НЕЂЕЉОМ
20. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20735 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
Ministar odbrane Srbije u skandaloznoj izjavi zaprijetio juče Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji da će im se priznanje Kosova obiti o glavu kao Ukrajini, zvanična Podgorica bez reakcije
Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko kaže da ne bi potcijenila mogućnost da srpski režim uradi nešto što bi moglo dodatno da destabilizuje region. Iz DPS-a poručuju da su za izlive nacionalističkih gluparija ranije bili zaduženi marginalci poput Rakovića i Antića a danas ovaj narativ preuzimaju i najviši državni zvaničnici. Miodrag Vlahović poručio predsjedniku Crne Gore da nema pravo da ćuti: - Ti moraš da reaguješ na ovo, jasno i glasno
Prosvjetna zajednica Crne Gore i akademik CANU Slobodan Backović analiziraju mandat odlazećeg ministra prosvjete
- Ne samo da je to učinjeno mimo zakona, pravila, mimo etičkih normi, nego je poslao strašno lošu poruku mladoj generaciji – da mogu da čine loše stvari, koriste nedozvoljena sredstva na ispitima i da će biti nagrađeni. Sa tom lošom porukom je doprinio rušenju institucije Ispitnog centra koji je profesionalno radio svoj posao – kaže Slobodan Backović
POGLED SA STRANE
Piše: dr Dragan VESELINOV
ANALIZA: Crna Gora će platiti visoke račune vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića
Protekla godina „odlazeće vlade“ i Dritana Abazovića kao odlazećeg premijera je period koji je udaljio Crnu Goru miljama od članstva u EU. Razrušene su sve institucije, uništen je pravni poredak, pritiscima na tužilaštvo hapšeni su iz revanšizma ljudi bez dovoljno dokaza STR. 5.
Sjećanje na podvig od prije 45 godina kad su planinari ,,Javorka“ osvojili Monblan
Učesnici pohoda pamte da je novinar Pobjede i čuveni pjesnik Vito Nikolić dao članovima ekspedicije zastavu sa logom našeg lista i petokrakom, na koju su se planinari potpisali i ponijeli je sa sobom na najviši vrh Alpa
Kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru ocijenio je za Danas da predsjednik Srbije u fazi dogovora oko nove vlade isključivim i provokativnim izjavama remeti taj proces
PODGORICA - Predsjednik Srbije, van svojih ustavnih nadležnosti i paternalističkim manirom iz Miloševićevog vremena, već duže krajnje neprimjereno i, prije svega, netačno, komentariše unutarcrnogorske političke prilike - ocijenio je kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru profesor Branislav Radulović za Danas, reagujući na govor predsjednika
Srbije Aleksandra Vučića koji je kazao da Srbi nemaju ništa u Crnoj Gori.
Aleksandar Vučić je prekjuče gostujući na RTS-u, između ostalog, kazao kako Srbi u Crnoj Gori nemaju ništa, a da ih ima 30 odsto, dok su Albancima u Sjevernoj Makedoniji kojih ima 24 odsto spremni da daju šta traže.
MIJEŠANJE
Radulović kaže da vraćajući ponovo duh devedesetih, ,,srbijanski predsjednik ne prestaje da politikom ‘remetilačkog faktora’ svoj manir vladanja i uzurpacije nadležnosti prenosi i na druge države regiona“.
- U Crnoj Gori, pored aktivnog miješanja u lokalne izbore, zauzimanjem medijskog prostora i instalacijom svojih ,,aktera“ u službe bezbjednosti i političke stranke, on sada u fazi dogovora oko nove 44. crnogorske vlade isključivim i provokativnim izjavama remeti taj proces, što je razumljivo identifikovano od strane međunarodne zajednice –naveo je Radulović.
I konačno, nastavlja, ,,srbijanski predsjednik vrlo smišljeno i politikanski dijeli srpski nacion, tako što pravo da budu Srbi imaju samo oni koji slijede njegovu stranku ili su pod njenom političkom ili finansijskom kontrolom“.
Radulović smatra da to najbolje osjećaju opoziciono orijentisani građani Beograda i cijele Srbije, kada on (Vučić) na kontramitinzima okuplja ,,Srbe iz regiona“ da bi se u njegovo ime obračunavali sa građanskom opozicijom i mirnim demonstrantima koji protestuju protiv njegove stranke i načina vladanja u Srbiji.
Kao i Slobodan Milošević, ističe Radulović, da bi skrenuo pažnju sa unutrašnjih problema u Srbiji, on ,,pronalazi“ ugrožene Srbe u drugim državama i javlja se kao ,,spasilac“.
- Ostalo je još samo da u svom neprevaziđenom medijskom populizmu, zaprijeti lokalnim vlastima u gradu Beču na položaj Srba, koji su treća po brojnosti nacionalna zajednica u ovom gradu i koji je, po broju stanovnika srpske nacional-
PODGORICA - Ministar odbrane Srbije i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević obrušio se juče na Podgoricu i Skoplje kazavši da su se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ogriješile o Srbiju priznajući nezavisnost Kosova, ističući da će im se to obiti o glavu kao i Ukrajini.
- Ogriješili ste se i to će vam se obiti o glavu, kao što se u Ukrajini obija o glavu svima koji su promovisali Kosovo i Metohiju kao nezavisnu državu. Otvorili ste Pandorinu kutiju. Smiješni su vaši birokratski odgovori da je Kosovo sui generis, da je to poseban slučaj. Ne vjeruje vam ni Aljbin Kurti, ni Tirana u to - zaprijetio je Vučević Podgorici i Skoplju na TV Pink.
nosti, po tom kriterijumu, četvrti srpski grad po veličini –istakao je Radulović.
Primjećuje da i danas više Srba živi u Republici Hrvatskoj (186.633) nego u Crnoj Gori (178.500). Pored Hrvatske čak u još šest država svijeta Srba ima mnogo više nego u Crnoj
Gori: Njemačka, Austrija, BiH, SAD, Švajcarska i Australija. Ipak, kaže, u posljednje dvije godine opsesija Vučića je Crna Gora, iako danas u Crnoj Gori ima najmanje pet vladajućih stranaka, na lokalnom i državnom nivou koje su ,,prosrpske“ ili u kojima dominiraju članovi ili rukovodstvo koje se nacionalno tako izjašnjava. - Međutim, srbijanski predsjednik vrlo smišljeno i krajnje manipulativno i pored činjenice da od 30. avgusta 2020 godine izrazito dominiraju prosrpske stranke ili one pod izrazitim uticajem SPC, zapomaže za ,,kukalim srpstvom ugašenim“ u Crnoj Gori - rekao je Radulović.
ZASTIĐE
Pritom, za izuzetno dug period njegove vladavine, kako je kazao, što kao premijera što kao predsjednika, bez obzira na to ko je bio vlast u Podgorici, skoro da nije urađeno ništa na unapređenju saobraćajne infrastrukture između dvije države, unapređenja u oblasti obrazovanja, zdravstva ili zajedničkog predstavljanja privrednika na trećim tržištima.
- Avio-prevoznik koji on kontroliše na relaciji Beograd –Podgorica ima jednu od najskupljih karti, a pruga Beograd – Bar na cijeloj dionici je ,,zastiđe“ kakvo se više ne može naći bilo gdje u Evropi. Pritom, formalni diplomatski odnosi su na istorijskom minimumu, iako su se u Podgorici, u međuvremenu, promijenile čak tri vlade. U međuvremenu favoriti srbijanskog predsjednika su Orban i Rama, forsiranje već sada propalog projekta ,,Otvoreni Balkan“ i instalacija svoje ,,strukture“ u državama regiona, remetići time njihove i onako krhke proevropske strukture i napore – naglasio je Radulović. R. P.
Nakon skandalozne izjave se nije zaustavio nego je nastavio da elaborira zašto ni Skoplje ni Podgorica ,,ne mogu spavati mirno“.
On je mišljenja da postoji velika međunarodna podršku za stvaranje Velike Albanije, ističući da to nije pitanje samo za Srbiju, već i za njene komšije. - Da li naši prijatelji u Sjevernoj Makedoniji mirno spavaju? Da li mirno spavate? Oni misle da su u NATO paktu i da su time riješili svoje probleme... To je mantra i Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
One, kad su postale članice te kolektivne bezbjednosti, ondosno NATO alijanse, misle da su riješile sve svoje probleme i da više ništa ne može da im se desi. Morate da pogledate ono što je u istoriji, razumijete malo druge okolnosti i razumijete ono što se dešava u njihovom dvorištu. Ne želimo da vodimo njihovu politiku, to je pitanje za njih. Ali možemo da konstatujemo da 25 odsto Albanaca ima 50 odsto vlasti u Sjevernoj Makedoniji. Ako je to OK Makedoncima, i nama je, samo ćete očigledno imati politiku koja neće vidjeti Makedoniju kao njihovu državu - naglasio je on.
Vučević ocjenjuje da postoji svealbanski konsenzus za svenacionalno ujedinjenje, a da ,,naivni Srbi misle da se to ne može desiti i da nema promjena granica“.
- Uvijek je važila mantra da nema promjena granica, pa su se mijenjale. Ne bih mirno spavao, ali to je pitanje za Skoplje, a i neka Podgorica dobro vidi šta će da radi. Vidim da je najveće pitanje za njih sad da li smiju srpske strane, ili srpska stranka, ili koalicija da uđu u vlast sa, uslovno rečeno, nekim malim ministarstvima. U Sjevernoj Makedoniji 25 odsto Albanaca ima 50 odsto vlasti, a u Crnoj Gori 30 odsto Srba ne može da ima dva ministarstva ili ijedno. Oni kažu da se miješamo u unutrašnje stvari.
Vi se miješate u naše unutrašnje stvari - priznali ste Kosovo, ima li goreg, nepristojnijeg i otvorenijeg miješanja u unutrašnje stvari - zaključio je Vučević u jednoj od najbrutalnijih izjava nekog od srpskih zvaničnika.
Izjava, koja je uznemirila javnost, očigledno nije dotakla predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Dritana Abazovića a reakcija se očekivala i od mandatara za sastav nove vlade Milojka Spajića. Pobjeda je zatražila komentar i od vršioca dužnosti ministra odbrane Filipa Adžića, ali odgovora nije bilo.
SRPSKI PION
Na skandaloznu izjavu srpskog ministra odbrane reagovao je prvi nekadašnji ministar vanjskih poslova i diplomata Miodrag Vlahović, koji se putem Tviter naloga obratio predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i mandataru za sastav nove vlade Milojku Spajiću.
- Poslije ovakvih ponovljenih prijetnji i brutalnog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore,
ostaje jednostavno pitanje: razumijete li vi srpski? Ne razumijete? Ne smijete da razumijete? Nijeste čuli? Nemate stav - upitao je Vlahović.
On je istakao da mora da reaguje jasno i glasno na ovu izjavu.
- Milatoviću, tvoje ćutanje na ove ove neprihvatljive i opasne stvari (na Ministarstvo vanjskih poslova u raspadu i premijera Dritana Abazovića u odlasku ne računamo), pokazuje da ti nijesi, kako tvrdiš, ,,predsjednik svih građana“, nego pion Srbije u Crnoj Gori. Ti moraš da reaguješ na ovo, jasno i glasno - naglasio je Vlahović.
Da imamo, kao što, kako kaže Vlahović, nemamo Ministarstvo vanjskih poslova, te da ima ko da ga vodi ovo bi podrazumijevalo hitni demarš Vladi Srbije, pozivanje njihove ot-
Biserko objašnjava za Pobjedu da ne bi potcijenila mogućnost da srpski režim uradi nešto što bi moglo dodatno da destabilizuje region. Ističe da pismo 60 evropskih zvaničnika i članova američkog Senata o potrebi promjene politike prema režimu u Beogradu, kao i veoma kritički tekstovi po zapadnim medijima pokazuju da Vučić trpi ogroman pritisak
pravnice poslova na razgovor, a našeg/vašeg otpravnika poslova u Beogradu kući na konsultacije.
- Bez odlaganja. Nemate pravo da ćutite - poručio je Vlahović. Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko kaže da je ekstremna izjava Vučevića glas Moskve, ali i posljedica kritike Zapada prema Aleksandru Vučiću koja je gotovo svakodnevna. Objašnjava za Pobjedu da ne bi potcijenila mogućnost da srpski režim uradi nešto što bi moglo dodatno da destabilizuje region. Ističe da pismo 60 evropskih zvaničnika i članova američkog Senata o potrebi promjene politike prema režimu u Beogradu, kao i veoma kritički tekstovi po zapadnim medijima pokazuju da Vučić trpi ogroman pritisak.
- S druge strane imamo Kremlj koji preko Zaharove i Lavrozaoštrava retoriku prema regionu, a ne smijemo zanemariti brutalnu rusifikaciju srpskog javnog mnjenja koje smatra da Rusija pobjeđuje i da Srbija treba da istjera svoje aspiracije preko nje, što dokazuju i ovi posljednji murali posvećeni Kosovu - kaže ona.
Objašnjava da kritike prema Sjevernoj Makedoniji
odbrane Srbije u skandaloznoj izjavi zaprijetio da će im se priznanje Kosova obiti o glavu kao Ukrajini,Branislav Radulović maritiObjašnjava M. BABOVIĆ Vučević gostuje kod Jovane Jeremić na televiziji Pink
Milatoviću, tvoje ćutanje na ove neprihvatljive i opasne stvari pokazuje da ti nijesi, kako tvrdiš, ,,predsjednik svih građana“, nego pion Srbije u Crnoj Gori. Ti moraš da reaguješ na ovo, jasno i glasno - naglasio je Miodrag Vlahović. Iz DPS-a poručuju da su za izlive nacionalističkih gluparija ranije bili zaduženi marginalci poput Rakovića i Antića a danas ovaj narativ preuzimaju i najviši državni zvaničnici kao Vučević koji je ujedno i predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke
i Crnoj Gori zbog priznanja Kosova nijesu nove, ali ova ekstremnost i prijetnja da će ove dvije države proći kao Ukrajina pokazuju da situacija eskalira.
- Još kad se tome doda miješanje Beograda oko sastavljanja vlade, ja ne bih potcijenila mogućnost da srpski režim uradi nešto što bi moglo da poremeti region. To i jeste cilj ruske politike, vidite da Zapadu vrijeme ističe jer iduće godine imamo američke izbore i sigurno je da će Moskva i Beograd iskoristiti taj vakuum da drže region u tenziji - kaže Biserko.
Predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju u Srbiji Milan Mića Jovanović komentarisao je izjavu ministra odbrane Srbije i predsjednika Srpske napredne stranke da će se priznanje nezavisnosti Kosova ,,obiti o glavu Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kao što se to desilo u Ukrajini“.
- Budimo optimisti! Kada ministar odbrane Srbije Vučević na TV Pink kaže da će se i Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obiti o glavu priznanje Kosova, on tom izjavom samo jača njihovu vezanost za NA-
TO - koji jeste glavni i sve važniji garant njihove suverenosti i bezbjednosti - napisao je Jovanović na Tviteru.
Izjava ministra odbrane Srbije Miloša Vučevića kojom se poziva na makedonski model –a priziva ukrajinski scenario za Crnu Goru sramotna je i nedopustiva, utoliko više jer dolazi iz vrha zvanične vlasti u Beogradu, poručili su iz Demokratske partije socijalista.
- Izjavom Vučevića samo je nastavljena agresivna nacionalistička kampanja na čijoj je meti Crna Gora intenzivnije posljednjih nekoliko godina uz jednu značajnu promjenu –za izlive nacionalističkih gluparija ranije su bili zaduženi marginalci poput Rakovića i Antića a danas ovaj narativ preuzimaju i najviši državni zvaničnici kao Vučević koji je ujedno i predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke –navode oni.
Dodaju da na ovaj način Srbija nastavlja da se miješa u unu-
Poslije ovakvih ponovljenih prijetnji i brutalnog
miješanja u unutrašnje
stvari Crne Gore, ostaje jednostavno pitanje: razumijete li vi srpski? Ne razumijete? Ne smijete da razumijete? Nijeste čuli? Nemate stav - upitao je Vlahović. On je istakao da mora da reaguje jasno i glasno na ovu izjavu
Izjava, koja je uznemirila javnost, očigledno nije dotakla predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Dritana Abazovića a reakcija se očekivala i od mandatara za sastav nove vlade Milojka Spajića. Pobjeda je zatražila komentar i od vršioca dužnosti ministra odbrane Filipa Adžića, ali odgovora nije bilo
- Sugerišući pritom da su Srbi u našoj zemlji samo oni koji su na njihovom platnom spisku – poput lidera Demokratskog fronta. Vjeruju očito da im daje za pravo to što su na ključnim državnim funkcijama njihove marionete Milatović i Abazović da tretiraju Crnu Goru kao svoju privatnu prćiju, pa bi htjeli da je pretvore u državu nacionalnih zajednica, poput drugih u okruženju koji su prošli ratne strahote –ističu iz DPS-a. Dodaju da zaboravljaju kad je Crna Gora u pitanju da to niko nikada tokom hiljadugodišnje istorije nije uspio – pa neće ni oni uprkos tome što su svi resursi upregnuti da se naša država destabilizije.
- Crnu Goru ima ko da brani jer naši građani – kako god se nacionalno izjašnjavali, nikada neće prihvatiti diktate sa strane. Demokratska partija socijalista bila je i ostaće tvrd orah za sve nacionalističke planove Beograda i iz vlasti i opozicije jednako ćemo braniti – i odbraniti, državne interese Crne Gore – istakli su u saopštenju. Reagovao je i predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović
- Nakon što su predstavnici zvanične Srbije Crnoj Gori ponovo zaprijetili, i to ni manje ni više nego Ukrajinom i političkom sudbinom koja je ovu ponosnu zemlju zadesila, vjerujem da postaje jasnije zašto oni koji još uvijek nijesu načisto da li je Putinova politika u Ukrajini agresorska ili oslobodilačka, ne bi trebalo da budu dio proevropske i pro-NATO vlade, te zašto naši zapadni partneri na tome ovih dana javno i prilično otvoreno insistiraju - naveo je Šehović na Tviteru.
KAD CENTRALA
DIKTIRA
reagovao je i portparol Miloš Nikolić
ograda izdiktira teze - kazao je Nikolić na društvenoj mreži tije
BRITANSKI
Andrije Mandića i ministra odbrane Srbije i predsjednika SNS-a Miloša Vučevića.
Mandić je u objavi na Tviteru, pored ostalog, naveo da je problem da Srbi budu u vladi Crne Gore, a ne smeta kad Albanci drže pola vlade u Sjevernoj Makedoniji.
- Fali još samo kolumna Željka Ivanovića pa da narativ bude trasiran - ocijenio je Nikolić. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je predsjednika države Jakova Milatovića i premijera Dritana Abazovića da reaguju, navodeći da ako to ne učine, to će se shvatiti kao njihova predaja države u ruke ,,pomahnitaloga velikosrpskog nacionalizma, kome posebno smeta članstvo Sjeverne Makedonije i Crne Gore u NATO“.
Poslanik Andrija Nikolić kaže da prijetnjama da će se ,,Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obiti o glavu priznanje Kosova kao što je Ukrajini“, ministar odbrane Srbije i predsjednik SNS-a Miloš Vučević udara u ratne bubnjeve i destabilizuje region, dok potpredsjednik te partije Jevto Eraković kaže da Vučević i Vučićev SNS prijete izazivanjem sukoba i slanjem naše djece u bratoubilačke ratove.
Potpredsjednik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da je izjava Vučevića decidna poruka oko sastava 44. vlade.
Iz edicije ,,Srbija se već opredelila za Zapad“, kazao je predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan, komentarišući izjavu ministra odbrane Srbije i predsjednika SNS-a Miloša Vučevića.
- Obiće nam se o glavu kao Ukrajini? Da li ministar odbrane Srbije Vučević najavljuje da bi on ili neki njegov nasljednik mogli izazvati to ,,obijanje o glavu“ i da bi mogli igrati ulogu ministra Šojguanapisao je Belan na Tviteru.
Povodom prijetnji koje je srpski ministar odbrane i lider SNS-a Miloš Vučević uputio Crnoj Gori reagovala je Građanska inicijativa „21. maj“. U oštroj objavi na Tviteru, oni su naveli da je Vučićev „podrepaš“ na mjestu ministra odbrane zaprijetio Crnoj Gori zbog priznanja Kosova i dodali da se očekuje da ovim povodom „zakmeče Jakov, Milojko i DriM. JOVIĆEVIĆ
Vučića kritikuju da je ,,ubica demokratije“ u Srbiji i da je povezan sa kriminalcima, ali ga neki vide i kao jedinu nadu za stabilnost na Balkanu, piše Tajms. List dodaje i da su SAD „u nedavnoj demonstraciji nestrpljenja“ prema Vučiću stavile pod sankcije direktora Bezbjednosno-informativne agencije Aleksandra Vulina
LONDON - Američke i evropske diplomate vide Aleksandra Vučića kao jedinu figuru koja može da ubijedi Srbe da koegzistiraju sa Kosovom, pa trpe njegove uvrede na račun Zapada, ohrabrivanje srpskog šovinizma i druženje sa Vladimirom Putinom, piše britanski list Tajms.
-Ali mnogi se pitaju: Da li biste kupili mir na Balkanu od ovog čovjeka – piše Tajms u tekstu o predsjedniku Srbije. List citira poslanika DS Srđana Milivojevića, koji Vučića naziva „mješavinom Al Kaponea i Vita Korleonea“. -Vučić nije ni patriota, ni nacionalista, ni demokrata, interesuje ga samo neograničena, nekontrolisana moć – rekao je Milivojević.
Vučića kritikuju da je ,,ubica demokratije“ u Srbiji i da je povezan sa kriminalcima, ali ga neki vide i kao jedinu nadu za stabilnost na Balkanu, piše Tajms. List dodaje i da su SAD „u nedavnoj demonstraciji nestrpljenja“ prema
Vučiću stavile pod sankcije direktora Bezbjednosno-informativne agencije Aleksandra Vulina
Američki Stejt department je takođe iznio tvrdnje da Vulin pomaže Rusiji da uveća uticaj na Balkanu, što nije iznenadilo ruske aktiviste u Srbiji kojima je Beograd ograničavao kretanje proglasivši ih za bezbjednosnu prijetnju, navodi Tajms. Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović govorio je za britanski list o sopstvenom iskustvu sa tabloidima u Srbiji, rekavši da
je na naslovnicama ponekad i pet puta mjesečno, uz optužbe da radi za CIA, mafiju ili francuske obavještajne službe i da posjećuje sado-mazo klubove.
-Koriste izvještaje bezbjednosnih službi koje nijesu reformisane od vremena komunizma – kazao je Dojčinović. Ališa Kerns, britanska parlamentarka koja predsjedava Odborom za spoljne poslove i potpisnica je nedavno objavljenog kritičkog pisma o Srbiji, kaže da se stalno govori da je Vučić „jedina opcija“, ali prema njenim riječima, on traži povraćaj izgubljene teritorije.
-Kosovo se kritikuje ali Srbija je s Rusijom potpisala sporazum u septembru, poslala dva ministra u Moskvu u posljednjih šest mjeseci i nije uvela sankcije Rusiji, Iranu i Talibanima. Zašto nijesmo prozvali Srbiju zbog toga – upitala je ona.
Vučić je na to odgovorio da Srbija sprovodi istragu protiv britanske poslanice, podsjeća Tajms.
Kerns smatra da Vučić nije jedina „nada Zapada“ i ukazuje na proteste „Srbija protiv nasilja“, uz ocjenu da u Srbiji ima više ljudi koji žele stabilnost nego što se misli.
Međutim, s njenim viđenjem se ne slaže Ajvor Roberts, bivši ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu u periodu od 1994. do 1997. godine.
-Intervencija Kerns ne pomaže – Srbi ne reaguju na pritisak, samo se još više ukopaju. Vučić je daleko ispred svih drugih i samo maštalac može vjerovati da je neko u stanju da zauzme njegovo mjesto –rekao je Roberts. R.P.
Godišnjica tehničko G mandata vlade: Donose odluke, predlažu sistemske zakone, kadriraju kao da su tek izabrani
Dritana Abazovića ostaće upamćena po najdužem tehničkom mandatu - godina je otkad joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu, sat nakon ponoći 20. avgusta 2022. poslije cjelodnevne rasprave. Ovoj vladi čak osam mjeseci duže traje tehnički od punog mandata, koji je Abazoviću bio povjeren 28. aprila 2022. godine. Najduže odlazeći premijer i njegova vlada, bez obzira na to što već godinu nemaju puni mandat, nastavljaju da donose odluke, predlažu sistemske zakone, ali i kadriraju na svakoj sjednici.
Abazoviću i njegovom kabinetu prije godinu izglasalo je nepovjerenje 50 poslanika, i to DPS, SDP, SD, LP i DUA, koji su predlagači inicijative za smjenu vlade, ali i BS, Demokrate, kao i Marko Milačić (PCG) i Vladimir Dobričanin (UCG). SNP, Ura, DF, PzP, Demos i Radnička partija nijesu prisustvovali glasanju. Tadašnja predsjednica Skupštine Danijela Đurović glasala je protiv. Abazović je i tada sve činio da ostane na funkciji, pa je pokušao da predstavnicima partija koje su pobijedile 30. avgusta 2020. godine dostavi ponudu za formiranje nove većine, ali to je bilo bez uspjeha. Tokom cjelodnevne rasprave Abazović je oštro kritikovan - da je napustio evropsku agendu, da je nametnuo druge teme po diktatu nekoga van Crne Gore, da je nelegitimni premijer, uzurpator vlasti. Smjena vlade, ipak, uslijedila je 17 dana nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC. Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC značilo je kršenje sporazuma o podršci manjinskoj vladi Abazovića i bio je ključni razlog zbog čega su DPS i njegovi koalicioni partneri inicirali glasanje o nepovjerenju vladi, smatrajući Abazovićev čin izdajom nacionalnih interesa. Abazović će ostati upamćen i po načinu na koji je potpisao Temeljni ugovor. Učinio je to iza očiju javnosti i bez najave, sa Porfirijem, u Vili ,,Gorica“, 3. avgusta
Tokom posljednje godine imali smo samo nazadovanje u ispunjavanju obaveza iz evropske agende. Istovremeno, svjedočimo brutalnom i besprizornom atakovanju na institucije državne i nacionalne crnogorske, dakle imamo zatiranje nacionalnog crnogorskog identiteta, kao i sveopšte rušenje institucionalnog okvira – kazao je Danilo Kalezić, dok Novak Svrkota kaže da Abazovićeva vlada nije napravila značajne reforme, niti usvojila ključne zakone koji bi doprinijeli dolasku kredibilnih stranih investitora, te da neki potezi tek treba da daju odgovore da li su bili dobri
2022. godine. Pobjeda je objavila 31. jula saznanja da će potpisivanje Temeljnog ugovora biti organizovano u srijedu, 3. avgusta, u Vili „Gorica“ u Podgorici, a premijer je istog dana to demantovao, poručujući da „3. avgust kao datum potpisivanja je dezinformacija“, te da „datum još nije preciziran“. Tri dana kasnije ispostavilo se da je demanti lažni i da je Temeljni ugovor potpisan upravo na datum kako je Pobjeda najavila.
Politički analitičar Danilo Kalezić kaže za Pobjedu da je Abazović nastavio vjerno da služi politici koja ga je koštala povjerenja u parlamentu.
ispunJAVAnJe nARedbi CRKVe sRbiJe
- To je politika velikosrpskog nacionalizma. Ono što Abazović radi nakon potpisivanja Temeljnog ugovora jeste dalje ispunjavanje zahtjeva i naredbi Crkve Srbije i Beograda – kazao je Kalezić, navodeći da su budžetski izdaci za potrebe Crkve Srbije u Crnoj Gori najbolja ilustracija tog odnosa. Abazović u svojoj pomahnitaloj diplomatskoj aktivnosti, istakao je Kalezić, jedino čime se bavi je pokušaj da se po svaku cijenu sprovede ono što su zvanični stavovi Beograda. Na
sreću Crne Gore, na inicijativu ,,Otvoreni Balkan“ stavljena je tačka, ali vidjeli smo da je uz Vučića Abazović bio najvatreniji zagovornik te inicijative – podsjetio je Kalezić. Prema njegovim riječima, Temeljni ugovor je samo raskrinkao suštinu političkog djelovanja Abazovića.
Kalezić kaže da, u normativnoj ravni, ključni problem tehničke vlade je što ona nije pokazala tu vrstu političke i institucionalne uzdržanosti, koja se, kako je istakao, očekuje i koja se u demokratskim i civilizovanim zemljama podrazumijeva kad se radi o funkcionisanju tehničkog kabineta.
- Abazović je, umjesto da učini ono što se od njega očekivalo, da obezbijedi neometan i kontinuiran rad državnih institu-
Vlada u tehničkom mandatu nema nekoliko ministara, ali to ne smeta Abazoviću i njegovom kabinetu da „pokriju“ i te funkcije. Odlazeći premijer je već drugog mjeseca tehničkog mandata, 17. oktobra, parlamentu predložio razrješenje ministara vanjskih poslo-
va Ranka Krivokapića i odbrane Raška Konjevića Iz tog razloga odlazi iz vlade i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, a Abazovićev kabinet je u novembru prošle godine ostao i bez potpredsjednice za spoljnu politiku i ministarke evropskih poslova
cija, još agilnije i agresivnije nastavio da sprovodi agendu „srpskog sveta“ na čijim krilima je zapravo i osvojio vlast u avgustu 2020. godine – istakao je Kalezić. On je, kao jednu od ključnih negativnih stvari iz mandata tehničke vlade, naveo blokadu evropskih integracija.
- Tokom posljednje godine imali smo samo nazadovanje u pogledu ispunjavanja obaveza iz evropske agende. Istovremeno, svjedočimo brutalnom i besprizornom atakovanju na institucije državne i nacionalne crnogorske, dakle imamo zatiranje nacionalnog crnogorskog identiteta, kao i sveopšte rušenje institucionalnog okvira koji nije bio ni ranije savršen, ali i to malo napretka u razvoju institucija je sada po-
Jovane Marović koja je podnijela ostavku na tu funkciju. Nezapamćeno je da je ministar unutrašnjih poslova ujedno i ministar odbrane, kao što je slučaj u našoj tehničkoj vladi. Odlazeći premijer „pokriva“ i funkciju ministra vanjskih poslova, a ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ujedno i koordinara Ministarstvom za evropske integracije.
ništeno – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, Abazović je nastavio politiku koja je dovela do rušenja njegove vlade, a to je servilnost u odnosu na Crkvu Srbije i na zvanični Beograd. - U tom pogledu se ništa nije promijenilo. Ova vlada nije uspjela da ostvari ništa od ciljeva zbog kojih je formirana. Podsjetiću da je formirana kako bi ubrzala evropski put Crne Gore – istakao je Kalezić. Kazao je da se u demokratskom i civilizovanom svijetu podrazumijeva da se u tehničkom mandatu bavite samo osnovnim i elementarno važnim egzistencijalnim i institucionalnim poslovima.
pORAŽAVAJuĆi
ReZuLTATi
- Ova vlada se posljednjih godinu i nakon sprovedenih izbora ponaša kao da je na početku punog mandata. Sve politike koje su pokušali da sprovedu završile su se kao ona o zaustavljanju inflacije. Ekonomski rezultati su poražavajući. Pokušavaju da očerupaju državne resurse. Bave se kadrovskom politikom, iz sjednice u sjednicu imenuju nove ljude. Sve to proizvodi institucionalni problem, ali i štetu po budžet – kazao je Kalezić. Ekonomski analitičar Novak Svrkota kaže za Pobjedu da
Abazovićeva vlada nije napravila reforme, niti usvojila ključne zakone koji bi doprinijeli dolasku kredibilnih stranih investitora.
- To će biti izazov i za narednu vladu, jer bez ozbiljnih stranih investicija, život od trenutne potrošnje i „bustovanja“ budžeta nije održiv na duže staze – kazao je Svrkota. Istakao je da, između ostalog, posao kupovine velikog broja trajekata kao da nije bio promišljen od početka, kao da su se povlačili potezi koji liče na improvizacije.
- Na kraju ćemo vidjeti koliki je saldo i koliko je miliona potrošeno na sve te trajekte, a koliko će realno od toga da se vrati u budžet – kazao je Svrkota. Prema njegovim riječima, malo je ostvarenje kapitalnog budžeta.
- Neki potezi vlade tek treba da daju odgovore da li su bili dobri, kao što je vraćanje željezare u državno vlasništvo, odnosno davanje u vlasništvo EPCG, kao i vraćanje trajekata u državno vlasništvo – istakao je Svrkota.
Kazao je da nijesu usvojeni zakoni koji bi podstakli otvaranje ozbiljnih biznisa.
- Čak su donijete poreske stope koje pogoršavaju biznis okruženja – rekao je.
Pohvalio je program Stop inflaciji i kazao da je platežna moć Rusa i Ukrajinaca koji su došli u Crnu Goru uzrok povećanja cijena nekretnina, kirija...
Za sada je neizvjesno koliko će još trajati tehnički mandat Abazovićeve vlade. Nastaviće da funkcioniše dok Skupština ne izabere novu vladu. Pregovori o formiranju nove vlade, koje vodi mandatar Milojko Spajić, po Ustavu mogu da traju 90 dana, a ako ne bude dogovora, raspušta se Skupština i raspisuju novi izbori.
i. KOpRiViCAANALIZA: Crna Gora će platiti visoke račune vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića
Ali, to je ta „oslobođena“ Crna Gora u kojoj su pobjednici 30. avgusta 2020. godine ostvarili pravo za sebe da se ponašaju kako im drago i kad se poklanjaju za vjenčanja radna mjesta u javnom preduzeću od direktora Rudnika
stavljao svoje saradnike na čelu upražnjenih ministarstava, stvarajući od Crne Gore najobičniji teritorijalni provizorijum u kojem ne vladaju zakoni civilizovanog svijeta, već zakoni balkanske krčme.
Piše: Slobodan JOVANOVIĆ
Śećaju li se građani Crne Gore prošlogodišnjeg 19. avgusta u parlamentu i završnog obraćanja dotadašnjeg premijera, ali i „dodanašnjeg“ –Dritana Abazovića, kojim je označio kraj vlade na čijem je čelu bio i početak nevjerovatnog i u demokratskim zemljama nezampaćenog perioda od godinu ostanka te vlade na vlasti bez legitimiteta i formalno većinske podrške u parlamentu.
Tim završnim obraćanjem, dramatičnim izmišljotinama i optužbama, kriminalizacijom Bemaksa i pojedinih istaknutih crnogorskih intelektualaca, pokušao je da stvori situaciju, koja se u zakonu kriminalizuje kao stvaranje panike, u kojoj bi izbjegao pad vlade na čijem je čelu. I to jeste slika koja karakteriše Dritana Abazovića kao političara: populizam, jeftina demagogija, sklonost obmanama, improvizacijama, olakim optužbama i kriminalizaciji ljudi, osvetništvo i kompleks malog i beskrupuloznog provincijalca
„BAlkANSkA krčmA“
Ne smije se zaboraviti ni pokušaj tadašnjih prvaka Demokratskog fronta da iskoriste njegov govor kao povod da se u Crnoj Gori zavede vanredno stanje, protivno Ustavu Crne Gore i njenim zakonima. U državi bez ikakvih institucija takvo ponašanje je ostalo nesankcionisano, ali je za nadati se da će Crna Gora nekad u budućnosti biti pravna i uređena zemlja i da će takve teške povrede Ustava i zakona biti jednog dana predmet odgovarajućih državnih organa.
Ono što se u drugim, normalnim državama, smatra tehničkim mandatom vlade, nakon gubitka podrške u parlamentu, kada vlada obavlja samo tehničke poslove kojima se održava sistem, bez prava da donosi zakone, uredbe ili bilo koje propise, bilo koje strateške poteze u ekonomiji i drugim oblastima, namještenja, smjene, razrješenja ... u Crnoj Gori ne važi. Abazovićeva smijenjena vlada nastavila je da vlada u punom mandatu, ne obazirući se na legitimnost svojih poteza. Koliko je apsurdna takva situacija govori da je Dritan Abazović, kao eks premijer, smijenio neke svoje smijenjene ministre, po-
Ono što karakteriše proteklu godinu nije samo politička, ekonomska, kulturna, medijska orijentacija prema Srbiji, nekritičko favorizovanje po Crnu Goru štetnog „Otvorenog Balkana“, već je sam način vladavine, samovolje, stigmatizacije opozicije, populizma, medijskog ispiranje mozga građana, preuzet od vlastodržaca iz Srbije. To važi i za odnos prema kritičkim medijima, nevladinim organizacijama i svakom vidu objektivnog sagledavanja onoga što se događa u Crnoj Gori, benevolentnom odnosu prema istupima predstavnika Crkve Srbije, promovisanju kvinslinškog četničkog pokreta, klerofašizaciji Crne Gore, ispadima velikosrpskog nacionalizma, iskazima mržnje prema crnogorskoj naciji i identitetu i manjinskim narodima i njihovim vjerskim ośećanjima.
INflAcIJA
Već u septembru 2022. godine smijenjena vlada se susrela sa ozbiljnim problemima u zdravstvu, zbog nedostatka sredstava kao posljedice programa 42. vlade, poznatog kao „Evropa sad“, kada su ukinuti doprinosi za zdravstvo, kao osnov za povećanje plata. U januaru 2023. smijenjena vlada se morala zadužiti po izrazito nepovoljnim uslovima zbog nedostatku sredstava u budžetu, čemu je i sama doprinijela prethodnim povećanjem plata i penzija, što vrlo dobro odražava njen populistički karakter. Efekte povećanja plata i penzija u velikoj mjeri su poništili velika inflaciona stopa i rast cijena osnovnih životnih namirnica. Crna Gora je lider u regionu po rastu cijena namirnica. U maju je inflacija bila na nivou od 11 odsto, najviše su poskupili troškovi stanovanja i smještaja, više od 30 odsto, povrće je skuplje nego prošle godine oko 23, a mlijeko, sir, jaja i meso oko 14 odsto. Značajan uticaj na godišnju stopu inflacije imale su cijene voća, odjeće i obuće, restorana i kafe.
Koliko je inflacija uticala na kupovnu moć stanovništva, toliko je pomogla u povećanju prihoda u državnu kasu, što je done-
kle ublažavalo posljedice pomenutog programa „Evropa sad“. Velika svjetska energetska kriza nije dotakla mnogo crnogorsku privredu, obzirom na malu zavisnost od uvoznih energenata, a pomoglo je visokim cijenama električne energije da se nešto malo popravi spoljnotrgovinski bilans izvozom električne energije, umanjen zatvaranjem KAP-a i nedostatkom njegovog izvoza. Cijene goriva uticale su na povećanje troškova građana, privrede i državnih institucija, ali i na povećanje prihoda države od PDV-a i akciza. Ostaje nepoznanica kakvi su aranžmani sklapani sa Elektroprivredom Srbije u vremenu krize u tom srpskom gigantu, kao što nijesu utvrđeni ni gubici Rudnika uglja iz Pljevalja na prodaji uglja istom preduzeću, kada se iz političkih razloga svjesno prodavao ugalj daleko ispod tržišne cijene. Ali, to je ta „oslobođena“ Crna Gora u kojoj su pobjednici 30. avgusta 2020. godine ostvarili pravo za sebe da se ponašaju kako im drago i kad se poklanjaju za vjenčanja radna mjesta u javnom preduzeću od direktora Rudnika.
DržAVNI šVerc
Proteklu godinu je obilježila afera sa švercom cigareta, navodnim njihovim uništenjem i hapšenjem Rada Miloševića, tada direktora Uprave prihoda i carina, jednog od najbližih saradnika Dritana Abazovića i uticajnog funkcionera Ure. Zahvaljujući istrazi Agencije za nacionalnu bezbjednost, dok je na njenom čelu bio Savo Kentera, otkriveno je da
Proteklih godinu „odlazeće vlade“ i Dritana Abazovića kao odlazećeg premijera je period koji je udaljio Crnu Goru miljama od članstva u EU. Razrušene su sve institucije, uništen je pravni poredak, pritiscima na tužilaštvo hapšeni su iz revanšizma ljudi bez dovoljno dokaza
su se legalne cigarete navodno spaljivale kao ilegalne, a onda, umjesto u peći, završavale na ilegalnom tržištu, ostvarujući dvostruku zaradu. Tužilaštvo nije do kraja istražilo taj slučaj i eventualnu ulogu Dritana Abazovića, ali je ubrzo nakon toga na telefonskoj śednici Vlade smijenjen Kentera, uprkos oštrom protestu zapadnih zemalja i podrške Kenteri koja je stigla iz NATO-a, a zbog njegovog profesionalnog rada u Agenciji i suzbijanju uticaja srpske BIA i Moskve. Veliku uznemirenost javnosti proizvelo je i amatersko ponašanje vlade i Dritana Abazovića kada je vlada preuzela upravljanje trajektnom linijom Kamenari-Lepetane koju je do tada vodila privatna kompanija „Pomorski saobraćaj“, što je pruzrokovalo ogromne gužve u saobraćaju, redove i čekanje. Nakon toga su slijedile veoma sporne nabavke katara zbog njihovog stanja, cijena kojima su plaćene i kapaciteta. Na kraju je vlada morala da iznajmi katare od „Pomorskog saobraćaja“ uz prilično veliko obeštećenje, a onda i kupi, kako bi u sezoni, koliko-toliko, bio uspostavljen normalan saobraćaj. Pitanje je ko će biti odgovoran kad se ustanovi nerentabilnost linije Kamenari- Lepetane van turističke sezone i zašto je ne-
Umjesto reformisanja crnogorske privrede i njenog usklađivanja sa standardima EU, smijenjena vlada Dritana Abazovića je ušla u antireformski proces podržavljavanja crnogorskih preduzeća, saglasno demagoškim ideologijama, okupljenim oko koncerna Vijesti, o „nepravednoj privatizaciji“ i državi kao dobrom poslodavcu, kao reliktima ekonomski nepismene propagande o nekada uspješnim državnim preduzećima iz doba socijalizma
što što je dobro funkcionisalo upropašćeno radi čistog revanšizma? A učinjena je velika šteta državi. Umjesto reformisanja crnogorske privrede i njenog usklađivanja sa standardima EU, smijenjena vlada Dritana Abazovića je ušla u antireformski proces podržavljavanja crnogorskih preduzeća, saglasno demagoškim ideologijama, okupljenim oko koncerna Vijesti, o „nepravednoj privatizaciji“ i državi kao dobrom poslodavcu, kao reliktima ekonomski nepismene propagande o nekada uspješnim državnim preduzećima iz doba socijalizma. Tako je vlada na berzi dokupila akcije Luke Bar za 12 miliona eura i time stekla 75 odsto vlasništva, iako je i do sada bila većinski vlasnik. Bolnica u Meljinama prevedena je u javno zdravstvo, a i slično se pokušava sa Institutom Dr „Simo Milošević“, đe se dogovara o prebijanju obaveza Instituta prema nekadašnjoj srpskoj Jugobanci sa nekadašnjom štednjom građana Crne Gore, ili sa zakupom države Srbije, umjesto da se uđe u stečaj, isplate povjerioci iz stečajne mase i proces prodaje Instituta, odakle će se, srazmjerno, naplatiti i Jugobanka, koja više ni ne postoji. Pitanje je što je sa na stotine privrednih subjekata iz Srbije koji su ostali dužni Jugobanci, a čiji dugovi su otpisani nakon likvidacije Jugobanke?
rekOrDer zApOšl JAVANJA
Abazovićeva odlazeća vlada je rekorder po zapošljavanju, postavljenjima na rukovode-
ća mjesta, rotacijama sa mjesta na mjesto sa pozamašnim obeštećenjima... Nije moguće utvrditi broj novozapošljenih u administraciji i javnom sektoru, odlazeći premijer tvrdi da je od aprila prošle do aprila ove godine zapošljeno 20.000 novih „radnika“, što sigurno ne odgovara stvarnoj cifri. Ono što je i bez neke analize moguće utvrditi da je kriterijum za novozapošljene ne stručnost i radno iskustvo, već partijsko članstvo, litijaška prošlost i bliskost vladajućim političarima. Proteklih godinu „odlazeće vlade“ i Dritana Abazovića kao odlazećeg premijera je period koji je udaljio Crnu Goru miljama od članstva u EU. Razrušene su sve institucije, uništen je pravni poredak, pritiscima na tužilaštvo hapšeni su iz revanšizma ljudi bez dovoljno dokaza, zatvarani u pritvor na nedozvoljeno dug period, većina tih predmeta još nije rezultirala optužnicom, samim tim mogućnošću da uhapšeni dokažu svoju nevinost na sudu, zloupotrebljavala se policija, napadani su slobodni mediji kao „snage bivšeg režima“... Sve televizije, uključujući i RTCG, osim Gradske TV, postale su servis vlade i tajkuna iz okruženja predśednika Srbije Aleksandra Vučića, građanski aktivizam i patriotizam su proskribovani kao ekstremizam, terorizam, crnogorski nacionalizam... Građani Crne Gore su čestim medijskim nastupima Dritana Abazovića obmanjivani lažnim optimizmom, epp Potemkinovim selima, tribalnim manipulacijama i verbalnim opstrukcijama normalnog dijaloga, u kojima je moguće da neko u jednom trenutku bude na čelu mafijaških poslova u Crnoj Gori, a u drugom najboljeg preduzeća u Crnoj Gori.
Ako je u Crnoj Gori politička orijentacija ka članstvu u EU iskrena, onda je protekla godina - godina koju su ,,pojeli skakavci“. Sve što je postignuto u pregovorima sa EU je poništeno, na kritike iz EU se odgovara da nijesu u pravu, da Dritan Abazović bolje zna od njih što je stvarnost, ne poštuju se stavovi Venecijanske komisije, pravosuđe je kao nikad u proteklom periodu nezavisnosti pod kontrolom vladajućih partija, ne poštuju se kritike na račun olako datih državljanstava, posebno proruskim snagama, ne sarađuje se u kontroli granice, itd. Ustvari, Crna Gora sve više i više klizi ka standardima „Otvorenog Balkana“, tj. svemu onome što je i dalje udaljava od EU i svrstava u red zemalja „Otvarenog Balkana“ koje će decenijama čekati priliku da otvore sva poglavlja, što je Crna Gora postigla, a kamoli da ih zatvore.
PODGORICA - Siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rješenja, spora naplata potraživanja i neefikasna javna administracija pet su najvećih biznis barijera u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Privredne komore (PKCG) o poslovnom ambijentu.
Oni su kazali agenciji Mina biznis da je pogoršanje ekonomskih prilika, usljed pandemijske i krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, bilo povod za ozbiljno preispitivanje stanja i prilika na tržištu, prije svega analizu poslovnog ambijenta, biznis barijera i drugih ograničenja koja utiču na održivost i razvoj domaćih kompanija.
PKCG je istraživanje sprovela u martu, a upitnik je obuhvatio 127 pitanja razvrstanih u osam oblasti koje determinišu uslove poslovanja u Crnoj Gori - poreski sistem, javne nabavke, tržište rada, infrastruktura, administracija, vladavina prava, digitalizacija i digitalna transformacija i pristup izvorima finansiranja, kao i dvije dodatne oblasti koje se odnose na biznis barijere i očekivanja u narednom periodu.
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od
Oni su kazali agenciji Mina biznis da je pogoršanje ekonomskih prilika, usljed pandemijske i krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, bilo povod za ozbiljno preispitivanje stanja i prilika na tržištu, prije svega analizu poslovnog ambijenta, biznis barijera i drugih ograničenja koja utiču na održivost i razvoj domaćih kompanija
382 preduzeća različite veličine, iz svih regiona i djelatnosti. - Analiza je koncipirana na način koji omogućava uporedivost rezultata istraživanja tokom godina, što je čini pogodnim alatom u pružanju podrške privredi, ali i javnom sektoru u cilju unapređenja poslovne klime koja je u krajnjem osnovni preduslov ekonomskog rasta - objašnjeno je iz PKCG.
Kažu da je procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta umjereno nepovoljna, 2,41 što je u nivou očekivanja do kraja ove godine, ali i znatno lošije u odnosu na period prije pandemije od 3,05. Zabrinjavajuće je, navode oni, što je preko polovine anketiranih dalo dvije najlošije ocjene na pitanje o poslovnom ambijentu do kraja godine.
Najnižom prosječnom ocjenom privrednici su ocijenili oblast pristup finasijama, dok su najvišu iskazali u domenu digitalizacije.
- Ipak, bez obzira što su pro-
Izuzetno loše su ocijenjeni brzina rješavanja stečajnih postupaka, poštovanje prava intelektualne svojine, što uz naglašenu selektivnu primjenu zakona predstavlja vrlo bitne ograničavajuće faktore u podizanju konkurentnosti, ali i privlačenju stranih investicija - kazali su iz PKCG
Reagovanje Elektroprivrede Crne Gore
sječne ocjene po oblastima, kao i opšta prosječna ocjena istraživanja na relativno niskom nivou, što ukazuje na nezadovoljstvo privrede poslovnim ambijentom, analizirajući odgovore na pojedina pitanja u okviru navedenih oblasti, uočavaju se i pozitivni stavovi privrednika - kazali su iz PKCG. Oni su saopštili da su u dijelu poreski sistem najbolje ocijenjeni visina poreza i doprinosa na zarade.
- Više od polovine ispitanika je saopštilo da su te stope umjerene. Pozitivan stav je vidljiv i u oblasti javnih nabavki u dijelu poštovanja roka izmirenja obaveza od države, a u okviru tržišta rada privrednici su najbolje ocijenili znanje i vještine zaposlenih, te njihovu digitalnu pismenost. Infrastruktura je prema ocjeni privrednika na umjereno niskom nivou, dok je u okviru nje nešto pozitivniji stav po pitanju vodosnabdijevanja, internet infrastrukture i kvaliteta snabdijevanja električnom energijom - pokazali su rezultati istraživanja.
U oblasti administracije, transparentnost i efikasnost carinske i poreske je na nešto većem nivou od ostale državne i lokalne administracije. Takođe, na zadovoljavajućem
PODGORICA - Preduzeće DOO Zaštita prostora
Crne Gore je od početka godine izvelo 27 rješenja o rušenju, od toga od strane urbanističko-građevinske inspekcije samo devet dok su ostala od strane lokalnih komunalnih inspekcija koje su nadležne za privremene i pomoćne objekte.
nivou je i procedura registracije preduzeća.
Opšti zaključak je, kako su naveli, da su kompanije u određenoj mjeri zadovoljne pojedinim segmentima u okviru navedenih oblasti, ali da postoji mnogo prostora za unapređenje poslovnog ambijenta.
- Zabrinjavajuće nisko je ocijenjen kvalitet željezničke infrastrukture, visoka putarina kroz tunel Sozinu i cijena električne energije. Takođe, gotovo sve ostale stavke su nisko ocijenjene osim vodosnabdijevanja i kvaliteta internet infrastrukture. Imajući u vidu značaj turizma za našu zemlju, imperativ mora biti na unapređenju avio-dostupnosti, te uspostavljanju direktnih avio-linija sa važnim emitivnim tržištima - naveli su iz PKCG.
Istraživanje je pokazalo da čak 93 odsto ispitanika smatra da je reforma administracije neophodna.
- Izuzetno loše su ocijenjeni brzina rješavanja stečajnih postupaka, poštovanje prava intelektualne svojine, što uz naglašenu selektivnu primjenu zakona predstavlja vrlo bitne ograničavajuće faktore u podizanju konkurentnosti, ali i privlačenju stranih investicija - kazali su iz PKCG. r. p.
PODGORICA – Elektroprivreda Crne Gore oglasila se juče saopštenjem povodom objavljenog teksta u Pobjedi – ,,Miro Vračar funkcijom platio prelazak u Novu srpsku demokratiju“, navodeći da su kadrovske promjene usklađene sa novom organizacijom i sistematizacijom, te da nema osnova za dnevnopolitičke kalkulacije i tumačenja.
Kažu da Elektroprivreda Crne Gore nalazi za shodno da se oglasi povodom malicioznih tumačenja kojima su pribjegli neki mediji, a u vezi sa skorašnjim kadrovskim promjenama u kompaniji.
- U EPCG je, naime, usvojena
nova organizacija i sistematizacija i, shodno tome, izvršena su i određena razrješenja i imenovanja, kako bi se na što bolji način odgovorilo poslovnim izazovima. Tako je, na prethodnim sjednicama OD EPCG, dosadašnji glavni operativni direktor Zoran Šljukić, diplomirani elektroinženjer, postavljen na dužnost tehničkog direktora, dok je Ratko Pavićević, takođe diplomirani elektroinženjer, imenovan za menadžera projekata u Direkciji za razvoj i investicije – navode oni.
Dodaju da je doskorašnji glavni finansijski direktor Miro Vračar, diplomirani ekonomista, usljed reorganizacije operativnih cjelina koje se ba-
ve finansijama, postavljen za pomoćnika izvršnog direktora za finansije, a Marina Šljivančanin, diplomirana ekonomistkinja, koja je donedavno obavljala funkciju rukovodioca tima za upravljanje rizicima, postavljena je za izvršnog rukovodioca Direkcije za finansije, računovodstvo i nabavke.
- Spisak promjena u ovom smislu zaključuje Ivan Bajić, koji je prethodno radio kao rukovodilac Sektora za plan i izvještavanje u Sekretarijatu za računovodstvo Glavne finansijske direkcije, a ubuduće će djelovati kao rukovodilac Sekretarijata za računovodstvo. Cijenimo da su kadrovske promjene, u svjetlu izmjena or-
Urbanističko-građevinska inspekcija, međutim, kako tvrde iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, tokom cijele godine aktivno vrši inspekcijske kontrole po službenoj dužnosti i po podnijetim inicijativama, te preduzima neophodne mjere i radnje propisane zakonom, a sve u cilju suzbijanja nelegalne gradnje. Ipak, stanje na terenu je znatno drugačije. Svjedoci smo da se objekti nelegalno rade širom naše zemlje, a uvjerili smo se da se stanovi u takvim objektima i prodaju. U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma već duže vrijeme se ne imenuje ni direktor Direktorata za inspekcijski nadzor što dovoljno govori kakav problem imamo sa neformalnom gradnjom.
Devastacija
prostora
Kako je Pobjedi kazala prof. dr Svetlana Perović, dekanica Arhitektonskog fakultet Univerziteta Crne Gore, svaki oblik nestabilnosti, naročito političke, reflektuje se direktno i na prostor, kao pogodno mjesto za oživljavanje ideoloških, filozofskih i političkih konflikata. DOO Zaštita prostora Crne Gore, preduzeće u državnom vlasništvu, čija je osnovna djelatnost sprovođenje administrativnih izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanju i vraćanju u prvobitno stanje zemljišta i objekata izdatih od strane nadležnih inspekcija, pored svoje osnovne djelatnosti obavlja i druge djelatnosti iz domena radova građevinskih preduzeća.
realizaciju rušenja i uklanjanja određenih objekata, tako da vam ne možemo dostaviti podatke kada će biti sprovođenje pojedinih administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju objekata - kazali su nam iz ovog preduzeće i dodali da su od početka godine sproveli ukupno 27 administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju objekata, izdatih od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odnosno urbanističko-građevinske inspekcije i rješenja komunalnih inspekcija lokalnih samouprava, čija je nadležnost uklanjanje privremenih i pomoćnih objekata.
ganizacije i sistematizacije, sasvim uobičajena pojava u ogromnim sistemima, kakav je EPCG, te da nema osnova za interpretacije kakve smo, tokom prethodnih dana, mogli čitati i slušati u pojedinim medijima. Mi nastavljamo da radimo u interesu kompanije, energetskog sektora i opšteg interesa, javnosti svakako pripada pravo na sud o kvalitetu učinjenog, a onima koji su usmjereni ka senzacionalizmu i dnevnopolitičkim igrarijama predlažemo da, za promjenu, prilikom obrađivanja tema koje se odnose na EPCG – nauče imena i prezimena ljudi koje prozivaju. Vjerujemo da tako nešto nije zahtjevno. Srećno –naveli su oni. r. p.
- Izvršenje rješenja o rušenju je u nadležnosti inspekcija i mi, kao preduzeće koje samo izvršava navedene naloge, nemamo saznanja kada će doći do realizacije pojedinih rješenja, odnosno kada su se stekli svi administrativni uslovi za
aktivnosti - Administrativna rješenja o rušenju i uklanjanju su sprovedena na teritorijama opština Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Podgorica. Komunalne inspekcije lokalnih samouprava Ulcinja, Budve i Kotora su preko našeg društva sprovele 18, a urbanističko-građevinska inspekcija je sprovela devet - kazali su iz Zaštite prostora dodajući da će se, prema najavama nadlež-
Nevjerovatno je koliko je na snazi odsustvo svijesti kada je u pitanju očuvanje prostornog ambijenta. Sama činjenica da skoro svaka projektna intervencija u prostoru egzistira decenijama, dovoljno je snažna da se zapitamo šta ostavljamo u nasljedstvo budućim generacijama. Ne uspijevamo iznaći model koji promoviše prostornokulturološku emancipaciju našeg društva, a sa tim i model koji će voditi ka održivom, demokratskom planiranju i upravljanju našim prostorima - poručila je prof dr. Svetlana Perović
U ulcinjskom naselju Donji Štoj i nakon zabrane i rješenja za rušenje investitorke Ana i Lucija Ivanović nastavile su gradnju, a i prodaju, o čemu je Pobjeda nedavno pisala nakon čega je sklonjeg oglas sa TikToka. Međutim, odnedavno, oglas o prodaji ovih nelegalnih objekata se ponovo ,,vrti“
nih inspekcija, realizacija daljih aktivnosti na sprovođenju administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju nastaviti u periodu poslije turističke sezone.
Istakli su, takođe, da se saradnja između DOO Zaštita prostora i urbanističko-građevinske inspekcije sprovodi u skladu sa Zakonom o uređenju prostornog planiranja i izgradnji objekata, Odluci o osnivanju DOO Zaštita prostora Crne Gore, te ugovoru o poslovno-tehničkoj sarad-
nji između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i DOO Zaštita prostora Crne Gore. Prof. dr Svetlana Perović smatra da je problem neformalne gradnje kontinuiran i složen, te da je neophodan sistemski i dosljedan aktivizam u njegovom rasvjetljavanju i ublažavanju.
- Neophodno je definisati produktivnu strategiju i zakonske obaveze da bi se identifikovalo prvo postojeće stanje, a nakon toga sproveo i proces redukci-
je posljedica koje ti objekti na prostor proizvode - poručuje Perović. Smatra i da svaka intervencija u prostoru ostavlja trajan pečat.
- Nevjerovatno je koliko je na snazi odsustvo svijesti kada je u pitanju očuvanje prostornog ambijenta. Sama činjenica da skoro svaka projektna intervencija u prostoru egzistira decenijama, dovoljno je snažna da se zapitamo šta ostavljamo u nasljedstvo budućim generacijama. Jav-
na pomenutoj društvenoj mreži.
U vezi sa nelegalnim objektima u Donjem Štoju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kazali su Pobjedi da je urbanističko – građevinska inspekcija postupala u skladu sa ovlašćenjima iz člana 200 Zakona o planiranja
ni interes ostaje centralna tema u dinamičnom političkom i kulturološkom kontekstu, u svim zemljama svijeta, uz nužno kontinuirano preispitivanje koncepta njegovog nastanka i njegovog opstanka - ističe Perović dodajući da se čini da ne uspijevamo iznaći model koji promoviše prostorno-kulturološku emancipaciju našeg društva, a sa tim i model koji će voditi ka održivom, demokratskom planiranju i upravljanju našim prostorima.
- Možda bi, prije svega, tre -
prostora i izgradnji objekata, kao i odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru i donijela upravne mjere rušenja objekata, sve u skladu sa članom 201 Zakona o planiranja prostora i izgradnji objekata.
- Prilikom planiranja izvršenja rješenja o rušenju, Opština Ulcinj donijela je rješenja
balo krenuti od rasvjetljavanja pojmova i njihovih relacija, kao što su: anarhija, haos, slučajnost, red. Možda će na taj način naša svijest uspjeti da apsorbuje kompleksnost vizuelno-prostornog, a sa tim i kulturološkog (ne)uspjehakaže Perović.
Po njenim riječima kompleksna urbanistička realnost naših gradova direktna je posljedica višedecenijskog ambivalentog odnosa prema urbanističkom planiranju i odsustva interesa za produktivno upravljanje prostorom.
Konfrontacija
o prekidu postupka legalizacije za predmetne objekte te je ova inspekcija prekinula postupak uklanjanja objekata do rješavanja prethodnog pitanja – postupka legalizacije predmetnih objekata. Obaviješteni smo da je Opština Ulcinj postupila po instrukcijama ovog ministarstva i stavila predmetna rješenja van pravne snage ali ista još uvijek nijesu pravosnažna - kazali su iz Ministarstva.
tranzicije u kojima je planiranje krajnje relativizovano, praćeno krizom urbanog identiteta, te sveprisutne otpornosti prema javnom dobru. Upravo se na prostornim identitetima gradova najvidljivije odražava konfrontacija između socijalističkih i kapitalističkih modela upravljanja - kaže Perović i dodaje da svaki oblik nestabilnosti, naročito političke, reflektuje se direktno i na prostor, kao pogodno mjesto za oživljavanje ideoloških, filozofskih i političkih konflikata.
Što se tiče pitanja rušenja objekata lamela pod brdom Ljubović, investitora DOO PS gradnja Podgorica, koji su građeni bez dozvole o čemu su mediji više puta pisali Ministarstvo nas informiše da je ,,za predmetni objekat započet postupak administrativnog izvršenja rješenja o rušenju i u daljem postupku je zahtjevom tra-
žena organizacija nastavka izvršenja rješenja o rušenju, obezbjeđenje sredstava za izvršenje i organizaciju izvršenja od strane rukovodstva ovog inspekcijskog organa i ovog ministarstva u kontaktu sa izvršnom službom DOO Zaštita prostora Crne Gore Danilovgrad, nakon čega se očekuje povratna informacija o daljoj realizaci-
ji postupka izvršenja“. Podsjećamo rješenje o rušenju B i D lamele donijeto je još 2018. godine, a 2019. godine o rušenju lamele C. Međutim investitor DOO PS gradnja, uprkos zabrani gradnje, podigao je višespratnice, a mnogi stanovi su već useljeni. Zaštita prostora je decembra 2021. godine pokušala rušenje.
- Svjedoci smo da se samo deklarativno tretira ozvaničeni put održivog urbanog razvoja. Urbano planiranje odnosno urbana regeneracija su kontinuirani procesi, nikako stanje, te se ukupna odgovornost ne može vezati za jednu politiku, za jedan trenutak, za jedan čin, već je odgovornost svih činilaca društvene zajednice i u kontinuitetu. Svakako, odgovornost je veća ukoliko su akteri donosioci odluka, odnosno planeri i projektanti, kao i sprovodioci plana. Šire posmatrano, još se nijesmo otrgli iz čeljusti višedecenijske
- Dosegli smo stepen degradacije prostornih vrijednosti do nivoa bazične borbe za vitalnost javnog interesa umjesto da se koncentrišemo na razvoj novih prostornih koncepata kroz primjenu naučnih dostignuća koja uključuju više nivoa razumijevanja kompleksnosti prostornih determinanti i procesa. Tu dolazi u fokus naučno-istraživačka komponenta koju nova prostorna politika treba da promoviše, jer su, po definiciji, prostorno i urbanističko planiranje, prije svega, naučne discipline, koje je potrebno tako i razumjeti i u njima djelovati - poručila je Perović. n. Kovačević
Za rušenje nelegalnih objekata pod brdom Ljubović Ministarstvo čeka ,,povratnu informaciju“ od Zaštite prostora
Predmet rušenja nelegalnih objekata u Štoju ,,stavljen van pravne snage“Kuće bez dozvole u Štoju se i dalje prodaju na TikToku
Iz najjače opozicione partije reagovali na emitovanje filma ,,Crna Gora međa istine i laži“ u Plužinama, Šavniku i na Žabljaku
PODGORICA – Novim video-uratkom o Podgoričkoj skupštini u vidu dokumentarnog filma ,,Crna Gora međa istine i laži“ prikazanog u Plužinama, Šavniku i na Žabljaku iznova se iskazuje težnja o ponovoj aneksiji Crne Gore i
ukidanju njene nezavisnosti, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Ta partija pozvala je Ministarstvo kulture i resornu ministarku Mašu Vlaović da zabrane dalje prikazivanje ovog propagandnog filma kojim se, ka-
Uhapšene dvije osobe osumnjičene za otmicu u Danilovgradu
DANILOVGRAD - Danilovgradska policija uhapsila je D. L. (36) i D. L. (38) iz tog grada osumnjičene da su 16. avgusta fizički napali i oteli jednu osobu. Sumnja se da su otetog odveli do seoskog groblja u Martinićima, gdje su nastavili sa napadima dok nije nabavio 1.500 eura koje je dugovao osumnjičenima.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, uhapsili dvije osobe koje se sumnjiče za krivično djelo otmica - navodi se u saopštenju Uprave policije.
Iz policije je istaknuto da su uhapšeni D. L. (36) i D. L. (38) iz Danilovgrada zbog krivičnog djela koje su izvršili na štetu jedne osobe.
- Oštećeni je juče pristupio u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i prijavio otmicu od strane njemu ne-
poznatih osoba koja se dogodila 16. avgusta oko 20.30 časova u Danilovgradu. Nakon što je oštećeni fizički napadnut i nasilno uguran u vozilo bez registarskih tablica, isti je odvezen u pravcu Martinića i seoskog groblja gdje su nepoznate osobe, po njegovom kazivanju, nastavile sa fizičkim napadima sve dok nije obezbijedio novac u iznosu od 1.500 eura, koje je duži vremenski period dugovao osumnjičenima zbog građevinskih radova koje nije završio u dogovorenom vremenu - kazali su iz policije. Navodi se da je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
-D. L. i D. L. su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo otmica. Oni će danas biti privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. Preduzimaju se mjere i radnje u cilju identifikacije i ostalih izvršilaca ovog krivičnog djela - poručili su iz policije.R. P.
Građani negoduju zbog nedostatka doktora
ko ističu, udara na temelje crnogorske državnosti i kojim se ruše tekovine 21. maja.
- Jasno je da jedni te isti velikosrpski nacionalisti zakleti u ideologiju velikosrpstva pod novim pseudonimom ,,srpskog sveta“ i na ovaj način žele pla-
sirati istorijski falsifikat i predstaviti svoju stranu istorije – naglašavaju iz DPS-a.
Sve to, kako kažu, ima za cilj preoblikovanje građanske i sekularne Crne Gore u srpsku, teokratsku državu, u kojoj će multivjerska i multi-
konfesionalna zajednica biti zamijenjena jednom vjerskom organizacijom koja će imati monopol u našoj državi.
- Evidentno je da vlasti od 30. avgusta 2020. godine u kontinuitetu pokušavaju izvršiti reviziju istorije, izvesti Crnu Go-
ru iz NATO saveza, zaustaviti njen dalji evropski put i svojim nakaradnim interpretacijama zamijeniti ono što su istorijski fakti, čemu ćemo kao državotvorna partija uvijek biti nepremostiva brana – zaključeno je u saopštenju. R. P.
Održan skup podrške mladoj Kolašinki Milici Živković
KOLAŠIN – Slučaj Milice Živković nam potvrđuje koliko našem društvu nedostaju organizovane institucije sa autoritetom. Takođe se postavlja i pitanje kvaliteta zakonskih rješenja, jer se vrlo često dešava da žrtva i nasilnik budu izjednačeni, poručeno je sa sinoćnjeg skupa podrške Kolašinki Milici Živković koja je zbog samoodbrane od muškog nasilja osuđena od ovdašnjeg Suda za prekršaje – proglašena je krivom zbog odbrane dostojanstva žene.
Podršku su Milici dali okupljeni građani Kolašina, ali i iz drugih gradova. Okupili su se na Trgu borca, a onda prošetali do zgrade u kojoj su OB Kolašin, kao i Sud za prekršaje. ,,Za institucije na strani žrtve, a ne na strani nasilnika“,,,Život u strahu je nasilje“,,,Svi smo mi Milica“, dio je poruka sa transparenata koji su pratili sinoćnji protest. Očigledno da je došlo do nesaglasja između policije, tužilaštva i suda. - Došla sam da dam podršku ženi koja je napadnuta od muškarca. Protestujem i protiv postupanja policije, protiv zakona koji štiti nasilnike. Bilo je vremena da se adekvatnim izmje-
Da institucije brane žrtve, a ne nasilnike
nama zakona zaštiti žena, ali ništa od toga,- istaknuto je sa sinoćnjeg okupljanja, dodajući da su problematične odluke postupajućeg sudije.
Milica Živković se zahvalila na sinoćnjoj podršci i svojim sugrađanima, ali i podršci koja je
PODGORICA - Građani Plužina ne mogu biti zadovoljni zdravstvenom zaštitom zbog nemogućnosti trajnijeg angažovanja neophodnog broja ljekara, istakli su iz te opštine, dok u Ministarstvu zdravlja smatraju da su stanovnicima tog grada dostupne sve usluge predviđene primarnim nivoom zdravstvene zaštite.
Pomoćnica direktora Doma zdravlja Nikšić Branka Orbo-
vić-Papović kazala je agenciji MINA da u zdravstvenoj stanici u Plužinama trenutno radi jedan izabrani ljekar, jer je drugi nedavno raskinuo radni odnos.
- Od 13. juna prošle do 13. juna ove godine u Plužinama su radila dva tima izabranih doktora, od kojih je jedan specijalista, a drugi doktor medicine. Trenutno radi jedan izabrani doktor, dok je drugi navedenog datuma raskinuo radni odnos - navela je Orbović-Papović.
Ona je istakla da stanovnici Plužina zdravstvenu zaštitu mogu dobiti tokom 24 sata.
Kako je navela, u slučaju planirane ili neplanirane odsutnosti izabranog doktora, ljekari iz matične ustanove DZ Nikšić se raspoređuju za rad u ZS u Plužinama.
Navela je da je i u Crkvičkom Polju organizovana ambulanta, u kojoj je stalno angažovan medicinski tehničar, a ljekari po potrebi.
Orbović-Papović je saopštila da je od jula ove godine, u saradnji sa predstavnicima Skupštine opštine Plužine, organizovan odlazak za sada jednom mjesečno specijalista iz DZ i Opšte bolnice Nikšić, i to pulmologa, psihijatra, ginekologa, interniste i pedijatra. Predsjednik Opštine Slobodan Delić rekao je agenciji MINA da građani Plužina ne mogu u punoj mjeri biti zadovoljni zdravstvenom uslugom koju
stigla i iz ostalih gradova Crne Gore. To je čini još više hrabrom i odlučnom da nastavi ono što je započela.
-Želim da se ukine to naviknuto pravilo da je žena tamo gdje je žrtva. Želim da dam vjetar u leđa svim ženama da usta -
dobijaju u svojoj opštini zbog manjka ljekara.
- Nemogućnost trajnijeg angažovanja neophodnog broja ljekara zbog njihove deficitarnosti na nivou Crne Gore često dovodi do dugog čekanja na preglede i sporog dobijanja zdravstvene zaštite - kazao je Delić.
On je rekao da DZ u Nikšiću nastoji da taj problem riješi tako što šalje ljekare koji provode dio radnog vremena u Plužinama, ističući da se bez kontinuiranog boravka ljekara ne može govoriti o kvalitetnom obimu zdravstvene zaštite.
U ZS u Plužinama radi jedan
nu u borbi za svoja prava. Ne može nam niko ukinuti pravo na samoodbranu niti naš pokušaj da se odbranimo tretirati jednako kao napad nasilnika. Institucije moraju da čuju naše poruke – istakla je Milica Živković. Dr. DRAŠKOVIĆ
ljekar, a u Hitnoj medicinskoj pomoći dva. Delić smatra da bi taj broj trebalo povećati. - Značajno bi bilo da u domu zdravlja imamo dva ljekara, a u Hitnoj pomoći tri, koji bi živjeli u Plužinama i na taj nači podigli nivo zadravstvene zaštite na stepenicu više u odnosu na trenutno stanje - kazao je Delić. On je rekao da se nada da će dogovor koji su postigli sa rukovodstvom nikšićkog DZ i Opšte bolnice o povremenim dolascima ljekara specijalista u Plužine dati rezultate, kako građani Plužina ne bi morali da zdravstvenu zaštitu traže u Nikšiću. R.P.
PODGORICA – Odlazeći
ministar prosvjete Miomir Vojinović nedavno je organizovao konferenciju na kojoj je predstavio rezultate rada i poručio da optimistično završava mandat. Stručna javnost, s druge strane, nije zadovoljna njegovim radom. Kažu da nije nanio puno štete sistemu prosvjete, da nije donio ni previše koristi, te da ne vide napredak.
Vojinović je najavio da će se tek u narednom periodu osjetiti benefiti njegovog rada. Za ministra je izabran prošle godine u aprilu.
Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović koji je ranije obavljao i funkciju ministra prosvjete komentariše da period ministrovanja Vojinovića nije toliko veliki da bi vidjeli da je nešto unaprijedio-poboljšao u obrazovnom sistemu, ali jeste dovoljno veliki da bi vidjeli što nije trebalo da uradi, a nije bilo doprinos kvalitetu obrazovnog sistema i obrazovanja.
-Ne znam koju ocjenu bih mu dao. I on je zapošljavao partijski, kao i ranije. Pogledajte oko njega ko je sve u Ministarstvu. Pojavili su se neki ljudi iz Bijelog Polja i tako dalje. Nije bio spsoban da se bavi time, niti da sistem vodi kako treba. Ne znamo kakvu je viziju imao iako je stalno pričao da nešto radi… Nastavio je tradiciju prethodnika koji nijesu gradili ništa – rekao je Backović.
Kaže da u njegovom mandatu nije bilo napretka i da su ministri fokusirani na izbore, te da im trebaju glasovi… -Uglavnom tradicionalno do-
-Ne samo da je to učinjeno mimo zakona, pravila, mimo etičkih normi, nego je poslao strašno lošu poruku mladoj generaciji – da mogu da čine loše stvari, koriste nedozvoljena sredstva na ispitima i da će biti nagrađeni. Sa tom lošom porukom je doprinio rušenju institucije Ispitnog centra koji je profesionalno radio svoj posao. Svojom odlukom je potvrdio i čudno ponašanje roditelja koji su na TV-u prijetili da će ne znam što učiniti ako se djeci ne da pozitivna ocjena. Bahato je obezvrijedio-anulirao rad i ocjene licencirane komisije za ocjenjivanje, mimo svih etičkih i pedagoških principa, čime je degradirao ulogu i položaj prosvjetnih radnika u obrazovnom sistemu – kaže Slobodan Backović
življaju obrazovni sistem kao glasačku mašinu – istakao je akademik.
Kaže da u radu Vojinovića ne pamti nešto pohvalno i da su dominantne bile stvari koje su jako loše za obrazovni sistem, te su ,,možda potisnule u drugi plan nešto ako je bilo dobro“.
NULE, PA I PETICE
Backović na prvom mjestu loših poteza Vojinovića izdvaja slučaj prepisivanja na maturskom ispitu kojim se bavi Specijalno državno tužilaštvo. Nakon što su đaci iz maternjeg jezika dobili nule zbog prepisivanja, ministar Vojinović je razgovarao sa njihovim roditeljima koji su protestovali i naredio da se ti testovi ponovo pregledaju. Maturanti su potom dobili petice, četvorke… -Ne samo da je to učinjeno mimo zakona, pravila, mimo etičkih normi, nego je poslao strašno lošu poruku mladoj generaciji – da mogu da čine loše stvari, koriste nedozvoljena sredstva na ispitima i da će biti nagrađeni. Sa tom
lošom porukom je doprinio rušenju institucije Ispitnog centra koji je profesionalno radio svoj posao. Svojom odlukom je potvrdio i čudno ponašanje roditelja koji su na TV-u prijetili da će ne znam šta učiniti ako se djeci ne da pozitivna ocjena. Bahato je obezvrijedio-anulirao rad i ocjene licencirane komisije za ocjenjivanje, mimo svih etičkih i pedagoških principa, čime je degradirao ulogu i položaj prosvjetnih radnika u obrazovnom sistemu – kaže Backović.
I iz nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore kažu da najveće razočarenje nastupa posljednjih nekoliko mjeseci ministrovog mandata kada su se dešavale krajnje problematične situacije vezane za polaganje polumaturskih i maturskih ispita, koje su prošle bez otkrivanja vinovnika, bez kazne i sa, što je najgore, jasnom porukom učenicima da nedozvoljena sredstva poput prepisivanja ostaju ne samo nekažnjena već,
čini im se, čak i nagrađena. -Potom, krajnje nerazumnu i problematičnu odluku o izdvajanju sredstava Ministarstva prosvjete za nabavku i distribuiranje dnevne štampe crnogorskim školama Prosvjetna zajednica je kroz veliki broj medijskih nastupa vrlo jasno osudila. Na samom kraju, mandat ministra Vojinovića mogao bi se opisati na sljedeći način: nije nanio puno štete sistemu prosvjete (kao što su to uradili njegovi prethodnici), ali nije donio ni previše koristi – navode iz Prosvjetne zajednice Crne Gore.
Akademik Backović ističe da na drugo mjesto loših po-
stupanja ministra Vojinovića svrstava njegovu odluku o finansiranju pravoslavne vjerske škole u iznosu od 900.000 eura. To je, podsjeća Backović, obrazloženo kao podrška osnivanju, a škola je samim dobijanjem licence već bila osnovana i morala je da ispunjava sve uslove za normalan rad.
-Očigledno je i njemu bilo jasno, i svima nama koji to pratimo, da škola ne ispunjava uslove za rad koji su propisani pravilnicima i zakonom i da je licenca koju je dobila licenca koju je trebalo opozvati, a ne nagraditi. On je svojom odlukom dao školi, koja u tom trenutku nije imala ni učenika, ni zapošljenih nastavnika 900.000 eura – kaže akademik.
Akademik Backović ističe da na drugo mjesto loših postupanja ministra Vojinovića svrstava njegovu odluku onansiranju pravoslavne vjerske škole u iznosu od 900.000 eura. To je, podsjeća Backović, obrazloženo kao podrška osnivanju, a škola je samim dobijanjem licence već bila osnovana i morala je da ispunjava sve uslove za normalan rad
Ističe da javni novac daje vjerskoj školi što nije u skladu sa sekularnošću i ustavnim određenjem Crne Gore, kao sekularne države. -Izbjegavao je da odgovori na sjednici Vlade da li će biti vjerskih predmeta. Rekao je da će raditi po programu gimnazije, što ništa ne znači. Sve je to bilo maglovito. Izgleda da je bila to stvar nekog dogovora o kom mi ne znamo ništa tačno, ali na osnovu tog dogovora iza leđa javnosti se dešavalo ovo da se nezakonito dodijeli 900.000 eura – kaže Backović. Dodaje da će se Vojinovićev mandat, takođe, pamtiti po tome što su tokom čitave škole bile nezagrijane i da je odlagao početak drugog polugodišta rješavajući problem grijanja.
Posmatrano iz ugla Prosvjetne zajednice Crne Gore, dolazak ministra Vojinovića bio je obećavajući. Kao čovjek sa dugogodišnjim stažom u prosvjeti Vojinović je, kako kažu, ulivao povjerenje da će anagažovanju u ovom resoru pristupiti uz veliku stručnost, poznavanje srži problema i entuzijazam da se ti, godinama nagomilavani problemi, počnu rješavati. Pamte obećanja o provjeri lažnih diploma, o izgradnji novih škola, poboljšanju statusa prosvjetnih radnika, a naročito o promjeni opšte klime u društvu u odnosu na radnike u prosvjeti. Vojinović je, kako dodaju, i prvi ministar prosvjete koji je shvatio trud i značaj Prosvjetne zajednice, te je nedugo po postavljenju pozvao njihove predstavnike na razgovor čiji je cilj bio kreiranje pravaca oporavka crnogorskog školstva. Ostvareni rezultati Prosvjetne zajednice, ali i ideje koje su tada iznesene bile su odlična preporuka ministru da u Nacionalni savjet za obrazovaje uključi i člana njihovog udruženja, dodaju oni.
-Nažalost, politička pozadina jedne ovakve visoke funkcije ubrzo je ministra Vojinovića primorala na čitav niz kompromisa koji su onaj prvobitni zamah ublažili, oštricu reformskih ideja otupili, obećanja odložili u nedogled, a stanje u prosvjeti zarobili u beskonačni status quo – navode oni. N.
Piše: dr Dragan VESELINOV
U Antonovskoj ulici, na jednoj zgradi u Kijevu, stoji odnedavno ogroman mural sa slikom Svete Džaveline ukrajinsko-kanadskog slikara Hristijana Borisa. Ona je njegova propagandna podrška ukrajinskom otporu ruskoj agresiji iz 2022. godine. Ovu ,,sveticu“ je on izmislio.
Ona ne postoji, ali likom i ikonografičkim pravilima podseća na Mariju Bogorodicu, Isusovu majku.
Ona je i kod Borisa smerna žena - ali je sada u bojama vojničke uniforme, a oko nje su žute i plave boje ukrajinske zastave. A ovo je najvažnije: ona na nedrima ne drži Isusa, već američku protivtenkovsku bazuku, ,,javelin“, kao simbol ukrajinskog otpora Moskvi. Ta bazuka je uništila na stotine ruskih tenkova.
Gradonačelnik Kijeva, bivši bokser Vitalij Kličko, se najedio zbog ovakve Madone i nazvao mural ,,vandalizmom“. Potom je utihnuo, ,,nokautiran“ je Kijevljanima koji su je uzeli za zaštitni simbol svog otpora Moskvi.
SVETA OLGA JE
PRETEČA DŽAVELINE
Neki kažu da Džavelina ne podseća na Mariju Bogorodicu već na stvarnu ukrajinsku sveticu, Sv. Olgu Kijevsku iz 10. veka, krštenu u Konstantinopolju.
I ona je lepa kao Marija, ali se pamti zbog ovoga: ona je prvi vladar Slovenima u tom području koji je primio hrišćanstvo, iako Olga nije bila Sloven, niti je Olga slovensko ime. Ona je vikinškog porekla, iz plemena Varangijan je, a vladala je i širila hrišćanstvo među Slovenima kao regent u ime svog sina Svjatoslava Svjatoslav je rođen iz njenog braka sa Igorom, sinom vikinškog kralja Rjurika. Njenog Igora su mučki ubili u ratu slovenski Drevljani, starinci. Igorov otac, kralj Rjurik, je po mnogima osnivač Kijevskog Rusa i prve vladarske dinastije među ,,rusima“, ogromne teritorije delova današnje Ukrajine, Rusije i Belorusije.
Putinova i Kirilova katedrala kod Moskve nijesu preteče Strašnog suda gdje se Raj dodjeljuje budućim žrtvama. Rat između Moskve i Kijeva nije rat bogova, to je rat ljudi za zemlju. Moskovski rat boga Hrista protiv Kijeva je propaganda za ,,puk“, dok je kod Ukrajinaca Sveta Džavelina borba za hleb i dom. Otuda nas neće iznenaditi ako murali Svete Džaveline nastave da se šire
Rusiju možda zaista nisu osnovali Sloveni, već Rjurikovići, Vikinzi – ne zaboravite da reč ,,rus“ na staro-skandinavskon jeziku znači ,,veslač“. Dakako, ne bi uvek bilo uputno da to govorimo svim sadašnjim ,,Rusima“ u Moskvi, jer mogu da se rasrde. A imaju i dovoljno istoričara koji će nas opovrgavati, što očajno čine u poslednjih 200 godina. Možda su i oni u pravu. A sovjetskim istoričarima je nesavladivu teškoću zadavao i Marks jer je tvrdio da Sloveni nisu osnovali svoju ,,rusku“ državu već vikinzi - Rjurik Veličanstveni.
Olga je bila 15 godina vladarka Kijevskog Rusa, gospodarica vikinga i podložnih naroda. Grdno se osvetila Drevljanima za ubistvo muža Igora trikom boljim od onog koga su nekada izveli slavni Trojanci: spalila im je grad sa stotinama golubova sa zapaljenim sumporom na nogama, gde su joj golubove prethodno poslali sami Drevljani, a ona ih je potom pustila da polete natrag u njihov grad, u svoje kaveze. Ti golubovi su bili preteče današnjih dronova kojima Ukrajinci gađaju Ruse.
I nije tačno da je među tamošnjim narodima prvi primio hrišćanstvo njen unuk Vladimir od sina joj Svjatoslava, koga slovenska Ruska pravoslavna crkva rado ističe kao svog osnivača. Vladimir je jedino proglasio hrišćanstvo za državnu religiju i ušao u šizmu sa svim drugim verama. Olgu (Helgu) priznaju za sveticu sve istočne pravoslavne crkve i nazivaju je ,,ravnom apostolima“, i znaju da je naslikaju sa opasnim ribarskim kopljem dvozubcem u ruci kao onog kod Hada, grčkog gospodara podzemlja. Ona je zaista svetica-ratnica.
Otuda, ne bi bilo neobično da je verovatno Olga, a ne Marija Bogorodica, nadahnula Hristijana Borisa da stvori
Sv. Džavelinu Kijevsku, bra-
niteljicu Kijeva. Niko nije video Mariju Bogorodicu da ratuje, mada ju je 2012. godine Amerikanac Kris Šo naslikao kako u nedrima drži zlatnog ,,kalašnjikova“, rusku mašinku.
OSUDA SVJETSKOG SAVEZA CRKAVA
Svetski savez crkava – koji je pretežno protestantski - je osudio mural Svete Džaveline verujući da on skrnavi Mariju Bogorodicu, jer je Marija mati miroljubivog Isusa te onda mora biti da je i ona bila krotka. Nije sada toliko važno što sam Isus nije naročito bio miroljubiv i učtiv, mada je to preporučivao za sledbenike, već je važnije da napomenemo šta Savez kaže: ,,Zidovi na visokim zgradama u glavnom gradu nisu privatna galerija već javni prostor. Kada kreirate poslednja umetnička dela, mi vas molimo da se pridržavate ukrajinskog zakona koji zahteva da poštuje-
Svjetski savez crkava je potrčao ispred rude. Ne samo zato što autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva – Kijev, nije osudila mural Sv. Džaveline, već je tekst osude Svjetskog saveza crkava konfuzno sastavljen: recimo, murali ratoborne Sv. Olge Kijevske su već odavno na mnogim zgradama širom Ukrajine – i nijedna crkva ih nije osudila, a i ne postoji ukrajinski zakon koji zabranjuje korišćenje zidova kao javne galerije, niti postoji zakonska odredba u ime ,,ukrajinskog društva“ koja zabranjuje javno oslikavanje svetaca. Uostalom, Svjetski savez crkava je poznat po mrzovolji svega što religiju opisuje smijehom, humorom, karikaturom, sumnjom i drugačijom interpretacijom religije od crkvenih dogmi
te verska opredeljenja ukrajinskog društva“. To je upadljivo nevešto izveden kontranapad. Svetski savez crkava je potrčao ispred rude. Ne samo zato što autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva – Kijev nije osudila mural Sv. Džaveline, već je tekst osude Svetskog saveza crkava konfuzno sastavljen: recimo, murali ratoborne Sv. Olge Kijevske su već odavno na mnogim zgradama širom Ukrajine – i nijedna crkva ih nije osudila, a i ne postoji ukrajinski zakon koji zabranjuje korišćenje zidova kao javne galerije, niti postoji zakonska odredba u ime ,,ukrajinskog društva“ koja zabranjuje javno oslikavanje svetaca. Uostalom, Svetski savez crkava je poznat po mrzovolji svega što religiju opisuje smehom, humorom, karikaturom, sumnjom i drugačijom interpretacijom religije od crkvenih dogmi.
A ako Svetski savez crkava zabranjuje da Mariju Bogorodicu vidimo svojim očima, neka nam onda on da svoj nepogrešivi opis njene ličnosti, drugačije od one koju poznajemo kada se Isus sa potcenjivanjem obrecnuo na nju.
Za karakterne osobine Marije Bogorodice niko ne zna, jer je Novi zavet uopšte ne vrednuje.
O njoj se ništa ne zna, ni da li
je znala da kuva, pere, piše i čita, peva, ljubi se, voli vino, doji, šije haljine, vida rane, igra kolo, prepričava bajke, vitla mačem – ne zna se zasigurno ni gde je umrla i sahranjena, ni ko joj je bio na ukopu. A ako baš o njoj želimo nešto više da doznamo, onda dobro dođe Koran, jer muslimani o njoj govore ne samo više, nego i sa većim poštovanjem od apostola iz Novog zaveta. Sve karakterne osobine Marije Bogorodice je posle 453. godine konstruisala Crkva od koncila u Efesu nadalje, kada ju je proglasila za ,,teotokosa“ da bi mogla Isusa da unapredi u Boga. A tako je stvorila i neistinitu Svetu Petku i lekovitog Vasilija Ostroškog Oni ,,leče“ zaneseni narod , ali patrijarsi i vladike iz Crne Gore i Srbije idu da se u Beogradu leče na VMA, a ne u manastire. Manastir je bolnica za ,,raju“. I verovatno nije dovoljno taktično kada se neki protestanti nalaze toliko pozvani da dele istočnim pravoslavnima lekcije o Mariji kada je mnogi među njima ne priznaju za Bogorodicu niti Isusa za Boga – evangelisti ih ipak priznaju, niti mare za verske slike? Njihova osuda Svete Džaveline za mnoge jeste nespretna solidarnost sa Moskvom, a ne sa Kijevom. Ne mislimo da je ovo taj cr-
kveni savez želeo, mada on vodi računa o tome da je njegov glavni finansijer Rusija, jer rimska crkva nije u tom savezu.
KATEDRALA
PUTINOVOG RATNOG BOGA
Putin izgleda misli da njega štite sam Bog Isus Hrist i njegov telal patrijarh Kiril Oni su podigli 2020. godine patrijaršijsku katedralu Hristovog vaskrsenja u Odincovskoj oblasti pri Moskvi. Ova je oblast veća od Crne Gore, a velika je kao polovina Jugoslavije. Katedrala ima ulo-
gu širenja ruskog hrišćanstva kao Trećeg Rima i politike velike Rusije u armiji. To je vojna osvajačka katedrala zadužena za fanatizaciju soldata. Putin je u njoj napao sekularizam ruskih careva i postao otvoreni pontifex maximus Katedrala je saborna crkva njegovog sluge, patrijarha Kirila. Izuzetno je lepa – jestezaista je ruski lepa. Posvećena je celoj imperijalnoj ratnoj prošlosti Rusije a posebno pobedi Crvene armije nad Nemačkom 1945. godine. Katedrala je ogromna, može da primi šest hiljada vernika ili posetilaca. I vojnika. Oni, zajedno sa okolinom, mogu da uživaju u zvonjavi 20 zvona ukupne težine od 20 tona. Svako zvono nosi ime svoje ruske armije kojoj je posvećeno i ime sveca koji je tu vojsku štitio. Na unutrašnjim zidovima crkve su oslikane i mozaične freske sa scenama iz prošlih bitaka i ulogom svetaca. Tu su i slike slavnih ratnih komandanata uključujući i komunističkih iz otadžbinskog rata 1941-1945. godina –i to je uistinu lepo.
Ipak, glavna freska je posvećena rimskom Sv. Đorđu, komandantu Dioklecijanove Pretorijanske garde koji je smaknut jer je odbio carevu naredbu da se odrekne hrišćantsva.
On je rodom Georgije, poreklom je kapadokijski Grk. Njegova slava je velika, iako je njegova biografija takođe u Crkvi izmišljavana, kao i alegorija iz 11.veka gde on u Siriji u 4. veku ubija aždaju, bajkovitoj animalizaciji zla. To je malo verovatno, jer je on sam ubijen 303. godine.
Sada su za Ruse to aždajsko zlo Ukrajinci koje će ,,ruski“ Đorđe da probode. To je nemoguće, jer je Sveti Đorđe ratni svetac zaštitnik podjed-
nako i Ukrajine i Rusije (i grada Moskve), ali i Engleske, Etiopije, Gruzije, Katalonije, Aragonije i evropskih krstaša.
A slave ga i Druzi muslimani, i stoga nije nemoguće da mu rastrgnute telesne ostatke čuvaju sirijski muslimani u Džamiji Al Kadr, u Lidiji.
Druzi su u Siriji, Libanu i Jordanu - a slave i druge hrišćane poput Marije Majke, doduše, ne kao Bogorodicu, već kao majku proroka Hrista. No, islamski svet se sa pravom uzdržava da presuđuje kog sveca ili sveticu želi da podrži u sporu Moskve i Ukrajine. Više tu vodi računa o međunarodnom humanitarnom pravu.
SIMBOLIČNE
DIMENZIJE
KATEDRALE
Sve glavne dimenzije moskovske katedrale su apoteoza rata SSSR-a sa Nemačkom: prečnik glavne kupole joj je 19,45 m što je simbolika na 1945. godinu, visina joj je 75 m što daje 75 godina posle 1945. godine u odnosu na 2020. godinu, a visina manje kupole je 14,18 m što daje 1.418 dana rata SSSR-a sa Nemačkom.
Tu Putin nije pogrešio, ali je pogrešio što je rat SSSR-a sa Hitlerom prikazao i ratom za hrišćanstvo. Taj rat, to je bio rat Rusa za slobodu i Staljinov socijalistički sistem. Patrijarh Aleksije je tu 1943. godine bio samo zamoljeni pomagač, iako je 1941.godine odmah osudio Hitlerov napad .
NEDAĆE SA
KATEDRALOM
Glavna nedoumica oko uloge moskovske katedrale je nastala zbog Putinove ideologije ,,ruskog sveta“. Razne pravoslavne crkve se nisu toliko bunile zbog nekadašnje krvi koju odincovski hram slavi i kolonizatorske istorije carske Rusije, već,
isprva, zbog obnove ratnog napredovanja Rusije u Gruziji 2008. godine kada je podržala separatiste u Južnoj Osetiji i Abhaziji protiv Tbilisija. Rusija priznaje separatizam drugih narodnih pokreta u svoju teritorijalnu korist, ali kod Kosova to ne čini, jer joj ne odgovara manja Srbija od velike.
Posle ,,euromajdana“ 2014. godine u Kijevu, kada je u februaru na ulici srušena proruska vlada Vladimira Janukoviča, Moskva je kaznila narod Ukrajine tri nedelje kasnije, 16. marta, aneksijom Krima 2014. godine. Otpor Ukrajine Moskvi se tada razvio u svenacionalni pokret i bio kažnjen napadom Rusije na celu ukrajinsku državu u februaru 2022. godine.
Putin i Kiril su sebe predstavili u armijskoj katedrali nastavljačima osvajanja nekadašnje carske vojske i sovjetske ekspanzije. Putin, Šojgu i Staljin su naslikani mozaikom, ali su uklonjeni, jer su pravoslavne crkve (ne i Srpska) tu politiku nazvale teološkim jezikom ,,jerezom“ – carigradski patrijarh Vartolomej. Imajmo u vidu da su Rusi i na zapadu Evrope, recimo, u Amsterdamu, zatražili da svoju eparhiju izmeste iz moskovkog patrijarhata i stave se pod upravu patrijarha Vartolomeja u Konstantinopolju, a da su preko 300 sveštenika u Rusiji i inostranstvu zatražili da se smesta prekine sa bratoubilačkim ratom u Ukrajini . Putin i Kiril su podelili Ruse.
Milioni stranica su ispisani o verskim ratovima. Istorija se davi u rekama hrišćanske krvi. Od Konstantina i Teodosija Veličanstvenih iz 4. veka na ovamo. Ništa nisu bolje ni svetovne revolucionarne ideologije od verske ideologije Isusa - i Muhameda. Malo je beskrvnih religija i ideologija. A takve, para-
doksalno, često završavaju u anti-civilizacionoj enklavi. Čudno? Ne, pitajmo antropologe, čak i amiši u Ohaju nose puške da bi izašli iz izolacije. A mi ih nismo videli takvim kod onih u Pensilvaniji kod kojih smo bili. I slušali menonite na sastajalištu u planini. I oni su se podelili. Moćne svetovne revolucije su odbacivale Isusa i Muhameda. Od ,,bezbožne“ Didroove Francuske do Naserovih socijalista u muslimanskom Egiptu i Ben Belinih sledbenika u Alžiru, do antihrišćanske ,,kubanske“ Angole.
Šta je postignuto? Na Bliskom istoku vidljivo ne mnogo iako se Muhamed tamo i te kako menja, gledajmo njihovo bankarstvo i vešto zaobilaženje Muhamedove ,,ribe“, njegove zabrane kamate i zabrane hipoteke. U Evropi se tektonski nepovratno mnogo promenilo, do savremenog uništavanja katoličanstva i protestantizma. Jedino se još pravoslavni drže u Rusiji i Srbiji i novohrišćani u Crnoj Gori. I poljski katolici, unezvereni od moskovske pretnje i moguće izdaje evroameričkih sila. Brisel i Nemačka će da ratuju za Varšavu? Etno-filetizam uništava Ruse, Srbe i Crnogorce. To su tri ,,bolesna“ naroda u Evropi. Blizu njima su kod nas i kosovski Albanci, ne i oni u Tirani, jer oni ne nastupaju u ime vere. Zdraviji su? Mi mislimo da u tome jesu, ali nisu manji veliko-državni nacionalisti od ostalih. Njihov nacionalizam nije opterećen religioznim dogmama, i tu je njihova prednost. Bog im ništa ne zabranjuje, pokretljiviji su. Albanci su možda ekonomski najnerazvijeniji evropski narod, ali, čudno za siromahe, ne obraćaju se mnogo Bogu za pomoć, i to će stalno iznenađivati konzervativne religiozne balkanske narode. Nije li to drugi paradoks, albansko čudo?
DŽAVELINA I PUTIN
Petsto četrdeset drugi dan ruske invazije na u krajinu: Rusi bombardovali centar Černihiva
Ljudi su išli u crkvu kada se dogodio napad, objavilo je ministarstvo, dodajući da je među ubijenima šestogodišnje dijete, a među povrijeđenima dvanaestoro djece. Černihiv je grad zelenih bulevara i vjekovima starih crkava oko 145 km sjeverno od glavnog grada Kijeva
Putin izgleda misli da njega štite sam Bog Isus Hrist i njegov telal patrijarh Kiril. Oni su podigli 2020. godine patrijaršijsku katedralu Hristovog vaskrsenja u Odincovskoj oblasti pri Moskvi.
Ova je oblast veća od Crne Gore, a velika je kao polovina Jugoslavije. Katedrala ima ulogu širenja ruskog hrišćanstva kao
Trećeg Rima i politike velike Rusije u armiji.
To je vojna osvajačka katedrala zadužena za fanatizaciju soldata. Putin je u njoj napao sekularizam ruskih careva i postao otvoreni pontifex maximus
Razlika između Ukrajinaca i Rusa u ovom ratu je to što Kijev vodi čist patriotski rat za nezavisnost naroda, dok Moskva vodi rat u ime ruskog Hrista, u stvari, u korist ruske pohlepe za teritorijom navodno odobrene Isusom. Teško da se to može prihvatiti, jer niko nema pravo da kaže da je Bog zbog bilo čega na njegovoj strani. Uzalud u moskovskoj vojnoj katedrali popovi poškropljuju soldatima sablje i obećavaju im grčki antički elezijum – raj, mrtvima. Putinova i Kirilova katedrala kod Moskve nisu preteče Strašnog suda gde se Raj dodeljuje budućim žrtvama. Rat između Moskve i Kijeva nije rat bogova, to je rat ljudi za zemlju. Moskovski rat boga Hrista protiv Kijeva je propaganda za ,,puk“, dok je kod Ukrajinaca Sveta Džavelina borba za hleb i dom.
Otuda nas neće iznenaditi ako murali Svete Džaveline nastave da se šire.
KIJEV – Najmanje sedmoro ljudi poginulo je, a više od 100 je povrijeđeno u jučerašnjem ruskom raketnom napadu na središnji trg u sjevernom ukrajinskom gradu Černihivu, objavilo je u ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova, a ruska vojska objavila je da je ukrajinski dron pogodio vazdušnu bazu u ruskoj regiji Novgorodu. Ljudi su išli u crkvu kada se dogodio napad, objavilo je ministarstvo, dodajući da je među ubijenima šestogodišnje dijete, a među povrijeđenima dvanaestoro djece. Černihiv je grad zelenih bulevara i vjekovima starih crkava oko 145 km sjeverno od glavnog grada Kijeva. Rusija projektilima i bespilotnim letilicama napada ukrajinske gradove daleko od prve linije fronta u sklopu invazije koju je pokrenula u februaru prošle godine. Vazdušne snage Kijeva saopštile su rano u subotu da je ukrajinska vojska oborila 15 od 17 bespilotnih letilica ,,šahed“ iranske proizvodnje koje je lansirala Moskva u noćnom napadu. Rusko ministarstvo odbrane objavilo je juče da je ukrajinski dron napao vojno uzletište u ruskoj regiji Novgorodu, izazvavši požar i oštetivši jedan ratni avion. Povrijeđenih nije bilo, a požar je brzo ugašen, po prema ocjeni ministarstva iz kojeg je
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da vlasti Ukrajine pripremaju velike stvari za tu državu koje će, kako je naveo, osnažiti državu i njene ratnike, prenosi Tanjug.
-To je glavni zadatak. Oružje za naše ratnike. Nove prilike za našu odbranu. Novi paketi podrške od naših partnera – rekao je Zelenski u sinoćnjem video-obraćanju.
saopšteno da je riječ o ,,terorističkom napadu“. Regija Novgorod nalazi se sjeverozapadno od Moskve. Rusija je tokom noći lansirala 17 dronova u pokušaju da napadne regije u sjevernoj, centralnoj i zapadnoj Ukrajini, a ukrajinska PZO oborila je 15 bespilotnih letillica, saopštile su danas ukrajinske snage, prenosi Tanjug pozivajući se na Rojters. U saopštenju se navodi kako je Rusija lansirala bespilotne letilice iranske proizvodnje ,,šahed“. Nije jasno što se dogodilo sa dva drona koji nijesu oboreni, navodi Rojters.
Ukrajina: Rusija od početka rata izgubila 257.010 vojnika
Glavni štab ukrajinskih oružanih snaga danas je izvijestio da je Rusija izgubila 257.010 vojnika u Ukrajini od početka svoje invazije 24. februara prošle godine. Ovaj broj uključuje 500 žrtava koje su ruske snage izgubile samo tokom prošlog dana.
Prema izvještaju, Rusija je takođe izgubila 4.340 tenkova, 8.424 borbena oklopna vozila, 7.665 vozila i spremnika za gorivo, 5.212 topovskih sistema, 714 višecijevnih raketnih sistema, 486 sistema protivvazdušne odbrane, 315 aviona, 316 helikoptera, 4.282 bespilotne letilice i 18 čamaca.
PODGORICA – Da nam je kao društvu veoma bliska kultura zaborava svjedoči činjenica da se mnogih velikana sjetimo samo onda kada se obilježavaju značajni jubileji. Kada bismo kulturu sjećanja koristili kao strategiju protiv zaborava onda bismo ove godine, raznim likovnim programima, trebali obilježiti jedan vrlo značajan jubilej – 100 godina od rođenja Dragoljuba Draga Đurovića (1923–1986), nesumnjivo najznačajnije ličnosti crnogorske skulpture prve decenije nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Đurović je govorio da se njegove preokupacije kreću u dva bitna smjera: ka intimističkoj i ka spomeničkoj skulpturi.
– One čine zapravo cjelinu, neodvojive su od moje ličnosti kao umjetnika, a stvorene su istim, mojim vajarskim rukopisima i mojim pogledom na život i umjetnost – govorio je Đurović.
I zaista je tako. Njegovo stvaralaštvo čini nekoliko zasebnih segmenata: spomeničke cjeline, spomenici sa figurama i reljefima, figure spomenici, spomeničke biste i portreti, intimnija plastika – glave i figure žena, torza, a treba svakako pomenuti i slikarstvo – portrete bližnjih. Ono što ih povezuje je sinteza klasičnog i modernog, ritmičnost i poetičnost. Vajari Pavle Pejović, Velibor Pavićević i Milivoje Miško
Babović i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković saglasni su da se Đuroviću ne posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Gori. Potrebno je da mu se priredi reprezentativna monografija, organizuje retrospektivna izložba, kreira platforma koja bi se kroz interdisciplinarni pristup bavila reaktuelizacijom i približavanjem njegovog lika i djela. U Narodnom muzeju Crne Gore i Muzejima i galerijama Podgorice, kako su nam kazali, postoji određeni broj radova Draga Đurovića.
PEČAT
Pejović je imao priliku da Draga Đurovića upozna početkom osamdesetih godina prošlog vijeka kao profesora vajarstva na Odsjeku za likovno vaspitanje Nastavničkog fakulteta u Nikšiću, gdje je bio student. – Imao je dosta uzdržan odnos sa studentima, učeći nas kopiranju antičkih portreta i glave Mikelanđelovog „Mojsija“, da bi kasnije radili portrete po živom modelu. Uvijek je tražio da to bude fino
VAŽNI DATUMI: Ove godine navršilo se 100 godina od rođenja Draga Đurovića, vajara
PEJOVIĆ:
Iniciraću da u CANU ovaj jubilej obilježimo jednim omažom koji bi bio posvećen
Dragovom stvaralaštvu
modelovano, akademski precizno, ne dozvoljavajući neku slobodniju interpretaciju zadatih tema. Svejedno, i na ovaj način se moglo dosta naučiti. Uvažavali smo ga kao gospodina i autora za kojega smo znali da ima veliki broj javnih spomenika. Naime, on je uz Luku Tomanovića bio autor sa najviše vajarskih javnih ostvare-
nja, uživajući respekt i povjerenje ondašnje vlasti u Crnoj Gori. To je bilo vrijeme koje je obilježio svojim stvaralaštvom i koje ga je pozicioniralo kao jednog od najznačajnijih autora vajarske umjetnosti u Crnoj Gori – istakao je Pejović. Prema njegovim riječima, upravo primjeri kao što je očuvanje uspomene na velikane poput Đurovića pokazuju da nas kao društvo, nažalost, odlikuje kratko pamćenje.
– Iniciraću da u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti ovaj jubilej obilježimo jednim omažom koji bi bio posvećen njegovom stvaralaštvu. Prije nekih osam, devet godina, u vrijeme mog mandata, NMCG je organizovao u Galeriji ,,Dado Đurić“ njegovu retrospektivnu izložbu, što je bilo prvo cjelovito predstavljanje njegovog stvaralaštva. Nažalost, iza njega je ostao veoma mali broj intimističkih ostvarenja. Ona su dragocjena djela njegovog duha i skrivane stranice njegove duše koju skoro nikada nije pokazivao u svakodnevnom životu. Surova sudbina njegove porodice ostavila je u njemu neizbrisivi pečat tuge i povrijeđenosti i sa tim traumama se preselio u onostrano – kazao je Pejović.
Pejović je podsjetio da je Dra-
U fondu Muzeja i galerija Podgorice nalazi se pet skulptura Draga Đurovića – ,,Portret djevojčice“, „Nikac od Rovina“, ,,Figurina“, ,,Portret Svetozara Vukmanovića – Tempa“ i ,,Vuk Mandušić“ . Narodni muzej Crne Gore u fondu ima 22 djela Draga
Đurovića, od čega je 18 u fondu Umjetničkog muzeja, a četiri u Istorijskom muzeju. U fondu Umjetničkog muzeja nalazi se 15 skulptura i tri slike, od čega je deset predmeta (sedam skulptura i tri slike) porodica autora poklonila Muzeju 1987. godine.
Od pomenutih djela, jedna skulptura – „Portret Svetozara Vukmanovića Tempa“ dio je Zbirke Milice Sarić-Vukmanović (koja je kao legat poklonjena gradu Cetinju, a nalazi se na stručnom staranju u Muzeju). Ostala djela su portreti, predstave žen-
go Đurović autor velikog broja spomenika i spomen-bista posvećenih događajima i pojedincima vezanim za Narodnooslobodilački rat i borbu protiv fašizma.
– Afirmacijom tih tekovina afirmisaće se i njegovo stvaralaštvo. Monumentalni reljefi na spomeniku u Pljevljima, negovi kameni čuvari na spomen-kompleksu na Gorici, spomenik na Lazinama i izvanredni portreti – biste Save Kovačevića, Radomira Ivanovića, Baja Sekulića, Moše Pijade i drugih, sjajni su svjedoci dešavanja koja su slavu Crne Gore pronijela širom svijeta. Mora se sve učiniti da se budućnost Crne Gore gradi na tim tekovinama, a to će i njega kao autora čuvati od zaborava – istakao je Pejović. Načinom koncipiranja, monumentalnošću, svedenošću i ubjedljivošću izraza spomenik na Lazinama za Pejovića predstavlja jedan od bisera spomeničke skulpture u Crnoj Gori.
– To je istinski spomenik nezaboravu i podsjećanju na zla koja nam se nikada više ne smiju dogoditi. U ovo trusno vrijeme raznih „povampirenja“ treba zastati pored njega i pokloniti se sjenama nevinih duša u čiju je čast podignut. Tako ćemo
skih figura, aktovi, izrađeni u bronzi i kamenu, u okviru Zbirke crnogorske likovne umjetnosti i Umjetnici Jugoslavije Njegošu. U Umjetničkoj zbirci Istorijskog muzeja nalaze se portretne skulpture Josipa Broza Tita, Blaža Jovanovića Ivana Milutinovića, kao i reljef „Strijeljani na Jasikovcu“.
čuvati uspomenu na njih, ali i na autora ovog monumenta –kazao je Pejović.
NASLJEĐE
Pavićević je kazao da zaboravljajući na umjetnike kao što je Drago Đurović mi zaboravljamo na sopstvene temelje bez kojih naša skulptura i uopšte kultura ne bi imala smisla.
– Zato je potrebno da se sjećanja na naše svijetle primjere iz prošlosti ne svode samo na sporadični pomen pojedinaca, već na ozbiljan i studiozan plan čuvanja i vrednovanja naše kulturne zaostavštine od strane relevantnih adresa –kazao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, Đurović je dao veliki doprinos crnogorskoj kulturi.
– Njegova spomenička skulptura vidljiva svima nama, svjedoči o jednom vremenu, u kojem se, ipak, vodilo računa o tome što se postavlja u javnom prostoru i kakvo sazvučje ta ostvarenja nose. Pripadao
PAVIĆEVIĆ:
Pripadao je vremenu u kojem se zanat cijenio i razvijao na temeljima koje su uspostavili istinski autoriteti toga doba
je vremenu u kojem se zanat cijenio i razvijao na temeljima koje su uspostavili istinski autoriteti toga doba. Ono što često kažem – „zanat je jedini preduslov da vajar može izgraditi sebe kao umjetnika“. Često se desi da se ostane samo u domenu prosječnog ili dobrog zanatlije, a u današnje vrijeme svjedoci smo da je loših najviše. U takvoj klimi teško da će i generacije koje stasavaju imati osnova da sebe izgrade kao kompletne i dobre vajare – smatra Pavićević. Za Pavićevića je Drago Đurović bio i veliki zanatlija i umjetnik.
– Svoje znanje stekao je od svog učitelja Sretena Stojanovića, a ovaj od Antoana Burdela Dakle, jedna geneza koja se po svojoj prirodi može smatrati logičnom – rekao je Pavićević.
On je podsjetio da je Drago modelovao smireno, sitnim komadićima gline, koje bi potom stapao u veće cjeline, vodeći računa o jedinstvu forme. – Upravo ta površina i njegov rukopis podsjećaju na ona iskustva koja mu je prenio Sreten Stojanović, a ovome opet njegov francuski učitelj. Trag Dragove modelacije je umjeren, gdje se čitavi fokus usmjerava na ono što se dešava iznutra prema spolja, a forma poprima svoj snažan monumentalni karakter. Skulpture su svedene na minimum detalja. Iako se radi o izrazu koji predstavlja odraz socrealizma čini mi se da njegova forma ima univerzalniji karakter –kazao je on.
Pavićević smatra da Dragova spomenička skulptura sobom nosi ona nasljeđa koja smo navikli da vidimo od antičkih vremena.
– Pokreti su, ipak, suzdržaniji nego na mnogim vajarskim ostvarenjima toga doba koja pripadaju socrealizmu. U tome, čini mi se, Drago igra ve-
Sarajevo film festival završen dodjelom priznanja
liku ulogu u doprinosu da se skulptura kod nas razvija jednom kreativnijom i nadasve slobodnijom putanjom. Karakter njegovih spomeničkih figura budi asocijacije na onu statiku i monumentalnost u prikazu drevnih egipatskih figurativnih predstava ili grčke skulpture arhajskog perioda. Sve govori o ličnosti sa velikim obrazovanjem. Čovjeku koji je, prije svega, znao dobro sagledavati civilizacijske tekovine kada je u pitanju skulptura i arhitektura vezana za nju. Sam je dokazao da skulptura ne treba da oponaša ono što je već postignuto, nego da pruža neki novi impuls, odražavajući svježinu u izrazu pronalaženjem drugačijh, kreativnijih rješenja – rekao je Pavićević.
PLATFORMA
Zeković je kazala da kada sumiramo naš dosadašnji odnos prema djelu Draga Đurovića treba naglasiti da je ovaj izuzetni vajar našao imanentno mjesto u svim antologijskim pregledima savremene crnogorske umjetnosti, da su njegova djela prezentovana na međunarodnim manifestacijama na kojima se predstavljala crnogorska likovna scena u zemlji i inostranstvu, da se nagrada za skulpturu „Drago Đurović“ godišnje dodjeljuje na izložbi „Savremena crnogorska skulptura“ u Danilovgradu, da je u izdanju NMCG publikovan monografski katalog „Drago Đurović“.
– Međutim, neosporna je činjenica da se nijesmo primjereno odužili njegovom djelu, jer treba da imamo na umu da ovaj seriozni umjetnik zaslužuje da mu se priredi reprezentativna monografija i organizuje retrospektivna izložba (njegova prva izložba bila je posthumna), kao i da se njego-
Babović:
Vajar Milivoje Miško
Babović lično je poznavao Draga Đurovića. Sjeća ga se kao vrlo neobičog čovjeka.
– Predavao mi je u Nikšiću. Imali smo jedan mali fond časova – jedan čas nedjeljno. Nije tražio od nas neke velike eksperimente, tražio je da se zadatak odradi realistički. Tražio je da budemo
vo ime i djelo približe mladim generacijama na kojima ostaje da prošlost i sadašnjost čuvaju za budućnost, njegujući etičke i spoznajne vrijednosti identitetskih korijena kojima pripadaju i korifeji naše kulturne baštine. Prilika za to su i jubileji kao ovaj posvećen 100. godišnjici od rođenja Draga Đurovića koji ne treba da ostane samo kurtoazno prisjećanje već povod da se razmisli kako da se dostojno valorizuje stvaralaštvo jednog od najvećih crnogorskih vajara – istakla je Zeković.
redovni na nastavi i da se odradi ono što nam se zada – kazao je Babović. Pored toga, prema riječima Babovića, Đurović je bio osobenjak.
– Sjećam se da je uvijek bio lijepo obučen. Sjećam se i da me je kritikovao što kišobran koji sam nosio nije u skladu sa bojom mantila. Družio se sa Boškom Odalovićem i Gojkom Kastratovićem. Imao je svoj sto u hotelu ,,Crna Gora“. Nikad nijesam imao prilike da dođem u njegov atelje kada nešto radi. Atelje mu se nalazio u centru Podgorice (današnja Galerija ,,Art“ koja pripada Muzejima i galerijama Podgorice). Kada pogledate njegove fotografije iz ateljea, on je uvijek u odijelu, sa šalom oko vrata, nije bio u radnom kombinezonu. I kao profesor pravio je korekture, ali nikad nije prljao ruke, već je to radio špahtlom ili nekom letvom. Zalagao se da se na Cetinju osnuje likovna akademija. Posle njegove smrti to se ostvarilo – istakao je Babović.
Ona smatra da Drago Đurović ima značajnu i jedinstvenu ulogu u istoriji crnogorske likovne umjetosti XX vijeka. – Jedan je od naših rijetkih umjetnika koji je istim stvaralačkim zanosom i metierstvom radio skulpture herojskog i lirskog sadržaja. Za razliku od većine vajara, njegovih savremenika, koji su radili uglavnom u drvetu, opredijelio se za figuraciju koju je realizovao u bronzi i kamenu. U duhu socrealističkog zanosa i vremena u kojem se iskazivao pijetet prema tekovinama NOB-a uradio je
brojne spomeničke skulpture (spomen-obilježja, biste i portreti) u javnom prostoru kojima je ovjekovječeno i njegovo ime na spomeničkoj kulturnoj mapi Crne Gore. U njihovoj realizaciji postigao je vrhunska ostvarenja studioznim potenciranjem dominantnih zatvorenih masa, tehničkim savršenstvom i obradom volumena i forme, monumentalnošću koja nije samo u dimenzijama već i u snazi unutrašnjeg pokreta herojske uzvišenosti, kao i u harmoničnom povezivanju skulpture sa arhitektonikom spomenika – ocijenila je Zeković.
LIRIZAM
Zeković je podsjetila da je Đurović u ateljeu (danas galerija „Art“) „za svoju dušu“ radio djela intimnog karaktera – aktove, ženske portrete, torza, kojima je izražavao svoje naklonosti prema idealnoj nestvarnoj ljepoti, ali i snažnom ekspresionizmu psihološkog izraza. – Sjedinjavanjem arhetipskog sa modernim totemizmom ostvario je kamerna djela koja karekteriše visok stepen prefinjenog intelektualnog lirizma. Prema riječima naše uvažene istoričarke umjetnosti Olge Perović, u „njegovim djelima obilježeni su mnogi značajni datumi crnogorske istorije, lirska enterijerska plastika krasi mnoge galerije (legat u Narodnom muzeju Crne Gore), a generacije umjetnika pamte ga kao serioznog i stabilnog učitelja“ – kazala je Zeković. Kada je riječ o tome na koji način bi se lik i djelo Draga Đurovića mogli ponovo aktuelizovati i približiti publici, iz NMCG su kazali da bi, pored prezentovanja djela u okviru stalnih muzejskih postavki i povremenih tematskih izložbi koje postoje, možda dobar put bio udružena aktivnost više činilaca (obrazovne institucije, muzejske i galerijske ustanove, ULUCG, mediji i pojedinci) kroz zajedničku platformu koja bi se kroz interdisciplinarni pristup bavila reaktuelizacijom i približavanjem, u konkretnom slučaju, lika i djela Draga Đurovića. A. Đ.
SARAJEVO – Najboljim igranim dugometražnim filmom 29. Sarajevo film festivala, koji je svečano završen 18. avgusta poslije projekcija 235 filmova iz šezdesetak zemalja, proglašen je gruzijsko-švajcarski „Kos, kos, kupina“ Elene Naveriani, koji je odnio i nagradu ,,Srce Sarajeva“ za glavnu žensku ulogu Ekaterine Chavleishvili, koja igra sredovječnu ženu u potrazi za slobodom i srećom u seoskoj sredini. Žiri takmičarskog programa igranog filma, koji su činili rediteljka Mia Wasikowska iz Australije, glumac Zlatko Burić (Hrvatska/Danska), glumica Danica Ćurčić (Srbija/ Danska), reditelj i glumac Juraj Lerotić iz Hrvatske i kustos Odsjeka za film u MoMA u Njujorku Josh Siegel, dodijelio je ,,Srce Sarajeva“ za najboljeg reditelja Philipu Sotnychenku za film „La Palisiada“.
Nagradu za najboljeg glumca osvojio je Jovan Ginić za ulogu u filmu „Lost Country“.
Najboljim dokumentarnim filmom, na osnovu odluke žirija koji su činili programska menadžerka u ,,Chicken and Egg Pictures“ u SAD Iva Dimitrova, umjetnički direktor Festivala dokumentanog filma CPH:DOX u Danskoj Niklas Engstrom i reditelj i producent Péter Kerekes iz Slovačke, proglašen je „Flašaroši“ Nemanje Vojinovića, a ,,Srce Sarajeva“ za najbolji kratki dokumentarni film dobilo je ostvarenje „Valerija“ Sare Jurinčić
Najboljim kratkim filmom proglašen je „27“ Flore Anne Buda, na osnovu odluke žirija u sastavu: reditelj, animator Turai Balazs iz Mađarske, voditeljka programa na Filmskom festivalu u Gvanahuatu u Meksiku Nina Rodriguez i selektor takmičarskog programa kratkog filma u Kanu Wim Vanacker Nagrada za ljudska prava otišla je dokumentarnom filmu „Ćutnja razuma“ Kumjane Novakove, a specijalna nagrada ostvarenju „Vilinski vrt“ Georgőa Somogyvárija. ,,Srce Sarajeva“ za najbolji studentski film dobilo je „Padanje“ Anne Gyimes, a specijalno priznanje žirija dobio je hrvatski film „Niska trava“ Davida Gaše, prema odluci žirija koji su činili: selektorka, profesorica, producentkinja i filmska autorka Kumjana Novakova iz Sjeverne Makedonije, reditelj i animator Tomek Popakuł iz Poljske i novinar, fotograf, direktor fotografije, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Tomek Popakuł Specijalna nagrada za promovisanje rodne ravnopravnosti dodijeljena je Selmi Doborac za film „De Facto“. R. K.
BUDVA – Predstava „Galeb“ Narodnog pozorišta iz Sombora biće izvedena večeras u 21 sat, na sceni između crkava, u okviru Budva Grad teatra. Predstava je nastala prema drami Antona Pavloviča Čehova, u adaptaciji i režiji Milana Neškovića.
- Ova drama mi daje prostora da preispitujem stvari koje me zanimaju kao reditelja: Gdje živi žanr? Na sceni ili u glavi gledaoca? U „Galebu“ ima još nešto meni blisko i važno: to je priča o ljudima koje ja poznajem i koji me okružuju. Od nastanka „Galeba“ je prošlo skoro 130 godina, svijet se promijenio na mnogo načina, ali ljudski odnosi, slabosti, karakteri – ne. Sebičnost, razmaženost, sujeta, pogrešni odabiri, velike i male strasti i traganje za ljubavlju, onom istinskom između majke i djeteta, kao i ljubavnika – sve to isto i ja i svi mi danas imamo oko sebe, živimo to i sa tim ljudima, mi smo ti ljudi – zapisao je reditelj Nešković.
U predstavi igraju: Ivana V. Jovanović, Nikola Knežević, Srđan Aleksić, Ana Rudakijević, Pero Stojančević, Julija Petković, Saša Torlaković, Ninoslav Đorđević i Stefan Beronja. Režiju i adaptaciju teksta „Galeba“ potpisuje Milan Nešković, scenograf je Marija Kalabić, kostimograf Biljana Grgur, kompozitor i autor songova je Duda Buržujka, dok je za scenski pokret zadužena Andreja Kulešević, a za scenski govor Saša Latinović R. K.
vajara kojem se ne posvećuje pažnja kakvu zaslužujeSpomenik Savi Kovačeviću u Nikšiću Spomenik Nikcu od Rovina na Cetinju
ZEKOVIĆ: Ovaj seriozni umjetnik zaslužuje da mu se priredi reprezentativna monografija i organizuje retrospektivna izložba
„Kos, kos, kupina“
„Galeb“ na Gradu teatru
Postoji nedostatak sinergije marketinga od strane hotelijera, turističkih agencija, izdavalaca privatnog smještaja i svih drugih koji su na neki način povezani sa turistima koji borave u Crnoj Gori i samih proizvođača vina - poručuje Miško Rađenović
PODGORICA - Crna Gora ima veliki potencijal za vinski turizam i proizvodi sve kvalitetnija vina. Međutim, s druge strane, ova oblast turizma je još uvijek nedovoljno razvijena - ističe za Pobjedu profesor nekoliko fakulteta za turizam Miško Rađenović. Dodaje da je potrebno da se u ugostiteljskim objektima turistima nude prvo crnogorska vina koja u mnogim lokalima nedostaju.
Kompanija ,,13. jul-Plantaže“ je nosilac našeg kompletnog vinogradarsko-vinskog sektora i zahvaljujući kvalitetu vina, kojima cijeli svijet vjeruje, visoko je pozicionirala Crnu Goru na vinskoj mapi svijeta. Zahvaljujući, prije svega, ,,Vrancu“, ali i drugim našim vinima, Crna Gora se danas u svijetu prepoznaje kao mala zemlja velikih vina
OrganizOvani
razvOj
Rađenović podsjeća da prvi organizovani razvoj „vinskog turizma“ počinje 2007. godine od strane udruženja vinara i vinogradara Crne Gore i GTZ-a. Izdata je brošura „Vinski put Crne Gore“ i napravljen je odličan početak promocije toga oblika selektivnog turizma.
- Trenutno u ponudi ima oko dvadesetak vinarija koje imaju zvaničnu ponudu vinskog turizma. Najveća vinarija je svakako „Plantaže“ sa kompletnom ponudom u skladu sa zahtjevima vinskog turizma - ističe Rađenović.
On dodaje da su problemi sa
jedne strane nedostatak sinergije marketinga od strane hotelijera, turističkih agencija, izdavalaca privatnog smještaja i svih drugih koji su na neki način povezani sa turistima koji borave u Crnoj Gori i samih proizvođača vina. Kao jedan od primjera dobre promocije crnogorskih vina i cjelokupne gastro ponude je promotivna aktivnost Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na Fud festivalu (Food Festival) koji se održao u julu u Londonu. - Najveće interesovanje posjetilaca bilo je upravo za degustaciju crnogorskih proizvoda na našem štandu. Ovo je bila sjajna prilika da se Crna Gora prezentuje treću godinu zaredom i pokaže svoju ponudu, što hrane i vina, što cjelokupnu turističku ponudu - kazao je Rađenović. Napominje da, sa druge strane, opremanje vinarije i pratećih sadržaja često prati i nedostatak finansija i druge infrastrukture za vlasnike tako da se ozbiljno mora razmisliti i o direktnom i još većem uključivanju države kroz razne vidove pomoći.
- Sigurno da poslije određenog zaostatka od nekoliko godina u odnosu na region crnogorski proizvođači vina su počeli da proizvode vina vrhunskog kvaliteta ne samo u okvirima Crne Gore nego i van njenih granica - smatra prof. Rađenović.
Još više ohrabruje, po njegovim riječima, to što se sve više proizvode vina od autohtonih crnogorskih sorti. Izdvaja projekat koji su počele „Plantaže“ o genetskoj analizi sor-
racković ističe da bi bilo dobro da se napravi gourmet vodič za čitavu Crnu Goru. - Tu bi se našle preporuke restorana, vinarija, uljara itd. Sve to ispratiti kroz digitalni marketing i na taj način omogućiti gostu da unaprijed zna što ga čeka. Takođe država mora da pomaže razvoj malih seoskih domaćinstava, jer to je ono što gosti traže. Žele da vide nešto autentično, da osjete prirodu, naše gostoprimstvo i pobjegnu od gradskih gužvi - kaže Racković. Janko Racković
jem gastro i vinskog turizma, uveliko zaslužuje - zaključuje Rađenović.
Ljubitelj vina, somelijer, Janko Racković kaže za Pobjedu da smo stidljivo krenuli sa razvijanjem vinskog turizma, ali da se situacija popravlja iz godine u godinu.
PrOstOr za
naPredak
Kako ističe rađenović vinski turizam kao podsektor gastro turizma postoji od kada postoje i turistička kretanja. Napominje da zbog ovog sektora 30 procenata turista odlučuje da putuje.
te kratošija i vranca.
- Takve projekte bi trebalo razvijati i nastaviti u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore – Biotehničkim fakultetom i ostalim relevantnim (sektorom turizma) institucijama u Crnoj Gori. Jedino spoj nauke i realnog sektora može doprinijeti konkretnom razvoju.
Za sada ta sinergija ne postoji i većina proizvođača pokušava i bavi se individualnim promocijama - kaže Rađenović koji naglašava da se već više godina organizuje nekoliko veoma uspješnih prezentacija i promocija vina u Crnoj Gori - salon vina, sajam vina itd.
- To svakako treba pohvaliti i maksimalno podržati od strane i državnih i privatnih institucija. Jedan od najvećih problema je da se turistima, u većini slučajeva, prvo nude vina koja se proizvode van Crne Gore, a crnogorskih uglavnom ima veoma malo u ponudama - tvrdi Rađenović. Ističe i da se gastro turizam u Crnoj Gori sve više razvija, ali
kao i za vinski turizam razvoj treba podržati po svim osnovama i napraviti ozbiljne i održive planove.
- Takođe, treba poraditi i na zakonskim normativima koji bi mogli doprinijeti razvoju kao što je ,,Regulativa ponuda crnogorskih vina i hrane u restoranima u Crnoj Gori“ - kazao je Rađenović koji ističe da, upoređujući ostale regije vinskog i gastro turizma - Francuska, Italija, Hrvatska – Istra, oni imaju veliki značaj.
- Jedan je od presudnih faktora motivacije turista za odlazak u neku destinaciju. Polako alternativni ili selektivni oblici turizma dobijaju primat u odnosu na dosadašnje 3S. Svakako treba težiti razvoju koji trenutno imaju Francuska, Italija i svakako Hrvatska ili regija Istra i po tim modelima (pogotovo Istra) graditi buduću strategiju razvoja sektora gastro i podsektora vinskog turizma u Crnoj Gori - tvrdi Rađenović. Smatra da se u svrhu razvoja ovog vida turizma moraju uraditi strategije, planovi i druge akcije koje će se sporovoditi.
- Svjedoci smo da je i do sada u Crnoj Gori bilo strategija po raznim osnovama koje se nijesu poštovale i sprovodile. Smatram da u ovom slučaju treba osmisliti i napraviti strategijski i organizovani razvoj jer u suprotnom dobijamo stihijski što svakako Crna Gora, kako sa trenutnim tako i sa potencijalnim razvo-
- Naravno, još postoji veliki prostor za napredak, ali važno je da polako napredujemo. Najvažnija stavka je da širimo gastro i vinsku kulturu, a onda će kroz to doći i do razvoja vinskog turizma. Treba da se ugledamo na Istru i da pokušamo njihov model, uz određene korekcije, da primijenimo u Crnoj Gori. Sve ovo važi i za razvoj maslinarstva, jer ta dva segmenta u turističkom smislu idu zajedno - ističe Racković dodajući da je to jedna od perspektiva turizma.
- Nikako kao izdvojen segment, već kao dio ponude. Realno, neće gosti doći u Crnu Goru samo zbog vinskog turizma, ali veliki broj njih je spreman da u sklopu odmora, jedan dan ili par sati izdvoji za posjetu nekoj vinariji - kaže Racković. Menadžerka službe za vinski turizam u ,,Plantažama“ Dijana Milošević ističe da je to potencijal kojim bi na globalnom nivou još bolje pozicionirali Crnu Goru.
Ona podsjeća da su Plantaže razvojem vinskog turizma počele da se bave 2007. godine kada je otvoren vinski podrum Šipčanik, koji je danas najposjećeniji turistički lokalitet u centralnom regionu naše zemlje.
- Još uvijek je kod nas nedovoljno razvijen. Jedan od razloga je to što se u sektoru ugostiteljstva ne pridaje dovoljno pažnje autentičnoj hrani, koju Crna Gora svakako ima, a koja je uz vino nezaobilazni dio gastro turizmasmatra prof. Rađenović.
- Tada smo počeli sa prvim organizovanim posjetama, a danas bilježimo rekordne parametre u broju posjetilaca i prihodima koje ostvarujemo, kako od individualnih posjetilaca tako i od turističkih grupa koje dolaze posredstvom agencija. Kako mi volimo da naglasimo, vinski putevi najčešće obuhvataju rute i predjele u određenom vinskom regionu, a vrlo je rijetko da čitavo jedno podneblje doživite u okviru samo jedne vinarije, što upravo omogućava ponuda naše kompanije - kazala je Milošević dodajući da gost, koji barem jednom posjeti njihove podrume, ne izađe a da nije fasciniran onim što je čuo, vidio, probao.
- Svakodnevno možemo čuti od naših gostiju da nigdje u svijetu, pa ni u velikim vinskim zemljama, nijesu otkrili takvu riznicu blaga na jednom mjestu - naglašava Milošević.
Ova kompanija, po njenim riječima, čuva hiljadugodišnju crnogorsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva.
- Najveću pažnju posvećujući crnogorskim autohtonim sortama vinove loze i autentičnom crnogorskom vinu, u kome se ogleda crnogorska kultura i duh jedinstvenog podneblja smještenog između mora i planina - kazala je Milošević dodajući da se svakako trude da prate trendove i unapređuju kvalitet usluga, a da uz to sačuvaju originalnost proizvoda.
Činjenica je, kako naglašava, da nivo vinske kulture u Crnoj Gori raste, broj privatnih malih vinarija je sve veći, proizvode se sve bolja vina.
Svakodnevno možemo čuti od naših gostiju da nigdje u svijetu, pa ni u velikim vinskim zemljama, nijesu otkrili takvu riznicu blaga na jednom mjestu - naglašava Milošević. ,,Plantaže“ po njenim riječima, čuvaju hiljadugodišnju crnogorsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva
- Crna Gora kroz ,,Plantaže“ ima vina kojima cijeli svijet vjeruje i imamo kao država veliku šansu da razvijemo pravu vinsku priču, a to je budućnost na kojoj svi zajedno moramo da radimo, od najmanjih do najvećih - poručuje na kraju Milošević. n. kOvačević
NIKŠIĆ - ,,U pohode nebu“ – bio je naslov teksta objavljenog u Pobjedi 24. avgusta 1978. godine povodom uspona članova Planinarsko-smučarskog društva ,,Javorak“ iz Nikšića na gorostasni i ledeni Monblan (4.810 metara nadmorske visine). Ostalo je zapisano da je 30 članova ,,Javorka“ organizovalo boravak u Alpima, s ciljem da se mlađi članovi društva što bolje i temeljitije upoznaju sa tehnikom glečerskog i visokogorskog planinarenja. U okviru tog programa
19 njih se popelo na Monblan i postavili su zastavu našeg lista, tako da je tada i Pobjeda bila na krovu Evrope!
U svijetU
snijega i leda
Četiri i po decenije nakon pohoda na ,,Bijelu planinu“ i njene veličanstvene lednike o njemu svjedoči Stevan
Vujičić, jedan od prvih i najiskusnijih crnogorskih planinara i jedan od osnivača Gorske službe spašavanja. On je sada i najstariji iz te čuvene ,,Javorkove“ ekspedicije na Monblan 1978. godine, od koje, nažalost, više od polovine članova više nije među živima.
Odlično se Stevan sjeća gotovo svih pohoda na najveće crnogorske i svjetske vrhove, a tako i prvog pohoda na Monblan 1962, kada su u ekspediciji bili Boško Vulanović, Boro Poček, Miloš Bojanović i Svjatoslav-Bepka
Kljujev. Za onaj iz ljeta 1978. podsjeća da ih je bilo 30 u ekspediciji.
- Najstariji su bili Boško Vulanović i Kljujev, bili su tada i Ljubo Nikčević, Luka Petrušić, Miloš Bojanović, Dragan - Gašo, Miško i Vesna Lalović, Željko Loncović, Radovan Mijanović, Sava Grbović, Frinjo Kontić... - sjeća se Vujičić. Navodi da su u Dolomitima bili na aklimatizaciji.
- Vozio sam autobus, a pomoćnik mi je bio Đoko Mijanović. Odlično se sjećam da smo izbjegavali da platimo parking, pa smo se pomalo i skrivali - uz osmijeh se pri-
Sjećanje na podvig od prije 45 godina kad su planinari ,,Javorka“ osvojili Monblan
Učesnici pohoda pamte da je novinar Pobjede i čuveni pjesnik Vito Nikolić dao članovima ekspedicije zastavu sa logom našeg lista i petokrakom, na koju su se planinari potpisali i ponijeli je sa sobom na najviši vrh Alpa
kojoj je pisalo Pobjeda i na koju smo se svi potpisali. Mislim da se to desilo negdje na Zlatici, da nas je tamo sačekao, znam da smo bili pored autobusa.
Veselinka kaže da se ,,ona tada nije popela na Monblan, ali je došla do 4.000 metara i bio je to njen prvi susret sa tom visinom“.
- Bojao se moj brat Gašo i nije mi dao dalje, a bila sam sigurna da mogu. Poslije sam bila sa Željkom Loncovićem i Bagijem Popovićem na Monte Rozi 1982. godine i bila sam prva Crnogorka na tom vrhu - ponosna je Veselinka.
Kaže da joj nije teško pao uspon na alpski planinski masiv Monte Roza (4.634), koji je u obliku ruže vrhova nad glečerima, a nalazi se na granici švajcarskog kantona Valais i italijanske regije Pijemont.
sjeća Vujičić raznih događaja i druženja od prije četiri i po decenije.
Sjeća se i kad su koristili željeznicu, uspinjaču, a onda i da je jedna grupa ostala kod autobusa, pa druga na oko 3.500 metara nadmorske visine.
- Tamo gdje počinje tzv. kuloar smrti (stjenoviti kanal niz koji često padaju komadi kamenja i leda prim.aut) ostalo ih je još njih nekoliko. Mi koji smo grabili ka vrhu noćili smo u planinarskom domu na 3.817 metara. Poslije ponoći stavili smo dereze i
krenuli. Kod meteorološke stanice, na 4.100 m ostali su Raco Mijanović i Garo Bakoč, a mi nastavili. U to vrijeme imali smo malo penjača –kaže naš sagovornik. Vujičić navodi da su, koliko se on sjeća, u prvoj navezi bili: Boško Vulanović, Luka Petrušić i Rako Nikčević.
- Sjećam se da je Petrušić izgledao kao Deda Mraz, jer mu se svaka dlaka na kosi i bradi bila zaledila i rekao mi je - gore se ne može. Sa mnom u navezi bio je Sava-Džigi Grbović, a odustao je Đoko Mijanović. U trećoj navezi bi-
li su: Ljubo Nikčević, Frinjo Kontić i moj sin Danilo-Šogi. U jednoj od sljedećih bili su Radivoje-Muśo Vuković, Budo Bijelić i Veselin-Kejo Blečić, zatim Drago Lalić, Dragan-Gašo Lalović i Emir Adžajlić, pa Željko Loncović, Miško Lalović, Bagi Popović - riječi su Stevana Vujičića.
najMlađi Bili veselinKa i ŽeljKo Veselinka Šćepanović, tada Lalović, sestra Gašova i Miškova, bila je jedina dama u toj ,,Javorkovoj“ ekspediciji 1978. godine. I bila je, kao
šesnaestogodišnjakinja, najmlađa. Kaže da se sjeća kad im je Vito Nikolić podijelio bijele majice na kojima su bili čuveni stihovi: „Dobro jutro, jutro sneno, dobro jutro, nebo plavo, hvala ti za ljubav, ženo, hvala ti za ležaj, travo“. Inače, u to vrijeme ,,Javorkovi“ planinari su se tokom brojnih pohoda takmičili ko zna više stihova i ko bolje recituje Vita ili nekog drugog velikog pjesnika.
- Sjećam se odlično, Vito je dao meni te majice da ih podijelim članovima ekspedicije. Dao nam je i zastavu na
- Za utjehu su mi tada govorili da sam se mogla popeti i na Monblan, kad sam već bila na vrhu Monte Roza. Divni su to dani i to je u to vrijeme bilo ravno osvajanju Mont Everesta – kaže Veselinka Šćepanović.
Naglašava da su ,,Javorkove“ ekspedicije bile zahtjevne, ozbiljne i pojedinci nijesu nosili poseban žal ako su morali da odustanu.
- Razmišljali smo kolektivno, nesebično i radovali su nas svi ,,Javorkovi“ uspjesi.
I kasnije kad bi neko iz moje familije bio na Monblanu ili Monte Rozi bila sam srećna, zadovoljna i ponosna - poručuje Veselinka Šćepanović. Najmlađi član ekspedicije, koji se popeo na Monblan, bio je Željko Loncović, tada sedamnaestogodišnjak.
U navezi je bio sa dvije godine starijim Miškom Lalovićem. Priznaje da je to bilo njegovo prvo veliki iskustvo, a ukupno je na krovu Evrope bio pet puta.
Vito Nikolić je planinarima uoči kretanja podijelio bijele majice na kojima su bili stihovi: „Dobro jutro, jutro sneno, dobro jutro, nebo plavo, hvala ti za ljubav, ženo, hvala ti za ležaj, travo“. ,,Javorkovi“ planinari su se tokom brojnih pohoda nadgornjavali ko zna više stihova i ko bolje recituje Vita ili nekog drugog velikog pjesnika. Jedina dama u ekspediciji iz 1978.
Devetnaest članova ekspedicije PSD ,,Javorak“ iz Nikšića koji su se popeli na Monblan bili su: Boško vulanović, luka Petrušić, stevan vujičić, Rako nikčević, Frinjo Kontić ljubo nikčević emir adžajlić Blagota Popović, veselin simonović, Budimir Bijelić, Miško i dragan lalović Radivoje vuković veselin Blečić, Željko loncović, dragutin lalić, danilo vujičić, sava grbović i ljubiša Perović.
- Alpinistička sekcija ,,Javorka“ dvije godine se intenzivno pripremala za taj poduhvat. Bilo je to ozbiljno zamišljeno i organizovano, a istina je da nas je poslije otišlo više nego je planirano, ali dosta nas se i popelo. Sjećam se da su nam oni koji su ranije bili predstavili Monblan kao neko čudo, pa smo i po navezama podijeljeni tako da u svakoj ima po jedan penjač, neko iskusniji i neko sa manje iskustva – rekao je Loncović, zaključujući da su taj pohod na ,,krov Evrope“ prepričavali mnogo puta.
R. PeRošević
R. UsKoKović-ivanović
Foto: Psd javorak i privatna arhiva
,,Javorak“ na MonblanuNikčević, Kontić, Grbović i Vujičić na domaku velikog cilja 1978.
RASTANAK NAKON PET GODINA: Crnogorska reprezentativka napustila redove Budućnost Bemaksa
PODGORICA – Crnogorska košarkašica Dragana Živković naredne sezone igraće za rumunsku Konstantu.
Sjajna košarkašica koja može pokrivati više pozicija u timu tako odlazi iz redova Budućnost Bemaksa nakon pet sezona. Tačnije, Živković je potpisala za podgorički klub još 2017. godine, a nakon osvojenog srebra u WABA ligi do 17 godina sa ekipom Lovćen/Budućnost postala je član seniorske ekipe, da bi posljednje dvije sezone bila kapiten „vučica“. Tokom pet sezona pet puta je osvajala duplu krunu u Crnoj Gori, četiri puta bila je vicešampion WABA lige, dok je 2020. godine osvojila titulu regionalnog šampi-
ona. U seniorskoj konkurenciji WABA lige postigla je 710 poena i ostvarila 385 skokova. – Iskreno, odlazim uz dosta emocija. Mnogo toga je vezano za Budućnost i nije bilo lako donijeti ovu odluku. Naravno, već dugo sam tu, igram WABA ligu i sigurno da je momenat da probam nešto jače kako bih napravila iskorak – rekla je za Pobjedu Dragana Živković. Kapitenka „vučica“, baš kao i Marija Leković, imala je ugovor sa podgoričkim klubom za narednu sezonu, ali su čelnici kluba kao i plejmejkerki i njoj dali „zeleno svjetlo“ za odlazak…
– Dugujem veliku zahvalnost ljudima iz kluba, ne samo zbog odluke da mogu bez obeštećenja da pređem već za mno-
ge stvari, uvijek su bili uz nas, imali maksimalno razumijevanje za svaku igračicu. Upravo ljudi iz kluba imaju velike zasluge za uspjehe nacionalnog tima, jer su donijeli hrabru odluku da generaciji 2002. godište i mlađim ukažu povjerenje, bez obzira na rezultat. Tokom posljednje tri-četiri sezone stekle smo veliko iskustvo. Veliko hvala dugogodišnjem sponzoru, kompaniji „Bemaks“ zahvaljujući kojoj se klub organizaciono podigao na maksimum i uvijek smo imale fenomenalne uslove. Pamtiću mnoge stvari, od trenera Zorana Kašćelana, Gorana Boškovića do sadašnjeg Vladana Radovića, a sigurna sam da će mi se putevi opet ukrstiti sa ekipom Budućnosti – sa dosta emocija istakla je Živković, koja je iz dresa Budućnost Bemaksa postala je seniorska reprezentativka Crne Gore i pokazala nevjerovatan napredak, potencijal, talenat i nagovijestila da je pred njom velika karijera.
Iz crnogorskog šampiona imali su jasnu poruku na društvenim mrežama:
– Grga, srećno i hvala za sve! Vjerujemo da ćeš i u Rumuniji dokazati veliki kvalitet. Za tebe počinje nova epizoda u karijeri, a sigurno je da kod nas neće biti ništa isto bez tebe –navodi se u poruci na društvenim mrežama podgoričkog kluba.
Konstanta je vicešampion Rumunije i naredne sezone biće učesnik Evrokupa.
– Sigurno da će igranje Evrokupa biti za mene novi izazov. Vjerujem da ću opravdati očekivanja i doprinijeti ostvarivanju postavljenih ciljeva – podvukla je Živković. R. P.
PODGORICA – Crnogorska košarkaška reprezentacija prva je stigla na Filipine i upravo će sa domaćinom, danas od 14 sati, odigrati posljednji kontrolni duel za Svjetsko prvenstvo na kojem će 25. avgusta debitovati protiv Meksika.
Naš tim je spreman, Nemanja Radović je kao važan faktor izdvojio kvalitetan rad, bez povreda, uz primjesu odlične atmosfere i motivacije koja je „do neba“.
– Pred početak Svjetskog prvenstva imaćemo još jednu važnu provjeru. Sigurno ćemo pokušati da odradimo neke stvari u napadu i odbrani kao dobru pripremu za Meksiko koji nam je trenutno u glavi. Dosta se pripremamo za premijerni duel, tako da će nam značiti utakmica sa domaćinom – istakao je Radović. Treninzi su intenzivni, selektor Boško Radović sa igračima nastavio je istim putem kao u Baru i u kontrolnim mečevima u Sloveniji i Gruziji. – Najvažnije je da smo svi zdravi i odmorni. Ostalo je još pet-šest dana do starta šampionata, nadam se da ćemo ga dočekati u dobroj atmosferi. Uslovi u Manili su odlični, a adaptacija na promjene kratko je trajala. – Trenutno su uslovi ,,brutalni“. Najbolji do sada koje smo iskusili što se tiče smještaja, hrane, hotela, svega… Gosto-
Crnogorski predstavnik u ABA 2 ligi počeo pripreme
,,Plavi“ pojačali stručni štab Sjekloća stigao iz Kine
PODGORICA – Luka
Sjekloća pridružiće se stručnom štabu Petra
Mijovića, saopšteno je iz Košarkaškog kluba
Budućnost Voli.
Nakon igračke karijere novi član stručnog štaba ,,plavih“ je proveo osam godina u Kini. Radio je kao pomoćni trener u Šenženu, Šandongu i Pekingu, dok je kao glavni trener predvodio žensku ekipu Šandonga. R. A.
PODGORICA – Košarkaški
klub Podgorica počeo je pripreme za novu sezonu.
Košarkaši Podgorice, nakon odrađenih ljekarskih pregleda, odradili su prvi trening pod komandom novog trenera Dragana Prla Radovića, kojem će u radu pomagati Rajko Krivokapić i Marko Perović, a u stručnom štabu su još kondicioni trener Nemanja Marković i fizioterapeut Stefan Lutovac
Na prvom okupljanju bilo je 14 igrača: Filip Bošković, Viktor Vujisić, Milutin Đukanović, Marko Kljajević, Nikola Ratknić, Lazar Vukčević, Ognjen Čarapić, Danilo Lacmanović, Filip Anđušić, Dejlen Kunc, Danilo Brnović, Danilo Ivanović i Nikola Žižić – Tokom uvodnog dijela, dok obavimo ljekarske preglede i testiranja, imaćemo po jedan trening dnevno, a onda od naredne sedmice kreće jači ritam.
Znamo da je početak nove sezone u ABA 2 ligi 9. oktobra, tako da imamo dovoljno vremena da se dobro spremimo. Cilj je da se prije svega fizički dobro pripremimo, podijelimo uloge u timu, a onda kroz što više kontrolnih utakmica spremni dočekamo početak nove sezone – kazao je za klupski sajt Dragan Radović, trener Podgorice. Podgorica je u dosadašnjem dijelu prelaznog roka potpi-
primstvo je za desetku. Naši reprezentativci će u grupi sa Meksikom, Egiptom i Litvanijom tražiti šansu za dva mjesta koja vode u narednu rundu. Optimizma ima, Crna Gora napadački djeluje moćno, a Radović je pred odlazak za Manilu napomenuo da će u narednom periodu odbranu, kao „iks faktor“, probati još više da ,,utegnu“. Na Mu-
sala pet novih igrača – Milutina Đukanovića, Dejlena Kunca, Danila Ivanovića, Nikolu Žižića i Marka Kljajevića. – Uz nove članove koji su potpisali u prethodnom periodu imamo veliki broj igrača sa višegodišnjim angažmanom u klubu, a uz igrače koji završavaju juniorski staž već imamo okosnicu tima. Vidjećemo do početka sezone da li će se, možda, otvoriti opcija za još jedno pojačanje, ali raduje da već sada imamo formiran tim. Tokom samih priprema vidjećemo da li nam negdje treba eventualno pojačanje i na vrijeme reagovati – podvukao je Radović.
Prvi pripremni meč Podgorica će imati protiv abaligaša, ekipe SC Derbija.
– Protiv ,,studenata“ imamo meč 29. avgusta, zatim 5. septembra igramo protiv Jedinstva, a od 10. septembra bićemo nedjelju na Zlatiboru i tokom tog perioda odigraćemo četiri meča. Imamo već dogovorenu i kontrolnu utakmicu protiv Borca iz Čačka, tako da vjerujem da ćemo te provjere iskoristiti na pravi način i spremni dočekati nove obaveze – naglasio je strateg Podgorice. Podgorica na startu nove sezone ABA 2 lige 9. oktobra igra protiv Sutjeske. R. P.
ndijalu je sve moguće, ali naš tim želi da isključi što više faktora iznenađenja. – Vidio sam da se kroz medije provlači da je sam uspjeh što smo došli na SP. Slažem se, ali mislim da smo dobro radili, imamo dobru grupu momaka i što ne bismo to probali da to iskoristimo. Da odigramo dobar turnir i vidimo dokle možemo. Glupo je da name-
PODGORICA - Budućnost Bemaks će igrati za treće mjesto na turniru u Mecuizabranice Bojane Popović u polufinalu su poražene od domaćina turnira 33:18 (15:9), pa će danas (15.30 sati) protiv FTC-a igrati za treće mjesto. Mađarski tim je u polufinalu poražen od Krima (30:26).
U duelu protiv Meca, Popović ponovo nije mogla da računa na najbolji sastav, jer nijesu igrale Kalidiatu Niakate, Noemi Hafra i Jelena Vukčević, ali je jasno da će provjere u Franucuskoj, protiv dva izuzetno kvalitetna protivnika, biti veoma dragocjene u nastavku priprema za početak EHF Lige šampiona.
- Teška utakmica za nas koju je obilježio veliki broj tehničkih grešaka, koje su nas skupo koštale. U prvom poluvremenu smo, imale 17 tehničkih grešaka, primile deset golova iz kontri, pa je bilo nemoguće da uhvatimo pravi ritam poslije velikog minusa. Na kraju smo imale čak 26 tehničkih grešaka i dozvolile smo rivalu da postigne 18 lakih golova, što
PODGORICA – Tamara
Jovićević nikada nije nastupala za seniorsku reprezentaciju Crne Gore, nema klasu rasnih lijevih bekova koji su prodefilovali kroz nacionalni tim.
Nema minut nastupa, recimo, u Ligi šampiona. Ali, ima nešto što je za medalju, i to onu najsjajniju – upornost i karakter, snagu volje koja je gurala od Budućnosti, Danilovgrada, preko klubova iz Francuske, Španije, Češke i Islanda do najjače lige u Evropi. Nedavno je lijevi bek iz Crne Gore potpisala ugovor sa mađarskom ekipom Bekeščabom. Na godinu, i to na zahtjev trenera Sandora Raca koji je ime gradio u Mecu gdje je osvajao trofeje. Tamaru je inače treneru mađarske ekipe preporučio sadašnji trener Bresta (gdje nastupa naša reprezentativka Đurđina Jauković, a do ove sezone igrale su Itana Grbić i Tatjana Brnović) sa kojim je radila dok je nastupala za Ser-sul-Bel!
ćemo neke ciljeve, ali ponavljam, mislim da je posljednje tri godine dobra priča u reprezentaciji i nadam se da ćemo igrati dobru košarku i tako pomoći ljudima da uživaju u našoj igri – poručio je crnogorski reprezentativac. Selektor Radović na SP računaće na Nikolu Ivanovića, Kendrika Perija, Igora Drobnjaka, Petra Popovi-
ća, Vladimira Mihailovića, Andriju Slavkovića, Dina Radončića, Aleksu Ilića, Nemanju Radovića, Marka Simonovića, Nikolu Vučevića i Bojana Dubljevića Ukoliko osvoje jedno od prva dva mjesta, naši reprezentativci će u narednoj rundi izvjesno igrati protiv Sjedinjenih Američkih Država i sa Grčkom. A. M.
I u pravo vrijeme smo razgovarali sa ovom 24-godišnjom rukometašicom, jer je sa svojom Bekeščabom juče osvojila jak turnir – u finalu su slavili protiv Kišvarde 26:22. Naša rukometašica igrala je samo 15 minuta jer se danima borila sa virusom i izborila.
– Baš sam se vidjela sa Sanjom Premović, jer su na turniru nastupale Zalau i Slatina iz Rumunije. Nažalost, zbog zdravstvenih problema preskočila sam prvu utakmicu, a u finalu sam igrala 15 minuta.
Rijetko kada sam bolesna, ali kada me ,,uhvati“ virus, „nadoknadi“ mi sve zdrave mjesece - kazala je Jovićević.
Zanimljivo da je Tamara 7. jula trebalo da ide u Šiofok, ali je sedmicu ranije obaviještena od strane menadžerke da od sezone u dresu mađarske ekipe nema ništa. Klub je, zbog neizmirenih obaveza prema članovima, prekomandovan u Treću ligu!
- Samo pomislila da li je ovo moguće. Sjećam se da sam bila u Kotoru sa Tanjom Brnović i Ivonom Pavićević, vukla kofere, kada sam obaviještena da od prelaska u mađarski
klub nema ništa. Ostala sam bez angažmana, nisam znala šta da radim, jer su se sve ekipe kompletirale i manje-više krenule u priču oko priprema... Teško je bilo u julu uopšte pronaći klub, posebno u Mađarskoj. Ali, eto, brzo se sve okrenulo u moju korist, trener Bekeščabea se interesovao za mene kod bivšeg trenera iz Francuske, pohvale su bile velike i stigla sam u Mađarsku. Doduše, kasnila sam dvije sedmice, propustila prvi dio rada i ušla odmah u takmičarsku priču. Trener mi je na startu ukazao povjerenje, vidim da me cijeni, a dobro je što zna naš jezik, tako da sa te strane nemam barijeru –ispričala je naša rukometašica. Oduvijek je željela da se oproba u „ligi snova“. Putovala je dugo do cilja, a na putu je nailazila na milion prepreka. - Kada sam čula da postoji šansa da odem u Šiofok, pomislila
je nedopustivo na ovom nivou i protiv tima kao što je Mec. Na takvo izdanje uticalo je više faktora, uslovi u hali nijesu bili najbolji, bilo je dekoncentracije i neuigranosti pojedinih igračica koje su prvi put zajedno u bekovskoj liniji, ali sve to nije opravdanje. Ovako definitivno ne smijemo u narednim mečevima i moramo da pokažemo više karaktera, jer svaka provjera je dragocjena za nas i moramo da imamo takav pristup. Vjerujem da ćemo već
sjutra pokazati reakciju i odigrati znatno bolje protiv FTC-a - kazala je Popović. Tanja Ivanović je bila najefikasnija sa pet golova, Milena Raičević i Adriana Kardoso de Kastro su postigle po tri, dok se Vanesa Agović dva puta upisala u strijelce. Po jednom su mrežu rivala zatresle Ivana Godeč, Ivona Pavićević, Mari Plamenova Tomova i Nađa Kadović Armel Atingre je imala osam, a Ana-Katrin Gigerih četiri odbrane. A. M.
Aktuelni svjetski šampion, vozač Dukatija Frančesko Banjaja pobjednik je sprint trke u Austriji.
Tokom 14 krugova pratio ga je Bred Binder, ali nije bio ni blizu da ugrozi Italijana koji je krenuo sa pol pozicije. Horhe Martin osvojio je treće mjesto ispred Aleksa Markesa i Džeka Milera Tek što je trka krenula uslijedio je incident i to nakon
greške Horhea Martina, što je rezultiralo velikim brojem odustajanja, a među vozačima koji su završili trku bio je Mario Beceki Devet krugova prije kraja, eliminisan je Luka Marini. Trku nije završio još Luka Savadori, a najgore je prošao Takaki Nakagami koji je prevezen u medicinski centar. Poziciju od deset najboljih kompletirali su šestoplasirani Pol Espargaro, koji je iza se-
sam da sam ispunila san. Kada su me pitali da li želim da idem u Mađarsku, odgovorila sam: ,,Dolazim odmah“. Napokon me sreća pogledala, nakon svega kroz što sam prolazila. Jer sam u prvoj ino-sezoni u Francuskoj pokidala prednje ukrštene ligamente, u drugoj sezoni bila je korona, a u Španiji sam kasnila nekoliko mjeseci zbog problema sa vizom. Onda je uslijedio mirniji period u ekipama iz Češke i kod šampiona sa Islanda. Nikad mi ništa lako nije išlo, a možda bi ova sezona mogla da donese lijepe stvari u koje vjerujem.
Liga Mađarske startuje 30. avgusta.
- U prvom kolu igramo sa Đerom, u drugom protiv FTC-a, sa najboljim ekipama i učesnicima Lige šampiona. Sve je to izazov, za mene ogromam, mada je kompletna priča takva. Mađarska liga je jaka, a
iskreno jedva čekam da sve krene. Pokušaću da se što bolje adaptiram i opravdam povjerenje.
Na pitanje da li sanja seniorski dres crnogorske reprezentacije, bez zadrške je odgovorila:
- A ko ne sanja da igra za crnogorsku reprezentaciju? Ali kao i sve u životu – velike stvari moraju da se zasluže. Zato ću se potruditi da ovu sezonu iskoristim i da se unaprijedim kao igrač.
Rukomet je njena velika ljubav, krenula je još iz osnovne škole, trenirala sa Tatjanom Jeraminok, a na drugom treningu se povezala sa reprezentativkom Brnović.
- Imala sam 12 godina kada sam počela da treniram rukomet. Sjećam se da sam dan kasnije u paru radila sa Tanjom, kako tada tako i danas – ostale smo odlične prijateljice. Često kažemo, ono što Tanja sastavi ništa ne može da rastavi. A. M.
be ostavio brata Aleša, osmi je bio Maverik Vinjales, Franko Morbideli deveti, a Mark Markes deseti.
Uoči današnje trke Banjaja u generalnom plasmanu vodi sa 226 bodova, Martin ima 180, Beceki 167, a Binder 140. A. M.
Umorno, srećno, uzbuđeno – tako se osjećao Nikola Krstović dan nakon što je postao novi fudbaler Lećea i prvi crnogorski napadač u Seriji A poslije 10 godina.
– Još sam pod uticajem svega što se izdešavalo, možda nijesam ni svjestan toga jer sam protekle dvije noći spavao ukupno pet sati – rekao je Krstović juče za Pobjedu, u prvoj izjavi za medije nakon prelaska iz DAC Dunajske Strede u redove italijanskog kluba.
Dvadeset trogodišnji golgeter se juče ujutro vratio u Slovačku kako bi završio papirologiju, a novim saigračima priključiće se početkom naredne sedmice. Za ,,đalorose“ bi mogao da debituje 27. avgusta na gostovanju Fiorentini.
– Bili smo na večeri u četvrtak u 21 sat, u 22 časa smo postigli dogovor – opisao je Krstović pregovore sa predstavnicima Lećea.
– Željeli su da što prije potpišem kako se ne bi umiješao
Mec i još neki zainteresovani klubovi. Leće je dao najbolju ponudu, DAC nije htio da riskira i prihvatio je. Odmah u tri ujutro sam krenuo na aerodrom, stigao u Leće, odradio ljekarske preglede i potpisao ugovor. Sve strane su zadovoljne, kod mene je prevladalo to što me Leće najviše želio, motiv da igram pred takvim navijačima, kao i to što mi je sportski direktor kluba Pantaleo Korvino unio veću sigurnost u odnosu na sve ostale. On je čovjek koji je u Italiju svojevremeno doveo Vučinića i Jovetića, kao i nekoliko srpskih igrača. Predočio mi je da Leće želi da sačeka da se priviknem i tako sam odlučio da odem u Italiju. Umoran sam, ali prije svega srećan zbog novog iskoraka u karijeri. Neće
biti lako, ali nikad se nijesam predavao, spreman sam za nova dokazivanja
KORVINO I CRNOGORCI –
IMA NEKA POSEBNA VEZA
Krstović je ponikao u Zeti, iz koje je otišao u Crvenu zvezdu u kojoj nije dobio pravu šansu, da bi potpunu afirmaciju doživio u dresu DAC iz Dunajske Strede, gdje je prošle sezone bio najbolji strijelac prvenstva. Poslije dvije godine u Slovačkoj, došlo je vrijeme za još jedan iskorak. Najveći u dosadašnjoj karijeri. – Od početka priprema u Dunajskoj Stredi ovog ljeta kružile su razne priče, ali nijesmo imali ponudu koja bi nas ,,zagolicala“. Iskreno, nijesam htio da čekam ovoliko dugo, do pred kraj prelaznog roka, ali klub nije bio zadovoljan ponudama koje su stizale, a i nijesam vidio sebe tamo gdje me
neko žarko ne želi. Sa Lećeom se sve poklopilo – rekao nam je Krstović.
Na Krstovića je jak uticaj ostavio Pantaleo Korvino, poznati fudbalski funkcioner i lovac na talente, čovjek koji je Mirka Vučinića kao šesnaestogodišnjaka doveo iz Sutjeske u Leće, a kasnije insistirao na dolasku Stevana Jovetića iz Partizana u Fiorentinu, dok je bio u klubu iz Firence.
Krstović je novi crnogorski napadač na kojeg je Korvino ,,bacio oko“ i doveo ga u svoj klub.
– Postoji ta neka posebna veza jer svaki napadač kojeg je doveo napravio je ,,brutalnu“ karijeru. Nije promašivao s pojačanjima i nadam se da neće ni sa mnom. To me ohrabruje da radim još više i da se što prije adaptiram kako bih opravdao njegova očekivanja – naveo je Krstović.
Nikola Krstović uskoro
dolazi u Crnu Goru, na okupljanje reprezentacije pred mečeve sa Litvanijom u Kaunasu i Bugarskom u Podgorici, 7. i 10. septembra.
,,Sokoli“ poslije tri meča imaju četiri boda, tri manje od Mađarske i Srbije. Dvije
Reprezentativac Crne Gore zadužio je žuto-crveni dres sa brojem devet, koji je svojevremeno nosio Vučinić. Čast i teret u isto vrijeme. – Odmah po dolasku na aerodrom pitali su me koji bih broj uzeo, ja sam rekao ,,45“ jer imam razloge za to, nosio sam ga i u bivšem klubu. Jedan od mlađih igrača u Lećeu nosi taj broj, željeli su da ga pitaju da mi ga ustupi. Međutim, imam poštovanja prema svakom igraču i ne bih nikad nikome uzeo broj. Želio sam potom da odaberem jedan drugi, za koji sam, takođe, vezan, ali odmah su izvadili telefone da mi pokažu fotografije iz vremena kad je Mirko nosio ,,devetku“ – rekli su da je slobodna, insistirali da je uzmem i nijesam mogao da se odbranim – ispričao nam je Krstović.
Sa Mirkom se čuo nakon pot-
pisanog četvorogodišnjeg ugovora.
– Čestitao mi je i rekao da sam napravio pravi potez. Planirao sam bio da ga pozovem i pitam za savjet što da odlučim, ali sve se brzo izdešavalo – naveo je Krstović.
– Krenuo sam njegovim stopama i znam što me čeka. Nije lako doći iz Slovačke u Seriju A i igrati protiv nekih od najboljih ekipa u Evropi. Dva italijanska tima su prošle sezone bila rivali u polufinalu Lige šampiona, kvalitet lige je podignut na viši nivo posljednjih godina, ali mislim da će mi Italija i Serija A prijati više nego bilo koja druga sredina.
SCENA KOJA INSPIRIŠE
Krstović se ne plaši okršaja s mnogo jačim ekipama i štoperima nego što je to bilo u Crnoj Gori, Srbiji i Slovačkoj. – Igrao protiv Milana ili neke
ekipe idu na Evropsko prvenstvo.
– Kao što smo rekli i poslije meča s Mađarskom – moramo da pobijedimo oba rivala u septembru i potom u oktobru odlučujemo o svojoj sudbini. Pod imperativom smo pobjede, ali sve je u našim rukama i ako budemo pravi možemo to da izguramo. Mislim da imamo veći kvalitet od Litvanaca i Bugara, čak smo bili bolji i od Srba i Mađara na našem terenu. Izgubili smo od Srbije, a trebalo je da pobijedimo, dok nam Mađarska nije dva puta šutnula na gol. Igrali smo bolje i od Bugarske na startu, ali tada smo to krunisali pobjedom – kazao je Krstović.
nižerazredne ekipe, ulazim s istim stavom. Biće samo još veći motiv igrati na takvim stadionima, pred punim tribinama i najmanje 30-40 hiljada gledalaca na svakom meču. Stadion Lećea je rasprodat sedam dana prije meča protiv Lacija koji se igra sjutra. Prodali su skoro 21.000 sezonskih ulaznica, što je sjajno. Znamo svi kakva se atmosfera napravi kod nas pod Goricom kad dođe petšest hiljada navijača, što tek reći za ambijent na mnogo većim stadionima kakvi su u Italiji. O tome su pričali Jovetić i Savić koji su to mnogo puta iskusili, a igrao sam i ja pred punim stadionom Zvezde i znam kako to izgleda, tada ne osjećaš bol, sve prođe – poručio je Nikola Krstović.
U Seriji A, osim Krstovića, nastupa još jedan crnogorski internacionalac – Adam Marušić je član Lacija. N. KOSTIĆ
Sutjeska – Budućnost u Nikšiću, prvo ovosezonsko izdanje najvećeg crnogorskog fudbalskog derbija – bez prisustva publike i u trenutku kada se oba tima još oporavljaju od očajnih izdanja na evropskoj sceni.
Domaći tim iz četiri kola ima samo šest bodova, aktuelni šampion jedan manje. Oba tima su i već promijenila trenere ove sezone – Nikšićane je poslije Nenada Brnovića preuzeo Vladimir Janković, dok je u Podgoricu umjesto Miodraga Džudovića stigao povratnik Mladen Milinković
Nema favorita pred večerašnji okršaj (19.30 sati), nema toliko ni pritiska jer kakav god bude ishod neće ništa odlučiti, ali postoji prije svega psihološki značaj.
- Očekivanja su najveća. Sastaju se najbolje ekipe u državi, a porazi u Evropi uticali su i na njih i na nas. Polako izlazimo iz krize, a ko pobijedi dobiće sigurnost i vjerujem da bismo u tom slučaju nastavili u još boljem ritmu – rekao je štoper Marko Simić, koji je minule sezone igrao za Budućnost. Sutjeska je poslije pobjede nad Jezerom vezala tri remija u prvenstvu – protiv Mornara, Arsenala i Jedinstva.
- Igrali smo dobro protiv Jedinstva, stvorili dosta šansi, ali nijesmo uspjeli da postignemo pogodak. Nadam se će protiv Budućnosti realizacija biti bolja – naveo je Simić.
Nikšićki klub odrađuje kaznu zbog skandiranja ,,vojvoda“ pred finale Kupa prošle sezone, dok Budućnost u svakom slučaju ne bi imala podršku ,,varvara“ jer su i oni imali uvredljiva skandiranja, pa je FSCG poslao kaznu i na adresu šampiona. Zbog ispada ,,navijačkih“ grupa ispaštaće igrači.
- Fudbal se igra zbog publike, ovog puta će nam nedostajati, a derbiji Budućnosti i Sutjeske uvijek zavređuju pažnju, ne samo javnosti u Crnoj Gori, već i u regionu – prokomentarisao je trener Sutjeske Vladimir Janković.
O praznim tribinama govorio je i strateg Budućnosti Mladen
Milinković:
- Svakako je ovo utakmica koja izaziva najveću pažnju u crnogorskom fudbalu. Nadam se da će biti dobra predstava. Veliki je hendikep za igrače to što neće biti publike, ali očekujem da moj tim pruži maksimum u ovom momentu. Vjerujem da će to biti dovoljno za dobar rezultat – rekao je srpski stručnjak. Milinković je na početku prvog mandata u Budućnosti upisao
će se danas pisati istorija – Arsenal će protiv Jedinstva prvi put u Prvoj ligi biti domaćin na svom stadionu.
- Nakon nekoliko mjeseci napornog rada, sa zadovoljstvom vas pozivamo na otvaranje našeg novog-starog stadiona u parku. Počinje novo poglavlje sa naš klub. Čast nam je što ćemo ubuduće moći da ugostimo naše sugrađane i simpatizere kluba kako zaslužuju.
Potrudićemo se da ovo bude nezaboravan dan za Tivat, a naši igrači će dati sve od sebe da osvoje prva tri boda na novom terenu – saopšteno je iz Arsenala, koji će organizovati muzičko-zabavni program uoči meča i između dva poluvremena.
trijumf u Nikšiću. Sada priželjkuje reprizu.
- Ne bih rekao da je on u tom momentu bio prekretnica, više je to bio neki zamajac za ekipu jer možda je i ta prva utakmica koju je Budućnost odigrala protiv Sutjeske pod mojim vođstvom bila i najbolja i najkvalitetnija što se fudbala tiče.
Svaki derbi je neizvjestan, bez obzira na to što momenat nije dobar ni za nas ni za Sutjesku, ni mi ni oni nijesmo imali zapažene rezultate u Evropi, niti smo dobro startovali u prvenstvu. Svaka utakmica je nešto novo, detalji će odlučiti i ovu. Nadam se da će ti detalji prevagnuti na našu stranu - dodao je
Milinković. Pedeset petogodišnjak iz Loznice smatra da promjena trenera može da bude psihološki plus za Sutjesku.
- Uvijek se razdrma ekipa kada dođe novi trener – objasnio je Milinković i naglasio: - Za sedam - deset dana ni mnogo bolji treneri nego što smo mi
ne mogu da promijene mnogo toga. Kao što su i oni nas gledali u ovim utakmicama i analizirali, isto tako smo i mi njih, ali nijesam još vidio ekipu koja ima neki kontinuitet i neko poboljšanje iz utakmice u utakmicu.
Moramo da budemo mudri i strpljivi, da pokušamo da iskoristimo prednosti koje imamo
Igraće se bez prisustva publike.
- istakao je Milinković. Lider prvenstva je Petrovac, koji gostuje Jezeru, dok drugoplasirani Arsenal dočekuje Jedinstvo.
Rudar je jedina ekipa bez boda i postignutog pogotka i protiv Mladosti Donja Gorica pokušaće da se konačno pomjeri s nule. Ra. P – Ne. K.
Totenhem je živ! Hari Kejn je otišao, a tim iz Londona pobjedom protiv Mančester junajteda pokazao je da je prerano otpisan iz borbe za visok plasman u Premijer ligi.
,,Pijevci“ su u drugom poluvremenu nadigrali igrače Erika ten Haga . Mogao je domaćin u finišu prvog poluvremena da povede, ali je Pedro Poro pogodio prečku. Ali, na gol se dugo nije čekalo, u 49. minute Kuluševski je pronašao Papa Matar Sara, koji je postigao prvi gol u Premijer ligi. Junajted se nakon gola probudio, pa je tri minuta kasnije Entoni pogodio stativu. Tačku na veliku pobjedu Totenhema stavio je Ben Dejvis u 83. minutu. ,,Sparsi“ su stigli do prve pobjede nakon remija sa Brentfordom u prvom kolu, a Junajted sada ima pobjedu i poraz.
Liverpul je poslije preokreta slavio prvu pobjedu. ,,Redsi“ su kod kuće bili bolji od Bornmuta (3:1), a od 58. minuta imali su igrača manje. Gosti su na samom startu šokirali igrače Jirgena Klopa – nakon greške odbrane Semonjo je bio precizan – 0:1. A onda je krenula mašinerija igrača iz
ODLIČNO IZDANJE NAKON POLUVREMENA: Totenhem pokazao klasu
grada ,,Bitlsa“. Luiz Dijaz je izjednačio, a Salah je prvo bio neprecizan sa bijele tačke, ali je uz malo sreće odbijenu lop-
Druga fudbalska liga Crne Gore (2. kolo)
tu uspio da pretvori u gol. Sve dileme otklonio je Žota za 3:1. Fulam je bez Aleksandra Mitrovića pokazao nemoć, a sve
načio u 33, da bi nadmoć ,,trikolora“ potvrdili Sava Milić, Marko Đukanović i Bojan Pavićević
Lovćen je upisao drugi poraz, prvi kao nominalni domaćin na terenu Kampa FSCG. Od Cetinjana je uspješniji bio Bokelj, koji je poveo u 10. preko Vladana Kordića, a izjednačio je Boris Kopitović u 40. iz jedanaesterca.
Žarko Vilotijević u 66. nije iskoristio penal za Bokelj, ali su gosti u finišu stigli do trijumfa –potpisao ga je Igor Poček u 89. Dodijeljena su čak tri crvena kartona – dva fudbalerima Lovćena (Ristu Vujoviću i Matiji Pejoviću) i jedan igraču Bokelja Petru Vukčeviću Podgorica je kao gost slavila protiv Igala 1:0, jedini strijelac bio je Šunja Ueda u 80. minutu.
U premijernom meču drugog kola, Otrant Olimpik je u petak u Podgorici pobijedio Internacional 2:1 i zabilježio drugi trijumf.
Fudbaleri Koma i Grblja upisali su pobjede od po 4:1 u drugom kolu Druge crnogorske lige.
Podgorički sastav je do drugog trijumfa došao protiv Iskre u Danilovgradu – Zlatičani su preko Marka Kažića i Vladimira Perišića stigli do ra-
nog vođstva, do poluvremena je smanjio Petar Tadić, da bi trijumf gostiju u nastavku potvrdili Perišić i Vuk Ajković Grbalj je kao domaćin bio ubjedljiv protiv Berana, a svih pet pogodaka postignuti su u prvom poluvremenu. Vasilije Čavor je pogodio u sedmom minutu, Vuk Vulević izjed-
poklone i greške iskoristio je Brentford koji je slavio 3:1.
Ubjedljiv je bio Brajton protiv Vulverhemptona - 4:1. R. A.
SERIJA A (1. KOLO):
Napoli je pobjednički počeo odbranu titule u Seriji A –fudbaleri Rudija Garsije rutinski su savladali Frozinone u gostima (3:1).
Viktor Osimen je odmah pokazao da je u golgeterskoj formi, postigao je dva pogotka –
BUNDESLIGA (1. KOLO): Bajer se spasio u nišu, Dortmund slavi Holanđanina
Bajer je bio bolji od Lajpciga
3:2 (2:1) u derbiju prvog kola Bundeslige, ali je tim Ćabija Alonsa drhtao do kraja i preživio napade ,,bikova“.
Domaćin je u 35. minutu vodio
2:0 (strijelci Džeremi Frimponga i Džonatan Ta), a Dani
Olmo je smanjio na 2:1 i probudio nadu za velike stvari. Bili su gosti u igri za bod do 64. minuta kada je ,,farmaceutima“ Florijan Virca donio novu prednost. Do 71. minuta sve je ,,mirisalo“ na lagani trijumf domaćina, a nemir je unio Lois
Openda (3:2) sjajnim golom iz slobodnog udarca. Belgijanac je tri minuta kasnije propustio priliku da izjednači, ali je pogodio stativu umjesto prazan gol. Štutgart je savladao Bohum 5:0 (2:0) – Silas i Girasi bili su dvostruki strijelci, a pogodio je još Zagadu
Festival golova bio je u Augsburgu, Borusija Menhengladbah je tri puta vodila, a u 97. minutu iz jedanaesterca je došla do boda – 4:4 (3:3).
Gosti su u prvom poluvremenu tri puta dolazili do vođstva (strijelci Itakure, Čvančare i Ngomua), ali su domaći imali odgovore preko Rečbećaja, Bauera i Mičela. Preokret je potpisao Vargas u 76. minutu (4:3), ali je skrivio penal koji je Čvančara pretvorio u gol. Volfsburg je sa dva gola Vinda do odmora riješio pitanje pobjednika u meču protiv Hajdenhajma, dok je Frajburg osvio tri boga u gopstima protiv Hofenhajma – 2:1 (2:0). U posljednjem meču Dortmund je golom Donijela Malena došao do pobjede nad Kelnom. Reprezentativac Holandije donio je slavlje svom timu u 88. minutu. R. A.
u 42. i 79. minutu - oba puta na asistenciju kapitena Đovanija di Lorenca
Povratnik u Seriju A poveo je u sedmom minutu golom Abdua Haruija iz jedanaesterca,
Real u gostima slavio drugi put
Tabela: Kom 6, Otrant Olimpik 6, Grbalj 4, Bokelj 4, Igalo 3, Podgorica 3, Internacional 1, Berane 1, Lovćen 0, Iskra 0 bodova.
U narednom kolu (26. avgusta) sastaće se : Kom –Igalo, Bokelj – Iskra, Berane – Lovćen, Otrant Olimpik –Grbalj, Podgorica – Internacional. Ne. K.
a izjednačenje Napoliju donio je Mateo Politano u 24. Verona je bila bolja od Empolija u Toskani (1:0) zahvaljujući pogotku Federika Bonacolija u 75. minutu.
Dva od dva u gostima, učinak je Realovih igrača u LA Ligi. Madriđani su sinoć slavili trijumf protiv Almerije 3:1, a džoker je ponovo bio Džud Belingem Novi igrač ,,merengesa“ je bukvalno sam režirao preokret nakon što je domaćin tek što je počela utakmica preko Aribasa poveo 1:0. A onda je stvari u svoje ruke preuzeo reprezentativac Engleske. U 19. minute bio je precizan za 1:1, a malo je falilo da Real na odmor ode sa 2:1, ali je VAR zbog ranijeg prekršaja poništio gol Krosa Za potpuni preokret potrudio se u 60. minutu, a asistirao je kod 3:1 Vinisijusu Žunioru
Za śećanje na dr Aleksandra Alika Orahovca, unuka dr Petra Orahovca.
PETAR ORAHOVAC – OD
CRNE GORE DO BUGARSKE
Rodno Orahovo, Kuči Životni put i djelo dr Petra Orahovca mogu poslužiti kao paradigma sudbine mnogih Crnogoraca, koji su svoje umijeće i stvaralačku snagu vezali za neke duge zemlje. Nezavisno od razloga koji su ih naveli da napušte zavičaj, kod većine je čuvan spomen i ljubav prema Crnoj Gori. Ono što nijesu uspjeli u svojoj otadžbini, svojim talentom, upornošću i dosljednošću, ostvarivali su u drugim krajevima.
Tako je jedan broj Crnogoraca ostavio značajnog traga u istoriji i kulturi država koje su bile njihova nova domovina. Nažalost, u Crnoj Gori se ne njeguje kultura śećanja, pa je mnoga značajna imena prekrila patina zaborava. U galeriji likova koji zaslužuju da se na njih često podśeća izdvaja se ime doktora Petra (Petrovog) Orahovca. Dr Orahovac, ljekar, humanista i javni djelatnik, vrhunac svoje profesionalne i političke karijere ostvario je u Bugarskoj. Uz autore ove knjige, kod nas su o dr Orahovcu svojim tekstovima više podataka donijeli publicista i bibliograf Novak R. Miljanić, ljekar-ortoped i istoričar medicine dr Filip Šoć, novinar i publicista Mihailo P. Miljanić, a između dva svjetska rata i publicista Ananije Đ. Vujošević. U Bugarskoj nijedna istorija medicine, enciklopedija, pregled političke istorije, ne propuštaju da istaknu izuzetni doprinos dr Petra Orahovca razvoju i napretku Bugarske nakon oslobođenja od osmanskog ropstva. Vrijedan istraživački posao o djelu i ličnosti dr Orahovca, uz jedan broj ljekara i njegovih savremenika, na-
Donosimo izvode iz knjige Dragana
B. Perovića i Miroljuba Orlandića „Dr Petar Orahovac - Crnogorac, predśednik Bugarske skupštine“, koju će ovih dana objaviti Matica crnogorska
pravili su Vera Davidova, Kiril Ivanov i Liljana Burilkova
U novije vrijeme doprinos rasvjetljavanju detalja o dr Orahovcu i njegovoj porodici dali su istoričarka dr Kamelija
Kamenova Božilova i Iskra
Cenkova, novinarka. Uz sve te materijale, uz pomoć detaljnih i neposrednih istraživanja u Bugarskoj i kroz direktne razgovore sa potomcima, došlo se do cjelovitije biografije dr Petra Orahovca. Śedočenja potomaka i prikupljena dokumentacija pomogli su da se upotpune ranija saznanje i ukaže na neke propuste i pogreške u tumačenjima životne priče dr Orahovca. Ovim izuzetnim čovjekom mogu da se ponose i Crna Gora, njegova otadžbina i Bugarska, njegova nova domovina.
Petar Orahovac je rođen 30. januara 1857. u selu Ora(ho)vu, u Kučima. Bio je jedno od devetoro đece Petra i Marice, rođene Drekalović, uz šest brata i dvije sestre. Često se navodi da mu je otac Petar, pa po tome ispada da je on Petar Petrov.
Neđe srijećemo da je ime Petrovog oca Periša Međutim, rodoslov koji je ostavio njegov stariji brat Tomo (rođen 18. oktobra 1853. godine), izaziva malu nedoumicu, jer nije do kraja jasno čije ime je Periša. U Crnoj Gori nije bio običaj da otac i sin imaju isto ime, a vrlo česta varijanta
Dr Petar Orahovac je rođen 30. januara 1857. u selu Ora(ho)vu, u Kučima. Bio je jedno od devetoro đece Petra i Marice, rođene Drekalović, uz šest brata i dvije sestre. Osnovno školovanje završio je na Cetinju, a poslije toga našao se u grupi talentovanih mladića i crnogorskih stipendista koji su upućeni u Rusiju na studije i više škole
je davanje đedovog imena potomku. Nameće se pomisao da je dr Petru možda pravo ime bilo Periša ili je možda riječ o nadimku iz đetinjstva. Rodoslov počinje sa „Dimitrie Perišin”. Potom ide Periša Petrov, pa Petar Jankov. Na kraju, uz pisanje o „osnivaču” bratstva/ plemena Gojku Mrnjavčeviću, despotu Uglješi i kralju Vukašinu, ocu Marka Kraljevića, Tomo daje bilješku: „Ovo važi – za vojvodića Dimitriju.“ Znači da je po svoj prilici Tomo to pisao sinovcu Dimitru i naveo da je on Perišin!? Tomo je pisao ovaj rodoslov na dva lista papira, u Beogradu 1910. godine. Danas se taj spisak predaka nalazi u arhivu Bugarske akademije nauka (BAN).
Da priču oko imena zaokružimo pregledom krštenice Petra Orahovca, čiji je prepis napravljen kada je diplomirao medicinu 1883. godine. Tu piše da je Petar rođen 28. juna (svuda drugo je datum 30. januar) 1857. godine, od roditelja pravoslavnoga zakona Petra Jankoviča Orahovca iz plemena Kuča i Marije (Marice) R. Drekalović iz istog plemena. Kršten je u crkvi sv. Velikomučenika Dimitrija, od orahovačkog sveštenika Radovana Maraševića, a kum mu je bio Radonja Perov Martinović „Svideteljstvo”, tj. krštenica, ovjereno je „mitropolitskim pečatom Mitropolita Crnogorskoga Ilariona”. Ilarion Roganović (1828–1882) bio je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve od 1860. godine, pa do smrti 1882. godine. (,,,) Biografi dr Petra Orahovca K. Ivanov i L. Burilkova navode da su njegovi preci u Crnu Goru došli iz Prilepa, danas u Śevernoj Makedoniji. To su
Ivanov i Burilkova vjerovatno bazirali na biografiji dr Petra Orahovca, koju je pisao njegov sin Dimitar (Dimitrije) 1955. godine i koja je ostala nedovršena u rukopisu.
Dimitar kaže da se pleme Kuči preselilo u Crnogorske planine tokom nadiranja Turaka na Balkansko poluostrvo. Došli su u okolinu „vrha Kom, kasnije nazvan Orahovski Kom, neđe u oblasti Prilepa“ (sic!). Zatim je pisao o tome da su Kuči zadržali samostalnost tokom vjekova i da su njima upravljale vojvode, kojih je bilo i po očevoj i po majčinoj liniji. Dimitar dalje piše da se „demokratski život Kuča nije dopadao crnogorskom knjaževskom domu“ i došli su u sukob. Zbog toga je pokušan atentat na Toma Oraovca i on je morao da bježi. Onda Dimitar zapisuje da je Petar bio upozoren da će ga uhapsiti, pa je morao pobjeći iz Crne Gore. Iza toga Dimitar pravi pregled biografije svoga oca, od dobijanja stipendije za školovanje u Rusiji, sa drugim crnogorskim mladićima. Pisanje završava, tj. prekida sa 1894. godinom, kada je dr Petar u Loveču. Porodično prezime Orahova-
Dr Petar Orahovac, ljekar, humanista i javni djelatnik, vrhunac svoje profesionalne i političke karijere ostvario je u Bugarskoj. U toj zemlji nijedna istorija medicine, enciklopedija, pregled političke istorije, ne propuštaju da istaknu njegov izuzetni doprinos razvoju i napretku Bugarske nakon oslobođenja od osmanskog ropstva
ca bilo je Drakulović, a razlozi promjene i uzimanja prezimena po mjestu rođenja nijesu sasvim poznati. Selo se nekada nazivalo Oravo (ili Orahovo, u novijoj varijanti), pa je i prezime malo modifikovano. Petar je ostao sa prezimenom Orahovac, a Tomo je izabrao Oraovac, mada bi najpravilnije, ako je po selu, da se prezivaju Oravac. Tomo je kasnije postao poznat kao protivnik knjaza/kralja Nikole, pa su na osnovu toga vršena neka naknadna popravljanja i tumačenja biografije dr Petra. O ostalim članovima porodice se manje zna, sem usputne konstatacije da su otac i petorica braće izginuli u borbama sa Turcima. Petrova i Tomova sestra Njegosava bila je udata za popa Krsta Kešelja, kraj Vilusa. Njen sin, dr Nikola Kešeljević (završio medicinu u Petrogradu, 1918. godine),
takođe je bio ljekar i drugi je po redu dermatovenerolog iz Crne Gore. Druga njihova sestra, Gospava, bila je udata za nekog Pekića, sa kojim je živjela u Nišu i Beogradu. Da priču o rodoslovu i porijeklu Orahovaca zaokružimo śedočenjem Petrovog unuka dr Aleksandra Alika Orahovca Kao dijete slušao je razgovore svoga oca Sava i strica Dimitra, koji su sa ushićenjem govorili o Crnoj Gori, njenoj nepokornosti i slobodarstvu. U svom pismu od 22. maja 2022. godine dr Aleksandar Alik Orahovac navodi: „Možda sam samo 25 % sa crnogorskim genom, ali sam ponosan na to, pobratime Dragane!“ Interesantno, sličnu izjavu pronašli smo u bilješkama publiciste
Mihaila Miljanića, napravljenu prilikom davne pośete porodici Orahovac u Sofiji!
ŠKOLOVANJE – OD
CETINJA DO RUSIJE I UČEŠĆE U RATOVIMA SA
TURSKOM
Petar Orahovac osnovno školovanje završio je na Cetinju, a poslije toga našao se u grupi talentovanih mladića i crnogorskih stipendista koji su upućeni u Rusiju na studije i više škole. U Moskvi je pohađao Vifansku duhovnu seminariju, u Sergejev Posadu (grad u Moskovskoj oblasti). Riječ je o pravoslavnoj bogosloviji uz Vifanski manastir. Od sredine XIX vijeka u ovu teološku obrazovnu ustanova na školovanje su dolazili učenici iz Crne Gore, Srbije i Bugarske. (Nastavlja se)
Mišljenja
Vlada i policija i nakon 100 dana od masakra u ,,Ribnikaru“ sprovode istragu o tome kako je spisak za likvidaciju djece u beogradskoj osnovnoj školi dospio u javnost
Srbija sa velikim nestrpljenjem dočekuje početak nove školske godine 1. septembra. Masovno ubistvo dece 3. maja u Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu dovelo je do potpunog raspada obrazovnog sistema u Srbiji, bez obzira što vlast ulaže maksimalne napore da građane ubedi da sistem nije zakazao i da funkcioniše. Roditeljima je na prvom mestu bezbednost.
Nju, posle 3. maja, ali i 4. maja, kada je drugi pomahnitali ubica sejao smrt u okolini Mladenovca, niko više ne može da garantuje. Naročito ako imamo u vidu činjenicu da vlast nije spremna da preuzme odgovornost; kako stvarnu, tako i moralnu za ono što se desilo u ta dva majska dana. Vlada Srbije i Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje, a prošlo je 100 dana od masakra u Ribnikaru, sprovode istragu o tome kako je spisak za likvidaciju dece u Ribnikaru dospeo u javnost. Na taj način dodatno ponižavaju ne samo žrtve, njihove roditelje, već i preživelu decu sa tog spiska, njihove roditelje i kompletnu srpsku javnost, koja i dalje ne može da se oporavi od onoga što se desilo. Spisak je pokazao direktno u kamere načelnik beogradske policije Veselin Milić na konferenciji za novinare u zgradi Vladi Srbije 3. maja u 13:15 sati. Milić je taj spisak isporučio javnosti uz prisustvo direktno nadređenog ministra policije Bratislava Gašića i sada već bivšeg ministra prosvete Branka Ružića. I danas se ne zna zašto je to uradio i, što je još važnije, ko mu je rekao to da uradi.
Prosvjetari su PotPlaćeni i ,,ušutkani“
Pojedina deca sa tog spiska i danas imaju probleme, jer dobijaju pretnje od poštovalaca lika i dela maloletnog ubice K.K., koji je ubio devetoro školaraca i njihovog čuvara, kako će da “završe posao”. Neka su se i ispisala iz “Ribnikara”. Kako će ta deca krenuti u školu 1.
Vedar, lucidan, inteligentan, uvijek blago nasmijan, brzo je postao omiljen kod svih socijalnih, nacionalnih i konfesionalnih slojeva stanovništva, stvarajući savršen model unutrašnje organizacije i funkcionalnih nadležnosti sistema koji se uzimao kao ogledni i najprimjereniji u tom segmentu crnogorskog društva. Bio je savjetnik ministra rada i socijalnog staranja i direktor javne ustanove specijalnog obrazovanja maloljetnika
,,Ko li to ubi u letu pticu i slomi grane jablanu vitu?“ (L. I.)
,,Malo je radosti na našoj planeti / treba uzet lahor budućnosti svježe / u ovom životu nije teško mrijeti / izgraditi život daleko je teže.“ (V. M.)
stvarajući savršen model unutrašnje organizacije i funkcionalnih nadležnosti sistema koji se uzimao kao ogledni i najprimjereniji u tom segmentu crnogorskog društva. Bio je savjetnik ministra rada i socijalnog staranja i direktor javne ustanove specijalnog obrazovanja maloljetnika.
kraj školske godine pre planiranog datuma. Šta nas sve čeka od 1. septembra niko ne sme ni da pretpostavi. Vlada Srbije je sve ovo vreme radila na tome da ubedi javnost da je sve u redu, da se takve tragedije dešavaju i u mnogo većim i razvijenijim zemljama, da je čak povećala plate prosvetnim radnicima za nekoliko procenata i da je sve spremno za početak nove školske godine. Na dve nedelje od početka nastave nova ministarka prosvete je i dalje na godišnjem odmoru.
žava sa niskim platama, što je prosto nedopustivo.
srbija definitivno
nije naučila lekciju
U školi ,,Vladislav Ribnikar“ 3. maja je 13-godišnji učenik iz očevog pištolja ubio zaštitara i osmoro đaka (ePa) septembra? Da ne govorimo o odelenjima koja su ostala bez ubijene dece. Vlast se “pravi luda”, iako je utvrđivanje odgovornost i smena onih koji su to uradili jedan od zahteva roditelja ubijene dece. To je jedini zahtev koji vlast nije ispunila sa tog spiska. Smena ministra policije Gašića je jedan od zahteva i protesta Srbija protiv nasilja koji se mesecima unazad organizuju širom Srbije. Građani traže njegovu smenu upravo zbog to famoznog spiska, ali i propusta prilikom akcije hapšenja ubice iz Mladenovca. Vlast je sa prezirom i podsmehom odbila ovaj zahtev, kao i sve druge zahteve sa protesta.
Srbija nije spremna za početak nove školske godine. Roditelji su sluđeni, deca i dalje zbunjena, a nastavni kadar je u potpunoj neizvesnosti. Tuga i bol su i dalje prisutni u velikoj meri. Nasilje tokom leta se nije smanjilo. Prethodna školska godina je naprasno prekinuta odlukom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a da je pravi razlog prećutan.
Država jednostavno nije znala kako da se uhvati u koštac sa sve većim nasiljem u školama posle 3. maja te je ,,odsvirala“
Ubeđivati roditelje u ono u šta Vlada veruje, bez obzira na ono što vide, nije dovoljno. Roditelji treba svoju decu da prepuste tom sistemu, koji očigledno i ne postoji, verujući na reč vlastima. To je veoma opasno. Sistem toliko ne postoji da je čak i predsednik Srbije priznao da deca učiteljima i nastavnicima više ne ustaju u učionicama, naročito u višim razredima osnovnih i u srednjim školama. Potpuno je nelogična i apsurdna situacija sa prosvetnim radnicima. Mnogo toga su preživeli u poslednjih nekoliko godina. Što od dece, što od njihovih roditelja. Država ih i dalje poni-
nasilje je i dalje okovalo srpsko društvo. i to ne samo fizičko, već i ono verbalno, psihičko i medijsko. Uporedo sa početkom nove školske godine, kreće nova sezona rijaliti programa na televiziji Pink, koja je glavna udarna pesnica Vučićeve vlasti i koja je glavni promoter nasilja u društvu
Jedna od prosvetnih radnica
je teško ranjena 3. maja. Druga je morala da napusti svoj grad posle situacije kada su joj učenici izvukli stolicu, a ona završila na podu. Na sve to oni ćute. Nikako da se probude i izbore se za minimum normalnosti u svom poslu. Ne čineći ništa, i oni doprinose nepostojanju sistema koji funkcioniše. Oni su ti koji moraju da ustanu i da jasno vlastima stave do znanja da u tom nepostojećem sistemu neće da rade. Ne mogu političke partije i narodni poslanici na protestu da proglase “nepočetak” nove školske godine. Nasilje je i dalje okovalo srpsko društvo. I to ne samo fizičko, već i ono verbalno, psihičko i medijsko. Uporedo sa početkom nove školske godine, kreće nova sezona rijaliti programa na televiziji Pink, koja je glavna udarna pesnica Vučićeve vlasti i koja je glavni promoter nasilja u društvu. Situacija se ni po jednom parametru nije popravila na bolje od tog 3. maja. Srbija od tada definitivno nije naučila lekciju. Praveći se da je sve u radi, vlast čini atmosferu u društvu nezdravom i neizvesnom. Prilike da se situacija popravi je sve manje, a ožiljci nikako da zarastu. Sistem koji funkcioniše svakoga dana uzima danak, a roditeljima ostaje samo nada da će sve biti u redu.
Izgradio ga je Gojko Popović do najviše razine čovječnosti, zbog toga se i humanističke nauke zovu tim imenom, jer proučavaju čovječnost, a ne čovjeka. Tužno je odjeknula vijest da je 6. avgusta 2023. sa pozornice ovozemaljskog života otišao u vječnost Gojko Milošev Popović, jedan od najuvaženijih pravnih stručnjaka, ugledni i afirmisani, društveni, javni, kulturni i sportski radnik. Potiče iz znamenitoga bratstva Popović, što je držalo na ramenima crnogorskog vladiku Danila Petrovića Njegoša ispod vješala otomanskog vezira, dok nijesu našli novac za njegov otkup.
Nakon titogradske gimnazije završava studije pravnih znanosti na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Nalazio se na dužnosti šefa, načelnika i direktora najsloženijeg i najsuptilnijeg sistema upravne oblastizajednice zdravstvenog i penzijskog osiguranja gdje je rukovodio objedinjenom stručnom službom ova dva sistema kao jedan od najpriznatijih stručnjaka u ovoj oblasti a svoj autoritet upravljanja stekao je na temelju izuzetnih znanja i sposobnosti a ne položaja, poštujući ljudsko dostojanstvo korisnika prava, radnika i svih građana ispisujući ljetopis svog grada pod motom: ,,Život u službi dobročinstva i humanosti“.
Vedar, lucidan, inteligentan, uvijek blago nasmijan, brzo je postao omiljen kod svih socijalnih, nacionalnih i konfesionalnih slojeva stanovništva,
,,Sa očima prekrivenim / života se pije čaša / a ivice njene zlatne orošava suza naša / a kad pred smrt s očiju se povez skine / mi vidimo da napitak bjehu snovi i da ona nije naša.“ (M. LJ.)
Gojko je ostavio uglednu porodicu - sinove: Miloša - likovnog umjetnika, Srđana - omiljenog i hrabrog mladića, suprugu Branku - ekonomistkinju, od glasovita roda Nikčević, prvu violinu porodičnog orkestra jer bez njenog odricanja, razumijevanja i brige on ne bi uspio u svom životnom i radnom poduhvatu. Obožavao je Gojko svog ranog preminulog brata Miša, virtuoza na harmonici i sa njim kao interpretator činio krasan duet. Volio je Mišove snove - Dragana, legendarnog sportistu i jednog od najboljih golmana Titove Jugoslavije, koji je karijeru započeo u Titogradu a završio u Spartaku - Subotica, kao i mlađeg Mladena, dip. pravnika, šahovskog majstora i sekretara šahovskog kluba u Podgorici. ,,Pa odnekud iz tišina trave / ka bogovi molitvom dozvani / ponovo će ljudi da se jave / i osmisle“ (kao naš Gojko) ,,svijet uspavani.“ (V. N.)
Gojko Popović sahranjen je na gradskom groblju Čepurci uz oproštaj i prisustvo velikog broja sugrađana, ne samo glavnog grada već i čitave Crne Gore.
,,Dobar se čovjek, jer što kaže inom / i sam svojim potvrđuje činom.“ (I. M.) dr čedomir bogićević
988
Dana 19. avgusta 2023. umrla je moja draga i voljena sestra
Sahrana je obavljena u 14 časova u krugu porodice, koja se ovom prilikom zahvaljuje osoblju
Internog odjeljenja bolnice „Danilo I , Marku Popoviću iz Hitne službe Cetinje i našem poštovanom Slobodanu Tomanoviću.
Ožalošćeni brat DRAGOLJUB – MUJA ĆEĆANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki
Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
Brat RAJKO ĆEĆANOVIĆ sa porodicom
965
Šest godina je kako nam u uspomenama živi naš dragi
VELJKO LJ. ROGANOVIĆ 1978–2017
Tvojim iznenadnim i ranim odlaskom ostala je velika praznina, neprolazna tuga, a bol neizlječiva.
992
Tetka
VJERA
Hvala ti na svemu. Putuj s anđelima jer i sama si to bila. Spavaj lakim i vječnim snom. Volimo te puno.
985
989
Draga i voljena naša
968
Pet godina je od kada nije sa nama naš voljeni
VJERA
Živjela si mirno, tako si i otišla. Počivaj s anđelima. Volimo te puno.
Sestra ZORICA sa djecom
Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.
VESNA, DARIO, MARCEL i MIRSAD
VELJKO LJ. ROGANOVIĆ 2017–2023.
O mladosti i žalosti, prokleta sudbino, tugo i neprebolu.
966
970 IN MEMORIAM
prim. dr MIRJANA VELISAV – MIĆA KNEŽEVIĆ KNEŽEVIĆ
rođena Grbić diplomirani pravnik spec. ginekolog 1935–2020 1935–2001
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na naše brižne roditelje
Tuguje za tobom Tvoja PORODICA
Tetka NADA sa porodicom
VELJKO ROGANOVIĆ
Dugih je šest godina od kada si otišao, ali nikad nećeš nestati iz naših srca.
Brat VOJO sa porodicom
Navršava se 40 dana
TOMISLAV – MIŠKO ŽIVKOVIĆ
Tajo, teško je shvatiti da si nas prerano ostavio, teško je shvatiti da nas tvoj osmijeh i toplina ne čeka đe nas je uvijek čekala. Tata, boli i boli su sve veće.
Počivaj u miru sa svojim voljenima.
Ćerka IVANA, zet ALEN, unuk DAVID, unuke IVONA i ISIDORA BAJRAMAJ
957
Sin MIRKO i kćerka SNEŽANA
Šest godina od smrti našeg voljenog
VELJKA LJ. ROGANOVIĆA
Zauvijek u našim mislima i ranjenim srcima. Tvoja plemenita duša i tvoje lice uvijek će biti pred našim očima.
Sestra VESNA BOŠKOVIĆ sa porodicom
1000
SJEĆANJE
STEVKA MAROVIĆ
20. 8. 2010 – 20. 8. 2023. Sve ove godine nisu umanjile čežnju za tobom. S ljubavlju, Tvoja PORODICA
958
953
Prošlo je četrdeset dana otkad nije sa nama naša voljena
Navršavaju se dvije godine od upokojenja drage tetke i 18. godina dragog tetka.
S poštovanjem i ljubavlju čuvam Vas od zaborava, jer voljeni ne umiru oni zauvijek žive u našim srcima
Vaša LINA sa porodicom
JELENA Milorada NIKČEVIĆ učiteljica u penziji
Ispratili smo te na vječni počinak onako kako si željela, samo sa onim što u srcu nosimo za tebe i što će tu zauvijek ostati. Hvala ti za bezgraničnu ljubav i požrtvovanje, za tvoj dostojanstven i plodan život kroz koji si išla uzdignuta čela i otvorena srca. Voljela si učiteljski poziv, dobila najviša priznanja, ali za tebe su najveća nagrada bili tvoji učenici – danas ugledni ljudi od kojih nam ovih dana stižu tople riječi saosjećanja. Hvala im, hvala svima koji nam uputiše izraze iskrenog saučešća. Nedostajaćeš nam mnogo, tvoja podrška, razgovori s tobom, savjeti Na nebu ti si ona sjajna zvijezda koja još bdi nad nama. Počivaj u miru.
Tvoji NAJMILIJI
971
Navršava se godinu dana od kada nije sa nama
979
Prošla je godina, a ti nam svakoga dana sve više nedostaješ. Fali nam tvoja blizina, toplina i tiha riječ. Počivaj u miru.
Tvoja TANJA sa familijom KRALJEVIĆ
960
Tužno sjećanje na našeg dragog
NIKOLU
Ostalo je bezbroj lijepih uspomena kojih ćemo se zauvijek sjećati.
BOŽINA ČAVOR sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog
Zauvijek si u našim srcima i mislima. Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio.
Tvoji: sin ZLATKO, unuk VOJISLAV, unuka ANJA i snaha MIRJANA
NIDŽO
997
Voljeni moj Miško, dođe i tvoj osamdeseti rođendan. Ja i nebeski anđeli čestitamo ti rođendan. Nikad nećeš izaći iz mojih tužnih misli i iz mog okrnutog srca.
Počivaj u miru i spokoju.
972
Tvoja voljena supruga MAJA
Četiri godine su od smrti našeg voljenog
NIKOLE
Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima voljen i nikad zaboravljen.
DUJO, ZLATE, NIKO, NATAŠA, NOVAK i ANA
Četiri godine bez tebe, Nidžo moj. Ponosni na tebe
Dana 24. avgusta 2023. je godina dana od smrti
981
SRĐA, LJILJA, IVANA i IVONA
996
Godina dana od kada nije sa nama naš voljeni otac, deda i tast
Dragi tata, Mikole moj, prođe tužna godina bez tebe, tvoje vedrine i optimizma. Fališ svim svojim bićem. Živjećeš u nama kroz uspomene i najljepša sjećanja. Hvala za svu toplinu doma i ljubav koju si nam pružao.
Tuguje za tobom Tvoja MAKE sa porodicom
999
Draga moja voljena snaho Vide, koju god riječ pišem o tebi veći mi je bol i tuga za tobom. Tvoja zaova BULA KASOM sa porodicom
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da se dana 20. avgusta 2023. navršava godina dana od kada nije sa nama naša voljena
VIDOSAVA – VIDE pok. Neđa PAVIĆEVIĆ rođena Radonjić
Toga dana u 10 časova posjetit ćemo njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Vrbice
Dobrota.
Ožalošćene porodice PAVIĆEVIĆ i RADONJIĆ
964
998
Navršava se tužnih 40 dana od rastanka sa našim
NJOCOM
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Zauvijek zahvalni za svu pažnju, ljubav i radost koju si nesebično dijelio. Čuvamo te od zaborava.
Tvoji najmiliji: RUŽA, PEĐA, ELENA i ALEKSANDRA
976
983 NJOCA Dragi striko tvoju iskrenu ljubav, plemenitost i dobrotu čuvat ćemo od zaborava.
MARKO, MILOŠ i JELENA
Četrdeset dana je od smrti
Tvoja ljubav, razumijevanje, tvoj osmijeh i blaga riječ upućena je svakom članu familije i šire. Svi koji su imali dodir sa tobom bili su obasuti dobrotom. Bila si tetka za poželjet. Živjećeš vječno u mom srcu
VESELIN Danilov MILIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, zauvijek ćemo te nositi u našim srcima.
Bratanična RAJKA 977
Tvoji: MARINA, TAMARA, JOVANA, BRANKA i RAJKO
Pola godine od smrti
Godinu dana si u mojim mislima. Znam da si tamo na boljem mjestu u zagrljaju naših roditelja, braće i bratanića.
Tvoju dobrotu i ljubav koju si davala svima nama nikada nećemo zaboraviti.
Nek tvoja čista duša putuje u rajskom vrtu a živjećeš vječno u našim srcima.
Sestra LJEPOSAVA ĆOSOVIĆ sa porodicom
NA ANĐU i
Zauvijek u našim srcima. Ponosni na vas Brat i ujak VLADO
NA
S ljubavlju, tugom i poštovanjem, Brat i ujak LJUBO
20. 8. 2016
23. 8. 2005
954
969
Навршава се
Godine sjećanja, posebno ovi dani. I tako do kraja. BRANKO i RADA
975
6 мјесеци
БОЖО ПОПОВИЋ
14 година 9 година
БРАНКО НАДА ПОПОВИЋ
ПОПОВИЋ
Постоје ране које су вјечне и боле све јаче, браћо
и сестро моја изгубљена.
Имате ли мира од мојих суза?
Sa poštovanjem te pominjemo i čuvamo od zaborava. MIŠO i SENKA sa porodicom
БРАНКА МИХАЉЕВИЋ 952
Шест мјесеци је од смрти мог брата БОЖА ПОПОВИЋА
Вријеме пролази, али не умањује тугу и бол. Отишао си код брата Бранка и сестре Наде, а мене оставио да вјечно тугујем за вама. Чуваћу вас од заборава Сестра БОСЕ и зет МИЛОРАД са породицом
Pola godine je od smrti našeg voljenog oca, đeda i tasta
BOŽA Đurova POPOVIĆA
Ono vječno nesalomljivo drvo sa dubokim i jakim korijenima, tvojim odlaskom ostalo je zauvijek povrijeđeno, ostalo je bez čvrstog oslonca, razbila se ona cjelina koju smo zajedno sačinjavali.
Volimo te, ponosni smo što si bio dobar otac, đed i tast.
Tvoja MILENA sa porodicom
Pola godine je od smrti
BOŽA Đurova POPOVIĆA
Previše je tuge, a malo riječi da opišemo sav bol i prazninu koju si nam ostavio tvojim odlaskom.
Nek u tišini vječnog mira počiva tvoja plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas.
Tvoji NAJMILIJI
973
974
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine Tel. 069/ 032 – 380
SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:
WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku
POPUST 50%
POKLANJAMO knjigu
NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
POKLON KNJIGA
POPUST 30%
Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
