Dnevni list Pobjeda 10.11.2019.

неђељом Neđelja, 10. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19392 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

EU se protivi novom pregovaračkom pristupu koji zagovaraju pojedine zemlje članice

U FOKUSU

Ima li država snage da zaustavi odlazak mladih

Nijesu problem samo male zarade, već i Bilčik: Opasno je mijenjati nepotizam pravila proširenja STR. 2. i 3.

INTERVJU: Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković

Imamo najkraće liste čekanja u regionu STR. 4. i 5.

U Crnoj Gori nije zaživjela usluga korišćenja pasa vodiča za osobe koje imaju oštećenje vida

Zakon važi samo za Dunju STR. 10. i 11.

RAZGOVOR S POVODOM: Prof. dr Mihailo Burić inženjer geologije

Istražiti geološku sredinu Biogradskog jezera STR. 9.

STR. 6. i 7.

SUSRETI: Kosovski reditelj Isa Ćosja, autor novog crnogorskog filma „Roda“

Ukleti da se selimo po svijetu

Str. 13.

AKCENTI: Region trideset godina nakon pada Berlinskog zida

Balkanske zidove je (ne)moguće srušiti

STR. 14. i 15.

2

Politika

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Evropska unija se protivi novom pregovaračkom pristupu koji zagovaraju pojedine zemlje članice

Bilčik: Opasno je mijenjati pravila proširenja

PODGORICA – Predsjedavajući parlamentarne delegacije EU za Crnu Goru i izvjestilac Evropskog parlamentra za Srbiju Vladimir Bilčik kazao je da su prijedlozi kojima bi se mijenjala pravila pristupanja Evropskoj uniji, opasni, te da potkopavaju vjerodostojnost procesa pridruživanja.

Mediji su nedavno objavili da bi zemljama koje žele da postanu dio evropske porodice, Brisel na sljedećem samitu EU-Zapadni Balkan, narednog maja, mogao ,,servirati“ nova pregovaračka pravila o pristupanju, prema kojima bi se zemljama kandidatima umjesto članstva u EU ponudila neka vrsta privilegovanog partnerstva sa EU. Tačnije, ekonomska integracija bez formalnog članstva.

Slovački parlamentarac Vladimir Bilčik, odbija ovakvu ideju, i ističe da pravila proširenja ne bi trebalo da budu promijenjena u vrijeme dijaloga sa zemljama kandidatima.

- Ne vidim alternativu punopravnom članstvu u EU za naše partnere na Zapadnom Balkanu. Smatram da su svi drugi prijedlozi opasni. Oni potkopavaju i političke i tehničke aspekte, kao i ukupnu vjerodostojnost procesa pridruživanja. Pravila proširenja ne bi trebala biti promijenjena usred našeg političkog dijaloga sa zemljama kandidatima –

Ne vidim alternativu punopravnom članstvu u EU za naše partnere na Zapadnom Balkanu.

Smatram da su svi drugi prijedlozi opasni. Oni potkopavaju i političke i tehničke aspekte, kao i ukupnu vjerodostojnost procesa pridruživanja. Pravila proširenja ne bi trebala biti promijenjena usred našeg političkog dijaloga sa zemljama kandidatima – rekao je Bilčik za Pobjedu rekao je Bilčik za Pobjedu.

Na sjednici Savjeta EU za opšte poslove, koja će biti održana 19. novembra u Briselu, ministri će razgovarati o stanju u pogledu proširenja, kao i procesu stabilizacije i pridruživanja EU. To je Pobjedi nedavno

saopšteno iz sjedišta Savjeta Evropske unije.

Predstavnici Francuske bi na ovoj sjednici trebalo da iznesu prijedloge za reformu procesa proširenja EU, a među njima i nova pravila za zemlje kandidate za EU.

Više zemalja članica, među njima Italija, Poljska, Austrija, Češka i druge, zatražilo je da se o proširenju nastavi debata već na sljedećem ministarskom sastanku, ,,da bi se našao put iz sadašnje blokade i pokazalo kako EU nije okrenula le-

đa zemljama regiona“, nakon negativne odluke za Sjevernu Makedoniju i Albaniju prošlog mjeseca.

- Mogu da potvrdim da će na sjednici Savjeta ministara 19. novembra biti riječi o stanju u pogledu proširenja, kao i pro-

cesu stabilizacije i pridruživanju Evropskoj uniji – kazao je sagovornik Pobjede iz Savjeta.

Među zemljama članicama postoji saglasnost da razgovore treba nastaviti, a Francuska je zatražila da oni budu dobro pripremljeni kako bi se izbje-

Hoće li model pristupanja biti izmijenjen u takozvanu sektorsku integraciju: Evropski parlament

Bivši ministri vanjskih poslova uputili otvoreno pismo Briselu

Pristupanje Zapadnog Balkana da ne bud

Sjedište Evropske komisije

PODGORICA – Evropska unija je dužna da doprinese stabilnosti i sigurnosti Jugoistočne Evrope i zato bi pristupanje Zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom, poručilo je deset bivših ministara vanjskih poslova u otvorenom pismu upućenom Uniji.

U pismu, čiji je potpisnik, između ostalih, bivši premijer i ministar spoljnih poslova Crne Gore, Igor Lukšić, piše da se na jugu EU formira luk geopolitičke nestabilnosti.

- Ne smijemo dopustiti da se širi - poručuju oni, prenosi agencija Mina.

Kako navode, stabilnost, demokratija i prosperitet u Jugoistočnoj Evropi direktno su povezani sa konsolidacijom evropskog projekta i završet-

kom ponovnog ujedinjenja kontinenta s pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, procesa koji je započeo prije 30 godina.

EU je odlukom da ne otvori pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, uprkos preporuci Evropske komisije i volji većine država članica i Evropskog parlamenta, kako smatraju, usmjerila preostali svoj uticaj na sopstveni prag i ugrozila sposobnost da oblikuje strateški razvoj i stabilnost u Jugoistočnoj Evropi.

Bivši šefovi diplomatija su naveli da protivljenje da započne pregovore o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom urušava autoritet i vjerodostojnost EU. - Za region poput Zapadnog Balkana, koji se bori za jačanje

vladavine prava i poboljšanje socijalnih i ekonomskih standarda, proces pridruživanja EU ostaje neophodan. Međutim, psihološki učinak takvih razgovora i transformativni efekti važni su za osjećaj tih zemalja da su ,,usidrene“ u EU. To je pitanje povjerenja. Čelnici EU su, 2003. godine na samitu u Solunu, obećali članstvo tim državama - navodi se u pismu.

U trenutnim okolnostima, kako navode, garancije koje je EU dala državama regiona više neće biti važne, pa će biti sve teže postići kompromise, prevladati bilateralne sporove i osloboditi se pozitivne energije.

- To je preteča nevolja u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, koje se predugo oslanjaju na EU da im pomogne. To potkopava pregovore Srbije i Kosova i jača

centrifugalne snage u Bosni i Hercegovini - piše u pismu.

Bivši ministri vanjskih poslova su ukazali da je proces pridruživanja EU na Zapadnom Balkanu ujedno i proces izgradnje države i stabilizacijski proces za cijeli region.

To je, dodaju oni, ključna strategija za ostvarivanje globalnog političkog uticaja EU. - EU bi trebalo da preuzme odgovornost djelujući na strateški način. Krajnje je vrijeme da se EU osvrne na svoju ulogu u novom međunarodnom okruženju kako bi djelovala nezavisno i poboljšala svoje vanjske politike i odbrambene sposobnosti - ocijenjuje se u pismu.

Oni su kazali da je otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, na temelju njihovih pre-

Politika

Nedjelja, 10. novembar 2019.

RAT NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Crnogorska mim zajednica krivi Demokrate za gašenje Fejsbuk stranice „Bilo je jako neprijatno“ glo ponavljanje poznatih stavova i stvaranje nerealnih očekivanja, s obzirom na to da sastanak 19. novembra neće biti o otvaranju pregovora, već priprema za raspravu i eventualne odluke na proljeće 2020. godine.

Na pitanje da li Njemačka, kao jedna od vodećih članica EU, zagovara nova pregovaračka pravila o pristupanju zemalja kandidata Uniji, iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova poručuju da je zvanični Berlin ,,otvoren za raspravu o konkretnim prijedlozima reformi koje poboljšavaju proces pridruživanja i pružaju još veću podršku zemljama kandidatima na putu ka članstvu u Evropskoj uniji“.

- Njemačka vlada kao i velika većina zemalja članica EU jasno je podržala otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjeve r n o m Ma ke d o n i j o m i Albanijom. Žalimo što još nije postignut dogovor. Mi ćemo nastaviti da radimo na tome kazali su Pobjedi iz njemačkog ministarstva na čijem je čelu Hajko Mas. Prema pisanju brojnih medija u regionu, dogovor o novim pravilima za zemlje kandidate trebalo bi da bude postignut u narednih šest mjeseci i usvojen na Evropskom savjetu u martu sljedeće godine. Nova rasprava i naknadno uvođenje novog modela moglo bi da pogodi državu koja je najdalje otišla u pregovorima – Crnu Goru. Tim prije što još države - članice Evropske unije nijesu blizu definisanja konačnog modela.

Jedna od ideja je uvođenje tzv. sektorske integracije u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sistem Unije u toj oblasti, a ne da, kao do sada, čeka da postane punopravna članica. Na primjer, kada završi pregovore u oblasti transporta, saobraćaja ili ekologije, država kandidat odmah bi imala pristup i svim fondovima EU, kao svaka druga članica.

I crnogorski predsjednik Milo Đukanović otkrio je da ima saznanja da se u određenim evropskim krugovima razmišlja o novom modelu pregovora sa zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i poručio da nije fer mijenjati pravila igre tokom utakmice.

J. Đ.

de teret uzetih obaveza, imperativ i da bi se o tome trebalo dogovoriti na sljedećem samitu EU. Bivši ministri su pozvali EU da na predstojećem samitu u Zagrebu predstavi nove instrumente koji će konsolidovati put pridruživanja država Zapadnog Balkana Uniji.

Otvoreno pismo su, osim Lukšića, uputili bivši vicekancelar i ministar vanjskih poslova Njemačke, Sigmar Gabriel, bivši šefovi diplomatija Hrvatske Vesna Pusić, Sjeverne Makedonija Nikola Poposki, Grčke Nikos Kocijas, Austrije Karin Knajsl.

Pismo su uputili i bivši ministri vanjskih poslova Kipra Janis Kasulidis, Albanije Ditmir Bušati, Bugarske Kristijan Vigenin i Savezne Republike Jugoslavije Goran Svilanović. R.P.

Bečić banovao nasmijanog Njegoša?

PODGORICA – Fejsbuk stranica „Bilo je jako neprijatno“, koja je za kratko vrijeme zavladala crnogorskom mim scenom, ugašena je u srijedu. Dio domaće mim zajednice tvrdi da iza toga stoje Demokrate, čiji su lideri često bili „heroji“ viralnih sadržaja kojima se na satiričan način kritikovala politika Demokrata i njihov odnos prema ostatku opozicije, a koje je pratilo na desetine hiljada Fejsbuk korisnika.

Vijest o gašenju stranice koja je prepoznatljiva po fotografiji nasmijanog Njegoša i iza koje stoji administrator koji se predstavlja kao „Gospodin Neprijatni“, posljednjih nekoliko dana centralna je tema značajnog

dijela ovdašnje mim zajednice, koju, između ostalog, čine stranice „Stari liberal“, „Mimistarstvo onostranih poslova“, „Nemojmo politizovat proteste“, „Dekonstrukcija“, „Polucija“, „Crna Gora Transparentno“...

Sadržaj koji se od srijede ujutru objavljuje sa tih stranica identi-

čan je u jednom. Svi oni tvrde da su Neprijatnog ugasile Demokrate, tako što su aktivisti te partije po nalogu lidera Alekse Bečića Fejsbuku tu stranicu prijavljivali kao neprimjerenu i zbog čega je ta društvena mreža, nakon određenog broja prijava, ugasila po automatizmu.

- Sve sam proživio i sve sam prošao... Hrvate, pomahnitale Srbijance, Amare, savjetnice u ambasadi, ambasadore, DPSovce, ministre u vladi, k***e i narkomane, male zelene površine, Lune i Slobe i evo šta me slomi... Demokrate i njihovi

palčići.... Ugasi mi čovjek stranicu bogami kao da sam ja htio da kupim plodove javnog i političkog života i da primam platu preko 2.500 eura, pritom da ne idem na posao, a ne on. Ugasi mi splačina stranicu, bogami kao da sam ja htio da budem magistar, a da nisam u stanju magistarski da uradim nego da ga plagiram, a ne on. Tačno te vidim da si riješio da prepoloviš glasove. Jesi, jesi, već te vidim na ivici cenzusa – napisao je Gospodin Neprijatni u srijedu ujutru sa nove stranice koju je

Neke od objava koje su „na zub“ uzimale lidera Demokrata

3

Što je mim?

U digitalnom svijetu izraz mim, koji je nastao od grčke riječi mimus, upotrebljava se za sadržaje na društvenim mrežama u kojima se događaji iz svakodnevnog života predstavljaju na zanimljiv, komičan, a češće satiričan način. Neki sociolozi ,,mim komunikaciju“ smatraju i društveno toksičnom, jer se često prevazilazi granica dobrog ukusa.

Ipak, nije zabilježena baš ovakva borba protiv mim zajednice na Fejsbuku, kao u slučaju stranica ,,Bilo je jako neprijatno“.

otvorio na Fejsbuku i koja je do subote u podne skupila 4.185 pratioca.

Od tog trenutka podrška crnogorske mim zajednice Gospodinu Neprijatnom ne jenjava.

Sve to praćeno je mimovima i pošalicama na račun Demokrata i njihovog lidera Alekse Bečića koga već duže vrijeme, zbog sumnje da je plagirao magistarski rad, zovu „plagistar“.

- Komite, moram počet ovaj kratki ekspoze jednom užasnom obavijesti. Juče je mučki ugašena stranica učesnika splačinijade i mog kuma ,,Bilo je jako neprijatno“. A ko bi ugasio život jedne tako mlade stranice, ko joj ne bi pružio šansu!? Da l' oni koji bi i suzu da dijele? Naprotiv, u pitanju je sekta, koja se predstavlja kao partija, okupljena oko kulta ličnosti našeg prvog finaliste Plagistra Plači****e, koji je toliko plači*******o da su se njegovi šupljoglavi pratioci organizovali da besomučno prijavljuju sve na Neprijatno i tako dovedu do gašenja te perspektivne stranice sa preko 16.000 pratilaca - napisao je Stari Liberal.

- Ako je istina da su Demokrate izboksovale da se ugasi mim stranica „Bilo je jako neprijatno“, što bi tek radili ljudima da su kojim slučajem na vlasti – napisao je jedan od Fejsbuk korisnika. Đurđica ĆORIĆ

Predsjednik Skupštine povodom inicijative da se prolongira termin za rad tijela za izmjenu izbornog zakonodavstva PODGORICA – Rokovima za reformu izbornog zakonodavstva ne treba licitirati, već ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno suštinskoj zakonodavnoj i političkoj realnosti, smatra predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Parlament će sjutra raspravljati o produženja roka za rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji ističe 15. novembra.

Brajović je za agenciju Mina, na pitanje kakav je njegov stav o inicijativi da se produži rok za rad Odbora, rekao da je fokus djelovanja parlamentarne većine konstantno unapređenje izbornog ambijenta, uz otvorenost za sve političke aktere i maksimalno potiskivanje političkih razmirica i razlika.

- Zato smatram da rokovima ne treba licitirati, već ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno suštinskoj zakonodavnoj i političkoj realnosti - kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, sadašnje okolnosti nameću potrebu produženja roka, kako bi dali još jednu priliku Odboru da uz opoziciono učešće da rezultat.

- Ne želimo da ostavimo prostor za izgovore i eventualne tehničko-organizacione primjedbe - dodao je Brajović i

Brajović: Rokove za izborne reforme prilagoditi Odboru naveo da su čekali opoziciju da izloži svoje prijedloge.

Predsjednik Skupštine istakao je da treba da razgovaraju u „dobroj volji“, kako bi našli rješenja u interesu građana i države, „bez ucjena i tvrdih unaprijed zacrtanih stavova“.

- Nema potrebe da se pojedini politički subjekti iscrpljuju na autorstvu nad određenim zakonskim prijedlozima, odnosno rješenjima. Siguran sam da građane najmanje interesuje ko je predložio koje rješenje, već ih interesuje da pokažemo sposobnost da razgovaramo i da se dogovaramo, odnosno da smo dorasli ovom izazovu - istakao je on.

U suprotnom, kako je naveo, svaki rok za završetak posla biće kratak.

- Međutim, ponašanje dijela opozicije, inače veoma glasnog u zahtjevu za poboljšanje izbornog zakonodavstva, zavisno je od dnevno-političkih prilika - čas hoće da rade, pa onda malo bojkotuju, a sad imamo i pojavu pasivnog prisustva

Odboru, što god to značilo - kazao je Brajović.

On je ocijenio da, umjesto opozicije koja kritikuje izborno zakonodavstvo i koja bi trebalo da insistira na što intenzivnijem radu Odbora, konstruktivnije djeluju predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice.

Izgleda, kako je kazao, da su glasnogovornici tehničke vlade i opozicione političke partije više okrenute jedni drugima i pozicionioranju pred izbornu trku naredne godine, nego izbornom zakonodavstvu.

- Što se tiče našeg izbornog zakonodavstva, uvijek naglašavam, a to ću i ovog puta učiniti, ono je i sada dobro upravo zato što se na njemu radi godinama unazad, i svaki izborni ciklus je sproveden u boljem i naprednijem izbornom ambijentu u odnosu na prethodni - ističe Brajović.

Upitan da li smatra da postoji mogućnost da Odbor uopšte ne obavi posao zbog kojeg je

formiran, s obzirom na suprotstavljene stavove vladajuće većine i opozicije, Brajović je rekao da je dio Odbora koji čine predstavnici vladajuće koalicije, već dosta toga uradio, i neka rješenja su dovedena do kraja.

- Uz sve okolnosti, ovaj dio Odbora je neprekidno bio aktivan i kada nije bilo opozicije i uz podršku stručne službe, sa akademskom zajednicom i nevladinim organizacijama, pripemljen je i ponuđen značajan broj zakonskih rješenja kazao je Brajović.

K. J.

4

U fokusu

Nedjelja, 10. novembar 2019.

PITALI SMO: Ima li država snage da zaustavi odlazak mladih

Nijesu problem samo male zarade, već i nepotizam U Sindikatu smatraju da je stanje alarmantno i predlažu Vladi povećanje plata i drugačiju stambenu politiku. Inženjerska komora kao problem navodi odlazak najboljih. Sa druge strane, odnos prema kvalitetnim pojedincima i nekultivisanje principa jednakih šansi, smatraju sagovornici – vraća se kao bumerang Srđan Laković

PODGORICA - Odlazak mladih obrazovanih i stručnih ljudi u evropske zemlje nije samo crnogorski, već problem kompletnog Balkana, ali to ne znači da treba da se z a n e m a r i , u p o z o rava j u stručnjaci, predstavnici Inženjerske komore, sindikata, poslanici…

Srđan Keković

Vlada je, kažu oni, već trebalo ozbiljno da se pozabavi ovim problemom. Tako misle i mladi - studenti sa kojima je Pobjeda razgovarala na temu odlaska.

Ovo je pitanje broj jedan za Crnu Goru, tim prije što u ovom trenutku nije lako zaustaviti odlazak najstručnijih. Posljedice tog problema već se, kako

Vlada gleda širu sliku Pobjeda je pitala Vladu ima li plan za zaustavljanje odliva mladih iz zemlje i šta on podrazumijeva, ali odgovor nijesmo dobili. Bez odgovora je ostalo pitanje i o procjenama broja onih koji su već napustili zemlju, kao i koji profili najviše odlaze.

Sudeći, međutim, po onom što je nedavno javno saopštio ministar sporta i mladih Nikola Janović u Vladi smatraju da stanje nije alarmantno.

- Mobilnost mladih ne smije se doživljavati i zloupotrebljavati kao trajni odlazak ili iseljavanje iz Crne Gore, jer se sa tim problemom suočavaju sve države regiona, pa ni Crna Gora nije izuzetak - rekao je Janović.

- Često imamo priliku da gledamo rezultate raznih istraživanja koja se odnose na položaj mladih, ali se zaboravlja činjenica da je u pitanju samo utisak određenog broja ispitanika, ali ne i realna slika koja se odnosi na brojne aktivnosti i mehanizme koji mladim ljudima stoje na raspolaganju - rekao je Janović.

On je, u vezi istraživanja Vestminsterske fondacije za demokratiju, kazao da ti rezultati treba da budu alarm političarima svih orijentacija u državi jer se odnosi na percepcije i stavove mladih o politici u Crnoj Gori a ,,samo jedno pitanje se odnosilo na razmišljanje o odlasku“.

Rezultati istraživanja, kaže on, ukazuju na veliko nepovjerenje mladih prema političarima, a kao rezultat toga se javlja razmišljanje o potencijalnom odlasku.

- Međutim, nigdje se ne govori o trajnom odlasku i iseljavanju. Prije će biti da je riječ o obrazovnoj i radnoj mobilnosti mladih koja je karakteristična za sva društva. Mladi žele da putuju, da se usavrašavaju, upoznaju nove kulture. Prema njegovim riječima, postoje mnogi programi koji podrazumijevaju da mladi borave tri mjeseca u inostranstvu, rade i putuju, ali da se nakon tog perioda vrate u Crnu Goru - kazao je tada ministar i podsjetio da Crna Gora svakog ljeta ima potrebu da uvozi radnu snagu što znači da je država atraktivna ne samo kao turistička destinacija.

Potrebne su nam, sugerisao je Janović, pozitivne i afirmativne priče da bi mladi bili zadovoljniji i motivisaniji.

- Vlada ulaže konstatne napore za poboljšanje položaja mladih, a različitim vladinim programima i politikama sprovode se brojne aktivnosti koje zadovoljavaju potrebe te populacije. U omladinske projekte u posljednje tri godine uloženo je 800.000 eura – obrazložio je tada ministar.

Nikola Janović

smatraju naši sagovornici, osjećaju a dugoročno to će se odraziti i na kompletnu ekonomiju zemlje. Od Vlade, naročito sindikati, traže da napravi strategiju zaustavljanja odliva i predlažu kako bi se to moglo ublažiti.

vanje, koja podrazumijeva da država napravi svoj fond stanova koji bi rentirali građanima po nekim malim rentama. Mi tu inicijativu ,,guramo“ već 6-7 godina ali građevinski i bankarski lobi stalno se ispriječe. Mislim da je sada konačno došlo do toga da se ta inicijativa realizuje što bi pomoglo da brojne porodice ne žive kao podstanarski robovi - objašnjava Keković za Pobjedu.

HITNE MJERE

Iz Unije slobodnih sindikata Pobjedi su kazali da je vrijeme za alarm.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, kaže da statistike pokazuju da je Crna Gora druga zemlja u Evropi kada je u pitanju odliv stanovništva u odnosu na populaciju.

- Potpuno je logično da u tom odlivu najviše imamo mladih ljudi. Ljudi odlaze u Njemačku, Ameriku… jer ovdje imamo ogromnu nezaposlenost. A i oni koji rade imaju često nedostajanstvene uslove rada. Ponajmanje tu podrazumijevam zaradu, a ponajviše prekovremeni rad, nemogućnost korišćenja punog godišnjeg odmora, odnos prema zaposlenom… i ljudi napuštaju zemlju - kaže Keković koji smatra da je to pitanje broj jedan za Crnu Goru.

Unija je, ističe on, to pitanje i pokrenula početkom godine i očekuju da će za nekoliko dana biti organizovana tematska rasprava sa svim zainteresovanim - sindikati, poslodavci, predstavnici Vlade i civilnog društva.

- Moramo hitno nešto da uradimo da targetiramo mlade i da spriječimo taj odliv mozgova. Dogovoreno je da u

ODLIV STRUČNJAKA

Aleksandar Damjanović

Radoje Cerović

okviru tog okruglog stola i nakon što se sprovede jedna šira debata da se vide modaliteti kako bi to moglo da se izvede. Jedan od prijedloga Unije je da se prepoznaju strateške grupe koje će da napuštaju Crnu Goru, ta deficitarna zanimanja u Evropi gdje će oni prvo moći da potraže egzistenciju. Kada bi to prepozanali na vrijeme i povećali zarade upra-

vo tim deficitarnim zanimanjima, i ako bi im stvorili dostojanstvene uslove rada, mnogi od njih ne bi poželjeli da napuštaju Crnu Goru i porodice - objašnjava Keković.

Druga varijanta je, dodaje on, stambena politika koja mora da se vodi drugačije.

- Mi smo Vladi poslali inicijativu za socijalno stano-

U Inženjerskoj komori kao veliki problem vide to što odlaze najbolji i upozoravaju da to nije lako zaustaviti.

Predsjednik Inženjerske komore Crne Gore Srđan Laković za naš list kaže da, nažalost, nemaju tačan podatak o broju inženjera koji su napustili Crnu Goru.

- To je pojava koja je prisutna i kod nas kao i u našem okruženju. Poseban problem je što nam mladi ljudi, nakon srednje škole, upisuju tehničke fakultete van Crne Gore i po završetku, svoj profesionalni angažman traže u nekoj od zemalja zapadne Evrope. Prije neki dan smo imali priliku da ugostimo predstavnike inženjerskih komora iz zemalja bivše Jugoslavije i oni se takođe suočavaju sa ovim problemom pa su nam komore sve starije - procentualno je mali broj mladih inženjera članova komora - kaže Laković.

On upozorava da je veliki problem što nam odlaze najbolji kadrovi.

U fokusu

- Razlozi za odlazak su prije svega materijalne prirode. Značajan razlog je i prilika za rad u kvalitetnim kompanijama, kao i rad u uređenim sistemima gdje su zagarantovani slobodni dani, godišnji odmor, plaćen porez i doprinosi na kompletnu platu, a što u Crnoj Gori mogu ostvariti samo u rijetkim kompanijama.

Sve ovo im garantuje mnogo bolji život i položaj u društvu nego što bi imali ovdje - objašnjava predsjednik Komore.

Ovaj migracioni proces, kako navodi, nažalost u ovom trenutku je veoma teško zaustaviti.

- Iako je plata za kvalitetne inženjere sa licencom trenutno za crnogorske prilike solidna, potrebno je urediti sve ostalo što sam naveo kao razloge, a za to ovo društvo trenutno nema snage - kaže Laković.

UDAR NA TEMELJE

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da je odlazak velikog broja građana, naročito mladih uz veoma nepovoljne demografske trendove, najveći problem koji Crna Gora ima.

- Na duži rok ugrožava i same temelje države - kazao je Damjanović za Pobjedu.

Procjene su, u nedostatku zvaničnih podataka, da je samo od referenduma 2006, Crnu Goru napustilo najmanje 50.000 građana – u najvećem broju mladih i obrazovanih sa zvanjima i vještinama koje već nedostaju našem društvu.

- Uz labavljenje zakona država EU za lakši ulazak, boravak i rad naših građana u njima, te imajući u vidu uslove rada, činjenica je da motivi sve većeg odlaska iz Crne Gore, nijesu samo ekonomski i ne tiču se posla i plate.

Motivi kojih nije recimo bilo prilikom odlaska na rad u inostranstvo 70-ih, je i nepostojanje društva jednakih šansa u Crnoj Gori, nepostojanje vladavine prava, osjećaj nezaštićenosti zbog lošeg rada institucija, što daje dodatnu težinu odlasku iz Crne Gore, kao i iz drugih balkanskih država - smatra Damjanović.

On ističe da nema brzih i lakih načina za usporavanje, odnosno zaustavljanje ovih trendova.

Dodaje da opšta društvena i politička klima, odnosno neophodna stabilnost trenutno ne garantuje početne preduslove.

- Potreban je rast standarda, uvezivanje školskog i obrazovnog sistema sa tržištem rada, poreska politika u funkciji smanjenja velikih socijalnih razlika i balansiranog razvoja, obračun sa korupcijom i kriminalom, od kojeg mladi bježe. Naravno, od suštinske važnosti je da država ovaj problem ne stavlja pod tepih i da on bude najveći

5 AUTOR: D. DRLJEVIĆ

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Iskustva regiona Obrazovanje, zapošljavanje i demografski trendovi bili su tema i nedavnog sastanka na kom su učestvovali Mubera Kurpejović, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u crnogorskom Ministarstvu prosvjete, te profesori ekonomskih fakulteta u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani Dejan Šoškić, Ljubo Jurčić, (koji je i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista), te Janez Malačić.

Tada je saopšteno da prema zvaničnim podacima, region Zapadnog Balkana karakterišu nepovoljna demografska kretanja. Odlazak stanovništva, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope i nedostatak radne snage, kako su ocijenili, glavni su izazovi sa kojim se suočavaju naše ekonomije.

- Neophodno je pokazati sposobnost, volju i interes da se okupe i aktiviraju svi ljudski potencijali iz regiona, kako bi zajednički tražili optimalna rješenja za izazove s kojima se suočavamo - zaključili su na sastanku.

- Tržište rada regiona karakterišu 231.000 novih radnih mjesta, rast zapošljavanja 3,1 odsto, niska stopa aktivnosti među ženama i mladima.

Blizu trećine žitelja živi van regije, 230.000 je emigriralo. Emigranti su obično mladi sa visokim nivoom obrazovanja. Dugoročni gubitak ovih kadrova negativno utiče na ekonomski rast - ocijenjeno je tada.

Mubera Kurpejović je istakla da je bitno ulaganje u najmlađe. Crna Gora je, podsjetila je, uložila značajna sredstva u veliki broj predškolskih objekata što je povezano sa ciljevima

prioritet svih institucija i da sve javne politike koje se predlažu i sprovode sadrže i dio koji definiše uticaj tih politika na proces usporavanja i zaustavljanja masovne emigracije - kazao je Damjanović.

DUBINA PROBLEMA

Psiholog i komunikolog Radoje Cerović smatra da bi država trebala da se što hitnije pozabavi ljudskim resursima i to kroz vrednovanje najboljih.

- Sam po sebi odlazak nije problem, tu je lepeza problema koji se odnose na neadekvatan kvalitet onoga što oni stiču ovdje, na nedostatak vrednovanja ili meritokratskog pristupa koji nije samo unutar državnih institucija - on je dio crnogorske kulture.

Dio je našeg načina rezonovanja u zadnjih nekoliko godina. To pokazuje da smo mi u mnogo većoj potrebi da što je moguće hitnije napravimo sveobuhvatnu strategiju valorizacije ljudskog potencijala - kazao je Cerović Pobjedi.

On podsjeća da recimo Hrvatska ima tu strategiju i međuresurski sveobuhvatni pristup.

- Bilo bi veoma iluzorno svesti ovo pitanje na bilo koji pojedinačni resor. Da kažemo to je sad do Uprave za kadrove ili do

strategije Evropa 2020. Dr Ljubo Jurčić iz Hrvatske je kazao da je obrazovanje javno dobro i ulazi u sve pore društva. On je ocijenio da su ,,naši mladi kvalitetni ali da, nažalost, ne mogu naći posao u regionu, ali se bez problema zapošljavaju u Americi, Irskoj, Finskoj i drugim zemljama, za mnogo veću platu“.

Jurčić smatra da su nužne promjene ne u pojedinim segmentima, već svim društvenim djelatnostima.

Dejan Šoškić iz Beograda smatra da je vitalni interes naših zemalja da investiramo u znanje i snagu obrazovnih institucija. Naglašava da je jako teško predvidjeti koje će kompetencije biti potrebne današnjim studentima u budućnosti, ali je veoma bitno da njihova znanja budu primjenljiva u privredi.

Janez Malačić iz Slovenije je kazao da je tercijalno obrazovanje (fakulteti) najznačajnije jer oko 60 odsto novih radnih mjesta traži taj nivo znanja.

- Tehnologija se tako brzo razvija da se ne zna kakvo će znanje biti potrebno za 10 godina. Zato je potrebno da kreatori obrazovnih programa budu povezani sa istraživačkim institucijama da bi imali uvid koje se nove tehnologije i proizvodi planiraju. Tako američke programe fakulteti prave u saradnji sa Udruženjem inženjera koje je opet povezano sa istraživačkim institucijama - ocijenio je on i dodao da su različiti recepti uspjeha vodećih ekonomija, ali je obrazovanje u osnovi svake od njih.

Ministarstva obrazovanja - apsolutno nije - smatra on ali i dodaje da ostanak ovdje ima prednosti ali i nedostataka.

Ono što najviše ovdje nedostaje od vrtića do nivoa univerziteta, državne uprave je sveobuhvatan sistem meritokratskog uvjerenja.

- Prepoznajemo li talente, radujemo li se tome. Kada vidimo talenat, da je neko obrazovan, dinamičan, preduzimljiv, da li je crnogorska kultura, kultura crnogorske nacije takva da tu osobu objeručke prihvata, da joj pomogne… Ili će da aktivira neke imunitarne mehanizme koji će tu osobu da izoluju, da skrajnu, da omalovaže i da je u krajnjem slučaju istjeraju. Bojim se da je odgovor mnogo više u ovom drugom smislu. I zato je odgovornost svih nas uključujući naravno i državni vrh, da prepoznamo činjenicu, da mi ne umijemo da mjerimo talenat, da ne mjerimo i vrednujemo ljudski potencijal, ali ne samo u ekonomskom smislu već u ljudskom. Ljudima koji stvarno imaju potencijal da se ne bi osjećali čudno ne ostaje drugo nego da pobjegnu negdje, e to je pravi problem - objašnjava Cerović.

Nada KOVAČEVIĆ MIRA POPOVIĆ-MILOVIĆ

ANKETA: Što kažu studenti šljam da odem. Većina mladih idu jer nemaju perspektivu u Crnoj Gori, nije to bez razloga.

MILKA PETROVIĆ, studentkinja hemijske tehnologije Mislim da nije ništa strašno otići van i tražiti posao ako u našoj zemlji nema dobrih uslova za rad. Smatram da se može naći posao u Crnoj Gori, ali da nema mjesta za sve koji završe fakultet. Tako da ko ne može ovdje, posao treba da traži u inostranstvu. Ako ja ne budem mogla da nađem dobar posao kad završim studije, razmišljam da odem vani, ali ako budem mogla, onda bih voljela da ostanem. Što se tiče moje struke i ima i nema interesovanja ovdje. Sve zavisi kakav ste student, a bitno je da ste dobri. Svi studenti koji završe misle da će se odmah zaposliti, a morate biti baš dobri u svojoj struci da biste mogli da nađete posao. Ne možete da očekujete da će vas čekati posao. Što se tiče plata velike su razlike, ali mislim da su male. Zvanična prosječna plata je ok, ali neko ima 200, a neko 1.000 eura.

TARIK AVDOVIĆ, student elektronike - Treba da se steknu uslovi da bi ostali ovdje.

Kad se steknu uslovi onda će mladi i ostati. Ali kada bi ostalo ovakvo stanje kao što je sada, perspektiva nije dobra. Moja struka nije ovdje toliko razvijena, zbog toga je veća perspektiva u inostranstvu i mnogo je bolje plaćena.

ANDREJ BLEČIĆ, student građevine

MARIJANA MINIĆ, studentkinja saobraćajnog fakulteta - Tražim nešto bolje zato što ovdje jednostavno nema uslova. Ako može neko da se snađe bolje, zašto da ne ode. Što se tiče moje struke ima tražnje van Crne Gore, pa zato i razmi-

- Ne planiram da odem iz Crne Gore, ali u suštini većina mladih planira. Ja bih iskreno volio da imam posao u svojoj državi i da svoju djecu sjutra zaposlim ovdje. Tu smo rođeni i tu živimo, treba da gradimo svoju državu, da ne bi dolazilo do ,,odliva mozgova“. Imamo mnogo potencijala kao omladina i kao društvo i šteta je da omladina ide i da traži zaposlenje negdje drugo.

Ima potencija za sve i za poljoprivredu i za inženjering. Ja bih volio da budem građevinac koji ima perspektivu u svojoj državi da radim na nekim značajnim projektima za naše društvo.

Treba svi da počnemo od sebe. Evo na primjer Nikšić je nekad bio industrijski centar, međutim danas tamo ništa ne radi. Vodeći ljudi bi trebalo da obrate pažnju prije svega na industriju.

6

Društvo

Nedjelja, 10. novembar 2019.

RAZGOVOR: Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković

Imamo najkraće liste čekanja u regionu

Na formiranje listi čekanja dodatno utiče i to što oko 30 odsto pacijenata ne dolazi na zakazane preglede

PODGORICA - Apsolutni prioritet Kliničkog centra u narednom periodu je izgradnja novog Urgentnog bloka, kao temelja i ove ustanove i zdravstvenog sistema Crne Gore, što je kroz inicijativu koju smo pokrenuli predočeno nadležnima - istakao je za Pobjedu direktor jedine ustanove tercijalnog tipa u Crnoj Gori Jevto Eraković.

Eraković je naveo da je u ovom trenutku opterećenje Urgentnog bloka ozbiljno, te da se u toku 24 časa u okviru ove jedinice pregleda 220, 250, pa i do 300 pacijenata. Kako je precizirao, od početka godine do danas, kroz Urgentni centar je prošlo gotovo 70 hiljada pacije-

Komentarišući jedno od najaktuelnijih pitanja, primjetan odliv našeg medicinskog kadra u ekonomski razvijenije zemlje Evrope, Eraković tvrdi da ova ustanova bilježi pozitivan trend, tj. da je više ljekara koji dolaze da rade u ovu ustanovu, nego onih koji je napuštaju. On navodi da je u posljednjih godinu Klinički napustilo osam, a u istom periodu je zapošljeno 13 novih ljekara nata.

- Urgentni centar je veoma opterećen tokom cijele godine, a posebno u toku ljetnje sezone.

To je skučen prostor, sa malo kapaciteta, a nekim danima je broj pacijenata prelazio 300.

Najviše su opterećene interna, hirurška, ortopedska i neu-

Za pola godine 17 pritužbi Mjerljivost kvaliteta zdravstvene usluge, za sada, kako pojašnjava direktor Kliničkog centra, na nivou ove ustanove, utvrđuje se kroz internu evaluaciju i mjesečne analize koje govore o opterećenosti svakog ljekara ponaosob.

Osvrćući se na preporuke iznjete na ovogodišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), gdje je konstatovano da pitanje zarada ljekara treba uvezati sa adekvatnom mjerljivošću rada svakog doktora ponaosob, (odnosno mjerljivošću ishoda pružanja zdravstvene zaštite) Eraković navodi da Klinički u ovoj sferi, danas, poznaje postojanje Komisije za kontrolu kvaliteta rada. Kako navodi ova komisija na osnovu pritužbi pacijenata sprovodi zakonom definisanu procedure utvrđivanja činjenica i na osnovu toga predlaže adekvatne mjere.

- Procjena zadovoljstva pacijenata dobijenim uslugama je jedan od osnovnih elemenata unapređenja kvaliteta rada naše ustanove i predstavlja mjeru stava pacijenta prema ljekaru, dobijenoj zdravstvenoj njezi i prema sistemu zdravstvene zaštite. Zato je od decembra prošle godine u Kliničkom centru počelo anketiranje pacijenata, koji su liječeni na našim odjeljenjima, o stepenu zadovoljstva uslugama. U prvih pola godine anketirano je 5.990 pacijenata, od kojih je samo njih 17 izrazilo nezadovoljstvo – kazao je Eraković.

rološka ambulatna. Uobičajena patologija su hronični bolesnici, virusi stomačni i respiratorni. Što se tiče ortopedskog i hirurškog dijela, imali smo priliku da zbrinemo veliki broj ozbiljno povrijeđenih motociklista, povrijeđenih u saobraćajnim udesima, pacijenti sa povredama dobijenih tokom rada na građevini. To je uobičajena patologija koja je deceniju i više prisutna – kazao je Eraković.

Ne komentarišući iz kojih razloga, Eraković je naveo da je jedno od standradnih opterećenja, to što hronični pacijenti zaobilaze izabranog ljekara.

PET MILIONA ANALIZA

U Kliničkom centru Crne Gore kao referentnoj ustanovi tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu Crnu Goru i sekundarnog nivoa za opštine Podgorica, Tuzi, Goluboci, Danilovgrad i Kolašin, godišnje se liječi oko 40 hiljada bolesnika, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po zdravstvenih usluga.

U Centru za laboratorijsku dijagnostiku godišnje se uradi preko pet miliona analiza.

Eraković je precizirao da se u Kliničkom godišnje obavi pre-

ko 13 hiljada operacija. Takođe, preko dvije hiljade malih intervencija u Urgentnom centru, preko tri hiljade porođaja i preko 10 hiljada dijaliza.

- Sve to postižemo zahvaljujući dobroj organizaciji rada i angažmanu preko 2.500 zaposlenih, od čega 263 specijalista, 95 supspecijalista, 190 doktora na specijalizaciji, uz podršku visokog i srednjeg medicinskog kadra, koji sa puno profesionalizma i posvećenosti obavljaju izuzetno težak i odgovoran posao – kazao je direktor Kliničkog centra.

Eraković tvrdi da su liste

čekanja u Kliničkom centru Crne Gore, najkraće u regionu.

Tokom ove godine, po njegovim riječima, zabilježen je trend smanjenja listi čekanja, tako da je u januaru evidentirano ukupno 418 pacijenata na čekanja, a u novembru 188.

- Na Klinici za očne bolesti preko godinu nema liste čekanja za operativne procedure, jer u okviru same klinike imamo dvije operacione sale. Iako su na Klinici za onkologiju i radioterapiju (KOR) bile i ranije najkraće liste čekanja, od avgusta ove godine ni na ovoj Klinici nema čekanja za zračenje, kao ni u Odjeljenju za nuklearnu medicinu, a u Klinici za bolesti srca se kateterizacija srca takođe završava odmah – kazao je Eraković, i dodao da na formiranje listi čekanja, dodatno utiče i to što oko 30 odsto pacijenata ne dolazi na zakazane preglede.

Komentarišući jedno od najaktuelnijih pitanja, primjetan odliv našeg medicinskog kadra u ekonomski razvijenije zemlje

Evrope, Eraković, tvrdi da Klinički centar bilježi pozitivan trend, tj. da je više ljekara koji dolaze da rade u ovu ustanovu, nego onih koji je napuštaju. On, ne iznoseći uporednu statistiku, o stanju unazad pet, odnosno deset godina, navodi da je u posljednjih godinu Klinički napustilo osam, a u istom periodu je zapošljeno 13 novih ljekara.

- Na dan 1. avgust 2018. bilo zaposleno 566 ljekara, u istom periodu KCCG napustilo 8 ljekara, a na dan 18. septembar 2019. zaposlen je 571 ljekar. Broj specijalista se povećao sa 244 na 263, a subspecijalista sa 88 na 95 – precizirao je direktor Kliničkog.

Konstatujući da je određen broj ljekara napustio KCCG i otišao da radi u inostranstvo, Eraković navodi da postoje migracije doktora i da je to prisutno svuda u svijetu.

- U nekim segmentima su potrebna kadrovska pojačanja.

Toga smo svjesni, ali naši pacijenti nijednog trenutka ne trpe zbog nedostatka doktora. Mi

U rekonstrukciju uloženo više od 1.600.000 eura Eraković je istakao da je u minulom periodu investirano više od million i šeststo hiljada eura u rekonstrukciju klinika i odjeljenja Kliničkog centra, te da su ta sredstva obezbijeđena iz budžeta, ali dijelom i iz donacija.

U Institutu za bolesti djece, po njegovim riječima, u toku je rekonstrukcija Jedinice intenzivnog liječenja i pro-

stora koji će biti iskorišten za smještaj novog skenera.

Takođe, u toku je i rekonstrukcija Interne klinike, koja, kako je kazao, nije renovirana praktično od otvaranje Kliničkog.

- Ova investicija vrijedna je više od 230.000 eura. U Klinici za urologiju, u toku je adaptaciji novih uroloških sala, zatim rekonstrukcija

i adaptacija Stomatološke poliklinike, a sa ponosom mogu da istaknem da će uskoro početi radovi i u Klinici za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore na opremanju i uspostavljanju nove Jedinice intenzivnog liječenja, gdje će biti smješteni najkompleksniji pacijenti Kliničkog centra – kazao je Eraković.

Društvo

Nedjelja, 10. novembar 2019.

7

Magnetna rezonanca koštala 1,4 miliona eura Nabavkom najsavremenijeg aparata magnetne rezonance MR Skyra, jačine 3Tesle, proizvođača Siemens, za što je iz budžeta izdvojeno preko 1,4 miliona eura, Crna Gora je ušla u novu eru dijagnostike - istakao je direktor Kliničkog

centra.

- KCCG svrstan u red malobrojnih evropskih bolničkih centara, koji posjeduju tehničke mogućnosti da građanima pružaju ovaj vid dijagnostike na aparatu jedinstvenom na Balkanu – kazao je Eraković.

Usmjeravanje anesteziologa na jedan tim

Stiglo 22.700 vakcina protiv sezonskog gripa

Usmjeravanje anesteziologa da budu dio tima iz samo jedne hirurške grane ili hirurške discipline doprinijelo bi formiranju kompatibilnih ekipa, boljem praćenju i pripremi pacijenata prije operacije, sprovođenju operativnog zahvata i boljem postoperativnom praćenju pacijenata istakao je Eraković.

Kako je naveo, da bi to bilo sprovedeno u praksi neophodan je veći broj izvršilaca, što je predviđeno sistematizacijom radnih mjesta i

Vakcinacija startuje početkom sedmice

imamo potpuno razvijen sistem, kojim uspjevamo da nadomjestimo nedostatak ljekara u pojedinim rijetkim segmentima. Ali imajući u vidu veliki broj specijalizacija, siguran sam da ćemo brzo i te nedostatke nadoknaditi. Osim toga, priznanje je da ljekari koji rade u KCCG-u mogu bez ikakvih problema da nađu zaposlenje u bilo kom referentnom evropskom centru – kazao je Eraković.

EDUKACIJA

On navodi da je fokus ustanove na čijem je čelu edukacija i osposobljavanje mladih specijalista, ali i tvrdi da afirmisani univerzitetski profesori u najboljim radnim godinama prepoznaju KCCG kao ustanovu gdje mogu da nastave uspješnu ljekarsku i profesorsku karijeru.

- Sa ponosom mogu da istaknem da smo u KCCG-u angažovali tri takva profesora, dva interventa radiologa i jednog dječjeg neurologa. Ubrzo ćete biti informisani o imenima naših istaknutih uspješnih doktora, koji će doprinijeti da crnogorski zdravstveni sistem funkcioniše na još bolji način – kazao je Eraković.

Tehnološkom ekspanzijom, kako je primijetio, koja predstavlja neophodan uslov kvalitetne zdravstvene usluge, KCCG je uspio da održi korak sa savremenim tokovima u medicini.

Ova ustanova, ističe, raspolaže zavidnim brojem medicinskih aparata visoke tehnologije, kao što su, između ostalih, tri aparata za magnetnu rezonancu, dvije gama kamere, dva angiografa,

planom raspisivanja dodatnog broja specijalizacija iz oblasti anestezije.

- U praksi kod nas se ovakva organizacija rada anesteziloga sprovodi u kardio i dječijoj hirurgiji, a u okruženju i Evropi imamo primjera gdje se anesteziolozi bave samo jednom hirurškom disciplinom, a kroz dežurstva su angažovani i u svim drugim hirurškim granama i dijagnostičkim procedurama – kazao je direktor Kliničkog centra.

40

hiljada bolesnika se godišnje liječi u Kliničkom centru Crne Gore

tri multislajsna i jedan jednoslajsni CT, aparat za osteodenzitometriju, aparat za razbijanje kamenca u bubregu... Eraković je podsjetio da je krajem prošle godine pušten je u rad novi linearni akcelerator, savremeni aparat, vrijedan preko 2,6 miliona eura.

- U Institutu za bolesti djece obezbijedili smo najsavremeniju medicinsku opremu, kao što je aparat za magnetnu rezonancu od 1,5T, zatim ultrazvučni aparat za k a r d i o l o š k e p a c i j e n t e, ultrazvučni aparat za radiološku dijagnostiku, kom-

pletnu opremu za Odjeljenje intenzivne njege, operacioni sto u operacionom bloku, kao i hirurške instrumente, a u toku je i nabavka novog skenera – kazao je Eraković.

Eraković je podsjetio da je t o ko m p ro t e k l e g o d i n e uspješno počela primjena izvjesnog broja komplikovanih terapijskih procedura, poput laparaskopske operacije tumora debelog crijeva, savremene multidisciplinarne metode u liječenju moždanog udara - mehanička trobmektomija, kao i terapijska izmjena plazme, zatim nova procedura operativnog liječenja zadnjeg segmenta oka, a prvi put je primijenjena i stereotaksična radioterapijska tehnika zračenja tumora na mozgu. On je podsjetio i na projekat telemedicine, koji je u prvoj fazi povezao KCCG sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima.

Uz tehnološko osavremenjavanje, ističe Eraković, velika pažnja posvećena je i kadrovskom usavršavanju.

- Cilj KCCG je da i u narednom periodu usvajanjem i primjenom novih znanja izvodimo najsavremenije i najzahtjevnije hirurške zahvate i terapijske procedure, što našu ustanovu preporučuje da postane renomirani regionalni centar, koji je osposobljen da zdravstvene usluge pruža, ne samo crnogorskim osiguranicima, već i pacijentima iz okruženja i šire – zaključio je direktor Kliničkog centra.

Ivana KRUNIĆ

Montefarm obavlja distribuciju po domovima zdravlja

PODGORICA – Građani koji žele da se vakcinišu protiv sezonskog gripa, biće u mogućnosti da to učine početkom sedmice, potvrđeno je iz Montefarma.

Distribucija vakcina u domovima zdravlja u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću završena je juče, a danas će Montefarm dopremiti vakcine javnim zdravstvenim ustanovama na Primorju.

- Vakcine će danas biti isporučene u Baru, Ulcinju, Budvi, Tivtu, Kotoru, Risnu, Herceg Novom i Cetinju. Sjeverni region vakcine će dobiti 11. novembra - saopštili su iz te zdravstvene ustanove.

Kako su precizirali, u skladište Montefarma stiglo je 22.700 do-

za vakcine protiv sezonskog gripa, Vaxigrip-tetra, proizvođača Sanofi Pasteur.

- Vakcinacija će početi tokom sedmice, prema preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore - naveli su oni juče u saopštenju.

Uprkos tome što vakcinacija kasni već mjesec, resorno ministarstvo nijednom se nije oglasilo po ovom pitanju!?

Posljedice po najugroženije grupe – stare, djecu, hronične bolesnike koji nijesu vakcinisani mogu da budu fatalne ukoliko se zaraze virusom gripa.

Iz Instituta za javno zdravlje u petak su Pobjedi saopštili da do sada nije laboratorijski potvrđen slučaj obolijevanja od gripa.

- Kolektivni imunitet predstavlja otpornost neke populacije prema pojedinim bolestima i smanjuje vjerovatnoću pojave epidemije poslije unošenja agensa u populaciju, odnosno kolektiv. Razvoj kolektivnog imuniteta će u mnogome zavisiti od odziva stanovništva na imunizaciju protiv virusa gripa - naveli su iz Instituta.

Mnogi građani javili su se redakciji Pobjede s pitanjem kada će vakcine stići u domove zdravlja, negodujući što ih još nema.

Iz Montefarma, koji je zadužen za nabavku i distribuciju vakcina, odbili su da objasne zbog čega vakcine kasne, iako je vakcinacija trebalo da počne 15.

K. J. oktobra.

Vlada predložila Ustavnom sudu da odbije prijedlog Branke Bošnjak

Odredbe o dodjeli stanova nijesu diskriminatorne

Stambena zgrada u Podgorici

Jevto Eraković

PODGORICA – Vlada Crne Gore predložila je Ustavnom sudu da odbije kao neosnovan Prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koji je podnijela poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak.

Bošnjak smatra da je ta Odluka diskriminatorna, nejasna, neodređena, te proizvoljna i da se stvara prostor za zloupotrebe i nezakonitosti, čime se omogućava miješanje izvršne vlasti u sudsku i zakonodavnu.

Vlada, sa druge strane, smatra da odrebe Odluke nijesu diskirminatorne i u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.

Vlada je u mišljenju, koje je usvojila na posljednjoj sjednici, istakla da su navedena jasno određena lica na koja se primje-

njuje odluka.

- Propisivanjem povoljnosti za kupovinu stana ili dodjelu kredita, funckioneri se ne dovode u povoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene državne službenike, namještenike i zaposlene u javnom sektoru - ocijenili su u Vladi, prenosi agencija Mina.

Kako se navodi u mišljenju, treba imati u vidu da svaki poslodavac može da obezbijedi podršku, odnosno novac za rješavanje stambenih potreba zaposlenih.

Iz Vlade su podsjetili da je to pitanje u oblasti prosvjete, zdravstva, uprave i pravosuđa riješeno granskim kolektivnim ugovorima.

- Zaključivanjem granskih ugovora i posebnih sporazuma, Vlada se izdavanjem sredstava opredijelila za rješavanje stam-

benih potreba zaposlenih koji obavljaju poslove od interesa za državu, cijeneći njihov poseban položaj i stepen odgovornosti - piše u dokumentu.

Dodaju i da se izuzetni rezultati i kvalitet rada, kao osnov za rješavanje stambenih pitanja, utvrđuju u skladu sa zakonom propisanim kriterijumima, kao i da su jasno propisani kriterijumi i lica koja ocjenjuju.

- S toga, u postupku za rješavanje stambenih potreba nema arbitrarnosti, jer osoba koja rukovodi organom uprave, službom organa uprave ili drugog pravnog lica, u kojem je službenik zaposlen i koji snosi odgovornost za rad, je najkopetentnije da na osnovu rezultata rada podnese predlog Komisiji za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih - navodi se u miK. J. šljenju.

8

Društvo/Hronika

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Direktorat za vanredne situacije na terenu i prati situaciju

Broćanac četiri dana bez električne energije

PODGORICA – Situacija na poplavama ugroženim područjima je stabilna i u protekla 24 sata službe zaštite i spašavanja po ovom pitanju nijesu imale nijednu intervenciju, saopšteno je iz Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, odakle navode da je naselje Broćanac u opštini Nikšić najteže pogođeno poplavama minulih dana.

Voda se, kako su kazali iz Direktorata, u manjoj ili većoj mjeri povlači iz poplavljenih domaćinstava, pomoćnih objekata, sa puteva.

- Jedino je stanje nepromijenjeno u Broćancu, u opštini Nikšić, gdje su ugroženi objekti pod konstantnom pažnjom službe zaštite i spašavanja iz Nikšića i pripadnika Direktorata za vanredne

Vodostaji rijeka u padu Vodostaji rijeka su u stagnaciji ili u blagom padu, a Skadarsko jezero je za sada bez opasnosti od izlivanja, saopštili su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Kako su naveli, situacija na poplavama ugroženim područjima je stabilna i u protekla 24 sata službe zaštite i spašavanja po ovom pitanju nijesu imale nijednu intervenciju.

- Voda se u manjoj ili većoj mjeri povlači iz poplavljenih domaćinstava, pomoćnih objekata, sa puteva… Jedino je stanje nepromijenjeno u Broćancu, u opštini Nikšić, gdje su ugroženi objekti pod konstantnom pažnjom službe zaštite i spašavanja iz Nikšića i pripadnika Direktorata za vanredne situacije MUP-a - napominju oni.

Sistem zaštite i spašavanja je i dalje u pripravnosti, prate situaciju i u skladu sa razvojem događaja, a biće spremni da reaguju svim raspoloživim materijalno-tehničkim i ljudskim kapacitetima.

POPLAVLJENO PODRUČJE U BROĆANCU: Voda se povlači iz domaćinstava

situacije MUP-a- navodi se u saopštenju.

Iz Direktorata su naveli da su vodostaji rijeka u stagnaciji ili u blagom padu, a Ska-

darsko jezero je, „za sada, bez opasnosti od izlivanja“.

- Sistem zaštite i spašavanja je i dalje u pripravnosti, pratimo situaciju i u skladu sa

razvojem događaja, bićemo spremni da reagujemo svim raspoloživim materijalnotehničkim i ljudskim kapacitetima- zaključuje se u saop-

U Rožajama održana javna rasprava o rebalansu budžeta ROŽAJE - Zbog neplaniranih prihoda koji bi trebalo da popune budžet opštine do kraja godine, u Rožajama je održana javna rasprava o rebalansu budžeta za tekuću godinu koji je planiran na 8.151.388. eura.

Kako je rečeno, rebalansirani budžet treba da iznosi 9.530.000 eura i u odnosu na planirani, veći je za 1.665.000 ili 21,17 procenata. Isto tako, saopšteno je da se rebalansirani budžet u odnosu na osnovni, uvećava od prodaje nepokretne imovine. Odlazeći predsjednik opštine, Ejup Nurković kazao je da je lokalna uprava dobila saglasnost od resornog ministarstva za rebalans opštinske kase.

- Imali smo povećanje određenih prihoda, kao što je porez na nepokretnosti. Prošle godine smo imali lošu naplatu u ovoj oblasti ali smo ove godine povećali aktivnosti, shodno sanacionom programu i uspjeli da naplatimo sopstvene i državne prihode. Takođe, realizovali smo međuopštinski projekat sa opštinom Sjenica koji se finansira iz evropskih fondova, tako da ta stavka vrijedna oko 148.000 eura,

Opštinska kasa „teža“ za više od 1,6 miliona

SA SJEDNICE: Rebalansirani budžet za tekuću godinu 9.530.000 eura

naknadno bude unesena u naš budžet – rekao je Nurković.

Govoreći o prihodu od 1,6 miliona eura po osnovu prodaje sportske dvorane Vladi Crne Gore, Nurković je kazao da će tim sredstvima biti izvršena isplata poreza i doprinosa zaposlenih u lokalnoj upravi i njenim preduzećima i ustanovama.

- Već dvije godine vodimo pregovore sa Vladom Crne Gore o

Podaci Uprave policije

prodaji dijela opštinske imovine i očekujemo da tim sredstvima izvršimo sravnjenje poreza i doprinosa kod Ministarstva finansija – rekao je Nurković.

Sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj i finansije Ismet Hadžić je kazao da je otplata dugovanja iz prethodnog perioda LU planirana na 1,8 miliona eura, a iz rebalansiranog budžeta bi trebalo po

tom osnovu da otplate 3,5 miliona eura.

- Tokom tekuće godine isplatili smo dosta obaveza iz prethodnog perioda, budući da smo dosta kasnili i sa isplatom ličnih dohodaka, te dugova prema dobavljacima, kao i u oblasti ostalih dugovanja.

Budžetom je bila planirana stavka od milion eura za rješavanje viška zaposlenih u tekućoj godini. Budući da se u lokalnoj upravi nije niko javio na posljednji poziv za otpremnine, mi smo taj iznos smanjili na 10.000 eura – rekao je Hdžić, ističući da je došlo do promjene i u rebalansu kapitalnog budžeta koji je sa planiranih 660.000 eura, povećan na 1.283.000 eura.

Osim zaposlenih u lokalnoj upravi, njenim preduzećima i ustanovama, javnoj raspravi nije prisustvovao niko od građana, NVO i drugih institucija.

F. KALIĆ

Akcija Direktorata za vanredne situacije MUP-a

Za dva mjeseca Uklonjena poginulo sedam osoba bomba PODGORICA – Na crnogorskim putevima u prethdona dva mjeseca u saobraćajnim nesrećama poginulo je sedam osoba, saopšteno je Novoj M iz policije.

- U septembru je bilo 606 saobraćajnih nezgoda, a u oktobru 575. U tim nezgodama stradalo je sedam lica, u septembru tri, a u oktobru četiri lica - saopšteno je Novoj M iz Uprave policije.

Brojni su apeli policije da građani ne koriste mobilne telefone u toku vožnje, te da ne voze u alkoholisanom stanju.

U prethodna dva mjeseca 1.029 vozača kažnjeno je zbog upotrebe mobilnih telefona prilikom vožnje. Ističe se i da je za isti period sankcionisana 1.221 osoba zbog vožnje pod uticajem alkohola.

- Od 1.221, 321 lice je zadržano u prostorije za zadržavanje u septembru, a u oktobru 371 lice - saopšteno je iz policije. C. H.

teška tonu

PODGORICA - Službenici Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) Direktorata za vanredne situacije MUP-a uklonili su juče aviobombu zaostalu iz Drugog svjetskog rata tešku jednu tonu, saopšteno je iz MUP-a.

Bomba je pronađena na gradilištu auto-puta u Mateševu.

- Bomba je u sastavu imala dva

upaljača, te je zbog veće bezbjednosti prilikom transporta saobraćaj bio obustavljen sat i po na dionici Mateševo Kolašin - Podgorica - naveli su iz MUP-a.

C. H.

štenju.

Kako prenosi portal RTCG, u Broćancu su pojedine kuće pod vodom i skoro odsječene od grada, a problem im

predstavlja to što su već četiri dana bez struje pa je napravljena velika šteta zbog hrane koja se nalazila u frižiderima i zamrzivačima. K. J.

EU nastavlja finansijski da podržava crnogorske poljoprivrednike

VINARIJA „VELIMIROVIĆ“: Uz plodno tlo i sunce kvalitet zagarantovan

Vinarija „Velimirović“ pronašla svoj put PODGORICA – Vinarija „Velimirović“ nalazi se u selu Malenza u Zagaraču, 17 kilometara od Podgorice, gdje je na četiri hektara zasađena loza, koja godišnje rađa oko 30 tona grožđa. Uz plodno tlo, mnogo sunca i dovoljno kiše, prema riječima izvršnog direktora vinarije Dušana Velimirovića, kvalitet vina je zagarantovan.

On je u razgovoru za EU info centar rekao je da su odlučili da potraže pomoć u okviru IPARD like grant – Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj, kroz koji Evropska unija i Vlada Crne Gore podržavaju crnogorske poljoprivrednike.

- Mi u ovu priču ne bismo ulazili da nije bilo IPARD-a. Kada znate da će vam skoro polovina novca biti vraćena, to je veliko olakšanje i podsticaj da krenete u nove poslovne poduhvate objašnjava Velimirović.

Prema riječima ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Aiva Orava, IPARD program predstavlja posebno dizajniranu podršku EU ruralnom razvoju Crne Gore i drugih zemljama kandidatima u pretpristupnom periodu.

- Jednostavno rečeno, EU podržava Crnu Goru u proizvodnji kvalitetne i bezbjedne hrane

na modernim farmama, oživljavajući ruralna područja - kazao je Orav.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović istakao je da projekti koji se realizuju u okviru IPARD programa predstavljaju razvojni impuls crnogorskoj poljoprivredi.

- Prošle su dvije godine otkad smo stvorili uslove za realizaciju IPARD programa, ukupne vrijednosti 87 miliona eura. Iz fondova EU je obezbijeđeno 39 miliona eura, iz crnogorskog budžeta više od 12 miliona, a ostatak obezbjeđuju korisnici ovog vrijednog programa - rekao je Simović.

U toku je Drugi IPARD poziv za takozvanu Mjeru 3, putem koje će poljoprivrednicima biti obezbijeđeno 15 miliona eura bespovratne pomoći. Poziv je otvoren do 20. decembra.

Nadia Kjučukova iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ohrabrila je poljoprivrednike koji se bave proizvodnjom da se prijave za IPARD grantove.

- Ako imate ideju kako da razvijete farmu, povećate proizvodnju, osnažite preradu ili upotrijebite nove tehnologije, iskoristite ovu priliku i ostvarite svoju ideju, ostvarite svoj san K. J. - rekla je ona.

Aktuelno

Nedjelja, 10. novembar 2019.

9

Razgovor s povodom: Prof. dr Mihailo Burić, inženjer geologije

Ozbiljno istražiti geološku sredinu Biogradskog jezera Ako se radi samo o ponorima sanacija će biti lakša, dok će za estavele to biti složen problem i rješenje – kaže dr Burić

Faze razvoja jezera Dr Burić objašnjava da sva jezera prolaze četiri faze razvoja.

- Prva je mladost koju karakteriše inicijalni reljef basena. Zatim slijedi zrelost, u kojem dno basena nije zaravnjeno sedimentima, iako postoji pribrežna terasa, i delta pritoka. Slijedi starost koju karakteriše razvijena pribrežna vegetacija, i dno zaravnjeno deponovanim sedimentima donesenim iz sliva. Zadnja faza je izumiranje, koju karakteriše vegetacija, čitave ili najvećeg dijela povšine korita. Jezero postaje toliko plitko da se od izumrle vegetacije basen potpuno popunjava, i pretvara u močvaru – kazao je Burić.

PODGORICA – Biogradsko jezero je dragocjen prirodni objekat, i treba ga sačuvati po svaku cijenu. Da bi se sačuvalo treba djelovati u tri navedena smjera - smanjenje erozionih unosa, osiguranje morenske brane i obezbjeđenje vodene propusnosti jezerskog korita - kazao je Pobjedi prof. dr Mihailo Burić, inženjer geologije koji smatra da treba ozbiljno istražiti teren kako ne bi došlo do gubitka jezera.

- Kraški procesi su takvi da se oni razvijaju u vremenu, tako što se njihova vodopropusnost povećava. Tako može doći do potpunih gubitka jezera. Zato treba detaljno izučiti ovu krašku geološku sredinu, kako bi se dobile smjernice za potrebne intervencije. Ako se radi samo o ponorima sanacija će biti lakša, dok će za estavele to biti složen problem i rješenje – kaže dr Burić.

PROCESI

On tvrdi da nije tačno da se prirodni procesi ne mogu kontrolisati.

- Nekada ne mogu, ali za Biogradsko jezero mogu. Samo treba znati da su za to potrebna ozbiljna istraživanja. Svako projektovanje ili predlaganje rješenja, bez prethodnog izučavanja navedenih fenomena je neozbiljno. Sada treba pristupiti geodetskim, geo-

Kako nestaju A zadnja faza života jezera, odnosno nestanka, najbolje se vidjela, kako navodi Burić, nestankom jezera Srednja Ponikvica, koje je bilo potpuno nestalo ispunjavanjem sedimentima i vegetacijom.

- Ispuna jezera je zamijenila zapreminu vode, za koju više nije bilo mjesta.

Ovaj proces se djelimično može vidjeti i na Skadarskom jezeru, pošto se na njegovoj sjevernoj obali nalaze prostrana močvarna područja. Inače je prema nekim ispitivanjima debljina sapropela, jezerskog organogeno-mineralnog mulja preko 30 metara. Iz ovoga se moze zaključiti kakav je inenzitet i uloga popunjavanja jezerskih basena – naglašava Burić.

Mihailo Burić

loškim i hidrološkim istraživanjima, da bi se dobili podaci i podloge za prijedlog rješenja i izradu projekata sanacije – istakao je Burić. On dodaje da lamentiranja nad ovim problemom, bez hidroloških, geoloških i geodetskih podataka nemaju nikakvu svrhu.

- Zato predlažem, kao prvi korak, izradu projekta istraživanja, na čijim rezultatima treba da se zasnuje projekat sanacije - spašavanja jezera – poručuje Burić.

Biogradsko jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1.094 metra nadmorske visine. Prema podacima Stevana Stankovića, od prije nekoliko desetina godina, Biogradsko jezero je pri vodostaju 650 centimetara dugo 87, a široko 410. Pri tom vodostaju duboko je 12,1 metar.

- Njegova prosječna dubina je 4,5 metra. Tokom ljeta smanji se nivo vode u njemu za četiri do šest metara, pa veliki dio proljećnog jezera postaje kopno. Pri proljećnom vodostaju ima povrsinu od 228.500 metara kvadratnih i zapreminu od 1.052.760 metara kub-

Vodostaj jezera na minimumu ove jeseni

nih. Pri ljetnjem vodstaju površina se smanji na 58.250 metara kvadratnih, a zapremina na 210.000 metara kubnih. Spada u akumulativna lednička jezera, čije je korito terminalni basen – objašnjava profesor Burić.

Nastanak ledničkog basena je, kako navodi, pod dejstvom ledničkih cirkova iz izvorišne celenke Biogradske rijeke, koji je pretvorio preglacijalnu rječnu dolinu u ledničku dolinu-valov.

- Lednik se spuštao do 1.000 metara nadmorske visine, na kojoj visini je istaložio morene. Tako je stvorena prirodna brana, koja je omogućila formiranje jezera. Čeona morena je visine 10 do 20 metara, iznad površine jezera. Do sada je utvrđeno postojanje 15 manjih vrtača u kavernoznim trijaskim krečnjacima, u njegovom sjeverozapadnom obodu. A ima ih i po jezerskom dnu. Ovi kraški oblici predstavljaju jednu od osnovnih opasnosti od gubitka jezera. Zato buduća istraživanja, pored onih koje je izveo Zavod za geološka istraživanja, treba da budu detaljno izve-

Najteže je sanirati gubitak vode kroz korito jezera

Imamo 32 jezera različitog porijekla Crna Gora ima 32 jezera različitog porijekla. Ona su po veličini veoma različita.

- Kod nas se taj raspon veličina očituje između Skadarskog jezera i jezera Srednja Ponikvica. Skadarsko jezero ima površinu od 354 do 505 kilometara kvadratnih (zapreminu od dva do četiri milijarde metara kubnih). Srednja Ponikvica ima površinu od oko 30.000 metara kvadratnih (prije nestanka) i zapremine oko 50 do 60.000 metara kubnih.

Najmanja su svakako glacijalna jezera na Durmitoru kao što su Pošćensko i Modro. Ona imaju zapreminu od oko 7 do 10.000 metara kubnih – ističe Burić.

dena – tvrdi naš sagovornik.

On objašnjava da Biogradsko jezero spada u protočna jezera.

- Vodu dobija od Biogradske rijeke i potoka Bendovac. Jezero gubi vodu preko otoke Jezerštice, poniranjem i isparavanjem. Temperatura njegove vode ljeti je 18 stepeni Celzijusovih na površini, a na dnu 9,5. Providnost vode se kreće od 3,8 u plićim, do 6,5 meteara u dubljim djelovima.

Voda ima blago alkalnu reakciju, mali ostatak isparenja i malu karbonatnu tvrdoću – ističe Burić.

RASHODI

Ovo jezero ima četiri stavke rashoda u njegovom vodnom bilansu. To su isparavanje, površinsko oticanje, podzemno oticanje i zauzimanje zapremine erodovanim sedimentima iz njegovog sliva.

- Isparavanje je proces koji se može, ali ga nije racionalno kontrolisati. Inače je to najmanja stavka u gubitcima vode.

Zapunjavanje korita jezera je indirektni rashod vode, jer se sa ispunom smanjuje zapremina korita, a za taj dio i zapremina jezerske vode. Za amortizaciju ovog uticaja uvijek se koriste metode smanjenja unošenja taloženih čestica u korito jezera, metodama protiverozione zaštite. Ponegdje se primjenjuje i odstranjivanje ispune, da bi se vratio prostor za jezersku vodu – kaže Burić dodajući da to vjerovatno neće biti preporuka za ovaj slučaj.

- Jezero se prazni preko preliva korita otokom. Taj preliv je uvijek pod uticajem linijske i retrogradne erozije, koje izazivaju njegovo sniženje. Sniženjem nivoa preliva smanjuje se i kapacitet akumuliranja vode – kazao je Burić.

Kao najbolji primjer navodi Crno jezero kod Žabljaka.

- Tamo sam predložio povećanje kote preliva jezera prirod-

nim materijalima, na nekadašnji nivo. Uobičajeno je da me nije niko ni čuo ni shvatio. A kada bi se visočijim prelivima prema Žabljačkoj rijeci i prema Malom jezeru povećao kapacitet zapremine korita Velikog jezera, time bi se amortizovale oscilacije vode i povećala njegova ljetnja zapremina – naglašava Burić dodajući da na Biogradskom jezeru ovaj fenomen treba izučiti i vidjeti da li on može biti dio ukupnih djelovanja za povećanje kapaciteta.

- Nešto što je mnogo važnije je definisanje stanja i funkcije brane sastavljene od morenskih glacijalnih sedimenata.

Stabilnost i vodopropusnost brane mora biti obezbijeđena, da bi se obezbijedo opstanak jezera. Ovaj problem se definiše dobrim geološkim istraživanjima – tvrdi dr Burić.

Najteži za utvrđivanje i saniranje je, kaže on, problem gubitaka kroz korito jezera, pošto se njegov dio nalazi direktno na trijaskim karbonatima koji su karstifikovani.

- Gubici vode kroz ovakve odvodne kanale su jedan od najopasnijih rashoda vodnog bilansa – ističe Burić.

Objašnjava da su jezera u geološkom vremenu privremene pojave u prirodi.

- Nastaju pirodnim procesima, a takođe nestaju prirodnim procesima. Mogu biti: tektonska, erozivna, akumulaciona i vještačka. Svaka od ovih vrsta ima više podvrsta. Eroziona jezera mogu biti glacijalna, rječna, kraška i eolska. Biogradsko jezero spada u lednička akumulaciona jezera. Ona se obrazuju u terminalnim basenim iz čeonih morena, kojima je pregrađen isčezli valov – lednička dolina, poslije otapanja lednika, iz doba pleistocena. Pleistocen je trajao od prije 1,81 milion godina do prije 11.500 godina – objasnio je na kraju dr Burić.

N. KOVAČEVIĆ

10

Društvo

Nedjelja, 10. novembar 2019.

POVODI: U Crnoj Gori nije zaživjela usluga korišćenja pasa vodiča za osobe koje im

Zakon važi samo za Kada prelazimo ulicu, kažem Uranu: ,,Vodi, zebra“. Psi pamte vokale, ne pamti da mu kažem ,,pješački prelaz“, jer to mu ništa ne znači.

Nađe zebru i onda oslušnem možemo li da pređemo ulicu. Ja odlučujem kad ćemo krenuti, a on je zadužen za moju bezbjednost, priča za Pobjedu Dunja Samardžić PODGORICA – Zakon o kretanju osoba sa invaliditetom uz pomoć psa vodiča, koji je u Crnoj Gori donešen prije deset godina, za sada reguliše samo prava Dunje Samardžić, jedine korisnice ovakvog psa - crnog labradora Urana. To je pokazatelj da kod nas ta usluga nije zaživjela, a jedan od ključnih razloga, prema riječima naših sagovornika, je zato što je ne finansira država, što nije praksa u zemljama regiona, poput Slovenije i Hrvatske.

Usvojenim Zakonom se garantuju prava korisnicima da sa psom koriste javna prevozna sredstva, imaju slobodan pristup i boravak na javnom mjestu, kao i u radnom prostoru, ali akt ne obavezuje državu da finansijski podrži ovaj servis. Za kupovinu psa vodiča potrebno je izdvojiti oko 15.000 eura.

Planira li Ministarstvo rada i socijalnog staranja da se ugleda na države u regionu i izmijeni regulativu, nije izvjesno, jer nam nijesu odgovorili na upućena pitanja. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore kroz projekte i donacije građana za korisnike nabavlja pse vodiče, a ra-

Dunja Samardžić sa psom Uranom

Goran Macanović

Marina Vujačić

Obuka psa vodiča državu bi koštala 150 eura mjesečno Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović kazao je da za državu finansiranje servisa psa vodiča ne bi trebalo da bude trošak.

- Prosječni radni vijek psa je osam do deset godina. Ako pas košta do 15.000 eura i ako tu sumu podijeliite na osam hiljada to dođe oko

nije je tražilo od resora, kojim sada rukovodi Kemal Purišić, da preuzme tu obavezu. Kažu da, međutim, nikada nijesu dobili jasan odgovor, pa najavljuju da će uskoro ponoviti inicijativu. O ovom problemu razgovarali smo i sa predsjednikom Saveza slijepih Goranom Macanovićem koji je ukazao na dodatnu poteškoću: osoba oštećenog vida, koja želi da ima psa vodiča, treba da zna da koristi bijeli štap, a u Crnoj Gori ne postoji nijedan peripatolog, stručnjak koji obučava ljude da se kreću pomoću tog pomagala.

Da nešto treba da se promijeni po tom pitanju, smatra i Dunja Samardžić, koja je istakla da nam džaba zakon kada niko osim nje ne koristi ovu uslugu.

Njenom bratu Andriji Samardžiću, koji je imao psa vodiča Jana, koji je uginuo, u januaru stiže drugi pas, a on je za naše novine rekao da pas predstavlja most u komunikaciji, odnosno da ubrzava proces razbijanja stereotipa i barijera, ali da se o tome malo govori.

LISTA ČEKANJA Pse vodiče za korisnike nabavlja Udruženje mladih sa hendikepom Crne u Centru za rehabilitaciju Silver u Hrvatskoj. Sudeći prema riječima izvršne direktorice ove nevladine organizacije Marine Vujačić, dok ovaj servis ne preuzme država, snalaze se kako znaju i umiju. Vujačić je podsjetila da je prvi pas vodič stigao u Crnu Goru 2008. godine, te da ga je koristila Marijana Mugoša-Šćekić, a kasnije je psa dobio Andrija, pa Dunja. Kako su Andriji i Marijani uginuli psi, ponovo su im se obratili za pomoć, pa je UMHCG formiralo listu čekanja na kojoj su osim njih dvoje nalazi još samo jedan momak iz Berana. Novac za Andriju je, kako je pojasnila Vujačić, sakupljen

1.800 na godišnjem nivou, odnosno po mjesecima dođemo do toga da obuka psa vodiča mjesečno košta 150 eura ili pet eura dnevno. A vi, s druge strane, imate asistenciju 24 neprekidno. Ako se uporedi sa drugim vrstama usluga, onda to ne bi trebalo da bude skupo – rekao je on.

preko projekta koji je podržalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja iznosom od 6.500 eura, a ostatak je obezbijeđen uz pomoć donacija građana.

Za Marijanu je u toku prikupljanje novca. Na današnjoj listi čekanja, kaže izvršna direktorica UMHCG, nema više zainteresovanih, zbog toga što za kupovinu jednog psa prikupljaju novac, čak, najmanje dvije godine.

- Ne možemo ni da promovišemo taj program do te mjere, jer ne možemo svima da obezbijedimo novac. Ovakav servis mnoge zemlje finansiraju kao Hrvatska, Slovenija. Bilo bi neracionalno da mi tražimo da se osnuje centar u Crnoj Gori, to bi bilo skupo – rekla je ona.

Nikoga, kaže Vujačić, ne odbijaju ko se prijavi za ovu uslugu, pa se prisjeća da se dešavalo da je jedna osoba, koja nije znala da koristi bijeli štap, bila zainteresovana za psa vodiča, ali je zbog neispunjavanja tog kriterijuma odbijena.

- Kada se neko prijavi, prosljeđujemo prijavu Silveru. Prva inicijalna provjera korisnika obavlja se u Zagrebu, a druga, domicilna, u Crnoj Gori.

Tamošnji inspektor po karakteristikama korisnika biraju adekvatnog psa. Tako nekome treba pas koji je energičan, nekome treba mirniji. Inspektor



Osoba oštećenog vida koja želi da ima psa vodiča treba da zna da koristi bijeli štap, a u Crnoj Gori ne postoji nijedan peripatolog, stručnjak koji obučava ljude da se kreću pomoću tog pomagala

Psi pomagači Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da su osim pasa vodiča, u našoj državi korisnici ranije upotrebljavali i psa pomagača.

Milan Šaranović je imao psa pomagača, kao i Milenko Vojičić.

- Oni pomažu osobama koji imaju fizički invaliditet. Dodavaju predmet, gase i pale svjetla, pomažu prilikom ustajanja iz kreveta – rekla je ona.

uči korisnika i kako treba da sprovodi komande koje je pas naučio. Korisnici psa u prosjeku imaju oko osam godina – rekla je ona.

Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović koristi bijeli štap skoro 20 godina, a za naše novine priča da je, svakako, lakše kretanje za psom, ali zbog dodatne odgovornosti nije razmišljao o varijanti da se prijavi da ga dobije.

- Psa treba da pazite, posvećujete mu bar sat dnevno. Zbog nedostatka vremena ne bih mogao da mu posvetim svu pažnju i ljubav koju zaslužuje - kaže on, dodajući da bi vjerovatno bilo više zainteresovanih korisnika za ovu uslugu kada bi je finansirala država.

PREPREKE U Crnoj Gori se, negoduje Macanović, malo osoba kreće uz pomoć bijelog štapa. Kako ne postoji stručna osoba za ovu vrstu obuke, kaže da su svi samouki i snalaze se tako što prikupljaju informacije o kretanju jedni od drugih.

- Neki od nas su se usudili da uzmu bijeli štap – rekao je on.

Savez slijepih broji 1.000 članova, a samo ,,između deset i 20 njih aktivno koristi ovo pomagalo“.

- Na popisu iz 2011. godine 14.500 ljudi je reklo da ima poteškoća u svakodnevnom kretanju zbog vida. Svakako da ti ljudi nijesu svi kandidati koji se uklapaju u definiciju da budu redovni članovi Saveza, jer je uslov da imaju više od 90 procenata oštećenja vida.

Zbog velike razlike između ova dva podatka istina je vjerovatno negdje između – rekao je Macanović.

Nepristupačno okruženje, odnosno nedostatak zvučnih semafora, adekvatnih trotoara, taktilnih traka vodilja,

Društvo / Aktuelnosti

Nedjelja, 10. novembar 2019.

RAZGOVOR: Ombudsman Bosne i Hercegovine

maju oštećenje vida

a Dunju Izazovi prvih pola godine

nepropisno parkirana auta, reklamni panoi na trotoarima, dodatno, prema njegovim riječima, otežavaju kretanje ovoj populaciji.

- Uz to, ljudi nemaju dovoljno samopouzdanja. Porodice ih prezaštićuju. Kažu im: ,,Nemoj ti ići sam, ja ću poći sa tobom“. Ne motivišu ih da uzmu bijeli štap u ruke. Kad imate sve te okolnosti, imate situaciju da se najveći broj njih prepušti toj letargiji – reko je on.

URAN Dunja Samardžić ne razmišlja o barijerama, podsjećajući da četiri godine koristi psa vodiča.

Uz Urana se osjeća bezbijedno.

- Ima sigurno puno mojih vršnjaka koji bi na ovaj način željeli da se osamostale. Ne mogu da im kažem: ,,Odvaži se, uzmi bijeli štap i ako lupiš u banderu, nema veze“. Meni se to dešavalo. Da ima stručnjaka koji bi ih učio da koriste bijeli štap, bilo bi drugačije – rekla je ona.

Pojašnjavajući na koji način joj pomaže pas, kaže da pamti 50 komandi, ali da ona ne upotrebljava svaku.

- Kada prelazimo ulicu, kažem mu: ,,Vodi, zebra“. Psi pamte vokale, ne pamti da mu kažem ,,pješački prelaz“, jer to mu ništa ne znači. Nađe zebru i onda oslušnem možemo li da pređemo ulicu. Ja odlučujem kad ćemo krenuti, a on je zadužen za moju bezbjednost. Naravno da neće preći ako vidi auto, kad mu kažem da ,,vodi“, on onda kreće. Kažem mu da vodi na pločnik, potom ga on traži.

Zapamti brzo trasu, ali njegov zadatak je da zaobilazi prepreke, da, na primjer, ne upadnem u šahtu. Pas stane uz tebe da te zaštiti i kada zapazi da ti nešto ide u susret – rekla je ona.

Prisjeća se kako joj je na početku bilo simpatično kada je trebalo da kaže psu da skrene lijevo, jer je morala tu komandu da izgovori na hrvatskom - ljevo.

- Sada smo već duže zajedno, pa razumije i moj jezik – kaže ona, uz osmijeh.

Mitrović: Region se debelo birokratizovao PODGORICA – Pozicija ombudsmana u regionu svakim danom je sve bolja, ali moramo svi raditi na boljoj vidljivosti, jer mnogo toga ostaje u našim kancelarijama, rekao je za Pobjedu zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini prof. dr Ljubinko Mitrović.

On je bio gost na regionalnoj konferenciji u Podgorici koju je nedavno organizovao crnogorski ombudsman. Misija zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ističe Mitrović, jeste da pomaže ljudima.

Andrija Samardžić

Andrija Samardžić je ispričao da osoba oštećenog vida koja se kreće uz pomoć bijelog štapa potvrđuje sposobnost da umije da se orijentiše u otvorenom prostoru.

- To znači da neko ko ne zna da koristi štap i ne kreće se samostalno na minimum dvije trase, ne može da

11

dobije psa vodiča, jer vodič ne može da pomgone osobi koja ne zna fizički kuda bi išla. Vodič ne pamti trase i ne razlikuje školu od bolnice i vaš posao od kuće, barem, ne u prvih šest mjeseci korišćenja i to ne umanjuje psa vodiča u samostalnom kretanju – kazao je on.

Dunja do sada nije osjetila veću neugodnost krećući se u javnom prostoru, ali navodi da joj se dešavalo da taksista odbije da je preveze do željene lokacije.

- Uran nikada ne sjedne na sjedište, uvijek mi je ispod nogu i na to je naučen. Onda čekam da taksi krene, neki se naljute, a nekad se povuku i kažu da nijesu znali da je to moj pas vodič - priča ona.

Da osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori trpe mnogo poniženja, smatra njen brat Andrija. On je istakao da kada ide sa štapom ulicom ili ulazi u javne ustanove prolaznici često postupaju sažaljivo prema njemu.

- Kada sam sa psom to ljudi ne rade, pas je specifičan asistent.

Nije ideja da sakrijemo svoj invaliditet, ali povjerenje prema jednom živom biću, koje je uzajamno, vas učvršćuje – rekao je on.

SOCIJALIZACIJA Andrija kaže da generalno ne postoji podrška za osobe oštećenog vida da se odvaže i samostalno se kreću.

- Ljudi ne smatraju da je njihova samostalnost bitan segment njihovog života i da njihova uskraćena samostalnost bitno utiče na njihovo dostojanstvo i smostalnost u donošenju bitnijih životnih odluka.

Kao društvo u brojnim stvarima kaskamo – rekao je on.

Diskriminacija, dodaje Samardžić, prouzrokuje usamljenost, a pas vodič psihički osnažuje osobe oštećenog vida.

- To je komforan način da se ne zamarate kretanjem, nećete doći umorni na posao.

Bezbjedni ste i samostalni.

Smatrao sam da sam dovoljno samostalan sa bijelim štapom da svoj žvot povjerim jednom četvoronošcu i odlučio sam da imam psa vodiča - naveo je on.

Kada bi ga neko pitao da izdvoji tri najljepša dana u životu, kaže da bi na toj listi definitivno uvrstio susret sa njegovim psom Janom. N. ĐURĐEVAC

ŽALBE - Mi negdje na nivou godine imamo oko 3.500 predmeta.

Svaki deseti predmet se okonča izdavanjem preporuke. Više od 70 odsto je realizovanih preporuka. Mnogi kažu da je to dobro i za zemlje u regionu. Moguće da jeste, ali ja nijesam zadovoljan i biću onda kada taj stepen bude 80 ili 85.

U ovom momentu iz godine u godinu stepen realizovanih preporuka se povećava – kazao je on.

Najveći broj žalbi, prema njegovim riječima, odnosno svaka šesta se odnosi na pravosuđe, odnosno sudove, u smislu dužine trajanja postupaka.

- Imate suđenja koja traju po desetak godina. Izvršenje je nešto što je katastrofalno. I kad imate presudu onda se postavi pitanje njenog izvršenja – rekao je on.

Drugi na listi pritužbi su organi uprave, a Mitrović kaže da je problematično, što je svojstveno cijelom regionu,

što smo se ,,debelo birokratizovali“. Pojašnjava da se veliki broj predmeta koji se tiču rada organa uprave, mogu riješiti potezom pera, za par minuta.

- Ali se to ne rješava i onda se građanin javlja nama sa zahtjevom zbog njihovog postupanja radi dobijanja različitih javnih isprava i slično – rekao je on.

Mitrović ističe da preporuke koje ne budu ispoštovane, prema zakonu, moraju da ističu u godišnjem izvještaju, a objavljuju ih i na veb stranici insititucije.

- I to je dosta problematično, što predlažem i ostalim kolegama da učine, jer niko ne voli da se nađe na veb stranici da je mobinger,

diskriminator, jer to čita javnost – rekao je on.

Važan je, kaže Mitrović, autorit ove institucije.

- Preporuka mora da bude jasna, nedvosmislena, čista, zakonita i onda vi nemate problem sa njenom implementacijom. Nemam problem da onog ko ne ispoštuje preporuku prozovem u medijima. Ako je kvalitetna preporuka onda zašto je ne reći i zašto ne prozvati u sredstvima informisanja onog ko je krši. Nije veliki broj takvih, ali ima pojedinaca, recimo, načelnika opština, nekih javnih s l u ž b e n i ka , ministara. Imamo kod nas ministarstva na

više nivoa, pa imamo preko sto ministara – istakao je on.

ZAKON Njima je, dodao je Mitrović, važno da određeni proces bude doveden do kraja. Ovih dana, priča on, u Republici Srpskoj je u fazi donošenja zakon o zdravstvenoj zaštiti stanovništva.

Postoji, pojašnjava Mitrović, jedna odredba koja je ključna, a koju je institucija na čijem je čelu, potencirala ranije, a tiče se bezuslovne zdrastvene zaštite sve djece do 18 godina.

- Trenutno u zakonodavstvu djeca do 15 godina imaju bezuslovnu zdravstvenu zaštitu, a ako nastave školovanje nastavlja se onda i to osiguranje. Tako da ostaje jedan dio djece koji ne bi bio uključen, prije svega govorim o Romima. Prije neki dan sam obaviješten da Ministarstvo mijenja tu odredbu, odnosno da će u novom zakonu to biti promijenjeno. Naša ideja, pokupio je neko drugi, sjajno. Super, ma, važno je da je bolje za građane. Takvih primjera imamo dosta – rekao je on.

Ukazao je na važnu saradnju koju ima sa medijima.

- Izražavam divljenje prema novinarskoj profesiji. Ono što rade mediji u ovim zemljama tranzicije, zaista, je za mene u domenu naučne fantastike često. Mediji su lučonoše mnogih stvari i da nije njih mnoge stvari bi bile stavljene pod tepih – rekao je on.

Ponovio je da ima sa tamošnjim novinarima sjajnu komunikaciju, te da mnogi od njih imaju njegov privatni telefon tako da, kada im je potreban, mogu da ga dobiju i mimo radnog vremena – popodne, uveče, subotom ili nedjeljom.

N. Đ.

Poruka predsjednika Privredne komore Srbije

Čadež : Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu biće veći PODGORICA – Trgovinski rat Amerike i Kine u mnogome je uticao na slabiji ekonomski rast zemalja Evropske unije, kaže za Novu M predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, koji očekuje i da će u ovoj godini ekonomski rast zemalja Zapadnog balkana biti veći nego što su prognoze MMF-a i Svjetska banka.

Prema njegovim riječima, sudbina ekonomija zemalja Evropske unije zavisiće od epiloga rivalstva Amerike i Kine.

- Na taj ekonomski rat Evropa mora dati odgovor. Potrebna nam je, čini mi se, odlučnija evropska strategija u odnosu na rivalstvo SAD-a i Kine kada je privreda u pitanju i to je ono što će nama

pomoći - naveo je on.

Usporavanje evropske privrede osjećaju i zemlje regiona, smatra Čadež i govori da je teško prognozirati da li će oporavak brzo doći.

- Mi jesmo dio te evropske politike, bili član EU i ili ne,

mi smo danas ekonomski član Evropske unije. Mi smo toliko povezani sa tržištem Evropske unije, jer smo mi po lancima dobavljačkim više Evropska unije nego što je Malta koja je članica. Dakle, mi zavisimo od tih politika - govori Čadež.

Prema riječima predsjednika Privredne komore Srbije očekivano je što međunarodne finansijske institucije zemljama regiona za ovu i narednu godinu prognoziraju nešto niže stope rasta.

- Iako će biti nešto niže opet će biti mnogo veće u odnosu na neke najrazvijenije članice



Sudbina ekonomija zemalja Evropske unije zavisiće od epiloga rivalstva Amerike i Kine

Evropske unije. Kada pogledamo u kom se momentu nalazimo i kako teče taj globalni trgovinski rat mi imamo još uvijek dobru predikciju rasta - naveo je on.

Crna Gora i Srbija tradicionalno, kaže Čadež, imaju dobru ekonomsku saradnju. U posljednje vrijeme sve je više novih investicija.

- Pogotovo od strane investitora iz Srbije u sektor turizma u Crnoj Gori. Sve više ima nekih zajedničkih projekata, zajedničkih turističkih proizvoda pogotovo za turiste iz Kine - navodi Čadež.

K. J.

12

Kultura

Nedjelja, 10. novembar 2019.

INTERVJU: Kosovski reditelj Isa Ćosja, autor novog crnogorskog filma „Roda“, za Pobjedu

Ukleti da se selimo po iz Podgorice, u partnerstvu sa ABHO Film-om i ABA Film-om iz Crne Gore, kao i sa drugim producentskim kućama iz Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije.

U intervjuu za Pobjedu, reditelj Isa Ćosja govori o najnovijem ostvarenju, životu u Gusinju, kinematografiji, suživotu na našim prostorima...

POBJEDA: Kakav je bio povratak u Gusinje? ĆOSJA: Gusinje mi je uvijek pri srcu. Pa to mi je rodni kraj. Još kad snimite film tu i snimate priču o tim ljudima, tom kraju, tim dogodovštinama, onda je to pravi i nezaboravni doživljaj. Bilo mi je drago da sam se vratio u Gusinje da snimam i da sam poveo jednu filmsku ekipu baš tu.

POBJEDA: Čega se sjećate iz djetinjstva u Gusinju? ĆOSJA: Sjećam se svega.. Škole, zima, ljeta, učitelja,

Svi mi bismo mijenjali sadašnjicu za sjutrašnjicu bez obzira što ne znamo što nam ta sjutrašnjica sprema. Svi mi bismo mijenjali naše lijepo Gusinje ili lijepu Podgoricu, Cetinje, Žabljak, za neko naselje u Njemačkoj, Švedskoj, Americi. E pa to mi je nekako nelogično i tužno. Ali istinito

HANA AGIMI

PODGORICA – Popularni kosovski reditelj Isa Ćosja, koji je rođen i odrastao u Gusinju, ponovo se ljetos vratio u svoj rodni kraj, kako bi snimio najnoviji dugometražni igrani film „Roda“. Ćosja ne snima često, jednom u deset godina, a njegovi raniji filmovi „Proka“, „Čuvari magle“, „Kukumi“ i „Tri prozora i vješanje“, ostvarili su veliki uspjeh na međunarodnoj sceni i kosovskoj kinematografiji donijeli četrdesetak priznanja.

Paradoks je da ga više poznaje inostrana nego regionalna publika i kritika, njegove filmove nećete naći u lokalnim bioskopima, ali je zato uvijek primijećen na međunarodnim festivalima. Ćosja je reditelj koji ima što da kaže i koji se ne boji da stvari nazove pravim imenom.

Ovoga puta, u Gusinju, Ćosja je snimao film o emigracijama, a riječ je o prvom crnogorskom projektu koji je ljetos podržao evropski filmski fond Eurimaž, sa 80.000 eura. Film nastaje u produkciji „Artikulacije“

krojača, opančara, berberina...

Vrućih lepinja. Tulumba. Gusinje mi je mnogo značilo za ovo što sam sada. Tu sam učio kako da shvatam ljude i život. Kako se ophoditi prema drugima i prema profesiji. Tu sam naučio kako slušati zvuke prirode.

Cvrkut ptica i šum kiše. Gusinje je simfonija lijepote prirode i ćudljvih ljudi. Magija ovoga me uvijek privlačila te zato se sjećam uvijek mog Gusinja i svih događaja tamo. Sjećam se prvih cipela koje mi je izradio majstor Amir, a koje sam ukosio za nedjelju dana ne znajući da hodam u njima. Sjećam se prvog filma „Kapetan Lesi“, kad sam se i zaljubio u film. Sjećam se prvog mog mještanina, kad je pošao za Ameriku, a cijelo selo ga ispratilo. Moja majka je spremila gurabije za njega, a meni je tada bilo važnije da okusim jednu vruću gurabiju.

POBJEDA: Na prvi pogled „Roda“ je film o emigraciji, o ljudima koji su napustili svoj rodni dom i otišli da traže sreću po Evropi i Americi.

Budući da ste rođeni u Crnoj Gori, odrasli na Kosovu, školovali se u Beogradu, potom se zbog ratova selili „tamo i ovamo“, osjećate li se nekom vrstom balkanskog emigranta? ĆOSJA: Upravo tako. Izgleda da smo mi, blago rečeno, rođeni da migriramo. Ili pak ukleti da se selimo po svijetu.

Ali to nije samo stvar jednog naroda ili jednog podneblja.

Niti je stvar tog traženja sreće na nekom drugom mjestu. Nas Balkance je na to potjeralo i materijalno stanje. U stvari, nas je nemaština „pojurila“ iz tako lijepih krajeva. A svi mi koji smo „privremeno“ napustili Gusinje i okolinu, sanjamo da se vratimo.

Ne kao imućnici, nego kao Gusinjani. Vjerujem da se to dešava i sa Podgoričanima, Nikšićanima, Cetinjanima... Ono što Vi kažete o balkanskim emigrantima, ustvari, to je sada postalo kao neki naš sindrom. I da možemo opstati tu, idemo nekuda. To je tužno i tragično. Crna Gora je lijepa na sve četiri strane, a mi odlazimo i tražimo „rodno mjesto“ tamo gdje ćemo privremeno raditi. Šteta.

POBJEDA: Što emigracije na prostoru Balkana govore o nama i našoj zrelosti? ĆOSJA: Ne bih rekao da je u pitanju zrelost ili nezrelost.

Balkanci su pametni i sposobni ljudi, no nejasnoća onoga šta nam donosi sjutrašnjica postala je u stvari naša sablast. Mi smo se toga uvijek plašili i onda smo „gazili“ u nepovratno. Država je malo razmišljala o tome. Država je stvarala institucije koje nam nijesu olakšale život. Naprotiv.

Politika je smislila razne institucije za državu, a ne za ljude i njihove muke i to nas je potjeralo svugdje. To su radili prije, to rade i sada. Gledam, recimo, kako se odvijaju stvari na Kosovu. Institucije su tu za političare, ne za potrebe naroda. Korupcija, nepotizam, imućnost, cvjetaju na krilima političara. A to zastrašuje obične ljude i oni onda odlaze glavom bez obzira.

Eto i zašto su Balkanci najveći emigranti svijeta. Svi mi bismo mijenjali sadašnjicu za sjutrašnjicu bez obzira što ne znamo što nam ta sjutrašnjica sprema.

Svi mi bismo mijenjali naše lijepo Gusinje ili lijepu Podgoricu, Cetinje, Žabljak, za neko naselje u Njemačkoj, Švedskoj, Americi.

E pa to mi je nekako nelogično i tužno. Ali istinito.

POBJEDA: Iza priče o emigraciji, koji su Vam još slojevi ove priče bili važni? ĆOSJA: Suštinske promjene, transformacija usljed promjene prebivališta, drama nesporazuma, trgovina ljudskim bićem, vjera, rododestruktivnost i drugi slojevi su tokovi koji se slivaju u rijeku emigracije u mom filmu. U stvari, o svim ovim slojevima razmišljam u „Rodi“, te postavljam pitanja gledaocu. Ja ne donosim zaključke.

Ja postavljam pitanja na koje očekujem odgovor putem reakcija na film. U neku ruku moj rukopis ili moj stav je estetsko obličenje svega što tu gledamo, a pitanja su moje dileme i te dileme želim da podijelim sa gledaocima. Zar nije to uopšte uloga filma?!

POBJEDA: Gledajući fotografije sa snimanja „Rode“ stekao sam utisak da se u ovom Vašem novom filmu na neki način sudaraju moderno i tradicionalno. Što je donijela modernost ovim našim državama od momenta kad smo odbacili stari sistem i na neki način se strmoglavili u neoliberalni kapitalizam? ĆOSJA: Vrijeme kroz koje prolazimo kao da nije naše. Kao da prolazimo kroz neko drugo vrijeme. Neko vrijeme čuđenja.

Uletjeli smo nespremni u radikalne promjene, te nam je faktor vremena postao najvažnija sporedna stvar na svijetu. To sudaranje modernog i tradiconalnog postalo nam je istovremeno i normalno i nelogično.

U nas se otvorio taj titanski jaz između katapultiranih kapitalista i premorenih maratonaca starog sistema. To je uticalo da poraste broj začuđenih i frustriranih. Nije li to dovoljno za taj nepripremljeni sudar kog Vi spominjete? Ispričacu jedno moje nedavno iskustvo, kada sam tražio objekte za film „Roda“ u okolini Gusinja. Vidim

čovjeka, sjedi pored zida. Pitam ga: „Kako ste“? „Bolje si ti“, reče mi on. I nastavi: „Stari čovjek se posvađao sa sinom i sin ljutito udari starca nogom u tur, te starac preko zida padne na put. Tu naiđe komšija i starac odskoči od sramote te reče - vidi kako starac lako preskače zid.“ Ostadoh ja bez riječi, a starac nastavi da se tužno smiješi. Eto, zbog tih brzih promjena mnogi su dobili nogu u tur.

POBJEDA: U pričama za djecu roda je simbol rođenja i plodnosti. Što je roda u pričama za odrasle, tačnije – što je ona u Vašem filmu? ĆOSJA: Da sam simbol rode tumačio po tom poznatom stereotipu onda bi to bilo „već viđeno“. Ja sam htio da ta roda bude predmet tumačenja ljudi koji žele da stvore događaj od ničega, a to se dešava kad se, u stvari, ništa ne događa. Ta zaboravnost prostora i ljudi koji tu žive, meni je poslužila da napravim dio priče o toj rodi. To što oni jedva čekaju da nešto promiče kroz njihovo selo i njihove osjećaje, to je meni važno i determinantno za ovu priču.

Nekome je ta roda „bijela“ i iz Egipta, pa stoga nije opasna nego sveta, a nekome je zloslutna jer grakće noću pa najavljuje smrt, tu nepobitnu i neizbježnu sudbinu tih ljudi. Još mi roda simboliše svagdašnju emigraciju, te mi je to dosta uticalo na simboliku priče. Znači ona nije ta prepoznatljiva roda iz dječjih bajki. Ona se tu pojavljuje iz mašte zaboravljenih i nostalgičnih. Znatiželjnih i bajkovitih.

Usamljenih i tužnih.

POBJEDA: Koliko je ovo zapravo crnogorska priča, prije svega po temi? Koliko je evropska i svjetska? ĆOSJA: Mislim da je ona dosta crnogorska priča. No ona je i bosanskohercegovačka, kosovska, balkanska, pa i evropska i svjetska priča. To je priča svih koji emigriraju, ali je ponajviše priča crnogorskog podneblja.

U „Eurimažu“ upravo su je tako shvatili. Oni su i sebe prepoznali u toj priči te zato su je prihvatili. Ipak, Crna Gora je posebna zbog svojih lijepih predjela, karakterističnog mentaliteta i suštinskih promjena, te mi je bilo bitno da emigraciju tretiram baš tu. Taj odnos između lijepog i tragičnog. Te promjene u takvom mentalitetu i podneblju.

POBJEDA: Nijeste se libili da i u ranijim Vašim filmovima kritički govorite o prošlosti i sadašnjosti. Doživljavate li sebe kao angažovanog autora? Je li Vam u filmskoj estetici uopšte bitno to „upiranje prstom u oko“?

Narodi nijesu krivi, oni su pomireni POBJEDA: Kada se osvrnete na sve ove godine tokom kojih se, kako nam to političari govore, oporavljamo od ratova i tranzicije, imate li nadu da su razumijevanje, suživot i pomirenje mogući na ovim prostorima? ĆOSJA: Ja mislim da narodi nijesu krivi.

Oni su pomireni. Oni se dosta dobro shvaćaju. Ja sam, recimo, radio film sa crnogorskom ekipom. To su bili sjajni ljudi. Znani, ozbiljni, iskreni. Tu su GUSINJE MI JE MNOGO ZNAČILO ZA OVO ŠTO SAM SADA: Reditelj Isa Ćosja na snimanju filma „Roda“

bili i Makedonci, i Turci i Albanci. Prava muzika.

Svi skupa bez ijedne smicalice. Svi su uživali na zajedničkom stvaranju. Eh, to je meni narod.

Politika unosi nesigurnost i zapovijedaju o tranzicijama jer im to treba da se održe na vlasti.

Ako se narod odupire tim ružnim i melodramskim pričama, onda smo skupa. Tu i svugdje.

Recimo, taj mali nebeski krov iznad Crne Gore, Albanije, Kosova ili Makedonije je mali. Svi živimo tik jedan uz drugoga pod tim krovom.

Lijepo je osjećati taj dah razumijevanja.

Kultura

Nedjelja, 10. novembar 2019.

13

o svijetu Riječ više o predstavi „Ivanov“ Andrija Žoldaka u Crnogorskom narodnom pozorištu

Rituali izgubljenih duša

PRIČA O ODLASCIMA: Kadar iz filma „Roda“

Snimam samo kad mi se ukaže prilika POBJEDA: Ne snimate često i gotovo da svake decenije napravite po jedan film. Koliko je to rezultat naših ne tako sjajnih balkanskih filmskih okolnosti, a koliko Vašeg opredjeljenja da filmskim jezikom govorite samo onda kada imate što i da kažete? ĆOSJA: Eh, bio bih jako srećan kad bih imao mogućnost da snimam samo kad bih imao nešto da kažem, no nažalost nije tako. Ja snimam samo kad mi se ukaže prilika. I to hitro i odlučno. U stvari, trebam prigrabiti svaku prvu priliku koja mi se ponudi jer se ona više ne ponavlja. To kako Vi kažete - iz ne tako sjajnih balkanskih okolnosti. Ne pridaje se važnost kinematografiji ni na Kosovu ni u drugim prostorima Balkana.

Pogotovu ne na Kosovu. Film je marginalno poglavlje. Gledam na TV Kosova. Ministarstvo kulture, da bi ustupilo mjesto predsjedništvu, seli se se u privatnu zgradu gdje će plaćati 41.000 eura mjesečnu kiriju. To je pola miliona eura godišnje. Dva igrana filma. Umjesto da za te pare naprave objekat jednom za svagda, oni to rade tako. E pa to je vrhunac crne komedije.

Hoću reći da se više brinu o skupom smještaju nego o jeftinom filmu. Kako onda napraviti film po divnoj logici o kojoj vi kažete „snimati kad imam nešto važno da kažem“. Za cio moj život snimio sam samo pet dugometražnih igranih filmova. Znači, jedan film u deset godina. To je kao kad pukne perforacija ili pukne traka. Svaki put mi je kao novi početak, a to mi nije baš ugodno. Još se tu odlučno traži da svaki snimljeni film bude najbolji na svijetu bez obzira na takve i druge neugodnosti.

Nije li to previše. Da se čudimo i kažemo: „Oprosti im bože jer ne znaju šta rade“. ĆOSJA: Uvijek sam pokušavao da beskompromisno govorim o problemima. O prošlosti i sadašnjosti. Kadkad to proizvodi neslaganje sa dijelom auditorijuma, ali ja sam radio ono što mislim da je bitno ne samo u datom trenutku nego uopšte. Recimo, bio sam dosta kritikovan u Prištini zbog filma „Kukumi“, ali sam ponosan i zbog toga. To je dokaz da sam filmski pričao o pravim stvarima. Ne težim folklorizmu i himniziranju koji ponekad donose hvalospjeve i slavljenje.

Moje priče se uglavnom zasnivaju na posljedicama onoga što se događa, a ne na događajima.

U ovakvim okolnostima se tu postaje autor. I pod uslovom da nijeste!

POBJEDA: Živite na Kosovu, svjedok ste svih mijena kroz koje je prošla država. Jeste li

Vi u toj državi dobili ono što ste priželjkivali? ĆOSJA: Ja sam na Kosovu jednom u životu dobio jedno priznanje koje se dodjeljuje jednom godišnje najuspješnijem stvaraocu. A donio sam Kosovu oko četrdesetak međunarodnih nagrada. Radio sam, kako rekoh, jedan film u deset godina. Procijenite sami sad! No nije bitno priznanje za ono što ste uložili, iako sam cio svoj radni vijek uložio u stvaranje: filmovi, pozorište, akademija umjetnosti... Meni je bitno da bar mogu snimiti jednom u tri ili pet godina. To bi mi bilo priznanje. To je moje priželjkivanje. Mi Balkanci ne snimamo film ni da bi zaradili ni da bi postali važni u hijerarhiji privilegija. Mi snimamo da bi ukazali na istine, na probleme, na ono što nas tišti.

Jovan NIKITOVIĆ

PODGORICA - U Crnogorskom narodnom pozorištu za početak sezone je premijerno izveden „Ivanov“, u režiji izuzetnog ukrajinskog reditelja svjetskog značaja, Andrija Žoldaka. Predstava je donijela prepoznatljiv Žoldakov rukopis, uobličen na liniji avangardnog pozorišta dvadesetog vijeka, radova reditelja kao što su Grotovski, Kantor, Mejerholjd, u pogledu istraživačkog pristupa i gotovo religioznog odnosa prema teatru i glumcima. Žoldakov „Ivanov“ je osobena d e ko n st r u kc i j a ko m a d a , teatralizovana, depatetizovana i opojno razmaštana verzija rane Čehovljeve drame. Ona u multimedijalnom, snolikom, vizuelno spektakularnom obliku traži neočigledna, podsvjesna značenja radnje, esencijalna za razumijevanje Čehova koji jedinstveno odražava dubine, odnosno provalije, ljudske duše.

LOGIKA SNA

Žoldakov pozorišni jezik je fragmentaran, alinearan, češće ima logiku sna, nego logiku jave.

Replike likova učestalo uranjaju u preglasnu muziku, puštajući da ih ona savlada, jer je muzika najsnažnije sredstvo izražavanja metafizičkog, koje Žoldak postojano traži. A

muzički stilovi i pjesme koje se upotrebljavaju drastično variraju, od operskih arija, preko partizanskih pjesama i tradicionalne romske muzike, do sladunjavih MTV i folk hitova. Lajtmotiv je tinejdžerski pop hit „See You Again“ Majli Sajrus. Prateći njenu melodiju i riječi, u prvom činu, Ivanov (Dejan Lilić), a nešto kasnije i Saša (Žana GardaševićBulatović), kao da su hipnotisani, divlje plešu, čežnjivo čekajući jedno drugoga. Kasnije, u trećem činu koji je scenski najmoćniji, emotivno najrazorniji, i Ana Petrovna (Sanja Vujisić), supruga Ivanova, skoro sasvim naga, van samokontrole, prepušta se Majlijinoj pjesmi koja postaje začudna tačka njihovog okupljanja, na planu imaginacije. Izazovan je pri tome osobeni estetski transfer koji ova pjesma doživljava, premještanjem iz (banalnog) medijskog konteksta, i ugrađivanjem u Čehovljevo dramsko tkivo. Sumanuta stilska ukrštanja ovdje razumijemo kao vid efektnog odraza šizofrenosti našeg vremena, odnosno naše svijesti, izmijenjenje medijskom kulturom življenja. Ona istovremeno imaju nenametljiva komička značenja, zbog stalnih iznenađenja koja izazivaju.

Takođe, grade i izuzetnu dinamiku igre, ne puštajući gledao-

ca da upadne u monotoniju, što je naročito važno napomenuti, imajući u vidu da predstava traje pet sati. Žoldak ne prestaje da nas scenski izaziva, da žestoko udara iz svoje utrobe u našu utrobu, smjenjujući u izrazu brutalnost i poeziju. Tjeskobni su, na primjer, prizori surovosti između Ane Petrovne i Ivanova u prvom činu, koji se grade putem video-snimaka krupnih planova nasilnih slika. Prvo on surovo šutira nju, koja leži na zemlji, uz bolne, stilizovane zvuke udaraca, da bi se uloge nasilnika i žrtve poslije toga zamijenile. Na taj način se na početku intrigantno otjelotvoruje ono što nije verbalno izraženo između supružnika, a neumitno postoji.

NEOBIČNO SNAŽAN

Glumci igraju zaista posvećeno i ubjedljivo, prostiru svoje tijelo i dušu na sceni (pored pomenutih, nastupaju i Aleksandar Radulović-Mihail Mihajlovič, Davor Dragojević-Šabeljski, Dragan Račić-Doktor, Branka Stanić-Babakina, Jovan Krivokapić-Gavrilo, Lazar Dragojević, Zoran Dragićević-gosti i Gojko Burzanović-Vođa ceremonije). Dejan Lilić, gostujući glumac iz Makedonije, neobično je snažan Ivanov. Lažov je i prevarant, često odbojan, u izrazu određen oštrim, karika-

Riješena misterija jednog od likova u filmu „Džoker“

Artur Flek nije ubio Sofi LOS ANĐELES - Rasprava o sudbini Sofi u „Džokeru“ završena je prošlog mjeseca kada je direktor fotografije Lorens Šer rekao da lik Sofi Dumond nije ubio Artur Flek.

Reditelj filma Tod Filips sudbinu Sofi namjerno je ostavio „otvorenu interpretaciji“. Nakon što Artur uđe u njen stan i otkriva se kako ga ona uopšte poznaje, odnosno da je njihova veza njegova fantazija, Filips isiječe scenu i pokaže Artura kako odlazi u hodnik.

Zbog toga su se mnogi gledaoci pitali da li je ubio.

- Tod jasno daje do znanja da nije ubijena. Artur ubija ljude koji su ga na određeni način povrijedili, a Sofi to nikad nije - dodao je Lorens Šer.

Indi vajer nedavno je pitao Filipsa o sudbini Sofi, na što je reditelj dao jednoznačan odgovor.

- Ne ubije je, definitivno. Sviđa

Kadar iz filma „Džoker“

nam se ideja da je to pitanje poput lakmus testa za gledaoce, da se pitaju koliko je Artur lud. Većina ljudi s kojima sam razgovarao misli da je nije ubio jer razumije ideju da ubija samo ljude koji su mu naudili. Ona nema ništa s time. Većina ljudi razumije to, čak i kao zločinac, čitav život živio je po određenom kodu. Naravno da nije ubio komšinicu – rekao je Filips.

Filips je otkrio da je scenario uključivao i izbačenu scenu u kojoj je Sofi u svom stanu gledala Arturovo gostovanje kod Franklina (Robert de Niro). Ta bi scena potvrdila da je Artur sigurno nije ubio.

Reditelj je objasnio da je izbacio scenu jer je želio da film bude samo iz Arturove perspektive, a Sofi bi u fokusu „narušila bi narativnu strukturu filma“.

R. K.

turalnim, napadnim tonovima koji otkrivaju njegovu udaljenost od njega samog, bježanje od sebe. Prepoznatljiva čehovljevska melanholija, očaj i izgubljenost ovog lika, probijaju se u monolozima koje glumac govori u mikrofon, koji tu postaje sredstvo povezivanja sa izgubljenim sopstvom, odlutalim pod teretima besparice i emotivne praznine. Saša Žane Gardašević-Bulatović je iskrena i naivna, preplavljena romantičnom, nerazumnom ljubavlju prema Ivanovu, djelujući povremeno kao potpuno nevina djevojčica. Njena posebnost je u ovoj predstavi naglašena uvođenjem govorne mane, koja je čini još izolovanijom u okruženju bahatosti i primitivizma, carstvu pijanih lezilebovića omlitavljenog duha. Žoldakov izvanredan „Ivanov“ traje pet sati i ima tri pauze, zbog čega ima odlike rituala koji traži naročitu gledalačku posvećenost, predstavljajući vid otpora prema našoj prekomjernoj ubrzanosti života. Takvo dijeljenje vremena i prostora, gledalaca i glumaca, bar privremeno zaustavlja brzinu svakodnevice koja vodi u površnost i odlaženje od sebe.

Ovakvo pozorište nam tako vraća mogućnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja svijeta, što bi trebalo da bude smisao života.

Ana Tasić / Politika

„Čarobni kamen“ danas u Dodestu PODGORICA - Predstava „Čarobni kamen“ (3+), sa Lutkarske scene za djecu Gradskog pozorišta, biće izvedena danas u 12 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Dramatizaciju i režiju potpisuje Davor Dragojević. „Čarobni kamen“ je bajka o svevremenim ljudskim vrijednostima. Reditelj o njoj kaže: „Veliki broj bajki i priča iz naroda, iako su nastale prije mnogo desetina ili stotina godina, govore o ljudskim vrijednostima koje su svevremene i nikada ne gube na aktuelnosti. Mnogo je važnije da iz njih izvuku pravu pouku.

Ova naša priča koja se događa u brdima crnogorskim govori o jednoj od najvećih ljudskih vrijednosti - prijateljstvu“.

Igraju: Dejan Đonović, Sejfo Seferović, Dijana Dragojević, Katarina Krek i Slaviša Grubiša.

R. K.

14

Region / Svijet

Bivši predsjednik Brazila pušten iz zatvora

Nakon 18 mjeseci Da Silva se brani sa slobode

VAŽIO JE ZA LJEVIČARSKU IKONU: Lula da Silva među pristalicama

BRAZILIJA - Bivši brazilski predsjednik Luiz Inasijo Lula da Silva pušten je iz zatvora nakon više od 18 mjeseci.

Osuđen je na 12 godina zatvora, ali je, zbog žalbe koju je podnio, pušten da se brani sa slobode.

Da Silva, koji je bio u zatvoru zbog optužbi za korupciju, pušten je iz zatvora zbog odluke brazilskog Vrhovnog suda da nijedan građanin ne može da bude u zatvoru dok na presudu ne iskoristi sve mogućnosti žalbi višim sudskim instancama.

U njegovom slučaju i dalje se procesuira žalba na presudu u slučaju korupcije. Osumnjičen

je da je činio usluge građevinskoj firmi koja mu je zauzvrat dala apartman na plaži. Osuđen je na 12 godina zatvora.

Bivšeg predsjednika aplauzom su dočekali okupljeni ljudi ispred zgrade policijske uprave u gradu Kuritiba.

Tokom obraćanja okupljenima obećao je da će dokazati nevinost, ali je i kritikovao ekonomsku politiku aktuelnog predsjednika Žaira Bolsonara.

- Ljudi su gladniji, nemaju poslove, rade za uber ili dostavljaju pice na motoru - naveo je Da Silva.

Lula da Silva bio je predsjednik Brazila od 2003. do 2010. godine i važi za ljevičarsku ikonu u ovoj zemlji.

Sirijski predsjednik upozorio da Evropa ima veći problem od izbjeglica

Asad: Treba da strahuju od džihadista koje podržavaju DAMASK - Strah evropskih naroda da će im Turska poslati izbjeglice je licemjeran, kaže u intervjuu za ruski RT sirijski predsjednik Bašar el Asad.

Asad je optužio EU da sponzoriše terorizam u Siriji.

Prema njegovim riječima, najveća briga Evropske unije trebalo bi da budu „stotine hiljada džihadista sa kojima je u savezu“, a ne izbjeglice iz Sirije koje turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan prijeti da će pustiti, prenio je RTS.

Asad je naveo da bi među onima koji su pobjegli iz ratom rastrzane Sirije moglo da bude ekstremista, ali da većina izbjeglica ne predstavlja prijetnju.

- Kako se na plašite najmanje desetina hiljada džihadista, a možda i stotina hiljada koje će se vratiti u vaše zemlje - upitao je Asad.

Odnos EU i Turske, Asad je ocijenio kao ljubav – mržnja.

- Iako Evropljani mrze lidera Turske, ne mogu ništa drugo nego da ga slušaju – naglasio je sirijski predsjednik.

U decembru raspravljaju o Siriji ANKARA - Početkom decembra čelnici Turske, Francuske, Njemačke i Velike Britanije održaće sastanak na kome će govoriti o situaciji u Siriji.

Sastanak će se održati na marginama sastanka NATO -a predviđenog za 3. i 4. decembar u blizini Londona.

Vijest o održavanju samita objavilo je tursko predsjedništvo, prenosi Anadolija.

Taj susret na vrhu, na kojemu će sudjelovati Redžep Tajp Erdogan, Emanuel Makron, Angela Merkel i Boris Džon-

son, biće održan u vrijeme povećane napetosti između Turske i Evrope, koja je kritikovala ofanzivu na kurdske snage koju je Ankara povela 9. oktobra na sjeveru Sirije.

Erdogan je 21. oktobra optužio zapadne zemlje da su se „svrstale na stranu terorista“, a protiv Turske jer su kritikovale ofanzivu.

Zapad optužuje Ankaru da napadom na kurdsku miliciju - Jedinice narodne zaštite (YPG) slabi borbu sa oružanom grupom Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Nedjelja, 10. novembar 2019.

AKCENTI: Region ni trideset godina od pada Berlinskog zida ne razumije Rušenje zida kod nas nije bilo ni primijećeno, ni iskorišćeno kako treba jer su gotovo svi naši političari tada bili opsjednuti rušenjem i zidanjem novih zidova u SFRJ. Svi znamo kako se to završilo ocjenjuje Mihailo Crnobrnja

Balkanske z (ne)moguće

BEOGRAD - Na jučerašnji dan prije trideset godina pao je Berlinski zid, koji je od 1961. simbolično dijelio dvije Njemačke, a te 1989. hiljade ljudi iz Istočne Njemačke se okupilo oko zida zahtijevajući od stražara da otvore kapije.

Kada je uveče kapija otvorena - zid je pao - a stotine zapadnih Berlinaca je dočekalo svoje istočne sugrađane. Te večeri se plesalo, a već sutradan je počelo njegovo pravo, fizičko rušenje.

Pad Berlinskog zida postao je simbol ujedinjenja Njemačke, pada komunističkog režima u istočnom dijelu zemlje, ali i u cijelom istočnom bloku.

Zid je bio i simbol Hladnog rata, pa je njegovim nestankom srušena i ,,gvozdena zavjesa“ između komunističkog istoka i demokratskog, kapitalističkog zapada. Evropska unija ubrzo je preuzela politiku ujedinjenja cijelog kontinenta, a svijet je ponio ,,talas optimizma“ da će budućnost donijeti povezivanje i saradnju.

Okolnosti su se posljednjih godina drastično promijenile, pa 30 godina poslije pada Belinskog zida svijet izgleda daleko podjeljeniji - Velika Britanija želi da izađe iz Unije, širi se opasnost od terorizma, migrantska kriza ne jenjava, a iz Evrope stižu sve jači vapaji zbog rastućeg uticaja Rusije i Kine posebno na jugoistoku Evrope. Međutim te podjele su i dalje najviše vidljive na Balkanu.

Na prvi pogled

NERAZUMIJEVANJE

U vrijeme pada berlinskog zida sagovornici ,,Pobjede“ su radili u državnoj službi.

Profesor Mihailo Crnobrnja je bio ambasador SFRJ pri Evropskoj ekonomksoj zajednici, (EEZ), dok je Aleksandar Popov bio pomoćnik sekretara za informisanje AP Vojvodina. Za Pobjedu govore zašto nijesmo razumjeli političke poruke koje je donio

Mihailo Crnobrnja

pad Berlinskog zida.

- Pad Berlinskog zida, događaj od prvorazrednog geopolitičkog značaja, u nas nije primijećen i iskorišćen kako treba jer su gotovo svi naši političari bili opsjednuti rušenjem i zi-

danjem novih zidova u SFRJ - ocjenjuje prof. Crnobrnja i konstatuje: “1989. godine otišao sam u Brisel kao ambasador jedne vrlo, vrlo cijenjene zemlje. Otišao sam iz Brisela nakon stvaranja SRJ jer više nije bilo zemlje koju sam predstavljao – SFRJ”.

KOLAPS

Ovakvi prizori su bili nemogući u vrijeme ,,čelične zavjese“

Jedan od najboljih poznavalaca regionalnih odnosa Aleksandar Popov iz novosadskog ,,Centra za regionalizam“ i kopredsjednik Igmanske inicijative primećuje da tadašnji političari nijesu shvatili značaj tog događaja, ali su se njegove posljedice, kao talasi o obalu, razbili o nas i izazvali kolaps tadašnjeg sistema.

- U svojim memoarima Borislav Jović, posljednji predsjednik predsjeništva SFRJ nije zabilježio pad Berlinskog zida. Sada imamo šest noviih

- Na prvi pogled, momentalno izgleda da je naše evro opredjeljenje jače nego ikada: cijela pozicija i veliki dio opozicije. Ali samo na prvi pogled.

Novo približavanje Rusiji i Kini, je pokušaj sjedjenja na dve/tri stolice i može donijeti neke koristi ali i štete po strateško opredjeljenje. Ja lično imam veliki problem sa ocenjivanjem ko nam je veći prijatelj jer jednostavno ne znam kako se mjeri političko prijateljstvo kaže prof. Crnobrnja.

država i Kosovo koje pretenduje da bude država - podsjeća Popov i naglašava da živimo u simulaciji višepartijskog sistema i tranzicije za koju ne znamo kada će se završiti.

- Tranzicija koja je sinonim za pljačku i uništavanje je uz autoritarne režime, populizam i nacionalizam koji je zamijenio onu ideologiju postala sistem i oruđe za tešku korupciju i pljačkanje onoga što je još ostalo. Uništite fabriku, uvedete je u stečaj, rasprodate imovinu i na tom zemljištu zidate zgrade i prodajete stano-

Region / Svijet

Nedjelja, 10. novembar 2019.

e domete ovog prelomnog istorijskog događaja

15

Sastanak Vučića, Zaeva i Rame u Ohridu

zidove je e srušiti

Traže model za slobodan protok ljudi, roba i usluga

Aleksandar Popov

Zašto nijesmo uspjeli - Ove nazovi političke elite su to vrijeme vidjele kao šansu za veliku pljačku. Ova elita i sistem su građeni na autoritarnoj populističkoj i nacionalističkoj matrici koja je širom naših bivših republika. Evropa je čak forsirala neke režime: znala je da režimi koji počivaju na stabilokratiji može držati pod kontrolom, da budu

bili direktno kompatibilni sa EU samo nam je još falio šteker da se utaknemo u EU. Umjesto toga utakli smo se u rat i o posljedicama smo već govorili - kaže Popov.

NeizvjesNost

Istorijski ples na Berlinskom zidu

ve - opisuje Popov sadašnjost koja je karakteristična za sve zemlje regiona.

Razlike u pRistupu

Dok se Njemačka ujedinjavala, Čehoslovačka razjedinjavala, u SFRJ je bjesnio građanski rat. Taj rat je osakatio cio region u političkom i ekonomskom pogledu. Zašto su Slovenija i Hrvatska ekonomski brže napredovale od Srbije i Crne Gore?

- Ne bih se složio sa konstatacijom da je razlika u stopama rasta bila značajna. Sve četiri su rasle relativno sporo - pojašnjava prof. Crnobrnja i navodi da su u periodu od 2008. do 2012. godine sve zemlje bile ispod prosjeka rasta za region, sem Srbije koja je bila malo iznad. Slično je i sa periodom 2001-2008: opet je Srbija iznad prosjeka za region, a Slovenija i Hrvatska ispod.

- Ali osnovna konstatacija o osakaćivanju cijelog regiona apsolutno stoji. Slovenija i Hrvatska su prije krenule na ,,evro put“ i to je davalo pozitivniju političku sliku, sa odgovarajućim ekonomskim efektima - zaključuje prof Crnobrnja.

Popov kaže da su Slovenija i Hrvatska imale veće pedispozicije za pristupanje EU jer su oduvijek bile više okrenute ka zapadu u tržištu nego ostale

zemlje SFRJ. Slovenija sebe nikada nije smatrala pravim dijelom ovog prostora. Ona je i najbolje postupila jer u dobroj meri nije dozvolila hajdučku privatizaciju nego je izvela sistem u kojem je racionalno privatizovano sve što je trebalo objašnjava Popov i naravno sa sjetom se sjeća nekadašnjeg predsjednika Savezne vlade Ante Markovića.

- Ante Marković je bio jedina šansa da se izvučemo iz cijelog loma socijalističkog sistema.

Napravio je sisitem gdje smo

Početak kraja jedne ere

Tranzicioni bogataši, nedostatak solidarnosti, potiranje osnovnih vrijednosti društva i loši međusobni odnosi karakterišu zemlje regiona tri decenije nakon pada Berlinskog zida, ipak, najneizvjesniji je način na koji će se dalje putovati u EU. - Put pred nama je nedovoljno definisan. Sama EU je u procesu ,,resetovanja“ i u ovom trenutku nije jasno ni kako će da izgleda ta ,,nova“ EU, niti koliko će vremena proteći do njenog zaživljavanja - ocjenjuje prof. dr Mahailo Crnobrnja odgovarajući na Pobjedino pitanje kakvu budućnost zemalja regiona, koje nijesu u EU, možemo očekivati ako ni EU ne zna tačno kako će se reformisati. Da li treba da radimo na regionalnoj carinskoj uniji i je li ona u suprotnosti sa evrointegracijama?

- Nama, koji stojimo pred vratima, to ne olakšava situaciju.

Naprotiv. Mislim da stvaranje regionalne carinske unije predstavlja korak u dobrom pravcu. CEFTU, sadašnji oblik ekonomske saradnje u regionu, stvorila je EU za centralno-evropske zemlje. Sve su one, ulaskom u EU, ispale iz CEFTE ali mi smo ostali.

Jačanje međusobne ekonom-

proevropski orijentisani, da garantuju da neće doći do lomova u regionu i da rješavaju neke probleme - zadatak režima u Srbiji je da riješi problem Kosova. Evropi je bilo važno da zemlje budu proevropski orijentisane, bez obzira na to što su tu režimi radili ono što je bilo suprotno evropskoj orijentaciji - ocenjuje Popov.



Tranzicija koja je sinonim za pljačku i uništavanje je uz autoritarne režime, populizam i nacionalizam koji je zamijenio onu ideologiju postala sistem i oruđe za tešku korupciju i pljačkanje onoga što je još ostalo. Uništite fabriku, uvedete je u stečaj, rasprodate imovinu i na tom zemljištu zidate zgrade i prodajete stanove - opisuje Popov sadašnjost koja je karakteristična za sve zemlje regiona

ske saradnje na putu prema Evropskoj uniji je pozitivno kaže profesor Crnobrnja.

Jedan od najboljih poznavalaca regionalnih odnosa Aleksandar Popov na isto pitanje odgovara da je budućnost zemalja regiona problematična u svakom pogledu i objašnjava da sa jedne strane imamo EU koja je u debeloj krizi, a sa druge problem normalizacije odnosa među zemljama regiona.

- EU nam je rekla, pitanje je da li ćete ikada postati naši članovi, a odnosi između većine zemalja regiona su zaleđeni. Beograd je doskora normalizovao odnose sa Makedonijom iako nije imao razloga da ih kvari, sa Crnom Gorom imamo povremena varničenja, odnosi sa Hrvatskom su duboko loši kao i odnosi na relaciji Sarajevo – Zagreb objašnjava Popov ocjenjujući da regionalna situacija ne bi bila toliko zabrinjavajuća da je okruženje stabilnije.

- Ovo nijesu 90-te godine kada je požar mogao da se lokalizuje na Balkanu. Sada imamo dovoljno zapaljivog goriva, neriješenih pitanja između naših zemalja i zato je stanje zabrinjavajuće. Kada se pomene pitanje nestalih ili granica može doći do koječega - upozorava Popov. violeta CvejiĆ

OHRID - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev i Edi Rama, sastali su se u Ohridu kako bi nastavili razgovore o inicijativi za slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala.

U Novom Sadu, prije mjesec dogovorena je konkretizacija incijative koja treba da ojača privrede tri zemlje i poveća njihovu atraktivnost za investiture, prenio je RTS. Najavljeno je da bi već u Ohridu mogle biti dogovorene konkretne mjere za realizaciju slobodnog protoka ljudi, robe, usluga i kapitala.

Trilateralni sastanak predsjednika Srbije i premijera Sjeverne Makedonije i Albanije biće nastavljen danas, nakon čega će, kako je najavljeno, razgovarati sa predstavnicima medunarodnih organizacija i institucija.

Poslije ovih sastanaka, Vučić, Zaev i Rama obratiće se predstavnicima medija.

Liderima tri zemlje trebalo bi da se pridruže i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, kako je Tanjugu ranije rečeno u Zvizdićevom kabi-

netu, dok će Crnu Goru, koja ima rezerve prema ovoj inicijativi, predstavljati ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Učešće tzv. Kosova, na kojem insistira Albanija, do sada nije potvrđeno.

Vučić, od koga je i potekla ova ideja, rekao je da će na Ohridu biti u prilici da prvi put naprave Akcioni plan, čiji predlog je već poslao Zaevu i Rami.

- Možda smo mi sa Balkana malo gluplji, ali baš toliko glupi nismo. Sve smo shvatili i sad gledamo što možemo da uradimo za sebe i svoj narod - rekao je nedavno Vučić poslije sastanka lidera Zapadnog Balkana i Federike Mogerini u Briselu i poslije odluke Evropskog savjeta da ne otpočne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, iako je bilo očekivano da je to praktično „gotova stvar“.

Vučić je rekao da je za Srbiju veoma važno uklanjanje prepreka slobodnom protoku robe, kapitala, usluga i ljudi u regionu, te da bi u inicijativi za povezivanje šest zapadnobalkanskih ekonomija želio da vidi i Prištinu i Podgoricu i Sarajevo.

Milijarder i bivši gradonačelnik Njujorka uzburkao redove demokrata

Blumberg najavio da ulazi u trku za predsjednika SAD NJUJORK - Američki milijarder i nekadašnji gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg poslao je snažan signal da će se kandidovati na predsjedničkim izborima, pošto je podnio dokumenta u svojoj izbornoj jedinici u Alabami.

Blumberg je namjerom da se kandiduje za nominaciju uzburkao redove Demokratske stranke, iritirajući pristalice nekadašnjeg potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena. Senatori Elizabet Voren i Berni Sanders optužili su ga da „namjerava da kupi najvišu funkciju u zemlji“, piše Njujork tajms.

Kako navodi njujorški list, Blumbergov potez ukazuje da se opredijelio za neuobičajenu strategiju – preskočiće izborne krugove u Ajovi, Nju Hempširu, Nevadi i Južnoj Karolini i fokusiraće se na veće savezne države.

Blumbergov portparol Džejson Šehter rekao je da će zvanično objaviti svoju kanididaturu sljedeće sedmice, prenosi Bi-Bi-Si. Blumberg je zabrinut da trenutni pretendenti za predsjedničkog kandadata iz redova Demokratske stranke ne predstavljaju dovoljan izazov aktuelnom predsjedniku Donaldu Trampu.

Blumberg ulazi u priličnu gužvu kao jedan od 17 pretendenata koji se nadaju da će biti kandidati demokrata za predsjednika SAD.

16

Auto

Vijesti

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Aktuelno

VEĆE AMBICIJE

Električni brend kompanije Volvo koji je zadužen za proizvodnju samo električnih automobila pod imenom Polestar ima veoma ozbiljne planove kao i širenje

proizvodnje, a posebno na kineskom tržištu. Tako je nedavno u ovoj najmnogoljudnijoj zemlji u svijetu otvorena nova fabrika i to u gradu Šengdu, gdje će se skla-

Polestar 1

pati „polestar 1“. To je veliki kupe koji će sa preko 600 KS i više od 1.000 Nm konkurisati Tesli. Planovi su da se širi maloprodajna mreža kao i otvaranje 20 Polestar salona u Kini. Inače „polestar 1“ može da se naruču i u Evropi i to po početnoj cijeni od 155.000 eura, dok „polestar 2 (krosover) je jeftiniji i startuje sa cijenom od 39.900 eura.

Barselona u Crnoj

Polestar 2

NASLJEDNIK

Ferarijev model „488 spajder“ pojavom je izazvao veliku pažnju i podizanje adrenalina u krvi. Međutim, sada je Ferari spremio model koji će ga zamijeniti i nazvao ga „F8 spajder“ Baziran je na aktuelnom modelu „F8 tributo“ od kojeg će se razlikovati po tvrdom sklopivom krovu koji se za 14 sekundi otvara i zatvara. Naravno i masa je porasla na 1.400 kg, što je za oko 70 kg više.

Prema fabričkom podacima ubrzanje do 100 km/h iznosi svga 2,9 sekundi, do 200 km/h stiže za 8,2 sekunde, što je četiri desetinke sporije od „F8 tributo“, a maksimalna brzina je 340 km/h.

„BENTAJGA“ NA STRUJU Elektrifikacija je u modi i to su svi shvatili, ali ta moda je postala nužna pa tu nužnu modu su počeli da prate i elitni proizvođači automobila pa je tako i Bentli najavio početak prodaje hibridne verzije svog prelijepog SUV modela „bentajga“. Ovaj Bentlijev potez je prvi korak na putu procesa elektrifikacije kojim je planirano da do 2023. godine svi modeli kao opciju ili potpuno koriste elektropogon. Hibridni sistem čine kombinacija benzinskog V6 turbomotrasa 300 KS i elektromotora od 94 kW. Samo na struju ovaj SUV može da pređe oko 39 km. Maksimalna brzina je 254 km/h, a do 100 km/h „bentajga hibrid“ stiže za 5,5 sekundi. Ono što je svakako najinteresantnije je cijena i ona iznosi 140.000 eura.

D ild Klot

U posljednje vrijeme u automobilskim kompanijama se često dešavaju smjene i promjene na čelu kompanija, pa tako je nedavno došlo i do smjene u Renou. Naime, bord direktora kompanije Reno, na sjednici odlučio da smijeni dosadašnjeg izvršnog direktora Tijerija Bolorea, čija smjena, kako je saopšteno, odmah stupa na snagu.

Upravni odbor je odlučio da okonča mandat gospodina Tijerija Bolorea kao izvršnog direktora Renoa, kaže se između ostalog u saopštenju iz Renoa. Na funkciju Izvršnog direktora imenovana je dosadašnja finansijska direktorka Renoa, Klotild Delbo, ali kako se navodi sa „ograničenim mandatom”. Njoj će, dok se ne završi proces izbora novog izvršnog direktora pomagati Olivije Marke i Hose Vinsent da los Mozos. U saopštenju se dalje navode i njihove bogate biografije. Posle saopštenja, akcije Renoa su porasle za 3,5 odsto, jer se smatra da je sa Baloreom ,koji je bio najbliži saradnik smenjenog Karlosa Gona, Reno zatvorio jednu stranicu koja je znatno opterećivala poslovanje, jer je Gon u Japanu optužen i uhapšen zbog finansijskih malverzacija.

i rlj nP Draga

S TFSI sa pet cilindara i 400 KS sa obrtnim momentom od 430 Nm, pogon je naravno na svim točkovima, a maksimalna brzina, šteta, je elektronski ograničena na 250 km/h, a od 0 do 100 km/h obijema verzijama je dovoljno samo 4,5 sekundi.

LUKSUZNA „PANDA“ Saradnja između automobilskih kompanija i modnih kompanija nije novina.

Iz tih saradnji „niču“ plodovi veoma lijepih i luksuznih automobila koji su posebni i atraktivni. Takva jedna saradnja se dogodila i nedavno i to između Fiata i italijanske modne kompanije Trusardi iz čega je nastala specijalna, luksuzna verzija najmanjeg modela „panda“ kakve do sada nije bilo u ponudi. Stilizovana je u maniru moderne gardarobe, a krasi je originalna „kafe italijano“ braon boja, kao i amblem modne kuće. Tu su i drugi ekskluzivni detalji, kao što su krovne šipke, poklopci retrovizora, originalni naplaci od 15 inča. Naravno i u kabini su brojni originalni stilski detalji kao i moderniji muzički sistem. Ovu manekensku „pandu“ pokreće 0.9 „tviner“ benzinac sa 85 KS, a ugrađuje se i 1.2 motor snage 69 KS.

LEGO TERENAC

DEMANTI Nedavno se grupacija Folksvagen oglasila povodom glasina da namjerava da proda Lamborgini ili da ga stavi na berzu. Objavljena je vijest da ovaj njemački proizvođač namjerava da izdvoji Lamborgini u posebnu firmu, odnosno da ga proda, kako bi oslobodila resurse za razvoj i masovnu proizvodnju električnih automobila, kao i da usmjeri svoj fokus na Folksvagen, Porše i Audi brendove. Portparol Folksvagena je demantovao ove navode, rekavši da ne postoje takvi planovi i da su u pitanju špekulacije.

Ipak, to ne znači da se takva stvar u budućnosti ne bi mogla desiti, pošto je i FCA prije nekoliko godina Ferari odvojila kao poseban pravni entitet. Lamborginijeva vrijednost nedavno je porasla na 11 milijardi, a analitičari tvrde da je to dobar trenutak za izlazak na berzu. Što će od svega ovoga biti vidjećemo.

Čuveni Land Rover „defender“ je oduvijek bio sinonim pravog terenskog vozila i to širom planete. Svuda ga možemo naći i svuda je tražen, a pojavom novog modela i promocijom na Međunarodnom Salonu automobila u Frankfurtu još više je zapalio automobilsko tržište. Novitet ovog renomiranog britanskog proizvođača automobila je lijep i moćan, ali i prilično skup. Međutim, ako nemate novca za ovog terenca, a želite ga, možete da ga napravite od lego kockica! Ovaj set za sklapanje sastoji se od čak 2.573 djelova i biće Vam potrebno dosta umjeća da sve to sastavite. Pa ako želite prvoklasnu zabavu u svom porodičnom domu i da uživate u novom „defenderu“ to će Vas koštati 179,99 eura.

ve je počelo davne 1950. godine prošlog vijeka kada je u Španiji osnovana kompanija Seat iliti Sociedad Espagnola de Automovilles de Turismo i predstavlja najvećeg španskog proizvođača automobila. Uz pomoć Nacionalnog instituta i kompanije Fiat, kompanija je počela sa radom. To je razlog zašto su prvi modeli Seata bili modifikovane verzije Fiata. Čak su zadržali i nazive Fiata, npr. „seat panda“ je u stvari zasnovana na modelu „fiat panda“, isto tako „seat 600“ na „fiat-u 600“. Bez obzira što su bili isti ipk su nekako Seatovi modeli imali svoj slobodni duh svoje nacije. Prvi model bio je „seat 1400“, čija je proizvodnja započeta 1953. godine. Ubrzo su započeli proizvodnju i izvoz automobila u Kolumbiju 1965. godine.

Svoj prvi milion u proizvodnji, Seat je dostigao 1968. godine, a do 1974. godine proizvodnja je iznosila dva miliona vozila. Koliko god veliki španski proizvođač bio, dalje poslovanje je zahtijevalo znanje i sredstva mnogo većeg i starijeg proizvođača, naročito poslije povlačenja kompanije Fiat iz partnerstva 1981. godine. Ovog puta, svog partnera naći će u Njemačkoj, u kompaniji Folksvagen, sa kojim je potpisan ugovor 1982. godine. Iste godine lansiran je prvi automobil, nazvan „seat ronda“. Model je predstavljao redizajniranu verziju „fiata ritmo“, i ta činjenica je bila dovoljna Italijanima da svoj spor riješe na sudu. U nastojanju da riješi spor, predsednik Seata u to vrijeme, Juan Miguel Antonanzes, predstavio je na pres konferenciji oba modela, „fiat ritmo“ i „seat ronda“ jednog uz drugi. Djelovi automobila koji su se razlikovali od italijanskog proizvođača bili su ofarbani u drečavo žutu boju. Kompanija je 1984. godine izbacila model „ibica“, koji je bio zasnovan na „folksvagen polo“.

Partnerstvo sa Folksvagenom ubrzo je postalo mnogo čvršće, jer je njemačka kompanija 1986. godine kupila 51 odsto Seatovih akcija, a do kraja godine taj dio je iznosio 75 odsto. Da je Seat

postao ozbiljan igrač u automobilskoj industriji pokazuju i sve moderniji i lijepi automobili koji privlače poglede čiji dizajn odiše duhom strasti i agresivnim sportskim linijama, jer Seat donosi kulturu urbane i sunčane Barselone kroz svoje modele.

Priliku da se sa najnovijim modelima upozna crnogorska javnost i to poslije dužeg perioda omogućila je kompanija Rokšped koji je postao ovlašteni prodavac i serviser Seata i to na prelijepom događaju, otvaranju „Seat Boutique Concept“ i to na atraktivnoj lokaciji u poslovnom centru „Capital Plaza“. Interesantnost ovoga koncepta je u tome da ovo nije „ogromni“ salon već mjesto gdje će se svim potencijalnim kupcima i posjetiocima u manjem prostoru uz prijatnu atmosferu objasniti zašto je Seat izazvao toliki bum u automobilskoj industriji. Nakon svečanog presijecanja vrpce koju su zajednički presjekli Dragan Prljinčević direktor Marke Seat i Željko Božović direktor Rokšped Auto centra prisutni su upoznati sa markom Seat i njihovim modelima. „Seat je španski brend koji pored svog atraktivnog španskog

ož ov ić

elb o

SMJENA

nč ev ić

„RS“ SPORTISTI Audijevo sportsko odeljenje sa oznakom „RS“ je zaduženo da od postojećih seriskih modela naprave prave sportske drumske automobile sa što više konja. Sada je za sve ljubitelje ova dva slova pripremio još dva automobila koja će ponosno nositi oznaku „RS“ i imati vanseriske performanse. To su modeli „RS Q3“ i „RS Q3 sportbek“, koji se razlikuju zadnjem dijelu, naime model „sportbek“ ima padajuću formu kupea. Ono što je zajedničko ovim modelima je turbonezinski 2.5

B jko Žel

dizajna sadrži i njemačku motoriku koja ga snažno pokreće i koja ga je postavila na mjesto nabrže rastućeg brenda u Evropi.

Savremena digitalizacija u automobilskoj industriji nametnula je nove koncepte prodaje i pristupa kupcima i sve to je rezultiralo da je Seat posljednjih godina širom Evrope otvorio ovakve butik koncepte“, rekao je Željko Božović.

- Od „Seat butika“ u Podgorici očekujemo da se približimo prije svega klijentima u Crnoj Gori.

Sam koncept je zamišljen tako da budemo blizu bitnih

Auto

Nedjelja, 10. novembar 2019.

17

Gori

a n je m ro p a rn a n io c lu o v e R

N

dešavanja, zato je i izabran ovaj prostor gdje će klijenti u svakom trenutku moći da dobiju informacije o raznim akcijama, finansiranju i osiguranju i sve bez odlaska van grada. Sam prostor je zamišljen tako da bude prijatan i urbani prostor gdje kupac može da dođe da popije kafu i da porazgovara sa prodajnim savjetnikom i popričaju o samom brendu Seat i po želji kupe neki od modela. Naravno klijent će moći i da proba Seat automobile i uvjeri se u kvalitet samog automobila. Ovo je samo početak neke veće vizije gdje želimo klijentima da prikažemo kako napreduju nove tehnologije u našoj kompaniji kroz postavljanje pi-ar prostora gdje će potencijalni kupac moći sam da konfiguriše svoj automobil i lakše donese odluku o kupovini. Prvi ovakav koncept je napravljen u tržnom

centru u Cirihu nakon toga u Londonu, što se tiče Srbije i Crne Gore mi smo otvorili u Novom Sadu i sada u Podgorici i mislim da će ljudi ozbiljno razmišljati o automobilima Seat -rekao je Dragan Prljinčević. Zvanice na otvaranju Butika su uživale u prijatnom druženju sa popularnim SUV modela „arona“ (od 16.675 eura), „ateka“ (od 21.522 eura) kao i atraktivnim modelom „tarako“ (od 31.399 eura), tu je bio i Seatov električni trotinet po cijeni od 640 eura. Naravno ovakav događaj nije mogao da prođe bez čuvenog španskog flamenka, ali i sangrije voćnog vina, a ime je dobilo po španskoj riječi „sangre“ što u prevodu znači krv, da to je bila noć vrele Španske krvi pretočena kroz automobile.

Tekst i fotografije Vešo Šoškić

a crnogorski asfalt je stiglo još jedno automobilsko iznenađenje, to iznenađenje nosi ime „BMW serija 1“. Automobil koji je sa svojom pojavom prve generacije izazvao veliko interesovanje, jer to je bio „bejbi BMW“ sa srcem svoje velike braće. Danas je pred javnost stigla treća generacija i to ne bilo kakva, to je generacija koja je prelaskom na novu Olivera Šuškavčević Vladan Spasojević platformu doživjela prevrat, a taj se prevrat zove „promjena pogona“.

- Mi u Voli Motorsu godine brojimo od Siguran sam da se pitate kakva „promjena Oktoberfesta do Oktoberfesta, pa ću tako pogona“. Sa novom platformom „serija 1“ iskoristi priliku da vas kratko podsjetim što je odbacila zadnji pogon po kojem je bila je to bilo aktuelno kod nas u posljednjih jedinstvena u segmentu, a ovaj radikalni godinu dana. Od prošlog Oktoberfesta zahvat, možda za fanove nije, za BMW se predstavili smo nekoliko novih modela kao ispostavio kao pun pogodak s obzirom na što su ,,X5“, ,,serija 8 kupe“, nova ,,serija 3“, to da je kompakt iz Minhena mnogo dobio pa ,,X7“ pa nova ,,serija 7“. Takođe, skrou smislu svakodnevne upotrebljivosti, a mno smo proslavili osmu godinu postojaminimalno izgubio na polju dinamike. I nja Voli Motorsa ali i 60. godinu postojanja dizajn je izmijenjen tako da sada i „kec“ Mini brenda. Uz našu BMW i Mini dobitnu prati kućnu liniju dizajna sa maskom sa kombinaciju omogućili smo vam da kupite velikim „bubrezima“ naprijed, kao i potpuova vozila na finansijski lizing sa učešćem no novom svjetlosnom grupom. Upravo od samo 11,1 odsto, a mjesečna rata je bila ovu revolucionarnu treću generaciju je 1,1 odsto od cijene vozila. Mnogo više smo predstavio ovlašćeni prodavac i serviser se družili sa našim klijentima i išli smo BMW i Mini vozila, kompanija Voli Motors direktno kod vas pa smo tako organizokoja je uz prezentaciju tradicionalno orgavali road show u Nikšiću, testne vožnje u nizovala svoj „BMW Oktoberfest“. I ove Ulcinju i Kotoru. Omogućili smo vam i da godine Voli Motors je upriličio veoma lijep održavate i servisirate svoja BMW vozila događaj. Klijenti i prijatelji su uz opuštenu starija od šest godina uz značajne uštede. atmosferu u duhu stare bavarske uživali Posebno smo za vas osmislili određene u starim muzičkim hitovima u izvođenju servisne pakete, produžene garancije, benda Toć i tradiciju po kojoj je ova njezimske i proljećne kampanje, akcije kočimačka pokrajna poznata širom svijeta, onih sistema i sve to za plaćanje na 12 prestižnom BMW, pivu i naravno bavarskoj mjesečnih rata uz NLB karticu - rekao je kobasici.

Na samom početku „BMW Oktoberfesta“ i prezentacije „BMW serije 1“ prisutne je pozdravila Olivera Šuškavčević, PR menadžerka kompanije Voli i poželjela dobrodošlicu i ugodan boravak u prostorijama Voli Motorsa koji je za ovu priliku preuređen sa kulisama stare gradnje Bavarskih kuća.

Vladan Spasojević, izvršni direktor Voli Motorsa. Naravno Voli Motors nije stao na navedenim akcijama, već ih i proširuje i to na novi model „serije 1“, odnosno samo rezervisano za ovaj model. Povodom toga Spasojević je istakao: „Apsolutni novitet u finasiranju novih vozila je taj da smo po prvi put u Crnoj Gori, u saradnji sa S lizingom, omogućili finansijski lizing na sedam godina. Tako da ćete imati priliku da akcijski model 118i, u jako lijepom paketu opreme vozite za 220 eura mjesečno. Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo večeras nastaviti jednu lijepu tradiciju da noć Oktoberfesta iskoristimo da predstavimo neki novi model, novi BMW serije 1“.

Na kraju svog izlaganja Spasojević je sve prisutne upoznao sa novim karakteristikama nove „serije 1“ kao konceptom prelaska na prednji pogon. Za kraj ću reći da cijena nove „serije 1“ počinje od 23.999 eura.

Tekst i fotografije Vešo Šoškić

18

Marketing

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Feljton

Nedjelja, 10. novembar 2019.

MEĐUVJERSKI ŽIVOT I TOLERANCIJA U CRNOJ GORI U 16. I 17. VIJEKU

19

1.

Sve balkanske države pod Turcima, osim Crne Gore >>Piše: Jovan-Joro ĐURANOVIĆ

Stara Crna Gora nastala je nakon završetka vladavine slavne dinastije Crnojevića i obuhvatala je četiri nahije, Katunsku, Lješansku, Riječku i Crmničku sa prijestonicom na Cetinju.

Granice Stare Crne Gore u odnosu na Osmanske imperiju utvrđene su rijekom Moračom, Sitnicom i Zetom, a prema Mletačkoj republici do iznad Kotora. Nakon napuštanja Crne Gore od strane crnogorskog gospodara Đurađa Crnojevića Osmansko carstvo pokušava da uspostavi vlast nad njenom teritorijom. Crnogorski narod daje žestok otpor i osmanske vlasti bile su prinuđene na davanje povlastica. Crnogorci dobijaju status slobodnih seljakafilurdžija koji pośeduju svoju kuću i baštinu, imaju svoje glavare, nemaju obavezu da idu u osmansku vojsku, a jedina obaveza im je bila da plaćaju godišnji porez. Ni obavezu plaćanja poreza kojeg su nametnule Osmanske vlasti, Crnogorci nijesu prihvaćali, već su stalno dizali bune i vodili borbe.

Radi utvrđivanja poreske obaveze osmanske vlasti izvršile su popis crnogorskog naroda 1521 i 1523. godine. Ovi popisi su dragocjeni izvor podataka, jer otkrivaju mnoge važne podatke iz perioda Stare Crne Gore. Na osnovu ovih popisa-deftera vidi se da je početkom XVI vijeka počeo proces islamizacije jednog dijela crnogorskog naroda na prostoru Stare Crne Gore. Iz ovih podataka da se zaključiti da je hrišćansko i islamizirano stanovništvo u Staroj Crnoj Gori uživalo ista prava i obaveze.

Temelje međuvjerskog suživota u Crnoj Gori kojeg su krasile tolerancija, ravnopravnost i uvažavanje, udario je crnogorski gospodar Đurađ Crnojević i Skender-beg Crnojević koji je vladao crnogorskim sandžakatom od 1513. do 1528. godine.

Na osnovu dokumenata iz XVII vijeka da se zaključiti da je Stara Crna Gora bila matična država, jednako za Crnogorce hrišćanske vjeroispovijesti i Crnogorce islamske vjeroispovijesti-Mu-



Osmansko carstvo pokušalo je da uspostavi vlast nad Crnom Gorom. Crnogorski narod pružio je žestoki otpor i osmanske vlasti bile su prinuđene na davanje povlastica. Crnogorci su dobili status slobodnih seljaka-filurdžija koji pośeduju svoju kuću i baštinu, imaju svoje glavare, nemaju obavezu da idu u osmansku vojsku, a jedina obaveza im je bila da plaćaju godišnji porez

Autor rasvjetljava starocrnogorski ambijent u pretpetrovićevskom periodu, koji je odlikovala multikonfesionalnost i visoki stepen međuvjerske tolerancije.

Na osnovu dokumenata može se zaključiti da je Stara Crna Gora bila matična država, jednako za Crnogorce hrišćanske vjeroispovijesti i Crnogorce islamske vjeroispovijesti. Članak je objavljen u časopisu Matica, br. 68, zima 2016.

Pečat Ivana Crnojevića

Oktoih Prvoglasnik

slimane, jer imaju iste glavarske položaje i zajednički preuzimaju obavezu u odbranu svoje države-Stare Crne Gore, čija je sloboda i nezavisnost bila često ugrožena od strane Osmanske imperije.

STARA CRNA GORA POČETKOM XVI VIJEKA

Granice Stare Crne Gore početkom XVI vijeka poklapaju se sa granicama posljednjih vladara slavne dinastije Crnojevića. Prijestonica države Crnojevića zbog pritiska velikog Osmanskog carstva pomjerana je sa istoka prema zapadu, to jest, sa Žabljaka je 1478. godine prenesena na Obod, zatim sa Oboda prenesena na Cetinje na kojem je Ivan Crnojević 1482. godine podigao dvor, a manastir 1484. godine. Ovo je period kad su već odavno pod Osmanskim carstvom potpale sve balkanske države osim Crne Gore.

Teritoriju države Crne Gore početkom XVI vijeka, kojom su vladali Crnojevići, čini prostor

Ostaci prvobitnog Manastira na Cetinju

između Skadarskog jezera, donjeg toka rijeke Morače, Zete, Budoša, Pustog Lisca do Crkvica iznad Mora, Golog Vrha, Lovćena i Rumije. Crnoj Gori su takođe pripadali Brajići, Maine, Grbalj i Pobori, a od Pobora je išla ka moru, otprilike na prostoru između Miločera i Svetog Stefana. U periodu kada je cio Balkan i veliki dio jugoistočne Evrope bio pod apsolutnom vlašću Osmanskog carstva u Crnoj Gori se otvara štamparija na Obodu 1494. godine i štampaju prve knjige.

Jedna etapa Crnogorske države završava se sa slavnom dinastijom Crnojevića u kojoj se posljednji put 1503. godine pominje Stefan Crnojević kao vladar, a nakon njega je vladao od 1513. godine do 1528. godine Skenderbeg Crnojević crnogorskim sandžakatom.

Nakon ovih datuma nastupa druga era crnogorske istorije koju karakteriše stalni pokušaj uspostavljanja Osmanske vlasti nad Crnom Gorom i vjekovnog

Spomenik Ivanu Crnojeviću na Cetinju

otpora i borbe Crnogorskog naroda za slobodu i nezavisnost.

Crnogorska država pod vođstvom gospodara iz dinastije Crnojevića, nakon što je čitav Balkan i veliki dio istočne i srednje Evrope potpuno pao pod osmansku vlast, davala je oružani otpor velikoj Osmanskoj imperiji u odbrani svoje samostalnosti, što potvrđuje i geografska mapa evropskih država iz 1500. godine na kojoj nema nijedne balkanske države osim Crne Gore-Montenego, dok su sve druge balkanske države bile davno porobljene od strane Osmanske imperije.

Crna Gora pod vođstvom Đurađa Crnojevića, opkoljena i pritisnuta velikom Osmanskom imperijom, pokušava da traži spas na dva načina, prvo, podizanjem svijesti svog naroda putem knjige i obrazovanja, pa je u tom cilju 1492. godine iz Mletaka nabavljena štamparija u kojoj su na Obodu i Cetinju štampane knjige do 1496. godine, i drugo, okretanjem spoljne politike prema Mletačkoj Republici. Đurađ Crnojević 1496. godine odlazi u Mletke odakle mu je bila žena i pokušava da dobije pomoć da bi organizovao ustanak u

Crnu Goru. Snaga Mletačke Republike bila je neuporedivo slabija od Osmanske imperije, tako da Đurađ na ovoj strani nije našao spasa. Pokušavao je da sklopi savez sa francuskom državom, ali ni na ovoj strani nije naišao na pomoć. I u tim uslovima Đurađ Crnojević početkom 1500. dolazi u Crnu Goru s namjerom da digne ustanak, ali ga Turci hvataju i upućuju u Anadoliju đe je završio život.

Sliku vremena u kojoj se nalazila Crna Gora u posljednim godinama vladavine dinastije Crnojevića pruža testamentarno pismo koje je 22. oktobra 1499. godine u Milanu napisao Đurađ Crnojević svojoj ženi Izabeti Erico.

Ovaj važni dokument ima kako istorijski tako i književni značaj, jer je napisan najvećim književnim stilom. Ovom prilikom zadržat ćemo se samo na dijelu testamenta u kojem Đurađ zadužuje svoju ženu Izabetu kako da riješi pitanje obezbjeđenja podizanja svoja dva đetića, ako ih mletačka vlast ne uzme pod svoju zaštitu i ne obezbijedi im izdržavanje. Đurađ u testamentu piše svojoj ženi Izabeti: “Uzmi odmah mog sina Ludovika Konstantina i odvedi ga mo-



Radi utvrđivanja poreske obaveze osmanske vlasti izvršile su popis crnogorskog naroda 1521 i 1523. godine.

Ovi popisi su dragocjeni izvor podataka, jer otkrivaju mnoge važne podatke iz perioda Stare Crne Gore. Na osnovu ovih popisa-deftera vidi se da je početkom 16. vijeka počeo proces islamizacije jednog dijela crnogorskog naroda na prostoru Stare Crne Gore

me ujaku Konstantinu, neka ga preda kralju Francuske, a Salamona pošalji u Carski dvor njegovom stricu Skendrbegu i tako se uzdam u boga, da te ova dva sinčića neće puštiti da umreš od gladi, jer će jedan biti uz cara, a drugi uz kralja“.

Slično testamentarnom pismu svoga brata Đurađa, Skenderbeg uputio je u Veneciji svojoj snahi Izabeti, ženi Đurađevoj i sinovcu Solomunu sljedeće pismo-testament: „Plemenitoj i mudroj i svake časti i visoke hvale bogom darovanoj i visokorodnoj i ljubimoj snahi gospođi Izabeti i našemu prevazljubljenome sinu gospodinu mi Solomunu od gospodina Skender-bega Crnojevića, sandžakata crnogorskog i primorskog i svoj dioklitijanskoj zemlji gospodina, mili, ljubezni i veledragi pozdrav vašemu gospodstvu. Poslje ovoga neka zna gospodstvo vaše kako nas je Bog udostojio da vladamo i gospodarimo zemljom ovom đeda i oca našega, tako molimo gospoda Boga svedržitelja da poslje nas i na vas veliki božji divni i nepremjemjenljivi promisao carstva njegovoga i da vas Bog udovolji, da vladate i gospodarite zemljom i prestolom đeda i oca našega i našijem“.

Bez obzira kojoj su vjerskoj zajednioci pripadali, jedan hrišćanin a drugi musliman, sinove Ivana Crnojevića to ništa ne brka da se bratski ponašaju jedan prema drugom. Đurađ kao hrišćanin ima puno povjerenje u svoga brata Skender-bega koji je islamske vjere da će brinuti o njegovom sinu kao da mu je otac.

Na drugoj strani Skender-beg ostavlja u testamentu da ga na čelo crnogorskog sandžakata zamijeni njegov sinovac Solomun.

Ove istorijske oporuke Đurađa i Skender-bega Crnojevića, gospodara Crne Gore predstavljaju političku platformu, jer su njima udareni temelji budućih odnosa islamiziranih i hriščanskih Crnogoraca, posebno na prostoru Stare Crne Gore kao našljednice dukljanske i zetske države. A da li se moglo nešto drugo očekivati od te slavne dinastije koja je svojom kulturom i junaštvom zadi(Nastavlja se) vila Evropu?

20 Horoskop

Nedjelja, 10. novembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (11. 11 - 17. 11) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Povoljan period traje do nedjelje u 12:35. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 12:35. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za du-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog hovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Ovaj period traje do nedjelje u 12:35. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje tak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama.

Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovaj tranzit traje do nedjelje u 12:35. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I VIKEND

Tranzit traje do nedjelje u 12:35.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, uži-

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit traje do nedjelje u 12:35.

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je od ponedjeljka u 13:31 do utorka u 14:34. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Tranzit traje do nedjelje u 12:35.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Povoljan tranzit traje do nedjelje u 12:35. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima

ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Tranzit traje do nedjelje u 12:35.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I VIKEND

Tranzit traje do nedjelje u 12:35.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Enigmatika

21

22

Enigmatika

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Marketing

23

24

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM poslovni prostor na Starom aerodromu 42 m2 sa dva ulaza na raskrsnici kod škole.

Tel. 067/464 – 470 1

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Opraštamo se sa tugom od dragog kuma

Tužnim srcem javljamo da je 9. novembra 2019. u 77. godini poslije duže bolesti umro naš dragi i voljeni

ŽARKA DRAGOVIĆA Pamtićemo ga kao iskrenog i pouzdanog prijatelja naše porodice.

ŽARKO DRAGOVIĆ

Ostaje sjećanje na istinskog prijatelja naše porodice koji je plijenio plemenitošću, obrazovanjem i duhovitošću.

Porodica pok. MOMA VUČINIĆA 495

VLADAN, DRAGANA i ANDRIJA ĐURANOVIĆ

Са тугом и поштовањем се опраштамо од нашег дугогодишњег породичног пријатеља

PETAR PERO Jovanov VUJOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju 10. novembra od 12 do 16 časova i 11. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: supruga GOSPAVA, sinovi DRAGAN, ŽELJKO, ZORAN i MIRKO, braća VOJISLAV i MILIVOJE, sestre RADUŠA, i DARINKA, snahe RADICA, IRENA i MILENA, unučad, brat od strica SLAVKO, sinovci, sinovične, sestrične, i ostala mnogobrojna rodbina

453

462

Posljednji pozdrav dragom kumu i velikom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

ЖАРКА ДРАГОВИЋА ТАЊА и НЕБОЈША ЂОКОВИЋ са породицом 483

ŽARKU DRAGOVIĆU

Posljednji pozdrav kumu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Počivaj u miru plemeniti i časni čovječe.

S poštovanjem, kumovi NIKOLIĆI

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

474

ĐORĐU KOSTA BOGDANOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

PERU VUJOVIĆU Napuštio si ovaj svijet, ali nikada nećeš napuštiti naša srca. Budi srećan, miran i spokojan.

Nikada te nećemo dati zaboravu.

Neka ti je srećan put i vječna slava.

Klanjamo ti se do zemlje, klanjamo ti se do neba, do zvijezda, do sunca!

HVALA TI VELIKI!

Opraštamo se od dragog strica i đevera

TVOJA PORODICA

445

493

ŽARKA ŽAJKA DRAGOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Vječnost nije dovoljno duga da zaboravimo tvoju dobrotu, vedar duh i veliko srce.

Sve naše teške i nezaboravne trenutke provodio si sa nama, davajući nam volju i snagu u daljem životu, na što smo ti vječno zahvalni.

Počivaj u miru, naš veliki dobrotvore.

PETRU PERU VUJOVIĆU

IDŽO, ZOJA, IVANA i MILKA 481 Sa bolom u duši, opraštamo se od tebe, dragi brate

Ako je smrt jača od života, nije od bola i ljubavi koju osjećam za tobom. Utjehe nema, zaborav ne postoji, rana je doživotna, a ljubav prema tebi vječna.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

477

Ožalošćena sestra RAKE, zet NOVAK, sestrične ŽELJKA i NATAŠA

Posljednji pozdrav voljenom i dobrom bratu i ujaku

ŽARKO ŽAJKO DRAGOVIĆ Bez tvoje pažnje, topline i razumijevanja, život će izgledati mnogo prazniji.

S ponosom ćemo o tebi pričati, na tvoja djela se ponositi, od zaborava čuvati.

Počivaj u miru, dragi brate!

PETRU PERU VUJOVIĆU

Brat od strica VESKO DRAGOVIĆ sa porodicom 480 Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav

PERU VUJOVIĆU od PAJA TATARA sa porodicom 478

od sestre DARE i sestrične NEVENKE 476 Posljednji pozdrav dragom stricu

PERU VUJOVIĆU

PERU VUJOVIĆU Počivaj u miru, moj voljeni brate.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od brata VOJA sa porodicom

MLADEN, BAJA i SANJA

479

496

Posljednji pozdrav

JELENI MARKOVIĆ od ŽIVKOVIĆ PETRA, MARKA i MILENE 472

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Tužnim srcem javljamo da je 9. novembra 2019. u 70. godini umro naš dragi suprug, otac i đede

Дана 8. новембра 2019. у 83. години испустио је своју племениту душу наш вољени

Obavještavamo rođake, prijatelje, kumove i poznanike da je naš dragi

ЛАЗАР ЛАЗО Мијајлов КАЛЕЗИЋ

dr MARTIN Božine MIKIĆ

SPASOJE Nikolin KRIVOKAPIĆ Saučešće primamo 9. novmbra u kapeli na Prčanju od 10 do 16 sati, i 10. novembra od 10 do 15 sati kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju na Prčanju.

OŽALOŠĆENI: supruga MILENKA, sinovi NOVICA i ZORAN, brat od strica MILIVOJE, snahe JOVANKA, KATARINA i NIKOLETA, unuke LANA, MAGDALENA i VANJA, bratanične SONJA i BOŽIDARKA i ostala mnogobrojna rodbina 446

Саучешће примамо у породичној кући, село Мосори – Рова, 8, 9. и 10. новембра до 13.30 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници на мјесном гробљу Калезићи – Мосори у 14 часова Ожалошћени: супруга МИЛОДАРКА, синови ЖЕЉКО, МИЛАН и ПЕРИЦА, кћерке ГОРИЦА и ТАМАРА, снахе МИЛОЈКА, БРАНКА и ДАНИЈЕЛА, сестра МИЛИЈАНА, братанична РАЈНА, братанић ДАРКО БАЋАН, сестрић АРСО, сестричне АНИЦА, МИЛОДАРКА и МАРИНА, унуци ЗОРАН, АЦО, МАТИЈА и РЕЉА, унуке СРЂАНА, ЈУЛИЈА, МАША и АЊА и остала многобројна родбина

preminuo 9. novembra 2019. u 77. godini.

Saučešće primamo u Svetosavskom domu u Brezojevicama 9. novembra od 14 do 22 časa i 10. novembra od 9 do 13 časova.

Sahrana pokojnika obaviće se 10. novembra u 14 časova na gradskom groblju u Plavu.

Ožalošćeni: supruga SONJA, sin STEFAN, kćerke ANDRIJANA i ALEKSANDRA, braća DOBRAŠIN i PETRAŠIN, sestra VINKA, unučad, bratanići, bratanice i ostala brojna rodbina 465

437

Posljednji pozdrav svaku i tetku

27

Posljednji pozdrav prijatelju, stricu i đedu

Дана 8. новембра преминула је у 75. години, послије тешке болести, наша драга

SPASOJU KRIVOKAPIĆU Počivaj u miru, dragi naš Pajo.

VESKO, MARTA, ANA i SVETLANA

455

SPASOJU KRIVOKAPIĆU

MILA

od BRANKA MARKOVIĆA sa porodicom

Dragoj ujni

Hvala ti za neizmjernu brižnost i toplinu !

Nedostajaće nam tvoja pažnja i ljubav.

MIŠKO i MILENA

SPASOJU KRIVOKAPIĆU

Ожалошћени: синови АЛЕKСАНДАР и ПРЕДРАГ, ћерка САНДРА, браћа СВЕТОЗАР и РАЈКО, сестра ВЕРА, снахе НАЂА и МАРИНА, унуци БОРИВОЈЕ, АНДРИЈА, МИТАР и ПЕТАР, унуке ИВАНА и СТАША, праунука ИВOНА и многобројна породица ПАВИЋЕВИЋ и РАДУЛОВИЋ 464 Дана 4. новембра 2019. преминуо је у Београду

MILI ZEKOVIĆ Hvala za lijepe dane djetinjstva!

od MILIVOJA, JOVANKE i BOBE 487

рођена Радуловић Саучешће примамо на градском гробљу Загорич 9. новембра 2019. од 10 до 15 часова и 10. новембра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Чепурци у 14.30 часова.

486

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

СЛОБОДАНКА КИРА Слободанова ПАВИЋЕВИЋ

DRAGANA MATOVIĆ sa porodicom 475

494 Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav voljenoj majci

др ДРАГУТИН Нике НОВЕЉИЋ учесник НОР-а

По сопственој жељи сахрањен је у кругу најуже породице 7. новембра у Пиперима.

JELENI MARKOVIĆ

SLOBODANKI NAKI LAČKOVIĆ

od DANICE sa porodicom

Ожалошћене ПОРОДИЦЕ

456 Počivaj u zasluženom miru i spokoju, časni stvore!

Posljednji pozdrav voljenoj majci

482 RAJO VULIKIĆ sa porodicom

JELENI MARKOVIĆ 457

Od STANKE sa porodicom

473 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav dragoj majci

Posljednji pozdrav dragoj babi

TAKIJU

Moj Kume, ostadoše nam Sjećanja, Uspomene i Nezaborav.

JELENI MARKOVIĆ Tvoja dobrota, plemenitost i častan život zaslužuju naše vječno poštovanje i sjećanje.

Tvoja ćerka VIDOSAVA ŽIVKOVIĆ sa porodicom 450

NAKI

JELENI MARKOVIĆ

POPOVIĆ JAKOV, NEVENKA i MILENA

S tugom i poštovanjem. od unuke MILICE VUJOVIĆ sa porodicom 471

SLAVICA i DRAGAN RADEVIĆ sa porodicom 459

461

28

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Posljednji pozdrav dragoj

Voljena majko

Dana 8. novembra 2019. u 71. godini umrla je naša voljena

MILOJ ZEKOVIĆ Počivaj u miru.

Od ZORANA, MARINE i NINE KLISIĆ

MILA 468

Hvala ti na ljubavi koju si nam pružila, što si nas vodila i učila kako da se držimo zajedno.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i ujni

MILUNKA MILA ZEKOVIĆ rođena Vučetić

Tvoji: ŽELJKA, MIŠKO i ŽANA

MILUNKI

Saučešće primamo u kapeli u Danilovgradu 9. novembra od 10 do 16 časova i 10. novembra od 10 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u Kosiću.

Od MINJA i ŽELJKA JANOVIĆA sa porodicom

489

469

Baba Dragoj

OŽALOŠĆENA PORODICA: Suprug DRAGAN, sin MIŠKO, kćerke ŽELJKA i ŽANA, brat ĐORĐIJE, sestra RADA, unučad ITANA i UROŠ, zaove CICA, MINJA i BEBA, đeveričići GORAN i SLOBO, snahe, bratanići, sestrići i ostala rodbina ZEKOVIĆ i VUČETIĆ UJNI

MILA

MICA i DRAŽEN sa porodicom

448

470

Najbolja baba na svijetu se nikada ne zaboravlja.

Opraštamo se od naše voljene snahe i ujne

MILE ZEKOVIĆ

Vole te puno ITANA i UROŠ

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila.

MILUNKI MILOJ ZEKOVIĆ

BEBA, ZORAN, RODA i NEMANJA KALUĐEROVIĆ

490

467 Još jedna dobra duša se preselila u nezaborav.

S ljubavlju i poštovanjem.

SLOBODAN i NIKOLINA s porodicom 447

MILOJ

MILA MILUNKA ZEKOVIĆ Draga naša Mila, vječno ćemo te pamtiti i voljeti.

Ostaćeš u našim srcima…

Svojom veličinom ostavila si neizbrisivi trag u našim životima.

Hvala za sve.

452

MILOVAN i SLAVKA sa porodicom

Najboljoj baki na svijetu OGNJEN, JELENA, VANA i VUK

491

GORAN i IRENA

492

MILA ZEKOVIĆ Zauvijek ćeš biti sa nama.

e-mail: oglasno@t-com.me

Tvoji: ITA, URKI i MAJA 460

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 10. novembar 2019.

POMENI

40 prođe godina od smrti naše drage majke

IN MEMORIAM

Navršava se godina od smrti moje drage sestre

Navršava se godina od smrti moje drage sestre

29

godina

BOSILJKE Pavlove KOJIČIĆ Majko, nismo te zaboravili.

Tvoji: sin BORO RALEVIĆ i kći MIKICA VUKAZIĆ sa porodicama

NADE STEVOVIĆ

NADE STEVOVIĆ

Dani koji prolaze bolno podsjećaju na prazninu koja je ostala tvojim ranim odlaskom.

Fališ...

Sjećanje na tebe i tvoju plemenitu dušu živjeće vječno u našim srcima. Nedostaješ...

Brat MIJO sa porodicom

Brat RAJKO sa porodicom

484

443

BORIVOJ KRIVOKAPIĆ 26. 1. 1949–11. 11. 2018.

485

Дана 10. новембра навршава се 40 дана од смрти драгог

PORODICA

449

ЖАРКА ТУРА Андријиног ЂУРЕТИЋА

Navršava se godina od smrti

BOŽIDAR BOŠKO Vasov PEROVIĆ

Драги Туро, врло млад си отишао из родног краја радећи у Босни и Србији. Родни крај нијеси заборављао и увијек си му се радо враћао. Сада си се заувијек вратио и почивај у миру заједно са оцем, мајком и братом.

Dvadeset osam godina je kako te nema sa nama, voljeni naš Boško.

Vrijeme prolazi, bol ne jenjava, no se povećava.

Počivajte u miru, bez bola i tuge.

Умјесто четрдесетодневног помена донирасмо средства прихватилишту за одрасла и стара лица у Београду.

Porodica PEROVIĆ

SVETOZARA BATA KRSMANOVIĆA

488

Породица ЂУРЕТИЋ U ponedjeljak, 11. novembra 2019. navršavaju se dvije godine od smrti mog brata

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava, a tvoja plemenita i dobra duša nek počiva u miru.

Sestrična IVANA BOŠKOVIĆ s porodicom

458

454

VASA NOKA I. VUJOVIĆA

IN MEMORIAM 10.11.2015–10.11.2019.

Dana 9. novembra 2019. navršava se 40 tužnih dana o smrti naše voljene

Dragi brate, bio si naša bratska uzdanica.

Vrijeme prolazi, ali tuga zbog tvog odlaska i bol u našim srcima ne prestaje.

ZDRAVKO RADOVIĆ DRAGICE Dražove JOVANOVIĆ

RADIVOJE i SENKA VUJOVIĆ sa porodicom

Mnogo je lijepih uspomena na tebe, tvoj lik i vrline koje su te krasile.

Hvala ti za sve i počivaj u miru.

Porodica će u 9 časova obići njenu vječnu kuću.

PORODICA

444

466 Godina je od smrti naše drage i plemenite majke i babe

I ovaj, četvrti po redu novembar bez tebe, donosi nam sjetu.

S beskrajnom ljubavlju i tugom, u srcima si tvojih voljenih.

Porodica RADOVIĆ 441 Dana 16. novembra 2019. navršava se godina od smrti našeg dragog i nikad zaboravljenog brata, ujaka i šure

Dvije godine su od kada nije sa nama naš voljeni

RADOVANA Vasovog BIGOVIĆA JELENE Dušanove POPOVIĆ

BOŠKO Ilijin GARDAŠEVIĆ

rođene Đurović Draga majko, bila si pravi roditelj i nježna i brižna majka. Dok budemo živi, živjećeš i ti sa nama u najljepšim sjećanjima. Počivaj u miru, voljena naša majko.

463

TVOJA PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga koju osjećamo nikada neće.

Mi te u srcu vječno čuvamo, sa ljubavlju i poštovanjem pominjemo.

Dragi Rade vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno.

Dok živimo, živjećeš u našim srcima i mislima, uvijek voljen a nikad zaboravljen.

Počivaj u miru sa svojim najmilijima.

Sestra VIDOSAVA, sestrić SAVO, sestrična SNEŽANA i zet MILE RADOVIĆ

TVOJI NAJMILIJI 451

439

Dana 11. novembra navršava se godina od smrti naše majke

Navršava se godina dana od smrti naše majke

JELENE Dušanove POPOVIĆ

JULKE Đurove DRAŠKOVIĆ

i

2 godine i 10 mjeseci od smrti našeg oca

Dana 16. novembra 2019. navršava se godina od smrti našeg dragog i nikad zaboravljenog brata i ujaka

ĐORĐIJA ĐURA Blažovog DRAŠKOVIĆA

RADOVANA Vasovog BIGOVIĆA

Draga majko, za tobom ostaju bolna praznina, tuga i nezaborav.

Tvoje ćerke STANISLAVA, RAJKA i RADOJKA sa porodicama 442

e-mail: oglasno@t-com.me

Dragi roditelji, ljubav prema vama je neprolazna, kao i sjećanja na srećne dane provedene sa vama.

Zauvijek vas nose u srcima

Ovo nije posljednji pozdrav, jer si ti i dalje sa nama.

Toplina tvoje duše ostaće da je pamtimo zauvijek.

Sestra LJEPOSAVA, sestrići MILOVAN i MIRKO sa porodicama

Sinovi MARJAN i MILAN i kćerke LJILJANA i SONJA sa porodicama 438

440

30

TV program

Nedjelja, 10. novembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:45

FILM

PRVA TV 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Stanica krsta



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r.

13:05 Živa istina, r.

14:05 Strani dok. program 14:30 Obrati pažnju, r.

15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 15:50 Svjedoci vremena, emisija o jubileju RTCG, r.

17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri godišnja doba u Havani, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Sedmi kontinent 23:45 Stanica krsta, film 01:15 Okvir, r.

02:35 Mostovi, r.

03:00 ABS, r.



   TV PRVA

RTCG 2

07:00 Oj, vesela veselice, r.

08:00 Košarka, ABA liga: Budućnost Voli Cibona, snimak 10:00 Dnevna soba, r.

11:40 Dnevna soba, r.

13:00 Fudbal, CFL, 15 kolo 15:00 Strani dok. program 16:00 Vjera i zavjera, r.

17:00 Vjera i zavjera, s.

18:00 Dvije polovine srca, film 19:30 Dnevnik 2 20:05 Sedmi kontinent 20:20 Fudbal: četvrtfinale, SP U 17 22:15 Profil, Milenko Stijepović 23:15 Koncert klasične muzike 23:50 Fudbal: četvrtfinale, SP U17 01:45 Fudbal: četvrtfinale, SP U17, snimak 03:30 Koncert 04:30 Profil, Milenko Stijepović, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

Širom zatvorenih očiju

18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s.

21:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

04:30 07:30 09:00 09:15 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 01:05 01:30 02:15 04:00

Paramparčad, r. Đorđe iz džungle 2, film Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro sa Iris Nikad nije kasno, r.

Zemlja daleke prošlosti, film Zvezde Granda specijal, r.

Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Nikad nije kasno Širom zatvorenih očiju, film Ekskluziv, r.

Na mjestu zločina sa Mašanom, r. Đorđe iz džungle 2, r.

Smrtonosno oružje, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r.

07:15 Ljubav, navika, panika, r.

08:15 Kefalica, r.

11:15 Grand parada, r.

13:12 Sportisimo 13:40 Dva smo svijeta različita, r.

15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Dva smo svijeta različita, s.

20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:30 Djevojka od million dolara r.

02:45 Alpinista, r.

04:40 Osvetnik, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s.

07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s.

08:45 Bejblejd, s.

09:10 Pčelica, r.

09:20 Žogarija 09:50 Ostin Pauers - špijun koji me hvatao, r.

12:00 Vijesti 12:06 Prestiž, r.

13:40 Snovi, kuća, dom, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r.

18:00 M:teh, r.

19:10 Sport 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Ešbi, film 00:15 Paklena pomorandža, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Marketing

31

Magazin

Nedjelja, 10. novembar 2019.

Bend Jesenjin juče predstavio novi spot

U potrazi za svjetlom PODGORICA - Podgorički muzički sastav Jesenjin predstavio je juče spot za pjesmu „Bez izlaza“, koji je snimljen na nekoliko lokacija u Podgorici. Tekst, muziku i aranžman pjesme potpisuje klavijaturista benda Igor Perović, koji je i koautor spota sa bas gitaristom Slavenom Ivanovićem.

- „Bez izlaza“ je svojevrsna bliznakinja pjesme „Sreća“ koju smo prije nekoliko godina snimili u duetu sa Markom Vlahovićem, pjevačem Marakuje. Nastala u istom periodu, jednako društveno kritična, a opet duboko lična, govori o nesnalaženju emotivnog čovjeka u okruženju lišenom emocija – kazao je Perović.

Inspiraciju za pjesmu dobio je početkom kriznih devedesetih u rodnom Kragujevcu, posmatrajući tenkove koji, prolazeći ulicom u kojoj se uglavnom odvijao noćni život tog grada, odlaze u rat.

- U tom trenutku, zamislio sam mladića koji se krije u

šahti dok tenkovi „riču“ iznad njegove glave i ima samo jednu želju – da u svom tom mraku, kroz poklopac ugleda sjaj sunca – riječi su autora pjesme.

Ovo je druga od sedam do sada objavljenih pjesama grupe Jesenjin koju pjeva Milena Janković, dok je za prateće vokale bila zadužena Svetlana Kalezić-Radonjić.

- Pjesma „Bez izlaza“ ušla je u moj život upravo u trenutku kada sam se i sama nalazila u takvoj situaciji.

Kada sam čula riječi pjesme, pronašla sam se u njima, kao što će se nažalost većina mladih lju-

di u Crnoj Gori pronaći – smatra Janković.

Prema njenim riječima, svakome se desi da bude u naizgled bezizlaznoj situaciji, bilo da je u pitanju egzistencija, zdravlje, ljubav.

- Želim da poručim, pogotovo mladim ljudima, da uvijek postoji svjetlo na kraju tunela i da nikada ne prestaju da vjeruju u sebe – kazala je Milena.

Bendu koji pored pomenutih članova čine i bubnjar Nikola Zdravković te gitarista Goran Škuletić, nakon medijske promocije pjesme „Bez izlaza“, predstoji rad na baladi „Slobodan pad“.

Z. K.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

32