Dnevni list Pobjeda 07.12.2019. by Pobjeda

ĆELIJE SMRTI : Francuski Mond objavio istraživanje o lokacijama agenata GRU-a u Evropi

Evropska poslanica iz Slovenije najavljuje prijedlog za bržu integraciju Zapadnog Balkana u EU

Fajon: EK priprema novi model proširenja STR. 3.

AKCIJA POLICIJE I TUŽILAŠTVA: Prikupljeni dokazi protiv osumnjičenih za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića

Istraživanje pokazuje da je oblast na granici sa Švajcarskom bila pozadinska baza za sve tajne operacije jedinice 29155 u Evropi. Tajne službe engleske, francuske, švajcarske i njihovi partneri, posebno SAD, uspjele su da identifikuju 15 agenata GRU-a 2018. od pokušaja trovanja 2015. u Bugarskoj, operacije organizacije STR. 2. i 3. terorizma u Crnoj Gori oktobra 2016, do trovanja Skripalja 2018. Njemački ambasador Robert Veber u razgovoru za Pobjedu upozorava da i država i građani moraju više i bolje paziti životnu okolinu

Crna Gora ima potencijal za zelenu energiju STR. 7.

Crnogorska pravoslavna crkva pozdravlja predloženi zakon, poglavar SPC u Crnoj Gori opet prijeti

Vučinić: Vratićemo oteto Amfilohije: Ko je objavio rat Bogu zna se kako je završio STR. 6. i 7.

Šest osoba je uhapšeno, a protiv tri su podnijete krivične prijave zbog sumnje da su umiješani u ubistvo Jovana Klisića i pokušaj ubistva Velizara Gardaševića 1. novembra ispred restorana „Savoja“ u Baru, kazao je juče specijalni tužilac Saša Čađenović na konferenciji za medije. STR. 10. i 11.

M.BABOVIĆ

Gornja Savoja, baza ruskih špijuna specijalizovanih za ciljana ubistva

Uhapšeno šest osoba, organizator nije identifikovan

Službenik Ministarstva unutrašnjih poslova dobio status osumnjičenog za incident u Delti

Mijatovića terete za ugrožavanje sigurnosti

STR. 10.

Na Trgu nezavisnosti otvoren Podgorički praznični pazar

Po ugledu na Evropu STR.16. i 17.

Politika

Subota, 7. decembar 2019.

MAPA SMRTI: Francuski Mond objavio istraživanje o lokacijama agenata GRU-a u Evropi

Gornja Savoja, baza ruskih šp specijalizovanih za ciljana ub Osveta je jelo koje se jede hladno, naročito u svijetu špijunaže. Prema informacijama Monda, istraživačka hajka bez presedana, koju su, u proljeće 2018. preduzele britanske, francuske i švajcarske kontra-obavještajne službe i njihovi partneri, posebno američki, omogućila je da se napravi lista petnaest ruskih oficira vojno-obavještajne službe (GRU). Ovi članovi iste jedinice, specijalizovani za ubistva, kretali su se Evropom od 2014. do kraja 2018. godine.

Istraživanje uglednog francuskog lista pokazuje da je oblast na granici sa Švajcarskom bila pozadinska baza za sve tajne operacije jedinice 29155 u Evropi. Tajne službe engleske, francuske, švajcarske i njihovi partneri, posebno SAD, uspjele su da identifikuju petnaest agenata GRU-a 2018, pošto su rekonstruisali sva njihova kretanja, od pokušaja trovanja aprila 2015. u Bugarskoj, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori oktobra 2016, do trovanja Skripalja marta 2018.

Sve navedene obaveštajne službe su se mobilisale poslije napada dva agenta GRU-a koji su upotrijebili novičok (novitchok) – neurotoksičnu supstancu poznatu još iz sovjetskog doba – 4. marta 2018, u Salzberiju (Salisbury), na jugu Engleske, protiv Sergeja Skripalja, bivšeg kolege koji je prešao na Zapad.

POZADINSKA BAZA I LOGISTIKA

Taj veliki lov, kome je značajno doprinijela i Glavna uprava za unutrašnju bezbjednost (DGSI), pokazao je da su petnaest oficira GRU-a, prolazili i boravili u Francuskoj u tom periodu. Neki u više navrata a neki jednom ili dva puta. Oni su stizali iz Londona, Moskve, Španije ili Švajcarske. Mjesto Heksagon (Francuska) im je poslužio kao „bezbjedna“ etapa prije nego što se ovi agenti, prekaljeni ilegalci, ne upute na konačnu destinaciju. Ovi ljudi su redovno boravili u istoj zoni Gornje Savoje, u gradovima kao Anemas, Evijan ili Šamoni, i u izolovanijim mjestima. Prije nego što bi stigli tamo, uglavnom su slijetali na aerodrom Ruasi ili onaj u Lionu, a jednom u Nici, prije nego što bi proveli noć u hotelu u Kanu (Primorske Alpe) i vrlo često u Ženevi. Tamo su iznajmljivali auto da bi stigli u Gornju Savoju. Iako su još uvijek otvorena brojna pitanja, ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontra-obavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope. Do danas nije utvrđena ni jedna akcija ove GRU jedinice u samoj Francuskoj. Postojanje „baznog kampa“ u ovom regionu, može biti objašnjenje zašto ruske službe nijesu željele da privlače pažnju lokalnih vlasti operišući na francuskom tlu.

UBISTVA I SABOTAŽE

Ovih petnaest agenata pripada jedinici 29155, iz 161. Centra za specijalnu obuku GRU. Ova institucija je obučavala u vrijeme hladnog rata kadrove komunističke gerile u Aziji, Africi i Centralnoj Americi. Pretvoren, poslije pada Berlinskog zida, u servis za ilegalne akcije, ovaj servis počinje da vrši ubistva, sabotaže ili još opskurnije akcije kao što pokazuju „kutije mrtvih pisama“, (dea d l e t t e r b ox ) s re d s t vo

komunikacije tajnih agenata u svijetu. Njihov modus operandi, dosta netipičan u svijetu špijunaže, objašnjava udruživanje napora u potrazi za ovim ljudima. Iako je u martu 2018. godine propao pokušaj trovanja gospodina Skripalja, on je za London i njegove saveznike, djelovao kao čin hemijskog rata i ozbiljna provokacija. Vrlo opasni otrovni proizvod je, poslije upotrebe, bio odbačen u jednom parku, što je poslije nekoliko nedjelja uzrokovalo smrt jedne žene, a više osoba je bilo prinuđeno da zatraži ljekarsku pomoć. Ovo je, takođe, bila prva upotreba hemijskog oružja u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Praksa, opasna za široku publiku koja ilustruje ekstremnu agresivnost Rusije i nepoštuje, ionako vrlo elastična, pravila svijeta tajni.

OPERACIJA PROTIV CRNE GORE

Tajne službe engleske, francuske, švajcarske i njihovi partneri, posebno Amerikanci, uspjele su da identifikuju ovih petnaest agenata GRU-a 2018, pošto su rekonstruisali sva njihova kretanja. Imena nekih od oficira sa ove liste su se već pojavila u nekim novinarskim anketama. U jesen 2018. engleski istraživački sajt Belingket (Bellingcat) i njegov ruski partner Insajder (The Insider) objavili su imena dva aktera pokušaja trovanja pomoću Novičoka: Aleksandra Miškina, alias Aleksandra Petrova, i pukovnika Anatolija Čepigu, alias Ruslana Baširova. Sredinom februara Belingket je objavio još jedno ime, koordinatora akcije

u Salzberiju, general majora Borisa Sergejeva, alias Sergej Fedotov, koji je diplomirao na Ruskoj Vojnoj diplomatskoj akademiji. Fedotov je, takođe, bio zapažen u Bugarskoj. Tamo je upravljao, 28. aprila 2015, pokušajem trovanja Emilijana Gebreva, proizvođača oružja viđenog kao neprijatelja interesa Kremlja u regionu. Ovaj posljednji se srušio na jednom prijemu u Sofiji. Njegov sin i jedan visoki službenik u njegovom preduzeću, bili su, takođe, povrijeđeni. Meta i kolateralne žrtve su preživjeli. Bugarski sud je, sa svoje strane, potvrdio da se sumnja na „agenta GRU-a“ koji se zove Fedotov i koji je u tri navrata bio u Bugarskoj u vremenu dešavanja.



Izgleda da je Vladimir Popov korukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Šišmakovom, alias Eduard Širokov, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjeverno atlantskom savezu. (NATO)

CRNE OPERACIJE: Agenti GRU-a Eduard Šišmakov i Vladimir Popov

Krajem novembra 2019, nastavljajući rad na neuspjeloj operaciji u Bugarskoj, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl (Der Spiegel), otkrili su pseudonime šest drugih članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov i Georgi Gorškov, zadužene za bezbjednost i logistiku. Navedeni mediji su dokazali da su ovi agenti učestvovali i u drugim misijama, kao onim, tokom aneksije Krima i u kampanji destabilizacije u Moldaviji. Izgleda da je Vladimir Popov korukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Šišmakovom, alias Eduard Širokov, jednom operacijom

protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjeverno atlantskom savezu. (NATO).

PRAVNA POMOĆ

Prema istraživanju Monda, jedan od ovih agenata, Sergej Pavlov, takođe je bio zapažen od britanske obavještajne službe, krajem 2017, na njihovom tlu. Njegov prolazak bi mogao biti povezan sa pokušajem trovanja Segeja Skripalja. On bi tako kompletirao trio sastavljen od Aleksandra Petrova, Ruslana Baširova i Sergeja Fedotova. U sklopu afere Skripalj, Francuskoj je upućen zahtjev za pravnu međupomoć od Velike Britanije, koji se sastojao u tome da se nađu dvije francuske porodice koje su boravile u hotelskoj sobi nakon što su je napustili dva autora napada pomoću novičoka. Vlasti su željele da se osiguraju da njihovo zdravlje nije bilo ugroženo ostacima neurotoksične supstance. Što nije bio slučaj. Naša istraživanja, koja su potvrdili obavještajni izvori, su omogućila da se objelodane imena pet drugih članova jedinice 29155, koja postoje na listi petnaest ubica GRU-a. Radi se agentima poznatim samo po pseudonima: Aleksandar Kulagin, Evgenij Larin, Timur Nuzirov, Naman Jusupov i Genadi Švets. Kao i drugi članovi ove jedinice, oni su prolazili i boravili u Francuskoj i Gornjoj Savoji. Fedotov, koordinator operacija u Salzberiju, 2018, i Sofiji, 2015, lokalizovan je u Parizu, 12. novembra 2014. Ostaje u Francuskoj do 1. decembra iste godine. U aprilu 2016, putuje

Politika

Subota, 7. decembar 2019.

Evropska poslanica iz Slovenije najavljuje prijedlog za bržu integraciju Zapadnog Balkana u EU

Fajon: EK pijuna priprema bistva novi model proširenja između Londona i Liona. Petrov i Baširov, dva salizberška trovača pomoću novičoka, 9. septembra 2017. stižu u Pariz iz Moskve. Nedjelju dana kasnije putuju u suprotnom smjeru. U međuvremenu su otišli u Gornju Savoju. Isti oni su se vratili u Pariz 25. oktobra 2017, otišli do Gornje Savoje, prije nego što će uzeti avion 4. novembra za Moskvu sa polaskom iz Ženeve. Oni će učiniti slični put u decembru 2017. i januaru 2018.

DISKRETNO MJESTO ZA RUSKE ŠPIJUNE

Francuska, britanska i švajcarska kontra-špijunaža, do danas, nijesu našli u Francuskoj skrovišta za materijal, oružje kao ni lokalne saučesnike. Ipak su uspjeli da identifikuju mjesta koja su posjećivali i gdje su boravili: restorane i stanove čak i prodavnice odjeće ili one za predmete od veće vrijednosti. Trgovci koje su neki agenti GRU-a, više puta posjetili, bili su predmet dubinske provjere ali nije nađen nikakav dokaz njihove umiješanosti. Krajem 2019, ,,najvjerovatnija“ hipoteza prema jednom visokom službeniku francuske obavještajne službe, jeste da je ,,Gornja Savoja bila pozadinska baza za sve tajne operacije jedinice 29155 u Evropi. Laka za pristup, na granici sa Švajcarskom, ona je jedno diskretno mjesto koje su posjećivali Rusi, na primjer - grad kao što je Mežev. Tokom boravka u Francuskoj, članovi jedinice 29155 najvjerovatnije nijesu imali nikakav kontakt sa drugim ćelijama GRU-a, kao, recimo, onom zaduženom za vojnu sajberšpijunažu ( jedinica 26165) čiji su članovi, takođe, putovali kroz Švajcarsku i Gornju Savoju, u Anemas i u Evijan. Francuska kontra-obavještajna služba je objelodanila učešće ove druge jedinice GRU-a, krajem 2016. i 2017, tokom operacije informatičke piraterije koja je imala za metu, u Švajcarskoj, Svjetsku anti-doping agenciju (AMA). Isto tako, agenti ubice iz GRUa, su se, najvjerovatnije, potpuno uzdržali od bilo kakve komunikacije sa ruskim špijunima koji djeluju pod diplomatskim plaštom u konzulatima i Ambasadi Rusije u Francuskoj. Posljednji prolaz u Heksagonu članova jedinice 29155, koji se nalaze na listi petnaest ubica GRU-a, datira iz septembra 2018, sedam mjeseci poslije afere Skripalj. Poslije tog datuma, francuska kontra-obavještajna služba neće ih više vidjeti. Istina, u to vrijeme, imena nekih od njih su objavljena u štampi. Naročito, 2018, kad su u okviru afere Skripalj izdati evropski nalozi za hapšenja, Aleksandra Petrova, Ruslana Bašireva i Sergeja Pavlova. Žak FOLORU, Mond, 4. decembar 2019. Prevod: D. MUGOŠA Priredio: D. ĐURANOVIĆ

Svi želimo Zapadni Balkan u EU Tanja Fajon ističe, da se u posljednje vrijeme desio neki pozitivni momenat - ,,više se razgovara, više je dinamike oko proširenja i treba taj momenat iskoristiti“. - Tu su Francuska i neke druge zemlje koje su skeptične, ali treba taj mentalitet mijenjati, ali i rezultate iz regiona. Zemlje na Zapadnom Balkanu treba iskreno da rade, ne samo na papiru, već je potrebna i implementacija. Izazovi su i sa jedne i sa druge strane. Ali, na kraju moja poruka je da svi želimo Zapadni Balkan u Evropskoj uniji. Ja vidim Zapadni Balkan kao dio Evrope. Bio je uvijek i uvijek će biti. Treba da radimo zajedno i sve reforme koje su bitne za zemlje Zapadnog Balkana su bitne za promjenu života na bolje – poručila je slovenačka političarka i članica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.

Očekujem da će Crna Gora krenuti dalje kao prva na Zapadnom Balkanu. Ali, svaki proces, svaka zemlja se mjeri kao jedina zemlja, ne u paketu sa nekom drugom. Mislim da je to bitno za budućnost kada razgovaramo o proširenju - kaže Fajon BRISEL - Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon najavila je u razgovoru za Pobjedu da Evropska komisija i poslanička grupa socijalista i demokrata spremaju svoj prijedlog o modelu proširenja, koji će dati bolju dinamiku cijelom procesu. - Nije dovoljno samo otvaranje i zatvaranje poglavlja. Vidimo da se to danas najbolje ne radi u svim zemljama, treba sa jedne strane više povjerenja, a sa druge možda neki novi pristup, koji će biti efikasniji – kazala je Tanja Fajon za Pobjedu. Fajon, koja u Evropskom parlamentu pripada grupi socijaldemokratskih parija, ocijenila je da bi francuski prijedlog za postepenije pristupanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji mogao usporiti cijeli proces proširenja jer nije dobro da DPS najoštrije osudila ponašanje Andrije Mandića

Institucije da zaštite osnovna ljudska prava Luiđa Škrelje P ODGORICA – Demokratska partija socijalista najoštrije osuđuje ponašanje Andrije Mandića demonstirano kroz prijetnje i uvrede koje je uputio našem poslaniku Luiđu Škrelji – saopšteno je juče iz te partije, i upućen poziv nadležnim institucijama da zaštite Škreljina osnovna ljudska prava i ispitaju Mandićeve prijetnje. - Nedoličan postupak Mandića dodatno je pojačan činjenicom da je odbio da se izvini, te je na taj način potvrdio da nema riječi o afektu i incidentu, već su verbalno nasilje i primitivizam postali glavna politička načela DF-a. Tako su građani Crne Gore još jednom svjedočili da Mandić za svoje postupke ne osjeća ni minimum stida, čime pokazuje svoje pravo lice ogoljenog nevaspitanog nacionaliste i četničkog vojvode – poručeno je iz DPS-a. Saopštili su da ovakav diskurs pokazuje da kod Demokratskog fronta „nije prevaziđena retrogradna retorika iz 90-ih godina. I. K.

se metodologija mijenja kada je zemlja u pregovorima. Podsjetila je da je Evropski parlament nedavno dao veliku i jaku podršku proširenju na Zapadni Balkan i da je novi komesar iz Mađarske ponovio više puta da će uraditi sve da nastave što brže sa proširenjem. - Tako bi Sjeverna Makedonija i Albanija što brže počele pregovore. Naravno, pitanje je sad kako će se cijeli proces proširenja nastaviti. Imamo taj francuski prijedlog, odnosno predsjednika Emanuela Makrona. Taj papir je možda samo jedna od različitih ideja, ali u principu može usporiti cijeli proces. Nijesam uvjerena da je ta namjera iskrena, jer se samo jednom spominje evropska perspektiva i cijeli dostup do evropskih politika ili fondova je jako ograničen. Ta ponuda

Francuske nije najbolja – kazala je Fajon. Govoreći o našoj državi, Fajon je ocijenila da je Crna Gora otvorila najviše poglavlja i napravila najveći pomak kada se posmatra situacija u svim državama Zapadnog Balkana. - Istina, od otvaranja posljednjeg poglavlja napravljen je možda i preveliki razmak. Ali, jedan od razloga je i taj da smo u Evropskoj uniji imali smo izbore, da se Komisija mijenjala, pa je sve nekako bilo sporije. Nijesam pesimista, kada je u pitanju Crna Gora, ona je napravila najveći pomak do danas i nadam se da će što je moguće prije otvroriti i preostalo poglavlje. Ne bih se bojala rasprave oko različitih papira kako će ići proširenje dalje, jer bitno je da se u zemlji radi sve što se očekuje, onda su argumenti za nas bolji. Očekujem

da će Crna Gora krenuti dalje kao prva na Zapadnom Balkanu. Ali, svaki proces, svaka zemlja se mjeri kao jedina zemlja, ne u paketu sa nekom drugom. Mislim da je to bitno za budućnost, kada razgovaramo o proširenju – kazala je Fajon. Ona je istakla da postoji taj ,,benč mark“ oko vladavine prava skoro uz svako poglavlje kada se otvara i zatvara. - Postoje neke zemlje u Evropskoj uniji koje danas imaju veliki skepticizam oko proširenja i vjerovatno je sve to rezultat da postoji neka klauzula. Međutim, nadam se sada kad smo u novom mandatu svih evropskih institucija da će se sve smiriti i onda cijeli proces ubrzati – kazala je Fajon. Komentarišući koliko pojava više takvih papira može djelovati zbunjujuće na države Zapadnog Balkana, konkretno i

Juče zasijedala tri radna odbora, Demokrate učestvovale

Odbor 10. decembra, na dnevnom redu i inicijativa o izbornom zakoniku PODGORICA - Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biće održana u utorak, 10. decembra, a na dnevom redu biće, između ostalog, razmjena mišljenja povodom inicijative Demokrata i Neđeljka Rudovića za izradu izbornog zakonika. Na dnevnom redu sjednice biće i razmatranje informacije o realizovanim aktivnostima radnih odbora i ostvarenom napretku, predstavljanje finalnih prijedloga, kao i razmatranje nacrta zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, među kojima prijedlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji je utvrdio Radni odbor 2. Članovi Odbora razgovaraće o saradnji sa OEBS-ODIHR-

om, Venecijanskom komisijom i drugim međunarodnim organizacijama. Prema informacijama Pobjede, juče su održane sjednice radnih odbora 1, 2 i 3, a članovi Odbora iz Demokratske Crne Gore učestvovali su u njihovom radu. Radni odbor 1 bavi se zakonom o izboru odbornika i poslanika, Radni odbor 2 biračkim spiskom i izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, a Radni odbor 3 rješenjima koja se odnose na Sudski savjet. - Razgovarali smo o Sudskom savjetu i izboru sudija, kao i potrebi da se definiše odredba o izboru uglednog pravnika u Savjet. Svoj prijedlog imali su i vlast i Demokrate. Trebalo bi do utorka da postignemo saglasnost. Moguće je da napravimo zajednički tekst – kazao je izvor Pobjede iz Radnog odbora tri. I. K.

Predsjednik parlamenta 6. februara putuje u Vašington

Brajović pozvan na Molitveni doručak PODGORICA - Predsjednik Skupštine Ivan Brajović pozvan je da učestvuje na godišnjem Nacionalnom

molitvenom doručku, koji će biti održan 6. februara u Vašingtonu. Iz parlamenta podsjećaju da je

Brajović i prethodnih godina bio pozivan na to značajno okupljanje, na kojem se prisutnima obraća predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. - Što je bila prilika i za bilateralne sastanke sa kongresmenima, senatorima i predstavnicima uglednih američkih organizacija, dodaje se u saopštenju. R.P.

na Crnu Goru, ona naglašava da nije dobro da se metodologija mijenja dok su neke zemlje već u procesu. - Kad bi bila neka velika promjena, to sigurno ne bi bilo u redu. Kada razgovaramo o Sjevernoj Makedoniji ili Albaniji, obje zemlje su već ispunile uslove za početak pregovora. Dakle, ako bi se sad mijenjala ta metodologija, ne bi bilo iskreno i ispravno, jer smo kao Evropska unija već gubili puno kredibiliteta zbog toga. Ako budu neke promjene, ne smije se ići u pravcu da one zemlje koje su već napravile što se očekivalo od njih, odu korak unazad. Očekujem da ćemo oko toga imati burnu raspravu, kako dalje, jer vidimo da ni na strani Evropske unije u prošlih nekoliko godina proširenje nije bilo visoko na agendi – kazala je Fajon. Igor MITROVIĆ

Demokrate predlažu nova rješenja za ASK

Članove Savjeta birati po strožim uslovima

PODGORICA - Aktuelni Savjet ASK formiran je suprotno zakonu. Rješenje je da se nelegitimnom savjetu okonča mandat putem reformisanog zakona - poručio je Momo Koprivica, član Odbora za izbornu reformu iz Demokratske Crne Gore, na pres konferenciji, ističuči da su Demokrate predložile nova rješenja o ASK, koja podrazumijevaju da uslovi za izbor članova Savjeta ASK moraju biti precizniji i stroži. On je istakao da DPS sve radi da bi opstruirao Odbor za izbornu reformu kako bi se „spasio od rješenja koje predlaže opozicija“. Momo Koprivica je istakao da je ,,aktuelni savjet ASK formiran suprotno zakonu“. - Neophodno je da 4 od 5 članova Komisije glasaju za listu kandidata. U Crnoj Gori aktuelni savjet je nelegalno formiran i nema elementarni legitimitet. Komisija za izbor Savjeta nije imala 5 nego 4 člana, što znači da nije bila formirana po zakonu - rekao je on. I. K.

Ekonomija

Subota, 7. decembar 2019.

Bivši radnici KAP-a najavili finale borbe za vraćanje 4,2 miliona eura iz stambenog fonda

Tužbu protiv države u Strazbur šalju do kraja godine PODGORICA - Bivši radnici Kombinata aluminijuma (KAP) će nakon što su iscrpili sve mogućnosti kod domaćih sudova pravdu potražiti u Strazburu, pred Evropskim sudom za ljudska parava, kako bi dobili 4,2 miliona eura iz stambenog fonda podgoričke fabrike. Predstavnik penzionisanih radnika Nikola Raković saopštio je Pobjedi da će predstavka za Strazbur biti upućena do kraja godine. - Očekujem da će sigurno u toku ovog mjeseca advokatska kancelarija Branislava Ćupića podnijeti predstavku Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu – kazao je Raković i podsjetio da je Ustavni sud ranije odbio žalbu radnika povodom stambenih para, nakon čega se otvorio prostor da se ide za Strazbur. Penzioneri KAP-a su se juče okupili isped Vlade i dogovorili da naprave spisak onih koji imaju pravo na stambeni novac.

POJEDINI GODINAMA IZDVAJALI TRI ODSTO IZ BRUTO PLATE, A SAD SU PODSTANARI: Bivši radnici KAP-a juče ispred Vlade

- To su ljudi kojima je na osnovu važećih akata KAP-a odvajano godinama tri odsto od bruto plate za stambeni fond. Pojedini su tokom radnog vijeka izdvojili i do 7.000 eura, a danas su podstanari – istakao je Raković i naglasio da je stambeni novac, koje je bio strogo namjenski, vlasnik KAP-a potrošio na nezakonit način. Poručio je da očekuje pozitv-

nu odluku u Strazburu, podsjetivši da je vještak ekonomske struke Hamid Šabović konstatovao da su to lična sredstva zaposlenih koja su izdvojena po važećim aktima KAP-a i da se za druge namjene nijesu mogla trošiti. - Kada se to već desilo, stečajni upravnik je trebalo da ih planira van stečajne mase, odnosno da ih stavi u prvi naplatni red dodao je Raković. S. P.

Sindikat Port of Adrie 18 mjeseci čeka odluku Ustavnog suda

Spremaju se za Međunarodni sud PODGORICA - Ukoliko i Ustavni sud presudi u korist barske kompanije Port of Adria Bar, Strazbur će biti adresa ka kojoj idemo i koja će, u to smo sigurni, donijeti presudu u korist zaposlenih, a svi građani skupo platiti greške sudstva, saopšteno je iz sindikalne organizacije te firme. Kazali su da se raduju najavi Vlade o smanjenju troškova za radne sporove, kojima se planiraju nova zakonska rje-

šenja u oblasti praćenja troškova sudskih postupaka. - Već 18 mjeseci čekamo odluku Ustavnog suda u sporu protiv kompanije oko važenja Kolektivnog ugovora prve tri godine nakon privatizacije od 2014. do 2017. godine – kaže se u saopštenju i ističe da ih raduje što će neko iz sudstva ipak morati da snosi odgovornost. Dodaje se da su zaposleni pokrenuli nove sporove da bi im se makar od 1. oktobra 2009.

do 30. septembra 2010. godine zarade obračunavale po kolektivnom ugovoru. - Međutim i tu dolazi do zastoja u vođenju skoro svih procesa pred Osnovnim sudom u Baru i opravdano se pitamo ko je i po kom pravnom osnovu zaustavio skoro sve sporove – navodi se u saopštenju. Većinski vlasnik kompanije Port of Adria je turski Global Ports, koji je 2013. Kupio većinski paket kompanije. S.P.

Kroll predstavio preliminarne rezultate istrage

Više razloga za stečaj Atlas banke PODGORICA - Preliminarni nalazi nezavisne forenzičke kuće Kroll assocates, koju je stečajni odbor Atlas banke angažovao da sprovede internu istragu događaja koji su doveli do njenog stečaja, pokazali su da su brojne oblasti koje su potencijalno mogle da dovedu do gubitka po banku, saopštio je juče stečajni upravnik Atlas banke Mirko Radonjić. On navodi da će Kroll nastaviti da pruža pomoć stečajnom odboru i preduzeti dalje detaljnije istrage ukoliko budu neophodne u cilju podrške banci i njenim pravnim savjetnicima u razmatranju mogu-

Mirko Radonjić

ćih strategija za povraćaj tih sredstava. U saopštenju podsjeća da je Centralna banka u

aprilu pokrenula stečaj u Atlas banci, čija adekvatnost kapitala nije bila u skladu sa zahtjevima Zakona o bankama. - Stečajni odbor Atlas banke je u junu angažovao kompaniju Kroll assocates da sprovede internu istragu događaja koji su doveli do stečaja, identifikuje faktore koji bi mogli ukazivati na mogućnost zloupotrebe sredstava i koji su mogli doprinijeti neispunjavanju zahtjeva za adekvatnošću i kasnije doveli do stečaja - pojašnjeno je u saopštenju uz podsjećanje da je Kroll završio fazu utvrđivanja opsega istrage i predstavio preliminarne nalaze stečajnom odboru i CBCG. M.P.M.

Kursna lista USD

1.10940

JPY 120.44000 GBP

0.84453

CHF

1.09680

AUD

1.61900

CAD

1.46180

Poslanici završili raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o PODGORICA – Ministarstvo ekonomije će uskoro raspisati tender za gradnju solarne elektrane na Veljem Brdu. Sa Elektrodistribucijom pripremamo uslove da građani mogu da grade solarnu elektranu na svom krovu i predaju energiju u mrežu, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić u parlamentu prilikom rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o koncesijama. Poslanici su završili raspravu o ovom zakonu i o njemu će se naknadno izjasniti. - Svaki građanin će imati pravo da koristi fid in tarifu za svoju solarnu energiju - kazala je ministarka i podsjetila da je otkupna cijena za solarnu energiju 15 centi za kilovat, za male HE tri do 11, a za vjetroelektrane 9,6 centi. Sekulić je saopštila da su ključne dvije izmjene zakona o koncesijama. - Jedan je podjela nadležnosti između zakona o koncesijama i o privatno-javnom partnerstvu. Zakon o koncesijama sada se bavi samo prirodnim bogatstvom i dobrima u opštoj upotrebi. Uvode se i norme kojima se propisuje vrsta obezbjeđenja za sprovođenje koncesionih ugovora, što državi obezbjeđuje veći stepen sigurnosti da će dodijeljena prirodna bogatstva biti korišćena na optimalan način. Ni to do sada nije bilo uređeno zakonom nego ugovorima o koncesijama - kazala je Sekulić i dodala da se uvodi naknada za korišćenje nepokretno-

Sekulić naja struje od gr

Ministarstvo ekonomije i CEDIS pripremaju u elektranu na svom krovu i predaju je u mrežu

OBEĆALA GRAĐANIMA PODSTICAJE: Ministarka Sekulić juče u parlamentu

sti u državnoj imovini u svrhu obavljanja koncesione djelatnosti, što postojećim zakonom nije bilo definisano. Branko Radulović (DF) kaže

da su ove izmjene zakona korak nazad, jer omogućavaju koruptivne radnje u većoj mjeri, veće trošenje resursa i primjenu modela neoliberal-

U Ministarstvu za ljudska i manjinska i Udruženju preduzetnica različi

Dautović: Žene nes budu dio top men Biljana Pejović tvrdi da mediji podliježu korporativnim ciljevima i seksističkim marketinškim programima, a Edita Dautović tvrdi da daju dovoljno prostora ženama da prezentuju svoje poslove PODGORICA - Pitanje ženskog preduzetništva mediji ne stavljaju u konteskt postizanja rodne ravnopravnosti, rekla je načelnica odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović na prvom Međunarodnom skupu biznisa i ženskog preduzetništva u Jugoistočnoj Evropi, koji je juče održan u Podgorici. Predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore Edita Dautović smatra da mediji u Crnoj Gori daju dovoljno prostora ženama da se istaknu i da prezentuju i predstave svoje proizvode. - Mediji imaju važnu ulogu u

rušenju stereotipa u procesu razvoja rodne ravnopravnosti. Primjetno je da u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama regiona, vidljivost žena u medijima opada kako raste istaknutost i važnost teme - kazala je Pejović i dodala da mediji podliježu koorporativnim ciljevima i seksističkim marketinšim programima. - Kada se piše o ženi koja je uspješna preduzetnica, često se naglašava i da je uspješna supruga i majka. Mediji pospješuju steoretipe da žena prije poslovnih obaveza treba da se ostvari kroz porodični aspekt, jer bez toga ne može biti dovoljno poštovana u društvu – rekla je Pejović i naglasila da ,,to znači da ako se nije ostvari-

Priznanja Perper izvrsnosti dodijeljen je vlasnici “Čarolije” Ivani Jovović, filozofkinji i teoretičarki medija Milevi Pavlović, kao i projekt menadžerki Ivani Ostojić.

la kroz porodicu, njena karijera često nema mnogo smisla i neće joj doprinijeti za društveno uvažavanje“. Edita Dautović poručila je ženama da budu vidljivije u medijima. - Jer mediji u Crnoj Gori daju dovoljno prostora ženama da mogu da se istaknu, da mogu da kažu ono što misle i da mogu da prezentuju i predstave svoje

Poreska uprava najavila

Pojačana kontrola u zimskoj sezoni PODGORICA – Iz Poreske uprave juče su saopoštili da će pratiti regularnost rada obveznika tokom zimske turističke sezone u kojoj se zbog povećanog broja turista intenzivira privredna aktivnost. - Zbog toga će i aktivnosti biti usmjerene na povećanje stepe-

na poštovanja poreskih propisa kod obveznika čiji biznis je dio zimske turističke ponude - navodi se u saopštenju. PU je pripremila servisne službe radi pružanja logistike i stručnih savjeta obveznicima, a izrađen je i Informator koji sadrži odgovore na najčešća pitanja.

- Poreska inspekcija će pratiti regularnost poslovanja obveznika sa aspekta registrovanja djelatnosti, evidentiranja prometa i zapošljavanja radne snage, kod djelatnosti koje su prepoznate kao visokorizične u cilju suzbjanja sive ekonomije - naveli su iz ove institucije. M. P. M.

o koncesijama

Ekonomija

Subota, 7. decembar 2019.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice u skupštinskom odboru za ekonomiju

Kopač: Kabl će naglo podići avila otkup likvidnost crnogorskog tržišta

rađana

uslove da svi građani mogu da grade solarnu u po fid in tarifi - kaže ministarka ekonomije



Svaki građanin će imati pravo da koristi fid in tarifu za svoju solarnu energiju rekla je ministarka Sekulić

nog koncepta u pojedinim novim infrastrukturnim objektima. Draginja Vuksanović -Stanković (SDP) smatra da se ovim i zakonom o javno privatnom partnerstvu stvaraju uslovi za raspolaganje državnom imovinom ,,kako je kome ćejf“. Neđeljko Rudović tvrdi da izmjene zakona imaju nekoliko članova koji zaslužuju po hvalu, a jedna je da se na tender za koncesiju ne mogu javiti firme koje posljednje tri godine nijesu platile porez. Boris Mugoša (SD) tvrdi da se po zakonu o

Crveni boksiti izdvojeni Zakonom o koncesijama je sirovina crveni boksiti izdvojena iz ostalih mineralnih sirovina. - Ovu mineralnu sirovinu smo proglasili strateški važnom i odvojili je od ostalih koncesija - objasnila je ministarka Sekulić.

koncesijama ne mogu valorizovati aerodromi. Po mišljenju Aleksandara Damjanovića ovaj zakon ne tretira koncesije kao EU, te da nijesu predviđene sankcije za državne organe koji ne dostave ugovore o koncesiji nadležnoj komisiji, kako je preporučila DRI. Sekulić je objasnila da je zakonom definisano osiguranje plaćanja koncesione naknade. M.P.M.

ito o izvještavanju medija o poslovnim ženama

spremne da nadžmenta

Za godinu ili malo više italijansko i crnogorsko tržište će se potpuno spojiti preko kabla, a Crna Gora će postati najlikvidnije tržište u regionu - ocijenio Janez Kopač PODGORICA – Energetski kabl sa Italijom će potpuno promijeniti situaciju i naglo podići likvidnost crnogorskog tržišta električne energije. Kad dođe do spajanja sa italijanskim, crnogorsko tržište će biti 200 teravata ili 70 puta veće od sadašnje potrošnje, kazao je direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač na sastanku sa članovima skupštinskog odbora za ekonomiju. Tema sastanka je bila evropske integracije Crne Gore u oblasti energetike.

ZA GODINU

On je ocijenio da će se to dogoditi za godinu ili malo više jer Crna Gora treba da usvoji još neke zakone koji će omogućiti spajanje ova dva tržišta. - To će imati veliki uticaj na cijeli region, jer će Crna Gora postati odjednom najlikvidnije tržište u regionu, mnogo likvidnije od srpskog, bosanskog ili bilo kojeg drugog u okolini. Polako će doći do spajanja tržišta ostalih zemalja sa crnogorskim - ocijenio je Kopač. Saopštio je da se paralelno dešava spajanje kosovskog i albanskog tržišta, što će biti završeno u aprilu ili maju naredne godine. - Albanija i Kosovo su formirali zajedničku berzu električne energije koja još ne funkcioniše, ali prije ili kasnije to će se desiti. Možda će se za dvije tri godine crnogorsko i italijansko spojiti sa albanskim i kosovskim - kazao je Kopač i dodao da se u regionu dešavaju velike promjene, koje će donijeti mnogo više konkurencije i mogućnosti izbora za potrošače. Podsjetio je da je sadašnja likvidnost tržišta električne

CRNOGORSKO TRŽIŠTE ĆE BITI 200 TERAVATA ILI 70 PUTA VEĆE: Kopač na sjednici odbora za ekonomiju

energije u Crnoj Gori mala, a berza električne energije još ne funkcioniše, jer nijesu ispunjeni svi uslovi. Kopač je ocijenio da je Crna Gora najprogresivnija i najuspješnija u energetskim reformama, naročito u sektoru električne energije, a zadovoljavajuće je stanje i u održivom razvoju. Visoko je ocijenio rad RAE, za koju tvrdi da je sa makedonskom agencijom najbolja u regionu. Sa Agencijom za zaštitu konkurencije su, kazao je, manje zadovoljni, jer od 2013. nije ispitala nijednu povredu prava konkurencije u energetskom sektoru, osim preispitivanja spajanja, što je formalnost. - Potrebno je da se zakon o tržištu električne energije u manjem dijelu izmijeni kako bi ga uskladili sa najnovijim detaljima iz pravnog okvira EZ - sugerisao je on.

OBNOVLJIVI

Ocijenio je da je Crna Gora u oblasti obnovljivih izvora da-

Nema rezervi nafte Crna Gora, kazao je Kopač, nema strateške rezerve nafte i derivata. - Posljednji nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftom i derivatima bio je finalizovan 2016. i od tada je u proceduri. Nijeste jedni koji stagniraju u ovom dijelu, ali bi bilo dobro da je usvojen – rekao je Kopač i dodao da ne može reći da CG krši propise Energetske zajednice, jer ta direktiva stupa na snagu 2023. Od tada će sve članice morati da imaju zalihe nafte za tri mjeseca. - To je teško napravit preko noći - ocijenio je Kopač i dodao da samo Srbija i Makedonija imaju rezerve koje povećavaju.

leko premašila svoju obavezu i podsjetio da EU planira da do 2050. svu struju proizodi iz obnovljivih izvora. Kazao je da BiH, Kosovo i Srbija imaju visoke subvencije za obnovljive izvore do kojih dođu samo oni koji imaju jaku vezu. Iznio je makedonski primjer, gdje je uslov za gradnju ko traži manje subvencije, a odnedavno i ko više plaća državi za lokaciju. Došli su do toga da investitor plaća tri eura po megavatu samo da bi gradio na državnom

Stav Poreske uprave

PDV i za vještake

PODGORICA - Sudski vještaci čiji godišnji promet premaši 18 hiljada eura u obavezi su da se registruju za PDV. Ukoliko se ne registruju sami, Poreska uprava će to uraditi po službenoj dužnosti rečeno je Pobjedi iz PU. RAZLIČITO O MEDIJIMA: Sa međunarodne konferencije o preduzetnicama

proizvode – istakla je Dautović i dodala da žene čine 52 procenta stanovništva u Crnoj Gori i da su na srednjem nivou odlučivanja u menadžmentu. - Što se tiče liderstva tu su na

nižem nivou jer nijesu spremne, koliko god mi radili, edukovali i uticali na njih da prihvate veće funkcije i budu dio top menadžmenta – rekla je Dautović. S.P.

Prihodi Uprave carina za 11 mjeseci

Naplatili 751 milion PODGORICA - Uprava carina je zaključno sa novembrom naplatila 750,7 miliona eura prihoda, što je 5,6 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naplata PDV pri uvozu je 495,34 miliona što je više 24,4 miliona ili 5,18 odsto. Po osnovu akcize naplaćeno je 227 miliona, što je rast od 13,7 miliona ili 6,45 odsto. Najveći rast je bio kod akciza na duvan i to 5,5 miliona ili 14,8 odsto. U odnosu na plan prihoda, ukupna naplata akciza je veća za 1,4 miliona. Naplata po osnovu carine iznosila je 26,1 milim, za milion i po ili 6,2 odsto više, dok je od poreza na kafu naplaćeno dva miliona. M. P. M.

- U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, fizičko lice koje obavlja djelatnost samostalno, a obavlja je za svoj račun i na svoju odgovornost, u šta se može svrstati i djelatnost usluga sudskog vještaka, dužno je da izvrši registraciju za PDV kada tokom tekuće godine ostvari oporezive isporuke veće od 1 8.0 0 0

Boljević

eura - kazali su iz PU. Vještak za telekomunikacije Predrag Boljević tvrdi da su uredno izmirivali svoje poreske obaveze u skladu sa važećom legislativom kojom je uređeno oporezivanje usluga u skladu sa nalozima PU, koja je, kako navodi, u više mišljenja i stavova tvrdila da prihod od vještačenja ima tretman prihoda od povremenih samostalnih djelatnosti. Imajući u vidu da usluge nijesu trajne, smatra on, nije ispunjen uslov iz Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji predviđa istovremenu samostalnost, trajnost i namjeru ostvarenja prihoda kao uslov za PDV obveznike. Boljević je izrazio sumnju da je PU, nakon medijskih objava, na svom sajtu promijenila dio teksta iz poreske prakse. Tvrdi da posjeduje dokumentaciju koja upućuje da je izbrisan dio mišljenja koji propisuje da u

povremenim i privremenim poslovima, kakvo je vještačenje, ne postoji obaveza registracije za PDV, bez obzira na ostvareni iznos prihoda. Umjesto toga, tvrdi Boljević, stoji preporuka za obraćanje Ministarstvu finansija nadležnom za normativnu djelatnost iz poreske oblasti. - Možete zamisliti što bi se desilo kada bi vještaci na ovakav način mijenjali mišljenja u svojim nalazima, tvrdeći kako njihovo mišljenje nije obavezujuće ni za koga, pa ni za njih same i da ga oni mogu mijenjati, iako u međuvremenu nije došlo do izmjene nijednog drugog akta na osnovu kog su ga oni zasnovali

Popović

zemljištu, a struju prodaje na slobodnom tržištu. Kopač je podsjetio da TE ,,Pljevlja“ od prošle do 2023. može raditi samo 20 hiljada sati. - TE radi punim tempom i ako tako nastavi, po direktivi bi morala da se zatvori u junu naredne godine, ukoliko ne bude završena ekološka rekonstrukcija - kazao je Kopač i dodao da je čuo da se niko nije žalio na izbor konzorcijuma koji treba da obavi taj posao. M. P. M. – kazao je on navodeći da će se vještaci boriti protiv pravne nesigurnosti i nedozvoljenog retroaktivnog postupanja nadležnog organa. Ovakvim tumačenjem PU nije zadovoljan ni vještak ekonomske struke Milenko Popović nazivajući ga kreativnim, pogrešnim i u suprotnosti sa ranijim mišljenjima. On navodi da vještaci ispostavljaju sudovima troškovnik te da se njima isplaćuje neto iznos nakon što se odbije devet odsto poreza i 15 odsto prireza na visinu obračunatog poreza. Objašnjava da se njihov aranžman poreski tretira kao ugovor o djelu. Kaže da nije dobijao novi poziv od Poreske, ali im je ranije kazao da nema namjeru da dostavlja informacije o svojim prihodima, jer tim podacima mogu pristupiti sami na osnovu matičnog broja. U toku je inspekcijski nadzor sudskih vještaka, nakon čega bi trebalo da bude utvrđen eventualni osnov za registraciju za PDV obveznike. Za sada, kako navode iz PU, u registru PDV obveznika nema ni jednog sudskog vještaka. M.Lk.

Društvo

Subota, 7. decembar 2019.

Istraživanje Agencije za sprečavanje korupcije

Crnogorska pravoslavna crkva pozdravlja predloženi zakon, poglavar SP

Vučinić: Vratićemo Amfilohije: Ko je o Bogu zna se kako j Građani vjeruju da je sistem zdravstva najkorumpiraniji PODGORICA – Prema mišljenju građana naše države korupcija je najzastupljenija u zdravstvu, odnosno to je stav koji dijeli 26,1 odsto ispitanika, a smatraju da je ova pojava najmanje zastupljena u oblasti kulture (0,2 odsto) pokazalo je godišnje istraživanje Agencije za sprečavanje korupcije. U analizi o percepciji građana učestvovalo je 1.006 ispitanika iz 22 opštine, a podaci su se prikupljali od 1. do 23. novembra.

PercePcija

Gotovo svaki šesti ispitanik smatra da je korupcija najzastupljenija u inspekcijskim službama - 17,6 odsto, dok je nakon njih korupcija najzastupljenija u državnoj upravi 12,4 odsto, sudstvu 10,1 odsto i opštinskim službama 6,8 odsto. Ispitanici smatraju da je u carini korupcija zastupljena 5,5 odsto, u policiji 5,2, a u političkim partijama 5,1 odsto. Korupcija je najmanje, prema mišljenju građana, zastupljena u obrazovanju (1,7 odsto), medijima (1,5 odsto) i sportu (0,3 odsto). Ukupno 25,6 ispitanika vjeruje da je transparentnost rada Agencija porasla u odnosu na prošlu godinu, dok svaki deseti ispitanik tvrdi da je smanjena. Najveći broj vjeruje, pak, da je transparentnost ostala na istom nivou na kom je bila lani. Na pitanje u kojoj mjeri je Agencija dala doprinos sveukupnoj borbi protiv korupcije 62,3 odsto odgovorilo je da je to učinila, svaki treći ispitanik nije saglasan (26,3 odsto), dok 11,4 odsto građana nije imalo stav. Odgovorajući na pitanje imaju li povjerenja u rad Agencije 61,6 odsto građana odgovorilo je potvrdno, 29,4 odsto da nema, dok devet odsto ispitanika nije odgovorilo.

Prijava koruPcije

Glavni razlog zbog kog građani ne bi prijavili korupciju je nedostatak povjerenja da će prijava ostati anonimna - 20,8 odsto, dok 19,5 odsto nema povjerenja u nadležne institucije u pogledu toga da će oni postupiti po prijavi. Strah od odmazde, pored ostalog, ima 19 odsto građana, dok 18,9 odsto njih nije sigurno da bi se korupcija mogla dokazati. Građani bi u najvećoj mjeri korupciju prijavili putem nepo-

Lična iskustva Odgovarajući na pitanje da li su ikada ponudili neku vrstu poklona ili novac kako bi ostvarili pravo koje im pripada 2,2 odsto ispitanika odgovorilo je da to radi često, 12,1 odsto ispitanika da se time služi ponekad, dok je 76,7 ispitanika kazalo da to nikada nije učinilo. Na pitanje da li su nekada prilikom ostvarivanja prava kod državnih organa ili organa lokalne samouprave bili uslovljeni od bilo kog službenika zahtjevom za davanjem poklona ili novca 2,5 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno i to veoma često, 12 odsto da im se to ponekad dešava, dok je 75,4 odsto ispitanika kazalo da im se to nikada nije desilo.

srednog kontatka sa nadležnim institucijama - njih 34 odsto, dok bi preko medija učinilo to 7,1 odsto ispitanika. Najveći procenat građana korupciju bi prijavili Agenciji za sprečavanje korupcije - 49,9 odsto, skoro upola manje Upravi policije (25,5 odsto), a medijima 7,5 odsto ispitanika. Nevladinim organizacijama bi korupciju prijavilo šest odsto ispitanika, a Tužilaštvu 4,4, odsto građana. Sudstvu bi korupciju prijavilo 2,8 odsto ispitanika, drugim državnim organima 0,8 odsto, a „nekom drugom“ 3,2 odsto. Relativnu većinu čine građani koji kažu da ne bi prijavili korupciju (38,2 odsto), dok trećina (njih 34,5 odsto) tvrdi da bi, a nešto više od četvrtine ispitanika nijesu mogli da odrede stav po ovom pitanju. Da su napori nadležnih institucija u borbi protiv korupcije bili efikasni smatra više od 40 odsto građana, odnosno 3,9 odsto da su bili uspješni, 38,1 odsto da su bili djelimično uspješni. Ispitanici smatraju da je neophodno i efikasno oduzimanje nezakonito stečene imovine (13,3 odsto), transparentniji rad nadležnih institucija (11,9), te pojednostavljivanje procedure j. B. prijave korupcije (5,4).

Ono što Srpska crkva nije spremna da prihvati je činjenica da će ovim zakonom u vlasništvo države biti vraćena crkvena imovina koja je, najvećim dijelom nezakonito, u posljednjih više od 20 godina, upisana u vlasništvo ove vjerske organizacije sa sjedištem u Beogradu, u Srbiji PODGORICA – Nezakonito upisana crkvena imovina na Beogradsku patrijaršiju, odnosno državu Srbiju, biće, na temelju zakona o slobodi vjeroispovijesti vraćena zakonitome vlasniku - crnogorskoj državi – uvjeren je potpredśednik Savjeta mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić. Sa druge strane, mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije pozvao je juče crnogorsku vlast ,,da se urazumi i da ne objavljuju rat protiv Boga“. Srpska crkva organizuje i protest povodom usvajanja Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, u subotu 21. decembra u Nikšiću, a njeni arhijereji juče su pozvali vjerni pravoslavni narod da dođu na „molitveni Crkveni sabor u Nikšiću“. Prijedlog zakona neprihvatljiv je i prosrpskim političkim partijama u našoj zemlji, koje su, takođe, najavile bunt. Ono što Srpska crkva nije spremna da prihvati je činjenica da će ovim zakonom u vlasništvo države biti vraćena crkvena imovina koja je, najvećim dijelom nezakonito, u posljednjih više od 20 godina, upisana u vlasništvo ove vjerske organizacije sa sjedištem u Beogradu, u Srbiji.

imovina

- Ponoviću ko zna koji put: u neredovnim političkim prilikama, između 1996. i 2006. godine, na Beogradsku patrijaršiju upisano je 12 kvadratnih kilometara crkvenoga zemljišta i većina od 600 crkava i 60 manastira. Samo zemljište na primorju vrijedi oko jedne milijarde eura. Na

tome zemljištu beogradski popovi već grade hotele i apartmane, a spremili su se da na 30 hektara crvenoga zemljišta u Buljarici grade cijeli kompleks hotela, vrijedan više stotina miliona eura – istakao je Vučinić u izjavi za Pobjedu. Podsjeća da su „isti pohlepni beogradski popovi, prije nekoliko godina pokušali da invalidnom dokumentacijom, pred Međunarodnim sudom u Strazburu, ishoduju odluku kojom bi se upisali na još 24 kvadratna kilometra šuma, livada i pašnjaka na śeveru zemlje“. - Zahvaljujući ondašnjem zastupniku države pred tim Sudom, a sadašnjem ministru gospodinu (Zoran) Pažinu, spriječeni su u tome. Spremali su se da pred tim istim Sudom povedu postupak i za preosta-

Iz SPC tvrde da su oni htjeli dijalog sa Vladom Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve saopštile su juče da tvrdnja potpredsjednika Vlade Zorana Pažina da je SPC odbila da razgovara o preporukama Venecijanske komisije nijesu tačne. - Vlada je od naše crkve dobila argumentovane primjedbe na Predlog zakona (na preko 90 stranica) u kojima je posebna pažnja, pored ostalog, posvećena preporukama Venecijanske komisije. Naši arhijereji su predlagali da se razgovara

lih dvadesetak kvadratnih kilometara, ali taj spor nijesu pokretali. Bili su namjerili da se kao vlasnici upišu na sveukupno crkveno zemljište, površine nešto preko 50 kvadratnih kilometara, što im nije uspjelo. Sva ta imovina, uključujući i novčana sredstva koja se stiču nezakonitom prodajom crkvenoga zemljišta i prihodima iz Manastira Ostrog, na raspolaganju su svima kojima je cilj rušenje ustavnoga poretka i propast Crne Gore – kategoričan je Vučinić. Ovim Zakonom, kaže Vučinić, treba da se riješi „jedan problem koji je proistekao iz sile ,,srpskoga mača“ izvučenoga 1918. godine, koji nema namjeru da se uvuče u korice“. - On proishodi iz zloupotrebe crnogorske državne i narodne

(oko 100 hiljada imenom, prezimenom i potpisom) iskazali svoj stav prema diskriminatornom Prijedlogu zakona“. - Iz dosadašnjih aktivnosti na i o ostalim važnim pitanjima pripremi ovog zakonskog vjerskih prava (restitucije, propisa, svima treba da bude obeštećenja, garancije imovine i poštovanje pravnog potpuno jasno da se radi o kontinuiteta crkava i vjerskih pokušaju da se ovim zakozajednica) u Crnoj Gori, te da nom progone, diskriminišu i ponižavaju Mitropolija i se dijalog ne ograničava na način na koji je to uslovljava- eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori – smatraju la delegacija Vlade u svom krnjem mandatu. Uporno su oni. Tvrde kako je ovaj zakon odbijali dijalog – navodi se u „uperen i pisan protiv“ SPC. saopštenju. Pozvali su vjernike da ih Ističu da je Vlada, utvrđivapodrže i da se odupru zakonu njem ovakvog Prijedloga zakona pokazala da ne poštu- i „otimačini crkvene imovine je volju državljana Crne Gore, po komunističkim i drugim revolucionarnim metodama“. „koji su u ogromnom broju

crkvene imovine, i novčanih sredstava proisteklih iz nje, koju za račun Srbije vrši Beogradska patrijaršija. Podmuklo, koristeći se religioznom harizmom, s oltara i ostroškim novcem, digla je na noge osiromašeni prosti svijet i naoružala ga mržnjom prema zemlji, koristeći se terminima za zemlju i vodeće ljude koji imaju izrugujuće značenje. To čini s ciljem da slomi ustavni poredak i transformišu nas u antievropsku zemlju, sa svetosavskom vizijom društva, politike i kulture, što je za nas neprihvatljivo – poručio je sagovornik Pobjede. Vučinić izražava bojazan da bi se podržavalaca SPC i njene ideologije „u posjed državnih instrumenata nepobitno ponovila sva ona zla s konca XX vijeka, 1941. i 1990. godine, koja su izvodili njihovi uzori, svojevremeno Stefan Nemanja, pa onda Draža Mihailović i (Slobodan) Milošević“. - Što se tiče prijetnji nekih beogradskih vladika, popova i velikosrpskih političara, da će u slučaju donošenja zakona o kojemu je riječ, životima braniti da se nezakonito upisana crkvena imovina uzakoni na crnogorsku državu, ne treba obraćati pažnju – rekao je Vučinić, zaključujući da su oni zapamćeni „samo po huškanju prostoga svijeta na rat i junačenju sa skupštinske govornice i s naslovnih strana podgoričke i beogradske štampe“.

Poruke vlastima

Poglavar SPC u Crnoj Gori mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije juče je, služeći litur-

Društvo

Subota, 7. decembar 2019.

PC u Crnoj Gori opet prijeti

Njemački ambasador Robert Veber u razgovoru za Pobjedu upozorava da i država i građani moraju više i bolje paziti životnu okolinu

Gora ima potencijal o oteto Crna za zelenu energiju objavio rat je završio Kao i gosti iz Njemačke, primjećujemo da se dosta otpada baca u prelijepu prirodu ove zemlje, čak i iz vozila u pokretu, što pokazuje da svijest građana po pitanju zaštite životne sredine još nije u dovoljnoj mjeri izražena – kazao je ambasador Njemačke Robert Veber

PODGORICA – Turizam može biti važan ekonomski faktor, ali ga morate odmjereno razvijati. U suprotnom, zarad koristi brzog ekonomskog rasta i profita, kidate granu na kojoj sjedite i brže nego što mislite ostanete praznih džepova – istakao je u razgovoru za Pobjedu njemački ambasador Robert Veber.

giju u manastiru Župa nikšićka, poručio crnogorskim vlastima ,,da nije lako protiv Boga ratovati i da ko god je Bogu objavio rat zna se kako je završio“. Kako je navedeno na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske izrazio je žaljenje što je „u ovo naše vrijeme Vlada Crne Gore nastavila gonjenje crkve Hristove“, očekujući ,,da će Bog da urazumi one koje je vrijeme izbacilo na površinu, na vlast u Crnoj Gori da ne objavljuju rat protiv Boga“. - Nijesu oni prvi. Od prokletoga cara Dukljanina Dioklecijana i Nerona, pa onda redom do naših vremena bilo je tih bogoboraca, čitave imperije. I od nijedne danas nema strva. Posljednja moćna bogoboračka imperija bila je ona boljševičko-titoistička. Ko se nadao da će ona da nestane i propadne. Nema danas nje, ali ima, nažalost, njenih nasljednika, i ovih na Zapadu, koji se sve više odriču Hrista Boga i njegove istine, njega kao puta istina i života - poručio je Amfilohije. Rekao je ,,da novotitoisti, sljedbenici naših titoista, nastavljaju to bogoborno djelo svojih prethodnika bezbožnika“. Pozvao je predstavnike crnogorske vlasti da se „vrate Bogu, vjeri Božijoj, izvornoj Crnoj Gori Svetoga Petra Cetinjskoga, Svetoga Petra Lovćenskoga Tajnovidca, Crnoj Gori kralja Nikole koja je bila krštena Crna Gora i klanjala se Hristu Bogu raspetome i vaskrslome, njemu služila“. Uz pitanje kome sad treba da pripadne manastir Svetog Vasilija Ostroškog, kazao je ,,da čak ni poslijeratni bezbožnici nijesu otimali hramove već zemlju“. Rekao je i kako je „crkva pravoslavna u Crnoj Gori ovih dana od ministra pravde tražila da se prvo vrati ono što je oteto i opljačkano od Crkve Božije poslije rata“, a da im je odgovor stigao u vidu prijedloga zakona

o slobodi vjeroispovijesti. Poručio je da ukoliko vlast nastavi ,,započeto djelo otimanja i gonjenja crkve, to bi bio stid i sram Crne Gore i Crnogoraca, bez obzira kako se ovdje osjećali“.

DokumeNt

Vlada je u četvrtak utvrdila inovirani Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica kojim se u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije iz juna. Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da su imali susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, ali da oni ,,nažalost, nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući ga razgovorima i istovremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine i zahtijevajući da se preotvori rasprava o svim drugim pitanjima koja uređuje ovaj zakon, što za Vladu nije bilo prihvatljivo, jer je značilo korak unazad u procesu donošenja samoga zakona“. Usvojenim aktom, između ostalog, propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina. - Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom biće rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori – precizirali su iz Vlade. k. k./N. Đ.

Kaže da nije lako naći pravu mjeru između ekonomskog rasta i očuvanja atraktivnosti turističke ponude, ali da za taj balans ne postoji alternativa ako se želi dugoročan uspjeh. Smatra da je Ulcinjska solana bitno pitanje u oblasti zaštite životne sredine, ali ne i jedino u Crnoj Gori. - Dugoročno i održivo rješenje za Ulcinjsku solanu neophodno je za značajan napredak u poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene, a uspješno sticanje Ramsar statusa ovog područja bio je veliki uspjeh za Crnu Goru – kazao je on. Potrebno je, ističe ambasador, štititi i druga područja u zemlji, između ostalog i nacionalne parkove. – Država i građani moraju bolje da paze na okolinu, kako bi zemlja opravdala status „ekološke države“. Odluka o daljim potezima je na nadležnim adresama u Ulcinju i Podgorici. Njemačka je spremna da rado pruži podršku, na primjer kroz ekspertizu menadžmenta nacionalnih parkova ili po potrebi finansijsku pomoć, kroz sprovođenje upotrebnog plana – kazao je Veber.

Strategija

Činjenica je, kako je rekao, da je poglavlje 27 najskuplje i jedno od najzahtjevnijih u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, što iziskuje i dosta vremena. – Uprkos ograničenom budžetu Crna Gora se trudi, između ostalog kroz izgradnju novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, da sprovede svoju strategiju u ovoj oblasti, što je za pohvalu. Pozdravljam napore Crne Gore za gradnju sve većeg broja obnovljivih izvora energije. Zemlja pruža potencijal za zelenu energiju, što je prepoznato i od potencijalnih investitora iz Njemačke koji iskazuju interesovanje za

Turizam

Veliki infrastrukturni projekti u različitoj mjeri zadiru u prirodu Veliki infrastrukturni projekti, kao što je auto-put, objašnjava Robert Veber, „zadiru u različitoj mjeri u prirodu“, ali vjeruje da građevinski radovi neće ostaviti posljedice na ,,suzu Evrope“. - Nažalost, to se ne da izbjeći. Bitno je da posljedice i korist budu dobro odmjerene i pokušati, što je više moguće, smanjiti zadiranje u prirodu. Nijesam ekspert za ovu oblast i procjenu uticaja izgradnje auto-puta na životnu sredinu prepuštam stručnjacima. Moram imati povjerenja da su posljedice izgradnje ovog projekta detaljno analizirane i odmjerene od nadležnih institucija. Nadam se da građevinski radovi neće ostaviti posljedice po „suzu Evrope“, kako rijeku Taru s pravom nazivaju – istakao je naš sagovornik.

gradnju solarnih i vjetroelektrana – istakao je Veber. Crna Gora, kako je kazao, posjeduje prirodne ljepote od kojih zastaje dah i kao takve zaslužuju da budu očuvane i za naredne generacije. – Zaštita životne sredine u svakoj zemlji zavisi, prije svega, od svijesti građana. Građani moraju od malena, počev od predškolskog uzrasta, učiti o značaju zaštite životne sredine i to ne samo po pitanju smanjenja količine otpada, na primjer kroz nekorišćenje plastičnih kesa ili nepotrebnih ambalaža. Svako od nas pojedinačno mora doprinositi brižnom odnosu prema okolini, na primjer ne bacati otpad, opuške i slično po ulicama, već u za to predviđene korpe za otpad – objasnio je ambasador Veber. On smatra da je upravo to je-

dan od glavnih problema kod nas. - Ja, kao i gosti iz Njemačke, primjećujemo da se dosta otpada baca u prelijepu prirodu ove zemlje, čak i iz vozila u pokretu, što pokazuje da svijest građana po pitanju zaštite životne sredine još nije u dovoljnoj mjeri izražena. Tu spadaju i izazovi sa upravljanjem parkovima prirode, kao što je Solana Ulcinj, ali i upravljanjem sa industrijskim otpadom, kao u slučaju crvenog mulja u sklopu Kombinata aluminijuma Podgorica – upozorava Veber.

PrePoruka

Njemački ambasador kaže da svima preporučuje da posjete našu zemlju i dodaje da Crnu Goru kao turističku destinaciju prepoznaje sve veći broj turista iz Njemačke i turističkih

Crveni krst uputio vrijednu donaciju albanskom stanovništvu

Za stanovništvo Albanije uplaćeno 90,5 hiljada eura PODGORICA - Građani Crne Gore, privredni i drugi subjekti do sada su na račun, otvoren za pomoć stanovništvu Albanije pogođenom nedavnim zemljotresom, uplatili oko 90,5 hiljada eu-

ra, saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore. Oni su juče uputili i pomoć za stanovnike Albanije, koja je dopremljena u kolektivne centre u Liježu i Draču. Za mještane kolektivnog cen-

tra u Liježu upućena je garderoba za odrasle i djecu, setovi za bebe i donji veš, dok je u kolektivne centre u Draču poslato 40 kreveta, 40 dušeka, 270 ćebadi i 20 prekrivača. Donaciju je realizovana sa Cr-

Robert Veber smatra da Crna Gora sa raznolikom turističkom ponudom nudi veliki potencijal i doživljaj za različite profile turista – od, kako je kazao, lijepog Primorja, impresivnih planina, ljetnjeg i zimskog odmora do aktivnog odmora, kao što je rafting na Tari. - Ovo posljednje stoji visoko na mojoj agendi za iduću godinu. Crna Gora nudi mnogo i za one koji vole kulturološka i obrazovna putovanja, od starih primorskih gradova, prijestonice Cetinje ili spektakularno smještenog Manastira Ostrog – ističe Veber.

agencija iz ove zemlje, što ga, dodaje on, raduje. - I ja sam jedan od onih koji u svom krugu prijatelja i članova familije preporučuje Crnu Goru kao turističku destinaciju. Crna Gora u Njemačkoj slovi kao „tajna preporuka“, jer dosta Njemaca još nije dovoljno upoznato sa turističkim potencijalima zemlje. Ovakav stepen prepoznatljivosti potrebno je poboljšati. Iz tog razloga Crna Gora će biti partner sajma turizma u Štutgartu, koji se održava u periodu od 11. do 19. januara 2020 – istakao je Veber. Ukazuje i na primjer svoje zemlje, objašnjavajući da su izvukli korisnu pouku iz turističkog buma iz posljednjih nekoliko decenija. - Turizam može biti važan ekonomski faktor, ali ga morate odmjereno razvijati. U suprotnom, zarad koristi brzog ekonomskog rasta i profita, kidate granu na kojoj sjedite i brže nego što mislite ostanete praznih džepova. Masovni turizam danas ugrožava osnovu za turizam u Alpima, pogledajte betonske građevine na pojedinim idiličnim plažama u Južnoj Evropi ili Aziji koje su iz tog razloga izgubile na atraktivnosti. Nije lako naći pravu mjeru između ekonomskog rasta i očuvanja atraktivnosti turističke ponude, ali za to ne postoji alternativa ako dugoročno želite biti uspješni – poručuje Veber. N. koVaČeViĆ venim krstom Albanije, odakle su sugerisali koja im je vrsta pomoći potrebna. Podsjetili su da je najpotrebnije i najefikasnije podršku pružiti putem finansijskih donacija i dodali da za sada ne organizuju prikupljanje drugih vidova pomoći. Poručili su da akcija prikupljanja novčane pomoći i dalje traje, a može se uplatiti na račun 520-5188-31, kod Hipotekarne banke. r. D.

Društvo

Subota, 7. decembar 2019.

d.mijatović.

d.m.

Skupština Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Biće urađena analiza o broju radno sposobnih koji su napuštili Crnu Goru

Juče održana sjednica Socijalnog savjeta

Ministri će se ubuduće uključiti u dijalog sa socijalnim partnerima PODGORICA - Crna Gora ostaje uspješan primjer kvalitetnog socijalnog dijaloga, ne samo u okruženju već i šire, ocijenio je juče premijer Duško Marković, podsjećajući da je Vlada, među ostalim, inicirala promjenu radnog vremena i proglašavanje nedjelje neradnim danom, uvaživši stavove socijalnih partnera. On je juče na sjednici Socijalnog savjeta istakao da socijalni dijalog i dalje treba unapređivati, uz ocjenu da je jedan od najvećih kvaliteta ove Vlade komunikacija sa socijalnim partnerima. - O tome se nedovoljno govori. Ovaj dijalog daje priliku crnogorskom društvu, kao malom, da može funkcionisati u razumijevanju, a kada funkcionišete u razumijevanju možete naći odgovore na sva pitanja. Ovaj dijalog sa socijalnim partnerima smatram krucijalno važnim i jednim od najvažnijih rezultata Vlade dodao je Marković. Predsjednik Socijalnog savjeta, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić naveo je da je Crna Gora ove godine počela drugu deceniju institucionalizovanog socijalnog dijaloga i da su u proteklom periodu Vlada i reprezentativni socijalni partneri gradili međusobno uvažavanje i povjerenje i nadograđivali socijalni dijalog. - Nerijetko smo bili primjer pozitivne prakse za zemlje u okruženju - rekao je Purišić. Socijalni savjet je juče razmotrio problem odlaska radno aktivnog stanovništva iz Crne Gore i posljedice koje to ostavlja na društvo. Ocijenjeno je da je riječ o izazovu sa kojim se suočavaju mnoge države, ali i da mobilnost radne snage predstavlja civilizacijsko dostignuće i jednu od blagodeti

otvorenog tržišta. U diskusiji je ukazano da se pored značajnog odlaska bilježi i povratak u Crnu Goru onih koji su ranije otišli. Marković je ocijenio da jedan od strateških odgovora na ovaj izazov predstavljaju upravo politike Vlade zahvaljujući kojima je nezaposlenost smanjena sa 22,7 odsto marta 2017. na 14,3 odsto krajem septembra ove godine uz istovremeno povećanje radno aktivnog stanovništva za 8.800 i smanjenje neaktivnih osoba za 7.700 uz naročito dobre podatke u najranjivijoj grupi – mladima. Savjet je zaključio da treba uraditi analizu o broju radno sposobnih ljudi koji su napustili Crnu Goru i o razlozima njihovog odlaska kako bi strategija odgovora na ovaj izazov bila efikasnija. Na sjednici je ukazano da više ministarstava ne uključuju Socijalni savjet u proces pripreme zakona. Zaključeno je da prilikom izrade Programa rada Vlade Crne Gore za 2020. godinu radna verzija dokumenta bude dostavljena Socijalnom savjetu na izjašnjenje. Marković je juče informisao Savjet da će zatražiti od ministara aktivnije djelovanje prema socijalnim partnerima i učestvovanje u radu Savjeta, što je njihova zakonska obaveza. Kako je saopšteno, Socijalni savjet je razmotrio predstojeće izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Zaključeno je da se dijalog intenzivira i to u najkraćem mogućem periodu. Marković je u načelu podržao inicijativu Socijalnog savjeta o gradnji Kuće socijalnog dijaloga kao objekta u kojem bi socijalni partneri dobili priliku za pojedinačan i zajednički rad što bi dodatno unaprijedilo već dostignuti zavidan nivo saradnje N. k. socijalnih partnera.

Inicijativa civilnog društva biće razmotrena

Država će možda obeštetiti žrtve političkog progona PODGORICA - Ministarstvo pravde će pažljivo razmotriti inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, jer je to od njih zahtijevao predsjednik Vlade Duško Marković - saopšteno je iz Akcije za ljudska prava i slobode. To je, kako pojašnjavaju, istaknuto u obavještenju Ministarstva pravde o odbijanju prijedloga za pokretanje elektronske peticije pod nazivom „Inicijativa za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora“, koju je 15. novembra podnio predsjednik Udruženja „Goli otok“ Branislav Ljumović u saradnji sa Akcijom za ljudska prava (HRA). - Cilj prijedloga za pokretanje elektronske peticije je bio prikupljanje 3.000 potpisa podrške građana i građanki koji bi obezbijedili da Vlada izvjesno razmatra tu inicijativu - naveli su u saopštenju. Ministarstvo pravde je, pojašnjavaju, navelo da je Vlada prvobitnu inicijativu proslijedila Ministarstvu pravde, te da nema potrebe za pokretanjem e-peticije i prikupljanjem potpisa. N. Đ.

Predsjednik CANU smatra da je po Crnu Goru opasna težnja da popravlja prošlost

Vukčević: Neznanje je najveći problem Crne Gore danas PODGORICA – Crna Gora ima jednu upornu težnju mnogo više želi da popravlja prošlost nego da planira budućnost i mislim da je to veoma opasno za njen razvoj ocijenio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević. On je juče na Skupštini CANU kazao da će, između ostalog, međunarodna konferencija koju planiraju da organizuju naredne godine ,,Svijet između istorije i budućnosti“ biti interesantna za našu državu. - Na raskrsnici smo na kojoj se pitamo i kao društvo, nažalost, je li nama važnije juče ili nam je važnije sjutra, a to dosta govori o stanju duha danas. Ako vi današnji dan posvetite kako da popravite jučerašnji ili prekjučerašnji, vi ste propustili današnji dan da isplanirate sjutrašnji. Akademija treba da pokaže da nije prošlost nebitna, naprotiv, ali današnje vrijeme treba posvetiti razvoju, planiranju elita, izgradnji institucija, onoga što dolazi sjutra – istakao je Vukčević. Jedna od najozbiljnih tema razvoja crnogorskog društva, rekao je on, je obrazovanja i upozorio da je neznanje najveći problem Crne Gore danas. - Živim u tom ubjeđenju, možda je ono pogrešno. Neznanje je veći problem od nezaposlenosti, jer da ima znanja i nezaposlenost ne bi bila tolika. Akade-

Nema crnogorskog rječnika Akademik Momir Đurović na sjednici je otvorio pitanje jezika, navodeći da su poslije, a i za vrijeme raspada bivše Jugoslavije sve države imale rječnike svoga jezika. - Jedino Crna Gora nema crnogorski rječnik. Neću da otvaram tu polemiku da li je to jedini način identiteta naroda ili ne, ali mislim da onaj projekat koji je počeo treba da se nastavi i da je, možda, jedan od prioritetnih u Akademiji – rekao je Đurović. Akademik Zoran Lakić je komentarišući aktivnost akademika, istakao da se stiče utisak da su se poprilično umorili ili, možda, ulijenili. - To poodavno traje – rekao je on, dodajući da sedam-osam akademika nijesu održali akademsku besjedu i da imaju obavezu da to učine.

mija treba da zauzme aktivan stav prema tome – smatra Vukčević. CANU, kako je rekao, treba da postane malo „atraktivnija i za velike probleme koje društvo ima, ali ne za dnevno - političke, već koji se osim obrazovanja, tiču energije, ekologije, položaja nauke i umjetnosti“.

OdbOr kaO spas

Akademik Momir Đurović predložio je da se formira poseban odbor koji će pomoći Ministarstvu prosvjete da obrazovanje ,,dovede na nešto od čega će naša djeca moći živjeti“. U tom tijelu, kako je pojasnio, mogli bi biti i članovi i van CANU-a, a zadatak bi im bio da pronađu model obrazovanja koji će Crnu Goru voditi u budućnost. - Ovaj model garantujem neće – kategoričan je Đurović.

Ispričao je da se uključio u školovanje svojih unučadi, te je pregledao programe, udžbenike za određene razrede i zaključio da je obrzovanje u Crnoj Gori ,,na nivou ponora u svakom pogledu“. - Zamislite kakvi smo lideri, što pričaju političari, kada nam djeca idu u četiri smjene u školu. U Africi djeca imaju jednu smjenu. Oni koji odlučuju o obrazovanju takmiče se da djecu opterete što je moguće više - imaju do 14 predmeta godišnje. U Americi imaju tri, Engleskoj, takođe tri, a među vodećim silama su u svijetu. Kod nas je to naopako – istakao je Đurović. U osnovnoj školi postoje, prema njegovim riječima, predmeti za koje đaci imaju četiri udžbenika. To je, kaže on, postao enormni biznis.

Očekuju povećanje akademijske nagrade Predsjednik CANU Dragan Vukčević istakao je da su iz budžeta dobili 1.765.699 eura, da su imali prihoda oko 94.000, kao i da imaju prihode iz ranijih godina u iznosu od 717.293 eura. - Nadam se da će naredni budžet za 2020.

biti nešto malo veći, ne mnogo, a mislim da bi pravedno bilo da ovaj rast plata u prosvjeti na neki način adekvatno i prati rast onih akademijskih nagrada koje imaju redovni i vanredni članovi. O tome možemo razgovarati naredne godine – kazao je on.

- Standardno je da postoje tri udžbenika i sveska je četvrta. Gdje mi živimo i na što držimo oči zatvorene? Od te djece zavisi naša budućnost. To je nesporno veliki biznis na štetu Crne Gore i budućnosti države – rekao je on. Govoreći o sadržini udžbenika kaže da je morao da traži pomoć drugih ljudi da mu objasne o čemu se radi. - Vlada i Ministarstvo prosvjete bi trebalo da zabrane univerzitetskim profesorima koji nikada nijesu slušali metodiku i pedagogiju da pišu udžbenike za osnovnu i srednju školu. Jadna ta djeca – rekao je Đurović.

prOfit

Đurović se osvrnuo i na globalne probleme podsjećajući da je prije nedjelju dana Evropska komisija objavila upozorenje u kom traži od zemlja članica da smanje emisiju CO2 na nula do 2025. godine. - Globalna stvar uopšte nije naivna. Antarktik ako se istopi, a predviđaju da će se to desiti, 70 metara će se podići nivo mora. Da ne pominjem druge stvari koje su posljedica najveće ljudske pohlepe. Profit ne može izliječiti ove stvari – kazao je Đurović. Na sjednici Skupštine konstatovano je i da Vukčeviću naredne godine ističe mandat, a usvojili su prijedlog izvještaja o radu za ovu godinu, kao i prijedlog programa rada za sljedeću, kada, između ostalog, planiraju da izdaju 46 izdanja. Kada je riječ o gradnji novog objekta CANU-a, rečeno je da očekuju da se krajem mjeseca raspiše tender za izvođenje radova. Pošto su projekat dobili tek nakon četiri godine, saglasili su se da će tražiti od Vlade da predoči tačan rok u kom bi trebalo zgrada da bude završena. N. ĐURĐEVAC

Subota, 7. decembar 2019.

Marketing

Hronika

Subota, 7. decembar 2019.

Službenik Ministarstva unutrašnjih poslova dobio status osumnjičenog

M. BABOVIĆ

Mijatovića terete za ugrožavanje sigurnosti

Mijatović sa advokatom Mićovićem ispred Tužilaštva

PODGORICA - Službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović saslušan je sinoć u Osnovnom državnom tužilaštvu na okolnosti napada na novinara Dana Vladimira Otaševića. Mijatović ima status osumnjičenog i njemu se na teret stavlja krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Branilac Mijatovića, advokat Danilo Mićović, kazao je da se radi o neporazumu te i da se nada da će tokom postupka sve njeasnoće riješiti i otkloniti. - U pitanju je jedan veliki nesporazum. Moj branjenik nije ni na koji način ugrozio novinara Otaševića niti bi ikada to učinio. On je večeras iznio svoju odbranu a svoju nevinost će dokazati tokom postupka – kazao je advokat Mićović. S druge strane, zastupnik Otaševića, advokat Nebojša Asanović, kazao je za Pobjedu da se iskazi Mijatovića i Otaševića u ključnim segmentima razlikuju. - Izjave svjedoka oštećenog Vladimira Otaševića i osumnjičenog Mijatovića se ne slažu u tim nekim ključnim stvarima. Otašević ostaje pri tvrdnji da je napadnut. Tužilac će sa drugim dokazima cjeniti čitav slučaj – kazao je advokat Asanović. On je dodao da je dobio od tužioca određene dokaze među kojima je i snimak incidenta u tržnom centru Delta koji će uporediti sa verzijom koja je juče objavljena u medijima. Otašević je u zgradu Tužilaštva došao u društvu glavnog urednika Dana Nikole Markovića. Podsjećamo, Otašević je u utorak fotografisao biznismena Zorana Bećirovića u društvu višeg državnog tužioca Miloša Šoškića, kada su izlazili iz prodavnice ,,I centar“. Tada je na njega, kako je naveo u prijavi, nasrnuo Mladen Mijatović, tjelohranitelj Bećirovića i službenik Ministarstva unutrašnjih poslova. B. R.

Tvrdi da ne obezbjeđuje Bećirovića Službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović negirao je da radi kao privatno obezbjeđenje i da je napao novinara. On nije tražio odobrenje MUP-a za dodatni rad - odgovoreno je CdM-u iz MUP-a na pitanje da li će njihov službenik biti sankcionisan zbog incidenta u Delta sitiju. - Ministarstvo unutrašnjih poslova će, u skladu sa Zakonom i Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika, preduzeti odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti, kako bi utvrdili da li je službenik MUP-a Mladen Mijatović svojim postupkom povrijedio službenu dužnost - saopšteno je CdM-u iz MUP-a. Mladen Mijatović je na zahtjev ministra Mevludina Nuhodžića dostavio pismeno izjašnjenje o pomenutom incidentu.

Snimak Na portalu RTCG juče je objavljen snimak incidenta u Delti u trajanju od minut i 58 sekundi gdje se vidi da Otašević i Mijatović komuniciraju i raspravljaju u dnu stepeništa na prizemlju tržnog centra. Na snimku se ne vidi da je Mijatović udario novinara Dana već da mu je ruku naslonio na vrat. Nakon objavljenog snimka oglasio se Otašević tvrdeći da je snimak skraćen i da fali dio kada ga, kako tvrdi, Mijatović gura ramenom. - Dakle, suština je da je snimak objavljen na RTCG prekinut i da je sakriven dio gdje me tjelohranitelj Bećirovića udara ramenom – navodi se u Otaševićevom saopštenju.

Presuda Samri Husović zbog droge

Dvije godine zatvora BIJELO POLJE - Samru Husović (27) iz Novog Pazara sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak osudio je juče na dvije godine zatvora zbog šverca droge. Husović je, prema navodima optužnice, po pret-

hodnom dogovoru 1. oktobra sa E. H. iz Rožaja, preko graničnog prelaza Dračenovac iz Srbije u Crnu Goru unijela 4,4 grama heroina. Na glavnom pretresu se branila da je drogu namijenila za ličnu upotrebu. B. Č.

AKCIJA POLICIJE I TUŽILAŠTVA: Prikupljeni dokazi protiv umiješanih za u

Uhapšeno šest osum organizator nije iden PODGORICA – Šest osoba uhapšeno je, a protiv tri su podnijete krivične prijave zbog sumnje da su umiješani u ubistvo Jovana Klisića i pokušaj ubistva Velizara Gardaševića 1. novembra ispred restorana „Savoja“ u Baru, kazao je juče specijalni tužilac Saša Čađenović na konferenciji za medije.

I. BOŽOVIĆ

Policija je prikupila mnoštvo tragova koji ukazuju da je direktni egzekutor Stefan Đukić iz Podgorice, dok još nije utvrđeno ko je organizator ove kriminalne grupe. Čeđenović je juče na pres konferenciji Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije povodom aktuelnih akcija, kazao da su uhapsili M. V, V. L, H.M, Z. Đ, M. L, M.M, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Kako je dodao, protiv Đukića, V. L. i M. V. podnijeta je krivična prijava i zbog pokušaja ubistva Garadševića 20. avgusta u lokalu „Savoja“. - Nakon saslušanja pred SDTom pritvor je određen protiv četiri osobe, dok se S. Đ. nalazilo u bjekstvu - rekao je Čađenović.

ZAPLIJENJEN NOVAC

On je kazao da je nastavljen rad na otkrivanju članova te

PRIKUPLJENI DOKAZI PROTIV VIŠE OSOBA: Sa jučerašnje konferencije

kriminalne organizacije, pa je, kako je pojasnio, nakon događaja od 1. novembra ove godine u Baru kada je ubijen Klisić, a teško ranjen Gardašević postupajući po nalozima SDT-a i Višeg državnog tužilaštva podnijeta krivična prijava protiv još četiri osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljeno držanje oružja i

eksplozivnih materija i teško ubistvo u pokušaju. - S. Đ. je osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju na štetu J. K. i V. G. Dva lica su saslušana pred SDT-om i pred istima je određeno zadržavanje - rekao je Čađenović. On je kazao da su u toku istraga koja je sprovođena po nalozima SDT-a, prikupljeni materijalni dokazi koji ukazuju

Slučaj ,,Koverta“ dobiće epilog za 15 dana Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić najavio je da će Specijalno državno tužilaštvo u slučaju Koverta okončati izviđaj i donijeti odluku u narednih 15 dana. Na pitanje novinara, Katnić je rekao da je bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović saslušan u istrazi pranja novca, kao i ostali osumnjičeni u ovom predmetu. Kada je u pitanju slučaj predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, koji se odnosi na rivolving karticu koju je imao u Atlas banci, čiji je vlasnik

odbjegli biznismen Duško Knežević protiv kog se vodi više istraga, glavni specijalni tužilac je objasnio da Brajović nema status osumnjičenog. Pojasnio je da SDT ispituje kompletan slučaj i utvrđuje sve okolnosti ovog događaja. Na tvrdnje biznismena Zoran Ćoća Bećirovića da mu specijalni tužilac ,,pakuje krivična djela“, Katnić je rekao da postupa u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o krivičnog postupku. - Kao glavni specijalni tužilac postupam u skladu sa Usta-

vom i Zakonom o krivičnom postupku, ako bi bilo ko postupao suprotno, učinio bi krivično djelo zloupotreba službenog položaja - rekao je Katnić. Komentarišući reakciju tužioca Miloša Šoškića u slučaju napada na novinara Dana Vladimira Otaševića, Katnić je rekao da kao specijalni tužilac odgovara za službenike SDT-a. - Ako bi neko iz naše nadležnosti počinio krivično djelo pokrenuli bismo postupak protiv njega -poručio je Katnić.

Budžet oštećen za 70 miliona Specijalni tužilac Saša Čađenović je saopštio da je SDT, u saradnji sa Upravom policije, realizovao brojne akcije u kojima je zaplijenjeno više od 17 hiljada paketa cigareta, te da je švercom duvanskih proizvoda budžet Crne Gore oštećen za oko 70 miliona eura. Govoreći o krijumčarenju cigareta Čađenović je kazao da se analizama koje su obavljene u prethodnom periodu ukazalo postojanje sumnje da pojedina pravna lica u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar krijumčare cigarete. - Provjerama je utvrđeno da u jednom pravnom licu, odnosno u magacinu koji se nalazi u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar postoji manjak od 16

hiljada cigareta različitih marki. Prikupljeni su materijalni dokazi da cigarete nijesu legalno napustile slobodnu carinsku zonu, te su po nalozima SDT-a službenici SPO izvršili pretrese magacinskog prostora te utvrdili manjak u navedenoj količini - naveo je Čađenović. Takođe je, kako je dodao, 6. maja ove godine jedna osoba uhapšena, a podnijeta je krivična prijava protiv dva fizička i dva pravna lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje. - U saradnji sa Upravom Carina Crne Gore, te drugim nadležnim državnim organima utvrđeno je da je šteta po Budžet

Crne Gore u vidu neplaćenih akciza i poreza 16.000.000,00 eura - rekao je Čađenović. On je kazao da su pored ovog predmeta, tokom septembra i oktobra ove godine službenici Specijalnog policijskog odjeljenja koji su postupali po nalozima SDT-a zaplijenili oko 2.500 paketa cigareta bez akciznih markica. - U konkretnom slučaju više lica lišena su slobode N.D, N.F, C.Đ, S.A, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje. Ova kriminalna organizacija djelovala je na području Crne Gore i okolnih država gdje su u posebno pripremljene bunkere u teretnim

na osnovanu sumnju da su osumnjičeni postali članovi kriminalne organizacije, te da su, kako je naveo, pojedini od njih učestvovali u pokušaju ubistva i ubistvu. - Tokom istrage utvrđeno je i djelovanje ove kriminalne organizacije, koja je formirana radi vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, a koja je djelovala na teritoriji Crne Gore pri čemu je svaki od članova imao tačno određen zadatak i ulogu - rekao je Čađenović. Na pitanje novinara da li se likvidacija Klisića može dovesti u vezu sa pokušajem ubistva Jovana Đurovića, Čađenović je odgovorio da su motivi zločina u Baru još uvijek nepoznati. Čađenović je kazao da je tokom postupka pretreseno više stanova i prostorija koje koriste okrivljeni i sa njima povezane osobe, kojom prilikom su, kako je pojasnio, pronađeni predmeti od značaja za krivični postupak. -Pronađena su sredstva za komunikaciju između okrivljenih, novac u iznosu koji prelazi 50 hiljada eura, a za koji se sumnja da je poslužio za djelovanje kriminalne organizacije, vozilima krijumčarili cigareta preko granične linije Crne Gore - naveo je Čađenović. U svim ovim predmetima, kako je dodao, pokrenute su finansijske istrage protiv okrivljenih lica i sa njima povezanim licima. - SDT je borbu protiv krijumčarenja cigareta shvatilo ozbiljno. U tom dijelu identifikovana je kriminalna organizaciju za koju se sumnja da se bavi krijumčarenjem cigareta. U dva navrata su procesuirane osobe zbog stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja cigareta i utaje poreza. U oktobru su uhapšene tri osobe. U Pljevljima je zaplijenjeno 200 paketa cigareta bez akciznih markica koje su bile sakrivene u cistijerni - kazao je Čađenović. Prema njegovim riječima, samo u posljednjem pred-

Hronika

Subota, 7. decembar 2019.

ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića Viši sud prihvatio zahtjev SDT-a da trajno zaplijeni nezakonito

kao i drugi predmeti od značaja za sam krivični postupak - rekao je Čađenović. Istražitelji su u zapalijenjenom autu koje su ubice ostavile u mjestu Bjeliši pronašli oružje - automatsku pušku i hekler, za koje se sumnja da su koristile ubice. Detaljnom istragom utvrđeno je da se radi o obračunu kriminalnih klanova.

ŠVERC DROGE

Tužilac Čađenović se osvrnuo i na rezultate postignute u razotkrivanju kriminalnih grupa koje su se bavile međunarodnim švercom droge. On je istakao da je u prethodnom periodu SDT zajedno sa Specijalnim policijskim odjeljenjem ostvarilo međunarodnu saradnju sa kolegama iz Hrvatske kako bi, kako je naveo, sproveli zajedničke aktivnosti na prikupljanju dokaza o djelovanju kriminalne organizacije koja je formirana radi trgovine drogom na teritorijama Crne Gore, Hrvatske i drugih evropskih zemalja. - Ostvarena saradnja dala je izuzetno dobre rezultate pa je u Hrvatskoj u martu ove godine zaplijenjeno oko 500 kilograma opojne droge marihuane, i određena količina drugih sintetičkih droga - istakao je Čađenović. On je kazao da je u Hrvatskoj uhapšeno pet osoba protiv kojih je i pokrenut krivični postupak, od kojih je P. S. državljanin Crne Gore, navodeći da mu je određen pritvor. - Shodno zajedničkim aktivnostima i nakon razmjene dokaza o djelovanju ove kriminalne organizacije, 4. decembra ove godine u Crnoj Gori su lišena slobode dva lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga - naveo je Čađenović. On je kazao da su prikupljeni materijalni dokazi o djelovanju te kriminalne organizacije a osobama koje su uhapšene određno je zadržavanje od 72 sata. metu utvrđena je šteta po budžet u iznosu od 16 miliona eura. Pored cigareta, prema njegovim riječima, zaplijenjena su motorna vozila, satovi, mobilni telefoni i došlo se do podataka koji će voditi do identifikovanja drugih članova kriminalne grupe koja se bavi krijumčarenjem cigareta. - Pokrenuta je finansijska istraga utvrđivanja imovine stečene kroz ova krivična djela. SDT je jutros realizovao još jedan slučaj iz ove oblasti. U slobodnoj carinskoj zoni jedna firma ima manjak od nekih 16.000 paketa cigareta raznih vrsta. Došlo se do zaključka da cigarete nijesu na nelegalan način izašle iz carinske zone - istakao je Čađenović.

Lazović: Kriminalci nijesu sigurni ni na egzotičnim destinacijama Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zoran Lazović poručio je da izvršioci krivičnih djela, iako šalju prijetnje sa egzotičnih destinacija, nijesu na sigurnim teritorijama i da će brzih dana odgovarati pred bezbjednosnim organima. - Njihove reakcije bile su žestoke. Varaju se ako misle da su na sigurnom. Bezbjednost je naš prioritet - istakao je Lazović. Na pitanje novinara kome su osobe iz kriminalnih klanova uputili prijetnje, Lazović je rekao da su oštre riječi stizale sa određenog broja na adresu policije i tužilaštva, te da preduzimaju sve radnje na identifikovanju osoba koje stoje iza toga. Lazović je poručio mladim ljudima koje kriminalne organizacije vrbuju da se zločin ne isplati i da će počinioci biti pronađeni i kažnjeni. Tim povodom, specijalni tužilac Katnić je rekao da je svaka prijetnja upućena policiji, tužilaštvu, sudijama ili građanim tretirana kao napad na državu i državne institucije.

- Prikupljeni dokazi ukazuju da je ova kriminalna organizacija djelovala od 2018. godine pa sve do marta 2019. godine, i bavila se prevozom i distribucijom opojne droge marihuane u više evropskih država. Takođe, rad na ovom predmetu se nastavlja u cilju identifikacije i ostalih članova ove kriminalne organizacije koji su ostali neotkriveni - rekao je Čađenović. Dodao je da je u prethodnom periodu razbijena međunarodna grupa krijumčara droge koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, Hrvatske i Njemačke. Juče su u Crnoj Gori u toj akciji uhapšene dvije osobe, a krivična prijava podnijeta je protiv jedne kompanije. - Djelovanje ove kriminalne organizacije u potpunosti je onemogućeno. Međutim, postoje saznanja da su djelovi ove kriminalne organizacije ostali neotkriveni i oni će biti predmet pažnje SDT-a i policije - poručio je Čađenović. Pres konferenciji su prisustvovali i rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, načelnik Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić i načelnik Centra bezbjednosti Bar Veselin Magovčević. A. RAIČKOVIĆ

PODGORICA – Milošu Maroviću, sinu bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, oduzet je stan od 193 metra kvadratna u Budvi, odlučilo je vanraspravno vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Boris Savić - kazala je za Pobjedu savjetnica Višeg suda za odnose sa javnošću, Aida Muzurović. Viši sud je u postupku za trajno oduzimanje imovine uvažio zahtjev Specijalnog tužilaštva koje je smatralo da je ovaj stan stečen kriminalnim aktivnostima. - Od M. M. je oduzeta stambena jedinica od 193 metra kvadratna u Budvi – navodi se u saopštenju Višeg suda. Istom odlukom Viši sud je odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva kojim je traženo da se od Miloša Marovića oduzme pravo svojine nad pet nepokretnosti u Prijevoru iznad Jaza jer je tužilac u završnom izlaganju odustao od zahtjeva za trajno oduzimanje ovih nepokretnosti. Kao neosnovan, odbijen je i zahtjev Specijalnog tužilaštva kojim je traženo trajno oduzimanje stambenog prostora u Tivtu u vlasništvu Tamare Marović, Miloševe supruge. Takođe, odbijen je i zahtjev za trajno oduzimanje imovine Ivanu Popoviću, šuri Miloša Marovića. Podsjećamo Specijalno tužilaštvo tražilo je da se od Popovića oduzme poslovni prostor od 40 metara kvadratnih, stan od 121 metar kvadratni i garaža od 18 kvadrata. - Ova odluka suda nije pravosnažna i protiv nje se može izjaviti žalba u roku od 15 dana Apelacionim sudu Crne Gore - kazala je za Pobjedu portparolka Višeg suda Aida Muzurović. Prije godinu, isto vijeće je u postupku za trajno oduzimanje imovine od supruge Svetozara Marovića, Đorđine Marović, oduzelo novoizgrađenu luksuznu vilu u najelitnijem dijelu Budve, a koju je ona navodno prodala Radojici Krstoviću iz Tivta. Ovom odlukom Viši sud je prihvatio stav specijalne tuži-

Milošu Maroviću oduzet stan u Budvi

teljke Lidije Vukčević da ova nekretnina potiče od novca iz kriminalne djelatnosti. Neuvjerljiva i nelogična svjedočenja Stanka Subotića i Isata Boljevića u vezi sa kupovinom luksuzne vile u naselju Babin do u Budvi, nepostojanje dokaza da je novac uopšte pozajmljen, ali i nerealna cijena, samo su neki od razloga zbog kojih je Viši sud donio odluku kojom se od supruge Svetozara Marovića, Đorđine oduzima sporni objekat koji je ona navodno prodala Radojici Krstoviću iz Tivta. - Sud je jasno i bez sumnje utvrdio da se radilo o fiktivnom pravnom poslu i da Krstović nije isplatio 1,5 miliona eura za kupovinu kuće, te da je prenos imovine bio fiktivan sa jednim logičnim ciljem da se spriječi njeno oduzimanje navodi se u odluci koju je potpisao predsjednik Višeg suda Boris Savić. Međutim, Viši sud nije prihvatio zahtjev Specijalnog tužilaštva da se Marovićima oduzme stan od 90 metara kvadratnih jer su u postupku koji se vodio pred ovim sudom dokazali da je ova nekretnina stečena legalnim putem. Podsjećamo, Miloš Marović je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja mu je i izrečena krajem jula 2016. godine, nakon što je Viši sud prihvatio sporazum o priznanju krivice. Miloš Marović je nekoliko mjeseci nakon osude dobio i srpsko državljanstvo i od tada on slobodno živi u Beogradu. U Beogradu kao slobodan čovjek živi i Svetozar Marović iako crnogorske vlasti traže njegovo izručenje radi odsluženja zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen. Svetozar Marović je uhapšen u decembru 2015. godine, a pušten na slobudu 17. maja naredne godine pošto je poslije šest mjeseci provedenih u pri-

I. BOŽOVIĆ

mnjičenih, ntifikovan

stečenu imovinu od sina bivšeg visokog funkcionera

OSUĐEN DA JE BIO ČLAN KRIMINALNE GRUPE: Miloš Marović

tvoru sa Specijalnim tužilaštvom potpisao dva sporazuma o priznanju krivice. U septembru 2016. godine Viši sud u Podgorici prihvatio je njegovu nagodbu i osudio ga na tri godine i devet mjeseci zatvora zbog malverzacija u nekoliko korupcionaških afera kojim je budvanska kasa oštećena za milionske iznose. Sporazumima koje je potpisao sa Specjalnim tužilaštvom a koje je prihvatio Viši sud u Podgorici on se obavezao da državi plati odštetu od 1,1 milion eura, uz dodatnu obavezu od 100.000 eura u humanitar-

ne svrhe. Dva sporazuma odnose se na ukupno osam budvanskih afera, odnosno namještanja poslova određenim kompanijama prilikom ugovaranja gradnje Donjeg bulevara u Budvi, puta u selu Krapina, gradnje kolektora u Bečićima, kao i za slučajeve ,,Property Investment“, ,,Copyright“, ,,Prijevor“, ,,Jaz“ i TQ Plaža. Nakon što je potpisao sporazume Marović je otišao u Srbiju, gdje se, kako su u više navrata saopštavali njegovi branioci, liječi od depresije. B. R.

Ronioci Regionalnog centra intervenisali u mjestu Kostanjica

Izvučeno tijelo žene KOTOR - Ronioci su nakon poziva građana oko 16 sati u mjestu Kostanjica iz vode izvukli tijelo ženske osobe, potvrdio je za Antenu M Da-

nilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela. -Tijelo se nalazilo na nepristupačnom terenu i nije ga bilo moguće primijetiti

sa obale. Tijelo je predato nadležnim službama koje će utvrditi identitet i uzrok stradanja - kazao je Mijajlović. Ronilački timovi, kako nam je kazao Mijajlović i juče su u mjestu Vranjina u Podgorici pretraživali korito Morače tragajući za muškom osobom koja je nestala prije nekoliko dana. C. H.

Odgođeno suđenje optuženima za planiranje ubistva Jovana Đurovića

Ciriković i ekipa u sudnici 11. decembra PODGORICA - Suđenje optuženima za pripremu ubistva Baranina Jovana Đurovića juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 11. decembar zbog nedolaska tužioca. Sutkinja Ana Vuković saopštila je da je nekoliko sati prije početka suđenja obaviještena da specijalni tužilac Saša Čađenovića zbog neodložnih obaveza neće doći. Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurković, Đorđije Cicmil i Darko Milić su, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, pripremali ubistvo Baranina Jovana Đurovića, a navodno je trebalo da

Deaktiviranje eksplozivne naprave

bude ubijen i bokser Nikola Sjekloća. Osim ove grupe, optuženi su i Almir Jahović i

navodima optužnice namijenjena za ubistvo Đurovića, sadržala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kule“ u Baru. Prema navodima optužnice, Jahović je 29. avgusta 2018. godine pokušao da aktivira eksplozivnu napravu koju je ispod motora Đurovića postavio Ciriković. Optuženi Osmanagić je brat pokojnog Armina Muše Osmanagića koji je prije likvidacije slovio za vođu kriminalne grupe koja je imala rivalski Adnan Osmanagić, ali oni ni- odnos sa grupom na čijem je jesu dostupni našim organima. čelu bio sada pokojni Luka Eksplozivna naprava, prema Đurović. B. R.

Crnom Gorom

Subota, 7. decembar 2019.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović posjetila Berane

TivaT: Akcija „Mali grad sa velikim srcem“

Malim ulaganjima moguće unaprijediti Donacija djeci sa kvalitet usluga smetnjama u razvoju

PODGORICA – Kvalitet pružanja usluga građanima moguće je unaprijediti malim ulaganjima, ocijenila je ministarka javne uprave Suzana Pribilović tokom posjete Beranama.

Pribilović je kazala da je opština Berane u saradnji sa Vladom unaprijedila kvalitet svog rada i stvorila uslove za bolji život njenih građana, i da u narednom periodu treba unaprijediti lokalnu samoupravu da bude pravi servis građana. - U ostvarivanju ovog cilja moramo zajednički usmjeriti svoje aktivnosti za dobrobit građana, i opštini Berane će uvijek biti otvorena vrata Ministarstva javne uprave i puna podrška u pogledu uspostavljanja uprave okrenute ka građaninu - istakla je Pribilović. Ona je posjetila Biro za građane i istakla da su njegovim uspostavljanjem u bitnoj mjeri skraćene i pojednostavljene procedure prilikom pružanja usluga. - Upravo ovaj prostor u kojem smo trenutno, dokaz je da se može sa malim ulaganjima unaprijediti kvalitet pružanja usluga građanima - ocijenila je Pribilović. Ona je prisustvovala i demonstraciji elektronskog testiranja prilikom zapošljavanja u organima lokalne samouprave. Pribilović je navela da je zadovoljna što je softversko rješenje u funkciji i podsjetila da su taj projekat podržali MJU i Evropska komisija kroz sektorsku budžetsku podršku i

TIVAT – U nautičkom naselju Porto Montenegro juče je održana humanitarna akcija „Help Portrait“, koju je organizovala kompanija „Adriatic Marinas“ uz domaćinstvo restorana „One“ i vinarije „Crush Wine Station“, te podršku firme „Freejack“. Akcija pod sloganom „Mali grad sa velikim srcem“ osmišljena je sa ciljem da se pomogne djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju, za čije se programske sadržaje brine nevladina organizacija „Evropski dom Tivat“. Tokom četvorosatne akcije, koja je organizovana po deseti put, prikupljeno je 1.200 eura.

Tivatski fotografi Veri Veroza i Zoran Radonjić radili su profesionalne portrete humanih Tivćana i gostiju grada, za fotografisanje ih je pripremao tim frizerskog salona „Vlado Hair Design“, Ognjen Vlahović iz Podgorice je štampao fotografije, a za tople napitke i kolače pobrinuli su se domaćini akcije, restoran „One“ i vinarija „Crush Wine Station“. Profesionalne portrete dobili su, između ostalih, zaposleni u Turističkoj organizaciji i lokalnoj upravi, članovi KK „Teodo“, mališani iz srednje vaspitne grupe vrtića „Bambi“ sa vaspitačicama, učenici VII/5 OŠ „Drago Milović“ sa razrednom i đaci međunarodne „Knightsbridge“ škole. S. K.

Razmjena iskusTva: Ministarka Pribilović u Beranama

ključni uslov za obezbjeđivanje transparentnosti prilikom zapošljavanja. Predsjednik opštine, Dragoslav Šćekić, kazao je da je posjeta značajana zbog razmjene iskustava o novim zakonskim rješenjima i preporukama koje treba sprovoditi na lokalnom nivou. - Dajemo sve od sebe da lokalna samouprava bude na najvećem nivou. Da bi bili kvalitetan i odgovoran servis građanima mi se trudimo da unaprijedimo i uslove za rad naših zaposlenih i u tom pravcu radimo iz dana - kazao je Šćekić. Kako je naveo, lokalne samouprave doživljavaju MJU kao

Apel tivatskog Komunalnog preduzeća

posebno, naše ministarstvo, ,,luku koja sve naše zahtjeve sublimira i pomaže nam u funkcionisanju i saradnji sa ministarstvima“. - Opština će dati sve od sebe da nivo sprovođenja preporuka i odluka bude maksimalan, jer nama je cilj da budemo profesionalna odgovorna samouprava kako bi probleme građana rješavali na najkvalitetniji način - kazao je Šćekić. Pribilović je održala sastanak sa predstavnicima NVO sektora iz opština Berane, Petnjica, Andrijevca, Gusinje, Rožaje i Plav na kojem je razgovarano o pitanjima od značaja za razvoj i održivost NVO. Ona je kazala da, iako se u po-

sljednjem izvještaju EK konstatuje da je ukupno pravno, institucionalno i finansijsko okruženje za NVO u cjelini poboljšano, ima prostora da se poboljša ambijent za djelovanje NVO na sjeveru. Prema riječima Pribilović, otvorena javna uprava treba da ukida sve barijere i da se otvara prema građanima i civilnom društvu. - MJU otvoreno je za sve oblike saradnje koji će doprinijeti poboljšanju i vidljivosti NVO sa sjevera u kreiranju i praćenju javnih politika, ali i realizaciji projekata. Vlada je posvećena građanskoj participaciji i jačanju civilnog društva - kazala je Pribilović. C.G.

kOLašin: Lokalna uprava i preduzeće „Swis R. Montenegro“ potpisali su Ugovor o donaciji

Poklonili suvenire KOLAŠIN - Lokalna uprava i preduzeće „Swis R. Montenegro“ potpisali su Ugovor o donaciji kojim su svi suveniri iz suvenirnice u Domu kulture, postali vlasništvo opštine. Ugovor predviđa da se organizacijom rada suvenirnice, obezbijede sredstva od interesa za lokalnu zajednicu. Kako je istakla Jasmina Salihović, vlasnica preduzeća „Swis R. Monetegro“, ona je željela da ovom donacijom obezbijedi sredstva za realizaciju različitih projekata. - Tu smo da besplatno pružimo savjetodavne usluge kada je izrada suvenira u pitanju, marketing, prodaja. Tržište suvenira treba pratiti, a tu smo da cijeli projekat pomognemo ako bude potrebno i novčano i u materijalu. Želim da ovaj projekat omogući mladom Kolašincu i Kolašinki da sami započnu i osmisle svoje projekte i ideje. Da mladi ljudi stiču iskustva po svijetu i primijene ih u Kolašinu - istakla je Salihović. Dr. P.

Predsjednica opštine Danilovgrad nagradila najbolje učenike osnovnih škola i Gimnazije

Ukrasi nijesu igračke TIVAT – Svi svijetleći, ukrasni elementi su pod visokim naponom i služe isključivo kao dekoracija, a nikako kao predmet za igru - apel je iz Komunalnog preduzeća upućen roditeljima čija se djeca igraju sa novogodišnjom svijetlećom dekoracijom. Komunalno je preksinoć, oko 22 sata, primilo poziv policije, koja ih je obavijestila da je na šetalištu Pine djevojčica doživjela blaži strujni udar kao posljedicu igranja sa novogodišnjom svijetlećom dekoracijom. Dežurna ekipa je odmah izašla na teren, isključila je ukrasne

elemente sa strujne mreže da bi se izbjegli eventualni novi problemi, a potom su i sanirali nastala oštećenja. - Ekipe su odmah izašle na teren gdje su zatekli roditelje koji svojoj dijeci pomažu prilikom penjanja na vrh svijetlećih dekorativnih kugli kako bi ih fotografisali, ne vodeći računa da njihovo dijete stoji ili sijedi na elementima pod visokim naponom. - navodi se u saopštenju Komunalnog. Na ukrasima su juče postavljeni znakovi upozorenja da su elementi pod visokim naponom i pozivaju na dodatnu opreznost. S. K.

Kovačević: Lokalna uprava je uvijek uz vas naGRaDa za ODLiČan usPjeH i vLaDanje: Najbolji osnovci i gimnazijalci

uPOzORenje: Ukrasi kao dekoracija

DANILOVGRAD - U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Danilovgrad 9. decembar i prestižnog jubileja 15 decenija od osnivanja grada, predsjednica opštine Zorica Kovačević, juče je ugostila i knjigom nagradila najbolje učenike osnovnih škola i Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“. Za odličan uspjeh i

primjerno vladanje priznanja su dobila 104 učenika iz srednje škole, te OŠ ,,Vuko Jovović“ i OŠ ,,Njegoš“ u Spužu. - Vi ste uljepšali decembarske svečanosti i druženje sa vama predstavlja veliku privilegiju za rukovodstvo lokalne uprave. Srećna je sredina koja ima vrijednu i pametnu omladinu spremnu da iznese teret ra-

zvoja i afirmacije grada u budućnosti. Na vama je da samo marljivo radite i učite i na taj način unosite radost i u porodicu i društvu uopšte - obratila se đacima, njihovim nastavnicima i roditeljima Kovačević i naglasila da će u opštinskom budžetu uvijek biti novca za nove ideje i projekte u školstvu i obrazovanju te stipendiranje najboljih

studenata i postdiplomaca. Na poklonu se zahvalila učenica Valerija Gajević i obećala da će ona i njeni vršnjaci znati da cijene i poštuju napore koje ulaže opština u njihovo obrazovanje i usavršavanje, te da će nastaviti istim žarom da postižu odlične rezultate, kako u nastavnim, tako i vannastavnim aktivnostima. B. K.

Crnom Gorom

Subota, 7. decembar 2019.

BAR: Donacija Muzičkoj školi ,,Petar II Petrović Njegoš“

ma na posvećenom radu uz čiju pomoć mladi, talentovani Barani i nižu uspjehe. Raičević je pohvalio koncert koji su učenici održali u sklopu programa svečanosti povodoma Dana opštine Bar. - Ovo je za mene emotivna posjeta, jer sam i ja bio učenik barske muzičke škole. Zato se uvijek sa zadovoljstvom vraćam ovoj instituciji - prisjetio je predsjednik opštine. Direktor PAM-a Vasilije Raičević se zahvalio TO Bar i opštini Bar na velikom doprinosu poštovanju autorskih muzičkih prava. - PAM dio svojih sredstava usmjerava na finansiranje projekata koji za cilj imaju afirmaciju nacionalnog muzičkog stvaralaštva, pomoć talentovanim učenicima na polju muzičkog obrazovanja i muzičkim školama pri stvaranju što boljih uslova

za rad i učenje. Sve to, u saradnji sa brojnim partnerima i institucijama, realizujemo kroz niz društveno-korisnih aktivnosti širom države - kazao je direktor PAM-a i naglasio da je donacija samo jedna u nizu projekata koje ovo udruženje planira u narednom periodu. Izrazio je uvjerenje da će barska muzička škola iznjedriti nove talente „koje ćemo svi pratiti i podržavati u radu i usavršavanju na dobrobit zajednice“. Inicijator vrijedne donacije je Turistička organizacija Bar. - Izuzetno nam je drago što je ostvarena kvalitetna saradnja sa PAM- om. Vjerujem da je ovo samo početak korisnih projekata. TO Bar će sigurno kao i do sada poštovati prava autora, jer smo i organizatori brojnih manifestacija na kojima nastupaju poznate muzičke zvijezde. Smatram da

VRIJEDAN POKLON: Muzička škola ,,Petar II Petrović Njegoš“

time doprinosimo da muzička scena bude kvalitetnija i da na pravi način njegujemo sve ono što je plod muzičkog stvaralaštva - kazao je direktor TO Bar, Emil Kukalj. Direktor Muzičke škole ,,Petar II

Dogovor opštine Cetinje, TO i klastera ,,Crnogorski pršut“

U junu prvi Međunarodni sajam pršute

geografske oznake doprinosi prepoznatljivosti krajeva iz kojih potiču - naveo je Žugić. On je istakao da će MPR podržati ovu inicijativu, koja prema njegovim riječima, promoviše crnogorske tradicionalne proizvode i privredu u cjelini. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović ocijenila je da će sajam biti „mnogo više od pukog izlaganja proizvoda. To će biti svojevrsni forum ponuđača i partnera, koji će saradnjom i udruženim iskustvima, znanjima i svim ostalim resursima, mnogo lakše i cjelovitije ostvariti svoje interese i korist u sve složenijoj i zahtjevnijoj utakmici na tržištu“. Ona je podsjetila i da projekti Privredne komore „Dobro iz Crne Gore“, „Kupujmo domaće“ i „Domaći ukusi“ daju dobre rezultate.

EVROPSKI STANDARDI

Cetinjska mesna industrija godišnje proizvede oko 400 hiljada pršuta

Cetinje i njegova okolina su poznati i van granica Crne Gore po izuzetnim mesnim proizvodima. O kakvom se brendu radi jasno je iz činjenice da se na prostoru cetinjske opštine godišnje proizvede oko 400 hiljada pršuta CETINJE – Prijestonica će 5. i 6. juna 2020. godine biti domaćin prvog Međunarodnog sajma pršute kojeg će, pod pokroviteljstvom prijestonice, organizovati Turistička organizacija grada i klaster ,,Crnogorski pršut“. Gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan kazao je na konferenciji za novinare da su Cetinje i njegova okolina poznati i van granica Crne Gore po izuzetnim mesnim proizvodima od kojih se crnogorski pršut izdvaja prepoznatljivim kvalitetom i ukusom. - O kakvom se brendu radi jasno je iz činjenice da se na prostoru cetinjske opštine godišnje proizvede oko 400

hiljada pršuta. Ovaj proizvod ujedno je i potencijal za razvoj Cetinja ne samo u privrednom i turističkom smislu, nego i kroz nova zapošljavanja, i stvaranje perspektive za dalji napredak cijele opštine u svim sferama života - rekao je Kašćelan. Prema njegovim riječima, prijestonica je spremno prihvatila pokroviteljstvo sajma, jer u lokalnoj upravi vjeruju da Cetinje i Crna Gora zaslužuju festival pršute, a zaposleni u cetinjskoj mesnoj industriji priliku da im se iskaže poštovanje za rezultate koje postižu. Sajmom će, kako je ocijenio, biti promovisani domaći proizvodi i podržana nacionalna kampanja za kupovinu domaćih proizvoda.

PODRŠKA

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić vjeruje da će sajam doprinijeti promociji kvalitetnih i autentičnih proizvoda iz Crne Gore, čija je posebnost prepoznata i zaštićena u skladu sa zakonom. On je podsjetio da je crnogorski pršut u decembru 2018. zaštićen kao geografska oznaka. - Zaštita proizvoda geografskim oznakama doprinosi ukupnom ruralnom razvoju, pa proizvođačima omogućava da povećaju tržišnu vrijednost svojih proizvoda. Zaštita geografskim oznakama omogućava i djelotvornu zaštitu protiv bilo kakve zloupotrebe, imitacije i obmane. Promocija proizvoda koje imaju zaštićene

Predsjednik klastera „Crnogorski pršut“ Jovan Kaluđerović najavio je da bi se već u februaru na tržištu mogle naći prve količine crnogorskog pršuta sertifikovanog po evropskim standardima. - Uvjereni smo da ćemo ubrzo ispuniti sve pretpostavke i da će upravo naš proizvod biti prvi iz Crne Gore koji će dobiti geografsku oznaku po standardima Evropske unije rekao je on. Kaluđerović je podsjetio da su članovi klastera ,,Crnogorski pršut“ u protekle dvije godine učestvovali na renomiranim sajmovima i festivalima pršuta u evropskim i zemljama regiona, gdje su za svoj proizvod dobili visoka priznanja. - To je bila prilika da ostvarimo direktne kontakte sa proizvođačima pršute iz evropskih zemalja, koji imaju najdužu tradiciju, kao i da spoznamo koje benefite organizacija jednog ovakvog sajma može obezbijediti ne samo proizvođačima, nego i državi i gradu - kazao je Kaluđerović. Direktor Turističke organizacije prijestonice Cetinje Oskar Huter kazao je da TOCT nastoji da diversifikuje svoj turistički proizvod, pažljivo prateći potrebe savremenog turiste. - Festivali i sajmovi su danas postali najbrže rastuća turistička ponuda, služe kao jedan od alata promocije i mogu koristiti u promjeni imidža grada. Osim toga, predstavljaju nadogradnju turističke ponude koja rezultira povećanjem konkurentosti destinacije naveo je on.

Petrović Njegoš“ Miro Kruščić zahvalio se na donaciji i istakao da su novi instrumenti u nastavnom procesu neophodni. Goste je muziciranjem na klaviru pozdravila i talentovana Nađa Radulović. V.K.V.

Predstavljeni rezultati projekta Italija Albanija - Crna Gora - ,,Cross Border Ol“

Mapiranje maslinjaka kod Starog grada BAR - Rezultati dvogodišnjeg intergraničnog projekta Italija – Albanija Crna Gora - ,,Cross Border Ol“, koji se kroz zajedničku saradnju partnera iz tri zemlje bavi valorizacijom ruralnog kulturnog nasljeđa, prije svega maslinjaka i njihovo stavljanje u funkciju razvoja turizma, prezentovani su u restoranu ,,Stara čaršija“ u Starom Baru. Na radionici su učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, opština Bar i Ulcinj, Udruženja maslinara iz dva grada, predstavnici Turističkih organizacija Bar i Ulcinj i stručnjaci iz Italije, dok je zbog nedavnog katastrofalnog zemljotresa, izostalo učešće kolega iz Albanije. Rezultati projekta su mapiranje maslinjaka Džidžarin kod Starog grada, brošura u kojoj su predstavljene najbolje poljoprivredne prakse i lokalni, razvojni, turistički planovi. - Nakon završetka ovog projekta dobićemo turističku mapu na kojoj će biti predstavljeni maslinjak i Stari grad Bar, kao i ucrtana Stara maslina. To će pružiti priliku turistima da saznaju što sve mogu vidjeti u našem gradu, tim prije, što u tom maslinjaku postoje neke veoma interesantne tačke koje nijesu posjećene - poput starog mosta ili crkve Svetog Urbana - kazala je Ana Živanović, članica Projektnog tima iz opštine Bar. Profesor sa Univerziteta CIHEM iz Italije Pasko Pande-

li - projekt menadžer, istakao je da je zadivljen onim što je vidio obilazeći barske i ulcinjske maslinjake, na kojima, kako je kazao, Crnoj Gori mogu da pozavide i mnogo veće zemlje širom svijeta. Autorka brošure na crnogorskom i engleskom jeziku o najboljim poljoprivrednim praksama, koja je nastala kao rezultat ovog projekta je Marija Markoč, članica Projektnog tima iz Opštine Bar. - U publikaciji su pozitivni primjeri za očuvanje, odnosno konzervaciju starih maslinjaka. Ona je vodič za maslinare, kojih ima puno i u Baru i u Ulcinju, u kojoj su navedene agrotehničke mjere koje bi trebalo sprovoditi, prvenstveno kod rezidbe, berbe, đubrenja i, eventualno navodnjavanja, kao i brojni drugi savjeti, kako bi naši maslinjaci bili uredno i na pravi način njegovani i održavani, i kako bismo, na kraju, imali i veoma kvalitetno ulje - kazala je Markoč, koja je poručila svim zainteresovanim maslinarima da brošuru mogu dobiti u opštinskoj Kancelariji za upravljanje projektima, Društvu maslinara u Baru i Ulcinju, kao i u ulcinjskom udruženju ,,Valdanos“. Ukupan budžet ovog vrijednog projekta, koji se finansira iz programa Interreg Italija – Albanija - Crna Gora je 625.440 eura, vodeći partner je Poljoprivredni fakultet u Tirani, a projekt partneri: opština Bar, Institut za urbana istraživanja iz Albanije, Univerzitet Cihem iz Italije i Park maslina Venafro, kao i udruženje ,,Valdanos“ iz Ulcinja. V. K.V. V.K.V.

BAR - Muzička škola „Petar II Petrović Njegoš“ od juče je bogatija za tri instrumenta. Opština Bar, Turistička organizacija Bar i PAM (organizacija koja se bavi zaštitom autorskih prava) poklonili su ovoj renomiranoj ustanovi vrijednu donaciju - klavinovu, flautu i gitaru. - Zahvalnost dugujemo PAM-u što je prepoznala opštinu Bar i Turističku organizaciju Bar kao pouzdane partnere. Ova donacija je plod i potvrda uspješne saradnje. Nadam se da će ovo biti jedan u nizu podstreka djeci da treba da nastave vrijedan rad i muzičko obrazovanje, a u lokalnoj upravi uvijek će imati podršku - poručio je predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, podsjećajući na sjajne rezultate koje učenici ostvaruju na regionalnim i međunarodnim takmičenjima. Čestitao je i profesori-

V.K.V.

Bogatiji za tri instrumenta

Učesnici projekta iz tri države

Svijet

Subota, 7. decembar 2019.

Njemačka kancelarka prvi put od stupanja na dužnost posjetila nekadašnji logor Aušvic

Merkel: Sjećanje na nacističke zločine dio je njemačkog identiteta OSVJENĆIM – Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je juče, prvi put otkako je prije 14 godina preuzela tu funkciju, memorijalni centar Aušvic - Birkenau, nekadašnji koncentracioni logor nacističke Njemačke. Angela Merkel je, kako izvještavaju njemački mediji, prošla kroz ulaznu kapiju

nekadašnjeg logora iznad koje i danas stoji nacistički natpis „Rad oslobađa“. Njemačka kancelarka sa sobom je donijela i donaciju u iznosu od 60 miliona eura namijenjenu fondu za očuvanje fizičkih ostataka lokacije poput baraka i tornjeva, ali i ličnih predmeta nacističkih žrtava koje su tu bile zatvorene.

-Osjećam duboki stid zbog varvarskih zločina koje su ovde izvršili Njemci. To su bili zločini koji su prešli sve granice toga što čovjek može da zamisli. Aušvic-Birkenau je nemački logor smrti. Stvorili su ga Njemci. Stalo mi je da naglasim tu činjenicu. To je odgovornost koja nikada ne prolazi. Osvjenćim se nalazi u Poljskoj, ali u logoru

(Aušvic) izvršioci zločina bili su Njemci, rekla je Merkel I naglasila da je sjećanje na nacističke zločine neodvojivo od njemačkog identiteta. Od kako je stupila na funkciju njemačke kancelarke 2005. Angela Merkel je obišla i odala pošte žrtvama nekoliko drugih nacističkih logora, dok je u izraelskom Muzeju Holokausta i memorijalu Jad

Angela Merkel tokom prolaska kroz kapiju nekadašnjeg logora

Vašem bila čak pet puta. Samo u kompleksu Aušvic - Birkenau tokom Drugog svjetskog rata snage nacističke Njemačke ubile su oko

1,1 milion ljudi, od čega čak milion Jevreja. Logor je zatvoren 1945. godine, kada je Sovjetska armija oslobodila Poljsku.

Generalni štrajk zbor reforme penzionog sistema u Francuskoj nastavljen i juče

Sindikati uporni, traže da Makron odustane Vlasti BiH odlučile da zatvore kamp Vučjak

Migrante prebacuju kod Sarajeva SARAJEVO - Transport migranata iz kampa Vučjak u kasarnu Blažuj kod Sarajeva počinje u ponedjeljak, dogovoreno je na sastanku ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića i premijera Unsko-sanskog kantona Mustafe Ružnića. Dragan Mektić je rekao da se intenzivno radi na opremanju kasarne u Blažuju kod Sarajeva i da će ona uskoro biti spremna. - Do kraja iduće sedmice Vučjak će biti zatvoren. Komunalne službe će ukloniti šatore i očistiti prostor kako ne bi bilo mogućnosti povratka. Migranti će biti prebačeni bez obzira na to što ne žele, jer oni su ovdje ilegalno i ne mogu oni određivati lokacije gdje će biti, niti upravljati migracijama u BiH – rekao je Mektić. Prethodnih dana migranti u kampu Vučjak kod Bihaća iz protesta su odbijali hranu i ogrijev, a dogodio se i napad na policiju.

Eksplozija gasa u Slovačkoj

Petoro mrtvih, 40 ranjenih PREŠOV - U jednoj stambenoj zgradi u Prešovu na istoku Slovačke došlo je do eksplozije gasa uslijed čega je poginulo pet, a povrijeđeno najmanje 40 osoba. Jedna osoba je pala sa balkona, a za četiri se još ne zna kako su poginule, saopštili su zvaničnici. Učenici obližnje srednje škole su evakuisani. Vatrogascima je gašenje vatre otežao jak vjetar. Gradonačelnica Prešova je ocijenila kako je riječ o najvećoj tragediji koja je pogodila taj grad u poslednjih pola vijeka.

Pucnjava u mornaričkoj bazi na Floridi

PARIZ – Generalni štrajk zbog reformi penzionog sistema, koji je u četvrtak paralisao Francusku, nastavljen je i juče, a učesnici protesta najavljuju da se neće povući sve dok francuski predsjednik Emanuel Makron ne odustane od planirane reforme. Zbog najavljene reforme penzionog sistema, oko milion Francuza izašlo je na ulice od Marseja na Mediteranskoj obali do Lila na sjeveru, zbog čega je došlo do obustave kopnenog i avio saobraćaja širom zemlje. Za posjetioce su zatvorene i turističke atrakcije poput Ajfelovog tornja i muzeja Luvr i Orsej. Novi sistem koji je najavio Makron, predviđa samo jedan umjesto dosadašnja 42 penziona modela i uvođenje šema zasnovanih na bodovanju, što će prema mišljenju sindikata negativno uticati na visinu primanja i starosnu granicu za odlazak u penziju. Aktuelni model, koji francuski predsjednik želi da pojednostavi, podrazumijeva različite dobi za odlazak u penziju i benefite. Prema sadašnjem sistemu zaposleni u željeznici, pomorci i balerine ostvaruju

pravo na penziju deset godina prije ostalih radnika. Francuski predsjednik tvrdi kako je takav sistem nepravedan i preskup, zbog čega je najavio novi model koji bi trebalo da bude predstavljen sredinom decembra, a da ga Parlament usvoji početkom iduće godine. Sindikati, međutim, najavljuju da, ukoliko Makronov plan ne bude povučen, neće odustati od štrajka i da će paralisati zemlju kao i 1995. godine, kada je konzervativna vlada predsjednika Žaka Širaka bila prinuđena da odustane od reformi na-

kon tronedjeljnih protesta. Sindikat Željeznice glasao je za produženje štrajka do petka, dok je sindikat pariškog javnog prevoza odlučio da će štrajkovati do ponedeljka. Preostali radnici će o trajanju štrajka odlučiti u petak. U četvrtak je na ulicama širom Francuske, prema procjenama policije, marširalo 800.000 demonstranata, dok sindikati tvrde da ih je bilo i više. Policija je u Nantu i Parizu upotrijebila vodene topove i suzavac i pritvorila 70 osoba. Obustavljen je željeznički

Pojašnjeno zašto je etiopski premijer Abij Ahmed odbio da se suoči sa novinarima

Zbog problema u zemlji nema vremena za Nobelov program

Ubijen napadač MAJAMI - U mornaričkoj vojnoj bazi u Pensakoli, na Floridi, prijavljena je pucnjava. Rojters prenosi da je kancelarija lokalne policije potvr-

dila navode da je došlo do napada u mornaričkoj bazi i da je napadač ubijen. Kako se navodi, za sada nije poznat broj povrijedjenih u napadu.

saobraćaj, dok je na pariskom aerodromu „Orli“ otkazano 20 odsto letova. Francuski mediji javljaju da je širom zemlje bilo organizovano čak 245 okupljanja. U Lionu i Marseju na desetine hiljada učesnika protesta nosilo je transparente na kojima je pisalo „Makron se izgubio“ i „Ne dirajte naše penzije“. U generalnom štrajku, osim sindikata željeznice i javnog prevoza, učestvuju i zaposleni u vazduhoplovstvu, školama, trgovinama, advokati i medicinski radnici.

OSLO - Priličan je izazov za etiopskog premijera da izdvoji nekoliko dana za dugačak Nobelov program, posebno zbog domaćih problema, saopštio je portparol premijera Abija Ahmeda, koji je dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir i koji je odbio da prisustvuje konferenciji za medije koja će biti upriličena tokom ceremonije dodjele nagrade u Oslu. Portparol etiopskog premijera je rekao kako će Abij Ahmed, po dogovoru sa Nobelovim institutom, prisustvovati samo glavnom događaju. Direktor norveškog Nobelovog instituta Olav Njelstad ocijenio je u četvrtak kako je „veoma problematično“ to što ovogodišnji

Abij Ahmed

dobitnik Nobelove nagrade za mir, neće naredne nedjelje prisustvovati nijednom skupu na kome bi mogla da mu budu postavljena pitanja. - Bili smo veoma jasni povodom ovoga i pojasnili smo da ima nekoliko razloga zbog kojih sma-

tramo da je ovo veoma problematično. Mislim da to dijelom ima veze sa izazovima sa kojima se suočava kod kuće, sa njegovom vjerom i ličnom poniznošću - rekao je Olav Njelstad, prenosi AP. Sa druge strane, portparol eti-

opskog premijera rekao je da se zapravo radi o „hitnim domaćim pitanjima“. Organizatori su željeli da se Abij Ahmed pojavi pred norveškim i međunarodnim novinarima, navodeći da su dobitnici obično mogli da izdvoje tri do četiri dana za tradicionalne skupove povodom dodjele nagrada. Kako se navodi, Ahmedov slučaj nije prvi. I bivši američki predsjednik Barak Obama izbjegavao je susrete sa medijima kada je dobio Nobelovu nagradu za mir 2009. godine. Ahmed je nagrađen zbog svojih napora da ostvari mir i međunarodnu saradnju sa Eritrejom, kao i zbog brzih političkih reformi koje je sproveo od kada je preuzeo dužnost prošle godine. Nagrada će mu biti uručena 10. decembra u gradskoj skupštini u Oslu, a dobiće 945.000 dolara, zlatnu medalju i diplomu. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Subota, 7. decembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE Četvrti Podgorica film festival

16 sati - ,,Stanlio i Olio“ (100’) Režija: Džon Berd 18 sati - ,,I ardhur nga endrrat“ (18’) Režija: Klajd Papadimitri ,,Dohvatiti nebo“ (83’) Režija: Milutin Daka Darić 20 sati - ,,Take me somewhere nice“ (90’) Režija: Ena Sendijarević 22 sata - Retrospektiva: Manuel Klaro – ,,Kuća koju je Džek sagradio“ (135’) Režija: Lars fon Trir Scena Studio

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“

Radno vrijeme: ponedjeljak petak od devet do 21 sat Subota od deset do 14

Galerija „Klub“, Kruševac b. b. Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od osam do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od osam do 20 sati Subota od deset do 14

Izložba Jovana Miloševića „Wrapped Space“

Subota, 7. decembar 2019.

Ono što imamo u neposrednom okruženju, u Beogradu, Zagrebu, Budimpešti ili Beču, od prošle godine imamo i u Podgorici. Pazar će postati tradicionalna manifestacija i trudićemo se da ponuda iz godine u godinu bude veća i bogatija – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković

Na Trgu nezavisnosti otvoren Podgorički praznični paza

Po ugledu n M. BABOVIĆ

Gradonačelnik Ivan Vuković i mlada Simona Rakonjac uključivanjem dekorativne rasvjete na glavnom gradskom trgu, otvorili su sinoć drugi Podgorički praznični pazar, koji će trajati do 2. januara. Poželjevši dobrodošlicu svima, gradonačelnik je napomenuo da su i pored brojnih problema istrajali u organizaciji i Podgorici podarili novi sadržaj.

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

ZADOVOLJSTVO

- Drago nam je što nijesmo odustali od ove manifestacije, zbog koje smo prethodnih godina morali da idemo u veće evropske gradove. Ono što imamo u neposrednom okruženju, u Beogradu, Zagrebu, Budimpešti ili Beču, od prošle godine imamo i u Podgorici. Pazar će postati tradicionalna manifestacije i trudićemo se da ponuda iz godine u godinu bude veća i bogatija – kazao je Vuković. Direktorica Turističke organizacije Tatjana Popović istakla je da Podgorica postaje

prepoznatljiva u turističkom smislu i nudi kvalitetan proizvod onima koji se zadrže duže od dva dana. - Zadovoljstvo nam je što možemo da podijelimo vidljive rezultate dinamičnog razvoja našeg grada. Podgoricu su do prije pet godina turisti zaobilazili, dok danas imamo novu sliku na osnovu koje postaje prepoznatljiva na turističkoj mapi i u ponudi ima kvalitetan sadržaj – kazala je Popović.

VESELO

Centralni praznični kutak, kao i prošle godine čine drvene kućice u kojima su predstavljeni proizvodi privrednika i umjetnika iz Crne Gore. Otvaranje manifestacije obilježeno je i dobrom muzikom.

Nagrađeni najbolji u ugostiteljstvu i turizmu U sklopu svečanosti otvaranja Prazničnog pazara, TO Podgorice je uručila nagrade pojedincima i kolektivima koji su radom i zalaganjem doprinijeli podizanju kvaliteta i dodatnoj promociji turističke ponude grada. Priznanje za

najbolju kompaniju u oblasti turizma i ugostiteljstva dobila je ,,Savana Continental Property Management & Lodging“, za najbolji hotel proglašen je ,,Perla Residence Hotel & Spa“, najbolji restoran je ,,Gostiona 1928“, u kategoriji kafe barova

Uz pjesme ,,Sevdah kvarteta“ i benda ,,Zemlja gruva“ posjetioci su đuskali i degustirali proizvode iz kućica na čijim štandovima se moglo kupiti

priznanje je dobio ,,Caffeine Coffee Shop“, a za najbolju poslastičarnicu proglašena je ,,Tamu Dessert Lounge“. Među turističkim agencijama u 2019. godini posebno se istakla ,,Terra“ kojoj je pripalo laskavo priznanje u toj kategoriji, za najbolju manifestaciju nagradu je dobio ,,Underhill Fest“, za najbolje turističkoizletničko mjesto proglašeno je ,,Prihvatilište i oporavak

Univerzitetski park dobio pravi ukras

Novi sjaj fontane UKRAS UNIVERZITETSKOG PARKA: Obnovljena fontana

Glavni grad, Univerzitet Crne Gore i kompanija „Saniteko“ obnovili su fon-

tanu u Univerzitetskom parku. za šta je uloženo oko 50.000 eura.

- Večeras smo dobili još jedan lijepi kutak, uz pomoć kompanije ,,Saniteko“ i na-

sve - od kafe i toplih napitaka, piva, žestokih pića pa do raznih suvenira, majica i novogodišnjih ukrasa. Pazar ove godine, pored ku-

životinja Crna Gora“, a u kategoriji sredstava informisanja u oblasti turizma nagrađen je magazin ,,Caffe Montenegro“. U kategoriji pojedinaca nagrađeni su Nikola Buzdovan iz restorana ,,Porto“ kao najbolji menadžer, Vesna Drobnjak iz hotela ,,Verde“ kao najbolja recepcionerka, Radovan Bulatović iz ,,PG Akademija piva“ kao najbolji kuvar, Milovan Vavić iz restorana ,,100

ših prijatelja sa Univerziteta Crne Gore uspjeli smo u namjeri da rekonstruišemo ovu, po mnogima, najljepšu fontanu u Podgorici – rekao je gradonačelnik Ivan Vuković, naglašavajući da je u pitanju bio vrlo kompleksan i zahtjevan posao, imajući u vidu prethodno stanje fontane koja je bila potpuno devastirana. On je zahvalio kompaniji ,,Saniteko“ na vrijednoj donaciji i uputio apel da se više ne desi ono što se dogodilo prije dvije noći kada je pred samo otvaranje fontane jedan njen dio oštećen. - Nadamo se da će naši sugrađani shvatiti da ovo nije nešto što pripada Glavnom gradu, nego svima nama i da će se u odnosu na to i ophoditi prema ovom zbilja lijepom objektu i od večeras jako lijepom kutku u sklopu Univerzitetskog parka - poručio je Vuković. H. P.

Hronika Podgorice

Subota, 7. decembar 2019.

ar koji će trajati do 2. januara

na Evropu

Objavljen konkurs za idejno rješenje Trga golootočkih žrtava

Da bude i mjesto susreta i okupljanja

OČEKUJE REKONSTRUKCIJU: Trg golootočkih žrtava

ćica, u ponudi ima i ringišpil u kojem će posebno uživati najmlađi. Dobar provod na trgu se nastavlja večeras uz bendove

manira“ kao najbolji konobar, Dušan Drakić kao najbolji turistički vodič i Ćamil Asanović i Bajram Gaš kao najbolji komunalni radnici. Posebno priznanje za doprinos u turizmu dobio je Milo Radonjić iz hotela ,,CentreVille“, a specijalna nagrada za promociju putem internet kanala komunikacije pripala je Balši Strugaru – Prekomoračkom.

,,Crveno i crno“ i ,,Bubnjivi i psi“, dok će sjutra nastupiti ,,Stay Tuned Trio“. U ponedjeljak će pjevati ,,Piva džez bend“ i ,,Džek Lupino“, a utorak ,,The Gents“ i ansambl ,,Toć“. Srijeda će proteći uz nastupe grupe ,,Stoned Faces“ i ,,Vis Tetra“, a četvrtak uz ,,Four Blues“ i ,,Mikrokozma“.

PODGORIČKI

Uvod u proslavu novogodišnjih praznika biće obilježavanje Podgoričke noći, koja će se 13. decembra prvi put organizovati na otvorenom. Proslava Podgoričke noći biće i početak proslave Dana oslobođenja Podgorice, 19. decembra. U okviru podgo-

Započeta izgradnja kružnog toka u Tuzima

ričke noći građane i goste zabavljaće domaći izvođači Žuti Serhatlić, Peđa Janković, Bojan Marović, Bojan Delić, Danijel Alibabić i Rajo Simonović. Nastupiće i gosti iz regiona – Ana Štajdohar sa bendom i ,,Mostar sevdah reunion“. Proslavu jubileja, 75 godina od oslobođenja glavnog grada, Podgoričani će zaokružiti 20. decembra koncertom Džibonija u Bemaks areni. Koncert hrvatske zvijezde građanima poklanja glavni grad i kompanija Bemaks. Tradicionalni novogodišnji koncert za najmlađe održaće se u nedjelju, 29. decembra. Mališani će uživati u nastupima dječjeg hora ,,Zvjezdice“, baletske škole ,,Princeza Ksenija“ i animatora. Specijalni gost biće Minja Subota. Glavni grad organizuje i doček Nove godine, pa će 31. decembra nastupiti grupe ,,Letu štuke“ i ,,Ničim izazvan“, dok će 1. januara pjevati Darko Rundek i Marko Luis. Koncertni program, kao i prošle godine, počinje u 19 časova i trajaće do 23 sata, dok će kućice biti otvorene od 15 časova do 23. I ove godine je u Njegoševom parku postavljeno klizalište koje će zaokružiti podgoričku zimsku prazničnu priču. Z. K.

Oblačno, do 15 stepeni

Glavni grad Podgorica objavio je juče konkurs za idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje Trga golootočkih žrtava, odnosno prostora između Autobuske i Željezničke stanice. Budući da je riječ o prostoru koji je nekada i prvi kontakt turista sa Podgoricom, u konkursu se navodi da je neophodno urbanističko – arhitektonskim rješenjem dati prijedlog uređenja koje treba da omogući višenamjensko korišćenje prostora – pješačke tokove, mjesta zadržavanja, mjesta susreta, realizaciju različitih aktivnosti i manifestacija, uz adekvatan urbani mobilijar, kao i formiranje parternog i visokog zelenila. Konkursom se traži da posebna pažnja bude posvećena vezi prostora trga sa kompleksom starog zatvora Jusovača, za koji je planirana revitalizacija i stavljanje u funkciju kulture. Autorima se ostavlja mogućnost dizajniranja umjetničkih instalacija (skulpture, instalacije, mozaici, murali, lend art…) u svrhu kreiranja posebnog identiteta ili prostora za igru djece. - Rješenjem je potrebno obuhvatiti i elemente urbanog mobilijara, poput javnog osvjetljenja, klupa, žardinjera za zelenilo, korpi za otpatke, putokaza, signalizacije, interaktivnih tabli, privremenih objekta… Dizajn elemenata urbanog mobilijara treba da bude funkcionalan, uniforman

Nije bilo značajnije gradnje Lokacija koja je predmet konkursa nalazi se na jugoistočnom obodu Drača. Formiranje ovog prostora započeto je još u periodu turske okupacije. Iz tog perioda najznačajniji objekat je stari zatvor Jusovača (polovina 19. vijeka), koji se nalazi uz sjeverozapadnu granicu obuhvata. Objekat zatvora je zaštićen kao kulturno dobro od nacionalnog značaja. Nakon oslobođenja Podgo-

i prepoznatljiv u savremenom arhitektonskom izrazu. Urbani namještaj treba da omogući racionalno, inovativno, funkcionalno i dinamično korišćenje javnog prostora, sa posebno naglašenom potrebom transformacije u cilju omogućavanja različitih kulturnih i društvenih događanja. Projektovani način korišćenja prostora odrediće mjesta za zaustavljanje i odmor, pa je na tim lokacijama poželjno razmotriti mogućnosti za natkrivanje i naglašavanje. Pri projektovanju voditi računa o bezbjednosti korišćenja prostora, što podrazumijeva adekvatno osvjetljenje, povoljno lociranje parkinga za bicikla i rješenja parternog zastora sa taktilnim poljima za posebne grupe korisnika - navodi se u konkursu. Naglašeno je da u procesu ra-

zvoja urbaniteta gradskog područja važan segment predstavljaju otvoreni javni prostori čija je svrha podsticanje građana na socijalnu interakciju i aktivno učešće u društvenom životu. - Stoga se od predloženog urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor Trga golootočkih žrtava očekuje da osim ostvarenja visokih ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti dizajna, predvidi mogućnosti za aktivnu upotrebu prostora sa različitim načinima korišćenja koji podržavaju i pospješuju društvene kontakte. Poseban značaj ovog prostora predstavlja njegova karakteristika saobraćajnog čvorišta koje ga čini mjestom prvog susreta Podgorice i putnika koji u grad dolaze autobuskim ili željezničkim prevozom – ističe se u konkursu. Nj. B.

Izrada glavnog projekta rekonstrukcije Ulice Husinjskih rudara na Koniku

Slijedi ocjena žalbi

Danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, u jutarnjim satima moguća slaba kiša, a tokom dana uglavnom suvo vrijeme. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko devet stepeni, najviša dnevna do 15. H. P. POZVALI GRAĐANE NA STRPLJENJE: Radovi u Tuzima

U centru Tuzi počeli su radovi na izgradnji kružnog toka. Uprava najmlađe crnogorske opštine ovaj projekat realizuje u partnerstvu sa glavnim gradom i, kako naglašavaju, uvjereni su da će posao biti završen u planiranom roku. Istovremeno, građanima Tuzi uputili su molbu za strpljenje i razumijevanje zbog eventualnih smetnji u odvijanju saobraćaja za vrijeme izvođenja radova. H. P.

rice, sve do kraja Drugog svjetskog rata, nije bilo značajnije gradnje. Nakon rata, u projektima obnove i izgradnje odlučeno je da se na tom prostoru izgradi nova glavna željeznička stanica. Prostorna cjelina kakva se, uz manje izmjene, zadržala do današnjih dana, formirana je izgradnjom autobuske stanice 1968. godine, prema projektu arhitektice Svetlane Kane Radević.

Nakon što je Agencija za izgradnju i razvoj donijela odluku o izboru najpovoljnije ponude za izradu glavnog projekta rekonstrukcije Ulice Husinjskih rudara na Koniku, za koju je odabrana

ponuda firme ,,Geoprojekt Perišić“ u iznosu od 15.246 eura, taj postupak javne nabavke juče je obustavljen do rješavanja uložene žalbe. Tender za izradu glavnog projekta rekonstrukcije Uli-

ce Husinjskih rudara, procijenjene vrijednosti 30.000 eura, raspisan je krajem septembra. Projektant je imao zadatak da na nivou glavnog projekta obradi Ulicu Husinjskih rudara u zahvatu DUP-a „Konik – Vrela ribnička II“ i Prostornog urbanističkog plana Podgorice, približne dužine 1.040 metara. Pored ,,Geoprojekt Perišić“, u nadmetanju za ovaj posao učestvovalo je još pet firmi. Kao ispravne ocijenjene su ponude „Civil Engineer“ (vrednovana kao drugorangirana), „Simm inženjering“ (trećerangirana) i ,,Dio stranog društva Građevinski institut Makedonija AD Skoplje Did u Crnoj Gori i Građevinskog instituta ,,Makedonija” AD Skoplje“ (četvrtorangirana). Ponude ,,Via project” i konzorcijuma ,,Projekt sistem – Temko“ bile su neispravne i nijesu vrednovane. Nj. B.

Kultura

Subota, 7. decembar 2019.

Dimitrije Popović večeras izlaže u Zagrebu

Predstavljena knjiga „Savremena književna montenegristika - ute

Razriješene konfuz crnogorskoj književ

Rad Dimitrija Popovića, koji će biti izložen u Zagrebu

„Božansko i demonsko Leonarda da Vinčija“ ZAGREB – Izložba ,,Božansko i demonsko Leonarda da Vinčija“, autora Dimitrija Popovića, biće otvorena večeras u studiju Moderne galerije „Josip Račić“ u Zagrebu. Na ovaj način, Hrvatska se pridružuje zemljama koje su umjetničkim projektima obilježile jubilej – 500 godina od smrti Leonarda da Vinčija. Na otvaranju izložbe, koju će posjetioci moći da pogledaju do 5. januara, biće izveden performans „Leonardova majka“ koji će izvesti manekenka Ivana Majstorović. Performans je autor koncipirao na psihoanalitičkom frojdovskom ključu koji se odnosi na Leonarda kao vanbračno ,,djete ljubavi“, koji je s majkom živio samo pet godina, i jedne umjetnikove bilješke u kojoj Da Vinči spominje zanimljivo sjećanje - dok je ležao

u kolijevci doletio je jedan jastreb i repom mu udario nekoliko puta među usnama. Izložbu čini dvadesetak radova izvedenih u klasičnim i modernim likovnim tehnikama. Na zagrebačkoj izložbi dominiraju recentni radovi, takođe inspirisani remekdjelima „Mona Lizom“, „Damom s hermelinom“, „Đinevrom de Benči“ i drugim kompozicijama. Dimitrije Popović je naslov izložbe izveo, kako je naveo u tekstu kataloga, na osnovu različitih percepcija Leonardove intrigantne i tajne osobnosti. - Božansko - stvarao je savršenu ljepotu, bio je apologet ljubavi, propagirao slobodu, bio je pronalazač, konstruktor... Demonsko - bio je optužen za sodomiju, za seciranje preko trideset leševa, mizantrop, filozofiju je pretpostavljao hrišćanstvu – zapisano je u katalogu. S. V.

Izložba djela arhitekte Svetislava Popovića

PODGORICA - Predstavljanje knjige „Savremena književna montenegristika utemeljivači“, auotra Aleksandra Radomana, priređeno je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u okviru Decembarske umjetničke scene.

U knjizi je, kako je istaknuto na promociji, predstavljeno petnaest autora, koji pripadaju krugu utemeljivača savremene književne montenegristike, što su svoj naučni doprinos dali fundiranju te discipline tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Na promociji su govorili recezet knjige i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost prof. dr Adnan Čirgić, doktorant i saradnik u nastavi na FCJK mr Milan Marković, urednik knjige i saradnik u nastavi na FCJK mr Novica Vujović i autor. Moderator večeri je bila lingvistkinja Sanja Orlandić.

UZORNE LIČNOSTI

Čirgić je istakao da je Radomanov rad respektabilan po metodološkoj utemeljenosti i rezultatima koje postiže, kao i temama koje nijesu unosne, jer imaju mali krug zainteresovanih, ali i po čestitosti koja motiviše taj rad. Prema njego-

Književno veče u biblioteci „Radosav Ljumović“

U knjizi su uvršteni samo oni autori za koje autor dokazuje da su utemeljivači savremene crnogorske montenegristike, a koji su svoj naučni doprinos fundiranju te discipline dali osobito tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. U knjizi je uz indeks imena, data bibliografija na 28 stranica – kazao je Vujović vim riječima, pored pasioniranog bavljenja srednjovjekovnom književnošću, Radoman ima ne manje značajne rezultate u oblasti nauke u usmenoj književnosti, zahvaljujući

predanom arhivskom radu. - Njegov istraživački rad pokazuje da crnogorska filologija ima korijene i znatno dublje od rada Vuka Karadžića, posebno dio koji se odnosi na

usmenu književnost, jer su neke od tih pjesmarica nastale i prije Vukovog rođenja – rekao je Čirgić i istakao da bi knjiga poput ove bila značajan doprinos i u mnogo razvijenim dr-

Otvaranje izložbe u Danilovgradu

Lice grada kroz vijek i po trajanja DANILOVGRAD - U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Danilovgrada juče je predsjednik Skupštine opštine Zoran Bošković u galeriji nekadašnjeg omladinskog doma na Rsojevici otvorio izložbu arhitekte Svetislava G. Popovića, pod nazivom „150 godina grada“. - Svetislav Popović nam je u znak obilježavanja ovog prestižnog jubileja priredio izložbu, kao rezultat njegovih nemira i traganja po projektantskim institucijama, arhivima i muzejima širom današnjih i bivših zajedničkih prostora od Cetinja, Beograda, Dubrovnika i drugih mjesta. U svojim radovima autor je po pitanju problema iz oblasti urbanizma u lokalnoj sredini faktički prebolovao svaku prekrečenu fasadu u gradu - rekao je Bošković. Postavku izložbe, kako je ka-

zao Bošković, čine istraživanja regulative uređenja prostora, njen nastanak i razvoj, kao i obrasci nastanka i razvoja Danilovgrada i naselja. - U postavci se nalazi, između ostalih, i dokumentacija – odnosno radovi znamenitih stvaraoca sa naših prostora kao što su Drago Đurović, Drago Šćepanović, Branko Radović... - dodao je Bošković. Ovim povodom, autor je prisutne podsjetio na nekoliko fragmenata o nastanku grada, ističući da je još 1869. godine crnogorska vlast donijela odluku o podizanju novog grada na desnoj obali Zete, te da je izgradnja počela godinu dana kasnije u vremenu koje karakteriše opšti društveni razvoj i modernizacija crnogorske države. Ovaj kulturni događaj uveličao je profesor violine na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore Miran Begić. B. K.

Na Cetinju održano književno veče posvećeno Aleksandru Lesu Ivanoviću

Srođen sa iskonski sjetnim prostorom

CETINJE - Književno veče posvećeno Aleksandru Lesu Ivanoviću održano je u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Tim povodom predstavljena su i njegova sabrana djela, u izdanju Unireksa.

- Velika čast je i obaveza bila za štampu pripremiti ova tri izdanja najvećeg lirskog pjesnika u istoriji crnogorske književnosti Aleksandra Lesa Ivanovića. Taj panoptikum ljudskosti koji je Leso u sebi posjedovao u stvari mu je bio početak svih početaka da bude najveći lirski pjesnik i da

bude uz Njegoša najvećeg epskog pjesnika Crne Gore svih vremena i filozofa istovremeno. On je pjesnik trenutka, jedne luče i sam je govorio da nekome treba more kao inspiracija, a za njega je dovoljna jedna lokva - kazao je prof. dr Dragan Koprivica, prenosi Cetinjski list. Prema riječima književnika Pavla Goranovića, kao čovjek i kao pjesnik Leso je izrastao iz ovog, po svemu osobenog podneblja, tačnije on je izrastao i srođen je sa ovim magičnim i iskonski sjetnim prostorom. - Nema Lesa ni Lesove poezi-

je bez Cetinja, onog otmenog jesenjeg, ranjivog. Bez one gluve tišine cetinjske koja pobuđuje osjećaje ponosa, tjeskobe i zatočenosti. Kao što nema ni Cetinja bez Lesa, bez misli o njegovom trajanju o njegovoj magnetskoj utemeljenosti u taj svijet okamenjene tuge. Lesovim pjesništvom gospodare elegični tonovi sa muzikom ili mirisom cetinjskih kiša, onih običnih dana u kojima se na oko ništa ne dešava, a u stvari se odvija život mjesta u njegovoj već odigranoj suštini - kazao je Goranović. Sin pokojnog pjesnika, šahov-

ski velemajstor Božidar Bonja Ivanović predstavio je svog oca iz jednog porodičnog ugla, ukazujući na njegovu veliku skromnost i tešku sudbinu koja ih je zadesila. Podsjetio se tih teških, ali isto tako, kako je rekao, za njega dragih vremena. - Kako je drukčije Leso mogao da piše kad je toliko braće i sestara počelo da umire redom. Bio je neobično pažljiv prema svojoj staroj majci, i prema našoj majci, njegovoj ženi, koja je stvarno bila mnogo vrijedna. Ona je brinula o njemu, razumjela je sve te njegove tuge, terete, opterećenja, pomagala mu je koliko je mogla i on je bio jako zahvalan. Bio je mnogo odgovoran, ipak je i to bila brojna porodica - prisjetio se Ivanović, prenosi Cetinjski list. Pjesme Lesa Ivanovića čitao je glumac Slobodan Marunović. R. K.

Kultura

Subota, 7. decembar 2019.

emeljivači“ Aleksandra Radomana

zije o vnosti

žavama i kulturama, nego što je naša današnja. Marković je istakao da je autor u istraživački fokus stavio one uzorne ličnosti i pojave koje su dovele do promjena u pristupu crnogorske književnosti. On je apostrofirao periode u razvoju montenegristike, kojima se u knjizi bavio Radoman. - Prvi period čini početak književne montenegristike, od pojave prvih tekstova, do druge decenije dvadesetog vijeka, odnosno nestanka crnogorske države 1918. godine. Drugi je trajao od 1918. do 1968. godine i karakteriše ga tradicionalistički, prevashodno pozitivistički pristup proučavanju autora djela crnogorske književnosti, pri čemu se taj entitet još uvijek ne tretira kao samostalna cjelina, već u sklopu širih literarnih i kulturnih tradicija srpske, hrvatske, srpsko-hrvatske, srpsko-hrvatsko-slovenačke i jugoslovenske. Treći period počinje od 1968. godine i traje do u naše dane. Nazvali smo ga savremenom književnom montenegristikom, jer s jedne strane u svome glavnom toku označava raskid sa tradicionalističkim tretmanom crnogorskog književnog naslijeđa, rasvjetljavanjem činjenice da je riječ o samosvojnom književnom fenomenu, ali sa druge strane

otvara nove tematske cjeline u proučavanju crnogorskog književnog nasljeđa – rekao je on i istakao da knjiga razrešava višedecenijske konfuzije u pristupima, kontinuitetu i sistematizaciji naučno-istraživačke misli o crnogorskoj književnosti. Vujović je kazao da je Radomanova knjiga prilog i događaj u nauci. - U knjizi su uvršteni samo oni autori za koje autor dokazuje da su utemeljivači savremene crnogorske montenegristike, a koji su svoj naučni doprinos fundiranju te discipline dali osobito tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. U knjizi je uz indeks imena, data bibliografija na 28 stranica – kazao je Vujović.

ZNANJE I HRABROST

Autor na kraju večeri nije želio da govori o knjizi, ali je podsjetio da je djelo rezultat projekta „Filolozi i Crna Gora“. - To nije projekat o kakvim svakodnevno bruje mediji, nema u njemu nikakvih grantova, dnevnica, šetnji po inostranstvu i slično. To je projekat zasnovan na nesvakidašnjoj pokretačkoj energiji, organizacionim sposobnostima, znanju, trudu, radu i nesebičnoj kolegijalnoj i prijateljskoj podršci Čirgića - kazao je Radoman i naglasio da je prethodnu knjigu posvetio Radoslavu Rotkoviću. - Za ovu knjigu nije potrebno razmišljati o nekoj konkretnoj posveti, jer ona zapravo jeste posveta autorima koji su imali znanje i hrabrosti da u vremenima nenaklonjenim takvoj raboti, razgrću naslage zablude i kolonijalnih predstava o Crnoj Gori i Crnogorcima – rekao je Radoman. B. B.

Projekat „Pozorišta za razvoj turizma u Evropi“

Rađenović večeras nastupa u Italiji PODGORICA – Sopranistkinja Tamara Rađenović nastupiće večeras u Teatru „Curci“ u italijanskom gradu Barleti, u pratnji pijanistkinje Jelene Polović-Šiljeg. Rađenović i Polović-Šiljeg izvešće koncert „Le Rose del Mediterraneo“, koji je imala priliku da čuje i publika u Budvi 29. jula. Nastup u Italiji biće organizovan kao dio projekta „Theatres for tOURism developmeNt in EuropE, TOURNEE“ („Pozorišta za razvoj turizma u Evropi“), koji se finansira kroz EU trilateralni program saradnje CBC ItalijaAlbanija-Crna Gora. Nosilac projekta je albanska opština Fjer, dok su partneri JU „Grad teatar“ i opštine Budva, Tirana i Barleta. Budući da je ideja

projekta i razmjena učesnika, programi koji su izvedeni ranije u Budvi biće predstavljeni italijanskoj publici od 5. do 8. decembra. Tamara Rađenović (sopran) je mlada crnogorska umjetnica, koja je diplomirala na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu. Bila je jedna od osam studenata koji su odabrani među 1.000 prijavljenih kandidata, prva i još uvijek jedina sa eks-Ju prostora koja je primljena na odsjek solo pjevanja na ovom prestižnom svjetskom muzičkom konzervatorijumu. Tamarinu ranu karijeru je obilježio rad sa poznatom operskom divom Montserat Kabalje, koja ju je dva puta odabrala da nastupi u Auditorijumu de Zaragoza na njenim gala koncertima. S. V.

Prvog dana konferencije u Kotoru istaknute vrijednosti našeg nasljeđa

Potrebno osnovati centar za nematerijalnu baštinu

KOTOR - Dokumentarnom izložbom o nematerijalnim kulturnim dobrima Crne Gore preksinoć je otvorena Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija „Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali“, koju organizuje Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor, uz podršku Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Na konferenciji, koja se održava po prvi put, učestvuju domaći i stručnjaci sa prostora bivše Jugoslavije, koji govore o temama vezanim za kulturno nasljeđe Boke Kotorske. Prisutne je juče, prvog radnog dana konferencije, u ime Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor pozdravila VD direktorke Slađana Mijanović koja je istakla da ljudi ovog kraja svojim običajima slave drevni i gospodstveni Kotor, svoje svece zaštitnike, svoju Mornaricu i pomorce i, na kraju, nepresušno vrelo života. - Čvrsto vjerujem u obavezu svih nas da, sa aspekta svojih struka i poslovnih obaveza, damo svoj doprinos proučavanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine ovog kraja čije vrijednosti pripadaju cijelom svijetu - kazala je Mijanović. Načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Milica Martić istakla je da Crna Gora nije zaostajala kada je u pitanju uspostavljanje zakonodavnog sistema za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa. - Jako brzo se mijenja, gubi, ne

Konferencija o nematerijalnoj baštini u Kotoru

stignemo ni da zabilježimo svaki momenat. Ono što raduje, jeste da generacije koje smatraju da je nešto dio njihove tradicije, nastoje da je sačuvaju, pa makar i u nekom modifikovanom obliku. Zato i imamo danas živu i bogatu nematerijalnu baštinu u Crnoj Gori. To nam daje nadu da naši poslovi na zaštiti nematerijalne baštine nijesu uzalud - navela je Martić. Načelnik kotorske Područne jedinice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Balša Perović naglasio je da su donošenjem Zakona o zaštiti kulturnih dobara 2010. godine stvoreni adekvatni zakonski uslovi za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori i tako se po prvi put u zaštitu, pored nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara uvelo i nematerijalno kulturno dobro. - Prvo rješenje koje je Uprava donijela odnosi se na status Bokeljske mornarice. Sem

pravne zaštite, potrebno je raditi na očuvanju kulturne baštine kroz njenu prezentaciju i popularizaciju, kao i kroz njeno dokumentovanje i snimanje video zapisa – rekao je Perović i zaključio da nematerijalnu kulturnu baštinu treba više koristiti u turističkoj prezentaciji i popularizaciji Crne Gore. Sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za Unesko Milica Nikolić kazala je da nematerijalna baština u nacionalnom okviru ima jednaku važnost kao i ostali segmenti kulturnog nasljeđa, no postoje, kako je istakla, različiti izazovi u pogledu ljudskih kapaciteta koji se bave ovim pitanjem. - Treba osnovati centar za nematerijalnu baštinu koji će se kontinuirano i samo baviti ovom temom. Očigledno je da se nematerijalnom kulturnom baštinom ne možemo baviti samo sa akspekta Uprave za

zaštitu kulturnih dobara, stoga muzeji i lokalne zajednice, intezivno sarađujući, imaju veoma važnu ulogu u tom procesu - kazala je Nikolić. Diskusija rukovoditeljke Muzeja Grada Perasta Dragane Lalošević o tradiciji gađanja kokota u Perastu, potakla je učesnike konferencije na donošenje zajedničkog stava o neophodnosti održivosti ovog običaja u izvornom obliku, koji je, usljed višegodišnjeg pritiska dijela javnosti i pojedinih udruženja za zaštitu životinja, postao upitan. Prvog dana konferencije govorili su Saša Srećković, Antun Sbutega, Nadežda Nada Radović, Bojana Sekulić, Danijela Đukić, Dragana Lalošević, Mileva Pejaković-Vujošević, Stanka Janković-Pivljanin, Aleksandra Simeunović, Igor Lazarević, Vito Vujović, Željko Starčević, Mašo Čekić, Mila Moškov, Milan Kovačević i Snežana Vukotić. Iv. K.

Ministarstvo kulture vanredne troškove pokriće iz budžeta drugih potrošačkih jedinica

Ukupno 191.000 eura manje za šest institucija

PODGORICA – Ministarstvo kulture preusmjeriće na svoj račun 191.077 eura iz budžeta šest crnogorskih institucija kulture zbog vanrednih troškova tokom 2019. godine.

To je juče odobrila Vlada na redovoj sjednici, pa će manje novca u nastupajućoj godini imati Državni arhiv, Crnogorsko narodno pozorište, Crnogorska kinoteka, Muzički cent a r, U p r av a z a z a š t i t u kulturnih dobara i Filmski centar. Pored ovih ustanova kulture, dio novca biće preusmjeren i sa Ministarstva održivog razvoja i turizma. Od Državnog arhiva uzeto je oko 35.000 eura, Crnogorskog narodnog pozorišta 6.700 eura, Crnogoske kinoteke 7.000 eura, Muzičkog centra 55.000 eura, Uprave za zaštitu kultur-

Ministarstvo kulture na Cetinju

nih dobara 47.000 eura, Filmskog centra 20.000 eura, dok će od Ministarstva održivog razvoja i turizma biti preusmjereno 20.000 eura. U dokumentu koji je dostavljen Vladi, navodi se da je Ministarstvo kulture imalo vanredne troškove prilikom organizovanja prezentacije Crne Gore na manifestaciji

„Dani Crne Gore u Ljubljani“ i na 52. Međunarodnom sajmu preduzetništva MOS u Celju, za šta je bilo potrebno obezbijediti značajna finansijska sredstva. - Takođe, Ministarstvo je bilo nosilac aktivnosti na promociji Crne Gore u Hrvatskoj u okviru manifestacije „Dani Crne Gore u Zagrebu – krea-

„Stih – nit koja spaja“ u Podgorici PODGORICA - Pjesničko veče pod nazivom „Stih - nit koja spaja“ biće održano večeras u 21 sat, u Art garaži kluba „Sketch“. Gosti večeri će biti novinarka Tamara Rađenović

Dragana Mrkić iz Radija i Televizije Crne Gore, glumac Dejan Đonović iz Gradskog pozorišta i pravnik Željko Sekulović, kojima je zajedničko pisanje

tivna Crna Gora“, ali i predstavljalo Crnu Goru kao zemlju partnetra na Bijenalu arhitekture u Beogradu. Pored navedenog, Ministarstvo je dodatno bilo angažovano u ime Vlade Crne Gore na obilježavanju 21. maja - Dana nezavisnosti i 13. jula - Dana državnosti, što je iziskivalo vanredne troškove – navodi se u dokumentu. Dodaje se da je kroz saradnju sa Vatikanom, Ministarstvo kulture u ime Crne Gore preuzelo obaveze koje se odnose na istraživanja i izrade edicije knjiga o dokumentima o Crnoj Gori koji se nalaze u Vatikanskim arhivima. - Ipak, kako je riječ o važnim državnim pitanjima, Ministarstvo je učinilo napor da nedostajuća sredstva potrebna za realizaciju svih aktivnosti, koja nisu planirana kao tekuće obaveze Ministarstva, već su nastala kao rezultat potrebe realizacije važnih javnih politika Vlade Crne Gore, obezbijedi u okviru potrošačkih jedinica iz oblasti kulture – navodi se u dokumentu. R. K.

poezije. Autori će čitati svoju poeziju, a govoriće i o njihovom viđenju poezije, o tome kada i zašto su počeli s pisanjem stihova. Biće riječi i o njihovim zanimanjima. Moderatorka večeri biće Ljiljana Grbović. B. B.

20 Marketing

Subota, 7. decembar 2019.

Feljton

Subota, 7. decembar 2019.

JEDNA SLIKA TAMNE STRANE RIMSKE ISTORIJE

Tragovi nasilja, napornog vježbanja i dugog marširanja FIZIČKE KARAKTERISTIKE

Prema prosječnim dimenzijama i indeksima lobanja i dugih kostiju, sahranjeni u masovnoj grobnici pripadali su ljudima sa srednje dugom lobanjom (mesokrania, 78.8), kao i sa srednje visokim i srednje širokim licem. Detaljnija analiza forme lobanja, ipak pokazuje da se iza prosječne vrijednosti krije miješana (heterogena) grupa u kojoj dominiraju kratke lobanje (brahikrania, 46%), zatim srednje duge (32%), a najmanje su prisutne duge lobanje (dolichokrania, 22%). Tjelesna građa je bila jaka (robusna) ili mnogo robusna. Veoma mali broj individua je imao umjerenu tjelesnu građu. Prosječnih 170,8 cm karakteriše pokojnike kao grupu sa izraženom tjelesnom visinom. Najniži pokojnik je bio visok 164 cm a najviši 177 cm. Kao grupa imali su dosta ujednačenu (homogenu) tjelesnu visinu, zato što ih je više od dvije trećine pripadalo kategoriji visokih a samo jedna trećina kategoriji srednje visokih. U ovoj grupi nisu otkriveni pojedinci sa malom ili veoma velikom tjelesnom visinom. Da bi se približio i da bi se oživio fizički izgled sahranjenih u masovnoj grobnici, izabrano je za rekonstrukciju šest skeleta koji najbolje oslikavaju grupu. Na osnovu određenih individualnih mjera i tjelesne konstitucije vjerodostojno su rekonstruisane njihove fizionomije preko trodimenzionalnih portreta (skulptura) i dvodimenzionalnih figura (crteža).

PALEOPATOLOŠKI PROFIL GRUPE

Otkriveni su brojni paleopatološki tragovi koji pripadaju traumatskim povredama za života (ante mortem), urođene anomalije i dentalno-patološke promjene. Rjeđe se javljaju infektivni procesi i koštani tumori. Posebno su brojne traumatske povrede. Kod polovine sačuvanih lobanja postoji barem jedna impresivna i linijska naprslina (fraktura), najčešće na čelu (frontalna kost) ili na svodu lo-



Kosti predstavljaju vremensku kapsulu koja, bez obzira da li se koristi za bolje razumijevanje savremenih ili kostiju iz prošlosti, uz pomoć forenzičke antropologije predstavlja pogled kroz otvoren prozor živih u „život” mrtvih. Forenzička antropologija je multidisciplinarna naučna grana, jedna od najmlađih, koja koristi saznanja fizičke antropologije, arheologije, tafonomije, forenzičke stomatologije, sudske medicine i kriminalistike

U JU Muzeji i galerije nedavno je otvorena veoma zapažena izložba o istraživanju drevne masovne grobnice u rimskom Skupiju (današnje Skoplje). Objavljujemo tekstove iz kataloga izložbe, koji nas na znalački način uvode u ambijent rimske epohe i otkrivaju domete primjene forenzike u arheologiji. Autori tekstova su Lenče Jovanova, Fanica Veljanovska, Mimica Velova Graorkovska i Aleksandar Stankov. Tekstove je sa makedonskog preveo Dragan Radović

Dio postavke u JU Muzeji i galerije



banje (parietalne kosti). Četrdeset pripadnika ove grupe imalo je barem jednu polomljenu kost na tijelu. Najbrojniji su lomovi rebara i pršljenova, zatim kostiju gornjih ekstremiteta (najčešće podlaktice), a najređe donjih ekstremiteta. Otkrivene su i tipične tzv. marš fakture stopala i tzv. bokserske frakture dlanova. Sve ovo karakteriše grupu kao izuzetno izloženu nasilju. Od malformacija iznenađuje česta pojava krive kičme (skolioza), najčešće stečena, nastala nošenjem teškog tereta i najvjerovatnije zbog nepravilnog ( jednostranog) opterećenja. Neizrasli (impaktirani) zubi, sa ili bez zaostalih mliječnih zuba u vilici, zatim prekobrojni zubi, nepravilni frontalni niz, kao i zubi manjih ili većih dimenzija, čine dentalno-patološku sliku grupe.

PROFESIJA

Postoje brojni tragovi na skeletima koji mogu da ukažu na

Trag frakture (zadebljanje) na kostima

vjerovatnu profesiju sahranjenih u masovnoj grobnici. Posebno su česti znaci prekomjernog nabijanja (kompresija) međupršljenskih diskova (intervertebralni diskovi - Schmorls node), nesrasli pršljenski lukovi sa tijelom slabinskih (lumbalnih) pršljena (epifiioliza luka), pritiskanje tijela leđnih (torakalnih) ili slabinskih pršljena, kao i proširenje zglobne površine glava butnih kosti (femuri - Poirier facet). Sve to, pored prisustva skolioze, ukazuje na opterećenje (nošenje teškog tereta) u mladosti. Brojnost traumatskih povreda upućuje na izloženost nasilju, a pojava tipičnih preloma stopala je od napornog vježbanja i dugog marširanja. Ako se zna da je borbena oprema bila teška od 22 do 40 kg, kao i to da je vojska često bila angažovana za izvođenje teških komunalnih poslova u zajednici, tada se kao najvjerovatnija profesija sahranjenih u masovnoj grobnici nameće vojnička profesija.

Rimski vojnici grade put, crtež

Domaće stanovništvo ili doseljenici? Pokojnici iz masovne grobnice, u poređenju sa grupom muškaraca iz iste jugoistočne ili bliske sjeverozapadne nekropole Scupija, pokazuju sličnost i prosječnog kranijalnog indeksa i heterogenost tipičnu za stanovništvo iz rimske kolonije Scupi. Tjelesna visina grupe veća je za više od 3 cm u odnosu na visinu muškaraca iz jugoistočne (167,9 cm) i sjeverozapadne nekropole (167,1 cm), gdje dominiraju srednje visoki, nasuprot manjem broju visokih muškaraca, tako što je odnos dvije trećine nasuprot jedne trećine. Ovo upućuje na mogućnost da su muškarci sahranjeni u masovnoj grobnici bili regrutovani prema tjelesnim predispozicijama. Poređenje sa istovremenim stanovništvom u Povardarju, odnosno iz nekropola u Stobiju i Mavrincima, za koje je karakteristično ujednačeno (homogeno) stanovništvo sa kratkim lobanjama i srednjom tjelesnom visinom, pokazuje da postoje velike razlike i da su sahranjeni u masovnoj grobnici pripadnici domaćeg stanovništva iz Scupija. Na kraju, kao posebno bitne, izdvajamo sljedeće fizičkoantropološke karakteristike: - u masovnoj grobnici je bilo sahranjeno najmanje 200 muškaraca; - u trenutku smrti najveći broj njih bio je uzrasta između 20 i 40 godina, samo manji broj je bio mlađi (adolescenti) ispod 20 godina, a jedna četvrtina je bila uzrasta između 40 i 60 godina, među kojima preovladavaju pojedinci do 50 godina, a

bili sahranjeni pripadnici vojske.

FORENZIČKO -ANTROPOLOŠKA EKSPERTIZA MASOVNE GROBNICE

Trodimenzionalna rekonstrukcija nađene lobanje

samo jedan pokojnik je bio uzrasta oko 60 godina; - preovladavaju muškarci srednje dugih lobanja, srednje visokih i srednje širokih lica, jake tjelesne građe i izražene tjelesne visine; - poređenje sa pripadnicima muškog pola sa teritorije Scupija i južnijih povardarskih istovremenih lokaliteta (Stobi i Mavrinci) pokazuje veliku sličnost sa prvim i veliku razliku sa drugim. Prema tome, može se zaključiti da su pripadnici grupe bili dio populacije iz Scupija; - Obimna trauma nastala u toku života, česti pokazatelji izloženosti mikrostresu, znaci nošenja teškog tereta i napornog vježbanja u mladosti, upućuju na to da su u grobnici

Kosti su jedna vrsta knjige koju zna da pročita samo ekspert iz oblasti fizičke ili forenzičke antropologije. Rezultati ispitivanja ljudskih kostiju, pronađenih na arheološkim lokalitetima, kroz primjenu ovih nauka, daju nam uvid u život ljudi u prošlosti na određenom prostoru. To podrazumijeva otkrivanje tjelesnog izgleda, visine, polne pripadnosti, uzrasta, profesije, ishrane, oboljenja, uzroka smrti i dr. Ujedno, kosti predstavljaju vremensku kapsulu koja, bez obzira da li se koristi za bolje razumijevanje savremenih ili kostiju iz prošlosti, uz pomoć forenzičke antropologije predstavlja pogled kroz otvoren prozor živih u „život” mrtvih. Forenzička antropologija je multidisciplinarna naučna grana, jedna od najmlađih, koja koristi saznanja fizičke antropologije, arheologije, tafonomije, forenzičke stomatologije, sudske medicine i kriminalistike. Najčešće se koristi za istraživanja kriminalnih slučajeva povezanih sa ostacima skeleta ljudskog porijekla. Pri svakoj forenzičko-antropološkoj analizi postavljaju se tri osnovna pitanja: ko je pokojnik, kako je preminuo i koliko dugo je mrtav? Forenzička antropologija odgovara na ta pitanja preko sveobuhvatnih analiza koštanog materijala i mjesta na kojem su kosti pronađene. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decembar 2019.

I.br.3484/15 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore AD Podgorica, osnovana 1901 godine, koju zastupa punomoćnik Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika Velibora Kljajevića iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 06.12.2019 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se treće ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Velibora Kljajevića iz Bijelog Polja, upisanih u Listu nepokretnosti Ln.br.27 KO Čeoče, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.307, potes Luka, po kulturi šuma 4 klase, površine 529 m2 u iznosu od 1.692,80 eura, kat.parcela br.308, potes Luka, šuma 4 klase površine 339m2 u iznosu od 1.240,50 eura, kat.parcela br.309, potes Luka,voćnjak 3 klase, površine 1876m2 u iznosu od 7.147,56 eura, kat.parceli br.311,potes Luka, voćnjak 3 klase, površine 836m2 u iznosu od 3.185,16eura, kat.parcela br.312, potes Luka, livada 3 klase, površine 1113m2 u iznosu od 4.240,53eura, kat.parcela br.312, potes Luka, dvorište, površine 500m2 u iznosu od 2.500,00eura, kat.parcela br.312, broj zgrade 1, površine 269m2 na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, spratnosti P,površine 269m2 i stambeni prostor u izgradnji, PD1, spratnosti P, površine 215m2 u iznosu od 67.788,00 eura. 2.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja I.br.3484/15 od 28.02.2018.godine. 3.Na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju,javni izvšitelj će zakazati drugo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti,ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. 4. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. 5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. 6. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 7 (sedam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne p o lože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.12.2019 godine sa početkom u 11h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode. 9. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

I. br. 735/16. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ OTP Factoring Montenegro “ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, kojeg zastupa ovlašćeno lice, izvršni direktor Imre Cseterki, protiv izvršnog dužnika Janković Đone iz Bara, Bjeliši bb., imalac jmbg 2002952220098., Gretva bb – Stari Bar, na osnovu izvršnih isprava – Ugovora o hipoteci, Ov.br. 8423/06. od 30.08.2006. godine i Ugovora o hipoteci Ov.br. 6148/07. od 28.06.2007. godine, radi novčanog potraživanja, VPS 23.153,20 €, dana, 06.12.2019. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se VI prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Janković Đone iz Bara u obimu prava svojine 1/1, koja je upisana u broj 1160. KO Stari Bar, kao kat. parcela br. 989, u naravi – dvorište, površine 368 m2 i na istoj parceli porodična stambena zgrada, površine 100 m2 i pomoćna zgrada, površine 36 m2. II Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 27.12.2019. godine u 13,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 735/16. od 22.08.2016. godine i I.br. 975/16. od 26.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca „ OTP Factoring Montenegro “ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u ukupnom iznosu od 23.153,20 na ime dospjelog, a neizmirenog dugovanja po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-90-62 od 30.08.2006. godine i Ugovora o kreditu br. 950 – 90 – 317. od 27.06.2007. godine, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom obračunatom na iznos od 8.502,62 €, počev od dana, 11.07.2016. godine pa sve do konačne isplate i pripadajućom zakonskom zateznom kamatom obračunatom na iznos od 14.650,58 € počev od dana, 15.09.2016. godine pa do konačne isplate, kao i radi naplate iznosa od 2.202,63 € na ime troškova izvršnog postupka (iznos od 170,20 € na ime troškova do dana donošenja rješenja o izvršenju, iznos od 337,60 € na ime troškova za izlazak na lice mjesta, iznos od 17,60 € na ime donošenja zaključka o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, iznos od 695,04 € na ime objavljivanja zaključka o I, II, III, IV, V i VI prodaji u dnevnom listu, iznos od 90,00 € na ime nagrade za donošenje zaključka o I,II, III, IV, V i VI prodaji, iznos od 180,00 € na ime organizovanja I, II, III, IV, V i VI prodaje, iznos od 17,60 € na ime dostave pismena strankama i iznos od 694,59 € na ime nagrade za uspješnost sprovođenja izvršenja). IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 1160. KO Stari Bar i to hipoteka na iznos od 10.000,00 eura po osnovu kredita br. 705-90-62 od 30.08.2006. sa rokom vraćanja do 30.08.2011.godine u korist izvršnog povjerioca, hipoteka na iznos od 25.000,00 eura po kreditu br. 950-90-317 od 27.06.2007. u korist izvršnog povjerioca, zabilježba postupka - zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti koja je opterećena hipotekom br.198/09-p od 02.03.2009. godine u korist izvršnog povjerioca, zabilježba postupka - zabilježba postojanja ugovora o ustupanju potraživanja uzz br. 276/2011 od 20.12. 2011. u korist “ crnogrske komercijalne banke “ ad podgorica, zabilježba postupka - zabilježba upravnog spora P. br. 1734/2013. od 01.07.2013. god. po tužbi izvršnog povjerioca i zabilježba postupka zabiljezba obavjestenja izvršnog povjerioca o pocetku namirenja duga od 12.06.2015. godine u korist izvršnog povjeerioca. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 735/16. od 15.05.2017. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 57.480,00 €. VI Na šestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šesto javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.748,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 06.12.2019. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

I. br. 611/19. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, ul. Arsenija Boljevića 2A, PIB 02351242, koju zastupaju Maja Čvorović, Petar Minić i Zoran Radunović, advokati iz Podgorice, ul. Studentska 33/A, protiv izvršnog dužnika Gojčević Ljubinka iz Bara, ul. Anta Đedovića br. 24 (ili ul. Petra Prlje br. 71, Podgorica), imalac JMBG 2309938218003, na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci Ov.br. 7012/11 od 27.05.2011. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 32.431,58 €, dana 06.12.2019. godine, donio je

Javni izvrsitelj Branka Samardzic u izvrsnom predmetu I.br.205/2018 izvrsnog povjerioca Tomovski Trojana iz Velikog Gradista kojeg zas.adv.kanc.Terzić-Živković iz Podgorice protiv izvrsnog duznika DOO LUTOVAC BUDVA , Podkosljun bb, po osnovu izvrsne isprave , donosi dana 06.12.2019.godine sledeci,

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O ISPRAVCI

I Određuje se I prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Gojčević Ljubinke, upisane u LN broj 1405 KO Podgorica III, i to: katastarska parcela br. 3443, broj zgrade 1, potes – Petra Prlje, u naravi – porodična stambena zgrada, površine 60m2; katastraska parcela br. 3443, broj zgrade 2, potes – Petra Prlje, u naravi – porodična stambena zgrada, površine 41m2 i katastarska parcela br. 3443, potes – Petra Prlje, u naravi – dvorište, površine 135 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 13.01.2020. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 611/19 od 06.06.2019. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 32.431,58 €, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 31.05.2019. godine, pa do konačne isplate, te radi naplate iznosa od 242,00 €, na ime troškova za sastav predloga za izvršenje uz uvećanje PDV-a, iznos od 781,63 €, na ime nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenju, iznos od 361,50 € na ime troškova izlaska na lice mjesta, iznos od 15,00 €, na ime administrativnih taksi, iznos od 21,50 €, na ime donošenja rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, iznos od 116,16 €, na ime objavljivanja zaključka o I prodaji u dnevnom listu, iznos od 15,00 €, na ime nagrade za donošenje zaključka o I prodaji, iznos od 30,00 € na ime organizovanja I prodaje, iznos od 6,50 € na ime dostave pismena strankama. IV Nepokretnost navedena u stavu I ima tereta upisanih u LN broj LN 1405 KO Podgorica III, i to: Zabilježba ug.o.ov.I.br.7012/11 od 27.05.2011. godine, dug 20.000,00 €, rok 27.05.2021. godine, pov. Erste bank – zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti povjerioca; zabilježba obavještenja o početku namirenja od 26.03.2013. godine u korist Erste bank – po osnovu ug.o.hip.ov.br.7012/11 od 27.05.2011. godine; obavještenje o početku prodaje u korist erste banke os.ug.ov.br.7012/11 od 27.05.2011. godine; teret br 21498 zabilježba ugovora o hip.ov.br.6057/09 od 03.06.2009. godine, dug 15.000,00€ rok 03.06.2014. godine – hip dužnik Gojčević Ljubinka – povjeriod opportynitu bank. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 611/19. od 21.11.2019. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 57.500,00€. VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.750,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-54. kod “Erste banke”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 06.12.2019. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

ISPRAVLJA SE zakljucka o prvoj prodaji I.br.205/2018 od 03.12.2019.godine u stavu I tacki I , Na nacin sto umjesto -u listu nepokretnosti 929 KO BUDVA na kat.par.br.1190 zgrada 1 garaža PD 1 prva etaža podruma povrsine 324 m2 u susvojini DOO LUTOVAC BUDVA u obimu 234/324 . treba da stoji -u listu nepokretnosti 929 KO BUDVA na kat.par.br.1190 zgrada 1 garaža PD 1 prva etaža podruma povrsine 324 m2 u susvojini DOO LUTOVAC BUDVA u obimu 222/324 U ostalom dijelu zakljucak o prodaji I.br.205/2018 od 03.12.2019.godine sve ostaje nepromjenjeno. Protiv ovog zakljucka ne moze se izjaviti prigovor. Kotor, 06.12.2019.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardzić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Građevinski potrošni materijal, po partijama, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 32.700,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 112/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Podgorica,ul. Jospa Broza Tita bb oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izbor najpovoljnijeg ponuđača za nabavku usluga održavanja i tehničke podrške za opremu informacionog sistema Agencije za civilno vazduhoplovstvo u trajanju od 12 mjeseci, procijenjene vrijednosti 10.000.00 EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 08/1-2749/3-19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 05.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zoran Stamatović, telefon 067 525 293, e-mail zstamatovic@caa.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO Vodovod i kanalizacija Danilovgrad, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka naftnih proizvoda i goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zoran Dragović, telefon 020 811 550, e-mail zorand.vik@t-com.me.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta D.O.O ,,INTERPRODUCT” Cetinje, podnio zahtjev sa Dokumentacijom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Montaža i funkcionisanje rashladnog uređaja - klima komore za sušenje i zrijenje pršuta KSJ-A-6/15“, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli br. 4426/3 K.O. Cetinje I, zahvat DUP-a ,,Gruda - Donje polje (Zona D)” Cetinje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu Dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštite životne sredine, kancelarija broj 81, svakog radnog dana u terminu od 12-15 časova, na sajtu Prijestonice-životna sredina. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, do 15.12.2019. godine. SEKRETARKA Snežana Kujović, dipl.ing.maš.

da je nosilac projekta D.O.O ,,INTERPRODUCT” Cetinje, podnio zahtjev sa Dokumentacijom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Funkcionisanje proizvodnog pogona za preradu mesa i mesnih prerađevina“, čija se realizacija planira na katastarskim parcelama br. 4408/1, 4406/1, 4426/3, 4426/6, 4426/8, 4486/4, 4427/3 K.O. Cetinje I, zahvat DUPa ,,Gruda - Donje polje (Zona D)” Cetinje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu Dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštite životne sredine, kancelarija broj 81, svakog radnog dana u terminu od 12-15 časova, na sajtu Prijestonice-životna sredina. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, do 15.12.2019. godine.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11; 57/14; 28/15 i 42/17) Naručilac Uprava za saobraćaj, ul. IV proleterske br.19, 81000 Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „ČISTOĆA” d.o.o., Podgorica, Zetskih vladara br.4, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

za uslugu izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju magistralnog puta Šćepan Polje - Nikšić, dionica Plužine-Seljani, L=12,5 km, procijenjene vrijednosti 110.000,00 EUR-a.Tenderska dokumentacija broj 34/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Nikola Arnaut, telefon + 382 (0) 20 655 052; 655 364; e-mail upravazasaobracaj@uzs.gov.me.

usluge registracije i osiguranja vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj OP21/19-6-20203 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Vukčević Ana Službenik za javne nabavke, Slobodanka Čabarkapa,dipl.ing, za tehnička pitanja; telefon 020/625-349, e-mail javne.nabavke@cistoca.me.

Mali oglasi nekretnine CENTAR Podgorice- jedinstvena, izuzetna poslovna zgrada 730m2 sa ukupno 12 parkinga. Samo desetak metara od raskrsnice Ulice slobode i Hercegovačke. Prodaja. Tel. 069/867-791 1 POSLOVNI prostor 415m2- centar 30m od glavne Ulice Slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking sa 100 auta. Prilagodljiv svim zahtjevima. Prodajem. Tel. 069/871-452 2

usluge OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 6 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 7

razno OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3 IZAŠLA je iz štampe knjiga „Za pravdu čast i slobodu Crne Gore Krsto Zrnov Popović za sva vremena“ autora Milivoja Đurova Popovića iz Cuca. Knjiga se može kupiti u oglasnim odjeljenjima Pobjede. 4 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-o86, 069/205-737 5

SEKRETARKA Snežana Kujović, dipl.ing.maš.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i isporuka robe: Rezervni djelovi i potrošni materijal za održavanje MPV, sitne mehanizacije i opreme pruge (proizvođača: TVT »Boris Kidrič« Maribor, Min-Svrljig, Honda, i ostali) (ili ekvivalentno), po seriji proizvodnje, specifikaciji i kataloškim brojevima, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12430/5 (48/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 06.12.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izvođenje radova na nastavku izgradnje parapetnog zida sa ogradom na lokaciji od bivšeg hotela „Galeb“ prema hotelu “Albatros” u Ulcinju na djelovima kat.parcela 3566, 3524, 3561, 3562, 3563 i 3565 K.O. Ulcinj, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 135.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-3984/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn. gov.me dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Nikola Deletić, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro. com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 42/17 ) naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova Kabliranje dionice DV 10kV ‘’Radijatori’’ i dionice DV 35 kV ‘’Morava’’ zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ukupno procijenje vrijednosti javne nabavke 81.000,00 eura sa PDV-om, Tenderska dokumentacija broj 103/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. me dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marina Mitrović telefon 020 408 336, e-mail marina.mitrovic@cedis.me.

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL.SAVA ILIĆA BROJ: I. 708/2016 U pravnoj stvari izvršnog povjerioca: DRAGOVIĆ PREDRAG iz Berana, koga zastupa punomoćnik Rmuš Marinko, advokat iz Berana. protiv izvršnog dužnika BRAJOVIĆ NENAD iz Herceg Novog, Mojdež bb. Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se TREĆA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika I upisanih u LN. br. 606 KO Mojdež, - katastarska parcela br. 620/2, livada 3 klase površine 640 m2; II upisanih u listu nepokretnosti LN.br. 608 KO Mojdež, - katastarska parcela br. 620/4, livada 3 klase, površine 414m2, kao i katastarska parcela br. 621, neplodno zemljište površine 226 m2; III upisanih u listu nepokretnosti LN.br. 605 KO Mojdež, - katastarska parcela br. 620/1, livada 3 klase površine 976m2, 1. Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 25.12.2019. godine u 14,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju I.br. 708/2016 od 30.12.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 3,000.00 eura sa zateznom kamatom počev od 31.12.2013. godine pa do isplate, iznosa od 750,00 eura na ime troškova parničnog postupka, te troškova izvršnog postupka u konačnom koliko budu iznosili u smislu čl.34.st.7. ZIO-a 2. Nepokretnosti upisane u označenim listovima nepokretnosti ne sadrže terete niti ograničenja. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem I.br. 708/2016 od 24.10.2018. godine, u smislu odredbe čl.168. ZIO i iznosi 19.026,00 eura. 3.Na trećem javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti pod tačkom 2.zaključka, uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca i založnog povjerioca, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. 4.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-1896-53 kod Prve banke, u iznosu od 1,902.60 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca. 5.Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-1896-53 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 6.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. 7.Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. 8.Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 06.12.2019.godine

Javni izvršitelj

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava policije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka guma za motorna vozila, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti 100.000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 26/19 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Svetlana Šaranović, telefon 067 184 450, e-mail: svetlana.saranovic@up.gov. me, birojn@policija.me

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decembar 2019.

Umrla je 6. decembra 2019. u 81. godini

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

MITAR Đura Šakova PAVLIĆEVIĆ

NATALIJA Vojislavova LUKOVAC rođena Radonjić

Vječnost nije dovoljno duga da se zaboravi tvoja dobrota, vedri duh i dobro srce. Bio si veliki oslonac u našim životima. Neka te čuvaju nebeski anđeli. Zauvijek u mislima 338

Pokojnica će biti izložena u kapeli Zagorič, 8. decembra 2019. od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Zagoriču.

Tvoji: BEBA, ANA i NIKOLA

Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: kćerka ANKA, brat BOŽIDAR, sestre STANKA, KATA i SENKA, đever NIKOLA , zaova STANA, snahe RAJKA i BRANKA, jetrva RADA, unučad i ostala rodbina LUKOVAC i RADONJIĆ

FRIGU Počivaj, voljeni Frigo, bio si i bićeš naš najbolji otac, đed i tast.

342 ANA, LEONORA, VLADO Dragi moj brate

339 Posljednji pozdrav voljenom stricu

VESKO MITRU Tebe, Gilicu i naše roditelje nosiću u srcu dok sam živa.

LIDIJA 268

Eto striko, osvanu i ovo jutro, jutro što donose one crne ptice, koje pogrešno zovu zloslutnice, a nisu nego tužbalice sa krilima što prve obuku korotu. Probudiše nas da nam kažu da su one uzele crna, a ti bijela, anđeoska krila. Sinovci ĐURO i DRAGAN 340 Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

MITRU PAVLIĆEVIĆU Dragi brate, počivaj u miru neka ti naše suze ne remete vječni mir. 341

Brat ZEKO s porodicom

Godina je od smrti naše drage

TANJE NIKČEVIĆ I danas, kao i onog dana kada si otišla, jednako boli. Ljubav koju smrt i vrijeme ne prekida za tobom i našim Rajom je doživotna. Od sestre MIRE i zeta BRANA STANIŠIĆA 336 Godina je od smrti naše tetke

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

TANJE NIKČEVIĆ Tvoja dobrota i pažnja prema nama zaslužuje naše sjećanje na tebe. Sestrić DEJAN, sestrične ANA i ŽANA sa porodicama 337

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decembar 2019.

Sa ljubavlju i posebnim poštovanjem oprostili smo se od našeg voljenog Дана 6. децембра 2019. послије дуге и тешке болести у 78. години испустила је своју племениту душу наша вољена

Са болом у срцу и тугом у души, обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове, комшије и познанике да се 5. децембра 2019. послије краће болести упокојио у Господу у 80. години наш драги и вољени

РУЖИЦА Милетина ЈАКШИЋ рођена Бошковић

Саучешће примамо у мјесној капели Спуж, 6. децембра од 13 до 20 часова и 7. децембра од 8 до 10 часова, након чега крећемо ка мјесном гробљу Црквине – Жари – Мојковац, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Ожалошћени: син НЕЂЕЉКО, снаха СНЕЖАНА, унуке МИНА и АНАСТАСИЈА и остала многобројна родбина ЈАКШИЋ и БОШКОВИЋ

МИЛО Савов РАДОВИЋ

TOMAŠA Gavrilovog VUKOVIĆA

Саучешће примамо у градској капели на Новом гробљу на Цетињу, 6. децембра 2019. од 12 до 16 часова и 7. децембра 2019. од 12 до 15 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу.

Poštujući želju pokojnika, sahranjen je u krugu porodice, 6. decembra 2019. godine u porodičnoj grobnici u Plužinama.

287

Ожалошћени: супруга ВИДОСАВА, син САВО, кћерка СНЕЖАНА, брат БЛАГОТА - БЛАЖО, сестра ЗОРЕ, синовци МАРИО и БРАНИСЛАВ, синовице ТАЊА, БРАНКА, ГОРДАНА, ОЛИВЕРА, НАДА и ВЈЕРА, снаха СЕНКА, зет ЂОКО РАДОМАН, сестричне: САЊА и БИЉАНА, браћа и сестре од стричева, породице браће од стричева, сестрићи и сестричне, браћа и сестре од ујака и тетака и остала бројна родбина 269

Tužnim srcem javljamo da je 6. decembra 2019. u 92. godini preminuo naš

Ožalošćena porodica VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu

333

JEREMIJE Vukotin VUKOVIĆ Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se 7. decembra na Novom groblju pod Trebjesom u Nikšiću u 14.30 časova. Saučešće primamo na dan sahrane u gradskoj kapeli u Nikšiću od 10 do 14 časova. Cvijeće se ne prilaže.

MILU RADOVIĆU Dana 5. decembra 2019. u 83. godini preminuo je naš dragi

Dragi brate, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si poklanjao meni i mojoj porodici. Počivaj u miru, a mi te nikada nećemo zaboraviti. Tvoji: sestra ZORE, zet ĐOKO, sestrične BILJANA i SANJA

Ožalošćeni: supruga BOSA, sinovi MLADEN i KOMNEN, kćerka BOBA, snahe ANGELINA i MILOSAVA, unuci MIODRAG, ALEKSANDAR, ALJOŠA i DANIJEL, unuke VALENTINA, OLIVERA i ANDREA, sestre MARA i DARA, brat od strica NEĐO sa porodicom, sinovci, sinovice, sestrići i sestrične i ostala rodbina i prijatelji

298 Posljednji pozdrav dragom

BLAGOTA - BAJO Lukin PEKOVIĆ

285

Saučešće primamo u kapeli u Miločanima 6. decembra 2019. od 11 do 16 časova i 7. decembra 2019. od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Miločanima. Cvijeće se ne prilaže. Dana 6. decembra 2019, poslije kraće bolesti, u 74. godini upokojila se u Gospodu

LJILJANA Milenkova BABOVIĆ rođena Čemerikić

MILU Savovom RADOVIĆU

Ožalošćeni: supruga KATA, sin DRAGO, kćerka RAJKA, braća MIRKO i KRSTO - NAJO, sestre DANICA, DARA i PETRICA, snahe MILANKA, ANGELINA, OLGA, RADA i BUDINKA, unuci MARKO, RANKO, GORAN, NIKOLA i ZORAN, unuka RAJKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Familija pok. PETRA RADOVIĆA

291

332

Последњи поздрав вољеном и никад прежаљеном брату и стрицу

Тата

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 6. decembra od 17 do 19 časova, 7. decembra od 9 do 19 časova i 8. decembra od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Mojkovcu. Ožalošćena porodica: sin MIHAILO, kćerka NATAŠA, unuke i unuci, brat BRANISLAV, sestre MOMIRA, VERA i SLOBODANKA, sestrična NELA i ostala porodica BABOVIĆ i ČEMERIKIĆ 329

МИЛО

МИЛУ Савовом РАДОВИЋУ Док постојимо, живјећеш у нашим срцима и мислима. Покој ти души и Рајски мир.

До краја си био примјер за све, достојанствен у добру и у злу, имамо по чему да те памтимо, а ти и покојни брат остаћете нам незалијечене ране.

Дубоко ожалошћени: БЛАГОТА - БЛАЖО и МАРИО Posljednji pozdrav majci naših kolega doktora Mihaila i doktorice Nataše

Твоји: ВИДОСАВА, САВО и ЖАНА 319

320 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

Последњи поздрав тетку

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” LJILJANI BABOVIĆ MILU RADOVIĆU KOLEKTIV OB ,,DANILO I“ CETINJE

334

МИЛУ

MILU RADOVIĆU

и да Бог подари мир његовој доброј души. SANJA i MARKO IVANIŠEVIĆ sa porodicom

297

BILJANA i MARKO STANIĆ sa porodicom

296

e-mail: oglasno@t-com.me

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

од ЉЕПОСАВЕ БОШКОВИЋ, МИЛОВАНА и МИРКА са породицама 318

1111

Oglasi i obavještenja

Svom voljenom stricu

Posljednji pozdrav

DANILU Ćića, volimo te.

Subota, 7. decembar 2019.

Dana 4. decembra 2019. poslije duge i teške bolesti preminuo je u Holandiji u 62. godini

DANILU

313

MILJKO, SANJA, UROŠ i JOVAN 314

Posljednji pozdrav

Posmrtni ostaci našeg dragog pokojnika biće dopremljeni iz Holandije u Župu-selo Dučice u subotu 7. decembra u večernjim satima. Saučešće primamo u kapeli u Dučicama u nedelju, 8. decembra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju. Ožalošćeni: majka DRAGICA, supruga ANA, sin ALEKSANDAR, kćerke SXARON, SARA i LUCIJA, sestre NADA i RADA sa porodicama, brat MILJKO, snahe SANJA i GARA, sinovci UROŠ, JOVAN, NIKOLA, BOŽIDAR i NEBOJŠA, tetka MIRUNA-ŠUJA, strine STANA i MIZA, braća i sestre od stričeva i tetaka i ostala porodica JOKIĆ

DANILU

Počivaj u miru i spokoju, a mi te čuvamo od zaborava.

Bio si moj ponos, moj brat, moj heroj.

ANA, ACO, SXARON, SARA i LUCIJA

MILJKO

315

Dragi naš Śale, teška je ova godina bila... Nedostaješ nam. Nema dana da te ne pomenemo, bez tebe je kuća prazna, gdje god da pogledamo vidimo te. Sa ponosom ćemo se sjećati i pamtiti sve lijepe trenutke što smo proveli zajedno. Vole te tvoja ŽENA i DJECA 292 Našem dragom

312

POMENI

SLAVKU Ne mirimo se sa stvarnošću da godinu nisi sa nama. Tvoja dobrota i ljubav biće nam vječni putokaz, čuvamo te od zaborava.

Danas je pet godina od smrti

316

SLAVKO Milov RAIČKOVIĆ

DANILO Vukašinov JOKIĆ

Živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoji UROŠ i JOCO

Godina je od smrti našeg supruga i oca

286

Tužnim srcem javljamo da nas je 6. decembra 2019. u 72. godini, nakon kraće bolesti napustio naš dragi i voljeni

Tvoji: ćerka JOVANA, zet DEJAN i unuka ANA

Tata

VLADIMIRA Milovanovog BURIĆA

MITAR Đura Šakova PAVLIĆEVIĆ

Bio si oslonac i snaga svoje porodice. Tvoj glas, osmijeh i ljubav žive sa nama. Tvoji: DESA, BONJA, VERA i MAJA 279 Навршава се година од смрти

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 6. decembra od 14 do 16 časova, 7. decembra od 12 do 16 časova i 8. decembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

и пет година и осам мјесеци од смрти

SLAVKO RAIČKOVIĆ Nema te već godinu da nas dočekaš na kućnom pragu, boli i uvijek će biti tako. Nek tvoja dobra duša počiva u miru. Tvoja ćerka IVANA ŠĆEKIĆ sa porodicom 276

Ožalošćena porodica: supruga BEBA, sin NIKOLA, ćerka ANA, braća MILO, ILIJA i ANDRIJA, sestra LJUBICA, sinovci ĐURO, FILIP i DRAGAN, sinovične LJILJANA, MARIJA, MAJA, SNEŽANA i NATAŠA, snahe RADMILA i SLAVOJKA, unuka LEONORA i ostala mnogobrojna rodbina 300

СЕНКЕ Душанове МАРКОВИЋ 7. 12. 2018 – 7. 12. 2019.

ДУШАНА Митровог МАРКОВИЋА

Navršava se godina od smrti moje sestre

7. 4. 2014 – 7. 12. 2019.

Постоји нешто што никад неће умријети, а то је сјећање на вашу племениту душу, велико срце, частан и достојанствен живот.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav dragom

331

rođene Jauković Uze te sudbina sa ovog svijeta, ali dok sam živa, neće iz mojih misli i srca. Mnogo nam nedostaješ!

Dana 7. decembra 2019. navršava se godina od smrti našeg dragog oca, brata, djeda

MITRU PAVLIĆEVIĆU

RADMILE RADE ŽUGIĆ

Ваши: син РАТКО, снаха БРАНКА – МАЈА, унука ДЕЈАНА и унук ДЕЈАН

Sestra ĆAKA ŠEĆKOVIĆ sa porodicom

284

MITRU Dana 12. decembra 2019. navršava se godina od smrti našeg

DESE, VESKO i VINKA

VESKO LIPOVINA sa porodicom

302

301

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav bratu od tetke

PRELJE Kolje CURANOVIĆ Godina prođe, a u duši ostade bol za tobom. U našim srcima će mo te vječno čuvati od zaborava, s ljubavlju spominjati i po dobrom pamtiti. Porodica će 7. decembra u 11 časova posjetiti tvoju vječnu kuću i održati pomen na porodičnom groblju Curanovića, selo Višnjevo, Plav. Sin MARTIN, ćerka MARTINA, zet NOVAK, snaha BOJANA, unučad, braća, sestre i ostala rodbina

MITRU

MITRU BUDO RADOMAN sa porodicom 308

od porodice pok. MILOŠA VUŠUROVIĆA

330

DANILA Jovanovog MITROVIĆA Prošla je godina od tvoje smrti, a bol i tuga ne jenjavaju. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. Obavještavamo da ćemo 8. decembra u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću. Ožalošćena porodica MITROVIĆ

Voljena naša 325

307

Navršava se 3 godine od smrti naše drage

Posljednji pozdrav bratu

Dragom

MILIJANA PAVIĆEVIĆ

MILU Savovom RADOVIĆU Bio si oličenje časti, dobrote i poštenja. Počivaj u miru. Čuvaćemo te od zaborava. 299

Od DANICE Vukove KALUĐEROVIĆ sa đecom

Evo prođe godina od tvoje smrti. Nedostaješ... Teško se mirimo sa činjenicom da više nisi među nama. Ti si sad sa svojima. Nama ostaje da te spominjemo i čuvamo od zaborava. Počivaj u miru, anđele naš. Volimo te. 335

Tvoje ćerke: RAJKA i MILICA

DESANKE ĐURANOVIĆ Sjećanje na tvoj lik boli i traje zauvijek. Kćerka LIDIJA PETROVIĆ sa porodicom 306

DANILU Jovanovom MITROVIĆU od sestre SONJE i zeta MIRKA sa porodicom 326

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decembar 2019.

Pola godine je od smrti naše majke i babe

dvadeset jedna godina od smrti našeg oca i đeda

DANICE

MILANA BOLJEVIĆA

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

SLAVKA MARTINOVIĆ

DARE Jagove VUKČEVIĆ

Draga sestro, prođe godina od kada si nas napustila i mir i spokoj našla kod naših dragih. Nama je ostala ogromna praznina ispunjena nadom da si se odmorila. Počivaj u miru.

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za veliku ljubav i toplinu koju si nam nesebično darivala. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava. Porodica se zahvaljuje na izrazima saučešća, priloženom cvijeću, lelekačima i tužbalicama koji se na tradicionalan način oprostiše od drage nam pokojnice. Obavještavamo rođake, komšije, kumove i prijatelje da ćemo u subotu, 7. decembra u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju u Goljemadima.

Tvoj brat MIKI MARTINOVIĆ sa porodicom Dragi naši roditelji, vašim odlaskom ostali smo siromašniji za veliku sigurnost, bezgraničnu ljubav i pažnju, koju ste nam nesebično pružali. Premalo je riječi, a previše tuge da vam kažemo koliko vas volimo i koliko nam nedostajete. Sva naša bol neka bude molitva za vaš miran vječni san.

295 Godina je prošla od smrti naše voljene velike tetke i babe

311

Ožalošćena porodica VUKČEVIĆ

Vaši: MLADEN, MARINA, MILICA, DANIJELA, ANĐELA i MILAN 274

SLAVKA MARTINOVIĆ Mila moja tetka

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да се навршава година од смрти наше драге

Tetkić moj, mnogo mi nedostaješ. Uvijek ćeš biti u mom srcu i mojoj duši. Počivaj u miru, anđele moj. Hvala ti na svemu. Tvoja bratanična SUZANA sa djecom 271

DANICA BOLJEVIĆ

Voljenoj babi

НАДЕ Димитријеве ЂЕДОВИЋ

Već je pola godine... da nijesi sa nama ne mogu reći, mnogo je lijepih uspomena što svakodnevno na tebe sjećaju i ne daju da budeš zaboravljena. Tetkice moja, posebna i jedinstvena, uvijek nasmijana, s dobrodošlicom si svakoga dočekivala. O kako nedostaješ..! Želja za tobom je velika! S ponosom i poštovanjem Tvoja sestrična POLJKA sa porodicom 275 14. 12. je 40 dana od smrti majke

JELENE Mirove

1. 4. 2020. je 42 godine od smrti oca

MIHAILA - MIRA Lukina

rođene Bojanić

PEJOVIĆ Bili ste temelj na kome smo gradili našu budućnost. Tugom u srcu ponosno čuvamo uspomenu. Sin BOŠKO - BOŽO, snaha STANKA, unuci DARKO, DRAŽEN i DALIBOR sa porodicama

рођ. Павловић

SLAVKA MARTINOVIĆ Nedostaješ od trenutka kada si otišla. Ali ćeš u našim srcima uvijek biti vječna. Vole te tvoji unuci GOJKO i GORDANA 272 Našoj dragoj strini

У суботу, 7. децембра 2019. у 10 часова, одржаћемо годишњи помен и посјетити њен вјечни дом на гробљу манастира Режевићи.

Voljenoj zaovi, tetki i babi

Ожалошћени: ћерка ВЕСНА, синови ШПИРО и СПАСО, унучад ИВАНА, МИТАР и АНДРИЈА, праунучад, заова ЕВА, снахе СТАНА и МАРИЈАНА, породице ЂЕДОВИЋ и ПАВЛОВИЋ

MARGETI ĐIKANOVIĆ Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

Počivaj u miru, zauvijek ćeš biti sa nama.

Sinovci MARINKO i MIRKO sa porodicama 278

SLAVKA MARTINOVIĆ 281

Tvoji: GINA, ILIJA i SANDRA sa djecom 273

Dana 3. decembra 2019. zauvijek je otišao

294

VANESA

Četrdeset je dana od smrti naše drage majke

MILAN Krstov VUKANIĆ

Neka tvoja mladost caruje među anđelima. Bol i tuga za tobom ostaju zauvijek.

3. 12. 2019.

Uža porodica će u neđelju 8. decembra u 10 časova posjetiti vječnu kuću naše pokojnice.

Otišao si tamo gdje više niko ne smije da viče na tebe, niti da ti određuje sa kim smiješ da pričaš, a sa kim ne. Uvijek smo mislile samo na tebe i voljele te pa i u toku godina kada si zlom namjerom bio udaljen i otuđen od nas. Voljećemo te i misliti na tebe i ubuduće. Veoma boli što više nema šanse da se otrgneš i ponovo budeš i naš, da si nepovratno otišao.

Ožalošćena porodica PEJOVIĆ

Kćerka LJUBINKA sa porodicom

JELENE Mihailove PEJOVIĆ rođene Bojanić

Tužna tetka LJILJA sa porodicom

280 Навршава се година од када није са нама наш вољени

317

288 Četrdeset je dana od smrti naše drage

Našoj babi

НИКОЛА ГАРО Мирков КНЕЖЕВИЋ JELENI

JELENE Mihailove PEJOVIĆ rođene Bojanić Majko, neka tvoja plemenita i poštena duša počiva u miru. Sa ponosom i poštovanjem ja i moja porodica čuvaćemo uspomenu na Tebe.

Dočekivala si nas i ispraćala sa osmijehom i od srca poklanjala pažnju na način kakav si samo ti znala. Hvala ti za sve. Tvoja unučad DIJANA, MARINA i ŽELJKO sa porodicama

Tvoj sin NIKOLA sa porodicom 289

Пролази тужна година дана без тебе али ти ћеш заувјек остати у нашим срцима. Умјесто годишњег помена, породица ће дати прилог за О.Ш. ,,Његош“ у Спужу. У недјељу, 8. децембра у 11 часова посјетићемо његову вјечну кућу на гробљу у Спужу.

290

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 303

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decambar 2019.

Dana 7. decembra 2019. navršava se 40 dana od smrti naše voljene kćerke i sestre

VANESE BUDIMIĆ-VUKOVIĆ 1980–2019.

Nevjerica, bol, tuga... rana neprebolna

Neutješni: majka INES, otac LAZAR i sestra LARISA

327

Draga

VANESA BUDIMIĆ-VUKOVIĆ

VANJA

Prošlo je četrdeset dana od tvog preranog odlaska, a nevjerica i bol ne jenjavaju. Tužna sudbina te je u trenutku odnijela od nas, ali ništa ne može odnijeti naše sjećanje na tebe i tvoju dobrotu. Uvijek voljena i nikad zaboravljena od tetke

Boli nas praznina koja nikad neće biti popunjena. Bole uspomene i svako sjećanje na tebe. Boli pomisao na sve što si tek trebala doživjeti, a prerano si i iznenada u tome prekinuta.

VANJA Nedostaje nam ono što smo zajedno bili, a više nijesmo. Još više nedostaje i boli nas sve ono što smo mogli i tek trebali da budemo i da imamo.

KAJO i BOŽO

SNEŽE i SALE

SNEŽANE SPIČANOVIĆ sa porodicom 328

282

283

Dana 7. decembra navršava se četiri godine od smrti našeg dragog

Dragi

Četrdeset dana je prošlo, od kada nije sa nama naš dragi

MEDO ČEDOMIRA - ČEDA RADULOVIĆA

ČEDOMIR RADONJIĆ

Nedostaješ mi, voli te tvoja SEKA

Brzo prolazi vrijeme, a mi ne zaboravljamo tvoj lik i blaženu dušu. Bio si dio našeg života pa ćeš vječno postojati u našim dušama.

Tvoji najmiliji: VOJA, MIKAN i SNEŽANA, DARKO i JUGA, GORAN i CICA sa porodicama

310

Prolaze dani, a mi živimo sa tugom u srcu i nevjericom da si nas zauvijek napustio. Tvojim odlaskom izgubili smo veliki oslonac i podršku. Počivaj u miru. U nedjelju, 8. decembra 2019. uža familija će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji najmiliji: OLGA, ALEKSANDAR, SANDRA, BALŠA i ITANA

321

e-mail: oglasno@t-com.me

309

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. decembar 2019.

Dvije godine je od smrti našeg dragog

DRAGA RUTOVIĆA

Trajno sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu

Tvoja PORODICA

277 Navršava se 40 dana voljenoj supruzi, majci, babi i svekrvi

Dana 7. decembra 2019. navršava se pet godina od kada nije sa nama naša draga

SJEĆANJE na naše drage

VESELINKI Veselinovoj SEKULIĆ rođ. Radonjić Bila si naš ponos, oslonac u svakom momentu. Teško je stisnuti srce da ne boli, dušu da ne pati. Bol nije u riječima već u srcu u kojem ćeš zauvijek ostati sačuvana od zaborava. Počivaj u miru. Dana 8. decembra 2019. u 10 časova na groblju Ždrebaonik posjetiće porodica njenu vječnu kuću.

322

MIHAILO

Suprug VESELIN, ćerke TANJA i SLAĐANA, sin ŽELJKO, unučad MILICA, IVA, NIKICA, ŽELJKA, BOJANA, DUŠAN, ALEKSA i MIHAILO

MILENA

MARGITA

VUKMIROVIĆ

GOGA

Zauvijek neutješni

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene Otac SLOBODAN, sestra SANJA i brat PETAR GARIĆ

VLADIMIR VUKMIROVIĆ sa porodicom

VESELINKE SEKULIĆ

304

270

Jedino što želim je samo još jedan trenutak sa tobom, majko, samo još jedan tvoj zagrljaj, da još jednom osjetim sreću sa tobom.

7. 12. 2018 - 7. 12. 2019.

Tvoja SLAĐANA 323

Dr MARGITA VUKMIROVIĆ

VESELINKA SEKULIĆ

Draga majko! Sve i dalje miriše na tebe i tvoju toplu i čistu dušu. I dalje si uz mene do kraja.

Vekice moja, bila si moj najveći oslonac i moja podrška. Zauvijek ću te nositi u srcu i voljeti najviše. 324

SONJA Ni jedan dan bez tebe, nije prošao. Opet ćemo mi nekada, negdje biti zajedno. Tugujem i volim te.

Tvoji: DARKO, SNEŽANA i PETAR VUKMIROVIĆ

Tvoja MILICA 305

ANA 293

TV program

Subota, 7. decembar 2019.

KOŠARKA - ABA LIGA

RTCG 2 17:50

FILM

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

Budućnost Voli Cedevita Olimpija



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Strani dok. program 12:05 TV arhiv 13:00 Program za djecu 13:20 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Mozaiku 17:00 Zapis 17:30 Savore 18:05 Strani dok. program 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s. 21:00 Naučno-obrazovni program 21:50 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:15 Granica, film 00:50 TV arhiv, r. 01:40 Naučno-obrazovni program 02:30 Zapis, r.

Granica

   RTCG 2

06:15 Glas Amerike 06:50 Rukomet: Crna Gora Španija, SP, snimak 10:30 Dnevna soba, r. 12:00 Dnevna soba, r. 13:30 Dnevna soba, r. 15:00 Strani dok. program 16:00 Vjera i zavjera, r. 17:00 Vjera i zavjera, s. 17:50 Košarka: Budućnost Cedevita Olimpija, ABA liga, 6. kolo 20:00 Slučajevi pravde, film 21:30 Koncert klasične muzike 22:30 ABS 23:00 Sportska subota 23:45 Košarka: Budućnost - Cedevita Olimpija, ABA liga, 6. kolo, s. 01:15 Sportska subota 02:30 Montevizija, snimak 04:35 Strani dok. program, r.

TV PRVA

04:00 07:00 09:00 09:15 10:30 12:00 12:30 16:00 19:00 19:30 20:10 21:00 00:30 02:00

Čikago u plamenu, r. Mamini sinovi, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro sa Iris Auto moto show Zvezde Granda, r. Tvoje lice zvuči poznato Žurnal Paramparčad, s. Besa, r. Zvezde Granda Sjutra ujutru, film Zvezde Granda specijal, r.

07:00 07:35 07:45 08:40 09:55 10:50 11:00 13:22 15:00 15:20 15:25 16:15 18:00 18:30 20:15 22:00 23:35

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kapital, r. Kefalica, r. Zdravi sa Dr. Katarinom Bajec, r. Supertalent, nastavak Vijesti Spertalent, r. Vijesti Meteo Dva smo svijeta različita, r. Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. Centralni dnevnik Konak Kod Hilmije, s. Crni biser, s. Namještaljka, film Plaćenik, oprost, film

  VIJESTI

07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 08:35 Bejblejd, s. 09:30 Snovi, kuća, dom, r. 11:00 Dokumentarni program 12:06 Život sa morem, r. 13:00 Za volanom, r. 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r. 15:40 Dokumentarni film 16:30 Vijesti 17:15 Bez granica, r. 18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas 20:00 Kutija, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Na granici, film 00:40 Koža u kojoj živim, r.

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:15

18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

A1 TV

Dječja TV Jelena, r. Vikend film, r. Igra i struktura, r. Auto šop Neđelja u petak, r. Dokumentarna serija Zvjezdice Prč u petak sa Miljom Radojičićem Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Zvjezdice Dokumentarna emisija Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

06:00 Zadruga, pregled dana 07:30 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 13:00 Minut dva 13:05 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Paparaco lov, r. 15:00 Minut dva 15:05 Zadruga 16:00 Minut dva 16:05 Zadruga 17:30 Magazin in

19:00 19:02 20:00 22:00

Minut dva Elif, s. Dženetine suze, s. Zadruga

 07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25 19:00

RTV BUDVA

Muzički program Sesil i Pepo, s. Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r. Muzički program Polis



777

19:35 Sportski program 20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 12:00 14:30 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:10

Jutarnji program Boško Buha, film Servisne informacije Škrinja – Dušan Vukotić Ljepote i legende Crne Gore Hrana kao lijek 13 jul, dokumentarac Zanimljiva hronika svijeta Ljepote i legende Crne Gore

16:25 17:00 19:00 20:00 20:15 20:30 21:15 21:30 21:45 22:00

Muzika modernija Sutjeska, film Aktuelno 13 jul, dokumentarac Ljepote i legende Crne Gore Skrinja – Ljubo Ćupić Škrinja – Sava Kovačević Ljepote i Legende Crne Gore 13 jul, dokumentarac Neretva, film

Subota, 7. decembar 2019.

Marketing

Magazin

Subota, 7. decembar 2019.

DARRYL ADELAAR

Di-džej Elke Klajn uoči večerašnjeg nastupa u Kolektoru

Ponovićemo odličnu žurku u Podgorici PODGORICA – Cijenjeni roterdamski di-džej Elke Klajn rijedak je talenat koji se može pohvaliti titulama uspješnog producenta elektronske muzike i pravog modernog kompozitora. Talas fantastične energije koji je ljetos na Si densu zahvatio 50.000 ljudi, osvježiće večeras i podgoričku publiku, koja će u Kolektoru uživati u vanvremenskom setu majstora za miks pultom. Njegov nastup održaće se u okviru DEUS-a, a za njega, pu-

bliku će zagrijati domaći didžejevi Ler i Audiostorm. U razgovoru za Pobjedu, Klajn priča o inspiraciji, planovima, večerašnjem nastupu, a osvrnuo se i onaj koji je ljetos održao na Si densu. - Veoma mi se svidjelo na Si densu. Puštati muziku kasno u noć i uz prve zrake sunca je uvijek prezanimljivo. Magična lokacija pokraj plaže čini ovo iskustvo još boljim. U Podgorici sam nastupao prije deset godina, na samom početku karijere. Tada je bila odlična

žurka, vjerujem da ćemo je ponoviti. Volim da nastupam u Crnoj Gori i očekujem dobre vibracije večeras – kazao je Klajn.

INSPIRACIJA

Titulu svjetskog megastara uspješno gradi već 15 godina, ali let u zvijezde nije promijenio njegov odnos prema radu. - Istovremeno je jedinstven i čudan osjećaj, jer se sve dešava postepeno. Počneš da nastupaš na više manjih žurki i da stvaraš više muzike i odjed-

Vikend počinje u četvrtak veče Budući da je njegova slava svjetskih razmjera, i da u nekoliko dana u njegovim nastupima uživa publika sa više kontinenata, pitali smo ga koliko je taj način života iscrpljujući i da li ,,bijeg“ u drugu zemlju predstavlja novo iskustvo vrijedno svake žrtve. - Ovakav život ima svoju cijenu i ne vjerujem da svako može da je plati. Na primjer, moja supruga ne može da isprati moj tempo. Prošlog vikenda sam imao set od sedam sati u Holandiji. Spavao sam tri sata i odmah potom odletio za Montreal da bih puštao muziku u subotu veče. Već dan kasnije bio sam u San Francisku, gdje sam priredio dnevnu žurku. Tokom godina sam se navikao na sve to.

Veoma dobro podnosim ,,džet leg“ i mogu da spavam kad god i gdje god poželim. Takođe, bavim se sportom, idem u teretanu par puta sedmično i treniram boks svake srijede. Tokom radne nedjelje, trudim se da živim normalan i običan život, ustajem oko sedam ujutro i idem u krevet oko 23 sata. Srećan sam što mogu da provedem većinu nedjelje sa porodicom, iako vikendi znaju da budu prilično naporni. Obično sam kod kuće u ponedjeljak ujutro i ostatak nedjelje mogu da se odmorim, pravim novu muziku i radim na radio-emisiji takođe. A potom vikend ponovo počinje u četvrtak veče i petak ujutro – objasnio je Elke Klajn.

nom se nađeš u poziciji svjetske zvijezde. Veoma sam zahvalan za sve što sam do sada postigao. Uvijek me pogodi kada mi se desi peh na nastupu. U studiju se trudim da dam maksimum, a i dalje me iritira kada nemam nalet inspiracije – objašnjava Klajn. Kada mu zafali, pronalazi je u ljudima koji pomijeraju granice elektronske muzike. Kao primjer takvih navodi Masea Pleksa. - Obično počinjem da stvaram eksperimentišući sa različitim melodijama i bitovima. Ponekad imam neku kratku melodiju u glavi na kojoj želim da radim. Taj proces se svodi na sate i sate pisanja mnogo dobre i loše muzike i prepoznavanja koje bitove da iskoristim i koje numere da objavim. Pravim mnogo kratkih demo snimaka, ali ih ostavim da miruju određeno vrijeme prije nego odlučim koje od njih želim da završim. Ja sam prilično spor producent i za nastanak mojih traka potrebni su mjeseci – kaže Klajn. Iako su ,,back to back“ setovi uobičajen fenomen u dens muzici, Klajn kaže da nije dobar kada je u pitanju saradnja sa drugim ljudima. - Što se tiče studija, ja volim da

radim na svojoj muzici sam. „Back to back“ setovi su uvijek zabavni, ali ih ne preferiram. Ponekad je to dobra odluka, a ponekad i ne. Odluka da nastupim sa Mis Melerom je bila odlična – kaže Klajn. Uživa u slušanju različitih muzičkih žanrova, ali priznaje da mu nekad najviše prija tišina. - Moj ukus varira od pop muzike do bendova kao što su Muze i Editors. Često nakon višesatnih sesija u studiju uživam u tišini. Nakon druženja sa muzikom od osam do deset sati dnevno, uveče želim nešto potpuno drugačije – rekao je Klajn.

FILM

Klajn je pažnju javnosti skrenuo i izvrsnim filmskim kompozicijama među kojima se izdvajuju saundtrekovi za holivudske blokbastere ,,Rush“, ,,Parker“ i ,,This Means War“, kao i pjesma za slavnu glumicu Dženifer Lorens ,,The Hanging Tree“ iz franšize ,,Igre gladi“. Kako kaže, razlika između stvaranja muzike za film i klubove je velika. - Kao umjetnik slobodan si da napraviš što god ti želiš, to jeste moja vizija muzike. Ali stvaranje muzike za film ili TV zapravo je

muzika koju drugi žele da čuju. Naravno da i dalje možeš da dopuniš i dodaš detalje, ali obično dobiješ veoma striktne zahtjeve praćene primjerima muzike koja se sviđa režiseru. U posljednje vrijeme nijesam imao mnogo vremena da ponovo radim na ovome jer, iako mi se sviđa, pored putovanja i nastupa koji zauzimaju većinu mog vremena, ne ostaje mi mnogo za druge stvari. Svakako bih volio da se vratim stvaranju muzike za film jednog dana – ističe Klajn. Krajem prošle godine je pod etiketom DAYS like NIGHTS svjetlost dana ugledao njegov treći album ,,Moments Of Clarity“, svojevrsni spoj progresivnog, ambijentalnog i epskog brejkbita, dip hausa i melodičnog tehna. Za holandskog di-džeja pauza ne postoji, pa će nove trake, otkriva, objaviti već naredne godine. - Radim na novoj muzici koju već testiram na nastupima. Objaviću dosta novih traka tokom sljedeće godine. Smatram da je ovo nešto najbolje što sam do sada radio, trudim se da postavim stroge kriterijume za sebe. Nadam se da ste saglasni sa mnom – zaključio je sa osmijehom Klajn. Z. K.

PODGORICA - Humanitarna fudbalska utakmica između Crne Gore i Ostatka svijeta igraće se danas u Podgorici u 14 časova, u hali Lješkopolje, povodom obilježavanja 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava. Kako je saopšteno iz Građanske alijanse, prikupljena sredstva će biti donirana NVO Zračak nade za rad sa djecom sa teškoćama u razvoju. U našem timu igraće NVO aktivista Boris Raonić, poslanik Dritan Abazović, diplomata Đorđe Janković, glumac Mišo Obradović, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, sveštenik Predrag Šćepanović, imam Samir Kadribašić, ombudsman Siniša Bjeković, novinar Srdan Kosović i advokat Zdravko Begović, a selektor će biti Miodrag Džudović iz FSCG. U timu Ostatka svijeta će pod dirigentskom palicom selektorke Alison Kemp, britanske ambasadorke, nastupiti Blažo Cvetanović (Ambasada Slovenije), Boris Ristović (Savjet Evrope), Branimir Lukić (ambasador BiH), Karel Urban (ambasador Češke), Nenad Rakočević (GIZ, Njemačka), Rabi Hantouli (ambasador Palestine), Rajko Uskoković (direktor francuskog privrednog kluba), Roman Hloben (ambasador Slovačke), Saša Brajović (Ambasada SAD) i Vlado Perović (AIPS Evropa).

A.DAMJANOVIĆ

Humanitarna fudbalska utakmica između Crne Gore i Ostatka svijeta danas u Podgorici

Novac će donirati Zračku nade

Lena Kovačević objavila numeru ,,Požuri“

Spot stiže kao poklon za praznike BEOGRAD – Džez-pop pjevačica Lena Kovačević predstavila je pjesmu ,,Požuri“. Emotivnu baladu je napisao Vladimir Danilović, a aranžman je uradio Darko Dimitrov. Nova numera je nastala u dahu zajedničke energije tima sa kojim Lena posljednjih godina kreira singlove, a u susret albumu koji je u pripremi za izdavačku kuću Medžik rekords. Kao i do sada, kada su u pitanju Lenini singlovi, prvo se predstavlja audio verzija, a spot stiže kao poklon za praznike koji su pred nama. Pjevačica ovih dana snima novogodišnje programe za razne TV stanice, a do kraja godine ima i nekoliko nastupa. Tako će se družiti sa svojim fanovima uživo već u subotu, 7. decembra. Tada će održati treći rasprodati koncert u Njemačkoj ove godine, na kome nastupa uz simfonijski orkestar i ansambl ,,Josef & Friends“, članove državnog operskog orkestra Braunšvajg.