Dnevni list Pobjeda 16.03.2020.

Ponedjeljak, 16. mart 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19517 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

U Crnoj Gori nema potvrđenih slučajeva oboljelih od virusa korona, Vlada donijela novi set obavezujućih mjera

TEMA: Za proteklih pet godina 34 osobe stradale na radnom mjestu

D. MALIDŽAN

Granice zatvorene za strance, katanac na kafiće, igraonice...

Radnici ginu zbog nepažnje i nemara poslodavaca

STR. 11.

Banke su građanima dale ukupno 1,4 milijarde eura kredita

Samoizolacija 14 dana za sve koji dolaze iz inostranstva, na osnovu rješenja zdravstveno sanitarne inspekcije Danas stupa na snagu odluka o petnaestodnevnoj obustavi nastave u vrtićima, školama, na fakultetima i u domovima U trgovinama distanca između kupaca najmanje dva metra STR. 6. i 7.

Namjenski krediti povećani za 88 miliona eura CEZAP: Opada prodaja artikala sa isteklim rokom trajanja

Četvoro crnogorskih košarkaša među putnicima kojima je kompanija Er Srbija uskratila let iz Madrida

BALKANSKA RASKRŠĆA

Kupci se najviše žale na pokvarene mliječne proizvode

Kako intelektualci vide budućnost regiona » Piše: Davor GJENERO

Zašto Srpska crkva ne želi da prizna državnost Crne Gore Raspad Jugoslavije trebao je, zapravo, rezultirati i disolucijom ovako definisane SPC, odnosno barem dovesti do razmišljanja o novom identitetu te crkve, prilagođenom novim društvenim okolnostima. Umjesto toga, SPC je odlučila da ostane ono što je i bila do tada STR. 9.

Papreno im naplatili karte, pa ih ostavili u Španiji

INTERVJU: Dejan Maslovar potpredsjednik opštine Tivat

SD spreman da preuzme punu odgovornost za razvoj Tivta STR. 3.

STR. 5.

STR. 8.

STR. 4.

Reagovanje „Vijesti“ na tekst ,,Radnici prijete tužbom zbog povrede prava ličnosti“

Niko nije nezakonito sniman

STR. 10.

2

Politika

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Telegram predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

Zgrada predsjedništva u bojama italijanske zastave

Podrška Italiji u borbi od koje strahuje svijet PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća i podrške predsjedniku Republike Italije Serđu Matareli i italijanskom narodu povodom epidemije korona virusa koja je odnijela stotine života.

- Sa zabrinutošću i saosjećanjem pratimo siuaciju u prijateljskoj Italiji, izazvanu epidemijom korona virusa, koja je odnijela stotine života vaših građana, dok su deseti-

ne hiljada pod zdravstvenim tretmanom. Upućujem Vam izraze najdubljeg saučešća tim povodom s molbom da naše žaljenje prenesete njihovim porodicama, kao i najbolje želje za brz oporavak oboljelih napisao je Đukanović u pismu.

Ohrabrio je naš predsjednik ljekare u Italiji i sve zdravstvene radnike koji su u toj zemlji odgovorni „u ovim teškim trenucima za stanje zdravlja velike italijanske nacije, u uvjerenju da će zaustaviti i držati

pod kontrolom dalje širenje virusa.“ - Takođe, i vašoj Vladi i Vama lično za odvažno vođstvo u uslovima pandemije, od koje strahuje cijeli svijet. Bilo bi nam izuzetno drago ako bi na bilo koji način mogli biti od pomoći. Računajte da je Crna Gora, kao susjed i pouzdani prijatelj Italije i italijanskog naroda, s vama u ovim teškim trenucima za vašu zemlju poručio je Đukanović u telegramu.

R.P.

INTERVJU: Vladimir Joković, predsjednik SNP-a

Odluka o bojkotu razumna, treba b i parlamentarne

Nečuveno je, da ne kažem neozbiljno, da na kraju svog mandata odlazeći premijer zove na dijalog. Svima je jasno da je riječ o neiskrenom i fingiranom procesu, jer da je postojala volja, dijalog je trebalo pokrenuti mnogo ranije – ocijenio je Vladimir Joković, kometarišući dijalog premijera Duška Markovića sa relevantnim društvenim i političkim subjektima PODGORICA – Odluka većeg dijela opozicije da bojkotuje izbore u Tivtu razumna je u ovom trenutku. Otvoreno razmišljamo i o tome da bojkotujemo parlamentarne izbore – kazao je, u intervjuu Pobjedi, Vladimir Joković, predsjednik SNP-a.

POBJEDA: Da li je bojkot izbora u Tivtu predaja još jedne opštine, poput Nikšića, DPS-u bez političke borbe?

JOKOVIĆ: Poslije naopako formiranog i još gore završenog rada odbora za izradu izbornog zakonodavstva, tužnog izbora predsjednika DIK- a, po treći put neustavnog izbora predsjednice vrhovnog suda, v. d. stanja u Vrhovnom tužilaštvu i Agenciji za sprečavanje korupcije, sasvim je jasno da je država u jednom obliku vanrednog stanja u kojoj ne funkcionišu najznačajnije

institucije. Usvajanje neustavnog i diskriminatorskog zakona o takozvanoj slobodi vjeroispovijesti, koji ima za cilj otimanje imovine našoj crkvi, dovelo je do toga da više od sto hiljada ljudi na ulicama brani, ne samo svoje svetinje, nego i zakone i Ustav ove države. Postavlja se logično pitanje: ko i zbog čega, te za čiji interes bi mogao izaći na izbore u Tivtu.

Ovo govorim imajući u vidu i pouzdane podatke o prepisivanju, odnosno upisivanju birača iz drugih gradova u birački spisak, kao i činjenici da je u režiji DPS-a i vlasti počela kupovina glasova, opozicija je donijela jedinu razumnu odluku u ovom trenutku.

Sasvim je moguće da ovakav scenario odgovara DPS-u iz prostog razloga

što se njihova politika svodi na otimanje vlasti po svaku cijenu, makar iza i poslije toga ostao pustoš.

Smatram takođe da je Tivat velika opomena i poruka međunarodnoj zajednici da se sa više pažnje fokusira na Crnu Goru.

POBJEDA: Kako komentarišete formiranje građanske liste „Narod pobjeđuje“ i podršku nekoliko dosadašnjih članova tivatskog odbora SNP toj listi?

JOKOVIĆ: SNP je partija slobodnih ljudi stvorena i funkcioniše na demokratskim principima. Za razliku od nekih partija, posebno onih na vlasti, naši članovi su slobodni i mogu donositi odluke po svojim ubjeđenjima. Pošto mi iz već poznatih razloga ne učestvujemo na tivatskim izborima, svaki nas član ili simpatizer je slobodan da odluči hoće li ili neće izaći na izbore i podržati neku građansku listu.

Vrlo često se te liste striktno zalažu za neke mjesne, ekološke ili infrastrukturne projekte, gdje su njihovi nosioci i bliski srodnici naših simpatizera i ne postoji nijedan razlog da bi to smetalo našoj partiji. Jedno je sigurno - da niko od naših članova i simpatizera neće podržati partije na vlasti i to je za nas najvažnije.

POBJEDA: Što mislite o pozivima pojedinih opozicionih partija na bojkot i parlamentarnih izbora koji će biti u ovoj godini?

JOKOVIĆ: Mi u opziciji, u ovom trenutku, otvoreno razmišljamo o bojkotu parlamentarnih izbora.

Nepostojanje minimuma prihvatljivog demokratskog izbornog zakona, upis desetina hiljada fantom osoba u birački spisak, nažalost, surova su crnogorska realnost, koju niko ne može osporiti. Postavlja se logično pitanje da li su u takvim uslovima fer izbori u našoj državi uopšte mogući?

Znajući da je u ovom trenutku DPS na istorijskom minimumu, te da ih više ne slušaju niti podržavaju nekada odani njihovi članovi, odnosno, da opozicija ima izvjesnu pobjedu, tjera nas na činjenicu da bi o svemu trebalo dobro razmisliti. Naravno, na već namještene izbore nikako i ni

Politika

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

u u Tivtu bojkotovati e izbore SNP je konsolidovan, neće biti odlučivanja bez nas POBJEDA: Jeste li uspjeli da konsolidujete partiju i spriječite dalje osipanje članstva, pogotovo nakon odlaska pojedinih istaknutih članova i osnivača SNP-a?

JOKOVIĆ: SNP je, poslije duže vremena, u svakom smislu potpuno konsolidovana partija. U vrhu partije vlada potpuno jedinstvo, vraćaju nam se mnogi članovi koji su nas bili napustili, kao što se aktiviraju i oni koji nijesu učestvovali u našim aktivnostima. Raduje činjenica da sve više mladih prepoznaje ozbiljnu i stabilnu politiku SNP-a.

Asocijacije mladih i žena besprekorno funkcionišu, kao i svi naši odbori.

O meni i rukovodstvu širene su netačne i zlonamjerne informacije, koje su imale za cilj našu ličnu i političku diskreditaciju.

Valjalo je boriti se protiv toga i poslati pravu sliku i istinu. Mnogi su to uvidjeli i sada su čvršće nego ikada dio složne porodice, koju sada predstavljamo. Vratili smo veliki dio dugova. Naš

pod kojim uslovima nećemo izaći, ali, imajući u vidu navedene fakte, svakako da ćemo tražiti pomoć međunarodne zajednice, kako bi se našlo demokratsko rješenje za Crnu Goru. Evropski put i razvoj demokratije nemaju alternativu, i to je jedini put kojim naše društvo mora ići.

POBJEDA: Što očekujete od dijaloga sa premijerom Duškom Markovićem?

JOKOVIĆ: Iskreno, u ovom trenutku od tog dijaloga ne očekujem ama baš ništa, iz prostog razloga što je u najmanju ruku nečuveno, da ne kažem neozbiljno da na kraju svog mandata odlazeći premijer zove na dijalog. Svima je jasno da je riječ o neiskrenom i fingiranom procesu, jer da je postojala volja ili želja, dijalog je trebalo pokrenuti mnogo ranije. Podsjetiću vas da brojne afere tresu našu državu, te da smo zbog „koverte“ i „snimka“ bili na neslavnim stranicama međunarodnih adresa. Uz sve to, krvavi obračuni na ulicama Crne Gore bili su više nego jasan signal da se mnogo ranije, bez obzira na političke razlike, moralo sjesti za jedan sto, kako bismo skupa probali da donesemo najbolja moguća rješenja za naše građane.

Jasno je da SNP u ovakvim uslovima neće predstavljati dekor u pregovorima, koji su ujedno i predstava odlazećeg premijera upućena međunarodnoj zajednici.

Ono što je svakako dobro, je-

rejting svakodnevno raste i to svi vide i prepoznaju.

Upoređujući probleme koje sam imao na početku mandata, mogu samo reći da je sad pravo zadovoljstvo biti na čelu SNP-a. Oni koji su se bolje snalazili i intrigama i nestabilnosti naše partije, željeli partiju ličnih interesa i privilegija, na našu sreću, nijesu sa nama. Pri tome, nijesu nijednu riječ govorili o enormnim privilegijama koje su uživali, ni o tome ko su i gdje bili prije uspona u SNP-u. Istovremeno, dok su jedni opstajali na neprolaznim funkcijama, drugi se brzo peli ka vrhu, dok je sama partija padala.

Sve su radili sa direktnom namjerom da nam naprave štetu, jer se nijesu mogli pomiriti sa činjenicom da je u SNP-u opet vrijeme istine, časnih i odgovornih ljudi i zajedničkog rada. Vidjećete našu pravu snagu na eventualnim parlamentarnim izborima. Opet smo respektabilan faktor bez koga se neće moći donositi odluke o budućnosti naše države.

Nepostojanje minimuma prihvatljivog demokratskog izbornog zakona, upis desetina hiljada fantom osoba u birački spisak, nažalost, surova su crnogorska realnost, koju niko ne može osporiti ste činjenica da će vrlo brzo, neka nova vlast, rješavati ove ozbiljne i goruće probleme, ali bez onih, koji su ih svojom neodgovornom vladavinom stvorili i napravili.

POBJEDA: Kakva su Vam očekivanja od razgovora ekspertskih timova Vlade i Mitropolije crnogorskoprimorske?

JOKOVIĆ: Nadam se i iskreno želim da dođe do dogovora, jer je i te kako potreban našoj državi. U tom pravcu znam da naša crkva ne traži ništa što već nijesu dobili islamska zajednica i katolička crkva. Osnovni problem je to što je jedna partija ateista želi svoju privatnu crkvu, a gore od toga je to što želi da je izjednači sa jedinom kanonski priznatom crkvom u Crnoj Gori. Sastav Vladinog ekspertskog tima ne uliva nadu, ali se bez rješavanja ovog pitanja ne može naprijed, pa stoga vjerujem u pobjedu pravde i razuma.

I. KOPRIVICA

3

Vlada o inicijativi Borisa Mugoše (SD) da se ograniče cijene za određene proizvode

U ovoj situaciji nema mjesta stranačkim aktivnostima PODGORICA - Prijetnja širenja vurusa COVID19 na Crnu Goru je ozbiljan izazov u kojem država i institucije rade svoj posao. Zbog toga u ovoj situaciji nema mjesta stranačkim aktivnostima, niti inicijativama iz

bilo čijeg partijskog predsjedništva, odgovoreno je iz Vlade Borisu Mugoši, poslaniku i članu Predsjedništva SD-a.

Mugoša je pozvao Vladu da po uzoru na odluku vlade Hrvatske od 14. marta, nađe odgova-

rajući način za ograničavanje cijena za određene proizvode kojima se osigurava zaštita i zdravlje ljudi.

- Tim prije što je ministar zdravlja i rukovodilac Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih

bolesti kadar Socijaldemokrata i član Predsjedništva.

Samim tim, eto dovoljno prostora za konkretne inicijative SD u okviru operativnih tijela, a izvan medija i javnosti - saopšteno je na Tviter nalogu Vlade.

R. P.

RAZGOVOR: Dejan Maslovar potpredsjednik opštine Tivat i drugi na izbornoj listi SD-a

Spremni da preuzmu odgovornost za razvoj grada PODGORICA - Potpredsjednik opštine Tivat i drugoplasirani na izbornoj listi SD-a Dejan Maslovar ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da je njegova stranka spremna za preuzimanje pune odgovornosti za rukovođenje ovim gradom.

Maslovar je dodao da vjeruje da na predstojećim lokalnim izborima niti jedna lista neće osvojiti apsolutnu vlast.

- Tivtu ne treba jednopartijska vlast nego vlast svih političkih činilaca koji žele dobro našem gradu i Crnoj Gori – kaže Maslovara POBJEDA: Kako ocjenjujete rad aktuelne vlasti na kraju mandata?

MASLOVAR: Socijaldemokrate su u Tivtu bile dio lokalne vlasti u prethodne četiri godine. Kako je naš koalicioni partner osvojio apsolutnu vlast, trudili smo se da budemo njen korektor u mjeri u kojoj je to bilo u našoj moći. Vjerujem da su i naši sugrađani, jednako kao i mi svjesni, da smo na pozicijama koje smo pokrivali dali svoj maksimum. Radili smo vrijedno, odgovorno i posvećeno, zbog čega smo ostvarili konkretne rezultate. Pokazali smo naš karakter i dosljednost u obećanjima koje dajemo. U svemu tome, veoma je važno naglasiti da smo zadržali svoj prepoznatljivi identitet pristojnih i civilizovanih ljudi, sa jasnim stavovima o svim važnim pitanjima od interesa za naš grad. Dokazali smo da imamo snage i odlučnosti da branimo stav za koji vjerujemo da je ispravan, nezavisno od toga što se razlikuje od stava naših partnera u vlasti. Bili smo, kako sam rekao, korektivni faktor

ove vlasti. Poznato je i tivatskoj i crnogorskoj javnosti da nijesmo podržali opraštanje višemilionskog duga Porto Montenegru, da smo jedini dosljedno, od samog početka, istrajni u opredjeljenju da Aerodromi Crne Gore ne trebaju da se daju u koncesiju, da nijesmo podržali dovođenje kadrova sa strane na rukovodeća mjesta u Tivtu itd.

Sve navedeno, uvjeren sam, preporučuje nas za još veću podršku Tivćanki i Tivćana na predstojećim izborima.

Tivat mora bolje! Zaslužuje bolje. A preduslov za to je još snažnije učešće SD u vlasti.

Upravo zato jasno poručujemo našim sugrađanima: SD je spreman da preuzme punu odgovornost za razvoj našeg grada!

POBJEDA: S obzirom na učešće opozicije kroz građanske liste, kakav rezultat očekujete u Tivtu i gdje tu vidite SD? MASLOVAR: Socijaldemokrate će izvjesno zabilježiti značajno bolji rezultat u odnosu na 2016. godinu, kada smo nakon svega tri mjeseca od našeg osnivačkog kongresa postali druga najjača partija u Tivtu. Zahvaljujući tome, u novoj raspodjeli snaga niko neće imati apsolutnu vlast, što mislimo da je dobro.Tivtu ne treba jednopartijska vlast nego vlast svih političkih činilaca koji žele dobro našem gradu i Crnoj Gori. Tivat je prvo mjesto gdje smo se nakon osnivanja pokazali kao ozbiljan politički subjekt, a što smo kasnije ostvarili i u cijeloj Crnoj Gori. Nakon ovih izbora biće jasno da su građani i građanke Tivta prepoznali naše rezultatete, stoga će podrška

koju ćemo dobiti biti veća jer smo spremni za preuzimanje pune odgovornosti za rukovođenje ovim gradom. Kao istinska građanska partija ćemo zajedno sa svima koji žele dobro Tivtu raditi u interesu grada jer Tivat mora bolje.

POBJEDA: Pitanje koje je dominiralo uoči izborne kampanje jeste status Aerodroma Crne Gore. Da li je stav SD-a kada je u pitanju budućnost Aerodroma ostao isti?

MASLOVAR: Što se tiče davanja Aerodroma u koncesiju, više puta smo jasno saopštili naš stav po tom pitanju. On je do danas ostao nepromije-

Tivat je brend po kome se prepoznaje Crna Gora POBJEDA: Što Tivtu kao gradu koji se intenzivno razvija nedostaje?

MASLOVAR: Tivat se u prethodnom periodu jeste intenzivno razvijao. Zato je danas izrastao u metropolu turizma koja svojom ponudom i ljepotama privlači kako crnogorsku, tako i svjetsku elitu. Tivat je danas, bez pretjerivanja, brend po kojem je Crna Gora prepoznata. S druge strane, u Tivtu može još mnogo toga da se uradi, kako bi benefite tog razvoja osjetili svi naši sugrađani, a ne samo neki. Tivtu je potrebna autentičnost i pravednost. A čeka nas puno značajnih projekta. Konkretno mislim na nastavak razvoja aerodroma, na dugo očekivani bulevar o kojem se već odavno priča, na novu bolnicu koja je prijeko potrebna, kako Tivtu, tako i ovom dijelu Crnogorskog primorja u cjelini, na nove obrazovne ustanove koje su planirane... Ima još mnogo toga što možemo da radimo da Tivat bude još bolje mjesto, kako za život njegovih stanovnika, tako i za ugođaj svakog turiste koji ovdje dođe. U narednom mandatu vlasti, sa sigurnošću mogu reći da će Socijaldemokrate kao jedan od ključnih djelova vlasti preuzeti značajnu odgovornost u svoje ruke. Radićemo na realizaciji ovih, ali i mnogih drugih projekata koje ćemo, u toku predizborne kampanje, predstaviti kao ponudu Tivćankama i Tivćanima.

njen. Nikada nijesmo bili, niti ćemo biti, protiv razvoja bilo kojeg preduzeća u Crnoj Gori, pa tako ni Aerodroma. Ali ćemo uvijek biti protiv onih aranžmana za koje smatramo da neće donijeti korist državi, odnosno da joj mogu donijeti štetu. Ekonomska računica je, rekao bih, jasna, a u periodu koji je iza nas smo pokazali da smo kao država i više nego sposobni da sami razvijamo naše aerodrome. Ohrabruje i stav EBRD koji smo skoro imali prilike da čujemo, da su oni spremni da podrže rekonstrukciju crnogorskih aerodroma. U Tivtu je to posebno važno, jer ovaj grad živi i funkcioniše, dobrim dijelom, zahvaljujući aerodromu. Zapravo, turizam u ovom dijelu Crnogorskog primorja dominantno funkcioniše preko tivatskog aerodroma. Zato smo, još jednom ponavljam, sigurni da koncesija Aerodroma nije dobro rješenje ni za Tivat ni za Crnu Goru.

Model koji SD zagovara je neuporedivo bolji. Zar nije bolje da desetomilionska dobit koju ovo preduzeće ostvaruje puni naš opštinski i državni budžet, a ne budžete stranih privatnih kompanija? Zato se nadam da će naš koalicioni partner to na kraju uvidjeti i revidirati svoj stav. U suprotnom ćemo iskoristiti sve zakonske mehanizme koji nam stoje na raspolaganju da spriječimo takvu, po nama pogrešnu odluku.

N. ZEČEVIĆ

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Prema podacima CEZAP-a primjetan je trend opadanja prodaje hrane sa isteklim rokom trajanja

Kupci se najviše žale na kvarljivu robu Žalbe potrošača u vezi isteka roka trajanja artikala su se primarno odnosile na istek roka upotrebe mliječnih proizvoda, navedeno je iz CEZAP-a. Iz trgovačkih lanaca Voli i Franca je saopšteno da oni proizvode koji su pri kraju roka trajanja vraćaju dobavljačima d. mijatović

PODGORICA - Posljednjih nekoliko godina primjetan je trend opadanja prodaje prehrambenih namirnica kojima je istekao rok trajanja, ali i dalje ima nesavjesnih prodavaca koji prodaju takve artikle, saopšteno je Pobjedi iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

Iz crnogorskih trgovačkih lanaca Voli i Franca tvrde da se u njihovim maloprodajnim objektima nije dešavalo da se prodaju artikli sa isteklim rokom trajanja i da zbog toga budu kažnjeni.

opasnost po zdravlje

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koliko je trgovačkih kompanija tokom ove i prošle godine kažnjeno zbog prodaje životnih namirnica sa isteklim rokom trajanja i koliko je ukupno novčanih kazni trgovinama izrečeno lani i ove godine zbog ovog prekršaja.

- Situacija sa prodajom prehrambenih namirnica sa isteklim rokom trajanja je osjetno bolja i primjetan je trend opadanja takve prakse.

Međutim i dalje ima onih nesavjesnih prodavaca koji se koriste raznim trikovima da prodaju robu, pa je tako prisutno i preljepljivanje roka upotrebe na proizvodima ili miješanje takvih proizvoda sa novim i ispravnim namirnicama – kazali su Pobjedi iz CEZAP-a.

Predstavnici CEZAP-a istakli su da se preljepljivanjem roka upotrebe svjesno prikriva opasnost za zdravlje potrošača, kao i da to za sobom povlači i krivičnu odgovornost.

- Savjetujemo potrošače da bilo kakvu sumnju prijave nadležnoj inspekciji – poručeno je iz CEZAP-a.

pogrešne cijene

Iz CEZAP-a je navedeno da postoje primjedbe potrošača na prodaju artikala sa isteklim rokom trajanja, ali da one ipak nijesu učestale.

- Primjedba je rjeđe nego što je to ranije bio slučaj. Iskustvo nam pokazuje da je broj žalbi manji u odnosu na prošlu godinu. Žalbe potrošača u vezi isteka roka su se primarno odnosile na istek roka mliječnih proizvoda – rekli su predstavnici ove NVO.



Iz CEZAP-a je saopšteno da se brzo kvarljiva hrana po isteku roka smatra nebezbjednom, pa su trgovci u obavezi da takvu hranu povuku iz prodaje.

Sniženja redovna kada je rok pri kraju Predstavnici CEZAP-a naveli su da trgovci najčešće hranu prije isteka roka trajanja prodaju u okviru posebnih akcija i sniženja.

- Pri čemu je njihova zakonska obaveza da takvu robu fizički odvoje od druge robe, a na mjestu ponude čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo istaknu oznaku da se radi o robi ,,pred istekom roka trajanja“. Takođe, na robi koja je na sniženju, rasprodaji ili akcijskoj prodaji zbog isticanja roka upotrebe, na isti način mora biti istaknut i krajnji rok upotrebe – kazali su iz CEZAP-a.

vo u dijelu pakovanja hrane na mjestu prodaje usljed često neadekvatne ambalaže koju je trgovac dužan da obezbijedi – izjavili su predstavnici CEZAP-a.

Oni dodaju da je takođe primijećeno da se u neto masu uračunava i težina materijala za pakovanje, odnosno ambalaže, što je, kako kažu, izričito zabranjeno zakonom, pa se potrošači savjetuju da prijave takvu praksu čim je uoče.

pad kvaliteta

Sva roba kojoj je iStekao rok trajanja vraća Se dobavljačima: Iz jednog od podgoričkih marketa

Oni su dodali da su se pored toga potrošači najviše žalili na pogrešno isticanje cijena, higijenu i neljubaznost pri pružanju usluga potrošačima u marketima.

Iz CEZAP-a je saopšteno da se brzo kvarljiva hrana po isteku roka smatra nebezbjednom, pa su trgovci u obavezi da takvu hranu povuku iz prodaje.

Predstavnici te NVO navode da je važeća procedura da se proizvodi iz prehrane kojima ističe rok trajanja automatski povlače iz prodaje kako zdravlje potrošača ni u jednom trenutku ne bi bilo ugroženo.

- Trgovac je dužan da u granicama svoje aktivnosti pokrene postupak vraćanja hrane dobavljaču ili uništavanja proizvoda koji ne ispunjavaju zahtjeve bezbjednosti hrane. Ako je hrana već stigla do konačnog potrošača, subjekat u poslovanju s hranom efikasno i tačno obavještava potrošače o razlogu njenog povlačenja i ako je potrebno, od potrošača traži povraćaj hrane kojom su već snabdjeveni – rekli su predstavnici CEZAP-a i dodali da se obavještenje stavlja na vidljivom mjestu (blagajna, u trgovini...), na internet stranici subjekta ili u javnim sredstvima obavještavanja.

Iz kompanije Voli su saopštili da oni proizvode koji su pri kraju roka trajanja vraćaju dobavljačima, odnosno proizvođačima.



- Hrana sa „upotrijebiti do“ oznakom je, s mikrobiološkog stanovišta, brzo kvarljiva i ukoliko se ne konzumira u navedenom maksimalnom roku može da bude opasna po zdravlje. Kada proizvođač istakne „najbolje upotrijebiti do“ on garantuje da će do tada (do tog datuma ili perioda) njegov proizvod biti najboljeg kvaliteta, a poslije toga će polako početi da gubi na kvalitetu, jednako kao i ukus, teksturu, aromu, nutritivnu vrijednost – objasnili su predstavnici CEZAP-a

- Ispravnost namirnica podrazumjeva niz činilaca i mi preduzimamo niz aktivnosti kako bi ispoštovali sve procedure. Pažljivo se prati rok upotrebe. U skladu sa standardima, veoma se vodi računa o porijeklu, transportu i skladištenju namirnica – poručeno je iz Volija.

Iz ovog trgovačkog lanca tvrde da se u njihovim maloprodajnim objektima nije dešavalo da se prodaju artikli sa isteklim rokom trajanja i da zbog toga budu kažnjeni.

- Veoma vodimo računa o roku upotrebe artikala u našim objektima i nijesmo imali incidenata kada je u pitanju rok važenja prozvoda – rekli su iz Volija.

povraćaj

Iz trgovačke kompanije Franca marketi naveli su da sa svim dobavljačima imaju dogovor oko povraćaja artikala prije isteka roka, gdje je dogovorena procedura oko samog povraćaja artikala.

- Dobavljači po preuzimanju artikala sa isteklim rokom, a shodno zakonu preuzimaju dalje korake po pitanju uništenja artikala. Svi prehrambeni artikli kojima je rok pri

isteku se povlače iz dalje prodaje – naglašeno je iz ovog trgovačkog lanca.

Predstavnici Franca marketa ističu da se svakodnevno u svim njihovim maloprodajnim objektima vrši kontrola rokova artikala kojima ističe rok trajanja, samim tim ti se artikli prijavljuju dobavljaču i povlače iz dalje prodaje.

- S obzirom na to da vodimo računa svakodnevno o rokovima artikala u prodajnim objektima, naravno da ne vršimo prodaju namirnica kojima je istekao rok trajanja. Do sada nijesmo bili kažnjeni od strane nadležnih službi – istakli su iz Franca marketa.

Iz CEZAP-a su podsjetili da su shodno zakonskim rješenjima, obaveze trgovačkih kompanija pri prodaji prehrambenih namirnica višestruke, a svakako najznačajnije se odnose na higijensku praksu.

- Ta praksa obuhvata transport, pravilno rukovanje hranom prema vrsti rizika (visok, srednji i niski), pravilno izlaganje i skladištenje pa sve do pakovanja hrane na mjestu prodaje od strane trgovca. Može se reći da je poštovanje tih standarda uglavnom ispunjeno pa je stanje zadovoljavajuće, uz ipak primijećene nedostatke pogoto-

Kazna za kompanije od 500 do 20.000 eura Iz CEZAP-a ističu da Zakon o bezbjednosti hrane u članu 20 izričito zabranjuje stavljanje na tržište hrane koja nije bezbjedna, što je, kako kažu, u skladu sa opštom odredbom Zakona o zaštiti potrošača kojom je zabranjena prodaja nebezbjednih i zdravstveno i higijenski neispravnih proizvoda.

- Ukoliko to ne učini, pravno lice se može kazniti novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu kaznom od 30 do 2.000 eura, a preduzetnik u iznosu od 150 do 6.000 eura – kazali su predstavnici CEZAP-a.

Iz CEZAP-a navode da je vrlo važno razlikovati načine označenja roka trajanja kod prehrambenih proizvoda.

- Hrana sa „upotrijebiti do“ oznakom je, s mikrobiološkog stanovišta, brzo kvarljiva i ukoliko se ne konzumira u navedenom maksimalnom roku može da bude opasna po zdravlje. Kada proizvođač istakne „najbolje upotrijebiti do“ on garantuje da će do tada (do tog datuma ili perioda) njegov proizvod biti najboljeg kvaliteta, a poslije toga će polako početi da gubi na kvalitetu, jednako kao i ukus, teksturu, aromu, nutritivnu vrijednost – objasnili su predstavnici CEZAP-a.

Oni naglašavaju da to nipošto ne znači da je poslije navedenog datuma ta hrana zdravstveno neispravna.

- Ta hrana je ukoliko nije došlo do oštećenja ambalaže i nije kada je otvorite „sumnjiva“ i dalje dobra za upotrebu još nedjeljama pa i mjesecima. U većini slučajeva ovom oznakom se obilježava zaleđena hrana, konzervirano voće i povrće, tjestenina i uopšteno suva hrana – rekli su iz CEZAP-a.

Predstavnici te NVO su podsjetili da je prema članu 18 Uredbe o informisanju potrošača o hrani, subjekat u poslovanju hranom dužan da prilikom označavanja brzo kvarljive hrane zbog mikrobiološke opasnosti i koja nakon kraćeg perioda predstavlja direktnu opasnost za zdravlje ljudi, datum minimalnog roka trajanja zamijeni ,,upotrijebiti do _____“ datumom. Nakon tog datuma, hrana se smatra nebezbjednom u smislu Zakona o bezbjednosti o hrane. s. popović

Ekonomija

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

5

Banke su građanima dale ukupno 1,4 milijarde eura kredita

Namjenski krediti povećani za više od 88 miliona eura I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - Od 1,4 milijarde eura, koliko su po posljednjim podacima zaduženi građani Crne Gore, najviše je gotovinskih nenamjenskih kredita - 667 miliona eura. Međutim, u posljednjih godinu dana najviše su porasli namjenski krediti - 88,4 miliona eura ili 16,79 odsto. Ukoliko se isključi Atlas banka, u koju je u aprilu prošle godine uveden stečaj, onda je rast namjenskih kredita 115 miliona ili preko 23 odsto.

To su Pobjedi kazali iz Centralne banke.

Iz Centralne banke kažu da, na osnovu podataka iz Kreditnog registra na 31. januar tekuće godine, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite građanima iznosi 7,52 odsto.

- U jednogodišnjem periodu prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite odobrene fizičkim licima ima opadajući trend, i u odnosu na januar 2019. godine bilježi pad od 0,26

U bankama očekuju da će i dalje biti najtraženiji gotovinski nenamjenski krediti ali da mnogo ne zaostaju ni stambeni, ali i hipotekarni, nakon što je CBCG odlukom od januara ove godine ograničila davanje keš kredita.

Inače, u ova dva i po mjeseca od primjene odluke Centralne banke iznos gotovinskih kredita se smanjio.

1,4 milijarde

Prema posljednjim dostupnim podacima, koje su banke dostavile Centralnoj banci, na kraju januara tekuće godine, kod građana, ne računajući preduzetnike, preovladavaju gotovinski nenamjenski krediti sa 48,69 odsto.

- Namjenski krediti čine 44,89 odsto, među kojima su dominantni stambeni krediti sa 64,11 odsto učešća - preciziraju iz CBCG. Oni podsjećaju da je kod građana ukupno 1,4 milijarde eura kredita.

- Gotovinski nenamjenski krediti iznose 667 miliona eura, ukupni namjenski krediti iznose 615 miliona eura, dok su stambeni krediti kao dio namjenskih 394 miliona eura - pojašnjavaju iz ove institucije.

Posmatrano u jednogodišnjem uporednom periodu gotovinski nenamjenski krediti ostvaruju rast od 11,2 miliona eura ili 1,71 odsto.

- Dok su namjenski krediti porasli za 88,4 miliona eura ili 16,79 odsto, u okviru kategorije namjenskih kredita, stambeni krediti odobreni fizičkim licima takođe bez

Gotovinski nenamjenski krediti iznose 667 miliona eura, namjenski 615 miliona eura, dok su stambeni krediti kao dio namjenskih 394 miliona eura. Bankari i dalje očekuju najveću tražnju za gotovinskim kreditima preduzetnika, u istom periodu ostavaruju rast od 30 miliona eura ili 8,20 odsto - kažu iz CBCG prezentujući podatke na nivou sistema.

U sistemu je trenutno 13 banaka, nakon uvođenja stečaja u IBM i Atlas banku.

- Ako iz agregatnih podataka isključimo podatke koji se odnose na Atlas banku u koju je aprila prošle godine uveden stečaj, onda u jednogodišnjem uporednom periodu gotovinski nenamjenski krediti ostvaruju rast od 26,3 miliona eura ili 4,10 odsto, dok su namjenski krediti porasli za 115,5 miliona eura ili 23,12 odsto. U okviru kategorije namjenskih, stambeni krediti odobreni fizičkim licima u istom periodu ostavaruju rast od 29,9 miliona eura ili 8,21 odsto - objasnili su za naš list iz CBCG.

CKB i HipoteKarna BanKa

Bankari kažu da je od januara, od stupanja na snagu odluke CBCG o ograničavanju, smanjen broj zahtjeva za gotovinskim kreditima ali vjeruju da će se oni i dalje najviše tražiti.

Iz CKB Pobjedi su kazali da se i dalje građani najčešće obraćaju zahtjevima za gotovinske kredite, ali i za stambene.

- U proteklih par mjeseci primjetno je povećano interesovanje klijenata za stambene kredite. U narednom periodu možemo očekivati povećanje zahjeva za hipotekarne kredite, koji omogućavaju građanima veće iznose gotovine i duži rok otplate kredita, čak i do 20 godina - kažu u CKB. U banci kažu da ne očekuju

Smanjuju se krediti čija otplata kasni Loši, odnosno krediti čija otplata kasni, kako pokazuju podaci CBCG, konstantno se smanjuju.

- Udio nekvalitetnih kredita

Prosječna efektivna kamata 7,52

fizičkih lica u njihovom portfoliju na kraju prošle godine bio je 3,98 odsto i manji je u odnosu na kraj septembra iste godine kada je iznosio 4,20

odsto. U odnosu na jednogodišnji uporedni period smanjenje je veće jer je tada loših kredita bilo 5,53 odsto - kazali su našoj redakciji iz CBCG.

3,98 odsto iznose loši ili krediti čija otplata kasni

promjene kamatnih stopa koje su kao i u prošloj godini.

- Prosječne kamatne stope na ovu vrstu kredita su ostale na nivou prošlogodišnjih i očekujemo da se taj trend nastavi tokom 2020. godine - objašnjavaju iz CKB. Nijesu precizno odgovorili koliki je procenat loših kredita kog stanovništva ali su kazali da im je portfolio stabilan.

- CKB ima veoma kvalitetan i stabilan kreditni portfolio i vrši svakodnevni monitoring naplate kredita u skladu sa internim procedurama banke - kažu u CKB. U Hipotekarnoj banci su nam rekli da gotovinski krediti predstavljalju jedan od najpopularnijih vidova zaduženja građana, najviše zbog jednostavnosti i brzine procedure odobravanja.

- Smatramo da će se ovaj trend nastaviti i da će gotovinski krediti biti i dalje najtraženiji - kažu u ovoj banci.

Podsjećaju da je Hipotekarna banka nedavnom emisijom obveznica u visini od 8 miliona eura, povećala svoj koeficijent adekvatnosti kapitala i stvorila snažne pretpostavke za dalju kreditnu aktivnost.

- Tako da je naš najpopularniji gotovinski proizvod, XL kreditni paket, i dalje dostupan građanima na rok otplate od 8 godina - ističu iz banke.

Prosječna ponderisana kamatna stopa za kredite fizičkih lica u ovoj banci je, kako navode, 8,08 odsto.

- Očekujemo da će se nastaviti trend smanjenja kamatnih stopa na kredite građana rekli su iz Hipotekarne banke, koja, kako kažu, ima svega 1,74 odsto kredita kod građana čija otplata kasni.

nlB najavljuje novine

Iz NLB su našoj redakciji kazali da prirpemaju novine u kreditnoj ponudi ali nijesu željeli još da preciziraju. Samo su dodali da će na vrijeme obavijestiti javnost.

Oni ističu da njih građani biraju prilikom donošenja najznačajnih finansijskih odluka kakva je kupovina stana.

- Tome u prilog ide činjenica da je tržišni udio NLB u stambenim kreditima najveći na tržištu i iznosi 24,8 odsto po podacima sa kraja septembra prošle godine.

procentnih poena - naveli su iz ovog regulatora.

Za očekivati je, kažu iz CBCG, dalji pad kamatnih stopa.

- To se očekuje s obzirom na konstantan pad prosječne ponderisane aktivne stope u sistemu koja iznosi 5,99 odsto i pad stope na novoodobrene kredite koja u januaru tekuće godine iznosi šest odsto - pojasnili su iz CBCG.

Stambeni krediti odobreni građanima ukupno iznose 394 miliona eura Pored stambenih u ovom periodu postoji značajno interesovanje za hipotekarne kredite, usljed odluke CBCG koja je na snazi od prvog januara tekuće godine. Od ove odluke kreditna aktivnost u dijelu gotovinskih kredita je smanjena - pojašnjavaju iz ove banke.

U NLB kažu da građani mogu da odaberu stamebni kredit po fiksnoj - 5,49 odsto i varijabilnoj kamatnoj stopi 4.49 odsto + 6M Euribor.

- Ukoliko odluče da uzmu kredit uz kombinovanu kamatnu stopu, fiksni dio je 4,99 odsto fiksno, za prvih pet godina otplate kredita, a za preostali period otplate plaćaju varijabilnu kamatnu stopu koja iznosi 4,49 odsto + 6M Euribor - precizirali su iz banke.

Gotovinski krediti se, kažu u NLB mogu uzeti uz fisknu kamatu od 7,49 odsto ili varijabilnu od 6,49 odsto + 6M Euribor.

- Gotovinske kredite sa hipotekarnim obezbjeđenjem moguće je dobiti po fiksnoj kamatnoj stopi već od 6,99 odsto ili varijabilnoj od 5,99 odsto + 6M Euribor - pojasnili su iz NLB. mira popoviĆ-miloviĆ

KOLAŠIN: Kroz projekat „Norveška za vas – Crna Gora“ podržan brendirani proizvod

Kvalitetnija oprema za proizvodnju lisnatog sira KOLAŠIN - NVO Klasterska inicijativa i Udruženje za proizvodnju lisnatog sira dobili su podršku kroz projekat „Norveška za vas – Crna Gora“. Sertifikat o finansijskoj pomoći je nedavno uručen, a na ovaj način Kraljevina Norveške i Vlada Crne Gore su podržali projekat unapređenja pristupa zapošljavanju.

Kako nam je rekao Ratko Pejić iz Udruženja za proizvodnju lisnatog sira, realizovaće se podrška u vrijednosti od 42.000 eura. NVO Klasterska inicijativa i partneri iz Udruženja za proizvodnju kolašinskog lisnatog sira će

realizacijom projekta, nabaviti opremu za proizvodnju kolašinskog lisnatog sira koji je od polovine prošle godine zaštićeni proizvod.

Naravno da brendirani proizvod podiže standarde proizvodnje listanog sira, tako da će ova podrška Kraljevine Norveške biti usmjerena u podizanje kvaliteta opreme koja se koristi u proizvodnji lisnatog sira. Proteklih dana su predstavnici Klastera i Udruženja održali seriju radionica u mjesnim zajednicama kako bi edukovali poljoprivrene proozvođače. Tražili smo od njih da vode Knjigu gazdinstva kako bi se pratio proces od ishrane životinja do krajnjeg

proozvođača. Cilj nam je da povežemo sve proizvođaće, da budu jedna porodica. Tako se najbolje štite zajednički interes, tako se najuspješnije konkuriše za zajedničke projekte, tako se najbrže i najpouzdanije traži tržište. Planiramo da zaštitimo i jela koja se prave od zaštićenog lisnatog sira kako bi se upotpunila gastronomska ponuda kolašinskih hotela i restorana. Takođe nam je cij i nabavka dostavnog vozila kako bi „put“ od proizvođača do distributera bio bezbijedan a smanjili bi se i troškovi za proizvođače. Radi se o namjenskom „kandi“ vozilu sa termokingom - objasnio je Ratko Pejić. dr.d.

Saopštenje crnogorske Vlade

Na putu da riješe problem „zarobljenih“ vozača na granici PODGORICA - Ministarstvo ekonomije i diplomatska mreža Crne Gore na putu je da sa nadležnim institucijama Slovenije i Hrvatske riješe problem crnogorskih vozača koji su „zarobljeni“ na granici između Italije i Slovenije. Kako je saopšteno na zvaničnom Tviter nalogu Ministarstva ekonomije, očekuje se brzo rješenje kako bi ljudi što prije krenuli ka Crnoj Gori. r.p.

Uspješna saradnja sa Norvežanima

Aktuelno

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Apel epidemiologa Senada Begića

Ostanite doma, biće Bokeške i Ričardove glave PODGORICA - Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, epidemiolog Senad Begić priključio se kampanji ,,Ostani doma“ i poslao poruku građanima da će biti vremena za ispijanje kafe u kafićima.

- Ukazala nam se prilika da na greškama i muci drugih shvatimo koliko je Covid19 opasan.

Ova prilika mnogim državama i mnogim narodima uopšte nije ni pružena - napominje Begić.

Sada kada je imamo, kaže on,

na svima nama je da učinimo sve što je u našoj moći da spriječimo širenje ovog virusa.

- Matematika je jasna – jedna osoba tokom dana ostvari oko 90 kontakata. Svi smo podjednako podložni ovom virusu.

Onog trenutka kada virus uđe, a mi ne učinimo ništa da spriječimo njegovo širenje, u riziku smo svi. Biće Bokeške, biće izlazaka, biće Ričardove glave.

Molimo vas, pridržavajte se mjera prevencije! Ostanite doma - apelovao je Begić.

Vlada o odluci MCP da obustavi litije

Posvećeni dijalogu PODGORICA - Vlada pozdravlja promjenu stava Mitropolije crnogorsko-primorske i odluku da obustavi javna okupljanja u interesu zaštite zdravlja svih građana Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

- Ovakav odgovoran odnos MCP prema pitanju javnog zdravlja neće se ni na koji način negativno reflektovati na kvalitet i intenzitet ekspertskog dijaloga na temu Zakona o slobodi vjeroispo-

vijesti - navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva tvrde da će Vlada ostati posvećena dijalogu.

- I pored ozbiljnih izazova sa kojima se suočava zajednica u pogledu zaštite zdravlja građana, Vlada će ostati jednako posvećena dijalogu sa MCP o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, u iskrenom uvjerenju da je na terenu pravnih argumenata i činjenica moguće pronaći rješenja u najboljem interesu svih građana - zaključeno je u saopštenju. R. P.

Peh četiri mladića iz Mirkonjić Grada

Stigli na vrijeme, ali je litija otkazana U vremenima totalne izolacije i zatvaranja granica zbog borbe protiv širenja korona virusa postoje gotovo bizarni primjeri.

Naime, reporter Pobjede je na putu ka aeorodromu sreo četri mladića koji nose srpske zastave i idu ka hramu Hristovog Vaskrsenja. Objasnili su da pješače danima i da su u prošli ponedjeljak na litiju u Podgoricu krenuli iz Mrkonjić Grada. Kažu da je taj sedmodnevni pohod njihov doprinos borbi za srpske svetinje, iako još ne znaju da su sva okupljanja otkazana zbog korona virusa. Ovi ,,hodočasnici“ bi mnogo više uradili i za sebe i druge da su ostali kući u Mrkonjić Gradu.

R. P.

Aerodromi Crne Gore

Otkazani letovi na liniji Beograd - Podgorica i Podgorica - Krakov PODGORICA - Aerodromi Crne Gore obavijestili su putnike da je avio-kompanija Er Srbija otkazala pojedine letove na liniji Beograd - Podgorica 17, 18. i 19. marta, kao i da je Rajaner otkazao poslijepodnevni let za Krakov.

- Letovi Er Srbije otkazani su po sljedećem rasporedu: 17. marta jutarnji, 18. marta i 19. marta jutarnji i večernji let. Do-

lazak aviona Rajanera bio je planiran za danas u 17.10 sati, a odlazak sa podgoričkog aerodroma u 17.35 sati - precizirali su iz Aerodroma CG. Iz te kompanije mole putnike da konstantno provjeravaju raspored letjenja na sajtovima avio- kompanija jer se, kako su kazali, situacija može mijenjati iz časa u čas.

R. P.

U Crnoj Gori nema potvrđenih slučajeva oboljelih od virusa koro koordinacionog tijela za zarazne bolesti donijela novi set obavezu

Granice zatvorene za str kafane, igraonice, u trgo kupaca distanca najman Obavezna je mjera samoizolacija od 14 dana za sve koji dolaze iz inostranstva, a na osnovu rješenja zdravstvenosanitarne inspekcije.

Danas stupa na snagu odluka o petnaestodnevnoj obustavi nastave u vrtićima, školama, na fakultetima i u domovima PODGORICA – Crnogorske granice privremeno su, 15 dana, zatvorene za sve strance osim za one sa stalnim boravkom i one koji upravljaju motornim vozilima kojima se vrši prenos roba. Naši državljani kao i stranci sa stalnim ili privremenim boravkom koji dolaze iz inostranstva, moraju biti u kućnoj samoizolaciji 14 dana, na osnovu rješenja zdravstveno-sanitarne inspkecije.

Javni prevoz bez promjena Na pitanje novinara da li će jedna od mjera biti ukidanje javnog porevoza potpredsjednik Vlade Milutin Simović kazao je da ,,za sada zabrana ograničenja javnog prevoza nije potrebna“. To bi, rekao je, mogao biti sljedeći korak.

- Ostalo je pitanje željezničkog saobraćaja, pitanja frizerskih i kozmetičkih salona. Svako to pitanje na satnom planu biće predmet naših analiza. Saslušaćemo prijedloge Instituta za javno zdravlje, slijedimo prijedloge struke i nauke. Tada ćemo najmanje pogriješiti - kazao je Simović.

d. mijatović

6

Eraković: KCCG je spreman Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković, kazao je da ta institucija spremno očekuje pojavu korona virusa.

- U cijeloj situaciji umnogome pomažu i građani, koji poštuju preporuke nadležnih. Svi kapaciteti su maksimalno spremni.

Postoji velika volja svih zaposlenih da se predano i zajedno suoče sa ovim problemom - kazao je on.

To je dio novih mjera koje Vlada donijela na prijedlog Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Predstavljajući ih na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade Milutin Simović kazao je da su prognoze u svijetu sve više zabrinjavajuće, da raste broj oboljelih i bilježi se sve veći gubitak života.

- U Crnoj Gori činimo sve da odložimo pojavu virusa korona. Do sada su uvedene mjere

bile opravdane, to je bio odgovoran pristup. Zato, Vlada uvodi strožije mjere - rekao je Simović.

On je napomenuo da Crna Gora ne zatvara i nikad neće zatvoriti granice za svoje građane.

Naprotiv, posebna pažnja i briga će se usmjeriti u pravcu zbrinjavanja naših građana, studenata i djece koja se zbog situacije u drugim državama moraju vratiti svojim kućama



- Sa zabrinutošću pratimo razvoj situacije u regionu, Evropi i svijetu, nakon što je SZO proglasila pandemiju zbog širenja korona virusa. Svi smo odgovorni prije svega za svoje zdravlje, zdravlje svojih porodica, a time i za zdravlje društva. Poštujući naredbe i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela protiv zaraznih bolesti, čuvamo sebe, svoje najbliže i našu Crnu Goru- poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na Tviteru

- dodao je Simović.

Nova mjera je i ograničavanje broja kupaca u odnosu na površinu prodajnih objekata tako što se na 10 kvadratnih metara može naći samo jedan kupac. U prodajnom objektu, nezavisno od površine, ne može u isto vrijeme da boravi više od 50 potrošača, a na pijacama do maksimum 100 ljudi.

Trgovci su obavezni da obezbijede rastojanje između lica koja se nalaze ispred prodajnih objekata, na kasama i sektorima od najmanje dva metra.

Ostale mjere koje je uvela Vlada su: zabrana pružaja ugostiteljskih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste, za-

Islamska zajednica obustavila vjerske obrede Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori donio je juče odluku o privremenim mjerama obustavljanja vjerskih obreda u džematu, obrazovno-vaspitnog rada i drugih okupljanja vjerskog i kulturnog karaktera.

- U svim vjerskim objektima Islamske zajednice u Crnoj Gori privremeno se obustavljaju džuma namaz i dnevni namazi u džematu (skupini). Odgovorna

PODGORICA - Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je lažna vijest da je Medicinski univerzitet u Beču utvrdio da lijek ibuprofen pojačava simptome korona virusa i da zato navodno preporučuju uzimanje paracetamola.

Iz Instituta su to kazali u odgovoru na pitanje jednog od korisnika Tvitera povodom sličnih tvrdnji francuskog ministra zdravlja, koje su prenijeli mediji.

- Fake news (lažna vijest). Što je najgore od svega - ovo je samo jedna u nizu lažnih vijesti - napisali su iz Instituta, uputivši korisnike na zvanično saopštenje Medicinskog univerziteta u Beču.

U Crnoj Gori se, kao i u drugim

lica (imam, mujezin, mutevelija) obavezuju se da pred svaki namaz oglase ezan i sami obave namaz u vjerskom objektu, kako bi se održao kontinuitet veličanja Allahovog, dž.š., imena u njima. Privremeno se obustavlja obrazovno-vaspitni rad u medresama u Podgorici i Rožajama, mektebska nastava i poludnevni odgoj djece u svim ustanovama Islamske zajednice. Pri-

vremeno se obustavljaju sva okupljanja i događaji vjerskog i kulturnog karaktera, uključujući i učenje mevluda – navedeno je u odluci.

Odlukom se obavezuju imami i vjernici da zajedničkim naporima primijene mjere o minimalnom okupljanju, nužnom rastojanju i izbjegavanju neposrednih kontakata prilikom obavljanja obreda dženaze.

Iz Instituta za javno zdravlje demantovali pisanje pojedinih portala

Nije utvrđeno da ibuprofen pojačava simptome virusa evropskim zemljama i na drugim jezicima, pojavila glasovna poruka u kojoj se tvrdi da je univerztitet u Beču proučavao zašto su naročito teški simptomi korona virusa kod pacijenata u Italiji, i da je navodno utvrđeno da su svi prethodno uzimali ibuprofen.

- Društvenim mrežama se šire tekstualne i glasovne poruke sa navodnim rezultatima Wiener Uniklinike povodom simptoma virusa Covid-19. Medicinski

univerzitet u Beču napominje da je u pitanju lažna vijest koja nema veze sa univerzitetom piše u objavi na sajtu tog univerziteta.

Francuski ministar zdravlja Olivije Veran juče je upozorio da se ibuprofen ne daje pacijentima oboljelim od korona virusa, tvrdeći da upotreba otežava stanje u slučaju infekcije virusom.

- U slučaju povišene temperature uzimati paracetamol. Ako

ste uzimali ibuprofene najbolje je da konsultujete svog ljekara - napisao je Veran na Tviteru.

Na konferenciji za medije hrvatskog Nacionalnog štaba civilne zaštite novinari su danas postavili pitanje o korišćenju ibuprofena u slučaju oboljenja koronavirusom.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da to nije u potpunosti zdravstveno utemeljeno, ali da je to stvar struke, prenosi Jutarnji.

R. P.

Aktuelno

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Crnogorski novinari posjetili Granični prijelaz Božaj, prema Albaniji

ona, Vlada na prijedlog Nacionalnog ujućih mjera

rance, katanac na ovinama između nje dva metra Veljović: Svi zajedno da brinemo o javnom zdravlju

Članovi koordinacionog tijela uoči konferencije za novinare

tvaranje disko i noćnih klubova, zatvaranje ugostiteljskih objekata i kafana, kafeterija, restorana i barova osim onih koji dostavljaju hranu, zatvaranje tržnih centara, dječijih igraonica, fitnes centara, kazina, kladionica i kockarnica.

Simović je kazao da Crna Gora ima šanse da iz opasnosti koja prijeti od virusa korona izađe sa minimalnim posljedicama.

- Svi se moraju pridržavati naredbi i uvažavati procedure koje su kreirane sa ciljem zaštite zdravlja građana. Zato su mjere socijalnog distanciranja nužnosti i molimo da ih tako shvatite - dodao je on.

Vlada, naveo je njen potpredsjednik iskazuje spremnost da svoje luke stavi na raspolaganje državama u regionu, kao izraz razumijevanja saradnje, otvorenosti, podrškle koja je potrebna svima u regionu.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović ponovio je da Crna Gora za sada nema registrovanih slučajeva virusa korona. Ponovio je i da su sve donešene mjere obavezujućeg karaktera.

- Ne smijemo dozvoliti neozbiljnost i moramo biti svjesni situacije koja je danas zajednička briga cijelog svijeta. Sve mjere koje donosi država mogu dati rezultate samo ako svi pokažemo maksimalnu stopu lične i kolektivne odgovornosti - rekao je on.

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da na često pitanje, ima

Direktor Uprave policije Veselin Veljović, poručio je da policija u ovoj situaciji ima misiju da brine o bezbjednosti svih građana, ,,i da svi zajedno brinemo o javnom zdravlju“.

- Da obezbijedimo sve što su naredbe i naređenja uz nadzor i uz dvnevnu saradnju sa svim državnim organima i procesuiramo sve koji krše naredbu.

Uprava policije će odlučno raditi na sankcionisanju svih odgovornih - poručio je Veljović.

li virusa, kaže da ne zna, ali zna nešto drugo: - Činimo sve što je moguće da ga otkrijemo i preduzimamo sve mjere na sprečavanju i širenju ako je virus prisutan rekao je Mugoša.

K. JANKOVIĆ

Sekulić: Inspekcija će pratiti cijene osnovnih namirnica Ministarka ekonomije Dragica Sekulić zahvalila je građanima što su poslušali apel da ne prave zalihe namirnica.

- Ponosna sam kako su građani postupili, vidjeli smo kako je to funkcionisalo u petak i subotu, građani su pokazali odgovoran odnos. Bilo je pitanja da li ćemo ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica. Sa Tržišnom inspekcijom smo dogovorili da prate maloprodajne cijene, da vide da li je tokom sedam dana došlo do povećanja, pa ćemo na osnovu toga donijeti odluku – kazala je Sekulić.

Na pitanje da li će radnici koji su zaposleni u objektima čije je zatvaranje naloženo primiti punu zaradu, ministarka je kazala da su u konstantnom kontaktu sa Privrednom komorom te da još nijesu precizirali tu mjeru.

- Pravimo analizu situacije, da vidimo što njima tačno treba.

Očekujemo da će svaki poslodavac plaćati svoje radnike, a Vlada će naći način da im to nadomjesti - kazala je Sekulić.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović

Privatne ustanove pokazale odgovornost PODGORICA - Ministar zdravlja Kenan Hrapović zahvalio se privatnicima na društveno odgovornom odnosu i pomoći koju pružaju državi i zdravstvenom sistemu.

On je posjetio privatnu zdravstvenu ustanovu ,,Poliklinika dr Zejnilović“ iz Bara koja je sve kapacitete stavila na raspolaganje zbog situacije sa korona virusom.

- Takođe, prateći novonastalu situaciju u vezi sa korona virusom i pridržavajući se naredbi i preporuka koje je donijelo Ministarstvo zdravlja Crne Gore, kompanija ,,Dadi Export“ iz Podgorice donijela je odluku da donira 50 kompleta posteljina za potrebe bolnica i o tome obavijestila Ministarstvo - navodi se u saopštenju.

7

PODGORICA - Na Božaju, gdje je i broj prelazaka ovih dana prepolovljen, organizovana je posjeta za medije, novinari su na terenu mogli da vide kako se obavlja prelazak granice.

Iako je smanjen broj ulazaka i izlazaka iz Crne Gore, granična policija ima pune ruke posla. Komandir stanice Granične policije Božaj Marko Nikčević kaže da sprovode sve naredbe Vlade.

- Imamo spisak zemalja čijim je državljanima zabranjen ulazak, spisak zemalja u koje je zabranjen našim državljanima i treću grupu zemalja kroz koju svi putnici koji tranzitiraju ili dolaze iz njih, moraju da odgovore na određena pitanja službenika i kad budu identifikovani da su došli preko tih zemalja, onda se dalje procesuiraju preko sanitarne inspekcije, odnosno zdravstvene inspekcije - kaže Nikčević.

Sanitarna inspektorka Jasmina Redžović objašnjava da kada su u pitanju državljani koji dolaze iz najugroženijih područja, oni se stavljaju u obaveznu kućnu izolaciju 14 dana.

- Ne samo oni, nego i svi njihovi ukućani, ili ljudi koji dolaze ili su dolazili u kontakt sa tom osobom po ulasku u Crnu Goru. Redovno se moraju javljati epidemiologu i izvještavati o svom zdravstvenom stanju objašnjava Redžović.

Iako se to dosad, na sreću, nije dogodilo, ukoliko bi se pojavio neki kritičan slučaj, imaju plan.

- Odmah bi se pozvao dežurni epidemiolog koji bi došao na lice mjesta, stavio masku, spe-

Pod lupom svako vozilo

SPROVODE VLADINE MJERE: Sa Graničnog prijelaza Božaj

cijalnim vozilom ga transportovao do zdravstvene ustanove, Doma zdravlja ili Kliničkog centra, gdje bi se pružila adekvatna njega, izolovalo bi se to lice - kaže Redžović.

Kada je o našim državljanina riječ, zabranjen im je odlazak u određene zemlje. A ukoliko dođu iz tih zemalja, stavljaju se u obaveznu kućnu izolaciju i upoznavaju o svojim obavezama.

I Uprava carina sprovodi sve preporuke Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja. Dragan Perović iz Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja kaže da je rano govoriti o smanjenju uvoza.

- Mi smo angažovani maksimalno, na raspolaganju svim privrednim subjektima, tako da ni u jednom momentu ne može doći do zastoja u snabdijavnju svih potrepština koje će biti neophodne - kaže Perović.

Iz sanitarne inspekcije podsjećaju da je riječ o virusu koji je pokorio Evropu te apeluju na sve da daju svoj doprinos.

- Mislim da će se na kraju granice zatvoriti i da će biti omogućen samo promet hrane i ljekova - kaže Redžović.

Iako Crna Gora još nije odlučila da zatvori granični prelaz Božaj, Albanija je najavila da će od ponoći u nedjelju zatvoriti granicu za sve, osim za pomet R. P. robe.

Šehović razgovarao sa direktorima obrazovnih ustanova

Škole će uskoro dobiti uputstvo za komunikaciju PODGORICA - Narednih dana biće izrađeno i distribuirano svim školama uputstvo o načinima komunikacije i praćenju materijala za vrijeme obustave nastave u Crnoj Gori, zaključeno je na sastanku ministra prosvjete dr Damira Šehovića sa direktorima obrazovnih institucija, škola i drugih obrazovnih ustanova.

To upustvo, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, služiće za olakšavanje i usmjeravanje komunikacije, razmjenu materijala, predavanja i dr. i potrebno ga je razlikovati od plana nadoknade

nastave koji će se, kao ključni i formalni dokument, naknadno usvojiti. Istaknuto je i da će svi resursi svakoga u obrazovnom sistemu biti podređeni djeci.

Komunikacija tokom obustave nastave bi, između ostalog, trebalo da uključuje snimanje i emitovanje video-materijala. On bi bio emitovan na Jutjubu kanalu, a ministar Šehović danas će, kako je najavljeno, organizovati sastanak sa čelnicima televizija, takođe u cilju emitovanja dijela nastavnog sadržaja. Osim toga, plan komunikacije uključivaće razmjenu materijala putem uobičajenih kanala poput Vajber grupa, ali i

e-platforme i dr.

- Svima apsolutni prioritet treba da bude zaštita zdravlja djece jer, nastava se može nadoknaditi, a zdravlje teže.

Međutim, naša je obaveza da svoj dio posla, a to je upravo nastava, pa makar i u ovom neformalnom obliku, dođe do djece - zajednički je zaključak sa sastanka.

Učesnici su pozdravili dosadašnju otvorenost svih medija za saradnju po pitanju očuvanja zdravlja u zemlji, kao i otvorenost svih drugih društvenih činilaca, te pozvali sve subjekte koji misle da mogu da daju doprinos ovoj temi, da kontaktiraju Ministarstvo prosvjete.

R. P.

„Montenegro Stars Hotels Group“ sprovodi odluku Vlade PODGORICA - Uprava kompanije „Montenegro Stars Hotels Group“ odlučila je da zatvori svoj najveći hotel „Splendid Conference&Spa Resort 5*“, saopšteno je iz te kompanije.

- To uključuje i zatvaranje svih barova i restorana, koji su otvoreni i za one goste koji ne odsijedaju u Splendidu, kao i restoran za zaposlene. Naš najveći objekat - Wellness & SPA centar sa pripadajućim barovima i restoranima, takođe će biti zatvoren. U najvećoj zdravstvenoj krizi na planeti, cijenili smo da je primjena ove mjere - naša dodatna obaveza,

Privremeno zatvoren „Splendid“

jer su samo život i vrijeme nenadoknadivi. Kako smo jedan od najvećih poslodavaca u Cr-

noj Gori, zaštita zdravlja naših zaposlenih (a trenutno je angažovano 413 i na današnji dan

svi su dobrog zdravstvenog stanja), a time i svih gostiju je naš prioritet!

Kompanija će raditi u minimalnom režimu rada, budući da će svi koji to mogu - raditi od kuće.

Zato, uz sve mjere koje se u kompaniji primjenjuju od decembra, uz godinama važeće rigorozne procedure ISOO I HAACP standarda, striktno ćemo do daljeg praktikovati sve smjernice Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje Crne Gore - navodi se u saopštenju.

8

Društvo

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Globalna kuga i generacijska sjećanja

ZAPIS

Papreno im naplatili karte, pa ih ostavili u Španiji

Po ulasku u avion rečeno im je da ga moraju napustiti zbog tehničke neispravnosti. Naknadno su se u avion ukrcali državljani Srbije, što se saznalo kasnije, a ostali putnici (uključujući i četvoro naših sportista) vraćeni su na aerodrom.

Nedugo zatim, službenici policije Španije saopštili su im da neće moći da lete s tom kompanijom (Er Serbija), iako su imali uredno kupljenje karte

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Dok šetam pustim Rimom, ukoliko se te skraćene rute uglavnom po onom dijelu Vječnog grada, na potezu od Vatikana do Tibra, i malo uzvodno, što se zovu Borgo i Prati - mogu nazvati šetnjom, razmišljam, (u svoje lično ime i bez konsultacije, ako mi uvaženi čitalac dozvoli tu benignu šalu) - o smislu života.

A o čemu bih drugo? Ali - da ne ulazimo sad u te nebitne detalje, previše su ,,mudri“ čitaj: banalni i površni - da bi bili vrijedni pisanja & čitanja.

Na početku ove najnovije dramatične epizode u našim životima, sjećam se, dok prolazim pored ,,Santa Ana“ ulaza u Vatikan, i pozdravljam, na talijanskoj strani kapije, vojnike u maskirnim uniformama, koji (i inače, ne sada posebno) obezbjeđuju prilaze Trgu Svetog Petra, a na vatikanskoj dva pripadnika Švajcarske garde, koji čuvaju ulaz u Papsku državu, moju ,,zemlju prijema“, kako se to kaže, što je sve naša generacija, a to su oni rođeni petnaestak godina nakon Drugog svjetskog rata, preciznije godište 1961/62, doživjela i preživjela u posljednjih pola vijeka.

Dakle: Prvo smo išli, kao prva generacija teorije/prakse ,,srednjeg usmjerenog obrazovanja“, ne u klasičnu srednju školu, ili u gimnaziju, već u prva dva razreda jednog smjera, pa onda u druga dva - drugog smjera. Ko se još sjeća i zna za dr Stipu Šuvara, idejnog tvorca ovog koncepta spajanja obrazovanja i ,,udruženog rada“, kako se tada govorilo? (Potpisnik ga se sjeća i po čudnom detalju što se dotični žalio na njegove - tj. na moje, prim. autora - liberalne stavove i ispade, sa vrlo lošim posljedicama po kritikovanog, ali je to priča za drugu priliku).

Poslije završne dvije godine srednje škole (a imao sam sreću da budem među ,,informatičarima“, odjeljenje IV e, u podgoričkoj Gimnaziji, sa našim razrednim Mitrom Miličkovićem, divnim čovjekom i pedagogom), naša generacija je bila, i ostala, jedina koja nije imala matursko veče. Bila je 1980. godina i neko je ocijenio da krajem juna ne treba slaviti maturu.

Razlog je poznat, mada se tada nismo ljutili ... ruta naše ekskurzije je, preko Zagreba, vodila i u Kuću cvijeća.

Onda su nas, prije fakulteta, kao prvu generaciju i u tom smislu, samo muški dio, naravno, poslali u JNA. To je, u mom slučaju, trajalo deset

Četvoro crnogorskih košarkaša među putnicima kojima je Er Serbija uskratila let iz Madrida

mjeseci i deset dana, na aerodromu u Batajnici. (Bio sam zajedno sa dr Perom Kavarićem, mojim drugom još iz osnovne škole - pravio je nevjerovatne šale tamo, a i sa Jankom Vukotićem, koji je dobio ime po čuvenom djedu, naravno.) Pukotine u jedinoj pravoj Jugoslaviji su se već tada nazirale - ili nam naknadna pamet pomaže da tako gledamo na prve godine poslije odlaska Tita.

Pa smo, onda, išli na fakultete, dio nas i na one titogradske, što je, možda, bar u nekim slučajevima, bilo značajno u političkim i vrijednosnim raslojavanjima i konfrontacijama koje su našu generaciju očekivale u posljednjoj nesrećnoj i tragičnoj deceniji dvadesetog vijeka. Nije slučajno jedna poznata politička ličnost u Beogradu, u godinama pred naš referendum o nezavisnosti, pitala ko je od nas đe studirao... Nije to bilo nepametno pitanje.

Takozvana Antibirokratska revolucija se dogodila i nama, sa posljedicama i značenjima koje različiti pripadnici naših godišta različito doživljavaju i interpretiraju.

To je neizbježno i tako će i ostati. (Autor, na svoje ogromno i neuništivo zadovoljstvo, pa i ponos, nije učestvovao u toj ,,revoluciji“, iako mu je ,,ljutnja“ na druga Šuvara i njegove saborce iz tzv. ,,starog rukovodstva“ mogla za to biti sjajno opravdanje ... I o tome ćemo, jednog dana, ako bude sreće junačke, kako se to kaže).

Pa su onda došle godine

Spušta se mrak nad pustim Rimom, a Italija ulazi u četvrtu noć opšteg karantina smutnje, laži, nasilja, raspada, rata i zločina, kroz koje je naša generacija prošla kao i druge - kako ko, i kako s kim.

Izbjegavam, namjerno, ili kako se to starinski i ispravno reče, ,,naročito“, godine pod embargom, muke kako da se preživi, dok vas na ulici napadaju, kao izdajnika, dezertera, ustašu i tako dalje, i kada se dešavaju tako ružne i jadne stvari, koje vas začude, i danas, kako ste ih uopšte preživjeli. Mada, nije cijela generacija to trpjela, već samo mali dio. Da se ne ponovi, nikada.

Pa su se onda mijenjale stvari i istorijski vjetrovi i naša je generacija - po godištu možete pogoditi na koga sve mislim - neizbježno, opravdano i zasluženo, imala značajnog (mi, iz ,,berbe“ 61/62, bismo rekli: presudnog) udjela u obnovi crnogorske državnosti, ulasku u NATO, i u svim dobrim i lošim stvarima, razapeta, kao i njeni najpoznatiji politički i drugi predstavnici, od crnogorske sramote na Dubrovniku, preko crnogorskog primjera čojstva tokom krize 1999, kada je Crna Gora povratila svoj obraz, primivši i sačuvavši stotinu i više hiljada Kosovara, domi-

nantno etničkih Albanaca, ali i svih drugih, pa sve do mirnih i demokratskih odluka koje nam i u najnovijim prilikama toliko znače i pomažu, vidjeli mi to ili ne.

I, evo sada, pri isteku šeste decenije, u sred (očekivane) reakcije na zakon koji treba da uredi posljednju preostalu crnogorsku istorijsku i kulturnu nepravdu, i kada se, opet, baš kao u najmučnijim danima s početka devedesetih godina prethodnog stoljeća, velikim riječima kriju sasvim profani interesi i politički i kulturni obrasci koji bi da Crnu Goru zaustave u njenoj punoj obnovi i emancipaciji, imamo, povrh i poslije svega, jednu globalnu, ali i nacionalnu prijetnju, koja ne pravi razliku između ljudi, i koja će od nas zahtijevati mnogo mudrosti, hrabrosti i odlučnosti, ali i strpljenja - da bi bila savladana.

Danas sam našao jedan citat iz ,,Kuge“, koji odgovara sadašnjem trenutku, ali se odnosi na sve nevesele i tužne epizode našeg iskustva u posljednjih pedeset godina, bar, kako ga pamti generacija kojoj pripadam.

Kaže veliki Alber Kami: ,,Što je istina za sva zla ovog svijeta, istina je i za kugu. Ona pomaže ljudima da budu bolji od sebe samih“.

Spušta se mrak nad pustim Rimom, a Italija ulazi (tek) u četvrtu noć opšteg karantina.

(Autor je crnogorski ambasador pri Svetoj Stolici. Iznijeti stavovi i mišljenja ne odražavaju nužno zvanične stavove Crne Gore.)

MADRID/PODGORICA Četvoro mladih crnogorskih košarkaša i pored dan ranije uredno kupljenih karata za let avio-kompanijom Er Serbija iz Madrida ka Beogradu ostalo je u Španiji jer im je bez objašnjenja te kompanije uskraćena mogućnost da polete.

Na madridski aerodrom su ostavljeni košarkaš Tenerifea Danilo Brnović, Pavle Titić koji igra za Albasete, Stefan Vlahović koji nastupa za Ponferadu, kao i Božica Mujović iz kluba Nissan Al-Qázeres Extremadura.

Avion je trebalo da poleti juče u 10 ujutro, ali je nakon kretanja let zaustavljen zbog tehničkih poteškoća. U iščekivanju rješenja kvara na putnike je, a da im to nije konkretno saopšteno, izgleda primijenjena odluka Vlade Srbije o zabrani ulaska stranih državljana.

Nakon takve situacije naši državljani obratili su se crnogorskoj ambasadi u Madridu, gdje im je ambasador Aleksandar Eraković ukazao gostoprimstvo do iznalaženja rješenja.

To su u saopštenju za medije koje je dostavljeno Pobjedi potvrdili roditelji košarkaša Brnovića, Vlahovića, Titića, kao i košarkašice i reprezentativke Božice Mujović. Sa njom je i još jedna djevojka iz Bosne i Hercegovine koja se našla u istoj situaciji.

Košarkaši su se juče u 09.55 sati ukrcali na let JU571 kompanije Er Serbija koji je trebalo da poleti iz Madrida ka Beogradu, sa tranzitom za Podgoricu. Karte su kupili dan ranije, a kako je potvrđeno Pobjedi, cijena je varirala iz sata u sat, da bi dostigla i iznos od 600 eura (Madrid – Beograd - Podgorica) iako je redovna cijena znatno niža.

- Po ulasku u avion rečeno im je da ga moraju napustiti zbog tehničke neispravnosti. Naknadno u avion su se ukrcali državljani Srbije, što se saznalo kasnije, a ostali putnici (uključujući i četvoro naših sportista) vraćeni su na aerodrom. Nedugo zatim, službenici policije Španije saopštili su im da neće moći da lete s tom kompanijom (Er Serbija), iako su imali uredno kupljenje karte posredstvom kompanije. Sljedećih 60 minuta proveli su u autobusu uz nadzor policije, ostavljeni na milost i nemilost. Pokušali smo stupiti u kontakt sa kompanijom Er Serbija, ali se niko nije javljao na postojeće kontakte. Nije jasno zašto su udaljeni iz aviona,

Odvojili ih u posebne autobuse Prema riječima košarkaša Pavla Titića, sa kojim je Pobjeda sinoć stupila u kontakt, avion je trebalo da poleti juče oko 10, ali je kretanje odugovlačeno što je pravdano tehničkim problemima, kvarom GPS uređaja, zbog čega je od putnika traženo da se vrate na aerodrom.

- Podijelili su nas u dva autobusa, u jedan državljane Srbije, u drugi ostale, nas petnaestak. Na kraju mi smo ostavljeni na aerodrom, gdje nam je policija saopštila da ne možemo u avion.

Od avio-kompanije nijesmo dobili ikakvo objašnjenje, a srpski državljani su se, ispostavilo se, ukrcali u avion – kazao je Titić.

Situacija u Španiji je haotična, a narednih najmanje 15 dana nema načina da se iz nje izađe jer letova nema.

Madrid je, kako svjedoče, pust grad, ljudi na ulicama nema, rijetko se pojavi taksi na drumu. U takvoj situaciji, mladi ljudi su ostavljeni i preušteni da se snalaze kako znaju i umiju.

jer se radilo o tranzitnom prevozu – navodi se u saopštenju porodica.

Ističu da su kao zabrinuti roditelji kontaktirali ambasadu Crne Gore u Španiji, iz koje je saopšteno da će uraditi sve što je u njihovoj moći.

Nedugo zatim, ambasador Crne Gore Aleksandar Eraković je pozvao sve kod sebe u goste do pronalaženja rješenja. U međuvremenu mladi reprezentativac Danilo Brnović je, kako se ističe, uspio obezbijediti kartu za povratak na Tenerife uz pomoć svog košarkaškog kluba, koji je preuzeo svu odgovornost.

- Kao zabrinuti roditelji, morali smo obavijestiti javnost Crne Gore koliko srce ima gospodin Eraković i o kakvom se humanom čovjeku se radi, kao i koliko država Crna Gora vodi računa o svojim državljanima.

Mladi sportisti Crne Gore iskazali su zajedno sa svojim porodicama veliku zahvalnost prije svega ambasadoru Erakoviću, kao i njegovim saradnicima i državi Crnoj Gori koja štiti svoje državljane – naveli su roditelji.

I. P.

Serijal Pobjede

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

9

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

» Piše: Davor GJENERO

Raspad Jugoslavije trebao je, zapravo, rezultirati i disolucijom ovako definisane SPC, odnosno barem dovesti do razmišljanja o novom identitetu te crkve, prilagođenom novim društvenim okolnostima.

Umjesto toga, SPC je odlučila da ostane ono što je i bila do tada Iako je Crna Gora tek 2006. provela referendum i proglasila neovisnost, bitni datum za donošenje odluke o samostalnosti Crne Gore kao države bio je 12. marta prije 17 godina, kad je u Beogradu ubijen reformistički predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić.

Tada je ključnim policy planerima u Crnoj Gori postalo jasno da zajednička država sa Srbijom može biti samo breme, a nikako dodana vrijednost Crnoj Gori. Đinđić je Srbiji nudio relativno brzu europeizaciju, a atentat na njega bio je reakcija tamošnje „duboke države“ koja je tim atentatom zaustavila za nju neželjeni pravac društvenog razvoja i zacrtala scenarij baršunaste restauracije miloševićevskoga autoritarnoga nacionalnog režima, koja se danas uspostavila „u svom svojem sjaju“, doduše, ne predvođena Miloševićevim političkim sinom Ivicom Dačićem, nego Šešeljevim čedom Aleksandrom Vučićem.

REFERENDUM-DUM

Zagrebački politolog morao je napustiti funkciju savjetnika predsjednika Republike, kad je, komentirajući škotski referendum o samostalnosti ustvrdio da je hrvatski referendum bio nelegitiman, a da je većina hrvatskih građana u vrijeme izbora 1990. željela održanje Jugoslavije. Istina je da većina građana i Slovenije i Hrvatske u svibnju 1990. nije na parlamentarne izbore izašla s prioritetom državnoga osamostaljenja.

Slovenija je na plebiscitu u decembru 1990. jasno definirala da želi preuređenje Jugoslavije kao složene države i da političkim klasama daje

Zašto Srpska crkva ne želi da prizna državnost Crne Gore

Amfilohije i Marković prilikom prvog susreta u pregovorima države i SPC

šest mjeseci za pregovore o takvom preuređenju, a ako dogovor ne bude postignut, Slovenija će početi procese osamostaljivanja.

Hrvatska je već u augustu 1990. bila pogođena takozvanom „balvan revolucijom“, u kojoj su, uz potporu Miloševićeva režima u Beogradu, počeli procesi izdvajanja dijela teritorija Hrvatske, u većoj mjeri nastanjenoga srpskim stanovništvom, uslijedili su lokalni oružani sukobi, nakon kojih je takozvana JNA uspostavljala tampon zone i štitila područja s kojih su hrvatski Srbi potisnuli središnje vlasti.

Zbog toga je u hrvatskom političkom tijelu prevladalo uvjerenje da i Hrvatska nema alternative državnoj samostalnosti.

Slični su se procesi tijekom 1992. godine odvijali i u Bosni i Hercegovini, a tada je i Makedonija, koja je zajedno s BiH pokušavala osigurati neku vrstu jugoslavenskoga srednjega ili trećeg puta, odustala od toga i odabrala samostalnost.

CRNOGORSKI USPJEH

Crna Gora čekala je kraj Miloševićeva režima, dočekala nadu 5. oktobra 2000, a potom gubitak iluzija 12. marta 2003.

Nakon toga Crna Gora je priča o uspjehu, jer je ostvarila dobar dio onoga čemu se nadala u vrijeme dok je administraciju u Beogradu vodio Đinđić. Postala je članicom NATO saveza, lider je u pregovorima o članstvu u EU, s otvorenim svim pregovaračkim poglavljima, a zatvorenim jednim važnim (i dva o kojima se ne pregovara), onim o zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, pa Crna Gora u

Odredba hrvatskog zakona o upisu u Evidenciju crkava i vjerskih zajednica gotovo je identična odredbi crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama. U Hrvatskoj je SPC bila prinuđena poštovati ovu zakonsku odredbu, jer bez toga ne bi mogla djelovati međunarodnom smislu već funkcionira kao da je članica Europske unije i svoju politiku posve harmonizira s njenom.

Europska unija naoko je „maćehinski“ Crnoj Gori definirala prag za samostalnost.

Zahtjev da izlaznost na referendumu bude barem 50 postotna posve je očekivani zahtjev, a onaj drugi, da se za samostalnost mora opredijeliti 55% izišlih na referendum, činio se pretjeranim.

Međutim, Hrvatska je, na primjer, sama sebi Ustavom zadala još stroži referendumski kriterij za proglašenje neovisnosti: zahtjev da za neovisnost glasa 50 % svih upisanih birača.

Neko se vrijeme činilo da se Srbija „pomirila“ s crnogorskom samostalnošću. I doista administracija predsjednika Borisa Tadića nije dovodila u pitanje referendumsku odluku Crne Gore, ali „duboka država“ sasvim sigurno jest.

,,DUBOKA DRŽAVA“

Nakon raspada Jugoslavije važna institucija na koju se uvijek na neki način oslanjala „duboka država“ u Srbiji, Srpska pravoslavna crkva, našla se u neugodnom položaju.

Srpska pravoslavna crkva kao autokefalna pravoslavna organizacija uspostavljena je tek 1920. godine, i to kao neka vrsta državne Crkve Kraljevine SHS, a dotad su funkcionirale četiri autonomne mitropolije: Karlovačka, Beogradska, Dabrobosanska i Cetinjska.

Raspad Jugoslavije trebao je, zapravo, rezultirati i disoluci-

jom ovako definirane SPC, odnosno barem dovesti do promišljanja o novom identitetu te Crkve, prilagođenom novim društvenim okolnostima. Umjesto toga, SPC je odlučila ostati ono što je i bila do tada, a tako je funkcionirala dugo kroz povijest, kao zadnja institucija velikosrpskog pokreta i organizacija koja definira granice teritorijalnih pretenzija Srbije.

Zbog specifičnih okolnosti, zato što je SPC bila najprije identificirana s okupacijskim režimom na dijelu hrvatskog teritorija, što su njeni svećenici uglavnom napustili teritorij pod kontrolom hrvatskih vlasti, a nakon Oluje se i povukli s tog područja, SPC je nakon rata morala regulirati svoj odnos s hrvatskom državom, jer je to bio jedini način da se svećenici vrate i da uspostave nekakvu vjersku službu.

SPC U HRVATSKOJ

Struktura SPC u Hrvatskoj je prilično komplicirana, a sačinjavaju je Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i eparhije: Dalmatinska, Gornjokarlovačka, Slavonska, Osječko-poljska i Baranjska, Zahumsko-hercegovačka i Primorska, koja u svom sastavu ima grad Dubrovnik. Članak 5. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica regulira da se Crkve koje su djelovale u Hrvatskoj na dan stupanja na snagu Zakona upisuju u Evidenciju, i to podnošenjem zahtjeva.

Odredba hrvatskog zakona o upisu u Evidenciju crkava i

vjerskih zajednica gotovo je identična odredbi crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama. U Hrvatskoj je SPC bila prinuđena poštovati ovu zakonsku odredbu, jer bez toga ne bi mogla djelovati.

Doduše, u Hrvatskoj sve Crkve uživaju izrazito povoljan fiskalni status, a SPC je morala regulirati svoj odnos s državom i zbog toga što je polagala pravo na naturalnu restituciju goleme crkvene imovine ili nadoknadu za nju. Danas su Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i eparhije na području Hrvatske izrazito „dobrostojeće“, raspolažu golemim kapitalom i vrijednim nekretninama.

Svećenici, koji nisu hrvatski državljani, reguliraju svoje pravo boravka u Hrvatskoj svećenici su prijavljeni Mirovinskom osiguranju, a u ostvarivanju njihovih prava država im redovito izlazi na ruku.

I više od očekivanoga, jer dok je još bio u „izbjeglištvu“ hrvatska je diplomacija zagrebačkom mitropolitu Jovanu Pavloviću uručila hrvatski pasoš, kao hrvatskom državljaninu, a trenutni je mitropolit Porfirije Perić u vrlo kratkom roku izvanredno naturaliziran i postao je hrvatski državljanin.

Jovan Pavlović podupirao je Miloševićev režim, ali je pred kraj života govorio o svom identitetu, koji je obilježen porijeklom iz Slavonije, i o tome kako mu je razdoblje života u Srbiji bilo teško.

Porfirije Perić došao je u Zagreb kao funkcionar beogradskog režima, vodio je

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… agenciju koja u Srbiji odlučuje o koncesiji elektroničkim medijima.

Jovan Čulibrk, pakrački episkop, bivši je vojni svećenik u zloglasnoj padobranskoj jedinici Niških specijalaca, a i nedavno se „proslavio“ nevjerojatnim izjavama o aktualnim procesima u Crnoj Gori.

Unatoč tome, javne vlasti u Hrvatskoj prave se da ne primjećuju stvarni karakter dijela crkvenog vodstva SPC, i prema toj se Crkvi odnose kao prema normalnoj vjerskoj organizaciji, zanemarujući i pitanje njenog identiteta i legitimiteta, i pitanje vrlo žalosne razine duhovnosti unutar te organizacije.

Za Hrvatsku je to dobra strategija, ne samo zbog utega što ga Hrvatska objektivno ima, zbog zločina kvislinške NDH prema Srbima u Hrvatskoj, i zbog nesretne epizode s Hrvatskom pravoslavnom Crkvom.

CRNA GORA BEZ KOMODITETA

Međutim, u današnjim uvjetima, s jedne strane, SPC formalno priznaje hrvatsku državu, između ostaloga koristeći se privilegijama koje joj ona daje, a s druge strane, ideja o tome da se kartom manastira SPC iscrtaju i zapadne granice Velike Srbije danas je posve groteskna.

Crna Gora nema komoditeta hrvatske situacije. Prije svega: SPC sustavno ne priznaje Crnu Goru kao državu, a početak pregovora ljudi iz Mitropolije crnogorsko-primorske, o Zakonu o vjerskim slobodama, prvi je pokušaj sustavnog razgovora Crkve i države na čijem području Crkva djeluje, dakle, prvi znak priznavanja te države.

Za sve crkvene poteze - neplaćanje fiskalnih davanja državi Crnoj Gori, odbijanje registracije, neprijavljivanje boravka svećenika koji nisu crnogorski državljani… Amfilohije Radović, kao ključni čovjek SPC u Crnoj Gori, imao je potporu „duboke države“ u Srbiji. Što više: on i sam spada u tu skrivenu skupinu operativaca i donosilaca odluka.

Sukob, koji se sada na najprimitivniji način vodi protiv administracije u Podgorici, nije, zato niti obračun s Milom Đukanovićem, niti sa sadašnjom političkom većinom. To je pokušaj udara na sam državni identitet Crne Gore.

Mnogi koji sudjeluju u tim žalosnim litijama, koje svjedoče o manjku duhovnosti unutar SPC, možda to ne razumiju. I zato je dobro što danas Crna Gora, kao država, ima referendumski propitani legitimitet koji nije potvrđen pukom natpolovičnom većinom.

10

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Reagovanje menadžmenta „Vijesti“ na tekst objavljen u Pobjedi pod nazivom ,,Radnici prijete tužbom zbog povrede prava ličnosti“

Požar u budvanskom naselju Dubovica

Niko nije nezakonito sniman PODGORCA - Menadžment „Vijesti“ reagovao je na tekst objavljen 14. marta u Pobjedi pod nazivom ,,Radnici prijete tužbom zbog povrede prava ličnosti“.

Reagovanje prenosimo integralno.

- Zaposleni u ,,Vijestima“ nisu nezakonito snimani - i sama Agencija za zastitu ličnih podataka je konstatovala da kamere nisu u funkciji.

Više od šest godina su potpuno neupotrebljive, ne postoji nikakva kompatibilna tehnika u našim prostorijama pomoću koje bi one bile aktivirane i korištene. Postavljene

Na pitanje zašto je to tako, Pejaković pojašnjava da brak kao tradicionalna zajednica više nije instistucija koja povezuje dvoje ljudi da bi obezbijedila preživljavanje.

- Raniji brakovi su se ređe razvodili jer su ljudi unaprijed znali koje su njihove uloge u braku, one su bile jasno definisane, ljudi su više bili usmjereni na preživljavanje nego na pitanja da li su zaljubljeni, da li partner ispunjava njihova očekivanja, kakav im je kvalitet života.

Sa pojavom modernog doba uslovi života su se promijenili, ljudi su više orijentisani na kvalitet života i brakovi se sklapaju iz ljubavi i zaljubljenosti – kaže ona.

S jedne strane, kako Pejaković tvrdi, to je dobro, jer smo orijentisani na kvalitetan život imamo mogućnosti da preispitujemo kakav nam partner odgovara, da li ćemo uopšte ući u bračnu zajednicu a i u prilici smo da dobro upoznamo partnera prije nego se odlučimo na taj korak.

- Naše bake nisu imale takve mogućnosti. Neko će reći da to i nije bilo loše i da su ranije brakovi opstajali i nakon 50 godina zajedničkog života, da su ljudi znali koje vrijednosti su važne.

Ipak, što se dešavalo iza zatvorenih vrata, koliko su ljudi bili nesretni, da li su trpjeli, da li je postojalo i zlostavljanje a razvod je bio i pitanje sramote to su već otvorena pitanja na koja ne možemo dati jednoznačni odgovor – navodi ona. Činjenica je, kako navodi Pejaković, da smo sada u mogućnosti da imamo šire izbore, da lakše možemo prekinuti veze koje nam ne odgovaraju i da možemo preispitivati svoja osjećanja i izabrati onog partnera koji nam odgovara i razvesti se ukoliko brak ne funkcioniše.

Ona upozorava da se dešava da ipak imamo velika očekivanja, da dajemo prednost zaljubljenosti za koju smatramo da mora trajati do kraja zivota, da nas partner mora usrećiti i da moramo ,,zivjeti sretno do kraja zivota“.

Up ravo ro m a n t i z a c i j a i holivudizacija ljubavi, prema riječima sagovornice Pobjede, dovele su do konfuzije vezane za ljubav i zaljubljenost, prevelikih očekivanja i na kraju razočaranja.

- Na psihoterapiju često dolaze

Ovo prepoznajemo kao još jedan u dugogodišnjem nizu pokušaja da se nanese šteta „Vijestima“ i brojnim zaposlenima koji svojim prilježnim i profesionalnim radom informišu građanke i građane o najvažnijim temama. Koliko to uspješno radimo i koliko povjerenje imamo, najbolje govore rejtinzi po kojima je televizija ,,Vijesti“ ubjedljivo najgledanija TV sa nacionalnom frekvencijom, a portal ,,Vijesti“ daleko najčitaniji. Za to su direktno zaslužni svi oni koji profesionalno i odgovorno rade svoj posao – navodi se u reagoC. H. vanju.

BUDVA - Automobil „pežo“ koji vozi bivši predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović izgorio je u subotu oko 2.40 u naselju Dubovica, ispred njegove porodične kuće, piše portal RTV Budva.

Automobil je, kako prenosi ovaj portal, registrovan na Rađenovićevog brata, ali ga je on koristio.

Vatra je zahvatila i „pasat“ koji je bio parkiran pored.

Pripadnici budvanske Službe zaštite i spašavanja poziv su primili oko dva i po sata nakon ponoći i odmah su došli na lice mjesta.

C. H. Istraga će utvrditi kako je došlo do požara.

POVODI: Zašto većinu zahtjeva za razvod u Crnoj Gori podnose žene

Pejaković: Brak više nije institucija za preživljavanje Advokat: Tužba se često podnosi bez prave želje za razvodom Advokat Boris Marinović potvrđuje da su žene te koje iniciraju razvod i smatra da je tome doprinijela liberalizacija koja se osjeća na globalnom nivou.

Pozivajući se na iskustvo, advokat Marinović kaže da su najčešće neki banalni razlozi okidač da jedno od supružnika podnese tužbu za razvod.

Tužbu često ne podnosi iz razloga što je odlučio da stavi tačku na zajednički život već kako bi drugu stranu natjerao da se prihvati obrazac ponašanja koji njemu odgovara.

- Tužba se podnosi u mnogo slučajeva bez stvarne želje za razvodom.

Međutim kad se ona preda sudu onda nema povratka nazad. Supružnici najčešće lakomisleno pokreću razvod. Poslije predate tužbe, niko od supružnika iz ponosa ne želi da napravi korak unazad pa je razvod, nažalost, neminovan. Rijetki su slučajevi gdje supružnici nadvise ponos i daju šansu svom braku – pojašnjava Marinović.

usamljeni pojedinci u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama koji su imali nekoliko neuspješnih veza i brakova i koji osjećaju da je vrijeme da svoja očekivanja i uvjerenja kada je ljubav u pitanju moraju mijenjati u skladu sa realnošću – kaže Pejaković.

Kada su žene u pitanju, Pejaković smatra da se čini da je emancipacija, ekonomska nezavisnost žena i veća sloboda koju žene imaju dovela do toga da se lakše odlučuju na razvod.

- To je s jedne strane dobro. Trpljenje zlostavljanja u braku, ostajanje zbog djece u braku, osjecaj sramote zbog razvoda više nisu tabui koji su morili žene kroz vjekove. Ova je sloboda veoma važna. S druge strane, emancipacija žena nije i dalje dovoljno usklađena sa tradicionalnim očekivanjima od žene u braku – navodi Pejaković.

Ona ističe da žene često i dalje i pored zaposlenja rade većinu kućnih poslova, očekuje se da odgajanje djece bude i dalje primarno njihova obaveza, žongliraju između raznih

Učestalost razvoda on pojašnjava modernim načinom života gdje muškarci i žene pritisnuti svakodnevnim obavezama postaju nervozniji.

Kada izostane razmijevanje supružnika za stanje u kojem su se našli, prema riječima Marinovića, taj odnos počinje da se troši i vodi ka razvodu braka.

- Osjećaj nevoljenosti je prvi razlog koji žene navodi kada dođu kod mene sa zahtjevom da napišem tužbu za razvod braka – kaže Marinović.

On navodi i da često posljednjih godina čuje parolu ,,razvedi se, razvedri se“ koja vjerovatno ohrabruje supružnike na podnošenje tužbe za razvod.

- Istina je da poslije razvoda nema razvedravanja već dosta patnje – kaže on.

Pojašnjava i da živimo u tradicionalnom društvu gdje je muškaracu nametnuto da mora biti dominantan što mu se u današnje vrijeme ne dozvoljava.

- Žene se ne smatraju manje vrijednim i

sigurno je da one nijesu manje vrijedne.

Sve više je žena na pozicijama koje su nekada bile rezervisane samo za muškarce. Može se reći da žene danas dominiraju.

Sve više su žene sudije, tužioci, advokati...

One su u poslu brže, ambicioznije. Sve je to lijepo ali smatram da treba naći balans kako bi se sačuvao brak i porodica – navodi on.

On apeluje na supružnike da ne zaborave da djeca teško preživljavaju razvod roditelja.

- Siguran sam da to na nih ostavja dugotrajne posljedice. Ovo moje uvjerenje potvrđuje i činjenica da svaki zavisnik od droge kojeg sam zastupao pred sudom je dijete razvedenih roditelja - navodi Marinović i dodaje da neki psiholozi tvrde da razvod braka više pogađa djecu od smrti jednog roditelja.

Upravo iz ovog razloga, Marinović ističe da supružnici treba da daju sve od sebe da sačuvaju brak.

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA - U posljednje vrijeme smo svjedoci sve češćih razvoda kako kod nas tako i u zapadnom svijetu.

Prema dostupnim statističkim podacima u Crnoj Gori na razvod se većinom odlučuju žene - kazala je za Pobjedu psihološkinja Adrijana Pejaković.

su prije desetak godina u pokušaju da se obezbijedi milionski vrijedna oprema kupljena pri osnivanju televizije - a sve to zbog činjenice da su zaposleni i imovina „Vijesti“ u više navrata napadani, a imovina paljena i uništavana. Dokaz za to je i činjenica da su tada postavljene u prostorijama gdje je smještena vrijedna oprema.

Advokat koji se oglasio najbliži je srodnik uposlene za čijim angažmanom nakon sistematizacije ne postoji potreba u našoj firmi, pa to može biti motivacija za najavljenu neutemeljenu tužbu koja je iskorišćena u svrhu medijske manipulacije.

Izgorjelo vozilo Lazara Rađenovića

U posljednje vrijeme za razvod se sve češće odlučuju žene

obaveza i odgovornosti, a često i nemaju dovoljno podrške.

- Zato umjesto da kažemo da su žene emancipacijom izgubile svoju primarnu ulogu žene i majke - što nije tačno, radije bismo rekli da bi emancipovanu ženu trebalo da prati emancipovani muškarac koji će dijeliti kućne obaveze, ravnopravno učestvovati u odgajanju djece i prihvatiti odgovornost braka – kaže Pejaković.

Brak kao zajednica, tvrdi ona, se civilizacijski mijenja ne da bi jedan od polova dominirao već da bi oba partnera rasla zajedno.

- U onim brakovima u kojima postoji emocionalno, psihološko i fizičko zlostavljanje razvod je često najbolje rešenje i žene imaju veću podršku da izađu iz ovih bolnih zajednica. Još uvjek je potrebno da sistem pruža podršku i

ohrabruje žene koje imaju ove probleme da bi mogle da nastave svoje živote dostojanstveno – pojašnjava sagovornica Pobjede.

U onim zajednicama koje nemaju ove već uobičajene bračne probleme dešava se i da žene ne naiđu na razumijevanje partnera po pitanju podjele bračnih uloga i obaveza, trpe miješanje primarnih porodica u brak, nevjerstvo partnera itd.

- U praksi bračne terapije kod nas često srećem žene koje su dugo bile nezadovoljne i koje odlučuju da se razvedu nakon godina nagomilanog nezadovoljstva. U tim situacijama je teško ponovo povezati partnere pa se bračno savjetovanje preporučuje ranije, kada se problemi pojave i kada je moguće raditi na njima – pojašnjava Pejaković.

Ona navodi da gledano i sa pozicije muškaraca i žena dešava se da se partneri odlučuju na razvod i zbog neadekvatne komnikacije, visokih i nerealnih očekivanja u braku, netolerancije.

Naši roditelji su se rjeđe razvodili jer su ljudi unaprijed znali koje su njihove uloge u braku, one su bile jasno definisane, ljudi su više bili usmjereni na preživljavanje nego na pitanja da li su zaljubljeni, da li partner ispunjava njihova očekivanja, kakav im je kvalitet života - poručuju psiholozi

Adrijana Pejaković

- Da bismo voljeli moramo biti strpljivi, puni ljubavi i trpeljvi ali na zdrav način. Ljudi mogu da se vole i da se ne razumiju, pa se ovakvi vidovi problema mogu uspješno rješavati i bračni partneri mogu rasti zajedno i živjeti veoma lijepo.

Tako da je savjet da ukoliko trpimo ozbiljno zlostavljanje potražimo pomoć, ako nailazimo na nerazumijevanje i ipak smatramo da bi se problemi mogli riješiti dajmo prednost njihovom rješavanju a za razvod kao krajnju opciju uvjek imamo vremena – kaže ona.

Pejaković pojašnjava da bi partneri trebalo da rastu zajedno, da se emancipuju zajedno, da prihvate tradicional n e v r i j e d n o st i l j u b av i , vjernosti, uvažavanja i brige jedno za drugo a da svoja očekivanja usklade sa realnošću.

- Ljubav je jednostavna, mi je nekad komplikujemo. A učiti kako da volimo, možemo uvjek, to je ono najljepše – poručila je za kraj Pejaković.

B. ROBOVIĆ

Tema

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

11

Nepoštovanje propisa Zakona o zaštiti na radu može da bude kobno

Radnici ginu zbog nepažnje i nemara poslodavca PODGORICA - U posljednjih pet godina bilo je 139 povreda na radu, od čega 34 smrtne, 99 teških i šest kolektivnih povreda na radu, dok su od početka ove godine zabilježena dva smrtna slučaja - kazao je Pobjedi inspektor za zaštitu na radu Zlatko Popović. On takođe napominje da je u posljednjih 10 godina ukupan broj povreda smanjen 61,43 odsto, dok je broj smrtnih slučajeva smanjen za 41,67 odsto.

Po statistici iz prošle godine, 44 odsto povreda na radu se desilo zbog pada sa visine, a u 17 odsto slučajeva uzrok je bio strujni udar. Uzroci stradanja obično su nepažnja, nedostatak koncentracije i nekorišćenje zaštitne opreme, ali ima i primjera da su poslodavci platili visoke odštete.

Po statistici iz prošle godine, 44 odsto povreda na radu se desilo zbog pada sa visine, a u 17 odsto slučajeva uzrok je bio strujni udar. Uobičajeni uzroci povreda na gradilištima su neobezbijeđena visina i nekorišćenje sredstava za zaštitu. U oblasti zaštite na radu nedostaje edukacija kako zaposlenih tako i poslodavaca

Najveći problem je zapošljavanje ,,na crno“ Kako je objasnila Janković, za strane državaljene koji kod nas rade na određenim poslovima zakon je isti kao i za naše radnike.

- Na primjer u građevinskom sektoru, to ne oslobađa poslodavca odgovornosti da primjenjuje sve one propise koji su zakonom predviđeni, na radnu snagu iz inostranstva, koju tom prilikom angažuje. Neophodno je da ti radnici, prije stupanja na rad, budu upoznati s mjerama zaštite i zdravlja na radu na poslovima upravo tog radnog mjesta na koje treba da budu raspoređeni, odnosno da budu osposobljeni za bezbjeda rad, kao i da bude izvršena prethodna provjera njihove zdravstvene sposobnosti. Nerijetko se dešava da zbog jezičke barijere ti propisi ne budu ispoštovani. Takođe se dešava da poslodavac ne može, zbog

rokova izgradnje, da čeka završetak procedure dobijanja dozvole za privremeni boravak i rad, što traje u prosjeku dvadesetak dana, pa angažuje takvog radnika s kojim nije potpisao ugovor o radu, te shodno tome nije ispoštovao ni propise predviđene Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu. Najveći problem predstavlja zapošljavanje ,,na crno“, jer su takva lica, koja nijesu prošla kroz obuku za bezbjedan rad, podložnija povredama na radu i spadaju u rizičniju grupu, a u takvim slučajevima se povreda ne evidentira kao povreda na radu i zahvaljujući tome podaci kojima raspolažemo nijesu u potpunosti relevantni. Nadamo da će novi Zakon o radu donijeti smanjenje broja zaposlenih u zoni sive ekonomije - kazala je Janković.

UZROCI

Iz Udruženja zaštite na radu kažu da je najčešći problem, koji vide na terenu, angažovanje radnika koji nijesu osposobljeni za bezbjedan rad, prvenstveno za rad na visini, i da kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti. Veoma se često dešava da, iako poslodavac obezbijedi kolektivne mjere zaštite (propisno postavljene skele, kao i zaštitne ograde na njima) ipak dolazi do pada zbog nekorišćenja sredstava i opreme lične zaštite na radu (zaštitnih pojaseva ili opasača) od strane zaposlenih.

- Nadzorom je konstatovano da je najčešći uzrok povreda na radu: neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu (pad sa visine ili u dubinu, udar električne struje, udar/ prignječenje trupca), angažovanje lica koja nijesu osposobljena za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti, dotrajalost sredstava za rad, kao i upotreba istih bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavlje-

Samo 10 odsto poslodavaca posjeduje akt o procjeni rizika Takođe, shodno zakonu, napominje Đina Janković, svaki poslodavac je dužan da donese i posjeduje akt o procjeni rizika, odnosno procijeni rizike za sva radna mjesta i utvrdi način i mjere za otklanjanje rizika i obezbijedi njihovo sprovođenje, a veliki problem se ogleda u činjenici da samo 10 odsto poslodavaca u Crnoj Gori posjeduje ovakav akt, što neminovno dovodi do većeg broja povreda.

Zlatko Popović

nih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na radu - ističe Popović dok je, kako dodaje, u posljednje vrijeme sve veći broj povreda uzrokovanih i nepridržavanjem mjera od zaposlenih.

On navodi nedavne primjere nesrećnih slučajeva.

- Smrtna povreda na radu turskog državljanina M. C. se desila na gradilištu stambenoposlovnog objekta faza 2, UP 4, DUP „Zona Centralnih djelatnosti - Cetinjski put“ u Podgorici, padom sa visine od oko 10 metara, dok je vršio šalovanje oplate oko stuba na terasi objekta u izgradnji, zato što se nije vezao sa zaštitnim pojasom za rad na visini, na pozici-

ji gdje nije tehnički bilo moguće postaviti zaštitnu ogradu.

Crnogorski državljanin D. K. je smrtno stradao u trafo-stanici TS1 u Židovićima, u Pljevljima tako što je tijelom dohvatio dio postrojenja koji je bio pod visokim naponom, usljed čega je zadobio povrede zbog kojih je nastupila smrt - kazao je Popović.

Kada je riječ o propisima, kako ja objasnio, oni su u cjelini usklađeni sa propisima EU. - Implementacija Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, je pored ostalog i zatvarajuće mjerilo za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, koje će u narednom periodu biti izazov. Od 2008. do 2019. godine ukupan broj povreda na

radu je smanjen za 61,43 odsto (smanjenje smrtnih povreda je 41,67 odsto, a teških povreda na radu 64,91 odsto), što predstavlja značajno poboljšanje kada je riječ o implementaciji propisa iz zaštite i zdravlja na radu - kazao je Popović Kada je u pitanju strana radna snaga, naglašava da se oni angažuju po Zakonu o strancima i Zakonu o radu, ali kad stranac dobije radnu dozvolu i zaključi ugovor o radu, on ima isti status kao i domaći državljanin, kad je u pitanju implementacija prava, obaveza i odgovornosti koje proizilaze iz propisa o zaštiti i zdravlju na radu.

Koordinatorka projekta Udruženje zaštite na radu Crne Gore Đina Janković kazala je za Pobjedu da je svaki poslodavac shodno Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, a saglasno prirodi djelatnosti, broju zaposlenih, organizaciji i načinu rada, dužan da uređuje mjere zaštite i način njihovog sprovođenja, a naročito prava, obaveze i odgovornosti svih zaposlenih, način utvrđivanja i provjere zdravstvenog stanja zaposlenih koji rade na poslovima sa posebnim uslovima rada i drugih zaposlenih, kao i način osposobljavanja i provjere osposobljenosti zaposlenih za bezbjedan rad i korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu.

Đina Janković

spOsObnOst

- Najčešći problem, koji vidimo na terenu, je angažovanje radnika koji nijesu osposobljeni za bezbjedan rad, prvenstveno za rad na visini, i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti. Uobičajeni uzroci povreda na gradilištima su neobezbijeđena visina i nekorišćenje sredstava za zaštitu.

Veoma se često dešava da, iako poslodavac obezbijedi kolektivne mjere zaštite (propisno postavljene skele, kao i zaštitne ograde na njima) ipak dolazi do pada zbog nekorišćenja sredstava i opreme lične zaštite na radu (zaštitnih pojaseva ili opasača) od zaposlenih - kazala je Janković.

Brojna istraživanja koja su radili u prethodnom periodu, kao i Studija sprovođenja zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori, koju je ovo udruženje izradilo prošle godine, pokazuju nedostatak edukacije na svim nivoima, kako kod poslodavaca tako i kod zaposlenih.

Janković tvrdi da je neophodno podizanje javne svijesti o

Za građevince obavezna provjera zdravstvene sposobnosti Shodno odredbama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjava pravno lice za obavljanje zdravstvene zaštite zaposlenih, kako ističe Popović, zaposleni u građevinskom sektoru pripadaju kategoriji radnih mjesta sa posebnim uslovima rada, pa je prethodni i periodična provjera zdravstvene sposbnosti u roku od 12 mjeseci obavezna i vrši se prema Pravilniku o vrsti načinu obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno sa

povećanim rizikom.

- Provjera zdravstvene sposbnosti se vrši u ovlašćenim ustanovama za zdravstvenu zaštitu zaposlenih, koje ovlašćenje dobijaju od Ministarstva zdravlja u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima koje treba da ispunjava pravno lice za obavljanje zdravstvene zaštite zaposlenih - kazao je Popović.

Janković je naglasila da je poslodavac dužan da obezbijedi zdravstveni pregled zaposlenih koji se raspoređuju na radna mjesta sa posebnim uslovima rada, odnosno sa povećanim rizikom, te shodno tome ne mogu biti radno

angažovani na građevini ukoliko nije prethodno izvršena provjera njihove zdravstvene sposobnosti.

- Vrstu, način, obim i rokove obavljanja zdravstvenih pregleda propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja uz saglasnost Ministarstva rada i socijalnog staranja. Ako se u postupku zdravstvenog pregleda utvrdi da zaposleni ne ispunjava zdravstvene uslove za obavljanje poslova na radnom mjestu s posebnim uslovima rada, odnosno sa povećanim rizikom, poslodavac ga ne smije na te poslove ni rasporediti - kazala je Janković.

važnosti ove teme, a sa edukacijom treba početi u što ranijem periodu, a najbolje bi je bilo uvesti kroz sistem obrazovanja – u osnovnim i srednjim školama.

- Važno je da zaposleni i poslodavci budu upoznati sa svojim pravima i obavezama.

Bitno je da svaki zaposleni zna da ima pravo da odbije rad ukoliko nije upoznat sa opasnostima ili štetnostima koje bi mogle da ugroze njegovo zdravlje i bezbjednost. Takođe je važno da svako stručno lice, zaposleno kod poslodavca, zna da ima pravo da predloži mjeru zabrane rada na radnom mjestu ili upotrebe sredstva za rad, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje zaposlenih - upozorava naša sagovornica.

Kada su poslodavci u pitanju, najvažnije je, kako ističe Janković, da oni shvate da ulaganje u zaštitu i zdravlje svojih zaposlenih nije biznis barijera, već ulaganje u najvažniji kapital svake kompanije, što ih čini prepoznatim, društveno odgovornim, ali i konkurentnim i poželjnim poslodavcem.

- A na kraju krajeva, neophodno je da svi građani budu upoznati s činjenicom da neprimjenjivanje mjera zaštite i saniranje štete izazvane na taj način, predstavlja ogroman trošak koji se zbog nečije neodgovornosti plaća iz zajedničkog budžeta, što čini oko četiri odsto bruto društvenog proizvoda - istakla je Janković.

Mada, kazala je na kraju, ono što je najskuplje, gubitak nečijeg života, gubitak člana porodice, koji se ne može ni na kakav način nadoknaditi. n. KOVAČEVIĆ

12

Povodi

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Profesor Bojan Matijević ukazuje da se malo pažnje posvećuje nedostatku za zdravlje značajnog elementa

Čovječanstvu hronično nedostaje D vitamin Vitamin D djeluje na gotovo sve ćelije imunog sistema i smatra se da njegov nedostatak povećava sklonost infekcijama i autoimunim bolestima.

Vitamin D djeluje na mnoge komponente kardiovaskularnog sistema, uključujući regulaciju arterijskog pritiska.

Povezuje se nedostatak vitamina D i više incidencije koronarne bolesti srca i moždanog udara Više od milijardu ljudi širom svijeta ima niske koncentracije vitamina D, zbog čega se s pravom govori o „pandemiji“ hipovitaminoze D, pa se razmatraju njene ozbiljne posljedice na javno zdravstvo, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu univerzitetski profesor Bojan Matijević na odsjeku za prehrambene tehnologije sa Veleučilišta u Karlovcu.

Prema njegovim riječima, studije pokazuju da u pojedinim oblastima od 40 do 50 odsto populacije ima nedostatak vitamina D, a najniže vrijednosti bilježe se tokom zimskih mjeseci.

- Preciznije, u području sjeverne Zemljine polutke su koncentracije vitamina D veće u toplijim mjesecima (maj - septembar), a niže u hladnijim (oktobar - januar). Nedovoljno izlaganje suncu jedan je od najčešćih uzroka nedostatka vitamina D, pa se pojava hipovitam i n o z e m o ž e j av i t i ko d dojenčadi, osoba koje žive na prostorima veće geografske širine, te u gradovima s većom koncentracijom smoga – ističe Matijević.

On navodi da je ta pojava mučila ljude i tokom istorije. Istraživanje provedeno 2004. godine u Italiji na kosturima djece porodice Mediči iz 16. vijeka utvrdilo je da su bolovala od rahitisa, što je posljedica nedostatka vitamina D. - Istraživači ovu pojavu povezuju s njihovim boravkom u zatvorenom prostoru i nošenjem višeslojne odjeće koja je prekri-

Upotreba sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 odsto. Osobe tamnije puti treba da budu tri do pet puta duže na suncu od osoba svjetlije puti kako bi se sintetizovala ista količina vitamina D

vala gotovo cijelo tijelo i sprečavala izlaganje suncu. Naravno danas moda nije kao u 16. stoljeću i tijelo je više izloženo suncu, ali kako bi se zaštitili od štetnog utjecaja sunca koristimo različita sredstva. Upotreba sredstava za zaštitu od sunca s zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 odsto. Osobe tamnije puti trebaju biti tri do pet puta duže na suncu od osoba svjetlije puti kako bi se sintetizovala ista količina vitamina D. Naravno, jednolična prehrana siromašna vitaminom D može biti jedan od uzroka, te poremećaji u organizmu vezani za apsorpciju i metabolizam vitamina D – ističe sagovornik.

POBJEDA: Zbog čega je značajan D vitamin, odnosno koja je njegova uloga u metabolizmu i kako deficit tog vitamina utiče na organizam?

MATIJEVIĆ: Nalazi sve većeg broja istraživanja upućuju na to da je vitamin D bitan za procese u mnogim ćelijma i tkivima, a ne samo za rast i razvoj koštanog sustava i održavanje homeostaze kalcija i fosfata.

Tome u prilog govori činjenica da se gen receptor vitamina D nalazi posvuda eksprimiran u živim ćelijama, te da je oko 3 odsto ljudskoga genoma pod kontrolom vitamina D. Prema utjecaju na različite ćelijske procese, vitamin D se može usporediti s hormonima štitnjače. Najvažniji izvanskeletni učinci vitamina D odnose se na djelovanje na skeletne mišiće, imunosni sustav, kardiovaskularni sustav, te incidenciju malignih bolesti i dijabetesa.

„Lajt“ proizvodi, da ili ne...

POBJEDA: Što dobijamo a što gubimo konzumiranjem mliječnih proizvoda sa oznakom „light“. Jesu li zdravije ili ne?

MATIJEVIĆ: Znanstvenici istražuju utjecaj masti na zdravlje ljudi i temeljem tih istraživanja mijenjaju svoje spoznaje. Ono što je vrijedilo za masti nekad, danas više ne vrijedi, ali treba mijenjati svijest ljudi i uložiti trud u svakodnevnu primjenu novih znanstvenih spoznaja o mastima. Odnosno, u svakodnevnoj prehrani svoje mjesto imaju i masnoće. Treba ograničiti njihov unos, ali stalno imati na umu njihovu ulogu za normalno funkcioniranje organizma. Proizvodi kojima je uklonjena masti tkz. „light“ proizvodi su jednostavno rečeno osiromašeni proizvodi.

Uklanjanjem masti, gube se i sastojci koji su topljivi u masti npr. vitamini A, D, E i K i sl.

Osim toga mast utječe na senzorska svojstva proizvoda, daje mu punoću okusa i kremoznost. Uklanjanjem masti ostajemo zakinuti i kod uživanja u hrani.

Receptor za vitamin D nalazi se u skeletnim mišićnim vlaknima, pa se smatra da je vitamin D bitan za optimalnu funkciju skeletnih mišića. Iako optimalna koncentracija vitamina D za funkcioniranje skeletnih mišića nije točno utvrđena, nalazi niza bazičnih i kliničkih istraživanja upućuju na povezanost nedostatka vitamina D i mišićne slabosti.

Vitamin D djeluje na gotovo sve ćelije imunog sustava i općenito se smatra da nedostatak vitamina D povećava sklonost infekcijama i autoimunim bolestima. Istraživanje provedeno na više od sedam milijuna američkih regruta pokazuje da su oni s koncentracijom kalcidiola u serumu nižom od 50 nmol/L imali dvostruko veći rizik od razvoja multiple skleroze (također je poznato da incidencija ove bolesti raste s porastom geografske širine).

Iako se smatra da nedostatak vitamina D može pridonijeti nastanku niza malignih bolesti, najuočljivija je povezanost s nastankom karcinoma kolona.

U velikoj je metaanalizi koja je obuhvatila 19 randomiziranih kontroliranih ispitivanja i 28 opservacijskih studija, nađeno da s porastom koncentracije kalcidiola za svakih 10 nmol/L, rizik od karcinoma kolona pada za 6 odsto.

Vitamin D djeluje na mnoge komponente kardiovaskularnog sustava, uključujući regulaciju arterijskog tlaka, reninangiotenzin-aldosteronskog sustava itd. Tako je u metaanalizi 19 istraživanja povezanosti niske razine kalcidiola i inci-

Životni stadijum

Preporučena količina IU/dan

Dojenče

400

Djeca 1 – 13 godina

600

Djeca 14 – 18 godina

600

Odrasli 19 – 70 godina

600

Osobe iznad 71 godinu

800

Trudnice

600

Dnevna potreba za vitaminom D izražena u Međunarodnim jedinicama (IU)

dencije bolesti kardiovaskularnog sustava na 6.994 ispitanika dokazana povezanost nedostatka vitamina D i više incidencije koronarne bolesti srca i moždanog udara. Povezanost rizika od bolesti kardiovaskularnog sustava i manjka vitamina D bila je linearna i inverzna, u rasponu koncentracije kalcidiola od 20 do 60 nmol/L. POBJEDA: Na koji način najprije možemo održavati D vitamin u referentnim okvirima, odnosno koja je hrana preporučljiva?

MATIJEVIĆ: Vitamin D često se naziva i sunčanim vitaminom jer se može sintetizirati u organizmu, točnije koži, djelovanjem ultraljubičaste svjetlosti sunca na kolesterol. Međutim, uz endogenu sintezu ovaj vitamin se može unesti u organizam hranom i dodacima prehrani. Glavni izvor vitamina D je izlaganje suncu i njegova endogena sinteza. Na taj način organizam zadovoljava 80 – 90 odsto potreba za vitaminom D. Izvor vitamina D je i hrana, pri čemu svi izvori životinjskog podrijekla: riblje ulje, te ribe poput lososa ili sardina sadrže znatne količine, a manje su količine prisutne u jajima, mesu, mlijeku, maslacu. Npr. losos sadrži 30 μg/100 g, konzervirane sardine 12 μg/100 g, skuša 5 μg/100 g itd.

Svojstvo vitamin D je topljivost u masti i namirnice bogate mastima „mogu“ sadržavati više ovog vitamina. Npr. maslac sadrži više masti, a time i više vitamina D od mlijeka.

U literaturi možemo pronaći različite vrijednosti za udjel vitamina D u mliječnim proizvodima. Upravo se mlijeko navodi kao izvor vitamina D, ali ovdje se radi o obogaćenom mlijeku

vitaminom D. Ostali mliječni proizvodi koji se dobivaju iz mlijeka, jogurt, sir, maslac, sladoled i sl. nisu obogaćeni, već sadrže vitamin D u količini koja je tijekom procesa došla iz sirovog mlijeka. Npr. punomasno mlijeko sadrži 0,7 μg/100 g, vrhnje 0,37 – 1,08 μg/100 g, jogurt 0,04 – 0,60 μg/100, maslac 0,59 – 1,41 μg/100 g, svježi sir 0,2–0,75 μg/100 g te polutvrdi tvrdi sir 0,2 – 1,8 μg/100 g. Ono što sam već naveo s porastom udjela masti postoji mogućnost i većeg unosa vitamin D. Mlijeko i mliječni proizvodni imaju brojne druge nutritivne prednosti uz koje dođe i nešto vitamina D. Međutim, ova grupa proizvoda je često bogata mastima i moguće ih je obogatiti vitaminom D. Ovo predstavlja izazov za znanstvenike i tehnologe da razviju i tržištu ponude mliječne proizvode obogaćene vitaminom D. POBJEDA: Ako mliječni proizvodi i sirevi, recimo, budu češće na meniju, da li može uticati na porast masnoća u krvi?

MATIJEVIĆ: Pravilna prehrana se temelji na raznolikosti, umjerenosti i uravnoteženosti.

Ukoliko se držimo ovih principa nema bojazni od porasta lošeg kolesterola u krvi. Međutim, ako gledamo izdvojeno mlijeko i mliječne proizvode, znanstvene preporuke su dva serviranja na dan. U tim obrocima svakako se može naći i sir.

Imamo mnoštvo različitih sireva i prema udjelu mliječne masti i možemo uživati u obroku, a da se držimo raznolikosti. Osim toga, više ne postoji znanstveni konsenzus jer ne postoje podaci koji bi dokazali da unos mliječne masti uzrokuje učestalu pojavu krvožilnih oboljenja,

Uticaj na šećernu bolest POBJEDA: Kakva je povezanost koncentracije D vitamina i dijabetesa?

MATIJEVIĆ: Povezanost nedostatka vitamina D s višom incidencijom dijabetesa tipa 1 nađena je u mnogim istraživanjima, a prema nekima se incidencija ove bolesti smanjuje s nadoknadom vitamina D u ranom djetinjstvu.

Nedostatak vitamina D povezan je i s višom incidencijom dijabetesa tipa 2, te se smatra da utječe na njegovu patogenezu. Iako su niže koncentracije kalcidiola u serumu prisutne kod pretilih osoba (što bi moglo biti poveznica između nedostatka vitamina D i dijabetesa tipa 2), utvrđeno je da vitamin D direktno utječe na otpuštanje inzulina iz betastanica gušterače u odgovoru na hiperglikemiju, a također povećava osjetljivost na inzulin, regulirajući ekspresiju gena inzulinskog receptora.

Iako zasad povoljni utjecaj nadoknade vitamina D u gore navedenim stanjima nije čvrsto utvrđen, nalazi spomenutih istraživanja dobro ilustriraju važnost održavanja normalne koncentracije vitamina D za mnoge stanične procese izvan skeletnog sustava.

odnosno porast lošeg kolesterola. Naime, mliječna mast sadrži veliki broj sastojaka koji pomažu u ozdravljenju našeg organizma. Npr. konjugirana linolna kiselina je jedna od poznatih bioaktivnih sastojaka mliječne masti za koju je dokazano da djeluje antikancerogeno i antiaterogeno. Također, ne smijemo zaboraviti i korisne učinke na zdravlje dugolančanih omega-3 masnih kiselina i oleinske masne kiseline u mliječnoj masti, a samim time i punomasnom siru.

POBJEDA: Koji je to adekvatan balans u zastupljenosti ugljenih hidrata, proteina i masti u ishrani. I koliko to zavisi od načina života?

MATIJEVIĆ: Pojedini sastojci hrane koje dnevno treba naš organizam ovise o energetskim potrebama. Ugljikohidrati su prvi izvor energije i trebamo ih od 55 do 75 odsto potrebnih kalorija. Drugi izvor energije su masti. One čine potencijalni izvor energije jer jedan gram masti sadrži dvostruko više energije od iste količine ugljikohidrata. Masti trebamo od 15 do 30 odsto potrebnih kalorija. I zadnji sastojak hrane su proteini. Oni prvenstveno grade naš organizam, ali se mogu koristi i za dobivanje energije. Proteini zadovoljavaju od 10 do 15 odsto potrebnih kalorija. Naravno, ovo vrijedi za normalnu osobu, a s porastom sportske aktivnosti ubrzava se metabolizam i raste potreba za energijom.

Osim toga, određena vrsta sporta traži i povećani unos pojedinog sastojka. Npr. sportovi izdržljivosti traže ugljikohidrate kako bi se osiguralo dovoljno energije tijekom sportske aktivnosti. Sportovi snage zahtijevaju povećani unos proteina kako bi se organizmu omogućila izgradnja mišićne mase. Međutim, to ne znači da ostali sastojci hrane budu zanemareni, već znači da treba pažljivije planirati obrok.

I. PERIĆ

Kultura

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

13

INTERVJU: Gordana Benić, hrvatska pjesnikinja

Svemir pokreće naše snove Još je Rembo povezao poeziju, znanost i mitološko kao svetu trijadu koja teži tajanstvenom. Danas je to tajanstvo značajno pomaknuto u područje svemira. I ma koliko se činilo da smo izgubili vezu s tamnim nebom, kad gledamo zvijezde, svemir nam poručuje - sve je moguće.

SVE MOJE KNJIGE NAPISANE SU U TOJ SUDBINSKOJ POETSKOJ FORMI: Gordana Benić

PODGORICA - Vođena energijom fantastičnog predznaka, a kozmičkih koordinata, savremena hrvatska pjesnikinja Gordana Benić u novom se tisućljeću „odzemljila“, odnosno odrekla se ograničenja što imaginaciji smiju zadavat kriterij zbilje – kazao je akademik Tonko Maroević o poeziji Gordane Benić, dobitnice nagrade „Goranov vijenac“ za cjelokupan opus i dostignuća u hrvatskoj književnosti.

Nedavno je iz štampe, kod uglednog izdavača Meandar Media, u Zagrebu objavljena njena nova knjiga „Bijeli šum“, zbirka pjesama u prozi o svemirskim putovanjima pjesnikinje koja živi i stvara u Splitu.

Benić je objavila petnaest poetskih zbirki i jednu knjigu publicistike, a pjesme su joj prevedene na desetak svjetskih jezika.

POBJEDA: U novoj knjizi „Bijeli šum“ istrajno njegujete „nekakav prizemljeni svemir“ kroz metafizičke i oniričke senzacije. Pokušavate li zapravo kroz slike i dosege Univerzuma otkrivati ovozeamljski svijet?

BENIĆ: U knjizi pjesama u prozi „Bijeli šum“ ocrtava se tajanstveni zemljovid što lebdi između zemaljskog i kozmičkog prostora. Taj „prizemljeni svemir“ pokreće snažna vizija putovanja rubovima proširene stvarnosti. Ponekad mi se čini da sam putnica sa Zemlje koja se uključila u vremenski stroj i sa sobom nosi svoje psihograme. Moju poetsku kartografiju pokreće osjećaj svemirskog pretapanja kojim se oslikava izmijenjeni osjećaj svijeta. To su kozmološke koordinate, pozadinska jeka svemira ili bijeli šum koji rezonira u svakom zemaljskom biću, kao i u kometima, svemirskim maglama i orbitama zvijezda.

POBJEDA: U fragmentu „Svemirski hologram“ kažete: „Sa svakim valom tišine Zemlja se polagano udaljava nasukana na zelenkastu tamu...“. U tekstu naziremo i apokaliptične nizove slika. Što je onda suštinska tematika „Bijelog šuma“?

BENIĆ: Moja prevratnička knjiga „Balada o neizrecivom“ iz 2003. godine otpočela je stihom: „Počinje kaos, ne možeš

zaustaviti smjer kretanja zvijezda“. Otada su se za mene otvorila nekakva zvjezdana vrata. Poezija je možda najizravnije u dodiru s tom primordijalnom stihijom. Znanstvenici su postali svjesni uznemirujućih ograničenosti ljudskih osjetila, a moja se poezija oslanja na optičke varke, zrake elektriciteta, promjene perspektive pokrenute određenom vrstom opsjena, tajnu i mističnu kartografiju. U poetskom paradoksu može se pronaći obrazac kozmološke bilokacije, pomirenja krajnosti, nemogućnosti statične slike. U tome vidim mogućnost poetskog obuhvata, jer izbliza zoomirani kadrovi i fragmenti ostvaruju sugestivnu atmosferu, a snažna vizualnost pjesama obuhvaća i oku nevidljive prostore. Mnoge ideje preuzete su iz cyberspacea i robotike, na što se također može gledati kao na oblik štovanja predaka, ili prikladnu pripremu za apokalipsu, budući da već traje intenzivna potraga za drugom Zemljom.

POBJEDA: „Bijeli šum“ je kao neka bajka, bezvremena svemirska priča nestvarnih odjeka o našim životima preslikanim u ogledalima

Naslovnica knjige „Bijeli šum“

Novi književni festival „Strasti razlike“ POBJEDA: Dobili ste najznačajniju hrvatsku književnu nagradu „Goranov vijenac“ za cjelokupan poetski opus. Kako vam izgledaju hrvatska književnost i uopšte kultura danas?

BENIĆ: Na valu stvarosne poezije najnovije hrvatsko pjesništvo više se okrenulo metaforici, igri s riječima i ulasku u meditativnost.

Može se kazati da je poezija danas u znaku mnogolikosti, samosvojnih glasova. Taj pjesnički modus čini mi jako važnim. Otvaraju se škrinje metafora, novi naraštaji otkrivaju magiju jezika slika ili se intuitivno povezuju s prirodom kao bitnim prostorom koji u ravnoteži održava njihalo planeta i našeg unutarnjeg krajolika. Knjiga „Bijeli šum“ objavlje-

prošlosti i budućnosti. Što još možete reći o tim kosmičkim rezonancama koje u knjizi dočaravate poezijom i maštom?

BENIĆ: Ova knjiga oblikuje zrcalni, alternativni kozmos u kojem rezonancije zvijezda nesputano naviru iz svemirskog tajanstva. Neizvjesni inserti svemirskoga putovanja nisu samo lijepe slike koje nam šalju NASA-ini teleskopi već i osjećaj goleme praznine, tamne bezgraničnosti, zastrašu-

na je kod zagrebačkog nakladnika Meandar Media, a uredik je vrsni pjesnik Branko Čegec. Kroz nešto više od godine dana u Meandru je objavljeno čak petnaest knjiga poezije, što je apsolutna iznimka u novijoj povijesti. Tako sjajni prinos aktualnoj pjesničkoj sceni povod je za jednodnevni festival poezije koji je simbolički naslovljen „Strasti razlike“, a održavat će se u novom zagrebačkom kulturnom centru, preuređenom kinu „Urania“. Bit će to mali sajam pjesničkih knjiga, razgovori o suvremenoj poetskoj produkciji i predstavljanje zbirki uz glazbeni program. Svečanost poezije zbivat će se devetog maja, na dane Europe i Dan pobjede nad fašizmom.

juće svemirske pustinje koja nam mijenja horizont. Astralne zemljovide može se tumačiti kao zavjereničke pokušaje melankolije i nostalgije koja se nemušto taloži tijekom urušavanja svijeta. Zanima me ta magična arheologija, svemirska pseudo-dokumentaristika koja se može opisati i nekom vrstom čežnje prema nepoznatom. Za to nam poezija daje sugestivne alate, a jezik pjesništva stvara uvijek nove slike i vrlo je blizak oniričkom i svijetu snova.

POBJEDA: Kako Vam onda iz perspektive poetskih i kosmoloških senzacija izgleda svakodnevni život: politika, ljubav, berze, erotika, TV, objavljivanje knjiga, nagrade? Iz Vaših se tekstova može steći dojam da ste posve odvojeni od pojava ovdašnjeg svijeta?

BENIĆ: Dobro ste zapazili da ovakva svemirska tematika može biti opsesivna. Od pamtivijeka do danas ta je tema neiscrpiva. Još iz antike Heraklit nam poručuje: „Spustimo li se u bezdan koji se otvara iza vidljivih podataka, stići ćemo do dimenzije u kojoj sve jest jedno“. Rezonancija svemira u našem mentalnom polju još je potpuno neistražena, vjerojatno se i ne može spoznati osim osebujnom vrstom imaginacije, intuicijom koja je najbliža poeziji. Iako ne živim pod staklenim zvonom, u dionicama nastanka knjige posvećena sam tom zanosu pa moj „svemirski romantizam“ zaista i djeluje pomalo izvanzemalj-

ski. Tada stavim krila i letim, ili u svermirskoj kapsuli lebdim iznad Splita.

POBJEDA: Rekli ste jednom da se unekoliko ugledate na Bodlera i Remboa kad je u pitanju forma pjesama u prozi. Ima se utisak da u potpunosti iskazujete poetski zanos u ovoj formi.

Mislite li da današnjem čitaocu nedostaje ovakva vrsta kazivanja?

BENIĆ: Sve moje knjige napisane su u toj sudbinskoj poetskoj formi, koja je po Arthuru Rimbaudu osobito živa u dobima kad svijet tone u svoj iskonski kaos. Takvo se pjesništvo grana iz uvjerenja da stalno putujemo „izmišljenom geografijom“, kružimo nad točkama kojih nema u atlasima ili nikad nisu na istome mjestu.

To je amalgamna poezija kojom se širi unutarnji vid i sve postaje podjednako pristupačno magiji jezika i slika. Još je Rimbaud povezao poeziju, znanost i mitološko kao svetu trijadu koja teži tajanstvenom.

Danas je to tajanstvo značajno pomaknuto u područje svemira. I ma koliko se činilo da smo izgubili vezu s tamnim nebom, kad gledamo zvijezde, svemir nam poručuje - sve je moguće.

POBJEDA: S jedne strane u Vašoj se poetici osjećaju stalni šumovi vječnih tema i nijansi o ljubavi, nedostajanju, samoći i dr. U nekim višim stupnjevima vidljivi su saznajni motivi sa jakom poetskom intuicijom. U čemu je suština tih senzacija?

BENIĆ: Od početka opusa pi-

šem o „putnicima iz budućnosti“ i promatraču vidljivog i nevidljivog. To je izmijenjeni osjećaj svijeta, duhovno iskustvo koje se grana u bljeskovima, dakle, riječ je o nečemu što je nalik Teslinim munjama koje su ga na neki način nadahnule. Taj lebdeći svemir u nama tek čeka svoje psihonaute. Astronomi kažu da se čitava jata zviježđa i dalje kreću kroz svemir brzinom bliskom brzini svjetlosti. To je poput širenja valova u mirnom jezeru u koji je ubačen kamen, a njegova mitologija je paradoks života i smrti. Mi smo dio tog čuda prirode, kozmičke i enimgatične kreacije. Prije pola stoljeća ljudi su se spustili na Mjesec i otpočela je svemirska era. Kada se sve drugo zaboravi, dvadeseto stoljeće pamtit će se kao doba u kojem je čovjek raskinuo zemaljske spone i počeo istraživati kozmos.

POBJEDA: U „Bijelom šumu“ evidentno je odsustvo ljudi, životinja, „kukaca“, iz teksta „blješti golema samoća“. U antropomorfnoj strukturi značenja lebde samo tragovi nekadašnjih postojanja. U tom kontekstu poezija je i neka vrsta opomene?

BENIĆ: Zbog suludog povjerenja u tehnologiju, koja se otima kontroli i postaje entitet za sebe, više ne osluškujemo što nam poručuju stabla, more, zvijezde. Prema podatku koji se pripisuje Albertu Einsteinu, da pčele nestanu ljudima bi preostale još samo četiri godine života. Pčele na Zemlji već zagonetno nestaju, krijesnice se zbog prevelike osvijetljenosti noćnoga neba uzgajaju u teglama. Znanstvenici su detaljno opisali „tihu apokalipsu“ među populacijom insekata, gore šume Amazonije i Australije, zbog katranskih slivova mnoge su biljne i životinjske vrste pred izumiranjem. Šifrirali smo priče u radiovalovima i tako ih odaslali u svemir, a signali su zapljusnuli tisuće zvijezda i možda neki drugi svjetovi već znaju za nas.

Osluškujemo izvanzemaljske znakove, ali možda nemamao senzore kojima bismo uhvatili poruke sa zvijezda.

POBJEDA: Objavili ste „tematsko“ četvoroknjižje s porivima u povijesno i sveukupno ozračje Dioklecijanove palate u Splitu. S obzirom na to da ste opčinjeni „razgradnjama i metamorfozama“ ove splitske carske palate i njezine simbioze s gradom šta ste u tome otkrili?

BENIĆ: U toj povijesnoj retorti čini se kao da stalno stojite na mjestu, a oko vas se kreć u u l o m c i a r h i t e k t u re, fragmenti davnih života promiču u izokrenutoj perspektivi, kovitlaju se ili zadobivaju nepouzdane dimenzije kojima se brišu perceptivne razlike između postojanja i iluzije.

Uporno njegujem alternativni motiv „prizemljenog svemira“, prostor bez jasna fokusa u kojem se stvara dojam bezgraničnosti kozmičkoga polja. Ipak, da nisam odrasla među zidovima splitske carske palače, možda nikad ne bih osjetila poruke iz oku nevidljivih zona. U palači su zidovi bili najbliži vidici, a u podzemlju tamni šumovi mora koje nagriza slike. Takav se prostor gomila, lako vas preplavi, i baš zbog toga zarana sam tražila tajanstvene pukotine, male svemirske crvotočine kojima bih se izmjestila u prostranstvo kozmosa.

Ljubeta LABOVIĆ

14

Svijet

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Evropa postala žarište epidemije koja se na starom kontinetnu ubrzano širi Evropa ima ukupno 517 novih smrtnih slučajeva u posljednja 24 sata i ukupno 52.400 zaraženih, prenosi Index.

Ukupno je 6.036 osoba umrlo od 159.844 zaraženih potvrđenih u svijetu. Španija svojih 47 miliona stanovnika od danas stavlja u djelimičnu izolaciju tokom 15 dana, Srbija zatvorila granice

Najcrnji dan u Italiji, umrlo 368 ljudi

Islamska država savjetuje sljedbenicima da ne idu u Evropu

U Italiji zabilježeno novih 3.590 slučajeva zaraze korona virusa

U novom broj info biltena Islamske države (ISIS) koji je objavila ,,Al-Naba“ uz infografik, ona preporučuje svojim pripadnicima da ne putuju u zemlje koje su žarišta korona virusa, među kojima trenutno dominiraju one evropske.

Na poleđini novog broja biltena je na cijeloj strani objavljena grafika uz uputstva za ponašanje u borbi protiv epidemije korona virusa.

Kako prenosi portal ,,Houmlend sekjuriti tudej“, ,,Al-Naba“ je pratila epidemiju od početka godine, i osim savjeta svojim stanovnicima putem tih informativnih biltena, oštro je kritikovala kinesku, kako navode ,,komunističku vlast“ za širenje panike i lošu reakciju povom korona virusa, ali i zlostavljanja Ujgura.

ID takođe podsjeća sljedbenike da peru ruke, pokrivaju usta prilikom zijevanja i kijanja i izbjegavaju masovna okupljanja.

BRISEL/MADRID/RIM Ukupno 2.291 smrtni slučaj od korona virusa zabilježen je do sada u Evropi, najvećim dijelom u Italiji gdje ih je sada 1.809. To je zemlja koju je zaraza korona virusom pogodila najsnažnije nakon Kine.

Evropa ima ukupno 517 novih smrtnih slučajeva u posljednja 24 sata i ukupno 52.400 zaraženih, prenosi Index.

Ukupno je 6.036 osoba umrlo od 159.844 zaraženih potvrđenih u svijetu.

Kina je i dalje vodeća po broju umrlih sa 3.199 žrtava, ali je Evropa postala žarište epidemije koja se na starom kontinentu ubrzano širi. Za protekla 24 sata u Italiji je umrlo 368 ljudi, a zabilježeno je 3.590 novih slučajeva.

Ukupno je u Italiji trenutno evidentiranih zaraženih 20.603. Ukupan broj zaraženih, uključujući oporavljene i umrle, iznosi 27.747.

Lijek za reumatski artritis protiv COVID-a 19?

RIM - Zahvaljujući saradnji italijanske bolnice ,,Tolli“, Nacionalnog instituta za tumore ,,Fondacija Paskal“ i ljekarske ekipe iz Kine, dva pacijenta sa upalom pluća izazavane COVID-om 19 liječeni su lijekom ,,Tocilizumab“, koji se obično koristi za reumatski artritis, kao i za tretman citohemijskog sindroma.

- Već nakon 24 sata od infuzije, primijećena su poboljšanja, posebno kod jednog pacijenta koji je imao ozbiljniju kliničku sliku - kazali su ljekari. Oni dodaju da su Kinezi na taj način

VANREDNO U ŠPANIJI

Španija svojih 47 miliona stanovnika od danas stavlja u djelimičnu izolaciju tokom 15 dana kao dio plana za suzbijanje korona virusa.

Stanovnicima će biti zabranje-

no slobodno kretanje osim kada moraju na posao, bolnice, te u kupovinu hrane i ljekova.

Ljudi će morati sami da odlaze na ta mjesta, osim u slučajevima da moraju pratiti osobu s posebnim potrebama.

Na mjestima gdje će se naći više ljudi udaljenost među njima će morati da bude barem metar.

U subotu se broj zaraženih osoba u Španiji popeo na 6.023 od čega su umrle 193, čime je Španija druga zemlja po broju oboljelih u Evropi nakon Italije.

Supruga španskog premijera Pedra Sančeza, Begona Gomez, pozitivna je na korona virus.

VOJSKA

Zbog strahovanja da bi na jugu Italije moglo do dođe do širenja zaraze, vlada se spre-

Djelimična izolacija na snazi u Španiji

liječili 21 pacijenta koji su potom imali značajno poboljšanje već u prvih 24 do 48 sati.

Na osnovu prvih pokazatelja razmatra se mogućnost liječenja i drugih pacijenata terapijom koja uključuje ,,Tocilimuzab“.

Istraživanja sprovodi tim italijanskih i kineskih ljekara.

- U jednom ovakvom trenutku, od fundamentalnog su značaja iskustva svih u zdravstvenom sistemu, kako bi se zaraženima COVID-om 19 obezbijedilo što uspješnije liječenje - naveli su italijanski ljekari, piše denvenik ,,Il matino“.

ma da tamo pošalje 7.000 vojnika, kao bi preduprijedili sve što se dogodilo na sjeveru zemlje.

Kako je izvijestio dopisnik RTS iz Lombardije, u toj pokrajini vlada potpuni red, jer se građani pridržavaju naredbi za ponašanje u epidemiji korona virusa.

Bergamo i Breša su najviše ugroženi, pošto u tim gradovima ima najviše zaraženih.

Ljekari apeluju na građane da ostanu kod kuće. Policija patrolira ulicama, a kazne za nepoštovanje naredbi su drakonske – kreću se od novčanih do čak 21 godine zatvora.

U toku su velike kampanje za sakupljanje sredstava kako bi se pomoglo italijanskom zdravstvu.

Zavaljujući kompaniji ,,Kereferanji“, četiri miliona eura je prikupljeno za bolnicu

Evropska komisija zabranila izvoz medicinske opreme van EU

Ursula fon der Lajen

BRISEL - Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je sinoć da je EU ograničila

izvoz medicinske opreme za države van EU i istakla da je izvoz dozvoljen samo uz izričito odborenje vlada država članica.

Ona je na svom tviter nalogu navela da medicinska oprema za zaštitu od korona virusa može da se izvozi u zemlje koje nijesu članice EU samo uz izričitu saglanost vlada država članica EU. - Širenje korona virusa u EU je izazov za naš zdravstveni

sistem, moramo da zaštitimo naše medicinske radnike koji su na prvoj liniji odbrane od ovog virusa. Takođe, moramo da im obezbijedimo zaštitinu opremu, maske, rukavice i zaštitna odijela poručila je fon der Lajen.

Kako je rekla, EU dejstvuje na tri nivoa: prvo radimo sa industrijom kako bi nastavila sa radom, drugo radi se na tome da se zadrži unutar Evrope potrebna oprema i

zbog čega je danas usvojena šema ovlašćenja za izvoz za zaštitnu opremu.

- To znači da ova medicinska oprema može da se izvozi u države koje nijesu članice EU samo sa izričitim odobrenjem vlada zemlja članica Unije.

Ovo je nešto što smo morali da uradimo zbog zaštite našeg zdravstvenog sistema objasnila je predsjednica EK. Treći nivo podrazumijeva solidarnost između zemalja

San Rafaele, čime će se izgraditi još jedno odeljenje koje će se nalaziti blizu bolnice.

Fudbalski klub Inter zatražio je od svojih navijača da učestvuju u kampanji pod nazivom ,,Together as a team“ (Zajedno kao tim) uz pomoć koje je prikupljeno 500.000 eura za borbu protiv korona virusa.

NJEMAČKA

Kako bi se spriječilo širenje korona virusa, njemačke vlasti su odlučile da zatvore granice sa Austrijom, Francuskom i Švajcarskom.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i savezni i ministri njemačkih pokrajina dogovorili su zatvaranje granica sa liderima Austrije, Francuske i Švajcarske, počev od danas u osam časova ujutru, prenosi Bild.

Ova zabrana ne važi za trančlanica kada je riječ o dijeljenju i korišćenju medicinske opreme unutar EU. Prema njenim riječima, zabrana izvoza medicinske opreme na nacionalnom nivou je neprihvatljiva jer članice EU moraju da se pomažu međusobno i nijedna zemlja ne treba da proizvodi samo ono što je njoj potrebno.

- Na primjer, Italija se danas suočava sa tim da su joj potrebne velike količine medicinske opreme, ali već za nekoliko nedelja drugim zemljama će biti to potrebno - napomenula je fon der Lajen.

Kako bi se spriječilo širenje korona virusa, njemačke vlasti su odlučile da zatvore granice sa Austrijom, Francuskom i Švajcarskom sport robe, kao ni za građane koji rade u nekoj od tih zemalja.

Kako se ističe, pored sprečavanja širenja zaraze korona virusom SARS-KoV-2, ove mjere su namijenjene i za sprečavanje panične kupovine namirnica iz zemalja koje se graniče sa Njemačkom, što bi moglo da prouzrokuje nestašice.

REGION

Na teritoriji cijele Srbije proglašeno je vanredno stanje, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić u obraćanju javnosti. Do sada je registrovano ukupno 48 zaraženih korona virusom. Ograničena je visina cijena osnovnih životnih namirnica, zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava.

Granice Republike Srbije su od sinoć zatvorene, rekla je predsjednica Vlade Ana Brnabić. Granice ostaju otvorene za državljane Srbije koji se vraćaju iz inostranstva, kao i za diplomate i strane državljane sa boravišnom dozvolom.

Srpski državljani koji dolaze iz stranih zemalja moraće da budu 14 dana u izolaciji, a oni koji dolaze iz žarišta korona virusa 28 dana. Svako narušavanje pravila značiće tri godine zatvora.

Dvoje ljekara zaraženo je korona virusom u kliničkom centru Dubrava u Zagrebu, potvrđeno je Indeksu.

U Hrvatskoj je potvrđeno ukupno 46 oboljelih osoba, od kojih su dve ozdravile. Među njima su i navedeni radnici.

Фељтон

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

ЗАБОРАВЉЕНИ ЗЛОЧИНИ ПОПА МАЦЕ ВУКОJИЧИЋА, КОГА ЈЕ СРПСКА ПРАВОСЛАВНА ЦРКВА ПРОГЛАСИЛА ЗА СВЕЦА

15

3.

Поп Маца и Божо Бјелица су поклали још осам младих жена » Пише: БУДО СИМОНОВИЋ

Кад је мојој ојађеној мајци дојадило обијање прагова четничких апсана по Вранешкој долини, она једног дана покупи нас двоје и побјегне у Пљевља, у свој родни град, неће ли се тамо склонити и спасити од злотвора – вели даље Миша Јанкетић. Смјестили смо се код Ђорђија Ђенисијевића, био управник неког расадника у Пљевљима, па мајка код њега изнајмила једну малу кућицу у дворишту - то било за послугу, само двије собице. Била се чак и запослила и радила нешто на пошти еда би нас како одржала у животу. Док су Њемци били главнокомандујући у Пљевљима, нико је није дирао, грку ријеч јој није добацио. И она је за све то вријеме, као и низ других младих жена и дјевојака, сарађивала и помагала партизански покрет, дојављивала им из окупиране вароши важне податке и на неки начин дотурала помоћ, све што се могло и колико се могло. Све се, међутим, обрнуло наглавачке кад су се у Пљевља једног дана сјазили четници и почели да успостављају своју страховладу. Тога дана, била је недјеља, она добила негдје јагњећи бут. Да ли је то било неко редовно сљедовање или јој онако неко дао, не знам, тек она кренула да нам спреми ручак. Узела да самеље то месо еда би нам дуже потрајало. Намонтирала некакав млинчић за месо, биће да га је посудила од некога. Ја јој помажем, гурам оно месо у млин а она окреће ручицу. Како смо се запричали, мени се некако омакне прст за месом и нож ме дохвати. Ја вриснух, врисну и мајка - извукох крвав прст, ево и данас имам ожиљак и кад год перем руке или кидам нокте, тај ожиљак ме подсјети на моју несрећну мајку... Ручак још није био готов кад неко залупа на врата и у собу рупише двојица с великим брадама, шубарама и кокардама на њима. Један, добро сам упамтио, мали, дежмекаст, други крупан, челом удара у надвратник. Онај мали носи једну велику пушку, касније су ми објаснили да је то била некаква „французица», а онај високи један кратки, италијански карабин с ножем. Зборе строго мајци да мора с њима у команду. Она мирно, као да је позивају на весеље, вели да она неће и нема куд побјећи, да је пусте само да заврши ручак дјеци, па ће сама доћи. За чудо, они пристадоше на то и одоше. Мајка нам правила кнедле са месом.

Доносимо изводе из књиге Буда Симоновића „Џелат са ореолом свеца“, која је настала 2017. године након 12 година трагања за истином ко је у Пљевљима, у прољеће 1944. године, сатански побио девет младих жена. „Кад сам непобитно утврдио да је то злочин попа Милорада Вукојичића, званог Маца, Божа Милића – Бјелице и њихове четничке дружине, одлучио сам да јавно дигнем глас против одлуке Синода Српске православне цркве, који је тог зликовца и крволока у свештеничкој одежди прогласио за невину жртву комуниста, великомученика и свеца, јер је то смртни гријех према истини и правди, Богу и људима, а посебно према невиним жртвама и њиховим потомцима, па таман да је тако одлучио Син Божји или Свети Сава, Свети Василије или Свети Петар Цетињски, да и не спомињем све друге светитеље које поштујем и као човјек им се до пода клањам“, пише Симоновић

ЗНАЛА ЈЕ ДА ЈЕ ЧЕКА СИГУРНА СМРТ: Миша Јанкетић

Цинизам Моју мајку су сахранили у заједничкој гробници погинулих партизана и жртава терора на ономе брду више хотела „Зеленгора» Кад ручасмо, она ме одведе у другу собу и вели: Циле - тако ме звала откад памтим и тај ми надимак остао до данас - ти си, вели, сад велики мајкин дјечак, ја ћу сад да идем, можда се никад више нећу ни вратити, а ти да чуваш сестрицу Милену... Тако мени збори мајка Милица, а имао сам тек пет година и од тада до данас, ево је прошло скоро седамдесет и три године, кад год се сјетим мајке у

Пљеваљски свештеници уочи Другог свјетског рата - поп Маца Вукојичић први с десна

Као да је кренула на свадбу – четници спроводе Милицу Јанкетић у злогласни затвор у Колашину

у Пљевљима. Онда су у оним заумним временима деведесетих година прошлог вијека били наканили да на двадесет метара од тог споменика подигну некакву „цркву-помирницу“ и споменик четницима, а попа ушима ми одјекну те њене ријечи... Спреми се. Дошле ту неке комшинице, знају куд је кренула, па јој зборе да се не удешава. Она јок: одјену се што је најљепше могла, зачешља косу, а била је стварно лијепа жена и имала предивну бујну косу. Оде мирно као на свадбу... Нема је, нема је - не враћа се. Сјутри дан, комшије нас наговоре и пошаљу мене са сестром у команду четничку,

Мацу су прогласили свецем и великомученичком жртвом комунистичког терора! Ето докле у овом времену иде тај цинизам и то чудо - вели гњевно Миша Јанкетић, који није желио у све то да се мијеша. била ту близу, да питамо за мајку и молимо да је пусте - можда ће се злотвори смиловати кад виде нејаку и уплакану дјецу. Испред штаба један доксат и ту стражар, не може поред њега птица пролетјети у уски дугачки ходник. Ми га питамо кроз сузе за мајку, а он брекну: мрш, мрш, губите се пашчади комунистичка одавде! Онда мене још и шутну ногом у задњицу. Ми се измакли мало, тихо плачемо и гледамо како нека жена риба ходник и просипа напоље кофе с водом, а та в о д а ц р в е н а . Не к и м д ј е ч ј и м инстинктом сам одмах посумњао и утувио у главу да би то могла бити крв моје мајке и до данас ме ништа није разувјерило да то није било истина... Послије се чуло да су тих дана

По свему што сам дознао од тада до данас, ево за више од 72 године, моју мајку је заклао тај злогласни поп Милорад Вукојичић, познатији по надимку поп Маца, који је добио стога што је људе убијао и мацом да не би трошио муницију, приповиједао је Миша Јанкетић

Божо Милић Бјелица као питомац војне школе

поклали и побили још осам младих жена - све поп Маца и Божо Бјелица са њиховом дружином... По свему што сам дознао од тада до данас, ево за више од 72 године, моју мајку је заклао тај злогласни поп Милорад Вукојичић, познатији по надимку поп Маца, који је добио стога што је људе убијао и мацом да не би трошио муницију (у књизи „Прилог у крви», зборнику посвећеном Пљеваљском срезу и догађајима од 1941. до 1945. године, објављеном 1969. године, дословце пише: „ЈАНКЕТИЋ В. МИЛИЦА, рођена 1914, Пљевља, домаћица. Заклана од четника, 13. априла 1944», напомена Б.С). Тај је својеручно ту у Пљевљима, поред моје мајке побио још седам младих жена. Помиње се штаб у који их је доводио и мучио, помиње мјесто Шевари на периферији Пљеваља, помиње раскрсница Дајевића Хан... Било како и било гдје, тек тај злотвор је на душу узео животе девет младих мајки и дјевојака, а само зато што су имале неку везу са партизанским покретом или је неко рекао да имају... (Наставља се)

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

U posjeti Desanki i Jovanu Kavarić, koji su nedavno u krugu porodice i prijatelja proslavili 60 godina braka Aha, mora da je to ona – pomislio je davne 1960. godine dvadeset petogodišnji Jovan Kavarić kada je slučajno na ulici, u Zenici gdje je tad radio, naišao na Desanku Čavaljugu, koju je prepoznao samo po opisu svog prijatelja, a sa kojom je 23. februara ove godine među porodicom i prijateljima proslavio 60 godina braka.

Desanku i Jovana Kavarić, koji danas od troje djece imaju osmoro unučadi i jedno praunuče, posjetili smo prije nekoliko dana u stanu na Bulevaru Revolucije, gdje žive od 1973. godine. Ljubav, skromnost i veliko međusobno poštovanje pomogli su im da, noseći kroz zajednički život svoje teške prošlosti, stignu do jedne od najuglednijih porodica u našem glavnom gradu.

Uspjeli su jer su čuvali jedno drugo Druga majka

SUDBINA

Objašnjavajući kako se u ono poslijeratno vrijeme čovjek iz armije nije mogao oženiti što se prethodno neće provjeriti žena i njena porodica, osamdeset šestogodišnji Jovan Kavarić prisjeća se da mu je komandant garnizona u Zenici davne 1960. godine opisao Desanku kao dobru ženu, koja potiče iz časne porodice koja je stradala u Drugom svjetskom ratu.

- Preko mog prijatelja, kolege doktora, koji je bio Desin srodnik, molio sam je da se vidimo. Poručila je da će se javiti ako bude mogla, ali nikad nije. Međutim, šetajući jednoga dana Zenicom, koja je tada imala 70.000 ljudi, naiđem na ženu koja mi liči na onu kako mi je opisao prijatelj. Prišao sam joj, tako sam je upoznao – priča Jovan.

- Nakon dva mjeseca smo se vjenčali – dodaje njegova godinu mlađa suruga Desanka, koja je rođena u okolini Čapljine, a koja je u Zenici radila kao profesorica likovnog, čije je školovanje kao ratnom siročetu stipendirao Savez boraca.

Mladi bračni par u Zenici 1960. godine dobija sina Sretena, koji je danas direktor interne klinike KCCG (internista – endokrinolog). Godinu kasnije sele se u tadašnji Titograd, gdje Jovan dobija posao načelnika Odjeljenja za laboratorijsku dijagnostiku i stan. Te 1962. godine dobijaju drugoga sina, Nebojšu, koji je danas direktor Doma zdravlja Podgorica (specija-

PORODICA I ZAVIČAJ SU IM SVE: Desanka i Jovan Kavarić

Kavarići nijednom nijesu pomenuli ljubav, ali su dokaz da je najviše ima tamo đe se najmanje pominje. Kojom drugom riječju da nazovemo to kada nas osmadeset šestogodišnji bivši gradonačelnik Titograda i poslanik Skupštine Jugoslavije usluži kolačima i sokom, kako bi poštedio bolesnu kičmu svoje supruge. U koju bi to drugu riječ mogla da stane Desankina briga o djeci, u njoj tada nepoznatoj zemlji, dok muž završava specijalističke studije u Zagrebu lista pedijatrije). U stanu na Bulevaru revolucije 1973. godine rodila se njihova ćerka Marjana (diplomirani farmaceut).

- Došla sam sa Jovom u Crnu Goru, pa što bude. Nisam znala hoće li mi biti bolje, ali sada znam – sagledava Desanka sa šezdesetogodišnje distance.

BRIGA O DJECI

Dok je Jovan završavao specijalističke studije u Zagrebu, teta Desa je u Titogradu brinula o djeci. Kako u šali opisuje dr Kavarić, Desanka je bila ministar unutrašnjih, a

Najljepši im je odmor u kući sagrađenoj od miraza Jovan i Desanka Kavarić dosta vremena provode u kući u Goričanima, koju su sagradili 1970. godine.

- Ta kuća sagrađena je od miraza. Poljoprivredno dobro je u Hutovom Blatu pored Čapljine uzelo Desinu zemlju, a od nadoknade koju su joj isplatili kupili smo zemlju u Goričanima i sagradili kuću – priča Jovan.

- To je najljepše mjesto za naša porodična okupljanja. Tamo imamo veliki voćnjak. Ljeti smo uvijek tamo, a idemo i zimi često – kaže Desanka.

on spoljnih poslova.

- Kad bih je pozvao iz Zagreba i pitao fali li im što, ona bi odgovorila ne. Kako djeca uče, rekla bi odlično, nema problema. Mogao sam mirno da radim – prisjeća se dr Kavarić, koji je na referendumu za gradonačelnika Titograda 1988. godine izabran glasovima oko 90 odsto naših sugrađana.

- I ako je katkad bilo problema prećutala bih, da ne opterećujem muža – dodaje skromno Desanka, koja sa ponosom ističe da su im djeca bila lučonoše u školi.

Prisjećajući se šezdesetih sedamdesetih godina prošloga vijeka, ona navodi da su oba sina svirala violinu.

- Na državnom takmičenju iz violine njih dvojica su sa Zagrepčanima dijelili drugo mjesto, prvog nije bilo. A Neno (danas direktor Doma zdravlja) je kao osnovac pisao pjesme. Na takmičenju povodom 30 godina pionirske organizacije, od 900 prispjelih pjesama, u Beogradu on je osvojio prvu nagradu za pjesmu ,,Šta je sloboda“. Na

Kavarići kod matičara 1960. godine

jugoslovenskom takmičenju u Ohridu osvojio je drugo mjesto za pjesmu ,,Sumrak na obali“ – priča Desanka i napominje da joj je najveće zadovoljsvo bilo to što može da pomogne u učenju i svojoj i djeci od Jovanove braće.

Dok razgovaramo, čika Jovan donosi kolače i sok, jer se teta Desa zbog bolesti kičme otežano kreće. Taj detalj potvrđuje svaku njihovu izgovorenu riječ o međusobnom pomaganju i poštovanju.

Pobjeda i Mileva Martinović doprinijeli Jovanovom uspjehu Tokom našeg razgovora Jovan Kavarić je pomenuo i to kako ga je Pobjeda posebno zadužila.

- Davne 1955. godine, nakon završene više trogodišnje pedagoške škole na Cetinju javio sam se za posao.

Međutim, Pobjeda je tada

objavila, imam taj izvod negdje, kako smo ja i još dvojica nagrađeni kao najbolji studenti u Podgorici. Kad sam otišao u Ministartvo da se javim za posao, pita me tada Mileva Martinović, kasnije udata Gagović, jesam li ja dobio od Ministartva nagra-

du za uspjeh u školi. Kažem da jesam, a ona ono rješenje koje mi je već bila napisala za rad u Batu Cucku iscijepa i dade mi novi ugovor. Evo ti, reče mi, idi studiraj gdje god hoćeš, potpiši daćemo ti stipendiju. Svu biografiju mi je okrenula ta žena.

Dobri ljudi uvijek postoje – prisjeća se Jovan, koji je ove godine od opštine u okviru glavnog grada Golubovci dobio Nagradu ,,8. februar“ za životno djelo – dostignuća postignuta u zdravstvenom i naučnoistraživačkom radu.

Tu im je i jedanaestogodišnji unuk Matija Bošković (Marjanin sin), koji pritrčava da pomogne đedu. Odličan je đak. Voli, kaže, da pomogne babi i đedu, a kad poraste biće ljekar.

PORODICA

Drugi svjetski rat Desanki je uzeo cijelu porodicu. Mir joj je dao Jovana, sa kojim danas ima troje djece, osmoro unučadi i jedno praunuče. Navodeći da imaju veliko imanje u Ponarima, Jovan kaže da se kao porodica nikad nijesu dijelili.

- Veoma smo vezani za Ponare. Ja sam udovičko dijete.

Ostao sam bez oca sa četiri mjeseca. Majka je nas četvoro djece podigla uz pomoć babe po ocu. Takva djeca se jako vezuju među sobom. Pokušavam tu koheziju da održim u porodici. Ako ćete da očuvate državu, očuvajte porodicu i selo, jer oni su osnov svake

Opisujući dobar odnos sa svekrvom Darinkom Kavarić, Desanka kaže da joj je ona bila druga majka.

- Dara je ljeti bila na selo kod sinova, a zimi kod nas u gradu. Ona mi je bila druga majka.

Pripremila bi mi sve što treba za ručak, moje je bilo samo da ga skuvam.

Govorila mi je da ja to bolje radim. Vratim se s posla, popijemo prvo kafu, pa onda ručak.

Veliko poštovanje.

Takav je danas i moj odnos sa snahama – priča Desanka i pokazuje na zidu fotografiju na kojoj je sa snahama i portret njene svekrve, koji je naslikao njen sin Nebojša.

A čika Jovan naglašava da je najljepše košulje i kravate koje ima dobio od snaha. Ovakav odnos, dodaje on, ima i sa pordicom njegove braće.

države. Kad hoću da sanjam nešto lijepo, sanjam moje selo Ponari i djetinjstvo – priča dr Kavarić koji je, između ostalog, autor brojnih naučnih i stručnih radova i nekadašnji poslanik Savezne skupštine Jugoslavije.

Napominjući nekoliko puta da imaju osmoro unučadi i praunuče, Desanka naglašava da se sa njima često gledaju.

- Više od desetoro nas u porodici smo ljekari i zdravstveni radnici, četiri doktorata krase našu porodičnu biblioteku, pa kad se okupimo to izgleda kao neki kolegijum ljekara – dodaje dr Kavarić.

Navodeći kako među njima dvoje nikad nije bilo neke veće svađe, Desanka naglašava da im je očuvanje porodice uvijek bilo na prvom mjestu.

- Posvađamo se ponekad, pa po dva sata ne govorimo. Nekad ja popustim, nekad ona ne popusti. Slažemo se dobro – nadovezuje se duhovito Jovan, čime izaziva osmijeh na licu svoje supruge.

U braku su, naglašava on, neophodni pregovori i kompromisi, kao u svemu.

- Ni današnje, ni bilo koje drugo vrijeme ne može biti opravdanje za rasturanje porodice. Uvažavam tehnologiju i sve što se danas događa.

Ovo jeste drugo vrijeme. Ali, moramo oživjeti trajne moralne vrijednosti, u prvom redu kumstva, prijateljstva, komšiluk, uvažavati jedni druge. Uvažavati grad i državu. Bojim se da smo dosta toga obezvrijedili. Titula, zvanje, čin i položaj u društvu ne znače ništa, ako čovjek nema mira u porodici i oko nje.

Gledajte da pomognete jedno

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

17

Podgoričani poštuju privremene mjere, drastično smanjili odlaske u tržne centre, kafiće i igraonice

drugome, čuvajte porodicu, ona je osnov svakog naprednog društva – poručuje naš sagovornik.

USPOMENE

Tog dana kada smo posjetili Kavariće, Desanka i Jovan su bili zajedno u trgovini. Međutim, kako navodi Desanka, za trgovinu je zadužen uglavnom njen muž, jer se ona zbog osteoporoze kičme otežano kreće.

- Ide i u Zetu skoro svakog dana. Kad me zovne da pita što da donese, ja mu kažem ono što mu je najlakše. Ja radim kućne poslove, a on je vanjski momak – kaže baba Desa, čiju blagost u glasu ovo parče papira, nažalost, ne može prenijeti.

Pričajući o tome kako je Desanka ostala ratno siroče i kako je Jovana i njegovu braću podigle majka i baba, njih dvoje poručuju da ne žive u prošlosti, ali da je ne mogu istrgnuti iz života.

Od njihovog prvog susreta, zaključujemo, Kavarići se dostojanstveno nose sa prošlošću i izuzetno uspješno guraju zajednički život i porodicu naprijed, koji je za primjer i nauk svakome od nas, naročito onima koji se odlučuju za brak i formiranje porodice. Da su im porodica i zavičaj svetinje svjedoče i slike na zidovima njihovog stana koje je naslikao njihov sin Nebojša, a na kojima su portreti Desankinog oca Stojana, zatim Jovana i njegove majke Darinke, sestre Marjane, pejzaži iz Zete, Žabljak Crnojevića... Takođe, tu je i veliki broj porodičnih fotografija, kao i preslica koju je daleke 1932. godine za svoju sestru Maru izrezbario Desankin otac Stojan, od kojega je Nebojša naslijedio umjetnički talenat.

Tokom našeg jednočasovnog razgovora Kavarići nijednom nijesu pomenuli ljubav, ali su dokaz da je najviše ima tamo đe se najmanje pominje. Kojom drugom riječju da nazovemo to kada nas osmadeset šestogodišnji bivši gradonačelnik i poslanik Skupštine Jugoslavije usluži kolačima i sokom, kako bi poštedio bolesnu kičmu svoje supruge. U koju bi to drugu riječ mogla da stane Desankina briga o djeci u njoj tada nepoznatoj zemlji, dok muž završava velike škole u Zagrebu. Ljubav je u njihovim pogledima dok govore. Ljubav, skromnost i poštovanje ih drže i pokreću naprijed još od daleke 1960. godine, kada ih je to nešto što zovemo sudbina spojilo na prometnoj ulici grada u Bosni i Hercegovini, koji se zove po onom dijelu oka što se najbolje čuva. Igor MITROVIĆ Foto: Dobrilo MALIDŽAN

Ekipa Pobjede juče je obišla kafiće i igraonicu za djecu u TC Mol of Montenegro i uvjerila se da je u kafićima posao znatno opao. Ništa bolja situacija nije bila ni u centru.

Terase kafića ispred južne tribine Gradskog stadiona bile su gotovo prazne. Radi mjera predostrožnosti i slabe posjete igraonica ,,Medžik lend“ u TC Mol of Montenegro juče je bila zatvorena, dok je na zelenoj pijaci bilo isto posjetilaca kao i bilo kojeg vikenda.

TRGOVINA

Prodavačica Ljiljana Đurišić kaže da je iznenadilo to što juče na pijaci nije bilo ništa manje ljudi nego inače nedjeljom.

- Možda smo i suviše opušteni.

Ja nosim rukavice ovih dana, iako nije zabilježen nijedan slučaj virusa korona. To radim zbog moje djece, jer ovdje sam u kontaktu s narodom, od koga uzimam novac. Gledam da se zaštitim koliko mogu, da ne pokupim i prenesem virus svojima. Čovjek prvo mora da zaštiti sebe pa druge – kaže Đurišić, uz napomenu da je

D. M.

Građani Podgorice poštuju privremene mjere i drastično su smanjili odlaske u tržne centre, kafiće i igraonice.

D. M.

Jovan: Kad bih je pozvao iz Zagreba, gdje sam završavao specijalističke studije, da pitam fali li im što, ona bi odgovorila ne.

Kako djeca uče, rekla bi odlično, nema problema. Mogao sam mirno da radim Desanka: I ako je katkad bilo problema prećutala bih, da ne opterećujem muža. Djeca su bila lučonoše u školi

Kafići prazni, igraonice za djecu zatvorene, na pijaci dosta svijeta

UobIčAJENA TRgoVINA: Gužva na Zelenoj pijaci

SlAb PRoMET: Kafić u Molu of Montenegro

normalno imati određenu dozu zabrinutosti kad vidi što se dešava u okruženju.

Navodeći da joj promet juče nije bio slabiji nego prethodnih vikenda, ona ističe da najviše prolaze citrusi.

- Ljudi najviše traže pomorandže, limun i kivi, tj. voće bogato vitamnom C. Cijene su iste kao ranije, pomorandže su 1,20, a limun i kivi po dva eura – navodi Đurišić.

Vukoman Zeković, koji je juče oko podne trgovao na zelenoj pijaci, kaže da izbjegava gužve i poštuje preporuke nadležnih institucija.

- Izašao sam u trgovinu. Oprezni smo, ali se ne možemo za-

odobrenje od mola od kojih rentiramo prostor. Odobrili su nam za danas da ne radimo, vidjećemo za dalje – kazali su nam u telefonskom razgovoru iz ,,Medžik lenda“.

U ,,Pikado klubu“ u Molu of Montenegro kažu da im je posljednjih dana posao osjetno slabiji.

- Iako je kiša napolju, nema ni danas gostiju – kazao je konobar iz kafića.

Slična situacija bila je i u kafiću ,,Moment“, gdje je bilo zauzeto svega nekoliko stolova.

Poslovođa Predrag Milanović kaže da im je posljednjih dana slabiji promet, na što konobar dodaje da su im pazari ovih dana tri puta manji nego obično.

Darko Kasalica bio je jedan od rijetkih posjetilaca kafića ,,Moment“.

- Ponašamo se sasvim normalno, svratio sam da popijem kafu. Imamo troje djece, ali ne paničimo zbog trenutne situacije – kaže Kasalica.

I terase kafića ispred južne tribine Gradskog stadiona, koje su nedjeljom inače pune, juče su bile gotovo prazne.

Omer Građević iz kafića ,,Moda“, komentarišući jučerašnji slab promet, kazao je: ,,Bolje da nijesam otvarao kafanu danas“.

U tržnom centru Delta siti prije dvije noći značajno je smanjena frekvencija ljudi. U tom tržnom centru zatvoren je

barikadirati – kaže Zeković.

Dijana je trgovala na zelenoj pijaci sa zaštitnom maskom.

- Juče sam sa porodicom stigla iz Novog Sada. Vidjela sam kako to funkcioniše tamo, bolje da smo svi malo oprezniji. Ja sam Baranka. Živmo u Novom Sadu, ali za sad smo ovdje jer je situacija, nadam se, ovdje bezbjednija – kazala je Dijana.

OPREZ

Igraonica za djecu ,,Medžik lend“ na drugom spratu u Molu of Montenegro juče nije radila.

- Uzeli smo u obzir obavještenja nadležnih, to što nema ljudi i rizik, jer djeca su u pitanju, tu nema šale. Čekali smo

Saučešća se izjavljuju kao u normalnim okolnostima Ispred kapele na Čepurcima juče je bilo dosta svijeta.

Prodavačica cvijeća u objektu ispred ovog gradskog groblja kazala nam je da joj ni juče, kao ni prethodnih dana, promet nije bio slabiji nego inače. Kako dodaje, uprkos preporukama nadležnih, nije primijetila da ljudi izbjegavaju da dođu kako bi izjavili saučešća.

Završena rekonstrukcija Ulice dr Blaža Raičevića

Terase kafića ispred južne tribine Gradskog stadiona bile su gotovo prazne. Radi mjera predostrožnosti i slabe posjete igraonica u TC Mol of Montenegro je bila zatvorena bioskop ,,Sinepleks“, a prema najavama menadžmenta Delte, ovaj tržni centar će najvjerovatnije od utorka redukovati radno vrijeme i biće otvoren od 10 do 18 sati.

Prije dva dana iz Ministarstva zdravlja su podsjetili da su dosadašnja iskustva zemalja koje se suočavaju sa pandemijom lekcija koju ne smijemo ignorisati.

- Osim što su zabranjena okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, preporučeno je vlasnicima, upravljačima i zakupcima ugostiteljskih objekata da sprovode mjere koje će za cilj imati sprečavanje okupljanja građana na ograničenom prostoru - istakli su u Ministarstvu. Ovakve mjere predostrožnosti uticale su na to da ugostiteljski objekti, igraonice za djecu, tržni centri juče budu gotovo prazni.

I. MITROVIĆ Foto: D. MIJATOVIĆ

Radnici Zelenila zasadili drvored za Ulicu Svetlane Kane Radević

Asfaltirali 900 metara ,,Bemaks“ donirao 24 platana saobraćajnice Radnici gradskog preduzeća Putevi završili su prije dva dana rekonstrukciju Ulice dr Blaža Raičevića u Tološima, u dužini od 900 metara, širine od 4,5 – 5 metara. Ukupna vrijednost investicije iznosi 70.500 eura

– saopšteno je iz Puteva.

Radovi, navode oni, su obuhvatali rezanje postojećeg asfaltnog kolovoza, mašinsko struganje – profilisanje postojećeg asfalta, izradu sloja izravnjena, kao i ugradnju završnog asfaltnog sloja. I. M.

INVESTICIJA VRIJEDNA 70.500 EURA: Rekonstruisani kolovoz

Zahvaljujući donaciji društvenoodgovorne kompanije ,,Bemaks“ u Ulici Svetlane Kane Radević prije dva dana zasađen je drvored od 24 platana.

Iz preduzeća ,,Zelenilo“ koji su zasadili drveće saopštavaju da je, zbog mjera koje je Vlada Crne Gore uvela radi sprečavanja pojave virusa COVID 19, izostala akcija sa predstavnicima glavnog grada i volonterima donatorskih kompanija, kakvu u ovakvim prilikama inače realizuju.

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić je, zbog aktuelnih mjera i preporuka, ovim povodom telefonski iskazala zadovoljstvo što projekat ,,Moje drvo“ nastavlja da živi i spaja grad i društveno odgovorne pojedince i kompanije.

- Naši prijatelji iz Kompanije ,,Bemaks“ su prethodnih godina kroz donacije i sponzorstva podržali veliki broj projekata

ZA PRIMJER: Novi drvored u Ulici Svetlane Kane Radević

glavnog grada, tako da je ovo nastavak te lijepe saradnje.

Nažalost, danas nijesmo mogli zajednički učestvovati u akciji sadnje, budući da je neophodno da svi zajedno odgovorno pristupimo poštovanju preporuka Instituta za javno zdravlje, ali smo veoma zadovoljni što novi drvored platana od danas krasi Ulicu Kane Rade-

vić – poručila je Vujačić.

Iz kompanije ,,Bemaks“ su u telefonskoj izjavi poručili da oni kao društvenoodgovorna kompanija žele da doprinesu očuvanju životne sredine i ozelenjavanju glavnog grada, zbog čega su i odlučili da se pridruže akciji ,,Moje drvo“ i doniraju biljni materijal za Ulicu Svetlane Kane Radević.

I.M.

18

Marketing

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

19

Analiza istorijske nauke Ni prenosivost zaraze ni stopa smrtnosti virusa koji trenutno potresa svijet nije velika, ali najistaknutija žarišta pokazuju da je njegova opasnost u spoju visoke gustoće broja stanovnika, udjela starog stanovništva i (ne)dostatnosti medicinskih resursa.

To je ocijenila za Hinu povjesničarka znanosti Tatjana Buklijaš, Zagrepčanka zaposlena na Sveučilištu Auckland u Novom Zelandu, uspoređujući opasnosti aktualnog koronavirusa (Covid-19) s epidemijama koje su se bolno utisnule u ljudsku povijest.

Koronavirus, od kojeg će jedna zaražena osoba zaraziti dvije do tri druge, čini se zarazniji od influence i ebole, no manje zarazan od npr. ospica.

Istodobno, po patogenosti i stopi smrtnosti uvelike zaostaje za kugom, kolerom ili ebolom, ističe ona.

Stopa smrtnosti koronavirusa procjenjuje se na tri posto, a pretpostavlja se da je ustvari niža, dok je smrtnost povijesnih epidemija bila daleko viša. „Crna smrt“ u obliku bubonske kuge usmrćivala je oko 60 posto oboljelih, a u slučaju plućnog prijenosa i više, objašnjava Buklijaš i napominje da se neki povjesničari ne slažu da opisi Crne smrti odgovaraju kliničkim opisima bubonske kuge kakve nalazimo od 19. stoljeća.

Ona ističe da je sada jako važno što planet nikada u povijesti nije imao toliki broj stanovnika i bio toliko gusto naseljen.

Također, Covid-19 osobito pogađa starije stanovništvo, iz razloga koji nisu jasni, a nikada u povijesti kao danas nismo imali toliki udio starijeg stanovništva kao ni stanovništva s kroničnim bolestima. Te dvije skupine također koriste medicinske resurse mnogo više no mlađe i zdravije stanovništvo.

Primjeri Italije i kineske provincije Hubei pokazuju što se može dogoditi kada se spoji visoki udio starog stanovništva, visoka gustoća stanovništva, i medicinski resursi kojih ima dovoljno u normalnim uvjetima, ali ne kriznim situacijama, ističe Tatjana Buklijaš.

VAŽNOST IMUNITETA

Uzročnici zaraznih bolesti imaju dvije osnovne značajke: kontagioznost, tj. sposobnost prijenosa, i patogenost, odnosno sposobnost da izazovu bolest. Evolucijski gledano, oni nastoje postići ravnotežu između te dvije značajke, jer ako su izrazito patogeni i uzrokuju visoku stopu smrtnosti, mogu smanjiti šansu prijenosa. Osim destruktivnih osobina samog uzročnika, patogenost ovisi i o imunološkom odgovoru organizma, objašnjava znanstvenica koja je Medicinski fakultet završila u Zagrebu, doktorski studij na Sveučilištu Cambridge, gdje je i započela sveučilišnu karijeru, koju je nastavila na Sveučilištu Auckland.

Ona naglašava da su zarazne bolesti najveće učinke postizale u populaciji koja nije bila imuna na njih. Tzv. dječje zarazne bolesti poput ospica, hripavca ili difterije, imale su snažan trajan učinak i visoke stope smrtnosti jer su napadale djecu koja nemaju imunitet.

No, među preživjelima su ostavljale trajnu imunost te

Kolera pridonijela propasti feudalizma, hoće li korona virus promijeniti svijet

stoga nisu predstavljale opasnost po odrasle, kaže.

S druge strane, dječje bolesti u populacijama koje se nikada nisu susrele s njima imale su učinak koji je bio jednak ili teži od učinka kuge. Primjerice, ospice su, uz gripu i tuberkulozu, bile jedna od bolesti koja je izazvala tešku demografsku krizu među Maorima na Novom Zelandu nakon dolaska Europljana. Još teži gubitak stanovništva ospice su nanijele na Havajima nakon dolaska britanske flote.

Ospice danas ne bi trebale predstavljati veći problem, no epidemije te virusne bolesti bilježe se nakon dugog razdoblja zbog otpora cijepljenju koji se proširio po svijetu. Tako je na Samoi između rujna 2019. i siječnja 2020. zabilježeno 5700 slučajeva zaraze od kojih su 83 završile smrtno, uglavnom male djece. To je veliki broj zaraza u otočnoj državi koja broji svega nešto više od 200 tisuća ljudi, kaže i dodaje da se epidemija objašnjava padom stope cijepljenja na svega 33-34 posto u 2018. godini.

NAJTEŽE: KUGA, KOLERA I „ŠPANJOLKA“

Ljudska povijest najviše pamti epidemije kuge, kolere i tzv. španjolske gripe, i te su epidemije ostavile najdublji demografski trag.

Kuga je uzrokovala epidemije svakih nekoliko desetljeća počevši od vremena tzv. Crne smrti 1347-1350. pa do 18. stoljeća. Krenula je iz centralne Azije prema Indiji i Kini: 1330-ih i 1340-ih teška epidemija pogodila je Kinu, gdje je stradalo do 75 posto stanovništva. Godine 1346. je bila na Krimu, 1347. u današnjoj južnoj Italiji, a početkom siječnja na Šipanu kod Dubrovnika.

Do 1349. se proširila po cijeloj Europi, od koje je umrlo između jedne i dvije trećine stanovništva. Zadnja kuga na hrvatskom tlu zabilježena je u Dubrovačkom primorju, u Čepikućama na granici s Otomanskim carstvom, 1815-1816. godine.

Razloge širenja kuge Tatjana Buklijaš objašnjava procvatom europskog društva u razvijenom srednjem vijeku.

Pitanje je bi li se kuga bez toga proširila s područja oko Kaspijskog jezera, gdje je bila endemska bolest. Prije toga širenje nije bilo moguće jer je stanovništvo u Europi bilo malobrojno i rijetko naseljeno. U 12. i 13. stoljeću stanovništvo raste, stvaraju se veći gradovi, a epidemije gladi iz 1315. i 1317. ukazuju na povećani broj stanovnika, ali i na činjenicu da je lošija prehrana oslabila njegov imunitet.

Kolera se vjerojatno ne bi proširila iz Indije, gdje je bila od pradavnih vremena endemska bolest, da Indija nije bila postala dijelom britanskog kolonijalnog imperija. Prva pandemija je započela 1817. ali se iscrpila prije dolaska u Europu. No, zato je u sljedećih stotinjak godina pet valova kolere preplavilo Europu. Širenju su pogodovale novoizgrađene željezničke pruge, brodske linije, te urbanizacija i uvjeti loše higijene, manjkave kanalizacije i opskrbe pitkom vodom u industrijskim centrima, ističe.

Tzv. španjolska gripa na kraju Prvog svjetskog rata, posebice je pogađala mlađe odraslo stanovništvo, starosti između 15 i 40 godina. Utjecaj španjolske gripe je teško razlučiti od utjecaja Prvog svjetskog rata, no ona je pokosila barem dvostruko više žrtava od rata, prema konzervativnoj procjeni 20 milijuna stanovnika!

KAKO SU EPIDEMIJE MIJENJALE SVIJET?

Velike povijesne epidemije mijenjale su svijet i to na različite načine, kaže Buklijaš i navodi da je zbog demografskog gubitka čovjek postao najvažniji resurs države u srednjovjekovnom društvu.

U Dubrovniku se npr. vide mjere za poticanje imigracije već i prije završetka epidemije. Također, od tada se pojavljuju ideje da su vladari i vlasti odgovorni za zdravlje građana, što možemo smatrati nekom vrstom „proto-javnog zdravstva“. Poznato je da je Dubrovnik 1377. uveo odredbu da pridošlice iz „kužnih područja“ imaju provesti mjesec dana na određenim lokacijama prije ulaska u grad: time je štitio zdravlje građana a da nije prekidao trgovinu.

Manjak radne snage nakon Crne smrti vjerojatno je potaknuo tehnološku inovaciju i raspad feudalnog društva. Depopulacija je imala utjecaja i na klimu: iako utjecaj ljudi na klimu nije bio izražen kao danas, razdoblja depopulacije se poklapaju s razdobljima sniženja prosječnih temperatura, kaže Tatjana Buklijaš.

Kolera se, pak, može smatrati „bolešću revolucija“. Sve velike epidemije kolere su izbile u politički turbulentnim godinama: 1848., revolucija „Proljeće naroda“, 1866. u vrijeme raspada njemačke konfederacije, te 1892. u Hamburgu, epidemija koja je bila povezana s velikim brojem ruskih Židova koji su odande emigrirali za SAD, bježeći od pogroma u Ruskom Carstvu.

To nije puka koincidencija!

Socijalni prevrati obično su popraćeni pokretom stanovništva, a rat i izbjeglištvo povećavaju prilike širenja bolesti. S druge strane, uvođenje restriktivnih mjera poput ka-

rantene i prisilne hospitalizacije, kojima je nerazmjerno bilo pogođeno siromašno stanovništvo, bile su doživljavane kao nepravedno izdvajanje potlačenih slojeva društva, objašnjava ona.

Tako su npr. nakon epidemijskog vala kolere visoke smrtnosti u Mađarskoj 1831. mase opljačkale dvorce i masakrirale plemiće. Drugdje su se napadi okretali protiv gradskih i državnih vlasti i u strahu od nemira gradovi i države su popuštali mjere protuepidemijske zaštite. Ovakvi nemiri su, prije nekoliko dana, zabilježeni u Italiji, napominje.

Smatra se da koronavirus nema utjecaja na ljudski razvoj, osim indirektno, opterećenjem respiratornog sustava majke.

TEORIJE ZAVJERE SU NORMALNE

Mjere koje je poduzela Kina u suzbijanju bolesti Covid-19, u ovom se trenutku čine uspješnima. Međutim ne zna se što će se dogoditi kada se ponovno otvori provincija Hubei.

Izolacije dulje od mjesec ili dva se povijesno nisu provodile - originalna karantena je trajala trideset dana - i zbog utjecaja na trgovinu i ekonomiju, a i šansa pridržavanja propisima karantene na dulje razdoblje je bila niska, pa i po cijenu teške kazne.

Znanstvenica smatra da su reakcije javnosti na epidemiju, koje se kreću u rasponu između katastrofičnih ocjena, koje smatraju da se stvarno stanje krije, i onih koje smatraju da je bolest paravan zavjereničkih politika - uobičajene.

Teorije zavjere su normalan način nošenja s neobičnom situacijom. Objašnjenje da iza neke nove pojave ili događaja stoji namjera relativno je lako i jednostavno prihvatiti, što

uostalom pokazuje i kulturna povijest i povijest religija, kaže.

Znanost pak opisuje svijet na probabilistički način: svi prirodni fenomeni imaju neku mogućnost razvoja, koja pak ovisi o nizu drugih faktora.

Nove zarazne bolesti su normalna prirodna pojava i oduvijek su se pojavljivale, no mi za većinu vjerojatno niti ne znamo jer se ranije za njezinu pojavu nisu stvorili uvjeti. Kao što smo vidjeli kod kuge i kolere, visoka zaraznost i patogenost nije bila sama dovoljna, nego se tražila gustoća stanovništva i drugo. Što se povjerenja i prihvaćanja mjera tiče, one ovise o vrsti političkog sustava, podršci koju stanovništvo daje političkoj vlasti, edukaciji stanovništva, dobrim komunikacijama itd.

Dosta komentatora smatra da mjere izolacije koje je provela Kina, te mjere nadzora stanovništva koje provodi Singapur - koji je usprkos blizini i povezanosti s Kinom te visokoj gustoći stanovništva zasad uspio zadržati broj zaraženih i oboljelih na relativno niskoj razini te nema smrtnih slučajeva - ne bi bilo moguće provesti u zemljama zapadne demokracije, ali niti u autoritarnim zemljama na nižem stupnju ekonomskog razvoja ili gdje pak nema kulture kolektivne dobrobiti.

Dodatni aspekt je spremnost današnjih društava da kazne nepridržavanje propisima.

Povijesno su kazne za kršenje karantenskih propisa bile stroge: u Dubrovniku su uključivale visoke novčane kazne, tamnicu ili teške tjelesne kazne. Kakve kazne su primjerene u slučajevima kršenja samoizolacije osoba koje ne pokazuju simptome?

Kako ih uopće nadzirati? To su pitanja na koja demokratska društva nemaju odgovor, ocjenjuje Buklijaš.

COVID-19

Kakve će promjene izazvati koronavirus? Mogli bismo zamisliti medicinske inovacije, npr. jeftinije i šire rasprostranjene termo-senzore kojima se može detektirati povišena temperatura. Jedan pozitivan ishod bi mogla biti snažnija suradnja između kineskih i zapadnih istraživača. Tzv. antivax pokret - protiv cijepljenja - bi mogao biti ozbiljno potkopan, što bi imalo pozitivan utjecaj na prekid ponovnih javljanja bolesti za koje imamo uspješna i dobro testirana cjepiva, smatra povjesničarka znanosti.

Također, Covid-19 se odvija u svijetu gdje se veliki dio komunikacije već odvija digitalnim putem no istodobno su i putovanja na velike razdaljine, zračnim putem, češća no ikada, usprkos negativnog utjecaja na klimatske promjene. Hoće li ova godina promijeniti trend porasta avio-prometa? Hoće li utjecati na organizaciju rada s puno većim udjelom tele-konferencija?

Slični poremećaji svjetskog prometa bili su vidljivi 2001 nakon 11. rujna ili u vrijeme globalne financijske krize 2008-2009. No vidljive klimatske promjene u posljednjem desetljeću, snažnija svijest o potrebi brže akcije, u kombinaciji s pristupačnim alternativama, mogla bi dovesti do trajne promjene.

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Velikosrpski vitezovi: Malo rušimo džamije, malo branimo svetinje Radila je Vojska Republike Srpske udarnički, prekovremeno, postavljali su eksploziv, minirali sakralne objekte, dizali ih u vazduh... » Piše: Tomislav Marković Odbrana svetinja u Crnoj Gori ne posustaje već mesecima, na radost patrijarha, mitropolita, episkopa i ostalih jereja Srpske pravoslavne crkve.

Pod komandom mitropolita Amfilohija litije se redovno održavaju, pravoslavno sveštenstvo ne zazire čak ni od korone, ništa ih ne može zaustaviti u odbrani onoga što im je najsvetije. Koliko su jereji srčani u borbi za svetinje, neupućeni posmatrač sa strane bi pomislio da je neka varvarska vojska upala na teritoriju Crne Gore i krenula da postavlja dinamit u pravoslavne hramove ne bi li ih sravnila sa zemljom. Kad mitropolit Amfilohije kaže da mogu i da ga ubiju, da će mu biti čast i radost da postrada braneći svetinje, fiktivni posmatrač bi teško mogao da pomisli da je kamen spoticanja tek neki zakon koji treba da utvrdi šta je u čijem vlasništvu.

Nema boljeg trenutka za malo podsećanje na to kako su tokom rata u BiH srpske snage uspešno branile svetinje od postojanja. Toliko im je dobro išla odbrana svetinja tih olovnih godina da su uspeli da sruše čak 534 džamije u rekordnom roku. Samo u Banjaluci su za tri meseca uništili skoro sve džamije, među njima i Ferhadiju, Arnaudiju i Ferhat-pašinu džamiju koje su sagrađene u XVI veku i nalazile su se na listi spomenika svetske baštine pri UNESCO-u. Srušene su i Atik-džamija u Bijeljini, Hamza-begova džamija u Sanskom Mostu, Aladža džamija u Foči, sve tri takođe iz XVI veka. U Bosanskoj Gradiški je u jednom jedinom danu, 28. marta 1993. godine, porušeno pet džamija: Azizija, Čikulska, Dubravačka II, Haluška i Jusufagina džamija. I tako je bilo u svakom bosanskom mestu gde bi upale Mladićeve junačine.

SISTEMATSKO UNIŠTAVANJE BOŠNJAČKE KULTURE

Radila je Vojska Republike Srpske udarnički, prekovremeno, postavljali su eksploziv, minirali sakralne objekte, dizali ih u vazduh, a potom su ostatke odvozili van gradova, uglavnom na deponije, kako ne bi ostalo ni traga od islamske kulturne i verske baštine. Uništavanje islamskih verskih objekata nije bilo ni stihijsko ni slučajno, već je sprovođeno sistematski, kao deo genocidne prakse koja je imala za cilj zatiranje Bošnjaka i njihove kulture. Genocid, etnička čišćenja, proterivanje nesrpskog stanovništva, spaljivanje kuća, otimanje materijalne imovine, masovna silovanja, rušenje džamija i drugih sakralnih objekata – to su sve delovi jednog istog projekta, stvaranja etnički čiste srpske teritorije.

Bosanski recept primenjen

Hrista zarad odbrane genocidnog projekta. Doduše, lako je mitropolitu da priziva Hristov primer kad u njega ne veruje, njemu je bogohuljenje jedini način da nešto kaže o Bogu.

LJUDI KOJIMA NIŠTA NIJE SVETO

U BiH srušeno 534, na Kosovu 255 džamija

je i na Kosovu, gde je od marta do juna 1999. godine srušeno 255 džamija. Malo proteruješ Albance, malo ih ubijaš i trpaš u hladnjače i masovne grobnice, malo im rušiš sakralne objekte – tako je izgledalo sveto trojstvo srpskih vojnih i policijskih snaga.

Kulturocid je integralni deo udruženog zločinačkog poduhvata, njegova – da se poslužim izrazom koji je drag mitropolitu Amfilohiju – „kičmena moždina“.

Kakve to veze ima sa Srpskom pravoslavnom crkvom?

Velike i sudbinske. Velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve podržavali su svim srcem i svom dušom ratno rukovodstvo Republike Srpske pod čijom su komandom rušene džamije. Za njih su Pale postale novi Jerusalim, a Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ratko Mladić i ostali zločinci – hrišćanski vitezovi u svetom ratu za krst časni i slobodu od mrskog prisustva sakralnih objekata druge vere i onih koji se u njima klanjaju Bogu.

Vezu između SPC i paljanske družine jezgrovito je opisao Milorad Tomanić u studiji „Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj“: „Poznato je da su velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, poput nekakvih supervizora, bili prisutni na skoro svim zasedanjima Skupštine Republike Srpske.

Episkopi SPC, ali i političari i generali iz rukovodstva bosanskih Srba, isticali su izuzetno dobru međusobnu saradnju. Krajem aprila 1993. godine, mitropolit dabrobosanski Nikolaj Mrđa dao je intervju u kojem je izjavio da general Mladić prihvata sve njegove predloge. Predsednik Republike Srpske dr Radovan Karadžić, početkom 1994. ocenio je odnose između Crkve i države kao izvanredne. ‘Naše sveštenstvo je prisutno u svim našim razmišljanjima i odlukama, a glas Crkve se sluša kao glas najvišeg autoriteta’, rekao je Radovan Karadžić.

UJEDINJENJE SRPSKIH ZEMALJA S BLAGOSLOVOM SPC

Reklo bi da se su Mladićeve i Karadžićeve ubilačke horde imale crkveni blagoslov za svoja bogougodna nedela. Nije slučajno Srpska demokratska stranka izašla na izbore uz duhovnu podršku SPC. Ta podrška je bila sasvim logična, budući da je SDS u svoj program kao jedan od ciljeva stavila i „reanimiranje sveštenstva koje je bilo uklonjeno iz političkog života“. Reanimacija je uspela u potpunosti, mrtvac je oživeo i vratio se u obliku zombija, gladan ljudskog mesa i žedan ljudske krvi. Ratne zločince i crkvene poglavare spojio je zajednički cilj – ujedinjenje srpskih zemalja. O tome je mitropolit Amfilohije govorio za „Dugu“ još u aprilu 1992. godine: „Kičmena moždina tih Ujedinjenih zemalja već se zna i ona se - i pored svih tegoba - ponovo oblikuje, a to je Srbija i Crna Gora. Zatim tu spada istočna Hercegovina, jedan dobar dio Bosanske Krajine, Srpska Krajina...

Konture tih srpskih zemalja već su se nazrele tako jasno u svim ovim zbivanjima i samo je velika nesreća što na vapaj i krik Srpske Krajine nije uslišeno u pravom trenutku“.

Amfilohije nije bio usamljeni glas u crkvi, već je stajao na zvaničnoj liniji SPC. Recimo, u saopštenju Sabora SPC iz januara iste godine kaže se sledeće: „Srpski narod je već pola veka politički razdrobljen i izdeljen neprirodnim granicama koje rasecaju njegov živi organizam... Njih je isplanirala komunistička Internacionala, ostvarila neofašistička i ustaška okupacija, a utvrdila i produžila - protiv volje srpskog naroda - Titova komunistička diktatura preko svog izrazito antisrpskog AVNOJ-a ... Zbog toga, ni Srpska pravoslavna crkva, ni srpski narod nikada nisu priznali veštačke i nelegitimne ‘avnojevske’ unutrašnje granice“.

Zvanični stav SPC je bio jasan: ne priznajemo AVNOJ-evske

granice i podržavamo političare i ratnike koji će ostvariti san o rušenju tih međa i ujedinjenju srpskog naroda u jednu oveću Srbiju. U početku su crkveni glavari verovali da je Slobodan Milošević mesija koji će ostvariti njihov san, ali su se brzo razočarali u srpskog vožda i priklonili se paljanskom krilu ubilačkog projekta. Toliko su episkopi bili oduševljeni ratnim zločincima da su im besede o zlikovcima više ličile na žitija svetaca, nego na govore o ovozemaljskim grešnim ljudima.

Kad je početkom 1993. godine rukovodstvo Republike Srpske odbilo Vens-Ovenov plan za okončanje rata u Bosni, Amfilohije je oduševljeno pozdravio ovaj čin: „U ovom trenutku našu dušu, kao što je naš jezik čuvao Vuk Karadžić, jedan njegov prezimenjak, sa Plavšićkom, novom Kosovkom djevojkom, sa Krajišnikom – čuvaju nas i našu dušu, jer su ove noći krenuli svetolazarevskim putem. Opredijelili su se kao i car Lazar za carstvo nebesko“. To je ona ista Biljana Plavšić koja je govorila: „Srba ima 12 miliona, neka ih šest miliona pogine. Opet će ona druga polovica uživati u plodovima rada i borbe“. Baš liči na kosovku devojku, pogotovo iz genocidnog profila.

ETNIČKO ČIŠĆENJE UZ BOŽJU POMOĆ

Crkva je, naravno, bila protiv Vens-Ovenovog plana, otuda ove tople Amfilohijeve reči o onima koji su želeli nastavak rata. Većina vladika je bila protiv bilo kakvog mirovnog plana, na primer onog koji je Kontakt grupa pripremila u julu 1994. godine. Tada je episkop Atanasije Jevtić došao na Skupštinu Republike Srpske i rekao da SPC ne pristaje na „desetkovanje srpskog naroda“ i zato ne treba prihvatiti plan, a mitropolit Amfilohije je poslao telegram podrške.

Sa episkopske konferencije SPC upućen je „Apel srpskom narodu i svetskoj javnosti“ u kojem se poziva „sav srpski narod stane u odbranu

vekovnih prava i sloboda“ (među kojima posebno treba izdvojiti pravo na zatiranje Bošnjaka i rušenje džamija).

U „Apelu“ se objašnjava zašto treba nastaviti sa ratom i ubijanjem: „Mi danas ne možemo pristati, niti možemo nametnute nam u Ženevi odluke o procentima i mapama prihvatiti, te da ostanemo bez svojih: Žitomislića na Neretvi ili Saborne crkve u Mostaru ili crkve Sopotnice na Drini, Manastira Krke ili Krupe u Dalmaciji, Ozrena i Vozuće u Bosni, Prebilovaca u Hercegovini ili Jasenovca u Slavoniji“. Ili, što bi se danas reklo: Ne damo svetinje!

Poziv duhovnika nije imao većeg odjeka u vaskolikom srpstvu, što je iznerviralo Amfilohija koji se u avgustu okomio na srpske turiste koji se baškare na plažama i banjaju po banjama, pa primorje i banje „odjekuju od našeg lakoumlja i bezumnih naših zabava“. Nedostojnim Srbima kojima je više stalo do letovanja nego do ujedinjenja svih srpskih zemalja, Amfilohije je poručio da „narod i Skupština Republike Srpske danas čuvaju i obraz i dušu srpskoga naroda pravoslavnog“, da se danas u BiH „bije bitka za slobodu zlatnu i obraz časni čitavog Pravoslavlja, za pravdu i dušu čitavog svijeta, za svetinju bogolikog ljudskog dostojanstva“, te je zamolio Boga da braći u BiH pruži „svaku pomoć u dobru i snagu da odole pritiscima svijeta, koji je naš Gospod Isus Hristos već pobijedio“.

Džamije su u to vreme uglavnom bile srušene, pa pretpostavljam da mitropolit nije mislio na Božju pomoć u dinamitu i eksplozivu. Poređenje sa Hristom je sasvim logično, pošto je opštepoznato da je Sin Božji stajao na čelu vojske koja je zatirala čitave narode, ubijala žene i decu, te da je s gnušanjem odbijao sve mirovne planove koji su dolazili od predstavnika Rimskog carstva. Teško je zamisliti nešto bogohulnije od Amfilohijevog pozivanja na

Moglo bi se ovako navoditi do sutra, tih ratnih godina crkveni velikodostojnici su otvoreno, bez ikakve zadrške, podržavali masovne ubice koje su stajale na čelu udruženog zločinačkog poduhvata, nudeći im duhovno okrepljenje za najstrašnije ratne zločine. Prisetimo se samo još Vasilija Kačavende i njegovog pozdravnog govora Ratku Mladiću prilikom ulaska u Srebrenicu, u kom je praktično blagoslovio genocid koji je potom usledio: „Krv vapije za osvetom. Sveteći se, srpski narod rušio je najmoćnije srpske imperije.

I, evo, dočekujemo radosne dane, polako se približavajući onom trenutku kada će se ponovo poslije Kosovske bitke ujediniti i vaspostaviti srpska država“.

Kasnije je Kačavenda služio liturgiju u crkvi i održao propoved u kojoj je rekao da je „čudo božje“ što su „hrabri srpski borci“ oslobodili „srpsku zemlju okupiranu od Osmanlija, da tamo gdje je časni krst sijao postavili su ruglo od polumjeseca“. Nešto slično je istog dana govorio i Ratko Mladić: „Evo nas 11. jula u srpskoj Srebrenici, uoči još jednog verskoga praznika srpskoga poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. I napokon, došao je trenutak da se posle bune protiv dahija Turcima osvetimo na ovom prostoru.“ Reklo bi se da su Kačavenda i Mladić jedna koljačka duša, a dva tela. Svako na svom zadatku: general je tu da strelja, a vladika da pruži duhovnu podršku za genocid.

Posle svih počinjenih strahota, posle genocida u Srebrenici, posle najstravičnijih zločina koji se mogu zamisliti – vrh SPC nije promenio odnos prema zločincima. Haški optuženici su pre odlaska na suđenje redovno svraćali kod patrijarha Pavla, na patriotsko-duhovne konsultacije, a mitropolit Amfilohije je nudio utočište Radovanu Karadžiću, govorio kako njega i Mladića „čuva u svojim njedrima“, odlikovao Vojislava Šešelja za borbu protiv Haškog tribunala… A danas isti mitropolit, koji i dalje stoji na istim pozicijama, brani svetinje u ime iste ideologije koja je svetinje uništavala. Amfilohijeva duhovna čeda rušila su tuđe svetinje i poništila svetinju ljudskog života. Mitropolitu to nije smetalo, već je miniranje džamija i masovna ubijanja civila unapredio u borbu za „svetinju bogolikog ljudskog dostojanstva“. Zato je njegova današnja borba za odbranu svetinja puki privid.

Ne mogu se za svetinje boriti oni kojima ništa nije sveto: ni Bog, ni njegova tvorevina, ni čudo života, ni čovek kao ikona Božja, niti bilo šta drugo na ovom ili na onom svetu.

Ponedeljak, 16. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21

22

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,MAKSIM GORKI“ Adresa: IVANA VUJOŠEVIĆA 1

Tel.: 020-201-406 Email: osmaksimgorki@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ITALIJANSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor italijanskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine; - za 8 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad; -dokumentacija:originali ili ovjerena fotokopija 2. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine; -završena obuka za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama-dokaz; -crnogorsko državljanstvo; -dokumentacija:originali ili ovjerena fotokopija; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OŠ ,,VOJIN POPOVIĆ“ Adresa: DREZGA PIPERI

Tel.: 069-893-888 Raspisuje Konkurs za Direktora/icu Uslovi : 1. Da ispunjava uslove za nastavnika ili stručnog saradnika u nastavi ( pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa zakonom, VI ili VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 ili 240 kredita CSPK-a); 2. Da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno –vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad ( licencu); 3. Da ima pet godina radnog iskustva na poslovima obrazovanja i vaspitanja; 4. Da ima crnogorsko državljanstvo; 5. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

Kandidat je dužan da uz prijavu na Konkurs priloži program razvoja Ustanove.

Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije. Kao dokaz o državljanstvu može se dostaviti ovjerena fotokopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje od nadležne zdravstvene ustanove.

Prijava na Konkurs se podnosi na adresu škole u roku od 15 dana od dana objavljivanja Konkursa.

Izbor se vrši na perod od 4 godine.

Adresa: JU OŠ ,,Vojin Popović“ Drezga bb, Podgorica.

JU SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ,,VASO ALIGRUDIĆ“ Adresa: VASA RAIČKOVIĆA 26

Tel.: 020-237-120 Email: elektropg@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno,

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine - dozvola za rad(licenca) -crnogorsko državljanstvo 2. ORGANIZATOR/KA PRAKTIČNOG OBRAZOVANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine - dozvola za rad(licenca) -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Vrši ispravku konkursa za radno mjesto direktor/ica JZU Zavod-a za HMP Crne Gore, koji je objavljen u dnevnoj štampi i na sajtu Zavoda za zapošljavanje dana 11.03.2020. godine.

Naime, u tekstu oglasa je objavljeno »Prijave sa potrebnom dokumentacijom u zatvorenoj koverti sa naznakom “za javni konkurs za izbor direktora JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore“, a treba da stoji JZU Zavod za HMP Crne Gore.

Takođe, u naslovu oglasa stoji JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Podgorica, a treba da stoji »JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore« Sve ostalo u Konkursu ostaje nepromijenjeno.

ANDRIJEVICA TEL: 051/230-660

JU OŠ ,,BAJO JOJIĆ“ ANDRIJEVICA Adresa: ul B. Deletića b. b.

Tel.: 243-374 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Profesor razredne nastave, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnice sa bolovanja ,a najduže do 30.06.2020.godine.za rad u PO Ulotina.

-potrebna licenca za rad.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

,,R-MOBIL“ DOO Adresa: Ul. Lješnička

Tel.: 084/ 431-278 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 1 izvršilac, na

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana

PUT-GROSS DOO Adresa: INDUSTRISKA BB, BIJELO POLJE

Tel.: 050/480-644--050/480-648 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA C KATEGORIJE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za »C« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana

BUDVA TEL: 033/402-556

DOO ,,OTPADNE VODE“ BUDVA Adresa: trg sunca br.1

Tel.: 069/324-312 Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČKI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -Potrebna je i potvrda da se protiv lica koje se prijavljuje ne vodi krivični postupak -Dokumenta se mogu predati neposredno ili slati na adresu:Omladinskih brigada bb-Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda -Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

2. RUKOVODILAC/TELJKA FINANSIJSKOG SEKTORA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 3 dana

Napomena: -Potrebna je i potvrda da se protiv lica koje se prijavljuje ne vodi krivični postupak -Dokumenta se mogu predati neposredno ili slati na adresu:Omladinskih brigada bb-Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda -Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

3. ELEKTRIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Pogonski električar -Potrebna je i potvrda da se protiv lica koje se prijavljuje ne vodi krivični postupak -Dokumenta se mogu predati neposredno ili slati na adresu:Omladinskih brigada bb-Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda -Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

4. MEHANIČAR/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -strojanski ili brodomašinski tehničar -Potrebna je i potvrda da se protiv lica koje se prijavljuje ne vodi krivični postupak -Dokumenta se mogu predati neposredno ili slati na adresu:Omladinskih brigada bb-Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda -Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JU NARODNI MUZEJ CRNE GORE Adresa: NOVICE CEROVIĆA B.B.

Tel.: 041 230 310 Poništava potrebu za: 1. ARHIVISTA/KINJA, 1 izvršilac, na

određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS , Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 5 dana Oglas objavljen dana 11.03.2020.godine.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

ELBO DOO Adresa: NJEGOŠEVA 87A, HERCEG-NOVI

Tel.: 031/350-530 067/548-150 Email: elbohercegnovi@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/ CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: elbohercegnovi@t-com.me 2. TURISTIČKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: elbohercegnovi@t-com.me

KOTOR TEL: 032/325-732

VODOVOD I KANALIZACIJA DOO KOTOR Adresa: ŠKALJARI BB,KOTOR

Tel.: 032/325-214;325-217 Email: vodovod.kotor@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ČITAČ/ICA VODOMJERA ZA DOMAĆINSTVA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa

23

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZILA ZA KANALIZACIJU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Vozač drumskog vozila (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

DOO KOMUNALNO KOTOR Adresa: Škaljari bb, KOTOR

Tel.: 032/325-677 :067/287-011 Raspisuje konkurs za: 1. IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi:visoka stručna sprema(visoko obrazovanje)u obimu 240 kredita CSPK- VII 1 nivo kvalifikacija ;radno iskustvo od 3 godine na poslovima rukovođenja;da kandidat posjeduje organizacione sposobnosti.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

PETNJICA JU OŠ ,,TRPEZI“ PETNJICA Adresa: Trpezi

Tel.: 051/238-348 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Trpezi Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potrebna licenca za rad u vaspitnoobrazovnim ustanovama.

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2020.godine sa sedmičnom normom od 5 nastavnih časova. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

PLAV TEL: 051/255-060

OŠ ,,DŽAFER NIKOČEVIĆ“ Adresa: Čaršijska

Tel.: 067/323-666 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Profesor metematike VII-1 stepen , položen stručni ispit, licenca za rad. Probni rad traje 3 mjeseca.

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena:

Uslovi: Profesor metematike, VII-1 stepen , položen stručni ispit, da iam licencu za rad. probni rad traje 3 mjeseca.

Radni odnos se zasniva na određeno radno vrijeme za 6 (šest) časova sedmično do 30.06.2020 godine.

3. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Vaspitač/ica VI ili VII -stepen stručne spreme, položen stručni ispit , licenca za rad . Probni rad traje 3 (tri) mjeseca. Radni odnos se zasniva na pola norme na određeno vrijeme do 30.06.2020 godine.

4. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Nastavnik/ica ili profesor/ ica razredne nastave VI ili VII-stepen , položen stručni ispit , licenca za rad. probi rad traje 3 (tri) mjeseca.Radni odnos se zasniva za nastavu na albanskom jeziku i to na određeno vrijeme do 30.06.2020. godine 2 (dva) izvršioca i jedan do povratka radnika/ce sa bolovanja .

Napomena: za sve kandidate važi da dostave dokaze o ispunjenosti uslova, državljanstvo Crne Gore ili kopiju biometrijske lične karte .Prijave i potrebna dokumenta slati na adresu JU OŠ ,,Džafer Nikočević ,, Čaršijska b.b.

84326 Gusinje, a za potrebne informacije zvati na telefon 051/256-518.

izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: VŠS. Trajanje oglasa: 1 dan

ROŽAJE

Oglašava potrebu za: 1. ELEKTRIČAR/KA , 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana 2. RADNIK /CA NA UTOVAR SME-

TEL: 051/271-343

DOO ,,EL-PROMM I“ ROŽAJE Adresa: OMLADINSKA BB

Tel.: 068-000-235 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK /CA DIREKTORA, 1

JU OŠ ,,MUSTAFA PEĆANIN“ ROŽAJE Adresa: UL.RADUNA ĐUKIĆA BB.

Tel: 087-271-130 Vrši ispravku konkursa objavljenog u dnevnoj štampi od 04.03.2020 godine za sledeće radno mjesto:Vaspitač/ica za rad u produženom boravku, 1 izvršilac.Ispravka se odnosi na probni rad, gdje treba da stoji probni rad u trajanju dva mjeseca.Sve ostalo u konkursu ostaje isto.

SEVER-TRANS Adresa: BIŠEVO BB.

Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U DRVOPRERADI, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 1 dan

ULCINJ TEL: 030/412-213

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB

Tel.: 030-416-002 Email: info@jpkd-ul.me

ĆA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Trajanje oglasa: 3 dana 3. VETERINARSKI TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana 4. NK RADNIK/CA - ZELENILO I TRŽNICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 3 dana

DOO HOTEL HOTI Adresa: Loznice bb

Tel.: 069-333-082 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kelner, Konobar Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Poželjno radno iskustvo.

Poželjno poznavanje albanskog jezika.

2. SOBAR/ICA, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Sobarica Trajanje oglasa: 30 dana 3. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kuvar - specijalista, Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Trajanje oglasa: 30 dana

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedeljak, 16. mart 2020.

Oglasi i obavještenja

Ponedeljak, 16. mart 2020.

25

Restoranu Vuk potreban kuvar sa iskustvom internacionalne kuhinje.

Sve informacije na tel:

067/122-551

MalI oglasI

Restoranu Vuk potrebna pomoćna radnica za rad u kuhinji.

NEKRETNINE IZDAJEM opremljenu, lux namještenu kancelariju, 20 m2, zgrada Čelebić – do Suda, Ul.Serdara Jola Piletića.

Tel.067/ 821 – 067 1

IZDAJEM uređen poslovni prostor u City kvartu, u ul.

Radoja Dakića - do caffea Plan B, 53 m2.

Tel. 067/ 821 – 067 2 SAVREMENA poslovna zgrada 727 m2- centar do ulice Slobode sa 12 privatnih parkinga.

Prodajem.

Tel.069/867-791 3 JEDINSTVEN lokal 417m2 sa 8 privatnih parkinga- Centar kod

Sve informacije na tel:

067/122-551

raskrsnice ulice Hercegovačke i Slobode.Prodajem.

069/871-452 4

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 5 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turiz-

ma i nekretnina u Moskvi.

Tel. 069/579-275 6 PREVOZ robe i namještaja, selidbe sa radnicima i bez radnika. Odnošenje nepotrebnih starih stvari. Dogovor.

Tel. 069/450 – 901, 068/865 - 653 7 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 8

26

Oglasi i obavještenja

Ponedeljak, 16. mart 2020.

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177.

ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje šesnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve upisane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1.

II Šesnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 08.04.2020. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po osnovu predmeta poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37 € sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračunatoj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci su rješenjem o spajanju od 06.11.2018. godine,spojeni u jedan u poslovni broj IV. 444/2018 ,nagrade za rad Javnog izvršitelja, kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana 11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.

V Na šesnaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 12.03.2020.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Ul. IV proleterske 19, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka konsultantskih usluga za realizaciju monitoringa podzemnih voda uspostavljenog u okviru IPA projekta “Strengthening the Capacities for Implementation of the Water Framework Directive in Montenegro, 383-638 i konsultantskih usluga na implementaciji hidromorfološkog monitoringa rijeka i procjene njihovog hidromorfološkog statusa, po Projektu EU-IPA: “Strengthening the Capacities for Implementation of the Water Framework Directive in Montenegro” (usluge obuhvataju planiranje potrebnih terenskih aktivnosti, obradu podataka, kao i izradu konačnog izvještaja), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-779 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 13.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Milica Mihaljević, telefon +382 20 655 158, e-mail: milica.mihaljevic@ meteo.co.me.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Dana 14. marta 2020. u sedmoj godini umrla je naša

Тужним срцем јављамо да је послије дуге и тешке болести 15. марта 2020. у 74. години преминуо наш драги

MILANU – GRGI VULIĆEVIĆU

МИЛАН - ГРГА Васов ВУЛИЋЕВИЋ Због новонастале ситуације саучешће се неће примати, а сахрана ће се обавити у кругу породице 17. марта у 15 часова на Новом гробљу на Цетињу.

Zar si morao tako brzo da pođeš u zagrljaj svom bratu, umjesto da imam u tebi utjehu, pošto si ti jedini ostao.

A sada mi i tebe sudbina uze.

Počivaj u miru i neka te čuvaju anđeli.

Snaha VESNA, bratanić BOŽIDAR, bratanične RUŽICA i NADA 765 Cijenjenom i poštovanom kumu

Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, синови ДРАГАН, ИЛИЈА и АЛЕКСАНДАР - АЦКО, унучад МИЛАН, ЛУКА, НИКОЛА, ОЛГА и ИРЕНА и остала многобројна родбина

SELENA MANDIĆ Zahvaljujemo se građanima Crne Gore na ljubavi koju su pružili našoj djevojčici i pomogli joj da se bori sa bolešću duge tri godine.

Selena je za sobom ostavila divan trag i pružila mnogo radosti ovom svijetu, pokrenula slogu i dobrotu među ljudima i velika je tuga što je to morala da plati životom.

Mi znamo da je njen život bio pun smisla, vedrine, blagosti, i takav će nastaviti da traje u našim srcima.

Kremacija posmrtnih ostataka biće obavljena i Sinsinatiju, SAD, u krugu najbližih.

762

Ožalošćene porodie MANDIĆ, RAMUSOVIĆ i VAN COTT

MILANU – GRGI VULIĆEVIĆU Posljednji pozdrav mom dragom suprugu

Dragom djedu i svekru

Postoji nešto što ne umire a to je naše kumstvo jače od vremena i zaborava.

Počivaj mi u miru dragi moj brate i kume.

LJUBOMIR STIJEPOVIĆ sa porodicom 766

MILANU – GRGI VULIĆEVIĆU

MILANU – GRGI VULIĆEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a ja ću te čuvati od zaborava.

763

Tvoja supruga DRAGICA

761

Draga

Posljednji pozdrav

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji MILAN i JADRANKA 764

SENO

JERINI Ilijinoj BRNOVIĆ Дана 15. марта 2020. изненада је преминуо наш драги

Pamtićemo tvoju čestitost i dobrotu. ĐIDO sa porodicom

Mi smo sa tobom, zauvijek.

755 AIDA, BRANO i NIKA

Posljednji pozdrav

ДРАГОЈЕ – ЊАЛЕ ЏАКОВИЋ 1948-2020.

760

Сучешће примамо у градској капели на Жабљаку 16. марта од 9 до 13 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 14 часова на гробљу у Његовуђи.

Ожалошћени: син БОШКО, кћерке СВЕТЛАНА и БОЖИДАРКА, сестра МИКА, снаха ИРЕНА, унуке и остала родбина ЏАКОВИЋ

JERINI Ilijinoj BRNOVIĆ S velikim poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo tvoj lik od zaborava.

VIDO i SNEŽANA JOVIĆEVIĆ sa porodicom 756

767

Navršava se 52 dana od smrti našeg voljenog

Posljednji pozdrav dragoj tetki

NADA Ljubova KATNIĆ

Preminula 14. marta 2020. godine, u 88. godini. Sahranjena je 15. marta u Skoplju.

Draga naša Nado, počivaj u vječnom miru.

JERINI Ilijinoj BRNOVIĆ

ISMETA ORAHOVCA Dragi tata, puno nam nedostaješ i sve je teže shvatiti da te nema više.

Teško je bez tvog glasa,osmjeha,savjeta,zagrljaja,...tvojim odlaskom smo izgubili veliki oslonac i podršku.

I pored tuge i bola ostaje nam samo da budemo dostojanstveni i ponosni što si nam baš ti bio otac, voljeni naš.

Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružao cijelog života.Volimo te i čuvamo.

Hvala ti na svemu.

DRAGO KATNIĆ sa porodicom

BOSILJKA BRAJOVIĆ i BOŽIDARKA MIĆUNOVIĆ 757 Našoj tetki

Tvoji: SAMRA i MIRZA

742

768

JERINI BRNOVIĆ

Posljednji pozdrav

Ja i moja porodica imali smo veliku ljubav i pažnju od tebe. Zato takvi ljudi ne umiru, vječno se pamte.

Počivaj u miru.

NADI Ljubovoj KATNIĆ

ŽELJKA i DRAGAN NIKIĆ s porodicom 759

Sa velikim poštovanjem i tugom se opraštamo od tebe.

Hvala ti na svemu.

e-mail: oglasno@t-com.me

SLAVKA, DUŠAN i VLADAN KATNIĆ sa porodicama 758

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Posljednji pozdrav babi i svekrvi

Dana 14. marta 2020. godine umrla je naša draga

29

Godina je od kada nije sa nama naš brat

ZORKI VUJAČIĆ

BRANISLAV Đorđijev VUKOVIĆ ZORKA VUJAČIĆ

Iako sa tobom odlazi dio mog života, nahranjeni ljubavlju i mudrim savjetima, koračaćemo dalje bez tebe!

Baba, hvala ti!

Prolazi vrijeme, ali ne prolazi velika tuga i bol što smo ostali bez tebe.

Ako je tvoj život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe će vječno trajati. Sve što je časno i pošteno ostavio si nam kao dragocjenu uspomenu. Kao što smo bratski i složno živjeli, bratski ćemo te i žaliti.

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice.

Tvoja braća: VLASTIMIR, VLADISLAV, PAVIĆ sa porodicama, brat TOMISLAV i porodica pokojnog brata PERIŠE

Tvoji: PERUŠKA i MICA 748

Ožalošćeni: sin DRAGAN, unučad NENAD, PETAR i MILICA i ostala mnogobrojna porodica VUJAČIĆ i BOŽOVIĆ

746

Posljednji pozdrav majki, svekrvi i babi

16.3.2010 – 16.3.2020.

747 Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 14. marta 2020. godine tragično preminuo

ZORKI VUJAČIĆ FILIPE Ostalo je mnogo ljubavi i riječi koje je trebalo podijeliti sa tobom.

Ostajemo da te ponosno nosimo u našim srcima i sjećanju.

Tvoj: DRAGAN, BRANKA i NENAD sa porodicom

MILOŠ Jovov ŠUKOVIĆ

Naš neprebolu, danas je deset godina od kada si nas ostavio da tugujemo i žalimo za tobom dok smo živi.

749

Tvoji: otac MIRKO, majka LJILJA, sestra JANE, brat MARKO i baba BOSE

Sahrana je obavljena 15. marta 2020. godine u selu Bakoviće - Kolašin.

Posljednji pozdrav babi

Ožalošćena porodica ŠUKOVIĆ

740

Navršava se 52 dana od smrti našeg dragog strica

ZONJKICI Teško je napisati zadnje riječi. Bila si posebna u svemu, nesebična u darivanju sebe, toplim riječima i zagrljajima.

Uz tebe sam rasla i dosta naučila. Čuvaću te od zaborava.

Voli te tvoj „Radovan“ – MILICA

744

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, komšije da je u 76. godini umrla naša

ISMETA ORAHOVCA Živjećeš vječno u našim srcima u najljepšim uspomenama.

750

JASMINKA i SANELA 754

Posljednji pozdrav

SEADETA – DETA Idrizova LEKIĆ

52 dana je od smrti našeg dragog strica

Hajtar se primao 15. marta 2020. na groblju u Tuzima, u periodu od 10 do 14 časova, gdje se klanjala dženaza i obavila sahrana.

ISMETA ORAHOVCA

ZORKI Hvala ti za svaki dan ljubavi i pažnje koju si nesebično poklanjala mojoj djeci, a tvojoj unučadi.

RADMILA

Ožalošćeni: suprug IDRIZ, sinovi DENIS i MIRZA, kćerka SAMRA, braća ISMET i MIRSAD, sestra FIKRETA, unučad SEMIR, ENES, JASMINA i HARIS, te porodice LEKIĆ, DELALIĆ, BEGLEROVIĆ, ABDOVIĆ, LJUCA, RAKIĆ, METHADŽOVIĆ i HADŽIAHMETOVIĆ

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

SILVA i SANEL ORAHOVAC 745

753 Prošla je godina od smrti moje sestre

POMENI

751

Dana 16. marta navršavaju se tri godine od smrti našeg dragog

Poštovanoj

DANICE TODOROVIĆ rođene Bogojević

RADULA Milanovog RADULOVIĆA

ZORKI VUJAČIĆ Sa tugom i bolom se opraštamo od voljene prijateljice.

ČEDO NENEZIĆ sa porodicom

752

Godine neumoljivo protiču, a ti si svaki trenutak sa nama. Bol i tuga se ne mjere riječima ni vremenom koje prolazi. Zauvijek ćemo se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem, a čuvati u trajnim uspomenama.

741

Tvoji namiliji: VOJA, MIKAN i SNEŽANA, GORAN i CICA, DARKO i JUGA sa porodicama

e-mail: oglasno@t-com.me

Godina je prošla, ali nijedan dan nije bio bez sjećanja na tebe.

Ponosni smo na tvoj častan život i zahvalni za pažnju koju si nam pružala.

743

Brat RAJKO sa porodicom

30

TV program

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Gospodar prstenova – Dvije kule



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno–obrazovni program 11:25 Mostovi, r.

12:05 Dokumentarna emisija, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Profil, r.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e.

17:30 Sat tv 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 NVO sektor 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Ženski raj III, s.

22:10 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Igra, s.

00:05 Argumenti



   RTCG 2

06:00 07:00 09:00 10:45 12:15 14:00 15:15 17:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:30 00:40 01:10

Koncert E sport, video igrice Dnevna soba, r.

Više od ljubavi, s.

Megin plan, film Luda kuća, r.

Više od ljubavi, r.

Afera, r.

Luda kuća, r.

Fudbal fest Dnevnik 2 Afera, s.

Dnevna soba, r.

Dvostruki život, film Glas Amerike E sport, video igrice

PINK M

06:30 Zadruga, pregled dana 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Crveni mjesec, r.

10:00 Zakletva, r.

11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 12:10 Zadruga 13:03 Nemoguća ljubav, r.

13:45 Zadruga 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo

Igra

18:30 19:10 19:30 20:00 21:00 22:15 23:00

Scena Zakletva, s.

Premijera Nemoguća ljubav, s.

Crveni mjesec, s.

Zadruga Zadruga, pregled nedjelje

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:45 22:40 23:00 23:30

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutro Kuhinja, s.

150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Mame, s. Žurnal Slatke muke, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv, r.

Noćni žurnal Gospodar prstenova – Dvije kule, film 02:30 Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

06:10 06:40 07:05 08:25 08:45 08:50 09:25 09:50 11:00 11:30 11:50 13:00 13:17 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Mr. Kitchen, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Totalni obrt, r.

Mr. Kitchen, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, r.

Zauvijek susjedi, r.

Vijesti Azra, r.

Vijesti Azra, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Pucaj i bježi, film Asteriks i Obeliks u Britaniji, film

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06

14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 20:55 22:00 22:15 22:30 00:05 00:55 02:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Posljednja ljubav gospodina Morgana, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana, e. Život sa morem, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni film Vijesti Sport Prije nego što odem, film Bez granica, r.

Slučajni ljubavnici, r.

Boje dana, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 16. mart 2020.

Nema kraja sagi o porodici Kroli

Modna komora odlaže 27. izdanje MFW

Crnogorska nedjelja mode krajem aprila PODGORICA - Crnogorska nedjelja mode, biće održana 28, 29. i 30. aprila u Podgorici, saopšteno je iz Modne komore Crne Gore.

Manifestacija je trebalo da se održi 7, 8. i 9. aprila, ali je program, zbog epidemije korona virusa, odložen za kraj aprila.

- Dragi prijatelji, kako se sve pomjera zbog novonastale situacije u svijetu, želimo i mi da se ponašamo odgovorno. S tim u vezi, 27. izdanje Fešn vika odlažemo za kraj aprila. Za ovo izdanje nedjelje mode, sve pripreme su bile odrađene kao najbolje do sada, te se nadamo da ćemo nakon ove nemile krize imati ubjedljivo najbolju Nedjelju mode - naveli su organizatori na zvaničnoj Instagram stranici.

Krajem aprila, pistom na Imanju Knjaz prošetaće mo-

Film ,,Downton Abbey“ dobija nastavak

deli kreatorki: Sanje Bobar, Marine Banović-Džuver, Verice Rakočević, Kristine

Marović, Ivane Murišić, Irene Grahovac, Mino by Mirjana Šarac, Vens by Je-

lena Mandić, Nine Dujović, JoyMiss, ShowRoom BB i Z. K. ,,Obuća Minja“.

Ozi Ozborn predstavio spot za pjesmu ,,Ordinary Man“

Retrospektiva uzbudljivog života LONDON - Nakon niza najava legendarni Ozi Ozborn napokon je objavio spot za ,,Ordinary Man“, pjesmu sa istoimenog albuma u kojoj mu se pridružio i Elton Džon.

Emotivni spot predivna je retrospektiva Ozijevog uzbudljivog života, a prikazuje ga i kao umjetnika, dobrog muža i brižljivog oca… U spotu vidimo Ozija kako gleda stvarne snimke iz svoje prošlosti na koje i sam ne može ostati ravnodušan…

Gremijem nagrađeni pjevač i tekstopisac, stanar Kuće slavnih, krajem februara objavio je dugo iščekivani solo album „Ordinary Man“ (Epic Recor-

ds/Menart). Čekalo se deset godina, a Ozi se pobrinuo da izlazak albuma bude sve samo ne običan dan. Naime, ušao je u istoriju, tako što je u noći pri-

je izlaska albuma organizovano slušanje albuma u 50 gradova, a fanovi su mogli među prvima da odaberu i tetovažu iz kolekcije ekskluzivnih in-

Završeno snimanje dokumentarca o Bitlsima

spirisanih popularnim umjetnikom.

Slavni muzičar kaže da se zabavljao i uživao radivši na albumu, te da je album puno drugačiji od ostalih.

- Snimili smo ga brzo, što nijesam napravio od prvog albuma Black Sabbatha – kazao je.

Album je snimljen u Los Anđelesu, a ekipu iz snova čine: producent Endrju Vat na gitarama, Daf MekKagan (Guns N’ Roses) na basu i Čed Smit (Red Hot Chili Peppers) na bubnjevima. Među gostima i saradnicima su i Elton Džon, Post Malone i Tom Morelo.

Album dobio je mnoge pohvale i visoko se kotira među svjetskim rok albumima.

LONDON - Kada se 2016. godine završilo prikazivanje serije ,,Downton Abbey“, fanovi ove istorijske drame počeli su da gaje nade da to nije kraj sage o porodici Kroli i njihovoj brojnoj posluzi. Protekle jeseni želje su im uslišene prikazivanjem dugometražnog filma sa originalnom postavom glumaca, međutim tu nije kraj. Naime, nekoliko osoba koje su bile uključene u proces stvaranja ove franšize potvrdilo je da je u pripremi nastavak.

U novembru 2019. magazinu Holivud reporter otkriveno je da se prave planovi u vezi sa scenariom i početkom snimanja. Međutim, postavlja se pitanje izazova okupljanja čitave ekipe glumaca. Potrebno je uskladiti sve poslovne angažmane, a to nije lak zadatak. Varajeti je objavio interesantne detalje u vezi sa pisanjem teksta. Džulijan Felouz, kreator serije i prvog dijela filma, ima pune ruke posla, jer prepravlja scenario za HBO seriju ,,The Gilded Age“. Stoga je nagovijestio producentu da će morati da pričekaju do rada na drugom dijelu filma. Na to je dobio odgovor da postoji kako dnevna, tako i noćna smjena, te da može sve da postigne. Deadlajn je objavio će Felouz ipak prvo dovršiti započet rad na seriji, a zatim se okrenuti filmskom nastavku. Džona Frogat, glumica koja tumači lik Ane Bejts, nedavno je izjavila da

ne zna detalje, ali da se iskreno nada da će scenario uskoro ugledati svjetlost dana.

Ne bismo da otkrivamo detalje radnje prvog dijela filma, međutim čini se da je uloga Megi Smit zaokružena, te da Vajolet Kroli više nećemo gledati na velikim ekranima.

Ipak, producent otvara prostor za njeno ponovno pojavljivanje, jer je publika naprosto obožava. Kako je opšti utisak takav da su medicinske prognoze za junake serije i filma dobrim dijelom pogrešne, zašto tako ne bi bilo i ovaj put? Iz onoga što smo mogli da vidimo Vajolet umire, ali odluka o njenoj sudbini će tek biti razmatrana.

Reditelj filma je u intervjuu za magazin Veniti fer nagovijestio da postoje izgledi za nastavak, sa čime se složio i scenarista. On je dodao da bi bilo neozbiljno reći da je to kraj i da neće biti nastavka, jer se nikad ne zna. Tom prilikom je takođe rekao da bi volio da se ponovo vrate na set, jer uživaju u snimanju, ali da je rano da o tome govori. Felouz je pritom jasno upotrijebio riječ mogućnost, uz komentar da nije usmrtio polovinu likova, tako da svakako ima potencijala za nastavak ove priče.

Glumac Hju Bonvil smatra da postoji još materijala za sagu, kao što je slučaj sa filmovima ,,Ratovi zvijezda“, dok njegova supruga na filmu Elizabet Mekgovern dodaje da su sve opcije otvorene i da im preostaje da sačekaju i vide kako će se situacija odvijati.

Trojac Helem nejse predstavio album ,,Gluten Tag“

Simbioza različitih žanrova

SARAJEVO - Godinu nakon objave albuma ,,Pola čovjek, pola jedan“ i samo nekoliko dana nakon objave singlova ,,More Than Weed“ i ,,Maza“, bend Helem nejse predstavlja album ,,Gluten tag“.

Premijera u septembru LONDON - Kako prenosi magazin Uncut, dokumentarni film o kultnoj rok grupi Bitls dobio je datum premijere. Film je režirao Piter Džekson, reditelj trilogije ,,Gospodar prstenova“. ,,The Beatles: Get Back“ u bioskopima će početi da se prikazuje od 4. septembra 2020. a lansira ga kuća Wald Disney Studios. Materijal za film odabran je iz 55 sati neviđenih snimaka, a dokumentuje snimanje njihovog posljednjeg studijskog albuma ,,Let It Be“, kao i kultni nastup na krovu u Londonu koji je uslijedio poslije zavr-

šetka snimanja.

Tim povodom Pol Makartni je prokomentarisao: – Zaista sam srećan što je Piter zaronio u naše arhive kako bi snimio film koji prikazuje istinu o našem zajedničkom snimanju. Prijateljstvo i ljubav između nas ponovo mi naviru u sjećanje i podsjećaju kako nam je bilo predivno – kazao je Makartni.

Piter Džekson je na to dodao: – Rad na ovom projektu bio je prepun zadovoljstva. Imao sam privilegiju da budem muva na zidu dok je najveći bend svih vremena radio, svirao i stvarao remjek djela – istakao je Džekson.

Sarajevski trojac juče je predstavio treći studijski album koji nosi kvalitetnu simbiozu nekoliko raličitih muzičkih žanrova među kojima dominiraju rep, rege, rok, etno, dab...

Album je snimljen pod etiketom Croatia Recordsa, a predstavljen je singlom ,,More Than Weed“ koji je naišao na odlične reakcije publike.

U osam novih pjesama slušaoci će imati priliku da čuju sjajne saradnje sa Božom Vrećom, Dinom Šaranom i Abdulahom Sidranom.

- Zbog pandemije virusa korona, savjetovano nam je da ostanemo kući kako bi spriječili dalje širenje i konačno, zajedničkim snagama, uradimo nešto dobro za našu planetu.

Nije nam drago što se izlazak albuma nesrećno poklopio sa koronom,

ali ako ništa, raduje nas činjenica što će ,,Gluten Tag“ barem djelimično popraviti raspoloženje ljudima koji su u samoizolaciji - objasnio je trojac nakon objavljivanja albuma.

Zbog pojave i širenja korona virusa u Bosni i Hercegovini privremeno je odgođen sarajevski koncert, koji

je trebalo da bude održan 21. marta u Domu mladih. Novi datum biće objavljen uskoro.

- U nadi da će naše nove pjesme unijeti barem malo vedrine u ove teške korona dane, šaljemo vam velike pozdrave iz HN stožera - poručuje Helem nejse.