Dnevni list Pobjeda 19.12.2019. by Pobjeda

Marković: Nije tačno da zakonom nacionalizujemo imovinu SPC Zašto nije problem što su Hram Svetoga Save i Saborna crkva u Beogradu ,,jedan kroz jedan“ vlasništvo države Srbije, a Manastir Ostrog treba da bude vlasništvo Srpske patrijaršije? Ne može, država će zakonom regulisati pitanje imovine, poručio je crnogorski premijer

I.B.

Premijerski sat u Skupštini obilježila rasprava o zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Odbor za izbornu reformu završio rad, posljednja sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma

Gvozdenović: Predložićemo pet zakonskih tekstova

STR. 3.

Kompanija Oškoš sklopila ugovor sa američkim Ministarstvom odbrane vrijedan 803 miliona dolara

Pentagon: Lakooklopna vozila za Crnu Goru do 31. januara 2021.

STR. 6. i 7.

STR. 2.

Specijalni dodatak povodom Dana oslobođenja Podgorice

Četiri dana nakon saobraćajnog udesa u kojem su poginula dva mladića

Vozaču ,,pasata“ određen pritvor zbog nesreće na Brajićima

STR. 11.

Braći Hasanaj i njihovoj majci određen pritvor zbog ubistva graničnog policajca u Igalu

Kamere zabilježile ubistvo Lekovića i pokušaj ubistva njegovog kolege

Najsnažnija karika u milenijumskoj crnogorskoj istoriji STR. 18. i 19.

Osumnjičeni za ubistvo Savice Krivokapić (68) saslušan u Tužilaštvu

Krivokapić kazao da se kaje zbog ubistva majke STR. 10. i 11.

M.B.

Spomenik Ivanu Crnojeviću otkriven u Podgorici

D. M.

STR. 10. i 11.

Politika

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Kompanija Oškoš sklopila ugovor sa američkim Ministarstvom odbrane vrijedan 803 miliona dolara

Pentagon: Lakooklopna vozila za Crnu Goru do 31. januara 2021. godine

PODGORICA – Američka kompanija Oškoš završiće lakooklopna vozila (JLTV) za Crnu Goru do 31. januara 2021. godine, objavio je Pentagon. U dijelu koji se odnosi na sklopljene ugovore, Pentagon je objavio da je sa vodećom američkom kompanijom za proizvodnju taktičkih kamiona i lakooklopnih vozila Oškoš sklopljen ugovor vrijedan 803 miliona eura za nabavku 2.721 oklopno vozilo i 16.714 paketa rezervnih djelova. Od toga će Crnoj Gori, kako je ranije dogovoreno sa Oškoš kompanijom, biti isporučeno 67 vozila. – Nova izmjena ugovora uključuje prodaju vojne opreme Crnoj Gori - objavilo je američko ministarstvo odbrane. Ministarstvo odbrane Crne Gore 23. oktobra potpisalo je ugovor za nabavku 67 JLTV. Prvih 20 komada ući će u naoružanje Vojske Crne Gore (VCG) u drugoj polovini 2020. godine, a svi primjerci stići će iz fabrike u Vojsku Crne Gore do 2023. godine. Nakon što Crna Gora bude opremljena JLTV vozilima, postaće četvrta članica NATO

Francuska ambasadorka Kristin Tudik saopštila

Ocjena Timonijea ne odražava stav Pariza PODGORICA - Ocjena ambasadora Francuske u Skoplju Kristijana Timonijea da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom a da suštinski nije napredovala, ne odražava stav zvaničnog Pariza, saopštila je francuska ambasadorka u Podgorici Kristin Tudik. Timonije je ranije ocijenio da je bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano na dvanaestak familija i da je ona primjer zašto treba preispitati kriterijume za proširenje.

– Insistiram na činjenici da njegov stav ne odražava stav Francuske – kazala je Tudik R. P. agenciji Mina.

Crna Gora preuzima predsjedavanje Centralnoevropskom inicijativom

Marković danas u Rimu

Lakooklopna vozila kompanije Oškoš

koja je koristila ovu vrstu naoružanja. Do sada su ugovore sa Oškošom sklopile Litvanija, Velika Britanija i Slovenija. Nabavkom ovih vozila dvije pješadijske čete Vojske Crne Gore biće u potpunosti opremljene sa vozilima posljednje generacije. Ova vozila će biti opremljena sistemom veze i daljinski upravljivim oružnim stanicama, sa mogućnošću upravljanja instaliranim naoružanjem iz

unutrašnjosti vozila, pri čemu se crnogorski vojnici neće izlagati riziku, kao što je slučaj kod drugih sistema kod kojih vojnik mora da izađe iz vozila da bi upotrijebio naoružanje. Takva vrsta opreme koštaće ministarstvo dodatnih 35 miliona eura, a ugovor o isporuci ovih sistema je prošle sedmice skopljen sa izraelskom firmom Elbit. Mediji su nedavno objavili da će nakon Crne Gore i Sjeverna Makedonija krenuti u nabavku

JTLV vozila. Skoplje će, prema pisanju Balkanske bezbjednosne mreže, uskoro potpisati ugovor sa Oškoš kompanijom o nabavci 151 JLTV-a u periodu do 2024. godine, a zatim u sljedeće četiri godine još 98 vozila. Podgorica, Ljubljana i Skoplje su ugovorile posao kroz direktne pregovore ministarstava odbrane sa Pentagonom koji je u ime korisnika zaključio narudžbine sa firmom Oškoš. Jovana ĐURIŠIĆ

PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković će danas, na poziv premijera Italije Đuzepea Kontea, učestvovati u radu Samita Centralnoevropske inicijative CEI u Rimu. Kako je najavljeno iz Vlade, Crna Gora će na Samitu, na koji je pozvano šesnaest predsjednika vlada, preuzeti od Italije rotirajuće predsjedavanje Centralnoevropskom inicijativom – najstarijim i najvećim regionalnim mehanizmom na prostoru Centralne i Istočne Evrope koji okuplja 17 država. – Na Samit je u svojstvu specijalnih gostiju pozvano osam regionalnih i međunarodnih organizacija: Evrop-

ska komisija, Jadransko-jonska inicijativa JJI, Savjet država Baltičkog mora CBSS, Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju OEBS, Organizacija crnomorske ekonomske saradnje BSEC, Savjet za regionalnu saradnju RCC i Savjet Evrope – navode u Vladi. Dodaju da će preuzimanjem jednogodišnjeg predsjedavanja Inicijativom, koje počinje od 1. januara, Crna Gora potvrditi podršku aktivnostima CEI na stvaranju održivog i prosperitetnog regiona, promovišući istovremeno kredibilnu evropsku perspektivu država aspiranata za članstvo u EU. R. P.

Prijedlogom dopune Krivičnog zakonika uvedena dva nova krivična djela protiv izbornih prava

Do tri godine zatvora za protivpravno finansiranje političkog subjekta ili kampanje

Nedvosmisleno se ukazalo kao potreba da se zbog stepena društvene opasnosti određene radnje propisane Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kao prekršaji propišu kao krivična djela u Krivičnom zakoniku – obrazložili su predlagači – pet poslanika vladajuće koalicije PODGORICA – Ko silom, prijetnjom ili na drugi protivpravan način utiče da se političkom subjektu daju novčana, nenovčana ili druga sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Ako to učini javni funkcioner, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina – predviđeno je prijedlogom dopuna Krivičnog zakonika, kojeg su poslanici vladajuće koalicije predložili Skupštini. Prijedlog dopune Zakonika, koji je urađen na radnim odborima Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, potpisali su i parlamentu procesuirali Predrag Sekulić (DPS), Mihailo Anđušić (DPS), Andrija Popović (LP), Adrijan Vuksanović (HGI) i Ervin Ibrahimović (BS). Prema predloženoj dopuni Krivičnog zakonika, odgovor-

no lice u političkom subjektu koje prihvati sredstva, prilog ili drugu korist koji predstavljaju zabranjen izvor finansiranja političkih subjekata, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Ko učini ovo djelo, a mogao je i bio dužan da zna da sredstva, prilog ili druga korist predstavljaju prihod pribavljen kriminalnom djelatnošću, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Prihvaćeni poklon ili druga korist oduzeće se – predviđa prijedlog dopune Krivičnog zakonika. Dopunom Krivičnog zakonika predloženo je uvođenje dva nova krivična djela. Predlagači su u obrazloženju dopune naveli da su Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja određene radnje propisane kao prekršaji koji se karakterišu kao manji stepen društvene opasnosti od krivičnog djela. - Imajući u vidu promjenu

društvenih okolnosti, odnosno stepen društvene opasnosti kada su ove radnje u pitanju, nedvosmisleno se ukazalo kao potreba da se zbog stepena društvene opasnosti određene radnje propisane Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kao prekršaji, propišu kao krivična djela u Krivičnom zakoniku. Kako posebni dio Krivičnog zakonika posebno reguliše krivična djela protiv izbornih prava, inkriminacijom na ovaj način stvoriće se uslovi da se odredbe Zakonika u ovom dijelu dopune novim krivičnim djelima, a u cilju sprečavanja povrede slobode opredjeljenja i prihvatanja priloga iz zabranjenih izvora – navodi se u obrazloženju. Navedeno je da predloženi raspon kazni kod ovih krivičnih djela prati strukturu kazni opredijeljenih u dijelu 16 Zakonika - Krivična djela protiv izbornih prava. I. K.

Politika

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Odbor za izbornu reformu završio rad, posljednja sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma

Gvozdenović: Predložićemo pet zakonskih tekstova

ODBOR ZA IZBORNU REFORMU ZAVRŠIO RAD: Zakonske prijedloge predaje DPS

PODGORICA – DPS će, sa koalicionim partnerima, procesuirati Skupštini pet zakonskih prijedloga - o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i izmjene i dopune Krivičnog zakonika – kazao je juče Branimir Gvozdenović, predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, članovima tog tijela, konstatujući da nema kvoruma da sjednica počne i da se razmotre dosadašnji rezultati. Odboru je juče, 18. decembra, istekao mandat. Demokrate, kao što su i najavile, nijesu došle na sjednicu jer nije povučen iz procedure prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, čime su uskratile kvorum za rad. Gvozdenović je rekao da će zakonska rješenja biti upućena Vladi, a iskazao je nadu da će biti usvojena do kraja godi-



Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika biće materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva – rekao je Gvozdenović

Demokrate: Pozvaćemo opoziciju na bojkot izbora ako se ne povuče zakon – Ako prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti bude povučen, spremni smo da se vratimo i zadamo završni udarac DPS-u, ali ako se taj akt ne povuče, predložićemo opoziciji bojkot izbora – kazao je Momo Koprivica, poslanik Demokrata, na jučerašnjoj pres konferenciji. On je istakao da je najava DPS da će, kako je rekao, sami sa sobom da usvajaju zakone „znak pogubljenosti i dezorijentacije“. Koprivica je rekao da vlast nije usaglasila sa opozicijom nijedno rješenje, osim prijedloga izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji. – Mi smo predali 200 rješenja. Onaj ko nije nijedno, ne može da nas optuži za opstrukciju – rekao je Koprivica.

ne u Skupštini, uz podršku opozicije. – Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika biće materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom

sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva – rekao je Gvozdenović, podsjećajući da je za usvajanje tog rješenja potrebna dvotrećinska podrška. Pozivamo sve, dodao je, koji su zainteresovani da i u slje-

dećoj godini radimo na daljem unapređenju tog zakona. – Nadam se da će poruke doći do svih koji žele da zajedno radimo i u narednom periodu – kazao je Gvozdenović. Gvozdenović je rekao da će na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi u narednoj godini. – Žao mi je što ovaj posao nijesmo realizovali onako kako je pisalo u odluci. Ovdje smo svi vidjeli ko ima demokratski kapacitet i ko želi da dođe do određenog rješenja – rekao je Gvozdenović. On je istakao da nije postignut cilj Odbora, ali jesu određeni rezultati. – Organizovali smo međunarodne aktivnosti, upoznali praksu drugih, urađeno je za šest mjeseci 12 istraživačkih radova, imali smo intenzivnu komunikaciju sa ekspertima SE i ODIHR – rekao je Gvozdenović. Raško Konjević (SDP) istakao je da Odbor nije utvrdio nijedan tekst zakona. – Nijedan zakonski tekst u ime ovog odbora ne može biti upućen Skupštini – istakao je Konjević, poručujući da prijedlog poslaničke partije ili grupe za SDP neće biti politički obavezujući. Konjević je kazao da u Odboru nije prepoznao volju za dogovorom. – Svi bi trebalo da se zapitaju, iz vlasti i iz opozicije, da li su pokazali dovoljno političke volje i odgovornosti. Mislim da ni vlast ni opozicija nijesmo adekvatno odgovorili zadatku – rekao je Konjević. Predrag Sekulić (DPS) rekao je da će biti predložena „dobra i prihvatljiva rješenja“. – Tokom rada Odbora došli smo do toga da bi trebalo promijeniti Krivični zakonik, odnosno u njega ugraditi dodatne zaštitne mehanizme koji se tiču finansiranja političkih subjekata – rekao je Sekulić, dodajući da je taj prijedlog predvidio rigorozne kazne za nelegalno finansiranje političkih subjekata. - Više od 70 odsto prijedloga Demokrata smo prihvatili. Ne vidim razlog da ove zakonske tekstove ne prihvati opozicija – kazao je Sekulić. Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović rekao je da se nada da će postojati dovoljan nivo odgovornosti svih važnih političkih aktera i da će se, kako je kazao, možda u nekom drugom formatu, naći neko rješenje koje će omogućiti da se izbori održe u prihvatljivim uslovima. On je istakao da je i vlasti jasno da nema veze da li će se o prijedlogu zakona o vjeroispovijesti raspravljati 26. decembra ili 26. januara. – Mogli biste, ako tvrdite da ste posvećeni dogovoru, tu posvećenost demonstrirati na djelu – rekao je Rudović. Ivana KOPRIVICA

Marković: Ima vremena za kompromis do raspisivanja izbora – Sve dok se ne raspišu izbori, ima načina i mogućnosti u politici da se dođe do konsenzusa – kazao je novinarima Duško Marković, predsjednik Vlade. Na pitanje šta će biti sa reformom izbornog zakonodavstva, s obzirom na to da je istekao rok za rad Odbora za izborne reforme, Marković je odgovorio da su pokazali trpeljivost i

konzistentnost kako bi došli do usaglašenog izbornog zakonodavstva i izbore sproveli u najboljoj političkoj atmosferi. – Bilo je dosta vremena za izbornu reformu. Demokrate su u Odbor ušle razumijevanjem i podrškom Demokratske partije socijalista. Sve do raspisivanja izbora ima načina i mogućnosti da se dođe do konsenzusa – kazao je Marković.

KOMENTAR

Metafizička statistika » Piše: Milorad PUSTAHIJA

Što može nesrećni, prosječno upućeni, građanin da zaključi iz posljednjeg istraživanja javnog mnjenja gdje se istovremeno vagaju i SPC i Vlada. Na primjer: da mu se bolje liječiti kod popa Joila pomoću viska nego u zdravstvenim ustanovama, jer je za tri posto veće povjerenje u SPC u toj oblasti nego u zdravstveni sistem Nedavno sam citirao izjavu Dizraelija, britanskog premijera s kraja devetnaestog vijeka, u kojoj on, gradirajući laži, kaže: „Postoji laž, besmrtna laž i – statistika“. Sportski komentatori imaju običaj reći za sportsku statistiku da je ona poput bikinija jer otkriva sve, ali sakrije ono najbitnije. Dobro, statistika je ozbiljna nauka i ove kozerske izreke ne mogu umanjiti njenu ozbiljnost i važnost. Osim, možda, kad je u pitanju politička statistika koja je kao i mnogo toga drugoga u politici samo - korisna laž. Povod za ovo moje bavljenje statistikom je objava ,,rezultata istraživanja političkog javnog mnjenja“ Cedema, i to tabela „Povjerenje u institucije“. Ne mislim da se Cedem bavi plasiranjem političkih laži; naprotiv, mislim da je ozbiljna NVO i da su mnoga njihova izborna i druga predviđanja bila tačna i utemeljena. Ali, naznačena tabela, jednostavno, nije - normalna. Evo rezultata iz te tabele: CPC je dobila 17,6 posto, političke partije 25,6 posto, Tužilaštvo 33,2 posto, NATO 33,4 posto, Skupština 33,7 posto, UN 35,7 posto, Vlada 36,2 posto, Predsjednik 37,0 posto, NVO 39,3 posto, Delegacija EU 39,7 posto, Vojska 40,6 posto, sudstvo 41,9 posto, zdravstveni sistem 43,4 posto, policija 45,7 posto, SPC 46,4 posto, sistem obrazovanja 52,8 posto... „Lijepog li spiska jadi ga ubili, a u jedan da ih svariš kot’o ne bi im se čorbe pomiješale“. Preciznije rečeno: bilo koje pojave ili fenomeni mogu se pouzdano statistički porediti samo ako postoji visok stepen njihove istovrsnosti, i po načinu nastanka i vrsti djelovanja, kao i po uzrocima koji ih pobuđuju na djelovanje i posljedicama toga djelovanja. Ako se kompariraju neistovrsne pojave onda se metodom ispitivanja korelacije moraju utvrditi oblasti u kojima mogu imati sličnost kao i stepen te korelacije u tim oblastima, a ne ovako uopšteno. Dakle: što će na ovoj listi Srpska pravoslavna crkva i Crnogorska pravoslavna crkva? Tačno je da se SPC nezakonito i brutalno bavi politikom, ali je glupost komparirati je sa bilo kime sa ove liste, osim sa CPC ili drugim vjerskim zajednicama. Zato sve to mora u odvojenoj tabeli, ali onda nedostaju i Islamska vjerska zajednica i Katolička crkva. Ili su diskvalifikovane po osnovu vjerske segregacije? Što onda može nesrećni, prosječno upućeni, građanin da zaključi iz postotaka ove tabele. Na primjer da mu se bolje liječiti kod popa Joila pomoću viska, ili kod svetog Vasilija Čudotvorca, nego u zdravstvenim ustanovama, jer je za tri posto veće povjerenje u SPC u toj oblasti nego u zdravstveni sistem. Ili da čuvanje reda i zakona i odbranu zemlje - umjesto policiji i vojsci - povjerimo SPC jer i od tih institucija ima veće povjerenje? Istini za volju, nije baš da SPC nema iskustva u vojnim i policijskim stvarima, pokazali i dokazali su se u nedavnim neslavnim ratovima, kada su se i sa mitraljezima slikali i zvali u juriše, a za vrijeme komunizma su imali istaknutu rolu čak u Udbi. Da ne pominjemo Vladu od koje je SPC uspješnija u ovoj tabeli za 10 posto. Logično bi onda bilo građanima iz tog uzorka postaviti i pitanje: da li više vjeruju u Gospoda Boga ili u Duška Markovića? Što se čudite? To su dva rukovodeća čovjeka u kompariranim institucijama, koji propisuju i favorizuju određene ordinarne, moralne i metafizičke vrijednosti i obećavaju nam dobro ukoliko im povjerujemo i usvojimo vrijednosti. Doduše: Bog je to učinio samo jednom prije 2000 godina, a Marković, zbog ipak nebožanskih moći, mora to činiti svake četiri godine na izborima. Ili možda mislite da je Amfilohije šef crkve? Ne, braćo, on je samo posluga, a u slobodno vrijeme se bavi – politikom. Nedavno je sam Amfy rekao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti - napad na Boga!? Baš ga je pogodio... No, kad smo već kod tog zakona, nije zgoreg neznavenima pojasniti: Vlada Crne Gote je zakoniti podnosilac pravne inicijative, obavljena je javna rasprava koju je SPC ignorisala, konsultovane su evropske institucije, dobijeno mišljenje Venecijanaca i ostaje još - usvajanje u Skupštini. Stoga Hercegovcima i Srbijanci mogu doći u Nikšić 21.12. 2019, ali ne mogu uticati na zakon, ako ima države Crne Gore. Jer, naši zakoni su naša stvar i ne trebaju nam oni na javnoj raspravi u vidu crkvenog sabora. Osim ako neće samo da se mole 21. decembra. U suprotnom, na svako divljanje, država mora da reaguje. Baš onako kako reaguju u Evropi kojoj težimo. Znači, svi dozvoljeni instrumenti državne prinude za one koji neće da poštoju državu Crnu Goru. E, kako bi se utišali, Slaven bi ostao kući, a Milanče bi začepio čvrsto onaj bidon sa benzinom. Da se ne samozapali.

Ekonomija

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Odluka menadžmenta kompanije Pomorski saobraćaj

ADVOKAT TRAŽIO PRIVREMENU MJERU: Sa presa

Predsjednik sindikata dobio otkaz PODGORICA - Predsjednik Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja Ivan Vučinović dobio je otkaz zbog, kako tvrdi, formiranja sindikalne organizacije na čijem je čelu bio od 7. oktobra. - Otkaz sam dobio 5. decembra, mjesec i po nakon što sam pokušao da obavijestim menadžment da smo formirali sindikat - kazao je juče Vučinović na konferenciji za novinare u Uniji slobodnih sindikata i naglasio da je to sindikalna diskriminacija. Naveo je da je nakon formiranja sindikata dobio premještaj na lošije radno mjesto. – Dobio sam aneks ugovora o radu kojim sam raspoređen

na drugo radno mjesto koje nijesam smio da odbijem – rekao je Vučinović i objasnio da je na starom radnom mjestu prodavao karte za trajekt, a da mu je novo zaduženje bilo da broji kamione, autobuse i šlepere na trajektu. Naveo je da su mu na novom radnom mjestu izrečene dvije disciplinske mjere, nakon čega mu je početkom decembra uručen otkaz. Generalni sekretar USSCG Srđa Keković je naveo da je Vučinović dobio otkaz na osnovu ,,izmišljene teže povrede radne obaveze“, odavanje poslovne tajne. – Vučinović ni jednom riječju nijednu poslovnu tajnu nije odao, ali ovdje nije poenta u poslovnoj tajni, koja vjero-

vatno nije ni propisana aktima Pomorskog saobraćaja, nego je poenta da osioni gazda, koji ima ogroman novac želi da otjera Vučinovića i pokaže svim zaposlenima što će im se desiti ukoliko se drznu da štite svoja prava na organizovan način – rekao je Keković. Naveo je da je Vučinović nakon otkaza tužio firmu. – Advokat je tražio privremenu mjeru, kojom se do okončanja sudskog postupka suspenduje odluka o prestanku radnog odnosa – istakao je Keković i naglasio da zakon propisuje da predsjednik sindikata za vrijeme mandata ne može biti doveden u nepovoljniji položaj, niti mu se može dati otkaz. Rekao je da se Vučinović obratio inspekciji, nakon što je premješten na radno mjesto sa minimalnom zaradom i neadekvatnim uslovima za rad, koja ništa nije preduzela, a žalio se i resornom ministarstvu na ponašanje Inspekcije rada. – Ukoliko nadležni organi u ovom trenutku ne zaštite sindikalno djelovanje, imaćemo katastrofalnu poruku za sve da socijalni dijalog u Crnoj Gori više ne može da egzistira, jer će svaki poslodavac koji ima monopolski položaj i mogućnost da možda utiče na institucije sistema, moći da šikanira predstavnike sindikata – saopštio je Keković i podsjetio da je to krivično djelo kažnjivo novčanom kaznom ili zatvorom do godine, za koje do sada niko nije bio procesuiran, iako je bilo nekoliko krivičnih prijava. Pomorski saobraćaj obavlja trajektni prevoz na liniji Lepetane – Kamenari, a izvršni direktor je Dejan Ban. S. P.

Rasprava o izmjenama penzijskog propisa

Zakon PIO neće biti usvojen ove godine

PODGORICA – Premijer Duško Marković kazao je juče da su prosječne plate i penzije u Crnoj Gori najveće u regionu i da su veće samo u članicama EU Sloveniji i Hrvatskoj. Naveo je da je u Crnoj Gori prosječna penzija 287,9 a plata 517 eura, u Makedoniji 237 i 414, u Srbiji 224 i 457, Federaciji BiH 213 i 469 i u RS 195 i 465 eura. On je u okviru premijerskog sata odgovarajući na pitanje Raška Konjevića (SDP) kazao da izmjene zakona PIO ne leže u fiokama i najavio da će se intenzivirati konsultacije. – Socijalni dijalog u Crnoj Gori jedan je od najboljih u regionu i Evropi. To su nam rekli u Briselu – rekao je Marković i dodao da izmjenama zakona želi da se na kvalitetan i održiv način riješi ova oblast. Konjević je pitao zašto se zakon još ne usvaja, kad je usaglašen na Socijalnom savjetu polovinom godine i hoće li biti usvo-

jen do kraja godine. Saopštio je da veliki broj penzionera prima minimalnu penziju od 125 eura, koja je najmanja u regionu. Premijer je odgovorio da Konjević maniluliše kad pita hoće li izmjene zakona biti usvojene do kraja godine, jer zna da neće, pošto nije kandidovan parlamentu. - Vi imate pristup podacima o radu Vlade i želite da kupite na osnovu toga poene - istakao je Marković I podsjetio da je deficit Fonda PIO 2012. Bio 42,8, a danas je 24,3 odsto. – Ovi rezultati nijesu posljedica političkog marketinga, već teškog rada. Vlada će zaštititi prava penzionera i u fokusu imamo 11.000 penzionera sa najnižom penzijom, bez obzira kad Zakon bude donijet. Smanjenje deficita Fonda PIO stvoriće uslove da povećamo najnižu penziju i da idemo u nove prihode otvaranjem novih radnih mjesta – kazao je Marković. Odgovarajući na pitanje Filipa Vukovića (DPS) saopštio je da

Crna Gora nema od otvaranja podmorskog kabla bojazni od poremećaja na tržištu energije. – Osim fascinantnih podataka od gotovo milijardu eura vrijednom projektu, koji je Crna Gora uspješno realizovala u partnerstvu sa italijanskom kompanijom Terna, posebno raduje dokazana sposobnost našeg CGES-a. Oni su potvrda da je domaća struka i znanje spremno za ravnopravnu utakmicu sa evropskim gigantima – rekao je Marković. Premijer je odgovarajući na pitanje Željke Savković (DF) kazao da nije tačno da je Vlada nezakonito oduzela pravo na nadoknadu majkama, nego je Ustavni sud odlučio da nije u skladu sa Ustavom i pitao Savković zašto ne saopšte da su u Strazburu izgubili 150 predmeta. Odgovarajući na pitanje Srđana Milića (SNP) kazao da procjena državne imovine još nije završena i podsjetio na obavezu formiranja registra. M.P.M.

Kursna lista USD

1.11150

GBP

0.85055

AUD

1.62270

JPY

121.81000

CHF

1.09130

CAD

1.46240

Kompanija Tehnomaks u ovoj godini ostvarila rek

Uvećali dobit 44 o a očekuje se pro od 37 miliona eu Broj zaposlenih u Tehnomaksu je u konstantnom rastu i trenutno imamo 220, s tim da je u posljednje dvije godine uvećan za polovinu, što je jedan od najboljih pokazatelja rasta kompanije, navodi direktor i osnivač Vesko Petranović PODGORICA - Kompanija Tehnomaks je ove godine ostvarila rekordne poslovne rezultate, najbolje od osnivanja. U prvih 11 mjeseci ostvarila je promet od 32,2 miliona eura, što je 30,47 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Bruto dobit je u prvih deset mjeseci bila 2,55 miliona eura i veća je 44,24 odsto nego lani u istom periodu, saopštio je izvršni direktor i osnivač ove kompanije Vesko Petranović.

RAST

Bruto dobit na kraju prošle poslovne godine iznosila je dva miliona eura. – To znači da smo mi za prvih deset mjeseci ove godine premašili bruto dobit kompletne prethodne godine za pola miliona eura, odnosno za 25,84 odsto. Ukoliko se obistine naša predviđanja, ovu poslovnu godinu bi trebalo da završimo sa oko 37 miliona eura prometa i tri miliona bruto dobiti. S obzirom na to da je prošla poslovna godina bila izvanredna, te da je bila najbolja od osniva-

Logistički centar Tehno maksa

nja firme, jasno je kakav rezultat ostvarujemo u ovoj godini - kazao je Petranović Pobjedi. Podsjetio je da je Tehnomaks razvojni put započeo prije 15 godina, otvaranjem ,,skromne radnje“ bijele tehnike i kućanskih aparata u Podgorici. – Od osnivanja kompanija nije promijenila djelatnost, pa kako tada tako i danas, Tehnomaks se bavi prodajom kompletne tehnike i prateće opreme za domaćinstvo – rekao je Petranović. Naveo je da u sklopu kompanije trenutno posluje 14 maloprodajnih objekata, jedan kafe u sklopu Megastora u Podgorici, kao i veleprodaja. – Broj zaposlenih je u konstantnom porastu i trenutno ih imamo 220, a naglašavam da smo broj zaposlenih u zadnje dvije godine povećali za 50 odsto, što je sigurno jedan od najboljih pokazatelja napretka i uspjeha jedne kompanije – istakao je Petranović i dodao da očekuje dalji rast zaposlenih i proširenje poslovanja u narednom periodu. Smatra da je Tehnomaks lider

DRI skrenula pažnju na finansijski izvještaj Ure

Sa redovnog računa plaćali izborne troškove PODGORICA – DRI je dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijski izvještaj Ure za prošlu godinu i negativno na pravilnost poslovanja.

U izvještaju koji su sačinili senator DRI Nikola N. Kovačević i predsjednik Senata dr Milan Dabović se navodi da je pažnja skrenuta na blagajničko poslovanje i troškove. – Revizijom je utvrđeno da je

Ura sa redovnog računa prenijela 26.000 eura na izborni račun za kampanju u Podgorici, Baru, Bijelom Polju i Danilovgradu, suprotno Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja konstatovala je revizija. Partija u 2018. sa računa za redovno poslovanje isplatila je troškove izborne kampanje za lokalne izbore u Beranama, Ulcinju, Cetinju i Mojkovcu u iznosu od 7.212 eura,

na domaćem tržištu, iako ne posjeduje zvaničnu informaciju koliki je tržišni udio ove kompanije. – Podatke koje imamo su interni, tako da ih ne bih navodio, ali smatramo da je Tehnomaks lider na tržištu i neko ko postavlja standard u našoj oblasti djelovanja – naglasio je Petranović. U maju prošle godine otvoren je novi logistički centar kompanije u Podgorici. On predstavlja centralni magacin kompanije i prostire se na četiri hiljade kvadrata.

NOVI OBJEKTI

– Logistički centar je opravdao svoja očekivanja i ima ogroman značaj za kompaniju, kao centralni magacin. LC je bio kruna našeg truda, rada i zalaganja, a opet i logičan slijed događaja, jer neprihvatljivo je da jedna ovakva kompanija nema LC kao što je ovaj – saopštio je Petranović. Podsjetio je da je LC smješten u industrijskoj zoni na Ćemovskom polju, na jednoj od strateških lokacija. Prema nješto takođe nije u skladu sa zakonom. Troškovi kampanja u Ulcinju i Beranama bili su 1.919 eura veći od iznosa propisanog zakonom, a računi za potrebe izbornih kampanja u Mojkovcu i Cetinju nijesu zatvoreni u zakonskom roku – navodi revizija. U roku nijesu dostavljeni Poreskoj upravi IOPPD obrasci za 2018. – Partija nije obezbijedila dokaze o radno-pravnom statusu lica angažovanih ugovorom o djelu, pa se nije moglo utvrditi da li je obračun poreskih obaveza pravilno izvršen na isplaćene naknade – konstatuje se u izvještaju. Nijesu sačinjavali izvještaje sa službenih puteva, niti su naznačavali vrijeme odlaska i povratka. M.P.M.

Ekonomija

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Odbor za ekonomiju podržao prijedlog zakona o pomoći avio-kompaniji

kordne poslovne rezultate

odsto, omet ura

govim riječima, položaj LC i blizina sadašnjih i budućih saobraćajnica oko LC umnogome olakšavaju poslovanje kompanije Tehnomaks. Istakao je da je Tehnomaks u maju otvorio još jedan prodajni objekat megastor u Herceg Novom. – Za taj objekat mogu da kažem, bez imalo lažne skromnosti, da je najljepši i najbolje opremljen objekat svoje vrste, ne samo u Crnoj Gori već i u regionu, a što su potvrdili i svi naši inostrani

U prodaji i televizori brenda MAX Petranović je saopštio i da je Tehnomaks počeo prodaju sopstvenog brenda televizora. – Ono što bih svakako pomenuo je pokretanje proizvodnje našeg brenda televizora, brenda kompanije MAX. Ovi televizori su u svim maloprodajnim objektima, a po svom dizajnu i kvalitetu ne zaostaju za velikim svjetskim brendovima – tvrdi Petranović.

partneri – ocijenio je Petranović. Komentarišući uslove poslovanja na tržištu i zakonsku regulativu, naveo je da je oblast trgovine jedna konstantna borba. – I kako je to svojstveno borbama, uvijek postoje određene prepreke koje treba savladati, ali opet ako ste veliki borac kao što je to Tehnomaks, onda to za vas nijesu prepreke i problem već izazovi. Svakako postoje određeni segmenti koje treba promijeniti u zakonskoj regulativi kada je trgovina u pitanju, odnosno određene odredbe Zakona o zaštiti potrošača, ali opet to je tema koja zahtijeva posebnu pažnju – kazao je Petranović. Istakao je da Tehnomaks nema problema sa nelojalnom konkurencijom na tržištu. – Oprostite mi ako ću možda zvučati pretenciozno, ali do sada nijesmo imali problema u dijelu nelojalne konkurencije, jer to prije svega nije naš način poslovanja, ne dovodimo kupce u zabludu da bismo zadobili njihovo povjerenje, već isto zavređujemo poštenom poslovnom praksom – poručio je Petranović. S. POPOVIĆ

Podrška za 155 miliona bez biznis plana PODGORICA – Skupštinski odbor za ekonomiju podržao je prijedlog zakona, kojim se u narednih pet godina pomaže Montenegro erlajnz sa 155 miliona eura. Boris Mugoša (SD) je bio uzdržan, a Srđan Milić (SNP) protiv. Jučerašnja sjednica je nastavak prekjuče odložene, jer su poslanici od ministra saobraćaja Osmana Nurkovića tražili biznis plan na osnovu kojeg je predložena pomoć Montenegro erlajnzu. Međutim, ni juče ga nijesu dobili. – Prosljeđivanje materijala nije dozvolila kompanija koja ga je radila, ni menadžment MA, koji je ocijenio da u tim dokumentima ima toliko internih podataka da bi kompanija bila oštećena kad bi bili objavljeni. Ovaj zakon nije proizvod eksterne analize, već rezultat svakodnevnog praćenja stanja u MA i brojnih sastanaka na mjesečnom i kvartalnom nivou – objasnio je Nurković. Nakon toga sjednicu je napustio Konjević, ocijenivši da je nekorektno odlučivati o 155 miliona bez preciznih informacija. Kazao je i da je unižavanje Skupštine da poslanici ne mogu dobiti biznis plan, na osnovu kojeg je odlučivala Vlada. – Za to nije kriva Vlada, ni kompanija, nego rukovodstvo parlamenta. Ovako se ne odlučuje ni o euru, a ne o 155 miliona – kazao je Konjević. Milić je kazao da predloženi zakon nije najbolji model za rješavanje problema u Montenegro erlajnzu. – Niko nema pravni osnov da zabrani da poslanici dobiju neki materijal – kazao je Milić i podsjetio da zakonom Vlada hoće da podijeli odgovornost sa

Prosljeđivanje biznis plana nije dozvolila kompanija koja ga je radila a ni menadžment MA, koji je ocijenio da u tim dokumentima ima toliko internih podataka pa bi objavljivanje bilo štetno, objasnio je Nurković

KONJEVIĆ NAPUSTIO SJEDNICU, MUGOŠA UZDRŽAN, MILIĆ PROTIV: Zasjedao Odbor za ekonomiju

parlamentom, a biznis plan ne prosljeđuju. Mugoša je istakao da se radi o strateški važnom resursu. – Iznos od 155 miliona nije konačan, jer tu nijesu uračunate kamate. Dug prema dobavljačima iznosi šest miliona. Dobro bi bilo da znamo do detalja šta ulazi u tih šest miliona, jer piše da je za isporučene robe i usluge – rekao je Mugoša. Nurković je saopštio da se Vlada ozbiljno bavila analizom posljedica eventualnog gašenja i benefita rada kompanije. – Sve kalkulacije nedvosmisleno pokazuju da bi gašenje imalo dalekosežne posljedice, dok benefiti od rada daleko prevazilaze troškove ulaganja u konsolidaciju i razvoj – objasnio je on i dodao da bi mnogi voljeli da

ova kompanija bude likvidirana jer bi dobili slotove, putnike i linije i samim tim nametali cijene i usluge. Podsjetio je da je MA od 1. januara 2017. do sada prevezao 1,87 miliona putnika, prihodovao 215 miliona i isplatio 15,15 miliona neto zarada, poreza i doprinosa 3,3 miliona, Aerodromima Crne Gore 4,2 miliona, a ostalim dobavljačima u Crnoj Gori 32 miliona. Indirektan doprinos kompanije u tom periodu bio je 50 miliona. – Gašenjem kompanije bi se izgubili slotovi koji su velika vrijednost. Na Islandu su dozvolili gašenje svoje avio-kompanije i nakon godinu utvrdili da je BDP pao 1,5 odsto – kazao je Nurković. Izvršni direktor MA Živko Banjević je objasnio da se cifra od

Usvojen zahtjev države za aktiviranje zaloge „Vektri Jakić“

Uzimaju opremu iz fabrike peleta PODGORICA – Privredni sud je odredio izvršenje na opremi za proizvodnju peleta koju je ,,Vektra Jakić“ založila kao sredstvo obezbjeđenja za kredit od tri miliona eura dobijen od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) iz Abu Dabi razvojnog fonda, saznaje Pobjeda. Iako je na posljednjem ročištu zastupnik ,,Vektre Jakić“ Ranko Grbavac tražio odlaganje zbog mogućnosti dogovora, sutkinja to nije dozvolila. Odbila je i njegov zahtjev da se sprovede finansijsko vještačenje kako bi bio utvrđen tačan iznos duga, s obzirom na to da momentom raskida ugovora, cjelokupni iznos dospijeva na naplatu. Ovim zahtjevima se protivila i zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Žana Raičević koja, navodeći da nije dobila obavještenje od MPRR u vezi pregovora, ali je imala uvid u prijedlog ,,Vektre Jakić“ da rate umjesto njih iz-

miruje Vektra grupa, dok se ne steknu uslovi da nastave sa otplatom kredita. Grbavac je kazao da je dio obaveza po kreditu izmiren, te da je „kašnjenje posljedica nezakonite blokade računa, zbog čega i vode postupak protiv opštine Pljevlja“. Ukazao je da bi donošenjem rješenja o izvršenju nastupile nesagledive posljedice, te da bi šteta koja bi nastala bila predmet nove tužbe protiv države. Ugovor o kreditu ,,Vektra Jakić“ je sa MPRR zaključila prije četiri godine za izgradnju fabrike peleta. Početkom godine je država raskinula ovaj ugovor, a u junu obavijestila ,,Vektru Jakić“ o namjeri pokretanja postupka prinudne naplate. Prijedlog za izvršenje je podnijet mjesec kasnije, ali je prvo ročište odloženo na zahtjev Grbavca zbog, kako je i tada naveo, mogućnosti dogovora. Raičević je kazala da su prije podnošenja prijedloga za izvršenje pokušali mirno da riješe spor. Zalogu na imovini ,,Vektre Ja-

kić“ imaju i Rudnik uglja, Securitas Montenegro, OTP banka, Poreska uprava i Vektra Investment. Ministarstvo finansija je nedavno poništilo rješenje PU kojim je upisana zaloga na četiri vozila, zbog čega je privremeni stečajni upravnik Dragan Milić tražio odlaganje ročišta za ispitivanje stečajnih razloga, kako bi se upoznao sa novim dokazima. PU traži uvođenje stečaja zbog duga od 525 hiljada eura, ali će se o tome raspravljati početkom februara iduće godine. Račun ,,Vektre Jakić“ je u blokadi tri godine na iznos od 10,4 miliona eura. Stečaj je prvobitno uveden prije sedam godina zbog duga od 77 miliona eura OTP banci, ali je nakon usvajanja plana reorganizacije, firma izašla iz stečaja. Vektra Montenegro je osnovala kompaniju ,,Vektra Jakić“ kupovinom imovine korporacije Jakić u stečaju za 1,6 miliona eura. Država je početkom godine raskinula i ugovor o davanju šuma na korišćenje zbog neizvršavanja obaveza. M. Lk.

šest miliona odnosi na strane dobavljače i da tu ima preko 300 stavki. Naveo je da MA plaća najskuplje gorivo u regionu. – Tek nakon prvog kruga zatvaranja dugova, prioritetno prema državi, MA postaje interesantan za potencijalnog strateškog partnera – smatra Banjević. Predsjednik borda MA Nikola Vukićević je kazao da se ovim zakonom prvi put na cjelovit način rješavaju dugovi MA. – Ne daju se garancije, već se preuzima dug i otvara se put za drugu razvojnu fazu – rekao je Vukićević. Ana Nikolić (DPS) je pozdravila Vladin plan i istakla da bi bilo štetno uvesti stečaj, a ne bi bilo mudro ni prepustiti za džabe nekome tržište od 80 miliona eura. M.P.M. Aktivnosti predsjednika Arbitražnog suda pri PKCG

Božović član arbitraže u Parizu PODGORICA - Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Vesko M. Božović izabran je za člana komisije Međunarodne trgovinske komore za arbitražu i alternativno rješavanje sporova u Parizu. Iz PKCG je saopšteno da komisiju čine članovi iz 90 zemalja, uključujući advokate, arbitre, profesore pravnih nauka, koji su stručnjaci za međunarodno rješavanje sporova. Komisija, kako je objašnjeno, raspravlja i doprinosi izradi predloženih revizija, pravila u arbitražnom postupku pred Arbitražnim sudom međunarodne Privredne komore (MPK). S. P.

Društvo

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Matica crnogorska upozorava na razorno djelovanje SPC

Država ima obavezu da zaštiti integritet i dostojanstvo Crne Gore PODGORICA - Instalirana kao mesija i jatak srpskog šovinizma i dominacije, Srpska pravoslavna crkva bavi se ukidanjem i kompromitovanjem crnogorske države i crnogorskog identiteta – upozorili su juče iz Matice crnogorske.

BeOGRaD - Mitropolija crnogorsko-primorska stvorila je Crnu Goru, a ne obratno, rekao je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej i ocijenio „da nije bilo Mitropolije, ko zna kako bi se razvijao život na tim prostorima“. – Ona je vodila taj narod u najkritičnijim vremenima – rekao je Irinej za Kurir, prenijela je Mina. Upitan o predloženom zakonu o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori kazao je da „ako imaju iole pameti, treba da odustanu od donošenja tog zakona“. – Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene – rekao je on. Za poglavara Crnogorske pravosalvne crkve mitropolita Mihaila kazao je da „on nije ni pop, ni svešteno lice“. M. BaBovic

U saopštenju povodom najavljenih skupova ove vjerske zajednice protiv inoviranog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijestili ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica podsjetili su da Matica dvadeset pet godina upozorava crnogorsku javnost i vlast na razorno političko djelovanje SPC u našoj državi. Ukazali su na to da se SPC u Crnoj Gori ponaša kao politički faktor, prkosi društvu, ignoriše zakone. - Ona slijedi duh Podgoričke skupštine i ukaze regenta o ukidanju Crnogorske crkve, naroda i države! Ona razvija ideologiju četništva kao jedinstvenu anticrnogorsku matricu i predstavlja štab pete kolone velikosrpskog hegemonizma u Crnoj Gori – istakli su u saopštenju koje je potpisao predsjednik Matice Dragan Radulović. Naglasili su da je vlast tolerisala takvo ponašanje „saradnjom, nečinjenjem i ustezanjem da primijeni zakon“. – Poglavar SPC u Crnoj Gori je tako uspio da stvori državu u državi i da beskrupulozno sije laži o Crnogorcima i crnogorskoj kulturi – ističe se u saopštenju. Sada kada je vlast konačno odlučila da zakonski uredi status vjerskih zajednica, navodi Radulović, poglavar SPC (Amfilohije Radović) organizuje puč na suverenu državu, politički trguje sa dijelom opozicionih partija, koje ostrašćeno pozivaju na građanski rat. – Kulminaciju ove histerije predstavlja namjera da zloupotrijebi ćivot i mošti Svetog Vasilija Ostroškog, ali ne za slavu i milost Crne Gore, već za njen rastur i zlu krv. On kopa jamu iz 1918. koju je zauvijek zaravnila antifašistička oslobodilačka borba i referendum o nezavisnosti – istakao je Radulović. Država, navodi se, ima obavezu da štiti integritet i dostojanstvo Crne Gore svim zakonitim sredstvima, bez odstupanja i ustupanja. – Zakon o slobodi vjeroispovijesti obezbjeđuje građanima punu vjersku slobodu, a državi vlasništvo nad objektima koji su dio njene istorije, kulture, svijesti o sebi, njenog suvereniteta i identiteta – zaključio je Radulović. Prosrpske političke partije poručile su da neće dozvoliti da

Irinej: Mitropolija je stvorila Crnu Goru, a ne obratno

Dragan Radulović

Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti bude usvojen. Prijedlogom zakona koji je sporan SPC i prosrpskim partijama predviđeno je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina. Precizirano je i da ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. SPC i prosrpske partije, međutim, tvrde kako država hoće ovoj vjerskoj organizaciji da otme crkve i manastire, imovinu koja je pod još nerazjašnjenim okolnostima prepisana na ovu vjersku organizaciju u posljednjih nekoliko decenija. Srpska pravoslavna crkva zakazala je u subotu, 21. decembra, narodni sabor u Nikšiću, povodom, kako ga nazivaju „Vladinog anticrkvenog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti“. Poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije Radović najavio je da će na taj skup donijeti i mošti Svetog Vasilija Ostroškog. K. K.

Zaharova: Mogu biti ozbiljno ugroženi interesi Mitropolije Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova kaže da se Moskva nada da Crna Gora neće ugroziti prava „pravoslavne crkve“ kada bude razmatrala zakon o slobodi vjeroispovijesti. Zaharova je naglasila da je to pitanje „prerogativ zemlje i njenog naroda“ i da se zbog toga Rusija kategorički protivi bilo kakvoj stranoj

Amfilohije prijeti građanskim ratom Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, mitropolit SPC Amfilohije kazao je da u Crnoj Gori može izbiti građanski rat ako dođe do usvajanja tog zakona. – Može da dođe do građanskog rata – pitala je iznenađeno novinarka FTV-a u intervjuu. Na to je on odgovorio: „Apsolutno“. – Ako ti vrši nasilje, otima hramove, meni su toliko njih ovdje rekli, a i na Cetinju – govorio je on, kada ga je novinarka prekinula i upitala protiv koga bi se vladike i popovi borili. Odgovorio je: „Pa, ne borimo se mi, mi branimo hramove da nam ne otimaju. Narod brani svoje hramove“. – Narod neće dozvoliti da se otimaju i skrnave hramovi u Crnoj Gori – naglasio je Amfilohije u intervjuu koji je dao 11. novembra za FTV, prenijela je Antena M.

intervenciji. – Kada govorimo o suštini onoga što se razmatra, shvatamo da mogu biti ozbiljno ugroženi interesi Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, naročito u pravu na vjerske objekte – istakla je Zaharova, prenio je RTS. Ocijenila je da „imajući to posebno u vidu, ova tema prevazilazi nacionalne granice i dotiče se pitanja jedinstva pravoslavnog svijeta, očuvanja njegovih stubova za čije oblikovanje su bili potrebni vjekovi“. – Uvjereni smo da je od ključne važnosti strogo poštovanje zakonskih prava kanonskih pravoslavnih crkava – naglasila je Zaharova.

Premijerski sat u Skupštini obilježila rasprava o za

Marković: Nije ta da nacionalizuje imovinu Srpske

Zašto nije problem što su Hram Svetoga Save i Saborna c ,,jedan kroz jedan“ vlasništvo države Srbije, a Manastir Os vlasništvo Srpske patrijaršije? Ne može, država će zakon imovine - poručio je crnogorski premijer PODGORICA - Nije tačno da se zakonom o slobodi vjeroispovijesti nacionalizuje crkvena imovina – kazao je Duško Marković, predsjednik Vlade, polemišući sa Nebojšom Medojevićem (DF) u okviru premijerskog sata u Skupštini. Sjednicu su obilježile optužbe opozicije na račun Vlade da prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti hoće da otme imovinu SPC. Premijer Marković je odgovorio da je o tom aktu tri puta razgovarao sa predstavnicima Mitropolije crnogorskoprimorske, da niko ne otima imovinu SPC, ali je poručio i da SPC „uvodi pravni nered gradeći nelegalno“. - Krenuli ste da otimate imovinu crkvi i ugrožavate bezbjednost zemlje – rekao je Nebojša Medojević i pozvao Markovića da povuče zakon koji „može da zakrvi Crnu Goru“. - Nema nacionalizacije crkvene imovine zakonom o slobodom vjeroispovijesti. Nemojte da to čitate u duhu vašeg političkog interesa, već onoga što je politika države – odgovorio je Marković, poručujući Medojeviću da „manipuliše“.

POlemiKa

Potom je Medojević pitao da li je Vlada spremna da sprovede međunarodne obaveze Crne Gore iz Rezolucije PSSE o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima, kao i Rezolucije EP o evropskoj savjesti i totalitarizmu. Marković je kazao da jugoslovenski socijalizam uglavnom nije svrstavan u totalitarizam. - Otvarate teška pitanja iz prošlosti o kojima ste nesposobni da diskutujete. Nije vam to neophodno da ostvarite političke poene, ne dirajte u te rane. Vi ste politička kukavica, nemojte tako da govorite o tim ljudima - poručio je Marković Medojeviću, nakon čega je nastala žustra rasprava. - Sram vas bilo, ja vama nijesam rekao da ste kukavica, ni ubica, ni lopov – reagovao je Medojević iz klupe. - Jeste, jeste. Rekli ste da sam nosilac progona – kazao je Marković, ali je dodao da se izvinjava ako je bio grub u kvalifikaciji. - DF je primjer kako su se ljudi koji imaju različite ideologije okupili oko jedne ideje. Zašto udba i policija nijesu depolitizovane? Ako sam ja politička kukavica, recite zašto vam u policiji sjedi Zoran Lazović – rekao je Medojević.



Premijer Marković je odgovorio da je o zakonu o slobodi vjeroispovijesti tri puta razgovarao sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske, da niko ne otima imovinu SPC, ali je poručio i da SPC „uvodi pravni nered gradeći nelegalno“

Marković je odgovorio da Medojević nije dorastao raspravi jer jednostrano govori. - Govorite o pomirenju i osudi zločina, a nijeste se dotakli teme parastosa ratnim zločincima. Za Vas je problem ako Vlada dostavi zakon Skupštini. Nijesmo ga dostavili narodnom saboru, niti skupu vjernika pred hramom, nego instituciji koja je dužna da se bavi tim pitanjem. Nijeste za četiri godine dali jedan prijedlog, nijeste otvorili jedno pitanje o tome, a sada ste dobili nalog da to uradite – rekao je Marković. Reagovao je Milan Knežević (DF) iz klupe, poručujući Markoviću da ,,nije izlazio iz manastira“. - Njih dvojica, Marković i Pažin, bili su više u Cetinjskom manastiru nego Amfilohije i dogovarali se o zakonu – rekao je Knežević.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović rekao je da je Knežević saopštio značajnu činjenicu. - Vi ste pomenuli da su Marković i Pažin godinama razgovarali o ovom zakonu. To znači da se učinilo sve da se iskomunicira sa svima – rekao je Brajović. Šef parlamenta kazao je i da vanrednih stanja ne može biti, da je država spremna da vodi računa o bezbjednosti građana. - Možete slati zapaljive poruke, ali država će odgovorno znati da sačuva mir i bezbjednost – dodao je Brajović. Srđan Milić (SNP) pozvao je Markovića da umjesto zakona o slobodi vjeroispovijesti, nazove ,,taj akt zakonom o otimanju imovini MPC“. Oštro je uputio kritiku vladajućoj većini da mu, dok priča, ,,ne dobacuje ni slučajno“.

Savković pokušala da raširi transparent Željka Savković iz Posebnog kluba poslanika raširila je prije početka sjednice parlamenta transparent u svojoj poslaničkoj klupi, na kojem su izlijepljeni novinski tekstovi i velikim slovima napisano ,,A majke su monstrumi i bombe, crveni kmeri“. Međutim, iz skupštinskog protokola sklonili su transparent, na zahtjev generalnog sekretara. Postavljanje transparenata u skupštinskoj sali nije dozvoljeno.

Društvo

Četvrtak, 19. decembar 2019.

akonu o slobodi vjeroispovijesti

ačno  emo crkve

crkva u Beogradu strog treba da bude nom regulisati pitanje Prijedlog zakona ide u skuPštinsku Proceduru: Premijer Duško Marković

Nema povlačenja prijedloga Premijer Duško Marković kazao je novinarima u parlamentu da Vlada neće povući prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. - Vlada stoji iza svog prijedloga. Vidjećemo šta će parlamentarna rasprava pokazati – kazao je Marković.

- Zašto toliko nervoze? Iskazali ste visok stepen nervoze nakon tri godine nedolaska u Skupštinu – rekao je Marković.

SuSreti Sa Spc

- Ne otimamo, ne napadamo, već o ovom pitanju razgovaramo pet godina. Ja sa svojim, mitropolit sa svojim saradnicima. Tri puta ove godine, prvi put u Hramu, drugi u Dajbabama, a treći u mom kabinetu. Da ne govorim koliko je Pažin razgovarao sa predstavicima Mitropolije – rekao je Marković. On je istakao da prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti nije samo pitanje imovine. - Zašto nije jeres, nije problem, što su u Srbiji Hram Svetoga Save i Saborni hram ,,jedan kroz jedan“ vlasništvo države Srbije, a Manastir Ostrog treba da bude vlasništvo Srpske patrijaršije – kazao je Marković. -Ne može, država će regulisa-

Ne donosimo zakon da bismo otimali imovinu, već je on ustavna obaveza. Država je donirala, a ja učestvovao kao dio tima u tome, više od milion maraka za početak gradnje Hrama u Podgorici. Više smo mi, i lično, funkcionalno i institucionalno, donirali vjerskim objektima SPC nego svi vi zajedno – poručio je Marković

ti pitanje imovine - poručio je crnogorski premijer. Komentarišući Markovićev odgovor, Milić je naglasio da je ,,jedini zakon koji se tiče vjeroispovijesti a tretira imovinu ovaj zakon“ i napomenuo da će SNP biti i u Nikšiću i ,,gdje god treba“. Upozorio je Markovića da ne poziva na obračune i sebi ne dozvoli da bude prvi predsjednik Vlade koji će da inicira sukobe. - Kao predsjednik Vlade imam obavezu da ne dozvolim da trun padne na državu i njene interese. Moja ustavna obaveza je da branim državu, mir i stabilnost, sigurnost svakog pojedinca, imovinu i institucije i već sam izdao nalog u tom smislu i nemojte me prepadati – poručio je Marković, nakon čega je Milić iz klupe dobacio ,,nemoj me ti prepadati“, ali i dobio upozorenje Brajovića da ne dobacuje jer će dobiti opomenu. Marković je istakao da crkva uvodi pravni nered gradeći nelegalno. - Ne donosimo zakon da bismo otimali imovinu. Taj zakon je naša ustavna obaveza. Ima ga svaka država u svijetu. Država je donirala, a ja učestvovao kao dio tima u tome, više od milion maraka dali smo za početak gradnje Hrama u Podgorici. Više smo mi, i lično, funkcionalno i institucionalno, donirali vjerskim objektima SPC nego svi vi zajedno – poručio je Marković. To je ponovo ,,uzburkalo strasti“ u klupama poslanika DFa. - Nije tačno, donesi priznanice – dobacili su iz klupa Slaven Radunović i Milan Knežević. - Niko nije dao više od mene. Niko od njih nije donirao više od moje familije i moga bratstva. Želim da se Marković izvini – rekao je Knežević, nakon čega je intervenisao Brajović: ,,Nemojte se takmičiti ko je više dao“. Marković je rekao da je svaki put izlazio u susret crkvenim velikodostojnicima koji su od njega tražili pomoć. - Svaki put na pojedinačan zahtjev odobrio sam pomoć za crkvu u Beranama, Bijelom Polju i Nikšiću. Rekao sam da vjerujem da smo mi sa ove strane, ne u ovoj sali, nego sve što je vezano za nas a nije nas malo, više dali nego vi. Moja porodica ide u te crkve i manastire, prvo porodično veselje obavio sam u toj crkvi. Nemate pravo da držite moralne pridike - dodao je Marković. Sjednica je počela minutom ćutanja ubijenom policajcu Milutinu Lekoviću. i. KOpriVica

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde u Skupštini odgovarao na poslanička pitanja

Pažin: Vlada nije dala nalog da se popiše imovina SPC PODOGORICA – Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin kategorično je negirao tvrdnju poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića (DF) da je Vlada krenula u progon crkve i dala nalog svim katastrima da dostave i popišu imovinu Srpske pravoslavne crkve. Knežević je juče u Skupštini kazao Pažinu, gledajući u telefon, da je dobio akt Uprave za nekretnine gdje piše da se svima nalaže da se direktoru Uprave dostave podaci da li je u postupcima održavanja katastra nepokretnosti bilo upisa vjerskih objekata i ako jeste po kom osnovu je postupak vođen. - Rok za dostavu je 19. decembar, a akt je upućen danas (18. decembra). Znači li ovo, ministre, da je premijer dao nalog da država već sada reaguje. Uvodite državu u ratno stanje ovim dopisom, pet-šest dana pred raspravu o zakonu. Ovo je, potpredsjedniče (Genci) Nimanbegu, veoma alarmantno. Smatram da Skupština i ministar moraju da se odrede oko ovoga. Spremni su, kažu, za dijalog, a već su dali nalog svim katastrima da dostave i popišu imovinu SPC i da krene progon crkve i prije zakona – rekao je on. Nakon što mu je Pažin odgovorio da nije tačno da su premijer i Vlada dali takav nalog, Knežević je naveo da je ispod tog dokumenta potpisan direktor Uprave Dragan Kovačević. On je potom ustao i pošao do mjesta gdje je sjedio Pažin kako bi mu pokazao dokument koji je dobio. Nimanbegu je rekao da je ovdje riječ o upravnim aktima Uprave za nekretnine, te da se ne tiču rada parlamenta. - Nema razloga da prekidamo Skupštinu – poručio je on. Poslanik Milutin Đukanović (DF) ponovio je optužbe ove koalicije da vlast ponuđenim zakonom otima manastire i hramove, poručujući da će ih braniti životima.

cetinjSKi manaStir

Pažin mu je odgovorio da nema razloga da se žesti, niti da podiže atmosferu i ton.

Pažin u parlamentu

Tužilaštvo je državni organ, a ne grana vlasti Na pitanje poslanika Miluna Zogovića (DF) šta je Pažin preuzeo nakon ocjene da je nisko povjerenje u rad tužilaštva, Pažin mu je odgovorio da ga ekskluzivno informiše da će naredne godine pokrenuti procedure za izmjene organizacionih zakona koji uređuju tužilaštvo. - Da bismo jasno pozicionirali liniju odgovornosti unutar tužilaštava, što sada nije slučaj. Prije svega, nije slučaj neodgovornim pravnim avanturizmom jednog broja vaših opozicionih kolega koji su ranije na jedan neprimjeren način, nepoznat u demokratskoj

- Znate li ko je danas upisan kao vlasnik Cetinjskog manastira, koji je, složićete se, uz Ostroški, najvažniji manastir pravoslavne crkve u Crnoj Gori? Ko, je li SPC – nije, nego opština Cetinje. Smeta li neko vjernicima da idu u Cetinjski manastir, napada li ih ko, ugrožava li ih - niko. Nemate od koga da branite hramove, niko ih neće napadati. Nema potrebe da ih zato branite, posebno ne životima. Nemojmo da provociramo tu priču – kazao je on. Poslanika Slavena Radunovića (DF) interesovalo je da li će po ponuđenom zakonu hramove koji su izgrađeni prije 1918. godine moći ,,da koristi pseudoreligijska organizacija CPC i ako je tako da li Vlada svjesno provocira sukobe“. - Ako se usvoji zakon da li će Miraš Dedejić i Stevo Vuči-

praksi pozicionirali tužilaštvo u naš pravni sistem. Tada im se činilo da će preko tužilaštva moći da ostvaruju neke političke ciljeve, pa sada sami prigovaraju na ta rješenja. Bili su u zabludi i iskazali su jedno veliko neznanje – rekao je Pažin. Po našem Ustavu, kako je dodao, tužilaštvo je jedinstven i samostalni državni organ, a ne grana vlasti. - Ali kod nas je pozicionirano kao grana vlasti što je sama po sebi jedna devijacija unutar pravnog sistema, treba je ispravljati, ispravljaćemo je zajedno – kazao je on.

nić moći da koriste hramove izgrađene prije 1918. jednako ili u određenom procentu sa Mitropolijom crnogorskoprimorskom – pitao je Radunović. Imperativ je za sve, kazao mu je Pažin, je da se čuvaju teških riječi. - Politički je neodgovorno kada kroz svoje pitanje Vladu stavljate u kontekst svjesnog izazivanja građanskih sukoba. Vlada kroz sve javne politike garantuje i obezbjeđuje građanski mir, ljudska prava i slobode, građanski koncept države. Kada govorite o vjernicima CPC, govorite pseudoreligijska organizacija - to se zove govor mržnje koji nije prihvatljiv u demokratskom društvu. Treba da se klonimo teških riječi koje su zapaljive, problematične. Ništa u ovom zakonu

nema što bi iko mogao koristiti za građanske sukobe o kojima govorite. To je jedno od najboljih zakonskih rješenja u okruženju – kazao je on. Pažin je rekao da se zakon uopšte ne bavi pitanjem koje je postavio Radunović, navodeći da taj akt nema nikakve pretenzije da ikome povjerava hramove osim vjernicima. - Niti će Vlada ulaziti u kanonska obilježja vjerskih zajednica. Vlada niti želi, niti će dozvoliti da se bilo ko tuče – rekao je on, dodajući da očekuje od Radunovića da odustane od zapaljive retorike. Ovaj zakon, istakao je Pažin, nije stvar političkih ideologija, nego ljudskih prava i sloboda. - Kada svedemo raspravu na to, onda ćemo doći do najboljih mogućih rješenja – rekao n. Đ. je on.

Kovačević: Tražili smo podatke da bi odgovorili na pitanje poslanika Bulatovića Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević objasnio je u izjavi za Pobjedu kako je došlo do toga da juče ujutro uputi šefovima područnih jedinica dopis, koji je neko proslijedio poslaniku Milanu Kneževiću, a on u Skupštini ustvrdio kako je Vlada naložila, prije usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti, da se popiše imovina Srpske pravoslavne crkve u našoj zemlji. - To nije tačno. Čitav radni vijek radim kao profesionalac i nikada nijesam svoju poziciju koristio u političke svrhe. Radim onako kako mi nalaže zakon i na ovoj poziciji dužnost direktora Uprave. Taj ko je poslao naš dokument poslaniku Kneževiću zloupotrijebio je taj akt, posao koji radi i nije prenio punu istinu. A istina je da sam izdao nalog da se prikupe podaci iz svih područnih jedinica, da bi ih poslali pretpostavljenom ministru finansija kako bi zajednički odgovorili na poslaničko pitanje poslanika Predraga Bulatovića. To je čitava istina –

naglasio je Kovačević. Nekorektno je, dodaje on, prozivanje poslanika Kneževića da njegov dopis može da izazove ratno stanje. - Iznio je taj sud na osnovu neprovjerenih informacija koje je dobio od ljudi iz Uprave za nekretnine koji su mu poslali taj dopis, a oni znaju o čemu se radi. Očito im je namjera bila da nanesu i meni kao čovjeku i Upravi štetu. Pokušaću da dođem do informacija ko je poslao Kneževiću dopis, jer takvi ljudi, koji zloupotrebljavaju podatke, ne mogu da rade u državnoj upravi gdje treba da budu profesionalci koji će profesionalnim odnosom doprinositi ugledu institucija – rekao je Kovačević. Objašnjava da je dužan pa postupi u skladu sa zakonom i da poštuje naloge pretpostavljenih. U poslaničkom pitanju koje je Bulatović uputio ministru finansija Draku Radunoviću on traži odgovor da li su „povodom upisa

prava svojine Mitropolije-crnogorsko primorske pred Ministarstvom finansija i Upravom za nekretnine kao tadašnjim organom u sastavu Ministarstva vođeni postupci za ispravke grešaka i ako su vođeni koji je broj tih postupaka, kada su vođeni, za koje konkretno slučajeve i kada su okončani svaki K. K. pojedinačno“.

Društvo

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Novi uslovi prelaska granice od 1. januara 2020.

Maloljetnici ubuduće u Srbiju mogu samo sa pasošem ili ličnom PODGORICA - Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da će od 1. januara 2020. na graničnim prijelazima prema Republici Srbiji stupiti na snagu novi uslovi prelaska državne granice za mlađe od 18 godina. Ističu da su notom Ambasade Republike Srbije obaviješteni o ukidanju dosadašnje recipročne prakse i da ubuduće ulazak u Srbiju maloljetnim državljanima Crne Gore dozvoljavaju samo uz važeći pasoš ili ličnu kartu Crne Gore. - Od tog perioda naša granična policija će, takođe, maloljetnim crnogorskim državljanima omogućiti izlazak iz Crne Gore samo ukoliko posjeduju važeću putnu ispravu za prelazak državne granice (pasoš ili ličnu kartu) i recipročno za maloljetne državljane Republike Srbije ulazak u Crnu Goru samo sa važećim pasošem ili ličnom kartom. Za sva lica mlađa od 18 godina, državljane Crne Gore, koji su prije ovog datuma napustili Crnu Goru sa drugim dokumentima na osnovu kojih je utvrđen njihov identitet (izvod iz matične knjige rođenih, đačka i zdravstvena knjižica) biće dozvoljen povratak u Crnu Goru, odnosno recipročno povratak za maloljetne državljane u Republiku Srbiju - navedeno je u saopštenju.



Zahtjev za izdavanje pasoša, za lice mlađe od 18 godina, podnosi jedan od roditelja, uz pisanu saglasnost drugog roditelja

U skladu sa Zakonom o putnim ispravama, saopštavaju da za osobu mlađu od 18 godina ukoliko posjeduje važeću putnu ispravu – pasoš, kada putuje samo sa jednim roditeljem, nije potrebna saglasnost drugog roditelja za prelazak državne granice. - Zahtjev za izdavanje pasoša, za lice mlađe od 18 godina, podnosi jedan od roditelja, uz pisanu saglasnost drugog roditelja, što znači da saglasnost oba roditelja već postoji prilikom podnošenja zahtjeva i samim činom izdavanja pasoša. Shodno navedenom Zakonu, ako lice mlađe od 18 godina koje ima važeću putnu ispravu – pasoš putuje u drugu državu samo ili sa trećim licem potrebno je odobrenje samo jednog roditelja. Suprotno od navedenog, u slučajevima kada građani mlađi od 18 godina budu namjeravali da prelaze državnu granicu sa ličnom kartom, u pratnji jednog roditelja, potrebna je pisana saglasnost drugog roditelja - objašnjavaju iz MUP-a. Razlika u odobravanju režima prelaska državne granice, u zavisnosti da li maloljetnici putuju sa pasošem ili ličnom kartom, postoji zbog toga što je, objašnjavaju iz MUP-a, Zakonom o ličnoj karti propisano da zahtjev za izdavanje lične karte za građanina mlađeg od 18 godina može da podnese jedan roditelj, bez obaveze posjedovanja pisane saglasnosti drugog roditelja. - Ukoliko crnogorski građani mlađi od 18 godina budu namjeravali da samostalno putuju u inostranstvo sa ličnom kartom, u Republiku Srbiju i druge zemlje u okruženju koje to dozvoljavaju, granična policija će od njih tražiti na uvid odobrenje koje su potpisala oba roditelja - zaključeno N. K. je u saopštenju.

Konkurs Karijernog centra UCG

Traže najbolju startap ideju, rok 15. januar PODGORICA - Karijerni centar Univerziteta Crne Gore raspisuje nagradni konkurs za najbolju startap ideju studenata Univerziteta Crne Gore, a rok za prijavu startap ideja je 15. januar. Fond za prvu nagradu, koju je obezbijedio Univerzitet Crne Gore, iznosi 3000 eura, dok je fond za drugu nagradu, koju obezbjeđuje Privredna komora Crne Gore, 1000 eura. - Pravo prijave imaju svi studenti Univerziteta Crne Gore, koji se mogu prijaviti pojedi-

načno ili u timu, sa maksimum tri člana. Individualni aplikanti mogu imati najviše dvije prijave. Jedan tim može prijaviti najviše tri startap ideje – navedeno je u saopštenju. Prijave se mogu slati na mejl adresu Karijernog Centra UCG karijernicentar@ucg. ac.me, sa naznakom u subject-u „Konkurs za najbolju startap ideju“, ili predati u štampanoj formi, u Arhivi Rektorata Univerziteta Crne Gore, svakog radnog dana, od 10 do 14 sati. N. Đ.

Godišnja konferencija za novinare Zavoda za zapošljavanje

Mustafić: Angažov gotovo 11.600 sezo Povratnici sa sezonskog rada svjedoče da poslodavci popravljaju uslove rada i ukazuju povjerenje domaćim radnicima. Da bi se dostigli evropski trendovi i ciljevi, uslovi poslodavaca, svakako, moraju biti još bolji - poručio je Suljo Mustafić PODGORICA - Prioriteti Zavoda za zapošljavanje u narednoj godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, u manje razvijenim sredinama, a u fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa, kao i zapošljavanje osoba sa invaliditetom - najavio direktor je Zavoda Suljo Mustafić. Istakao je da je budžet Zavoda povećan i da će planiranih 11,5 miliona eura usmjeriti na programe koji doprinose boljoj zapošljivosti osoba sa evidencije nezaposlenih.

PROGRAmI

- Osobe koje teže dolaze do posla imaće prioritet pri uključivanju u programe. Za zapošljavanje osoba sa invaliditetom opredijeljeno je 8,3 miliona eura, a za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja – tri miliona - rekao je on na godišnjoj konfereneciji za novinare. Prema Mustafićevim riječima, tim sredstvima u programe će biti uključeno više od 2.000 nezaposlenih. - Planiramo da sa 200.000 eu-

PRIORITET PODRŠKA SAMOZAPOŠLJAVANJU: Mustafić predstavio rezultate Zavoda

ra podržimo biznis ideje koje u sebi sadrže novo zapošljavanje - naglasio je Mustafić. Istakao je da je ove godine premašen plan – angažovano je gotovo 11.600 sezonskih radnika. - To je najbolji rezultat postignut u prethodnih nekoliko

godina budući da je ranije, u sezoni, zapošljavano oko 9.000 radnika. Kroz kampanju, na sajmovima zapošljavanja širom države poslodavcima je omogućen neposredan kontakt sa nezaposlenima. Upravo tu je dogovaran radni angažman za turističku sezo-

nu - podsjetio je Mustafić. Ocijenio je i da se mijenja svijest radnika kada su posrijedi sezonski poslovi. - Povratnici sa sezonskog rada svjedoče da poslodavci popravljaju uslove rada i ukazuju povjerenje domaćim radnicima. Da bi se dostigli evropski

Prosvjetna inspekcija postupila po prijavi u slučaju direktora OŠ „Mahmut Lekić“ u Tuzima

Đokaj nije prošao dodatnu obuku koja je obavezna Đokaj nije prošao dodatnu obuku Zavoda, a koju je dužan da prođe po izboru na mjesto direktora, zbog čega smo tražili izjašnjenje o razlozima, saopšteno Pobjedi iz Ministarstva



PODGORICA – Direktor OŠ „Mahmut Lekić“ u Tuzima Redžep Đokaj ima licencu za rad u obrazovnoj ustanovi, jer je bio dužan da je priloži na konkursu, ali nije prošao dodatnu obuku Zavoda za školstvo koju je bio u obavezi da završi kada je stupio na mjesto direktora rečeno je Pobjedi u Ministarstvu prosvjete. Pobjedi se imejlom obratio podnosilac prijave protiv Đokaja i dostavio nam nalaz inspekcije. U nalazu se pored ostalog navodi da je prosvjetni inspektor Boško Lazarević dobio informaciju od Zavoda za školstvo da Đokaj nije prošao obuku osposobljavanja i usavršavanja za direktora vaspitnoobrazovne ustanove. - U najbitnijem navodi se da imenovani nije započinjao niti pohađao, pa samim tim ni završio obuku za rukovodioce

U najbitnijem navodi se da imenovani nije započinjao niti pohađao, pa samim tim ni završio obuku za rukovodioce vaspitnoobrazovnih ustanova

Redžep Đokaj

vaspitno-obrazovnih ustanova shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju - piše u tom dokumentu. Inspektor je o čitavom slučaju obavijestio i ministra prosvjete. - Đokaj nije prošao dodatnu obuku Zavoda, a koju je dužan da prođe po izboru na mjesto direktora, zbog čega smo tražili izjašnjenje o razlozima,

nakon čega ćemo se i odrediti u ovom slučaju - rečeno je Pobjedi iz Ministarstva. Đokaj juče nije odgovorio na naše pozive i poruke. Direktor škole u Tuzima okrivljen je i da je, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju zaposlio profesora fizičkog vaspitanja koji nije položio stručni ispit, niti ima

licencu za rad u obrazovnovaspitnoj ustanovi. Pobjeda je o tom slučaju pisala početkom novembra, a iz Ministarstva prosvjete su kazali da će svako postupanje za koje se dokaže da je nezakonito biti sankcionisano. Đokaj je tada Pobjedi potvrdio da je radno angažovao nastavnika koji nema zakonom propisane uslove za rad, ali da je on u međuvremenu suspendovan. K. J.

Društvo

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Sigurna ženska kuća proslavila 20 godina postojanja

vano onaca trendovi i ciljevi uslovi poslodavaca, svakako, moraju biti još bolji. Saradnja sa poslodavcima, iako popravljena posljednjih godina, može biti ojačana. Tržište rada se mijenja i iziskuje drugačiji pristup. Zavod kao moderan servis u sferi pružanja usluga koristi sve mehanizme za veće aktiviranje domaće radne snage naglasio je on.

UGOvORI

On je ponovo apelovao na poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike sa većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. - Posebno imajući u vidu da je i dalje značajan broj onih koji ostvaruju prihode u zoni sive ekonomije, radeći na crno, a koje zvanična evidencija registruje kao nezaposlena lica. U koordinaciji sa drugim državnim institucijama, zaduženim za ovu oblast, nastojaćemo da smanjimo ,,rad na crno“ - istakao je Mustafić. Ukazao je i na činjenicu da je sve više poslodavaca voljnih da zaposle osobe sa invaliditetom. - Kod 820 poslodavaca angažovano je 1.407 osoba sa invaliditetom, od kojih više od pola ima ugovor na neodređeno. Uspijevamo u namjeri da smanjimo predrasude da ove osobe nijesu za radni angažman kazao je on. Zavod je, podsjetio je, finansirajući kredite vrijedne 315.000

Na evidenciji 37.780 Suljo Mustafić je saopštio da je na evidenciji Zavoda 37.780 osoba bez posla. - Stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto i dva procenta je niža nego 2018 – rekao je on i istakao da je u Crnoj Gori, već duže vrijeme, sve manje nezaposlenih.

eura ove godine otvorio 63 nova radna mjesta. Kao posebo značajan istakao je Program grantova za samozapošljavanje. - Prvi direktni grant iz EU, vrijedan 3,5 miliona eura, biće podijeljen kroz jednogodišnji ciklus. Prethodna dva mjeseca projektni tim je promovisao duh preduzetničke kulture. Stimulišući nezaposlene širom države da razmišljaju na preduzetnički način pokušali su da ih ohrabre da prepoznaju mogućnost za svoje radno angažovanje - rekao je Mustafić. Interesovanje je u prvom Pozivu iskazalo oko 600 nezaposlenih. - Od tog broja 225 je pohađalo informaciono-motivacione radionice u trajanju od tri dana. Zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava predalo je 135 osoba - saopštila je pomoćnica direktora ZZZ u Sektrou za isplatu iz oblasti zapošljavanja Svetlana Krgović i dodala da je najviše zahtjeva, 47 odsto, bilo iz sjevernog regiona, nešto manje iz centralnog i 12 odsto iz južnog regiona. Posmatrano sa aspekta djelatnosti, najviše zahtjeva je bilo iz oblasti zanatstva i ličnih usluga, zatim slijedi trgovina, poljoprivreda, ugostiteljstvo. Sljedeći poziv će biti objavljen početkom aprila 2020. godine. N. K.

Crnogorsko ministarstvo dio Evropske mreže javne uprave

Priznanje Crnoj Gori PODGORICA - Ministarstvo javne uprave postalo je dio Evropske mreže javne uprave (EUPAN) u svojstvu zemlje posmatrača. Kako je saopšteno, EUPAN je evropska mreža javne uprave koju čine predstavnici zemalja, generalni direktori, odgovorni za javnu upravu u državama članicama Evropske unije, Evropskoj komisiji i zemljama posmatračima. Glavni cilj mreže je uspostavlja-

nje i dalje unapređenje saradnje između evropskih javnih uprava, usmjerenih na jasne rezultate i efikasan način izbora tema saglasno prioritetima. - Imajući u vidu izuzetno važan doprinos EUPAN-a cjelokupnom procesu reforme javne uprave, pristupanje ovoj mreži značajna je potvrda Evropske unije priznavanju rezultata Vlade Crne Gore u ovoj oblasti – saopštili su iz Ministarstva. N. K.

Nacionalni park Skadarsko jezero

Spriječen nelegalni izlov ribe PODGORICA - Zaposleni u Kol centru Nacionalnih parkova Crne Gore juče su, na Skadarskom jezeru u reonu Plavnice, spriječili nelegalni izlov ribe. Kako se navodi u saopštenju, nakon što su uočili osobu koja je to radila obavijestili su nadzornike Službe zaštite NP Skadarsko jezero. Nadzornici su potom uhvatili na djelu ribara u ribarskom ču-

nu i predali ga inspektoru za slatkovodno ribarstvo. Njemu su, navedeno je u saopštenju NPCG, pivremeno oduzeta sredstva za izlov. Napominju da je reon Plavničke rijeke zabranjen za izlov svih vrsta ribe tokom cijele godine. - Podsjećamo da je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore uspostavilo Kol centar kako bi omogućili savjesnim građanima da se na efikasan način postupa po prijavama za nelagne aktivnosti u ovom zaštićenom prirodnom dobru. Građani putem poziva na broj telefona 067/000-825 mogu tokom 24 časa prijaviti sve uočene nelegalne aktivnosti - navodi se u saopštenju. R. D.

Država odlučna da stane na put nasilju nad ženama Prema riječima predsjednice Sigurne ženske kuće Ljiljane Raičević, za 20 godina od osnivanja više od 5.000 žrtava bilo je smješteno u skloništu, a više od 11.000 se javilo za pomoć PODGORICA – Žrtve moraju da znaju da nasilje nije njihov lični ili porodični problem, već problem društva u cjelini. Država je odlučna da stane na put nasilju nad ženama i da zaštiti žrtve - poručio je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. On je na panelu „Državna politika i skloništa za žene sa iskustvom nasilja“, u okviru konferencije kojom je obilježen jubilej, 20 godina postojanja „Sigurne ženske kuće“, kazao da će MUP i Uprava policije uvijek biti čvrst oslonac svim žrtvama nasilja i svim štićenicama ove NVO. - Učinićemo sve da ih zaštitimo, da se osjećaju sigurno, a da nasilnike privedemo pravdi – poručio je on. Nuhodžić je istakao da ne smijemo kao društvo biti nijemi na nasilje, da ne okrećemo glavu, već da prijavimo svaki oblik nasilja. - Da pokažemo da u crnogorskom društvu nasilje nećemo dozvoliti. U ovoj godini, policija je predložila 171 zaštitnu mjeru, od čega - 29 udaljenje iz stana, 54 zabrane približavanja, 63 zabrane uznemiravanja i uhođenja, 18 obaveznih psihosocijalnih tretmana i sedam mjera - obavezno liječenje od zavisnosti. Po rješenjima sudova za prekršaje, policija je pra-

PODRŠKA POLICIJE NIKADA NIJE IZOSTALA: Svečanost povodom jubileja Sigurne ženske kuće

tila izvršenje ukupno 217 zaštitnih mjera. Za jedanaest mjeseci ove godine, izvršiocima prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izrečeno je 48 naredbi o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje - kazao je ministar unutrašnjih poslova. Istakao je da svako mora da bude bezbjedan u svojoj porodici, uz konstataciju da policija u značajno većem broju koristi mjere zaštite, ali da ti predmeti i te mjere moraju da dobiju podršku od pravosuđa. Nuhodžić je rekao i da su napravljeni sistemski značajni

Ove godine 261 krivično djelo porodičnog nasilja Prema podacima Uprave policije u Crnoj Gori je od početka godine do 1. novembra počinjeno 261 krivično djelo u vezi sa porodičnim nasiljem i podnijete 1.304 prekršajne prijave zbog 1.479 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Kako dodaju, izrečene su 43 naredbe o udaljenju ili zabrani

vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, dok je 25 žrtava upućeno u sklonište za žrtve, od čega je troje djece. Pozvali su sve koji trpe nasilje da ga bez odgađanja prijave najbližoj policijskoj stanici ili na broj 122. OEBS i ove godine pruža podršku Upravi policije u akciji podizanja svijesti o

pomaci izradom baze koja osigurava prenos podataka za sve prijave nasilja od policije ka centrima za socijalni rad, a kao nastavak rada, planira se i automatska razmjena podataka sa Ministarstvom prosvjete, Tužilaštvom i sudom. Najavio je i da će se lično zalagati za pooštravanje kazni za sva krivična djela sa elementima nasilja. - Jer samo oštrijim kaznama možemo pobijediti ovu pošast - poručio je Nuhodžić. Da kazne moraju biti pooštrene, smatra i savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore Bojana aktivnijem učešću građana i svih relevantnih subjekata društva u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Izradili su promotivno-edukativne materijale. - OEBS je pokrenuo internetsku platformu koja nudi pomoć i informacije. Veb stranica je dostupna i na crnogorskom jeziku i može joj se pristupiti putem linka https://www.stopvawnow. org/cnr - navodi se u saopštenju.

Bandović. Rekla je da će s pažnjom pratiti rad Sigurne ženske kuće i drugih organizacija koje pomažu ženama žtvama nasilja jer su svjesni uloge NVO sektora u demokratskom društvu. Prema riječima predsjednice Sigurne ženske kuće Ljiljane Raičević, za 20 godina od osnivanja više od 5.000 žrtava bilo je smješteno u skloništu, a više od 11.000 se javilo za pomoć. - Moramo da imamo podršku društva, podršku hrabrih i onih koji su voljni da pomognu. Došlo je vrijeme da poštujemo prava manjina, ugroženih, da poštujemo žene i djecu i da smanjimo nasilje. Sklonište treba Crnoj Gori, a treba nam i stan koji bi bio na tajnoj adresi. Treba nam još osoba koje nas razumiju i treba nam podrška svih vas - poručila je Raičević. Sa policijom je, kaže, uvijek imala dobru saradnju. - Nijesu bili dovoljno edukovani na početku ove priče i zato smo bile tu da im pomognemo, a oni su bili spremni da sarađuju - rekla je Raičević. Pohvalila je ministra unutrašnjih poslova Melvudina Nuhodžića, jer, kako je rekla, i on ima „sluha“ da pomogne. K. J.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

U našoj zemlji 300 migranata PODGORICA - U Crnoj Gori ima više od 300 migranata, a naša zemlja samo je tranzitna destinacija na njihovom putu ka Evropskoj uniji istakla je direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave MUP-a Milanka Baković. Ona je u Jutarnjem programu RTCG rekla da je ove godine

Podrška Povodom Međunarodnog dana migranata nevladina organizacija Građanska alijansa organizovala je, na Trgu nezavisnosti u Pod-

registrovan povećan broj migranata u odnosu na 2018. - Do sada je u Crnu Goru ušlo i smješteno više od 7.000 migranata. Crna Gora nije krajnja destinacija migranata, oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu destinaciju, glavna destinacija im je EU. Mi sada imamo oko 300 migranata - rekla je Baković. Govoreći o proceduri, ona je gorici, druženje migranata. Kako su kazali, okupljanje ima poruku migrantima da nijesu sami u svemu što im se događa. - Radi se o osobama koje su prošle pola svijeta kako

Milanka Baković

kazala da je prvo potrebno utvrditi neophodne životne potrebe migranata, pa nakon bi ovdje došle i prosto smo našli način da se okupimo, da se družimo sa njima i da im objasnimo da u svemu ovome nijesu sami - kazala je Dušica Merdović iz Građanske alijanse.

toga njihov identitet. - Mora se voditi računa o njegovom psiho-fizičkom stanju, te pružiti im, ako je potrebno, adekvatnu medicinsku pomoć. Nakon toga, treba ih informisati o pravima koja ih sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumiju. Zatim se smještaju u centar gdje im se pruža sva neophodna pomoć u skladu sa zakonom - rekla je Baković. N. K.

Hronika

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Na Veruši poginuo radnik

Osumnjičeni za ubistvo Savice Krivokapić (68) saslušan u Tužilaštvu

PODGORICA - T. M. (50) iz Mojkovca poginuo je juče u šumi na Veruši, kada ga je usmrtila mašina skider na kojoj je radio. Radnik je stradao prilikom izvođenja radova na eksploataciji šume u 11 sati. U izvlačenju tijela učestvovali su pripadnici službe zaštite i spašavanja, koji su tijelo izvukli oko 15 časova. Tijelo je poslato na obdukciju. C. H.

Odgođeno suđenje Muhamedu Ramusoviću za nasilničko ponašanje

Zastupnik Krstić traži izuzeće tužiteljke BERANE – Suđenje Muhamedu Ramusoviću iz Berana zbog napada na Nikšićanku Jelenu Krstić juče je odgođeno na neodređeno. Proces je odgođen jer je zastupnik Krstić, advokat Srđan Lješković tražio izuzeće tužiteljke Gorice Golubović i svih tužilaca u Beranama. - Smatramo da Osnovno državno tužilaštvo u Beranama koji postupa u ovom predmetu ne štiti prava i interese moje branjenice onako kako treba. Osnovno tužilaštvo u Beranama u ovom predmetu reagovalo je tek nakon obraćanja direktorice Centra za ženska prava vršiocu dužnosti vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću – kazao je Ljepković. On je istako i da je beransko tužilaštvo reagovalo tek nakon osam dana od spornog događaja. - Izuzeće tražimo i zbog toga

što je su se iz tužilaštva Jeleni Ksrtić obratili riječima ,,što mu ne oprostiš, ti si vjernica, majka dvoje djece, nastavićeš da živiš u Beranama“ čime su pokušali da izvrše pritisak da povuče tužbu – dodao je Lješković. Ramusoviću je nedavno produžen pritvor. On se optužnim prijedlogom tereti da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. Krstić je 29. oktobra pretučena na radnom mjestu, u prostorijama Omladinskog kluba na Stadionu malih sportova, pedesetak metara od strogog centra grada. Zbog napada je tada uhapšen Ramusović. Od njega je uzeta izjava i tužilac ga je pustio da se brani sa slobode. Nakon nekoliko dana Stanković je zatražio provjeru postupanja beranskog tužilaštva u slučaju napada na Krstić. M. L.

VO traži da se predmet dodijeli drugom tužiocu Čelnica nevladine organizacije Centra za ljudska prava Maja Raičević obratila se dopisom Vrhovnom državno tužiocu Ivici Stankoviću tražeći da predmet protiv Muhameda Ramusovića dodijele drugom tužiocu na rad. - Neshvatljivo je da i nakon ozbiljnih pritužbi na postupanje ODT Berane tužiteljka Gorica Golubović nije izuzeta iz ovog predmeta, već se pojavila kao zastupnik optužbe, zbog čega je punomoćnik J. K., kojeg je angažovao Centar za ženska prava, zatražio izuzeće tužiteljke. Komisija za razmatranje pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava još uvijek nije donijela odluku u ovom predmetu, pa smatramo da je predmet trebalo dodijeliti u rad drugom tužiocu ovog tužilaštva, dok se ne utvrde sve činjenice – navodi se u saopštenju.

Nakon višednevne potrage

Pronađeno tijelo žene PODGORICA - Tijelo ženske osobe pronađeno je juče u mjestu Botun nakon višednevne potrage. Ronioci Regionalnog centra tijelo su pronašli na dnu Morače, na šest metara dubine. - Pretpostavljamo da se radi o osobi za kojom smo tragali proteklih dana, a te informacije će se utvrditi nakon što se obavi identifikacija i druge radnje nadležnih službi - kazao je Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela. M. L.

Krivokapić kazao da se kaje zbog ubistva majke PODGORICA – Cetinjanin Peko Krivokapić (46) nastanjen u Kotoru, juče je u podgoričkom Višem tužilaštvu priznao da je ubio majku Savicu (68) u njenoj kući u selu Cuce na Cetinju i da se kaje zbog toga, saznaje Pobjeda. Nakon saslušanja, tužiteljka

Maja Jovanović je Krivokapiću odredila zadržavanje do 72 sata, potvrdila je braniteljka ovog okrivljenog, advokatica Ana Stanković-Mugoša. Krivokapić će danas biti priveden kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda koji će odlučivati o prijedlogu tužilaštva da se ovom okrivlje-

nom odredi pritvor. Povodom ovog slučaja oglasili su se i iz policije. - Policija je u utorak veče u Cetinju uhapsila P. K. sa Cetinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo majke S. K. Policija je izašla na lice mjesta, izvršila uviđaj i izuzela tragove koji će biti

predmet vještačenja - saopštili su iz Uprave policije. Pobjeda nezvanično saznaje da je Krivokapić majku ubio skalperom. Iz policije navode da je dežurni ljekar Hitne medicinske pomoći Cetinje pregledom tijela pokojne Krivokapić uočio vidljive povrede u predje-

Braći Hasanaj i njihovoj majci određen pritvor zbog ubistva graničnog po

Kamere snimile ubistv i pokušaj ubistva njego Sudija za istrage podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odredio je pritvor osumnjičenima zbog opasnosti od bjekstva i naročito teških okolnosti pod kojima je počinjeno krivično djelo za koje se terete PODGORICA – Albanski državljanin Luan Hasanaj (43), nakon što je u nedjelju sa zadnjeg sjedišta policijskog vozila ispalio hitac u policajca Milutina Lekovića, uperio je pištolj i u policajca koji se nalazio na mjestu suvozača, pokazale su video kamere koje pokrivaju ulaz u poslovnicu Prve banke u Igalu, saznaje Pobjeda. Pretpostavlja se da je pištolj zakočio, što je, na sreću, omelo Luana Hasanaja da ubije i drugog policajca.

D. MIJATOVIĆ

PRITVOR

Na zadnjem sjedištu policijskog automobila pored Luana Hasanaja nalazili su se njegov brat Lulzim (49) i majka Nure (67) koje je policajac Leković priveo zbog neposjedovanja ličnih dokumenata. Svi su uhapšeni poslije kratke potrage, a juče im je sudija za istrage podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva i naročito teških okolnosti pod kojima je počinjeno krivično djelo za koje se terete. Prema saznanjima Pobjede, svo troje su se pred tužiocem

TERETE SE ZA UBISTVO NA SVIREP NAČIN: Privođenje Luana Hasanaja

branili ćutanjem. Njima se prijavom stavlja na teret da su počinili krivično djelo teško ubistvo počinjeno na svirep i

podmukao način na štetu službenog lica u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje

Danas razmatranje optužnice za šverc kokaina iz Kolumbije PODGORICA - Viši sud danas će razmatrati optužnicu protiv osam osoba iz Crne Gore zbog šverca 18 kilograma kokaina iz Kolumbije. Na optužnici su Danilo Đurović, Miloš Petrić, Srđan Pavlović, Đuro Perović, Miloš Perović, Branimir Miletić, Toni Petković i Rade Samar-

džić. U optužnom aktu je navedeno da nijesu identifikovane osobe iz Kolumbije koje su učestvovale u švercu kokaina. Tužilaštvo je Đurovića označilo da je organizator kriminalne grupe i on je u bjekstvu kao i Miletić. Za njima su crnogorske vlasti raspisale potjernicu. Đuroviću, Petriću, Pavloviću,

Milošu i Đuru Peroviću, Miletiću i Samardžiću se stavlja na teret da su počinili neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Petkoviću se na teret stavlja krivično djelo neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Grupa koja se sumnjiči za

oružja i eksplozivnih materija, a u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. šverc droge uhapšena je 21. avgusta. Iz policije je nakon hapšenja saopšteno da kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su pripadnici ove kriminalne organizacije, vršeći krivična djela, stekli veliku imovinsku korist, koju su, kako se sumnja, pranjem novca pokušali da ubace u legalne finansijske tokove. U Tivtu su tada pretreseni stanovi i druge prostorije na 11 lokacija i pronađeni su kokain, vaga, veća količina novca, vozila visoke klase, oružje i municija, kao i skupocjeni predmeti za koje se sumnja da su pribavljeni nelegalno stečenim novcem. Organizovana grupa iz Tivta je, kako se osnovano sumnja, švercovala kokain iz Kolumbije. C. H.

Hronika

Četvrtak, 19. decembar 2019.

M. B.

Četiri dana nakon saobraćajnog udesa u kojem su dva mladića izgubila život

Vozaču „pasata“ određen pritvor zbog nesreće na Brajićima Prema nezvaničnim informacijama, Krivikapić se nakon počinjenog zločina navodno sam predao cetinjskoj B. R. policiji.

olicajca u Igalu

vo Lekovića ovog kolege 

Troje albanksih državljana potražuju i albanske vlasti zbog teških krivičnih djela. Braća Hasanaj se terete za ubistvo u toj zemlju, dok majka Nure takođe ima dosje zbog prijetnji Policajac Leković je podlegao povredama pet sati nakon ranjavanja. On je bio na dužnosti i priveo je albanske državljane zbog neposjedovanja ličnih dokumenata. Na putu od Igala do Herceg Novog, Luan Hasanaj je izvadio pištolj koji je skrivao i sa zadnjeg sjedišta mu pucao u glavu.

HAPŠENJE

Nakon toga, Lekovićev kolega je, kako se navodi u policijskom saopštenju, pokušao da otme pištolj napadaču i zaustavi ih da pobjegnu. Međutim, braća Hasanaj i njihova majka su nakon napada uspjeli da pobjegnu iz vozila i da se kasnije domognu taksija kojim su se odvezli do Sutorine, namjeravajući da napuste zemlju. Za napadačima je odmah organizovana potjera i uspostavlje-

na blokada grada kao i šireg pograničnog pojasa prema Hrvatskoj. Locirani su na području Sutorine oko 17 časova i uhapšeni. Prilikom hapšenja osumnjičeni su pružili otpor i ponovo upotrijebili vatreno oružje, nakon čega su pucali i policijski službenici. Luan Hasanaj, koji je usmrtio Lekovića, potegao je pištolj na policajce izgovarajući prijetnje. Tada je došlo do razmjene vatre u kojoj je policija Luana pogodila hicem iz vatrenog oružja i onesposobila ga. Osumnjičeni koji je ranjen, opirao se hapšenju i ima lakše tjelesne povrede. Nakon hapšenja, trojac je u policiji nastavio da glumi migrante željne da se domognu Evrop e, a l i z a n e ko l i ko s a t i istražitelji su uz pomoć partnerskih službi iz regiona saznali da se radi o okorjelim kriminalcima u bjekstvu. Luana Hasanaja, osumnjičenog da je ustrijelio Milutina Lekovića, albanske vlasti potražuju zbog ubistva sa umišljajem i pokušaja ubistva, njegovog brata Lulzima takođe zbog djela ubistvo s umišljajem te djela zavjere u pokušaju. I njihova majka Nura ima policijski dosje i za njom je raspisana potraga zbog krivičnih djela prijetnja. Ubistvo policajca na radnom zadatku izazvalo je ogorčenje B. R. javnosti u Crnoj Gori.

Odgođeno suđenje Enzanu Cirikoviću i grupi

Tužilac i advokat izostali sa pretresa PODGORICA - Suđenje optuženima za pripremu ubistva Jovana Đurovića i boksera Nikole Sjekloće juče je u Višem sudu odgođeno za 27. januar. Proces je odgođen jer nije došao advokat odbrane Miroslav Adžić i specijalni tužilac Saša Čađenović. Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurković, Đorđije Cicmil i Darko Milić su, prema optužnici Specijalnog dr-

žavnog tužilaštva, pripremali ubistva Đurovića i Sjekloće. Osim ove grupe, optuženi su Almir Jahović i Adnan Osmanagić, ali oni nijesu dostupni našim organima. Eksplozivna naprava, prema navodima optužnice, namijenjena za ubistvo Đurovića, sadržala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je 29. avgusta 2018. godine na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kule“ u Baru. M. L.

KOTOR – Tivćaninu S. D. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je u nedjelju, na putu Podgorica Budva u mjestu Brajići izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su život izgubili Marko Lazarević (20) i Miljan Bobičić (19), dok su tri osobe zadobile teške tjelesne povrede. Odluku o pritvoru donio je sudija za istrage Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević. S. D. se tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje bezbjednosti javnog saobraćaja. - Na prijedlog tužilaštva S. D. je saslušan i određen mu je pritvor zbog opasnosti uticaja na svjedoka – potvrdio je sudija Pavićević. Lazarević i Bobičić su poginuli kada je automobil u kome su se nalazili izletio sa kolovoza, probio bankinu i završio u provaliji pored magistrale Podgorica – Budva u mjestu Brajići. Pored Lazarevića i Bobičića u automobilu su bili i njihovi drugovi Ilija Jevrić (18), Dragan Bulatović (20) i Jovan Boljević (20) koji su teško povrijeđeni.

Sa mjesta nesreće

Petorica mladića iz Podgorice su u nedjelju krenula na fudbalsku utakmicu da bodre ekipu Budućnosti u Radanovićima, u meču protiv FK Grbalj. Preliminarni podaci ukazuju da je do nesreće došlo kada je Boljević, koji je bio za volanom

,,pežoa 207“, vozilom zakačio ,,pasat“ tivatskih registarskih oznaka koji se kretao ispred, nakon čega je sletio sa puta u provaliju neposredno nakon izlaska iz tunela. Dežurni tužilac je odmah po saznanju za nesreću, izašao na

Odbijen zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće glavnog specijalnog tužioca

Katnić će ipak saslušati Stankovića

M. B.

lu glave i tijela. - Tijelo je transportovano na Odjeljenje patologije KCCG u Podgorici radi obdukcije saopštili su iz policije.

Milivoje Katnić i Ivica Stanković

PODGORICA - Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saslušaće v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića u predmetu koji se vodi protiv sekretara Tužilaštva Nenada Vujoševića. To je odlučeno na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, gdje je kao neosnovan ocijenjen zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće Katnića, navodi se u odgovoru Vrhovnog tužilaštva Pobjedi. – Na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva donijeta je odluka da se odbaci zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće v.d. vrhovnog državnog tužio-

ca Ivice Stankovića u predmetu Specijalnog državnog tužilaštva – sopštili su iz kabineta VDT-a. Na sjednici je takođe usvojen zahtjev v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića za izuzeće u donošenju odluke o zahtjevu advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u predmetu Specijalnog državnog tužilaštva. – Sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva donijela je rješenje kojim se odbija kao neosnovan zahtjev advokata Zorana Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u

predmetu Specijalnog državnog tužilaštva – navedeno je u odgovorima. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je prije devet dana trebalo da sasluša Stankovića, ali je saslušanje odgođeno jer su advokati Borivoje Borović i Zdravko Đukanović tražili izuzeće GST-a. Potom je zatraženo i izuzeće Stankovića koji bi odlučivao o pomenutom izuzeću tako da će o tome odlučivati Opšta sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva. Vujošević je uhapšen 20. septembra na podgoričkom aerodromu zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije odbjeglog biznismena Duška Kneževića. Tereti se da je pokušao da utiče na specijalne tužioce u istragama koje se vode protiv njega i članova njegove kriminalne organizacije. On je u telefonskim razgovorima sa Kneževićem tvrdio da je podmićivao Stankovića, ali je pred istražiteljima to demantovao. Knežević je objavio niz audio -snimaka telefonskih razgovora u kojima Vujošević priznaje kako za njega pregovara sa VDT-om Ivicom Stankovićem i ostalim tužiocima. Na snimcima razgovora koje je Knežević objavio, između ostalog, čuje se kako Vujošević potvrđuje Kneževiću da je novac koji mu je davao nosio vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću da bi olakšao položaj vlasniku Atlas grupe i njegovim saradnicima u postupcima koji se protiv njega vode pred Specijalnim državnim tužilaštvom.

lice mjesta i u prisustvu vještaka mašinsko-saobraćajne struke obavio uviđaj. Tokom uviđaja, na ,,pasatu“ tivatskih tablica su konstatovana i evidentirana oštećenja, dok se ,,pežo“ potpuno smrskan zaustavio na jednoj litici. B. R.

Rasvijetljeno podmetanje požara iz januara na Starom aerodromu

Mališića sumnjiče za paljenje ,,mercedesa“ PODGORICA – Ivan Mališić (23) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je na Starom aerodromu 4. januara podmetnuo požar na vozilu ,,mercedes“ koje je u vlasništvu R. P. On se sumnjiči da je počinio krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari. Protiv Mališića policija je početkom decembra podnijela i krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je u prethodnom periodu počinio više krivičnih djela izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija na štetu Harisa Toskića iz Podgorice. On se tereti da je da je u dva navrata bacio bombu na kuću Toskića. Početkom decembra je uhapšen ali sudija za istrage Osnovnog suda Rade Ćetković ga je pustio da se brani sa slobode. M. L.

Crnom Gorom

Ministar Damir Šehović na donatorskoj večeri Fondacije ,,Gusinje“ u Njujorku

Crna Gora vječno zahvalna dijaspori PODGORICA - Fondacija ,,Gusinje“ iz Njujorka, Kulturni centar ,,Rumija“ iz Čikaga i druga udruženja koja okupljaju dijasporu, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i dalje će raditi na unapređenju obrazovne infrastrukture, poručeno je sa sastanka u Njujorku, gdje ministar Damir Šehović boravi na poziv Fondacije ,,Gusinje“. Šehović je na donatorskoj večeri u organizaciji te fondacije saopštio da se naša brojna dijaspora svojoj državi odužila patriotskim odnosom i vezanošću za njene vitalne interese, kojima je uvijek i bez ostatka bila privržena. - Zahvalnost vam dugujemo i zbog toga što ste nebrojeno puta pokazali da imate veliko srce, jer ne sabirate niti množite, već dijelite. Dijelite ono što ste mukotrpno sticali, sa onima kojima je to najpotrebnije. Najbolja potvrda takvog pristupa su značajna finansijska sredstva koja ste do sada po raznim osnovama

uložili u svoj zavičaj - naglasio je Šehović. On je istakao da država svoje poštovanje prema Plavu i Gusinju pokazuje i na način što je za posljednjih nešto više od godinu u Plavu, a uskoro i u Gusinju, započeto više infrastrukturnih projekata. Ministar Šehović je prisustvovao i svečanom prijemu koji Generalni konzulat u Njujorku tradicionalno organizuje za brojne prijatelje Crne Gore. Donatorskoj večeri, ali i brojnim drugim sastancima su, pored ministra Šehovića, prisustvovali i generalni konzul u Njujorku Željko Stamatović, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, direktor Uprave za javne radove Rešad Nuhodžić, sekretar Ministrstva prosvjete Omer Mehmedović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić, potpredsjednik opštine Plav Nihad Canović, kao i konzul Amer Cikotić. R. R.

Četvrtak, 19. decembar 2019.

U Tivtu održana konferencija povodom završetka projekta „IRENE“

Pokazali mogućnosti trilateralne saradnje

TIVAT – U multimedijalnoj sali Gradske kuće juče je održana završna konferencija projekta „IRENE“ (Interregional Renewable & Energy Efficiency Network), koji su realizovali partneri iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Lider-partner projekta, koji je potrajao dvije i po godine, bila je Agencija za raz voj Zada rske župa nije ,,Zadra Nova“, a partneri na projektu su bili Zadarska županija, Eko-centar Delfin i opština Tivat iz Crne Gore, te Asocijacija za ek onomski razvoj REDAH i Grad Mosta r iz Bosne i Hercegovine. Prioriteti projekta bili su zaštita životne sredine i biološke raznovrsnosti, poboljšanje prevencije rizika i promocije održive energije i energetske efikasnosti, specifičnog cilja, promocije kor i š ć enja obnovlji v i h izvora energije, podsticanje energetske efikasnosti. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.915.820 eura (od čega je 85 odsto finansirala Evropska unija), a opština Tivat je za svoje aktivnosti dobila 308.000. Za taj iznos obavljena je rekonstrukcija javne rasvjete u

Prioriteti projekta bili su zaštita životne sredine i biološke raznovrsnosti, poboljšanje prevencije rizika i promocije održive energije i energetske efikasnosti, specifičnog cilja, promocije korišćenja obnovljivih izvora energije, podsticanje energetske efikasnosti

OPRAVDANA ULAGANJA: Završna konferencija u Tivtu

gradu sa 593 sijalice, nabavljeni su i postavljeni solarni pa nel i z a z a g r ija v a nje Sportske dvorane Župa, formiran je tim za energetsk u ef ika snost opšt ine, obavljena je obuka njegovih

Prije ovog projekta trilateralna saradnja nije bila prisutna u Crnoj Gori u okviru prekogranične saradnje, tako da je ovaj projekat bio veliki, a pokazao je da su partneri i te kako sposobni da uđu u realizaciju zajedničkih projekata - kazao je načelnik Odsjeka za evropsku teritorijalnu saradnju u Kancelariji za evropske integracije Crne Gore Miodrag Račeta

KOTOR: Opština opredijelila 80.000 eura za podsticaj razvoja poljoprivrede

Pomoć dobilo 16 poljoprivrednika KOTOR - Opština Kotor opredijelila je za narednu godinu 80.000 eura za podsticaj razvoja poljoprivrede. V.d. sekretarke za razvoj, preduzetništvo, komunalne poslove i saobraćaj Tamara Lompar, podsjetila je da je javni poziv za dodjelu sredstava za podsticaj razvoja poljoprivrede objavljen 10. oktobra i trajao je do 20. oktobra, na koji se javilo 17 poljopri-

vrednika. - Pregledom dokumentacije, izlaskom komisije na teren i uvidom u činjenično stanje sačinjeno je 16 rješenja o dodjeli sredstava, dok je jedan zainteresovani poljoprivrednik odustao od zahtjeva. Shodno odluci, 80 odsto potrebnih sredstava dodjeljuje se ženama, registrovanim poljoprivrednicima i mladim poljoprivrednicima do 30 godina, dok se 50 odsto

BIJELO POLJE - U Veterinarskoj ambulanti „Bijelo Polje“ u toku je kampanja čipovanja i vakcinacija pasa protiv bjesnila. Direktor te ustanove dr Darko Cvijović kazao je da se tom kampanjom preventivno djeluje na zdravlje i bezbjednost kućnih ljubimaca. - Dobili smo 200 doza vakcina i čipova i do sada je oko 100 kućnih ljubimaca prošlo tu proce-

Kampanja veterinarske ambulante ,,Bijelo Polje“

dodjeljuje svima ostalima. Od ukupno 80.000 eura dodijeljeno je 73.111,39 eura, što je nešto više od 92 odsto realizacije. Na sajtu opštine Kotor, Sekretarijat je objavio sva rješenja o dodijeljenim sredstvima pojedinačno – kazala je Lompar. Ona je naglasila da je cilj opštine Kotor da dodjeljivanjem bespovratnih sredstava za podsticanje u razvoj poljoprivrede pomogne po-

Čipuju i vakcinišu vlasničke pse duru. Čipovanje i vakcinisanje koštaju dva eura, s tim što se kućnim ljubimcima izdaje i pasoš. Da bi vlasnik kućnog lju-

bimca prošao tu proceduru potrebno je da donese ličnu kartu radi evidentiranja da je on vlasnik - objasnio je dr Cvijović.

ljoprivrednicima da povećaju svoju proizvodnju. - Namjera je da im se pomogne da modernizuju tehničke kapacitete i da usklade proizvodnju sa tržišnim standardima. Opština želi da stimuliše razvoj ove grane privrede kako bi se povećao broj poljoprivrednika i poljoprivrednih gazdinstva na njenom području, te povećala i iskorišćenost poljo privrednih resursa i ukupne poljoprivredne proizvodnje, odnosno da se na neki način poljoprivreda učini porodičnim preduzetništvom – rekla je Lompar. Ona je dodala da je za sljedeću godinu opština Kotor za ovu namjenu opredijelila sredstva u iznosu od 80.000 eura. Iv. K. Narednih dana će, najavio je, obavljati čipovanje i vakcinisanje pasa i po mjesnim centrima. - Gotovo u svim mjesnim centrima imamo vetrinarske punktove, tako da će vlasnicima biti olakšano da dovedu svoje kućne ljubimce da im se ugrade čipovi i ujedno vaksinišu protiv bjesnila. Ta aktivnost će se sprovoditi sve dok utrošimo i posljednju dozu - kazao je dr Cvijović. B. Č.

čla nova, nabavljena je i mjerna oprema za njihov rad, a urađeni su detaljni energetski pregledi za sedam zgrada u vlasnitšvu opštine Tivat. O učinjenom u Tivtu govorili su sekretar za turizam i preduzetništvo Petar Vujović i koordinatorka projekta za opštinu Tivat Ivona Petrović, dok je ukupne rezultate projekta saopštio je Ive Surić iz agencije Zadra Nova. - Prije ovog projekta trilateralna saradnja nije bila prisutna u Crnoj Gori u okviru

prekogranične saradnje, tako da je ovaj projekat bio veliki, a pokazao je da su partneri i te kako sposobni da uđu u realizaciju zajedničkih projekata - kazao je načelnik Odsjeka za evropsku teritorijalnu saradnju u Kancelariji za evropske integracije Crne Gore Miodrag Račeta. Prisutnima se obratio i kontrolor i menadžer na realizaciji projekta Damir Kuzmić iz Ministarst va regionalnog razvoja i fondova EU Vlade Republike S. KRSTOVIĆ Hrvatske.

Radnici pljevaljskog „Grijanja“ najavili protest

Zakazali štrajk za naredni četvrtak PLJEVLJA – Radnici pljevaljskog preduzeća „Grijanje“ najavili su protest ispred zgrade opštine za četvrtak, 26. decembar u 12 sati. Kako su saopštili, odlučili su da protestuju usljed jako teške materijalne situacije uzrokovane dugovanjem devet zaostalih zarada i iznevjerenih obećanja firme i lokalne uprave. - Pozivamo i ostale radnike koji se nalaze u sličnoj situaciji da nam se pridruže sa svojim porodicama i prijateljima kako bismo na miran način izrazili nezadovoljstvo odnosom lokalne uprave prema nama. Situacija u koju smo dovedeni je nepodnošljiva. Egzistencija naših porodica i nas ozbiljno je ugrožena, pa nam ne preostaje ništa drugo osim da štrajkom i protestom pokušamo da ostvarimo svoje pravo na rad i na život – saopštili su radnici ,,Grijanja“.

Oni su naveli da je u toku planiranje organizovanja minimuma procesa rada za vrijeme štrajka. - Ukoliko lokalna uprava bude odugovlačila proces, kot lov i će bit i pot pu no u g a š en i i s v i lož a č i s u spremni da napuste radna mjesta i uzmu radne knjižice. Učinili smo sve da do ovoga ne bi došlo, ali jednostavno, dalje se ovako ne može. Molimo sve korisnike naših usluga da na vrijeme obezbijede alternativni način za grijanje svojih prostorija i poslovnih objekata, jer će se rad prema minimumu radnog procesa izuzetno loše odraziti na k va litet ispor učene to plotne energije – saopštili su radnici ,,Grijanja“. Predstavnik radnika Jovan Jović kazao je da su u toku pregovori sa osnivačem preduzeća, opštinom Pljevlja, a da će stav o eventualnom dogovoru i daljim koracima radnici donijeti na zboru u petak. A. S.

Crnom Gorom

Četvrtak, 19. decembar 2019.

NIKŠIĆ – Tradicionalni Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda koji se u nikšićkom Sportskom centru uoči praznika organizuje petu godinu zaredom, imaće ove godine više od 250 izlagača iz grada podno Trebjese, ali i drugih krajeva Crne Gore i regiona. Sajam je izložbenoprodajnog karaktera, na štandovima će se, kao i minulih godina, naći poljoprivredni proizvodi, suveniri, rukotvorine, a biće otvoren 20. decembra. Organizatori su lokalna uprava, IPC Tehnopolis, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Sportski centar, a ove godine će strateški partner smotre biti Nacionalna turistička organizacija. Predstavnik opštine Nikšić Svetozar Bajović kazao je juče na konferenciji za novinare da je sve spremno za jedinstveni privredno-turistički događaj, te da on ove godine neće biti organizovan u holu Sportskog centra, već u velikoj dvorani, a vjeruje da će i ona vrlo brzo biti tijesna da primi toliki broj proizvođača i posjetilaca. - Misija organizatora je već ostvarena, ova manifestacija je za pola decenije narasla u prepoznatljiv događaj i od velikog značaja je, tim prije ako se zna je lani posjetilo oko 15.000 ljudi. Vjerujemo da će ovog decembra biti još više posjetilaca, jer je znatno više i izlagača. Afirmisali smo značaj poljoprivredne proizvodnje, motivisali smo svoje sugrađane, ali i ljude širom Crne Gore da se bave proizvodnjom suvenira, umjetnina, da na neki način pokrenu sopstveni biznis i

Novogodišnji sajam u Nikšiću od 20. do 22. decembra

Učešće najavilo 250 izlagača

brendiraju ga. Učešće na sajmu i ove godine biće besplatno, a bićemo i društveno odgovorni, jer ćemo najugroženijim porodicama u našem gradu podijeliti pakete hrane koje će

Isključenja u 13 opština DANILOVGRAD

- od 7:30 do 17 sati: Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, repetitor Kurilo, Valeta, Viš, Glava Zete, Slap, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići, Ostrog i Donji i Gornji Rsojevići (kratkotrajna isključenja); Vinići, Mosori, Sretnja , Brijestova i Rova; Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro Polje i Adžin most; Boronjina.

NIKŠIĆ

- 7:30 do 17 sati: Tospude, Trešnjevo, repetitor Krotinja, Rokoči; - od 8 do 14: dio Rubeža.

TIVAT

- od 10 do 12 sati: restoran ,,Mirna luka“ i potrošači u neposrednom okruženju.

KOTOR

- od 9 do 12 sati: Stari grad - potrošači na Trgu od oružja i u blizini Katedrale Svetog Tripuna.

BUDVA

- od 9 do 10 sati: Sveti Stefan ,,Aman“; - od 10:15 do 11:15: Miločer; - od 11:30 do 12:30: Kraljičina plaža;

Učešće na sajmu i ove godine biće besplatno, a bićemo i društveno odgovorni, jer ćemo najugroženijim porodicama u našem gradu podijeliti pakete hrane koje će izlagači donirati, svako u skladu sa svojim mogućnostima - kazao je predstavnik opštine Nikšić Svetozar Bajović

Boris Muratović, Svetozar Bajović i Ratko Bataković

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

izlagači donirati, svako u skladu sa svojim mogućnostima kazao je Bajović. Direktor Tehnopolisa Ratko Bataković smatra da su u posljednjih pet godina ostvarili

dva osnovna cilja – pomogli su farmerima i ojačali standard stanovništva s ruralnog područja tako što su ih povezali sa drugim proizvođačima, pomogli im da se izbore za trži-

šte, ali i što ovom pričom doprinose očuvanju identiteta. - Svi se borimo da zadržimo ljude na ruralnom području. Gradovi svi liče jedni na druge, svi imaju velike tržne centre,

Predsjednik opštine Budva povodom najave kompanije WTO-EVN da će napustiti postrojenje za tretman otpadnih voda



Carević je konferenciju za štampu organizovao povodom najave njemačke kompanije WTEEVN da će napustiti postrojenje za tretman otpadnih voda u Vještici i aktivirati dvije garancije

- od 13 do 14: hotel ,,Maestral“.

ULCINJ

- od 8 do15 sati: Lisna Bori; - od 8 do 16:30: Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš; - od 8 do 10: dio naselja Pinješ.

BIJELO POLJE

- od 9 do 14: Okladi, Lipnica, Majstorovina, gimnazija, Grančarevo, Stožer - Grubanova gora.

MOJKOVAC

- od 9 do 13: Donja Polja

KOLAŠIN

- od 9 do 15: DV 10 kV Trebaljevo (Rogobore, Bakovići, Ilinčić, Radigojno, Rovačko Trebaljevo, Moračko Trebaljevo, fabrika vode „Suza“, Sjerogošte); - od 8 do 14: Silos; - od 9 do 14: Andrijevo.

BERANE

- od 9 do 14:30 sati: dio sela Goražde.

ANDRIJEVICA

- od 9 do 14:30 sati: katuni Štavna i Trešnjevik; - od 9 do 14:30: selo Zoriće; - od 9 do 14:30: dio sela Gračanica.

Preduzeće sve Pravne radnje: Marko Carević na konferenciji za medije u Budvi

Nećemo dozvoliti da ekološka bezbjednost dođe u pitanje

GUSINJE

Rad zajedničke komisije koja je trebalo da utvrdi izvedeno stanje i iznos opravdanih potraživanja, opstruirala je kompanija WTE, koja je pozivajući se na član protokola, jednostrano napustila rad komisije i tražila aktiviranje garancija – kazao je Carević.

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

PODGORICA - Predsjednik opštine Budva Marko Carević kazao je juče na konferenciji za medije da postrojenje za tretman otpadnih voda u Vještici nije urađeno u skladu sa projektom, teh-

ROŽAJE

- od 9 do 14:30 sati: dio naselja Bandžovo brdo. - od 9 do 14:30 sati: Kruševo, Dosuđe i Martiniće.

brendove s ujednačenim cijenama, ali identitet neke sredine čine selo, lokalni proizvod, običaj, način života... Zato je ovo sajam lokalnih proizvoda, ali ne misli se samo na proizvođače iz Nikšića, već iz cijele Crne Gore i regiona - kazao je Bataković, ubijeđen da se na ovaj način najbolje pomaže ljudima koji ne žive u gradu da iskoriste prirodne resurse, ojačaju svoj standard, lokalnu i nacionalnu ekonomiju. Čelnik Turističke organizacije Nikšića Boris Muratović vjeruje da se ovim sajmom kruniše još jedna uspješna turistička sezona grada podno Trebjse. - Ovaj grad je već prepoznatljiv po festivalima, događajima koji privlače na hiljade posjetilaca, a Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda je specifičan događaj. Prve godine smo imali oko 70 izlagača, a ove godine biće ih više od 250. Dakle, opravdana su očekivanja i zbog toga se lokalna Turistička organizacija, ali i NTO, ove godine uključila u cijelu priču promovišući kampanju „Dobro. Bolje. Domaće“. NTO je pozvala ove godine sve respektabilne ugostitelje iz Crne Gore, kako bi olakšala malim poljoprivrednim proizvođačima da se bolje pozicioniraju na tržištu, jer svi želimo da afirmišu prepoznatljiv, autohtoni proizvod, bilo da je riječ o hrani, suveniru, rukotvorini ili ljekovitom bilju - rekao je Boris Muratović. Trodnevni sajam pratiće bogat muzički program, a najmlađi posjetioci uživaće u druženju s animatorima, Đedom Mrazom, mađioničarima... Ra. P.

ničkim i zakonskim regulativama, te da je ostao sa dosta nedostataka koje je investitor trebalo da u prethodnom periodu otkloni ili primjereno umanji iznos iz Ugovora (DBFO).

Carević je konferenciju za štampu organizovao povodom najave njemačke kompanije WTE-EVN da će napustiti postrojenje za tretman otpadnih voda u Vještici i aktivirati dvije garancije - jednu

datu od Vlade i drugu datu od prethodnog opštinskog rukovodstva, koja nije prošla skupštinsku proceduru. Treća garancija WTE prema opštini Budva, za kvalitet izvedenih radova prestala je da važi 2014. godine i sad je nenaplativa. - Rad zajedničke komisije koja je trebalo da utvrdi izvedeno stanje i iznos opravdanih potraživanja, opstruirala je kompanija WTE, koja je pozivajući se na član protokola, jednostrano napustila rad komisije i tražila aktiviranje garancija – kazao je Carević. Predsjednik budvanske opštine istakao je da je, imajući u vidu finansijske i ekološku dimenziju problema, o cijelom slučaju obavijestio specijalnog državnog tužioca i da će preduzeti sve pravne radnje kako bi problem bio riješen, opština izmirila svoje obaveze prema investitoru, a investitor obeshrabrio da jednostrano napusti postrojenje i dovede u pitanje ekološku bezbjednost budvanske opštine. R. R.

Svijet

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Američki predsjednik Donald Tramp pred raspravu u Kongresu upozorio demokrate

Moj opoziv je državni udar i objava rata demokratiji

VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je demokrate da će, ukoliko u Kongresu nastave proces njegovog opoziva, objaviti rat američkoj demokratiji. Tramp je u pismu koje je uputio predsjednici Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi, pokušaje njegovog opoziva okarakterisao i kao „nelegalni jednostrani državni udar“. Tramp je te optužbe iznio dan prije moguće rasprave u Pred-

stavničkom domu o njegovom opozivu. Predstavnički dom Američkog kongresa glasa o svakom članu dokumenta o postupku opoziva. Ti članovi pojedinačno predstavljaju neku vrstu tačaka optužnice, ili izjavu o kršenju Ustava. Za usvajanje odluke o opozivu potrebna je većina glasova u Predstavničkom domu i ukoliko bilo koja tačka bude usvojena, predsjednik će biti opozvan. Postupak se zatim seli u Senat, koji se za

Vlada Malte odbila da izda boravišne dozvole za 22 djece srpskih državljana

Roditelji ogorčeni, tvrde da zarađuju dovoljno Malteška Vlada ocijenila je da bi izdavanjem boravišnih dozvola tu djecu dovela u rizik da žive u siromaštvu. Vladina agencija za državljanstvo i boravak obavijestila je roditelje da zbog neispunjavanja finansijskih uslova, njihova djeca više ne mogu da borave na Malti. Odluka maltške vlade nije konačna i roditelji imaju pravo žalbe VALETA – Vlada Malte odlučila je da ipak ne izda boravišne dozvole za 22 djece srpskih državljana koji žive na ostrvu i kojima prijeti progon zbog nedovoljnih prihoda roditelja. Malteška Vlada ocijenila je da bi izadavanjem boravišnih dozvola tu djecu dovela u rizik da žive u siromaštvu. Vladina agencija za državljanstvo i boravak obavijestila je roditelje da zbog neispunjavanja finansijskih uslova, njihova deca više ne mogu da borave na Malti. Odluka maltške vlade nije konačna i roditelji imaju pravo žalbe. Prema tamošnjim zakonima, zaposleni roditelji godišnje moraju da zarađuju minimum 19.000 eura, kao i dodatnih 3.800 eura za svako dijete. Sekretarka parlamenta Malte Julija Faruđija Porteli saopštila je da je vlada odluku donijela u najboljem interesu djece, navodi RTS, pozivajući se na Tajms of Malta. Ona je navela i da ne treba padati pod uticaj senzacionalističkih natpisa već da je tu riječ o politici koja štiti djecu od siromaštva.

ovu priliku pretvara u porotu od 100 članova. Predstavnički dom postavlja menadžere koji imaju ulogu tužilaca i predstavljaju razloge zbog kojih predsjednika treba opozvati. Ukoliko predsjednik završi pred sudom, postupku predsjedava predsjedavajući Vrhovnog suda. Da bi predsjednik bio optužen, potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Ukoliko se to dogodi, predsjednik po automatizmu gubi funkciju.

Hiljade građana protestovalo u Pragu

Traže ostavku premijera PRAG - Hiljade građana okupilo se juče na ulicama Praga tražeći ostavku češkog premijera Andreja Babiša. Protestni marš održan je nedjelju dana nakon protesta širom zemlje, a učesnici su nosil i č e š ke i z a s t ave E U i uzvikivali „Dosta nam je“ i „Ostavka“, prenosi AP. Demonstranti su Babišu dali rok do 31. decembra da se riješi njegovog poslovnog i medijskog carstva ili da podnese ostavku. Učesnici protesta podstaknuti

su nedavnim potezom glavnog državnog tužioca, koji je ukinuo prethodnu odluku i odbacio optužbe protiv Babiša zbog navodne prevare u vezi sa subvencijama EU. Međutim, u izvještaju EU koji je procurio u javnost, konstatuje se da je Babiš mogao da ima sukob interesa zbog subvencija EU koje uključuju njegovo bivše poslovno carstvo. Babiš je negirao sve optužbe navodeći da ništa loše nije uradio i da nema razloga da podnosi ostavku.

Zemljotres u kineskoj provinciji Sečuan

- Kao država moramo da osiguramo da nijedno dijete ne bude ostavljeno po strani. Moje srce je uz svako od te djece, ali ima porodica kojima, kada od plate odbiju troškove stanovanja i rente, ostaje svega 150 eura mjesečno - rekla je Porteli. I ministarka za porodicu u vladi Malte Mišel Falzon ističe da politika vlade nije diskriminatorska, već da je u interesu

djece kako ne bi živjela u siromaštvu, navodi Tajms of Malta. - Pravila postoje da bi se djeca zaštitila, a ne da im se naudi – rekla je ona. Sa druge strane, ministar rada Evarist Bartolo pozvao je na prikupljanje sredstava kako bi se pomoglo porodicama djece da imaju stabilnija primanja. Roditelji djece reagovali su, navodeći da su razočarani od-

lukom vlade. Jedan od roditelja Velimir Dulo ispričao je da njegova bruto godišnja primanja iznose 27.000 eura i da njegova djeca ne žive u siromaštvu. - Moja djeca imaju dom, hranu, igračke, odjeću. Nikada mi nijesu rekla da im nešto nedostaje. Uz to pomažemo i drugima kojima je pomoć potrebna - rekao je Dulo za Tajms of Malta.

Povrijeđeno devet osoba

PEKING – Devet osoba povrijeđeno je juče u zemljotresu jačine 5,2 jedinice po Rihteru, koji je pogodio grad Nejđang u kineskoj provinciji Sečuan. Epicentar potresa registrovan je na dubini od oko 14 kilometara. Povrijeđeni su hospitalizovani, a neki od njih su i život-

Predsjednik Kosova odbio učešće na konferenciji u Tirani

Turska ponovo upozorava Sjedinjene Države

PRIŠTINA – Predsjednik Kosova Hašim Tači odbio je poziv albanskog premijera Edija Rame za učešće na dvodnevnom regionalnom sastanku lidera zemalja Zapadnog Balkana, koji će se u Tirani održati u petak i subotu. Svoju odluku Tači je obrazložio time da se, kako je rekao, za razliku od Albanije, Kosovo i dalje suočava sa preprekama Srbije u konsolidaciji svoje državnosti. - Uzajamna podrška i saradnja između Kosova i Albanije je prirodna i trajna. Međutim, za razliku od Albanije, Kosovo i dalje ima ozbiljne prepreke u konso-

ANKARA - Turska je upozorila Sjedinjene Američke Države kako bi odluka da se ukine višedecenijski embargo na uvoz oružja Kipru bila „opasna eskalacija“ u vrijeme pogoršavanja odnosa NATO saveznica. Kongres SAD u utorak je izglasao ukidanje embarga koji je nametnut 1987. godine kako bi se izbjegla trka u naoružavanju i ohrabrilo rješavanje spora. Kipar je podijeljen od 1974. godine kada je Turska izvršila invaziju kako bi odgovorila na puč koji je orkestrirao tadašnji vojni režim iz Atine.

no ugroženi. U zemljotresu su oštećene brojne zgrade i tri telekomunikacione bazne stanice, dok su pojedine škole evakuisane. Spasilačke ekipe u kojima učestvuje više od 2.000 ljudi, rade na zbrinjavanju ugroženog stanovništva. Nakon analize geološke strukture, kineski seizmolozi saopštili su da su vjerovatnoće da se u tom području u narednim danima ponovi veći zemljotres male.

Ukidanje embarga Kipru Tači: Mini Šengen je rezultat nesposobnosti EU je opasna eskalacija lidaciji svoje državnosti. Nažalost, glavna prepreka dolazi iz Srbije koja u svim oblicima i mogućnostima stalno podriva naše napore na konsolidaciji naše državnosti - napisao je Hašim Tači na svom Fejsbuk nalogu. Tači smatra i da su takvi pozivi i inicijative potpuno besmisleni u situaciji kada srpska država i dalje negira zločine na Kosovu. Dodaje i da ne može biti napretka u pogledu regionalne saradnje bez međusobnog priznavanja, i da okolnosti koje su spriječile učešće Prištine na prvom sastanku održanom u Novom Sadu i drugom koji je

održan u Ohridu nijesu promijenjene. Tači je ocijenio i da je takozvani mini Šengen „regionalna eksperimentalna inicijativa, koja je rezultat nesposobnosti EU da otvori vrata članstva državama Zapadnog Balkana“. - Želim da naglasim da se okolnosti koje su spriječile učešće Kosova na prvom sastanku održanom u Novom Sadu i drugom održanom u Ohridu nijesu promijenile. Kao rezultat toga, ja kao predsjednik Kosova u ime državnih institucija odbijam da prisustvujem trećem sastanku ovog regionalnog formata koji se održava u Tirani - napisao je Tači.

- Američka odluka „neće imati nikakav drugi ishod sem otežavanja napora ka smirivanju stanja i stvaranja opasne eskalacije - navodi se u saopštenju turskog Ministarstva vanjskih poslova. Američka mjera je odobrena kao dio zakona koji donosi veću potrošnju za odbranu i koji je usvojen u oba doma američkog Kongresa. Za stupanje na snagu nedostaje mu samo potpis predsjednika Donalda Trampa. Odnosi između Ankare i Vašingtona trenutno su na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina. Dvije države se spore po mno-

gim pitanjima, među kojima je američka podrška sirijskim kurdskim snagama koje Turska smatra teroristima, ali i turska kupovina ruskog raketnog sistema S-400. Iz SAD, zbog toga, prijete daljim sankcijama Turskoj. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da će odgovoriti na „inicijative protiv Turske“, navodeći da „jezik prijetnji i sankcija nikada neće spriječiti Tursku u preduzimanju koraka kako bi osigurala svoju državnu bezbjednost“. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ä&#x152;etvrtak, 19. decembar 2019.

Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 19. decembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Đukanović i Brajović čestitali Dan Podgorice

Glavni grad je nosilac razvoja Crne Gore Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uputili su čestitku povodom 19. decembra – Dana glavnog grada, gradonačelniku Ivanu Vukoviću, predsjedniku Skupštine Đorđu Suhihu, odbornicima, učesnicima svečane sjednice i svim građanima Podgorice uz najbolje želje za dalji uspješan rad. - Ovogodišnji praznik slavimo u znaku velikog jubileja – 75. godišnjice oslobođenja Podgorice u slavnoj Narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj je crnogorski narod podnio ogromne žrtve i dao istorijski doprinos pobjedi nad fašizmom i oslobođenju svih jugoslovenskih naroda – poručio je Đukanović i dodao da je naš glavni grad prepoznat kao crnogorska legitimacija multietničnosti i multikonfesionalnosti, kulturni, obrazovni, saobraćajni i privredni centar, stjecište mladih ljudi i čvrsta spona primorja i planinskog dijela zemlje, sa realnim izgledima za razvoj biznisa i za brže dostizanje evropskog kvaliteta života za naše ljude. Započeti i planirani infrastrukturni i drugi projekti,

naglasio je on, uz domaćinsko upravljanje prostorom i svim drugim resursima, u saradnji lokalne uprave, Vlade i svih drugih državnih organa, dodatno će ubrzati i osavremeniti razvoj glavnog grada, na zadovoljstvo i ponos njegovih stanovnika i cijele Crne Gore. Brajović ističe da istorija Podgorice, posebno ona 20. vijeka, simbolizuje otpor, snagu i ambiciju cijele Crne Gore. - Višestruko rušena, pa podizana i modernizovana, u svim vremenima je čuvala svoj specifični duh, uvijek voljena od starih Podgoričana i novodoseljenih stanovnika različitih vjera i nacija. Podgorica je danas administrativni centar i privredni nosilac razvoja Crne Gore, Glavni grad otvoren za nove ljude, ideje i znanja. Obaveza je svih njenih građana, lokalne uprave i insitiucija države, da doprinesu očuvanju resursa i podrže dalji ekonomski i kulturni razvoj Podgorice – grada sve atraktivnijeg za njene stanovnike, turiste i poslovne partnere – poručio je Brajović. Čestitke je u svoje i u ime Liberalne partije Crne Gore uputio i predsjednik te partije Andrija Popović. I. M.

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: • zgrade „Holandske sestre“ i dvije zgrade iza njih kao i naselje oko njih u park-šumi Zagorič od 9 do 16 sati,

• naselja oko stadiona Titeks, iza Roki pistolata, iza stovarišta „Đurović“, dio Dahne i benziska pumpa Montenegro petrol 9 do 12 sati, • Uprava za imovinu i Hidrometeorološki zavod od 9 do 12 sati.

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Spomenik Ivanu Crnojeviću, gospodaru Crne Gore, svečano otvoren u U

Najsnažnija karika u milenijumskoj crnogorskoj istoriji Spomenik Ivanu Crnojeviću, gospodaru Crne Gore, otvoren je juče u prisustvu brojnih građana na uređenoj parceli prekoputa Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Ulici Vaka Đurovića, oko sto metara od Bulevara koji nosi njegovo ime. Spomen-ploču svečano su otkrili ministar kulture Aleksandar Bogdanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Tim povodom poručeno je da se podizanjem spomenika gospodaru Crne Gore trajno čuvaju uspomene na jednu od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije, posebno zaslužnu za državni, društveni, ekonomski i kulturni razvoj Crne Gore.

D. MALIDŽAN

ISTRAJNOST

Navodeći da postoje vladari čiji život i djelo istorija pamti kao svojevrsni sažetak prethodnih iskustava prostora kojim su vladali, ministar kulture Aleksandar Bogdanović naglasio je da postoje i vladari čiji je trag u istoriji obilježen kao prepoznatljiv nagovještaj budućih događaja i procesa koji će zahvatiti države na čijem su čelu bili. - Ivan Crnojević jedna je od rijetkih istorijskih ličnosti u čijoj se vladavini stiče, ali i an-

SLAVNA PROŠLOST I SADAŠNJOST: Spomenik Ivanu Crnojeviću

ticipira ono najvažnije u istorijskom iskustvu Crne Gore – poručio je Bogdanović. Spomenik Ivanu Crnojeviću, naglašava ministar kulture,

značajan je materijalni simbol istorijske istrajnosti Crne Gore i svjedočanstvo umješnosti i visokih postignuća njenih vladara. Kako je ista-

U Gimnaziji održana mani

Dom zdravlja Podgorica obilježio 92 godine postojanja

Primarna zdravstvena zaštita je temelj zdravstvenog sistema Dom zdravlja Podgorica je dobro organizovana zdravstvena ustanova u kojoj se primjenjuju najsavremenije medicinske tehnologije na primarnom niovu zdravstvene zaštite i u kojoj radi visokoprofesionalan kadar, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika. Efikasnim i kvalitetnim radom potvrdili smo da je primarna zdravstvena zaštita temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - poručio je direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić, na svečanosti upriličenoj povodom 92 godine postojanja i rada najveće zdravstvene ustanove na primarnom niovu u Crnoj Gori. On je podsjetio na višedecenijski razvoj Doma zdravlja Podgorica i plejadu ljekara i zdravstvenih radnika koji su ga gradili i izgradili ustanovu, koja je danas ponos svih građana glavnog grada. - Za nama je devet decenija

Specijalno priznanje uručeno je dr Almi Drešević (specijalista pedijatrije) za izuzetan profesionalan i stručni pristup za djelovanje u posebnim okolnostima POSVEĆENOST POSLU: Nagrađeni humanisti

punih entuzijazma, posvećenosti, napornog rada generacija zdravstvenih radnika, koje su gradile zdravstvenu službu i svoje znanje, umijeće i humanost, koju nosi naša profesija, nesebično davali stanovnicima sa ovog područja, ali i šire. Svi oni dali su izuzetno veliki doprinos u razvoju medicinske struke i nauke i u Podgorici i u Crnoj

Gori. Danas je Dom zdravlja Podgorica savremena zdravstvena ustanova, koja u skladu sa najnovijim medicinskim trendovima i doktrinama pruža visok nivo zdravstvenih usluga. Nastavićemo da unapređujemo naše znanje i struku, tehnologiju i prostor, kako bi svaki građanin dobio pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu

kao, veoma su važne njegove intervencije na polju duhovnosti i kulture. Gradonačelnik Ivan Vuković zadovoljan je što je u glavnom gradu Crne Gore otvoren spomenik najznačajnijoj ličnosti njene milenijumske istorije, gospodaru Ivanu Crnojeviću. - Ne biti ponizan spram uzvišenosti njegovog plemenitog lika i vanvremenskog djela može samo onaj koji ne zna. Znati šta ovaj trenutak znači, a biti ga istinski dostojan, ne vjerujem da može bilo ko. Gospodar Ivan Crnojević, najsnažnija karika u dugom istorijskom nizu koji tvore četiri crnogorske dinastije. Gospodar Ivan Crnojević, najsvjetliji primjer u vjekovnoj borbi Crnogoraca za slobodu i državno dostojanstvo. Gospodar Ivan Crnojević, najubjedljivije svjedočanstvo naše identitetske, kulturne i duhovne samobitnosti. Gospodar Ivan Crnojević, personifikacija Crne Gore – poručio je Vuković. Iako period njegove vladavine traje tek četvrt vijeka, a završava prije 530 godina, gradonačelnik je naglasio da je Ivan Crnojević ostao do današnjeg dana snažno prisutan u kolektivnom sjećanju crnogorskog naroda, za-

zaštitu – kazao je Kavarić. I ove godine, tradicionalno, uručene su zahvalnice radnicima koji su ove godine otišli u zasluženu penziju, kao i godišnje nagrade najboljim pojedincima i organizacionim cjelinama za pos e b a n d o p r i n o s u ra d u tokom 2019. godine. Specijalno priznanje uručeno je dr Almi Drešević (specijalista pedijatrije) za izuzetan profesionalan i stručni pristup za djelovanje u po-

sebnim okolnostima. Priznanja za doprinos u radu u 2019. godini dobili su: dr Biljana Fuštar (specijalistkinja pedijatrica) i medicinska sestra Sonja Rašović, dr Radmila Bojović (doktorka za odrasle) i medicinska sestra Slađana Petković, dr Nataša Tomašević (doktorka za žene) i medicinska sestra Anđela Perović. Među zaposlenima u Centru za podršku nagrađeni su dr Maida Burdžović, fizioterapeutkinja Ruža Raičević i psiholog Marko Đurđić. Priznanje za godišnji doprinos u radu pripalo je i Mladenu Vešoviću ( jedinica za sanitetski prevoz). Za službu godine izabran je Centar za laboratorijsku dijagnostiku, a priznanje za poslovnog partnera godine uručeno je kompaniji BTL MEDICAL MONTENEGRO Podgorica - za izuzetnu poslovnu saradnju i doprinos u pružanju efikasnije primarne zdravstvene zaštite pacijente. I.M.

Učenici Gimnazije „Slobodan Škerović“ i KUD „Mirko Srzentić“ sinoć su u Svečanoj sali te škole priredili umjetnički program „Podgorici, s ljubavlju“, uoči Dana oslobođenja grada. Pjesmama ,,Podgorice, stara damo“, ,,Ništa mi nije kao ti“, ,,Milica, jedna u majke“, ,,Sejdefu majka buđaše“ i igrama Crne Gore, Boke i Vlaške dali su svojevrsni omaž i dočarali duh Podgorice i prepoznatljiv ton koji u sebi sažima i varošku otmjenost, ali i radničko pregalaštvo i urbanu notu. Promovisana je ljubav prema tradiciji, ali i gostoprimljivost Podgorice, koja se ogleda i u multikulturalnosti naše sredine. Direktorica škole Zoja Lalović-Bojanić je kazala da gimnaziju Podgoričani doživljavaju kao poseban simbol grada, spomenik jednog vremena, ali i uglednu prosvjetnu ustanovu, čiji je kulturni i prosvjetni značaj, ali i uticaj na društveni život Podgorice, bio oduvijek prepoznatljiv. - Nijeste morali biti njen učenik, pa da osjetite divljenje prema građevini posebne ljepote, a ako ste i sticali znanje u njoj, poštovanje i pose-

SIMBOL GR

Hronika Podgorice

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Prvi podgorički investicioni forum održan u organizaciji Glavnog grada

Svjetionik savremene i evropske Crne Gore

hvaljujući državničkim uspjesima i izuzetnoj vladarskoj ličnosti.

SLOBODARSTVO

Investitor izrade i postavljanja spomenika, vlasnik kompanije ,,Zetagradnja“ Blagota Baća Radović naglasio je da se Crna Gora, Crnogorci i Crnogorke imaju kroz istoriju sa čime i s kime dičiti pred cijelim svijetom. - U viševjekovnoj istoriji svoga postojanja, Crna Gora izrodila je mnoge državnike i vojskovođe koji su proslavili i održali pečat crnogorske državnosti. Kako je zapisano u našoj i inostranoj istoriografiji, Ivan Crnojević je jedan od utemeljivača Crne Gore, a samim tim i crnogorskog slobodarstva, za čiju smo slavu i ponos dali živote generacije i generacije Crnogoraca – kazao je Radović. On je podsjetio da je u vrijeme Ivana Crnojevića naša pravoslavna crkva bila potpuno nezavisna. - Svi znamo, a to moraju zapamtiti i buduće generacije, da nije bilo Crnogorske cr-

ga duhu modernog doba, Ivan Crnojević nije ništa manje potreban – poručio je prvi čovjek Podgorice. Kako je naglasio, spomenik Ivanu Crnojeviću predstavlja ne samo simbol naše slavne prošlosti, već jednako tako ili više od toga, svjetionik koji osvjetljava put slobodnoj, prosvijećenoj, savremenoj i evropskoj Crnoj Gori. - Samo jednom tokom svoje duge istorije, Crna Gora je zaboravila svog slavnog gospodara. I tada je Crna Gora nestala zaključio je Vuković.

kve, ne bi bilo ni crnogorske državnosti, jer je Crnogorska crkva od vremena Ivana Crnojevića do 1920. godine bila nezavisna - istakao je Radović, dodajući da smo obnovom državnosti i nezavisnosti u maju 2006. godine vratili našu Crnu Goru i time preuzeli obavezu koja nam je ostala od naših predaka da ih čuvamo i poštujemo. Autor spomenika, vajar Mitar Živković kazao je za Pobjedu da je spomenik Ivanu Crnojeviću izliven u bronzi, visok 2,75 metara i postavljen na kamenom postamentu visine 2,40 metara. Kako je pojasnio, ukupna visina spomenika je više od pet metara. Otvaranju spomenika prisustvovali su mitroplotit Crnogorske pravoslavne crkve gospodin Mihailo, predstavnici državnih i opštinskih organa, boračkih organizacija i brojni ugledni građani Podgorice i cijele Crne Gore. Na ovom mjestu planirano je i kompletno uređenje parka čiji su radoI. MITROVIĆ vi u toku.

ifestacija uoči Dana oslobođenja grada

odgorici, s ljubavlju

Regionalnom saradnjom privući će investicije Saradnja i povezivanje gradova regiona, kao i integrisanost regionalnog tržišta najbolji su put za privlačenje većih investicija, saglasni su učesnici prvog Podgoričkog investicionog foruma, koji je u organizaciji Glavnog grada održan juče u hotelu „Hilton“ – prensi PG biro. Uz dobrodošlicu svim učesnicima gradonačelnik Ivan Vuković je izrazio nadu da će investitori prepoznati potencijal za ulaganje u Podgoricu. Učesnike Foruma pozdravio je i potpredsjednik Vlade Milutin Simović, poručujući im da su došli na pravo mjesto. – Došli ste u naš glavni grad, čija uprava sa gradonačelnikom Vukovićem na čelu, razumije potrebe i zahtjeve biznisa 21. vijeka, i koja kreira investicioni i poslovni ambijent Podgorice koji je privlačan i konkurentan na unutrašnjem i regionalnom tržištu. Menadžemant Glavnog grada razvija efikasnu lokalnu administraciju, koja je servis građana i servis investicione i poslovne zajednice. Gradonačelnik Vuković i njegov tim, kao mladi i savremeni menadžeri znaju da su tu zbog vas i da će vaš poslovni uspjeh ovdje biti opredjeljujući u dokazivanju uspješnosti Podgorice na investicionom planu, a na korist svih njenih građana – rekao je Simović.

POTENCIJAL

Prvi panel Foruma, pod nazivom „Glavni gradovi – regio-

M.B.

Ulici Vaka Đurovića

Gradonačelnik Ivan Vuković istakao je da je gospodar Ivan Crnojević ostavio državotvornu ideju kao zalog herojske borbe za slobodu, Zetsku mitropoliju kao temelj autokefalne Crnogorske crkve, Cetinjsku šampariju, kao civilizacijski zavjet i simboličku poveznicu sa savremenim svijetom i Cetinje, kao novi prijestoni grad i kamenu kolijevku svih budućih crnogorskih pobjeda. - Ni današnjoj Crnoj Gori, koja nastoji da do kraja državno uokviri pomenuti identitet, prilagođavajući

POSLOVNE VEZE: Sa Foruma

nalne perspektive“ moderirao je gradski menadžer Marjan Junčaj, a pored gradonačelnika Podgorice kao domaćina, u njemu su učestvovali i predsjednik Skupštine Grada Beog ra d a Nikola Nikodije vić, gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov i gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti. Ocjenjujući da golemi razvojni potencijali glavnog grada do sada nijesu u punoj mjeri iskorišćeni, gradonačelnik Podgorice je predstavio investicioni ciklus vrijedan više od 200 miliona eura, posebno izdvajajući projekte izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog više od 50 miliona eura, izgradnju saobraćajnog prstena oko grada čija vrijednost prevazilazi 100 miliona eura i projekat biznis zona. – Sa implementacijom odluke o formiranju biznis zona očekujemo da ćemo u narednih nekoliko godina biti u prilici da otvorimo i do nekoliko hi-

ljada radnih mjesta koja će biti održiva – rekao Vuković. On je istakao namjeru gradske uprave da bude efikasan servis biznis zajednici, najavljujući formiranje Poslovnog sav j e t a G l av n o g g r a d a u narednih mjesec.

SARADNJA

Predsjednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević ocijenio je da svi u regionu imamo iste probleme i bez jače saradnje teško se može ostvariti vizija napretka. On je posebno istakao važnost saobraćajnog povezivanja, navodeći da je Srbija upravo danas završila dionicu auto-puta od Beograda prema Čačku, u pravcu Crne Gore. Nikodijević je predstavio investicije koje se realizuju u Beogradu, navodeći da budžet grada prvi put ove godine iznosi više od milijardu i 200 miliona eura, dok trenutne investicije u gradu prevazilaze milijardu i po eura. Gradonačelnik Skoplja Petre

Dinamičan rast nacionalne privrede Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović naglasio je da nacionalnu privredu karakterišu dimamične stope ekonomskog rasta. - Posljednje tri godine one su u prosjeku 4,9 odsto. U prošloj godini smo imali i najveću stopu rasta u ovom dijelu Evrope od 5,1

odsto, što nas je svrstalo na trećem mjestu u Evropi. Tome prevashodno doprinose direktne strane investicije, sektor energetike i prihodi od turizma – objasnio je Golubović, uz napomenu da je naša država prepoznata kao sigurna investiciona destinacija sa značajno unaprijeđenim poslovnim ambijentom.

Trg nezavisnosti i juče je bio omiljeno mjesto za provod i opuštanje

RADA: Sa manifestacije

vić istakao je da, bez obzira na vrijeme, specifičan duh gimnazije traje, kao i bogatstvo i životno iskustvo sa kojim iz nje izlaze brojne generacije. - Neka vam inspiracija bude istorija ove škole, kao što je i meni, jer i dan-danas sa posebnom pažnjom se odnosim prema činjenici da sam četiri godine proveo u ovoj školi – kazao je Vuković. Z. K.

Mirisi lavande, pečenih kestena, kobasica, karanfilića i kuvanog vina, smijeh djece, njihovih roditelja, srednjoškolaca i starijih sugrađana, stranaca, pjesma i igra, blještavilo raznobojnih svjetala i vožnja na rustičnom karuselu na kojoj roditelji uživaju skoro koliko djeca, obilježili su još jedan dan Podgoričkog prazničnog pazara na Trgu nezavisnosti. Sugrađani kažu da im je ovo omiljeno mjesto za provod i opuštanje ovih dana, a zakupci kućica ne žale se na lošu prodaju. Na samom ulasku na glavni gradski trg dočekao nas je miris lavande. Vlasnica ove aromatične biljke i zakupac kućice na kojoj se prodaje ljekobilje i razni drugi preparati Drita Bećović naglašava da je veoma zadovoljna prodajom. - Proizvode izlažemo isključivo na sajmovima. Ovogodišnji Praznični pazar je vrlo posje-

I. B.

Mjesto koje zrači pozitivom

ban osjećaj pripadanja pratio bi vas kroz život. Iako je prolazila kroz različite faze razvoja u njoj nikada nije prekidana nit života i želja za ostvarenjem ideala. Sve ono što gimnazija jeste podstiče želju da nastavimo njegovati vrijednosti koje su utkane u njoj i da čuvamo sjećanja na njenu veliku ulogu u životu Podgorice, ali i Crne Gore – kazala je Lalović Bojanić. Gradonačelnik Ivan Vuko-

PRAZNIČNI AMBIJENT: Sa Trga nezavisnosti

ćen. To nas baš raduje, jer nam proizvodi odlično prolaze. Najbolje mirisne vrećice – kazala je Bećović. U ponudi ima eterična ulja, meleme, jastuke sa mirisnim biljem.. - Izdvojila bih jastuk napunjen lavandom. Preporučujem ga za miran san, kao i osobama sa bronhijalnim problemima.

Prave se po narudžbi i koštaju 15 eura – kazala je Bećović. Marko sa štanda ,,Pivo i kobaja“ kaže da, po dogovoru sa ostalim zakupcima, pivo prodaje dva, a porciju kobasica sa pomfritom dva i po eura. - Posjeta je mnogo bolja nego prošle godine, a i toplije je nego lani – kazao je vlasnik kućice „Pivo i kobaja“.

Šilegov ocijenio je da su problemi svih urbanih sredina uglavnom isti – od aerozagađenja do problema u funkcionisanju saobraćaja. Gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti, zalažući se za regionalnu saradnju, istakao je da će potencijalni investitor prije doći ako ima u vidu 20 miliona ljudi na Balkanu, nego dva miliona na Kosovu ili pola miliona u Prištini. Na drugom panelu govorilo se o investicionim prilikama u glavnom gradu. - Konstantno povećanje broja privrednih društava potvrda je je dobrog poslovnog ambijenta u Podgorici – istakao je zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović. On smatra da smo kroz predstavljeni model uređenja Biznis zona u Podgorici otišli i korak više u odnosu na ono što je evropski standard. - U jednoj Njemačkoj sigurno ćete naći dužu tradiciju vladavine prava i stabilnost investicije, ali teško da ćete naći da metar kvadratni zakupite za jedan cent i to na lokaciji koja se nalazi na tri kilometra od najvećeg aerodroma u Crnoj Gori, na svega dva kilometra od glavne željezničke stanice u glavnog gradu i na 40 kilometara od luke Bar - istakao je Vešović. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić poručila je da su se stekli uslovi da se krene u tender za davanje u zakup državnog zemljišta za izgradnju solarne elektrane na Veljem brdu i najavila da ćemo u prvom kvartalu sljedeće godine imati investitora za izgradnju te elektrane. - Zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama Investicionorazvojnog fonda sačuvano je ili otvoreno čak 16.000 radnih mjesta – istakao je prvi čovjek IRF-a Zoran Vukčević, uz napomenu da je institucija na čijem je čelu za 10 godina koliko postoji plasirala više od miI. M. lijardu eura.

Oko novogodišnje jelke koja brojnim ukrasima upotpunjavaja pretpraznični ambijent, bilo je najviše najmlađih posjetilaca. Znatiželjna dječica sa roditeljima ushićeno obilaze i osvijetljene novogodišnje figure, zaslade se šećernom vunom ili priganicama i medom i obavezno se provozaju makar jedan krug na vrtešci. Sugrađanka Milica koja je slikala djecu na vrtešci kaže da uvijek gleda da izdvoji vrijeme, pogotovo u večernjim satima, i svrati s mališanima do glavnog gradskog trga. - Pazar je baš lijepo ukrašen, a to se najbolje vidi noću, kada svjetleći ukrasi obasjaju trg, tada je doživljaj najbolji – rekla je Milica. I Slađana kaže da je nekoliko puta dolazila sa sinovima jer oni uživaju u vožnji karuselom. A praznična atmosfera na Trgu nezavisnosti najviše prija djeci. - Sviđa mi se kako je sve okićeno, volim da dođem sa sestrama i obavezno kupim šećernu vunu – kazala je uz osmijeh djevojčica Sara. J. K.

20 Kultura

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Nova podrška Eurimaža za crnogorsku koprodukciju „Prvi maj“, uspjeh Iv PODGORICA – Crnogorska manjinska koprodukcija „Prvi maj“ u režiji Mladena Đorđevića dobila je podršku od 110.000 eura na konkursu evropskog filmskog fonda Eurimaž. Sastanak Upravnog odbora Eurimaža održan je od 9. do 12. decembra u Berlinu, a ukupno je podržano 16 novih koprodukcija.

Novogodišnja akcija Pobjede do 20. januara

Popust na knjige i do 30 odsto PODGORICA - Na šalterima oglasnog odjeljenja Pobjede čitaoce čekaju značajni novogodišnji popusti. Za veoma tražena nova Pobjedina izdanja – za monografiju „WERK- austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“ Radojice Raša Pavićevića, i za djelo „Crnogorska istorija“ autora Živka Andrijaševića, važi popust od 20 odsto. To nije sve, jer Pobjedina osta-

la izdanja čitaoci mogu kupiti sa popustom od čak 30 odsto. Akcija traje do 20. januara i knjige se mogu kupiti u oglasnim odjeljenjima Pobjede u Podgorici - Ulica 19. decembra br. 5 i Bulevaru Revolucije 15, kao i u Nikšiću, u Ulici Baja Pivljanina bb. Pozivamo čitaoce da iskoriste priliku i potraže svoje omiljene knjige, uz značajan popust. R. K.

Kotorska ustanova brinuće o arheološkom lokalitetu

„Rimski mozaici“ pod upravom muzeja

KOTOR - Arheološki lokalitet „Rimski mozaici“, nakon desetogodišnje uprave Turističke organizacije, odlukom Skupštine opštine Kotor prešao je pod upravu opštinske javne ustanove „Muzeji“ iz Kotora. Na taj način su, kako se ističe u saopštenju, obezbijeđeni pravni uslovi i stručni kapaciteti za objedinjavanje i brigu najvećeg dijela kulturnog i istorijskog nasljeđa sa područja kotorske opštine. Ovaj lokalitet ostatak je rimske vile sa mozaicima u Risnu iz II vijeka nove ere i predstavlja izuzetno značajno kulturno dobro, te jedan od najuočljivijih mozaičkih kompleksa iz perioda Starog Rima u Crnoj Gori, ali i širem prostoru. - Imajući u vidu značaj ovog kulturnog dobra i nesumnjivu potrebu njegove konstantne zaštite i unapređenja uslova za njihovu valorizaciju u svakom pogledu, sasvim je prirodno, čak i iz razloga cijelishodnosti da je pravo upravljanja nad Rimskim mozaicima pripalo opštinskoj javnoj ustanovi „Muzeji“ Kotor, registrovanoj za obavljanje ovakve vrste djelatnosti - kazala je direktorka ustanove Slađana Mijanović. Arheološki lokalitet „Rimski mozaici“ imaće status organizacione jedinice OJU „Muzeji“ Kotor, u čijem su sastavu Muzej grada Perasta, Kotorski lapidarijum, Galerija solidarnosti, Crkva Sv. Pavla (multimedijalna izložbena dvorana), dok ustanova čuva, proučava i prezentuje i praistorijske nalaze iz Male i Velike grude, te ostale značajne arheološke predmete. Stavljanjem objedinjenog kulturnog nasljeđa pod upravu OJU „Muzeji“ potvrđen je višedecenijski ugled ustanove po pitanju očuvanja izuzetno vrijedne baštine, a stvoreni su, jednako tako, uslovi za kvalitetniju turističku promociju našeg kulturnog blaga. B. B.

„Muškarci“ na fakultetu PODGORICA - Dugometražni igrani film „Muškarci“ u režiji Mila Đukanovića biće prikazan večeras u 18 sati na Ekonomskom fakultetu, u okviru projekta „PodgoricaMovieTime“. Glavne uloge tumače: Slobodan Perović, Olivera Marković, Mija Aleksić, Jelena Žigon, Velimir Bata Živojinović. - Žena građanina Đoka Lazića prezaposlena je, a on ne može da pronađe kućnu pomoćnicu i zato preuzima dio kućnih obaveza svoje žene. Kako vrijeme odmiče, Đoko se sve više ponaša kao domaćica, a njegova žena poprima njegovo dotadašnje ponašanje. Zamjena njihovih uloga prouzrokuje mnoge humoristične zgode – navodi se u sinopsisu filma. Moderator ove večeri biće urednik filmskog i serijskog programa RTCG i umjetnički direktor Underhill festivala Vuk Perović. B. B.

Dugometražni igrani film „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića dobio je oko 55.000 eura na konkursu Filmskog centra Srbije.

BIJEG OD NEPRAVDE

U realizaciji dugometražnog igranog filma „Prvi maj“, pored Crne Gore, učestvuju Srbija, Bugarska i Grčka. Projekat je prethodno podržao i Filmski centar Crne Gore na ovogodišnjem konkursu za manjinske koprodukcije. Dodjeljujući ovom ostvarenju 35.000 eura, komisija Filmskog centra konstatovala je da „Prvi maj“ propituje mogućnosti ljudskih potencijala i potrebu za pobunom. - Suprotstavljene grupe su začaurene u tranzicionom okviru iz socijalističkog u kapitalističko društvo i odbačene, snagu pronalaze u bijegu od nepravde. Vještim scenarističkim mehanizmima, autor transformiše karaktere kroz suptilne postupke likova koji variraju između realizma i fantastike – navodi se u obrazloženju komisije. Upravni odbor fonda Eurimaž na posljednjoj sjednici podržao je 15 igranih i jedan dokumentarni projekat. Predstavnik Crne Gore na sjednici bio je direktor Filmskog centra Sehad Čekić. U prethodnom periodu, Eurimaž je podržao i crnogorske koprodukcije „Avenge / The Business of Revenge“ rediteljke Marije Zidar iz Slovenije (crnogorski

Iz Berlina i Beog ukupno 165.000

U realizaciji dugometražnog igranog filma „Prvi maj“, pored Crne Gore, učestvuju Srbija, Bugarska i Grčka. Projekat je prethodno podržao i Filmski centar Crne Gore na ovogodišnjem konkursu za manjinske koprodukcije koproducent: Seagull Entertainment), „Stork“ reditelja Ise Ćosje (crnogorski koproducent: ABHO Film), „Sin“ Ines Tanović (crnogorski koproducent: Cut-Up) i „Nebesa“ Srđana Dragojevića (crnogorski koproducent: Montenegro Max Film). Ove filmske projekte je takođe podržao Filmski centar Crne Gore. Dobre vijesti za crnogorsku kinematografiju stigle su iz Srbije, gdje je na konkursu srpskog Filmskog centra dugometražno igrano ostvarenje „Živi i zdravi“ autora Ivana Marinovića podržano sa šest i po miliona dinara (oko 55.000 eura), u kategoriji - sufinansiranje proizvodnje manjinskih kopro-

Promotivna fotografija filmskog projekta „Prvi maj“

dukcija. Komisija Filmskog centra Srbije radila je u sastavu: Stefan Orlandić (predsjednik), Mladen Matičević, Igor Turčinović, Milica Zarić i Maja Todorović. - Autentična, emotivna priča, tipično bokeljska, a opet prepoznatljiva i van Boke - što dokazuje i nagrada „Kšištof Kišlovski“ za najbolji istočnoevropski scenario u Kanu – saopštila je komisija. U obrazloženju se dalje navodi da se reditelj i scenarista Ivan Marinović, kao i u prethodnom filmu „Igla ispod praga“, bavi ljudima i miljeom iz kog i sam potiče, i koristi ga na nabolje mogući način kako bi ispričao dirljivu i duhovitu

priču koja se nenametljivo bavi savremenim i sveprisutnim problemima. - Pritom ne podilazi tipično festivalskim ukusima niti pokušava da „jeftinim“ humorom privuče publiku – zaključila je komisija.

URNEBESNA SVADBA

„Živi i zdravi“, kako se ističe u saopštenju, donosi priču o Dragani koja dva dana pred svadbu saopštava da ne želi da se uda za Moma, simpatičnog, ali šeprtljavog mladića sa kojim je u vezi samo par mjeseci. - Ali za razliku od Moma, njegov otac Leso je surov čovjek koji ne želi da se osramoti: gosti su pozvani, spremna je hra-

Pisac Dragan Velikić predstavio se na Nikšićkim književnim susretima

Nema individue bez čitanja i umjetnosti

NIKŠIĆ - Književno veče Dragana Velikića, pisca iz Srbije i dvostrukog dobitnika Ninove nagrade, priređeno je u okviru 22. izdanja Nikšićkih susreta. Sa autorom brojnih romana čija su djela prevedena na 18 svjetskih jezika, razgovarao je crnogorski pisac Andrej Nikolaidis.

Kao stvaralac koji piše više od 30 godina, Velikić je napravio poređenje književne scene bivše Jugoslavije i današnjih literalnih tokova u zemljama bivših republika, konstatujući da je tada bilo ozbiljnije u odnosu na sada. - Izuzetno je tada bilo važno ljudima koji su vodili zemlju da se svaka država kulturom predstavlja u svijetu, a mi smo imali čime da se predstavimo. Danas pisac nije ono što je bio onda, a ni literatura danas nema ono mjesto u obrazovanju. Vjerujem u to da onaj ko se formira bez navike da čita literaturu, ne može da bude osoba koja će da misli svojom glavom. To je činjenica, nema sazrijevanja, nema individue

Dragan Velikić u razgovoru sa Andrejom Nikolaidisem

bez čitanja i umjetnosti – kazao je Velikić. Na pitanje Nikolaidisa da li današnji književnici, koji od pisanja ne mogu da žive, mogu eksperimentisati u samom stvaranju, Velikić je konstato-

vao da na hartiju treba prenositi „ono što najbolje znaš“.

VIA PULA

Srpski pisac se osvrnuo i na svoj put kroz književnost i odredio roman „Via Pula“ kao

prelomnu tačku za definitivno bavljenje pisanjem. - Moje prve dvije zbirke priča, kojih se ne odričem, bile su pod nekim uticajem Borhesa, a onda je došao taj roman „Via Pula“ kada sam ja lično htio da

Kultura

Četvrtak, 19. decembar 2019.

vana Marinovića na konkursu u Srbiji

grada 0 eura

na, muzika, svadbe mora biti. Tako Dragani postavlja uslov: mora da izdrži i takoreći odigra svoju ulogu mlade na svadbi, pa poslije može da ide gdje hoće. Dragana na to pristaje i vjenčanje počinje: uz puno oružja, alkohola, dinamita i plejadu likova koji učestvuju u ovoj farsi i rade (normalnim ljudima) nezamislive stvari. Ali čak i uz sve njihove surovosti i ludosti, empatija i emocija pronalaze mjesto u ovom svijetu - što je pravo osvježenje u savremenoj kinematografiji koja sve više tone u surove svjetove, u kojima su empatija i ljubaz davno zaboravljene – navodi se u obrazloženju komisije.

vidim da li ću se baviti književnošću ili ne. Onog trenutka kada sam naveo tačnu poziciju, topografiju, ulicu, tada sam se opredijelio – rekao je Velikić. Nikolaidis je primijetio da oko književnog djela Velikića postoji konsenzus publike i kritike. Takođe, on je konstatovao da se radi o velikom piscu „našeg jednog višeimenog jezika, pa je kako god okrenete on nekako i naš, ma kako sebe identiteski definisali“. Dvostruki dobitnik Ninove nagrade za romane „Ruski prozor“ i „Islednik“ je rekao da nagrade ne čine pisca, ali mu sa druge strane šire čitalačku publiku. On zapaža da pisac mora da radi na sebi i mnogo čita. - Nagrade su važne, ali nema te nagrade koja za duže vrijeme može nekog da uspostavi kao pisca. U tom smislu najvažnije je da čovjek slijedi neku svoju vertikalu, radi na sebi i onda to dođe… Raditi na sebi i produbljivati svoje znanje to je nauka i umjetnost. Imam veliko poštovanje prema nauci, mnogo veće nego prema umjetnosti – istakao je Velikić. On se osvrnuo i na bitnost očuvanja kulture i ostalih sfera života kroz autoritete sa univerziteta i akademija nauka. Ipak, prema njegovim riječima prolaz ima nešto što podržava vlast, pogotovo u manjim sredinama. - Univerzitet i akademija su čuvari i bastioni poretka, to je

„Sirin“ dobio podršku u Albaniji Crnogorski projekat dugometražnog igranog filma „Sirin“, reditelja Senada Šahmanovića, dobio je podršku od Albanskog nacionalnog centra za kinematografiju. Još nije objavljeno o kojoj sumi je riječ, osim da je projekat ocijenjen sa 87,8 bodova. „Sirin“ je od Filmskog centra Crne Gore ranije dobio 200.000 eura za sufinansiranje razvoja projekta i produkcije, zatim 37.000 od Kosovskog kinematografskog centra, a Fondacija za kinematografiju iz Sarajeva dodijelila mu je 20.000 eura. Priča prati Natali, parisku advokaticu, koja se nakon dvadeset godina u inostranstvu vraća u Crnu Goru da osigura ispunjenje testamenta klijentkinje. Ovaj neobični slučaj nasljedstva polako prerasta u istragu o Natalinoj prošlosti i samoj sebi.

„Živi i zdravi“ je projekat produkcijskih kuća Adriatic Western (CG) i Sense Production (SRB), koji je ranije podržan na konkursima Filmskog centra Crne Gore za razvoj scenarija i razvoj projekta. Takođe, projekat je dobio specijalno priznanje na CineLink koprodukcijs ko m m a r ke t u u o k v i r u Sarajevo film festivala, podršku SEE Cinema Network-a, te osvojio nagradu „Kšištof Kišlovski“ za scenario, tokom Kanskog filmskog festivala. J. N.

uvijek tako bilo. Kada se samo sjetim šta se sredinom devedesetih godina sve nagrađivalo, te knjige više ne postoje, ali je figuriralo u tom trenutku i prosto je tako. Smatram da je radost stvaranja kada stvorite nešto što i drugi, ne samo vi, smatraju da je dobro u odnosu na sve te politike – pojasnio je Velikić.

SVJEDOK

Posljednja napisana knjiga „Adresa“ bavi se aktuelnim događajima u Beogradu, konkretno, premještanjem glavne željezničke stanice iz centra grada na Prokop. To je i momenat koji ga je natjerao da napiše roman. - Ne postoji veliki grad i metropola koja nema željezničku stanicu u centru. Nijesam sad tu da bih da vršim neku propagandu, ali gledam - u jednom trenutku ti u mom gradu praviš Dubai. Ja na taj način postajem svjedok i hroničar te godine i svih tih tetovaža, koji će ostaviti ožiljke na licu Beograda… Prišao sam liniji političkog romana, sada je to aktuelno, a aktuelnost je opasna za književno djelo jer može da nadvlada i to čitaš kao izvještaj – rekao je Velikić i dodao da „ono što volite to i kritikujete“. Upravo je, kako sam priznaje, zbog romana „Adresa“ prvi put osjetio cenzuru. Odlomke iz djela „Islednik“ čitao je Mihailo Perošević, u muzičkoj pratnji Jovane Jaredić na klaviru. S. D.

Likovni umjetnik Marko Marković povodom izložbe „Exterritory“ u Dvorcu Petrovića

Pustinja - mjesto puno života Znamo da u američkim pustinjama postoje konkretni radovi land-art umjetnosti, koji su danas na tim mjestima i ljudi čak ne mogu ni da dođu do njih, jer većina ne zna na koji način mogu da ih pronađu – kazao je Marković PODGORICA - Izložba „Exterritory“ autora Marka Markovića inspirisana Bodrijarovim citatom iz Borhesove priče o odnosu karte i teritorije, otvorena je u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Izložbu je otvorila kustoskinja Centra savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG) Natalija Đuranović, a o Markovićevom djelu govorila je i pomoćnica direktora CUSCG Danica Bogojević.

PROSTOR I VRIJEME

Izložba je imala multimedijalni karkter, a predstavljene su slike, instalacije, fotografije i filmovi, kojima je autor dao sinkretički spoj. Naziv Markovićeve izložbe „Exterritory“ govori gdje još ima ostataka naše pustinje. U razgovoru za Pobjedu, Marković je objasnio lično iskustvo provedeno u pustinji. - Iskustvo pustinje je posebno zbog toga što kad pomislite na pustinju, vi imate apstraktnu ideju da je to neki prazan prostor u kome praktično postoji neka praznina ili nema ničeg, ali zapravo je to mjesto koje je puno života. To je to neposredno iskustvo, ali opet na neki način i prostor u kome imate jedan potpuno drugačiji odnos prema samom prostoru, čak i vremenu – kazao je Marković. Napominje da je iskustvo boravka u pustinjama nešto što je inspirisalo i brojne umjetnike.

Publika na otvaranju izložbe djela Marka Markovića

- Znamo da u američkim pustinjama postoje konkretni radovi land-art umjetnosti, koji su danas na tim mjestima i ljudi čak ne mogu ni da dođu do njih, jer većina ne zna na koji način mogu da ih pronađu – kazao je Marković. Pojasnio je što za njega znači metafora koja je predmet izložbe i kada fikcija postaje dominantnija od realnog. - Konkretno u izložbi, za mene je bila metafora, u smislu karte i teritorije i tog odnosa reprezentacije kao predstavljanje. Do sada je taj odnos bio uvijek baziran na toj razlici onoga što je kao slika i onog što ona pred-

stavlja. Ta razlika je uvijek bila čar. Razlika je danas upravo kroz ono što je ilustracija te priče poništena. Danas imamo tu sliku koja prethodi teritoriji. Ona nije slika teritorije, ona je ta koja prethodi teritoriji. Zanima me, dakle, onaj trenutak kada fikcija postaje dominantnija od realnog – rekao je Marković.

RAZLIČITI MEDIJI

U savremenoj umjetnosti sve se više koristi multimedijalni sadržaj, pa je i autor sklon tome i konceptualnoj umjetnosti. - Mediji su izražajna sredstva,

U Bijelom Polju predstavljena nova knjiga Mirka Jakovljevića

Doprinos kazivanju vrijednosti same riječi BIJELO POLJE - Javna ustanova „Ratkovićeve večeri poezije“ organizovala je promociju knjige „Riječ o riječi“ doc. dr Mirka Jakovljevića, koja je objavljena ove godine u izdanju ove ustanove. Autor je istakao da je knjiga njegov doprinos razvoju kulture na sjeveru Crne Gore, gdje je recenzije i prikaze knjiga objedinio i sabrao u ovo izdanje. O knjizi su govorili direktor Direktorata za medije Crne Gore Željko Rutović, profesor književnosti Zoran Bošković i direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić. Ističući da danas živimo u doba krize riječi, Rutović je kazao da se danas riječi brzo zaboravljaju, olako daju i još lakše obećavaju, a bez etičke i estetičke odgovornosti prema značenju i modifikaciji riječi. Rutović je dodao da je danas vrlo malo vlasnika nad svojim riječima, te da se zato moramo vratiti suštastvu svoje riječi i vladati sa izgovorenom i napisanom riječju. - Zato vidim ovu knjigu kao simboličan i afirmativan doprinos kazivanju vrijednosti same riječi. Vjerujem da je Jakovljevićeva riječ o riječi jed-

Predstavljanje knjige „Riječ o riječi“ u Bijelom Polju

na snažna intelektualna provokacija na propitivanje svih nas pojedinačno: kakve su naše riječi, kako se te riječi i zbog čega šire, da li nosimo odgovornost zbog riječi i da li mi stanujemo u riječi - kazao je Rutović. Prema riječima Boškovića, knjiga Jakovljevića je uskostručna i namijenjena je svim intelektualcima koji se bave pisanom riječi. - U samom sadržaju knjige vidimo da Jakovljević ne stoji na jednom mjestu već je njegova širina zaista impozantna: od medija, medijske politike, zatim prelazi na analizu medijskih časopisa, uzima u obzir jedan vrlo značajni fenomen na medijskom prostoru eks Jugoslavije, analizira medij-

ske dijaloge koji predstavljaju jedno kultno štivo ne samo za biblioteke već za fakultete i univerzitete koji se bave novinarstvom - kazao je Bošković. Prema riječima Musića, ova knjiga daje doprinos shvatanju svijeta i života. - U ovoj knjizi o knjigama Jakovljević ispituje pojedinačne funkcije sastavnih djelova knjiga kojima se bavi. Pred Jakovljevićem je bio veliki, ozbiljan i odgovoran posao. Jer, javno izgovorena riječ je najjače oružje. A kada se potegne riječ o riječi, onda se suočavamo sa snagom misli, snagom mudrosti i odgovornošću izgovorenog - naveo je Musić. Medijator promocije bio je rukovodilac gradske biblioteke Edin Smailović. B. Č.

umjetnik to koristi da bi realizovao ili pokazao neku ideju. U svakom od tih segmenata postoji razlog zbog čega je određeni medij iskorišćen. Ukoliko je to medij - film, onda je to zaista bilo potrebno da bude video, da bude kao digitalni dio u slici. Svaki medij pruža određene mogućnosti i u svemu tome važna je ideja – kazao je on. Na izložbi su prikazani motivi iz filmova „Melanholija“ Larsa fon Trira, Antonionijeve „Avanture“, Felinijevog „Slatkog života“ i filma „Diplomac“. Izložba se može pogledati do 31. januara 2020. godine. B. B.

„Kolažiranje“ u KIC-u PODGORICA - Promocija knjige „Kolažiranje“, zbornika radova Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“ i polaznika radionice kreativnog pisanja u toj ustanovi, biće priređena sjutra veče u 20 sati u sali Dodest. U petoj zajedničkoj knjizi rukopisa mladih pisaca u izdanju KIC-a, pored poezije i proze autora Foruma mladih pisaca koji kao književna grupa djeluje u KIC-u od 2015. godine, zastupljeni su i najuspjeliji radovi polaznika tromjesečne radionice kreativnog pisanja koju je vodio pisac Vasko Raičević. O zbirci će govoriti urednica i recenzentkinja knjige Jelena Knežević i mentor radionice Vasko Raičević, a moderator večeri biće urednica informativno-edukativnog programa KIC-a Valentina Knežević. Svoju poeziju, odnosno priče iz knjige govoriće: Luka Boljević, Jana Radičević, Nikola Ćorac, Nataša Gudelj, Barbara Delać, Milena Radević, Martina Medenica, Anđela Matanović, Jovana Malović, Jovan Jokić, Dušanka Lojpur i Bojana Rogošić. Likovna urednica zbirke je Suzana Pajović, a izdavač KIC. R. K.

Feljton

Četvrtak, 19. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

Krsto Popović je odlučno i brzo preśekao kolebljivost » Piše: Slobodan ČUKIĆ Za zloglasnim Stojanom Popovićem nije zaostajao ni Svetozar Bogdanović, koji je 14. decembra javio Miloradu Mihailoviću da je „Župa danas sva razoružana. Uhapšeno oko 40 Župljana, jedan od njih streljan ... Sve familije odmetnika iz Župe uhapšene. Sutra odred ide u Morakovo za izvršenje zadatka“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1056). Mihailović je takođe izvijestio da je Nikšićka Župa (istočno od Nikšića) razoružana a oko 40 pomagača „odmetnika“ uhapšena kao i familije „odmetnika“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1069).

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

UZBUNA ZBOG KRALJA NIKOLE

Usred iživljavanja nad civilima i opšte mobilizacije okupacionih vlasti za predstojeći progon komita i „nepokornog i nelojalnog“ naroda, došlo je do uzbune zbog navodnog dolaska kralja Nikole u Skadar. Komandant II armijske oblasti general Božidar Terzić je 6. decembra 1919. „najhitnije“ javio Miloradu Mihailoviću da je „iz pouzdanog izvora saznao ... da je iz Francuske krenuo preko Italije bivši Crnogorski Kralj Nikola u nameri da se iskrca u Skadar ... Prema ovome molim preduzmite najhitnije mere da se gornje spreči ... Ulazak bivšeg Kralja Nikole u Crnu Goru ne sme se dozvoliti ni po koju cenu“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1031). Mihailović je istog dana, 6. decembra, naredio da se pojačaju straže i zavede jača kontrola graničnog saobraćaja (isto, 1033). Takođe je zamolio delegata vlade KSHS u Skadru Ljubomira Nešića da o namjeri kralja Nikole obavijesti francuskog generala Defurtua i da ga zamoli za najživlju saradnju. „Gospodinu đeneralu izrazite, molim vas, moje poštovanje i molbu da nas potpomaže u našim naporima za odbranu narodnog ujedinjenja“ (isto, 1034). Defurtu je rekao Nešiću da će uhapsiti kralja Nikolu ukoliko se pojavi. „Ako se ovaj



Zloglasni Stojan Popović je 16. decembra 1919. izvijestio Milorada Mihailovića da su ustanici na zboru u Cucama 9. decembra „doneli odluku da se ne predadu. Krsta Popović izjavio je da se on neće predati, a ostali ... kako hoće. Ovu izjavu dao je predsedniku opštine Cucke usmeno, koji mi je istu saopštio“

Srpski general Božidar Terzić

bilo tajno bilo javno pojavi u Skadru, smatraće ga kao narušioca reda i uhapsiće ga“, prenio je Nešić Defurtuov odgovor („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1067).

KOMITSKI SASTANCI

Nakon okončanja višednevnih sukoba u Nikšićkom okrugu komite su počele da uspostavljaju veze među sobom radi usaglašavanja oko amnestionog roka koji je proglasio Ivo Pavićević. Načelstvo okruga Nikšićkog je 3. decembra (po starom) izvijestilo Iva Pavićevića da je dan ranije Miśa Nikolić sa 50 komita prešao preko Lukova za Gornje polje, dok je grupa Mata Todorovića u noći sa 2. na 3. decembar prošla od Gornjeg polja za Miločane i Vrh, jer je bila „pozvana od Ilije Damnjanovića da se što pre sastanu. Ilija se nalazi oko Riđanskih rupa“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1010). Komite su 3. decembra 1919. u blizini Mikulića napale jedan vod okupacione vojske, kome

Krsto Popović

je poslata pomoć (isto, 1014). Prema okupacionom izvještaju od 5. decembra, komite su se prethodne noći sukobile s progoniocima, nakon čega su otišli prema Zloj gori. Dodaje se da se komitski vođa iz Pive Ilija Kecojević „noćas sastao sa Misjom (Miśom, S.Č.) Nikolićem i njegovim društvom u selu Sitačkom i Orahu gde su se nalazili danas do 6 sati pre podne“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1019). Prema žandarmerijskom izvještaju od 5. decembra (po starom), upućenom Miloradu Mihailoviću, Kosta Radović i Ilija Damnjanović su se sa 50 drugova nalazili u Banjanima u selu Muževici. Navodi se i da se među njima nalazio ranjeni Krsto Popović koji se „povratio u Cuce“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1029). U noći sa 5. na 6. decembar Dušan Vuković je sa desetak komita došao u selo Prediš u svoju kuću – sa njim su bili Krsto Vuković, Blagota Pejović i Pero Pejović koji je

Kuća na Cetinju u kojoj je bilo sjedište Milorada Mihailovića

nedavno pobjegao iz Cetinjskog bataljona („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1049). Načelnik okruga Nikšićkog je 6. decembra (po starom) javio Ivu Pavićeviću da su se „svi komiti skupili radi dogovora u Dugi Nikšićskoj“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1035). Mato Todorović i Tomica Peković su u noći 6. decembra sa oko 80 komita napali na selo Pometnik, nakon čega su nastavili prema Kiti („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1041). Cetinjski sreski pisar Miraš Raičević javio je da su komite 8. decembra po starom imale skup na Stavoru „i da su tu zdogovor imali za njihov dalji postupak“. Od vođa su bili prisutni Savo Čelebić i Dušan Vuković („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1053). Prema izvještaju srpskog oficira Stojana Popovića, u Cucama je 9. decembra (po starom) održan ustanički skup. „Sve komite imale (su) zbor u Cucama u planini između sela Izvora i granice Hercegovačke“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1030). Ovaj sastanak održan je 4-5 dana po povratku Krsta Popovića u Cuce. Milorad Mihailović je 9. decembra u izvještaju komandantu II armijske oblasti Božidaru Terziću izvijestio da je Krsto Popović „jedan od agilnijih vođa odmetničkih a po izvesnim vestima on bi trebalo da rukovodi celim pokretom odmetnika na ovoj teritoriji i da preko njega dobijaju uputstva“. Mihailović je uz taj dokument priložio i pismo koje je Krsto Popović poslao Čedomiru Jevđenijeviću, načelniku Cetinjskog

Todor Borozan

okruga („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1048). Načelnik sreza Riječkog javio je 11. decembra (po starom) da je u noći sa 9. na 10. decembar prošla od Prekornice za Bogute jedna četa naoružanih ljudi, kao i da se to ponovilo i naredne noći, te da se „među nezadovoljnim stanovništvom osjeća neka užurbanost“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1054). Todor Borozan je istog dana sa oko 40 komita bio u Gornjim Ulićima oko podne i povukli su se po dolasku vojske (isto, 1054). Iz Nikšića je 11. decembra javljeno da su komite pokušali napad na Velimlje. Oko 10 časova prekinuta je veza sa Šavnikom i Pljevljima, a komite su se kasnije sukobili sa žandarmerijom na Gradcu blizu Lukova („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1055). Narednog dana, 12. decembra (po starom) komite su na Lukovu još vodile borbu sa žandarmerijom, kojoj je bila potrebna pomoć („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1060).

NEMA PREDAJE

Dakle, okupacioni dokumenti svjedoče da je tih dana održano više ustaničkih skupova i to: u Sitačkom 5. decembra, u Dugi Nikšićkoj 6. decembra, na Stavoru 8. decembra i u Cucama 9. decembra. Kako je rečeno, bila je to reakcija ustaničkog vođstva na amnestioni rok koji je Ivo Pavićević proglasio do 20. decembra 1919. (po starom) do kada su se komite mogle predati uz obećanje da će navodno biti pravedno tretirani („Skrivana strana istorije“, Tom II, 983-984).



Okupacioni dokumenti svjedoče da je početkom decembra 1919. održano više ustaničkih skupova i to: u Sitačkom 5. decembra, u Dugi Nikšićkoj 6. decembra, na Stavoru 8. decembra i u Cucama 9. decembra. Bila je to reakcija ustaničkog vođstva na amnestioni rok koji je Ivo Pavićević proglasio do 20. decembra 1919.

Zloglasni Stojan Popović je 16. decembra (po starom) izvijestio Milorada Mihailovića da su ustanici na zboru u Cucama 9. decembra „doneli odluku da se ne predadu. Krsta Popović izjavio je da se on neće predati, a ostali ... kako hoće. Ovu izjavu dao je predsedniku opštine Cucke usmeno, koji mi je istu saopštio“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1079). Ovđe najvjerovatnije imamo vjerno prenešeni i dočarani duh sastanka u Cucama. Nazire se da se u danima nakon 26. novembra 1919. među dijelom komita pojavila kolebljivost, koju su Krsto Popović i druge ustaničke vođe brzo i odlučno preśekli na skupovima, pa je na kraju i donesena odluka da nema predaje. (Nastavlja se)

Sjećanja/Stav

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Sjećanje Boža Koprivice na druženje sa Željkom Cerovićem u Nikšiću

Na dohvat glasa ao naizust: Smo krepavali od žeđi za dobrom kapljicom, od koje bi fratar betežni ozdravil, koji se celu noć kurval. Tak smo sedeli jednu vuru, pa dve vure, pa tri vure i čekali da nam donesu kupice. Tih noći mi smo bili irski revolucionari, a predvodio nas je Džon O’Liri. I Viljem Batler Jejts u terci: Ja sam iz Irske, a Irska je sveta zemlja, I vreme tutnji, ona će. Hajde, Da zaigramo sred Irske, Gajde nek jeknu.

Željko Cerović

Na jednoj fotografiji iz 1957: ispred II osnovne škole u Nikšiću po tri odlična đaka iz svakog odeljenja, držimo u ruci štedne knjižice. Dobili smo kao nagradu po trista dinara. U prvom redu prvaci i đaci drugog razreda. U sredini reda dječak u mornarskom odijelu, s bijelim obrubom i osmijeh kao morska plavet. To je zlatni presjek te fotografije i dječak Željko Cerović. U gornjem dijelu fotografije, uokvirene velikim školskim vratima, polumaturanti i profesori. A u sredini dostojanstve n i , s t ro g i d i re k t o r M i l a n Cerović, Željkov otac. U Željkovom porodičnom stablu Novica Cerović, vitez i senator, Stojan Cerović, profesor i osnivač nekoliko važnih društveno-književnih časopisa, između dva rata. Loza je to. Soj. Milan Cerović, s mojim stricem Jovanom Koprivicom, napisao je bukvar - bibliju prvaka. Na anonimnom konkursu Ministarstva prosvjete taj udžbenik dobio je prvu nagradu. U Crnoj Gori

bukvar nije štampan zbog eha Golog otoka, gdje je moj stric boravio u dva maha. A bukvar je u Bosni i Hercegovini doživio osamnaest izdanja. U Narodnom pozorištu u Nikšiću Željko je igrao princa, koji će poljupcem probuditi na smrt usnulu princezu, kraljevnu. Imao je urođenu otmenost, uvijek kostimiran kao da će izaći na scenu. I na sportskom terenu, i na poslu, i na ulici. Harizmu imaš ili nemaš, ta bolest nije prelazna. Prepoznali smo se po sluhu za plemenito, i po sluhu za loptu. U osnovnoj školi uređivali smo časopis Naš život i čitali zagrebački mjesečnik Izbor, tako da su nam na dlanu bile ulice Dablina, Lenjingrada, Štokholma, Lisabona, Londona. Željko je sjenovitu Vardarsku ulicu adresirao kao 109. Prvi je počeo da čita Džojsov roman Uliks, irski zelene korice, Rijeka, 1964, Otokar Keršovani. Ja sam odustao na 244. strani, a Željko je odlomak baš sa te strane zn-

B i l i s m o u d e t i n j st v u I rc i i Crnogorci, dobra je to karakterna rima. U ljetnja popodneva odlazimo na plato kod Manastira i na Željkovom magnetofonu slušamo Net King Kola: Arrivederci Roma, Mona Liza, Srećna Nova... Ranog Arsena Dedića, Điljolju Činkveti... Išli smo u kino Napredak: Poštanska kočija, Čovjekova sudbina, Moja draga Klementina. A u novom bioskopu: Odavde do vječnosti, Alamo, Roko i njegova braća... Za ljetnjih žega, u rano popodne, dolazio sam s plaže Manitovac na moju mansardu, malo zatim čujem zvuk košarkaške lopte. Željko u dresu Oskara Robertsona, sa brojem 14, poziva na šuterski trening. Dvorište Gimnazije Stojan Cerović naš vrt truda i strasti, i Željko 100 ubačenih lopti, 200, 300 i dalje. Znali smo igrati po 12 basketa zaredom – Bale Baletić, Gašo Vukajlović, Duško Mijatović, Željko Cerović i... Dvanaest basketa, a da

ne progovorimo ni riječ... čula se samo lopta na obruču ili zvuk mrežice – koš kao kap, kao dijamant. Lebdjeli smo od umora, već je osvojila noć, i nijesmo htjeli nigdje otići. Ponekad bi igrali pantomime Željko i ja, u paru. Pišem licem i rukom po zraku, pripovijedam filmsku priču, šetam Bulevarom mora, pa sviram Dijabelijevu sonatinu... Željko, sa sjajem u očima, pogodi iz prve da je to film Moderato cantabile: Žana Moro i Žan Pol Belmondo, Margaret Diras i Piter Bruk. Sa tog gimnazijskog igrališta naš trener, profesor Vojo Jovanović, odabrao je juniorski tim Sutjeske. Ivo Daneu te ekipe bio je Željko Cerović, sa brojem 10. Igrali smo u Subotici protiv Slavonskog broda za koji je igrao Vinko Jelovac, a drugovali sa violinistom Janoš Rajtom i segedinskim citrašima. I muziku slušali s Nandorom Hidegkutijem, centarforom tatarske konjice. Na fudbalskom turniru, u Dudovoj šumi, u finalu pobijedili Radnički iz Niša. Željko mi je na obali Palićkog jezera čitao svoj maturski rad iz hemije. Na turniru 10 jugoslovenskih gradova, u Nišu 1965, pobijedili smo, u finalu, Kvarner iz Rijeke. Pobijedili, ruku za ruku, u posljednjih 9 sekundi. Željko je bio najbolji strelac. Postali smo juniorski prvaci Crne Gore u Ivangradu 1966. Iste te godine na juniorskom prvenstvu Jugoslavije pobijedili smo Olimpiju, Jugoplastiku, a u finalu izgubili od Sloge iz Kraljeva, izgubili od Ducija Simonovića. On će četiri godine kasnije biti najbolji igrač na Prvenstvu svijeta u Ljubljani, kada je Jugoslavija

Svemu što je došlo bio je naredan. Nije ga mazio život, ali je znao da bol je jedino plemstvo. Imao je sigurnu luku – stopanicu Ljilju, sestru Žanu, kćeri Ivanu i Sašu, dva najbolja druga

postala šampion. I na tom juniorskom prvenstvu Željko je bio naš najbolji strelac. Često je citirao Vejna Gredskog, najboljeg hokejaša na svijetu: Ako ne šutiraš, ne možeš pogoditi... Posvećenost i žar sa gimnazijskog igrališta prenio je na studije u Beogradu, na posao kojim se bavio, i na vođenje sportskih timova i saveza. Bio je vrijedan, veselio se svakom poslu koji je radio i znao je taj zanos da prenese na druge. U vrijeme studija na Tehnološkom fakultetu u Beogradu, stizao je na koncert Ele Ficdžerald, i na predstavu ,,Kralj Ibi“ u Ateljeu 212, na izložbu Marka Čelebonovića i na utakmice Partizana u Hali sportova. Uvijek je vodio društvo sa sobom. U njegovoj studenskoj sobi, u domu Lola, stajao je plakat filma Dodeskaden Akira Kurosave. Svemu što je došlo bio je naredan. Nije ga mazio život, ali je znao da bol je jedino plemstvo. Imao je sigurnu luku – stopanicu Ljilju, sestru Žanu, kćeri Ivanu i Sašu, dva najbolja druga. Niko nije znao da se obraduje uspjehu druga kao Željko Cerović. Kako mi je, u gimnaziji, sa zanosom, pričao o pismenom zadatku - analiza pjesme Silvija Strahimira Kranjčevića - koji je napisao Vlado Komnenić, njegov prijatelj, saborac od prvog razreda osnovne škole, gimnazije, studija i sve do danas. Činio je Željko dobro sa radošću. Od tebe sam naučio najviše u životu. Ostao si dječak sa ružom u srcu, oči gvozdenijeh. Noćas idemo u šetnju preko trga, na dohvat glasa. To je tvoj stih. A sjutra na šuterski trening u naše gimnazijsko dvorište. Otišao si u vrijeme punog mjeseca kao Jupiter. Dijelili smo hljeb i san, bol i veselje, i voleli Mediteran, i zato stojimo na obali brijega i smijemo se, smijemo se moru... Laku noć, Majstore. Božo KOPRIVICA

STAV » Piše: Božidar PROROČIĆ Svjedoci smo da veoma često oni koji negiraju zločine, genocide, etnička čišćenja budu nagrađeni za takav svoj ,,nezavisan stav“. Peter Handke je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Kako je objašnjeno u zvaničnoj izjavi Akademije, Handkeu će biti uručeno ovo priznanje za „uticajno djelo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnosti ljudskog iskustva“. Sve to ne bi bilo tako čudno i specifično da Peter Handke nije poznat kao čovjek koji je podržavao ratno-huškačku mašineriju Miloševića, učestvovao na mnogobrojnim mitinzima u znak podrške njemu, ali i negirao jedan od najvećih zločina današnjice a to je zločin-genocid u Srebrenici. I dok majke Srebrenice još uvijek plaču nad sjenama (mezarima) njihovih najdražih, a čijoj suludoj politici rata i razaranja je sudski epilog koji je dobio obrise u licima Ratka Mladića i Radovana Karadžića, pitamo se mi danas: ,,IMA LI PRAVDE“!!! Pravde za

Handkeov nož u srce

Peter Handke

sve one koji su stradali samo zbog svog imena i prezimena, zbog svoje vjere. Peter Handke je pisac intelektualac prije svega koji je na krvavoj balkanskoj mapi zločina i sam ostavio trag. Ubiti nekog pisanom riječju je mnogo lakše jer jedna automatska puška može ubiti 30 ljudi, ali jed-

na knjiga, jedan govor, jedan stav na hiljade života. Takve ubice su mnogo monstroznije od onih koji dalje ne vide od svoje automatske puške. Ponekad mi se čini da Evropa svojim pomračenim pojedincima gazi u sunovrat 90-ih i u iste bojne pokliče u ime ,,krvi i tla“. Peter Handke

nije se osvrnuo na sve one bojne pokliče i vapaje nevino prolivene krvi, zaboravio je to, mudro se osmjehujući iliti se rugajući i samom Nobelu. No, sve to ne bi bilo čudno u našoj crnogorskoj zbilji, u državi koja iskreno baštini multikulturalnost i poštovanja prava manjinskih naroda

da nijesam pročitao tekst sljedeće sadržine: austrijski pisac Peter Handke, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, postao je počasni član Udruženja književnika Crne Gore (UKCG), koje je najstarije književno udruženje u toj zemlji. „Udruženje književnika Crne Gore dodjeljuje Peteru Handkeu, ovogodišnjem nobelovcu, počasno članstvo u toj najstarijoj književnoj organizaciji u Crnoj Gori, kao i uglednu nagradu ’Makarijevo slovo‘, za životno djelo za 2019. godinu“, saopštilo je UKCG. Tim činom UKCG iskazuje zahvalnost i poštovanje iskrenom i pravom prijatelju i dobrotvoru, koji je i delom i principijelnim najvišim etičkim stavom ostao na strani istine, pravde i žrtve, navedeno je u saopštenju. Da nije porazno, tužno i žalosno, bilo bi smiješno. Nažalost, ovđe prostora za smijeh nema. Najstarije udruženje književnika koje nosi predznak crnogorsko se oglasilo ovim saopšte-

njem. Porazno degutantno, krajnje nacionalistički u fokusu XXI vijeka. Vijeka koji baštini sve evropske kulturne i kulturološke vrijednosti. Dati Hendkeu priznanje počasnog pisca je isto što i srebreničkim koljačima dati nož u ruke, razlike nema i nož ubija, ali i piščevo pero mnogo ubitačnije od noža. Ovaj moj vapaj, ovaj moj krik savjesti odnosi se na sve one časne Crnogorce, Muslimane, Bošnjake, Hrvate, Srbe da napušte ovo udruženje i na taj način pokažu svoju ličnu savjest i odgovornost. Crna Gora kao građanska država ne smije sebi da dozvoli. Da pod njenim imenom se podržavaju bilo kakvi nacionalistički ispadi književnika koji negiraju zločine i koji prosto zaboravljaju i negiraju činjenice koje govore o strašnim periodima etničkog čišćenja. Handkeov nož u srce je nož u svima nama, nož bola, nož patnje i nož suza, koje i danas stoje skamenjene nad grobovima (mezarima) Bošnjaka Srebrenice i nad njihovom zlom sudbinom.

Magazin

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Dušanka Belada ekranizovala pjesmu ,,Laku noć“

Bend potvrdio povratak gitariste

Svrha umjetnosti je da oplemenjuje PODGORICA – Crnogorska pjevačica Dušanka Belada predstavila je spot za pjesmu ,,Laku noć“. Ekranizovana numera peta je sa albuma ,,Zamisli“ koji je objavila prošle godine. Belada je radila muziku na tekst Jovana Boškovića, dok je za aranžman bio zadužen Aleksandar Petrović. Kao i za prethodne spotove, za režiju i montažu pobrinula se sama. - Melodija je nastala istovremeno kad i tekst. U pitanju su trenuci kada riječi instiktivno, gotovo same od sebe dobiju i svoju odgovarajuću melodiju, što su prilično rijetki, ali i najčistiji oblici komponovanja – kazala je Belada. Dodaje da su i pjesma i spot bazirani na kontrastima, dok specifičan tekst ostavlja prostor da ga ljudi dožive na svoj način. - Zasnovan je na frazama koje često čujemo u našoj svakodnevnici, a tiču se društvenih pojava koje ne odobravamo. Smatram da je svrha umjetnosti da oplemenjuje, kao i da je dužnost svakog čovjeka da oplemenjuje sebe, kako bi što bolje mogao aktivno da djeluje u svojoj okolini. Igrom riječi u refrenu, željelo se ukazati na to je od stalnog potenciranja na problem koji ne

DETALJ IZ SPOTA: Dušanka Belada

možemo sami da riješimo, puno važnije okrenuti se ka sebi i posvetiti se jednostavnim stvarima koje nas usrećuju – objašnjava ona. Od albuma ,,Zamisli“ prošla je godina, a kako ističe, upravo je ta pjesma najviše zaživjela među publikom. - Cilj koji sam željela da ostvarim svojim prvim albumom jeste da objedinim sve pjesme koje sam snimila i da ih učinim dostupnima publici, pa su u tom smislu moja očekivanja

ispunjena. Posebno sam zadovoljna kako je prošla pjesma ,,Zamisli“, po kojoj sam album novi naziv. Vjerujem da je tome doprinio i muzički spot koji se redovno emituje na našim televizijskim kanalima– rekla je Belada. Nedavno je završila master studije Multimedijalne režije na Akademiji u Novom Sadu, pa planira da se posveti radu i usavršavanju na polju pozorišne režije. - Slobodno vrijeme ću posveti-

U Srbiji nagrađena manifestacija Montenegro fešn vik

Najperspektivniji modni događaj PODGORICA - Manifestacija Montenegro fešn vik na dodjeli prestižnih nagrada – Anny Style Fashion Award, dobila je nagradu za najperspektivniji modni događaj u regionu. Nagradu je primio direktor Modne komore Crne Gore koja je organizator Montenegro Fashion Weeka, Srđan Lubarda. - Brojne poznate ličnosti koje su ostavile trag u emisiji Anny Style tokom proteklog perioda, predivna publika koja je svaki segment večeri ispratila aplauzom, revije i sjajne modne prezentacije, učinili su ovo veče pravom modnom bajkom – kazao je Lubarda. Osim njega, nagrađeno je više ljudi iz svijeta mode u različitim kategorijama. Ba-

Sa dodjele nagrada

ta Spasojević nagrađen je za umjetnički izraz u modnoj prezentaciji, Emerik Fransoa je najbolji inostrani dizajner, Svetlana Horvat dobila je nagradu za najbolju Nedjelju mode u Srbiji, Srđanu Švelju uručeno je priznanje za najboljeg

stilistu, Sanji Veličković specijalna nagrada za najboljeg modnog predstavnika u 2019, Ekskluziv ivent centru pripala je nagrada za biznis inovaciju, a A. P. Modelsu nagrada za organizaciju najboljih modnih događaja Z. K. u Srbiji.

Nakon dvije godine pauze

The Roots objavio novi singl LOS ANĐELES - Američki hip-hop kolektiv The Roots objavio je novi singl ,,Feel It (You Got It)“ u ko-

joj im društvo pravi koleginica Tiš Hjuman. U pitanju je numera u okviru Citizen Bank’s Made Ready kampanje. Ovo je prva stvar koju imamo prilike da čujemo od slavnog benda još od pesme ,,It Ain’t Fair“ koju su uradili zajedno sa Bilalom za potrebe saundtreka filma ,,Detroit“, rediteljke Ketrin Bigelov.

Posljednji album grupe The Roots ,,…And Then You Shoot Your Cousin“ objavljen je 2014. godine, a navodno rade na njegovom naslj e d n i k u . Po re d t o g a , bubnjar benda Kvestlove radi na debitantskom dokumentarcu Harlem Cultural Festivalu iz 1969. godine pod nazivom ,,Black Woodstock“.

ti i režiji spotova. ,,Laku noć“ je peta ekranizovana numera sa albuma, a svakako planiram da vizuelni izraz dam i preostalima dvijema. Nadam se da ću u toku naredne godine uspjeti da snimim spot za pjesmu ,,Uspavanka“, za koju me vežu posebna osjećanja. Autorka teksta ove pjesme je Maja Perfiljeva, kojoj želim odati počast i njene stihove, posvećene domovini, ekranizovati na dostojan način – zaključila je Belada. Z. K.

Džon Frušante se vraća u Peperse LOS ANĐELES - Poslije više od deset godina od odlaska, Džon Frušante se drugi put vraća u bend Red Hot Chili Peppers. Grupa je sa radošću objavila tu vijest na kanalima društvenih mreža. - Red Hot Chili Peppers vas obavještava da se rastajemo sa našim gitaristom sa kojim smo svirali posljednjih deset godina, Džošom Klinghoferom. Džoš je sjajan muzičar kojeg poštujemo i volimo. Duboko smo zahvalni na našem vremenu sa njim i na bezbroj darova koje je podijelio s nama - pojasnio je bend, povezujući daleko veću vijest. - Takođe, s velikim uzbuđenjem i punim srcem objavljujemo da se Džon Frušante vraća našoj grupi. Hvala vam – napisali su. Ne treba pretjeranih objašnjenja što to znači. Vraća se kreativac koji je doslovce zaslužan za sve najvažnije albume grupe. Fanovi Pepersa odavno imaju praksu da albume bez Frušantea i ne raču-

naju, svakako ako se izuzme faza u kojoj je djelovao pokojni Hilel Slovak. Frušanteov posljednji album sa RHCP bio je ,,Stadium Arcadium“ iz 2006. godine poslije kojeg je na njegovo mjesto došao Džoš Klinghofer koji je snimio dva albuma ,,I’m With You“ (2011) i ,,The Gateway“ (2016). Grupa je već godinama u studiju pokušavajući da iznjedri novi album, tako da još uvijek nije jasno da li je Frušante bio uključen u rad. Svaki fan Pepersa može samo da se nada tome, u smislu da je tajna o njegovom povratku čuvana sve do današnjeg dana. Red Hot Chili Peppers imaju dogovorene nastupe na nekoliko američkih ljetnih festivala 2020, a sad kad je Frušante ponovo u bendu očekuje se da ti koncerti budu rasprodati u rekordnom roku. Albumi na kojima je svirao Džon su: ,,Mother ’s Milk“ (1989), ,,Blood Sugar Sex Magik“ (1991), ,,Californication“ (1999), ,,By the Way“ (2002).

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. decembar 2019.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

BROJ:IV-1215/2019 KOTOR, 17.12.2019.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca COGIMAR DOO KOTOR protiv izvrsnog duznika DOO LAVANDA MONTENEGRO KOTOR, Kostanjica-Matovina bb, radi naplate novcanog potrazivanja , po osnovu vjerodostojne isprave-faktura, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je , ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Ivm.br.1476/2018 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca SOCIETE GENERALE BANKA MONTENEGRO AD, Bulevar Revolucije br.17, Podgorica, PIB: 02136228, protiv izvršnih dužnika 1.Društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge „N & V GROUP“ Bijelo Polje, ul.Tršova bb, Bijelo Polje i 2. Vladimira Tvrdišića iz Bijelog Polja, ul.Sandžačke bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.12.2019.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Izvrsnom duzniku DOO LAVANDA MONTENEGRO KOTOR, vrsi se dostavljanje rjesenja o izvrsenju IV.br.1215/2019 od 03.10.2019.godine .Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.238,82 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom, i ostalim troskovima shodno rjesenju .Izvrsni duznik DOO LAVANDA MONTENEGRO KOTOR se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznacenih pismena.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca SOCIETE GENERALE BANKE MONTENEGRO AD, protiv izvršnih dužnika 1. Društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge „N & V GROUP“ Bijelo Polje i 2. Vladimira Tvrdišića iz Bijelog Polja, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: mjenice serijskog broja BB 2257261 sa mjeničnim ovlašćenjem i mjenice serijskog broja BB 2257265 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm. br.1476/2018 Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku drugog reda Vladimiru Tvrdišiću – rješenja o izvršenju Ivm.br.1476/2018 od 23.10.2018.godine.S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik drugog reda Vladimir Tvrdišić u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik drugog reda. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 13.12.2019. godine. Ivan Sekulić s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. oglašava

Na osnovu člana 62,stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG “42/11,57/14,28/15 I 42/17) Naručilac JU Dom starih “ Grabovac” Risan oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac EPCG AD Nikšić , Vuka Karadžića 2, Nikšić oglašava

Za izvođenje radova: “Opremanje lokacija u naseljima sa pretežno individualnom izgradnjom i drugih lokacija za koje se ukaže potreba i obezbijede sredstva, radovi na hidrotehničkim instalacijama za koje se ukaže potreba, polaganje visokonaponskih kablova i izgradnja javne rasvjete za opremanje lokacija i sredstva za investitore koji sami opremaju lokacije-Opremanje lokacija u zahvatu DUP-a Donja Gorica, Gornja Gorica 1, Tološi 1, Zlatica B, Konik-Stari aerodrom i Nova Varoš 2”, vrijednosti sa PDV-om 64.000,00 €. Tenderska dokumentacija za javni poziv broj 44/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn. gov.me dana 16.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zdenka Perović, službenik za javne nabavke, telefon 020/408735, e-mail zdenka.perovic@apg.co.me

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Sukcesivna nabavka potrošne robe SVJEŽE MESO,SUVO MESO I MESNE PRERAĐEVINE ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 106.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 18.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Kumburović Vladana-službenica za javne nabavke,telefon: 032/371-100, e-mail: grabovac@t-com.me

Usluge za potrebe HE Perućica - Partija 1: Izgradnja transformatorskih kada blok transformatora T1-T7, uljne jame i uljne kanalizacije; Partija 2: Vršenje stručnog nadzora nad izgradnjom transformatorskih kada blok transformatora T1-T7, uljne jame i uljne kanalizacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 62.297,75 €. Tenderska dokumentacija broj 131/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me, dana 18.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Vladimir Nikčević, telefon: 040/204-220, e-mail: vladimir.nikcevic@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Usluge laserske štampe varijabilnih podataka na predštampanom obrascu i dostave računa u Podgorici, Tuzima i G.O Golubovci za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 133.920,00 €. Tenderska dokumentacija broj 43/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

Sukcesivna nabavka cijevnog materijala period od godinu dana , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 44/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Bar, Bulevar Revolucije br. 1, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Revizija Idejnog projekta rekonstrukcije mHE: 1. Rijeka Crnojevića, 2. Podgor, 3. Šavnik, 4. Lijeva Rijeka, 5. Rijeka Mušovića, evidentirana u Planu javnih nabavki broj 10-0039472 od 08.11.2019.godine pod rednim brojem 297. Tenderska dokumentacija broj 132/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204-220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com.

Izvođenje radova na priključku objekata na fekalnu kanalizaciju u naselju Polje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-3929 objavljena je na portalu Direktorata za politiku javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marković Marija, telefon +382 30 301 471, e-mail: emina.hot@bar.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 42/17 ) naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka robe vakuumski prekidači 10 kV ukupno procijenje vrijednosti javne nabavke 143.748,00 eura sa PDV-om, Tenderska dokumentacija broj 108/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.me dana 18.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marina Mitrović telefon 020 408 336, e-mail marina.mitrovic@cedis

Nabavka robe transformatori 10/0,4 kV, ukupno procijenje vrijednosti javne nabavke 200.000,00 eura sa PDV-om, Tenderska dokumentacija broj 109/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.me dana 20.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marina Mitrović telefon 020 408 336, e-mail marina.mitrovic@cedis.me.

Nabavka i ugradnja namještaja za FC Snabdijevanje u Beranama, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-0039472 od 08.11.2019. godine pod rednim brojem 541. Tenderska dokumentacija broj 130/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204-220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Vozilo za odleđivanje i zaštitu vazduhoplova, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 360.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-9283 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Ivana Sekulić, telefon +382 20 444 250, e-mail ivana.sekulic@apm.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 42/17 ) naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe zaštitni releji ukupno procijenje vrijednosti javne nabavke 99.824,00 eura sa PDV-om, Tenderska dokumentacija broj 105/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.me dana 18.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marina Mitrović telefon 020 408 336, e-mail marina.mitrovic@cedis.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnnim nabavkama ( „Službeni list CG“,br.42/11 i 57/14 naručilac Uprava za imovinu,Podgorica,Ul.Jovana Tomaševića broj 2 oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Uprava za imovinu pokreće otvoreni postupak objedinjene javne nabavke za nabavku roba– nabavka kompjuterske opreme za Ministarstvo unutrašnjih poslova, a za potrebe Uprave carina,ukupne procijenjene vrijednosti 60.500,00 € sa uračunatim PDV-om .Tenderska dokumentacija br.910201/13020 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me. Dana 18.12.2019.godine.Lice za davanje informacija Bajko Vučićević br.tel. 067 212 686 ,e-mail bajko.vucicevic@uzi.gov.me.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću „Vodovod i kanalizacija” d.o.o. iz Podgorice, Zetskih Vladara bb, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-532/24 od 10.12.2019.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pješačkog mosta preko rijeke Morače na lokaciji KO Podgorica I i Podgorica III u zahvatu DUP-a izmjene i dopune „Naselje 1. Maj”, Glavni grad Podgorica, koji je uradio „Medix” d.o.o. iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje pješačkog mosta na rijeci Morači, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprječavanje, smanjenje iii otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da izgradnju pješačkog mosta na rijeci Morači, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprječavanje, smanjenje iii otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

I.br.1244/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, koju zastupa adv.kan. Čvorović, Minić & Radunović iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Domaća Radinost AD Podgorica, koju zastupa Esad Škrijelj izvrsni direktor, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 18.12.2019. godine donio je

Mali oglasi

I ODREDJUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika upisana u LN br.46 KO Ibarac I i to: -kat.parcela br.304, potes ulica Ibarska, po kulturi zemljiste uz privrednu zgradu u povrsini od 1258 m2 -kat.parcela br.304, broj zgrade 1, potes ulica Ibarska, po kulturi poslovne zgrade u privredi u povrsini od 263 m2 -kat.parcela br.304, broj zgrade 2, potes ulica Ibarska, po kulturi poslovne zgrade u privredi u povrsini od 474 m2 -kat.parcela br.417/1, potes Ibarac, po kulturi zemljiste uz privrednu zgradu povrsine 5289 m2 -kat.parcela br.417/1, zgrada br.1, potes Ibarac, po kulturi poslovne zgrade u privredi povrsine 388 m2 -kat. parcela br.417/1, zgrada br.2, potes Ibarac, po kulturi poslovne zgrade u privredi povrsine 763 m2 -kat.parcela br.417/1, zgrada broj 3, potes Ibarac, po kulturi poslovne zgrade u privredi u povrsine 707 m2 -kat.parcela br.418, zgrada br.1, potes Ibarac, elektroenergetski objekti u povrsini od 13 m2, sve upisano u A list lista nepokretnosti pravo koriscenja Domaca Radinost AD Rozaje -na kat.parceli br.304, broj zgrade 1, poslovne zgrade u privredi, P1, povrsine 263 m2 -na kat.parceli br.304, broj zgrade 1, poslovne zgrade u privredi, PD1, spratnosti P, povrsine 210 m2 -na kat.parceli br.304, broj zgrade 1, poslovni prostor u privredi, PD2, spratnosti P1, povrsine 210m2 -na kat.parceli br.304, broj zgrade 2, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 474 m2 -na kat.parceli br.417/1, broj zgrade 1, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 388 m2 -na kat.parceli br.417/1, broj zgrade 2, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 763 m2 -na kat.parceli br.417/1, broj zgrade 3, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 707 m2 sve upisano u V list lista nepokretnosti u svojini Domaca Radinost AD Rozaje II PRVO ROCISTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 17.01.2020.godine u 11,00 casova, a bice odrzano u poslovnoj prostoriji Javnog izvrsitelja Camic Armina u Rožajama ul.M.Tita bb, sto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti moze se izvrsiti svakog radnog dana od 14:00 do 16:00 casova. III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj ovog zakljucka utvrdjene su rjesenjem javnog izvrsitelja Poslovne oznake I.br. 1244/2016 od 29.05.2019.godine,a sve ukupno iznosi 4.010.000,00 eura. IV Na prvom rocistu za prodaju nepokretnost se ne moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti, s tim sto se stranke mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvrsitelja pred kojim tece postupak izvrsenja, da se nepokretnost moze prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nizoj od utvrdjene vrijednosti. V Ponudioci su duzni, izuzimajuci izvrsnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetne nepokretnosti, sto iznosi 401.000,00 eura.Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju javnog nadmetanja,osim drugom i trecem ponudjacu. VI Ako bi eventualno izvrsni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti polozi novcanu sumu u visini razlike izmedju svog potrazivanja i postignute cijene. Kupac je duzan da cijenu polozi na racun jemstva javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.Ako ponudjac sa najvecom ponudom ne polozi cijenu u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponudjacu bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponudjaca da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponudjac ne polozi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce primijeniti ista pravila i na treceg ponudjaca. U slucaju da ponudjaci ne uplate prodajnu cijenu iz iste ce se izmiriti troskovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ovaj zakljucak o prodaji bice objavljen u Dnevnim novinama „Pobjeda“ dana 19.12.2019 .godine, dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 18.12.2019.godine JAVNI IZVRSITELJ Camic Armin Protiv ovog zakljucka nije dozvoljen prigovor.

IZDAJE se dvosoban stan na Starom aerodromu, treći sprat južno orjentisan.Posjeduje kuhinjske elemente, klimu i opremljena kupatila.Stan se izdaje na duži period. Tel.068/122-719 1

ZAKLJUCAK O PRODAJI

nekretnine

IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2 – centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 00381-63-166-3331 2

razno OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-o86, 069/205-737 4

zaposlenje RESTORAN traži radnike za sledeće pozicije - radnici u kuhinji i radnici za kasom. Tel: 068 / 378 – 391 5 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 6

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14,28/15 i 42/17) naručilac OpštinaTivat, Trg magnolija br.1,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka izvođenja radova na izgradnji kružnog toka (Dom Vojske), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 300,000.00. Tenderska dokumentacija broj 1902-404-58 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.12.2019.godine. Lica za davanje informacija su Milena Ćipranić, Radmila Lučić; telefon 032 661 365.

Ä&#x152;etvrtak, 19. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. decembar 2019.

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Dana 17. decembra 2019. u 68. godini tragično je preminula naša voljena

Tužnim srcem javljamo da je u 26. godini tragično izgubila život naša draga

BORO VUKMANOVIĆ

SAVICA pok. Periše KRIVOKAPIĆ

Sestrići: BRANKO, VLADO, VOJO i MARKO sa porodicama

Saučešće primamo u kapeli Prčanj, 19. decembra od 10 do 15 časova i 20. decembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Prčanj.

DEJANA Radojeva KARADŽIĆ 942

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 19. decembra 2019. od 10 do 15 časova i 20. decembra od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 20. decembra u 14 časova na groblju u Tološima. Дана 18. децембра 2019. у 84. години живота, послије краће болести, преминула је наша драга

Ožalošćeni: sinovi RADE, PEKO i NOVAK, kćer MILANKA, brat ŽARKO, sestra RADOJKA, đeveri LJUBO i VIDO, zaove DANICA, ZAGORKA i RADOJKA, jetrve RADMILA i MIKA, snahe MIRJANA i JELKA, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične, bratanići i ostala mnogobrojna porodica KRIVOKAPIĆ

937 Posljednji pozdrav bratu, stricu i djeveru

ОЛГА Радомирова КРИВОКАПИЋ

Ožalošćeni: majka LJUBINKA, otac RADOJE, sestre MILICA, SLAĐANA i ANĐELA, đed LJUBO RAIČKOVIĆ, babe KOVILJKA i RADMILA, stričevi MILETA i MILORAD sa porodicama, ujaci i ostala rodbina porodica KARADŽIĆ i RAIČKOVIĆ

рођена Зековић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 19. децембра од 11 до 16 часова и 20. децембра од 11 до 13 часова, када полазимо за Глибавац гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: син АЛЕКСАНДАР-МИКИ, снаха АЛЕКСАНДРА, унуци НЕМАЊА и МИЊА, сестра СТАНКА и остала многобројна родбина КРИВОКАПИЋ и ЗЕКОВИЋ

941

DRAGANU PEJOVIĆU

Dana 18. decembra 2019. godine ispustila je svoju plemenitu dušu naša draga

945

RUŽA Milenkova SEKULIĆ rođena Samardžić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 19. decembra od 10 do 15 časova i 20. decembra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Ždrebaoniku. Ožalošćeni: sinovi ČEDOMIR i STOJAN, snahe SONJA i SEKA, sestra MARA, jetrva VOJA, unuci DENIS, BALŠA, MLADEN i MARKO, unuka MARTINA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Dragi brate, striče, djeveru, puno je riječi za napisati, mnogo bola i uspomena koje si ostavio. Bol je neopisiva. Praznina koju si ostavio je ogromna. Tvoja mladost nas boli. Toliko toga smo trebali, mogli zajedno. Ostaje nam žal za tvojim neispunjenim željama. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Neka je slava Gospodu koji ti sada liječi rane i krijepi dušu. Hvala što smo te imali za brata.

Braća MITAR i PETAR, snaha IVANA, bratanići MATIJA i MAŠA

925 Posljednji pozdrav dragom brataniću

944 Posljednji pozdrav dragom drugu i kolegi

DRAGANU

GOJKO i DOKICA sa porodicama

DRAGANU PEJOVIĆU

934 Dana 18. decembra 2019. godine preminula je u 95. godini naša draga

ZAPOSLENI NA GRADSKIM BAZENIMA

927 Posljednji pozdrav

DRAGICA MILOVIĆ

Saučešće primamo na groblju u crkvi u Berislavcima – Zeta, 19. decembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

JELENI Božidarovoj VOJVODIĆ Draga teta Jelena, hvala Ti za svu ljudsku pažnju koju si nam nesebično pružala dugi niz godina. Nećemo te zaboraviti.

Ožalošćeni: kćerka MILOJKA, unuk NEBOJŠA PEROVIĆ sa porodicom, unuke SLAĐANA, SLAVICA i SVETLANA sa porodicama i ostala rodbina

ŽIŽA i ANA SAVOVIĆ sa porodicom 929

943

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. decembar 2019.

POMENI

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog strica

Prošlo je 10 godina od kada su nas napustili - naš OTAC i ĐED, a 8 godina naša MAJKA i BAKA

Četiri godine su od kada nije sa nama naš

JAKŠU ĐUROVIĆA

GOJKO Teško je povjerovati da su prošle četiri godine bez tebe. Tražim riječi kojima bi opisala svoju bol, ali riječi ne postoje već samo bol, tuga i uspomene. Praznina koju si ostavio boljeće do kraja života.

MILAN Perov POPOVIĆ

rođena Božović

S ljubavlju i ponosom.

Tvoja SANJA

BOSILJKA POPOVIĆ

Tvoji: SAVO, DUŠAN, LUKA i MIRJANA

Mnogo nam nedostajete. S poštovanjem, sjetom i ljubavlju, zahvalni na mnogo lijepog u zajedničkom životu, neprolazno ste dio naših života.

939 936

Danas su četiri godine bez našeg voljenog

MOMČILO, LJILJANA i MIRČETA sa porodicama Osam godina je od smrti

926

GOJKA POPOVIĆA

VUKAŠINA - VUKA TOPALOVIĆA

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ! Sa beskrajnom tugom!

Tvoja dobrota i plemenitost će nam ostati u neizbrisivom sjećanju.

Tvoja PORODICA Tvoji: RADULE, JOCA, SANJA i DRAGAN

932 TUŽNO SJEĆANJE 19. 12. 1991 – 19. 12. 2019.

940

MILOVAN ŠUŠOVIĆ Uvijek i zauvijek, sunce moje. Dobro moje, za sve... nedostaješ. Sestra SVETLANA PEROVIĆ sa porodicom

Godine brzo prolaze 930

19. 12. 2015 – 19. 12. 2019. Sjećanje na

ĐORĐIJE – ĐONO POPOVIĆ nosilac Partizanske spomenice i RVI

RADOVAN

MARIJA

MILAN

26. 9. 1985.

17. 12. 2006.

16. 8. 2012.

IVANOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol. Uvijek ćete biti u mom srcu, dragi oče, majko i brate.

Tvoj duh i vedrina žive u našim srcima. PORODICA 935 U subotu 21. decembra 2019. godine navršava se 40 dana od smrti našeg

MILOVANA ŠUŠOVIĆA Godinama zajedno radovali smo se Sv. Nikoli, palili svijeću za zdravlje i sreću, a posljednje četiri palimo je samo za Tebe. Ne prolaziš! Živiš u nama dok nas bude!

BRANKA sa porodicom 938

SJEĆANJE 19. 12. 2002 – 19. 12. 2019.

Tvoja PORODICA

NENADA Vojinovog JUŠKOVIĆA Toga dana u 10 časova porodica će sa građanima i prijateljima posjetiti njegov grob na gradskom groblju u Mojkovcu. Ožalošćena porodica JUŠKOVIĆ

931 Navršavaju se četiri godine od smrti moga brata

928

RAKA - RAJKA BABAN rođena Lađić Godine prolaze, ali uspomenu na tvoj dostojanstven život i bezgraničnu ljubav koju si nam pružala nikada nećemo zaboraviti. 924

ZVONKO BABAN sa porodicom

MILOVANA ŠUŠOVIĆA I dalje ne vjerujem, prošlo je samo vrijeme koje ne mijenja moju žalost za tobom.

Sestra NADA sa porodicom 933

TV program

Četvrtak, 19. decembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 23:25

FILM

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Milijarde III

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RTCG 1 REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Sofija, r. 14:05 Naučno-obrazovni program, r. 14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Obrati pažnju, r. 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Dvogled 21:50 Ženski raj, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:25 Milijarde III, s. 00:15 Sa koncertnih podijuma

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30

Žene u nevolji

   06:30 Glas Amerike, r. 07:00 Koncert 09:00 Fudbal: polufinale: Liverpul – Monterej, Klupsko SP, snimak 10:30 Dnevna soba 12:10 Mačak pod šljemom, film 14:00 Fokus, r. 14:15 Luda kuća, r. 14:45 Muzika 15:05 Obrati pažnju, r. 15:35 Koncert 16:00 Pjegava djevojka, film 17:30 Meridijni, r. 18:15 Van dometa 18:35 Strani dokumentarni (Arte) 19:30 Dnevnik 2 20:15 Serija, Luda kuća, s. 21:00 Dnevna soba, r. 22:30 Mali vojnici, film 00:05 Glas Amerike 00:35 Strani dokumentarni (Arte) 01:30 Meridijani, r. 02:10 Zapis, r. 02:40 Koncert

07:30 08:15 09:00 09:10 10:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:00 22:00 23:00

23:30 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Dosije Na mjestu zločina sa Mašanom Auto moto šou, r. Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.



PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena

TV PRVA

RTCG 2

16:00 16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

07:05 07:45 08:30 08:45 09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:15 22:50 23:35 01:10 03:00

NOVA M

Kafanica blizu SIS-a, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr. Kitchen, r. Vijesti Totalni obrt Među nama, r. Gulperi, r. Vijesti Sportisimo Crni biser, r. Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Gulperi, s. Totalni obrt, r. Žene u nevolji, film Kolumbov krug, r. Agencija za sve i svašta, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:40 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:25 00:20

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Vijesti Hoću kući, r. Gorka osveta, r. Boje dana Krvne veze, r. Vijesti Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Krvne veze, s. Gorka osveta, r. Načisto, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

 



777

19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Ä&#x152;etvrtak, 19. decembar 2019.

Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 19. decembar 2019.