tema. Marija JOVIĆEVIĆ

Evropska unija će se širiti

POBJEDA: Kada će Crna Gora ući u tu novu EU, kako ste je nazvali. Ima li za nas šanse ili je Hrvatska uhvatila posljednji

mjesta u vladi, kako ne bi propali pregovori. Pošto su se neki odricali onoga što im ne pripada, evo mi pristajemo da nam ništa ne pripada - poručio je Joković. T. K.

Pobjeda kaže da SNP daje puni doprinos dogovoru i da su u tom cilju odustali od svih mjesta u vladi. - I te kako se zalažem da se dogovor postigne. U tom cilju smo i odustali od svih

- Ne bih volio da on dozvoli sebi da mu čitavu vladu sastave druge partije - rekao je Abazović. Predsjednik Milo Đukanović krajem prošle sedmice završio

pregledali i kako bi bio urađen alko test, koji je pokazao da Milojević u trenutku udesa nije imao alkohol u Milojevićkrvi.

Balkan“Češke ide manjih država

POJAR: To nije zamjena za proširenje i zavisi o kojoj državi pričamo. Predsjednik Đukanović će imati priliku da neformalno razgovara sa liderima EU kao što je to puno puta činio u dugoj karijeri. Biće tamo zemalja koje su članice EU, koje to žele da po-

putu Žabljak – Šavnik doživio saobraćajnu nezgodu. Policija je nakon udesa izašla na uviđaj i pokušala da pregleda Milojevićevo vozilo „suzuki vitara“, međutim, Milojević policajcima nije dozvolio da pregledaju gepek njegovog automobila. Umjesto pregleda, službenik sprske BIA je pozvao šlep službu koja je njegov automobil prebacila na parking ispred hotela Milojević„Žabljak“.jenakon udesa doveden u žabljačku Hitnu pomoć, gdje su ga ljekari

pisima pridruže i potpisi Ure, Civisa i SNP-a, kako bi zatražili mandat za sastav nove vlade. - Vrijeme za dogovor nam ističe, nijesu više u pitanju dani, nego sati. Kolege iz Ure, Civisa i SNP-a, ja još ne gubim nadu u dogovor, jer vjerujem da svi znamo kolika je odgovornost na nama - poručio je Mandić. Premijer u tehničkom mandatu i predsjednik Ure Dritan Abazović ranije je kazao da neće potpisati prijedlog da Lekić bude mandatar.

Organizatorima

– Uzaludni pokušaji Miodraga Vlahovi ća da ponovo obruka Crnu Goru zavr šili su sopstvenim sramoćenjem i fija skom. Na žalost prevaziđenih političkih samozvanjaca i marginalaca poput Vla hovića, premijer Abazović je dočekan kao počasni gost na ceremoniji, a crno gorski medijski poslenici dobili su pre stižnu nagradu koja govori o slobodi medija u Crnoj Gori – zaključio je Adžić.

Pokret „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković za kratko vrijeme osvojio simpatije Podgoričana

Vlahović je odgovorio da bi bilo kori sno razmisliti koliko je pametno i logič no negirati očigledno i svima poznato.

PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić učestvovaće na 77. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih na cija u Njujorku od 18. do 25. septembra.

4 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Politika

reata najboljim novinarima iz cijelog svijeta“. Srećom, objava je na našem jeziku, pa Amerikanci neće ostati u čudu ili reagovati što crnogorski premijer pojma nema da laureati nijesu na grade nego ljudi koji su na Uzgrađeni.objavu, Abazović je pre

Generalna debata GS UN je događaj na najvišem nivou koji okuplja šefove država i vlada, kao i ministre vanjskih poslova i predstavlja multila teralni forum na kojem se dis kutuje o aktuelnim globalnim Temaizazovima.ovogodišnje general ne debate je „Prelomni tre nutak-transformativna rješe nja za međusobno povezane Državniizazove“.sekretar SAD Entoni Blinken organizuje radnu ve čeru za ministre vanjskih po slova transatlantskih partnera na koju je pozvan i crnogorski ministar Ranko Krivokapić. – U Njujorku, šef crnogor ske diplomatije sazvao je, kao predsjedavajući, sastanak Partnerske komisije Ame ričko-jadranske povelje (A5) koju čine SAD i četiri drža ve regiona - Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, kao i

tri države posmatrači - Ko sovo, Slovenija i Srbija. A5 je okvir za jačanje političke, odbrambene i bezbjedno sne saradnje između SAD i država regiona – saopšteno je iz MVP-a.

Ranko Krivokapić nema da reče na tu temu, sve je ovdje rekao konferencije, organizacijama TLN i FMI, Vlahović je 16. septembra uputio pismo u kojem je naveo da je Abazović sa pozicija potpredsjednika Vlade, a potom i premijera, „uporno i kontinuirano vršio pritisak i javno targetirao novinare i urednike slobodnih medija u Crnoj Gori koji nijesu pod njegovom posrednom ili neposrednom kontrolom“

SDP saopštila je imena svojih kandidata za odbor nike na zajedničkoj listi Pokreta. To su predsjednik Odbora Glavnog grada SDP-a i aktuelni državni sekretar u poljoprivredeMinistarstvu Budimir Mugoša, advokat, profe sor i bivši dekan Univerzi teta Mediteran i član Pred sjedništva SDP-a Miloš Vukčević, dugogodišnji prosvjetni radnik i profe sorica crnogorskog jezika Biljana Ćulafić, dipl. pravnik i generalni sekre tar SDP-a Ivan Vujović i dipl. menadžer u turizmu, savjetnik za kvalitet u stručnom obrazovanju i član Predsjedništva Odbo ra Glavnog grada SDP-a Ivan Marković

Krivokapić sa MinistarBlinkenomvanjskihposlovauNjujorku na 77. zasijedanju Generalne skupštine UN

nevladinim

U Njujorku, Krivokapić je sazvao, kao predsjedavajući, i sastanak Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEE CP) koji obuhvata 13 zema lja na prostoru od Turske do KrivokapićSlovenije. će učestvovati i na sastanku ministara vanjskih poslova načlanica,inicijativeCentralno-evropske(CEI),kojabroji18međukojimajeiCrGora.

- Crnogorski helsinški odbor se obra tio TLN (Transatlantic Leadership Network) upitom kako je moguće da osoba koja u svojoj zemlji najbrutal nije proziva i optužuje profesionalne i slobodne novinare i medije, poziva

R. P.

Abazovićev gaf na Tviteru

na njihovo hapšenje i zabranu, crta im mete i zove ih fašistima i ekstremisti ma, bilo kome na svijetu govori o slo bodi medija. Za odgovor g. Daniela S. Hamiltona, predsjednika TLN, ko ji smo sinoć dobili, bilo bi dobro da se Abazović i njegovi sljedbenici obra te njemu - da im on objasni što je na pisao i zašto je to napisao. Ponavljam moj, odnosno stav CHO da je legiti mnost Dritana Abazovića da govori o slobodi medija jednaka kredibilno sti nagrade koju je dobio njegov koa licioni partner iz koncerna Vijesti - za ključio je Vlahović.

Adžić odgovor da traži kod direktora TLN-a

srednom kontrolom“. Abazović se, međutim, sinoć ipak pojavio na tom skupu i ako premijer u tehničkom mandatu i potrudio da osta vi Aliutisak.napogrešan način: Aba zović je na Tviteru izrazio da je ,,veliko zadovoljstvo bi lo prisustvovati dodjeli lau

što

Ko kandidatisu listiSDP-aodbornikezanaPokreta

PODGORICA – Pokret „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković za kratko vrijeme pokupio je ogromne simpa tije građana, između osta log, i zbog toga što je simbol dobre energije, pozitivnih promjena, spoja mladosti i iskustva - saopšteno je iz tog pokreta.

zentovao i sliku sa novinar kom Džin Grifin (Jen Griffin), koja je, po ocjeni premijera u tehničkom mandatu, sa njim imala ,,odličan intervju“. Valja se nadati da laureatkinja Grifin neće pogrešno shvati ti premijerov tvit - da je ,,do dijeljena“ Abazoviću, makar za slikanje. Đ. Ć.

- Naši sugrađani imali su pri liku da, putem kol centra, raz govaraju sa nekima od ljudi koji su dio Pokreta „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković i uvje re se u to da svi članovi ovog tima rade kao jedan kako bi se naša vizija mogla ispuniti. Reakcije građana izuzetno su pozitivne, a podrška koju nam pružaju dodatno nas obave zuje da se borimo da sačuva mo građanski duh i evropski put razvoja Podgorice - nave deno je u saopštenju. R. P.

Premijer u tehničkom mandatu ipak nije govorio na TLN konferenciji o slobodi Vlahović:medija Odlazeći premijer

Tim okuplja pojedince doka zane u različitim oblastima, koje je, kako kažu u Pokretu, ujedinio progresivni i građan ski način razmišljanja i ideja o tome kako Podgorica treba da izgleda u budućnosti, te uvje renje da ona može postati jed no od najljepših mjesta za ži vot u ovom dijelu Evrope.

Da Abazović na tom skupu neće govoriti, prethodno je na Tviteru objavio predsjed nik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović – S obzirom na poteškoće u rasporedu, premijer Abazo vić se neće pojaviti na našem događaju na Kapitol Hilu. Ot kazano, u prevodu. Tako da odlazeći premijer neće go voriti na TLN konferenciji o slobodi medija. Jer nema što da reče na tu temu. Sve je ov dje rekao – naveo je Vlahović. On je ranije u petak 16. sep tembra organizatorima kon ferencije, nevladinim organi zacijama TLN i FMI, uputio pismo u kojem je naveo da je Abazović sa pozicija pot predsjednika Vlade, a potom i premijera, „uporno i konti nuirano vršio pritisak i javno targetirao novinare i uredni ke slobodnih medija u Crnoj Gori koji nijesu pod njego vom posrednom ili nepo

PODGORICA - Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, iako je to prvobitno bilo planirano, sinoć nije govorio na kon ferenciji o slobodi medija koju je organizovala Tran satlantska liderska mreža iz Vašingtona (TLN), ali se ipak pojavio na tom skupu.

Reakcije timapozitivne,građanasvičlanoviradekaojedan

– Nemam drugog komentara na be dastoće i pokušaje uvreda od strane jednog od Abazovićevih vojnika, do onog da bi bilo korisno razmisliti ko liko je pametno i logično negirati oči gledno i svima poznato

Potpredsjednik Ure i ministar unutraš njih poslova u tehničkom mandatu Fi lip Adžić prokomentarisao je objave Vlahovića o učešću premijera Aba zovića na konferenciji u Vašingtonu.

Prema podacima CBCG, banke su za sedam mjeseci ove godine odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. B. D.

nja u odnosu na avgust i prvu polovinu septembra, usljed zahlađenja i manjeg kori-

Najviše su uzimani gotovinski krediti u iznosu od 170 miliona eura, stambeni 64 miliona i re nansirajući 28 miliona eura,

Padavine na teritoriji Nikšića su svega 30 litara po metru kvadratnom, dok je u Podgorici palo preko 120 lit/m2

naknada za obradu kredita, mjenica, notarskih ovjera…

Rast potražnje za kreditima bio je očekivan nakon što je 1. januara stupilo na snagu povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, dok su ostale plate u prosjeku porasle 17 odsto. Time je porasla i kreditna sposobnost građana, a priliku da se zaduže kod banaka dobili su i oni koji to ranije nijesu mogli zbog niskih primanja.

- Ukupna prosječna nominalna kamatna stopa kod fizičkih lica u julu je iznosila 7,55 odsto za gotovinske kredite, 4,40 od-

duživali tokom ove godine, Pejaković je odgovorio da su one zavisile od vrste kredita.

Na pitanje po kojim su se kamatnim stopama građani za-

PROSJEČNA KAMATA 7,4 ODSTO

Generalni sekretar UBCG

Iz EPCG upozorili da kiša nije popravila energetsku situaciju Dotoci na Zeti i Pivi na istim nivoima Elektroprivreda Crne Gore USD 0.99540 JPY 142.53000 GBP 0.87400 CHF 0.95790 AUD 1.48940 CAD 1.32260 TRY 18.19230 CNY 6.97870 HRK 7.52350 CZK 24.49700 Kursna lista Priliku da se zaduže kod banaka dobili su i oni koji to ranije nijesu mogli zbog niskih primanja

PODGORICA – Kiša koja je padala krajem ove sedmice nije doprinijela poboljšanju hidroloških prilika, a dotoci na rijekama Zeti i Pivi su na istim nivoima, saopštio je za Portal RTCG izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom EPCG Darko Krivokapić.

- Ostvarene padavine u ovom kišnom talasu na teritoriji Opštine Nikšić su svega 30 litara po metru kvadratnom, dok je u Podgorici palo preko 120 lit/ m2. Padavine su došle sa juga i skoncentrisale se oko basena Skadarskog jezera, pa se njihova izdašnost smanjivala kako se ide ka sjeveru. U Plužinama je palo svega 20 lit/m2 – kazao je Krivokapić. Ipak, kako je dodao, dugoročne padavine u ovom obimu će popraviti situaciju, pa je za očekivati da novi kišni talas uslovi pojavu većih dotoka na površinskim vodama. Potrošnja električne energije u Crnoj Gori trenutno je ma-

- Prosječna nominalna kamatna stopa na nivou sektora fizičkih lica za ukupne novoodobrene kredite iznosila je 6,70 odsto, dok je prosječna efektivna kamata bila 7,40 odsto - pojasnio je Pejaković.

Građani od početka godine podigli 323 miliona eura kredita kažu u Udruženju banaka

- Program „Evropa sad“ pojačao je standardno veliko interesovanje građana za kreditnu ponudu CKB-a. Uvećanje zarada uticalo je i na porast prosječnog iznosa traženih kredita - saopštili su Pobjedi iz CKB-a, dodajući da je uočljiva veća potražnja za CKB keš kreditima, kao i za stambenim i hipotekarnim.

Porasli depozitii

- Slijede krediti za kupovinu stanova i adaptaciju od 64,62 miliona i krediti za refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 28,25 miliona eura - naveo je Pejaković. Dodatnu potražnju za kreditima zabilježila je i Crnogorska komercijalna banka (CKB), koja ima trećinu udjela na tržištu.

Rast zarada kroz program „Evropa sad“ znatno uticao na rast zaduživanja stanovništva kod banaka

5Poneđeljak, 19. septembar 2022. Ekonomija

- Uz podatke o kvalitetu i stabilnosti depozita, zaključak je da bankarski sektor u Crnoj Gori ima dovoljno kondicije, snage da se izbori sa izazovima koji se nametnu - smatra Pejaković.

Osim što su porasla kreditna zaduženja, od početka ove godine primjetan je i znatan rast štednje u domaćim bankama. Depoziti su za sedam mjeseci 2022. porasli 600 miliona eura, dok su na kraju juna iznosili 4,46 milijardi eura. Trećina ukupnih depozita pripada građanima.

šćenja rashladnih uređaja. Krivokapić pojašnjava da će ovaj period trajati kratko, jer

kauvećnovihzaradaiskoristilananaka,potekarnim.kaozauočljivaCKB-a,-iznosananjeponudugrađanainteresovanjezakreditnuCKB-a.Uveća-zaradauticalojeiporastprosječnogtraženihkreditasaopštilisuPobjediizdodajućidajevećapotražnjaCKBkeškreditima,izastambenimihi-Većinaba-od11kojeposlujucrnogorskomtržištu,jepovećanjezaprivlačenjeklijenata,pasuodjanuarakrenulekampanjuusmjerenugrađanima

GOTOVINSKI NAJTRAŽENIJIKREDITI

Bratislav Pejaković kaže da podaci iz kreditnog registra Centralne banke pokazuju da su građani od početka januara do kraja jula ove godine najviše uzimali gotovinske (nenamjenske) kredite, u iznosu od 170,62 miliona eura.

Većina banaka, od 11 koje posluju na crnogorskom tržištu, iskoristila je povećanje zarada za privlačenje novih klijenata, pa su već od

januara krenule u kampanju usmjerenu ka građanima. Nudili su se keš krediti „koji se odobravaju odmah po osnovu uvećanih plata“, dok su klijenti oslobađani brojnih pratećih troškova, poput

sto za kupovinu stana i adaptaciju, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama bila 5,09 odsto - ukazao je KadaPejaković.jeriječ o prosječnoj efektivnoj kamati, u koju je uključen i iznos naknada i provizija koje banka obračunava klijentu u postupku odobravanja pozajmice, ona je za gotovinske kredite iznosila 8,42 odsto, stambene 4,81 odsto i za refinansirajuće 5,67 odsto.

će brzo na sjeveru zemlje početi sezona grijanja, kad se očekuje i značajno veća potrošnja električne energije. Trenutna dnevna potrošnja u Crnoj Gori je oko 7200 MWh, što je 35 odsto manje od potrošnje iz avgusta. Potrebne količine električne energije se pokrivaju iz Termoelektrane Pljevlja, čak 70 odsto u iznosu od 5000 MWh, dok dvije hidroelektrane i obnovljivi izvori energije proizvode 1000 MWh, što je dovoljno da se pokrije svega 14 odsto potreba. Trenutno uvozimo 1200 MWh, što je oko 16 odsto potrebne električne energije. R.P.

Program „Evropa sad“ pojačao je standardno veliko

PODGORICA – Od početka primjene programa „Evropa sad“, kojim su povećane zarade, crnogorski građani podigli su kod domaćih banaka kredite ukupno vrijedne 322,83 miliona eura. To je za 101,86 miliona eura ili 46 odsto više nego u istom periodu prošle godine, rečeno je Pobjedi u Udruženju banaka (UBCG).

brenog i nesankcionisanog nasilja. Umjesto da me podrži u zalaganju za afirmisanje kulture policijske odgovornosti, iznenađen sam da Brđanin odobrava takva policijska saopštenja – naglašava naš saOcijeniogovornik.je da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, sa druge strane, potvrdilo da se u kriznim situacijama i napetim političkim okolnostima, ipak, drži određenih standarda i da posjeduje kapacitete kako bi se osiguralo bar minimalno zakonito djelovanje policije.

zapisavideoPomoć podržeMUP-uumjestolicijskojjeupozorava,kontinuitetu,izosta-odgovornostupo-organizacijiidasviuVladi,iUpravipolicijeefikasnuinepri-

Zaprijetili su da će u postupcima koji slijede javnosti biti „jasniji i motivi pojedinih napada na integritet, kako policijskih starješina, tako i na Upravu policije u proteklom Zekovićperiodu“.godinama prati postupanje policije, bio je i dugogodišnji predsjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, i jedan je od najglasnijih kritičara policijske akcije protiv građanki i građana na Cetinju 5. septembra 2021. Policija ga je u krivičnoj prijavi koju je pripremila, kako bi građanski protest na Cetinju predstavili kao teroristički akt, označila kao jednog od organizatora?!

- To treba svi da pozdravimo i pohvalimo – dodao je ZekoDirektorvić. Uprave policije Zoran Brđanin, ističe on, do sada nije saopštio što je preduzeo u pogledu profesionalne i disciplinske odgovornosti policijskih službenika i starješina za koje je Unutrašnja kontrola utvrdila da su nezakonito postupali i netačno izvijestili o upotrebi sredstava prinude.

Nakon što je Pobjeda 16. septembra objavila da je Odjeljenje unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova ustanovilo brojna kršenja zakona, od prekomjerne upotrebe suzavca, prekoračenja ovlašćenja do falsifikovanja izvještaja o količini upotrijebljenih hemijskih sredstava, prilikom intervencije policije na Cetinju 5. septembra 2021. godine, Uprava policije oštro je reagovala na navode tog i našeg teksta objavljenog dan kasnije, sa reakcijama dijela javnosti, među kojima i Zekovića, koji je, pored ostalog, saopštio koje su starješine pravile pritisak na policijske službenike.

U

6 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Društvo

- Svjedočimo masovnom krivotvorenju službenih izvještaja, a policajcima je naređeno da potpišu unaprijed pripremljena izjašnjenja o upotrebi sredstava prinude – zaključio je on.

on, utvrđeno i u slučaju starješine Dragiše Mugoše koji je izdavao naređenja o upotrebi sredstava prinude policijskim službenicima. Na osnovu izvještaja policijskih službenika, dodaje Zeković, i Mugoša je u svom izvještaju navodno naveo manji broj upotrijebljenih sredstava prinude od onog koji je upotrijebljen. - Važno je da naglasim, zbog pravilnog razumijevanja javnosti, na zakonske činjenice da policajac prema grupi osoba, znači prema većem broju lica, hemijsko sredstvo prinude može upotrijebiti samo na osnovu naređenja pretpostavljenog starješine. Ostaje nejasno i to treba dalje sagledati da li je Mugoša eventualno naredio i prekomjernu upotrebu sredstava prinude i zašto su policijski službenici sačinili potpuno netačne izvještaje. To je motiv koji bi trebalo da zanima Brđanina i njegove pomoćnike. Brojni policajci tvrde da

policijskelicijeljanjem-todemonstracijaštoPoručujeidacastavljenimtivzakonitoUpravejuiodbacenalnošću.cijeprava,rivanjemunikacijisto-atmosferi.ihstavenjimalimogucijskepanjastrasnupodržeMUP-uumjestolicijskojjeupozorava,kontinuitetu,izosta-odgovornostupo-organizacijiidasviuVladi,iUpravipolicijeefikasnuinepri-provjerupostu-policije,najvišepoli-starješinečinesveštokakobiseobesmisli-takvinapori,aonekojinainsistirajuželedapred-neprijateljimaiizloženeprimjerenompritiskuiTojevećviđenapriča.Umje-dabuduproaktivniuko-iunaprijedeostva-građanskihipolitičkihstarješineUpravepoli-nastavljajusaneprofesio-Umjestodaodlučnoprimjedbeizjavnostiargumentovanodemantu-netačnenavode,starješinepolicijejavnoipro-govoreopretpo-motivimabranila-ljudskihpravaporučujućisamoštonijesuoptuženiuhapšeni–ističeZeković.daakojeučinione-protivzakonitouslučajunaCetinjuzaćeiodgovarati.Alitonemavezesazlostav-građanaodstranepo-itonemožeaboliratistarješinezbogodo-

radnjama Bećirovića ima i elemenata krivičnog djela. Inače, tokom demonstracija na Cetinju Bećirović se vodio kao službenik CB Budva – zaključio je Zeković.

Društvu je potrebna politički policijskaneutralnaorganizacija

- To je posebno pohvalno zbog prakse ljudskih prava. Utvrđeno je, na primjer, da je policijski službenik CB Bijelo Polje Srđan Janić, koji je imao dvije različite identifikacione oznake, sačinio netačan izvještaj o upotrebi sredstava prinude tako što je naveo da je upotrijebio samo dva sredstva prinude - bacio dvije ručne hemijske bombe, dok je u postupku kontrole nesporno utvrđeno da je Janjić iz hemijske puške koju je dužio ispalio nekoliko hemijskih metaka u pravcu građana koji su se nalazili u Ulici Pete proleterkse brigade, kao i jedan hemijski metak u pravcu građana na Balšića pazaru – kaže DodajeZeković.i da je Unutrašnja kontrola nedvosmisleno utvrdila da je policijski službenik CB Budva Milan Lončar nezakonito upotrijebio dva sredstva prinude.

Umjesto da se zaustavi pretjerano i često neselektivno nasilje prema građanima, naročito kod masovnijih javnih okupljanja, čelnici Uprave policije, kategoričan je Aleksandar Zeković, zbog ukupnog političkog i društvenog konteksta, podstiču produbljivanje podjela

PODGORICA – Sadašnje rukovodstvo Uprave policije ne želi ništa da nauči iz ranije, loše, policijske prakse. Umjesto da se suoče sa primjedbama javnosti i preduzmu sve što je do njih kako bi se sačuvao policijski integritet tim Zorana Brđanina poseže za degradacijom i kriminalizacijom onih koji u ovom društvu brane ljudska prava – kazao je za Pobjedu Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i jedan od čelnika nadstranačkog pokreta Građanska inicijativa „21. maj“.

NALAZI KONTROLEUNUTRAŠNJE

se za zaštitu ljudskih prava - Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, Savjet za građansku kontrolu rada policije, zaštitnika ljudskih prava i sloboda i nevladine organizacije. Umjesto da svi skupa razgovaramo o tome kako poboljšati primjenu policijskih ovlašćenja i posvećenost standardima, oni koji su u rukovodstvu Uprave policije ne žele da smire napetosti u društvu – ističe ZaZeković.Pobjedu otkriva da je Unutrašnja kontrola, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, prepoznala osnovanu sumnju da su policijski službenici Centra bezbjednosti Nikšić Ljubiša Bajović, Bajo Varajić i Dragoslav Stanišić, te Neđeljko Marković i Dragomir Vlahović, službenici CB Bar, kao i Vladan Nedović iz CB Bijelo Polje, u svojim izvještajima o upotrebi sredstava prinude navodno prikazali manji broj upotrijebljenih sredstava prinude od onog koji je stvarno upo-

- Od stupanja na dužnost, sa manjim ili većim intenzitetom, pristupaju Ignorišuinjutraumatizovanjunamjernomizastrašiva-onihkojiihkonstruktivnoargumentovanokritikuju.irelevantneadre-

K. KRSMANOVIĆ

Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković na prijetnje Uprave policije odgovara novim argumentima o postupanju organa reda na Cetinju 5. septembra prošle godine

Unutrašnja kontrola, kako kaže Aleksandar Saša Zeković, imajući prije svega u vidu dostupnost video snimaka koje su zabilježile policijske, nadzorne i druge kamere, kao i spisak identifikacionih brojeva koji su zadužili policijski službenici angažovani na Cetinju utvrdila je prekršaje pojedinih policajaca.

Izvještaj Unutrašnje kontrole pokazao da su policajci falsi kovali izvještaje o upotrebi suzavca na Cetinju

- Rekao bih da ne samo da to nije lijepo, već je to, nažalost, sebično, politikantski i podmuklo. Kvalitetna, pouzdana i politički neutralna policija je potreba svakog građanina i građanke Crne Gore i to je vrijednost koja nas okuplja bez obzira na sve naše razlike – poručio je on.

Aleksandar Saša Zeković

Umjesto da se zaustavi pretjerano i često neselektivno nasilje prema građanima, naročito kod masovnijih javnih okupljanja, čelnici Uprave policije, kategoričan je naš sagovornik, zbog ukupnog političkog i društvenog konteksta, podstiču produbljivanje podjela i dalje antagoniziranje crnogorskog društva.

ZLOSTAVLJANJEZAUSTAVITI

Istotrijebljen.je,kaže

je to bilo naređenje iz samog sjedišta Uprave policije, navodno od pomoćnika direktora Dragana Gorovića – naglasio je Zeković. Nejasno je, prema njegovim riječima, zašto u Upravi policije nijesu vođeni disciplinski postupci protiv policijskih starješina i službenika. - Unutrašnja kontrola je inicirala te postupke blagovremenim dostavljanjem svojih izvještaja o obavljenoj kontroli, ali ostaje nejasno i nepoznato kako se prema svemu tome odnio Zoran Brđanin. Mogu da razumijem da nije bilo mogućnosti da se vodi postupak protiv Denisa Bećirovića, koji je 1. marta 2022. godine sklopio sporazum na osnovu kojeg mu je nakon tri dana prestao radni odnos u Upravi policije. Prema mojim saznanjima, Unutrašnja kontrola je, sredinom juna ove godine, Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju dostavila svoj izvještaj o izvršenoj kontroli kako bi se ocijenilo i odlučilo da li u

Posljednjih dana svog mandata Vesna Bratić potpisala rješenja o dvije pravoslavne gimnazije iako tijelo koje odobrava programe u to vrijeme nije postojalo

Miomir Vojinović

Naime, Nacionalnom savjetu koji je formiran 2017. godine je istekao mandat u septembru 2021. godine, a naredni je for miran tek u julu 2022. godine.

U Zakonu o opštem obrazo vanju, u stavu 46 navodi se da su obavezni uslovi za osniva nje da škola ima dovoljan broj djece, da je obezbijeđen vas pitni, nastavni i drugi stručni kadar, da je donesen obrazov ni program u skladu sa ovim zakonom, da su obezbijeđeni prostor, nastavna sredstva za rad, oprema, higijensko-teh nički Bližeuslovi.uslove kao i standar de za prostor i i opremu pro pisuje Ministarstvo, na pri jedlog Nacionalnog savjeta. Prema Zakonu o opštem obra zovanju, srednje vjerske ško le (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Cr ne KakoGore.jeZakonom o budžetu za 2022. godinu Ministarstvu prosvjete Vlada opredijeli la 1.700.000 eura za ovu na mjenu, ministar Vojinović je za škole koje osnivaju Mitro polija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nik šićka tražio po 450.000 eura. On je istakao da im je novac potreban da bi narednu škol sku godinu počeli nesmeta

stavni plan i program za sve razrede, te uslovi za realiza ciju nastave, pravilnik o pola ganju Vjerskemature...školedržava Crna Go ra može da finansira ukoliko su osnovane i licencirane po zakonima sekularne države, kada je odobren program vjer ske škole, obezbijeđeni uslovi i prostor, nastavni kadar, sred stva za osnivanje i rad. U članu 46a je, pored osta log, propisano: „Osnivač pri vatne ustanove je dužan da, pored dokaza o ispunjenosti uslova iz člana 46 ovog zako na, podnese i dokaz o uplaće nom osnivačkom ulogu oro čenom na tri godine na račun poslovne banke ili garanciju poslovne banke da su obezbi jeđena finansijska sredstva u visini potrebnih sredstava za realizaciju obrazovnog pro grama“.

obRazloženje Ministarstvo prosvjete je tra žilo da Vlada dodijeli 900.000 eura kako bi se škole pripremi le za rad naredne godine, a u dijelu ugovora o finansiranju je to nazvalo „podrškom“, bez

Bratić nije mogla imati odo brenje Nacionalnog savjeta zbog toga što u trenutku kada je ona potpisala rješenje o li cenciranju – on nije postojao.

program konkretne privatne ustanove odgovara javno va žećem programu za pojedi nu oblasti obrazovanja. Na osnovu čega je bivša mini starka Bratić potpisala rješenje o licenciranju, pitali smo ak tuelno Ministarstvo prosvje te, čije odgovore očekujemo. Prema Opštem zakonu o obra zovanju, program privatnih škola postaje važeći kada Na cionalni savjet utvrdi da odgo vara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazova nja i Vesnavaspitanja.Bratićjeodluke potpi sala 14. i 18. aprila ove godine, a u Službenom listu su se po javile posljednjeg dana njenog mandata. Pobjedi je tada reče no da su Ministarstvu dostav ljeni programi škola i da je na osnovu njih izdata akredita cija prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju i Za konu o upravnom postupku. Pobjeda je tada objavila da li cenciranje nije usklađeno, jer ni Zavod za školstvo nije dao stručno mišljenje o programu, što je bilo Sagovornicineophodno.Pobjedesu kaza li da ni Zavod, a ni Nacionalni savjet koji nije postojao u tom trenutku nijesu potvrdili pro gram, te da je procedura pro Pobjeditivzakonita.jeuaprilu, kada su se gimnazije i licencirale, rečeno da je program usklađen sa jav nim 80 odsto, a da je 20 odsto onaj koji se tiče vjerskog dije la. Vjerski program ovih škola nije dat na usklađivanje ni Za vodu ni Ministarstvu.

Vesna Bratić

no. Prema Zakonu o opštem obrazovanju, da bi se ustano va osnovala i finansirala, ona mora da ispunjava uslove iz člana 46, kojeg smo citirali.

Vakuum

Red poteza

On je u srijedu, na sjednici Ko misije za politički sistem, ka zao da je taj novac potreban školama kako bi mogle da se pripreme za narednu škol sku 2023/2024. godinu. Mi nistar Vojinović je tražio da se razmatra finansiranje te dvije škole, a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je odbio taj prijedlog i tražio da se o tome razgovara na nekoj od narednih sjednica.

Crna Gora je gotovo 10 mjeseci bila bez krovnog prosvjetnog organa koji odlučuje o osniva nju škola i školskim programi ma. Upravo je u tom periodu Bratić potpisala rješenje.

PODGORICA – Iako su dvi je privatne srednje vjerske škole, „Sveti Sava“ iz Pod gorice i Gimnazija ,,Mitro polit Sava hadži Kosanović“ iz Nikšića, nezakonito dobi le licence za vrijeme man data Vesne Bratić, aktuelni ministar prosvjete Miomir Vojinović je tražio na po sljednoj sjednici Vlade da se raspravlja o njihovom finan siranju. Prema dokumen tima u koje je Pobjeda ima la uvid, ministar Vojinović je tražio po 450.000 za sva ku školu – 900.000 ukupno.

Za škole licencirane bez Nacionalnog savjeta ministar tražio 900.000 eura

Nacionalnom savjetu koji je formiran 2017. godine je istekao mandat u septembru 2021. godine, a naredni je formiran tek u julu 2022. godine. Crna Gora je gotovo 10 mje seci bila bez krovnog prosvjetnog organa koji odlučuje o osni vanju škola i čitomimopotpisalajeprogramima.školskimUpravoutomperioduBratićrješenjepravilakojeizripropisujezakon

Ministarstvo prosvjete je tražilo da Vlada dodijeli 900.000 eura kako bi se škole pripremile za rad naredne godine, a u dijelu ugovora o finansiranju je to nazvalo „podrškom“, bez preciziranja uslova za šta novac može biti iskorišten

Prema Opštem zakonu o obra zovanju i vaspitanju, obra zovni program neke ustano ve postaje javno važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da od govara školskom sistemu. Ka da se pokrene zahtjev za osni vanje i licenciranje privatne obrazovne ustanove, prvi ko rak je da Nacionalni savjet za obrazovanje, uz prethodno dobijeno mišljenje Zavoda za školstvo, utvrdi da li obrazovni

7Poneđeljak, 19. septembar 2022. Društvo

Prema Zakonu, privatne škole stiču pravo na novac iz budže ta Crne Gore za jednu školsku godinu na: osnovu ekonom ske cijene koštanja obrazova nja učenika za određeni obra zovni program, broja učenika, koeficijenta programske gru pe u koju je obrazovni pro gram razvrstan i drugih kri terijuma karakterističnih za obrazovni program… Norma tive donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišlje nje Nacionalnog savjeta, piše u crnogorskom Zakonu o op štem obrazovanju i vaspitanju. jelena maRtInoVIĆ

preciziranja uslova za šta no vac može biti iskorišten. U ugovoru sa Medresom je ja sno navedeno da je novac na mijenjen za plate i ostala lična primanja zaposlenih u školi, rashode za materijale, troš kove učenika u domovima, te da će Ministarstvo mjesečno uplaćivati novac.

Ministar Vojinović je tražio da se razmatra finansiranje te dvije vjerske škole, odnosno da se podrže za pripremu naredne školske 2023/2024. godine, a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je odbio taj prijedlog i tražio da se o tome razgovara na nekoj od narednih sjednica

U Crnoj Gori djeluje licen cirano jedna srednja vjerska škola Medresa „Mehmet Fai th“, koja je dostavila odgova rajući javno važeći obrazovni program za opšte obrazova nje. Odluku o punovažnosti obrazovnog programa te ško le je Nacionalni savjet za obra zovanje donio 30. juna 2015. godine, a zavedena je pod bro jem 04-5-1274. To piše u infor maciji o finansiranju Medrese koja se dostavlja Vladi. Odluke Nacionalnog savjeta za obrazovanje nema u isto vjetnom dokumentu koji se odnosi na dvije vjerske škole koje treba da se osnuju u Pod gorici i MedresaNikšiću.jeVladi, kako bi se donijela odluka o finansira nju, podnijela i odluku Naci onalnog savjeta o obrazovanju u kojoj je obrađivan opšti dio obrazovnog programa, pred meti, fond časova, detaljan na

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić je potpisala sre dinom aprila rješenje o izda vanju licenci privatnim sred njim vjerskim školama, „Sveti Sava“ iz Podgorice i Gimnazije ,,Mitropolit Sava hadži Kosa nović“ iz Nikšića, iako za to ni je imala odobrenje Nacional nog savjeta za obrazovanje, što je zakonska obaveza.

NIKŠIĆ – Povodom 18. sep tembra, Dana oslobođenja Nikšića, juče je u nikšićkom pozorištu održana svečana sjednica Skupštine opštine koja je počela intoniranjem nacionalne himne, tokom koje je sveštenik SPC Mijaj lo Backović sjedio.

O ovom značajnom datumu i Nikšiću govorio je mr Ivan Tepavčević, dok su stihove poznatog nikšićkog kantau tora Marinka Pavićevića o heroju Ljubu Čupiću i hero ini Joki Baletić recitovale Lu cija Perović i Anastasija Šu rbatović

doženji i mladoj bude lijepo. I svi dobijamo uloge svečara koji će tu radost da uljepšaju –rekao je Perović tokom obra ćanja Skupuprisutnima.jeprisustvovao i mi tropolit lovčanski Bugarske pravoslavne crkve Gavrilo Dinev, „jedan od glavnih ta mošnjih proruskih jastrebo va“, navodi Antena M. Antena M, pozivajući se na bugarski vjerski portal „Doxo logia Infonews“, piše i kako je Joanikije „navodno bio kod Dineva u Bugarskoj na među balkanskome sinaksisu proru ske agenture“. R. P.

NIKŠIĆ - UBNOR i an tifašisti Nikšića su juče, povodom 18. septembra, Dana oslobođenja Nikšića, organizovali svečano obi lježavanje, kako su rekli, svijetlog datuma slobodar skog grada.

PODGORICA - Mlađi muš karac pretučen je juče nešto prije 19 časova u Ulici Đoka Miraševića u Podgorici. Premda priroda povreda nije poznata, očevici svje doče da je pet muškaraca mučki tuklo jednog nekoli ko minuta, nakon čega su ga ostavili da leži na ulici.

bezbroj nepoštovanja od stra ne predstavnika SPC koji, kako kaže, ovakvim postupcima do kazuju mržnju prema nezavi snoj državi Crnoj Gori. – Evo u šta se pretvorio slobo darski Nikšić i kakvi negato

antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić

Lucija Perović pročitala je i oproštajno pismo roditelji ma revolucionara Ratka Ža rića napisano u zatvoru nepo sredno pred strijeljanje.

Iz policije je Pobjedi potvrđe no da je pet zasad nepoznatih osoba tuklo jednu osobu, te da intenzivno tragaju za vozilom budući da su prolaznici uspjeli da zabilježe registracije.

PODGORICA - Požar, koji je u petak veče izbio u kući Marka Mugoše, u pod goričkom naselju Donja Gorica, najvjerovatnije je podmetnut, saopšteno je nezvanično portalu Pobjeda iz policije.

Požar je brzo ugasilo 11 vatroga saca. Policija je cijelu noć do na rednog dana u osam sati obez bjeđivala kuću nakon čega je urađen uviđaj. Prilikom uviđa ja je utvrđeno da je požar pod metnut - ispričao je Mugoša. Mugoša je kazao i da u trenut ku izbijanja požara nije bio u kući. R. P.

PODGORICA – Mitropolit

MitropolitSrbije Joanikije ugostio BožovićaIzrečena kazna Berancu

ri države Crne Gore na žalost svih građana zauzimaju mjesto u prvom redu, a kao zaposleni u Crkvi Srbije nastavljaju da pro dubljuju podjele i mržnju – ka zala je ona, pozivajući nadlež ne da reaguju. Đ. Ć.

Održana svečana sjednica SO Nikšić povodom Dana oslobođenja grada Pop Mijajlo Backović sjedio intoniranjatokomhimnePopCrkveSrbijesjeditokomintoniranjahimne UBNOR i antifašisti Nikšića obilježili Dan oslobođenja Svijetli Manifestacijaslobodarskogdatumgradajepočelapolaganjemcvijećaiintoniranjemhimne

nik Opštine Budva Milo Bo žović, kao i funkcioneri DF-a i PredsjednicaDemokrata. OO Liberalne

Policija je brzo reagovala na poziv i u veoma kratkom roku došla na mjesto incidenta, dok je hitnoj trebalo bezmalo pet naest minuta, ispričali su nam prolaznici. R. P.

Kako su nam ispričali vidno potrešeni svjedoci ovog doga đaja, muškarci su se odjednom zaustavili, izašli i pretukli mla dića koji je bio u uniformi do stavljača. Incident se dogodio naočigled velikog broja prola znika, uključujući djece.

okolnosti. Policijsko-tužilač ke aktivnosti su u toku - kaza li su u Markopoliciji.Mugoša je u izjavi za CDM kazao da je požar u njego voj kući podmetnut i da je tim povodom dao izjavu policiji. - U petak oko 22.20 časova pri javljen je požar u mojoj kući.

- U činjenici, kad nas neko zo ve u svatove, na svadbu, uki daju se naše lične, privatne, sebične potrebe i cilj našeg prisustva na svadbi je da mla

Mladić mučki prebijen u Bloku 9 u Podgorici napadačapetoricomtragaPolicijaza

8 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Društvo/Hronika

Backović je bio u prvom re du, odmah pored predsjedni ka opštine Nikšić Marka Ko vačevića Kovačević je na početku sve čane sjednice, pozdravljajući zvanice, prvo pozdravio pred stavnike SPC.

uvrede sadržine: „Imate još tri dana da napustite ovo ovdje, inače ću sve da vas pokoljem, sve ću da vas otjeram odavde, ako ne odete za tri dana, sva ki dan ću da dolazim ovdje da vas maltretiram, j….u ti kćer ku...“ , nakon čega je fizički na pao oštećenog A. G. i zadao mu više udaraca u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Suda za prekršaje Budva. R. P.

Program je vodio glumac Mi ro Nikolić koji je recitovao i pjesmu Mirka Banjevića „Majka na Bitovnji“ posveće nu majci Mari Radulović či ja su sva četiri sina poginula u NOB-u. R. P.

- On im je prijetio i upućivao

– Časni oci Srpske pravoslav ne crkve, poštovani predstav nici Vlade Crne Gore, cijenje ni ministi i drugi funkcioneri Vlade... – naveo je Kovačević na početku izlaganja. Svečanoj sjednici su osim, Backovića, prisustvovali i potpredsjednik Vlade u teh ničkom mandatu Vladimir Joković, ministar prosvjete Miomir Vojinović, predsjed

Požar u kući Mugoše je podmetnutnajvjerovatnije

PODGORICA - Sud za pre kršaje u Budvi je u hitnom postupku okrivljenom M. V. iz Berana izrekao kaznu zatvora u trajanju od 45 da na jer je 17. septembra u pe kari „Riječki mlin“ u Budvi verbalno napao vlasnika A. G, njegovu maloljetnu ćer ku L. G. i radnicu N. T.

Kuća Marka Mugoše u Donjoj Gorici

Prijem u Crkvi Svetog Đorđa za opozvanog ambasadora koji je

Prema nezvaničnim informacijama iz policije

– Brojni Nikšićani nijesu za boravili da je ovo Dan oslobo đenja od fašizma i to su potvr dili masovnim dolaskom kod spomenika strijeljanim rodo ljubima pod juhimneganjemManifestacijaTrebjesom.jepočelapolacvijećaiintoniranjemCrneGore,aotvoriojepredsjednikUBNOR-ai

Lažni ambasador na liturgiji Crkve Srbije

partije u Nikšiću Jelena Mar ković saopštila je da je slučaj popa Backovića još jedno od

Istakli su da oni koji su najviše pozvani da to urade ovaj dan obilježavaju samo kao Dan op štine Nikšić.

Služba zaštite i spašavanja in formaciju o požaru dobila je u petak u 22:15 sati, a na lice mjesta stiglo je 11 vatrogasa ca koji su ustanovili da gore –instalacije.Policijapreduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja i utvrđivanja svih činjenica i

SPC u Crnoj Gori Joanikije i protojerej Gojko Perović ugostili su juče, u Crkvi Svetoga Đorđa u Podgorici opozvanog ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladi mira Božovića, koji je prije dvije godine proglašen i personom non grata u našoj zemlji, objavila je Antena M.

prijetio vlasniku pekare u PresuđenoBudvi mu 45 dana robije

Podgorička policija traga za vozilom marke „mercedes“ u kojem se nalazilo pet muškaraca koji su prebili osobu u naselju Blok 9

Gosti koji dolaze u emisiju ,,Novo jutro“, kako dalje po jašnjavaju, karakterišu Crno gorce kao nemoralne ljude koji su skloni kriminalu pa iz javljuju da su „kriminalni kla novi i ubistva izvozni proizvod Crne Gore“.

pa i onih koje predstavljaju pitanje neslaganja ili sukoba. Svojom sadržinom i intenzite tom oni su usmjereni da pod staknu i prodube neslaganja različitih društvenih grupaističu iz SAEM-a.

Prema njegovim riječima, AEM pokušava da izbjegne odgovornost za ogroman uti caj koji Rusija pravi preko srp skih Vujovićglasila.kaže da ruske sile ula žu novac i posredstvom pred sjednika Srbije Aleksandra Vučića rade sve da naša ze mlja ne uđe u Evropsku uniju. - Crna Gora je postala politički nestabilna. Odluke se ne dono se kod nas nego negdje drugo i zasutavljene su EU integracije i to radi Vučić, koji ovdje sipa novac kako bi pojedini mediji širili svoj uticaj i u tome uspi jeva - naveo je Vujović.

PODGORICA – U progra mima srpskih televizija Pink i Hepi u kontinuitetu se gledaoci ,,truju“ stavovi ma da crnogorska nacija ne postoji, da je ona vještačka, te da su našu državu stvori li Srbi. Takvi programi, sa sadržajima koji prikazuju neskriveni nacionalizam, prema mišljenju stranih i domaćih stručnjaka, treba da budu kažnjeni trajnom zabranom.

nego što su ustaše radile tokom Drugog svjetskog rata“ - navo di se u rješenju o ograničenju emitovanja emisije na ,,ruži častoj“ televiziji.

kao

- Crnogorska nacija se dovodi u vezu sa ustaškim pokretom i iznose se mišljenja da je njen nastanak posljedica ustaške ideologije te da su u pitanju „crnogorski separatisti pro ustaške orijentacije“, kod ko jih se ,,u jednom malom broju“ primila politika Sekule Drlje vića i „na taj način dobijamo mikropopulaciju koja je spre mna da počini još gore zločine

9Poneđeljak, 19. septembar 2022. Društvo

To što smo zabranili ,,Sput njik“ i ,,Raša tudej“, onda ka da je naša vlada uvela sankci je Rusiji zbog rata u Ukrajini, za njega je zanemarljivo jer, kako navodi, Rusija bira lak ši put – posredstvom sprskih medija koji su i te kako gledani u Crnoj Gori, „ispiraju mozgo ve“ i podstiču tenzije u ovom ionako podijeljenom crnogor skom Vujovićdruštvu.jedinispas vidi u traj noj zabrani emitovanja pro grama TV Pink čiji je vlasnik Željko Mitrović i TV Hepi na čijem je čelu Milomir Marić Šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Ambasadi SAD u Podgorici Erik Pagner ne davno je poručio da je podijelje no crnogorsko društvo velika prilika za aktere koji žele da vi de Crnu Goru kako se udalja va od evroatlantske buduć nosti. K. jaNKoviĆ

ali ovako emitovanim sadržaji ma je omogućavan, podstican i opravdavan osjećaj negira nja, neprihvatanja i animozi teta prema pripadnicima cr nogorske nacionalnosti.

SAEM nije doveo u pitanje pra vo emitera da informiše javnost o pitanjima od javnog interesa,

- Insistiranje na pitanju iden titeta doprinosi i podgrijava ideje netrpeljivosti i sukoblja vanja suprotno idejama soli darnosti i građanskog društva, ugrožava multietničku tole ranciju i narušava socijalnu koheziju. Stalna etiketiranja i isticanje neprijatelja nacije vodi atmosferi nemira, nasi lja i sukoba - navodi se u ocje ni KažuSAEM-a.daopisani govor ne predstavlja izuzetak, već je -pravilo.Onjedirektan i jednostavan i kao takav usmjeren da uzro kuju i veću reakciju - navodi se, između ostalog, u dokumentu.

Emisija

Sporna

zbog koje je zamračen program Pink televizije u Crnoj Gori

Vujović jedini spas vidi u trajnoj zabrani emito vanja programa TV Pink čiji je vlasnik Željko Mi trović i TV Hepi na čijem je čelu Milomir Marić. Šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Ambasadi SAD u Podgo rici Erik Pagner ne davno je poručio da je podijeljeno crnogorsko društvo velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od evroatlant ske budućnosti

i isticanje neprijatelja nacije vode atmosferi nemira, nasilja i sukoba

- Zloupotrijebljeno je pravo na slobodu izražavanja. Na ročito se mora imati u vidu da predmetni sadržaji nema ju za svrhu da informišu jav nost, nemaju za cilj da dija logom doprinesu otvaranju značajnih društvenih tema,

Direktor Centra za monito ring i demokratsko istraživa nje Zlatko Vujović na četvrtoj godišnjoj konferenciji Digital nog forenzičkog centra, koja je održana prije dva dana, ocije nio je da Agencija za elektron ske medije ne radi svoj posao kako treba i da ovakvi kanali treba da imaju trajnu zabranu u našoj zemlji jer ostale mjere ne daju rezultate.

koji dolaze u

emisija „Ćirilica“ na Hepi televiziji Detalji iz rješenja o ograničenju emitovanja jutarnjeg programa na TV Pink koje je objavio SAEM

Netrpeljivost

Ističu da su upozorili kolege iz srpskog Regulatornog tije la za elektronske medije, ali da se sa kršenjem programskih standarda i principa nastavilo.

Ipak, Savjet Agencije za elek tronske medije nije donio ta kvu mjeru – nedavno je na po la godine zabranio emitovanje i reemitovanje jutarnjeg pro grama u okviru programa tele vizija Pink, Pink plus i Pink M iz Srbije. To je uslijedilo nakon skandaloznog i primitivnog iz vještavanja i najave voditeljke Jovane Jeremić o tragediji koja se dogodila na Cetinju. Je remić je u vikend izdanju emi sije ,,Novo jutro“ na ponižava jući način, bez odnosa prema žrtvama i njihovim porodica ma, obrađivala jednu od naj većih tragedija u crnogorskoj novijoj istoriji u kojoj je Vuk Borilović ubio 10 osoba, me đu kojima i dvoje djece.

pa

tragedija Na CetiNju Iako ovakvo izvještavanje tra je odavno, na raznim sprp skim televizijama, naročito na televizijama Hepi i Pink, javnost je zgrožena kršenjem profesionalnih i etičkih no vinarskih standarda, kao u emisiji Jovane Jeremić kada je spekulisano o tragediji na Cetinju koja se desila proš log SAEMmjeseca.navodi da su prilo gom na neprimjeren način, bez iskazivanja saosjećanja, objavljeni navodi o uzrocima porodične tragedije i detalji iz privatnog i porodičnog živo ta stradalih, članova njihovih porodica i drugih osoba koje

U rješenju o ograničenju emi tovanja jutarnjeg programa na ,,ružičastoj“ televiziji, Savjet AEM-a ocjenjuje da je ovaj emiter u periodu od avgusta do septembra 2021. godine podsticao „mržnju, netrpe ljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske na -cionalnosti“.Učestalim emitovanjem u okviru sadržaja različitih for mi i žanrova, koristilo se po grdno, uvredljivo ili uzne miravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativ ne emocije, iskazivanje nepri jateljstva ili želju za diskrimi nacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, ne giranjem njihovog nacional nog identiteta i posebnostinavode u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.

da

Otvorena mržnja prema Crnogorcima i podsticanje nemira traju odavno

ljude koji su

Gosti emisiju ,,Novo jutro“ Crnogorce nemoralne skloni kriminalu izjavljuju su „kriminalni klanovi i ubistva izvozni proizvod Crne Gore“. SAEM je zaključio da stalna etiketiranja

karakterišu

Savjet AEM-a je ustvrdio da se građani Crne Gore koji se izjaš njavaju kao Crnogorci naziva ju pogrdnim i omalovažava jućim teminima „milogorci“ i „montenegrini“, čime se negira istorijski kontekst postojanja crnogorske nacije i na uvred ljiv način pitanje nacionalnog identita svodi na pripadnost jednoj političkoj grupaciji.

su tragedijom pogođene, bez poštovanja njihovog dosto janstva i prava na privatnost. - Pored korišćenja stigmatizu jućih navoda o licu koje je iza zvalo tragediju (da je bio para noičan, da su mu se priviđale stvari, da je bio psihijatrijski bolesnik...), posebno je nepri hvatljivo objavljivanje navoda o tragičnim okolnostima smr ti njegovog brata (iz, navodno, oproštajnog pisma) - navode iz NavodeSAEM-a.da se ne može oprav dati emitovanje navoda koji ma se članovima porodice i prijatelja Vuka Borilovića na teret stavlja da su mu uskrati li pomoć i podršku za prevazi laženje psiholoških problema sa kojima se suočavao u razli čitim trenucima svog života. Uprkos svemu tome, SAEM je samo na pola godine ukinuo spornu emisiju, a neki struč njaci smatraju da je to trebalo učiniti zauvijek.

Nijesmo mi Poljaci jedini koji sve to znamo. Baltički narodi, Estonci, Letonci i Litvanci, bili su podjednako pogođeni, kao i druge nacije koje su pale pod sovjetsku sferu uticaja nakon pobjede Rusije nad Trećim rajhom. Nacističko-sovjetski pakt Hitler – Staljin je propao za manje od dvije godine nakon nje govog sklapanja, kada je Njemačka napala Staljinovu Rusiju 22. juna 1941. Ali načelo da o sudbini zemalja Srednje i Istočne Evrope ne odlučuju njihovi slobodni narodi, već vla dari imperijalnih sila, ostao je na snazi. Sovjeti su porazili naciste i 1945. godine zau zeli čitavu teritoriju Poljske i drugih država dalje na zapadu i jugu, sve do rijeka Labe, Dunava i Drave. Neke od njih su direktno pripojene Sovjetskom Savezu kao savezne države – takva je bila sudbina Balta, Bjeloru sa ili Ukrajinaca. U drugima je Rusija postavi la marionetske vlade sastavljene od lokalnih komunista potpuno potčinjenih Moskvi – to se dogodilo u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj i istočnoj Njemačkoj.

kve nikada u svojoj istoriji ni jesu naišli“. Zapad je nastavio da pomaže, a Rusija nastavila da prijeti „nepredvidivim po sljedicama“, no dalje od toga niko se nije usudio da ide.

Piše: Andžej DUDA

POrAZ nAciSTA niJE DOniO SLObODu

10 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Svijet

Bajden će doći svojom oklo pnom limuzinom nazvanom Drugi„zvijer“.izazov je veliki broj lju di koji se očekuje oko Vestmin sterske opatije i duž rute kojom će kovčeg proći poslije sahra ne, pored Bakingemske pala te i Hajd parka. Odatle će spe

OgrOmni gubici

Vlasti su suočene sa izazovom da drže 500 svjetskih vođa bez Svebjednim.visoke zvanice izuzev predsjednika SAD Džoa Baj dena će biti prevezene do opa tije u luksuznim autobusima.

bezbjeDNOsNi izAzOv bez preseDANA : Stotine hiljada građana na sahrani

LONDON - Sahrana bri tanske kraljice Elizabete Druge, kojoj će prisustvo vati 500 zvaničnika, careva, kraljeva, kraljica, predsjed nika, premijera i drugih lidera iz cijelog svijeta, kao i očekivanih stotina hiljada građana koji će se sliti u centar Londona predstavlja „bezbjednosni izazov bez presedana“.

Govorili su da će se Zapad, ako nastavi da pomaže Ukrajini, suočiti s „posljedicama na ka

Ruski imperijalizam u ratu sa Srednjom i Istočnom Evropom

lo brutalni teror NKVD-a i ideološku indoktri naciju, pokušaje slamanja poljskog nacional nog identiteta i tradicije, prisilno usađivanje komunističkih principa djeci i prisiljavanje na odricanje od vjere.

sredstvima poput nuklearnog ili hemijskog oružja.

PLAn ,,A“

Za naše narode poraz Trećeg rajha nije donio dugo očekivanu slobodu. Potčinje nost Ruskom carstvu nastavljena je sve do pada komunizma – ukupno pola vijeka! Tek nakon demokratskih promjena koje je 1989. pokrenuo poljski pokret „Solidarnost“, Poljaci i drugi narodi Centralne i Istočne Evrope su se istinski oslobodili i povratili suverenitet svojih država. Većina njih su postepeno postale punopravne članice Evropske unije i NATO-a. Međutim, nezavisnost bilo koje zemlje iz našeg regiona oduvijek je bila trn u oku ruskim imperijalistima. Dakle, čim se Moskva oporavila od šoka nakon gubitka staljinističke sfere uticaja, počela je da se kreće ka obnavljanju imperije. Sjećamo se vojnog napada na Gruziju 2008. Sjećamo se i nekoliko brutalnih gušenja slobodarskih pokreta u Bjelorusiji i Ukrajini. Na kraju, sje ćamo se neprijateljske politike Rusije prema nezavisnoj Ukrajini, vojne aneksije Krima i Donbasa 2014. i, prije svega, tekućeg geno cidnog rata punih razmjera protiv suverene ukrajinske države koji je pokrenut 24. febru ara 2022. godine.

Za narode našeg regiona, koji pamte isto rijske događaje koje simbolizuje današnji datum – 17. septembar – nema sumnje da imperijalna Rusija ponovo teži ekspanziji na druge zemlje. Ona želi isto što je željela 1939. i 1940. godine, kada je djelovala u savezu sa Hitlerovom Njemačkom, i između 1945. i 1991. godine, kada je sama vladala našim Rusijazemljama.jeoduvijek željela vlast nad cijelom Centralnom i Istočnom Evropom. Ali slobod na Poljska, slobodna Ukrajina i sve druge nezavisne države našeg regiona nikada neće pristati na ovo. Za naše narode to je pitanje života i smrti, očuvanja identiteta i opstanka. To je pitanje naše budućnosti, bezbjednosti i prosperiteta.

odPrisustvujeElizabeteviše500zvaničnika

je donijela sovjetska okupacija više od polovine predratne teritorije Poljske? Masakr u Katinu – istrebljenje 22 000 ratnih zarobljenika: oficira poljske vojske, polica jaca, vojnika, državnih službenika i drugih političkih zatvorenika. Strijeljani su prkoseći svim međunarodnim konvencijama, jer ih je Staljin smatrao patriotama odanim svo joj Otadžbini i neumoljivim neprijateljima komunizma. To je podrazumijevalo deporta ciju pola miliona mojih sunarodnika u gula ge i prisilna naselja u Sibiru i azijskom dijelu Sovjetskog Saveza, od kojih se veliki broj nikada nije vratio iz te „neljudske zemlje“ i poginuo u izbjeglištvu. To je podrazumijeva

letova da ne bi zvuk aviona po remetio pogrebnu službu.

LONDON: Danas sahrana britanske kraljice

STAV

-MOSKVA-VAŠINGTON Američki predsjednik Džozef Bajden u razgovoru za CBS pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da nipošto ne kori sti taktičko nuklearno ili hemijsko oružje kako bi vratio izgubljena područja u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.

Na pitanje što bi rekao pred sjedniku Ruske Federacije ako razmatra korišćenje takvog oružja, Bajden je odgovorio: – Nemoj! Nemoj! Nemoj! To bi promijenilo rat kao ništa do sad, kao ništa od Drugog svjet skog Nakonrata!gubitaka na istoku Ukrajine, Putin je satjeran u ćošak i nalazi se pod pritiskom domaćih „jastrebova“ koji tra že da Rusija vrati inicijativu u Overatu.jesedmice upozorio da bi Moskva mogla snažnije uzvra titi nađu li se njene snage pod dodatnim pritiskom i time za brinuo Zapad da bi mogao po segnuti za nekonvencionalnim

Prema ruskoj nuklearnoj dok trini, Moskva zadržava pravo upotrebe nuklearne bombe sa mo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Ru sije ili njenih saveznika“, kao i „odgovor na konvencional ni napad koji ugrožava samo

Izbijanje Drugog svjetskog rata, koji je počeo 1. septembra 1939. godine invazijom nacističkog Trećeg rajha na Poljsku, jedan je od događaja koji se svake godine obilježava širom Evrope. Međutim, 17. septembar 1939. godine, datum agresije Sovjetskog Saveza na Poljsku, nije toliko poznat na Zapadu. Stoga smatram da ovaj događaj treba stalno pominjati, jer je odlučio ne samo o sudbini moje domovine i drugih zemalja Srednje i Istočne Evrope, već je to činio čitavih narednih pola vijeka. Ako danas mi, Poljaci i drugi narodi našeg regiona, često tvrdimo da poznajemo Rusiju i razumijemo njene imperijalne ambicije bolje nego Zapada, to činimo zbog našeg istorijskog iskustva čiji je simbol za nas dan 17. septembar. Upad Crvene armije na poljsku teritoriju dvije i po sedmice nakon napada Wehr machta i Luftwaffea bio je implementacija tajnog dijela nacističko-sovjetskog pakta Hitler-Staljin koji su 23. avgusta 1939. pot pisali šefovi dvije diplomatije, Ribentrop i Molotov. Dvije totalitarne imperije ušle su u savez, planirajući da među sobom podijele do tada nezavisne zemlje Srednje Evrope. Njemačka sfera uticaja trebala je uključivati zapadnu Poljsku, Litvaniju i Rumuniju, dok je sovjetska kontrola trebala da se proširi na istočnu Poljsku, Letoniju, Estoniju i Finsku. Za moj narod, najvažnija posljedica pakta bila je zajednička likvidacija nezavisne polj ske države i podjela naše teritorije između dvije okupatorske sile, nacističke Njemačke i komunističke Rusije. Ostale odredbe ugo vora djelimično su izmijenjene u naredne dvije godine. Finska je uspjela da zaštiti svoj suverenitet zahvaljujući Zimskom ratu 1940. godine. Litvanija je, međutim, nakon epi zode relativne nezavisnosti, apsorbovana od strane Sovjetskog Saveza. Ali detaljne izmjene nijesu uticale na najvažniji princip pakta – Hitlerov i Staljinov imperijalizam od tada su trebali odlučivati o sudbini naroda i država našeg dijela Evrope.

bEZb JEDOnOSnE mJErE

(Autor je predsjednik Poljske) Tekst se istovremeno objavljuje u poljskom mjesečniku Sve što je najvažnije/Wszystko Co Najważniejsze u sklopu projekta koji se realizuje sa Institutom za nacionalno sjeća nje i Poljskom nacionalnom fondacijom.

Sve piše u ruskoj doktrini

Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, Moskva zadržava pravo upotrebe nuklearne bombe samo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika“, kao i „odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava samo postojanje Rusije kao suverene države“

Upitan za mogućnosti da Rusi ja upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kako prenosi RIA Novosti, kratko je odgovo rio: „Pročitajte doktrinu, tamo je sve Vladimirnapisano“.Putininjegovi viso ki zvaničnici od početka rata u Ukrajini više su puta zapri jetili Zapadu odmazdom nu klearnim oružjem.

To je izjavio gradonačelnik Londona Sadik Kan dodaju ći da decenijama nije bilo toli ko svjetskih lidera na jednom mjestu i da se radi na različitim nivoima da se osigura da držav na sahrana bude uspješna ko liko god može biti.

Pod njemačkom okupacijom Poljska je pretrpjela ogromne ljudske i materijalne gubitke. Nacisti su ubili 6 miliona građana Republike Poljske, uključujući skoro 3 milio na poljskih Jevreja. Uništili su i spalili hiljade poljskih gradova i sela, ponajviše glavni grad zemlje, Varšavu. Ukrali su bezbroj materijal nih i kulturnih dobara, privatnih i javnih, koji nikada nijesu vraćeni u moju zemlju. Samo nekoliko počinitelja njemačkog genocida, istrebljenja, ratnih zločina, masovnog terora i pljačke izvedeno je nakon rata pred sudo ve u Nirnbergu i Varšavi i dobilo zasluženu Ipak,kaznu.zločine nacističke Njemačke je moral no osudio cijeli slobodni svijet. Nažalost, to se nije desilo sa zločinima komunističke Rusije, koji su ostali nekažnjeni i često zabo Štaravljeni.nam

To je samo vidljivi dio bezbjed nosnih mjera, dok će u pone djeljak biti postavljeni policaj ci na krovovima, psi će biti na ulicama i pripadnici pomor skih snaga na Temzi i policija na Privremenokonjima. je zabranjena upo treba dronova iznad central nog Londona, a aerodrom Hi trou će prizemljiti desetine

Peskov odgovorio na Bajdenovo upozorenje Putinu da ne koristi

Pomoćnik komesara londonske policije Stjuart Kandi rekao je da se radi o „izuzetno komplek snoj“ policijskoj operaciji, naj većoj u istoriji policijskih snaga Londona, većoj nego za Olim pijadu u Londonu 2012. Više od 10.000 policajaca će bi ti dežurno u nedjelju, a poja čanje će biti londonski ulični policajci, kao i policajci iz svih policijskih postava iz Britanije, njih 43. Takođe će biti stotine dobrovoljaca i pripadnika oru žanih snaga koji će voditi raču na o bezbjednosti duž rute po grebne procesije.

- Pitanje je šta je sa milijardama Marka Miloševića – da li se neko pita odakle ,,škaljarcima“ pare. Njih kad hapse svi se trude da ih prebace u ruske zatvore. Oni su nastali kao realnost kada su ovdašnjoj vlasti zatrebali, jer Crna Gora je malo tržište za njih. Vidite preko slučaja Belivuka vlasti su

analitičar Dušan Janjić tvrdi da Rusija kontroliše i litije i SPC

zvaničnikavišeDruge

POBJEDA: Rusija finansira i desničare. Zašto Srbija nije spriječila ruski uticaj? JANJIĆ: Drugi dio udara na vlast su organizova ne proruske stranke: srpska desnica, Dveri i splet stranaka čija je realna moć slaba ali služe da se Vučiću da zadatak da mora da radi sa njima ako od Moskve hoće priznanje da je srpski patriota. Zato je Vučića zaboljelo što oni u Skupštini Sr bije nijesu glasali za izveštaj o Kosovu: ni NADA, ni Dveri ni Zavetnici. Nije jednostavno spriječiti ruski uticaj jer su oni pojačali prisustvo u Srbiji preko porodice Mi lošević. Bora Milošević je sahranjen kao ofi cir KGB-a, Mira Marković je umrla u Moskvi. Zatim, na red dolazi energetika: Istočna Evropa je bila vezana isključivo za Rusiju, a vlada Bori sa Tadića im je dala ključne resurse prodajom NIS-a. Srbiji nije trebala gasifikacija zbog koje je Srbija zapustila hidroelektrane. Kada su Rusi upali u sankcije zbog rata u Ukrajini pokazalo se da je energetski sektor Hirošima. Kada sam to re kao napale su me i premijerka i ministarka ener getike. Srbija je zavisna od energenata iz Rusije i narednih 20 godina se neće osloboditi od toga. Čak i ova firma koja se zove azerbejdžanska i pre ko koje treba da se kupuje struja nije baš azerbej džanska kako se čini.

– Ovo u čemu živimo je najoz

SiMULACijA NUKLeARNOG RATA Plan A pokazuje kako bi loka lizovana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u global nu Scenariokatastrofu.prikazan u prilogu vjerovatan je na temelju do stupnih dokaza o snazi oruž ja, mogućim ciljevima i redo sljedu Neposredneuzvraćanja.smrtne žrtve i žr tve u kasnijim fazama sukoba

Opijelo u Vindzoru počeće oko 16 časova i na njemu će biti pri sutni samo članovi najuže po rodice. Kraj opijela je ujedno i kraj javnog dijela sahrane.

POBJEDA: Nedavno ste rekli da Moskva kon troliše i litije i SPC, to znači da je SPC oponent predsjedniku Srbije iako je Crkva u posljed njih pet godina zvanično dobila više od 50 mi liona evra. Znači li to da SPC poštuje samo ono što dobije iz Rusije?

11Poneđeljak, 19. septembar 2022. Svijet

U Srbiji tek dramacrnogorskaslijedisavladama

kraljice Elizabete II

Putin i Peskov pozivaju Bajdena da pročita rusku doktrinu

Politički

JANJIĆ: Rusi su pokrili sam vrh MUP-a u po sljednje dvije vlade u Srbiji i to će se pokazati i kroz trgovinu oružjem kada krenu istrage. Nije samo u pitanju bivša državna sekretarka Dijana Hrkalović već činjnica da je u policiji nastao treći

JANJIĆ: Ideja o ,,srpskom bloku“ je da se pri nudi Vučić da napravi blok sa onima koji bi da ojačaju uticaj Moskve jer se zna da buduća vla da ne može da izdrži dugo, od 16 do 18 mjeseci, zbog finansijske i ekonomske situacije. Zato je Rusima prvi cilj da probaju da u ministarstvima imaju što više ljudi ili da ostane njihova kontrola nad energetskim sektorom jer im u tom sektoru prijeti opasnost od SAD. U Davosu je direktorka američke Eksim banke javno rekla da će dati mi lijardu dolara Srbiji za pomoć da nabavi iranski gas i dan-danas to nije potpisano.

Riječ je o posljedicama dima koje bi nuklearne eksplozije digle u stratosferu i koji bi na dugi rok zaklonio sunce, što bi prouzrokovalo kolaps po ljoprivrede i glad preživjelih u svijetu.

Policija je postavila više od 36 kilometara ograda u central nom Londonu da kontroliše mase ljudi, a biće pojačano sa obraćanje podzemne želje

znice i vozova. Očekuje se da će oko milion ljudi da se slije u centralni London.

Sada je u SPC glavni Irinej Bulović. Naprijed ide patrijarh koji je ucijenjen, jer to što radi ne ra di iz uvjerenja i od njega se može sve očekivati.

Đ. Ć. Đukanović odao počast kraljici Elizabeti

pokazale da bi nešto radile ali onda je počela drama, sada ne mogu da im nađu advokate, još ne znamo koliko je tu upleteno ministara i državnih sekretara. Koliki su strahovi vlasti – govori i to što Šarića nikako da osude, oči gledno su naumili da mu je najbezbjednije u istrazi. To sve govori da je vlast slaba.

CeReMONijA

JANJIĆ: Nemam nikakve sumnje ko ih kon troliše, za to imam čak i potvrde. Povod za liti je u Crnoj Gori je bio Zakon o slobodi vjeroispo vijesti, a stvarni razlog je položaj SPC i pitanje njihove imovine. Cilj litija u CG je bio promje na vlasti, da se dovede nova vlast koja će biti bli ža Moskvi, a daleko od NATO-a. Iza svega sto ji Rusija kao zainteresovana sila. Ona je, naravno, u Srbiji aktivirala sve što i u Crnoj Gori – isti krug ljudi iz Crkve koju predvodi Irinej Bulović ko ji su od 90-ih godina, prošlog vijeka, bili u služ bi Miloševićevog nacionalizma i usko uvezani sa Moskvom. Uz Bulovića je tu bio i Amfilohije, njih dvojica su u mlađim danima bili ekstremno desni nacionalisti.

Cilj litija uzdrmati vlast i dovesti ministre koji služe Moskvi

POBJEDA: Zašto se Srbija nije obračunala sa ruskim špijunima uhvaćenim na djelu u Srbi ji – nego je Nikolaj Patrušev, njihov šef, dola zio i vodio ih u Rusiju?

koristi nuklearno doktrinioružje

,,Škaljarci“ stvoreni za potrebe Srbije

postojanje Rusije kao suvere ne Posljednjedržave“.ažuriranje doktri ne, napravljeno 2020. razjasni lo je još dva scenarija moguće upotrebe nuklearnog oruž ja: u slučaju primanja „vjero dostojnih informacija o lan siranju balističkih projektila“ usmjerenih na teritoriju Ru sije ili njenih saveznika ili na pad „na kritičnu infrastruktu ru koja kontroliše nuklearno Raspraveoružje“.

skog nadbiskupa, britanska premijerka i predstavnici dru gih vjerskih konfesija. Poslije službe kovčeg će iz opa tije biti prevezen na lafetu, kroz London, u pratnji porodice do Velingtonovog luka, prolazeći usput pored Bakingemske pa late. Na kraju tog puta kovčeg će sa lafeta biti prebačen u speci jalno dizajnirani automobil koji će ga nešto većom brzinom od vesti do zamka Vindzor, gdje će se obaviti opijelo i sahrana. Vo žnja kroz London do Vindzora trajaće oko četiri sata.

o potencijalnom iz bijanju nuklearnog rata na novo su aktualizovale projek cije takvog sukoba koje su na Univerzitetu Princeton razvi li istraživači u sklopu Progra ma za nauku i globalnu sigur nost još 2017.

Rusija mešetaRi Balkanom: Dušan Janjić

- Ozbiljno je pitanje kuda će Srbija da ide i ono se neće razriješiti ni na narednim izbo rima. Mi ćemo tek da uđemo u crnogorsku dramu oko vlade, koja djeluje kao cirkus jer je Crna Gora mala i sve se brzo vidi i odvija. U Srbiji će sve biti mnogo dramatičnije, sporije i sa više ekonomskih posljedica. Zbog toga ne vidim da Vučić može da krene na stranu Zapada, mada u Moskvi misle da kreće ka Zapadu, ali otac mu je bio na litijama.

Elizabete

određene su pomoću online alata koji je razvijen na Ste vens Institute of Technology. – Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povri jeđenih. Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao i naknadno, zbog kolapsa me dicinskih sistema, nuklearnih padavina i drugim dugoročnim učincima, uključujući mogu ću ‘nuklearnu zimu‘ na global nom nivou – rekao je Glaser.

BEOGRAD- Kosovo i Europrajd su samo po vod za litije u Beogradu. Cilj je da se uzdrma i kontroliše sadašnja vlast preko javnih prote sta i da se u prvom udaru dobije što više mini stara, u budućoj vladi Srbije, koji služe Rusiji i da se ne dozvoli približavanje NATO-u - ka že Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, govoreći za Pobjedu o cilju litija u Srbiji.

cijalnim kolima biti prebačen oko 30 kilometara do Vindzo ra, gdje će na dužnosti biti još oko 2.000 policajaca.

Nazvali su ga ‘plan A‘. Simulacija koju su eksperti napravili na temelju niza pa rametara pokazuje kako bi se mogao razvijati scenario glo balnog užasa koji bi na samom početku, u roku samo nekoliko sati, s lica zemlje zbrisao dese tine miliona ljudi.

Violeta CVejić

Kraljica će biti sahranjena u ka peli Svetog Džordža u Vindzoru pored svog supruga princa Fi lipa i oca kralja Džordža Petog. Kovčeg sa tijelom kraljice se premješta iz zgrade parla menta u Vestminsteru u Ve stminstersku opatiju koja se nalazi u neposrednoj blizini od 10.45 po lokalnom vreme nu (11.45 po srednjeevropskom vremenu). Služba počinje u 11 časova, odnosno u podne po srednjeevropskom vremenu i trajaće jedan sat. Govoriće, pored kanterberij

biljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom ko ja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja Hlad nog rata – izjavio je Aleks Gla ser, jedan od kreatora plana A, za Newsweek.

ešalon uticaja. Rusi ne ulaze u organizacije koje se bave ljudskim pravima, to ih ne zanima, ali ih interesuju centri bezbjednosti, desničari i Crkva. POBJEDA: Što se krije iza ideje o osnivanju ,,srpskog bloka“ koji je pominjao predsjed nik Srbije?

Ako pogledate Vašingtonski sporazum (koji su 2020. godine u prisustvu Donalda Trampa pot pisali Aleksandar Vučić i premijer Kosova Av dulah Hoti) tu stoji šta je ,,Open Balkan“ i šta bi trebalo da radi kompanija ,,Tesla“ na Balkanu. Vi djećete i da OB nikako nije po volji Rusije. OB tre ba da krene sa zajednicom energetike, jer je naš region peti u svijetu po potencijalu voda. Ameri kanci imaju realan plan da dođu, oni to ne kriju, to stoji i u Vašingtonskom sporazumu koji treba da bude vezivno tkivo OB. Ali ako to ne uspije jedini krivac neće biti Vučić već i oni koji ga osporavaju iz neznanja ili ličnog odnosa prema njemu. OB jedino može da funkcioniše uz pomoć EU i SAD - ako ne zaživi ostaće političko ,,blebetanje“ što sad imamo, a to Ruse zadovoljava.

LONDON - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovao je juče sa suprugom u London gdje je u Vestminsterskoj palati odao počast preminuloj kraljici Elizabeti Drugoj. Predsjednik i prva dama će danas prisustvovati državnoj sahrani kraljice, a nakon toga će biti gosti na prijemu koji priređuje kralj Čarls Treći za šefove država i druge viso ke zvanice iz cijelog svijeta, saopšteno je iz Đukanoviće vog kabineta.

iku nema svoju publiku, sve više i više ljudi danas se ba vi pisanjem ove vrste poezije (kvalitet tog pisanja neću ko mentarisati), imate razne ča sopise, konkurse, izlaze an tologije, ide to nekim svojim putem koji je, svojom zbirkom prevoda „Pjesme starog Japa na“ među prvima u Evropi za počeo Crnjanski 1928. godi ne – rekao je Janlija.

- Konkretno za sebe mogu da kažem da kroz što gore pome nute konkurse, što kroz objav ljivanje mojih radova u nekim od najznačajnijih svjetskih ča sopisa i antologija, osvojenim nagradama, davanjem inter vjua maksimalno se trudim predstaviti publici haiku u naj boljem mogućem svjetlu – re kao je Janlija. D. ERJAVŠEK

12 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Kultura

Slavka Klikovac je, kako je izjavila, osje ćala potrebu da favorizuje haiku poeziju u Crnoj Gori, gdje još uvijek figurira na marginama, pa je treći Međunarodni književni festival „Kulturom do prijatelj stva“, u organizaciji Udruženja umjetnika „Vizija“ i KIC-a „Zeta“, posvećen ovoj poetskoj formi. Konkurs je adresiran na sto tačaka na svim kontinentima i pristigle su pjesme iz 32 države svijeta.

Vrijeme radnje je sada, a dokkojuTodešavanjamjestoovdje.jepoetskaslikasagledateonjojpišete

RADIČEVIĆ:

- Na moje pitanje šta je haiku, napravio je na travi ram od če tiri putića i kazao mi da gledam unutra. „Vidiš, unutar tog rama je cijeli svijet. Izaberi jedan od trenutaka i stavi ga u tri kratka stiha. Budi svjestan da je sva ka vlat trave, svaki mrav i sva ka iglica bora jednako stara kao univerzum“. Nijesam od mah počeo da pišem, još dugo sam posmatrao, ali sam svoja prva ostvarenja pokazao Bla goju. Trebalo je puno toga da napišem da bi mi rekao da ne što mogu da objavim – rekao je Radičević.

PODGORICA – „Duboki uzdah života“ - tako je Ta neda okarakterisao haiku, tri stiha, 17 slogova čiste li rike koja je začeta u Japanu i kroz filtere cijelog svijeta zaokupila i neke crnogor ske autore. Zato što uvijek imaju kao motiv stanje duše, bukvalno i preneseno kroz detalj iz prirode, ove forme nerijetko nazivaju i „dušom poezije“.

Ako izuzmemo svjetsku poet sku scenu, smatra Janlija, me

MINIMALIZMAESTETIKA

Književni izazov koji se bori za priznanje

17.

đu mejnstrim krugovima ha iku nikada nije bio prihvaćen kao istinska poezija, a takvo je stanje i u Crnoj Gori.

Objavljene su u zborniku „Priroda u oku“ na našem i engleskom jeziku. - Veliku podršku sam imala od haiđina: Đurđe Vukelić-Rožić iz Ivanjić-Grada koja je prevodila na engleski jezik, Zorana Raonića koji je imao ulogu selektora, Branke Vojinović-Jegdić, Saše Važić i mnogih drugih. Oni su dali veliki doprinos popularizaciji ove poetske forme u Crnoj Gori - rekla je Klikovac.

Festival u Zeti posvećen haiku poeziji dnaržEBEma

- Da budem iskren, poslije pro čitanog svakog takvog malog zločina protiv haikua uglav nom zakolutam očima, ali onda se prisjetim sopstvenih početaka, neznanja i lutanja, uglavnom sma-suočavajuzamkenahaikuSlavkakuaićerature,nedostatkomprouzrokovanihadekvatneliteipotajnosenadamdaitajnekojednogdanadoćispoznatiljepotupravoghai–rekaojeJanlija.Klikovac,čijijeodabirpjesamavećpreveden12jezika,osvrnulaseinaprevođenjaskojimseautori.Tokomprevodahaikupjegubiformu,alinesmije

I Radičević tvrdi da ozbi ljan broj haiđina redovno pi še i objavljuje u Crnoj Gori. Branka Vojinović-Jegdić ih je sabrala u svojoj antologi ji „Gorski biseri“ koja je pri je nekoliko godina objavlje na u izdanju UK „Nekazano“. Interesantno je da prosječan čovjek kod nas ima samo ma glovito i nejasnu predstavu šta jeste haiku, tvrdi Radičević.

- Ja se trudim kroz časopis „Nekazano – Haiku“ da pomo gnem ljudima da se upoznaju i uporede svoja ostvarenja sa drugim autorima, kako za hai ku tako i za druge tradicional ne japanske forme. Recenzije koje dobijamo, najčešće od au tora, više su u smislu ohrabre nja. No, to mora biti tako dok ne dobijemo neki oblik finan siranja koji će nam omogućiti veći tiraž – rekao je Radičević.

- On je radost i tugu svog asket skog života tako znalački pre tvarao u haiku poeziju „slo bodnog stila“, a koja je opet napustila dotadašnju ustalje nu formu i tematiku tradicio nalnog haikua u korist direk tnog i neukrašenog prikaza ljudskog iskustva i čiji je on bio i ostao jedan od najznačajni jih predstavnika. Uostalom, o mojoj ljubavi prema njegovom pjesništvu svjedoči i činjenica da društvo ljubitelja haiku po ezije, koje sam osnovao zajed no sa još par svojih prijatelja entuzijasta i koje već pet go dina zaredom uspješno orga nizuje internacionalne haiku konkurse na koje pristižu ra dovi iz svih krajeva svijeta, no si baš njegovo ime. Od balkan skih autora izdvajam Dimitra Anakieva bez čijih bi stihova, teorijskih tekstova na temu haikua i podstreka, moje da našnje djelo bilo na mnogo ni žem nivou – istakao je Janlija. Za Radičevića je od tradicio nalnih stvaralaca nezaobila zan Bašo, ali ga zaokupljaju i Buson i pomenuti Santoka, kao i reformista Yosano. Od balkanskih autora preferira pok. Zorana Raonića, zatim Vida Vukasovića, Tomisla va Maretića, Sanelu Pliško, Sašu Važić i druge.

nalna i moderna forma, ipak ja ne bih posmatrao kreativnost na tom polju stvaralaštva kroz previše isključiv filter – rekao je JanlijaRadičević.seneusaglašava sa tim stavom. Prema njegovom mi šljenju nije svaka kratka pje sma od tri reda haiku.

Recenzije koje ohrabrenjasuautora,najčešćedobijamo,odvišeusmislu

pišete – objasnila je Klikovac. Prva uputstva za pisanje ove poezije Klikovac je dobila od pjesnika, aforističara i haiđina Zorana Raonića iz Pljevalja, koji je u to vrijeme bio koordi nator sa haiđinima iz regiona, kao i od Miljana Despotovi ća iz Požege koji je prvi obja vio njene haiku pjesme u ča sopisu „Svitak“.

POPULARISANJE

Svi sagovornici imaju svoje omiljene autore i u zemlji iz koje potiče ova kratka poet ska forma i među pjesnicima regiona. Za Janliju prednja či Taneda Santoka, pjesnik boem i u isto vrijeme lutajući zen monah.

NAŠA TEMA: Ko u Crnoj Gori piše haiku poeziju i kakvu povratnu informaciju dobijaju njeni autori

Internacionalni dan haiku poezije proslavlja se svake godine aprila

izgubiti sadržinu. Prevodilac poezije mora biti ujedno i pje snik. Poetičnost se treba zadr žati. Nije to baš lako, ali ko po eziju voli, on i u toj aktivnosti uživa. Povjerenje autora i pre vodioca mora da postoji. U to ku prevoda prevodilac mora da bude u kontaktu sa auto rom zbog razjašnjavanja poje dinih dvosmislenih pojmova. Tako prevod dobija na kvalite tu - objasnila je Klikovac.

Damira Janliju, Kotoranina sa stalnom adresom u Beogradu, na prvom mjestu privlači este tika minimalizma oslobođena svakog suvišnog slova. - Izazov da se u tom ograni čenom prostoru od 17 slogova iskaže nešto što će u sebi no siti bezvremenu ljepotu i na kraju ta igra brojanja slogova na prstima koja pjesnika čini vječitim djetetom uklanjaju ći iz njega svaku trunku laž ne gordosti – rekao je Janlija za SlavkaPobjedu.Klikovac iz Podgorice je nagrađivana za svoju hai ku poeziju u Odžacima, Va ljevu, Rijeci, Japanu, Italiji i zastupljena u mnogim anto logijama i zbornicima za ha iku poeziju. I za nju se radi o -izazovu.Onaje naizgled jednostav na, a u suštini mnogo zahtjev na. Nije u pitanju samo forma i poštovanje zakonitosti bro ja slogova. Veoma važno je da nema filozofiranja. Osim bro ja slogova obavezan segment je „kigo“, tj. prepoznavanje go dišnjeg doba, koje se ne ime nuje. Vrijeme radnje je sada, a mjesto dešavanja ovdje. Mo že se reći da je to poetska sli ka koju sagledate dok o njoj

POETIČNOST

KLIKOVAC:

- Ako mene pitate, ja ću vam reći da je haiku sama esenci ja poezije. Tako da ne gajim neke velike nade, niti očeku jem duboko razumijevanje za moje pjesme, pogotovo ne na ovim našim prostorima gdje je ionako sve naopako. S dru ge strane, ne mogu reći da ha

JANLIJA:

Kada je u pitanju popularisa nje haiku poezije u Crnoj Go ri, Janlija smatra da bi i naš pokušaj aktuelizovanja ove te me mogao da odigra značajnu ulogu u predstavljanju haikua nekoj široj publici.

I Radičević, pjesnik iz Risna i urednik časopisa „Nekazano - Haiku“ je imao nekoga da ga uvede u svijet haiđuna. U nje govom slučaju je bio Blagoje Nišavić, čovjek koji je prvi u Crnoj Gori objavio samostal nu zbirku haiku.

Jednostavnost, odsustvo pa tetike, savremenost jezika, ključna riječ oko koje se gradi misao i obavezno izbjegava nje rime koja bi skrenula pa žnju sa značenjskog sloja – to su osnovne odlike ove poetske forme koja je samo naizgled jednostavna. Zbog svoje jed nostavnosti, fokusiranosti i odsustva emocionalnosti u izražavanju, smatra se „muš kom“ poezijom, jer podrazu mijeva oličenje muškog prin cipa stare japanske kulture. Ipak, širom svijeta, ali i u Crnoj Gori, haiđuni (kako se nazi vaju autori haikua) su oba po la. U pokušaju da rasvijetlimo ko danas piše haiku poeziju u Crnoj Gori, razgovarali smo sa Damirom Janlijom, Slavkom Klikovac i Goranom Radiče vićem, izrazitim predstavnici ma u svijetu ove mini-forme.

- Obično se kaže da je haiku forma 5-7-5, ali isto tako da ni je sve napisano u toj formi hai ku. Ali kako je haiku i tradicio

Ne mogu reći da haiku nema svoju publiku, sve više i više ljudi danas se bavi pisanjem ove vrste poezije

su na svijetu se vode desetine ratova a ne samo ovaj u Ukrajini. Mene u ovoj knjizi nijesu zanimali povodi i uzroci, koji naravno mogu biti različiti, jer se nijesam bavila analizom, nego ljudskim sudbinama u ratovima u bivšoj Jugoslaviji kao i u Ukrajini. Naime, „Rat je svugdje isti“ je zbirka tekstova koji su mahom pisani ranije i objavljeni u stranim časopisima, u vrijeme kad nijesam objavljivala u Hrvatskoj. Međutim, radi se upravo o tome da su priče o stradanjima civila toliko slične da su zamjenjive. Na primjer, nečija smrt od snajpera u Sarajevu mogla se dogoditi i u Marijupolju, masovna ubistva u Srebrenici dogodila su se i u Buči - iako ne u istim razmjerima. To i jest smisao knjige, da pokaže kako su stradanja civila u svim ratovima ista. To je ono što povezuje sve ratove, uvijek i svugdje.

cionalizaciju društva, da upotrijebim blagi izraz. Naravno da je Crkva u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, posve politizirana.

DRAKULIĆ: Da, to isto smo se mi u bivšoj Jugoslaviji pitali 90-ih. Generacije poslije Drugog svjetskog rata su odrasle u uvjerenju da se rat u Evropi ne može više nikada ponoviti, tako su nas učili. Odatle i ovo pitanje. Ista je stvar s Ukrajincima danas, sigurno su i oni vjerovali da je rat nemoguć, sve dok im se ipak nije dogodio.

POBJEDA: Jednom ste izjavili da biste voljeli da baš knjiga „Rat je svugdje isti“ bude objavljena u Ukrajini. Zašto?

DRAKULIĆ: Knjigu nijesam zamislila kao upozorenje, nego kao osvještavanje o tome što je zapravo rat. Znate, izbjeglicama koji se kreću prema granici s Poljskom, nekoj majci koja se pita gdje će naći sigurno sklonište da ona i dijete prespavaju, nije toliko stalo do uzroka rata. Iz te „žablje“ perspektive, čak

Malo je pisaca i novinara koji su sa toliko emocionalne žestine i osjetljivosti pisali o temi rata i ratnim strahotama kao što je to u serijama ratnih tema i tekstova činila Slavenka Drakulić. Birajući uvijek neke najdramatičnije ratne epizode, ona razvija novinsku ili literarnu priču iz koje posredno uvijek izbija opšta slika ratnih strahota, sa porukama o najugroženijima, civilima, ubistvima, djeci, izbjeglicama, silovanim ženama...

13Poneđeljak, 19. septembar 2022. Kultura

POBJEDA: Knjiga obuhvata teme rata - od ratova u biv-

DRAKULIĆ: Zato jer se, ustvari, javni diskurs u Srbiji nije puno ni odmaknuo od ratnih godina. Tada su i naime Srpska pravoslavna crkva i katolička crkva u Hrvatskoj, islam u BiH - svi zadobili veliki javni utjecaj. Religija i nacija su tijesno povezane, makar i zabranjena religija je u desetljećima socijalizma čuvala nacionalni identitet i odmah nakon 1989. u svim post-socijalističkim zemljama izbila u prvi plan i počela utjecati ne samo na javnost, nego direktno na vlast. U tom smo smislu svi zajedno doživjeli re-tradi-

i za vojnike, čak i za one koji se brane, rat je nezamislivi užas. Mene u knjizi zanima ta nekakva perspektiva odozdo, stvarne, pojedinačne priče - to je za mene ratna stvarnost.

PODGORICA - Tokom još jednog rata na evropskom tlu, ali i mnogih drugih koji se vode u raznim krajevima svijeta, zagrebačka „Fraktura“ objavila je zbirku eseja „Rat je svugdje isti“ poznate hrvatske spisateljice i novinarke Slavenke Drakulić. Knjiga donosi niz eseja sa tematikom rata objavljenih uglavnom u stranim novinama, časopisima i na sajtovima od 1991. godine do danas.

CRNIĆROKO

Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić za Pobjedu povodom knjige „Rat je svugdje isti“

POBJEDA: Knjiga „Rat je svugdje isti“ djeluje sumorno i upozoravajuće, posebno u ovom našem vremenu punom nacionalne mržnje i podjela. Što su po Vama glavni pokretači ratova danas, da li ratove pokreću vojne i ekonomske mega sile ili se oni, kao po Hatingtonu, zbivaju kao sukobi na rubovima civilizacija?

Srbija je uvijek bila bliska Rusiji

OSVJEŠTAVANJE O TOME ŠTO JE ZAPRAVO RAT: Slavenka Drakulić

POBJEDA: Nakon izbijanja rata u Ukrajini, sve zemlje na Zapadnom Balkanu su stale na stranu Ukrajine, osim Srbije. Ona drži stranu Rusiji, sa novim ispoljavanjima srpskog nacionalizma, preko tzv. srpskog sveta i otvorenim miješanjem u državna pitanja BiH i Crne Gore. Kako to komentarišete, strahujete li od novih sukoba na Balkanu?

POBJEDA: Pisali ste puno o stradanju civila, žena i o drugim zločinima u ratovima iz 90-ih, posebno u BiH. Na koji način knjiga „Rat je svugdje isti“ danas ima drugačiji uticaj od nekih Vaših ranijih knjiga sa sličnim temama?

Ratove započinju političari

Ljubeta LABOVIĆ

DRAKULIĆ: Drugo je sada vrijeme, ali odnos prema prošlosti ostao je čini mi se isti. To znači da su odrasle mlade generacije koje se sada, kod nas, nalaze u istoj situaciji kao što smo bili mi 1991 - s jedne strane je „službena istina“ o prošlom, tj. Drugom svjetskom ratu, ona koju smo učili u školi - a s druge su osobna i kolektivna sjećanja, ona koja smo slušali kod kuće i koja se nužno ne poklapaju sa službenom poviješću. To je žalosno, ali je tako uvijek kada povijest biva zamijenjena ideologijama, ranije komunističkom, sada nacioNinalističkom.danasseo prošlosti uglavnom ne govori, ne raspravlja se o istinama o prošlom ratu (o Domovinskom ratu u Hrvatskoj), sve se svodi na formu: državne praznike, zastave, polaganje vijenaca, himne... Djecu ne učimo istini, učimo ih da je prošlost - muzej, nešto što se ne propituje. Zbog toga je moja knjiga namijenjena mladima, onima koji nemaju vlastita nego samo nametnuta sjećanja, onima koji misle da se rat ne može ponoviti.

Ratovi ne počinju odozdo, od malih običnih ljudi, oni nikad ne izazivaju ratove. Rat se na njih spušta s političkog vrha, ratove započinju političari. O tome smo se osvjedočili u bivšoj Jugoslaviji. Je li tome ovog puta razlog Putinove imperijalne težnje, njegova želja da razjedini EU ili da uspostavi novi svjetski poredak, to za Ukrajince, koji se moraju braniti, nije najvažnije pitanje.

Ipak su razlike između naših ratova i ruske okupacije Ukrajine velike. Naši ratovi se nijesu računali kao evropski, nego kao mali lokalni ratovi, na rubu Evrope - ukratko, nešto što ne prijeti širenju. Rusija je zemlja koja posjeduje atomsko oružje i to mijenja cijelu situaciju. Evropa živi u strahu. Putin ne vodi samo rat protiv Ukrajine, nego i protiv Evropske unije - ekonomski, za sada. Prijetnje neisporukom plina su ozbiljna ucjena, tako da je ukrajinski rat nezahvalno uspoređivati s našim ratovima. A budući da se ratovi stalno ponavljaju očigledno ne učimo iz povijesti, niti iz one vlastite. Tako da pitanje kako je to moguće, čini mi se, ima odgovor ne samo u politici, nego i u ljudskoj prirodi.

POBJEDA: Pišući o ratu govorili ste dosta i o uticaju religije. Zašto je uticaj Srpske pravoslavne crkve u javnom diskursu ostao isti kao ratnih 90-ih godina. Zašto Srbija preko Crkve i konstrukta „Otvoreni Balkan“ pokušava Crnu Goru skrenuti sa evropskog puta?

Drakulić je u ovim esejima često na granici novinskog i literarnog, pri tom je uvijek posredno naznačen i onaj saznajni nivo o tome kako započinju sukobi, što je dovelo do određenih zločina, ubistava, masovnih istrebljenja, silovanja, individualnih ili porodičnih tragedija. Nakon zbirki eseja „Balkan expres“ i „Oni ne bi ni mrava zgazili“ Slavenka Drakulić, knjigom „Rat je svigdje isti“ kako piše u recenziji, pokazuje da sukobi započinju riječima, medijskom indoktrinacijom i sijanjem nacionalističkih podjela i da se to stalno ponavlja poput noćne more. Drakulić piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U publicistici, u desetak objavljenih knjiga, bavila se „svakodnevicom u socijalizmu“, ratovima u bivšoj Jugoslaviji, Evropom, feminizmom (jedna je od prvih autorki feminizma u Istočnoj Evropi, sa knjigom „Smrtni grijesi feminizma“ koja je objavljena još daleke 1984. godine). Osim toga, objavila je osam romana („Hologrami straha“, „Mramorna koža“, „Dora i Minotaur“ i dr) i jednu knjigu priča, baveći se suptilnim temama muško-ženskih odnosa kreativnih žena koje su živjele sa velikim umjetnicima (Dora Mar, Mileva Ajnštajn, Frida Kalo itd.). Na pitanje što je podstaklo da se iznova bavi temom rata i zašto naslov nove knjige „Rat je svigdje isti“, te što je to po njenom mišljenju što ratove „svugdje čini istim“ bilo gdje da se događaju na planeti, Drakulić za Pobjedu kaže: - Rat je velika i, rekla bih, vječna tema. U ovom ča-

DRAKULIĆ: Srbija je uvijek bila bliska Rusiji pa nije čudo da je i sada tako. Samo što je njihova situacija zakomplicirana željom da postanu članica EU. Očito je da to izaziva veliku nervozu srpske vlasti, pogotovo jer nacionalizam nikada nijesu ni pokušali prikriti. Više od novih ratova na Balkanu ja se bojim nečeg drugog, uspona desnice u Evropi. Ova situacija ruske prijetnje, straha, ekonomske neizvjesnosti ide naruku desnici, to je bilo očito na izborima u Francuskoj, Švedskoj, Italiji...

šoj Jugoslaviji do aktuelnog rata u Ukrajini. Kao zajedničko za ove ratove istakli ste ono famozno pitanjekako je moguće da se opet vode ratovi na tlu Evrope. Što bi danas bio Vaš odgovor na ovo pitanje?

DRAKULIĆ: Zato jer me upravo okupacija njihove zemlje ponukala da se ponovo dohvatim te teme. Kad je počeo rat, kontaktiralo me mnogo mladih ukrajinskih kolega. Naime, prije par godina tamo je objavljen prijevod moje knjige o ratnim zločincima „Oni ne bi ni mrava zgazili“, što ih je vjerojatno potaknulo da razgovaraju sa mnom. Iz njihovih sam pitanja vidjela da su to mladi ljudi, da je njima rat zapravo nepoznanica. Kao što je bio i nama, naime onima koji nijesu bili izloženi direktnim napadima 90-ih. Broj mrtvih, ruševine, bombe - rat nije samo to. Rat je teško približiti čovjeku osim ako mu ga netko ne posreduje, ne artikulira na nivou na kojem se može emocionalno identificirati s događajima. To se po mom mišljenju najbolje može postići pričom. Pisanje odnosno čitanje o ratu ima još jednu funkciju, ono dopire do traume kojom rat obilježava svakoga, i pomaže nam da se s tom traumom suočimo.

knjige eseja „Rat je svugdje isti“

Rat je velika i, rekla bih, vječna tema. U ovom času na svijetu se vode desetine ratova a ne samo ovaj u Ukrajini. Mene u ovoj knjizi nijesu zanimali povodi i uzroci, koji naravno mogu biti različiti, jer se nijesam bavila analizom nego ljudskim sudbinama u ratovima u bivšoj Jugoslaviji kao i u Ukrajini – kazala je Drakulić

Naslovnica

Treća faza, nakon 2006. godine je u stvari početak operativnog razvoja samostalne ekološke države Crne Gore. Može se slobodno reći, ,,trećeg kraljevstva“ Crne Gore, oslonjenog na međunarodno priznanje i prethodno proglašenje Crne Gore kao ekološke države poslije 1991. godine. Ovaj proces počeo je prethodnim plasiranjem ideje profesora Dragana Hajdukovića, kojem treba odati priznanje. Sudbina je htjela da inicijator ideje bude poznati naučnik i to baš Cetinjanin - građanin današnje prijestonice. Postavka njegove ideje je bila zasnovana na odnosu između čovjeka i prirode, na principu održivog razvoja, ali uz dodatne poduhvate koji štite prirodu. Operacionalizicija ideje je trebalo da se zasniva na finansijskoj pomoći međunarodne zajednice ovom pilot projektu, kao osnovnom alatu za realizaciju projekta. Na osnovu te ideje je usvojena Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori Skupštine Crne Gore još prije ostvarene samostalnosti naše države. Tada je na Žabljaku (ekološka prijestonica) Skupština usvojila Deklaraciju o ekološkoj drzavi Crnoj Gori. To je bio veliki podsticaj daljem razvoju ove ideje.

Tokom mog ministarskog mandata, i pod mojim rukovodstvom, usvojen je, na osnovu javnog konkursa, znak ekološke države Crne Gore. Taj novi državni simbol je bio značajna podrška daljem razvoju ideje, a znak je postao zvanično jedna vrsta dopunskog državnog obilježja.

Jedna od posebno važnih narednih faza razvoja ekološke države je potencirana Konferencijom UN o životnoj sredini i održivom razvoju, na kojoj je učestvovala zvanična delegacija Crne Gore (i SRJ). Tada sam bio šef delegacije na Konferenciji UN, kao ministar ekologije u Vladi Crne Gore. Preda mnom se našla iznenadna obaveza da Konferenciji predstavim ideju ekološke države. Trebalo je to uraditi na, po sadržaju, razumljivom i bar nekom pretprojektnom nivou. Do tada je ta ideja imala samo naziv, očekivanja međunarodne donacije za njenu realizaciju kao pilot projekta, deklaraciju i ekološki znak. Zbog toga je nastala hitna potreba da ideja dobije svoj sadržaj, o tome što predstavlja i kako da se realizuje. Zato sam, da bih mogao prezentirati ovaj projekat na Konferenciji UN, sačinio autorsku monografiju - brošuru pod nazivom: Ekološka država Crna Gora - definicija i osnovi strategije. Moj predlog je bio provjeren na velikom savjetovanju na Univerzitetu Crne Gore, a veliki broj naših stručnjaka i naučnika je saopštio svoje radove na savjetovanju. Prezentacija ideje preko ove monografije je obavljena uspješno i bila je dobro prihvaćena na Konferenciji UN, mada je prethodno delegacija imala velike teškoće da obezbijedi legalno učešće na Konferenciji.

KONFERENCIJA UN

Istorijsko-geografska lokacija stvaranja crnogorske države je bila uvijek vezana za isti prostor, ali često sa velikim promjenama granica i statusa. U svom istorijskom hodu, Crna Gora je najveći prostor zauzimala tokom trajanja Kraljevine Duklje. Povremeno je teritorija Duklje zauzimana od pojedinih okupatora (1219. i 1918. godine). Okupacije su ograničeno trajale, a Crna Gora je u međuvremenu mijenjala granice i nazive, težeći današnjoj Istorijakonačnosti.Crne Gore, dakle, počinje čak mnogo prije od prve samostalne i međunarodno priznate Kraljevine Duklje - još od vremena Arhonta Petra, sa početka VII vijeka. Kraljevina Duklja je zahvatala najveću teritoriju tokom duge istorije crnogorske države, dok danas teritorija Crne Gore obuhvata svega oko polovine teritorije koja je tada pripadala Duklji. Bez obzira na istorijske promjene, Crna Gora danas apsolutno poštuje državne granice u kojima je priznata kao članica UN, kao i državne granice svih drugih država Kraljevinomsvijeta.Dukljom (prvom slovenskom kraljevinom na Balkanu -,,kraljevstvom od prva“) počinje državno-teritorijalni razvoj Crne Gore. Nakon Kraljevine Duklje, poslije kraćeg prekida državnosti, stvorena je nova država Zeta Balšića. Zeta je bila prelaz ka budućoj

korišćenja dragocjenih mineralnih Mnogosirovina.jeurađeno i na planu tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Ko hoće neka izvoli obići crnogorske gradove da se uvjeri. Tretiraju se danas čak i otpadne vode na deponiji Livade u Podgorici. Ako imamo u vidu i ono što nije prikazano, mislim da smo obavezni bar reći onako kako je. Treba naravno još puno da se uradi, ali sigurno neće na način na koji Crna Gora danas državno, politički, naučno funkcioniše. Niti se zna, niti se hoće, niti se ima dobra namjera. Tako da su nam danas ne samo ekologija, već i život, postali samo žalosno vlasništvo nekompetentnih. A što je još gore – ne znamo do kada.

GEOTERMALNASOLARNA, I ENERGIJA VJETRA

I pored

Napredak je postignut i u korišćenju solarne energije. Solarna energija živi odavno u Crnoj Gori - od Primorja do seoskih katuna. Počelo se ozbiljno sa korišćenjem geotermalne i energije vjetra. Danilovgrad je bio nosilac projekta EU – ,,Održivi razvoj lokalnih zajednica“. Takođe je bio i nosilac začetka korišćenja geotermalne energije po projektima EU, kada je stvoren geotermalni sistem za Dom kulture u Danilovgradu, koji i sada funkcioniše. Novi nacionalni parkovi, nova zaštićena područja i vrste - sve su to djela naše Crne Gore u posljednjih 30 godina. Da bi se sve odvijalo kako treba, država treba da shvati i usvoji što je to ,,Održivi razvoj i zaštita životne sredine“, čije su osnove koncipirane na konferenciji UN u Rio de Ženeiru 1992. godine. Ko to ne razumije ne treba mu ništa ni objašnjavati - rijeka Tara uništena od auto-puta, HE Komarnica uništava životnu sredinu, HE na Morači uništavaju Manastir i ostale gluposti.

KRALJEVINA DUKLJA

novoj kraljevini Crnoj Gori, a osnovu za ,,drugo kraljevstvo“ Crne Gore obezbijedio je Ivan Crnojević 1485. godine stvarajući tada novu državu na Cetinju. Proces je nastavljen za vrijeme knjaza/kralja Nikole Petrovića.

sredine i održivog razvoja“ moguće je shvatiti što sve treba i kako raditi u prostoru kojeg čine prirodna - životna sredina (ekologija) i njena zaštita, sa jedne, a čovjek, njegove funkcije i objekti, sa druge strane. U oblasti ekologije završen je veliki broj raznovrsnih poduhvata. Tokom mog ministarskog mandata realizovan je veliki javni međunarodni konkurs za predlaganje ekoloških projekata. To je dragocjena dokumentacija, sa velikim brojem kvalitetnih predloga. Takav je bio projekat biljnih pesticida generala Kraljevića (zaštita biljne proizvodnje bez upotrebe hemijskih sredstava), koji je bio realizovan u Virpazaru, sistemi za tretman otpada autora iz Novog Sada i mnogo drugih ideja i projekata. U ovo se svako može lako uvjeriti uvidom u rezultate konkursa. U isto vrijeme je urađen katastar zagađivača za čitavu Crnu Goru. U svakom slučaju, tako je počeo veliki ,,ekološki zamah“ u Crnoj Gori. Saznalo se u međuvremenu i što su kontejneri. Danas imamo najsavremenije deponije čvrstog otpada. Urađeno je mnogo iako još treba da se radi na čvrstom komunalnom otpadu. Lično sam stručno odgovoran za stvaranje takve prve deponije u Crnoj Gori (deponija Livade u Podgorici).

14 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Povodi

Berlinski kongres je 13. jula 1878. godine obezbijedio Crnoj Gori novu samostalnost i međunarodno priznanje. To je, poslije duge pauze, bio na neki način povratak prethodne kraljevine Duklje, ali sa mnogo manjom teritorijom. I Srbija (bez Vojvodine, Kosova i Sandžaka) i Crna Gora (bez Boke Kotorske) su priznate na Berlinskom kongresu 1878. godine. One su tada bile međusobno odvojene (nijesu se graničile) jer se između njih nalazilo Otomansko carstvo. Crna Gora je, nakon balkanskih ratova, proširila svoju teritoriju na prostoru današnjeg Kosova, pa je tada bila nešto veće površine od sadašnje, iako bez Boke NakonKotorske.Prvogsvjetskog rata, iako saveznica u borbi protiv Austrougarske, Kraljevina Crna Gora manipulacijom i okupacijom prestaje privremeno da postoji. Privremena okupacija - aneksija Kraljevine Crne Gore, nakon 1918. godine i njeno utapanje u Kraljevinu Jugoslaviju, trajala je svega 23 godine.

šojdanašnjemvi,vitinadati.ši,procese.zamjernosti,nosti,diplomakompetentnostpreprekađenja.menogpolitskoCrnekaojegodkesamobitneKraljevineljevstva“:završenTakodrugimzvodnjesnabdijevanja,saobraćaja,tidapodmetanja,nedobronamjernihtrebadaseznaisuizvedenivelikipoduhva-uodrživomrazvoju(uoblastienergetike,vodo-turizma,proi-hrane,kaoiumnogimoblastima).jeekološkomdržavomproces,,trećegkra-KraljevineDuklje,CrneGoreiponovoisamostalneekološ-državeCrneGore.A,kakvadabudedaljasudbinaide-ekološkedržaveonaćeostatitrajnavrijednostiobilježjeGore,kroznjenokosmo-promišljanjesavre-državnogstatusaiure-Onoštomožebitiijestedaljemrazvojusune-idogma.Nitijegarancijaintelektual-sposobnostiidobrona-nitijereligijametodnaučne,stručneiproizvodneKadseovazbrkarije-tektadasemožemonečemuTektadasemoženasta-saradomnaekološkojdrža-aekologijanemasmislapristanjustvariuna-državi.

Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ

Današnja ekološka država Crna Gora predstavlja završetak njenog 1400 godina dugog stvaranja. U tom veoma dugom periodu posebno su njenu samobitnost i samostalnost označile Kraljevina Duklja (koja je bila priznata po uslovima tog vremena), Kraljevina Crna Gora (priznata na Berlinskom kongresu 1878. godine) i današnja savremena ekološka država Crna Gora (međunarodno priznata kao članica UN nakon 2006. godine). Članstvo u UN je treća i završna faza njene samostalnosti i samobitnosti. Današnja ekološka država Crna Gora je po svojoj suštini analogna ,,trećem kraljevstvu“, u njenoj istoriji, iako potpuno drugačijeg državnog uređenja.

Ekološka država Crna Gora proglašena je 20. septembra 1991. godine Ekologija ne smije biti vlasništvo nestručnih PREPREKA DALJEM RAZVOJU SU NEKOMPETENTNOST I DOGMA: Detalj sa Crnog jezera

ŠTO JE URAĐENO Na navedenim osnovama, i pored velikih poznatih prepreka, uveliko se nastavilo na operacionalizaciji - sprovođenju ove ideje. Prosto nije tačno, kako često čitamo, da nije urađeno ništa tokom 30 godina postojanja te ideje. Baš suprotno, urađeno je mnogo toga, za uslove u kojima se sve to odvijalo. U dokumentaciji Ministarstva trebalo bi da je sačuvan veliki broj raznih izvještaja, elaborata i projekata, koji su trebali činjeti i činjeli su operacionalizaciju ideje o ekološkoj državi, jer se ideja počela pretakati u brojne i konkretne aktivnosti i objekte. Da bi se sve dobro razumjelo, potrebno je znati da Konferencija UN nije bila o životnoj sredini, niti o održivom razvoju, već o ,,životnoj sredini i održivom razvoju“. Uz poznavanje definicije ,,životne

Na toj konferenciji UN sam, kao šef delegacije i ministar ekologije, potpisao Konvenciju o klimatskim promjenama. Nakon toga mnogo sam radio na problemu klimatskih promjena u Crnoj Gori, pokušavajući uzaludno da upozorim političare što treba da se radi zbog njihovog štetnog uticaja. Upozorenja su ostala, ali i odgovornost političara da nijesu ništa preduzeli da se radi na prilagođavanju klimatskim promjenama. A, ekološka država je veoma osjetljiva na klimatske promjene, pa će cijena takve neodgovornosti i nerada mnogo koštati Crnu Goru. Prosto je nevjerovatno da su ozbiljni ljudi podredili razvoj i klimatske promjene nekim dogmatskim i političkim apstrakcijama koje su izvan realnog života. Ta tema se nikada nije našla na agendi vlasti, iako je kapitalno važna ne samo za ekološku državu, već za svaku državu i konačno za život ljudi.

SAMOSTALNA DRŽAVA

To je bio period operacionalizacije i velikih zasluga mnogih učesnika na ,,ekološkim poIndustrijskislovima“. otpad se počeo odavno rješavati. Započeo je kapsuliranjem opasnog zagađivaca deponije Rudnika olova i cinka u Mojkovcu. Usavršene su tehnologije proizvodnje i smanjenja otpada u Željezari, KAP-u i drugo. Sanirana je na pretkonačnom nivou deponija crvenog mulja KAP-a i urađen plan remedijacije - ponovnog

- Moja poruka svim ženama je da izađu iz društvenih okvira, pokrenu ono o čemu maštaju dugo vremena i prepuste se slobodi, zadovoljstvu i finansijskoj sigurnosti u svojoj firmi. Kada pomisle ,,Ovo je nemoguća misija“ pogriješile su i snažnije su nego što misle, a svaki trud i rad se vremenom isplati i izmami osmijeh. Ne uskraćujte ovaj svijet za jednu uspješnu sebe – zaključila je ona.

Iako uglavnom sve radi sama, ističe da je porodica uvijek tu da pomogne kada je potrebno.

teljima, koji su joj u svakom trenutku bili vjetar u leđa.

Na Zabjelu oformljen Omladinski kulturni centar

- Pored toga što se bavim di zajnom i izradom nakita, student sam završne godine Pravnog fakulteta Univerzi teta Crne Gore. Uz dobru or ganizaciju i volju uspijevam da postignem oboje – obja snila je NeizmjernuJelena.zahvalnost, kako ističe, duguje porodici i prija

PODRŠKA

Mjesto centra

Na prvoj filmskoj večeri u Omladinskom kulturnom centru održana je projekcija zabjelskog filma „Zlatne ča klje“, autora Zorana Bojo vića, sa kojim je 25 posjetila ca imalo priliku da razgovara i razmijeni ideje nakon gleda nja Pričafilma.oOKC „Zabjelo“ je poče la u martu prošle godine, kada je portal „Glas Zabjela“ reali zovao dokumentarnu emisi ju u kojoj su istražene moguć nosti i potrebe za osnivanjem ovog centra. Kroz ovu emisiju je pokrenuta i anketa na koju je više od 160 građana, većinom mlađih do 30 godina, izrazilo podršku i ponudilo volonter sku pomoć u osnivanju i radu OKC na Zabjelu.

15Poneđeljak, 19. septembar 2022. Hronika Podgorice

Glavni grad je i ove godine raspisao konkurs za dodjelu stu dentskih stipendija za studijsku 2022/2023. godinu.

Za ove namjene, prenose iz PG biroa, iz budžeta Glavnog grada opredijeljena su sredstva u iznosu od 40.000 eura za 30 stipendija. - Konkursom je opredijeljeno 20 stipendija za studijske pro grame osnovnih studija, pet stipendija za studijske programe master studija i pet stipendija za studijske programe u ino stranstvu. U skladu sa tim, biće podržani studijski programi u oblasti društvenih nauka, prirodnih nauka, medicinskih na uka i humanističkih nauka. Vrijednost stipendija za studije u Crnoj Gori iznosiće 1.200 eura za 10 mjeseci studijske godine, dok će za studijske programe u inostranstvu iznositi 2.000 eu ra za period od 10 mjeseci – navodi se u obavještenju. Svi deta lji u vezi sa konkursom i prijavom dostupni su na linkovima na sajtu Glavnog grada. H. P.

je samo bilo pitanje trenutka kada ću realizovati svoje ideje.

- Sa širenjem ponude dolazi i do povećanja broja zainte resovanih kupaca što, uz do bro organizaciju, ne prestav lja prepreku za izradu nakita već samo podsticaj za daljim razvitkom. Sav proces izrade nakita, od dizajna, oblikova nja, pečenja do poliranja i pa kovanja proizvoda, obavljam sama. Naravno, tu je moja po rodica koja uvijek pritekne u pomoć kada je neophodno –ispričala je Jelena.

Jelena Đurišić, mlada Po dgoričanka, koja se godinu bavi izradom i prodajom ručno rađenog nakita, pod svojim brendom ,,J Clay Studio“, ovog mjeseca izla že proizvode u TC Big Fas hion. Mlada kreativna pre duzetnica ističe da ništa nije nemoguće, samo ako se do voljno vjeruje u to.

I. RADONJIĆ

Talentovana kreativna pre duzetnica smatra da je ključ uspjeha konstantno usavrša

Ono na čemu je takođe veoma zahvalna Jelena Đurišić jeste podrška Glavnog grada, koji u saradnji sa TC Big Fas hion i marketinškom agencijom Stratedžist nastavlja sa realizacijom projekta podrške kreativnom preduzetništvu. - Posebnu zahvalnost dugujem Glavnom Gradu, firmi Stra tedžist i TC Big Fashion koji su prepoznali potencijal bren da ,,J Clay Studio“ i u pravom trenutku mi dali vjetar u leđa. Konkurs za podršku kreativnom preduzetništvu pružio mi je priliku za razvoj biznisa, otvorio mnoga vrata, donio nova poznanstva i neizmjernu podršku sva tri organiza tora. Zato svi kreativni proizvođači imaju moju preporuku da se prijave na ovaj konkurs – poručila je Jelena.

Jelena svojim primjerom želi da pokaže svim ženama da je moguće ostvariti svoje snove, samo ako postoji dovolj no hrabrosti i truda.

Kao mala Jelena je imala afi nitete prema umjetničkom radu, pa se samo čekao pravi trenutak da na tržište iznese proizvode svoje kreativnosti.

Jelena Đurišić završava Pravni fakultet i ručno izrađuje nakit

Podrška Glavnog grada dragocjena

USAVRŠAVANJE

- Nakit ,,J Clay Studio“ je izra đen od polimerne gline. To je mekana, netoksična i ekološki prihvatljiva masa koja je po godna za oblikovanje. Postoji više brendova koji proizvode ovaj materijal i njihova poli merna glina je različitog kva liteta. U Crnu Goru se uvo zi glina samo jednog brenda, tako da dio materijala nabav ljam i iz inostranstva. U zavi snosti od kolekcije, dodaju se još i akrilne boje, rezin, me talne komponente – objaš nava Navodiona.da su minđuše najpro davaniji proizvod, ali i da će u prodaji uskoro biti i novi nakit.

Priznaje da bi voljela imati svoju radnju, ali i poručuje da bi uskoro moglo doći do šire nja prodaje izvan naše države.

Da nije bilo porodice i prijatelja, možda bi sve ostalo samo na ideji i želji. Sa njima sam bi rala prve boje za nakit, probala prve komade minđuša, oni su bili moji modeli i finansij ska podrška

- ,,J Clay Studio“ nudi široku lepezu proizvoda: minđuše, ogrlice i narukvice. Najtraže nije su svakako minđuše koje

- Za sad je to onlajn prodaja preko društvenih mreža uz povremeno učestvovanje na sajmovima i manifestacijama na teritoriji Podgorice i Tivta. Još uvijek nemam svoju rad nju, ali želja za malim, toplim i šarenim kutkom je tu. Trenut no je prodaja bazirana na tr žištu Crne Gore, najviše Pod goricu i Primorje, ali postoje i kupci iz Srbije i Bosne i Her cegovine. U planu mi je je da se prodaja proširi i na okolne države – zaključuje Đurišić.

Nakon toga, krenula je potra ga za prostorom koji bi mogao postati dom OKC „Zabjelo“. U međuvremenu, mladi Zabjel čani okupljeni oko ideje OKC „Zabjelo“ su realizovali više volonterskih aktivnosti.

vanje rada, jer glina s kojom radi pruža bezbroj moguć nosti, koje ona svakodnevno -pronalazi.Poreddobre ideje, potreb ne su i dobre vještine. Pravil no rukovanje glinom, upo znavanje samog materijala, preciznost i posvećenost su neophodni za dobar rezul tat. Za izradu ovakvog nakita ne postoji škola, te svakim da nom sama otkrivam nešto no vo i napredujem – kaže Jelena. Neke materijale može naba viti i u našoj državi, a dio ku puje u inostranstvu.

dodat i Omladinski kulturni centar. Portal „Glas Zabjela“ je ustupio dio svog prostora za osnivanje ovog centra. Sta novnici naselja su ponudili na mještaj kojim je prostor opre mljen, a volonteri su pomogli u izradi loga i pisanju prvog projekta. Za potrebe pokreta nja OKC „Zabjelo“, osnovano je neprofitno nevladino udru ženje „Mali prst“ koje simboli zuje zabjelski pozdrav (podi gnuti mali prst na ruci).

Omladinski kulturni cen tar na Zabjelu oformljen je nakon godinu i po zalaga nja mladih iz ovog naselja da dobiju prostor za druženje, stvaranje i održavanje kul turnih sadržaja u svojoj lo kalnoj zajednici.

Ništa nije nemoguće

- U julu prošle godine, kada je izašla prva kolekcija minđuša, nijesam ni sanjala da ću naići na toliku podršku i potražnju, što me naravno veoma raduje i čini ponosnom na svoj rad –priča naša sagovornica.

čine brend prepoznatljivim. Trenutno se radi i na izradi asimetričnog prstenja kao i na novoj kolekciji minđuša, koja ce izaći prvog oktobra –najavila je Jelena.

PublikastvaranjedruženjezainaprvojfilmskojvečeriOmladinskog kulturnog

- Ideja o osnivanju svog bren da postojala je oduvijek. Još kao mala voljela sam da ši jem i slikam, a bila sam i član umjetničkih radionica. Pri tom, obožavam nakit i uvi jek sam imala prepoznatljive i neobične minđuše. Tako je za vrijeme pandemije koro na virusa, uz nagovor mojih najbližih, ideja realizovana –ispričala je Đurišić. Ističe da su velika želja i do bra organizacija najbitniji se gment za uspješnost svega što radi.

OZabjelOKC Podrška Glavnog grada za najbolje studente Opredijelili 40.000 eura za 30 stipendija

- Da nije bilo porodice i prija telja, možda bi sve ostalo sa mo na ideji i želji. Sa njima sam birala prve boje za nakit, probala prve komade minđu ša, oni su bili moji modeli i fi nansijska podrška. Vjerovali su u uspjeh i kada ja nijesam – prisjeća se Jelena. Veoma je ponosna na to kako se njena ideja razvila.

- Uprkos tome što ova ideja ni je dobila podršku nijedne do maće institucije, priliku da se pokrenu prve aktivnosti zabjelski omladinci su dobi li kroz projekat „Kreativno druženje mladih sa Zabje la“. U okviru ovog projekta OKC „Zabjelo“ će organizova ti filmske večeri – projekcije, na kojima će gostovati afirmi sani umjetnici sa Zabjela, za tim večeri društvenih igara, ali i dva besplatna kursa za mlade – kurs koreodrame i fotogra fije, nakon kojih će biti upri ličeni performans i izložba fotografija polaznika kursa –navodi se u saopštenju. Projekat realizuje NVU „Ma li prst“ u okviru Regionalnog programa lokalne demokrati je na Zapadnom Balkanu (Re LOaD2), koji finansira Evrop ska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Omladinski kultur ni centar poziva sve zaintere sovane građane da podrže ovu ideju i učine je održivom, kao i mlade iz lokalne zajednice da se kreativno angažuju i učine ovaj prostor svojim. To je mo guće putem društvenih mreža – OKC ,,Zabjelo“, na Fejsbu ku i Instagramu, ali i putem mejl adrese okczabjelo@gma il.com, navodi se u saopštenju OKC ,,Zabjelo“. D. E.

Još kao različitekreativnostispoljavalamalasamnanačine, pa

Jelena Đurišić na izložbenom štandu u TC ,,Big Fashion“

Dobra organizacija i upornost su ključ uspjeha

JelenaispričalasaosmislimvremenajekoronaPandemijavirusamidaladovoljnodaikrenemizradomnakita–jeĐurišić

Nakon sopstvenog medija, „Glas Zabjela“, ovo podgo ričko naselje je u prethodnih godinu dobilo i svoj prvi mu zički festival, Festival kulture Zabjelo, a onda i prvi zabjel ski podkast („Expergo“), prije nego je kulturnim sadržajima

Očuvan mantil i kesa sa namirnicama okačeni na tabli solidarnosti ispred zgra de ,,Pejton“ (preko puta Sat kule) govore u prilog tome da je i te kako imala smisla inicijativa grupe ,,Devet dobrih žena“, koje su u saradnji sa Glavnim gradom i društveno-odgovornim kompanijama ovakve table postavile prošlog ljeta na 10 lokacija širom grada.

Ekipe gradskog preduzeća Čistoća ugradile su polupodzemne kontejnere u Zagoriču i, uz angažovanje mehanizacije, uklanjali ne propisno odložen otpad u nekoliko naselja u gradu.

I. MITROVIĆ

Učenici

Nikole Tesle Jedna od 10 tabli solidarnosti kod Sahat kule Očuvan mantil i hrana nekome će dobro doći BRIGA O SIROMAŠNIMA: Tabla solidarnosti u Pejtonu

Cilj te humanitarne akcije je prikupljanje hrane i garderobe namijenjene siromašnim građanima, koji ne mogu sebi priuštiti obrok ili kojima je potrebna odjeća. Na tablama je is pisana i poruka koja objašnjava njenu svrhu: ,,Ako imaš, ostavi. Ako nemaš, uzmi“. I. M.

Nastava u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ na Zabjelu se, zbog prekomjernog broja učeni ka, odvija u pet smjena.

Čistoće u

– Uz angažovanje mehanizacije sa javnih po vršina i oko kontejnera uklanjan je nepropisno odložen otpad u naseljima Konik, Donja i Gor nja Gorica i Tološi. Detaljno manuelno čišćenje javnih površi na vršeno je u Zagoriču, centru grada i uz put kroz Beri. Takođe, kako smo i najavili, ponovo su ugrađeni i stavljeni u funkciju polupodze mni kontejneri u Ulici Nikole Tesle u Zagoriču – objavljeno je na Fejsbuk stranici Čistoće. I.M.

U OŠ ,,Oktoih“ nastava se odvija u pet smjena, roditelji učenika nezadovoljni, očekuju hitnu reakciju resornog ministarstva

- Ovo nije samo problem Za bjela i OŠ ,,Oktoih“ već cijele Podgorice, gdje su gotovo sve škole, osim nove u Tološima,

Predstavnica Savjeta rodite lja OŠ ,,Oktoih“ Nađa Ljiljanić apeluje na Ministarstvo prosvjete da se uključi u obezbjeđivanje prevoza za učenike iz Dahne, Botuna i Dajbaba do OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu jer je ta linija ukinuta.

I.MITROVIĆ

D.MALIDŽAN

Iskorišćeni su svi prostorni ka paciteti, pa nema više moguć nosti da nastavnici drže časove u specijalizovanim kabineti ma. Upisano je 209 umjesto planiranih 170 prvaka, a uče nici petog razreda primorani su da, zbog nedostatka učioni ca (starosti 10 godina), nastavu pohađaju u poslijepodnevnoj smjeni – od 14.30 do 18.30 sati.

NEZADOVOLJSTVO

- Roditelji su veoma nezado voljni zbog toga što ova privre mena rješenja postaju trajna, a nema konkretnog rješavanja problema. Mi se sa tim neće mo pomiriti. Očekujemo od Ministarstva prosvjete da rea guje, da zajedničkim snagama sa Glavnim gradom i privat nim preduzećima pokrene do gradnju već ucrtanog objekta u okviru OŠ ,,Oktoih“, koji je planiran DUP-om Zabjelo na UP 13, površine od 1.440 kva dratnih metara – poručuje Lji

APELI

Očekujemo od Ministarstva prosvjete da hitno reaguje, da zajedničkim snagama sa Glavnim gradom i privatnim preduzećima pokrene dogradnju već ucrtanog objekta u okviru OŠ ,,Oktoih“, koji je planiran DUP-om Zabjelo na UP 13, površine od 1.440 kvadratnih metara – poručila je predsjednica Savjeta roditelja Nađa Ljiljanić, uz napomenu da su se više puta ovim povodom obraćali nadležnom ministarstvu

petog razreda ispred OŠ ,,Oktoih“ Aktivnosti ukontejnereUgradiliČistoćeZagoriču

Roditelji djece petih razreda zahtijevali su rotaciju smje na sa starijim razredima, što im nije odobreno, a zbog čega su nezadovoljni.

Predstavnica Savjeta roditelja u OŠ ,,Oktoih“ Nađa Ljilja nić kazala je da čekaju da Ministarstvo prosvjete odobri sređivanje učionica područnog odjeljenja ove škole u -Dajbabama.Taškolajeopstala zahvaljujući Glavnom gradu, koji je renovirao prije dvije godine. Međutim, podovi nijesu ura đeni na najbolji način. Ljetos su ispod njih nađene zmije, zbog čega roditelji strahuju za svoju djecu. Trenutno su uslovi za održavanje nastave prihvatljivi, ali ne i adekvat ni. Dobili smo obećanje od Glavnog grada i Agencije za stanovanje da finansiraju te radove, odnosno da tokom tri sedmice potpuno saniraju podove. To podrazumijeva skidanje starih, betoniranje podloge jer je dolje zemlja i ponovnu ugradnju podova. Nijesu još ušli u taj posao, jer se čeka odobrenje Ministarstva prosvjete. Zato molimo da se odobre ti radovi što prije – kazala je Ljiljanić, uz napomenu da djeca u Dajbabama trenutno pohađaju nastavu u ovim učionicama, uz garancije uprave škole.

Uspostaviti

ljanić, uz napomenu da su se sa ovim zahtjevom nekoliko puta obraćali nadležnom mi nistarstvu, od kojega očekuju da hitno nešto preduzme ovim povodom.

planirane za oko 700 učenika, a pohađa ih mnogo veći broj –ističe RoditeljiLjiljanić.OŠ,,Oktoih“ žele još jednom, mirnim putem, da apeluju da Ministarstvo pro svjete radi svoj posao jer, kako pojašnjava njihova predstav nica, za sada je sve ostalo sa mo na praznim obećanjima i ponuđenim rješenjima koja nijesu bila dobra i prihvatlji va za njih.

Zahtijevaju da što prije počne dogradnja škole

Predstavnica Savjeta rodite lja OŠ ,,Oktoih“ Nađa Ljilja nić poručuje da roditelji nije su zadovoljni i zahtijevaju od Ministarstva prosvjete da hit no reaguje, odnosno da - Ovo je trenutno rješenje ko je smo morali da prihvatimo, ali naravno da njime nijesmo zadovoljni, zato što djeca od 10 godina, sedam odjeljenja petih razreda, idu u školu od 14.30 do 18.30 časova. Tu ro ditelji praktično i ne gleda ju svoju djecu. S razlogom su veoma nezadovoljni, jer ovo je treća godna zaredom da dje ca tog uzrasta pohađaju na stavu u poslijepodnevnim ča sovima. To podrazumijeva da je većina njih ujutro sama kod kuće, nema pažnju roditelja, niti pomoć pri učenju i obav ljanju ostalih svakodnevnih potreba i obaveza – objašnja va Ljiljanić.

- Tražili smo da učenici petog razreda idu u školu prijepod ne, razgovarali smo sa upra vom škole, bili su predstav nici roditelja svih odjeljenja petih razreda. Ali nijesu mo gli da im izađu u susret, navod no zbog rasporeda koji je sada inače izazovan za sve, i za na stavni kadar i djecu – objasni la je predsjednica Savjeta ro ditelja, uz napomenu da su u jutranjoj smjeni sa prvacima, sedmi, osmi i deveti razredi. Svi kapaciteti škole su isko

- To je neophodno sada, naročito zbog toga što su pomjerene smjene, pa neka djeca treba da krenu od kuće u šest sati kako bi stigla

u školu na vrijeme, a svi rodi telji fizički ni finansijski ne mogu da postižu da dovoze i odvoze djecu. Traže da se vrati redovna linija koja je ukinuta – objasnila je Ljiljanić, uz napomenu da su se roditelji te djece za rješavanje ovog problema pismenim putem obraćali Ministarstvu prosvjete i Sekretarijatu za saobraćaj Glavnog grada.

Rekonstrukcija podova škole u Dajbabama

te političke igre i sakupljanje političkih poena ne zanimaju, nego samo da naša djeca dobi ju adekvatne uslove za obra zovanje. Zaboravimo prazne priče. Nema potrebe da više sastančimo sa predstavnicima Ministarstva niti bilo kim dru gim, nego da se odmah kre ne u hitni postupak realiza cije izgradnje novog objekta škole kako bi bio spreman za narednu školsku godinu jer, s obzirom na to da se u ovom di jelu grada gradi još veliki broj zgrada, situacija dogodine ne može biti bolja – zaključila je predsjednica Savjeta rodite lja OŠ ,,Oktoih“.

rišćeni za održavanje nasta ve, biblioteka je pretvorena u učionicu, pojedine su prema le, a kabineti se ne koriste na advekatan način.

16 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Hronika Podgorice

- Svi bježe od svojih nadlež nosti. Ne znamo da li je rješe nje da mi svi u znak protesta izađemo na ulicu da bi se ne što realizovalo. Smjene biv ših, sadašnjih i budućih mi nistara nas ne zanimaju. Nas

Navodeći da Podgorici fali ma kar pet osnovnih škola, pred sjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Oktoih“ smatra da su nad ležni morali da prate priliv stanovništva i da u skladu sa tim grade škole, vrtiće, kao i objekate zdravstvene zaštite.

Radnici Ulici

ponovo prevoz đaka iz Dahne, Botuna i Dajbaba

- Nijesmo dosljedni. Došli smo nakon dva vezana trijumfa (nad Torinom u Seriji A i Viktorijom u Ligi šampiona, prim. aut) i onda izgubili. Ja sam najveći krivac jer sam trener. Znali smo što Udineze može da uradi i morali smo to da spriječimo - rekao je Inzagi i kazao da je najveći problem u odbrani.

Vjera u rezultatdobar

,,Sokoli“ će Austriji gostovati 23. septembra u Klagenfurtu, a meč će početi u 20.30 sati. Tri dana kasnije gostovaće Malti u Takaliju, gdje će se utakmica igrati od 19 sati. Ovo će biti prvi mečevi za novu generaciju U-21 selekcije, koja će kvalifikacione utakmice igrati naredne godine.

Prva pobjeda Monce ikada u Seriji A, prva ,,trojka“ poslije šest mečeva bez trijumfa, i to na kakav način – debitant u elitnom italijanskom fudbalskom rangu srušio je Juventus, klub s najviše Skudeta.

Utakmica Bosna i Hercegovina – Crna Gora igra se u petak, 23. septembra na stadionu „Bilino polje“ u Zenici sa početkom u 20.45 časova.

Selektor Miodrag Radulović ranije je sapštio spisak igrača na koje računa za predstojeće mečeve, a nakon 9. kola prvoligaškog karavana broj kandidata proširio je momcima iz domaće lige. Poziv je uručen defanzivcu Marku Simiću iz Budućnosti, kao i vezistima Drašku Božoviću i Novici Erakoviću iz Dečića odnosno -Sutjeske.Nakonjunskih utakmica, dobrih igara i ostvarenih rezultata sa velikim samopuzdanjem i optimizmom dočekujemo posljednja dva meča u UEFA Ligi nacija. Nadam se da ćemo ponoviti

Lacio je uz dva gola Imobilea, te po jedan Milinković-Savića i Pedra slavio protiv Kremonezea u gostima (4:0), dok je Fiorentina bila bolja od Verone (2:0). Ne. K.

Na stadionu ,,Brianteo“ bilo je 1:0, a junak je bio Danac Kristijan Gitkjer koji je u 74. iskoristio lošu reakciju štopera Timgostiju.izTorina je od 40. minuta igrao sa igračem manje jer je crveni karton dobio Anhel di Marija

Gitkjer je pogotkom ušao u istoriju Monce, kluba koji vode Silvio Ber-

ne opravdava ulogu prvog kandidata za Skudeto.

luskoni i Adrijano Galijani, nekada rukovodeći tandem Milana, a vjerovatno i ,,potpisao“ otkaz Masilimijanu Alegriju Juventus poslije sedam kola ima samo 10 bodova, dao je svega devet pogodaka, a u Ligi šampiona krenuo je porazima od Pari Sen Žermena i Benfike – po 2:1. Alegriju su izvjesno odbrojani dani na klupi ,,stare dame“, a može da ga spasi jedino velika odšteta koju bi dobio u slučaju otkaza. Mada, pitanje je da li bi i to bio problem za upravu ,,bjankonera“ u slučaju još jednog kiksa, odmah nakon pauze zbog termina za reprezentacije.

Ispit za novu generaciju

Nije mnogo spokojniji ni njegov kolega na klupi najvećeg Juventusovog rivala Intera.

Simone Inzagi

BiH je prva na tabeli sa osam bodova, Crna Gora je druga sa sedam, Finska ima četiri, a posljednjeplasirana Rumunija tri boda. D. K.

17Poneđeljak, 19. septembar 2022. FudbalArena INTER.IT

Fudbaleri Crne Gore večeras počinju pripreme za utakmice sa BiH i Finskom u Ligi nacija Poziv za BožovićaSimića,iErakovićaAlegripredotkazom,,,drma“seiInzagiju

tivan rezultat naće izostati. Cilj koji smo zacrtali pred početak ovog izdanja UEFA Lige nacija je umnogome ostvaren i uoči predstojećih

biti spremna da ostvarirekao je selektor Radulović. Kormilar najboljeg državnog tima ističe da su kvaliteti narednog rivala dobro pozna-

saop-

ti našem stručnom štabu. - Znamo kvalitete protivnika, igrali smo sa njima po jedan meč u ovom ciklusu i dobro smo analizirali njihove igre tokom dosadašnjeg dijela takmičenja. Vjerujem da nema velikog prostora za iznenađenja u taktičkom smislu, ni sa jedne ni sa druge strane, jer se svi rivali u grupi jako dobro poznaju. Prevagu u predstojećim mečevima donijeće motivacija igrača koji se nađu na terenu. Siguran sam da u našim redovima neće nedostajati motivacije da se takmičarski ciklus u UEFA Ligi nacija završi na što ljepši način – kazao je Radulović. Prvi trening reprezentacije u sklopu priprema za finiš takmičenja u gupi B UEFA Lige nacija zakazan je za poneđeljak u 18 časova.

Vukotić objavio spisak (U 21) za utakmice sa Austrijom i Maltom

mečeva nemamo rezultatski imperativ. Svakako da igramo za bodove, za pobjede i što bolji plasman koji će pozvana grupa igrača, siguran sam,

Tri dana kasnije naša najbolja selekcija na Gradskom stadionu u Podgorici ugostiće Finsku u duelu koji počinje takođe u 20.45 sati.

Simone Inzagi ionako je bio na udaru kritika, pojačanih nakon poraza na gostovanju Udinezeu od 3:1. ,,Nerazuri“ su vodili od petog minuta i pogotka Barele, izjednačio je Škrinjar autogolom, da bi ,,zebra“ do velike pobjede stigle u nastavku preko Bijola u 84. i Arslana u trećem minutu Udinezenadoknade.podsjeća na najbolje dane, iz sedam mečeva sakupio je 16 bodova, četiri više od Intera koji na terenu

trajale osam dana. Igrači su od prvog dana pokazali veliku želju i htijenje, svaki trening su odradili maksimalno. Naš sljedeći protivnik je vrhunska ekipa, među 12 je najboljih u Evropi, sastavljena od profesionalnih igrača, koji se samo futsalom bave. Favoriti jesu, ali sam siguran, ako budemo maksimalno agresivni i pametni u igri, da možemo do povoljnog rezultata - kazao je selektor Ljesar. Duel sa Slovenijom igra se 20. septembra, sa početkom u 20 časova.

Osim Crne Gore i Slovenije, u grupi 5 nalazi se i Kazahstan. U ovoj fazi takmičenja igraće se dvokružni sistem. R. P.

Nikola Ivezić (LoLuVukotić Muratović (Rudar),(Dečić), JovanNiko-Da(Sutjeska), Damjan Balsati.

SERIJA A (7. KOLO): Porazi Intera i Juventusa

- Odradili smo odlične pripreme u Nikšiću, koje su

igre prikazane u mečevima odigranim tokom juna, pogotovo iz duela sa Rumunijom, i ukoliko uspijemo u toj namjeri siguran sam da pozi-

Futsalisti Crne Gore sjutra gostuju Sloveniji na startu kvali kacija za SP

Fudbaleri Crne Gore danas počinju pripreme za posljednje dvije utakmice u Ligi nacija – protiv BiH u Zenici 23. septembra i tri dana kasnije sa Finskom pod Goricom.

PODGORICA – Futsal reprezentacija Crne Gore sjutra gostuje Sloveniji u prvom kolu glavne runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Selektor futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar objavio je konačni spisak igrača koji će biti u protokolu. Na spisku je 14 igrača – golmani: Balša Đurković, Milun Sekulić (KMF Titograd), Borislav Ćirković (KMF Nikšić) i igrači: Luka Vuletić (AEK, Grčka), Aleksandar Obradović, Ilija Mugoša, Nikola Cimbaljević, Filip Marković, Dejan Miličić (KMF Titograd), Ivan Mugoša, Ivan Asanović (KMF Dolcinium), Nikola Vidaković, Eldin Ćorović (KMF Brskovo), Kosta Vuković (Šibenik, PrethodnihHrvatska).dana, izabranici Sveta Ljesara trenirali su u Nikšiću, a juče su otputovali za Maribor, gdje će igrati sa Slovenijom.

Selektor mlade reprezentacije Crne Gore Miodrag Vukotić štio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u prijateljskim duelima sa Austrijom i Maltom. Vukotić se opredijelio za 23 igrača: (golmani) meI, Belgija), Sergej Joksimović (Jedinstvo), (odbrana) ka Boričić (Rudar), Nemanja Perović (Famalisao, Portugal), Arnel Kujović (Kotbus, Njemačka), Nikola Vukotić (Iskra), Nemanja Božović (Podgorica), Anes Muratović (Zeta), (vezni red) Milan Vukotić (Tabor Sežana, Slovenija), Igor Pajović (Sutjeska), Andrej Bajović Đorđe Šaletić (Iskra), Ognjen Gašević (Rudar), la Janjić, Ognjen Bakić (Osijek, Hrvatska), Jovan Dašić (Arsenal), Andrija Radulović (Mladost GAT, Srbija), (napad) Lazar Mijović (LomeI, Belgija), Nikola Jovićević (Domžale, Slovenija), Dušan Vuković (Sutjeska), Mugoša (OFK Mladost DG), Dejan Perović (Petrovac), ša Tošković (Jezero).

- Na posljednja tri gostovanja smo primili devet pogodaka. To su individualne i timske greške. Moramo da budemo odlučniji jer mečevi protiv ovakvih ekipa moraju da se dobiju. Ovaj poraz boli.

određene grupe igrača, posebno prema naprijed. Zbog svega toga, ponavljam, zadovoljan sam nakon trijumfa.

18 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Sportski miks Arena

- Nakon utakmice, momcima sam u svlačionici rekao da nam je trebalo da završimo ovaj period od mjesec i po – koliko smo proveli zajedno – sa pozitivnom notom. Uspjeli smo

Zagrijavanje

Berišaj je do finala došla nakon dvije efektne pobjede. U kategoriji do 68 kilograma nastupilo je deset takmičarki.

U Ljubljani su nastupila još tri člana Bese - Leo Gegaj (do 68), Benan Jusufđokaj

Ono što je loše je prebrza eliminacija iz Kupa, već u prvoj rundi od Dečića, a to je bio trofej koji su ,,plavi“ branili.

Četrdeset timova.stentvodioNikićravanu.–vanmilobaraža,ljaketabeli.nimalogodineRudarPodgoričaninčetvorogodišnjipreuzeojepočetkomaprilaprošlekadajeklubbiouzavidnojsituacijinaUspiojedaostaviPljev-uelitnomranguprekoasadajenapustiokor-utrenutkukadajetimopasnezone,preciznijesedmiuprvoligaškomka-jeranijeuspješnopred-Iskru,aradiojekaoasi-unekolikocrnogorskih

Nikić napustio Rudar

Naša takmičarka je ove godine osvojila zlatne medalje na međunarodnim turnirima u Zrenjaninu i Vršcu, dok je srebrna bila na Kroacija openu u Zagrebu, Evropskim igrama u Sofiji i Svjetskom prezident tekvondo kupu u Draču.

Vozač Gresinija je stigao do četvrte pobjede ove sezone i ujedno u kraljevskoj klasi ispred Frančeska Banjaju na fabričkom Dukatiju. Italijanima se na podijumu pridružio vozač Aprilije Aleš

PODGORICA – Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 600. Sudije: Čobpić (Hrvatska) i Anđileri (Malta). Igrač više: Crna Gora 14-5, Francuska 11-2. Peterci: Crna Gora 3 (3). Rezultat po četvrtinama: 4:0, 2:2, 3:0, 5:3.

Četrdeset četvorogodišnji Podgoričanin podnio ostavku u klubu iz Pljevalja

Vicešampionka svijeta poražena je u kategoriji do 68 kilograma od predstavnice Haitija Ave Sun Li.

Osim velikog trijumfa italijanskih vozača navijači su vidjeli incidente u prvom krugu koje je izazvao Markes, a koji se vratio nakon skoro četiri mjeseca pauze i četvrte operacije ruke. Markes je izgubio kontrolu, a na njega je naletio GP:

- Naravno, moram priznati da smo u pojedinim trenucima imali malo sreće i moram da pohvalim igru protivnika koja je bila balansirana. Znali smo da će da bude teško, jer Mornar ima individualni kvalitet kod

Enea Bastijanini trijumfovao je na Velikoj nagradi Aragona, 15. trci ovogodišnjeg šampionata, sa nizom incidenata u prvom krugu koje je izazvao Mark Markes.

Espargaro Borba za trijumf na trećoj od četiri trke u Španiji odlučena je u sedmoj krivini posljednjeg kruga kada je Bastijanini pretekao Banjaju.

srebrnaBerišajAnđelaLjubljani

MOTO

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 150. Sudija: Luka Pejović. Žuti kartoni: Peličić (Kom), Grbović, Kecojević, Mićanović (Nikšić). KOM: Đukanović,Vuksanović,Ajković (od 66. Gazivoda), Bojić, Ljumović (od 80. Mujović), Krkanović, Radovani (od 74. Videkanić,88.Mićunović,Grbović),begović,maMedenica).bović,Radulović,Radičković),Peličić,Golu-Dujović(od80.NIKŠIĆ:Mićanović,Fujija-(od78.Pajović),Hadži-Kecojević(od83.Vuković,Žižić,Globarević(odPerišić),Đukanović,Todorović. Kom i Nikšić remizirali su u Podgorici u meču koji nije donio previše uzbuđenja. R. P. DRUGA LIGA (6. KOLO) Dva meča, dva remija Tabela 1. Mladost DG 6 4 2 0 12:6 14 2. Bokelj 6 3 2 1 7:7 11 3. Kom 6 3 2 1 6:4 11 4. Igalo 6 2 4 0 7:5 10 5. Podgorica 6 1 4 1 8:8 7 6. Zeta 6 2 1 3 6:6 7 7. Berane 6 1 2 3 4:6 5 8.Grbalj 6 1 2 3 5:7 5 9. Nikšić 6 1 2 3 6:9 5 10. Otrant O. 6 0 3 3 4:7 3 U narednom kolu (24. septembra) sastaju se: Berane – Bokelj, Igalo – OFK Mladost DG, Nikšić – Otrant Olimpik, Grbalj –Kom i Zeta – Podgorica. Otrant O. 1 Igalo 1 Kom 0 Nikšić 0 MIJATOVIĆD.Crna Gora 14 Francuska 5

prvi, Markes izbacio iz igre

Budućnost je uhvatila vrh tabele uoči dvoneđeljne pauze u prvoligaškom karavanu.

Turnir u

Rastanak Rudara i Srđana Nikića – mladi trener podnio je ostavku nakon poraza od Jedinstva (3:0) u 9. kolu Meridianbet 1. CFL.

zentacija Crne Gore uspješno je otvorila Evropsko prvenstvo koje se održava u NašaPodgorici.selekcija do 19 godina opravdala je ulogu favorita

- Nikić je dokazao da je prijatelj kluba i vrata su mu uvijek otvorena. Poštujemo njegovu odluku i razlog zbog čega odlazi i nadamo se da ćemo u nekom narednom periodu

Otrant i Igalo igrali su neriješeno u 6. kolu. Gosti su imali prednost nakon gola Japanca Horikea, ali je domaćin sve karte bacio na napad i nakon pogotka Gajića stigao do egala. Do kraja se vodila bitka – Igalo je željelo brejk da se priključi samom vrhu, a domaćin da pobjegne sa začelja. Ipak, u primorskom derbiju nije bilo pobjednika…

i ponosan sam na ekipu kako je dala sve od sebe u prethodnom periodu. Sada ćemo malo da odmorimo, oporavimo se i idemo dalje. Pripremićemo se za ono što nas čeka u oktobru, a to je dio prvenstva kada igramo sa konkurentima i favoritima za titulu - zaključio je Džudović. D. K.

ponovo sarađivati jer se radi, prije svega o dobrom čovjeku, dobrom treneru, odanom i predanom klubu i poslu koji obavlja. Želimo mu mnogo sreće u nastavku karijere i ponavljamo Srđan Nikić je zaslužio sve naše poštovanje – piše u saopštenju Rudara.

D. K.

- Zadovoljan sam igrom, mogli smo da damo malo više u napadu, ali mislim da smo bili hrabri i da smo kontrolisali stvari na terenu - poručio je Miodrag Džudović, 43-godišnji šef stručnog štaba „plavih“, koji se nadovezao.

Rezultati nijesu ukazivali na ovakvu odluku sada već bivšeg šefa stručnog štaba prvoligaša sa sjevera, a klub je i u zvaničnom saopštenju potvrdio da timski učinak nije uticao na prekid saradnje. Nikićev odlazak povezan je sa privatnim razlozima.

Juniorka Bese Anđela Berišaj osvojila je srebrnu medalju na G2 turniru Slovenia Open u Ljubljani.

,,Plavi“ su do te uloge stigli nakon pobjede nad Mornarom (2:0), s tim što nijesu sami na čelu Meridianbet 1. CFL. Po 17 bodova sakupili su Dečić i Sutjeska, pa liga ima tri ekipe sa istim učinkom poslije prvog kruga Podgoričanišampionata.nijesu blistali prije dvije noći pod Goricom, ali su bili dovoljno dobri da daju dva gola i utakmicu sa Baranima prelome u svoju korist. Marko Bakić je prvijencem u ,,plavo-bijelom“ dresu kaznio nesporazum protivničkih igrača u 15. minutu, a sve je bilo gotovo kada je Zoran Petrović duplirao prednost u 53.

Nakon lošeg starta u prvenstvu, Budućnost se podigla dolaskom Džudovića na mjesto prvog trenera, osvojila 17 bodova od mogućeg 21 boda, pozicionirala se u vrhu tabele...

EVROPSKO PRVENSTVO ZA VATERPOLISTE

Budućnost pobijedila Mornar i na pauzu otišla kao jedan od tri tima sa istim učinkom na vrhu

BastijaniniAragona Kvartarara

CRNA GORA: I. Radović (10 odbrana), Mršić 2 (1), Vujović 2, Bošković, Baštrica, Gopčević, Stevović 2 (1), V. Radović 1, Vujošević, Nikaljević, Sladović 5 (1), Vukićević 2, ĆetkovićFRANCUSKA: Rosi (12 odbrana), Rodriges 1, Mas 1, Diba, Debei, Ondo Metogo, Drae, Aizi, Lena 2, Nardon, Akila, Lazeron 1, Dute Juniorska vaterpolo repre-

VN

Džudović: Ponosan sam na ekipu

Marko Mršić šutira na gol Francuske

ULCINJ – Stadion Olimpika. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Gajić u 55. (Otrant Olimpik), Horike u 40. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Mensah, Smolović, Marseni, Karamanaga (Otrant Olimpik), Dajević, Đurković, Petrović (Igalo).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Mensah (od 84. Krumić), Smolović (od 46. Ljamović), Marseni (od 61. Karamanaga), Rudović, Ajković, Redžović, Gajić (od 75. ca,(odDajević,(odke,pović,Barjaktarović,Gluščević),Marstije-Seniković.IGALO:Kulinović,Hori-Bulatović,Đorđević67.Vujičić),Radović,Kordoba,Perović88.Vlahović),Koprivi-Đurković,Petrović.

Pljevljaci su uhvatili dobar ritam, uzeli bod Petrovcu i Sutjesci, a upisali pobjede nad Zetom za prolaz u Kupu i Arsenalom u ligi.

Italija - Slovačka 14:7 Slovačka – Gruzija Hrvatska - Italija

Crnogorski odbojkaš, koji je zbog problema sa povredom propustio posljednje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, potpisao je za Turšad,

Zagrijavanje za Mađare

dućnosti, a od 2014. godine je počeo inostranu karijeru. U dva navrata je nosio dres švajcarskog Nafelsa, između toga je sezonu igrao u grčkoj Orestijadi, a nastupao je za Novi Pazar, katarski Al Rajan, sau-

Grčka – Rumunija 14:5 – Njemačka 15:9 Njemačka – Rumunija Grčka – Srbija

16.20 –

GRUPA D

Kvartararo borba za titulu, pet trka prije kraja, otvorena je. Francuz ima sada 10 bodova više od Banjaje, a 17 od EsparŠampionatgara.. se nastavlja narednog vikenda Velikom nagradom Japana.

tek u prvom minutu drugog Prišliperioda.sui na 4:2, ali je naša reprezentacija odgovorila serijom 6:0 do starta posljednje četvrtine. - Zadovoljni smo igrom, ali nije bilo lako kao što rezultat

GRUPA C

I Mađari su, poput naše selekcije, bili ubjedljivi u prvom kolu – savladali su Tursku 25:2.

Danas 10.20 –

dinova, ali je izgubio meč protiv Kazahstanareprezentativca

Mađarska – Turska 25:2 Gora – Francuska 14:5 Turska – Francuska Crna Gora – Mađarska

- Trebalo nam je vremena da se naviknemo na bazen i uslove. Kasnije je bilo onako kako smo planirali. Čeka nas veoma teška utakmica s Mađarskom, potrebno je da uđemo još snažnije kako bismo obezbijedili prvo mjesto u grupi – rekao je Matija Sladović, s pet pogodaka najefikasniji u reprezentaciji.crnogorskoj Ne. K.

Balša Radunović

Srbija

rane selekcije iz četiri grupe razigravaće za plasman među osam najboljih.

PODGORICA – Nakon dobre sezone na individualnom planu u italijanskoj Raveni (drugi poenter ekipe sa 245 poena, iza Holanđanina Klapvijka sa 353), a loše na klupskon nivou (ekipa ispala iz lige bez ijedne pobjede u 24 kola), te osvojenih trofeja u Emiratima tokom aprila (Predsjednički kup sa Al Nasrom i NAS kup sa Emperorom), Marko Vukašinović je ponovo promijenio zemlju i u narednoj sezoni će igrati u Turskoj.

Danas 9.00 –

Bronza za Đinovića

vac će naredne sezone nositi dres vicešampiona Melilje, koja je u prošloj sezoni osvojila Kup kralja. Melilja je bila prva u ligaškom dijelu prvenstva, ali je izgubile finale plejofa od RadunovićAlmerije.jekarijeru počeo u matičnoj Budvanskoj rivijeri, a od 2011. godine je krenula internacionalna karijera. Prvo je proveo dvije sezone u Italiji, u Segrateu (A2 liga) i Raveni (A1), zatim je igrao u Grčkoj (Panaksaiki, AEK), Bahreinu (Darkulaib), Iranu (Samen al Hojaj Mašhad), a najviše u Teruelu (osvojio šest trofeja, po dvije titule, kupa i superkupa Španije). Igrao je zatim u Indoneziji (Lamongan Sadang), Turskoj (Kiziltepe) i prošle sezone u rumunskoj Steaui. S. J.

19.00 –

VATERPOLISTE DO 19 GODINA: Crna Gora lako sa Francuskom

rukavica“

Vasilije Jakšić prvak Evrope

Veliki uspjeh crnogorskog automobiliste

dijski Al Hilal i već pomenute Ravenu, Al Nasr i Emperor… A nakon tri godine Balša Radunović se vratio u Španiju, gdje je već igrao tri sezone, u dresu Teruela. Povremeni crnogorski reprezentati-

Crnogorski automobilista Vasilije Jakšić osvojio je titulu prvaka Evrope na brdskim stazama.

19Poneđeljak, 19. septembar 2022. Sportski miksArena ARHIVAPRIVATNI

Hrvatska - Gruzija 20:6

Španija - Malta 15:9

13.00

17.40

Fabio Kvartararo. Nekoliko krivina kasnije, Španac je odgurnuo Nakagamija koji je izletio sa staze. Honda slavnog Španca ipak nije izdržala oštećenja i morao je da se Nakonpovuče.što je odustao od trke

Marko Vukašinović

Crnogorski odbojkaši našli nove klubove za narednu sezonu Vukašinović u Turskoj, Radunović u Španiji

Rezultati i raspored

Danas – Češka – Malta – Španija – Holandija

Crna

kg, dobio četvrtfinalni meč protiv reprezentativca Srbije Filipa Džida, dok je izgubio polufinalni meč od reprezentativca Ukrajine, Ivana Ahapova i time osvojio bronzanu medalju. Ostali crnogorski omladinski reprezentativci ostvarili su sljedeće rezultate: Filip Božović u kategoriji do 54 kg, izgubio je četvrtfinalni meč od reprezentativca Kazahstana Almata Abdualija Nikola Radenović, u kategoriji do 67 kg, dobio je meč osmine finala predajom od strane Njemačkereprezentativca

GRUPA B

protiv Francuske (14:5) i zagrijala se za derbi grupe B s Mađarskom, večeras od 19 sati, koji će odrediti direktnog putnika u Drugoplasiranečetvrtfinale.itrećeplasi-

U subotu održan

15.00 –

govori. I dalje smo ,,teški“, privikavamo se na otvoreni bazen, hladno je... Važno je što smo turnir otvorili na pravi način i slavili ubjedljivo pred meč s Mađarskom koji je najvažniji u grupi. To je jedan od favorita za zlato, dobro je što igramo s njima već u drugom kolu. Domaćini smo i sigurno im neće biti lako, nadamo se pobjedi koja bi nam olakšala put u daljem toku prvenstva – rekao je Milan Ćirović, prvi trener reprezentacije Crne Gore.

Ruslana Šakhara Mirko Šarčević, u kategoriji do 75 kg, dobio je meč protiv reprezentativca Indije Gaurava Sainija, ali je izgubio četvrtfinalni duel od reprezentativca Njemačke Maleka Semoa Reprezentativce su na turniru ispratili trener reprezentacije Sergej Kudriavtsev i lični treneri boksera Momčilo Zlatičanin i Mugoša Kovačević R. P.

PODGORICA - Tomislav Đinović osvojio je bronzanu medalju na bokserskom turniru ,,Vojvođanska zlatna rukavica“, koji je održan u Subotici.

koji je prošle sezone osvojio prvo mjesto u drugoj ligi i ušao u Efeler ligu. Turšad je osnovan 2012. godine i prvi put će igrati u turskoj eliti. Dvadeset devetogodišnji primač servisa je ponikao u Bu-

Danas 11.40 –

Turnir, koji se održao 40. put, predstavlja jedan od najjačih omladinskih takmičenja na svijetu, a okupio je 48 takmičarki i 141 takmičara iz 21 države. Turnir je pripremni za predstojeće IBA Svjetsko prvenstvo u boksu za omladince, koje će se održati u Španiji od 13. do 27. Đinovićnovembra.je,ukategoriji do 60

,,Vojvođanska

(do 51) i Andrea Berišaj (do 59), ali su eliminisani u prvom Dvodnevnikolu. turnir u dvorani ,,Tivoli“ okupio je oko 800 takmičara, u konkurenciji kadeta, juniora i seniora, iz 51 države. R. A. bokserski turnir zlatna

Crna Gora je poslije prve četvrtine vodila 4:0, a Francuzi su prvi pogodak postigli

Holandija - Češka 17:5

Davida Husnut-

U hrvatskom Buzetu, u devetoj trci šampionata, trijumfovao je i osvojio šampionski trofej u generalnom plasmanu. Član Auto-moto sportskog kluba Kotor je ranije obezbijedio titulu u grupi 4, a trijumfom u Buzetu postao je prvi crnogorski automobilista sa titulom najboljeg vozača Evrope u generalnom plasmanu. Jakšić je trostruki prvak centralno-evropske zone, a u Buzetu trijumfovao je i prošle godine. Ove sezone bio je najbrži i u Francuskoj, Portugalu, Španiji i Češkoj, dok je u Italiji i Poljskoj bio drugoplasirani. R. A.

GRUPA A

Sutjesku je do pobjede i mjesta u polufinalu protiv Budućnost Volija (večeras od 20.30 sati) vodio Vladimir Tomašević sa 21 poenom, dok je Milan Lužajić dodao 14.

u LNB ligi završio na 13. mjestu sa 13 pobjeda i 21 porazom. Izuzev sezone 2018/19, koju je proveo na pozajmici u Megi, stameni Nikšićanin je igrao u Budućnosti, sa kojom

BERLIN - Dvorana: „Mercedes Benc arena“. Gledalaca: 13.042. Sudije: Zurapović (Bosna i Hercegovina), Krejić (Slovenija) i Kozlovskis (Letonija). Rezultat po četvrtinama: 23:14, 24:23, 19:20, 22:19.

Nakon 17 godina, još od srebra u Beogradu 2005. godine, košarkaši Njemačke osvojili su medalju na Eurobasketu – ako prednost domaćeg terena u Berlinu nijesu iskoristili u polufinalu sa Španijom, Njemci su to uradili u meču za bronzu, pošto su savladali Poljsku 82:69 (19:14, 17:9, 18:26, 28:20).

u istoriji, nakon što je u finalu, osim 2011, završila i 1949. godine. ,,Trikolori“ su jedinu titulu osvojili 2013. u Sloveniji…Španijaje,,gazila“ Francusku u prvih 17 minuta meča, a u prilog tome je činjenica da su ,,trikolori“ vodili samo jednom, i to odmah na početku, kada je Rudi Gober pogodio samo prvo od dva slobodna bacanja. Španija je vrlo brzo uhvatila ritam, do sredine četvrtine je stigla do devet poena prednosti (14:5), a onda i do dvocifrene prednosti (18:7), koju je Francuska do kraja četvrtine uspjela samo da ublaži za jedan

,,Furija“ bolja od Francuske u nalu 41. Eurobasketa

statak na tri razlike (49:46). Nakon tajm-auta se trgla Španija, uzvratila serijom 9:0 za novu dvocifrenu prednost (58:46). Priprijetili su Francuzi na ,,minus šest“ (63:57), ali je Rudi Fernandes trojkom vratio Špancima lijepu prednost pred početak posljednje četvrtine (66:57).

Poraz sa zvukom sirene, brine povreda Savković

PODGORICA – Košarkaši Podgorice i Sutjeske su se plasirali u polufinale memorijalnog turnira ,,Ljubo Jovanović“. Podgorica je u prvom u četvrtfinalu savladala Lovćen 81:65 (26:22, 18:10, 23:15, 14:18).

Košarkašice Budućnost Bemaxa poražene su od mađarskog Vašaša 70:68 u prvom pripremnom meču tokom turneje po Srbiji.

Fizioterapeut Petar Stojović odmah je reagovao, ali još nije poznato o kakvom stepenu povrede je riječ… Što se samog meča tiče – prva četvrtina donijela je dosta gre-

posjed Nastavila(23:14).jeŠpanija sa odličnom igrom i u drugoj dionici, serijom 6:0 za ,,plus 15“ (29:14) su natjerali selektora Francuske Vensana Kolea da zatraži minut odmora nakon minut i po igre. Nije to pomoglo, Španija je nastavila odlično da igra, posebno da ,,sipa“ trojke, prije svega Huanćo Ernandogomes (18 poena u prvom poluvremenu, četiri trojke), nakon čije trice je ,,furija“ stigla do 19 poena prednosti (35:16), nakon tri minuta igre, a onda i do maksimalnih 21 razlike (47:26), na dva minuta i 32 sekunde, nakon koša Vilija

Ernandogomesa. Tada je Španija stala, a Francuska je to iskoristila i do poluvremena, serijom 11:0, svela zaostatak na podnošljivih 10 razlike (47:37), uz 89 odsto šuta za dva poena (9-8). Španija je prednost stekla zahvaljujući odličnom šutu za tri poena (15-9), a nemilosrdno je kažnjavala greške protivnika (22 Onamopoena).gdje je stala u drugoj, Francuska je nastavila u prva tri minuta treće dionice, pošto je prvo sa pet poena u nizu zaokružila seriju od 16:0, a onda je nakon koša u tim trenucima odličnog Geršona Jabuselea smanjila zao-

,,Panceri“ su stigli do treće medalje na evropskim prvenstvima, jer su 1993. godine kao domaćini osvojili zlato. Njemačka je tri četvrtine kontrolisala igru i rezultat, nakon poluvremena je vodila 36:23, ali je na ulasku u posljednju četvrtinu imala pet poena prednosti (54:49). Kada je Garbač pogodio trojku za 59:59, na više od sedam minuta do kraja, Poljska je ozbiljno ugrozila pobjedu Njemačke. Međutim, uzvratili su domaći, a nakon trojke Šredera za 73:64, četiri minuta prije kraja, dileme više nije bilo.

Španiji kruna

U meču u kojem je neizvjesnost trajala samo u prvoj četvrtini, tim Nebojše Bogavca je na poluvremenu vodio 44:32, a pitanje pobjednika riješeno je u trećoj četvrtini kada je Podgorica napravila seriju 13:0 i stigla do 22 poena prednosti Najefikasniji(60:38)…u pobjedničkom timu bio je Marko Kljajević sa 14 poena. Mladen Vujić je ubacio 13, Selim Fofana 12, Luka Barišić 11, a Ognjen Čarapić 10 Kodpoena.Lovćena se istakao Milutin Đukanović , povratnik u redove Cetinjana, sa 21 poenom, a dvocifren je bio i

je 2018. godine osvojio ABA ligu. Prošle sezone je u ABA ligi imao prosječan učinak od 5,8 poena i 4,4 skoka.

turnir ,,Ljubo Jovanović“ Podgorica i Sutjeska u polufinalu

U ekipi SC Derbija, Flečer Megi se upisao 21 poen, Loren Džekson je dodao 19. S. J.

nezasluženo potcijenjeni, da dugogodišnji sistem Serđa Skariola, jednostavno, uvijek daje rezultat. Uostalom, Španija pod vođstvom italijanskog stručnjaka nikada nije gubila finale prvenstva Evrope, pošto je pobjeđivala 2009, 2011. i 2015. godine. A Španija, koja je igrala u grupi sa Crnom Gorom i doživjela samo jedan poraz na ovom Eurobasketu (od Belgije u grupi), potvrdila je i dominaciju nad Francuskom u mečevima na evropskim prvenstvima, sa 18. pobjedom u 22 Francuskautakmice.jemorala da se zadovolji srebrom, trećim

Košarkašice Budućnost Bemaxa porazom počele mini-turneju po Srbiji

To je, vjerovatno, bilo i presudno, jer Francuska u posljednoj četvrtini nije uspjela da priđe na bliže od sedam razlike (68:61), a sve je odlučeno nakon kontre koju je polaganjem završio Lorenco Braun za 75:63, nešto više od četiri minuta prije kraja. S. J.

Stefan Vlahović (13). Podgorica će danas u polufinalu igrati sa Mornarom (18), dok će Lovćen u utorak (16), u meču za peto mjesto igrati sa SC Derbijem, koji je u drugom četvrtfinalu poražen od Sutjeske 89:82 (20:15, 23:25, 25:20, 21:22).

U karijeri igrao je još za Đironu i Huventud… S. J.

Španija 88 Francuska 76

šaka sa obje strane, ali i promašaja, tako da je na kraju prve dionice bilo 18:14 za Budućnost Bemax. Tokom druge dionice Podgoričanke su održavale prednost, a nakon trojke Savković ,,plave“ su na veliki odmor otišle sa vođstvom 35:28.

ŠPANIJA: Braun 16 (4-4), Pradilja, R. Fernandes 7 (2-1), Lopes-Arostegi, H. Fernandes 13, Brizuela 3, Dias 8, Sais, V. Ernandogomes 14 (6-4), Garuba 2, H. Ernandogomes 27 (2-2), FRANCUSKA:Para. Okobo 9, Mbaje, Luvavu-Kabaro, Ertel 16, Jabusele 13 (1-1), Furnije 23 (5-5), Maledon, Purije4, Albisi 1 (2-1), Tarpej 4 (2-2), Gober 6 (4-2), Fal. Španija je četvrti put prvak Evrope, nakon što je zasluženo u finalu 41. Eurobasketa, savladala Francusku 88:76, u reprizi finala iz 2011. godine Iako(98:85).sasedmoricom debitanata na velikim takmičenjima, iako nijesu svrstavani u najuži krug favorita za medalju, Španci su pokazali da su

Memorijalni

20 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Košarka Arena MIJATOVIĆD.FIBA

ku da trijumfuje – nakon trojke Leković (68:65), Baranka je promašila dva bacanja, Pardi pogodila van linije 6,75 za izjednačenje i nakon promašenog šuta Živković, Pap je na samom isteku vremena uspjela da spriječi viđeni produžetak. U timu Budućnost Bemaxa najefikasnija bila je Živković sa 23 poena, dvocifrena je bila još Leković (18), a u strijelce su se upisale još Savković devet, Šćepanović šest, Milena Bigović pet, Maja Bigović četiri i Radonjić tri poena. Podgoričanke će novu provjeru imati večeras (19), kada će im rival biti ekipa Vrbasa. R. P.

Podgoričanke, koje su u subotu veče stigle u staru bazu - Vrbas, odmjerile su snage protiv sjajne ekipe iz Budimpešte, za koju je ovaj duel bio generalna proba, jer šampionat Mađarske počinje već narednog vikenda. Ali iako su ,,vučice“ tek na početku odigravanja kontrolnih mečeva, a Vašaš u samoj završnici priprema, Podgoričanke su u većem dijelu meča imale prednost, ali su doživjele poraz, nakon što je sa zvukom sirene Maja Bigović napravila faul nad Klaudijom Pap, koja je pogodila za 70:68! Ipak, poraz u drugom kontrolnom meču, a prvom na turneji po Srbiji, ostao je u drugom planu, jer je povreda koljena mlade Jovane Savković u finišu treće dionice zabrinula stručni štab.

PODGORICA – Francuska košarkaška liga će iduće sezone biti jača za dvojicu Nikolića, sada već bivših igrača Budućnost Volija – nakon Danila, koji je potpisao za Dižon, i Zoran Nikolić će karijeru nastaviti u Francuskoj, u Le Portelu. Le Portel je prethodnu sezonu

Njemci stigli do bronze

Crnogorski centar potpisao za Le Portel Nikolić u Francuskoj

Drugo poluvrijeme otvorila je kapitenka Dragana Živković sa šest vezanih poena, da bi nakon serije 6:0 i četiri vezana penala Saković crnogorski tim stigao do dvocifrene razlike –54:44. Sredinom četvrte četvrtine Vašaš je preokrenuo 62:60, Drobnjak trojkom brzo vratila vođstvo svom timu. Ali u finišu je Budućnost propustila prili-

Stećak na groblju kod Crkve Sv. Nikole na Grahovu Stećci na groblju kod Crkve Sv. Nikole na Grahovu Stećak na groblju kod crkve u selu Spila

U selima oko Kupresa se pri ča da su se svatovi smrzli, pa zbog toga ovo ili ono „svatov sko groblje“. Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo pri ču o djevojci koja je bila toliko jaka da je u jednoj ruci nosila stećak, a drugoj je prela vu nu, ili da je pod pazuhom no sila stećak i opet prela vunu. Ponegdje se priča da je bila kuga i da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima. U Žepi se priča da su Luterani klesali i po stavljali tako velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrije me bilo životinja koje su „rovi le i jele mrtvace“. I u mnogim drugim krajevima postoje pri če o životinjama koje su prova ljivale u rake i jele mrtvace, pa da su stećci postavljani da se od

njih zaštite mrtvaci. Fra Petar Peko Kadčić, opisujući stećke u Makarskom primorju, navodi narodnu predaju o stećku u Dr veniku, sa dva konjanika i jed nom djevojkom, da se tu radi o predstavi Dragutina Miletića iz Vrgorca i Dragimira Kosta nića iz Drvenika, te kćeri kne za Jurića iz Graca. Dragutin i Dragomir su kao zaljubljeni ci u djevojku izašli na megdan. Mrtav je pao Kostanić, koga je djevojka više voljela, pa je i ona od žalosti odmah potom umr la. Spomenik je polovinom XIX v. nazivan „Kostanićev grob “. U raznim krajevima sam usta novio da se još uvijek zadržalo nekada sigurno jače izraženo, vjerovanje da su stećci ljeko viti. U Rastičevu kod Kupresa, u zapadnoj Bosni, u određe no doba godine stoku tri pu ta provode oko jednog stećka da bi ona te godine bila zdra va i debela. Oko jednog drugog

stećka, takođe u tome kraju, nekoliko puta provedu konja kada ovome „stane mokraća“ i kažu da to pomaže. U još ne kim selima, kao npr. u okolini Zenice, neki seljani vjeruju da obilaženje stećka pomaže da konj ili goveče promokri.

U nekim bosanskim selima do nedavno su stećke strugali i du bili radi uzimanja kamene pra šine, koju su žene nerotkinje mutile u vodi i to pile, vjeruju ći da će im to pomoći. Neki su tu kamenu prašinu oblagali na oboljele oči u uvjerenju da će im to pomoći u njihovoj nevolji. U tu svrhu je mnogo korišten ve liki stećak u Vitezu, zvani Sta rac-kamen. Katolikinje-nerot kinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju ,,Grčko groblje“ u Donjim Korićanima, vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode.

ili da im ljetina neće pretrpjeti štete od velikih kiša. Vrlo je za nimljivo da se za krečenje oda branog stećka obično angažu je djevojka koja je siromašna i bez roditelja. Za posao koji ta sirota djevojka obavi, krečeći stećak više puta u toku godi ne, da bi to bio spas od nevre mena, seljani djevojku daruju najčešće odjevnim predmeti ma. Svakako, vjerovanje da će krečenje stećka otkloniti vre menske nepogode predstavlja još uvijek ostatak neprosvije ćenosti i sujevjerja, ali se mora priznati da je način pomaga nja siromašnoj djevojci, da se ne povrijedi njen ponos i osje tIjivost, vrlo dobro smišljen.

U nekim krajevima vjeruju da će „naletiti oluja“ ako se stećak pomiče. U mnogim krajevima se vjeruje da su kosti pokopa nih ljudi pod stećcima mnogo veće nego naše kosti, jer su „sta ri narodi bili veći i jači od nas“. Negdje vjeruju da će kiša pa sti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu, pa to čine kada ovlada suša. Vjeruju da se ispod nekih stećaka nalazi „bla go“ (zlatni novac i nakit), zbog čega ispod njih ponekad uoči Blagovijesti izbija plamen. U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramoro ve, jer da se od toga može raz boljeti i umrijeti, zatim da se u nekim kućama „prikaziva lo“ zbog toga što su u njihovim temeljima bili uzidani stećci. Osim toga, na nekropolama se može „ograisati“, osobito noću, a ako se lovi u mramor ju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca.

U više slučajeva sam ustano vio da mještani poneki stećak, obično onaj koji se po položaju ili dimenzijama ističe, povre meno kreče, zbog čega se on da on naročito ističe i izdaleka vidi. To čine u uvjerenju da će spriječiti štete od grada. ako ih to zadesi, ili da će ih obići suša,

U nekim selima oko Prnjavo ra, u centralnoj Bosni, čula se priča o divovima koji su igra li „kamena s ramena“, pa su otuda nastali ovi kamenovi — stećci. U više bosanskih sela sa muslimanskim življem ka že se da su prije njih tu živjeli „kauri“ (inovjerci — kršćani) i da su stećci njihovi spomeni ci. Više puta sam čuo da se ne ka nekropola sa stećcima zo ve svatovsko groblje. U nekim sam selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koja u skraćenoj verziji obič no ovako glasi: „Susreli se sva tovi i pobili se. Svi su izginuli. To su njihovi grobovi.“ Neg dje se kaže da su svatovi bili kršćanski, negdje da su mu slimanski. Negdje, opet, ka žu da su jedni svatovi bili kr šćanski, a drugi muslimanski. Ova priča se obično odnosi na slučaj kada se dvije nekropole nađu nablizu. Redovno se pri ča da je došlo do susreta dva ju svatova i da je nastao neki spor između njih, zbog ne ke stare mržnje ili zbog mla de, koji se potom pretvorio u sukob, tuču i pravi ratni okr šaj. U tome sukobu su svi izgi nuli, pa otuda njihovi grobo vi i spomenici. Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te priče koja se odnosi na Sva tovsko groblje na Morinama kod Nevesinja. Umihanu be ga Čengića iz Zagorja (okoli na Kalinovika) zaprosio beg Ljubović iz Odžaka kod Ne vesinja. Umihanu, međutim, voli i Mostarlija Mujo, koji po zove bega Ljubovića na meg dan. Pošto ga je majka zaklela,

Ostrugani kamen sa stećaka nerotkinje su pile s

21Poneđeljak, 19. septembar 2022. Feljton

(Nastavlja se) ŠEFIK BEŠLAGIĆ I PROUČAVANJE STEĆAKA 8. Priredio:

„Braćo moja, to j’ istina bila, I danaske to se groblje znade, Gdje j’ ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi . . .“

U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo, nekada sigurno jače izraženo, vjerovanje da su stećci ljekoviti. U Rastičevu kod Kupresa, u zapadnoj Bosni, u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine bila zdrava i debela

vodomNekisuostruganukamenuprašinuoblagalinaoboljeleoči.UtusvrhujemnogokorištenvelikistećakuVitezu,zvaniStarac-kamen.Katolkinje-nerotkinjeizGornjihKorićana(podVlašićem)posjećujuGrčkogrobljeuDonjimKorićanima,vjerujućidaćeimtopomoćidazačnuidarode

Što se tiče natpisa na stećcima, postoji vjerovanje da se u nji ma poručuje: „Ako me preva liš, obradovaćeš se“ i „ako me ne prevališ, obradovaćeš se“, ali da to gotovo niko ne zna da pročita. Isto tako se vjeruje da s druge strane, tj. s donje strane stećka piše: „Puče li ti u repu?“, ali se to više uzima kao pošali ca. Prof. Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokoj ni prota Savo Savić, iz Sekovi ća kod Vlasenice, ispričao slič nu pošalicu vezanu za stećke. Neka žena tražila rastavu bra ka. Konzistorija je odbila. Ne želeći da dolijeva ulje na vatru, prota Savić izmišlja priču o ste ćku i njegovom natpisu s donje strane. Kada su momci prevalili stećak, ukazao se natpis koji je ovako glasio: „Sam sam ga sje ko, sam sam ga vuko, sam sam ga okreto, sam sam ga prevrto, i opet mi žena drugog tražila . . .“ Nakon toga je stvar o raspra vi legla. Slobodan ČUKIĆ

beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlije Muje i nije mu izašao na megdan. Po dje vojku je otišao Mujo, ali sa ko njem i slugom bega Ljubovi ća. Mujo je u međuvremenu odlučio da mladu, ipak, dove de Ljuboviću. Ali, kada su sva tovi bili na Morinama, izne nada je nastala nezapamćena snježna oluja i užasna hlad noća, tako da su se svi svato vi smrzli, osim mlade, koju je konj, ipak, donio do Ljubovi ća. O ovome postoji i narod na pjesma u kojoj se, između ostaloga, kaže:

Ove godine navršilo se četiri dece nije od objavljivanja studije „Stećci – kultura i umjetnost” bosansko hercegovačkog istoričara kulture Šefika Bešlagića (1908-1990) čija su istraživanja nekropola stećaka, pored drugih istraživača, obilježila period 1950-1990. Ovdje donosimo izvode iz te kapitalne studije

uvedeni kod Nj. V. knjaza od jednog ađutanta, koji je radio kao viši dvorski službenik, sa finim manirima u ponašanju. Na našem putu prema prijemnoj sali, na prvom spratu, prošli smo pored vjernih stražara knjaževih, svaki je stajao na po jednoj stepenici stubišta, sa izvučenom sabljom u ruci“.

OBLASTNAJRAFINIRANIJADIPLOMATIJE

AUDIJENCIJE NA

Piše: Dejan VUKOVIĆ

22 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Arhiv

od vas o svemu budemo obaviješteni, kako imamo dalje da Predajapostupimo“.akreditivnih pisama na dvoru Petrovića bješe tečna, s utvrđenim kodeksom i neophodnim ceremonijalom, kao na bilo kojem velikom, evropskom dvoru. Ośećala se i nota glamura na divnom Cetinju, u manjoj mjeri u odnosu na vodeće prijestonice Evrope, ali je nadomještana biranim i toplim izrazima, mudrim riječima u zdravicama knjaza Nikole, poput odgovora na prijateljske riječi britanskog diplomate Valtera Beringa, izrečene u ime kraljice Viktorije, septembra 1886: „Sa najživljim zadovoljstvom primam pisma kojim je izvoljelo Njeno Veličanstvo kraljica, vaša lijepa vladarka, ovjeriti vas pri meni u osobini povjerenika poslova. Ja sam osobito ganut lijepim željama te mi ih izjaviste u ime vaše vlade, kao i vašim ličnim i ja vam na tome iskreno zahvaljujem. Molim Vas, gospodine povjereniče poslova, da budete uvjereni da ćete u izvršenju vašeg poziva i održanju tako sretno postojećih poslova između obje zemlje, naći kako kod mene, tako i kod moje vlade istu dragovoljnu potporu koju je nalazio vaš prethodnik, koji je svojim taktom i svojim lič-

stavnika, što je u skladu i sa današnjim diplomatskim pravilima. Odlikovanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore dodjeljivana su znamenitim ličnostima toga doba; sijala su na prsima najznačajnijih vladara Evrope, poput kraljice Britanske imperije Viktorije (Orden Danila I, knjaza crnogorskog – Za nezavisnost Crne Gore), s blještavih odora plemića, svečanih uniformi vojskovođa, uz aktivnu diplomatsku korespondenciju, o čemu svjedoči i instrukcija Ministarstva inostranih djela od 15. maja 1912, upućena generalnom konzulu Popoviću u Rimu da ispita raspoloženje pape da primi crnogorsko odlikovanje: „Pošto Njegovo Veličanstvo kralj gospodar želi, da se pored G. G. Meri Del Vala, Benjina, Goti i Laurenti, odlikuje našim ordenom takođe i Sv. otac papa, to ćete se izvoljeti obavijestiti, da li bi Sv. ocu bilo povoljno primiti visoko odlikovanje i u potvrdnom slučaju najaviti, da bi Njegovom Kralj. Visočanstvu kraljeviću Danilu

Draž ceremonijala vidljiva je i u instrukciji iz 1896, kada se upravitelju Primorske nahije u Ulcinju obrazlažu protokolarne radnje koje treba preduzeti prema turskom konzulu u tom gradu: „Pošto primite tamošnje vlasti učinite na znanje turskom konsulu o vašem imenovanju i dolasku jednim zvaničnim pismom. Konsul će doći u uniformi da vam prvi učini vizitu. Vi ćete mu takođe u uniformi s ordenima vratiti vizitu obavjestiv ga o danu i uri vaše vizite“. Ili kada Ministarstvo inostranih djela depešom od 9. juna 1894. godine obavještava vojvodu Iliju Plamenca o spovođenju načela reciprociteta, veoma značajnog u diplomatiji: „Budući rang novoimenovanog komesara turskog ne odgovara visini vašeg položaja te je Njegovo Visočanstvo izvolilo narediti mi da vam javim da se ovamo povratite i g. Mijuškovića da ostavite da on bude tu, dok vidimo, pošto

milo bilo imati papin orden. Što se tiče članova naše vlade, koji bi se ovom prilikom imali odlikovati, to se ostavlja Sv. ocu na rješenje. Molim Vas, da me što prije izvolite izvijestiti o rezultatu vaših koraka po pred navedenom, kako bih bio u stanju, da što prije uputim dotične Senzibilitetordene“.ipočasti prema visokim gostima iskazivani su na osnovu diplomatske prakse i pravila kurtoazije u protokolu, tokom pośete ili prolaska kroz Crnu Goru važnih ličnosti, posebno iz vladarskih, plemićkih dinastija Evrope. U depeši od 4. avgusta 1907. godine Ministarstvo inostranih djela obavještava Ministarstvo finansija i građevina da bez formalnosti propuste vojvodu saksonskog i vojvotkinju tokom proputovanja kroz Crnu Goru: „Kako ovdašnja njemačka legacija, po naredbi svoje vlade izvještava, knjaz i knjaginja Jovan Đorđe, vojvoda i vojvotkinja Saksonski, namjerni su između 27. septembra i 4. oktobra t. g. po novom kalendaru, pod imenom grofa i grofice od Vesenstain doći u Crnu Goru i poći do Skadra. Umoljaje se Knj. Ministarstvo finansija i građevina, da bi izvoljelo narediti područnim carinarnicama na Njegušima, Rijeci i Plavnici, da pomenute visoke goste, a tako i njihovu pratnju i robu slobodno bez ikakvih formalnosti propuste“. Diplomatski protokol današnjice, osobito u monarhijama, kao rijetko koji segment društva, oživljava blistave tradicije prošlosti sa bogatih dvorova i raskošnih banketa. Umjesno je prilagođen i modernom dobu, koje ište hitro i jednostavnije djelovanje, jer društveni procesi i dinamični međunarodni odnosi često podrazumijevaju efikasniju diplomatiju i prodorne diplomatske vještine, koje postepeno krune prefinjenu retoriku i čari ceremonija.

Diplomatija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore je bitisala, bila je aktivna uprkos svim teškoćama. Naročita pažnja se poklanjala i protokolu, najra niranijoj oblasti diplomatije, koji obavezno krase suptilnost i diskrecija; uglađenost i lijepi se podrazumijevaju, uvijek je prisutna istančanost i

MONARSIMASVJETSKIMODLIKOVANJACRNOGORSKA

(Autor je diplomata)crnogorski

Zakon o knjaževskoj vladi i državnoj upravi, kasnije i Zakon o kraljevskoj vladi, učvršćuju politički djelokrug rada Ministarstva inostranih djela Crne Gore, koji se između ostalog, odnosio i na: akreditivna i opozivna pisma, audijencije stranih poslanika, državni ceremonijal, prijedloge za dekorisanje stranih državljana; oblasti koje su i u današnjem poimanju diplomatije satkane u protokolu. Ordeni su dodjeljivani u antičkoj Grčkoj i Starom Rimu, posebno tokom srednjeg vijeka krasili su prsa vitezova, a počev od XVIII i XIX vijeka ustaljena je praksa u svijetu – dodjeljivanje ordena i strancima, uz prethodnu saglasnost njihove države. Odobrenje se uglavnom tražilo posredstvom matsko-konzularnihdiplo-pred-

nim vrlinama stekao bio naše poštovanje i naše simpatije“.

maniri

Knjaz Nikola dočekuje prestolonasljednika Rudolfa od Austrije i Mađarske

Prijem kod knjaza Nikole, Oskar Matje

preciznost

Audijencija kod knjaza Nikole Petrovića, Katon Vudvil

Crnogorska diplomatija od Berlinskog kongresa 1878. i pored početnih nesnalaženja, poput traženja prijema u ministarstvu vanjskih poslova turske carevine, bez prethodno dobijenog agremana za crnogorskog predstavnika u Carigradu, uspostavlja važna pravila etikecije. Umjetnici, slikari, plemići, putopisci otkrivali su čarobnu Crnu Goru. Na Cetinju je blistao protokol i gospodstveni gorostasi iz počasne garde. Znameniti engleski slikar Katon Vudvil zapisuje 1880: „Bili smo

- Najvrletnija mjesta su uvijek utočište slobode - kazao je baron De Tot. Neđe su bili kratki treptaji, nekad romantični nacionalni zanosi, a u Crnoj Gori vjekovna borba za samostalnost, sloboda koja se brižno čuva i životima gradi. U takvim uslovima teško je bilo očuvati opstanak nacije, a kamoli ustanoviti diplomatiju sa svim uzusima. Ipak, crnogorska diplomatija je bitisala, bila je aktivna uprkos svim teškoćama. Naročita pažnja se poklanjala i protokolu, najrafiniranijoj oblasti diplomatije, koju obavezno krasi suptilnost i diskrecija; uglađenost i lijepi maniri se podrazumijevaju, uvijek je prisutna istančanost i preciznost, jer i mali, čak nehotičan propust, izaziva incident, nerijetko i skandal. Često su vođeni i dvoboji zbog preseansa, odnosno prava prvenstva, kada vrela krv ponosnih ambasadora, ondašnjih aristokrata i vojskovođa, mačem želi odbraniti čast zemlje koju predstavljaju, ali i ugled svoje ličnosti. Mudrost pape Julija VI iznjedrila je listu prvenstva između tadašnjih vladara hrišćanskih zemalja, kako bi se izbjegli njihovi međusobni konflikti, što se kasnije utemeljuje i u diplomatiji na Bečkom kongresu 1815.

DVORU PETROVIĆA

Mediteran krase pejzaži pitomih maslinjaka, vinograda i divljeg nara; aroma vina, mirisi narandži, kultura življenja na moru, kitnjaste, barokne palate, slavna pomorska tradicija i pustolovi, ali i njegovo, krševito, nepristupačno zaleđe, koje gaji istoriju nepośedovanja za osvajače, ali i čezne za dostignućima civilizacije.

Draž ceremonijala na Cetinju

23Poneđeljak, 19. septembar 2022. Marketing

Ribe

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Bik

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vreme i za provesti lepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Nepovoljni dani. Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

Piše: Mladen Lubura

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PONEĐELJAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspešan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vreme i za provesti lepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

24 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Horoskop

ni za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodič-ne rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i do-

PETAK I SUBOTA

PONEĐELJAK

NEĐELJA

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vreme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na viso-kom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PONEĐELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom

PONEĐELJAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEĐELJAK

PETAK I SUBOTA

brom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK



Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspešan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovan

PONEĐELJAK

NEĐELJA

NEĐELJA

NEĐELJA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem ili manjak energi-je. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

PONEĐELJAK

Rak

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Blizanci

Jarac

Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe… UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

POBJEDE:

NEĐELJA

PETAK I SUBOTA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije.

PONEĐELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv. UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

unesete podatke rođenja: ger.org/jhmetevedic-signs/calculate-your-vedic-sign,www.soulmatestars.com/iliakopreuz-besplatanđotišprogramnawww.vedicastrolo-Zaukupanrezultatnijedovoljnoposmatratisamopla-netarnetranzite,većiperiodekrozkojeprolazimo,kao i

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su nepovoljni da-

PETAK I SUBOTA

Vaga

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv.

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Nepovoljni dani. Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

PETAK I SUBOTA

NEĐELJA

NEĐELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

PONEĐELJAK

Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije.

PETAK I SUBOTA

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbeći prevelike troškove.

Strijelac

Djevica

NEĐELJA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulazi-ti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vreme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energijanisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

PETAK I SUBOTA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

NEĐELJA

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbeći prevelike troškove.

NEĐELJA

PETAK I SUBOTA

NEĐELJA

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

NEĐELJA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

PONEĐELJAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PONEĐELJAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Lav

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem ili manjak energi-je. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Škorpija

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PONEĐELJAK

HOROSKOP Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (19. 9 - 25. 9)

Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Vodolija

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u po-rodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

MONTENEGROMLADIINFO NVO

BOŽIDARA VUKOVIĆA PODGORIČANINA 29

Tel.: poslijepozvatilično-zainteresovaniNapomena:RokUslovi:mjeseca,radnimmjeseca,određeno2.poslijepozvatilično-zainteresovaniNapomena:RokUslovi:odpuno,trajanju21.OglašavaEmail:067-282-713vukmenpv@gmail.compotrebuza:KAFEPOSLUŽIOC/TELJKA,izvršioca,naodređenovrijemeuod3mjeseca,radnovrijemesaradnimiskustvomutrajanju3mjeseca,mjestoradaPodgoricaSŠS-IVzaprijavljivanje:7danakandidatimogudoćiuzgraduElektroprenosailinatelefon067-282-713(zvati12časova)ŠANKER/ICA,1izvršilac,navrijemeutrajanjuod3radnovrijemepuno,saiskustvomutrajanjuod3mjestoradaPodgoricaSŠS-IVzaprijavljivanje:7danakandidatimogudoćiuzgraduElektroprenosailinatelefon067-282-713(zvati12časova)

POPOVIĆA 1

HERCEG NOVI

RADNASLOBODNAMJESTA

BERANE TEL.: 051/233-332

Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA, HERCEG-NOVI Tel.: ZajaveNepotpunePodgorica.navanjukaovičnidavaDokazeNapomena:Rok(VII/1Uslovi:9sađenoUT/KINJA,1.OglašavaEmail:020/405-919montefarmcg@t-com.mepotrebuza:DIPLOMIRANI/AFARMACE1izvršilac,naneodrevrijeme,radnovrijemepuno,radnimiskustvomutrajanjuodmjeseci,mjestoradaHercegNoviDiplomiranifarmaceutSSS),Položenstručniispitzaprijavljivanje:8danaoispunjavanjuopštihuslo(ljekarskouvjerenje,uvjerenjeseprotivkandidatanevodikripostupak,kopijaličnekarte),iovjerenedokazeoispunjaposebnihuslova,dostavitiadresu:Ankarskibulevarbb,ineblagovremeneprisenećerazmatrati.potrebeapotekeIgalo.

DOO KOTOR

Adresa: INDUSTRIJSKA ZONA BB, KOTOR Tel.: 032/322-070, 032/311-100

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VSS , VŠS, Poznavanje engleskog jezika, Pozna vanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana -javniNapomena:rad“Prilika za mlade -prijave se šalju na e-mail:posao@ -potvrdu-biografiju,-Poslati:mladiinfo.me;opripremljenosti

Tel.: Oglašava020-441-476potrebu

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Adresa: Štitari BERANE Tel.: đenoRadnipostupak5)4)3)2)(240nivocionalnogoblasti1)UsloviNapomena:RokSSS)Uslovi:Štitariutrajanjunepuno,određenoPOLAGAČ/ICA,1.RaspisujeEmail:068/012--082skola@os-vrkorac.edu.mekonkursza:SEKRETAR/KA-RAČUNO1izvršilac,navrijeme,radnovrijemesaradnimiskustvomuod24mjeseca,probniradtrajanjuod1mjesec,mjestoradaDiplomiranipravnik(VII/1zaprijavljivanje:15danakonkursasu:završenstudijskiprogramizpravnihnauka,VIInivonaokvirakvalifikacija,podjedanodnosnopodnivodvaodnosno300kreditaCSPK-a)dvijegodineradnogiskustvacrnogorskodržavljanstvoopštazdravstvenasposobnostdaseprotivlicanevodikrivičniodnossezasnivanaodrevrijemedopovratkaradnice

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

RokUslovi:PodgoricaVKVzaprijavljivanje: 8 dana

VUKMEN PV DOO

određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

Bibliotekar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana UsloviNapomena:konkursa su:

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko PropisaniZdravstvenaPunoljetstvo;državljanstvo;sposobnost;nivokvalifikacije obrazovanja;

za:

LOVĆEN OSIGURANJE AD Adresa:PODGORICASLOBODE13A Tel.: 1.OglašavaEmail:020-404-400/020-404-446posao@lo.co.mepotrebuza:RUKOVODILAC/LJAODJELJE

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obra zovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

Uslovi: VSS

JU OŠ ,,VLADISLAV RAJKO KORAĆ“ BERANE

CRNE GORE AD PODGORICA

ZARADA,NAKNADA I OSTALIH

NIK/CA, 2 izvršioca, rad na pro jektu u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Adresa: STANKA RADONJIĆA 7

NJA ZA MARKETING, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Adresa: ARHITEKTE MILANA POPOVIĆA 1

Uz prijavu na konkurs dostaviti: -diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o položenom ispitu u bibliotečkoj struci -uvjerenje o položenom stručnom -licencuispitu za rad u obrazovno-vas pitnim -uvjerenjeustanovamaocrnogorskom držav -uvjerenjeljanstvu o opštoj zdravstvenoj -uvjerenjesposobnostida se protiv lica ne vodi krivični postupak

-diplomaNapomena:petog stepena stručne spreme,majstorski ispit i specijali zacija u okviru stručnog obrazovanja BAR

Uz prijavu na konkurs dostaviti: -diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o potrebnom radnom -uvjerenjeiskustvu o crnogorskom držav -uvjerenjeljanstvu o opštoj zdravstvenoj -uvjerenjesposobnostida se protiv lica ne vodi krivični postupak

Tel.: sta,stolar,vodoinstalater)profilra-najmanjeNapomena:RokUslovi:mjestoiskustvomme,KA,OBJEKATA3.profillifikacija(180-IIINapomena:RokUslovi:Podgoricatrajanjujemena2.jalaokviraškola(IV1-završenaNapomena:RokUslovi:mjeseci,radnimnoUPLATE,1.OglašavaEmail:020-248-790vrtic@ljubicapopovic.mepotrebuza:BLAGAJNIK/CAZADJEČJE1izvršilac,naneodređevrijeme,radnovrijemepuno,saiskustvomutrajanjuod12mjestoradaPodgoricaSŠS-IV,VŠSzaprijavljivanje:8danasrednjailivišaekonomskailiVInivonacionalnogkvalifikacija,profilkomerciilifinansijskoposlovanje)MAGACIONER/KA,1izvršilac,neodređenovrijeme,radnovripuno,saradnimiskustvomuod12mjeseci,mjestoradaSSS-III,SŠS-IVzaprijavljivanje:8danailiIV1nivonacionalnogokvirakvaili240kreditaCSPK-atrgovinskiiliekonomski)RADNIK/CANAODRŽAVANJUIOPREME-DOMAR/1izvršilac,naneodređenovrijeradnovrijemepuno,saradnimutrajanjuod12mjeseci,radaPodgoricaSSS-IIIzaprijavljivanje:8danaIIInivonacionalnogokvikvalifikacija(180kreditaCSPK-aelektromehaničarspecijali

25Poneđeljak, 19. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

RAD

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

EXPOCOMMERCE

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o držav ljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

1. SARADNIK/CA ZA OBRAČUN

Adresa: POBRĐE 166, SUTOMORE Tel.: 1.RaspisujeEmail:38267003032boris981@t-com.mekonkursza:PRODAVAC/ČICA,1izvršilac, na

Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

TEL.: 031/323-711

ŽELJEZNIČKI PREVOZ

JPU ,,LJUBICA POPOVIĆ“

Adresa: ARHITEKTE MILANA Tel.: -crnogorskoNapomena:Rokno-vaspitimlogoped,Uslovi:seci,ispit,puno,određenoGOPED/KINJA,2.-crnogorskoNapomena:Rokobrazovno-vaspitimUslovi:odpravničkijemena1.RaspisujeEmail:020-248-790vrtic@ljubicapopovic.mekonkursza:PEDAGOG/ŠKINJA,1izvršilac,neodređenovrijeme,radnovripuno,položenstručni-priispit,probniradutrajanju6mjeseci,mjestoradaPodgoricaPedagog,Licencazaraduustanovamazaprijavljivanje:15danadržavljanstvoDEFEKTOLOG/ŠKINJALO1izvršilac,nanevrijeme,radnovrijemepoloženstručni-pripravničkiprobniradutrajanjuod6mjemjestoradaPodgoricaDiplomiranidefektolog-Licencazaraduobrazovustanovamazaprijavljivanje:15danadržavljanstvo

2. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvrši lac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Uslovi:Štitari

1) Fakultet za obrazovanje nastav nika,VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija,podnivo jedan odno sno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) 2) Položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama 3) Licenca za rad u obrazovno-vas pitnim ustanovama 4) Položen ispit u bibliotečkoj 5)strucicrnogorsko državljanstvo 6) opšta zdravstvena sposobnost 7) da se protiv lica ne vodi krivični Radnipostupakodnos se zasniva na odre đeno vrijeme a najduže do 31.08 2023.godine za polovinu od punog radnog vremena.

TEL.: 030/313-048

sa bolovanja a najduže do 31.08 2023.godine za polovinu od punog radnog vremena.

MONTEFARM APOTEKARSKE USTANOVE CRNE GORE -HERCEG NOVI

KOTOR TEL.: 032/325-732

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postup ka provjere sposobnosti kandidata.

JPU ,,LJUBICA POPOVIĆ“

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

Rok za prijavljivanje: 11 dana -rukovodstveneNapomena: sposobnosti -aktivno znanje jednog stranog je -organizacionezika sposobnosti

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzet nim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanji ma, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz nazna ku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

BUTIK 33

Ima položen stručni ispit za rad u državnim organi ma ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

PRIMANJA, 1 izvršilac, na određe no vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim isku stvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada

Tel.: 1.OglašavaEmail:068-078-424posao@mladiinfo.mepotrebuza:ADMINISTRATIVNI/A

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

za učešće u programu javnog rada

Email: commerce.comE-mail:KontaktNapomena:Rokla)neUslovi:iskustvo,vrijemešioca,1.Oglašavadak.comsimona.vukasinovic@naprepotrebuza:MAGACIONER/KAM3,3izvrnaodređenovrijeme,radnopuno,bezobziranaradnomjestoradaKotorLicabezzanimanjaistručspreme(Zavrsenaosnovnaskozaprijavljivanje:8danatel.:067/289-042bozidar.malisic@expo

TEL.: 040/271-295

UDRUŽENJE MLADIH SA HENDIKEPOM - NIKŠIĆ

Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 5 dana

Adresa: TRG MAGNOLIJA bb Tel.: 032-661-318

•Položen stručni ispit za rad u dr žavnim organima (dostaviti ovjere nu fotokopiju uvjerenja). Izuzetno radni odnos u državnom organu može zasnovati lice i bez polože nog stručnog ispita pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zako na o državnim službenicima i na mještenicima („Sl.list Crne Gore“ br. 02/18, 34,19, 08/21).

26 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

ZU APOTEKE CRNE GORE Adresa:MONTEFARMLJUbLJANSKA bb, PODGORICA Tel.: OglašavaEmail:020/405-920montefarmcg@t-com.mepotrebuza:

za:

OPŠTINA PLAV

Tel.: Raspisuje087/251-420konkurs

ELEKTROPRIVREDA CG AD NIKŠIĆ DIREKCIJA DRUŠTVA

cija i vještina za rad u državnim organima („Sl.list Crne Gore“ br. 50/18). Provjera znanja sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testiranja sastoji se od seta pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog siste ma, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave, dok se praktič ni dio odnosi na izradu zadataka koji se odnose na provjeru zna nja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (poslovi matičarstva i ovje re dokumenata). Izuzetno, ako je za vršenje poslova radnog mjesta uslov poznavanje rada na računa ru, praktični dio podrazumijeva izradu zadataka kojim se vrši pro vjera tih znanja. Nakon završetka pisanog dijela testiranja pristupa se usmenom intervjuu.

šilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Plužine

• Ljekarsko uvjerenje, kao i ovjere ni dokaz za ispunjavanje posebnih Prijavljivanjeuslova na oglas se vrši do stavljanjem tražene dokumentacije na adresu Ankarski bulevar bb Po Nepotpunedgorica i neblagovremene pri jave neće se uzimati u razmatranje.

1. DIPLOMIRANI/A FARMACE UT/TKINJA, 1 izvršilac, na neodre đeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Uslovi:Plužine Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana KandidatNapomena:reeba da ispunjava opšte i posebne uslove it:

NIKŠIĆ

JE, 1 izvršilac, na neodređeno vrije me, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada PLAV

TEL.: 051/255-060

TEL.: 032/674-585

Provjera znanja, sposobnosti, kom petencija i vještina kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa, nakon isteka za prijavu vrši komisija koju obrazuje organ za upravljanje kadrovima, nakon utvrdjivanja li ste kandidata.Javni oglas je otvoren 15dana od dana objavljivanja u jed nom dnevnom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore na sajtu i oglasnoj tabli Oštine Plav. Potrebna dokumenta slati na

DOO UNIPROM HOTELI HOTEL bUDVA

-Napomena:Mjestorada Radovići -

RADNASLOBODNAMJESTA

određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Uslovi:TivatSŠS-IV, Engleski - početni Roknivoza prijavljivanje: 30 dana -prijaveNapomena:slati na hr@hotelbudva.me -Kandidati koji ispune uslove biće pozvani na razgovor za posao.

adresu Opština Plav-Direkcija javnih radova, ul.Meteriz br.2,84315 Plav (sa naznakom prijava na javni oglas).

4.Prijavu sa ličnom biografijom kao i dokaze o ispunjavanju uslova za popunu radnog mjesta dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljiva nja Javnog oglasa u zatvorenoj ko verti (na kojoj je potrebno ispisati „Prijava na javni oglas VIŠI/A SA VJETNIK/CA III ZA POSLOVE MATIČARA I POSLOVE OVJERE POTPISA, RUKOPISA I PREPI SA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na pisarnici Opštine Tivat ili preporučenom poštom na adresu: OPŠTINA TIVAT, Sekreta rijat za lokalnu upravu-Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima i pisarnicu, Trg Magnolija 1, 85320

MjestoRadnoobjavljivanja.OglasNikšićKaradžićavredaPrijavuodfotokopije,bitiilidatDokazedostavljaOsimpokandidata-Gore-(odzdravljetevima-radouslovimasposobnosti-nostirijagram180-UsloviDežurni/aMEHANIZACIJUvozač/icazaprijemnaradnommjestuŠkolaKVvozač,kvalifikacijaobima(ECTS)kredita,tehnički(proutrajanju3mjeseca),kategouskladusaZakonomobezbedsaobraćajanaputevima;Ljekarskouvjerenjeozdravstvenojzaradpodposebnim-UskladusaZakonombezbednostisaobraćajanapunaterenu,opasnostpoiživotnaradnommjestutransportnihsredstava).UvjerenjeodržavljanstvuCrneilibiometrijskaličnakarta,Dokaznadležnogsudadaseprotivnevodikrivičnipostupakslužbenojdužnosti.navedenihdokazakandidatiprijavunaoglasiCV.oispunjenostiuslovakandimožedostavitiuformioriginalaovjerenefotokopije,iistinemogustarijiod6mjeseci;Iistinemogubitistariji6mjeseci.slatinaadresuElektropriCrneGoreADNikšić,ul.Vukabr.2-Direkcijazaljudskeresurse.jeotvoren5danaoddanavrijemeje8časovairadajePlužine

• Kopija lične karte

i sposobnosti kandidata/kinja iz vršiće se u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list Crne Go re“ br. 02/18, 34/19, 08/21, 37/22)

Adresa: RADOJA DAKIĆA

TIVAT

1.U Sekretarijatu za lokalnu upravu opštine Tivat , oglašava se popuna radnog VIŠI/AmjestaSAVJETNIK/CA III ZA

•Da je lice zdravstveno sposob no za obavljanje poslova radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, do stavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekar sko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci)

•Poznavanje rada na računaru (dostaviti adekvatan dokaz). Uko liko kandidat ne priloži adekvatan dokaz, testiranje poznavanja rada na računaru će se vršiti na samoj provjeri sposobnosti u skladu sa pravilima i standardima u nave denoj 3.Provjeraoblasti.kompetencija, znanja

Opšti uslovi: -da je crnogorski gradjanin; -da ima navršenih 18godina života; -da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta; -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima; -da nije osudjivano za krivično djelo koje čni nedostojnim za rad u držav nom organu i protiv koga nije pokre nut krivični postupak po službenoj -daPosebnidužnosti.uslovi:imavisokoobrazovanje 240kredita; -da ima najmanje 2 godine radnog -daiskustva;poznaje rad na računaru.

5.KontaktTivat. osoba za davanje infor macija u postupku Javnog oglasa je Tanja Peričić – Pomoćnica Se kretarke Sekretarijata za lokalnu upravu, na telefon 032/661-318.

POSLOVE MATIČARA I POSLO VE OVJERE POTPISA, RUKOPI SA I PREPISA, jedan/na izvršilac/ teljka na određeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutnog lokalnog službenika, do povrat ka istog na rad, a najduže do dvije

OPŠTINA TIVAT

Poništava oglas, greškom objavljen 16.09.2022. god. u dnevnoj štampi, za radno mjesto: personalni/a asi stent/kinja.

•Da je lice punoljetno i da je dr žavljanin Crne Gore (dostaviti ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte)

ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT

1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ CA III-ZA PLANOVE I IZRADU

1.Oglašavadztivat@gmail.compotrebuza:IZABRANI/ADOKTOR/ICA ZA

2.Uslovigodine. za obavljanje poslova na vedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija:

•Stečeno visoko obrazovanje, zavr šen FAKULTET DRUŠTVENIH NAUKA u obimu od 240 kredita CSPK-a (dostaviti ovjerenu foto kopiju diplome ili uvjerenja o ste čenom nivou obrazovanja)

PLAV

ODRASLE , 1 izvršilac, na neodre đeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Uslovi:RadoviciDoktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 10 dana

• Uvjerenje o završenim osnovnim studijama

Adresa: ISATARSKA 8 Tel.: 032/671-242, 032/671-982

• Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak

i Uredbom o kriterijumima i bli žem načinu sprvođenja provjere znanja, sposobnosti, kompeten

• Uverenje o položenom stručnom ispitu

Adresa: NOVAKA RAMOVA 17 Tel.: 1.OglašavaEmail:069/015-110hr@hotelbudva.mepotrebuza:KONOBAR/ICA,4izvršioca, na

•Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se pro tiv lica ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužno sti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje iz kaznene evidencije pribavlja organ po službenoj duž nosti)

Adresa: ČARŠIJSKA bb

SEKTORSLOVE ZA SAOBRAĆAJ,TRAN SPORT I

PLUŽINE

Uslovi: VSS društvenog smjera, Po ložen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Samostalni/aNapomena: savjetnik/ca III- za planove i izradu projektne doku mentacije, 1 izvršilac, na neodredje no radno vrijeme.

PROJEKTNE DOKUMENTACI

Email:

DIREKCIJANapomena: ZA IMS I OPŠTE PO

TEL.: 040/214-162

Adresa: VUKA KARADžIĆA 2 Tel.: 1.Oglašava040/204-277potrebuza:DEŽURNI/AVOZAČ/ICA, 1 izvr

•Najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VI ili VII1 nivou obrazovanja (dostaviti uvje renje poslodavca o potrebnom rad nom iskustvu)

27Poneđeljak, 19. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

Sa bolom i tugom opraštamo se od naše drage strine KOSARE Blažove VULEVIĆ Počivaj u miru.MILAN VULEVIĆ sa porodicom 993 OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“

Dragi striko, otišao si bez pozdrava i iznenada. Čuvaćemo tvoj lik od zaborava.Bratanić NIKOLA sa porodicom

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 18. sep tembra od 14 do 18 časova i 19. septembra od 10 do 16 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je

Posljednji pozdrav

BORIS RAIČKOVIĆ

Porodica pokojnog PERA

Dana 18. septembra 2022. godine u 71. godini ispustio je svo plemenitu dušu naš

Preminula poslije kraće bolesti 18. septembra u 87. go Saučešćedini. primamo u seoskoj kapeli selo Raća od 9 do 15

DRAGU

sin DARKO, braća MILENKO-MIKE i IVAN, sestre MILENA i MARIJA, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, i ostala mnogobrojna rodbina

Ostaje nam sjećanje, plemeniti lik i veliko srce puno ljubavi i topline.

28 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Oglasi i obavještenja Našem Boku posljednji pozdrav

Otišao si tiho, kao što si i živio. Tvoja iznenadna smrt nas je osta vila bez riječi. Tvoj plemeniti lik i dobru dušu pamtićemo i ču vati od zaborava. Počivaj u miru i s anđelima.

Sestra LELA sa porodicom

Posljednji pozdrav stricu

Tužan je danas dan, otišao si bez riječi i pozdrava. Tvoja pleme nitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav bratu i đeveru

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

DRAGU JANJATOVIĆU

DRAGO Đurov JANJATOVIĆ

IVAN, VESNA i NADA

OŽALOŠĆENI:časova.

Teško je prihvatiti istinu da si nas zauvijek napustio. Vječno ćeš biti u našim mislima i srcima.

Tužan je i bolan ovaj rastanak. Počivaj u miru.

DARKO sa porodicom

DRAGU

Počivaj u miru moj brate, neka te anđeli čuvaju. Nadam se da ćeš naći svoj mir koji si tražio, žao mi je što se rasta jemo ovako, ali tako je sudbina odredila. Bila je velika sreća odrastati sa tobom. Hvala ti što si nas sve čuvao kada god je to bilo potrebno. U našim srcima ostala je duboka rana i neprežaljena bol. Nadam se, moj Boki, da te gore čeka naš otac i da ćete sada zajedno pronaći vašu sreću.

voljeni

DRAGU

Tvoj brat BOJAN i snaha JOVANA 991 020-202-455, 020-202-456

Brat MILENKO - MIKE i snaha ANA

ju

Danilovgradu.OŽALOŠĆENI:

DRAGU

SANJA Brankova BULATOVIĆ

suprug BRANKO, sinovi RAJKO i ZDRAVKO, unuke SANJA, JELENA i MILENA, zaova RUMIcA, brat od ujaka SRETEN, i ostalarodbina BULATOVIĆ

Tužno zbogom voljenom ocu

Posljednji pozdrav

DRAGU

Dragi Miško, hvala ti za decenije bespoštedne posveće nosti vrijednostima koje su nas motivisale na politički angažman još u ranoj mladosti i kojima ostajemo lojalni do poslednjeg daha.

987Godina

MIRA sa porodicom 988

dana od kada nije sa nama naš dragi

29Poneđeljak, 19. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

Bio si naš najveći dobrotvor. Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Tvoju dobrotu i plemenitost pamtićemo za sva vremena. Počivaj u miru. Neka ti je vječna slava i hvala.

Navršava se godina

BRANKA sa porodicom

DOKA Đeljoša DEDIVANOVIĆ

Tvoj sestrić RAJO BACKOVIĆ sa porodicom 989

se godina dana od kada nas je napustio naš dragi

Pamtićemo te po dobroti, plemenitosti i ljubavi kojom si nas nesebično obasipao. Ostaćeš u našim srcima uvijek voljen i nikada zaboravljen.

18. septembra 2022. preminuo je u 92. godini naš dragi

984Dragi

BOŽO Petrov MUHADINOVIĆ

VOJISLAV - VOJO RACKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Berima 18. septembra od 10 do 19 časova i 19. septembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

985

Navršava986

Živim sa ljubavlju prema tebi koju smrt ne prekida, ali i tugom koju vrijeme ne liječi.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana990

Majka DESA sa porodicom 983

Jam krenarë që Ty të thirra Tatë, se dashuria jote mua jetën ma ka zgjatë. Do të dua përgjithmonë e jetës, dhe do t, i lutem Zotit, të të mbajë pranë vetës!

BOŽO MUHADINOVIĆ

bratu BLAŽU GARDAŠEVIĆU

BOŽO MUHADINOVIĆ

dana je od kada nas je napustio naš dragi

Bio si moj životni uzor, ponos i oslonac, tvojim odlaskom pošao je i dio mene, jer teško se pomiriti s činjenicom da nisi kao i uvijek ti jedini uz mene. Nek ti moje suze ne re mete vječni mir, a ja ću uvijek biti ponosan što sam tvoj sin.

BLAŽO GARDAŠEVIĆU 19. 9. 1995 - 19. 9. 2022.

Tvoja politička vještina koja nikad nije bila na uštrb či njenica, naučne istine i kompetentnosti; Tvoja ljudskost, blagost i upornost da u svakom čovjeku tražiš ono najbolje, ostaće trajan putokaz kako je i poli tički posao čak i na Balkanu, u nevremenu koje smo ži vjeli i koje traje, moguće obavljati mudro, dostojanstve no i Počivajodgovorno.umirudragi

BOŽO MUHADINOVIĆ

VERI Uvijek saVESNA,tobom...DANILO, MARTA, ALEKSA i DULE 992

TUŽNO SJEĆANJE

Sreća je bila imati te za oca, svekra, đeda i prađeda. S ljubavlju te pamtimo i TVOJAspominjemo.PORODICA

Naučio si nas mnogo čemu, ali najtežu lekciju si ostavio da nau čimo sami, a to je kako da živimo bez tebe. U mislima i u srcu s tobom zauvijek.

Dragom982

Vječno u mislima i srcu s tobom, Tvoj sin MARJAN

POMENI 2013–2022. Našoj voljenoj

Preselio se u vječnost pouzdani prijatelj i istrajni borac za bolju i kulturniju Crnu Goru

Tvoja čvrsta uvjerenja, ali i širina i tolerantnost prema drugačije mislećim;

MILOprijatelju.ĐUKANOVIĆ

Ožalošćeni: kćerka VERA, sinovi VELJKO, ŽELJKO i DEJO, snahe LJILJANA, DEJANA i ANA, braća od stričeva, sestra od strica, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 19. septembra 2022. navršava se tužna godina dana od kako se preselio u vječnost naš dragi i voljeni ujak

Godine provedene s tobom ostavile su mnogo lijepih uspomena koje ćemo nositi u našim srcima.

Ostala je praznina koja boli i uspomene koje ne blijede, tu su nam za vječno sjećanje. Tvoju plemenitost i ljubav zauvijek ćemo čuvati u našim srcima.

Tog 19. septembra na mom srcu nadvila se tamna sjena, javiše mi, oče, da tebe više među nama nema. Od te riječi u mom srcu otvori se neprebolna rana, koja svakim da nom sve više me slama.

Tvoje postojanje je bila naša snaga, a tvoje ime veliki ponos. Nedostaješ zauvijek.Sestra DUŠKA sa porodicom naš

1.3. 1958 - 19. 9. 2021.

MIODRAG VUKOVIĆ

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

DRAGAN MIJATOVIĆ

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

na periferiji 4Tel:ni.HranaupotrebanDanilovgrada,pomoćniradnikplasteničkojproizvodnji.ismještajobezbijeđePlatapodogovoru.069/221-550

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: Tiraž:030224803.176 RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dola zim odmah dajuPOTREBNA2Tel.crtežePRODAJEMMožeVelikiPRODAJEM1150,Tel.069/747-204,BegovićPregledvodoinstalaterskeNON-STOP.Sitneopravke.cijevikamerom.069/424-067/473-367uokvirenumjetničkeslike.izbor.irazmjena.kanarince,ipjesme.069-051-526radnicazaprouposlastičarnici„Sonja“. MALI OGLASI

30 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Oglasi i obavještenja Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

(fotografija)Dnevni list

KOREDAKCIJSKILEGIJUM

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NA3 seoskom

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 području

31Poneđeljak, 19. septembar 2022. Marketing

32 Poneđeljak, 19. septembar 2022.Marketing

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.