Dnevni list Pobjeda 05.12.2019. by Pobjeda

SRAMOTNO: Jedan od lidera DF-a u parlamentu vrijeđao poslanika DPS-a

NATO SAMIT U LONDONU: Iako je bilo javnih razmirica svjetski lideri još jednom postigli dogovor

Marković: Poruke jedinstva, snage i solidarnosti Alijanse Mandić prijetio Škrelji: Prebiću ti i drugu nogu

STR. 2.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i VDT reagovali na incident u Delti

Nakon ovog samita, ono što slijedi donijeće velike koristi po mir i stabilnost. Uspostavljen je i kvalitetan dijalog EU i NATO vezano za Zapadni Balkan – rekao je premijer novinarima u Londonu STR. 2. i 3. AKTUELNO: Biznismen reagovao nakon nekoliko dana zbog optužbi da je prijetio vještaku

Bećirović: Katnić me progoni STR. 10.

Suđenje profesorici Bojani Lakićević -Đuranović

Izvještaj Komisije Pravnog fakulteta UCG nezakonit STR. 8.

Stanković traži da se ispita ponašanje tužioca, MUP traži izjašnjenje Mijatovića STR. 10.

PODGORICA: Još jedan primjer necivilizovanog ponašanja

Ni dvije godine nakon završene javne rasprave nijesu pripremljene izmjene zakona o inspekcijskom nadzoru

Vlada će do kraja mjeseca odlučiti da li inspektori mogu ulaziti u stanove

STR. 4. i 5.

Fontana devastirana i prije puštanja u rad

STR. 18.

Politika

Četvrtak, 5. decembar 2019.

NATO SAmiT u LONdONu: iako je bilo javnih razmirica sv

SrAmOTNO: Jedan od lidera DF-a u parlamentu vrijeđao poslanika DPS-a

Mandić prijetio Škrelji: Prebiću ti i drugu nogu PODGORICA - Lider Nove srpske demokratije i poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić prijetio je i vrijeđao juče u Skupštini Crne Gore poslanika Demokratske partije socijalista Luiđa Škrelju, za što mu je predsjedavajući, potpredsjednik parlamenta izrekao dvije opomene.

Incident se desio tokom oštre polemike između poslanika Demokratskog fronta i Demokratske partije socijalista, nakon priče o Kongresu DPS-a koji je održan u subotu. Poslanik DF-a Milan Knežević kazao je da često ide u Skadar jer je to stara zetska prijestonica. – Nemojte praviti nekakvu predstavu od Kongresa DPS-a. Tamo je bilo 500 delegata, sve ostalo ste pod prinudom doveli tamo. Gdje vam je Duško Knežević - kazao je Milan Knežević iz DF-a. – Gospodine Kneževiću, samo malo utišajte glas da se neko ne uplaši – rekao je potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu.

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja rekao je da Skadar nikada nije bio niti će biti srpska prijestonica. Andrija Mandić je Škrelji dobacio: ,,…Prebiću ti i tu drugu nogu“. – Nije prvi put da mi to kažete, poslaniče Mandiću. To neka vam služi na čast. Ja hramljem na nogu, a nijesam hrom u mozgu i duši. Za razliku od vas. Tu vi imate hendikep i to debelo. To nije prvi put, ali nemojte da mislite da možete da me s tim uvrijedite – kazao je Škrelja obraćajući se Mandiću. – Ovo što je Andrija Mandić dobacio prevazilazi svaku granicu. Moramo da čuvamo jedni druge. Ovo nije uvreda samo gospodinu Škrelji, nego cijeloj jednoj populaciji osoba sa invaliditetom – kazao je poslanik DPS-a Suad Numanović i zamolio predsjedavajućeg da to ne dozvoli. Nakon toga je predsjedavajući Genci Nimanbegu izrekao Mandiću opomenu i dao pauzu. Nakon kratke pauze nastavljena je sjednica, ali i polemika pa je Mandić zbog psovanja Škrelje dobio i drugu opomenu. Z. D.

Administrativni odbor odbio zahtjev poslanika SDP-a da mu se ukine kazna zbog opomene

Konjević: Dobiću na sudu, a troškove će platiti građani PODGORICA - Administrativni odbor odbio je, kao neosnovane i nedozvoljene, zahtjeve poslanika Raška Konjevića (SDP) i Nikole Divanovića (DPS) da se preispitaju odluke toga tijela da se oni novčano kazne zbog izrečenih opomena na skupštinskoj sjednici. Odbor ih je uputio na tužbu Upravnom sudu u roku od 20 dana od prijema odluke. Za ovakvu odluku Odbora glasalo je sedam poslanika vlasti, dok opozicija nije glasala. Konjević je najavio da će se voditi sudski postupak ovim povodom. – Hoću da pokažem da je Odbor napravio ozbiljnu grešku jer za ovo rješenje će se voditi sudski postupak koji ću dobiti. Građani će da plate troškove za mog advokata, a ja ću novac koji dobijem dati u humanitarne svrhe – rekao je Raško Konjević. Poručio je da bi predsjednik Odbora trebalo da podnese ostavku jer će sud poništiti odluku. – Ako ne dobijem na sudu,

podnijeću ja ostavku – rekao je Konjević. Predsjednik Odbora Luiđ Škrelja rekao je da neće podnijeti ostavku. – Tražite ostavku od onih koji su vam izrekli opomenu – kazao je Škrelja. Konjević je pitao da li je ovo sjednica Odbora ili upravni postupak. - Po članu 21 Ustava svako ima pravo na pravnu pomoć. Ne možete sprovoditi upravni postupak a da ne saslušate mene kao stranku - rekao je Konjević. Škrelja je kazao da je Konjević prisutan kao član Odbora, a nije na saslušanju. Prema njegovim riječima, Poslovnik ne normira pitanje pravnog lijeka na odluke Odbora, što znači da postoji pravna praznina. - Nemojte mi uskraćivati pravo na pravnu pomoć. Imam pravo da dođem ako hoću i sa advokatom - rekao je Konjević. - Niti vam ko može uskratiti, ni dati pravnu pomoć. Pred Upravnim sudom ćeš to riješiti - rekao je Škrelja. I. K.

Marković: Poruk snage i solidarno

JediNSTvO NATO Je kLJučNO: Šefovi vlada i predsjednici država članica Alijanse

LONDON - Sve zemlje saveznice NATO-a složile su se da je pitanje jedinstva NATO-a ključno za stabilnost i mir i da ne treba preispitivati funkcionalnost Alijanse, nego treba raditi na njenom snaženju i većim sposobnostima, poručio je nakon dvodnevnog NATO samita premijer Crne Gore Duško Marković. Prethodna dva dana lideri 29 zemalja članica Alijanse raz-

govarali su o tome da li je NATO „klinički mrtav“, ko ne izdvaja dovoljno novca, a ko novac troši na kupovinu oružja od Rusije. Nova tema o kojoj su saveznici razgovarali je i sve veći uspon Kine, koji je za generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga razlog za zabrinutost. Premijer Crne Gore Duško Marković, koji je u Londonu predstavljao Crnu Goru, najmlađu saveznicu u Alijansi, kazao je da je sastanak lidera zemalja saveznica bio dobra

Sve zemlje su jasno konstatovale da je pitanje jedinstva NATO-a ključno za stabilnost i mir i da ne treba preispitivati funkcionalnost Alijanse, nego treba raditi na snaženju i većim sposobnostima. Toj raspravi se pridružio i sam predsjednik Makron – rekao je Marković

prilika za našu državu da potvrdi svoju pripadnost Alijansi koja je, kako je kazao, od krucijalnog značaja za našu bezbjednost, ali i za bezbjednost regiona u cjelini.

PORUKE JEDINSTVA

– NATO je važan za bezbjednost regiona i naše zemlje. Saradnja Crne Gore i NATO je sadržajna, ne samo kao članice koja je preuzela odgovornost, već i na konkretnim pitanjima koja predstavljaju prijetnju po bezbjednost. Ovo je bio uspješan samit. Poruke jedinstva, snage i solidarnosti. Nakon ovog samita ono što slijedi donijeće velike koristi po mir i stabilnost. Uspostavljen je i kvalitetan dijalog EU i NATO vezano za Zapadni Balkan – rekao je premijer novinarima u Londonu. Ranije ocjene francuskog

Procentualno gledano, Crna Gora je na desetom mjestu po izdvajanjima iz budžeta, a obavezali smo se da ćemo do 2024. godine dosegnuti dva procenta – rekao je crnogorski premijer predsjednika Emanuela Makrona da je NATO u stanju „kliničke smrti“ nijesu zaobišle Samit. Štoviše, Makron je juče kazao da se neće izviniti zbog takvih izjava, te da čvrsto stoji iza onoga što je rekao. Upitan za stavove francuskog

Tramp ljut zbog snimka, Trudoa nazvao dvoličnim Snimak na kojem se premijer Kanade Džastin Trudo, predsjednik Francuske Emanuel Makron i premijer Velike Britanije Boris Džonson podsmijavaju Donaldu Trampu naljutio je američkog predsjednika toliko da je otkazao najavljeni pres. Tramp je trebalo da održi pres po zatvaranju NATO samita, ali ga je otkazao jer je, kako je naveo na svom Tviter nalogu, održao već previše tokom samita. Upitan da prokomentariše snimak na kojem o njemu razgovaraju Trudo, Makron i Džonson, Tramp je premijera Kanade na-

zvao dvoličnim. Tramp je ipak kazao da smatra da je Trudo ,,dobar momak“, ali da ima problem sa tim što ga je Tramp ,,prozi-

vao“ navodeći da Kanada kao i države članice treba da izdvoji dva odsto BDP-a za NATO.

Politika

Četvrtak, 5. decembar 2019.

vjetski lideri još jednom postigli dogovor

ke jedinstva, osti Alijanse

OPSTRuKCiJA: Sjednica Odbora za izbornu reformu prekinuta, Demokrate glasale protiv dnevnog reda

Usvojena Deklaracija: Alijansa nije nikome prijetnja Lideri država članica NATO-a usvojili su juče na sastanku u Londonu zajedničku Deklaraciju u kojoj navode da Alijansa ne predstavlja prijetnju ni jednoj državi, da su u borbi protiv terorizma odlučni da pobijede, da je Sjeverna Makedonija naredna članica te da današnje aktivnosti imaju za cilj da obezbijede da NATO garantuje slobodu i bezbjednost budućih generacija. - NATO garantuje bezbjednost naše teritorije i jedne milijarde stanovnika, našu slobodu i vrijednosti koje dijelimo, uključujući demokratiju, ličnu slobodu, ljudska prava, kao i vladavinu prava. Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi naše Alijanse. Dok radimo zajedno na sprečavanju konflikata i očuvanju mira, NATO ostaje temelj naše kolektivne odbrane i ključni forum za bezbjednosne konsultacije i odluke saveznika. Potvrđujemo trajnu transatlantsku vezu Evrope i Sjeverne Amerike, našu privrženost svrsi i principima Povelje

Ujedinjenih nacija i našu čvrstu posvećenost članu 5 Vašingtonskog ugovora po kojem se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve – navodi se u Deklaraciji Samita. Lideri NATO-a dalje navode da su odlučni da dijele troškove i odgovornost za nedjeljivu bezbjednost i da nastavljaju da jačaju individualne i kolektivne kapacitete kako bi bili otporni na sve vrste napada. – Mi, kao Alijansa, suočavamo se sa raznovrsnim prijetnjama i izazovima koji dolaze iz svih strateških pravaca. Agresivne akcije Rusije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti; terorizam u svim formama i pojavnim oblicima ostaje stalna prijetnja svima nama. Državni i nedržavni akteri predstavljaju izazov za međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Nestabilnost izvan naših granica, takođe, doprinosi nelegalnim migracijama. Suočavamo se sa sajber i hibridnim prijetnjama – piše u Deklaraciji.

Kina je šansa i izazov Generalni sekretar NATO kazao je i da su saveznici prvi put raspravljali o opasnostima od uspona Kine. Upitan kakav je stav zauzela Crna Gora, imajući u vidu da je Kina jedan od najvažnijih partnera naše zemlje, Marković je kazao da je Kina „šansa i izazov“. - Ne samo za Crnu Goru nego i za članice NATO-a u cjelini, Kina je i šansa i izazov i jedan od zaključaka je bio da u tom kontekstu uradimo sve kako bi Kinu što bolje razumjeli - rekao je Marković. Na pitanje da li su tačne priče da Crna Gora pregovara sa Izraelom o kupovini naoružanja, Marković ističe kako je jedna od obaveza da dostigne predviđeno izdvajanje za odbranu. - Nema skrivene agende. Želimo da do 2024. dostignemo nivo izdvajanja za odbranu od 2 odsto. To uključuje i osavremenjavanje naše vojske i nabavku opreme. Već smo jedan dio nabavili. Za sljedeću godinu smo opredijelili 35 miliona eura za nabavku opreme - zaključio je premijer. On je dodao i da će crnogorski vojnici sljedeće godine biti dio vojne misije u Iraku.

lidera, Marković je kazao da su Makronove izjave bile tema razgovora među liderima. – Izjava predsjednika Makrona je, naravno, morala biti i tema razgovora, ali je sa ovog samita NATO izašao nikad jači, nikad snažniji i nikad solidarniji. Sve zemlje su jasno konstatovale da je pitanje jedinstva NATO-a ključno za stabilnost i mir i da ne treba preispitivati funkcionalnost Alijanse, nego treba raditi na snaženju i većim sposobnostima. Toj raspravi se pridružio i sam predsjednik Makron – rekao je Marković.

RAST EKONOMIJE

Predsjednik Vlade je poručio da interes Crne Gore nije samo da postane dio nekog saveza, već da je ključno da se društvo razvija, a građani sve bolje žive. – Naš interes nije da postanemo članica bilo kojeg saveza i zadovoljimo se članstvom, već da dostignemo vrijednosti savremenog i razvijenog svijeta. Crna Gora je u društvu država koje baštine savremene i demokratske vrijednosti. To je najveći kapital. Članice NATO saveza stvaraju uslove da ljudi

žive bolje i slobodnije. To su vrijednosti koje ne vidimo, a koje su važne za svako društvo. Crna Gora je nakon članstva u NATO dobila priliku da razvija svoju ekonomiju na održiv način i zato naša ekonomija nakon članstva u NATO ima izuzetan rast - istakao je crnogorski premijer. Marković je naglasio da je u okviru razgovora posebna tema bila i izdvajanje država članica za funkcionisanje Alijanse i premijer je naglasio da je u posljednje tri godine izdvojeno oko 130 milijardi dolara. U tom kontekstu je istakao i da Crna Gora, iako mala država sa ograničenim resuursima, izdvaja značajna sredstva za opremanje vojske I prilagođavanje standardima NATO. -Procentualno gledano, Crna Gora je na desetom mjestu po izdvajanjima iz budžeta, a obavezali smo se da ćemo do 2024. godine dosegnuti dva procenta – rekao je crnogorski premijer.

OPTIMIZAM

Uprkos nesuglasicama između evropskih lidera, generalni sekretar NATO-a Jens Stolte-

izjava predsjednika Makrona je, naravno, morala biti i tema razgovora, ali je sa ovog samita NATO izašao nikad jači, nikad snažniji i nikad solidarniji - kaže Marković nberg ne gubi optimizam i na 70. godišnjicu od osnivanja NATO vidi kao najuspješniji vojni savez u istoriji, jer je, kako je rekao, uspio da prepozna promjene u svjetskom poretku i prilagodi im se. – Prokomentarisao sam ono što je francuski predsjednik Makron rekao i nijesam saglasan sa tim. Mislim da je od toga što nijesam saglasan sa njim važnija činjenica da, kada pogledamo NATO, vidimo da mi ispunjavamo zadatke, radimo više, radimo zajedno, svakodnevno dokazujemo da je ovaj savez okretan, aktivan i da djeluje. Upravo smo sproveli najveće pojačanje sistema kolektivne bezbjednosti od kraja Hladnog rata. Prvi put u našoj istoriji imamo borbene trupe u istočnoevropskim članicama saveza. Tri puta smo uvećali veličinu naših jedinica za odgovor. Ulažemo i u kapacitete za borbu protiv terorizma kroz našu novu misiju za obuku u Iraku. Evropski saveznici ulažu više u odbranu, tako da, ako samo pogledate suštinu, možete vidjeti da ovaj savez djeluje - navodi Stoltenberg. Optimizam sa šefom saveza dijeli i domaćin Samita, britanski premijer Boris Džonson, koji je u svom uvodnom govoru podsjetio da je osnovni postulat NATO-a „svi za jednog, jedan za sve“. Jovana ĐURIŠIĆ

OdugOvLAčeNJe PROCeSA i SvAđA: Danilo Šaranović i Momo Koprivica

Retorika na ivici incidenta, dvije opomene za Koprivicu Gvozdenović je Demokratama obrazložio da „vanredna sjednica“ Odbora ne postoji po Pravilniku i Poslovniku, kao i da njihov i Rudovićev zahtjev nije u skladu sa Odlukom PODGORICA – Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva tokom čitava dva i po sata koliko je trajala, a u okviru kojih nije ni usvojen dnevni red, bila je na ivici incidenta. Žustra verbalna „paljba“ koju su Demokrate osule na predsjednika Odbora Branimira Gvozdenovića jer nije uvažio njihov zahtjev za sazivanje vanredne sjednice, obilježila je jučerašnji rad i završila izricanjem dvije opomene Momu Koprivici iz Demokratske Crne Gore. Dnevni red, u okviru kojeg je bilo planirano sumiranje rezultata rada radnih odbora, nije usvojen jer ga nijesu podržala dva člana iz Demokrata, Momo Koprivica i Danilo Šaranović, iz revolta što Branimir Gvozdenović nije ispunio njihov uslov - nije rekao da će zakazati vanrednu sjednicu koju su tražili. Raško Konjević (SDP) bio je uzdržan, a Neđeljko Rudović nije učestvovao u glasanju. Sedam glasova vladajuće koalicije nije bilo dovoljno za usvajanje dnevnog reda. Gvozdenović je Demokratama obrazložio da „vanredna sjednica“ Odbora ne postoji po Pravilniku i Poslovniku, kao i da njihov i Rudovićev zahtjev nije u skladu sa Odlukom o formiranju Odbora jer zakazivanje sjednice može da traži većina od sedam članova iz opozicije, a ne samo tri, kao što je bio slučaj. - Zašto to radite? Želite da izbjegnete raspravu o našem idejnom rješenju. Izgubili ste svaki politički kompas. To je klasični pokušaj opstrukcije. Nećemo glasati za dnevni red ako ne kažete jasno hoćete li zakazati sjednicu na naš zahtjev – rekao je Koprivica. Gvozdenović je rekao da je teško slušati manipulacije i neistine. - Prinuđen sam da vam kao maloj djeci čitam član tri odluke – rekao je Gvozdenović, zbog čega je uslijedila burna reakcija Demokrata. - Vodite računa šta pričate. To zadnji put da vam bude – reagovao je Koprivica, nakon če-

Blažić: Oprezno o prijedlogu Demokrata Profesor Đorđe Blažić, član Odbora iz akademske zajednice, upozorio je članove Odbora da budu obazrivi prema novom prijedlogu Demokrata i Neđeljka Rudovića kada je u pitanju kodifikacija izbornog zakonodavstva. - To je složen proces koji se radi decenijama. Budite oprezni – rekao je Blažić. Najavio je da članovi iz akademske zajednice, Boris Bastijančić i on neće učestvovati u radu Odbora nakon 18. decembra, kada ističe novi rok za rad tog tijela. Kritikovao je retoriku i ponašanje na Odboru. - Imam ružan osjećaj i ovoga puta. Nijesam očekivao da ponovo slušam ovakve priče. Možete da ih vodite u poslaničkim krugovima, ali ja to sebi ne mogu da dozvolim. Dajemo lošu sliku o parlamentu, jer ovakvi sastanci nijesu personalna, već institucionalna pitanja. Imam utisak da nijesmo svi na istom cilju – dodao je Blažić.

ga je Gvozdenović prokomentarisao da je to malo koliko su zaslužili. - Dugo sam u politici, ali ovakve opstrukcije i uslovljavanja nikada nijesam čuo. Svaki zahtjev koji dobijem u skladu sa pravilima, biće razmatran – rekao je Gvozdenović. Saopštio je i da radni odbori kojim predsjedava opozicija nijesu završili posao, niti dostavili materijal. - Žao mi je što dio opozicije ne poštuje rokove – kazao je Gvozdenović, što je ponovo revoltiralo Koprivicu. - Svaki radni odbor koji vodi opozicija završio je posao. Izrekli ste niz klasičnih neistina. To može da radi, a vi to jeste, običan politički kriminalac i manipulator – rekao je Koprivica. - Dajem vam opomenu – reagovao je Gvozdenović. - Vaše opomene me ne zanimaju – odgovorio je Koprivica i nastavio sa ocjenama da Gvozdenović, kako je rekao, „ulazi u duboko kriminalnu zonu kada je Odbor u pitanju“. - Ne znam da li se nekada u mojoj karijeri desilo da čujem sve to što ste rekli, a da ostanem miran. Dobili ste i drugu opomenu – rekao je Gvozdenović. Koprivicu to nije „poljuljalo“, već je ponovo istakao da je interes Gvozdenovića opstrukcija rada Odbora.

- Radi se o izbornom i političkom kriminalu u vašoj režiji – kazao je Koprivica. Gvozdenović je rekao da „svaka izgovorena riječ govori o onome ko ju je izgovorio“. - Jasna je namjera da se opstruira rad Odbora – rekao je Gvozdenović. Neđeljko Rudović kazao je da je Gvozdenović trebalo opoziciju da obavijesti o tumačenju da tri člana ne mogu tražiti zakazivanje sjednice. - Od sedam članova opozicije, u Odboru rade četiri, a od četiri većina je tri – kazao je Rudović, na šta je Gvozdenović odgovorio da Skupština ima 81 poslanika, pa kad opozicija bojkotuje, većina je opet 41. Raško Konjević koji ne učestvuje u radu Odbora već samo, kako kaže, omogućava kvorum, zamolio je da se „promijeni retorika na Odboru“. Isto je učinio i Andrija Popović (LP) koji je na sjednici mijenjao Borisa Mugošu (SD). - Da sam znao da je ovako zabavno na Odboru, stalno bih dolazio kao zainteresovani poslanik. Ovaj nivo diskusije je ponižavajući. Trebalo je ovo da prekinete, pa da nikada nećemo izaći na izbore – kazao je Popović Gvozdenoviću. Odbor je juče trebalo da razmatra izvještaje radnih odbora, koji su imali rok do 7. decembra da završe nacrte zakona. I. K.

Ekonomija

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Deloit dao mišljenje sa rezervom tivatskoj Luštici development

Ministarstvo finansija nije potvrdilo navode menadžmenta PODGORICA – Nezavisna revizorska kuća Deloit dala je mišljenje sa rezervom na finansijski izvještaj Luštice development Tivat za prošlu godinu. U obrazloženju mišljenja se navodi da nije dobijena potvrda Ministarstva finansija o potraživanjima i obavezama koje Luštica development navodi u finansijskom izvještaju. U finansijskom izvještaju se navodi da je potraživanje Luštice development po osnovu unaprijed plaćenih troškova zakupa Vladi pet miliona eura, dok su dugoročna rezervisanja po osnovu izgradnje infrastrukture i kratkoročna za zakup zemljišta 3,4 miliona, odnosno 2,7 miliona eura na kraju prošle godine. - Iako nam je Luštica development dostavila svu dokumentaciju koju smo pregledali, nijesmo dobili odgovor Ministarstva finansija, odnosno potvrdu stanja potraživanja i obaveza, upućen od strane Luštice, koji predstavlja jedini pouzdan dokaz bilansnih pozicija - objasnili su iz Deloita. Zato, objašnjava nezavisnmi

revizor, nijesu mogli da potvrde iskazano stanje potraživanja po osnovu unaprijed plaćenih troškova zakupa Vladi, dugoročnih i kratkoročnih rezervisanja po osnovu ugovorenih obaveza kao ni drugih potencijalnih potraživanja i obaveza prema Vladi na priložene pojedinačne finansijske iskaze. Luštica development je prošlu godinu završila sa gubitkom od 1,97 miliona eura, dok su ukupne obaveze bile veće od aktive za 7,2 miliona eura. U ovom dijelu je revizor i skrenuo pažnju. Iz Luštice development spore rokove zbog, kako kažu, propusta Vlade i opštine Tivat. - U skladu sa ugovorom o zakupu i izgradnji Luštice, Vlade i opštine Tivat od oktobra 2009. definisano je da će minimalna ulaganja za početnu fazu razvoja, u zavisnosti od odobrenih produženja, biti završena u roku od četiri godine. Protokol o datumu stupanja na snagu počeo je da teče 10. decembra 2013, kad su u zemljišnim knjigama registrovana prava iz ugovora. Ugovor definiše da će okviri za završetak minimalne izgradnje i in-

vesticije podlijegati svim razumnim produženjima roka kao posljedica više sile, kršenja bilo kojeg uslova iz ugovora ili bilo koje od drugih obaveza od strane Vlade koja dovode do odlaganja u ispunjenju obaveza minimalne investicije ili izgradnje - navedeno je u izvještaju. Prema informacijama rukovodstva društva, prva faza investiranja se ne može smatrati završenom četiri godine nakon stupanja na snagu ugovora, imajući u vidu da postoje uslovi za primjenu odredbi o produženju krajnjeg roka za ispunjenje minimalne obaveze ulaganja i izgradnje, usljed propusta Vlade i opštine Tivat. Iz Luštice navode da, iako nije formalno odobreno produženje rokova, može se smatrati da su oni produženi. - Sposobnost Luštice development da nastavi da posluje zavisi od kontinuirane finansijske podrške osnivača - Orascom developmenta, koji se obavezao da će obezbjeđivati finansijsku podršku najmanje 12 mjeseci od datuma izvještaja revizora - konstatuje se u dokumentu Deloita. M.P.M.

Ni dvije godine nakon završene javne rasprave ni zakona o inspekcijskom nadzoru

U Vladi objašnjavaju da kasne zato što izmjene treba uskladiti sa četiri zakona, a nacrt je zbog organizacionih izmjena iz resora ekonomije prešao u resor javne uprave PODGORICA - Još se ne zna kada će biti usvojene izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojima bi trebalo da bude omogućeno inspektorima da kontrolišu one koji posluju u sivoj zoni. Tim izmjenama bi, kako su najavljivali iz Vlade, trebalo da bude omogućeno inspektorima da kontrolišu one koji usluge pružaju klijentima u svojim stanovima, a tu djelatnost nijesu prijavili Poreskoj upravi. Iako je javna rasprava o nacrtu izmjena tog zakona počela prije dvije godine, a završena

Konkurs za program „Vaučeri za konkurentnost“

Do 8.000 za savjetnike PODGORICA - Konzorcijum Expertise France objavio je javni poziv za podnošenje prijava na pilot program Vaučeri za konkurentnost, koji će biti otvoren do 31. marta. Cilj pilot programa je poboljšanje konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori kroz omogućavanje ekspertskih usluga preduzećima u započinjanju ili sprovođenju po-

četnih faza inovacije, kao i digitalne transformacije, navodi se na sajtu Ministarstva ekonomije. Pilot program podrazumijeva direktno finansiranje savjetodavnih usluga koje predloži aplikant. Maksimalno trajanje usluge je tri mjeseca. Iznos vaučera je od 1.000 eura do 8.000 eura u zavisnosti od tipa podrške. S. P.

Na Montenegroberzi

Prodate akcije „Primorja“ PODGORICA – Na Montenegroberzi je juče prodato 5,7 odsto akcija tivatskog ,,Primorja“ za 700 hiljada eura. Cijena akcija ove kompanije skočila je 11,9 odsto na 4,5 eura. Vlasnik oko 66,13 odsto akcija ,,skriven“ je iza HB zbirnog kastodi računa 1, dok italijanska kompanija Cerere ima 14,5 odsto. Zavarovalnica Triglav ima 8,7 odsto, fond pet odsto, a Alek investment 3,68 odsto. M.P.M.

Kursna lista

Luštica Bej

Vlada će do k mjeseca odlu li inspektori m ulaziti u stan

u januaru prošle godine, Vlada još nije pripremila ovo zakonsko rješenje. Iz Ministarstva javne uprave je saopšteno da bi Vlada do kraja godine trebalo da razmatra prijedlog izmjena, ali nijesu precizirali kada bi trebalo da ih usvoji i proslijedi parlamentu.

USKLAĐIVANJE

- Imajući u vidu značaj ovog sistemskog zakona, te potrebu usklađivanja sa zakonima o upravnom postupku, o državnoj imovini, o sprečavanju korupcije i o planiranju prostora i izgradnji objekata, u

toku su intenzivne međuresorske konsultacije nakon čega se očekuje da Vlada prijedlog zakona razmatra tokom decembra – kazali su Pobjedi iz Ministarstva javne uprave. Predstavnici ovog resora su saopštili da je zbog promjena u organizaciji načina rada državne uprave priprema nacrta izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru tek ove godine prešla u njihovu nadležnost. Prvobitno je predlagač izmjena bilo Ministarstvo ekonomije, koje je nacrt dalo na javnu raspravu 12. decembra 2017. godine. Javna ra-

Bivši radnici KAP-a sjutra ispred Vlade 1.10810

CHF

1.09560

JPY 120.45000

AUD

1.62030

GBP

CAD

1.47070

USD

0.84610

U Strazburu će tražiti stambeni fond PODGORICA - Penzioneri KAP-a pozvali su sve zainteresovane za novac iz stambenog fonda te fabrike da se sjutra okupe ispred Vlade zbog detaljnog informisanja. Predstavnik penzionisanih radnika Nikola Raković kazao je da su radnici iscrpili sve mogućnosti kod domaćih sudova da dobiju 4,2 miliona eura stambenog novca i da im sada predstoji Strazbur. - To su naše pare, koje smo odvajali od plata i od njih nećemo odustati - rekao je Raković agenciji Mina biznis. On je precizirao da svi penzioneri i radnici, koji su bili u radnom odnosu u momentu uvođenja stečaja u KAP imaju pravo na potraživanje stambe-

nog novca. Raković je saopštio da je stambeni novac, koje je bio strogo namjenski, vlasnik KAP-a potrošio na nezakonit način za proizvodnju. - Sudskim postupkom koji je počeo prije uvođenja stečaja u KAP traži se utvrđivanje visine stambenih para sa kamatom kao i njihov povraćaj - kazao je Raković i podsjetio da je vještak ekonomske struke Hamid Šabović konstatovao da su to lična sredstva zaposlenih koja su izdvojena po važećim aktima KAP-a i da se za druge namjene nijesu mogla trošiti. - Kada se to već desilo, stečajni upravnik je trebalo da ih planira van stečajne mase, odnosno da ih stavi u prvi naplatni red - dodao je Raković. S. P.

Ekonomija

Četvrtak, 5. decembar 2019.

kraja učiti da mogu nove

sprava je trajala 40 dana, odnosno do 22. januara prošle godine. Tokom javne rasprave predstavnici Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije su istakli da je ovim nacrtom prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje. Iz ovog resora su kazali da je intencija da se stane na put sivoj ekonomiji, odnosno izbjegavanju plaćanja poreza i dažbina za neprijavljene djelatnosti.

Iz Ministarstva ekonomije je ranije poručeno da cilj ovog zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu. Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti frizerske i kozmetičke usluge, fizioterapija, zdravstvene usluge, zatim igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, auto-lakirerske, auto-mehaničarske, vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, pripremanje hrane za radnike (ketering) i dr. Nacrtom izmjena zakona predviđeno je da inspektori od suda za prekršaje traže dozvolu da pretresu stambeni prostor za koji sumnjaju da služi za obavljanje neprijavljene djelatnosti. Sud bi u hitnom postupku, najkasnije za 48 sati, bio dužan da odluči o zahtjevu.

UKAZIVANJE

Iz Uprave za inspekcijske poslove navedeno je da je njihova namjera kao inicijatora ovih izmjena bila da odgovore na česte primjedbe privrednika koji legalno posluju da njih učestalo kontrolišu, dok oni koji rade nelegalno nijesu pod nadzorom, kao i da inspektori različito postupaju pri izricanju mjere ukazivanja. - U tom smislu, nacrtom je preciznije uređena mjera ukazivanja, koja je različito tumačena u praksi inspekcijskog nadzora – kazali su predstavnici Uprave tokom javne rasprave. Precizirano je da mjeri ukazivanja nema mjesta kada je utvrđena nepravilnost kojom se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životna sredina i imovina veće vrijednosti, kao i u slučaju kada utvrđena nepravilnost predstavlja krivično djelo. Propisano je da se prekršajni nalog izdaje, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi tek ako nepravilnost nije otklonjena u roku određenom S. P. mjerom ukazivanja.

Hipotekarna banka u saradnji sa Crnogorskim Telekomom

Premium kartica za sniženje i rate

PODGORICA - Premium shopping days, sa popustima od 15 do 50 odsto kod 40 partnera Premium programa, održaće se u petak i subotu u Podgorici, saopštili su juče iz Hipotekarne banke. Događaj su za korisnike premium kartice pripremili Modna komora Crne Gore u

saradnji sa Premium programom, kartičnim brendom nastalim u saradnji Crnogorskog Telekoma i Hipotekarne banke kao i sa Turističkom organizacijom Podgorice. - Premium karticu koristi 32 hiljade klijenata Hipotekarne banke ili Crnogorskog Telekoma, a program ima 535 partnera na dvije hiljade lokacija na kojima je moguće ostvariti popuste i kupovati na rate - navodi se u saopštenju Hipotekarne banke. Za članstvo u ovom programu korisnici treba da se prijave T-centru, poslovnici Hipotekarne banke ili putem mobilne aplikacije. M.P.M.

Uvođenje reda u poslovanje budžetskih korisnika

Unutrašnju reviziju formira 15 ministarstava i 15 opština Unutrašnja revizija treba da bude uspostavljena u roku od 120 dana nakon usvajanja odluke PODGORICA – Posebnu jedinicu za unutrašnju reviziju u javnom sektoru moraju osnovati 15 ministarstava, jedna uprava, tri fonda i 15 opština. To je predviđeno odlukom o uspostavljanju ove revizije koju je Vlada nedavno usvojila.

Uprava javnih radova, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, Fond za zdravstveno osiguranje i Zavod za zapošljavanje. Posebnu organizacionu jedinicu za unutrašnju reviziju informacionih sistema u upotrebi u javnom sektoru uspostavlja Ministarstvo javne uprave, a fondova Evropske unije u javnom sektoru Ministarstvo finansija. Ministarstvo finansija radiće reviziju nad Ministarstvom nauke, a Ministarstvo rada nad Ministarstvom za ljudska i manjinska prava. Ko će sve vršiti reviziju takođe je predviđeno ovom uredbom. Odlukom je predviđeno da ovu jedinicu uspostave Podgorica, Cetinje, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Rošaje, Tivat, Ulcinj. Po propisima je predviđeno da posebnu organizacionu jedinicu za unutrašnju reviziju uspostavljaju i opštine koje imaju više od 10.000 stanovnika. - Subjekti javnog sektora koji nijesu obuhvaćeni uredbom, odnosno opštine koje ne ispunjavaju kriterijum, uspostavljaju unutrašnju reviziju organizovanjem posebne organizacione jedinice za unutrašnju reviziju ili obavljanjem unutrašnje revizije od strane jedinice za unutrašnju reviziju drugog subjekta na osnovu sporazuma, uz prethodnu saglasnost Mini-

ROK

Unutrašnja revizija treba da bude uspostavljena u roku od 120 dana nakon usvajanja odluke. Pored ministarstava pravde, unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova, prosvjete, kulture, ekonomije, zdravlja, saobraćaja i pomorstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, održivog razvoja i turizma, rada i socijalnog staranja, javne uprave, sporta i mladih, ovu jedinicu mora da osnuje i Generalni sekretarijat Vlade,

Milutin Simović

starstva finansija - predviđeno je odlukom.

MODEL

Vlada je zadužila Milutina Simovića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i Darko Radunovića, ministra finansija, da u roku od 15 dana predlože Vladi model uspostavljanja posebnih organizacionih jedinica za unutrašnju reviziju kod potrošačkih jedinica za koje se iz budžeta opredjeljuje najveći iznos novca. Oni treba da predlože i model povećanja broja izvršilaca kod potrošačkih jedinica koje imaju uspostavljene posebne organizacione jedinice za unutrašnju reviziju, kao i način obezbjeđenja dodatka na osnovu zaradu za zaposlene na ovim radnim mjestima. Iz Ministarstva finansija su nedavno apostrofirali ulogu unutrašnje revizije i ocijenili da ona treba da bude preventivna - za blagovremeno identifikovanje i otklanjanje nepravilnosti i neregularnosti u poslovanju. -Unutrašnji revizori su čuvari javnog povjerenja i doprinose borbi protiv korupcije. Samo adekvatno obučeni, kompetentni i nezavisni unutrašnji revizori, sa profesionalnim integritetom, mogu ispuniti zadatke koji predstoje i doprinijeti unapređenju rada institucija u javnom sektoru - kazali su iz Ministarstva koje sprovodi projekat obuke u saradnji sa ljubljanskim Centrom za izvrsnost u finansijama, Ovlašćenim institutom za javne finansije i računovodstvo (CIPFA) i Upravom za kadrove, a uz podršku njemačke i slovenačke vlade. Tokom četiri obuke obučeno je oko 60 internih revizora, a u narednom periodu projekat će nastaviti da realizuju Ministarstvo i Uprava za kadrove. M.P.M.

Darko Radunović

„Čelebić“ tuži „Radoja Dakića“ u stečaju

Traže zemljište kupljeno prije uvođenja stečaja PODGORICA - Mi ne tražimo pravo svojine, jer smo ga stekli sudskom odlukom prije uvođenja stečaja. Mi tražimo da nam se preda zemljište površine 1.241 kvadrat kupljeno na dvanaestom ročištu za prodaju imovine bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ – kazao je na jučerašnjem ročištu advokat kompanije ,,Čelebić“ Borislav Rašović. Ova kompanija pokrenula je sudski postupak tražeći da im se prizna izlučno pravo nad ovom imovinom, jer im to pravo sudija Blažo Jovanić nije priznao u stečajnom postupku koji je otvoren prije tri godine. U njegovoj odluci se navodi da ta imovina, u momentu prodaje, nije bila u vlasništvu stečajnog dužnika ,,Radoja Dakića“, već je postojalo samo pravo korišćenja. U izvršnom postupku, sprovedenom prije četiri godine, kompanija ,,Čelebić“ je za 78,2 hiljade eura kupila sporno zemljište. U skladu sa tadašnjim zaključcima Osnovnog suda iz 2015. godine, kojima je naloženo brisanje tereta i ograničenja, predaja zemljišta kupcu, te upis ,,Čelebića“ kao vlasnika, Uprava za nekretnine je to prvostepeno i uradila, ali je zbog žalbi, ovaj upravni postupak u toku, objasnio je Rašović. On tvrdi da je ,,Čelebić“ postao vlasnik zemljišta trenutkom kupovine, pozivajući na stav Vrhovnog suda da kupac nepokretnosti na javnom nadmetanju u izvršnom postupku stiče pravo svojine na kupljenoj nepokretnosti te da upis u javnu knjigu, u

ovom slučaju, nema karakter konstitutivnosti. Ukazuje da je stupanjem na snagu Zakona o svojinsko- pravnim odnosima pravo upravljanja i korišćenja na državnoj imovini prešlo u pravo svojine. Advokatica Snežana Jović tvrdi pak da je odluka Osnovnog suda „nepodobna za sticanje prava svojine na ovim nepokretnostima, jer je u tom postupku stečajni dužnik tretiran kao vlasnik 1/1, koji u tom momentu, a ni danas, nije imao taj obim svojinskih ovlašćenja“. Tvrdi da ,,Čelebić“ nema svojD.MALIDŽAN

ijesu pripremljene izmjene

Zemljište “Radoja Dakića”

stvo izlučnog povjerioca, jer na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam prenosilac ima. Jović smatra da sudska odluka nije dovoljna za sticanje svojine, već je neophodan upis u katastar nepokretnosti. Sudija Faruk Mušović još uvijek nije odlučio o zahtjevu ,,Čelebića“ da se privremenom mjerom zabrani otuđenje, prodaja ili opterećenje ove imovine, jer, kako navode u tužbi, smatraju da postoji opasnost da stečajna uprava ,,Radoja Dakića“ njihovo potraživanje osujeti prodajom imovine. M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Crveni krst Crne Gore

Sa porodicom su povezali čak 979 migranata PODGORICA – Crveni krst Crne Gore je kroz različite projekte od januara pružio podršku za više od 5.000 korisnika - tražilaca azila/osoba u integraciji. Statistika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije pokazuje da je od početka godine do danas registrovan 7.661 stranac koji je izrazio namjeru za traženje međunarodne zaštite u Crnoj Gori. Iz Crvenog krsta kažu da je humanitarnu pomoć, odnosno pakete hrane, higijene ili setove prve pomoći dobilo 4.650 osoba, dok je njih 436 dobilo ljekove. - Ovim osobama je od velikog

značaja pružanje psihosocijalne podrške, koju je dobilo njih 2.431, a direktnu pomoć psihologa 681 osoba. Kako se na putu do boljeg života članovi porodica često razdvoje, za 979 osoba smo omogućili uspostavljanja porodičnog kontakta. Medicinsku asistenciju je dobilo njih 247 – rekli su iz Crvenog krsta. Tim koji je stalno angažovan u okviru projekta koji primjenjuje uz podršku UNHCR-a, čine po dva socijalna radnika, prevodioca arapskog jezika, terenska radnika, jedan psiholog i deset aktivnih volontera. Tu je, kako dodaju, i stalna podrška stručnih službi Crvenog N. Đ. krsta.

Dva ministarstva potpisala sporazum

Edukacijom do prevencije nasilja PODGORICA - Zbog djece i naše potrebe da ih zaštitimo, kao i zbog činjenice da će oni sjutra graditi naš svijet, imamo moralnu i svaku drugu obavezu da, kao sistem, učinimo sve što je do nas da djeca budu sigurna - poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na juče organizovanom potpisivanju sporazuma „Bezbjednost djece“. U Osnovnoj školi „Pavle Rovinski“ u Podgorici, Šehović, zatim ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Uprave policije Veselin Veljović potpisali su sporazum, a njim je planirano da se organizuju predavanja o bezbjednosti djece u saobraćaju, vršnjačkom nasilju, prevenciji i zaštiti djece od opojnih droga i alkohola,

bezbjednom korišćenju interneta, zaštiti od trgovine ljudima, te zaštiti od prirodnih nepogoda, ali i o maloljetničkoj delinkvenciji. - Prevencija i zaštita djece od droga i alkohola nije ništa manje važna tema ovog programa – rekao je Šehović. Ministar Nuhodžić je istakao da djeca treba da budu zaštićena od svih oblika nasilja, a da je društvo dužno da im omogući mirno i bezbjedno djetinjstvo. - Svi moramo više raditi na prevenciji i edukaciji, pa smo i inicirali ovaj program kako bismo približili policiju djeci – kazao je on. Nasilje je neprihvatljivo i tome, kako je rekao, moramo učiti djecu, kao i da se na nasilje ne odgovara nasiljem. I. Kr.

U Podgorici otvorena treća Regionalna konferencija medicinskih sestara i babica

Usavršavanje ključ uspjeha PODGORICA - Osnivanje Komore medicinskih sestara doprinijeće poboljšanju uslova za obavljanje profesije, zaštiti profesionalnih interesa, unapređenju zdravstvene etike, a samim tim i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite - kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je juče otvorio treću Regionalnu konferenciju medicinskih sestara i babica, koja se održava u Podgorici. Osnivanje Komore medicinskih sestara, babica i tehničara, kako je saopšteno iz ovog resora, Ministarstvo zdravlja uvrstilo je u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji se sada nalazi na javnoj raspravi. Hrapović je istakao i da je utvrđena Lista regulisanih

profesija, što će omogućiti da crnogorske medicinske sestre i babice imaju iste mogućnosti kao i njihove koleginice iz zemalja EU. Istakao je da se uspjeh može poistići jedino adekvatnim obrazovanjem, nadogradnjom znanja i stručnim usavršavanjem. Predsjednica Udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondović istakla je da je ova nacionalna asocijacija, kroz desetogodišnji rad, uključivanjem u rad Evropske asocijacije medicinskih sestara i zahvaljujući saradnji sa Norveškom asocijacijom medicinskih sestara, stekla zavidno znanje i iskustvo vezano za izazove koji se nameću državama koje pristupaju Evropskoj uniji, kada je u pitanju obrazovanje i rad medicinskih sestara i babica. I. Kr.

Budžet za zdravstvo za narednu godinu za 34 miliona veći u odnosu na o

Gradiće tri nove kl

PODGORICA - Ovogodišnjim prijedlogom bužeta za zdravstvo koji je planiran u iznosu od 281 milion eura, u kapitalnom dijelu obuhvaćena je gradnja tri nove klinike, ali i priprema tehničke dokumentacije za gradnju Opšte bolnice u Pljevljima, Doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici, kao i novog bloka Urgentnog centra Kliničkog centra.

Kako je na juče održanoj sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje istakla Milica Škiljević iz Ministarstva zdravlja, budžet za zdravstvo za narednu godinu je za 34 miliona veći u odnosu na tekući, što je povećanje od 14 odsto.

PlaN

- U dijelu kapitalnog budžeta već naredne godine krećemo u raspisivanje tendera za gradnju objekta Klinike za infektivne bolesti, Klinike za dermatovenerologiju i Klinike za mentalno zdravlje. Planirana je i rekonstrukcija Bolnice ,,Danilo Prvi“ na Cetinju. Kapitalni budžet je obuhvatio i pripremu tehničke dokumentacije za neke od značajnih projekata u zdravstvenom si-

stemu kao što su Opšta bolnica u Pljevljima, novi Dom zdravlja u Podgorici u Siti kvartu i novi objekt Urgentnog centra Kliničkog centra. To su značajni iskoraci u smislu jačanja infrastrukturnih kapaciteta – kazala je Škiljević. Budžet Ministarstva zdravlja je za 2020. godinu planiran u iznosu od 3,4 miliona eura i manji je nego tekući. Budžet Fonda za zdravstveno osiguranje za sljedeću godinu planiran je u iznosu od 281,23 miliona eura, što je povećanje od 13,73 odsto u odnosu na tekući. Kako je pojasnio direktor Fonda Sead Čirgić, od 34 miliona eura povećanja, 32 miliona ide za rad javnih zdrvstvenih ustanova, milion više je opredijeljen Fondu, koliko i Institutu za javno zdravlje. - Od 32 miliona kod javnih zdravstvenih ustanova, devet miliona se odnosi na povećanje zarada, 16 miliona predviđeno je za povećanje za ljekove i potrošni medicinski materijal – kazao je Čirgić. Poslanica Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) je primijetila da je glavna karakteristika budžeta da je ,,nikad skuplji zdravstveni sistem, a nikad nezadovoljniji ljekari, medi-

Planirane brojne investicije u zdravstvu

cinske sestre, nemedicinsko osoblje koje radi u zdravstvenim ustanovama“. - A da ne govorimo o pacijentima koji nijesu zadovoljni zdravstvenim ustanovama i plaćaju skup zdravstveni sistem i plaćaju najskuplje ljeko-

Asocijacija Zid obilježila Međunarodni dan volontera

Nagrade SRK „Lipljen“ i Ljubici Nikčević PODGORICA - Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid obilježila je Međunarodni dan volontera i 13. put, u saradnji sa Fondacijom ,,Petrović Njegoš“, dodijelila godišnje nagrade za volonterizam. Godišnju nagradu za dobrovoljni aktivizam dobio je Sportsko-ribolovni klub „Lipljen“ iz Pljevalja, dok je volonterka godine Ljubica Nikčević. Posebna priznanja dobile su organizacije ,,Žene Bara“ i ,,Izvor života“. Građanski aktivizam koji je SRK ,,Lipljen“ pokazao posljednjih godina za očuvanje

pljevaljskih rijeka, ribljeg fonda i ekologije je, kako je obrazloženo, od nesumnjivog značaja za cjelokupnu zajednicu. - Upravo njihov aktivizam po pitanju nemilog događaja koji se dogodio ove godine, kada je došlo do pomora ribe u rijekama Vezišnici i Ćehotini od Termoelektrane Pljevlja, je najveći motiv dodjeljivanja godišnje nagrade za volonterizam - kazala je izvršna direktorica ADP Zid Sandra Rakočević. Ljubica Nikčević je uključena u program Podrške pri učenju djece iz socijalno ugroženih porodica od januara 2016. godine. Na početku je radila sa jednim, pa dva i sada radi indi-

vidualno sa troje djece na savladavanju školskog gradiva iz predmeta iz kojih đaci imaju poteškoća u usvajanju. Nagrade se, kako je kazala Rakočević, dodjeljuju radi povećanja vidljivosti doprinosa razvoju koncepta i promociji vrijednosti dobrovoljnog aktivizma. - Kada govorimo o politici volontiranja vidimo zadovoljstvo svih onih koji su kroz dobrovoljstvo uradili da zajednica živi i radi usklađeno. Ova godina je posebna po tome što je Vlada prepoznala volontiranje i u zakonu ono nije više izjednačeno sa radom - kazala je RaN. K. kočević.

ve u regionu. Povećanje zdravstvenim radnicima od devet odsto je takvo da je o njemu u tom iznosu sramota govoriti – kazala je ona. Precizirajući da je za 2020. godinu budžet planiran u ukupnom iznosu od 2,6 milijardi

Sastanak Regionalne mreže

Stvoreni uslovi za povratak crnogorskih državljana sa ratišta PODGORICA – Vlada Crne Gore je stvorila preduslove za povratak crnogorskih državljana sa stranih ratišta - saopštio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović na četvrtom sastanku Regionalne mreže nacionalnih koordinatora zemalja Zapadnog Balkana u Skoplju. Na sastanku su razmatrani izazovi u oblasti suočavanja sa procesom povratka sa stranih ratišta, naročito osjetljivih društvenih grupa žena i djece. - Konstatovano je da je potrebno obezbijediti sveobuhvatan pristup za djecu povratnike, poseban tretman za žene povratnice, dok je za muškarce povratnike nakon sprovedenog krivičnog postupka potrebno sprovoditi programe deradikalizacije, resocijalizacije i reintegracije u društvo - piše u saopštenju MUP-a. Pejanović je podsjetio da je Crna Gora jedina država u regionu koja ima nacionalnu platformu za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

K. J.

DOPRINOS DRUŠTVU: Nagrađeni volonteri

Društvo

Četvrtak, 5. decembar 2019.

ovogodišnji

linike

eura, Bojan Paunović iz Ministarstva finansija je kazao da su stvoreni uslovi za povećanje tekuće budžetske potrošnje dominantno u domenu povećanja standarda zaposlenih u sektoru prosvjete i zdravstva i povećanju izdvajanja za pru-

Saobraćaj na pruzi Podgorica – Nikšić bio obustavljen zbog kvara na kontaktnoj mreži žanje usluga javne zdravstvene zaštite.

PeNzije

- Prijedlogom budžeta za 2020. godinu Ministarstvu zdravlja opredijeljeno 3,39 miliona eura, Ministarstvu rada i socijalnog staranja 102 miliona, za Socijalni savjet 103,7 hiljada eura, Zavod za dječiju i socijalnu zaštitu 316,5 miliona eura, Fond PIO 448,6 miliona eura, Fondu za zdravstveno osiguranje 281,23 miliona eura, Zavodu za zapošljavanje 34,76 miliona eura – kazao je Paunović. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je kazao da je budžet tog resora za narednu godinu veći za 4,3 odsto u odnosu na ovogodišnji i iznosi više od 102 miliona eura. Za socijalnu, boračku i invalidsku zaštitu, kako je kazao, biće izdvojeno 88,4 miliona eura, odnosno 4,5 odsto više nego prethodne godine, dok će centri za socijalni rad dobiti oko 10 miliona. Purišić je rekao da će sredstva za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) u narednoj godini biti 15,5 miliona, odnosno 6,2 odsto više nego u ovoj. Persa Kažić iz Fonda PiO rekla je da je budžet te institucije 448 miliona, istakavši da penzije prima 124.000 penzionera, a oko 6.000 neko drugo penzijsko pravo. Istakla je da će primanja ove kategorije stanovništva u sljedećoj godini i. Kr. biti redovna.

Delegacija UCG u Ljubljani

Nikolić učestvuje na rektorskom forumu PODGORICA - Delegacija Univerziteta Crne Gore, na čelu sa rektorom prof. dr Danilom Nikolićem, bila je na svečanoj proslavi povodom stogodišnjice rada Univerziteta u Ljubljani, održanoj u Cankarjevom domu. Sa Univerziteta Crne Gore saopšteno je da je drugi povod posjete Univerzitetu u Ljubljani održavanje Petog rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, na kojem učestvuju rektori i predstavnici oko 30 univerziteta regiona. Na forumu će se govoriti o aktivnostima vezanim za prijave za projekte Evropske unije, ali i o unapređenju međunarodne saradnje i razvojne perspektive regiona. N. Đ.

Operativni tim partnerstva za otvorenu upravu

Zadovoljni postignutim PODGORICA - Četvrta sjednica operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu, održana je juče u Ministarstvu javne uprave, a u fokusu je bio status realizacije aktivnosti iz Nacionalnog akcionog plana za sprovođenje ove inicijative. Sjednicim je predsjedavala ministarka javne uprave Suzana Pribilović, kao koordinatorka operativnog tima, a zaključeno je da je nakon godinu kontinuiranog i posvećenog rada uspješno realizovan veliki broj aktivnosti iz akcionog plana. Operativni tim čine predstavnici Vlade na nivou visokorukovodnog kadra i savjetnika premijera i potpredsjednici Vlade, kao i pet predstavnika NVO sektora. Crna Gora ponovo je stekla aktivni status u Partnerstvu za otvorenu upravu – OGP (Open Government Partnership) 20. novembra 2018. godine, nakon što je Vlada usvojila novi Nacionalni akci-

oni plan (NAP) za sprovođenje inicijatve. - Učešćem u OGP inicijativi, Crna Gora se usmjerila na pet ključnih obaveza: poboljšanje javnih usluga, učešće građana, pristup informacijama – otvorenost organa državne uprave, efikasnije upravljanje javnim resursima i povećanje javnog integriteta – ističe se u saopštenju. Partnerstvo za otvorenu upravu (OGP) je dobrovoljna međunarodna inicijativa, pokrenuta 2011. godine, koja promoviše multilateralnu saradnju, podržava i pomaže razvoj otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti uprave kroz otvorenu saradnju predstavnika državne uprave, prvenstveno sa civilnim društvom, ali i drugim segmentima društva s ciljem promocije i povećanja transparentnosti, borbe protiv korupcije i aktivnog uključivanja i osnaživanja učešća građana i civilnog sektora u kreiranje javnih politika. N. K.

Putnici satima čekali prevoz PODGORICA – Putnici voza koji je juče ujutro oko šest sati krenuo iz Nikšića ka Podgorici ostali su „zarobljeni“ u vagonima u kojima nije radilo grijanje nekoliko sati nedaleko od stanice Ostrog, dok nijesu prevezeni do Danilovgrada, a onda autobusom do Podgorice. Kako je Pobjedi zvanično saopšteno, željeznički saobraćaj na pruzi Podgorica – Nikšić zbog kvara koji je nastao na kontaktnoj mreži bio je obustavljen od 6.30 do 13 sati, kada je saobraćaj normalizovan.

Direktorica sektora za lokalni prevoz Ilinka Pavićević kazala je Pobjedi da se voz zaustavio na 300 metara od stanice Ostrog, na „izuzeno nepristupačnom mjestu, što je onemogućilo da sa te lokacije putnici budu prevezeni autobusima“, već je kompoziciju, zbog prekida na kontaktnoj mreži, morala da povuče dizel lokomotiva. - Napon je bio isključen, nije bilo napona u mreži i morali smo da angažujemo manevarku, odnosno dizel lokomotivu. Dizel lokomotiva nije naša već Monte karga. Loko-

motiva je morala biti u servisnom pregledu, što je dio propisa. Tu je izgubljeno vrijeme, pa je lokomotiva oko 8.20 sati otišla iz Podgorice. Osim toga, našom krivicom, jer smo napravili previd, naknadno je utvrđeno da u lokomotivi nema pomoćnog kvačila i to je za još pola sata produžilo agoniju putnika. Svakako ćemo utvrditi čija je to bila greška – kazala je Pavićević. Putnici koji su se obratili našoj redakciji bili su revoltirani zbog dugog čekanja, a pogotovo zbog činjenice da je lokomotiva koja je trebalo da ih

preveze do Danilovgrada, kako se ispostavilo, bila nepotpuno opremljena, zbog čega se ponovo moralo čekati da se iz Podgorice dopremi dio koji je nedostajao. Ističu da je u vozu bilo starih i djece, ali i bolesnih koji su se zaputili u Klinički centar na zakazane specijalističke preglede. - Svima je bilo izuzeto neprijatno. Uplašili smo se, a i dugo čekanje, osim toga što smo se ,,smrzli“, značilo je i da smo sve planirane obaveze morali da otkažemo – kazala je naša i. Kr. čitateljka.

U Skupštini raspravljali o izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca

Pristup policijskim bazama omogućiće efikasnije istrage Ministar unutrašnjih poslova juče je u parlamentu kazao da Crna Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijskoobavještajne jedinice koji postoji u velikom broju država Evropske unije PODGORICA – Usvajanjem izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje predviđaju nezavisnost i samostalnost finansijskoobavještajne jedinice, biće stvoreni uslovi da Crna Gora aplicira za ponovno članstvo u Egmont grupi (Svjetska asocijacija finansijsko-obavještajnih službi) - kazao je juče u Skupštini ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma je izmjenama ovog zakona prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadležnosti su povjerene Sektoru za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije.

ObrazlOžeNje

Prestankom postojanja Uprave, Crna Gora je po automatizmu isključena iz Svjetske asocijacije finansijsko-obavještajnih službi, Egmont grupe. Ministar unutrašnjih poslova juče je u parlamentu kazao da Crna Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijskoobavještajne jedinice koji postoji u velikom broju država Evropske unije. Prema njegovim riječima, cilj koji je zacrtan prilikom promjene modela finansijskoobavještajne jedinice je ispunjenje obaveza i preporuka u procesu pridruživanja EU. - Ovim modelom finansijskoobavještajnoj jedinici se daju značajno veća ovlašćenja, pristup policijskim bazama podataka, što predstavlja ključni resurs za pravilno odlučivanje prilikom otvaranja predmeta vezanih za pranje novca i finansiranje terorizma - precizirao je Nuhodžić. Izmjenama, kako je naveo, propisano je da je finansijskoobavještajna jedinica operativno nezavisna od drugih državnih organa, što da znači da ima ovlašćenja i kapacitete da samostalno radi i odlučuje. Nuhodžić je pojasnio da je predviđeno da rukovodilac fi-

Ministar vjeruje da će Crna Gora ponovo biti u Egmont grupi u julu

Za tri mjeseca 218 predmeta Ministar unutrašnjih poslova saopštio je u parlamentu da je finansijsko-obavještajna jedinica od jula do oktobra, od kada funkcioniše kao dio Uprave policije, otvorila 218 novih predmeta. - Evidentan je trend rasta broja predmeta u poređenju sa ranijim periodom kada je tokom čitave godine otvoreno 374 predmeta - dodao je Mevludin Nuhodžić.

nansijsko-obavještajne jedinice bude nezavisan i samostalan u radu i propisan je drugačiji način zapošljavanja službenika te jedinice u odnosu na policijske službenike. - Rukovodioca jedinice će na prijedlog direktora Uprave policije postavljati Vlada, a na osnovu prethodno dobijenog mišljenja nadležnog skupštinskog tijela - pojasnio je ministar. On je kazao da će, nakon usvajanja izmjena Zakona, koji predviđa operativnu nezavisnost finansijsko-obavještajne jedinice, Crna Gora formalno aplicirati za ponovno članstvo u Egmont grupi, a ministar se nada da će pristup biti moguć u julu. Poslanica Demokratske partije socijalista Sanja Pavićević kazala je da je važno adekvatno zaštititi podatke i informa-

cije koje vodi finansijsko-obavještajna jedinica i dodala da vjeruje da će u njoj biti angažovani najbolji kadrovi. Poslanica DPS-a Marta Šćepanović rekla je da je povećan broj privatnih sumnjivih transakcija za više od dva puta, a vrijednost blokiranih sredstava je oko dva miliona eura.

KritiKe

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović rekao je da pristup Crne Gore Egmont grupi može trajati dvije godine i istakao kako naša zemlja sada nema pristup ključnim međunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njen finansijski i nefinansijski sektor. - Ovo je skandal i nezabilježeno. Zašto se ovo radi? Ovo je namjera jednog klana unutar DPS koji predvodi premijer da vrši poli-



Poslanica DPS Sanja Pavićević kazala je da vjeruje da će u specijalnoj jedinici biti angažovani najbolji kadrovi tičku kontrolu pranja novca na način kako oni smatraju da treba - smatra Bulatović. Prema riječima nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, Crna Gora, kao članica NATO-a, ne bi smjela da dozvoli sebi „veliko institucionalno lutanje“ vezano za način kako se boriti protiv pranja novca i finansiranja terorizma. On je ukazao da je Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori za prošlu godinu dala ispod prosječne ocjene za stanje u toj oblasti. - Evropski prijatelji poručuju da Crna Gora ima velike probleme u smislu finansijskih istraga i ukazuju da država nema novu blagovremeno donešenu strategiju protiv pranja novca i finansiranja terorizma - rekao je Damjanović. K. jaNKOViĆ

Društvo/Hronika

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Suđenje suspendovanoj profesorici Bojani Lakićević-Đuranović

POLICIJSKA AKCIJA „KOALICIJA“: Rasvijetljeno šest djela iz oblasti požara i eksplozija

Izvještaj Komisije Pravnog fakulteta UCG nezakonit Vlahović i Tosuni

PODGORICA – Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović na suđenju suspendovanoj vanrednoj profesorici Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Bojani Lakićević-Đuranović prihvatila je juče zahtjev odbrane da se iz spisa predmeta izdvoji izvještaj Komisije ove visokoškolske ustanove koja je utvrdila ranije da je profesorica plagirala naučni rad.

Sutkinja je pojasnila da se radi o dokazu na kom se ne može zasnivati sudska odluka, jer je Zakonom o akademskom integritetu, koji je stupio na snagu 27. marta ove godine, propisano da Etički komitet odlučuje po predmetu kršenja akademskog integriteta za građane Crne Gore čiji je rad objavljen, odnosno kvalifikacija stečena van naše države, a ne Komisija. - Komisija Pravnog fakulteta nije bila nadležna za sprovođenje postupka – rekla je Rabrenović.

Protiv

Državni tužilac Vukas Radonjić je prije izjašnjavanja sutkinje kazao da smatra da nema osnova za izdvajanje ovih dokaza. Pozvao se na član Statuta Univerziteta Crne Gore, 102, stav dva, kojim je propisano da postupak utvrđivanja plagijata sprovodi posebna komisija koju imenuje Senat. - I upravo je Senat na osnovu tog propisa 17. jula ove godine donio odluku kojom

D. Mijatović

Jovovićevo vozilo zapaljeno u aprilu 2018.

osumnjičeni za bombaške napade i paljenje vozila PODGORICA – Policija je u nastavku akcije ,,Koalicija“ u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici rasvijetlila još tri bombaška napada i tri podmetanja požara i zbog toga podnijela još dvije krivične prijave.

ZAHTJEV ODBRANE PRIHVAĆEN: Profesorica Lakićević-Đuranović dolazi na suđenje

je imenovao komisiju za sprovođenje postupka utvrđivanja plagijata. Senat je odredio i sastav te komisije i njen zadatak – rekao je Radonjić. Podsjetio je da je Komisija donijela izvještaj i dostavila ga Senatu koji se 28. oktobra izjasnio da je saglasan sa zaključkom tog tijela, ali da nema zakonskog osnova za dalje postupanje u ovoj pravnoj stvari, jer je u međuvremenu formiran Etički komitet. - Izvještaj Komisije je u potpunosti u skladu sa pravnim propisima i nema razloga za njegovo izdvajanje – rekao je Radonjić. Advokat profesorice Goran Velimirović odgovorio je

da je u odluci Senata od 28. oktobra navedeno da se oglašavaju nenadležnim za vođenje ovog postupka, što ,,implicitno ukazuje da su i ostali oragni koji su prethodno odlučivali, takođe, nenadležni“.

Greška

- Ne može u jednom postupku jedan organ biti nadležan, a drugi nenadležan. Stoji jasno napisano, čudi me da to nijeste vidjeli – rekao je on. Precizirao je da je Zakonom o akademskom integritetu, članom 30, propisano da danom stupanja na snagu tog akta prestaje da važi član 78 Zakona o visokom obrazovanju kojim je, između ostalog,

Velimirović najavio prijavu, Spaić odgovara da odbrana pomjera fokus ovog slučaja Advokat Goran Velimirović kazao je da je odbrana u toku pripreme postupka koji će da pokrene protiv članova Komisije Pravnog fakulteta (dekanice tog fakulteta prof. dr Anete Spaić, prof. dr Dražena Cerovića i prof. dr Marka Dokića) zbog ,,uticaja na izjašnjenje studenta Drinčića o krucijalim stvarima koji se tiču predmeta, odnosno njegovog stava o koautorstvu“. Drinčić je na prethodnom ročištu kazao da je shvatio da je profesorica plagirala njegov specijalistički rad i objavila ga u jednom srpskom časopisu kada je razgovarao sa Komisijom Pravnog fakulteta koja mu je promijenila percepciju o koautorstvu. Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić kazala je za Pobjedu da je legitimno pravo suspendovane koleginice prof. dr Bojane LakićevićĐuranović da se u krivičnom postupku koji se protiv nje vodi ,,brani na svaki način za koji smatra da joj može ići u prilog“. Isto tako, dodala je, legitimno je i pravo njenog branioca da pokuša na svaki mogući način izdejstvovati da njegov klijent izbjegne krivično-pravnu odgovornost. - Kada se to radi tako što se najavljuje pripremanje postupka protiv Komisije Pravnog fakulteta, pa se na taj način fokus sa krivič-

nog predmeta pokušava usmjeriti na Pravni fakultet, dužni smo da reagujemo – navela je ona. Upravo da bi se preduprijedile ovakve situacije, kaže Spaić, kao i da ne bi bilo sumnje u utvrđeno činjenično stanje sačinjen je i audio zapis izjave studenta Drinčića koja je data Komisiji, a što je prethodno i predočeno Drinčiću. - Ukoliko je za potrebe dokaznog postupka i otklanjanje bilo kakvih sumnji taj audio zapis potreban sudu, podrazumijeva se da ćemo ga učiniti dostupnim – kazala je ona. Što se tiče izvještaja koji je Komisija Pravnog fakulteta sačinila po nalogu Senata UCG u nadležnosti je, dodaje Spaić, sudskih instanci da utvrde njegovu podobnost za upotrebu u krivičnom postupku. Istakla je da je prema prelaznim i završnim odredbama Zakona o akademskom integritetu Komisija bila nadležna za njegovo sačinjavanje. - Za ugled Pravnog fakulteta bilo bi mnogo povoljnije da je nalaz Komisije pokazao da je rad prof. dr Bojane Lakićević-Đuranović bio autentičan, međutim za to što je nalaz drugačiji nije odgovorna Komisija – zaključila je Spaić.

bilo propisano da se postupak za utvrđivanje plagijata utvrđuje Statutom fakulteta i Univerziteta kojim je regulisan taj postupak. - Koji je upravo Senat UCG zbog toga prekinuo i spise uputio Etičkom komitetu. Dostavio je spise jedinom nadležnom organu. Ovo je abeceda prava – kazao je Velimirović. Na posljednjoj strani odluke, rekao je potom tužilac Radonjić, piše da je Senat, imajući u vidu značaj postupka, a radi efikasnog utvrđivanja činjenica i zbog odgovornog odnosa prema slučajevima kršenja akademskog integriteta, kako bi zaštitili reputaciju Univerziteta, odlučio da počne postupak i to na jedini način na koji se objektivno moglo po tada važećim propisima. - Sve zbog činjenice da je Etički komitet formiran odlukom Vlade tek 26. septembra ove godine, a da je postupak po prijedlogu NVO (Centar za građansko obrazovanje) počet ranije – rekao je Radonjić. Velimirović je prokomentarisao da uopšte nije sporno kako je počet. Protiv rješenja koje je donijela sutkinja Nada Rabrenović može se podnijeti žalba, te je suđenje odgođeno za 21. januar. Osnovno državno tužilaštvo, po prijavi Centra za građansko obrazovanje, krajem septembra je Osnovnom sudu u Podgorici podnijelo optužni prijedlog protiv profesorice zbog sumnje da je plagirala naučni rad koji je objavila u srpskom časopisu ,,Pravni život“, odnosno da je prepisala specijalistički rad njen o g s t u d e n t a Đ o rđ i j a Drinčića. Na teret joj se stavlja krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora. N. Đ.

Kako se navodi u pisanoj izjavi Srđana Koraća, rukovodioca Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata Centra bezbjednosti Podgorica, nastavak akcije je rezultirao rasvjetljavanjem devet krivičnih djela koja su počinjena u prethodnom periodu na teritoriji Podgorice i procesuiranjem dvije osobe, od kojih je jedna uhapšena, dok je protiv jedne koja se nalazi u UIKS-u podnijeta krivična prijava. - U strukturi tih krivičnih djela rasvijetljeno je pet krivičnih djela izazivanje opšte opasnosti, tri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i jedno krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari – navodi se u izjavi Koraća. Za bacanje eksplozivne naprave 20. oktobra prošle godine u dvorište porodične kuće Aleksandra Šćepanovića osumnjičeni su Ivan Vlahović (21) i albanski državljanin Urim Tosuni (34). Vlahović se nalazi u UIKS-u, dok su Tosuniju stavljene lisice u Danilovgradu i njemu je određen pritvor od 30 dana, potvrđeno je Pobjedi. – Imovina A. Š. i u ranijem periodu bila je na meti napada od nepoznatih osoba, i to januaru i junu ove godine. Oba slučaja su rasvijetljena – navodi se u izjavi Koraća. Albanski državljanin Tosuni tereti se i da je u januaru 2019. godine u naselju Blok devet, ispred restorana ,,Njujork“ vlasnika R. V. aktivirao improvizovanu eksplozivnu napravu od čega je na objektu pričinjena materijalna šteta. Prema informacijama Pobjede, Tosuni je tokom 2018. i 2019. ilegalno ulazio i izlazio iz Crne Gore, nakon što izvrši krivično djelo. Takođe, on se sumnjiči i da je 2. februara 2019. u Zeti podmetnuo požar na hangaru u vlasništvu B. Z. iz Podgorice, kojom prilikom je pričinjena veća materijalna šteta. I za aktiviranje bombe 10. oktobra 2019. godine u dvorište Žarka Dašića policija je osumnjičila

Urima Tosunija i Ivana Vlahovića. Albanski državljanin Urim Tosuni krivičnom prijavom tereti se da je počinio četiri krivična djela izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa tri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Njemu je nakon saslušanja sudija za istragu odredio pritvor. Istom prijavom zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa Tosunijem počinio krivična djela obuhvaćen je i Vlahović koji se trenutno nalazi u Istražnom zatvoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija koja su rasvijetljena u akciji „Koalicija“. Osim toga, operativna akcija je rezultirala i rasvjetljavanjem dva krivična dijela uništenje i oštećenje tuđe stvari i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, a za koja se takođe sumnjiče Tosuni i Vlahović. Tosuni se tereti i da je podmetuo požar na vozilu „BMW“ vlasništvo ginekologa Predraga Jovovića na parking prostoru KCCG, 11. aprila 2018. godine. Vozilo je u požaru potpuno uništeno. Tosuni se krivičnom prijavom tereti da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Vlahović se sumnjiči da je 12. maja podmetnuo požar na vozilu „audi A4“, koje je u vlasništvu Ivice Kaluđerovića iz Podgorice. Protiv Vlahovića je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo uništenje ili oštećenje tuđe stvari. A akciji pod kodnim imenom ,,Koalicija“ 27. novembra rasvijetljeno je devet djela iz oblasti požara, eksplozija i havarija – sedam u Podgorici, jedno u Budvi i jedno u Baru. Istražitelji su uhapsili Ivana Vlahovića (21) i Igora Radusinovića (42) iz Podgorice zbog sumnje da su podmetnuli požar pod četiri automobila u Podgorici. Vlahović se sumnjiči i za bacanje eksplozivne naprave u dvorište porodične kuće Aleksandra Šćepanovića 17. juna u podgoričkom naselju Tološi. Vlahović je u pritvoru, dok se Radunović brani sa slobode. Osim Vlahovića i Radusinovića, krivične prijave podnijete su i protiv Vasilija Šundića i Dragoslava Miloševića, koji se od ranije nalaze u UIKS-u. M. L.

DR.M.

Hronika

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Razmatrano obrazloženje Ustavnog suda koji je ukazao da je optuženima za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Odbrana Borete, Bigovića, Vujadinovića i Šćekića traži ponovno suđenje

PODGORICA – Odbrana Saše Borete, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića, Milana Šćekića, osuđenih na po 30 godina zatvora zbog ubistva visokog policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, tražila je juče na sjednici Vrhovnog suda da se predmet vrati na ponovno suđenje.

Tužiteljka Miljana Radović navela je da smatra da će Vrhovni sud dati valjana obrazloženja za navedene sumnje Ustavnog suda kada su u pitanju povrede prava optuženih u ovom predmetu na pravično suđenje D. M.

Sa druge strane, tužiteljka Miljana Radović navela je da smatra da će Vrhovni sud dati valjana obrazloženja za navedene sumnje Ustavnog suda kada su u pitanju povrede prava optuženih u ovom predmetu na pravično suđenje. Predsjednica vijeća Vrhovnog suda sutkinja Stanka Vučinić saopštila je da će odluka biti donijeta u zakonskom roku. Sudije Ustavnog suda su u junu usvojile žalbu odbrane Borete, Bigovića, Vujadinovića i Šćekića, osuđenih na po 30 godina zatvora, jer je ocijenjeno da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na pribavljanje i kvalitet korišćenog dokaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića i prava na odbranu.

Optuženi mole vijeće da dobro pročita iskaz Vlaovića Saša Boreta juče je zamolio vijeće Vrhovnog suda da prije donošenja odluke ,,dobro iščita iskaz zaštićenog svjedoka, jer je za njegovu ocjenu potreban samo zdrav razum“. Okrivljeni Milan Šćekić je kazao da je zbog rečenice nekredibilnog zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića osuđen na tridesetogodišnju robiju. On je apelovao na sudsko vijeće da dobro pročitaju izjave očevidaca koji su te večeri vidjeli ubicu. - Svi svjedoci detaljno su opisali muškarca višeg od 180 centimetara, krupne građe što ne odgovara mom opisu. Visok sam 1,71 metar, ali tog podatka nema ni u jednoj presudi – kazao je Šćekić.

OBRAZLOŽENJE

Ustavni sud je konstatovao da je odbrana na suđenjima pred redovnim sudovima osporavala kredibilitet iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, ali da sudeća vijeća u svojim odlukama nijesu obrazložila suprotni stav - da je iskaz ovog svjedoka validan. - Iz citiranih stavova redovnih sudova se uočava da je iskaz zaštićenog svjedoka važan i relevantan i stavovi redovnih sudova djeluju kao čvrst i zatvoren krug koji ne dozvoljava bilo kakvo osporavanje - smatraju sudije Ustavnog suda. Ovaj sud navodi da je u konkretnom slučaju svjedok Vlaović u zamjenu za svjedočenje dobio prekid izdržavanja zatvorske kazne. - Nesporno je da je tužiocu dozvoljeno da odstupi od principa legaliteta zarad višeg interes a , a l i s e ova j z a ko n s k i mehanizam koristi kod instituta svjedoka saradnika. U konkretnom slučaju se ne radi o svjedoku saradniku već zašti-

OSUĐEN NA TRIDESET GODINA: Privođenje Bigovića 2015. godine

ćenom svjedoku – navodi se u obrazloženju Ustavnog suda. Sudije Ustavnog suda ukazale su i da je Vlaoviću dan prije davanja iskaza 27. februara 2006. godine uvažena molba za prekid izvršenja zatvorske kazne a da je Ministarstvo pravde nekoliko mjeseci ranije odbilo takav isti zahtjev. – Svjedoku Vlaoviću je potom 16 puta uvažavana molba za prekid izvršenja zatvorske kazne i uvijek zbog bolesti supruge i njegovih zdravstvenih problema. Vlaović se nikada nije vratio na izvršenje zatvorske kazne i za njim je raspisana potjernica – navode sudije Ustavnog suda. Osim toga, ovaj sud primjećuje da je Vlaoviću bila obezbijeđena sudska, ali i vansudska zašti-

ta iako ,,crnogorsko zakonodavstvo ne propisuje da se zaštićenom svjedoku daju benefiti i pogodnosti u zamjenu za njegovo svjedočenje i pomoć pravosuđu“. Zbog svega navedenog, Ustavni sud smatra da okolnosti u konkretnom slučaju nameću sumnju u pouzdanost i tačnost iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića.

SUPROTNI STAVOVI

Sudije Vrhovnog suda juče nijesu sporile stav odbrane i Ustavnog suda da je optuženima povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku s obzirom na višegodišnje trajanje sudskog procesa. Nakon što je pročitano obrazloženje Ustavnog suda, tuži-

Sud razmotrio optužbe protiv grupe za šverc 56 kilograma kokaina

teljka Radović je kazala da ne želi da ga komentariše navodeći da ostaje pri navodima žalbe koju je tužilaštvo izreklo 15. oktobra 2015. godine i zatražila da se odbiju žalbe branioca. Suprotno Radović, advokati Bojana Franović, Branislav Durutović i Dragoljub Đukanović su naveli da petočlano vijeće Vrhovnog suda jedino može donijeti odluku kojom se ukida osuđujuća presuda protiv Borete, Bigovića, Vujadinovića, Šćekića i Kožara. - Ustavni sud je ukazao na povrede koje su takve da se mogu ispraviti jedino u ponovnom postupku. Okrivljenima se mora pružiti mogućnost da se utvrdi da li su krivi ili ne – kazala je advokatica Franović. Ona se nije saglasila sa stavom tužiteljke Miljane Radović da je dovoljno da Vrhovni sud da valjano obrazloženje na navo-

de Ustavnog suda. Advokat Durutović je skrenuo pažnju na kriminalnu prošlost zaštićenog svjedoka kao i da je pred istražnim sudijom prećutao kontakte koje je prethodno imao sa policijskim službenicima iz Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala. -Boreta je označen kao podstrekač, a dokazivanje ovog djela je nemoguća misija ako to ne potvrdi direktni izvršilac ubistva. Ni jedan materijalni i personalni dokaz ne daje snagu optužbama protiv Borete – kazao je advokat Durutović. On je apostrofirao da su svjedoci u procesu tvrdili da je Vlaović bio doušnik i špijun, a što se potvrđuje time što je u prvom iskazu iznio saznanja policije koje je imala u tom trenutku. - Vlaović je u prvom navratu govorio da su okrivljeni nakon

podmetanja bombe na gradilište ,,Splendida“ plivali do glisera kojim su pobjegli. Kasnije je njegov iskaz mijenjam, prilagođavan stavovima tužilaštva i policije – naveo je advokat Durutović. Advokat Dragoljub Đukanović navodi da je Vlahović morao biti izuzet kao svjedok istog trenutka kada je slagao sudiju za istragu u februaru 2006. godine rekavši da nije imao nikakvu komunikaciju sa policijskim i tužilačkim funkcionerima. - Vlaović je ustvrdio da je svjedočio iz moralnih razloga ne pominjući da je tražio prekid kazne i da je uzeo 20.000 nagrade – kazao je advokat Đukanović. Podsjećamo da je optuženima suđeno tri puta. Apelacioni sud je prve dvije presude Višeg suda oborio zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i brojnih grešaka. Sudija Uskoković, koja je donijela posljednju presudu 2012. godine u obrazloženju je navela da je, na osnovu svih dokaza, prema stavu sudskog vijeća, nesumnjivo utvrđeno da su Boreta, Bigović, Vujadinović i Čila Šćekić počinili teško ubistvo. - Boreta i Bigović podstakli su Čilu Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Šćekića – rekla je tada sudija Uskoković. Direktni egzekutor bio je Čila Šćekić, a to je, kako je obrazložila sudija Uskoković, potvrdio i nekadašnji zaštićeni svjedok B. R. Zoran Vlaović.

Ponovno suđenje optuženom za učešće u ubistvu Nemanje Medina

PODGORICA – Vanraspravno vijeće Višeg suda potvrdilo je optužnicu protiv petočlane grupe koja je sredinom aprila pokušala da prošvercuje 56 kilograma kokaina na školskom brodu ,,Jadran“, saopštila je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović. - Rješenjem Višeg suda u Podgorici potvrđena je optužnica Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore kojom se okrivljeniVladimir Račić, Duško Radenović i Vladimir Stupar terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, te krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – kazala je Muzurović. Ona je dodala da okrivljeniDejan Rovčanin tereti za stvara-

A. LJ.

Privođenje Rovčanina 2013.

nje kriminalne organizacije, dok se Radomir Osmajić pored krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije još terete i za šverc droge. Muzurović je istakla da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba. Brod ,,Jadran“ je 19. aprila u

podne trebalo da krene na planirano krstarenje prema Istanbulu, ali nije isplovio jer je crnogorska vojna policija tog jutra zaplijenila skrivenu drogu i spriječila dalje krijumčarenje. Prema stavu Specijalnog tužilaštva prikupljeni dokazi ukazuju da su Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović i Tivćanin Radomir Osmajić, ali i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika. Njihov zadatak je bio da na školski brod „Jadran“ sakriju kokain koja je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku. B. R.

PODGORICA – Sudija Višeg suda Predrag Tabaš zadužio je predmet protiv Vladimira Ulame optuženog da je učestvovao u ubistvu Petrovčanina Nemanje Medina.

Prvostepenom presudom koja je donijeta u martu ove godine, Ulama je, usljed nedostatka dokaza, bio oslobođen optužbi da je učestvovao u ubistvu Nemanje Medina. – Apelacioni sud uvažava žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i punomoćnika porodice Medin i ukida presudu i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem – saopšteno je ranije iz ovog suda. Apelacioni sud potvrdio je presudu Ulami za nedozvoljeno držanje oružja i on je za to krivično djelo osuđen na šest mjeseci zatvora. Prvostepenu presudu u martu izrekla je sutkinja Višeg suda Vesna Moštrokol. Istom presudom tada je oslo-

D. M.

Potvrđena optužnica Ulami sudi Predrag Tabaš protiv Rovčanina, Stupara…

OPTUŽEN DA JE U SAIZVRŠILAŠTVU UBIO MEDINA: Privođenje Ulame

bođen i Darko Mijović za optužbe da je na podmukao način ubio Medina. Oslobođen je i Bogdan Milić za krivično djelo pomoć učiniocu nakon krivičnog djela. Mijović je u maju ubijen u Njemačkoj, a Milić mjesec dana kasnije na Cetinju. U obrazloženju oslobađajuće presude sutkinja Moštrokol je kazala da tvrdnje tužilaštva da su Ulama i Mijović počinili

teško ubistvo na podmukao način nijesu utemeljene nijednim predstavljenim dokazom tokom postupka.Prema optužnici, Ulama se tereti da je učestvovao u ubistvu Petrovčanina, čiji je nestanak prijavljen 8. jula 2016. godine. Medinov automobil je četiri dana kasnije pronađen zapaljen u mjestu Jabukov Do, ali njegovog tijela i dalje nema. M. L.

Hronika

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i VDT reagovali na incident u Delti

Stanković traži da se ispita ponašanje tužioca Šoškića 

PODGORICA - Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da utvrdi sve činjenice povodom događaja u tržnom centru Delta, kojem je prisustvovao i državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Miloš Šoškić. Protiv Mladena Mijatovića, tjelohranitelja biznismena Zorana Ćoća Bećirovića, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je prekjuče u Tržnom centru Delta u jednoj prodavnici nasrnuo na novinara Dana Vladimira Otaševića. Bećirović je bio u društvu višeg tužioca Šoškića i Otašević ih je fotografisao kada su izlazili iz prodavnice ,,I centar“. Po vo-

dom incidenta saslušani su Mijatović i Otašević, a o događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu. Izuzet je video snimak na osnovu kojeg se vidi da je došlo do verbalnog duela i rasprave. Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca istovremeno je od Ko misije za Etički ko d e k s državn i h

Šoškić

PODGORICA – Biznismen Zoran Ćoćo Bećirović oglasio se juče saopštenjem u kojem navodi da ga iz njemu nepoznatih razloga od samog dolaska na funkciju glavnog specijalnog tužioca Milivoje Katnić progoni „opsesivno pokušavajući da ovlašćenja koja je dobio da bi se borio protiv organizovanog kriminala iskoristi kako bi vodio neke svoje lične, privatne ratove, zloupotrebljavajući sve državne resurse“. Jučerašnje reagovanje Bećirovića uslijedilo je na prošlonedjeljnu informaciju koja je objavljena u medijima da je uhapšen i nakon saslušanja pušten zbog prijetnji vještaku koji je angažovan u sudskim predmetima vezanim za njega. – Tako su se na spisku Katnićevih ličnih neprijatelja našli brojni pojedinci iz medija, političkog i javnog života, advokati, ali i osobe koje su imale lične konflikte sa okruženjem glavnog specijalnog tužioca. Upravo tako, na silu i nezakonito, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić iz čista mira, stavlja na mjere tajnog nadzora i mene, neposredno pošto je zasio u fotelju specijalnog tužioca – navodi se u Bećirovićevom reagovanju. On je negirao optužbe da je prijetio vještaku Aleksandru Rakočeviću, navodeći da Milivoje Katnić, „po njegovom dubokom ubjeđenju, nagovara ovoga vještaka da proba da ga „navuče“ u zamku koju mu sprema“ i tako inscenira „najzad spektakularno hapšenje“ i

tužilaca zatražio mišljenje o tome da li je ponašanje državnog tužioca Šoškića u skladu sa Etičkim kodeksom državnih tužilaca. Povodom incidenta oglasili su se iz Ministarstva unutrašnjih poslova i saopštili da su preduzeli aktivnosti na utvrđivanju činjeničnog stanja. – Tim povodom, zatraženo je pisano izjašnjenje od službenika, nakon čega će ovo ministarstvo, u skladu sa zakonom i Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika, preduzeti dalje aktivnosti prema službeniku, u cilju utvrđivanja disciplinske odgovornosti – saopštili su iz MUP-a. Urednik Dana Nikola Marković smatra da ponašanje tužioca Šoškića direktno urušava dostojanstvo i ugled tužilačke organizacije, a građanima šalje opasnu poruku da Tužilaštvo nije tu da nas štiti od nasilnika, već da svjedoči

Zatraženo je pisano izjašnjenje od službenika, nakon čega će ovo ministarstvo, u skladu sa zakonom i Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika, preduzeti dalje aktivnosti prema službeniku, u cilju utvrđivanja disciplinske odgovornosti – saopštili su iz MUP-a

nijemo nasilju, time ga zapravo ohrabrujući. Marković se obratio v.d. vrhovnog državnog tužioca i predsjedniku Tužilačkog savjeta Ivici Stankoviću sa zahtjevom da, u skladu sa Etičkim kodeksom državnih tužilaca, po hitnom postupku inicira procesuiranje tužioca Šoškića. On je naveo da je Otaševića napao tjelohranitelj Bećirovića, koji ga je udario, psovao i prijetio mu u namjeri da ga spriječi da napravi fotografiju. – Sve je to mirno posmatrao, ćuteći i ne reagujući viši državni tužilac Šoškić, a potvrda ovog se može naći kako u svje-

dočenju Otaševića, tako i u video snimku iz Delte, koji je već dostavljen Tužilaštvu – navodi Marković. On podsjeća da Etički kodeks državnih tužilaca obavezuje sve tužioce da ga se dosljedno pridržavaju s ciljem očuvanja i daljeg osnaživanja dostojanstva i ugleda državnog tužioca i Državnog tužilaštva kao jedinstvenog i samostalnog organa. – Ponašanje tužioca Šoškića direktno urušava upravo dostojanstvo i ugled tužilačke organizacije, a građanima i građankama šalje opasnu poruku da Tužilaštvo nije tu da nas štiti od nasilnika nego da svjedoči nijemo nasilju, time ga zapravo ohrabrujući. Takođe, Etički kodeks državnih tužilaca propisuje da ,,državni tužioci treba da se odlikuju visokim integritetom i odgovarajućim stručnim znanjem“, a u konkretnoj situaciji nijesmo mogli prepoznati ni taj integritet niti stručno znanje koje je, između ostalog, uključivalo i poznavanje odredbi ovog kodeksa – naveo je Marković. Marković navodi da svi dokazi upućuju da je tužilac Šoškić svojim ćutanjem i izostankom reakcije doprinio gaženju dostojanstva Otaševića, ali i kršenju njegovih prava zagarantovanih Ustavom i zakonima, što je isto kršenje Etičkog kodeksa. A. R.

Osudili napad, traže reakciju nadležnih Ambasadorka SAD-a Džudi Rajzing Rajnke, institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, HRA, Centar za građansko obrazovanje, GP Nova ljevica, Ura, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Monitor, NVO „35 mm“, oglasili su se saopštenjem u kojem su osudili napad na novinara Dana Vladimira Otaševića. Rajnke je na svom tviteru nalogu napisala da je nasilje nad novinarima dok rade svoj posao neprihvatljivo i ne smije se tolerisati. Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore osuđuje napad na novinara Otaševića i ukazuje na potrebu većeg razumijevanja i poštovanja odgovorne uloge koju pripadnici ove profesije imaju u svakom društvu. – Ukoliko se sve okolnosti medijskih navoda ispostave kao tačne, uključujući podatak da je osoba koja je ugrozila novinara u vršenju službene dužnosti pripadnik jednog državnog organa, u skladu sa tim potrebno je adekvatno reagovati – saopštili su iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

AKTUELNO: Biznismen reagovao nakon nekoliko dana zbog optužbi da je prijetio vještaku

Bećirović: Katnić me progoni optuže ga za uticaj na sudskog vještaka. – Naime, imao sam razgovor sa Aleksandrom Rakočevićem, mojim zemljakom iz Kolašina, oko nekih procjena imovine koje nemaju nikakve veze sa predmetima u Specijalnom tužilaštvu, kada mi je on sam saopštio da je on vještak i u predmetu procjene štete koji se vodi u Specijalnom tužilaštvu, a odnosi se na umanjenje komunalne takse za hotel ,,Avala“. Kako sam svjedočio u tom predmetu u Specijalnom tužilaštvu, razgovor smo nastavili na insistiranje Rakočevića i njegove molbe da mu pomognem u tom poslu. Rekao sam mu da je to vrlo prost posao, da mi je nerazumljivo da on nije u stanju da uradi procjenu već godinu i po dana, da se zna za koliko je kvadrata hotel proširen, a kako se zna cijena komunalne takse iz tog perioda, ta se cifra vrlo lako računa. Zamolio sam ga kao zemljaka da uradi to što prije, po zakonu i pravilima struke, a onda me je on na kraju zamolio da se sretnemo čim uradi procjenu, da je ja pogledam i uporedim sa papirima koje imam iz sudskog procesa koji sam oko hotela ,,Avala“ vodio u Londonu, koje on naravno nema, a da bi mu to bilo jako korisno za završetak tog posla – ističe u saopštenju. Bećirović u reagovanju navodi

da je izbjegavao viđenje sa vještakom jer je bio „svjestan da sve to radi po nalogu glavnog specijalnog tužioca“. – No, kako ni on ni glavni specijalni tužilac ne odustaju od ovog „dječijeg“ scenarija pravljenja klopke, te Rakočević besomučno nastavlja da me proganja, ja mu putem SMS-a šaljem poruku kroz koju mu saopštavam da sam prozrio njihove namjere, da znam da me po nalogu Katnića proganja i da mi se sklone sa vrata i on i Katnić – piše u reagovanju. Upravo zbog ove poruke me Katnić i lišava slobode iako sam ovaj SMS poslao Rakočeviću 26 dana ranije: „Mora da su te korumpirali ovi kriminalci iz Avale, vidiš li kako je završio Bošković inspektor koga su kriminalci iz Avale plaćali, tako ćeš i ti brzo, i ti i taj što te štiti i tebe i kriminalce iz Avale, čuveni Milivoje, svi ćete vi vrlo brzo u zatvor, tamo đe je mjesto svim korumpiranim činovnicima, živi bili pa viđeli, pa me pitaš što ti se ne javljam, lažovčino, još si me zvao prije deset dana da mi pokažes tvoje argumente, j... te Katnić, godinu i po prikrivaš očigledno krivično djelo organizovane kriminalne grupe, kako te nije sramota, kao da nemaš đecu, lažovčino, pa ujutru se požali tom Polakote, da krene da me hapsi kao 48-e, obojicu vas nabijem na k...., smradu lažljivi,

zato što godinu prikrivaš krivično djelo i krađu države, vrlo brzo ćeš odgovarati splačino kolašinska“. On navodi da je dodatni motiv njegovog lišavanja slobode i činjenica da je jedan od osnivača portala Aktuelno, čija se uređivačka politika kritički odnosi prema radu specijalnog tužioca. – Ali kako od nas nije uspio da napravi poslušnike poput Vijesti, Dana, Pobjede i brojnih drugih, glavni specijalni tužilac je u svom već poznatom maniru, krenuo da sprema hapšenje jednog od suvlasnika medija – navodi Bećirović u reagovanju. Pobjeda je, kako navodi, u svom štampanom izdanju objavila da je saslušan u tužilaštvu, ne određujući u kojem, “zato što je njen direktor Draško Đuranović imao pravu informaciju, ali je na ovakav način prikrio”. – On je već nekoliko puta do sada javljao svojim prijateljima da je pitanje dana kada će me Katnić uhapsiti još zbog afere Duška Kneževića. A oni su mi sve to prenosili – piše u reagovanju. Naknadno će se, kako kaže, obratiti otvorenim pismom predsjedniku države i predsjedniku Vlade, predsjednici Vrhovnog suda, ministru pravde i vrhovnom državnom tužiocu. C.H.

Zoran Bećirović

Crnom Gorom

Četvrtak, 5. decembar 2019.

BAR: Skupština grada usvojila prijedlog budžeta za 2020. godinu

Od poreza računaju na 11,3 miliona eura BAR – U opštinskoj kasi naredne godine ukupno će biti 23.150.000 eura, što je 10,24 odsto više u odnosu na ovogodišnji. Prijedlog odluke o tom finansijskom dokumentu odbornici su usvojili juče sa 25 glasova za i pet protiv. Sekretarka za finansije Ivana Backović kazala je da cilj povećanje naplate svih vrsta prihoda, a naročito sopstvenih kroz veći obuhvat poreskih obveznika. - Sopstveni prihodi su planirani u iznosu od 17.210.000 eura i u strukturi učestvuju sa 74,34 odsto. Ustupljeni prihodi su planirani u iznosu od 3.820.000, a sredstva prenesena iz prethodne godine 2.120.000 eura. Najveće učešće imaju porezi, koji su planirani u iznosu od 11.300.000 eura i predstavljaju 48,81 odsto ukupnog budžeta. Porez na nepokretnosti planiran je u iznosu od 6.900.000 eura i u ukupnim porezima učestvuje sa 61 odsto, a u ukupnim prihodima budžeta sa 29,81 odsto i predstavlja najznačajniji sopstveni budžetski prihod navela je Backović. G ovo re ć i o ka p i t a l n o m budžetu, sekretar za imovinu, zastupanje i investicije Vido Dabanović je kazao da su prihodi projektovani na 7.750.000 eura. - Posljednjih godina bilježimo

V.K.V

RAIČEVIĆ: Budžet je razvojni i planiran na realnim osnovama. NOVAKOVIĆ: Od legalizacije je planiran prihod od 800.000 eura iako nijesmo donijeli odluku o naknadi, niti kroz rad parlamenta utvrdili cijenu legalizacije. SIMONOVSKA: Za sport nije dovoljno 40.000 eura. Bavljenje sportom ne smije biti privilegija pojedinaca

Pomoć Albaniji 20.000 eura Jednoglasno je usvojen prijedlog da se iz stalne budžetske rezerve opredijeli 20.000 eura za saniranje posljedica razornog zemljotresa koji je pogodio susjednu Albaniju. Inicijativa nekoliko odbornika da se za istu svrhu odreknu današnjih dnevnica takođe je jednoglasno usvojena. PLANIRAJU POVEĆANJE SVIH PRIHODA: Barski parlament

Na narednoj sjednici o bezbjednosnoj situaciji u gradu Odbornik Dejan Đurović (DF) je zbog tragičnih događaja (ubistvo ispred restorana „Savoia“ i teško ranjavanje srednjoškolca u dvorištu Stručne škole) tražio da se u Dnevni red uvrsti i tačka po kojoj će se raspravljati i o bezbjednosti u gradu. - Na kolegijumu smo dogovorili da ta

značajno interesovanje investitora, a značajna sredstva ubiramo i od legalizacije objekata, od čega očekujemo naplatu veću od 800.000 eu-

Raičevića brine legalizacija bespravnih objekata Raičević je kazao da dijeli zabrinutost dijela odbornika kada je o legalizaciji riječ. - Prije svega zbog zakonskog rješenja koje se nije najbolje pokazalo u praksi. Podstaknut dešavanjima u susjednoj Albaniji i pročitavši u medijima da je najveći uzrok katastrofalnih posljedica zemljotresa u Albaniji - upravo divlja gradnja. Naš zakon predviđa da neko može potpisati da je objekat sagrađen u skladu sa seizmičkim standardima i da imenom i prezimenom stoji iza toga. To je vrlo diskutabilno. Ovaj postupak treba da obezbijedi višegodišnji priliv sredstava u budžet opštine Bar koji će se namjenski trošiti na teritoriji gdje se generiše. Prije svega, moramo da vodimo računa o socijalnom momentu. Ovo zakonsko rješenje se u praksi pokazalo dosta problematično - istakao je Raičević.

tačka bude na narednoj sjednici, s tim što bi tom prilikom načelnik Centra bezbjednosti izložio informaciju o stanju u gradu. Nemojmo čekati da se nekome našem nešto desi, pa da onda dignemo glas. Na svu sreću, dječak je preživio. Svjedoci smo zakazivanja tuča

ra. Ta sredstva ćemo usmjeravati u izgradnju infrastrukture - kazao je Dabanović.

RASPRAVA

Dejan Đurović (DF) nazvao je budžet izbornim. - Ovaj budžet je sličan onome iz 2018. godine sa malom promjenom cifara iz jednih kolona u druge - kazao je Đurović. Stevo Novaković (Biram Crnu Goru) procjenjuje da je budžet neuravnotežen. - Imamo planiran prihod od 800.000 eura od legalizacije bespravnih objekata, iako nijesmo donijeli odluku o naknadi, niti smo kroz rad parlamenta utvrdili cijenu legalizacije. U budžetu za 2019. godinu planiran je prihod od legalizacije u iznosu od milion eura, a nije naplaćen ni euro - kazao je Novaković.

u školama. Zbog toga načelnik CB treba da bude ovdje. Kao da od tih tema bježimo... Naš grad je prepoznat kao grad kriminala, tako ćemo svakoga otjerati odavde - i one koji bi htjeli da dođu, ali i one mlade koji razmišljaju da li da odu smatra Đurović.

Sonja Simonovska (Biram Crnu Goru) koja je dugogodišnja sportska radnica, smatra da je povećanje sredstava za sport u iznosu od 40.000 eura nedovoljno. - Predlažem da se kod Sekretarijata za kulturu, sport i mlade otvori nova klasifikacija, gdje će novac biti raspoređen. Povećanjem dotacija opštine uspješnim klubovima, stekla bi se osnova da ti kolektivi najmlađim polaznicima ne naplaćuju članarinu. Bavljenje sportom ne smije biti privilegija pojedinaca, jer samo tako možemo imati zdravu naciju - kazala je Simonovska.

PLANIRANJE

Predsjednik opštine Dušan Raičević kaže da je budžet razvojni i da je planiran na realnim osnovama. - Idemo u pravcu uvećanja

budžeta iz godine u godinu, a moja je želja da dođemo do godine kada će budžet za opštinu Bar biti 30 miliona eura - kazao je Raičević.

PRIORITETI

Za narednu godinu najavio je i usvajanje lokalnih akcionih planova prvenstveno za mlade, RAE populaciju… Poslije višegodišnje pauze raspisan je Konkurs za raspodjelu sredstava NVO sektoru. - Jedan od prioriteta je izgradnja dnevnog centra za djecu i odrasle osobe sa posebnim potrebama. Sredstva su obezbijeđena, ali se zbog izmjena zakonskog rješenja kompletan postupak mora vratiti na početak. Za Dom kulture priča je ista kao i za dnevni centar - kazao je Raičević. Sjednica se nastavlja danas. V.K.V.

Bijelo Polje

Za kapitalne projekte 4,14 miliona BIJELO POLJE – Nacrt budžeta za narednu godinu i programa uređenja prostora razmatrani su na sjednici Savjeta za ekonomski razvoj opštine. Rukovoditeljka sektora za budžet Sekretarijata za finansije Fernala Zaimović navela je da je budžet planiran na 15.450.000 eura. Od tog iznosa, za tekuću potrošnju predviđeno je 7.788.700 eura, otplatu duga od 3.315.000, kapitalni budžet od 4.145.700 eura. - Prilikom planiranja budžeta težište je postavljeno na obezbjeđivanje više sredstava za finansiranje kapitalnih izdataka u cilju ubrzanijeg razvoja grada i efikasnijeg funkcionisanja lokalne uprave. Planirana sredstva za te namjene iznose 4.145.700 eura, a čine procenat od 27,12 odsto ukupno planiranih izdataka za 2020. godine - kazala je Zaimović. Direktor Direkcije za izgradnju i investicije opštine Milanko Minić govoreći o nacrtu programa uređenja prostora, koji je planiran na 61 miliona eura, kazao je da je opština izradila plansku dokumentaciju višeg i nižeg reda, prostorni plan koji pokriva čitavu teritoriju opštine i na taj način stvorila uslove za izgradnju svih vrsta objekata. Predsjednik opštine Petar Smolović je kazao da je u toku realizacija oko 104 projekta, od kojih su najvažniji Đalovića pećina i Bjelasica. Prema njegovim riječima, prilikom kreiranja budžeta vodilo se računa da se radovi na projektima nastave bez zaduživanja. Hajriz-Hačko Brčvak, Neđeljko Jeremić i Vukman Obradović izabrani za nove članove Savjeta za ekonomski razvoj, umjesto Vladimira Veličkovića, Rešada Nuhodžića i Svetlane Bubanje Leković, koji su podnijeli ostavke na članstvo zbog profesionalnih obaveza i nemogućnosti da redovno prisustvuju sjednicama. B. Č. F. K.

ROŽAJE: Komunalno preduzeće spremnije za zimsko održavanje puteva

Nabavili snjegočistač vrijedan 30.000 eura ROŽAJE - Radi što kvalitetnijeg čišćenja gradskih i prigradskoh saobraćajnica i lokalnih puteva, komunalno preduzeće je ovih dana nabavilo novi snjegočistač. Direktor tog preduzeća Nazim Dacić je kazao da će nova mašina omogućiti da se bolje organizuju i izađu u susret obavezama tokom zimskog perioda. - Od ranije je poznato da se

ovo preduzeće suočava sa neadekvatnom i zastarjelom mehanizacijom, što nas je značajno limitiralo prilikom zimskog održavanja zahtjevnijih dionica, prije svega planiskih lokalnih saobraćajnica. Za kupovinu višenamjenske mašine, kreditno smo se zadužili sa 20.000 eura, dok smo 8.000 eura, kojim smo platili PDV i carinske obaveze obezbijedili iz sopstvenog

budžeta – kazao je Dacić. On je napomenuo da je većina mehanizcije Komunalnog preduzeća skoro dotrajala, te da datira iz 80-ih godina, ali kako naglašava, sve mašine su servisirane. - Nažalost, većina naših mašina za zimsko održavanje saobraćajnica je stara 30 i više godina tako da se teško dolazi do rezervnih djelova. Ipak, smo ove godine uspjeli da završimo

njihovo servisiranje i nadamo se da ćemo moći da odgovorimo zahtjevima i da će gradjani imati očišćene saobraćajnice tokom zime - rekao je Dacić. Kako je dodao, Komulano je obezbijedilo dovoljne količine rizle za posipanje i prioritet u održavanju imaće ulice koje vode do Doma zdravlja, osnovnih i srednjih škola, te drugih institucija od javnog interesa. F. K.

,,PODMLAĐEN“ VOZNI PARK: Novi snjegočistač

Crnom Gorom

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Bar: Projekat unapređenja uslova u Gimnaziji ,,Niko Rolović“ i Ekonomsko-ugostiteljskoj školi

Za uređenje sportske sale 110.000 eura BAR - Opština i Ministarstvo prosvjete finansiraće rekonstrukciju sportske sale srednjih škola u Baru- Gimnazije ,,Niko Rolović“ i Ekonomsko-ugostiteljske škole. To je, saopšteno je iz lokalne uprave, predviđeno memorandumom o saradnji koji su potpisali predsjednik opštine Dušan Raičević i ministar prosvjete Damir Šehović. -Projekat je vrijedan oko 110.000 eura, a memorandumom je predviđeno da opština



Adaptirana sala ustupiiće se na besplatno korišćenje sportskim organizacijama koje okupljaju djecu mlađeg uzrasta, učesnike takmičenja…

sufinansira njegovu realizaciju u iznosu od 40.000 eura. Na taj način dajemo doprinos obnovi školske infrastrukture i podizanju nivoa kvaliteta obrazovanja u saradnji sa nadležnim državnim organima- saopšteno je iz barske lokalne uprave. Pored toga, na prijedlog pred-

sjednika opštine Dušana Raičevića, dogovoreno je da se adaptirana sala ustupi na besplatno korišćenje sportskim organizacijama koje okupljaju djecu mlađeg uzrasta, učesnike takmičenja. -To će značajno doprinijeti razvoju sportskih aktivnosti i

omogućiti besplatno bavljenje sportom najmlađih Barana poručuju iz opštine. Najavljena je i realizacija još jednog važnog infrastrukturnog projekta- izgradnja školske sportske sale u OŠ „Mrkojevići“ u Pečuricama koji, na inicijativu udruženja iseljenika članova Kulturnog centra „Rumija“ iz Čikaga, sprovode Ministarstvo prosvjete i opština Bar. Opština je za tu namjenu budžetom za 2020. godinu opredijelila 150.000 eura. V.K.V.

U FOKUSU SPOrTSKa INFraSTrUKTUra: Raičević i Šehović

HErCEG NOVI: Opština planira rebalans budžeta za 2019.

KOTOr: Poklon opštine Specijalnoj bolnici

Manjak prihoda i zbog primjene novih zakona HERCEG NOVI - Budžet opštine za ovu godinu, koji je planiran na iznos od 17,785 miliona eura biće umanjen za 2,2 miliona jer nijesu ostvareni svi planirani prihodi.

VaŽNa JE SVaKa PODrŠKa: Čelnici opštine i bolnice

Oprema za liječenje moždanog udara

Predsjednik opštine Željko Aprcović kazao je da se tom donacijom zaokružuje neurološka djelatnost risanske bolnice. - Važna je svaka podrška za bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu u gradu koji je atraktivna turistička destinacija, a bez kvalitetne zdravstvene usluge, naša ponuda nije na zadovoljavajućem nivou - kazao je Aprcović. Direktor JZU ,,Vaso Ćuković“ u Risnu neurohirurg Vlado Popović zahvalio je opštini ističući da će poklonom riješiti veliki problem, a radi se o trombolitičkoj terapiji koja se

NAPLATA



Prema riječima predsjednika opštine Stevana Katića, priliv sredstava u ovoj godini je bio otežavajući. – Prihodi su manji dijelom i zbog usvajanja novih zakona u Skupštini Crne Gore. Manja je naplata po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i od prodaje imovine, a opština je ove godine ostala uskraćena i za prihode Morskog dobra – kazao je Katić. On napominje da je ove godine najveća realizacija kapitalnog budžeta u posljednjih desetak godina te da je riječ o ulaganjima u iznosu od oko tri miliona eura. Podsjećamo, prema informacijama iz Sekretarijata za finansije, za osam mjeseci ove godine budžet je ostvaren u procentu 62,87 odsto. Najviše prihoda u tom periodu je

Risanskoj bolnici ostaje još nabavka EG aparata za snimanje elektruilne aktivnosti mozga, odnosno aparata za mjerenje gustine kostiju, koja će se realizovati u sljedećoj godini do sada nije primjenjivala u risanskoj bolnici. - Sada u potpunosti možemo da opravdamo naziv Specijalna bolnica za neurologiju, neurohirurgiju i ortopediju i samim tim proširujemo opus djelatnosti naših neurologa na zadovoljstvo pacijenata prije svega - zaključio je Popović. Risanskoj bolnici ostaje još nabavka EG aparata za snimanje elektruilne aktivnosti mozga, odnosno aparata za mjerenje gustine kostiju, koja će se realizovati u sljedećoj Iv. K. godini.



Na sljedećoj sjednici Skupštine opštine planirana je odluka o rebalansu budžeta čiji će iznos biti 15,5 miliona eura.

Ove godine ostvarena je najveća realizacija kapitalnog budžeta u posljednjih desetak godina, riječ je o ulaganjima u iznosu od oko tri miliona eura

Stevan Katić

ostvareno po osnovu poreza na nepokretnost, oko 3,5 miliona eura ili 66,50 odsto, dok je od nadoknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta ostvareno 1,6 miliona eura ili 52,20 odsto. Budžet za 2020. je planiran na 18,790 miliona eura. Po mišljenju predsjednika opštine, primanja i izdaci su realno planirani, uprkos ovogodišnjem rebalansu.

Ž.K.

KOTOR – Pacijenti kojima je propisana trombolitička terapija od juče mogu da je dobiju u Specijalnoj bolnici JZU ,,Vaso Ćuković“ u Risnu. To je omogućila opština koja je poklonila bolnici 12.193 eura za nabavku neophodne medicinske opreme, bolesničkih stolova, stočića za pacijente, infuzionu pumpu i pacijent monitore.

Ostvarena je manja naplata po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i od prodaje imovine, a opština je ove godine ostala uskraćena i za prihode Morskog dobra – kaže Stevan Katić

PlJEVlJa: Podrška opštine civilnom sektoru

Za projekte NVO 11,5 hiljada eura PLJEVLJA– Lokalna uprava raspisala je javni konkurs za raspodjelu 11.500 eura za finansiranje projekata nevladinih organizacija. Za podršku iz opštinske kase 183 nevladine organizacije mogu konkurisati projek-

tima iz oblasti kulture, zaštite životne sredine i promocije turizma u ruralnim područjima. Maksimalan iznos koji može dobiti neka organizacija je 20 odsto od predviđenih novčanih sredstava. Rok za dostavljanje projekata je 30 dana. C.G. IZOSTala NaPlaTa KOMUNalIJa: Zgrada opštinske administracije

TURIZAM

- Očekujemo dosta bolju godinu po pitanju priliva sredstava u budžet i kada je u pitanju i turizam i otvaranje novih hotela i novih radnih mjesta, što od poreza na dohodak fizičkih lica, prireza poreza, turističke takse. Mislim da će i realizacija kapitalnog budžeta biti na zavidnom nivou – naveo je Katić. Kapitalni budžet za sljedeću

godinu planiran je na iznos 5,9 miliona eura dok je za operativni opredijeljeno 11,79 miliona eura. Primanja su najvećim dijelom planirana iz sopstvenih prihoda, 13.40.000 eura, dok je od ustupljenih prihoda predviđeno 2.800.000 eura, a od dobijenih kredita 2.300.000 eura. Od poreza na nepokretnosti planirani su prihodi od 6.500.000 eura, poreza na dohodak fizičkih lica 1.300.000 eura, prirez porezu na dohodak fizičkih lica 1.200.000 eura, a poreza na promet nepokretnosti 1.500.000 eura. Ž. K.

Crnom Gorom

Četvrtak, 5. decembar 2019.

BIJELO POLJE: Rekonstruisana ulica u Rasovu

Resnička 19 bezbjednija BIJELO POLJE - Jedna od najstarijih ulica u naselju Rasovo – Resnička 19 rekonstruisana je i juče je završeno asfaltiranje. Radove na saobraćajnici dugačkoj 285 metara sprovela je Direkcija za izgradnju i investicije u okviru programa uređenja lokalnih puteva. Zbog završetka radova srećni su i mještani Rasova, a kako je kazao Rajko Pavićević, posebno ih raduje to što će be-

zbjednost najmlađih mještana biti na višem nivou. - Riječ je o ulici u blizini Osnovne škole „Vladislav Sl. Ribnikar“, tako da će sada i roditelji biti mirniji kada šalju djecu u školu. S obzirom na to da je riječ o jednoj od najstarijih ulica, rekonstrukcija je zaista bila neophodna i zahvalni smo lokalnoj samoupravi i Direkciji za izgradnju i investicije što su je iznova asfaltirali - istakao je B. Č. Pavićević.

PETNJICA: Razgovarali Agović i Zenka

NIKŠIĆ: Roaming Montenegro rekonstruisaće sportski objekat

Stadion će ispunjavati evropske standarde Objekat će imati prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto površina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedišta, iznosiće oko 6.200 metara kvadratnih NIKŠIĆ - Uprava javnih radova ugovorila je realizaciju projekta rekonstrukcije zapadne tribine stadiona Sutjeske u Nikšiću, za koju će Vlada i Fudbalski savez izdvojiti blizu 4,6 miliona eura.

POŠTOVATI RAZLIČITOSTI: Agović i Zenka

Poštovati prava LGBT zajednice PETNJICA - Petnjica je dobar primjer poštovanja i njegovanja multikulturalnih i multikonfesionalnih odnosa u Crnoj Gori - rekao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka nakon razgovora sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Zenka i Agović potpisali su sporazum o saradnji u borbi protiv diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, poštujući ostvarivanje osnovnih ljudskih prava LGBT zajednice u Crnoj Gori. Takođe, dogovoreno je da zajedno riješe stambeno pitanje tri romske porodice koje su u stanju prijeke potrebe.

- Poštovanje temeljnih ljudskih prava je direktno povezano sa investicijama, ekonomskim boljitkom, zapošljavanjem i cjelokupnim razvojem opštine Petnjica - rekao je Zenka. Govoreći o aktivnostima u opštini Samir Agović je kazao da je prostorni plan završen, te da će i strateški plan razvoja Petnjice biti uskoro. Pohvalio je odnos Vlade koja pokazuje puno razumijevanje za razvojne potrebe opštine. - Razvoj saobraćajne infrastrukture je izazov koji traje, potreba za dnevnim boravkom djece sa invaliditetom, predškolskom ustanovom i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć su takođe među glavnim prioritetima opštine Petnjica -rekao je Agović. C. G.

Nikšićko preduzeće Roaming Montenegro koje je u postupku javne nabavke proglašeno najpovoljnijim ponuđačem, obavezalo se da radove završi u roku od 12 mjeseci od uvođenja u posao. Iz Služba za odnose s javnošću Vlade saopšteno je da će od ukupne ugovorene vrijed-

RADOVI ĆE TRAJATI GODINU: Budući izgled stadiona

nosti Vlada budžetom za 2020, 2021. i 2022. godinu opredijeliti sredstva u iznosu od 3,3 miliona eura, dok će ostatak sredstava obezbijediti FSCG. Rekonstruisani objekat imaće prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto površina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedišta, iznosiće oko 6.200 metara kvadratnih. - Realizacijom ovog projekta

steći će se uslovi za unapređenje kvaliteta rada Fudbalskog kluba Sutjeska, posebno kada je riječ o mlađim kategorijama, kao i za ispunjavanje evropskih standarda prilikom organizacije zvaničnih utakmica – navedeno je u saopštenju. Projekti modernizacije sportske infrastrukture u kapitalnom budžetu Vlade zauzimaju sam vrh prioriteta, a

4,6

miliona eura koštaće rekonstraukcija stadiona u Nikšiću

ukupna vrijednost investicija u toj oblasti, koje realizuje Uprava javnih radova, iznosi oko 20 miliona eura. C. G.

KOTOR: Razgovarali Željko Aprcović i Đovani di Stasi

Predložili formiranje biodistrikta od zaliva do jezera KOTOR – Opština je zainteresovana za projekat ,,Biodistrikti“, koji predstavlja inovativni pristup održivom, integrisanom i participativnom teritorijalnom razvoju zasnovanom na ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj dimenziji održivosti.

O tome su razgovarali predsjednik opštine Željko Aprcović i bivši predsjednik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope Đovani di Stasi. Aprcović je, saopšteno je iz lokalne uprave, ocijenio da Kotor ima odlične uslove za

razvoj kvalitetne, zdravstveno bezbjedne i sertifikovane organske hrane. - Di Stasi je pokrenuo inicijativu formiranja bio-distrikta od Bokokotorskog zaliva do Skadarskog jezera. On je istakao da ima održivu budućnost formiranje bio-distrikta

na tom geografskom području u kojem poljoprivrednici, građani, turistički subjekti, udruženja i vlasti zajedno učestvuju u održivom upravljanju lokalnim resursima, na organskim principima i praksi - saopšteno je iz opštine Kotor. Iv.K.

bro Polje, Adžin Most, Bare Šumanovića, Šobaići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Kupinovo, Ostrog i motel „Sokolina“; od 7:30 do 17h Sretnja, Brijestovo, Rova i Mosori. Herceg Novi: od 10 do 13h Luštica - Klinci, Mrkovi, Tići Radovanići, Eraci, Rovanac, Ponta od vesla, Brguli, Velji kam, Žanjice, Mirišta, Zabrđe, Obosnik, Petrovići; od 7 do 15h Mokrine, Kruševice, Vrbanj. Kolašin: od 8 do 15h Požnja; od 9 do 15h Lugovi; od 8 do 17h DV 10 kV Rovca. Mojkovac: od 9 do 13h Donja Polja. Nikšić: od 9 do 16h Vilusi, Broćanac, Usputnica, Petrovići, „Montex“, Vodovod, Crkvice, Seline, Mrkajići, Počekovići, Vidne, Kljakovica, Koravlica, Jabukovac, Granični prelaz, Podvrš, Vraćenovići, Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rvana Gora,

Bratogošt, Bjelice, Vrbice, Crkvice, Ubla; od 8 do 16h Lipova Ravan; od 7:30 do 17h Spila; od 9 do 16h Petrovići. Plav: od 9 do 14:30h selo Korita. Pljevlja: od 8 do 17h Pliješevina i Otilovići. Rožaje: od 13 do 17h dio Stare varoši, Zejnilagići i Zanatski centar; od 9 do 14:30h Njeguš. Šavnik: od 7:30 do 17h Bijela, Miloševići, Kruševice, Gradac, Mokro; od 7:30 do 17h Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duž i Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Pošćenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Miloševići, Kruševice. Ulcinj: od 8 do 14:30h objekti kod plaže Majami; od 8 do 15h Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš. Žabljak: od 8 do 17h Uskoci; od 9 do 13h Robna kuća ih Hipotekarna banka. C. G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 16 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30h Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Gnjili Potok, Sjenožete, Rudo Brdo, Gradišnica, Trešnjevo i Štavna. Berane: od 7:30 do 17h Šekular, Lukin Vir, Trepča, Rijeka Marsenića, Jugovine, Vinicka, Navotina, Gradina, Buče, Lužac, Praćevac, Bastahe, Kurikuće, Vuča, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Veliđe, Dolac, Beranselo, Zaostro. Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30h DV 10 kV Gubavač; od 7:30 do

8:30h DV 10 kV Tomaševo; od 7:30 do 17h Livadice, Kukulje, Dubrave, Sela, Barice Škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Šljemena, Pisana Jela, Bistrica, Žiljak, Bistrica Nova, Kanje, Metanjac, Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Oluja, Donja, Unevina Nova, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pećarska, Boturići, Mirojevići, Kok,h asanbegovići, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo, Požeginja; od 9 do 14h Rakonje, Nedakusi, Kisjela Voda, Jabučno, Lipnica; od 16 do 17h DV 10 kV Tomaševo i DV 10 kV Gubavač; od 8 do 18h Kostenica, Bistrica, Pobretići, Centar i Žiljak. Berane: od 9 do 14:30h Donja

Rženica, Štitare; od 7:30 do 17h Beranselo, Dolac, Lužac, Veliđe, Crni Vrh, Lubnice, Bastahe, Praćevac, Kurikuće, Vuča, Glavaca, Banjevac, Jugovine, Vinicka, Navotina, Rijeka Marsenić, Gradina, Lukin Vir, Trepča i Šekular i katun Jelovica. Cetinje: od 8 do 17h (kratotrajna isključenja) Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Ugnji, Vrela i Obzovica; od 8 do 17h repetitor Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do i Gluhi Do; od 9 do 16h Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Kopito, Meoce, Bijelo Polje, Ubli, Prisoje i Bijele Poljane; od 7:30 do 17h Gluhi Do i Prekornica. Danilovgrad: od 8 do 13h Grlić, Ćurioc, dio Lazina, Bjelou-

si, Kopito Petrovića, Begovine, Tomaševići, Gruda, Jabuke, Lazarev krst, Donji Zagarač, Gornji Zagarač, Povrhpoljina, Malenza, Đeđezi, Bandići i firme Šimšić, GSI i ZIP; od 8 do 11h Šume Bećirovića, Sušica, Kokotovac, Podglavice, Maljat, Kosić, Farmont, Betonjerka, Mamućevina, Jastreb, Koljat i dio Lazina; od 10:30 do 12:30h Šišković, Mermer, Radijatori, Sloles, Oromet, željeznička stanica, Pilana, Pažići, Sekulići i Lalevići; od 9 do 11 sati Bare Šumanovića; od 7:30 do 17h (kratkotrajna isključenja) Lalevići, Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, Valeta, Donji Rsojevići, Vinići, Viš, Glava Zete, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Do-

Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 5. decembar 2019.

Svijet

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Osnivači „Fijata“ kupili veliku medijsku grupu u Italiji

Republika i Štampa u vlasništvu porodice Anjeli RIM - Porodica Anjeli koja je osnovala kompaniju „Fijat“ kupila je italijansku medijsku grupu „GEDI“, koja izdaje dnevne listove Republika i Štampa.

Holding kompanija Anjelijevih „Eksor“ kupila je 44 odsto udjela u medijskoj grupi „GEDI“ od firme „CIR“ za 102,5 miliona eura, navode italijanski mediji.

Pored Republike i Štampe u sastavu grupe „GEDI“ je još nekoliko lokalnih listova i tri radio-stanice. - Uvjereni smo da kvalitetno novinarstvo ima svijetlu bu-

dućnost sve dok uspješno kombinuje kvalitetno novinarstvo, profesionalizam i nezavisnost i potrebe čitalaca, danas i u budućnosti - objavio je u saopštenju predsjednik

Zaoštreni odnosi na liniji Berlin - Moskva

Protjerano dvoje ruskih diplomata BERLIN - Njemačka je protjerala dvojicu ruskih diplomata zbog nesaradnje Moskve u istrazi ubistva gruzijskog državljanina u Berlinu za koje njemačko državno tužilaštvo sumnjiči ruske ili čečenske vlasti. Rusija je negirala svaku umiješanost u ubistvo Gruzijca i brzo odgovorila da će istom mjerom uzvratiti na njemački potez za koji je rekla da nije ,,prijateljski”. Odnosi Rusije s Njemačkom i drugim državama Zapadne Evrope već su napeti zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke na britanskom tlu 2018. godine. -Ovim potezom njemačka vlada reaguje na činjenicu da ruske vlasti nijesu dovoljno sarađivale u istrazi ubistva u parku u Berlinu - objavilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Muškarac Zelimkan Kangošvili u avgustu je ubijen u parku u središtu Berlina na putu u džamiju. Taj Gruzijac je nekada uz antimoskovski nastrojene borce ratovao u Čečeniji. Sudeći po izvještajima medija, ubijeni muškarac se početkom 2000-ih borio na strani muslimanskih Čečena protiv Rusije. Navodno je na njega izvršen pokušaj atentata još u maju 2015. u glavnom

uprave Eksora Džon Elkan. Eksor je većinski vlasnik grupe „Ekonomist“, a posjeduje

Merkel u petak prvi put u posjeti Aušvicu

VARŠAVA -Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetiće u petak nekadašnji nacistički koncentracioni logor Aušvic-Birkenau koji se nalazi u Poljskoj, što je njena prva posjeta otkako je na funkciji kancelarke i treća zvanična poseta šefa njemačke vlade. Njemačku kancelarku pratiće poljski premijer Mateuš Moravjecki. Posjeta će obilježiti desetogodišnjicu Fondacije Aušvic-Birkenau, osnovane 2009. kako bi brinula o mjestu sjećanja, na kom se nalaze ostaci nekadašnjeg njemačkog nacističkog koncentracionog logora i logora istrebljenja o kom se stara Državni muzej Aušvic-Birkenau u Osvjenćimu, navodi se u saopštenju dostavljenom Pobjedi iz Ambasade Poljske.

Ruska ambasada u Berlinu

gradu Gruzije, Tbilisiju. Čečen je preživio povrijeđen. Nakon bjekstva iz Gruzije, muškarac je zatražio azil u Njemačkoj i tamo živio od 2016. godine. Tužilaštvo smatra da dovoljno dokaza upućuje na to da je nalogodavac ubistva ruska država ili čečenske vlasti. Rusko ministarstvo vanjskih poslova ljutito je odgovorilo na optužbu. -Izjave njemačke strane o protjerivanju dva službenika ruskog ministarstva u Berlinu

Eksplozija u fabrici vatrometa u Kini

smatramo neutemeljenima i one nijesu prijateljske. Bićemo prisiljeni da odgovorimo recipročnom mjerom - prenijele su ruske novinske agencije izjavu Ministarstva vanjskih poslova. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da riječ o ,,apsolutno neosnovanoj spekulaciji“. - Ovu temu na neki način podgrijavaju njemački mediji, ali to ne znači da stvari tako stoje - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

vlasničke udijele u „FijatKrajsleru“, „Ferariju“ i fudbalskom klubu Juventus.

- Logor Aušvic, otvoren 1940. godine, bio je namijenjen prvenstveno poljskim političkim zatvorenicima, a vremenom je, zajedno sa kasnije sagrađenim logorom Aušvic II-Birkenau postao jedno od glavnih stratišta evropskih Jevreja i simbol holokausta. U koncentracionom logoru i logoru smrti Aušvic-Birkenau ubijeno je oko milion Jevreja, a pored njih, među najvećim grupama stradalih bili su Poljaci, Romi i sovjetski ratni zarobljenici, navodi se u saopštenju. Na zahtjev Poljske, tokom 31. zasijedanja Odbora za svjetsku baštinu Uneska 27. juna 2007. usvojena je promjena zvaničnog međunarodnog imena za ostatke logora u „Aušvic-Birkenau“- Njemački nacistički koncentracioni logor i logor istrebljenja (1940-1945).

U studentskom kompleksu u Odesi izbio požar

Nastradala jedna osoba, a 13 povrijeđeno UBIJEN U AVGUSTU: Zelimkan Kangošvili

Predsjednik Irana traži oslobađanje uhapšenih demonstranata

Rohani: Nevinima nije mjesto u zatvoru Poginulo sedam ljudi LIUJANG - Najmanje sedam osoba je poginulo, a veći broj ih je povrijeđen u eksploziji koja se dogodila u fabrici proizvoda za vatromet u mjestu Čengtanđiang kod grada Liujang u južnoj kineskoj provinciji Hunan, potvrdili su lokalni zvaničnici. U Čengtanđiangu su odmah počeli da sprovode plan za reagovanje u vanrednim situacijama nakon incidenta, prenio je kineski portal CGTN. Službe za hitne slučajeve, javnu bezbjednost, protivpožarnu i zdravstvenu zaštitu grada Liujang požurile su na lice mjesta kako bi započele akciju spašavanja. Istraga o konačnom broju žrtava je u toku.

TEHERAN – Predsjednik Irana Hasan Rohani apelovao je da se iz pritvora oslobode, kako je rekao, nevini ljudi koji nijesu bili naoružani, a koji su uhapšeni tokom protesta organizovanih zbog povećanja cijene goriva. Hasan Rohani je rekao da bi trebalo pokazati vjersko i islamsko milosrđe. Oni nevini ljudi koji su protestovali protiv povećanja cijena goriva i nijesu bili naoružani, treba da budu oslobođeni - poručio je Rohani u televizijskom obraćanju. Protesti u Iranu pokrenuti su 15. novembra i brzo su se proširili na više od 100

ODESA - Jedna osoba je stradala, a 13 ih je povrijeđeno u velikom požaru koji je izbio u zgradi univerzitetskog kompleksa u Odesi u Ukrajini, saopštila je ukrajinska služba za vanredne situacije.

Hasan Rohani

gradova, podsjeća agencija Rojters. Napominje i da su te demonstracije prerasle u političke proteste.

Požar je izbio na trećem spratu zgrade Fakulteta za ekonomiju, pravo i hotelijersko poslovanje. Ukrajinska služba za vanredne situacije saopštila je da je među povrijeđenima i šest vatrogasa-

ca. Dodaju da je trideset trogodišnja žena podlegla povredama u bolnici. Prema posljednjim informacijama, požar koji je zahvatio oko 4.000 kvadratnih metara je lokalizovan. U gašenju požara je angažovano 65 osoba, navodi ukrajinska služba za vanredne situacije. Na licu mjesta bili su i timovi psihologa koji pružaju neophodnu podršku studentima i roditeljima. Priredila: Đurđica Ćorić

Kultura

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Rodoljub Ćorić prima nagradu „Ana Ahmatova“

Vujović-Kostić i Ćoriću nagrada „Ana Ahmatova“ PODGORICA - Pjesnikinja iz Nikšića Tatjana VujovićKostić i pisac Rodoljub Ćorić iz Mojkovca dobitnici su književne nagrade „Ana Ahmatova“ koju dodjeljuje Ruski kulturni centar iz Sofije (Bugarska) i Društvo ruskih pisaca Bugarske. Nagrade su im dodijeljene na

svečanosti povodom obilježavanja 130 godina od rođenja pjesnikinje Ane Ahmatove. K a ko s e n avo d i u obrazloženju, priznanja su dobili zbog popularizacije ruske književnosti u Crnoj Gori, ali i zbog autentičnog, živopisnog i melodičnog književnog jezika. R. K.

Naučni skup o djelu Pajovića NIKŠIĆ – Omaž akademiku Radoju Pajoviću (1934-2019) biće priređen danas u 10 sati u sali Skupštine opštine Nikšić. Program organizuju opština Nikšić i Udruženje boraca NOR-a i antifašista Nikšića. O djelu Pajovića govoriće Živko Andrijašević, Zuvdija Hodžić, Đorđije Borozan, Sreten Perović, Adnan Prekić, Nada Drašković, Sait Šabotić, Čedo Drašković, Mašo Miljić, Veselin Konjević, Jadranka Selhanović, Zvezdana Lakić, Božidar Šekularac, Novak Adžić, Branko Banjević, Rajko Cerović, Slobodan Mirjačić, Vesna Kovačević i Beba Perunović-Perišić. Radoje Pajović bio istaknuti crnogorski istoričar i akademik DANU. Rođen je 14. aprila 1934. godine u Drenovštici kod Nikšića, a preminuo je 2. juna u Podgorici. Četrdeset godina

Radoje Pajović

radio je u Istorijskom institutu Crne Gore. Bio je redovan član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Samostalno ili kao koautor objavio je desetak knjiga. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja među kojima su Trinaestojulska i nagrada „19. decembar“. R. K.

Matica: Crna Gora u putopisnoj književnosti PODGORICA - Predstavljanje knjige „Crna Gora u angloameričkoj putopisnoj književnosti i beletristici“ autora Marije Krivokapić i Nila Dajmonda, biće priređeno večeras u 18 sati u sali Matice crnogorske. Na promociji će govoriti prof. dr Vesna Kilibarda, doc. dr Vanja Vukićević Garić i prof. dr Marija Krivokapić i autorka. Zapisi nude veoma živ mozaik pejzaža, istorije, ljudi, njihove odjeće, njihovih kuća, svakodnevnog života, koji su tek sporadično izobličeni. Teško je zaključiti da na ove opise nijesu uticale ideologije putnika i da nijesu bili propušteni kroz kulturne i kognitivne mreže

razvijene kod kuće, ali njihov značajan broj otkriva mjesta koja su sada zauvijek izgubljena. - Ovu knjigu pisali smo s namjerom da izbjegnemo politizovanje, esencijalizovanje i samostigmatizaciju, te da zaključimo da je odsustvo Crne Gore kao stvarne istorijske, socio-političke i kulturne kompleksnosti u mašti stranaca uslovljeno i crnogorskom dugom i višestrukom izolacijom – rekli su Krivokapić i Dajmond. Marija Krivokapić je profesor engleske književnosti i studija kulture na Univerzitetu Crne Gore. Nil Dajmond je kanadski režiser dokumentarnog filma. Potiče iz naroda Kri iz Džejms Beja. B. B.

Direktor fotografije Manuel Alberto Klaro o saradnji sa Larsom fon Trirom

Za umjetnost je važ da budete provoka PODGORICA - Čileanskodanski direktor fotografije Manuel Alberto Klaro, dobitnik ovogodišnje nagrade Crnogorske kinoteke „Kinooko“, poznat je po dugogdišnjoj uspješnoj saradnji sa Larsom fon Trirom. O tome, kao i izazovima koje donosi rad na filmovima, govorio je na jučerašnjoj panel diskusiji upriličenoj u okviru Podgorica film festivala. Prije početka rada sa Fon Trirom, kako je kazao Klaro juče u hotelu „Centre Ville“, gledao je njegove filmove i bio veliki fan. Do saradnje je došlo slučajno. - Larsa sam upoznao 2010. i imao sam sreću što je snimatelj koji je trebalo da snima, napustio film nekoliko mjeseci prije nego što je snimanje počelo. Organizovan je kasting, pozvali su nas trojicu koji smo poznavali scenario, imali smo sastanke sa njim i odabrao je mene – kazao je Klaro.

TRIKOVI I TEHNIKA

Fon Trir je, kako je konstatovao Vladimir Vučinić koji je razgovarao sa Klarom, poznat po tome što relnost i film ne razdavaja nego ih spaja u jedno i koristi sve moguće trikove i tehniku, ne bi li došao do gledaoca i realizacije svoje ideje. To je ono, prema Klarovim riječima, što ga privlači u radu sa njim. - Kod saradnje sa Fon Trirom privlači me ono što ljudi zovu opasnim. Stvaranje umjetnosti, bar na način na koji je ja doživljavam, mora da bude izazovno. Takve bi trebalo da budu teme, jezik. Morate da budete provokativni prema svijetu koji vas okružuje, da

Kod saradnje sa Fon Trirom privlači me ono što ljudi zovu opasnim. Stvaranje umjetnosti, bar na način na koji je ja doživljavam, mora da bude izazovno. Takve bi trebalo da budu teme, jezik – kazao je Klaro pokrećete i političke teme. To je veoma bitan segment filmske umjetnosti. Ne doživljavaju to svi na isti način, međutim, takav je rad sa Fon Trirom. U poređenju sa njim, rad sa drugim rediteljima mi djeluje dosadno – kazao je Klaro. Lars fon Trir, prema riječima Klara, jeste neko ko odlično poznaje svoj opus posla. Da bi uspješno počeo da sarađuje sa njim morao je da upozna njegov ukus, ono što voli i što mu se uopšte ne dopada. Veoma je detaljan, izričit po pitanju određenih stvari, ali i uvijek otvoren da čuje nove ideje. - Kada smo prvi put sarađivali na filmu „Melanholija“ nekad je znao da mi kaže dok smo snimali: „Ne sviđa mi se to. Vidim da poznaješ scenario, šta će biti naredna scena, ali mi se ne sviđa to sladunjavo holivudsko snimanje. Treba da snimaš kao da si glumac na se-

Manuel Alberto Klaro u razgovoru sa Vladimirom Vučinićem juče u Podgorici

„O beskonačnosti“ neki drugi dan Početak festivala u utorak veče u CNP-u obilježili su tehnički problemi, pa je publika ostala uskraćena za projekciju ostvarenja „O beskonačnosti“ Roja Andersona, koje je najavljeno kao „film otvaranja“. Naime, film je snimljen na švedskom jeziku, a na platnu u CNP-u se nije učitao titl na crnogorskom jeziku, uprkos naporima organizatora da riješe ovaj problem. Publika je potom napustila salu, praćena izvinjenjem organizatora i obećanjem da će „O beskonačnosti“ biti ponovo na repertoaru do kraja festivala.

tu i reaguješ intuitivno, spontano“. Nikada to ne bih radio na snimanjima drugih filmova, jer ste uvijek opterećeni time da to mora lijepo da se „reže“, uklopi, ali sa Larsom je

drugačije. Bez obzira na to kako snimate, on će uvijek odabrati najgore snimke, preskočiće granice namjerno i napraviti nešto drugačije – kazao je Klaro.

Izložba „Veliki formati“ otvorena u Modernoj galeriji u okviru DEUS-a

Skladna cjelina mnogih značenja

PODGORICA - Princip velikog formata predstavlja i princip neograničene umjetničke slobode, predznak stvaralačke zrelosti i snage umjetničkog izraza, što jasno prepoznajemo i u radovima koji čine ovu postavku - rekao je direktor Muzeja i galerije Podgorice Vučić Ćetković, na otvaranju izložbe „Veliki format“ u Modernoj galeriji, u okviru DEUS-a. Na izložbi „Veliki format“ iz fundusa Moderne galerije našla su se djela istaknutih crnogorskih umjetnika, među kojima su: Milivoje Miško Babović, Draško Dragaš, Miodrag Dado Đurić, Nada Kažić, Pavle Pejović, Aleksandar Rafajlović, Branislav Bane Sekulić, Ilija Šoškić, Rajko Todorovoć Todor, Žarko Vojičić i Srđan Vukčević. Govoreći o konceptu izložbe, Ćetković je istakao da je izražena monumentalnost u umjetničkom radu, koja je u ovim djelima iskazana u raznovrsnim medijima i kroz osobene koncpecijske pristupe. - „Veliki format“ kao zajednička nit izloženih radova u konceptu postavke predstavlja metaforu za grandioznost umjetničkih ideja, svojstvenu velikom broju autora, čiji je stvaralački rad neraskidivo vezan za naše podneblje i njegov jedinstvni prirodni i kulturni ambijent – rekao je Ćetković i naglasio da ova postavka otvara mogućnosti za nove interpretacije i vrijednosti crno-

M.BaBović

Priznanje za naše književnike

D. Mijatović

Publika na izložbi u Modernoj galeriji

gorske likovne scene. Izbor iz kolekcije odabrala je kustoskinja i istoričarka umjetnosti Petrica Duletić. Izložbom su obuhvaćena djela nastala od osamdesetih godina dvadestog vijeka do danas. - Prvi kriterijum za odabir djela bio je njihov format, iako se u prvi mah čini veoma riskantnim da jedna osobina bude objedinjujući faktor, koji će držati cijelu postavku u kojoj su izložena djela iz različitih perioda,

vizuelnih poetika i sadržaja. Radi se o veoma skladoj cjelini višeslojnih značenja – rekla je Duletić. Ona je dodala da izložba pruža mogućnost dijaloga djela umjetnika koji su obilježili određene decenije, kreirali duh vremena i zabilježili odnos između umjetnosti i društvene stvarnosti naše epohe. - Postavka se može posmatrati kao estetska geneza domaćih umjetničkih praksi - kazala je Duletić. B. B.

Kultura

Četvrtak, 5. decembar 2019.

žno ativni

HIPNOZA I STVARNOST

Karakteristično za Fon Trira, naveo je on, jeste da u svakom momentu pokušava da razbije iluziju da se radi o realnosti. Što se vrlo često u filmu radi. - Mi imitiramo stvarnost i pokušavamo da to radimo neprimjetno. Kod njega je od prvog do posljednjeg filma prikazana dekonstrukcija stvarnosti. Svim tim pokretima kamere pokušava da nas izbaci iz ravnoteže i dovede u stanje između hipnoze i stvarnosti – ispričao je Klaro. Rad sa njim, kako je kazao, ne sputava njegovu kreativnost. - Kada radite sa rediteljem koji zna što želi, zajedno ćete brže doći do valjanog cilja, nego kada radite sa rediteljem koji ne-

Saradnja sa Crnogorkom Iako je Manuel Alberto Klaro i ranije imao prilika da boravi u Crnoj Gori i da snima reklame o domaćoj kinematografiji nije upoznat. Međutim, imao je priliku da sarađuje sa jednom Crnogorkom. - Imao sam priliku da snimam film „Maja“ sa Marijanom Janković koja je porijeklom iz Crne Gore, a živi i radi u Danskoj. Snimila je veoma zanimljiv i nagrađivan film, koji je prošle godine i prikazan na Podgorica film festivalu – naveo je Klaro.

ma jasne ideje, pa sve morate da radite sami. Na kraju, nijesu bitna moja osjećanja ili kreativnost, već krajnji rezultat – objasnio je on. Filmsku školu Klaro je završio u Danskoj, a akademija je bila mjesto koje je i predodredilo njegov profesionalni put. - Prije svega, imao sam priliku da upoznam ljude sa istim afinitetima kao ja, sličnih godina. To je zaista bilo najznačajnije – zajednički razvitak sa svima njima, usavršavanje filmskog jezika, dijeljenje ideja. Osim toga, imao sam priliku da učim od sjajnih profesora koji su uvijek bili raspoloženi da čiju naše ideje, pomogli su nam da nađemo svoj glas – kazao je Klaro. Na fakultetu je upoznao i reditelja Kristofera Boea sa kojim je zajedno radio na filmu „Rekonstrukcija“. - Bio je to naš diplomski projekat, koji je jedna kompanija prepoznala kao kvalitetan i ponudila nam da ga snimimo. Osamnaest godina kasnije i dalje sarađujem sa istim rediteljom i veoma sam srećan zbog toga. U periodu kada sam ga upoznao bio je veoma agresivan mladi čovjek, koji se nije bavio političkim temama, ali je želio da pošalje dođavola klasičnu kinematogarfiju. On je veliki fan kinematografije, što „Rekonstrukcija“ potvrđuje. Ali, kao i Fon Trir, on želi da napreduje, da ode korak dalje – ispričao je Klaro. S. V.

Promocija knjige Aleksandra Radomana PODGORICA – Predstavljanje knjige „Savremena književna montenegristika: utemeljivači“ autora Aleksandra Radomana biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena. Govoriće Adnan Čirgić, Milan Marković, Novica Vujović, Sanja Orlandić i autor. Ova knjiga nastala je kao rezultat projekta Filolozi i Crna Gora koji je realizovan u okviru tri ustanove - Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, Instituta za crnogorski jezik i književnost i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. R. K.

„Contra“ iz Splita u KIC-u PODGORICA - Koncert klape „Contra“ iz Splita povodom nadolazećih božićnih praznika, u organizaciji „Zajednice Hrvata i prijatelja – Crna Gora“ biće održan večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“,. Koncert će svečano otvoriti veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić i predsjednica udruge ZHIP CG Svjetlana Zeković. Klapa „Contra“ iz Splita, jedna je od najpoznatijih i najuspješnijih klapa koju čine vrsni pjevači, a predvodi je Eduard Šegota, jedan od najboljih tenora u Hrvatskoj. „Contra“ je pokrenula sasvim novi talas u klapskoj muzici i istu ponovo vratila među najpopularnije muzičke stilove Hrvatske. Nastala je od članova raznih klapa i u kratom roku je održala više od 200 koncerata u Hrvatskoj i okruženju, a samo tokom ljeta 2018. dodali su preko 80 koncerata svom izvođačkom iskustvu. Pojedini članovi klape su na sceni više od 20 godina, a neki od njih su bili članovi popularne i respektabilne klape „Cambi“. B. B.

Dodjelom nagrada sinoć završen Međunarodni festival glumca u Nikšićkom pozorištu

Gran pri za Milačić i Jovičića

NIKŠIĆ – Zavjesa na 16. izdanje Međunarodnog festivala glumca u Nikšiću spuštena je sinoć dodjelom nagrada i koncertom učenika Muzičke škole „Dara Čokorilo“.

Gran pri za najbolju žensku ulogu žiri je dodijelio Juliji Milačić za ulogu Paule u predstavi „Smrt i djevojka“ u režiji Gorana Bulajića i izvođenju Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), dok je Gran pri za najbolju mušku ulogu otišao u ruke Dragana Jovičića za ulogu Paulina u predstavi „Aj, Karmela“ Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u režiji Roberta Raponje. Takvu odluku jednoglasno je donio žiri u sastavu Jovan Krivokapić i Mišo Korać, članovi i predsjednik Blagota Eraković. Za najbolju epizodnu mušku ulogu priznanje je dodijeljeno Stevanu Vukoviću za ulogu Pušonje u predstavi „Gospodska krv“, u izvođenju Nikšićkog pozorišta i režiji Slobodana Marunovića, a za najbolju žensku epizodnu ulogu Ani Vučković za ulogu Itane u istoj predstavi. Za najbolji partnerski odnos na sceni nagrađeni su Dragan Jovičić i Selma Alispahić u predstavi „Aj, Karmela“. Pored njih, u predstavi igra i Jasenko Pašić.

ŠKOLA GLUME

Specijalnu nagradu žirija za kolektivnu igru ravnopravno dijele predstave „Kauboji“ i „Kozocid“. Predstava „Kauboji“ Teatra Exit iz Zagreba, svojevrsni mjuzikl i priča o ljudima sa margine života, djelo je reditelja Saše Anočića, koje isti ansambl izvodi već 11 godina. Pozorišni komad „Kozocid“ Gradskog pozorišta iz Podgorice, djelo autorke Vide Ognjenović, govori o običnim ljudima, koji su se sticajem okolnosti našli pred točkom istorije i ništa ne mogu da urade kako bi zaustavili njegovo okretanje. Prema ocjeni žirija, koju je pročitao Blagota Eraković, na

Nikšićko pozorište

m i snimateljskim izazovima

Dodjela nagrada sinoć na sceni Nikšićkog pozorišta

ovogodišnjem izdanju festivala viđen je visok domet kada je u pitanju delikatni kvalitet glume ogledan u mnoštvu glumačkih izraza koji su obogatili festival. - Možemo slobodno reći da je festival bio svojevrsna demonstracija i škola glume. Dozvoljavamo sebi da kažemo da je grad Nikšić sa bogatom pozorišnom tradicijom i od skoro sa novom zgradom i profesionalnim pozorištem bio izvanredan domaćin, kako u servisiranju predstava tako i u odnosu prema gostujućim ansamblima koji su se po sopstvenoj izjavi, iako iz različitih država i sredina, u Nikšiću osjećali kao kod kuće – kazao je Eraković.

Aktuelnost priče o moralnom posrnuću Takmičarski dio festivala završen je predstavom Nikšićkog pozorišta „Gospodska krv“ u režiji Slobodana Marunovića. Rađena po tekstu Marka Kavaje, iako napisana prije više od 70 godina, ova drama i danas predstavlja djelimično odraz crnogorskog mentaliteta. Razloge za postavku ove predstave, prema ocjeni moderatora okruglog stola kritike Vanje Kovačevića, reditelj Marunović pronalazi u aktuelnosti priče o moralnom posrnuću, licemjerstvu, lažnom moralu, skorojevićima, želji da postanemo nešto nijesmo i ne možemo biti. Sa druge strane, reditelj je kazao da je njegov učinak na predstavi zanemarljiv, jer su najviše uradili glumci, gradeći svoje karaktere, uz svoje talente i njegove male digresije. U predstavi „Gospodska krv“ igraju Nikola Vasiljević, Ana Vučković, Dušan Kovačević, Jelena Nenezić-Rakočević, Jovan Dabović, Slavko Kalezić i Stevan Vuković.

ZASLUŽIO PODRŠKU

Eraković je ocijenio da ovaj festival, poslije 16 godina uspješnog održavanja, kao jedinstvena svečanost glume zaslužio da se nađe na listi festivala koji su od najznačajnijeg interesa za kulturu države Crne Gore. - Shodno tome, festival bi trebalo da uđe i finansijski i manifestaciono u program i brigu Ministarstva kulture. Narav-

no, ovo ne isključuje još veću i angažovaniju ulogu Nikšićkog pozorišta i opštine Nikšić, jer što se festival bude širio i uzdizao u kvalitetu, to će uslovi za njegovo održavanje biti kompleksniji i zahtjevniji, a to će samim tim uzdići i nivo i kvalitet, kako Nikšićkog pozorišta kao institucije, tako i grada

Nikšića i kulturnih događanja u njemu – naveo je Eraković. Publika u Nikšićićkom pozorištu je tokom sedam dana festivala imala priliku da vidi šest predstava, od kojih su tri rađene u produkciji teatara iz Crne Gore i po jedna pozorišta iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S. D.

Predstavljen decembarski repertoar Nikšićke kulturne scene

Boemija i književni susreti za kraj godine NIKŠIĆ - Bogat program Nikšićke kulturne scene za decembar obilježiće Boem fest i Nikšićki književni susreti. Već 13. decembra startuje novo izdanje Boem festa pod sloganom „Nikšić pamti legende“, a ove godine će tokom dva dana festival biti održan u sedam ugostiteljskih objekata i sali Zahumlja.

Na taj način, kako je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao direktor TO Nikšić Boris Muratović, grad pod Trebjesom će biti centar boemije, po čemu je i prepoznat. - Planiramo da oživimo nešto po čemu je Nikšić zaista bio prepoznat i utkamo to u neka trenutna dešavanja u gradu, oživimo dane kada su gradom koračali velikani poput Vukmana Otaševića, Draga Malovića, Dragana Radulovića, Vitomira Vita Nikolića… U lokalima će biti upriličen bogat kulturno-umjetnički

Konferencija za novinare juče u Nikšiću

i muzički program, tako da će u svim tim ugostiteljskim objektima i u Zahumlju biti organizovane muzičko-poetske večeri, izložbe starih fotografija Nikšića, fotografija nikšićkih muzičara, biće prikazani brojni filmovi o Nikšiću, dok će Njegoševa ulici biti okićena

panoima na kojima će se nalaziti fotografije i biografije umjetnika kojima odajemo počast – kazao je Muratović. Nikšićki kulturni susreti biće održani od 16. do 18. decembra, a biće posvećeni najmlađima i odraslima. Kako je najavila direktorica JU Narodna

biblioteka „Njegoš“ Renata Bulajić, za djecu će program proteći u znaku lika i djela Dragana Radulovića, biće organizovan muzički hepening sa Todom Nikoletićem, a najmlađa publika će imati priliku da prisustvuje autorskom času pjesnika Dušana Govedarice. - Što se tiče segmenta za odrasle, na otvaranju imamo veče sa Pavlom Goranovićem, dobitnikom brojnih nagrada, među kojima je i Trinaestojulska, zatim književno veče sa Draganom Velikićem, dvostrukim dobitnikom Ninove nagrade i priznanja „Vilenica“ - rekla je Bulajić. Na Nikšićkim susretima će ove godine nastupiti pjesnici iz svih republika bivše Jugoslavije. Bulajić je pojasnila da će autori iz Crne Gore imati prilike da se prijave na konkurs, a JU Biblioteka „Njegoš“ će najboljem autoru, po mišljenju tročlanog žirija, objaviti zbirku. U decembru će nikšićka publika imati priliku da isprati i omaže akademiku Radoju Pajoviću i Milanu Dugu Krivokapiću, izložbe likovnih radova članova „Otvorenog ateljea“, predstave za djecu i novogodišnje koncerte. S. D.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Najsvježiji primjer necivilizovanog ponašanja u gradu

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE Četvrti Podgorica film festival Retrospektiva: Manuel Klaro – „Rekonstrukcija“ Režija: Kristofer Bo (135’) 16 sati ,,Vule“ Režija: Valmir Tertini (15’) 18 sati ,,Circe: A Shelter Among the Clouds“ Režija: Robert Budina (85’) ,,See Factory“ - grupa autora (60’) 20 sati ,,Milošću božjom“ Režija: Fransoa Ozon (137’) 22 sata Scena Studio

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Zajednica Hrvata i prijatelja – Crna Gora i KIC Koncert klape ,,Contra“ iz Splita Velika sala u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Galerija ,,Centar“ Izložba Jovana Miloševića „Wrapped Space“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od devet do 21 sat Subota od deset do 14

Galerija „Klub“, Kruševac b. b. Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od osam do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od osam do 20 sati Subota od deset do 14

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICE Galerija ,,Risto Stijović“ Decembarska umjetnička scena – DEUS Koncert gudačkog kvarteta Doklea Početak u 20 sati

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Fontana devastirana i prije puštanja u rad

Parterna fontana u Univerzitetskom parku, u čiju obnovu su Glavni grad, Univerzitet Crne Gore i kompanija „Saniteko“ uložili oko 50.000 eura, devastirana je i prije nego što je ponovo trebalo da počne da radi nakon nekoliko godina. - Namjera grada i partnera bila je da uoči Dana oslobođenja Podgorice, 19. decembra, bude otvoreno obnovljeno lijepo mjesto za okupljanje i druženje, a tim prije što je riječ o univerzitetskom kompleksu, gdje svakodnevno cirkuliše veliki broj ljudi. Međutim, naši građani nažalost nijesu dobili priliku da uživaju u ovom novom gradskom kutku, jer je i on bio meta vandala – navodi se u saopštenju Glavnog grada. Podsjeća se da su u prethodnom periodu na meti nesavjesnih pojedinaca bili i gradski parkovi, zelene površine, novogodišnji ukrasi, gradske česme, fontane, javna rasvjeta, kao i

D. M.

NEKOME SMETA: Oštećena fontana u Univerzitetskom parku

brojni drugi sadržaji za čiju obnovu su Glavni grad i nadležna preduzeća uložili znatna sredstva, koja su mogla da budu

uložena u nove sardžaje. - Ovom prilikom, ko zna koji put, apelujemo na sugrađane da čuvaju imovinu svog gra-

da i svaki vid ovakvog ponašanja prijave nadležnim organima – poručili su iz Glavnog grada. H. P.

Raspodjela bespovratnih sredstava za podršku preduzetnicama

Odlučni da pomognu ženski biznis

Samo ekonomski osnažena i finansijski nezavisna žena može biti ravnopravna u društvu, kazala je zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić na manifestaciji Info-dan organizovanoj povodom raspodjele bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu.

Vujačić je podsjetila da je Glavni grad opredijelio 20.000 eura za pomoć pri realizaciji biznis ideja žena preduzetnica. U toku je konkurs za ta sredstva kojima Glavni grad planira da podstakne osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća Podgoričanki. - Smatramo da je potrebno da pružimo podršku antidiskriminacionoj politici i politici rodne ravnopravnosti. Sigurna sam da bi se složili da bez ekonomski snažne žene ne možemo imati ravnopravnu ženu u crnogorskom društvu

Sunčano, do 13 stepeni

DRAGOCJENA PODRŠKA: Info-dan sa preduzetnicama

- kazala je Vujačić. Zamjenica gradonačelnika naglasila je i koje će aplikacije imati prioritet prilikom odabira onih koji će dobiti bespovratna sredstva za svoju biznis ideju. - Bodovaće se ono što podstiče ekonomski razvoj glavnog grada, ono što podstiče razvoj poljoprivrede i ruralnog područja, organske poljoprivredne proizvodnje, Danas će biti pretežno sunčano, poslijepodne ili krajem dana postepeno povećanje oblačnosti. Vjetar uglavnom slab i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko jedan stepen, najviša dnevna do 13. H. P.

valorizaciju kulturne i turističke baštine, razvoj fizičke kulture i sporta, doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja – istakla je Vujačić. Ona je kazala da konkurs nije namijenjen samo ženama koje imaju registrovanu privrednu djelatnost. - I žene preduzetnice koje nemaju osnovanu privrednu djelatnost mogu da podnesu

aplikaciju, a da se kasnije registruju – pojasnila je zamjenica gradonačelnika. Sekretar za preduzetništvo Kemal Grbović zadovoljan je što Glavni grad ima mogućnosti da pomogne preduzetnicama u realizaciji biznis ideja. On je ocijenio da ženska populacija kod nas i te kako ima šanse na tržištu. - Potencijal je ogroman. Mi smo zbilja zainteresovani da pokušamo da pravimo pozitivan privredni ambijent i da ga poboljšamo koliko god smo u mogućnosti. Želim da vam u ime Glavnog grada ponudim pomoć stručnih lica u pisanju vaših biznis planova - naglasio je Grbović. Predstavnik UNDP i saradnik na ovom projektu Ivan Mališić zainteresovanim preduzetnicama poručio je da vjeruju u svoju ideju i ne gube nadu. Iskustva, kako je dodao, ukazuju da su takozvani mikro biznisi žena veoma uspješni i profitabilni. - Najvažnije je da se podrži žena koja ima jasnu viziju, koja zna što hoće i koja je motivisana da realizuje svoju ideju. Na taj način ona će da ojača svoj biznis, obezbijediće prvo sebi neku zaradu, a onda će nekoga i da zaposli – poručio je Mališić. Na skupu je posebno istaknuto da naše sugrađanke mogu da računaju na podršku Biroa za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici. Projekat raspodjele bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu pokrenut je na inicijativu Ženske političke mreže, a biće nastavljen i narednih godina. H. P.

Isključenja VODA Potrošači iz Ulice Vaka Đurovića danas će biti bez vode od devet do 12 sati, a potrošači iz naselja Kruševac i Gornja Gorica od devet do 15 sati. Do prekida snabdijevanja doći će zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika radovi će biti odloženi.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Investicioni potencijali glavnog grada predstavljeni privrednicima iz Ningboa Peta u nizu prezentacija investicionih potencijala Podgorice, koje organizuju gradski menadžer i Služba za međunarodnu saradnju u koordinaciji sa ambasadama stranih zemalja, održana je za veliku delegaciju biznismena i predstavnika Trgovinske komore kineskog grada Ningboa, koji ovih dana borave u posjeti Crnoj Gori. Ovog puta organizovanju događaja pridružila se i Privredna komora Crne Gore čiji su predstavnici takođe prisustvovali prezentaciji. Gradski menadžer Marjan Junčaj detaljno je izložio mogućnosti za ulaganje u oblasti energije i industrije, tehnologije, turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, zdravstva, nekretnina, sporta, kulture i zabave. Rukovoditeljka Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović nada se da će privrednici iskoristiti ovaj događaj da bi uspostavili kvalitetne poslovne kontakte koji će im omogućiti razvijanje konkretnog biznisa. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić konstatovao je da su kroz inicijativu „17+1“ uspostavljene razgranate veze i sadržajni odnosi sa Kinom u mnogim oblastima i ocijenio da su energetika i turizam realan

Razvoj saradnje realan u energetici i turizmu Poziv gradonačelniku Vukoviću za Forum – U ime organizacionog odbora ,,Kina – CIE ekspo“ pozivam političke i poslovne krugove iz Crne Gore da učestvuju u nizu naših aktivnosti. Očekujemo da posjetite Ningbo, investirate i napravite poslove, pa da zajednički iskoristimo razvojnu priliku koju donosi saradnja „17+1“ i stvorimo sjajnu budućnost – rekao je Ju Haidong, uz poziv gradonačelniku Podgorice da prisustvuje Forumu gradonačelnika koji će biti održan u okviru velikog skupa ,,Kina – CIE ekspo“, zakazanog za jun sljedeće godine.

Susret sa kineskim privrednicima

prostor za dalji razvoj saradnje. – Mogućnost za dalju saradnju vidimo u razvijanju potencijala Luke Bar i u modernizaciji željezničke pruge od Bara, preko Beograda, do Budimpešte, u cilju bolje regionalne povezanosti i bržeg ekonomskog rasta – rekao je Saveljić.

Šef Odsjeka za zemlje centralne i istočne Evrope (CIE) u Trgovinskoj komori grada Ningboa Ju Haidong predstavio je privredne potencijale Ningboa, grada na obali Istočnog kineskog mora, čija je luka sa protokom tereta od preko milijardu tona, desetu godinu zaredom prva u svijetu. Po-

Mladi Bošnjačke stranke dali krv

HUMANOST NA DJELU: Juče u Zavodu za transfuziju

Ekipe Čistoće bile su juče angažovane na više lokacija u gradu. Jedna grupa radnika čistila je dio korita Ribnice od Kapadžića mosta do knjižare Karver, kao i šetalište u tom dijelu i plato oko knjižare. U samom koritu, zbog visokog nivoa vode, očišćeni su djelovi do kojih su radnici mogli prići. U blokovima pet, šest i devet, na Koniku, u ulicama Kralja Nikole i Oktobarske revolucije, kao i u centru bili su angažovani radnici na poslovima čišćenja lišća. Osim toga, uz angažovanje mehanizacije uklanjan je i odvožen nepropisno odložen otpad u centru grada i Staroj varoši, na Draču i u blokovima prema Autobuskoj stanici, u ulicama Vlada Ćetkovića i Dalmatinskoj i uz put prema Marezi. H. P.

Forum mladih Bošnjačke stranke organizovao je juče u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo oko 15 dobrovoljnih davalaca krvi. Organizatori su naglasili da je osim Podgorice akcija je organizovana i u organizacionim djelovima Zavoda za transfuziju u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama i Baru. Zavod za transfuziju krvi zahvalio je organizatorima akcije i davaocima najdragocjenije tečnosti i pozvao druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliH. P. ha krvi.

Najviše vremena uzima čišćenje opalog lišća

sebnu pažnju posvetio je organizaciji velikog skupa ,,Kina – CIE ekspo“, zakazanog za jun sljedeće godine. Predsjednica Udruženja Ningboa za promociju saradnje Kine i zemalja CIE Dong Lijun saglasna je sa ocjenom da je turizam izuzetna prilika za saradnju. – Kina je prva u svijetu kada je

riječ o odlaznom turizmu. Prošle godine je izvezla u svijet 140 miliona turista koji su potrošili 120 milijardi dolara. Pored tradicionalnih popularnih destinacija kineski turisti otkrivaju sve više novih zemalja i mislim da bi Crna Gora sa tako sjajnim resursima trebalo da postane naredna popularna destinacija. Bilo da se radi o ekonomskoj, trgovinskoj ili kulturnoj oblasti, saradnja dvije strane je obećavajuća – ocijenila je

Dong Lijun. Ekonomsku i trgovinski savjetnik u Ambasadi NR Kine Bao Šungćing rekao je da je ekonomska razmjena Kine i Crne Gore u usponu i da će definitivno pomoći da se otvore novi prostori za saradnju lokalnih vlasti. Nakon završetka prezentacije održani su bilateralni sastanci između predstavnika pojedinih grana Privredne komore Crne Gore i Trgovinske komore Ningboa. H. P.

Međunarodni diplomatski božićni bazar u subotu u Delta sitiju

Predstaviće svoje zemlje i skupljati humanitarnu pomoć U šoping molu Delta siti u subotu će biti održan tradicionalni Međunarodni diplomatski humanitarni božićni bazar. Prodajući svoje rukotvorine kojima će ujedno predstaviti i zemlje iz kojih dolaze, učesnici jedanestog po redu tzv. diplomatskog bazara od 10 do 18 sati prikupljaće novčana sredstva za humanitarne svrhe. Međunarodni diplomatski humanitarni bazar otvoriće prva dama Crne Gore Lidija Đukanović. Sakupljeni novac biće upućen JU Komanski most, JPU ,,Eko bajka“ iz Pljevalja, NVO ,,Happy Paws“, Centru za obrazovanje i odgoj ,,Don Bosko“, Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ i OŠ i dječjem vrtiću ,,Bajo Jojić“ iz Andrijevice. U ovogodišnjoj akciji učestvovaće 24 ambasade, Televizija Vijesti, kompanija Tkom i Fondacija ,,Petar Petrović Njegoš“, a prvi put će svoj štand imati i naša zemlja, odnosno Ministarstvo javne uprave. I ove godine će u okviru Međunarodnog diplomatskog humanitarnog božićnog bazara biti organizovana lutrija, za koju će listić koštati 2,5 eura, a svaki kupljeni donosi neku nagradu. Glavne nagrade su telefoni, laptopovi, noćenja u hotelima širom Crne Gore, kao i ručkovi i večere u poznatim restoranima. Tokom bazara biće priređen i

kulturno-umjetnički program na kome će učestvovati Interancionalna škola ,,QSIMontenegro“, Privatna internacionalna škola ,,United Kids International Montenegro“, Studio ,,Britanica“ i ruski hor ,,Zima“ iz Bara. I ove godine volonteri mogu

da se prijave za pomoć na bazaru putem broja telefona 020/410-804, a već su angažovani volonteri Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Prošlogodišnji Božićni bazar posjetilo je 24.000 građana, prikupljeno je 30.037 eura. H. P.

20 Drugi pišu

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Što je „politička nezavisnost“?

„Vučić bi da bude i Tito i Pašić“ Naprednjaci najavljuju deklaraciju o „političkoj nezavisnosti“ Srbije i oživljavaju staru ideju „Balkan balkanskim narodima“. Sagovornici DW misle da je to samo popularna predizborna priča i pokušaj da se zabašure afere

Srpske vlasti najavljuju donošenje deklaracije o političkoj nezavisnosti i vojnoj neutralnosti, ali za sada je malo toga poznato o sadržini. Sintagma je tako široko postavljena da je svako tumači na svoj način – od toga da predstavlja ustupak Rusiji pa do mišljenja da znači odustajanje od evropskih integracija. Neku vrstu pojašnjenja ponudio je šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Martinović. Po njegovim rečima, predlog Aleksandra Vučića „znači da se Srbija vraća svojoj tradicionalnoj politici, koju su vodili Ilija Garašanin, Jovan Ristić, Nikola Pašić, Milovan Milovanović. To je politika Balkan balkanskim narodima, da sednemo i dogovorimo se, prestanemo jedni drugima da radimo o glavi i radimo u interesu naših država“. Martinović ističe da „to ne znači da Srbija odustaje od EU, to znači da mi ne želimo da budemo pre svega deo bilo kog vojnog saveza bez obzira na to da li on dolazi sa Zapada ili sa Istoka“.

podeli Kosova“, dodaje naša sagovornica.

pogrešaN politički ideal?

Spomenik Nikoli Pašiću ispred Doma sindikata u Beogradu

NezatvoreNi politički projekat

Istoričar i predsednik Naprednog kluba Čedomir Antić podseća da je pre nekoliko godina lansirana ideja o srpskom nacionalnom programu: „To je mnogo gorljivije podsticala vlast u Republici Srpskoj. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da je to prazna priča. Ta priča o nacionalnom programu se pretvorila u Deklaraciju o jeziku, koja na kraju nije ni doneta“, kaže Antić za DW. On smatra da je ideja o

političkoj nezavisnosti „očito nešto za šta postoji publika koja to očekuje od Vučića i SNS. To je pokušaj Vučića da zadovolji čaršiju na četrdeset strana: da je za Evropu, za dogovor, za Veliku Srbiju, za Veliku Jugoslaviju, i da je kao Tito, Garašanin i Pašić“, kaže Antić. Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora u Srbiji, lansiranje priče o „političkoj n e z av i s n o s t i “ v i d i k a o pokušaj vlasti da izađe iz situacije nastale nakon afera Krušik i ruski špijun, kao i an-

alize Pentagona da je SNS doprinela jačanju ruskog uticaja u Srbiji. Pozivanje na Garašanina, Pašića i „tradicionalne politike“, kaže Biserko za DW, samo je nastavak „državnog projekta koji je doveo do svega što se desilo devedesetih godina“. „Samo članstvo u EU bi značilo kraj tog projekta, koji na neki način još uvek živi, posebno u krugovima koji insistiraju na negativnom odnosu prema Bosni i Hercegovini, prema Crnoj Gori kao drugoj srpskoj državi i

„Ti projekti Pašića i Garašina su imali u vidu, između ostalog, ujedinjenje svih Srba na Balkanu. To znači veliki državni projekat koji se pokazao pogubnim za druge narode, ali i za srpski narod. To je politika osuđena na poraz, ali još uvek neke strukture insistiraju na tom projektu“, priča dalje Sonja Biserko. Čedomir Antić pojašnjava da parole koje iznose čelnici SNS o povratku Srbije na tradicionalnu politiku Garašanina i Pašića predstavljaju „samo nešto što njima dobro zvuči“. „Najpre, Garašanin i Pašić su imali potpuno suprotne stavove o spoljnoj politici. Milovan Milovanović i Pašić su bili u istoj stranci, ali su se više nadopunjavali nego što su bili na istoj strani. I na kraju, kada govorimo o Garašaninu, on je pisao program za Srbiju koja nije bila politički nezavisna – ona je to tek trebalo da postane“, skreće pažnju Antić. „Te nekadašnje politike jesu bile moderne – neke su bile uspešne a neke nisu – ali mi ovde imamo problem što se Srpska napredna stranka ne drži ni

Bilježnica Robija K. » Piše: Viktor IVANČIĆ Mi obitelj smo ujutro sidili za stolom u kužini. Tata je drinkao kavicu i piljio je u mobitel. On je na mobitelu čitao vjesti sa portala. Mama je drinkala kavicu i isto je piljila u mobitel. Mama je na mobitelu družila se sa frendicama na fejsbuku. Dida je drinkao kavicu i pušijo je španjulet. Plus je on mrgodijo se i vrtijo je sa glavom prema mami i tati. Ja sam drinkao kakao i žnjopao sam fetu kruva i marmelade. Plus sam gledao u dida kako se mrgodi. Onda sam i ja mrgodijo se isto kao dida. Dida je rekao: „Ako išta na svitu ne mogu smislit, onda su to novotarije!“ Ja sam njega pitao: „Kakve novotarije?“ Dida je rekao: „Svakakve! Evo naprimjer primjer sićan se kad je prije bila ona televizija na botune! I onda oni umisto toga smisle novotariju da televizija nema botune, nego da ima daljinski! I sad umisto četri botuna, televizija ima četrdesčetri botuna, i plus baterije u daljinskom šta ti svako malo crknu! Nema šanse da normalan čovik može pogodit zašta mu koji botun služi, nego samo bode bezveze i čeka šta će se desit! Znači, oni su izmislili novu stvar, taj daljinski, samo zato da bi normalni čovik ispa gluplji nego prije! Jel bereš to, unukiću?“ Ja sam rekao: „Berem, dida!“ Dida je rekao: „Sićan se kad mi je crkla stara televizija, ja oden u dućan kupit drugu, a ovi mi daje televiziju sa daljinskim! Ja

Skrin tač je tu mač!

mu kažen, neću televiziju sa daljinskim, nego na botune! A on kaže, sad su sve sa daljinskim, ne proizvode se više televizije na botune! Ja mu kažen, ali ja ne želin daljinski, daljinski mi sjebe mozak, neću po stare dane da se mučin u životu! A on kaže, a zašto ne želite, pa tako imate više opcija! I ja tu popizdin trista smista, kažen mu, pa ja ne razumin ni šta je opcija, debilu! Izmislili ste novu rič da nan uvaljujete nove proizvode! A normalni ljudi ne kuže ni šta znači rič ni kako radi proizvod! Namjerno nas jebete u glavu! To van je strategija, da nan život priokrenete u pakal!… Jel ti mene išta živo slušaš, zete?“ Tata je dalje buljio u mobitel i rekao je: „Slušan, slušan, kako ne…“ Dida je pitao: „Aj šta san reka?“ Tata je rekao: „Da su nove televizije ukurcu, a da su stare prva liga!“ Dida je rekao: „A o mobitelima da ne pričam! Na jedvite jade san se navika na onog sa tipkama, a oni ga ukinili i uveli onu novotariju, da sa prstom šaraš po ekranu! Bogte dragi jeba! Kaže mi oni u dućanu, pa super van je ta skrin tač tehnologija, dobijete uređaj za samo devet kuna! Ja mu kažen, skrin tač mi je tu mač, čoviče! Taman kad se ja za dvajs godina na to naučin, vi ćete smislit nešto drugo, da moran sa pogledom šarat po ekranu il neku sličnu pizdu strininu! To van je taktika, da se normalni čovik nonstop osjeća ka zadnji imbećile! Kaže on meni, ali morate ić ukorak sa

vrimenom! Kažen ja njemu, ne moran ja sa ničim ić ukorak, a ti moš ić ukurac! Vraćan se ja na fiksni telefon, ako još postoji! Viruj ti meni, unukiću, čim neku spravu nazovu pametni telefon, znači da žele da sa njom rukuje glupan! Znači, šta više pametnih telefona, to više glupsona koje će oni telefonski kontrolirat…“ Onda je tata naslonijo čelo na stol i zahrkao je. Dida je pitao: „Šta je ovome, jebate?“ Mama je buljila u mobitel i rekla je: „Ja mislin da si ga toliko upila da je zaspa!“ Dida je odmahnijo sa rukom i rekao je: „Viruj ti meni, Robi, najveća laž je da razne novotarije ljudima popravljaju život! Kurac nam ga popravljaju! Baš je obratno! Novotarije nam zagorčavaju život! Ubivaju nas u pojam! Jel kužiš ti to, unukiću?“ Ja sam rekao: „Kužin, dida!“ Dida je rekao: „Zašto bi se ja po stare dane mora vunat oćul kroz neko vrime, naprimjer primjera, znat otvorit špinu na lavandinu za popit čašu vode il uključit bojler za okupat se? Jerbo ću za to morat naučit rukovat sa daljinskim i sa skrin tač tehnologijom! Il ću inače bit žedan i šporak! Pa di to ima? Jeben ih u inovacije, da ih jeben! Da se mene pita, ja bi sve te inovatore zbajbučija na Goli otok, da nas više ne inoviraju! Jer kad te stalno bombizavaju sa novim i novim inovacijama, najeba si ka žuti! Jel bereš to, unukiću?“ Ja sam rekao: „Berem, dida!“ Dida je rekao: „I kad te dobro

sataru, onda kažu da te prigazilo vrime! Ma nemoj mi reć! Nije vrime to koje izmišlja nove i nove pizdarije, nego su to ljudi! Pa su onda smislili i brumu da vrime sliči na autobus bez kočnica koji gazi normalni svit! Svaćaš ti koja je to pokvarenost, unukiću?“ Ja sam rekao: „Svaćan, dida!“ Dida je rekao: „A posebna pisma su nove riči i novi jezik šta ga izmišljaju! Muko irudova šta je to! Koje su to moše iz foše izmišljat nove riči, a stare bacat? Nekad se, naprimjer primjera, za ljude koji nemaju dovoljno šoldi za normalni život govorilo da su siromašni! A sad čitan u novine da se oni zovu socijalno isključeni! Pa jebenliti mliko materino! Pa nije valjda čovik neki uređaj da ga isključiš! I to iz mriže di teku pinezi! Al to oni oće, pritvorit ljude u stvari! Ili, naprimjer primjera, nekad se tačno znalo šta je to revolucija! To je kad nasilnim srestvima potaracaš vladajuću bandu i uspostaviš vlast radničke klase, jel tako? E, al kad ti danas spomeneš revoluciju, onda te pitaju, a koja revolucija? Jel možda modna revolucija? Il je ipak tehnološka revolucija? Il je medicinska revolucija? Razumiš, unukiću, oni su sa novotarijama u jeziku uspili prokurvat čak i revoluciju, da im ne bude opasna…“ Onda je mama naslonila čelo na stol i zahrkala je. Dida je pitao: „Koji je ovoj kurac?“ Ja sam rekao: „Izgleda da je zaspala!“ Dida je odmahnijo sa

rukom i rekao je: „Normalno kad nonstop bulji u ekran! Nekad su se ljudi družili u kavani, a sad se druže na fejsbuku! A jel moš na fejsbuku sa frendovima popit po travaricu? Aj reci, unukiću?“ Ja sam rekao: „Nemoš, dida!“ Dida je rekao: „Naravski da nemoš! Izmislili su fejsbuk umisto birtije da bi normalnin ljudima uskratili alkohol! Čista diktatura! Viruj ti meni, unukiću, jedina svrha novog je da bude novo! I čim je novo, odma se prodaje spika da je to bolje! Taktika je da se sve staro automacki ita u škovace, a sve novo diže u nebesa! To ti je alfa i omega današnje tiranije! Jel ti to kjaro?“ Ja sam rekao: „Kjaro mi je, dida!“ Dida je rekao: „A to je ljuta propaganda, jer je ustvari skroz obratno! To si zapanti, unukiću! Novo je uvik gore! Sve novo je masu lošija verzija starog! Jesmo se oko toga razumili?“ Ja sam rekao: „Razumili smo se, dida!“ Dida je rekao: „Evo, naprimjer primjera, uzmi mamu i tatu! Tvoji mama i tata su kako god okreneš pogoršano izdanje tvog dida! Znači, mama i tata su jedna nepotrebna novotarija! Jel se slažeš, unukiću?“ Ja sam rekao: „Slažen se, dida!“ Onda je nešto lupnilo na kredenciji. To je bijo grdelin Fabricijo šta se sa ljuljačkice strmopizdijo na pod od ćibe. Dida je pitao: „Koji je sad njemu klinac?“ Ja sam rekao: „Ili je zaspa, ili je umra!“ Dida je odmahnijo sa rukom i pitao je:

svog programa, a kamoli Garašanina“, upozorava Antić.

eU i politička NezavisNost

Sonja Biserko primećuje da je teško razumeti kako se mogu pomiriti članstvo u Evropskoj uniji i politička nezavisnost: „Pitanje suvereniteta na kojem insistiraju sve novostvorene države je uvek upitno. Srbija, mala i nerazvijena zemlja, toliko zavisna od drugih zemalja, ne može da opstane na taj način. Mislim da je Evropska unija šansa za Srbiju da se prikloni civilizacijskom okviru koji garantuje pravnu državu, poštovanje ljudskih prava i ekonomski napredak koji bi doprineo daljem procesu demokratizacije“, kaže Biserko. Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji smatra da iza lansiranja sintagme politička nezavisnost stoji potreba da se „sakrije da je Srbija talac Rusije zbog podrške oko Kosova“. „EU se sve više doživljava kao bankomat, a sa Srbija strateški i politički sve više zavisi od Rusije. Tu se igra na emocionalni momenat u kojem su Rusi naši najveći prijatelji. Stvorena je konfuzija koja smanjuje podršku EU“, kaže Biserko. Naša sagovornica zaključuje da će se tema „političke nezavisnosti spinovati u narednom periodu“ kao i da će biti tema kampanje pred izbore na proleće. „A jel znaš ti, unukiću, koja je meni ono baš najveća gadarija od svih novotarija?“ Ja sam pitao: „Koja?“ Dida je rekao: „Hrvacka!“ Onda je on srknijo guc kavice i nastavijo je: „Ta me je dotukla! Nakon šta nonstop štancaju novo ovo i novo ono, na kraju su izmislili i novu državu! Pa jeben ti prči irudove! Di se ti ljudi gase?! Šta je falilo staroj državi da je tribalo izmišljat novu?! Aj reci, unukiću?“ Ja sam rekao: „Ništa, dida!“ Dida je rekao: „I onda su tirali rulju da sve iznova uče i štrebaju! Minjaj vođu, minjaj himnu, minjaj zastavu, minjaj granice, minjaj povjest, minjaj zemljopis, minjaj neprijatelje… Ma oću kurac! Odjebite u skokovima, ne triba meni kaos u glavi! Nema šanse da se ja po stare dane na to navikavan! A i da se naviknen, oni bi opet izmislili neku drugu novotariju, sa novim vođom, sa novom himnom, itakodalje, itakodalje… Ama neš majci! Odjeba san in Hrvacku isto ka i skrin tač! Jel to okej, unukiću?“ Ja sam rekao: „Okej je, dida!“ Onda je dida svom forcom fljasnijo sa rukama po stolu i dreknijo je: „Alo vas dvoje!“ Mama i tata su u roku munja dignili glavuše sa stola i uspravili se na katrigama. Grdelin Fabricijo je isto skočijo na ljuljačkicu. Roditelji su imali iznered na facama. Dida je viknijo: „Jeste vi išta svatili šta san ja priča?“ Tata je rekao: „Jesmo!“ Mama je rekla: „Od riči do riči!“ Dida je pitao: „Aj da čujen?“ Mama je rekla: „Sve novo je ukurcu, a sve staro je prva liga!“ Dida je rekao: „E, pa onda čestitam!“ Tata je pitao: „Čestitaš nam šta smo svatili?“ Dida je rekao: „Čestitan vam Dan Republike, papani!“ Robi K. (IIIa)

Feljton

Četvrtak, 5. decembar 2019.

JEDNA SLIKA TAMNE STRANE RIMSKE ISTORIJE

Svjedočanstvo o masovnoj egzekuciji u drevnom Skupiju PREDGOVOR

Ideja za ovu neuobičajenu izložbu rodila se još 2011. godine, kada se pred našim očima, iz dubine zemlje, na vidjelo pojavilo jedno izuzetno i nesvakidašnje, a istovremeno mračno otkriće – masovna grobnica sa oko dvjesta sahranjenih pokojnika. Saznanje da su svi ti odrasli muškarci, nekada hrabri vojnici, pripadnici nepobjedive rimske vojne kamarile, bili nasilno usmrćeni, od kojih najveći broj odrubljivanjem glave, otvorilo je brojna pitanja: ko su, kada, zašto, kako i ko ih je pogubio? Navikli smo da rimsku civilizaciju doživljavamo kroz prizmu kosmopolitskih ideja, impresivnih kulturnih dostignuća, pravnih kanona i kodeksa, inovacija u graditeljstvu, raskošnih monumentalnih arhitektonskih zdanja, veličanstvenih umjetničkih remek-djela, živopisnih istorijskih spisa, dubokoumnih literarnih djela, skupocjenih minucioznih zanatskih tvorevina i drugih civilizacijskih dostignuća. Sada se, odjednom, suočavamo sa tamnom stranom njene dugovječne slave, uspješno sakrivane čak i od antičkih autora. Ipak, ovakva vanredno rijetka otkrića, podižu veo tajni i razotkrivaju surovu, brutalnu i krvavu istoriju Rimske imperije. Moć, napredak i opstanak Imperije bila je utemeljena na dobro organizovanoj armiji, čija je efikasnost bila zasnovana na koheziji i načelima vojne discipline i vjernosti izražene kroz snagu i vještinu mača. Društvena, politička i ekonomska nadmoć rimske države zasnovana je na vojnim osvajanjima, zbog čega je vojna karijera značila čast i poštovanje za svakog rimskog građanina spremnog da se bori i umre za rimske ideale. Izdaja, a posebno bjekstvo sa bojnog polja ili od služenja tj. dezerterstvo (desertio), bilo je najstrože sankcionisano zbog negativnih posljedica na moral vojske, koje su slabile moć i dominaciju Imperije. Scupi, kao dio rimskog svijeta, nije bio zaobiđen od brojnih nemilih istorijskih dešavanja u Imperiji, posebno za vrijeme građanskih ratova, između dinastičkih spletki i okršaja, unutrašnjih vojnih buntova, kao i spoljnih nemira i previranja. Upravo fascinantno otkriće grobnice sa masovnim sahranjivanjem svjedoči o nekom takvom događaju koji se desio u nepo-

U JU Muzeji i galerije nedavno je otvorena veoma zapažena izložba o istraživanju drevne masovne grobnice u rimskom Skupiju (današnje Skoplje). Objavljujemo tekstove iz kataloga izložbe, koji nas na znalački način uvode u ambijent rimske epohe i otkrivaju domete primjene forenzike u arheologiji. Autori tekstova su Lenče Jovanova, Fanica Veljanovska, Mimica Velova Graorkovska i Aleksandar Stankov. Tekstove je sa makedonskog preveo Dragan Radović

Ostaci amfiteatra u Skupiju

Ostaci rimskog Skupija

srednoj blizini rimske kolonije Scupi. Sagledavajući značaj i izuzetnu rijetkost otkrića, još u toku terenskih istraživanja, bio je formiran interdisciplinarni stručni tim sastavljen od predstavnika Muzeja grada Skoplja, Arheološkog muzeja Sjeverne Makedonije i Instituta za sudsku medicinu, kriminalistiku i medicinsku dentologiju za pripremu pilot studije pod naslovom „Arheološkoantropološka i sudsko-medicinska istraživanja skeleta iz masovne grobnice sa jugoistočne nekropole Scupija“, koja je trebala da posluži kao osnova za izradu naučnog projekta, sa međunarodnim učešćem, za cjelovito izučavanje grobnice sa masovnim sahranjivanjem. Iako je veliki dio studijom planiranih istraživanja i analiza završen, a među njih spada i realizacija ove neuobičajene i atraktivne multimedijalne izložbe, ipak ostaje niz genetskih i demografskih istraživanja, posebno iz domena rendgenoloških, radioloških, fizičko-hemijskih i bioloških metoda (DNK analize, C-14 analize, stroncijum analize, dijatomei analize), koje treba da se urade u budućnosti, što će

omogućiti potpunu rekonstrukciju konkretnog događaja i učesnika u njemu.

SCUPI - COLONIA FLAVIA SCUPINORUM

Istorija Skoplja u rimskom periodu poistovjećuje se sa istorijom Scupija, koji je smješten u središtu Skopske kotline, na 5 km sjeverozapadno od Skoplja, u neposrednoj blizini sela Zlokućani, na južnoj padini Zajčevog Rida, lijevo od ušća Lepenca u Vardar. Sa površinom od oko 43 ha, Scupi je jedan od većih rimskih gradova na Balkanu, ujedno i najveći rimski grad u savremenoj Makedoniji, jedini sa statusom rimske kolonije, najvećim samoupravnim rangom koji je jedan provincijski grad mogao da ima. Prvi put u istoriji na ovom tlu bio je formiran istinski grad sa svim urbanističkim i civilizacijskim odlikama visoko razvijenih rimskih gradova. Osnivanje rimskog grada povezano je sa probojem rimskih legija na kraju I vijeka p. n. e., ali pitanje statusa osnovne aglomeracije kao legijskog logora ili civilnog naselja u I vijeku n. e., ostaje otvoreno. U vrijeme Flavijevaca (69-96. god.), vjerovatno u toku vladavine Vespazijana ili Domicijana, dobija rang samoupravne deduktivne kolonije (Colonia Flavia Scupinorum), naseljavanjem vojnih veterana. Kolonija Scupi je loci-

 Ostaci rimskog Skupija

rana u južnom dijelu provincije Gornje Mezije (Moesia Superior), na raskršću dvije glavne balkanske transverzale, jedne, koja sa sjevera prema jugu povezuje Dunav sa Egejem, i druge, koja sa zapada prema istoku povezuje Jadransko more sa Crnim morem. To je omogućilo da Scupi veoma brzo izraste u kompleksni rimski grad sa svim civilnim i vjerskim objektima. Tokom II-III vijeka grad se intenzivno razvija, napreduje i opstaje kao važan administrativni, vjerski i tranzitni centar. Krajem III vijeka Scupi je pretrpio katastrofalna razaranja, što se povezuje sa uništavanjima prouzrokovanim prodorom gotsko-herulskih odreda 268269. godine. Nakon Dioklecijanovih administrativnih i vojnih reformi (284-305. god.), dobija status metropole, odnosno glavnog vjerskog, kulturnog, ekonomskog i administrativnog centra novoosnovane provincije Dardanije, tako da u IV vijeku ponovo doživljava veliki ekonomski i urbanistički procvat. U toku IV i V vijeka, Scupi nije bio pošteđen čestih upada i pljački varvarskih plemena sa sjeveroistoka, sa dominantnom ulogom Gota koji u više razornih prodora krstare regionom Balkana, a vjerovatno nije bio pošteđen ni prilikom pustošenja Huna 447. godine. U kasnoantičkom periodu Scupi je bio dio hrišćanske ekumene

U vrijeme Flavijevaca (69-96. god.), Scupi dobija rang samoupravne kolonije, naseljavanjem vojnih veterana. Kolonija Scupi je bila locirana u južnom dijelu provincije Gornje Mezije, na raskršću dvije glavne balkanske transverzale, jedne, koja sa sjevera prema jugu povezuje Dunav sa Egejem, i druge, koja sa zapada prema istoku povezuje Jadransko more sa Crnim morem. To je omogućilo da Scupi veoma brzo izraste u kompleksni rimski grad sa svim civilnim i vjerskim objektima

kao moćan vjerski centar, potvrđen kao episkopsko sjedište i mitropolija provincije Dardanije. Godine 518. Scupi je nastradao u katastrofalnom zamljotresu, iako to nije bio kraj nesrećnog grada. Spoljni faktor koji je ubrzao ovaj proces su prodori Slovena, Kutrigura i Avara koji pustoše Balkan u toku VI vijeka. Nakon skromne obnove u VI vijeku, urbano i organizovano življenje konačno zamire krajem VI vijeka, odnosno početkom VII vijeka. Rimska kolonija Scupi prema veličini, urbanističkim karakteristikama, infrastrukturi i visokom komunalno-stambenom nivou življenja (vodovod, kanalizacija, razvijena ulična mreža sa popločanim ulicama, javna kupatila, podno grijanje, podovi sa mozaicima, oslikani zidovi, zastakljeni prozori), može da se smjesti na najviše mjesto na civilizacijskoj skali rimskih provincijalnih gradova.

GRADSKE NEKROPOLE

Kao što je smrt sastavni dio života, tako je i grad mrtvih neraskidivi dio grada živih. Gradske nekropole Scupija bile su organizovane pored glavnih pristupnih puteva koji su ulazili ili izlazili iz grada. Na sve četiri strane oko grada postojale su nekropole, ali su najintenzivnije istraživane jugoistočna i sjeverozapadna nekropola gdje je otkriveno oko 5500 grobova. Najveća i najistraženija je jugoistočna nekropola, sa površinom od oko 30 ha, koja se počevši od bedema grada Scupija, proteže u dužini od 1 km prema jugoistoku. Prostor nekropole se sa izvjesnim prekidima upotrebljava za sahranjivanje od kasnog bronzanog doba do srednjevjekovnog perioda (XII vijek p. n. e. do XII vijeka n. e). Dominantna je nekropola iz rimskog perioda, sa istraženih oko 5200 grobova koji su datirani od imperijalnog do kasnoantičkog perioda (sredina I – druga polovina IV vijeka). Dugi vremenski raspon kontinuiranog sahranjivanja, velika slojevitost i gustina, upućuju na atraktivnost prostora u vri-



Istorija Skoplja u rimskom periodu poistovjećuje se sa istorijom Scupija, koji je smješten u središtu Skopske kotline, na 5 km sjeverozapadno od Skoplja, u neposrednoj blizini sela Zlokućani, na južnoj padini Zajčevog Rida, lijevo od ušća Lepenca u Vardar. Sa površinom od oko 43 ha, Scupi je jedan od većih rimskih gradova na Balkanu, ujedno i najveći rimski grad u savremenoj Makedoniji, jedini sa statusom rimske kolonije jeme njegove upotrebe. Brojna tipološka raznolikost grobnih cjelina, pogrebni i postpogrebni rituali, raznoliki i raznorodni grobni darovi karakterišu ovu nekropolu kao posebno bitnu za arheologiju i istoriju Scupija. Nekropola je bila organizovana sa obje strane (sjeverno i južno) rimskog puta, koji je sa istoka, tačnije iz Stobija vodio prema Scupiju i direktno bio povezan sa jednom od glavnih gradskih ulica – decumanus maximus. Rimski put je predstavljao osnovni reper za orijentaciju i organizaciju grobova koji su bili postavljeni na određenoj pravilnoj udaljenosti, u pravilnim redovima sa simetričnim rasporedom i bez međusobnog narušavanja. U periodu od kraja I do sredine III vijeka, zastupljeno je biritualno sahranjivanje sa paralelnom primjenjenom kremacije i inhumacije, pri čemu su dominirali grobovi sa kremacijom. Skeletno sahranjivanje se postepeno intenzivira u toku II-III vijeka, da bi potpuno preovladalo u IV vijeku. (Nastavlja se)

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 5. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

GLAVNI GRAD-PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 21/09 i 40/11), Odluka Vlade Crne Gore o davanju prethodne saglasnosti Glavnom gradu – Podgorica za otuđenje nepokretnosti: broj 07-2244 od 06. juna 2019.godine, broj 07-2253 od 06.juna 2019. godine, broj 07-2254 od 06.juna 2019. godine, broj 07-2410 od 27.jula 2017. godine, Odluka Skupštine Glavnog grada - Podgorice o prodaji građevinskog zemljišta: broj 02030/19-2201, broj 02-030/19-2199, broj 02-030/19-2205 od 13. juna 2019.godine („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, br. 23/19), broj 02-030/17-962 od 28.jula 2017. godine („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, br. 33/17) Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list Crne Gore“ br. 44/10) i Uredbe o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera (“Sl.list RCG”, br. 65/03), objavljuje:

JAVNI POZIV

za prodaju građevinskog zemljišta prikupljanjem ponuda Broj 04/19 Predmet prodaje je građevinsko zemljište sa kojim raspolaže Glavni grad – Podgorica, i to: I U zahvatu DUP-a “Stambena zajednica VI - Kruševac - dio” u Podgorici, označeno kao: - urbanistička parcela broj UP1, blok 18, površine 394m2, koju čini katastarska parcela broj 1823/9 iz l.n.br. 4048 KO Tološi, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 83.922,00 eura (213,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP2, blok 18, površine 246m2, koju čini katastarska parcela broj 1823/10 iz l.n.br. 4048 KO Tološi, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 52.398,00 eura (213,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP3, blok 18, površine 262m2, koju čini katastarska parcela broj 1823/11 iz l.n.br. 4048 KO Tološi, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 55.806,00 eura (213,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP4, blok 18, površine 402m2, koju čini katastarska parcela broj 1823/12 iz l.n.br. 4048 KO Tološi, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 85.626,00 eura (213,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP5, blok 13, površine 484m2, koju čine katastarske parcele broj 1823/20 površine 405m2 i 1822/80 površine 79m2 iz l.n.br. 4048 KO Tološi, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 103.092,00 eura (213,00 eura po 1m2). Na navedenim urbanističkim parcelama planirana je izgradnja objekata namjene “SMG - stanovanje malih gustina”, spratnosti P+2+Pk. II U zahvatu DUP-a “Zabjelo 8” u Podgorici, označeno kao: - urbanistička parcela A2.7. površine 1338m2, koju čine katastarske parcele broj 3580/2 površine 543m2 i broj 3580/5 površine 795m2 iz l.n.br. 3217 KO Podgorica III, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 198.024,00 eura (148,00 eura po 1m2). Na navedenoj urbanističkoj parceli planirana je izgradnja objekta namjene “površine za stanovanje srednje gustine”. III U zahvatu DUP-a “Konik-Stari aerodrom Faza III”-izmjene i dopune, označeno kao: - urbanistička parcela broj UP10 površine 1111m2, koju čini katastarska parcela broj 7893/47 površine 1111m2 iz l.n.br. 5781 KO Podgorica III, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 249.975,00 eura (225,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP11 površine 1289m2, koju čini katastarska parcela broj 7893/49 površine 1289m2 iz l.n.br. 5781 KO Podgorica III, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 290.025,00 eura (225,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP12 površine 1422m2, koju čini katastarska parcela broj 7893/50 površine 1422m2 iz l.n.br. 5781 KO Podgorica III, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 319.950,00 eura (225,00 eura po 1m2); - urbanistička parcela broj UP13 površine 1527m2, koju čini katastarska parcela broj 7893/51 površine 1527m2 iz l.n.br. 5781 KO Podgorica III, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 343.575,00 eura (225,00 eura po 1m2). Na navedenim urbanističkim parcelama planirana je izgradnja kolektivnih stambeno-poslovnih zgrada. IV U zahvatu DUP-a “Konik-Sanacioni plan” - Izmjene i dopune, Zona “VII”, označeno kao: - urbanistička parcela “H” površine 1.471m2, koju čini kat. parcela broj 2090/1414 iz l.n.br. 7959 KO Podgorica III, minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 355.982,00 eura (242,00 eura po 1m2). Pored naknade za zemljište, obaveza kupca predmetne urbanističke parcele je da Glavnom gradu nadoknadi troškove izvedenih radova na izgradnji saobraćajnice sa parkinzima na dijelu predmetne urbanističke parcele, u iznosu od 25.175,70 eura, shodno Nalazima i mišljenjima ovlašćenog procjenjivača Predraga Hajdukovića od 20.03. i 18.04.2017. godine. Na dijelu urbanističke parcele, na kojem su izgrađeni parking i saobraćajnica, zadržava se pravo stvarne službenosti za potrebe održavanja postavljenih hidrotehničkih instalacija, prema Situaciji gradske mreže vodovoda, fekalne i atmosferske kanalizacije od 25.05.2017. godine. Na navedenoj urbanističkoj parceli planirana je izgradnja objekata čija namjena je kolektivno stanovanje sa djelatnostima, spratnosti Po+P+5 +Pk. OPŠTI USLOVI Pravo učešća po javnom pozivu imaju sva domaća i strana fizička i pravna lica. Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća, dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 10% od ukupnog minimalnog iznosa naknade (za zemljište-urbanističku parcelu na koju se ponuda odnosi), na žiro račun Budžeta Glavnog grada - Podgorica br. 550-3574-31. Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti lične podatke, i to: -za fizička lica - ime i prezime, adresa stanovanja, broj lične karte ili pasoša, matični broj; -za pravna lica - naziv i sjedište, dokaz-rješenje o registraciji sa izvodom iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica (original ili ovjerena kopija rješenja), ime i prezime direktora i njegov potpis, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda. Ponuda treba da sadrži: -tačan naziv i adresu ponuđača, -oznaku nepokretnosti (naziv DUP-a i broj urbanističke parcele) na koju se ponuda odnosi, -ponuđeni iznos naknade za nepokretnost koja je predmet prodaje, na koju se ponuda odnosi, -broj žiro računa za vraćanje depozita, -pečat i potpis ovlašćenog lica za pravno lice, odnosno potpis ponuđača za fizička lica. Ponude se predaju Direkciji za imovinu Glavnog grada - Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, neposredno ili putem preporučene pošte, u zapečaćenom omotu, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu br.04/19, ne otvaraj”, zaključno sa danom 19.12.2019.godine, do 13.00 časova. Ponude za koje se ustanovi da nijesu blagovremeno predate ili formalno ispravne, smatraju se nevažećim. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako u naznačeno vrijeme prispije makar jedna ponuda. Kriterujum za izbor najpovoljnije ponude: -najveća ponudjena cijena......................................100 bodova. Kada su ponuđeni isti iznosi naknade za nepokretnost koja je predmet prodaje, nepokretnost će se prodati ponuđaču čija je ponuda protokolisana ranije. Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena, depozit se vraća podnosiocu ponude u roku od 7 (sedam) dana od dana sprovedenog postupka. Podnosiocu čija je ponuda prihvaćena depozit se uračunava u cijenu. Ukoliko podnosilac čija je ponuda prihvaćena ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu prodajne cijene u ugovorenom roku, gubi pravo na kupovinu nepokretnosti, kao i pravo na povraćaj depozita. Tenderska dokumentacija za navedene parcele može se preuzeti svakog radnog dana u prostorijama Direkcije za imovinu, u periodu od 09.00 do 14.00 časova . Za otkup tenderske dokumentacije potrebno je uplatiti iznos od 50,00 eura na žiro – račun Budžeta Glavnog grada - Podgorice broj 550-3574-31. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA 1. Najpovoljniji ponuđač je dužan da sa Glavnim gradom - Podgorica zaključi ugovor o prodaji nepokretnosti, u roku od 15 ( petnaest ) dana od dana dostavljanja obavještenja o rezultatima tendera-izboru najpovoljnijeg ponuđača. 2. Naknada za zemljište plaća se u ukupnom iznosu, u roku od 8 ( osam ) dana od dana zaključenja ugovora ( sa uračunatim depozitom ). 3. Porez na promet nepokretnosti i troškove zaključenja ugovora, plaća kupac. 4. Podaci o objektima na lokacijama koje su predmet ovog javnog poziva, dati su u tenderskoj dokumentaciji na osnovu podataka iz planske dokumentacije, a obračun naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta utvrdiće se na osnovu revidovanog idejnog, odnosno glavnog projekta, u skladu sa Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, važećom na dan zaključenja ugovora. SPROVOĐENJE POSTUPKA Otvaranje ponuda sprovešće se dana 23.12.2019.godine, sa početkom u 12.00 časova, u sali Uprave za kadrove (u prizemlju, lijevo), u ulici Jovana Tomaševića 2A, u prisustvu ponuđača. Obavještenje o rezultatima postupka dostaviće se učesnicima u roku od 8 ( osam ) dana od dana sprovođenja postupka. Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon Direkcije za imovinu broj 625-628 i 067 652 595 ili neposredno u prostorijama Direkcije. Ponuđači zainteresovani za obilazak nepokretnosti koja je predmet prodaje, treba da se jave u Sektor tehničke pripreme i evidencije Direkcije za imovinu.

Oglasi i obavještenja

I.br.1063/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv hipotekarnog dužnika MOMČILA BOJOVIĆA, ul. Jasikovacbb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 39.644,12€), dana 29.11.2019. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se peto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Momčila Bojovića, upisanih u LN. br. 1961 KO Berane, na kat.parceli br. 771/27, br. zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine u osnovi 68m2, sa pripadajućim posebnim djelovima objekta i to: stambeni prostor PD1, spratnosti P, površine 68m2 i stambeni prostor PD 2, spratnosti P1, površine 68m2. Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 23.12.2019.godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1063/2016 od 13.09.2016.godine, koje je ispravljeno rješenjem I.br.1063/2016 od 27.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 39.644,12€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 26.07.2016.godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za uspješnost sprovođenja izvršenja. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1063/2016 od 10.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 59.415,00 €. Na petom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na petom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD, u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (5.941,50€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. U Beranama 29.11.2019 godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I.br.764/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III Sprat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv hipotekarnog dužnika OLGE JELIĆ iz Berana, ul. Tufa Softića br. 3, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 41,676.28€), dana 29.11.2019. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se sedmo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Olge Jelić, upisanih u LN 516 KO Berane, kat. parcela br.2139, br. zgrade1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46m2 i nepokretnosti upisane u LN br. 624 KO Berane, kat.parcela br.2138/1, br. zgrade 1, stambeni prostor PD2, spratnosti P, površine 26m2 i nestambeni prostor PD3, spratnosti 1P, površine 9m2. Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 23.12.2019. godine u 13:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.764/2016 od 29.09.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 41,676.28€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 16.05.2016.godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za uspješnost sprovođenja izvršenja.Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.764/2016 od 22.02.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi ukupno 27.000,00 €. (Nepokretnosti iz LN 516 KO Berane iznos 13.500,00 €, nepokretnosti iz LN br. 624 KO Berane 13.500,00 €). Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedmom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 2.700,00 €. ( Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene). Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne ne položi cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. U Beranama 29.11.2019 godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor I.br.2029/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv hipotekarnog dužnika Cimbaljević Vladimira, ul. Svetog Save br 31, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 21,299.27€), dana 29.11.2019. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuuje se šesto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Vladimira Cimbaljevića, koja je upisana u LN br. 1826 KO Berane, na kat. parceli br. 1344/1, kao stambeni prostor PD 33, zgrada broj 2, spratnosti P3, površine 37m2, kao svojina, sa obimom prava 1/1. Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 26.12.2019. godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 12.01.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu 21,299.27€, na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 28.12.2016. godine pa do konačne isplate i troškova izvršnog postupka. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 15.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 20.000,00 €. Na šestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 55019032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (2.000,00 €). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom pobjedom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku,Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. U Beranama 29.11.2019 godine Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

OBAVJEŠTENJE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl.list CG“, broj 75/18) Sekreterijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projketa, Uprava javnih radova Arsenija Boljevića 2a, Podgorica podnio Sekreterijatu zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje parking prostora na lokaciji Kraljevo kolo u NP Biogradska gora na kat.parcelama broj 8,10,11,12 i 13 KO Rovačko Trebaljevo, Kolašin. U vezi sa navedinim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u Prostorijama Sekreterijata za zaštitu životne sredine, zgrada centra za kulturu, kancelarija Sekreterijta, radnim danima od 11 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 20 stav 6 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, 30 dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja, odnosno najkasnije do 31.12.2019.godine. Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj sali Centra za kulturu u opštini Kolašin, dana 20.12.2019.godine u 11 časova.

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Iv.br.424/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, “BASTON” DOO Podgorica, adresa sjedišta Kuće Rakića bb, PIB:02781174, protiv izvršnog dužnika „ISTAMBUL-TREND“ DOO sa sjedištem u Podgorici , adresa sjedišta ul. Tuzi- Donji Miljoš bb, PIB:02864487, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 16.893,24€, dana 04.12.2019. godine, u skladu sa odredbama čl.93,94,95,96 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se prvo ročište za prodaju pokretnih stvari izvršnog dužnika „ISTAMBULTREND“ DOO , garderobe i to majice za djecu komada 436, helanke za djecu komada 93, ženske majice kratkih rukava komada 12342, ženski kardigani (ogrtači) komada 8117, ženske “trik”majice komada 1643, ženske pidžame komada 463, helanke za žene komada 1476, muške majice kratkih rukava komada 1933, muške majice dugih rukava komada 46, i muški šortsevi komada 68. II Ročište za prodaju pokretnih stvari navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 23.12.2019. godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović). III Vrijednost navedenih pokretnih stvari u stavu I utvrđena je zaključkom Iv.br.424/19 od 03.12.2019. godine, na osnovu nalaza o procjeni vještaka Vlahović Mladena i ista iznosi 41.867,13€. IV Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumijeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje. V Prodajom pokretnih stvari obaviće se po najpovoljnijoj cijeni, računajući od početne cijene utvrđene Zaključkom o utvrđivanju vrijednosti i na prvoj prodaji pokretne stvari se ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti utvrđene navedenim Zaključkom. VI Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja pred kojim teče izvršni postupak, da se popisane stvari iz stava I mogu prodati na provom Javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti. VII Ako na provom javnom nadmetanju nije postignuta cijena u visini procijenjene vrijednosti pokretne stvari, Javni izvršitelj ce odrediti drugo ročište shodno odredbi čl.95 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju. VIII Kupac je dužan je da cijenu za koju je kupio pokretne stvari položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica odmah po zaključenju javnog nadmetanja. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postigneute cijene , nije dužan da uplati iznos postignute cijene . Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da uplati razliku izmedju iznosa potraživanja i postignute cijene. X Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545346. XI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 05.12.2019. godine. U Podgorici, dana 04.12.2019. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Crnogorski Elektrodistributivni Centar“ d.o.o. iz Podgorice, Ivana Milutinovića br. 12, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje priključnog 10 kV dalekovoda i TS 10/04 kV na UP1, u zahvatu urbanističkog projekta „Duvanski kombinat“ izmjene i dopune, na katastarskim parcelama 1549/1, 1579/8, 1579/1, 1549/4. 1291/1, 1550/2, 1551/1, 1551/2, 1549/6, 1549/7, 1549/8, 1548/1, 1547/4, 1544/1, 1668/1 KO Podgorica, Glavni gard Podgorica. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 12.12.2019.godine.“

U skladu sa Zakonom o stečaju,čl.134 i 135, Sl.list CG 1/2011,stečajni upravnik obavještava stečajnog sudiju, povjerioce i sva zainteresovana pravna i fizička lica koja imaju pravo vlasništva, ili bilo koje drugo pravo u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri za prodaju imovine DOO „ALLEGRO“ u stečaju Bijelo Polje, Živka Žižića bb, putem prikupljanja pismenih ponuda i istovremeno objavljuje

JAVNI POZIV za II prodaju imovine DOO „ALLEGRO“ u stečaju Bijelo Polje, putem prikupljanja pismenih ponuda. Predmet prodaje su gotovi proizvodi i to: elektro i vodoinstalaterski materijal i oprema. Zbog velikog obima podataka spisak nije u tekstu oglasa, a isti se nalazi kod stečajnog upravnika (mob. 069 051 382) i kod stečajnog dužnika (mob. 069 050 671) i može se pogledati svakog radnog dana od 08.00 do 15.00 h. Početna cijena imovine iznosi 5.461,27 €, što je ujedno i najniža cijena imovine. Imovina se nalazi na adresi: Bijelo Polje, Loznice bb i prodaje se u viđenom stanju. Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najvišu cijenu. Prednost imaju kupci cjelokupne imovine. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uz ponudu prilože dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % cijene robe za koju predaju ponudu, na žiro račun stečajnog dužnika br. 535-18904-15. Ponuda treba da sadrži i potvrdu o registraciji i podatke ili punomoćje za lice koje predaje ponudu /pravna lica/ odnosno fotokopiju lične karte ili pasoša /fizička lica/.Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakama: „Ponuda za St.br.68/19“ i „Ne otvaraj“ dostaviti Privrednom sudu Crne Gore, IV Proleterske br.2, 81000 Podgorica, najkasnije do 30.12.2019.u 10.00 h. Otvaranje ponuda obaviće se dana 30.12.2019.g.u Privrednom sudu CG, kancelarija br. , sa početkom u 14.30 h. Izabrani kupac dužan je da sa prodavcem zaključi kupoprodajni ugovor i isplati ugovorenu cijenu u roku od 8 /osam/ dana. U protivnom gubi pravo na povraćaj depozita, a za kupca će biti proglašen drugi najpovoljniji ponuđač, ako ih ima više. Sve troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac. Ostalim ponuđačima depozit će biti vraćen u roku od 3 dana. Informacije na tel. 069 051 382.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

UNIVERZITET CRNE GOPE MAŠINSKI FAKULTET PODGORICA Podgorica, 4.12.2019.godine Na osnovu člana 104. stav 3 Statuta Univerziteta Crne Gore i Saglasnosti Rektora Univerziteta Crne Gore broj 01-2634/3-1 od 11.11.2019.godine, a po pribavljenom mišljenju Vijeća, sa sjednice održane 31.10.2019.godine, dekan Mašinskog fakulteta raspisuje

KONKURS

za izbor saradnika u nastavi na odredjeno vrijeme od jedne godine – za studijsku 2019/20 godinu Raspisuje se Konkurs za izbor saradnika u nastavi na odredjeno vrijeme od jedne godine i to za: -Oblast Termo i hidroenergetika Jedan izvršilac Kandidati treba da ispunjavaju uslove predvidjene članom 75 Zakona o visokom obrazovanju (Sl.list CG br. 44/14, 47/15 i 40/16). Uz prijavu se podnosi biografija, izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija biometrijske lične karte, original ili ovjerena fotokopija diplome, potvrda o upisu i položenim ispitima na magistarskim ili doktorskim studijama. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: Mašinski fakultet Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica u roku od 8 dana od dana objavljivanja Konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

Poslovni broj : Iv.br.424/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “BASTON” DOO Podgorica, adresa sjedišta Kuće Rakića bb, PIB:02781174, protiv izvršnog dužnika „ISTAMBUL-TREND“ DOO sa sjedištem u Podgorici , adresa sjedišta ul. Tuzi- Donji Miljoš bb, PIB:02864487, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 16.893,24€ u smislu člana 45 ZIO-a dana 04.12.2019.godine,

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

JAVNO OBJAVLJUJE

Nabavka i isporuka robe – toneri za potrebe organizacionih jedinica Glavnog grada Podgorica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 26.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 46/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 42/17 ) naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Putevi” d.o.o., Stanka Dragojevića br.40, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka radova Rekonstrukcija DV 35 kV Glava ZeteČevo ukupno procijenje vrijednosti javne nabavke 350.000,00 eura sa PDV-om, Tenderska dokumentacija broj 102/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.me dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marina Mitrović telefon 020 408 336, e-mail marina.mitrovic@cedis.me.

Nabavka robe - nove mašine za izradu površinskog sloja puteva (finišer), procijenjene vrijednosti sa PDVom 310.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 26/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vučelić, telefon 078/103-840, e-mail milosputevi@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac EPCG AD Nikšić , Vuka Karadžića 2, Nikšić oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radovi za potrebe TE Pljevlja po partijama - Partija 1: TEKUĆE ODRŽAVANJE - KOTLOVSKO POSTROJENJE, POMOĆNA POSTROJENJA I POMOĆNA RADNA SNAGA; Partija 2: TEKUĆE ODRŽAVANJE MLINSKO POSTROJENJE, ODŠLJAKIVANJE I MAŠINSKA SALA, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 810.700,00 €. Tenderska dokumentacija broj 117/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me, dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Vladimir Nikčević, telefon: 040/204-220, e-mail: vladimir.nikcevic@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac EPCG AD Nikšić , Vuka Karadžića 2, Nikšić oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radovi za potrebe TE Pljevlja po partijama - Partija 1: Tipski remont opreme i uređaja u mašinskoj sali; Partija 2: Tipski remont uređaja pomoćnih postrojenja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 655.820,00 €. Tenderska dokumentacija broj 112/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me, dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Vladimir Nikčević, telefon: 040/204-220, e-mail: vladimir.nikcevic@epcg.com.

Da se izvršni dužnik „ISTAMBUL-TREND“ DOO , poslednja poznata adresa sjedišta ul.Tuz – Dinji Miljoš bb, PIB:02864487, u roku od 5 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Zaključak o utvrđivanju vrijednosti Iv.br.424/19 od 03.12.2019.godine, i Zaključak o prodaji Iv.br.424/19 od 04.12.2019.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 04.12.2019.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

UNIVERZITET CRNE GORE Građevinski fakultet u Podgorici Na osnovu člana 104. stav 3. Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici, raspisuje

KONKURS Za izbor saradnika u nastavi na određeno vrijeme od jedne godine, sa punim radnim vremenom, za oblasti: 1.Građevinska mehanika i teorija konstrukcija – 1 izvršilac 2.Čelične, spregnute i drvene konstrukcije – 2 izvršioca 3.Betonske i zidane konstrukcije i građevinski materijali – 1 izvršilac 4.Betonske i zidane konstrukcije – 2 izvršioca 5.Geotehnika – 2 izvršioca 6.Hidrotehnika – 1 izvršilac Kandidati treba da ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore i da su diplomirani inženjeri građevinarstva, odnosno specijalisti građevinarstva. Prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Građevinski fakultet, Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona b.b. Informacije na telefon 020 244 905

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac EPCG AD Nikšić , Vuka Karadžića 2, Nikšić oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Radovi za potrebe TE Pljevlja - Tipski remont kotlovskog postrojenja, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 822.800,00 €. Tenderska dokumentacija broj 114/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me, dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Vladimir Nikčević, telefon: 040/204-220, e-mail: vladimir.nikcevic@epcg.com.

Radovi za potrebe TE Pljevlja - Tipski remont sistema za pripremu ugljene prašine i odvod šljake ispod kotla, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 465.850,00 €. Tenderska dokumentacija broj 113/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me, dana 03.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Vladimir Nikčević, telefon: 040/204-220, e-mail: vladimir.nikcevic@epcg.com.

I.br.31/2019 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Dautović Alije iz Rožaja, protiv izvršnog duznika Lekić Radosava iz Budve, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 04.12.2019. godine, vrsi

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zapisnik o prvoj prodaji I.br.31/2019 od 11.11.2019.godine izvršnom duzniku Lekić Radosavu iz Budve ,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Lekić Radosav. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 05.12.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 04.12.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga za potrebe Direkcije za ICT po partijama kako slijedi: Partija 1: Nabavka podrške i produženja proizvodjačke garancije za mrežno komunikacionu Cisco opremu I Partija 2: Nadogradnja serverskog i storage okruženja u Data centru u Nikšiću, objavljena je na portalu javnih nabavki, evidentirana u Planu javnih nabavki 10-00-34614 od 18.10.2019.godine pod rednim brojevima 494 i 471. Tenderska dokumentacija broj 106/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Mirjana Mrdović , telefon 040/204-144, e-mail: mirjana.mrdovic@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluge: Mobilna telefonija i iznajmljivanje internet linka, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 31.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12343/5 (47/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.12.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

Tehnički potrošni materijal, po partijama, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 23.500,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 104/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg. me.

Tehnički pregled izvedenih radova na izgradnji pješačke staze uz more od Risna do Perasta, u dužini 2000m, u opštini Kotor, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 8.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-3657/4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn.gov.me dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Rajko Radulović, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro.com.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 5. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14. 28/15 i 042/17) Uprava javnih radova, Arsenija Boljevića 2a, City Mall, III sprat, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na rekonstrukciji postrojenja za prečišćavanje pitke vode “Pliješ” u Pljevljima – II faza, ukupne procijenjene vrijednos t i s a P D V- o m 3 5 0 . 0 0 0 , 0 0 € . Te n d e r s k a dokumentacija broj 04-222/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Obrad Mihailović, dipl.ing.građ., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na izgradnji trafostanice 10/0,4 kV, 2X630 kVA sa uklapanjem u VN infrastrukturu za potrebe kompleksa smještajnih objekata SAJ i PJP na Zlatici u Podgorici, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 135.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-241/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Branka Mitrović, dipl.ing.el., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na sanaciji klizišta „Latinska kosa“ na putu Ravna rijeka – Jasikovac, Bijelo Polje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 220.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04-216/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Ljiljana Vuković, dipl.ing. građ., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov. me.

Mali oglasi nekretnine CENTAR Podgorice- jedinstvena, izuzetna poslovna zgrada 730m2 sa ukupno 12 parkinga. Samo desetak metara od raskrsnice Ulice slobode i Hercegovačke. Prodaja. Tel. 069/867-791 1 POSLOVNI prostor 415m2- centar 30m od glavne Ulice Slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking sa 100 auta. Prilagodljiv svim zahtjevima. Prodajem. Tel. 069/871-452 2

razno OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3

IZAŠLA je iz štampe knjiga „Za pravdu čast i slobodu Crne Gore Krsto Zrnov Popović za sva vremena“ autora Milivoja Đurova Popovića iz Cuca. Knjiga se može kupiti u oglasnim odjeljenjima Pobjede. 4

usluge OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 6

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je izrada Glavnog projekta vizitoring centra sa uređenjem terena i izvođenje radova na izgradnji i opremanju vizitoring centra sa uređenjem terena, za potrebe valorizacije “Đalovića pećine“ u Bijelom Polju, po principu “projektuj i izgradi”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 750.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-109/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 29.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Elzana Husović, dipl.ing.arh., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Dana 4. decembra 2019. iznenada je preminuo u 69. godini naš voljeni

MILORAD – MIŠKO Petrov VUJAČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 5. decembra od 11 do 15 časova i 6. decembra od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: majka ZORKA, supruga RADMILA, sin PETAR, ćerka MILICA, brat DRAGAN, bratanić NENAD, VIKTOR i MILOŠ, snahe MILICA, BRANKA i GARA i mnogobrojna porodica VUJAČIĆ

219

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Tužnim srcem javljamo da je 4. decembra 2019. u 77. godini preminuo naš dragi

VASILIJE - MIKO Petrov MUGOŠA 26. 7. 1943 – 4. 12. 2019.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 5. decembra od 10 do 15 časova i 6. decembra od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti na groblju u Tološima u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi BORIS i IGOR, snahe SNEŽANA i MARIJA, sestra MILEVA, unučad DANILO, PETAR, SOFIJA i HELENA, sestra od strica MIRJANA, sestrići SAŠA, ZORAN i BOJAN, sestrične NATAŠA i TANJA i ostala mnogobrojna rodbina

212

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru, stricu i đedu

Posljednji pozdrav

Дана 4. децембра 2019. послије дуже болести умро је у 46. години наш драги

VESELINU GAZIVODI Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

ВАСИЛ - ВАСКО Љубомиров МИЛЕВ Саучешће примамо на сеоском гробљу Доњи Кокоти, 5. децембра од 10 до 16 часова и 6. децембра од 9 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

VASILIJU MUGOŠI Počivaj u miru, uvaženi i dragi prijatelju Miko.

Brat NOVICA, snaha DRAGICA, bratanić ZORAN, unuk NIKOLA i bratanična ANA sa porodicom

DOBRIVOJE i DRAGICA KEKOVIĆ

211

216

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Posljednji pozdrav

Ожалошћени: супруга ДАНКА, син АЛЕКСАНДАР, кћерке МИНА, МАРИЈАНА и МИЛИЦА, мајка МИНА, браћа ЗОРАН и ДРАГАН, братанићи и братаничне и остала многобројна породица МИЛЕВ 210 Tužnim srcem javljamo da je prestalo da kuca plemenito srce naše drage

VASILIJU MUGOŠI

MILA ĐUROVIĆ Zauvijek ostaješ u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru, čika Miko. RADE, ANDRIJA i ANA GOGIĆ

Tvoje VINKA i KOKA sa porodicama 209

217

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj

VOJKA Radomira ŠUKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 5. decembra 2019. od 11 do 15 časova i 6. decembra od 10 do 14.30 časova, kada će se i obaviti sahrana.

ANKI ČELEBIĆ

BOŽU ĐERKOVIĆU Ožalošćeni: sin SLAVKO STOJANOVIĆ, braća MILETA, MILJAN i VLADIMIR, snahe VERA, RADMILA, DRAGICA i ANĐELKA, unuk IVAN, unuka TIJANA, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina 218

Pamtit ćemo te po tvojoj dobroti. DUŠAN MARKOVIĆ sa porodicom 208

GORAN i RADMILA ĐUKANOVIĆ sa porodicom 215 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi

ANKA Đokova ČELEBIĆ rođena Mrvaljević

Za nezaborav časnog življenja i ogromne dobrote i pažnje koju je imala prema rodu svome.

ANKI ČELEBIĆ MILIJANA i NEĐO MRVALJEVIĆ sa porodicom

189

Hvala za svu ljubav, poštovanje i požrtvovanje koje si nam nesebično darivala. Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. Bila si i ostala naš heroj.

ANKA ČELEBIĆ Naša Anka, Naš topli dom u zavičaju. Mi se od tebe ne opraštamo. Nosimo te u srcima zauvijek. Ali nedostajaće tvoje raširene ruke. Hvala ti.

TOMISLAV, DANIJELA, ANA, IVA i NINA

DUJO, VOLGA, NATAŠA, MEDO, NINA 200

206

Posljednji pozdrav dragoj ujni Posljednji pozdrav dragoj ujni

Posljednji pozdrav strini

ANKI ČELEBIĆ S ponosom ćemo te pominjati i sjećati se sve one ljubavi i topline koju si nam nesebično dala. Hvala za sve i počivaj u miru.

SENKA i MARKO RADULOVIĆ sa porodicom

ANKI 198

Od MARKA VUJOVIĆA sa porodicom

ANKI Saosjećala si sa nama u našim patnjama dijelila si sa nama naše radosti a to može samo anđeo. Ti si bila naš anđeo.

Posljednji pozdrav dragoj ujni

SAŠA i BILJA sa porodicom 207

202

Posljednji pozdrav dragoj ujni i babi

Posljednji pozdrav

ANKI Od JOVANA VUJOVIĆA s porodicom 199

ANKI ČELEBIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

ANKA ČELEBIĆ

Tvoja ljubav, dobrota i plemenitost žive svaki dan u našim sjećanjima. Hvala ti za sve. ZORKA KOSTIĆ sa porodicom

od kumova PEĐE i ANETE MIJATOVIĆ

ANKI ČELEBIĆ Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te po dobru pamtiti i sa ponosom pominjati.

180

203

213 Posljednji pozdrav prijateljici, ujni i babi

ANA MUGOŠA sa djecom

Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj

ANKI ČELEBIĆ ANKI ČELEBIĆ

Draga Anka, tvoj vedri lik i plemenito srce živjeće zauvijek u našim srcima. Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proživjeli sa tobom.

Dobrota, poštenje i hrabrost su osobine velikog čovjeka, a te osobine su krasile tebe, naša baba Anka. U našim srcima ostaćeš zauvijek.

RAKO RADONJIĆ sa porodicom

MILA ĐUROVIĆ Opraštamo se od naše drage Mile sa dubokom tugom i velikim poštovanjem. MIKA sa porodicom 205

204

SRĐAN MUGOŠA sa porodicom

214

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Umrla je u 73. godini

Sa velikim poštovanjem i iskrenim žaljenjem opraštamo se od drage

ANKA ČELEBIĆ

ANKE ČELEBIĆ

rođena Mrvaljević

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 4. decembra od 11 do 15 časova i 5. decembra od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova u porodičnoj grobnici u Farmacima -Podgorica.

Bili ste čvrst i topao oslonac svima nama, draga teta Anka. Pamtićemo Vašu vedrinu, dobronamjernost i srdačnost.

Počivajte u miru.

Ožalošćeni: sinovi TIHOMIR i TOMISLAV, braća RADOJE i MILAN, sestre MILOSAVA i RADOJKA, snahe BOŽICA, DANIJELA, DESANKA i STOJKA, unučad i ostala rodbina ČELEBIĆ i MRVALJEVIĆ

173

KOLEKTIV ČELEBIĆ KOMPANIJE

193

Posljednji pozdrav

ANKA ČELEBIĆ

Porodici Čelebić upućujemo izraze najdubljeg saučešća povodom smrti Anke Čelebić.

Porodici Čelebić upućujemo najiskrenije saučešće povodom smrti Anke Čelebić.

S poštovanjem, Kolektiv firme: DMD DELTA doo i DELTA TRANSPORTNI SISTEM doo

PORODICA MIŠKOVIĆ

191

192

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Dragoj

Dana 3. decembra 2019. preminuo je naš voljeni otac, svekar i djed

Обавјештавамо браћу, кумове, пријатеље, комшије и другове да је 4. децембра 2019. године у 7 сати умро

MILAN Krstov VUKANIĆ

ANKI ČELEBIĆ

Za požrtvovanost koja je krasila, za prijateljstvo koje je gajila, za osmijeh kojim je zračila, za radost kojom nas je sretala. Za sva vremena!

ВЕСЕЛИН Божов ГАЗИВОДА у 66. години. По жељи покојника сахрана је обављена у Жабљаку Црнојевића истога дана у кругу породице.

Prema izrazitoj želji pokojnika sahrana je obavljena u najužem krugu porodice 4. decembra 2019. na groblju u Zagoriču u Podgorici.

Ožalošćeni: sin MIROSLAV, snaha MARINA, unučad ANĐELIJA, MILENA i DUŠANKA

Ожалошћена породица: кћерка ЉУБИЦА, синови ИЛИЈА, ИВАН, ДРАГАН, ВАСКО, СТЕВАН и ЛУКА, браћа, снахе, сестре, унучад, и остала родбина BRANKA i MILAŠIN BOROVIĆ

177

196

Mom dedi 201 Posljednji pozdrav našoj dragoj i iskrenoj prijateljici

Dana 4. decembra 2019. u 69. godini iznenada nas je napustila naša draga

MILANU VUKANIĆU MILODARKA - MILA B. ĐUROVIĆ

ANKI ČELEBIĆ

rođena Kalezić

Neka tvoja dobra duša i veliko srce počivaju u miru. Od porodice pokojnog MILISAVA LAZAREVIĆA

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 4. decembra od 10 do 14 časova i 5. decembra od 10 do 14 časova, gdje će se i obaviti sahrana. Ožalošćeni: ćerka VESNA, unuka SOFIJA, zet MIĆO, braća VESKO i DRAGAN, bratanić BAĆKO, snahe KATICA i LELA, unuka SLAĐANA RADOVIĆ sa porodicom, bratanične i ostala porodica ĐUROVIĆ i KALEZIĆ

186 Посљедњи поздрав драгом зету

Otišao si, ali bezuslovna ljubav koju si mi pružao od prvog dana i dalje grije moju dušu. Hvala ti za svaku lijepu uspomenu i sreću koju si mi pružio, znam da ćeš od sada biti moj anđeo čuvar. Zauvijek u mom srcu.

Tvoj prvenac ANĐELIJA

178

179

Dana 4. decembra 2019. u 87. godini umro je naš dragi

РАДОВАНУ Од РАЈКА са породицом

Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima i prijateljima da je 4. decembra 2019. iznenada u 66. godini preminuo naš dragi i voljeni

190

GOJKO Neđeljkov DAKIĆ Са неизмјерним болом у души обавјештавамо наше пријатеље, рођаке, кумове, другове и остале да је наш

MILENKO Brankov VUKOVIĆ Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 5. decembra 2019. od 11 do 16 časova i 6. decembra 2019. od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom. Ožalošćeni: sin SAŠA, kćerka SANDRA, brat MIRKO, sestre MILKA, MILENA i MILOJKA, unučad MARTIN, ANDREA i ANASTASIJA, sinovci, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VUKOVIĆ i KEKIĆ

БОЖИДАР Станков ЂЕРКОВИЋ преминуо 4. децембра 2019. у 53. години Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 4. децембра од 9 до 16 часова и 5. децембра од 9 до 10 часова, када се креће за село Кошутићи - Андријевица гдје ће се примати саучешће 5. децембра од 13 до 15 часова када ће се обавити сахрана.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 4. decembra 2019. od 13 do 16 časova i 5. decembra 2019. od 11 do13.30 časova, kada se kreće za Glibavac, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: supruga PAVA, sinovi RANKO, BRANKO i NEĐELJKO, snaha VALENTINA, sestra JOVANA, sinovci, sinovice, sestrić, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina DAKIĆ 194

195 Posljednji pozdrav dragoj

Ожалошћени: мајка САВКА, сестра ВИШЊА, брат ВЕСКО, снаха МАРИНА, братанићи ЛАЗАР и СТАНКО, братаничне АНА и МИЛИЦА, сестрићи ТАДИЈА и БАЛША, стрина ЗЕКА, ујак ДРАГАН и остала родбина ЂЕРКОВИЋ и ЈОВОВИЋ

Dana 4. decembra 2019. godine preminula je naša draga

172

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru. ALEKSA ASANOVIĆ sa porodicom

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

VASILJKA Krstova VUKOVIĆ

VESNI ASANOVIĆ

rođena Matković Saučešće primamo u kapeli u Straševini 4. decembra od 12 do 16 časova i 5. decembra od 11 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 5. decembra u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.

BOŽU ĐERKOVIĆU TIHO VUČINIĆ 181

Ožalošćeni: sin ZORAN, kćeri JELENA, VOJKA i SLAVICA, snaha SLAĐANA, sestrići, sestrične, bratanići, bratanične, unučad, praunučad i ostala rodbina VUKOVIĆ i MATKOVIĆ

183

e-mail: oglasno@t-com.me

187

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. decembar 2019.

U subotu, 7. decembra 2019. godine navršava se 40 tužnih dana od smrti naše

VANESE BUDIMIĆ VUKOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 11 sati posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u Reževićima

Ožalošćeni: suprug MARKO, sin DAVID, otac LAZAR, majka INES, sestra LARISA, svekrva ZLATA , zaova MILANKA sa porodicom i ostala rodbina

197

Петог децембра 2019. навршавају се четири године од смрти нашег драгог и вољеног супруга, оца и ђеда

IN MEMORIAM Tri godine

DORIS VUJAČIĆ

ДУШАНА ПОПОВИЋА из Грађана

STANA Milovanova KRIVOKAPIĆ

С љубављу и поштовањем увијек у нашим мислима.

Dvadeset tri godine prođoše. A kao da je juče bilo. Rano naša neprebolna.

PORODICA Neutješni RODITELJI i SESTRE

Твоја ПОРОДИЦА 188 Sjećanje na naše drage roditelje

184

175

Danas je pet godina od kada nije sa nama

Petog decembra navršava se godina otkad nije sa nama

ABID HAŠIMBEGOVIĆ RAJKA V. DRAGOVIĆ

JANA R. DRAGOVIĆ

2004 - 2019. 15 godina

2019. 9 mjeseci

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo Vas u najljepšim sjećanjima i srcu.

MILO STAJOVIĆ

Vrijeme prolazi, ostaju ljubav, sjećanje i poštovanje. Nedostaješ nam.

Vaša djeca RAJKA, BRANKA, STANKA, VUKAŠIN i TANANA sa porodicama 176

Nije ti bilo suđeno da živiš. Tvoj mili lik i plave oči ćemo nositi u srcu zauvijek. JASMINKA, MEHMED i SELMA 185 5. 12. 2015 - 5. 12. 2019.

PORODICA 174

РАДМИЛА РАДА ЂУРОВИЋ Радо, нема те, али живиш и живјећеш са нама. Хвала ти за све и почивај у миру. Твоји: БРАНКО, ВАЊА, СЕКА, СНЕЖА, МИШО, ИВАН и ИВАНА 182

TV program

Četvrtak, 5. decembar 2019.

SERIJA

RTV BUDVA 21:05

SERIJA

PRVA TV 11:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Velika porodica

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Dokumentarna emisija, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 SAT TV, r. 14:05 Filmski san, dok. film o Živku Nikoliću, r. 14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Obrati pažnju, r. 18:05 Horizont 18:50 Program za djecu 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Tri godine rada Vlade 21:05 Art magazin 21:35 Tihi heroji 22:00 Škrinja: Crna Gora na Balkanskom arhitektonskom bijenalu 22:30 Dnevnik 3

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00

   RTCG 2

06:20 Glas Amerike, r. 06:50 Rukomet: Kuba Slovenija, SP 08:30 Naš novi predsjednik, film 09:50 Rukomet: Srbija Holandija, SP 11:30 Sport info 11:40 Obrati pažnju, r. 12:10 Sport info 12:20 Rukomet: Norveška Angola, SP 14:00 Sport info 14:15 Luda kuća, r. 14:45 Obrati pažnju 15:00 Skupština 16:15 Pjegava djevojka, film 17:40 Spotovi 18:00 Sport info 18:10 Koloseum 18:50 Fudbal: Buducnost Iskra, CFL 21:00 Luda kuća, s. 21:30 Dnevna soba, r. 23:00 Valdhajmov valcer, film 00:35 Glas Amerike 01:35 Rukomet: Srbija Holandija, SP, snimak 02:50 Fudbal: Buducnost Iskra, CFL, snimak

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva

Čikago u plamenu

15:30 16:00 16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Scena Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:10 10:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:00 22:00 23:00 23:30 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Dosije Na mjestu zločina sa Mašanom Auto moto šou, r. Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35 18:50 19:00

NOVA M

07:05 07:45 08:30 08:45 09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:00 23:00 23:35

Kafanica blizu SIS-a, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr. Kitchen, r. Vijesti Totalni obrt Među nama, r. Crni biser, r. Vijesti Sportisimo Crni biser, r. Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Crni biser, s. Totalni obrt, r. Akademija za bikini modele, film 01:05 Ubistveno zanosna, r. 02:35 Agencija za sve i svašta, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Vijesti Hoću kući, r. Gorka osveta, r. Boje dana Ljubav i osveta, r. Vijesti Gorka osveta, s. Žrtve ljubavi, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Ljubav i osveta, s. Gorka osveta, r. Načisto, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis

 



777

20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Ä&#x152;etvrtak, 5. decembar 2019.

Marketing

Magazin

Četvrtak, 5. decembar 2019.

KIC pop hor priprema spot za pjesmu ,,Teče Tara“, jednu od najljepših partizanskih

Spot stiže nakon godinu od onog za ,,Bilećanku“, a kako je kazala za Pobjedu, direktorica KIC-a i menadžerka hora Snežana Burzan audio verzija snimljena je prije nekoliko sedmica u studiju ,,Adrenalin“ poznatog ton majstora, Boba Stanišića.

Simbol slobodnog duha crnogorskog naroda Ekranizacija je osim u KIC-u rađena na mostu Moračica, a snimljeni su kadrovi i na Mostu na Đurđevića Tari i Željezničkom. ,,Teče Tara“ dira u srce, izaziva emocije. Mi smo potomci slavnih predaka i ponosimo se crnogorskom istorijom- rakla je menadžerka hora Snežana Burzan M.B.

PODGORICA – Jedna od najljepših crnogorskih partizanskih pjesama ,,Teče Tara“ uskoro će dobiti vizuelno ruho. Naime, popularni podgorički KIC pop hor sinoć je završio snimanje posljednjeg, trećeg dijela spota za pomenutu pjesmu u KICu ,,Budo Tomović“.

Snimanje

- Snimali smo po glasovima, pojedinačno, prvo sopranke, altice, tenori, basovi i posebno solistkinja Tamara Pavićević. Očekujemo da će uskoro biti gotova montaža – kazala je Burzan. Ekranizacija je osim u KIC-u rađena na mostu Moračica, a snimljeni su kadrovi i na mostu na Đurđevića Tari i Željezničkom. - Most Moračica je graditeljski poduhvat ovog vijeka i svi smo ponosni na to zdanje. Ideja je bila da snimamo na i oko crnogorskih mostova prepoznatljivih za pojedine periode izgradnje. Svaki je simbol svog vremena i slobodarskog duha crnogorskog naroda koji prati ova pjesma – objašnjava Burzan. Spot je ovaj put radio Gojko Berkuljan, a,,Teče Tara“, ističe Burzan, jedna je od omiljenih pjesama hora.

Snežana Burzan

Detalj sa snimanja spota kod mosta Moračica

-,,Teče Tara“ dira u srce, izaziva emocije. Mi smo potomci slavnih predaka i ponosimo se crnogorskom istorijom. Uživamo kad pjevamo te pjesme, dok nas u publici slušaju čitave porodice i kad sa njima raz-

mjenjujemo tu lijepu energiju. Znala sam kako Gojko radi, pozvali smo ga i napravili sjajnu saradnju. Vjerujem da će se svima svidjeti spot – istakla je Burzan. Premijera spota očekuje se 19. decembra

Najavljeni prvi izvođači Si star festivala

Trio Meduza donosi najveće svjetske hitove UMAG - Nakon tri fantastična izdanja u kojima je uživalo više od 120.000 posjetilaca, Si star festival za 2020. godinu sprema najspektakularniji start ljetnje sezone. Magična laguna Stela Maris u Umagu biće 22. i 23. maja i prva stanica velike, višemjesečne proslave 20 godina Egzit festivala, zbog čega je već povećano interesovanje i za festival u Umagu. Prvi muzički talas imena predvodi moćni hit trio Meduza, jedni od favorita za Gremi nagrade 2020, čiji hit ,,Piece of Your Heart“ broji više od 600 miliona strimova, uz platinast tiraž koji je misteriozne italijanske producente odveo na sam vrh američke i britanske top liste. Uz ove

planetarne hitmejkere stiže i globalno popularni bend Dubioza kolektiv, splitski hip-hop genijalac Vojko V, zagrebački hit trojac KUKU$, ali i najintrigantija trep senzacija iz Osijeka Z++. Ovo je tek prvi od nekoliko muzičkih talasa koji na obalu Istre donose najjače izdanje Si stara do sada, festi-



Uz planetarne hitmejkere stiže i bend Dubioza kolektiv, splitski hip-hop genijalac Vojko V, zagrebački hit trojac KUKU$...

vala koji je ponovo ušao u konkurenciju za Najbolji festival do 40.000 posjetilaca dnevno na Evropskim festivalskim nagradama. Prve i najpovoljnije ulaznice po poklon cijeni od 23 eura biće u prodaji od 12. decembra tačno u 12 sati. Ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima i onlajn u sistemima Ticketshop i Entrio. Četvrto izdanje festivala održaće se u neodoljivoj laguni Stela Maris 22. i 23. maja, a uz glavne dane kada će festival biti u punoj snazi, najavljene su i žurke dobrodošlice 21. maja, dok je 24. rezervisan za završni parti. Kompletne ponude i cijene mogu se pronaći na sajtu www. seastarfestival.com. Z. k.

PedeSet koncerata

Predvođeni dirigentom Sašom Barjaktarevićem do sada su imali 50 koncerata. Do kraja decembra očekuju ih još četiri, među kojima nije nastup na predstojećem podgo-

ričkom pazaru, iako su prošle godine okupili najveći broj publike. - Mi smo profesionalni amateri, ozbiljno pristupamo našem hobiju, zato smo postigli ovoliki uspjeh. Svi vjerujemo u ideje i ljubav koje treba da baštini svaki čovjek i zato volimo da imamo što više koncerata i da sarađujemo sa ljudima koji žele da sarađuju sa nama. Ponosno ističem naš koncert u

Kombank dvorani kada je 1.300 ljudi sa nama uglas pjevalo i skandiralo. Pred nama su nastupi u Sarajevu, zvalo nas je Udruženje Pljevljaka i obožavalaca Pljevalja, 12. decembra smo u KIC-u Zeta i 15. u Herceg Novom. Vjerujem da ćemo taj program zaključiti antifašistickim događajem u organizaciji SUBNOR-a koji je zakazan za 18. – zaključila je Burzan. Z. k.