Dnevni list Pobjeda 12.01.2020. by Pobjeda

Iz Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma objašnjavaju domete Eko fonda

NOVAC ZA ČISTIJU SREDINU DOBIJAĆE OD ZAGAĐIVAČA

ANALIZA: Uticaj Moskve na balkanske prilike

Počelo otvoreno ispoljavanje ruske moći u političkom životu STR. 2.

INTERVJU: Dragan Markovina, hrvatski istoričar i publicista

Znao sam da će Milanović biti novi predsjednik Hrvatske Novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. EK je prezentovala nedavno Evropski zeleni sporazum koji donosi niz mjera za zaustavljanje klimatskih promjena Str. 7. POVODI: Kako živjeti sa fenomenima prirode

Nema junačenja sa zemljotresima, neophodno ih je temeljito izučavati

Str. 12. i 13.

STR. 10.

Auto

Osmočlanoj kriminalnoj grupi sa Tajvana određen pritvor do 30 dana Crna Gora savladala Srbiju (22:21) na Evropskom prvenstvu za rukometaše

Identifikovani POBJEDA organizatori ZA ISTORIJU trgovine ljudima Arena STR. 8.

ODVAŽNI BESTSELER

STR. 16. i 17.

Novinarski ekspert iz Hrvatske Stjepan Malović o lažnim vijestima i manipulacijama putem medija

Asistent dirigenta na operi „La Boheme“ Frančesko Barbađelata povodom premijere u CNP-u

Priča prepuna emocija, bliska je i Crnogorcima

Noviteti

STR. 15.

Dezinformacije lako postaju stvarnost

STR. 9.

Nedjelja, 12. januar 2020.

ANALIZA: Uticaj Moskve na balkanske prilike

Počelo otvoreno ispoljavanje ruske moći u političkom životu PODGORICA/BEOGRAD - Posljednja dešavanja u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ali i neredi u parlamentima Crne Gore, Republike Srpske i Srbije dovode se u vezu sa uticajem Rusije u regionu i finansiranju ne samo stranaka već i dijela nevladinog sektora. Sagovornici Pobjede ističu da se Rusija nije pomirila sa ulaskom Crne Gore u NATO i njenom brzinom savladavanja preogovaračkih poglavlja koja je vode ka ulasku u EU, odnosno da se radi o početku otvorenog ispoljavanja moći Rusije u političkom životu Srbije za šta je upravo poslužio crnogorski zakon.

Podsticanje nemira kao skretanje teme sa sopstvenih žarišta

PROPAGANDA

Milan Jovanović iz Fonda za bezbjednost i demokratiju, ističe da Rusi nastavljaju sa jačanjem svoje propagande i hibridnim ratovanjem u Srbiji i iz Srbije, na što su svojim obimnim istraživanjima upozoravale neke srpske NVO ali i subjekti iz inostranstva, prije svega iz SAD. - Primjenjuju se različite destabilizacijske tehnike saglasne ruskim naporima da se otjeraju pozitivni pomaci u evroatlanskim integracijama, u koje su uključeni i obavještajni poslovi, čemu smo skoro svjedočili, a što je brzo skrajnuto iz medijske i pažnje javnosti - objašnjava Jovanović. Uz tvrdnju da su neredi u podgoričkoj, banjaluškoj i beogradskoj skupštini slični, Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose kaže da je taj scenario isti kao onaj u Ukrajini pred početak rata gdje su se parlamentarci međusob-



Sagovornici Pobjede ističu da se Rusija nije pomirila sa ulaskom Crne Gore u NATO i njenom brzinom savladavanja preogovaračkih poglavlja koja je vode ka ulasku u EU, odnosno da se radi o početku otvorenog ispoljavanja moći Rusije u političkom životu Srbije za šta je upravo poslužio crnogorski zakon

NEREDI U PARLAMENTU: Pokušaj da se uzdrmaju institucije

JOVANOVIĆ: Hibridni rat koji se sve vrijeme vodio i koji se vodi protiv evroatlantske Crne Gore sada je intenziviran puštanjem opasnog vjersko-etničkog virusa JANJIĆ: Uticaj Rusije na region prepliće se između Podgorice i Beograda, odnosno Zakon o slobodi vjeroispovijesti im je došao kao odličan tajming da se pokaže snaga konfrontacije no tukli, najavljujući oružane sukobe i narušavajući i onaj mali ugled već uzdrmanih institucija. - U Srbiji ste imali apsurd: otimali su se oko toga ko brani a ko napada Aleksandra Vučića, a Vučić nije miljenik Moskve. Dakle, Rusi su uradili ono što su mogli i sada ostaje da se vidi što zaista Vučić može da uradi u Srbiji, i da li će crnogorsko rukovodstvo povući neke poteze kompromisa - imam u vidu mišljenje Venecijanske komisije koje se sada može koristiti u sudskoj praksi - kaže Janjić. On naglašava i da Beograd sada ima mnogo teži zadatak. - Mora da se suoči sa širokim mrežama Rusa u civilnom društvu i javnosti biznisu, političkim strankama, vladajućoj partiji i opoziciji i naravno sa razjarenom Moskvom. Putin je u krizi održanja svoje vlasti, njemu treba ozbiljna konfrontacija negdje daleko na Balkanu da bi mogao da smanji pritisak SAD i EU na sebe – smatra Janjić.

ZAKON KAO OKIDAČ

Na pitanje koliko je Srbija u ovom momentu zavisna od

Rusije ili je to pogrešna percepcija, Jovanović ističe da Beograd nije zavisan od Moskve koliko bi to Kremlj htio. On pojašnjava da Rusija pojačava pritisak na Srbiju i nastoji da je iskoristi kao glavni teren odakle će uticati na utakmicu nadmetanja sa Evropskom unijom i NATO na Zapadnom Bakanu. - Srbija je veoma usporila svoje napredovanje ka EU, a Vučić je bio prinuđen da prizna kako je unutrašji dijalog o Kosovu propao uz neskrivenu asistenciju SPC (i Amfilohija) Amfilohija koji su Vučića oštro napali u onom Apelu objavjenom uoči Božića 2018 - podsjeća Jovanović. On navodi da nakon što je sudski razobličena njihova aktivnost u pokušaju puča u Crnoj Gori - Andrija Mandić i Milan Knežević su specijalnim avionom dovedeni u Beograd prilikom posjete Vladimira Putina. - Čini mi se da su od tad oni više u Beogradu ili u Moskvi nego u Crnoj Gori ocjenjuje Jovanović. On primjećuje da Rusija posebno vrši kontinuirani pritisak na predsjednika Vučića paktiranjem sa radikalnim srpskim nacionalistima, koji ga neprestano optužuju za

nacionalnu izdaju, i guraju u svađu i polemiku sa Zapadom, a najstretniji bi bili da se presiječe rastuća linija uvažavanja između Vašingtona i Beograda. - Već čujem ideje kako bi Rusi mogli da pomognu u mirenju najnovijeg trvenja braće na Balkanu - primjećuje Jovanović. Uticaj Rusije na region prepliće se između Podgorice i Beograda, odnosno Zakon o slobodi vjeroispovijesti im je došao kao odličan tajming da se ispolji snaga konfrontacije. - Za sada je to samo manifestacija ru-

- Sadašnje stanje odnosa između Brisela i Moskve ojačalo je rusko neraspoloženje za proširenje NATO-a i Evropske unije na Balkan. Unutrašnje podjele u EU pogoduju centrima ruske propagande na Balkanu da podstiču evroskepticizam, svuda gdje se to može, i na svaki način - od podrške evroskeptičkim i rusofilskim strankama, uključujući i izrazito nacionalističke desničarske ili fašističke, sve do medijskih punktova koji podstiču i unutrašnje podjele,

skog uticaja, ali uskoro ćemo se suočiti i sa reakcijom zapada i NATO u potiskivanju Rusa sa Balkana ili demontiranju ruske platforme za uticaj u EU, kako kažu Amerikanci - objašnjava Janjić. Sa druge strane on upozorava i da je DPS imao greške u vezi sa ovim zakonom jer je vjerska komponenta isturena kao dio nacionalnog identiteta što je omogućilo da se pitanje imovine reinterpretira i kao pitanje identiteta i da se time mobiliše i na prvu liniju izbaci DF i Mandić. - Momenat je idealno iskorišćen, Rusija je dobrim dijelom ta koja je spremila reakciju i pripreme da se odreaguje na zakon traju mjesecima – zaključuje Janjić.

VJERSKI VIRUS

O kakvim namjerama Rusije se radi slikovito je odgovorio Jovanović. - Metaforički, ako smo 2015-

nacionalnu mržnju i zategnute odnose na Balkanu. Dokle god bude mogla Rusija će koristiti svaku priliku da održava status kvo na Blakanu i potpirivanje i održavanje konflikata, jer se time odvraća pažnja od događaja na njenim granicama u Ukrajini i Gruziji ili Moldaviji ili Bjelorusiji… Mi živimo institucionalizaciju balkanskih sukoba i pokušaje da se sama Rusija reinstitucionalizuje na Zapadnom Balkanu kao faktor u rješevanju tih sukoba - ocjenjuje Milan Jovanović.

2016. godine svjedočili prvoj, sada možda svedočimo drugoj antievroatlanskoj ofanzivi u Crnoj Gori - na koju su njeni planeri dodatno potaknuti i ohrabreni Makronovim naglim povlačenjem kočnice za proširenje EU – smatra on. Dodaje da hibridni rat koji se sve vrijeme vodio i koji se vodi protiv evroatlantske Crne Gore sada je intenziviran puštanjem opasnog vjersko-etničkog virusa koji je u sinergiji sa uvriježenim antizapadnjaštvom. On je sigran da bi da nije ovog Zakona o slobodi vjeroispovijesti bila tražena i nađena neka druga uporišna tačka kao povod. - Crna Gora je uspješno naučila prethodne lekcije, a sigurno će joj koristiti i iskustva drugih nakon što je odlučila da se, kao i Hrvatska i Slovenija, pridruži NATO međunarodnom odbrambenom sajber centru (CCDCOE) u Talinu u suočavanju sa savremenim specijalnim ratovima, a koji je otvoren i za zemlje koje nijesu članice NATO, što pokazuje pridruživanje Švajcarske i Japana. Violeta CVEJIĆ

Politika

Nedjelja 12. januar 2020.

Naša zemlja na korak od zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja

Bilčik: Crna Gora mora početi da trči ako želi da ostane predvodnik PODGORICA - Države članice Evropske unije (EU) dale su nedavno zeleno svijetlo na Izvještaj o ispunjenosti mjerila za otvaranje jedinog preostalog pregovaračkog poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskim unijom – poglavlja 8 – Konkurencija. Mediji su nedavno objavili, da bi otvaranje poglavlja 8 moglo biti uslovljeno napretkom u oblasti vladavine prava. - Crna Gora treba da pokaže napredak u polju vladavine prava kako bi zemlje članice Evropske unije (EU) odobrile otvaranje posljednjeg poglavlja u pristupnim pregovorima - rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u sjedištu Evropske komisije. Predsjednik Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik, upitan da li će otvaranje poglavlja osam zavisiti od napretka u vladavini prava kaže da je politika konkurencije usko povezana sa politikama državne pomoći koje su suštinski vezane za kvalitet i napredak vladavine zakona u državi. - Crna Gora mora da počne da trči, ako želi da zadrži poziciju predvodnika u evropskim integracijama. Imamo odvojena poglavlja o politici konkurencije (poglavlje 8) i pitanjima vladavine prava (poglavlja 23 i 24), ali imamo i klauzulu o ukupnom bilansu predviđenu u Pregovaračkom okviru. Politika konkurencije usko je po-

Vladimir Bilčik

vezana sa politikama državne pomoći koje su suštinski vezane za kvalitet i napredak vladavine zakona u državi - rekao je Bilčik za Eurokaz. Bilčik ističe da je važno pokazati odlučnost u procesu reformi, kako bi se otvorilo i posljednje pregovaračko poglavlje. - Nadam se da će poglavlje 8 biti moguće otvoriti što prije. Važno je pokazati odlučnost u procesu reformi kako bi se posljednje poglavlje otvorilo. Jednom, kada budu otvorena sva poglavlja, dalji napredak ocjenjivaće se na osnovu sprovođenja i primjene reformi. Za

početak zatvaranja poglavlja potrebna je snažna politička posvećenost Crne Gore procesu reformi - kazao je Bilčik. Dodaje i pregovori i otvaranje poglavlja nijesu samo razmjena papira, već, kako kaže, podrazumijevaju „promjene na terenu“. Bilčik se nada da će odluka o otvaranju poglavlja 8 biti usvojena jednoglasnom odlukom svih država članica. - Podstakao bih sve države članice EU da daju zeleno svijetlo za otvaranje posljednjeg preostalog poglavlja i nadam se da će to biti postignuto snažnom jednoglasnom odlukom svih

Podstakao bih sve države članice EU da daju zeleno svijetlo za otvaranje posljednjeg preostalog poglavlja i nadam se da će to biti postignuto snažnom jednoglasnom odlukom svih država članica

država članica. To je važan korak naprijed u procesu, jer otvaranje poglavlja znači da je rad na proširenju u toku - zaključio je Bilčik. Iz Kancelarije za evropske integracije napominju da je poglavlje 8 jedno od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja koje se otvara i zatvara među posljednjima. Spremnost EU da podrži otvaranje poglavlja je, kako kažu, potvrda da je Crna Gora u ovoj oblasti uradila sve što je bilo potrebno, te da su države članice to prepoznale. - Glavne aktivnosti u narednom periodu će biti usmjerene na unapređenje rezultata u politici konkurencije i kontrole državne pomoći, s posebnim osvrtom na kaznenu politiku i konkretne slučajeve državne pomoći. Jedan od ključnih preduslova za napredak u ovom poglavlju je jačanje kapaciteta za primjenu zakonodavstva u ovoj oblasti kazali su ranije iz KEI. Crna Gora je u pregovorima sa Evropskom unijom do sada otvorila 32 od ukupno 33 poglavlja, dok je ostalo neotvoreno još Poglavlje 8, koje je posvećeno konkurenciji. Jovana ĐURIŠIĆ

Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Opterećenje osporavanjima izvan granica PODGORICA – Usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovo su se pojavili svi obračuni i nesaglasja koja su odlikovala crnogorski politički život od obnove samostalnosti, rekao je poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru, Tonino Picula. On je u intervjuu za Televiziju Crne Gore naveo da je evropski put naše zemlje opterećen brojnim osporavanjima, među kojima ima i onih koji dolaze izvan Crne Gore. Silina političkog obračuna, kako je naveo Picula, nakon što je crnogorski parlament odlučio da usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti uznemirila je sve ali i u prvi plan stavila probleme crnogorskog društva. - Kao što znamo, Crna Gora je suverena i samostalna država, međutim njen evropski put očigledno je pod opterećenjem raznoraznih osporavanja, pri tome, nijesu nevažna ona koja dolaze izvan Crne Gore, a svjedočili smo i pokušaju puča - kazao je Picula. No, ni unutrašnja osporavanja Briselu nijesu nepoznata, ocjenjuje Picula, s toga vlastima u Crnoj Gori poručuje da striktno ostanu na evropskom putu i da otklone probleme na kojima Brisel insistira, a opoziciji da u parlamentu utiču da predložena rješenja budu što kvalitetnija. - Poznato je koje probleme još trebaju otkloniti, oni nijesu beznačajni i najgore bi bilo kada bi se crnogorska vlast sada uspavala. Pod tom punom odgovornošću moraju nastaviti sa evropskom politikom u zemlji. Što se tiče opozicije, mislim da bi bilo bolje da preko instrumenata koji im u parlamentu stoje na raspolaganju utiču da ta predložena rješenja od strane vlasti budu što kvalitetnija, jer ukoliko se to radi izvan parlamenta i institucija, otvaraju se kojekakvi rizici koji nijesu nimalo bezazleni - ocijenio je Picula. Nikoga više, prema njegovim riječima ne treba informisati da je Crna Gora predvodnik pregovaračkog puta te da pregovori samo što nijesu zaključeni. Međutim, kako navodi u vremenu kada se preispituje metodologija, ističe da treba naći rješenje koje uzima u ob-

Mitrović: Čije je ono što je naše PODGORICA – Bestidna manipulacija vjerom obilježila je početak ove za nas i našu državu izuzetno i dalekosežne i važne godine. Cilj je homogenizacija protivnika crnogorske države i njenih građanskih i evroatlanskih opredjeljenja, ocijenio je predsjednik Opštinskog odbora DPS Nikšić Ivan Mitrović. -Opet se, kao i mnogo puta do sada, pod jednu zastavu pokušavaju sabrati svi oni koji su protiv da Crna Gora bude i crnogorska i srpska i albanska i bošnjačka i hrvatska, pravoslavna,

muslimanska, katolička, da bude svih onih koji u njoj žive. Da bude svoja! Kome to smeta da ono što se danas nalazi u Crnoj Gori bude vlasništvo svih građana Crne Gore? Kome smeta da se nikome ništa ne otima, pa ni Crnoj Gori. Kome smeta da se vlasništvo crkvenih zdanja u Crnoj Gori utvrdi na način primjeren savremenom svijetu i da kao tema bude daleko iza tema bitnih za život savremenog čovjeka... Životnog standarda, ekonomije, poljoprivrede, turizma!- navodi Mitrović. Pita kome smeta da crnogorski gra-

đanin konačno počne misliti o onome o čemu misli i prosječan građanin Evrope te kome smeta da se crnogorska mladost otrgne od omamljivača prošlosti i čvrsto stane na put realnog života i budućnosti? -Kome odgovara da ne odgovara

građanima Crne Gore za ono što radi u Crnoj Gori? Čije je ono što je naše ako ne upravo svih nas koji su ovdje rođeni ili smo došli i izabrali da živimo tu? Ko na to može polagati preče i veće pravo? I ko može sve to voljeti više od nas koji smo sa tim

zir razlike u napretku. - Jer čak iako se bude mijenjala postojeća metodologija pregovaranja, ne bi bilo korektno njome obuhvatiti svih šest zemalja koje se nalaze na Zapadnom Balkanu podjednako. Mi zapravo u ovom trenutku imamo tri para zemalja – jedan su Crna Gora koja predvodi i Srbija koja je na polovini pregovaračkog puta, Sjevernu Makedoniju i Albaniju koje su kandidatkinje ali bez početka datuma pregovora, i Bosnu i Hercegovinu i Kosovo koje su u takvom statusu da im je svejedno po kojoj će metodologiji pregovarati - naveo je Picula. Kazao je da onima koji brže napreduju treba omogućiti da prije stignu do cilja. Jer kao što je prije pet, šest godina bilo evidentno da nijedna zemlja Zapadnog Balkana neće uspjeti da savlada pregovaračka poglavlja do kraja Junkerove komisije sada je, kako navodi Picula, jasno da se nakon Makronove blokade Albanije i Sjeverne Makedonije nešto sa politikom proširenja mora dogoditi. - To je jedna od koristi tog Markonovog otpora. Ako zaista EU ima vlastiti identitet i želju da bude uticajna u geopolitičkim procesima na globalnom nivou, ako želi da se to dogodi idućih nekoliko godina ona ne može pitanja porširenja ostavljati predugo sa strane. Vjerujem da nije moguće očekivati skokove, ali određen napredak zemalja koje trenutno pregovaraju mislim da je realno za očekivati. Crna Gora je ta koja predvodi i ukoliko situacija u samoj Crnoj Gori bude takva, ukoliko se reforme dogode i ako bude postignut i konsenzus do kraja o crnogorskom putu u EU tada će biti lakše i postići i konsenzus na evropskoj razini - naveo je K. J. Picula.

odrasli generacijama i smatrali ga dijelom svih nas? Ko sniva o tome da sada ne bude naše ono što jesmo svi mi- dodaje Mitrović. Pita i šta je motiv da se vjerska zajednica ne upiše u registar vjerskih organizacija koji se vodi u Crnoj Gori i šta se to i kome otima u Crnoj Gori ovih dana? -Ko i za čiji interes izmišlja laži da će popovi ostajati bez posla? Jeste Dobrica Ćosić napisao odu laži i njenoj ulozi u istoriji Srbije, ali ono sa matičnim brojem Svetog Save je prevršilo baš svaku mjeru-pitao je. Odgovori na ova pitanja, kaže Mitrović, jasno legitimišu i izvode na čistac i manipulatore i uzurpatore, njihove interese i motive, ali, kako dodaje i jednako jasno ukazuju na neophodnost našeg razumijevanja o čemu se zapravo radi, kako bi i ovom izazovu odgovorili na pravi način. K. J.

Ekonomija

Nedjelja, 12. januar 2020.

RAZGOVOR S POVODOM: Direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica PODGORICA – Interesovanje za vrijednosti zaštićenih područja i aktivan odmor u prirodi raste u kontinuitetu. To doprinosi i povećanju broja posjetilaca Nacionalnih parkova Crne Gore, kao i porastu prihoda, koji su u posljednje dvije godine uvećani za više od 40 odsto. Svaki nacionalni park je specifičan i karakteriše ga posebna prirodna i kulturna baština. Potvrda njihove očuvanosti je i međunarodna zaštita koju pojedini parkovi uživaju: NP Durmitor pripada Uneskovoj Svjetskoj baštini, NP Skadarsko jezero je međunarodno Ramsar stanište, a kako je kazao Pobjedi direktor JPNPCG Elvir Klica, u toku je proces serijske Unesko nominacije bukovih šuma NP Biogradska gora sa drugim evropskim bukovim prašumama.

OČUVANOST

- Veoma važan pokazatelj očuvanosti nacionalnih parkova ogleda se i u činjenici da se naši NP prepoznaju kao buduća Natura 2000 staništa – kazao je Klica. Što se tiče posjete, navodi da je tokom 2018. godine, pet parkova posjetilo 450.000 turista, dok je 2019. godine, zaštićena područja na ukupnom nivou posjetilo više od 590.000 posjetilaca. To je za 140.000 posjetilaca više, a u procentima, preko 32 odsto više u odnosu na 2018. godinu. - Iz godine u godinu raste interes stranih i domaćih posjetilaca za zaštićena prirodna područja, kao što su nacionalni parkovi. Zato veliki potencijal leži upravo u prirodnim resursima i lokacijama u Crnoj Gori. Za veći broj posjetilaca u Nacionalnim parkovima zaslužne su politike i aktivnosti Vlade, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, lokalne turističke organizacije, agencije, preduzetnici, civilni sektor i lokalne zajednice koje gravitiraju parkovima – ističe Klica. Trude se, kako dodaje, da budu faktor razvoja i podrška kako lokalnoj zajednici, tako i lokalnim turističkim organizacijama koje gravitiraju području nacionalnih parkova, organizaciono i stručno, kroz pomoć pri izradi sajtova, reklamnih kampanja i prezentacija, kao i organizovanju raznih manifestacija i događaja. Nakon praznika će, ističe Klica, konkretno prezentovati javnosti korake i rezultate tih aktivnosti. - Očuvanje kulturnih dobara u okviru zaštićenih područja ve-

- Zaštićena područja su blago Crne Gore i sve više interesuju strane i domaće turiste. Posjeta i prihodi su u kontinuiranom porastu. Očuvanje prirode i zaštita životne sredine je danas u fokusu ključnih izazova savremenog svijeta – kazao je Klica oma je važno. Mislim da njihovom valorizacijom možemo pomoći održavanje i zaštitu objekata, a ponudu u okviru nacionalnih parkova podići na još viši nivo. Svakodnevno radimo na unapređivanju postojeće infrastrukture, ali i kreiranju nove. Trudimo se da školskoj i studentskoj omladini približimo značaj zaštićenih područja i njihovog očuvanja – poručuje Klica. Pored prihoda, koji su značajno veći, naglašava da su dali mnogo pogodnosti za posjetioce. - Omogućili smo da ulazak u nacionalni park ne plaćaju djeca do 12 godina, organizovane grupe studenata biologije (PMF Crne Gore) i geografije (Filozofski fakultet Crne Gore), istraživači, eksperti, predstavnici diplomatskog kora, NTO, lica sa invaliditetom i novinari. Novina je i uvođenje godišnje ulaznice za svih pet nacionalnih parkova, koja podrazumijeva neograničen broj posjeta – kazao je Klica. On podsjeća da se naknada za ulazak u nacionalne parkove, posjetu centrima za posjetioce i edukativnim stazama umanjuje za 50 odsto za organizovane i unaprijed najvljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija, planinarskih udruženja. Upravljanje nacionalnim parkovima, njihovim najznačajnijim vrijednostima, uz upravljanje biodiverzitetom ulcinjske solane i botaničkom

I Biogradska gora dio Svjetske baštin Ispunili sve preporuke DRI Kako je istakao Klica, posluju domaćinski i JPNPCG je sada zdravo i finansijski stabilno preduzeće. Ispunili su sve preporuke DRI iz 2015. godine i drugih eksternih revizija. - Instrukcije su nam pomogle da uspostavimo kriterijume poslovanja koji su rezultirali pozitivnim revizorskim izvještajima u posljednje dvije godine. Plaćeno je više od 400.000 eura poreza i doprinosa, na osnovu reprograma i drugih obaveza iz ranijeg perioda. Više od 600.000 eura, protekle dvije godine uloženo je u osnovna sredstva i razvoj turističke infrastrukture, konitinuirano nabavljamo materijalnotehnička sredstava i unapređujemo uslove za rad Službi fizičke zaštite – kazao je Klica.

baštom Dulovine je, kako kaže naš sagovornik, izazov ne samo na nivou javnog preduzeća, već i na nacionalnom. - JPNPCG intenzivno učestvuje i u promociji i prezentaciji turističke ponude NPCG širom svijeta, što smatram veoma bitnim jer imamo šta da pokažemo. Pored ostalih vrijednosti i zaštićena područja su blago Crne Gore. Očuvanje prirode i zaštita životne sredine je danas u fokusu ključnih izazova savremenog svijeta,

Elvir Klica

ali i obaveza naše države u kontekstu otvaranja Poglavlja 27 – ističe Klica.

On podsjeća da je JPNPCG sa pet organizacionih jedinica, postojećim ljudskim, materi-

Za sanaciju nasipa na Solani milion eura Odlukom Vlade Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore povjereno je upravljanje prostorom ulcinjske Solane u cilju zaštite biodiverziteta od 2015. godine. - Najveći izazov predstavlja upravljanje vodenim režimom na solanskim bazenima koji zavisi od rada pumpnih postrojenja. Ne manji izazov je stalna kontrola nivoa vode koji obezbjeđuju ekološke uslove za boravak vodenih ptica u svakom godišnjem aspektu. Velika pažnja je bila poklonjena sanaciji oštećenih i izgradnji novih nasipa koji su u prethodnom periodu potpuno uništeni, zbog čega smo za narednu godinu kao savjestan upravljač inicirali da se u okviru kapitalnog budžeta predvidi milion eura za sanaciju nasipa, shodno Studiji zaštite Solane. Solana

Takođe se sprovodi i zaštita prostora Solane od fizičkog zagađenja i organizuje zaštita imovine AD „Bajo Sekulić“ – kazao je Klica. Nacionalni parkovi Crne Gore od samog početka na godišnjem nivou izrađuju programe upravljanja koji sadrže strateške ciljeve koji omogućavaju očuvanje svih komponenti biodiverziteta i čine prostor i ekosistem Solane jedinstvenim. - To podrazumijeva praćenja stanja ornitofaune na Ulcinjskoj solani, zaštitu halofitne flore i vegetacije, monitoring sisara i niz drugih aktivnosti, tako da ponosno možemo reći da smo našim aktivnostima doprinijeli da se ovaj prostor proglasi parkom prirode i uvrsti na Ramsar listu močvarnih staništa – kazao je Klica.

jalnim i tehničkim kapacitetima, realizovalo najveći broj planskih i programskih aktivnosti tokom 2019. godine, što je rezultiralo da preduzeće obara sve rekorde u mnogim segmentima poslovanja od svog, na što su posebno ponosni. - Ciljevi su da i u narednom periodu budemo što bliži evropskim standardima. Zašto ne reći i da ti standardi budu pravilo od koga se više neće, ali i ne može odstupati. Poslovanje JPNPCG je izuzetno kompleksno i obimno, ali glavni prioritet u okviru preduzeća je zaštita prirode – kazao je Klica. On napominje da svakodnevno rade analizu zaposlenih na najosjetljivijim dužnostima i zadacima. - Zaposlene koji odgovorno i savjesno vrše svoja zaduženja nagrađujemo, dok oni, manje savjesni, ustupaju mjesto onima koji zaista žele doprinijeti očuvanju prirodnih vrijednosti koje su nam povjerene. Vrlo nam je bitan i rad timova koji se bave naučnim i stručnim radom u cilju stvaranja povoljnih

Ekonomija

Nedjelja, 12. januar 2020.

Ugledni profesor o sudskoj odluci u sporu Štrabaga i Regionalnog vodovoda Kada je u pitanju nelegalna sječa i nedozvoljeno korišćenje šumskog bogatstva, veliku zahvalnost u sankcionisanju nesavjesnih pojedinaca duguju civilnom sektoru. - Ukazali su nam na problem u NP Prokletije prije dvije godine, nakon čega smo sve aktivnosti obustavili, a ono što je na fonu političkih konotacija ili netačnih informacija, ne prihvatamo kao problem u radu naših službi. To kažem jer svaki podatak vezan za rad nacionalnih parkova u svakom momentu možete provjeriti kod mene. Otvoreni smo za saradnju, što dokazuju brojni potpisani sporazumi o saradnji, kako sa NVO, tako i institucijama, sve u cilju očuvanja prirodnog bogatstva i napredovanja JPNPCG – kazao je Klica.

PLANOVI

biće ine uslova za održavanje i razvoj biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica – kaže Klica. Što se tiče problema preduzeća, naš sagovornik ističe da su to bili evidencija i naplata ulaznica, ali da je to već prošlost, jer sada u realnom vremenu imaju tačan broj posjetilaca u svakom NP. - Softver koji smo izradili takođe omogućava analizu podataka o turistima i destinacijama sa kojih dolaze, a to nam pomaže da znamo kojim tržištima treba da se posvetimo i u kojoj mjeri. Unaprijedili smo saradnju i sa agencijama koje dovode turiste, a korišćenjem softvera i njima olakšali da imaju precizne podake onlajn – kazao je Klica. Radi unapređivanja rada Službi zaštite obezbijedili su bolje uslove za rad nadzornika, kako bi efikasno suzbili nelegalne aktivnosti na prostorima parkova. Uspostavili smo dvadesetčetvoročasovni monitoring i otvorili kol centar. - Tako smo unaprijedili kontrolu svih nelegalnih aktivnosti u nacionalnim parkovima i omogućili građanima da na jednostavan i brz način dobiju informacije o turističkoj ponudi ili podnesu prijave o eventualnim nezakonitim aktivnostima, što mogu učiniti i preko android alikacije nacionalih parkova koja je jedinstvena i dizajnirana tako da osim prijave problema, sadrži puno interesantnih informacija za posjetioce – objašnjava Klica. Stepen tolerancije u odnosu na nedozvoljene radnje u parkovima biće, kaže, nulti. - Bolja organizacija prilikom kontrole prodaje ulaznica je rezultirala da za posljednje dvije godine imamo rast od 130 odsto, ali problem prije svega krivolova na Skadarskom jezeru, evidentiran je kao najveći i svakodnevno sužavamo krug za sve one koji se bave tom nedozvoljenom aktivnošću. Bilo koja radnja koja nije po zakonima, kako krivolovaca, tako i zaposlenih u NP, biće sankcionisana – kazao je Klica.

Programima upravljanja za NPCG za ovu godinu, koja je ujedno završna godina petogodišnjih Planova upravljanja, predložene su brojne aktivnosti radi zaštite biodiverziteta. - Izdvojio bih iniciranje izrade glavnog projekta zaštite Biogradskog jezera u saradnji sa nadležnim institucijama i već spomenutu završnu fazu pripreme za nominaciju NP Biogradska gora za listu Svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska u okviru serijske nominacije evropskih bukovih šuma. Na taj način bi, završetkom procesa nominacije kojim koordiniraju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Nacionalni parkovi Crne Gore, naša zemlja dobila još jedno Uneskom zaštićeno područje – kaže Klica. Pored zaštite i očuvanja, monitoringa rijetkih, konzervacije zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i staništa, NPCG će, najavljuje, realizovati i niz aktivnosti u cilju unapređivanja infrastrukture, kao što su poslovi adaptacije i rekonstrukcije postojećih objekata poput planinarskog doma Škrka u NP Durmitor, izradu parkinga, kako bi projekat turističkih vozova bio kompletan u NP Biogradska gora ili vojnih karaula radi uspostavljanja centra za posjetioce u NP Prokletije. - U planu za ovu godinu je i unapređivanje postojećih turističkih sadržaja, uređenje i opremanje polazišta za raftere, kontrolnih punktova, vidikovaca, edukativnih i pješačkih staza, uspostavljanje nedostajućih parking prostora, renoviranje upravnih zgrada NP Durmitor i NP Lovćen, izrada projektne dokumentacije i izgradnja pontona na Vranjini, uklanjanje postojećeg i nabavka i ugradnja novog kolektora u NP Skadarsko jezero u cilju prerade otpadnih voda upravne zgrade Parka i drugih objekata, postavljanje mobilijara, info-tabli, smjerokaza, te organizovanje niza planinarskih pohoda u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i planinarskim klubovima, formiranje tematskih staza, organizovanje, kao i podrška svim manifestacijama – kazao je Klica. U toku je, kako je kazao na kraju naš sagovornik, priprema promocije NPCG na sajmovima turizma u Štutgartu, Beču i Ljubljani, te učešća na EXPO DUBAI, kao i intenziviranje aktivnosti sa NP Švarcvald i potpisivanje povelja o bratimljenju sa više nacionalnih parkova u regionu. Nada KOVAČEVIĆ

Dr Pejović: Apelacioni sud pokrio greške Štrabaga

PODGORICA – Profesor dr Časlav Pejović oštro je kritikovao odluku Apelacionog suda Crne Gore kojom je potvrđena arbitraža protiv Regionalnog vodovoda Crne Gore (RVCG) u sporu sa kompanijom Štrabag. Odlukom Apelacionog suda blokiran je račun Regionalnog vodovoda na iznos od 12 miliona eura iako, prema mišljenju profesora Pejovića, nije postojao pravni osnov za priznavanje presude Međunarodne trgovinske komore (MTK). Štrabag i Regionalni vodovod su 2008. potpisali ugovor o gradnji cjevovoda vrijednog 17 miliona eura. Regionalni vodovod je naredne godine raskinuo ugovor, a Štrabag je pokrenuo atbitražni postupak, a zatim i suđenje pred crnogorskim sudovima. Pretprošle godine Štrabag je dobio konačnu presudu u svoju korist i blokirao račun Regionalnog vodovoda na iznos od 12 miliona eura. - Ugovor jeste predviđao da se eventualni sporovi rješavaju arbitražom, ali je propustio da imenuje arbitražu. U tom slučaju, Štrabag je trebalo da pokuša da se s Regionalnim vo-

Časlav Pejović

dovodom dogovori o tome koji arbitražni tribunal treba da rješava spor. Štrabag to nije ni pokušao da uradi. Druga stvar koju je Štrabag mogao uraditi bila je da iskoristi mehanizam Evropske konvencije o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži (1961) koji se primjenjuje kada stranke propuste da imenuju arbitražu. Štrabag nije ni to uradio, već je jednostrano pokrenuo spor pred arbitražom Međunarodne trgovinske komore (MTK), praveći na taj način dvostruki prestup - kazao je dr Pejović u intervjuu za PC Nen.

Dr Pejović ističe da Apelacioni sud Crne Gore nije mogao priznati, niti se mogla izvršiti odluka Međunarodne trgovačke komore i da se razlog nepriznavanja ovakvih arbitražnih odluka nalazi u članovima Njujorške konvencije o priznavanju i izvršenju arbitražnih odluka iz 1958. godine. - Da bi bio valjan, arbitražni sporazum mora sadržati jasnu volju stranaka u pogledu ugovaranja konkretne arbitraže, a svakako bi morao da navede naziv i sjedište arbitraže. Klauzula u konkretnom

Izvorište Bolje sestre

Crnogorska ekonomija u ovoj godini će rasti 3,1 odsto PODGORICA - Svjetska banka je u najnovijim globalnim prognozama povećala procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu 0,7 procentna poena, na 3,1 odsto. U junu je Svjetska banka prognozirala rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu od 2,4 odsto. Svjetska banka je, u najnovijem januarskom izvještaju, pod nazivom Globalne ekonomske perspektive, u koji je agencija Mina-biznis imala uvid, povisila prognozu rasta za prošlu godinu na tri odsto, sa ranije prognoziranih 2,9 odsto. Iz te međunarodne finansijske institucije su saopštili da bi rast ekonomije u narednoj godini trebalo da iznosi 2,8 odsto, što je 0,5 procentna boda više u odnosu na junsku prognozu. SB je prognozirala rast crnogorske ekonomije u 2022. godini od 3,2 odsto.

slučaju ne da nije pomenula MTK pravila, već se u klauzuli pominju UNCITRAL (Komisija međunarodnog prava) pravila, a poznato je da MTK ima svoja pravila i da nikad ne primjenjuje UNCITRAL pravila. Sama činjenica da se arbitražni sporazum poziva na UNCITRAL pravila ukazuje na to da namjera stranaka nije bila da ugovore MTK arbitražu. To znači da ne samo da nije postojalo ništa u klauzuli što bi ukazivalo na nadležnost MTK arbitraže, već je postojalo manje nego ništa, ako se tako može reći - ocjenjuje profesor Pejović. On ističe da se Apelacioni sud pogrešno pozvao na princip „korisnog efekta“ i liberalno tumačenje arbitražnog sporazuma. - Princip „korisnog efekta“ polazi od pravila da dvosmislenu odredbu ugovora treba shvatiti u smislu koji joj daje izvjesno dejstvo, a ne u smislu koji joj ne daje nikakvo dejstvo... Sam Apelacioni sud je naveo u odluci da se valjanost arbitražnog sporazuma mora zasnivati na jasnoj i nedvosmislenoj volji stranaka. Ova klauzula niti je jasna, niti je nedvosmislena. Nije čak ni dvosmislena; lišena je svakog smisla. U ovakvim situacijama, sudovi svuda u svijetu djeluju jedistveno i ne priznaju valjanost takvim klauzulama. Osim jedan sud u jednoj zemlji: Apelacioni sud u Crnoj Gori - rekao je Pejović, navodeći da, ako se Apelacioni sud već pozvao na neke savremene tendencije prema kojima se ovakvi arbitražni sporazumi priznaju, onda je morao da navede barem jedan slučaj iz sudske prakse kako bi ilustrovao te „savremene tendencije“. - Jasno je zašto to nije uradio. Zato što je zasnovao odluku na nečem što ne postoji - zaključio je dr Pejović. R. P.

Podaci Biltena o cijenama naftnih derivata

Eurosuper skuplji, eurodizel jeftiniji od prosjeka u regionu PODGORICA – Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Kako prenosi Agencija Mina, prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 euro, u Hrvatskoj 1,36, a u Albaniji 1,41 euro. Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,27 eura, odnosno 1,11 i 1,21 euro. Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Rumuniji, gdje košta 1,09 eura, a najskuplji u Holandiji 1,72 eura. Kada je riječ o eurodizelu, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura.

- Eurodizel u Albaniji košta 1,4 eura, Srbiji 1,39, a Hrvatskoj 1,37 eura. Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 euro, odnosno 1,02 eura navodi se u biltenu. Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,59 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa. Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku na sedmičnom nivou objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju. R. P.

Društvo / Crnom Gorom

Nedjelja, 12. januar 2020.

Ministar prosvjete Damir Šehović o planovima za ovu godinu

Direktor najveće zdravstvene ustanove u zemlji Jevto Eraković o odlivu kadra

PODGORICA – Rekordan budžet za obrazovni sistem dokaz je da je resor prosvjete prioritet za Vladu Crne Gore, kazao je ministar Damir Šehović, navodeći da će za tu oblast u narednih nekoliko godina, kroz 40 projekta, biti uloženo oko 100 miliona eura.

napušta

PISA testiranje

Damir Šehović

ka i oprema za srednje stručne škole, a u toku je nabavka oko 30 školskih autobusa. Govoreći o povećanju plata prosvjetnim radnicima, Šehović je istakao da je taj proces tokom prošle godine doveden do kraja i dodao da je zahvalan kolegama iz Sindikata prosvjete, koji su u te razgovore ušli na odgovoran način. - Zahvaljujući takvom njihovom opredjeljenju, ali i nastojanju Vlade da proces dovede do kraja, mi smo sklopili dogo-

vor i potpisali sporazum odnosno kolektivni ugovor kojim se predviđaju veće zarade u prosvjeti - kazao je Šehović. Zarade će, kako je podsjetio, ove godine biti uvećane za devet odsto, a 2021. za dodatna tri odsto u odnosu na prethodno već uvećanu zaradu, a paralelno sa tim potpisan je trogodišnji sporazum o izdvajanju za rješavanje stambenih pitanja prosvjetnim radnicima. - Za te namjene će ove i naredne dvije godine biti izdvojeno

Udruga lađara Neretve u posjeti radionici ,,Bokovac“ iz Bara

Moguća saradnja u obnovi tradicionalne neretvanske lađe



Došli smo do zaključka da našu neretvansku lađu, plovilo koje postoji još odavno, treba ponovo napraviti, čime bismo je izvukli iz zaborava, istakao je Dalibor Obradović, predsjednik udruge lađara Neretve

Lađari u posjeti Bokovcima

BAR - Udruga lađara Neretve posjetila je prije dva dana kalafatsku radionicu ,,Bokovac“ kako bi uspostavili međudržavnu saradnju za izradu tradicionalne neretvanske lađe i vesala. Predsjednik ovog udruženja Dalibor Obradović je kazao da su se u radionici ,,Bokovac“ uvjerili da rade predivan posao, prenio je portal Barinfo. - Došli smo do zaključka da našu neretvansku lađu, plovilo koje postoji još odavno, treba ponovo napraviti, čime bismo je izvukli iz zaborava. Trebali su nam ljudi koji imaju manje od 80 godina, jer u Neretvi je takvih sve manje, koji su radili tu lađu. Došli smo do zaključka, da bi mogli to napraviti – zajedničkom međudržavnom saradnjom Hrvatske i Crne Gore i naravno, pristupnim evropskim fondovima. Ovo je danas prvi dogovor koji bi nam zaista otvorio puno mogućnosti za izradu te tradicionalne neretvanske lađe - istakao je Obradović. On je kazao da su trenutno tek u fazi razgovora. - Mi smo donijeli nacrte da vi-

dimo u kojem bi se to vremenskom roku radilo, a već bi sledeće nedjelje obavili razgovor sa hrvatskim Ministarstvom turizma i sa osobama koje su nadležne za izradu lađa i brodova. Nadamo se da ćemo jednu relativno brzo napraviti, pa bismo taj ogledni primjerak ponudili Hrvatskoj na prodaju, odnosno na narudžbe koje bi išle prema Baru, a dalje bi pokušali za samu Udrugu osigurati nekih tridesetak lađa iz evropskih fondova - kazao je Obradović. On je rekao da se nada da će u naredne dvije godine završiti lađu. - Malo su problematični papiri, međutim, radimo kvalitetan proizvod u očuvanju hrvatske neretvanske baštine, tu će nam pomoći naši Barani i zaista im se zahvaljujemo i mislim da ćemo imati uspjeha - kazao je. Direktorica kalafatske radionice ,,Bokovac“, Miroslavka Bokovac je kazala da je do saradnje sa ovim hrvatskim udruženjem došlo kada su se prošlog septembra predstavili na regati u Hrvatskoj, uz pomoć opštine Bar. - Uvijek kažem, dok ne izađe-

mo iz granica Crne Gore neće nikada doći do saradnje i neće ljudi znati šta nudi Crna Gora, tačnije grad Bar. Pošli smo sa našim drvenim jedrilicama i tamo predstavili naš najnoviji model, a njih je privukao naš kvalitetan rad. Došli su da posjete radionicu, da vide sve radove i uvjere se u kvalitet rada. Oni su državni prvaci koji su oplovili cijelu Evropu, sva brodogradilišta, i kažu da im je ovo najljepša, prepoznali su kvalitet radionice. Jako su značajni u Hrvatskoj i imaju veliku podršku svoje države, što je i osnova. Nadamo se pozitivnom ishodu - istakla je Bokovac. Ona je kazala da u ovom poslu nije u pitanju samo novac, već i prijateljski odnosi, kao i buduće manifestacije koje bi se organizovale kako u Neretvi, tako i u Baru. - Na njihovim regatama se okupi preko 20.000 gostiju, zamislite šta bi to samo značilo za Crnu Goru, a da ne govorim za Bar. Trudimo se da doprinesemo razvoju ovog grada, ali bez pomoći države mi možemo samo da ostanemo tu gdje jesmo - objasnila je. R. P.

Kada je riječ o posljednjem PISA testiranju i 52. mjestu koje je Crna Gora zauzela, ministar prosvjete Damir Šehović smatra da je to testiranje pokazalo ono što su već znali, odnosno da je obrazovni sistem nastavio da napreduje, ali da posla još ima. - Upravo zbog toga se krenulo u zakonodavnu reformu 2017. godine, kada smo pokušali da reformišemo sve nivoe obrazovanja i da damo doprinos boljim rezultatima na tom testiranjukazao je Šehović.

2,1 milion eura, što je duplo više u odnosu na nekoliko godina ranije - rekao je Šehović. Postignut je dogovor i o povećanju zarada zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore, za isti iznos kao i prosvjetnim radnicima. R. P.

Pokrenut Program zapošljavanja mladih visokoškolaca

Kroz projekat posao dobilo 77 mladih PODGORICA – Opština Nikšić je prije pola godine u partnerstvu sa nikšićkim kompanija pokrenula Program zapošljavanja mladih visokoškolaca, jedini takve vrste u Crnoj Gori, kroz koji je zaposleno 77 mladih ljudi sa biroa rada. Oni su, kako prenosi Televizija Crne Gore dobili priliku da za 12 mjeseci pokažu što znaju i tako zadrže svoj posao nakon završetka programa. Da se nakon završetka fakulteta čekanje posla može odužiti osjetila je i dvadesetosmogodišnja ekonomistkinja Aleksandra Gvozdenović, koja je nekoliko godna nakon odrađenog pripravničkog staža volontirala. - Sve dok opština prije pola godine nije kreirala Program zapošljavanja za mlade visokoškolce. Onda sam u tome vidjela šansu za nova dokazivanja, prijavila se i uspjela da postanem dio malog kolektiva firme Rubik. Ima prostora da mi oni prenesu svoja znanja, da ih naučim i savladam i primijenim što će mi, nadam se značiti i u budućnosti - kazala je Gvozdenović. Programom je predviđena mjesečna plata od 400 eura čije troškove dijele opština i poslodavci. U Rubiku koji ima petoro zaposlenih u ovom programu vidjelu su, priznaju, dobru priliku da anagažuju mlade željne dokazivanja. Za Program zapošljvanja prijavile su se 44 kompanije, a na period od 12 mjeseci zaposleno je 77 mladih visokoškolaca do 30 godina starosti. R. P.

PODGORICA – U Kliničkom centru Crne Gore prošle godine su značajno unaprijeđeni uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata, kazao je direktor Jevto Eraković i dodao da je više ljekara zasnovalo radni odnos u najvećoj zdravstvenoj ustanovi nego što je napustilo. Eraković je rekao da je KCCG tokom prošle godine ispunio sve zacrtane zadatke i ciljeve, pa čak ih i premašio u pojedinim oblastima. - U većem broju klinika nabavljena je nova, savremena oprema i otpočeta primjena brojnih procedura, dok su renoviranjem i adaptacijom prostora značajno unaprijeđeni uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata u velikom broju organizacionih cjelina kazao je on agenciji Mina. Saopštio je da je, zahvaljujući Vladi, kao i prijateljima, društveno odgovornim kompanijama i pojedincima koji brojnim donacijama doprinose razvoju KCCG, prošle godine u rekonstrukciju organizacionih jedinica, obnavljanje i nabavku medicinske opreme uloženo gotovo 7,5 miliona eura, od čega iz budžeta države više od 6,6 milona, a iz donacija skoro milion eura. - Nabavljen je najsavremniji aparat magnetne rezonance MR Skyra, jačine tri tesle, zahvaljujući kojem KCCG svrstan u red malobrojnih evropskih bolničkih centara koji posjeduju tehničke mogućnosti da građanima pružaju ovaj vid dijagnostike na aparatu jedinstvenom na Balkanu. Nabavljeni su i gama kamera, najnovije generacije u Centru za nuklearnu medicinu Klinike za onkologiju i raditerapiju i linearni akcelerator - podsjetio je direktor KCCG. Eraković je naveo da je krajem prošle godine pušten u rad još jedan novi linerani akcelerator, tako da sada Klinika za onkologiju posjeduje tri takva aparata, zahvaljujući čemu za ovu vrstu liječenja neće biti potrebe za upućivanjem pacijenata u zdravstvene centre van Crne Gore, već se kompletan tretman može dobiti u KCCG. Kao najveći problem u radu KCCG navodi nedostatak prostora u cilju bolje organizacije

Jevto Eraković

Urgentnog centra. - Urgentni centar je veoma opterećen tokom cijele godine, a posebno u toku ljetnje sezone. Nekad se dnevno pregleda 220, 250, pa i više od 300 pacijenata za 24 sata - kazao je Eraković i podsjetio da je zgrada KCCG napravljena 1974. godine za tadašnje potrebe glavnog grada i okoline. U ovoj će godini, prema njegovim riječima uz podršku Evropske komisije i Vlade Crne Gore, početi izgradnja objekta u kojem će biti smještene klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju. Kada je riječ o kadru, Eraković je istakao da su vidljivi pomaci, odnosno da je povećan broj ljekara specijalista i subspecijalista. - Tokom prošle godine specijalizirala su 44 ljekara, a užu specijalizaciju je završilo njih sedam. Angažovali smo i određeni broj ljekara iz regiona, među kojima su eminentni stručnjaci iz oblasti dječije neurologije i interventne radiologije, koji će znanjem značajno doprinijeti kvalitetu zdravstvene zaštite pacijentima iz ove oblasti, a samim tim i uštedjeti finansijska sredstva, budući da su ranije pacijenti upućivani na liječenje van Crne Gore - kazao je direktor KCCG. Prema njegovim riječima, određeni broj ljekara je iz privatnog sektora radni angažman nastavio u KCCG, a interesovanje za rad u najvećoj zdravstvenoj ustanovi iskazali su mladi ljekari specijalisti koji su stručna zvanja sticali na univerzitetima širom Evrope. Eraković je naveo da su u nekim segmentima potrebna kadrovska pojačanja i da je za ovu godinu planirano raspisivanje 24 specijalizacije i 18 R. P. užih specijalizacija. M. B.

On je precizirao da će budžet biti dovoljan za nesmetano funkcionisanje cjelokupnog obrazovnog sistema, ali će omogućiti i započinjanje najvećeg investicionog ciklusa u oblasti obrazovanja. Šehović je naglasio da je 100 miliona eura cifra o kojoj ranije ,,nije moglo ni da se sanja“ i zahvaljujući tome započet je najveći investicioni ciklus iz oblasti obrazovne infrastrukture. - Aranžman sa Evropskom investicionom bankom će se iskoristiti za izgradnju četiri nove škole u Podgorici, rekonstrukciju tri vrtića i desetak srednjih stručnih škola - kazao je resorni ministar agenciji Mina. Najavio je da će biti kupljen školski namještaj, informatič-

M. B.

ljekara Rekordan budžet, Više dolazi u KCCG prosvjeta prioritet nego što ga

KCCG

Društvo

Nedjelja, 12. januar 2020.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović PODGORICA – Na principu ,,zagađivač plaća“ Eko fond će dominantno prikupljati naknade od svih onih koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu. Ta sredstva dalje će biti namjenski plasirana u programe i projekte u oblasti životne sredine na državnom i lokalnom nivou – kazala je Pobjedi Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Vojinović podsjeća da je Eko fond Vlada osnovala krajem 2018. godine s ciljem finansiranja i pružanja tehničke podrške projektima i programima u oblasti životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti. - Tokom prošle godine sprovedene su neophodne aktivnosti da bi se stvorili uslovi za početak njegovog operativnog funkcionisanja. To se odnosi na imenovanje Odbora direktora kao organa upravljanja Fonda, i donošenja Statuta od strane Vlade, čijim su se stupanjem na snagu sredinom novembra stekli uslovi za izbor i imenovanje izvršnog direktora, kao organa rukovođenja Fonda – objasnila je Vojinović.

PRIMJENA

Pored toga što će se novac dobijati od zagađivača, dodatno finanasiranje Eko fonda, kako ističe naša sagovornica, obezbjeđivaće se i iz kredita, donacija, instrumenata, programa i fondova EU, UN-a i drugih međunarodnih organizacija. - Predviđeno je da, u narednom periodu, prihodi Fonda budu i sredstva od naknada definisanih drugim propisima iz oblasti životne sredine, pri čemu je neophodno izvršiti određene izmjene u nekim od tih zakona. Primjera radi, novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. Eko fond će raditi i

Novac za čistiju sredinu dobijaće od zagađivača Novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. EK je prezentovala nedavno Evropski zeleni sporazum koji donosi niz mjera za zaustavljanje klimatskih promjena – kazala je Vojinović

na ostvarivanju saradnje sa međunarodnim institucijama i organizacijama, kao i privatnim sektorom, s ciljem osiguranja dodatnih izvora finansiranja – naglasila je Vojinović. Inače, princip ,,zagađivač plaća“ se već u određenoj mjeri primjenjuje, jer eko naknadu u državni budžet, kako objašnjava, uplaćuju lica koja ispuštaju zagađujuće materije u vazduh, uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač, kao i stvaraju i deponuju opasan otpad. - Preusmjeravanjem eko-naknada u Eko fond navedeni princip će se u cijelosti primijeniti – kazala je Vojinović.

ZELENI SPORAZUM

Kako je istakla, Evropska komisija priprema niz novina kada je u pitanju zaštita životne sredine. Ona podsjeća da je u decembru stupio i novi Evropski zeleni sporazum. - Evropska komisija je u decembru prezentovala Evropski zeleni sporazum (European Green Deal), tj. početni plan glavnih politka i mjera za postizanje održive ekonomije Evropske unije. Ovaj sporazum predstavlja novu

Trag zagađenja najprije se uoči u rječnim koritima

strategiju rasta, fokusiranog na transformisanje dosadašnjeg načina proizvodnje, rada i života građana EU. U pitanju je nova strategija rasta koja ima za cilj pretvaranje EU u prosperitetno društvo, sa modernom, ekonomičnom i konkurentnom ekonomijom u kojoj nema emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. i gdje se ekonomski rast postiže i bez dosadašnjeg načina korišćenja resursa – kazala je Vojinović. Ona objašnjava da ovaj dokument sadrži paket transformativnih politika kojima nova Evropska komisija želi da odgovori na klimatske promjene i izgradi temelje zelene ekonomije. - Plan utvrđuje kako smanjiti emisije štetnih gasova, obnoviti životnu sredinu, zaštititi biljne i životinjske vrste, stvoriti nove ekonomske prilike i poboljšati kvalitet života građana. Fokusiran je na aktivnosti za jačanje efikasne upotrebe resursa prelaskom na čistu, kružnu ekonomiju, zaustavljanje klimatskih promjena, povraćaj gubitka biodiverziteta, te smanjenju zagađenja. Evropski zeleni sporazum pokriva sve sektore ekonomije, posebno transport, energetiku, poljoprivredu, građevinarstvo, ICT, te industrije poput proizvodnje čelika, cementa, tekstila i hemikalija – objasnila je Vojinović. Evropska komisija je već postavila jasnu viziju kako da se postigne klimatska neutralnost do 2050. U cilju usklađivanja poreske politike sa klimatskim ciljevima, kako dalje navodi, EK će predložiti reviziju Direktive o oporezivanju energije. Takođe će usvojiti novu, ambiciozniju

Preusmjeravanjem eko naknada u poseban fond do kraja će biti ispoštovan princip prema kojem zagađivač plaća

EK će u martu predložiti prvi evropski zakon o klimi Evropska komisija će, kako navodi Vojinović, do marta ove godine predložiti prvi evropski zakon o klimi, kojim će se kroz zakonodavstvo usvojiti cilj klimatske neutralnosti do 2050. - Zakon će osigurati da sve

strategiju EU o prilagođavanju na klimatske promjene. - Dalja dekarbonizacija energetskog sektora je od presudnog značaja za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. i 2050. Proizvodnja i upotreba energije u privrednim sektorima čine više od 75 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte u EU. Energetska efikasnost mora biti prioritet u cilju razvijanja sektora energetike koji će se bazirati na obnovljivim izvorima, što će podrazumijevati postepeno i održivo ukidanje korišćenja uglja. Plan je i da države članice predstave svoje revidirane energetske i klimatske planove u dolazećem periodu – kazala je Vojinović. Osim navedenog, Evropska komisija će, kaže ona, predstaviti i novu Strategiju industrije i Akcioni plan za kružnu ekonomiju, Strategiju održive ishrane i planove

politike EU doprinesu cilju klimatske neutralnosti i da svi sektori učestvuju u postizanju ovog cilja. EU je već počela da modernizuje i transformiše ekonomiju u cilju klimatske neutralnosti. Između 1990. i 2018. sma-

usmjerene građenju Evrope bez zagađenja.

STRATEGIJA

- Kako bi se zaustavio gubitak biodiverziteta, Evropska komisija će prezentovati Strategiju biodiverziteta do marta ove godine, koja će sadržati konkretne mjere implementacije za 2021. Ove mjere mogu uključivati ciljeve poput povećanja obuhvata zaštićenih morskih i kopnenih područja bogatih biodiverzitetom u sklopu mreže Natura 2000. Preporuka je da države članice pojačaju prekograničnu saradnju radi efikasnije zaštite područja koja pokriva mreža Natura 2000. Da bi spriječila i uklonila zagađenje iz vazduha, vode i zemljišta, Evropska komisija će u 2021. usvojiti Akcioni plan za sprečavanje zagađenja vazduha, vode i zemljišta – kazala je Vojinović.

njila je emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 23 odsto, dok je ekonomija porasla za 61 odsti. Do ljeta 2020, Evropska komisija će predstaviti plan kojim će povećati cilj EU za smanjenje emisije gasova staklene bašte do 2030. na najmanje 50 odsto i 55 odsto u poređenju sa nivoima iz 1990 – kazala je Vojinović.

Ispunjavanje ciljeva Evropskog zelenog sporazuma zahtijeva znatna ulaganja. Procjenjuje se, ističe naša sagovornica, da će za postizanje trenutnih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. biti potrebno dodatnih 260 milijardi eura, što će se postići kroz javno-privatna partnerstva. - Evropska komisija će uskoro predstaviti Plan ulaganja u održivu Evropu kako bi se zadovoljile investicione potrebe. Najmanje 25 odsto budžeta EU trebalo bi da bude namijenjeno klimatskim akcijama, a Evropska investiciona banka, tj. Evropska klimatska banka, pružić e dalju podršku. U cilju povećanja doprinosa privatnog sektora finansiranju zelene tranzicije, EK će predstaviti Zelenu strategiju finansiranja u 2020. Takođe, u cilju uspostavljanja novih tehnologija za održivi razvoj, Horizon Europe, zajedno sa drugim programima EU, igraće ključnu ulogu u privlačenju državnih javnih i privatnih investicija. Najmanje 35 odsto budžeta Horizon Europe finansirać e nova rješenja za klimu, koja su relevantna za sprovođenje Zelenog ugovora – kaže Vojinović. Ona dodaje da EK planira da pruži jednaku podršku svim državama članicama u borbi protiv klimatskih promjena kroz mehanizam tranzicije. - U martu 2020. EK će pokrenuti Klimatski pakt koji će građanima dati značajnu ulogu kroz učešće u ovim akcijama – poručila je na kraju Vojinović. N. KOVAČEVIĆ

Hronika

Nedjelja, 12. januar 2020.

Viši sud: Osmočlanoj kriminalnoj grupi sa Tajvana određen pritvor do 30 dana

PODGORICA – Državljani Tajvana Čang Šia Lun (Chang Chia Lun), Van Lun Šin (Wang Lun Hsin), i Vu Min Čen (Wu Ming Chen) označeni su kao vođe kriminalne organizacije koja se sumnjiči za trgovinu ljudima koje su tjerali da za njih čine internet prevare i tako im ostvaruju materijalnu dobit. Specijalno tužilaštvo je kao pripadnike ove kriminalne oganizacije označilo i Čen Ju Min (Chen Yu Ming), Čuan Dei Šen (Jhuang Dai Sian),) Hung Ču Li (Hung Ju Li), Šin Ping Jen (Hsin Ping Yen), Hujang Go Sejon (Hujang Guo Syun). Sudija za istrage Višeg suda u Pod-

gorici Vladimir Novović uvažio je prijedlog specijalne tužiteljke Mire Samardžić i osmorici tajvanskih državljna juče ujutro odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke. Prema nezvaničnim saznanjima, u prethodna dva dana u Specijalnom tužilaštvu saslušano je više desetina svjedoka čiji će iskazi istražiteljima pomoći u sklapanju slike funkcionisanja ove kriminalne organizacije. Pobjeda saznaje da je jedan dio osumnjičenih pred tužiteljkom Samardžić negirao krivična djela za koje se terete dok su neki od njih iskoristili zakonsko pravo i branili se ćutanjem. U istrazi trgovine ljudima sa Tajva-

na policija je do sada identifikovala 26 žrtava – navedeno je u petak na Tviter nalogu Uprave policije. Crnogorska policija je sa kolegama iz Tajvana prije četri dana u Podgorici presjekla lanac trgovine ljudima sa Dalekog istoka i pronašla 93 osobe zatvorene u tri kuće na Zabjelu. Policija je tada identifikovala 12 žrtava ovog krivičnog djela, a u obradi je imala još 85 osoba. Osam tajvanskih državljana uhapšeno je zbog sumnje da su trgovali ljudima koje su tjerali da za njih čine internet prevare i tako im ostvaruju materijalnu dobit. Prikupljeni su i materijalni dokazi koji potvrđuju sumnje istražitelja da se radi o organizovanoj kriminalnoj

I.BOŽOVIĆ

Identifikovani organizatori trgovine ljudima Privođenje osumnjičenih u Specijalno tužilaštvo

grupi koja je oformljena radi eksploatacije radne snage. Prema saznanjima Pobjede, žrtve trgovine ljudima ispričale su policiji da su držani pod prisilom u objektima u kojima je vladala stroga hijerarhija osumnjičenih lica, da su im oduzeti pasoši i da su tjerani da rade internet prevare. Detaljnom analizom utvrđeno je i da su neki od privedenih prešli granicu legalno, dok je određeni broj

njih ilegalno stigao u našu zemlju. Nezvanično nam je saopšteno da za sada nema indicija da je neko od crnogorskih državljana bio uključen u ovu kriminalnu organizaciju. Ova akcija se smatra najvećom na Balkanu u sprečavanju trgovine ljudima. U cilju identifikovanja još eventualnih izvršilaca i žrtava trgovine ljudima ili drugih krivičnih djela preduzimaju se dalje istražne aktivnosti. B.R.

Komandir kotorske Službe zaštite podnio prijavu protiv NN osobe za lažno prijavljivanje požara

Mandić: Nedopustivo je poigravanje sa vatrogascima KOTOR - Kotorska Služba zaštite i spašavanja preksinoć u 22 sata i 19 minuta dobila je lažnu dojavu da je izbio požar na stambenom objektu u naselju Kamp u Kotoru, zbog čega je komandir Maksim Mandić podnio prijavu kotorskoj policiji protiv lica sa čijeg telefona je upućen poziv. Mandić je kazao Pobjedi da je utvrđeno da je vlasnik telefona lice iz Berana, dok je telefonski broj registrovan u Kotoru. On je istakao da je ogorčen što se neko usudio poigrati na ovakav način, te da se nada da je ovo izlovan slučaj. - Odmah po telefonskom pozivu na teren je izašlo osam vatrogasaca sa dva vozila, zatim policija i komunalna policija, a u pripravnosti je stavljena i ekipa Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Perasta. Ubrzo

Maksim Mandić

su došli policija, zatim Komunalna policija i gradonačelnik Kotora Željko Aprcović. Požar je prijavljen u stambenom naselju sa montažnim kućama, naslonjenim jedne na druge, što je ukazivalo na da bi se požar lako i brzo proširio na

sve objekte. Po dolasku na lice mjesta, a nakon pretrage cijelog terena, preostalo je da konstatujemo da u tom naselju nema nikakvog požara - kazao je Mandić. Osim što su sve službe grada podignute na noge lažnom do-

Uspješno okončana akcija spašavanja na Magliću

Pronađen povrijeđeni planinar NIKŠIĆ – Pripadnici Gorske službe i spašavanja juče su nakon dva sata potrage, oko 14 časova pronašli povrijeđenog planinara Nedjeljka Mirkovića (50) iz Bosne i Hercegovine na planini Maglić. Mirković je nakon ukazane medicinske pomoći transportovan do najbliže bolnice.

Iz GSS su kazali da je Mirković prilikom penjanja zadobio posjekotinu lijeve noge. Poziv za pomoć Direktoratu za vanredne situacije MUP-a uputila je grupa planinara sa kojima se Mirković uputio u osvajanje planine Maglić. Iz GSS Crne Gore su kazali da je ovo prva spasilačka akcija u ovoj godini. B. R.

javom, vatrogasne sirene su uznemirile i javnost. - Ovakvo ponašanje onoga ko je lažno prijavio požar, zbog čega je na noge podignuta jedinica i upućena na teren, mora biti sankcionisano. Nedopustivo je da se neko poigrava sa Službom zaštite i spašavanja na ovaj način. Što bi se dogodilo da se na drugim lokacijama zaista dogodio požar ili neki od oblika hazarda, na kojima je potrebna reakcija kompletnog sastava. Zbog nečijeg hira ili loše namjere, što će se svakako utvrditi istragom, moralo je da se angažuje ljudstvo i tehnika i da se obezbijedi popuna jedinice i njena potpuna mobilnost za vrijeme trajanja intervencije. Zato sam kotorskoj policiji podnio prijavu protiv lica sa čijeg je telefonskog broja upućen poziv našoj Službi - pojasnio je Mandić. Iv. K.

Saobraćajni udes u mjestu Lukovo

Dvije osobe povrijeđene NIKŠIĆ – Nikšićani J. M. i A. Đ. zadobili su lakše tjelesne povrede kada se automobil u kojem su se nalazili sletio sa puta u provaliju u mjestu Lukovo, na putu od Nikšića ka Vučju. Do udesa je došlo kada je J. M. upravljajući automobilom ,,reno megan“, iz za sada neutrvrđenih razloga, sletio u provaliju prilikom čega je došlo do prevrtanja vozila, dok je vozač ispao iz automobila i našao se ispod njega. - U jednosatnoj teškoj intervenciji oko šest časova uspješno smo izvukli povrijeđeno lice ispod automobila koje je sletjelo sa puta u provaliju od nekih 15 metara. Radilo se o veoma komplikovanoj i teškoj akciji jer je vozilo ispod koga je bio povrijeđeni bilo na nestabilnom i strmom terenu. Povrijeđenog smo uspješno izvukli i predali osoblju Hitne pomoći

- kazao je komandir drugog odjeljenja Službe zaštite i spašavanja, Slavko Tadić. Uviđaj su obavili pripadnici nikšićkog Centra bezbjednosti uz prisustvo vještaka saobraćajne struke. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja su juče, oko 1.30 sati nakon ponoći intervenisali u akciji gašenja požara na automobilu BMW, u vlasništvu D. R. - Odmah po prijavi požara poslali smo ekipu od šest vatrogasaca koji su brzom intervencijom uspjeli da ugase požar i spriječe dalje širenje vatre na okolna vozila. Tom prilikom pričinjena je veća materijalna šteta - rekao je Tadić. Uviđaj su obavili pripadnici nikšićkog Centra bezbjednosti uz prisustvo vještaka za požare, eksplozije i havarije. Pored ove akcije vatrogasci su, kako je kazao Tadić, gasili i šumski požare na Bogetićima i Trubjeli. S. D.

Akcija Službe zaštite i spašavanja

Automobil skliznuo sa puta kod Plava

Transport planinara do bolnice

PLAV – Četiri albanska državljana prošli su bez povreda kada je automobil ,,mercedes“ u kojem su se nalazili skliznuo sa puta u mjestu Vardište, na putu od Plava prema Budovicama, saoštila je CdM -u Služba zaštite i spasavanja Plav. - Služba zaštite i spašavanja vrlo brzo i efikasno je izvukla automobil. Nije bilo povrijeđenih, ni materijalne štete na automobilu – kazali su iz lokalne Službe zaštite i spasavanja. C. H.

Društvo

Nedjelja 12. januar 2020.

Novinarski ekspert iz Hrvatske Stjepan Malović o lažnim vijestima i manipulacijama putem medija

Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori usvojio Nacrt inicijative koju će uputiti Ustavnom sudu

Dezinformacije lako postaju stvarnost Lažne vijesti postale su dio svakodnevice, pa ih možemo očekivati kod svakog iole važnijeg događaja. Prevazilaženje je teško, jer su lažne vijesti prijemčive, odgovaraju onome što jedan dio javnosti želi čuti, a kada ih demantujete onda se suočavate sa efektom drugostepene intervencije – rekao je u razgovoru za Pobjedu ekspert za novinarstvo iz Hrvatske prof. dr Stjepan Malović PODGORICA – Opasnost od lažnih vijesti u današnje vrijeme je veća nego ranije, jer se one munjevitom brzinom šire društvenim mrežama, a zatim preko njih prodiru u masovne medije i postaju stvarnost, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu univerzitetski profesor i ekspert za novinarstvo iz Hrvatske prof. dr sci. Stjepan Malović. Javnost je u posljednje vrijeme „bombardovana“ dezinformacijama koje su prema ocjenama Digitalnog forezničkog centra Atlantskog saveza Crne Gore povezane sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u fokusu. Kako iz Saveza upozoravaju, sve aktivnosti prati koordinisana i planirana dezinformaciona kampanja koja ima cilj zbunjivanje javnosti i kreiranje haosa. Malović za Pobjedu navodi da je to očigledno jedan od primjera korištenja lažnih vijesti u svrhu stvaranja javnog mnjenja koje će se okrenuti protiv stvarnih vrijednosti i događaja. - Lažne vijesti postale su dio svakodnevice, pa ih možemo očekivati kod svakog iole važnijeg događaja. Prevazilaženje je teško, jer su lažne vijesti prijemčive, odgovaraju onome što jedan dio jav-

Episkopski savjet

Tražiće ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori usvojio je Nacrt inicijative za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Kako je saopšteno nakon sjednice Savjeta inicijativa će u najskorijem periodu biti predata Ustavnom sudu. Dodaju i da protesti širom Crne Gore neće stati niti će se umanjivati dok se ,,ovakav diskriminacioni“ Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne povuče.

POZIV

Lažne vijesti postale dio svakodnevice

nosti želi čuti, a kada ih demantujete onda se suočavate sa efektom drugostepene intervencije. Prva vijest ima svoju važnost, pa svako ispravljanje se uzima sa sumnjom i nevjericom. Zbog toga protagonisti javnog mnjenja moraju stalno komunicirati istinu na lako prihvatljiv i razumljiv način, pa time anulirati pokušaj lažnih vijesti - pojašnjava Malović.

KULMINACIJA

Poznati hrvatski novinar i profesor kaže da su lažne vijesti postojale oduvijek, otkako se u društvu komunicira, ali da one kulminiraju sa pojavom interneta koji omogućava da se dezinformacije šire munjevitom brzinom. - Virtualna stvarnost tako postaje prava, a konzumenti vijesti teško mogu prepoznati lažne od stvarnih. I, to je opasnost koja vlada javnim prostorom. U svakoj državi postoje snage koje su protiv onih na vlasti, pa one vrlo vješto koriste novostvoreni prostor lažnih vijesti za širenje vijesti kojima žele nauditi onima na vlasti - ocjenjuje Malović.

Ne treba vjerovati onima koji nemaju impresum Govoreći o portalima koji nemaju impresum, pa tako objavljuju razne sadržaje, a da javnost ne zna ni ko je autor koji stoji iza svega toga, prof. dr sci. Stjepan Malović ističe da javnost koja je nesporno izložena lažnim vijestima i manipulacijama, treba da razvije „samozaštitne mehanizme“, a to je da takvim medijima ne vjeruje. - Postoje metode koje se vrlo jednostavno nauče i svode opasnost na manju mjeru. U zemljama koje razvijaju mehanizme medijske pismenosti ljudi nauče prepoznavati lažne vijesti. Jedna od metoda učenja im kaže da ne vjeruju portalima bez jasnog i prepoznatljivog označavanja izvora i autorstva - poručuje Malović.

Mediji, nažalost, kako smatra naš sagovornik, postaju oruđe manipulacije te pod uticajem raznih centara moći plasiraju lažne vijesti kojima se želi postići neki efekt u javnosti. Novinari, prema Malovićevim riječima, moraju poštovati etička načela svoje struke, a jedno je da ne prenose lažne vijesti. - Ili, ako ih već prenose, onda bi trebali vrlo jasno i nedvosmisleno ukazati da su netačne. No, i mediji često učestvuju u manipulacijama, pa lažnu vijest objavljenu na nekom opskurnom portalu koriste kako bi je plasirale u javnost i time joj dali legitimitet svojeg medija. To je jasna i kažnjiva manipulaciju, na koju bi trebala reagovati tijela koja štite etički kodeks i pravila struke - smatra Malović.

ZAPREPAŠĆENJE

Situacija koja je zaprepastila crnogorsku javnost, kada je urednica portala FOS media Anđela Đikanović, 5. januara plasirala lažnu informaciju da se pripadnici specijalne kosovske policijske jedinice ROSU, njih 250, nalaze na raspolaganju Crnoj Gori za Badnji dan, prema Malovićevim riječima odjeknula je i u Hrvatskoj. - Ova je manipulacija odjeknula poput bombe mnogo širim medijskim prostorom negoli crnogorski, pa su i hrvatski mediji opširno izvještavali o tome. Epilog je na prvi pogled pozitivan, jer se FOS izvinio, novinarka sankcionirana, ali to je u konačnici nevažno. Velika šteta je napravljena lansiranjem ove vijesti i pitanje je koliko je ispravljena kasnijim ispravcima i izvinjenjima. Ovakav primjer više nego rječito govori koliko su opasne lažne vijesti i kako se lako može izmanipulisati javnost – zaključio je Malović. K. JANKOVIĆ

- Episkopski savjet u potpunosti podržava juče objavljeni stav Pravnog savjeta i poziva sve dobronamjerne da svoje prijedloge, sugestije i ideje dostavljaju Pravnom savjetu preko naših episkopija i da se ne preduzimaju jednostrane pravne aktivnosti na polju protivljenja ovom zakonskom tekstu - navodi se u saopštenju. Kako se dodaje, Episkopski savjet podržava buduće organizovanje i sprovođenje molitvenih litija četvrtkom i nedjeljom i daje blagoslov da mjesno sveštenstvo u svim gradovima prema iskazanoj želji i potrebi vjernog naroda ostalim danima organizuje molitvene skupove i crkvenonarodne tribine pri hramovima, kulturnim centrima i drugim za to prikladnim mjestima, podsjećajući na obavezu čuvanja mira i dostojanstva, kao i do sada. Crkveno tijelo je uputilo i poruku koja će biti pročitana danas tokom molebana i litija, a u kojoj se, između ostalog navodi da se protestuje ,,protiv akta koji ne donosi pravdu, jednakost ni slobodu, već sve suprotno tome i akta kojim hoće da ozakone otimačinu crkvene imovine“. - Ima nas mnogo. Više nego što može da se izbroji. I ovdje smo spremni da ostanemo koliko god bude bilo potrebno. Ne guši nas strah, drži nas hrabrost. Ne može nam ništa laž, vodi nas istina. Ne smeta nam ništa. Nema mećava, nema kiša, zime, ni vrućine nadolazećeg ljeta Gospodnjeg koje bi nas spriječile - navodi se u poruci. Navodi se da u ime vjernog naroda i sveštenstva četiri eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, traže od sve tri grane vlasti naše države Crne Gore, kako one izvršne, tako i od zakonodavne i sudske, da nađu načina da pomenuti Zakon – nepovratno stave van svake pravne snage i van sva-

kog političkog značaja. - Neka to urade, što im njihov narod kaže, kako znaju i umiju - navode iz Episkopskog savjeta. U poruci mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, episkopa mileševskog Atanasija, budimljansko-nikšićkog Joanikija, zahumsko-hercegovačkog i primorski Dimitrija, dioklijskog Metodija i episkopa umirovljenog zahumskohercegovačkog Atanasija se dodaje da će se samo tako vratiti, ,,sada veoma narušen, mir i spokoj pravoslavnim vjernicima, koji su im u ove božićne dane narušili državni organi“. - Naša crkva i njene stručne službe su Vladi Crne Gore tokom prošle godine, a u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije, dostavljali sugestije da se Prijedlog zakona popravi i dopuni – i nijesmo udostojeni odgovora. Crkva je tražila dijalog – nijesmo ga dobili - tvrde iz savjeta. Podsjećaju da su skupštini dostavili amandmane koji su odbijeni. - Zakon je usvojen jednostrano i nasilno. Sad više nije vrijeme da mi javno sugerišemo rješenja. Sad zahtijevamo da ovaj i ovakav zakon nestane – i da ga zamijeni ustavan zakon. Onaj i onakav – koji će biti donesen u dijalogu i uz učešće svih. Mi hoćemo podnositi inicijative, svim onim državnim adresama koje su ovlašćene i koje imaju mogućnost da po ovom pitanju djeluju - navode oni.

DIJALOG

Poručuju da je crkva za dijalog i da pozdravlja svaki akt dobre volje. - Spremni smo da razgovaramo sa predstavnicima sve tri grane državne vlasti – i o dobrim zakonskim rješenjima, i o eventualnom potpisivanju ugovora između Crkve i države, i o rješavanju nejasnih imovinsko-pravnih tema, i o uključenju međunarodnih institucija u naš budući mogući dijalog, i o svemu drugom što bi doprinijelo razumijevanju i smanjilo podjele između svjetovnih i duhovnih vlasti – ali inicijativa za to je na strani onih koji su do sada bili nespremni za razgovor. Zato, sa ovoga mjesta kažemo ne nadajte se da će naš molitveni hod stati, niti na to imamo pravo pred precima i potomcima. Naš molitveni hod crnogorskim ulicama i šire, niti će stati niti će se umanjivati sve dok ne bude ispunjen onaj naš prvi – i minimalni i maksimalni uslov – da ovakvog diskriminacionog zakona više nema - navodi se u poruci. R.P.

Povodi

Nedjelja 12. januar 2020.

Nema junačenja sa zemljotresima neophodno ih je temeljito izučavati

S. V.

RIJEČ NAUKE: Kako živjeti sa fenomenima prirode

NEMOĆ PRED SILOM PRIRODE: Tumane nakon zemljotresa u novembru

Nije dobro što se ovim „fenomenima prirode“ ne poklanja dublja i cjelovitija analiza posebno sa stanovišta njihove geneze i načina manifestovanja na tlo i objekte, jer svaki zemljotres osim što podliježe opštim zakonomjernostima obiluje svojim specifičnostima. Savremeno izučavanje zemljotresa ne znači sakupljati stare priče o dogođenim zemljotresima niti samo vršiti analizu seizmograma kako bi odredili jačinu i epicentar potresa

Priroda bolno nalazi oduška često u čudnom komešanju, često Bremenita Zemlja dobija grčeve Utrobom, mučena vjetrom zatvorenim, Koji u borbi da se oslobodi Trese nam Zemlju staramajku, ruši tornjeve, kule obrasle mahovinom. V. Šekspir „Henri IV“

Nedavna zemljotresna zbivanja u Draču i okolini ponovo su nas podstakla na razmišljanja o ovim prirodnim stihijama. U njima je, ovoga puta, živote izgubilo 50 osoba dok je više od 2.000 povrijeđeno. Zvanični seizmološki podaci su relativno oskudni i, manje-više, svode se na određivanje jačine zemljotresa (magnituda 6.4) i lokacije epicentra (Drač sa okolinom). Dobra strana je što se u današnje vrijeme oba ova značajna parametra pouzdano i blagovremeno određuju. Nije, međutim, dobro što se ovim „fenomenima prirode“ ne poklanja dublja i cjelovitija analiza posebno sa stanovišta njihove geneze i načina manifestovanje na tlo i objekte, jer, svaki zemljotres - osim što podliježe opštim zakonomjernostima -obiluje svojim specifičnostima. Sjetimo se, koliko je različitih specijalista iz oblasti zemljotresnog inženjerstva iz čitavog svijeta posjetilo Crnu Goru u vrijeme zemljotresa 1979. godine. Takav pristup nam je neophodan, pored ostalog, i da bi doslijedno ispoštovali dva važna principa savremenih nauka: prvo znanje je znanje uzroka, drugi je princip jačanje čovjekove moći da živi u skladu sa zakonima prirode.

DEVET STEPENI MERKALIJA

Izdvojene su sljedeće grupe epicentara, idući od istoka prema zapadu:

Agrokeraunska, Šijačka, Skadarska, Područje od Ulcinja do Kotora, Dubrovačka i Biokovska grupa. Agrokeraunska grupa epicentara obuhvata područje Agrokeraunskih planina oko Valonskog zaliva. Registrovano je više razornih zemljotresa od kojih je jedan zabilježen još 217. godine naše ere. Ostali su registrovani: 1833, 1851, 1859, 1862, 1866, 1868, 1930, 1931, 1933. godine. Prema podacima je J. Mihajlovića (1951) trusne katastrofe u okolini Valone bile su surove pa su se na obližnjem brdu Apoliniji prilikom svake trusne katastrofe pojavljivali plamenovi iz ogromnih terenskih pukotina. Šijačka grupa epicentara obuhvata područje oko donjeg toka rijeke Arzena od Drača do Tirane. Na tim područjima registrovani su zemljotresi 57 (ili 58. godine) 334, 342, 506, 522, 1237, 1852, 1860, 1866, 1926. godine. Skadarska grupa epicentara ograničena je na Skadarsku potolinu i to na južne obode i okolinu Skadra. U toj grupi imamo sljedeće razorne zemljotrese: 1855. godine (3. VII, 7. VII, 16. VII, 11. VIII, 14. VIII) i gotovo istih datuma 1905. godine (1. VI, 3. VI, 16. VII, 7. VIII, 12. VIII), dakle tačno u intervalu od 50 godina. Za područje od Ulcinja do Kotora nema puno podataka. Razorni zemljotres dogodio se 15. aprila 1979. godine. Moguće je da je ovo epicentralno područje u prošlosti bilo pogađano jačim zemljotresima koji su pripisivani ili Skadru ili Dubrovniku koji su predstavljali zasebne administrativne centre. Dubrovačka grupa epicentara nalazi se pretežno u domenu Dubrovač-

kog primorja, od Stona do Kotora. Tu imamo sledeće razorne zemljotrese, većinom u okolini Dubrovnika: 367, 1461, 1472, 1481, 1482, 1504, 1516, 1520, 1540 (Dubrovnik), 1562, 1608. (Kotor), 1631 (Dubrovnik), 1632 (Kotor), 1639, 1667 (Dubrovnik). Biokovska grupa epicentara nalazi se na primorskoj strani Biokova između Makarske i Imotskog. Razorni zemljotres dogodio se u maju mjesecu 1942. godine. Zbog blizine žarišta detaljnije ćemo analizirati neke zemljotrese Skadarske potoline. U seriji zemljotresa 1855 ( jedan jačine deset stepeni Merkalijeve skale, dva zemljotresa jačine devet i jedan zemljotres od osam stepeni Merkalijeve skale primarna pleistoseista (odgovara zoni maksimalnih oštećenja) bili su na području Drima i Drinjasa. Druga sekundarna pleistoseista obuhvatala je područje Mataguži, Tuzi i Vrela Ribnička. U opisu oštećenja tla iz ove serije zemljotresa stoji: predio Drima i Drinjasa bio je ispresijecan velikim pukotinama u terenu. Svi bunari u Skadru bili su poremećeni i ispunjeni vodom do same Zemljine površine. Iz ogromnih pukotina u terenu kuljala je ogromna voda sa sitnim pijeskom. (Danas znamo da se radi o likvifakciji koja je bila izražena i u zemljotresu 1979. godine). Osim pukotina bile su otvorene i tri vrlo duboke jame iz kojih je izbijala voda (J. Mihajlović 1951). U seriji zemljotresa (1905) nivo Bojane je bio nekoliko dana znatno viši od uobičajenog. Kod analiza zemljotresa Skadarske depresije dužni smo analizirati rušenje Duklje 518. godine. Prema podaci-

S. VASILJEVIĆ

» Piše: Prof. dr Staniša IVANOVIĆ

Na taj način, uprošćeno gledano, dobijamo dislokacioni „model“ izgrađen od velikih planinskih blokova koji su ograničeni aktivnim rasjedima. Svaki blok predstavlja zasebno seizmogeno žarište unutar šire seizmogene zone. Kada se seizmogeni blok pokrene on će, slično lokomotivi koja udari vagone na stanici, izazvati oscilacije susjednih blokova. Pokrenuti blok označava epicentralno područje, dok će udaljavanjem od njega kinetička energija sve više slabiti. Važno je napomenuti da, kada se u jednom epicentralnom području dogodi zemljotres, i pored toga što se najveći dio napona oslobodi, jedan dio napona, ipak će biti prenešen na susjedni blok, odnosno susjedno epicentralno područje. Kada su u pitanju Zapadni Dinaridi (primorski pojas), migracija napona ide od istoka prema zapadu. To znači da će, generalno gledano, svaki naredni zemljotres biti lociran zapadnije u odnosu na prethodni. Pri tome, ukoliko se oslobađanje napona vrši preko većeg broja slabijih zemljotresa mogućnost nastanka jačeg zemljotresa je umanjena. Ovakva razmišljanja dovode do zaključka da područje Dinarida (primorski pojas) možemo posmatrati kao jedinstvenu seizmogenu zonu podijeljenu na dva dijela - istočni i zapadni dio. Po prirodi stvari, za nas je važniji zapadni dio kojim ćemo se detaljnije baviti.

DINARIDI KAO SUDBINA

Poznato je da su Dinaridi nastali, odnosno da su se izdigli u zoni podilaženja afričke tektonske ploče (specifički teže) ispod dijela evroazijske ploče (specifički lakše). Tu je i znatno manja jadranska tektonska subploča koja je formirana u zoni sudaranja prethodno navedene dvije ploče. Pokretima afričke tektonske ploče prema sjeverozapadu, čija brzina iznosi (6 ± 2 cm/god), unose se u planinski masiv Dinarida ogromni tektonski naponi, slično elastično napregnutoj opruzi. Kada naponi premaše čvrstoću stijene dolazi do loma i formiranja dubinskih poprečnih i podužnih pukotina (rasjeda, dislokacija).

STIHIJA KOJA TJERA NA RAZMIŠLJANJE: U Albaniji stradalo više od 50 osoba, 2.000 povrijeđeno

Kada se u jednom epicentralnom području dogodi zemljotres, i pored toga što se najveći dio napona oslobodi, jedan dio, ipak, će biti prenešen na susjedno epicentralno područje. Kada su u pitanju Zapadni Dinaridi (primorski pojas), migracija napona ide od istoka prema zapadu. To znači da će, generalno gledano, svaki naredni zemljotres biti lociran zapadnije u odnosu na prethodni. Pri tome, ukoliko se oslobađanje napona vrši preko većeg broja slabijih zemljotresa mogućnost nastanka jačeg je umanjena ma J. Mihajlovića (1951) jačina zemljotresa iznosila je deset stepeni Merkalijeve skale. Iste godine porušeni su gradovi Skupi i Stobi u Dardaniji – današnja Makedonija. Skupi je bio tadašnja metropola na ušću Lepenca u Vardar. Stobi je takođe bio veliki grad u kome je poslije zemljotresa prestao život. U zemljotresu koji se desio 518. godine formirana je pukotina dužine 45 km i širine i 3.5 do 4.0 metra. Nema podataka da li se radi o jednom zemljotresu koji je jednovremeno porušio Duklju i gradove u Makedoniji ili dva nezavisna zemljotresa. U svakom slučaju u pitanju je trusna katastrofa.

PRIRODA I RACIONALNOST

Savremeno izučavanje zemljotresa ne znači sakupljati stare priče o dogođenim zemljotresima niti samo vršiti analizu seizmograma kako bi odredili jačinu i epicentar potresa. Savremena seizmologija usmjerava svoj razvitak k izučavanju materijalnog sastava, fizičkih svojstava i procesa koji se odvijaju u stijenama pri njihovom deformisanju u dubini Zemlje. Time se nastoji utvrditi fizička priroda ognjišta zemljotresa i pratiti promjene fizičkih procesa na Zemljinoj površini. Pri svemu ovome, moramo biti svjesni činjenice da čovjek ne gospodari prirodom kao zavojevač nad tuđim narodom. Sve naše „gospodarenje“ sastoji se u tome da što bolje upoznamo zakone prirode (F. Engels ,,Dijalektika prirode“). Kada su zemljotresi u pitanju, priroda gradi veoma racionalno - sa malim koeficijentom sigurnosti. (Autor teksta je redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti)

Svijet

Nedjelja 12. januar 2020.

Iranski komandant preuzeo odgovornost za obaranje aviona

Hajizadeh: Poželio sam da sam ja umro TEHERAN - Stariji komandant vazdušno-kosmičkih snaga iranske Revolucionarne garde (IRCG) Amir Ali Hajizadeh preuzeo je odgovornost za obaranje ukrajin-

skog aviona 8. januara u blizini Teherana. - Nakon što sam čuo da je srušen ukrajinski avion, poželio sam da sam ja umro. Volio bih da sam mrtav i da nisam bio svjedok takve nes-

reće - rekao je komandant uz izvinjenje naciji. Ali Hajizadeh je objasnio da je avion oboren u trenutku kada se zemlja spremala za potencijalne američke udare, a ,,vjerovatnoća za su-

Žrtve pada ukrajinskog aviona

kob između dvije nacije je bez presedana od Islamske revolucije 1979. godine“.

Prema prvim procjenama, ukrajinski avion je pogrešno i d e n t i f i kova n ka o n a -

dolazeća krstareća raketa, zbog čega je i gađan. Avion se srušio osam minuta nakon što je poletio iz Teherana ka Kijevu u kome je stradalo 176 osoba i svi članovi posade. Putnici su većinom bili državljani Irana ili Kanađana iranskog porijekla, koji su se preko Ukrajine vraćali u Kanadu nakon praznika provedenih u Iranu. Nekoliko sati ranije, Revolucionarna garda izvela je napade na američke baze u Iraku kao odmazdu za ubistvo generala Kasema Sulejmanija.

Australija – apokalipsa danas

Preminuo vođa Omana, zemlja dobila novog lidera

KANBERA- U požarima u Australiji do sada je poginulo najmanje 25 ljudi, uginulo više od milijardu životinja, a izgorjela je površina veličine Srbije. Trenutno na kontinentu bukti više od 150 požara, od kojih 70 nije pod kontrolom. Tamo gdje nema vatre, ima dima. I to onog gustog, štetnog za pluća. Dopisnik Si-Bi-Es radija na srpskom jeziku iz Sidneja Nina Marković-Khaze rekla je za RTS da je u Kamberi vazduh poput pješčane oluje. - Svi su sa gas-maskama. Bila je nestašica pa je federalna vlada otvorila državne rezerve da bi ih snabdjela maskama. Imali smo slučaj žene koja je izašla iz aviona i pala mrtva zbog udisanja tog vazduha - rekla je ona prenosi RTS. Više od 100.000 ljudi iz države Viktorija je evakuisano. Oni se nalaze u prihvatnim centrima, školama, mjesnim zajednicama. Od avgusta, u požarima je izgorjelo više od 1.000 kuća i stanova. Vegetacija Australije navikla je na požare kojima je izložena svake godine i kojima se prilagodila. Međutim, ove razmjere požara, upozoravaju stručnjaci, prevazilaze sposobnost samoobnovljivosti flore i faune u Australiji. Na nekim mjestima u Australiji pojavljuju se i tzv. fajrnadori, pojava u kojoj se umjesto vazduha u tornadu kovitla vatra.

Sultana Kabusa bin Said

Bukti 150 požara, 70 van kontrole

Novi vladar obećao put mirovne politike prethodnika

Snimak koji pokazuje nemoć pred stihijom

Deni Porej, direktor Svjetske fondacije za prirodu, ogranak Adrija, objašnjava da su vatre dio ekosistema Australije, ali da je pitanje kako će se ekosistem vratiti u stabilno stanje nakon ovako katastrofalnih požara. - Ranije je poslije požara postojala mogućnost da se životinje vrate. Danas imamo i puteve i gradove i veliki broj životinja, kojih i inače ima malo, teško da će moći da opstanu - kaže Porej. Koale njih 25.000 do sada je stradalo u požarima. To je trećina cijele populacije ovih životinja, pa neki stručnjaci smatraju da će ta, ionako ugrožena vrsta, vjerovatno izumrijeti. Kristijan Ovari, biolog, kaže da se sada smatra da su koale faktički kao vrsta funkcionalno izumrle.

- To znači da iako postoje jedinke koje su u divljini i koje će preživjeti požare, njihovo brojno stanje je toliko malo i iscjepkano da populacija neće moći da se razmnožava. Doći će do ukrštanja jedinki koje su u srodstvu, a to nije dobro - kaže Kristijan. On smatra da bi eventualni opstanak vrste mogli da pomognu zoološki vrtovi, nacionalni parkovi i organizacije koje se bave zaštitom životinja. Svijet je obišla i vijest da će oko 10.000 kamila vjerovatno biti ustreljeno u sušnom regionu Australije, jer žedne životinje ugrožavaju lokalno stanovništvo očajnički tražeći vodu. Očekuje se da će odstrijel trajati pet dana. A nisu to jedine životinje koje će glavom platiti danak po-

žaru. Nina Marković-Khaze javlja da postoje vrste koje su zbog ovih požara izumrle. - Rijetke vrste ptica su potpuno nestale, a o tome će se tek znati. Trenutno je u Australiji zastrašujući prizor. Neko to opisuje kao treći svjetski rat. Apokalipsa - kaže ona. Čak i da se svi požari ovog trenutka ugase u Australiji, životinje će nastaviti da umiru zbog nedostatka vode, dima, od posljedica opekotina. Neke druge će se namnožiti, što bi moglo ozbiljno da promijeni ekosistem kontinenta. Australija će poslije ove vatrene epizode morati ozbiljno da preispita i sistem vatrogasnih službi koje počivaju na volonterskom radu pojedinaca.

Posjeta njemačke kancelarke ruskom predsjedniku

Putin: Sjeverni tok 2 najkasnije početkom 2021. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin je procijenio da će gasovod ,,Sjeverni tok 2“ koji bi trebalo da poveže Rusiju s Njemačkom, biti završen najkasnije početkom 2021. godine, uprkos američkim sankcijama. Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Moskvi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Putin je rekao da se ,,nada da će prije kraja ove ili najkasnije tokom

prva tri mjeseca naredne godine, biti završeni radovi i gasovod pušten u rad“. Predsjednik SAD Donald Trump je u decembru potpisao zakon o sankcijama za kompanije koje grade gasovod za ruski prirodni gas do Njemačke. Gasovod ,,Sjeverni tok 2“ koji košta gotovo 11 milijardi dolara, dijelom prolazi preko dna Baltičkog mora i trebalo bi da, zaobilazeći Ukrajinu, udvostruči količinu prirod-

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin

nog gasa koji Njemačka dobija od Rusije. Na dnevnom redu sastanka Merkel-Putin glavne teme su kriza sa Iranom, rat u Libiji i Ukrajina. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je i da je vrijeme da se u Berlinu održe mirovni pregovori za Libiju, jer je važ-

no da se okonča sukob u toj zemlji. Merkelova je navela da Njemačka planira da uskoro počne da šalje pozivnice za ove pregovore. Turska i Rusija apelovale su da zaraćene strane u Libiji proglase primirje nakon žestokih sukoba.

MUSKAT - Novi vođa Omana sultan Hajtam bin Tarik al-Said obećao je da će nastaviti spoljnopolitički pristup svog prethodnika sultana Kabusa bin Saida. Said je vodio tu arapsku zemlju kroz uzburkane vode Persijskog zaliva balansirajući bliske odnose sa SAD i Iranom. Novi vladar koji je bio ministar kulture Omana obratio se naciji pošto je imenovan za nasljednika sultana Kabusa bin Saida koji je preminuo juče ujutro u 80. godini. Kabus, najdugovečniji zalivski monarh, koji je na vlast došao dvorskim udarom 1970. godine, bio je poznat po diplomatskom balansiranju u Persijskom zalivu i često je bio posrednik u razgovorima SAD i Irana. Poruka novog sultana Hajtama sunarodnicima i svijetu je jasna: Oman će nastaviti putem koji je postavio Kabus kao mirovni posrednik. - Slijedićemo istu liniju kao pokojni sultan, i principe koje je utvrdio za spoljnu politiku naše zemlje, mirnog suživota među nacijama i ljudima i dobrosusjedsko ponašanje nemiješanja u poslove drugih - rekao je Hajtam u prvim izjavama kada je postao sultan. Porodica Al Said vlada Omanom od 18. vijeka i nekad je vladala i Zanzibarom kod obale Tanzanije. Brzina kojom je nasljednik imenovan ukazuje da porodica Al Said želi da pokaže osjećanje jedinstva, kontinuiteta i stabilnosti u vrijeme kada vladaju visoke tenzije u Persijskom zalivu posebno između SAD i Irana posljednjih dana Kabusovog života. Saudijska Arabija opisala je Kabusa kao čoveka koji je modernizovao Oman. Ujedinjeni Arapski Emirati koji su sa njim imali napete odnose u prošlosti objavili su tri dana žalosti. U zajedničkom saopštenju visoki zvaničnici EU izrazili su juče saučešće porodici, narodu i vladi Omana zbog smrti sultana Kabusa bin Saida.

Đukanović: Prijatelj dijaloga Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća u kojem navodi da je smrt sultana Kabusa veliki gubitak ne samo za Oman, koji je svojim mudrim i vizionarskim upravljanjem vodio ka kontuniranom prosperitetu i stabilnosti, već i za Bliski Istok i arapski svijet, ali i šire. - Ostaće upamćen kao posvećen i odan partner, i prijatelj mira i dijaloga. Uvjeren sam da će Sultanat Oman pod Vašim novim vođstvom, na temeljima bogatog nasljeđa, nastaviti putem razvoja i stabilnosti, na dobrobit svog naroda i šireg regiona – navodi se u Đukanovićevom telgramu upućenom novom vođi Omana Hajtam bin Tarik al-Saidu.

- Njegova vizija je rukovodila spoljnom politikom koja je postavila Oman među najbliskijim partnerima EU, u regionu zahvaćenom konfliktima i tenzijama, navodi se u zajedničkom saopštenju predsjednika Evropskog savjeta Šarl Mišela, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, i visokog predstavnika EU Žozepa Borela. Kako se navodi EU će nastaviti da radi na učvršćivanju snažnog i trajnog partnerstva sa Omanom i njegovim narodom. Britanski premijer Boris Džonson rekao je da je Kabus bio ,,izuzetno mudar i poštovan vođa koji će svima jako nedostajati“. U SAD-u bivši predsjednik Džordž Buš izdao je saopštenje u kome je naveo da je Kabus bio stabilna snaga na Bliskom istoku i jak američki saveznik.

Intervju

Nedjelja, 12. januar 2020.

Dragan Markovina, hrvatski istoričar i publicista Dobar dio javnosti i u Hrvatskoj i u regionu ostao je zatečen viješću da je u drugom krugu predsjedničkih izbora, održanih 5. januara 2020. godine, sa nešto više od stotinu hiljada glasova prednosti Zoran Milanović porazio dosadašnju hrvatsku predsjednicu i kandidatkinju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolindu Grabar-Kitarović. Istoričar i publicist Dragan Markovina kaže da je mnoge analitičare na pogrešan trag navelo puko zbrajanje glasova kandidata desnice iz prvog kruga izbora - Miroslava Škore i Kolinde Grabar Kitarović. „Znao sam da će Zoran Milanović biti novi predsjednik Hrvatske“ - kaže Markovina za Pobjedu. POBJEDA: Kako ste znali? MARKOVINA: Građanima je već muka od politike HDZ-a, koja je posljednjih šest, sedam godina otišla u potpuni ekstrem. Pored toga, uz sve ograde koje imam spram novoizabranog predsjednika Hrvatske, činjenica j e d a i z m e đ u Ko l i n d e Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića postoji nepremostiv jaz: dok s jedne strane imate čovjeka koji razumije politiku, koji zna što su institucije, koji se zna ponašati, koji ne govori gluposti, sa druge imate osobu koja je sve suprotno. Najzad, iako su ga njegovi politički protivnici pokušavali opisati kao „komunjaru“ i Jugoslavena, pokazalo se da Milanović ima ono što je očito neophodno: svojevrsnu „domoljubnu legitimaciju“. POBJEDA: Kakve rezerve imate prema Zoranu Milanoviću? MARKOVINA: Milanović je deset godina bio predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), a u jednom mandatu je vodio i Vladu Republike Hrvatske. Građani su, dakle, imali vremena dobro ga upoznati. U drugom krugu predsjed-

Vučić uporno Evropi nastoji prodati priču o vlastitoj dubokoj političkoj promjeni, o svojoj proevropskoj orijentaciji, dok za unutrašnju i regionalnu upotrebu zadržava nacionalističku retoriku i politiku iz devedesetih

Znao sam da će Mi novi predsjednik ničkih izbora glasao sam za Milanovića, svjestan da je riječ, kako sam već kazao, o političaru koji razumije kako država funkcionira i koji nije sklon jeftinom kič nacionalizmu. Također, znao sam da Milanović, iako kandidat SDP-a, naprosto nije ljevičar. Što je, uostalom, i sam više puta potvrdio. POBJEDA: Što je potvrdio? MARKOVINA: Milanović jednom kaže da je socijaldemokrat, drugi put da je liberal, treći put sebe nazove kalvinistom. Pored toga što nije istinski ljevičar, kod Milanovića mi smeta njegovo neskriveno glorifiTuđmana ciranje Franje Tuđmana. POBJEDA: Zoran Milanović glorifikuje predsjednika Tuđmana kako bi pridobio desnicu ili to zaista misli? MARKOVINA: Milanović Tuđmanu honorira isto što i centristička desnica – stvara n j e h r va t s ke d r ž ave, državništvo i sl., zaboravljajući da bivši hrvatski predsjednik nije imao nikakav ugled u svijetu. Štoviše, upravo je zbog njega Hrvatska izgubila moralni kredibilitet stečen nakon što je napadnuta 1991. godine. POBJEDA: Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, većina analitičara u Hrvatskoj tvrdila je da će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobiti još jedan mandat. U kojoj mjeri su tri televizijska duela predsjedničkih kandidata uticala na to da rezultat bude drugačiji od očekivanog? MARKOVINA: Ta su sučeljavanja nedvojbeno pridonijela trijumfu Milanovića, kome se, vidjeli ste, zamjeralo što je tijekom debata ponekad bio i agresivan. Istodobno, gledaocima je bilo jasno koliko je superioran u odnosu na aktualnu predsjednicu, koja se nije snalazila. Ipak, mislim da su na glasače najviše utjecaja imale prijetnje i vrijeđanja koje je na dan izbora Milanović dobijao od strane onih koji su podupirali njegovu protukandidatkinju. Čak i

Između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića postoji nepremostiv jaz: dok s jedne strane imate čovjeka koji razumije politiku, koji zna što su institucije, koji se zna ponašati, koji ne govori gluposti, sa druge imate osobu koja je sve suprotno

građanima koji ne misle kao Milanović taj stupanj neciviliziranog ponašanja očito je veoma zasmetao. Kada sve to stavite u ram, biće vam jasno da se 5. januara nije glasovalo za Milanovića, nego protiv Kolinde Grabar-Kitarović. POBJEDA: Nakon saopštavanja rezultata, konstatovano je da je i ovoga puta izbore izgubio kandidat koga je podržala vladajuća stranka. Kako to objašnjavate? MARKOVINA: Ivo Jospipović, čiju su predsjedničku kandidaturu prije pet godina poduprli socijaldemokrati, izbore je izgubio zato što je građane bilo lako mobilizirati protiv neučinkovite Vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Tome dodajte Milanovićev posjet šatoru sa braniteljima, razgovor koji je kasnije pušten u etar i radikalizaciju koja je uslijedila, i dobit ćete kompletnu sliku. Danas je situacija donekle slična: Milanovićeva pobjeda djelomično je produkt otpora glasača spram očajne, klijentelističke Vlade Andreja Plenkovića, koja isuviše često funkcionira na potpori kupljenih zastupnika. Da ne spominjem radikalno desničarenje vladajuće struk-

ture, koja očito nema potporu u većinskom hrvatskom biračkom tijelu. POBJEDA: Ali je i dalje jaka? MARKOVINA: Jeste, jaka je. Lično ne vidim razliku između desnice i takozvane radikalne desnice; tim prije što je, ponavljam, sam HDZ postao radikalna desnica. Plenkovićevo ušminkano lice samo je krinka kojom se nastoji prikriti istina: riječ je, dakle, o istoj bazi, o istoj politici, o istom načinu razmišljanja koji se tu i tamo zamaskiraju ličnostima poput Ive Sanadera, Nine Obuljen i sličnih koji u toj mjeri ne antagoniziraju liberalnije građane.

Iako je hrvatska desnica na ovim izborima dobila gotovo pedeset procenata glasova, ipak je prevagnula ona građanska, liberalna, centristička, lijeva i demokratska Hrvatska, koja je pokazala da joj je preko glave klerikalnog desničaranja, podizanje spomenika ustaši u Splitu, revizionista, poruka Za dom spremni postavljenih na desetak kilometara od Jasenovca. Hoću reći da hrvatsko društvo ipak nije otišlo k vragu koliko se očekivalo i koliko se radilo na tome poslednjih godina. POBJEDA: Je li porazom Kolinde Grabar-Kitarović

Crnogorskoj opoziciji Podgorica mora biti jedina adresa za pregovore POBJEDA: Kao predsjednik Srbije, i Boris Tadić je pokušavao da destabilizuje Crnu Goru: njegov ambasador u Podgorici je, na primjer, u jednom momentu stao na čelo prosrpske opozicije; njegove službe i diplomate konstantno su opanjkavale crnogorsku vlast u Briselu; sam je dio crnogorskih Srba uspio da ubijedi da je njihova matična država Srbija, ne Crna Gora. MARKOVINA: U Crnoj Gori ste uvijek imali političke snage koje su svoje zahtjeve pokušavale realizirati odlaskom u Beograd po svoje mišlje-

nje. Da su hrvatski Srbi, koji su i te kako imali razloga biti sumnjičavi spram Franje Tuđmana, odoljeli zovu Beograda i svoj položaj nastojali riješiti u Hrvatskoj, danas bi ih ovdje bilo neusporedivo više. Da su Hrvati i Srbi unutar BiH rješenje svojih problema pokušavali naći u Sarajevu, ne u Zagrebu i Beogradu, ne bi bilo rata. Hoću reći da crnogorska opozicija mora shvatiti da je Podgorica njihova jedina adresa za pregovore. Istodobno, i Srbija mora shvatiti da državu i društvo može stvarati samo unutar svojih granica, ne izvan njih.

POBJEDA: Shvata li to Srbija? MARKOVINA: Bojim se da ne shvaća. Čini se da srpsko društvo još nije uspjelo osvijestiti neke činjenice. Nije logično imati šest prijatelja od kojih su svih šest od vas otišli, a da vi i dalje tvrdite da su svi u krivu izuzev vas. Zajedno sa Ivom Josipovićem, Boris Tadić se ispričao za devedesete, ali od njega nikada nismo čuli istinsko priznanje da je Srbija pokrenula ratove devedesetih, da zbog toga žali i da sada ide dalje. Sve dok se ne prizna da je srpski nacionalizam poražen, da je izgubio sve ratove na Balkanu, napredak Srbije, bojim se, ostaće tek pusta želja.

na predsjedničkim izborima uzdrmana pozicija premijera Andreja Plenkovića? MARKOVINA: Jeste. Hrvatska je upravo ušla u izbornu godinu budući da bi parlamentarni izbori mogli biti održani u devetom mjesecu. POBJEDA: Mogli ili će biti održani? MARKOVINA: Komentirajući rezultate izbora, generalni sekretar HDZ-a i predsjednik Sabora Goran Jandroković kazao je da je stožer Kolinde Grabar Kitarović otišao isuviše desno i da je zato njihova kandidatkinja izgubila. Jandroković u Hrvatskoj važi za političara koji se uvijek prestroji na vrijeme: do sada je promijenio nekoliko stranačkih predsjednika, uvijek zauzimao drugu poziciju u partiji. POBJEDA: Što to znači? MARKOVINA: Znači da bi valjalo pratiti kako će se u novonastalim okolnostima pozicionirati Goran Jandroković, koji shvaća da je novi sukob unutar HDZ-a neminovan. POBJEDA: Ko će se sukobiti? MARKOVINA: Aktualni premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković s jedne i stranačka baza koja je na radi-

Intervju

Nedjelja, 12. januar 2020.

ilanović biti k Hrvatske Iako je hrvatska desnica na ovim izborima dobila gotovo pedeset procenata glasova, ipak je prevagnula ona građanska, liberalna, centristička, lijeva i demokratska Hrvatska, koja je pokazala da joj je preko glave klerikalnog desničaranja, podizanje spomenika ustaši u Splitu, revizionista, poruka ,,Za dom spremni“ postavljenih na desetak kilometara od Jasenovca. Hoću reći da hrvatsko društvo ipak nije otišlo k vragu koliko se očekivalo i koliko se radilo na tome posljednjih godina kalno desnoj poziciji sa druge strane. Plenković i Jandroković, na primjer, oduvijek su u HDZ-u doživljavani kao tehnomenadžeri, koji unutar partijske baze nemaju naročito utemeljenje. Radili su u Briselu, po nekim uredima; nisu bili terenci. Njihovo bazično političko uvjerenje, koje je oportunističko i blago desno, u konstantnom je sukobu sa desnim ekstremnim krilom. Ovakvih je podjela i sukoba u HDZ-u bilo od Tuđmana do danas. Ipak, usprkos slaboj poziciji u bazi, dok god drži mjesto premijera, Plenković je u prednosti. Budući da HDZ u petom mjesecu očekuju unutarstranački izbori, u slučaju da Plenković do tada ne napravi manevar i raspiše prijevremene parlamentarne izbore na kojima će, kao predsjednik stranke, sam sastavljati liste, uvjeren sam da će izgubiti čelnu poziciju u HDZ-u. Zato sam rekao da je neizvjesno kada će biti održani parlamentarni izbori u Hrvatskoj. POBJEDA: Kada govorite o izborima unutar HDZ-a, kandidature za čelnu stranačku poziciju najavili su Milijan Brkić i Miro Kovač. Ko ima najviše šanse u due-

lu sa premijerom Plenkovićem? MARKOVINA: Mislim da bi Davor Štir mogao biti najozbiljniji kandidat. Riječ je o radikalnom desničaru, ekstremisti, potomku ustaške emigracije, ali i o čovjeku dovoljno sposobnom da svoje ideje uvije u proeuropsko konzervativno ruho. Štir bi za hrvatsko društvo mogao predstavljati veliku opasnost jer ima šansu da se biračkom tijelu proda kao pristojan europejac. Što on nije. U slučaju da, pak, Miro Kovač ili neko poput Brkića – iako mislim da Brkić nema šanse – postane novi predsjednik HDZ-a, ta bi novina imala pozitivan efekt na hrvatsko društvo. POBJEDA: Zašto? MARKOVINA: Zato što ekstreman HDZ nema šanse na izborima. Dokaz je Kolinda Grabar-Kitarović. POBJEDA: Sudeći po naslovnim stranama hrvatskih medija, pobjednički govor Zorana Milanovića u javnosti je snažno odjeknuo. Kako ste Vi razumjeli obraćanje budućeg predsjednika Hrvatske? MARKOVINA: Milanovićev je govor doista bio odličan, posebno poruka koju su sjutra-

dan nakon izbora istakli gotovo s v i h r va t s k i m e d i j i : Hrvatska je isuviše mala da bi se dijelila. Milanović je tijekom kampanje optuživan da dijeli društvo, za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović koja je, je li, istrajno pozivala na zajedništvo. Istina je suprotna: upravo je aktualna predsjednica tijekom svog mandata podupirala ozbiljan rascjep unutar hrvatskog društva, koji se može pratiti po jasno definiranim civilizacijskim i svjetonazorskim šavovima. Jer, iako je prije pet godina izbore dobila sa tek nekoliko tisuća glasova više od svog protukandidata, Kolinda Grabar-Kitarović ponašala se kao da polovica Hrvatske uopće ne postoji. Ona nije razumjela da je njena dužnost uvažiti kompleksnost društva, što znači dokidanje isključivosti. Ako Milanović doista uspije dokinuti isključivost čuvajući neupitne vrijednosti poput antifašizma i solidarnosti, biće to odličan, ali i jedini smislen put Republike Hrvatske. POBJEDA: Na koji način bi pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničim izborima u Hrvatskoj mogla uticati na situaciju u regionu? MARKOVINA: Iako ne očekujem neku značajniju promjenu u funkcionalnom smislu, vjerujem da će pobjeda Milanovića u dobroj mjeri relaksirati tenzije i amosferu u regionu. Milanović je ozbiljan čovjek, tipični liberalni demokrat – istina, donekle nacionalno obojen - koji razumije uzroke ratova što su se događali devedesetih, kao i odnose među nekadašnjiim jugoslavenskim republikama. Dok je bio premijer, Milanović je često iskazivao manjak interesovanja za regiju. Budući da je narednih šest mjeseci Hrvatska predsjedavajuća EU, ali i da je spoljna politika ključna stavka u predsjedničkim ovlastima, očekujem da se takav odnos promijeni. Što je dobra vijest. Jer Milanović će raditi što je u njegovoj moći kako bi regija što prije ušla u EU. POBJEDA: Za razliku od predsjednika Mila Đukanovića, predsjednik Aleksandar Vučić nije pretjerano oduševljen izborom Zorana Milanovića. Zbog čega, što mislite? MARKOVINA: Vučić uporno Evropi nastoji prodati priču o vlastitoj dubokoj političko j p r o m j e n i , o s v o j o j proevropskoj orijentaciji, dok za unutrašnju i regionalnu upotrebu zadržava nacionalističku retoriku i politiku iz devedesetih. Taj trik je mogao proći kod Kolinde Grabar-Kitarović, što dokazuje i onaj tragikomični posjet Vučića Hrvatskoj, napravljen bez dogovora sa Plenkovićem. Toga zasigurno neće biti kod Milanovića, koji ne podnosi puke

Donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora definitivno stavlja tačku na projekat velike Srbije POBJEDA: Apel za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda potpisalo je više od 800 uglednih javnih ličnosti sa prostora SFRJ. I Vi ste jedan od potpisnika. Zašto ste potpisali Apel? MARKOVINA: Zato što sam u aktualnim događajima prepoznao s jedne strane strukturu koja se želi modernizirati i uspostaviti puni državni suverenitet na svim poljima, pa i na polju koje se odnosi na najveću vjersku skupinu u državi, a na drugoj one političke snage koje Crnu Goru, posredno i regiju, nastoje održati u mitološkoj, nacionalističkoj prepirci iz devedesetih godina prošloga stoljeća. Prosvjedi širom Crne Gore pokazali su da se nemali broj građana i dalje ne miri sa definiranim političkim kursom zemlje. Ipak, riječ je o manjini, o agresivnoj manjini, koja traži potporu države koju suštinski ne priznaje. Ako se SPC kao institucija ne želi registrirati u Crnoj Gori, onda je besmisleno voditi bilo kakav dalji razgovor. Minimum korektnosti sa njihove strane bilo bi reći – u redu, nismo zadovoljni nezavisnošću Crne Gore, činjenicom da se emancipirala od Srbije, ali želimo na civiliziran način regulirati međusobne odnose. Nisam shvatio da je do toga došlo; shvatio sam da gledam isti dosadni film iz devedesetih, koji se, nažalost, uvijek loše završi. Isto „događanja naroda“, isto nošenje moštiju svetaca, iste demonstracije. Kada je riječ o Apelu, nevjerojatno je koliko je ljudi palo na postavljenom testu. POBJEDA: Da, to je istina. Ako govorimo o Crnoj Gori, šovinistički ispadi Vesne Pešić ne razlikuju se mnogo od onih Boška Obradovića ili Vuka Jeremića; istovremeno, izbrisana je razlika između N1 i Danasa

Zoran Milanović

parade bez suštinskog značenja. Novi hrvatski predsjednik nije ni malo naivan, pa Vučiću sa njim neće biti lako. Ipak, Milanović ne nastupa neprijateljski i, tijekom jednog od televizijskih sučeljavanja, poručio je da, usprkos problemima sa nestalim licima, Hrvatska neće uslovljavati pristupanje Srbije EU. Kada je riječ o Crnoj Gori, Milanovićev odnos je znatno drugačiji. POBJEDA: Odnos Hrvatske je drugačiji. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske je, na primjer, povodom vandalskog paljenja crnogorske zastave u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, oštro osudilo taj čin prema, kako je saopšteno, zemlji članici NATO pakta, time i hrvatskom savezniku. MARKOVINA: I Milanović

sa jedne i Sputnjika, Večernjih novosti i ostalog tabloidnog smeća sa druge strane. Srećom, ima mnogo građana Srbije koji govore i pišu drugačije. MARKOVINA: Možda bi objašnjenje situacije koju opisujete trebalo potražiti u činjenici da donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora definitivno stavlja točku na projekat velike Srbije. Od 1918. godine velikosrpski projekt ili sentiment bio je u Crnoj Gori dominantan. Sada je izgubio, a sa tom se činjenicom elite u Srbiji očito teško suočavaju. Ipak, moram reći da sam iznenađen silinom reakcija koje stižu iz Beograda. Očekivao sam prosvjede u organizaciji Amfilohija, navijače na beogradskim ulicama, ali onakve anticivilizacijske, nehumane, ako hoćete i protuustavne istupe Ivice Dačića i Aleksandra Vučića uistinu nisam. Oni su dijelom potaknuti stavom iz Apela u kojem se odgovornost za prosvjede u Crnoj Gori adresira na službeni Beograd, odnosno na samog Vučića. POBJEDA: Opozicija u Beogradu, baš kao i nekada procrnogorski, danas otvoreno prosrpski i proruski mediji u Podgorici uporno ponavljaju kako je ovo što gledamo „dogovor Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića“. Je li, što mislite? MARKOVINA: Takve teze su i smiješne i glupe. Teško je naime povjerovati da bi bilo tko, naročito Milo Đukanović, prihvatio da šef druge države njegovom premijeru javno kaže da je lažov, da se ambasadorki SAD u Podgorici obrati na onakav način, da se Crnogorci u Beogradu zastrašuju najavom oduzimanja državljanstva u slučaju da podupiru politiku službene Podgorice. Naprosto, to nema logike.

Ako Milanović zaista uspije dokinuti isključivost čuvajući neupitne vrijednosti poput antifašizma i solidarnosti, biće to odličan, ali i jedini smislen put Republike Hrvatske

je tijekom kampanje komentirao događaje u Crnoj Gori, ukazujući na činjenicu da antivladine prosvijede u Podgorici predvodi četnički vojvoda nepravomoćno osuđen za pokušaj terorizma 2016. Ta je skupina dala potporu Kolindi Grabar-Kitarović. Moram reći da hrvatska javnost, od završetka ratova devedesetih, iskazuje premalo interesovanje za situaciju u regiji. Ipak, odnosi Hrvatske i Crne Gore kontinuirano su dobri. Naročito od trenutka kada je Podgorica promijenila kurs, točinije, otkako je Milo Đukanović svoju politiku distancirao od Slobodana Miloševi-

ća. Sa te strane je Milanovićeva izjava logična, baš kao što je i logična potpora crnogorske nacionalističke desnice Kolindi Grabar-Kitarović. Naprosto, riječ je o sličnom načinu razmišljanja, sličnom svjetonazoru. Sa druge strane, Milanović je rekao da podržava svoje prijatelje u Crnoj Gori, te u tom smislu ne očekujem bitnije promjene u odnosima dvije države. Štoviše, vjerujem da oni mogu biti čak i bolji. Tamara NIKČEVIĆ

Marketing

Nedjelja, 12. januar 2020.

Kultura

Nedjelja, 12. januar 2020.

Asistent dirigenta na operi „La Boheme“ Frančesko Barbađelata povodom premijere u CNP-u

Storija koja prati studentski i umjetnički svijet pariske Latinske četvrti ilustracija je romana „Prizori iz života boema“ Henrija Murgera, a ovoga puta nastala je kao produkcijski projekat CNP-a, Muzičkog centra Crne Gore, Fondacije „Pučini“, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra. Radom domaćih i inostranih umjetnika diriguje Alberto Veronezi, a njegov asistent je kompozitor, pijanista i dirigent Frančesko Barbađelata. Višestruko nagrađivanom Barbađelati ovo nije prvi put da sarađuje sa crnogorskim umjetnicima, a u razgovoru za Pobjedu poznati Italijan govori i o stanju opere u svijetu, te da li se aktuelnoj sceni nazire ime dostojno nasljednika slavnog Lučana Pavarotija. POBJEDA: „La Boheme“ je jedna od najpopularnijih opera u istoriji. Koliko će se njeno izvođenje u Crnoj Gori u ovoj postavci razlikovati od dosadašnjih koje ste imali priliku da pogledate? BARBAĐELATA: Prije svega, trebalo bi istaći da će ovo izdanje „La Boheme“ biti rezultat velikog italijansko-crnogorskog timskog rada. Moj prvi zadatak bio je da odaberem glasove za formiranje hora, a zatim ga pripremim. Tokom stvaralačkog procesa, kao muzički direktor pozornice na probama sam dirigovao vokalima, tj. horom i trupom. Reditelj i scenograf projekta je Andrea Tokio sa kojim sam već sarađivao i on je vrhunski profesionalac. Maestra Alberta Veronezija nema potrebe da predstavljam. On je svjetski poznat dirigent, a prenijeće nam veliko iskustvo i poznavanje Pučinijeve muzike. Ostali kulturni djelatnici su iz Crne Gore i drugih država, a biće vrlo zanimljivo raditi zajedno. Neophodno je postići veliku koheziju kako bismo povezali sve zupčanike tog velikog sistema. Tokom karijere, radio sam u mnogim produkcijama „La Boheme“. Biće ovo još jedno tradicionalno, kostimirano izvođenje, ali od drugih produkcija izdvaja ga to što je ovo prva italijanska opera u Crnoj Gori, prva koprodukcija Crnogorskog narodnog pozorišta sa velikom italijanskom fondacijom Pučini. Osim toga, biće ovo i prvi

Priča prepuna emocija, bliska je i Crnogorcima D.MIlJANIĆ

PODGORICA – Raskošni soprani i tenori, kostimi, scenografija i „La Boheme“ Đakoma Pučinija – iako na prvi pogled izgleda kao najava za izvođenje u italijanskim teatrima, ovog puta u čarima jedne od najpopularnijih opera u istoriji imaće priliku da uživa i crnogorska publika, 21. januara u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Moguć je razvitak operske scene u Crnoj Gori POBJEDA: Operska izvođenja nijesu česta pojava u Crnoj Gori. Prema onome što ste do sada vidjeli, ima li potencijala i tehničkih mogućnosti da ovakvi projekti kod nas budu učestaliji? BARBAĐELATA: Na početku, kada su me pitali da učestvujem u ovom projektu, moram da priznam - bio sam pomalo skeptičan. Bilo je zaista mnogo nepoznanica. Postavljanje opere je veoma komplikovana stvar, ima mnogo aspekata o kojima treba razmišljati i na čemu treba raditi. Ljudi koji nijesu u ovom sektoru često ni ne pretpostavljaju koliko se posla krije iza svega. Ali, već prvog dana u pozorištu sam zatekao vrlo entuzijastično, profesionalno okruženje, umjetnički direktor Željko Sošić i producentkinja Jelena Milošević dočekali su me u najboljim uslovima. Koliko sam do sada uspio da vidim, u Crnoj Gori postoji velika želja i ambicija za napretkom. Potrebno je raditi, prije svega adekvatno edukovati ljude, mlade stvaraoce i ostvarivati međunarodne koprodukcije. Uz takav kurs, vjerujem da bi za nekoliko godina ovdje mogla da se razvije operska teatarska scena.

UVJEREN DA ĆE SVI ODGOVORITI VISINI ZADATKA: Frančesko Barbađelata na probi opere

put da Crnogorski simfonijski orkestar izvodi ovo djelo. Ovo je veoma zahtjevan projekat, sa velikim očekivanjima, ostvaren zahvaljujući viziji umjetničkog direktora CNP-a Željka Sošića i soprana Ivane Čanović, generalnog direktora Fondacije Pučini dr Franca i maestra Alberta Veronezija. Biće to sjajan profesionalni i ljudski napredak za sve nas. POBJEDA: Da li ovdašnja publika, odrasla u modernom vremenu, može da se poistovjeti sa pričom o mladim i siromašnim pariskim umjetnicima i njihovim nesrećnim ljubavima? BARBAĐELATA: Zaista vjerujem u to da čak i bez čitanja knjige „Prizori iz života boema“ Henrija Murgera, po kojoj je Pučini pisao operu, ljudi mogu da se poistovjete sa junacima. To je četvrta najzastupljenija opera na svijetu i za mene je ona savršeno djelo sa svake tačke gledišta - od početka do kraja. Nijedan projekat u kome sam radio, a bilo ih je pedesetak, ne probudi u meni toliko emocija. Na primjer, u posljednjem činu nalazimo melanholiju u duetu poete Rodolfa i slikara Marsela koji se sjećaju svojih ljubavi sa Mimi i Mizetom. Potom vlada humor sa dolaskom Šonara i Kolina... Na kraju, prisutna je velika drama sa Miminim povratkom, kao i brojni drugi elementi koji donose dirljivo finale. POBJEDA: Gube li mlade generacije sve više vjeru u ljubav i istinsku umjetnost?

Zaista vjerujem u to da čak i bez čitanja knjige „Prizori iz života boema“ Henrija Murgera, po kojoj je Pučini pisao operu, ljudi mogu da se poistovjete sa junacima. To je četvrta najzastupljenija opera na svijetu i za mene je ona savršeno djelo sa svake tačke gledišta - od početka do kraja

Pripreme scenografije za operu „La Boheme“

BARBAĐELATA: Mislim da nove generacije takođe veruju u ljubav i umjetnost, naravno, sada na sasvim drugačiji način od onoga kako je to Murger opisao 1851. godine. Sve se razvija i ide ruku pod ruku sa vremenom. Konkretno, ovdje u Crnoj Gori, u ova dva kratka boravka, u radu sa mladim ljudima, osjetio sam veliku ljubav prema umjetnosti i pjevanju. Bilo je veoma uzbudljivo gledati ih kako prolaze razne faze - od „straha“ u danima audicija, do unutrašnje tjeskobe u čekanju da znaju ko je prošao kasting, pa do radosti u zajedničkim nastupima na probama hora. Mladima je umjetnost potrebna, među njima ima veoma talentovanih umjetnika, koji bi trebalo da žive od svog posla. Ali, u Crnoj Gori, kako mi je rečeno, trenutno nema uslova za to. Nadam se da će poslije izvođenja ove opere ljudi postati svjesniji značaja ove forme i da će je zavoljeti, te omogućiti ovim mladim talentima da u skoroj budućnosti ostvare svoje snove.

POBJEDA: Da li Vam je ovo prvi put da imate priliku da sarađujete sa umjetnicima iz Crne Gore i kako Vam izgleda saradnja do sada? BARBAĐELATA: To nije moja prva saradnja sa crnogorskim umjetnicima. Sa Ivanom Čanović, koja će biti naša Mimi, već sam sarađivao u dva različita projekta. Ona je sjajna umjetnica, svjetskog kalibra. Takođe, poznajem još jednu mladu i perspektivnu opersku umjetnicu iz Crne Gore, Emiliju Minić (sopran) sa kojom sam imao priliku da radim „Travijatu“. Nadam se da ćemo opet sarađivati u nekim budućim produkcijama. Drugi umjetnici koje sam upoznao ovdje, na prilično su velikom umjetničkom nivou, sa velikom željom za napredovanjem i dokazivanjem. Imaju veliku žeju da umjetnički uče i rastu. POBJEDA: Jesu li naši umjetnici, zajedno sa kolegama iz inostranstva, kvalitetom sposobni da isprate i ispune zahtjeve koje nosi ovaj komad?

BARBAĐELATA: Apsolutno, da. „La Boheme“ je zaista složeno djelo, ali imajući u vidu ono što sam do sada vidio, uvjeren sam da uspjeh neće izostati. Crnogorski umjetnici, solisti i hor, mješavina su iskustva i svježine. One manje iskusne, i naravno talentovane debitante, podržaćemo mi stariji i iskusniji. Zaista sam bio pozitivno iznenađen dječjim horom, njihov učitelj ih je vrlo dobro pripremio. Sa odraslima sam takođe radio i za samo jednu sedmicu smo napravili ogroman napredak. Sa tenorom Ragom Eldinom (Rodolfo), baritonom Danijeleom Kaputom (Šonar) i basom Davideom Murom (Kolin) već sam radio na nekoliko opera, uključujući „La Boheme“, tako da sam apsolutno siguran da će svi biti na visini zadatka. POBJEDA: Na kakvom je nivou opera u Evropi i u svijetu? BARBAĐELATA: Operska produkcija skoro svuda raste, a ako uporedimo broj produkcija sa brojem stanovnika, Njemačka je prva na svijetu. Italija se, nakon pomalo složenog

perioda, postepeno vraća visokoj produktivnosti, takođe zahvaljujući mnogim produkcijama koje su proizašle iz međunarodnih koprodukcija. Mnoge države koje nemaju opersku tradiciju počele su da razvijaju ovu umjetničku granu počevši praktično od nule. One grade pozorišta u koja će dolaziti evropske i italijanske produkcije, koje će pomagati i edukovati lokalne umjetnike. To je nešto što je i Crna Gora počela da radi, te se zaista nadam velikoj budućnosti. POBJEDA: Utiče li hiperprodukcija različitih, novih i komercijalnih umjetničkih formi, na zainteresovanost publike za operu? BARBAĐELATA: Ne mislim tako. Ljudi eksperimentišu, pokušavaju da budu inovativni, ali se na kraju uvijek vraćaju besmrtnim remek djelima. Publika nikad ne može da bude prezasićena kvalitetnim stvarima. Naravno, hiperprodukcija često dovodi do smanjenja kvaliteta i to je ono što treba riješiti. Iz poštovanja prema genijima koji su nam zavještali vanvremenske kompozicije, i naravno, iz poštovanja prema publici. POBJEDA: Poznati tenor Lučano Pavaroti debitovao je u operi „La Boheme“. Ima li italijanska opera nasljednika dostojnog velikog maestra? BARBAĐELATA: U trenutnoj muzičkoj panorami ima mnogo vrsnih umjetnika, vrlo važnih glasova. Ali, Pavaroti nije bio samo „glas“, već jedinstveni umjetnik, umjetnik koji je decenijama bio odličan u operi, nastupajući u svim najznačajnijim pozorištima na svijetu. Ali, on je istovremeno srušio „barijere“ iznoseći operu iz pozorišta i navodeći što više ljudi da je zavole, da se zaljube u nju. Bono iz grupe U2 objasnio je Pavarotija ovim riječima: „Neki ljudi nauče da pjevaju operu, a Lučano Pavaroti je bio opera“. Trenutno, postoji mnogo vrsnih umjetnika, ali nijedan se ne može nazvati Pavarotijevim nasljednikom. Ko zna, možda za nekoliko godina to bude baš crnogorski tenor. Svetlana VIŠNJIĆ

Auto

Vijesti

ŠVEDSKA STRUJA

Naravno elektrifikacija postaje obaveza. Shvativši to švedski Volvo se pridružio električnom društvu, a mogu slobodno reći i da je morao, i tako je nedavno predstavio prvi električni automobil koji je baziran na najmanjem SUV modelu „XC 40“. Tako je nastao električni model „XC40 ričardž“ koji pokreću dva elektromotora i to po jedan u svaku osovinu, a oslobađaju po 204 KS svaki, odnosno 408 „konja“ ukupno i to uz 660 Nm obrtnog momenta. Ubrzanje do 100 km/h iznosi 4,9 sekundi, a maksimalna brzina je limitirana na 180 km/h. snaga za motore se crpi iz baterija kapaciteta 78 kWh, koje prema fabričkim

Odvažni bests 3.6 litara snage 280 KS i 361 Nm obrtnog momenta. Automatski mjenjač sa osam stepeni prenosa je standard, dok je pogon na 4x4 opcija kod verzije sa V6 motorom.

ČUDOVIŠTE

U svijetu automobila nije nikako čudo da se s vremena na vrijeme pojavi neki čudni automobil, ali u svijetu komercijalnih vozila e to je baš rijetkost, ali i to se dogodilo i to zahvaljujući Mikeu Harahhu. Naime, njemu je trebalo sedam godina i sedam miliona dolara kako bi sklopio, odnosno stvorio „thor24“, odnosno „svetu majku metala“, kako je nazvao najmonstruozniji kamion koji je ikada stvoren. Kao osnova poslužio mu je „peterbilt 359“ iz 1984. godine koji se rastegnuo na 13,41 m i zatim na toj dužini smjestio dva motora, ali dva brodska motora sa 12 cilindara koje pokreće naravno „nafta“ i koji zahvaljujući čak 12 turbopunjača nude nevjerovatnih 3.974 KS. Ogromni trud i ogromna ulaganja su mu se i te kako isplatila. Na nedavno održanoj aukciji koja je održana u Saudijskoj Arabiji, neko koje prilično bogat odlučio je da da čak 12 miliona dolara za ovaj nestvarni kamion, koji uprkos masi

ULAGANJA Teslini automobili više nijesu nepoznanica za kupce. Pojavili su se u skoro svim zemljama tako i kod nas kao taksi vozila, to su automobili visoke tehnologije koju pokreće električna energija, ali i za tu kompaniju postoje neke nepoznanice. Tako sistem autonomne vožnje je krupan zalogaj sa kojim se Tesla odavno bori. Kako bi ubrzali razvoj odlučili su se da kupe već pokrenuti DeepScale čiji su osnivači već skupili više od 18 miliona dolara za razvoj vještačke inteligencije i sistem autonomne vožnje četvrtog stepena. Kupovina DeepScale za Teslu je tek jedana u nizu investicija u znanju i tehnologiju posljednjih godina.

Noviteti

podacima obezbjeđuju maksimalnu autonomiju od oko 400 km. Punjenje baterija se obavlja preko punjača od 11 kW i to naizmjenične struje ili brzog punjača od 150 kW i to jednosmjerne struje koji za 40 minuta napuni 80 odsto kapaciteta baterije.

AMERIČKI KUPE

Mnogi smatraju da je najveći SUV u proizvodnom programu Folksvagena „tuareg“, ali to nije tako dugi period ta laskava titula pripada modelu po nazivu „atlas“ koji je sa sedam sjedišta i koji se proizvodi u Americi i naravno prije svega je namijenjen tom tržištu, mada po neki „zaluta“ i na Stari kontinent. Međutim, ono što je novina, a vezana je upravo za ovaj model jeste da stiže SUV kupe pod nazivom „atlas kros sport“. Novajlija je kraći za 71 mm i niži za 58 mm, u njemu ima prostora za „samo“ pet putnika. Za pogon su zaduženi dvolitarski turbo benzinac od 240 KS i 350 Nm, kao i atmosferski V6 zapremine

Nedjelja, 12. januar 2020.

Mike Harahh

od 14,5 tona ipak se „vozi“, a za zaustavljanje koristi tri padobrana. Interesantnost svega je ta da je kupovina obavljena naslijepo, jer čudovišni kamion upravo zbog težine nije transportovan na aukciju, pa će novi vlasnik vjerovatno morati da potroši još koji milion na transport.

TESLA U NJEMAČKOJ Da Tesla konačno ozbiljno misli da „osvoji“ Stari kontinent i da pokuša da preuzme tržište električnih automobila i bude u Evropi vodeći proizvođač pokazuje i posljednji primjer. Naime, gradić Freienbrink koji je smješten nedaleko od vazdušne luke kao i na sat vožnje od Berlina, Tesla je izabrala da upravo na tom terenu izgradi svoju prvu fabriku u Evropi. Musk, vlasnik Tesle, odlučio je da dovede Gigafactory 4 u dvori-

šte njemačkih giganta koji i sami njavljuju talas električnih modela. Njemačke vlasti „prigrlile“ su ulaganje koje će stvoriti oko 7.000 radnih mjesta kad krajem 2021. godine fabrika bude gotova.

NOVI MOTOR Renoovi model „senik“ i „grand senik“ su od svoje prve verzije postali na tržištu veoma interesantni i veoma popularni, pa čak i kao polovnjaci veoma su traženi. Pojavom novog modela mnogi su ga osporavali, ali ipak su se složili da ima veoma originalan i interesantan dizajn. Da bi ga Reno usavršio i ponudio ga još interesantnijim odlučio je da ga „pojača“. Tako sada ovi modeli imaju novi 1.7 litarski dizel motor snage 150

KS i mijenja dosadašnji motor zapremine 1.6 litara snage 130 KS. „Senik“ sa novim motorom je raspoloživ samo u bogatoj opremi Bose.

Sama pojava „škode oktavije“ je izazvala veliko interesovanje javnosti. Rad na razvoju automobila je počeo još 1992. godine, kada je nastala prva studija vozila kompaktne klase na bazi modela „golf trojke“. Godine 1993. je izabrana nova platforma dizajnirana za „golf četvorku“, kasnije i osnova za „audi A3“. Tada je počeo stvarni razvoj modela „oktavija“. 1994. godine je konstruisan prvi prototip modela. Prva generacija „oktavije“ se počela proizvoditi krajem 1996. godine u modernizovanoj Škodinoj fabrici u Mladoj Boleslavi. Bila je opremljena ne samo prednjim, nego i bočnim vazdušnim jastucima, koji su do tada bili standard vozila više klase. Godine 1998. je zvanično pokrenuta „oktavija karavan“, godinu kasnije „4x4 karavan“ verzija. Sve kvalitete koje su prethodne generacije „oktaviju“ napravile omiljenom kod kupaca, kao što je praktičnost i prostranost, zadržane su i kod četvrte inkarnacije. Ono što sam siguran jeste da dizajnerima nije bio lak zadatak da jednog bestselera, najprodavanijeg modela Škode svih vremena koji je od prve generacije do danas pronašao put

do 6,5 miliona kupaca tim istim kupcima i novim ponuditi četvrtu generaciju i to u potpuno novom ruhu sa odvažnim dizajnom. Pred novim modelom je sada veliki izazov kako bi se priča nastavila, a za to aduta ima pregršt. Posmatrajući fotografije, a znajući istoriju i prethodne modele, Česi su ipak opet pogodili u sredinu mete jer su sve smjernice koje su prethodne generacije učinile uspješnim ugrađene su sada i u novu „oktaviju“. Moderan dizajn i aktuelna tehnologija, praktičnost i kvalitetna izrada, najbolja prostranost u klasi kao i vjerovatno sjajno odmjeren odnos vrijednosti i novca. Naravno „oktavija“ kao i prije stiže u dvije karoserijske verzije standardne i karavan verzije, prepoznate kod privatnih kupaca, državnih službi i preduzeća kako na evropskim tržištima tako i na našem. Najveći adut novajlije je svakako njen dinamičan izgled koji još više privlači poglede i kupce koji to nijesu prije bili. Tome su doprijnijeli detalji poput spuštajuće linije krova i araktivnog završetka zadnjeg dijela, kao i veoma atraktivnog i lijepog prednjeg dijela, sa rastegnutom masivnom

maskom hladnjaka koja je sada smještena nisko u fazonu Folksvagen modela, tu su i jednodjelna uska svjetla. „Karavan“ verzija je u nekim detaljima još atraktivnija, a ono što sam primijetio jeste da mi se iskreno svidjela da je čak mogu uporediti sa karavan verzijama kompanije Volvo iz najboljih vremena. Standardna verzija je duga 4.689 mm (+19 mm u odnosu na prethodni model) i široka je 1.829 mm (+15 mm u odnosu na staru) dok je visina 1.470 mm. Karavan verzija ima iste dimenzije samo što je od stare karavan verzije duža za 22 mm. Ono što je interesantno kod nove „oktavije“ jeste to da je visi-

Auto

Nedjelja, 12. januar 2020.

Nautika

GULF CRAFT NOMAD 65/75/95 SUV

ŠKODA OCTAVIA

Morski SUV

seler na karavan verzije manja od standardne i iznosi 1.468 mm. Međuosovinsko rastojanje „kućne“ MOB platforme ostalo je isto 2.686 mm kod oba modela. Povećanjem dimenzija povećao se i prostor i u unutrašnjosti, pa tako sada pozadi prostora za koljena ima 78 mm više. Od tehnike „oktavija“ ima arsenal naprednih sistema asistencije poput Travel Assista koji omogućava poluautonomnu vožnju, do upozorava nja na mogući sudar, prepoznavanje znakova, prepoznavanje gužvi... Ono što je do sada krasilo sve modele „oktavije“ tako je ostalo i kod

novajlije, prtljažnik ponovo rekordne prostranosti, sa 640 litara (+30 litara). Karavan verzija „nosi“ najviše prostora u prtljažniku u klasi, standardna „oktavija“ raspolaže sa 600 litara (+10 litara), a prostor i dalje olakšavaju velika peta vrata. Naravno od sada je kod nove „oktavije“ svjetlosna grupa u LED tehnologiji i to srednja, duga i dnevna a i u istoj tehnologiji je i zadnja svjetlosna grupa uz doplatu naravno mogu da se dobiju i LED Matrix svjetla koja gotovo ne zaslepljuju ostale učesnike u saobraćaju iz suprotnog smjera. Unutrašnjost je takođe nova i neki detalji podsjećaju na neke detalje BMW-a u kombinaciji oštrih i zaobljenih linija. Tu su sada digitalni virtuelni instrumenti kao i centralni ekran multimedijalni od 8,25 do 10 inča. Novost je i hed-ap displej kao i upravljač sa dva kraka kao i mali prekidač za promjene brzina kod DSG mjenjača putem elektronike. Što se tiče motora u ponudi mogu biti mild-

hibridi, kod trocilindričnog motora 1.0 TSI od 110 KS i četvorocilindričnog 1.5 TSI snage 150 KS u kombinaciji sa sedmostepenim DSG mjenjačem dolazi starter generator sa prenosom putem kaiša prenosom od 48V i litij-ionskim baterijom od 48V. Po prvi put u ponudi će biti plug-in hibrid koji kombinuje 1.4 litarski TSI benzinac od 156 KS sa 75 kW elektromotorom koji zajedno osiguravaju 204 KS i 350 Nm. Pogon je uparen sa šestostepenim DSG mjenjačem, a u zadnjem dijelu automobila se nalazi litij-ionska baterija od 13 kWh. Naravno nebrinite svi oni koji vole dizele nisu zaboravljeni pa će tako u ponudi biti dizelaš zapremine dva litra TDI EVO sa 116 KS i 300 Nm, 150 KS i 340 Nm kao 200 KS i 400 Nm, ovaj motor raspolaže inovativnim dvostrukim ubrizgavanjem aditiva AdBlue za smanjenje štetnih materija iz izduva za čak 80 odsto. Od sada „škoda oktavija“ će imati dvije opcije oslanjanja i to sportski koji je niži za 15 mm kao i adaptivna regulacija DCC koja elektronski kontinuirano prilagođava opruge i amortizere prilikama u vožnji i to kroz nekoliko modova po izboru (Driving Mode Select).

Nomad 65 SUV

Nijesu samo u svijetu automobilske industrije poznata tri slova SUV, već kako stvari stoje sele se i na morsko plavetnilo. Tako se poznata serija Gulf Craft Nomad Yachts pojačala još jednim impresivnim modelom i tako dokazala nautičkoj javnosti da ne prestaje sa inovacijama, čemu su dokaz najnoviji SUV i to „nomad 65 SUV“, „nomad 75 SUV“ kao i „nomad 95 SUV“. Ovi novi modeli će naslijediti istoimene koji su godinama pri vrhu popularnosti u svojim segmentima. Sve ovo je uzrokovalo to da se u zadnjim godinama profit prosječnog vlasnika promijenio, pa sada vlasnici ili bolje rečeno kupci traže svojevrsnu avanturu na moru, a ne

samo sjedjenje u lijepom morskom okruženju. Upravo ovaj trend je posredovao stvaranju niza jahti za putnike, a ne turiste, koji spajaju praktičnost, komfor i stil. Ključni element novih „nomad“ je prije svega njihova pouzdanost i to u svakom pogledu, a temelj koncepcije novi dizajn trupa. Kompanija je za preoblikovanje cijele serije angažovala uglednog britanskog dizajnera Endrjua Volstenholmea, koji je naravno prethodno dizajnirao modele „65“ i „55“, a sada je zadužen za najveći model sa oznakom „95“, koji će zaista postaviti standarde na morskom plavetnilu i konkurenciji oduzeti dobar dio tržišnog kolača.

Nomad 75 SUV

Nomad 95 SUV

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Marketing

Nedjelja, 12. januar 2020.

Feljton

Nedjelja 12. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

25.

Talas demoralizacije i velike konfuzije među patriotama » Piše: Slobodan ČUKIĆ U okupacionim dokumentima nema podataka o predaji ustanika 22. januara 1920. godine, ali ima o onoj koja je uslijedila četiri dana kasnije. Milorad Mihailović je izvijestio da se 26. januara predalo 10 komita „od kojih troica su bliski rođaci Krste Popovića“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1311). Bile su to komite iz Cuca koji su do tada, kao i cijelo stanovništvo Cuca, predstavljali okosnicu ustaničke i oslobodilačke borbe. O predaji ove desetorice je 30. januara izvijestio i načelnik Čevskog sreza. Javio je da su četiri dana ranije „uhvaćeni“ Novica S. Raičević, Marko V. Popović, Tripko Kr. Popović i Boško Popović, kao i da su se predali Andrija J. Milić, Milan Kr. Milić, te da je uhvaćena i Velika M. Turčinović. Dodao je da su se predali i „5 bandita iz bratstva Popovića“ između kojih je i brat Krsta Popovića („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1326). Stojan Popović je 31. januara javio da su u prethodnih šest dana u Bjeličkoj opštini uhvaćene tri komite, a predalo se petoro. Dodao je da su se u opštini Cuckoj predale 32 komite, a u opštini Čevskoj dvoje („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1327-1329).

BARJAKTAR

Loše vijesti su sustizale jedna drugu. Narednog dana, 1. februara dogodila se jedna od masovnijih predaja. Milorad Mihailović je izvijestio višu komandu u Sarajevu da se komandantu čevskog gonećeg odreda predao barjaktar Filip Krivokapić „sa celom svojom družinom od 56 odmetnika, svi iz Cuca, i još 4 odmetnika, svega 61 odmetnik“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1332). U pitanju je, začudo, bio Filip Milošev Krivokapić iz Dobroljež Dola koji se 15 dana prije toga, 17. januara, istakao u borbi protiv čete kapetana Antonija Brankovića, a koji je

Kućište na Čevu

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Mato Todorović

ranije, u jednom okupacionom izvještaju bio označen kao jedan od „najagilnijih i najopasnijih“ komitskih vođa - u nastavku ćemo viđeti da je taj isti Filip Krivokapić brzo zažalio zbog svoga postupka i da je nekoliko mjeseci kasnije utekao iz zatvora na Cetinju. Mihailović je u istom izvještaju, uz vijest o predaji 61 komite, naveo da se komandantu Nikšićkog gonećeg odreda predao i pop Ljubo Nikolić sa 8 drugova („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1332).

KONFUZIJA

Dakle, samo se 1. februara predalo 70 komita. Bili su to trenuci velike konfuzije među crnogorskim patriotama. Na to ukazuje okupacioni dokument od 3. februara (po starom) kojim je Stojan Popović

Ibro Bulatović

izvijestio Mihailovića da je „sa poverljive strane izvešten“ da su se tog dana oko podneva na Srpskom vrhu (śevero-istočno od Orahovca) Krsto Popović, Dušan Vuković i Andrija Dragutinović dogovorili „da beže za Italiju“. To su odlučili „pošto su se predali skoro svi odmetnici iz Cuca“. „Prelaz će im biti u blizini Budve, a za njihov prelaz stara se Niko Kašćelan iz sela Mirca, takođe jedan od odmetničkih vođa“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1337). Ivo Pavićević je istog dana, 3. februara, obavijestio Svetozara Pribićevića, ministra unutrašnjih dela KSHS, da se u prethodna dva dana predalo 84 „odmetnika“ u okrugu Cetinjskom i Nikšićkom. „Ovog momenta baš, dobio sam izveštaj iz sreza Čevskog da se prošle noći (2. februara) pre-

dalo još odmetnika što iznosi za ova tri dana ukupno 103 lica“ („Skrivana strana istorije“, 1331). Kraljevski povjerenik Ivo Pavićević je 10. februara javio ministru unutrašnjih dela KSHS Svetozaru Pribićeviću „da se u toku vremena od 3. ov. mes. do danas predalo i da je uhvaćeno još 76 odmetnika u okruzima Nikšiću i Kolašinu. Među njima ima nekoliko vođa i odmetnika koji su bili od jačeg uticaja. Odmetnici već od dužeg vremena ne vrše nikakve napade. Pretražuje se pažljivo i ostatak njihov… Po dosadašnjim rezultatima koji su Vam poznati može se osnovano smatrati da je akcija odmetnika u ovoj oblasti potpun o p ro p a l a i z av r š e n a “ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1353). Milorad Mihailović je istog

Od 26. januara do 1. februara 1920. okupacionim vlastima se predalo 70 komita. Zloglasni Stojan Popović je 3. februara izvijestio Mihailovića da je „sa poverljive strane izvešten“ da su se tog dana Krsto Popović, Dušan Vuković i Andrija Dragutinović dogovorili „da beže za Italiju“. To su odlučili „pošto su se predali skoro svi odmetnici iz Cuca“

Ivo Pavićević

dana, 10. februara, izvijestio višu komandu u Sarajevu da je „oko desetak odmetnika sišlo prošle noći u Orahovo (Orahovac između Kotora i Perasta, S.Č.) i raspitivali se kako bi se navezli na more. Oni su opaženi od straže koja je na njih otvorila vatru, odmetnici su se razbegli. Izgleda da su ovo nekoliko kolovođe odmetnika koji pokušavaju da prebegnu u Italiju. Jedan odmetnik je ranjen“. Dodaje da se „danas predalo 7 odmetnika. Pre nekoliko dana predao se u Kolašinu poznati i uticajni odmetnički vođa biv. komandir Ibro Bulatović sa još 5 odmetnika“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1356-1357).

PREDAJA TRI VOĐE

Bili su to dramatični momenti. Načelnik riječkog sreza javio je Miloradu Mihailoviću 11. februara 1920. da se „odmetnici iz ovog sreza prema dobivenim izveštajima nalaze u manjim grupovima svaki u blizini svojih domova. Rešavaju se na predaju vlastima ... Ovima predaju najviše ometaju Božidar Vuković i Petar Brković iz Podgorice, koji se u društvu ovih nalaze ... Odmetnici u potonje vreme ne čine nikakve ispade niti koga napadaju, nalaze se najviše u „Bautini“. Prema ovim dosadanjim izveštajima izgleda da je Todor Borozan sa nekoliko drugova prebegao za Albaniju. Savo Čelebić koji se potonjih dana ne viđa izgleda da se nalazi u blizini svoga sela Štitara, odakle se nije nikako daljio. Nije učestvovao ni u kakvim ... napadima, već sa 3-4 druga prikrivao se u selu i u blizini ovog“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1359). Istog dana, 11. februara, Milorad Mihailović javio je višoj

komandi u Sarajevu da su se „danas“ predali komandantu Nikšićkog gonećeg odreda poznate vođe odmetnika bivši kapetan Ilija Damjanović „bio u našoj vojsci“ i bivši komandir Mato Todorović sa 11 komita (Pero Vuković i Božo Bećir kažu da je Mato Todorović uhvaćen – isto, 1397). Na Cetinju se predao i kapetan Krsto Vujović, jedan od komitskih vođa u Katunskom kraju („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1364).

ARHIVA S BUDOŠA

Milorad Mihailović u pismu Ivu Pavićeviću od 14. februara navodi da je u Budošu nađena komitska arhiva, te da ona svjedoči da „odmetnička akcija na ovoj teritoriji predstavlja jednu naročitu organizaciju“, kao i da se ,,original nalazi kod Nikšićskog okružnog načelnika“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1367). ,,Mihailović je 15. februara (po starom) javio višoj komandi u Sarajevu da se Čevskom odseku predalo 9 komita, a Nikšićkoj posadi šestoro“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1366). Narednog dana, 16. februara, Mihailović je javio Vrhovnoj komandi u Beogradu da se Nikšićkom gonećem odredu predao vođa „Pomica“ (treba: Tomica, S.Č.) Peković sa još dva odmetnika“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1373). Mihailović je 18. februara izvijestio Vrhovnu komandu u Beogradu da se Čevskom gonećem odredu predalo „15 Njegoških odmetnika i dva odmetnika iz Cuca, jedan od ove dvojice bio stalni ordonans poznatog šefa svih odmetnika Krste Popovića“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1374). (Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja 12. januar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (13. 1 - 19. 1) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u nedjelju u 13:17.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

PETAK I VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedica-

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi

strologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/ podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. .

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravl j e i v i t a l n o s t . Už i va ć e t e u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Zabava

Nedjelja, 12. januar 2020.

Nakon pljačke banke u Teksasu, meksički razbojnik bježi prema meksičkoj granici, no sustigne ga policija. Američki šerif pozove prevodioca kako bi ga ispitao: - Pitaj ga gdje je sakrio novac ili pucam! Prevodilac na španskom: - Kaži gdje si sakrio novac ili će te šerif odmah upucati! Razbojnik na španskom: - Kod drveta na vrhu brda, dvadeset koraka na sjever, pa tri lijevo.

Sudoku

Rješenje iz prošlog broja

Prevodilac na engleskom: - Razbojnik kaže da se ne boji smrti! *** Pričaju dva prijatelja: Kako se završila tvoja svađa sa ženom? - Dopuzala je na koljenima do mene! - I što je rekla? - Izlazi ispod kreveta da ti ja ne bi došla tamo!

Pečurke štite i jačaju krvne sudove Zbog karakterističnog ukusa pečurke su omiljene na trpezi, a njihova ljekovita svojstva poznata su vjekovima. Iako ljekovite pečurke uglavnom rastu na prostorima Dalekog istoka, ima ih i kod nas, a dvije najpopularnije vrste su bukovača i šampinjon, koje sadrže antikancerogenu supstancu kalvacin. Najpoznatija i najistraživanija supstanca je lentinan. Lentinan sadrži organizma da prepoznaju ćelije raka i unište ih. Osim toga, ova jedinjenja imaju antivirusna i antibakterijska svojstva i pomažu organizmu u odbrani od raznih infekcija i drugih organskih poremećaja. Takođe, supstanca lem, zajedno sa lentinanom stimuliše imuni sistem i deluje inhibitorno na razne vrste malignih oboljenja. A zahvaljujući eritadeninu, značajno smanjuje nivo holesterola u krvi. Takođe, ove gljive štite i jačaju krvne sudove, naročito kod oboljelih od šećerne bolesti. Štite i od ateroskleroze, hipertenzije, rastvaraju masti i trigliceride, a imaju i antialergijski efekat. Hranljiva vrijednost pečurki je velika, izrazito su bogate proteinima, kojih ima čak 45% u suvim gljivama. Ovi šumski plodovi sadrže sve esencijalne amino-

kiseline, a bogate su i vitaminima, prije svega, grupe A, B, C, K, beta-karotenom i ergosterolom. Bogate su i biljnim mastima, bjelančevinama, mineralima - fosforom, natrijumom i kalijumom, magnezijumom, u manjim količinama gvožđem i kalcijumom. Ljekovite pečurke prebogate hranljivim sastojcima, idealne su za dijetu, jer sadrže čak 95% vodee, pa su izrazito niskokalorične. U zavisnosti od vrste, 100 grama pečuraka ima energetsku vrijednost od

18 do 26 kilokalorija, što je, na primjer, od 10 do 20 puta manje nego slatkiši ili akloholna pića i tri puta manje nego povrće i voće. Pečurke djeluju kao antioksidant i imaju povoljno dejstvo kod Alchajmerove bolesti, poremećenog metabolizma, osteoporoze, impotencije... Vrlo su važne za normalan rast, poboljšavaju koncentraciju i pamćenje, regulišu poremećeni metabolizam, pomažu kod neplodnosti, nervoze i depresije...

RECEPT

Teleće pečenje u bešamel sosu Sastojci: 1 kg teletine za pečenje, so, tri kašike vinjaka, pola veze zeleni dvije glavice crnog luka, tri kašike ulja, četiri karanfilića, malo cimeta, biber, 500 ml mlijeka, tri kašike skroba Priprema: Meso oprati i istrljati solju i vinjakom. Crni luk oljuštiti i isjeckati, zelen oprati, očistiti i isjeckati. Ulje zagrijati u posudi za pečenje mesa i meso propržiti sa svih strana da porumeni. Zatim dodati šipku cimeta i zrna bibera. Miješajuci polako doliti mlijeko, posudu poklopiti i na tihoj vatri dinstati oko sat i po. Izvaditi meso, ostaviti na toplom mjestu. Sok od pečenja propasirati, umiješati skrob, proku-

vati da se sos lijepo zgusne, po ukusu začiniti solju i biberom. Meso isjeći na lijepe komade, po želji služiti sa dinstanim brokolijem, paradajzom i kuvanim tankim rezancima.

Zimski detoks za savršen ten Detoks je neophodan sa vremena na vrijeme kako bi koža bila sjajnija i blistavija. Toku zimskog perioda kada je ona izložena lošim spoljašnjim uticajima uobičajena rutina njege nije dovoljna. U ovom periodu neophodnan joj je potpuni detoks.

MASAŽA LICA Kako bi tvoja koža izgledala njegovano i zdravo masaža lica je najučinkovitiji korak, jer se tako opuštaju svi mišiće lica. To ne mora da budu masaže kod kozmetičara, već je možete izvesti i prilikom apliciranja neke kreme. Laganim pokretima pređite preko svake regije lica.

OČISTITE KOŽU ULJIMA

Zabluda je da ulja zatvaraju pore. Ukoliko ih koristite jednom nedjeljno primijetićete da vam koža izgleda mnogo bolje. Naime, ona rastvaraju sebum, čiste kožu od prljavština i uklanjaju tanak sloj mrtve kože, dok zaštitni sloj ostaje netaknut. Pojedini serumi sa uljem sadrže i razne hranljive sastojke koje mogu da uklone mrlje sa tvog lica. Dakle, ovo je jedan nježan način da pomogneš svojoj koži da u isto vrijeme bude čista, a da se ne koriste grube tehnike.

DETOKS MASKA KOJU ĆETE SAMI NAPRAVITI Ne postoji ništa bolje za dubinsko čišćenje lica od maske sa glinom. Ona prodire duboku u kožu i čisti je temeljno. Pomiješajte 2 kašike zelene gline, 1 kašičicu jogurta ili pavlake i malo meda. Nanesite je na lice i ostavite dok se ne stvrdne. Nakon toga temeljno isperite.

NAHRANITE KOŽU SERUMIMA Serumi su idealna opcija zato što prodiru duboko u kožu. Za potpunu regenaraciju kožu nanosite ih na lice jednom nedjeljno, ali ne češće od toga. Njihova uloga je da hidriraju kožu lica kako bi se taj efekat održao duže.

Enigmatika

Nedjelja 12. januar 2020.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

MalI oglasI NEKRETNINE CENTAR – Hercegovačka ulica jedinstvena ,savremena poslovna zgrada (rezidencija)727m2 sa parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 LOKAL 415m2- centar 10m od raskrsnice ulice Slobode i Hercegovacke. Privatni parking za 8 auta. Prodajem. Tel. 069/871-452 2 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan. Tel. 069/744197,00352691839209viber 3

IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno. Tel. 069/744-197, 069/879584,00352691839209viber 4 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

Nedjelja, 12. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 12. januar 2020.

Умрла је

Дана 10. јануара 2020. у 54. години упокојила се

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu i prijatelje da je iznenada umrla u 65. godini naša draga

ЗОРКА Владова ЧАЂЕНОВИЋ рођена Кнежевић

MIRJANA – MIKA FATIĆ

ЈАСНА ТУРАЊАНИН Саучешће примамо на гробљу Чепурци 11. јануара од 13 до 16 часова и 12. јануара 2020. године од 9 до 12.30 часова, када полазимо за Брскут гдје ће се обавити сахрана у 15 часова у породичној гробници. Кућа жалости: Ул. Алексе Шантића бр. 11 – Коник

rođena Dabović

рођена Томовић

дана 11. јануара 2020. у 8 часова у 88. години.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 12. јануара од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити 13. јануара на градском гробљу у Љубињу, Република Српска, у 14 часова гдје ће се и примати саучешће од 10 до 14 часова.

Ожалошћени: супруг ВЛАДИМИР - ВЛАДО, кћерка БРАНКА, син РАДИСАВ - РАТКО, сестра ДРАГИЦА, унуци МИХАИЛО, ВЛАДИМИР, МАРКО и ИГОР, снахе МАРИЈА, МАЈА, СОЊА, ЛИДИЈА, КОСА и ОЛГА, братанићи БАЋКО, ВЕСКО, ЖЕЉКО, МИЋО и МЛАДЕН, братаничне НЕВЕНКА, НАДА, СВЕТЛАНА, ВЕРА и ВЕСНА, ђеверичић МИЛАН, ђеверичне ДУШАНКА, ГАРА и МАРИНА, сестрићи, сестричне, заовичић, заовична и бројна родбина ЧАЂЕНОВИЋ, КНЕЖЕВИЋ и ујчевина ЂУКИЋ

Ожалошћени: супруг СЛАВКО, син ЛУКА, ћерка МАРИЈА, сестра ВАЊА, заова СЛАВИЦА, породице ТУРАЊАНИН, ТОМОВИЋ и остала родбина, кумови и пријатељи

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 11. januara 2020. od 10 do 15 časova i 12. januara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima. Kuća žalosti: Ulica Vlada Martinovića broj 2. Ožalošćeni: suprug DRAGAN, kćerke NELA i MARINA, sin MILAN, unučad PAVLE, RELJA i INES, snahe LANA i BILJANA, braća RAJKO - MIKO i MOMO, braća i sestre od ujaka i tetaka kao i ostala mnogobrojna rodbina FATIĆ i DABOVIĆ 496 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

580

508 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Посљедњи поздрав вољеној и поштованој директорици

MIKI

S velikim poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

ZORKA Vladova ČAĐENOVIĆ rođ. Knežević

SVETO RAIČKOVIĆ sa porodicom

МИРЈАНИ ФАТИЋ

PEĐA, LJILJA i DRAGANA sa porodicama 544

527 КОЛЕКТИВ ПРЕДУЗЕЋА БОРДО Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem prijatelju

572

ZORKA ČAĐENOVIĆ Posljednji pozdrav Posljednji pozdrav našoj voljenoj. Rado ćemo se sjećati tvoje ljubavi i dobrote. VESNA, ANDRIJA i PREDRAG ČAĐENOVIĆ

MIKI FATIĆ

582

MIRJANI FATIĆ

Mom unuku

S poštovanjem, 554

DUŠANU S tugom i bolom... 581

Baba BOSE

Sa zahvalnošću i poštovanjem ALEKSANDRA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav mojoj dragoj teta

TELEFON ZA INFORMACIJE

„PARMOS“ PODGORICA

528

MIKI

020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav sestri

MAJA ĐINOVIĆ 552

MIRJANI FATIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me

Počivaj u miru i hvala ti na svemu. 516

DRAGAN DABOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Dana 11. januara 2020. umro je u 66. godini naš dragi

Nedjelja, 12. januar 2020.

Neka počiva u miru naš voljeni bratanić i brat

ZORKOM Radovana KADIĆ

RODOLJUB – ROĆKO Milanov PEJOVIĆ

MILOŠ – ĐEKO Mihailov POPOVIĆ

Ožalošćeni stric RADE sa porodicom Saučešće primamo u kapeli na Drijenku – Kolašin 11. januara od 12 do 18 časova i 12. januara od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Drijenak.

Prošla je godina od rastanka sa našom voljenom

Tvoja dobrota, plemenitost i častan život nama su najsvjetliji putokazi! PORODICA

569

497

Напустио нас је наш драги

40 mojih pretužnih dana od gubitka MOG VOLJENOG BRATA CETA

Ožalošćena porodica POPOVIĆ

563

РОЋКО Posljednji pozdrav đedu

Тугујемо за тобом, почивај у миру. Стрина ДРАГИЦА, сестра БИЉАНА са породицом и породица покојног брата НИКОЛЕ 579

BRATE MOJ! Počivaj u miru i neka te ANĐELI ČUVAJU a ja te NIKAD ZABORAVIT NEĆU, Jer ti ZABORAVLJEN NE MOŽEŠ BITI!

Posljednji pozdrav

VLADU

DUŠANA

Voli te BRAT najviše na svijetu! Hvala ti na iskrenom drugarstvu i prijateljstvu.

RODOLJUBU – ROĆKU PEJOVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Od unučadi: DARKO, KRCUN, JELENA, KAĆA, SANJA, NIKOLINA, MAJA, JELENA, MAGDALENA i LARA

LJUBOMIR DUBLJEVIĆ, sinovi SLAVKO i VLATKO sa porodicama

TVOJ BRAT STEFAN BADŽA sa porodicom 573 Dragi

570

POMENI 495

DULE

Nezaboravljenoj sestri Bol i tuga ne prestaju. Svakim danom sve je teže. Riječi to ne mogu iskazati. Utjehe nema niti će je biti. Bol za tobom će biti vječna.

Posljednji pozdrav dragom tetku

Tvoja tetka VJERA i tetak ŽELJKO MIROVIĆ 575

ZORKI OJDANIĆ VLADIMIRU PEROVIĆU od MIŠA BANOVIĆA sa porodicom

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

568

DUŠANE

STEVO sa porodicom 517

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav đedu

Dvije godine od kada nijesi sa nama dragi naš

Istina je teška, preteška, Tuga je velika, riječi malo, a bola mnogo. Tetka ZORICA sa porodicom 574 Dana 14. januara 2020. navršava se godina od smrti naše majke, svekrve, babe

VLADU

od ĐURA PEROVIĆA sa porodicom

od RAKOVE đece

577

PAJO S’ ponosom i poštovanjem čuvamo te u najljepšim sjećanjima. Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od zaborava. Tvoji: supruga ZORKA, sin MARKO, kćerka MARINA, snaha MARINA i unuk BALŠA

578 Posljednji pozdrav stricu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Dana 17. januara 2020. navršava se godina od smrti našeg

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. A tvoja dobra i plemenita duša nek počiva u miru. TVOJA PORODICA 576

TELEFON ZA INFORMACIJE LJUBOMIRA Vasovog PAVLIĆEVIĆA

VLADU

020-202-455, 020-202-456.

Od sinovca FILIPA sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

DANICE Marka Vladimira VUJOVIĆ

553

Godina prođe, a sjećanje na tebe neće nikada. Tvoja PORODICA

537

536

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 12. januar 2020.

Voljenom sinu

12. 1. 2005 – 12. 1. 2020.

12. 1. 2009 – 12. 1. 2020.

RAJU

MILOVAN MIKI ASANOVIĆ Dragi Miki, iako godine prolaze ti si uvijek prisutan u našim mislima. Tužan nam je svaki praznik, dan i noć. Boli nas što nijesi uspio da dosanjaš svoje snove. Tvoje postojanje je bila naša nada i sreća. Tvoja mladost naša vječna tuga. Tvoji: TATA, MAJKA i SESTRE sa porodicama 506

RADOŠ Draganov KALUĐEROVIĆ Rano moja neprebolna, nema suza istekle su ni vremena koje te može zaboraviti. Ne mogu stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku. Utjehe nema. Tužna je tvoja sudbina, surova istina, a bolu nema kraja. Zauvijek tuguje za tobom TVOJA PORODICA 507

Tužna nam godina prođe bez tebe, rano doživotna tvojim roditeljima. Otac LJUBISAV i majka ZORKA 529 Voljenom bratu

RAJU

Danas se navršava 15 dugih godina od kad nas je prerano napuštio moj voljeni, jedini i nikad prežaljeni brat

Brate, ti nijesi umro! Ti ćeš živjeti dovijeka jer voljeni ne umiru, rano moja bez lijeka!

SJEĆANJE 12. 1. 2010 – 12. 1. 2020.

Brat RANKO, snaha TANJA, sinovac ILIJA i sinovica ANJA 530

RADOŠ Draganov KALUĐEROVIĆ

CVIJETA LAKIĆ Uvijek voljena i nikad zaboravljena. Tvoji: ZOKI, ZOJKA, DANKA, RAKI, ANA, OLJA, NIDŽO, MAĐO, NEKI i MILICA

BRATE... umjesto da si sad među nama, da zajedno gazimo kroz život, onako kako si samo ti znao gaziti sa svojim sestrama, ti nas prerano napušti i ostavi da patimo za tobom cijelog svog života. Nisi dočekao da poživiš, da zagrliš svoje sestriće i zajedno sa mnom dijeliš moju sreću. Poslije tebe, ostala mi je samo tuga, jer ni ja ne dočekah da vidim tvoju sreću, pa ti sad umjesto u kuću dolazim na grob. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu, koje od 2005. godine više ne kuca isto. Voli te tvoja sestra MILICA ČELEBIĆ, sa porodicom

571

Danas je 15 godina od prerane smrti našeg

Godina je od smrti našeg dragog bratanića

RADOŠA D. KALUĐEROVIĆA

RADOŠA MIJOVIĆA

Dušo naša, živiš u našim ranjenim srcima i vječno ćeš biti dio nas. Tvoje neutješne tetke

Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj ljepoti, plemenitosti i dobrom srcu.

DIJANA BOJOVIĆ rođ. Kalezić

Decenija ... ista tuga, bol ... 501

BUDIMIR, ANA i ALEKSANDAR

LJUBA i BEBA 523

TUŽNO SJEĆANJE 12. 1. 2010 – 12. 1. 2020.

4. 10. 1991 - 12. 1. 2020.

Ujak SLOBO BLEČIĆ sa porodicom

Godina je od iznenadnog odlaska našeg dragog i neprežaljenog sestrića

RADOŠA LJ. MIJOVIĆA Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Ujak MAJO i tetka ZAGA 532 Navršava se godina od kada nije sa nama naš dragi i voljeni

rođene Kandić Teško je sjećati se sada već davnih dana i nositi se s tugom koja traje. Čuvamo uspomenu na tebe, na tvoju neobičnu dobrotu, koje ćemo uvijek biti željni.

RADOŠ LJ. MIJOVIĆ Sve lijepo, časno i plemenito krasilo je tvoje srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. 533

Ujak VIDOJE BLEČIĆ sa porodicom

PORODICA

TUŽNO SJEĆANJE 12. 1. 2007 - 12. 1. 2020.

Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota zaslužuju da te vječno pamtimo i nikada ne zaboravimo.

BOSILJKE Petrove PEJOVIĆ

Vrijeme ne može izbrisati bol za tobom zbog tvog preranog odlaska. Zauvijek u našim mislima. Žale za tobom sestra SNEŽANA i brat ŽELJKO sa porodicama 522

Tvoje tetke BOŽANA i DUŠANKA sa porodicama 504

Godina je od smrti

DIJANA BOJOVIĆ

RADOŠA LJ. MIJOVIĆA

531

543

TUŽNO ŚEĆANJE 12. 1. 2010 – 12. 1. 2020.

Godina je od odlaska našeg dragog

SJEĆANJE na naše voljene

505 Dana 19. januara 2020. navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda

VESKO

JANKO JANJUŠEVIĆ

MIODRAG - MIJO RAŽNATOVIĆ ANTO Franjov BOGDAN

Anđeli naši, mnogo nam nedostajete. Dani i godine što prolaze samo nam povećavaju tugu i bol za vama. Vaši najmiliji: majka DARE, otac RADE, supruga i snaha JASNA, ćerka i sinovična JOVANA i sin i sinovac MARKO 511

e-mail: oglasno@t-com.me

Vrijeme prolazi a sjećanje na tvoj dragi i plemeniti lik ostaje zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru. Porodica će 12. januara 2020. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću. Ožalošćena porodica: supruga RADMILA, sinovi MARKO i FILIP, ćerka ŽANA, snaha KSENIJA i unučad 564

LJUBICA JANJUŠEVIĆ

1925 – 29. 10. 1987.

1925 - 12. 1. 2003.

Beskrajno zahvalni, s ponosom i poštovanjem. Zauvijek ožalošćeni. Vaši NAJMILIJI 502

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Четрдесет је дана од смрти нашег драгог супруга, оца, свекра и дједа

МИРКА Р. БАНИЋЕВИЋА Дани пролазе, а ми и даље живимо у невјерици да те више нема. Твојим одласком изгубили смо велики ослонац, породичну сигурност, неизмјерну доброту и топлину. Са поносом те помињемо и чувамо од заборава. Хвала ти што си нам оставио частан пут којим ћемо корачати кроз живот. Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав, јача од времена и заборава.

Nedjelja, 12. januar 2020.

Драгом ујаку

U nedjelju, 12. januara 2020. godine, navršava se tužnih četrdeset dana od odlaska naše drage

С тугом и поштовањем.

МИЈУ

СЛАВКО са породицом 510

LJUBICE SEKE MILIĆ

Четрдесет дана је од смрти

Твоји: супруга БЕЛА, синови ГОРАН и РАНКО, снахе ЉИЉАНА и ТАМАРА, унучад БРАЈАН, ЕЛЕНА, КАТАРИНА и ЛАНА 512 Четрдесет је дана од смрти нашег драгог

МИРКА БАНИЋЕВИЋА Оставио си за собом траг који се не брише, сјећање које не блиједи и доброту која се не заборавља. ВЕЉО, МАЈА, МИЛОШ, ИВАНА и САЊА 551

Bolna je praznina koju nam ostavi, a dan za danom sve teži. Nema riječi da opišemo tugu koja se uselila u naš dom otkad je tvoje tužno, majčinsko srce, prestalo da kuca. Brzo nam te Bobo povede za sobom. A tvoje je srce puklo onog dana, kad i onaj metak koji ti njega odnese. Od toga dana, tuga u naš dom uselila se za stalno. I nema lijeka da nam svima bude lakše, da sve ovo izbriše i nastavimo svi zajedno, kao nekad. Nadali smo se da će tvoja snaga i ljubav nadjačati svu bol, ali je tuga za sinom jedincem, tvojom prvom i jedinom srećom nadjačala sve i ponijela te u njegovo naručje. Pamtićemo dovijeka pažnju koju si nam nesebično davala i vječno ti hvala. Porodica će u nedjelju u 10 časova obići njenu vječnu kuću.

МИЈА БАНИЋЕВИЋА Četrdeset dana od smrti moje voljene

Ožalošćene porodice MILIĆ i GVOZDENOVIĆ

Твоја племенитост, доброта и пажња за нашу породицу била је велика и искрена, а наша бол, сјећање и захвалност биће вјечни.

556

ВЕСКО, МИЛИЦА, НАДА, ЈОВАН и ЈАНА

SEKE

513

Voljenoj i nikad prežaljenoj babi i svekrvi

Sve što bih pisala bilo bi malo da ti kažem koliko mi je teško i koliko mi nedostaješ. Bila si moj veliki borac. Počivaj u miru pored tvog Bobana i neka vas anđeli čuvaju.

Драгом ћику

Sestra VJERA sa porodicom 550

МИЈУ Утјехе нема, заборав не постоји, заувијек ћеш остати у нашим срцима и мислима. ЉИЉА МРКИЋ са породицом 514

SEKE Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. Za nas postoje samo suze, tuga i neizbrisiv bol. Dok god živimo ti ćeš živjeti sa nama. Počivaj u miru pored svog jedinca Boba. Ožalošćeni sestra RADMILA sa porodicom

МИЈО Заборав не постоји за оне који те искрено воле. Док год живимо, ти ћеш живјети са нама. Почивај у миру, драги мој брате.

SEKI

Navršava se četrdeset dana od smrti moje sestre i 7 mjeseci od smrti mog sestrića Boba

562

Teški su i neobični dani bez tebe. Posebno jutra, kad Blažo sa radosnim osmijehom krene iz sobe, a tu ne zatekne ni oca, a sad ni babu, da im pruži svoj mili zagrljaj. Zar da on odrasta bez vas, koji ste mu se toliko radovali i u nadi čekali? Zar da prve korake pravi bez vas? Govori prve riječi, zove vas, a nema odgovora. Samo muk, čekanje i hladna ploča pod kojom počivate. Zar da nju grli umjesto vas? Jednog dana, kad me bude pitao zašto je sudbina bila tako surova da ga ostavi bez vas, ja ću mu reći da Bog za svoje anđele uzima samo najbolje. Vaši MILENA i BLAŽO 557 Našoj dragoj i nikad prežaljenoj

Voljenoj

Твоја сестра ДАЦА са породицом 515

SEKI

Четрдесет је дана од смрти

SEKI Tuga za tobom veća je iz dana u dan, a i nevjerica da se sve ovo dešava. Tvoju dobru i plemenitu dušu pamtićemo i čuvati od zaborava.

Bolna je istina da te više nema, a svi ovi dani tužni i teški bez tvog poziva, brige za sve, uvijek iskrenog osmijeha kad nas vidiš u avliji. Pamtićemo te dovijeka i nikad nećemo zaboraviti tvoju toplinu, riječi utjehe i razumijevanja za sve nas. Počivaj u miru, u zagrljaju svoga sina. Od zaove OLGE i zaovične ILINKE sa porodicom

ZORICA sa porodicom

МИЈА БАНИЋЕВИЋА Драги брате, не мирим се са истином да си нас заувијек напустио. Нека твоја добра душа почива у миру.

560

558

Dragoj

Bako

ЗОРА 509

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me

SEKI Dani prolaze, a mi živimo u nevjerici da si nas zauvijek napustila. Tvojim odlaskom izgubili smo veliki oslonac, dobrotu i toplinu. Zauvijek ćemo te se sjećati i čuvati od zaborava. Zaova ZORKA sa porodicom 561

SEKO Nismo ni slutile da nam je one hladne noći bio posljednji susret sa tobom. Nedostajaće nam dolasci kod tebe, tvoja nježnost i priče. Trudićemo se da budemo još bolje, da i gore na nebesima budeš ponosna na nas. 559

Tvoje IVA i LANA

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 12. januar 2020.

Dana 13. januara je pet godina od smrti našeg predivnog

Godina je od kada se preselio u vječnost naš dobri tetak i zet

Dana 12. januara 2020. navršava se četrdeset tužnih dana od kako nije sa nama naša voljena supruga, majka, svekrva i baba

RADOVAN RAKO NIKOLIĆ

LUKE MARKOVIĆA

Počivaj u miru. SRELE i LJUBA 534

Uspomene, ljubav, tuga, sjećanje. Svakog dana u našim mislima. Zauvijek u našim srcima.

Godina je od smrti

VUKOSAVA Perova JABLAN rođena Muhadinović

Draga Vuke uzalud očekujemo da nam se vratiš. Teško je živjeti bez tebe. Ostavila si veliku prazninu u našim srcima i domu, tvojim ranim odlaskom. Uvijek si govorila da je porodica najveće bogatstvo i uvijek nam bila primjer za prave vrijednosti, zato smo se nadali da ćemo se još dugo, dugo radovati našim zajedničkim trenucima punim ljubavi. Svaki tvoj doček i ispraćaj prijatelja i gosta bio je uz osmijeh i vedro i veselo lice. To je posebna vedrina koju si uvijek nosila u duši. Na dan tvog ispraćaja na vječni počinak ispratio te veliki broj prijatelja i poznanika, na čemu smo im puno zahvalni kao i na oproštajnim riječima kojima su potvrdili tvoju iskrenu dobrotu. Dana 12. januara 2020. godine u 10 časova, porodica će posjetiti Vukinu vječnu kuću. Voljena naša, ne postoje riječi kojima se može opisati sve ono vrijedno što si učinila za svoju porodicu i svoj dom. Hvala ti za svu dobrotu, pažnju i ljubav kojom si nas sve nesebično oplemenila. Vječno ćeš biti u našim srcima, jer svaka pomisao na tebe u nama budi poseban osjećaj ponosa i zahvalnosti što smo te takvu imali. Počivaj u miru blagoslovena dušo.

RODITELJI i BRAT s porodicom

RADOVANA RAKA NIKOLIĆA Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo. Hvala ti na svemu.

499 Navršava se godina od smrti

RAJKA, MIŠKO, LUKA, NIKOLA i IVAN

535

Godina je od smrti našeg dragog

MARIJE Branove VUČELIĆ

RADOVANA RAKA NIKOLIĆA

„Godina prođe, a dan nikad“. Boliš kao i prvog dana, kada je zauvijek stalo da kuca plemenito srce i vječnim snom zaspala najbolja duša. Bila si surovo svoja, a nesebično naša. Veliki naš oslonac, zaštitnik i vodič kroz život. S tobom je bilo lakše, s tobom je bilo ljepše. Tvoj stalni osmijeh nosimo u srcu i pamćenju zauvijek. Od smrti te nijesmo mogli sačuvati, ali čuvaćemo te od zaborava. Što više vrijeme prolaze sve više nedostaješ, a posebno ovih prazničnih dana, kada smo navikli da budemo zajedno. Hvala ti na dostojanstvu, hrabrosti, snazi, tvojoj ljudskosti i svim ostalim principima života kroz koji si nas vodila i pomagala da očuvamo i oplemenimo očev put, bez kojeg smo rano ostali. Tvoja plemenitost i dobrota zaslužuje naše vječno sjećanje i ljubav prema tebi. Za sve jedno veliko HVALA.

Postojiš i traješ kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na jednog Velikog čovjeka.

Tvoji najmiliji: suprug PERO, sinovi MILORAD i RATKO, ćerka LJILJANA, snaha IVANA i unučad PETAR i ALEKSANDRA

KSENIJA, MARKO, MARIJA i MILICA 548

541

Navršava se godina od smrti dragog brata i ujaka

Voljena naša

Tvoji sinovi RADOVAN i RANKO

524

VUKE

RADOVANA – RAKA NIKOLIĆA 15. januara 2020. navršava se godina od smrti našeg dragog

Ne postoje riječi za ono što osjeća duša. Ne postoji dovoljno veliko Hvala za sve ono što si nam pružila. Anđeoska dušo, zauvijek si u našim srcima!

Sa tugom i poštovanjem. Sestra LOLA, sestrići MILUTIN i MILOVAN RADULOVIĆ sa porodicama

Tvoji LJILJA i MILAN 542

539

RADOVANA – RAKA NIKOLIĆA Godina je od smrti

Dragi Rako, Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol. Bio si naš ponos, uzor i oslonac. Nedostaje nam tvoja pažnja i dobrota koju si nam nesebično pružao. Počuvaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

U nedjelju 12. januara pet godina je kako nas je napustio naš dragi

RAKA NIKOLIĆA

Tvoji: MILICA, VUKO, DUŠANKA i JELENA Tvoja dobrota, častan i dostojanstven život obavezuju nas na vječno sjećanje i poštovanje.

540 Navršava se četrdeset dana od smrti našeg brata

Porodica RATKOVIĆ 526

NIKOLA Jovanov SPAHIĆ Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

MITRA Aoj Mitre brate mio, bratski si nam temelj bio. Kuću si ni veselio i sa šalom sve radio. Žaliću te brate mio, rano sam te izgubio. Tvoj vedri lik i plemenita duša živjeće u našim srcima i mislima zauvijek. Beskrajno ti hvala za sve što si učinio za nas. Počivaj u miru. KOLE i BOSE 555

MITRA PAVLIĆEVIĆA Sjećanje na tebe i tvoj dragi lik ne umire. Ponosni na tebe čuvamo te od zaborava. Brat ZEKO s porodicom 567

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Tvoj život sa nama zaslužuje vječno sjećanje tvojih najmilijih.

TELEFON ZA INFORMACIJE Porodica SPAHIĆ

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me 500

30 Oglasi i obavještenja 12.1.2017–12.1.2020.

Nedjelja, 12. januar 2020.

Četrdeset dana nije sa nama naša

Dana 20. januara 2020. navršava se godina otkako nas je napustila naša draga i nikad prežaljena

VIDOSAVA Radojeva PAVIĆEVIĆ

Prof. dr ZORAN D. PEROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga, bol i praznina koje su nastale tvojim odlaskom nijesu manje. Ovo vrijeme je pokazalo da sam izgubila najvećeg prijatelja i oslonac. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tvoj častan život.

Konačno si našla mir među onima za kojima si najviše patila. Nedostaješ... Hvala ti što si, pored sve tvoje tuge, smogla snage da za nas uvijek imaš ljubav, pažnju, osmijeh, raširene ruke dobrodošlice... Imala si veliko srce u kome je bilo mjesta za sve. Voli te i tuguje za tobom

Kako da kažemo da si umrla kad živiš u svakom od nas, i kad nam svakog trena nedostaješ kao i prvog dana. I da ne vjerujemo da ćemo jednog dana svi opet biti na okupu, ne bi ni život imao smisao. Bračni i životni druže, jedina i najbolja majko, najdivnija na svijetu bako i svekrvo: „rado te se uvijek sjetimo, a tvoje ime s uzdahom pomenemo.“ Dana 12. januara u 10 sati uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

tvoja PORODICA

Tvoji: muž ŠORO, sin NEŠO, snaha DANIJELA i unučad IVA i DANILO

518

498

Tvoja sestra LJILJANA

ĆANA MIJATOVIĆ

Najdražoj baki

Godina je od smrti naše drage

545

VIDOSAVI PAVIĆEVIĆ

ĆANE

Vrijeme prolazi, ali ne i tvoj iskreni osmijeh i ispružene ruke, kojima si gradila temelj, mudrost i podršku našim stazama života. Teško će nam biti bez tebe, bako, u najradosnijim životnim događajima, jer si, na sebi jedinstven način, budila radost u našim srcima i darivala nam najljepše uspomene.

Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Hvala ti za neizmjernu ljubav i pažnju koju si nam nesebično čitavog života poklanjala. Neka moje suze ne remete tvoj vječni mir.

Tvoje unuke ANA i BILJA i praunučad VUK, VIKTOR, MILOŠ, NINA, NIKOLA i PAVLE

Sestra MILICA i zet RAJO

12.1.2017–12.1.2020.

521

Prof. dr ZORAN D. PEROVIĆ

520 Вољени

Draga,

1973 – 2020.

Dragoj baki

S ljubavlju i tugom te se sjećamo i s ponosom o tebi govorimo.

VERICA, ŽELJKO i DARKO s porodicama

VIDOSAVA Radojeva PAVIĆEVIĆ

АЦО МИЛОВИЋ

ĆANI

Čuvaćemo od zaborava tvoju dobrotu, plemenitost i privrženost našoj porodici. Počivaj u miru sa svojim voljenima.

Данас је 12. јануар, твој сине рођендан. Проћи ће у туги и сузама, јер ти га не могу честитати. Никад заборављен.

Bila si nam i baka, i majka i sestra i najbolja drugarica, bila si nam sve. Družili smo se premalo, a u nama te je previše.

RADMILA sa porodicom

Твоја мајка МИЛКА МИЛОВИЋ

538

546

503

Dragoj tetki

Tvoji IVA i DANILO 519 Godina je od smrti naše drage strine i babe

12.1.2017–12.1.2020.

ĆANI Prošla je godina od kada nisi sa nama. Vrijeme ne može da umanji tugu i popuni prazninu u našim srcima. MARKO sa porodicom

Prof. dr ZORAN PEROVIĆ

565

ĆANE Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno. 525

ZORAN, SUZANA, VLADAN i ACO

Godina je prošla od kada nas je napustila

Dragoj sestri Godine su žaljenja dragog i iskrenog druga i velikog prijatelja. Nedostaje nam zajedničko druženje, ali nam ostaju lijepe uspomene koje nikada nećemo zaboraviti, dragi naš Peroni.

ĆANA

S poštovanjem i tugom,

Tvoje STARO DRUŠTVO

ĆANI Prošla je godina ali bol i tuga za tobom ne prestaju. Nedostaju nam tvoj osmjeh, zagrljaj i ljubav koji su nas uvijek činili srećnima. Brat MITAR sa porodicom

547

Neizmjerno zahvalni za toplu ljubav i dobrotu kojom nas je obasjavala. RATKO sa porodicom 549

566

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program

Nedjelja, 12. januar 2020.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

12 godina ropstva

Park iz doba Jure

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Drumski pacov, animirani film 10:35 Muzika 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Zemlja vina, r. 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dabar, film 21:35 Đekna, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 12 godina ropstva, film 01:25 Okvir, r. 02:40 Mostovi, r. 03:00 Montenegro all in one, r. 03:30 ABS, r.



   RTCG 2

06:30 Koncert 07:00 Strani dokumentarni (arte) 07:45 Rukomet: Bjelorusija Hrvatska, EP, snimak 09:15 Rukomet: Crna Gora Srbija, EP, snimak 10:30 Dnevna soba, r. 12:05 Dnevna soba, r. 13:40 Strani dokumentarni (arte) 14:45 Serija, Ulica milosti, r. 15:50 Rukomet: Češka Makedonija, EP 18:05 Rukomet: Francuska Norveška, EP 19:30 Dnevnik 2 20:15 Profil, r. 21:00 Ulica milosti, s. 22:00 Ubica Džo, film 23:45 Rukomet: Češka Makedonija, EP, s. 01:15 Rukomet: Francuska Norveška, EP, snimak 02:45 Profil, r. 03:30 Koncert 04:30 Zapis, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva

17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

TV PRVA

04:30 07:30 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:40 01:00

Paramparčad, r. Zaljubljeni Šekspir, e. Lično, nezvanično, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Nikad nije kasno, r. Paramparčad, s. Mala sirena 2, film Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Paramparčad, s. Nikad nije kasno Park iz doba Jure, film Ekskluziv, r. Na mjestu zločina sa Mašanom, r. 02:00 Park iz doba Jure, r. 03:40 Čikago u plamenu, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Grand parada, r. 13:12 Sportisimo 13:40 Grand parada, r. 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Moja bivša superdjevojka, film 01:35 Noje, r. 03:50 Uspješni Džo, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Novine, s. 20:00 Magija na ostrvu Bel, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Bezbjednosti nije garantovana, film 00:00 Izdajnik, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Crna Gora

prognoza za 12. 01. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

NOVA M

IZLAZAK SUNCA

7.12 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.22 sati

Min.

Max.

-5° 6° -4° -2° 6° -1° 2° 4° -4° 3°

5° 15° 3° 3° 15° 10° 14° 15° 1° 14°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

-1° -4° -1° -5° 4° -4° -5° 5° 5° -5°

7° 4° 4° 1° 13° 4° 3° 14° 14° -2°

Ponedjeljak 13. 01. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra pretežno ili djelimično sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -10 do 6, najviša dnevna 3 do 16 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 14. 01. 2020.

Magazin

Nedjelja, 12. januar 2020.

Alen Islamović predstavio singl

Poziv na ples ZAGREB - Alen Islamović publiku širom regiona obradovao je spotom za pjesmu „Aj, jaj, joj, koji mi je moj“. Muziku i tekst potpisuje Islamović, a aranžman Dragomir Herendić Dragijani. - Pjesma je objavljena na mom posljednjem albumu ,,Tajno“, koji se pojavio pod markicom Croatia Recordsa. Ovo je pjesma koja zove na ples, ima dobar ritam i podsjeća na nešto. Dobro je Goran Bregović govorio: „Pjesme koje ne mirišu ni na šta, baci ih“. Spot smo radili prije koncerta u sklopu Una regate. Dok je montirana bina i postavljana oprema mi smo svoje svirali, a ujedno od nas je nekih 100 metara bila prelijepa Una, regata, skokovi… Uglavnom, sve je ispalo veselo sa

ovom pjesmom. Una ima toliko prirodnih ljepota i lokacija da bih mogao snimiti 2000 spotova. Za pjesme „Tamo daleko“ i „Dragocjena moja“ smo takođe radili spotove u okolini Bihaća - priča Islamović. Aktuelni album „Tajno“ Islamović je najavio pjesmom „Nije mi dobro”, koju potpisuje Amil Lojo sa svojim saradnicima. - Na ovom albumu sam sarađivao sa raznim muzičarima, od bubnjara Senada Šute iz „Dubioze kolektiv“, preko Igora Matkovića, klavijaturiste iz Crvene jabuke do mnogih drugih poznatih muzičara iz regiona. To su odlični studijski muzičari koji donose energiju u određenim pjesmama. Dragijani daleko najbolje na Bal-

Izoštreno AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

kanu svira žičane instrumente, a poslastica su mu električna gitara i virtuozna sola. Album promovišem već šest mjeseci, a održali smo oko 47 velikih koncerata širom regiona. Svirali smo na motorijadama, gradskim festivalima, rođendanima gradova… Novu godinu smo svirali na trgu u Somboru pred 7.000 posjetilaca. Veliko je bogatstvo svirati koncert dva sata i da niko ne ode, a svi ostanu do kraja i vraćaju nas na bis. Kad je nešto besplatno, ljudi znaju otići u pola svirke. Kod mene se to ne dešava, jer sigurno imam odličnu koncepciju koncerta. Nas zovu 3 u 1 jer na našem koncertu mogu uživati u hitovima Bijelog dugmeta, Divljih jagoda i iz moje solo karijere – kazao je Islamović.

Američki bend najavio novi materijal

Pepersi rade na novom albumu sa Frušanteom Nakon 15 godina

Prvi put u istoriji

Globalni boks ofis prešao granicu od 42 milijarde dolara

LOS ANĐELES - National Association of Theatre Owners (NATO) i Comscore saopštili su da je prošla godina bila rekordna za globalni boks ofis koji je prešao granicu od 42 milijarde dolara. Američki boks ofis u 2019. godini iznosio 11,4 milijarde dolara, što znači da je manji za četiri odsto u odnosu na prethodnih 11,85 milijardi dolara, ali i veći u odnosu na 11,38 milijardi dolara koje su američki bio-

skopi zaradili 2016. godine. To je dovoljno za drugo mjesto na vječnoj listi. Prošlogodišnji pad je nadoknađen na globalnom tržištu, posebno u Aziji. Veliki doprinos je dao Marvel filmovima ,,Kapetan Marvel“ i ,,Osvetnici: Kraj igre“. Rezultat je rekordna godina u istoriji, a zarada iznosi 42,5 milijardi dolara. - Radujemo se 2020. godini u kojoj će publika imati još više prilike da ide u bioskope - izjavio je direktor NATO-a Džon Fitijan.

Čejmbers napušta ,,Uvod u anatomiju“ SIJETL - Džastin Čejmbers, glumac koji tumači ulogu doktora Aleksa Kareva u popularnoj seriji ,,Uvod u anatomiju“, saopštio je u petak da poslije 15 godina napušta tu seriju. Čejmbers je jedan od četiri glumca koji su bili dio glumačke ekipe od početka prikazivanja ,,Uvoda u anatomiju“ 2005. godine. - Ne postoji pravo vrijeme da se oprostite od serije i lika koji je u velikoj mjeri oblikovao moj život u prethodnih 15 godina. Već neko vrijeme sam se nadao nekoj promjeni u karijeri i dobijanju drugih uloga. I sada, kada punim 50 godina, blagosloven podrškom moje supruge i petoro djece, sam shvatio da je to vrijeme došlo - izjavio je glumac za Deadline, prenosi Toofab.

NJUJORK - Nedavno je objavljeno da će se proslavljeni gitarista Džon Frušante ponovo pridružiti bendu Red Hot Chili Peppers. Podsjećamo, on je već bio dio grupe u dva navrata (od 1988. do 1992, i od 1998. do 2009) i učestvovao je u snimanju popularnih albuma kao što su ,,Blood Sugar Sex Magik“, ,,Californication i By the Way“. Dobra vijest je da Džonovo prisustvo neće biti rezervisano samo za nastupe, već će on zajedno sa bendom uskoro početi da radi na novom albumu. U intervjuu za magazin Roling stoun, bubnjar popularnih Pepersa, Čed Smit, izjavio je sljedeće: - Džon se vratio u bend. To svi već znaju. Za sada imamo jedino zakazane nastupe na

festivalima. U međuvremenu ćemo se koncentrisati na komponovanje i snimanje novih pjesama. Veoma smo uzbuđeni što ćemo raditi na novom albumu – kazao je Smit. Posljednja ploča grupe Red Hot Chili Peppers, ,,The Getaway“

izašla je 2016. Članovi benda su u više navrata napomenuli da rade na novim pjesmama, ali je tek sada potvrđeno da će novi stari član grupe, gitarista Džon Frušante, učestvovati na snimanju novog albuma, što, moramo priznati, nas veoma raduje.

Ozi Ozborn objavio pjesmu sa Eltonom Džonom

Duet legendi LONDON - Legendarni Ozi Ozborn je konačno objavio novu pesmu ,,Ordinary Man“ na kojoj mu se pridružio i Elton Džon. Izlazak istoimenog albuma najavio je za 21. februar. Biće to njegov prvi solo album poslije gotovo deset godina. Prije ove pjesme otkrio nam je još dve: ,,Under The Graveyard“ i ,,Straight To Hell“ na kojoj mu se pridružio Sleš iz Guns N’ Roses. Ozi kaže kako se zabavljao i uživao radeći na albumu i da je album puno drugačiji od ostalih. – Snimili smo ga brzo,

što mi se nije desilo još od prvog albuma ,,Black Sabbatha“ – istakao je. Album će biti dostupan u nekoliko verzija (CD, vinil). Najavljeno je da će fizička izdanja imati i jedinstveni kod, a srećnici će imati priliku da osvoje

više od 300 nagrada. – Kad sam pisao ,,Ordinary Man“, podsetilo me na jednu staru Eltonovu pesmu i rekao sam Šeron: ,,Pitam se da li bi otpevao pjesmu“. Pitali smo ga i pristao je i da pjeva i da odsvira klavir. Bilo je sjajno – kaže Ozi.