Dnevni list Pobjeda 20.09.2022.

Iako je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić saopštio da se „stara“ većina dogovorila da formira novu vladu i da 41 poslanik podržava kandidata za mandatara – predsjednika Demosa Miodraga Lekića, Dragan Krapović iz Demokrata demantovao tu priču i otkrio da prijedlog nijesu potpisali poslanici Ure i SNP-a i da postoji – samo „verbalna podrška“. Mandić ipak poslao ,,zahtjev“ predsjedniku države Milu Đukanoviću

Tužilaštvo ćuti o prijavama protiv komandnog sastava

U vezi sa događajem od 5. septembra 2021. godine, u Cetinjskom manastiru, Osnovno državno tužilaštvu na Cetinju samoinicijativno je formiralo 21 predmet, po inicijativama – krivičnim prijavama Uprave policije OB Cetinje 14 predmeta, po krivičnim prijavama građana dva predmeta i po krivičnim prijavama nevladinih organizacija dva predmeta

Prijedlog Lekića za mandatara dobio „verbalnu“, ali ne i pismenu podršku

Iako je po završenom sastanku jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić saopštio da se „stara“ većina dogovorila da formira novu vladu i da 41 poslanik ima samo jednog kandidata za mandatara – predsjednika Demosa, Miodraga Lekića - Dragan Krapović iz Demokrata brzo je demantovao tu priču i otkrio da prijedlog nijesu potpisali poslanici Ure i SNP-a već da imaju samo – „verbalnu podršku“. Mandić ipak poslao ,,zahtjev“ predsjedniku države Milu Đukanoviću, bez prikupljenih potpisa

PODGORICA – U po sljednjem pokušaju da prije isteka roka osiguraju podršku za mandatara i potencijalno obezbijede dodatnih 90 dana u kojima bi pokušali da sastave iz vršnu vlast, predstavnici nekadašnje parlamentar ne većine na jučerašnjem, osmom sastanku nijesu na pravili nikakav pomak.

Iako je po završenom sastanku jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić saop štio da se „stara“ većina dogo vorila da formira novu vladu i da 41 poslanik ima samo jed nog kandidata za mandatara – predsjednika Demosa, Mi odraga Lekića, Dragan Kra pović iz Demokrata brzo ga je demantovao.

POTPISI

Krapović je ukazao da još uvi jek nemaju 41 potpis za prijed log da Lekić bude mandatar, već da imaju „verbalnu podrš ku“, zato što predstavnici Gra đanskog pokreta Ura, SNP-a i Civisa nijesu htjeli da potpišu dokument.

Uslijedilo je i pojašnjenje ta kvog postupka. Predsjedniš tvo GP Ura, a i generalni sekre tar Mileta Radovanić istakli su da DF i Demokrate nije su dostavili pisanu ponudu u kojoj će osigurati da se reso ri u vladi podijele po princi pu „pola-pola“ i „zlatni glas“ mandatara, kao i da koaliciji „Crno na bijelo“ pripadne sek tor bezbjednosti, zbog čega ne postoji saglasnost da poslanici ove partije potpisuju bilo ka kav dokument ili sporazum.

– Koji ne podrazumijeva kom pletan dogovor cijeneći rani je iskazan princip svih parti ja – da ništa nije dogovoreno, dok sve nije dogovoreno – po ručili su.

Sastanak predstavnika „stare“ većine počeo je u 11, a samo sat vremena nakon data je pauza kako bi stranački organi Ure odlučili hoće li prihvatiti po nudu DF-a i Demokrata. Na stavak razgovora uslijedio je u 15 sati i ubrzo se, potom, novi narima obratio jedan od lidera DF-a Andrija Mandić.

Istakao je da su se dogovorili da formiraju novu vladu, kao i da 41 poslanik ima samo jed nog kandidata za mandatara –Miodraga Lekića.

- Svi su ga podržali i svi se do govorili da obavijeste pred sjednika Crne Gore da dá mandat Lekiću – naveo je Mandić.

Najavio je da će predsjedni ka države Mila Đukanovića pismom obavijestiti da Lekić ima njihovu podršku, te poru čio da su spremni da mu „po jasne, ako nešto nije jasno“.

Prihvatili su, kako je kazao, da vlada bude sastavljena po pa ritetnom sistemu, shodno ko jem će polovina resora pripasti Uri, Civisu, SNP-u i eventual no manjinskim partijama, a da

će drugu polovinu dobiti DF i Demokrate.

– Ne vjerujem da ćemo mi kao vlada funkcionisati u okviru dva podijeljena bloka, nego da će se vrlo brzo ti odnosi promi jeniti i da ćemo funkcionisati kao tim, ali zlatni glas će imati premijer Miodrag Lekić – po jasnio je Mandić.

Uslijedilo je obraćanje po slanika Demokrata, Dragana Krapovića koji je saopštio da nijesu obezbijedili 41 potpis prijedlogu da Lekić bude no vi mandatar, ali da imaju ver balnu podršku.

– Predsjednik države Đukano vić je saopštio da će dati man dat onome ko učini podršku 41 poslanika. S tim u vezi mi smo izašli sa ovakvim verbalnim stavom. Osim kolega iz Ure i SNP-a, svi smo bili spremni da stavimo potpise na kandi daturu Lekića da bude man datar za sastav nove vlade –pojasnio je Krapović.

POJAŠNJENJA

Ukazao je i da su Srđan Pavi ćević iz Civisa, ali i SNP istakli

da nemaju problem da potpi šu prijedlog, ali da je sve ostalo na „verbalnom nivou“. Sa druge strane, generalni se kretar Ure Mileta Radovanić podsjetio je na stav Predsjed ništva koje nije dalo saglasnost poslanicima da potpišu prijed log za mandatara i naglasio da u toj partiji jesu za dogovor.

– Suština je da 41 poslanik da je uslovnu podršku gospodinu Lekiću. Nakon što predsjed nik da mandat gospodinu Le kiću, nastavljamo pregovore – kazao je Radovanić.

,,KONSTRUKTIVNOST“

Lider SNP-a Vladimir Joko vić potvrdio je da je partija na čijem je čelu spremna da pot piše prijedlog za imenovanje mandatara.

– Uvijek smo bili konstruk tivni i radujemo se. Odluku da podržimo Lekića 100 od sto Glavnog odbora SNP-a je podržalo – istakao je Joković. Novinarima se obratio i poten cijalni mandatar Miodrag Le kić koji je kazao da će se, uko liko bude premijer, zalagati

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić pismeno je obavi jestio predsjednika države Mila Đukanovića da je „stara“ većina postigla politički dogovor da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić, čime su se, smatra on, stekli uslovi da mu taj mandat i povjeri.

– Želim da Vas obavijestim da su razgovori parlamentar ne većine bili veoma uspješni i da smo u dosadašnjem radu daleko odmakli u saglasnosti vezano za program i sastav nove vlade, kao i u pripremi koalicionog ugovora kojeg ćemo zaključiti neposredno prije njenog izbora u parlamentu – naveo je Mandić u pismu.

Vjeruje da bi se davanjem mandata stvorila osnova za „konsolidaciju društva i efikasni odgovor na socioeko nomsku krizu koja je zahvatila čitav evropski kontinent, pa i našu državu, kao i na bezbjednosne izazove i proble me koji u dugom vremenskom roku potresaju zemlju“. U pismu nema potpisa podrške 41 poslanika.

-S obzirom da nijesmo obezbijedili podršku 41 poslanika, dogovorili smo se da pošaljemo pismo i tražimo mana dat navodeći ko sve podržava Lekića za manadatara, rekao je izvor Pobjede iz vrha DF-a.

Što kaže Ustav

Po Ustavu Crne Gore predsjednik države predlaže Skup štini mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog raz govora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini.

Na konsultacije sa predsjednikom države nijesu došli DF, Demokrate, Ura i SNP tako da nije poznato kakav će stav zauzeti predsjednik države.

Đukanović nije dobio potpise podrške ni kada je pred lagao Abazovića ali je lider Ure imao jasnu podršku 46 poslanika, za razliku od Lekića koji ima samo 32 jasna potpisa i devet uslovnih (Ura, Civis i SNP).

Đukanović je prethodnih dana u više navrata navodio kako u parlamentu ,,ne postoji raspoloženje” da se sasta vi nova vlada i kako je realnije da se ide u organizaciju izbora.

da vlada funkcioniše na prin cipima dogovora i povjerenja.

– Naša koalicija je dosta hete rogena, različitog političkog i ideološkog sastava, ali ona je dobila povjerenje građana i mislim da upravo tim načinom možemo da postignemo ne sa mo da traje nego da bude funk cionalna – ocijenio je Lekić. Ocijenio je da je napravljen veliki korak u političkom si stemu Crne Gore, kao i da je omogućeno da se konstituiše vlada „na bazi izborne volje iz 2020. godine“.

Upitan vjeruje li da će mu predsjednik države dati man dat, kazao je kako se radi o ele mentarnim pojmovima de mokratije i ustavnih principa, zbog čega ne očekuje da bi Đu kanović osporavao „bazične principe demokratije“.

Saglasan je bio i predsjednik Prave Crne Gore Marko Mi lačić. On je ocijenio da podrš ka 41 poslanika obavezuje Đu kanovića da mandat za sastav vlade povjeri Lekiću.

Odgovarajući na pitanja no vinara nakon sastanka sa spe cijalnim izaslanikom SAD za Balkan Gabrijelom Eskoba rom, odlazeći premijer oci jenio je da je Crna Gora bliža formiranju vlade.

Pojasnio je da nijesu potpisali prijedlog da Lekić bude man datar zato što su na samom po

četku dogovorili princip da „ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori“.

– Samo želimo da imamo či sta posla i to je nešto što gos podin Lekić zna. On ima našu podršku. Očekujem od gos podina Đukanovića da mu da mandat – rekao je Abazović. Ipak, Ustav u ovom dijelu ni je precizan. Ni u jednom čla nu ne propisuje obavezu pred sjednika države da povjeri mandat nekome na osnovu „verbalne“ podrške, ali ne za htijeva ni potpise na prijed log. Štaviše, najviši pravni akt uopšte ne sadrži rješenja za cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazi crnogorski politički sistem, a u kojoj političke par tije pokušavaju da uspostave vlast po treći put tokom traja nja jednog saziva parlamenta.

Tako je i formiranje vlade Dri tana Abazovića omogućeno analognom primjenom ustav nih propisa, a što bi se moglo primijeniti i na potencijalnu vladu koju bi vodio Miodrag

Lekić. Ukoliko mu Đukano vić povjeri mandat za sastav ljanje izvršne vlasti, shodno članu 92, on bi kabinet mo rao utvrditi u roku od 90 da na. Ako, pak, to ne učini, Skup ština se raspušta, a Đukanović bi prvog narednog dana morao raspisati vanredne parlamen tarne izbore. Željka ZVICER

Mandić pismeno obavijestio Đukanovića o mandataru, ali bez potpisa

BEZ POTPISA: Lideri DF-a nakon sastanka

Popa: Vlada da se uzdrži od bilo kojeg oblika pritiska na novinare

PODGORICA – Delegacija Evropske komisije u Crnoj Gori ocjenjuje da Vlada Crne Gore, odnosno premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, treba da se uzdrži od bilo kojeg oblika pritiska na novinare i da sve navode o kršenju zakona prepusti nadležnim državnim organima, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima – ističe Oana Kristina Popa, šefica Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori u dopisu upućenom Pobjedi.

Šefica Delegacije REK u Podgorici je odgovorila na dopis glavnog urednika dnevnog lista Pobjede Draška Đuranovića, upućen 7. septembra, nakon navoda Dritana Abazovića, premijera u tehničkom mandatu, koji je – nakon razgovora u Specijalnom državnom tužilaštvu 5.

septembra, kada je navodno prezentovao operativna saznanja o švercu cigareta – u izjavi okupljenim novinarima direktno optužio dnevni list Pobjeda, glavnog i odgovornog urednika Draška Đuranovića, kao i još nekoliko medija – CDM, Portal Analitiku i Mportal – da su ,,zaštitnici kavačkog klana“ i da su ,,povezani sa ljudima iz kriminalnog miljea“.

– Sa najviše državne adrese kritički mediji i poimenice glavni urednik Pobjede targetirani su kao članovi nekog mafijaškog klana, čime je uzbiljno ugrožena bezbjednost novinara i članova njihovih porodica – piše u pismu glavnog urednika Pobjede šefici Delegacije EK u Crnoj Gori, uz ocjenu da izjava premijera Abazovića ,,predstavlja do sada nezabilježeni pritisak na slobodu medija i najgrublji napad na profesionalni i lični integritet novinara koji kritički, na osnovu činjenica i informacija, izvještavaju o pojava-

ma u društvu, kao i o radu Vlade Dritana Abazovića“.

– Delegacija EU veoma pažljivo prati sva dešavanja u oblasti slobode medija, koja je jedna od ključniih demokratskih vrijednosti Evropske unije i presudan dio procesa pristupanja Crne Gore EU – ističe se u pismu delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.

U daljem tekstu se ističe da, u cilju afirmacije slobode medija, Vlada Crne Gore treba da se uzdrži od bilo kojeg oblika političkog pritiska na novinare.

– Vlada treba da afirmiše slobodu medija time što će se uzdržati od bilo kojeg oblika političkog pritiska na novinare i prepustiti sve navode o kršenju zakona nadležnim državnim organima, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima –zaključuje šefica Delegacije EK u Crnoj Gori Oana Kristina Popa. R. P.

Premijer u tehničkom mandatu u Vašingtonu govorio za Atlantski savez

Abazović: Nova vlada će održati spoljnopolitički kurs Crne Gore

NJUJORK - Crna Gora se najviše voli u dijaspori, a vaša emocija je čista i daje nam snagu da idemo naprijed ka Evropskoj uniji i boljem životu naših građana, kazao je ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić u Njujorku na sastanku sa predstavnicima devet udruženja dijaspore.

U otvorenom razgovoru o položaju dijaspore Crne Gore, kao i o aktuelnoj političkoj situaciji, Krivokapić je kazao da bi naša država trebalo da prođe put ozdravljenja, kako bi oni koji su otišli iz Crne Gore počeli da se vraćaju.

– Dobra mjera uspjeha naše države biće kad se dijaspora vrati u Crnu Goru –poručio je Krivokapić.

Kako su kazali iz njegovog resora, Krivokapić je podsjetio na činjenicu koju je utemeljio u javnom životu Crne Gore da su najveći neto priliv društvenog proizvoda Crne Gore doznake koje naši iseljenici šalju svojim porodicama i rođacima.

Nažalost, kako je rekao, njena privredna grana se još ne može mjeriti sa tim. Dodao je da je potrebno stvoriti pravnu

državu, u koju će dijaspora, koja i sada najviše doprinosi, moći bezbjedno da investira i zapošljava, što će biti pravi pokazatelj patriotizma.

Šef crnogorske diplomatije je izrazio uvjerenje da će uprkos trenutnom posrtanju, Crna Gora nastaviti putovanje ka Evropskoj uniji, a članstvo u EU snažno doprinijeti poboljšanju života naših građana sistemom vrijednosti i zdrave ekonomije.

- Sve to može biti, samo ako se vrati državotvorna – evropska vlada kojoj naši partneri vjeruju i koja ih ne obmanjuje praveći od antievropskih snaga koalicione partnere. Neko je možda mogao prevariti neke crnogorske građane, ali ne može Brisel i Vašington - kazao je Krivokapić.

U nastavku posjete Njujorku, ministar Krivokapić učestvuje na 77. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, predsjedava važnim sastancima Američko-jadranske povelje (A5) i Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), a imaće i više bilateralnih sastanaka sa kolegama partnerskih i savezničkih zemalja. R. P.

PODGORICA - Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih, potpredsjednica Socijaldemokrata Milica Lekić, član Izvršnog odbora te partije Miloš Mašković i diplomirani ekonomista Miloš Đuričković kandidati su SD-a za odbornike na lokalnim izborima u Podgorici.

Suhiha, Lekić, Maškovića i Đuričkovića za kandidate za odbornike predložio je Opštinski odbor SD-a Glavnog grada. Iz SD-a je saopšteno da će na lokalnim izborima u glavnom gradu nastupiti kao dio Pokreta „Svi za naš grad“, koji je okupio građanske i proevropske snage.

– Cijeneći aktuelni politički trenutak, očekivanja građana, naših glasača i potrebu da se građanski blok u Crnoj Gori ujedini u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata, odlučili smo da u Podgorici damo podršku i budemo dio zajedničke liste koju vodi gradonačelnik Ivan Vuković – kaže se u saopštenju. R. P.

VAŠINGTON – Odlazeći premijer Dritan Abazović kazao je da će u budućoj crnogorskoj vladi, koju će, kako je rekao, činiti većina od 30. avgusta 2020. godine Ura osigurati da se „100 posto zaštite EU prioriteti Crne Gore i bezbjednosni sektor“.

On je, govoreći kao gost Atlantskog savjeta tokom posjete SAD-u, u zoom intervjuu, koji je na pola sata moderirao Dejmon Vilson, sadašnji šef Nacionalne zadužbine za demokratiju, a nekad direktor upravo Atlantskog saveza, kazao da GP Ura zahtijeva kontrolni paket kojim bi se, kako je rekao, stopostotno zaštitio bezbjednosni sektor i vanjska politika zemlje.

- Nema nikakve sumnje da ćemo, ukoliko dođe do formiranja nove vlade, održati vanjsko-političke ciljeve i aktivnosti unutar zemlje koje su povezane sa vladavinom prava, organizovanim kriminalom i korupcijomnaveo je Abazović. Abazović je istakao da je pozicija Ure bila „veoma teška“ tokom cijele njegove političke karijere, jer je partija uvijek bila „između dvije strane“ - Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta.

- Sa jedne strane, postoji politički dinosaurus, koga personifikuje predsjednik Milo Đukanović, koji je duboko povezan sa korupcijom i organizovanim kriminalom i koji je napravio zarobljenu državu. Sa druge

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović sastao se sa Gabrijelom Eskobarom, izaslanikom američke administracije za Zapadni Balkan u Stejt departmentu. – Mi smo garant nastavka prozapadnog i proevropskog kursa zemlje i beskompromisne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz svesrdnu podršku američkih saveznika u njenom suzbijanju – rekao je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, tom prilikom odlazeći premijer. Abazović je naveo da je njegova vlada nastojala da riješi političku krizu u kojoj se Crna Gora nalazi skoro deceniju. Kristina

strane, imamo grupa koja demonstrira nacionalizam i ima duboke i jake veze sa Rusijom – naveo je Abazović.

Ocijenio je, međutim, da te dvije grupacije ipak nijesu iste jer je jedna, kako je naveo, vladala 30 godina, dok je DF u posljednje vrijeme pokazao malo liberalniji pristup.

Abazović je poručio i da je pad njegove vlade bio rezultat borbe protiv organizovanog kriminala, a ne potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.

Vilson je premijera Abazovića pohvalio za podršku Ukrajini, a potom ga pitao o borbi protiv kriminala i korupcije, kao njegovim prioritetima na putu ka EU.

- Za četiri mjeseca smo zaplijenili 155 hiljada paketa cigareta, što je više od 120 miliona eura na tržištu. Oni su u posljednjih 10 godina zaplijenili svega 30 hiljada paketa, što je velika razlika - istakao je Abazović i dodao kako 20 odsto švercovanih cigareta u Evropskoj uniji prolazi kroz Crnu Goru.

Govoreći o evropskim integracijama, Abazović je ocijenio da Unija mora biti više uključena na Zapadnom Balkanu.

- Ako je neka država savršena za priključenje, onda je to Crna Gora. Veoma smo daleko odmakli u procesu proširenja, ali imamo potrebu da vidimo konkretnije prisustvo EU, jer ćemo bez toga otvoriti prostor za negativni uticaj trećih strana - naveo je Abazović. Đ.Ć.

Dejmon Vilson i Dritan Abazović

Tužilaštvo o prijavama protiv komandnog sastava

PODGORICA – U Osnov nom državnom tužilaštvu na Cetinju formirani su predmeti protiv više po licijskih službenika zbog krivičnog djela mučenje, zloupotreba službenog po ložaja i krivičnog djela falsi fikovanje službene isprave – saopšteno je juče Pobjedi iz ove institucije.

Državna tužiteljka Sanja Ra dunović rekla je da se „navede ni postupci nalaze u fazi istra ge i izviđaja“.

– U vezi sa događajem od 5. septembra 2021. godine, u Ce tinjskom manastiru, Osnovno državno tužilaštvu na Cetinju, samoinicijativno je formiralo 21 predmet, po inicijativama – krivičnim prijavama Upra ve policije OB Cetinje 14 pred meta, po krivičnim prijavama građana dva predmeta i po kri vičnim prijavama nevladinih organizacija dva predmeta –navela je ona u odgovorima na naša pitanja koja smo proslije dili još prošle sedmice. Odjeljenje za unutrašnju kon trolu rada policije, kako je sa opštila Radunović, „postupi lo je po zahtjevima Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju u predmetima koje je formi ralo ovo tužilaštvo i ovom tu žilaštvu dostavilo izvještaje o sprovedenim postupcima Unutrašnje kontrole“.

– Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju je podnijelo optužne prijedloge Osnovnom sudu u Cetinju protiv sedam lica, dok su Sudu za prekršaje Odjelje nje u Prijestonici Cetinje pod nijeta dva zahtjeva za pokre tanje prekršajnog postupka – zaključila je ona. Radunović nije odgovorila na pitanja da li je pokrenut postu pak protiv policijskih službe nika Dragiše Mugoše i Boži dara Bulatovića i ako jeste za koja krivična djela su osumnji čeni, te da li je postupak inici rala Unutrašnja kontrola ra da policije.

Bez odgovora smo ostali i na pi tanje protiv koliko i kojih je po licijskih funkcionera – odno sno ljudi iz komandnog sastava iniciran postupak i za koja kri vična djela, u slučaju policijske akcije na Cetinju 5. septembra prošle godine, te u kojoj fazi su ti postupci.

UNUTRAŠNJA KONTROLA ĆUTI

Odjeljenje unutrašnje kontro le rada policije Ministarstva unutrašnjih poslova ni juče nije odgovorilo na pitanja ko ja smo im uputili prošle sed mice povodom izvještaja o po

U vezi sa događajem od 5. septembra 2021. godine, u Cetinjskom manastiru, Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju samoinicijativno je formiralo 21 predmet, po inicijativama – krivičnim prijavama Uprave policije OB Cetinje 14 predmeta, po krivičnim prijavama građana dva predmeta i po krivičnim prijavama nevladinih organizacija dva predmeta

stupanju policije na Cetinju 5. septembra i rezultata provje ra koje su uradili.

Iako se radi o informacijama od posebnog javnog interesa Unutrašnja kontrola, iz njima znanih razloga, ne želi da saop šti rezultate svoje ekspertize.

Pobjeda je 16. septembra obja vila da je ovaj ogranak MUP-a ustanovio brojna kršenja zako na prilikom intervencije polici je na Cetinju - od prekomjerne upotrebe sile i suzavca, do pre koračenja ovlašćenja, te falsi fikovanja izvještaja o količini suzavca kojim je prijestonica bila zasuta.

Prema izvorima našeg lista, vi še službenika Uprave policije se tereti za prekoračenje služ benih ovlašćenja, a među nji ma i dvojica policijskih starje šina Dragiša Mugoša i Božidar Bulatović, oba iz Sektora jav nog reda i mira, kojim rukovo di Dragan Gorović Crnogorski zvaničnici, kako iz prethodne, tako i odlazeće vlade, kao i čelnici policije, u proteklih godinu istrajavaju u

tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasil no razbijanje građanskih pro testa bila profesionalna, čak i „akcija za udžbenike“, a da su građanke i građani koji su iska zali otpor ustoličenju bili tero risti, čiji je cilj bio državni puč?! Pokušali su da podmetnu da je protest organizovala najja ča crnogorska stranka, čiji je lider predsjednik države Mi lo Đukanović – Demokratska partija socijalista.

U krivičnoj prijavi koju je po licija počela da priprema od mah nakon 5. septembra, a čiji sadržaj je Pobjeda ekskluzivno objavila u više nastavaka, prvo okrivljeni je Veselin Veljović, savjetnik predsjednika države, koji je označen kao vođa „tero rista“ i „mozak“ operacije.

Na spisku na kojem je skoro tri desetak osoba, kao ključni lju di našli su se i Cetinjanin Ne bojša Neno Kaluđerović, koji je i privođen u dva navrata, pa građanski aktivisti Aleksan

dar Saša Zeković i Predrag Vušurović, te i jedna političar ka Jelena Marković Nakon što su tužilačku organi zaciju preuzeli ljudi po izbo ru nove crnogorske vlasti – v. d. vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović i glavni spe cijalni tužilac Vladimir Novo vić, ovaj predmet je ponovo ak tuelizovan, ali javnost do danas nije obaviještena što su odluči li – hoće li ga vratiti cetinjskom tužilaštvu na postupanje ili će Specijalno preuzeti istragu.

POLICIJSKA SILA

U proteklih godinu, isplivavali su brojni dokazi o policijskim nezakonitim akcijama na Ce tinju 5. septembra. Akcijom će se baviti i Anketni odbor za otvaranje parlamen tarne istrage o postupanju bez bjednosnih struktura tokom de šavanja koja su pratila ustoličenje Mićovića, što će, kako se vjeruje, doprinijeti razbijanju dosadašnje zvanične „istine“ – da je policija postupala profesionalno protiv nasilnih građana.

Prema informacijama Pobje de, u susret Anketnom od boru, vlada prilična panika u policijskoj organizaciji i poje dini funkcioneri pokušavaju da ,,operu ruke“ i distancira ju se od nezakonitih postupa ka kolega.

Građanski aktivista Aleksan dar Saša Zeković, nakon što je Pobjeda objavila priču da su u cetinjskom tužilaštvu otvoreni neki predmeti na osnovu nala za Unutrašnje kontrole, obje lodanio je svoja saznanja o pri tiscima određenih policijskih funkcionera na podređene da falsifikuju izvještaje o upotre bi suzavca, što je razbješnjelo menadžment Uprave polici je, pa su mu u zvaničnom sa opštenju u subotu zaprijetili da će u postupcima koji slije de javnosti biti „jasniji i moti vi pojedinih napada na integri tet, kako policijskih starješina, tako i na Upravu policije u pro teklom periodu“.

On ih je juče, u izjavi za Pobje du, pozvao da prestanu sa za strašivanjem, uz konstataciju da će ako je učinio nešto pro tivzakonito u slučaju demon stracija na Cetinju za to i od govarati.

– Da smo stvarno uređeno društvo koje drži do standar da, vladavine prava i kulture odgovornosti kompletno ruko vodstvo Uprave policije podni jelo bi ostavku – ocijenio je za Pobjedu.

Pozvao je, prije nekoliko dana, pomoćnike direktora Upra

ve policije Miloša Rakonjca i Dragana Gorovića da saop šte „da li su tačni navodi koji dolaze iz same policijske or ganizacije da su navodno upra vo oni ti koji su doprinijeli da se uruši kredibilitet crnogor ske policije“.

– Značajan broj policijskih službenika tvrdi da su potpi sali već unaprijed sastavljene izvještaje o upotrebi sredstava prinude iako su bili svjesni da oni nijesu zasnovani na činje nicama – tvrdi Zeković, koji je kazao i da ti policajci kažu „da je tako naređeno sa vrha i da se nijesu mogli oduprijeti pri tisku koji je naročito, navodno, sprovodio Gorović“.

On je pozvao „policijske služ benike koji su primjenjivali ovlašćenja na Cetinju da se jav no oglase i saopšte činjenice o pritiscima kojima su bili izlo ženi“.

Pitao je ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića „što je u profesionalnom i disciplin skom smislu preduzeo protiv Luke Đuranovića , Miloša Markovića, Aleksandra De retića, Marka Damjanovića, Radenka Smolovića, Živana Prebiračevića, Željka Kan dića, sve policijski službeni ci Centra bezbjednosti Her ceg Novi“, koji su, kako tvrdi Zeković, sačinili netačne iz vještaje o upotrebi sredstava prinude tako što su naveli da su upotrijebili mnogo manje sredstava prinude od onog što stvarno jesu.

Otkrio je Pobjedi svoja sazna nja da je Unutrašnja kontrola, na osnovu utvrđenog činjenič nog stanja, prepoznala osno vanu sumnju da su policijski službenici Centra bezbjed nosti Nikšić Ljubiša Bajović, Bajo Varajić i Dragoslav Sta nišić, te Neđeljko Marković i Dragomir Vlahović, služ benici CB Bar, kao i Vladan Nedović iz CB Bijelo Polje, u svojim izvještajima o upotre bi sredstava prinude navod no prikazali manji broj upo trijebljenih sredstava prinude od onog koji je stvarno upotri jebljen.

Isto je, kaže on, utvrđeno i u slučaju starješine Dragiše Mu goše koji je izdavao naređenja o upotrebi sredstava prinude po licijskim službenicima.

Ukazao je i na slučaj policaj ca Denisa Bećirovića koji je 1. marta 2022. godine sklopio sporazum na osnovu kojeg mu je nakon tri dana prestao rad ni odnos u Upravi policije, OB Budva, i za kojeg je, takođe, utvrđeno da treba disciplin ski da odgovara.

Prema njegovim informa cijama, Unutrašnja kontro la je ustanovila i da je policij ski službenik CB Bijelo Polje Srđan Janić falsifikovao iz vještaj o upotrebi hemijskih sredstava, te da je službenik CB Budva Milan Lončar ne zakonito upotrijebio dva sred stva prinude.

K. KRSMANOVIĆ/ ĐURANOVIĆ

U CETINJSKOM TUŽILAŠTVU OTVORENO 37 PREDMETA PROTIV POLICIJSKIH SLUŽBENIKA: Akcija policije u prijestonici 5. septembra obilovala prekomjernom silom

PODGORICA – Nije nedav no ubijeni vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić jedini koji se preko Skaj aplika cije pohvalio saradnicima da mu je sada već odlazeći premijer Dritan Abazović hvatao muštuluk u vezi sa smjenom bivšeg glavnog specijalnog tužioca za bor bu protiv organizovanog kriminala Milivoja Katnića – prenio je juče portal Stan dard.

Visok stepen upornosti i istraj nosti u pritiscima, prije svega na pojedince iz Građanskog po kreta Ura, navode oni, pokazali su pripadnici takozvane „bud vanske grupe“. O tome svjedo če, piše Standard, transkripti razgovora između dvojice Bud vana, koji prema policijskim evidencijama važe za pripad nike OKG „budvanska“, braće Mladena i Ognjena Kažane gre sa, kako se vjeruje, pred sjednikom Upravnog odbora „Morskog dobra“ i funkcione rom Ure Blažom Rađenovi ćem, koji je spona u prenoše nju informacija između njih i Abazovića.

ZAHTJEVI BUDVANSKE GRUPE

Posebno zanimljivi razgovo ri vođeni su nakon jedne in tervencije policije u Budvi, to kom jula 2021. godine, zbog čega su pripadnici budvanske grupe oštro negodovali i traži li od Abazovića smjenu starje šina, za koje vjeruju da su bli ski DPS-u.

To je bio razlog da ovaj kontakt pokuša da opravda Abazovića, što ne može ekspresno da usliši njihove zahtjeve, već je potreb no da se prethodno „sj.b.“ glav ni specijalni tužilac.

Ova grupa, bliska škaljarskom klanu, podsjeća Standard, sa promjenama lokalne vlasti u Budvi, posebno nakon počet ka litija, počela je značajno da utiče i na kreiranje političke scene, kroz posredne i nepo sredne kontakte sa partijskim funkcionerima. „Budvanska“, prema policijskim evidencija ma, ima značajne kontakte sa vrhom Crkve Srbije u Crnoj Gori i njihovim sveštenstvom.

Grupa ljudi, koja je u policij skim evidencijama označena kao BIL (bezbjednosno inte resantno lice) uticaj na funk cionisanje lokalnog i državnog sistema bezbjednosti domi

nantno ostvaruje kroz kontakte sa osobama sa područja Budve i Kotora, te se odvija na relaci ji Ognjen i Mladen Kažanegra, Milo Božović, Đuro Ivanović, Marko Bato Carević, bivši direktor ANB, advokat Dejan Vukšić i Blažo Rađenović Portal Standard ekskluzivno je objavio transkripte razgovora izmeću braće Mladena i Ognje na Kažanegre sa, kako se vjeru je, Blažom Rađenovićem, koji je u tim dokumentima označen kao NN osoba.

Prošle godine, 29. jula u 17.33 sati Mladen Kažanegra pita Rađenovića (NN muško lice): „Dobro brate, jesi gledao (..?)“, na što mu ovaj odgovara: „Zvao me Ognjen, sad sam poslao Dri tanu“.

– Pokazaću ti zapisnik sa Glav nog odbora, posvađao se Dri tan zbog ovoga. Brate, veli, je si ti lud, ko će ovo sve da u dva mjeseca, tri razbije jadan. Jesi lud, veli – prenosi Rađenović sagovorniku.

Dalje mu piše: „Jesam li ja je dini, veli, ko je Zorana Lazo vića, veli, i ovoga (Veljovića) sa ostavkom smijenio ih sve ih makao. Haj reci (..?) Dobro“.

- Jes’ ove ostale, al’ ova ekipa što se napravila, isto kao oni brate, original – odgovara mu na to Kažanegra.

Rađenović odgovara: „Eh, eh, brate sve ćemo ih riješit, po lako, veli, tužilaštvo da sj, ve li, i onda ćemo sve rješavat, ne možemo bez toga ništa. Rekao mi je on“.

- Eh razumijem ga ja, nije on razumiješ da neće da neće ne go jednostavno, j ga – piše da lje.

Kažanegra mu odgovara: „Znam ali on je krak glavni brate ovo ovo“.

- Zna, zna, svjestan je on, nema što. Rekao je svjestan je, nije poricao ništa nego prosto ve li: „Brate nemojte da me napa date j*** za ovoliko vremena, nisam mogao više – prenosi Rađenović detalje razgovora sa Abazovićem, na što Kaža negra konstatuje: „I to je ži va istina“.

PRITISCI ZA SMJENE

Nepoznata muška osoba, za koju se pretpostavlja da je Ra đenović, istog dana u 17.49 sa ti razgovarala je sa Ognjenom Kažanegrom kojem objašnja va da ima pogrešne informa cije.

- Evo sad mi je javio, ee zna či ovi momci terorišu Cetinje i haos čine po Cetinju – piše on Kažanegri, na što ga ovaj pita: „A ko tero, a ovi momci po Budvi, koga oni terorišu“.

Na to Rađenović objašnjava: „To sam mu rekao ja, j, kaže, pogriješe i oni i haos neđe na prave, vjerovatno izlete, ali prvo to neće svako da ti radi, a drugo da ti odmah kažem što se ovih konkretno u Cetinje ti če, znači imam informacije“.

– Neka su ih onda – piše Kaža negra, a Rađenović odgovara: „E, e tako mi je rekao, znači da ništa nije“.

Kažanegra mu potom poru čuje: „Ali zapamti me sad za ovu dvojicu, znači boli me k* što slušaju telefon“.

– Rekao sam, rekao sam – od govara mu Rađenović. Potom mu Kažanegra piše ko ga želi da ukloni iz specijalne policijske jedinice koja im je smetnja u Budvi.

– Znači Zoran Đurišić cijeli život je radio kod Mila u prat nju, ja ga znam kako izgleda, Boban Brnović, oni su ti lič no ljudi Zorana Lazovića i rade za nekakvoga Milovića Ljuba i nalaze ti se svaki dan u Hotel Podgorica. Tamo bra te imaju ti Splendid Jaguar si stem za prisluškivanje brate, znači sprdaju se s njima bra te – piše on, a Rađenovuć po navlja: „Rekao sam“.

Na to Kažanegra konstatuje: „Znači oni pokušavaju, sve mogu. Ja ne kažem da u fina

le ovi naši neće izgurat“ i piše dalje: „Ali pokušavaju da im se proguraju“.

– Ne ja sam rekao brate hapsi te viđi tamo reci im neka hap se ljude, nemoj da terorišu, ali vjeruj mi ovi haos čine po Ceti nju, znači to znam provjereno – odgovara Rađenović.

Kažanegra mu objašnjava da se oni ne bune da ih hapse „… al’ nemoj bez razloga da ti di raju ljude, razumiješ“.

- Brate, dođi uhapsi brate, ako je neko nešto uradio. Na kuću pravo brate helikopterima, ko ti brani j* vam pas mater tamo/ Ali ne možeš iz čista mira te rorisat i napadat i pravit novi specijalni tim da muče narod razumiješ. Ovo ti sad svi gle daju brate razumiješ – piše on. Rađenović se saglašava sa njim: „Tako je“.

– Pokušavaju da im brate ovo je samo poenta priče ne radi se ovđe oće li nekog izbit ne kad ili neće znači nebitno, ali poenta priče je uvlače im ljude koji sve špijaju./ Kapiraš li što je ovđe poenta, znači samo to, i onda ti izađu u novine – objaš njava Kažanegra.

„Vidi tužilaštvo ako uspije mo ovo da sredimo, rekao mi je 100 posto rješavamo i ovo“, odgovara mu Rađenović.

- Bez tužilaštva, ovo je sa tuži

laštvom sve povezano znači –navodi on dalje.

Na to mu Kažanegra piše: „Be čić je rekao drugu jednom mome prije pet-šest dana“, a Rađenović upada sa konstata cijom: „Bečić opstruiše“.

- Bečić je rekao, Bečić je rekao Kiku da ovako znači mu je re kao isto je bilo u vezi ova priča pošao je Kiko pričao je s Beči ćem. Rekao je: „Brate znamo da ne rade ništa, znamo da ne rade ništa, Katnić neće do čekat 5. septembar da bude Specijalni tužilac – piše Ka žanegra, uz konstataciju: „To je rekao Bečić, eto“. Rađenović mu odgovara: „Evo da vidimo odmah da ti kažem“.

- Evo sad mi je rekao znači re koh možemo li ovo što smo dogovorili na glavni odbor, ne može, veli, crveni opstuišu, evo, što znam više ko što radi, ja ti kažem što – piše on dalje. Kažanegra na to konstatuje: „A j** brate kad su bušeni po svim frontovima“.

– Uvaljuju im se ljudi. Evo ti sad ovi iz Fronta ovamo u Bud vansku rivijeru. Neki čovjek iz Fronta, nije glasao ovo. Jesi vi dio ono u novine što je izašlo?/ A možes mislit u policiju što se čini./ Kupili su im ispred no sa Hotel Podgoricu Zoran La zović, Jabučanin i oni. Kupili su im Hotel Podgoricu brate. Pred nosom su im kupili ta mo, sjede njih 50, aj’ pričaće mo kad se vidimo. Napriča ću ti svašta, ajd’ – zaključio je Kažanegra.

M portal je od 4. avgusta pre nio nekoliko transkripata raz govora Rađenovića sa Kažane grama, kao i sa doskorašnjim predsjednikom Opštine Bud va Markom Batom Carevi ćem iz kojih se jasno vidi nji hov uticaj na smjene u policiji i Specijalnom tužilaštvu. Sada odlazeći premijer tada je rekao da nema saznanja o to me da je funkcioner njegove partije iz Budve, Blažo Rađe nović, u vezi sa kriminalnim strukturama.

– Ono što o Rađenoviću znam jeste da on, kao dio MZ Sve ti Stefan ima komunikaciju sa nekim licima sa evidencije bezbjednosno-interesantnih lica. To su ljudi komšije, bra ne miločersku plažu – kazao je on na konferenciji za novi nare, komentarišući komuni kaciju Rađenovića sa Kažane grama. K. K.

Radulović tvrdi da je izložen medijskoj hajci

Sutkinja Biljana Krgović, koja je prije nekoliko mjeseci preuzela ovaj predmet, ocijenila je da Radulović ima interes da ACG uspije u sporu, pa je samim tim i opravdano da se umiješa u postupak na njihovoj strani. Na tu odluku, kako je navela, tužilja nema pravo žalbe

PODGORICA - Kako se do sada nijesam javno izjašnjavao, a imajući u vidu da moja cjelokupna porodica i ja trpimo nepotrebnu i neosnovanu medijsku hajku radi samopromocije tužilje uz pokušaj da kroz politički angažman mog oca dođe do svojih ciljeva, želim da se umiješam u spor, jer za to imam pravni i lični interes – kazao je juče pred podgoričkim Osnovnim sudom zamjenik direktora Aerodroma (ACG) Petar Radulović u postupku u kojem bivša savjetnica direktora ACG Biljana Knežević traži poništenje njegovog imenovanja tvrdeći da za to nema traženo radno iskustvo.

UMJEŠAČ

Na prethodnom ročištu, Knežević je tražila i da sud obaveže ACG da raspiše novi oglas za ovo radno mjesto, čemu se njihova advokatica Marija Radulović protivila tvrdeći da je riječ o preinačenju tužbe u objektivnom smislu, imajući u vidu da je zaključeno pripremno ročište. Radulović, inače sin poslanika PZP Branka Radulovića, tvrdi da je proces njegovog imenovanja zakonit te da će, kao umješač u ovom sporu, sudu ukazati na neosnovanost tužbe Knežević i njen motiv. Njegova

zastupnica Svetlana Lompar tražila je da se jučerašnje ročište odloži kako bi se upoznala sa dokazima, imajući u vidu da je Raduloviću dostavljena samo tužba i odgovor na tužbu radi njegovog izjašnjenja da li želi, da na prijedlog ACG, bude umješač na njihovoj strani. Knežević, koja samu sebe zastupa, protivila se njegovom učešću, ukazujući da što god Radulović izjavi, ne može da promijeni pribavljenu dokumentaciju na osnovu koje bi sud jedino trebalo da odlučuje. Osvrćući se na tvrdnje Radulovića da je zakonito imenovan za zamjenika direktora, ukazala je da, u to vrijeme, nije bio zaposlen u ACG te da ne zna kako je sproveden taj postupak, dodajući da je riječ o njegovom subjektivnom mišljenju. Knežević se protivila i odlaganju ročišta, negodujući što advokati ACG Raduloviću od juna, kada je održano prethodno ročište, nijesu dostavili svu dokumentaciju i ocjenjujući da ponovo pokušavaju da dobiju na vremenu.

ZASTUPANJE

Lompar, koju je Radulović juče opunomoćio da ga zastupa, ukazala je da Knežević očigledno nije upoznata sa odredbama Zakona o parničnom postupku kako se strankama dostavljaju dokazi, dodajući da se to može uraditi jedino preko suda. Ukazala je, da su, imajući u vidu da je Radulović prozivan da želi da izbjegne suđenje, za odlučivanje u ovom sporu jednako bitne i izjave i dokazi. Sutkinja Biljana Krgović, koja je prije nekoliko mjeseci preuzela ovaj predmet, ocijeni-

la je da Radulović ima interes da ACG uspije u sporu, pa je samim tim i opravdano da se umiješa u postupak na njihovoj strani. Na tu odluku, kako je navela, tužilja nema pravo žalbe. Prihvatila je i zahtjev Lompar da se jučerašnje ročište odloži, jer sud, kako je navela, nije mogao da dostavi kompletne spise predmeta, jer do jučerašnjeg ročišta nije bilo poznato da li je Radulović uopšte zainteresovan da pristupi parnici. Iduće ročište zakazala je za 20. oktobar.

Knežević u tužbi tvrdi da je Radulović izabran na osnovu lažne potvrde Wir metaloprerade, imajući u vidu da je Uprava prihoda i carina, na njen zahtjev, potvrdila da ova kompanija za njega nije podnosila IOPPD obrasce ni uplaćivala poreze i doprinose. Zavod za zapošljavanje Crne Gore je, takođe na njen zahtjev, potvrdio da je Radulović od 28. avgusta 2014. godine do 19. marta 2015. godine bio na evidenciji nezaposlenih, iako u potvrdi stoji da je od 1. marta 2014. do 31. decembra 2017. godine rukovodio sektorom za proces prerade Hardox metala i bio glavni koordinator za analizu tržišta u Crnoj Gori. U potvrdi koju je potpisao Danko Đondović stoji da je Radulović svojim radom doprinio unapređenju marketing i službe za međunarodnu saradnju te da je odgovoran, savjestan i sposoban kao rukovodilac i organizator posla. Iz Aerodroma, s druge strane, navode da posjeduju dokumentaciju koja potvrđuje da Radulović ima iskustvo traženo konkursom te da ispunjava sve ostale uslove. M. Lk.

PODGORICA - Benefiti od potencijalnog objedinjavanja dva terminal operatora u barskoj luci, kompanija Port of Adrije i Luke Bar bili bi višestruki i doveli bi do povećanja konkurentnosti u lučkom pretovaru, smatraju u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI). Iz tog resora saopšteno je Pobjedi da je u okviru kontinuirane saradnje sa Port of Adriom bilo govora i o potencijalnim modelima kroz koje bi mogla biti ostvarena poslovna saradnja između države i vlasnika ove kompanije, turskog Global portsa, kada je riječ o kupoprodaji akcija.

INTERES

– Naš primarni cilj jeste da doprinesemo objedinjavanju Luke Bar. Kako ćemo to realizovati u ovom je momentu teško reći sa sigurnošću. Eventualno uključivanje strateških partnera u valorizaciju jedinstene Luke Bar ne mora nužno značiti i njenu privatizaciju, ako se ima u vidu da postoje mnogobrojni modeli strateških partnerstava, koja ne moraju podrazumijevati prodaju većinskog paketa akcija - kazali su iz MKI Pobjedi. Sigurni su da bi ponovno objedinjavanje terminal operatora u barskoj luci, odnosno objedinjavanje i upravljanje kompletnim lučkim područjem bilo u najboljem interesu Luke Bar. – Restrukturiranje Luke Bar u praksi nije donijelo očekivane rezultate i iskustvo je pokazalo da Luka Bar najviše može pružiti ukoliko se djelatnost obavlja na jedinstvenom lučkom području, odnosno ako njime upravlja jedan terminal operator – kazali su iz MKI. Većinski vlasnik Port of Adrije, jednog od dva operatera, je turski Global ports holding, koji je 2013. godine za osam miliona eura kupio 62,1 odsto akcija nekadašnjeg Kontejnerskog terminala, koji je osnivan odlukom o restrukturiranju putem odvajanja od do tada jedinstvene kompanije Luka Bar. Tu odluku donijela je skupština akcionara Luke Bar 2009. godine. Odlazeći premijer Dritan Aba-

Pregovaraju spajanju Port Adrije i Luke

U ovom momentu je prerano govoriti o modelu objedinjavanja. Dodatne analize potrebne su kako za kupovinu akcija od turskog vlasnika, tako i za moguće privatno-javno partnerstvo, kažu u MKI

zović najavio je u junu da je Vlada zainteresovana da kupi Port of Adriju. U MKI smatraju da bi se na taj način konkurentnost barske luke značajno povećala – Ukoliko bi svim terminalima na lučkom području upravljao isti operator, otvorile bi se nove mogućnosti za razvoj Luke Stvorili bi se bolji preduslovi za razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar –rekli su iz MKI i istakli da je njihov prioritetni cilj da, u sa-

radnji sa Lukom Bar i privrednim subjektima koji su vezani za Luku, valorizuju tranzitni potencijal Crne Gore i da robne tokove iz okolnih država pokušaju preusmjeriti na Crnu Goru i Luku Bar. – Cijenimo da bi jedinstvena Luka Bar mogla biti konkurentnija, a MKI će posvećeno raditi na promociji logističkog pravca preko Luke Bar i Crne Gore, posebno u zemljama regiona. Neophodno je da nastavimo izgradnju i rehabilitaciju infra-

PODGORICA - Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Budimir Mugoša najavio je nabavku do 750 junica, koje bi trebalo da nadomjeste nedostatak potrebnih količina mlijeka.

– Ministarstvo je odobrilo nabavku 750 junica, koje bi za godinu trebalo da daju tri i po miliona kilograma mlijeka, koliko nam otprilike fali – kazao je Mugoša za RTCG I objasnio kako je to zapravo prošlogodišnja mjera koju nijesu sproveli.

– Falilo nam je u budžetu 500 hiljada eura za tu nabavku, što je odobreno rebalansom – naveo je Mugoša i podsjetio kako se u Crnoj Gori bilježi pad proizvodnje mlijeka od 2019. godine do danas i to po dva miliona litara godišnje.

Za narednu godinu je najavio nove mjere podrške, poput subvencije za livade i pašnjake.

Kazao je da su Ministarstvu finansija predali nacrt agrobudžeta za narednu godinu, koji je predložen na 83 miliona eura. R. E.

PODGORICA – Nikšićani Vinka Popović i Luka Minić iz Nikšića dobitnici nagrade od po hiljadu eura u petom ciklusu konkursa „Zajedno ka vrhu“ koji M-tel organizuje povodom 15 godina poslovanja. Popović, učenica srednje Medicinske škole, izradila je paukovu mrežu u olovci i pobi-

Zamjenik direktora Aerodroma Crne Gore se umiješao u spor po tužbi Biljane Knežević protiv te kompanije zbog njegovog imenovanja

Petar Radulović

Biljana Knežević

U Ministarstvu kapitalnih investicija smatraju lučkih operatera dovelo do veće konkurentnosti

Luka Bar

da bi spajanje konkurentnosti

Pregovaraju o Port of Luke Bar

Global ports ispunio ugovorne obaveze

U MKI tvrde da su Global ports i Port of Adrija ispu nili obaveze iz kupoprodaj nog i ugovora o koncesiji.

– MKI i Uprava pomorske sigurnosti pratili su izvr šenje ugovora o konce siji. Obaveze koji iz njega proističu izvršene su u ugovorenim rokovima i na ugovoreni način, što su konstatovali i Savjet za pri vatizaciju i Vlada – navode iz MKI.

bal ports holdinga – saopštili su predstavnici MKI i dodali da postoje različiti modaliteti za objedinjavanje kompanija, koji ne moraju nužno podrazu mijevati da država kupi akcije.

– Vlasnička struktura u ovim akcionarskim društvima odre diće potencijalne modele koji mogu biti razmatrani i imple mentirani – pojasnili su i oci jenili da mogućnosti koje pru ža Zakon o javno-privatnom partnerstvu zaslužuju da bu du dodatno analizirane i uze te u obzir.

strukture u zaleđu Luke Bar, kako bi omogućili adekvatnije korišćenje njenih kapaciteta –istakli su iz MKI.

MOdEl

Iz resora na čijem je čelu Er vin Ibrahimović navode da su različiti modeli po ko jima bi moglo biti izvršeno spajanje kompanija, imaju ći u vidu da u ovom momen tu država nema udio u akcij skom kapitalu Port of Adrije. – Neki od potencijalnih mode la bi mogli biti restrukturiranje privrednih društava kroz sta tusnu promjenu, što bi u prak si vodilo ka spajanju društava. Da bi država preuzela upravlja nje Lukom Bar u cjelosti, neop hodno bi bilo prethodno kupiti većinski paket akcija od Glo

– Uvjereni smo da će se drža va, u slučaju preuzimanja Port of Adrije, opredijeliti za mo del koji će u najkraćem roku obezbijediti najbolje dugoroč ne efekte. U ovom momentu je rano govoriti preciznije o mo delu objedinjavanja, imajući u vidu da država jeste zaintere sovana, ali i dalje nema uprav ljačka uprava u kompaniji čiji je većinski vlasnik turski par tner – kazali su iz MKI.

MKI je, kako navode, upućeno na kontinuiranu saradnju sa Port of Adriom, budući da ovo preduzeće ima zaključen ugo vor o koncesiji na 30 godina.

– U okviru te saradnje bilo je go vora i o potencijalnim poslov nim saradnjama države i Global portsa u vezi sa kupoprodajom akcija – rekli su iz MKI, odgo varajući na pitanje da li je Glo bal ports zainteresovan i da li su pregovori počeli. Navode da MKI ne može uticati na dinami ku koja odgovara vlasniku Port of Adrije. S. POPOVIĆ

jedila glasovima publike, a Minić, profesor engleskog je zika, napisao je poemu koja mu je donijela glasove žirija. Svi dobitnici nagrada će ući u decembarsko finale sa moguć nošću da dobiju 15. nagradu.

PR menadžerka kompanije M-tel Ana Martinović je pod sjetila da je u toku šesti ciklus i pozvala sve mlade do 35 go dina, koji imaju dobru ideju na temu „Zajedno ka vrhu“, da pošalju svoje radove. R. E.

Imali 14 odsto turista manje nego 2019.

Resorni skupštinski odbor o rezultatima turizma za prvih sedam mjeseci ove godine Direktorica NTO Ana TripkovićMarković kazala je da preliminarni podaci za jul i avgust u sjevernom regionu pokazuju oko 20 odsto veći promet u odnosu na prošlu godinu

gionom raste – navela je Trip ković-Marković i dodala da je NTO u oktobru prošle godine uradila sveobuhvatnu analizu poslovanja lokalnih turističkih organizacija, koja im je služila kao pokazatelj u ovih godinu.

PODGORICA - Turistička sezona je bila veoma uspješ na, ocijenio je juče ministar ekonomskog razvoja i turiz ma Goran Đurović i dodao da posebno raduje značajno povećanje turističkog pro meta u sjevernim opština ma.

BROJKE

– U svim vidovima smješta ja od januara do jula boravilo je 1,14 miliona turista, što je 44,7 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Ostva reno je 6,13 miliona noćenja ili 38 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period - rekao je Đurović na drugom sastan ku skupštinskog Odbora za tu rizam, poljoprivredu, ekolo giju i prostorno planiranje o izazovima u ovoj turističkoj sezoni, održanom u Kolašinu. Naveo je da imamo 86 odsto realizacije turističkog pro meta iz 2019, kada se govori o broju turista i 87 odsto kada je riječ o broju noćenja.

– Posebno raduje da smo u sje vernim opštinama imali zna čajno povećanje turističkog prometa. Tome je doprinije la činjenica da smo obogati li ponudu sjevernog regiona - kazao je Đurović i dodao da je pozitivan trend nastavljen i u postsezoni. Saopštio je da je, prema pre liminarnim podacima CBCG, država od ino turizma zaradi la 238 miliona eura, što je 93 odsto prihoda u odnosu na 2019. godinu.

– Prema podacima Monsta ta, u sedam mjeseci u kolek tivnom smještaju registro vano je 620,29 hiljada turista, što je 78 odsto više u odnosu na isti preiod prošle godine i 90 odsto u odnosu na sedam

Direktor Nacionalnih parkova Aleksandar Bulatović kazao je da je ovo bila uspješna sezona, kao i da je bila 33 odsto veća od prošlogodišnje.

– Jednim domaćinskim pristupom, organizacijom tima gdje su nam pomogle i starije kolege i mladi tim došli smo do izvanrednih rezultata o čemu najviše govori naš finansijski rezultat – rekao je Bulatović.

Kazao je da preduzeće broji 300 zaposlenih, a da su došli pred blokadu finansijskog računa, gdje su zatekli dug od 850 hiljada eura.

- Reprogramom smo već vratili dio duga, a svaki naci onalni park je na početku da vrati svoj sjaj - rekao je Bulatović i naveo da mogu novac da ulože u nacionalne parkove, ali i Ulcinjsku solanu kojom upravljaju, za šta je godišnje potrebno 220 hiljada eura.

mjeseci 2019. godine – preci zirao je Đurović. Broj noćenja za isti period ve ći je 66,2 odsto, što je ostva renje od 92 odsto u odnosu na 2019.

– Turizam gotovo da ulazi u sve pore društvenog djelova nja, zato ima multiplikativni efekat na privredu i može biti pokretač privrednog razvoja. Moramo raditi na diverzifika ciji ponude i emitivnim trži štima, ne smijemo dozvoli ti da budemo visoko zavisni od nekoliko tržišta – smatra Đurović.

Naveo je da je preduslov bo gata diversifikovana ponuda namijenjena visokoplatežnim ciljnim grupama.

– Već radimo na pripremi na redne sezone kako bi privukli turiste iz evropskih zemalja i udaljenih tržišta Bliskog isto ka - rekao je Đurović.

Ministarstvo je, kako je naveo, otpočelo aktivnosti za zimsku sezonu, pri čemu su upućeni dopisi svim subjektima ko

ji treba da stvore preduslove kako bi sezona bila uspješna.

SVAK ZA SEBE

– Lokalne turističke organiza cije rade svaka za sebe, Nacio nalna turistička organizacija neku drugu priču, a Ministar stvo treću. To mora da bude jedan tim i imamo jedan cilj i strategiju - kazao je Đurović.

Smatra da u narednom periodu bilo ko da je na njegovom mje stu mora raditi na tome da uve že ta tri segmenta ako hoćemo da imamo uspješnu sezonu.

– Sinergija koju možemo da postignemo sa budžetima lo kalnih organizacija, NTO i dr žave može dati kvalitetan re zultat – ocijenio je Đurović.

Direktorica Nacionalne turi stičke organizacije Ana Trip ković-Marković kazala je da preliminarni podaci za jul i av gust u sjevernom regionu po kazuju za petinu veći promet nego lani.

– To je za mene jasan pokaza telj da tražnja za sjevernim re

– Samo trećina organizacija na sjeveru ima uslove za rad kakve bi lokalne TO trebalo da imaju – rekla je Tripković-Marković, koja smatra da su među izazo vima smještajni kapaciteti, po gotovo kada se ima u vidu rast tražnje.

– Oni su polazna osnova i nešto od čega treba da krenemo da bi rješavali probleme koji tište lo kalne organizacije – dodala je Tripković-Marković. Ocijenila je da je NTO, u skla du sa budžetom koji je imala u ovoj godini, uspjela da ura di dosta toga.

Predsjedavajući odborom Genci Nimanbegu kazao je da naši političari lako nalaze obećanja za velike novce za neke projekte za koje ne zna da li će donijeti povrat novca, a investicije u turizam u Crnoj Gori hoće.

– Ove dvije godine imamo po litičare koji govore o milioni ma eura koje bi preusmjerili na određene investicije – re kao je Nimanbegu i dodao da se zaprepastio kada je čuo da preduzeće Solari ima 300 za poslenih samo iz Nikšića.

– Trebalo bi ih možda zaposli ti i na sjeveru u drugim opšti nama, a onda nema novca za javne parkove, recimo. To su izazovi o kojima svaki rukovo dilac institucije i ministar mo raju da razmišljaju, to je držav ni novac - rekao je Nimanbegu i kazao da su to neke političke odluke sa kojima ćemo da se suočavamo u budućnosti, jer kada se ulazi u dugovanja to se nekad mora namiriti.

– Izazov predstavlja i metodo logija po kojoj obračunavamo turiste – dodao je Nimanbegu. Prvi sastanak Odbora za turi zam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje na istu temu održan je početkom av gusta u Budvi. S. P.

Podaci Avgustovski račun 37,9 eura

PODGORICA - Prosječan avgustovski račun za elek tričnu energiju za doma ćinstva iznosi 37,91 euro, saopšteno je iz Elektropri vrede.

Najniže prosječne račune od 20,7 eura dobili su Pljevljaci, a

najviše od 70,3 eura Ulcinjani. Račun do 30 eura dobiće 60,2 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 19,3, od 50 do 100 eura 15,3, a iznad 100 eura 5,2 odsto

kupaca. Avgustovske račune umanjene za iznos popusta dobiće 47,4 odsto domaćin stava u Crnoj Gori, odnosno 179,4 hiljade kupaca. Doma

ćinstva su potrošila 128,76 mi liona kilovatsati, što je 0,92 odsto više nego u julu i 1,26 odsto više nego lani u istom periodu. R. E.

Sa sjednice odbora u Kolašinu

Nacionalni parkovi ostvarili za trećinu bolji rezultat

Luka Minić i Vinka

PODGORICA – Pripravnici još uvijek nijesu dobili plate za avgust, a Ministarstvo prosvjete je Pobjedi kazalo da će će izvršiti isplatu kada dobiju ažurirane spiskove za avgust od svih partnera koji učestvuju u program stručnog osposobljavanja.

Pripravnicima ovog mjeseca kasne plate deset dana. Iz re sora ministra Miomira Voji novića kažu da je Ministar stvo obezbijedilo novac za isplatu naknada u skladu sa zakonom. Kažu, imajući u vi du da je rad vladinih servera u blokadi zbog hakerskih napa da, radi se na pokretanju ser visa putem kojeg se vrši ažu riranje podataka.

– U narednom periodu svi ko risnici programa biće uredno isplaćeni, a zarada će im biti uvećana shodno Zakonu koji je Skupština Crne Gore doni jela u avgustu 2022. godine –naveli su iz Ministarstva. Poslanici su nedavno usvoji li prijedlog Socijaldemokrata da se pripravnicima poveća ju naknade. Tražili su da bu du 450 eura, pošto se pove ćala minimalna zarada. Iako se nakon primjene programa „Evropa sad“ uvećala mini malna plata u Crnoj Gori, pri

pravničke nijesu, već su ostale na 266 eura. Usvojeni izmije njeni zakon, koji važi i za aktu elne korisnike, predviđa da im se plata poveća za avgust i sep tembar. Bilo je ranije planira no da im se primanja poveća ju za četiri mjeseca, ali uprkos tome što su izmjene akta bile u skupštinskoj proceduri, nijesu dolazile na dnevni red Skupšti ne. Ovog mjeseca se pripravni cima završava program struč nog osposobljavanja, a počeli su da ga odrađuju u januaru.

Poslanici su tokom diskusi je u Skupštini navodili da su pripravnici u ovom slučaju bi li diskriminisani, da im je ne pravedno bila uskraćena veća zarada. Komentarisali su i pro gram stručnog osposobljavanja gdje su isticali da pojedini po slodavci iskorišćavaju ovu ka tegoriju zaposlenih. Neki su ra dili kao kuriri, profesori su bili vozači. Poslodavci su im nudi li da ne dolaze na posao ako se odreknu jednog dijela prima nja. Poslanici su predlagali da treba da se reformiše program.

Konstatovali su da nije dobro da država isključivo izdvaja novac za njihove nadoknade, već da treba da se uključe i po slodavci. Bilo je riječi da bi bi lo dobro da učestvuju, makar 30 odsto. N. Đ.

Osjećam stid zbog svega što Crkva Srbije govori i radi je rekao da mu se početkom devedesetih činilo da su Crnogorci, koji u hramove ulaze sa kapom na glavi i cigaretom u ustima, obezboženi, ali da danas misli drugačije i da su kao takvi bili mnogo više hrišćani, mnogo bolji ljudi nego sada kada su postali žrtve izmanipulisane od strane popova koji nikada od tada nijesu propovijedali ni utjehu, nego samo mržnju i samo zlo i samo zavadu

PODGORICA - Crkva Srbije pretvara se od or ganizacije koja treba da propovijeda ljubav i utjehu u organizaciju koja propo vijeda mržnju i neistine, ocijenio je političar i knji ževnik Vuk Drašković u emisiji ,,Aritmija“ Gradske televizije, autorke Tamare Nikčević.

Crkveni vrh je, ističe Draško vić, potpuno odstupio od svo je duhovne funkcije i bavi se stvarima kojima ne bi trebalo – prekrajanjem granica, škol skim programima i seksual nom orijentacijom ljudi.

- Naročito me plaši što patri jarh najveće pravoslavne cr kve, u trenutku kada vojska Vladimira Putina kreće da ubija i ruši Ukrajinu, blago silja taj zločin i govori da je to borba protiv zla, protiv soto ne - kazao je Drašković, pre nosi gradski.me

On je kazao da osjeća stid zbog svega što Crkva Srbije govori i radi. Ta organizacija je, kaže, doživjela najveći pad od kada postoji, a posljedice su užasne.

Početkom devedesetih čini lo mu se da su Crnogorci, ko ji u hramove ulaze sa kapom na glavi i cigaretom u ustima, obezboženi, ali danas, nagla šava, misli drugačije.

PODGORICA – Fakulteti

će krajem septembra ras pisati konkurs za upis na budžetske master studijske programe. Predviđeno je da se upiše 1.875 studenata. Konkursi će biti objavljeni na internet stranicama organiza cionih jedinica, kao i u dnev nim listovima koji izlaze u Cr noj Gori.

Na Biotehničkom će biti 85 mjesta, Ekonomskom 150, Elektrotehničkom 300, Fakul tetu dramskih umjetnosti 32, Fakultetu likovnih umjetnosti 27, Fakultetu političkih nauka 140, Fakultetu za sport i fizič ko vaspitanje 50, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo 100, Fi lološkom fakultetu 225, Filo

zofskom 150, Građevinskom 120, Mašinskom 110, Medi cinskom 30, Metalurško-teh nološkom 60, Muzičkoj aka demiji 36, Pomorskom 90, Pravnom 80, Prirodno-ma tematičkom 90.

Za upis na master studijske programe kandidati su duž ni da polože prijemni ispit za sve studijske programe master studija koji budu oglašeni kon kursom, a koji je kao dodatni uslov za upis utvrđen Zako nom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Pravilnikom o uslovi ma, kriterijumima i postup ku upisa u prvu godinu master studija Univerziteta Crne Go re. N. Đ.

- U toj poslednjoj deceniji XX vijeka niko iz SPC, sa vrha nje nog, nije nikada osudio nije dan zločin nanijet rukom ne kog Srbina, nije pustio suzu ni za jednim ubijenim djetetom, a samo u Sarajevu sa onih br da granatama je ubijeno više od 1.000 djece. Nema, nema ni jedne jedine osude. Imali smo nešto sasvim drugo – da sveštenici uzimaju oružje, da blagosiljaju zločine - rekao je Drašković.

- Mislim da su tada ‘obezbo ženi’ bili mnogo više hrišća ni, mnogo bolji ljudi nego sada kada su postali žrtve izmani pulisane od strane popova koji nikada od tada nisu propove dali ni utjehu, nego samo mr žnji i samo zlo i samo zavadu – kazao je on.

Drašković je rekao i da ,,kada se uspostavi magareći pore dak vrijednosti, onda nemojte nikada pitati zašto je magarcu draža pljeva od, recimo, zlata“.

- Neće magarac pipnuti zlato.

Ali pljevu hoće. Sistem vrijed nosti je daleko od civilizacij skog sistema vrijednosti ma da ja i o tom zapadu bih imao mnogo toga da kažem. I govo rim. I pišem - kazao je Draš ković.

On smatra da je crkva najve ći manipulator i, kako ističe, ,,teško nama ako se ona od metne na stranu koja propo veda zlo i nesreću jer je nji hova riječ jača od svake druge riječi“.

- Autoritet njihovim naopa kim riječima daje predstava da oni su tobože zastupnici Boga, da govore u ime Boga. I onda navuku onu odeždu na sebe, poklope se onim ćupom, onom mitrom kao da su kra

ljevi, carevi, vladike, i narod u toj njihovoj odeždi vidi nešto što ta odežda nije - ocijenio je Drašković.

Kada bi vladike, rekao je on, koje u svešteničkim odeždama govore da su Crnogorci pasji nakot, da će nestati kao pečur ke poslije kiše i da je Crna Gora mala Ukrajina, skinuli mitru i mantiju i obrijali bradu, pa na pazarni dan to ponovili u bilo kom crnogorskom gradu, bi li bi, smatra Drašković, zasuti kamenjem.

Nije demokratija, rekao je on, ako dopustite zlu da se u njeno ime razmaše, a u Srbiji i Crnoj Gori upravo se nedopustivo dopušta, zaključije je Draško vić u emisiji ,,Aritmija“. R.D.

PODGORICA – Mađar ska je donirala Crnoj Gori 11.700 Fajzer vakcina protiv korona virusa - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić istakao je da je, kao i mnogo puta do sada, Mađarska po

kazala visok stepen solidar nosti prema crnogorskim gra đanima.

– Još jednom je potvrdila tra dicionalno prijateljske i kvali tetne odnose dvije države. Že lim da se zahvalim Mađarskoj, kao i svim njenim građanima, Vladi i posebno mađarskom ambasadoru u Crnoj Gori Jo

žefu Neđešiju - kazao je mi nistar Šćekić.

Podsjetio je da je Mađarska u više navrata vrijednim dona cijama pomogla Crnoj Gori u borbi protiv pandemije iza zvane korona virusom.

– Pomoć, kada nam je bila pri jeko potrebna u medicinskoj zaštitnoj opremi, PCR testo

vima i vakcinama, bila nam je od neprocjenjivog znača ja u vrijeme pandemije – re kao je Šćekić.

Ambasador Neđeši poručio je da Vlada Mađarske stoji na raspolaganju Crnoj Gori i za nastavak svakog vida podrš ke i pomoći, kad god se za to ukaže potreba. K. J.

Nacionalni je prvo morao da odobri program za svjetovne gimnazije iz 2016. godine, eksperti smatraju da je nezakonito njihovo licenciranje i finansiranje

Akademik Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete, Pobjedi je kazao da se ustanova može osnovati ako je donešen, odnosno odobren, obrazovni program. Istakao je da je osnivač je dužan da Nacionalnom savjetu dostavi obrazovni program (plan i program: predmeti, broj nedjeljnih časova po predmetima i predmetni prgrami). Nacionalni savjet mora imati mišljenje Zavoda i mora donijeti odluku da se taj obrazovni program usvaja i odobrava za rad škole

PODGORICA - Srednje vjerske škole kojima je licencu izdala Vesna Bratić u aprilu ove godi ne, a ministar Miomir Vojinovć tražio 900.000 eura iz budžeta za „podršku“, preuzele su važeći program za opšte srednje obrazo vanje iz 2016. godine.

Ministarstvo tvrdi da, s obzirom na to da su škole preuzele javno važeći program obrazovanja, nije bilo po trebe da Nacionalni savjet vrši uskla đivanje shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.

Program je obavezan Akademik Slobodan Backović, biv ši ministar prosvjete, Pobjedi je ka zao da se ustanova može osnovati ako je donešen, odnosno odobren, obra zovni program.

- Znači, osnivač je dužan da Nacio nalnom savjetu dostavi obrazovni program (plan i program: predmeti, broj nedjeljnih časova po predmetima i predmetni prgrami). Nacionalni sa vjet mora imati mišljenje Zavoda i mo ra donijeti odluku da se taj obrazov ni program usvaja i odobrava za rad škole – kazao je akademik Backović.

On je istakao da zakon ne prepozna je preuzimanje programa niti Savjet treba bilo što da usklađuje.

U trenutku dobijanja licence u apri lu, nije postojao Nacionalni savjet za obrazovanje. Prethodnom je mandat istekao u septembru 2021. a novi je osnovan u julu ove godine. Ministarstvo tvrdi da ni komisija Mi nistarstva prosvjete nije imala za konska ovlašćenja da izvrši kontro lu programa.

- Svakako, Zavod za školstvo ne do stavlja Nacionalnom savjetu mišlje

nje o licenciranju privatnih ustanova. S obzirom na to da nije bilo potrebno usklađivanje programa od Nacional nog savjeta, to u ovom slučaju, za li cenciranje navedenih ustanova nije bilo od značaja postojanje novofor miranog Nacionalnog savjeta – od govoreno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

Standardi i Procedure

Na tvrdnju Mnistarstva da nije bilo potrebno usklađivanje programa od strane Nacionalnog savjeta, te da u ovom slučaju za licenciranje navede nih ustanova nije bilo od značaja po stojanje novoformiranog Nacionalnog savjeta, Backović odgovara da savjet ne usklađuje ništa, već da donosi od luku da se program usvaja ili ne usvaja.

- Znači mora se razmatrati dostavlje ni program. Da bi se to moglo uradi ti, mora postojati savjet – decidan je

Uslovi za osnivanje

Prema Zakonu o opštem obrazovanju, da bi se škola osnovala, a kasnije i finansirala, mora da ispunjava određene uslove. Finansira se na osnovu broja upisane djece i zaposlenih. Takođe, škola mora da ima prostorije, nastavni kadar, upisanu djecu, higijensko tehničke uslove. Školu mora i da posjeti komisija Ministarstva prosvjete, kako bi dala zeleno svjetlo za početak rada obrazovne ustanove. Škole ,,Sveti Sava“ i ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ su registrovane u Centralnom registru privrednih subjekata. Iz njihovih izvoda se vidi da je osnivački ulog jedan euro. Ne postoje podaci o broju zaposlenih, niti o obaveznom depozitu koji je definisan članom 46 a.

U Zakonu o Opštem obrazovanju u članu 23 je objašnjen postupak donošenja obrazovnog programa u privatnoj ustanovi.

- Obrazovni program iz stava 1 ovog člana postaje javno važeći pro gram kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem pro gramu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja – piše u Zakonu.

Piše i da mjerila za utvrđivanje punovažnosti i jednake vrijednosti obrazovnog programa privatne ustanove sa javno važećim obrazov nim programom donosi Nacionalni savjet, na prijedlog Zavoda za školstvo, odnosno Centra.

akademik Backović.

On je istakao da je, kada je riječ o pri vatnim vjerskim škola, veoma važno da se analizira da li su zastupljeni iz borni predmeti koji služe za dopunu maturskog standarda predmeta koji nemaju maturski standard.

- To je od krucijalne važnosti za one učenike koji hoće da nastave obrazo vanje, recimo na UCG, a ti predme ti su uslov za upis na studije visokog obrazovanja. Znači, nije dovoljno da privatne vjerske škole realizuju nastavu u skladu sa javno važećim opšteobrazovnim programom ne go moraju da imaju odbrenje za to i moraju da daju na uvid program i plan škole oko dopune maturskog standarda – istakao je on.

Prema Zakonu o opštem obrazova nju, svaka privatna obrazovna usta nova mora da podnese obrazovni program koji prolazi kroz Zavod za školstvo, a onda se predlaže Nacio nalnom savjetu.

U slučaju ovih vjerskih škola, ta pro cedura nije ispoštovana.

Pet godina PoSlije

Osnivač nikšićke Gimnazije ,,Mi tropolit hadži Sava Kosanović“ je Eparhija budimljansko-nikšićka, a rješenje o izdavanju licence je Bra tić potpisala 14. aprila ove godine. U Podgorici je Mitropolija osnovala Gimnaziju „Sveti Sava“ , a licenca je potpisana 18. aprila.

Pobjedi je u aprilu iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, za vrijeme mandata Vesne Bratić odgo voreno da je program usklađen tako što ga čini 80 odsto važećeg progra ma za gimnazije i 20 odsto vjerskog programa.

Više stručnjaka je juče Pobjedi obja snilo da, ukoliko su gimnazije koje su osnovale Mitropolija i Eparhija bu

dimljansko-nikšićka prihvatile pro gram koji važi za svjetovne gimnazi je, onda one ne mogu da se nazivaju vjerskim.

zona krivične odgovornoSti Kako se te gimnazije zakonom tre tiraju kao privatne škole, odredni ca ,,vjerske“ im omogućava da im se dodijeli novac koji je opredijeljen za finansiranje vjerskih škola. Ove go dine je u budžetu za tu namjenu iz dvojeno 1.500.000 eura. Ministar Vojinović tražio je proš le nedjelje da se školama koje su tek osnovane da 900.000 eura kako bi se pripremile za narednu školsku godinu.

Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko ob razovanje, juče je saopštila da je ne zakonito finansiranje privatnih ško la koje nijesu licencirane u skladu sa procedurama.

CGO je juče uputio inicijativu mini stru prosvjete, Miomiru Vojinoviću za preispitivanje zakonitosti licen ciranja dvije srednje vjerske škole i povlačenje zahtjeva za njihovo fi nansiranje iz budžeta.

- CGO cijeni da sa zahtjevom za opre djeljivanje 900.000 EUR iz budžeta Crne Gore za finansiranje dvije pri vatne ustanove koje nijesu licencira ne u skladu sa zakonskom procedu rom, ministar ulazi u zonu krivične i prekršajne odgovornosti – istakla je Kaluđerović.

U Crnoj Gori djeluje licencirano jed na srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Faith“, koja je dostavila odgovarajući javno važeći obrazov ni program za opšte obrazovanje. Odluku o punovažnosti obrazovnog programa te škole je Nacionalni sa vjet za obrazovanje donio 30. juna 2015. godine, a zavedena je pod bro

jem 04-5-1274. To piše u informaci ji o finansiranju medrese koja se do stavlja Vladi.

Odluke Nacionalnog savjeta za obra zovanje nema u istovjetnom doku mentu koji se odnosi na dvije vjerske škole koje su osnovane u Podgorici i Nikšiću.

Medresa je Vladi, kako bi se donijela odluka o finansiranju, podnijela i od luku Nacionalnog savjeta o obrazo vanju u kojoj je obrađivan opšti dio obrazovnog programa, predmeti, fond časova, detaljan nastavni plan i program za sve razrede, te uslovi za realizaciju nastave, pravilnik o pola ganju mature...

Kaluđerović je kazala da je jedina uloga Ministarstva da eventualno vrati Nacionalnom savjetu utvrđe ni posebni dio javno važećeg obra zovnog programa na ponovno raz matranje i utvrđivanje, a što se nije desilo, jer ovo tijelo nije ni postojalo.

CGO je apelovao na ministra Vojino vića da pokrene postupak za preis pitivanje nezakonito izdatih licen ci, ali i ponovni postupak za njihovo izdavanje koji povlači precizne pro cedure.

- CGO izražava uvjerenje da mini star Vojinović neće svjesno praviti još jednu štetu po budžet Crne Go re zarad ostvarenja nekih partikular nih interesa, kao što je to činila bivša ministarka Bratić za čije nepoštova nje zakona već dolaze pravosnažne presude koje će plaćati svi građani i građanke Crne Gore – saopštila je Kaluđerović.

Redakcija Pobjede je uputila pita nja Ministarstvu prosvjete u kojem se traže dokazi o ispunjavanju uslo va za osnivanje i finansiranje dvi je vjerske gimnazije, kao i nastavni program koji je morao biti odobren.

j. martinoviĆ

Slobodan Backović Snežana Kaluđerović

Vesna Bratić Miomir Vojinovć

Radulović: Ustavni sud nadležan za Temeljni ugovor, samo treba podnijeti inicijativu

Temeljni ugovor je akt koji je po svim obilježjima opšti pravni akt, što se može utvrditi i prema analogiji sa postupanjem Ustavnog suda u odnosu na tumačenje nadležnosti u vezi ugovora sa Islamskom zajednicom, kazao je Branislav Radulović.

On je odgovarajući na pitanje poslanika Andrije Popovića, kazao da nadležnost Ustavnog suda postoji, ali je „neophodno da neko makar pokrene postupak“.

PODGORICA - Kandi dat za sudiju Ustavnog suda prof. dr Branislav Radulović kazao je da je političko pitanje treba li ili ne održati lokalne iz bore u slučaju da ne bude deblokiran rad Ustavnog suda, odnosno popunjen njegov sastav, ali naglaša va da se Crna Gora nalazi u zoni rizika i potencijalno najveće institucionalne krize od 1945. godine, što je moguće prevazići jedi no izborom kompletnog i kompetentnog sastava najviše sudske instance.

– U ovom momentu ne po stoji pokrenut postupak kod OIK, ni DIK, ni Ustavnog su da po osnovu ugrožavanja izbornog prava. Onog mo menta kada bi se pokrenuo izborni spor, a to može već da se dogodi dok mi o tome raz govaramo, država Crna Go ra ne bi imala ustavno defini sani institut zaštite. Cijenim da vaša parlamentarna ak tivnost ovdje ide u pravcu da se iz te zone rizika vratimo u puno ustavno-pravno funk cionisanje, jer se ne postav lja pitanje samo postupanja Ustavnog suda, već bi došlo do povrede osnovnog Usta vom garantovanog biračkog prava, na kojem počiva uku pni sistem suvereniteta sve tri grane vlasti – ocijenio je Radulović tokom intervjua u okviru konsultativnog saslu šanja kandidata pred Ustav nim odborom Skupštine koji ima zadatak da od 19 prijav ljenih kandidata izabere če tiri o kojima bi se, ako bude dogovora, izjašnjavao par lament.

Juče su pred tim tijelom svoje viđenje rješenja krize i una pređenja rada Ustavnog su da, koji od 13. septembra ne ma kvorum i umjesto sedam članova, a sveden je na tri, da li on i kandidat Jovan Kojičić, doktor pravnih nauka.

POTREBAN RESPEKT

Na pitanje poslanice Gra đanskog pokreta Ura Suade Zoronjić da li smatra da su ugrožena ljudska prava i slo bode ako stvari u Ustavnom

sudu ostanu ovakve kakve jesu, kandidat Kojičić je ka zao da je Ustavni sud taj koji štiti Ustav.

– Narod je vama prepustio da o tome odlučite. Ako nijeste u sposobnosti da odlučite, od govornost je na parlamentu, odgovornost na vama, da za štitite prava i Ustav tako što ćete izabrati sudije da zašti te prava – kazao je Kojičić. On je kazao da to nije urađe no nakon nekoliko konkursa, a pritom je zamolio poslani ke da se ne pozivaju na potre bu stvaranja političkog dogo vora jer, kako je naveo, time vrijeđaju sve kandidate koji se javljaju.

– Vi birate sudije, koji treba da budu čast i reprezentacija ove zemlje, koji treba da štite i vas i građane – naveo je on i dodao da pozivanjem posla nika na potrebu dogovora se kandidati svode na predmet trgovine i robe.

– Nikada jedan student u Njemačkoj neće oponirati doktoru nauka. Ja sam dok tor nauka, a postajem roba u političkoj trgovini. To ne pri stajem, boriću se protiv toga, analizirati, stavljati u kon tekst. Kako ćete vi glasati ne znam, to je vaš posao, dobi jate platu za to, ali se treba uzdržati od priče o dogovo

Ustavni sud je do juče saslušao šest od 19 kandidata prijavljenih na javni poziv raspisan 1. avgusta, koji je uslijedio na kon što krajem jula nijedan od 18 kan didata prijavljenih na tri konkursa nije dobio potrebnih sedam glasova na odboru, da bi se kvalifikovao da o njemu dalje odlučuje parlament

ru. Razumijem, ali vrijeđa. Ne volim to da čujem. Da kle, vi ste odgovorni da čuva te ovu zemlju. Svaka majka i otac voli svoje dijete, mislim da svi vi volite ovu zemlju, bez obzira na političke razli ke. Ako je volite, nađite put da idemo naprijed. Na koji način ne znam, da sam unu tra, dio vas, dao bih doprinos. Ako budem u Ustavnom su du, daću svoj doprinos – ka zao je Kojičić koji je pravno iskustvo sticao u Crnoj Gori i Kanadi u mnogim oblasti ma, počev od zaštite sredine do ljudskih prava...

On je kazao da ne može mo govoriti o unapređenju Ustavnog suda ako ne govo rimo o zajedničkim stremlje njima.

– Prvo se mora uočiti gdje su problemi, a onda razgovara ti o tome. Nema rješenja bez razgovora. Mi smo previše zatvoreni, kabinetski funk cionišemo, previše fomalno sti, a zapostavljamo suštinu –

kazao je Kojičić i istakao da bi sjutra kao sudija insistirao na prevenciji, sagledavanju pro blema kako bi se došlo do po stizanja neophodnog princi pa efikasnosti u radu.

PROBLEM USTAVNIH ŽALBI

Govoreći o opasnosti da ustavna žalba bude kroz po stupanje Evropskog suda za ljudska prava proglašena za neefikasno pravno sredstvo, Branislav Radulović je, pored činjence da sada postoji go tovo 3.800 ustavnih žalbi ko je nijesu riješene, ukazao na problem koji se javlja u kon troli žalbi.

– Od 1.220 pristiglih u ovoj godini, njih 326 nije prošlo procesne pretpostavke ia ko su ih pripremili advoka ti i pravni zastupnici, što po kazuje da se sredstvo koristi ekstenzivno i neadekvatno pored toga što je sud uradio uputstvo i templejt, da sva ki građanin može štititi svo

- Svako ko smatra da je nešto neustavno, može pokre nuti inicijativu, može najmanje pet poslanika da to učini u svakom trenutku jer je obezbijeđena ustav no-pravna zaštita. Koliko mi je poznato, za sada ne postoji takva inicijativa – kazao je Radulović i podsjetio da je o ovom pitanju pokrenut postupak pred redov nim sudom.

On je, uz ogradu, ako je tačan podatak, kazao da je za brigu što dokument koji je usvojila Vlada, odnosno potpisala sa SPC nije javno objavljen.

– U dokumentu koji je javno prezentiran, mislim da postoji vocatio legis sa obje strane. Nijesu ispunjene ugovorne obaveze. U završnim i prelaznim odredba ma stoji da se objavljuje u zvaničnim glasilima oba subjekta. Njihova obaveza... Ugovor se ne sprovodi –kazao je Radulović.

ja prava – naveo je on. Istakao je da to iziskuje ko munikaciju i razgovor pred stavnika Ustavnog suda sa Advokatskom komorom, ka ko bi se ukazalo i advokatima da ne smiju davati lažnu na du u onim situacijama kada žalbe ne mogu iz procesnih razloga proći na odlučiva nje. Time se, pritom, uvećava broj predmeta u radu.

Prema njegovim riječima, ključna opasnost da se izgubi efektivnost ustavne žalbe je činjenica da su mnogi pred meti u postupku duže od tri godine, a najčešća je povre da prava na pravično suđe nje. Onda se postavlja pita nje u kojem obimu su i kako ta prava zaštićena i na koji način redovno sudstvo od govara potrebi zaštite pra va građana.

Ustavni sud je do juče saslu šao šest od 19 kandidata pri javljenih na javni poziv raspi san 1. avgusta, koji je uslijedio nakon što krajem jula nije dan od 18 kandidata prijav ljenih na tri konkursa nije do bio potrebnih sedam glasova na odboru, da bi se kvalifiko vao da o njemu dalje odluču je parlament.

APEL ZA UBRZANJE

Akcija za ljudska prava još jednom je juče apelovala na Ustavni odbor da bi treba lo da ubrza svoj rad tako da Skupština sudije Ustavnog suda može da izabere odmah na početku redovnog zasije danja 3. oktobra.

– Ustavni sud je već nekoliko dana u blokadi zato što čla novi Ustavnog odbora - po slanici Demokratske Crne Gore, Demokratskog fron ta, Demokratske partije so cijalista, Liberalne partije,

Socijalističke narodne par tije i Ure - preko dvije godine od 18 kandidata nijesu mogli da utvrde prijedlog bar jed nog novog sudije, čiji bi izbor omogućio da taj sud kontinu irano radi – navode iz HRA. Podsjećaju da blokada zna či da je onemogućeno odlu čivanje o žalbama u vezi iz bora za koje je Ustavni sud nadležan od momenta raspi sivanja izbora (žalbe birača, kandidata i podnosilaca iz bornih lista u vezi kandida tura, biračkih spiskova, pa sve do rezultata izbora pro tiv rješenja Državne izbor ne komisije).

Navode da je onemogućeno i odlučivanje o 250 inicijativa i prijedloga za ocjenu ustav nosti i zakonitosti, kao i od lučivanje o sukobima nad ležnosti...

- Ozbiljno je ugroženo odlu čivanje o skoro 3000 ustav nih žalbi za zaštitu ljudskih prava, koliko ih je neriješe no u Ustavnom sudu, jer je za donošenje odluka o nji ma trenutno neophodno da postoji konsenzus preostalih troje sudija, a poznato je da je konsenzus sudija u tročla nom vijeću u dosadašnjoj praksi često izostajao (u ne dostatku konsenzusa, odlu čuje opšta sjednica sa najma nje 4 sudija, a četvrtog sudije u sudu više nema) - navode iz HRA.

Prema utvrđenoj proceduri, o kandidatima koji na Ustav nom odboru dobiju sedam od 13 glasova članova, odlu čuje parlament dvotrećin skom većinom. Ukoliko u pr vom krugu ne bude podrške, poslanici se izjašnjavaju po novo, ali u roku ne kraćem od mjesec i tada odlučuju trope tinskom većinom. I. P. na poslanicima intervjuisao Ustavni odbor, Branislav Radulović i Jovan Kojičić, apelovali su na predstavnike Skupštine da izborom te sudske instance u punom kapacitetu i sa kompetentnim sudijama vrate sistem u puno ustavno-pravno funkcionisanje

Sa jučerašnje sjednice Ustavnog odbora

Policija radi na rasvjetljavanju prebijanja Bloku šest

Odbrana tvrdi da su dokazi protivČokovića nevalidni

BIJELO POLJE – Odbrana Vehba Čokovića juče je u bjelopoljskom Višem sudu zatražila da se obustavi krivični postupak i odbaci optužnica tužilaštva pre ma kojoj je ovaj optuženi prodavao tablete ,,ksalol“ sedamnaestogodišnjoj A. V. koja je, zbog predo ziranja opijatima, poslije osam mjeseci provedenih u komi, preminula 18. fe bruara.

Ovo je za Pobjedu kazao advokat Dražen Medoje vić pojašnjavajući da je na ro čištu za kontrolu optužnice vanraspravnom vijeću uka zao da tužilaštvo nije ponu dilo nijedan validan dokaz da je optuženi Čoković kriv za krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavlja nje u promet opojnih droga.

On je naveo da je nejasan mo tiv zbog kojeg je Čoković po

kojnoj sedamnaestogodiš njakinji prodavao tablete za iznos od osam eura.

Motiv

- Ako se tvrdi da je to radio iz koristoljublja postavlja se pitanje da li navedeni iznos može biti motiv za izvrše

nje krivičnog djela – kazao je advokat Medojević. On je ustvrdio i da se optužnica bazira na nevaljanim dokazima pojašnjavajući da nije utvrđena autentičnost audio-snimka sa pokojnom A. V. koji je trajao 24 sekunde i koji je neovlašćeno sniman. Ukoliko se ne potvrdi

autentičnost ovog snimka, on se ne može koristiti kao dokaz u postupku. Sa druge strane i u slučaju da se potvrdi auten tičnost snimka, ovaj dokaz ne ukazuje na to da je moj branje nik prodao navedene tablete –kazao je advokat Medojević.

On je naveo da su tablete ,,ksa lol“ pronađene u stanu brata optuženog Vehba Čokovića kao i da prilikom DNK vješta čenja na kutijama sa tableta ma nijesu pronađeni tragovi njegovog branjenika.

Za odbranu je upitna uzroč no-posljedična veza između tih tableta i smrtnog ishoda kod A. V.

Svjedoci

- Obdukcijom je utvrđeno da je u tijelu A. V. pronađena ma rihuana a pojedini svjedoci su priznali da su je dovodili u tu zonu omogućavajući joj uži vanje ove droge. Međutim, ove osobe su u ovom predme tu dobile status svjedoka a ne okrivljenih.

PODGORICA - Policija je identifikovala jednu oso bu koja se sumnjiči da je u nedjelju veče učestvovala u incidentu u Bloku šest u kojem je prebijen mladić - potvrđeno je Pobjedi nez vanično iz Uprave policije.

Radi se na identifikaciji svih osoba koje su učestvovale u ovom događaju.

Podsjećamo, mlađa muška

osoba pretučena je oko 19 sa ti ispred jednog ugostiteljskog objekta. Mladića je napalo pet osoba i nanijete su mu lake tje lesne povrede. Kako su ispričali vidno potre šeni svjedoci ovog događaja, muškarci su se odjednom za ustavili, izašli i pretukli mla dića koji je bio u uniformi do stavljača. Incident se dogodio naočigled velikog broja prola znika, uključujući djecu. c. H.

Višeg suda u Bijelom Polju neposredno prije ročišta na kome su kontrolisani dokazi tužilaštva koji terete ovog optuženog da je prodao tablete ,,ksalol“ maloljetnoj

A. V. koja je od predozira nja opijatima preminula 18. februara.

Porodica i rođaci optuženog

Čokovića tvrde da se radi o namještenom hapšenju, pri tvaranju i držanju u pritvoru.

- Radi se o montiranom poli cijsko tužilačkom prosecu. Moj brat je nevin i prikupljeni dokazi to najbolje potvrđuju.

Vehbo Čoković je prepoznat kao borac za borbu protiv svakog oblika nepravde a posebno kriminala. Kao izvršni direktor NVO Novi put

to je dokazao u mnogim situ acijama. Kao takav bio je na meti mnogima jer je protiv određenih osoba podnosio prijave potkrijepljene valja nim dokazima.To je nekome zasmetalo i riješili su da se obračunaju sa njim na jedan ovakav najprizemniji način - kazao je brat blizanac okriv ljenog Šefko Čoković Uz konstataciju da se njegov brat ni kriv ni dužan tereti za krivično dijelo koje nije počinio, Šefko Čoković je najavio da su prinuđeni da satisfakciju traže kod naših i međunarodnih relevantnih institucija. Familija Čoković je zbog pričinjene nepravde zatražila i prijem kod premi jera Dritana Abazovića. - Žalićemo se i zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Uko liko to ne bude imalo efekta, bićemo prinuđeni da radika lizujemo protest - poručio je Čoković, dodajući da je njiho va porodica uvijek služila za uzor u svojoj sredini i šire. B. Č.

BUDVA - Službenici Regio nalnog centra bezbjednosti u Budvi rasvijetlili razbojništva i krađu u produženom trajanju. Krivič prijava je podnijeta protiv maloljetnika, dok je jedna osoba uhapšena.

Sumnja se da je P. Đ. (17) iz Cetinja 12. septembra uz prijetnju pištoljem od radnice

sportske kladionice ukrao oko 260 eura. On je, sumnja se, dru go krivično djelo razbojništvo počinio zajedno sa V. V. (15) iz

Cetinja, na način što su uz pri jetnju pištoljem iz jednog auto mat kluba ukrali oko 800 eura. Od osumnjičenih maloljetnika

Identifikovan jedan napadač, potraga za još Vehba Čokovića juče je protestovala ispred

Čoković je uhapšen je 12. maja po nalogu Višeg tužilaštva u Bijelom Polju pošto je doveden u posljedičnu vezu sa rezultatom obdukcije tijela A. V. koja je preminula od trova nja ,,ksalolom“ i marihuanom. Maloljetna A. V. zatečena je 24. juna prošle godine bez svi jesti u stanu drugarice kod ko je je boravila u Bijelom Polju, a nakon što joj je ukazana medi cinska pomoć u bjelopoljskoj bolnici prevezena je u Klinič ki centar Crne Gore. Prilikom uviđaja u stanu, gdje je djevojka pronađena bez svi jesti, policajci su pronašli tri prazne table od tableta ,,ksa lol“, a test na droge je poka zao da je koristila marihuanu i „benzodiazepine“. O slučaju smrti sedamnaesto godišnje djevojke i teškom sta nju u kojem se nalazila osam mjeseci, kao posljedice kon zumacije narkotika, porodi ca je širu javnost obavijestila saopštenjima preko nevladine organizacije Sjever CG i obja vama na društvenoj mreži Fej sbuk.

PODGORICA – Više od dvije tone oduzetih narkotika uni šteno je juče u nikšićkoj fabri ci ,,Javorak“. Uništavanju je prisustvovao ministar unu trašnjih poslova Filip Adžić i poručio da akcija najbolje govori o posvećenosti MUP-a i drugih nadležnih institucija u borbi protiv trgovine dro gom.

partner kojem se vjeruje, ima mo ojačanu policijsku saradnju sa državama regiona i EU, a u narednom periodu pred nama je još izazova, koje ćemo, uvje ren sam, uspješno prevazilazi ti, poručio je ministar.

B. R.

Kako je rekao, rezultat je i dobre koordinacije među institucija ma koje su zadužene za spro vođenje aktivnosti potrebnih za preuzimanje i uništenje na vedene količine droge - Uprave za katastar i državnu imovinu, Ministarstva unutrašnjih po slova/Uprave policije, Mini starstva zdravlja, Agencije za zaštitu životne sredine i Višeg suda u Podgorici. Adžić je istakao da Crna Gora u kontinuitetu bilježi rezulta te kada je u pitanju borba pro tiv krijumčarenja narkotika i ti napori su prepoznati od strane naših međunarodnih partnera. Pokazujemo da smo kredibilan

Uništavanje trajno oduzetih narkotika jedna je od značaj nih aktivnosti kada je u pita nju borba protiv ovog krimi naliteta, a obaveza je ne samo MUP-a već i države da u kon tinuitetu jača mehanizme ko ji će smanjiti rizike od zloupo trebe droge.

Uništavanju droge prisustvova li su i ministar bez portfelja Zo ran Miljanić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, državni sekretar MUP-a Mersudin Gredić, v. d. general nog direktora za zaštitu i spaša vanje MUP-a Miodrag Bešo vić i v. d.generalnog direktora za bezbjednosno - nadzorne poslo ve MUP-a Zoran Kujović. Ak tivnost su obezbjeđivali pripad nici posebne jedinice policije i krimi-tehnike Centra bezbjed nosti Podgorica. c. H.

su u prisustvu roditelja i službe nika Centra za socijalni rad pri kupljena obavještenja, nakon če ga je obaviješten državni tužilac

u Osnovnom državnom tužilaš tvu u Kotoru koji je naložio da se protiv osumnjičenih maloljetni ka podnesu krivične prijave zbog

sumnje da su izvršili navedena krivična djela. Osim toga, bud vanska policija je uhapsila B. K. (22) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo kra đa u produženom trajanju. On je, sumnja se, u tri navrata, 22, 27. i 30. avgusta, tokom noći, sa pla ža u Budvi krao cerade sa plovi la čija se ukupna vrijednost pro cjenjuje na oko 1.500 eura. c. H.

Akcija Ministarstva unutrašnjih poslova

Sa uništenja droge u fabrici ,,Javorak“

S krova će stizati 300 kilovata električne energije

NIKŠIĆ – Hala nikšićkog sportskog centra pod čijim krovom je bazen za dese tak dana biće prekrivena solarnim panelima. Pre ma riječima direktora SC ,,Nikšić“ Boška Draškovića mini-elektrana na krovu imaće snagu od oko 300 ki lovat-sati.

- Trudimo se da budemo ener getski što održiviji i da prati mo trendove. Paneli su već stigli i trebalo bi da njihova montaža bude završena u na rednih deset dana. Zahvalju jući toj energiji u velikoj mjeri imaćemo riješeno pitanje gri janja i hlađenja bazenske dvo rane. Istina, mi smo planirali i da na krovu iznad velike dvo rane montiramo solarne pa nele, ali ta konstrukcija nije u najboljem stanju, pa ćemo mo rati poseći za privatno-javnim partnerstvom. To je ogroman

prostor, toliki da bismo prak tično bili proizvođači električ ne energije, a da i ne govorim kolike bismo tada imali ušte de - kaže Drašković.

U razgovoru s čelnikom Sport skog centra saznajemo da je i njih „koštao“ napad hakera na Vladinu infrastrukturu. Draš ković kaže da nijesu funkci onisale javne nabavke, te da zbog toga još nijesu raspisali tender za odabir izvođača ra dova na rekonstrukciji bazena.

- Ispod školjke bazena nema mo lijepu sliku. Mnoge cijevi moraju se ubrzo mijenjati, a sredstva u te svrhe preusmje rili smo od novca obezbijeđe nog za rekonstrukciju svlači onica. Ipak, sajber napadi su nas usporili. No, nadam se da će i to uskoro proći, te da će mo započeti radove, a upravo zbog toga ovog ljeta i nijesmo imali redovni remont bazena – kazao je Drašković. Ra. P.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem 20. septembra izvodi radove za kvali tetnije i sigurnije napajanje elek tričnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u poje dinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Budva: od 9 do 15 sati: dio naselja Du bovica (stambena zgrada MUP-a).

Danilovgrad: od 8 do 15: Ždreba onik, Vučica, Međice, Gorica, Poči jevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Ku la Lakića, Potkraj Šaranovića, Sla tina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno, Kosić, Farmont, Jastreb, dio Mamućevine, Betonjerka, Koljat i dio Lazina, dio

TIVAT - U organizaciji Maslinarskog društva Bo ka, jednog od partnera u prekograničnom projektu COOPeR (Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Go ra) u Tivtu je juče održan okrugli sto ,,Značaj masli narske proizvodnje kao turističkog proizvoda za ekonomski razvoj ruralnog područja“.

Izvršna direktorica Maslinar skog društva ,,Boka“ Vesna Đukić istakla je da je veoma zadovoljna saradnjom sa svim partnerima, te da su uz njihovu podršku, iako kao NVO, uspje li da implementiraju i privedu kraju sve planirane aktivnosti. Ona je naglasila da je veoma za dovoljna činjenicom da su oku pili maslinare, mala i srednja preduzeća, ljude iz javnog sek tora, naučnike i brojne struč njake iz naučnih institucija.

Komentarišući položaj masli nara u Crnoj Gori Đukić je ka zala da je to stvar pojedinca, i njegove želje i angažovanosti: – Posljednjih destak godina ak tivnosti udruženja maslinara u Crnoj Gori u saradnji sa Insti tutom i Biotehničkim fakulte tom donose velike rezultate, i o maslini se govori mnogo više nego što je to raniji slučaj. Sva kako se jedan veliki napredak ogleda u tome što smo uspje li da utičemo na ukus potroša ča, ali i da podstaknemo javno mnjenje i same potrošače ka ko bi se više posvetili kvalitetu proizvodnje maslinovog uljakazala je Đukić.

ISKUSTVA

Predstavnik splitskog Institu ta za jadranske kulture i meli oraciju krša, mr. sc. Jakša Ro šin naglasio je da su projekti

prekogranične saradnje veo ma značajni za razvoj masli narstva, što se posebno ogle da u razmjeni iskustava među državama.

– To je veoma bitno, naročito, za Crnu Goru i Bosnu i Her cegovinu koje su kao države tek u pregovorima za ulazaka u EU. Hrvatska već ima isku stva, naročito stečena u ova kvim projektima. Danas sam govorio konkretno o agro-teh nici kod masline sa naglaskom na ovaj period koji nam pred stoji, od berbe do cvata. To je period kada se kod masline odvijaju najvažniji agro – teh nički zahvati, rezidba kao naj važniji zahvat, zatim zaštita i obrada u masliniku i po potre bi navodnjavanje maslinikakazao je Rošin.

Zvonimir Miletić iz Gospo darske komore Federacije BiH kazao je da je pomenuti proje kat samo jedna od pet aktiv

nosti koje sprovode u projek tu COOPeR, u kome imaju pet partnera iz tri različite države.

- S jedne strane imamo insti tute i udruženja koja se bave maslinarstvom, a sa druge su gospodarske komore iz koje i ja dolazim, te grad Mostar, ko ji je glavni partner ovoga pro jekta, a koji ima najznačajni ju ulogu - izgradnju centra za maslinarstvo. Ovaj okrugli sto je samo jedan dio te cijele priče, gdje prisutni kroz predavanja mogu steći razna korisna isku stva - rekao je Miletić.

SARADNJA

Prof. dr Mirko Knežević sa Bi otehničkog fakulteta Univerzi teta Crne Gore podvukao je vi šestruki značaj okruglog stola, s obzirom na to da predstavlja potvrdu saradnje između na učne zajednice i poljoprivred nih proizvođača.

- Biotehnički fakultet, odno

sno, Centar za zemljište melio racije, ima odgovarajuću ulogu u kontroli plodnosti kod gaje nja maslina i davanja adekvat nih preporuka. Iz ugla iz kojeg ja posmatram maslinarstvo je više vezano za zaštitu zemlji šta, što je jako značajan faktor za zemljišta koja su pod masli nama i samim tim su zaštićena - istakao je Knežević.

Sekretar za privredni razvoj i turizam Opštine Tivat Vedran Božinović ocijenio je da je ma slinarstvo pomalo zaboravlje na grana poljoprivrede na te ritoriji Crne Gore.

- U suštini, u cijelom smislu razvoja turizma maslinarstvo je značajno jer doprinosi po boljšanju ponude i razvijanju turizma, pogotovo, u periodu pred i postsezone. Nadam se da će ovakvi i slični događa ji doprinijeti boljem položaju maslinarstva - poručio je Bo žinović. C. G. do

Petnjica: od 8.30 do 14.30: Javorova, Laze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabrika košulja ,,Lavista“.

Veljeg Brda; Maljat, Šume Bećirovi ća, Megran, Farmont, dio Podglavi ca, Sušica i Kokotovac (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu).

Cetinje: od 9 do 16: Bata, Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Brankov Krš, Rža ni Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Mu sta Rupa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do.

Nikšić: od 8 do 15: Vilusi; od 8.30 do 15: Bjeloševina.

Plužine: od 8 do 15: Goransko (Okraj ci); od 8.30 do 15: dio Goranska Šume.

Bar: od 8 do 14: naselje Isakovići i Vuči ći, potrošači u blizini marketa ,,Lav“; od 9 do 15: naselje Zagrađe i dio Crnog rta.

Ulcinj: od 8 do 14: dio Nove mahale (ulica Mehtem Gjyli, kod vile Peli van) i dio naselja Bijela Gora.

Kotor: od 8 do 14: Knezlaz; - od 9 do 11: Kavač; od 10 do 14: Mo rinj, Gornji Morinj, Lučići, Binovići, Bakoči, Repaji, Kostanjica, Verige. Herceg Novi: od 8 do 10: Njivice. Andrijevica: od 8.30 do 14.30: Treš njevo.

Berane: od 8.30 do 14.30: Zagrad i dio sela Dapsiće.

Bijelo Polje: od 9 do 16: Loznice, Ra sovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, repetitor ,,Kuri lo“, Ravna Rijeka, Voljavac, Nedaku

si, Sutivan, Gornji grad (Ulica Stru nja Bulatovića).

Kolašin: od 7.30 do 14.30: Mujića Re čine; od 8 do 14: Crkvine; od 8 do 15: Vladoš i Durutovac; od 8 do 16: Du lovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica.

Mojkovac: od 8 do 15: Gornja Polja, Pržišta; od 8 do 17: Uloševina, Lojani ce, Lepenac, Žari; od 9 do 12: Osredi ne; od 9 do 15: Žari - Brezovac.

Gusinje: od 9 do 14.30: Dosuđe.

Pljevlja: od 9 do 17: Kosanica; od 9 do 18: Gradac, Pupovići (moguća kratka isključenja na početku i kraju rado va); Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vr ba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica. Rožaje: od 9 do 14.30: Fejzići i Raz dolje.

Žabljak: od 9 do 17: Karadžić, Suvo do, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Bare Žugi ća, Novakovići, Merulja, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, voj ni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Na bazenskoj dvorani Sportskog centra počinje montaža solarnih panela

Bazen Sportskom

Interesantna jadranske

Od 1. oktobra jeftinije parkiranje

HERCEG NOVI - Direktor Parking servisa Miladin Vidaković najavio je da će cijene na javnim parkiralištima kojima gazduje to gradsko preduzeće biti snižene od 1. oktobra, kada stupa na snagu zimski cjenovnik. On je kazao da je izvjesno kako će za Parking servis ovo biti jedna od najuspješnijih turističkih sezona.

CIJENE

euro, uz neograničenu mogućnost zadržavanja. S druge strane, na 80 centi po satu biće snižena cijena za parkiranje u garaži u centru grada. Parking u plavoj zoni tokom zime će biti 70 centi, a u žutoj 60. Vraćamo pretplatu u crvenoj na 40 eura, a u žutoj 25, dok će cijene za stanare ostati iste u sve tri zone. Nastojaćemo da maksimalno izađemo u susret stanarima, čekamo odgovor poslovnog partnera za parking na

Toploj kako bismo odgovorili na zahtjev građana i snizili cijene - objasnio je Vidaković.

PLANOVI

Direktor Parking servisa naglašava veoma dobro poslovanje u sezoni koja je na izmaku.

– To nam je vjetar u leđa da napredujemo tehnološki i omogućimo građanima još bolje uslove i alternativne parking prostore. Prvi put poslije određenog broja godina uspjeli smo da postavimo neke stvari na svoje mjesto. Trebalo je vremena da se čitav proces okrene, ali smo uspjeli i nadam se da građani to prepoznaju - kazao je Vidaković.

zona, čije se uvođenje tokom

- Cijene parkiranja još nijesu definitivno formirane, ali je izvjesno da će biti niže nego tokom sezone kako bismo izašli u susret sugrađanima. Tokom zime biće ukinuta ljubičasta zona, čije se uvođenje tokom ljeta pokazalo opravdanim jer je omogućila da strogi centar grada bude dostupniji svima. U tom dijelu grada biće ponovo uspostavljena crvena zona, u kojoj će cijena za sat parkiranja biti jedan

planu nabavka vozila sa vi-

Ističe da je do kraja godine u planu nabavka vozila sa video-nadzorom zbog konstantno izraženog nedostatka radne snage na poziciji kontrolora.

– Manjak je radne snage kada je riječ o poziciji kontrolora parkinga, pa ćemo sada stalno imati otvoren konkurs za takvo

Promocija održivih načina kretanja i zdravih stilova života

BAR - Evropska nedjelja urbane mobilnosti, kampanja koja se od 16. do 22. septembra sprovodi širom Evrope sa ciljem promocije alternativnih i održivih načina kretanja i zdravih stilova života, obilježava se u barskoj opštini nizom aktivnosti.

Juče je održana rekreativna vožnja biciklima gradskim ulicama, čiji je start i cilj bio kod SC ,,Topolica“. Po završetku vožnje, ispred sportske dvorane upriličena je i nagradna igra za učesnike, a nagrade su bile bicikli i biciklistička oprema. Istovremeno, građani su mogli preuzeti promotivni letak koji će im služiti kao karta za današnju besplatnu vožnju javnim prevozom od centra do Starog grada i ulaznica za obilazak Starog Bara, koje organizuje Opština Bar.

U četvrtak, 22. septembra, predviđeno je održavanje školskog kviza i takmičenja u poznavanju pravila biciklističkog saobraćaja za koji su predviđene vrijedne nagrade.

Tokom Evropske nedjelje urbane mobilnosti

sprovodiće se i aktivnosti na unapređenju pješačkog, biciklističkog i ukupnog saobraćaja, postavljanjem biciklističkih parkinga, novih biciklističkih stanica za popravku bicikala, ali i saobraćajne signalizacije. Osim toga, planirana je ugradnja novih LED saobraćajnih znakova, pješačkih prelaza sa markerima i svjetlosnom signalizacijom za veću bezbjednost pješaka. Iz Opštine Bar pozvali su građane da podrže sve ove aktivnosti i pridruže im se u promociji zdravih stilova života i Bara kao mjesta poželjnog za rekreaciju, ekološki održivo kretanje i odmor. C. G.

mjesto. Moramo se opredijeliti za kontrolu video-nadzorom, a to povlači i ostale projekte ko-

BIJELO POLJE - U skladu sa programom za 2022. godinu, u bjelopoljskoj opštini odvijaju se brojni radovi na uređenju prostora, prije svega putne infrastrukture.

V. d. sekretara za investicije Fahrudin Begović kazao je za Pobjedu da je vrijednost potpisanih ugovora za tekuću godinu više od 600.000 eura.

- U bjelopoljskoj opštini ima oko 40 mjesnih zajednica i pokušavamo da stignemo do svake, te da na osnovu njihovih prioriteta odaberemo putne pravce koji će biti asfaltirani.

U 2022. godini iz opštinskog budžeta biće izdvojen novac za izgradnju osam kilometara puteva u gradskim i prigradskim naseljima. Do sada je asfaltirano blizu pet kilometara puteva, što znači da nam je ostalo još oko tri kilometra - kazao je Begović.

On je naglasio da lijepo vrijeme ide naruku izvođaču radova, pa se nada da će u narednih 15-20 dana završiti taj ugovor i dobiti novih osam kilometara asfalta širine tri metra.

- Radilo se u mjesnim zajednicama Rasovo, Ravna Rijeka,

ji podrazumjevaju centralizaciju sistema. Riječ je o praksi koja se pokazala kao veoma

korisna u brojnim evropskim gradovima - kazao je Vidaković. R. R.

Izdvojeno 600.000 eura za asfaltiranje

KOTOR - V. d. izvršnog direktora preduzeća Vodovod i kanalizacija Đuro Marković kazao je da je u toku izrada projekta kanalizacionog sistema za područje Gornjih Škaljara i najavio da se vrlo brzo može očekivati početak njegove izgradnje, odnosno priključivanje domaćinstava na gradsku kanalizaciju. Marković je naglasio da je izlivanja kanalizacije iz septičkih jama problem koji je prisutan već godinama, ali i da gradski vodovod nije nadležan za njegovo rješavanje.

- Mi se bavimo isključivo objektima koji su priključeni na javni kanalizacioni sistem. U ovom slučaju građani sami brinu o pražnjenju septičkih jama. Činjenica je da tu postoji problem, ali će nakon izgradnje kanalizacionog sistema situacija biti znatno bolja – kazao je Marković.

On je najavio i da bi naredna faza izgradnje kanalizacionog sistema (potez od hotela ,,Splendido“ do Prčanja), mogla da počne tokom naredne godine.

- Planska dokumentacija za taj projekat je završena. U toku je izrada tenderske dokumenta-

cije i tender bi trebalo uskoro da bude raspisan. Nadam se da će sljedeće godine početi radovi na potezu od Glavata prema Stolivu, a ista je situacija i sa potezom Perast – Risan za koji se takođe radi na tenderskoj dokumentaciji – najavio je v. d. direktora Vodovoda i kanalizacije. Marković je kazao da su u toku radovi na sanaciji kanalizacionog sistema u gornjem dijelu Starog grada, nakon čijeg završetka bi Vodovod i kanalizacija trebalo da preuzmu brigu o funkcionisanju i toga dijela sistema. C. G.

Njegnjevo, Lješnica i Lozna, u planu je i Bistrica, a u okviru IFAD programa nove metre asfalta dobiće i Pavino Polje i Tomaševo - istakao je Begović.

U okviru IFAD programa u toku je realizacija dva programa.

- U sklopu programa iz 2021. godine obuhvaćeno je 12 putnih pravaca, a u desetak mjesnih zajednica asfaltnim zastorom biće presvučeno još oko tri kilometra puteva. Re-

alizacija tog ugovora je pri kraju, a njegova ukupna vrijednost je blizu 300.000 eura. Ovogodišnjim IFAD programom, čija je procijenjena vrijednost 550.000 eura, planirano je asfaltiranje 13 putnih pravaca u našoj opštini. Očekujemo da ćemo za početak asfaltiranja tih puteva vrlo brzo dobiti izvođača radova i nadzor - poručio je Begović.

B. Č.

U bjelopoljskom prigradskom naselju Lješnica prilikom nedavnog asfaltiranja sporednog puta koji se veže za putni pravac Bijelo Polje –Grančarevo, nije obezbijeđen adekvatan propusni kanal, odnosno neka vrsta odvoda za atmosfersku vodu. Neki od mještana smatraju da je bilo neophodno ukopati najmanje dvije betonske cijevi veće propusne moći, koje bi bile u sta-

nju da sprovedu atmosfersku vodu s jedne na drugu stranu saobraćajnice, u postojeće kanale za tu vodu. Umjesto toga, prilikom spajanja sporednog sa glavnim putem napravljena je svojevrsna brana, pa umjesto da voda teče odvodnim kanalom, ona uglavnom završava na putu. Na taj način će, pribojavaju se, biti ugrožena bezbjednost odvijanja saobraćaja kada nastupe niske temperature i na putu se stvori debeli sloj leda.

Mještani Lješnice apelovali su na odgovorne u lokalnoj upravi da izađu na teren, uvjere se u njihove navode i na taj način preduprijede veće probleme.

Njegoševa ulica u Herceg Novom

BAR: Niz aktivnosti povodom Evropske nedjelje urbane mobilnosti

KOTOR: U toku izrada projekta kanalizacionog sistema za Gornje Škaljare Septičke jame postaće prošlost

BIJELO POLJE: Aktivnost lokalne uprave na poboljšanju putne infrastrukture

Jedan od asfaltiranih lokalnih puteva

Miladin Vidaković

PODGORICA – Inter nacionalni simpozijum skulpture u Danilovgradu mjesto je jedinstvene sprege prirode i darovitih stvara laca. To je dokazao i saziv ovogodišnjeg simpozijuma – akademski vajari Milorad Panić iz Beograda i Dalibor Nikolić iz Mostara stvaraju djela koja pričaju jedinstve ne i neponovljive priče. I ove godine plato nadomak rijeke Zete, koji je deceni jama mjesto susreta, rada i razmjene ideja istaknutih vajara, biće obogaćen dra gocjenim umjetničkim pe čatima u kamenu.

Simpozijum je počeo sa radom 1. septembra i trajaće do kra ja mjeseca. Svečano otvaranje simpozijuma i kataloško pred stavljanje učesnika ,,Internacio nalnog simpozijuma 2019“ Ga dadhara Ojhua iz Indije biće održano 26. septembra u 19.30 sati na platou ispred Umjetnič ke kolonije u Danilovgradu.

PET METARA

Milorad Panić kazao je za Po bjedu da je rijetka prilika da se umjetnik nađe u ambijen tu okružen skulpturama ko je su nastajale unazad pede set godina.

- Za vajara je izuzetno iskustvo da boravi i radi u ovakvom pro storu među ovim fenomenal nim skulpturama pored rijeke Zete. Stvarno sam prezadovo ljan. Rijetke su kolonije ovog tipa gdje se rade skulpture ve likog formata u kamenu – ista kao je Panić.

Rad koji stvara u Danilovgra du biće visok pet metara. Pro izašao je iz njegove posljednje serije djela – ,,Eksepiment X“. Međutim, ovo djelo je malo mo

difikovano u odnosu na to.

- Ova skulptura je više autobio grafska. U njoj se sadrži sve ono što sam radio u prethodnom pe riodu – vezano i za moj rad i za moj život. Riječ je o jednoj stu bastoj formi ukomponovanoj iz više elemenata. U donjoj zo ni se nalazi forma koja podsjeća na posudu. Ona je u suštini kaši ka za livenje metala, a može da bude i kao saksija ili posuda. U gornjem dijelu se nalazi neko liko elemenata koji imaju for mu svrdla. U isto vrijeme mo že da se posmatra i kao stabljika. Možemo da kažemo da je gornji dio skulpture u isto vrijeme i in dustrijska i organska forma. U ovoj skulpturi se sjedinjuje od nos kulture i prirode, kulture i

Janković i Vujošević finalisti nagrade Milčik

PODGORICA – Umjetni ci Milica Janković i Ilija Vujošević ovogodišnji su finalisti nagrade Milčik. Konkurs za nagradu Mi lčik, u organizaciji Instituta za savremenu umjetnost, održan je četvrti put sa ci ljem da osnaži i podrži stva ralaštvo mladih umjetnika iz Crne Gore.

Ovogodišnji žiri čine kustoski nja, likovna kritičarka i savre mena filozofkinja iz Njujorka Melisa Bjanka Amore, isto ričarka umjetnosti i kustoski nja u Narodnom muzeju Crne Gore Ana Ivanović, istoričar umjetnosti i kustos u Muzeju savremene umjetnosti u Be ogradu i u Remontu Miro slav Karić i vizuelni umjet nik i dobitnik nagrade Milčik 2021. godine Semir Mustafa Finalisti nagrade imaće prili ku da prezentuju svoja djela na izložbi u decembru kada će žiri proglasiti pobjedni

ka. Nagrada podrazumijeva: dvomjesečni rezidencijal ni boravak u Njujorku u pro storu organizacije Residency Unlimited (www.residen cyunlimited.org), pokrivene cjelokupne troškove puta i bo ravka, kao i organizovanje sa mostalne izložbe u Crnoj Go ri, po povratku iz rezidencije. Dosadašnji dobitnici nagra de Milčik su umjetnici Sini ša Radulović (2017), Brigita Antoni (2019) i Semir Mu stafa (2021).

Nagradu je osnovao i pokre nuo Institut za savremenu umjetnost, u saradnji sa Resi dency Unlimited i The Trust for Mutual Understanding iz Njujorka. Milčik nagrada je dio Young Visual Artist Awar ds – mreže nagrada koje u 11 zemalja Centralne i Jugoistoč ne Evrope organizuju nezavi sne organizacije. Nosi ime po radu Milčik, istaknutog savre menog umjetnika Milije Pavi ćevića A. Đ.

industrije i prirode i industrije – kazao je Panić.

On smatra da čovjek ugrožava jući prirodu ugrožava samog

sebe.

- Djelujući na prirodu, mi sami sebe ugrožavamo tako što nas priroda kažnjava. Teško da će

čovjek uništiti planetu na taj način da ona ne postoji. Čovjek će uništiti svoj život na planeti. Čovjek bi trebalo da shvati da je svaki atak na prirodu, zapra vo atak na samog sebe – ista kao je Panić.

Vajar kaže da se ne vezuje di rektno za materijal, već pokuša va da mu se približi u naučnom smislu – da shvati kako nastaje, od čega se sastoji...

- To je jako bitan elemenat mog promišljanja, odnosno, samog rada. Važno mi je razmišljanje o samom materijalu, ta materijal na imaginacija – da pokušam da maštam sve vrijeme dok se ,,su kobljavam“ sa materijalom. Če sto u radu improvizujem na licu mjesta, ali u ovom slučaju sam pripremio skicu. Kamen je jedi ni vajarski materijal koji može mo pronaći u prirodi kao goto vu sirovinu. Može se to reći i za drvo, ali drvo moramo da isije čemo, osušimo... Na kamen dje lujemo principom oduzimanja i u tom smislu je on specifičan i pruža drugačiji otpor od dru gih materijala – rekao je Panić.

PROŽIMANJE

Dalibor Nikolić prostor za rad u Danilovgradu vidi kao poseb no mjesto.

- Cijela atmosfera ovdje afirma tivno djeluje na mene kao na autora. Mi smo u centru grada i naš rad je dostupan javnosti na jedan vrlo originalan način. Ne mate puno primjera slično kon cipiranih simpozijuma. Obično su oni negdje izdvojeni van gra da, u nekim fabričkim komplek sima. Ovdje se u centru grada

događa ta kreacija i stvaralački rad – kazao je Nikolić. Njegova skulptura predstav lja jednostavan znak, a sastav nio dio rada je prostor koji ga okružuje.

- Kao što vidite oko sebe, sve ostale skulpture su na posta mentu, što ih čini izdvojenim iz prostora. Rad koji privodim kraju govori o tome da je rad ,,s prostorom“. Jedan bez dru gog ne funkcionišu. Doslov no će prostor prožimati ovaj rad – travnata površina će ula ziti u rad, a kamen će ulaziti u travu. To je jedan ključ izme đu prostora i kamena. U pita nju je dijalektika kamena – re kao je Nikolić.

Jedan dio njegove skulpture podsjeća na ključ.

- Većina ljudi to vidi. Ovaj znak – krug sa vertikalom je čest mo tiv na stećcima. On se većinom nalazi sa bočne strane. Htio sam nešto jednostavno. Taj dodir tla, trave i kamena je dovoljno inte resantan da ne bih opterećivao dodatnim dekoracijama. Bitno je da je to jednostavan simbol koji prožima kamen i prostor –rekao je Nikolić.

Umjetnik je obrađivao mno go vrsta kamena. Kaže da svi oni imaju posebnost u smislu svoje strukture i načina na ko ji im treba pristupiti prilikom izvedbe. Radio je sa plastikom, žicom, metalom, ponekad i sa hlebom, ledom, maslinovim uljem, ali je rad sa kemenom vrlo specifičan.

– Koliko god je kamen zahtje van, toliko i uzvraća veliku ko ličinu energije i sve ono što se uloži. Na kraju se dobije jedan fin osjećaj koji tom kamenu mo že dati mekoću, pripadnost pro storu. Izgubi se ta njegova teži na – i u fizičkom i u izvedbenom smislu – kazao je Nikolić. A. Đ.

PODGORICA – Izložba radova ,,Logosinteza“ umjetnice Jelene Pavićević biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji Risto Stijović. Izložba je dio likovnog pro grama manifestacije „Pod goričko kulturno ljeto“. Na izložbi će biti predstavljene skulpture realizovane u kom binovanim tehnikama sa do minantnom upotrebom teh nike papier mâche. Jelena Pavićević je rođena u Podgorici. Osnovne i specija lističke studije završila je na FLU na Cetinju. A. Đ.

BAR – Izložba umjetnič kih radova, pod nazivom ,,Za tebe, ljubavi moja2“, Marijete Sidovski biće otvorena večeras u 20 sati u Zavičajnom muzeju u Baru. Novosadska umjetnica će se predstaviti serijom ko lažnih crteža iz pomenutog ciklusa nastalog u posljed njih šest godina.

- Osobenost Marijetine umjet ničke leksike očitava se u na izgled jednostavnom činu

spajanja različitih medija i tehnika u transmitere svima nama bliskih, znanih poruka ljubavi. Umjetnica filigran skom preciznošću, minucio znom posvećenošću pohra njuje i gradacijski ,,slaže“ u svoj ,,intimni herbarijum“ ra finirano, potisnuto, neizreci vo, njoj značajno i vrijedno – zapisala je istoričarka um jetnosti dr Anastazija Mira nović koja će otvoriti izložbu.

Mr Marijeta Sidovski (1973)

diplomirala je slikarstvo sa konzervacijom i restauraci jom u Skoplju na Fakultetu li kovnih umjetnosti, a potom magistrirala na Fakultetu pri menjenih umetnosti u Beogra du. Studijski se usavršavala u Parizu, Bretanji, Njujorku, Fi renci itd. Do sada je izlagala na preko četrdesetak samostal nih i više desetina kolektivnih izložbi. Dobitnica je brojnih nagrada za slikarstvo, konzer vaciju i restauraciju. A. Đ.

Trio AUREA u Muzičkom centru

PODGORICA – Njemački Trio AUREA nastupiće ve čeras u 20 sati u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Trio čine violinist kinja Iva Vogel, čelistkinja Eva Vučeković-Veith i pija nistkinja Dorota Dobosz. One će izvesti kompozicije Ludviga van Betovena „Klavirski trio op. 70, broj 1“ i „Trio za violinu, violon čelo i klavir op. 66“ Feliksa Mendelsona.

Trio AUREA je oformljen 2018. godine. Vogel je, izme đu ostalog, bila stipendistkinja Orkestra mladih Gustava Ma lera, članica Austrijske filhar monije mladih, Orkestra mla dih Evropske unije, „Jeunesse Orchestra Vienna“ i Salzbur ške kamerne filharmonije. Dobosz je rođena u Poljskoj. Studirala je kod Tadeuša Hmjelevškog u Lođi, Kon rada Rihtera u Štutgartu i kod Andreasa Pistoriusa u

Manhajmu (kamernu muzi ku). Kao solistkinja i kamer ni muzičar, dobitnica je broj nih nagrada.

Vučeković-Veith rođena je u porodici muzičara u Crnoj Go ri. Usavršavala se kod renomi ranih profesora violončela kao što su: Ivan Poparić u Beogra du, Stanislav Apolin u Pragu, David Grigorian u Moskvi, Karina Georgian u Njemačkoj. Ulaz na koncert trija AUREA je besplatan. D. E.

Proglašenje pobjednika likovnog konkursa na izložbi u decembru

,,Logosinteza“ u Podgorici

Skulptura Jelene Pavićević

Dalibor Nikolić pored djelova svoje skulpture u kamenu

Milorad Panić razmjerava kamen za svoju skulpturu

D. Mijatović

Saobraćaj se i dalje planira na zastarjeo način, u kojem se favorizuje automobil, dok se drugi vidovi prevoza do življavaju kao sekundarni. Svi vidovi trasnsporta treba da budu integrisani u jednu uslugu. Mobilnost da bude servis. Rješenje predstavlja izgradnja uslova za alter nativne vidove transporta. Neophodno je da se ulaže u infrastrukturu ukoliko želi mo da ostvarimo rezultat... Ovo su neke od poruka sa pa nel diskusije ,,Pametna i održi va mobilnost u Podgorici“, koju su juče u Evropskoj kući organi zovali Delegacija Evropske uni je u Crnoj Gori i Evropska kuća u saradnji sa Glavnim gradom i NVO Biciklo.me. Evropska ne djelja mobilnosti, poručuju, je prilika da promovišu aktivne vidove prevoza u gradovima –pješačenje, upotrebu bicikla i javni prevoz.

PROMJENE

Direktor Stalnog sekretarija ta Transportne zajednice Ma tej Zakonjšek smatra da su po trebne sistemske promjene od strane donosioca odluka na dr žavnom i lokalnom nivou. Mo bilnost, dodaje, ne treba posma trati kao izbor između bicikla i automobila ili bilo kojeg drugog prevoznog sredstva, već kao in tegrisani servis za građane. Ka ko je kazao, kako bi se došlo do pametne i održive mobilnosti potrebno je da građani promi jene svoje navike i više razmiš ljaju o koristima koju takva vrsta kretanja donosi, dok je na vlasti ma da poboljšaju uslove javnog transporta.

- Gradovi Zapadnog Balkana imaju jedan veliki zajednički problem, a to je zagađenost. Transport definitivno doprino si tom problemu, koji uništava zdravlje. Zato moramo razmiš ljati o načinu na koji se krećemo gradovima i to na sistemskom nivou. Budućnost mobilnosti je da mobilnost postane usluga, da nam dozvoli da tražimo najbo lji način da pređemo određenu razdaljinu koristeći jedan or ganizovani i integrisani servis - poručio je Zakonjšek.

Podsjeća da je Podgorica jedan od tri grada sa Zapadnog Bal kana koji se obavezao na nultu emisiju štetnih gasova do 2050. godine. Taj cilj moguće je ostva riti samo uz promjenu načina

Ekipe gradskih preduzeća Putevi, Vodovod i kanaliza cija i Komunalne usluge za vršile su rekonstrukciju 650 metara Ulice Ludviga Kube.

Gradonačelnik Ivan Vuković koji je, sa saradnicima, obišao završene radove ulice u Zago riču kazao je da je rekonstrui sana ulica jedna od najznačaj nih ulica u ovom dijelu grada na zadovoljstvo brojnih građana.

- Danas smo imali veliko zado voljstvo da obiđemo Ulicu Lud viga Kube koja je rekonstrui sana na potezu od 650 metara i koja je, kako su nam rekli na ši dragi sugrađani, nakon 65 godina dobila potpuno novi

Glavni grad idealan za pješačenje i biciklizam

U Podgorici se vozi oko 100 hiljada automobila, iako je ravan grad sa preko 240 dana bez kiše, što je čini idealnom za aktivne vidove mobilnosti – pješačenje ili biciklizam. Više od 70 procenata građana se kreće automobilom, oko pet – šest odsto koristi javni prevoz, a svega jedan procenat se prevozi biciklom

Zdravo i isplativo

Predstavnik NVO Biciklo.me Stefan Bulatović ističe da je aktivni transport – pješačenje i upotreba bicikla veoma važno za naše zdravlje i bolji kvalitet života, ali i te kako i za ekonomske benefite za lokalnu ekonomiju. U prilog tome naveo je nekoliko podataka koji su zasnovani na naučnim istraživanjima.

- Istraživanja su pokazala da dvadeset pet minuta brzog hoda može produžiti život za sedam do 16 godina. Ljudi koji idu biciklom na posao uzimaju bolovanje u proseku 1,3 dana manje nego oni koji idu kolima. Istraživanje u Dan skoj je pokazalo da djeca koja idu u školu biciklom imaju bolju koncentraciju od one koju roditelji dovoze automo bilom. Dansko ministartvo saobraćaja je pokazalo da za svaki kilometar pređen biciklom društvo prihoduje 64 centa, dok svaki kilometar pređen autom društvo košta 71 cent, što najbolje govori koliko je isplativo ulagati u alter nativne vidove prevoza, jer osim što je dobro za zdravlje građana donosi ekonomske benefite – naveo je Bulatović.Sa panela

razmišljanja učesnika u saobra ćaju i zajednički rad svih zainte resovanih u pripremi novog si stemskog pristupa.

- Da svi vidovi trasnsporta budu integrisani u jednu uslugu. Da mobilnost bude servis, a rješe nje predstavlja izgradnja uslova za alternativne vidove transpor ta. Apsolutno je neophodno da se ulaže u infrastrukturu ukoli ko želimo da ostvarimo rezultat – zaključio je Zakonjšek.

Komandir saobraćaja CB Pod gorica Milika Perović iznio je statističke podatke koji govore o drastičnom porastu broja au tomobila u Podgorici i naveo po datke o smrtno stradalim u sao braćajnim nezgodama.

- U prvih devet mjeseci ove go dine na teritoriji glavnog gra da u saobraćajnim nezgodama stradalo je sedam lica. U odnosu na uporedni period to je 15 od sto manje nego u 2021. godini –naveo je Perović.

U prvih osam mjeseci, dodao

je on, 12 biciklista učestvovalo je u saobraćajnim nezgodama, od kojih je dvoje zadobilo teš ke tjelesne povrede (90 odsto tih nezgoda desilo se na pješač kim prelazima).

Ističe da su u glavnom gradu po sljednjih godina izgrađeni novi bulevari, proširene saobraćaj nice, zaobilaznice, most ,,Lu ča“ što je, pojašnjava, rasteretilo saobraćaj u glavnom gradu u kojem živi gotovo polovina Crne Gore.

- Ako je na teritoriji Crne Go re broj vozila oko 200 hiljada, slobodno mogu reći da ih je u Podgorici onda oko 100 hilja da – istakao je Perović i pohva lio dobru saradnju sa Upravom Glavnog grada i kolegama iz Ko munalne polcije i inspekcije. Ko mandir saobraćaja CB Podgo rica iskazuje nadu da će se brzo staviti u funkciju video-nadzor. - Čitav grad je pokriven kame rama. Nama bi puno značilo da se kontrola saobraćaja vrši i vi

deo-nadzorom. Nadam se da će mo u što kraćem vremenskom periodu i to realizovati – zaklju čio je Perović.

PLANIRANJE

Predstavnik NVO Biciklo.me Stefan Bulatović smatra da se saobraćaj i dalje planira na za starjeo način, u kojem se favo rizuje automobil, dok se dru gi vidovi prevoza doživljavaju kao sekundarni. Evropska ne djelja mobilnosti, ističe on, je prilika da se promovišu aktiv ni vidovi prevoza u gradovima – pješačenje, upotrebu bicikla i javni prevoz.

- Podgorica je kompaktan i ra van grad, sa preko 240 suvih dana, što je čini idealnom za ak tivne vidove mobilnosti. Umje sto da koristimo te prednosti, u našem gradu je i dalje automo bil glavno prevozno sredstvo. Prema istraživanjima, više od 70 procenata ljudi se kreće au tomobilom, oko pet – šest od

sto koristi javni prevoz, a svega jedan procenat se prevozi bici klom. Potrebno je razvijati in frastrukturu da bi se ljudi kreta li na održiv način. Alternativni vidovi prevoza moraju postati dio svakodnevice, ali pored in frastrukture ključno je razvija nje javnog prevoza i regulisanje parkiranja - poručuje Bulato vić, uz napomenu da se sa bilo koje tačke u gradu do centra bi ciklom može stići najviše za 15 – 20 minuta.

Smatra da se percepcija saobra ćaja mora promijeniti, od dono sioca odluka do građana.

- Moramo da promijenimo tu pi ramidu saobraćaja, da posma tramo saobraćaj kao mobilnost. Da na prvom mjestu budu oni najugroženiji, a to su pješaci, zatim biciklisti, zatim korisni ci javnog prevoza, pa tak onda vozači automobila. Jedino ta ko možemo dobiti bolje uslove za saobraćaj – poručuje Bulato vić, uz napomenu da se u Pod

gorici, nažalost, bulevari i dalje grade na način kao prije 50 go dina, bez infrastrukture za al ternativni vid prevoza.

- U Holandiji ili Danskoj lju di nijesu previše motivisani da zaštite životnu sredinu ili sa čuvaju svoje zdravlje, nego im je prosto biciklo najpraktičniji način prevoza i to je glavni tra zlog zašto je u tim zamljama to glavno prevozno sredstvo, jer su oni stvorili uslove da je lakše i praktičnije ići biciklom, nego autom – zaključio je Bulatović.

Panel je organizovan u okviru Evropske nedjelje mobilnosti, koja se ove godine obilježava pod motom ,,Bolje veze“ i pro moviše čiste, održive i pamet ne modele javnog transporta.

Sekretarka Sekretarijata za sa obraćaj Glavnog grada Podgo rice Lazarela Kalezić, kako je objasnio moderator panela, iz opravdanih razloga nije prisu stvovala događaju.

I. MITROVIĆ

Ulice Ludviga Kube

izgled. U skladu sa obećanjem koje smo im dali, mi smo te meljno rekonstruisali ovu sa obraćajnicu, veoma značajnu kako za ljude koji žive ispod Gorice u naselju Gorica C, ta ko i za sugrađane koji žive u Zagoriču, a koji je svakodnev no koriste na putu do centra grada. Vrijednost ove investi cije, kada se saberu svi oni ra

dovi koje su izvodila preduze će Putevi, Komunalne usluge i Vodovod i kanalizacije koje je na ovom potezu riješilo neko liko problema sa vodovodnim i kanalizacionim priključcima, iznosi oko 215.000 eura. Veoma sam zadovoljan što je ova ulica ovako ispala i zahvalan našim sugrađanima koji su imali str pljenja i povjerenja u nas, a uz

to nas vrlo lijepo dočekali – po ručio je Vuković. Radovi koje je izvodilo predu zeće Vodovod i kanalizacija obuhvatili su izgradnju vodo vodne mreže, zamjenu i izmje štanje vodomjera, priključenje objekata koji se nalaze u ovoj ulici na mrežu fekalne kana lizacije, čime je riješen veliki problem sa otpadnim vodama

M.BABOVIĆ

koji je ovdje bio prisutan. Ekipe Komunalnih usluga rekonstru isale su rasvjetu, odnosno po stavile osam novih stubova, 31

svjetiljku i pet reflektora, te je uvelikoj mjeri povećana bez bjednost učesnika u saobra ćaju. I. M.

Ulica Ludviga Kube u novom ruhu

Oproštaj od vladarke koja je obilježila epohu

Nakon crkvene ceremonije, lafet sa kraljičinim kovčegom prenijet je centralnim gradskim ulicama do Velingtonovog slavoluka odakle je automobilom prevezen u Vindzor. Pogrebnu povorku ispratilo je na hiljade građana Londona koji su bacali ruže trasom kuda je kovčeg prošao. U čast preminule kraljice juče su u cijeloj Velikoj Britaniji održana dva minuta tišine

LONDON – Britanska kra ljica Elizabeta Druga sahra njena je juče u kraljevskoj grobnici u kapeli Svetog Đorđa u sklopu zamka Vindzor, gdje su pokopani i njeni roditelji, kralj Džordž Šesti, majka Elizabet, sestra Margaret i suprug vojvoda od Edinburga.

Sahrani kraljice prethodila je crkvena ceremonija u Ve stminsterskoj opatiji kojoj je prisustvovala britanska i dru ge kraljevske porodice, kao i vi še od 500 svjetskih zvaničnika. Nakon crkvene ceremonije lafet sa kraljičinim kovčegom prenijet je centralnim grad skim ulicama do Velingtono vog slavoluka odakle je auto mobilom prevezen u Vindzor. Pogrebnu povorku ispratilo je na hiljade građana Londo na koji su bacali ruže trasom kuda je kovčeg prošao. U čast preminule kraljice ju če su u cijeloj Velikoj Britani ji održana dva minuta tišine. Crkvena ceremonija u Ves tminsterskoj opatiji počela je intoniranjem himne „Bože, ču vaj kralja“ i čitanjem „Oče naš“, nakon čega je kraljičin gajdaš

Lafet sa kraljičinim kovčegom

Pol Barns izveo tradicionalnu pjesmu „Spavaj, draga, spavaj“.

U završnici crkvene službe, kenterberijski nadbiskup Dža stin Velbi pročitao je molitvu za kraljicu kojom se njena du ša povjerava Bogu.

- Povjeravamo Ti dušu Elizabe te, naše preminule sestre, tvom milosrdnom čuvanju, u sigur noj nadi vaskrsenja u vječni ži

vot, kada će Hristos biti u svi ma, koji je umro i ponovo se podigao da nas spasi – naveo je nadbiskup Velbi.

On je u svojoj besjedi rekao i kako je obrazac za mnoge li dere da budu slavljeni za živo ta i zaboravljeni nakon smrti.

- Njeno pokojno veličanstvo je za svoj 21. rođendan rekla da će biti posvećena služenju naciji

i Komonveltu. Rijetka su obe ćanja koja su bila ispunjena na tako dobar način – rekao je nadbiskup.

Britanska premijerka Liz Tras pročitala je odlomak iz Svetog pisma, iz Jevanđelja po Jova nu, koji se odnosi na Hristovo obećanje sljedbenicima o mje stu na nebu.

- Neka se ne uznemiruje srce

Crna Gora se sa dubokim poštovanjem oprašta od kraljice

vaše. Vjerujte u Boga, vjeruj te i u mene – navela je Liz citi rajući Jevanđelje po Jovanu. Ceremoniji u Vestminsterskoj opatiji prisustvovali su, izme đu ostalih, i američki predsjed nik Džozef Bajden i njegova supruga Džil, kao i francuski predsjednik Emanuel Ma kron sa suprugom Bridžit U Velikoj Britaniji je zbog sa hrane kraljice Elizabete Dru ge juče bio neradan dan, kako bi se, kako je ranije saopšteno iz britanske vlade, građanima omogućilo da odaju posljed nju poštu kraljici. Širom ze mlje su bile zatvorene škole i mnoge prodavnice.

Mediji su kraljičin pokop na zvali „sahranom vijeka“ zbog broja svjetskih lidera koji su prisustvovali, ali i zbog znača ja koji je Elizabeta Druga imala

tokom sedamdeset godina du ge vladavine.

Komemoracija pokojnoj kra ljici u Kanadi će biti održana danas. Australija je 22. sep tembar proglasila danom na cionalne žalosti, dok će na No vom Zelandu 26. septembra biti neradan dan.

Kraljica Elizabeta Druga pre minula je 8. septembra u 97. go dini u svojoj ljetnjoj reziden ciji u Balmoralu.

Britanski kraljevski tron nje nom smrću naslijedio je njen najstariji sin, princ Čarls, ko ji je time postao kralj Čarls Treći

Dva dana kasnije Čarls Treći je, na ceremoniji pred Pristu pnim savjetom u palati ,,Sent Džejms“ u Londonu, i formal no proglašen novim britan skim kraljem.

Granatirana još jedna ukrajinska nuklearka

KIJEV/MOSKVA – Jedna ruska raketa juče je, tokom žestokog raketiranja ruskih snaga na južnom frontu, pala u blizini nuklearne elektrane „Pivdenoukra insk“ u gradu Nikolajevu, saopštio je ukrajinski ope rater nuklearne energije, kompanija Energoatom.

Iz te kompanije je navedeno da je raketa pala 300 metara od nuklearne elektrane „Piv denoukrainsk“, ali nije ošteti la njene reaktore.

U udaru su, međutim, kako se navodi, oštećene obližnje zgra de, hidroelektrana i dalekovodi. Pivdenoukrainska elektrana druga je po veličini nuklearka u Ukrajini. Prethodno je najveća nuklearna elektrana u Zaporož ju zatvorena nakon granatiranja za koje dvije zaraćene strane uporno optužuju jedna drugu. Uprava grada Energodara, u kome se nalazi nuklearka Za

porožje i koji je pod ruskom kontrolom, tvrdi da oružane snage Ukrajine posljednjih ne koliko dana zaredom granati raju taj grad i da se udari izvo de u blizini samog nukleranog postrojenja.

Ruske snage su juče izvele no ve napade na Zaporošku oblast i grad Nikolajev u kojima, pre ma navodima tamošnjih zva ničnika, nije bilo povrijeđenih. Načelnik oblasne vojne uprave Zaporožja Oleksandar Staruh je naveo da je prilikom raketi ranja te oblasti oštećeno neko liko višespratnica, privatnih kuća i obrazovnih ustanova.

Ukrajinske snage su, sa druge strane, granatirale grad Do njeck, a gradonačelnik tog gra da Aleksej Kulezmin saopštio je da je u tom napadu nastra dalo najmanje 13 ljudi, preni jela je agencija Rojters.

Britanska agencija prenosi i navode portparola Kremlja Dmitrija Peskova koji je od

bacio optužbe Kijeva da su ru ske snage počinile ratne zloči ne u Harkovskoj oblasti, gdje je u petak otkrivena masovna grobnica sa više od 440 tijela.

– To je isti scenario kao u Bu či. To je laž i naravno da ćemo braniti istinu u ovoj priči – na veo je Peskov.

Ukrajinski predsjednik Volodi mir Zelenski saopštio je u me đuvremenu da su ukrajinske snage, tokom kontraofanzive koju su pokrenule krajem proš log mjeseca, oslobodile grado ve Izjum, Balakleju, Kupjansk i Harkovsku oblast, te najavio da će biti oslobođeni i Marijupolj, Melitopolj i Herson, kao i osta li djelovi Ukrajine koji su sada pod kontrolom Rusije.

– Možda se sada nekome čini da poslije niza pobjeda imamo neku vrstu zatišja, ali to nije za tišje. To je priprema za sljedeći niz veoma važnih riječi za sve nas, koje se moraju čuti, zato što Ukrajina mora biti slobod

na cijela – naglasio je Zelenski u video-poruci. U međuvremenu je general ni sekretar Ujedinjenih naci ja Antonio Gutereš ocijenio kako je mogućnost direktnih pregovora predsjednika Rusi je i Ukrajine još daleko. On je u intrvjuu za RIA Novosti, na glasio i kako bi bilo važno stvo

riti uslove za postizanje mira u skladu sa poveljom UN i sa me đunarodnim pravom.

– Vidim da su obje strane i da lje posvećene svojim ciljevima. Čuli smo da je predsjednik Pu tin rekao da će se operacija na staviti dok ne budu ostvareni njeni ciljevi. Čuli smo i pred sjednika Zelenskog da namje

rava da oslobodi sve djelove svoje zemlje koji su pod kon trolom Rusije. Tako da je oči gledno da smo još daleko od trenutka kada oba predsjed nika mogu da se sastanu – za ključio je Gutereš.

Juče se oglasio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, po ručivši kako je ukrajinski rat donio mnogo nevolja cijelom svijetu i kako je vrijeme da se zemlje ujedine za mir.

U objavi na svom Fejsbuk na logu, posvećenoj Generalnoj skupštini UN kojom po sed mi put predstavlja Mađarsku, Sijarto je istakao da će ovogo dišnja Generalna skupština biti posebna jer je u susjedstvu rat.

– Za okončanje rata potrebni su hitni prekid vatre i mirov ni pregovori – objavio je Sijar to, te zaključio kako ne posto ji šira i pogodnija platforma za to od UN-a.

Priredila: Đurđica Ćori Ć

Ispraćaju kraljice Elizabete Druge u Vestminsterskoj opa tiji prisustvovao je i predsjednik Crne Gore Milo Đukano vić sa suprugom Lidijom

– Crna Gora se sa dubokim poštovanjem oprašta od Nje nog Kraljevskog Visočanstva Elizabete Druge. Hrabrost i posvećenost kojom je služila svojoj zemlji i narodu ostaju primjer istinskog liderstva u svijetu – napisao je juče Đuka nović na svom zvaničnom Tviter nalogu.

DVJESTA OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU:

Radulović: Da ostvarimo želje svih nas

PODGORICA – Target reprezentacije Crne Gore su sljedeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo tokom kojih će se tražiti mjesto na velikom takmičenju.

Liga nacija je ozbiljno pomogla ,,hrabrim sokolima“ da streme premijernom, istorijskom odlasku na EURO, a tek može da vine naš najbolji državni tim u fudbalske visine.

Posljednje dvije utakmice u grupi B3 nude šansu izabranicima Miodraga Radulovića da budu prvi, a to bi garantovalo selidbu u jači rang (A diviziju), finansijsku zaradu i u krajnjem drugi šešir uoči žrijeba kvalifikacija za EP koje startuju naredne godine.

Odavno ,,crvene“ nije pratio ovako dobar ,,background“ kao pred gostovanje Bosni i Hercegovini, 23. septembra u Zenici, te tri dana kasnije protiv Finske pod Goricom.

Puno je razloga za optimizam u taboru crnogorske selekcije koja je sinoć, trenin-

gom na ,,DG areni“, počela pripreme za finiš ovogodišnjeg ciklusa Lige nacija. – Osjeća se pritisak. Svjesni smo što donosi meč sa BiH. Osvajanjem prvog mjesta u grupi napravila bi se ogromna stvar za cjelokupan crnogorski fudbal, sa mnogo aspekata. Znamo u kojem društvu bismo se našli, tu je finansijski aspekt, na kraju krajeva – dvije utakmice bi nas dijelile od Evropskog prvenstva. Sve to treba imati u glavi, ali ono za što se spremamo su kvalifikacije iduće godine i pokušaj da direktno izborimo mjesto na velikom takmičenju. To je bila vizija kada smo ušli u Ligu nacija, a zahvaljujući igračima, svemu što su dali za reprezentaciju – stigla je nagrada u vidu šanse koja se otvara pred ova dva meča. Spemni smo da se uhvatimo u koštac sa tim i borimo se za najviši plasman – rekao je selektor Radulović na brifingu u hotelu ,,Podgorica“.

Crna Gora je druga u grupi, sa bodom manje od BiH, a ispred Finske i Rumunije od

kojih ima tri, odnosno četiri boda više.

– Nakon junskih utakmica u Ligi nacija, sa velikim samopouzdanjem i dozom optimizma dočekujemo utakmice u BiH i sa Finskom kod kuće. Cilj je umnogome ostvaren. Fudbal uvijek nagradi poštenu borbu, korektan odnos prema igri, dresu i grbu za koji se svi mi borimo. Nagrada za nas stigla je u vidu borbe za najviši plasman u grupi. Pokušaćemo da ostvarimo želje svih nas. Možda je ovo došlo malo neočekivano, ali je potpuno zasluženo. Čestitke momcima za ono što su uradili u junu, a sada je imperativ da ponovimo odnos koji smo pokazali u prethodnom terminu. Siguran sam da ova grupa igrača to može i vjerujem da rezultat neće izostati – ističe iskusni stručnjak. Kako komentarišete to što je selektor BiH Ivajlo Petev izjavio da je Crna Gora opasnija u gostima?

– Svi se međusobno dobro znamo. Malo prostora ima tu za neka taktička i igračka

nadmudrivanja. Pozvani broj napadača otkriva kako ćemo da djelujemo. Igraju dvije ekipe koje su postigle najviše golova – po šest oni i mi. Ovo je četvrti međusobni duel, a prethodna tri su završena remijem. Mislim da ova ne može da se završi neriješeno. Probaćemo da iskoristimo napadački potencijal i upišemo pobjedu. Hvala selektoru BiH, a mislim da tek sada odzvanja eho naše prošle utakmice pod Goricom koju smo mogli da dobijemo. Na nama je da ponovimo takvu partiju, a nadam se da će uz to doći i željeni rezultat. ,,Sokolima“ će faliti Stefan Savić, stub odbrane, neizmjerno važan fudbaler za reprezentaciju.

Iskusni defanzivac nije se oporavio od povrede u Atletiko Madridu. – Svi momci su na raspolaganju, osim Savića koji je definitivno otpao. Sve do juče tinjala je nada da će biti sa nama. Tu je oporavljeni Jovetić Mugoša nije neko vrijeme igrao, bio je u karan-

tinu zbog kovida, ali vratio se u trenažni proces. Doći će, vjerujem da će nam pomoći.

To je igrač koji je mnogo bitan za našu igru i očekujem da pruži svoj udio u oba meča. Potrebni su nam sto posto zdravi i spremni igrači – naglasio je Radulović. Što treba popraviti u igri naše ekipe?

– Uvijek ima prostora za iskorak, za poboljšanje određenih stvari. Detaljno smo analizirali svaki meč do sada, ali to ćemo ostaviti za internu upotrebu. Nadam se da ćemo imati malo više sportske sreće, pogotovo kod šansi. Kada se vratimo na prethodni duel sa BiH, sjetićemo se da smo imali prečku kod 0:0, pa sto posto priliku kod 1:1... A kada vidimo Bosance – oni su u nadoknadi izjednačili u Finskoj, a Finska se ispromašivala u njihovom drugom meču, dok je Rumunija imala dva zicera kod 0:0. Sportska sreća treba da se zasluži, a nadam se da smo je mi po sve zaslužili – smatra Radulović. Kakvu atmosferu očekujete

na ,,Bilinom polju“?

– Atmosfera u Podgorici je bila prava sportska, onakva kakvu treba da propagiraju sportisti. Drago mi je da je onakav odnos bio između dvije navijačke grupe, a to je dalje preraslo u sportsko nadmetanje. Vidim i sada da se veliki broj naših navijača sprema da ode u Zenicu. Očekujem korektnu borbu, pun stadion, lijepu atmosferu. A opet ponavljam: tri puta je bilo neriješeno, a siguran sam da ovoga puta neće biti tako. Za dobar rezultat potrebni su nam golovi. Uradićemo sve da ih bude.

Kako komentarišete transfer Seada Hakšabanovića u Seltik?

– Veliki plus za njega, za sve nas. Nije bio u trenažnom procesu dok je iščekivao transfer, ali postepeno se vraća. U prethodnom kolu je igrao pola sata, Seltik je izgubio, ali važno je da je on dobio svoju minutažu. Svakako će imati svoj udio u predstojeća dva meča nacionalnog tima. D. K.

NIKŠIĆ – Sutjeska dijeli lidersku poziciju na tabeli s glavnim konkurentima za titulu, Budućnošću i Dečićem, a to je, vjerovatno, bila i želja rukovodstva pred pauzu zbog obaveza reprezentacije.

Sa upisana tri boda u meču s Arsenalom (2:1) zadovoljan je i trener Nenad Brnović, ali nakon meča nije skrivao da je očekivao ubjedljiviju i sigurniju pobjedu svog tima, s obzirom na sve što je viđeno, barem u prvom poluvremenu.

I, zaista, Sutjeska je u prvom dijelu meča imala nekoliko zicera, prilike za koje se kaže da ih je teže prokockati nego iskoristiti, ali... Nije uspio Vuković, nije Grivić, pa ni Eraković i Vučić u nekolika navrata... Sve do 33. minuta. Tada je Vučić zatresao mrežu Tivćana i nastavile su se ređati šanse, ali golovi su izostali.

U nastavku su Tivćani priredili iznenađenje i njihov prvi ozbiljan šut ka Giljenovom golu donio je

Međutim, desetak minuta prije kraja moglo im se sve to ,,obiti o glavu“, jer Arsenal je imao nekoliko nezgodnih prekida.

Suštinski, a to šampion ne krije, najvažnije je da su nastavili pobjednički niz, da su se „dočepali“ pauze u najboljem ritmu, da smire glavu, da odmore, a i to su zaslužili, tim prije što ni ljetos nijesu imali pravog predaha...

Realizacija je problem nikšićkog sastava, to je pomenuo i njihov strateg, bez obzira što ima mečeva (kao pretprošli s Petrovcem) koje su završili s četiri pogotka. Mlađani prvotimac Igor Pajović, koji je s klupe pokušao da doprinese pobjedi nad Arsenalom, vjeruje da će nakon pauze biti još bolji.

- Dešava se. Stvorili smo mnogo prilika u prvom poluvremenu, mogli smo makar još dva-tri gola postići, ali nije nam se dalo. Ipak, najvažnije je da smo povezali sve te važne pobjede. Kad se sve sabere i oduzme moglo bi se reći i da smo u posljednjem meču imali sreće. Dobro smo stajali u defanzivnom bloku i nijesmo dozvolili iznenađenje, ali očigledno je da nam fali bolja realizacija. Pauza nam dolazi kao naručena, došli smo na mjesto koje nam pripada i sad bi trebalo da počne odlučujuća borba za lidersku poziciju - ističe Pajović. Ra. P.

PODGORICA - Rudar nije dugo tražio zamjenu na klupi – dan nakon što je Srđan Nikić podnio ostavku na mjesto trenera, uprava klupa postavila je Dragana Aničića za novog kormilara.

Riječ je o pedeset jednogodišnjem Beograđaninu koji je tokom karijere vodio BSK Borču, Slogu iz Petrovca na Mlavi i šabačku Mačvu. Bio je šef stručnog štaba Voždovca, a posljednji klub u kojem je radio bio je Željezničar iz Pančeva.

Aničić će debitovati 1. oktobra protiv Jezera pod Golubinjom u 10. kolu Meridianbet 1. CFL.

Rudar je sedmi na tabeli sa devet bodova.D. K.

FSCG

izjednačenje. Nije se dugo čekalo na novo vođstvo Nikšićana, pa bi neko, možda, rekao i da su igrali koliko im je trebalo.

Pljevljaci postavili novog trenera

Luka Đorđević u Sočiju

leom, u čijem dresu je na 26 nastupa u svim takmičenjima postigao šest pogodaka.

Đorđević je 2012. kao veliki talenat iz Mogrena otišao u Zenit, koji ga je pozajmljivao Tventeu, Sampdoriji, Ponferadini i Arsenalu iz Tule.

U avgustu 2019. potpisao je za moskovsku Lokomotivu, za koju je odigrao pet mečeva prije nego se vratio u Tulu na novu pozajmicu.

U junu 2021. raskinuo je ugovor s Lokomotivom.

Nakon senzacionalnih rezultata i totalne dominacije Španska

PODGORICA - Povratak

Luke Đorđevića u Rusiju poslije nešto više od godinu – crnogorski fudbaler novi je fudbaler Sočija. Budvanin je sa vicešampionom najveće zemlje na svijetu potpisao dvogodišnji ugovor.

,,Leopardi“ poslije 10 kola novog izdanja Premijer lige zauzimaju šesto mjesto sa 17 bodova, devet manje od vodećeg Zenita. Dvadeset osmogodišnji ofanzivac u Soči je stigao kao slobodan igrač nakon što mu je istekao ugovor s danskim Vej-

Luka Đorđević je za seniorsku reprezentaciju Crne Gore odigrao 11 mečeva i postigao jedan pogodak.

Posljednji put dres nacionalnog tima obukao je 20. novembra 2018, protiv Rumunije u Ligi nacija. Ne. K.

PODGORICA – Naša omladinska reprezentacija učestvovaće od sjutra do 28. septembra na turniru preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Za turnir u Danskoj selektor Slobodan Drašković pozvao je 20 igrača – golmani: Filip Domazetović (Budućnost), Šaban Kolić (Nasional, Portugal); Damjan Dakić (Budućnost), Emin Kujović (Keln, Njemačka), Đorđe Pešukić , Nikola Vuković , Matija Badnjar (OFK Mladost DG), Lazar Radulović (Iskra), Balša Vukotić (Mornar); vezni red: Nikola Radusinović (Podgorica), Aleksa Ćetković, Viktor Đukanović (Budućnost), Dragan Miranović (Zeta), Nemanja Carević (Petrovac), Uroš Bulatović (Rudar), Lazar Stanišić (Dečić), Danijel Nikolić (Mornar), Petar Aničić (Sutjeska); napad: Bojan Pavićević (Dečić), Lazar Knežević (Kom).

Crna Gora će na turniru igrati sa Engleskom, Danskom i Gruzijom.

– Grupa je izuzetno teška. Engleska, Danska i Gruzija su izuzetno kvalitetne, među naj-

jačima u šeširima u kojima su bili na žrijebu. U takvoj grupi, cilj je da pružimo svoj maksimum i da se predstavimo u što boljem svjetlu. Odradili smo sedmodnevne pripreme u Podgorici, tokom kojih nijesmo bili kompletni. Na okupu ćemo biti praktično samo jedan dan uoči duela sa Engleskom. Ipak, nadamo se da možemo

Šturm i trener preminuo je 1. maja u Beču, a sahranjen je 14. maja u Aleji velikana na Gradskom groblju Bare u Sarajevu. Ne.K.

napraviti neko iznenađenje –rekao je selektor Drašković Rival u prvom kolu biće i, na papiru, najjača ekipa u grupi – Engleska. Taj meč igra se već sjutra, sa početkom u 18 časova u danskom gradu Hobro. – Radi se o možda i najjačoj evropskoj reprezentaciji u ovom uzrastu. Nekoliko igrača ima već upisane nastupe u Premijer ligi, imaju određenu minutažu u tako jakom takmičenju. To dovoljno govori o njihovom kvalitetu – dodao je Drašković. Plasman u elitnu rundu kvalifikacija obezbijediće dvije najbolje plasirane ekipe, kao i najbolja drugoplasirana reprezentacija iz 13 grupa. R. P. i 1999. godine. Šturm je pod njegovim vođstvom dolazio i do trofeja Superkupa Austrije 1996, 1998. i 1999.

PODGORICA – Ni Slovenija, ni domaćin Njemačka, ni Francuska, već oslabljena Španija. Na njih nije računao niko, a postali su šampioni. Španija je bez braće Gasol bez Ljulja, Rubija, Mirotića, Rodrigesa, Ibake pokazala snagu karaktera, ali i dokazala da posvećenost i sistem, uz ruku legendarnog Serđa Skariola, mogu da prave čuda. U finalu je pala Francuska, pojedinačno definitivno jača, ali timski gledano Španija ima nešto što nema niko… Madridski ,,As“ je preko slike radosti igrača na podijum stavio naslov: ,,Iz filma“. Ističe se ,,kolosalni doprinos Huanča Ernangomesa“ čiji je brat Vili MVP šampionata. List podsjeća da je finale bilo 250. utakmica Španije na šampionatima Evrope. Ispred su samo Francuzi sa 301 i Italija sa 276 mečeva, uz činjenicu da je Španija igrala 32 prvenstva dok Francuska ima 39 učešća, a Italija 38. Sa ponosom se ističe da je Španija treća po ukupnom broju medalja. Iako ima manje učešća, Španija je sa 160 pobjeda nadmašila SSSR koji ima 158 pobjeda. Ispred su samo Francuska sa 164 i Italija sa 162, ali to će biti dostignuto brzo… – Ušli smo u turnir kao osmi kandidat za zlato po zvaničnim predviđanjima. Mi smo ušli u turnir bez MVP igrača, NBA superzvijezda, Ol-star igrača... Mnogo sam srećan što smo uspjeli sve da pobijedimo i preskočimo konkurenciju. Jako sam srećan zbog načina na koji smo igrali košarku u oba smjera – kazao je Skariolo. Skariolo je nakon velike pobjede istakao da španska košarka godinama počiva na sistemu, te da se uvijek razmišlja korak unaprijed. Rezultat – dođe kao nagrada, a sada je Španija objedinila svjetsku i evropsku titulu. – Većina momaka koji su ovdje igrali su i kvalifikacije. Znali smo da ćemo imati problema zbog igrača u NBA i Evroligi, zato smo razmišljali

unaprijed. Naravno, nijesmo mogli da očekujemo zlato, ali smo radili pravi posao. Kada pogledate naše mlađe kategorije, mnoge stvari rade kao mi, zbog toga rastu kao ekipe i pojedinačno, i to se prenosi na seniore. Ovo zlato nije predviđeno, mi smo se trudili da budemo uvijek konkurentni, da se borimo za svaku loptu u svakom meču. Da li smo više ili manje talentovani od drugih, diskutabilno je, ali smo se uvijek borili – kazao je Skariolo.

Španija ima i individualnu klasu. U finalu je eksplodirao Huančo Ernangomes, sa sedam trojki, a njegov brat Vili proglašen za najboljeg igrača Eurobasketa.

– Teško je objasniti riječima šta osjećam. Jako sam ponosan na sve, od saigrača, preko trenera, do svih u košarkaškom savezu. Zaslu-

Ponosna Crna Gora

Košarkaši Crne Gore nastup na Eurobasketu završili su u osmini finala. Na svom petom velikom takmičenju, ,,crveni“ su ostavili najbolji utisak, iako su na papiru imali slabiji sastav nego ikada.

žili smo zlato. Rasli smo kroz turnir, što je nevjerovatno. Povjerenje u svlačionici je nešto posebno. Jako sam zahvalan što sam bio dio ovog fantastičnog tima i što su svi vjerovali u mene. Posebno trener Skariolo, koji je vidio moj potencijal i pustio me da igram najbolju košarku – rekao je Vili. R. P.

PODGORICA – Spektakularna završnica ,,Tekbol Montenegro“ ljetnjeg karavana. U Podgorici, na Trgu Svetog Petra okupili su se najbolji tekeri u Crnoj Gori i priredili sjajan finalni turnir koji je donio četiri finala. Zvijezda nedjeljne večeri bio je Željko Janković, dvostruki šampion, pobjednik u singlu i dublu, u kom se takmičio u paru sa Minjom Ljumovićem u ekipi „L’Immortale“. Nekadašnji fudbaleri Koma bili su bolji od najuspješnijeg tekbol dvojca ove sezone, sastava „Kurjaci“

rezultatom 2:1, po setovima 10:12, 12:7, 12:14.

– Prije svega, želim da čestitam mojim drugovima, „Kurjacima“, izvanrednoj ekipi koja ne propušta bukvalno nijedan trening u ovom sportu. Željko i ja prikazali smo dopadljivu igru i skinuli konačno sa trona „Kurjake“ poslije tri turnira. Zadovoljni smo, najviše mi je drago zbog mog druga Željka jer je malo „pao u vatru“, ipak je još uvijek mlad momak. Kao što sam ranije navodio, ovo je veoma lijep sport, meni izuzetno prija, čak sam

zbog njega prestao da igram mali fudbal, a bavio sam se fudbalom preko 20 godina. Nemam baš toliko vremena za trening, zbog obaveza koje imam kao fudbalski trener, ali kada god mogu odem da odigram tekbol – kazao je Minja Ljumović.

U singlu Željko Janković je u finalu bio bolji od svog doskorašnjeg partnera iz ekipe „Stroj“, Balše Bogićevića, 2:0, po setovima 12:10, 12:11.

– Konačno je stigla titula u dublu za mene. To je bila repriza ranijeg finala, takođe u Podgorici. Bilo je veoma

Crnogorski

Španska bajka

Dvostruki NBA Ol-star igrač Nikola Vučević odlučio je da preskoči reprezentativno ljeto, Nikola Ivanović je otpao pred početak priprema zbog povrede, selektor Boško Radović nije mogao da računa ni na Fedora Žugića ,,Crveni“ su na Eurobasket otišli umjesto suspendovane Rusije i potajno najavljivali plasman u osminu

finala, računali da će za to biti dovoljne pobjede nad Belgijom i Bugarskom. Upisali su ih, ali su ipak morali da traže kartu za Berlin na posljednjem meču, gdje su protiv domaćina Njemačke od ,,minus 27“ došli do situacije da sudije moraju da ,,poguraju“ rivala. Poslije svega ostaje žal, ali je jasno da je sa ovim rosterom Crna Gora ostavila odličan utisak.

Peto zlato za Skariola

Malo ko je davao šanse Španiji da će usljed brojnih problema uspjeti da stigne do medalje. Ali Serđo Skariolo je po ko zna koji put, pokazao da je „doktor“ svog posla – četvrti put u karijeri doveo je Špance do evropskog zlata, nakon 2009, 2011. i 2015. godine, a u svojoj zbirci uspjeha ima i titulu na Mundobasketu 2019. u Kini, te olimpijsko srebro i bronzu, kao i 3. mjesto na prethodnom Eurobasketu...

Skariolo je, uz nekadašnjeg sovjetskog trenera Stepana Spandarijana, postao drugi najtrofejniji u istoriji kontinentalnih prvenstava. Pokojni Dušan Ivković ima tri zlatna odličja. Na prvom mjestu je Aleksandar Gomeljski, koji je šest puta kao selektor SSSR-a osvajao evropska prvenstva.

Kada se sve sabere, Italijan ima osam medalja u svojih 10 godina na čelu španske selekcije.

Devet selekcija Španije – devet finala

Španija je u košarkaškom smislu totalni vladar Evrope!

Sve španske selekcije ovog ljeta igrale su finala evropskih prvenstava u muškoj i ženskoj konkurenciji. Riječ je o devet najvećih takmičenja. U muškoj konkurenciji U 16 reprezentacija osvojila je srebro, u 17 tako-

đe srebro, a U 18 i U 20 selekcije evropsko zlato. U ženskoj konkurenciji selekcije U 16, U 17 i U 18 osvojile su srebrne medalje, dok je U 20 reprezentacija bila šampion Evrope. Devet selekcija i devet velikih finala na isto toliko takmičenja djeluje gotovo nevjerovatno.

Podgorica i Budućnost Voli za pehar

PODGORICA – Košarkaši

Budućnost Volija i Podgorice igraće u finalu memorijalnog turnira „Ljubo Jovanović“.

Drugi dan turnira, odnosno polufinalni mečevi donijeli su neočekivana uzbuđenja –Budućnost je nakon velikog preokreta i dva produžetka savladala Sutjesku 99:90, dok je Podgorica iznenadila Mornar – 81:80.

Budućnost je uspjela da trijumfuje, mada je Sutjeska bila na pragu senzacije. Nikšićani su od starta vodili, bili u dobrom ritmu, a na početku nastavka poslije poena Popovića gosti su imali 13 poena viška –46:33. Međutim, „plavi“ su serijom 13:0 stigli do egala, ali je Sutjeska u finišu treće dionice vratila dvocifrenu prednost 57:47. Ipak, Budućnost je poslije poena Buta preokrenula, ali

je Sutjeska poenima Vučkovića izborila produžetak. Sutjeska je produžetak otvorila serijom 5:0, Budućnost okrenula, trojkom Rejnoldsa, da bi Bojić uzvratio na isti način - 84:82, minut i po do kraja. But je probio odbranu rivala za 84:84, imao je i šut za pobjedu, nakon neiskorišćenog posljednjeg napada Sutjeske, ali nije uspio...

U drugom produžetku, podgorički sastav je prelomio meč kada je Drobnjak pogodio za tri i i svom timu donio šest poena prednosti 94:88...

Bel-Hejns je ubacio 18 poena, Kaba 16 za Budućnost, Vrbica je postigao 18 poena za Sutjesku. U prvom polufinalu Podgorica je priredila iznenađenje protiv Mornara 81:80.

Izabranici Nebojše Bogavca nakon trijumfa protiv Lovćena, juče su u okviru polufinala savladali Mornar 81:80 i pokazali da ulaze u sve bolju formu

pred početak nove sezone. Barani su bolje otvorili meč, imali prednost 15:4 već u četvrtom minutu, da bi Podgorica u 17. minutu nakon poena Vujisića prišla na samo poen zaostatka (38:37). Na 3.28 prije kraja treće dionice Fofana je pogodio za egal 54:54, odmah zatim pogodio i trojku (57:57), da bi u 29. minutu poslije trojke Kljajevića Podgorica stigla do preokreta – 60:59. Tokom posljednjeg perioda Podgorica je konstantno vodila, na 2.20 prije kraja bilo je 79:72, ali je finiš bio dramatičan. Brnović je pogodio dva bacanja za 81:77, ali je Rasel trojkom ostavio mogućnost za veliki preokret. Ipak, nakon promašaja Čarapića, Barani nijesu mogli da naprave preokret… Najefikasniji kod Podgorice bio je Danilo Brnović sa 15, uz sedam skokova, a dvocifreni su bilo još Anđušić i Čarapić sa po 11. U strijelce su se upisali još Vujić devet, uz sedam skokova, a devet je dodao i Fofana, Kljajević i Barišić po osam, Vujisić sedam, Kaluđerović tri poena.

Kod Mornara je dominirao Rusel, koji je ubacio 31 poen, Miković je postigao 15, a Diong je imao dabl dabl (12 poena, 11 skokova).

Finale se igra večeras od 20.30 časova. R. P.

uzbuljivo. Bilo je i malo tenzija, ali to donosi finale. Izivinjavam se javno ukoliko sam nekog uvrijedio, nije

bilo namjere, međutim dese se takve stvari u žaru borbe. Što se tiče singla, neću biti skroman. Reći ću da je bilo

očekivano. Po zajedničkim treninzima znamo, manje-više, ko je favorit. Tako je i bilo u finalu, osvojio sam ponovo singl titulu i slavio u kategoriji u kojoj se po drugi put održava turnir. Jedva sam čekao i stigla je nova pobjeda – zadovoljan je dvostruki šampion Željko Janković. Uvodna dva turnira ljetnje sezone na Luštici i u Kolašinu pripala su „Kurjacima“, koji su se našli i u polufinalu internacionalnog turnira u Ulcinju zajedno sa najbolje tri reprezentacije svijeta – Srbijom, Francuskom i Mađarskom. Četvrti ljetnji turnir, održan u glavnom gradu, donio je novinu u crnogorskom tekbolu – takmičenje mješovitih parova. Na suprotnim stranama stola

ponovo Minja Ljumović iz „L’Immortale“ ekipe i Marko Žarković iz „Kurjaka“, ali ovog puta uz partnerke Jovanu Sarić i Saru Draganić. Marko i Sara bili su bolji u dva seta, 12:11 i 12:8.

– Mješovita kategorija je najpopularnija kategorija na globalnoj sceni i vjerujemo da potencijal za to postoji i u Crnoj Gori. Stoga nas raduje što smo premijerno imali miks dubl u kom su se djevojke sjajno pokazale, tako da jedva čekamo nove turnire sa istom kategorijom – kazao je predsjednik Tekbol saveza Crne Gore Milorad Šutulović i dodao da je više nego zadovoljan tekbolom, ali i posjetom na finalnom danu ljetnje sezone.

– Prezadovoljni smo. I na mene su najbolji utisak ostavile pune tribine tokom cijelog dana i to me posebno raduje. Ovo je najposjećeniji tekbol turnir do sada. Finala, pogotovo u muškom dublu su bila spektakl, to mišljenje svi dijele. Poslije meča mogli su da se čuju ljudi koji komentarišu da je meč bio triler. I stvarno je bio pravi triler, svaka lopta je bila ključna, svaki momenat je bio bitan, bilo je tenzije, bilo je, siguran sam, veoma zanimljivo za publiku.

Tekbol savez, uz podršku Sekretarijata za sport i mlade Glavnog grada, vrijedno radi na promociji ovog urbanog sporta, pa su se na Trgu Svetog Petra nadmetali i dječaci.

Najbolji par, ekipu imena „Zabjelski“, činili su Bogdan Milačić i Petar Ljumović. Njih dvojica su u finalu bila bolja od sastava FK Zabjelo u dva seta, 12:4, 12:11. U revijalnom dijelu za tekbol stolom oprobali su se i crnogorski sportski novinari.

U narednim sedmicama slijede prve obaveze za reprezentaciju Crne Gore, koju čine najuspješniji u državi ovog ljeta, Marko Žarković i Andrija Jovanović iz ekipe „Kurjaci“. Krajem septembra u Budimpešti nastupiće na evropskoj tekbol turneji, a krajem novembra u Nirnbergu, u Njemačkoj, Crna Gora će imati predstavnike u dvije kategorije na Svjetskom tekbol prvenstvu. R. P.

Željko Janković, dvostruki šampion

Memorijalni košarkaški turnir „Ljubo Jovanović“

Marković: Do uspjeha uz dobar nastup i malo sportske sreće

Odbojkaši Budve dočekuju austrijsku Zadrugu u meču prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Utakmica se igra večeras u Mediteranskom sportskom centru od 18 časova.

Crnogorski prvak zadržao je kostur ekipe, a u metropolu turizma stigao je hrvatski internacionalac Ante Giljanović, te igrači iz BiH – Belmin Begić i Adin Fazlić

Budvu su pojačali domaći odbojkaši – Matija Ćinćur, Benjamin Hadžisalihović i Nemanja Rađenović

Dres našeg najboljeg državnog tima, koji sa klupe predvodi Miloš Marković, i dalje će nositi Blažo Milić, Aleksandar Gmitrović, Urban Toman, Rastko Milenković, Dalibor Lečić, Miodrag Jelić, Danilo Krivokapić i Veljko Bjeljac Revanš je na programu 27. septembra u Austriji.

- Pred nama je prva ovogodišnja zvanična obaveza.

Dan uoči utakmice istakao bih da je za nama pet nedjelja napornog rada. Dio ekipe počeo je sa treninzima 15. avgusta, odrađujući pripremni period u Ivanjici. Nakon dvonedjeljnih bazičnih priprema uslijedio je povratak u Budvu, gdje su se poslije uspješno odrađenih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo ekipi priključili i seniorski crnogorski reprezentativci. U suštini, prošlogodišnji roster je umnogome nepromijenjen – rekao je trener Marković, koji nastavlja:

- Večeras nas očekuje veoma teška i zahtjevna utakmica. Protivnik, koji u svojim redovima ima više internacionalaca, jedan je od glavnih konkurenata za osvajanje austrijskog prvenstva. Siguran sam da će publika u Budvi uživati u još jednoj dobroj odbojkaškoj predstavi. Vjerujem da se uz dobar nastup i malo sportske sreće možemo nadati pozitivnom ishodu – ističe Marković.

Pobjednik ovog dvomeča će u drugom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona igrati

protiv finske Levorante Sastamale, koja će imati prednost domaćeg terena u revanšu.

Termini druge runde su 4/6. oktobar, odnosno 11/13. oktobar.

Ako sastav Miloša Markovića bude eliminisan na startu od predstavnika iz Austrije, nastup u Evropi nastaviće u prvom kolu (1/32 finala) CEV kupa, a rival će biti Lineburg.

Bolji iz ovog duela išao bi u drugo kolo, a za protivnika imaće Dinamo iz Bukurešta. D. K.

Nastavak loše forme bivšeg grend slem šampiona

Tim osvojio samo tri gema u finalu čelindžera

Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 19 godina

Lekcija od Mađara

Rezultati i raspored

Marej se oprostio od publike u Glazgovu

PODGORICA – Endi Marej (35), nekada prvi teniser svijeta, nakon nastupa u grupi Dejvis kupa u Glazgovu poručio je da je možda posljednji put igrao pred publikom u rodnom gradu.

Slavni Britanac duže od pola decenije bori se sa posljedicama teških povreda. U neđelju veče pobijedio je Kazahstanca Dmitrija Popka 6:4, 6:3, u duelu bez takmičarskog značaja jer su prethodno Britanci u grupi poraženi od Amerikanaca i Holanđana.

– Mogu samo da zahvalim publici na sjajnoj podršci. Bilo je teško i emotivno na početku kada znate da je možda posljednji

put u Glazgovu... Te stvari emocionalno ne možete lažirati. Želio sam pobjedu, a i da sam izgubio, ne bi bio loš osjećaj. Ako je zaista bio posljednji put u mom gradu, ili posljednji put u Dejvis kupu za Veliku Britaniju, onda ću reći samo da sam ponosan i zahvalan. Neka od najljepših sjećanja nosim odavde – poručio je Marej, u izjavi koju su britanski mediji protumačili kao nagovještaj skorog kraja takmičarske karijere.

Dejvis kup Marej je osvojio 2015. godine, upravo u Glazgovu. U ovom, najprestižnijem takmičenju teniskih reprezentacija, pobijedio je u čak 32 od 35 mečeva. R. A.

PODGORICA – Dominik Tim (29), šampion US opena iz 2020. godine, nastavio je dugu seriju razočaravajućih rezultata, u finalu turnira kategorije čelindžer u Renu.

U francuskom gradu slavni Austrijanac poražen je od četvrtog nosioca Iga Imbera 6:3, 6:0. Nekada treći teniser svijeta već je u četvrtom gemu ,,jurio“ brejk zaostatka,

a u sedmom gemu propustio dvije šanse za brejk da se vrati u igru.

U drugom setu nastupio je potpuno bez fokusa, čak ni u jednom od gemova nije uspio da osvoji tri poena.

Bivši grend slem šampion, nakon dugog oporavka od povreda koji traje duže od godinu i po, trenutno je tek na 182. mjestu na planetarnoj ATP listi. R. A.

PODGORICA – Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 550. Sudije: Kurtidis (Grčka) i Ulig (Njemačka). Igrač više: Crna Gora 15-5, Mađarska 15-11. Peterci: Crna Gora 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 1:4, 2:4, 2:5.

CRNA GORA: I. Radović (šest odbrana), Mršić 5, Vujović, Bošković, Baštrica, Gopčević, Stevović, V. Radović, Vujošević 3, Vujičić, Sladović, Vukićević, Ćetković. MAĐARSKA: Danka, Tatrai 1, Molnar 1, Lakatoš 2, Salaj 1, Peto 1, Mesaroš 6, A. Nađ 2, Klar 1, Vigvari 1, Višmeg 1, N. Nađ, Kovač.

Crnogorski vaterpolisti pretrpjeli su ubjedljiv poraz u prvom velikom ispitu na Evropskom juniorskom prvenstvu u Podgorici – Mađarska je slavila 18:7 i kao prvoplasirana u grupi D obezbijedila direktan plasman u četvrtfinale.

Naša selekcija do 19 godina večeras od 19 sati igraće s Turskom u posljednjem kolu grupne runde, a onda je čeka duel osmine finala, vjerovatno sa Gruzijom, prvi meč u kojem neće imati pravo na grešku.

Protiv Mađara ih je bilo previše, a kola su počela da idu nizbrdo sredinom druge četvrtine kada su ,,ajkule“ ostale bez dva igrača – prvo Damjana Vujičića, potom i kapitena Jovana Vujovića, u oba slučaja zbog isključenja s pravom zamjene Matjaš Mesaroš je s tri uzastopna pogotka odveo Mađare na 7:4, Erik Molnar do kraja poluvremena povisio na ,,plus četiri“ i bilo je jasno da nema povratka za Crnu Goru, koja je u prvih 16 minuta iz devet napada s igračem više dala tri pogotka.

- Nijesmo očekivali ovako visok poraz. Znali smo da je Mađarska jedan od favorita za zlato, ali vjerovali smo da možemo da pobijedimo. Rekao sam igračima: da bismo

GRUPA A Češka – Malta 9:13 Španija – Holandija 11:9 Danas 11.40 – Španija – Češka 16.20 Holandija – Malta

GRUPA B Slovačka – Gruzija 9:15 Hrvatska – Italija 12:7 13.00 Hrvatska Slovačka Italija Gruzija

GRUPA C Njemačka – Rumunija 18:6 Grčka – Srbija 12:13 Danas 9.00 – Grčka – Njemačka 15.00 – Srbija – Rumunija

GRUPA D Turska – Francuska 6:11 Crna Gora – Mađarska 8:17 Danas 10.20 – Mađarska – Francuska 19.00 – Crna Gora – Turska

naučili da pobjeđujemo prvo moramo da naučimo da gubimo i da naučimo da se ponašamo kad ne ide dobro, kad kola krenu nizbrdo. Treba da se borimo uzdignute glave. Razgovaraćemo o tome, oduzeli smo sebi dan pauze jer ćemo igrati osminu finala – rekao je trener Milan Ćirović

- Ali turnir je tek počeo, ima još dosta da se igra, nadam se da ćemo biti bolji iz meča u meča. Zadovoljan sam borbenošću igrača koji su ostali u vodi nakon što su nam isključena dva igrača. Ne možemo da se žalimo na suđenje, treba da pogledamo sebe i ispravimo greške koje smo pravili.

Crna Gora je protiv Mađarske imala samo dva strijelca –Marko Mršić dao je pet, Petar Vujošević tri pogotka.

- Rano smo ostali bez dva igrača i sa skraćenom rotacijom, a fizički je utakmica bila veoma zahtjevna – Mađari ,,čupaju“ sve vrijeme, dobri su plivači, u svakom trenutku znaju što treba da rade. Poraz nas neće nimalo obeshrabriti, razgovaraćemo o ovome i idemo naprijed kao da ništa nije bilo. Trener nas je naučio da dignemo glavu što god da se desi – izjavio je Vujošević. Ne. K.

Marko Mršić uz Petra Vujoševića bio jedini strijelac za Crnu Goru

Možda kraja

Daće mu đevojku ako obeća da će je pokamenovati

Priredio: Slobodan ČUKIĆ V. Ćurčić bilježi da je neki domaćin iz okoline Trnova u srednjem vijeku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je pokamenuje, tj. da joj podigne spomenik ako bi ona prije njega umrla. S. Marković takođe bilježi priču o pogađanju da li mladoženja prima obavezu da mladoj podigne stećak

Bilo je još nekih narodnih obi čaja u kojima su stećci igra li određenu ulogu. V. Ćurčić nam je ostavio bilješku o to me da je neki domaćin iz oko line Trnova u srednjem vije ku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je poka menuje, tj. da joj podigne spo menik ako bi ona prije njega umrla. S. Marković je u oko lini Kupresa čuo priču o poga đanju prilikom prosidbe dje vojke u staro doba o tome da li mladoženja prima obavezu da mladu kamenuje, tj. da joj po digne stećak, tj. da joj postavi jedan položen i na njemu je dan uspravan kamen. Sličnu priču sam čuo od starog i pa metnog Milutina Nadaždi na, iz Bjelojevića kod Stoca. Njemu je njegov djed pričao da su nekada u njegovom se lu i u selima ovih krajeva, prili kom prošnje djevojke, djevoj čini roditelji, interesujući se za mladoženju, između ostaloga, pitali da li bi mladoženja mo gao mladu „pokamenovati”, a da su na to prosci znali da od govore da može ,,i kamen po kamenu”. Sve ovo govori da je postavljanje stećka, pogotovo takvog koji je na postolju, bi lo izvjesno mjerilo ekonom skog stanja mladoženje, koje je bilo od utjecaja pri ugova ranju braka.

U vezi sa krajem iz kojeg po tječe ova Nadaždinova pri ča, potrebno je reći da okoli na Stoca posjeduje veliki broj izvanredno lijepo klesanih i ukrašenih stećaka, a da se u Boljunima, zaseoku Bjeloje vića, nalazi jedna od nekoli ko najvećih i najvrednijih ne kropola uopšte.

Postojao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim prilika ma okupljao na nekropoli i u njenoj neposrednoj blizini, a u nekim krajevima se to i da nas čini. Tako su se, npr., u slu čajevima opasnosti od nevre mena stanovnici obližnjih sela okupljali i obavljali zajedničke molitve. Negdje su se u tu svr hu okupljali kršćani, a negdje muslimani.

Zbog toga se neka od tih mje sta i danas nazivaju imenom molitvišta. Neka od tih mje sta nose ime igrište ili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselja. U Vičićima kod Kotor-Varoši, u Bosni, po stoji nekropola sa 80 stećaka, i uz nju muslimansko groblje, na mjestu koje se zove Trzan.

Tu se priređuju teferiči i vr še muslimanski vjerski obre di (mevludi i dove). Toponim trzan je znak arhaičnog sla venskog kulta sunca. Pod tim imenom se smatra čist prostor u blizini naselja,

ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja. U Žepi su se nedavno održava le dove za kišu na taj način što je povorka naroda, sa hodžom na čelu, polazila od džamije glavnog naselja, obuhvatala nekoliko mjesta sa stećcima i nišanima i završala na plani ni Bukoviku.

KAMENOLOMI STEĆAKA

Kao materijal za izradu steća ka najčešće je korišten kreč njački kamen, što je sasvim razumljivo, zbog toga što je te vrste kamena bilo najviše u našim krajevima. Krečnjak je, osim toga, dosta postojan u od nosu na utjecaj atmosferilija, a u dobroj mjeri je i podesan za obradu. Naravno, tražen je što kompaktniji i tvrđi kamen, sa što manje žilica i pukotina, ali se u nekim krajevima, gdje je bila oskudica kamena, morao ponekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktnosti i tvrdo će. U nekim krajevima nije bi lo uopšte krečnjaka, pa su ste ćci klesani od kamena kakav se tamo našao. Tako su neki steć ci klesani od serpentina, škri ljevca, konglomerata, sedre ili neke druge vrste kamena. Dosta stećaka je pravljeno od mekanog kamena, od tzv. mi ljevine ili muljike, ali sam na šao i takvih koji su bili od naj tvrđeg kamena, od jedne vrste granita, tzv. jablanita, kao što su stećci kod Jablanice i Ra me, u Hercegovini. Stećci od

konglomerata i drugih vrsta kamena slabijeg kvaliteta ni su bili podesni za primjerke luksuznih nadgrobnika, onih sa ukrasima i natpisima, zbog čega uglavnom nisu ni korište ni u tu svrhu. Osim toga, takvi spomenici su se brže kvarili, a ponekad su i sasvim nestajali.

Ni oni primjerci od granita ni su podesni za klesarsku obra du, zbog čega su redovno ne samo bez ukrasa nego su uop šte vrlo malo klesani. Majdani kamena za klesanje stećaka redovno su bili u bli zini samih nekropola. Počesto je baš postojanje kamenoloma u nekome kraju bilo od pre sudnog utjecaja da se tu oda bere mjesto gdje će se zasno vati groblje sa stećcima, što je sasvim razumljivo, jer veliko i teško kamenje nije bilo mogu će dopremati izdaleka, niti vu

Ove godine navršilo se četiri decenije od objavljivanja studije „Stećci – kultura i umjetnost” bosanskohercegovačkog istoričara kulture Šefika Bešlagića (19081990) čija su istraživanja nekropola steća ka, pored drugih istraživača, obilježila period 19501990. Ovdje donosimo izvode iz te kapitalne studije

ći uzbrdo, po neravnom i ispre sijecanom zemljištu. Često se kamenolom nalazi sasvim bli zu nekropole sa stećcima. Po nekad je to mjesto kamenolo ma danas teško uočljivo, ili se uopšte ne zapaža, zbog toga što je kamen u zemlji, ispod njene površine, ili je danas za trpan i zarastao šumom. U ta kvim i sličnim prilikama ljudi su izmislili nevjerovatne priče o porijeklu kamena odnosnih stećaka. Bilo je i iznimnih slu čajeva, da su kamenolomi si tuirani nešto podalje od ne kropola, ali se tada gledalo da teren za prevlačenje kamenih blokova i stećaka bude što rav niji i bez uspona. Da bi se isklesao jedan stećak, trebalo je najprije iz kameno loma izvaditi blok nešto većih dimenzija od spomenika koji je zamišljen. Odvajanje kame nog bloka od žive stijene na rod zove usijecanje. Sam pro ces usijecanja nije bio nimalo jednostavan. Za to je trebalo imati vješte, odvažne i snaž ne ljude, kao i odgovarajući alat. Time su se bavili posebni majstori, ali su za neke poslo ve, pogotovo kada se radilo o

Milutinu Nadaždinu iz Bjelojevića kod Stoca njegov đed je pričao da su nekada u njegovom selu i okolini, prilikom prošnje, đevojčini roditelji, između ostaloga, pitali da li bi mladoženja mogao mladu „pokame novati”, a da su na to prosci znali da odgovore da može ,,i kamen po kamenu”

spomenicima manjih dimen zija, bili vični i neki drugi, sa mo priučeni mještani. Tada ni je bio poznat barut, a posebno sredstva koja se danas u slič nim poslovima upotrebljava ju — dinamit, ekrazit i druga. Za odvajanje bloka upotreblja vani su razni gvozdeni i drveni klinovi, čekići, dlijeta i poluge. Sigurno je bilo poznato kalje nje gvozdenih klinova i dlije ta u vodi da bi ovi dobili bolju tvrdoću. Prirodne pukotine i žilice kamena su olakšavale samo odvajanje bloka. Najče šće je ovaj posao obavljan zi mi, kada se voda mrzne. Dlije tima i klinovima je napravljen niz rupa. U te rupe je ulijeva na voda koja, kada se smrzne, neminovno povećava svoj vo lumen i tako stvara pukotinu u kamenu, po kojoj se blok dalje odvaja od ostale kamene ma se u kamenolomu. Takvi klino vi, sa gvozdenim oblogama, za odvajanje stijena upotreblja vani su u našim krajevima još

u rimsko doba. Niz rupa stvo renih na taj način vidio sam u kamenolomu kod nekropo le stećaka u blizini sela Bitu nje kod Stoca. Ta faza klesar skog posla doskora se u našim krajevima nazivala taslačenje ili zasijecanje taslaka. Prema Škaljićevom Rječniku turci zama, taslak je početna faza izrade nekog predmeta, a ta slačenje je grubo klesanje. Na kon taslačenja slijedi posijeca nje kamenog bloka da bi se on potpuno odvojio od gromade. Ponekad kamenolom nije bio kameno brdo ili isturena ka mena gromada, nego se nala zio ispod površine zemlje, po nekad i dosta duboko, pa je u takvim slučajevima bilo oso bito teško taslačenje, posijeca nje i vađenje kamenog bloka.

TRANSPORT STEĆAKA

Mnogi ljudi su me pitali kako je bilo moguće tako veliko ka menje dopremiti od kameno loma do nekropole, kakvu su to snagu imali ondašnji ljudi i kakvim sredstvima su se pri tome služili. Razgovarajući o tome, primijetio sam da mnogi današnji seljani žive u uvjere nju da su naši srednjovjekov ni preci bili mnogo krupniji i snažniji od nas i da su ima li „divovsku” snagu. Neki sa govornici su me uvjeravali da su nailazili na otvorene stare grobove u kojima su kosturi redovno bili tako veliki da je potkoljenica bila dugačka kao potkoljenica i bedrenjača da našnjeg odraslog čovjeka za jedno, što se, naravno, njima to činilo samo na prvi pogled. Faktično, ondašnji ljudi su bi li kao i mi danas. Među njima je bilo visokih kao i niskih lju di, baš kao što ih i danas ima. (Nastavlja se)

Oboreni stećak na groblju kod crkve u selu Balosave

Stećak kod starog crkvišta iznad sela Bokovo

Stećci na groblju kod saborne crkve u Velimlju

I. br. 196/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,ADRIATIK BANK“ AD Podgori ca, Bulevar Džordža Vašingtona br. 98, koju zastupa Upravni odbor Banke, protiv izvršnog dužnika Fetić Zumrete iz Bara, Čanj bb - Mišići, Sutomore, na osnovu izvršne isprave - Založne izjave br. UZZ 728/2020 od 11.12.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se II prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Fetić Zumrete iz Bara, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, upisane u LN broj 2252 KO Mišići, i to: kat. parcela broj 1144, PD 1, stambeni prostor, prva etaža podruma; PD2, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prizemlje, površine 115m2; PD3, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prvi sprat, površine 115m2; PD4, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prvi sprat, površine 115m2 i PD5, način korišćenja stambeni prostor, osnov sticanja građenje, trosoban stan, prvi sprat, površine 115m2.

II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 07.10.2022. godine u 11,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 196/22 od 23.02.2022. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 5585. KO Mišići, i to: Hipoteka na iznos od 120.000,00 sa rokom otplate na 36 mjeseci po UZZ.br. 728/2020 od 11.12.2020. godine u korist Adriatic bank AD Podgorica; Zabrana otuđenja i opterećenja i izdavanja u zakup bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca po UZZ. br. 728/2020 od 11.12.2020. godine; Zabilježba neposredne izvršnosti notarskog zapisa UZZ.br. 728/2020 od 11.12.2020. godine; Obavještenje o početku namirenja potraživanja po UZZ.br. 728/2020 od 11.12.2020. godine; Zabilježba postupka – zabrana raspolaganja nepokretnosti opterećenih hipotekom; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 196/22 od 23.02.2022. godine.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 196/22. od 22.07.2022. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 775.100,00 €.

VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nad metanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 77.510,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetan ja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nad metanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće dru gog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 19.09.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ I.br.2036/2021

Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca STADION DOO PODGORICA koga zastupa adv.Vanja Mugoša iz Podgorice , na osnovu izvršne isprave Notarskog zapisa Ugovora o hipoteci UZZ.br.373/2016 od 31.05.2016.godine sačinjenog pred Notarom Irenom Kovačević iz Kotora ,protiv izvršnog dužnika KLEMENC ŽELJKA ,iz Tivta ,Seljanovo bb,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DRUGA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: •u listu nepokretnosti broj 3003 KO TIVAT ,kat.parc.351/3, broj zgrade 1, stambeni prostor označen kao PD 3, prizemlje , površine 60m2.

II Određuje se ročište za drugu prodaju za dan 10.10.2022.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-2036/2021 od 24.11.2021.godine, radi naplate novcanih potrazivanja glavnog duga u iznosu od 29.757,03 eura ,sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom shodno rješen ju ,troškovima izvrsnog postupka ,advokatskim troškovima , kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrđena je nalazom vjestaka iz oblasti građevinske struke Borisa Mašanovića od 13.04.2022.godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijed nosti nepokretnosti I-2036/2021 od 02.06.2022.godine ,koja vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 108.300,00 eura (slovima stotinu osam hiljada tri stotine eura)

V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 52022186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvace na vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 19.09.2022.godine

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ I.br.288/2020

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb , u izvršnompredmetu izvršnog povjerioca ŽEŽELJ SANJA iz Beograda, koga zastupa adv.Tamara Polović i adv.Balša Polović ,iz Budve, na osnovu izvršne isprave Rješenja Osnovnog suda Kotor Posl.br.P-214/06/06 od 01/06/2010.godine koja je pravosnažna dana 01.07.2010.godine i izvršna dana 19.07.2010.godine i Rješen ja o nasleđivanju O.br.194/14 Osnovnog suda u Nikšiću od 10.04.2014.godine koje je pravosnažno dana10.04.2014.godine, protiv izvršnog dužnika KONTIĆ MILICE iz Beograda ,Cara Dušana 42,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to:•u listu nepokretnosti broj 2266 KO ŽABLJAK I : - kat.parc.br.287/5 u naravi pašnjak 4.klase površine 911m2 - kat.parc.br.288/1 u naravi šume 2.klase ,površine 1111m2

II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 11.10.2022.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-288/2020 od 13.03.2020.godine i po dopunskom rješenju o izvršenju I-288/2020 od 05.08.2020.godine, radi naplate novcanih potrazivanja glavnog duga u iznosu od 2.482,50 eura ,sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvrsnog postupka,advokatskim troškovi ma , kao i ostalih troskova koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Dušana Miloševića od 04.04.2022.godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I-288/2020 od 17.05.2022.godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnost, iznosi 30.500,00 eura (slovima trideset hilada pet stotina eura).

V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 52022186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvace na vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 19.09.2022.godine

Crnogorski elektrodistributivni sistem u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore koji sprovodi Međunarodni program “Eko-škole”, raspisuje

KONKURS ZA PROJEKAT “ENERGIJA PODVUČENO ZELENOM”

iz oblasti zaštite životne sredine. PRAVO UČEŠĆA

Pravo učešća na Konkursu imaju obrazovno–vaspitne usta nove koje implementiraju Međuanrodni program “Eko škole”, tačnije koje su nosioci međunarodnog priznanja “Zelena zastava”, kao i ustanove koje su se prijavile za pilotiranje programa “Eko škole”.

OBLASTI ZA PRIJAVU Obrazovno-vaspitne ustanove mogu da apliciraju isključivo sa jednim projektom u nekoj od sljedećih oblasti:

•Energija

•Zaštita životne sredine

•Biodiverzitet •Školsko dvorište

•Otpad

•Klimatske promjene

VRIJEME IMPLEMENTACIJE PROJKTA

Vremenski period za implementaciju projekta je kraj nas tavne 2022/2023. godine.

KRITERIJUMI ZA ODABIR

1. Inovativnost (20 bodova);

2. Uticaj projekta (10 bodova);

3. Kvalitet predloga (20 bodova);

4. Pristup i metodologija (10 bodova);

5. Povezanost sa kurikulumom (20 bodova);

6. Promocija projekta (10 bodova);

7. Održivost (10 bodova).

ROK ZA PRIJAVU

20. oktobar 2022. godine.

NAČIN SLANJA PRIJAVE

Dokumentacija se može dostaviti elektronskim putem na e-mail adresu: pr@cedis.me ili putem pošte na adre su Crnogorski elektrodistributivni sistem sa naznakom za konkurs “Energija podvučeno zelenom”, ulica Ivana Miluti novića broj 12, 81000 Podgorica.

CILJ PROJEKTA Projektom “Energija podvučeno zelenom” se želi uticati na svijest učenika, nastavnika i zajednice o značaju životne sre dine. Kroz projekte obrazovno-vaspitnih ustanova omogućiće se učenicima da se uključe u rješavanje problema, ali i da daju svoj doprinos u poboljšanju životne sredine na nivou na kojem mogu da se vide opipljivi rezultati.

NAGRADNI FOND Crnogorski elektrodistributivni sistem - CEDIS Projekat fi nansira sa 15.000 eura, a obrazovno-vaspitna ustanova po projektu može dobiti maksimalan iznos od 3.000 eura.

ODLUKA O DODJELI NAGRADA Odluka o dodjeli nagrada će biti objavljena najkasnije do 21. novembra 2022. godine.

KONTAKT OSOBE Kontakt osobe: Nevena Čabrilo, kontakt telefon: 067615614 i e-mail. nevena.cabrilo@zzs.gov.me Marija Jovović, Tatjana Zečević Miranović, kontakt telefon: 020 404 946 i e-mail:pr@cedis.me.

Obrazac za izradu projekta može se preuzeti na linku: http://cedis.me/wp-content/uploads/2022/09/Obrazac-EPZ. docx

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE ĐURIŠIĆ PAVIĆEVIĆ I

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

DOO “SPORTSKO- REKREATIVNI CENTAR” BAR Broj: 1341/22 Bar, 19.09.2022. godine

Na osnovu člana 40 stav 4 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, 21/09 i 40/11), člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Odbora direktora Društva br. 02-21/22 od 16.09.2022. godine i Rješenja izvršnog direktora Društva, broj: 1340/22 od 19.09.2022. godine, Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup poslovnih prostora u okviru sportske dvorane “Topolica” u Baru, objavljuje

JAVNI POZIV

za davanje u zakup poslovnih prostora u okviru sportske dvorane “Topolica” u Baru putem prikupljanja ponuda (tender)

1. PREDMET ZAKUPA

Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovnih prostora izgrađenih na katastarskoj parceli 4972/2, upisanih u listu nepokretnosti 2917 KO Novi Bar, i to :

1.1Poslovni prostor, sa namjenom – sport i rekreacija (teretana, fitness i dr.), spratnostiP, površine 489,90 m2;

1.2 Poslovni prostor, sa namjenom – pružanje medicinskih usluga, spratnosti - P, površine 50 m2.

Poslovni prostor se izdaje u viđenom stanju, isključivo za obavljanje sports ko-rekreativne djelatnosti za podtačku 1.1 i za pružanje medicinskih usluga za podtačku 1.2 .

2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA

Minimalna mjesečna cijena zakupa za poslovni prostor iz podtačke 1.1, iznosi 2.449,50 € (489,90 m2 x 5,00 €/m2), uvećana za iznos PDV-a po stopi koja je važeća u trenutku isplate, sa minimalnim periodom zakupa od godinu dana i sa mogućnošću produženja do najviše pet godina i plaćanjem naknade na ime zakupa na mjesečnom nivou.

Minimalna mjesečna cijena zakupa za poslovni prostor iz podtačke 1.2, iznosi 250,00 € (50 m2 x 5,00 €/m2), uvećana za iznos PDV-a po stopi koja je važeća u trenutku isplate, sa minimalnim periodom zakupa od godinu dana i sa mogućnošću produženja do na jviše pet godina i plaćanjem naknade na ime zakupa na mjesečnom nivou.

3. OPŠTI USLOVI

Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda

Pravo da učestvuju na tenderu imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, ako su dostavili ponudu i uplatili depozit.

Ponude zajedno sa dokazom o uplati depozita se predaju u zatvorenoj koverti, ne posredno na adresi „Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, Bulevar revolucije br. 85, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u period od 08-14 h, zaključno sa 27.09.2022.godine, do 11:00 časova.

Ponuda treba da sadrži:

- tačan naziv i adresu ponuđača, - cijenu zakupa izraženu u eurima, - broj žiro računa za povraćaj depozita, - potpis fizičkog lica ili preduzetnika kao ponuđača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun “Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, br. 535-10634-90, otvoren kod Prve banke Crne Gore.

Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti lične podatke: - za fizička lica (ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pa soša);

- za preduzetnike: rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u, ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa;

- za pravna lica naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a ne stariji od (6) šest mjeseci za domaća privredna društva, odnosno dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog or gana kod kojeg je pravno lice registrovano za ostala pravna lica, a za strana lica dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača (original ili ovjerena kopija rješenja), ime i prezime direktora odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica i njegov potpis, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda. Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude nakon otva ranja ponude, gubi pravo na povraćaj depozita. Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponude ili odbiju da potpišu ugovor u ostavljenom roku.

Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena kao najpovoljnija, depozit se vraća pod nosiocu ponude u roku od 7 (sedam) dana od dana sprovedenog postupka. Poslovni prostori daju se u zakup ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom koja će biti izabrana na osnovu visine ponuđene zakupnine na mjesečnom nivou, ukoliko ispunjava i druge uslove predviđene javnim pozivom 4. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa “Sportsko–rekreativni centar” doo Bar zaključi ugovor o zakupu u roku od 8 (slovima : osam) dana od dana dostavljanja obavještenja. Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude i ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili ne plati zakupninu za poslovni prostor u predviđenom roku, gubi pravo na isti, kao i pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđaču čija ponuda je prihvaćena depozit se uračunava u iznos zakupnine. Zakupninu za poslovne prostore, koje su zakupci ponudili, a zakupodavac prihvatio u postupku, zakupci su u obavezi plaćati na mjesečnom nivou unaprijed (do 5-og u mjese cu, za tekući mjesec).

5. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA

Otvaranje ponuda biće održano dana, 27.09.2022.godine, sa početkom u 11:30 h, u prostorijama ”Sportsko-rekreativni centar” doo Bar i istom mogu prisustvovati pred stavnici ponuđača.

Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od 8 dana od dana sprovođenja postupka.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana neposredno u prostorijama ”Sportsko-rekreativni centar” doo Bar ili na kontakt telefon broj 067/511-876.

KOMISIJA

ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA

OBAVJEŠTENJE O TREĆOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su kao susvojina hipotekar nog dužnika I reda Šaranović Aleksandra i hipotekarnog dužnika II reda Šaranović Siniše, u obimu prava od po 1/2, kod Uprave za nekretnine Crne Gore – Područna jedinica Danilovgrad, u listovima nepokretnosti i to:

u „A“ listu lista nepokretnosti broj 369 KO Podkraj i to na: -katastarska parcela broj 2185 Potkraj, livada 2 klase, povrsine 699 m2; -katastarska parcela broj 2186 Potkraj, njiva 2 klase, povrsine 1128 m2, ukupne površine 1827 m2

u „A“ listu lista nepokretnosti broj 361 KO Podkraj i to na: -katastarska parcela broj 581 Potkraj, šume 6 klase, povrsine 1161 m2; -katastarska parcela broj 582 Potkraj, livada 5 klase, povrsine 1264 m2;

-katastarska parcela broj 582 Potkraj, dvorište, povrsine 500 m2; -katastarska parcela broj 582 Potkraj, porodična stambena zgrada, povrsine 37 m2; -katastarska parcela broj 583 Potkraj, njiva 4 klase, povrsine 510 m2, ukupne površine 3472 m2;

u „V“ listu lista nepokretnosti broj 361 KO Podkraj i to na: -katastarska parcela broj 582, zgrada broj 1, porodična stambena zgrada, pov.37m2, sprat P -katastarska parcela broj 582 zgrada broj 1, stambeni prostor, pov.31m2, sprat P;

u „A“ listu lista nepokretnosti broj 479 KO Podkraj i to na: -katastarska parcela broj 584 Potkraj, livada 5 klase, površine 771 m2; -katastarska parcela broj 585 Potkraj, pašnjak 6 klase, površine 1912 m2; -katastarska parcela broj 586 Potkraj, šume 6 klase, površine 1401 m2; -katastarska parcela broj 618 Malo polje-Međice, njiva 3 klase, površine 821m2;

-katastarska parcela broj 619 Malo polje-Međice, vododerina, jaruga, površine 390m2; -katastarska parcela broj 620 Malo polje-Međice, livada 2 klase, površine 1467m2;

-katastarska parcela broj 2183 Potkraj, livada 2 klase, površine 2727 m2, ukupne površine 9489m2;

Početna kupoprodajna cijena predmetnih nepokretnosti iznosi 67.000,00 €. Na trećem rocistu nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povje rioca.

Naime, ukupan iznos preostalog potraživanja hipotekarnog povjerioca prema hipotekarnom dužniku I reda Šaranović Aleksandru i hipotekarnom dužniku II reda Šaranović Siniši, po osnovu Ugovora o priznanju duga od 25.10.2021. godine, koje potraživanje je obezbijeđeno notarskim zapisom Založne izjave, ovjerena dana 08.11.2021. godine pred notarom Živaljević Milenom iz Dani lovgrada, a pod poslovnom oznakom UZZ.br. 524/2021 iznosi 83.753,19 eura. Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem i ista će se održati dana 05.10.2022. godine sa početkom u 12:00h, u hotelu Zeta, Danilovgrad. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima međunarodnim sporazumima koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10% od početne cijene.

Depozit se uplaćuje na račun hipotekarnog povjerioca “Generali osiguranja Montenegro” AD Podgorica, broj: 510-20746-76 koji se vodi kod Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, svrha uplate „depozit za učešće na javnom nadmetanju“, najkasnije do 03.10.2022. godine.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju, sa dokazom o uplati depozita, dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 03.0.2022. godine do 16.00 h, na adresu AOD „Advokatska kancelarija Kalezić&Miranović“, Bul. Revolucije 2A, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu dostaviti: -fizička lica – ime prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; -pravna lica – naziv sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registro van, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana na dan podnošenja prijave, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna puno moćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju, ako se u vrijeme označeno u ovom Obavještenju prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da sa licem ovlašćenim za postupak vansudske prodaje zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, u roku od 7 dana od dana javnog nadmetanja. Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti kojim se pravo svojine na predmetnim nepokretnostima, opterećenim hipotekom, prenosi na kupca, u ime hipotekarnih dužnika zaključiće lice koje sprovodi postupak prodaje, a koji ugovor mora biti sačinjen ovjeren u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Depozit ponuđača sa kojim će biti zaključen ugovor o kupoprodaji predmet nih nepokretnosti neće se vraćati ponuđaču, već će se uračunati u kupoproda jnu cijenu. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a lice koje sprovodi postupak prodaje ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja, a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa ovjere istog, takse za upis prava svojine, poreza na promet nepokretnosti, kao i ostale troškove koji mogu nastati u postupku prenosa apsolutnih prava na kupca. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Detaljne informacije zainteresovana lica mogu dobiti od advokata Sava Kalezića i Tomislava Miranovića iz Podgorice, AOD „Advokatska kancelarija Kalezić&Miranović“, Podgorica, na adresi Bulevar Revolucije 2A, putem tele fona 067/558-208, 067/210-130 ili putem e mail adrese advkalezicmiranovic@ gmail.com.

UNIVERZITET CRNE GORE METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET PODGORICA

r a s p i s u j e K O N K U R S

1. za honorarni angažman - STRUČNI SARADNIK, za studijsku 2022/23. godinu, za Oblast opšte i neorganske hemije, 1 izvršilac Spisak predmeta na kojima će izvršilac izvoditi vježbe može se naći na Oglasnoj tabli i na WEB stranici Metalurško-tehnološkog fakulteta http://www ucg.ac.me/mtf/ Svi kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove propisane Zakonom. Kandidati za radno mjesto stručnog saradnika treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove: visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII1nivo) odgovarajuće struke za određeni studijski program, 1 godina radnog iskustva u struci i poznavanje rada na računaru. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgori ci, Cetinjski put bb. Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane.

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1359/2022

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore-PAM CG ,koga zastupa punomoćnik Vladimir Čejović,advokat iz Podgorice, protiv izvršnogdužnika DOO,,MIR ”ul.Milorada Šćepanovića bb.Bijelo Polje a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 957,76 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 19.09.2022 godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO,,MIR ”sa poslednjom poznatom adresom ul.MiloradaŠćepanovića bb.Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1359/2022 od 08.08.2022 godine sa prilozima. Izvršni dužnik DOO,,MIR ”može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 19.09.2022.godine

Posljednji pozdrav dragom

RADISAVU POPOVIĆU tvoja plemenita duša počiva u miru. IVAN i SNEŽA sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu DRAGU JANJATOVIĆU

S poštovanjem, Porodica KRAČKOVIĆ 1030

Prestalo je da kuca veliko, hrabro srce RADISAVA POPOVIĆA

Našeg Diśka, Tvoj osmijeh, tvoja pažnja i ljubav nedostajaće nam zauvijek. Počivaj u miru, voljeni Diśko.

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće “MILJANIĆ GRADNJA“ D.O.O. NIKŠIĆ; Školska ulica; Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat izgradnje poslovno-stambenog objekta, na UP3 blok UB51 koja sadrži katastarske parcele 389/6, 389/21, 389/22, 389/27 i dijelove k.p.4551 i k.p.389/3 KO Nikšić, na lokaciji Rastoci, DUP ,,Rastoci’’, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretar ijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredi ne (Zgrade JP Komunalno Nikšić- prizemlje- kancelarija br.4; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Ivm.br.1130/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 46, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Krstajić, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 338,22€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 19.09.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Krstajić Aleksandra, sa zadnje poznatom adresom ul. Miljana Tomičića, br. 45, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.1130/22 od 26.08.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 14.09.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

JAVNI IZVRŠITELJ Dejan Čogurić povjerioca „EOS MONTENEGRO“ DOO PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Ćorić Zorice iz Mojkovca, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice serijskog broja BB 1774594 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm. br.695/2019 Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Ćorić Zorici - rješenja o izvršenju Ivm.br.695/2019 od 07.08.2019.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Ćorić Zorica u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, dana 19.09.2022. godine. Javni izvršitelj Ivan Sekulić s.r.

Tetka RADMILA, tetak JOVAN, ŽELJKO, LJILJA i MIRA 1031

Posljednji pozdrav dragom

RADISAVU POPOVIĆU

Beskrajno hvala za ljubav i pažnju koju si nam poklanjao.Živjet ćeš u našim srcima i mislima, gdje ćemo se uvijek rado sjećati naših zajedničkih uspomena. Počivaj u miru.

BILJANA, MILOŠ, MILAN i MIRJANA sa porodicama 1033

Dana 19. septembra 2022, poslije kraće i teške bolesti, preminula je u 70. godini naša draga

STANICA Rankova RAKOVIĆ Vidaković

Saučešće se prima u mjesnoj kapeli u Bistrici 20. septembra od 10 do 18 časova i 21. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Bistrici – Mojkovac.

Ožalošćena porodica: suprug RANKO, kćerka VESNA, sinovi VESKO i BORISLAV, snaha SLAVICA, sestre MILIJANA, BOŽANA, MILEVA i MILKA, unučad, praunučad i ostala rodbina RAKOVIĆ i VIDAKOVIĆ

1028

Posljednji pozdrav

Velikom drugu i prijatelju,

BAĆA ZINDOVIĆA

Nedostaju nam tvoja plemenitost i dobrota. Čuvamo te u našim srcima sa svim najljepšim uspomenama koje si nam podario. Počivaj u miru.

Ostavi me i ti, moja sestro, moj brate

1029

Vole te tvoji: DRAGA,VERA, SAŠA, NADA i MOMO sa porodicama 1025

Dana 20. septembra 2022. navršava se dvije godine od smrti našeg voljenog MILADINA Vasova NIKOLIĆA Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično davao. Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Tvoji: supruga SLAVICA i sinovi VESKO i VLADIMIR sa porodicama1032

STANKA – TANJA KRKOVIĆ

Došla je teška bolest. Ti ista, brate. Borba duga i iscrpljujuća a ti dostojanstvena, sabrana, razumna, hrabra sve do samog preranog kraja.

Odnosiš našu iskrenu sestrinsku ljubav, naše duge razgovore, našu nadu za tvoje ozdravljenje, naše druženje na Komarnu koje nas je činilo srećnim iako nam vrata nije ima ko otvoriti. Meni ostavljaš bol, suze...

Kako sve ovo da prihvatim? Osjećam potrebu u svoje lično ime da se zahvalim VELIKOM čovjeku i doktoru Aleksandru Kujoviću koji je mojoj sestri bio uvijek na usluzi tokom njene bolesti.

Tvoja ZORICA sa porodicom 1024

BAĆO

Zauvijek ćeš živjeti u našem sjećanju, dobroto naša! Vole te tvoji: VERA, NENO, BOJAN i NEVENA 1026

Navršava se 40 dana od smrti mog dragog brata GORANA

Tvojim preranim odlaskom ostala je velika praznina u mom srcu. Hvala Ti za bratsku ljubav i toplinu koje si mi nesebično pružao. Neka Tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sestra VJERA sa porodicom 1023

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

RADISAVU POPOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj koleginici,

JADRANKI RUŽIĆ

S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše dugogodišnje koleginice i saradnice. Ostavila je neizbrisiv trag i dala ogroman doprinos u svojoj profesiji.

Trajno i sa dubokim pijetetom čuvaćemo uspomenu na njen plemenit lik i djelo.

KOLEKTIV KOMPANIJE ,,13. JUL – PLANTAŽE“ A. D.

1020

Sa velikom tugom javljamo da je dana 6. avgusta 2022. preminuo u 35. godini života naš voljeni

DEJAN Nenadov RADIČEVIĆ

Porodica će saučešće primati u gradskoj kapeli naČepurcima dana 21. septembra od 10 do 15 časova.Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: majka MONA, otac NENAD, supruga JASMINA, ćerke TIJANA i TEODORA, sin MILIJAN, sestre NATALI, TANJA i LANA, sestrići MATIJA, NIKI, DANILO i KOLIN, stričevi MOMO i SAŠA, strine MILICA i VESNA, braća od stričeva PAVLE i FILIP, sestre od stričeva IVANA i SUZANA ujaci,tetke i porodice RADIČEVIĆ i SVENSON Pavla Milova BANOVIĆ

TANJI KRKOVIĆ na tvoj vječni put Bolnica Brezovik ostaje bez jednog velikog čovjeka i druga, dobrog i poštenog radnika. Nikada nećemo zaboraviti tvoj osmijeh i lik pun dobronamjernosti, ljubavi i topline . Počivaj u vječnom miru.

KOLEKTIV BOLNICE BREZOVIK

Tužan rastanak od naše voljene strine i jetrve

1004

Umrla je naša draga

DARINKA Radomirova RAONIĆ

Ostaće velika praznina u našim srcima, ali sjećanje na tebe nikada neće izblijediti. Posljednji pozdrav od porodice,

DEDIĆ: PREDRAGA, DANIJELE i LJUBINKE

Sjećanje

1991–2022. 2009–2022.

ANE Stankove RATKOVIĆ

Ostavila si nam prazninu i tugu, ali ljubav i pražnja koje si nam pružala ostaju zauvijek. Trajaće u nama tvoja dobrota, iskrenost, otmenost, vedar duh i ljepota uspomena. Uvijek ćeš biti prisutna među nama i sa ponosom ćemo se sjećati tvog lika.

S ljubavlju i poštovanjem,DESANKA, NELA i DRAGAN RATKOVIĆ sa porodicom

1000 Umrla je

ŚOŚA LJUBICA

Tuga nije u riječima i suzama već u duši i našim srcima. Porodica PAPOVIĆ 998 40 je dana od kada nas je napustila naša draga sestra

VJERA - MILKA MRĐENOVIĆ rođena ŠPADIJER

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice, dana 16. septembra 2022. na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA

MUNEVERA – MUNA RADULOVIĆ rođena Džaferadžović

Vječno će te nositi u srcu i čuvati od zaborava tvoji

1001

Posljednji pozdrav BORISU Počivaj u miru.

Od RADIVOJA POPOVIĆA sa porodicom 1005

POMENI

Tužno sjećanje 20. 9. 2003 – 20. 9. 2022.

RATKO B. ĐURIŠIĆ

S velikom tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja PORODICA 1003

Brat ESAD i sestre MIRSADA – MIRA i DŽENETA 995

Godinu dana je prošlo od smrti moje drage sestre MILODARKA TERZIĆ

Moja Milje, uvijek u mojim mislima, vječno u mom srcu. Nedostaješ, nedostaješ...

Sestra MIRA – ŽIKA sa porodicom 997

MILANA Petrovog SMOLOVIĆA

PAVLOVIĆ ANDRIJA nešto što ne umire, tvoj častan život, iskrena duša, nesebična dobrota, tvoj vedri i nasmijani lik. Tvoja ispružena ruka pomoći i savjeta. Bio si i ostao neko ko se sa ljubavlju pominje, neko koga ćemo vječno čuvati od zaborava. Počivaj u miru, moj dobri brate. brat PAVLE i snaha KSENIJA

PAVLOVIĆ ANDRIJA je godina dana sa tobom u mislima i bolu. Ostaćemo ponosni do kraja života na Tebe, tvoj lik i dobrotu, a zauvijek uskraćeni za tvoju ljubav.

Како

MLADEN sa porodicom1007

Tužno sjećanje

MARKO RADOMAN

Tvoji bratanići i bratanična LUKA, GORAN i MARIJANA pozdrav niko ne može da ubije tvoju hrabrost, dobrotu i dostojanstvo. Veliko ti hvala na svemu, druže moj dobri.

Brat IVAN i tetka RADMILA 996 са злом судбином да те никад више нећемо виђети, да се никад нећеш појавити на вратима нашег дома. БОЛИ. Али ипак, како смо свјесни сурове стварности, нећемо ти рећи збогом јер ћеш заувијек живјети у нама. Хвала ти за сву љубав и све што си својим часним животом заслужио, а то је показао и велики број људи који су искрено потрешени чим су чули тужну вијест одмах похитали да са нама подијеле велику жалост и тугу. Такође захваљујемо на приложеном цвијећу, телеграмима, саучешћу и телефонским позивима. Посебну захвалност дугујемо хитној медицинској помоћи Дома здравља и Болници Данило I, као и локалној самоуправи Пријестонице Цетиње. Нека твоја племенита душа почива у заслуженом рајском миру, а од заборава ће те чувати и са поносом спомињати Твоји најмилији: супруга РАЈКА и дјеца ДРАГО, АНАСТАСИЈА, МИЛЕНА и ДРАГАНА 1011 Прође 40 дана а ти недостајеш као првог, брате једини ГОГИ

Bolno je saznanje da nam više nikad nećeš doći. Vrijeme prolazi, ali ti zauvijek ostaješ sa nama.