Dnevni list Pobjeda 01.12.2019. by Pobjeda

OSMI KONGRES DPS-a: Bez promjena u vrhu partije

Đukanović: Snaženje crnogorskog identiteta prioritet DPS, vođen dosljednim opredjeljenjem za zaštitu i afirmaciju prava i sloboda svakog građanina, dakle i vjerskih sloboda, ima razumijevanje za očekivanja jednog dijela naše javnosti da u procedurama utemeljenim u građanskim i kanonskim propisima i pravilima obnovi istorijski neupitnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu – rekao je lider ove partije

INTERVJU: Ministar spoljnih poslova Republike Poljske Jacek Čaputovič

Tražimo da EK ubrza proces proširenja

STR. 3.

Jesu li Univerzitet Crne Gore i nadležne institucije spremni da se suprotstave pojavi plagijarizma

Zamagljeni propisi štite prepisivače

STR. 2. i 3.

STR. 4. i 5.

RAZGOVOR: Filip David, pisac

Živimo u svijetu između kupleraja i ludnice Str. 11.

POVODI: Prof. dr Srđan Janković ocjenjuje da se adekvatnim prostornim i urbanističkim planiranjem najbolje preveniraju posljedice zemljotresa

Nema kockanja sa seizmičkim rizikom STR. 6. i 7.

U Crnoj Gori do kraja prošle godine registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om

Devedeset odsto oboljelih su muškarci

STR. 9.

ULCINJ: Drama na ušću Bojane okončana uspješno

Ribolovca spasio kolega iz Skadra

Str. 7.

Politika

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Dosadašnji predsjednik DPS-a reizabran na tu funkciju, Duško Marković i dalje njegov zamjenik

Đukanović: Snaženje državnog identiteta primarni interes PODGORICA – Dosadašnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović reizabran je na tu funkciju juče, na osmom Kongresu partije. Odlukom Kongresa dosadašnji zamjenik predsjednika Duško Marković ostaće na toj funkciji i u naredne četiri godine. Kongres, u čijem radu je učestvovalo 598 delegata, izabrao je 146 novih članova Glavnog odbora, novi Program i Statut partije. - Naš primarni interes je snaženje državnog identiteta Crne Gore. Naša država neupitni je lider evropske integracije regiona, spremna da dosljedno ispuni sve uslove za članstvo. Svestrani i ubrzani društveni progres koji u doglednoj perspektivi mora imati benefite po životni standard svakog pojedinca imperativni je prioritet odgovorne državne politike, posebno na našem nivou razvijenosti – ključne su poruke koje je saopštio Đukanović na osmom Kongresu.

MIJENJALI CRNU GORU

On je rekao da je DPS politička snaga koja je osmišljeno i istrajno mijenjala Crnu Goru, uvijek nabolje. - Slijedili smo beskompromisno svoju jasnu viziju u koju su utkani svi najvažniji nacionalni interesi Crne Gore. Od očuvanja mira, stabilnosti i multietničkog sklada, preko obnove nezavisnosti, do ekonomskog i demokratskog razvoja i integracije u evropski i evroatlantski sistem vrijednosti. Odvažno, bez uzmaka pred brojnim objektivnim preprekama – rekao je Đukanović, ističući da je „taj 30 godina kontinuirani politički proces, podvižnički poduhvat, najtačnije zvati emancipacijom crnogorskog društva“. U političko bezbjednosnom vrtlogu 90-ih, istakao je Đukanović, suočeni sa izborom između rata i mira, odabrali smo mir, stabilnost i suživot svih vjera, nacija i kultura. I uspjeli da odbranimo tu vrijednost kada nikom drugom u našem okruženju to nije pošlo za rukom – rekao je on, dodajući da je tokom krvavog raspada Jugoslavije i rigoroznih sankcija, osnaženo samopouzdanje i nacionalno dostojanstvo, ali i prekinuta praksa dotiranja crnogorske ekonomije i javnih finansija. Đukanović je podsjetio da je 1999. Crna Gora, još kao dio SRJ, odbila da uđe u unaprijed izgubljeni rat sa najmoćnijim vojnim savezom. - Rat koji je realno provocirao

Crnu Goru, ne samo zbog formalne pripadnosti državi koja je u ratu, nego i zbog istorijske bliskosti sa Srbijom, učvršćene upravo u brojnim zajedničkim borbama za slobodu. I koji je značio svakočasovni ples na tankoj žici, posebno zahvaljujući političkoj manipulaciji čiji su glavni akteri bili prosrpska opozicija i VJ raspoređena u Crnoj Gori. Da smo se tada pokolebali, NATO i EU bi nam danas bili veoma udaljeni, ako bi Crne Gore uopšte bilo – rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, „poslije svega obnova nezavisnosti bila je logičan izraz posvećenosti viziji koja nas je vodila“. - Uspjesi koji su uslijedili, članstvo u NATO i napredak na putu evropske integracije učvrstili su naše uvjerenje da smo na strateški dobro odabranom koridoru. Crna Gora je danas, više nego ikada u istoriji, svoja i savremena država. Zna šta hoće i kako to može ostvariti. I dalje odlučno i stabilno na putu emancipacije i razvoja. To nam neskriveno priznaju susjedi, region, Evropa i ključni činioci globalne politike. Što je najvažnije - toga svakodnevno biva svjestan sve širi krug naših građana – rekao je Đukanović. On je kazao da su drugu polovinu 2015. i 2016, zaključno sa parlamentarnim izborima, obilježili nezapamćeni pritisci dijela domaće političke javnosti, mentorski i finansijski podržane iz bližeg i daljeg međunarodnog okruženja, čiji je cilj bio promjena strateškog kursa crnogorske državne politike. Preciznije, odustajanje od članstva u NATO kao uvodu u reviziju i nekih ranije donešenih odluka uključujući i ishod referenduma o nezavisnostiti – kazao je Đukanović. On je rekao da su se svakodnevno, duže od godinu pojačavala prijeteća upozorenja Crnoj Gori što joj se može dogoditi ako nastavi evroatlantskim putem razvoja. - To je predstavljalo pogonsko gorivo neodgovornim vlastohlepnim i plaćenim organizatorima rušilačkih protesta koji su po manje-više uhodanoj matrici pokušali zloupotrijebiti realno stanje socijalnog nezadovoljstva dijela građana pogođenih neizbježnim socijalno bolnim tranzicionim procesima, za svoje političke ciljeve. Tako da je finalni scenario nasilnog preuzimanja vlasti, makar i uz krvoproliće bez kojeg je, kako vjeruju njihov cilj nedostižan, a sve pod plaštom odglumljene odbrane svoje navodne izborne pobjede, iznenadio samo beznadežno politič-

Pružaćemo Albaniji podršku i pomoć i narednih dana - Susjednu i prijateljsku Albaniju potresla je serija zemljotresa koja je odnijela desetine života i dovela do povređivanja više stotina ljudi i do ogromnih materijalnih gubitaka. Crna Gora se u najboljem maniru dobrosusjedstva i prijateljstva odazvala da prijateljima pritekne u nevolji. U skladu sa svojim mogućnostima u narednim danima pružaćemo podršku i pomoć – kazao je Milo Đukanović, zahvaljujući gostima iz Albanije koji su došli na Kongres. - Pridružujemo se bolu koji osjećaju građani Albanije i izražavamo iskreno saučešće i želje za brz oporavak – rekao je Đukanović.

OSMI KONGRES DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA: Jednoglasno za Đukanovića

Nema mjesta trijumfalizmu, misija DPS-a dugoročna - Čuli smo na Kongresu najveći broj opomena da nema mjesta nikakvom trijumfalizmu niti opuštanju. Misija koju predvodi DPS-a je dugoročna, misija suštinske emancipacije crnogorskog društva, stvaranja uslova da Crna Gora nakon ostvarene nezavisnosti postane razvijena evropska država. Pred nama su zadaci na daljem ekonomskom razvoju – rekao je Milo Đukanović, nakon reizbora na funkciju predsjednika DPS-a. On je na pres konferenciji istakao da ekonomski razvoj ne smije biti sezonski uzlet crnogorske ekonomije, već srednjeročni trend. - Mislimo da smo u prethodnim godinama ostvarili odličan tempo rasta. Sada je najvažniji zadatak da održimo dobar tempo ekonomskog rasta – rekao je on. Uspjeli smo, kazao je, da sačuvamo i učvrstimo stabilnost Crne Gore, da ostvarimo ulazak države u NATO i nastavimo dinamičan put ka članstvu u EU, da realizujemo veoma važne korake na planu ekonomskog i društvenog razvoja. To su rezultati za ponos. DPS ide dalje putem emancipacije crnogorskog društva, evropeizacije, usvajanja evropskih standrada i sistema vrijednosti sa osnovnim naumom da u doglednoj budućnosti stvori uslove za kvalitet života građana koji će biti primjereni građaninu Evrope 21. vijeka – rekao je Đukanović.

ki neobaviještene. Ali, u tim procesima snažila je i naša gordost i odlučnost državne politike da ne dozvoli da se razmahne i izmakne kontroli takav retrogradni, anticrnogorski proces, čije bi posljedice značile ponovno gušenje crnogorske slobode i prava na upravljanje vlastitom budućnošću – rekao je Đukanović.

INtENzIvNI RAzvOJ

Đukanović je istakao da su prethodne četiri i po godine bile vrijeme intenzivnog ekonomskog razvoja. - U Crnu Goru je od nezavisnosti do danas ušlo blizu šest milijardi eura direktnih stranih investicija. Čini se da je to daleko od našeg krajnjeg dometa. Samo u dvije i po godine članstva u NATO

Poručio je da „nema kolebanja u DPS-u da je osnovni kurs evropeizacija Crne Gore“. - DPS je tokom prethodnih decenija bio vodeća snaga u Crnoj Gori, uspijevao da postigne zavidne rezultate, ali posao nije završen. Želimo da nastavimo dalje. Kongres je bila jasna demonstracija snage i jedinstva DPS-a, a ambijent i broj prisutnih nije slučajan. To je naša želja da pokažemo da je DPS dobro organizovan, moćan i jedinstven – rekao je Đukanović. Poručio je da DPS sa puno optimizma ulazi u 2020. godinu u uvjerenju, kako je rekao, da će ojačati svoju dominaciju. Đukanović je rekao da Crna Gora mora da nastavi da se razvija kao društvo znanja. - Važno je da kroz reforme obrazovanja stvorimo uslove da mladi mogu da steknu konkurentno znanje – rekao je on, dodajući da su prenaglašene tvrdnje medija o egzodusu mladih iz Crne Gore. - To je fenomen koji pogađa čitavu Evropu. Zahvaljujući otvorenosti granica ljudi su u mogućnosti da idu ka tržištima gdje je deficit radne snage. Lako je objasniti zašto se to dešava, ne samo nama, nego i zemljama EU, ali naše je da pokušamo da definišemo odgovore koji će najsposobnije mlade zadržavati u Crnoj Gori. Osim reformisanog obrazovanja, drugo što moramo ponuditi su radna mjesta – dodao je Đukanović.

nivo investicija iz zemalja članica Alijanse porastao je oko 70 odsto – dodao je Đukanović, podsjećajući na realizovane projekte. On je istakao da u regionu, nažalost, prisustvujemo latentnom pokušaju oživljavanja političkih ideja poraženih u ratovima 90ih. - I tada je spasonosno nuđena alternativa sa promjenom granica. Manje više u istoj formi – paternalističke brige država etničkog porijekla nad pripadnicima svoje nacionalnosti u susjednim državama. Znamo do čega je to dovelo. Izgledalo je da su te ideje zauvijek poražene i odložene na grobljima stotina hiljada poginulih i zgarištima uništene imovine mukotrpno stvarane u jugo-

slovenskoj epohi. Ne. One se sada vraćaju na mala vrata. Uz razumijevanje i nekih inostranih „stratega“ – kazao je Đuka-

nović, dodajući da je odgovor Crne Gore na rekonfiguraciju Zapadnog Balkana „ne, hvala“. Đukanović je poručio da je Crna Gora nepokolebljivo riješena da postane dio evropskog sistema vrijednosti i obezbijedi svojim građanima pravo na kvalitetan život primjeren razvijenoj Evropi 21. vijeka.

ČEstItkE GOstIJU

Kongresu, u Bemax areni, prisustvovalo je oko tri hiljade osoba, među kojima su bili i gosti iz inostranstva. Luis Ajala, generalni sekretar Socijalističke internacionale, rekao je da očekuje da će Crna Gora postati dio evropske porodice i na tom putu poželio dosta uspjeha. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev rekao je da je naša zemlja lider u evropskim integracijama, ali i u ekonomskoj oblasti. - Ovo liderstvo izraženo je prosječnom platom koja je cilj svim ljevičarskim partijama u regionu i Evropi – rekao je Zaev. Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, rekao je delegatima Kongresa da je „Crna Gora jedina država koju ćete moći da nazovete svojom“. - Teže hodam nego prije 30 godina, ali dok mogu ijedan korak da napravim, biće u pravcu Evrope, mira, stabilnosti, brat-

„To što se neko bavi dopisivanj samo dopisuje optužnicu prot Milo Đukanović je, na pitanje da prokomentariše novi snimak koji je objavio odbjegli biznismen Duško Knežević, rekao da „o tome što govori Knežević i koliko je to vjerodostojno, već je više puta javno govorio“. - Sve o tome je rečeno, a to što se neko bavi dopisivanjem, dosnimavanjem, to samo dopisuje optužnicu protiv sebe – rekao je on. Đukanović je, na pitanje koliko je

odbjegli biznismen Duško Knežević u posljednje četiri godine dao donacija DPS-u, rekao da se sve regularne donacije evidentiraju u računovodstvu partije. - Ne bih znao odgovor ko je sve i sa kojim iznosom donator, otkud bih to znao. Postoji šef računovodstva, i ja kao donator odem u tu kancelariju i uplatim donaciju partiji – rekao je Đukanović, podsjećajući da je DPS

Politika

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Da obnovimo istorijski neupitnu CPC - Odlučno se protivimo svakom pokušaju osporavanja ili nametanja identiteta, jer identitetska pripadnost treba biti izraz neprikosnovenog prava na slobodan izbor. U tom kontekstu moramo odlučno suzbiti istorijski uporno i grubo osporavanje crnogorskog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, i pravilno ga protumačiti kao inoviranu platformu borbe protiv naše najvrednije tekovine – nezavisne i slobodne države Crne Gore – rekao je Đukanović. Zato ovo pitanje, dodao je, mora biti pod budnom pažnjom svih nas, ne samo nacionalnih Crnogoraca. Ali, i najveća je obaveza subjekata vladajuće politike da na ovu osjetljivu temu pokrećemo i vodimo tolerantan dijalog sa svim relevantnim subjektima društvenog života u Crnoj Gori – rekao je Đukanović. - Kroz tu prizmu gledamo i na aktuelne dileme o tzv. crkvenom pitanju u našoj državi. Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba Crnoj Gori da na savremen način uredi najvažnija pitanja odnosa države i vjerskih zajednica. On ne pretenduje da u maniru revolucionarnih propisa nasilno mijenja vlasničke odnose. Ali, svaka država, pa i naša, ima pravo i obavezu da provjeri da li su ti odnosi u vremenima društvenih meteža s početka i s kraja XX vijeka, pretrpjeli nelegalne promjene koje nemaju pokriće u vjerodostojnoj arhivskoj dokumentaciji. DPS, vođen dosljednim opredjeljenjem za zaštitu i afirmaciju prava i sloboda svakog građanina, dakle i vjerskih sloboda, ima razumijevanje za očekivanja jednog dijela naše javnosti da u procedurama utemeljenim u građanskim i kanonskim propisima i pravilima obnovi istorijski neupitnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu – rekao je Đukanović.

GOSTI: Zoran Zaev, Rasim Ljaić i Vuk Drašković



Zamislimo što bi se desilo da je uspio plan od jeseni 2016, da je tada pala Crna Gora i postala baza za antievropski i antizapadni prodor u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH. Imali bismo balkansku Sririju i zamrznute konflikte da u sukobima, mržnji i bijedi nestanemo – rekao je Drašković

stva Crne Gore i Srbije – rekao je Čanak. Vuk Drašković, predsjednik SPO, izrazio je nadu da će i Srbija ići putem ka NATO-u. - Zamislimo šta bi se desilo da je uspio plan od jeseni 2016, da je tada pala Crna Gora i postala baza za antievropski i antizapadni prodor u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH. Imali bismo balkansku Sririju i zamrznute konflikte da u sukobima, mržnji i bijedi nestanemo – rekao je Drašković. Politički sekretar Socijaldemokrata Hrvatske, Radule Davido-

jem, time tiv sebe“ platio kaznu zbog neregistrovane donacije, da ni on nije znao za nju, te da je ta donacija bila predmet ispitivanja nadležnog državnog organa. Đukanović je, na pitanje je li saslušan nakon tužbi koju je podnio protiv Kneževića, rekao da nije bilo potrebe za tim. Odgovor što se događa u tom predmetu treba potražiti kod nadležnog suda – rekao je on.

vić rekao je da drugog puta do EU nema do onoga punog mjerila i pravila. Predsjednik SDP Srbije i ministar u Vladi Srbije Rasim Ljajić istakao je da se ne osjeća kao gost na Kongresu DPS-a. - U politici je najvažnije da trajete, a vi ne samo da trajete, nego pobjeđujete. Bez jake stranačke infrastrukture i dobre organizacije nema uspjeha. Impresivni Kongres govori o moćnosti i snazi DPS-a – rekao je on. Predsjednik Skupštine Crne Gore i SD-a Ivan Brajović kazao je da bi trebalo raditi na prevazilaženju podjela u Crnoj Gori. On je istakao da DPS kao najveća partija ima i najveću odgovornost. Politički direktor BS Suljo Mustafić rekao je da su se BS i DPS sreli još 2006. na istorijskoj prekretnici – obnovi državnosti. Predsjednik LP Andrija Popović istakao je da je politika liberala i DPS-a na sličnom crnogorskom i evropskom kursu. Zahvalio je rukovodstvu DPS-a na veoma plodnoj saradnji formalizovanoj 2012. godine na svim nivoima, koja će se, kako je rekao, nastaviti i u narednom periodu. Mehmet Zenka, predsjednik DUA, zahvalio je, u ime Albanaca, Crnoj Gori na podršci i hitno pruženoj pomoći Albaniji. Čestitke DPS-u stigle su putem telegrama i video poruka od zvaničnika drugih zemalja, među kojima i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Premijer Finske Anti Rine rekao je u video poruci da podržava snažnu posvećenost DPS-a da nastavi socijalne i reforme u vladavini prava. On je istakao da je uloga DPS-a u razvoju države ključna. Iratxe Gracia Perez, predsjednica grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, poručila je da je pred DPS-om da nastavi da igra ključnu ulogu i ohrabri institucije i građane da sprovode I. KOPRIVICA reforme.

INTERVJU: Ministar spoljnih poslova Republike Poljske Jacek Čaputovič

Tražimo da EK ubrza proces proširenja PODGORICA – Poljska je oprezna zbog francuskog prijedloga da se pristupanje zemljama kandidatima za članstvo u EU dozvoli tek nakon što se završi reforma Unije, jer je prema našem mišljenju, nemoguće odrediti kada će takva reforma biti završena - kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar spoljnih poslova Republike Poljske Jacek Čaputovič. Šef poljske diplomatije naglašava i kako u francuskom dokumentu nije precizirano na koje se zemlje to odnosi, odnosno da li samo na one koje još nijesu započele pregovore ili i na Crnu Goru i Srbiju. Ističe i kako se većina članica EU zalaže za proširenje na zemlje Zapadnog Balkana. Tu tvrdnju potkrepljuje time što se u međuvremenu broj potpisnika pisma, koje je nedavno sa kolegama iz Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Italije uputio EK sa zahtjevom da države članice dostave prijedloge za ubrzanje procesa proširenja na Zapadni Balkan, povećao na petnaest. - Ključni element tog pisma je poziv Evropskoj komisiji da predstavi prijedloge kako da se proces pridruživanja učini efikasnijim. S jedne strane, odnosi se na francuske prijedloge koje je predsjednik Makron predstavio u oktobru. S druge strane, na ovaj način Poljska i drugi potpisnici pisma naglašavaju ulogu Evropske komisije kao institucije koja je nadležna za vođenje pregovora o pristupanju sa kandidatima u ime država članica, a samim tim i institucije nadležne za usmjeravanje ovog procesa - objašnjava Čaputovič. POBJEDA: Nedavno ste, zajedno sa kolegama iz još pet država članica EU, Evropskoj komisiji uputili pismo sa zahtjevom da države članice EU dostave prijedloge za ubrzanje procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana. Što vas je motivisalo na taj potez? Č A P U TOV I Č : P i s m o o evropskim perspektivama Zapadnog Balkana napisano je kao odgovor na izostanak odluke Evropskog savjeta u oktobru o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Pismo su potpisali ministri spoljnih poslova šest država članica EU i to Poljske, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Italije. Međutim, mnoge druge zemlje su se pridružile i broj potpisnika se povećao na petnaest za samo nekoliko dana. Ovo dokazuje da se većina zemalja članica zalaže za proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana. POBJEDA: Kakva su konkretna očekivanja od tog pisma? ČAPUTOVIČ: Ključni element tog pisma je poziv Evropskoj komisiji da predstavi prijedloge kako da se proces pridruživanja učini efikasnijim. S jedne strane,

Ministar spoljnih poslova Republike Poljske Jacek Čaputovič

Pismo o evropskim perspektivama Zapadnog Balkana napisano je kao odgovor na izostanak odluke Evropskog savjeta u oktobru o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Pismo su potpisali ministri spoljnih poslova Poljske, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Italije. Međutim, mnoge druge zemlje su se pridružile i broj potpisnika se povećao na petnaest za samo nekoliko dana - kaže Čaputovič odnosi se na francuske prijedloge koje je predsjednik Makron predstavio u oktobru. S druge strane, na ovaj način Poljska i drugi potpisnici pisma naglašavaju ulogu Evropske komisije kao institucije koja je nadležna za vođenje pregovora o pristupanju sa kandidatima u ime država članica, a samim tim i institucije nadležne za usmjeravanje ovog procesa. Nadamo se da će dokument EK omogućiti konstruktivnu raspravu prije sastanka Evropskog savjeta u martu 2020. godine. Istovremeno, očekujemo da se sastanak Savjeta u martu završi donošenjem odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. POBJEDA: Na samitu EU u Briselu u oktobru, uprkos višesatnim razgovorima, države članice EU nijesu uspjele da ubijede francuskog predsjednika Emanuela Makrona da da saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Smatrate li da će pismo čiji ste potpisnik nešto promijeniti u tom pogledu? ČAPUTOVIČ: Pomenuto pismo je primjer posvećenosti Poljske promociji proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana. U oktobru smo zajed-

no sa ministrima spoljnih poslova Češke, Slovačke i Mađarske objavili članak na portalu Politiko koji poziva EU da otvori pregovore o pristupanju sa Skopljem i Tiranom. Ranije, prije Savjeta za opšte poslove EU u junu, objavljeno je zajedničko saopštenje ministara spoljnih poslova trinaest zemalja članica EU o istoj stvari na inicijativu Poljske, Slovenije i Italije. Međutim, Poljska se u svojim aktivnostima prema Zapadnom Balkanu ne fokusira isključivo na Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Podjednako smo posvećeni razvijanju odnosa sa svih šest zemalja regiona na visokom političkom nivou, kroz sastanke i posjete, kao i na tehničkom nivou. Akademija za proširenje, koja omogućava javnim službenicima da saznaju više o EU integracijama, jedan je od naših dugoročnih projekata upućenih regionu u cjelini. Takođe, slijedimo bilateralne inicijative. Drugo izdanje Konferencije u Tirani održano je prošlog septembra, a treće izdanje Beogradske konferencije održano je krajem novembra. Ovi projekti imaju za cilj da razmijene iskustva Poljske o pregovorima o pristupanju. Poljska podrža-

va razvoj regiona kroz svoje učešće u Berlinskom procesu, kojim predsjedavamo ove godine. POBJEDA: Francuska je zemljama članicama EU nedavno uputila dokument u kome predlaže novi model politike proširenja i u kome se konstatuje da su ekonomski i politički pomaci koje su države Zapadnog Balkana napravile u procesu EU integracija nedovoljni? Dijelite li mišljenje Francuske? ČAPUTOVIČ: Poljska je oprezna zbog francuskog prijedloga da se pristupanje dozvoli tek nakon što se završi reforma EU. Po našem mišljenju, nemoguć e je odrediti kada će takva reforma biti završena. U francuskom dokumentu nije precizirano na koje se zemlje odnosi, da li samo na one koje još nijesu započele pregovore ili možda i na Crnu Goru i Srbiju. Ipak, smatramo da je prijedlog Francuske podsticaj za diskusiju o tome kako poboljšati efikasnost politike proširenja, a velika većina zemalja članica želi da se uključi u takvu raspravu na osnovu prijedloga Evropske komisije, koji se očekuje u januaru iduće goĐurđica ĆORIĆ dine.

U fokusu

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Jesu li Univerzitet Crne Gore i nadležne institucije spremni da se suprotstave pojavi

Zamagljeni propisi š PODGORICA - Aktuelni slučajevi plagijata na Univerzitetu Crne Gore koji se tiču lidera Demokrata Alekse Bečića i profesorice Bojane Lakićević-Đuranović zbog navodne zakonske nedorečenosti nijesu okončani na isti način, zbog čega se iznova otvorilo pitanje postojanja spremnosti za borbu protiv ove akademske pošasti?! Nakon što je nedavno komisija utvrdila da je profesorica Lakićević-Đuranović plagirala naučni rad, predmet je proslijeđen Etičkom komitetu na dalje postupanje. Međunarodna komisija koja se bavila Bečićem, s druge strane, nije jasno rekla da je on plagirao magistarski rad koji je odbranio 2014. godine, već da nije autentičan, ali mu Senat Univerziteta Crne Gore nije izrekao kaznu, pojašnjavajući da nema pravnih mogućnosti za to, odnosno, da su se u međuvremenu promijenili zakoni, propisi, koji ne mogu retroaktivno da se primjenjuju. Niko se nakon toga nije proglasio nadležnim da se dalje bavi tim predmetom, a u međuvremenu je Ustavni sud, postupajući po inicijativi Demokrata, ukinuo odluku Senata UCG od lani, na osnovu koje je oformljena komisija za Bečića, jer nije usklađena sa Zakonom o akademskom integritetu. Time je komisija označena neustavnom. Kakva je poruka poslata javnosti?! Je li, s druge strane, Beogradski univerzitet svima očitao lekciju o adekvatnoj borbi protiv plagijarizma kada je nedavno utvrdio da je doktorski rad ministra finansija Siniše Malog plagijat, a potom i najavio da će mu doktorska disertacija biti poništena? Tamošnja zakonska regulativa ih očito ne ometa u kažnjavanju prepisivača iako je Mali odbranio rad ranije od Bečića – 2013. godine. O svemu tome razgovarali smo sa dekanom Filozofskog fakulteta UCG profesorom dr Goranom Barovićem, koji obavlja i funkciju senatora, profesorom dr Šerbom Rastoderom i predsjednikom nevladine organizacije Građanska alijansa Borisom Raonićem. Pojedini profesori i stručnjaci prava nijesu bili voljni da budu dio ove priče, navodeći da su spriječeni zbog ranije preuzetih obaveza, kao i da nijesu detaljno pratili sporne slučajeve.

Nije vidio odluku

Barović je, prije svega, kazao da ne može da komentariše odluku Ustavnog suda o ukidanju odluke Senata na osnovu koje je formirana komisija koja se

Senat Univerziteta Crne Gore nije izrekao kaznu Bečiću, pojašnjavajući da nema pravnih mogućnosti za to

Prof. dr Šerbo Rastoder

bavila Bečićem, jer je nije vidio. -Takođe, medijske navode neću komentarisati. U svakom slučaju, UCG je svaki svoj potez dobro odmjerio i svaka odluka je pravno utemeljena, tako da pravne ,,začkoljice“ za koje se hvataju prekršioci akademskih pravila u suštini ne mogu promijeniti realno stanje koje je dato u izvještajima stručnih komisija - rekao je on. Kaže da su zakonopisci u slu-

Boris Raonić

čaju Bečića napravili ogroman propust ispustivši da u zakonske norme unese precizne klauzule kojima tretiraju ovakve slučajeve. - U pomenutom predmetu dobijena titula se ne može oduzeti zbog zakonskih nejasnoća. Ipak, kandidat je sebi stavio veliku hipoteku koju ne može ni na koji način skinuti, obilježen je kao neko ko je do te titule došao na neregularan



Je li, s druge strane, Beogradski univerzitet svima očitao lekciju o adekvatnoj borbi protiv plagijarizma kada je nedavno utvrdio da je doktorski rad ministra finansija Siniše Malog plagijat, a potom i najavio da će mu doktorska disertacija biti poništena? Tamošnja zakonska regulativa ih očito ne ometa u kažnjavanju prepisivača iako je Mali odbranio rad ranije od Bečića – 2013. godine

način i sebi je zatvorio vrata za eventualno dalje akademsko napredovanje.Takođe, ovdje se radi o još jednoj važnoj či-

Delegacija EU: Ne komentarišemo pojedinačne slučajeve Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici odgovarajući na pitanja o plagijarizmu u Crnoj Gori rekli su da ne komentarišu pojedinačne slučajeve. Pojašnjavaju da Evropska unija nije nadležna za usklađivanje zakonodavstva država članica u oblastima istraživa-

nja i obrazovanja. - Međutim, etici je dat najveći prioritet u istraživanjima koje finansira EU. Na primjer, sve aktivnosti koje se sprovode u okviru našeg programa Horizon 2020 moraju biti u skladu sa etičkim principima i relevantnim nacionalnim, EU i međunarod-

nim zakonodavstvom – naveli su u odgovoru za Pobjedu. Podsjetili su da je Evropska komisija u svom izvještaju o Crnoj Gori za 2019. godinu primijetila da je usvojen ambiciozan Zakon o akademskom integritetu čiji je cilj jačanje odgovornosti za etič-

ko ponašanje na visokoškolskim ustanovama i rješavanje plagijarizma. - Primjena ovog zakona biće ključna za promociju etičkih standarda u obrazovanju i istraživanju i za poboljšanje kvaliteta istraživanja - rekli su oni.

njenici - kandidat je u veliku nepriliku doveo i komisiju na čelu sa mentorom kojem je, takođe, napravio problem za koji nijesu odgovorni. Nemoguće je da bilo koji profesor kod mentorisanja radova može ispratiti svu dostupnu literaturu i provjeriti da li je kandidat neki dio teksta prenio u svoj rad, a da nije citirao na način kako se to standardno radi - kaže Barović. U slučaju Bečića i LakićevićĐuranović UCG je, tvrdi on, uradio sve što mu je dozvoljeno zakonskom regulativom. - Za oba predmeta su formi-

rane komisije koje su Senatu UCG dostavile izvještaje koji su jednoglasno usvojeni. Kao što je poznato, izvještaj komisije sa Ekonomskog fakulteta je jasan, da rad nije autentičan, ali nema zakonskog osnova za dalja postupanja. U drugom slučaju, plagijat koji je jasno potvrđen, izvještajem relevantne komisije što je Senat prihvatio, ali u ovom slučaju se radi o prekršaju za koji je nadležan Etički komitet Ministarstva prosvjete, kome je na odlučivanje i proslijeđen izvještaj - kazao je on. Univerzitet u Beogradu je, pre-

U fokusu

Nedjelja, 1. decembar 2019.

i plagijarizma

štite prepisivače Perović: Borba mora biti jasna i neselektivna Profesorica dr Slavica Perović kazala je za Pobjedu da je plagijarizam svakako negativna pojava u akademskom svijetu i s relevantnih instanci treba poslati jasnu poruku da predstavlja ozbiljno obesmišljavanje naučnog rada i istraživanja onih koji nemaju taj suzdržani odnos prema naučničkoj istini, istraživačkom trudu i posvećenom radu. Takva poruka, precizirala je ona, mora biti jasna i borba protiv plagijarizma neselektivna. - Simptomatično je, međutim, da saznajemo o toj pojavi kroz pojedinačne slučajeve, a zanemarujemo pozadinu koja pogoduje ovoj pojavi i koja doprinosi njenom sistemskom

karakteru. U ovoj kulturi stalno je na djelu jedna relativizacija autentičnosti znanja i definisanog autorstva. U školi je spretan onaj ko prepiše od drugog, s druge strane, pomoći drugu da uradi zadatak na testu herojski je čin i u toj inverziji vrijednosti ja vidim začetak plagijarizma – kazala je ona. Relativizacija autorstva, tolerantan odnos i neadakvatan odgovor na pojave „intelektualne krađe“ tokom cijelog školovanja, ističe Perović, šalju poruku da poslužiti se tuđim znanjem nije tako strašno, čak ni tako loše. - Možda su oni za koje se sada ustanovljuje da su plagijatorski presupnici tokom školovanja bili upravo oni koji su pomagali drugovima da urade

zadatak na testu, vješto šapnuli odgovor ili doturili ceduljicu. Kasnije, na određenim akademskim instancama zakazali su svi, i kandidati i mentori i komisije – rekla je ona. Pojava je, kaže Perović, važnija od pojedinačnih slučajeva i prema njoj se treba postaviti pravilno. U takvom kontekstu, kaže ona, broj onih koji nose krivicu za jednu negativnu pojavu je veći od pojedinačnih slučajeva o kojima saznajemo. - U donekle promijenjenom kulturnom scenariju plagijarizam neće nestati kao fenomen, ali će kandidatima biti mnogo teže da se na takav korak odvaže – zaključila je Perović.

Plagijatori ne priznaju krivicu

D. M.

Dekan Filozofskog fakulteta Goran Barović kazao je da plagijati koji su u poslednje vrijeme uzburkali akademsku i ostalu javnost, samo su ,,u stvari potvrda da mehanizmi postoje i da kad tad nedozvoljene radnje izađu na viđelo i budu sankcionisani na neki način“. Svjedoci smo, kaže on, da se ovakvih stvari dešavalo i ranije, da se takođe, ovakve pojave dešavaju i u okruženju, ali nas odvaja jedna specifičnost u odnosu na otkrivene počinioce u nekim zemljama koje imaju uređenu zakonsku regulativu. - Naši pragijatori su uporni u tvrd-

ma njegovim riječima, ocjenom da je doktorski rad ministra finansija plagijat, odbranio svoju autonomiju, iako se u medijima osjećao pritisak vlasti. Barović kaže da je ovakva odluka pokazala da je kod njih zakonska regulativa drugačija. - Sasvim je druga priča što vinovnik plagijata sa svojim političkim mentorima ne reaguje na iznesene ocjene, već na veoma ružan način komentariše odluke nadležnih organa Univerziteta i rektorke lično. Ovakvim ponašanjem se pokušavaju staviti iznad Univerziteta koji su pohađali, koji su prema nalazu komisije prevarili, a sad koriste poziciju vlasti da sačuvaju stečeno zvanje - rekao je Barović.

SLUČAJ RASTODERA

Prije nego što mu, možda, neko ospori pravo da govori na temu plagijarizma, profe-

sor dr Rastoder kaže da želi da podsjeti javnost da je vjerovatno prva i jedina osoba u Crnoj Gori koja je ,,osuđena“ za navodni ,,plagijat“. To je, kaže on, učinjeno ,,od strane polupismenog sudije, kojem nije mogao objasniti činjenicu da je u svom udžbeniku ,,Buduća prošlost“ unio (manje od 0,1%) teksta iz ,,Istorijskog leksikona“ čiji je urednik, i u kojem niti jedan tekst nije autorizovan“. Pri tome, kaže Rastoder, njegovu ,,navodnu ,,krivicu“ je utvrđivao sudija, za kojeg su to ,,španska sela“, a ne neka akademska institucija“. - Sudeći po ovome ,,primjeru“, naravno, da postoji ,,spremnost“(za borbu protiv plagijarizma), posebno onda kada nekoga treba profesionalno ,,diskreditovati“ i kada je to interes ljudi oko i iz vrha države. Naravno, da se ubrzo pokazalo da politički i neprofesionalno montirane optužnice budu kratkog daha i ostaju dokument o bezčašću izvršioca naloga, samo zbog toga, što sam zastupao i zastupam stav da intelektualac vlastima može biti partner, a ne sluga – rekao je on. Mogao bi, dodaje on, navesti slučajeve ,,kako su sa Univerziteta eliminisani ljudi, navodno zbog ,,plagijata“, a ne zbog nacionalne ili političke orijentacije“. - Javnost je o tome informisana, ali u opštoj devalvaciji obrazovanja tome nije pridavan značaj - kaže on. More ,,lažnih diploma“ u državnoj administraciji su, pre-

ma njegovim riječima, veći prekršaj od plagijata, no ,,to se izgleda nikog ne dotiče“. - Imali smo mi i slučajeve ,,ministara“, pa i ,,visokih državnih funkcionera“, pa nikom ništa - rekao je on. Spremni smo da se borimo protiv ove pojave, sudeći prema riječima Rastodera, ali samo onda kada ,,optužena“ osoba nije dio vlasti. - Jer mi nemamo autonomne i kredibilne institucije koje bi se nosile sa time - istakao je on. Slučaj Bečića je, kaže Rastoder, pratio površno, navodeći da to što je ocijenjeno da rad nije autentičan ne znači da je plagijat. - Uostalom, radi se o magistarskom radu, koji je samo koju godinu unazad mogao biti diplomski rad. U takvim radovima se ne teži naučnom ekskluzivizmu, nego pokazivanju sposobnosti ovladavanja naučnom problematikom. Mislim da, ama baš, svako treba da odgovara za plagijat i da o tome može suditi samo kompetentna naučna javnost, a ne partijski štabovi i savjetnici - kazao je on. Čitav radni vijek je proveo na Univerzitetu i zalagao se za autonomiju i elitizam, u kojem bi, navodi Rastoder, svaki plagijat bio osuđen i prezren od strane stručnog i naučnog esnafa. - Ovako, problem plagijarizma dobija na značaju tek u njegovoj politizaciji, umjesto u ekspoziciji - kazao je on. Kada je riječ o slučaju profesorice Lakićević-Đuranović na nadležnim je organima, ističe Rastoder, ne samo da

njama da nijesu krivi iako su stručne komisije, na osnovu detaljne analize, dali mišljenje da se radi o radovima koji su nastali na neakademski način. Nikako mi ne može biti jasna činjenica da danas bilo ko može uraditi ovakvu stvar iz više razloga. Prva i osnovna je odgovornost prema samom sebi i spremnost da na osnovu nečega što je mimo zakonskih i moralnih normi sebi pribaviš zvanje ili neku drugu korist, a da znaš da svakog momenta možeš biti otkriven i sankcionisan zbog toga. Drugi je spremnost da se plagijatori, u oba slučaja, javno pozivaju na moralnost, etiku, da druge opominju što rade ili

ispoštuju važeće pravilnike, nego da zaštite ,,najnižeg“ u hijerarhiji – studenta. - I da na taj način odbrane dignitet fakulteta- kaže Rastoder. Ponovo je, navodi on, i po ko

Etički komitet nedavno formiran Predsjednik Etičkog komiteta profesor dr Bogdan Ašanin, tijela koje će se izjasniti o predmetu profesorice Lakićević-Đuranović, kazao je za naše novine da je bolje o plagijarizmu da razgovaramo ,,nakon jedno godinu dana rada EK“. - Da steknemo ukupni uvid i neposredna iskustva kroz rad komiteta – kazao je on.

uče studente pravnim normama, a oni su sami napravili veliki prekršaj – kazao je Barović. Mehanizmi za borbu protiv plagijarizma, prema njegovim riječima, postoje i treba ih koristiti, kako bi neodgovorni bili sankcionisani i kako bi im bilo oduzeto ono što im ne pripada. - Posebno treba istaći da je izmjenom Pravinika studiranja na poslijediplomskim studijama predviđeno da kandidat potpiše izjavu o originalnosti rada, što je još jedan od mehanizama zaštite. Treba istaći da sada na UCG postoji obaveza da svi radovi na master i doktorskim studijama moraju proći kontrolu „softvera za plagijat“ kako bi nastavili dalju proceduru - kazao je on.

zna koji put Beogradski univerzitet, na čelu sa rektorkom, pokazao da je autonomna i kredibilna institucija, koja štiti akademski kodeks, onda kada je to najteže. - Poruka je više nego jasna, vlast ima ,,moć“, Univerzitet ,,pamet“ – rekao je on.

NESPREMNOST

Da u Crnoj Gori nijesmo svjesni kolika je opasnost od ove pojave, jer se u njoj prelamaju pojave nečasnog ponašanja, prisvajanje tuđeg vlasništva, lažnog predstavljanja, lijenjosti, neznanja i to od onih koji upravo treba da budu imuni na ove pojave, smatra predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić. Problem je, kaže on, i u nespremnosti institucija da reaguju na ove pojave, pa ,,Univerzitet nema građanske hrabrosti da u jasnim slučajevima jasno kaže da je plagijat u pitanju i oduzme akademska zvanja svim prestupnicima“. - Koliki je situacija ozbiljna najbolje pokazuje podatak da je osoba koja je najaktivnija po ovom pitanju u državi, za što dobija i grantove, svoju akademsku titulu stekla kroz plagijat, a da o tome mediji njoj bliski, nijesu smjeli da napišu, dok je, čak, sa pozicije koju je izgradila u ovoj oblasti, ustvrdila da političar, njoj blizak nije plagirao svoj rad, iako se kasnije utvrdilo suprotno – kaže Raonić. Nakon svega toga, normalno je, navodi on, da na najbitnijim mjestima u državi od akademskog do diplomatskog sektora, imamo plagijatore.

 More ,,lažnih diploma“ u državnoj administraciji su, prema riječima Rastodera, veći prekršaj od plagijata, no ,,to se izgleda nikog ne dotiče“ Komisija koja se bavila predmetom Lakićević-Đuranović, utvrdila je da njen naučni rad, objavljen u jednom srpskom časopisu, ima 97,77 odsto preuzetog materijala iz specijalističkog rada njenog studenta Đorđa Drinčića. Za Bečića je ocijenjeno da se 7.494 riječi, odnosno 21,4 odsto ukupnog obima njegovog magistarskog rada ,,Uticaj tržišta kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori“ ne može smatrati autentičnim, jer predstavljaju tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja. Došli su i do podatka da 29,5 odsto Bečićevog magistarskog rada čini tekst preuzet, ali i ne naveden, iz njegovog diplomskog rada. Najveće preklapanje teksta u iznosu od 7,5 odsto pripada magistarskom radu pod nazivom „Problemi zaživljavanja korporativnog upravljanja u privredama u tranziciji sa posebnim osvrtom na stanje u Republici Srpskoj“, čija autorka je Mica Kozlik, Panevropski Apeiron univerzitet, Banjaluka, 2009. N. Đ.

Aktuelno

Nedjelja, 1. decembar 2019.

POVODI: Prof. dr Srđan Janković ocjenjuje da se adekvatnim prostornim i urbanističkim planiranjem najbo

Nema kockanja sa seizmičkim rizikom Razorni zemljotres nepogrešivo detektuje slabe tačke konstrukcije, propuste i greške u projektovanju i izvođenju objekata, ili ukazuje na to gdje zemljište i tlo nijesu bili pogodni za gradnju… No, tada je već kasno – kaže Janković

PODGORICA - Sva dosadašnja iskustva u planiranju, projektovanju i građenju u seizmičkim aktivnim područjima pokazuju da se preventivom protiv štetnog uticaja zemljotresa mora početi već u fazi izrade prostornih i urbanističkih planova. Stradanja ljudi, objekata i infrastrukture u prošlosti su se dešavala zbog loše sprovedenog planiranja – upozorava u razgovoru za Pobjedu prof. dr Srđan Janković sa Građevinskog fakulteta u Podgorici, koji edukuje buduće inženjere arhitekture i građevine ne samo kako da „izvedu“ objekat koji neće doživjeti kolaps pred naletom seizmičkih talasa, već i kako da se u procesu prostornog i urbanističkog planiranja smanje buduće posljedice, to jest seizmički rizik. Prema njegovim riječima, građenje objekata na tlu neujednačenog geološkog sastava, na klizištima, prirodnim ili onim koja su aktivna kada se gradi na njima, zatim na nevezanim nanosima, muljevitom tlu, močvarnim i vodom zasićenim terenima, samo su neki od potencijalno opasnih i seizmički nesigurnih momenata. - Loše planiranje prostora uzrokuje i nemogućnost pristupa

VIŠESPRATNICE PADALE KAO DA SU OD KARATA: Ruševina u Tumanu

Pobjeda kao svjedok razornog zemljotresa iz 1979.

ugroženim lokacijama zbog slabe infrastrukture, dovodi do rušenja objekata sudaranjem zbog malog razmaka između njih, oštećenja vodovodne i kalanalizacione mreže. Sve su to problemi koji se mogu izbjeći dobrim prostornim planiranjem, a mnogo je primjera da se to ne radi na pravi način. Naprotiv, imate kvartova i objekata do kojih ne

mogu da dopru ni vatrogasna kola, a kamoli građevinske mašine za raščišćavanje terena. Takođe, problem predstavlja i lociranje nekih funkcija koje bi morale biti operativne neposredno nakon zemljotresa kao što su domovi zdravlja, bolnice, vatrogasne stanice i slično, u starim objektima za koje se opravdano može pretpostaviti da su

Rizične zone odrediti u startu Određivanje adekvatne lokacije za gradnju ključan je zadatak urbanističkog planiranja. Njime se definišu rizične zone, ukazuje na tlo koje nije adekvatno za gradnju, koje je podložno odronjavanju i pojavi klizišta ili recimo likvefakciji… - Plastičan primjer za to je kada investitor kupi neko zemljište, arhitekta ima ideju za objekat, i onda dođe projektant koji kaže da to nije

izvodljivo i da se zbog lošeg tla mora raditi na šipovima, što znatno poskupljuje investiciju. Najgore rješenje je da investitor doveden u škripac riješi da pošto-poto pronađe nekoga spremnog da zažmuri na činjenicu da je tlo rizično za gradnju i uradi objekat kako bi vratio uloženo... Da do toga ne bi dolazilo, vrlo je važno u startu, planskim dokumentima definisati zone koje su rizične – upozorava Janković.

PRIJE ČETIRI DECENIJE JUG CRNE GORE JE BIO U RUŠEVINAMA: Snimci iz Pobjedine arhive

veoma povredljive na seizmička dejstva – ističe sagovornik. Ključnu uloga u ovoj oblasti, prema ocjeni Jankovića, imaju upravo arhitekte. - Kao što se dobrim, seizmičkim projektovanjem smanjuje povredljivost objekta, tako se i kvalitetnim seizmičkim prostornim planiranjem smanjuje povredljivost društva u cjelini. Uloga arhitekata u ovoj oblasti je od presudnog značaja – smatra on.

KVALITET JE JEFTINIJI

Janković ističe da razorni zemljotres nepogrešivo detektuje slabe tačke konstrukcije, propuste i greške u projektovanju i izvođenju objekata, ili ukazuje na to gdje zemljište i tlo nijesu bili pogodni za gradnju… No, tada je već kasno. Kako kaže, ne smijemo dozvoljavati luksuz da učimo na sop-

stvenim greškama, ili da uvećavamo seizmički rizik logikom ,,dako neće“. Drugim riječima: nema kockanja sa vjerovatnoćom da će se snažan zemljotres dogoditi. Jer se dogodio. I dogodiće se ponovo! Četiri decenije od katastrofalnog zemljotresa na Primorju, kada je na području Crne Gore poginula 101 osoba, a u susjednoj Albaniji 35, ponovo je razorna seizmička sila prodrmala jadransku regiju. U Draču i okolini višespratnice su se lomile kao da su od karata, a pod teretom betona i opeke ostale su cijele porodice… - Dogodilo se ono od čega svi strahuju, ali sa čime se, po diktatu seizmičkog hazarda i činjenici da živimo na trusnom području moramo suočavati mnogo prije nego se dogode ovako teške opomene – kaže sagovornik. Janković primjećuje da je u praksi ključna zabluda da obezbjeđivanje seizmičke sigurnosti kod novih objekata je skuplje ili da iziskuje mnogo više željeza, betona...

- Za kvalitetno projektovanje seizmički sigurnih objekata potrebno je znanje i savjest. Cijena kvalitetnih rješenja će iznositi tek stoti dio vrijednosti čitavog objekta. Tako da to uopšte nije skupo, ali ako već napravite lošu zgradu onda njeno naknadno dovođenje u stanje seizmičke sigurnosti, to jest njeno ojačanje, košta premnogo - kaže sagovornik. On naglašava da je bitno da u nizu - od usvajanja normi, preko arhitektonskih rješenja, zatim projekata pa sve do gradnje, budu ispoštovani svi propisi i u tom procesu budu otklonjeni svi uočeni nedostaci. - Svi u lancu izgradnje objekata moraju biti povezani i razumjeti osnovni koncept seizmičkog projektovanja i specifične detalje obrade. Ako izvođač radova nije upoznat sa time, on može najčešće nesvjesno ugroziti samu seizmičku sigurnost objekata za šta ima primjera iz prošlosti jer se veliki broj objekata srušio ne zbog lošeg projekta, već zbog lošeg izvođenja. Primjer je ruše-

Aktuelno/Hronika

Nedjelja, 1. decembar 2019.

olje preveniraju posljedice zemljotresa

Svako može da pruži svoj doprinos Profesor Janković je prije pet godina objavio udžbenik (Osnove seizmičkog planiranja i projektovanja; za inženjere arhitekture i građevine). Osim arhitekata i građevinaca kojima je namijenjen može biti interesantno štivo za sve koji u okviru svojih poslova mogu i potrebno je da doprinesu smanjenju seizmičkog rizika. Za razliku od seizmičkog hazarda koji predstavlja vjerovatnoću pojave zemljotresa, na koji ne možemo uticati, seizmički rizik možemo našim odgovornim postavljanjem, ne da spriječimo, ali svakako da smanjimo. U tom nizu, smatra Janković, svi imaju svoje zadatke i pozicije. - Država, investitori, urbanisti i projektanti, sve do izvođača radova i građana… Država usvaja i promoviše standard poput usvajanja eurokodova za konkretnu oblast. Na fakultetu je da edukuje studente, koji će sjutra projektovati u skladu sa principima kontrole, odnosno smanjenja seizmičkog rizika – kaže Janković. Prema njegovim riječima, ništa manje nije bitna uloga građanina i to ne samo u kontekstu upoznavanja što da radi u trenutku djelovanja zemljotresa ili vođenja računa gdje je u kući smještena teška polica, ili gdje se nalaze noseće grede u konstrukciji… - On treba da se interesuje za seizmičku sigurnost objekta u kojem, recimo, planira da kupi stan, i da traži od investitora projekat na uvid. Ljudi polaze od toga da je zgradu projektovao neko ko zna. Međutim, svuda u svijetu tek zemljotres pokaže da ima loših zgrada. Bez pitanja o seizmičkoj sigurnosti objekata, investitor bi mogao da razmišlja: zašto bih ulagao kada mogu neprimjetno da zaobiđem regule. To je primjer, individualnog doprinosa za smanjenje seizmičkog rizika - kaže Janković.

Rajko Peruničić preminuo u Kliničkom centru Crne Gore

Obdukcija će pokazati uzrok smrti zatvorenika PODGORICA - Podgoričanin Rajko Peruničić (21) koji se nalazio na izdržavanju zatvorske kazne u spuškom zatvoru preminuo je jutros, potvrđeno je Pobjedi iz ZIKS-a. Peruničić je u zatvoru bio par dana, a jutros mu je pozlilo, nakon čega je prevezen u Klinički centar. - Zatvorenik R. P. koji se nalazio na izdržavanju kazne zatvora u organizacionoj jedinici ZIKS-a, Zatvor za kratke kazne, preminuo je u Kliničkom centru 30.

novembra oko 9.50 časova – kazali su iz ZIKS-a. Peruničić se, kako su kazali, u subotu ujutro obratio zatvorskom osoblju zbog pogoršanja zdravstvenog stanja nakon čega je bez odlaganja odveden u Klinički centar Crne Gore. U saopštenju se navodi da će nadležni obaviti obdukciju u cilju utvrđivanja smrti Peruničića. Peruničić je priveden na izdržavanje zatvorske kazne prije tri dana, 27.

novembra u večernjim časovima, nakon čega su ga pregledali zatvorski ljekari a kako to nalažu procedure ZIKS-a vezano za prijem osoba na izdržavanje zatvorske kazne. O smrti Peruničića je obaviještena i Uprava policije OB Danilovgrad. Peruničić je ranije hapšen zbog zlostavljanja jednog dječaka romske nacionalnosti. Takođe, hapšen je zbog maltretiranja profesorice jedne podgoričke srednje škole. B. R.

Crnogorski biznismen Zoran Bećirović okrivljen za krivično djelo sprečavanje dokaza

Sumnjiče ga da je prijetio vještaku

Najrazorniji zemljotresi Zemljotres koji je 1976. godine pogodio grad Tangšan u Kini, sa 250.000 poginulih, smatra se najsmrtonosnijim u dvadesetom vijeku. Prema podacima objavljenim u knjizi Osnove seizmičkog planiranja i projektovanja, navodi se da su zemljotresi u 20. vijeku prosječno odnosili 15.000 ljudskih života godišnje. - U 21. vijeku situcija se sa aspekta ljudskih žrtava čak pogoršala. Od 10 najtežih prirodnih katastrofa koje su se desile u ovom vijeku, sedam su prouzrokovali zemljotresi, uključujući i onaj koji je 2004. godine izazvao cunami koji je pogodio Sumatru i Andaman (216.000 žrtava) kao i Haiti na kojem, četiri godine ranije, stradalo 316.000 ljudi. Šest od sedam najvećih zemljotresa pogodili su siromašna područja.

nje 1979. godine u Crnoj Gori niza, tada, novih i modernih zgrada. Analiza nakon tog zemljotresa je utvrdila da su na primjer objekti doživljavali lomove zbog toga što su stubovi bili bez poprečne armature, jer uzengije sa drugom armaturom nijesu bile vezane kako treba i spale su na dno stuba prilikom izlivanja svežeg betona. Ili su se između dvije susjedne zgrade na pojedinim etažama greškom betonom popunile dilatacije. Zemljotres je nepogrešivo markirao ove i slične greške – podsjeća Janković.

NOVI PROPISI

Kako dodaje, upravo je ublažavanje seizmičkog rizika jedini put da se smanje buduće posljedice jakih zemljotresa. - To se radi kroz poboljšanje propisa, pravilnika i standarda za projektovanje i građenje novih objekata, zatim kontrolu gradnje objekata, prostorno-urbanističko planiranje i upravljanje, ojačanje

postojećih objekata, istraživanje u oblasti zemljotresnog inženjerstva i primjene rezultata u injženjerskoj praksi, kao i unapređenje kvaliteta gradnje na seoskom području. On podsjeća na to da je Crna Gora u postupku pripreme za usvjanje i primjenu takozvanih eurokodova, standrada koji se primjenjuju u projektovanju i gradnji. - Primjera radi, nakon zemljotresa 1979. godine Crna Gora je u deceniji nakon toga usvojila nekoliko novih akata koji su definisali ovu oblast. Svi oni su bili značajni, ali zajedno imaju nepunih stotinak strana. Samo Eurokod 8, koji tretira oblast projektovanja u seizmičkim područjima, ima 600 strana. Ne želim da umanjim značaj naše legislative iz tog perioda, koja je unijela značajne novine, već ukazujem na to u kojoj mjeri se ova oblast razvija i o čemu se sve danas treba voditi računa u projektovanju – kaže Janković. Igor PERIĆ

PODGORICA - Biznismen Zoran Ćoćo Bećirović uhapšen je četvrtak u podgoričkom hotelu ,,Premijer“ po nalogu tužilaštva, na osnovu krivične prijave. Kako Pobjeda saznaje, Bećirović se tereti da je prijetio sudskom vještaku ekonomske struke iz Kolašina. Vještak je angažovan u sudskim predmetima koji su vezani za Bećirovića. Kako je navedeno u prijavi koja je podnijeta u četvrtak, Bećirović je vještaku poslao više poruka u kojima je prijetećim tonom pominjao imena nekih istaknutih tužioca, ali i ljudi iz vlasti. Nakon što mu je policija stavila lisice na ruke, priveden je u Osnovno državno tužilaštvo gdje je dao izjavu zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pokušaj sprečavanja dokazivanja. Nakon što je istekao rok zadržavanja, sud je donio odluku da se Bećirović brani sa slobode. D. Đ.

ULCINJ: Drama na ušću Bojane okončana uspješno

Ribolovca spasio kolega iz Skadra ULCINJ – Ulcinjanina Bobana Vikarija, sinoć nešto poslije 21 sat sigurne smrti na drugom ušću rijeke Bojane gdje je ribario, spasio je ribolovac iz Albanije, iz Skadra Gledis Lici, ili Lića kako ga zovu kolege sa vode. Ribolovci iz Ulcinja sinoć su za Pobjedu ispričali da je nihov prijatelj Vikari bio sam u čamcu koji se zapleo u mreže i onda za kratko vrijeme napunio vode. - Srećom po njega, malo dalje, bio je Lića u svom čamcu i čuo je njegove pozive upomoć. Bez razmišljanja i straha zaputio se ka njemu, iako je i on bio sam u čamcu i postojala je mogućnost da se i njegova barka uplete u mreže – ispričali su Pobjedi ulcinjski ribari. Kažu da se albanski i crnogorski ribari koji ribare u tom pojasu svi poznaju, povremeno i druže, tako da imaju i brojeve telefona, pa je Lića odmah pozvao jednog od njih da im kaže da je neko od naših ribara u nevolji, da se on zaputio da mu pomogne, a da oni pozovu spasioce. - Mi smo odmah obavijestili nadležne službe, ali, srećom Lića je uspio sam da izbavi Vikarija i spasi ga – rekli su nam ribari. Ogorčeni su što je neko postavio mreže. - To može da uradi samo neko neodgovoran i nerazuman. To ribolovci ne rade. Te mreže mogle su noćas da ubiju dvojicu ribara. Da nije bilo Liće, bojimo se, da za Vikarija ne bi bilo spasa. On nije mogao da pozove pomoć jer mu je telefon upao u vodu – ističu ribari i poručuju da su zahvalni svom prijatelju iz Albanije kojeg znaju samo po imenu Lića, što je nesebično pritekao njihovom drugu i izbavio ga iz sigurne smrti. K. K.

Dvije osobe povrijeđene kod Manastira Morače KOLAŠIN – Dvije osobe povrijeđene su u saobraćajnom udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova na magistrali između Kolašina i Podgorice, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. Povrijeđeni iz udesa prebačeni su u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore i van životne su opasnosti. U saobraćajnoj nezgodi učestvovali su automobili ,,mercedes“ i ,,lada niva“. Saobraćaj na ovom dijelu magistrale je bio u prekidu od 20.25 do 21.50 časova. Dr. P.

Zbog udesa saobraćaj bio u prekidu sat i po

Povodi

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Generalni direktor kompanije Okov Gojko Bajović o formuli uspješnog poslovanja

Porodične kompanije su najzdraviji i najčistiji biznis PODGORICA - U svim razvijenim zemljama na svijetu najuspješnije kompanije su upravo one porodične i one po pravilu uvijek predstavljaju najzdraviji i najčistiji biznis, saopštio je u intervjuu Pobjedi generalni direktor kompanije Okov Gojko Bajović. Kompanija Okov, koja danas slavi 25. rođendan jedna je od top deset najbrže rastućih u Crnoj Gori, zapošljava više od 500 radnika, a u okviru kompanije postoji 15 Okov centara u Crnoj Gori i jedan u Srbiji. POBJEDA: Priča o Okovu počela je davne 1994. na Starom aerodromu. Vaša supruga Stanka Bajović i vi otvorili ste maloprodajni objekat u porodičnoj kući u Podgorici. Sa kakvom poslovnom vizijom ste krenuli u svoje prve preduzetničke korake? BAJOVIĆ: Vizija Okova rođena je spletom rada, ambicija, prave ideje u pravo vrijeme i iznad svega, hrabrosti. Rođena je u vrijeme kada sam bio prodavac knjiga i kada sam, kako sada volim da kažem, tih kriznih devedesetih prodavao narodu ono što mu nije trebalo. Kada je ekonomska kriza niko ne kupuje knjige, već samo ono prijeko potrebno za preživjeti. Već tada sam znao da posmatram ljude oko sebe i uočio sam da im je potrebna radnja gdje se prodaju okovi. Supruga i ja smo odlučili da u Podgorici otvorimo prvu prodavnicu takve vrste. Prve okove prodavali smo u garaži naše porodične kuće na Starom aerodromu. U to vrijeme bio sam direktor, vozač, nabavljač, magacioner, fizički radnik, a sve te poslove obavljala je i moja supruga, uz redovne administrativne obaveze. Bilo je dana kada nijesmo bili zadovoljni poslom, ali nijesmo odustajali jer nas je vezala istrajnost i vjera u našu priču. Ako me iz današnje perspektive pitate što je bilo presudno da se naša vizija uspješno

GOJKO BAJOVIĆ: Okov je već 25 godina prvi u inovacijama i originalnosti

Postavili smo ambiciozan, ali na snažnim temeljima isplaniran cilj da stvorimo najbolji „uradi sam“ sistem na području bivše Jugoslavije, sa makar 50 uspješnih Okov centara u zemljama okruženja do 2035. Idemo korak po korak i radimo na tome da već naredne godine Beograd dobije još jedan Okov centar - najavio je generalni direktor kompanije Okov Gojko Bajović razvija čitavih 25 godina, onda je to ono što smo oboje ponijeli iz svojih kuća – rad. I danas svojoj porodici, zaposlenima i svim mladim generacijama govorim da je rad jedini ispravan put. Svjestan sam da ga mnogi često zaobilaze, ali tim putem se mora. POBJEDA: Prvi korak ka razvoju preduzeća desio se 1996. kada je otvorena Okov prodavnica u Nikšiću. Od tada, pa sve do danas – Okov se kontinuirano širi.

Više od 500 zaposlenih su najveće bogatstvo Okova POBJEDA: Posebno ističete činjenicu da je Okov porodična kompanija koja te vrijednosti njeguje kroz više segmenata – upravo su članovi vaše porodice zaposleni u Okovu, a veliki broj radnika je, gotovo od osnivanja, napredovao tokom karijere baš u Okovu. BAJOVIĆ: Naše najveće bogatstvo su naši zaposleni. Preko 500 ljudi je zapravo suština Okov priče. Cijenimo ih i podržavamo i posvećeni smo punom razvoju njihovih radnih i ljudskih potencijala. Ove godine značajan broj zaposlenih slavi gotovo 25 godina rada, a mnogi su sa nama i više od deceniju. Ponosan sam na porodičnu atmosferu i otvorenu komunikaciju koja postoji među svima nama i uvjeren sam da svi oni to posebno cijene. Najponosniji sam na one ljude koji su vidno napredovali i sa pozicija trgovaca stigli do top menadžmenta. Oni su razumjeli zašto uporno ponavljam da sloboda podrazumijeva ogromno znanje, a da se ona osvaja upravo znanjem. To je ujedno ulaznica ka napretku u Okovu. Njihov napredak podržavamo i kontinuiranim obukama na svim nivoima. Zato sam siguran da lojalnost koju nam pokazuju godinama nije samo rezultat plata i uslova rada, već čitave zdrave atmosfere koja postoji u našoj kompaniji.

Gdje sve postoje Okov objekti u Crnoj Gori i koliko se asortiman koji nudite kupcima mijenjao kroz ovih 25 godina? BA JOVIĆ: P r ve g o d i n e poslovanja dale su rezultate i jasno su nam ukazale da možemo i dalje i više. Širenje poslovanja počeli smo 1996. otvaranjem prvog Okov objekta u Nikšiću. Nakon Nikšića, bili smo dovoljno snažni da otvorimo još jedan objekat u Podgorici i tako



Ponosan sam na činjenicu da su moju formulu ponašanja, a to je da svemu pristupam temeljno i posvećeno i to svakog dana, prihvatili svi oni koji su napredovali u Okovu. U ambijentu gdje se rad prepoznaje, cijeni i nagrađuje, formula uspjeha dolazi sama od sebe

odgovorimo na potrebe potrošača. Tada sam znao da kažem da je ,,ovo Okov za narednih 100 godina“. Na moje zadovoljstvo, prevario sam se, jer smo za 25 godina od radionice u porodičnoj kući stvorili 15 Okov centara u cijeloj Crnoj Gori i jedan u Srbiji. Uspješnim radom i neodstupanjem od vizije uspjeli smo da formiramo bazu vrijednih i lojalnih ljudi s jedne strane i kvalitetnih dobavljača, sa druge. Kako tada, tako i danas beskompromisno čuvamo integritet u svim odnosima sa kupcima, zaposlenima i dobavljačima. Zajedno smo učili lekciju po lekciju, savladali okove, pa prešli na alate, boje i lakove i stigli do današnjeg Okova, koji nudi kupcima preko 50.000 artikala za radionice, domaćinstva i bašte. Zapravo smo stvarali i stvorili tržište po mjeri kupca. POBJEDA: Kako ocjenjujete poslovni ambijent, posebno kada su posrijedi uslovi za razvoj porodičnih kompanija poput Okova? BAJOVIĆ: U svim razvijenim zemljama na svijetu najuspješnije kompanije su upravo one porodične i one po pravilu uvijek predstavljaju najzdraviji i najčistiji biznis. Vrijeme kada smo mi počeli da gradimo Okov priču bilo je potpuno drugačije, jer se teže dolazilo do kapitala, a i uslovi za

poslovanje i napredak su bili teži. Današnji poslovni ambijent je neuporedivo pogodniji, ali mi se čini da država i dalje ne prepoznaje na pravi način da su nosioci privrednog razvoja upravo porodične kompanije, kao i mala i srednja preduzeća. Nakon 25 godina poslovanja i dalje uočavamo da nas u razvoju često sputavaju administrativna opterećenja koja predstavljaju ključnu barijeru na lokalnom nivou. Naše tržište predugo je opterećeno i problemom sivog i crnog tržišta, posebno kada je u pitanju radna snaga i nelegalna prodaja robe. Poslovanje bi bilo znatno olakšano kada bi svi poštovali zakone, jer kad god država donese dobro i primjenjivo zakonsko rješenje, a potom ga doslovno i implementira u praksi, to se odrazi pozitivno i na naše poslovanje. POBJEDA: Nakon 25 godina stalne ekspanzije u radu i poslovanju, što biste naveli kao takozvanu formulu uspjeha od koje nikad nijeste odstupali? BAJOVIĆ: Ni u ovom odgovoru neću odstupiti od rada. Moje radno vrijeme počinje od osam ujutru i traje cijeli dan. Što je rezultat takvog pristupa? Okov je danas jedna od top deset najbrže rastućih kompanija u Crnoj Gori i ta se titula nije desila preko noći, niti zasluge za ta-

kav uspjeh nosim samo ja. Ponosan sam na činjenicu da su moju formulu ponašanja, a to je da svemu pristupam temeljno i posvećeno i to svakog dana, prihvatili svi oni koji su napredovali u Okovu. U ambijentu gdje se rad prepoznaje, cijeni i nagrađuje, formula uspjeha dolazi sama od sebe. POBJEDA: Četvrt vijeka obilježilo je otvaranje prvog Okov objekta u Srbiji. Kompanija ste koja se usudila da se proširi na region i takva poslovna odluka je rijetkost. Da li je ta poslovna odluka, iz današnje perspektive, bila ispravna i isplativa? BAJOVIĆ: Okov je već 25 godina prvi u inovacijama i originalnosti i u smislu roba i usluga koje nudimo, ali i u načinu na koji organizujemo i vodimo posao. Potpuno je bilo logično i da biznis počnemo da širimo na susjedne zemlje, za početak Srbiju. Brojni privrednici su mi govorili da to ne radimo, da se ne igramo sa nepoznatim, kad već u Crnoj Gori imamo stabilnu kompaniju. Ipak, vrijeme je bilo da idemo dalje, jer su svi parametri pokazali da smo spremni za korak više. Prvi objekat u Beogradu na 10.000 metara kvadratnih otvoren je u martu i sada već sa sigurnošću možemo reći da je naša odluka bila ispravna i da je za kratko vrijeme donijela rezultate. Sa istom vizijom Okov priču gradimo sada i u Srbiji i fleksibilni smo i voljni da se prilagodimo uslovima poslovanja i tržištima na kojima postojimo. POBJEDA: Okov nastavlja sa ekspanzijom i u narednim godinama. Kakvi su dugoročni planovi za crnogorsko i regionalno tržište? BAJOVIĆ: Postavili smo ambiciozan, ali na snažnim temeljima isplaniran cilj da stvorimo najbolji „uradi sam“ sistem na području bivše Jugoslavije, sa makar 50 uspješnih Okov centara u zemljama okruženja do 2035. Idemo korak po korak i radimo na tome da već naredne godine Beograd dobije još jedan Okov centar. Na taj način izmjerićemo prave dimenzije naše snage koja je, siguran sam, odavno prevazišla lokalni nivo. Ipak, crnogorsko tržište je primarno i nosilac je inostranog razvoja. U planu već imamo veliko proširenje Okov centra u Nikšiću, a onda će na red doći i Bar, dok već nekoliko godina čekamo da se otklone određene administrativne smetnje kako bismo pristupili izgradnji našeg najvećeg objekta do sada, preko puta Delta sitija u Podgorici. Cilj nam je da uporedo težimo još profesionalnijoj i kadrovski naprednijoj trgovačkoj organizaciji, te da postanemo lokalni i regionalni pioniri digitalne prodaje, držeći korak sa globalnim tehnološkim razvojem. S. POPOVIĆ.

Društvo

Nedjelja, 1. decembar 2019.

U Crnoj Gori do kraja prošle godine registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om

PODGORICA - Podaci nacionalnog registra pokazuju da je u Crnoj Gori do kraja 2018. godine registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om, da je značajno veći broj inficiranih muškog pola (242 osobe), kao i da je u čak 88 posto slučajeva nezaštićeni seksualni odnos put prenosa infekcije. U istom periodu od AIDS-a, je u našoj zemlji umrlo 56 osoba. Navodeći da je prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03 posto, iz Instituta za javno zdravlje su precizirali da su slučajevi HIV/AIDS registrovani u 16 opština u Crnoj Gori i to u primorskoj regiji (40 posto) i Podgorici (42 posto). - U Crnoj Gori je, prema podacima iz Registra na kraju 2018. godine sa HIV-om živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena). Prvi slučaj HIV infekcije u našoj zemlji je registrovan 1989. godine i od tada do kraja 2018. godine, registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136 (49 posto) osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 141 je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti – naveli su iz Instituta za javno zdravlje. Najveći broj HIV infekcija (78 posto), kako preciziraju iz ove ustanove, dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola (242 osobe). - Najčešći put prenosa infekcije (88 posto slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Putem krvi inficiralo se 3 posto registrovanih osoba sa HIV-om, od



- Ako osoba sa HIV infekcijom koristi antiretrovirusne ljekove redovno i na ispravan način kako su propisani, ona tada ne može da prenese HIV drugoj osobi

Devedeset odsto oboljelih su muškarci Najčešći put prenosa infekcije (88 posto slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Putem krvi inficiralo se tri posto registrovanih osoba sa HIV-om, od čega je u jedan posto slučajeva došlo do zaraze inficiranom krvlju ili njenim derivatima u medicinskim ustanovama (van Crne Gore), a u dva posto usljed korišćenja droga injektiranjem. Vertikalna transmisija HIV-a registrovana je kod četvoro djece, odnosno u jedan posto slučajeva čega je u 1 posto slučajeva došlo do zaraze inficiranom krvlju ili njenim derivatima u medicinskim ustanovama (van Crne Gore), a u 2 posto usljed korišćenja droga injektiranjem. Vertikalna transmisija HIV-a registrovana je kod četvoro djece, odnosno u 1 posto slučajeva – kazali su iz Instituta. U našoj zemlji, kako navode iz ove ustanove, postoje

adekvatni ljekovi za pacijente koji su inficirani HIVom, iz grupe antiretrovirusnih ljekova najnovije generacije. Kako preciziraju, na kraju 2018. godine na antiretrovirusnoj terapiji je bila 161 osoba. - Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje „European AIDS Clinical Society“ (EACS) i u našoj ze-



Najveći broj HIV infekcija (78 posto), kako preciziraju iz ove ustanove, dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola (242 osobe) mlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih lijekova. Ova vrsta ljekova ne ubija virus, ali sprečava razmnožavanje virusa remeteći njegov nor-

Procenat testiranja na HIV i dalje nizak Obim testiranja na HIV, kako su naveli iz Instituta za javno zdravlje, (osim kod dobrovoljnih davalaca krvi za koje je testiranje obavezno) je nizak. Tako je u 2018. godini na HIV testirano 6.890 osoba, pa stopa testiranja iznosi 11,1 na 1.000 stanovnika (isključujući dobrovoljne davaoce krvi). Ipak, primjećuju, da je testiranje unaprijeđeno otvaranjem savjetovališta za povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST), koja su, osim u Institutu za javno zdravlje, otvorena u domovima zdravlja u sedam opština Crne Gore (Bar, Kotor, Herceg Novi, Nikšić, Bijelo Polje, Berane i Pljevlja).

- U ovim savjetovalištima tokom 2018. godine testirane su 962 osobe koje su bile u riziku u odnosu na HIV. Testiranje u savjetovalištima je besplatno, dobrovoljno, povjerljivo, anonimno, nije potreban lični dokument niti uput. Koriste se brzi testovi visoke senzitivnosti i specifičnosti i potrebna je samo kapilarna krv iz jagodice prsta. Rezultat testa je dostupan nakon 30 minuta. Osnovni cilj otvaranja Savjetovališta je povećanje dostupnosti testiranja vulnerabilnim populacijama, tj. osobama koje su u povećanom riziku od ove infekcije – kazali su iz Instituta.

malni životni ciklus. Da bi ljekovi ispunili svoju svrhu, vrlo je važno da postoji terapijska pismenost kod pacijenata kako bi se ovi ljekovi koristili redovno i ispravno – kazali su iz Instituta. Oni napomnju da se jedino pravilnom primjenom terapije postiže terapijska uspješnost koja dovodi do nestanka virusnih kopija u krvi i tjelesnim tečnostima što osobu koja živi sa HIV infekcijom čini neinfektivnom (nezaraznom) po o ko l i n u t j. n e p o s t o j i mogućnost da se HIV prenese na druge neinficirane osobe. - Ako osoba sa HIV infekcijom koristi antiretrovirusne ljekove redovno i na ispravan način kako su propisani, ona tada ne može da prenese HIV drugoj osobi. Dakle,

upotrebom ljekova poboljšava se kvalitet života inficirane osobe, produžuje se očekivano trajanje života inficiranog i smanjuje se mogućnost prenosa infekcije na neinficirane osobe – pojasnili su iz Instituta. Testiranje na HIV je, kako su pojasnili, u našoj zemlji značajno unaprijeđeno otvaranjem Savjetovališta za povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST), pa su tokom 2018. godine testirane 962 osobe koje su bile u riziku u odnosu na HIV. - Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se obim testiranja, kako opšte populacije, tako i vulnerabilnih populacija povećao. Osim što je potrebno povećati dostupnost testiranja kroz različite strategije koje preporučuje SZO (testiranje u zajednici, samotestiranje i dr), potrebno je i smanjiti stepen stigmatizacije koja prati HIV infekciju i populacije koje su u povećanom riziku od HIV-a. Stvaranje sigurnog i podržavajućeg okruženja je od neprocjenjivog značaja za unapređenje testiranja i ranog otkrivanja infekcije – naveli su iz zdravstvene ustanove. Govoreći o prevenciji iz Instituta su podsjetili da je Crna Gora uvela program za HIV/AIDS još 1985. godine, kao dio programa bivše Republike Jugoslavije. Problem AIDS-a se, kako navode, rješavao na sveobuhvatan način u skladu sa smjernicama Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za AIDS (UNAIDS), što je rezultiralo izradom i realizacijom nacionalnih strategija koje su dale dobru podlogu za prevenciju HIV-a, sa posebnim fokusom na populacije u najvećem riziku i bezbjednu krv, i unaprijedile dijagnostiku, liječenje i njegu osoba koje žive sa HIV-om. - Prevencija HIV-a je kompleksna i podrazumijeva veliki broj različitih intervencija. Veoma značajan dio prevencije predstavljaju programi prevencije među populacijama koje su teško dostupne i koje su u povećanom riziku od HIV-a, tzv. programi smanjenja štete, koje uglavnom sprovode nevladine organizacije – kazali I. KRUNIĆ su iz Instituta.

Aktuelnosti

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Glavni grad Podgorica juče je raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda

U osnovnim školama u Crnoj Gori

Za 330 asistenata u nastavi 2,4 miliona 

Za asistenta u nastavi razvijena je kvalifikacija, tako da sertifikat može steći svako ko smatra da će mu jednog dana biti od koristi. Naravno, izbor lica koja konkurišu, su nadležnost samih ustanova - pojasnili su iz Ministarstva

Dragana Gvozdenović, asistent u nastavi u OŠ „Anto Đedović“ Bar

PODGORICA - U osnovnim školama u Crnoj Gori angažovano je oko 330 asistenata u nastavi, za čije potreba se iz državnog budžeta godišnje izdvaja više od 2,4 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Oni su kazali da pristup asistenata u radu sa djecom uvijek zahtijeva unapređenje i stoga takve programe treba odobravati i podržavati. - Trenutno su angažovana 333 asistenata u nastavi u prosje-

ku na mjesečnom nivou, što je dakle evidentno povećanje, a za ove potrebe se godišnje izdvaja preko 2,4 miliona eura kazali su iz Ministarstva prosvjete agenciji Mina. Iz tog vladinog resora su naveli da su ranijim izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama adekvatno regulisana njihova primanja, tako da sada imaju sva prava koja proističu iz radnog odnosa.

Zakonom su, kako su pojasnili, definisani uslovi koje asisitent mora ispunjavati da bi radio taj odgovoran posao. - Centar za obrazovanje odraslih Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ prošle godine je licenciran za obuke za asistenata u nastavi. Obuka traje duže nego ranije, a vrše je licencirani nastavnici iz oblasti koje su povezane sa razvijanjem traženih vještina - kazali iz tog resora. Prema njihovim riječima,

obuke za asistente su unaprijeđenje, traju 11 dana i obuhvataju 70 časova praktične i teorijske nastave. - Za asistenta u nastavi razvijena je kvalifikacija, tako da sertifikat može steći svako ko smatra da će mu jednog dana biti od koristi. Naravno, izbor lica koja konkurišu, su nadležnost samih ustanova - pojasnili su iz Ministarstva. Ovo je, kako su istakli, program obuke odraslih kao i svaki drugi, koji podrazumijeva kvalifikaciju više u biografiji, a time i mogućnost prijave na konkurs za asistenta u nastavi. N. K.

Promovisan trening uz podršku Unicefa i Telenora u saradnji sa Univerzitetom Sapienza u Rimu

Nastavnici da usvajaju metode digitalnog doba PODGORICA - Od naredne školske godine, zahvaljujući podršci Unicefa i Telenora, nastavnici osnovnih i srednjih škola moći će da se prijave za trening o efektnom korišćenju digitalnih tehnologija u nastavi. Trening je, uz podršku Unicefa i Telenora i u saradnji sa Univerzitetom Sapienza u Rimu, tokom prošle školske godine pilotiran u OŠ ,,Štampar Makarije“, nakon čega ga je Nacionalni savjet za obrazovanje uvrstio na zvaničnu listu programa za stručno usavršavanje nastavnika u Crnoj Gori. Njegovi rezultati su predstavljeni na današnjem panelu ,,Digitalna pismenost i digitalna bezbjednost djece u Crnoj Gori“, koji su organizovali Telenor i Unicef u okviru Sajma novih tehnologija ,,Smart Tech“. - Naši podaci govore da je nastavnicima potrebna dodatna podrška u korišćenju digitalnih medija u nastavi, tako da smo se u kreiranju programa za obuku nastavnika vodili konceptom digitalne pedagogije koji se u potpunosti

Obuka nastavnika prioritet

oslanja na živi, neposredni rad u učionici, ali i nadovezuje na upotrebu interneta i digitalnih tehnologija na kreativan i svrsishodan način, sve sa ciljem unapređenja kvaliteta nastave i učenja - rekla je Maja Kovačević, koordinatorka obrazovnog programa u Unicefu. U školi je, uz podršku Unicefa i Telenora, otvorena i digitalna laboratorija, kao mjesto aktivnog učenja i medijskog opismenjavanja. Upravo se u tom prostoru i testirala upotreba digitalnih tehnologija u nastavi. - Nova metoda bliska je pro-

jektnoj nastavi, što znači da zahtijeva timski rad i bolju saradnju između učenika i nastavnika. Djeca svoje iskustvo i znanje u rukovanju digitalnim tehnologijama koriste za kreiranje filmova, a na taj način mi učimo od njih istakla je Jelena Begović, nastavnica u školi ,,Štampar Makarije“. Njena koleginica Biserka Rovčanin ističe da su ,,kroz proces stvaranja digitalnog sadržaja, učenici kao kreatori pokazali vještinu u korišćenju savremenih tehnologija i uočili njen edukativni značaj za unapređenje na-

stavnog procesa“. Na jučerašnjem panelu govorili su i učenici koji su bili izloženi inovativnim, digitalnim pedagoškim metodama. Za njih je usvajanje novih znanja kroz video produkciju bilo posebno iskustvo. - Program je bio novo iskustvo za mene i moje prijatelje. Naučio sam da sastavljam film i uređujem snimljene kadrove - kaže Luka Ćipranić, učenik sedmog razreda, a učenica Sofija Šćekić dodaje da bi ,,kreiranje i režiranje filmova trebalo da probaju sva djeca“. Tokom diskusije bilo je riječi i o zaštiti u onlajn svijetu i bezbjednoj upotrebi tehnologije. Govorilo se i o jazu u digitalnim vještinama između nastavnika, učenika i roditelja. Predstavljeni su i rezultati istraživanja koje je Unicef sproveo uz podršku Telenora, a koje je pokazalo da gotovo svi nastavnici u crnogorskim osnovnim i srednjim školama, njih 94 odsto, svakodnevno koriste internet i smatraju da se njegovom upotrebom u nastavi poboljšava kvalitet obrazoN. K. vanja.

Park šuma Tološi je omiljeno izletište Podgoričana

U park šumama Tološi i Zlatica gradiće se tereni, kafići, igraonice… PODGORICA - Glavni grad Podgorica juče je raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda za uređenje park šuma Tološi i Zlatica. Kako je saopšteno iz podgoričke uprave, pozivom je za park šumu Tološi na površini većoj od 30.000 kvadratnih metara planirana izgradnja dva košarkaška terena, kafe bara, trim staze sa gumenom tartan podlogom minimalne dužine 800 metara. - Predviđen je i plato za treniranje i staza za sprint minimalne dužine 100 metara, zatim izgradnja pješačke staze, najmanje pet teretana na otvorenom, dječja igraonica, kao i uređenje parking zone, a budući prostor imaće i LED rasvjetu. Minimalna vrijednost investicije za izvođenje radova je 600.000 eura, a rok završetka radova je maksimalno 18 mjeseci navode u Glavnom gradu. Predviđeno je da ponuđač na osnovu projektnog zadatka pripremi i dostavi idejno rješenje u ponudi, a po zaključenju ugovora o javno-privatnom partnerstvu i glavni projekat uređenja. - Ponuda će se smatrati bla-

govremenom ukoliko je primljena od strane javnog partnera do 16. decembra do devet sati - ističu u Glavnom gradu. Javni poziv za prikupljanje ponuda za uređenje Park šume Zlatica na površini većoj od 34.000 metara kvadratnih metara obuhvata postavljanje pokrivenog sportskog terena za mali fudbal i rukomet, kao i rekonstrukciju postojećeg košarkaškog terena i postavljanje LED rasvjete za noćno korišćenje. - I na toj lokaciji planiran je ugostiteljski objekat tipa kafe bara, biće popravljena ograda Park šume, izgrađene dječje igraonice zatvorenog i otvorenog tipa, a predviđena je i teretana na otvorenom. Planira se i uređenje prilaznog puta i parking. Minimalna vrijednost investicije z a i z vo đ e n j e ra d ova j e 300.000 eura, a rok završetka radova je maksimalno 18 mjeseci. Ponude se primaju do 16. decembra do 13 sati dodaju u Glavnom gradu. Detalji javnih poziva su dostupni na oglasnoj strani web sajta Glavnog grada, a objavljeni su i u dnevnom liN. K. stu Pobjeda.

Završna konferencija EU projekta

Jačanje saradnje NVO i Vlade PODGORICA - Završna konferencija EU projekta ,,Tehnička podrška razvoju institucionalnih mehanizama saradnje Vlade i nevladinih organizacija u Crnoj Gori“ održaće se sjutra u hotelu ,,Hilton“ u Podgorici. Na konferenciji će govoriti ministarka javne uprave Suzana Pribilović, šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Špic i rukovodilac EU projekta tehničke pomoći dr Igor Vidačak. Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati primjene Strategije unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO 2018-2020. u odnosu na unapređenje pravnog i institucionalnog okvira za

djelovanje NVO i jačanje saradnje javne uprave i NVO u procesu kreiranja i primjene javnih politika, povećanje finansijske održivosti nevladinih organizacija, učešće NVO u socio-ekonomskom razvoju i uloga NVO u procesu pristupanja Crne Gore u EU. U okviru konferencije biće održan panel ,,Unapređenje podsticajnog okruženja za djelovanje NVO u Crnoj Gori – trenutni status i buduće aktivnosti“ u cilju razmjene iskustva u dosadašnjem djelovanju nevladinih organizacija i ostvarenoj međusektorskoj saradnji, kao i definisanja preporuka za poboljšanje normativnog okvira i prijedloga za otvaranje novih vidova međusektorske saradnje. N. K.

Intervju

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Beogradski pisac Filip David o primitivizmu koji je „progutao“ Srbiju

Živimo u svijetu između kupleraja i ludnice BEOGRAD - Osobe sa društvenog dna oslobođene svakog stida i morala, od jutra pa čitav dan i noć produciraju svoje niske strasti, prostakluk i primitivizam, a za to su bogato nagrađeni. Tužno je da je predsednik države Srbije stalni gost ovih televizija čime im daje nesumnjivu podršku - kaže u intervjuu Pobjedi beogradski pisac Filip David. Objašnjava kako je primitivizam progutao Srbiju, zašto su njeni građani zaglibili u sopstvenim zabludama bez želje za promjenama i našli se u političkom, pravnom i moralnom sunovratu. POBJEDA: Koje vrijednosti njeguje društvo u Srbiji kada je proteklog vikenda glavni medijski događaj bila svadba sina poznate pjevačice? Ko nije normalan oni koji su to favorizovali ili oni koji su to ignorisali? DAVID: Neko je već rekao a ja samo ponavljam da su pornografski, prostački i primitivni rijaliti progutali Srbiju. Osobe sa društvenog dna oslobođene svakog stida i morala, od jutra pa čitav dan i noć produciraju svoje niske strasti, prostakluk i primitivizam, a za to su bogato nagrađeni. Biografije učesnika su u najvećoj meri iz miljea kriminala, prostitucije, rečnik oskudan uglavnom psovački, međusobni sukobi rešavaju se najgorim uvredama i tučom. Poruka koja se šalje naciji jeste da je to poželjno ponaša-

Granica izdržljivosti POBJEDA: Gdje je granica do koje se nepravda, prevara i laž trpe, da li su to izbori ili bijeg u drugu zemlju? DAVID: O tome svako mora sam da odluči. Ne bih se usudio da delim savete. Nikada nisam prihvatao pozive da odem, da živim negde drugde. Ovo je moja domovina. I pojedinačno suprotstavljanje lažima, mržnji, primitivizmu u to sam uveren, i kada nam se čini da je ta borba uzaludna, ima svoje duboko lično i opštedruštveno opravdanje i predstavlja moralni imperativ.



Uključivanje Danila Kiša u priču o dokazanom plagijatu ministra Siniše Malog je nedopustivo i sramno blaćenje lika i djela našeg najznačajnijeg književnika

nje. Tužno je da je predsednik države stalni gost ovih televizija čime im daje nesumnjivu podršku. Nisam ja izmislio konstataciju a nije ni metafora nego sušta istina: živimo u svetu između kupleraja i ludnice. POBJEDA: Srbija je propustila da sprovede lustraciju nakon 5. oktobra 2000. godine i ponavljaju se stvari iz bliske prošlosti. Međutim, može li se lustrirati duh u ljudima koji su ,,gladni“ svega što ih odvraća od realnosti? DAVID: Iako je svojevremeno donet Zakon o lustraciji on nikada nije primenjen, a sve sam uvereniji da nije ni mogao jer naše društvo ni onda kada je izglasan, a pogotovo ni danas za tako nešto nije spremno. Jedini kontinuitet, za to okrivljujem i vlast i veći deo opozicije, jeste borba za golu vlast, a ne promena sistema, ne suštinske reforme, promena kulturnog modela, ukupnog načina razmišljanja. Mnogo smo daleko od toga, možda će se nešto promeniti za dve ili tri generacije, a možda i neće. Duboko smo zaglibili u sopstvenim zabludama i iluzijama, bez želje ili nesposobni da se menjamo. POBJEDA: Osuđeni ratni zločinci, ratni profiteri i njihovi simpatizeri ponovo su postali heroji u Srbiji, naročito u medijima koje kontroliše SNS. Dželati poput Ratka Mla-

U Srbiji se otkriva da je veliki broj sadašnjih i bivših ministara kao i političkih funkcionera stekao lažne diplome i doktorate, da su kupljene ili dobijene preko korumpiranih privatnih fakulteta. U pitanju je korupcija zastrašujućih razmjera. Ali iako se o tome mnogo zna, iako je to javna tajna, ništa se ne preduzima - kaže David dića uživo u programu traže pravo na liječenje, a njegove žrtve nijesu imale pravo na život. Da li su mediji glavni krivci za promociju rđavih pojava? Kakvu Srbiju pravimo ako su glavne zvijezde ljudi sa margine iz rijaliti programa? DAVID: Mediji jesu glavni promoteri svega toga, ali mediji su samo slika i prilika onoga što vlast šalje kao poruku, da je kriminal nekažnjen, da su zločinci heroji, da institucije i njihov rad zavise od volje jedne ličnosti. Taj politički, pravni i moralni sunovrat ne može se oprati ni nekim navodnim ili stvarnim ekonomskim rezultatima jer tamo gde je delovanje institucija zasnovano na javnoj ili tajnoj korupciji, sve je na staklenim nogama. Tamo gde ruku pod ruku idu blaziranost i glupost koji se graniče sa idiotizmom gube se osnovni kriteriji. Lokalne vlasti u Beogradu preimenovale su ulicu nazvanu po narodnom heroju Stjepanu Filipoviću, Hrvatu koji je kao

partizanski komandant, pogubljen u Srbiji. Njegova slavna fotografija na kojoj stoji uzdignutih ruku ispod vešala nalazi se u sedištu UN. Službeno je objavljeno da je Ulici Stevana (Stjepana) Filipovića promenjen naziv u

Ulica Emila Perške. A Emil Perške je ustaša koji je za vreme NDH radio u ustaškoj policiji! Tek kada je ovo obelodnjeno u Jutarnjem listu, brže bolje je saopšteno da će ova odluka biti poništena. Ali ulicu neće vratiti Stevanu Filipoviću, stvarnom heroju, simbolu hrabrosti i antfašistič-

kog otpora. Toliko o poznavanju istorije, ,,mudrosti“ i velikom neznanju članova Komisije za imenovanje ulica i opšoj konfuziji ko su izdajnici, a ko heroji. POBJEDA: Predsjednik Srbije je plagijat doktorata ministra finansija uporedio sa plagiranjem djelova knjige ,,Grobnica za Borisa Davidoviča“ – Danila Kiša. Što to znači da je krađa ne samo dozvoljena nego i poželjna budući da su pod znakom pitanja i osnovne studije još trojice ministara? DAVID: Mogu samo ponoviti ono što sam tim povodom rekao. Porediti Danila Kiša i ministra finansija u bilo čemu pa i u navodnoj sličnosti plagiranja je neumesno, besmisleno, uvredljivo. Uključivanje Danila Kiša u priču o dokazanom plagijatu ministra Siniše Malog je nedopustivo i sramno blaćenje lika i dela našeg najznačajnijeg književnika. Inače, otkriva se da je veliki broj sadašnjih i bivših ministara kao i političkih funkcionera stekao lažne diplome i doktorate, da su kupljene ili dobijene preko korumpiranih privatnih fakulteta. U pitanju je korupcija zastrašujućih razmera. Ali iako se o tome mnogo zna, iako je to javna tajna, ništa se ne preduzima. Violeta CVEJIĆ

Kultura

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću izveden „Kozocid“ Vide Ognjenović

Ovaj komad je, po ocjeni moderator okruglog stola Vanje Kovačevića, predstava o ljudima sa margina života i događaja, koji su se sticajem okolnosti našli pred točkom istorije koji melje, a oni zapravo ništa ne mogu da urade. Upravo su se ti obični ljudi, kojima su koze bile izvor hrane i „sirotinjska majka”, našli između opstanka i vlasti, koja je odlučila da smakne koze. Kroz priču u predstavi svaki lik otkriva pravo lice, dok autorka majstorski ulazi u suštinu mentaliteta.

o poslušnosti i neposlušnosti, ali i priča o našoj verziji socijalizma -Pišem o ljudima. To je sve što mogu da kažem. Lijepo je Lenjin rekao - nema dobrog kolektiva bez osviješćenog pojedinca. Ideologija je pogriješila što je pojedincima ulivala mišljenje da su značajniji od sebe i od svakog svog saradnika. Tu je ta diktatura njihovih vođa – rekla je Ognjenović. Jedan od rijetkih likova u predstavi koji pruža otpor smicanju koza je profesor Raško Marić, kojeg tumači Igor Đorđević. Prema mišljenju autorke, Raško zna granicu između poslušnosti i neposlušnosti, dok sam glumac smatra da je u drami prikazana borba vlasti i stručnosti. -Lik kojeg tumačim nije prepametan, on je samo stručnjak. A biti stručnjak podrazumijeva i jednu moralnu kategoriju koja nas danas po-

U MEĐUPROSTORU

-Predstavu karakteriše tekst o hipokriziji, podaništvu, licemjerju, ali sa druge strane tu je i toplina likova, na kakve smo navikli kada je Vida Ognjenović u pitanju. U tom međuprostoru se rađa drama – kazao je Kovačević. Vida Ognjenović dugo je čekala da završi rad na ovom djelu, čije su bilješke „godinama stajale u fijoci” dok je nije pozvala tadašnja direktorka Gradskog pozorišta, Ivana Mrvaljević. Završavajući tekst pozvala je Miša Obradovića i Igora Đorđevića, dodijelila im uloge, da bi nedugo zatim i završila dramu. Autorka je rekla da je predstava zapravo rasprava

MAJSTORSKI PRIKAZ MENTALITETA: „Kozocid“

lako napušta. Više nema morala, čak se i hvalimo time. Ovo nije priča o komunizmu i niti o jednom dijelu naše istorije, već je ovo priča o nama – poručio je Đorđević.

VJEŠTINA IRONIJE

Sa druge strane lik predsjednika Jovana, kojeg tumači Mišo Obradović i koji vjeruje u ono što radi i što partija kaže, nalaže eliminisanje koza, a na kraju zbog proruskih ideja biva poslat na Goli otok. Obradović smatra da je Jovan opijen idejama, ali je problem što ne postoji kritičko mišljenje. -Kada se ideje zapravo ne provjeravaju onda dolazi do toga da postanete slijepi izvršitelj

Škola umjetničke kritike Narodnog muzeja Crne Gore

CETINJE - Narodni muzej Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, i ove godine organizuje školu umjetničke kritike „Gledaj, misli, piši“ namijenjenu učenicima srednjih škola. Škola je dio edukativnog programa Narodnog muzeja čiji je cilj upoznavanje srednjoškolaca sa profesijama koje učestvuju u kreiranju programskog života u muzeju i u oblasti vizuelnih umjetnosti. Učenike su kroz školu umjetničke kritike vodili kustosi Umjetničkog muzeja: Natalija Vujošević, Ana Ivanović i Miloš Marjanović. U projekat su uključene Cetinjska gimnazija, Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada, Gimnazija „Niko Rolović“ iz Bara i Srednja likovna škola „Petar Lubarda“ sa Cetinja. Kustosi Narodnog muzeja posjetili su škole i održali predavanja polaznicima, a učenici su u petak obišli Narodni muzej, gdje su imali prilike da vide postavke aktuelnih izložbi uz stručno vođenje

FOTO: NMCG

Gledaj, misli, piši

JAČANJE VEZA IZMEĐU MUZEJA I PUBLIKE: Polaznici škole

kustosa. Naredna faza projekta podrazumijeva pisanje radova na odabrane teme uz mentorsko savjetovanje kustosa muzeja i profesora škola. Tri najbolja teksta biće nagrađena. -Ovaj vid edukacije pomaže u sticanju kompleksnijeg uvida u razumijevanje i posmatranje umjetnosti, razvija znanje i interesovanje mladih i kreira buduću umjetničku publiku koja će moći da prati muzejske programe na adekvatan

način – saopštili su iz Narodnog muzeja. Kako su pojasnili, program edukacije ove institucije ima za cilj jačanje veza između muzeja i publike. -Ponuđenim programima teži se ka stvaranju nove umjetničke publike, razvoju komunikacije sa postojećom, uvođenje u muzejske aktivnosti različitih starosnih grupa te podizanju opšteg kvaliteta života u zajednici – navodi se u saopštenju iz Muzeja. R. K.

Večeras „Smrt i djevojka” Predstava „Smrt i djevojka“ Crnogorskog narodnog pozorišta biće izvedena večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, u okviru Međunarodnog festivala glumca. Prema drami Arijela Dorfmana, predstavu je režirao Goran Bulajić. Igraju: Julija Milačić, Miloš Pejović i Dragan Jovičić. Scenografkinja predstave je Anka Gardašević, kostimografkinja Jelena Đukanović, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović.

nekih ideja koje dolaze „odozgo“. Naravno, da je mogućnost greške ogromna. Zapravo, ulazite u zonu pogrešaka koje vas skupo koštaju. Mislim da je predsjednik Jovan, kojeg igram, čist i naivan sanjar u svemu tome. Da nije, brže bi se prilagodio i ne bi otišao na Go-

li otok, tako da on jeste vjerovao, ali nije mogao do kraja da razluči šta jeste i šta nije. To jeste razlika između njega i profesora. Ipak vam je potrebno i neko znanje a ne samo opijenost i ne samo informacije – dodao je Obradović. Vanja Kovačević je ocijenio je

Katarina Krek tumači lik prkosne Jane, koja se javno usprotivila predsjedniku Jovanu i ideji eliminisanja koza, pa je zbog svog „dugog jezika” okarakterisana kao lajavica. Krek je ocijenila da likovima kao što je Jana sredina najčešće „nalijepi pečat i stavi ih u određenu kovertu” trudeći se da izbriše suštinu čovjeka. -Ni ona nije heroina. Mislim da su to svi obični ljudi koji u nešto vjeruju, pa u tom kontekstu i ona. Nju život natjera da progovori, jer je to pitanje opstanka. Izuzetno mi je drago što je meni Vida povjerila ovaj lik, jer rijetko dobijete ulogu koja u jednom periodu života, odrastanja i građenja sebe u kompletnu ličnost, u potpunosti reflektuje ono što su vaši stavovi o svijetu i životu – kazala je Krek.

„da predsjednik Jovan opstaje u gluposti”, te da u sukobu između Jovana i profesora Raška, Vida Ognjenović ubaca ironiju, kojom se do kraja nikad ne naruga. Stevan Radusinović tumači lik u predstavi koji se prema njegovom mišljenju bori za zdrav razum, a upravo zdrav razum, kako je naglasio, jedino nas „može spasiti”. U autorskom timu su ove predstave, pored Vide Ognjenović, su i dramaturškinja Dragana Tripiković, scenograf Geroslav Zarić, kostimografkinja Ljiljana Dragović, kompozitor Zoran Erić, asistent reditelja Zoran Rakočević, asistentkinja scenografa Vladislava Munić–Cunnington i asistentkinja kostimografkinje Isidora Ceković. S. D.

Gradsko pozorište najavilo nove repertoarske aktivnosti PODGORICA - Predstava „Don Kihot”, u režiji Andraša Urbana, biće igrana večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Ovim izvođenjem Gradsko pozorište zakoračiće u posljednji mjesec 2019. - Osim redovnih repertoarskih aktivnosti, pred najmlađu publiku 13. decembra izaći ćemo sa premijerom lutkarskog spektakla „Na ivici neba“, u režiji Veselke Kunčeve. Ova topla i zabavna priča o snazi mašte, o prijateljstvu, ali i o zaboravljenim dječjim željama, biće igrana u okviru Decembarske umjetničke scene – DEUS 2019 – saopštili su iz Gradskog pozorišta. Kako su najavili, tokom nastupajućeg mjeseca predstave Gradskog učestvovaće i na dvije internacionalne teatarske manifestacije. -„Don Kihot“ već 3. decembra predstaviće se na prvom RUTA festivalu u Beogradu, a „Slasti slave“ 17. će biti igrane na četvrtom izdanju festivala Dani Jurislava Korenića 2019. u Sarajevu. Po već ustaljenoj praksi, još jednu kalendarsku godinu zaokružićemo 27. decembra obilježavanjem Dana Gradskog pozorišta – navode iz ovog teatra.

„Don Kihot“ na startu decembarske priče

Gradsko pozorište

Više nema morala, čak se i hvalimo time. Ovo nije priča o komunizmu i niti o jednom dijelu naše istorije, već je ovo priča o nama – poručio je glumac Igor Đorđević

NIKŠIĆ – Predstava „Kozocid” Gradskog pozorišta iz Podgorice, autorksko djelo Vide Ognjenović, obilježila je drugo veče Međunarodnog festivala glumca u Nikšićkom pozorištu.

Nikšićko pozorište

Između poslušnosti i zdravog razuma

Kad život natjera da progovorite

„Don Kihot“ večeras pred podgoričkom publikom

Podsjećaju i da je „Don Kihot“ koprodukcija ovog pozorišta i Barskog ljetopisa, te da je po motivima Servantesovog romana dramaturgiju uradila Vedrana Božinović. U Urbanovom rediteljskom viđenju Servantesovog remek djela, na neke ovdašnje „vjetrenjače“ juriša sedam žena - sedam glumica koje progovaraju o problemima i dilemama savremenog društva i žena u takvom okruženju. Predstava se, između ostalog, tiče i prepoznavanja donkihotovskog u

sebi i u društvu oko nas, jednako kao i obračuna sa samim sobom i određenim društvenim licemerjem i manipulacijama. Igraju: Branka Femić-Šćekić, Vanja Jovićević, Kristina Obradović, Branka Stanić, Jelena Simić, Sanja Popović i Anđelija Rondović. Scenografiju predstave potpisuje Smiljka Šeparović-Radonjić, muziku je uradila Irena Popović, dok su kostimi R. K. djelo Line Leković.

Kultura

Nedjelja, 1. decembar 2019.

KROZ ISTORIJU: Autori dramskih djela koji su se uspješno oprobali na crnogorskoj pozorišnoj sceni » Piše: Luka I. MILUNOVIĆ Kada pomenemo dramske pisce ili književnike uopšte na pozornici onda obično pomislimo na to da su igrana njihova djela, a ne da su igrali oni sami. Skrenućemo, međutim, pažnju na ovaj drugi slučaj. Tokom osamdesetih godina 19. stoljeća, poglavito kada su, ne samo na sceni Zetskoga doma, predstavljana djela knjaza Nikole Prvog, pojaviće se kao nosioci uloga nekoliko dramskih pisaca. Oprobaće se kao glumci, kako autori već nastalih dramskih djela, tako i oni koji tek treba da napišu prvi dramat.

Pisci nadareni za glumački zanat

ODIJELO ZA KOSTIĆA

ULOGA ZA LIPOVCA Od samoga pokretanja organizovanoga i kontinuiranoga pozorišnoga života u Crnoj Gori, već na samome početku 1884. godine u prvim predstavama „Balkanske carice“ sa uspjehom igraju budući dramski pisci Jovan Popović Lipovac i Simo Matavulj. Lipovac, tada ađutant knjaza Nikole Prvog, igra Stanka, glavnu mušku ulogu u „Balkanskoj carici“. Pet godina kasnije, Jovan Lipovac će svoje upravo nastalo dramsko djelo „Herceg Šćepan: Gospodar Hercegovački i čuvar groba Sv. Save“, tragediju u tri čina, poslati u Novi Sad na ocjenu radi objavljivanja. Kako je zabilježio „Glas Crnogorca“ Lipovčeva drama je primljena na sastanku književnoga odjeljenja Matice srpske 4/16. jula 1889. godine. Bibliografija Jovana Popovića, školovanoga ruskoga oficira, junaka iz više ratova ima više od stotinu jedinica i sadrži poeziju, prijevode i šire studije objavljene kao monografske publikacije. Jovan Lipovac je, međutim, pobrao uspjehe i sa pozornice na Cetinju, 1884. godine i u Podgorici 1884/85. godine. O njegovome izvođenju Stanka u „Balkanskoj carici“ na Cetinju, Jovan Pavlović će u „Crnogorki“ zapisati: „G. Jov. Popović-Lipovac pokazao se potpuno dorastao svojoj neblagodarnoj ulozi. Na nekim mjestima bio je pravi virtuoz“. Više pohvala Lipovac će dobiti poslije predstava u Podgorici (31. decembar 1884, 1. i 3. januar 1885. godine): „Doista, g. Lipovac je u ulozi Stanka kao kod svoje kuće, nije mu preša da predstavlja, dovoljno je da se samo predstavi – s riječima i idejama iz kojih je uzvišeni pisac sazdao sliku i karakter Stankov“. U predstavama „Balkanske carice“ na Cetinju 1884. i 1888. kao i u Podgorici 1884/85. godine igrao je i Simo Matavulj. U predstavama početkom 1884. godine Matavulj igra Stankovoga slugu – Uglješu, a u Podgorici i koju godinu kasnije, na Cetinju mnogo zahtjevniju ulogu Ibraim-age. Mada mnogo više poznat kao pripovjedač, Matavulj je napisao i dvije drame: „Zavjet“ i „Na

Zgrada Zetskog doma 1887. godine

pomenutoj predstavi „Balkanske carice“, o kojoj štampa nije, kako je to inače bilo uobičajeno, opširnije pisala, Đuro Perović je igrao ulogu Osman-paše. Neposredno pred početak predstave, kao prolog, recitovana su dva kola iz „Gorskoga vijenca“. Prvo kolo je recitovao profesor Dušan Jovanović, a drugo, „Bješe oblak suce uhvatio“, Đuro Perović, što je kako će zapaziti kritičar u „Glasu Crnogorca“: „...publiku upravo elektrisalo i najbolje raspoložilo za predstavu“.

Jovan Popović Lipovac virtuozno je dočarao Stanka u drami kralja Nikole

Laskave ocjene za Radoja Roganovića u komadu „Maksim Crnojević“

Simo Matavulj imao je zahtjevnu ulogu Ibraim-age u „Balkanskoj carici“

Već na početku 1884. u prvim predstavama „Balkanske carice“ sa uspjehom igraju budući dramski pisci Jovan Popović Lipovac i Simo Matavulj. Na pozornici su se neposredno pojavili u regionu već afirmisani književnik Lazo Kostić i Đuro Tomov Perović, mladi pjesnik i dramski pisac slavi“ - prva sa predmetom iz dubrovačkoga, a druga iz beogradskoga života. „Zavjet“ je štampan 1897. godine, dok je komad „Na slavi“ igran u beogradskome Narodnome pozorištu (1904. godine).

VJEŠTI MATAVULJ U „Crnogorki“ je ostao zapis o ulogama koje su odigrali Marko Petrović knjažev rođak i ađutant i Simo Matavulj u to vrijeme profesor na Cetinju: „Ostale ličnosti u drami imaju podredne uloge, no, ipak i u samim svojim podrednim ulogama sluge Stankove: Ivo (g. Marko Petrović) i Uglješa (g. Simo Matavulj) odlikovali su se na mnogim mjestima izvrsnim načinom predstavljanja“. Znatno više komplimenata Matavulj će dobiti za ulogu Ibraim-age. Poslije predstava u Podgorici datih povodom oficijelnoga svečanoga dočeka Nove 1885. godine, kojima su uz knjaza Nikolu Prvog i njegovu svitu prisustvovali predstavnici diplomatskoga kora i crnogorski uglednici domaća pozorišna kritika, koja je bila u nastajanju, bilježi: „Mnogo je zahtjevnija uloga Ibraim-age, ali je data kome treba. Nju je odigrao g. Simo Matavulj, sa pravom vještačkom precizijom. On je umio vješto odmjeriti svaki pokret i svaki naglasak lukavoga Turčina, da ne kriva ni tamo ni amo. Zbog toga

Laskave ocjene u štampi za Miloša Cvetića Dok ne bude istekla pretposljednja decenija 19. stoljeća na sceni Zetskoga doma pojaviće se još jedan autor dramskih djela, umjetnik veoma popularan u okruženju. Sa gostujućom trupom profesionalnih glumaca ulogu Stanka će 1889. godine odigrati Miloš Cvetić. je njegova predstava čisto prijepis s prirode, s originala. U njoj se nije moglo opaziti nimalo napetosti i prenatezanja. Sve je išlo kao namazano. G. Matavulj ima u špagu glumački zanat“. Treba reći da će o predstavama „Balkanske carice“ u Podgorici 1884/85. godine, pored crnogorske, pisati i periodika u inostranstvu. Mogli bi generalno reći da su predstave ,,Balkanske carice“ vladajućega suverena i pažnja u domaćoj štampi i javnosti uopšte, koja im je poklonjena, bili snažan impuls pokretanju dramskoga stvaralaštva u Crnoj Gori. Izgledalo je da su od sredine osamdesetih godina 19. stoljeća sve obrazovanije ličnosti sa barem

Poznat kao glumac i režiser Cvetić je i autor dramskih djela: „Nemanja“, „Lazar“, „Todor od Stalaća“ i drugih. Cvetić je na Cetinju veoma lijepo primljen, dok je za svoje nastupe pod krovom Zetskoga doma dobio najlaskavije ocjene u crnogorskoj štampi.

malo književnoga dara nastojale da pišu poeziju, ili kakav dramat.

ŠOBAJIĆ KAO IBRAIM-AGA Po sigurnim saznanjima ,,Balkanska carica“ je kao štampano djelo prvi put prikazana u Nikšiću krajem 1886. godine. Među predstavljačima bio je i poznati kulturni djelatnik Bekica Šobajić. Još jedan autor dramskih djela koji igra u „Balkanskoj carici“. Bekica Šobajić napisao je pozorišni komad „Opsada Nikšića“, drama u pet činova s predigrom i pjevanjem (sačuvan plakat-afiš iz 1900. godine) koji je štampan u Dubrovniku 1912. godine. U Nikšiću, 6. i 31. decembra

1886. godine Šobajić s ne malim uspjehom igra Ibraim-agu. U recenziji o predstavi koju je donio poluslužbeni „Glas Crnogorca“ kaže se između ostaloga i ovo: „Ibraim-agu prestavljao je gosp. Bekica Šobajić. On je svoju ulogu izvanredno odigrao i s toliko vještine i suptilnosti - koje se za ovu ulogu iziskuju - da je sve gledaoce najprijatnije zadivio“. Treba pomenuti još dva dramska pisca koja su igrala u „Balkanskoj carici“ na Cetinju o Nikoljdanu 1888. godine. To je bila prva predstava u, doduše još potpuno građevinski nedovršenome, Zetskome domu. Na pozornici su se neposredno pojavili u regionu već afirmisani književnik Lazo Kostić, koji u to vrijeme živi i radi na Cetinju i Đuro Tomov Perović, mladi pjesnik i dramski pisac. Za svoga kratkoga života Đuro Perović je objavio „Zidanje Skadra na Bojani“, pozorišna igra u četiri čina (Novi Sad, 1887. godine) dok mu je u rukopisu ostala drama „Hajduk Nikac Strahinja Podgoranin“, igra u tri čina. U

Iz objavljenoga afiša za predstvu „Balkanske carice“ 1888. godine vidi se da je ulogu Vojvoda Lala igrao dr Lazo Kostić. Za ulogu Vojode Lala, kako će kasnije pisati Simo Matavulj, u svojima „Bilješkama jednog pisca“ Kostić je dobio od knjaza Nikole Prvog na poklon crnogorsko odijelo baš za njega šiveno. I zaista račun na 299,54 fijorina đe u zaglavlju stoji: „Za Gospodina Laza Kostića. Po najvišoj zapovijedi Njegovog Visočanstva Gospodara i Knjaza“, podnio je Lazo Terzija 13. avgusta 1887. godine. U računu, koji je plaćen po najvišemu nalogu iz državne kase detaljno su navedeni svi djelovi crnogorskoga odijela, koje je za Kostića izradio ovaj cetinjski terzija. Lazo Kostić će kasnije, po odlasku iz Crne Gore, ovo odijelo pokloniti pozorištu u Novome Sadu da bi u njemu, sredinom devedesetih godina 19. stoljeća, u tamo postavljenoj „Balkanskoj carici“ bio obučen Stanko - noseće lice u drami. Poslije uspjeha sa predstavom ,,Balkanske carice“ početkom 1884. godine na Cetinju se odmah pristupilo pripremi „Maksima Crnojevića“ Laza Kostića. U ovoj predstavi igrao je i dramski pisac Radoje Roganović. Bibliografija Radoja Roganovića, sinovaca mitropolita Ilariona, učitelja inače zapošljenoga u Ministarstvu finansija, sadrži preko 200 objavljenih ostvarenja u stihu te dramska djela „Carev Laz“, drama u tri čina, Cetinje, 1892. i „Boj na Trnjine“, pozorišna igra u tri čina, Zagreb, 1895. godine. Roganović će u „Crnogorki“ dobiti laskave ocjene za ulogu Radoja Crnogorca odigranu u „Maksimu Crnojeviću“: „Mislimo da se Radoje Crnogorac ne može bolje odigrati nego što ga je odigrao g. Roganović“, i dalje: „U toj ulozi on bi mogao biti učitelj svijema glumcima u Novom Sadu, Biogradu, Zagrebu. Razumije se da je skoro iza svake riječi pljeskanjem pozdravljen“. Treba reći da će poslije ove predstave Roganović svoje radove potpisivati pseudonimom Crnogorac, ili će ovaj pseudonim dodavati uz svoje ime ili prezime. Dok listamo spisak autora dramskih djela koji su se kao glumci oprobali na crnogorskoj sceni treba pomisliti koliko je knjaz Nikola Prvi Petrović morao uživati posmatrajući svoje kolege sa književnoga polja, dok na pozorinci igraju likove iz njegovih drama.

Svijet

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Protesti u Njemačkoj zbog vladine energetske politike

Aktivisti upali u rudnike i traže da se obustavi eksploatacija uglja BERLIN - Stotine aktivista upalo je u nekoliko rudnika uglja na istoku Njemačke tražeći da se trenutno prekine sa upotrebom tog energenta, prenosi Hina. Demonstranti su provalili u dva uglje-

nokopa u saveznoj državi Brandenburg i na nalazište lignita u Saskoj. Akciju je organizovala grupa ,,Ende Galaende“ u znak protesta protiv vladinih klimatskih politika. Njemačka vlada namjerava da preki-

ne s korišćenjem uglja do 2038. što je prema aktivistima predug rok. Za sada je nejasno hoće li demonstranti biti silom istjerani iz rudnika, jer su policajci dobili uputstvo da se ne izlažu opasnosti.

Demonstranti blokirali ugljenokope

Zvanično okončane akcije potrage nakon zemljotresa u Draču

Predsjednik Brazila optužio poznatog holivudskog glumca

Bolsonaro: Dikaprio daje pare da Amazonija bukne BRAZILIJA - Predsjednik Brazila Žair Bolsonaro optužio je glumca Leonarda Dikaprija da je dao novac za podmetanje požara u Amazoniji. Bolsonaro je i ranije optuživao svoje protivnike i nevladine organizacije za podmetanje požara u prašumi. Bolsonaro je Dikaprija optužio tokom brifinga u predsjedničkoj rezidenciji u petak. - Ovaj Leonardo Dikaprio je kul tip, zar ne? Daje pare da Amazonija bukne - kazao je brazilski predsjednik. Prema Bolsonarovim riječima, iza cijele zavjere stoji Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), koji je, kako kaže podmetnuo požar u šumi, napravio fotografije i video snimke, odnosno za njih su to uradili vatrogasci, a potom pokrenuo kampanju protiv Brazila i kontaktirao Leonarda Dikaprija, koji je donirao novac. - Dio tog novca otišao je ljudima koji su podmetnuli požare. Leodardo Dikaprio, ti potpiruješ požare u Amazoniji, to neće tako moći kazao je predsjednik Brazila. Od kada su izbili požari u amazonskoj prašumi više ljudi je uhapšeno na osnovu neprovjerenih tvrdnji da su požari podmetnuti kako bi se sakupio novac iz raznih fondova. Sam Dikaprio koji je donirao pet miliona dolara za Amazoniju, negirao je optužbe brazilskog predsjednika. WWF je saopštio da nije primio donacije od Dikaprija, čija se dondacija bavi projektima za zaštitu životne sredine. Nedavno su četiri volontera vatrogasca iz sjeverne brazilske države Para uhapšena zbog navodnog podmetanja požara, kako bi se NVO podstakle da sakupljaju donacije. Grupe za zaštitu ljudskih prava, NVO i kritičari Bolsonara tvrde da je proces protiv vatrogasaca politički motivisan, a da mu je cilj da zastraši grupe za zaštitu životne sredine. Požari koji su u avgustu buknuli u Amazoniji izazvali su globalnu zabrinutost za „pluća planete“.

TIRANA - Završena je operacija potrage i spašavanja preživjelih u zemljotresu u Albaniji, rekao je premijer Edi Rama, a broj smrtno stradalih povećan je na 50. Premijer Albanije je kazao da su preliminarne brojke pokazale da je više od 1.465 zgrada u Tirani, a oko 900 u obližnjem Draču, ozbiljno oštećeno u zemljotresu jačine 6,4 stepena. Povrijeđeno je oko 2.000 ljudi. Jedna žena je u komi, tvrde zdravstveni zvaničnici. Preliminarni podaci procjenjuju da je najmanje 4.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom, navodi N1. Oko 2.500 ljudi iz oštećenih domova smješteno je u hotele. Ostali su odvedeni na susjedno Kosovo ili su se preselili u istočna područja Albanije. Premijer je obećao da će svi građani koji su ostali bez domova, biti u „jačim kućama“ 2020. godine. Spasilačke aktivnosti na ruševinama zgrada su završene, pa su nadležne službe građevinskim mašinama počele da uklanjaju ostatke urušenih zgrada u Draču. Veći broj mještana se okupio i prati proces uklanjanja zgrada koje su do prije nekoliko dana bile dom desetina porodica. Oko 800 povrijeđenih je hospi-

Broj poginulih porastao na 50

Spasilačke aktivnosti na ruševinama zgrada su završene

talizovano. Nakon razornog zemljotresa uslijedio je niz slabijih potresa koji su dodatno uznemi-

rili tamošnje stanovništvo. Pomoć Albaniji uputile su Turska, Italija, Francuska,

Grčka, Kosovo, Srbija i Crna Gora i mnoge druge zemlje i pojedinci.

„Danas“ karikaturom kritikuje osude NIN-ove naslovnice BEOGRAD - Povodom naslovne strane lista ,,Danas“ na kojoj se nalazi Corax-ova karikatura predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ,,na nišanu“ oglasio se sam Vučić. On je na svom Instagram i Tviter profilu napisao: ,,Samo vi radite svoj posao! Otvaram auto-put Obrenovac - Surčin 18. decembra! Živjela Srbija!“. Kako Tanjug navodi, poslije NIN-ove naslovne strane, koju je izdavač povukao nakon gotovo nepodijeljenih ocjena javnosti da slika cijevi uperene u predsjednika Srbije šalje skandaloznu poruku, na naslovnoj strani sjutrašnjeg lista ,,Danas“ pojavila se karikatura koja ima namjeru da izvrgne ruglu osude NIN-ove naslovnice.

Kosovo: Potpisivanje koalicionog sporazuma u ponedjeljak

Istraga napada u Hagu, uhapšen osumnjičeni PRIŠTINA - Koalicioni sporazum između Samoopredjeljenja i Demokratskog saveza Kosova (DSK) biće potpisan u ponedjeljak. To je saopšteno nakon sastanka lidera Samoopredjeljenja Albina Kurtija i Ise Mustafe iz DSK-a, uz napomenu da su dvije stranke u potpunosti uskladile program buduće kosovske vlade, prenosi Tanjug. Iz Pokreta Samoopredjeljenje kazali su da je usklađivanje vladinog programa između Samoopredjeljenja i DSK u potpunosti završeno. Najavljeno je da će odgovornosti za upravljanje biti podijeljene narednih dana, ,,razjašnjenjem stavova i zahtjeva obje strane“.

AMSTERDAM - Holandska policija je uhapsila jednu osobu zbog sumnje da je povezana sa napadom nožem u Hagu. Policija je saopštila da trideset petogodišnjak, uhapšen zbog sumnje da je povezan sa napadom nožem u Hagu, nema stalni dom ili smještaj, prenosi Rojters. Napadač je u petak, u ulici u kojoj se nalaze mnoge prodavnice, nožem ranio tri mlade osobe. U petak se napad dogodio i u Londonu, gdje je napadač kod Londonskog mosta izbo više ljudi, od kojih su dvije osobe preminule, dok je policija ubila osumnjičenog.

OSUMNJIČENOG TERETE ZA RANJAVANJE TRI OSOBE: Sa uviđaja

Crnom Gorom/Marketing

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Komisija procijenila štetu za domaćinstva od elementarnih nepogoda u Nikšiću

Šteta od poplava 73.000 eura

PODGORICA - Nikšićka komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda poslaće državnoj 59 obrađenih zahtjeva za nadoknadu štete nastalu usljed velikih poplava koje su početkom mjeseca pogodile tu opštinu. Ukupna procijenjena šteta za domaćinstva je oko 73.000 eura, a nadoknadu za oštećenu infrastrukturu tražiće i lokalna samouprava.

Život u domu Markovića u nikšićkom mjestu Crnodoli nezampaćene poplave prekinule su početkom novembra kada je voda prodrla u kuću i napravula veliku štetu. Isušivači vazduha od tada rade dan noć, a porodica je kod komšija našla utočište. - I njima dugujemo veliku zahvalnost, tu smo mjesec, nadamo se da ćemo do kraja godine se vratiti kući. Vjerujte, bilo je štete što u kući, što u pomoćnim objektima, sijeno, drva. U kući podovi, prozori, vrata, jedan dio namještaja, zidovi, to se ne može lako isušiti pa je velika potrošnja elektirčne energije - kazao je mještanin Crnodola Dušan Marković. Opštinska komisija je ovih dana popisala kompletnu štetu nasa-

Akcija Službe zaštite NP ,,Skadarsko jezero“

Uklonjeno sedam mreža za nezakonit izlov ribe Šteta na putevima, mostovima, vodopropustima iznosi 211.500 eura

tlu usljed poplava. Ukupno 59 zahtjeva upućenih državnoj komisiji i procijenjenom štetom od oko 73.000 eura. - To su kuće, pomoćni objekti i imovina, ali obzirom na vremenske uslove i godišnje doba tu ima i direktne i indirektne štete. Treba vremena da se poplavljeni objekti osuše, srede, a nije baš vrijeme za te poslove kazao je predsjednik opštinske Komisije za elementarne nepogode Zopran Mašulović.

Osim za domićinstva, komisija će tražiti nadoknadu i za oštećanja na loklalnoj infrastrukturi. - Na osnovu prikupljenih podataka, šteta na putevima, mostovima, vodopropustima, iznosi oko 211.500 eura - dodao je Mašulović. Na potezu je sada državna komisija. Markovići očekuju da nadležni relano sagledaju nevolje kroz koje prolaze. - Komisija je došla i popisala

sve. Nadam se da će imati i vida i sluha, da ćemo makar donekle sanirati štetu, da nećemo biti tu oštećeni - dodao je mještanin Crnodola. Kako je kazala predsjednica komisije za elementarne nepogode i ministarka, Marija Vučinović, komisija će nastojati da u najkraćem roku analizira dobijene zahtjeve te da očekuje da će čitav posao biti gotov najkasnije početkom naredne godine. N.K.

PODGORICA - Služba zaštite NP ,,Skadarsko jezero“ uklonila je sedam mreža u mjestu Karuč nakon objave snimka NVO Ozon da su na tom mjestu nezakonito postavljanje mreže za izlov ribe.

Iz NP ,,Skadarsko jezero“ je saopšteno da su mreže uklonjene iz ovog zaštićenog prostora. - JPNPCG se zahvaljuje NVO Ozon na prijavi nedozvoljenih radnji na Karuču, a kao i uvijek, apelujemo i pozivamo sve NVO, savjesne građane i ribolovce da u

cilju pravovremenog sprečavanja nezakonitih radnji u nacionalnom parku i sankcionisanja počinilaca, bez odlaganja kontaktiraju Službu zaštite (067 342 944), direktora NP ,,Skadarsko jezero“ (067 310 454) ili samu Upravu parkova na broj za prijave 067 000 825 - saopšteno je iz NP. Napominju da sve nelegalne aktivnosti mogu prijaviti, bez odlaganja, Upravi policije i inspektoru za slatkovodno ribarstvo, kako bi se počinioci sankcionisali. N. K.

Auto

Vijesti

SA NIKOLOM ZAJEDNO

Vlasnik Iveka i FPT-a (Fiat pauertrejn, proizvođač pogonskih sklopova za komercijalna vozila) kompanija CNH Industrijal objavila je komercijalnoj javnosti da ulazi u strateško partnerstvo sa američkom korporacijom Nikola. Za sami početak saradnje CNH Industrijal će uložiti 250 miliona dolara i to u zajednički razvoj teških kamiona koje će pokretati isključivo gorivne ćelije. To bi trebalo da ubrza proizvodnju modela „nikola tu“ i „tre“, za čiji razvoj Amerikanci očekuju da će koštati oko tri milijarde eura.

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Aktuelno

RUSKI KAMION GODINE

DESET MILIONA Za čuveni Tojotin model „lan kruzer“ sam siguran da ste čuli, model koji je postavio mnoge standarde kada su terenci u pitanju i model koji se može naći na cijeloj zemaljskoj kugli pa čak i u područijima zahvaćenim ratnim dejstvima. E upravo nedavno je Tojota objavila podatak da je ukupna svjetska prodaja svih serija ovog terenca premašila čarobnu cifru od 10 miliona vozila. Najduže prodavani Tojotin automobil na tržištu se pojavio 1. avgusta daleke 1951. godine prošlog vijeka pod nazivom „tojota džip BJ“ i njegova proizvodnja traje već 68 godina. Prošle godine je ovog „rasnog“ terenca prodato preko 400.000 primjeraka.

SAMO ZA STAZU

Kao što je svojevremeno kompanija Ferari uradila sa modelom „FXX-om“ i tada oformila poseban ogranak koji je isključivo posvećen hipersportskim modelima i to limitirane serije i koji su isključivo namijenjeni za vožnju na stazi. Upravo ovo vidjevši, za isti korak se i konkurencija iz Sant Agate, kompanija Lamborgini, koja ne spava već prati rad Ferarija otkad postoje i jedni i drugi, odlučila. Lamburgini je tako ovih dana najavi potpuno novi hipersportski automobil koji je baziran na „avantadoru“ i koji bi navodno nosio oznaku „SVR“, a bio bi rezervisan isključivo za vožnju na stazi. Prema informacijama iz Lamborginija ovaj supersportski model će pokretati atmosferski 6.5 litarski V12 benzinski motor koji će isporučivati cijelih 830 KS.

ODLUČUJUĆI KORAK Zaštita životne sredine i smanjenje emisije izduvnih gasova kod automobila prouzrokovalo je da se prvo proizvedu hibridni automobli pa nakon toga električni automobili, a u bliskoj budućnosti i pojava automobila na vodonik. Poveden tim mislima, a prije obavezama prema planeti, Volvo je objavio da počinje sa realizacijom jednog od najambicioznijih planova u automobilskoj industriji, a ti planovi se odnose na to da će do 2025. godine namjerava da smanji emisiju štetnih gasova za 40 odsto u odnosu na 2018. godinu. Ovo je prvi odlučujući korak švedske kompanije na putu da do 2040. godine postane klimatski neutralna. Ovaj plan obuhvata konkretne mjere u skladu sa Pariskim klimatskim sporazumom još iz 2015. godine, koji se zalaže za ograničenje globalnog zagađenja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

Fordov kamion „F-Maks“ se nedavno okitio laskavom titulom „Međunarodni kamion 2019. godine“, a ovom titulom ga je okitio međunarodni žiri specijalizovanih novinara. Međutim, titulama ovdje nije kraj, ovaj model je dobio sličnu nagradu, ali ovoga puta od predstavnika specijalizovanih medija iz Rusije. Izbor je održan u okviru takmičenja za „Najbolje komercijalno vozilo za 2019. godinu“, a rezultati su objavljeni tokom ovogodišnjeg sajma privrednih vozila (COMTRANS) u Moskvi, na kojem je učestvovao i ovaj proizvođač koji je baziran u Turskoj.

Noviteti

HONDA JAZZ

SITROENOVO NOVO DOBA Dobro poznata priča zadnjih godina je elektrifikacija automobilske industrije pa tako su svi proizvođači krenuli u proizvodnju „trofaznih automobila“. Tom društvu se pridružio i francuski proizvođač Sitroen predstavivši svoj prvi hibridni SUV kojim je najavio početak strateškog plana koji glasi da do 2025. godine svi modeli ovog francuskog brenda budu ponuđeni i u elektrifikovanoj verziji. Prvi koji je probio „strujni led“ je plag-in varijanta modela „C5 ekros“ koji se sa svojim diskretnim stilskim detaljima razlikuje od konvencijalne verzije. Pokreće ga „pjur tek 180“ benzinski motor u kombinaciji sa elktromotorom od 80 kW, a oni su upareni sa osmostepenim automatskim mjenjačem. Zanimljivo je i to da u hibridnom režimu oba motora isporučuju snagu od 225 KS i to na prednje točkove sa obrtnim momentom od čak 320 Nm koji je dostupan odmah. Domet vožnje od 50 km samo na struju obezbjeđuje baterija kapaciteta 13,2 kWh, a potrebno joj je manje od dva sata da se napuni do 100 odsto, a ako se prikopča na kućnu utičnicu potrebno je šest sati.

VIZIJA Folksvagen svoju gamu električnih automobila nastavlja da širi i na druge karoserijske modele pa čak i one potpuno novog oblika za ovu kompaniju. Tako je najavio da će uskoro predstaviti električni prototip i to u formi sportskog karavana, odnosno „šuting brejka“ koji je nazvan „ID spejs vižn“, Folksvagen ga opisuje riječima „vitak kao GT i prostran kao SUV“. Rješenja stila predstavljaju novu viziju „ID“ dizajna koji je bliži tradicionalnim modelima. Ono što je bitno za svaki električni automobil jeste to da će baterije omogućiti radijus putovanja od oko 590 km.

BAZA JE „MUSTANG“ „Ford mustang“ je oduvijek važio za američki automobil sa sportskom dušom i automobil po kome se Ford prepoznavao u svijetu sportskih automobila sa mnogo konjskih snaga i koji kao svoj zaštitni znak na prednjoj maski ima divljeg sjevernoameričkog konja pod nazivom mustang u galopu, a ovaj lijepi četvoronožac vodi porijeklo iz Španije i na tlo Amerike doveli su ga španski konkvistadori. Sama riječ mustang na španskom označava španski ceh koji je uzgajao stoku u Kastilji. Nego, da se vratim u svijet četvorotočkaša. Naime, nedavno je kompanija Ford zvanično potvrdila da će upravo na osnovu modela „mustang“ lansirati SUV model pod istim imenom. Da dobro ste pročitali. Nosiće ime „ford mač 1“ i za početak biće u svojstvu sportskih terenaca sa električnim pogonom. Inače naziv „mač 1“ vodi porijeklo iz zlatnog doba „muscle“ automobila, tačnije iz 1968. godine, kada je upravo „mustang“ krasio performans paket opreme „mač 1“, koji se zadržao do četvrte generacije.

Hibridna strategija Honda je uvijek svojim modelima znala da iznenadi automobilsko tržište jer je dizajn uvijek odvajao od ostalih i uvijek bio korak ispred, jednom riječju uvijek su gledali u budućnost. Tako je bilo i sa pojavom prvog modela „džeza“ muzičara koji je imao svoje note koje su osvajale oči kupaca. Danas smo svjedoci da na tržište stiže četvrta generacija japanskog „minija“ - model „fit“ kako je poznat na tržištu Azije i Amerike, odnosno „džez“ kako je poznat na Starom kontinentu. Ono što moram reći prije nego „proširim“ ovu priču o japanskom muzičaru jeste to da se svijet automobila u pogonskoj, sigurnosnoj i elektroničko-informatičkoj tehnologiji nepovratno mijenja, a nova generacija „honde džez“, japanskog gradskog „multipraktika“ novi je dokaz, što prije napisah. Sada u novom „džezu“ više neće biti klasičnog benzinskog motora kao do sada, već isključivo hibridni pogon i to kombinacija poznatog benzinskog 1.5 litarskog motora i dva elektromotora. Za sada Hondini inženjeri ne otkrivaju detalje vezane za hibridnu tehnologiju koja nosi naziv e:HEV, a ono što se nezvanično zna jeste snaga koja iznosi oko 150 KS. S druge strane „džez“ na tragu koncepcije izuzetno prostranog i mnogo vrijednog gradskog automobila. Ono što je naslijedio od prethodne generacije jeste preklopivo suvozačevo sjedište i nekoliko formacija preklapanja zadnjeg sjedišta. Zanimljivost kod zadnjih sjedišta je ta da odizanjem sjedeće površine i njenog prislanjanja na zadnji naslon, ostaje jedan od originalnih aduta kakvog konkurencija ne nudi. Naravno, ni ovaj model digitalizacija nije zaobišla, tako je kompletno vozačko okruženje, od verzije instrumenata do multimedijalnog ekrana koji je naravno osjetljiv na dodir, a tu su i aplikacije za povezivanje sa pametnim telefonima. Pomoću jedne od njih moguće je upravljati pojedinim funkcijama i pratiti parametre rada motora. Zanimljivost koja do sada nije postojala u ponudi ovog „džez“ četvorotočkaša jeste krosoverski osmišljena verzija nazvana „crosstar“ čiji nastanak je nametnut naglim rastom popularnosti ove „simpa“ vrste automobila. Ova verzija će se od „obične“ vizuelno razlikovati po većem klirensu, drugačijom maskom, kao i krovnim nosačima („šinama“).

Auto

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Nova godina, novi automobil Kalendarska godina umorna polako odbrojava svoje dane, kada će ustupiti prijesto novoj 20 u ovom 21. vijeku. Naravno, kao i uvijek na kraju stare godine se sumiraju rezultati kakva je bila i „kuju“ planovi za narednu da bude bolja i uspješnija. Tako i BMW, odnosno kompanija Voli Motors ovlašćeni prodavac i serviser BMW-ovih i Mini automobila može za ovu odlazeću 2019. godinu da kaže da je bila veoma uspješna. Međutim, tu se ne staje, već sada su spremni novi planovi ili bolje reći nove akcije za novu godinu da bude još uspješnija. Tako Voli Motors nudi sve modele po akcijskim cijenama i ne samo to, već i garanciju od četiri godine ili 200.000 pređenih kilometara i ono što nravno sve kupce najviše interesuje jeste lizing u saradnji sa S lizingom i to rok otplate koju je prvi put uveo Voli Motors na sedam godina. Pored ovoga mogu se

Pretendent

mijenjati vozila staro za novo i to svih brendova. Ko se odluči za kupovinu novog automobila ne mora da čeka, isporuka je odmah. I ovo nije sve, jer Voli Motors kao i uvijek brine o vlasnicima brendova koje zastupa, pa je tako pokrenuo zimsku akciju koja omogućava da svi vlasnici BMW i Minia spreme svoj automobil za zimu i to uz popust od 50 odsto ušta spada provjera stanja točkova i kočionog sistema, kontrola i pozicioniranje rasvjete vozila, kontrola brisača i sistema pranja vjetrobrana i farova, pregled sistema grijanja kabine i hlađenja motora, pregled stanja gumenih obloga vrata i kontrolu akumulatora i grijača motora. Pored svega ovoga možete da svoga mezimca na četiri točka „obujete“ u zimsku obuću uz popust. Naravno sada ste vi na potezu da iskoristite akciju koja traje sve do 31. decembra ove godine.

HYUNDAI i30N PROJECT C

Zanimljivosti Razno Kompanija Škoda odavno poznata u svijetu automobila i to po kvalitetu i izdržljivosti je brend koji je svojevremeno svoje automobile izvozio i na američko tržište. Ono što je takođe interesantno jeste da je Škoda svoj četvorocilindrični OHV motor proizvodila od 1964. godine pa sve do 2003. godine i to u raznim verzijama.

Centralno U svijetu automobilske tehnike sve se radi da se vozaču olakša korištenje automobila. Jedna od tih olakšica je i daljinsko, odnosno centralno zaključavanje automobila. Međutim, ta sitnica je davno izmišljena i ugrađena u automobil tako da to nije neki izum modernog doba. Naime, prvi automobil sa centralnim zaključavanjem svih vrata bio je „strips-but“ iz 1917. godine.

Oborena svjetla Nije ovo prvi put da u ovoj rubrici pišem o tehnološkim unapređenjima, ali onim koja su davno pronađena i „izmišljena“, a danas samo digitalizovana i usavršena. Takav je slučaj i sa prednjim svjetlosnim grupama, „farovima“. Naime, američka kompanija Kadilak je još davne 1917. godine uvela sistem oborenih i dugih „frova“ koji su doduše radili na mehaničkom principu.

Ime Fordov model „eskort“ je veoma poznat model koji je u svoje „pero“ bio veoma popularan kod kupaca i bio je u samom vrhu svoje klase. Međutim, ono što je interesantno, a vezano je za samo ime „eskort“ jeste to da se ovo ime „ford eskort“ prvi put pojavilo pedesetih godina prošlog vijeka i to za karavan verziju modela „anglije“. Klasa zvana „GTI“ je uvijek bila rezervisana za serijske model koji su „prepravljeni“ u prave sportske drumske zujalice, a gle čuda tom klasom vlada „folksvagen GTI“ po kome je i klasa dobila naziv tri čarobna sportska slova. Ali stvari se kao i u cijelom svijetu automobila mijenja pa i u ovoj klasi tako dolaze i novajlije, taj jedan novajlija je i „hjundai i30N Project C“ koji direkno gađe na prijesto „GTI“ klase i dosadašnji nosilac titule „golf GTI TRC“ je sada stekao vrlo ozbiljnog konkurenta. Ova verzija „i30“ je bio na oziljnom režimu „ishrane“, pa je, za razliku od prethodnika, lakši za cijelih 50 kg i ovo ga čini pravom čigrom na stazi i doprinosi agilnosti i lakšem „lomljenu“ krivina. Za pokretanje ovog „vatrenog koreanca“ zadužen je dvolitarski motor sa turbopunjenjem i razvija cijelih 271 KS i 353 Nm obrtnog momenta, a uz over-boost stiže i do 378 Nm. U unutrašnjosti su primjetni narandžasti detalji, kako bi se ovaj model i po tome razlikovao od

Jedan

„civilne“ verzije, a ono što u oči upada su i fini narandžasti dugmići na upravljaču koji služe za „drive“ mod i „N“ mod. Pored ovog na instrument tabli su ugravirani brojevi od 1 do 600, kako bi vlasnik znao koji je po redu njegov automobil sišao sa proizvodne trake u prvoj seriji.

Nautika

Motori poznatog njemačkog proizvođača automobila Mercedes uvijek su važili za veoma kvalitetne i prije svega izdržljive motore sa modernim tehnološkim unapređenjima od samog postanka kompanije. Čuvena serija „123“ iliti fabričke oznake „W123“ sa oznakom „mercedes 250“ koju je pokretao benzinski šestocilindraš imao je samo četiri ležeća ležaja i to jedan na dva cilindra, iskreno rečeno veoma zanimljivo rješenje.

Terenac na moru Ova veoma po izgledu agresivna i robusna 24-metarska jahta nosi naziv „rock“ i nastala je po dizajnu holandskog studija Vripack. Ono što je karakteriše jeste to da je nadahnuta trajnošću i izvrsnošću veoma poznatih terenaca marke Land Rover, evo još jednog primjera da se automobilska industrija po dizajnu seli „na morsku pjenu“. „Rock“ posmatrače impresionira cjelinama koje su velike, kao i tečnim linijama trupa i tako izaziva poređenje sa Land Roverom čak i kod onih koji nijesu znali namjere brodogradilišta. Kao i mnoge jahte koje su nadahnute eksplorerom, ova jahta je ploveći dom sa lijepo uređenim enterijerom, tako da su prostorije urađene elementima od javora kao i mekanim tkaninama, pa tako njen vlasnik može na moru da uživa u komforu doma kao i na kopnu. Ovaj nautički terenac se uglavnom zadržava na Sredozemlju gdje posjećuje mirne luke bez turističke gužve, ali je vertikalni pramac ovoga broda dorastao i uzburkanim morima. Dizajner Robin de Vries posebno je detaljno razradio elemente jahte koji omogućavaju da se „rock“ nosi sa talasima gotovo svih dimenzija.

VRIPACK ROCK

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Marketing

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Feljton

Nedjelja, 1. decembar 2019.

15.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

Ispred malenih crkava su često građeni tremovi Ostaci crkava i manastira

„Zaravan na Ivanovim koritima je divno polje, čijoj plodnosti pomaže posebno Voljeni potok, a i to što čobani tu redovno sakupljaju stoku da planduje (kada se oko podne odmara) ... Južno odavde, na nešto višoj terasi, još je jedna zaravan na kojoj se nalazi crkva Preobraženja gospodnjeg sa još nekim građevinama uz nju. Tu je, kažu, nekada bio manastir čiju izgradnju pripisuju Ivanbegu. Uokolo su katuni, a dio zemlje se obrađuje.“ „U donjem dijelu doline Perućice postoje ostaci staništa koja su postojala prije dolaska sadašnjih Vasojevića. Postoji jedno staro groblje, a suprotno od njega su ostaci nekakvog starog zdanja, gdje je po narodnom predanju nekada bio manastir.“ „U Komanima u gornjem toku rječice Crkovnice postoji mjesto koje se zove Kraljičino oko i oko njega su vidljive ruševine crkve; još se drži apsida, ali je podlokava voda. Postoje i tragovi drugih građevina. Prema narodnom predanju, ovdje se nalazio manastir u vrijeme vladike Pahomija Komanina (1568. g.) što je vrlo vjerovatno.“

BrčeOski manastir

„Brčeoski manastir, koji je jedno vrijeme bio i rezidencija Balše III, nekada je bio pun različitih rukopisa. Takođe su knjigama bili bogati i manastiri Krajinski, Vranjinski, Morački. Dio tog bogatstva je prenesen na Cetinje, gdje postoje kratki spiskovi, premda iz mnogo poznijeg vremena, iz kojih se može vidjeti da su rukopisi zaista bili brojni i raznovrsni. Od svega toga se, međutim, sačuvalo sasvim malo. Uništavanje pisanih spomenika nastavilo se do nedavnog vremena. Ponešto se još može naći u privatnim rukama, ali sve to nije ni nagovještaj o nekadašnjem bogatstvu pisanih spomenika.“

tremOvi i zvOna

„Male crkve pokrivaju se crijepom, a ponegdje pločicama od škriljca, kojeg ima u tim mjestima. Ispred ulaznih vrata dograđivani su mali natkriveni djelovi da kiša ili snijeg ne bi padali unutra, ali se oni u Moračkom i Pivskom manastiru, jednom srušeni, nijesu više obnavljali. U manastiru na Komu to je čitava galerija na stubovi-

Crnogorska porodica

Manastir Vranjina prije tri decenije

Crnogorci na Cetinju

Rovinski svjedoči da su Crnogorci velikim crkvenim praznicima davali epitet – strašan. „Jednom ja kažem da je danas Jovan Bogoslov (26. sep.) a oni mene pitaju: „Je li strašan?“ a kada ja to nisam razumio, zamolio sam da mi objasne, onda su pitanje izmijenili tako: „Je li strašan svetac?“, tj. je li veliki praznik i je li strašno, je li opasno na njega raditi. Tako se vidi da svetac predstavlja strašno biće, koje zbog nepoštovanja obavezno kažnjava“ ma, koji ne služe za zaklanjanje vrata od nepogode, nego za narod koji se ne može sav smjestiti u suviše maloj crkvi. Taj dograđeni dio naziva se portik ili trijem. S takvim trijemom je grobljanska crkva na Rijeci Crnojevića, a postoje i uz druge male crkve. Zvona u to vrijeme nije bilo, nego ih je zamjenjivalo klepalo – obješena drvena daska po kojoj se udaralo drvenim štapom, ili zvečka – ploča od livenog željeza u koju se tuklo željeznim čekićem. Zbog toga nije bilo ni zvonika, a kada su počela uvođenja zvona, vješali su ih na stubove pored crkve. U Cetinjskom manastiru zvona su obješena s bočne strane pokrivene galerije koja vodi u mitropolitove odaje. Među njima je bilo jedno staro zvono koje je puklo i zbog toga ponovo preliveno u Veneciji, gdje je i prvi put bilo izliveno, s obnavljanjem svih starih kompozicija i natpisa. Taj natpis govorio je da je ono izliveno 1696. godine za vrijeme mitropolita Da-

nila Petrovića, u godini njegovog izbora; u drugim dokumentima je to 1697. Jedno veliko zvono, koje je darovao prije oko 40 godina austrijski Srbin poznat pod imenom „Grbo Lazo“ obješeno je odvojeno na kuli, proslavljenoj time što je građena za vrijeme vladavine Petra II, zbog odbrane, i nedovršena, kasnije služila za izlaganje na njoj odsječenih turskih glava.“

vranjina

„Ostrvo Vranjina zajedno s manastirom Sv. Nikole pao je u turske ruke tek 1843. g., do tog vremena crnogorski vladika Ilarion (+ 1881), kao đak (poslušnik) bio je tamo za vrijeme igumana Isaija i prema njegovim riječima arhimandrit N. Dučić prenosi ovakav opis crkve: „Ona je bila srednje veličine, bez zvonika, bez kupole i bez bilo kakvog arhitektonskog majstorstva, od jednostavnog kamena. Uz nju je bio i nekakav dograđeni dio sličan đakoniku, kroz koji se moglo prolaziti u brod, ali liturgija u njoj nije vršena, kako to obično biva u oltarima“ (Glasnik Srp. Učenog druš. 1870, knjiga X) Arhimandrit I. Ruvarac i o tom manastiru daje podatke koje je našao u arhivama. Između ostalog povelju arhiep. Save on smatra lažnom i ne bez razloga. Zatim navodi sva mjesta u raznim rukopisima gdje se spominje „Ilarie“ i u zaključku saopštava imena starješina toga manastira od 1436. do 1675. godine (Prosvjeta, 1893, knj. X, str.530-540 i XII, str. 645-657).“

PlOča

„Sada je taj manastir obnovljen: sagrađena je nova crkva i lijepa zgrada za starješinu i prijem posjetilaca, iako stalno i u njemu ne žive ni monah, ni obični sveštenik zbog nezdrave klime. I služba u crkvi vrši se rijetko: 9. maja kada se skuplja narod iz čitave okoline i još u neke dane, zbog čega dolazi sveštenik iz drugog mjesta. Kada smo prvi put bili na tom ostrvu, od crkve nije bilo nikakvog traga i na njenom mjestu bila je turska kasarna, koju su Crnogorci srušili za vrijeme posljednjeg rata. Ali je upravo ispred nje ležala ploča s natpisom: zdes prestavi se rab bži episkup ilarie zetski zdatel mesta sego svetago. Bila je i godina ali je izlizana. Na tom mjestu bila je i ploča s natpisom Petra Dapčeva. I još nekoliko. Sve to ako je i bilo gaženo turskim nogama, nije bilo pomaknuto s mjesta. A kada je manastir obnavljan, svi ti spomenici starine su iščezli, ugrađeni, vjerovatno u temelje novih građevina.“

Zvonjava

„U nekim krajevima Crne Gore ima mnogo crkava, naročito u njenom starom dijelu, dok u krajevima koji su oslobođeni od Turaka vrlo ih je malo, prvenstveno zbog ograničenja koja su Turci nametnuli. Ali, i tamo je dosta tragova starih crkava, pa se takva mjesta nazivaju crkvina i narod ih čuva od potpunog uništenja. Na nekima od njih povremeno se obavlja služba božija, a bilo je i slučajeva da se na takvim mjestima obavi pričešće i krštenje.“

Ostaci nekadašnjeg manastira na Lovćenu

„Treba reći da u Staroj Crnoj Gori nema sela ili opštine koji nemaju svoju crkvu. Istina, ove su crkve malene i slabo ukrašene, ponekad su skoro prazne ... Crnogorac najviše drži do zvona na crkvi čija je upotreba zabranjena u zemljama koje Turci drže pod svojom vlašću. Zato su se oni, u svojim pohodima, prvo obrušavali na crkvena zvona bacajući ih sa zvonika i tako ih razbijajući ili su na njima pravili rupe. Samo treba vidjeti sa koliko zadovoljstva zvone ne samo djeca, no i odrasli u ova, inače, na zapadnjački način postavljena zvona, pokrećući ih u jednu, pa u drugu stranu i poskakujući za konopom koji ljuja gredu za koju su zvona pričvršćena.“ „Oni koji vuku konopac sami se podižu uvis i skaču sa konopcem koji se diže gore. Zvonjava odjekuje kao svuda na Zapadu. Crnogorci veoma vole crkvena zvona i nerijetko bogati ljudi ih daruju crkvama, što se smatra kao najbolji dar za dušu svoju ili svojih najmilijih.“

„strašni“ sveci

„Svaki praznik naziva se svetac, makar se i ne odnosio na lice već na neki događaj, kao Bogojavljenje, Krstovdan itd; ponekad se čuje i „praznik“. Velikom prazniku daje se epitet – strašan. Jednom ja kažem da je danas Jovan Bogoslov (26. sep.) a oni mene pitaju: „Je li strašan?“ a kada ja to nisam razumio, zamolio sam da mi objasne, onda su pitanje izmijenili tako: „Je li strašan svetac?“, tj. je li veliki praznik i je li strašno, je li opa-



Treba reći da u Staroj Crnoj Gori nema sela ili opštine koji nemaju svoju crkvu, piše Rovinski. Crnogorac najviše drži do zvona na crkvi. Samo treba vidjeti sa koliko zadovoljstva zvone ne samo đeca, no i odrasli u ova, inače, na zapadnjački način postavljena zvona, pokrećući ih u jednu, pa u drugu stranu i poskakujući za konopom koji ljuja gredu za koju su zvona pričvršćena

sno na njega raditi. Tako se vidi da svetac predstavlja strašno biće, koje zbog nepoštovanja obavezno kažnjava. Najviše se može svecu nanijeti uvreda radom toga dana, a još više ako se primoravaju drugi da rade.“ Uopšte govoreći, u domaćem hrišćansko-religioznom kultu Crnogoraca mi nalazimo veoma malo crkvenih obreda. Kuća Crnogorca po svojoj unutrašnjosti ničim ne nagovještava da su ukućani hrišćani.“ (Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 1. decembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (2. 12 - 8. 12) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u petak u 16:08.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

sije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 16:08.

VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.

autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Enigmatika

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Marketing

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. decembar 2019.

MaLi oGLaSi USLUGE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

Na osnovu čl. 40. Zakona o privrednim društvima («Sl.list RCG» br. 6/02, «Sl. list CG» br. 17/07, br. 80/08, 40/10, 36/11 i 40/11) i čl. 28. Statuta «Luka Bar» AD, sazivam VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA «LUKA BAR» AD BAR Skupština će se održati dana. 30.12.2019. godine (ponedjeljak), sa početkom u 10,00 časova, u prostorijama Upravne zgrade «Luka Bar» AD. Za Skupštinu predlažem slijedeći: DNEVNI RED 1.Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara, održane dana 24.06.2019.godine. 2.Usvajanje Izmjena i dopuna Statuta «Luka Bar» AD. 3.Odluka o stavljanju van snage Odluke vanredne Skupštine akcionara broj:S/XXV-2 od 23.03.2018. godine. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara od kvoruma koji čini najmanje polovina ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa. Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice, na telefon 030/300-545. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno, u skladu sa Zakonom. Materijal za vanrednu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u Upravnoj zgradi Društva, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu, Statutu i Poslovniku o radu Skupštine akcionara «Luka Bar» AD. Materijal za Skupštinu može se vidjeti na web site Luke www. lukabar.me. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Vojin Žugić, dipl.ecc, s.r.

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Umro je 30. novembra 2019. u 78. godini

Dragi Тужним срцем јављамо да је 30. новембра 2019. изненада у 21. години умро наш драги

РАЈКО Предрагов ПЕРУНИЧИЋ

MARKO Jovov PRNJAT

Saučešće primamo na Čepurcima, 1. decembra od 10 do 15 časova i 2. decembra od 10 do 14 časova, gdje će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Generala Sava Orovića 58, Podgorica

Саучешће примамо на градском гробљу Загорич 1. децембра од 12 до 16 часова као и 2. децембра у породичној кући у селу Борова Пљевља. Сахрана ће се обавити у породичној гробници у 13 часова у мјесту Борова. Ожалошћени: отац ПРЕДРАГ, мајка АЛЕКСАНДРА, сестре ДАНИЈЕЛА, ДИЈАНА, ДРАГАНА, ИВАНА, СУЗАНА и МИА, браћа РАДОМИР, МАРКО и МАТИЈА, баба ВИДОСАВА, стриц НЕНАД, тетке АНГЕЛИНА, НАДА и НАТАША, ђед ДАНИЛО, баба ДРАГИЦА, ујаци НЕШО, МИЛОШ и ВЕЛИБОР, тетка НАДА, браћа, сестре од ујака и тетака, сестричине и остала многобројна родбина

MILOŠE

Neizmjerno smo zahvalni što si svojim postojanjem oplemenio naše živote. Ponosni smo što smo bili tvoji prijatelji.

Ožalošćeni: supruga OLGA, sinovi DEJAN i ACO, kćerka MILENA, snahe VIDA, BILJANA i RADA, unučad LUKA, MARKO, PETAR i LANA, bratanić JOVO, bratanična TAMARA, sestrić PEĐA, sestrična SANJA, brat od strica SRĐA, sestre od strica ZORICA, MICA i SMILJA, sestra od tetke SLAVICA, brat od tetke RATKO TOMAŠEVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

MILICA, ANA, LUKA, ALEKSA, STEFAN, MILOŠ, DANILO i MARKO

Dana 30. novembra 2019. iznenada je preminula u 78. godini

SENKA Bogdanova BULATOVIĆ rođena Dožić

Posljednji pozdrav

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 1. decembra od 12 do 16 časova i 2. decembra od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova u porodičnoj grobnici u Zagoriču. Ožalošćeni: kćerka MARINA, sinovi VLATKO i ALEKSANDAR, snahe STOJANKA i VESNA, đever VIDAK, jetrve OLGA i GRANICA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina BULATOVIĆ i DOŽIĆ 45

MILOŠU BALTIĆU

Porodice VUJIČIĆ i NIKOLIĆ

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Dana 29. novembra 2019. premino je u 58. godini

Našem dragom kumu

Драга моја мајко

MILANU posljednji pozdrav.

VESELIN Dragomirov LEKIĆ

Kumovi OTAŠEVIĆI: VASKO, MILENKO, ZORICA i MILOVAN 41 Sa tugom se opraštam od moje drage drugarice i kume

Sahrana je obavljena, po želji pokojnika, istoga dana na gradskom groblju u Beranama.

Бескрајно сам тужна али поносна на твоју добру душу и достојанствене кораке којима си храбро ишла кроз живот.

BEĆKE PERIŠIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

Почивај у миру.

Bila si uvijek iskren prijatelj meni i mojoj porodici. Počivaj u miru. 27

Твоја ЈЕЛЕНА

RADA SAVIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav našem voljenom

13 Посљедњи поздрав нашој драгој

Посљедњи поздрав драгој мајци, баби и свекрви

VESKU

Otišao si i odnio dio nas zauvijek. Teško se pomiriti sa istinom, teško prihvatiti „nikada više“...

ВЛАДИСЛАВИ – БЕЋКИ Нека твоја добра душа почива у миру.

ДАНИЦА ГРУПКОВИЋ са породицом

Tvoji: majka BOSA, supruga TARA, sin VELIMIR, ćerka JELENA, sestra VESNA, zet ZORAN, sestra MAGDALENA i sestrići NINA i MILAN

БЕЋКИ

Posljednji pozdrav dragoj

29 Posljednji pozdrav dragom

BEĆKI

Твоји: САВО, БИЉАНА, ПЕТРА, ДАРИЈА, АРСЕНИЈЕ и ВАСИЛИСА

Počivaj u miru od kuma VLADANA DRAGUTINOVIĆA sa porodicom 31

VESKU LEKIĆU

Posljednji pozdrav poštovanoj kumi

36 Vječno ćemo te čuvati od zaborava, dobri naš Vesko. Opraštamo se od naše drage Svastike: RADA, NADA, TANJA, SAŠA i MARINA sa porodicama

BEĆKI PERIŠIĆ Počivaj u miru. MILIJANA, DRAŽEN i SANJA ĐUROVIĆ sa djecom

VLADISLAVE – BEĆKE PERIŠIĆ

rođ. Grupković Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav majci našeg druga Porodica pokojnog VLADA GRUPKOVIĆA

DRAGOLJUBU DRAGU POPOVIĆU

VLADISLAVA – BEĆKA PERIŠIĆ

Od sobnog cimera NEŠKA M. LJUMOVIĆA, nastavnika u penziji i sestre njegovateljice NADE i medicinske sestre ANE 11

PEĐA LAKOVIĆ, SAŠA BOŽOVIĆ, LAZO VUJANOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja SJEĆANJE

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Posljednji pozdrav dragom stricu

Dana 1. decembra 2019. navršava se pola godine od kada nije sa nama naš voljeni otac

SAVU MURATOVIĆU MIODRAG Vidakov KAŽIĆ

Bratanić SAŠA i bratanična SONJA

Dani prolaze, a mi i dalje živimo u nevjerici da te nema. Tvojim odlaskom izgubili smo veliki oslonac, porodičnu sigurnost, neizmjernu dobrotu i toplinu. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Dragi brate, đevere i striče

LAKIĆ B. BOŽIDAR 12. 2016 - 1. 12. 2019.

Tvoji: ćerke MARIJA, DIJANA i sin DEJAN 2

DRAGO ČOGURIĆ S ljubavlju i poštovanjem, u vječnom bolu.

Dana 1. decembra 2019. navršava se 40 dana od smrti naše drage

Odlaskom na vječni počinak, ostavio si rane u našim srcima. Rane neće zarasti. Ostavio si i lijepe uspomene da se sjećamo Tebe i da te nikada ne zaboravimo. Počivaj u miru, mučeniče.

TVOJA PORODICA

STEVAN, MILANKA, MARIJA i KATA

STANOJKE HAJRULA

24 Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava a tvoja plemenita i dobra duša nek počiva u miru.

Ostali smo bez

U nedjelju 1. decembra posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji: suprug SULEJMAN, sinovi SALIH i SAFET, snahe ELVEDINA i RAZIJA, unučad SAMIR, SANELA, SELMA i SARA

Dana 28. novembra 2019. preminuo je poslije duge bolesti moj suprug, otac i djeda

BRANA PILETIĆA SJEĆANJE velikog prijatelja i dobrog čovjeka. MILONJIĆI

JOVAN V. BUJIŠIĆ Krasile su ga ljudske osobine dobrog čovjeka, oca i nježnog djede. Tvoji, koji će te nositi sa ponosom u srcu.

Trideset četiri godine od smrti

Godina dana od smrti

DUŠAN Tomov PEJOVIĆ

DANICA Dušanova PEJOVIĆ

1985 - 2019.

rođ. Velimirović 2018 - 2019.

16 Посљедњи поздрав

Sahranjen po svojoj želji, u krugu porodice.

Supruga LJILJANA, sin VITOMIR, kćer TATJANA, snaha VLADISLAVA i unučad IVONA i DANILO

БРАНИСЛАВУ ПИЛЕТИЋУ Цијењени и драги пријатељу почивај у миру.

Posljednji pozdrav našem drugu

СТАНКО МАРКОВИЋ

POMENI Tri godine rastanka od mog dragog brata

Dragi roditelji, hvala Vam za sve što ste za nas nesebično učinili. Počivajte u vječnom miru, a mi ćemo Vas čuvati od zaborava.

Vaši sinovi i kćeri: MOMČILO, VELIMIR, DANILO, BOŽANA, PETRANA - BELA i ZORKA

MIJU Druženje s tobom bila je privilegija.

Dr VOJISLAVA MIRKOVIĆA PERO SJEKLOĆA, MIŠKO BUŠKOVIĆ, MIĆO MARAŠ, MILAN KALUĐEROVIĆ, ŽARKO POJE i TOLE RAŽNATOVIĆ sa porodicama

Bolni su i tužni dani bez tebe.

Sestra RADMILA sa djecom 21

Opraštamo se od dragog

SJEĆANJE Trideset četiri godine od smrti

SJEĆANJE

DUŠAN Tomov PEJOVIĆ MIJA POPOVIĆA

BISERKA MARKUŠ

1985 - 2019.

3.12. 2012 – 3.12. 2019. Mnogo lijepih trenutaka si proveo sa nama koje nećemo zaboraviti.

S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo Te u našim srcima.

Porodica ADEMOVIĆ 33

Godina dana od smrti

rođ. Velimirović 2018 - 2019.

Mili moji roditelji počivajte u miru, čuvaćemo vas od zaborava. Šćer BELA, unuk RATKO sa porodicom i unuka RAJKA sa porodicom

BOBO, MIRA, BISA, DESA, BOGDAN i ZDRAVKO 30

DANICA Dušanova PEJOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Navršava se godina dana od kada nas je napustio

Дана 1. децембра 2019. навршава се година од смрти нашег драгог

NOVICA – RAJKO SIMOVIĆ

12. 2018-1. 12. 2019.

МИОДРАГА КИРА ВУКЧЕВИЋА VESNA

Voljeni naš, počivaj u miru. Godina je prošla kao tren. Iako nijesi pored nas, uvijek ćeš biti u našem srcu i mislima. Zauvijek ponosne na tebe,

supruga KOSA i kćerka SAŠA

Нема те, знам... Али није то заувијек, јер заувијек не постоји... Враћаш се брате, кроз снове, кроз сјећања, кроз успомене... Не желимо да те на твом путу прати наша огромна туга, него да ћеш тамо дотаћи срећу која те овдје заобишла. Зато буди звијезда на небу и сијај за нас. Почивај у миру, Анђеле наш.

Bila si i vječno ostaješ moja žena. Moj život i ljubav i bol.

Сестра МИЛА и зет ЉУБИША

Tvoj MILJAN

Voljeni tata,

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Tri godine od smrti moje drage majke

NOVICA – RAJKO SIMOVIĆ STANISLAVE Radoševe RISTIĆ Godina duga i teška bez tebe i tvoje ljubavi. Tuga je u srcu što nijesi među nama, a ponos u duši što smo imali takvog roditelja.

Vole te tvoje kćeri: VANJA, SONJA i MILENA

RADOMIRA Jovanovog BAKRAČA Sve što je bilo časno, ljudsko i pošteno bilo je u tebi. Otišao si tiho i dostojanstveno. Doživotno smo zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao.

Od tebe sam učio kako se postaje bolji čovjek. Hvala Ti za svu ljubav koju si mi pružila. Tvoj DRAGO

Двадесет година је од када није са нама наш драги

Tvoji: ujna MAKA, ZORAN, VESNA i djeca

5 Dragi deko,

МИРО Милијин ПОПОВИЋ

Dana 7. decembra 2019. navršava se četrdeset dana od smrti naše

Заувијек ћеш остати у нашем сјећању и срцима. Хвала на љубави и пажњи које смо увијек од тебе добијали. Супруга ЈОВАНА, снаха ЈЕЛЕНА, синови МИЛАН и ДРАГАН

NOVICA – RAJKO SIMOVIĆ 25

Nedostaješ nam beskrajno. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoja unučad: BOBANA, ANA, RADA, ANĐELA, LUKA, MILOŠ, BALŠA i OGNJEN i praunučad ELENA, MAŠA i ALEKSEJ 6

RADOJKE Gojkove KRIVOKAPIĆ

Trećeg decembra je devet godina od smrti

Tvoj životni put nije bio lak, ali je bio častan i dostojanstven. Tvojim odlaskom ostali smo zauvijek uskraćeni za veliku ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično pružala. Prvog decembra 2019. u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo 2. decembra 2019. u 10 časova na Novom bežanijskom groblju u Beogradu dati četrdesetodnevni pomen našoj dragoj supruzi, majci i sestri

MIRJANE KATNIĆ

TVOJA PORODICA 17

Čuvamo te u svojim srcima od zaborava.

Deset godina je od smrti našeg dragog

Tvoji RODITELJI 22

3. 12. 2010 – 3. 12. 2019.

RADI KECOJEVIĆ rođ. Dragićević Sa velikim bolom i tugom njena

MOMIRA Ilijinog ĆETKOVIĆA

OŽALOŠĆENA PORODICA 1

MIRJANA KATNIĆ

S ljubavlju i tugom čuvamo te od zaborava. Vječno ćeš ostati u našim srcima i mislima. Zauvijek sa nama. Porodica ĆETKOVIĆ 4

Tvoji MIKO, DANA, DULE i BALŠA 23

TV program

Nedjelja, 1. decembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

Priča o ljubavi i tami



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Muzika 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Hronika festivala glumca, Nikšić 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri godišnja doba u Havani, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Priča o ljubavi i tami, film 00:55 Okvir, r. 02:15 Mostovi, r. 03:15 Koncert

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



   TV PRVA

RTCG 2

06:50 Rukomet: Crna Gora Kazahstan, SP 08:30 Fudbal na plaži, polufinale, snimak 09:50 Rukomet: Španija Mađarska, SP 11:40 Zapis: Etno priče sa sjevera, r. 12:20 Rukomet: Južna Koreja - Danska, SP 13:30 Sportska subota, r. 14:15 ABS, r. 14:50 Fudbal: Sutjeska Budućnost, CFL-17, kolo 17:00 Vjera i zavjera, s. 18:00 Vjera i zavjera, s. 19:00 Sedmi kontinent, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Fudbal na plaži: III mjesto, SP 21:20 Van dometa, r. 21:45 Fudbal na plaži, finale, SP 23:10 Princeze u provodu, film 00:45 Rukomet: Crna Gora Kazahstan, SP, snimak 02:00 Fudbal: Sutjeska - Budućnost, CFL-17, kolo, snimak

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva

Apokalipto

17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

04:30 Paramparčad, r. 06:30 Tom upoznaje Palčicu, film 07:15 Vulkan, film 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Paramparčad, r. 10:15 Jutro sa Iris 12:00 Nikad nije kasno, r. 13:45 Zambezija, film 15:00 Zvezde Granda specijal, r. 18:00 Ekskluziv 18:30 Stolice 19:00 Žurnal 19:30 Paramparčad, s. 21:00 Nikad nije kasno 23:00 Apokalipto, film 01:05 Ekskluziv, r. 01:30 Na mjestu zločina sa Mašanom, r. 02:00 Vulkan, r. 03:40 Apokalipto, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Grand parada, r. 13:12 Sportisimo 13:40 Konak Kod Hilmije, r. 15:20 Zdravi sa Dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Bilo jedno u Venisu, r. 01:30 Susret sa zlom, r. 03:10 Opasnost u Bangkoku, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Džejn Ejr, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Vratiti pošiljaocu, film 00:40 Mis tajni agent, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Nedjelja, 1. decembar 2019.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 1. decembar 2019.

IZOŠTRENO

Baletska škola ,,Princeza Ksenija“ na Cetinju proslavila jubilej

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Dvadeset godina igre

Varner Bros potvrdio snimanje rimejka JUBILEJ ŠKOLE: Scena iz baleta „Pepeljuga“

CETINJE - Baletska škola ,,Princeza Ksenija“ proslavila je jubilej ,,Dvadeset godina igre“ u petak na Cetinju, gdje je princeza Ksenija Petrović rođena, izvođenjem baleta ,,Pepeljuga“ u Zetskom Domu. Balet ,,Pepeljuga“, kako je navedeno u saopštenju, namijenjen je djeci i odraslima i predstavlja do sada najveće baletsko ostvarenje škole tokom dvije decenije rada. - Publici su se predstaviti solisti Vang Zeju (Pepeljug a ) i Sun Pengksiang (Princ). Gostovanje solista sa Akademije igre iz Pekinga dio je saradnje definisane ugovorom potpisanim u Pekingu prošle godine između baletske škole ,,Princeza Ksenija“ i Pekinške

plesne akademije, koja predstavlja najznačajniju baletsku obrazovnu ustanovu u Kini i broji čak 3.000 studenata i 600 profesora – ističe se u saopštenju. Balet ,,Pepeljuga“ je, dodaju, još jedan veliki projekat direktorice Baletske škole ,,Princeza Ksenija“ Vanje Pantović, bez čijeg svesrdnog angažmana baletski spektakl ovih razmjera i visoke produkcije ne bi bio moguć. - Pripreme projekta počele su u januaru 2017. godine, kada je kreativni tim škole radio na odabiru autora i koautora, scenariju, kostimima, scenografiji i rasvjeti, a izabrana je koreografkinja Katja Petrovska iz Sofijske opere navedeno je u saopštenju. Za balet ,,Pepeljuga“ je uz veoma pažljiv izbor uloga ma-

ćehe pripala i muškom igraču, solisti beogradskog baleta Željku Grozdanoviću. - Uz koreografa za balet angažovani su asistent koreografa i čak tri repetitora kako bi se svaki pokret i korak doveli do savršenstva - napisano je u saopštenju. U sklopu saradnje sa Kinom, kako je precizirano, u baletskoj školi je tokom posljednja tri dana bio organizovan i masterklas koji je vodio uvaženi gost profesor iz Pekinga, Liju Liang. Balet će biti ponovljen večeras u Kulturnom centru u Baru, gdje je škola počela sa radom prije dvije decenije, sa početkom u 19 sati. ,,Pepeljuga“ se realizuje uz podršku Crnogorske komercijalne banke i Ministarstva kulture Crne Gore. Z. K.

,,Bjegunac“ dobija novu verziju LOS ANĐELES – Producentska kuća Vorner Bros odabrala je Alberta Hjuza da režira novu verziju filma ,,Bjegunac“, kultnog ostvarenja iz 1993. godine. Prvobitni film je djelo Endrjua Dejvisa, a u glavnoj ulozi se oprobao Harison Ford kao optuženi, a Tomi Li Džons, koji je dobio nagradu Oskar za ovo tumačenje, kao američki maršal koji vodi potjeru za njim. I ova verzija je bila rimejk TV serije iz 1960, koja je bila emitovana pune četiri sezone. Međutim, ova predstojeća

Eminem slavi 20 godina albuma ,,The Slim Shady“

Pussycat Dolls ponovo na okupu LONDON – Jedan od najpopularnijih ženskih bendova Pussycat Dolls ponovo je zajedno, deceniju nakon što su se razišle. Sve su se vratile osim Melodi Torton. Na turneju kreću u aprilu 2020. godine i to u Velikoj Britaniji i Irskoj. Karte će biti u prodaji od ove nedjelje. Tokom gostovanja u emisiji ,,Good Morning Britain“ kazale su da se među njima nije ništa promijenilo. - Sve smo bile uzbuđene i nervozne jer nijesmo znale kako će biti, ali znale smo da treba samo trenutak da se spojimo i to se dogodilo. Srećne smo zbog okupa, jer imamo predivnu hemiju zajedno rekle su Karmit Bakar i Džesika Suta. Ešli Roberts kazala je kako će sada sve raditi na zreliji, zabavniji i vrtoglaviji način. - Bacamo se kao da nam je opet 22 godine. To naše tijelo zna, ali zglobovi jecaju - kazala je smijući se. O tome zbog čega se Melodi Torton ne vraća nisu govorile. Istakle su da je za njihov povratak zaslužan menadžer Robin Antin. - Robin je želio da nas vrati godinama. Kao da je prošla minuta otkako smo bile zajedno. Sve smo prošle naše puteve i proživjele dosta toga od tada. Uzbuđeno očekujem šta ćemo napraviti - ka-

verzija je samo jedna od više adaptacija. Godine 2000. kuća CBS pokušala je da napravi istoimenu

seriju, koja je trajala samo jednu sezonu. A onda, samo prije dva mjeseca, kratki video je najavio seriju u kojoj glumi Kifer Saterlend kao detektiv koji namjerava da uhvati Bojda Holbruka čiji je lik greškom optužen da je kriv za eksploziju metro stanice u Los Anđelesu. Znači, ova predstojeća verzija je peta po redu. Neće biti čudno čak i ako Vorner Bros planira cijelu franšizu. Međutim, ,,Bjegunac“ iz 1993. važi za kritički uspješan film koji neće biti jednostavno nadmašiti.

Od aprila na turneji Reizdanje za tri

decenije karijere

LOS ANĐELES - Eminem nesumnjivo važi za jednog od najpopularnijih repera u svijetu. Prilikom jubileja 20 godina od albuma ,,The Slim Shady“, pjevač je objavio digitalnu verziju „The Slim Shady LP“ (Expanded Edition), kao i fizičko reizdanje na duplom CD-u i trostrukom vinilu, koje će slušaocima biti dostupno od 13. decembra ove godine.

zala je Nikol Šerzinger. Poručila je da nisu pod pritiskom jer su tu da osnaže svoje fanove. - Nadamo se da možemo biti primjer i pomoći ljudima koji se bore da zakorače u svoju snagu. Mi je sada živimo - do-

dala je Nikol. Ranije je objavljeno kako su Nikol, Karmit, Ešli, Džesika i Kimberli potpisale višemilionski ugovor koji ih obavezuje na svjetsku turneju i snimanje novih pjesama.

CD i vinil izdanje će uključiti dodatnih 10 pjesama, sa raritetnim akapelama, instrumentalima i radio miksevima. Digitalna verzija ovog albuma objavljena je još 23. februara ove godine na godišnjicu originalnog izdanja 1999, a slušaoci će sad moći da imaju

i njegov fizički oblik. „The Slim Shady LP“ je prije 20 godina debitovao na 2. mjestu Bilbord 200 i kasnije dobio Gremi nagradu za najbolji rep album. Izdanje je okarakterisano kao četiri puta platinasto, time osiguravši Eminemovu svjetsku muzičku dominaciju.