Dnevni list Pobjeda 20.01.2022.

Četvrtak, 20. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20177 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

M.BABOVIĆ

GODINE STVARNO POČINJU JANUAROM: Ura podnijela prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi, podržalo ih 27 poslanika opozicije uključujući poslanike DPS-a, Demokrate saopštile da je riječ o izdaji

Krivokapićeva Vlada pada u prvoj sedmici februara » Iz Ure su kazali da oni nijesu ti koji će simulirati proces,

» »

,,SVE PO ZASLUGAMA“: Policajac iz Nikšića, koji je 2019. godine dao otkaz u znak podrške protestnim šetnjama Crkve Srbije, vraćen na posao bez prethodnog javnog konkursa

Univerzitet mora da bude zaštićen od vjerskog uticaja

KOMENTAR

Neko im je Litijaš prišao s leđa

NOVOSTI .RS

D.MIJATOVIĆ

Ombudsman Siniša Bjeković o slučaju imenovanja sveštenika za člana Upravnog odbora najstarije visokoškolske ustanove u Crnoj Gori

STR. 2. i 3.

Šćepanović nagrađen vraćanjem u policijsku službu

STR. 10. i 11.

STR. 7.

Apelacioni sud osudio na pet godina optuženog za obljubu nad nemoćnom osobom

Iskoristio pijanstvo drugarice i silovao je STR. 10.

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Premijer kojeg formalno podržava jedva deset poslanika i koji zna da će biti smijenjen jer je protiv njega najmanje 44 poslanika, zatražio je kasno sinoć da se, prije njegove smjene, smijeni njegov potpredsjednik Abazović?! Ne shvatajući da će padom Vlade i on i njegov potpredsjednik biti smijenjeni, samo što će sadašnji vezir biti novi kalif umjesto starog kalifa...

Kakva tragikomična strategija! STR. 3.

D.MIJATOVIĆ

»

odugovlačiti i mrcvariti većinsku volju građana koji žele stabilnost, reforme i put ka Evropskoj uniji i da su zbog toga, juče, predali inicijativu na osnovu koje će vidjeti da li aktuelna Vlada ima podršku većine poslanika.

Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je juče da je podnio inicijativu za smjenu Dritana Abazovića i predložio ministra Spajića za novog potpredsjednika Vlade.

Mi nećemo barjačiti u rušenju ove vlade, ali nećemo ni žaliti za njom – rekao je Vladimir Joković, lider SNP-a.

U Podgorici i Beranama protesti zbog inicijative, bez prisustva funkcionera i aktivista Demokratskog fronta

2

Politika

Četvrtak, 20. januar 2022.

GODINE STVARNO POČINJU JANUAROM: Ura podnijela prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi, podržalo ih 27 poslanika opozicije uključujući i dio poslanika DPS-a, Demokrate saopštile da je riječ o izdaji

Krivokapićeva Vlada pada u prvoj sedmici februara 

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA – Građanski pokret Ura predao je juče u skupštinsku proceduru prijedlog da se glasa o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore. Inicijativu su 31 potpisom podržali poslanici koalicije „Crno na bijelo“, Bošnjačke stranke, Albanske liste, Albanske koalicije „Jednoglasno“, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, Liberalne partije i Demokratske partije socijalista.

Inicijativu je, iz redova opozicije, komentarisao poslanik SD-a Damir Šehović. On je na Tviteru kratko napisao da su mudriji davno kazali da najduži put počinje pravim korakom. Na Tviteru se oglasio i predsjednik SDP-a Raško Konjević koji je objavio fotografiju inicijative i napisao „Što je danas lijep i sunčan dan“

TEST ZA KONCEPT MANJINSKE VLADE

Iz Ure su saopštili da oni nijesu ti koji će simulirati proces, odugovlačiti i mrcvariti većinsku volju građana koji žele stabilnost, reforme i put ka Evropskoj uniji i da su zbog toga, juče, predali inicijativu na osnovu koje će vidjeti da li aktuelna Vlada ima podršku većine poslanika.

– Ovo je prije svega i test da li koncept manjinske vlade koju smo predložili svim poslanicima ima većinu u parlamentu – naveli su.

Prvi rok za održavanje vanredne sjednice po Poslovniku je 15 dana od prijedloga što je 4. februar, što znači da će Krivokapićeva Vlada pasti u prvoj sedmici februara jer je obezbijeđena većina za izglasavanje nepovjerenja.

Iz Ure su naveli da nakon izglasavanja interpelacije ministrima Đorđu Raduloviću, Aleksandru Stijoviću i ministarki Vesni Bratić premijer Zdravko Krivokapić pokrene proceduru kojom bi se pokrenulo pitanje povjerenja Vladi.

–Interpelacijom ministara u stvari se i pokazalo da ova vlada nema podršku poslanika u parlamentu i to ne zbog Ure. Stoga se ne možemo praviti da se ništa ne događa i da procesi nijesu blokirani. Crna Gora i njen politički život više ne mogu da izdrže status kvo – poručili su iz ove partije.

Nadaju se i da će, ako se utvrdi da aktuelna vlada nema

Obezbijeđena većina za pad Vlade

Iz Ure su saopštili da oni nijesu ti koji će simulirati proces, odugovlačiti i mrcvariti većinsku volju građana koji žele stabilnost, reforme i put ka Evropskoj uniji i da su zbog toga, juče, predali inicijativu na osnovu koje će vidjeti da li aktuelna Vlada ima podršku većine poslanika podršku, većina poslanika u parlamentu podržati koncept manjinske koji su ponudili.

RAZLOZI

Predlagači su naveli pet razloga za podnošenje inicijative.

Prvi je izglasavanje interpelacija Stijoviću, Raduloviću i Bratić, čime je, pojasnili su, postalo jasno da ministri nemaju podršku parlamentarne većine.

Dalje su podsjetili da je pre-

mijer Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po interpelacijama za smjenu ministara.

– Pokazao je da ne poštuje Ustav i zakone Crne Gore, ali ni osnovne demokratske

Krivokapić traži smjenu Abazovića, predlaže Spajića za novog vicepremijera Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je juče da je podnio inicijativu za smjenu Dritana Abazovića i predložio ministra Spajića za novog potpredsjednika Vlade.

Krivokapić je na Tviteru objavio dokument u kojem se navodi da Vlada pod-

nosi zahtjev za sazivanje vanredne skupštinske sjednice za 3. februar u 11 sati.

U obrazloženju inicijative za smjenu Abazovića koja je dostupna na sajtu Skupštine premijer je naveo da su nekorektnost kojom se ruši Vlada čiji je član, uz istovremeno čuvanje pozicije na koju

Zbog inicijative za glasanje nepovjerenja Vladi juče su se u Podgorici i Beranama održali protesti.

U centru Podgorice, kod zgrade Vlade, okupljeni građani su uzvikivali: „Izdaja“, „Smijenite Dritana“, „Uzeo si pare, Dritane“. Na 15 minuta blokirali su i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog na 15 minuta, a nakon protesta pozvali su na ponovno okupljanje u Podgorici, ali i u drugim gradovima.

Građanima su se pridružili i funkcioneri Demokrata Momo Koprivica, Vladimir Martinović

i Albin Ćeman kao i poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Upadljivo je bilo neprisustvo funkcionera i aktivista Demokratskog fronta.

U Beranama građani su protestovali ispred prostorija SNP-a. Uzvikivali su „izdaja“, a nosili su i poruke sa fotografijama lidera SNP-a Vladimira Jokovića i Abazovića.

Poručili su da će formirati odbor za pobunu, a u slučaju da se formira manjinska vlada, saopštili su, pozivaju sve građane na radikalizaciju i blokadu svega.

S.VASILJEVIĆ

U Podgorici i Beranama protesti zbog inicijative, bez prisustva funkcionera i aktivista DF-a

principe poštovanja parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav 42. Vlade Crne Gore – istakli su.

Kao razlog su naveli i da do danas premijer nije

je izabran, kao i rušenje principa i ustavnih načela na kojima počiva funkcionisanje Vlade, „neoprostivi razlozi“ zbog kojih predlaže njegovo razrješenje.

Sa druge strane, u obrazloženju prijedloga da se Spajić izabere za novog potpredsjednika Vlade, Krivokapić je samo naveo da to čini u skladu sa rezultatima koje je ostvario na ministarskoj funkciji.

Predložio je i da Spajić istovremeno nastavi da obavlja funkciju ministra.

predložio novog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, iako je Vladimir Leposavić smijenjen u junu prošle godine. Time je, ocijenili su, Krivokapić direktno ugrozio reforme u ključnim poglavljima 23 i 24, koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u EU. Naglasili su da je predsjednik Vlade više puta ugrozio i otežao saradnju zakonodavne i izvršne vlasti što je proizvelo institucionalnu i političku krizu i prouzrokovalo blokade parlamenta i bojkote.

– Sve ovo dovelo je u pitanje efikasan rad parlamenta čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca – poručili su.

Usporavanje evropskih integracija do kojih je došlo usljed političke krize, neadekvatne saradnje, neaktivnosti ministara i neusaglašavanja zakonske regulative sa regulativom EU naveli su kao posljednji razlog za podnošenje inicijative.

Zbog navedenih činjenica kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da 42. Vlada Crne Gore nema većinsku podršku u parlamentu smatramo jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se istoj provjeri podrška u parlamentu – zaključili su.

„IZDAJA EPSKIH RAZMJERA“

Sa protesta u Podgorici

Nakon što je Ura obavijestila javnost o inicijativi oglasili su se iz Demokratske Crne Gore i ocijenili da se „sprema izdaja narodne volje epskih razmjera“.

Reagovao je i predsjednik te stranke Aleksa Bečić koji je poručio da je na sceni najava

Politika

Četvrtak, 20. januar 2022.

Potpisnici inicijative za opoziv

KOMENTAR

Inicijativu da se glasa o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore podržao je 31 poslanik. Tu su četiri predstavnika koalicije „Crno na bijelo“ – Miloš Konatar, Božena Jelušić, Suada Zoronjić i Srđan Pavićević, tri poslanika Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, Kenana Strujić-Harbić i Amer Smailović, tri SD-a Ivan Brajović, Damir Šehović i Boris Mugoša, te predstavnici SDP-a Raško Konjević i Draginja Vuksanović-Stanković. Potpise su stavili i poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ Fatmir Đeka i lider Force Genci Nimanbegu. Podršku inicijativi Ure dalo je i 16 poslanika DPS-a, kao i predsjednik Liberalne partije Andrija Nikolić. Od poslanika DPS-a inicijativu su potpisali: Danijel Živković, Aleksandra Vuković, Jevto Eraković, Nikola Rakočević, Dragica Sekulić, Marta Šćepanović, Vesna Pavićević, Miloš Nikolić, Nikola Janović, Daliborka Pejović, Branko Čavor, Suzana Pribilović, Abaz Dizdarević, Jovanka Laličić, Andrija Nikolić i Lidija Kljajić.

klasičnog pokušaja ustavnog puča, gaženja najvišeg pravnog akta, izborne volje građana i postulata demokratije.

Podsjetio je da su politički subjekti aktuelne većine saopštavali da neće praviti kombinacije sa DPS-om nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, a da im sada na tacni prinose „slobodarske“ glasove građana.

Smatra da saradnja sa DPSom predstavlja „veliku narodnu izdaju“.

– Izdaju epskih razmjera. Izdaju vijeka. Izdaju kakvu ne pamti Crna Gora – kazao je Bečić.

Biće mu čast, dodao je, da bude smijenjen zbog svoje ideje, a ona je, kaže, narodna volja koju ne može da izda.

- Uzdignute glave ću i dalje stajati sa protivnicima bivšeg režima, protivnicima povratka u prošlost i protivnicima nazadnih pećinskih naciona-

Knežević Eskobaru: Ako misliš za Crnu Goru, kreći noćas, ovi tvoji oči povadiše!

Povodom trenutne političke situacije u Crnoj Gori i najave da će specijalni izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar posjetiti našu državu u februaru, oglasio se jedan od lidera DF-a Milan Knežević. On je na Tviteru pozvao Eskobara da krene za Crnu Goru.

– Dragi Gabrijel, ako misliš za Crnu Goru, kreći noćas.

Ovi tvoji oči povadiše, bojim se da je sve ovo Rusija zamutila. Iz Mojanovića s ljubavlju – napisao je Knežević.

lista – čiji je cilj uvijek da nas posvađaju, podijele i opljačkaju – poručio je on.

Upozorio je inicijatore da ne potcjenjuju građane Crne Gore i poručio da stalno obesmišljavanje demokratije i Ustava mora prestati.

Odgovorio mu je potpredsjednik Ure Filip Adžić koji je kazao da je začuđujući politički zaokret Demokrata i Bečića, jer, kako je rekao, sve rade da ne dođe do učlanjenja Crne Gore u EU. Nada se da će Bečić po prvi put donijeti hrabru odluku i partijske interese podrediti državnom.

– U suprotnom, DPS bi bio loš izgovor za klizanje u desnicu i radikalizam, jer DPS sigurno neće biti dio nove vlade. Ne bi valjalo zbog fotelja odustati od evropskog puta Crne Gore – istakao je Adžić.

Inicijativu je komentarisao i jedan od lidera Demokrat-

3

» Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Neko im je prišao s leđa

skog fronta Andrija Mandić.

On je za portal RTCG ocijenio da odbijanje prijedloga za rekonstrukciju prošle godine nije bilo slučajno. Istakao je da je sada bitno da sve učine kako ne bi došlo do promjene izborne volje građana.

– Ta većinska volja može da se promijeni samo na izborima, tako što bi svi učesnici na izborima jasno saopštili ko su njihovi partneri i kakav imaju odnos prema pojedinim političkim strankama i subjektima – kazao je Mandić.

Oglasio se i savjetnik premijera Vojo Laković i ocijenio da igranje voljom građana nije slučajno i bez cilja. On je upozorio da su se u pokušaju „grubog gaženja odluke naroda“ uplele parastrukture iz dijela bezbjednosnog sektora.

– Crna Gora je dovedena u bezbjednosno najopasniju situaciju u novijoj istoriji.

Ovdje se našla vođena navalentnim i ambicioznim djelovanjem struktura koje nijesu promptno pristupile osnovnom bezbjednosnom zadatku – demontiranju hobotnice u bezbjednosnom sektoru.

Montiranje nove hobotnice, gore je nepočinstvo od onog koje je počinila stara – kazao je Laković.

Dodao je da krizu ne mogu riješiti oni koji su je stvorili i koji žele da je prodube, ali da postoje ljudi koji smiju, umiju i hoće.

Inicijativu je, iz redova opozicije, komentarisao poslanik SD-a Damir Šehović. On je na Tviteru kratko napisao da su mudriji davno kazali da najduži put počinje pravim korakom. Na Tviteru se oglasio i predsjednik SDP-a Raško Konjević koji je objavio fotografiju inicijative i napisao „Što je danas lijep i sunčan dan“. Ž. ZVICER

Rat u Vladi: Ministri različito o podršci Dritanu Abazoviću Po objavljivanju vijesti o podnošenju inicijative, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović ustvrdio je kako ministri u Vladi smatraju da vicepremijer Dritan Abazović treba da podnese ostavku.

- Imajući u vidu da je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović podnio inicijativu za rušenje Vlade sa onima koji su odgovorni za moralno i ekonomsko posrnuće CG, o čemu je i sam bezbroj puta govorio, smatramo da je etički da podnese ostavku u Vladi koju ruši. Ministri u Vladi Crne Gore – napisao je Milatović na Tviteru.

Podržao ga je ministar finansija Milojko Spajić koji je poručio Abazoviću da ili podnese ostavku ili povuče inicijativu.

– Prijateljski: ne dozvoli da te mladog i perspektivnog dinosaurusi potroše i pošalju u političku istoriju, a narod zapamti kao izdajnika. Povuci inicijativu, vrati se gdje pripadaš! Iz Vašingtona s ljubavlju – napisao je Spajić.

Poziv na ostavku uputio je i državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović.

– Junak si bio, Abazoviću, i potpredsjednik najbolje Vlade Crne Gore, ali sad budi čovjek i podnesi ostavku u Vladi koju rušiš sa DPS poslanicima. Skini masku, ne čekaj 4. februar – istakao je Odović.

Suprotno tvrdnjama Milatovića, ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović pokazao je da nijesu baš svi ministri u Vladi Zdravka Krivokapića saglasni u stavu da bi Abazović trebalo da podnese ostavku.

On je ocijenio da je vicepremijer najviše dopri-

nio radu Vlade i da tvrdnja Milatovića kojom generalizuje sve ministre nije dobar metod kojim bi se u ovom trenutku trebalo služiti.

– Pogotovo imajući u vidu da je zahvaljujući njegovoj političkoj hrabrosti došlo i do prve mirne smjene vlasti u Crnoj Gori, omogućivši upravo onima koji pozivaju na njegovu ostavku ministarske funkcije – kazao je Radulović.

Reagovao je i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović poručivši da je Milatović zloupotrijebio poziciju i da on nije konsultovan, nije dao odobrenje i ne dijeli stav da bi Abazović trebalo da podnese ostavku.

Prije nego što je saopštio navodni stav svih Milatović nije razgovarao ni sa ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem koji je to kazao Vijestima.

Kasnije je na Tviteru napisao da je siguran da su namjere vicepremijera časne i da mu povratak DPS-a ne može biti cilj.

Pozive Milatovića i Spajića na ostavku Abazovića komentarisali su i poslanik Ure Miloš Konatar i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Konatar je na Tviteru napisao da fotelje nijesu sve u životu i podsjetio Milatovića i Spajića da su u njima najviše zahvaljujući Abazoviću.

Vuković je napisao da ne zna kako će narod zapamtiti Abazovića, ali da Spajić ne mora da brine, jer je za njega posebno mjesto u istorijskim udžbenicima već obezbijeđeno.

– Samo još da provjeri onaj sporazum o ekstradiciji sa Singapurom. Tik-tak... – napisao je Vuković.

Premijer kojeg formalno podržava jedva deset poslanika i koji zna da će biti smijenjen jer je protiv njega najmanje 44 poslanika, zatražio je kasno sinoć da se, prije njegove smjene, smijeni njegov potpredsjednik Abazović?! Ne shvatajući da će padom Vlade i on i njegov potpredsjednik biti smijenjeni, samo što će sadašnji vezir biti novi kalif umjesto starog kalifa... Kakva tragikomična strategija! Što ti je subjektivan osjećaj vremenskih prilika: iako je napolju bio divan dan ili, kako je tvitovao Raško Konjević u parafrazi Belanove pjesme ,,što je danas ljep i sunčan dan“, u Vladi je, baš u taj čas, nakon inicijative Ure i opozicije za opoziv Krivokapićevog kabineta, počelo da sijeva i grmi na sve strane i da sluti na obilne padavine. Nekako je baš bila – smrzlica.

A onda led pukao, posred Vlade.

Prvo se glasnuo Jakov Milatović, u prvom licu množine, tvrdeći da se traži ostavka potpredsjednika. Ko traži? ,,Ministri u Vladi“, tvitnuo je.

Onda se tvit-lampica upalila u četvororesornom ministarstvu Vesne Bratić. U prvom licu množine, svekoliko Ministarstvo se pridružilo zahtjevu da potpredsjednik Vlade podnese ostavku prije nego što sruši Vladu. U potpisu: ,,Ministri u Vladi“.

Da je na itanje i brzu ruku osnovana neka NVO ,,Ministri u Vladi“ dalo se naslutiti iz tvita koji je stigao iz geografski daleke, a nama tako partnerski bliske – Amerike. Dritanu Abazoviću se – direktno iz ,,Vašingtona s ljubavlju“– obratio ministar finansija Milojko Spajić koji mu je ,,prijateljski“ poručio da povuče inicijativu, da ne dozvoli da ga ,,dinosaurusi potroše i pošalju u istoriju“ i, još i gore, da ga ,,narod ne zapamti kao izdajnika“. Kako je od ministara jedino on govorio u prvom licu jednine, vidjelo se da je Mickey stvarni lider novoformirane NVO ,,Ministri u Vladi“.

I taman kada se pomislilo da bi Abazović mogao da poklekne pod pritiskom nevladinog sektora u Vladi Crne Gore, obratili su se još neki ministri. Sve u prvom licu jednine i sve redom – Sergej Sekulović, pa Đorđe Radulović i na kraju Mladen Bojanić.

Način obraćanja sličan, stavovi identični, pa nema razloga da se ne zaključi da su u jednom danu posred Vlade Crne Gore obrazovane dvije NVO lobističke grupe istog naziva – ,,Ministri u Vladi“.

S tom razlikom što prva trojka (čitaj: Spajić, Milatović & Bratić) žestoko napada Abazovića, dok ova druga trojka (čitaj: Sekulović, Radulović & Bojanić) jednako žestoko brani Abazovića.

Djelovalo je neizvjesno, rezultat 3:3, u regularnom toku. Očekivalo se da će u ekstra tajmu poentirati ministarka Borovinić-Bojović uz podršku poljoprivrednika Stijovića ili ministra urbanizma Mitrovića, ali je njihov učinak izostao. Jelena zauzeta brojanjem omikrona, Aleksandar brojanjem komada šljunka na Morači, a Ratko... i on je nešto važno radio. Tihovala je, izgubljena u prevodu, ministarka Srzentić...

I onda se, kad nema ko drugi da ga brani, prvi apostol, premijer javio – kada je već inicijativa o njegovoj smjeni upisana u arhiv Skupštine – i odlučio na spasonosni potez: Krivokapić je podnio inicijativu za smjenu Abazovića. To je trebalo da bude onaj, kao nekada u fudbalu, ,,zlatni gol“. Ali...

Pratite fabulu i zaplet, nadam se: predsjednik Vlade je kasno uveče podnio inicijativu za smjenu potpredsjednika Vlade koji je ranije ujutru inicirao smjenu predsjednika Vlade. Dakle: premijer kojeg formalno podržava desetak poslanika i koji zna da će biti smijenjen jer je protiv njega najmanje 44 poslanika, traži da se, prije njegove smjene, smijeni njegov potpredsjednik?! Ne shvatajući da će padom Vlade i on i njegov potpredsjednik biti smijenjeni, samo što će sadašnji vezir biti novi kalif umjesto starog kalifa...

Kakva strategija!

Tragikomična baš kao i epski jednodnevni obračun dvije NVO, ,,Ministri u Vladi“ vs ,,Ministri u Vladi“ ili ova sinoćna najava višednevne bitke titana – premijera i vicepremijera. To može samo ovđe, u Crnoj Gori, među braćom ekspertima.

I liči na teatar apsurda, neki ovdašnji rimejk teksta ,,Više lica traži pisca“, samo što u našoj izvedbi to se prevodi na komediju apsurda – više lica traži jednog krivca.

I, ko je krivac za pad apostola? Možda Aleksa Bečić zna? U jučerašnjem kilometarskom saopštenju o ,,puzajućem ustavnom puču“ tužno je, ali ipak lucidno, konstatovao: ,,...Izgleda nešto veoma bitno nijesmo uradili – nijesmo čuvali sebi leđa“.

Stvarno, a ko vam je to, da prostite, prišao s leđa? Čisto da se zna, radi istorije da se rastumači – kako padoše ovi apostoli?

4

Politika

Četvrtak, 20. januar 2022.

Lider SNP-a demantovao navode premijera da najmanje dva poslanika te stranke neće podržati manjinsku vladu

Reagovanje Ministarstva finansija na tekst objavljen u Pobjedi i dijelu medija pod naslovom „Lobira li Spajić za sebe ili za Krivokapića?“

Spajić iz UAE otišao u Joković: Vlada preko planiranu posjetu SAD obavještajnih službi vrši pritisak na naše članstvo PODGORICA – Lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković optužio je Vladu premijera Zdravka Krivokapića da, preko obavještajnih službi, vrši pritisak na članstvo te stranke da ne podrže inicijativu o formiranju manjinske vlade i najavio da će se poslanici SNP-a o tome izjasniti u skladu sa odlukom Glavnog i Izvršnog odbora partije.

Joković se juče zajedno sa preostala četiri poslanika SNP-a, povodom premijerove izjave da ima pouzdana saznanja da najmanje dva poslanika te stranke neće glasati za manjinsku vladu, obratio javnosti i demantovao Krivokapićeve navode.

NEĆE BARJAČITI, ALI NI ŽALITI

- Premijer je, ničim informisan, sebi dao za pravo da kaže da će dio naših poslanika glasati onako kako bi on želio. Ovdje je svih pet naših poslanika i mi ovim činom pokazujemo jedinstvo SNP-a. Svi mi ćemo glasati kako odluče organi partije. Glasaćemo onako kako se dogovorimo, a premijer neka objasni zašto je unosio konfuziju - rekao je Joković na konferenciji za medije.

Lider SNP-a tvrdi i da aktuelna vlada, preko obavještajnih službi, vrši pritisak na funkcionere njegove stranke kako bi zadržali pozicije.

– Neka Krivokapić kaže šta želi od SNP-a. Mi njemu ništa nijesmo tražili, niti nam je išta dao. Niko od nas neće biti četrdeset prvi, a ako neko bude pedeset prvi, šta ćemo, pala je

Poslanički klub SNP-a u Skupštini Crne Gore

Vlada i sa 41 – rekao je Joković.

Naveo je i da će poslanici SNPa biti jedinstveni, da „neće barjačiti u rušenju aktuelne vlade“, ali i da za njom „neće ni žaliti“.

– Vjerujem da će biti interpelacija za nepovjerenje Vladi.

Mi nećemo barjačiti u rušenju ove vlade, ali nećemo ni žaliti za njom. Točak istorije se ne vraća unazad. Demokratska partija socijalista ide u političku prošlost. Tako da nova vlada ili novi izbori, sve će biti bolje nego ovaj neodrživi sistem – naveo je Joković i dodao da interpelaciju o nepovjerenju Vladi „pokreću oni koje je Krivokapić izabrao, a ne SNP“.

– Njegova volja je bila da Dritan Abazović dobije mjesto potpredsjednika Vlade – istakao je Joković.

Vlada imenovala Svetomira Kneževića za državnog sekretara u Ministarstvu odbrane

Bivši direktor Policijske akademije „uhljebljen“ kod Olivere Injac PODGORICA – Vlada je na jučerašnjoj sjednici za državnog sekretara u Ministarstvu odbrane imenovala Svetomira Kneževića, bivšeg v. d. direktora Policijske akademije.

Knežević je, kako se navodi, po obrazovanju magistar vojnih nauka.

On je donedavno bio na čelu Policijske akademije u Danilovgradu iako mu je još 5. jula 2021. godine isteklo polugodišnje rješenje vršioca dužnosti direktora te obrazovne ustanove.

Dio zaposlenih u Policijskoj akademiji tvrdi da je Knežević tu funkciju obavljao nezakonito sve do početka januara ove godine, kada je na njego-

vo mjesto imenovan Dragan Pavličić.

Oni su 10. januara najavili i da će podnijeti krivičnu prijavu, kako protiv Kneževića, tako i protiv Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, a pozvali su i Upravni odbor ove ustanove da učini isto.

Saopštili su da rješenje o Kneževićevom imenovanju, koje je potpisala ministarka Vesna Bratić, navodno napravljeno u julu, nije zavedeno u djelovodniku.

- Razlog je taj što je djelovodnik već bio ispunjen, pa je u januaru bilo teško naći „slobodan datum“ u toj evidenciji - naveli su oni.

Z. D.

Kada je riječ o manjinskoj vladi, lider SNP-a kaže da će vrijeme pokazati da li će do njenog formiranja uopšte doći i ko će je činiti.

NE BORE SE ZA FOTELJE

Joković nije želio da odgovori na novinarska pitanja očekuje li pozicije u toj vladi. Nije komentarisao ni spekulacije da je upravo on projektovan za premijera. Kazao je samo da o kadriranju manjinske vlade još ni sa kim nije razgovarao.

– Može da bude svih nas pet, a može i da ne bude niko. Uvijek ćemo predložiti najbolji kadar SNP-a. Ne borimo se za fotelje, već za dobro Crne Gore i da ova država opet ili po prvi put vrati potpuno povjerenje međunarodne zajednice, jer je PODGORICA – Poslanici koalicije „Crno na bijelo“, zatim partija manjina, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, kao i 16 poslanika Demokratske partije socijalista i poslanik Liberalne partije predali su juče u skupštinsku proceduru Prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim traže da se lokalni izbori u 14 opština održe u jednom danu.

Inicijativu je potpisao 31 poslanik, a predloženo je da se poslije člana 209 doda novi član koji glasi: „Izuzetno od odredbe člana 37 stav 1 ovog zakona prvi naredni izbori za odbornike u skupštinama opština: Ulcinj, Berane i Plužine, u skladu sa ovim zakonom, održaće se u 2022. godini istovremeno sa održavanjem redovnih izbora za odbornike u Skupštini Glavnog grada Podgorica, Skupštini opštine Golubovci, opštine u okviru Glavnog grada i skupštinama opština: Bar, Bijelo

ono sa ovom vladom dotaklo dno – naglasio je Joković.

Kada je riječ o aktuelnoj Vladi, Joković je kazao da je ona „možda najbolja u istoriji Crne Gore“, ali i da je premijer „najgori otkad postoji država“.

– Opominjali smo ga zbog svega što radi i gdje griješi, ali je bilo uzalud – kazao je on.

Komentarišući najavu DPS-a da će podržati manjinsku vladu, Joković je kazao da je to pravo te partije, ali i poručio da SNP neće imati nikakvu saradnju sa njima.

– Najveća politička pobjeda je kad vas podržava onaj protiv koga ste se politički borili.

Najviše bih volio da se izabere nova vlada u okviru ove parlamentarne većine, druga opcija su vanredni izbori– zaključio je Joković. Đ. ĆORIĆ

PODGORICA - Ministar finansija Milojko Spajić nije juče iz Crne Gore otputovao u radnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, nego je iz Dubaija produžio u Vašington, u ranije planiranu posjetu SAD, kazali su u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

U tom resoru poslali su reakciju na tekst objavljen u jučerašnjoj Pobjedi pod naslovom „Lobira li Spajić za sebe ili za Krivokapića?“, u kojem se navodi da je Spajić iznenada juče otputovao u petodnevnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, dan nakon što se iz Dubaija vratio u Crnu Goru.

U Ministarstvu kažu da nije tačno da se ministar u ponedjeljak, 17. januara, vraćao u Crnu Goru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pa otišao u SAD, te da samim tim nije pravio bespotrebni trošak.

Dodaju da je nacrt platforme o radnoj posjeti SAD-u upućen Ministarstvu vanjskih poslova 13. januara na davanje mišljenja, koje je, kako kažu, neophodno da bi platformu mogla razmatrati Vlada.

- Mišljenje tog resora je dostavljeno Ministarstvu finansija i socijalnog staranja 17. januara i Vlada Crne Gore je platformu usvojila na elektronskoj sjednici 17. januara, da bi ministar iz UAE mogao da otputuje u ranije planiranu posjetu SAD za period 18-23. januar. Prema tome, nije iznenadna sjednica i nije hitan put, kako je objavljeno, niti to može biti kada se sa SAD dogovara posjeta i kada se putuje u SAD. Ukazujemo da je za vizu aplicirano 5. januara - istaknuto je u saopštenju Ministarstva finansija.

Spajić je, kako kažu, prilikom radne posjete UAE, bio u delegaciji koju je predvodio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović u periodu

15 - 17. januar, „a nakon radnih obaveza - ministar je 18. januara imao let iz Dubaija u Vašington, nakon usvojene platforme“.

- O odličnoj saradnji ministra Spajića i premijera Zdravka Krivokapića sve je rekao predsjednik Vlade, koji je 18. januara izjavio ono što je jedino tačno - da imaju izuzetnu saradnju, ocjenjujući ga Maradonom u svom timu. Saopštio je i da je ministar Spajić u Americi, gdje će se sastati sa američkim specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, što je objavljeno i iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja - ističe se u saopštenju.

U Ministarstvu tvrde i da nije tačna konstatacija da Spajić „nije na spisku ministara koji su javno podržali opstanak postojeće Vlade jer su na Tviteru Vladu, za sada, zvanično podržali Jelena BorovinićBojović i Jakov Milatović“.

- Ministar Spajić je na svom Tviter nalogu podijelio objavu kolege Milatovića 17. januara, uz komentar: „Novi izazovi traže nova rješenja. Zato Evropa sad!“ Time je jasno, uz saglasje sa onim što je napisao ministar Milatović, ukazao šta je njegov prioritet - primjena reformskog programa ove Vlade - „Evropa sad“.

Ono što je istina - ministar jeste sam u Sjedinjenim Američkim Državama, jer je ovo nastavak razgovora o unapređenju saradnje sa crnogorskim partnerima, te nije bilo potrebe da sada ima delegaciju i da se državni budžet izlaže trošku u tom smislu. Ne vidimo ništa čudno, a ni neuobičajeno u tome što resorni ministar za finansije vodi računa o javnim finansijama, koje radnom posjetom SAD želi da ojača – zaključeno je u obraćanju Ministarstva finansija.

R. P. (Odgovor novinara u sjutrašnjem broju)

Koalicija „Crno na bijelo“ i opozicija predale inicijativu za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi

Izbori u 14 opština da budu u jednom danu Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Žabljak i Šavnik. Odbornicima u skupštinama opština Ulcinj, Berane i Plužine produžava se mandat do izbora odbornika koji će se održati u smislu stava 1 ovog člana.

U obrazloženju se navodi da se društvena energija u Crnoj Gori „nepotrebno rasipa na učestale izborne procese“, jer se, kako piše, lokalni izbori u pojedinim jedinicama lokalne samouprave održavaju jedni za drugim u različitim vremenskim intervalima.

- Takav način organizovanja održavanja lokalnih izbora

krajnje je neracionalan, neekonomičan i društveno u mnogo čemu neprihvatljiv. Istekom četvorogodišnjeg mandata odbornika, saglasno važećem izbornom zakonodavstvu, u 2022. godini izbori za odbornike u skupštinama jedinica lokalne samouprave bili bi održani: u opštini Ulcinj početkom mjeseca marta 2022. godine; u opštini Berane krajem mjeseca marta 2022. godine, a u opštini Plužine krajem mjeseca maja 2022. godine; u Glavnom gradu Podgorica, Golubovcima opštini u okviru Glavnog grada i opštinama: Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad,

Kolašin, Plav, Pljevlja, Rožaje, Žabljak i Šavnik početkom mjeseca juna 2022. godine. Što znači da bi u periodu od mjeseca marta 2022. godine do mjeseca juna 2022. godine bila održana najmanje tri odvojena izborna procesa – objasnili su razloge za inicijativu.

Ukazali su i na ocjenu Evropske komisije u Izvještaju za Crnu Goru za 2019. godinu da su „lokalni izbori nastavili da se odvijaju jedni za drugima, što čini posmatranje sa međunarodnog nivoa teškim i ostavlja mnoštvo prilika da se tvrdi da postoje nepravilnosti koje se ne mogu nezavisno cijeniti“. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 20. januar 2022.

Barska i Crnogorska plovidba iznajmile brodove po znatno višoj cijeni

Brodarske kompanije uplatile 4,5 miliona dolara Eksim banci

Brod „Budva“

BAR - Barska i Crnogorska plovidba uplatile su juče iz sopstvenih sredstava rate kredita od ukupno 4,5 miliona dolara kineskoj Eksim banci. Crnogorske brodarske kompanije posljednjih godina nijesu mogle samostalno da vraćaju kredite uzete za kupovinu četiri broda, zbog čega im je bila neophodna pomoć države.

Pa je i lani Vlada iz budžeta morala da isplati Kinezima dvije godišnje rate od ukupno 9,3 miliona dolara.

– Barska plovidba je iz sopstvenih sredstava juče platila

ratu od 1,91 milion dolara, koja dospijeva 21. januara - navodi se u saopštenju Barske plovidbe. Iz Crnogorske plovidbe su juče Pobjedi kazali da su i oni platili Kinezima ratu kredita od 2,62 miliona dolara.

Iz barske kompanije su objasnili da su iznajmili i drugi brod „Budva“ na period od 10 do 12 mjeseci, koji će važiti od 1. februara 2022. Novi unajmitelj je brodarska kompanija „Norden“ iz Danske, koja je prethodno unajmila i brod ,,Bar“ ove kompanije.

– Visina dogovorenog dnevnog najma za brod „Budva“ je sko-

Iz Opštine Bar saopštili da su dostavili svu traženu dokumentaciju Državnoj revizorskoj instituciji

Kasnili zbog kovida

Dušan Raičević

BAR - Opština Bar je dostavila Državnoj revizorskoj instituciji dokumentaciju, a ,,propust sa rokovima nastao usljed smanjenih kapaciteta službi zbog korona virusa“, saopštili su iz barske opštine.

Senat DRI je ranije tražio pokretanje prekršajnog postupka protiv opština Bar i Budva i gradonačelnika Dušana Raičevića i Marka Carevića zbog nedostavljanja dokumentacije.

- Do izostanka dostavljanja tražene dokumentacije DRI u propisanom roku došlo je usljed propusta i previda rokova, a ne nikako sa namje-

rom. Naime, zbog značajno smanjenih kapaciteta u radu nadležnog organa lokalne uprave koji je bio dužan da pripremi predmetnu do kumentaciju, probijeni su zakonski rokovi. Dodatno, usljed epidemije kovid-19, veliki broj službenika u nadležnom organu bio je spriječen da redovno obavlja radne zadatke na pripremi dokumentacije, što je još više usložilo i usporilo sve procedure, pa i onu prema DRI – navodi se u saopštenju.

Ističu da je Raičević uspostavio službenu komunikaciju sa senatorom Branislavom Radulovićem, zaduženom za tu reviziju.

– Opština je iskazala punu spremnost da odmah proslijedi tražene podatke i dokumentaciju DRI u punom obimu, kako je traženo i kako je rađeno i prethodnih godina. Na ovaj način želimo da nastavimo više nego dobru praksu komunikacije između dvije institucije poštujući, prije svega, zakonsku obavezu i doprinoseći efikasnosti rada i postupaka DRI – ističu iz opštine i podvlače da nije postojala nikakva namjera da se ta obaveza izbjegne.

V. K. V.

ro ista kao i za brod „Bar“ (manja za oko četiri odsto) i pored činjenice da su najamnine na svjetskom pomorskom tržištu, u proteklih nekoliko sedmica, pale za oko 30 procenata u odnosu na berzanske iznose iz decembra prošle godine kada je zaključen brod „Bar“ sa istom kompanijom na isti vremenski period – navodi se u saopštenju Barske plovidbe.

Tvrde da je to potvrda kvalitetno dogovorenog budućeg komercijalnog angažovanja njihovih brodova i očekuju da će uspjeti prihodovati dovoljno ne samo za izmirenje

predstojećih obaveza, već i za vraćanje ranijih dugova državnom budžetu iz kojeg su do sada otplaćivane rate kredita kineskoj Eksim banci, uzetog za kupovinu ova dva broda.

Juče se povodom uplata rata kredita na Tviteru oglasio i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je saopštio da su Crnogorska i Barska plovidba, nakon godina poslovanja sa gubitkom, konačno zaplovile ka mirnoj luci.

– Po prvi put ove kompanije same ispunjavaju svoje kreditne obaveze, štaviše, vraćaju prethodne dugove – naveo je Bojanić.

On je čestitao novim upravama brodarskih kompanija, kao i timu Ministarstva kapitalnih investicija.

Zahvaljujući rastu cijena pomorskog prevoza na svjetskom tržištu, crnogorske brodarske kompanije zaključile su znatno povoljnije ugovore o vremenskom najmu brodova ,,Bar“, ,,Budva“, ,,21. maj“ i ,,Kotor“.

To je doprinijelo da postignu bolji poslovni rezultat i same obezbijede sredstva za ratu kredita, koja stiže na naplatu.

U brodarskim kompanijama očekuju da će sopstvenim sredstvima isplatiti i rate koje dospijevaju u julu. V.K.V. - S.P.

5

Na kraju prošle godine ,,u crvenom“ bilo 19.390 preduzeća sa dugom od 884 miliona eura

Plantaže opet u blokadi

PODGORICA – Kompanija Plantaže u blokadi je bila četiri dana na kraju decembra prošle godine zbog duga od 76.329 eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Iz Plantaža su juče kazali Pobjedi da očekuju „da će kratka blokada dva fizička lica već danas biti riješena”.

Račun Plantaža već je bio blokiran početkom decembra prošle godine, zbog duga za porez Opštini Tuzi od 366.998 eura. U međuvremenu je uprava kompanije saopštila da je postigla dogovor sa kreditorima, te da neće biti novih blokada do kraja marta ove godine.

U blokadi su na kraju prošle godine bili i Lokalni putevi Pljevlja i to tri dana zbog duga od 194.321 euro. Blokiran je bio račun i ulcinjskih lokalnih pre-

duzeća, Agencije za izgradnju i razvoj na iznos od 3.803 eura i Centra za kulturu koji duguje 864 eura.

Na spisku blokiranih, koji nijesu u evidenciji CBCG, našao se Konzulat Belgije u Crnoj Gori, čiji su računi 31. decembra bili blokirani jedan dan na iznos 103.998 eura.

Na kraju decembra u blokadi je ukupno bilo 19.390 preduzeća i preduzetnika, 0,41 odsto više nego u novembru. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi bio je 884,4 miliona eura, što je 1,58 odsto više nego u novembru.

- Koncentracija duga je relativno velika, tako da deset najvećih dužnika učestvuje sa 23,35 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 206,53 miliona eura - saopšteno je iz CBCG. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1.680 dužnika, čiji je dug 49,26 miliona eura, što je 5,57 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 17.710 kompanija i preduzetnika, sa 835,15 miliona eura duga.

B. D.

Poslovna zgrada Plantaža

Vlada dala saglasnost na prijedlog plana rada Monteputa za ovu godinu

Elektroprivredi kredit IRF-a od 30 miliona eura

PODGORICA - Vlada je juče dala saglasnost Elektroprivredi da se zaduži 30 miliona eura za finansiranje projekata Solari 3000+I Solari 500+.

– Odlukom Investiciono-razvojnog fonda (IRF) se odobrava EPCG kredit od 30 mili-

ona eura na 96 mjeseci, sa grejs periodom od 24 mjeseca i uz kamatnu stopu od 1,6 odsto na godišnjem nivou – saopšteno je iz Vlade.

Vlada je dala saglasnost na prijedloge plana rada i finansija Monteputa za ovu

godinu i izvještaj o realizaciji finansijskog plana za prošlu godinu.

Planom rada za ovu godinu je predviđeno upravljanje prioritetnom dionicom auto-puta Smokovac – Mateševo, koje podrazumijeva upravljanje sistemom za detekciju incidenata, protivpožarnom opremom, ventilacijom, video nadzorom, promjenljivom saobraćajnom signalizacijom i ostalom opremom, kao i monitoring saobraćaja koji su objedinjeni u upravljačkom sistemu, održavanje auto-puta, u cilju bezbjednog i nesmetanog odvijanja saobraćaja, organizovanje naplate putarine sa održavanjem opreme i softvera za naplatu putarine, kao i poslovi na organizaciji održavanja tunela Sozina i prilaznih saobraćajnica.

Plan obuhvata obezbjeđenje 35,08 miliona eura za pokriće ovogodišnji poslovnih rashoda Monteputa.

Predviđeno je da kompanija ove godine ostvari 18,04 miliona eura prihoda, dok od povučenih sredstava kredita IRF-a za trajno napajanje električnom energijom predviđeno je 4,5 miliona eura, a od sredstava iz kapitalnog budžeta za unapređenje regionalnog puta R-13 Bioče – Mateševo – Kolašin, dionica petlja Mateševo – naselje Mateševo 5,1 milion eura. Još jedan kredit IRF-a od sedam miliona eura treba da omogući nabavku opreme za službe naplate, održavanja i zaštite i spašavanja na prioritetnoj dionici. Finansijskim planom predviđeno je i 439,2 hiljade eura iz sredstava dobiti iz prethodnoh perioda.

Lani je kompanija ostvarila prihode od 8,97 miliona eura, a nakon odbitka PDV od 1,57 miliona, raspoloživa sredstva su 7,4 miliona eura.

S. P.

6

Ekonomija

Četvrtak, 20. januar 2022.

Izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić smatra da kompanija treba da proširi asortiman usluga

Pretovar manji 16 odsto, rješenje spajanje sa Port of Adrijom PODGORICA - Luka Bar je lani ostvarila 16 odsto manje pretovara nego u 2020. godini, saopštio je Pobjedi izvršni direktor te kompanije Ilija Pješčić. Kao jedan od razloga naveo je izostanak izvoza boksita na kinesko tržište, što je uslovljeno skokom cijena brodskog prevoza. Kazao je da će u ovoj godini nastojati povećati broj poslovnih partnera i proširiti asortiman usluga, ali da će ograničavajući faktor biti prostorni i pretovarni kapaciteti. Zato smatra da bi optimalno rješenje bilo vlasničko ili organizaciono objedinjavanje kompanija Luka Bar i Port of Adrija.

Poslovanje

On u ovom trenutku nije mogao da saopšti preliminarne podatke o finansijskom rezultatu za prošlu godinu, jer se još svode računi, ali je naveo da ukupni prihodi za devet mjeseci 2021. godine iznose 8,07 miliona eura i veći su za 29.275 eura u odnosu na isti period 2020.

- Ukupni rashodi za devet mjeseci 2021. godine iznose 7,64 miliona eura i veći su za

Problem Luke Bar su ograničeni lučki kapaciteti, a da bi veći dio regionalnog tereta koristio njene usluge potrebno je da se u najkraćem roku realizuju kapitalni projekti, naročito rekonstrukcija pruge Bar – Beograd i izgradnja auto-puta Bar – Beograd, navodi Pješčić 15 odsto, odnosno za milion eura u odnosu na isti period 2020. godine kada su iznosili 6,63 miliona eura – precizirao je Pješčić.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u novembru prošle godine saopštilo da je u prva tri kvartala prošle godine Luka Bar ostvarila dobit od 421.964 eura.

Prema riječima Pješčića, gravitaciono područje na kojem Luka Bar posluje zavisi od postojeće mreže saobraćajnica.

- Područje Crne Gore, Srbije i Kosova predstavlja užu gravitacionu zonu za čije robne tokove je opravdano očekivati da budu realizovani preko Luke Bar, dok područje koje se odnosi na ostale zemlje regiona,

predstavljaju širu gravitacionu zonu čije robne tokove je moguće usmjeriti na Luku Bar – naveo je Pješčić i dodao da su najznačajniji poslovni partneri barske kompanije lani bili Zijin iz Srbije (obojeni metali), Uniprom (boksiti), Cemeks (cementa) i Helenik petroleum (gorivo).

Pretovar

Za ovu je godinu nacrtom plana predviđen pretovar dva miliona tona tereta.

- Koncentrat bakra i ruda boksita u ukupnom pretovaru učestvuju sa 65 odsto, dok se ostatak odnosi na ostale vrste tereta – saopštio je Pješčić.

Naveo je da je ukupna vrijednost realizovanih i započetih

Zaposlenih 407, prosječna plata 731 euro Pješčić je istakao da Luka Bar redovno isplaćuje zarade zaposlenima, kao i sve obaveze prema državi, pa su na ,,bijeloj listi“ poreskih obaveznika.

- Imamo 407 zaposlenih, 18 više nego u decembru 2020. godine. Neophodno je

povećanje broja zaposlenih uslovljeno povećanjem obima pretovara koncentrata bakra za borski Zijin – kazao je Pješčić i dodao da je za novembar prošle godine prosječna neto zarada iznosila 731,14 eura.

Ilija Pješčić

investicija tokom 2021. godine bila 1,25 miliona eura, a posebno je istakao nastavak sanacije konstrukcije operativne obale Volujica, modernizaciju trafostanica i sanaciju dijela lučke željezničke mreže.

- Sve investicione aktivnosti bile su usmjerene ka unapređenju stanja raspoložive lučke infrastrkture i poboljšanju nivoa tehničke opremljenosti luke, a sve u svrhu uspostavljanja osnova za povišenje nivoa kvaliteta lučkih usluga i opšte poboljšanje tržišne pozicije – rekao je Pješčić i najavio investicije vrijedne 5,4 miliona eura u ovoj godini i to u lučku infrastrukturu, suprastruktu i mehanizaci-

Prošlo 13 godina, dakićevci još čekaju plate po pravosnažnim presudama PODGORICA – Bivši radnici fabrike ,,Radoje Dakić“ juče su se okupili ispred zgrade Vlade, a potom i Ustavnog suda nezadovoljni što ni poslije 13 godina, otkada su počeli sa protestima, nijesu uspjeli da namire potraživanja po osnovu pravosnažnih presuda.

Krive sudije Ustavnog suda, ukazujući da su njihove ustavne žalbe usvojene, ali im je dodijeljena samo nematerijalna šteta, za koju su neki, kako tvrde, i više puta dobili po dvije hiljade eura naknade.

Predstavnik radnika Milan Vukčević je ukazao da je prva ustavna žalba predata prije pet godina i pita zbog čega se o

objedinjavanje

- Ove aktivnosti motivisane su željom da se na taj način doprinese konkurentnosti luke

Obraćanje strukovnog sindikata taksista poslanicima

Tužilaštvo da preispita Traže limitiranje rad ustavnih sudija cijena goriva svim žalbama nije istovremeno odlučivano, jer mu je rečeno da će preostalih 800 žalbi objediniti.

Vukčević jer najavio da će tužilaštvu predati odluke Ustavnog suda i drugu dokumentaciju i optužio sudije da su dobijali privilegije kako bi radili protiv dakićevaca. To



Kad hoćeš nekome da kažeš da neće ništa dobiti, kažeš mu ,,dabogda ti predmet bio u Ustavnom sudu“ – poručio je Vukčević

ju, dok je ostatak predviđen za međunarodne projekte, zaštitu životne sredine i razvoj novih kapaciteta luke.

- Investicije će se finansirati iz sopstvenih sredstava i dijelom iz kreditnog zaduženja – izjavio je Pješčić i dodao da će nastojati da, uz povećanje broja poslovnih partnera, radi na proširenju asortimana usluga tako što će nuditi usluge od prije 2009. godine, odnosno kad je kompanija bila jedinstvena.

kao infrastruktre i ukupnog transportnog lanca koji ide preko Luke Bar ka Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Ograničavajući faktor će biti prostorni i pretovarni kapaciteti, tako da bi optimalno rješenje predstavljalo vlasničko ili organizaciono objedinjavanje dva terminal operatora (Luka Bar i Port of Adria) koji u ovom trenutku obavljaju djelatnost na prostoru Luke Bar kao infrastrukture – kazao je Pješčić.

Kompanija Port of Adria je od 2013. godine vlasništvo turske kompanije Global Ports holding.

Pješčić je dodao da su neki od potencijalnih poslovnih partnera u ovoj godini HBIS, MSC Montenegro (kontejneri) i ILC (PET granulata u džambo vrećama).

– Nažalost, činjenica je da nedovoljan procenat ,,regionalnog tereta“ ide preko Luke Bar, tako da se napori naše kompanije i svih subjekata logističkog sistema Crne Gore moraju usmjeriti ka prevazilaženju postojećeg stanja – poručio je Pješčić, koji smatra da je stanje drumskih i željezničkih veza Luke sa gravitacionim područjem suštinski važan, ali ne i jedini faktor uticaja na nivo konkuretnosti Luke.

– Definitivna je, međutim, potreba da se u najkraćem roku realizuju kapitalni projekti, naročito rekonstrukcija pruge Bar – Beograd i izgradnja auto-puta Bar – Beograd – zaključio je Pješčić. s. PoPoviĆ

Jučerašnji protest dakićevaca

se, kako je naveo, ne odnosi na sudije Milorada Gogića i Miodraga Iličkovića koji su smatrali da je obavezu isplate zarada trebalo nametnuti Vladi, a ne čekati da se završi stečaj i da se nakon toga utvrdi koliko njih nije uspjelo da se namiri.

- Tražićemo da počne da se

utvrđuje lična odgovornost.

Mislile su sudije da pobjegnu u penziju, da pokupe duple stanove i kredite i nikome ništa.

Ima da vrate to što su dobili da bi radili protiv nas - kazao je Vukčević ispred Ustavnog suda i podsjetio da je Ustavni sud sebi ukinuo rok od 18 mjeseci za odlučivanje po žalbama, a sudije optužio da su taoci politike.

- Ustavni sud je izgubio značaj, jer se upotrebljava kao kletva.

Kad hoćeš nekome da kažeš da neće ništa dobiti, kažeš mu ,,dabogda ti predmet bio u Ustavnom sudu“ – poručio je Vukčević.

Dakićevci će se, kako je najavio Vukčević, ponovo okupiti iduće srijede, kada planiraju da odu i do Privrednog suda. Na dopise i pozive za sastanak koje su uputili Vladi i Ministarstvu finansija prije skoro godinu, nijesu dobijali odgovor.

M. lk.

PODGORICA – Izvršni odbor Strukovnog sindikata taksista (SSTCG) tražio je od predsjednika Skupštine Alekse Bečića i poslanika hitno zakazivanje vanredne sjednice povodom poskupljenja nafte i naftnih derivata.

Traže da Skupština pokrene inicijativu za izradu i usvajanje novog zakona o energetici koji bi omogućio markiranje goriva. To je, kako navode, prema riječima ministra finansija Milojka Spajića iz oktobra prošle godine, jedini uslov za smanjenje akciza. Traže i da Skupština predloži Vladi da limitira cijenu eurosupera 95 i eurodizela na maksimalnih 1,10 eura po litru, najmanje do usvajanja ovog zakona kada bi se stvorili uslovi za smanjenje akciza na gorivo.

Ukazuju da je ovo drugo poskupljenje od početka godine, a da je prošle godine gorivo poskupilo 16 puta. To je, kako stoji u saopštenju koje potpisuje predsjednik sindikata Borislav Pavlović, veliki udar na budžet građana čiji je ekonomskosocijalni položaj nezavidan. Poskupljenje goriva dodatno utiče i na rast cijena osnovnih životnih namirnica i transporta, a oni, kako navode, cijenu svojih usluga nijesu podizali od 2019. godine, imajući u vidu nezavidan položaj njihovih korisnika, zbog čega svjesno posluju sa gubicima.

- Naše poskupljenje bi taj položaj dodatno pogoršalo, a nama dodatno smanjilo broj korisnika usluga, koji je već na nivou u prosjeku od 40 odsto u odnosu na 2019. godinu i koji je u tendenciji svakodnevnog pada – navode u saopštenju. M. lk.

Društvo

Četvrtak, 20. januar 2022.

7

Ombudsman Siniša Bjeković o slučaju imenovanja sveštenika za člana Upravnog odbora najstarije visokoškolske ustanove u Crnoj Gori

Univerzitet mora da bude zaštićen od vjerskog uticaja

PODGORICA – Ustav Crne Gore je jasno proklamovao autonomiju univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova. Ovo pravo podrazumijeva da se autonomija prožima i kroz institucionalno djelovanje ustanova visokog obrazovanja koje moraju biti oslobođene i zaštićene od bilo kojeg vrste uticaja – vjerskog, ali isto tako političkog, interesnog i svakog drugog, koji je nespojiv sa ciljevima obrazovanja.

To je, između ostalog, kazao Pobjedi ombudsman Siniša Bjeković, komentarišući slučaj imenovanja sveštenika Nikole Marojevića da bude član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Institucionalni pogled na ovaj događaj bi se, kaže zaštitnik ljudskih prava i sloboda, mogao razložiti na više aspekata. Ističe da se pravo na izbor na bilo koju funkciju ne vezuje ni za jedno ljudsko pravo samo po sebi, odnosno da ne postoji pravo na izbor na javnu funkciju. Kaže da ličnost i lične karakterne osobine Marojevića, naročito kao sveštenog lica, ne dovode se u pitanje, barem prema do sada dostupnim informacijama.

- To, naravno, uključuje njegovo pravo na vjerski, politički i društveni angažman u zajednici. Zbog toga je važno da se i u javnom diskursu napravi distinkcija od onoga što čini pravnu, političku i društvenu potrebu i interes zajednice da procijeni sam čin i postupak imenovanja – rekao je Bjeković.

OdvOjenOst vjerskih zajednica Od države

Dodaje da u ovom slučaju na nivou pravnih principa u Crnoj Gori, osim načela odvojenosti vjerskih zajednica od države, nemamo ni jedno dodatno ograničenje koje bi unaprijed onemogućilo bilo koje lice da bude predloženo i imenovano da vrši javne poslove, uključujući i mogućnost da bude imenovano i učestvuje u poslovima upravljanja bilo kojom institucijom javne vlasti.

- Kako Zakon o visokom obrazovanju jednom šturom odredbom samo upućuje na podjelu

Nikola Marojević

Upitan na koji način mogu da reaguju u ovom slučaju, Bjeković kaže da je za očekivati da se mora otkloniti bilo kakva sumnja u jednak tretman svih vjerskih zajednica, odnosno obezbijediti barem transparentnost procedure u kojoj bi svaka sumnja u nejednak tretman i vjerskih zajednica i drugih građana/ki bila aprirori otklonjena

Pravni fakultet: Imenovanje sveštenika u Upravni odbor je neprimjereno Pravni fakultet je pozvao juče Vladu Crne Gore da stavi van snage odluku o imenovanju paroha nikšićkog Nikole Marojevića za novog člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Kako se navodi u saopštenju Pravnog fakulteta, predstavnik Vlade je javno iznio rezolutan stav da Vlada neće povući odluku o imenovanju, što, kako su dodali, znači da će ta tema i dalje biti predmet interesovanja crnogorske i šire javnosti.

- Vijeće Pravnog fakulteta smatra da je imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju.

Navodi se da, u sekularnom društvu, odvojenost crkve od države predstavlja princip na osnovu kojeg svaka vjerska organizacija,

Siniša Bjeković

nadležnosti kada je u pitanju izbor članova upravnog odbora, možda je bitno naglasiti da istovremeno upućuje i na nadležnosti ovog upravljačkog tijela koje se bliže uređuju Statutom, a Statut Univerziteta donosi upravo ovo tijelo, odnosno upravni odbor. Sljedstveno tome, za očekivati je da Upravni odbor treba i mora znati šta je cilj normi kojima se bliže uređuje sastav i nadležnosti ovog tijela, uključujući i zahtjeve koji se pred neko lice stavljaju da bi mogao vršiti ovu funkciju – kazao je ombudsman.

Tome, kako je rekao, treba dodati da članstvo u Upravnom odboru podrazumijeva odgovarajuća iskustva, znanja, karakteristike i sposobnosti koje člana/icu čine podobnim za ovu funkciju. Bjeković ističe da ne treba zaboraviti da su svi dati razlozi doista u kontekstu ličnosti, a ne njegovog institucionalnog i neposrednog društvenog okruženja.

-Isto tako, prirodno je konstatovati da postoje i drugi objek-

tivni razlozi koji se mogu ili moraju uzeti u obzir prilikom donošenja ovakve političke odluke, a oni su primarno takvi da isključuju bilo kakvu sumnju i vrstu uticaja na lice koje vrši takvu funkciju. Zato nije bez značaja ni institucionalno porijeklo bilo kog kandidata – kazao je Bjeković.

Otvarajući pitanje prisustva vjerskih lica u organima javne vlasti zasnovano na aktu koji donosi Vlada kao politički organ i nosilac izvršne vlasti u državi, za pretpostaviti je, prema njegovim riječima, da takva vrsta ovlašćenja podrazumijeva uzimanje u obzir svih društvenih okolnosti koje mogu biti sporne sa stanovišta uloge institucije u koju se neko lice bira.

-Kako se radi o Univerzitetu to je pretpostavka da treba biti još temeljitiji u procjeni svih elemenata (objektivnih i

subjektivnih) koji mogu biti od značaja za povjeravanje jedne ovako značajne funkcije, posebno u uslovima kada prethodno nije obezbijeđena transparentnost procedure. S tim u vezi, ne vidi se nikakva druga tačka sporenja u javnosti, osim one koja se tiče sumnji jednog dijela javnosti da Vlada Crne Gore, kao državni organ, odlukom o imenovanju sveštenog lica jedne vjerske organizacije objektivno dovodi u pitanje odnos odvojenosti od crkve i drugih vjerskih zajednica – kazao je Bjeković, dodajući da ovo ničim i ni na koji način ne umanjujući, na osnovu do sada poznatih informacija, subjektivnu podobnost člana da vrši ovu javnu funkciju.

jednak tretman

Upitan na koji način mogu da reaguju u ovom slučaju, Bje-

između ostalog, mora ostati neutralna u odnosu na javne škole i univerzitete.

- Stoga je, posebno u društvima poput crnogorskog, neophodno voditi računa da se vjerski i nacionalni sklad gradi strogim poštovanjem ovog principa - kaže se u saopštenju.

Imenovanje predstavnika jedne od brojnih vjerskih zajednica u Crnoj Gori za člana UO državnog univerziteta korak je, kako su ocijenili, u suprotnom pravcu, odnosno ka jačanju podjela i podizanja tenzija u crnogorskom društvu.

Pravni fakultet smatra da je riječ i o odluci koja nije u duhu pravnog poretka Crne Gore.

- Vijeće Pravnog fakulteta se pridružuje apelu kojim se od Vlade zahtijeva da stavi van snage predmetnu odluku i tako doprinese da UCG ostane ustanova visokog obrazovanja svih građana, u kojoj se poštuju Ustav, zakoni i najviši akademski standardi - navodi se u saopštenju.

ković kaže da je za očekivati da se mora otkloniti bilo kakva sumnja u jednak tretman svih vjerskih zajednica, odnosno obezbijediti barem transparentnost procedure u kojoj bi svaka sumnja u nejednak tretman i vjerskih zajednica i drugih građana/ki bila aprirori otklonjena.

Drugo, kako navodi, u kontekstu kataloga ljudskih prava i sloboda Ustav Crne Gore je jasno proklamovao autonomiju univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova.

-U vezi sa tim, ovo pravo podrazumijeva da se autonomija prožima i kroz institucionalno djelovanje ustanova visokog obrazovanja koje moraju biti oslobođene i zaštićene od bilo kojeg vrste uticaja – vjerskog, ali isto tako političkog, interesnog i svakog drugog, koji je nespojiv sa ciljevima obrazo-

Nijesu arbitar u sporovima Bjeković kaže da nije rijetkost da se u ovakvim situacijama poseže za stavom ove institucije, a on je takav da mora uvažiti različite interese, ali isto tako biti čvrsto utemeljen u granicama pravnog poretka koji se tiče ljudskih prava.

-U konačnom, kao što to dominira u najvećem dijelu diskusija na ovu temu, radi se o par excellence ustavnom načelu i političkom pitanju u kojem institucija može samo da pomogne u rasvjetljavanju činjenica i ukaže na moguće dileme i rizike u cilju prevazilaženja sumnji i podjela, a nikako da bude arbitar u sporovima koji se javljaju u javnom mnjenju, stručnom ili laičkom svejedno, kada je u pitanju konkretna odluka. Pri tome svakako treba imati u vidu i strukturu (primarno njenu organizaciju i djelovanje) iz koje se vrši imenovanje kako bi se mogao donijeti ispravan zaključak o

samom činu imenovanja – rekao je on.

Ističe da je činjenica da odluka o imenovanju sadrži pouku o pravnom lijeku, mada nije sasvim jasno ko sve može imati aktivnu legitimaciju za osporavanje takve odluke i da li su granice takvog osporavanja samo redovni sudovi ili će u konačnom svoj stav morati dati i ustavno sudski organ.

- Do tada izvjesno da u ovakvim situacijama transparentnost procedura, širina konsultacija, široki konsenzus i izbjegavanje bilo kakve sumnje u pogledu primjene ustavnih principa, barem kada su u pitanju institucije ovakvog značaja, mora biti osnov približavanja stavova, a ne produbljivanja podjela u uslovima našeg društvenog življenja. Ako u tome kao institucija možemo pomoći spremni smo dati svoj doprinos – zaključuje Bjeković.

vanja – istakao je Bjeković.

Dodaje da su tu i razvijanje svijesti, potreba i sposobnosti za očuvanje i unapređenje ljudskih prava, pravne države, prirodne i društvene sredine, multietičnosti i različitosti; razvijanje svijesti o državnoj pripadnosti Crnoj Gori i njenoj kulturi, tradiciji i istoriji; razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji.

- Takvoj autonomiji treba težiti i treba je na svaki način očuvati, uključujući i povjeravanje upravljačkih funkcija u institucijama – kaže Bjeković.

imenOvanje

U četvrtak je Vlada na prijedlog ministarke Vesne Bratić donijela rješenje da Marojevića imenuje za člana upravljačkog tijela Univerziteta.

Iako je dio akademske zajednice, nevladinih organizacija, političkih partija, oštro kritikovao ovaj potez, ocjenjujući da nije u skladu sa Ustavom i da je jasna odvojenost države i crkve, nadležno ministarstvo, sudeći prema istupima, ne planira da povuče svoj prijedlog. Jedan od njihovih argumenata je da ne prepoznaju dr Nikolu Marojevića, paroha u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, kao sveštenika.

Tvrde da sve rade u skladu sa propisima. Čelnica Upravnog odbora prof. dr Rajka Glušica, međutim, zatražila je od Bratić i premijera Zdravka Krivokapića da preispitaju odluku, a ukoliko to ne učine, najavila je da im ostaje opcija pokretanja upravnog spora. n. ĐurĐevac

Društvo

Četvrtak, 20. januar 2022.

STAV

Reciprocitet » Piše: prof. dr Goran BAROVIĆ

Kako je prethodnih dana od strane nadležnih organa u UO UCG imenovan predstavnik i zaposleni jedne vjerske organizacije, trebalo bi sada da tražimo da i UCG da svog predstavnika u organe te vjerske organizacije po principu reciprociteta (glavu za glavu) Skorašnje uplitanje onih koji na to nemaju pravo u rad onih koji najčešće ćute o svemu pa i o onom kad im drugi o glavi rade, na njihovu štetu, dovodi do logičnog pitanja: Treba li tražiti reciprocitet ili definisati neki novi način rada, postavljajući nova pravila u radu?

Kako je prethodnih dana od strane nadležnih organa u UO UCG imenovan predstavnik i zaposleni jedne vjerske organizacije, trebalo bi sada da tražimo da i UCG da svog predstavnika u organe te vjerske organizacije po principu reciprociteta (glavu za glavu). Kako stvari stoje, na UCG bilo bi više kandidata, jer se mnogi više bave vjerskim nego naučnim pitanjima, pa se bojim da bi moglo doći do gužve, ali da probamo jer konkurencija daje kvalitet, logično.

Ko bude imao više citata na vjerskim skupovima, ide u drugi krug, i tako do pobjednika.

Nadležni organi nam, kao uostalom i mnogi prije njih, spremaju „reformu“ pa će se u narednom periodu opet mijenjati akademska pravila koja će važiti dok su oni na vlasti. Mogao bi se ovom reformom npr. UO UCG proširiti na neodređen broj članova pa da nam razne organizacije po svom nahođenju šalju emisare. Što bi nam falilo da u UO imamo predstavnika Jehovinih svjedoka, i to su članovi naše zajednice, nema ih mnogo, ali ih ima, ili da ponudimo nekom Udruženju dugih brada, registrovanoj negdje daleko na južnoj polulopti, kao specifičnoj organizaciji, koja njeguje duge brade (ču mene, duge noževe) da imenuje svog predstavnika radi proširivanja kontakata na međunarodnom nivou. Takođe, posljednja godina je pokazala da su mnogi evoluirali u svojim razmišljanjima, ali im u biografijama fale neke sitnice koje bi to i potvrdile.

Predlažem da se na brzinu organizuje nekoliko litija, čisto radi popunjavanja biografija preletača da bi onima koji su tamo bili od početka pokazali da su u stvari i ovi bili za istu stvar samo to ovi što su šetali nijesu dobro viđeli jer su ovi prvi šetali u sebi.

Novim pravilima bi trebalo definisati i promjenu mišljenja, jer ovi što stalno misle isto nijesu baš neki primjer. Zašto ne uvesti referencu, koliko si partija osnovao i koliko si partija promijenio. Malo je monotono kad si stalno da jednoj strani, ili nemaš stranu, a neko reče trebaju nam promjene, pa što to ne bismo i adekvatno bodovali i nagradili. Napravi se fino lista, ko je prvi promijenio mišljenje, pa ko prvi do nove vlasti, više i privilegija. Ovi sporaći nam ne trebaju.

Još ako kod novih dođeš sa ponudom da izneseš „prljav veš“ od prethodnih, naravno idu dodatni bodovi.

Neko ko bi trebalo da se oglasi u važnim momentima za društvo u kojem bitiše, svakako je intelektualna elita. To bi trebalo da su akademici, profesori, nezavisni intelektualci koji, kad se oglase, budu najčešće na najružniji mogući način izvrijeđani zahvaljujući „otvorenoj“ medijskoj sceni koja proklamuje „pljuvačku“ demokratiju.

Ako je u pitanju žena, onda je arsenal oružja mnogo veći i udar jači.

Sakrijem se iza izmišljenog nika i onda nasladim svoje kukavičko srce, kako sam ti svašta rekao, zadovoljivši svoj bolesni, ljubomorni i iskompleksirani um, gledajući kako mi rastu lajkovi dobijeni od istomišljenika, koji su još veće kukavice i neznalice od mene, jer ne znaju da koriste blagodeti interneta, a ja sav ponosan na svoj „herojski“ potez. Nego, ipak, na sreću, ima i onih koji javno kažu šta misle i naravno ne interesuje ih što za vukom džukele laju (ne mogu navesti izvornu izreku „za vukom psi laju“ jer je pas čovjekov prijatelj, a džukela je karakterna osobina). Do duše, tih je malo, ali je uvijek malo bilo onih koji su mijenjali svijet i gledali naprijed. U svemu ovome se izdvaja Skupština, koja je uvijek bila primjer. Grupa koja je zakonom zaštićena su poslanici, koji zahvaljujući skupštinskim klupama sebi daju za pravo da komentarišu sve što im je na srcu leglo, sve što ih tišti i za čim žude, sve što im sa terena dojave, a u realnom životu im ne može biti. Nekada je Crnogorska skupština mogla biti uzor mogo starijim i po demokratiji poznatijim parlamentima. I danas smo primjer, ali kako ne treba, pa se pitam, kakav smo mi narod, ako su nam izabrani predstavnici ovakvi. Ako je tačno ono „kakav narod takva i vlast“, onda smo dotakli dno. Šta dalje raditi, pitanje je sad? Treba nam nešto brzo i efikasno.

Kako da se oslobodimo formiranog okruženja, koje ostavlja trag, kako da krenemo u bolje sjutra uz ovako instalirano javno mnjenje gdje skoro da nemamo televiziju, imamo jedan radio i nekolika portala a o etici, moralu i poštenju ne treba brinuti. Toga imamo iz uvoznih televizija napretek. Što bi nas sjekirali naši problemi kad možemo fino o tuđim životima da brinemo. Još se i pitamo, ko će ispasti, a ko produžiti dalje, jer smo poslali toliko poruka za izbacivanje (nema veze što đecu liječimo na isti način) pa mi neće onaj ošišani opet silovati onu narkomanku jer je ona zaljubljena u onog oženjenog što je prošli put izbio onoga tetoviranog koji je spavao sa sestrom svoje žene, koja je rodila dijete sa bratom od tetke svoga zakonitog muža.

I na kraju, da li je ćutanje zlato? Ako nešto kažeš odmah će razni botovi lajati za tobom, što i nije neka briga, jer kad pričaju iza leđa, sa razlogom su tamo, ali će te oni koji misle svojom glavom razumjeti, podržati, okuražiti na novi potez. Zato jedna od istina koja je vladala ovim prostorom opet mora biti nosilac slobodne ideje, jer reći istinu pa kakva je god, bolje je nego ćutati i trpjeti, što potvrđuje onu staru „bolje biti jedan dan orlem, nego sto godina vranom“!

PODGORICA – Tokom utorka u Crnoj Gori je registrovano osam smrtnih slučajeva od posljedica infekcije korona virusom, a registrovano je 1.495 novopozitivnih na obrađenih 3.902 uzorka što je udio od 38,31 odsto.

IJZ-u je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa kovid infekcijom kod po

U Crnoj Gori aktivno 11.689 slučajeva infekcije korona virusom

Preminulo osam osoba, 1.495 z dva pacijenta iz Berana, sa Cetinja i iz Bara, i po jednog iz Podgorice i Budve, među kojima je najmlađi imao 64, a najstariji 90 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka pandemije je 2.493.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 407, Nikšića 213, Bara 129, Herceg Novog 102, Bijelog Polja 95, Budve 85, Ulcinja 69, Berana 68, Kotora 63, Pljevalja i Rožaja po 51, Danilovgrada 40, sa Cetinja 35.

U Tivtu je registrovano 25 novih slučajeva infekcije, Tuzima 14, Šavniku devet, Kolašinu osam, Plužinama sedam, u Plavu i na Žabljaku po šest, u Mojkovcu pet, Andrijevici i Gusinju po tri i u Petnjici jedan.

Registrovani prvi smrtni slučajevi od omikrona kod nevakcinisanih p

Lokali rade do ponoć muzika samo sa zvuč PODGORICA - Ugostiteljski objekti u Crnoj Gori od danas mogu raditi do ponoći, bez muzičkog programa uživo ili di-džejeva, a dozvoljen je i rad dječjih igraonica uz kovid potvrdu i obezbjeđivanje najmanje deset kvadratnih metara po osobi, saopšteno je juče na konferenciji za medije Instituta za javno zdravlje.

Mjere koje će važiti do 3. februara, kako je kazao direktor IJZa Igor Galić, Vlada je donijela zbog pada broja inficiranih u posljednjih sedam dana u odnosu na prethodmu sedmicu za 40 odsto. Međutim, i pored zabilježenog blagog pada zaraženih, prosječan broj inficiranih na dnevnoj osnovi u posljednjih sedam dana je gotovo deset puta veći u odnosu na odgovarajuću sedmicu prethodnog mjeseca, kada se prosječno na dnevnoj osnovi registrovlo oko 170 slučajeva, dok je danas taj broj oko 1.650.

PRELIVANJE ZARAZE

Galić je istakao da imajući u vidu da je broj novooboljelih na dnevnom nivou i dalje visok, bez obzira na generalni trend pada, sve ostale mjere ostaju na snazi.

- Ovo je trenutak kada prvenstveno omladinu moramo da upozorimo da dolazi do prelivanja zaraze sa njih na starije ukućane – kazao je on i dodao da je do ove sedmice najveća incidencija obolijevanja bilježena u starosnoj dobi od 19 do 40 godina.

U posljednjoj nedjelji, prema njegovim riječima, kao što se i očekivalo, najviše oboljelih je u grupi od 40 do 65 godina, a najveći porast trenda je u starosnoj dobi od 65 i više godina.

- Dobra okolnost je to što su oni vakcinisani u procentu većem od 70 odsto – kazao je Galić i dodao da se bilježi i pad oboljelih među maloljetnicima za oko 30 odsto.

On je podsjetio da je sprovedenim međunarodnim stručnim studijama utvrđeno da vakcinisane osobe obolijevaju od blažih formi i omikron soja SARSCoV-2 virusa, a naročito osobe koje su vakcinisane sa tri doze.

- Zbog toga još jednom molimo građane da se vakcinišu, a ukoliko nijesu primili treću dozu, da to bez odlaganja učine - dodao je Galić.

Prvi smrtni slučajevi usljed infekcije omikron sojem korona virusa registrovani su protekle sedmice u Crnoj Gori, saopštila je juče direktorica Kliničkog

Sa jučerašnje konferencije za novinare

centra Crne Gore Ljiljana Radulović, navodeći da je riječ o dva pacijenta u 70-im godinama koji su bili nevakcinisani.

Radulović je, na konferenciji za novinare, navela da je broj kovid pacijenata koji su na bolničkom liječenju veći za oko deset odsto u odnosu na sedmicu ranije, i da je na jučerašnji dan u crnogorskim bolnicama hospitalizovano 312 pacijenata, navodeći

da je omikron soj dominantan uzrok hospitalizacija.

DVIJE SMRTI OD OMIKRONA

- Prvi put smo, nažalost, konstatovali i dva smrtna slučaja usljed infekcije omikron sojem korona virusa. Riječ je o dva pacijenta koji su preminuli prošle nedjelje. Imali su oko 70 godina i sa prethodnim kardiološkim

Nekoliko crkvenih opština organizovalo bogojavljensko plivanje, u glavnom gradu izostalo zv PODGORICA – Plivanje za časni krst, kao dio manifestacija na hrišćanski praznik Bogojavljenje, koji se proteklih godina praktikuje u Crnoj Gori, održano je u nekoliko gradova, dok su u drugim crkvene opštine najavile i apelovale na vjernike da će izostati zbog ozbiljne epidemiološke situacije.

U Podgorici se plivalo bez n

Plivalo se organizovano u Bijelom Polju, Budvi i Herceg Novom, bez te manifestacije prošlo je u Nikšiću i Baru, dok su se u Podgorici i pored apela crkvene opštine vjernici okupili oko podne na sastavcima Ribnice i Morače i rekreativno

zaplivali. Među njima je bilo i djece. Uz prateću ikonografiju, trobojke i skandiranje Kosovu, nije bilo zvaničnog nadmetanja za krst. Na jednom od transparenata bila je i velika slika Amfilohija Radovića, dok su okupljeni plivači

S.VASILJEVIĆ

8

I djeca juče plivala u hladnoj Morači

Plivači na Sastavcima u Podgorici

pozdravili i vjernika koji je u Morači plivao sa fotografijom na kojoj se slikao sa prvim reketom svijeta Novakom Đokovićem.

Most Blaža Jovanovića bio je okićen velikom trobojkom na kojoj je bilo ispisano „Kuči“.

Društvo

Četvrtak, 20. januar 2022.

zaraženih Prema podacima IJZ-a, trenutno je broj aktivnih slučajeva 11.689, a najviše ih je u Podgorici gdje su registrovana 3.443, potom Nikšiću sa 1.735, Baru 972, Bijelom Polju 716, Herceg Novom 694, Budvi 564, Beranama 548,

Šefica misije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pisala v.d. vrhovnog državnog tužioca Draženu Buriću Pljevljima 456, Ulcinju 393, Kotoru 373, na Cetinju 356.

U Tivtu je aktivno 295 slučajeva korona virusa, Danilovgradu 259, Rožajama 176, Mojkovcu 130, Tuzima 124, Kolašinu 84, Andrijevici 74, na Žabljaku 73, Plavu 68, Plužinama 61, Petnjici 43, Šavniku 42 i u Gusinju deset.

D. M.

pacijenata starosti od oko 70 godina

ći, čnika

znatno blaži od delta soja.

- Od 40 životno ugroženih pacijenata u KCCG-u, oko 85 odsto su nevakcinisani. To znači da, ako smo imali dilemu da li vakcine štite od omikrona, više je nemamo. Hospitalizovani su u kontinuitetu većinski nevakcinisani građani – kazala je Radulović.

BUSTER

hroničnim oboljenjima. Oboje su, nažalost, bili nevakcinisani – kazala je Radulović.

Prema njenim riječima, analize pokazuju da je 70 odsto pacijenata inficiranih omikron sojem koji su prije sedam dana bili životno ugroženi, sada na dobrom putu da se oporave ili su već na kućnom liječenju, što ukazuje da je omikron i u slučaju boničkog liječenja

Direktor IJZ-a je odgovarajući na novinarska pitanja podsjetio da se, prema posljednjim preporukama, buster doza može primiti tri mjeseca nakon prebolijevanja ili druge doze vakcine, a kod imunokompromitovanih i mjesec nakon prebolijevanja ili druge doze.

Galić je dodao da se još ne zna koliko će efekti treće doze trajati, ali da neke nove studije govore da je imuni odgovor nakon buster doze jak, te da sve studije pokazuju da i protiv omikrona vakcinisane osobe bolje prolaze, imaju blaže kliničke slike i manje je hospitalizacija.

Galić je kazao da ovo što se trenutno dešava liči na jedan tok epidemije gdje se iscrpljuju ljudski resursi i gdje virus može da mutira usljed velikog broja novozaraženih.

On je kazao da će one države koje su vakcinisale najveći broj građana prije završiti sa pandemijom i zbog toga se i u Crnoj Gori insistira na vakcinaciji.

Galić je rekao da Ministarstvo zdravlja sprovodi nabavke i pregovore i da su naručene nove doze Fajzer vakcine za cijelu populaciju, pa i za djecu.

D. MIHAILOVIĆ

vanično, ali se građani okupili na Sastavcima

nadmetanja za krst Kako je saopšteno iz Crkvene opštine Podgorica, prema pravoslavnom bogoslužbenom predanju obavljen je čin osvećenja vode, a u glavnom gradu je to urađeno juče ujutro na Ribnici i Morači.

– Osvećenje je izvršeno bez uobičajenog masovnog prisustva naroda. S obzirom na aktuelnu epidemijsku situaciju, plivanje za časni krst nije moglo biti održano. Ipak, da tradicija bogojavljenskog plivanja ne bi bila skroz prekinuta, manja grupa momaka je zaplivala hladnom Moračom – navedeno je u saopštenju.

Kako je navedeno, u ime hrabrih i dostojanstvenih plivača koji godinama plivaju i vjernog naroda, Kliničkom centru su donirali srkomna sredstva u znak podrške ljekarima.

U Bijelom Polju je praznik obilježen plivanjem u talasima Li-

9

mae na gradskoj plaži Sinjavac, a u hladni Lim je zaplivalo 29 mladića i dvije djevojke.

Među plivačima je bio i Ilija Nišavić, dječak od pet godina koji je prvi doplivao do krsta.

U Budvi je proslavi Bogojavljenja prisustvovao predsjednik Opštine Budva Marko Carević, koji je ujedno predsjednik Crkvene opštine Stari grad Budva.

U tom gradu do krsta je prvi doplivao Danilo Radonjić.

U Herceg Novom su se na Škveru okupili vjernici. Šezdeset tri učesnika različite životne dobi su zaplivali u moru čija je temperatura bila svega 14 stepeni. Do časnog krsta prvi je doplivao Dušan Vuković, ali je nagradu poklonio jedanaestogodišnjoj Moniki Prelević.

Najstariji učesnik ima 67 godina, a najmlađi koji je zaplivao za krstom četiri godine. R.D.

Nijeste u potpunosti odgovorili na preporuke Venecijanske komisije PODGORICA - Nastavićemo da sarađujemo sa crnogorskim vlastima i pozivamo ih da prioritetno riješe sva preostala pitanja kako je naglašeno u naknadnom mišljenju Venecijanske komisije o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu - kazala je šefica misije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa u dopisu koji je uputila vršiocu dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Draženu Buriću.

Popa je podsjetila da je u Godišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori istaknuto da izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu koje su stupile na snagu u junu 2021. nijesu u potpunosti odgovorile na preporuke Venecijanske komisije u vezi s rizicima politizacije Tužilačkog savjeta.

Budite sigurni da će Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori nastaviti da prati rad Tužilačkog savjeta u okviru pristupnih pregovora - poručila je Popa u dopisu Buriću

U dopisu se navodi da Evropska unija od svih članova Tužilačkog savjeta očekuje da postupaju dosljedno, u cilju očuvanja nezavisnosti državnog tužilaštva, što uključuje i poštovanje principa političke neutralnosti i profesionalizma, te sprečavanja bilo kakvog neprimjerenog političkog uticaja na Savjet.

- Nastavićemo da sarađujemo sa crnogorskim vlastima i pozivamo ih da prioritetno riješe sva preostala pitanja kako je naglašeno u naknadnom mišljenju Venecijanske komisije o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu ocijenila je Popa.

Prema njenim riječima, po-

trebno je da Crna Gora dalje napreduje u reformama vladavine prava kako bi nastavila da ide naprijed na svom putu ka EU i ispunila privremena mjerila u okviru Poglavlja 23.

- Budite sigurni da će Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori nastaviti da prati rad Tužilačkog savjeta u okviru pristupnih pregovora poručila je Popa u dopisu Buriću.

R.D.

Oana Kristina Popa

VAŠINGTON U AKCIJI: Portal blizak gradonačelniku Banjaluke objavio spisak poslovnih subjekata iz RS koji bi mogli biti na crnoj listi SAD

Među 65 kompanija povezanih sa Dodikom i dvije medijske grupacije?

PODGORICA - Portal Banjaluka-24.com objavio je spisak 65 firmi iz Republike Srpske za koje tvrdi da su ,,direktno i nedvosmisleno povezane sa kumovima i članovima porodice Milorada Dodika“. Na tom spisku su, između ostalih, i košarkaški klub Igokea, kao i nekoliko medija, uključujući i novoformiranu UNA televiziju.

Spisak je objavljen nakon što je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, početkom januara, objavilo da uvodi sankcije Dodiku optužujući ga za korupciju i prijetnju stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

Objavljući uvođenje sankcija Ministarstvo finansija apostrofiralo je banjalučku Alternativnu televiziju kao privatni medij povezan sa Dodikovom porodicom.

- Dodik je kupio ATV kako bi svjesno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da ocrni druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve - navodi se u odluci američke administracije.

Precizira se i da je Dodik ,,ugovore vezane za ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, što je bio još jedan kanal za korupciju“. Precizira se i da je novac iz javnih pre-

Infiniti kao medijska veza

Milorad Dodik

duzeća usmjeravao direktno u ATV, te da je tu stanicu koristio za kampanje zlonamjernog uticaja i unapređenje njegovih političkih i ličnih ciljeva.

Odlukom o sankcijama definisano je da je pod američkom blokadom sva imovina i svi interesi u imovini, kao i svi subjekti koji su u direktnom ili indirektnom vlasništvu od 50 odsto ili više osobe kojoj se sankcije uvode.

Portal banjaluka-24.com tvrdi da su ovo firme koje su ,,direktno i nedvosmisleno povezane sa kumovima i članovima porodice Dodik“: 1. Kaldera; 2.

GP Krajina; 3. Grand trade; 4.

Red Box media; 5. Eco Group; 6. Infiniti internacional group; 7. Moja apoteka; 8. Euphoria marketing; 9. DL plakat; 10.

ATV televizija i radio; 11. Faktor magazin; 12. BL – portal; 13.

Infiniti ADS; 14. EP mobile; 15.

Infinity Energy and ITSS; 16.

RK Boska; 17. Delta Planet; 18.

Prointer; 19. ,,EVL d.o.o.“ Elektronska video lutrija; 20. Senet

d.o.o; 21. Sirius; 22. Marković invest – RM Laktaši; 23. Agrovoće; 24. Global liberti; 25. G and S CO MAX; 26. Agrodestil; 27. ,,Đedova rakija“; 28. Agape restoran 1; 29. Agape restoran 2; 30. Restoran ,,Kaldrma“; 31.

Bazeni Laktaši: 32. Hotel ,,San Laktaši“; 33. Igokea KK; 34.

Sektor ADS; 35. Alfa security; 36. Alfa plus; 37. Alumina d.o.o.

Zvornik; 38. Naša banka; 39.

Hotel ,,Bistrica“ Jahorina; 40. „Laking“ d.o.o. Istočno Sarajevo; 41. Banja Vrućica; 42. Euroekspres; 43. Klinika Kostić ½; 44. Tesla elekrik Laktaši; 45. Niskogradnja; 46. Centar za automobilsko inženjerstvo; Homologacija vozila i tehnički pregledi; 47. Aeroput (privatni avioni); 48. Veletekstil; 49.

Fruit eco; 50. Green line; 51. ,,SB invest“; 52. Global liberty; 53. Mega IT; 54. RM; 55. Buisness intelligence; 56. Iskra Trade; 57. N City; 58. KBV datacom; 59. Global star; 60.

Parking garaže UKC; 61. Interkont komerc d.o.o; 62. Qu-

Veza između ATV i Una TV je „Infiniti media“ koja je vlasnik 80 odsto kapitala ATV-a i jedan od vlasnika novoosnovane Televizije Una. „Infiniti media“ je, prema pisanju bosanskih medija, kćerka firma grupacije „Infiniti international group“ u čijem je sastavu i „Prointer ITSS“ za koji je Milorad Dodik ranije potvrdio da je povezan sa njegovim sinom Igorom.

Zvanični vlasnik „Infiniti“ grupacije je Đorđe Đurić, a direktor je Bojan Vujić koji je ranije rukovodio „Prointerom“.

U toj grupaciji je oko 16 firmi.

antum; 63. Zemljište poljoprivredne škole BL; 64. Restoran i hotel ,,Kaldera“; 65. Una TV. Portal banjaluka-24.com, inače, nezvanično, se dovodi u vezu sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, političkim protivnikom Milorada Dodika.

Stanivuković, po nacionalističkim stavovima, međutim, ne odstupa mnogo od Dodika, pa se i u novinskim naslovima može pročitati kako je ,,mali Dodik“.

S. D.

10

Hronika

Četvrtak, 20. januar 2022.

Apelacioni sud osudio na pet godina optuženog za obljubu nad nemoćnom osobom

Iskoristio pijanstvo drugarice i silovao je

Apelacioni sud

PODGORICA – S. B. osuđen je presudom Apelacionog suda na pet godina zatvora zbog silovanja dugogodišnje drugarice dok je bila u alkoholisanom stanju i nemoćna da pruži otpor.

Sudije Apelacionog suda su, razmatrajući žalbe na prvostepenu presudu koju je donio bjelopoljski Viši sud, uvažile prijedlog tužilaštva i preinačile visinu kazne sa tri i po na pet godina zatvora.

Tek punoljetna djevojka nije ni slutila da će se izlazak u grad i druženje sa prijateljima krajem jula 2018. godine završiti se kao nemili događaj koji će dobiti epilog na sudu, ali i obilježiti njen život.

Te večeri bila je u društvu dvije drugarice.

Pored rijeke su pile sok u koji su sipale votku, da bi poslije nekog vremena došao prijatelj jedne od njenih drugarica u društvu sa drugom S. B. kojeg su poznavale od ranije.

Provod su nastavili u jednoj od gradskih kafana i tamo popili po još jedno žestoko piće koje je na njen mladi organizam djelovalo burno.

Kako je navedeno u presudi, djevojci je bilo muka, zbog čega je izašla napolje gdje je zatekla drugaricu koja se svađala sa momkom.

Kada je rekla da će da ide u Hitnu, shvativši u koliko je lošem stanju, mladić njene drugarice prekinuo je svađu i krenuo da je otprati do kuće.

Međutim, S. B. koji se tu našao, rekao je drugu: ,,Ti si pijan, ja ću je povesti kući“.

Ne sluteći da bi mogla da joj naudi osoba koju je poznavala od ranije, djevojka je krenula sa S. B. Žrtva je pred sudom ispričala da nije mogla da stoji na nogama, da joj se vrtjelo u glavi, da joj je bilo muka i da je plakala

dok je S. B. držao pod ruku vodeći je i prema zgradi u kojoj je živjela.

-Kada smo ušli u zgradu tresla sam se, bilo mi je loše, nijesam osjećala noge, boljela me je glava i molila sam S. B. da me povede kući – ispričala je djevojka.

Međutim, nakon riječi ,,sad ćemo kući, sad ću da te povedem“ S. B. je prislonio djevojku uz zid i sa nje skinuo majicu koju je bacio na podlogu.

S. B. se nije obazirao na molbe djevojke da prekine, da je vodi kući jer joj nije dobro već je sa nje skinuo ostalu garderobu i ostvario svoj naum.

-Nijesam mogla da vrištim, nijesam mogla ništa. Molila sam ga da prekine. Kad je završio što je htio pala sam na koljena.

Bilo mi je muka i povraćalo mi se. Uzeo je moju duksericu, obrisao se i bacio je pored mene. Navukao mi je majicu i rekao: „ajde, šta plačeš, ustani, šta radiš tu čitavu noć“ – ispričala je djevojka.

S. B. je potom podigao i držao za majicu da ne padne pošto se klatila i sjeo je na neke stepenice gdje je plakala.

Ubrzo je došla prijateljica u pratnji mladića, koji je žrtvu nosio na leđima do kuće jer nije mogla da hoda.

S. B. možda nikada ne bi odgovarao da majka nije primjetila fleke od sjemene tečnosti na dukserici kćerke koju je izmolila da joj ispriča šta se desilo.

Iako djevojka nije imala namjeru da policiji prijavi šta joj se dogodilo, to su učinili njena majka i očuh.

Sudije Apelacionog suda odbacile su žalbene navode odbrane S. B. da je djevojka ispričala različite priče u istrazi i pred sudom, upitnost kredibiliteta njenog iskaza kojim je neosnovano optužila S. B. kao i

da je žrtva sa optuženim prije kritičnog događaja bila u ljubavnoj relaciji i sa njim imala seksualne odnose.

U presudi Apelacionog suda se navodi da su svi svjedoci (prijatelji sa kojima je djevojka te veči bila u gradu) u istrazi potvrdili iskaz žrtve.

-Niko od ovih svjedoka u iskazima koje je sud prihvatio nije potvrdio navode odbrane optuženog da im je on prije kritičnog događaja pričao o navodnim sesksualnim odnosima sa oštećenom. To što je oštećena u svom iskazu navela da joj je optuženi bio simpatičan, da je bio dobar, da je majki govorila kako je lijep, ne ukazuje na činjenicu da su bili u ljubavnoj vezi, što niko od svjedoka iz društva optuženog nije potvrdio a što im je moralo biti poznato – navodi se u presudi Apelacionog suda.

U dokumentu se navodi da sve i da je djevojka bila zaljubljena u optuženog, da joj se sviđao, da su se ranije ljubili, kako se to uporno predstavlja žalbom branioca, to ni na koji način ne ukazuje da je djevojka pristala na seksualni odnos sa optuženim.

-Naprotiv, sve činjenice ukazuju da je optuženi iskoristio stanje nemoći u kojem se oštećena nalazila usljed konzumiranja alkohola – navodi se u presudi.

Sama okolnost da je optuženi djevojku nakon seksualnog odnosa ostavio u jako lošem stanju na stepeništu koje vode ka podrumu, sat iza ponoći, po ocjeni sudija Višeg suda u Bijelom Polju, kao i Apelacionog suda, ne ukazuje da su bili u emotivnoj vezi jer navedeno ponašanje optuženog nije logično za odnos momka i djevojke.

Pored ove, sudije su kao otežavajuću okolnost ocijenile i što se optuženi majicom žrtve obrisao nakon seksualnog osnosa i na taj način ispoljio ponižavajuće postupanje prema djevojci.

Apelacioni sud je ocijenio i da je Viši sud u Bijelom Polju, pogrešno, kao olakšavajuću okolnost ocijenio priznanje optuženog obzirom na njegovo držanje nakon krivičnog djela, uzeći u obzir da je nije odveo kući već je ostavio na stepeništu iako je znao da je djevojka u pijanom stanju i da ne može da brine o sebi.

Osim toga, svjedocima je u postupku govorio da je bio u ljubavnoj vezi sa djevojkom kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno djelo.

-Prvostepeni sud je pogriješio kada je ublažio kaznu zatvora ispod zakonom propisanog minimuma. Po nalaženju ovog suda optuženom je neophodno izreći strožiju kaznu zatvora u trajanju od pet godina koja je adekvatna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja – zaključuje se u presudi Apelacionog suda.

B. ROBOVIĆ

Podignuta optužnica za nedozvoljeno držanje droge

Zatvorenik švercovao kokain i marihuanu u UIKS-u PODGORICA – Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Vuke Dragovića (25) iz Podgorice, koji je tokom izdržavanja zatvorske kazne u spuškom zatvoru preprodavao drogu.

-Optužnica protiv V. D. zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 stav 4 u vezi stava 1

krivičnog zakonika Crne Gore dostavljena je Višem sudu na kontrolu koja će biti zakazana u zakonskom roku – saopšteno je iz Višeg suda.

Prema navodima optužnice, Dragović je 1. jula 2021. godine, u UIKS-u, u zatvoru za duge kazne, neovlašćeno radi prodaje držao kokain i konoplju.

Zatvorski čuvari su kod njega pretresom pronašli dva zamo-

tuljka konoplje ukupne težine 6,495 grama, sa četiri rizle koje je skrivao u čarapi, dok je u donjem vešu krio ukupno 0,751grama kokaina.

Prilikom davanja odbrane, Dragović je kazao da se u UIKS-u nalazi na izdržavanju trogodišnje kazne zatvora zbog šverca droge. Nije sporio da su zatvorski čuvari kod njega pronašli kokain i konoplju,

ali je ustvrdio da je tu drogu držao radi lične upotrebe.

Pozvao se i na medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje da je uživalac marihuane. Iako u dokumantaciji nema podatka da se liječio od zavisnosti kokaina, on je kazao da je povremeno koristi i ovu drogu. Nije otkrio na koji način je nabavio drogu, ali je naveo da je platio 200 eura.

B. R.

„SVE PO ZASLUGAMA“: Policajac iz N protestnim šetnjama Crkve Srbije, vr PODGORICA - Policajac Miloje Šćepanović iz Nikšića, koji je samoinicijativno dao otkaz krajem decembra 2019. godine, u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i podrške protestnim litijama koje je organizovala Crkva Srbije, ponovo je zapošljen u policiji – saznaje Pobjeda.

Kako nam je nezvanično saopšteno iz više izvora, Šćepanović je raspoređen u jedinicu Granične policije, a posao je dobio mimo zakonske procedure.

Izvori iz policije tvrde da je iskoristio novu političku situaciju, odnosno pobjedu opozicije podržane Crkvom Srbije na izborima u avgustu 2020. godine, koristeći lične kontakte i bez pravnog osnova ponovo je stupio u policijsku službu. Nezvanično nam je saopšteno da je Šćepanović u Graničnu policiju raspoređen prije dva mjeseca.

Litijaš nagra u polic

VAŽNE VEZE

U međuvremenu, nakon što je razdužio policijsku uniformu, radio je kao obezbjeđenje u Manastiru Ostrog, kojim gazduje Crkva Srbije, te u nikšićkom hramu i Parohijskom domu pod Trebjesom.

-Ponovo je vraćen u policiju iz građanstva, što je skandalozno. Da bi pristupio u policiju, morao se prijaviti na konkurs, a on to nije učinio, jer nije bilo javnog poziva – tvrdi Pobjedin sagovornik.

U dva navrata Upravi policije smo poslali pitanja povodom zapošljavanja Šćepanoviča, ali smo ostali uskraćeni za odgovor.

U petak, 14. januara, i u ponedjeljak, 17. januara, tražili smo zvaničnu potvrdu da je Miloje Šćepanović ponovo zapošljen u Upravi policije. Pitali smo ih kada je stupio na dužnost, na kojim poslovima je angažovan i po kom osnovu je ponovo dobio posao.

Nezvanični izvori tvrde da je politički angažman imao presudnu ulogu u zapošljavanju Šćepanovića.

Ranije je Šćepanović, kažu naši izvori, bio simpatizer Demokrata, da bi se kasnije „prešaltao“ u Pravu Crnu Goru i postao član te partije.

Kako tvrde naši izvori, upravo preko kontakata iz ove stranke, lidera Marka Milačića i njegove supruge, general-

Miloje Šćepanović

ne sekretarke Vlade Žane Praščević-Milačić, izdejstvovao je da dođe do premijera Zdravka Krivokapića, koji se potom založio za njega da ga vrate u policiju.

Nevoljno, kažu naši izvori, rješenje o njegovom povratku u službu odobrili su direktor Uprave policije Zoran Brđanin i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Kako je ranije saopšteno iz policije, Šćepanović je podnio ostavku zbog ličnih stavova i uvjerenja.

- Postupajući po zahtjevu Miloja Šćepanovića, policijskog službenika Centra bezbjednosti Nikšić, Uprava policije je sačinila sporazum o prestanku radnog odnosa koji mu je do-

Za 24 sata bilo 12 saobraćajnih nezgoda

Podnijeto 20 prekršajnih prijava PODGORICA - U Crnoj Gori se u protekla 24 sata dogodilo 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo poginulih i teško povrijeđenih osoba.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo šest saobraćajnih nezgoda.

U Baru, Ulcinju, Cetinju, Herceg Novom, Bijelom Polju i Nikšiću je evidentirana po jedna saobraćajna nezgoda.

Izdato je 338 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 20 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

C. H.

Hronika / Svijet

Četvrtak, 20. januar 2022.

Nikšića, koji je 2019. godine dao otkaz u znak podrške raćen na posao bez prethodnog javnog konkursa

š Šćepanović ađen vraćanjem cijsku službu

stavljen na uvid i potpisivanje, koji je Šćepanović i potpisao – kazali su iz policije.

,,BORAC PROTIV BEZAKONJA“

On je tada za srpske Novosti izjavio da „zbog bezakonja Vlade Duška Markovića“ napušta posao.

-To je bio moj lični čin, koji je kasnije ohrabrio i druge da krenu mojim stopama. Ja sam vjernik, a prekoputa je bio narod koji je branio tu istu vjeru, naše svetinje, korijene, ime i prezime. Shvatio sam da smo na istoj strani i čvrsto sam odlučio da napuštim posao koji je u tom trenutku bio ukaljan. I uvijek bih tako postupio, ukoliko bi se nešto

slično ponovilo – kazao je on. Šćepanović se oglasio i nakon izbora 30. avgusta 2020. godine s porukom: „Ovo je velika pobjeda čojske Crne Gore, zemlje slavnih predaka“.

– Ponosan sam što sam jedan od Hristovih vojnika spreman da, ako zatreba, život svoj položi za vjeru i otačastvo. Danas je obična olovka pobijedila laži i prevare, tugu i bijedu – kazao je on tada za srpski portal Novosti.

ZASLUŽNI LITIJAŠ

Ovaj Nikšićanin bio je i jedan od aktera u dokumentarnom filmu o litijama, u kojem je predstavljen kao heroj.

Da je ovaj bivši, sada ponovo, policajac odigrao značajnu

ulogu u vrijeme litija potvrđuje i činjenica da ga je Mitropolija crnogorsko-primorska Crkve Srbije odlikovala Zlatnim likom Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca, a od srpske kompanije Novosti dobio je priznanje za najplemenitiji podvig godine.

Nakon medijskog predstavljanja Šćepanovića kao heroja, oglasila se njegova bivša supruga Aleksandra koja je na svom Fejsbuk profilu objavila da ga je prijavljivala za porodično nasilje i da joj duguje 9.050 eura. Šćepanović se potom pravdao da je pozajmio novac od nje, demantujući navode bivše supruge da je prevario i opljačkao.

Da Šćepanović i dalje sanja policijsku službu bilo je jasno u avgustu 2021. godine, kada je preko srpskih Novosti poručio da se nada da će ga na razgovor pozvati novi ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, možda ponuditi da se vrati na staro radno mjesto i posao koji je „profesionalno radio bez mrlje“.

- Za sada nema poziva, a da li će ga biti – vidjećemo. Teško se živi, a moram da se snalazim kako bismo preživjeli. Tu je i dijete, moj oslonac – rekao je tada on.

Jadikovao je kako su svi oni koji su „iznijeli teret promjena“ i dalje „na početku“, a da se „čuvaju neki kadrovi DPS-a, što nije dobro“.

-To ja vidim, ali i narod. Dešava se apsurdna situacija da sam napuštio posao zbog bezakonja, dok se aktuelni ministar policije poziva na vladavinu prava. I još poručuje da neće hapsiti „komite“, iako među njima ima dosta bezbjednosno interesantnih lica – kazao je Šćepanović. A. RAIČKOVIĆ

Zbog odsustva sudije odgođen glavni pretres optuženima za planiranje ubistva Nemanje Zurovca

Mrvaljević i ostali pred sudom 1. februara

PODGORICA - Početak suđenja u predmetu protiv Novljanina Zorana Mrvaljevića i njegove grupe za planiranje ubistva Nemanje Zurovca juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 1. februar usljed odsustva člana krivičnog vijeća sudija koji se nalazi u samoizolaziji.

Pored Mrvaljevića na optužni-

ci se nalaze Krsto Vujić, Slobodan Vico i Jovan Riznić.

Svi optuženi terete se za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dok je Mrvaljević optužen i za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge.

U dorađenoj optužnici Specijalnog tužilaštva Zoran Žmukić nije označen kao pripadnik ove

kriminalne grupe, a zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti sudiće mu se pred podgoričkim Osnovnim sudom.

U ovom predmetu Milan Kankaraš dobio je status svjedoka saradnika.

On je pred istražiteljima priznao da je bio član grupe i objasnio kako su bile podijeljene uloge i zadaci.

B. R.

11

Američki državni sekretar u Kijevu razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom

Rusiji prijete teške posljedice ako bude nastavila agresiju

Blinken sa saradnicima tokom razgovora sa Zelenskim

KIJEV – Američki državni sekretar Entoni Blinken saopštio je juče, tokom zvanične posjete Ukrajini, kako postoji „jasna prednost“ za upotrebu diplomatije i deeskalaciju sukoba duž rusko-ukrajinske granice, ali i zaprijetio da će se Rusija suočiti sa „teškim posljedicama“ ukoliko ne zaustavi agresiju prema Ukrajini.

- Danas se oko sto hiljada ruskih vojnika nalazi u blizini ukrajinskih granica i u tom smislu prijetnja Ukrajini je bez presedana – rekao je Blinken u Kijevu, tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Blinken je, kako prenosi Glas Amerike, ponovio da Sjedinjene Američke Države podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, te dodao da je „na Ukrajincima i nikom više da odlučuju o svojoj i budućnosti svoje zemlje“.

Visoki zvaničnik Stejt departmenta je podsjetio i da je američka administracija prošlog mjeseca odobrila 200 miliona dolara dodatne pomoći za odbrambenu bezbjednost Ukrajine, zbog čega se Zelenski zahvalio.

Blinken je tokom posjete Ukraji-

ni obišao i američku amabasadu u Kijevu i tom prilikom izjavio kako svijet prati šta se dešava, te da je prijetnja od dalje ruske agresije izazov za „neke osnovne principe koji su u osnovi čitavog međunarodnog sistema“.

- Pokušali smo da jasno stavimo do znanja da postoje dva puta za Rusiju. Postoji put diplomatije i dijaloga kako bi se diplomatskim putem pokušale riješiti sve razlike koje postoje.

Poželjniji put je, naravno, najodgovorniji i onaj koji bismo mi više voljeli. Ali postoji i put konfrontacije i posljedica po Rusiju, ako Rusija odluči da obnovi agresiju – upozorio je Blinken.

Nagomilavanje oko sto hiljada ruskih vojnika duž istočne granice Ukrajine izazvalo je zabrinutost da Moskva planira vojnu akciju protiv svog susjeda, koji je nekada bio dio Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom. Rusija je 2014. godine od Ukrajine anektirala poluostrvo Krim.

Rusija je nastavila sa gomilanjem trupa i oštrom retorikom protiv Ukrajine, premještajući svoj snage u Bjelorusiju tokom vikenda.

- Sada smo u fazi u kojoj bi Rusija u bilo kom trenutku mogla da pokrene napad na Ukrajinu – rekao je visoki zvaničnik Stejt

departmenta novinarima tokom telefonskog brifinga u utorak.

Blinkenova jučerašnja posjeta Ukrajini prva je etapa brzo dogovorenog putovanja koje će Blinkena u četvrtak odvesti i u Berlin gdje će se sastati sa njemačkom ministarkom inostranih poslova Analenom Berbok. Za petak je, takođe, u Ženevi najavljen i sastanak Blinkena sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovim.

Očekuje se da će tada Blinken pozvati Rusiju da odmah preduzme korake za deeskalaciju tenzija duž granice.

Blinkenovo putovanje uslijedilo je nakon prošlonedjeljnih razgovora ruskih i američkih zvaničnika u Ženevi u cilju rješavanja nesuglasica oko Ukrajine i drugih bezbjednosnih pitanja, ali na tim sastancima nije zabilježen napredak.

Rusija je zatražila garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO. Prošle nedjelje, Bajdenova administracija optužila je Moskvu da priprema „operaciju lažne zastave“ koju će koristiti kao trik za intervenciju u Ukrajini, što je optužba koju je Rusija odlučno negira.

Američka delegacija posjetila je Kijev u ponedjeljak kako bi pružila podršku Ukrajini u sukobu sa Rusijom.

Strahuje se da će nova internet usluga poremetiti instrumente na avionima

Ponovo odloženo aktiviranje 5G mreže u Americi

VAŠINGTON – Nakon što su najveći američki avio-prevoznici izrazili zabrinutost da bi uspostavljanje 5G mreže poremetilo uređaje na avionima, što bi istovremeno dovelo i do otkazivanja velikog broja letova, kompanije „AT&T“ i „Verajzon“ odlučile su da odlože aktiviranje te nove internet usluge.

Tu odluku kompanije su donijele nakon što je administracija

američkog predsjednika Džozefa Bajdena pokušala da posreduje u postizanju dogovora između telekomunikacionih i avio-kompanija povodom uvođenja nove 5G usluge, koja je u juče i zvanično trebala da profunkcioniše u SAD. Avio-kompanije, kako prenosi agencija Rojters, pokušavaju da se spriječi aktiviranje nove usluge na radijusu od oko 3,2 kilo-

metara oko aerodromskih pisti.

Kompanija „AT&T“ je u utorak popodne saopštila da će odložiti aktiviranje novih telekomukacionih tornjeva blizu pisti na nekim aerodromima, dok se u saradnji sa federalnim regulatorima ne riješi problem.

Oglasila se i druga kompanija „Verajzon“, saopštivši da će pokrenuti nove elemente svoje 5G mreže.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 20. januar 2022.

Zajednica opština uputila prijedlog skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje

Izmijeniti Zakon o komunalnim djelatnostima po hitnom postupku

ljanja komunalnim otpadom da zaključi ugovore sa korisnicima usluga, a da pritom nije uređen postupak u slučaju kada korisnik odbija da potpiše ugovor što je, navode, jako bitno kada se ima u vidu da ne postoji zakonska, organizaciona i praktična mogućnost uskraćivanja te komunalne usluge.

- Ministarstvo je povodom inicijative Zajednice opština pokrenulo proceduru i pripremilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima koji daje rješenja za uočene probleme. Međutim, kako je Ministarstvo, u skladu sa Programom rada Vlade za 2021. godinu, pripremilo Prijedlog novog Zakona o komunalnim djelatnostima, koji je već prošao proceduru u Sekretarijatu za zakonodavstvo, stav tog Sekretarijata je da se ne mogu vršiti izmjene i dopune postojećeg, kad je u odmakloj proceduri donošenje novog zakona kojim se stavljaju van snage pojedine odredbe tog zakona – kažu iz Zajednice opština.

DJELATNOSTI

LOKALNE UPRAVE UKAZALE NA PROBLEME: Odgođena primjena zakona o vodnim uslugama

Izmjene su neophodne da bi se obezbijedilo nesmetano pružanje usluga vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama do stupanja na snagu Zakona o vodnim uslugama koji na nov način uređuje te djelatnosti – objasnili su iz Zajednice opština PODGORICA – Zajednica opština je Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore uputila prijedlog za pokretanje procedure pripreme i donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima, po hitnom postupku.

U obrazloženju podsjećaju da su na osnovu primjedbi i prijedloga iz više opština, kojim se ukazuje na probleme u primjeni pojedinih instituta

uređenih Zakonom o komunalnim djelatnostima, u junu 2021. godine, uputili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma inicijativu za izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima po hitnom postupku.

NEDOSTACI

- Ključni razlog odnosio se na problem formalno-pravnih nedostataka uređivanja instituta prigovora potrošača na račune za pružene komunalne usluge i neusklađenosti Zakona o upravnom postup-

ku, Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o komunalnim djelatnostima, što je rezultiralo velikim brojem prigovora potrošača koji u sudskim postupcima uspijevaju zbog formalnih/proceduralnih nedostataka. Sve to, ukupno, izaziva značajne troškove kako budžetima opština, tako i opštinskim preduzećima – vršiocima komunalnih usluga – navedeno je u obrazloženju prijedloga.

Drugi značajan razlog vezan je za zakonsku obavezu vršioca komunalne djelatnosti uprav-

Dalje objašnjavaju kako je ključni razlog zbog kojeg su uputili prijedlog taj što se novim Prijedlogom zakona o komunalnim djelatnostima ne uređuje obavljanje komunalnih djelatnosti ( javno vodosnabdi jevanje i upravljanje komunalnim otpadnim vodama), već će biti uređeno zakonom o vodnim uslugama, čija izrada je u završnoj fazi.

- Prijedlog zakona o vodnim uslugama, na konceptualno nov način uređuju te dvije komunalne djelatnosti, zbog čega se njegova primjena odlaže na pet godina, kako bi se u tom periodu obezbijedio povoljan ambijent i pretpostavke za njegovu primjenu. Imajući u vidu te okolnosti, novim Zakonom o komunalnim djelatnostima, je utvrđeno da će se važeći Zakon primjenjivati do početka primjene Zakona o vodnim uslugama. Da bi se obezbijedio zakonski okvir za nesmetano vršenje usluga vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama u prelaznom periodu, inicirali smo izmjene i dopune važećeg Zakona o komunalnim djelatnostima – pojasnili su iz Zajednice opština. D. Š.

BijELO POLjE: Nevolje stočara Zaima Pepeljka

Osam godina čeka odštetu 5.000 eura

Zaim Pepeljak

BIJELO POLJE – Zaim Pepeljak, poljoprivrednik stočar iz planinskog sela Godijevo, osam godina ne može da naplati odštetu koju je pretrpio usljed elementarnih nepogoda.

Pepeljak je ispričao za Pobjedu da je 30. jula 2013. godine u zaseoku Žilice bivakovao na katunu sa stokom, kada je grom u stadu od 120 ovaca ubio 39.

- Tog dana stradale su 32 ovce a sjutradan je još sedam uginulo.

Na lice mjesta tada su izašli veterinari iz ambulante Grandov, koji su sačinili zabilješku o nastaloj šteti – kazao je Pepeljak.

Na teren su, kako je naveo, izašli i članovi opštinske Komisije za elementarne nepogode i konstatovali nastalu štetu.

- Šteta je procijenjena u iznosu od 5.000 eura i do danas nije naplaćena. Bivši potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović, uoči zadnjih predsjedničkih izbora, tokom sastanka sa poljoprivrednicima iz bjelopoljskog kraja obećao je da će mi resorno ministarstvo nadoknaditi štetu od 25 odsto i lokalna uprava sa 15 odsto. Ni do danas taj novac nijesam dobio. Čak sam i gospodinu Simoviću, na njegov zahtjev, uputio traženu dokumentaciju, ali ništa od toga. Predsjednik opštine Petar Smolović uoči nove 2019. godine odobrio je uplatu od 200 eura na ime pomoći. Zahvalni

Grom mi je 2013. godine ubio 39 ovaca.

Milutin Simović obećao je da će mi resorno ministarstvo nadoknaditi štetu od 25 odsto i lokalna uprava sa 15 odsto. Do danas ništa od toga – kaže Pepeljak smo prvom čovjeku Opštine na pažnji, ali to mojoj porodici od 11 članova nije dovoljno. Poljoprivreda i stočarstvo je osnov naše egzistencije i očekujemo da će savijest nadležnih konačno proraditi te da će, makar djelimično, biti nadoknađeno ono što smo štetovali ne svojom već ,,božjom krivicom“ – kazao je Pepeljak.

Dodao je da je svjestan da je teška situacija izazvana korona virusom, ali, kako kaže, teško je i za njegovu višečlanu porodicu.

- Pomoći niotkud. I naš glas treba da se čuje. Apelujemo ponovo na ministarstvo da nam pomogne. Treba da živimo jer ukoliko nešto ne proizvedemo, ne možemo da preživimo –zaključuje Pepeljak.

B. ČOKOVIĆ

HERcEg NOVi: Originalna ideja vlasnice krojačke radnje

Čiviluk humanosti Rade Vujičić

HERCEG NOVI – Novljanka Rada Vujičić, vlasnica krojačke radnje u Njegoševoj ulici došla je na ideju da garderobu koja je zaboravljena, a donesena na popravku pokloni onima koji nemaju ili teško mogu sebi priuštiti neki novi odjevni predmet. Akciju su podržali i prijatelji koji donose očuvanu garderobu.

Njen ,,humani“ čiviluk ispod kojeg piše – ,,ako nemaš, odnesi“ prvih dana su ljudi zaobilazili, ali nakon toga sve češće

Garderobu koja je zaboravljena a donesena na popravku Rada Vujičić pokloni onima koji nemaju ili teško mogu sebi priuštiti neki novi odjevni predmet

nalazi prazne vješalice, te akcija iako traje svega nekoliko dana nalazi put do onih kojima je namijenjena.

- Uzimaju garderobu. Ostaju vješalice prazne. Građanima kojima je neophodna garderoba ne treba da se stide. Prvo smo izbacili ljetnu garderobu, ali dopunjavamo i zimskom.

Biće i dječjih komada. Riječ

je o našoj ili garderobi koju su nam za ovu svrhu dali prijatelji – objašnjava Vujičić.

Kaže da je ideja za „čiviluk humanosti“ došla spontano.

- Često preslažemo ormare i nešto nam valja ili ne. Ta garderoba obično završi u crnoj vreći jer ne znate kome bi odgovarala. Nijesam sigurna da li ljudi dolaze namjenski u Crve-

Rada Vujičić

ni krst i uzimaju šta im treba.

Došlo je vrijeme da se mi svog siromaštva izuzetno stidimo – kazala je Vujičić.

Zahvalna je što je sugrađani zovu i raspituju se da li mogu da donesu odjevne predmete.

Smatra da bi tebalo akciju proširiti i na druge dijelove grada.

- Akcija može da zaživi i u svakom mjestu da se naprave ovakvi čiviluci. Ovakva roba se prodaje u radnjama druge ruke (tzv. seknd hend radnje) i tamo ulazimo bez stida. Apelujem na sugrađane da ne treba da osjećaju stid, da bez ustručavanja sa ovog ,,humanog“ čiviluka uzmu komad garderobe koji im je potreban – poručila je Vujičić. Ž. KONTIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 20. januar 2022.

tIvat: Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija upozorilo lokalni parlament

Raspustiće Skupštinu ako do 29. januara ne održi sjednicu Jedanaesta sjednica gradske Skupštine je u aktuelnom sazivu zakazivana pet puta – 3. septembra, 13. oktobra, 1. novembra, 17. i 27. decembra prošle godine, ali nije održana zbog nedostatka kvoruma.

Prethodna, 10. sjednica, održana je 30. juna 2021. godine TIVAT – Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija uputilo je Skupštini Opštine preporuke o postupanju, datirane na 29. decembar u kojima se navodi da Skupština Tivat u roku od 30 dana sazove i održi sjednicu Skupštine Opštine Tivat.

Sjednica Skupštine Opštine, 11. u aktuelnom sazivu, zakazivana je pet puta, ali nije

Pet Puta BeZ kvoruMa: Sa sjednice SO

održana jer nije bilo kvoruma – 3. septembra, 13. oktobra, 1. novembra, 17. i 27. decembra prošle godine. Prvo je SDP (Aleksandar Đurović) uskratio manjinsku podršku koaliciji NP-BF-GB, a potom na sjednice nije dolazila kompletna opozicija koju čine DPS, SD i HGI. Prethodna, 10. sjednica, održana je 30. juna 2021. godine.

Vlast u Tivtu čini koalicija građanskih listi „Narod pobjeđuje“, „Bokeški forum“ i „“oran

Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat“.

MJERE

Iz službe Skupštine opštine saopštili su da im je 10. januara stigao akt u kome se, između ostalog, navodi da će resorno ministarstvo, ukoliko se sjednica ne održi u predloženom roku, obavijestiti Vladu o stanju u opštini radi preduzimanja mjera propisanih čl. 185 Zakona o lokalnoj samoupravi,

odnosno da će Vlada raspustiti Skupštinu.

Iz Skupštinske službe su naveli da će predsjednik Skupštine zakazati sjednicu kolegijuma na kojoj će biti utvrđen datum održavanja 11. sjednice SO Tivat.

IZVJEŠTAJ

Predsjednik SO Tivat, dr Andrija Petković, naglasio je da je Skupštinska služba uradila sve u skladu sa zakonskim propisima.

- Kao što je i pokazao izvještaj Ministarstva javne uprave, Skupštinska služba i ja kao predsjednik Skupštine opštine, do sada smo poštovali sve zakonske rokove i sve što je urađeno u cilju sazivanja Skupštine i održavanja normalnog rada urađeno je u skladu sa zakonom. Dakle, i u pravnom i u političkom smislu, gdje ni na koga nismo vršili nikakve pritiske, odradili smo kako se od nas tražilo i u tom smjeru ćemo nastaviti i dalje. Sačekaćemo impute Ministarstva javne uprave i sazvati sjednicu u zakonskom roku. Ono što je najvažnije jeste da ni ja kao predsjednik Skupštine, niti bilo koji drugi politički subjekti koji čine trenutnu koalicionu vlast, ne možemo da utičemo na to da li će neko doći ili neće doći na Skupštinu, to je stvar političkih subjekata. O njihovim postupcima, kao i o našim, odlučivaće građani Tivta – kazao je dr Petković.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović potpisao je 30. decembra akt o privremenom finansiranju jer nije usvojen budžet za 2022. godinu. Kazao je da je tog dana na opštinskom računu bilo 5,7 miliona eura, a da je budžet ostvaren i iznosi 119,77 odsto, odnosno u iznosu od 20.294.858 eura.

S. K.

PLjevLja: NVO Da zaživi selo realizuje projekat ,,Vozači – budite u skladu sa prirodom“

Odmorišta nijesu mjesta za bacanje smeća PLJEVLJA – Kultura učesnika u saobraćaju iz ugla zaštite životne sredine je na vrlo niskom nivou, kao i ostalih učesnika u saobraćaju u čitavoj Crnoj Gori. Najbolji primjer za to su gomile raznog otpada uz puteve. Što su putevi prometniji problem sa otpadom je veći – kažu u nevladinoj organizacija Da zaživi selo.

Zato su pokrenuli projekat ,,Vozači – budite u skladu

sa prirodom“, koji je podržalo Ministarstvo kapitalnih investicija.

Cilj im je da, kako kažu, skrenu pažnju vozačima i drugim učesnicima u saobraćaju na prirodni ambijent u kome obavljaju saobraćaj kao i na zaštitu životne sredine u Pljevljima.

- Naročito je loš odnos prema prirodi izražen na odmorištima uz puteve, gdje učesnici u saobraćaju zastaju da se odmore. Iako je u pljevaljskoj opštini

pokrivenost sa posudama za odlaganje otpada relativno dobra ima deponija– skreću pažnju iz NVO Da zaživi selo.

U okviru projekta sprovešće i anketu o tome koliko vozači u Pljevljima vode računa o životnoj sredini, gdje odlažu otpad iz automobila, da li koriste usputna odmarališta i zbog čega, kakav im je odnos prema zaštiti životne sredine, koji su njihovi prijedlozi za unapređenje životne sredine uz puteve.

A. S.

13

CEDIS

Isključenja u 13 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem 20. januara izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h Jošanica i dio Trešnjeva.

Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha; od 9 do 10:30 h Luka Bar, Hipermarketi Voli i HDL. Bijelo Polje: od 8 do 16 h Jabučina, Pavino Polje, Jagoče, Dobro brdo, Voljavac, Ličine – Korita, Njegnjevo (nova trafostanica).

Cetinje: od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići, Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Dolovi Komanski, Stanjevića Rupa, Dolovi Komanski, Osredina, dio Komunica, Iverak.

Kolašin: od 9 do 15 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Podi, Svrke, Trnovica.

Mojkovac: od 9 do 14 h Obod.

Petnjica: od 8:30 do 14:30 h dio Lagatora.

Plav: od 9 do 14:30 h Kačanik i dio sela Dolja.

Pljevlja: od 9 do 14 h naselje Moćevac, Ul. Njegoševa, Meše Selimovića, Vase Čarapića, dio Manastirske, Manastir Svete Trojice.

Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Besnik.

Ulcinj: od 8 do 14:30 h dio naselja Đerane iznad Ulice D1 (Ulica 28. decembra).

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Iskustva korIsnIka kredIta IrF-a: Tanja Iković, poljoprivredno gazdinstvo ,,Iković“ iz Danilovgrada

Ako imate talenat i volju, pokrenite svoj biznis PODGORICA/DANILOVGRAD – U Crnoj Gori imamo veliki potencijal za razvoj poljoprivrede i sigurna sam da puno žena može da nađe svoje mjesto i da pokrene novu proizvodnju – kazala je Tanja Iković, nosilac poljoprivrednog gazdinstva ,,Iković“ u okviru kampanje „Ona pokreće biznis“ koju je pokrenuo Investiciono-razvojni fond u cilju podsticanja i afirmacije ženskog preduzetništva i osnaživanja žena u Crnoj Gori.

Ona je kazala da vodi jedno malo poljoprivredno gazdinstvo u Danilovgradu i da je već sedam godina korisnik kreditnih linija Investicionorazvojnog fonda.

- Počeli smo sa manjim inve-



Počeli smo sa nekoliko krava, a danas ih imamo devedeset. Lijepo je imati svoj biznis i ne zavisiti od drugih. Mi žene smo vrijedne, hrabre, posvećene, pa što nas ne bi bilo još više da pokrećemo proizvodnju – kaže Tanja Iković

sticionim projektom, malom proizvodnjom i nabavkom manjeg broja krava, a danas smo se proširili i imamo ih devedeset. Ovo je porodični biznis u kojem učestvuju svi članovi našeg domaćinstva – kazala je Iković.

U više navrata proširivali su kapacitete, unapređivali farmu, koristili kreditne linije za nabavku osnovnih sredstava kroz linije Investiciono-razvojnog fonda, te imaju odlično iskustvo sa Fondom.

Iković je ocijenila da kao žena

u biznisu, u poljoprivrednoj proizvodnji, zadovoljna i ponosna što se odlučila za sopstveni biznis.

- Svi smo tu zajedno, okupljeni oko našeg posla, dopunjavamo se i provodimo dosta vremena zajedno oko nečega što je naše i što će ostati našoj djeci. I bez obzira na to što ovaj posao zahtijeva našu punu posvećenost, uživamo u ovoj seoskoj širini i idili – kazala je ona.

Ohrabruje sve žene koje imaju dilemu da li da pokrenu

IMa odLIČno Iskustvo sa IrF-om: Tanja Iković

sopstveni biznis da se odvaže na to.

- Kao žena u biznisu, poljoprivrednica, sve bih žene ohrabrila da ukoliko imaju talenat, volju i želju, da krenu u

nešto svoje i da ne razmišljaju. Lijepo je imati svoj biznis i ne zavisiti od drugih. Mi žene smo vrijedne, hrabre, posvećene, pa što nas ne bi bilo još više da pokrećemo biznis –

zaključuje Iković.

U okviru kampanje „Ona pokreće biznis“ raspisan je i Javni poziv za dodjelu finansijskih nagrada za najbolje investicione projekte za žene u biznisu. Pravo učešća imaju registrovana privredna društva u kojima je većinski vlasnik i izvršni direktor žena i koja su upisana u relevantne registre do datuma objave Javnog poziva, a koja posluju kraće od 24 mjeseca. Dodatno, postoji mogućnost da aplikantkinje za realizaciju investicionih projekata konkurišu kod IRF-a za povoljna sredstva putem kreditnih linija za žene u biznisu. Za dodatne informacije, kontakt tel. je 080 012 012 i e-mail: onapokrecebiznis@irfcg.me od 7 do 15 časova.

C.G.

14

Kultura

Četvrtak, 20. januar 2022.

Uspjeh učenice Muzičke škole iz Bara

U Torontu treća nagrada za Nikolinu Gvozdenović PODGORICA - Učenica Muzičke škole „Petar II Petrović Njegoš“ iz Bara Nikolina Gvozdenović dobitnica je treće nagrade u srednjoj kategoriji, za uzrast od 15 do 16 godina, na prestižnom međunarodnom pijanističkom onlajn nadmetanju „Rocky Mountain Keyboard Competition“ u Torontu. Mentorka joj je bila profesorica klavira Nikoleta Strugar.

Gvozdenović je ostvarila uspjeh u konkurenciji od 87 učesnika iz 20 zemalja širom svijeta. Međunarodni žiri je bio sastavljen od referentnih predavača sa konzervatorijuma iz SAD-a, Rusije, Češke, Kanade i Izraela.

Pored ovog uspjeha, Gvozdenović se istakla i na onlajn takmičenju „London Classical Music Competition“ gdje je prošla u finalni krug i trenutno iščekuje rezultate. Posebnu

Nikolina Gvozdenović

zahvalnost za ova dostignuća Nikoleta je iskazala svojoj posvećenoj mentorki, profesorici Strugar, kao i prethodnom direktoru barske muzičke škole i proslavljenom dirigentu mr Miru Kruščiću, bez čije stručne i moralne podrške isti ne bi bili ostvareni.

B. B.

Posthumno objavljena knjiga poezije „Zov i pjev“ Zorana Raonića

Skromni pjesnik velikih stihova

PODGORICA – Iz štampe je izašla knjiga poezije „Zov i pjev“, nedavno preminulog književnika Zorana Raonića, u izdanju Narodne biblioteke „Njegoš“ iz Nikšića. U posljednjoj knjizi autora koji je stvorio svojevrsnu hroniku Potarja i Pljevalja stao je čitav njegov stvaralački i čovjekoljubivi svijet.

Raonić je bio pjesnik britke i mudre misli. U svojim djelima uspio je da pomiri sve naše zajedničke antagonizme, te da čitaocu otvori vidike onostranog, kao i da ukaže na važnost i odgovornosti koje čovjek ima u životu.

Recezenti ovog djela su dr Blagoje Vujisić i Slobodan Zoran Obradović, lekturu je uradila Janja Raonić, a korekturu i ilustracije na korici mr Jelena Nikolić. Za dizajn je bio zadužen Miomir Kračković.

Vujisić je zapisao da poezija i rukopis „Zov i pjev“ odlikuje intelekturalnost, racionalnost, logika i jasnoća izraza, melanholična liričnost, a istovremeno dubina misaonosti.

- Nema u njoj nejasnoća, iracionalnosti, jer ona odiše optimizmom kroz stihove koji ne podržavaju stvarnost, već čine jednu posebnu viziju stvarnosti – naveo je Vujisić.

Prema njegovim riječima, jednostavnost i sugestivnost izraza su bitne odlike ovih stihova sa umješno sastavljačkom raznolikošću, jer svaka pjesma je djelo u malom za sebe, svojevrsni mikrokosmos, a konceptualna veza među njima na nivou zbirke dolazi spontano, nenametljivo.

- Skoro da nema teme sa kojom se suočava današnji čovjek, a da je ovaj pjesnik nije uzeo u obzir. Učinio je zov i prizvao sebi mnoštvo tema i na svakoj od

njih napravio najljepši poetski pjev – zapisao je Vujisić.

Pojasnio da je da autor sa svojevrsnom sigurnošću tretira aktuelne teme u društvu i kritikuje ih, ali na način razriješen bilo kakvog ideološkog stanovišta.

- Otuda ga možemo okarkaterisati kao skromnog pjesnika velikih stihova, jer njegove stihove odlikuje majstorstvo, između ostalog bogatstvo i raznovrsnost epiteta, poigravanje jezikom i ispitivanjem njegovih mogućnosti i udaljenih značenja nekih leksema – zapisao je Vujisić.

Obradović je u svojoj recenziji zapisao da su stihovi Raonića mjesto gdje se miješaju, ili bolje reći gdje nestaje granica između filozofije i poezije.

- Poezija Zorana Raonića je svjedočanstvo o nama, ljudima – grešnicima, zanešenjacima, ratnicima, pregaocima, junacima, gubitnicima, nastajanju, nestajanju i ljudi, i staza, i putokoaza... o iskonskoj vezi čovjeka i prirode. Ambijent i toponimi su naši, sa sjevera, iz pjesnikovog zavičaja: Pljevlja, Tara, Lever Tara, a opet ni ambijent, ni toponimi, ni to naše nije samo naše jer ova poezija ogoljava ono iznad i ono ispod, ono utkano u univerzum – zapisao je Obradović.

B. B.

Filmski centar Srbije objavio podatke gledanosti manjinskih koprodukci

Šest crnogorskih os pogledalo ukupno 8 Najgledaniji crnogorski film, prema podacima Filmskog centra Srbije, je „Pogled sa Ajfelovog tornja“, u režiji Nikole Vukčevića iz 2005. godine, koji je ukupno pogledalo 50.927 ljudi PODGORICA - Šest crnogorskih dugometražnih filmova, na kojima je kao manjinski koproducent učestvovala Srbija, u periodu od 2000. do 2019. godine, pogledalo je ukupno 84.253 gledalaca u bioskopima na teritoriji Srbije i Crne Gore – podaci su koje je objavio Filmski centar Srbije.

Na listi su se našli filmovi „Pogled sa Ajfelovog tornja“, „Opet pakujemo majmune“, „Igla ispod praga“, „Između dana i noći“, „Iskra“ i „Ti imaš noć“, a Filmski centar Srbije, kako je u ime ove institucije Pobjedi kazala Bojana Ristić, objavio je listu gledanosti manjinskih koprodukcija na osnovu podataka koje su preuzeli od različitih distributera.

- Objavljeni podaci su obuhvatli Srbiju i Crnu Goru, zato što distributeri to posmatraju kao jedno tržište. Ti podaci se na taj način obrađuju – prvo na sedmičnim vikend listama, a potom i na godišnjem nivou.

Tako smo ih i objavili – kazala je Ristić.

NAJGLEDANIJI

Najgledaniji crnogorski film, prema podacima Filmskog centra Srbije, je „Pogled sa Ajfelovog tornja“, u režiji Nikole Vukčevića iz 2005. godine, koji je ukupno pogledalo 50.927 ljudi. Film je premijerno prikazan 5. avgusta 2005. na Filmskom festivalu u Herceg Novom, a baziran je na romanu „Zagrepčanka“ Branislava Glumca. U fokusu ostvarenja je priča o mladima koji traže smisao odrastanja i življenja u Crnoj Gori. Film prati mladog vajara Vanju koji sanja o Parizu i pogledu sa Ajfelovog tornja, i Marijanu, bogatu studentkinju medicine. U glavnim ulogama su: Marija Vicković, Branislav Trifunović, Svetozar Cvetković, Irfan Mensur, Sergej Trifunović, Petar Božović, Darko Rundek...

Drugi po gledanosti je film „Opet pakujemo majmune“ rediteljke Marije Perović, koji je

NAZIV FILMA 1. Balkanska međa 2. Karaula 3. Pogled sa Ajfelovog tornja 4. Dnevnik Dijane Budisavljević 5. Opet pakujemo majmune 6. Igla ispod praga 7. 72 dana 8. Nije kraj 9. Neka ostane među nama 10. Sveštenikova deca 11. Moj zanat (dokumentarni film) 12. Zvizdan 13. Dovlatov 14. Najlepša je zemlja moja 15. Svet je veliki i spasenje je iza ugla 16. Cirkus Kolumbija 17. Teško je biti fin 18. S one strane 19. Slovenka 20. Žaba 21. Koja je ovo država 22. Aleksi 23. Kenjac 24. Između dana i noći 25. Iskra 26. Vojnici, Priča iz Ferentarija 27. Pejzaž broj 2 28. Ti imaš noć

REŽIJA

SCENARIO

PRODUCENTSKA KUCA

GODINA DISTRIBUTER

Andrej Volgin Rajko Grlić Nikola Vukčević Dana Budisavljević Marija Perović Ivan Marinović Danilo Šerbedžija Vinko Brešan Rajko Grlić Vinko Brešan Mladen Matičević Dalibor Matanić Aleksej German Jr Mihaela Kezele Stefan Komandarev Danis Tanović Srđan Vuletić Zrinko Ogresta Damjan Kozole Elmir Jukić Vinko Brešan Barbara Vekarić Antonio Nuić Andro Martinović Gojko Berkuljan Ivana Mladenović Vinko Möderndorfer Ivan Salatić

Andrej Anajkin, Ivan Naumov, Natalija Nazarova Rajko Grlić, Ante Tomić Nikola Vukčević, Irina Kikic- Stojković Dana Budisavljević, Jelena Paljan Milica Piletić Ivan Marinović Danilo Šerbedžija Mate Matišić, Vinko Brešan, Franjo Moguš Ante Tomić i Rajko Grlić Mate Matišić Mladen Matičević Dalibor Matanić Aleksej German Jr, Julia Tupikina Mihaela Kezele Stefan Komandarev, Ilija Trojanov, Dušan Milic, Juri Dacev Danis Tanović, Ivica Ðikić Srđan Vuletić Mate Matišic, Zrinko Ogresta Ognjen Sviličić, Matevž Luzar, Damjan Kozole Pjer Žalica Mate Matišić Barbara Vekarić Antonio Nuić Andro Martinović Gojko Berkuljan, Ana Vujadinović Ivana Mladenović, Adrian Schiop Vinko Möderndorfer Ivan Salatić

Archangel Studios Yodi Movie Craftsman, Yodi Movie Craftsman This and That productions

2019 2006 2005 2019 2005 2016 2010 2008 2010 2013 2014 2016 2018 2015 2009 2011 2008 2016 2010 2018 2019 2019 2009 2019 2018 2018 2009 2019

pogledalo 20.880 ljudi u Crnoj Gori i Srbiji. Kako je navedeno u sinopsisu, junaci filma su Nebojša, prezaposleni novinar i Jelena, studentkinja književnosti, koji poslije nekoliko loših podstanarskih iskustava iznajmljuju potkrovlje kod porodice Nikolić. Osim što neprestano zadiru u njihov životni prostor, Nikolići ubrzo u sve svoje porodične probleme upliću i mladi par. Uloge donose Jelena Đokić, Andrija Milošević, Dubravka Drakić, Boro Stjepanović, Branimir Popović...

Treći na listi, kada su u pitanju crnogorska ostvarenja, je „Igla ispod praga“, u režiji Ivana Marinovića, koji je

EED Productions Vans Vans Yodi Movie Craftsman Zillion Film Starhill SEE Film Pro Art&Popcorn Atalanta Dakar Art & Popcorn Yodi Movie Craftsman Zillion Film Baš Čelik Living Pictures Zillion Film FilmKombajn Baš Čelik Zillion Film Cinnamon Films Baš Čelik Delirium Non-Aligned Films

pogledao 11.841 gledalac. Ovaj film, premijerno prikazan 18. avgusta 2016. godine, je priča o mentalitetu, o borbi između tradicionalnog i modernog, o ljudskosti s jedne i bahatosti sa druge strane. U fokusu dešavanja su stanovnici sela na poluostrvu koji su na pragu da prodaju veliku zemlju i time riješe sve svoje probleme.

Glumačku ekipu čine Nikola Ristanovski, Seka Sablić, Bogdan Diklić, Ljubomir Bandović, Dragana Dabović, Leon Lučev i drugi.

MANJA GLEDANOST

Film „Između dana i noći“, reditelja Andra Martinovića,

Art Vista Cinears Cinears Fame Solutions Millenium Fame Solutions Vans Vans Cinears MegaCom Film MegaCom Film MegaCom Film MegaCom Film MegaCom Film Art Vista MegaCom Film Cinears MegaCom Film Cinears Fame Solutions MegaCom Film Fame Solutions MCF MegaCom Film MegaCom Film Fame Solutions Cinears Five Stars

BROJ GLEDALACA 257.568 101.461 50.927 23.816 20.880 11.841 9.520 9.500 8.517 4.081 3.256 3.034 2.637 2.261 2.078 1.425 969 692 653 627 576 454 386 286 265 100 66 54

koji je bio i crnogorski predstavnik za Oskara, ukupno je pogledalo 286 ljudi. U fokusu ovog ostvarenja su tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja: kraj Drugog svjetskog rata, vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. U svakoj od priča, otac i sin se nalaze u osobenim, graničnim situacijama, u kojima dolazi do preispitivanja vlastite egzistencije. Uloge donose Lazar Ristovski, Tihomir Stanić, Srđan Grahovac, Marko Baćović...

Ostvarenje „Iskra“, debitantski film Gojka Berkuljana, koji je takođe bio crnogorski kandidat za Oskara, pogle-

Kultura

Četvrtak, 20. januar 2022.

15

ija u periodu od 2000. do 2019. godine Revija predstava posvećena nedavno tragično preminulom mladom reditelju

stvarenja 84.253 ljudi U Podgorici najgledaniji „Dječaci“ i „Slučajevi pravde“ Prema podacima iz podgoričkog bioskopa Sinepleks, najgledaniji crnogorski filmovi u ovom bioskopu bili su „Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa“ Nikole Vukčevića (oko 13.000 gledalaca) i „Slučajevi pravde“ – TBOK, koji su „prebacili“ 10.000 gledanja.

Jedan od gledanijih filmova bio je i „Dvije povratne TitogradPodgorica“, u režiji Aleksandra Radovića, koji je pogledalo oko 5.000 Podgoričana. Film „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića u Sinepleksu je vidjelo oko 1.500 ljudi, dok su „Grudi“ Marije Perović imale oko 900 gledanja.

Ostala ostvarenja, prema podacima podgoričkog Sinepleksa, imala su oko 500 i manje gledanja, a redom po listi gledanosti u tu grupu ulaze „Lijenština“ Alekse Stefana Radunovića, „Ispod mosta među stijenama“ Pavla Simonovića, „Poslije zime“ Ivana Bakrača, „Iskra“ Gojka Berkuljana, „Između dana i noći“Andra Martinovića, „As Pik loša sudbina“ Draška Đurovića i „Ti imaš noć“ Ivana Salatića.

PODGORICA – Revija predstava tragično preminulom reditelju Igoru Vuku Torbici biće održana od 24. do 28. januara u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu i od 26. do 30. januara u Narodnom pozorištu u Beogradu. Publika će biti u prilici da vidi i predstavu „Krvave svadbe“, koju je Torbica režirao u okviru festivala Grad teatar u Budvi.

Prvo će novosadska publika imati priliku da pogleda pet predstava u Torbičinoj režiji, pa će tako prvog dana, 24. januara, na sceni „Pera Dobrinović“ biti izvedena predstava „Carstvo mraka“ Lava Nikolajeviča Tolstoja, u izvedbi ansambla Drame Narodnog pozorišta u Beogradu.

Predstava priča priču o „nevidljivim ljudima“, onima koji stižu u javnost na stranicama novina i to onda kad je kasno. To su ljudi koje ne smatramo svojim civilizacijskim krugom – dijelom porodice i prijateljima. U predstavi igraju: Olga Odanović, Hana Selimović, Vanja Ejdus, Ljubomir Bandović i drugi.

U utorak, 25. januara na repertoaru je predstava „Krvave svadbe“, koja je rađena u koprodukciji Srpskog narodnog pozorišta i JU Grad teatar Budva. Iako tragična u svojoj osnovi – kako ističe pozorišna kritičarka Ana Tasić – Lorkina drama, u ovoj magično estetizovanoj, vanserijskoj predstavi Igora Vuka Torbice, proizvodi neobičnu vedrinu. Uprkos tragičnom raspletu, istinska ljubav je razbila neprirodno podignute zidove, označavajući trijumf slobode. Igraju Varja Đukić, Milica Grujičić, Ivana Mrvaljević, Pavle Popović, Branka Otašević, Vukašin Ranđelović, Miroslav Fabri, Draginja Voganjac, Maja Stojanović, Dušan Vukašinović, Filip Đuretić i Nenad Pećinar.

Treće večeri Igorovih dana, 26. januara, biće izvedena predstava „Don Žuan“ Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina. Molijerov „Don Žuan“ djelo je koje nema jednoznačnih tumačenja.

S. Doroški

Nedjelja beskompromisnog teatra Igora Vuka Torbice

Scena iz predstave „Krvave svadbe“, koju je Torbica radio za Grad teatar u Budvi

Ono je kao autorovo zaranjanje u vlastita protivrečja, u unutrašnje glasove u kojima su sadržani i dobro i zlo, nagon i moral.

To se vidi i na osnovu dva noseća lika ove drame, Don Žuana i Zganarela. U njih, u ta dva znakovita „ja“, kao da je Molijer razložio svoj karakter. Otuda i takva struktura i kompozicija ovog djela, puna žanrovskih poigravanja i grubog smjenjivanja komičnog i tragičnog. U predstavi igraju Ivan Đorđević, Dejan Dedić, Dejan Karlečik, Miljan Vuković, Zvonko Gojković, Prvoslav Zakovski i drugi.

U četvrtak, 27. januara, najstariji srpski teatar ugostiće Narodno pozorište iz Bitolja sa predstavom „Bakhe – kratak pregled raspada“. Najzanimljivije pitanje kojim se ansambl bavi u ovoj predstavi glasi: zašto je naš identitet, umjesto vrijednosti za koje se borimo, prije svega određen onim drugim – neprijateljstvom prema vanjskom neprijatelju? Da li je to način da sakrijemo činjenicu da pravi neprijatelj

među nama – jesmo zapravo mi sami? U predstavi igraju: Maja Andonovska-Ilijevski, Ognjen Drangovski, Sonja Mihajlova, Ivan Jerčikj, Ilina Čorevska i drugi.

Posljednje večeri, 28. januara, biće izvedena jedna od najomiljenijih predstava publike „Tartif (Komično u klasičnom)“, autorski projekat Igora Vuka Torbice, rađena u koprodukciji Srpskog narodnog pozorišta i Narodnog pozorišta Sombor.

U originalnom Molijerovom tekstu drame, centralna tema – licemerje i laž, koji se odnose na religiozno licemerje, u adaptaciji Torbice, usmjerava se na aktuelne probleme u društvu koji se predstavljaju kroz okvir porodice. U predstavi igraju: Saša Torlaković, Hana Selimović, Ninoslav Đorđević, Tijana Marković i drugi.

Istovremeno, beogradska publika će takođe gledati ove predstave, pa će tako 26. januara u Narodnom pozorištu u Beogradu reviju otvoriti predstava „Krvave svadbe“. R. K.

Predsjednik Skupštine o inicijativi za pomoć poznatoj glumici

Pećanac potvrdila da želi crnogorsko državljanstvo

dalo je 265 ljudi. Film prati Petra, inspektora u penziji, kome je ćerka Iskra – ambiciozna mlada novinarka, sve što ima u životu. Kada mu Igor, kolega njegove ćerke, javlja da Iskre nema već par dana, Petar kreće u potragu.

Istraga za uzrokom Iskrinog nestanka odvodi Petra daleko u prošlost. Uloge su dodijeljene Mirku Vlahoviću, Jeleni Simić, Mladenu Neleviću, Aleksandru Gavraniću i drugima.

Najmanje gledanja, sudeći po listi koju je objavio FSS, imao je film „Ti imaš noć“ Ivana Salatića, koji je pogledalo 54 ljubitelja sedme umjetnosti. Ovo ostvarenje imalo je premijeru na filmskom festivalu u Veneciji. Radnja filma, kako je navedeno u sinopsisu, je smještena u okvire današnjice.

- Ova drama bavi se mikrokosmosom u predgrađu današnje

Evrope, životima ljudi koji su došli do ivice i sada bi trebalo da pronađu snagu za novi početak – navodi se u sinopsisu.

Glumačku postavu čine: Ivana Vuković, Momčilo Pićurić, Jasna Đuričić, Boris Isaković i drugi.

MEĐA U VRHU

Kada su u pitanju ostale manjinske koprodukcije u kojima je učestvovala Srbija, na prvom mjestu se našao film „Balkanska međa“, u režiji Andreja Anajkina, Ivana Naumova i Natalije Nazarove, koji je pogledalo 257.568 ljudi, dok je na drugom mjestu „Karaula“ reditelja Rajka Grlića sa 101.461 gledaocem. Visoko su kotirani i filmovi „Dnevnik Dijane Budisavljević“ u režiji Dane Budisavljević koji je pogledao 23.816 ljudi, kao i „72 dana“ Danila Šerbedžije sa 9.520 gledaoca.

S. VIŠNJIĆ

PODGORICA - Glumica Vesna Pećanac je dala pisanu saglasnost da uputim predlog za njen prijem u crnogorsko državljanstvo – saopštio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

Kako je kazao, sa velikim zadovoljstvom će, u najkraćem mogućem roku, pokrenuti proceduru.

- Time ćemo se, kao država i društvo, odužiti gospođi Pećanac i njenoj porodici na svemu što su uradili za našu kulturu – poručio je Bečić.

Podsjetimo, poslanik Milan Knežević nedavno je upitio pismo Bečiću u kome apeluje na njega da dodijeli crnogorsko državljanstvo glumici Vesni Pećanac.

Knežević se pozvao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, kojim se propisuje da „lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona“.

Vesna Pećanac u beogradskoj narodnoj kuhinji

Knežević je naveo da povodom ove inicijative ima saglasnost glumice Vesne Pećanac, žene proslavljenog crnogorskog reditelja Živka Nikolića.

- Nakon Živkove smrti njegova familija ostala je u nezavidnim finansijskim prilikama, pri čemu najveće nevolje i dan danas snosi njegova supruga, poznata glumica Vesna Pećanac, za čije finansijske neprilike je ovih dana konkretno čula cijela Crna Gora, ali i region. Nekadašnja proslavljena glumačka diva SFRJ živi u stanju krajnje socijalne potrebe i ukupnoj situaciji na koju se država Crna Gora ne smije oglušiti.

Nekad jedna od najtalentovani-

jih glumica Jugoslavije danas je u velikim nevoljama, zaboravljena od svih, u finansijskom smislu ispod nivoa ljudskog dostojanstva – naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, Crna Gora više ne smije da čeka da pomogne Vesni Pećanac, ako se već u godinama za nama ignorantski odnijela prema Živku Nikoliću i sudbini njegove cjelokupne familije.

Inicijativa da Pećanac dobije crnogorsko državljanstvo pokrenuta je nakon što su se na društvenim mrežama pojavile fotografije koje potvrđuju da je Pećanac korisnica narodne kuhinje u Beogradu.

R. K.

Ana Lompar izlaže u Kotoru KOTOR - Gradska galerija Kotor započinje izlagačku sezonu izložbom grafika mr Ane Lompar pod nazivom ,,Stvaranje tišine“, koja će biti otvorena večeras u 19 sati.

Lompar je 2021. godine magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na Odsjeku grafika, pod mentorstvom prof. mr Anke Burić. Bila je 2007. godine stipendista za učešće na likovnoj koloniji Anderson Ranch Art Center, Aspen –USA, a godinu ranije stipendista za semester (Fall semsetar) u School art Contemporary Art, Pont Aven, Francuska. Osnovne akademske studije na studentskom programu grafika završila je 2007. godine na FLU Cetinje, pod mentorstvom prof. Jakova Đuričića. Učestvovala je na velikom broju grupnih izložbi, a samostalno je izlagala na magistraskoj izložbi u Studenskoj galeriji FLU na Cetinju. A. Đ.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 20. januar 2022.

Gradonačelnik Ivan Vuković juče obišao više gradilišta na kojima su angažovana gradska preduzeća

Punom parom za bolje uslove života građana

Gradonačelnik je posjetio ekipu Agencije za stanovanje koja radi na kreiranju novih sadržaja u okviru buduće sportskorekreativne zone, ekipu Puteva koja izvodi asfalterske radove u park-šumi Zagorič, kao i ekipu Vodovoda i kanalizacije koja izvodi radove na Koniku. Na lokaciji buduće parkovske površine u Bloku V dočekala ga je ekipa gradskog Zelenila, a u Njegoševoj ulici vrijedne kolege iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice

Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima je juče obišao više lokacija u gradu na kojima se realizuju projekti koji bi trebalo da daju značajan doprinos poboljšanju uslova života u Podgorici.

su angažovani na Koniku, kao i buduću parkovsku površinu u Bloku V, gdje je angažovano Zelenilo, i Njegoševu ulicu u kojoj rade ekipe Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

Vuković je posjetio ekipu Agencije za stanovanje na gradilištu buduće sportsko-rekreativne zone, ekipu Puteva koja izvodi asfalterske radove u park-šumi Zagorič, radnike Vodovoda i kanalizacije koji

- Obilazimo neka od brojnih gradilišta na teritoriji glavnog grada. Obilazak smo započeli posjetom park-šumi Zagorič, gdje su krajem prošle godine započeti asfalterski radovi.

Ideja je da u narednih nekoli-

RADOVI

Spremaju teren za najsavremeniju teretanu

Gradonačelnik je obišao gradilište buduće sportsko-rekreativne zone na Bulevaru Šarla de Gola, koja će biti opremljena modernim sportskim sadržajima, po ugledu na dvije koje su izgrađene tokom prošle godine.

- Prostor prekoputa ,,Plantaža“ je unazad nekoliko godina bio izuzetno popularan za rekreaciju, ali je zbog nebrige i nekih loših navika građana, nažalost, izgubio taj status. Na inicijativu naših sugrađana, prošle godine smo započeli uređenje ove površine. Već je ugrađena nova rasvjeta i kolege iz Agencije za stanovanje pripremaju teren za postavljanje najsavremenije teretane u Crnoj Gori. Kreće izgradnja nove ograde, u toku su radovi na izgradnji poligona za košarku, uskoro počinju i radovi na izgradnji jednog teniskog igrališta, a obnovićemo i trim stazu – najavio je Vuković.

Obilazak radova u Njegoševoj ulici

Javni poziv Fonda za zaštitu životne sredine ,,Eko-fond“

Dodjeljuju subvencije za nabavku i instalaciju fotonaponskih panela Fond za zaštitu životne sredine ,,Eko-fond“, objavio je konkurs ,,On-grid i Off-grid fotonaponski sistemi“ za dodjelu subvencija za na-

bavku i instalaciju fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, za sopstvene potrebe u

mrežnom ili samostalnom radu.

Fond obezbjeđuje subvenciju za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike i fizička lica koja su registrovana kod nadležnih organa za obavljanje samostalne djelatnosti i po tom osnovu ostvaruju prihode.

- Implementacija ovog projekta doprinijeće razvoju tržišta i većeg korišćenja obnovljivih izvora energije, podsticanju primjena mjera energetske efikasnosti, smanjenju emisija CO2 i proizvodnji električne energije za sopstvene potrebe u mjestima gdje nije dostupna distributivna mreža u Crnoj Gori – navedeno je u pozivu Eko-fonda.

Detaljne informacije o uslovima i načinu ostvarivanja prava na dodjelu subvencije navedene su na sajtu Eko-fonda (https://www.eko-fond.me/ me/javni-konkursi/javni-pozivi).

I.M.

Isključenja struje Naoblačenje, planiranih radova na mreži śutra će bez snabtemperatura do Zbog dijevanja električnom energijom ostati potrošači na lokacijama: sedam stepeni sljedećim – od 8 do 15 sati: Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, PtiZa danas je najavljeno naoblačenje, u popodnevnim satima slaba kiša, a u večernjim i noćnim satima intenzivnije padavine. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, tokom noći sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha oko nule, najviša dnevna oko sedam stepeni.

H. P.

kalj, Lokve, Stravče, Brezojevice, Stravče Kastrat; dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina, 18. februara); dio Zagoriča (Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Ive Andrića, Vita Nikolića, Ludviga Kube); – od 8.30 do 15 sati: dio Stare Varoši (Sava Lubarde i Spasa Nikolića).

H. P.

ko sedmica u tom naselju dobijemo više od pet kilometara novih ulica i na taj način riješimo jedan od gorućih problema stanovnika park-šume – poručio je Vuković.

Nakon toga su obišli radove na Vrelima Ribničkim, gdje se privodi kraju izgradnja nove kanalizacione mreže i asfaltiranje nekoliko ulica, koje će biti završeno do kraja mjeseca. Vuković je uputio izvinjenje građanima sa Konika zbog kašnjenja u izvođenju radova, te im se zahvalio na strpljenju.

ULAGANJA

Gradonačelnik je naglasio da izgradnja novog parka u Bloku V, gdje će na 5.000 kvadratnih metara stanovnici tog dijela grada dobiti još jedan potpuno novi sadržaj, predstavlja nastavak priče o ozelenjavanju Podgorice i humanizaciji životnog prostora.

- Obišli smo i radove u Njegoševoj ulici koja će za nekih četiri do pet mjeseci zablistati onim sjajem kojim je nedavno zablistala i Bokeška ulica – istakao je Vuković i dodao da se nastavljaju aktivnosti koje za cilj imaju oživljavanje centra grada.

Gradonačelnik je istakao da pomenute aktivnosti predstavljaju samo dio onoga što radi gradska uprava, zajedno sa privrednim društvima, te da je vrlo ponosan na učinjeno i zahvalan na doprinosu koji daju zapošljeni u gradskim privrednim društvima u cilju daljeg razvoja Podgorice.

I.M.

Metalnom građevinskom ogradom blokiran trotoar u Slovačkoj ulici

Pješaci primorani da se kreću kolovozom Na samom početku Slovačke ulice (Nove dalmatinske), cijelom širinom pješačke staze, u dužini od oko 30-40 metara, postavljena je metalna građevinska ograda visine oko dva i po metra, koja onemogućava kretanje pješaka trotoarom.

- Postavljanjem ove ograde na javnoj površini potpuno je onemogućeno kretanje pješaka u tom dijelu trotoara, pa su prinuđeni da se kreću kolovozom.

Pošto je ograda postavljena do same raskrsnice koja vodi prema kružnom toku, odnosno ka Bloku V i VI, onemogućeno je i korišćenje pješačkog prelaza na tom dijelu ulice – saopštio je Vladimir Vukajlović, koji je Pobjedi ukazao na ovaj problem.

Posebno je opasno, ističe Vukajlović, što je tzv. trougao vidljivosti na toj raskrsnici praktično ne postoji, odnosno pješacima je onemogućeno da bezbjedno stupe na pješački prelaz, dok vozači koji dolaze iz pravca Bloka V I VI raskrsnicu ne mogu proći na bezbjedan način.

Iz Komunalne policije su Pobjedi kazali da su njihovi službenici na toj lokaciji i ranije postupali po prijavama građana. I ovoga puta komunalni policajci su izlaskom na lice mjesta konstatovali da je devastirana javna trotoarska površina i izdali prekršajni nalog.

- Stigla nam je i ova inicijativa koja se tiče građevinske ograde na trotaoaru, nakon čega je ekipa izašla na lice mjesta i postupak je u toku – poručili su iz Komunalne policije.

Napomenuli su da, ukoliko je investitor dobio dozvolu za postavljanje građevinske ograde od organa lokalne uprave (Glavnog grada), onda je to nadležnost Komunalne policije i Komunalne inspekcije, a ako je dozvolu izdao državni organ – onda je za postupanje zadužena Građevinska inspekcija.

I.M.

Ograda oko gradilišta u Slovačkoj ulici smeta pješacima

Četvrtak, 20. januar 2022.

Arena

Sportski miks

17

Košarkaši Budućnost Volija u „Morači“ poraženi od Ulma, u 10. kolu grupe B Evrokupa

Nemoć protiv Ulma I. MANDIĆ

PODGORICA – Ono što su izbjegli protiv turske Burse (nadoknadili minus od 16 poena i stigli do trijumfa), nijesu uspjeli protiv Ulma – košarkaši Budućnost Volija ubjedljivo su u „Morači“ poraženi od njemačkog predstavnika (89:68), koji se revanširao Podgoričanima za poraz kod kuće u prvom kolu.

Ujedno, to je i prva pobjeda Ulma u četvrtom međusobnom duelu protiv Budućnosti, računajući i dva prošlosezonska meča u Evrokupu.

Izabranici Aleksandra Džikića su doživjeli drugi poraz na svom parketu (nakon ovog od Gran Kanarije), ukupno treći u grupi, uz sedam pobjeda. Ulm je sada na skoru 5-5.

Iako su imali sedmicu rada bez putovanja između dva evropska meča (odradili su rutinski posao protiv Milenijuma u Kupu Crne Gore), Podgoričani su protiv Ulma odigrali, vjerovatno, najslabiju partiju ove sezone. Odsustvo dvojice centara, Vilija Rida i Zorana Nikolića (povrede), ipak je bio nenadoknadiv hendikep za domaće košarkaše, pogotovo što se Filip Barović dugo oporavljao od povrede, a protiv Ulma je imao dvostruko veću minutažu (22 minuta) od prosjeka u Evrokupu (11 i po minuta). U igru nijesu ulazili ni Igor Drobnjak i Suad Šehović.

Već nakon prve četvrtine se mogao naslutiti konačan epilog, a „plavi“, za razliku od prethodnog duela sa Bursom, u nastavku meča nijesu uspjeli da se vrate u život, niti da utakmicu učine iole neizvjesnom, pa su gosti zasluženo slavili…

68

89

(15:30, 18:20, 15:18, 20:21)

89% (19-17) 50% (42-21) 16% (19-3)

za 1 za 2 za 3

82% (17-14) 69% (39-17) 35% (20-7)

24 (4+20) Skokovi 41 (7+34) Blokade 1 Asistencije 14 19 Ukradene lopte 5 9 9 Izgubljene lopte 15 Faulovi 18 22

Kriston 18 Felisio 17 Blosomgejm 14 Tornvel 7 Brecel 6 Herkenhof 2 Klepajs 9 Krimer Jalou 11 Žugić 5

DŽIKIĆ: Probaćemo nešto da naučimo iz ove utakmice

SAVRŠENA ČETVRTINA GOSTIJU

Prva četvrtina je, zapravo, i odredila sudbinu meča, jer su gosti odigrali nevjerovatnih deset minuta – ubacili su 30 poena, pogodili svaki šut (9-9 za dva, 4-4 za tri), dominirali u skoku (10-2) i asistencijama (9-2), i nakon prve četvrtine stekli velikih 15 poena prednosti (30:15). Podatak da su „plavi“ u prvih šest minuta ovog kvartala ubacili svega

Pritisak u glavi najjači protivnik

Talenat i mogućnosti sa gola nijesu upitni, ali mlada golmanka nije prezadovoljna kako je odgovorila obavezama u dosadašnjem dijelu sezone. Bez hvatanja krivina – direktno u metu, pričala je i objasnila, najmlađa učesnica našeg nacionalnog tima na prethodnim Olimpijskim igrama u Tokiju, o problemima sa pritiskom. Ka-

Sudije: Viklicki, Sukis i Picilkas

Kobs 17 Atić Šehović Micov 4 Barović 4 Sili 13 Tarolis 4 Jagodić-Kuridža 10 Drobnjak Popović 16 Rid -

Kroz probleme mladosti u vrhunskom sportu prolazi golmanka ,,plavih“ Anastasija Babović

PODGORICA – Budućnost Bemax i crnogorska reprezentacija tek treba da se oslone na golmanku Anastasiju Babović.

Dvorana: ,,Morača“.

Odigrano bez prisustva publike

že da je očekivala više od sebe i da su joj ambicije malo „potkresale“ krila. To je glavni razlog zbog čega bi možda mogla da promijeni sredinu.

- U Budućnosti, koja je moja kuća, osjećam se odlično, ali sam očekivala više od sebe. Nijesam se pronašla. Jednostavno, nijesam uspjela da se postavim na pravi način i pokažem šta znam i umijem. Zato nijesam još sigurna šta je dobro za mene. Od trenera nijesam imala nikakav pritisak, problem je bio samo u mojoj glavi – kazala je Babović.

pet poena (Džastin Kobs), dovoljno govori koliko je ekipa bila raspoložena ofanzivno, ali je problem bila odbrana, kojoj je nedostajala potrebna čvrstina.

Nije se mnogo promijenilo ni u drugoj četvrtini, u kojoj prednost Ulma nijednom nije bila manja od 12 poena (30:18), a dostizala je i 19 razlike (43:24).

Od 50 poena u prvom dijelu, Ulm je 46 postigao prije nego što je Budućnost bila u bonu-

Od starta Lige šampiona Babović je prva golmanka podgoričkog kluba. Sada, kada se vratila nakon povrede Armel Atingre (u pretprošlom kolu sa FTC-om) dijeli minutažu, a i zdrava konkurencija apsolutno nije loša za napredak.

- Zaista je Budućnost moja druga kuća i ako budem odlučila da ostanem, biće, između ostalog, i zbog toga. Naredne sedmice ću donijeti odluku.

Do tada Anastasiju i ,,plave“ čeka obaveza u Rusiji. Budućnost Bemax će u subotu gostovati Rostovu, jednom od favorita za fajnal-for i trofej Lige šampiona.

- Rostov je odlična ekipa, ima kvalitet na svim pozicijama i čekaće nas težak zadatak. Igrali smo sa njima u Podgorici, bile odlične do 40. minuta i pokazale da imamo kvalitet i rješenja za mnoge stvari. Vjerujem da slično možemo ponoviti u Rusiji. U stvari, smatram da je sve do nas, samo da se opustimo i lošu energiju iz napada ne prenosimo u odbranu. Možda možemo i do iznenađenja, do kojeg smo i došle pred kraj prvog dijela sezone pobjedom nad Brestom.

Podgoričanke su u dosadašnjih deset kola upisale pobjedu, bile su blizu u još nekim duelima da osvoje bod, dva...

- Niko ne voli da gubi i teško je igrati kada malo ko vjeruje u vas. Ali, mi nećemo odustati.

Naporno i kvalitetno radimo što nam daje nadu da do kraja grupne faze možemo do još nekog boda – jasna je Babović. A. M.

su, što jasno govori kako su Podgoričani igrali odbranu.

U NASTAVKU ISTA PRIČA Ni u nastavku nije bilo bolje, Budućnost je konstantno bila u podređenom položaju u odnosu na razigrane goste, koji su krajem treće četvrtine prvi put imali 20 poena prednosti (68:48). Početkom posljednjeg perioda, nakon trojke Klepajsa, Ulm je dodao i maksimalna 23 poena razlike – 71:48. Bez

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao Ulmu na pobjedi.

- Igrali su kao što smo očekivali – vrlo agresivno u odbrani, dosta brzo u prvoj fazi napada, prije nego što je odbrana postavljena. Sve te stvari smo očekivali. Kad pogledate statistiku skoka, šuta za tri poena, sve postaje mnogo jasnije.

Isto tako i odnos poena između prvih petorki. Probaćemo da naučimo nešto iz ove utakmice. Idemo dalje, nemamo puno vremena za ono što se desilo večeras – rekao je Džikić. odbrane, a sa tri postignute trojke iz 19 pokušaja, te 19 skokova manje, „plavi“ su u ovom meču bili „topovska hrana“.

Najefikasniji kod Budućnosti bio je Kobs sa 17 poena, Petar Popović je ubacio 16, Di Džej Sili 13, a Marko JagodićKuridža deset poena.

Kod Ulma, Kriston je uknjižio 18 poena, Felisio 17, a Blosomgejm 14.

Budućnost Voli u narednom kolu, 25. januara, gostuje Valensiji. Dva dana prije toga, Podgoričane u ABA ligi očekuje neugodno gostovanje S. J. Igokei.

Kormilo crnogorskom stručnjaku

Ratko Đurković trener Crvene zvezde Ratko Đurković novi je trener Crvene zvezde. Bivši crnogorski reprezentativac na klupi je naslijedio proslavljenog rukometaša Žikicu Milosavljevića. Zadatak Đurkovića je da obezbijedi opstanak u ligi. Đurković je u igračkoj karijeri bio član Lovćena, Metaloplastike, Sintelona, Partizana, Bidasoe, Pik Segeda i Bosne. Kao trener je vodio Al Kuarin iz Kuvajta, Lovćen, Pelister, mađarske klubove Komlu i Orožhaze, Borac iz Banjaluke. Radio je i sa grčkim ženskim timom Ormija.

R. A.

NBA: Golden Stejt siguran protiv Detroita, slavlje Minesote u Njujorku

Tompson opet rešeta za ,,ratnike“ Klej Tompson je nakon više od dvije godine oporavka od teških povreda spreman da opet igra na vrhunskom nivou u NBA. Slavni bek je predvodio Golden Stejt Voriorse do pobjede 102:86 nad Detroit Pistonsima.

Trijumf pred svojim navijačima bio je rutinski za ,,ratnike“, koji su prekinuli mini-seriju lošijih izdanja. Za nešto više od 22 minuta na parketu bek-šuter Tompson bio je najefikasniji igrač meča sa 21 poenom, uz četiri asistencije i tri skoka. Iz igre je šutirao 13-6.

U ovoj pobjedi, krilo Vigins dodao je 19, slavni bek Stefon Kari 18 poena uz osam asistencija, a krilo Kuminga 12 poena.

Detroit je predvodio rezervista

Mekgruder sa 19 poena i pet skokova.

Golden Stejt sada ima učinak 32-12, dvije pobjede manje i tri poraza više od lidera NBA i Zapadne konferencije Finiksa. Sa skorom 10-33, Detroit je daleko od bilo kakve ozbiljne borbe za plej-of na Istoku.

U uzbudljivom meču, mladi tim Minesote (22-22) u gostima je savladao Njujork (22-23) nakon velike borbe u posljednjoj četvrtini, 112:110. U odlučujućoj dionici presudila je odbrana ,,vukova“, koja je kvartal riješila 26:19.

Mlade zvijezde tima iz Mineapolisa odigrale su na visokom nivou. Krilo Entoni Edvards upisao je 21 poen, centar Entoni-Tauns imao je standardno

dobar skor od 20 poena i pet skokova, a bek Rasel dodao je 17 poena uz četiri asistencije. Za Njujork, standardno najbolji bio je krilo Rendl sa 20 poena i po devet skokova i asistencija.

Ovom pobjedom, Minesota je došla do odlične sedme pozicije na Zapadu, koju dijeli sa Lejkersima. Rekonstruisana ekipa ima dobre šanse da izbori plejof, što bi bio izuzetan uspjeh.

U noći između utorka i srijede u NBA odigrana su samo ova dva duela, dok su za dan kasnije na programu brojni važni mečevi, poput okršaja Čikaga i sve boljeg Klivlenda, gostovanja oslabljenog Bruklina Vašingtonu i sudara šampiona Milvokija sa najprijatnijim iznenađenjem sezone Memfisom.

S. S.

18

Arena

EP u rukometu

Četvrtak, 20. januar 2022.

Crna Gora danas u Budimpešti igra s Hrvatskom na startu glavne runde Evropskog prvenstva

Skinuli su ogroman teret, napravili istorijski uspjeh, vrijeme je da uživaju u plodovima paklenog rada.

Crnogorski rukometaši junačkim nastupima protiv Sjeverne Makedonije i Slovenije prvi put od debija 2008. godine izborili su plasman u glavnu rundu Evropskog prvenstva, u kojoj će redom igrati s Hrvatskom, Holandijom, Francuskom i Islandom.

Rasterećenost ,,lavova“ ne znači i nedostatak takmičarskih ambicija, jer su Zoran Roganović i njegovi izabranici došli u Budimpeštu s namjerom da se ne zadrže na nuli.

- Poslije toliko godina, stigla je nagrada. Momci su pokazali da su najuspješnija generacija rukometaša Crne Gore i ovog puta im čestitam na tome.

Pokazali su da su pravi, pogotovo u ovim uslovima, kako su reagovali na svaku smetnju, na svaki problem. Njihova mentalna jačina je odlučila.

Nijesu gubili fokus, već su se koncentrisali na sve zadatke i došli smo u Budimpeštu da se borimo sa najboljim ekipama Evrope. Sigurno da ćemo do kraja pokazati da možemo biti konkurentni svima – rekao je selektor Roganović.

Crnogorski rukometaši izborili su se sa svim problemima u proteklih petnaestak dana. Protiv Danske i Sjeverne Makedonije na klupi nije bilo Roganovića, cijelu preliminarnu rundu propustili su Stevan Vujović, Miloš Božović i Stefan Čavor, a zbog povrede ramena u duelu sa Slovenijom nije igrao ni Mirko Radović, koji je završio prvenstvo.

Pred današnji start glavne runde i duel sa Hrvatskom (15.30 h) situacija bi trebalo da bude

RSCG

Lavovski na „kauboje“ SPREMIO ZAMKU ZA HRVATE: Selektor Zoran Roganović

Raspored i tabele GRUPA 1 Danas 15.30 – Crna Gora–Hrvatska 18.00 – Francuska–Holandija 20.30 – Danska–Island Subota 15.30 – Crna Gora–Holandija 18.00 – Francuska–Island 20.30 – Danska–Hrvatska Poneđeljak 15.30 – Island–Hrvatska 18.00 – Danska–Holandija 20.30 – Crna Gora–Francuska Srijeda 15.30 – Crna Gora–Island 18.00 – Holandija–Hrvatska 20.30 – Danska–Francuska 1. Danska 2. Francuska 3. Island 4. Holandija 5. Hrvatska 6. Crna Gora



Mečevi grupe 1 igraće se u ,,MVM domu“, najvećoj rukometnoj dvorani u Evropi, kapaciteta 20 hiljada mjesta. Otvorena je u decembru 2021, a ugostiće i EP za rukometašice 2024, SP za rukometašice 2027, od ove godine u njoj će se organizovati fajnal-for Lige šampiona za dame...

mnogo bolja, jer je pomenuti trio bekova izašao iz izolacije.

- I dalje smo na zemlji, ne damo jedni drugima da odletimo ili da se zadovoljimo sa ovim što smo uradili. Sad unosimo svježinu sa tri igrača koja su bila u izolaciji, bez nekih većih simptoma. Sačekaćemo medicinske preglede, da to bude u redu.

To nam daje novu energiju i svježinu, koja će nam značiti u nastavku takmičenja – rekao je Roganović.

MOŽEMO SVE

Dok se ,,lavovi“ nadaju da su izašli iz korona haosa, njihov današnji rival muku muči da sastavi tim.

Hrvatski selektor Hrvoje Horvat morao je da pozove sedmoricu novih igrača, od kojih će neki nastupiti danas (poput legendarnog golmana Mirka Alilovića), a neki su u pripravnosti.

Nepovoljna vijest za ,,kauboje“ je što će do kraja EHF Eura igra-

ti bez prve zvijezde Domagoja Duvnjaka, koji je preležao koronu, ali ima hronični problem s ,,leđima“, na pregledima je u Kilu i klub ne želi da rizikuje da se stanje pogorša.

- Hrvatska se suočava s onim što smo mi donekle prošli.

Vidimo po njima da razmišljaju ko će igrati utakmicu, a to je gubljenje fokusa sa igre, što im otežava. Hrvatska je godinama u samom vrhu. I njima, kao i nama, znači mnogo kad obuku



Po dvije ekipe iz grupa 1 i 2 izboriće plasman u polufinale, trećeplasirane selekcije igraće meč za peto mjesto na EP

dres reprezentacije. Biće patriotskog naboja, motivacije, toga neće nedostajati. Siguran sam da će svi ljubitelji rukometa uživati u toj utakmici – poručio je Roganović.

Hrvatska je velesila svjetskog rukometa. Osvojila je dva olimpijska zlata, titulu šampiona svi-

Fahrudina Melića korona virus spriječio da se priključi ,,lavovima“

Radovao sam se putu, ekipi duboki naklon Plasman crnogorskih rukometaša u glavnu rundu Evropskog prvenstva nagovijestio je da će Fahrudin Melić dobiti poziv koji se ne odbija. ,,Lavovi“ su poslije povrede Mirka Radovića meč sa Slovenijom odigrali sa samo jednim desnim krilom, Markom Lasicom, i selektor Zoran Roganović u pomoć je pozvao nekadašnjeg saigrača iz nacionalnog tima, trideset sedmogodišnjeg veterana Neksea.

Poziv prijatelja prihvaćen je bez razmišljanja, ali je konačan odgovor ipak bio ,,ne“. Nije teško pogoditi razlog – korona virus.

- Uvijek sam tu za reprezentaciju.

Imam takav dogovor sa Petrom Kapisodom (predsjednikom Saveza, prim. aut) i Zoranom da, ako im baš zatrebam, uvijek mogu da računaju na mene. Ne bih da zauzimam mjesto drugima, novi su momci u ekipi, ali stalno smo u kontaktu, igrali smo zajedno i u ovakvim situacijama spreman sam da pomognem. Došlo je dotle da sam morao biti pozvan i stvarno mi je bilo

drago što ću igrati na Evropskom prvenstvu, sve sam bio isplanirao za put, ali ispalo je da je test bio pozitivan. Žao mi je što ne mogu da pomognem momcima, dao bih sve za ekipu – objasnio je Melić za Pobjedu.

Nekadašnji rukometaš Bosne, Zrinjskog, banjalučkog Borca, Gorenja, Pari Sen Žermena, Šamberija i Sen Rafaela oduševljen je načinom na koji su se ,,lavovi“ domogli glavne runde.

- Kapa dolje, duboki naklon – poručio je Melić.

- Svakog dana tokom priprema otpadao je makar po jedan igrač, bio sam šokiran i nijesam znao što da očekujem. Ali u nevolji nađeš novi motiv, oni koji su u timu pruže još više, tako da smo iako bez dosta igrača uspjeli da prođemo. Pobijedili smo dvije reprezentacije koje su vjerovatno bolje od nas. Teren je jedino mjerilo, a kad daš sve od sebe ništa nije nemoguće.

Nagradi te i Bog i ispadne onako kako je ispalo protiv Sjeverne Makedonije i Slovenije – kazao je Melić.

As iz Prijepolja u novembru je stigao u Nekse iz Našica, saigrač je sa nekim reprezentativcima Hrvatske i vjeruje da crnogorska reprezentacija ima čemu da se nada pred današnji okršaj u Budimpešti.

- Hrvati su naknadno pozvali mog saigrača, golmana Dominika Kuzmanovića,, trebalo je zajedno da otputujemo za Budimpeštu. Što se tiče naših šansi – nema predaje, biće borba do kraja, vraćaju nam se neki igrači. Znali smo da odigramo dobre utakmice protiv Hrvatske. Poraslo nam je samopouzdanje i to treba iskoristiti. Igramo protiv rukometne institucije, ali nikad se ne zna. Treba pokazati zube, sve što znamo i umijemo, a već je napravljen ogroman posao. Sve preko ovoga je bonus. Momci samo neka izgaraju na terenu, već su napravili veliki podvig – istakao je Fahrudin Melić, koji u Nekseu igra sa lijevim krilom iz Andrijevice, AleksanNe. K. drom Bakićem.

1 1 1 1 1 1

1 1 1 0 0 0

0 0 0 0 0 0

0 0 0 1 1 1

30:21 27:22 29:28 28:29 22:27 21:30

2 2 2 0 0 0

30:23 32:28 23:22 22:23 28:32 23:30

2 2 2 0 0 0

GRUPA 2 Danas 15.30 – Rusija–Švedska 18.00 – Njemačka–Španija 20.30 – Poljska–Norveška Petak 15.30 – Rusija–Španija 18.00 – Poljska–Švedska 20.30 – Njemačka–Norveška Neđelja 15.30 – Poljska–Rusija 18.00 – Njemačka–Švedska 20.30 – Španija–Norveška Utorak 15.30 – Poljska–Španija 18.00 – Njemačka–Rusija 20.30 – Švedska–Norveška 1. Njemačka 2. Španija 3. Rusija 4. Norveška 5. Švedska 6. Poljska

1 1 1 1 1 1

1 1 1 0 0 0

0 0 0 0 0 0

0 0 0 1 1 1

jeta i tri naslova vicešampiona Evrope.

Na ovom prvenstvu, međutim, nije među favoritima. Selektor Hrvoje Horvat odlučio je da podmladi selekciju u kojoj je – u odsustvu Duvnjaka – prva zvijezda Luka Cindrić, koji se vratio u tim poslije korona virusa.

Prva napadačka opcija je desni bek Ivan Martinović, na crti je Marin Šipić, u protekla tri meča eksplodirao je mladi Tin Lučin... ,,Kauboji“ su tri puta pobjeđivali Crnu Goru na evropskim prvenstvima (2008, 2014. i 2020), ali ne bi bila senzacija da ,,lavovi“ danas u ,,MVM domu“ upišu prvi trijumf nad komšijama na velikoj sceni i odmaknu im za dva boda u novoformiranoj grupi 1.

- Imamo taktičkih zamisli koje će dati rezultat. Momci su iznijeli sve što smo zamislili.

Sa ovom ekipom možemo sve da igramo. Polivalentni smo, možemo da odgovorimo svakom zadatku i pravo je uživanje raditi sa timom, koji ima takav kvalitet i potencijal. Siguran sam da će i ovog puta sve biti ispoštovano i da ćemo napraviti dobar rezultat – zaključio je selektor Roganović.

KO ZNA ŠTO NAS ČEKA...

Lijevi/srednji bek Stevan Vujović bi, zajedno sa Milošem Božovićem, trebalo da rastereti Radojicu Čepića i Boža Anđelića, koji su imali ogromnu „potrošnju“ u Debrecinu.

- Konačno smo izašli iz izolacije.

Osjećam se dobro, najmanje spreman fizički, ali psihički

Arena

Četvrtak, 20. januar 2022.

Sportski miks

19

Kreće drugi turnir Regionalne lige, Budva domaćin

HORVAT: Crna Gora je ekipa s velikim srcem Selektor Hrvatske Hrvoje Horvat vjeruje da će njegova ekipa smoći snage da se izdigne iznad kadrovskih problema i pobijedi Crnu Goru, o kojoj ima visoko mišljenje.

- Crna Gora je odigrala dobar turnir. Isto imaju određenih problema, međutim, uspjeli su da se skupe. To je ekipa s velikim srcem, ekipa koja igra jako agresivno, čvrsto i strpljivo u napadu.

Trebaće puno koncentracije i strpljenja da se jedna takva ekipa pobijedi i da se upišu bodovi – kazao je Horvat.

Golman Mirko Alilović poslije četiri godine vratio se u reprezentaciju.

- Crnogorski igrači igraju u sjajnim klubovima u Evropi. To je skup sjajnih individualaca, puni su samopouzdanja, pobijedili su Sloveniju poslije preokreta. Oni vide svoju šansu, a mi moramo biti oprezni, analizirati ih, ali naravno – mi smo Hrvatska, ne treba nikoga da potcijenimo, ali i oni nas treba na neki način da se boje – naveo je Alilović.



Crna Gora je pobijedila Hrvatsku u revanšu baraža za SP 2019. U Podgorici je bilo 32:31, pet dana nakon što su „kauboji“ slavili 32:19 maksimalno, imam volju da pomognem – istakao je Vujović.

- Momci su odradili veliki posao, preskočili su nekoliko stepenica jer nijesmo bili favoriti ni protiv Sjeverne Makedonije, ni protiv Slovenije. I u glavnoj rundi sigurno se kotiramo slabije od ostalih, ali mislim da imamo veliku šansu, počev od meča sa Hrvatskom. Raspoloženje u timu je takvo da možemo da igramo s najjačima, čak i protiv Francuske – samouvjeren je Vujović.

I on vjeruje da povratak tri igrača može da bude ,,X faktor“ Crne Gore.

- Devedeset odsto našeg tima preležalo je koronu u decembru ili ovog mjeseca, a ostali timovi sada strahuju. Hrvati su nekoliko igrača vratili kući, velike su promjene, a mi smo ostali u istom sastavu, s razlikom što bi trebalo da nastupimo nas trojica. Mislim da ne treba razmišljati da smo postigli nešto veliko i da je tu kraj.

Vjerujem da će biti svijetlih trenutaka i u glavnoj rundi, ko zna što nas još čeka, imamo još toga da pokažemo – izjavio je Stevan Vujović. N. KOSTIĆ

Stižu evroligaši, zagarantovan vrhunski vaterpolo PODGORICA – Vrijeme je za vaterpolo – poslije malo duže pauze najbolje ekipe iz regiona „pale motore“ i kreću iz Budve i Beograda.

U Crnoj Gori biće najzanimljivije, sva tri naša predstavnika su „u pogonu“, a dobre partije garantuju vrhunski vaterpolo.

Između ostalog, učestvovaće dva evroligaša Novi Beograd i Radnički sa crnogorskim reprezentativcima Miroslavom Perkovićem i Aleksom Ukropinom.

U bazenu će prvi Jadran protiv Solarisa (danas – 17h), favorit je i želi dobar uvod za subotnji derbi sa evroligašem iz Kragujevca. Posljednjeg dana turnira (nedjelja) Jadran će odigrati derbi sa Primorcem.

- Očekuje nas kvalitetan turnir sa ozbiljnim protivnici-

ma. Imali smo problema sa koronom zbog čega je nekoliko igrača sedam-osam dana bilo van treninga. Naših pet prvotimaca priključilo se reprezentaciji. U svakom slučaju, ispred nas je zahtjevno takmičenje, nadam se dobrim rezultatima i da ćemo uspjeti da pružimo kvalitetnu igru – kazao je Petar Radanović, trener Jadrana.

Kotorani su u dobrom ritmu s kraja prošle godine. Osvojili su Kup, potpuno su probuđeni, a nakon što su ušli u svoj bazen i stabilizovali treninge imaju velike ambicije na ovom turniru. Na premijeri ih čeka zagrebačka Mladost (20.40 h), u petak je rival Budva, dan kasnije lider Novi Beograd, a u nedjelju je „poslastica“ za crnogorski vaterpolo – derbi sa novljanskom ekipom.

- Čeka nas izuzetno naporan turnir. Novi Beograd je apsolutni favorit, a u ostala tri meča pokušaćemo da osvojimo što više bodova. Zbog problema sa korona virusom u posljednjih 20 dana čak deset naših igrača nije bilo u redovnom trenažnom procesu. Jasno je da smo daleko od željene forme, ali ćemo pokušati da se sa svim problemima izborimo i uz ogromnu želju timsku igru

odigramo najbolje moguće u ovom momentu – rekao je strateg kotorske ekipe Ranko Perović.

Domaćin Budva večeras će od 18.50 sati odmjeriti snage sa Radničkim, a onda slijede mečevi sa Primorcem (21. januara) i sa Solarisom (22. januara).

- Turnir nam je važan jer se nalazimo u lošoj poziciji. U prethodnom periodu i mi smo

imali problema sa kovidom i povredama, tako da nijedan trening nijesmo odradili u kompletnom sastavu. Ali, igramo na našem bazenu i daćemo sve od sebe. Za nas je posebno važna utakmica sa Solarisom koji nam je sličan kvalitetom – istakao je Petar Ćetković, prvotimac Budve.

U Beogradu nastupaju Crvena zvezda, Partizan, Šabac, Mornar, Jadran (ST) i Jug. A. M.

AUSTRALIJAN OPEN: Lake pobjede za favorite u 2. kolu, Beretini izgubio set

Lagana šetnja za Nadala i Barti Zimske olimpijske igre

Crna Gora sa tri takmičara u Pekingu PODGORICA – Crnu Goru će na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu (od 4. do 20. februara) predstavljati Jelena Vujičić i Eldar Salihović – takmičiće se u slalomu i veleslalomu, a Aleksandar Grbović u kros-kantriju na 15 kilometara.

Pripreme za Peking naši takmičari u alpskom skijanju počeli su još u julu, na austrijskom glečeru Hintertuks, spremali su se i u Italiji, učestvovali na takmičenjima na kojima su skupljali olimpijske bodove.

Grbović se spremao i takmičio u Italiji, Sloveniji i BiH. Vujičić će veleslalomske trke voziti 6. februara, a slalomske tri dana kasnije, Salihović će voziti veleslalom 13, a slalom 16. februara, a Grbović će se takmičiti 11.

R. A. februara.

Rafael Nadal odigrao je još jedan impresivan meč na Australijan openu, u 2. kolu pobijedio je Njemca Janika Hafmana 6:2, 6:3, 6:4. Španski velikan se mučio samo u prvih pet gemova – u petom je spašavao brejk-loptu rivala, a potom potpuno preuzeo kontrolu meča. Kada je u drugom setu napravio prvi brejk u osmom gemu, ishod duela već je bio nagoviješten. Osvajač 20 gren slem titula u 3. rundi turnira u Melburnu imaće potencijalno teži posao – čeka ga Rus Karen Hačanov, koji je lako savladao Francuza Bonzija 6:4, 6:0, 7:5.

Za ,,kralja šljake“ najbitnije je da je još jednom pokazao da je jedan od kandidata za titulu.

Meč je riješio za dva sata i 43 minuta borbe, a utisak je da je peti nosilac spreman za teže izazove. U borbi bez izgubljenog seta nije ga koštalo to što je napravio čak pet dvostrukih servis-grešaka. Odnos u vinerima bio je 30-30, a na mreži je Nadal imao odličnih 72 procenta osvojenih poena.

Lako je slavila i prva teniserka svijeta Ešli Barti. Australijanka je položila važan test u 2. kolu, pobijedila je Luciju Bronzeti 6:1, 6:1. U dva meča do sada u Melburnu izgubila je svega tri gema, a u narednom kolu čekaće je ponovo Italijanka, Kamila Đorđi.

Oba seta trajala su po samo 27

Silni Zverev i Monfis

Benčič ispala, Osaka prošla Olimpijska šampionka Belinda Benčič izgubila je neočekivano od američke nade Amande Anisimove 6:2, 7:5 u 2. kolu Australijan opena. Anisimova, 60. igračica na planeti, do trijumfa je stigla nakon sat i 28 minuta borbe.

Lak trijumf ostvarila je aktuelna šampionka Naomi Osaka.

Japanka, trenutno 14. na WTA listi, lako je pobijedila Amerikanku Medison Brengl, 6:0, 6:4. Naredna protivnica biće joj upravo Anisimova.

Barbora Krejčikova, šampionka Rolan Garosa i četvrta na planetarnoj WTA listi, nakon sat i 17 minuta igre pobijedila je Kineskinju Ćiju Vang, 6:2, 6:3.

minuta, a Barti je rivalki, 142. igračici planete, dozvolila da napravi samo šest vinera na meču. Napadačka igra sa osnovne linije favoritkinji se isplatila, domaća nada za titulu je imala 21 viner, a odnos u neiznuđenim greškama bio je 14-14.

Nešto teži posao od Nadala na putu do trijumfa imao je finalista Vimbldona Mateo Bereti-

ATP poslao dopis teniserima

Samo vakcinisani mogu u Francusku Zvanično je: ATP je poslao dopis teniserima da će samo vakcinisani moći da igraju na turnirima u Francuskoj, uključujući i Rolan Garos.

Teniska federacija Francuske obavijestila je ATP da će uskoro biti usvojen zakonski akt kojim se

zabranjuje učešće nevakcinisanim sportistima na bilo kom sportskom događaju.

Nejasno je da li će igračima koji su se oporavili od virusa biti dopušteno da igraju, ukoliko nijesu primili makar jednu dozu vakcine.

Rolan Garos počinje 24. maja.

R. A.

ni. Protiv Amerikanca Kozlova sedmi nosilac izgubio je set – 6:1, 4:6, 6:4, 6:1. Beretini je favorit u svojoj četvrtini žrijeba nakon što je prvi igrač svijeta Đoković odstranjen iz žrijeba turnira, Rimljanin je potencijalni protivnik Nadala u polufinalu.

Kanadska nada Denis Šapovalov odigrao je težak, maratonski duel protiv Korejanca Kvo-

Olimpijski prvak Aleksandar Zverev položio je važan test šampionskih ambicija, pobjedom u 2. kolu protiv domaćeg miljenika u Melburnu Džona Milmana 6:4, 6:4, 6:0, u meču odigranom u večernjem terminu. Šampion Završnog ATP turnira je završio meč za sat i 57 minuta, odservirao 14 asova i imao prednost u vinerima 37-9. Naredni rival Zvereva biće kvalifikant, Moldavac Radu Albot, 124. igrač planete.

Lako je slavio i francuski specijalista za defanzivnu igru Gael Monfis. Za samo 91 minut, 20. teniser svijeta savladao je 37. igrača planetarne ATP liste, Kazahstanca Bubljika, 6:1, 6:0, 6:4. Realizovao je šest od čak 15 brejk-lopti i imao samo devet neiznuđenih grešaka na meču, spram 39 grešaka protivnika.

na – u pet setova slavio je 7:6, 6:7, 6:7, 7:5, 6:2. Tako je 14. igrač svijeta uspio da savlada 54. na planetarnoj ATP listi, u meču koji je trajao čak četiri sata i 29 minuta.

S. S.

Arena

20

Četvrtak, 20. januar 2022.

ŠAH U Vajk an Zeu na prestižnom „Tata Steel“ turniru odigrana četiri kola

Gujrati na vrhu tabele Poslije četiri odigrana kola na grandioznom velemajstorskom turniru „Tata Steel“, u Holandskom Vajk an Zeu, na čelu tabele izdvojio se Indijac Vidit Santoš Gujrati (2720) sa tri poena.

Sa po pola poena manje u stopu ga prate Andrej Esipenko (2714), Magnus Karlsen (2865), Šahrijar Mameđarov (2767), Rihard Raport (2763) i predstavnik zemlje domaćina Jorden Van Forest (2702) koji brani prošlogodišnju titulu. Zatim slijede Jan Krištof Duda (2760), Fabijano Karuana (2792) i Ramešbabu Pragnanandha (2612) sa po 2, Daniil Dubov (2714), Aniš Giri (2772), Sergej Karjakin (2743) i Sam Šankland (2708) sa po 1,5, te Nils Grandelijus (2672) sa 0,5 poena.

Kao što se da primijetiti – nedostaje jedno zvučno ime koje bi se očekivalo među 14 veličanstvenih učesnika – a to je naturalizovani Francuz Iranskog porijekla Alireza Firouzja koji je nedavno stigao do drugog mjesta na svjetskoj rejting listi. Međutim, organizatori nijesu mogli da se dogovore ni sa njim, niti sa njegovim ocem o finansijskim uslovima, što se dešava veoma rijetko na ovakvim prestižnim turnirima.

Naravno, ljubitelji drevne igre širom planete bi rado viđeli

peto kolo, a sastaju se: DubovŠankland, Esipenko-Karuana, Giri-Gujrati, Duda-Karjakin, Van Forest-Mameđarov, Grandelijus-Karlsen i Raport-Pragnanadha.

TAJ-BREJK

Dubov Vidit

0 1

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Nf6 4.d3 Bc5 5.c3 d6 6.Bg5 h6 7.Bh4 a5 8.Na3 Bxa3 9.bxa3 Qe7 10.0–0 Nb8 11.d4 Nbd7 12.Rb1 g5 13.Bg3 Nxe4 14.Qc2 f5 15.dxe5 dxe5 16.Rfe1 Nxg3 17.hxg3 e4 18.g4 Nc5 19.Nd4 Rf8 20.gxf5 Bxf5 21.Rxb7 Rf6 22.Qb1 Nxb7 23.Qxb7 Rd8 24.Nxf5 Rxf5 25.Rxe4 Rd1+ 26.Kh2 Re5 27.Qc6+ Kd8 Firouzju među ovom elitom, jer on po ocjenama šahovske javnosti važi za budućeg izazivača Karlsena. Svakako je dobro ako igrač zna svoju „tržišnu vrijednost“, ali ako

Drašković i Tomić na turniru u Turskoj

Biju bitku za norme i rejting Na velemajstorskom turniru, koji će se od 24. do 29. januara održati u Turskom Izmiru, Crnu Goru će predstavljati aktuelni seniorski prvak – intermajstor Luka Drašković i standardni prvotimac ŠK „Herceg Novi“ – FIDE majstor Aleksandar Tomić.

Biće ovo dobra prilika za naše nade da se predstave u odličnom izdanju i potvrde formu, a prije svega da osvoje dovoljan broj poena za sticanje većih šahovskih zvanja i bolje kotiranje na rejting listi. Takođe, njima će ovo takmičenje biti lijepa uvertira

28.Qa8+ Kd7 29.Bb5+ Ke6 30.Qc8+ Kf6 31.Qh8+ Kf5 32.f3 Rxe4 33.fxe4+ Kxe4 34.Qa8+ Ke3 35.Bc6 Qe5+ 36.g3 g4 37.Qa7+ Kd2 0:1 se precijeni, to nikome ne pomaže, a ponajmanje njemu samom, jer propušta priliku da igra i uči u žestokoj konkurenciji i ponovo bude u centru pažnje. Danas je na program

U moskovskom metrou IM Luka Drašković

Tutnji šahovski voz Šahovski voz, koji od 28. decembra tutnji moskovskim metroom, otvorio je novo poglavlje u istoriji ruske drevne igre.

Njegovom pokretanju iz depoa Severnoe prisustvovao je i višestruki svjetski šampion Anatolij Karpov.

Svaki od pet vagona ovog jedinstvenog prevoznog sredstva u svijetu posvećen je različitim šahovskim temama koje se tiču istorije i razvoja šaha u ondašnjem Sovjetskom Savezu i današnjoj Rusiji. Suština ovog projekta je da putnici mogu da pronađu mnogo zanimljivih stvari u novom vozu, koji u stvari predstavlja šahovsku enciklopediju na šinama i pravu pokretnu galeriju koja će skretati pažnju turistima. Jednostavno rečeno, da biste došli u kontakt sa istorijom šaha, više ne morate da kupujete kartu za muzej nego će karta za metro biti sasvim dovoljna!

FM Aleksandar Tomić

za 74. pojedinačni šampionat naše zemlje koji će se, shodno planu i programu ŠSCG za tekuću godinu, održati od 19. do 26. februara.

Glavni grad Njemačke „šahovska meka“

Berlin u centru pažnje Već je izvjesno da će se u glavnom gradu Njemačke ove godine održati niz prestižnih takmičenja sa kojih će igrači dobiti dvije vize za Turnir kandidata.

Iz kompanije World Chess su najavili da će Berlin ugostiti

Novitet u odnosu na prethodne turnire u gradu čelika je mnogo bolji propis za one igrače koji završe takmičenje sa istim brojem poena, jer će im biti omogućeno da u taj-brejku imaju podjednake šanse za osvajanje prvog mjesta. Samim tim, partije doigravanja se aktuelizuju samo da bi se odredio šampion i izbjeglo nadmetanje u Armagedonu, kada uglavnom pršte figure na sve strane, naročito u cajtnotu. Taj-brejk partije će se igrati što je prije moguće nakon što svi (potencijalni) igrači u doigravanju završe svoje partije na glavnom turniru. Svaki igrač će imati minimalan odmor od 30 minuta prije početka partija. U principu, neće biti perioda odmora između partija doigravanja, odnosno sljedeće partije će se igrati što je prije moguće.

Međutim, glavni sudija može da odluči i odobri ograničeni period odmora. Bez obzira na konačan ishod, novčana nagrada će biti jednako podijeljena na sve igrače koji igraju doigravanje.

učesnike Grand Prix serijala na onom istom istom mjestu gdje je 2015. godine, organizovano Svjetsko prvenstvo u rapidu i blicu. Iz zajedničkog obavještenja World Chess-a i FIDE može se zaključiti da je sprovedeno istraživanje među šahistima,

organizatorima i savezima koje bi mjesto predložili za pomenute grandiozne šahovske

priredbe. Više od četiri hiljade anketiranih se izjasnilo za Berlin, tačnije 16% odsto glasova je prevagnulo u korist ovog svjetskog šahovskog centra.

Prema tome, od februara do aprila 2022. na program su tri turnira na kojima će nastupiti ukupno 24 učesnika, s tim što će svaki od njih igrati na dva.

Nagradni fond na svakom iznosiće 150.000 eura.

Priredio: B. KADIĆ

Lingard na meti Njukasla Njukasl je kontaktirao Mančester junajted oko Džesija Lingarda, prenijeli su britanski mediji.

Lingardov ugovor ističe na lje-

to i ne želi da produži saradnju sa Junajtedom.

Imao je obećanje da će više igrati, ali je počeo samo jednu utakmicu prije nego što je Norvežanin otpušten u novembru.

Ekipu je preuzeo Ralf Rangnik, koji je od dolaska samo jednom uvrstio 29-godišnjeg Lingarda u prvi tim.

Zbog male minutaže Lingard nije pozivan u reprezentaciju zato želi više da igra kako bi se nametnuo za Svjetsko prvenstvo u Kataru.

R. A.

Runi i Lampard kandidati za klupu Evertona Vejn Runi i Frenk Lampard, engleske fudbalske legende i bivši saigrači u reprezentaciji, glavni su kandidati da preuzmu menadžersku poziciju u Evertonu.

Kako je objavio londonski Dejli Telegraf, pozivajući se na izvor iz uprave ,,karamela“, obojica će u narednim danima biti intervjuisani, kako bi klub što prije riješio goruće pitanje pred nastavak borbe u Premijer ligi.

Veza Runija sa Evertonom je jaka, u liverpulskom klubu je ponikao a potom igrao kratko i u završnici karijere. Engleski velikan je trenutno menadžer Derbi Kauntija u Čempionšipu (drugi rang takmičenja na Ostrvu). Ocjena britanske javnosti je da taj posao radi na visokom

nivou, uprkos teškim finansijskim problemima sa kojima se klub suočio. Takođe, ostavio je izuzetan utisak odlukom da stane u klub prošle jeseni, u momentu kada je kompletno finansiranje Derbi Kauntija ugroženo.

Lampard je, uprkos otkazu u Čelziju početkom prošle godine, kao šef stručnog štaba ,,plavaca“ ostavio dobar utisak, prije svega kao izuzetan motivator i autoritet, ako ne taktičar.

Takođe, njegova privrženost napadačkom fudbalu je dodatni adut.

Dok se čeka definitivna odluka o menadžeru Evertona, privremeno rješenje je Dankan Ferguson, nekada napadač ,,karamela“.

R. A.

Kriza u torinskom klubu

skog napadača, kao i da plati obeštećenje od oko šest miliona eura. Kako su prenijeli italijanski mediji, na prvo je uprava Juventusa spremna, ali za obeštećenje trenutno nema novca u klupskoj kasi.

O cijeloj situaciji govorio je javno i direktor Juventusa Mauricio Arivabene.

- Po trenutnim uslovima, dolazak Marsijala nije izvodljiv transfer za nas. Neke brojke smo preispitali i zbog toga nije došlo do napretka pregovora.

Iskreno, ne očekujemo bilo kakav popust od Mančester junajteda – rekao je Arivabene.

Marsijal je prošlog mjeseca, nezadovoljan statusom u klubu, javno zahtijevao transfer već u januaru. Španska Sevilja takođe nema dovoljno novca da ga angažuje ove zime, uprkos interesovanju.

R. A.

Juventus nema novca za Marsijala Mala je vjerovatnoća da će Antoni Marsijal (26) pojačati Juventus ovog januara, na pozajmicu do kraja sezone iz giganta Premijer lige Mančester junajteda.

Za prelazak u redove ,,stare dame“ i nastupe u Seriji A do ljeta, potrebno je da torinski klub preuzme obavezu plaćanja kompletne plate francu-

Četvrtak, 20. januar 2022.

Arena

Fudbal

Fudbaleri Sutjeske slavili u prvom pripremnom meču

Sutjeska Bokelj

1 0

NIKŠIĆ – Stadion Čelika. Gledalaca: 30. Strijelac: Nikač u 71. minutu.

SUTJESKA: Giljen, Drešković, Mitrović, Eraković, Zoćević, Marković, D. Vuković, Mi. Vučić, Ma. Vučić, Raičević, Jovović.

Igrali su još: Ličina, Janjić, Pajović, Matanović, Nikač, Vlahović, Drinčić, Dubljević, M. Vuković, Stijepović, Alharaiš.

BOKELJ: Aković, Obradović, Vučinić, Đorđević, Batuta, Kotorac, Braunović, Macanović, Popović, Panić, Škrelja.

Igrali su još: Radović, Ševaljević, Radulović, Gopčević, Adamović, Braletić, Čavor, Čađenović, Kalezić, Sklender, Kovačević, Katelan, Vukčević, Jeknić.

Fudbaleri Sutjeske savladali su Bokelj (1:0) u prvom pripremnom meču. Nikšićani su u većem dijelu meča bili u podređenoj ulozi, Kotorani djelovali dosta dobro, bili agilniji i ofanzivniji, ali je u nastavku kako je vrijeme odmicalo domaćin počeo da preuzima ini-

FKSUTJESKA.ME

Darko Nikač presudio

Slavlje Nikšića

cijativu, a golu Nikača (možda i autogol) ,,kumovala“ je i reakcija veterana na golu gostiju Nikole Ševaljevića, koji je zaigrao nakon povrede mladog Radovića.

- Odradili smo ono što smo željeli. Svi igrači su dobili šansu, samim tim imali priliku da podižu formu. Očekivano kada je riječ o prvoj utakmici, sporiji ritam, a nije bilo ni lako igrati

po ovom terenu, ali najvažnije da se niko nije povrijedio. Dobili smo ono što smo željeli, a to je da igrači istrče po 45 minuta i da se polako vraćaju u ritam – rekao je trener Sutjeske Milija Savović.

Sutjeska je u prvom dijelu bila bez pravih šansi, što je najbolja potvrda da nijesu Nikšićani šutnuli u okvir Akovićevog gola. Priprije-

tio je Jovović u 12. minutu sa dvadesetak metara, ali bez previše opasnosti po Kotorane, dok je u 22. minutu Raičević, nakon dobrog centaršuta Miloša Vučića, sa desetak metara šutirao preko gola.

Sa druge strane, Bokelj je imao loptu, šansu u 17. minutu Đorđevića, dok je ofanzivni Škrelja često pravio probleme posljednjoj liniji

odbrane domaćih.

Sredinom drugog dijela, gosti su za dva minuta imali dvije vrlo dobre prilike – prvo je Drinčić izvanredno izblokirao udarac Čavora u 62. minutu, da bi minut kasnije Gopčević (2004. godište) šutirao glavom preko gola sa pet metara, ali je pokazao da je veliki potencijal.

Slavoljub Bubanja u nastavku je uveo nekoliko klinaca, što se odrazilo na situaciju na terenu, a trenutak odluke dogodio se u 71. minutu. Matanović je poslao drugu loptu preko odbrane gostiju, Janjić se odlično ubacio i asistirao za Nikača koji se dobro snašao i zatresao mrežu protivnika, mada je ostala dilema da li je to zapravo bio autogol.

U 79. minutu Sutjeska je mogla do novog gola, ali je Stijepović bio neprecizan.

Sutjeska će sjutra otputovati za Ulcinj na desetodnevne pripreme, dok Bokelj u ponedjeljak igra protiv Petrovca.

- Druga utakmica za nas u tri dana, a iako je bilo igrača koji su tek počeli sa treninzima mislim da smo ostavili dobar utisak. Bilo je i dosta mlađih igrača, od kojih će sigurno biti onih koji se radom na treninzima i ovakvim mečevima mogu ozbiljno nametnuti. Trebaju nam ovakve utakmice protiv jačih rivala, jer želimo da pripremni period maksimalno iskoristimo kako bi što bolje dočekali nastavak šampionata – naglasio je trener Kotorana Slavoljub Bubanja.

R. PEROVIĆ

21

Veliko interesovanje za Evropu

Devet klubova traži UEFA licencu PODGORICA – Odjeljenje za licenciranje FSCG počelo je šesnaestu sezonu licenciranja klubova za UEFA takmičenja za sezonu 2022/2023.

Prijavu je u propisanom roku, do 15. januara 2022. godine, dostavilo devet klubova, od čega čak osam prvoligaša – Sutjeska, Budućnost, Dečić, Mornar, Petrovac, Rudar, Podgorica i Iskra, te ŽFK Breznica za nastup u kvalifikacijama za UEFA Ligu šampiona za žene.

Komisija za licenciranje odluku o UEFA licencama donijeće krajem aprila.

Crna Gora će, kao i prethodnih godina, imati jednog predstavnika u kvalifikacijama za UEFA Ligu šampiona. Takođe, imaće tri predstavnika u kvalifikacijama za UEFA Ligu konferencija i jednog predstavnika u UEFA Ligi šampiona za žene.

Proces licenciranja za UEFA takmičenja biće sproveden u skladu sa Pravilnikom o licenciranju klubova FSCG za klupska takmičenja u organizaciji R. P. UEFA.

Tim iz Tološa pod vođstvom novog trenera počeo pripreme za drugi dio sezone

Spasojeviću kormilo Crvene stijene POGORICA – Mirko Spasojević novi je šef stručnog štaba Crvene stijene.

Vrijedno se radi u školi fudbala FSCG

Uključena teorijska predavanja PODGORICA – Polaznici ,,Škole fudbala FSCG“ od 11. januara vrijedno treniraju na terenima Trening kampa FSCG, kao i na bazenu hotelskog kompleksa ,,Voco“.

Na ,,zelenom tepihu“, u zavisnosti od rasporeda, treniraju jednom ili dva puta dnevno, dok u sklopu aktivnosti imaju i redovne treninge u bazenu i teretani, sve pod komandom selektora Gorana Perišića i njegovog stručnog štaba.

Takođe, igrači imaju i teorijska

Kolašinac iz Arsenala u Marsej Sead Kolašinac (28) novi je fudbaler francuskog Olimpik Marselja, raskinuo je ugovor sa londonskim Arsenalom.

Veliki klub Premijer lige je saopštio da je do raskida saradnje došlo sporazumno. U Ligi 1,

predavanja, koja je na temu pravilne ishrane držao Marko Vukotić, licencirani nutricionista u sportu. ,,Škola fudbala FSCG“ je projekat čiji je cilj okupljanje i dugoročni zajednički rad najtalentovanijih igrača iz iste generacije. Trenutno su na pripremama, koje traju do 25. januara, kandidati za kadetsku reprezentaciju, odnosno igrači rođeni 2006. godine i mlađi.

Kroz ,,Školu fudbala FSCG“ sa igračima će se raditi na unapređenju njihovih tehničkih, taktičkih i fizičkih karakteristika, a ujedno će se sticati uslovi za stvaranje i kasnije funkcionisanje Akademije, koja bi radila po uzoru na najsavremenije ustanove sličnog tipa u Evropi i svijetu.

R. P. po ugovoru sa klubom sa juga Francuske, lijevi bek igraće u narednih sezonu i po.

Reprezentativac Bosne i Hercegovine je u prethodnih sezonu i po nastupio u samo tri meča Premijer lige. Dio sezone 2020–21. proveo je u njemačkom Šalkeu, gdje se i afirmisao kao prvotimac u periodu od 2012. do 2017. godine.

Kolašinac je za Arsenal odigrao ukupno 118 mečeva u svim takmičenjima i pet puta bio strijelac.

R. A.

Nekadašnji napadač više crnogorskih klubova, koji je tokom karijere nastupao i u Indoneziji i Bosni i Hercegovini, radio je kao trener mlađih selekcija, a sada je prvi put dobio šansu da bude u seniorskom timu kao glavni trener.

- Ovo je za mene velika čast, jer ću imati priliku da radim u klubu u kojem sam ponikao.

Crvena stijena je moj klub za koji me vežu posebne emocije i želim da se zahvalim ljudima iz uprave što su mi ukazali povjerenje nakon odlaska Nenada Lakovića. Biti prvi trener seniorskog tima sigurno da je za mene neki novi izazov i svakako veliki motiv da na početku trenerske karijere ostavim što bolji utisak – rekao je Mirko Spasojević.

Nekadašnji napadač tako će imati priliku da nastavi porodičnu tradiciju, s obzirom na to da je njegov otac Dragutin bio nekada među najboljim trenerima bivše Jugoslavije. Mirko je već okupio tim i počeo pripreme za drugi dio sezone, koji u Udruženju klubova Centar počinje krajem februara.

- Imamo mladu ekipu, stigli su već i neki novi klinci, tu su i dva Amerikanca i sigurno da ćemo nastojati da se shodno

mogućnostima dodatno pojačamo. Iako nemamo trenutno velike finansije, svi imamo neke posebne motive, tako da smo zato i krenuli malo ranije sa radom – naglašava Spasojević.

Tološani su sinoć trenirali u Tološkoj šumi, a uskoro kreću i provjere.

- Prva faza rada je najvažnija, a onda kreću i utakmice kroz koje ćemo pokušati da se što bolje spremimo za ono što slijedi. Vjerujem da ovo može biti početak lijepe priče.

Crvena stijena je zimovala na trećem mje-

stu sa istim brojem bodova kao Internacional, a bod manje od Nikšića, pa će i pored problema sa finansijama u Tološima potajno nastojati da se stigne do baraža.

- Neće biti lako, prvi meč protiv Internacionala pokazaće mnogo toga. Ukoliko bi stigli do baraža sigurno da bi to za Crvenu stijenu značilo mnogo i da bi samim tim možda ponovo došlo do nekog fudbalskog ,,buma“ koji nam treba. Međutim, čeka nas mnogo posla, ali nema predaje – podvukao R. P. je Spasojević.

Turnir u Medulinu

Iskra od 3:1 do 3:3 sa Opatijom PODGORICA – Poslije poraza od Lokomotive (4:0) i drugoligaša Dugopolja, od koga su primili pet golova za prvih 36 minuta (kona-

čan rezultat 5:1), fudbaleri Iskre su juče donekle popravili utisak u remiju (3:3) sa Opatijom.

Na turniru u Medulinu fudbaleri iz Danilovgrada vodili su 3:1 na poluvremenu, ali je hrvatski Drugoligaš uspio do kraja da postigne dva gola.

Iskra je završila turnir u Hrvatskoj, a za drugi dio sezone u Prvol ligi se nadaju da mogu izboriti plasman u Evropu. Jesenji dio sezone Iskra je zavšila na petom mjestu.

B. K.

22

Drugi pišu

Četvrtak, 20. januar 2022.

BALKAN I PRAVOSLAVLJE: Kako je biti episkop Crnogorske pravos

M. BABOVIĆ

Boris Bojović se jasno sjeća dana kada je 17. januara 2000. godine Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) registrovana kao vjerska organizacija u Crnoj Gori.

-Ja sam tad bio u Mitropoliji CPC na Cetinju u Vladičanskom dvoru, izašao je mitropolit, izašlo je sveštenstvo ispred. Sekretari i ko je bio od pravnika donijeli su taj akt da smo uspjeli - da CPC registruje sopstvenu obnovu - kaže Bojović za BBC na srpskom.

Crnogorska pravoslavna crkva koju kanonski ne priznaje nijedna patrijaršija obnovljena je na Svetog Luku 31. oktobra 1993. godine, a sedam godina kasnije zvanično upisana u državni registar.

Na teritoriji bivše Jugoslavije, koja je u nadležnosti Srpske pravoslavne crkve, postoje još i Makedonska pravoslavna crkva i Hrvatska pravoslavna crkva, takođe kanonski nepriznate.

-Teritorija bivše Jugoslavije se nalazi pod kanonskom jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve na osnovu tomosa koji je 1922. izdala Carigradska patrijaršija.

Tu sa aspekta unutrašnjeg prava pravoslavne crkve nema nikakvih dilema - kaže Dalibor Đukić, docent na predmetu Crkveno pravo, na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Za Bojovića koji je 2000. već bio

Vladika Boris Bojović

Bojović: Ljudski dija prevazilaženje podj Trenutni položaj CPC je jako težak, zato što je nama zabranjeno od SPC da ulazimo u hramove koji su vlasništvo države u Crnoj Gori da obavljamo bogosluženja.

Odnos države prema CPC je takav da premijer za CPC kaže da je „takozvana“ crkva, iako je upoznat da je obnovljena 1993. i da smo veliku borbu da ta obnova bude registrovana po zakonu - kaže episkop Boris vjernik CPC, registracija crkve bila je veoma značajan dan.

-U tom vremenu je bio potpuni medijski mrak, CPC nije imala pravo da objavi nešto ni u jednim državnom mediju, jer su uvek govorili `vi niste registrovani. U suštini je to bio izgovor da ne daju promociju CPC, jer ni Srpska pravoslavna crkva nije bila registrovana - napominje.

Ovaj 41-godišnjak je danas vladika Crnogorske pravoslavne crkve kojoj se pridružio kao momak 1998.

Posle završene srednje tehničke škole, u Rimu je učio italijanski i završio školu u obližnjem bugarskom pravoslavnom manastiru. Završio je Kijevsku duhovnu akademiju i zamonašio se 2016. u Zlato-

vrhnom manastiru u Kijevu.

Po povratku u Crnu Goru bio je paroh u nekoliko hramova, a od 2019. je vladika.

-Moj čitav život je od 17. godine posvećen napretku i radu CPC - kaže za BBC na srpskom.

KaKo je odlučio da se priKloni CpC?

Pravoslavci u Crnoj Gori većinski su pripadnici Srpske pravoslavne crkve koja CPC smatra raskolničkom.

Ipak, Bojović je još kao dječak početkom devedesetih odlučio kom će se carstvu privoljeti iako - dogmatski i suštinski u vjerovanju nema razlike u vjerovanju jednih i drugih.

-Sjećam se da sam kao dječak od 10 godina išao prema crkvi Svetog Đorđa, u periodu kad je došao Arkan zajedno sa Amfilohijem. Bio sam svjedok kad je proklinjao Crnogorce, pucalo se, pjevale su se ružne pjesme - ‘noćas je naše veče, noćas se Tuđman peče - opisuje vladika.

Prvi predsjednik nezavisne Hrvatske bio je Franjo Tuđman.

Istog dana 1991. prethodno je u Cetinjskom manastiru mitropolit SPC Amfilohije blagosiljao paravojne formacije Željka Ražnatovića-Arkana optuženog za ratne zločine.

-U Podgorici je bila bina, pucanje, obučeni Arkanovi ljudi, Amfilohije među njima, užas - sjeća se.

Kao dijete, on nije shvatao šta se tu dešava, ali pamti da ga je otac zgrabio za ruku, izvukao iz crkve i rekao: „Okreni se i zapamti da ono nije naš vladika”.

U to vrijeme, počeli su ratni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije i bujao je nacionalizam na svim stranama.

Bojović je danas jedan od nekoliko monaha CPC, koja nema razvijeno monaštvo ni manastir, a sveštenika je oko 25.

Poglavar je mitropolit je Mihailo, svjetovnog imena Miraš Dedeić.

Cetinjski manastir simbol pravoslavne crkve u Crnoj Gori

Prema Bojovićevim procjenama, vjernika je gotovo četvrtina stanovnika Crne Gore, ali je taj podatak teško provjeriti.

-Sigurno oko 150.000 Crnogoraca CPC doživljava kao sopstvenu. Mnogi od tih ljudi nisu praktikanti da idu stalno u crkvu, ali sigurno svi pravoslavni Crnogorci koji su za evropsku i nezavisnu Crnu Goru njih 95 odsto podržavaju CPC - kaže Bojović.

KaKav je pravni, a KaKav vjersKi status?

Crnogorska pravoslavna crkva je registrovana u skladu sa zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine.

Zbog činjenice da se registracija obavljala u MUP-u pogrdno su je nazivali „policijskom” ili „NVO crkvom”.

I danas se nalaze u evidenciji vjerskih organizacija Crne Gore.

-Treba praviti razliku između registracije i sticanja pravnog subjektiviteta - to je položaj koji vjerska organizacija stiče pred državom, i njenog statusa

Sukob SPC i CPC traje već tri decenije, a najveća razilaženja su upravo oko prava vlasništva i korišćenja pravoslavnih crkava i manastira u Crnoj Gori.

Posljednji u nizu sukoba desio se u septembru 2021, tokom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija u manastiru na Cetinju, koji i jedni drugi smatraju duhovnim sjedištem. Uz angažovanje jakih policijskih snaga tokom protesta zbog njegovog ustoličenja povrijeđeno je više desetina ljudi

kanonskog. Kanonski status se reguliše unutrašnjim autonomnim pravom crkve koje nikako ne zavisi od odluke države da prizna ili ne prizna neku vjersku organizaciju - napominje Dalibor Đukić, docent na predmetu Crkveno pravo, na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Kanonski, CPC ne priznaje nijedna pravoslavna crkva, osim dugogodišnje podrške Kijevske patrijaršije koja je 2018. odlukom Carigradske patrijaršije postala autokefalna.

CPC, međutim, ima podršku dijela crnogorske političke elite, oličene u predsjedniku Milu Đukanoviću. Đukanović je u više navrata izjavljivao da bi obnova crnogorske autokefalne crkve bila važan korak u ispravljanju istorijske nepravde i da su na tome radili, ali je to spor proces.

Po njegovoj ocjeni Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori čuva infrastrukturu ideje „Velike Srbije“, izjavio je 2019.

KaKo je danas biti vjerniK CpC?

Promjenom vlasti u Crnoj Gori na izborima 2020. formirana je Vlada naklonjenija Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

-Trenutni položaj CPC je jako težak, zato što je nama zabranjeno od SPC da ulazimo u hramove koji su vlasništvo države u Crnoj Gori da obavljamo bogosluženja. Odnos države prema CPC je takav da premijer za CPC kaže da je „takozvana“ crkva, ia-

Drugi pišu

Četvrtak, 20. januar 2022.

23

slavne crkve i kakav je položaj kanonski nepriznatih crkava

alog put za jela i mržnje D. MIJATOVIĆ

države i to je tada zakonom napravljeno - kaže vladika CPC. Njegovi preci su, kaže, pravili hram u Župi Nikšićkoj.

Vladika SPC za Argentinu Kirilo (Bojović) mu je rođak, ali nijesu posebno bliski - do razilaženja je došlo između ostalog i zbog vjerskih pitanja.

-Moj djed i njegov su rođena braća, on je vladika SPC, ja sam vladika CPC. Naš prađed je isti, crkvu koju je podizao taj naš prađed u Župi Nikšićkoj ne možete reći da nije moja i da nije njegova, nego je i moja i njegova - kaže Bojović.

Država mora dozvoliti Crnogorcima pravoslavne vjeroispovesti da mogu u sopstvenim hramovima koje su njihovi preci podizali da služe, dodaje on.

Sukob SPC i CPC traje već tri decenije, a najveća razilaženja su upravo oko prava vlasništva i korišćenja pravoslavnih crkava i manastira u Crnoj Gori.

Poslednji u nizu sukoba desio se u septembru 2021, tokom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija u manastiru na Cetinju, koji i jedni drugi smatraju duhovnim sjedištem. Uz angažovanje jakih policijskih snaga tokom protesta zbog njegovog ustoličenja povrijeđeno je više desetina ljudi.

ko je upoznat da je obnovljena 1993. i da smo veliku borbu da ta obnova bude registrovana po zakonu - kaže episkop Boris.

Kako navodi, država je predlogom budžeta za narednu godinu opredijelila za CPC upola manje novca nego ranije.

Odatle se daju plate sveštenicima i plaćaju penziono i socijalno osiguranje.

-Ta sredstva su za nas uvreda i mi ćemo to odbiti - ističe.

CPC se, prema riječima episkopa, uglavnom finansira od pomoći vjernika.

Bogosluženja obavljaju u hramu na Cetinju prvoj crkvi posvećenoj Svetom Ivanu Crnojeviću, koga je CPC kanoni-

zovala 2005. godine.

Imaju mali hram Svetog Đorđa u Starom gradu Kotoru, jedan na Skadarskom jezeru, kapelu u Nikšiću i nekoliko seoskih crkava u centralnom dijelu Crne Gore - u nekadašnjoj Katunskoj nahiji.

Upliv istorije

Od države traže da im u pravoslavnim hramovima dozvole termine - kada mogu da drže liturgije i bogosluženja, iako takav model nije rasprostranjen u pravoslavnom svijetu.

Smatraju da na to polažu istorijsko pravo.

-Crkve i manastiri u Kneževini Crnoj Gori bili su vlasništvo

CpC U srbiji - nema je

U Srbiji CPC nije registrovana ni kao posebna vjerska organizacija, zbog sličnosti imena sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

U srpskom zvaničnom registru postoje samo SPC i rumunska, na teritoriji Banata - Eparhija Rumunske pravoslavne crkve Dakija Feliks sa sjedištem u Deti (Rumuniji) i administrativnim sjedištem u Vršcu.

Bilo je prije desetak godina pokušaja da se formiraju dvije eparhije CPC u Lovćencu i Novom Sadu, gdje ima značajan broj pripadnika crnogorske nacionalne manjine, ali se od toga odustalo.

Dalibor Đukić, stručnjak za crkveno pravo

Kako je nedavno simbolično pisala Slobodna Evropa, Crnogorska pravoslavna crkva „nije odmakla dalje od kamena temeljca” postavljenog 2008. za izgradnju crkve u Lovćencu, vojvođanskom selu koje se smatra sjedištem crnogorske dijaspore.

KanonsKi „monopol“ spC

Već tačno 100 godina u regionu Balkana, ne računajući Bugarsku, Rumuniju i Grčku, jedina crkva koja je na tim prostorima priznata u pravoslavnom svijetu je Srpska pravoslavna crkva.

U hrišćanskim crkvama, od prvih vjekova pa do danas, crkva se ustanovljava za određenu teritoriju.

-To je od vremena apostola koji su išli u određene gradove i rukopolagali episkope za određene gradove, ne za jednu naciju ili nešto drugo.Uvek je važio taj teritorijalni princip i svi koji se nalaze na određenoj teritoriji potpadaju pod jurisdikciju određenog episkopa - dodaje Đukić, stručnjak za crkveno pravo.

Najveći dio teritorije bivše Jugoslavije bio je ranije pod nadležnošću Carigradske patrijaršije.

Ujedinjenjem svih pomjesnih crkava koje su se našle u jednoj državi tada novoformiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca - gdje su se okupile Karlovačka mitropolija, Cetinjska mitropolija i crkva u Bosni, Carigrad je izdao dopuštenje da se cijela ta oblast ubuduće nalazi pod patrijaršijom SPC. To dopuštenje je tomos - najviši pravni akt pravoslavne crkve.

slUčaj maKedonsKe pravoslavne CrKve

Arkan i Amfilohije na Cetinju, događaj koji je prelomno uticao na Bojovićev put

Političkim previranjima na više mjesta u 20. veku došlo je stvaranja novih crkava.

Danas na prostoru Balkanu u različitim državama postoje, pored Crnogorske pravoslavne crkve, i Makedonska pravoslavna crkva i Hrvatska pravoslavna crkva.

Nijedna od njih nije kanonski priznata, ali se njihov nastanaka i položaj u državama umnogome razlikuju.

-Makedonska pravoslavna crkva ne može se porediti sa druge dvije organizacije, jer je ona nastala tako što su komunističke vlasti poslije 1946. zabranile povratak episkopima Srpske

crkve u Makedoniju.Na jedan nasilan način tadašnji autokratski režim stvorio je Makedonsku pravoslavnu crkvu od pravoslavnih vjernika i pravoslavnih sveštenika koji su tamo već postojali - kaže Đukić.

Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska patrijaršija osnovana je još 1959, kao autonomni ogranak SPC, ali je 1967. jednostrano proglasila autokefalnost.

Beograd ni druge kanonske crkve tu odluku nikada nisu priznale, ali makedonska država tretira MPC kao legitimnu.

I ona, kao i CPC, ima pretenzije na neke objekte SPC, a spor donekle opterećuje i diplomatske odnose između Srbije i Makedonije.

Put ka prevazilaženju krize u Makedoniji, jasan je i jednostavan - ide preko Beograda, smatra Đukić.

Pošto se ta teritorija nalazi pod jurisdikcijom SPC postoji dobra volja da se to pitanje riješi i ono će se riješiti tako što će obje strane razgovarati kako bi ta crkva bila opšte priznata.

-U jedinstvo sa drugim pravoslavnim crkvama može ući jedino kroz SPC - kaže Đukić.

Sukob SPC i MPC traje već više od 50 godina i vaseljenski patrijarh želi da posreduje, ali za suštinsko prevazilaženje sukoba potrebni su i drugi posrednici, sugeriše se u prošlogodišnjoj analizi njemačke Fondacije Konrad Adenauer, koju je prenio portal Dojče vele.

HrvatsKa pravoslavna CrKva

Hrvatska pravoslavna crkva (HPC) registrovana je marta 2017. kao udruženje i nalazi se u zvaničnom državnom registru, ali ne i kao vjerska zajednica.

-Sedmog marta ove 2022. će se steći uslovi da oni podnesu zahtjev da se registruju kao vjerska organizacija u skladu sa hrvatskim zakonodavstvom, uz ispunjavanje ostalih uslova poput potpisa 500 vjernika ili podržavalaca - kaže Đukić.

Prije dvije godine u Domjanićevoj ulici, u širem središtu Zagreba, ova neprofitna organizacija nazvana Hrvatska pravoslavna zajednica otvorila je prostor za bogosluženja.

Njih u ime Hrvatske pravoslavne crkve vodi arhiepiskop HPC-a, Bugarin Aleksandar Radoev Ivanov, pisao je hrvatski portal Novosti.

Treba praviti razliku između registracije i sticanja pravnog subjektiviteta - to je položaj koji vjerska organizacija stiče pred državom, i njenog statusa kanonskog. Kanonski status se reguliše unutrašnjim autonomnim pravom crkve koje nikako ne zavisi od odluke države da prizna ili ne prizna neku vjersku organizaciju - napominje Dalibor Đukić, docent na predmetu Crkveno pravo, na Pravnom fakultetu u Beogradu Broj vjernika je zanemarljiv, ali HPC i dalje uživa podršku dijela hrvatske ekstremne desnice.

Na sajtu HPC se može naći i raspored liturgija, ali i fotografije sveštenika sa ustaškim simbolima.

U Hrvatskoj su kao vjerske organizacije registrovane Makedonska, Crnogorska i Bugarska pravoslavna crkva.

Hrvatska pravoslavna crkva korene vuče iz perioda Nezavisne Države Hrvatske, ustaške tvorevine, koja je postojala za vrijeme Drugog svjetskog rata na prostoru Balkana.

Ona je bila dio ustaških napora da izbrišu srpski nacionalni identitet.

-To je bila jedna organizacija koja nit je bila hrvatska, nit je bila pravoslavna, nit je bila crkva - kaže Đukić.

Kako navodi, nije bila hrvatska jer su se jedino Ukrajinci, koji su pobjegli u Jugoslaviju poslije boljševičke revoluciji, pridružili crkvi, u njoj nije bilo ni Hrvata ni Srba sveštenika.

-Nije bila pravoslavna jer nije bila priznata ni od jedne pravoslavne crkve, a nije bila crkva jer nije funkcionisalo tako, više je ličilo na neku organizaciju. Ironija je da je i danas isti slučaj - trenutno su udruženje građana, sa pravoslavljem nemaju ništa, a arhiepiskop najznačajnije frakcije je Bugarin - napominje Đukić.

Smatra da formiranje zasebnih crkva ima za cilj i vjersko i političko slabljenje veće organizacije, u ovom slučaju SPC. -Pavelićev eksperiment je odlično pokazao da to nije rešenje, to cjepkanje na manje djelove. Želja za takvim crkvama je želja da budu podložne nacionalnim ili malim državničkim potrebama koje je lakše kontrolisati. SPC je zato jedini garant slobode pravoslavnih crkava na ovim prostorima zaključuje Đukić.

Što dalje?

Episkop CPC Boris predlaže da se što prije uđe u „ljudski dijalog“ posebno u Crnoj Gori, kako bi se prevazišle podjele.

-Nikad nikog nisam mrzio, ali osećam veliku mržnju koja postoji u Crnoj Gori do te mjere da ljudi ne pričaju, da se svađaju porodice, kumovi i tako dalje. Mora svako da poštuje izbor drugog - zaključuje vladika Boris.

24

Feljton

Četvrtak, 20. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

22.

Razaranje narodnog jedinstva žitelja Crne Gore i Primorja Piše: Stevo VUČINIĆ

U vrijeme austrijske okupacije, sredinom XIX vijeka, uklonjen je katolički oltar iz dvooltarske Svetoga Petra i Pavla u Risnu, uz obavezu da pravoslavni Rišnjani katolicima sagrade današnju crkvu Svetoga Arhanđela (Ivan Jovović, Dvooltarske crkve na crnogorskome primorju, Matica, proljeće 2013, 85).

Kako nema pomena mjesta u kojima se nalaze, teško je utvrditi da li su Francuzi uklonili katolički oltar iz Svetoga Nikole i Svete Neđelje koje pominje biskup Zborovaci. Što je bilo s ostalima nije dokumentovano.

Nekolika mjeseca prije bitke naroda kod Lajpciga 1813. godine, u kojoj je Napoleon potučen, 27. juna, Rusija je dogovorom s Pruskom i Austrijom u Rajhenbahu, članom drugim Konvencije, prihvatila da se sve Ilirske provincije, unutar kojih su se nalazile Boka u širem smislu koja zahvata i Paštroviće, nakon Napoleonovoga poraza vrate Austriji. Kao velesila nije vodila računa da su pregovori Crne Gore i Boke o ujedinjenju već bili odmakli. Bilo je pitanje dana kad će se obzanit i formalizovati. Slijedila je svoje interese i o tome nije obavijestila mitropolita Petra I koji je, dogovorom s Bokeljima i Paštrovićima, koncem septembra 1813. godine, sa 7000 vojnika prvo ušao u Budvu koja mu je otvorila kapije i dočekala ga kao oslobodioca, pa onda redom s vojskom oslobodio sve do Herceg Novoga, sem Kotora kojega je opsadirao. Iz Kotora se još nije bila povukla francuska posada, a 29. oktobra 1813. godine, u Dobroti kod Kotora, skupština predstavnika Crne Gore i Boke u širem smislu, od Herceg Novoga do turske granice pomeđu Kastel Lastve (Petrovca) i Spiča (Sutomora), izglasala je ujedinjenje i donijela rješenje o izboru „Governo provvisorio delle provincie unite di Montenegro e Bocche di Cattaro, sotto la protezione delle tre potenze Allleate Russia, Austria e Inglitera” (Ujedinjenje Crne Gore i Boke Kotorske 1813-1814, Istorijski institut, Podgorica 1998, X-XIV).

Za predśednika je imenovala mitropolita Petra I. Da bi protežirao vjersku toleranciju, sa svojim starim prijateljem, kotorskim biskupom Markom Antunom Gregurinom, prisustvovao je tripundanskim svečanostima u kotorskoj katedrali (Branko Pavićević, Petar I Petrović Njegoš, Podgorica 1997, 399).

Međutim, naredne 1814. godine, 22. juna, guvernadur Vuko-

Rusija je dogovorom s Pruskom i Austrijom prihvatila da se ilirske provincije, unutar kojih se nalazila Boka, vrate Austriji. Kao velesila nije vodila računa da su pregovori Crne Gore i Boke o ujedinjenju bili odmakli. Slijedila je svoje interese i o tome nije obavijestila mitropolita Petra I

Gerasim Zelić

laj Radonjić i budvanin, grof Miroslav Zanović, u ime Crne Gore i Boke potpisali su ugovor o predaji Boke austrijskim trupama s opunomoćenicima, majorom Fedinom i kapetanom Voterom koji je zastupao austrijskoga general-majora Milutinovića. Nakon ponovne uspostave austrijske vlasti Stratimirović je vodio kampanju kod bečkih vlasti da se ukloni Gerasim Zelić i to mu je pošlo za rukom 1828. godine. Pozivao se na odluke crkvenoga sabora održanog skoro sto godina prije, 1730. u Sremskim Karlovcima, i carske privilegije cara Leopolda II po kojoj pravoslavci imaju jednog arhiepiskopa. Na tome saboru Patrijaršija je definisla svoj stav da nema „ва двојности него ва јединости“ i „једин архиепискуп в целој државе цесарскаго и краљевскаго јего величества грчаскога закона васточне цркве“. Pretendovala je da Vlahe koji su sačinjavali većinu pravoslavnoga stanovništva austrijske carevine integriše u srpski nacionalni korpus.

Beč, svjestan njihovih namjera, odbijao je da im dozvoli da pravoslavno stanovništvo bude svrstano u samo jedan corpus nationis (Isidora Točanac,Beogradska i Karlovačka mitropolija - proces uje-

Oslonac vladike Danila na Rusiju bio je jedini mogući, a pokazao se i kao strateški dobar izbor. Postavio je trasu kojom se kretala politika njegovih nasljednika, krunisana oslobođenjem i priključenjem Crnogorskoga primorja matici zemlji



Petar I Petrović Njegoš na francuskom crtežu

Karlovačka patrijaršija je podsticala pravoslavne, koji su se do tada držali Bokeljima i Paštrovićima, da se kroz nju kao Srpsku crkvu, po prvi put, identifikuju kao Srbi, a umjesto da gradi mostove između katolika i pravoslavaca kopala je jendeke.

Danas beremo gorke plodove takve politike

dinjena 1722 - 1731, Istorijski časopis br. 55, Beograd, 2007, 201-214).

Zato je car bio uzdržan i veoma oprezan kod rješavanja srpskih zahtjeva. Patrijaršija je onda pravni oslonac potražila i u privilegijama, datim skoro vijek prije, preko ugarske dvorske kancelarije i Savjeta, 18. maja 1743. godine, da joj se ne čine smetnje, između ostaloga, i u gradnji novih crkava. Na koncu,

Josif Rajačić

car Franc I je popuštio i cijelu Dalmaciju, uključujući i kanonsku teritoriju Crnogorske pravoslavne crkve od Herceg Novoga do iza Kastel Lastve, odnosno, Petrovca, predao je Karlovačkoj mitropoliji (Srpskoj crkvi) na upravu. Carskom odlukom od 29. decembra 1828. godine Eparhija dalmatinska je podređena Karlovačkom mitropolitu i istoga dana je za Dalmatinskog episkopa imenovan

Krst Petra I

arhimandrit gomirski i budući patrijarh srpski Josif Rajačić, posvećen u Karlovcima 24. juna 1829. (Đoko Slijepčević, Istorija Srpske pravoslavne crkve II, Beograd, 2002, 362).

Tim aktom razoreno je narodno jedinstvo stanovnika Crne Gore i crnogorskoga primorja. Sami čin njihovoga dobrovoljnoga ujedinjenja 1813. godine, krunski je dokaz da su stanovnici Crne Gore i Boke, prethodnih vjekova disali jednim dahom, sve dok carski Beč, 1828. godine, nije osporio duhovnu vlast cetinjskih mitropolita nad pravoslavnim stanovništvom crnogorskoga primorja. Njegov favorit, Karlovačka patrijaršija, crkvenu politiku usmjerio je da teče u pravcu odrođavanja pravoslavnoga stanovništva Boke od duhovne matice na Cetinju.

Patrijaršija je podsticala pravoslavne, koji su se do tada držali Bokeljima i Paštrovićima, da se kroz nju kao Srpsku crkvu, po prvi put, identifikuju kao Srbi, a umjesto da gradi mostove između katolika i pravoslavaca kopala je jendeke. Danas beremo gorke plodove takve politike, koja se, prije skoro 200 godina

inaugurirala na crnogorskome primorju.

Na kraju i o ulozi Rusije u posljednjih trista godina crnogorske povijesti.

Ona je vladici Danilu bila političko-vojno-finansijski oslonac. Podupirala je njegove nasljednike na cetinjskoj katedri: Savu, Vasilija, Svetoga Petra Cetinjskoga i Njegoša. Danilu Stankovom Petroviću je dala saglasnost i podršku da zemlju uzdigne u knjaževinu. Zasluge Rusije za sticanje državne nezavisnosti i priznanje Crne Gore na Berlinskome kongresu 1878. godine ne mogu se poreći. Uprkos protivljenju Austrougarske, njenim zalaganjem, Kongres je Crnoj Gori priznao suverenitet nad Barom, osvojenim tokom Crnogorsko-turskoga rata 1876-78. godine. Podržavala je diplomatsku akciju Crne Gore da joj se Ulcinj, osvojen 1878. godine, a oduzet odlukama Berlinskoga kongresa, vrati. Njena flota učestvovala je i u pomorskoj demonstraciji sile velesila, koje su u novembru 1880. godine prisilile Tursku da se evakuiše i vrati Ulcinj Crnoj Gori.

Do Prvoga svetskoga rata carska Rusija je bila politički, diplomatski, finansijski i vojni oslonac knjaževine i kraljevine Crne Gore. Dala je saglasnost Nikoli I da se kruniše za kralja 1910. godine, da bi nakon balkanskih ratova zastupanje njenih interesa u Crnoj Gori predala u ruke Beogradu, koji ju je organizovano i namjerno doveo do kapitulacije 1916. a anektirao 1918. godine.

Promijenjene okolnosti nastale poslije Prvoga svetskoga rata promijenile su i odnos, ovoga puta Sovjetske Rusije prema Crnoj Gori; bila je s ruke izbjegličkoj Vladi u Francuskoj, 1919. godine, u borbi za ponovnu uspostavu Crne Gore kao nezavisne države.

Rusija je dala saglasnost i da Crna Gora 2006. godine organizuje referendum o nezavisnosti.

Međutim, nakon ulaska Crne Gore u NATO, 2017. godine, odbranu njenih interesa u Crnoj Gori Rusija ponovo stavlja u ruke Beograda.

U svakom slučaju, oslonac vladike Danila na Rusiju, u onom vremenu bio je jedini mogući, pokazalo se i strateški dobar izbor. Postavio je trasu kojom se kretala politika njegovih nasljednika, krunisana oslobođenjem i priključenjem crnogorskoga primorja matici zemlji i njenim međunarodnim priznanjem na Berlinskom kongresu 1878. godine, na čijim je odlukama pravno-politički utemeljena i savremena Crna Gora.

(Kraj)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

25

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 19.01.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se deseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za desetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 16.02.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na desetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 19.01.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Iv. br. 1307/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Luka Bar” AD Bar, Obala 13. Jula bb, protiv izvršnog dužnika DOO “MAKS BALKAN” Bar, ul. Vladimira Rolovića bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 4160/19 od 26.07.2010. godine i dr, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.01.2022. godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Na osnovu člana 14 Zakona o notarima („Službeni list RCG“, broj 68/05 i ,,Službeni list CG“, br. 49/08, 55/16 i 84/18) i Pravilnika o broju mjesta i službenim sjedištima notara (,,Službeni list RCG’’, broj 23/06 i ,,Službeni list CG’’, broj 11/12, 93/20 i 65/21), Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava raspisuje

KONKURS ZA IMENOVANJE NOTARA

I Određuje se prva prodaja pokretnih stvari izvršnog dužnika i to utovarivač LIEBHERR L521.

II Pokretne stvari navedene u st. 1. ovog zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Iv. br.

1307/21. od 17.06.2021. godine, donijetog radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca prema izvršnom dužniku.

III Vrijednost navedenih pokretnih stvari utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Javnog izvršitelja Iv. br. 1307/21. od 17.06.2021. godine i iznosi 3.000,00 €.

IV Prva prodaja pokretnih stvari obaviće se putem usmenog Javnog nadmetanja dana, 18.02.2022. godine u 12,00 h u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi : Bul. 24. Novembra bb – pored cvjećare “ Orhideja “ u Baru.

V Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumijeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

VI Prodaja pokretnih stvari obaviće se po najpovoljnijoj cijeni, računajući od početne cijene utvrđene rješenjem o utvrđivanju vrijednosti i na prvoj prodaji pokretne stvari se ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti utvrđene navedenim rješenjem.

VII Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja pred kojim teče izvršni postupak, da se popisane stvari iz stava I. mogu prodati na prvom Javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti.

VIII Ako na prvom Javnom nadmetanju nije postignuta cijena u visini procijenjene vrijednosti pokretnih stvari, Javni izvršitelj će odrediti drugo Javno nadmetanje - shodno odredbi čl. 95. st. 3. ZIO. IX Kupac je dužan da cijenu plati i stvari preuzme odmah po zaključenju Javnog nadmetanja (prodaja neposrednom pogodbom).

X Javni izvršitelj može stvari predati kupcu i u slučaju kada nije platio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane izvršni povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene.

XI Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

XII Novčana sredstva dobijena od prodate stvari uplatiti na posebni račun Javnog izvršitelja broj 540 – 7175 – 57, kod “ Erste banka “ AD sa sjedištem u Podgorici.

XIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene, nije dužan da uplati iznos postignute cijene.

XIV Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da uplati razliku između iznosa potraživanja i postignute cijene.

XV Zaključak o prodaji objaviti u medijima dnevnom listu “ Nova Pobjeda “ doo sa sjedištem u Podgorici najkasnije 15 dana prije dana održavanja Javnog nadmetanja.

- za područje Osnovnog suda u Beranama, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Andrijevici i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Petnjici; - za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Mojkovcu; - za područje Osnovnog suda u Danilovgradu, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Danilovgradu; - za područje Osnovnog suda u Žabljaku, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Žabljaku i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem Šavniku; - za područje Osnovnog suda u Kotoru, dva notarska mjesta sa službenim sjedištem u Budvi i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem Tivtu; - za područje Osnovnog suda u Nikšiću, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Nikšiću i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem Plužinama; - za područje Osnovnog suda u Plavu, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Plavu i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Gusinju i - za područje Osnovnog suda u Pljevljima, dva notarska mjesta sa službenim sjedištem u Pljevljima.

U skladu sa članom 12 Zakona o notarima za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove: -da je državljanin Crne Gore; -da ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost; -da je diplomirani pravnik; -da ima položen pravosudni i notarski ispit; -da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita; -da nije osuđivan za djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova notara (Ministarstvo po službenoj dužnosti pribavlja dokaz);

XVI Izvršni povjerilac i izvršni dužnik obavijestiće se o mjestu, danu i času prodaje stvari.

Za sve bliže informacije možete se obratiti kontakt osobi u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava: Senidu Strikoviću tel: 067/341-741 e-mail: senid.strikovic@mpa.gov.me Broj: 01-109/22-401 Podgorica, 20.1.2022. godine

Dana, 19.01.2022. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl. 8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović

Prijavu sa prilozima kojima se dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje notara u skladu sa Zakonom o notarima sa kratkom biografijom (CV) kandidat podnosi Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog konkursa na adresu: Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, ul. Vuka Karadžića br. 3, 81 000 Podgorica.

Napomena: Kandidat se može prijaviti za više notarskih mjesta.

Tekst konkursa biće objavljen na internet stranici Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava http:// www.gov.me/mpa, Službenom listu Crne Gore i u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list Crne Gore”, br.21/09 i 40/11), čl.30 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list Crne Gore”, br.44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br.04-6322/2 od 16.12.2021.godine JU Osnovna škola “Oktoih”Podgorica, objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora Predmet zakupa je školski prostor upisan u listu nepokretnosti broj 6996 KO Podgorica III i to: 1. fiskulturna sala, površine 448 m2 za sportsko rekreativne svrhe, po početnoj cijeni zakupa iznosi 25,00 eura po satu korišćenja, 2. dio školskog hola, površine 150 m2, za sportsko-rekreativne svrhe, po početnoj cijeni zakupa od 15,00 eura po satu korišćenja, 3.učionica, površine 60m2, za edukativne svrhe, po početnoj cijeni zakupa od 10,00 eura po satu korišćenja. Školski prostor se izdaje u zakup do 31.12.2022.godine.

Ponuđači su dužni da uz ponudu dostave lične podatke - za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, - za pravna lica: naziv i sjedište i potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama sa naznakom “Ponuda za zakup” neposredno na adresu zakupodavca u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u terminu od 9 do 12 časova. Javno otvaranje ponuda će se izvršiti 31.01.2022.godine u 12 časova.

Sa izabranim ponuđačima zaključiće se ugovor o zakupu kojim će se precizno regulisati međusobna prava i obaveze.

JU OŠ”Oktoih”-Podgorica Ul.Buda Tomovića bb Kontakt telefon 020-640-255

Na osnovu člana 7 Zakona o tumačima („Službeni list CG“, broj 25/16), Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava objavljuje JAVNI POZIV ZA PONOVNO POSTAVLJENJE TUMAČA POSTAVLJENIH RJEŠENJEM MINISTRA PRAVDE U 2017. GODINI Tumač koji podnosi zahtjev za ponovno postavljenje za tumača za određeni jezik, uz zahtjev dostavlja: -ovjerenu kopiju biometrijske lične karte; -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci); -uvjerenje o poslovnoj sposobnosti; -uvjerenje nadležnog suda da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (ne starije od 3 mjeseca); -ovjerenu kopiju evidencije izvršenih prevoda i ovjera prevoda (koja evidencija je sačinjena na obrascu propisanim Pravilnikom o načinu i programu polaganja ispita za tumača i obrascima štambilja i evidencije izvršenih prevoda i ovjera prevoda tumača); -ovjerenu kopiju prethodnog rješenja o postavljenju tumača.

Zahtjevi sa priloženim dokazima o ispunjavanju uslova za ponovno postavljenje podnose se na arhivi Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vuka Karadžića br. 3, 81000 Podgorica, ili putem pošte, najkasnije 30 dana prije isteka roka na koji je tumač postavljen.

Neblagovremene prijave i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Tekst poziva biće objavljen na internet stranici Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava https://www.gov.me/mpa i u dnevnom listu „Pobjeda“.

Kontakt tel: 020 407 505.

Broj: 05-109/22-365-1 Podgorica, 20. januar 2021.godine

Na osnovu člana 5 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Sl.list CG“ br.44/10) JU Gimnazija „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja, objavljuje JAVNI POZIV Za prikupljanje ponuda za davanje u zakup fiskulturne sale Predmet javne nabavke: -Izdavanje pod zakup fiskulturne sale površine 626m² u terminima od 16h do 21h po početnoj cijeni zakupa od 10,00€ po satu (početna cijena, isključivo košarkaškim klubovima).

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je „najveća ponuđena cijena“.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama na adresu: JU Gimnazija „Tanasije Pejatović“, Tršova 27, Pljevlja, sa naznakom „Ne otvaraj“. Ponude će se otvarati 31. 01. 2022. godine sa početkom u 13,00 časova u prostorijama škole i tome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača.

Odluka o najboljem ponuđaču biće donijeta najkasnije 15 dana od dana otvaranja ponuda.

Ugovor se zaključuje na period do 30. 06. 2022. godine.

Oglašavanje javnog poziva je 20. 01. 2022. godine.

Troškove objavljivanja javnog poziva snosi Zakupac.

Kontakt telefon: 052-301-308 ili 052-356 -028.

V. d direktora, Bojana Grujić

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

Дана 19. јануара 2022.године у 84. години умрла је наша вољена

27

Дана 19. јануара 2022. послије краће болести, преминуо је у 83. години наш драги

АЛЕКСА Рашов ВУКОВИЋ

РАДОЈКА Божова СОКИЋ Рођена ПУРИЋ, 18.11.1938.године Сходно епидемиолошким мјерама, поворка са посмртним остацима креће 20.јануара 2022 године у 11 часова са градског гробља Загорич-Подгорица. Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова у породичној гробници у селу Љутићи-Пљевља.

ОЖАЛОШЋЕНИ Синови НОВАК и РАДИВОЈЕ, сестре ДОБРАНА, ДОСТА и ДРАГИЦА, ђевери СРБОЉУБ, БАЈА и НЕНАД, заова МИЛЕВА, снахе ЗОРИЦА, ИВА и ИКОНИЈА, унучад УНА и БОЖО, јетрве ДРАГАНА, СТАНИЦА, ВЕЛИНКА и ВЕСНА и остала родбина СОКИЋ и ПУРИЋ

Покојник ће бити изложен у градској капели у Шавнику, дана 20. јануара од 12 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Шавнику.

Ожалошћени: сестра ДАРИНКА, сестричне ДРАГАНА и ЗОРИЦА, сестрићи ЛАЗАР, ЗОРАН и ВЕЛИМИР, братанићи и братаничне и остала бројна родбина

1255 Posljednji bratski pozdrav dragom pobratimu

MARKU BORILOVIĆU Počivaj u miru, laka ti crna zemlja, neka te čuvaju anđeli, a mi ćemo od zaborava.

1252

NIKOLA i MARKO MALJEVIĆ

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

Dana 18. januara 2022. godine preminuo je naš dragi

Дана 19. јануара 2022, послије дуже болести, у 72. години живота, преминуо је наш драги и вољени Dana 19. januara 2022. preminula je u 94. godini naša draga

МИЛОШ – МИЋУН пок. Јоша ЂУРИЧИЋ

KOSTO Lukin STOJANOVIĆ ing. agronomije u penziji

ZORKA Vladimirova PAVLIČIĆ rođena Pavićević

Сахрана драгог нам покојника обавиће се 21. јануара у 14 часова на гробљу код Цркве Полагање ризе Пресвете Богородице у Бијелој.

Ожалошћени: синови ДРАГАН и ГОРАН, ћерке БИЉАНА и ДЕЈАНА, браћа МИЛУТИН и ЖАРКО, сестре РАДМИЛА, МИЛКА, ОЛГА и БРАНКА и остала многобројна родбина

1253

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, dana 20. januara od 12 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Ždrebaoniku.

Ožalošćeni: sin VESELIN - PARO, kćerke MILICA, VESNA, NADA, STOJANKA - MACA, JELENA, VLATKA, TANJA i SUZANA, braća JAKŠA, VELIMIR i MIKAN, sestre STANISLAVA i VERA, snaha TATJANA, unuke ANASTASIA, SUZANA, SANDRA, JOVANA, IVANA, JANA, HANA i MILENA, unučad NEĐELJKO, DRAGUTIN i VOJISLAV, praunučad, praunuke i ostala mnogobrojna rodbina PAVLIČIĆ i PAVIĆEVIĆ

Zbog epidemioloških mjera, sahrana je obavljena dana 19. januara na starom groblju, na Cetinju, u krugu najuže porodice.

Kuća žalosti: ulica Hercegovačka broj 92/1 – Podgorica.

Ožalošćeni: kćerke SANJA KALUĐEROVIĆ i PETRICA DULETIĆ sa porodicama

1237

S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage

1226 Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 19. januara 2022. u 89. godini preminuo naš dragi

Završio se dug i dostojanstven život našeg oca

PERSE Ljubove VUKČEVIĆ rođene Savković

KOSTA Lukinog STOJANOVIĆA 1923 – 2022. ing. agronomije u penziji

BOŽIDAR Petrov MITROVIĆ Preselila se u vječnost naša draga sestra i zaova.

Krasile su je sve najljepše osobine žene i majke, uvijek i u svemu zajedno sa suprugom Ljubom, koji je samo par dana ranije preminuo, bila oslonac porodice, izuzetno požrtvovana i plemenita supruga i majka, žena koja je uvijek širokog osmijeha i otvorena srca znala svakog da dočeka i pruži mu toplinu svog doma.

Dugujemo joj vječnu zahvalnost i čuvaćemo je u dubini duše i srca sa iskrenim osjećanjima ljubavi, pažnje i poštovanja.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RAJO i TAŠA SAVKOVIĆ sa porodicom

Zbog epidemiološke situacije, saučešće se neće primati, a sahrana će se obaviti dana 20. januara u 11 časova na groblju manastira Praskvica.

Njegove osobine čestitosti, plemenitosti i privrženosti porodici ostaće trajno da žive u nama.

SANJA i CACA Ožalošćeni: supruga VERICA, sin GORAN, ćerka DUBRAVKA, snaha OLIVERA i ostala mnogobrojna rodbina

1227 Posljednji pozdrav djede

1234

1251 Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

Tužan je ovaj posljednji pozdrav sa Vama

KOSTO

teta NEVENKA SLAVICE BRKOVIĆ

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Počivajte u miru.

ANA ĆERANIĆ

Iskreno za tobom žali,

TANJA, DANILO, MILENA i FEĐA

1235 Posljednji pozdrav dragoj

1228

porodica GLIGOROVIĆ Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke 1254

NEVENKI NEVENKI BUŠKOVIĆ Od SVETA, ZAGE, NIKOLE i NIKOLETE sa porodicom 1232

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: brat od ujaka ŽELJKO i sestre MILEVA, DRAGOJKA, LJILJANA, SLAVICA i TANJA sa porodicama 1236

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od

29

Posljednji pozdrav dragom rođaku

Дана 19. јануара 2022. преминула је у 84. години наша драга

BRANA SIMONOVIĆA

MARKU B. BORILOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ПЕРСА Љубова ВУКЧЕВИЋ

Porodica pok. MIHAJILA MIGA JOVANOVIĆA

рођена Савковић

Sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu čuvaćemo od zaborava.

1233

Сходно епидемиолошким мјерама, сахрана ће се обавити у кругу породице, дана 20. јануара у 12 часова, на градском гробљу Чепурци.

Dana 19. januara 2022. poslije kraće bolesti preminuo je u 64. godini naš dragi

Ожалошћени: синови ДРАГАН и ГОРАН, сестра ЉИЉАНА, унучад МИЛИЦА, ЈАКОВ, ТЕОДОРА и МИЛОШ, снахе ДАНКА, СЛАВИЦА и СОЊА, ђевер МИРКО, јетрва РАЈКА и остала родбина ВУКЧЕВИЋ и САВКОВИЋ

MIRKO – MILE Petrov KAPEŠIĆ Pokojnik će biti izložen u gradskoj kapeli u Nikšiću, 20. januara od 11.30 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Kuća žalosti: Narodne omladine T-20.

ĐURO sa porodicom

1231 Posljednji pozdrav dragom

MARKU Borovom BORILOVIĆU

1229

Počivaj u miru, dragi brate, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Mojoj voljenoj tetki

1239

VOJO i MIŠO sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, sinovi BOŽIDAR i PETAR, snaha IVANA, unučad VASILIJE i TEODORA, sestra SLAVKA, brat ŽELJKO, snaha JELENA, sestrići, sinovice i ostala porodica KAPEŠIĆ

1225

PERSI VUKČEVIĆ Radovala si se svakom našem susretu i živjela za naše osmijehe.

Dijelila našu sreću i tugu.

Zajedničke uspomene živjet će sa nama, a tvoja velika, plemenita duša neka nađe mir.

Tvoji: bratanić ZORAN i snaha SANDRA SAVKOVIĆ sa djecom

Mojoj voljenoj zaovi

MARKU Borovom BORILOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1238

1244

Od porodice pokojnog VASA JOVANOVIĆA

POMENI

Voljenoj tetki

SJEĆANJE

PERSI VUKČEVIĆ

20. 1. 2004 – 20. 1. 2022.

5. 4. 1989 – 20.1.2022.

VITOMIR A. RADUNOVIĆ

RADUN V. RADUNOVIĆ

rođ. Savković

Tvoje riječi „bile smo kao sestre“ govore kako smo se voljele i kako te sada žalim.

Mnogo me boli koliko si tuge u sebi nosila za tvojim najmilijima.

Bila si stub i doma i roda.

Počivaj u miru pored tvog Ljuba, a ja ću vas čuvati u najljepšim uspomenama.

PERSI VUKČEVIĆ Dođu trenuci kada od tuge i bola zanijemimo, i umjesto susreta i zagrljaja samo poteku suze. U našim srcima i mislima pamtićemo tvoju nesebičnu ljubav i toplinu koju si nam pružala cijelog života, to se nikada ne zaboravlja.

Tvoji: bratanična SILVIJA, ŽELJKO, JOVANA, MARTINA, PAVLE i MILUN TITIĆ

Tuguje za tobom, tvoja snaha SLAVICA SAVKOVIĆ

1245

1243

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

PORODICA

Lijepa i posebna dušo

1221

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Dana 20. januara 2022. navršavaju se dvije godine od kada nas je napustila naša draga supruga, majka, baba i svekrva

PERSA VUKČEVIĆ TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

rođ. Savković

MARKU BORILOVIĆU Počivaj u miru.

Porodici iskreno saučešće.

Napustila me je moja tetka, još jedan veliki Anđeo čuvar.

Tužna i ponosna što sam tvoja.

rođena Popović

Tvoj PERSIN sin – LIDIJA i KOČA

Porodica pokojnog VLADA BELADE

1111 1241

LJUBICA Petrova KADIJA

1246

e-mail: oglasno@t-com.me

Dana 20. januara porodica će posjetiti njenu vječnu kuću pred crkvom Sv. Sava Erakovići Njeguši.

Njena PORODICA 1230

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

Tužno sjećanje na našu

20. 1. 1998 – 20. 1. 2022.

Osjećam ogromnu tugu i bol što ti se ovako obraćam majko moja

RATKA Rankova BOJANIĆ rođ. Lazarević

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Nedostaješ.

OLGU VUŠUROVIĆ 20. 1. 2007 – 20. 1. 2022.

1222 Draga naša Slavice

Draga naša bako, danas se navršava 15 godina od tvog odlaska.

U svakom djeliću naših života utkana je uspomena na tebe.

Sa ljubavlju i ponosom prisjećamo se svakog tvog osmijeha, nježne riječi i toplog pogleda.

Mnogo nam nedostaješ ali znamo da si uvijek tu da nas bodriš i uživaš u svakom našem uspjehu.

Neka te anđeli čuvaju.

SLAVICA Čedova BRKOVIĆ

Tugujemo za tobom.

S poštovanjem koje vrijeme ne briše, zahvalni smo na časnom i plemenitom odnosu prema porodici i pažnji koju si svima ukazivala. Živjećeš kroz najljepše uspomene i tvoju i našu Milicu.

S ponosom i ljubavlju,

tvoji: DRAGAN, NINA, JELENA, KSENIJA i BALŠA

SLAVICA Čedova BRKOVIĆ

STEVAN, ILIJA i RANKO

Stalno se pitam je li moguće da više nisi pored mene, da više nikad neću osjetiti najtopliji zagrljaj koji pruža sigurnost.

Govore da vrijeme liječi sve rane, a meni je sve teže i teže.

Prošlo je tek 40 dana od kad te nema, a plaše me svi naredni dani koji dolaze bez tebe, tvojih toplih riječi, naših dugih razgovora i tvoje snage koja me je gurala naprijed kroz život.

Sjećanje na tebe, tvoj stav i lice puno topline na tren umanjuju tugu koju osjećam.

Imala sam neizmjernu sreću što sam imala takvu majku, punu razumijevanja, ljubavi, požrtvovanosti i dobrote, a sada baš zbog toga ostaje ogromna praznina koju nikad i niko neće moći popuniti. Znam da ne bi voljela da vidiš da ovoliko patim, ali prerano si me napustila, majko.

Majko, ja mogu da ti obećam jedno, trudiću se da slijedim tvoj put i pokušaću da koračam naprijed poučena tvojom hrabrošću i mudrošću. Živim ponosno što sam tvoja ćerka i što si me naučila svemu i pokazala put kojim treba da idem kroz život. Samo me nisi naučila jedno, a to je kako dalje bez tebe.

Tugujem za tobom mila moja majko, Zaova ZORICA LAKIĆ i đever BOŠKO BRKOVIĆ sa porodicama

jedina tvoja MILICA

1242

1250

1248

Četrdeset je dana od kada nije više sa nama naša draga tetka

Četrdeset je dana od kada nas je iznenada napustila naša mila, sestra, tetka i svastika

Prošlo je 40 dana od smrti naše voljene supruge i majke

SLAVICA BRKOVIĆ Draga tetka, hvala ti za tvoju beskrajnu ljubav i dobrotu koju si gajila prema nama. Zauvijek ćemo te nositi u srcu i čuvati lijepe uspomene na tebe.

Tvoji: SAŠKA i NIKOLA

SLAVICA BRKOVIĆ Draga sestro, tvojim odlaskom zauvijek je otišao i dio mene. Kako nastaviti dalje bez tvog toplog zagrljaja, širokog osmijeha i beskrajne dobrote, iskrenosti i ljubavi prema meni.

Težak je rastanak sa tobom. Počivaj u miru.

SLAVICA Čedova BRKOVIĆ

Sestra MARINA NOVOSEL sa porodicom

Tvoj prerani odlazak je ostavio tešku ranu u našim srcima, ali s toplinom u duši se sjećamo tvog nasmijanog lica, hrabrosti s kojom si koračala kroz život, dobrote i plemenitosti.

S tobom je otišao najveći oslonac naše male zajednice i za tu bol nema lijeka. Ipak, tješi nas što si ostala upamćena po ljudskim vrlinama i ispraćena kao voljena i poštovana majka, supruga, sestra, prijateljica, koleginica, čovjek.

Tvoj častan i dostojanstven život je naš putokaz, a tvoje ćemo ime zauvijek nositi u srcima i sa ponosom izgovarati.

Sa nama tugu dijele i svi oni koji su te poznavali i poštovali, zbog čega im se zahvaljujemo na iskrenim izrazima saučešća.

Posebnu zahvalnost iskazujemo kolektivu Ekonomskog fakulteta u Podgorici za ljudsku i nesebičnu podršku.

Veliko hvala tvojoj ujčevini Radunović i porodici Gligorović što su s tobom i uz nas bili i u najljepšim, ali i u ovim najtežim trenucima.

Porodica će umjesto četrdesetodnevnog pomena priložiti sredstva za održavanje mjesnog groblja Zuri.

1223 Navršava se godina dana

i

dvije godine

od smrti naših dragih

1224 Navršava se četrdeset bolnih i tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena sestra, zaova i tetka

RADOJE Đorđijev

MAJDA Radojeva

KILIBARDA SLAVICA BRKOVIĆ

Neka vaše plemenite duše zajedno počivaju, a mi ćemo vas čuvati od zaborava, po dobru pamtiti i sa ponosom pominjati.

U petak, 21. januara 2022, porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću.

Sin MILOŠ sa porodicom

Teško se pomiriti sa surovom istinom da više nisi sa nama i da smo ostali uskraćeni za tvoju plemenitost, ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

Sa ljubavlju, ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: ČEDO i MILICA

1247 Tvoji: MARKO, IVANA, MILAN i PAVLE OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 1240

1249

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. januar 2022.

JAVNO OBAVJEŠTENJE O USLOVIMA PONUDE AKCIONARIMA ZIRAAT BANK MONTENEGRO AD O EMISIJI AKCIJA ZA PRODAJU POSTOJEĆIM AKCIONARIMA PO OSNOVU PRAVA PREČE KUPOVINE 1.Emitent ZIRAAT BANK MONTENEGRO AD, na sjednici Skupštine od 22.12.2021.godine, donio je Odluku o o zatvorenoj ponudi emisije akcija postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine u ukupnom obimu od 3 100 000 EUR, odnosno 3 100 akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 1 000 EUR. 2. Obavještavaju se akcionari ZIRAAT BANK MONTENEGRO AD da kupovinu akcija ove emisije mogu izvršiti srazmjerno svom učešću u kapitalu Društva u roku od 30 dana (Napomena: najmanje 30 dana) od dana objavljivanja ovog oglasa (u “Službenom listu Crne Gore” i najmanje dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju u Crnoj Gori u vremenskom razmaku od najmanje pet, a najviše deset dana između objavljivanja) ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu.

3. Upis akcija vrši se u poslovnim prostorijama ZIRAAT BANK MONTENEGRO AD, Ulica slobode br. 84, 81 000 Podgorica (naziv i adresa), a uplata se vrši na na računu posebne namjene broj ME25575005000000004043.

4.Sva obavještenja se mogu dobiti na tel. br. 020/442248

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ:IVM-2056/2021 KOTOR, 19.01.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca PUT GROSS DOO BIJELO POLJE ,SV.PETRA CETINJSKOG , protiv izvrsnog duznika STR DEA –DRAŠKOVIĆ RADOJKA ,DOBROTA BB ,KOTOR ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca PUT GROSS DOO BIJELO POLJE ,SV.PETRA CETINJSKOG , protiv izvrsnog duznika STR DEA –DRAŠKOVIĆ RADOJKA ,DOBROTA BB ,KOTOR, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IVM-2056/2021 od 03.12.2021. godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.312,88 eura na ime glavnog duga ,sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počev od 24.11.2021.godine pa do konačne isplate ,sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IVM-2056/2021 od 03.12.2021. godine.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ:IVM-2055/2021 KOTOR, 19.01.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca PUT GROSS DOO BIJELO POLJE ,SV.PETRA CETINJSKOG , protiv izvrsnog duznika LIČANKA DOO KOTOR ,DOBROTA BB ,KOTOR ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca PUT GROSS DOO BIJELO POLJE ,SV.PETRA CETINJSKOG , protiv izvrsnog duznika LIČANKA DOO KOTOR ,DOBROTA BB ,KOTOR, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IVM-2055/2021 od 03.12.2021. godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 2.054,76 eura na ime glavnog duga , sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IVM-2055/2021 od 03.12.2021. godine.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

MALI OGLASI NEKRETNINE

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

e-mail: oglasno@t-com.me

Na osnovu člana 29 stav 2, člana 34 stav 1 i člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 44/10) i Odluke o raspisivanju Javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje motornog vozila (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, broj 37/21), Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje objavljuje JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda radi prodaje motornog vozila u vlasništvu Prijestonice Cetinje PREDMET Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje, oglašava ovim Javnim pozivom, za prodaju motornog vozila u svojini Prijestonice Cetinje, putem prikupljanja ponuda i to: 1.Volkswagen model Golf V, 1,9 TDI, oznake CT CG 101, godina proizvodnje 2006, broj šasije WVWZZZ1KZ6W114509, zapremina i snaga motora 1896/77, nafta, neregistrovan, nije u voznom stanju, boja siva, početna cijena 461,49 €, shodno Izvještaju o procjeni vrijednosti putničkog motornog vozila u vlasništvu Prijestonice od 28.09.2021.godine, zavedenog kod Građanskog biroa pod brojem 07-402/21-1514 od 04.10.2021.godine, ovlašćenog procjenitelja Stevana Gajevića iz Podgorice.

Zainteresovana lica, mogu izvršiti uvid u stanje motornog vozila u dogovoru sa službenicima Direkcije za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa i Službe za zajedničke poslove Prijestonice Cetinje.

Informacije se mogu dobiti na telefon broj 069 202 205.

MINIMALNA CIJENA Prodaja putničkog motornog vozila vrši se u postupku prikupljanja ponuda u viđenom stanju. Minimalna cijena za Volkswagen model Golf V, 1,9 TDI, oznake CT CG 101 iznosi 461,49€.

Postupak otvaranja i vrednovanja ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača će vršiti Komisija koju je posebnim rješenjem broj 01-426/22-57 od17.01.2022.godine, imenovao Gradonačelnik Prijestonice Cetinje.

Komisija će u rokovima i pod uslovima utvrđenim javnim pozivom izvršiti otvaranje ponuda, utvrditi rang listu ponuđača, donijeti odluku o najpovoljnijem ponuđaču ili proglasiti javni poziv neuspjelim, ukoliko se na isti nije prijavio nijedan ponuđač ili iz drugih razloga predviđenim propisima.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

USLOVI PRODAJE Kriterijum za prodaju motornog vozila je najveća ponuđena cijena izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene ovog poziva, date u tački 1 ovog poziva.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje će nakon sprovedenog postupka prikupljanja ponuda sa odabranim ponuđačem zaključiti Ugovor o prodaji, kojim će biti precizirani uslovi, kao i sva prava i obaveze ugovornih strana.

Ugovor iz prethodnog stava, Javnog poziva će se zaključiti u roku od deset dana od dana sprovedenog postupka prikupljanja ponuda i izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Ukoliko se ne zaključi ugovor iz prethodnog stava, ima se smatrati da je najpovoljniji ponuđač odustao od kupovine motornog vozila i isti nema pravo na povraćaj depozita.

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PONUDA Rok za podnošenje ponuda je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Ponude se mogu dostavljati kod Građanskog biroa Prijestonice do 28.01.2022.godine, do 15.00h.

Javni poziv će biti istaknut na oglasnoj tabli i internet stranici Prijestonice Cetinje, i biće objavljen u dnevnom listu “Pobjeda”.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom “ponuda za prodaju putničkog motornog vozila - ne otvaraj” - Komisiji za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda, neposredno na arhivi Građanskog biroa Prijestonice Cetinje u zgradi Prijestonice.

Ponude dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i ponude koje su nepotpune i koje nisu dostavljene u zapečaćenom omotu, neće se razmatrati.

Urednici

PONUDA I TROŠKOVI-OBAVEZE POSTUPKA Pismena ponuda treba da sadrži: - lične podatke (za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, jmbg-broj lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda); -ponudu za koje se vozilo aplicira, -dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom “učešće na javnom pozivu-prikupljanje ponuda” na žiro račun Prijestonice Cetinje broj 540-7751-75 kod Erste banke, ili garanciju banke bez prigovora naplativu na prvi poziv; - ovjerenu punomoć za zastupanje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice; - broj žiro računa, banke, za vraćanje depozita; - kriterijum za rangiranje ponuda je visina ponuđene cijene zakupa.Ukoliko dvije ponude budu glasile na isti iznos, vrednovaće se prema vremenu prijave, ponude na Građanskom birou Prijestonice Cetinje, dakle prednost će imati ponuđač koji je prvi predao ponudu, - Postupak prikupljanja ponuda se smatra uspješnim ako je dostavljena 1 (jedna) važeća prijava.

ROK ZA POVRAĆAJ DEPOZITA NEUSPJELIM UČESNICIMA Učesnicima koji nijesu uspjeli u postupku prikupljanja ponuda, biće vraćena sredstva u roku od 15 dana od dana otvaranja prijava.

MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda će se obaviti dana 31.01.2022.godine sa početkom u13:00 h, u kancelariji broj 109 zgrada Prijestonice Cetinje, na kom otvaranju mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi punomoćnici. Ukoliko ponuđač ne pristupi otvaranju, istom može pristupiti punomoćnik ponuđača po punomoćju koje mora biti ovjereno od strane notara.

Otvaranje prijava, ocjenu prijava i rangiranje će vršiti Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda koju je imenovao Gradonačelnik Prijestonice, Rješenjem broj 01-426/22-57od 17.01.2022.godine.

Učesnici javnog poziva imaju pravo prigovora u roku od 5 dana od dobijanja odluke o rezultatima otvaranja ponuda. Odluka Komisije po prigovoru je konačna.

PRAVO UČEŠĆA - Pravo učešća u postupku prikupljanja ponuda imaju sva fizička i pravna lica koja uz prijavu u naznačenom roku dostave blagovremenu i kompletnu dokumentaciju i prilože dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne cijene, što za Volkswagen model Golf V 1,9TDI, registarskih oznaka CT CG 101, za depozit iznosi 46,15€.

ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA Ponuđač koji ponudi najviši iznos, proglašava se za prvorangiranog i bice pozvan na zaključenje Ugovora o prodaji u roku od 10 dana od dana otvaranja prijava. Ponuđač koji ponudi najveći iznos potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu.

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine motornog vozila, njegova garancija će biti aktivirana, odnosno uplaćeni depozit će se zadržati, (gubi pravo na povraćaj depozita) a na zaključenje Ugovora biće pozvan drugi ponuđač sa ponudom u skladu sa redosledom plasmana.

PRIJESTONICA CETINJE DIREKCIJA ZA IMOVINU I ZAŠTITU IMOVINSKO PRAVNIH INTERESA

31

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Četvrtak, 20. januar 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 20. januar 2022.

• broj 305.

Bahaćenje bez pokrića

ili:

zbog čega je HBO serija ,,The Gilded Age“ nedorečena istorijska igra u Njujorku sa kraja 19. vijeka Str. 6. i 7.

2

Četvrtak, 20. januar 2022.

3

Četvrtak, 20. januar 2022.

A cappella

Oživljavanje O

va godina, makar ako je suditi po njenom startu, obećava dobru zabavu. Nijesmo još ni svarili sarme, ruske salate, pečenja i ostale đakonije, a već se zahuktalo. Drma se Vlada, ili se ne drma, vidjećemo.

Bilo kako bilo, biće ovo zanimljiva godina, siguran sam. Očigledno je da shodno jasnoj konfuziji na političkoj i javnoj sceni, sistem ne funkcioniše.

Jasno je da je resor kulture, u okviru glomaznog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, glavni okidač nečinjenja, tačnije, svima nama koji po svojoj vokaciji pripadamo nadležnostima tog resora čini se da razlike između ovakvog ministarstva i istog tog, samo nepostojećeg, fiktivnog – skoro i da nema.

*** No, koliko god sve to izgledalo (o)tužno ili nevjerovatno čak, ipak je očigledno da se radi o svojevrsnom napretku u demokratskom sazrijevanju. Ovakvu situaciju nikada nijesmo imali u istoriji, bližoj i daljoj, pa je dobro da postanemo svjesni koliko smo bili u zabludi prethodnih decenija jer jednostavno, kultura nikada nije bila važna za sistem.

Kulturom se manipulisalo, za kulturu se nikada nije izdvojilo ni približno sredstava u odnosu na njen potencijalni značaj i tako u nedogled. Kultura je uvijek bila tretirana kao nužno zlo, kao nešto što se mora sponzorisati budžetom, a ne kao nasušna potreba i možda jedan od najprepoznatljivijih kreativnih crnogorskih segmenata.

Zbog svega toga, Crna Gora danas, osim Simfonijskog orkestra, nema niti jedan drugi ozbiljan orkestar, ni revijski, ni narodni, ni džez, koji bi makar kroz resurse Javnog servisa doprinosio popularizaciji domaćeg autorstva, kojeg na sreću ima sve više. I ima sve više dobrih, mladih autora muzike koji bez tih resursa, jedino mogu da tumaraju bespućima privatnih, poluprofesionalnih studija i nadaju se pregledima na Jutjub, Fejsbuk ili Instagram profilima. S krajnjim ciljem da ih angažuje neki kafić ili klub, opet za neki keš od koga će se

zbog toga što ne znamo kako takav, oporavljeni pacijent, uopšte treba da izgleda, da bismo znali kakvu terapiju da mu pripišemo. Iskreno govoreći, niko još nije saznao koliki su dometi i realne potrebe crnogorske kulture, zato što taj resor nikada nije imao dovoljno sredstava da to i pokaže. Umjetnici i producenti se muče, jureći sponzore i partnere u vrijeme koje nije baš idealno za bilo kakvu finansijsku potporu od strane sektora privrede, jer se i ona muči da preživi. Uostalom, ko se danas ne muči da preživi?

Piše: Vladimir MARAŠ

Potrebno je mapirati sve važne institucije, producentske kuće i kompanije, NVO organizacije i pojedince koji (bi trebalo da) čine kičmeni stub kulturnog života države Crne Gore. I sa svima njima, a nema ih premnogo, razgovarati i čuti njihove potrebe

pripuniti frižider. Jasno je da to ne može tako.

Na koji način se ukupna slika o kulturi u Crnoj Gori mijenja, ne znam tačno. Ali ono što tačno znam je činjenica da će nam za ubuduće biti potreban ministar za kulturu koji je svjestan ovih činjenica. A onda, ne manje važno, ministar koji će imati dobre namjere i poziciju u nekoj tamo budućoj Vladi koja će mu, shodno njegovom autoritetu, obezbijediti da brzo i što je još važnije, vidljivo, promijeni neke stvari nabolje.

Oporavak ne znamo koliko će da traje

*** Bilo kako bilo, jasno je da kroz ova dnevna politička prepucavanja i jurnjavu u povodu namještenja kadra po dubini, nikome kultura nije u fokusu. Ni blizu njega. Jedva da je ima na radaru. Čuh prije neki dan kako je budžet za kulturu značajno povećan za nekih pet miliona eura, ali i dalje ne vidimo jasan i precizan kontekst ulaganja tog novca. Odmah nakon „snage“ budžeta za kulturu, nije manje važan ni plan raspodjele tih sredstava.

Pišem odavno kako je jako važno definisati uslove pod kojima treba dati snažan podsticaj razvoju kulture na svim frontovima. Za početak, potrebno je mapirati sve važne institucije, producentske kuće i kompanije, NVO organizacije i pojedince koji (bi trebalo da) čine kičmeni stub kulturnog života države Crne Gore.

I sa svima njima, a nema ih premnogo, razgovarati i čuti njihove potrebe. Onda te potrebe realno sagledati i staviti u kontekst prioriteta za neki desetogodišnji period. Pa tek onda donositi budžet i praviti raspodjelu.

Ovako, bez jasnog plana i mapiranja, samo prosipamo novac bez jasne vizije koja podrazumijeva neki cilj. Tako je malo potrebno, a tako mnogo možemo da dobijemo boljom organizacijom i jasnom namjerom. A onda, neke tamo 2032. godine, kultura u Crnoj Gori će biti izvozni proizvod i primjer drugima u regionu. Jedino tako i na taj način će i političke prilike biti u drugom planu, jer će administracija raditi u korist umjetnika i građana, a ne obratno.

4

Četvrtak, 20. januar 2022.

U FOKUSU ada je ,,Euphoria“ premijerno prikazana 2019. godine, mračni portret moderne adolescencije Sema Levinsona šokirao je publiku. HBO drama nagrađena Emijem nije bila u potpunosti svedena na prikaz penisa na ekranu, ali otrovno hladan materijal serije učinio ju je notorno kontroverznom.

Način na koji su junaci serije imali neograničeni pristup drogama, uz seks i nasilje, uparene sa jedinstvenom estetikom i sjajnim kostimima – zabrinuo je kritičare, koji su smatrali da tinejdžerima veliča ovakvu vrstu ponašanja. Fanovi serije su istovremeno odmah stali u odbranu, tvrdivši da je upravo ta buntovnost učinila napetost, anksioznost, ljutnju i tugu izuzetnom.

Ugodnije i tužnije

Zatim je za vrijeme blagdanske sezone prošle godine Levinson objavio dva intimna specijala drugačija od onog na što smo navikli. Ograničenja pandemije učinila su da te dvije epizode budu znatno pitomije i intelektualno složenije. Specijali su se fokusirali na glavne likove, Ru (Zendeja) i Džuls (Hanter Šafer) i bili su ugodniji, ali i mnogo tužniji od svega što smo prije toga vidjeli od Levinsona.

Iako su se u međuvremenu potpisivale peticije da se serija ukine, HBO je odlučio da je obnovi

Seks, droga, na i egzistencijali Ono u čemu ,,Euphoria“ ostaje najbolja jeste bilježenje tog osjećaja u adolescenciji, da sve što vam se događa, bez obzira koliko veliko ili malo bilo ili djelovalo, može imati istu hiperboličku težinu. Da sve pozitivno na neki način izgleda kao putovanje u raj, a da je sve negativno kao armagedon za drugu sezonu. Ovog puta sa naglaskom da ova tinejdžerska drama - nije serija za tinejdžere.

Flagrantno zanemarivanje normi mejnstrima, sada pojačano zarađenim povjerenjem u Levinsonov tekst i režiju, učinili su da se još odvažniji početak druge sezone čini opravdanim.

I da vas usisa u zečiju rupu već u startu. U fleš-beku saznajemo porijeklo ljubaznog lokalnog dilera droge Feska (Engus Klaud) i njegovog misteriozno tetoviranog mlađeg brata Eša, dok Rue, ono ,,ljepilo“ koje sve

drži na okupu, pripovijeda njegovu životnu priču. Prvi dio uvodne epizode je mali, šarmantni, gangsterski film.

Nemojte krivo shvatiti, teško je ne biti fan ovih nesvjesnih (i nesavjesnih) tinejdžera, a još teže ne voljeti njihov jednako manični osjećaj za stil. Kako odoljeti jednoj Medi Perez (Aleksa Demi) koja izgleda kao da je iskočila iz spota ,,Genie in a Bottle“ Kristine Agilere? Ili Džuls sa savršenim, eterično anđeoskim autfitima?

Ipak, osoba koja će skroz uzdrmati vaš svijet na početku druhiddenremote.com

K

Početak druge sezone Levinsonove serije ,,Euphoria

Pridošlica Eliot (Dominik Fajk) odlična protivteža za Zendajin lik

ge sezone nije tinejdžer. U pitanju je Feskova baka. Matrijarh stalnog dilera droge Ist Hajlenda ulazi na naše ekrane s velikim praskom i to dok Ru izgovara: ,,Feskova baka bila je je*ena g(angsterka)“. Bum!

Crni humor

U kraljevsko plavom kostimu sa cirkonima, duge blajhane kose i svježe nalakiranim noktima, Kiti (Katrin Narduči) umaršira u striptiz klub, prekidajući muškarca spuštenih pantalona i puca mu u noge, dok kamera zumira krv koja prska na penis u erekciji. Euforija se vratila, i brutalnija je nego ikad.

Ako do sada nije bilo jasno, sada je i zvanično - ovo više nije tinejdžerska drama (ako je to ikada i bila). Kada se priča preseli u današnje vrijeme, posmatramo Ru kako sa Feskom i Ešom ide u obilazak nadrealnog podzemlja izmišljenog grada serije. Ovo daje dašak prijeko potrebnog crnog humora, mada na tmuran i jeziv način. I to prije nego što se priča vrati na onu ključnu stvar tinejdžerskog života: veliku kućnu zabavu - ovog puta organizovanu u svrhu dočeka Nove godine. Na zabavi jedna osoba bude divljački pretučena, drugoj na licu završi krpa natopljena mokraćom, a treća nakratko doživi zastoj srca. Stvari ne postaju mirnije kako sezona odmiče.

Ako ste se do sada pitali zašto

5

Četvrtak, 20. januar 2022.

a“ flagrantno zanemaruje norme mejnstrima uz potvrdu kvaliteta rada autora

asilje izam

Pridošlica Eliot

Ovoga puta u nihilističkoj misiji pridružuje joj se pridošlica Eliot (Dominik Fajk), šarmer s tetovažom na licu koji se sjajno uklapa uz ekipu i za kog se čini da može potencijalno i zauzeti Džulsino mjesto. ,,Euphoria“ ima koristi od toga što više nema onu šok vrijednost kojom je mamila u prvoj sezoni, kada je definisala svoj ,,glas“. Sada se može fokusirati na priču i snimanje, koje je dokaz kako kadriranje, svjetlo i

theposterdb.com

djeca iz srednje škole u Ist Hajlendu prolaze kroz sav ovaj emocionalni, psihološki, pa čak i fizički pakao, druga sezona stručno brani i produbljuje značenje te patnje. ,,Euphoria“ je mikrokosmos veće slike; nije uvijek pogodak u metu niti je uvijek scenaristički blistava, ali uspijeva da u agresivnoj i pomalo šokantnoj prirodi pogodi srž onog što joj je i tema. Uz to, vrtoglavo dobra estetika koju ima od početka i koja na momente izgleda čak prestilizovano, čini je dodatno opojnom.

Svaki efekat doprinosi i uvećava osjećanja koja serija izaziva i obrađuje.

Ipak, koliko god da u drugoj sezoni dobijamo vremena sa drugim likovima, ovo je i dalje Zendejina serija, a Zendeja je bolja nego ikad u čudesnoj izložbi njenih talenata. Ruinu ranjivost, bol, tjeskobu i usamljenost savršeno dopunjuje stidom, tugom i osjećajem nemoći. Njen prikaz depresivne osobe koja se pokušava boriti sa svim ličnim demonima je i dalje među boljim televizijskim performansima, tim prije što i dalje uspijeva u tome da je pored svega smatramo simpatičnom.

Džuls (Hanter Šafer) i Ru (Zendeja) na visini zadatka

odabrani pokreti mogu stvoriti vlastitu čaroliju. U isto vrijeme, čini se da je serija ostala bez novih ideja kako provući seks, nasilje i drogu na načine koji se njenim mladim likovima čine potresnim. Serija ovdje dolazi na svoje, ali to možda znači i da je pravo vrijeme za dalje - dalje od srednje škole, za početak.

No, pored svih sisa, guzica i uzimanja halucinogenih droga, srž i srce priče je i dalje prijateljstvo i ljubav. Ovi tinejdžeri čeznu za ljubavlju. Ova potraga za privrženošću pulsira kroz

interakcije likova, pokreće njihovo sumnjivo donošenje odluka i njeguje njihovu fiksaciju na apsolutne stvari. Otuda i ta ponavljajuća preokupacija time, da li su dobri ili loši.

Ono u čemu ,,Euphoria“ ostane najbolja jeste bilježenje tog osjećaja u adolescenciji, da sve što vam se događa, bez obzira koliko veliko ili malo, može imati istu hiperboličku težinu.

Da sve pozitivno na neki način izgleda kao putovanje u raj, a da je sve negativno armagedon.

Agonija novih epizoda kanališe

egzistencijalne teme izvan bijesa jedne generacije, a Levinson ih iznosi na tako dobar način da i te široke, cinične teze uspijeva da učini podnošljivim. Baš to, uz Zendeju (čiji je performans toliko blistav da joj možemo sada već ugravirati sve potencijalne trofeje i nagrade), dovoljni su da se bez razmišljanja i vi pridružite ovoj električnoj vožnji. Ukoliko možete da podnesete sav taj seks, drogu, nasilje i egzistencijalizam, naravno.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4/5

6

Četvrtak, 20. januar 2022.

SERIJE

J

unaci serije ,,The Gilded Age“, tamo negdje na 5. aveniji Menhetna, mogu novcem ili ugledom kupiti sve - pa ipak, nema tih para na svijetu koje će ih učiniti zabavnim, autentičnim ili pretjerano vrijednim pažnje.

Pozlaćeno doba

Kakve li ironije: svi ti likovi od uticaja žive i društveni status dišu; a na televizijskoj panorami početka 2022. ostaće vjerovatno irelevantni. Uz utisak da se kompaniji HBO neće isplatiti rizik što je ovaj projekat 2019. preuzela od mreže NBC. ,,The Gilded Age“ djeluje kao da je na HBO zalutala; da taman pripada malo ,,bumerskijoj“ NBC publici koja će lakše da proguta zašećerenu istorijsku dramu... Zamišljena je, otprilike, kao američki osvrt na ,,Downtown Abbey“, veliki britanski istorijski hit u sličnoj formi drame, intrige, romanse i igre u salonskim rukavicama... Potpisuje je Džulijan Felous, autor ,,Downtown Abbey“, a prva od deset epizoda biće prikazana 25. januara. Nakon pet epizoda, koje smo ekskluzivno imali priliku da vidimo ljubaznošću HBO, čini se da Felous ovog puta neće uspjeti da proda istorijsko pakovanje po sličnom receptu. ,,The Gilded Age“ (eng. ,,Pozlaćeno doba“) je neformalan naziv za period američke istorije u posljednje tri decenije 20. vijeka. Dakle otprilike, ,,viktorijansko doba“ – na američki način. Period industrijskog buma i najvećeg talasa imigranata na drugu stranu Atlantika. Postavka serije je tu već predvidljiva: svijet se jurišnim tempom mijenja, recimo u ritmu parnih lokomotiva, sve u velikoj igri u kojoj krupne ribe gutaju one manje. S tim što su, naravno, krupne ribe vlasnici nagomilanog industrijskog kapitala; a one sitnije – stara američka aristokratija koja, naravno, ne može da uhvati ritam za sve bržom planetom. U okršaju ta dva svijeta (rimske patricije i plebejci, samo na američki, modernjački način), glavno poprište je njujorška 5. avenija na Menhetnu. Dakle, žila kucavica kapitalizma – koja je, otprilike 1880. godine, bila ,,samo“ jedan bogati njujorški komšiluk.

Prašnjava, od konjskih kopita utabana ulica sa gomilom skorojevićkih domova – i ništa više.

Džulijan Felous (pazi sad: Džulijan Aleksander Kičener-Felous,

ge The Gilded A

Projekat potpisuje Džulijan Felous, autor ,,Downtown Abbey“, a prva od deset epizoda biće prikazana 25. januara. Nakon pet epizoda, koje smo ekskluzivno imali priliku da vidimo ljubaznošću HBO, čini se da Felous ovog puta neće uspjeti da proda istorijsko pakovanje po sličnom receptu baron Felous od Vest Staforda!) je od svih vascijelih televizijskih autora na dunjaluku najbliže onom što možemo nazvati aristokratijom. Cijenjeni baron je uz sve to i poslanik vladajućih Konzervativaca (čiji bi drugo moga’ bit’!) u britanskom Domu lordova... Autor nekoliko književnih bestselera i, naravno, megapopularne ,,Downtown Abbey“ – godinama je pričao da mu je ,,Pozlaćeno doba Amerike“ najinteresantnija istorijska epoha. Prije svega, ostao je fasciniran prilikama koje je nova garnitura američkih bogataša, (svi ti silni Rokfeleri, Astori, Džej Pi Morgani, svi se diskretno i ,,vrte“ kroz seriju) – imala za puko trošenje novca i demonstraciju moći.

Tako je jedna linija obale duž Bruklina i Kvinsa, sa nizom spektakularnih vila sa kraja 19. vijeka, ostala svjedočanstvo onog što bi neko nazvao klasom i gospoštinom, a neko pukom bahatošću.

Patricije i plebejci

Takav prostor nastanjuju junaci serije. Felous se potrudio da za ključne aktere izabere televizijske kapitalce. Ključna je Keri Kun, dama koju najbolje pamtimo kao fantastičnu Noru iz velikog HBO hita i djela ,,The Leftovers“. Iste 2014. kada je ,,The Leftovers“ počeo, Keri je blistala u psiho-trileru ,,Gone Girl“ Dejvida Finčera; može se reći da je to bila i čudesna godina njene karijere. Od tada, osim izuzetne role policajke Glo-

ć a h Ba o p z be

7

Četvrtak, 20. januar 2022.

Nedorečena istorijska igra u Njujorku sa kraja 19. vijeka

e j n e ć a ć i r ok

rije Bergl u trećoj sezoni serije ,,Fargo“, njena karijera je u silaznoj putanji. A uloga Berte Rasel, supruge prebogatog američkog ,,kralja željeznica“ Džordža Rasela, novog glavnog baje u Njujorku – je samo dokaz da je karijera Keri Kun na velikoj sceni praktično zaglavljena. Sa mnogo potencijala, ali sa likovima koji ne uspijevaju da se razmahnu.

Ta gospođa Rasel koju tumači Keri Kun, idealan je primjer za to što ne štima u seriji ,,The Gilded Age“.

Radi se o salonskom nizu ličnosti koje imaju dobar potencijal da budu autentične, ali nijesu jer im autor Džulijan Felous ne dozvoljava da se na bilo koji način razmahnu.

Tako je ta Berta Rasel sasvim tipična žena bogataša koju progoni sirotinjsko ili radničko odrastanje. I sva njena želja, tu na Menhetnu, stala je u to da ,,kružoku“ starih aristokratinja praktično zavrne šiju. Prvo da je poštuju, a potom da joj se dive. Da sve uspije da ih drži u šaci. S tim što, naravno, nema ništa teže nego zavrijediti koju mrvu poštovanja tih starih gospođa sa Menhetna.

U suprotnom taboru ,,patricija“ glavna faca je cijenjena udovica Agnes van Rajn. Tumači je sjajna, karakterna i tako posebna Kristin Baranski, modernoj publici najpoznatija kao Dajen Lokhart u ,,The Good Wife“ (a onim starijima kao Merijan Torp u čuvenom sitkomu devedesetih ,,Cybill“).

Velika diva Brodveja je u uvodnih pet epizoda samo to – aristokratska udovica koja svim silama brani svoj izbor od prije ko zna koliko decenija, a to je naravno, da se dobro uda. Svaki kadar vapi za njenim prisustvom, ali je Felous servira na kašičicu i pravi krupan kiks. U kontrastu sa njenim likom je njena sestra, precvala Ejda (Sintija Nikson, dakle Miranda iz ,,Sex and the City“ lično!) – jedno preplašeno i kukalo čeljade dobrog srca, koje, praktično, živi od sestrine dobre volje.

Umjesto da seriju jasno trasira na zategnutoj liniji sukoba dva tako različita svijeta, dakle između Agnes i Berte – baron Felous u centar igre više postavlja ,,mlađu generaciju“ likova. Posebno siroticu Merijen Bruk (neinteresantna Luiza Jakobsen), koja bez pare i dinara stiže u Njujork sa gomilom naivnih snova – pravo kod tetaka Ejde i Agnes, naravno. Naravno da

je ona, koja je prošla kroz ono ,,imala pa nemala, pa opet imala“ nekakav most razumijevanja između dva ,,tabora“. I taj motiv gdje ona, kao neko ko je plesao uz sami rub egzistencije, osjeća privlačnost svijeta novih bogataša, novih ,,kraljeva Njujorka“ i ,,lidera svijeta“ – je opet, nedovoljno istražen.

Otprilike, svedena je na miraždžiku koju, naravno, privlače samo oni muškarci koje tetka Agnes ne odobrava.

Zamućena pozadina

U liku stanovitog bogatuna Džordža Rasela (Morgan Spektor) lako je uhvatiti obrise jednog autsajdera našeg vremena. Glumac koji ga tumači ima diskretnu, egzotičnu mediteransku ili latino crtu (teško se oteti utisku da bi Oskar Ajzek ,,rasturio“ ovu rolu), a u eri ranog berzanskog kapitalizma ponaša se oholo i beskompromisno poput kakvog rimskog imperatora.

Njegova potpuna posvećenost supruzi i porodici i dobro uhvaćena poza zvjerke koja vreba i bdi – su neki od uspjelijih momenata serije.

Baš kao i lik tamnopute prijateljice Merijen, samosvjesne Pegi Skot (Dene Benton), kao realno jak i nimalo stereotipan primjer emancipacije, lijepe četiri decenije prije izglasavanja prava glasa za žene u Americi.

Sva ta igra (uz potpuno neinteresantne klince Raselovih i jednu gej tajnu u domu Van Rajnovih) nije dovoljna da se, nakon pet epizoda, vežete za ove likove. Epizodama (u rangu od 50 do čak 90 minuta) bi prijao brži tempo i kraća forma, pogotovo jer ih nosi rasterećenija atmosfera, čak i u momentima realne drame.

Vizuelno, očigledan je i bez pokrića, pretjeran fokus na raskoš, bahaćenje, glamur; a nekoliko sjajnih kadrova prije svega su vezani za jake simboličke momente relacije likova, prije svega u bračnoj postelji Raselovih. Ne pomaže autorska odluka da se, skoro teatralno, insistira na izoštrenim likovima u blago zamućenoj pozadini tokom monologa. Da se ponekad zapitate, nije li sva ta silna raskoš sa kraja 19. vijeka samo nekakav 3D render, a da je sve odglumljeno u ,,zelenoj sobi“... Premalo i pretanko od takvog televizijskog igrača, kakav je njegova ekselencija baron Felous.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 2.7/5

8

Četvrtak, 20. januar 2022.

ZERKALO

,,Licorice Pizza“: Najličnije i n

Andersonova ko Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

D

oslovno nikome nije palo na pamet da u jedno jelo spoji lekovitu biljku sladić i picu, ni u varijanti da je sladić deo testa, ni u varijanti da je on deo filma. Čak ni Amerikancima koji na picu trpaju ananas i prže je u dubokom ulju, na šta se Italijanima verovatno uvrće želudac. ,,Licorice Pizza“ bilo je ime prodavnice ploča u dolini San Fernando, u široj okolini Los Anđelesa i pre svega Holivuda, koja je radila u drugoj polovini sedamdesetih i prvoj polovini osamdesetih godina prošlog veka. Pre toga, to je bio lokalni sleng za „longplejke“, čija je sjajna crna boja podsećala na ekstrakt sladića, a dimenzijama je bila bliska pici.

Put u Njujork Ime ,,Licorice Pizza“, dakle, nije bilo izabrano slučajno za novi film Pola Tomasa Andersona, iako se film smešten u ono poslovično dugo, toplo leto (nije li u Kaliforniji uvek dugo, toplo leto?) ne bavi direktno kulturom vinila. Već navigacijom kroz krajolik sastavljen od poznatih, onih koji su to prestali biti i onih koji to pokušavaju postati; i kroz „setting“ prve, naivne i nevine tinejdžerske ljubavi. Jednako tako, ništa drugo u filmu nije slučajno, iako u labavoj strukturi to tako izgleda, od izbora glumaca, preko referenci do detalja u slici i zvuku.

Kombinujući razne faktore iz većine ranijih filmova (geografija ,,Boogie Nights“, ,,Magnolia“ i ,,Inherent Vice“, donekle čak i ,,There Will Be Blood“, premda se krajolik promenio do neprepoznatljivosti, te žanrovski okvir romantične komedije donekle sličan ,,Punch Drunk Love“, kao i

tema potrage za ljubavlju, srećom i pripadnošću) s prepoznatljivim uticajima drugih autora (Altman, Tarantino i Linklejter kao najočitiji) i sa elementima vlastite autobiografije, sećanja i nostalgije, Anderson je uspeo da napravi najličniji film karijere.

Geri (Kuper Hofman) i Alana (Alana Haim) upoznaju se na njegovom školskom fotografisanju i nešto u njemu „prezupči“ toliko da se na licu mesta zatreska. Nevolja je, pak, u tome da on ima 15 godina, a ona kaže da ima 25 (verovatno laže), pa je razlika u godinama (kolika god ona zapravo bila) problem za nju.

Nešto je ipak kod tog klinca, inače glumca na zalasku dečije karijere, toliko intrigira da ona pristaje da visi s njim dok ne nađe smisao u svom sopstvenom životu dalje od posla koji prezire.

To podrazumeva put u Njujork na „labudovu pesmu“ njegove glumačke karijere, gluvarenje po Dolini i učešće u njegovim poslovnim akcijama zasnovanim na dobrim, ali nerazrađenim idejama, kao što su dilovanje vodenih kreveta ili otvaranje fliperane. A on, zauzvrat, pokušava da nju preko „veza“ progura u svet šoubiznisa.

Oni se jedno za drugo zagrejavaju i hlade, bare se i „udaraju kontru i čežnju“, a oko njih se dešava život u stvarnim i „stvarnim“ svetovima, od naftne krize i gradonačelničke kampanje do holivudskih marifetluka u kojima prestareli glumci pokušavaju da kapitalizuju svoju staru slavu, agenti da naprave šou koji bi zadivio rulju slučajnih posetilaca, a ambiciozni frizeri-budale da se proguraju kao producenti...

Struktura filma se teško može podeliti na dramaturške činove, već više liči na poglavlja ili ciklus kratkih priča i aneg-

dota koje se prelivaju jedna u drugu. Iako je to ovde manji problem nego, primera radi, u ,,The Master“ (2012), ovde se ipak čini da se Anderson dvoumi između dva „linklejterovska“ tipa slobodnog pristupa, centriranog oko para (Geri i Alana kao Džesi i Selin u ,,Before“ trilogiji) ili oko grupe likova (Geri i Alana pojačani za uglavnom njegovu „svitu“ ortaka, ponekad i njene sestre, kao kod Linklejtera u ,,Dazed and Confused“ (1993) ili ,,Everybody Wants Some!!“ iz 2016), zbog čega je ritam inherentno iskrzan i neravnomeran.

Opet, to ne smeta toliko ako uzmemo u obzir da su odnosi između mladih ljudi sami po sebi obeleženi dramom (koja se „odraslima“ čini besmislenom, ali za mlade je više nego stvarna), oštrim skretanjima i ishitrenim, često neobjašnjivim odlukama. Anderson se ranije kroz karijeru bavio pitanjima ljubavi, potrage za istom i odnosa u tesno povezanim grupama, ali njegovi likovi su uglavnom bile odrasle jedinke opterećene svojim mrakom i osećajem potrošenosti, bez mladalačke naivnosti.

Ima ovde i toga, ali uglavnom na marginama i kod epizodnih likova, dok su dvoje centralnih od toga potpuno operisani, zbog čega je ,,Licorice Pizza“ verovatno najpitkiji Andersonov film, čak i kad skreće na mračnije, žanrovima bliske kurseve.

Privatne veze Kao kada Gerija (greškom) policija „pokupi“ pod sumnjom za ubistvo, kad Alana „udarajući mu kontru“ ode predaleko s omatorelim glumcem Džekom (Šon Pen koji igra varijaciju na temu Vilijama Holdena) ili kada se poslovni zadatak u kući Džona Pitersa (Bredli

Kuper, genijalan kao totalna budala kojoj se posrećilo da se spetlja s Barbrom Strejsend) pretvori prvo u nadmudrivanje s gazdom, pa onda u akcionu vožnju kamionom kojem je nestalo goriva u rikverc nizbrdo.

Razlog za to je, između ostalog, i to što su dvoje glumaca-debitanata (u slučaju Alane Haim u formatu dugometražnog filma, u slučaju Kupera Hofmana uopšte pred kamerom) toliko slatki i uverljivi u svojoj eksplozivnoj hemiji.

Zahvaljujući ovom filmu, njihova zvezdana budućnost je vrlo verovatna, ako ne i zagarantovana.

Izbor baš njih za glavne uloge nije nimalo slučajan i zapravo je vrlo ličan. Kuper Hofman je sin jednog od Andersonovih omiljenih glumaca, Filipa Sejmora Hofmana, što režiser koji je opet sam svoj direktor fotografije (Majkl Bauman mu tu priskače u pomoć) podvlači citatima nekih kadrova Hofmana starijeg iz ranijih filmova. Alana Haim je inače jedna od tri sestre koje sačinjavaju pop-rok bend Haim (Este i Denijel se takođe pojavljuju u filmu kao njene sestre, a roditelji Moti i Dona kao njeni roditelji) čije spotove je Anderson režirao.

A privatne veze s familijom sežu još dalje u prošlost: mama Dona je režiseru predavala likovno u školi. Privatne veze se mogu iščitati i iz ostatka „kastinga“ koji je, izuzev nekolicine poznatih faca (osim Šona Pena i Bredlija Kupera, tu su još Tom Vejts kao agent, tu su još Meri Elizabet Elis kao Gerijeva majka i glumac i reditelj Beni Safdi kao kandidat, a kasnije i gradonačelnik Džoel Vahs). Ali i brojni Andersonovi poznanici, prijatelji i članovi familije, od supruge Maje Rudolf i njihove dece, pa do dece svojih znanaca i prijatelja,

najpitkije ostvarenje karijere velikog režisera modernog vremena

ontra Tarantinu zbog čega interakcija među likovima deluje fluidno i uverljivo.

Silne reference Na poznatom terenu je i sa stalnim kompozitorom Džonijem Grinvudom čiji klasicistički skor stoji u oštrom, ali efektnom kontrastu sa morem muzičkih referenci koje se ambijentalno čuju. Reference nisu isključivo muzičke, već se protežu i na film (Geri i Alana se u ključnom trenutku nalaze ispred bioskopa u kojem igra bondovski ,,Live and Let Die“ (1973) Gaja Hemiltona), pop-kulturu, legendarne lokalne biznise (bar ,,Tail o‘ the Cock“, iliti ,,Pevčev rep“ je bio stvarno popularno „pojilo“ u tim vremenima) i holivudske „istinite“ legende. Zbog toga se stiče utisak da Anderson kontrira Tarantinu i njegovoj krvavoj revizionističkom vizijom Holivuda u ,,Once Upon a Time in Hollywood“ (2019) nečim budalastim i uglavnom nežnim, ali s konstantnom pretnjom da se pervertira i pretvori u nešto opasno za mlade, nežne dušice.

I na vizuelnom planu, ,,Licorice Pizza“ je izuzetno dojmljiv film, snimljen na toplu „35-icu“ uz Andersonovu sklonost da igrarije sa svetlom i fokusom koristi u dramaturške svrhe.

Pažnja posvećena tim nekim detaljima, doduše, biva unekoliko negirana određenim viškovima u vidu podzapleta koji ne vode nikuda, a zauzimaju dragoceno vreme.

Ali, ako uzmemo u obzir da je u pitanju jedna sasvim lična priča, onda je važnije da ima smisla njenom autoru, a njegovoj publici ne toliko. Možda će se neki smisao pojaviti s nekim od narednih gledanja koja film zaslužuje. U svakom slučaju, ,,Licorice Pizza“ je film i te kako vredan pažnje.

Ocjena: 8.7/10

o oslovičn p o n o ješten u ijek dugo, m s , o n j v a nije sluč li u Kaliforniji u m vinila. Već a t š i n ro om ije Film u k o, toplo ljeto (n direktno kultu poznatih, onih d ;i se dug ne bavi olik sastavljen oušavaju postati i ) ? o t e j l j v toplo kroz kra onih koji to pok ejdžerske ljuba m o j i c a i tin iti navig restali b aivne i nevine p o t u s i e, n koj ing“ prv t t e s „ z o kr

Paleta raznolikih junaka smještena u bezbrižni milje Los Anđelesa sedamdesetih na posteru

9 tmdb.org

Četvrtak, 20. januar 2022.

Četvrtak, 20. januar 2022. theposterdb.com

10

CELULOID

d a z a n u Korak u z i š n a r f za

Ralf Fajns predvodi novu ekipu u priči iz Prvog svjetskog rata

11

Četvrtak, 20. januar 2022.

,,The King’s Man“: Neimpresivan nastavak sa novom glumačkom ekipom

F

ranšiziranje... To je onaj postupak, kada je preduslov za neki film postojeća baza fanova, ma koliko neznatna bila. Ponekad taj pristup iznedri nešto izuzetno, što je bio slučaj s prvim ,,Kingsman“ filmom, podnaslovljenim ,,The Secret Service“.

Silazna putanja

Producent koji je prešao u režiserske vode Metju Vontada dohvatio se delimično poznatog serijala stripova Marka Milara i od toga napravio sopstvenu postmodernu varijaciju na temu „bondovštine, špijuniranja i engleziranja“ gusto protkanu referencama na klasike žanra, od blesavijih Bondova iz ere Rodžera Mura, preko serijala ,,Mission Impossible“, serija ,,The Avengers“ i ,,24 Hours“, koja je vešto balansirala između omaža i parodije, a pritom bila sasvim legitimna akciona komedija.

Vonov film ,,Kingsman: The Secret Service“ (2014) je, podsetimo se, bio hit između ostalog i zbog toga što se činio kao nešto što je puklo kao grom iz vedra neba. Po logici franšiziranja, nastavak je morao uslediti, ali su fore i fazoni u velikoj meri bili potrošeni, pa je pristup „još malo istoga“ rezultirao time da smo umesto istovremenog omaža i parodije Bond-filmovima dobili reciklažu istih, i to iz onog najblesavijeg registra.

Skoro sve je u nastavku bilo slabije nego u originalu, od gradnje priče i likova, preko gradnje komičnih momenata, pa do koncepta glavnog negativca, ali je makar akcija ostala na nivou, a fora s otetim Eltonom Džonom je mogla poslužiti kao dovoljan razlog da gledanje Vonovog filma ,,The Golden Circle“ (2017) ne bude traćenje vremena.

Problemi s trećim nastavkom dali su se naslutiti još od serijskog pomeranja njegove premijere. Ona je bila zakazana za februar koronične 2020. godine, ali je iz poznatih razloga odlagana za dalju i dalju budućnost. Film je na kraju ušetao u bioskope u vreme omikrona, pred Božić, i sa žestokom konkurencijom u

Čak i tragičan aspekat filma na tragu one-take ekstravagance ,,1917“ Sema Mendesa je u žestokoj koliziji sa momentima komedije u pokušaju, koja nikad ne zaživi dalje od toga da nam podastre istorijske fakte iz sfere Prvog svetskog rata.

Ponekad pojednostavljene do nivoa gluposti, ponekad iskrivljene do nivoa neuverljivosti vidu novog ,,The Matrix“ serijala (koji je doduše podbacio) i novog ,,Spiderman“ dela (koji je opravdao, ako ne i preskočio očekivanja). Gotovo je sigurno da ,,The King‘s Man“ neće ispuniti očekivanja (iako verovatno neće biti ni totalni promašaj), a razloge za tome treba potražiti i u samom filmu.

Reč je tu o kombinaciji faktora.

Prvi je činjenica da je ,,The King‘s Man“ u svim aspektima još i slabiji nego ,,The Golden Circle“. Druga dva faktora su međusobno povezana: promena tona u smeru ozbiljnijeg (ponekad čak nasmrt ozbiljnog i čak melodramatičnog) i potpuna promena glumačke postave iznuđene su samim konceptom filma koji je prikvel. Vic je, međutim, u tome što štos koji nas je jednom oduševio u potpuno drugačijem kontekstu (primera radi, u japanskom horor-serijalu ,,Ringu“) ne mora nužno da radi u onom drugom.

Svjetski rat

Von film otvara u Južnoj Africi 1902. godine, za vreme Burskih ratova. Patron Crvenog krsta Orlando Oksford (Ralf Fajns) zajedno sa ženom Emili (Aleksandra Marija Lara), malim sinom Konradom i vernim batlerom Šolom (Đimon Hounsou) odlazi u posetu koncentracionom logoru, kojim upravlja njegov prijatelj Kičener (Čarls Dens) kako bi ispregovarao humaniji tretman burskih zatvorenika.

Sledi burski gerilski napad, u kojem Emili pokupi snajperski metak i na samrti natera

Oksforda da joj obeća da njihov sin neće rata videti.

Nakon 12 godina, Konrad (Haris Dikinson) je poodrastao momak željan avanture i službe zemlji u vojsci, ali Orlando koristi svoje veze u vojsci i sa kraljem Džordžom (Tom Holander), kako bi njegove želje osujetio i držao ga na sigurnom. U međuvremenu na drugom kraju sveta pastir obrijane glave koji govori s jakim škotskim akcentom skuplja koloritne likove kao što su Gavrilo Princip (Džoel Basman), Raspućin (Ris Ifans), Mata Hari (Valeri Pahner) i Erik Jan Hanusen (Danijel Brul). I kuje zaveru kako bi zakuvao Prvi svetski rat, uništio englesku krunu marifetlucima da rat što duže traje (izbaciti Rusiju iz igre, ne dozvoliti Americi da u rat uđe) i tako izborio nezavisnost Škotske.

Orlando pritom zajedno sa Šolom i vernom sluškinjom Poli (Džema Arterton) vodi globalnu špijunsku mrežu koja se trudi da prvo spreči rat, a onda da sačuva Englesku. Na „kućnom frontu“ ipak ne može sprečiti da Konrad ode na front. Ima li plemićkoj familiji i celom svetu spasa, posebno ako se uzme u obzir da zlikovci imaju još ponekog asa u rukavu, primera radi Lenjina i njegove boljševike?

Kao i prethodni Kingsman film, i ovaj se ponajbolje drži u čisto akcionim scenama, od kojih je bar jedna, ona baletska tuča Raspućina protiv trojice „naših“, izvanredna. S druge strane, čobani u Pasti-

rovoj sviti izgledaju kao četnici iz partizanskih filmova i ginu jednako lako. Opet, teško je poverovati da glumac u godinama i sa specifičnom gospodskom aurom poput Fajnsa može da bude pravi akcioni heroj posebno jer ga Von i ko-scenarista Karl Gajdušek grade prevashodno kao uverenog pacifistu. Fajns se, pak, koliko je to moguće, trudi da filmu unese potrebnu dramsku težinu, što i uspeva dok ga melodramatična skretanja u scenariju ne izbace iz takta.

Uvjereni pacifista

Dramski, čak i tragičan aspekat filma na tragu one-take ekstravagance ,,1917“ Sema Mendesa je u žestokoj koliziji sa momentima komedije u pokušaju, koja nikad ne zaživi dalje od toga da nam podastre istorijske fakte iz sfere Prvog svetskog rata. Ponekad pojednostavljene do nivoa gluposti, ponekad iskrivljene do nivoa neuverljivosti. Jedini uspeli štos u tome je da Tom Holander, pored toga što igra kralja Džordža, glumi i njegove nećake nemačkog kajzera Vilhelma i ruskog cara Nikolaja, dok će gledaoci iz naših krajeva prepoznati i Branku Katić u minijaturnoj epizodi ruske carice Aleksandre. I upitati se da li je možda bilo moguće naći i nekog našeg glumca na privremenom radu u inostranstvu za jednako sitnu ulogu Gavrila Principa.

Glumački, najveća razočaranja su Ris Ifans kao Raspućin koji u preglumljivanju ne uspeva da pogodi komični ton, kao i preterano drveni Haris Dikinson u ulozi Konrada, dok potencijal Džeme Arterton ostaje u velikoj meri neiskorišćen. Vizuelno, osim u par solidno koreografiranih i režiranih scena borbe, ,,The King‘s Man“ je prilično neimpresivan film, a raskošna scenografija odzvanja kao CGI lažnjak. U svakom slučaju, The King‘s Man je korak unazad za franšizu, ali i takav „žicka“ nastavak scenom usred odjavne špice, koji će verovatno na kraju i dobiti.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.4/5

12

Četvrtak, 20. januar 2022.

Ili-ili

N

Kristina Obradović, glumica

Život nijesu daske već ljudi

eke važne priče počinju rušenjem aviona u velikoj pustinji, a druge, poput priče glumice Kristine Obradović, prvom važnom ulogom u predstavi „Mali princ“, prije nego što je gluma postala životni poziv i dok je bila „samo“ igra.

Tu bezbrižnost igre nije izgubila kad je postalo ozbiljno, jer bez potpunog zadovoljstva ne može se u isto vrijeme biti i zbunjena Doroti („Čarobnjak iz Oza“, Jagoš Marković), zaljubljena Julija („Romeo i Đulijeta“, Jagoš Marković), tužna Anica („Maškarate ispod kuplja“, Ivica Kunčević), zabrinuta Darinka („Danilo“, Radmila Vojvodić) i znatiželjna Hani („Ko se boji Virdžinije Vulf“, Dino Mustafić). A to su samo neke od uloga kojima je dala sebe ne očekujući zauzvrat više od katarze koju je spoznala u sebi i prenijela na druge.

Kako Kristina Obradović razmišlja o scenama na kojima je igrala, kojoj se animiranoj junakinji divi, i zašto između dva udvarača Štefice Cvek ne želi da bira, otkrila je za Objektiv. U nekoliko serija između majčinstva, neposredno prije proba za novu ulogu, u vrtlogu poezije koju još nije naglas izgovorila.

Animirane junakinje: Pokahontas ili Arijel?

- Ni jedna ni druga. Dori, iz „Potrage za Nemom“ (,,Finding Nemo“, Endru Stenton, 2003). Ta najčistija sposobnost da se začudi, ta empatija zbog koje krene na neizvjesni put kako bi pokušala najiskrenije da pomogne, ta genijalna sposobnost da zaboravi,

Čehovljeva Nina mi je držala kičmu na prijemnom, vjerujem da je dobrim dijelom zaslužna za sve što je uslijedilo pa otud i život bez viškova, fokusirana na sadašnjost, ta duhovitost kojom sve pretvara u avanturu („just keep swiming...“). Da ne zaboravimo vrsno poznavanje jezika kitova. Tako ostavlja svu konkurenciju lijepih i umilnih animiranih dama miljama iza sebe.

Omiljena serija s početka milenijuma: „Treći kamen od sunca“ ili „Prijatelji“?

- „Prijatelji“, ipak. To je moj omiljeni sitkom i danas. Čini mi se da negdje, u nekom kutku sebe pronalazim i dalje vjeru da svi ti ljudi zaista postoje, zaglavljeni u vremenu, piju svoju kafu u „Central Perku“.

Naravno da nisam i neću pogledati ovaj „reunion“. „Učiniti stvari sasvim jasnima, značilo bi ubiti njihovu poeziju.“ Omiljeni ženski lik iz Čehovljevih drama: Nina iz „Galeba“ ili Maša iz „Tri sestre“?

- Nekada Nina. Sada Maša. Slojevi su to za igru koja bi mene današnju više zanimala. S druge strane, Nina mi je držala kičmu na prijemnom, vjerujem da je dobrim dijelom zaslužna za sve ono sto je uslijedilo.

Sada stasavaju neke nove, divne Nine. To tako i treba da bude.

Uloga Klajva Ovena: Lari u „Bliskosti“ (,,Closer“, Majk Nikols, 2004) ili Kralj Artur (,,King Arthur“, Anoan Fukua, 2004)?

- Lari u „Bliskosti“. Ne mogu pobjeći od činjenice da sam

vezana za replike iz tog filma, iz razloga što smo kao studenti treće godine Goca, Petar, Slavko i ja upravo taj komad izvodili kao svoju ispitnu predstavu. Osim ovih nostalgičnih razloga, tu sam prvi put uočila ovog vrlo, vrlo dobrog glumca.

Omiljena filmska djevojčica: Veda iz „My girl“ (Hauard Zif, 1991) ili Matilda iz filma „Leon: Profesionalac“ (,,Leon“, Lik Beson, 1994)?

- Ipak maestralna Natali Portman u „Profesionalcu“.

Moderne adaptacije Šekspira na filmu: „Romeo i Julija“ (,,Romeo and Juliet“, Baz Lurman, 1996) ili „O“ (Tim Blejk Nelson, 2001)?

- ,,Romeo i Julija“. I to manje zbog odličnog Lea, više zbog neodoljive ljupkosti Kler Dejns.

Sjećam se da sam tada, nekada, silno vjerovala u hemiju koju su stvorili. Mada, nisam luda za modernim adaptacijama - neprolazne istine su neprolazne istine, a najplemenitiji ljudski ideali, i dalje su, uprkos svemu - najplemenitiji ljudski ideali. Jasno se sjećam da mi se „ključ“ u kom je Baz Lurman odlučio svirati - dopao tada.

Scena: Zetski dom ili CNP? - Nemoguće je tu odlučiti se.

Tačnije - nije ni potrebno.

Scena je scena. Imala sam tu sreću da igram gotovo na svim scenama u Crnoj Gori, na nekima van nje. Zgrade, niti

scene u njima, ma koliko bile izvikane, sa ma koliko dugačkim repom nekakve tradicije ili sa često gordim pečatom alternative i novine - samo su zgrade. Magiju donose ljudi.

A sa nekim sjajnim ljudima sam se sretala i sarađivala i na proplanku u parku. Tako da za mene daske ne znače život. Život znače ljudi. Mislim tu i na scenski život i na stvarni.

Park: Trebjesa ili Gorica?

-Trebjesa.

Udvarači Štefice Cvek iz drame „U raljama života“ (Rajko Grlić, 1984): Intelektualac ili Trokrilni?

- Ovom prilikom se odlučujem za prijateljicu. Udvarači su manje maštoviti od nje, Emancipovana Ela odnosi prevagu.

Rok legende: Džoni Štulić ili Darko Rundek?

- Nije lako napraviti ovaj izbor, kao da me pitaš Berlin ili Lisabon, a ja volim oba. U Berlinu nekako si spremniji na rizik, rušiš sopstvene zidove i naravno „lutke od krvi bez trunke ideja“ smještaš gdje im je i mjesto. A u Lisabonu samo hodaš, tečeš kao Tejo. Ideš gore, pa opet gore, pa dolje, pa gore. Puca grad pod tobom, a dobar fado u tebi. I tu jednostavno - no trouble at all... Živkove serije: ,,Đekna“ ili ,,Oriđinali“?

- ,,Đekna“, naravno. Još nije umrla.

Filmska tema: „Let the Sunshine In“ iz „Kose“ (,,Hair“, Miloš Forman, 1979) ili „Highway to the Danger Zone“ iz „Top Gun“ (Toni Skot, 1986)?

- „Let the Sunshine In“. Moj omiljeni cvijet je suncokret.

Dragana ERJAVŠEK

Četvrtak, 20. januar 2022.

13

Nada Vojinović

Kristina Obradović : Suncokret njen omiljeni cvijet

14

Četvrtak, 20. januar 2022.

ANIME PLANET

Tokyo 24-ku

Idealne male do

Sila moćnija o supersoničnog v

S

magicplanetanime.design.blog

ve ovo što danas proživljavamo kao naviku, običaj, kao boju ili kao ton svakodnevice; sve te velike teme oko kojih sebe i druge lomimo, jednog dana, u nekom novom svijetu i na istom mjestu, neće značiti ništa. U treptaj oka stane evolucija nekog sasvim novog, neponovljivog vremena. I kako mladoj osobi onda objasniti da njena budućnost vrijedi i da znači bilo što?

To je pitanje oko kog se lomi ,,Tokyo 24-ju“ (,,24. okrug Tokija“), jedna ozbiljnijih anime priča zimske sezone i na početku 2022. godine.

Ponovni susret

I o tu, duboko egzistencijalnu dvojbu, o jednu vječnu zublju u lavirintu najvećeg planetarnog megalopolisa, razapinje duše trojice mladića. Naši junaci, bogati nasljednik sa velikom odgovornošću Koki, talentovani buntovnik i umjetnik grafita Ran i emotivac zlatnog srca sa potencijalom da postane sjajan heroj Šuta – imaju surov životni razlog da sebi postavljaju ovakva pitanja. U posljednjem razredu škole suočeni su sa tragedijom, smrću bliske osobe.

Nakon prve godine koledža imaju priliku za ponovni susret; na mjestu koje sada djeluje samo kao sjenka i odjek nekih bivših života.

Dakle, priča ,,Tokyo 24-ju“, čija je prva epizoda (od 48 minuta, dakle u nestandardnom ,,duplom“ formatu u odnosu na uobičajnu matricu anime televizij e ) , t i č e s e g a l o p i ra j u ć e okrutnog odrastanja nakon srednje škole. Ali daleko da je samo i isključivo to; taj ,,duži metar“ od 48 minuta je iskori-

Fantastična scena jurnjave sa vozom u završnici premijerne epizode

Dobra stvar je što režiser Naokacu Cuda vrtoglavim tempom vizuelnog pripovijedanja prosto ne dozvoljava da publici ostane prostora za previše očekivanih ili već viđenih momenata; ili ih ekspresno ,,ispuca“ ili elegenatno zaobiđe šćen odlično za postavku kompleksnije priče. I to je dobar razlog zbog čega je ,,Tokyo 24-ju“ žestoko odjeknuo među anime publikom na početku godine.

Tokio je u ovoj anime priči grad našeg vremena; radnja je smještena u maj prošle godine. Pa ipak, to je i grad jedne paralelne realnosti – one u kojoj u Tokijskom zalivu (oko kog se i inače, poput slova „U“, pruža grad) postoji već decenijama posebno vještačko ostrvo – 24. okrug. Za sada znamo da je tu bila baza Saveznika nakon Drugog svjetskog rata; pa da je potom, nakon njihovog odlaska, tu bila proble-

matična četvrt, poput legla kriminala...

Distopijski obrt

Otprilike tu priča dobija i distopijski obrt: stope kriminala, zločina ili nesreća su smanjene jer u 24. okrugu funkcioniše futuristički softver nadzora. Specijalne policijske jedinice prate podatke koje im veliki računar izbacuje i uspijevaju da makar dođu na vrijeme na ,,kriznu tačku“ – ako ne i da spriječe sam incident. Sve to je, naravno, razlog nepovjerenja mladih neprilagođenih kreativaca poput Rana – ali i predmet velike političke

igre u kojoj je bitan akter Kokijev prebogati otac. Dok Šuta, ključni introvert i emotivac među njima, i dalje progonjen smrću drugarice koju nije mogao da spriječi, uopšte ne uspijeva da pronađe način da se zainteresuje za taj i takav svijet.

Sve to je postavka igre u uvodnih desetak minuta premijerne epizode. Dobra stvar je što režiser Naokacu Cuda vrtoglavim tempom vizuelnog pripovijedanja prosto ne dozvoljava da publici ostane prostora za previše očekivanih ili već viđenih momenata; ili ih ekspresno ,,ispuca“ ili elegenatno zaobiđe.

15

Četvrtak, 20. januar 2022.

oze filozofskih lekcija za mlađu publiku u zimskom hitu

reddit.com

od voza

Trojica mladih junaka u traganju za ostvarenjem nakon mature

Za mlađu publiku (onu između 17 i 25 godina, a još mlađoj bi ,,Tokyo 24-ju“ bio teško preporučiv) ovaj anime donosi i idealno servirane male lekcije iz filozofije. I neka savršena velika pitanja i dileme na koje svako od nas treba naći lični odgovor – poput one čuvene skretnice na kolosjeku voza gdje jedne šine vode ka nesrećnoj, zavezanoj ili zaglavljenoj osobi, a druge ka katastrofi za sve putnike po cijeni da ona jedna zaglavljena osoba preživi.

Različiti karakteri

Naravno, ,,Tokyo 24-ku“ ne odstupa od nekih anime konvencija; poput insistiranja na herojskoj priči kojoj će, izvjesno, trebati dosta kvalitetne razrade i upečatljivosti, kako bi se pažnja poslovično zahtjevne anime publike dugoročno držala.

Kao i to, da objektivno nema autentične protagoniste – nakon premijerne epizode teško je prstom pokazati u nešto što bi Šutu, Kokija i Rana činilo objektivno posebnim.

Ipak, onaj vrtoglavi tempo i žestok rad jednog izuzetnog kreativnog studija ,,CloverWorks“ su bili dovoljni da premijera ne bude samo pametna, već i uzbudljiva. Tako ćete, na putu ,,otključavnaja“ vjere jedne mladosti u sopstvenu budućnost, u sjajnoj akcionoj sceni naučiti koja je to motiv i koja sila brža i od jednog supersoničnog voza.

U kakvim situacijama je ljudski faktor ipak efikasniji od bilo kog sistema nadzora ili kontrole...

Uz dovoljno otvorenih i dobrih pitanja, koje se tiču same suštine tog futurističkog (i pomalo mističnog) 24. okruga. Dakle -

,,Tokyo 24-ku“ je zaslužio pažnju šire anime publike nakon premijere i prvi domaći zadatak pristojno odradio.

Budućnost ove anime će izvjesno zavisiti od dinamike odnosa (i potencijalnih sukoba) trojice glavnih likova, koji su apsolutno tri različita karaktera. Svaki na svoj način predstavlja i određenu ,,klasu“ vrlo raslojenog tokijskog, ili ako hoćete bilo kog mo-

dernog kapitalističkog društva.

Kroz to njihovo trenje, izvjesno će rasti i karakterno se bogatiti i sami likovi...

Dakle, ,,Tokyo 24-ku“ je anime čija premijera zavrjeđuje pažnju; uz to je i projekat sa očigledno pametno postavljenom osnovom, sa izuzetnim potencijalom da ,,raste“. Uz neke već servirane neodoljive lekcije koje ćete sigurno pamtiti. Poput

poente malog umjetnika sa ulice, koji opisuje bilo koji grafit kao ,,nešto posebno vrijedno i upečatljivo za bilo kog prolaznika, jer je u njihovoj svijesti uvijek i to da je grafit nešto prolazno, da će uskoro biti obrisano ili postati drugačije“. A što je onda život, nego jedan takav, dragocjeni zapis na urbanom zidu?

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.8/5

16

Četvrtak, 20. januar 2022.

SERIJE

A Very British Scandal

Pol Betani i Kler Foj sjajni u bračnom i pravnom klinču aristokratije

Solidna

Ne t dram je p

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

A

fere i skandali ne zaobilaze britansko kraljevstvo godinama. Razuzdanog i neprimjerenog ponašanja, prema kraljevskim normama, bilo je u gotovo svakoj generaciji.

Mnogi prinčevi, princeze, vojvotkinje i kraljevi britanske monarhije posrnuli su na tom polju, sve od kralja Edvarda VIII, koji se nakon svega godinu povukao s vlasti zbog ljubavi kojoj se opirala njegova porodica.

Čovjek bez glave

Scenaristkinja ispituje faze koje su šezdesetih dovele do famoznog brakorazvodnog suđenja, dajući prednost funkciji nad zabavom, a serija napreduje u mračnu, intrigantnu priču koja ispituje nemilosrdne, patrijarhalne stavove Britanije 20. vijeka

Sličan scenario pamtimo i na primjeru princeze Margaret.

Jedina sestra kraljice Elizabete II, zaljubila se u oženjenog pripadnika kraljevske mornarice Pitera Taunsenda.

Tu je i najpoznatiji slučaj sa princezom Dajanom, koja je tragično nastradala, kao i najnovije afere sa princem Herijem i Megan Markl. Svaki od ovih slučajeva je zanimljiv na svoj način, neki su doživjeli i ekranizacije, a neki i više njih. Najnovija je mini-serija književnice Sare Felps i režiserke An Sevicki u tri nastavka ,,A Very British scandal“, koja se nakon BBC, prikazuje na HBO i prati slučaj ,,Argil protiv Argila“, koji se dogodio početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.

Razvod vojvode i vojvotkinje od Argila je britanska televizijska kuća opisala kao „jedan od

17

Četvrtak, 20. januar 2022.

a mini-serija o jednoj od najozloglašenijih parnica 20. vijeka

tako skandalozna ma o skandalu koji potresao Britaniju najozloglašenijih, najneobičnijih i najbrutalnijih pravnih slučajeva 20. vijeka“. Tada je Margaret Vingam (Kler Foj), dospjela na naslovnice, a štampa i sud su je ismijavali.

Margaret je bila jedino dijete škotskog milionera, koji se obogatio na sintetičkim tkaninama i njegova nasljednica. Nakon prvog braka sa Čarlsom Svinijem sa kojim je imala troje djece, udala se za Jana Daglasa Kempbela (Pol Betani), 11. vojvodu od Argila, 1951. godine, postavši njegova treća žena.

Međutim, brak se pokazao nesretnim, s navodnim nevjerama s obje strane.

Margaret je uskoro vidjela nasilnog Hajda iza privrženog Džekila, a kada je posjetila Njujork, on je navodno unajmio privatnog detektiva da se maskira u njenog vozača. Osim toga, unajmio je bravara da provali u zaključani ormar u njihovoj kući Mejfer, a sadržaj ormara postao je predmet brakorazvodne parnice.

Nakon toga, on ju je optužio da je imala afere s 88 različitih muškaraca, a ključni dokaz dostavljen na suđenju bio je skup polaroidnih fotografija, na kojima je prikazana gola sa bisernom ogrlicom i kako izvodi felacio na nepoznatom čovjeku čija je glava odsječena kamerom ili ,,čovjeku bez glave“, kako ga je štampa prozvala. Margaret nikada nije otkrila njegov identitet.

Vojvoda je dao i popis od 88 muškaraca, a ona je odbila osporiti popis na kojem su neki

od muškaraca bili homoseksualci (u vrijeme kada je homoseksualnost bila nezakonita), a Margaret je odbila ugroziti prijatelje. Sudac je zaključio da je Margaret bila ,,potpuno promiskuitetna žena čiji seksualni apetit može zadovoljiti samo niz muškaraca“.

Novac i titula

Neki istorijski detalji su u seriji izmijenjeni radi dramaturgije, a dva glavna aktera su pokazani kao neugodni muškarac i žena, koji se nespretno i snobovski ponašaju jedno prema drugome. On se ženi jer želi njen novac, ona se udaje za njega zbog titule i života u dvorcu. To nijednog od njih ne čini simpatičnim i ne stvara empatiju kod gledalaca, uprkos sjajnim glumačkim performansima Kler Foj i Pola Betanija, dva izuzetna glumca, kojima i pristaje igrati ova dva lika.

Zapravo je Kler već glumila sličan lik, kada je igrala mladu kraljicu Elizabetu II u ,,Kruni“. Scenaristkinja Felps nije stvorila priču krivca protiv žrtve, jer su oboje ovdje loši. Jan je nasilan, alkoholičar, zavisan od metamfetamina i lovac na novac koji svoju ženu koristi kao kreditnu karticu, a Margaret je kompulzivna lažljivica, prevarant i kleveta oko sebe.

Hemija između njih je vrlo opipljiva, odajući povremene strahovito uvrnute trenutke i zanimljiv interpretativni nivo.

U seriji je u fokusu baš njihov odnos, a dvoje glavnih glumaca

vješto maskiraju i neke pukotine u scenariju, za šta je primjer i scena u kojoj se vidi Janovo kratko zanimanje za prikupljanje insekata i zabijanje igle kroz leptira, kada vojvotkinja lupa na zaključana vrata, što predstavlja na neki način i simboliku njihovog odnosa.

Bijes i nesreća se ubrzavaju nakon prve epizode, u kojoj je sve idilično. Vojvoda postaje sociopata, pokazujući okrutnost u riječima i dijelima, ali s druge strane prolije više suza od vojvotkinje, koja je jaka kao dvorac koji zovu kućom. Umorna od njegovog nasilja sve više pokazuje dvoličnu stranu, što je čini zanimljivijom. Ta ,,igra“ između njih dvoje u samo tri epizode, daje razlog da se serija odgleda do kraja.

Prigušeni feminizam

Po ritmu i tonu, ,,britanski skandal“ je bio puno bliži ,,Kruni“ od prethodnog ,,engleskog skandala“ sa Hju Grantom, jer ima mnogo prigušenih boja i za seriju koja se bavi velikim strastima, poput ljubavi, ljubomore i nevjere, neobično je hladna. Scenaristkinja ispituje faze koje su dovele do suđenja, dajući prednost funkciji nad zabavom, a serija napreduje u mračno intrigantnu priču koja ispituje nemilosrdne, patrijarhalne stavove Britanije 20. vijeka. Proces ljubavnih afera Oskara Vajlda nespretno se evocira kada vojvotkinja otvoreno izvještava o seksualnim ,,igricama“ koje su u to vrijeme bile skandalozne. Ali, tada ova mini

serija dolazi naglo do kraja i ostavlja malo nejasnoće o njenoj istinskoj motivaciji i dramaturškim namjerama Felpsove.

S jedne strane, jasna je bila želja da se u tonovima prigušenog feminizma poistovjeti sa #MeToo pokretom ili pokaže saosjećanje sa sličnom sudbinom koju proživljava danas Megan Markl. S druge, žena je ostala žrtva i nije odnijela nikakvu pobjedu, dok se vojvoda samo pet sedmica nakon razvoda ponovo oženio. U svakom slučaju, ostalo je nejasno i bez stava, sa logičkim faktografskim krajem, zbog čega se pojavljuje osjećaj kao da smo se zatekli u prekratkom braku. Živimo u društvu u kojem klasna podjela i dalje određuje status, pristup nekim obrazovnim ustanovama i privilegije u većini materijalnih pitanja, a ,,A Very British Scandal“ je drama koja nam ima više reći o današnjem svijetu, nego o onom iz šezdesetih godina. Ovaj solidan nastavak boljeg ,,A Very English Scandal“ iz 2018. o detaljima skrivene seksualno optužene afere između Džeremija Torpa, člana parlamenta i ,,običnog smrtnika“, kroz tri sata intimne drame zadovoljava sofisticiranost, ali ostavlja u ravnodušnosti, uprkos tome što ima Foj i Betani. Istinita priča na kojoj se temelji izaziva pozornost, ali zahvaljujući ne pretjerano vještoj dramaturgiji i režiji, ova serija uspijeva je učiniti manje zanimljivom.

Ocjena: 3.5/5

18

Četvrtak, 20. januar 2022.

PREPORUKA

Superlativi nijesu moja stvar

Zgrabi

TV Ne gledam TV, osim političkog tok šoua i emisija koje se bave aktuelnim društveno političkim pitanjima.

Privatna arhiva

FILM Ne volim superlative. Mislim da sužavaju i demotivišu i ne čine mi se inspirativnim.

Nijesam osoba koja ima naj ovo ili naj ono, ali izdvajam nekoliko stvari.

Film prema kome godinama gajim posebne emocije jeste „Into the Wild“ (Šon Pen, 2007), urađen po istoimenoj knjizi Džona Krakauera.

Priča o bijegu od oholosti civilizacije, obezbijeđene budućnosti i mizerije potrošačkog svijeta, i odlasku u divljine Aljaske u potrazi za slobodnim duhom i suživotom sa prirodom, odričući se svih ovozemaljskih zadovoljstava.

Tu su i filmovi Pavlikovskog, a u prvom redu „Cold War“ (2018) i „Ida“ (2013).

Genijalni Vilnev, donio nam je i „Incendies“ (2010), meni najdraže njegovo ostvarenje.

Psihološki trileri me najviše impresioniraju, pa stoga preporučujem japanska i južnokorejska ostvarenja: „Old Boy“ (Čan-Vuk Park, 2003), „Confessions“ (Tetsui Nakašima, 2010), „Forgotten“ (Jang Hang-jun, 2017), „Memories of Murder“ (Bong Džun-Ho, 2003). Fan sam i skandinavske kinematografije, pa bih preporučila, recimo, filmove sa Madsom Mikelsenom. Osim toga, preporuka za divni „Patterson“ (Džim Džarmuš, 2016), „Metamorphosis of Birds“ (Katarina Vaskonselos, 2020), ali i filmove Jorgosa Lantimosa.

Ovogodišnja selekcija filmova sa UBRZAJ 2021 me oduševila - „Compartment No. 6“ (Juho Kuosmanen, 2021), „Tereza37“ (Danilo Šerbedžija, 2020), dokumentarni „Little Palestine – Diary of Siege“.

Milica Zindović, NVO aktivistkinja i PR menadžerka festivala Ubrzaj mnoštvo različitih lo-fi, indi pop, indi rok i sličnih zvukova. Izdvojiću samo jedan od takvih bendova – Mild Orange.

Tu su uvijek bili i uvijek bili Pearl Jam, Alice in Chains, Nirvana, a i dan- danas volim da čujem QOTSA ili Arctic Monkeys. Oduvijek sam se divila čuvenim Pepersima, a prvenstveno Frušanteu. Njegovi masterpisovi u solo izvođenju, mimo benda su dragocjeni, a skoro se proslavio i u elektronici, te preporučujem njegov album „Maya“.

Ludoviko Einaudi mi je odličan izvor inspiracije, a kad sam željna YU vajba, tu je Fantom, talentovani beogradski pop-synth bend, Svemirko i naravno Sijenke.

Zaobiđi FILM Komedije, horori i kasapinski filmovi nikad nisu bili „moja stvar“. U poslednje vrijeme nisam fan mainstream filmova i rijetko gledam bilo šta u bioskopima. Ono što me na prvu ne naježi, nakon čitanja sinopsisa, zaobilazim u širokom luku.

TV

Milica Zindović: Oduševljena gitarskim rok virtuozom Džonom Frušanteom

Smeta mi hiperprodukcija nekvalitetnog sadržaja, ali preporučujem „Mindhunter“ i „Des“ - obje rađene po istinitim događajima, prvu sezonu „True Detective“, sjajnu Netfliksovu „Maid“. Ne mogu a da ne pomenem „The Handmaid’s Tale i britansku „Behind Her Eyes“, a za ljubitelje bingeworthy serija „You“ i „How To Get Away With Murder“.

Od dokumentarnih izdvajam sve tri sezone „Roman Empire“, a kad mi baš treba bijeg

od realnosti, tu su „Seinfeld“ i „Friends“. Nasuprot, kad je mozak željan prskavanja, nastupaju „Black Mirror“, „Love, Death & Robots“.

MUZIKA Moja velika ljubav je dream pop teksaški bend Cigarettes After Sex, čija je muzika senzualna, zavodljiva i krajnje šarmantna, izražena kroz specifičan vokal Grega Gonzalesa. Od sličnih žanrova, preporučujem kanal Alone Chemerys, gdje se može naći

Kao što već rekoh, ne gledam TV, nemam ni kablovsku.

Osuđena na šest-sedam kanala - parlamentarni kanal, sve sjednice Skupštine, tu i tamo na političke emisije. A za isfiltriran kontent postoje online platforme gdje nalazim sve što me interesuje.

MUZIKA Nekad se pitam ko su ljudi koji su u stanju da stvore muziku koja nam se na Balkanu plasira? Muzika nosi ogromnu odgovornost, ona je izraz cijelog sistema vrijednosti i predstavlja cjelokupno društvo u njegovom najogoljenijem obliku. Iskreno se nadam se da nas neće pamtiti po onome što je izrodila muzička scena u regionu u poslednjih nekoliko godina.

Četvrtak, 20. januar 2022.

Da vid Bow

ie

d ž uboks

19

Dvije decenije čekani album ,,Toy“

Radost stidljivog djeteta

K

orice leksikona moderne rok mitologije sasvim prikladno krasio bi omot ploče ,,Toy“. Ona je dio urbane legende u onoj mjeri, u kojoj to može biti album Dejvida Bouvija koji je čekao više od 20 godina na objavljivanje.

Ispod radara

Dejvid Bouvi bio je ona rijetka zvjerka među muzičarima koji i kad promaše, ili ne dosegnu kosmičke kreativne visine - uvijek mogu reći da su u stvaranju išli mimo očekivanja, van zone komfora ili daleko od linije manjeg otpora. Iz muzičkog vremeplova: devedesete su za najvoljenijeg rok svemirca i vječno londonsko gospoče, u kreativnom smislu, bile period riskantnih pogodaka i podjednako riskantnih promašaja. A opet, Bouvi je blistao – jer je na nastupu, na sceni i u svakom javnom pojavljivanju, djelovao potpuno i radosno ostvaren, utemeljen.

Otprilike u periodu oko kultnog nastupa na Glastonberiju, koji je magazin NME trijumfalno proglasio ,,najboljim hedlajnerom, na bilo kom festivalu!“, Bouvi je započeo da radi na albumu,,Toy“. Ideja je bila prosta: da sa bendom ponovo snimi neke pjesme koje su ostale ispod radara šire publike - jer ih je objavio tokom šezdesetih. Dakle kao tinejdžer i na samom početku karijere. Snimanje je skoro završeno 2000. godine; a potom je Dejvid ušao u dug pravni sukob i proces sa diskografskom kućom... Do ovog januara i konačnog izlaska, šest godina nakon Bouvijeve smrti i na 75. godišnjicu njegovog rođenja. ,,Toy“ je, u najkraćem, radost jednog potpuno ostvarenog umjetnika koji ne želi da

Modernjačko ruho

Ključna tačka ploče je ,,Shadow Man“, klavirska balada koja je snimana otprilike u periodu kada je Bouvi pripremao prve ,,Ziggy Stardust“ sesije. ,,Look into his eyes and see your reflection / look into the stars and see his eyes“ su diskretna i sjajna referenca na koncepte psihologije Karla Junga (,,sjenka“ ne nužno mračna, ali svakako potisnuta strana naše ličnosti). A prije svega i računajući na svaki briljantni alter ego koji je tokom legendarne karijere Dejvid uzimao – tiče se upravo onog Dejvija Džonsa iz predgrađa, prvi put na vratima mračnog rok kluba ili pred podijumom za ples. Tiče se onog djeteta, koje tek

treba da jednom postane – Bouvi. Podjednako dobar momenat je i ,,The London Boys“ (You’re only 17, but you think you’ve grown/ In the month you’ve been away from your parents’ home/ You think you’ve had a lot of fun/ But you ain’t got nothing, you’re on the run) – a takvim pjesamama sa kraja šezdesetih potpuno je prikladno jedno modernjačko ruho. Balans pametne zabave je pogođen na način na koji to čine gotovo isključivo promišljeni genijalci sa mnogo autorskog i životnog iskustva.

Konačno, ,,Toy“ je ona nedostajuća karika koja pokazuje zbog čega je album ,,Heathen“ (2002) potom morao da bude kreativni trijumf – kao uvod za ono finalno poglavlje, briljantni ,,Blackstar“ (2016).

Odgovor je prost: Bouvi je na prelazu dva milenijuma beskrajno uživao u muzici, u svakom momentu sa bendom, u pružanju sebe bendu, pružanju sebe publici. I tako, do kraja; kao da je sav životni blagoslov u tom i takvom davanju. Ova ploča je samo jedan argument, da je Dejvid bio u pravu.

S. S.

Ocjena: 82/100

twitter.com

Svaka pjesma koju je zapisivao i šezdesetih snimio jedan identitetski i kreativno sputan mladić iz londonskog predgrađa, u izvođenju 2000. je procvjetala, iznijeta na ramenima kosmičke rok figure i sjajnog benda

se odrekne bilo kog dana na višedecenijskom putu koji je morao preći. Svaka pjesma koju je zapisivao i šezdesetih snimio jedan potpuno stidljiv, identitetski i kreativno sputan mladić iz londonskog predgrađa, u novom izvođenju 2000. je procvjetala, iznijeta na ramenima kosmičke rok figure i sjajnog benda. Zato je album ,,Toy“ čista radost – pronađena na prostoru neodoljive mladalačke nesigurnosti.

Dejvid Bouvi u periodu snimanja albuma ,,Toy“ 2000. godine

20

Četvrtak, 20. januar 2022.

Vožnja furgonom iz ,,Mućki“

Del i Rodni pored čuvenog ,,reliant regal“ automobila iz ,,Mućki“

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Jednom riječju – haotičan.

mu

ika

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Nisam sigurna da li mi je to prvi film koji sam gledala, ali među prvima kojeg se jasno sjećam je triler horor „Dorothy Mills“ (Agnes Merle, 2008).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Ne znam zašto tačno ovaj odgovor ali iz filma „Gladiator“ (Ridli Skot, 2000) , muzika iz tog filma mi je nekako bas ostavila jak utisak.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poželjela sam da pođem u Nepal iz filma „14 Peaks“ (Torkvil Džons, 2021).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Dejvida Finčera, Gaja Ričija i Dejvida Linča u neki pab na piće, pa kome se što pije...

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Animirani film „Rattatouille“ (Bred Berd, 2007) me uvijek usreći.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nisam do sada o tome razmišljala, ali ima jedan film koji u meni budi čudne emocije, zapravo jako zanimljiv na neki čudan način, ali ipak… neke scene koje nisu otišle do kraja, pa i sam kraj filma „Beyond the Black Rainbow“ (Panos Kosmatos, 2010) me iznervirao.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Iako ne bih istakla neki određeni film koji mi je nejasan, mislim da me niskobudžetna fantastika navodi da se zapitam - zašto bi ovo iko snimio? Više mi je to nejasno nego radnja nekog filma.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na velikom platnu voljela bih da vidim dokumentarac o korupciji.

Omiljeni filmski rivali?

- Omiljeni rivali u filmu su mi Robert de Niro i Al Paćino u filmu „Heat“ (Majkl Man, 1995).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Nezaboravna je scena sa Salmom Hajek i zmijom oko vrata iz filma „From Dusk till Dawn“ (Kventin Tarantino, 1996).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Kada Danilo Bata Stojković u filmu „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984) kaže: „A mene za Dan državnosti ako se sete, sete se, ako se ne sete nikom ništa, to je bila moja dužnost“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Megaum (Megamind) iz istoimenog filma je zaista neodoljiv.

Andreja Rondović, scenska d

mirror.co.uk

film

33 OBRTAJA

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Zajedničku pjesmu za sve nemam. U mom slučaju svaka osoba ima svoju pjesmu, tako da ajmo da izdvojimo za člana porodice, i to bend Led Zeppelin, a pjesma neka bude „Since I’ve Been Loving You“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Reckoning Song“ Asaf Avidan.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Joline“, Doli Parton.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Blues u parku“ benda Smak.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Black“, Pearl Jam. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Teško pitanje, širok je spektar… Morala bih najmanje tri ili četiri autora ili benda da nabrojim.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Au, ima ih baš dosta. Ne bih se usudila da odgovorim na ovo pitanje. Stvar je u ukusima, a o pojedinim autorima kad bih pričala, to bi zahtjevalo ozbiljniju analizu i objašnjenje.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Izdvojiću Ejmi Vajnhaus.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Mora bit neki narodnjak, na primjer od Ace Lukasa „Dijabolik“, pojma nemam hahaha...

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Edija Vedera i Lejna Stejlija, mada bilo je tu raznih.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- U to nema sumnje.

Andrea Rondović: Animirana poslastica „Rattatouille“ je uvijek usreći

Četvrtak, 20. januar 2022.

21

Tanja Žarić

dizajnerka

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend idealna je serija „Friends“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjeća „Un paso adelante“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ne znam, zaista. Možda sve koje sam gledala imaju veliku publiku...

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Dark“ nikako da završim.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Seranovi“ („Los Serranos“) - prvo se Dijego baci s mosta i skonta da je sve sanjao.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Definitivno furgon iz „Mućki“ („Only Fools and Horses“).

Najdraži par iz serije?

- Dvajt i Anđela iz serije „The Office“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Poželjela sam da budem u okruženju serije „Mindhunter“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Navijala sam za Džerija preslatkog.

M. ČAVIĆ

S

ada već, čini se, tako davne 2011. slušali smo „Oprostite što nam je dobro“, album podgoričkog pank rok benda Shin-ei, koji je obilježio naše školske i studentske dane. Nakon više od deset godina vokalistkinja i osnivačica Andrea Rondović, talenat je preusmjerila na drugu umjetnost, iako muziku nikad zvanično nije pozdravila. Štoviše, služi joj kao inspiracija u kreiranju prostora.

Diplomirala je scensku arhitekturu, tehniku i dizajn u Novom Sadu, izlagala na studentskim, ali i međunarodnim izložbama, a prethodnu godinu pozdravila je sjajnom saradnjom. U pitanju je rad na predstavi „Osvrni se u gnjevu“ sa rediteljem Jugom Đorđevićem sa kojim ne sarađuje prvi put. Premijera upriličena u Nikšićkom pozorištu bila je povod za razgovor na našim „djetetom iz kraja“ kojem smo usput podmetnuli „Obrtaje“,

a ono nas je podsjetilo na neke naslove iz španske kuhinje uz koje smo odrastali.

Praznike je iskoristila za uživanje u filmovima, druženje sa porodicom, putovanja, snowboarding, pa je stigla i do Slovenije, đedovine na Durmitoru. Do kraja godine imaće gust raspored, a već od marta čeka je nova predstava „Uspavanka za Aleksiju Rajčić“ mladog pisca Đorđa Kostića, takođe u režiji Đorđevića, u Narodnom pozorištu u Beogradu.

22

Četvrtak, 20. januar 2022.

tallengestore.com

kalendar

Svi (anti)junaci Tarantinove violentne pljačke koja to nije

Taranti

Krva

23

Četvrtak, 20. januar 2022.

inov debi ,,Reservoir Dogs“: Jubilej deserta nezavisnog neo-noara

avo probijanje zidova B

io je to filmski dah svježeg vazduha na mnogo načina.

Upakovan na krajnje neuobičajen način, ispunjen kontroverznim „crvenim“ scenama. Ali na koncu - efektan start jedne godine. „Reservoir Dogs“ (1992) možda jeste bio prvi režiserski poduhvat miljenika Kventina Tarantina, ali njegova kontribucija djelima s početka devedesetih godina, na ovaj ili onaj način, bila je idealna podloga za jedan lijep neo-noarski početak.

Dodir Poljaka Film „Reservoir Dogs“ je priča je o pljački koja to nije. Na krajnje inovativan način, što će se pokazati kao Tarantinov glavni režiserski talenat, ovaj krimi komad zapravo narativno predstavlja miks planiranja i glavnog rezultata te pljačke. Koncizan prikaz, šaljivi dijalozi, violentne mizanscene – sve to je automatski učinilo režisera prepoznatljivim.

Ostvarenje je brzo izazvalo specifičan „sinematski zemljotres“, iako ga nijesu baš svi voljeli.

Za to se sigurno potrudila filmska ekipa koju je Tarantino pažljivo odabrao, pa je sinergija Harvija Kajtela, Tima Rota, Krisa Pena i Stiva Bušemija brzo prerasla u ključni segment.

Pitanje ipak ostaje, što bi se dogodilo da Tarantino nije želio da režira sopstveni scenario. Kao i to, što bi bilo da nije uzeo tada poljskog anonimusa, fotografa Andžeja Sekulu, sa kojim je radio i legendarni „Pulp Fiction“ dvije godine kasnije. Krajnje poetski a narativan stil, prikazan kroz ponekad ekstremno uznemirujuće kadrove, bio je zasigurno jedno od najinteresantnijih filmskih rješenja viđenih u posljednjem dijelu 20. vijeka.

Izrazito bitan segment filma i Tarantinovog talenta da sklopi (ne)adekvatne kockice, bila je autorova pažnja prema muzici.

Upravo je sa ovim filmom taj koncept i započet, pa je soundtrack za „Reservoir Dogs“ postavio postulate za sve one

Iako naizgled nedopadljiv i krajnje neadaptivan, u širokoj enfant terrible ulozi, Tarantino je uspješno i koncizno ispleo mrežu oko američke produkcije, usmjeravajući one slične njemu da krenu u drugi pravac koji su dolazili kasnije. Od hitova iz šezdesetih i sedamdesetih, do dijaloga i monologa koji su lijepo upakovani, sa akcentom na „Little Green Bag“ benda George Baker Selection, Tarantinov odabir muzike koncizno zatvara kompleksan i dramatičan komad.

Naravno, filmovi poput ovog rizikuju da budu etiketirani kao „neshvatljivi“, „pretjerano i nepotrebno violentni“ ili pak „konfuzni“. S obzirom na to da danas, tri decenije nakon premijere „Reservoir Dogs“, imamo bolje razumijevanje Tarantinovog pristupa fabuli, jasan je razlog zašto je ovaj neo-noarski desert sa specifičnom igrom vremena tako koncipiran. I naravno da je daleko od čistog filmskog djela, čija je jedina svrha da šokira. Iako, sasvim je jasno, svu energiju crpi upravo iz toga.

Od scene do scene, sve je jasnije da je Tarantinov pristup violentnom šoku jedan od ključnih razloga zbog čega film funkcioniše i danas. Ali i razlog, zašto je mnogo ljudi i izlazilo sa projekcija filma širom planete prije 30 godina, uključujući i one na evropskom tlu, koji su adaptivnije prirode nezavisnoj produkciji od onih preko puta Atlantika.

Naravno, sve ovo govori i u prilog činjenici da do tog trenutka nijesmo imali precizniji primjer uticaja nezavisnog filma. Pri tome, imajući u vidu isključivo o modernom razvoju filma. Tarantino je bez sumnje veliki majstor, ali ne možemo reći da nezavisne produkcije „novog Holivuda“ šezdesetih godina prošlog vijeka nijesu imale što da kažu u ono vrijeme, kada je Holivudu trebala

„inovativna injekcija“. U tom slučaju, „Reservoir Dogs“ igra interesantnu sporednu ulogu - koju bi, zbog velikog prisustva na sceni i uticajnog faktora, trebali preimenovati u glavnu rolu.

Već tada je bilo osjetno da će Tarantino brzo prerasti u ključnu filmsku figuru na prelasku iz 20. u 21. vijek. Iako naizgled nedopadljiv i krajnje neadaptivan, u širokoj enfant terrible ulozi, Tarantino je uspješno i koncizno ispleo mrežu oko američke produkcije, usmjeravajući one slične njemu da krenu u drugi pravac.

Iako je nesumnjivo pozitivna emocija vladala oko ovog neo-noar ostvarenja, prava i realna popularnost filma „Reservoir Dogs“ umnogome je zavisila od uspjeha Tarantinovog drugog rediteljskog poduhvata, kultnog „Pulp Fiction“, objavljenog dvije godine kasnije.

Nezavisni talas Tako da, iako je „filmski tonalitet“ jasno postavljen u prethodnom komadu, ono što je donio „Pulp Fiction“ bilo je okidač, da oni koji su propustili režiserki debi, otkriju čari novog nezavisnog filmskog talasa.

Film je doživio premijeru na najznačajnjijem mjestu rezervisanom za filmove nezavisne produkcije, Sandens filmskom festivalu, gdje je u nadmetanju za Grand Jury nagradu izgubio od Aleksandra Rokvela i filma „In the Soup“ (1992) sa Stivom Bušemijem i Džimom Džarmušom. Iako inicijalne recenzije nijesu bila značajno pozitivne, Tarantinova obojana pljačka uspjela je da probije zidove.

Ono što danas, nakon tri deceni-

Mučitelj Madsen Iako u filmskim devedesetim nasilje u medijima nije bilo ništa novo, ono što je Tarantino predstavio kroz „Reservoir Dogs“ uspjelo je da potrese publiku. Ključni „problem“ i kontroverza koja se već 30 godina provlači, što kroz filmske kritike, psihološke teorije, a posebno teorije komunikacije kroz izučavanje nasilja u medijima, je fenomenalno jednostavna scena. Ona, u kojoj Mr. Blonde (Majkl Madsen) maltretira policajca uz lagane tonove legendarne rok numere iz sedamdesetih „Stuck in the Middle With You“ benda Stilers Vil. Popularizovana dodatno Tarantinovim filmom, što će rezultirati kasnijem autorskom pečatu, simpatična numera (ne)komplementarna je čidnjikavo violentnoj sceni, u kojoj Mr. Blonde policajcu kida uvo. Iako, tehnički, ne vidimo sam čin, Madsenovo uživanje, kroz legendarne riječi „zabavlja me da mučim policajca“ i tekst pjesme, učinilo je ovu torturu humorističnom i krajnje zabavnom.

I to je veliki broj aktera, iz različitih industrija, naravno dočekao na nož. S druge strane, toliko je upečtaljiva i realistična scena, da je sasvim jasno zbog čega je postala globalni ,,okidač“. je od premijere, uživa neo-noarski klasik „Reservoir Dogs“, biće činjenično stanje i u decenijama pred nama. Možda uticaj filma neće biti na istoj ravni kao što je to slučaj sa Tarantinovim „Pulp Fiction“, posebno usljed dopadljivosti ideje i manjka kontroverzi - ali će utvrditi poziciju „Reservoir Dogs“ kao kultnog klasika nezavisne produkcije.

L. MURSELJEVIĆ

24

Četvrtak, 20. januar 2022.

kalendar

S

tarica se zvala Helen Hesel, bila je pjesnikinja; nju je čekalo posebno, samotno mjesto na premijeri. Kada je ,,Žil i Džim“ (,,Jules et Jim“) Fransoa Trifoa zajedrio na vrhu novog talasa, svi filmski novinari Pariza su željeli da čuju Helen. Ono što je rekla bilo je i ispovijest i priznanje.

Brbljivi narator

- Ja sam ta koja je iz čiste obijesti skočila u Senu. Koja se udala za divnog, najpažljivijeg Žila... I da, ja sam ta koja je u Džima metak ispalila – govorila je Helen, i svijet je dobio novi blistav komad u mozaiku misterije lika Katerine, one koja je Žanu Moro učinila ,,licem novog talasa“.

Fransoa Trifo je svom Džimu u filmu zaista namijenio jednu uperenu puščanu cijev; a i njemu i Katerini je ipak pripremao jednu, mnogo suroviju sudbinu.

Njihova priča ga je pratila dugo: 1955, sedam godina prije nego će ,,Žil i Džim“ prvi put biti prikazan (23. januara 1962, prije 60 godina) - u prodavnici polovnih knjiga, u kartonskoj kutiji u kojoj su bile bačene neke kupusare na popustu, pronašao je roman

Svetačko sljep od ljubavi i slob Anri-Pjera Roša istog imena.

Pisao ga je starac, u grozničavom i drhtavom tempu mladosti, tako da je Trifo znalo da se baš tako sve i desilo. Roš je u romanu bio Žil, a žilova Katerina ona Helen Hesel.

Lijepih tri decenije nakon Trifoove premijere, u zoru devedesetih, velikog su autora Holivuda Martina Skorsezea pitali da malo objasni vrtoglavi tempo filmskog jezika, kamere i same naracije u krimi-klasiku ,,Goodfellas“ (1960). A on ih je sve uputio na Trifoa; na ,,Žil i Džim“, klasik ljubavi, ili najljepšu ispovijest jednog sudbinski prokletog ljubavnog trougla.

Skorseze je priznao da je na početku želio sl ičnog brbljivog, pretjeranog naratora; slične brze rezove, iste duge ,,zamrznute“ kadrove... A onda sve to, što je Trifo učinio svojevrsnom ,,ličnom kartom novog talasa francuskog filma“ – nazvao ,,poput panka na filmu“!

Moderni filmski zaljubljenici znaju, poput kanona: Fransoa Trifo je - dvije godine nakon što je Žan-Lik Godar u ,,Do posljednjeg daha“ (A bout de souffle“, 1960) postavio temelje takvog, Skorseze bi rekao ,,pankerskog“ snimanja – sa ,,Žil i Džim“ praktično dovršio i zaokružio sve što Novi talas jeste. A to je, suštinski, autorski i zanatski - zavjet jednoj nepokolebljivoj i, u krajnjoj liniji, neuhvatljivoj, strašnoj i neukrotivoj slobodi. Upravo onakvoj kakva je bila Katerina, lik Žane Moro na filmu. Ona je jedina karika ljubavnog trougla čije ime nije završilo u naslovu filma; onaj viši, suštinski strani entitet koji pripada Drugom. Onom svijetu iza ogledala od magičnog filmskog platna.

Kultni kadar na plaži

anothermag.com

Žil i Džim će na putovanju duž jadranske (!) obale, zanijemiti pred ljepotom jedne antičke figure. Potom će potpuno iste crte uhvatiti u liku djevojke Katerine! A Žana Moro postati etalon onog što novotalasni zaljubljenici vole nazivati ,,cerebralnom ljepotom“; onog što je i seksi i intelektualno u isti mah

Trifoov ,,Žil i Džim“, vanvremenski klasik nov

I to svjedočanstvo o nečemu neuhvatljivom, a potpuno dragocjenom, to je ono zbog čega stari narator, taj pisac romana Anri-Pjer Roš, izgovara gomile sočnih riječi i ispisuje vratolomno brze redove. Jer se to on o najluđu priču svoje mladosti spašava; kao da je samo tada, kada su bili Žil, Džim i Katerina, istinski bili živi.

Nedostajuća karika

Žila glumi Oskar Verner; zatičemo ga kao mladića, stidljivog pisca iz Austrije koji sa prijateljem, ekstrovertnim Francuzom Džimom (Anri Ser), negdje 1912. traga za pravom ljubavi. Na njihovom boemskom putu sa kraja na kraj Zapadne Evrope, svaka će biti ili

previše dosadna ili odveć glagoljiva. Za jednu Terezu (sjajna Mari Duboa) Žil će pomisliti da je to Ona, prava; onda kad mlada ljevičarka, zbog pogrešno ispisanog anarhističkog grafita na zidu, od momka dobije šamar... Ali, veliki režiser Trifo je vrlo jasan, nema prave ljubavi ni slobode u tako čvrsto držanoj i uokvirenoj ideologiji. ,,Za mene je ona bila i majka, i kćerka“, reći će prosto Žil, onda kad se bude od Tereze opraštao.

A onda nastupa Žana Moro. Žil i Džim će na jednom putovanju duž jadranske (!) obale, zanijemiti pred ljepotom jedne antičke figure. Potom će potpuno iste crte uhvatiti u liku djevojke Katerine. A Žana Moro postati etalon onog što novotalasni zaljubljeni-

Fantastična i vječna Žana Moro na posteru filma

Četvrtak, 20. januar 2022.

25

vog talasa, slavi 60. rođendan

ci vole nazivati ,,cerebralnom ljepotom“; onog što je i seksi i intelektualno u isti mah. Lijepo, ali na neki savršeno lak i prirodan način. Epitom žene novog talasa! I ona ,,nedostajuća karika“ (naravno da je nema u naslovu filma) – koja pomiruje dvije ,,suprostavljene“ ideje, dva pola između kojih jeste sve ono što znači ,,femina“. Žena - u svakom od svojih obrisa, odjeka, lica i postojanja.

Naravno da će jednoj takvoj Katarini Žil poželjeti da bude i ljubavnik i prijatelj. I naravno da će, onda kad se Katarina jednom zagleda u Džima, i Džim u nju, druga pozvati u zajedničku postelju od slobode. Sve za Katarinin gušt; uvjeren (i, na kraju, potpuno u pravu) da njegovo

sothebys.com

epilo bode

prijateljstvo i veza sa njom tako mogu samo ojačati.

Cijena rata

Ali nije lavirint ljubavnog trougla ono što će razapinjati Katerinu, Džila i Džima. Trifo pravi sjajan obrt onda kad prijatelje i ljubavnike odalji, u momentu početka Prvog svjetskog rata.

Narator je tu da samo zasoli i začini svim i svačim; da bukvalno izgovori sve ono što u same kadrove nije moglo stati. I tempo pripovijedanja je sve brži i luđi – pa postane jasno, da je kameri ovog filma jedino mjesto u rukama nekog, u trku zadihanog snimatelja! Novotalasni trio ljubavi će se u filmu ponovo sresti

nakon Prvog svjetskog rata. I tu počinje njihova tragedija: pokušavaju sa životom nastaviti kao da se četiri ili pet godina nije desilo ništa. A desilo se sve, desio se rat i odnio onu suštinsku nevinost jedne mladosti, ,,koja nas pred vlastitim očima vara, i krade, i napušta“ (A. Dedić)... Zato, zbog svijesti o tom nepovratno izgubljenom, Katerina postaje tragična figura očaja. I ona je ta, koja će za nju i Džima birati jedan završni čin, finalni skok u Senu. Nakon što svom predivnom Džilu, onom savršenom prijatelju, samo dobaci: ,,Čuvaj nas dobro, Džil“.

Od filma i od Džila se opraštamo, gdje bi drugo od svih mjesta

– na najljepšem pariskom groblju Per Lašez. I tu, na posljednjem uzglavlju za pepeo jedne potpuno dogorjele ljubavi, slavimo ga kao skoro anđeosku figuru. Kao onog čuvara noći od budnih, što je gledao ljubavi pravo u oči i ostao svetački slijep od te silne slobode.

Fransoa Trifo je volio da priča o svojim filmovima; mnogo nakon premijere ,,Žila i Džim“ je kazao ,,da je film počeo snimati sa vjerom da će biti zabavan, a usput shvatio da ga samo tuga može spasiti“. A jedan pogled u Džilove oči je, na kraju filma na groblju Per Lašez, dovoljan da znamo – o kakvom se spasenju tu zaista radi.

S. STAMENIĆ

26

Četvrtak, 20. januar 2022.

PODGORI č ARENJE

a skoro sve što Australijanci znaju o modernoj Crnoj Gori zaslužan je Silvio Rivier. Operski pjevač, novinar, autor dokumentaraca; velika televizijska faca iz Sidneja – i lik koji je lijepih 16 godina vodio u Australiji najpopularniji dokumentarni šou ,,Global Village“. Uz sve to ide i ono ,,naše gore list“.

To što je Silvio, prije sedam godina, u kanjon Tare doveo najmodernije kamere australijske produkcije – za snimak kompletne rute raftinga – je samo jedan dio njegove priče sa Crnom Gorom. Recimo, 2010. godine je snimio i televizijski dokumentarac o rizortima i tada zahuktaloj gradnji na ekskluzivnim lokacijama u Bokokotorskom zalivu...

U australijskim biografijama uglavnom ćete uglavnom naći da je Silvio hrvatskog porijekla, a da je kao dijete umjetnika Kazališta u Splitu 1961. emigrirao sa porodicom u Australiju. Ipak, i u ne jednom od izvora u velikoj ,,Trove“ arhivi australijskih medija, pominje se podatak - da je rođen upravo u Crnoj Gori.

Sve to gospodinu Rivieru nije pretjerano bitno – iz njegovih dokumentaraca lako je zaključiti, da je to jedan od svih onih tipova iz dijaspore koji je ostao fasciniran prije svega Jugoslavijom. Na primjer, 1990. je, u decembru i u sam osvit rata, u Australiji promovisao dokumentarac ,,Travelling in Yugoslavia“ - a u njemu zemlju rođenja opisivao kao ,,najbolje čuvanu turističku tajnu svijeta“. Uz poziv da Australijanci posjete ,,biser Jadrana“ Dubrovnik – i

crnogorsku rivijeru, pa ski-staze oko olimpijskog Sarajeva...

U jednom od skorašnjih intervjua objavljenom na Jutjubu, Silvio na našem i engleskom jeziku opisuje i prva sjećanja na Australiju. Imao je osam godina, a sjeća se da je porodica, na dugom putu od Italije do Sidneja, na kraju morala nekoliko dana provesti u Melburnu. Sve zbog štrajka lučkih radnika i velikih protesta – koji su porodici, koja je dolazila iz rigidnijeg komunističkog sistema gdje se nije razmišljalo o protestima – djelovali kao rat...

Ipak, najljepše sjećanje dječaka Silvija bio je prvi pogled na sidnejsku luku. U momentu izgradnje onog predivnog i nezaboravnog zdanja Sidnejske opere, globalno prepoznatog simbola Australije...

Kaže – tada je znao, da će postati operski pjevač. Sjeća se i malog stana u kom su, u Australiji, živjele tri generacije njegove porodice. Kao i toga, da su mu godine i godine bile potrebne, prije nego će se konačno osjetiti Australijancem.

Diplomac sa Muzičkog konzervatorijuma u Sidneju se tu nije zaustavio. Već sredinom osamdesetih bio je važno TV lice Australije, uskoro i sa diplomom novinarstva. I tu kreće uzlet u dokumentarnim, uglavnom putopisnim vodama; a već početkom devedesetih bio je, na primjer, nominovan za nagrade na čuvenom njujorškom festivalu.

Kada Silvio Rivier sa lica mjesta Australijancima objašnjava, da je kanjon Tare dubok 1.300 metara – ili kada u dokumen-

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

alchetron.com

Z

Kralj Globalnog sela Silvio Rivier

tarnom filmu hvata krivine od Kotora do Njeguša, onda je lako uhvatiti snove onog osmogodišnjeg dječaka. Koji je za sobom nevoljno ostavljao dom - da bi tamo negdje, u zalivu Sidnejske opere, pronašao neki drugi životni put.

Više od 16 godina, od 1998. do 2015, Silvio je vodio ,,Global Village“. I one najudaljenije krajeve planete činio bliskijim, ne samo Australijancima. Jedna od posljednjih epizoda velikog putovanja, sa kraja na kraj svijeta, bila je upravo ona iz kanjona Tare. A u svjetlu nekih skorašnjih događaja, dokaz je protiv tvrdnje da su ljudi u Australiji iz nekog razloga navodno podozrivi prema Balkancima... Valja samo poželjeti, da kralj ,,Globalnog sela“ ponovo dođe na naš kamen; za neke nove važne televizijske priče, poglede i lekcije, kako Australijancima, tako i nama u Crnoj Gori.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

27

Četvrtak, 20. januar 2022.

shortfilms.org.uk

Magija kratke forme Od animacije, dokumentaraca i ostvarenja šaljivog sadržaja, do čudnjikavih i izrazito mračnih naslova, organizatori festivala imali su pune ruke posla da izaberu filmove kreirane prethodne godine, od čak 5.000 (!) predloženih

N

Kadar opominjućeg i dirljivog norveškog filma ,,Silence“ o djevojčici koja je izgubila sluh

,,Look at Us“ o životu pakistanske imigracije u Britaniji ostavio jak utisak

na Raja, o pakistanskoj dijaspori na britanskom ostrvu.

Najinteresantnija bez sumnje bila je „We Can Be Heroes“, čiji je koloritni program uključivao filmove koji su na poseban način predstavili inovaciju u alternativnoj i „nezavisnoj“ animaciji kratke forme, te kako ta forma može ilustrovati svakodnevni heroizam. Od predloženih, izdvojio se četvorominutni „Bhoy“ Antonija Sendre iz Španije, o tinejdžeru koji mora da odraste u surovom svijetu u kojem vlada kit. „Laymun“, petominutna priča o baštovanki u ratnoj zoni Srednjeg istoka koja sadi drveće limuna donoseći sebi i zajednici neku vrstu posebnog mira, obilježila je program na adekvatan način.

S posebnim fokusom na filmsku umjetnost usmjerenu ka zajednici osoba sa oštećenim sluhom, Londonski festival kratkog filma u posebnoj sekciji „Moje uho je moje uho“ dobio je pregršt kratkih filmskih

Animirana španska poslastica ,,Bhoy“

shortfilms.org.uk

vima poput „Carrying Us“, video-kolažu o prošlosti i sadašnjosti jedne od ulica Brajtona, grada na jugu Velike Britanije, fanovi kratke forme uživali su i u ostvarenjima naučne fantastike. Poput filma „Flora“ iz Belgije, u kojem astronauti na Veneri koriste simulacije virtuelne realnosti kako bi pobjegli od sigurne smrti. U „New Shorts“ sekciji, ipak najjači efekat ostavio je četvorominutni film „Look at Us“ Husishortfilms.org.uk

akon dodjele prvih ozbiljnih filmskih nagrada u godini, Zlatnog globusa protekle sedmice, zalet za sljedeće, nagrade BAFTA, može da počne. Za londonsko zagrijevanje potrudila se ekipa iza 19. izdanja Festivala kratkog filma, u saradnji sa Britanskim filmskim institutom i Institutom za savremenu umjetnost.

Kao i proteklih godina, organizatori nijesu razočarali, pa su posjetioci na više lokacija u Londonu imali priliku da vide stotinjak filmova kratke forme iz Ujedinjenog Kraljevstva i svijeta. Od animacije, dokumentaraca i ostvarenja šaljivog sadržaja, do čudnjikavih i izrazito mračnih naslova, organizatori su imali pune ruke posla da izaberu filmove kreirane prethodne godine, od čak 5.000 (!) predloženih.

Najpopularnija sekcija „New Shorts“ bila je idealna prilika da se publika upozna o novim naslovima u svijetu kratke forme. Dok su konvencionalni vizuelni opisi radničke klase efektno predstavljeni u filmo-

formi, koje su posebno istražile probleme sa kojima se suočava ova zajednica. Najistaknutiji bio je petnaestominutni „Silence“ Brve Vahabpur iz Norveške, o devetogodišnjoj Bahar i njenom osjećaju otuđenosti, zbog nedavnog gubitka sluha, ali i nedostatku opcija da joj se pomogne, usljed manjka resursa u selu u kojem živi. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić