20. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20619 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Ministarstvo pravde traži razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva, član Radne grupe za izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović tvrdi da je potez preuranjen
Po nalogu Agencije za nacionalnu bezbjednost doskorašnjoj funkcionerki i poslanici SDP-a ukida se 24-satno obezbjeđenje
Raspuštena Skupština nastavlja sa radom: Usvojili prijedlog Administrativnog odbora kojim se skida imunitet poslanicima DPS-a i SD-a
Član nedavno formirane Radne grupe za ponovne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović smatra da je prijedlog o razrješenju Lepe Medenice preuranjen, ali i da otvara pitanje na koji je način ministru Kovaču omogućen uvid u djelove spisa predmeta koji je, prema navodima GST Vladimira Novovića, ponovo otvoren
Bivši izvršni direktor Eko fonda saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu Martinoviću
Feribot o kojem Barska plovidba pregovara sa kompanijom Tnitsea Shipping ušao u šestu deceniju
Ministar vanjskih poslova Švedske sastao se sa novoizabranim predsjednikom Jakovom Milatovićem i odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem, izostao susret sa aktuelnim šefom države Milom Đukanovićem
U ovom trenutku desila se smjena i odgovarajuće je i ispravno sresti se sa novim, prije nego sa odlazećim predsjednikom –rekao je Tobias Bilstrom, pa podsjetio da je i u Švedskoj u toku tranzicija između dvije vlade uz zanimljivu opasku:
„Ali mi nijesmo
Crna Gora“
PODGORICA – Brzinu pregovora sa Evropskom unijom uspostavljate kroz reforme u oblasti vladavine prava, koje su ključne, i želim da ohrabrim Vladu da te reforme sprovede, poručio je ministar vanjskih poslova Švedske Tobias Bilstrom na jučerašnjoj konferenciji za medije. Bilstrom je boravio u svojstvu predsjedavajućeg Savjeta Evropske unije, a sastao se sa novoizabranim predsjednikom države Jakovom Milatovićem i odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem Susret sa aktuelnim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem nije bio organizovan, a na pitanje Pobjede zbog čega je to tako, Bilstrom je kazao da je protokol da se dolaskom u države organizuju su-
sreti sa političkim liderima. -U ovom trenutku desila se smjena i odgovarajuće je i ispravno sresti se sa novim, prije nego sa odlazećim predsjednikom – naveo je Bilstrom, pa podsjetio da je i u Švedskoj u toku tranzicija između dvije vlade uz zanimljivu opasku: „Ali mi nijesmo Crna Gora“. Govoreći o evropskim integracijama Crne Gore istakao je da Švedska, koja predsjedava Savjetom EU, pitanje Zapadnog Balkana drži visoko na agendi, koje, kako je rekao, ima sve veći značaj imajući u vidu bezbjednosno pitanje u Evropi izazvano agresijom Rusije na Ukrajinu.
-Crnogorski politički činioci moraju pomoći državi da ostane čvrto na EU putu i izgradi konsenzus oko ključnih pitanja. Znam da ćete imati iz-
bore 11. juna i pratiću aktivnosti. Crna Gora pripada u EU i tome nema alternative, i vjerujem da će nosioci vlasti osigurati da Crna Gora ostane na putu pristupanja EU – naglasio je Bilstrom.
Kazao je i da su spremni da podrže ambicije Crne Gore kada je u pitanju pristupanje EU, ali i naveo da odgovornost za napredak leži na zemlji kandidatkinji.
-Sada je trenutak za proširenje
i moj savjet je da ga pametno iskoristite – rekao je Bilstrom. Na pitanje da li Švedska podržava Berlinski proces ili regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“ nije direktno odgovorio.
-Mi vjerujemo da treba imati otvoren odnos prema novim članicama, vjerujemo da je to ispravan put za naprijed. Vjerujemo da je ulazak što više zemalja Zapadnog Balkana u EU familiju dobar – to je politika Švedske decenijama – kazao je Bilstrom. To pitanje prokomentarisao je i novoizabrani predsjednik Jakov Milatović.
-Prioritet svih prioriteta u domenu spoljne politike je učlanjenje u EU, ali zasigurno da je ,,Otvoreni Balkan“ puno bolje rješenje nego zatvoreni Balkan na putu ka našem punopravnom članstvu u EU –dodao je Milatović.
Ukazao je i da je posjeta Bilstroma još jedan dokaz da Crna Gora ima snažnu podršku i od Švedske i od EU na svom evropskom putu.
Odgovarajući na pitanje gdje će biti održana inauguracija, novoizabrani predsjednik Jakov Milatović kazao je da će odluku o tome donijeti brzo i na osnovu konsultacija sa Upravom policije.
-Želim da nakon onako velike pobjede jedne nove Crne Gore, Crne Gore normalnih sistema vrijednosti nad režimom koji je bio poguban po Crnu Goru, dobijemo mirnu inauguraciju
kakva i dolikuje onako velikoj pobjedi na izborima – naveo je Milatović. Rekao je i da je vidio da je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kazao da bi održavanje inauguracije u nekom drugom gradu bio svojevrsni obračun sa Cetinjem i naveo da bi volio da vjeruje u iskrenost njegovih riječi.
-Ali ako vam kažem da gradonačelnik naše prijestonice nije ni čestitao na
Administrativni odbor donio odluku o ukidanju naknada funkcionerima 42. vlade
PODGORICA – Predsjedavajući Administrativnim odborom Dragan Krapović podnio je na jučerašnjoj sjednici tog parlamentranog radnog tijela inicijativu za razrješenje člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Đokaja zbog konflikta interesa.
Inicijativa za razrješenje Đokaja uslijedila je nakon što se ispostavilo da je njegov rođeni brat Husein Đoković odbornik u Skupštini opštine Tuzi, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, koji između ostalog propisuje da predsjednik ili član Savjeta AZLP ne može biti osoba koja je u prvoj liniji srodstva sa funkcionerom neke stranke, odbornikom ili poslanikom.
-Ministru sam predstavio i plan mog predsjedavanja u narednih pet godina. Postoji velika politička volja i momentum reforsmki da Crna Gora u narednom petogodišnjem periodu odradi reformski zadatak i suštinski postane jedna demokratska zemlja dovoljno ekonomski razvijena da postane i dio evropske porodice – istakao je Milatović.
Da su evropske integracije prioritet saglasan je bio i odlazeći premijer Dritan Abazović.
-Mi smo zemlja koja je stoprocentno usaglašena sa politikom EU. Na taj način se pokazujemo kao kredibilan partner – rekao je Abazović. Podsjetio je da Crna Gora od početka podržava Švedsku na njenom putu pristupanja NATO alijansi.
-Očekujem da se sve procedure završe i volio bih da zajedno prisustvujemo podizanju Švedske zastave ispred sjedišta NATO-a u Briselu – naveo je Abazović. Ž. ZVICER
rezultatu novoizabranom predsjedniku Crne Gore dozvolite mi da negdje i posumnjam u iskrenost njegovih riječi – istakao je Milatović.
Govoreći o predstojećim izborima kazao je da Pokret „Evropa sad“ još uvijek nije odlučio ko će biti nosilac njihove liste i hoće li nastupiti samostalno, ali i naglasio da su dosadašnji izborni ciklusi pokazali da će imati važnu političku ulogu.
Na spisku funkcionera kojima će biti ukinute naknade nalaze se bivši ministri nansija Milojko Spajić, ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, poljoprivrde Aleksandar Stijović, javne uprave Tamara Srzentić, zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i odbrane Olivera Injac
Đoković je, međutim, u četvrtak podnio ostavku na odborničku funkciju u SO Tuzi, koju je dobio kao nosilac liste koalicije SDP-a i Pokreta za Tuzi na minulim izborima u toj opštini, a koja je juče i formalno zavedena u arhivi lokalnog parlamenta. Đoković je, takođe, o podnošenju ostavke uoči
zasijedanja Administrativnog odbora dopisom obavijestio predsjedavajućeg tog tijela
Dragana Krapovića
- On je ostavku podnio jutros, vjerovatno neposredno pred početak ove sjednice – rekao je Krapović. Na sjednici Odbora je dogovoreno i da se saslušanje njego-
vog brata Muhameda Đokaja održi 26. aprila.
- Kako sam došao do saznanja da je odbornik u SO Tuzi Husein Đoković brat člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Đokaja, smatrao sam odgovornim da o tome informišem članove Odbora. Predla-
žem da u aktu navedemo da, ukoliko javni funkcioner nije u mogućnosti da se odazove na saslušanje, u roku od 15 dana od dana dostavljanja poziva može dostaviti izjašnjenje
– naveo je Krapović.
Članovi Administrativnog odbora su juče, takođe, jednoglasno donijeli odluku i o
ukidanju prava na naknadu funkcionerima 42. Vlade Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića
Na spisku funkcionera kojima će biti ukinute naknade nalaze se bivši ministri finansija Milojko Spajić, ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, poljoprivrde Aleksandar Stijović, javne uprave Tamara Srzentić, zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i odbrane Olivera Injac Osim njih, naknade će biti ukinute Mirsadu Nurkoviću i Mirsadu Azemoviću, savjetnicima aktuelnog potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića, kao i Milošu Giljenu i Petru Draškoviću koji su bili savjetnicima bivšem potpredsjedniku Skupštine Strahinji Bulajiću Đ. Ć.
RASPUŠTENA SKUPŠTINA NASTAVILA RAD: Usvojili prijedlog
Administrativnog odbora kojim se skida imunitet poslanicima DPS-a i SD-a
PODGORICA – Poslanici raspuštene Skupštine Crne Gore juče su usvojili prijedlog Administrativnog odbora kojim se daje odobrenje da se protiv poslanika
Predraga Boškovića, Ivana Brajovića, Damira Šehovića i poslanica Dragice Sekulić i Suzane Pribilović može pokrenuti krivični postupak. Za skidanje imuniteta ovim poslanicima DPS-a i SD-a, glasala su 42 poslanika.
O ovoj odluci, koju je Administrativni odbor jednoglasno usvojio krajem prošle godine, poslanici juče nijesu raspravljali, jer Bošković, Brajović, Šehović, Sekulić i Pribilović nijesu prisustvovali sjednici. U skupštinskoj sali nijesu bili prisutni ni ostali poslanici opozicije.
Najavljujući tačku predsjednica Skupštine Danijela Đurović podsjetila je na dogovor šefova poslaničkih klubova koji je podrazumijevao da se poslanicama omogući da se u plenumu izjasne, te kazala i da je planirano da se ovo pitanje razmatra na drugoj sjednici redovonog zasijedanja.
-Žalim zbog situacije da su kolege iz opozicionih redova koji su imali potrebu da učestvuju u raspravi, bojkotom parlamenta, smatrajući da parlament ne bi trebalo da radi, odsutni. Smatram da ako je išta – ovo je tehnička stvar. Žalim zbog njih i njihove nemogućnosti da iskoriste ono što im je i zakonom i Ustavom pravo – rekla je Đurović.
Predsjednik Administrativnog odbora Dragan Krapović podsjetio je da su na 40. sjednici tog tijela razmatrali zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva za odobrenje krivičnog gonjenja Boškovića, Brajovića, Šehovića, Sekulić i Pribilović zbog kri-
Osokoljen poduhvatima svojih duhovnih otaca iz Srpske crkve, koja mu je ujedno i glavna partijska infrastruktura, uz rusku i srpsku „meku moć“, Rajo Mandić, predsjednik Fronta, nakon hapšenja stranačkog kolege Mila Božovića, gradonačelnika Budve, prijeti da će „frontaši“ poput spartanskih falangi čvrsto stati u odbranu Božovića. Od koga? Od Ustava, zakonodavstva, sudstva i tužilaštva?
Pišem ovu kolumnu u nevjerici i emotivnom i logičkom rastrojstvu povodom događanja u mojoj otadžbini. Ovo nije politika nego gangsteraj demagoga i ova događanja neće se izučavati u okviru istorije ili sociologije, već u okviru psihijatrije, kao endemski primjer masovne izdajničke demagogije i ljudskog ništavila. Ovdje se ne misli i ne glasa i opredjeljuje, već sumanuto srlja i bleji za čaktarom kakvog čobana u mantiji i slanom rukom trgovaca ljudskim bravima. Ovo tragično osjećanje se ne može izraziti prozno već samo stihovima. Ali ne junačkih i borbenih pjesama, koje smo odavno izraubovali i obesmislili.
Učiniću to parafraziranjem stihova Arsena Dedića, posljednjeg Crnogorca iz Kučah, i to iz njegove ljubavne elegične pjesme „Ne daj se Ines“: Znam da će još biti Crne Gore/ ali ne više onakve junačne i slobodarske/... Mi preostali rudimenti /s kim ćemo ostati slobodni / ako se svi predate i izdate/ I ta će nam sloboda teško pasti/... A ipak biće da ste vi u pravu/jer ostali smo sami na ovoj obali/ koju ste napustili i predali bezvoljno/... Još jedan Belveder, suzavac, pucnji/ i kraj.../ Ne daj se Montenegro.../
vičnog djela – zloupotreba službenog položaja po krivičnoj prijavi Vlade.
-U zahtjevu SDT-a navodi se da je razmatranjem krivične prijave i priloga utvrđeno da postoji odgovarajući stepen sumnje da su prijavljena lica, u periodu od 2016. do 2020. godine u Podgorici, učinila prijavljeno krivično djelo tako što su, prijavljeni Bošković, kao predsjednik, a ostali
prijavljeni, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade Crne Gore i tako prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi iznos od 30 hilja-
da eura – kazao je Krapović. Rekao je i da su na Odobru jednoglasno usvojili odluku da se da odobrenje za pokretanje krivičnih postupaka. -U optimalnom vremenskom roku završili smo naš posao. Rasprava je bila sadržajna, sve kolege su dobile priliku i tada da se obrate i iznesu ono što su njihovi argumenti – naveo je Krapović.
A sada apokatastaza. Apokatastaza je misao o cikličnom vraćanju svijeta na prijašnje stanje, prisutno u filosofiji pitagorejaca, Heraklita, stoika, srednjevjekovnih mistika, Ničea. Kod crkvenih otaca apokatastaza je konačno spasenje svijeta i vraćanje Bogu. Dodajem: uz obavezan transfer ništarija iz pakla u raj, vjerovatno zbog dobrog vladanja u paklu ili možda zbog mita. Hajde dobro, nevoljno prihvatam ovakva umovanja nakon prosvjetiteljstva i sekularizma i razmaha nauke, ali ako je to sudbina svijeta – neka bude i naša. Vratićemo se u stanje i vrijeme koje Bog odredi, a ne ovi njegovi darkeri na zemlji. Ali baš ti nas tjeraju u novo stvaranje svijeta, „srpskog sveta“, gdje se vraćanje vrši na nekoliko perioda od ukupno trista godina od Hrista naovamo, kada oni nisu bili roblje; pa nas vraćaju u srednji vijek, pa u zločinačku okupaciju Crne Gore, pa u doba fašizma... I sve to u Božje ime, a gotovo svi sveci na crkvenim freskama su im iz tih perioda. Osokoljen poduhvatima svojih duhovnih otaca iz Srpske crkve, koja mu je ujedno i glavna partijska infrastruktura, uz rusku i srpsku „meku moć“, Rajo Mandić, predsjednik Fronta, nakon hapšenja stranačkog kolege Mila Božovića, gradonačelnika Budve, prijeti da će „frontaši“ poput spartanskih falangi čvrsto stati u odbranu Božovića. Od koga? Od Ustava, zakonodavstva, sudstva i tužilaštva? Kakvom liku ovo može pasti na pamet? Čovjeku koji je četnički vojvoda, pučisti iz 2016. godine, svojevremeno prvostepeno osuđenom na pet godina, pozivaocu na oružje iz skupštinskih klupa 2019. godine – eto kome. Zar ovo nije povod da mu se promptno obnovi prekinuto suđenje za pomenuti puč?
Odluka o skidanju imuniteta neustavna, SDT da se prema njoj na taj način i odnosi
Portparol i poslanik DPS-a u Skupštni Crne Miloš Nikolić nje imuniteta poslanicima njegove partije kao i poslanicima partija koalicionih partnera od strane „nelegitimnog i nelegalnog, već raspuštenog saziva Skupštine, nastavak revanšističkog obračuna sa političkim neistomišljenicima i pravog nasilja“.
- Za razliku od naših političkih
Gore kazao je da je skidaoponenata, koji su kada se
glasalo o njihovim stranačkim kolegama bili protiv, DPS se uvijek ponašala principijelno i odgovorno što je bilo i u slučaju sa skidanjem imuniteta našem stranačkom kolegi Petru Ivanoviću. Kako tada, tako i sada smatramo da treba omogućiti pravosudnim organima da neometano obavljaju svoj posao, a drugoj strani ostaviti mogućnost da u samom postupku dokaže svoju nevinost, naglašava Nikolić. Napomenuo je da je ova odluka o skidanju imuniteta, kao i sve druge koje je od dana raspuštanja do danas donijela i usvojila, kako je rekao, ova družina koja sebe predstavlja parlamentarnom većinom, apsolutno neustavna i kao takva ništavna. - Stoga očekujemo od Specijalnog državnog tužilaštva da se prema ovoj i ovakvoj odluci na taj način i odnosi, kazao je Nikolić.
O Božoviću neću pričati iako je optužen za trgovinu drogom. Ima pravo na presumpciju nevinosti. Jedino bih volio da se svi građani Budve osude na godinu dana dobrovoljnog društveno korisnog rada jer su svi znali za, od policije neometano, dilovanje droge u dvorištima osnovnih škola, a da se nisu pobunili. Mora da su po Abaz-Adžić direktivi policijoti sređivali biračke spiskove i pratili crnogorske ekstremiste. „Koka nas je održala, njojzi hvala“. Jes časti mi.
S prezirom ću odustati od dalje analize „političkog centra Srpskoga sveta“ na radu u Crnoj Gori. To je šarlatansko-diletantsko dno dna. Radije ću se osvrnuti na suverenistički blok, iako mi se, što bi Basara rekao, popeo na qwrtc. Kao i one jalove mudrolije umišljenih političkih vedeta. Oni igraju na Štokholmski sindrom. Oholo umišljaju da smo mi crnogorski patriote njihovi bespomoćni taoci i da smo se prema pomenutom sindromu zaljubili u njih i da nam nema druge nego glasati ih. Ne pitaju nas za mišljenja ili ideje, niti nas informišu i o čemu, niti haju za istaknute vanstranačke ličnosti.
Ali, iz živog blata se izlazi držeći se za ruke, a ne pojedinačnim koprcanjem. Nastavite li ovako mi patriote ćemo izaći iz blata jer ćemo se držati zajedno, a vi ćete potonuti u žaru borbe za nestajuće fotelje i karijere. Kad-tad izdići ćemo ovu nesretnu zemlju iz kala, ali vas neće biti nigdje. Ako ovako nastavite da tihujete, potonućete i pogubićete se i vi što ste prebjegli u PES, Front, Uru ili u Demokrate. A o ,,strategiji“ naše drage Kvinte u Crnoj Gori? Bolje da ni riječ ne kažem.
Abazović i Adžić, spram svoga obraza, žele smjestiti optužnicu Nenu Kaluđeroviću za umiješanost u kriminalne klanove kako bi ga uhapsili jer ga ni u ovako osramoćenoj državi formalno ne mogu uhapsiti samo pod optužbom da je Crnogorac. A to je jedina stvarna krivica Nena Kaluđerovića – navedeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.
Predsjedništvo Liberalne partije predložilo strategiju za parlamentarne izbore
PODGORICA – Predsjedništvo Liberalne partije donijelo je prijedlog izborne strategije za predstojeće parlamentarne izbore zakazane za 11. jun.
ku građansku platformu sa LP u cilju ukrupnjavanja opozicione političke ponude aktuelnoj većini koja je pogubna za Crnu Goru – dodali su oni.
DUH PRIJESTONICE: Sa jednog skupa na Cetinju preko čega misle stvoriti jaz između njega i građana s kojima je bio na svim protestima protiv Abazovića, Adžića i drugih sluga srbijanskoga predśednika“.
PODGORICA – Čim je Filip Dritanov iz samo njemu znanih razloga izjavio da će inauguracija Jakova Milatovića biti čin visokoga rizika, znalo se da nas čekaju novi diktatorski potezi.
Skidanjem „glava“ u vrhu policije, i to među kadrovima koje su sami postavili a koji su izgleda imali makar zeru profesionalizma, stvorili su prostor za primjenu metoda koje nijesu ni staljinističke no autohtono dritanističke i filipističke - saopštila je grupa građana Cetinja.
Grupa građana tvrdi da ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić sprovodi linč nad njihovim sugrađaninom Nenom
Kaluđerovićem optužujući ga, kako kaže, ne za ono što jeste – građanski borac protiv veleizdaje, „nego za ono
– Abazović i Adžić, spram svoga obraza, žele smjestiti optužnicu Nenu Kaluđeroviću za umiješanost u kriminalne klanove kako bi ga uhapsili jer ga ni u ovako osramoćenoj državi formalno ne mogu uhapsiti samo pod optužbom da je Crnogorac. A to je jedina
stvarna krivica Nena Kaluđerovića – navedeno je u saopštenju grupe građana Cetinja. Poručuju Adžiću da se ne boji da će spriječiti Jakova Milatovića da se inauguriše na Cetinju, naprotiv. – Sklonićemo se da ne gledamo tu najnoviju sramotu Crne Gore za koju su glasali crnogorski građani kao žrtve Vučićeve propagande. Eto vam ga, naš nije. Ali isto tako poručujemo da nećemo mirno ćutati dok sprovodite svo-
Na kraju znadite – svaka je kuća crnogorskoga rodoljuba na Cetinje kuća Nena Kaluđerovića i vrata su svake crnogorske kuće vrata koja on slobodno može otvorit! No nastavite li s vašom torturom i obeščašćivanjem časnih Crnogoraca kojima presuđujete prije suda i prije vremena, viđećete kako ćemo se sami morat braniti kad nema države da nas štiti i da nas brani – zaključeno je u saopštenju
ju brutalnu propagandu protiv naših časnih sugrađana. Stoga odustanite i povucite svoju sramnu optužbu jer u ovako obespravljenoj zemlji niko normalan neće pristati da mu sude politički sudovi Vučićevih izroda i plaćenika. Svima je jasno da je medijski promovisana optužnica (pri čemu ne znamo ni za što je optužen) politički motivisana kao čin odmazde koju su već jednom pokušali nakon Belvedera. Brutalnom policijskom akcijom ta je odmazda neljudski, protivpravno i protivzakonito sprovedena i nad članovima porodice i rođacima, pa i među onima koji su u desetoj deceniji života, u čije je kuće bez naloga policija brutalno upala lomeći otključana vrata i imovinu kao što je nekad činjela žandarmerija majora Kecmanovića – naglašeno je u saopštenju. Te akcije, kako navodi grupa građana, nije pošteđena ni porodica Bogdana Kaluđerovića, među njima i maloljetno dijete i tek rođena beba, čija je krivica, kako kažu, samo to što se prezivaju Kaluđerović.
– Na kraju znadite – svaka je kuća crnogorskoga rodoljuba na Cetinje kuća Nena Kaluđerovića i vrata su svake crnogorske kuće vrata koja on slobodno može otvorit! No nastavite li s vašom torturom i obeščašćivanjem časnih Crnogoraca kojima presuđujete prije suda i prije vremena, viđećete kako ćemo se sami morat braniti kad nema države da nas štiti i da nas brani – zaključeno je u saopštenju. R. P.
Izvršna direktorka CGO ocijenila
-Prijedlog koji je upućen Glavnom odboru na odlučivanje podrazumijeva platformu za pregovore kojom se predsjednik i rukovodstvo LP ovlašćuje da uputi poziv za razgovore o zajedničkom nastupu svim programski srodnim političkim partijama koje dijele vrijednosti liberala – poručili su iz te stranke.
Liberalna partija će, kako navode, razgovarati o izbornom nastupu sa tradicionalnim partnerima iz građanske opozicije.
-Ali i sa svim partijama i političkim subjektima koji su izrazili želju da kreiraju zajednič-
Predsjedništvo je, kako dodaju, formiralo i Centralni izbori štab Liberalne partije koji će raditi na pripremama za parlamentarne izbore i nastup LP na njima.
-Izborni štab čini 50 članova, najistaknutijih funkcionera i pojedinaca iz redova LP koji će na kvalitetan način kreirati ponudu liberala koju će predstaviti javnosti – saopšteno je iz LP.
Predsjednik LP Andrija Popović, pritom, donio je odluku da će se izborna konferencija koja će birati novo rukovodstvo partije, održati 24. juna, nakon parlamentarnih izbora. R. P.
Sjutra protest i blokade saobraćajnica u Budvi
BUDVA – Pristalice pritvorenog gradonačelnika Budve Mila Božovića u petak će u tom gradu organizovati protest i blokade saobraćajnica, saznaje Pobjeda. Cilj protesta i blokada je, kako nam je nezvanično saopšteno, da se na nadležne izvrši pritisak da se Božović pusti iz pritvora i da mu se omogući da se brani sa slobode.
Milo Božović je uhapšen je prije sedam dana po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog navodnog stvaranja kriminalne organizacije i šverca narkotika i određeno mu je zadržavanje u pritvoru u trajanju od 30 dana.
Istarga protiv gradonačenika Budve, kako je Pobjeda ranije izvještavala, vođena je u saradnji sa Agencijom Evropske unije za saradnju u sprovođenju zakona (Europol), koja Božovića je već duže označava kao osobu koja ima veze sa trgovinom narkoticima.
PODGORICA – Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je da dilema da li inauguracija Milatovića treba da bude na Cetinju ili u Podgorici primarno je političkog, a ne
bezbjednosnog karaktera.
-Do sada nijesmo čuli konzistentnu i argumentovanu priču koja bi ukazala da tu postoje elementi koji se odnose na bezbjednost budućeg predsjednika – navodi Uljarević za Radio Slobodna Evropa.
Ona ukazuje da ima dosta kontradiktornih izjava o mjestu inauguracije dok zvanično nema indicija da bi moglo biti problema navodeći da je i ministar policije rekao da će svečanost biti na Cetinju ukoliko Milatović bude to želio.
Svečana ceremonija polaganja zakletve novog predsjednika Crne Gore tradicionalno se održava na Cetinju.
Da je Cetinje prirodna adresa za polaganje predsjedničke zakletve, Milatovića je podsjetio gradonačelnik Nikola Đurašković.
-Bila bi veoma loša poruka uraditi drugačije. To bi bilo otvoreno nipodaštavanje Cetinja i svojevrsni obračun sa gradom koji je istorijska i sadašnja prijestonica, rekao je on. R. P.
nalogu Agencije
PODGORICA – Uprava
policije juče je dobila zvaničan dopis od Agencije za nacionalnu bezbjednost da su „prestali razlozi bezbjednosti“ u slučaju doskorašnje funkcionerke i poslanice Socijaldemokratske partije Draginje Vuksanović-Stanković, te da joj shodno tome, treba ukinuti 24-satno policijsko obezbjeđenje.
Ova informacija potvrđena je Pobjedi u Upravi policije, gdje su nam kazali da Vuksanović-Stanković bez policijske pratnje ostaje od danas. - ANB radi te procjene i mi postupamo po njima – rečeno je Pobjedi u Upravi policije. I Vuksanović-Stanković nam je potvrdila da joj je saopšteno da će ostati bez zaštite. - Poštujem odluku nadležnih državnih organa. Dalju odgovornost za moju bezbjednost snosiće ANB i lice koje je potpisalo bezbjednosnu procjenu i sva ostala službena lica koja stoje iza ove odluke – kratko je kazala Vuksanović-Stanković.
Pobjeda je 28. januara prošle godine objavila alarmantnu informaciju, bez pominjanja imena i detalja, da su operativcima ANB-a proslijeđena saznanja kako pojedini članovi srpskih navijačkih grupa iz Crne Gore ,,planiraju da fizički napadnu i razlupaju privatni automobil jedne osobe iz opozicionih klupa u parlamentu, inače veoma popularne unutar suverenističkog bloka partija“.
Novinari Pobjede imali su podatak da su srpski ekstremisti targetirali tada poslanicu SDP-a Vuksanović-Stanković, ali tada nijesmo objavili punu informaciju, u želji da se ne kompromituje očekivana policijska akcija.
Nekoliko dana kasnije, 2. februara, objavili smo da od 1. februara policija obezbjeđuje mjesto stanovanja poslanice Vuksanović-Stanković, nakon što su od ANB-a dobi-
Poštujem odluku nadležnih državnih organa. Dalju odgovornost za moju bezbjednost snosiće ANB i lice koje je potpisalo bezbjednosnu procjenu i sva ostala službena lica koja stoje iza ove odluke – kazala je Pobjedi Draginja Vuksanović-Stanković
li informaciju da je nekoliko članova ekstremnih prosrpskih navijačkih grupa pripremalo fizički napad na nju.
Prema našim nezvaničnim informacijama, tadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin obavijestio je 1. februara popodne Vuksanović-Stanković da joj je, prema operativnim saznanjima, ugrožena bezbjednost te da su, radi eliminisanja prijetnji, preduzeli mjere zaštite prostora u kojem stanuje, ali da, shodno procjeni, još nema osnova za 24-satno obezbjeđenje.
Upozorili smo tada i na činjenicu da su iz ANB-a, iako su raspolagali informacijama da je Vuksanović-Stanković ugrožena bezbjednost, to pokušali da prećute.
VUKŠIĆEV MANEVAR
Prema našim saznanjima, što smo i objavili 2. februara prošle godine, iako su operativna saznanja bila iz vjerodostojnog izvora, tadašnji direktor ANB-a Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar, kao i načelnik Nikola Laušević, kako su nam prenijeli izvori iz Agencije, nijesu podatak odmah prenijeli Upravi policije.
Naši izvori su kazali da je ova dvojica čak u početku negirala da raspolaže takvom informacijom i da je tek nakon razgovora sa predsjednikom SDP-a Raškom Konjevićem, Vukšić operativne podatke proslijedio vrhu Uprave policije, odnosno Brđaninu. Izvori Pobjede rekli su tada da su informacije ANB-a
Draginja Vuksanović-Stanković ukazivale da su pripadnici ekstremnih srpskih navijačkih grupa – neki od njih su članovi ,,delija“ – obilježili kao metu Vuksanović-Stanković, kao jednu od istaknutih borkinja iz suverenističkog bloka. Vuksanović-Stanković trebalo je da bude napadnuta u srijedu 26. januara 2022. godine, nakon podnevnog susreta Ženskog poslaničkog kluba sa Stjuartom Pičom, specijalnim izaslanikom za
Zapadni Balkan britanskog premijera. Napad je bio planiran nakon završetka radnog ručka, kada bi poslanica SDP-a krenula do svojih kola koja su bila parkirana u blizini Njegoševog parka.
Sticajem okolnosti, zbog jednog prethodno dogovorenog sastanka, Vuksanović-Stanković je otišla sa razgovora koji su vođeni u hotelu ,,Hilton“ – sat ranije. ANB je, bez obzira na ovakve podatke, tek četiri mjese-
ca kasnije donijela procjenu da je Vuksanović-Stanković neophodna 24-satna zaštita.
PRIJETNJE
Vuksanović-Stanković, koja se iz politike povukla krajem marta, nezadovoljna rezultatom koji je postigla u prvom krugu izbora za predsjednika
Crne Gore, godinama je žrtva brutalnih uvreda i prijetnji. U oktobru prošle godine na jednoj Vajber grupi dobila je
Vuksanović-Stanković brutalne prijetnje dobila je na Tviteru i u martu, u toku predsjedničke kampanje. Policija ih je kvalifikovala kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i o svemu obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Pobjedi je juče iz ovog tužilaštva saopšteno da još postupaju u ovom predmetu, te da čekaju informaciju sa koje imejl adrese su prijetnje upućene
odvratne mizogine prijetnje. Iz policije su tada saopštili da su identifikovane tri osobe koje su prijetile Vuksanović-Stanković i vrijeđale je, a njoj su prenijeli da je tužilaštvo ocijenilo da u postupanju ovih osoba nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti i da se radi o prekršaju.
Vuksanović-Stanković brutalne prijetnje dobila je na Tviteru i u martu, u toku predsjedničke kampanje.
Policija ih je kvalifikovala kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i o svemu obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.
Pobjedi je juče iz ovog tužilaštva saopšteno da još postupaju u ovom predmetu, te da čekaju informaciju sa koje imejl adrese su prijetnje upućene.
Osim Vuksanović-Stanković u martu, na Tviteru, užasne prijetnje upućene su i odlazećem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i njegovoj porodici.
Odlazeći premijer Dritan Abazović osudio je tada prijetnje Đukanovićima i Vuksanović-Stanković, ali i ocijenio da „nema razloga za neku paniku“.
PODGORICA – Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac poručila je da će pozicije u gradskoj upravi pokrivati najodgovorniji, najobrazovaniji i najstručniji kadar.
- Naš plan je da odradimo različite oblike revizije i interne i eksterne, tako da će to obuhvatati i period u prethodnih šest mjeseci, najavila je Injac gostujući na TVCG.
Govoreći o revanšizmu i da li će ga biti u budućoj gradskoj upravi, Injac kaže da je to „nešto predimenzionirano“.
- Zvuči kao jedna loša poruka. Svi koji profesionalno rade svoj posao u institucijama ne treba da razmišljaju na taj način i ne treba javnost da se fokusira na bilo kakav revanšizam. Bitno je da radimo na jačanju institucija, i bilo ko da upravlja institucijama u Crnoj Gori – nakon njegovog odlaska da sistem ostane funkcionalan i da oni koji su zaposleni u sistemu znaju šta su njihove obaveze i zadaci. Moja poruka je jasna i jedan pozitivan odnos u odnosu na sve ljude koji dobro i kvalitetno obavljaju svoj posao, kazala je Injac.
- Da sam ja prijavljivao prijetnje, tužilaštvo i policija ne bi imali mogućnost nijedan drugi posao da rade, samo na društvenim mrežama. Neka ne uzimaju moj primjer, neka svaku prijave, tako i treba. Ali, zaista, da stvaramo neku atmosferu koja ne stoji, mislim da nije dobro rekao je on tada. K.
KRSMANOVIĆNa pitanje da li će u gradskoj upravi biti partijski kadrovi, gradonačelnica Podgorice ukazala je da je vlast osvojila koalicija od četiri liste, te da su prioriteti njihovi da se i podijele odgovornosti.
- Osnovni princip kojih ćemo se držati je da sve pozicije pokrivaju odgovorni ljudi i naravno da će sposobni, najobrazovaniji i najstručniji pokrivati ta mjesta. To je profesionalizacija, da se nikako isključivo ne daju pozicije onima koji nijesu u profesionalnom smislu sposobni da ih obavljaju, istakla je Injac. R. P.
Feribot o kojem Barska plovidba pregovara sa kompanijom Tnitsea Shipping ušao u šestu deceniju
PODGORICA –Prema podacima koje su banke do 31. marta dostavile Centralnoj banci Crne Gore, depoziti građana iznose 2,5 milijardi eura ili 48,23 odsto ukupnih depozita u sistemu. U odnosu na kraj 2022. godine kada su iznosili 2,4 milijarde eura, depoziti građana ostvaruju rast od 44,9 miliona eura ili 1,83 odsto.
Kako kazali Pobjedi iz CBCG najveći oročeni depozit fizičkog lica u bankarskom sistemu iznosi 26,5 miliona eura dok je najveći oročeni depozit pravnog lica 20 miliona eura.
PODGORICA – Feribot
Ionian Star, kompanije
Tnitsea Shipping, koji će tokom ljetnjih mjeseci najvjerovatnije da saobraća na liniji Bar – Bari – Bar, izgrađen je 1971. godine. On je osam godina stariji od broda ,,Dubrovnik“ koji je prethodnih sezona plovio na ovoj liniji, a dvije godine od nekadašnjeg našeg feribota ,,Svetog Stefana 2“, kojeg smo mi još prije šest godina prodali u Turskoj kao ,,staro gvožđe“.
Poznavalac prilika na tržištu feribota je Pobjedi saopštio da brod Ionian Star ima sertifikate potrebne za plovidbu. Pobjeda je u utorak objavila da će na toj liniji vjerovatno tokom ljetnjih mjeseci saobraćati feribot kompanija
Tnitsea Shipping. Ova kom-
panija je registrovana u Portugaliji, a vlasnici su Italijani. Pregovori su u toku i u barskoj kompaniji očekuju potpisivanje ugovora do kraja aprila.
Saobraćaj na pomorskoj liniji između Crne Gore i Italije trebao bi da startuje od kraja juna i očekuje se da će ovaj feribot saobraćati do prve polovine septembra.
Prihodi Barske plovidbe u ovom poslu sastojaće se od procenta od prodaje karata. Ako neki drugi agent proda kartu za ovu liniju Barska plovidba nema prihode po tom osnovu.
Pomorsku liniju Bar – Bari –Bar prethodnih šest sezona je povezivao putnički brod ,,Dubrovnik“, hrvatske kompanije Jadrolinija. Ovaj brod je izgrađen 1979. godine. Međutim, saradnja nije na-
stavljena ove godine, zato što je Jadrolinija prodala ,,Dubrovnik“, pa nije imala brod koji bi ponudila za ovu liniju. Barska plovidba je ostala bez svog feribota u decembru 2016. godine.
Feribot ,,Sveti Stefan 2“ , koji je bio u vlasništvu Barske plovidbe, izgrađen je 1973. a u decembru 2016. godine vratio se sa posljednjeg putovanja na liniji Bar –Bari –Bar. Na gatu pet bio je usidren šest mjeseci, jer mu je ukinita klasa. Prodat je za 1,25 miliona dolara, odnosno 265 dolara po toni i 20. maja 2017. godine isporučen rezalištu Aliaga u Turskoj. Brodska linija sa Italijom uspostavljena je 1965. godine, otkad je Crna Gora redovnom pomorskom linijom svih 12 mjeseci bila povezana sa Evropom. S. P.
Dva kandidata za novog predsjednika Advokatske komore
- Depoziti pravnih lica iznose 2,68 milijardi eura ili 51,77 odsto ukupnih depozita u sistemu. Posmatrano u odnosu na kraj 2022. godine kada su iznosili 2,76 milijardi eura, depoziti pravnih lica ostvaruju pad od 79,7 miliona eura ili 2,88 odsto – kazali su Pobjedi iz CBCG. Prema podacima koje imaju, ukupni oročeni depoziti građana iznose 562 miliona eura.
- Posmatrano po ročnosti, građani najviše štede u periodu od jedne do tri godine u ukupnom iznosu od 238,7 miliona eura, što predstavlja 42,47 odsto ukupnih oročenih depozita građana – kazali su iz CBCG. Što se tiče ostalih podataka, pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila je 0,29 odsto i u odnosu na kraj 2022. godine bilježi povećanje od 0,03 procentna poena (p.p).
- Pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite fizičkih lica iznosila je 0,35 odsto, a na depozite pravnih lica 0,24 odsto. U odnosu na kraj 2022. godine, stope na depozite fizičkih lica ostvaruju rast od 0,02 p.p, dok stope na depozite pravnih lica
ostvaruju rast od 0,05 p.p – naglašavaju iz CBCG. Posmatrano po ročnosti, navode dalje da je pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne depozite u periodu do tri mjeseca iznosila 1,84 odsto, dok je u periodu preko pet godina iznosila 1,99 odsto. N. K.
PODGORICA – U drugoj
polovini maja trebalo bi da se odluči da li će Veselin
Radulović ili Danilo Mićović zamijeniti dugogodišnjeg predsjednika Advokatske komore (AKCG)
Zdravka Begovića.
- Očekujem da AKCG organizuje skupštinu u drugoj polovini maja na kojoj će advokati glasati za predsjednika i potpredsjednika, kao i druge organe komore. Činjenica da sam u prvom glasanju dobio najviše glasova za funkciju
predsjednika prija, ali i obavezuje, posebno u slučaju konačnog izbora, da opravdam povjerenje kolega i uradim sve da se položaj advokature poboljša odnosno da advokatura dobije mjesto koje joj i pripada u društvu, da bude jedan od ključnih stubova pravosuđa, bez kog nije moguće ni uspostaviti punu vladavinu prava u državi – kazao je Radulović Pobjedi. Mićović nije želio posebno da komentariše kandidaturu, navodeći da će o tome konačnu riječ dati advokati.
- Ukoliko kolege prepoznaju da ja treba da budem na čelu komore, glasaće za mene. Sve ostalo bilo bi samoreklamiranje što advokatima ne pripada. Ne želim da lobiram, nek je sa srećom onome ko pobijedi - kazao je Mićović Pobjedi. Do sada je bilo više pokušaja da se izabere novo rukovodstvo, imajući u vidu da je starom mandat istekao krajem 2020. godine. Mićović i Radulović su, osim za kandidata za predsjednika, dobili i najveći broj glasova za potpredsjednika, pa bi, kako nezvanično saznajemo, za ovo mjesto trebalo da se bira između Marinka Rmuša i Aleksandra Đurišića, koji su sljedeći na listi po broju glasova. Za predsjednika i potpredsjednika AKCG može se kandidovati advokat sa najmanje deset godina staža u advokaturi, koji tokom tog perioda nije bio disciplinski kažnjavan niti osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje ove djelatnosti. Za izbor drugih organa, uslovi su isti, osim što je traženo pet godina staža u advokaturi. M. Lk.
PODGORICA – Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore pozvao je da se do sljedeće ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.
- Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih i provremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima –rekao je predsjednik odbora Ranko Jovović i naglasio kako je potrebno uspostaviti institut stalnog sezonskog radnika.
- Potrebno je pojednostavljenje i digitalizacija procedure zapošljavanja, kreiranje elektronskog portala za registraciju sezonskih radnika i primjena člana 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dozvolu biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzulatima – smatra Jovović.
Ministar ekonomije Goran Đurović ocijenio je da parametri ukazuju da je realno ostvariti planirani prihod od 1,3 milijarde eura od turizma ove godine, ali da to zavisi od nas, te da je neophodno riješiti infrastrukturne izazove koji
se odnose kako na puteve, tako i na aerodrome. Đurović je saglasan da je moguće rješenje uspostavljanje instituta stalnog sezonskog radnika i pozvao da se iznađe mogućnost da se zahtjevi za izdavanje radnih dozvola završavaju u zakonskom roku od 15 dana.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić je kazao da je izdato 10.000 radnih dozvola, od kojih se svega dva odsto odnosi na sezonsko zapošljavanje. Očekuje da će do kraja godine izdati 40.000 radnih dozvola, 10.000 više nego lani. Upozorava da je za poštovanje roka od 15 dana potrebno zaposliti više ljudi na tim poslovima i najavio otvaranje biometrijske stanice u Petrovcu do 15. maja. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je ukazao da bi se moglo prihodovati više para od doprinosa, ukoliko bi se riješili izazovi sa izdavanjem radnih dozvola za strance. To bi bilo moguće kad bi se izdavala privremena dozvola za rad od trenutka kada poslodavac podnese kompletnu dokumentaciju za sezonskog radnika, jer bi se porezi i doproinosi naplaćivali i tokom 28 dana, koliko se u prosjeku čeka na dozvolu. N. K.
Na naše pitanje šta misle o najavama da bi država mogla emitovati obveznice građanima preko crnogorske berze, da li vide mogućnost da se javljaju građani, kazali su da je Savjet CBCG preporučio da se prije donošenja ovakve odluke, pripemi detaljna analiza uticaja na bankarski sistem.
Skupština usvojila izmjene zakona o CBCG, PIO i o elektronskim komunikacijama
Četvrta generacija kapovaca dobila povlašćene uslove za odlazak u penziju, a poslanici vladajuće većine neodlučni oko normiranja igara na sreću, pa nijesu glasali o tom prijedlogu zakona, iako je rasprava završena
miliona eura najveći depozit pravnog lica
- Naime, emisija obveznica na domaćem tržištu mogla bi usloviti odliv depozita iz banaka, što bi se odrazilo na njihovu likvidnu poziciju, odnosno raspoloživost sredstava koje banke plasiraju ka stanovništvu i privredi. Imajući u vidu potrebu očuvanja finansijske stabilnosti, pomenute rizike treba pažljivo sagledati i biti oprezan prilikom donošenja odluke o zaduživanju države na domaćem tržištu – objasnili su iz CBCG.
Guverner CBCG imao sastanak u Američkim federalnim rezervama (FED)
PODGORICA – Na sastanku koji je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić, u okviru zvanične posjete Sjedinjenim Američkim Državama, imao u Američkim federalnim rezervama (FED), potvrđeno je da te dvije institucije imaju dugogodišnju uspješnu saradnju.
PODGORICA – Guvernera od sada više neće predlagati predsjednik države, već skupštinski Odbor za ekonomiju na osnovu javnog konkursa, obustaviće imenovanje Radoja Žugića, koje je predložio predsjednik Milo Đukanović. To je utvrđeno izmjenama zakona o Centralnoj banci, koje su juče usvojene glasovima 41 poslanika i bez prisustva opozicije. Predviđeno je da na isti način u roku od tri mjeseca budu zamijenjeni članovi Savjeta koji nijesu zaposleni u CBCG.
Sa istim brojem glasova usvojene su i izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama, pa će članove Savjeta regulatorne agencije (EKIP) birati Vlada, umjesto Skupštine na javnom konkursu. Direktoru i članovima Savjeta će smanjiti plate i omogućiti poseban dodatak za zaposlene na zahtjevnim pozicijama. Izglasavanjem izmjena Zakona o PIO četvrtoj grupi bivših kapovaca stasalih za penziju iz budžeta će se uplatiti doprinos, kako bi se mogli penzionisati sa 25 godina staža ili najmanje 15 godina na mjestima sa beneficiranim stažom. Usvojen je i prijedlog Prave Crne Gore, pa će biti zabranjena prenamjena šumskog zemljišta 30 godina od nastanka požara, kako bi se spriječili tzv. investicioni požari, ali i pooš-
trena kaznena politika za podmetanje požara u šumama na tri do 20 hiljada eura za firme i 500 do 1.500 eura za građane. Poslanici su juče završili raspravu o setu zakona koji regulišu oblast igara na sreću, ali se o njima nidu izjašnjavali. Iako veći dio poslanika vladajuće većine naginje stavu da bi kocku trebalo u potpunosti zabraniti i eventualno zadržati samo kazina za bogate turiste, juče su ipak najavili podršku predlogu Demokrata kojim se igre na sreću vraćaju u sistem koncesija, povećavaju budžetski prihodi, pooštravaju kazne za neovlašćeno organizovanje igara i formira državna lutrija. Momo Koprivica (Demokrate) je ocijenio da ova oblast tra-
Iz EPCG poručili da će termoelektranu priključiti na mrežu 2. juna
ži čvrstu ulogu države, imajući u vidu višemilionske obrte novca, slabu kontrolu, pranje novca, te izbjegavanje dažbina. Izmjena je, kako je kazao, neophodna jer mafija, ne samo da je gazila, već je i naručivala propise. Predlaže da se za neovlašćenog organizovanje igara na sreću maksimalna kazna podigne na pet, odnosno sedam godina zatvora. Važno je, kaže, da postoji državna lutrija jer neće biti motivisana profitom, već stavljanjem stvari pod kontrolu i zaštitom porodica. Branko Radulović (DF) traži leks specialis o kocki koji će uključivati regulaciju i prevenciju zavisnosti. Smatra da je Siti kvart u Podgorici kao Las Vegas po broju kladioni-
ca i kockarnica. Tamara Vujović (Demokrate) ne smatra da je kazino turizam nužno negativan, ali ocjenjuje da je potrebna stroga regulativa. Boris Bogdanović (Demokrate) je kazao da je država dva puta oštećena, prvi put prilikom privatizacije Lutrije, a drugi put zbog poslovanja ove kompanije, čiji su vlasnici Brano Mićunović i Sava Grbović -Bivši ministar finansija Radoje Žugić ih je službeno ovlastio da sami napišu zakon, jer im ovaj, po kom su oštetili državu za desetine miliona nije bio dovoljno dobar – tvrdi Bogdanović. Dejan Đurović (DF) predlaže pomjeranje granica kladionica u odnosu na škole i podizanje dobne granice za kockanje na 21 godinu. M. Lk.
Nastavljeno ,,prepucavanje“ oko državne kase
Iz CBCG je saopšteno da se jedna od tema razgovora odnosila na aktuelna makroekonomska kretanja, naročito u svjetlu visoke inflacije i nepovoljnih geopolitičkih dešavanja. -Bilo je riječi i o situaciji na finansijskom tržištu, te uticaju krize na svjetsku ekonomiju. U tom smislu, posebno je diskutovano o projekcijama ekonomskih kretanja u razvijenim i zemljama u razvoju – navodi se u saopštenju. Na sastanku su takođe razmijenjena iskustva u vezi sa upravljanjem međunarodnim rezervama.
R. E.
PODGORICA – Elektroenergetska situacija je stabilna, a tako će ostati iako je termoelektrana van pogona zbog redovnog godišnjeg remonta, koji je počeo u utorak. Ponovno uključenje se očekuje 2. juna, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Glavni operativni direktor EPCG Zoran Šljukić naveo je da će remont koštati 3,1 milion eura.
- Sprovedena je tenderska procedura i potpisani ugovori sa svim izvođačima na remontnim radovima, tako da smo spremno ušli u ovaj posao – rekao je Šljukić. Prema riječima šefa Direkcije za upravljanje energijom Darka Krivokapića zahvaljujući dobrim hidrološkim prilikama izlazak TE sa mreže neće se osjetiti.
-Akumulacije HE Perućica su na nivou bilansa, dok akumulacija HE Piva trenutno raspolaže potencijalom za proizvodnju 100 gigavat sati više u odnosu na plan. To bi trebalo da bude dovoljno da pokrijemo potrošnju uglavnom iz sopstvenih izvora i bez većeg uvoza – kazao je Krivokapić i naglasio da su iskoristili povoljnu hidrološku situaciju i izdašnu proizvodnju maksimalno valorizovali na tržištu, tako da trenutno dobro finansijski stoje.
- Imamo dovoljno i novca i energije da spremno dočekamo ljetnji, sušni period kada nas očekuje smanjena proizvodnja iz hidroelektrana i povećani uvoz – zaključio je Krivokapić. S. P.
PODGORICA– Ministar finansija Aleksandar Damjanović ponovio je da državna kasa neće biti prazna u junu, kao što tvrde iz Pokreta ,,Evropa sad“, a iz DPS-a poručuju da pad industrijske proizvodnje i manjak priliva direktnih stranih investicija ukazuju da se krećemo ka ponoru. Damjanović je za RTCG kazao su prihodi u ovoj godini 200 miliona veći nego lani, da imaju 250 miliona koji su raspoloživi u svakom trenutku, kao i da će pokušati da se zaduže 300, a ne planiranih 600 miliona eura. Na stavove Damjanovića reagovao je član predsjedništva Pokreta ,,Evropa sad“ Branko Krvavac koji je ponovio da javno dostupni podaci Ministarstva finansija pokazuju da će državna kasa biti prazna krajem maja. - Kada smo pomenuli jun, uzeli smo u obzir blagi rast priho
da u prethodnim mjesecima, koji se ne vezuje za jednokratne prihode od ekonomskog državljanstva i donacije EU za energetiku – rekao je Krvavac i dodao da se ta sredstva ne mogu koristiti za tekuću potrošnju. Član IO DPS-a Boris Muratović je naveo da je industrijska proizvodnja u januaru ove godine na mjesečnom nivou pala 30,6 odsto, što je posebno evidentno u preradi, koja bilježi pad od 38,3 i vađenju rude i kamena 21,2 odsto. Ukazao je i da je priliv neto stranih direktnih investicija bio 11,54 miliona eura, što je 77 odsto manje u odnosu na januar prošle godine. -Sasvim sigurno da je našoj državi prijeko potreban domaćin kuće, u vidu odgovorne i posvećene vlade koja bi sanirala štetukoje su prouzrokovale Abazovićeva i Krivokapićeva vlada - zaključio je Muratović. S. P.
crnogorska promovisala prevod na naš jezik djela
i
PODGORICA – Iako izvorno pisana za češke čitaoce, „Istorija Crne Gore“ autora Františeka Šisteka djelo je koje razobličava mitove, daje kontekst istorijskim kretanjima i događajima koji su obilježili crnogorsku istoriju, osvjetljavajući sa korisne distance dileme, teškoće i pitanja koja mnogi domaći autori teško mogu objektivno da sagledaju.
To je ocijenjeno sinoć u Muzeju Podgorice na promociji knjige koja je prevod djela objavljenog 2017. godine u prestižnoj ediciji ,,Istorija država“ izdavača Lidove novine iz Praga. Ovo je treća Šistekova knjiga koju objavljuje Matica crnogorska.
Šistekova ,,Istorija Crne Gore“ na 800 strana pokriva period od praistorije do savremenih istorijskih događaja, konkretno završno sa 2017. godinom i ulaskom naše zemlje u NATO. Govoreći o Šistekovoj knjizi, istoričar Adnan Prekić je postavio provokativno pitanje. -Je li ova knjiga važnija Česima, ili bi možda mogla biti važnija svima nama koji živimo ovdje?
Možda će grubo zvučati, neko će reći i netačno, ali po onome što vidim liči mi kao da Česi mnogo bolje poznaju našu istoriju, kao da mnogo čistije vide stvari sa strane, nego mi ovdje – kazao je Prekić.
Kazao je na tragu te paralele da je ovo djelo moguće i način da i mi u Crnoj Gori naučimo nešto o Česima.
-Za razliku od Češke koja je znala čemu služi rušenje Berlinskog zida, Crna Gora nije znala šta će sa sobom, kuda da ide, i šta da radi – rekao je Prekić.
Autor knjige je kazao da ne voli kada se govori u superlativu o njegovom djelu, već ukazuje na stvaralačke teškoće i dileme što uvrstiti, a što izostaviti u obimnom materijalu, a da se ne naprave greške.
Ističući da je Šistek bez dileme vlada arhivskom građom, jednako antičkim i srednjevjekovnim, kao i izvorima iz novog vijeka, Prekić je kazao da autor knjige prostor Crne Gore posmatra u njenoj savremenosti, što odudara od parcijalnih pristupa koji su se često kod nas fokusirali na teritoriju Stare Crne Gore ostavljajući van fokusa ostale oblasti koje Crna Gora čini danas. -Iznenadilo me je da ne postoji nijedan mit na koji Šistek nije prepoznao, dao mu kontekst i razjasnio što krije iza sebe –kazao je Prekić navodeći da se to jednako odnosi na kneza Vladimira, licitiranje sa periodom prve sprske kraljevine koja je nekim čudom starija od Stefana Prvovjenčanog, kosovskom mitu, i razlozima za nekonzistentnu nacionalnu politiku, odnosno razlozima posezanja Kralja Nikole za kultom Nemanjića i isticanjem
srpstva u prvi plan, čija se promašenost bolno ogleda u 1918. godini – godini bilansa pogrešnih politika - kazao je Prekić.
Prema riječima istoričara Dragutina Papovića ovo nije prva istorija Crne Gore koju je pisao stranac, ili naški rečeno izvanjac, ali je najbolja istorija Crne Gore koju je pisao neko ko nije odavde.
-Da bi mogao to, bilo je potrebno da ovladao postojećom istoriografijom. Njegov rukopis je sinteza onoga što je saznao iz istoriografije Crne Gore. To nije lako, jer zahtijeva poznavanje cjelokupne istoriografije –naveo je Papović.
Kazao da je tokom dvije decenije Šistekovog fokusa i bavljenja istorijom Balkana i Crnom Gorom, ovo vrhunac, odnosno sinteza koju osim faktografije karakteriše dinamičan prikaz prošlosti, a do izražaja dolazi autorova pismenost. To ga svr-
stava u poduhvat koji promoviše istoriju Crne Gore i jako je značajno, prema Papoviću, da imamo takvo djelo u našoj bibliografiji. Papović je istako da je značajan Šistekov doprinos obrade perioda nakon 2006. godine u koji se upustio kao da je istoričar koji radi u domaćim institucijama.
-Pritom, reklo bi se da je gotovo svakodnevno ovdje i da na osnovu toga iznosi svoj naučni stav. Analizira odnose Crne Gore sa susjedima, pitanje evroatlantskih integracija, relacije Crne Gore i Rusije u ovom burnom periodu. Govori o svim nacionalnim identitetima kod nas, ulazi u problematiku, što je za njih značajno i na koji su način integrisani u naše društvo – naveo je Papović. Ocijenio je da će kao i njegovi prethodnici kroz istoriju i Šistek, bez sumnje, zauzeti značajno i adekvatno mjesto
u crnogorskoj istoriografiji. Urednik izdanja Novica Samardžić kazao je da Šisteka odavno doživljava kao našeg sugrađanina i smatra da je vrijeme da on to i postane. On je dodao da Šistek kao Čeh koji se interesuje za Crnu Goru vraća tradiciju i ide tragom Kube, Čermaka, Holočeka Podsjetio je, u tom kontekstu na riječi Jozefa Holočeka koji je svojevrmeno napisao: ,,Kod Crne Gore volimo sami sebe, svoju prasliku, i uprkos udaljenosti i različitosti sve nam je u Crnoj Gori tako blisko i podsvjesno ga osjećamo kao naše“. -Od početka smatramo da pogled sa strane na crnogorske goruće i vječne teme, posebno od dobronamjernog autora široke erudicije i vidika, blagotvorno djeluju – kazao je Šistek. Ambasadroka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova istakla je da nije dovoljno da sarađuju vlade, parlamenti, opozicije, institucije država ako nema saradnje u akademskoj sferi, među stručnjacima, piscima i analitičarima. Moraju postojati veze onih koji promovišu kulturu, pitanje identiteta i kulture, i da nas kroz edukaciju povežu. To je ono što postiže Šistek – kazala je Hrebičkova. Istakla je da je mnogo važno za češko društvo imati naučnika kao što je Šistek koji demistifikuje i razbija pogrešna shvatanja ne samo istorije već i identiteta, ne samo u Crnoj Gori već i regiji. Ovo je treća Šistekova knjiga koju objavljuje Matica crnogorska, nakon knjiga: ,,Naša braća na jugu / Češke predsta-
-Plašim se pohvala. Nijesam mogao da napišem ništa bez vaših istoričara. Ova knjiga je jedna od mogućih verzija, ali nije jedina. Vjerujem da će prevod biti koristan i mladim ljudima u Crnoj Gori, jer su i oni „stranci“ u nauci koji uče od starta – kazao je Šistek. Naveo je da je edicija u kojoj je knjiga objavljena imala fokus na državnost zemalja. Ističe da je u tom pogledu u Crnoj Gori imao fin materijal, a nastojao je da ukaže gdje je postojao kontinuitet, gdje ne, što se sačuvalo, što danas postoji, a što je drugačije. -Nekoliko godina nakon što sam završio pisanje knjige vidim da ste politički u jednoj velikoj neizvjesnosti - rekao je Šistek Naglasio je doprinos Matice crnogorske ovom, kako je naveo, kolektivnom poduhvatu.
ve o Crnoj Gori i Crnogorcima 1830–2006.“ (2009) i ,,Narativi o identitetu – izabrane studije iz crnogorske istorije“ (2015). „Istorija Crne Gore“ predstavlja krunu dosadašnjeg rada Františeka Šisteka na izučavanju crnogorske prošlosti i sadašnjosti, čime se bavi duže od dvije decenije. Rukopis je s češkog preveo književnik i prevodilac Adin Ljuca a urednik izdanja je Novica Samardžić. Recenzenti češkog izdanja su istoričari Ladislav Hladky iz Instituta za istoriju Češke akademije nauka u Brnu i Petr Stehlik sa Masarikovog univerziteta u Brnu. Redakturu crnogorskog izdanja uradio je Boban Batrićević, a lekturu Aleksandar Radoman. I.PERIĆ
Časopis ,,Komuna“ dodijelio priznanja za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji baštine Crne Gore
PODGORICA – Godišnja nagrada za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore časopisa „Komuna“ ravnopravno je pripala doc. dr Aleksandru Radomanu i Vladimiru Jovanoviću
To je odlučio žiri kojim je predsjedavao istoričar i filolog akademik Božidar Šekularac, a članovi bili urednik i novinar Mirsad Rastoder, te filolog doktorand Novica Vujović. Biće dodijeljene i dvije specijal-
ne plakete – dr Goranu Sekuloviću i reviji ,,Fokus“. Dr Aleksandar Radoman nagrađen je za monografiju ,,Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine“. Riječ je o autoru više od stotinu naučnih i stručnih priloga, uredniku i priređivaču više od 200 izdanja, te autoru tri knjige. -Nagrađena monografija nastala je nakon godina raščitavanja starih tekstova bokokotorskog književnog nasljeđa u arhivima u Perastu, Cavtatu, Kotoru, Za-
grebu i Splitu. Značaj je monografije naglašen činjenicom da je Radoman pronašao 18 vrijednih zbirki rukopisa nastalih u Perastu od 17. do 19. vijeka. Ovi su rukopisi tek u Radomanovoj monografiji prvi put analizirani hronološki, strukturno i tematsko-motivski, te kontekstualizovani kao cjelina u crnogorskoj usmenoj književnosti s velikim značajem tih rezultata za mnoga pitanja u južnoslovenskim književnostima – preciziraju članovi žirija.
Vladimir Jovanović diplomirani je politikolog, a kao profesionalni novinar radi od 1991. Autor je osam knjiga koje su nastajale od 1998. do naših dana. Ocijenjeno je da je svojim knjigama, feljtonima i člancima Jovanović doprinio da se sazna istina i razbiju manipulacije o značajnim temama iz crnogorske prošlosti. - Istraživački rad, dominantno sadržan u njegovim knjigama, kao i feljtonima i autorskim tekstovima objavljivanim
na portalu Antena M doprinio je da se na bazi dokumenata saznaju brojne pojedinosti o CPC, Podgoričkoj skupštini, te mnogim primjerima razaranja crnogorskoga identiteta i crnogorske tradicije kroz vrijeme zbog čega je njegov doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore nemjerljiv i neprocjenjivo vrijedan – navodi se u odluci. Dr Goran Sekulović crnogorski je filozof i književnik. Au-
tor je velikoga broja knjiga, studija i rasprava iz filozofije, politikologije, kao i autor kritičkih studija i priređenih izdanja. Iz ,,Komune“ ističu da su ,,njegova naučna, filozofska, politikološka, sociološka, istoriografska, kulturološka i književno-esejistička ostvarenja prevođena na engleski, japanski, italijanski, poljski, slovenački, bugarski i makedonski jezik“. Član je DANU i član Odbora za filozofiju, sociologiju i psihologiju CANU. R. D.
Ministarstvo pravde traži razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva, član Radne grupe za izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović tvrdi da je potez preuranjen
PODGORICA – Potez koji je juče odlazeći ministar pravde Marko Kovač povukao upućivanjem prijedloga Tužilačkom savjetu Crne Gore za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice, može se tumačiti kao jedna vrsta neprimjerenog uticaja na tužilaštvo, a čitav slučaj, od samog početka, pokazao je da sistem ne funkcioniše na način na koji bi trebalo, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu advokat i ćlan Radne grupe za izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović.
Kako je saopšteno iz Minstarstva pravde „nakon uvida u službenu zabilješku koju je sačinio državni tužilac Vukas Radonjić, utvrđeno je da postoji sumnja da je Lepa Medenica, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, izvršila neprimjeren uticaj na njega kao postupajućeg tužioca u predmetu formiranom povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Iz Ministarstva pravde se ocjenjuje da takvo postupanje Medenice predstavlja neprimjeren odnos prema zaposlenom u državnom tužilaštvu, što predstavlja osnov za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva, shodno čl. 125 st.1 tačka 3 Zakona o Državnom tužilaštvu i predstavlja neuobičajenu praksu u postupanju tužilačke uprave, posebno imajući u vidu važnost samog predmeta.
(NE)ODGOVORNOST
- Sve ovo navodi na sumnju u postojanje i druge vrste odgovornosti rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, što je moglo uticati na konačan ishod samog postupka pred nadležnim tužilaštvom a čime se dodatno urušava ugled pravosudnih institucija, odnosno državnog tužilaštva, kao i povjerenje građana u rad istog – zaključuje se u saopštenju.
Član nedavno formirane Radne grupe za ponovne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović, međutim, smatra da je takav prijedlog preuranjen, ali i da otvara pitanje na koji je način ministru Kovaču omogućen uvid
u djelove spisa predmeta koji je ponovo otvoren, kako je to naveo glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem 11. aprila. - Nije sporno da bilo koji državni tužilac, pa i tužiteljka Medenica, treba da snosi svaku vrstu odgovornosti, ali tek kada se utvrdi da neka radnja ili propuštanje predstavlja bilo koje kažnjivo djelo. Imali smo priliku da vidimo u javnosti njenu raspravu sa drugim državnim tužiocem Nikolom Boričićem koji je pred skupštinskim Odborom za politički sistem na njen račun iznio određene optužbe. Umjesto da se da se ta pitanja rješavaju u okviru institucija tužilačke organizacije, prije svega pred Tužilačkim savjetom, imali smo jako ružan događaj – najavu televizijskog duela između državnih tužilaca – kaže Radulović.
NEFUNKCIONALAN SISTEM
To, prema njegovom mišljenju, pokazuje koliko je sistem neozbiljan.
- Nakon svega toga imamo prijedlog koji je preuranjen. Podsjetiću, minstar Kovač je prije samo nekoliko dana izjavio da će podnijeti prijedlog za razrješenje, ako se utvrdi da su tačni navodi tužioca Boričića. Danas imamo podnešeni prijedlog, što bi trebalo valjda da znači da je utvrđeno da su njegovi navodi tačni, ali tu dolazimo do suštine problema – ko je, i na koji način, to utvrdio –kazao je Radulović.
On podjeća da se u saopštenju
Ministarstva pominje službena zabilješka drugog državnog tužioca (Vukas Radonjić) što otvara kao sporno još jedno pitanje – na koji način je ministar došao do uvida u spise pred-
Član nedavno formirane Radne grupe za ponovne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović smatra da je prijedlog o razrješenju Lepe Medenice preuranjen, ali i da otvara pitanje na koji je način ministru Kovaču omogućen uvid u djelove spisa predmeta koji je, prema navodima GST Vladimira Novovića, ponovo otvoren
meta za koji je sam GST Novović rekao da je u toku. - Svi ti potezi, najave, izjave i poruke pokazuju da mi, nažalost, nemamo funkcionalan sistem koji treba da obezbijedi primjenu zakona – tvrdi Radulović i naglašava da je veoma važno da se ovaj slučaj riješi kroz institucije i da, prije svega, Tužilački savjet, odradi svoj dio posla i pokaže da je spreman da odoli političkim pritiscima.
Radulović navodi da Zakon daje ovlašćenja ministru pravde da podnese prijedlog za razrješenje, ali tek nakon sprovedenog postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti u kojem bi se, eventualno, utvrdila odgovornost rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva.
-Nažalost, to je izostalo. Veoma je sporno na koji je način ministar to utvrdio, jer tu činjenicu treba da utvrdi u postupku Tužilački savjet – kazao je Radulović.
BEZ PRAVNOG OSNOVA
Na pitanje novinara da li postoji pravni osnov da ministar pravde uopšte ima pristup službenim zabilješkama tužilaca, Radulović je izričit da ne postoji.
- Ne, apsolutno ne. Ni ministar pravde, niti bilo ko iz izvršne ili zakonodavne vlasti, ne bi trebao da ima uvid u spise predmeta koji je u toku. Posebno ne u spisu predmeta koji je, sudeći prema navodima Novovića, u početnoj fazi. Ministar pravde ne bi smio da ima uvid u predmet o kojem nije još donešena odluka nadležnih organa, a posebno ne da na osnovu djelova spisa tog predmeta podnosi ovakav prijedlog – naveo je on. Na pitanje da li to znači da je Kovač sebi dao za pravo da samostalno presudi, te kakvu poruku šalje ovim potezom,
Radulović kaže da je on definitivno na neki način prejudicirao ishod i pokušao da izvrši uticaj na državno tužilaštvo. - Poslao je poruku crnogorskoj javnosti da političari nemaju ni volju ni želju da stvore uslove kako bi tužilaštvo funkcionisalo nezavisno – rekao je on. Na posljednjoj sjednici Tužilačkog savjeta, održanoj 12. aprila, dan nakon sjednice Odbora za politički sistem, reporteri su bili u prilici da čuju da je otvoreno pitanje osnova prema kojem je zakonodavna vlast poimenično pozivala tužioce na kontrolna saslušanja.
Državna tužiteljka Sanja Jovićević tada je ukazala da se na sjednici skupštinskog Odbora pokazalo sve ono što je suprotno zakonskoj i ustavnoj obavezi tužilaca da predstavljaju jedan organ, da je bilo neophodno da se prethodno Odbor ograničio na ono što mu zakonom pripada, te da su GST i VDT trebali da odrede ko treba da ide na kontrolno saslušanje. Međutim, kako je kazala, to se nije dogodilo, već su tužioci pojedinačno pozivani na sjednicu Odbora.
Prije oko dvije godine, 10. maja 2021, na konferenciji za medije na kojoj je aktuelni premijer Dritan Abazović predstavljao mišljenje Venecijanske komisije na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, tada je eksplicitno rekao da je za VK neprihvatljivo da tužioci povodom pojedinačnih predmeta budu pozivani u Skupštinu, jer se to smatra pritiskom, već samo povodom posebnih godišnjih ili periodičnih izvještaja o radu... Abazović je tada naveo da je to za Vladu prihvatljivo i da je riječ o „tehnikaliji“ koja se može inkorporirati u prijedlog izmjena Zakona.
Tako Zakon o državnom tu-
žilaštvu predviđa da su VDT i GST, na zahtjev Skupštine i nadležnih tijela, dužni da dostave godišnje ili periodične izvještaje o radu, osim ako se ne radi o predmetima koji su toku. Iz toga proizilazi da skupštinski odbori ne mogu da pozivaju pojedinačno tužioce koji postupaju, ili su postupali, u predmetima, već isključivo da zatraži od VDT ili GST izvještaj o radu i da njih pozove radi saslušanja u vezi sa tim izvještajima.
USPOSTAVLJANJE
KONTROLE
Na pitanje da li je i Odbor za politički sistem prekoračio svoja ovlašćenja pozivajući specifične tužioce na kontrolno saslušanje, izbjegavajući obraćanje instituciji, Radulović odgovara da i taj potez, nažalost, pokazuje da sistem ne funkcioniše u skladu sa zakonom.
-Postoji evidentan konstantni pokušaj političara iz zakonodavne i izvršne vlasti da uspostave kontrolu nad pravosu-
đem, a u konkretnom slučaju nad tužilaštvom. U pravu ste kada kažete da je odredba, nakon intervencije Vencijanske komisije u posljednjim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, preformulisana tako da radnim tijelima na zahtjev Skupštine posebni izvještaji ne mogu podnositi o predmetima koji su u toku. Mi smo čuli od GST Novovića da je u tom slučaju formiran predmet. Krajnje je neprimjerno da se političari ponašaju na taj način i to je nastavak jedne veoma loše prakse – kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, tu lošu praksu je crnogorska javnost imala priliku da vidi i prilikom izrade izmjena Zakona i kroz prijedloge koje su dolazili iz zvršne vlasti.
-I tada je bila vidna njihova neskrivena želja uspostave kontrolu nad državnim tužilaštvom. Zbog toga se i dešavaju ove stvari o kojima pričamo. Da nema takvih pokušaja nedozvoljenog uticaja politke i da je tužilaštvu omogućeno da bude profesionalno i da nezavisno radi svoj posao, siguran sam da ne bismo imali ove incidente o kojima se govorilo u Skupštini – kazao je on.
Svi ti potezi, najave, izjave i poruke pokazuju da mi, nažalost, nemamo funkcionalan sistem koji treba da obezbijedi primjenu zakona – tvrdi Radulović i naglašava da je veoma važno da se ovaj slučaj riješi kroz institucije i da, prije svega, Tužilački savjet, odradi svoj dio posla i pokaže da je spreman da odoli političkim pritiscima
Da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, koje premijer Abazović predstavlja kao svoje najveće dostignuće, nijesu toliko dobre pokazuje i činjenica, kaže Radulović, da je nedavno formirana Radna grupa za ponovne izmjene tog zakona.
- Da je taj zakon bio toliko dobar, ne bi se ovako brzo radilo na njegovim ponovnim izmjenama. Posebno je problematično što se i takav kakav je, sa svim svojim manama, ne primjenjuje u praksi o čemu svjedoče posljednji događaji – zaključio je Radulović.
Duško MIHAILOVIĆ
Otac dječaka iz Sarajeva teško povrijeđenog u Baru kaže da je oprost potreban, ali da se zna ko treba da napravi prvi korak
Jedinom punoljetnom među napadačima, Božidaru Kaluđeroviću, osumnjičenom da je sa još četvoricom maloljetnika fizički napao dvojicu sportista Atletskog kluba Sarajevo, određen je pritvor od 30 dana
kakve obloge ne mogu izbrisati – dodao je on.
očekivanje
U razgovoru za Televiziju E Kremo kaže kako razumije da ljudi treba da praštaju, da se mire, ali da ne može da razumije da roditelji napadnute djece treba da učine prvi korak.
PODGORICA – Teško povrijeđeni četrnaestogodišnji Alija Kremo iz Sarajeva nakon operacije koja je juče obavljena u Kliničkom centru u glavnom gradu Bosne i Hercegovine osjeća se dobro, potvrdio je u razgovoru za Televiziju E njegov otac Armin.
On je kazao kako se niko od porodica mladića koji su napali sportiste iz Sarajeva nije izvinio niti bio podrška njihovoj djeci dok su bili u Baru. Alija je jedan od dvojice dječaka koje je u subotu uveče u Baru pretukla grupa većinom maloljetnika.
pritvor
U napadu na vršnjake iz Sarajeva, koji su bili smješteni u hotelu u Šušanju u okviru sportskih priprema, učestvovala su dva mlađa maloljetnika iz Bara, uzrasta od 15 godina, i dvojica starijih maloljetnika – sedamnaestogodišnjaka. Pored njih, akter događaja je bio i punoljetni Božidar Kaluđerović (18) iz Bara kojem je ODT juče odredilo određen je pritvor do 30 dana. Njemu je pritvor određen po dva osnova – ponavljanje krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Maloljetnici osumnjičeni da su fizički napali dvojicu Sarajlija, izrazili kajanje tokom saslušanja. Njima nije određeno zadržavanje.
Navodni povod za tuču koja je prerasla u nanošenje teških povreda – koje je pretrpio mlađi od dvojice sarajevskih atletičara, jer su mu smrska-
ne kosti lica – bilo je verbalno prepucavanje ispred prodavnice prekoputa hotela.
operaCija
Armin Kremo kaže kako je operacija protekla dobro i da je bolje od onoga što je porodica nakon razgovora sa ljekarima očekivala.
-Ne treba nikakvo fiksiranje jagodične kosti. Ona je povučena i namještena. On se osjeća dobro, trenutno se sa majkom nalazi u Kliničkom centru i nadamo se da će sjutra izaći iz bolnice. Malo ga boli sve to nakon operacije, ali se nadamo se da će i to proći i da će on biti dobro kad dođe i kada bude ovdje sa porodicom – rekao je Armin
Kremo Televiziji E.
Bosanskohercegovački pjevač Aldin Kurić, poznatiji kao Al Dino, rekao je nakon napada da će njegovom sinu Harunu i drugu koji su napadnuti u Baru rane zacijeliti, ali da se problem koji imaju dječaci iz Bara ne može riješiti oblogama.
-Znači, moramo naći pravi lijek. Jedini lijek je pravi pristup prema toj djeci, jedini lijek je ljubav, jedini lijek je opraštanje – dodao je on.
U kometaru na ovu izjavu Armin Kremo navodi kako se porodica dječaka Alije nije do sada oglašavala jer, kako je napisao, od momenta kada su im javili da je Alija pretučen nalaze se u najgorem košmaru koji se još nije završio.
-Ne znamo kada će se i hoće li se uopšte završiti, jer naše dijete ima trajne fizičke i psihičke posljedice koje ni-
-Moja očekivanja su da, ako neko želi od mene oprost za nešto što mi je nažao učinio jeste da dođe i kaže mi – oprosti, nijesam mislio tako uraditi, to je naša greška. Onda postoji mogućnost oprosta, a mi nijesmo dobili nikakav ni poziv od roditelja djece koja su napala našu djecu, niti su oni došli u Bar da ih ohrabre i kažu im da se to više neće ponoviti, da se više neće nikakva ružna stvar desiti, da se ograde od toga što su njihova djeca napravila, da se izvine – rekao je on.
Kaže, da bi situacija bila drugačija da je njegovo dijete uradilo nešto slično ili da je slučajno bilo koga povrijedilo.
-Prvo što bih uradio nazvao bih i roditelje djeteta, i samo dijete i izvinio se. Nastojao bih da se izvinim i pomognem djetetu da to prebrodi.
Da mu se bilo kako nađem pri ruci. U našem slučaju to se nije desilo, niti nas je iko kontaktirao od tih roditelja, niti da se izvini, niti pomogne ili bilo šta drugo – rekao je on. Ispričao je i da su djeca koja su napadnuta pored fizičke boli izložena i psihičkoj traumi, te da je to za njegovog sina bio veliki šok.
-Pretpostavljam da će proći dosta vremena da se oni od toga oporave, ako ne bude nekih većih posljedica. Ja se nadam da neće i da će prebroditi sve ovo, da će nastaviti sa svojim treninzima, sa školom, sa svim ostalim aktivnostima koje su imali, bez nekih posljedica – zaključio je Kremo.
Porodicu Kremo su, kako je ispričao, u subotu kasno naveče iz Kliničkog centra iz Podgorice obavijestili o povredama njihovog sina, nakon čega su oni odmah krenuli ka Crnoj Gori i uz konsultacije sa ljekarima prebacili dječaka u Sarajevo. r. p.
PODGORICA – Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv desetočlane kriminalne organizacije Vladana Radomana i Filipa Ivanovića odgovorne za ubistva Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju 2020. godine.
Ova kriminalna organizacija se tereti i za planiranje ubistava Vasa Gazivode – oca pokojnog Andrije Gazivode, Miloša Jovanovća, Kića Paovića, Aleksandra Jabučanina, ali i pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja. Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara 2020. godine kada je, kako se navodi u optužnici, N. N. pripadnik ove grupe, sa nadimkom ,,Karlito“, u njega ispalio 15 metaka. Kao saizvršioce ovog zločina SDT je označilo Filipa Ivanovića i Velibora Stanišića dok su Nikola Martinović i Boban Sjekloća optuženi za pomaganje. Samo dvadeset dana kasnije,
Uhapšeno više osoba
27. februara 2020. godine, na meti ove grupe našao se Cetinjanin Petar Muhadinović koji je poginuo u vožnji od eksplozije bombe koja je bila postavljena ispod terenca kojim je upravljao. Tom prilikom lakše je povrijeđen maloljetni M.
K. koji se u trenutku eksplozije našao u blizini automobila Muhadinovića.
Za teško ubistvo Muhadinovića optuženi su Filip Ivanović i Nikola Martinović.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva su, pored Radomana, Ivanovića, Stanišića, Martinovića i Sjekloće, Ilija Ivanović, Mitar i Ilija Milanović, Stevan Đurišić i Miloš Joković
Svi optuženi su u bjekstvu, osim Ilije Milanovića koji je uhapšen oktobra prošle godine i Stevana Đurišića iz Bara kome su lisice na ruke stavljene početkom marta ove godine.
Iz SDT-a su precizirali da su ovu kriminalnu organizaciju u drugoj polovini 2019. godine formirali Radoman i Filip Ivanović radi sticanja nezako-
nite dobiti i moći, dok je djelovanje kriminalne organizacije planirano na neograničeni vremenski period, uz primjenu tačno određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, kao i primjenu zastrašivanja i nasilja.
Prema dokazima koje su prikupili istražitelji, dio pripadnika ove grupe je nekoliko mjeseci organizovao ubistvo Andrije Gazivode.
Stanišić je, kako se navodi u dokumentu SDT-a, krajem 2019. godine od N. N. osobe nabavio pištolj nepoznate marke, kalibra 9 milimetara i dao ga Filipu Ivanoviću. Ivanović je nekoliko mjeseci sa N. N. pripadnikom ove kriminalne organizacije sa nadimkom ,,Karlito“ vježbao gađanje u metu dok su Martinović i Sjekloća u danima koji su prethodili ubistvu Gazivode pratili njegovo kretanje i o svemu obavještavali ostale pripadnike grupe koji trebalo je da odrede vrijeme i mjesto likvidacije.
PODGORICA – Njemački „Bild“ prenio je da je u toj zemlji uhapšeno više osoba zbog pranja novca za ozloglašeni kavački klan.
Uhapšeni su odgovarali na pitanja tužioca u Darmštatu, nedaleko od Frankfurta, a pominje se da bi mogli biti odgovorni za pranje oko 40 miliona eura.
Kako piše ovaj list, a prenosi portal RTCG, poslovi sa drogom su izuzetno unosni, ali šverc je samo pola bitke. – Nezakonito prikupljen no-
vac mora da se opere. Klan okupljen oko braće Bilala
K. i Tunaja K. očigledno se specijalizovao za ove poslove, piše „Bild“. Kako se navodi, oni zajedno sa saradnikom Hakanom
T. (54) iz Raunhajma odgovaraju na pitanja tužioca u Darmštatu. Optuženi su za formiranje ili članstvo u kriminalnoj organizaciji, pranje novca i kršenje Zakona o nadzoru nad platnim uslugama jer su djelovali kao banka.
– Njihove mušterije su kriminalci iz cijelog svijeta, uklju-
čujući i ozloglašeni kavački klan crnogorske mafije. Navodi se da je oko 40 miliona eura proteklo preko Hesena u Tursku, Rusiju, Paragvaj, Kolumbiju i druge zemlje. Kuriri su švercovali gotovinu preko aerodroma u Frankfurtu ili su je skrivali u automobilima, a transferi su išli sumnjivim kompanijama, piše u tekstu. Više desetina saradnika je identifikovano putem otkrivenih kripto poruka preko Skaja, koje se prate odvojeno, naveo je „Bild“. C. H.
Specijalno tužilaštvo optužilo je Iliju Ivanovića da je kao pripadnik desetočlane kriminalne organizacije sa Cetinja podstrekivao Bobana Sjekloću na teško ubistvo službenika Specijalnog policijskog odjeljenja. Planovi Ivanovića razotkriveni su zahvaljujući porukama koje je preko Skaj aplikacije poslao Sjekloći.
Ivanović je 5. juna 2020. godine Sjekloći preko kriptovane Skaj aplikacije poslao više poruka u kojima od njega traži ,,da policijskim službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja koji koriste džipove ’BMW X5’ postavi eksploziv ispod vozila kada dođu na Cetinje“.
Ivanović sugeriše Sjekloći da ispod tri policijska vozila stavi po dva kilograma eksploziva, te kada budu u pokretu i prolazili kroz naselje Belveder, aktivira eksploziv kako bi ih lišio života.
– Sedamnaestog februara 2020. godine u večernjim satima, N. N. lice sa nadimkom „Karlito“ je obaviješteno da se Gazivoda nalazi u cetinjskom sportskom centru u Grahovskoj ulici gdje je odmah otišao, piše u optužnici.
Kada je Gazivoda izašao iz teretane i sjeo u svoj automobil, „Karlito“ mu je svojim vozilom ,,volvo“ (CT AS786) prišao sa lijeve strane i u njega ispalio 15 metaka ne ostavljajući šansu da preživi.
Gazivoda je, kako se navodi u optužnici, preminuo od iskrvarenja iz rascjepa srca, pluća, slezine, jetre, lijevog bubrega i raskidanih krvnih sudova duž kanala strijelnih rana, prostrelina i ustrelina. Likvidacija Muhadinovića je, kako se navodi u optužnici, takođe pripremana nekoliko mjeseci.
Istražitelji su prikupili dokaze prema kojima je Filip Ivanović u drugoj polovini 2019. godine nabavio improvizovanu eksplozivnu napravu sastavljenu od eksploziva trinitrotoluena i
Bjelopoljski Viši sud donio presudu Kolašincu
BIJELO POLJE – Vijeće sudije Ivana Adamovića u Višem sudu u Bijelom Polju osudilo je na 13 godina zatvora Milenka Bojića iz Kolašina zbog ubistva Ranka Bojića
Bojić je prema navodima optužnice 16. marta 2019. godine u mjestu Redice u uračunljivom stanju – sposoban da shvati značaj svog djela i upravlja svojim
postupcima, sa umišljajem ubio Ranka Bojića.
– Na način što ga je, dok je oštećeni stajao pored urušenog kamenog objekta, više puta izudarao drvenim predmetom – kolcem dužine oko metar po glavi i tijelu usljed čega je oštećeni pao na zemlju. Tom prilikom nanesena mu je povreda opasna po život, usljed čega je nastupila smrt – navodi se u optužnici. B. Č.
Bivši izvršni direktor Eko fonda saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu
električnog mehanizma za daljinsko aktiviranje i predao je Nikoli Martinoviću.
Martinović je u noći između 26. i 27. februara 2020. godine postavio eksploziv ispod prednjeg sjedišta sa spoljne strane poda „hundai“ cetinjskih tabli (CT AP310) u vlasništvu Muhadinovića.
Muhadinović je 27. februara oko 12.30 časova krenuo terencem prema gradu. Dok se kretao Bulevarom crnogorskih junaka, Martinović je daljinskim upravljačem aktivirao eksplozivnu napravu. Od jačine eksplozije Muhadinoviću su raznijete obje noge i lijeva ruka. On je preminuo od iskrvarenja velikih krvnih sudova.
Martinović je, kako se navodi u optužnici, aktiviranjem eksplozije doveo u opasnost život osoba koje su se nalazile u neposrednoj blizini.
Tada je maloljetni M. K. lakše povrijeđen u predjelu glave.
B. R.Uhapšen Danilovgrađanin zbog šverca droge
21 gram marihuane
PODGORICA – Danilovgrađanin D. P. (28) uhapšen je nakon što je maloljetniku prodao 21 gram marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.
D. P. su lisice stavljene na ruke nakon što je policija došla do podataka koji ukazuju da je 17. aprila u Ulici Marka Mašanovića u Danilovgradu petnaestogodišnjaku prodao 21 gram marihuane. Policija je drogu pronašla prilikom kontrole maloljetnika koji je potom u zgradi policije saslušan uz prisustvo roditelja. Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je maloljetnik drogu kupio od D. P. i
PODGORICA – Bivšem izvršnom direktoru Eko fonda Jovanu Martinoviću određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je nepropisnom dodjelom emisionih kredita kompaniji Uniprom pribavio korist višu od 20 miliona eura, potvrdio je za Pobjedu advokat Mihailo Volkov.
On nam je kazao da je Martinović na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) negirao krivicu, te da više podataka o ovom slučaju ne može iznijeti iz razloga što je na predmet stavljena oznaka tajnosti.
Pritvor je određen i bivšem zaposlenom u toj kompaniji Andreju Nedoviću koji je uhapšen u utorak po nalogu SDT-a.
Oni se sumnjiče za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, u saizvršilaštvu, a povodom nepropisne dodjele i upisa u registar besplatnih emisionih
kredita privrednom društvu Uniprom DOO Nikšić. Sumnja se da je time pribav-
ljena korist od preko 20 miliona eura.
Iz Uniproma su saopštili da
su slijedili prava i obaveze prema nacionalnom i zakonodavstvu EU. A. I.
Slučaj privođenja i određivanja pritvora Jovanu Martinoviću i Andreju Nedoviću posljedica je konstantnog pritiska izvršne vlasti na tužilaštvo da se vrši progon njenih političkih neistomišljenika, ocijenili su iz Demokratske partije
postupajući po naredbi nadležnog sudije, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje on koristi. Prilikom pretresa njegovog vozila pronađene su i oduzete dvije vage za precizno mjerenje, 90 sjemenki marihuane, tragovi praškaste materije za koju se sumnja da je kokain, predmeti namijenjeni za prepakivanje opojne droge, kao i 1.880 eura za koje se sumnja da potiču od ulične prodaje narkotika. Po nalogu državnog tužioca D. P. je uhapšen dok je protiv maloljetnika podnesena krivična prijava zbog sumnje da su neovlašćeno proizvodili, držali i stavljali u promet opojnu drogu. C. H.
socijalista.
– Smatramo da je u ovom slučaju grubo zloupotrijebljen institut pritvora i pređena crvena linija u kojoj se ova mjera upotrebljava kao izraz senzacionalističkog revanšizma, a ne opravdanosti pravnog postupka. Jer i Jovan
Martinović i Andrej Nedović su odavno državnim organima ustupili svu relevantnu dokumentaciju vezanu za slučaj, iako su optuženi za nešto što uopšte nije bio ni djelokrug njihovih poslova i sve vrijeme su na raspolaganju nadležnim organima – naveli
PODGORICA – Danijel Jovanović koji je radio u Upravi kriminalističke policije i njegova supruga Dušica koja je bila zaposlena u BIA, a kojima se na teret stavlja da su novac kavačkog klana dobijen od prodaje droge iz Zapadne Evrope donosili u Srbiju i Crnu Goru, umjesto u ćeliji, nalaze se u kućnom pri-
tvoru, sa nanogicom, piše Nova rs. Danijel i Dušica Jovanović, bračni par, koji su uhapšeni zbog sumnje da su, kao organizovana kriminalna grupa sa bivšim policajcem Milivojem K. i još jednom osobom, švercovali kokain, radili su za crnogorskog državljanina za kojim se traga, Ljubomira Milovića, a službenica BIA,
Dušica J. provjeravala je podatke BIA o Veljku Belivuku Danijel i Dušica, inače službenik Uprave kriminalističke policije i agentica zaposlena u Bezbednosno-informativnoj agenciji, uhapšeni su avgusta 2022. godine. Grupa je osumnjičena da je u dužem vremenskom periodu krijumčarila velike količine kokaina prekookeanskim
su iz DPS-a. Kako su dodali, opravdano vjeruju da je predstava sa lišavanjem slobode samo trebalo da posluži kao politički balans hapšenju Mila Božovića u Budvi kako bi se stvorio utisak objektivnosti „ruke pravde“.
brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije, a potom novac stečen prodajom kokaina transportovala iz Evropske unije u Republiku Srbiju i Crnu Goru. Osumnjičeni Danijel J. je zloupotrebljavajući službeni položaj, a za potrebe organizovane kriminalne grupe i na zahtjev drugih članova te grupe, vršio provjere kroz baze podataka MUP-a, pribavljao podatke o istragama koje vodi UKP i povjerljive podatke neovlašćeno saopštavao ostalim članovima ove organizovane kriminalne grupe. Osumnjičen je i za transport droge. C. H.
Prekršen dogovor regularne vojske i RSF o jednodnevnom prekidu vatre u Sudanu
KARTUM – Iako su sudanska vojska i paravojne Snage za brzu podršku (RSF) u srijedu dogovorile jednodnevni prekid vatre, eksplozije su i juče odjekivale u blizini aerodroma u Kartumu, a bobe su vođene i u centralnim djelovima grada. Borbe su nastavljene i u drugim djelovima Sudana, budući da regularna vojska i pa-
ravojne snage razmjenjuju međusobne optužbe za kršenje 24-satnog humanitarnog primirja koje je trebalo da stupi na snagu u utorak uveče. Agencije prenose da stanovnici Kartuma zbog borbi bježe iz prijestonice i da je, od ukupno 59, 39 bolnica u državi van funkcije. Centralni komitet sudanskih ljekara (CCSD) naveo je u sa-
Građani na istoku Francuske predsjedniku priredili neprijatan doček
opštenju na Fejsbuku da je svega 20 bolnica potpuno ili djelimično operativno.
- Među bolnicama koje su prestale sa radom je devet bolnica koje su bombardovane i 16 bolnica koje su bile podvrgnute prinudnoj evakuaciji –saopštio je CCSD. Strane ambasade i Ujedinjene nacije planiraju operacije za evakuaciju sopstvenog osoblja.
PARIZ – Grupa francuskih demonstranata, revoltiranih reformom penzionog sistema, posjetu Emanuela Makrona jednoj fabrici u mjestu Muteršolc na sjeveroistoku Francuske ispratili su juče zvižducima i lupanjem po loncima i tiganjima, što je izazvalo nezadovoljstvo predsjednika, javili su francuski mediji.
Posjeta Emanuela Makrona fabrici na sjeveroistoku zemlje predstavlja njegovo prvo javno pojavljivanje pred građanima od kada je, posezanjem za posebnom ustavnom odredbom, nepopularni zakon o penzionoj reformi progurao mimo izjašnjavanja parlamenta. Taj zakon, koji je izazvao ogromno nezadovoljstvo francuskih sindikata, radnika i građana, predviđa pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa dosadašnje 62 na 64 godine života. Makron, kako navode francuski mediji, nije krio neza-
dovoljstvo dočekom koji mu je priređen, pa je okupljenim demonstrantima poručio kako „tiganji neće pomoći Francuskoj da krene naprijed“.
- Nije moguće da društvo sluša samo one koji prave najveću buku – rekao je Makron. Okupljeni građani su, sa druge strane, skandirali: „Makrone, podnesi ostavku“, „Ne želimo ovu refomu, šta ne shvataš“, „Uskoro ćeš pasti, samo čekaj i vidjećeš“...
Tokom Makronove posjete fabrici u regionu Alzas nakratko je došlo i do prekida električne energije, a sumnja se da iza prekida stoji najveća sindikalna organizacija u zemlji Opšta konfederacija rada (Confédération Générale du Travail), koja je i organizator velikih protesta protiv penzione reforme širom Francuske. Na pitanje francuskih medija da li iza toga stoji sindikat CGT, predstavnik tog sindikata je odbio da odgovori.
EP završio proceduru vizne liberalizacije Kosova
Bezvizni režim ne važi za građane sa srpskim pasošem
STRAZBUR – Evropski parlament zavšrio je juče i formalno proceduru vizne liberalizacije za Kosovo, koja će važiti od 1. januara 2024. godine, ali ne i za stanovnike te zemlje kojima putne isprave izdaje Srbija. Predsjednica EP Roberta Metsola i švedska ministarka Jesika Rosvalt, za i u ime predsjedavajućeg EU, potpisa-
le su 19. aprila pravni akt kojim se na listu zemlja kojima nije potrebna ulazna viza za zemlje zapadne Evrope dodaje i Kosovo.
Bezvizni režim će, međutim, važiti samo za stanovnike Kosova sa kosovskim pasošem, ali ne i za one kojima tu vrstu dokumenta izdaje Koordinaciona uprava Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Lideri Kenije, Džibutija i Južnog Sudana obustavili su pokušaj da uđu u Sudan kako bi pokušali da posreduju između rivalskih generala čije se snage bore za kontrolu. Nasilje između regularne vojske i RSF izbilo je u subotu nakon višednevnih tenzija izazvanih mapom puta za prelazak zemlje na civilnu vlast. Jedan od ključnih problema je
dio plana koji se odnosni na to da se RSF, sa svojih 100 hiljada pripadnika, priključi sudan-
skoj vojsci. Sporazum je trebalo da bude potpisan početkom aprila.
Ruski dronovi bombardovali Odešku oblast
Naše predivno ukrajinsko nebo danas postaje bezbjednije. PVO sistemi su stigli u Ukrajinu. Naši partneri su održali riječ. Ovo je rezultat napornog rada našeg predsjednika, napisao je ukrajinski ministar odbrane na Tviteru
KIJEV/MOSKVA – Američki sistemi protivvazdušne odbrane „Patriot“ stigli su juče u Ukrajinu, saopštio je tamošnji ministar odbrane Oleksij Reznikov uz ocjenu da će oni ukrajinsko nebo učiniti sigurnijim.
- Naše predivno ukrajinsko nebo danas postaje bezbjednije.
PVO sistemi su stigli u Ukrajinu. Naši partneri su održali riječ. Ovo je rezultat napornog rada našeg predsjednika Volodimira Zelenskog – napisao je Reznikov na Tviteru.
Ruske bespilotne letilice bombardovale su juče Odešku oblast na jugu Ukrajine i izazvale požar na jednom objektu.
To je, kako je prenio Gardijan, saopštio načelnik vojne komande te oblasti Jurij Kruk, koji je naglasio i da u napadu nije bilo nastradalih i povrijeđenih.
Ukrajinski lider obišao je juče poganično područje sa Bjelorusijom i Poljskom i zahvalio se graničarima na odbrani zemlje od ruske invazije.
Zelenski je na Telegramu postavio video-snimak na kojem se vidi kako se sastaje sa graničarima u šumi sa ogradom od bodljikave žice pored rijeke u Volinskoj oblasti na sjeverozapadu Ukrajine, navodi agencija Rojters.
- Čast mi je što sam danas ovdje
da se zahvalim našim graničarima što čuvaju državnu granicu – napisao je Zelenski ispod snimka na kojem se vidi i kako se obraća graničarima i dijeli odlikovanja.
- Znam koliko ste čvrsto stajali tamo i držali Bahmut – rekao je on, misleći na grad na istoku Ukrajine gdje se vode intenzivne borbe između ruskih i ukrajinskih snaga. Inspekcije brodova koji prevoze žitarice iz ukrajinskih crnomorskih luka juče su, nakon dvodnevnih razgovora predstavnika
Državama članicama EU koje su uvele privremene zabrane uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda juče se pridružila i Bugarska.
Ta se zabrana, kako je saopštio bugarski premijer u tehničkom mandatu Galab Donev, neće odnositi na robu u tranzitu.
- Prošle godine je, protivno prvobitnoj ideji, velika količina prehrambenih proizvoda ostala u zemlji i
izazvala problem. Ako se ta tendencija zadrži ili pojača, moguće je da će doći do izuzetno ozbiljnih posljedica po bugarsku privredu. Računamo da će Brisel čuti i razumjeti stavove Bugarske, Poljske, Češke i Slovačke. Ostajemo solidarni sa Ukrajinom, međutim, bankrot bugarskih poljoprivrednika neće doprinijeti njenom cilju – izjavio je Donev.
Iz Evropske komisije je u
Kijeva i Moskve, nastavljene u Bosforskom moreuzu.
To je saopštio portparol Zajedničkog koordinacionog centra u Istanbulu Ismini Pala, navodeći da su inspekcijski timovi već na poslu.
Kasnije je i zamjenik premijera Ukrajine Oleksandar Kubrakov potvrdio da su pregledi brodova nastavljeni na osnovu sporazuma o bezbjednom izvozu žita iz ukrajinskih crnomorskih luka uz posredovanje Ujedinjenih nacija.
Prethodno je portparolka ru-
međuvremenu najavljeno da EU priprema 100 miliona eura naknade za farmere u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom i, takođe, planira da uvede ograničenja na uvoz ukrajinskih žitarica. Pritisak na EU da riješi pitanje pada cijena zbog uvoza jeftinijih ukrajinskih žitarica na teritoriji cijelog bloka, porastao je nakon što su Poljska i Mađarska, tokom vikenda, uvele zabrane uvoza pojedinih žitarica iz Ukrajine, a druge zemlje istočne Evrope najavile slične mjere.
skog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova za poteškoće sa registracijom novih brodova i prekid inspekcija okrivila ukrajisnku stranu koja je, kako tvrdi, prvo blokirala proces registracije ne uvažavajući prijedloge Rusije, a potom i obustavila sve inspekcije uključujući.
- Kao rezultat toga, udio primalaca ukrajinske hrane u zemljama u nevolji smanjen je na minimalni nivo – navela je Zaharova. U međuvremenu je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov najavio da će o sporazumu o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka iduće sedmice u Njujorku razgovarao sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom Razgovori u Njujorku biće, kako podsjeća Rojters, održani svega nekoliko nedjelja prije isteka važećeg dogovora o izvozu ukrajinskih žitarica. Novi dogovor moguće je postići samo pod uslovom da se ispune zahtjevi Rusije o izvozu ruskih proizvoda. Rusija je ranije upozorila da izgledi za postizanje dogovora o bezbjednom transportu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka nakon 18. maja i u jeku ratnog stanja „nijesu sjajni“.
PlJEV lJa: Počelo konstituisanje vlasti, verifikovani mandati odbornicima
PLJEVLJA – Na konstitutivnoj sjednici novog saziva pljevaljskog parlamenta verifikovani su mandati novim odbornicima a nakon toga sjednica je prekinuta i biće nastavljena u utorak 25. aprila.
Sjednicom je predsjedavao najstariji odbornik Milojica Tešović.
Prekid je predložio Nikola Rovčanin zbog većeg broja odbornika koji su u konfliktu interesa i vremena koje je potrebno Opštinskoj izbornoj komisiji da sprovedu proceduru nakon što su oni podnijeli ostavke na odborničku funkciju. Prijedlog je usvojen sa 23 glasa za i šest uzdržanih odbornika koalicije oko DPS-a. Novi saziv Skupštine opštine imaće 34 odbornika, jedan manje od dosadašnjeg.
Najviše, 12, imaće lista DF, koalicija okupljena oko Demokrata osvojila je sedam, Evropa sad četiri, koalicija SNP-URA dva, a koalicija DPS-BS-SD-SDP devet odbornika.
Prema nezvaničnim informacijama, na sastanku koji je održan uoči jučerašnje sjednice dogovorena je podjela funkcija. Mjesto predsjednika Opštine pripašće Demokratskom frontu a za tu funkciju ta koalicija predložila je ljekara Darija Vraneša. Koaliciji oko DF–a pripašće i mjesto potpredsjednika opštine, Sekretarijati za stambeno komunalne poslove, privredu, inspekcijske poslove i opštu upravu, zatim preduzeća Čistoća, Grijanje i Lokalni putevi, Centar za kulturu, Galerija, Biblioteka, Komunalna policija i mjesto glavnog administratora.
Demokratama pripada mjesto Skupštine opštine a ta partija predložila je odbornicu Jovanu Tošić. Biće to prvi put da se na tu funkciju izabere žena.
Demokratama je pripalo mje-
Novi saziv Skupštine imaće 34 odbornika. Prema dogovoru, mjesto predsjednika Opštine pripada koaliciji oko DF-a koji je na to mjesto predložio ljekara Darija Vraneša, a čelnika Skupštine Demokratama koje su za tu funkciju predložile Jovanu Tošić
NIKŠIĆ – Bazen u Sportskom centru, koji je zbog sanacije i godišnjeg remonta bio zatvoren od kraja prošle godine, od juče je opet otvoren za posjetioce.
Rekonstrukcija bazena počela je krajem decembra i bilo je planirano da bude završena do kraja februara, ali se ispostavilo da ima i nepredviđenih radova, pa je rok probijen.
Iz menadžmenta je ranije saopšteno da su to prvi ozbiljni radovi za deset godina te da će koštati 100.000 eura. Zamijenili su vitalne djelove ispod školjke bazena, sve cijevi ukupne dužine više od 500 metara, kvarcni pijesak koji se koristi kao filterska ispuna, ukupno oko osam tona. Filteri su ispunjeni tzv. aktivnim staklom odgovarajućeg proizvođača, a izdvojili smo dodatna sredstva i za sanaciju pločica u školjki bazena. Sanirali su i dezo barijere, mijenjali LED panele koji nijesu u funkciji, rasvjetu oko bazena, radili na kabinama za presvlačenje, tuševima, klima komorama... Ra.P.
B ER a NE: Opština pozvala parove da se prijave
BERANE – Kolektivno
sto predsjednika Skupštine, sekretara Skupštine, potom Sekretarijat za urbanizam, Sekretarijat za društvene djelatnosti, sekretarijat za mlade i sport (planirano formiranje), Služba za poljoprivredu, DOO Vodovod Pljevlja, Centar za sport i rekreaciju, RTV Pljevlja, JU Muzej, Direkcija za imovinu, IT sektor
Najviše odbornika u novom sazivu, 12, imaće lista DF. Koalicija okupljena oko Demokrata osvojila je sedam, Evropa sad četiri, koalicija SNP-URA dva, a koalicija DPS-BS-SD-SDP devet odbornika
opštine, Služba unutrašnje revizije i mjesto potpredsjednika Skupštine. Iz redova Pokreta Evropa sad biće potpredsjednik opštine, menadžer, sekretar za finansije, glavni gradski arhitekta, te čelnici Direkcije za izgradnju i Službe zaštite. Koaliciji SNP-Ura pripašće Turistička organizacija, Uprava lokalnih javnih prihoda i još jedna pozicija. Dio vlasti biće Stranka pravde i pomirenja a njen kadar rukovodiće preduzećem Lokalni putevi. Opštinska izborna komisija u Pljevljima proglasila je
23.marta rezultate lokalnih izbora održanih 23. oktobra prošle godine, prethodno je Ustavni sud odbio sve prigovore koalicije koju je predvodila DPS zbog povrede biračkog prava na dva manja biračka mjesta u selima Potpeće i Premćani. Prigovor je prvo odbila Opštinsa izborna komisija a potom i Državna izborna komisija, nakon čega je Koalicija koju je predvodio DPS podnijela žalbu Ustavnom sudu, koji od septembra prošle do kraja februara ove godine nije imao kvorum za odlučivanje. C.G.
T IVaT: SO pripremila izmjenu odluke o utvrđivanju tržišne vrijednosti imovine
vjenčanje, koje organizacije Sekretarijat za kulturu, omladinu i odnose sa nevladinim organizacijama Opštine Berane, zakazano je za 22. jun, u hotelu ,,Berane“. Prijavljivanje je počelo juče i trajaće do 10. juna.
Iz lokalne uprave saopštili su da će, kao i na prethodnim kolektivnim vjenčanjima, sve troškove pokriti organizatori. – Vjenčanje će se održati pod pokroviteljstvom Opštine Berane, a hotel ,,Berane“, uz čiju podršku se održava, rezervisan je za izgovaranje sudbonosnog „da“. Sklapanje braka je besplatno, a organizatori očekuju da će se prijaviti parovi iz
svih krajeva Crne Gore ali i drugih zemalja. Kontakt telefon za prijavljivanje je 068/882-288 –navode u saopštenju. Kako su kazali iz Sekretarijata, parovima će obezbijediti svečani ručak i svadbenu tortu u ambijentu posebno dekorisanom za taj dan, a u muzičkom dijelu programa nastupiće tamburaši i mladi muzičari iz Berana. – Manifestacija se organizuje u cilju očuvanja i njegovanja tradicionalnih vrijednosti, propagiranjem bračne zajednice i porodice kao veoma važne sfere našeg društva, ali i kao svojevrstan doprinos bogaćenju kulturnog sadržaja Berana – kazali su oni. I. R.
TIVAT – Skupština opštine Tivat je pripremila izmjenu Odluke o porezu na nepokretnosti prema kojoj se korektivni koeficijent za utvrđivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti za fizička lica smanjuje sa 1,05 na 0,95, a za pravna sa 1,25 na 1,15. Tako će iznos poreske obaveze za 2023. godinu biti povećan deset umjesto 18 procenata u odnosu na 2022. godinu. U obrazloženju tog dokumenta o kojem će se na narednoj sjednici izjasniti gradski parlament navodi se da je Uprava za statistiku 1. marta obavijestila Op-
štinu da prosječna tržišna cijena m² stana u novogradnji za Crnu Goru u 2022. godinu iznosi 1.339 eura, što predstavlja povećanje prosječne tržišne cijena m² stana u iznosu od 12,14 odsto u odnosu na 2021. godinu.
– U skladu sa tim nije bilo moguće da se primijeni član 6b stav 4 Zakona o porezu na nepokretnosti, kojim je propisano da ukoliko je, prema podacima Uprave, prosječna tržišna cijena m² nepokretnosti u odnosu na prethodnu godinu povećana za više od 20 odsto, Opština može poresku osnovicu
utvrditi na osnovu prosječne tržišne cijene m² nepokretnosti za tri godine koje prethode godini za koju se porez utvrđuje, a koje objavljuje Uprava. To je urađeno za prethodnu godinu kada je prosječna tržišna cijena m² stana u novogradnji za Crnu Goru u 2021. godinu umjesto 1.194 eura iznosila 1.086 eura uz primjenu člana 6b stav 4. U skladu sa tim, prosječno povećanje iznosa poreske obaveze za 2023. godinu iznosilo bi 18 odsto u odnosu na obavezu iz 2022. godine, što bi predstavljalo značajno finansijsko opterećenje za gra-
đane Tivta, posebno imajući u vidu naglo povećane inflacione stope, kojim bi se prevazišao fiskalni kapacitet poreskih obveznika – navedeno je u obrazloženju. Iz lokalne uprave objašnjavaju da nemaju mogućnost smanjenja poreskih stopa, jer je Zakon o porezu na nepokretnosti minimalne poreske stope postavio previsoko, pa jedina mogućnost smanjenja iznosa poreske obaveze predstavlja smanjenje korektivnog koeficijenta za utvrđivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti.
PODGORICA – Čuveni
američki glumac Džon Malkovič biće gost prvog Rubix23 festivala koji će biti održan od 28. do 30 jula u Porto Montenegru. Malkovič će na otvaranju izvesti komad „Paklena komedija: ispovijesti serijskog ubice“ koji igra od 2008. godine. „Paklena komedija“ je ciljano pisana baš za Malkoviča, ali i za dva soprana, barokni orkestar i dirigenta, a režirao ga je austrijski reditelj i scenarista, veliki ljubitelj klasične muzike, Mihael Šturminger. Komad prati životni disbalans Džeka Untervergera, austrijskog pisca i serijskog ubice koji je 1994. godine, na dan kad mu je drugi put izrečena doživotna robija, izvršio samoubistvo. Malkovič na scenu, prema riječima kritike, uspijeva da donese mješavinu šarma i brutalnosti kojom je Unterverger zamajavao javnost u svojoj knjizi i u svojim ispovijestima dok je u isto vrijeme okrivljen i za najmanje deset nasilnih smrti.
Osim „Paklene komedije“, Šturminger i Malkovič su sarađivali na još dva pozorišna komada: „Varijacije Đakoma“ (snimljene kao „Varijacije Ka-
zanove“) i „Samo me zovi Bog. Posljednji govor diktatora“. Rubix23 je, kako su Pobjedi saopštili organizatori, trodnevni „boutique“ festival muzike, umjetnosti, hrane, tehnologije i prosperiteta. Kompletan program će biti smješten u prostoru starog hangara mornaričkog brodogradilišta, a za sada je poznato da će gostovati i ansambl Bečke filharmonije. Program će, osim klasično izvođačkog
PODGORICA – Izvođenjem predstave „Samo da je po redu“, koju je po tekstu Stefana Boškovića na scenu postavila Lidija Dedović, u utorak veče u KIC-u „Budo Tomović“ otvoreno je treće, podgoričko, izdanje festivala Ruta grupa Triglav, čiji je domaćin Gradsko pozorište. Program otvaranja festivala vodili su glumci Smiljana Martinović i Vukan Pejović, dok je, uz monolog iz komedije „Dundo Maroje“ Marina Držića, manifestaciju svečano otvorio Mladen Nelević
segmenta i umjetničke radionice, biti posebno atraktivan zbog uličnih izvođača i raskošnih štandova sa hranom.
- Rubix23 biće skup boja, zanata, tehnologije i zanimljivosti. Vikend za gozbu, stvaranje, učenje, ples i pjevanje. Sve to će biti usklađeno kako bi se obogatila čula i raspalila duša – izjavili su iz organizacionog tima Porto Montenegra. D. E.
Postignut dogovor između Vlade, Ministarstva i Sindikata kulture
PODGORICA – Umjetničkom sektoru poslova, čije je povećanje koeficijenta
Granskim kolektivnim ugovorom bilo predviđeno 3,5 odsto, biće uvećane zarade – zaključeno je na jučerašnjem sastanku u kabinetu predsjednika Vlade.
Sastanku, kako se navodi u saopštenju, su prisustvovali predsjednica Sindikata kulture
Crne Gore Zorica Stijepović i predstavnici Slađana Sjekloća i Draško Kovačević, i predstavnici Ministarstva kulture i medija na čelu sa ministarkom Mašom Vlaović.
- Umjetničkoj grupi poslova iz oblasti kulture biće uvećane zarade, a sve će biti uređeno posebnom odlukom Odbora za praćenje, primjenu i tumačenje GKU, a uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija – navedeno je u saopštenju. Predstavnici Sindikata, koji su ranije bili protiv uvećanja, saopštili da će na sjednici Odbora prihvatiti zahtjev za povećanje.
Podsjetimo, od potpisivanja GKU, umjetnički sektor više puta je izrazio nezadovoljstvo, budući da ovoj grupi poslova
koeficijent nije povećan 20 do 25 odsto, kao ostalima koji su zaposleni u kulturi. Umjetnici i građani okupili su se juče ispred zgrade Vlade kako bi još jednom ponovili svoje zahtjeve. Nakon toga, uslijedio je razgovor sa premijerom Abazovićem, a kao krajnji rok za rješenje ovog problema postavljen je petak.
- Premijer Abazović i predstavnici Ministarstva kulture i medija su dali nedvosmislenu podršku umjetničkom sektoru za uvećanje koeficijenata. Postavljen je rok za Sindikat kulture da pošalje zahtjev za sjednicu Odbora koja će se održati najkasnije u petak, a na kojoj će se glasati za povećanje koeficijenta umjetničkom sektoru. Ukoliko do toga ne dođe, stav MKM i Slobodnog sindikata kulture je da će doći do tzv. luz-luz situacije.
To podrazumijeva da će GKU biti oboren i da će morati nanovo da se radi sa predstavnicima Slobodnog sindikata kulture i svim ostalima - rekao je u utorak, nakon sastanka, predsjednik novoformiranog Slobodnog sindikata kulture Vukan Pejović S. V.
- Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam pozvan da pozdravim moje kolege od Triglava do Đevđelije. Želim lagodan teren za njihovu igru, a to je nešto najvažnije za naš posao i želim im da se dobro osjećaju u Podgorici i da Podgorica ovih dana živi sa dobrim pozorištem - rekao je Nelević. Nastala kao koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta i Beo Art-a, predstava „Samo da je po redu“ priča je o jednoj starovaroškoj porodici, ispričana kroz situacije koje većini ljudi nijesu nepoznate. Podgorička publika imala je priliku prethodno da je premijerno pogleda u februaru, a glumačku podjelu čine: Srđan Grahovac, Maja Šarenac, Dušan Kovačević, Lara Dragović, Omar Bajramspahić, Stefan Vuković, Marija Đurić i Tatjana Torbica
MAGIJA
Nakon izvođenja glumački ansambl predstave je učestvovao na Okruglom stolu koji je moderirala dramaturškinja Gradskog pozorišta Dragana Tripković Pored toga što je dio ansambla predstave, Kovačević je jedan od utemeljivača Ruta festivala, a kako je kazao, mnogo puta se govorilo o značaju magije teatra i umjetnici, odnosno, pozorišni ljudi, slave tu magiju ne samo u našoj zemlji nego i na ovim prostorima.
- Zajednička misija festivala, nastala potrebom da se grupa ljudi ujedini oko zajedničke ideje da se objedini ovo teatarsko podneblje bez obzira na jezičke različitosti, jeste da stvaramo bolje ljude i magijom teatra poboljšavamo svijet i ako samo jednom predstavom ili festivalom učinimo nekog čovjeka boljim, naša misija je uspjela – rekao je on.
Tokom naredne godine, kako je Kovačević kazao, u planu je velika koprodukcija u kojoj će
učestvovati predstavnici svih šest teatara.
- Biće to jedan eks-jugoslovenski ansambl reprezentativnih glumaca, koji će biti iz svake kuće i države. Festival se utemeljio kao značajan, ne samo u gradu nego i državi, a nadam se da ćemo dobiti podršku da postane tradicionalan – kazao je Kovačević.
PROVINCIJA
Dobar prijem publike, kako je Šarenac ocijenila, znači da je
PODGORICA – Tribina ,,Metamorfoze slike i riječi“, na kojoj se govorilo o simbiozi likovnog i književnog u stvaralaštvu crnogorskog slikara i pisca Dimitrija Popovića, održana je u Knjižnici Božidara Adžije u Zagrebu. U sklopu tribine izložene su Popovićeve beletrističke i esejističke knjige, likovne monografije i originalni rukopisi. Takođe, kao posebni dio izložbe izložena su bibliofilska i luksuzna izdanja knjiga povezanih u koži sa originalnim uvezanim crtežima i grafikama.
Popović je za Pobjedu kazao da ovu izložbu knjiga prate i plakati koje je radio u okviru specijalnih temata, kao na primjer o Ivanu Goranu Kovačiću, Janku Poliću Kamovu ili Kafki. - Organizator tribine o mom književnom i likovnom djelu na plakat i pozivnicu za ovo događanje stavio je Kafkin portret
iz mog ciklusa ,,Kafka“ kojeg sam radio 2009. godine. Razlog je taj što se ove godine obilježava 140 godina od rođenja velikog pisca. Moj ciklus slika, crteža i objekata bio je svojevrsni nadrealističko- psihološki portret velikog pisca. Takođe, osim na likovni način, Kafkom sam se bavio i na književni način. Na-
pisao sam pripovijetku ,,Proces Kafkinog Preobražaja“ koja se referira na čuvenu piščevu pripovijetku ,,Preobražaj“. Metamorfoza je ključna riječ koja se odnosi na karakter mog likovnog i književnog stvaralaštva. Moja posljednja velika retrospektivna izložba u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori, na
U sklopu treće festivalske noći publika će u KIC-u „Budo Tomović“ večeras biti u prilici da pogleda predstvu „Moj muž“, u režiji Nele Vitošević, a u izvođenju ansambla Dramskog teatra Skoplje. - Dramska struktura pozorišne predstave „Moj muž“ je proizvod dva međusobno isprepletana materijala i to dramatizacije šest pripovjedaka, kao i dokumentarni materijal kreiran iz autorskih monologa. Dramska radnja pripovjedaka Rumene Bužarovske kao i dokumentarni dio su tematski čvrsto povezani sa podnebljem i vremenom u kojem se odvijaju, bez utemeljenja u dnevno-političkim aktuelnostima. Pripovijetke i autorski monolozi su kreirani u cilju prevazilaženja stereotipa i predrasuda i otvoreno insistiraju na suočavanju tradicionalnog i savremenog društva – navedeno je u najavi.
predstava uspjela.
- Nijesmo uopšte znali kakve će reakcije publike biti još dok je trajao rad na komadu, da li će njima biti kao što je nama bilo, jer kada radite komediju nikada ne znate, nama može biti zabavno, a u publici muk - zaključila je Maja Šarenac-Đurić, koja u predstavi donosi lik Đine, i smatra da ona u u ovoj komediji predstavlja jednu tragičnu nit.
- Ova priča stiže iz centra provincije i ne mislim da je Crna
Dimitrija Popovića
PODGORICA - Povodom teksta pod naslovom „Crna Gora ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara“, koji je u Pobjedi objavljen 18. aprila, u rubrici Kultura, reagovalo je Ministarstvo kulture i medija ističući da „nije i neće gurati probleme koji opterećuju kulturu pod tepih, već je transparentno i inkluzivno pokrenulo procese adresiranja problema i ograničenja razvoja i zaštite naše kulture, koji su se nagomilavali decenijama za nama“.
U Nacrtu Nacionalnog programa razvoja kulture koji je na javnoj raspravi, kako ističu iz Ministarstva, ponuđeno je rješenje za njihovo prevazilaženje.
Gora provincija, nego vjerujem da je svijet provincija. Sva ona društva koja se svedu na ,,red“ i regule koje moramo da pratimo samo zato što je pod neko moranje, postaju jedna mučna društva i svi budemo Đina - kazala je Đurić.
Publika u Podgorici sinoć je imala priliku da pogleda predstavu ,,Djelidba“ u produkciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. S. V.
kojoj je bio prikazan i dio radova iz ciklusa ,,Kafka“, nosila je naslov ,,Misterij metamorfoza“ –istakao je Popović.
Na tribini su govorili književni teoretičar, akademik Krešimir Nemec, književna i teatarska kritičarka Bojana Radović, te autorka koncepta tribine Ivana Sabljak koja je bila moderator događaja. Nemec je govorio o nekoliko aspekata Popovićevog književnog i esejistčkog rada povezujući ga sa likovnim temama kojima se bavio. Ukazao je na pisce koji su u Popovićevim formativnim godinama uticali na njegov rad – Rembo, Lotreamon, Bodler i Kafka. Takođe je govorio o širem kontekstu savremene kulture i koje su posebne stilske i tematske odrednice Popovićevog izraza – od klasičnih motiva do tema savremenog društva spektakla. Istakao je da su za Popovića u stvaralaštvu podjednako bile važne i ri-
ječ i slika kao fenomeni koji se međusobno uslovljavaju. Radović se posebno osvrnula na formu kratke priče kao posebno teške i izazovne književne forme ističući kako je Popovićev izraz u takvoj formi posebno zanimljiv jer na kraju donosi neočekivani obrt što je poseban kvalitet takvog načina izražavanja, a što je rezultiralo i uglednom književnom nagradom za kratku priču ,,Ranko Marinković“ koja mu je tri puta dodijeljena. I Nemec i Radović su apostrofirali značaj Popovićeve poezije koja se javlja kao logičan pjesnički izraz koji sublimira njegova metafizička i filozofska promišljana, a koja su proistekla iz temata koji su ga zaokupljali – mitski, istorijski, sakralni, savremeni. Govornici su zaključili da je Popovićev fenomen u umjetnosti takav da njegovu posebnost ravnopravno čine likovni i književni izraz.
- Sada o činjenicama - spomenici kulture nijesu i neće izgubiti status imajući u vidu da isti imaju pravnu zaštitu u smislu odredbe člana 142a stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Shodno članu 142a Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim je propisano da spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima, a čije kulturne vrijednosti nijesu revalorizovane do dana stupanja na snagu ovog zakona, imaju status kulturno dobro u skladu sa ovim zakonom, a rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro donijeće se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona – ističu iz Ministarstva. Napomenuli su da „navodi autora iznešeni u tekstu nijesu zvanični stav niti nadležne
PODGORICA - Autorska izložba fotografija iz filma ,,Zle pare“, akademske slikarke mr Marine Radulović, otvorena je u Crnogorskoj kinoteci. Riječ je o odabiru kadrova iz filma Velimira Stojanovića ,,Zle pare“
- ostvarenja sa samih početaka razvoja crnogorskog dugometražnog igranog filma. Film je snimljen 1956. godine, a po žanru je mješavina drame i crne komedije.
Izložbu je otvorila magistarka likovne umjetnosti Olivija Ivanović-Strugar
- Marina Radulović je detaljno analizirala film i izdvojila najupečatljivije i najzanimljivije kadrove iz filma koji su sada prikazani kao odvojene fotografije.
Kroz ovu izložbu imaćete priliku da se upoznate sa likovima i scenama koje su činile ovaj film toliko uspješnim i popularnim među publikom u to vrijeme. Izložba predstavlja istinski uvid u kultnu jugoslovensku kinematografiju i istovremeno edukativan i analitičan pristup umjetnosti filmakazala je Ivanović-Strugar.
uprave niti ovog ministarstva i utemeljeni su na ličnom stavu pojedinaca, ali ne i u zakonskoj regulativi“.
- Raduje nas što se autor teksta bavio Nacrtom NPRK, zato je isti sa svim prilozima i na javnoj raspravi, ali izražavamo žaljenje što je tekst opteretio ličnim tumačenjem, a da prethodno nije zatražio odgovore ili pojašnjenja MKM. Kao što vam je poznato, iz dosadašnjeg rada ovog resora, transparentnost je jedan od ključnih fokusa u našem radu, baš kao i odnos prema novinarima/ kama i njihovom pravu da pitaju, zato uvijek trebamo biti vaša prva adresa u provjeravanju informacija. Podsjećamo da su u toku pripremnih
aktivnosti za potrebe izrade najznačajnijeg strateškog dokumenta NPRK, koji je u završnoj fazi, vršeni intervjui sa ključnim subjektima u kulturi, težeći da se sagleda i uvaži mišljenje svakog pojedinca. U završnoj analizi konstatovano je da su zaposleni imali različita mišljenja po pitanju stanja ne samo u kulturnoj baštini, već šire u kulturi, što je i iznešeno u prilozima ovog dokumenta. To se odnosi i kada je riječ o stavu pojedinih zaposlenih po pitanju revalorizacije kulturnih dobara i broja kulturnih dobara koji se navode u dokumentu. Iz tog razloga ukazujemo da navodi iz Priloga 1 Nacrta NPRK sadrže različita mišljenja zaposlenih
u kulturi. U konkretnom slučaju navodi koji se odnose na broj kulturnih dobara 26 nijesu utemeljeni u zakonu, već su stav slobodne procjene pojedinaca, a rezultat su analize izvršene od strane spoljnjeg eksperta, u kojoj je uvažen i iznešen stav svih subjekata i pojedinaca koji su bili predmet analize – naveli su iz Ministarstva kulture i medija. Budućnost kulture Crne Gore, dodali su na kraju, „mora biti svijetla ukoliko svi budemo uključeni i sa svojih pozicija damo puni doprinos rješavanju problema i postavimo dobre osnove za razvoj, a kulturu izuzmemo iz dnevno političkih obračuna“. R. K. (Odgovor novinara u sjutrašnjem broju).
Referiše se na određene umjetnike, pa tako prilikom građenja kompozicije vidim najbolju slikarsku tradiciju - vidim Magrita, intimiste... To je nešto što sam htjela naglasiti - istakla je Radulović. Umjetnica je izdvajala one scene koje, osim što publiku uvlače u priču, treba kod nje da izazovu i snažne emocije. - Svaka scena je izvanredno promišljena. Svaki kadar je toliko dobro osmišljen i kompozicijski promišljan da je sve u svrhu slikanja onoga što je osnova priče, a to je šta su ljudima učinile pare do kojih su nenadano došli - istakla je Radulović.
Radulović je za Pobjedu pojasnila da joj je bilo posebno interesantno na koji način su građeni likovi u filmu, pa je stoga poseban dio izložbe posvetila portretima. - Oni su mi se činili veoma značajnim. Dugo godina sam radila portrete pa su mi vjerovatno zbog toga oni toliko značajni. Dovoljno je da vidite neke li-
kove da možete da im pročitate karakter. To su izvanredni portreti koji su vrlo upečatljivi, ekspresivni i koji snažno izražavaju emociju i karakter. Svaki lik je dobro promišljen - njegova šminka, garderoba i način na koji komunicira daje ubjedljivost karakteru. Takođe, režiser i snimatelj filma bili su dobri poznavaoci likovne umjetnosti.
Poziv je dobila od direktora Crnogorske kinoteke mr Gorana Bjelanovića, koji je idejni tvorac projekta.
- Ovaj projekat će da traje, a osnovna ideja je da se, na malo drugačiji način, vrati fokus na filmove koji su malo zaboravljeni, potisnuti ili nemamo prilike da ih često viđamo. Sa druge strane, Crnogorska kinoteka na ovaj način pravi jednu zavidnu zbirku fotografija, formira se fototeka - istakla je Radulović. A. Đ.
„Moj muž“
Ministarstvo kulture i medija reagovalo na tekst „Crna Gora ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara“Zgrada Ministarstva kulture i medija
Predragu Mitroviću sa Mareze prije nekoliko dana su otrovana dva lovačka psa, najvjerovatnije na javnoj površini u neposrednoj blizini njegovog placa.
On je za Pobjedu kazao da su mu u proteklih nekoliko godina na sličan način otrovane tri krave i još dva psa, te da je slučaj prijavio policiji od koje očekuje da pronađu krivca i procesuiraju ga.
- U nedjelju, oko osam i po sati ujutro, jednog psa sam našao u dvorištu iza kuće, a drugog na nekoliko metara od dvorišta – kazao je Mitrović, navodeći da je toga jutra pse pustio da se istrče u polju nedaleko od kuće. Iskazuje nadu da će se konačno riješiti ovaj problem trovanja životinja.
- Ovo se ne dešava prvi put. U razmaku od godinu otrovane su nam tri krave, a prošle godine za tri – četiri mjeseca dva lovačka psa. Nadam se da će policija ovoga puta otkriti počinioca i sankcionisati ga – kazao je Mitrović, koji nam je dostavio snimke otrovanih životinja.
Veterinar iz ambulante ,,Montvet“ Šćepan Šćekić upozora-
va da trovanje pasa u našem gradu nije rijetkost. - Nažalost, to je čak česta pojava. Ne prođe mjesec – dva da
se ne jave slučajevi trovanja u različitim djelovima grada –kazao je Šćekić. On preporučuje da u takvim
slučajevima vlasnici treba da dovedu svog ljubimca u najbližu ambulantu čim primjete simptome trovanja, koji su obično veoma burni.
- U zavisnosti od otrova, a to su najčešće pesticidi za zaštitu biljaka i te supstance izazivaju najburnije reakcije, pas vrlo brzo počinje da dahće, povraća i pjeni, a naglo mu raste temperatura. U takvoj situaciji neophodno je što prije životinji pružiti prvu pomoć. Ukoliko primijete da je progutao otrov, ono što vlasnici mogu da urade prije nego što dovedu psa u ambulantu jeste da što brže pokušaju da izazovu povraćanje tako što će ga natjerati da popije hidrogen ili slanu vodu. Nažalost, ovakvi otrovi uglavnom veoma brzo djeluju zbog čega se trovanje životinje pesticidima često završi smrtnim ishodom – kazao je Šćekić.
On je dao nekoliko karakteristika koje imaju ovi otrovi, uz pomoć kojih će vlasnici životinja lakše moći da ih prepoznaju i tako zaštite svoje ljubimce. - Otrovi su uglavnom jarke boje - žute, roze, drečavo plave... Ukoliko u nekom komadu hrane na javnoj površini primijetite takve sastojke obavezno treba držati psa dalje od njih. Naročito treba voditi računa da psima bude ograničeno kretanje ako su skloni da zagrizu i ,,probaju“ strani predmet –preporučio je veterinar Šćekić. U vezi sa ovim slučajem, prije dva dana, poslali smo pitanja Upravi policije, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor. I. M.
Premijera kratkometražnog lma ,,Čuj me i vidi Podgorice“ u bioskopu Sinepleks
U bioskopu Sinepleks juče je premijerno prikazan kratkometražni film „Čuj me i vidi Podgorice“, čiji su glavni akteri djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju i mladi sa hendikepom iz Resursnog centra ,,Podgorica“ i NVU Naša djeca.
Jedna od kreatorki desetominutnog filma Branka Otašević kazala je da Podgorica treba da vidi koliko talenata i koliko ljubavi imaju ova djeca.
- Cilj nam je da idemo dalje, da se film emituje na što više televizija. Maštamo o tome da ćemo jednog dana imati naše prepoznatljive manifestacije, da nećemo morati da molimo, tražimo ljude da dođu da nas vide, već da to da bude sastavni dio naših života, jer oni su ljubav - kazala je Otašević.
Tema ovog kratkometražnog filma lokalnog karaktera jeste da promoviše život i tradiciju Podgorice na jedan poseban način. Kako bi publici primakli samu priču, autorke su angažovale djevojčicu Dunju koja je gledaoce uvela u svijet njihovih duša, dok su se trudili da savladaju određene zadat-
ke govoreći stihove podgoričkih pjesnika. - Radeći sa korisnicima Centra zašli smo na teren za koji malo ko zna, u svijet koji je
mnogima nepoznat. Neopisiv je i van mjere viđenog taj sjaj oka i ljepota osmijeha koji oni imaju u trenucima sreće i davanja sebe - istakla je kokrea-
torka filma Klara Radonjić Film je realizovala kompanija ,,Modesty MK“ d. o. o, a sufinansijer je Sekretarijat za kulturu i sport. Nj. Ž.
Glavni grad danas organizuje tribinu na temu održive urbane mobilnosti sa fokusom na smanjenje buke i zagađenja vazduha i posebnim akcentom na mikrolokacije koje gravitiraju saobraćajnici radnog naziva ,,Jugozapadna obilaznica“. Tokom događaja planirane su prezentacija procesa i nalaza mjerenja buke i zagađenja vazduha, kao i prezentacija transnacionalne mreže zainteresovanih strana. – U okviru takozvane žive laboratorije podrazumijeva se participativni pristup kreiranju kvalitetnih i održivih rješenja u oblasti mobilnosti. Ovaj pristup je zasnovan na principu četvorostruke spirale (quadruple helix) i podrazumijeva uključivanje lokalne administracije, akademske zajednice, biznis sektora i građana, kako bismo zajedničkim naporima identifikovali i testirali nova rješenja za urbanu mobilnost u skladu sa novim navikama i ponašanjima, te potrebama građana za urbanom mobilnošću – naveli su organizatori tribine.
Događaj u Multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ počeće u 11 sati.
Projekat „Integrisane i inovativne akcije održivog unapređenja urbane mobilnosti (TRIBUTE)“, u kojem Glavni grad Podgorica učestvuje kao jedan od devet partnera iz Jadransko-jonske regije (gradovi Ljubljana, Maribor, Milano, Novi Sad, Patras, Podgorica, Sarajevo i Zagreb, vođeni Politehničkim institutom iz Milana), realizuje se u cilju suočavanja s izazovima ubrzanog razvoja novih transportnih tehnologija i potrebe za inovativnim rješenjima u urbanoj mobilnosti kao odgovor na društveno-ekonomske i demografske promjene. Njegov ukupni budžet je 3.269.400 eura, od čega je 2.778.990 odobreno iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Instrumenta za pretpristupnu podršku IPA II. Pristup u realizaciji projekta TRIBUTE zasnovan je na organizaciji ,,živih laboratorija“, koje služe kao sredstvo za participaciju građana, javne uprave, akademske i poslovne zajednice, zainteresovanih za urbanu mobilnost, u cilju kodizajniranja i evaluacije rješenja održive i inovativne mobilnosti za gradove Jadransko-jonskog regiona.
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:
- od 8 do 17 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; - od 8 do 15: dio Konika (naselje oko vrtića, Mojkovačka, Franca Prešerna, Prištinska, Zagrebačka, Matije Gupca, Aleksandra Puškina, Žrtava fašizma, Spasoja Raspopovića; dio Dajbabskog brda, Sitnička; - od 9 do 10: Josipa Broza Tita (dio oko salona Tojota). H. P.
Za danas je najavljeno uglavnom sunčano u prijepodnevnim satima, a u drugom dijelu dana umjeren ili pojačan razvoj oblaka, uz mogućnost kratkotrajne kiše ili grmljavine. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko devet stepeni, najviša dnevna do 21. H. P.
ODIGRANA DVA MEČA 22. KOLA MERIDIANBET 1. CFL: Budućnost bodom u Pljevljima produbila krizu, Jedinstvo nastavilo da krči put ka
Rudar
Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 350.
Sudija: Radoje Pajović. Golovi: 0:1 Đuričković u 57, 1:1 Boričić u 78. Žuti kartoni: Tumbas, A.Golubović (Rudar), Ražnatović (Budućnost).
Muminović
Tumbas (od 88.
Kovačević)
Kartal
Radojičić
Janketić (od 88. Javorčić)
Boričić
Šahman
Gašević
PODGORICA – Budućnost je prije desetak dana imala šansu da stavi „šampanjac na hlađenje“, ali je šest kola prije kraja vraćena neizvjesnost kada je u pitanju trka za titulu.
Budućnost je nakon remija protiv Petrovca (4:4), te poraza od Dečića (4:3), remizirala u Pljevljima protiv Rudara (1:1), čime je razlika između dva vodeća tima na tabeli sada samo tri boda.
To je epilog nakon što je Budućnost u odloženom meču 22. kola Meridianbet 1. CFL osvojila samo bod, iako je djelovalo da gazi bez problema ka trijumfu. U drugom odloženom susretu 22. kola Jedinstvo je nastavilo impresivnu seriju i pobjedom protiv Jezera (2:1) stiglo na diobu trećeg mjesta, pa umjesto borbe za opstanak sada u Bijelom Polju razmišljaju o Evropi?!
BOD
ŠAMPIONA
Budućnost je nakon dva meča, u kojima je ispustila pobjede u finišu, još jednom ostala bez trijumfa u posljednjim trenucima, iako je djelovalo da je Rudar ne može ni ugroziti. Budućnost je u većem dijelu meča imala inicijativu, šanse, istina, nije blistala, ali je Rudar bio totalno bezopasan. Do zaslužene prednosti gosti su stigli u 57. minutu. Loptu je iz kornera majstorski ubacio Lusero, a Đuričković glavom sa desetak metara majstorski pogodio – 0:1. I pored primljenog gola Pljevljaci nijesu nešto bitnije mijenjali u svojoj igri, pa se sticao utisak kao da i jedni i drugi žele što prije kraj. Ali, onda se dogodio 78. minut kada je Bojović pokazao kakav kvalitet ima. Nekadašnji ofanzivac
20 – Konrad (Sutjeska)
12 – Korać (Jedinstvo)
9 – Striković (Sutjeska)
8 – Montenegero (Arsenal), Faust, Mendi (Petrovac)
7 – Bećraj (Mornar)
Budućnosti sa lijeve strane je ušao u kazneni prostor, ubacio loptu u peterac, koju je promašio Kartal. Ipak, iza Kartala je bio Boričić, koji je takođe prvo promašio loptu, potom pao i u padu kroz blato je zakačio, a ona se odbila od Ražnatovića i završila nekako u mreži. Dodatni problem za ,,plave“ može biti i povreda Lusera, koji se povrijedio u 76. minutu. Argentinac je igrao odlično, imao dvije prilike u prvom dijelu (5. i 16. minut).
Prvi dio protekao je, inače, u dominaciji gostiju, koji su i u sedmom minutu imali dobru šansu, kada je Grbić izblokiran. Prvo je Ignjatović sve dobro odradio, uposlio Lusera, koji je pronašao Kneževića, a ofanzivac ,,plavih“ odlično uposlio kapitena. Šansu je imao i Ražnatović, kojem je udarac odbranio Muminović u 24. minutu, a zanimljivo je da je Rudar prvi put priprijetio tek u 27. minutu preko Kartala. U nastavku je Budućnost ponovo krenula ofanzivno – imala šansu Kneževića, ali je u 53. minutu Rudar dočekao priliku da povede, kada je Tumbas šutirao sa 16 metara, ali je Pavličić odbranio, iako je lopta išla pod samu prečku. Upravo nakon jedine prave šanse Rudara, Budućnost je uspjela da povede. Ipak, nakon čudnog gola domaćina, ,,plavi“ su pokuša-
vali, ali šanse Grbića i Adžića nijesu bile posebno opasne po gol Pljevljaka… Rudar je tako osvojio važan bod u borbi za opstanak, jer sada ima pet bodova više od ,,fenjeraša“ Iskre, a četiri manje od Mornara, pa i spas bez baraža nije daleko. Zanimljivo je da će se već u neđelju ova dva tima ponovo sastati, ali pod Goricom.
„BUM-BUM“
Jedinstvo je savladalo u Bijelom Polju Jezero (2:1) i vezalo šesti meč bez poraza, a sa nova tri boda Bjelopoljci su stigli do evropske zone. Još jednom je junak Jedinstva bio iskusni Žarko Korać, koji je golovima u 7. i 56. minutu pogurao svoj tim do trijumfa, a sebe doveo do brojke od 102 gola u 1. CFL, čime ni rekord Admira Adrovića (110) nije nedostižan. Bjelopoljci su od starta krenuli ofanzivno i iz prve prave akcije poveli. Igrao se sedmi minut, kada je nakon centaršuta Bande, Korać glavom pokušao, Asanović uspio da odbrani, ali samo zakratko, jer je odbitak pokupio upravo iskusni golgeter i pogodio za 1:0. Plav-
Pavličić Sekulić (od 46. Mrvaljević) Grbić Knežević Simić Ignjatović Lusero (od 75. Sekulović) Ražnatović Đuričković Dakić Terzić (od 81. Va. Adžić)
Fudbaleri Sutjeske i Arsenala blizu su plasmana u finale Kupa Crne Gore nakon što su u prvim mečevima polufinala slavili 3:1 protiv Dečića, odnosno Iskre. Revanši će se igrati 3. maja.
Sutjeska 3
Dečić 1
Jedinstvo 2
1
Gradski stadion. Gledalaca: 400.
Sudija: Nikola Dabanović.
Golovi: 1:0 Korać u 7, 2:0 Korać u 56, 2:1
Tošković u 88.
Žuti kartoni: Đorđević, Hajrović, Banda, Đ.Cvijović (Jedinstvo), Asanović, Vuković, Kojašević, Bošnjak (Jezero).
Jedinstvo Jezero
Joksimović
Krnić (od 79. Bojić)
Đorđević (od 83. Šekularac)
Vlaović Hajrović (od 83. N. Cvijović)
Korać
Dulović
Dacić (od 65. Kovačević)
Šćepanović Banda
Đ.Cvijović
NIKŠIĆ – Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 400. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Strijelci: Striković u 34, Konrad u 69. iz jedanaesterca, Pajović u 84. (Sutjeska), Camaj u 83. minutu (Dečić). Žuti kartoni: Vuković (Sutjeska), Tući, Ujkaj (Dečić).
i htjenje možemo do finala –rekao je trener Sutjeske NenadBrnović
Dečić je u nezavidnom položaju pred revanš, ali nada postoji. - Vrhunska utakmica. U prvom poluvremenu je Sutjeska bila bolja, imala više šansi. U drugom smo napravili promjene, igrali odlično, smanjili preko Camaja. Moram da vidim ovu situaciju koja je prethodila penalu. Idemo dalje, imamo revanš – izjavio je trener Dečića JurajJarabek
Iskra 1
Arsenal 3
Asanović
Kato (od 57. Šerif)
Marković (od 57. Tošković)
Kojašević (od 46. Škrijelj)
Vuković
Pavlović
Naoaki (od 46. Bošković)
Stijepović
Bošnjak
Dedić (od 73. Đešević)
Jovićević
ljani su bili bezidejni, a rani gol očigledno je poremetio goste. Ipak, u 14. minutu Naoaki je imao šansu, ali je Joksimović loptu izbacio u korner.
Uslijedio je opet period totalne dominacije domaćina. Nakon što je Korać pogodio spoljni dio mreže, Krnić je u 24. minutu imao lošu završnicu, a desetak minuta kasnije Hajrović je bio u naletu, ali je loptu poslao preko gola. Na samom startu drugog dijela igre Jezero je moglo do egala. Rezervista Bošković dobro je ubacio loptu iz kornera, pokušao je glavom Dedić, ali je Bošnjak sa gol crte sklonio loptu. Bila je to opomena za Jedinstvo da nema opuštanja. I, nakon što je Đorđević pogodio prečku, odmah zatim (u 56. minutu), Korać je iskosa sa lijeve strane sa 16 metara uspio da pogodi suprotni ugao – 2:0. Imao je šansu i Krnić, a kada se čekao kraj, u samom finišu rezervista Tošković pogodio je za goste – 2:1. R. PEROVIĆ
SUTJESKA: Ličina, Grivić, Vučić (od 46. Stijepović), Babić, Bilali, Krstović (od 79. Pajović), Matanović (od 70. Nikolić), Eraković, Živković (od 59. Sahli), Striković (od 70. Vuković), Konrad DEČIĆ: Marković, Pešukić (od 66. Ljuljđuraj), Đeljaj (od 66. Drešaj), Tući, Drešaj, Šarkić, Petrazi (od 46. Bajović), Vušurović (od 88. Marušić), Božović, Vucaj, Cmiljanić (od 46. Camaj) Srijeda puna dobrih stvari za Sutjesku. Nekoliko sati nakon što se remijem Budućnosti s Rudarom u Pljevljima potpuno vratio u igru za titulu jer je razlika na vrhu samo tri boda, tim Nenada Brnovića napravio je veliki korak ka plasmanu u finale masovnijeg takmičenja u Crnoj Gori.
Sutjeska je protiv Dečića u Nikšiću nekoliko puta bila blizu pogotka prije nego je Vuk Striković u 34, nakon prodora Živkovića, udarcem iz prve s 15 metara zatresao mrežu gostiju.
Domaćin je do 2:0 stigao u 69. iz (spornog) jedanaesterca dosuđenog nakon faula Tućija nad Sahlijem – precizan s 11 metara bio je TajronKonrad
Tuzani su smanjili u 84. volej udarcem Ilira Camaja, ali je Sutjeska odmah odgovorila i evrogolom IgoraPajovića s dvadesetak metara za pobjedu od 3:1 došla nadomak finala. - Mislim da smo u prvom poluvremenu bili dominantni i da smo već tada morali da vodimo dva pogotka razlike. U drugom poluvremenu je Dečić bio za nijansu bolji. Odlučiće revanš. Rezultat je dobar, ali ništa nije gotovo. Dečić ima individualni kvalitet, ali ako ponovimo ovakvo zalaganje
DANILOVGRAD – Stadion braće Velašević. Gledalaca: 550. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Strijelci: Pavlićević u 66. (Iskra), Bulatović u 15. i 39, Muhović u 49. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Mitrović, Janković (Iskra).
ISKRA: Kordić, Mitrović (od 46. Vukotić), B. Obradović (od 46. Janković), O. Obradović, Pupović, Rađen, Kalezić (od 64. Pavlićević), Boljević, Muharemović (od 46. Šaletić), Popović, Kolundžić (od 46. Nikač)
ARSENAL: Nikić, Živković, Manojlović, Todorović, Čavor (od 89. Dragićević), Ćetković, Bakić, Mirković, Došljak (od 70. Jezdović), Muhović (od 72. Đorđević), Bulatović Arsenal je u Danilovgradu zakoračio ka istoriji i meču za trofej Kupa, u debitantskoj sezoni u ulozi prvoligaša. Ivan Bulatović postigao je dva lijepa pogotka u prvom poluvremenu, a početkom nastavka u strijelce se upisao i Jasmin
Muhović
Prvi put se mreža Iskre zatresla u 15. minutu nakon što se u prijemu oslobodio dvojice čuvara i pogodio sa desetak metara. Na 0:2 povisio je u 39. kada se upustio u solo prodor i od prečke poslao loptu iza leđa Kordića Moglo je da bude i ubjedljivije na poluvremenu, ali je Arsenal to nadoknadio početkom nastavka preko Jasmina Muhovića koji je lijepu timsku akciju krunisao udarcem iskosa s lijeve strane.
Iskri je nadu vratio Petar Pavlićević u 66. na asistenciju Šaletića, ali je ta nada veoma tanka, naročito jer sastav iz Danilovgrada tone u drugom dijelu sezone i posljednjeplasirani je u prvenstvu. Ne. K – B. K.
Četvrt nale Lige Evrope i Lige konferencija
Lautaro Martines, napadač Intera
REAL MADRID – Man-
čester siti i Milan – Inter polufinalni su parovi fudbalske Lige šampiona.
Druga noć revanša četvrtfinala donijela je potvrdu onog što je bilo izvjesno nakon duela prošle sedmice. Siti je nakon 3:0 kod kuće remizirao u gostima s Bajernom (1:1), dok je Inter takođe lako eliminisao Benfiku – u Lisabonu je bilo
2:0, večeras na ,,Đuzepe Meaci“ 3:3 nakon što je domaćin imao sigurnu prednost. Bajern je u početku pritiskao Siti, najveću šansu imao je Sane kada je izašao sam ispred Edersona i šutirao pored gola, da bi gosti u 38. dobili priliku da otklone sve dileme. Upamekano je igrao rukom u šesnaestercu, Erling Haland namjestio loptu, ali ju je
s 11 metara poslao iznad gola. Norvežanin se iskupio u 57. minutu – u kontri je spustio loptu do De Brujnea, Belgijanac mu je vratio, a Haland prošao pored Upamekana i stavio tačku na prolaz ,,građana“. Bajern je u finišu duela koji je obilježila velika nervoza domaćeg tima (trener Tomas Tuhel isključen u 87) uspio da makar izbjegne poraz –
Komemorativna sjednica povodom smrti potpredsjednika FSCG
PODGORICA - Komemoracija povodom smrti potpredsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore Vladana
Vučelića održana je juče u Kući fudbala u Podgorici. Komemoraciji je prisustvovala rodbina, čelnici i zaposleni u Fudbalskom savezu
Crne Gore, kao i mnogobrojni Vladanovi prijatelji i fudbalski radnici.
Od dugogodišnjeg fudbalskog radnika oprostio se predsjednik FSCG Dejan
Savićević.
- O Vladanovoj profesionalnoj karijeri i dostignućima tokom iste moglo bi da se priča dugo i naširoko.
Vjerujem da ste svi dobro upoznati sa svim detaljima iz njegovog profesionalnog života, pa ću ovu priliku iskoristiti da govorim o Vladanu
kao čovjeku fudbala, saradniku i prijatelju. Vladan Vučelić bio je oslonac i podrška ne samo svojoj porodici već i svim svojim prijateljima, saradnicima, ali i ljudima koje je poznavao. Trudeći se da bude na raspolaganju svima iz svog okruženja, znao je da pravim riječima učini da sve nedaće ostanu po strani, da svi problemi nestanu, a život nastavi normalnim tokom.
Nesebičan u pružanju podrške, u želji da pomogne svima kojima je pomoć potrebna, često je znao da zanemari svoje potrebe i zaboravi svoje probleme... Vladanu je kolektivno dobro uvijek bilo ispred ličnog, a takvi ljudi se rijetko sreću u današnje vrijeme. Kao takav ostaće upamćen kod svih onih koji su imali privilegiju da budu dio
njegovog okruženja, njegovi saradnici, drugovi i prijatelji –rekao je Savićević. Kazao je da je Vučelić od prvog dana volonterskog angažmana u Savezu, 2001. godine, uložio cijelog sebe i maksimalno se posvetio ostvarenju svih ciljeva fudbalske organizacije.
- Uključen u sve procese, pratio je sva dešavanja, imao je stav i odigrao ključnu ulogu u mnogim procesima koji su se odvijali u našem savezu od početka njegovog samostalnog funkcionisanja. Njegovo iskustvo, uz nevjerovatnu oštroumnost, bilo nam je od izuzetne pomoći na početku rada Saveza, ali i kasnije, pogotovo tokom vremena u kojem smo se suočavali sa različitim kriznim situacijama. Kao predsjednik
Bajern M. 1
1 Man. siti 00
Stadion: Alijanc arena
Sudija: Klemon Turpan (Francuska)
Golovi: 0:1 Haland u 57, 1:1 Kimih (pen) u 83. Žuti kartoni: Kanselo, Upamekano, Kimih, Pavar, Stanišić (Bajern), Ederson, Gundoan, Ake, Laport (Man. siti)
Bajern M.Man. siti
Zomer
Pavar (od 77. Stanišić)
Upamekano De Liht
Kanselo (od 63. Dejvis)
Kimih
Gorecka
Sane (od 63. Mane)
Musijala (od 71. Miler)
Koman
Šupo-Motin (od 71. Tel)
Ederson Akandži
Dijaš
Ake (od 66. Laport)
Stons
Rodri Silva
De Brujne (od 88. Voker)
Gundoan
Griliš
Haland (od 84. Alvares)
Jošua Kimih je bio precizan iz jedanaesterca. U Milanu je viđena goleada (3:3), ali nije bilo neizvjesnosti jer je Inter vodio 1:0 i 3:1. Prvi gol dao je u 14. kada se Džeko izborio za loptu, akciju nastavio Martines, a završio Nikolo Barela Benfika je izjednačila u 38. kada je Aursnes iskoristio loše postavljanje Damfrisa, što je bio rezultat na poluvremenu. ,,Nerazuri“ su prolaz ovjerili u 65. preko Martinesa koji je postigao prvi pogodak od 5. mar-
moram da naglasim da Fudbalski savez ne bi bio to što je danas da Vladan Vučelić nije bio sa nama od prvog dana, ne štedeći ni sebe ni svoje vrijeme da pomogne razvoj fudbala u Crnoj Gori – istakao je, između ostalog, Savićević.
Vladan Vučelić bio je i dugogodišnji predsjednik i član uprave FK Budućnost, ispred kojeg se prisutnima obratio NovakNovaković, sadašnji direktor tog kluba.
- Svi znamo da je Vladan cijeli svoj život nesebično posvetio i fudbalu, a posebno FK Budućnost, za koji se borio kada mnogi nijesu mogli, nijesu željeli ili jednostavno nijesu znali kako izaći na kraj sa gomilom problema. Međutim, Vladan Vučelić je znao. I dao je cijelog sebe
Stadion: Đuzepe Meaca
Sudija: Karlos del Sero (Španija)
Golovi: 1:0 Barela u 14, 1:1 Aursnes u 38, 2:1 Martines u 65, 3:1 Korea u 78, 3:2 A.
Silva u 86, 3:3 Musa u 90+5.
Žuti kartoni: R. Silva, Musa, Nereš (Benfika)
Inter 3 Inter Benfika
Onana
Darmijan
Aćerbi
Bastoni (od 80. D’Ambrozio)
Damfris
Dimarko (od 80. Gosens)
Brozović
Barela (od 76. Čalanoglu)
Mhitarjan
Martines (od 76. Korea)
Džeko (od 76. Lukaku)
Vlahodimos
Žilberto (od 46. Nereš)
A. Silva
Otamendi
Grimaldo
Florentino
Šikinjo (od 80. Musa)
R. Silva (od 80. Neveš)
Mario (od 89. Šjelderup)
Aursnes Ramos (od 74. Guedeš)
ta, da bi na 3:1 majstorijom povećao Hoakin Korea Benfika je u finišu uspjela da se oprosti sa stilom – Antonio Silva u 86. i Petar Musa u 95. donijeli su remi. Inter će prvi put od 2010. igrati u polufinalu Lige šampiona, a to što će se sastati s Milanom znači da će Italija imati predstavnika u finalu nakon šest godina i poraza Juventusa od Reala 2017. Prvi mečevi polufinala igraće se 9. i 10. maja, revanši su 16. i 17. Ne. K.
PODGORICA - Mančester junajted je volšebno, poslije dva autogola u finišu, prokockao pobjedu nad Seviljom u prvom meču četvrtfinala Lige Evrope i strahuje pred večerašnje gostovanje (21 h) najuspješnijem klubu u istoriji ovog takmičenja. Mančesterskih 2:2 daju šansu objema ekipama da stignu do polufinala, u kojem će rival biti Juventus ili Sporting. Italijanski velikan je na svom terenu slavio 1:0 i bliži je prolazu pred revanš u Lisabonu (21 h). Roma će u istom terminu kod kuće pokušati da nadoknadi zaostatak od 1:0 protiv Fejnorda, dok belgijski Union Sen Žiloaz dočekuje Bajer nakon 1:1 u Leverkuzenu.
Večeras se igraju i revanši četvrtfinala Lige konferencija. Fiorentina kod kuće igra s Lehom iz Poznanja (18.45 h) nakon što je u gostima slavila 4:1, a u istom terminu sastaće se AZ Alkmar i Anderleht, koji ima prednost od 2:0. Od 21 sat sastaće se timovi koji su remizirali minule sedmice: Vest Hem – Gent (1:1) i Nica – Bazel (2:2). Ne. K.
da Budućnost oživi. Na svim mogućim poljima. Kao funkcioner je ušetao u Budućnost još 2001. godine, svojim sjajnim menadžerskim sposobnostima – koje su ga pratile kroz cijeli životni vijek i na svim pozicijama na kojima je radio – postavio stvari na svoje mjesto, vratio vjeru u Budućnost, restartovao klub i došlo je vrijeme za novu ulogu – odgovorniju i težu, ali ni to ga nije pokolebalo.
Njegova i naša Budućnost je početkom novog milenijuma imala teške godine kako rezultatske, tako i finansijske, ali su Vladova ideja, vizija i energija bile od presudnog značaja da se podgoričkom
fudbalskom ponosu vrati nekadašnji sjaj koji zaslužuje. Budućnost mu je neizmjerno zahvalna na svemu što je uradio za klub i uvijek će ga se sjećati po posvećenosti i ljubavi prema klubu. Vladanov odlazak ostavlja veliku prazninu, koju nikako ne možemo da nadoknadimo. Tu prazninu ćemo pokušati da ispunimo uspomenama i sjećanjima na njega – rekao je Novaković.
Na komemorativnoj sjednici govorio je i BlažoŠaranović, potpredsjednik Udruženja klubova FSCG – Centar. Vladan Vučelić sahranjen je juče na gradskom groblju Čepurci. R. A.
Savićević: Fudbalski savez ne bi bio to što je danas da Vladan Vučelić nije bio sa nama od prvog danaM. BABOVIĆ
Košarkaši SC Derbija će prvi put igrati u plej-ofu ABA lige
Novi-stari trener košarkaša Budućnost Volija Petar Mijović odradio dva treninga sa ekipom i prvi put govorio pred predstavnicima medija
PODGORICA – Petar Mijović je započeo treći mandat na klupi Budućnost Volija, ponovo nakon promjene na klupi ,,plavih“ tokom sezone (posljednji je otišao Vladimir Jovanović) i sa ekipom je odradio prva dva treninga.
– Prvi utisak je jako pozitivan, ekipa je, što se treninga tiče, odreagovala veoma dobro. Upoznavanje tokom ta dva treninga je proteklo iznad mojih očekivanja, s obzirom na situaciju koja je bila prethodne nedjelje. Raduju me potrebni entuzijazam i psihologija kod momaka nakon poraza od Borca i svega što se izdešavalo. Čini mi se da su se momci pojavili u nekom boljem raspoloženju nego što sam očekivao – istakao je Mijović na prvom brifingu sa predstavnicima medija.
Mijović ističe da neće biti nimalo lako u nastavku sezone...
– Sigurno da imena naših rivala, posebno prvog u petak, dovoljno govore, ali nadam se da ćemo biti spremni da se prevashodno borimo i da iz toga, ali i iz maksimalne energije, fokusa i koncentracije napravimo za sebe što bolju utakmicu – dodao je Mijović.
Na pitanje kako bi opisao momenat u kojem je preuzeo ekipu, Mijović je odgovorio:
– Nijedan trenutak preuzimanja bilo koga nije lak, nije prijatno, bez obzira na to da li se radi na početku, sredini ili samom finišu sezone kao što je to slučaj u Budućnosti sada. Promjena trenera sama po sebi, ponekad, kratkoročno donese neke pozitivne reakcije, novu energiju. Vidjećemo –istakao je Mijović.
Prvi meč u novom mandatu
Mijović će imati u petak protiv Partizana u ,,Morači“.
– Dočekujemo izuzetnog protivnika, ekipu koju su evroligaši nastojali da izbjegnu u četvrtfinalu. Ispred nas je ogroman izazov bez obzira na to što utakmica nema takmičarski značaj, ali motiva neće faliti da pokušamo da se prikažemo u što boljem svjetlu.
Ciljevi do kraja sezone su jasni...
Nemam vremena
da se vraćam na
Mijović nije želio da komentariše zašto je bilo velikih oscilacija ekipe u dosadašnjem toku sezone.
– Cilj do kraja sezone, po meni, imperativno je da se prođe Mega u četvrtfinalu plej-ofa ABA lige, a u polufinalu, kao i u petak, da pokušamo da što skuplje „prodamo kožu“, pogotovo pred našom publikom. Uz to i da osvojimo domaće prvenstvo. To je nešto što sam postavio ispred sebe i tima i što se nadam da je ostvarljivo.
Trener Budućnosti ima i posebnu želju...
– Da sliku iz ,,Morače“, iako nema mnogo vremena i utakmica, pokušamo da promijenimo. Da protiv Partizana pokušamo da zaslužimo da vratimo ljude koji vole ovaj klub, a to sam osjetio i znam iz prethodna dva mandata. Da u petak vidimo punu „Moraču“ i bez obzira na ishod te utakmice, zaslužimo da svi oni dođu i protiv Mege i da to bude u preostalom dijelu sezone. Da oni ne dolaze zbog imena protivnika, već zbog načina na koji smo se mi predstavili i načina na koji smo mi reagovali. To mi je, stvarno, velika želja i stavio bih je u rang sa osvajanjem domaće titule i plasmanom u polufinale plejofa ABA lige – zaključio je Mijović. S. J.
U odlučujućem meču izabranicima Andreja Žakelja je bio dovoljan i poraz do pet razlike, kako bi za „studente“ bio nebitan rezultat zaostalog meča između Mornara i Igokee (jedinom predstavniku Bosne i Hercegovine bi trebala bilo kakva pobjeda u Baru da pretekne Podgoričane).
Podgoričani su, međutim, od starta igrali na pobjedu, a tokom 40 minuta su prošli put od neželjenog poraza (u prvom poluvremenu su gubili i 13 razlike) do prilike za pobjedu, kojom bi od Zadra preuzeli sedmo mjesto, ali Džekson nije pogodio trojku uz zvuk sirene. - Zbog značaja, očekivano neizvjesna utakmica. Bilo je malo grča i nervoze, pogotovo u napadu. Lopta nije „išla“ kako smo navikli mi da igramo. Ali, to je normalno, željeli smo da dobijemo utakmicu, ne da je izgubimo sa određenom razlikom, bez obzira na to ko je bio sa druge strane terena. Htjeli smo, jednostavno, da izborimo plej-of. Treća četvrtina je bila na nivou na kojem možemo da igramo, bolje nego u prve dvije četvrtine. Tada smo se vratili u igru i to držali do kraja. Imali smo šansu da pobjedom uzmemo i sedmo mjesto, ali cilj je bio plej-of, i to smo ostvarili. Sada jedva čekamo četvrtfinale – kaže za Pobjedu trener SC Derbija Andrej Žakelj. SC Derbi je u prošloj, debitant-
Rasterećeno na evroligaša
Četvrtfinale će za SC Derbi biti prilika za istinsko uživanje, jer će rival biti jedan od evroligaša – Partizan (ako pobijedi u petak Budućnost u „Morači“) ili Crvena zvezda. – Baš rasterećeno dočekujemo to četvrtfinale, koje je, ponavljam, nagrada za sve nas, u ekipi imamo četiri-pet momaka koji su prošle sezone bili juniori. Sada će imati priliku da igraju protiv evroligaša, Partizana ili Crvene zvezde. Mi ćemo, normalno, da se spremimo i da probamo u nekim stvarima čak i da iznenadimo, ako je to moguće. Nadam se dobrim partijama u četvrtfinalu – rekao je Žakelj
skoj sezoni bio sedmi, ali tada nije igrao u plej-ofu, koji je igralo samo šest prvoplasiranih timova. Ove sezone su „studenti“ napravili korak više, iskoristili povećan broj mjesta i plasirali se u doigravanje, sa skorom 11-
15, sasvim zasluženo, iako je na početku sezone cilj bio opstanak u ligi.
- Mi već drugu sezonu nismo mijenjali tim, niti smo ih dovodili, niti „tjerali“. Imamo neku konstantu, i mislim da se to
Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (19 h) dočekuju Crvenu zvezdu u zaostalom meču 23. kola ABA lige
vidi, zahvaljujući dobrom treningu. Igrači napreduju iz dana u dan, iz utakmice u utakmicu. Imali smo dobru sezonu, u januaru smo već bili osigurali opstanak, a onda doživjeli dva uzastopna poraza, protiv Mege kod kuće je sve bilo naopako, protiv Borca smo igrali nakon pauze i još nismo bili dobri. Bile su neke računice da bi, možda, čak i deset pobjeda bilo dovoljno za plej-of. Na kraju je moglo da se desi da ni 11 pobjeda ne bude dovoljno. Ali, tako se to okrene, to je košarka. Mi smo u svakoj utakmici igrali maksimalno, i da nismo izborili plejof, mislim da sezona ne bi bila loša. Ovako, plej-of je nagrada za igrače, stručni štab i sve u klubu – zaključio je Žakelj. S. J.
Praznik košarke u Baru 2
Oba duela za barski tim nemaju rezultatski značaj, jer je još ranije obezbijedio opstanak u ligi, bez baraža, a ne može ni do plej-ofa, pa će rasterećeno pokušati da do kraja ostvari neku pobjedu. Mnogo manje šanse za to ima tim Mihaila Pavićevića protiv Crvene zvezde koja je i dalje sa Partizanom u trci za prvo mjesto, pa će u „Topolici“ juriti pobjedu kako ne bi definitivno izgubila korak za „vječitim rivalom“.
- Za nas je ovo praznik košar-
ke i drago nam je što već sedmu godinu uzastopno možemo našim navijačima i sugrađanima prirediti jedan ovakav spektakl u našoj „Topolici“. Što se samog protivnika tiče, ne treba trošiti riječi. Crvena zvezda je izuzetna evroligaška ekipa sa izvrsnim individualcima na svim pozicijama. Od mojih momaka očekujem da igraju rasterećeno i uživaju onoliko koliko im protivnik dozvoli – rekao je u najavi meča trener Mornara Mihailo Pavićević.
U prvom meču ove sezone Zvezda je u Beogradu slavila 93:77.
- Čast je igrati i biti na parketu sa igračima kalibra kao što su košarkaši Crvene zvezde. Znamo kakav kvalitet posjeduju, a takođe znamo da nisu nepobjedivi. Uz podršku navijača mi ćemo, svakako, poku-
šati da režiramo iznenađenje – kazao je Antonio Vranković, centar Mornara. Crvena zvezda je trenutno druga (21-3) i u slučaju pobjede čekaće ishod meča između Budućnost Volija i Partizana (23-2), koji je na programu u petak u „Morači“. Ako Partizan pobijedi u Podgorici, onda će sve biti gotovo i „crno-bijeli“ će u plej-of otići sa prve pozicije. U slučaju poraza tima Željka Obradovića, „crveno-bijeli“ bi sa eventualnom pobjedom u Baru i trijumfom nad Cedevita Olimpijom, u poneđeljak u Ljubljani, preuzeli prvo mjesto zbog boljeg međusobnog skora (pobjeda 16, poraz 11 razlike).
- Od našeg prethodnog meča promijenio se sastav ekipe Mornara, ali je sistem trenera Pavićevića ostao isti. Brza košarka, sa mnogo tranzicije
i šuteva. Neugodna utakmica kojoj pristupamo maksimalno ozbiljno i u kojoj želimo da dobrom igrom dođemo do pobjede – rekao je trener Crvene zvezde Duško Ivanović Ognjen Dobrić je dodao da „gostovanje u Baru uvijek predstavlja neugodnu utakmicu“. - Posebno ako u meč ne uđete čvrsto i angažovano. Stil igre koju gaji trener Pavićević se ne mijenja, mnogo posjeda, brza igra, puno šuteva. Takav ritam morate da iskontrolišete ako želite dobar rezultat, a mi ga želimo jer se dobra atmosfera gradi samo pobjedama –rekao je Dobrić. S. J.
,,Plave“ su na domaćoj sceni već 10 godina bez poraza, a treći put uzastopno finale igra Podgorica, koja je, iako su ove sezone ambiciozno krenuli Nikšić i Novi 87, ponovo došla do meča za trofej, u kojem ima samo jedan cilj.
PODGORICA – Sezona na domaćoj sceni u ženskoj košarci biće završena u poneđeljak 24. aprila, kada se igra drugi meč finala plej-ofa I A ŽCKL, jer samo čudo treba da se dogodi pa da finalna serija Budućnost Bemaks i Podgorica dočeka majstoricu. Baš kao i prethodne dvije godine, Budućnost Bemaks u finalu plej-ofa igraće protiv Podgorice, a finalna serija počinje večeras (18 h), kada će se u ,,Bemaks areni“ odigrati prvi meč finala.
,,Plave“ će nastojati da protiv svoje filijale u dva meča riješe sve i dođu do 15. titule prvaka, a 13. od obnove nezavisnosti (bile su šampionke 2007. i 2008, a totalna dominacija traje od 2012. godine, s tim da se 2020. zbog korone nije proglasio prvak). Sa druge strane, Podgorica će treći put uzastopno igrati finale... – Jasno je da smo u obavezi da na domaćoj sceni osvojimo duplu krunu. Osvojile smo Kup, a nakon poraza u finalu WABA lige ostalo je da potvrdimo
dominaciju i stignemo do nove titule u Crnoj Gori. Jasno je da smo bez prave konkurencije, a drago mi je da će u finalu biti Podgorica, jer je to naša filijala u kojoj igraju mlađe igračice, koje se upravo kroz taj tim afirmišu za Budućnost. Vjerujem da ćemo u dva meča odraditi planirano i osvojiti titulu, a samim tim i zaključiti uspješnu sezonu u kojoj smo doživjele samo dva poraza – kazala je kapitenka Budućnost Bemaksa Dragana Živković
– Mislim da je ovo još jedna sezona u kojoj je bilo dosta lijepih stvari. Ostaje žal zbog WABA U17 lige gdje naše djevojke nijesu ponovo osvojile trofej, ali su svakako stekle neko novo iskustvo. Voljom žrijeba nijesmo igrali finale Kupa, ali smo treći put u finalu plej-ofa, a sada je jasno da je tu Budućnost bez premca. Međutim, imamo dva meča gdje treba da uživamo protiv takvog protivnika. Vjerujem da djevojke neće imati tremu već da će željeti da ostave što bolji utisak, jer upravo neka od njih treba da krene putem njihovih prethodnica koje su iz Podgorice stigle do dresa Budućnosti – objasnio je Petar Stojanović, trener Podgorice. Duel Budućnost Bemaks – Podgorica igra se večeras u ,,Bemax areni“ od 18 časova, a drugi meč finala plej-ofa igra se u istom terminu, na istom mjestu u poneđeljak. R. P.
PODGORICA – Jelena
Škerović ostaje na mjestu selektorke Crne Gore.
Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore donio je odluku da sadašnjoj selektorki ženske košarkaške reprezentacije produži saradnju, tako da će Škerović dobiti novi mandat i za narednu godinu.
Nekadašnja plejmejkerka i kapitenka Crne Gore naslijedila je Roberta Injigesa u februaru 2019. godine, a pod njenim vođstvom naša reprezentacija osvojila je zlato na Igrama malih zemalja u Baru. U ulozi selektorke našeg nacional-
nog tima Škerović je bila na dva prvenstva Evrope (2019. i 2021. godine) – oba puta Crna Gora je prošla grupu i zatim je eliminisana u osmini finala. Crna Gora je sa Jelenom Škerović prošla kvalifikacije za Eurobasket (2021), a nedavno je osigurano i sedmo uzastopno učešće na prvenstvu Starog kontinenta, koje se igra u junu u Sloveniji i Izraelu. Na sjednici je konstatovano da selektor muške kadetske reprezentacije (do 16 godina) bude Petar Jovanović, aktuelni trener Lovćena, koji će na toj poziciji naslijediti Rajka Krivokapića R. P.
Herceg Novi 3
BAR – Dvorana: ,,Topolica“.
Gledalaca: 250. Sudije: Jelena Mitrović i Dragana Vučinić (obje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 17:25, 14:25, 9:25.
GALEB LIKO SOHO GRO-
UP: Vlaović 6, Radović, Krivokapić, Rakočević 2, Stojanović, Kovačević, Škarić (libero), Čavić 8, Dragojević 4, Ričards 7, Raketić (libero), Grejem.
HERCEG NOVI: Bokan 18, Čabonenko 3, Stanimirović
9, Labović (libero), Tvrdišić
1, Boban 2, Dragović, Tuševljak 3, Balai 6, Ljutikova 2, Lisičić, Behtereva 11, Najdič 2, Cenović (libero).
Odbojkašice Herceg Novog jedna pobjeda dijeli od prve
šampionske titule u klupskoj istoriji – nakon maksimalne pobjede na svom terenu, iza-
Osvajanjem pete duple krune, odbojkaši Budve potvrdili primat u crnogorskoj muškoj odbojci, korektor Aleksandar Gmitrović poručio
PODGORICA – Iako je ove godine viđeno, vjerovatno, najinteresantnije finale plejofa (prvo bez meča koji je završen sa maksimalnim rezultatom), na kraju se ništa novo nije dogodilo u cnogorskoj muškoj odbojci. Budva je potvrdila primat, jer je sa 3-1 u finalnoj seriji pobijedila Budućnost volej i stigla do pete titule u nizu, ujedno i pete uzastopne duple krune. – Presrećan sam što smo i ove sezone odbranili titulu, samim tim i duplu krunu. Ove godine je bilo nevjerovatno neizvjesno finale, gdje je u svakoj utakmici bilo setova na razliku i gdje je svaku utakmicu mogao da pobijedi i drugi tim. To pokazuje koliko je ove godine bilo neizvjesno finale, na čemu može da se ponosi liga ove godine –kaže za Pobjedu korektor Budvana Aleksandar Gmitrović Budućnost je povela u finalnoj seriji, pobjedom u Budvi,
branice Milorada Krunića su, takođe, sa 3:0 slavile u Baru protiv Galeba Liko Soho
Group, pa su povele 2:0 u finalnoj seriji.
Ako je suditi po onome što je viđeno u prva dva meča, ali i u cijeloj sezoni na domaćoj sceni, bilo bi pravo sportsko čudo da serija ne bude završena u subotu u Herceg Novom. Iznenađenje bi bilo, čak, i da Galeb uzme set. Novljanke su, naime, u svih 27 utakmica, računajući prvenstvo i Kup, slavile sa maksimalnim rezultatom...
Galeb je u prvom setu vodio do 4:3, bio je u igri do 12:14, a onda su se gošće odlijepile na 18:14 i 21:15 i mirno privele set kraju. Baranke su povele 2:0 na startu drugog seta, ali je Herceg Novi brzo preuzeo kontrolu, i serijom 7:0 poveo 12:4 i uhvatio zalet za vođstvo od 2:0. ,,Drim tim“ iz Herceg Novog ni u trećem setu nije sebi dozvolio opuštanje, pa je Galeb ostao na svega devet poena, kao u prvom setu prvog meča. Ponovo je kapitenka Herceg Novog Tatjana Bokan, rođena Baranka, bila najefikasnija na parketu sa 18 poena, sedam manje osvojila je Anastasija Behtereva. Kod Galeba su se istakle Teodora Čavić sa osam i Šarlot Ričards sa sedam poena. Uoči utakmice upriličena je mala svečanost. Srednja blokerka Galeba i bivša reprezentativka Crne Gore Andrea Laković odlučila je da zbog povrede nešto ranije završi karijeru i ode u sportsku penziju. Lakovićeva je od početka sezone bila u stručnom štabu barskog tima, ali je u drugom dijelu ponovo „uskočila“ u igrački dres… S. J.
Kataro 9
Jadran 15
KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 100.
Sudije: Abramović i Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 2:4, 2:5, 1:3, 4:3.
KATARO: Marinković, Kovačić 2, Nikaljević 1, D. Marković 2, P. Vičević, T. VIčević, I. Marković, Vujović, Milaš 3, Vasović 1, Petrović, Bjelica, Lakićević.
JADRAN: Đurović, Khalturin 1, Vušurović 3, Vukićević 3, Vujović 2, D. Radović 1, Stevović, Matijašević 1, Đ. Radović, Sladović 2, Čaraj 2, V. Radović, I. Radović, Stupar. Jadran je praktično sve dileme otklonio do odmora, vodio
je 9:4 i u laganom ritmu priveo meč kraju. Domaćin je u posljednjih osam minuta bio bolji, ali do tada je sve bilo riješeno.
Budva 8 Primorac 16
BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 100. Sudije: Đurašković i Obradović Rezultat po četvrtinama: 2:5, 2:1, 4:3, 0:7.
BUDVA: Bajković, Ivanović, Žardan 1, Kovačević, D. Dragović 2, Ivanović, Egorov 2, Kruta, N. Dragović 1, Stahor 2, P. Ćetković, Janović, D. Ćetković, Moračanin.
PRIMORAC: Kralj, Vučković, Šekarić 1, Gopčević, Mačić 1, Vukasović, Paunović 1, GArdašević 5, Stanojević 2, Vujošević, Janović 4, Baštrica 2, Mandić, Perov. Primorac je u posljednjoj četvrtini slomio otpor domaćina iz Budve koji se časno oprostio od polufinala plej-ofa. Kotorani su u posljednjih osam minuta dali čak sedam golova! A. M.
Polu nale Kupa Crne Gore za rukometašice
Aleksandar Gmitrović je dvije godine „stanovnik“ Budve i najbolji igrač šampiona Crne Gore. Utisci su samo pozitivni… – Mnogo mi je drago što sam i drugu sezonu zaredom bio član Budve. Kao što znate, u odbojci se igrači teško zadrže u jednoj sredini više sezona, što pokazuje koliko mi je lijepo u Budvi, gdje sam, stvarno, prihvaćen na najbolji mogući način od svih ljudi u klubu, a i šire. Uz takav uzajamni odnos mogu samo da pokažem još bolje igre ako budem nastavio saradnju sa klubom – rekao nam je Gmitrović.
a onda su Budvani dobili naredna tri meča, od čega dva i te kako interesantna u Podgorici sa po 3:2.
- Mislim da je u ovom finalu presudilo naše malo veće iskustvo i bolja fizička sprema, jer smo uspjeli da izdržimo jak ritam utakmica na svaka tri dana. Isto tako mislim da je u ovoj seriji presudio i drugi set druge utakmice, u kojem smo se vratili u život u ovoj seriji – prisjeća se Gmitrović drugog meča u
,,Morači“, u kojem Budućnost, nakon prvog osvojenog seta nije iskoristila prednost od 14:10 u drugom i, posebno, 17:10 u trećem setu.
Srpski odbojkaš ističe da je „zadovoljan kako je na kraju protekla i ova sezona“.
– Budva je još jednom pokazala da je trenutno najbolji tim Crne Gore, uz još jednu duplu krunu u nizu. Dosta mladih igrača je pokazalo potencijal, što će se vidjeti kroz spiskove repre-
zentacija u kojima nastupaju. Osim ekipno, Gmitrović je imao uspješnu sezonu i na ličnom planu, jer je bio najbolji igrač šampionskog sastava Budvana, pravi lider ekipe, koji je davao najviše kada je bilo najpotrebnije.
– Što se mene tiče, tu sam još više zadovoljan, jer sam uspio da nastavim sa dobrim igrama od prošle godine i pokažem svoje znanje, što se možda vidi i kroz individualne nagrade koje uvijek prijaju i dižu samopouzdanje. Gmitroviću je istekao ugovor i još uvijek ne zna da li će i naredne sezone nositi dres Budvana. – Planova za sljedeću sezonu još uvijek nema. Prvo da proslavimo ovaj uspjeh svi zajedno pa ćemo sjesti da razgovaramo o budućnosti. Naravno, postoji moja želja da ostanem i sljedeće sezone u Budvi, ali pregovori su živa stvar i sve je moguće – zaključio je Gmitrović. S. J.
PODGORICA – Rukometašice Rudara savladale su Tivat 29:28 i izborile plasman u finale Kupa Crne Gore. Mlade igračice koje predvodi trener Igor Marković za trofej će se 21. maja boriti protiv Budućnost Bemaksa. Za razliku od prethodne utakmice u domaćem prvenstvu (17. kolo), kada je Rudar ubjedljivo savladao rivala 42:15, sinoć je sve do kraja bilo otvoreno. Mogle su Tivćanke na 22 sekunde prije kraja utakmice da dođu i do izjednačenja,
Detalj sa meča
ali su zastale kada je bilo najvažnije. Ipak, nijesu se predavale kada su gubile četiri gola u 41. minutu, već su vjerovale do kraja i iskoristile su nekoliko puta priliku da kazne domaćina kada je napadao sa sedam igračica. Na 12 minuta do kraja ekipa iz Tivta je vodila 21:20, ali domaće su se brzo vratile i u 52. minutu došle do dva gola viška… Jelena Vukčević vodila je Rudar sa devet golova, a kod Tivćanki ĐorđinaGugolj dala je osam. A. M.
Rudar zakazao
BERBERNICATEATRALNA IMPROVIZACIJA
MUŠKE PREDSTAVE
Otkad je svijeta, težnja ljudi da se uljepšavaju bila je i ostala izraz stanja duha i emocije, koja čovjeku daje osjećanje sigurnosti i pojačava svijest o identitetu. Da se kosi pridavao značaj još u paleolitsko doba svjedoče mnogobrojni crteži po pećinama, na kojima se uočava postupak friziranja. Kao intimna i svakodnevna dimenzija ljepote, snage, sigurnosti, smisla, ostvarenosti, posebnosti i autentičnosti, jednako kao što se manifestuje karakter, stil, raspoloženje, emocija, strast, temperament, frizura je gozba naših čula. Osim što je dekorativna činjenica, frizura često nosi poruku intimne prirode o duhovnom pripadništvu određenom kulturnom miljeu, o odnosu prema duštvenim konvencijama, sklonostima i uniformnosti, a ponekad je samo puki izraz pomodarstva i ekscentričnosti. Ako svijet svoju svakodnevicu ne može mijenjati, budući da je sveopšta imitacija postala stil života, onda merak pozove čovjeka da radi na suštini i smislu svog zadovoljstva, kako bi ušao u sklad sa sobom i sa svijetom oko sebe. Svako od nas želi da ima izgrađen odnos prema svojoj ljepoti i estetskom skladu kako bi postigao određenu harmoniju između doživljenog, smišljenog, oblikovanog i iskazanog, ali i narcisoidnu potrebu da u svom intimnom koordinatnom sistemu ukloni neki svoj banalni ili ozbiljniji fizički nedostatak pomoću šminke, garderobe, frizure. Naša tajnovitost nije nešto daleko i skriveno, već je ona u nama, a oči ostaju otvorene za naše posebne mane. Biti lijep značilo je biti obrijan, imati lijepu, njegovanu kosu, bradu i brkove.
U ornamentici kulturnog nasljeđa i nostalgije, berbernice su svjedočanstvo vremena u kojem je hedonistički princip bio dominantan. Kao kulturološko-identitetski recidiv i okvir vremena, one su kroz dugi period istorije bile znamen kroz koji se kristalisala suština mudrosti ljudske komunikacije i izraz stanja duha.
Kao dio aktivnog leksičkog fonda odomaćenih turcizama, riječ berbernica potiče od persijskog izraza berber – „onaj koji brije i šiša” Da li turska ili persijska, berber je orijentalna riječ, koja je u naš jezik došla iz nekog drugog prostora. Berberski zanat nastao je u Egiptu. Tada su berberi bi
Berbernice su svjedoci vremena u kojem je hedonistički princip dominirao. Kao kulturološko-identitetski recidiv i okvir vremena, one su kroz dugi period istorije bile znamen kroz koji se kristalisala suština mudrosti ljudske komunikacije
Brijačnice su, naizgled sasvim običnom ljudskom životu, davale poseban smisao. Jedan od tih rituala bio je odlazak berberinu. Prije pojave aparata za brijanje i šišanje isključivo se išlo brici
stavicama, diplomama i priznanjima, fotografijama najnovijih frizura glumaca, sportista, pjevača, uramljenim požutjelim posterima fudbalskih klubova
Zvezde ili Partizana, najnovijih frizura ili novinskih članaka o toj berbernici. (Prema jednom berberskom pravilu, slika prve mušterije kačila se na zid.)
Ponegdje okačeni kalendari (aktuelni i bajati) sa polugolišavim ljepoticama. Na plafonu stari fiksirani ventilator koji se sporo okreće, a na prozoru neka saksija sa cvijećem. Negdje u uglu nalazio se drveni ram za dnevne novine i časopise kojima su se služile mušterije, ali i šahovska tabla. Sve čisto, dotjerano, bez ikakvih zastora i zavjesa.
li uglavnom sveštenici, koji su svojim zanatom tjerali zle duhove od ljudi. Svoj posao obavljali su pobožno i sa strašću, kao u nekoj oazi skrušenosti i skromnosti. (U starom Egiptu pronađeni su ostaci brijača stari 3500 godina.) Izgled frizura bio je u skladu sa starošću i socijalnim statusom. U staroj Grčkoj brijačnice su bile povlašćene institucije od posebnog značaja, a odlazak brici bio je statusni simbol. (I nteresantan je podatak da je plata berbera u srednjem vijeku bila veća od plate ljekara.) U to vrijeme muškarci su nosili kratku kosu, dok su bradu imali svi osim vojnika. Muškarci su sređivali kosu, bradu i brkove, vodeći dubokoumne razgovore o svemu i svačemu, pa i o filozofiji, matematici, istoriji i drugim granama nauke i društvenog života. Brade i brkovi, obrađeni u berbernicama, ličili su na mala umjetnička djela. U starom Rimu prvo brijanje mladića smatralo se ritualom pre-
laska u zrelost. Prostor onovremenih berbernica, koje su vjekovima definisale muškarce i oblikovale njihov identitet, imao je neku svoju drevnu mistiku. Pokušaću da realistički oživim njihov enterijer, koji nam otkriva smisao, značaj i kulturološki sadržaj: prostorija uredna po mjeri običaja i vremena, najčešće sva u lamperiji sa izglancanim crno-bijelim podom. Tri velike drvene stolice za šišanje i brijanje sa isto toliko uramljenih ogledala, ispred kojih su limeni lavaboi, a između male komode, na kojima su makaze, britve, mašinice, češlje-
vi, razvodnjene kolonjske vode u interesantnim bočicama. Pored je fiksirani remen za oštrenje britve, vješalica za kapute i kišobrane; jednodjelni kredenac za razne posude i bočice kolonjske vode, za ukrase, mirise, pudere, stipsu, pomade, peškire i radio-prijemnik. Dugačka drvena klupa, ili više drvenih stolica. U ćošku furuna na kojoj se uvijek nalazila bakarna džezva sa vrelom vodom za kafu, koju su, najčešće, kuvale mušterije. Rustikalni zidovi ili lamperija ukrašeni kapitalnim jelenskim rogovima, velikim starinskim satom sa klatnom, klupskim za-
Naravno, nijedna berbernica se nije mogla zamisliti bez metle za uklanjanje ošišane kose. U pojedinim brijačnicama nalazio se namještaj i predmeti muzejske vrijednosti. Neke berbernice su imale izloge u kojima su bile velike tegle sa vodom i u njima pijavice. Svako vrijeme, svaka kultura, svaka tradicija ima svoje običaje, svoj stil, svoje vrijednosti, mjeru i estetske sadržaje, koji su neodvojivi od načina života, svoje prirodnosti i svakodnevice. U nedostatku svega što moderno vrijeme daruje čovjeku, u toj patogenoj stvarnosti život je imao svoje običaje i rituale koje naše generacije nikad ne mogu shvatiti i razumjeti, budući da se civilizacija mijenja nevjerovatnom brzinom na štetu pravih estetskih i modnih vrijed-
Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava“ koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran
nosti. Nije uvijek jednostavno neke fenomene sagledavati iz vizure sadašnjosti. Brijačnice su, naizgled sasvim običnom ljudskom životu, davale poseban smisao i značenje. Jedan od tih rituala bio je odlazak berberinu. Prije pojave aparata za brijanje i šišanje isključivo se išlo brici. Svaki grad ili veća varoš imali su berbere, svoje hroničare. Sve do pojave žileta i aparata za brijanje berbernica je bilo na svakom ćošku jer se za svako brijanje ili šišanje išlo u berbernicu. Mnogi su se brijali prije odlaska na posao, zbog čega su berbernice otvarale vrata ranije od ostalih zanatskih radnji. Po mišljenju mnogih, predveče su dolazili oni koji su željeli da lijepo izgledaju svojim ženama. (Ko voli ženu, brijao se uveče, a ko voli posao, brije su ujutro, stara berberska izreka.) Bez njih se nije moglo živjeti. U početku, samo je gradska gospoda ritualno odlazila svom berberinu radi brijanja i šišanja, a kasnije i svako onaj ko je mogao platiti to zadovoljstvo. Da se ne bi miješali sa običnim svijetom, bogati su imali svoje kućne berbere. Vremenom berbernice postaju privilegovan prostor muškaraca i ambijent magičnih tajni. Svaka brijačnica imala je svoj kôd i narativ. Odlazak berberinu predstavljao je ceremoniju, razlog za druženje i razgovor, nerijetko i uz kafu. U početku, bez televizije, radija, novina, u berbernicama se pričama život gradio i branio, na komičan, ironičan, uzvišen, svečan i pompezan način. Objašnjavao se svijet i sve tajne nauke i života. U to vrijeme nije bilo salona ili radnji za žene. One su se frizirale u svojim kućama. Ako je žena ušla u radnju, brica prekida rad, to je opštevažeći zakon koji se poštovao u cijelom svijetu. Postoji mnogo anegdota i šala o tome kakav će maler zadesiti mušterije ako neka žena slučajno uđe u berbernicu. Brice su bile poštovani majstori svog zanata, uvaženi i čestiti domaćini, modni stilisti, šarmeri, društveni animatori, retoričari, psiholozi, terapeuti, sa ugledom koji prevazilazi okvire prostora u kojem su živjeli i radili. Iako nisu bili bogati ljudi, mnogi su postali i urbane legende. Poštovanje i ugled su sticali kako u radnji tako i van nje: predanim radom, čestitošću, stilom i šarmom, odnosom prema porodici, komšijama i prijateljima. (Nastavlja se)
dva (240 ili 300 kredita cspk-a), položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno dozvolu za rad (Licenca)
-Crnogorsko državljanstvo, -Uvjerenje o zdravstvenom stanju. Probni rad u trajanju od dva mjeseca.
ŠAVNIK
TEL.: 040/266-221
TURISTIČKA ORGANIZACIJA
OPŠTINE ŠAVNIK
Adresa: ŠAVNIK-ŠAVNIČKA 18 C
Tel.: 069/848-187
Email: tosavnik@gmail.com
Vrši ispravku oglasa koji je objavljen u dnevnoj štampi i na sajtu ZZZ CG, za radno mjesto: Saradnik za promociju i razvoj turizma i obavljanje administrativno tehničkih poslova, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.
Ispravka se odnosi na sljedeće:
1.Umjesto broja telefona koji je naveden, treba da stoji: 069/848-187;
2.umjesto ”najmanje 1 godina radnog iskustva”, treba da stoji: “najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima” i
3.iz oglasa se izostavlja da je potrebno imati položen državni ispit.
Ostali uslovi oglasa ostaju nepromijenjeni.
TEL.: 032/674-585
IN STYLE DOO
Adresa: NJEGOŠEVA 11 TIVAT
Tel.: 069/344-980
Email: hotelartmedia@gmail.com
Oglašava potrebu za:
1. RECEPCIONER/KA , 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat
Uslovi: Recepcionar, Poznavanje engleskog
jezika
Rok za prijavljivanje: 30 dana
Napomena: Kontakt tel: +382 69 045 173
Email:hotelartmedia@gmail.com
Mjesto rada ,Hotel Art media- Žanjice
2. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Tivat
Uslovi: Kelner, Konobar, Poznavanje engleskog jezika
Rok za prijavljivanje: 30 dana
Napomena: Kontakt tel: +382 69 045 173
Email:hotelartmedia@gmail.com
Mjesto rada ,Hotel Art media- Žanjice
3. SOBAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju
od 3 mjeseca, mjesto rada Tivat
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola)
Rok za prijavljivanje: 30 dana
Napomena: Kontakt tel: +382 69 045 173
Email:hotelartmedia@gmail.com
Mjesto rada ,Hotel Art media- Žanjice
JAVNA USTANOVA DNEVNI
CENTAR ZA DJECU I MLADE SA
SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Adresa: ZAGREbAČKA 13 Tel.: 067/080-279
Objavljuje
JAVNI OGLAS
1. U JU “Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat”, oglašava se popuna radnog mjesta
RADNO – OKUPACIONI/A TERAPEUT/ KINJA, jedan/jedna izvršilac/izvršiteljka na određeno vrijeme, rok trajanja 12 mjeseci.
2. Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija:
• Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte);
• Da je lice psihofizički sposobno za vršenje radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci);
• Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne void krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje o kaznenoj evidenciji pribavlja organ po službenoj dužnosti);
• Stečeno visoko obrazovanje – VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja – DRUŠTVENE NAUKE – smjer okupaciona terapija (u obimu 240 CSPK-a)(dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja);
• Jedna godina radnog iskustva (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu);
• Licencu za rad u oblasti socijalne i dječije
zaštite (dostaviti ovjerenu fotokopiju licence);
• Poznavanje rada na računaru (dostaviti adekvatan dokaz);
3. Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 7 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS RADNO – OKUPACIONI/A TERAPEUT/KINJA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na portirnici JU „Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju-Tivat“ ili preporučenom poštom na adresu: JU „DNEVNI CENTAR ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU - TIVAT“, Zagrebačka br.13, Seljanovo, 85320 Tivat.
4. Kontak osoba za davanje informacija o postupku Javnog oglasa je Srđan Krunić, na telefon 067/080-279. DIREKTOR M.P.
JAVNA USTANOVA DNEVNI
CENTAR ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Adresa: ZAGREbAČKA 13 Tel.: 067/080-279
Objavljuje
JAVNI OGLAS
1. U JU “Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat”, oglašava se popuna radnog mjesta PSIHOLOG/ŠKINJA, jedan/jedna izvršilac/ izvršiteljka na određeno vrijeme, rok trajanja 12 mjeseci.
2. Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija:
• Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte);
• Da je lice psihofizički sposobno za vršenje radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci);
• Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne void krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje o kaznenoj evidenciji pribavlja
organ po službenoj dužnosti);
• Stečeno visoko obrazovanje – VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja – DRUŠTVENE NAUKE – smjer psihologija (u obimu 240 CSPK-a) (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja);
• Jedna godina radnog iskustva (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu);
• Licencu za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite (dostaviti ovjerenu fotokopiju licence);
• Poznavanje rada na računaru (dostaviti adekvatan dokaz);
3. Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – PSIHOLOG/ŠKINJA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na portirnici JU „Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju-Tivat“ ili preporučenom poštom na adresu: JU „DNEVNI CENTAR ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA
U RAZVOJU - TIVAT“, Zagrebačka br.13, Seljanovo, 85320 Tivat.
4. Kontakt osoba za davanje informacija o postupku Javnog oglasa je Srđan Krunić, na telefon 067/080-279. DIREKTOR M.P.
JAVNA USTANOVA DNEVNI
CENTAR ZA DJECU I MLADE SA
SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Adresa: ZAGREbAČKA 13 Tel.: 067/080-279
Objavljuje JAVNI OGLAS
1.U JU “Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat”, oglašava se popuna radnog mjesta DEFEKTOLOG/ŠKINJA, jedan/jedna izvršilac/izvršiteljka na određeno vrijeme, rok trajanja 12 mjeseci.
2.Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija:
•Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte);
Da je lice psihofizički sposobno za vršenje radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog
organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci);
•Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne void krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje o kaznenoj evidenciji pribavlja organ po službenoj dužnosti);
•Stečeno visoko obrazovanje – VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja –DEFEKTOLOŠKI FAKULTET – smjerovi oligofrenolog, somatoped, surdoaudiolog, tifolog i defektolog specijalista (u obimu 240 CSPK-a)(dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja);
•Najmanje jedna godina radnog iskustva (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu);
•Licencu za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite (dostaviti ovjerenu fotokopiju licence);
•Poznavanje rada na računaru (dostaviti adekvatan dokaz);
3.Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – DEFEKTOLOG/ŠKINJA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na portirnici JU „Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju-Tivat“ ili preporučenom poštom na adresu: JU „DNEVNI CENTAR ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU - TIVAT“, Zagrebačka br.13, Seljanovo, 85320 Tivat. 4.Kontak osoba za davanje informacija o postupku Javnog oglasa je Srđan Krunić, na telefon 067/080-279.
TUZI
TEL.: 020/671-287
JPU ,,MAJKA TEREZA“
Adresa: TUZI- MAGISTRALNI PUT bb Tel.: 067-308-306 Email: vrtic@majkatereza.edu.me
Vrši ispravku oglasa objavljenog dana 14.04.2023godine za radno mjesto Medicinska sestra registarska broj prijave 202812300095 Ispravka se vrši u dijelu koji se odnosi na broj izvšilaca i nakon izmjene glasi broj izvršilaca 2 , sve ostalo ostaje nepromjenjeno.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni
i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsNo
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
Na osnovu Člana 135 stav 1 Zakona o privrednim društvima („Službeni list RCG“ br. 65/20 i 146/21), u ime i po Odluci Odbora direktora br. 01-19 od 15.03.2023. godine, obavještavaju se akcionari T.P „Vinopromet“ AD Herceg Novi o ispravci saziva
XIX REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA
T.P. „VINOPROMET“ AD HERCEG NOVI
XIX (devetnaesta) Sjednica Skupstine akcionara prethodno zakazana za 20.04.2023.godine će se odrzati dana 25.05.2023. godine sa početkom u 11.00 časova u poslovnim prostorijama T.P „Vinopromet“ AD u Herceg Novom u ulici Save Kovačevića br.20, sa
DNEVNIM REDOM:
1.Usvajanje Izvještaja o poslovanju i Izvještaja menadžmenta za 2022. godinu;
2.Usvajanje Finansijskih iskaza za 2022. godinu i Izvještaja o reviziji Finansijskih iskaza za 2022. godinu;
3.Odluka o rasporedjivanju dobitka iz poslovanja za 2022.godinu;
4.Izbor revizora za 2023. godinu; Materijal za skupštinu i uputstvo o pravima i načinu ostvarivanja prava akcionara da učestvuju i glasaju na istoj je na raspolaganju akcionarima počevši od 04.05.2023. godine, svakog radnog dana od 11.00 do
12.00 časova u poslovnim prostorijama T.P. „Vinopromet“ AD u Herceg Novom u ulici Save Kovačevića br.20, ili upitom na e-mail adresu: vinopromet@t-com.me.
Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na Skupštini akcionara dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih, na kojoj je iskazan broj akcija koji posjeduje svaki akcionar. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a identifikacija punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave. Pravo glasa imaju svi akcionari vlasnici običnih akcija, a odluke se donose većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.
Sekretar T.P. „Vinopromet“ AD Herceg Novi
Poslovni broj : Iv.br.423/23 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM CG, adresa Dr. Vukašina Markovića br.110-112, Podgorica, koga zastupa Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, adresa Njegoševa 45, protiv izvršnog dužnika Društvo sa ograničenom odgovornošću „Porto Capital“ – Hotel Sidro (iz Bara)
PIB:03220028, adresa prijema službene pošte:Zetskih vladara bb, Zabjelo, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 695,37 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 30.03.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik „Porto Capital“-Hotel Sidro (iz Bara), PIB:03220028, adresa: Zetskih vladara bb, Zabjelo, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi mu se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.423/23 od 21.03.2023.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima, kao i Rješenje o troškovima od 30.03.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 30.03.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
Poslovni broj : Iv.br.447/23
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca UNIQA neživotno osiguranje AD iz Podgorice, Bulevar Džordža Vašingtona br. 98/4, PIB:02717557, koje zastupa advokatsko ortačko društvo Otašević & Ilinčić, iz Podgorice, Jovana Tomaševića br.9, protiv izvršnog dužnika MI COM DOO, Podgorica, adresa Durmitorska 15, PIB:03078949, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 405,68 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 19.04.2023. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik MI COM DOO, PIB:03078949, sa poslednjom poznatom adresa Durmitorska 15, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.447/23 od 23.03.2023.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima i rešenje o troškovima Iv.br.447/23 od 12.04.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 19.04.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
Poslovni broj : Iv.br.404/23
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, protiv izvršnog dužnika Topolino doo, Podgorica, adresa Admirala Zmajevića 8, PIB:02949776, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 20,55€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 18.04.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Topolino doo, Podgorica, PIB:02949776, sa poslednjom poznatom adresom Admirala Zmajevića 8, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.404/23 od 15.03.2023.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Podgorica, 18.04.2023. godine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
obavještavamo vas da je Nosilac projekta „ŠAJO“ d.o.o., Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Hotela sa 4*, na dijelu urbanističke parcele UP 1, koju čine katastarske parcele br. 1142/17, 1142/29, 1142/6, 1142/16 i 1144/5 KO Podgorica I, Blok 19, u zahvatu DUP-a „Stambena zajednica VI Kruševac –dio“ Opština Podgorica.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 26.04.2023.godine.
Crna Gora
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Broj: 03-UPl-736/3 Podgorica, 12.04.2023.godine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta, „SPUŠKI MLIN 1952” d.o.o. - Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i izgradnju objekta mlina i adaptacija objekta silosa u okviru kompleksa Spuškog mlina, Spuž, Opština Danilovgrad.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, Il sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Opštimna Danilovgrad, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 28.04.2023. godine.
CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je „Kips gradnja” d.o.o. iz Podgorice, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju hotela sa 4*, na dijelu UP5 koju čini katastarska parcela broj 280/5 KO Kolašin, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 10.05.2023.godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Centru za kulturu, sala za sastanke, I sprat, Ul. Mirka Vešovića b.b., Opština Kolašin, dana 05.05.2023.godine, sa početkom u 10 časova.
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
Broj:1988
Podgorica, 19.04.2023.
Na osnovu Odluke Direktora JU, br. 1516 od 27.03.2023.godine , JU Dom učenika studenata u Podgoricu oglašava JAVNI POZIV -LICITACIJA
Za prodaju ostataka od hrane iz :
-Kuhinje Starog doma ul..S.Marković 87 (početna cijena 600 eura ) -Kuhinje Novog doma ul .Kruševac bb.(početna cijena 1200 eura ) Za period od 03.05.2023 do 03.05.2024.godinu.
Pravo učešća u postupku licitacije imaju pravna i fizička lica uz obaveznu uplatu avansa od 10% od početne cijene,do početka javne licitacije , na Ž:R: 520-415105-46 ili na blagajni ove ustanove , do 28.04.2023 god do 9:15h.
Obaveza kupca je da svakodnevno nakon obroka( ručka večere )na licu mjesta u čistim posudama preuzme ostatke od hrane na propisan način organizuje transport do mjesta recikliranja. Licitacija će se obaviti u JU Dom učenika i studenata u Podgorica,Svetozara Markovića 87 u Podgorici,dana 28.04.2023.godine sa početkom u 9 :30h.
Kontakt osoba : tel: 067 309 507 mail :podgorica.studentskicentar@gmail.com
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi. popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008 3
KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno. Vukčević 069/991-999, 067/000-008 4
TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 5
KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069 123 074 6
OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne stambene djelatnosti
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne stambene djelatnosti, O B A V J E Š T A V A zainteresovane organe, organizacije i zainteresovanu javnost da je nosioc projekta Sekretarijat za investicije, Opštine Ulcinj, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat- VODO-
SNABDIJEVANJE I ODVOĐENJE OTPADNIH VODA NA CRNOGORSKOM PRIMORJU
V - POBOLJŠANJE VODOSNABDJEVANJA ODVOĐENJA OTPADNIH VODA U
ULCINJU - FAZA II, u Opštini Ulcinj.
Pozivamo vas da tokom Javne rasprave, izvršite uvid u predmetni elaborat, u prostorijama Sekretarijata za komunalne i stambene djelatnosti, Opštine Ulcinj, kancelarija broj
76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao i na web sajtu Opštine.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu: Opština Ulcinj, Blv. Gjergj Kastrioti Skenderbeu b.b., je 30 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u maloj sali Opštine Ulcinj, dana 24. 05. 2023.godine, sa početkom u 11.00 časova.
Vrši se ispravka Javnog poziva za davanje u zakup školske prostorije, objavljenog u Dnevnom listu,, Pobjeda’’ , dana 19.04.2023. godine, strana 11 u dijelu premabule.
Umjesto teksta: ,,Na osnovu člana 35 stav 2’’ treba da stoji tekst ,, Na osnovu člana 31 stav 1’’
Preostali tekst Javnog poziva ostaje nepromjenjen.
Direktorica
Nataša Franić
943
Дана 19. априла 2023, послије дуге и тешке болести, у 62. години, преминула је наша драга
НАТАЛИЈА – МАЈА МИЛИЋ рођена Тадић
Сахрана је по жељи покојнице обављена у кругу породице 19. априла на мјесном гробљу у Горњем Пољу.
Ожалошћена ПОРОДИЦА
Dana 18. aprila 2023. preminuo je u 73. godini
Sahrana je obavljena u krugu porodice 19. aprila na Novom gradskom groblju.
Ožalošćeni: sin NIKOLA, snaha MARIJA, unuka LUSIJA, brat DEJAN sa porodicom
934
Dana 17. aprila 2023. preminuo je naš voljeni GAVRILO Novakov KILIBARDA 1961–2023. Sahrana je obavljena 18. aprila u krugu porodice.
Ožalošćena PORODICA
933
Дана 19. априла 2023, послије краће болести, преминуо је, у 70. години живота, наш драги
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци
19. априла од 12 до 15 часова и 20. априла од 10 до
13 часова, када крећемо за село Лутово гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Кућа жалости: Смајлагића Поље – Колашин.
Ожалошћени: сестра СЛАВКА, брат РАДОМИР, снаха НАТАША, братанић ИВАН, братаничне ИВОНА и ЈЕЛЕНА, сестрић БЛАГОТА, сестричне ВЕРА, СЛАВИЦА и ДУБРАВКА и остала родбина МИРКОВИЋ и ВУКОВИЋ
Са болом и тугом обавјештавамо да је дана 18. априла 2023. преминуо, у 66. години живота, наш вољени
Сахрана је обављена 19. априла на градском гробљу Чепурци, у ужем кругу породице.
Кућа жалости: Ђока Мирашевића, кула М1/стан 46, Подгорица.
Ожалошћени: супруга МАЈА, син РАДОСАВ, кћерке ЈОВАНА и КСЕНИЈА, мајка ВИДОСАВА, брат МЛАДЕН, сестра ДУШАНКА – БЕБА, снаха ДРАГАНА, зет БАЛША, унучад СИМОНА и ТОМАШ и остала многобројна родбина МРКАИЋ и ЈАРАМАЗ
Tužna srca opraštamo se od našeg voljenog oca, djeda, tasta
Ljubav, sreća i dobrota koje si nam bespoštedno darivao zauvijek ostaju naša zvijezda vodilja. Sjećanje na tebe živjeće svakog dana u našim mislima i srcima.
946
Dragom
Sa velikom tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog kuma Dušana. Iskreno drugarstvo, prijateljstvo i kumstvo se čuva, traje i pamti vječito. Nosićemo te zauvijek u srcu i sjećanjima, naš dragi kume Dušane.
Vijest da je preminuo Vladan duboko me rastužila. Izuzetan čovjek, moj veliki prijatelj, moj brat preselio se u vječnost. Porodici Vučelić moje iskreno saučešće
969
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
SEKA i IGOR ŠARANOVIĆ
Našem dragom prijatelju i drugu
940
VLADANU VUČELIĆU
Počivaj u miru, veliki čovječe.
ŽELJKO i MILKA ĐUROVIĆ i MAJA SIMIĆ sa porodicom
MILENKO MIĆA MARAŠ
Sa ponosom ćemo se zauvijek sjećati našeg prijateljstva. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
948
MIĆO i MARKO MUGOŠA sa porodicom
944
Posljednji pozdrav
Premilom
VLADANU VUČELIĆU
Počivaj u miru. SEKRETERIJAT ZA KOMUNALNE POSLOVE
VLADANU
Prerano si nas napustio, ali nikad nećeš moje srce. Počivaj u miru, ljudino. BRANO MILAČIĆ
945
Četvrtak, 20. april 2023. Oglasi i obavještenja
938
Posljednji pozdrav bratu
Voljeni brate, ostaje nam neizmjerna tuga i sjećanje na tebe. Vječno ćeš biti u našim srcima i sjećanjima.
Posljednji pozdrav voljenom sestriću i bratu
VLADANU VUČELIĆU
Brat DARKO, snaha GORDANA, bratanić ALEKS i bratanične NIKA i AVA LUNA
Posljednji pozdrav
Vječno ćeš biti u našim srcima Tetka NADA i braća DEJAN i DARKO
Bio si prije svega naš kolega i čovjek čija su vrata za svakog od nas uvijek bila otvorena. U Luci Bar si ostavio veliki, značajan doprinos, a rezultati tvoga rada i upravljanja još dugo će nas podsjećati na tvoju stručnost i ljudskost.
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav velikom prijatelju naše porodice
RADMILI RADI SAVIĆEVIĆ
Počivaj u miru.
ĆANA ŽIVKOVIĆ
KOLEKTIV „LUKA BAR“ AD
959
950 Draga
RADMILA SAVIĆEVIĆ
Ostaćeš u našem sjećanju još iz školskih dana kao voljena drugarica, časna i poštena. SLAVKA RASPOPOVIĆ i TOMISLAV DEDIĆ
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i velikom čovjeku
939
Počivaj u miru!
RADMILI SAVIĆEVIĆ
ANA VUČINIĆ
951
960
Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg dragog i iskrenog prijatelja
Tihog čovjeka velikog srca i široke duše. Jednog od onih koji je nosio svjetlost u sebi. Zračio životnom i poslovnom energijom.
Privilegija je bila dijeliti sa tobom dane i godine. Putuj, dragi prijatelju.
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
U našim srcima ostaješ uvijek voljen i nikad zaboravljen. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru.
968
Sa tugom i poštovanjem, opraštamo se od velikog čovjeka i našeg iskrenog prijatelja
VERA i ZORAN MILONJIĆ sa porodicom
Tvoji: VLADO, SNEŠKA, MAŠAN i ANDRIJA VRBICA
Posljednji, tužni pozdrav našem đeveru i stricu
Ostaju nam lijepe uspomene, koje se ne zaboravljaju.
NATAŠA, MARIJA i PETAR KASTRATOVIĆ
957
Dragoj jetrvi, strini i babi
VOJKI
Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te sa ljubavlju pamtiti kroz najljepše uspomene BISA, SNEŽANA, VESKO i GORAN sa porodicama
SJEĆANJE 2007–2023
947
Snaha OLJA, bratanična SNEŽANA, bratanići SRĐAN i SINIŠA sa porodicama
966
Посљедњи поздрав драгој тетки
ДАНИЦИ Зорановој ЈОВАНОВИЋ рођеној Вучетић
Твој ведри лик и племенита душа остаће заувијек у нашим сјећањима. Са поносом ћемо те спомињати и чувати од заборава. СЛОБА ЂУРОВИЋ са породицом
Посљедњи поздрав вољеној тетки
ДАНИЦИ – ДАНИ ЈОВАНОВИЋ
Драга тетка, Твоја љепота, несебична љубав, пажња и частан живот, посвећен најближима, заслужују поштовање и вјечно сјећање. МИЛИЦА ШИПЧИЋ са породицом
941
1993–2023
KOSTA KRUŠIĆ
Tvoja PORODICA
Dragi brate i ujače
DESANKA
965
2019–2023 NIKOLA STEVANOVIĆ
S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.
VAŠA FAMILIJA
ARSO
Uvijek ćeš biti sa nama, ali tvoj lik više nećemo vidjeti. Sada te ništa više ne boli i ne moraš brinuti o drugima. Pošao si u zagrljaj sestri koja te mnogo voljela.
Nedostaješ nam puno, a tek ćeš nam nedostajati.
Sestra STANKA, sestrići DEJAN, IVAN i ŽELJKO
Četrdeset je dana od smrti mojeg brata
Dragi brate, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i prazninu zbog tvog odlaska.
Živjećeš vječno u našim srcima.
Brat MARKO, snaha LJILJANA, bratanić STEFAN, bratanična MILENA
932
942
955
Četvrtak, 20. april 2023. Oglasi i obavještenja
956
Godina dana je od smrti naše voljene
Svakog dana nam nedostaješ sve više. Zauvijek smo ti zahvalni na tvojoj bezgraničnoj ljubavi i dobroti i svemu što si nam pružila i ponosni smo na tvoj časni i plemeniti život. Svakog dana si prisutna u našim srcima i lijepim i dragim uspomenama.
Počivaj sa anđelima.
Tvoj suprug MILORAD i kćerke NELA, NATAŠA, ALEKSANDRA i IVANA sa porodicama
Sjećanje
964
U subotu 22. aprila 2023. godine navršava se 40 dana punih bola i tuge od kada nije sa nama naš voljeni
Ponosni što smo te imali a tužni i bolni što smo te izgubili. Tvoj dostojanstveni život čuvaćemo od zaborava.
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Obavještavamo rođake, prijatelje, kumove da ćemo 22. aprila u 11 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju Borje – Žabljak.
Tvoji: supruga MIKA, sinovi VOJIN i BELJO, kćerke LJILJANA, RANKA i VUKICA sa porodicama
937
Dragi naš
ZORAN i ZLATICA
Sedam godina je od smrti našeg dragog
MUJE N. PEJOVIĆA
Vrijeme ne može izbrisati ljubav, drage uspomene i sjećanje na tebe.
Tvoji najmiliji: NADA, JELENA, NIKOLA, VESNA, LUKA, PETAR
Sjećanje sa bolom, ali sa ponosom 1913–1999.
PAVLE – PUŚKO Markov KALUĐEROVIĆ
935
Pet godina je prošlo, a boli kao prvog dana. Sa nama si svakog dana i tako će biti dok je i nas.
Tvoji: SNEŠKA, ANĐE, MAŠE i STANKO
961
TUŽNO SJEĆANJE
PERO Milošev MARE Perova 1970 2004 RADUNOVIĆ
Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda
Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas zaslužuje vječno sjećanje i poštovanje.
Smrt je jača od života ali ne i od zaborava, zato ćeš vječno trajati kroz najljepše uspomene, uvijek voljen, nikad ne zaboravljen. Počivaj u miru.
Tvoj sin VELJO, snaha VERA, unuk JAKŠA, unuke ANASTASIJA i ANĐELA
936
SJEĆANJE na naše drage roditelje
16. 4. 2011 20. 4. 1990
16. 4. 2023. 20. 4. 2023.
Danas se navršavaju 24 godine od smrti našeg voljenog roditelja i đeda.
Sa ponosom, bolom i zadovoljstvom izgovaramo tvoje ime i nosimo ga u srcu.
U duši mnogo, mnogo nam nedostaješ. Nedostaje nam
Tvoja neizmjerna dobrota, iskreni ljudski razgovori. Iako je nemoguće fizički, ali psihički tu smo vazda sa Tobom.
Sa doživotnim bolom, ali i ponosom,
Tvoji NAJMILIJI
BOSE Vasova MIRA Danilova
JOVANOVIĆ MARTINOVIĆ
2012. 2018.
SAVO Perov VESELIN Perov 1944. 1949.
Ožalošćene šćeri i sestre ZORKA i STANKA
MARIJA VASILIJE PAVIĆEVIĆ
S ljubavlju i ponosom.
962
DRAGAN, OGNJEN i VINKA sa porodicama
963
931
za svima i za svime. I sa demokratijom, i sa zelenim politikama, i s ekologijom; kasnimo sa kulturom – kasnimo za civilizacijom. Nije ovo od juče, svakako, ali ovo su situacije kada bi trebalo da se poglednemo u društveno ogledalo. Kašnjenje za kulturom direktno je povezano s urušenom medijskom zajednicom, sa pogubljenim novinarskim standardima, s izjednačavanjem žute štampe i ozbiljnog novinarstva, sa pojavom društvenih mreža koje su (odavno postale) novi komunikacijski standard.
Kasnimo
Jureći civilizaciju, možemo nadoknađivati godine mjesecima, uz malo dobre volje i opšteg koncenzusa o potrebi da postanemo normalno društvo. Međutim, dok hvatamo korak sa modernim vremenom, ne smijemo zaboraviti da na taj, isti ili sličan način, ne možemo ubrzanim sazrijevanjem dobiti nešto drugo, isto tako važno – tradiciju Tradicija mora da se živi od prve godine, od prvog koraka. Znam to vrlo dobro zahvaljujući projektu koji već osam godina realizujem u Crnoj Gori; naučio me je to Made in New York Jazz Festival. Te 2015, kada sam najbližim prijateljima ispričao zamisao, kada sam im rekao da moja tadašnja i nova američka prijateljstva na terenu džeza možda mogu da stavim u funkciju ozbiljnog međunarodnog festivala u najljepšoj zemlji na svijetu, dobio sam jedno unisono: „A bogomi, bilo bi lijepo, ali...“ To „ali“ podrazumijevalo je mnogo realnih i racionalnih bojazni i dilema, ali u jednom trenutku, morao sam da donesem konačnu odluku – da ili ne.
I donio sam je. „Da“ je bio moj odgovor na sve dileme i objektivne teškoće koje su me čekale. Dobar dio njih nijesam mogao ni da zamislim, ali svakako, bio sam svjestan da i ta velika priča mora da počne – prvim korakom.
Crna Gora ima internacionalni džez festival već osam godina. Koga zanima, može na internetu da provjeri koga smo ugostili za to vrijeme. Dakle, Crna Gora je prvi put dobila festival tog žanra i tog nivoa, da je potpuno jasno da je taj, prvi korak, već na pragu da postane tradicija. Neki drugi festivali broje 30, 40, 50 i više
Nakon Made in New York Jazz Festivala Montenegro, Crna Gora dobija specijalizovanu veb stranicu za džez sladokusce. Istorija džez muzike, važni datumi i izdanja, ekskluzivni intervjui, web shop - sve to možete polako očekivati na www. jazzmne.com
godina, ali naših osam, uspješno ih prate i pratiće ih. Svemu ovome trebalo bi dodati još nekoliko mojih očekivanja, makar dok smo na terenu džez muzike, kao i popravljanja opšteg stanja u kulturi i obrazovanju. Elem, Crna Gora i dalje nema nacionalni džez orkestar, Crnogorski Big Band... A lijepo ovo zvuči, nije da nije. Kako svaka tradicija počinje prvim korakom, evo vam ja sad obećavam,
imaćemo taj orkestar. I sviraće dobro, da vam i to kažem.
Dobio sam dobre vijesti, pa ću ih podijeliti. Nakon Made in New York Jazz Festivala, Crna Gora narednih dana dobija specijalizovanu veb stranicu, bolje rečeno portal za džez sladokusce. Istorija džez muzike, važni datumi i izdanja, ekskluzivni intervjui, web shop za postojeće i buduće fanove – sve to, možete polako očekivati na www.jazzmne.com
Ova adresa biće dom crnogorske, regionalne, evropske i svjetske džez scene. A kako većina torti nakon šlaga dobije jagodu ili neki sličan ukras, u kontekstu ove priče o prvom koraku evo još jedne informacije – na istoj adresi, već možete pronaći link sa mnogo dobrom muzikom. Muzikom koja u moru mediokritetstva i nepodnošljivog sistemskog šunda i kiča, nudi stare i dobre vrijednosti. Prva crnogorska radio-stanica sa džez prefiksom zove se Jazz FM Montenegro. Za sada je dostupna samo onlajn, a kako me uvjeravaju ljudi koji upravljaju sistemom, u skorijem roku biće i na FM spektru. *****
Jazz Montenegro i Jazz FM Montenegro postaju, polako ali sigurno, game changer i jedno od sredstava za popravljanje ukupnih društvenih okolnosti. Portal www.jazzmne.com biće dom Made in New York Jazz Festivala, biće i mjesto gdje ćete naći zanimljive tekstove ne samo o džez muzici, već i o kulturi uopšte. Kliknite na Jazz FM Montenegro, uljepšaće vam dan. I portal i radio, kao što je to nekada bio i Made in New York Jazz Festival, prvi su koraci u stvaranju tradicije. Na toj tradiciji, dakle ovoj koju sada stvaramo, očekujemo nove vrijednosti razvijene Crne Gore, bogate različitostima, rasterećene tekućih političkih i svih drugih trvenja, okrenute budućnosti i podmlatku. Podmlatku, koji će nastaviti našim putem i koji će čuvati sjećanja na napore i želje predaka, koji su početkom 21. vijeka, u malenoj Crnoj Gori, sa malo više zakašnjenja ali ipak na vrijeme, uhvatili korak sa civilizacijom. I najduži put počinje prvim korakom.
Da je Kendi Montgomeri tog 13. juna 1980. znala da će se vascijela američka televizija upinjati da secira, objasni i premjeri momenat kad je ubila Beti Gor , cijenjenu suprugu svog ljubavnika Alana... Pa, možda bi neđe interno „povukla ručnu“ i sjekirom zamahnula koji put manje, od ukupno 41.
Amerikanci gutaju istinite priče o istragama zločina, pa čak i onda kada znaju njihov početak i kraj.
Dakle: dan nakon tog petka 13. u gradiću Vajli, nedaleko od Dalasa u Teksasu, policija je pronašla unakaženo tijelo Beti Gor. Kendi je prvo negirala krivicu; potom se branila iskazom da je, nakon što je priznala aferu, prijateljica Beti nju napala prva. Da je sve bilo u samoodbrani.
Mimo logike
Skoro cijela Amerika zna i pamti ishod tog suđenja, koji vam sad ipak nećemo otkrivati... Znajući sve to, potpuno i apsolutno djeluje iracionalno i mimo svake tržišne i televizijske logike, da o istom zločinu i o istoj ženi na dvije televizijske mreže „slete“ dvije serijeza manje od godinu! I to sa zvijezdama holivudskog kalibra.
Za manje od godinu, dobili smo dva velika TV projekta inspirisana istim zločinom koji je 1980. potresao Ameriku. No, iako je Huluova „Candy“ bolje režirana, prednost dajemo mnogo pitkijoj i zabavnijoj verziji iskusnog Kelija
U maju prošle godine, imali smo priliku da gledamo Huluovu petodjelnu mini-seriju „Candy“, u kojoj je Džesika Bil bila gospođa Montgomeri, a fantastična Melani Linski ubijena Beti... A krajem ovog aprila, stiže HBO Max mini-serija „Love and Death“, sa velikom Marvelovom zvijezdom Elizabet Olsen u roli Kendi, te iz pera televizijskog krimi-majstora Dejvida E. Kelija.
Presuda je laka: ako ste već gledali „Candy“, odluka o tome da li vrijedi pogledati i sedmodjelnu mini-seriju „Love and Death“, zavisi isključivo od toga u kojoj mjeri ste zagriženi televizijski sladokusac. Ako ste za slučaj tek čuli, ili tek birate između dvije ekranizacije istog događaja...
Nakon pogledanih svih sedam epizoda mini-serije, čije emitovanje počinje 27. aprila na TV HBO, utisak je jasan. „Love and Death“ je zabavnija, pitkija, bolje napisana krimi-drama, sa ipak znatno bolje podvučenom, štosnijom, potentnijom i čak subverzivnijom poentom. Doduše, za
komad je i lošije režirana od „Candy“, te nepotrebno ušećerena, pa i blago nedorečena... Ali, svakako jeste vrijedna pažnje dežurne krimi-publike.
Krive Drine
U direktnom duelu naslovnih rola, HBO adut i „avendžerka“ Elizabet Olsen apsolutno serviraju nokaut protiv Hulua i Džesike Bil. Pri tome, Marvelova zvijezda ne odstupa od kanona cakane otkačenosti koju je u velikom stilu iznijela u seriji „Wandavision“ 2021. godine. Suštinski, to su jedan isti ili sličan dom sedamdesetih, slična neuroza predgrađa i otprilike ista karakterna osoba koju guše zidovi neostvarenog života. Keli je odlučan u namjeri da za jednu takvu Kendi mi od starta navijamo; ne da joj kao publika „oprostimo“, već da branimo odluku da uleti u aferu. Dalje – Dejvid E. Keli. Bivši advokat, kreator najšire palete serija od „Doggie Howser, M. D.“, „The Practice“ i otkačene, nezaboravne „Ally McBeal“, preko „Boston Legal“, do hitova „Big Little Lies“, „The Undoing“ i „Nine Perfect Strangers“ sa Nikol Kidman , i potpuno potcijenjene genijalštine „Goliath“ sa Bilijem Bobom Torntonom – ipak je posljednjih godina mnogo lutao i gubio se u generičkim projektima. E, priču o Kendi Montgomeri vidio je kao šansu da ispravi neke lične i kreativne krive Drine, a prije svega da oslika atmosferu teksaškog grada koji tako dobro poznaje, jer je odrastao u jednom sličnom.
U tome je uspio samo djelimično. U mini-seriji „Love and Death“, Keli je znatno uspješniji u karakterizaciji same Kendi
(čak i onda kad Olsen očigledno evocira neke „Ally McBeal“ gegove Kaliste Flokhart) i nekoliko ljudi oko nje. Vrlo inteligentno je dekonstruisao motive, zamke i benefite afere iz predgrađa; a u sudnici neke ključne momente famoznog „petka 13.“ ciljano ostavio nedorečenim...
A dvije Beti Gor? Lili Rejb u „Love and Death“ nije ni do koljena Melani Linski u mini-seriji „Candy“, mada joj ni sam Keli ne ostavlja mnogo ili dovoljno prostora da se razmahne, jer ovo je primarno i prije svega priča o samoj Kendi. Ipak, autor HBO verzije uspio je ubjedljivije da podvuče da se tu radi o dvije žene čije su frustracije „dvije strane istog novčića“; da se jedna brani od patrijarhata tako što će ga odbaciti makar u nevjerničkoj postelji, a druga tako što će tražiti – još jače, brže, više patrijarhata! I ovu drugu, na kraju, sjekira dohvati 41 put.
Kopiranje Finčera
Razigranom tekstu apsolutno ne priliči režija Lesli Linke Glater. Najpoznatija po radu na TV kapitalcima poput „Mad Men“ i ,,Homeland“, autorka vizuelnog jezika serije u uvodnom dijelu previše je na tragu Dejvida Finčera. Kolorit jakog kontrasta i izoštrenog fokusa, pogotovo u noćnim scenama, očigledno je i bezočno-grubo iskopiran iz serije „Mindhunter“ i filma „Zodiac“ (2007)...
To bi se Lesli i dalo oprostiti (iako, zaista, svako televizijsko kopiranje Finčera samo pokazuje da niko ne umije ni da ga iskopira), ali serviranje najžešćih stereotipa u sudnici u završnici serije, nikako.
Jednostavno, Kelijev tekst zaslužio je više, kad se već tako potrudio da jednu priču koju Amerika dobro zna servira na pristojno svjež način.
Sjajni advokat
Tu dolazimo i do zaključka, da stroža publika, s okom izvježbanijim i iskusnijim za čitanje jezika pokretnih slika, ipak prije treba da pogleda „Candy“. Što i nije baš pohvalno za televiziju HBO, ta činjenica da njenu seriju, na planu umjetničkog vizuelnog izraza, „šije“ jedan Hulu projekat.
Što, konačno, „Love and Death“
čini i konkretnijom i zabavnijom serijom, sa jačom poentom? Nećete vjerovati – muškarci. Džesi Plemons je sjajan
kao Alan Gor: najčešće nesnađen, spolja muškarčina koju guše frustracije džangrizave i dozlaboga zahtjevne supruge – u suštini tip koji ljubavnici grabi kao mamici u zagrljaj... A koji potom, onako jogunasto i gotovo klinački, „curu“ Kendi ostavlja, da bi se posvetio porodici. A Patrik Fudžit kao Pet Montgomeri? Ovom cvikerašu i inžinjeru tako je lako povjerovati u svakom momentu kada prašta svojoj Kendi.
I tu dolazimo do ključnog aduta iz rukava: Tom Pelfri (odlično ga znamo iz Netfliksove serije „Ozark“) blista u ulozi advokata koji pred sudom brani ne Kendi, nego sve žene - od osude jedne patrijarhalne sredine. I to čini sa strašću koja se do kraja ne otkriva, ali delikatno sluti i nešto veće od fascinacije, ili pukog razumijevanja – jednu inteligentnu, karakternu melanholiju kojom servira odbranu u velikoj američkoj i životnoj sudnici... Tako da, ovaj advokat Don Krauder ne samo da krade šou u posljednje tri epizode –već apsolutno zaslužuje svoj, samostalni TV projekat! U konačnoj računici, nije bitno ni to što Keli olako troši talenat jedne Kristen Riter
(znamo je po naslovnoj roli u, opet, Marvelovoj seriji „Jessica Jones“)... Jer podvlači interesantnu notu: da je u svim jakanjima protiv modernog patrijarhata, naravno, žena ženi najčešće najveći vuk. A da je, sa druge strane, „pobjeda“ u tom ličnom vojevanju, mnogo lakša ako uz sebe
imate nekoliko dobronamjernih muškaraca bez bilo kakve agende i interesa. U konačnom, takav je izvjesno i Dejvid E. Keli – jer, kog bi đavola onda uopšte on i insistirao na radu na krimi-seriji čiji je slučaj, rađen po istinitom događaju, već dekonstruisan godinu ranije, na konkurentskoj mreži?
Tako da je priča o nekom velikom uspjehu i gledanosti već unaprijed nerealna, a zna to, naravno, i znao je i Keli; pa mini-serija „Love and Death“ ipak djeluje i kao plemenita borba sa vjetrenjačama, za jednog veterana među televizijskim krimi-autorima. Stojan STAMENIĆ
Od svih javnih toaleta u čitavom Londonu, on je morao da ušeta baš u njen... I ne samo što ćete se baš, ali baš slatko nasmijati kada čujete ovu repliku, tu negdje pred kraj filma „Rye Lane“, nego ćete čvrsto vjerovati u to. Da je moralo da bude tako, i nikako drugačije. Da su Dom (Dejvid Džonson) i Jas (Vivijan Opara) stvoreni jedno za drugo; da su jednostavno morali da završe zajedno. I da bi trebalo da se osjećate privilegovano zbog toga što ste imali dragocjenu priliku da svjedočite rađanju njihove romanse.
Neočekivani slatkiš Koliko je romantičnih komedija, naročito onih novijeg datuma, za koje se bilo što iole slično može reći? Vrlo malo, dapače; tim gore što bitišemo u eri u kojoj se repertoari mejnstrim kina najčešće svode na umornu, formulaičnu kombinaciju Marvelovih i DC superheroja, jednokratnih crtaća za djecu – i forsiranih rom-kom smorova. Žanr romantične komedije odavno djeluje anemično, iznošeno, dosadno, lijeno i ponavljajuće iritantno. Tako da, čak i oni koji beskrajno vole romantične komedije, kada krenu u kino, priznaće da svjesno zalaze na cringe teritoriju i da im je, prosto, u tom trenutku potrebna jedna takva plačkalica, da se dobro iscmizdre.
„Rye Lane“ bi i bez takvog bioskopskog konteksta djelovao beskrajno svježe i simpatično. No, kada znamo kakvo je opšte stanje sa rom-kom naslovima, malo je reći da dugometražni debi (!) Rejn Alen-Miler djeluje kao neočekivana poslastica i pravo malo čudo u eri jednog sasvim potrošenog žanra.
Ovo je, jednostavno, romantična komedija za koju nijeste ni znali da vam je potrebna. Dok vraća vjeru u moderni rom-kom, pada vam kao topli kakao nakon zimskog pljuska i kvašenja do kože
Ovo je, jednostavno, romantična komedija za koju nijeste ni znali da vam je (bila) potrebna. Jer, dok vraća vjeru u moderni romkom, pada vam kao topli kakao nakon zimskog pljuska i kvašenja do kože. I zato je šteta što, poslije premijere na Sandensu, nije stigao i u redovnu kino-distribuciju kod nas i po regionu.
Jer, zaslužili smo da njegove vibrantne trikove pogledamo na velikom platnu, a „Rye Lane“, makar za sada, dostupan je samo na strimig servisu Hulu.
Štosna autoironija
O kakvim je vibrirajućim trikovima riječ, znaćete već nakon nekoliko uvodnih kadrova Rejninog harizmatičnog debija. Priča počinje na jugu Londona, u jednoj modernoj galeriji. Preciznije, u njenom toaletu, gdje zatičemo Doma (Dejvid Džonson) kako, uplakan i jadan, skroluje Instagram profil bivše cure Kas (Karin Piter) i jeca nad njenim fotografijama sa novim momkom.
U kabini pored Doma je Jas (Vivijen Opara). Da čuje bilo kojeg nepoznatog momka kako cmizdri u javnom toaletu, većina djevojaka bi vjerovatno uhvatila maglu. Jer, što će kome u životu bilo čija drama? No, Jas je od onih osoba koje ne samo što ne izbjegavaju tuđe haose, nego su i vrlo zainteresovani za njih. Tako će sačekati da Dom napusti toalet, pa će mu prići dok bude razgledao foto-izložbu, lako ga prepoznajući po rozim starkama spaženim u WC kabini.
„Rye Lane“ imaće vas u šaci već tokom smjehotresnog razgovora o izloženim fotografijama
Domovog i Jasinog zajedničkog druga/poznanika („Usta su Stounhendž ljudskog lica!“). Odmah ćete osjetiti da režiserka, te scenaristi Nejtan Brajon i Tom Melia posjeduju britak osjećaj za autoironiju. I da baš pametno i zabavno znaju kako da se slasno narugaju bogatoj i energičnoj londonskoj umjetničkoj sceni kojoj i sami pripadaju, i to tako da joj istovremeno i pošalju štosno ljubavno pismo.
No, da se vratimo Domu i Jas. Ako vam se u startu i učini da će „Rye
Lane“ biti jedan od onih filmova koji iznose dvije osobe neujednačenih snaga, nemojte da brinete. Iako Jas na prvu loptu ostavlja karakterno jači i neumoljiviji utisak, dobiće i stidljivi Dom svojih „15 minuta slave“. Njihove snage odmjeravaće se, ravnati, podizati, spuštati i okretati sve do samog kraja. A kada dođe vrijeme da se ta samouvjerena Jas, što na početku djeluje kao sama sila prirode, izvrne naglavačke, znaćete da je zainteresovana za haose drugih ljudi zbog toga što je – i sama hodajući haos.
Masne bojice
Mnogo prije nego što stignemo do tog slasnog „obrta“ sa Jasinim likom, „Rye Lane“ prirediće dovoljno materijala da se zaklinjete u nju i njoj slične romantične komedije. A zaplet? Vrlo jednostavan, skoro da ga i nema. Cijela radnja može da se opiše kao jednodnevna gradska šetnja dvoje ljudi koji se, pritom, baš dobro zabavljaju i debelo uživaju u zajedničkom razgovoru.
Naravno, prva asocijacija na romantične filmove sa raspričanim parovima u šetnji mora da bude Ričard Linklejter. I tačno je, „Rye Lane“ dijeli DNK sa čuvenom „Before“ trilogijom, radeći za London isto što i predivni „Before Sunrise“ (1995) čini za Beč.
Dok Dom i Jas hodaju i pričaju, otkrivajući se i vama, i jedno drugom, istovremeno otkrivate londonski jug, Pekam i Brikston, u svoj užurbanoj ljepoti.
Nemojte shvatiti pogrešno: „Rye Lane“ i Linklejterovi romantični klasici, daleko su drugačije zvjerke. Veže ih sličan narativni princip, osnova oko koje se vrti dvoje zaljubljenih (ili onih koji će to uskoro biti). Međutim, Rejnin debi, pak, mnogo više „vrišti“, miljama je daleko od gotovo dokumentarističke prirodnosti
karakteristične za filmove s izvanrednim Itanom Hokom i Žuli Delpi. Odnosno, režiserka se ovdje, za razliku od Linklejtera tamo, služi urgentnim i crtaćki vedrim trikovima da osvježi opšta mjesta žanra, istovremeno slikajući London kao filmski karakter koji je jednako bitan i ravnopravan sa Domom i Jas. U suštini, noseći vajb filma nikako nije „samo“ razgovorljivo linklejterski; „Rye Lane“ je prije svega zajebant, klovn, veliko spadalo, lakrdijaš koji se zezatorskim tonom prsi kao general. Njegova atmosfera, stoga, mnogo više sjeća na „škrabatorski“ stil Edgara Rajta u urnebesnom
rom-komu „Scott Pilgrim vs. the World“ (2010). Gotovo da možete da zamislite da je scenario u originalu samo skup listova iz gomile „blokova pet“, sa tekstom ispisanim masnim bojicama! A opet, nije „Rye Lane“ ni rajtovski, pilgrimovski; nije to-to; Rejnin debi je ipak sasvim poseban. Za to se pobrinuo tim vrhunskih saradnika poput direktora fotografije Olana Kolardija, zaduženog za totalno nekonvencionalu estetiku dobijenu korišćenjem opreme poput fish-eye i širokougaonog objektiva. Zahvaljujući kombinaciji oneobičene kamere i skakutave montaže koja „časno služi“ apsurdistički humor, sve vrijeme, gdje god se Dom i Jas nalazili, dobijate utisak da ste u gužvi; da se u pozadini njihove šetnje i razgovora događa 300 čuda. A tako se otvara i prostor, kako za portretisanje Pekama i Brikstona, te hvatanje unikatnog duha Londona, tako i za male a fantastične omaže rom-kom klasicima. Jer, „Rye Lane“ ne zaboravlja na „staru školu“, iako šepuravo nosi bedž „novog glavnog klinca u kraju“.
Prodavac takosa
Jedna od najsimpatičnijih referenci posvećena je Ričardu Kertisu i kultnom, vječnom „Love Actually“ (2003). I to ne samo uz onaj natpis „Love Guac’tually“, tako očigledno a štosno posađen usred gužve londonske ulice, nego i kameom Kertisovog „kućnog prijatelja“ i stalnog glumca, velikog Kolina Ferta. E, ako se ne nasmijete njegovom prodavcu takosa, od srca savjetujemo da porazmislite da li uopšte imate srca... Kad smo već kod mogućnosti da vam se „Rye Lane“ ne dopad-
REŽIJA: Rejn Alen-Miler
ULOGE:
TRAJANJE: 82 min
ne: tačno je i to, ovo može biti prenapadno stilizovan film za cinike ili one koji se makar trenutno tako osjećaju. Takvima može da zasmeta silina Rejnine samouvjerenosti; to njeno silno žongliranje svim i svačim, od slepstika do melanholije, može djelovati forsirano, kao djelo osobe koja se boji da ne izgubi vašu pažnju.
Što se nas tiče, stilizacija je pun pogodak. Jer, paleta boja repetiranih u filmu „Rye Lane“ toliko je hipnotišuća, da imate osjećaj da bi vam se usta ispunila slatkastim ukusom, kad biste zagrizli neki od kandiranih kadrova. Srećom, i kada se učini da će „nadrealistički“ momenti, poput one scene u kojoj Jas postavlja sopstveni flešbek o raskidu sa bivšim na teatarsku scenu, sa sve Domom u publici, učiniti film artificijelnim – Rejn povuče ručnu.
Sa druge strane, nije problem ni kada duže nastavi u istom stilu. Jer, harizmatični glavni glumci imaju hemiju toliko jaku, da bi mogli da vam prodaju i leteće slonove, a kamoli što drugo. A nešto slično važi i za sporedne poput Popi Alen-Kvorambi u ulozi Jasine najbolje drugarice, te Karin Piter i Bendžamina Sarponga-Bronija, koji su zajedno slomili Domovo srce, a nama sa njim i Jas priredili jedan double date za totalni piš od smijeha.
Režija, pisanje, montaža, dizajn produkcije, soundtrack, gluma, način na koji su predstavljeni likovi, njihova hemija – sve su to stvari zbog čega vas „Rye Lane“ ostavlja sa leptirićima u stomaku, onako tupavo nasmijane i zabuljene u telefon kao poslije neočekivano lijepog prvog dejta. Zato gledajte i dobro upamtite ime Rejn Alen-Miler. Nešto nam govori da će biti jedno od uzbudljivijih u svijetu filma u godinama koje dolaze...
Ocjena: 8/10
Piše: Marko STOJILJKOVIĆ
Verovatno ne postoji upečatljivije oličenje „okorelog noarskog detektiva“ nego što je to Filip Marlou. Ovaj ikonični lik, originalno kreacija pisca Rejmonda Čendlera, ne samo što je odolevao vremenu i sa lakoćom prelazio u druge medije (na radio, televiziju, film, pa čak i u pozorište), nego su ga „u usta“, odnosno „u pero“ uzimali i drugi pisci, sa licencom ili bez nje. Marloua su na velikom platnu igrali glumci velikani. Hamfri Bogart postavio je zlatni standard u Hoksovom „The Big Sleep“ (1946), a tumačili su ga još i Robert i Džordž Montgomeri, Džejms Garner, Džordž Sanders i brojni drugi. Robert Mičam igrao ga je dvaput, oba puta pod stare dane, i to pod palicom različitih režisera, Dika Ričardsa u „Farewell My Lovely“
REŽIJA: Nil Džordan
ULOGE: Liam Nison, Džesika Lang, Dajen Kruger, Adevale AkinuojeAgbadže
TRAJANJE: 109 min
(1975) i Majkla Vinera u „The Big Sleep“ (1978). Na koncu, temeljno modernizovani, napušeni i osunčani obol dao mu je i Eliot Guld u „The Long Goodbye“ (1973) kod Roberta Altmana na vrhuncu „novog Holivuda“.
Povratnička šansa
O nekim drugim filmskim noarskim detektivima, te glumcima koji su ih odigrali ne bi bilo dovoljno mesta da se piše, a u svakom od njih se može naći barem delić Marloua. Jer, Marlou je stvarno tolika faca. Njegova nova filmska varijanta zasnovana je na romanu Džejmsa Benvila (potpisan pod pseudonimom Bendžamin Blek), koji ne pripada „kanonu“, te koji je napisan 65 godina nakon Čendlerove smrti. Ideja na papiru deluje uzbudljivo: najsvežije čitanje Marloua potpisuje režiser Nil Džordan , a glavnog junaka igra Liam Nison. Dvojica majstora svojih zanata i zemljaka (obojica su Irci) sarađivala su, veoma uspešno, na filmu „Michael Collins“ (1996) koji, ujedno, i pripada najplodnijem periodu njihovih karijera.
Džordan se pre toga upisao u panteon sa „The Crying Game“ (1992) i dobio status „bankabilnog“ režisera sa „The Interview with a Vampire“ (1994), a Nison je tada bio
Sarkazma, kojeg u Nisonovim „akcijadama“ i te kako zna da bude, ovdje ipak nema dovoljno da bi ova inkarnacija
Marloua bila energična i ikoničnaSporedni glumci i glumice poput Džesike Lang ostavljaju mnogo jači utisak od Nisona
još svež u pamćenju po ulozi
Oskara Šindlera u Spilbergovom „Schindler‘s List“ (1993); da bi posle toga igrao istorijske, epske i fantazijske junake još neko vreme, pa onda karijeru pod stare dane skrenuo u smeru „akcijanja“ od prvog filma „Taken“ nadalje. Nisonu bi na ovom mestu trebalo odati priznanje: tim potezom uspostavio je novi podžanr i glumačku praksu da se glumci opšte prakse, pa čak i dramski, kada im „zvezda usahne“, okrenu akcionim filmovima. No, sam rodonačelnik upao je u štanc koji ga je doveo do toga da krajem prošle i početkom ove decenije dominira u januarskom „treš“ terminu.
Ni Džordanova zvezda već nekoliko decenija nije u punom sjaju, a u međuvremenu je postao sinonim za pomalo staromodne „light“ verzije fantazija, misterija i horora. Obojici je, dakle, film „Marlowe“ predstavljao priliku za iskupljenje i povratak na velika vrata.
Stradanje žanra
Ipak, ne smemo zaboraviti ni faktor vremena, te ukusa publike koji se stalno menja, pri čemu stradaju stari, tradicionalni žanrovi koji u izvornom obliku imaju vrlo malo preživelih i aktivnih poklonika. Film-noar jedan je od njih, a revizije i nadogradnje koje je pretrpeo u periodu „novog Holivuda“, erotizacije krajem osamdesetih i tokom devedesetih, i začinjavanja evropskim, afričkim ili latinoameričkim aromama u novom milenijumu - možda nisu dovoljne da ga održe u životu. Jer, u publici su sada generacije kojoj su detektivi jedna-
ko strani kao i kauboji. Uostalom, i veliki Brajan de Palma je upravo sa „noarom“ „The Black Dhalia“ (2006) počeo da pada u nemilost filmske industrije, a krivicu za neuspeh je, možda sasvim opravdano, svalio na publiku koja više ne zna da gleda filmove i uživa u njima.
Film „Marlowe“ je tipičan detektivski noar nastanjen tipičnim noarskim tipovima (osramoćeni detektiv sa lošim navikama, fatalna žena ili nekoliko njih, sumnjivi gangsteri u sprezi sa tajkunima, žene u nevolji i slično). Radnja se odvija u Los Anđelesu („predgrađe Holivuda“) krajem tridesetih godina prošlog veka, dakle, pred sam rat.
Prohibicija je ružna uspomena, pa se pije kao nikada ranije, a finansijska kriza još odjekuje, iako se svi prave da te odjeke ne čuju, dok se iz daljine približava ratna grmljavina. U tom svetu, bivšeg policajca Filipa Marloua (Nison) unajmljuje lepa i bogata naslednica, gospođa Kevendiš (Dajen Kruger) sa zadatkom da pronađe njenog nestalog ljubavnika Nika Petersona (Fransoa Arno), što je diskretnije moguće.
Problem je, međutim, to što Niko, inače rekviziter u „Pacifik studiju“ u Holivudu, možda više nije među živima jer ga je, navodno, pred jednim klubom pokosio auto. Kler Kevendiš, pak, tvrdi da ga je jednom posle toga videla na ulici, ali nije stigla da mu se obrati. Međutim, misterija Nikovog nestanka i možda ubistva nepoznatog čoveka ubrzo se razvija u, čini se, kompleksnu šemu koja uključuje Hensona (Deni Hjuston), vlasnika k luba upitnih moralnih na -
čela; Nikovu polusestru Lin (Daniela Melhior); glavnog uvoznika „meksičkog praha“ Hendriksa ( Alan Kaming ) i njegovog krupnog vozača Sedrika ( Adevale Akinuoje-Agbadže ); Klerinu majku, inače nekadašnju glumicu Doroti (velika Džesika Lang ), te „Pacifik studio“ i nepoznatu ženu po imenu Serena koju, izgleda, svi takođe traže. Marlou možda može da se osloni na limitiranu pomoć bivših kolega, ali čini se da niko od njih nije spreman da rizikuje kako bi celu stvar raščivijao.
Prepisani zaplet
Opisani zaplet deluje kao prepisan (možda sa promenjenim imenima) od svakog drugog noara, uz poneku strelicu odapetu prema ondašnjoj američk oj politici i ondašnjem stanju stvari u i oko Holivuda. Te mete su, međutim, prilično nepokretne (ostavljene u prošlosti) i stoga lake, pa se čini da Džordan i koscenarista mu Vilijam Monahan (a i Benvil u svom romanu) „gađaju“ i nešto u sadašnjosti, ili makar poreklo tog fenomena u prošlosti. Opet, misterija i sistem metafora nisu baš toliko kompleksni koliko bi autori voleli da budu, pa „Marlowe“ mnogo zavisi od zanatskih izvedbi pojedinih komponenti.
Džordan to uglavnom rešava gomilajući noarovske klišee, uz tek poneku „revizionističku“ i žanrovsku ogradu (primera radi, dobar deo radnje odvija se usred bela dana), toliko da polako počinje da budi sumnju da je tu, zapravo, reč o finoj parodiji. Ali, šale i poente ne dolaze, pa možemo biti sigurni da se Džordan nije ša-
lio. Opet, dizajn filma jeste raskošan, a zanatski aspekti režije poput kadriranja logični, pa „Marlowe“ ipak prolazi kao film koji može da se gleda. Na glumačkom planu, čini se da stvari bolje funkcionišu sa glumcima u sporednim ulogama nego sa Nisonom u naslovnoj. Možda je kod njih reč o uglavnom tipskim zadacima koje, recimo, Džesika Lang ili Dajen Kruger mogu da odigraju bez većih problema samom svojom pojavom, dok je prezenca Adevalea Akinouje-Agbadžea jedno od otkrića filma.
Svaki glumac kojem je dodeljena uloga Marloua u nju mora da unese nešto svoje. Bogartu je to bila možda jedna od boljih uloga tog tipa, ali on je i te kako bio verziran kao detektiv. Mičam je uneo staračku džangrizavost, a Guld hipijevsku zbunjenost ili nebrigu. Nisonu nije ostalo mnogo toga što bi mogao da unese, osim jednog od ličnih aduta, a to je utisak ljudske pristojnosti koji odaje u dramskim ulogama, uz tek malo gorke ironije i sarkazma u replikama kojima su ga „nahranili“ Džordan i Monahan. Štos je da pristojnost tu više ne vrši posao, a sarkazma, kojeg u „nisonijadama“, Nisonovim „akcijadama“ i te kako zna da bude, ipak nema dovoljno da bi ova inkarnacija Marloua bila energična i ikonična.
Kada se crta na kraju podvuče, „Marlowe“ nije nužno loš film čije je gledanje bolno, ali nije ni naročito dobar da bi ono bilo esencijalno. Najgore od svega, ma koliko bio gledljiv i pratljiv, ovaj film nije nimalo pamtljiv. Iz memorije vetri u sekundi.
Ocjena: 2.7/5
Džordanov „Marlowe“ sa Lijamom Nisonom u ulozi Čendlerovog kultnog detektiva
Eplove naučnofantastične dramedije „The Big Door Prize“ vrti se oko misteriozne mašine koja može da otkrije „pravi potencijal“ svake osobe. Dovoljno je da ubacite dva dolara, ostavite otisak dlanova i ukucate broj socijalnog, da bi vam „MORPHO“ izbacio plavu karticu sa logom leptira – i kazao za što ste rođeni. E sad, kada se radnja odvija u malom američkom gradu, u kojem svako svakoga zna, uticaj jedne takve mašine, koja se odjednom misteriozno pojavljuje u lokalnom marketu, postaje opipljiv preko noći. Poro -
dični, kolegijalni, prijateljski, ljubavni odnosi, odjednom su narušeni potrebom ogromnog dijela stanovnika da se bace na ispunjavanje svog „punog potencijala“.
Niko ne zna odakle je stigao „MORPHO“, ali većinu to i ne zanima. I upravo to je ono što najviše ludi Dastija Habarda (Kris O’Daud). Naš profesor istorije upravo je proslavio 40. rođendan s izrazom lica čovjeka koji zna zbog čega bi trebalo da se osjeća kao srećko srećković – ali ipak nije potpuno zadovoljan životom. Ili je do te proklete mašine i ljudi koji, odjednom, tako slijepo i ra-
dosno prihvataju da im je pogodila sudbine, pa mu se samo trenutno tako čini.
Linkolnova kartica
Buneći se protiv opšte pomame koju „MORPHO“ pravi u malom Dirfildu, Dasti koristi svoje časove istorije da natjera srednjoškolce da makar oni preispitaju sadržaj plavih kartica sa leptirom. Kad već nijesu, je li, njegovi roditelji, koji su odlučili da se razvedu nakon što korišćenja mašine (tati je izbacila „muški model“, a mami - „zacjeliteljku“).
Tako Dasti učenicima postavlja vrlo zanimljivo pita-
nje: da je jedan Abraham
Linkoln ubacio dva dolara u mašinu i dobio karticu na kojoj piše „proizvođač bombona“ – da li bi Ejb ikada postao najvažniji predsjednik u istoriji Sjedinjenih Američkih Država? Ili bi, jednostavno, proveo život praveći gumene medvediće, kiselkaste crviće i mentol dražeje?
Slična pitanja ređaće se i vama dok budete gledali „The Big Door Prize“. Koliko bi svjetska poezija, ma cijela istorija umjetnosti izgubila, da je Njegošu nekakva mašina, preko noći ovaploćena usred Cetinja, kazala da bi mogao da ostvari „puni potencijal“ kao pekar? Ili Frediju Merkjuriju izbacila karticu na kojoj piše „uzgajivač krava“, a Džonu Lenonu – „političar“? Gdje bi bili vaši roditelji ili bilo ko od predaka, da su imali, iskoristili i poslušali nešto kao što je „MORPHO“? Da li bi vas uopšte bilo?
Koncept oko kojeg se vrti „The Big Door Prize“ vrlo je jednostavan, ali moćan. Jer, kada počnete da postavljate takva pitanja, ne gine vam misao i o nekim vrlo mračnim teritorijama. No, ono što posebno iznenađuje u vezi sa serijom Dejvida Vesta Rida („Schitt’s Creek“) jeste to što filozofsko, metafizičko, istorijsko, ma bilo koje „ozbiljno“ i duboko istraživanje ovog koncepta –apsolutno nije ono što autora zanima.
Poslije šest emitovanih od deset snimljenih epizoda prve sezone, „The Big Door Prize“ ostavlja pomiješan utisak. Nije stvar samo u tome da već na samom početku morate da preturite preko glave blamirajuću „dad jokes“ eksploziju i prilično loše tempirane fore O’Daudovog everymana , da biste došli do istinski vrijedne i tople priče. Jer, tek u trećoj epizodi prijateljski nastrojen i tretiran saj-faj koncept zaista
Bruker, završili bismo minimum sa napadom anksioznosti, ako ne i s egzistencijalnom krizom. Međutim, Rid ne samo što nije mračan, nego servira seriju koja je protivotrov za cinizam
proradi. I tek tu vidite da je autor možda na pravom tragu.
Ekstremne reakcije
Adaptirajući bestseler M. O. Volša, Rid je odlučio da sajfaj ideju tretira odveć lagano, te da svu energiju uloži u srce. Bez zadubljivanja u porijeklo i prirodu mašine, koja vam mora djelovati sumnjivo, čitav fokus je na emocijama, likovima i načinu na koji reaguju na „nuklearnu istinu“ koja im je bačena u lice.
Da su se ovakvim materijalom bavili Stiven King, Rod Serling ili Čarli Bruker, dobro znamo što bi bilo. Završili bismo minimum sa napadom anksioznosti, ako ne i sa srčanim udarom od te količine serviranog cinizma u vezi sa totalno pogrešnim načinom na koji najčešće koristimo tehnologiju. Međutim, Rid ne samo što nije ciničan, nego servira seriju koja odiše totalnom suprotnošću.
„The Big Door Prize“ je lijek, ma protivotrov za cinizam. Od starta nosi vajb Brukerove „Black Mirror“ ili Serlingove
„The Twilight Zone“ – ali kad bi bile rađene i prilagođene za djecu. Sa tim laganim, child friendly šmekom, Rid kao da je više igrao na saj-faj verziju Eplovog oplemenjujućeg hita
„Ted Lasso“, nego na seriju koja tjera na ozbiljno preispitivanje, te koja funkcioniše kao istinska tehnološka noćna mora.
Stoga, oni gledaoci kojima je dosta „Black Mirror“ nemira i koji nijesu raspoloženi za još jednu, ili za cijeli kombo egzistencijalnih kriza poslije bo -
ravka ispred malih ekrana, u
„The Big Door Prize“ možda i mogu da pronađu saj-faj utočište. No, oni drugi, raspoloženi za mračnije tretirane SF koncepte, slobodno mogu da je preskoče. A obje ekstremne reakcije, obožavanje ili preziranje Ridove dramedije, vrlo su razumljive kada imate tako potentan koncept.
Svadbarski ples
Opet, ukus i potrebe gledalaca, koje bi mogle da utiču na percepciju Ridove serije, manje su bitne od toga da li njegov svjesno odabrani lighthearted tretman saj-faj teme – uopšte funkcioniše. Nažalost, ne toliko. Ridovi glavni junaci ne mogu ni da se uporede s onima iz takođe prijateljski nastrojenih serija, čije likove odmah osjetite kao familiju i najbliže prijatelje, poput pomenute „Ted Lasso“, ili genijalne „The Good Place“. Čak ni sa njihovim manje uspješnim, iako simpatičnim „kolegama“ kao što je dramedija „Shrinking“, a činjenica je da je Rid želio sličan šmek.
Serija je koncipirana tako da se svaka epizoda bavi zasebnim likom i karticom. Ta odluka je logična i opravdana, ali djeluje bolje u teoriji nego u praksi. Pomenuti „dad jokes“ rafali, ono su zbog čega i „The Big Door Prize“, i njen Dasti, čija priča otvara serijal, ostavljaju prilično šepav utisak već na početku. Prvobitni ton koji uspostavlja serija, jednostavno, djeluje totalno promašeno. Toliko, da vas naglo skretanje
iz čiste komedije u (melo)dramu uhvati gotovo zatečenim u trećoj epizodi. Epizode su fokusirane na zasebne likove/kartice, ali to ne znači da se njihova karakterizacija ne dopunjava. Što više protagonista i „punih potencijala“ otkrijete, to vam bolje djeluju oni koje ste već upoznali. Tako Dasti kasnije dobija iznenađujuće slatke momente, poput onog „Faith“ plesa na svadbi (kamo sreće da je mnogo više ovakvih, skoro pa tedlasovskih elemenata), a nešto slično važi i za njegovu suprugu Kas (Gabrijel Denis), koja u startu djeluje izvještačeno, kao Diznijeva princeza. U nastavku, ne samo što rastu i Kasin i Dastijev lik, nego žila kucavica cijele serije postaju njihova kćerka Trina (Đulijet Amara) i Džejkob (Sami Fourles), koji na početku djeluju kao tipični zbunjeni tinejdžeri, i ništa više od toga. Ta mozaična struktura, odnosno dopunjavanje informacija o poznatim likovima „obradom“ bekgraunda novih protagonista, najveću uslugu pravi upravo njihovom cjelokupnom odnosu.
Misteriozni plusići Još jedan odnos elaboriran u četvrtoj epizodi ubjedljiv je dokaz da Rid ipak (ili još) nije pronašao pravi balans između komedije i drame. Najjača hemija, ako ne i seksualna tenzija, da ironija bude veća, izgrađena je oko jednog sveštenika i barmenke. Otac Ruben (Dejmon Gapton) i Hana (Ali Maki) toliko su slatki, da vam bude žao što nijesu završili u boljoj seriji. Ili što nemaju svoju.
Tu je i gomila sporednih likova koji nekad rade, nekad trokiraju; ali čije kartice, posebno one apstraktnije poput „storyteller“, „liar“ ili „royalty“, ipak zadržavaju pažnju i tjeraju da gledate dalje. „The Big Door Prize“, makar trenutno, te misterioznije momente pretvara u plusiće. I nausput mijenja baš negativan u utisak da bi ipak možda i moglo nešto slatko da se izvuče do kraja. Jer, kad biste zamislili Ridovu seriju kao osobu, prvo biste bili ubijeđeni da bi izvukla „MORPHO“ karticu sa natpisom „failure“... a onda pomislite da bi na tom plavom kartončiću možda ipak moglo da piše „friend“.
S obzirom na to da je Apple TV+ već potvrdio snimanje druge sezone, od ostatka prve ne očekujemo ništa više od toga nego da Rid – ne urniše koncept. Jer, kada nastavak postoji, male su šanse da će preostale četiri epizode dati odgovore na nerazriješena pitanja. Možda hoće o porijeklu onih crvenih tačkica na Dastijevoj zadnjici, ali o prirodi (potencijalno zle) mašine?
Teško...
Zbog toga gledanje „The Big Door Prize“ valja nastaviti s oprezom, te sa nadom da će balans komedije i drame u nastavku biti bolji. A Rid neka se bavi time čime se bavi; nama niko ne brani da razmišljamo o o tome kakve je „prave potencijale“ mašina mogla da izbaci Fridrihu Ničeu, Luju Pasternaku, Leonardu da Vinčiju, Marlonu Brandu... te što bi oni uradili sa njima.
M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 3/5
Jedan filmski antiheroj rekao je da je samo jedan loš dan dovoljan da čak i najrazumniji čovjek na svijetu potpuno poludi. I zaista, zabrinjavajući je stepen agresije u našim društvenim odnosima i svakodnevnim interakcijama. Zastrašujuće je porastao posljednjih godina; svako od nas može to da osjeti gotovo na svakodnevnom nivou. Pitati se o izvorima ovog rastućeg nasilja, koje čeka da eksplodira čak i u najmanjim prilikama, postalo je obavezno. Srećom, kada se za takve teme pitaju promišljeni TV autori, rezultat je serija koja je zabavna, ali i vrlo pametno spakovana. Baš takva je „Beef“, Netfliksova nova hitčina koju je kreirao južnokorejski autor Li Sang Đin
Rat ruža
Sjećamo se da je jedan od prvih tretmana ove teme na velikom platnu bio čuveni film „Falling Down“ ( Džoel Šumaher , 1993), u kojem Majkl Daglas
U ovoj seriji, drama i komedija idu sasvim prirodno ruku pod ruku. Ni u najozbiljnijim scenama humor se ne gubi. Nema očiglednih šala, ali je prisutno mnoštvo trenutaka koji su iznenađujući, te istovremeno tragični i komični
poludi u saobraćajnoj gužvi u Los Anđelesu i kreće na krvavi put; a od svježijih primjera imamo i „Unhinged“ ( Derik Borte, 2020), u kojem je za naizgled ničim izazvanu eksploziju bijesa, koja se pretvara u cjelodnevnu potjeru na autoputu, bio zadužen Rasel Krou. Desetodjelna prva sezona serije koju je osmislio Li Sang Đin, pak, malo podsjeća na film „The War of the Roses“ (Deni Devito, 1989), u kojem, uz Katlin Turner, takođe igra Majkl Daglas. U njemu, odnos bračnog para eskalira i vodi do najapsurdnijih sitnih ratova, a nešto slično se događa i protagonistima Netfliksove serije. Riječ „beef“ na engleskom, u prenesenom značenju znači „zavada“ ili „poravnjavanje računa sa nekim“. Upravo ovaj tip narativnog odnosa nosi cijelu radnju serije. O pojedinačnim „mjerama“ koje glavni junaci koriste ne bi li jedno
drugom napravili pakao od života - ne bi valjalo da znate previše unaprijed. Dovoljan vam je osnovni zaplet, te da priča počinje nakon što samoubilački gubitnik Deni Čo (Stiven Jun) na putu do kuće nalijeće na vozača koji ga totalno izludi. To neočekivano divljanje u saobraćaju dovodi do toga da postane opsjednut saznanjem ko je taj „kreten za volanom“.
U nastavku prve epizode saznajemo da je on, zapravo, ona. Da se zove Ejmi Lau (Ali Vong) i da, makar na prvi pogled, liči na sve samo ne na „kretena za volanom“. Ona je sitna, krhka i uvijek ljubazna žena koja ganja karijeru, a sa kćerkom Džun (Remi Holt) i senzibilnim suprugom umjetnikom Džordžom ( Džozef Li) vodi naizgled savršen život. Ali, Ejmin osmijeh je samo fasada. Iza te maske krije se osoba pod neviđenim stre-
som i na ivici nervnog sloma. U trenutku kada se pojavljuje na Ejminom kućnom pragu, Deni misli da je za ludački „okršaj“ u saobraćaju kriv njen suprug. No, istog trenutka kada shvati da je ona ta koja je „zakuvala čorbu“, ulazi u toalet i pronalazi ne tako „mirisan“ način da joj se osveti. Naravno, njihova zavada se tu ne zaustavlja, samo dobija novu energiju. I tek počinje uzbudljiva i superzabavna igra mačke i miša, u kojoj se uloge stalno mijenjaju.
Američki san
Deni i Ejmi su djeca azijskih imigranata koji su, pak, pozicionirani na dva suprotna pola „američkog sna“. Oni su ljudi koji, nakon agresivnog izleta na cesti, postepeno otkrivaju da su dva vrlo neugodna ljudska bića. Oboje pretjeruju sa reakcijom, a buran način na koji rasplamsavaju, umjesto da ugase požar, započinje spiralu osvete bez kontrole. Na kraju, poput džinovske crne rupe, u sopstvenu zavadu uvlače sve ljude koji ih okružuju.
Zbog čega se Deni i Ejmi predaju destruktivnom haosu?
Odgovor je vrlo prost, makar naizgled: zato što im nije ugodno u neravnopravnim životima i neko to jednostavno mora platiti. Tako će oboje donositi loše odluke, apsolutno nesposobni da se sjete bilo čega osim svog „neprijatelja“. Srećom, Denijeva i Ejmina ludila spakovana su tako da drama i komedija uvijek idu sasvim prirodno ruku pod ruku. Iako kreator uglavnom prati dramski žanr, svaka epizoda obiluje dobro postavljenim humorističnim momentima. Stil pisanja je tako iznijansiran
da se ni u najozbiljnijim scenama komedija ne gubi. Nema očiglednih šala, ali je prisutno mnoštvo trenutaka koji su iznenađujući, te istovremeno tragični i komični.
Visok ulog
Takav način pričanja gledaoce uvlači duboko u svijet glavnih likova i na studiozan način im prenosi iskustva i emocije karaktera, koje nerijetko zajedno sa njima proživljavaju. Sve je to skupa vrlo zabavno, pogotovo jer se nikad ne zna kakve će gluposti Deni i Ejmi smisliti sljedeće kako bi zagočali život jedno drugom.
Istovremeno, serija u pojedinim momentima postaje i vrlo tužna kada saznamo više o njih dvoje i njihovim životima. To doprinosi da stvarna premisa, koja zaista ne izgleda skroz realistično, ipak ostaje zanimljiva. Tako da, može se reći da Netfliksov hit stvarno „isporučuje“, te da gradi vrlo uspješan mikrokosmos, iako čitava sezona ne „ispunjava obećanje“ sa početka, odnosno nije na istom nivou kao briljantna premijerna epizoda.
Premijera je, pak, toliko ubjedljiva, da odmah očekujete apsolutno sve i odmah. U praksi, događa se da voda koju se grijala u prvoj epizodi, ipak ne dođe do tačke ključanja u drugoj. Tu se nakratko hladi, a takvih prelaza iz toplog u hladnog ima i u nastavku. Dobar primjer je scena u kojoj se Ejmi prikazuje kao dijete i u kojoj vidi misterioznu figuru. Takva kakva jeste, sasvim je nepotrebna. S obzirom na to da joj se autor više ne vraća, mogla se potpuno izostaviti a da se ništa ne izgubi.
Cijela sezona takođe je ispunjena brojnim bitkama, tokom kojih ucjene i manipulacije mogu lako dovesti do urušavanja cjelokupne situacije, a protagoniste svesti na karikature. To se, na sreću, ne dešava, čak ni u neočekivano zabi-
berenim završnim epizodama. U devetoj i desetoj, kreator se ne ustručava da skrene ka nadrealizmu. Tu i tamo scenario skoro da mu izmiče kontroli, podižući previsok ulog za seriju koja ipak zahtijeva određeni nivo intimnosti.
Takvo nepraćenje zacrtane osnovne linije postavljene na startu, na koncu, djeluje nepotrebno. Ipak, između bratskog sukoba, ponovnog izbijanja traume iz djetinjstva ili porodičnih pritisaka, „Beef“ nas podmuklo poziva na proučavanje savremenih ljudskih muka i u toj radnji, uprkos katkad nepotrebnim sporednim putevima, i te kako uspjeva da zadrži pažnju. Jer, čak i kada
dođe do momenata koji ne doprinose, interesantni su za gledanje, pa ne kvare utisak o cijelom kompletu.
Luda igra
Rad režisera Larkina Sipla, recimo, karakterišu jedinstvena estetika i raspoloženje koje je i vizuelno, i emocionalno dirljivo. Njegova sposobnost igranja sa svjetlom, bojom i kompozicijom dodaje dodatnu dubinu scenama i savršena je dopuna priči i glumi. Stiven Jun, koji ima oštro oko kada je u pitanju odabir dobrih projekata, ovdje je kao sačmarica koja čeka priliku za kontranapad. U svakom trenutku debelo je svjestan da zbog nižeg
socijalnog statusa i siromaštva spram bogate i ugledne Ejmi, može sve da izgubi. Sa druge strane, Ali Vong blista u mnogo dramatičnijoj ulozi od onih u kojima smo navikli da je gledamo. U svoju junakinju unosi mješavinu osjetljivosti, ludila i humora, zbog čega je nemoguće skrenuti pogled sa njene igre. Intenzivno istražujući likove, Vong i Jun su dojmljivo pokazali njihova ponašanja u svoj svojoj istinitosti i složenosti. Kako šeme osvete postaju sve razrađenije, tako postaje sve kompleksniji i zajednički portret Denija i Ejmi koji slika serija. Ako su komedija i tragedija u „Beef“ tretirane kao dvije strane istog novčića, nešto slično važi i za protagoniste. Deni i Ejmi su sušte suprotnosti, posebno kada su u interakciji, ali gledano sa druge strane, usamljeni su na sličan način. Kao njihova prva zajednička crta, pojavljuje se otuđenost, prvo impliciranije, a kasnije konkretnije, pogotovo u sceni lutanja u posljednjoj epizodi koja je možda i malo preteško zakucala temu.
Od glumaca „iz sjenke“, pohvale zaslužuje i Jang Mazino koji, kao Denijev mlađi brat Pol, plemenito hvata karakter pomalo tupavog tipa, vješto izbjegavajući zamke jednodimenzionalnosti.
Da zaključimo: ponekad na televiziji želimo da vidimo priče koje su udaljene od stvarnosti i svakodnevnih problema. „Beef “ je upravo zbog toga dobra. Prvo pomislite: „Kako je ovo smiješno“, ali onda vas uvuče i ne možete da prestanete da gledate. Iako je ponekad malo preuveličana sa nelogičnim tajmingom, kao kada se desi da ptica spasi jednog od glavnih likova baš kada je na nišanu, uspije da vas kupi. Ovo je, jednostavno, čista zabava, zbog čega čisto sumnjamo da će se Netfliks zaustaviti na samo jednom paketu od deset epizoda.
Ocjena: 4/5
S obzirom na to da su i „Jujutsu Kaisen“ i „Chainsaw Man“ prepoznate i kao anime serije sa sjajnim ženskim likovima, nadamo se da će Saigiri, a onda i ostale junakinje dobiti dovoljno prostora, te karakterizaciju kakvu zaslužuju
Proljeće donosi jake nalete inspiracije, još jača osjećanja, duži dan (ovo naročito volimo), poneku alergiju (ovo baš i ne), ali i buđenje prirode, teksas jakne i lepršave haljine, povratak ptica selica... a za lju-
bitelje mangi i anima, možda i najvažnije - gomilu novih projekata među kojima se uvijek nađe bar jedan dragulj koji završi u vrhu godišnje top liste. Ove godine to je „Hell’s Paradise“, dugo iščekivana adaptacija istoimene mange Judžija Kake i priča koja će jednako oduševiti kako pridošlice, tako i iskusne anime veterane. Bitno je pomenuti odmah u startu da je premijerom ovog anime projekta konačno upotpunjen čuveni „mračni trio“, što nas čini još uzbuđenijim.
Niz zečiju rupu
Za neupućene: „mračni trio“ je nadimak koji su dobile mange „Hell’s Paradise“, „Jujutsu Kaisen“ i „Chainsaw Man“ zbog sličnih ciničnih pogleda i znatno grublje estetike u odnosu na standardni šonen, te zato što pomalo podsjećaju na sjajne projekte iz kasnih osamdesetih i ranih devedesetih.
Osim toga, svjesno izbjegavanje klasičnih šonen zapleta i odbijanje da budu generički u bilo kom smislu, bez obzira na to kako se to može odraziti na uspjeh, ujedinili su ih i učinili ovo (ne)sveto trojstvo sjajnim primjerom što šonen mange i anime mogu biti. Ono što je dodatno zanimljivo jeste što su se sve tri pojavile 2018. i što je adaptaciju sve tri preuzeo trenutno najomiljeniji anime Studio „MAPPA“, koji je za ovaj žanr uradio manje-više isto što i „A24“ za filmove. Kako je „Jujutsu Kaisen“ dobio adaptaciju u oktobru 2020, a „Chainsaw Man“ otprilike u isto vrijeme prošle jeseni, bilo je pitanje dana kada će se poja-
viti i „Hell’s Paradise“, tim prije što je ova manga 2018. izašla prva. Sada kada je trio konačno upotpunjen, možemo da se prepustimo mračnoj zečijoj rupi koja nas neminovno čeka. Pa, šta čekamo?
„Hell’s Paradise“ se odmah ističe protagonistom koji nije ni odvažni autsajder, ni nadmoćni heroj koji se razmeće moćima uništavajući negativce, niti je neko kome je cilj da to postane.
Prva polovina prve epizode prikazuje niz pokušaja pogubljenja glavnog lika zbog toga što je probao da napusti ugnjetavačko selo u kom je živio. Iako su iskoriš ć ene metode jezive (i samo su najava slika koje nas tek čekaju u nastavku), uprkos svim šansama i indiferentnosti prema životu, naš Gabimaru preživljava. Međutim, ne likuje, ve ć žali zbog opstanka. Gabimaru želi da neko napokon okonča njegov život. Ili je to makar ono što govori sebi i onima koji ga okružuju.
Ostrvo s eliksirom
Iako je priča od samog starta krajnje jeziva i nasilna, Gabimaru ima trenutke ranjivosti i duhovitosti, što ga čini zabavnim protagonistom. Njegova je motivacija prilično jasno izložena već u prvoj epizodi i iznenađujuće ispričana, tako da vam otkrije istinu taman u trenutku kad ste uvjereni da ste skontali njegov lik. Isprva vjerujete da mu zaista fali empatije, zatim da tu postoji nešto što ga gura da ostane živ, ali ne kapirate šta. Na kraju se ispostavlja da je ugovorena žena za koju
su nas prvo uvjerili da je mrzi, zapravo jedina stvar koja ga drži čovjekom i da njih dvoje imaju vrlo dirljiv i neobičan odnos. Radnja se odvija u Edo periodu u Japanu; prati legendarnog nindžu Gabimarua, ali i njemu dodijeljenog dželata, djevojku po imenu Saigiri, iz otuđenog klana Jamada. Nakon brojnih pokušaja pogubljenja na kraju kojih skapiramo da Gabimaru ipak samo želi drugačiji, mirniji život (sa ženom koju voli), saznajemo i da postoji način da dobije ono što želi, ali da to podrazumijeva polazak na (nadamo se) posljednju krvoločnu misiju. Zajedno sa drugim osuđenicima i samurajima (dodijeljeni dželati poput Saigiri), njih dvoje treba da otputuju na misteriozno ostrvo Kotaku u po-
trazi za eliksirom života. Tamo ih čekaju užasna, ubilačka čudovišta sa neugodnim planovima za čovječanstvo. Dželati su prisiljeni da se udruže sa kriminalcima, koje imaju zadatak da pogube ukoliko pokušaju da pobjegnu, da bi se izborili sa monstruoznim stvorenjima. Sam razlog zbog kog traže eliksir je, očekivano, da bi oni na vlasti mogli živjeti duže, a razlog zbog kog osuđenici prihvataju ovu samoubilačku misiju jeste što će onaj koji uspije dobiti pomilovanje. Manga se (kao što će, nadamo se i anime), uprkos šonenskim temama i akciji, zapravo bavi mračnijim aspektima feudalnog Japana. Jedan od njih je i sama činjenica da se kriminalci koji se šalju na ostrvo tretiraju kao jednokratna roba
ili hrana, te da ih tjeraju da se međusobno ubijaju kako bi zabavili šoguna (vojnog vladara). Svaki od osuđenika odgovara za ogroman broj mrtvih iz ovog ili onog razloga, kao i specifičnu tehniku ubijanja, ima životnu priču koja nije uvijek onakva kakvu biste očekivali. Ipak, tu je i tužan trenutak u kome se dželati, ako samo i na tren pokažu mrvicu saosjećanja ovim nesrećnim dušama, žigošu kao izdajnici i ubijaju. Naznake ovoga možemo vidjeti već u drugoj epizodi, prije polaska u misiju, kada Saigiri pušta suzu, pa vidimo zabrinutost zbog mogućnosti da je izgubila sposobnost da nastavi hladnokrvno dalje i obavlja posao zbog kog je tu.
Nasilje i emocije Na mnogo načina, ova priča jeste i studija karaktera o društvenim autsajderima i nejednakostima koje ih tjeraju da krše zakon. Saosjećanje je važnije od poštovanja pravila i ovo je motiv sa kojim se „Hell’s Paradise“ bez straha igra. Ali, iako je samilost prikazana kao vrlina, ona ne spašava ljude koji je posjeduju. Ovo nije priča tokom koje će junaci postajati sve bolji drugari i time bivati sve jači kako se saga bliži kraju. Umjesto toga, emocionalni vrhunci prijateljstva dešavaće se samo nekoliko se-
kundi prije same smrti likova. Judži Kaku prepoznatljiv je kao autor koji se ne plaši da upari nasilje sa krajnje neočekivanim emocijama na suprotnoj strani spektra. Gabimaru je u mangi više puta morao ubiti ljude koji su odrastali smatrajući ga herojem, zbog čega su čak i umirući gledali sa divljenjem svog ubicu. Umjetnost prikazivanja preleta između radosti i smrti u samo nekoliko sekundi jedna je od stvari zbog kojih „Hell’s Paradise“ i jeste dio mračnog trija, ali i nešto zbog čega se zaista radujemo adaptaciji nekih scena iz mange. Kako su druge dvije anime (naročito „Jujutsu Kaisen“) prepoznate i kao serije sa sjajnim ženskim likovima, nadamo se zaista da će i ovdje, prije svega Saigiri, a onda i ostale junakinje dobiti dovoljno prostora, te karakterizaciju kakvu zaslužuju.
Nakon samo tri prikazane epizode, „Hell’s Paradise“ je već jedna od najupečatljivijih anime serija godine. U pitanju je u potpunosti formiran projekat sa zanimljivim likovima, (očekivano) dobrom animacijom, karakterom na pretek i nagovještajima nekih većih preokreta u kojima ćemo sigurno uživati tokom eskapada u potrazi za besmrtnošću.
Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 4.3/5
kćerkom Medi beži iz nasilne veze, a koju sistem apsolutno ne podržava, ilustrujući odnos zemlje i gluvost za žrtve nasilja, samohrane majke, žene uopšte.
MUZIKA
Tejlor Svift, „Midnights“. SZA, „SOS“. I sveee od Rosalije
FILM
Sve filmove sa mnogo poznatih glumaca koji obećavaju nešto, a daju ništa: „The Knives Out“ (Rajan Džonson, 2019), „White Noise“ (Noa Baumbah, 2022), „The Menu“ (Mark Majlod, 2022). Život je stvarno prekratak da bismo ga trošilli na glupe i forsirano angažovane, prazne filmove.
Filmove koji mi se dopadnu gledam često dva puta. Jednom sama, drugi put obavezno s osobom kojoj mislim da će se dopasti. Obožavam da druge počastim otkrivanjem fiktivnog putovanja za koje znam da će im se svideti. E, pa „Aftersun“ sam gledala tri puta i volela bih da ga pogledam sa svakom bliskom osobom koju imam u životu (samo sa tatom ne smem). Ovo je debitantsko dugometražno ostvarenje irske režiserke Šarlot Vels, sa kojom sam čak dobila priliku da uradim i intervju. Film nas vodi na letovanje jednog mladog oca i njegove ćerke, uskoro tinejdžerke. Kroz jednostavne, nežne i intimne kadrove, priča priču o njihovom tananom i krhkom odnosu.
Jedan od nosećih epiteta ovog filma je maestralna gluma Pola Meskala koji ruši dosadašnje predstave muške tuge, bola i osetljivosti, i hipnotiše svakim uzdisajem. Da li ranjivosti i pukotine sopstvenih roditelja razumemo tek kad i sami postanemo roditelji? Da li deca više idealizuju roditelje ili roditelji decu? To su samo neka od pitanja koja će postaviti ova predivna priča o ljubavi oca i ćerke. S obzirom na to da sam već krenula sa čačkanjem po detinjim ožiljcima, hajde da nastavim u tom smeru: „Petite maman“
(Selin Skjama, 2021) - film u kojem devojčica, kćerka, sreće majku koja ima isto godina koliko i ona.
Od klasika: religiozno, iznova i iznova, Kišlovski i „Tri boje: plavo, crveno i belo“.
Slučajno sam otkrila da Nikolas Vinding Refn ima novu
seriju! Zove se „Copenhagen Cowboy“ i stilski podseća na sve njegove ranije uratke, što je dovoljan razlog da kliknem play, prepustim se vizelnom spektaklu i oprostim dosadnjikav scenario.
Za sve koji možda u poslednje dve godine opravdano nisu
živeli na Zemlji: „Succession“, a još jedna od novijih stvari koja ne podseća ni na šta ranije urađeno: „Cunk on Earth“. Seriju „The Bear“ bih posebno izdvojila kao ultimativni izvor živosti i tenzičnosti sabijenih u kuhinju od nekoliko metra kvadratnih, a za ljubitelje Elene Ferante – Netfliksova serija „The Lying Life of Adults“, adaptacija romana „Lažljivi život odraslih“.
Tu je i „Maid“, serija inspirisana memoarima „Hard Work, Low Pay and a Mother’s Will to Survive“ Stefani Lend. Priča nam priču o dvadesettrogodišnjoj Aleks koja sa dvogodišnjom
TV
„Emily in Paris“. Jednostavno ne razumem. Volim da gledam „loše“ i „površne“ stvari i jasno mi je da nemamo puni kapacitet za baš sve što gledamo, ali čak i u ovim „ambijentalnim“ ostvarenjima ima nekih dobrih, evo, recimo, „Ginny and Georgia“. Ili „Working Moms“. Ali, „Emily in Paris“ nije jedna od njih, i u toj seriji ne umem da nađem ništa što mi se dopada. Čak je i Pariz pomalo bezveze zbog banalnosti svega ostalog.
Još jedan trend koji me uznemiruje jeste „uzurpiranje“ kultnih serija sa spin-ofima ili rimejcima kao što su „That ‘80s show“, „Gossip Girl“, itd.
Ne želim nikom da govorim šta ne bi trebalo da sluša. Iskoristiću ovo polje da preporučim trenutno omiljeni podkast „Modern Love Stories“.
L
esli Fist je neustrašiva u onoj mjeri u kojoj je iskreno reflektivna. I ta sposobnost, ne samo da ogoli sebe, već i da svojim i tuđim postupcima pronađe mjeru, čini je pjesnikinjom koju tako često kite ordenjem „Džoni Mičel našeg vremena“. - What’s gotta end for forever to begin? – polako i sanjivo izgovara u pjesmi „Forever
Before“, kao ključnu devizu, moto; kao Sfinginu zagonetku albuma „Multitudes“.
Opasne riječi
Sa toliko je iskustva i zrelosti Fist pristupila prvoj ploči nakon pet godina, da ovdje nema niti jednog stiha koji djeluje kao da se trudi, muči da vam okupira pažnju. Umjesto toga, uhvatićete sebe kako ove pjesme pažljivo osluškujete, hvatajući se za one opasne riječi, delikatno spakovane ispod sasvim svedenih i jednostavnih aranžmana. Poslije pola decenije, Fist je nova osoba: preselila se u Toronto, usvojila kćerku Tihui koju podiže sama. Lansira -
Ovaj album odraz je ljekovite transformacije kroz koju je Lesli Fist prošla, tog njenog hoda kroz vatru gdje se na kraju puta sagori mnogo, a ono što ostane jeste čovjek
la je sasvim pristojan podkast „Pleasure Studies“; u pandemijskom periodu i za vrijeme lokdauna nije izdirala iz studija... A potom se suočila s iznenadnom smrću oca, slavnog kanadskog dizajnera i slikara apstraktne umjetnosti.
Tu, na očevom grobu, i zatičemo Lesli u „Before the Earth“; s otiscima koraka u prašini, pepelu i razraslom korovu. Uz zaključak: „From the people who’ve come to the people they stay... Eventually they’ll go in a matter of days“. I nekim čudom, Lesli Fist uspijeva da to zvuči sasvim okej; to nije samo lekcija, već i uspavanka. Za jedno dijete, kojem Fist obećava, da će biti tu za njega, spram svakog apsurda prolaznosti i života.
Više od svega, na albumu „Multitudes“ Lesli Fist pokazuje u kojoj mjeri je sposobna ne da oprosti, već da prihvati i prigrli osobe koje su od nje odlazile.
- Everyone’s got their shit, but who’s got the guts to sit with it? – izaziva u „Hiding Out in the Open“, a u „The Redwing“ nas vodi kroz prelijep gitarski vrt, za jedan zimski susret sa pticom koja je možda, ali samo možda odjek duhova nekih bliskih i nezaboravnih ljudi.
Najava oluje
Svaka od ovih mekih uspavanki odiše dualizmom; negdje je između bola i ekstaze od neke prigušene pasije. Tako, na primjer, u „Song for a Sad Friend“ propovijeda: „There is good and evil locked in an eternal embrace“. Pa čak i kad djeluje da drži nekakve velike lekcije, to ipak djeluje utemeljeno spram isku-
stva - vremena kada se griješilo i padalo pa opet ustajalo, pa i ponavljale neke stare greške. „Multitudes“ nije toliko zatečen; ovo je album koji je sasvim očaran i najljepše okićen cikličnom prirodom i dualnošću života, prirode, pa i samog vjerovanja u nešto, bilo što. Samo takav je mogao biti odraz ljekovite transformacije kroz koju je Fist prošla, tog cijelog hoda kroz vatru gdje na kraju puta sagori mnogo, a ono što ostane jeste - čovjek. U takvoj ploči, ekscesivnija i muzički raskošnija „Borrow Trouble“ je vjesnik katarze; pjesma koja je „kao da neće“ podvaljena između dvije koje lutaju između najmračnijih pasaža dužnosti i smrti. Kada u posljednjem refrenu Lesli uzvikuje i ponavlja „Trouble!“, to nije upozorenje, već najava da se zajedno ukrcamo. Pravo u oluju koja će nam, izvjesno, pružiti strašno životnu i životno strašnu avanturu. Album je ukorijenjen u prostoru u kojem je sniman, u miru malih gradova na sjeveru Kalifornije. Dok intimne momente i detalje života Fist iznosi otvorenije i smjelije nego ikad, jasno je da ona više ne može biti puka muzička zvijezda, „izvođačica“. Ne, svrha ploče „Multitude“ je apsolutno – da bude katalog, album muzičkih uspomena i slika ostavljenih svojoj kćerki. Da bude uz nju, kad se bude kroz neke izvjesno iste i slične rastanke, mladila i čeličila. ~ S. S.
Ocjena: 84/100
Velika kanadska pjesnikinja hrabro iznijela životno iskustvo na ploči „Multitudes“
Kapiten muzičkih titana ovog puta je intiman i otvoren, više nego ikada u karijeri, a njegova ključna poruka glasi, da će vas katastrofa stići kad-tad, ako ne počistite lični nered za sobom
ljene lične apokalipse. Pa je sada, kad su i Džejms i ekipa blizu početka sedme decenije, ključna poruka albuma „72 Seasons“ – da će vas katastrofa kad-tad i stići, ako ne počistite lični nered za sobom.
pomalo umornih veterana često ne preostane ništa drugo, nego da u ključnim momentima i završnicama sve nade ulože - u kapitena. Knap ono što je Lebron Džejms posljednjih godina za Lejkerse, to je Džejms Hetfild za četvorku Metallica na „72 Seasons“, prvom albumu benda nakon sedam godina.
Takav pristup, naravno, ne garantuje šampionsku igru, već samo povremeni bljesak na kom znaju da zajašu najbolji metal jahači munja (metalci, kontate referencu, hehe)... A status jedne legende samo utvrđuje, dok se Hetfild polako cementira u hramu božanstava tvrđeg zvuka.
Neočekivan pristup
Dakle, u neizvjesnoj borbi za pobjedu jedne ploče, Metallica je riješila da svaki napad „odigra“ na Hetfilda, a on je za solo-akciju odabrao sasvim neočekivan pristup. Na albumu „72 Seasons“, Džejms je melanholičan i intiman, više nego ikada u karijeri. Maske su pale i tu, u tim pjesmama, ispisan je odgovor na pitanje što se krije iza fasade
omiljene američke metal-muškarčine. U pjesmi „Too Far Gone?“, Hetfild tumara po gitarski posloženom lavirintu uz lament: „Am I too far gone to save? Help me make it through the day“. Potom u „Sleepwalk My Life Away“ već grabi stazom ušećerene melodrame od monologa („Should I fall down, I fall down – would you come, you come ‘round“).
I sva ta gomila ranjivosti je, naravno, jasna aluzija na Hetfildov težak privatni period; na razvod nakon 25 godina braka, na mjesece i mjesece terapije zbog bolesti zavisnosti. Što ne pretjerano ubjedljivo, ali precizno
kulminira u 11 minuta „Inamorate“, najduže pjesme u karijeri benda (!), koja ipak ni u jednom momentu, na prvo ili neko naredno slušanje, ne djeluje prazno ili dosadno. Džejms tu vodi najdublje u memljivi mrak jedne melanholije („Misery, she needs me, oh, but I need her more“), pa u cijeloj toj mizeriji uspije i da zvuči autentično i onako dostojanstveno hetfildovski
Rifovi sa pokrićem Otprilike je lako shvatiti, da titanski metal veterani žele da prodaju jednu „ja sam proša’ sito i rešeto“ priču, mali priručnik i niz upozorenja nakon preživ-
Naravno da ova ploča neće dostići stelarni status; naravno da nije ni blizu klasika poput „Master of Puppets“ – ali, sa druge strane, sa svom tom iskrenošću i preciznošću djeluje prirodnije od svih Metallica projekata iz prethodne decenije. Na mahove je to vrtoglavo brzo, naravno impresivno heavy, a sve gitarski servirano uglavnom i s očiglednom težnjom, da se pokaže osjećaj za mjeru i svrhu. I da je skoro svaki rif zaista tu sa pokrićem; da može nešto važno da nam ispriča; da je dio većeg, cjeline – a ne ukras ili puko popunjavanje prostora.
Metallica nakon dugo vremena, konačno, djeluje i kao bend koji se više ne trudi da se dopadne ili ispuni bilo čija očekivanja. Ono što mu fali jeste jasniji fokus. Ra-
splinut je na albumu koji je realno predug, a lagano se mogao potkresati za nekoliko pjesama ili čak višeminutnih gitarskih lutanja.
Zarđali zglobovi
Savršen primjer da tu imate posla sa veteranima malo zarđalih zglobova jeste, recimo, „Sleepwalk My Life Away“, u kojoj se igra na slične karte kao na nezaboravnom „Crnom albumu“...
Ali joj, sa druge strane, fali melodijskog damara i lucidnog poteza, pa da zaista „lomi noge“ u tom driblingu.
To ne znači da na mahove Metallica ne zvuči kao bend u vrhunskoj formi, naprotiv. Naslovna pjesma je momenat od koga je teško naći nešto koherentnije i bolje iz njihovog kataloga iz prethodne tri decenije. A „Cross of Barbed Wire“ lansira vjerovatno najbolji gitarski solo Kirka Hameta koji pamtimo, pa, sigurno negdje od početka vijeka. Dakle, u konačnici, taman kao i sadašnji Lejkersi: neđe na ivici plej-ofa, a nošeni na Lebronovim ramenima, dovoljno za makar neizvjesne završnice u elitnoj ligi, ako ne za neku impresivnu dominaciju... Pa će i eventualni trijumf zavisiti od vašeg utiska, koliko ste spremni da ,,progutate“ ovog ranjivog Hetfilda. Ili preciznije, koliko ste spremni da mu povjerujete, da je stvaran i iskren.
Ploča „72 Seasons“ je impuls osoba koje i dalje tragaju za sopstvenom svrhom; pa je izostanak jasnih, svježih i aktuelnih ideja i uvjerenja dijele od visina onih klasika, koje je Metallica servirala prije 30 i kusur godina.
Ocjena: 73/100
uhvaćen tren, tako djeluju prve pjesme koje Ana Ćurčin objavljuje na našem jeziku, nakon godina rada i stvaranja na engleskom. Poput fotografije koja vremenom postaje sve bitnija dragocjenost.
Album „Susret“ oslanja se na dvije verzije pjesme „Tu“, za koju je Ana 2021. dobila nagradu Zadužbine „Milan Mladenović“ za najbolju u regionu. Tri nove numere jedne od najcjenjenijih regionalnih alternativki ne veže tematski jasna nit, ali pripadaju istom kreativnom duhu i tu silu jasno odražavaju. Na primjer, „Dosta“ Ana opisuje kao „optimistični raskid
okružen gitarama“ (prvobitno je imala tekst na engleskom), a pjesma „Susret“ spakovana je za nekoliko dana, dok je autorka uživala u ploči benda Bohemija i poželjela jedno slično višeglasje. Projekat u pet pjesama može se zamisliti kao lutanje ukrug, ali kada se na kraju vratite na početnu tačku „Tu“ (ovog puta remiks Marka Grabera), osjetićete, sa razlogom, da ste na pravom cilju.
„Zla“ je, ipak, ključni momenat EP-a lansiranog u zoru proljeća, a magičan refren u ruhu optimizma servira i jednu provokativnu i štosnu devizu: „Idemo... Da zlimo“! Muzički i autorski je sjajna
smjernica za Aninu dalju karijeru, koja će se uskoro izvjesno nastaviti novim albumom na engleskom jeziku. S. S. Ocjena: 72/100
Neka nova muzička mladost, rođena u sami smiraj milenijuma, kreativne zamahe traži, recimo, i u nasljeđu Boba Dilana – i to je sasvim divna činjenica, da vjerujemo u budućnost regionalne scene u godinama pred nama. Zagrepčanin Grgur Višić ima svega 23 godine, a već djeluje ne samo kao iskusan rok-folker, već i životni vagabond.
„Traženja“ je album na kom je mapirao i lična lutanja i sazrijevanje, a sve u rasterećenom, često i autoironičnom pjesničkom potezu. Zna to da bude sasvim neodoljivo, recimo, kad mu na početku pjesme „Atomska bomba svjesnih razmjera“ sklizne: „Zalutao sam u svijet promjene... No ipak možda to pravi put je. Da se riješim te svijesti dosadne koja hrani me“.
Grgur je od uvodne „Gentleman Luzer“ jasan u namjeri da stihove oslobodi lanaca tvrdih rima ili predvidljivih tokova – a da sve to uklopi u pitku melodiju koja ove pjesme lako učini pamtljivim. Od početka će vas sve to radovati,
i činiti vam se šarmantno pametnim. A to što projekat od početka do kraja bez izuzetka prati visoko postavljenu liniju blago ironične veselosti, ne znači da će vam dosaditi, naprotiv.
Album „Traženja“ je rijetki rad mladog autora koji je odmah i do kosti zagrizao vrlo sočnu autentičnost, te prigrlio jedan divan stil i epohalno dilanovsko nasljeđe. Da ipak, bude sasvim svoj. Kad Grgur izgovori ono: „Neka sramotni voz zapleše na rubu granice normale“ lako ga je pratiti - i poželjeti da budete saputnik njegovih putovanja i lutanja. S. S.
Ocjena: 90/100
Film koji Vas čini srećnom?
- „Straight to Hell“ (Aleks Koks, 1987). Odrastala sam sa pank rok, hardkor, grandž i britpop muzikom kao tipično dete generacije X. Ovaj film me čini sretnom zbog ljudi koji su učestvovali u njegovoj genezi.
Ukoliko postoji režiser koji je uspeo da uhvati duh alternativne muzičke scene onog vremena, to je Koks, čovek iza filmova „Repo Man“ (1984)
i „Sid and Nancy“ (1986). Sa „Straight to Hell“ ponovo je ujedinio neke od najintersantnijih muzičara/umetni-
Većina zaljubljenika u sedmu umjetnost sanja o tome da priušti rasplamsalom filmskom srcu mogućnost da osjeti pravi šmek festivala, susreta, premijernih projekcija, razmjenu mišljenja i iskustava. Upravo taj život živi Marina D. Richter, rođena Beograđanka s adresom u Berlinu.
Novinarka, festivalska selektorka i filmska kritičarka može se pohvaliti pisanjem za brojne regionalne i svjetske portale, sajtove i magazine (Politika, Vreme, Monitor, XXZ Magazin, Lupiga, Morgen Monthly, Celluloid, the Asian Movie
ka osamdesetih u prašnjavoj, konfuznoj sagi o pljačkašima (Kortni Lov, Džo Stramer, Saj Ričardson i Dik Rud ) koji pronalaze utočište u fiktivnom pustinjskom gradiću kojim vlada šef bande Bruno (Šejn Mekgovan iz The Pogues). U filmu takođe nastupaju: Elvis Kostelo , Grejs Džouns, Zander Šlos, Spajder Stejsi (The Pogues), irski folk kantautor Teri Vuds, režiser Džim Džarmuš , arthaus glumci Miguel Sandoval, Frenk Mari, Endrju
Ranken
„Straight to Hell“ je svojedobno pobrao užasno loše kritike. Rodžer Ebert ga je sahranio kao nekoherentan špageti vestern bez supstance, istovremeno pronalazeći paralele sa Serđom Leoneom. Trideset godina kasnije, kritika izgleda drugačije; film je postao vrsta modernog klasika koji, priznajem, nije za svakoga.
Pulse, Cineuropa)... Osim crvenih tepiha i „zvučnih“ festivalskih putovanja veoma je usrećuju dobri kratki filmovi i dokumentarci, a bacanjem svjetla na „male-velike“ filmske uratke, trudi se da razbije predrasude koje publika često ima prema njima. Ponosno se suprotstavlja ejdžizmu i predstavlja generaciju filmofila 35+ koja aktivno piše i pokazuje mladima da je moguće baviti se ovim poslom u „ozbiljnijim“ godinama.
Marina za 365 dana posjeti 10-17, a nekada i više filmskih smotri i pogleda više od 1.000 filmova. Ovih dana boravi u
Ne postoji pravilo za to koji me filmovi čine srećnom, ali se to retko dešava sa onima novijeg datuma koji traju duže od 90 minuta. Poslednji koji su to uspeli su bili: „Burning“ (Li Čang-dong, 2018)
i „Decision to Leave“ (Park Čan-vuk, 2022), i skoro sve što je potpisao Takaši Mike Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- „The House That Jack Built“
(Lars fon Trir, 2018). Postoje filmski stvaraoci koje jako cenim, ali ne verujem u „svete krave“. Iskreno, ukoliko postoji TV serija koju smatram remek delom možda čak većim od Linčove „Twin Peaks“, to je Fon Trirov „Kingdom“ (2004).
Zašto želim da ga išamaram za „The House“? Ne vidim opravdanje za taj skup problematičnih elemenata. Čovek je dobio „doživotnu zabranu“ u Kanu 2011. kada se
Drezdenu (festival kratkog filma), a čekaju je i Far East (Udine) i Crossing Europe (Linc), a u maju će, kao i svake godine, biti u Kanu. Jun je rezervisan za festival na kojem je predselektorka (Grimstad, Norveška), pa onda slijedi još jedan od najznačajnijih u domenu žanrovskog filma NIFFF (Neuchatel International Film Festival).
Naravno da ne zaobilazi ni Karlove Vari, Lokarno, Veneciju i San Sebastijan. I uprkos tijesnom rasporedu, stigla je da se ukrca u naš voz sa brojem 33 i odgovori na „Obrtaje“!
manje-više deklarisao kao nacista koji „razume Hitlera“. I šta smo dobili dizanjem embarga? Film koji predstavlja koncentracione logore kao „gesamtkunstwerk“ (umjetničko djelo) i ispisuje odu Albertu Šperu kao najvećem arhitekti svih vremena. Fon Trir je kroz film vrištao svoju „Hitler“ neurozu, pa je još na to dodao mizogini biber. Na primer, da lik koji tumači Uma Turman nije bio toliko iritantan, siromah Džek je ne bi ubio.
Ali, to sve na stranu, ima tu i goreg, a to je egomanijački trip koji vidimo u (preterano dugoj) sceni kada Džek stiže u čistilište. Naime, svi fleš-bekovi su scene iz Fon Trirovih prethodnih filmova koji nemaju nikakve veze sa „The House“. Egomanija je seksi samo onda kada se sama sebi ruga.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- Ima ih previše.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Titova pijana druženja s internacionalnim rok zvezdama.
S oundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- „Judgement Night“ (Stiven Hopkins, 1993). Kao film je zaboravljiv (izuzimajući performans Denisa Lirija), ali muzički je revolucionaran po saradnjama s umetnicima/ bendovima radikalno oprečnih stilova: hard kor, metal, rok, brit pop, rep, hiphop i alternativa.
„Judgement Night“ saundtrek predstavlja neverovatno bogatu kolaboraciju bendova koji su zajedno napisali novo poglavlje u muzičkoj istoriji. Ovaj album je za mene fantastičan komentar devedesetih, te podsetnik na divno vreme pre nego što je sve otišlo dođavola i kada je umesto električnih gitara sa zvučnika zakreštala Ceca. Omiljeni filmski rivali?
- Kastor Troj (Nikolas Kejdž) i Šon Arčer (Džon Travolta) u filmu „Face/Off“ (Džon Vu, 1997).
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Magarac na drogama u komediji „Bachelor Party“ (Nil Izrael, 1984).
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Brain („Pinky and the Brain“).
Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Ne znam. Suviše je daleko u prošlosti, ali sam sigurna da je to bilo 1977. godine pred polazak u školu.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- „Wild Strawberries“ ( Ingmar Bergman, 1957).
Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Takaši Miike, Mati Du i Karin Kusama na špricere u neki bečki heuriger u 18/19. becirku.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Osim što ne verujem da bi, mogu samo da odgovorim da bi to bilo iskustvo koje bi mu
dalo inspiraciju za pisanje tri scenarija.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „Violeta, kućo stara.“ („Specijalno vaspitanje“, Goran Marković, 1977).
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- Buzzcocks, „What Do I Get“.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Half Man Half Biscuit, „National Shite Day“.
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Pet Shop Boys, „The Sodom and Gomorrah Show“.
Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- Elvis Kostelo, „Veronica“.
Vaša pjesma za karaoke?
- Hole, „Violet“.
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Majka Patona.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Zdravko Čolić (mrtva trka sa Željkom Bebekom).
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Terija Hola.
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- Spice Girls, „Wannabe“.
- Dejvida Bouvija Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Da, zajedno sa mojom mamom.
Serija idealna za kišni vikend?
- „Dead to Me“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Grlom u jagode“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „The Strain“ Giljerma del Tora i Čaka Hogana. Jedini pravi razlog zbog kojeg bi seriju trebalo da pogleda veća publika jeste da razbije sopstvena očekivanja o žanrovskim ostvarenjima i da uživa u priči o vampirima-nacistima i razmaženom detetu koje izaziva nuklearni rat zato „što ga tata nije dovoljno voleo“. Zanimljiva distopijska vizija sa sjajnim Dejvidom Bredlijem . Nije
remek delo, ali je jako zabavna serija koja se ne pretvara da ima neku uzvišenu poruku. Serija koju nikada nijeste završili?
- „The Sopranos“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- „Luther“.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Hemija.
Najdraži par iz serije?
- Za klasične parove ne mogu reći, ali par drugarica – definitivno Edina i Patsi iz „Absolutely Fabulous“ jer pre te serije nije postojala toliko komercijalno uspešna i dobra TV serija sa ženama u glavnim ulogama (ne računajući „Golden Girls“ koje su nenadmašive, ali suviše fine). U politički korektnom vremenu u kome živimo ona je, kako se to fino kaže, „dobro ostarela“.
Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Svemirski brod iz „For All Mankind“, po mogućnosti sa Džoelom Kinamanom u paketu.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma. M. ČAVIĆ
Ovako je prijatelj govorio Orsonu Velsu o filmu
„Touch of Evil“: „Morao sam da ga pogledam četiri ili pet puta, prije nego što sam uopšte primijetio nekakvu priču i radnju“.
- Pa to stvarno divno govori o toj priči – progunđao je sarkastično Vels, a prijatelj mu je brže-bolje odgovorio.
- Ne, ne... Mislim, nijesam stigao ni da primijetim priču, jer sam zapanjeno gledao u režiju.
Težina prijateljstva
Taj Velsov drug bio je Piter Bogdanović, onaj Njujorčanin i sin sremskog slikara koji će tek kasnije, decenijama nakon premijere filma „Touch of Evil“ (23. april 1958), postati autorska ikona i vitez „novog Holivuda“. Kakvo je to bilo prijateljstvo... Piter je bio taj, koji je 2018. završio Orsonov posljednji film „The Other Side of the Wind“. Čak 33 godine
nakon Velsove smrti, i čak 48 od kada je snimanje tog njegovog „povratničkog“ filma započeto.
- Hajde, čitaj mi budućnost –izgovara Orson Vels u „Touch of Evil“, kao pijani šerif prašnjavog i zaboravljenog graničnog grada. A stara madam Marlen Ditrih odgovara: „Nema za tebe budućnosti.“ „Kako to misliš...?“. „Tvoja budućnost je sva već potrošena“.
Sedamdesetih godina, „The Other Side of the Wind“ trebalo je da bude film kojim se Orson vraća Holivudu. A „Touch of Evil“ je film zbog kog je Vels iz Holivuda otišao; ne, tačnije, zbog kog je odatle prognan. I tako je Marlen Ditrih, u jednom mračnom, ludo delikatnom i smjelo lijepom filmu o korupciji, pohlepi, kriminalu i rasizmu – Orsonu sudbinu proricala. Tako je on sam sebi već vidio, jer upravo Vels pisao je taj scenario...
Tri minuta i 20 sekundi sudbinske ironije. Zamislite film zbog kojeg je svaki veliki studio Velsa vidio kao raspikuću, bludnog sina – a koji počinje jednom od najslavnijih scena ikad snimljenih! Ta tri i po minuta snimljena su „iz jednog komada“, a kamera sa krana u daljini polako prati automobil koji u tom prokletom gradu nosi bombu u prtljažniku.
Mojsijev poziv
Svaka od tih velikih scena je poput sudbinske eksplozije divne umjetnosti: recimo, kad kamera, opet u jednom potezu, prati neke važne likove sa širine i svjetla ulice, pa kroz lobi, pravo u skučenost jednog lifta... Ili, kad dugo secira i ispisuje anatomiju jednog policijskog saslušanja i ispitivanja koje, naravno, pođe po zlu.
Dženet Li će dvije godine nakon „Touch of Evil“ glumiti u Hičkokovom kalsiku „Psycho“ (1960); bila je, tih godina, sudionik onog najboljeg što je nastajalo u Holivudu. A rad s Orsonom opisivala je – kao najveće ushićenje.
- Svaku riječ ispisanog dijaloga, svaki plan scene, pustio je da izmijenimo, ili dotaknemo, ili... „Touch of Evil“, to je bio potpuno kolektivni izraz. I toliko je tu bilo radosti, djelovanja, grozničavih momenata, kreativne energije... A Orson? On je samo htio da iskoristi, da upije svaki momenat. Kao da je znao, ne samo da učestvujemo samo u nečemu predivnom i važnom. Već da je to za njega u Holivudu autorski kraj. Mnogo je bilo onih, koji su o Velsu govorili s istim ushićenjem. Zbog jednog filmskog
Mojsija, već duboko neshvaćeni i potcijenjeni autor, i dobio je šansu za „Touch of Evil“... Sve je počelo od ne pretjerano kvalitetnog krimi-romana „Badge of Evil“ Vita Mastersona. Bila je to prosta priča o korumpiranim policajcima u malom gradu i liku koji će da im svima stane na žulj. Orson je prvobitno bio planiran za rolu Henka Kinlana – olinjalog, matorog šefa stanice sa žestokim viškom kilograma i još žešćim viškom destruktivne melanholije... Koji je, naravno, u epicentru tog velikog krimi-plana. Ali, film nije imao režisera.
Taman kad su prošle sve fanfare nakon velikog uspjeha nezaboravnog „The Ten Commandments“ (Sesil Demil, 1956) u kom je glumio Mojsija, Čarlton Heston dobio je ponudu Studija „Universal“ da glumi
policajca koji će sve to da raskrinka. E, kad je čuo da će Vels da glumi „glavnog zloću“ Henka, postavio je studiju i jedan uslov.
- Hajde da Orson to režira. Znate, pa sjetite se, on je prilično dobar...
Malo konteksta vremena: nećete vjerovati, ali do te 1957. i početka snimanja Holivud je već zaboravio, koliko je genijalan i inovativan bio Velsov „Citizen Kane“ (1941). Pa koliko je Orson ludo potentan i subverzivan bio, usred rata, sa pričom poput „The Magnificent Ambersons“ (1942)... Već krajem četrdesetih studiji su rjeđe pružali šanse ćudljivom, za mnoge i destruktivnom autoru, čiji filmovi jednostavno nijesu donosili novac. Nije se više toliko ni pričalo o inovativnosti i velikim iskoracima u umjetnosti...
I što je Orson uradio sa „Touch of Evil“? Prvo mu potpuno prekrojio scenario. Od proste noir krimi-priče napravio je cijeli lavirint. Radnju je izmjestio iz provincije u pogranični američki pojas prema Meksiku. I spakovao cijelu „radnju u radnji“; u kojoj je glavni junak knjige Mič Holt odjednom postao Migel Vargas, sjajni meksički istražitelj, velika faca dostojna lika Čarltona Hestona, muž Dženet Li u filmu... Što mu, naravno, sve ništa ne vrijedi – jer je imigrant, stranac, negrito, prljavi Latino, tuđin. Da, u film noar Vels je odjednom spakovao i priču o rasizmu i predrasudama, o „kužnima“ i odbačenima, i to usred ere segregacije!
I više od toga: želio je sliku pograničnog grada, da bi uhvatio taj „elektricitet“ sudara dva svijeta, sirotinje i onih tek ma-
Tri minuta i 20 sekundi sudbinske ironije. Zamislite film zbog kojeg je svaki veliki studio Velsa vidio kao raspikuću, bludnog sina –a koji počinje jednom od najslavnijih scena u istoriji kinematografije
lo bogatijih i naprednijih... I na tom najžešćem (sasvim tranzicionom!) poprištu korupcije (o, kako će vam se tu nama mnogo poznatog učiniti) – oslikao svijet u kom su likovi suštinski sami. I taj meksički istražitelj na američkom terenu, i njegova supruga Amerikanka; pa i taj stari, u kriminalu ogrezli Kinlan, kojem je sva budućnost iscurila, kako je govorila Marlen Ditrih...
Hakslijeva molba
I cijeli se kosmos od velikih faca jedne ere urotio da taj film za već otpisivanog Orsona Velsa bude snimljen. Na primjer, dobio je poziv od, ni manje ni više, mistika i filozofa Oldosa Hakslija – i molbu da tu priču snima u kalifornijskom gradu Venis. U kalifornijskoj Veneciji. - Znaš li, Orsone, taj šarm grada koji umire i propada... To treba da vidiš – govorio je Haksli. Naravno da je Orson priliku namirisao – i iskoristio je, za realno posljednji zamah velikog, grozničavog stvaranja nečeg zaista inovativnog i novog u Holivudu. Koliko je samo ludih trikova tu, tokom snimanja, prodao: famozni „duboki fokus“, niske uglove snimanja kojima je hvatao svu grotesku i karakter likova poput svog
Kinlana... I gomilu malih i velikih stilskih detalja, kojima je, praktično u sumrak ere noara, ponovo ispisivao azbuku jednog predivnog žanra.
Vrtlozi hipnoze
Najbolje od svega: ništa tu nije bilo prosto „razbacivanje vještinom“ ili nekakvo vizuelno šepurenje režisera Velsa i njegovog genijalnog fotografa
Rasela Metija. Jednostavno: sudbine glavnih likova upisane su i naslućujemo ih od početka do kraja, kroz koliko god zapetljan lavirint svakodnevice i života modernog čovjeka prolazili; koliko god tešku tugu svijeta nosili i kroz koliko god gustu šumu od ironičnog postojanja tumarali. A sve između – bili su predivni koraci i odbljesci, uhvaćeni u okvirima kamere, čiji je svaki potez obojen predivnim smislom. I naravno, svaki kadar filma „Touch of Evil“ nosio je poentu. Jer, Orson Vels znao je koliko te poente i smisla nema u svakodnevnom životu, proživljavao je to na sopstvenoj koži... Ali taj besmisao nije mogao da dopusti i dozvoli na filmu. To što se priča ne razvija jednosmjerno, što klizi poput serije virova i vrtloga koji su najbliži filmskoj hipnozi – samo su neki od razloga zbog kojih je, naravno, „Touch of Evil“ kupio prašinu na filmskim blagajnama. Što niko nakon toga, od onih koji su u studijama vodili velike računice novca, nije više želio da pruži Velsu holivudsku šansu. I naravno da je on to znao i unaprijed; zato sva ona scena o proricanju sa Marlen Ditrih...
I zašto je već stari Piter Bogdanović, pred svoju i 33 godine nakon Orsonove smrti, završavao „The Other Side of the Wind“? Jer, ta je priča bila samo satira od dana u životu jednog ostarjelog režisera, koji pravi žurku u čast nezavršenog projekta. Praktično film u filmu, u kom Velsa glumi niko drugi nego veliki Džon Hjuston! E, u tom posljednjem vrtlogu i Orsonovoj hipnozi iz 2018, na najmračnijem i najdivnijem dnu Holivuda, čeka „Touch of Evil“.
S. STAMENIĆDa li je njemački maestro Fric Lang od starta planirao da snimi trilogiju filmova o doktoru Mabuzeu? Ili godine 1922, kada je premijerno prikazan prvi dio „Dr. Mabuse the Gambler“ (orig. „Dr. Mabuse, der Spieler“), još nije znao da će „zaglaviti“ sa „problematičnim“ junakom romana Norberta
Žaka? Teško je reći. Ono što, pak, sa sigurnošću možemo da potvrdimo jeste da je Lang sa posebnim senzibilitetom i energijom pristupio filmskom portretu čuvenog doktora pod maskom koji je kontrolom uma uzburkao, ne samo njemačko, već i cijelo evropsko tlo.
Jedanaest godina nakon što
je prvi put predstavio doktora Mabuzea na velikom platnu, Lang je, zajedno sa piscem, nastavio niz. Interesantno, rezultat saradnje bio je znatno drugačiji.
Lucidna fantazija
U mnogo ozbiljnijem drugom dijelu trilogije, „The Testament of Dr. Mabuse“ (orig. „Das Testament des Dr. Mabuse“), premijerno prikazanom
21. aprila 1933. u Parizu, Lang je mnogo značajnije istakao granice „čovjekovih igara sa tuđim sudbinama“. U krimi-trileru, koji uskoro slavi 90. rođendan, doktor Mabuze (Rudolf Klajn-Rodž) je otuđeni i usamljeni ludak koji rijetko progovara. U zatvoru je, ali to ga ne sprečava da postane centralna figura opasnog kriminalnog talasa na koji uspijeva da snažno utiče posredno, bez direktnog kontakta. Ispunjavajući stranice i stranice dnevnika onim konciznim i detaljnim opisima kriminalne strategije, koja nekako uspijeva da pronađe put van zatvorske ćelije - Mabuze zadržava svoju moć kontrole ljudskog uma. I dok se nadležni organi igraju sa dokazima, njegovi spisi (ili pak sami Lang) djeluju sve luđe i luđe. Posebno zanimljiv je Langov pristup odnosu Mabuzea i profesora Bauma (Oskar Beregi ), koji ostaje pod njegovom kontrolom čak i nakon smrti doktora. Sekvenca u kojoj profesor Baum biva opsjednut Mabuzeovim duhom tipičan je primjer Langovog halucinogenog ekspresionističkog kadra kojima je, na koncu, ispisao važno poglavlje u istoriji kinematografije. Mizanscenistička dupla ekspozicija, u kojoj ključne uloge igraju primitivne maske i umjetnička djela iz ekspresionističke ere, šalju moćnu sliku fantazije o jednom lucidnom
majstoru koji sve vrijeme bježi od stvarnosti.
Scenario drugog dijela, kao i prvog, potpisali su Lang i njegova supruga Tea fon Harbou, a autor originalnog romana odigrao je krucijalnu rolu pozajmivši im nezavršene stranice Mabuzeovog (književnog) puta. Interesantno, taj kompletan period povezan je sa Langovim remek djelom „M“ (1931), u čiji je proces stvaranja bio uključen i Žak.
Maestralni inspektor Veza slavnog „M“ sa filmom „The Testament of Dr. Mabuse“ ipak ide dalje od scenarija, odnosno Mabuzeovog kreatora. Još jedan zajednički element je centralna figura koja istražuje zločine, inspektor Lohman, kojeg je u oba filmska ostvarenja maestralno odigrao Oto Vernike.
Da li je Lang karakteru doktora Mabuzea dao obrise Adolfa Hitlera, koji je u periodu kada je film stvaran i lansiran postao kancelar, ostaje pitanje. No, ako uzmemo u obzir činjenicu da je Jozef Gebels, njemački ministar propagande, zabranio film uz krajnje paranoično obrazloženje, da „The Testament of Dr. Mabuse“, navodno, pokazuje da je „ekstremno posvećena grupa ljudi savršeno sposobna na nasilno zbaci bilo koju vlast“, možemo sa sigurnošču reći da je Lang pogodio u centar. Gebels se, inače, divio Langovom masterpisu „Metropolis“ (1927), a sa režiserom je imao i susret tokom kojeg je izrazio želju da ga „zaposli“ da snima za naciste. No, zabrana, srećom, nije zatekla Langa. Snašao se vrlo brzo poslavši film u Mađarsku. To je, ujedno, dovelo do toga da „The Testament of Dr. Mabuse“ postane njegovo posljednje ostvarenje snimljeno na turbulentnom njemačkom
Hitlerov ministar propagande divio se „Metropolisu“, a sa Langom je imao i susret tokom kojeg je izrazio želju da ga „zaposli“ da snima za naciste. Šest godina kasnije, promijenio je mišljenje i zabranio drugi dio trilogije o doktoru Mabuzeu
predratnom tlu. Publici u Njemačkoj otvorila se prilika da ga pogleda tek 1951. godine.
Košmarna vizija
Iako se u Langovom krimi-trileru zasigurno krije komentar o njemačkom društvu, čini se da je režisera mnogo više zanimala reakcija drugih evropskih zemalja, posebno onih prepoznatljivih po „osjećaju za estetiku“, poput Francuske. Langovo udvaranje omiljenim Francuzima otišlo je toliko daleko, da je „The Testament“ istovremeno sniman na njemačkom i francuskom jeziku. Na dvojezičnom filmskom setu bili su i glumci koji nijesu znali francuski, pa su samo „čučali“ u kadru, dok im je glas naknadno sinhronizovan.
Langov čudnjikavi svijet vremenom, iz kadra u kadar, sve je teži za razumijevanje, a postaje još kompleksniji zahvaljujući njegovom maestralnom talentu da do maksimuma iskoristi i iznamipuliše sistem u istorijskom trenutku za zvuk na velikom platnu. Posebno je interesantno posmatrati režiserovo
eksperimentisanje sa jačinom tog zvuka. U „The Testamnet of Dr. Mabuse“, namjenski je prenaglašen, u cilju da onemogući dijalog u određenim situacijama, tako da fokus sve vrijeme bude na haosu koji Mabuze ostavlja za sobom. Na koncu, Lang je trilogiju zatvorio 1960. znatno gorim filmom „The Thousand Eyes of Dr. Mabuse“ (orig. „Die 1000 Augen des Dr. Mabuse“), ujedno i zadnjim režiserskim „okršajem“ sa kamerom. No, to ne mijenja činjenicu da je ova njegova košmarna vizija savremenog svijeta, koji lako skreće sa putanje zahvaljući teroru koji odjednom potresa jedno društvo, vizuelni rad koji je uticao na mnoge buduće generacije.
L. MURSELJEVIĆ
kontroverznijeg filma snimljenog u crnogorskoj produkciji od „Ne ubij“. Zabranjen dvije godine u Francuskoj; a još djelo lika koji je režirao dva filma sa Basterom Kitonom!
E, da: „Ne ubij“ bio je nominovan za nagradu BAFTA za najbolji film (!) – i ovjenčan je priznanjem za najubjedljiviju žensku ulogu na Venecijanskom festivalu. Sve to za djelo i produkciju „Lovćen filma“, a sigurno nijeste ni čuli za njega. Zvuči nevjerovatno, ali te 1961, kada je film prikazan, u Francuskoj nije bilo lako plasirati antiratnu temu. Zemlja je klizila ka fijasku Alžirskog rata, a Klod Otan-Lara, tada velika faca i provokator francuskog filma, nije mogao naći produkcijsku kuću koja bi „spakovala“ antiratnu priču. Džaba mu je bilo i to što je 1956. bio slavljen za „La Traversee de Paris“, jedan od prvih filmova koji sliku iz vremena njemačke okupacije Pariza nije tretirao kao herojsku priču – i koji je, recimo,
obožavao budući velikan „novog talasa“ Fransoa Trifo Otan-Lara bio je jedan od onih stvaralaca koji otvoreno provociraju mjerila cenzure. Između svjetskih ratova radio je dizajn scene i kostima za genijalnog Žana Renoara. Tridesetih je probao da se obogati u Holivudu, pa snimao francuske verzije slavnih američkih komedija nijemog filma (odatle i ona saradnja sa Kitonom)... Usred okupiranog Pariza režirao je tri bitna filma, od kojih je „Douce“ (1944) bio žestoka (i još žešće kritikovana) slika buržoazije i religijske elite. Ukratko, Otan-Lara bio je ljevičar na tragu anarhije, zbog toga je „Ne ubij“ i prije prikazivanja podigao mnogo prašine. Sada, više od 60 godina nakon premijere, može se reći i da se radi o još kontroverznijem ostvarenju – a razlog za to su neki režiserovi kasniji lični izbori.
Krenimo redom: „Ne ubij“, produkcija Lovćen filma, jednostavna je priča o Francuzu koji odbija da služi vojsku! I
zbog toga taj Žan Fransoa (Loran Terzijef) zaglavljuje u zatvoru i počinje štrajk glađu. U ćeliji sa njim je i njemački sveštenik, osuđen zbog toga što je ubio mladog pripadnika francuskog pokreta otpora... Njega tumači Frank Horst; glumac koji je (još kontroverze!) bio njemački vojnik u Drugom svjetskom ratu. Skoro cijeli film vrti se oko njihovog dijaloga; o religiji, ratu, poslušnosti, moralu... Sjajna Suzan Flon za tumačenje Žanove majke nagrađena je u Veneciji. Važne uloge u filmu imali su i jugoslovenski glumci – prije svih Mića Orlović (da, onaj čuveni voditelj najpopularnijih jugoslovenskih kvizova), pa Petar Banićević... Uglavnom, Otan-Lara shvatio je na vakat da mu nema snimanja u Francuskoj; od ličnog imetka odvojio je dobar dio novca, pa stupio u kontakt sa čelnicima cetinjskog „Lovćen filma“... A naša produkcijska kuća obezbijedila mu je uslove da snima u Košutnjaku. U filmu je, uz uloge glavnih zvijezda, hvaljena i muzika Šarla Aznavura! A posebno rola Suzan Flon, koja je prije toga bila i lična sekretarka francuske ikone i dive Edit Pjaf Film nijesu samo vlasti u Francuskoj zabranile, nego ga je na nož dočekala i kritika. Jedni su upirali prstom u Otan-Larinov sveden i nenametljiv stil; drugima je smetalo što se tu više radilo o sukobu dva karaktera
nego o antiratnoj priči... A četiri godine kasnije „Lovćen film“ snimiće posljednje ostvarenje, pa biti zatvoren, zbog nelikvidnosti.
I tu nije kraj: Otan-Lara je u 88. godini, u dubokoj starosti, zaglibio u desničarenje, čak i u antisemitizam, pa od 1989. bio poslanik u Evropskom parlamentu u Nacionalnom frontu, stranci famoznog Žan-Mari Le Pena... U filmu – dosljedno i uvijek protiv onog što je nazivao „holivudski imperijalizam“.
E, takav provokator je više slobode pronašao u cetinjskom „Lovćen filmu“, nego u svojoj Francuskoj. I to mnogo govori i o jugoslovenskom sistemu iz vremena kada je film „Ne ubij“ nastajao. Stojan STAMENIĆ
U Galeriji „Vilijam Moris“ predstavljeni su radovi modnog dizajnera Ašiša Gupte. Između ostalih, i čuvena bijela majica sa natpisom „immigrant“, koja je uslijedila kao reakcija na pobjedu Donalda Trampa na američkim izborima
Iakoje inicijalno želio da se bavi modnim dizajnom u Parizu, indijski kreator Ašiš Gupta 2001. godine u glavnom gradu Francuske izgubio je apsolutno sve u jednom danu – i studio, i završene komade, i skice. Nakon što mu je krađa radova poljuljala samopouzdanje, preselio se u London, gdje se sasvim polako vratio na modnu scenu, kreirajući komade za zvijezde kao što su M.I.A, Lili Alen i Madona. Kombinujući zapadne i istočne crte, koji su direktno uticale na njegov modni preobražaj, Gupta je optimističnim odgovorom na svjetske događaje i politička previranja, započeo novu catwalk borbu.
A kako Guptina borba na modnoj pisti zapravo izgleda, Londonci su mogli da vide i osjete u Galeriji „Vilijam Moris“, na istoku metropole, na izložbi „Zaljubi se i budi nježniji“. Njena postavka uključila je približno 60 odjevnih komada koje je dizajnirao Gupta, a
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Draško Đuranović
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice Stojan Stamenić
koji jasno pokazuju kulturološko-dizajnerske reference ovog dizajnera, čiji komadi sasvim sigurno upiru prstom u predrasude o modnim materijalima i tehnikama. Preispitujući konstrukciju kulturnih identiteta i načina na koji jedan odjevni komad
poput bluze može da pošalje poruku, Gupta se posljednjih godina eksplicitnije bavio političko-kulturnim odnosima. Jedan od njegovih najpoznatijih radova je bijela majica sa natpisom „immigrant“, koja je uslijedila kao reakcija na pobjedu Donalda Trampa na
američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. Pored toga što koristi modu kao savršenu platformu da adekvatno odgovori na socio-političke teme, Gupta je catwalk (modnu pistu) iskoristio i za ekspresivnu igru i istraživanje kompleksnosti identiteta, te relacije sa seksualnošću, rasom, nacionalnošću i klasom. To je posebno vidljivo kada obratite pažnju na upotrebu boje, kojom reflektuje njegovo duboko uvjerenje da odjevni komad može da stvori i otvori prostor u kojem različiti identiteti postaju znatno vidljiviji.
Jasan kolorit koji reflektuju šljokice na modnim komadima, istaknut u hladnim prostorijama Galerije „Vilijam Moris“, šalje adekvatnu sliku Guptine vizije u kojoj je moda jezik ljubavi koju, pak, moramo iskoristiti da bismo se izborili za slobodu i jednakost.
Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ
Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović
