Dnevni list Pobjeda 27.12.2020.

неђељом Neđelja, 27. decembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19798 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Grupacija biznismena Veselina Mijača dostavila ponudu Vladi Crne Gore

Savana namjerava da kupi Montenegro erlajnz

RAZGOVOR Šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović o bitnim aspektima imunizacije protiv korona virusa

Uslovi za prijem vakcine veliki su test za državu

Ministar Mladen Bojanić kazao je da Vlada nije dobila zvaničnu ponudu od kompanije Savana. Međutim, Pobjeda objavljuje faksimil mejla pisma o namjerama koje je u ime Mijača juče u 14 sati i 55 minuta poslato na zvanične mejl adrese u kabinete i Bojanića i premijera STR. 5.

INTERVJU: Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović

Vjerujem da će parlament dati konačnu riječ o spornom zaduživanju

» Prvi, manji kontingenti vakcine obezbijeđene kroz Kovaks će biti dopremljeni pojedinim zemljama širom svijeta u toku prvog kvartala 2021. godine, dok bi sve zemlje trebalo da imaju vakcinu do kraja prve polovine naredne godine - rekla je Brajović

STR. 2. i 3.

STR. 6. i 7.

Član Odbora za bezbjednost i odbranu i bivši ministar odbrane o kadrovskim rješenjima u bezbjednosnom sektoru

Pandemija korona virusa otežala položaj žrtava nasilja u porodici

Bošković: Brutalno kršenje pravnog sistema STR. 3.

Život sa više straha

STR. 8. i 9.

Direktor podgoričkog teatra Stevan Koprivica o minuloj godini i budućim planovima ove kulturne ustanove

Pozorište ne trpi prazninu i muk koje dobija iz gledališta STR. 12. i 13.

Zvanično počela zimska turistička sezona na Ski-centru Kolašin 1600

Zabrana saobraćaja „zaključala“ Bjelasicu

STR. 4.

Gordana Đurović smatra da je odluka Vlade da ugasi Montenegro erlajnz najgora moguća

STR. 15.

Avio-kompanija bi opstala uz primjenu Zakona o konsolidaciji

2

Politika

Neđelja, 27. decembar 2020.

DF poručio da će nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti preispitati podršku Vladi

Mandić: Ili mi ili Katnić

PODGORICA – Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je da će DF podržati izglasavanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali da će nakon toga preispitati podršku Vladi Crne Gore. Saopštio je i da su za ponedjeljak zakazali sastanak svih predsjednika stranaka koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

- Mi smo zato za ponedjeljak zakazali sastanak svih predsjednika stranaka koalicije „Za budućnost Crne Gore“, koju predvodi DF. Odlučili smo da na tom sastanku predsjednicima drugih stranaka predočimo da ćemo podržavati Vladu u onim elementima kojima smo obećali građanima Crne Gore, Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Imaćemo što se ostale podrške tiče, veoma konkretan uslov, a on će biti ili mi ili Katnić. Ne možemo i mi i on biti u novoj vladajućoj većini - istakao je Mandić.

Mandić je za TV Prva kazao da je na pres-konferenciji specijalni državni tužilac Milivoje Katnić saopštio da nastavljaju tamo gdje su stali za vrijeme

Andrija Mandić

Mila Đukanovića, i da ima podršku nove Vlade Krivokapić Abazović. Poručio je da „ako je postojao neko ko je kršio ljudska prava i ko je vršio obračun protiv srpskog naroda i opozicije da je to bio Milivoje Katnić“.

Mandić je istakao da je zato trebalo već prvog dana Vlade Katnić da bude udaljen, a ne da mu se daje snažna podrška da nastavi obračun sa kriminalom.

Istakao je i da će imati prijedloge vezane za zakone da se iz državne uprave, kako je rekao, izbace ljudi Mila Đukanovića koji su kršili ljudska prava i slobode.

I. K.

DPS ocijenio da je poslanik Ure prelaskom u Vladu pobjegao od odbrane crnogorskih nacionalnih interesa

Istorija će pamtiti kukavičluk Adžića PODGORICA - Funkcioner Građanskog pokreta Ura Filip Adžić, prelaskom u kabinet Dritana Abazovića, pobjegao je od odbrane crnogorskih nacionalnih interesa, ali od sramote koja će ga pratiti zbog tog čina neće moći nikada ocijenjeno je iz DPS-a.

Adžić, koji je nedavno izabran za poslanika, najavio je da prelazi u kabinet potpredsjednika Vlade. DPS navodi da se ne može zamagliti suština, kako se ocjenjuje, izdaje kojoj će se prisustvovati narednih dana.

- Istorija će pamtiti kukavičluk Adžića i sramnu ulogu njegovih partijskih saboraca, u izdaji Crne Gore – navodi se u saopštenju.

DPS ističe da je nepotrebno dodatno omalovažavanje inteligencije građana, koji se pokušavaju ubijediti kako Adžić navodno prelazi u kabinet Abazovića da bi se bavio osjetljivim i delikatnim poslovima.

- Istog onog Abazovića koga dubinski ucjenjuje DF, pa on igra po taktovima koje mu Mandić, Knežević i Medojević sviraju sa društvenih mreža. To je isti onaj Abazović, kojem funkcija

potpredsjednika služi, da bi udovoljio svojoj sujeti fotografijama za društvene mreže, jer mu je od prvog dana potpuno jasno da se ne pita apsolutno ništa. To mu je, uostalom, i Krivokapić izborom direktora Uprave policije jasno stavio do znanja - navodi se u saopštenju.

DPS poručuje da svi koji se poigravaju interesima Crne Gore, od Zakona o slobodi vjeroispovijesti do gašenja nacionalne avio-kompanije, treba da znaju da će o njihovim djelima suditi istorija, ali i nadležni organi. Saopšteno je da je ideja evropske, građanske, savremene Crne Gore, jača od interesa onih koji, iz različitih motiva pokušavaju da je unište.

- Ona je vanpartijska i vanvremenska. Ona je civilizacijsko dostignuće i zato će odnijeti pobjedu nad nazadnim kleronacionalističkim snagama kojima je Ura izabrala da služi – dodaje se I. K. u saopštenju.

INTERVJU: Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da bi parlament Crne Gore trebao da da konačnu riječ o spornom zaduživanju od 750 miliona eura.

- Socijaldemokrate su uputile inicijativu za donošenje odluke o kontrolnom saslušanju i ne vidim niti jedan logičan razlog da se, nakon svega što se desilo, ono ne održi - kazao je Brajović.

On je dodao da je prvim potezima nova vlast prekršila obećanje o transparentnosti a da premijer uz ozbiljne propuste iznosi i kontradiktorne stavove.

POBJEDA: Kako ocjenjujete prve poteze nove vlasti?

Da li dijelite utisak da je odluka o zaduženju od 750 miliona bila netransparentna?

BRAJOVIĆ: Rekao bih da, kada je riječ o zaduženju, više ne moramo govoriti u kategoriji utisaka već činjenica. Sam premijer saopštio je da je zaduženje bilo „tajno, ali organizovano“, što god to tačno značilo. Takođe, imamo pred sobom fakat da je prilikom izlaganja ekspozea pred čitavom Crnom Gorom i svim parlamentarcima, premijer zaobišao priču u vezi sa zaduženjem rekavši da im nijesu obezbijeđeni finansijski podaci, a zapravo je procedura u vezi sa zaduženjem tada uveliko bila u finalnoj fazi. Dakle, imamo premijera koji iznosi kontradiktorne stavove i koji je već napravio ozbiljne propuste.

Kroz ovaj primjer flagrantnog kršenja principa otvorenosti za javnost, mi smo zapravo mogli da uočimo principe funkcionisanja nove vlasti: da sve zbog čega mogu trpjeti kritike, sakriju, isključe građane i dovedu ih pred svršen čin. Tako smo svi zajedno o ovom zaduženju saznali nezvanično iz jednog medija, a potom je nadležni ministar jednu tako značajnu informaciju potvrdio, umjesto saopštenjem, putem tvitera. Da im to jeste manir, potvrđuje i činjenica da su izmjene dva ekstremno važna zakona: Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokušali takođe da provuku „ispod radara“, bez bilo kakve javne rasprave o ovim temama, koje su temelj funkcionisanja državne uprave, te temelj odnosa i statusa vjerskih zajednica.

O kakvoj dalje otvorenosti nove vlasti prema javnosti onda možemo govoriti, kad su za par nedjelja prekršeni svi principi

Vje će p dati riječ o zad transparentnosti. I ne, nije im za takvo postupanje i za greške koje svakodnevno prave kriva stara vlast, niti im taj izgovor može trajati vječno. To su ljudi koji su najavljivali korjenite promjene u otvorenosti u postupanju, a koji su za manje od mjesec dana došli u situaciju da pravdaju teže postupke od onih za koje su optuživali raniju vladajuću većinu.

POBJEDA: Da li su potezi koji su uslijedili nakon odluke o zaduženju, a kojom se pokušala prikriti netransparentnost tog postupka, bili u zoni odgovornosti?

BRAJOVIĆ: U vezi sa zapravo najvažnijim pitanjem: da li su ispoštovane sve zakonske procedure pri ovom spornom zaduženju od 750 miliona, nadam se i vjerujem da će konačnu riječ dati parlament. Socijaldemokrate su uputile inicijativu za donošenje odluke o kontrolnom saslušanju i ne vidim niti jedan logičan razlog da se, nakon svega što se desilo, ono ne održi.

Brojna su i dodatna pitanja koja upućuju na probleme i nepravilnosti i još uvijek ostaju otvorena: da li je bilo potrebno zadužiti se baš u toj mjeri, s obzirom na činjenicu da je uzeto mnogo više novca nego što je potrebno za vraćanje dugova. Ako je sav taj dodatni novac, a ovdje govorimo o 250 miliona, uzet za dugoročnije razvojne projekte, znači li to da nova Vlada ipak ne računa

baš da će imati kapaciteta da te razvojne projekte isfinansira na druge načine osim zaduživanja?

U tom slučaju govorimo o ozbiljnom nedostatku ekonomske vizije, jer onda ova Vlada prvenstveno iz zaduženja planira ne samo urgentne, već i dugoročne stvari, koje može finansirati drugačijim aktivnostima na punjenju budžeta. Posebno pitanje je kako se uopšte došlo do cifre od 750 miliona ako nijesu imali podatke, kao što je premijer Krivokapić konstantno isticao.

I na kraju, kad je Vlada na kašiči-

cu počela da daje informacije o ovom zaduženju, opet su se otvorile nove nelogičnosti, koje upućuju na to da su se naknadno „peglale“ neke aktivnosti, jer se ispostavilo da se datumi u dokumentima dostavljenim parlamentarcima ne poklapaju, te da su dokumenta o zaduženju usvajana na nekoj sjednici Vlade o kojoj nema informacija da je ikad održana.

Ovo zaduženje nam je tako ilustrativno reklo sve i o unutarkoalicionim odnosima u vladajućoj većini: premijer Krivokapić je

Upravni odbor Univerziteta prim POBJEDA: Kako gledate na prve poteze ministarke prosvjete Vesne Bratić, u dijelu imenovanja Upravnog odbora Univerziteta, a potom i na zahtjev da Bogoslovija bude dio obrazovnog sistema. Da li ministarka sprovodi, kako se tvrdi u dijelu javnosti, posrbljavanje Crne Gore?

BRAJOVIĆ: Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je samo jedan u nizu kristalno jasnih primjera politizacije koju sprovodi nova većina. Interesantno je to što je neko u stanju da u UO postavi visokog funkcionera Nove srpske demokratije, visoku funkcionerku Ure i

predsjednika Izvršnog odbora Matice srpske i onda taj odbor nazove ,,apolitičnim“, jer to samo za sebe dovoljno pokazuje odsustvo rezona, zadrške i skrupula.

U vezi sa Bogoslovijom procedura je sasvim jasna, i tu ni gospođa Bratić niti bilo ko drugi ne može ništa da oduzme ili doda.

Bogoslovija, kojoj ne smije, niti vjerujem da je namjera, da se oduzme niti jedno zakonom garantovano pravo, je još prije dvije godine ušla u procedure kod Zavoda za školstvo, ali te procedure nijesu privedene kraju. Kad će biti privedene kraju, nije na meni niti bilo kome drugome da napamet

SD pozvao predsjednika Političkog savjeta Ure da podnese ostavku

Predsjednik LP pisao ALDE savezu evropskih

Rakčević da se povuče ako ne može da utiče na devijacije u partiji

PODGORICA - Predsjednik LP Andrija Popović uputio je pismo predsjedniku ALDE saveza evropskih liberala Hansu van Balenu, u kojem ga je upoznao sa političkom situacijom u Crnoj Gori, i kako je naveo, štetom koju pravi nova Vlada, klerikalizacijom društva i urušavanjem vladavine prava i ljudskih sloboda.

PODGORICA - Socijaldemokrate Crne Gore pozvale su predsjednika Političkog savjeta Ure Žarka Rakčevića da podnese ostavku na tu funkciju ukoliko, kako se navodi, ne podržava veleizdaju tog građanskog pokreta.

Rakčević je u petak saopštio da na sjednici Glavnog odbora nije podržao izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- Rakčević se pojavljuje u javnosti samo onda kad treba da nas informiše da je lično bio protiv odluka Ure, ali

eto, izglasaše to bez njega navodi se u saopštenju.

Ta partija pita u kom svojstvu gostuje Rakčević, ako ne predstavlja i ne brani odluke sopstvene partije.

- I ako, kao njen osnivač, nije u stanju da bilo kako utiče na tragične devijacije u te-

meljnim odrednicama i vrijednostima te partije, ako nije u stanju da makar imenom i prezimenom iza tih devijacija stane, onda jednostavno, umjesto „moralisanja“ u medijima, da podnese ostavku - kaže se u saopštenju.

Navodi se da se sve drugo zove licemjernost i bježanje od odgovornosti koja je, kako se ističe, ovih dana u toj partiji inače popularna. I. K.

LP traži od Van Balena da pokrene postupak internacionalizacije cr-

Popović: EP da što se dešava u nogorskog pitanja i učini sve da se zaustavi proces vjerske segregacije.

- Tražimo da izvršite pritisak vlasti da povuku sporne izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ako treba donesu novi, koji će biti u skladu sa praksom EU. Tražimo donošenje rezolucije EP o stanju vjerskih prava nacionalnih Crno-

Politika

Neđelja, 27. decembar 2020.

3

Član Odbora za bezbjednost i bivši ministar odbrane o kadrovskim rješenjima u bezbjednosnom sektoru

erujem da parlament i konačnu spornom duživanju

Jedini i isključivi cilj izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima je ono protiv čega se sadašnja vlast, a dojučerašnja opozicija, navodno decenijama morala boriti: političko zapošljavanje, nepotizam, klijentelizam i revanšizam, kaže predsjednik Socijaldemokrata rekao da je zaduženje izvršeno „tajno i organizovano“ iz straha od opstrukcija. Kako je bivša vlast zapravo igrala ključnu ulogu u procesu, odnosno kolegijalno pomogla novoj Vladi da privede proces zaduženja kraju, izgleda da se premjer ne boji od opstrukcija bivše vlasti, već opstrukcija svojih koalicionih partnera. Takvo nepovjerenje u one sa kojima formirate vlast šalje jasnu poruku: ne vjerujemo ni samima sebi ništa, ali tražimo da vi vjerujete u nas i da nas ne kritikujete makar 200 dana.

mjer politizacije sudi i ne želim ni da pomislim da bi se neko usudio da u ovaj proces postanka neke vjerske škole dijelom zvaničnog obrazovnog sistema, a koji je zakonski veoma jasan, uvede bilo kakve lične pritiske ili politička djelovanja.

Na kraju, ali ne manje važno: cijenim da ne treba govoriti u kategorijama „posrbljavanja“ Crne Gore. Crnogorci su, kao i svi ostali građani Crne Gore, svoji na svome, a svi pokušaji negiranja te činjenice su obični trzaji retrogradnih nacionalističkih stuktura i njihovih kvazigrađanskih podržavalaca kojima ćemo se svakako suprotstaviti.

POBJEDA: Snažno ste kritikovali prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na koji je vladajuća većina već dala amandmane na sopstveni prijedlog. Da li tim novim zakonom vlast suštinski pokušava da sprovede revanšizam i ubaci svoje partijske ljude u državni aparat?

BRAJOVIĆ: Jedini i isključivi cilj izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima je ono protiv čega se sadašnja vlast, a dojučerašnja opozicija, navodno decenijama morala boriti: političko zapošljavanje, nepotizam, klijentelizam i revanšizam. Dakle do sad ste imali jedan zakon koji je u potpunosti rađen u saglasju sa EU i sa jasnim principima zapošljavanja, a sad, odmah po „oslobođenju“ imate inicijative da taj evropski zakon učinite antievropskim tako što ukidate ili minimalizujete svako prethodno iskustvo, omogućavajući time dolazak u Upravu, pa čak i na najviše pozicije, ljudi koji u svom CV-ju nemaju faktički niti jednu referencu za obavljanje tog posla.

Da ne ostanemo na teorijskom nivou, to znači da, na primjer, direktor Uprave carina, direktor Poreske uprave, te sekretari, pomoćnici ministara, pomoćnici direktora i dr. ne treba da imaju bilo kakvo, pa makar i minimalno prethodno rukovodno

iskustvo. Takođe je za pomenute pozicije, ali i za dobar dio ostalih kadrova u državnoj upravi, drastično smanjen traženi broj godina radnog iskustva. Čime se ušlo u brojne nelogičnosti, poput one da će u nekom ministarstvu savjetnik I morati imati tri godine iskustva, a načelnik, odnosno njegov nadređeni, koji nosi veću odgovornost i ima veću platu, će morati imati svega dvije godine radnog iskustva, odnosno manje od sopstvenog podređenog.

Kad se tome doda činjenica da se sad pokušava iskoristiti VD stanje, koje se ovim izmjenama neopravdano produžava na čak godinu dana, za uvođenje svojih, partijskih kadrova, jasno je da su predložene izmjene ništa drugo do instrument da se po kratkom postupku iskadrira državna uprava ,,po dubini“. Ili, kako smo i ranije saopštili: suština svega što je vladajuća većina uradila sa ovim zakonom jeste: „racionalizovaće“ se, odnosno uklanjati gdje god je moguće trenutno zaposleni kadrovi sa iskustvom, a istovremeno intenzivno raditi na dovođenju neprofesionalnih i politički podobnih bez ikakvog iskustva. To je, očigledno, ta depolitizacija za koju su se borili.

POBJEDA: Otkud tolika retorička posvećenost nove Vlade EU i NATO imajući u vidu prethodne stavove, ali i poslanički sastav koji je glasao tu Vladu?

BRAJOVIĆ: Promjena stava dobrog dijela vladajuće većine za 180 stepeni po pitanju spoljnopolitičkih prioriteta, ali i većine drugih prioriteta od momenta kad su dobili vlast, jasno ukazuje stabilnost i istinitost stavova i principa za koje se bore. Tako smo, sasvim paradoksalno i pomalo komično, imali situaciju da je savjetnik premijera čovjek koji je prisustvovao paljenju NATO zastave, a koji je kasnije izjavio da, eto, to paljenje NATO zastave je ranije više bio njegov stav prema bivšoj vlasti nego prema NATO. Posebna je priča premijer koji je predvodio koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, iz koje su ranije najavljivali da će se ukinuti sankcije Rusiji i da će poništiti odluku o pristupanju NATO-u.

Sad je taj premijer petnaestak dana po stupanju na funkciju otišao u sjedište NATO-a i rekao da Crna Gora „ostaje posvećena NATO-u“, a njegov ministar vanjskih poslova zadržao je sankcije Rusiji.

No, iz navedenog proističu opet dvije važne stvari. Prva je da novoj vladajućoj koaliciji ne treba niko do ona sama da pokaže koliko drži do obećanja datih svojim glasačima. Druga dobra strana je da je, izgleda, većina ključnih spoljnopolitičkih odluka bivše vlasti poput puta ka EU i NATO, ipak bila jako kvalitetna, čim ih se i nova većina ovako čvrsto drži.

Nenad ZEČEVIĆ

liberala

a upozori EU u Crnoj Gori goraca pravoslavne, islamske i katoličke vjeroispovijesti. Rezolucija treba posebno da obuhvati zaštitu prava CPC i obezbijedi njen ravnopravan status u Crnoj Gori – napisao je Popović.

Tražio je da predsjednik EP rezoluciju proslijedi državama koje imaju uticaja na situaciju u Crnoj

Andrija Popović i Hans van Balen

Gori, prevashodno vladama Crne Gore, Srbije i Rusije.

- Odgađanje može dovesti do tra-

gičnih posljedica i Crnu Goru povući u ponor sukoba i građanskog rata – dodaje se u pismu.

Z. K.

Bošković: Brutalno kršenje Ustava i pravnog sistema PODGORICA – Član Odbora za bezbjednost i odbranu i bivši ministar odbrane Predrag Bošković kaže za Pobjedu da se na političkoj sceni vidi velika nekompetentnost nove većine, da se brutalno krši pravni sistem, te da će se posljedice novih odluka u bezbjednosnom sektoru osjetiti malo kasnije jer one imaju odgođeno dejstvo.

- Sve ovo što se dešava na političkoj sceni Crne Gore govori o jednoj velikoj nekompetentnosti kada je u pitanju nova politička većina, čiji je jedini cilj bio skinuti DPS sa vlasti.

Već se osjećaju pogubni efekti jedne takve političke odluke na izborima 30. avgusta. Potvrđuje se sve ono što je DPS ukazivala u susret tim izborima – kazao je Bošković.

Poručio je da „samim tim nije zaobiđen ni bezbjednosni sektor“.

- Odluke koje se iz dana u dan donose osjetićemo malo kasnije jer su to odluke sa odgođenim dejstvom. Ono što je svakako nevjerovatno jeste da oni koji su se busali u demokratiju i poštovanje svih prava brutalno krše pravni sistem Crne Gore, a zakleli su se da da će ga štititi. Za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu bira se osoba koja ima prvostepenu presudu za pokušaj terorizma, a za v. d. direktora ANB postavlja se neko

Predrag Bošković

ko nije razriješen sa druge funkcije, pri čemu on donosi odluke prije nego je i u Službenom listu objavljeno da je postavljen na to mjesto – istakao je Bošković.

Upozorio je i na kršenje Ustava u Ministarstvu odbrane.

- Za državnog sekretara u Ministarstvu odbrane postavlja se vojno lice odlukom Vlade, čime se direktno krši Ustav Crne Gore – istakao je Bošković.

Prema njegovim riječima, na sceni je, kako kaže, „jedna opšta histerija koja je ozvaničila brutalno kršenje ljudskih prava u državnoj upravi“.

- Na to će DPS nastaviti da ukazuje i da se bori i izbori sa ovom kulminacijom nekompetentnosti samoproklamovanih eksperata – dodao je Bošković.

Parlamentarna većina sprovela je kadrovske promjene u vrhu bezbjednosnog sektora.

Na čelo ANB postavljen je nosilac liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ u Kotoru Dejan Vukšić, koji je bez radnog iskustva u bezbjednosnom sektoru. Njegovo postavljenje desilo se bez mišljenja Odbora za bezbjednost i odbranu.

Za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu izabran je jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević, koji je pred crnogorskim pravosudnim organima prvostepeno osuđen na pet godina zatvora za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Samim tim, postao je i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

I. K.

Ženska politička mreža uputila amandman na predloženu odluku o formiranju odbora za izbornu reformu PODGORICA - Ženska politička mreža uputila je juče poslaničkim klubovima amandman na prijedlog odluke za obrazovanje odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojim traže da im se omogući pravo da učestvuju u radu tog tijela. ŽPM je saopštio da želi da učestvuje u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako bi pratio status svojih prijedloga za unapređenje položaja žena i odnos svih političkih subjekata prema njima. ŽPM navodi da taj zahtjev temelji „na jasno, javno i precizno datim obećanjima lidera političkih partija na sastancima održanim sa ŽPMom, kojima su prisustvovali predstavnici Ujedinjenih nacija i Delegacije EU u Crnoj Gori“.

- Zato klubove poslanika kojima smo poslali prijedlog amandmana pozivamo da njegovim prihvatanjem podrže učešće ŽPM u odboru, u svojstvu pridruženog člana, i na taj način održe riječ koju su na sastancima sa nama dali lideri njihovih političkih partija - navodi se u saopštenju.

Predloženim amandmanom, ŽPM traži izmjenu člana 6 kojim je propisano pravo učešća u radu odbora u svojstvu pridruženog člana, na način da se ono odobrava za tri predstavnika nevladinog sektora i dva akademske zajednice, uz uslov da su u posljednje tri godine stekli javnu prepoznatljivost u oblasti rada odbora odnosno dali doprinos prethodnim izbornim refor-

Traže status pridruženog člana u odboru

mama.

- ŽPM traži da dobije isto pravo koje je dato predstavnicima akademske zajednice i NVO - kazali su iz te organizacije.

U ŽPM smatraju da, kao jedina organizacija te vrste u Crnoj Gori, koja sada okuplja predstavnice 18 partija iz vlasti i opozicije i prezentuje samo zahtjeve i stavove oko kojih su se usaglasile predstavnice svih partija, može značajno doprinijeti unapređenju normi koje se tiču političkih prava žena.

- Ono što ŽPM-u daje poseban ekskluzivitet na osnovu kojeg tražimo pravo pridruženog člana je što naše predstavnice, kada prezentuju stavove i prijedloge mreže, ne

predstavljaju svoje partije već ŽPM i prezentuju samo stavove oko kojih je postignuta saglasnost svih 18 subjekata koji je sada čine – piše u saopštenju.

Prema riječima ŽPM-a, procenat žena u ovom sazivu parlamenta jasno je potvrdio da je neophodno usvajanje normi o kojima je unutar mreže postignut konsenzus svih političkih partija.

- Naš cilj je da predložimo naša rješenja i da pratimo način na koji se o njima raspravlja i odlučuje, jer svaki korak i svaka izgovorena riječ u cilju unapređenja političkih prava žena su dio istorije borbe za ostvarivanje političkih prava žena u Crnoj Gori – dodaje se.

I. K.

4

Ekonomija

Neđelja, 27. decembar 2020.

Profesorica Gordana Đurović smatra da je odluka Vlade da ugasi Montenegro erlajnz najgora moguća

Avio-kompanija bi opstala uz primjenu Zakona o konsolidaciji PODGORICA - Odluka Vlade o zatvaranju Montenegro erlajnza (MA) je najgora moguća, kako po samu avio-kompaniju, tako i za građane, turističku i ukupnu privredu Crne Gore. MA je pravi crnogorski brend i ambasador Crne Gore na evropskom i svjetskom nebu, saopštila je u intervjuu Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih integracija Gordana Đurović. Ona smatra da postoji više dobrih rješenja kojima bi se omogućio opstanak nacionalnog avio-prevoznika kao što su striktna implementacija Zakona o konsolidaciji MA, restrukturiranje kompanije, spajanje MA sa Aerodromima Crne Gore, uvođenje novih akcionara MA i joint venture ugovor o zajedničkom ulaganju sa renomiranim stranim partnerom iz avio ili turističke industrije. Đurović tvrdi da Zakon o konsolidaciji MA nije bio u obavezi da bude usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, jer se ovim Zakonom kojim je bilo predviđeno ulaganje od 155 miliona eura u MA, ne tretira državna pomoć i nije zasnovan na Zakonu o kontroli državne pomoći. Ona ističe da država u ovom slučaju, ništa ne poklanja, već ulaže u nešto što je od koristi državi, građanima i ekonomiji Crne Gore.

POBJEDA: Vlada je odlučila da ugasi nacionalnu avio-kompaniju Montenegro erlajnz (MA). Saopšteno je da Vlada ne može da donese nijednu odluku u korist MA, odnosno njegovog spašavanja, a da ona bude zakonita. Što Vi mislite o toj odluci Vlade? ĐUROVIĆ: Smatram da je odluka Vlade preuranjena i donijeta na brzinu, imajući u vidu značaj i složenost problema sa kojim se trebalo mnogo stručnije i ozbiljnije pozabaviti. Smatram da je Vlada trebala da formira stručni tim sastavljen od predstavnika svih struka

(pravnika, ekonomista, inžinjera aviostruke i dr.) koji je trebao da u predviđenom roku, a na osnovu analize ekonomske opravdanosti validnosti određenih modela, pripremi prijedlog rješenja za Vladu. Ovakva odluka Vlade – o zatvaranju MA je najgora moguća, kako po samu MA (350 zaposlenih), tako i za građane, turističku i ukupnu privredu Crne Gore. MA je pravi crnogorski brend i ambasador Crne Gore na evropskom i svjetskom nebu.

POBJEDA: Da li se moglo naći rješenje za kompaniju MA? ĐUROVIĆ: Smatram da postoji više dobrih rješenja kojim bi se mogla riješiti situacija u MA. Neka od tih rješenja bila bi striktna implementacija Zakona o konsolidaciji MA koji je usvojen prošle godine, restrukturiranje postojeće MA, spajanje MA sa Aerodromima Crne Gore (na bazi komparativnih iskustava), uvođenje novih akcionara MA (najbrže je preko berze) - najznačajnijih turističkih i drugih privrednih društava koje imaju izražen ekonomski interes za postojanje nacionalne avio-kompanije i njihov jači ekonomski upliv (MA je akcionarsko društvo, čije se akcije mogu kotirati na berzi) i joint venture – ugovor o zajedničkom ulaganju sa renomiranim stranim partnerom iz avio ili turističke industrije.

POBJEDA: Zakonom o konsolidaciji MA koji je usvojen krajem prošle godine bilo je predviđeno ulaganje od 155 miliona eura u MA. Da li smatrate da je taj zakon bio usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći? ĐUROVIĆ: Što se tiče usklađenosti Zakona o konsolidaciji MA sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, ističem da ovaj Zakon nije bio u obavezi da bude usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, jer se ovim Zakonom ne tretira državna

Samo je trebalo u potpunosti implementirati Zakon o konsolidaciji MA i ta kompanija bi bila konsolidovana i spremna za sljedeću turističku sezonu, s obzirom na to da turizam i povezane djelatnosti donose četvrtinu bruto domaćeg proizvoda naše zemlje, navela je profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović. Ona smatra da je Agencija za zaštitu konkurencije trebala da se oglasi nenadležnom za davanje mišljenja vezano za Zakon o konsolidaciji MA pomoć i nije zasnovan na Zakonu o kontroli državne pomoći Crne Gore, gdje se, shodno članu 8, eksplicitno nabrajaju vrste državne pomoći (subvencije, fiskalne olakšice, garancije države, otpis duga prema državi, korišćenje državne imovine bez naknade i dr.). Dakle, ovim zakonom, odnosno pomenutim članom 8, se ne tretira ,,pretvaranje / konverzija potraživanja prema društvu u osnovni kapital“ kao vrsta državne pomoći, jer to ona i nije, već se ovaj model pretvaranja (konverzija) tretira Zakonom o privrednim društvima, članom 211, koji tretira povećanje osnovnog kapitala akcionarskih društava (kakvo je i MA). Napominjem da je novi Zakon o privrednim društvima donijet ove godine i u potpunosti je usaglašen sa propisima EU. Ono što je ovdje jako bitno

istaći je razlika između državne pomoći i konverzije potraživanja u ulog, jer preko državne pomoći država ,,pomaže“ kompaniju koja se nalazi u teškoćama eksterno i uglavnom jednokratno, bez povrata uloženih sredstava u budžet, dok kod modela pretvaranja potraživanja u ulog – država interno, kao akcionar i suvlasnik (konkretno u MA), ne ,,pomaže jednokratno“, već trajno ulaže – investira u konsolidaciju i razvoj te kompanije, i za iznos tog ulaganja, povećava svoje vlasništvo u toj kompaniji, koje, ukoliko za to postoji potreba, može i prodati na tržištu kapitala. Dakle država u ovom slučaju, ništa ne poklanja, već ulaže u nešto što je od koristi državi (i građanima, i ekonomiji Crne Gore).

Ovim istovremeno smatram da je Agencija za za-

Gordana Đurović

štitu konkurencije trebala da se oglasi nenadležnom za davanje mišljenja vezano za Zakon o konsolidaciji MA. POBJEDA: Da li je kompanija MA mogla i smjela da i dalje dobija neki vid državne pomoći i da na taj način bude spašena? Da li bi to po regulativi EU bilo dozvoljeno i moguće?

Kakvo je Vaše mišljenje da li bi EU, odnosno EK dala zeleno svjetlo za tu pomoć? ĐUROVIĆ: Kompanija MA nije imala potrebe da dobija državnu pomoć, s obzirom da je bio usvojen Zakon o konsolidaciji MA kojim se umjesto državne pomoći država Crna Gora opredijelila za model pretvaranja duga u akcionarski kapital, imajući u vidu da je MA akcionarsko društvo sa nekoliko desetina akcionara. Dakle, taj Zakon je

EKSPERTSKA OBMANA: Evropska komisija je odobravala državnu pomoć za nacionalne avio-kompanije PODGORICA - Ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić, ministar finansija Milojko Spajić i predsjednik Savjeta za zaštitu od korupcije Miodrag Vujović obmanuli su crnogorsku javnost pričom da Evropska komisija ne dozvoljava državnu pomoć nacionalnim avio-kompanijama.

Podaci sa sajta Evropske komisije govore da je još u maju EK odobrila, upravo prema pravilima EU o državnoj pomoći, finansijsku pomoć Francuske u iznosu od sedam (7) milijardi eura za Er Frans (Air France).

Mjere su odobrene u skladu s Privremenim okvirom državne

EK je zbog kovid krize odobrila sedam milijardi državne pomoći za Er Frans pomoći koji je komisija usvojila 19. marta 2020. godine, izmijenjen i dopunjen 3. aprila 2020. godine i direktno se temelji na članu 107 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.

Izvršna potpredsjednica Margreta Vestager, zadužena za politiku konkurencije, izjavila je tim povodom da je ta državna pomoć važna, ne samo zbog finansijskih, već i razloga društvene uloge avio-industrije u

vremenu pandemije.

- Vazduhoplovna industrija je važna u pogledu radnih mjesta i povezanosti. U kontekstu izbijanja korona virusa, Er Frans je takođe igrao ključnu ulogu u repatrijaciji građana i za transport medicinske opreme. Ova francuska garancija i zajam dioničarima u iznosu od sedam milijardi eura pružiće Er Fransu likvidnost koja joj je hitno potrebna da izdrži uticaj izbija-

nja korona virusa. Blisko smo sarađivali s Francuskom, kao i sa mnogim drugim državama članicama, kako bismo osigurali da javna podrška za suočavanje sa trenutnom krizom može biti uspostavljena što je brže i efikasnije moguće, u skladu s pravilima EU. Er Frans, kaže se u saopštenju EK, je glavna mrežna aviokompanija koja posluje u Francuskoj. Dio je grupe ER Frans-

KLM u kojoj francuska država sudjeluje. Sa flotom od preko 300 aviona, Er Frans je veoma važna kompanija za francusku ekonomiju, u smislu zapošljavanja i povezivanja za mnoge francuske regije, uključujući one u inostranstvu.

Kao rezultat nametanja ograničenja putovanja koja su uvele Francuska i mnoge države odredišta kako bi ograničile širenje korona virusa, Er Frans je

trebalo samo u potpunosti implementirati i kompanija MA bi bila konsolidovana i spremna za sljedeću turističku sezonu, s obzirom da turizam i povezane djelatnosti donose četvrtinu bruto domaćeg proizvoda naše zemlje.

POBJEDA: Crna Gora je 30. juna otvorila Poglavlje 8 - Konkurencija, što je posljednje poglavlje koje je otvoreno u pregovorima sa EU. Poglavlje Konkurencija obuhvata zaštitu konkurencije i državnu pomoć. Da li je prilično dugo čekanje na otvaranje ovog poglavlja bilo uslovljeno sa državnom pomoći kompaniji MA? Da li je do sada prema Vašim saznanjima Crna Gora u procesu evropskih integracija bila uslovljavana zbog davanja državne pomoći nacionalnoj avio-kompaniji? ĐUROVIĆ: Ističem da je naš Zakon o kontroli državne pomoći najrigidniji u regionu, te da smo uredbama, a posebno nekim pravilnicima direktno preuzeli pravnu tekovinu EU (i obavezujuću i preporuke), što je krajnje neuobičajeno, jer još uvijek nismo članica i nemamo koristi od EU fondova (npr. Pravilnik o listi pravila državne pomoći je lista propisa koji se samo povećavaju, a mi smo ih kroz prilog tog Pravilnika samo uspjeli prevesti na naš jezik). Iako je sve ovo tačno, ne znači da nema prostora za dalje pregovore i zajedničko praćenje primjene, kako propisa o državnoj pomoći, tako i ovih drugih, koji regulišu pravo privrednih društava. Crna Gora je juna ove godine otvorila poglavlje 8 i pregovori su tek suštinski počeli u ovoj oblasti. Ima dosta do okončanja pregovora o pristupanju i treba se boriti i pregovarati, isticati pravne i ekonomske argumente, pojašnjavati ukupnu ekonomsku situaciju, cijelo vrijeme posvećeno štiteći nacionalne ekonomske interese svoje zemlje, kao što su to radile i sve druge zemlje koje su danas članice. S.POPOVIĆ

pretrpio značajno smanjenje svojih usluga, što je rezultiralo velikim operativnim gubicima.

Francuska je obavijestila komisiju, prema pravilima EU o državnoj pomoći, o mjeri pomoći Er Fransu u kontekstu izbijanja korona virusa kako bi omogućila kompaniji da ublaži negativne posljedice korona virusa.

Mjera, čiji ukupni budžet iznosi sedam milijardi eura, imaće oblik: državne garancije za kredite i francuske države podređenom dioničarskom zajmu kompaniji.

Evropska komisija je zaključila je da je državno jemstvo u korist Er Fransa u skladu s uslovima iz Privremenog okvira EU. D. Đ.

Ekonomija

Neđelja, 27. decembar 2020.

5

Grupacija biznismena Veselina Mijača dostavila ponudu Vladi Crne Gore U pismu u koje je Bankar. me imao uvid prezentovana je namjera Grupacije Savana da preuzme kompaniju za jedan euro, uz uslov prethodnog otpisa svih obaveza koje kompanija ima prema državi

Savana namjerava da kupi Montenegro erlajnz

PODGORICA - Grupacija Savana koju kontroliše biznismen Veselin Mijač predala je juče Vladi Crne Gore pismo o namjeri za kupovinu, odnosno preuzimanje Montenegro erlajnza, objavio je ekskluzivno portal Bankar.me.

Biznismen Mijač je Crnogorac koji decenijama živi i radi u Švedskoj gdje je izgradio poslovnu imperiju. Savana je u Crnu Goru tokom posljednjih pet godina investirala više od 50 miliona eura i prepoznata je po brojnim filantropskim i humanim aktivnostima u Švedskoj i u Crnoj Gori.

U pismu u koje je Bankar.me imao uvid prezentovana je namjera Grupacije Savana da preuzme Montenegro erlajnz za jedan euro, uz uslov prethodnog otpisa svih obaveza koje kompanija ima prema državi.

Ujedno je navedeno da bi Savana preuzela na sebe obavezu dogovora sa privatnim kreditorima Montenegro erlajnza u cilju izmirenja dugovanja, a i odgovornost i rizike za buduće poslovanje kompanije.

Kao razloge za ovu odluku, Grupacija Savana navodi činjenicu da Crna Gora mora imati svoju nacionalnu aviokompaniju, da je poslovanje nacionalnog avio-prevoznika od vitalnog značaja za crnogorsku privredu i da bi gašenje kompanije imalo nesagledive posljedice na ekonomski razvoj Crne Gore.

Iz Savane napominju da argumenti za odluku o gašenju kompanije nijesu adekvatno obrazloženi niti je predstavljena kost-benefit analiza.

Bojanić kazao da nije dobio zvaničnu ponudu Savane, Pobjeda objavljuje faksimil mejla koji ga demantuje Veselin Mijač

SINDIKAT

Sindikat Montenegro erlajnza uputio je otvoreno pismo Vladi, u kojem navodi da je izvršna vlast u vremenu kada je Međunarodna asocijacija za vazdušni prevoz (IATA) pozvala vlade zemalja koje imaju udio u avio-kompanijama na hitnu intervenciju podrške avio-industriji, riješila da okrene leđa porodicama 360 zaposlenih i to u pandemiji korona virusa.

Premijeru Krivokapiću, ministru Bojaniću i državnom sekretaru Zoranu Radunoviću poručili su da je izjavom o ,,gašenju“ MA izazvana ,,opravdana bojazan da je riječ o ishitrenoj reakciji koju prati i odsustvo volje i nepostojanja akcionog plana Vlade“.

- Cjelokupna javnost nije imala uvid na osnovu koje analize je to izjavljeno, te da će se negativno reflektovati ne samo na zaposlene u MA, već i na čitavu javnost - upozoreno je u pismu koje je potpisao predsjednik Sindikata Montenegro erlajnza Marko Radulović.

Restrukturacija je, ističu, legalna i legitimna opcija koju podržava EU i koja predstavlja, navode, prihvatljiv obrazac održivosti, a koje uporište

Posljednji let: Prizemljena kompletna flota Avion Montenegro erlajnza, koji je bio stacioniran na Aerodromu Tivat, juče je obavio posljednji let za Podgoricu gdje je vraćen u hangar kompanije.

Iz crnogorske nacionalne avio kompanije saopštili su u petak da obustavljaju saobraćaj, ističući da odluka Vlade Crne Gore da ne podrži postojanje MA izrazito negativno utiče na bezbjednost nastavka odvijanja avio-saobraćaja, što predstavlja nivo rizika koji ne mogu da prihvate.

- Ovim obavještavamo da od 26. 12. 2020. godine, u cjelosti obustavljamo planirani saobraćaj. Bezbjednost putnika, posade i vazduhoplova je prioritet kompanije od osnivanja pa do danas. Koliko god bi nastavak rada od par narednih dana mogao biti od pomoći našim putnicima da stignu na svoja odredišta, obavezni smo da ne odstupimo od procedura koje vazduhoplovstvo poznaje - saopšteno je iz MA. U petak je je realizovan posljednji let na relaciji Beograd-Podgorica koji su propraćen emotivnim porukama i reakcijama.

ima i u uspješno sprovedenom modelu primijenjenom, između ostalih, u Er fransu, LOT, Al Italija i tako dalje, gdje su za ove avio-kompanije države našle model za opstanak i omogućile privremeno finansiranje i likvidnost.

- Suvišno je ponavljati činjenice o direktnom i indirektnom doprinosu MA. Crna Gora je turistička država, s obzirom na to da je 25 odsto BDP otpada na turizam. Dovoljno je navesti da je ponajviše zahvaljujući zaposlenim u avio-kompaniji na siguran i bezbjedan način na godišnjem niovu (2019.) obavljeno oko 8.000 letova, prevezeno više od 600.000 putnika, i u domaćem i međunarodnom tržištu pružen veoma kvalitetan i konkurentan proizvod - napisano je.

Ove godine, dodaju, radeći u veoma otežanim uslovima, kao i cijela svjetska avio-industrija u doba pandemije, vodili su brigu o svakom pojedinačnom putniku i zaposleni su podnijeli izuzetnu žrtvu rizikujući i dovodeći u opasnost svoje živote i živote svojih najbližih.

- Svi naši zaposleni u pandemiji bili su na usluzi kako prilikom obavljanja letova za povratak naših državljana svojim domovima, a koji su se zatekli u raznim državama tako i tokom prevoza kompletne neophodne medicinske opreme - ističu iz Sindikata MA. Gašenje nacionalnog avioprevoznika je, naglasili su, posljednja, a ne prva opcija kojoj treba pribjeći.

- Likvidacija kompanije nanosi nesagledivu štetu cjelokupnoj privredi Crne Gore, a ponajviše turističkom sektoru sa nesagledivim posljedicama. MA je već značajan učesnik u ostvarivanju turističke ponude u nastupajućoj sezoni - navedeno je u pismu.

Jasno im je, kako su rekli, da je održivost poslovanja MA nemoguća bez odobrenja državne pomoći za prevazila-

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da Vlada nije dobila zvaničnu ponudu od kompanije Savana, vlasništvo Veselina Mijača, za kupovinu, odnosno preuzimanje Montenegro erlajnza. Međutim, Pobjeda objavljuje faksimil mejla pisma o namjerama koje je u ime Mijača juče u 14 sati i 55 minuta poslato na zvanične mejl adrese u kabinete premijera Zdravka Krivokapića i ministra Mladena Bojanića.

- U ime gospodina Veselina Mijača, vlasnika Grupacije Savana u Crnoj Gori, prosljeđujem Vam Pismo namjere, zapisano je u zvaničnom obraćanju premijeru Krivokapiću i ministru Bojaniću koje potpisuje Tamara Baković-Pajković.

U pismu o namjerama, koje u biznis svijetu jeste zvani-

ženje teške situacije dodatno uzrokovane pojavom kovid pandemije, kao i primjene Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro erlajnza.

- Svjesni smo da se mora obaviti stvarna restrukturacija za koju je neophodno pripremiti plan i finansijske konsolidacije kompanije, racionalizacije poslovanja i utvrđivanja broja zaposlenih u skladu sa veličinom flote - navode iz Sindikata MA. MA, ističu, raspolaže operativnom flotom modernih aviona, ugovorima koji se tiču te flote, istorijskim pravima, slotovima na aerodromima, članstvu u IATA, kao i status redovnog prevozioca, brojne interlajn i kod-šer ugovore, visokostručno licencirano osoblje...

- Zaposleni u kompaniji, odnosno stručni kadar Vladi stoji na raspolaganju, s obzirom na to da upravo na ovom stručnom kadru počiva cjelokupan sistem poslovanja i funkcionisanja već 26 godina.

Sve i da je najava o namjera-

čan dokument koji prethodi eventualnoj ponudi, vlasnik Savana Holding Veselin Mijač ističe značaj kompanije Montenegro erlajnz za crnogorsku ekonomiju i naglašava odlučnost da preuzme odgovornost za dalje poslovanje nacionalnog avio-prevoznika u slučaju da država reguliše kompanijska dugovanja.

Faksimil Pisma o namjerama koji objavljuje Pobjeda je dokaz ozbiljnosti biznismena koji je poslovnu imperiju počeo da gradi u Švedskoj daleke 1973. godine.

Umjesto zvaničnog odgovora, ministar Bojanić je spinom na televiziji Vijesti, bliskoj novoj vlasti, vjerovatno pokušao da ,,dobije na vremenu“ jer je prije dva dana, mimo dobre poslovne prakse, javno oglasio gašenje Montenegro erlajnza.

ma Vlade o gašenju MA konačna, zaposleni u kompaniji su s pravom zabrinuti za svoju egzistenciju s obzirom na činjenicu da ni uprava, ni predstavnici Vlade nisu upoznali zaposlene o namjerama.

Zaposleni posljednjih mjeseci rade bez ličnih primanja i nisu im uplaćeni doprinosi za obavezno socijalno osiguranje unazad nekoliko godina, a da su profesionalno obavljali svoje dužnosti sve vrijeme zaključili su iz Sindikata MA.

PILOTI

Sindikat linijskih pilota Montenegro erlajnza zatražio je sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i resornim ministrima na kom bi govorili o gašenja nacionalnog avio-prevoznika i osnivanju nove kompanije.

- Piloti Montenegro erlajnza su sve do danas, 26. decembra 2020. godine, i pored teške finansijske situacije, kao i svih javno iznijetih stavova o poslovanju kompanije, koji su stvarali dodatni ,,pritisak“ na nas, profesionalno i odgo-

Mladen Bojanić

- Vlada je od prvog dana tražila zakonito rješenje za spas Montenegro erlajnza - rekao je Bojanić za Televiziju Vijesti.

Ponovio je da zakonitog rješenja za spas Montenegro erlajnza nema.

- Saosjećamo sa zaposlenima, učinićemo sve da im pomognemo... Sve smo učinili da nađemo način da pomognemo. Ne postoji mogućnost - istakao je Bojanić.

Prethodna vlast je, prema njegovim riječima, ,,toliku štetu ostavila“, te problema da im je ,,zavezala ruke za duži period“.

Ponovio je i da ,,nije tačno da je Vlada najavila gašenje nacionalnog avio-prevoznika, već da je saopštila da ga ne može zakonito D.Đ. pomagati“.

vorno obavljali svoje letačke dužnosti prema utvrđenom planu. Strpljivo smo čekali konačnu odluku Vlade Crne Gore. Način na koji je Vaša odluka o ,,gašenju“ Montenegro erlajnza donijeta i saopštena je šokantna i neprimjerena praksi kakvu svijet poznaje u ovoj djelatnosti - navodi se u pismu pilota upućenom premijeru Krivokapiću.

Za odluku Vlade su, napominju, saznali kad i crnogorska javnost, navodeći da je dan kasnije nestala i njihova profesija u državi.

- Shodno našem profesionalnom znanju, vrlo smo skeptični prema Vašoj odluci da Crna Gora jednoga dana ponovo osnuje nacionalnu aviokompaniju. Smatramo da je najmanje što možete učiniti, organizacija sastanka Vas lično, Vaših ministara i naših predstavnika kako bi Vam argumentovano saopštili naše stavove, a i Vi nama Vaše - navodi se u pismu.

Odgovor premijera, kako su naveli, očekuju u najkraćem mogućem roku.

Z. K.

6

Društvo

Neđelja, 27. decembar 2020.

Institut za javno zdravlje završio analizu 1.555 uzoraka na korona virus

Umrlo šestoro, pozitivnih 382

PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa završile su analizu 1.555 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 382 novopozitivna slučaja infekcije.

Umrlo je šest osoba.

Preminuli pacijenti su iz Podgorice (3), Bara (2) i Cetinja. Najmlađi preminuli je imao 53, a najstariji 80 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa korona virusom od početka juna mjeseca iznosi 649, a od početka godine 658.

Najviše novootkrivenih slučajeva je iz Podgorice

– 142, Nikšića 63, Bara 46, Pljevalja 40, Cetinja 18 i Bijelog Polja 13. U Kotoru, Tivtu i Danilovgradu ima devetoro, Herceg Novom osam, Budvi i Tuzima šestoro, Beranama, Kolašinu i Šavniku troje, Rožajama dvoje i u Andrijevici i Žabljaku po jedno.

Prijavljen je oporavak kod 253 pacijenta.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva je 9.370, a od početka godine inficirano je 46.327. Z. K. BOKS1: U Kliničkom ugrožen 31 pacijent Iz Kliničkog centra kratko su saopštili da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječi 84 pacijenta koji su oboljeli od korona virusa.

- Životno je ugroženo njih 31 – istakli su u saopštenju. Z.K.

RAZGOVOR: Šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović o bitnim aspe

Stvaranje uslova za vakcine veliki test z

PODGORICA - Crna Gora užurbano radi na pripremama za prijem vakcine protiv korona virusa, njenu distribuciju i administriranje pod liderstvom Ministarstva zdravlja, uz ekspertski angažman Instituta za javno zdravlje i Instituta za ljekove i medicinska sredstva kao i tehničku i finansijsku podršku Svjetske zdravstvene organizacije - kazala je za Pobjedu dr sci med. Mina Brajović, šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori.

Ističe da je riječ o ozbiljnom izazovu i velikom testu za nacionalne kapacitete, ali ne i nepremostivom.

- Neophodno je da Crna Gora pripremi kapacitete za dobijanje vakcine, osigura uslove za „hladni lanac“ transporta, zatim praćenje dejstava i mehanizma za kompenzaciju i nadoknadu štete za eventualna neželjena dejstva, kao i odobrenja od regulatornih tijela - rekla je Brajović.

Posljednje istraživanje Ipsosa pokazuje da raste povjerenje u imunizaciju među građanima Crne Gore

Svaki drugi građanin bi se vakcinisao PODGORICA – Gotovo svaki drugi građanin Crne Gore (42 odsto) vakcinisao bi se protiv korona virusa kada bi vakcina bila dostupna – rezultati su istraživanja Ipsosa koje je sprovedeno od 15. do 18. decembra na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.

Tokom posljednja dva mjeseca, broj građana koji bi se vakcinisali protiv korona virusa porastao je za četiri odsto.

- Dobro je da povjerenje u vakcine raste u ovoj zemlji. Provjerene vakcine koje odobri SZO najbrži su način da naše živote i ekonomije vratimo na pravi put. Imunizacija je izuzetno važna u zemlji poput Crne Gore, čija se ekonomija oslanja na turističku industriju. I ja lično želim da nastavim sa svojim životom, pa neću oklijevati da primim vakcinu čim postane dostupna - poručila je britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks.

Takođe, u odnosu na oktobar, bilježi se i pad broja građana koji sumnjaju u vakcine. Procenat onih koji nijesu saglasni s tvrdnjom da su vakcine jedan od najboljih izuma medicine i da su zahvaljujući njima iskorijenjene mnoge zarazne bolesti smanjio se sa 22 odsto u oktobru na 17 odsto u decembru.

- Globalna pandemija kovid-19 podsjeća nas na to što se dešava kada ne postoji vakcina koja štiti ljude i zajednice od

zarazne bolesti. Hitna potreba za vakcinom protiv kovid-19 ukazuje na presudnu ulogu imunizacije u zaštiti života i ekonomije – kazala je Mihaela Bauer, zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

U odnosu na oktobar, porastao je i broj građana koji vjeruju da će vakcina ili lijek protiv korona virusa uskoro biti razvijen od strane farmaceutskih kompanija. Sada to misli 7 od 10 građana (68 odsto), dok je prije dva mjeseca to bio slučaj sa 6 od 10 građana (60 odsto).

Porast onih koji vjeruju da je izbijanje korona virusa obuzdano i da će uskoro biti gotovo ukazuje na veći optimizam među građanima. Naime, to je u oktobru mislilo 30 odsto građana, a sada to misli njih 37 odsto.

- Dobro je da raste povjerenje građana u nauku i vakcine uprkos velikom broju dezinformacija i teorija zavjere koje su na ovu temu svima dostupne. Stoga, pozivam građane da provjeravaju sve informacije sa stručnjacima, tj. ljekarima i pouzdanim izvorima - preporuke su Vladimira Raičevića, direktora istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori.

Svjetska zdravstvena organizacija je još prošle godine neodlučnost u pogledu vakcinisanja – oklijevanje ili odbijanje vakcinacije i pored dostupnosti vakcina – proglasila jednom od deset najvećih prijetnji po javno zdravlje.R.P.

S. VASILJEVIĆ

KOVAKS

Nije precizirala tačan datum kao ni mjesec kada bi naša država trebalo da dobije vakcinu protiv korona virusa, ali je kazala da će je sve zemlje koje su pristupile Kovaks inicijativi, imati do kraja prve polovine naredne godine.

Na pitanje koja je procedura da naša država dođe do vakcina direktno od proizvođača, mimo Kovaks mehanizma, kao i koliko bi ih bilo naručeno u tom slučaju, Brajović je kazala da su u toku bilateralni razgovori između nacionalnih vlasti i proizvođača, te da se oni sprovode mimo SZO zbog čega nema informacije o tome.

Pojasnila je da za vakcine koje će biti distribuirane kroz Kovaks platformu, neophodno je da SZO sprovede proces prekvalifikacije kao svojevrsno „zeleno svjetlo“ i potvrdu da su bezbjedne za administriranje.

- Proces razvijanja vakcina je kompleksan i zahtjevan i podliježe vrlo rigoroznim procedurama kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu bezbjednosti, kvaliteta i djelotvornosti vakcine, prozivoda koji čuva zdravlje i živote. Nacionalne regulatorne vlasti igraju važnu ulogu u smislu da pažljivo analiziraju rezultate rigoroznih kliničkih studija prije nego odobre stavljanje vakcina u promet kao važan korak prije administriranja vakcine u populaciji - navela je Brajović.

Naša sagovornica je pojasnila da Kovaks facility predstavlja globalnu inicijativu i okosnicu ACT Accelerator platforme, koju je SZO pokrenula kako bi se ubrzao i podržao proces razvijanja i jednake distribucije vakcina protiv kovid-19 oboljenja širom svijeta.

- Ovoj inicijativi pristupilo je 190 zemalja, niskog, srednjeg i visokog nivoa razvoja, uključujući i Crnu Goru. Na taj način Crna Gora bez sumnje daje svoj doprinos u rješava-

Crnogorski zdravstveni sistem pod velikim opterećenjem

nju globalnih problema.

Nedavno je Kovaks facility potpisao sporazume direktno sa nekoliko proizvođača vakcina i time je obezbijeđeno skoro dvije milijarde doza - navela je Brajović.

Prvi, manji kontingenti vakcine obezbijeđene kroz Kovaks će biti dopremljeni pojedinim zemljama širom svijeta u toku prvog kvartala 2021. godine, dok bi sve zemlje trebalo da imaju vakcinu do kraja prve polovine naredne godine - rekla je Brajović

Hitno usaglasiti smjernice i prakse liječenja u kovid bolničkim centrima Mina Brajović navodi da su predstavnici SZO krajem oktobra organizovali ekspertske posjete bolnicama u Beranama, Pljevljima, Nikšiću, Brezoviku i KCCG, kako bi sagledali pripremljenost i kapacitete bolnica za pružanje odgovora na kovid-19.

- Ekspertski nalaz je ukazao na široko rasprostranjenu upotrebu rezervnih antibiotika, ali i kortikosterioda u zajednici na nivou primarne zdravstvene zaštite pa je snažno preporučeno hitno usaglašavanja smjernica i prakse liječenja sa najnovijim, raspoloživim dokazima - ukazala je Brajović.

Rekla je da je prepoznata potreba za osnaživanjem koordinacije i komunikacije između različitih nivoa zdravstvene zaštite, kao i aktivnija distribucija najnovijih informacija o preporukama za liječenje oboljelih i relevantnim iskustvima.

Brajović je istakla da su konstatovali da su naši zdravstveni radnici izuzetno posvećeni u borbi protiv korona virusa.

Planirano je, kako kaže, da prvi, manji kontigenti budu dopremljeni pojedinim zemljama širom svijeta u toku

prvog kvartala 2021. godine, dok bi sve zemlje trebalo da imaju vakcinu do kraja prve polovine naredne godine.

- Zaključno sa krajem 2021. očekuje se da bude distribuirano svih dvije milijarde doza širom svijeta. Ono što je jednako važno jeste i da je obezbijeđen i drugi „kanal“ obezbjeđivanja vakcina kroz Kovaks platformu. Naime, dogovoren je tzv. „cost-sharing“ princip za distribuciju viškova vakcina kroz Kovaks facility zemljama koje osiguraju regulatorna odobrenja i budu spremne za distribuciju.

Da bi ovaj poduhvat bio realizovan tokom naredne godine neophodno je obezbijediti još 6,8 milijardi dolara, od čega će značajan dio biti opredijeljen za podšku distribuiranja vakcina - precizirala je Brajović.

PRIORITETI

Govoreći o prioritetima za primanje vakcine Brajović ističe da odluke o alokaciji vakcina i definisanju prioritetnih grupa moraju biti utemeljene na raspoložvim epidemiološkim dokazima, uvažavajući javno-zdravstvene mjere za kontrolu pandemije i kliničke podatke o toku

Društvo

Neđelja, 27. decembar 2020.

ektima imunizacije protiv korona virusa

7

Još je nepoznanica kako ćemo, mimo Kovaks mehanizma, obezbijediti potrebne količine vakcine za imunizaciju stanovništva

a prijem Ostalo previše za državu otvorenih pitanja Složena situacija traži odgovornost građana

Brajović je kazala da su u toku bilateralni razgovori između nacionalnih vlasti i proizvođača, te da se oni sprovode mimo SZO zbog čega nema informacije o tome kovid-19 oboljenja, podacima o prenošenju infekcije, informacijama o djelotvornosti vakcina.

- Odluka o distribuiranju ograničenih količina vakcina treba da uzme u obzir, osim javno zdravstvenih, i ekonomske faktore i razloge. Zbog ograničenih proizvođačkih kapaciteta vakcina na globalnom nivou, SZO definisala je, između ostalog i set principa koji su osnov za realizaciju preporuka SZO Strateškog savjetodavnog tijela za imunizaciju, kako bi se kratkoročno i srednjoročno usmjerio proces definisanja prioriteta za vakcinaciju uključujući jednak pristup i pravičnu raspodjelu po principu reciprociteta kovid-19 vakcina. Neophodno je da odluka o distribuiranju vakcina i definisanju prioriteta bude u funkciji promocije i zaštite svih aspekata dobrobiti građana, uključujući i strategije za ograničavanje transmisije, smanjivanje obolijevanja i umiranja - navela je Brajović.

PREPORUKA

Kazala je da je SZO preporučila zemljama članicama da zdravstveni radnici i osobe koje imaju više od 60 godina imaju prioritet pri vakcinaciji.

Prema riječima Mine Brajović epidemiološka situacija u Crnoj Gori je složena jer nekoliko mjeseci unazad smo u grupi zemalja EURO regiona sa najvećom 14-dnevnom kumulativnom incidencom.

- Kako bi se transmisija ograničila neophodno je nastaviti sa dosljednim sprovođenjem mjera testiranja, praćenja kontakata, izolacijom, liječenjem oboljelih.

Posebno je važno da se u predstojećim danima i mjesecima intenziviraju aktivnosti na planu proaktivne komunikacije sa građanima. Jednako je važno da građani sprovode mjere zaštite u smislu pravilne upotrebe maske, održavanja higijene ruku, vođenja računa o distanci, izbjegavanja zatvorenih prostora sa puno osoba i neadekvatnom ventilacijom - preporučila je Brajović.

Apelovala je na građane da preispitaju svoje planove za praznike te da preduzmu maksimalne mjere zaštite kako bi sačuvali sebe i svoje voljene, i na taj način ove godine pokažu ljubav i pažnju u predstojećim blagim danima.

Brajović ističe da se ubrzo nakon detektovanja novog virusa počelo sa kliničkim studijama i potragom za spasonosnom vakcinom protiv kovid-19, te da je u ovom trenutku, raspoloživo nekoliko bezbjednih i dejlotvornih vakcina koje su odobrile nacionalne regulatorne vlasti, kao i Evropska agencija za lijekove, ali da očekuju da će se uskoro broj odobrenih vakcina povećati.

- Pronalazak bezbjedne i djelotvorne vakcine predstavlja „tačku na i“ početak kraja akutne faze pandemije. Arsenal mjera za kontrolu trasmisije novog korona virusa je pojačan i upotpunjen, ali da bi vakcina ispunila svoju misiju potrebno je da bude jednako dostupna svima širom svijeta, a ne samo svim građanima pojedinih zemalja. Vakcina je globalno dobro. Pandemiju je moguće zaustaviti samo ukoliko je zaustavimo na svim meridijanima u istom trenutku. Za ovakav poduhvat osim solidarnosti i saradnje potrebno je i vrijeme.

Do tada, nužno je dosljedno sprovoditi javno zdravstvene mjere kako bi se prekinuo lanac transmisije i smanjio prostor za širenje infekcije - poručila je Brajović. K. JANKOVIĆ

Na pitanja da li Crna Gora ima toliko vremena da čeka, zbog čega se nije direktno pregovaralo sa proizvođačima ili sa članicama EU, da li postoji akcioni plan imunizacije, od kojeg proizvođača ćemo dobiti vakcinu i po kojoj cijeni, koliko je vakcina potrebno da bi se zaustavila epidemija, te koliko će vakcina stići u našu državu, iz Ministarstva zdravlja - ne odgovaraju PODGORICA - U Srbiji je počela vakcinacija protiv korona virusa, iako ta zemlja nije članica Evropske unije, baš kao ni Crna Gora, čiji će građani moći da se zaštite tek negdje u prva tri mjeseca naredne godine.

Građani Makedonije, koja je takođe van EU će početi sa vakcinacijom uskoro jer će Bugarska od svake isporuke vakcina, koje je kupila direktno od proizvođača, dio donirati Sjevernoj Makedoniji.

Crna Gora, Srbija i Makedonija su pristupile Kovaks programu koji je crnogorska Vlada početkom oktobra predstavila kao najpovoljniju opciju svim manje razvijenim državama i državama u tranziciji jer obezbjeđuje veliku dozu sigurnosti i transparentnosti.

PLAN U NAJAVI

Građani Crne Gore će početi da se vakcinišu protiv korona virusa „u prvom kvartalu naredne godine“, za kada je najavljena prva isporuka vakcina, koje ćemo dobiti kroz taj program, najavljeno je iz Instituta za javno zdravlje. I pored teške epidemiološke situacije, kako je stručnjaci definišu, još uvijek se nije pristupilo direktnoj nabavci vakcina, već je saopšteno da „postoje najave i pregovori o nabavci određene količine vakcina od zemalja članica EU“.

To znači da bi, u jednoj varijanti, crnogorski građani mogli da se vakcinišu tek od marta.

Na pitanja Pobjede da li Crna Gora ima toliko vremena da čeka, zbog čega se nije direktno pregovaralo sa proizvođačima ili sa članicama EU, da li postoji akcioni plan imunizacije, od kojeg proizvođača ćemo dobiti vakcinu i po kojoj cijeni, koliko je vakcina potrebno da bi se zaustavila epidemija, te koliko će vakcina stići u našu državu, iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili.

Na Pobjedi dostupan broj kabineta Ministarstva zdravlja niko se ne javlja da objasni zbog čega novinari ne mogu da dobiju odgovore poslate na zvanične mejlove, i zašto se komunicira isključivo saopštenjima sa susreta sa ambasadorima i predstavnicima međunarodnih institucija.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nije nijednom građanima Crne Gore objasnila proces i mogućnosti nabavke vakcine protiv korona virusa.

Ona je samo najavila da se vakcina očekuje u narednom periodu, te da je Akcioni plan za vakcinaciju u završnoj fazi.

Niko od predstavnika Vlade dosad nije pominjao moguć-

nosti pregovora sa proizvođačima ili ovlaštenim distributerima. Epidemija korona virusa u Crnoj Gori se i dalje sanira samo konfuznim objavljivanjem mjera i njihovim izmjenama na dnevnoj bazi, zabranama izlaska i međugradskog saobraćaja i zatvaranjem lokala. Najavljen je akcioni plan imunizacije, čija je izrada u toku, iako je zvanično epidemija počela u martu.

U zemljama okruženja, veliki broj političara je javnim nastupima uticao na vlade svojih zemalja da se što prije i ozbiljnije pristupi nabavci vakcina, dok je u Crnoj Gori to učinio juče samo Andrija Mandić.

On je na svom Tviter nalogu napisao: „Očekujem da Vlada Zdravka Krivokapića hitno počne sa nabavkom vakcina za naše stanovništvo, kako ne bi previše zaostajali za susjedima. Narodno zdravlje je najvažnije i ono je prioritet svakom pojedincu i odgovornoj vlasti“.

Prethodni ministar zdravlja Kenan Hrapović je, najavljujući nabavku vakcina u martu kazao da je uplaćen avans od 646.000 eura.

Tada je rečeno i da je prema istraživanjima IJZCG naša zemlja iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva (s obzirom na to da su preporučene dvije doze po jednoj osobi). Procijenjena ukupna vrijednost nabavke je oko 2.163.000 eura.

Vlada je saopštila da se, ukoliko država ne pristupi Covaxu, stavlja u poziciju samostalnog pregovarača i dovodi u nepovoljan položaj kod proizvođača u odnosu na veće države i da bi to uticalo i na cijenu vakcine.

Poručena količina vakcina, koja bi zaštitila samo 20 odsto populacije, osigurava optimalnu zaštitu pripadnicima najugroženijih grupa, kao i zaposlenima u službama čiji rad je nužan za nesmetano funkcionisanje države – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Nakon oktobra, osim nedavne objave Instituta za javno zdravlje, o kupovini i uvozu vakcine u Crnu Goru nije bilo riječi.

Sa Crnom Gorom je izjednačena jedino Bosna i Hercegovina. Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković rekao je da se vakcina pro-

tiv kovida-19 očekuje u prvom kvartalu 2021. godine.

On je kazao da Bosna i Hercegovina ne mogu nabaviti vakcine direktno od proizvođača zbog komplikovanog sistema zakona o ljekovima i zakona o javnim nabavkama, te da ne mogu vakcine kupiti direktno od proizvođača.

OZBILJAN PRISTUP

Za to vrijeme ostale države u okruženju su ozbiljnije pristupile zaštiti svojih građana.

Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče je kazao prije nekoliko dana da je prisustvovao sjednci vlade u Sofiji, te da je Bugarska odlučila da će dio svojih vakcina koje su kupili donirati Sjevernoj Makedoniji te će tako u tu ex-Ju republiku one stizati u isto vreme kada i u ostale zemlje članice EU. Prema informacijama bugarskih zdravstvenih vlasti, u Sofiju će prvo stići vakcina Fajzera, zatim Moderne, pa onda Astra Zeneke.

U Srbiji su prekjuče predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić i ministarka za rad i socijalna pitanja Darija Kisić-Tepavčević dobile prve doze vakcina proizvođača Fajzer/Biontek.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao da je ta zemlja dio Kovaks sistema, te da su odavno platili četiri miliona dolara - Ali snalazimo se i sami da kupimo koliko možemo vakcina - rekao je Vučić i dodao da su ove doze Fajzerove vakcine nabavljene samostalno, bilateralno.

- Tokom prvog kvartala mi ćemo imati ja mislim oko dva miliona doza, milion svakako u januaru - kazala je premijerka Brnabić u obraćanju građanima Srbije.

Ona je najavila da će pored pristiglih 4.870 Fajzer/Biontekovih vakcina, od tog proizvođača u januaru dobiti još 16.000 doza. Najavljene su i vakcine kineskog proizvođača Sinofarm/Sinovak, kao i određene količine ruske vakcine Sputnik. Vlada Srbije je najavila i da je vakcinaciju šireg stanovništva, koje ne pripada posebno ugroženim grupama, realno očekivati u maju ili junu 2021. godine.

Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je Srbija potpisala bilateralne ugovore za nabavku vakcina sa Fajzerom, proizvođačom Sputnjik Ve i kineskim Sinofarmom, i da se očekuju do kraja godine.

Vakcinacija protiv kovida-19 u Hrvatskoj i Sloveniji počeće simobilično istovremno kao i u drugim članicama EU - 27, 28. i 29. decembra.

Prema zvaničnim podacima, Hrvatska (oko 4.000.000 stanovnika) je naručila 5,6 miliona doza vakcine protiv korona virusa od različitih proizvođača što je za oko 70 odsto stanovnika ako se primaju po dvije doze.

Od Astra Zeneke naručeno je 3,6 miliona doza, ali je zbog ogromnog interesa drugih zemalja EU Hrvatska dobila 2,7 miliona doza, pa je ostalih 900.000 doza naručeno od Džonson i Džonsona. Po milion doza naručeno je od Fajzera i Moderne, a 300.000 doza od CureVac.J. MARTINOVIĆ

8

Hronika

Neđelja, 27. decembar 2020.

Direktor Uprave za nekretnine i načelnica tivatskog katastra saslušani kod sudije za istrage

Kovačević i Lakićević se brane sa slobode

PODGORICA - Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i načelnica područne jedinice Uprave za nekretnine Tivat Ana Lakićević- Grdinić su u petak veče nakon saslušanja kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici pušteni da se brane sa slobode, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

- Nakon saslušanja okrivljenih D. K. i A. G. odbijen je prijedlog Specijalnog tužilaštva za određivanje pritvora – kazala je savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović.

Kovačević je uhapšen 23. decembra i označen kao organizator kriminalne grupe koja je u više predmeta državne resurse koristili u privatne svrhe.

Istog dana lisice na ruke stavljene su Lakićević-Grdinić i geometru Krstu Pavićevi-

ću koji je nakon saslušanja u SDT-u pušten da se brani sa slobode.

Narednog dana uhapšeni su Danko Kovačević, sin Dragana Kovačevića, Veselin Tomašević i Sanja Popović.

Hapšenje direktora i visokopozicioniranih službenika Uprave za nekretnine uslijedilo je nakon što je okončan izviđaj po krivičnoj prijavi Aleksandra Gazivode, koju je podnio Specijalnom tužilaštvu početkom jula ove godine.

Gazivoda je u septembru 2017. godine sa Draganom Kovačevićem ušao u posao izgradnje kuće na atraktivnoj lokaciji, u blizini Porto Montenegra.

U prijavi SDT-u Gazivoda navodi da je u dogovoru sa starijim Kovačevićem kupio plac u blizini Porto Montenegra gdje su u septembru 2017. godine započeli izgradnju vile koja je završena sredinom naredne godine.

U izgradnju kuće su zajed-

nički uložili nekoliko stotina hiljada eura, s namjerom da je prodaju za oko milion i po eura.

Međutim, po završetku radova, Dragan Kovačević bez znanja Gazivode kreće u proceduru knjiženja cjelokupnog objekta na ime njegovog sina Danka Kovačevića.

Stariji Kovačević je nekretninu na ime sina uknjižio 12. oktobra koristeći poziciju i uticaj koji je imao kao direktor Uprave za nekretnine.

I kada se činilo da je Gazivoda izgubio svaku pravnu mogućnost da povrati uloženi novac u izgradnju spornog objekta, dvije nedjelje kasnije, 26. oktobra on ipak uspijeva sa Draganom Kovačevićem da dogovori isplatu onog što je uložio.

Isplatom Gazivode, Kovačević je stavio tačku na nesuglasice sa nekadašnjim partnerom, ali nije zaustavio istragu SDT-a, koja je rezultirala njegovim hapšenjem.

B. r.

Pandemija korona virusa dodatno otežala po

Život sa više načina da se

BUDVA: Uhapšen ruski državljanin, potražuju se njegova tri sunarodnika

Ukrali robu vrijednu 73.404 eura BUDVA - Budvanska policija uhapsila je ruskog državljanina Dmitrija Baljakovog (46) zbog sumnje da je izvršio teške krađe u prodavnicama mobilnih telefona i sportske opreme.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, u vezi sa tim krađama potražuju se još tri ruska državljanina.

Baljakov je, kako se sumnja, sa ostalim osumnjičenima, u

noći između 10. i 11. decembra provalio u prodavnicu „Mobile shop Exclusive“, iz koje su ukrali izvjesnu količinu maski za mobilne telefone i prateće opreme za telefone, kao i 100 eura.

- Ukupna prodajna vrijednost otuđenih stvari i pričinjene štete navedenoj firmi iznosi 3.404 eura - navodi se u saopštenju.

Sedam dana kasnije, 18. decembra, sumnja se da je D. B,

sa još jednom osobom, provalio u butik „IN Store“ i ukrao više komada brendirane garderobe vrijedne 70.000 eura.

Budvanska policija je po naredbi sudije za istragu, u petak pretresla više lokacija i na jednoj od „štek“ lokacija pronađeni su predmeti i stvari koje su otuđene iz prodavnice mobilnih telefona i butika.

Tragovi izuzeti sa lica mjesta su poslati u Forenzički centar na vještačenje.

B. r.

Osumnjičeni za ranjavanje novinarke Olivere Lakić nakon saslušanja pušteni na slobodu

Odluku o odbijanju prijedloga Specijalnog tužilaštva da se Bubanji i Bulatoviću odredi pritvor donio je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović.

Osim Bubanje i Bulatovića, SDT je u slučaju ranjavanja novinarke Olivere Lakić ranije prikupilo dokaze protiv Filipa Bešovića, Filipa Kneževića i Gorana Rakočevića.

Sudija Bašović je ocjenio da su razlozi SDT-a u prijedlogu za određivanje pritvora neosnovani jer je Bubanja već ranije proveo šest mjeseci u pritvoru zbog sumnje da je djelovao u okviru kriminalnog udruženja koje je organizovalo napad na Lakić.

Nakon ranjavanja Lakić, u odnosu na Bulatovića je odbijen prijedlog za određivanje pritvora jer je on tada bio lišen slobode zbog nedozvoljenog držanja oružja za koje je osuđen na dvogodišnju kaznu zatvora.

Novi prijedlog za određivanje pritvora, Specijalno tužilaštvo je obrazložilo novim okolnostima, odnosno, iskazom svje-

Bubanji i Bulatoviću nije određen pritvor

facebook

PODGORICA – Veselin Bubanja i Luka Bulatović juče su nakon saslušanja u podgoričkom Višem sudu pušteni da se sa slobode brane od optužbi da su učestvovali u organizaciji napada na novinarku Oliveru Lakić, potvrdio je za Pobjedu advokat Miloš Vuksanović.

Olivera Lakić

doka saradnika Bajrama Piste koji je istražiteljima kazao da mu je Bubanja u vrijeme boravka u zatvoru ispričao da je učestvovao u pripremama ranjavanja Olivere Lakić.

Pista je ustvrdio da su mu i Goran Rakočević i Filip Bešović potvrdili učešće u ranjavanju Lakić i ponudili mu da ubije novinarku za iznos od 150.000 eura, kada izađe iz zatvora.

SDT navodi da su njihove sumnje potvrđene listinzima telefonskih poziva između ovih osumnjičenih.

Međutim, sudija za istragu podsjeća da je Pista saslušan krajem oktobra i da je njegov iskaz objavljen u medijima ali da Bubanja i Bulatović u međuvremenu nijesu pokazali bilo kakav gest koji bi opravdao njihovo pritvaranje.

- Određivanje pritvora u ovom trenutku ne bi imalo nikakavo opravdanje kada ga nije bilo ni prije dva mjeseca, nakon što je Pista dao iskaz, kad su se stekli uslovi za postizanje dovoljnog stepena sumnje u odnosu na njih – navodi se u rješenju koji je potpisao sudija Bašović.

Istražitelji sumnjaju da su Bulatović i Bubanja pratili kretanje Lakić i informacije o njenim navikama dostavljali drugim članovima organizacije koji su pravili plan zastrašivanja i nanošenja povreda novinarki zbog njenih istraživačkih aktivnosti vezano za djelovanje kriminalnih organizacija.

Bulatoviću je naloženo da na Aerodromu Golubovci sačeka Filipa Kneževića kojeg je potom prebacio u jedan od štekstanova.

Iz štek-stana Knežević i Bešović su oko 20.45 minuta automobilom došli do ispred zgrade u kojoj stanuje Lakić.

Sačekali su nailazak novinarke i u trenutku kada je izlazila iz svog vozila, jedan od njih joj je sa pištoljem N. N. marke prišao sa leđa i u desnu nogu ispalio hitac nanoseći joj tešku tjelesnu povredu.

Bešović i Knežević su nakon ranjavanja Lakić pobjegli u B. r. nepoznatom pravcu.

Od 1. januara do 30. novembra ove godine registrovano 226 krivičnih djela nasilje u porodici

PODGORICA – Nacionalna linija SOS telefon Podgorica za žene i djecu žrtve nasilja od početka pandemije korona virusa zabilježila je povećan broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, u prosjeku za 30 odsto, dok u Upravi policije ne bilježe trend rasta u odnosu na prošlu godinu.

Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković uvjerena je da je nasilje u pordici znatno prisutnije nego što to pokazuje statistika, i njihova i policijska.

- U ovom periodu žene su, zbog stalnog prisustva supruga/partnera u porodičnom domu sve rjeđe u situaciji da pozovu i zatraže pomoć, a posebno da dođu u prostorije organizacije po savjet i podršku – kaže Zeković.

Ističe da problemi ekonomske prirode, koji su tokom epidemije izraženiji, dodatno ugrožavaju položaj žena, što je jedan od glavnih razloga zbog čega one ostaju sa nasilnim partnerom.

- Materijalnu ugroženost prouzrokovanu nedostatkom sredstava za osnovne životne potrebe navodi svaka druga PODGORICA - Izvještavanje medija o rodno zasnovanom nasilju nad ženama trebalo bi da ima informativni i edukativni karakter, jer bi na taj način u velikoj mjeri mogli doprinijeti suzbijanju ove pojave u društvu, ocijenjeno je na radionici SOS telefona Podgorica.

Ta organizacija organizovala je četvrtu radionicu sa novinarima u okviru projekta u programu „Mediji – Ravnopravnost – Akcija – Koordinacija“, kojeg je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Izvršna direktorica SOS tele-

žena koja nam se obraćala za pomoć – objašnjava naša sagovornica i dodaje da to nijesu jedini pritisci koje žene trpe i sa kojima su suočene.

Podaci Policije

Iz Uprave policije saopštili su Pobjedi da broj registrovanih krivičnih djela i prekšaja vezanih za nasilje u porodici u odnosu na prošlu godinu nije veći.

- U periodu od 1. januara do 30. novembra ove godine na teritoriji Crne Gore registrovano je 226 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a izvršeno je 1.537 prekršaja. U poređenju sa prošlom godinom, u istom periodu registrovano je 267 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a izvršeno 1.428 prekršaja – saopšteno je iz UP. Psihološkinja Marija Babić smatra da se podaci SOS telefona i policije ne podudaraju, vjerovatno zbog toga što se žrtva nerijetko pokaje i povuče nakon što prijavi nasilnika.

- Vrlo često prijave usljed dvoumljenja žrtve ni ne dođu do suda ili na sudu one potpuno promijene iskaz, zbog straha od nasilnika – kazala je Babić za Pobjedu.

Ističe da je za očekivati da se broj slučajeva nasilja u porodici poveća uz neizvjesnost koju pandemija korona virusa nosi, a zbog čega se povećava anksioznost i često ostaje kući. Uz to, objašnjava ona, mehanizmi odbrane su često onemogućeni.

- Jedan od njih je izlazak iz kuće u najrazličitijim situacijama kada žrtva procijeni da opasnost prijeti, a još ne prijavljuje nasilje - dodaje ona.

Naša sagovornica poručuje da je izlaz iz nasilja prijava nasilnika i naglašava da postoji institucionalna podrška koja se ostvaruje kroz vođenje tokom samog procesa, ali i kroz psihološko osnaživanje.

Upozorava i da su dani pred nama rizik za povećanje nasilja u porodici.

- U periodu novogodišnjih praznika emocije anksioznosti i depresivnosti češće se javljaju. Ipak, neke kampanje ohrabrile su žene da počnu da prijavljuju nasilje i to je sjajno – zaključila je Babić.

TrPljenje

Iskustvo aktivistkinja SOS telefona Podgorica ukazuje i na činjenicu da su se žene, tokom epidemije krona virusa, često

Održana radionica SOS telefona Podgorica

Izvještavanje o rodn ženama da ima infor fona Podgorica Biljana Zeković kazala je da naziv projekta „Mediji – Ravnopravnost Ona je ocijenila da su mediji ključni saveznici u toj priči, navodeći da, prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju, ne bi trebalo da se vode senzacionalizmom.

Prema njenim riječima, razlog za najveći broj neotkrivenih djela, tj. neprijavljivanja ra-

zličitih oblika nasilja od onih najblažih, do najtežih, jeste nesigurnost u sistem zaštite, neinformisanost o pravima i procedurama i gdje, kako i kada mogu da se obrate za pomoć i podršku, kao i strah od osude okoline kada objelodane svoju priču.

Ona je ocijenila da prilikom izvještavanja medija nedostaje informativni i edukativni karakter.

Hronika / Društvo

Neđelja, 27. decembar 2020.

oložaj žrtava nasilja u porodici

9

Uhapšen Miloš Đonović zbog objave na Instagramu

e straha i manje e nasilnik prijavi

Vrijeđao Đukanovića PODGORICA – Miloš Đonović uhapšen je sinoć zbog vrijeđanja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na društvenoj mreži Instagram, nezvanično saznaje Pobjeda. Đonović je preko slike teksta ,,Đukanović se po savjetu ljekara nalazi na liječenju od upale pluća“ objavljenom na portalu Vijesti, napisao ,,Od subote Montenegro erlajnz bez krila, pa aj Mika i ti bez plućnih da ostaneš, posjeti majku nedostaješ joj“.

Protiv Đonovića je podnešena prekršajna prijava i on će sjutra biti priveden sudiji za prekršaje. Đonović je ranije privođen zbog vrijeđanja predsjednika Crne Gore i zbog skrnavljenja grafita Krsta Zrnova Popovića na Zabjelu početkom septembra.

B. r.

Patrijarhalni stavovi da brak treba očuvati po svaku cijenu, pa i po cijenu trpljenja nasilja su još snažni, kao i stavovi i osude koje se upućuju ženama jer su „oca svoje djece poslale u zatvor“. Ipak, strah od nasilnika ključna je prepreka zbog koje žene često ne prijavljuju nasilje ili odustaju od već podnešene prijave – rekla je izvršna direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković za Pobjedu

Sporna poruka na Instagramu

Udruženje Crnogoraca Srbije podržalo Cetinjane

I predstavnici „Krstaša“ na protestu ispred Skupštine Biljana Zeković

odlučivale da trpe nasilje, jer im je prioritet da „sačuvaju zdravlje i život porodice“, zbog čega smatraju da nije vrijeme za prijavljivanje nasilnika.

Zeković upozorava i na problem slabljenja kapaciteta nadležnih institucija u periodu zdravstvene krize, što je prouzrokovalo sporost u postupanju i sve veći broj procesuiranih predmeta u redovnom postupku koji predugo traje, umjesto po hitnom.

Razlozi za neprijavljivanje nasilja, ističe Zeković, brojni su, a korijene imaju u patrijarhalnom sistemu. Ključni je strah od nasilnika.

- Patrijarhalni stavovi da brak treba očuvati po svaku cijenu,

Marija Babić

pa i po cijenu trpljenja nasilja su još snažni, kao i stavovi i osude koje se upućuju ženama jer su „oca svoje djece poslale u zatvor“. Ipak, neophodno je istaći da je strah od nasilnika ključna prepreka zbog koje žene često ne prijavljuju nasilje ili odustaju od već podnešene prijave – rekla je Zeković.

I ona, kao i Babić, ukazuje da je ostvaren napredak kada govorimo o institucionalnoj podršci žrtvama nasilja, ali ono što je i dalje ozbiljna prepreka je neobaviještenost žena o njihovim pravima.

- Izuzetno je važno upoznati javnost da je nasilje u porodici kažnjivo djelo, da osim sankcija postoje i zaštitne mjere

Postupanje policije po prijavi Po prijemu prijave, kako su objasnili Pobjedi iz Uprave policije, policijski službenici su dužni da odmah izađu na mjesto događaja, koje moraju obezbijediti i obavezno odvojiti nasilnika od žrtve.

Procjena rizika i daljih radnji u konkretnom slučaju rade se na osnovu popunjavanja upitnika.

- Ako nakon popunjavanja

upitnika izvršena procjena ukaže na postojanje umjerenog ili visokog rizika, policijski službenici su dužni da, u zavisnosti od okolnosti slučaja, ili liše slobode učinioca nasilja ili narede učiniocu nasilja udaljenje ili zabranu vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje i/ili predlože – kazali su iz Uprave policije.

udaljenja iz stana i zabrane prilaska žrtvi, mjere zabrane praćenja i uhođenja, besplatna pravna pomoć na nivou svih crnogorskih sudova koja se zbog neobaviještenosti, nažalost, još nedovoljno koristi – objašnjava Zeković.

Podrška

Tradicionalna politika nemiješanja u ono što podrazumijevaju porodični odnosi, kaže Zeković, počinje da se mijenja, pa sve veći broj građana prijavljuje nasilje koje čuje ili mu svjedoči.

- Pretpostavka je da je do povećanja broja prijava građana došlo i zbog toga što mi u kontinuitetu dajemo informacije javnosti da svaki građanin Ukoliko policijski službenici uoče očigledne tragove nasilja ili predmete koje treba privremeno oduzeti, navode iz Uprave policije, uključujući i eventualnu ocjenu da je potreban uviđaj, u obavezi su da o tome upoznaju nadležnog državnog tužioca, te da ako on nije u mogućnosti da odmah dođe oni na propisan način oduzmu pomenute predmete i obave uviđaj.

no zasnovanom nasilju nad rmativni i edukativni karakter -Bilo koji tekst da pročitate u njemu nećete naći kako se to djelo kažnjava, kakva je procedura da se podrška i pomoć dobiju, i kako javnost, porodica, društvo i profesionalci, treba da postupaju, tj. kako da se ponašaju u konkretnim situacijama. To je ono što želimo da postignemo – da izađemo iz priče koja ima komponentu senzacionaliz-

ma i crne hronike i uđemo u drugačiji način izvještavanja koji će imati sve komponente koje sam navela, kazala je Zeković.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović kazala je da se u posljednjih deset godina intenzivno radi kad je u pitanju suzbijanje

nasilja nad ženama, navodeći da je prioritet tog resora da se pojava rodno senzitivnog nasilja „osvijetli i svede na nultu toleranciju i da to više ne predstavlja privatni problem“.

Učesnik radionice i saradnik na Portalu PV informer Darko Palibrk, smatra da je rodno zasnovano nasilje marginalizovano u Crnoj Gori, kao i da do sada nije imao prilike u svom radu

može da prijavi neko djelo, a da pri tom ostane anoniman kaže Zeković.

Najvažnije je, ističe ona, da žena shvati da ona i njena djeca nijesu krivi za nasilje koje im se dešava. No, često se dešava da žena i kada progovori o nasilju nije uvijek spremna da izađe iz nasilne situacije.

- Za tako važne odluke neophodna joj je podrška, razumijevanje, povjerenje, kako porodice tako i šire zajednice, a iznad svega je neophodno da u potpunosti bude informisana o svojim pravima i postojećim servisima podrške – poručuje Zeković.

SOS telefon pored savjetodavnih usluga obezbjeđuje i emocionalnu podršku, koja je, naglašava naša sagovornica, jako važna za žrvu.

- Uz saglasnost korisnice slučaj prosljeđujemo ka institucijama sistema i radimo na brzom suzbijanju/prekidanju nasilja. Korisnicama garantujemo anonimnost i povjerljivost, poštujući prije svega njihova prava i integritet – zaključuje Zeković.

Početkom naredne godine SOS telefon Podgorica uspostaviće i licencirani servis urgentnog smještaja za žene žrtve rodno zasnovanog nasilja. Ž. ZVICEr da se sretne sa ovim temama.

Učesnica radionice i studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka Željka Zvicer, smatra da je neophodno da generacije novinara koje dolaze budu rodno senzibilisane i upoznate sa važnosti teme nasilja u porodici, rodne ravnopravnosti, seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja.

- Mislim da ću u svom radu pokušati da ukažem na taj problem. Trudiću se da svojim izvještavanjem ne naškodim žrtvi, ali i da skrenem pažnju javnosti na učestalost ovog problema - navela je Zvicer.

Z. k.

PODGORICA - Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ podržava, kako su rekli, opravdani građanski i nestranački protest grupe građana Cetinja povodom izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je najavljen za ponedjeljak 28. decembra ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici.

- Simboličnim prisustvom na protestu želimo da pošaljemo poruku da crnogorski iseljenici dijele zabrinutost građana Crne Gore za budućnost države, ugrožene odlukama Vlade koje su dijametralno suprotne tradicionalnim vrijednostima i savremenim težnjama crnogorskog društva - navedeno je u saopštenju „Krstaša“.

Grupa građana Cetinja najavila je da će u ponedjeljak u minut do 12 časova izaći pred Skupštinu Crne Gore da, kako su saopštili, bratski i još jedan put zamole za više razuma i dostojanstva nego što u parlamentu i Vladi stanuje i stoluje zadnjih mjeseci. Z. k.

Klinički centar Crne Gore saopštio da nije bilo revanšizma prilikom smjene medicinske direktorice te ustanove

Ratković nastavlja da radi u našoj ustanovi PODGORICA - Klinički centar Crne Gore saopštio je juče da je prof. dr Marini Ratković nakon sticanja prava na penziju produžen Ugovor o radu na osnovu posebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, ističući da prilikom njene smjene sa mjesta medicinske direktorice te ustanove nije bilo revanšizma.

Mediji su prije četiri dana objavili da je nova direktorica Kliničkog centra Ljiljana Radulović smijenila medicinsku direktoricu te ustanove Marinu Ratković.

- Povodom ponovljenih objava u medijima i komentara pojedinih političara vezano za navodnu ,,smjenu prof. dr Marine Ratković sa mjesta medicinske direktorice Kliničkog centra Crne Gore“, radi objektivnog informisanja obavještavamo javnost da je prof. dr Ratković, nakon sticanja prava na penziju, produžen Ugovor o radu na osnovu posebne saglasnosti Ministarstva zdravlja u skladu sa članom 110a Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dakle, iz navedenog jasno je da u konkretnom slučaju nema prostora, kako se ustvrdilo, o revanšizmu, već naprotiv, sa posebnim pijetetom smo se

odnosili prema stručnim i profesionalnim kvalitetima prof. dr Ratković i njenom doprinosu na polju zdravstva – navodi se u saopštenju KCCG. Objašnjavaju da se KCCG, prilikom razmatranja da prof. dr Ratković bude imenovana za direktoricu Klinike za nefrologiju, obratio Ministarstvu zdravlja radi tumačenja da li zaposleni koji ima 67 godina i saglasnost da nastavi sa radom u skladu sa navedenim članom, može biti imenovan za neko od mjesta direktora klinika.

- Imajući u vidu da smo od Ministarstva zdravlja dobili odgovor da se navedeni izuzetak koristi radi obezbjeđenja dovoljnog kadra za liječenje pacijenata, a ne rukovodioca, nijesmo u mogućnosti rasporediti istu na poziciju direktora klinike, ali će i dalje nastaviti svoj profesionalni angažman u našoj ustanovi na veliko zadovoljstvo i pacijenata i zaposlenih. Takođe napominjemo da se više nećemo baviti temama koje imaju političku konotaciju, jer je KCCG ustanova koja pruža zdravstvenu zaštitu građana, u kojoj za politiku nema i ne smije biti mjesta - zakljuZ. k. čili su u KCCG.

10

Povodi

Neđelja, 27. decembar 2020.

Profesorica dr Nataša Raičević, fizičarka sa PMF-a najviše citirana među crnogorskim naučnicama PODGORICA – Profesorica dr Nataša Raičević, fizičarka na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore zauzima prvo mjesto među našim naučnicama u citiranju na najvećem svjetskom veb pretraživaču Google Scholar-u, a na drugom je mjestu u odnosu na sve crnogorske profesore.

REZULTATI EKSPERIMENTA...

Profesoricu citiraju naučnici iz raznih krajeva svijeta - od njenih kolega koji se bave eksperimentalnom fizikom do teoretičara koji svoje teorije upoređuju sa eksperimentalnim rezultatatima i zahvaljujući njima ih dalje razrađuju i unapređuju.

Najviše su citirani njeni radovi sa eksperimenta H1 koji se izvodio u laboratoriji DESY u Njemačkoj, a vezani su za mjerenja unutrašnje strukture protona sa visokom preciznošću. Ona u razgovoru za Pobjedu kaže da je grupa sa UCG, koju je predvodila na tom eksperimentu, dala značajan doprinos za dobijanje ovih rezultata koji se već uvrštavaju u udžbenike iz kojih studenti uče.

- Brojke nijesu bitne i broj publikovanih radova ne govori toliko mnogo. Ono što je činjenica je da se radi o rezultatima eksperimenata čiji je značaj za razvoj nauke visoko ocijenjen od međunarodnih naučnih stručnjaka, a osim toga rezultati ovih eksperimenata se publikuju isključivo u vodećim naučnim časopisima. Visoka citiranost je rezultat angažovanosti velikog broja naučnika sa vodećih univerziteta i instituta u svijetu na dobijanju ovih rezultata. To nije samo moja zasluga, već zasluga velikog broja ljudi jer se jedino tako može doći do kvalitetnog rezultata u ovoj oblasti nauke – navodi ona.

INSISTIRANJE NA BROJEVIMA UTIČE NA KVALITET

Upitana koliko puta je do sada citirana, kaže da ne prati tu statistuku, navodeći da postoje razni pretraživači koji daju različite brojeve citata.

U nauci, ističe profesorica, ne postoji dobra i jedinstvena mjera za rangiranje kvaliteta i uspjeha naučnika. Kaže da to što neko ima najviše citata ili najveći broj radova ne znači

Ulaganje dosta vremena i energije Upitana kako uspijeva da se organizuje i posveti naučnim istraživanjima imajući u vidu da obavlja i profesorski posao, Raičević kaže da onaj ko hoće da radi kvalitetno svoj posao, a njihov primarni posao je nastava, uložiće dosta vremena i energije u nastavni proces. Tako ona to radi, te s obzirom na to da godinama u zimskom semestru ima veliko opterećenje u nastavi, tokom tog semestra mora redukovati aktivnosti na drugim poljima.

- Profesor mora da se bavi i nastavom i naukom i da uskladi i izbalansira to na najbolji mogući način – poručuje ona.

Dostignuća koja pominju naučnici iz raznih krajeva svijeta Visoka citiranost je rezultat angažovanosti velikog broja naučnika sa vodećih univerziteta i instituta u svijetu na dobijanju ovih rezultata. To nije samo moja zasluga, već zasluga velikog broja ljudi jer se jedino tako može doći do kvalitetnog rezultata u ovoj oblasti nauke – kaže Raičević za Pobjedu Nataša Raičević

da je uspješniji ili bolji u nauci od nekog drugog, a posebno kad se radi o upoređivanju naučnih disciplina iz raznorodnih oblasti.

- Kad su u pitanju citati, vrlo je bitno ko citira rad i da se ne radi o samocitatima, a kad je u pitanju broj publikovanih radova, bitno je o kakvim se rezultatima radi i gdje se oni publikuju. Takođe, isticanje i insistiranje na brojevima, po mom mišljenju, prilično loše utiče na kvalitet rezultata koji



Bez potcjenjivanja bilo koga, o kvalitetu nečijeg rada i rezultata mogu da sude i daju procjenu, ističe Raičević, samo ljudi ostvareni i priznati u toj oblasti

Univerzitet Crne Gore

se publikuju. Ljudi počinju da se utrkuju ko će publikovati više radova, što kao rezultat ima hiperprodukciju naučnih radova i time se posljedično dovodi u pitanje stvarni naučni doprinos i vrijednost publikacija. Čini se da je to trend koji je sada generalno

široko prisutan i počinje da predstavlja problem pri odabiru kvalitetnih kadrova u naučnim institucijama – kaže ona.

Bez potcjenjivanja bilo koga, o kvalitetu nečijeg rada i rezultata mogu da sude i daju procjenu, ističe Raičević, sa-

U stručnim krugovima kažu da citati predskazuju buduće Nobelovce...

U dijelu stručne javnosti se mogu čuti navodi da citati predskazuju buduće Nobelovce, a Raičević podsjeća da se u obrazloženju za dodjelu Nobelove ili bilo koje druge nagrade navode postignuti rezultati za koje se nagrada dodjeljuje, odnosno, mjerilo je značaj rezultata koje procjenjuje komisija vodećih eksperata iz odgovarajućih oblasti, te da, naravno ti rezultati mogu, ali i ne moraju da imaju vodeću citiranost.

- A sve to zavisi od puno faktora, uključuju oblast rada, kompleksnost i specifičnost rezultata. Ono što je nesumnjivo kod tih rezultata, bez obzira na njihovu trenutnu citiranost, je da odeđuju tokove savremene i buduće nauke – ističe ona.

mo ljudi ostvareni i priznati u toj oblasti.

IZAZOVI

A koliko je potrebno vremena da se izradi i objavi naučni rad, profesorica objašnjava da to mnogo zavisi od oblasti, odnosno od toga čime se neko bavi i na čemu radi. Osim toga, dodaje ona, postoji velika raznolikost naučnih radova, od onih fundamentalnih koji otvaraju nove pravce i ideje u razvoju naučnih oblasti do onih koji daju neku konkretnu primjenu već poznatih rezulata.

U zavisnosti od svega toga, prema njenim riječima, je teško generalno govoriti o vremenu koje je potrebno za izradu i publikaciju naučnog rada.

Ono, takođe, zavisi i od standarda kvaliteta dobijenog rezultata koji sebi u datom momentu postavite.

Kad je u pitanju njen rad, podsjeća da se bavi vrlo specifičnom oblašću fizike, eksperimentalom fizikom visokih energija, odnosno fizikom elementarnih čestica, te da se radi

Rezultati studenata najveća satisfakcija Raičević sada predvodi grupu sa Univerziteta Crne Gore u radu u istraživačkoj kolaboraciji CMS eksperimenta u laboratoriji CERN u Ženevi čiji je punopravni član i UCG. U toj grupi, koju čine uglavnom studenti koji su završili osnovne i master studije na UCG-u, se trenutno rade tri kvalitetne doktorske disertacije.

- Rad i rezultati naših studenata su moja najveća satisfakcija. Moj primarni cilj kojem stremim jeste upravo to da naši studenti dobiju mogućnost da se, radeći u grupi sa UCG-a, usavršavaju i uče u uslovima visoke naučne kompetitivnosti, a rad u jednoj ovakvoj istraživačkoj kolaboraciji to zasigurno jeste. Kroz ovakav rad, mi interagujemo sa naučnicima i studentima sa najboljih svjetskih univerziteta i moje najveće zadovoljstvo je kad vidim da se naši studenti dobro snalaze u tome – precizirala je profesorica.

o istraživanjima na najfundamentalnijem nivou – proučavaju elementarne konstituente materije.

- Da bi se ovakva istraživanja obavila, neophodne su kompleksne aparature detektora, a početni element u ovoj fizici je akcelerator, odnosno ubrzivač čestica koji je naš mikroskop.

Da bi se došlo do rezultata u savremenoj fizici čestica, rad akceleratora i detektora zasniva se na najsavremenijim tehnologijama sa najnaprednijom informatičkom infrastrukturom. Zbog toga, ovakvih laboratorija ima samo nekoliko u svijetu i fizičari koji se bave ovom fizikom okupljeni su u tim laboratorijama u okviru istraživačkih kolaboracija u ujedinjenom naporu koji je neophodan za realizaciju i održavanje ovih eksperimenata – precizirala je profesorica.

Ističe da zato dobijanje novih fizičkih rezultata u ovoj oblasti predstavlja svojevrsni izazov.

- Da bi se objavio novi fizički rezultat u eksperimentalnoj fizici čestica danas, potrebno je jako mnogo rada i vremena i prije nego se rezultat pošalje u časopis neophodno je da prođe nekoliko krugova zahtjevnih internih recenzija unutar same eksperimentalne kolaboracije – zaključuje profesoN. ĐURĐEVAC rica.

Svijet

Neđelja, 27. decembar 2020.

11

Prve vakcine protiv kovid-19 isporučene svim zemljama EU

Von der Lajen: Danas počinje vakcinacija

Isporučene vakcine

BRISEL – Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je da su vakcine protiv kovida-19 isporučene svim zemljama EU i da će danas početi vakcinacija.

- Okrećemo stranicu jedne teške godine. Vakcinacija protiv kovida-19 počinje širom Evropske unije - rekla je Fon der Lajen u kratkom videoobraćanju objavljenom na njenom Tviter nalogu.

Ona je rekla da je vakcina stavljena na raspolaganje istovremeno svim zemljama članicama EU, i da će ljudi početi da primaju vakcinu u Atini, Rimu, Helsinkiju, Sofiji, svuda u Uniji.

- Naši evropski dani vakcinaci-

Mađari se već vakcinišu Mađarski ljekari i drugi zdravstveni radnici juče su počeli da primaju vakcinu protiv korona virusa i tako poremetili planove EU za koordinisani početak vakcinisanja u svih 27 članica.

Nije poznato zašto su mađarske vlasti počele vakcinaciju dan ranije nego što je dogovoreno.

je su dirljiv trenutak jedinstva i uspješna priča EU - dodala je ona.

Fon der Lajen je rekla da će uskoro biti još vakcina, jer su dokazane da su bezbjedne i efikasne. Rekla je da je EU obezbijedila doze vakcina za cijelu svoju populaciju od 450 miliona ljudi kao i da su obezbijedili vakcine za susjede iz Evropske ekonomske oblasti (EEA) kao što su Island ili Norveška. Ukazala je da će vakcinacija pomoći da se postepeno život vrati u normalu ali dotle ljudi treba da budu pažljivi da štite sebe i svoje voljene od virusa.

Iz evropskih gradova javljaju da su stigli prvi kontingenti Fajzerove vakcine. Između ostalih javili su iz Zagreba, Sofije, Madrida da su dobili prve vakcine.

Saradnja Evropske unije i Velike Britanije od početka nove godine na nižem nivou

Objavljen sporazum o Bregzitu

KIJEV - Ukrajinska ambasada u Bosni i Hercegovini (BiH) zatražila je da ikona, koju je predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik poklonio ruskom ministru inostranih poslova Sergeju Lavrovu, bude vraćena u Ukrajinu.

Iz ambasade navode da bi, nakon što je ikona vraćena u Sarajevo, logičan sljedeći potez bio vraćanje ikone Ukrajini.

- Ako je prvi korak već preduzet i ikona je vraćena u Sarajevo, onda mora da se preduzme i drugi - da se vrati u Ukrajinu

- kaže se u saopštenju.

Iz ambasade traže i odgovor na pitanje kako je ikona završila u porodici Dodik.

- Ambasada Ukrajine u BiH insistira na hitnom pružanju informacija zvaničnicima Sarajeva o tome kako je ukrajinska ikona, koja je predstavljena Lavrovu, dospjela na teritoriju ove zemlje - kazali su iz Ambasade, prenosi portal Klix.

Ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija donio je spornu ikonu u Sarajevo i ona je pohranjena u sefu Dodikovog kabineta. Iz Dodikovog kabineta je ranije od ukrajinske ambasade zatraženo da iznese dokaze za tvrdnje da ikona pripada toj zemlji. Iz kabineta su rekli da „uprkos tome što se nastavlja sa raznim insinuacijama i iznošenjem neistina u vezi ikone“, iz ukrajinske ambasade nijesu dobili tražene informacije.

Pucnjava u Berlinu

Ranjene četiri osobe, napadač pobjegao tim naveo da nema indicija da su politički motivi u pitanju, kao i da je situacija i dalje nejasna. Dojče vele javlja da je napadač vrlo brzo pobjegao.

Kako javljaju mediji, jedan od povrijeđenih je izvučen iz obližnjeg kanala u koji je uskočio pokušavajući da izbjegne pucnjavu. Preostala trojica nađena su na putu i u teškom su stanju.

London gubi pogodnosti članstva u EU

da shvate i kompanije, koje se već dugo pitaju kakvi će biti budući uslovi poslovanja.

Najvažnija stvar je da će Velika Britanija i dalje moći da trguje robom s EU bez carina i kvota kada prelazni aranžman istekne u ponoć 31. decembra. Velika Britanija je na-

To američko izvršno tijelo igra ključnu ulogu u vođenju spoljne politike SAD. Donald Tramp, koji nikad nije krio svoju podršku Bregzitu i isticao dobre odnose sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom, izgledao je kao idealan saveznik za jačanje odnosa Britanije i SAD. Međutim, od 20. januara Dauning strit će za sagovornika u Bijeloj kući imati vladu demokrate Džoa Bajdena koji želi da popravi štetu koju je njegov prethodnik nanio multilateralizmu, i posebno želi da ponovo utvrdi odnose sa EU.

pustila Uniju 31. januara ove godine. Međutim, nekih nameta će svakako biti, pošto će London izgubiti mnoge pogodnosti članstva. Tu spadaju pristup vodama za ribolov i tržišta energenata, kao i veze važne za građane kao što su putovanja i studentske razmjene. Članice EU trebalo bi da usvoje dogovor tokom sljedeće nedjelje, dok će britanski parlament o njemu glasati u srijedu. Ali čak i ako ga oni odobre, sporazum će 1. januara samo privremeno stupiti na snagu jer mora da dobije potvrdu i Evropskog parlamenta.

Evroposlanici su prošlog vikenda naveli da jednostavno nema dovoljno vremena za detaljno proučavanje teksta prije isteka roka, pa će o tome razgovarati i glasati u januaru i februaru, ako sve bude teklo glatko. I pored sporazuma, ostalo je mnogo nerazjašnjenih pitanja, među kojima je i bezbjednosna saradnja, pošto će London izgubiti pristup informacijama i evropskim policijskim bazama podataka, kao i pristup evropskom tržištu finansijskih usluga.

Japan odgodio plan o povećanju broja žena na visokim pozicijama

Kašnjenje u rodnoj ravnopravnosti TOKIO - Japan je juče ponovo odgodio plan da do kraja 2020. bude 30 odsto žena na visokim položajima, čime je potvrđeno da treća ekonomija u svijetu kasni po pitanju rodne ravnopravnosti.

Vlada Jošihide Suge usvojila je novi petogodišnji plan o rod-

Vratiti ikonu Ukrajini

Fotograf DPA je rekao da se pucnjava dogodila u Štresemanu, odnosno u blizini kancelarija Socijaldemokratske partije (SPD).

Portparol policije je među-

Vašington će ojačati transatlantske veze sa Londonom i EU SAD su navele da su spremne da rade na jačanju transatlantskih veza sa Londonom i sa EU dan pošto su te dvije strane postigle trgovinski sporazum o njihovim budućim odnosima poslije odvajanja Britanije.

- Čestitamo Velikoj Britaniji i EU na zaključenju istorijskog sporazuma o Bregzitu. SAD su spremne da rade sa svima da dalje ojačaju transatlantske veze narednih godina - napisano je u poruci na Tviter nalogu Savjeta za nacionalnu bezbednost.

Ukrajinska ambasada u BiH zatražila

BERLIN – U pucnjavi u Berlinu povrijeđene su četiri osobe, a napadač je pobjegao - saopštila je vatrogasna služba tog grada.

LONDON - Evropska unija i Velika Britanija objavile su dugački sporazum koji će najvjerovatnije uređivati trgovinsku i druge vidove njihove saradnje od 1. januara 2021. godine, sada na mnogo nižem nivou.

Ambasadori članica EU i poslanici sa obje strane La Manša će se u narednim danima baviti sa više od 1.240 strana „Sporazuma o trgovini i saradnji između EU i Velike Britanije“. Ambasadori EU bi trebalo da se sastanu u ponedjeljak.

Posljedice sporazuma će takođe pokušati

Sergej Lavrov i Milorad Dodik

noj ravnopravnosti sa ciljem da se to postigne što je prije moguće tokom narednih deset godina.

Japanska vlada procjenjuje da 14,8 odsto učešće žena na odgovornim položajima predstavlja veliko kašnjenje. Prema izvještaju Svjetskog ekonom-

skog foruma o rodnoj nejednakosti za 2019. godinu, Japan je na 121. mjestu od 153 zemlje i na 131. mjestu po učešću žena na visokim položajima u kompanijama, politici i administraciji.

Cilj o 30 odsto žena na visokim položajima datira još iz 2003.

godine za vrijeme vlade Junićira Koizumija. Posmatrači su očekivali da će u novom petogodišnjem planu biti pomenuta mogućnost da žene zadrže djevojačko prezime, dok zakon sada nalaže da bračni par ima isto prezime što obično znači da žena mijenja prezime.

Dok ankete pokazuju da su Japanci sve više za izmjene tog zakona, vladajući konzervativci su protiv tih izmjena.

Uhapšene četiri osobe

Ruska bezbjednosna služba saopštila

Spriječen napad Islamske države u Dagestanu

MAHAČKALA - Ruska bezbjednosna služba (FSB) saopštila je juče da su spriječili planirani napad jedne ćelije Islamske države u Dagestanu, nestabilnoj ruskoj republici u Kavkazu, i da su uhapšene četiri osobe.

- Članovi grupe planirali su da aktiviraju eksplozivnu napravu kod jedne od administrativnih zgrada bezbjednosnih snaga poslije čega bi slijedio oružani napad na zaposlene Ministarstva unutrašnjih poslova u Mahačkali, glavnom gradu Dagestana - naveo je FSB u saopštenju.

U skrovištu je nađeno vatreno oružje, hladno oružje, velika

količina municije i jedna eksplozivna naprava, dodaje se u saopštenju i navodi da su takođe zaplijenjeni mobilni telefoni na kojima je bila prepiska sa koordinatorima u inostranstvu.

- Četiri člana ćelije međunarodne terorističke grupe Islamska država su uhapšena - navodi se u saopštenju.

Hapšenja su uslijedila poslije napada 17. decembra na bezbjednosne snage u susjednoj republici Čečeniji, kada su dva napadača ubijena. U oktobru, takođe u razmjeni vatre, poginulo je šest ljudi, među kojima dva pripadnika bezbjednosnih snaga za vrijeme kontraterorističke operacije u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

12

Kultura

Neđelja, 27. decembar 2020.

PODGORICA - Pozorišna 2020. godina u Crnoj Gori počela je u znaku Gradskog pozorišta. Sada, kada se napokon bar kalendarski burna godina privodi kraju, direktor ove teatarske ustanove Stevan Koprivica, osvrćući se na postignuto, zadovoljan je. Ne biti to u ovakvim okolnostima, kako kaže, bilo bi bezobrazno.

Gradsko pozorište, kako je Koprivica kazao na početku razgovora za Pobjedu, jedan je od rijetkih regionalnih teatara koje je ispunio potpuno repertoarski plan, sa nekim izmjenama naslova. Četiri premijere i dva festivala podvizi su i za „normalne“ uslove.

- To je objektivno stanje stvari.

Subjektivno i estetički na razne načine možemo da vrednujemo repertoar i pronalazimo nedostatke. Problem koji jeste realan da nove predstave nijesu igrane, kao ni stari repertoar. Mi smo pozorište koje na lageru ima preko 30 predstava koje nijesu dovoljno izvođene, tako da bi narednih sezona komotno mogli da funkcionišemo bez novih naslova. To naravno nećemo da radimo, zato što imamo još ambiciozniji plan za narednu godinu, ali sve zavisi od koronarnih okolnosti – objasnio je on.

POBJEDA: Posljednja premijera izvedena je bez publike. Zašto crnogorska pozorišta i dalje ne mogu da pronađu model po kojem je moguće prisustvo ograničenog broja publike u teatru?

Da li je to isključiva odgovornost zvaničnih mjera ili ima i nesnalaženja pozorišta?

KOPRIVICA: Pa, u pitanju je i jedno i drugo. Mi smo u izuzetno teškoj situaciji jer nijesmo svoji na svome, nemamo salu koju možemo da artikulišemo prema svojim potrebama. Pozorište je socijalna kategorija, ne trpi prazne sale, prazninu i muk koje dobija iz gledališta.

Dosta to jadno izgleda. Ponižavajuće je kada se izvede premijera za 25 ili 30 ljudi. Svrha teatra je da se obratite nekome i dobijete povratnu energiju.

Može to biti i ćutnja, ali i muk za sebe govori. Sankcionisati publiku, svoditi je na mali broj gledalaca je nužno zlo, koje je poslužilo za izvođenje premijera. Ali držati tako repertoar je nemoguće.

POBJEDA: Kultna predstava Beogradskog dramskog pozorišta „Kad su cvetale tikve“ emitovana je putem interneta, direktno sa Velike scene „Olivera i Rade Marković“. Koliko je ovakav modul moguć i održiv kod nas?

KOPRIVICA: Nemoguće je to izvesti kod nas, prije svega jer imamo drugačiji sistem poslovanja. Beogradsko dramsko pozorište je nezavisno, a mi smo budžetska ustanova, što nas obavezuje na drugačiji način funkcionisanja. Mi nemamo svoj žiro račun. To je vrlo teško u prav-

Pozorište ne trpi prazninu i muk koje dobija iz gledališta

AMBICIOZNI PLANOVI ZA SLJEDEĆU GODINU: Stevan Koprivica

Ponižavajuće je kada se izvede premijera za 25 ili 30 ljudi. Svrha teatra je da se obratite nekome i dobijete povratnu energiju. Sankcionisati publiku, svoditi je na mali broj gledalaca je nužno zlo, koje je poslužilo za izvođenje premijera. Ali držati tako repertoar je nemoguće – rekao je Koprivica

POSLJEDNJA PREMIJERA: Scena iz predstave „Tri praseta“

nom i finansijskom sistemu.

POBJEDA: Da li ovo šteti ili pomaže pozorištu, odnosno koliko će biti publika zainteresovana da pođe u teatar i pogleda nešto što je već bilo dostupno onlajn?

KOPRIVICA: Neuporedivo je to. Nijesam veliki zagovornik i pristalica prezentacije pozorišta putem interneta, jer to pruža samo osnovnu informaciju. Sav umjetnički potencijal i energija koju predstave nose, mogu se osjetiti samo u sali. U redu je to sa aspekta da se pokaže da se nešto radilo i da se radi. Što se tiče percepcije, onlajn predstave mogu samo da unize izvedbe, makar radili sa šest ili deset kamera. Snimljeno pozorište je dobro za arhiv i podsjećanje, ali je iznuđeno.

To je podražavanje. Iskustva ranijih televizijskih prezentacija predstava pokazuju da su samo podstakla ljude na to da pođu u pozorište i pogledaju prave izvedbe. Nužno je to zlo, koje nikako ne rješava problem u kome se pozorište našlo.

POBJEDA: Postavili ste repertoar koji je bio ambiciozan i snažan (naročito rediteljski – Milivojević, Marković, Mladenović), predstave uokvirene tako da publiku kvalitetom mame u

Ne vjerujem da će pandemija biti umjetnička inspiracija POBJEDA: Umjetnost i korona – što je posljedica tog međusobnog okršaja i gdje će nas sve ovo odvesti?

KOPRIVICA: Promijeniće ovo sliku svijeta. Korona je pokazala nemoć globalnog sistema, ispostavila se

D. MALIDŽAN

Direktor podgoričkog teatra Stevan Koprivica o minuloj godini i budućim planovima ove kulturne us

jačom od nauke i religije.

Meni je to teško prihvatljivo, činjenica da u 21. vijeku nemamo načina da se suprotstavimo takvoj pošasti. Ona će, naravno, stati i ostaviti iza sebe prizore koji nam neće biti poznati. Korona je uzrokovala ne samo

teatar. Nažalost, najveći dio njih je otkazan, a što je ono što bi publika mogla da očekuje u narednom periodu? Što je prioritetno?

KOPRIVICA: To su ambiciozne i kabaste predstave koje je determinisala korona, a one nijesu otkazane već pomjerene za 2021. Jagoš Marković je već počeo sa probama za „Sniježnu kraljicu“, hiperspektakl za djecu, čija bi premijera trebalo da bude krajem januara. Bez obzira na to kada će nadležni dozvoliti igranja, mi predstave spremamo normalno. Odmah potom kreće Kokan Mladenović sa radom na predstavi „I konje ubijaju, zar ne“. Već sada, sa početnim premisama postavljenim iz Kokanove eksplikacije, moramo biti spremni na nešto što će biti drastična provokacija. Ovo vrijeme vapi za angažmanom, ćutanja je previše, možda se sada i mijenjaju reperi spram čega se ćuti. Još jedan zaostatak, koji prelazi u narednu godinu, jeste predstava „Zelena čoja Montenegra“ Nikite Milivojevića, koprodukija sa Budva Grad teatrom i BDP-om. Za 2021. planiramo još dva ambiciozna naslova – „Štefica Cvek - u raljama života“ po kultnom filmu Rajka Grlića. Na scenu je postavlja ekonomske, umjetničke i političke lomove, ona je ukazala na sve naše nedostatke.

Moramo vjerovati da će ova nevolja biti u suštini i katarzičan proces. Ne vjerujem da će biti neka umjetnička inspiracija, bolest je apsolvirana tema, bavili su se time veliki stvaraoci od Kamija do Pekića. Mora se priča o tome isprazniti, ali nije veliki motivski potencijal.

Andrej Nosov, tekst je pisala Biljana Srbljanović, a u pitanju je još jedna koprodukcija sa BDP-om. Drugi naslov koji planiramo da radimo je predstava radnog naziva „Iza kulisa“. U pitanju je komad koji se igrao u regionu, ali ne kod nas, a predstavlja posvetu pozorištu. Osim toga, Dragana Tripković piše namjenski komad za Gradsko pozorište, u čijem će fokusu da bude ženski angažman u istoriji. Radnja prati period iz doba Crnojevića, o tajanstvenoj kulturološkoj i istorijskoj ulozi žene. To je nešto što se naslanja na „Da Vinčijev kod“ Dena Brauna ili „Ime ruže“ Umberta Eka. POBJEDA: Budući da će to da bude popriličan broj predstava, planirate li da ih postavljate kao repertoarske ili festivalske projekte?

KOPRIVICA: Ne pravim razliku između ta dva konteksta.

Nešto što je dobra repertoarska predstava, po estetičkim i mjerilima publike, sigurno da može da ispuni zahtjeve festivala. Navikli smo da festivali u jednom momentu mogu da gaje hermetičnu artističnost, ali nijesam pobornik takvog pozorišta. A pokazalo se da „art pour art“ festivalski nema neku veliku prođu. Moje iskustvo, što kao pisca, što kao upravnika nekih drugih kuća, pokazalo je da sve ono što je publika voljela postiglo je i uspjeh na festivalima.

POBJEDA: Manifestacija „Ruta“ je našoj publici u martu dovela neka od najznačajnijih pozorišnih imena. Nažalost, festival je uspio da se realizuje samo u Beogradu i Podgorici, a postoje li planovi i pregovori oko mogućeg nastavka projekta?

KOPRIVICA: Nastavak festivala je imperativ, a on ima smisla samo kao svojevrsni prostorni karusel. Sada su na redu Skoplje i Sarajevo, i jeste da je korona to spriječila, ali nadamo se nastavku. „Ruta“ se pokazala kao vrlo vitalan festival. Za sa-

da nema takmičarski imperativ, nego predstavlja pozorišne susrete, dubi interaktivnost, bez ozlojađenog tkiva zbog nagrada.

POBJEDA: Jesu li naši teatri relativno zatvoreni i koliko su projekti poput ovog važni ne samo zbog jačanja naše, ali i regionalne kulturne scene, a i zbog publike koja nema često priliku da u pozorištu gleda neka od najznačajnijih imena eks-JU scene?

KOPRIVICA: Zatvorenost ne proizilazi iz opredjeljenja pozorišta, ona je uslovljena finansijskim okolnostima i povodima. Gostovanja su, i mimo korone, gotovo izbrisana sa pozorišnih mapa jer su dosta skupa. Festivali su način da se to prevaziđe. Činjenica je i da su festivali, mimo „Rute“, počeli da se zatvaraju u državne ili nacionalne jasle, što je šteta.

Najznačajnija pozorišna manifestacija na jugoslovenskim prostorima je Sterijno pozorje, koje se u jednom momentu bilo

ograničilo na srpsku produkciju. Međutim, i oni nalaze načina da budu otvoreniji. Pozorište i film ne trpe te granice, bez obzira na političke okolnosti, na sve što se dešava, uvijek su nalazili način da prevazilaze te nametnute barijere. Ako se pozorište zatvori na lokalne jasle, onda je to besmislica.

POBJEDA: Osim dječjeg festivala u Kotoru, jedino ste repertoarsko pozorište koje na scenu postavlja i dječje predstave. Dolazi li do izražaja ova programska opredijeljenost?

KOPRIVICA: Jedan portal koji se bavi pozorištem je prije nekoliko dana objavio vijest da u Crnoj Gori ne postoji pozorište koje se bavi dječjim stvaralaštvom. To je ordinarna laž i bezobrazluk. Nijesmo reagovali jer naših 30 i više naslova govore drugačije. Mi jesmo jedino pozorište koje se bavi dječjim stvaralaštvom profesionalno, bilo bi dobro da ih ima više, ali s obzirom na tržište dječje pu-

Zgrada Gradskog pozorišta koja još nije završena

Kultura

Neđelja, 27. decembar 2020.

stanove

13

Poznati dobitnici konkursa Filmskog centra za kratke filmove

„Senke“ su probile sve barijere POBJEDA: Dio ste regionalnih, hvaljenih projekata „Senke nad Balkanom“ i „Dug moru“. Jesu li nas ove serije primakle evropskim kriterijumima kojima težimo?

KOPRIVICA: „Dug moru“ je serija koja je pomjerila standarde kada je regionalna scena u pitanju, a onda su se pojavili i sjajni projekti poput „Državnog službenika“, „Bese“. Zahvaljujući Bjelogrliću, njegovom načinu mišljenja i ambiciji, te usvajanju načela vrhunske produkcije „Senke nad Balkanom“ dokaz su

da je moguće vrhunske projekte uraditi i kod nas.

Kokainske jurnjave, male kancelarijske prevare i preljube su tematski potrošene i dosadne. Crna Gora veoma participira u ovim projektima, a i ovo je prava prilika ujedinjenja regiona. „Senke“ su definitivno probile barijere i izazvale burne reakcije. Mahom pozitivne, ali bilo je i onih negativnih, najviše politički obojenih. Ovi projekti su dokaz da može bolje, pokazali su i kako, sad ih treba pratiti i truditi se da se čak i nadiđu.

blike, u ovim okolnostima, zadovoljava elementarne potrebe pozorišta za djecu. Ne smijemo zaboraviti da postoje i ad hok grupe koje prave predstave za djecu, koje se takođe igraju kod nas. Nagrade i Kotorskog festivala govore da je Gradsko pozorište apsolutni lider kada je u pitanju stvaralaštvo za djecu. Ne samo u Crnoj Gori, naše predstave su i sa drugih festivala, mimo naših granica, donosile nagrade.

POBJEDA: Koliko je ovaj kulturni segment zanemaren u našem društvu i možemo li očekivati edukovanu publiku ako je ne stvaramo?

KOPRIVICA: To je kulturološka misija. Pozorište vaspitava ne samo buduću publiku, nego i obrazovane mlade ljude koji će dobijati umjetničku, istorijsku, društvenu informaciju. Ne možete računati na generaciju budućih teletabisa koji će da prihvataju sve što im se servira, a pozorište njeguje kritičku svijest kod djece. Bez pozorišta za djecu, ne postoji kultura uopšte. Trebalo bi da ga ima više.

Ali djeci se prilazi na jedan način koji je omalovažavajući. Oni se moraju tretirati kao publika koja ima stav, a podilaženje, igranje preko rampe je druga vrsta pristupa. Njima se mora ponuditi relevantan umjetnički sadržaj. Kroz takvu vrstu pozorišta suočavaju se sa onim što im u životu predstoji - tugom, boli, gubicima, ali i radošću življenja i smijehom.

POBJEDA: Činjenica je da je na našoj sceni sve manje mladih reditelja, a nedavno je diplomsku predstavu u produkciji Gradskog pozorišta i prema Vašem tekstu na scenu postavio mladi redi-

telj Aleksandar Jovanović.

Koliko je važno pružiti šansu mladim ljudima, pomoći im?

KOPRIVICA: Obaveza je, naročito pozorišta poput našeg, da bude okrenuto mladim ljudima. To je pitanje opstanka – artikulacija i zibanje mladih ljudi. Glumaca, pisaca i reditelja. Činjenica je da sve manje pozorišnih reditelja izlazi sa cetinjske akademije, naročito od posljednje reforme. Veliki broj njih i u startu odustane, a mali je i broj kuća gdje mogu da rade. Ako ne milom, onda bar naredbom moramo da pružimo šansu tim ljudima.

Doduše, spram talenta, interesovanja, afiniteta. Oni se školuju i na drugim akademijama u regionu. Gradsko pozorište to pokazuje svojom politikom i čini mi se da je ova kuća najviše šansi i dala mladim ljudima.

Imaćemo dvije serije zaposlenja, što glumaca, što drugih ljudi koji su potrebni teatru.

Na njih računamo, a naša vrata su im širom otvorena.

POBJEDA: Stiče se ipak utisak da se u crnogorskim teatrima mahom angažuju provjereni reditelji koji će potencijano napuniti sale?

KOPRIVICA: Činjenica je da se tako radi, to je linija manjeg otpora. Na koncu, kada se postavlja predstava u finasijskoj ste obavezi da svotu novca uložite u nekog ko tek kreće. Ali to je rizik koji je neophodan. Desi se omaška, u pozorištu nema garancija, ali i afirmisani reditelji mogu da naprave predstavu koju publika ne prihvati.

POBJEDA: Na jednoj od Vaših prvih pres- konferencija otkako ste na čelu Gradskog pozorišta govorili ste o problematici teatra bez krova.

Privode li se radovi na novoj zgradi napokon kraju i kada bi, zaista, Gradsko pozorište moglo da prestane da bude podstanar?

KOPRIVICA: Sve što se tiče izgradnje pozorišta je u ingerencijama Agencije za razvoj grada. Činjenica je da se iz izvjesne letargičnosti pomaklo i krenulo, a sa dječjom strepnjom isčekujemo da se konačno uselimo. Ne živimo u vremenima izvjesnih datuma, pa o njima niti smijem niti umijem da precizno govorim. Ali u svakom slučaju, graditi pozorište je pitanje civilizacijske plemenitosti, naročito u vremenu kada se stvari razgrađuju. To je pitanje kulturološkog neimarstva sa svim problemima koji to prate – i određenim propustima i prolongiranjima. Činjenica da jedan grad gradi teatar je vrijedna pažnje, ali i kritičkog promišljanja, želje da to bude bolje i brže.

Svetlana VIŠNJIĆ

Za šest projekata 80.000 eura PODGORICA - Filmski centar Crne Gore podržaće šest projekata na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje kratkometražnih igranih filmova u doba pandemije korona virusa.

To je rezultat odluke Savjeta, na prijedlog stručnih konsultanata, koje su činili Ivan Marinović, reditelj, Bojana Radulović, producentkinja, Ivan Bakrač, reditelj, Maja Todorović, scenaristkinja i Senad Šahmanović, reditelj.

Na osnovu odluke podržani su projekti: „Mar“ (15.000 eura), u režiji Milorada Milatovića, producentske kompanije Giggling Goat Production, „Zakačka“ (15.000), u režiji Slavena Sošića (Natenane Production), „Šta sad?“ (13.000), u režiji Sare Đurović i Zvonimira Grujića (Kino), „U tišini“ (13.000), u režiji Bojana Sti-

jovića (Cut-Up), „Naročita svojstva“ (12.000), u režiji Tamare Milošević (Mimesis), „Ječam žela“ (12.000), u režiji Andrije Mugoše (KA Productions).

Film „Mar“, kako se navodi u obrazloženju, priča je o komplikovanoj porodičnoj zajednici. Odlikuje ga kvalitetno napisan scenario uz koherentnu i zrelu autorsku viziju predstavljenu u detalj-

no elaboriranoj rediteljskoj eksplikaciji koja ukazuje na promišljenost i jasnu viziju projekta. Film „Zakačka“ je „urbana kriminalistička priča o Podgorici danas gdje život može da se promijeni u svakom trenutku. Rijedak spoj psihološke nijansiranosti i žanrovske preciznosti, uz vješto napisan scenario i dobro zaokruženu priču.

Film „Šta sad?“ je projekat

„u čijem fokusu je slojevit odnos dva dječaka iz različitih socijalnih staleža, koji na zanimljiv način prati njihove prve korake u odrastanju.

Film „U tišini“ je „projekat sa specifičnim osvrtom na jugoslovensku kinematografiju i njenu propast, koju produbljuje kroz današnju modernu stvarnost usljed situacije sa pandemijom kovid-19. Projekat „Naročita svojstva“, kako navode stručni konsultanti, obrađuje temu u kojoj se umjetnost prepliće sa stvarnim životom, kroz tretman zločina i kazne, uz socijalno raslojavanje‚ dekadenciju i konzumerizam kao elemente koji nude potencijal za uzbudljiv psihološki triler“. „Ječam žela“ je „priča o susretu starih ljubavnika čiji su trenutni životi okovani porodicama i tradicijom. Projekat jake vizuelnosti i tematske progreS.V. sivnosti.“

Novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore PODGORICA - Novi 37. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine „Komuna“ odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore. Na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja, ovaj broj u cjelosti je posvećen Bijelom Polju i donosi veliki broj interesantnih tekstova iz svih oblasti sa tog područja. Časopis započinje uvodnikom „Bijelo Polje - primjer skladnog života“ iz pera Petra Smolovića, prvog čovjeka bjelopoljske opštine, koji ističe da „Bijelo Polje koje baštini ideju slobodarstva i multikonfesionalnosti, čine najbolji ljudi koji su ambasadori grada.“

GLAS PROTIV

U ovom broju „Komune“ objavljena je i priča Veselina Konjevića o razvoju Bijelog

„Komuna“ za Bijelo Polje Polja pod naslovom „Na razmeđu Duklje i Raške“. Tu je i tekst akademika Božidara Šekularca o rodnom mjestu Miroslavljevog jevanđelja kao temeljnog spomenika naše pismenosti, kao i zapis o nahiji limski Nikšići u osmanskim popisima prof. dr Marijana Premovića.

Tu je i veoma interesantna priča mr Saita Šabotića o bjelopoljskim antifašistima uoči rata „Glas protiv bratoubilaštva“ koja govori o tome da su se početkom 1938. studenti Sandžaka sve tri nacionalnosti (Crnogorci, Srbi i Bošnjaci) zajedno obratili svojim sunarodnicima upozoravajući ih na fašističku opasnost i pozivajući ih da se udruže i organizuju za odbranu. U istom tonu je i tekst Edina Smailovića koji piše o najranijem antifašizmu u

Bijelom Polju pod naslovom „Iskra je pomen slobodi“.

Tekst koji je posvećen bjelopoljskoj gimnaziji sa naslovom „Mali univerzitet na Limu“ potpisuje Marijan Mašo Miljić. I ovoga puta ne izostaju karakteristični eseji Ramiza Hadžibegovića koji piše o Bijelom Polju kao nekada maloj kasabi, a danas modernom gradu koji je doživio hipertrofiju ljepote i uređenosti. Tu je i esej Željka Rutovića čiji tekst pod naslovom „Karta za Raketu“ govori o mjestima sjećanja koja rječito govore o kulturi, društvenim relacijama, običajima i čitavoj sociologiji vidljivih znaka u otkrivanju i razumijevanju nekog prošlog vremena.

Poznati novinar Senad Pećanin piše o nekadašnjim lijepim vremenima gdje podsjeća da „rodno mjesto čovjeku dođe kao genetska kombinacija hromozoma imaš ga, nijesi o njemu odlučivao, niti ga birao, a utisne ti se u dušu kao podkožni biljeg kojeg se nikako ne možeš otresti, sve i da hoćeš“.

U ovom broju „Komune“, još jedan emotivni tekst dr Mihaila Čabarkape koji piše o Bijelom Polju koje je raslo bez prebrojavanja i disalo jednom dušom.

O poznatoj bjelopoljskoj muslimanskoj porodici Dizdarević „Komuna“ donosi tekst Faruka Dizdarevića pod naslovom „Plemići carske uprave“, a Vanja Rakonjac piše o uglednoj pravoslavnoj porodici Rahović, uz priču uz kamin sa naslovom „Ljubav na Rahovića način“. Tu je i tekst Murata Ćorovića o porodici Korać i nekadašnjem učitelju Đukanu Koraću koji se još 1912. godine oženio Šarkom, kćerkom Huseinbega Ćorovića, čiji nasljednici i potomci i dan-danas žive, praktično kao jedna familija.

I u ovom broju „Komuna“ donosi priču o našoj dijaspori pa tako Emira Ličina u pi-

smu iz Njemačke piše: „Ma koliko dugo živjeli u tuđini, ma koliko se integrisali u sistem, naša jedina matica je bila, ostala i ostaće dok smo živi, naša Crna Gora i naše Bijelo Polje“.

Arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom „Neimar svjetskog renomea“ predstavio je prof. dr Rifata Alihodžića, čiji su objekti, autorska djela i njegovog radnog tima dobili brojna međunarodna priznanja i time pozicionirala Bijelo Polje na arhitektonskoj mapi svijeta. Željko Madžgalj predstavlja Đalovića klisuru kao spomenik prirode, a Radomir Perišić čardak u Bistrici koga je urušio nemar. Tu je priča Murata Ćorovića o Trubini, selu sloge i saradnje, kao i tekst Violete Rovčanin o Iliji Rmandiću iz Pavinog Polja koji je odlučio da se vrati u svoje mjesto i oživi ga.

KNJIŽEVNICI

U bogatom književnom dodatku u ovom broju „Komune“ slovo o bjelopoljskim književnicima u tekstu pod naslovom „Čarolija zavičajne sehare“ piše Rajko Cerović, o opusu Avda Međedovića piše Aleksandar Čogurić, književnom djelu Rista Ratkovića prof. dr Draško Došljak, a o Miodragu Bulatoviću piše Maja Grgurović. Tu su priče iz zavičaja Saladina Dina Burdžovića i Faiza Softića, kao i predstavljanje knjige Blage Žurić „Prva ljubav zauvijek“ koju potpisuje Mašo Miljić i knjige Murata Ćorovića „Bez maske“ i njegovog kompletnog književnog i novinarskog djela o kojima piše Kemal Musić.

Za novi broj „Komune“ pišu i Rijalda Ramusović, Bojana Radonjić, Željko Raičević, Burhan Čelebić, Dragan B. Perović, Šeki H. Musić, Amer Ramusović, Slobodan Šebek, Branko Hajduković, Dragan Bobi Perović i Emil Ličina. R. K.

14

Feljton

Neđelja, 27. decembar 2020.

20.

ISTORIJA CRNOGORSKOGA SUDSTVA

Remek djelo promišljenog i zrelog zakonotvornog rada » Piše: Dr Čedomir BOGIĆEVIĆ Tri su glavna izvora u metodološkom poduhvatu Bogišićevog projekta iz kojih je crpio podatke za svoje preduzeće: 1. usmeni izvori (raspitivanje vještih ljudi); 2. pismeni izvori (izučavanje akata, zakona, protokola, sudskih odluka i rješidbi i dr); 3. autopsija (neposredno opažanje).

Suština ovog zakonskog projekta prevedenog na pet svjetskih jezika je u stvaranju i uzakonjenju čitavog sistema imovinskog prava koji za svoju osnovu ima narodno pravo, ono i onakvo kakvo se razvijalo u crnogorskom društvu u datim vremenskim i istorijskim uslovima i u kome je običajno pravo živi organizam koji se rađa i razvija u životu jednoga naroda, što je crnogorska pravna samorodica i to nezavisno od pisanih zakona, jer je pravo, po Bogišiću, psihološko svojstvo naroda. Pri tome, on je izvršio sintezu uzakonjenja (inkorporacije) običajnoga prava i modernih evropskih pravila i ustanova pri čemu je između pravnih ustanova zakona i etičkih principa naroda uspostavio uzajamni odnos iz kojeg izvire temelj njegove psihičke manifestacije prema kojem pravo predstavlja normativni autoritet samo ako se oslanja na moralnu svijest (blagonaravlje, poštenje, ljuckovinu) naroda, jer pravo obavezuje kao spoljašnji autoritet norme, a moral kao unutrašnji princip savjesti.

Zakonik sastavlja čisto imovinsko (stvarno i obligaciono) pravo, dok je porodica i nasljedstvo (porodično i nasljedno pravo) po Bogišićevom naučnom metodu i sistemu kodifikacije, izvan kruga građanskog prava.

Zakonik je podijeljen u šest djelova od kojih svaki ima određeni broj razdjela. Zakonik koji ima 1031 član, promulgovan je Ukazom Knjaza Nikole I, 25.3.1888. Bio je izložen u svakom sudu u po jednom primjerku do 25. aprila iste godine. Svečano j e p ro g l a š e n i o b n a ro d ova n 26.4.1888. a stupio na snagu 1.7.1888.

Zakonik je štampan u Parizu kao izdanje Državne štamparije na Cetinju. Drugo izdanje, u novoj redakciji Zakonika “sa preinakama koje se ne dotiču njegove suštine, ali mu podižu stepen savršenstva i umnožava praktičnu vrijednost” obnarodovano je 14.1.1898., a stupilo na snagu 1.4.1898.

Ovaj pravni spomenik koji crnogorski narod doživljava kao svoju čast, naliči na velike i jake svjetionike što

Opšti imovinski zakonik, pravni spomenik koji crnogorski narod doživljava kao svoju čast, naliči na velike i jake svjetionike što u dubokoj tami ugroženim brodarima ukazuju put u mirnu luku (dr Ferdo Čulinović). Pristupajući izradi Zakonika Bogišić je formirao svoj saradnički tim sastavljen od izvjestitelja, velikih poznavalaca narodnoga običajnog prava

Suština Bogišićevog zakonskog projekta prevedenog na pet svjetskih jezika je u stvaranju i uzakonjenju čitavog sistema imovinskog prava koji za svoju osnovu ima narodno pravo, ono i onakvo kakvo se razvijalo u crnogorskom društvu u datim vremenskim i istorijskim uslovima

Vojvoda Marko Miljanov Popović

u dubokoj tami ugroženim brodarima ukazuju put u mirnu luku (dr Ferdo Čulinović). Pristupajući izradi Zakonika Bogišić je formirao svoj saradnički tim sastavljen od izvjestitelja, velikih poznavalaca narodnoga običajnog prava, u koje je uvrstio: za staru Crnu Goru (naročito Katunsku nahiju) – vojvodu i serdara Đura Matanovića; za Pipere i jedan dio Brda – serdara i senatora Jola Piletića; za Bjelopavliće – bivšeg senatora Vida Boškovića; za Hercegovinu (Drobnjak) – vojvodu i serdara Đura Cerovića; za Albaniju i Kuče – vojvodu Marka Miljanova i za crkvene odnose arhimadrita Visariona Ljubišu. Ističući značaj OIZ-a za crnogorsku pravnu kulturu, veliki francuski pravnik Dareste, kazao je: “Ovo djelo na čast učenom pravniku koji ga je izveo ali i vladaocu koji ga je nadahnuo” (Pariz, 1889).

ULOGA ČLANOVA VELIKOGA SUDA

Nakon završetka postupka prikupljanja i proučavanja građe, riješenih načelnih metodoloških pitanja u pogledu metoda kodifikacije, grupisanja materijala, te proučavanja literature i izvještaja izvjestitelja, formiran je Odbor za pregledanje i pretresanje cijele osnove Zakonika. Članovi Odbora bili su: carsko–ruski pravni državni savjetnik i redovni profesor univerziteta Dr Valtazar

Valtazar Bogišić

Vojvoda Đuro Matanović

Serdar Jole Piletić

Objavljujemo djelove kapitalne studije „Istorija crnogorskoga sudstva“, dr Čedomira Bogićevića, koju je objavio „Službeni list Crne Gore“ (Podgorica, 2018). Riječ je o drugom, ispravljenom i dopunjenom izdanju Bogišić, kao predśednik i sastavilac i odbornici: vojvoda Đuro Matanović, član Velikoga Suda i Državnog savjeta; serdar Jagoš Radović, član Velikoga Suda i vojvoda Gavro Vuković, član Velikoga Suda. Pisar za prvo čitanje Nešo Zeković, a za drugo Simo Martinović, učitelj. Od odbornika iz Crne Gore samo je Gavro Vuković bio diplomirani pravnik. Odbor je organizovao tri čitanja u cilju pregledanja i pretresanja njihove osnove i prijedloga njegovih zakonodavnih rješenja. Prvo čitanje je obavljeno u tri navrata: na Njegušima od 1/13. jul do 4/16. jul 1881. (osam śednica); na Cetinju od 16. septembra do 5. oktobra 1881. (25 śednica); na Cetinju od 14. decembra 1881 do januara 1882. (31 śednica). Drugo čitanje obavljeno je na Cetinju od 10. jula do 26. septembra 1885. Ovim śednicama prisustvovali su pored članova Odbora i knjaz Nikola, vojvoda Božo Petrović, vojvoda Stanko Radonjić i knjaz Petar Petrović. Treće čitanje je obavljeno na Rijeci Crnojevića od 2. do 11. decembra 1885. (10 śednica).

Ovim śednicama prisustvovao je sa-

Vojvoda Đuro Cerović

mo Bogišić i knjaz Nikola. Na śednicama Odbora najaktivniju ulogu i najveće zanimanje za zakonska rješenja iskazali su njegovi članovi – sudije Velikog Suda, jer su oni bili veliki poznavaoci društvenog života Crne Gore, navika i naravi narodnih i veliki znalci crnogorskoga običajnog prava koji su svojim iskustvom, praktikom i sugestijama uticali na Bogišićeva rješenja i na konačan zakonski tekst.

PRIZNANJE CRNOGORSKOGA KNJAZA NIKOLE V. BOGIŠIĆU

Crnogorski knjaz Nikola I Petrović (Njeguši, 25.9.1841 – Kap d´Antib, 01.3.1921), povodom proglašenja (25.4.) Opšteg imovinskog Zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, svojom beśedom upućenom Crnogorcima od 26. aprila/8. maja 1888., na Cetinju, istakao je: Najpreča je pravda, jer je pravda temelj državama. Zato sam evo i pregao da pravdu uložim u temelj novouređenoj državi crnogorskoj. Pravde je bilo i dosad u Crnoj Gori, ali je to bila pravda osamljenog u svojim stijenama Crnogorca, koji na kremenu od puške življaše. Nakon ovoga on je u svojoj beśedi izrazio osobitu zahvalnost dr Valtazaru Bogišiću, kao autoru ovog zakonskog projekta i zakonotvorcu: Za izradu samoga djela ovog, koje je sad gotovo pred nama, ja sam bio srećan da u licu g. dr Bogišića, sina dične oblasti Dubrovačke, nađem čovjeka koji umljem svojim, naročito na ovom polju radnje, svijetli ne samo među prvim sinovima našega naroda na jugu slavjanskom, nego svijetli i u redovima prvaka svjetske obrazovanosti. Njemu se ima najviše zahvaliti, njegovoj učenosti, radljivosti i energiji da je djelo ovo, naš građanski zakonik, ispalo tako da može služiti kao remek djelo promi-

šljenog, zrelog i solidnog zakonotvornog rada koje stoji na visini zahtjeva suvremenog zakonotvorca i kojim bi se i najobrazovaniji narodi podičiti mogli.

Za veliki doprinos u procesu izrade Opšteg imovinskog Zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, u svojoj beśedi, knjaz Nikola I Petrović izjavio je posebno, javno priznanje članovima Velikog Suda: Uz ovu dobro zasluženu hvalu, nek je izrečeno i javno priznanje svim onim ljudima, članovima Velikoga Suda našeg koji su svojim bogatim mnogogodišnjim iskustvom, svojim poznavanjem običaja, navika i naravi naroda našeg, svojim u praktici stečenim neposrednim opažanjem svega što se na pravosudnu struku odnosi, znatno pripomogli tvorcu ovoga našeg građanskog Zakonika da mu djelo dobro pođe za rukom.

SUĐENJE PO PRAVDI I PRAVICI

U Opštem imovinskom Zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru (1888) pravda i pravica su temeljne institucije koje proizilaze iz moralne samosvijesti i tradicije crnogorskoga naroda zasnovane na praiskonskoj blagodeti – slobodi i pravdi. Temelj je, razumije se, i zakonu i zakonitu običaju, pravda i pravica, te kad sudac sudi po pravilima uzetim iz zakona ili iz zakonita običaja, on svakako radi na osnovu pravde i pravice. Ipak, pravila po kojima on sudi, već je zakonodavac i narodni život otuda izveo. Tek kad ni u zakonu ni u običaju nema prilična pravila za neki posao, a nije ga moguće ni podobijem naći, pravda i pravica postaju za sudca neposrednim izvorom, iz koga on pravce treba da crpi za svoje pravilo, prema osobitoj prirodi posla koji se sudi. Ta se radnja i zove suđenje po pravdi i pravici (član 782). U Zakoniku je naglašeno: U takvome suđenju sudija treba da pazi što časni ljudi drže da je pravo i što je u skladu sa javnim vjerovanjem i poštenjem bez kojeg ne može biti uredna saobraćaja među ljudima (član 782).

(Nastavlja se)

Crnom Gorom

Neđelja, 27. decembar 2020.

15

Zvanično počela zimska turistička sezona na Ski-centru Kolašin 1600

Detalji sa Ski centra Kolašin 1600

Iz centra Kolašina

KOLAŠIN - Od ambijenta očekivanog za otvaranje zimske turističke sezone na Ski centru Kolašin 1600, jedino u potrebnom izdanju bio – snijeg. Tokom dana je napadalo preko 30 cm „bijelog pokrivača“ koji je bio dobra osnova da se pripremaju kvalitetne skijaške staze.

Zabrana saobraćaja „zaključala“ Bjelasicu

Otvaranje sezone je proteklo u restrikciji gostiju koju je donijela zabrana međugradskog saobraćaja. Iako nije bilo skijanja, sigurno je da bi posjeta pravom zimskom ambijentu Bjelasice bila masovnija. Saša

Jeknić, direktor Ski-centra Kolašin 1600, kaže da je bilo nešto preko stotinu gostiju i da je bilo i Kolašinaca.

Otvoren je nacionalni restoran „Troglava“, besplatne su bile vožnje žičarom, a to je

iskoristilo dosta gostiju da se podsjeti na izazove snijega koji pada i mećave. Takođe je bio posjećen i restoran uz kompletno poštovanje mjera zaštite od epidemije. Bilo je gostiju iz Albanije koji su

smješteni u kolašinskim hotelima i apartmanima. Očigledno je da će mjere diktirati dalji nastavak sezone. Naša inicijatva koju traže i svi turistički radnici Kolašina je da se ukine zabrana međugradskog

prevoza vikendom i da ulazak gostiju iz Albanije bude jednostavniji, naravno uz poštovanje mjera - kazao je Jeknić, dodajući da će pokušati da skijaške staze budu spremne za nedjelju ali da to zavisi od

visine sniježnog pokrivača.

Prema podacima iz lokalne turističke organizacije, u Kolašinu tokom ovoga vikenda boravi oko 200 gostiju. To nije ni približno prethodnim godinama kada je katolički Božić samo iz Albanije znao da „dovede“ u Kolašin dvostruko više gostiju. U samom gradu je sve u znaku prvog pravog snijega koji do 16 sati napadao do 25 cm. Nažalost prvi pravi snijeg je donio i probleme u elektrosnabdijevanju. Struja je dva puta „nestajala“, a nema je ni sada, oko 16 i 30, dok pišemo ovaj izvještaj. Dr. DRAŠKOVIČ

Kraj radova na povezivanju Herceg Novog na Regionalni vodovod Strateški plan ,,Eko kultura obale Bara 2000-2020“ u završnoj fazi

Hiljade Barana uređivale priobalje

Izvođač radova će sanirati oštećeni trotoar

Sve će biti gotovo do kraja godine TIVAT - Prije nepuna dva mjeseca bilo je najavljeno da će se radovi na spajanju Herceg Novog na Regionalni vodovod, koji se odvijaju na dijelu Jadranske magistrale kroz Tivat, završiti do 20. decembra, ali taj rok nije ispoštovan. O daljoj dinamici radova u petak su razgovarali predsjednik tivatske opštine Željko Komnenović i izvršni direktor DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Goran Jevrić.

Do sada je, kako je rečeno na sastanku, završeno 98 odsto planiranog posla, a iz Regionalnog vodovoda najavili su da će, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, svi radovi biti završeni 29. decembra.

Tokom radova oštećen je dio

Do sada je završeno 98 odsto planiranog posla, a iz Regionalnog vodovoda najavili su da će, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, svi radovi biti završeni 29. decembra trotorara duž ogradnog zida Porto Montenegra i na odeređenim lokacijama na Seljanovu i u Donjoj Lastvi, a Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor naložio izvođaču radova da ih sanira.

Iz Regionalnog su saopštili da će se sanacija obaviti do 5. januara naredne godine.

Na sastanku se razgovaralo i o odlaganju građevinskog šuta na lokaciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra u blizini Aerodroma Tivat. Regionalni vodovod je preuzeo obavezu

da naloži izvođaču radova sanaciju te lokacije o čemu će Opština Tivat biti obavještena. „Opština Tivat nema namjeru ni na koji način ugroziti ili usporiti dinamiku izvođenja radova, ali uzima aktivnu ulogu u kontroli izvođenja radova, imajući u vidu brojne pritužbe građana i njihove interese.

Zajednički nam je cilj da se radovi čim prije završe i da se sve javne površine dovedu u prethodno stanje“, kazao je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović. S. KRSTOVIĆ

BAR - Uprkos brojnim otežavajućim okolnostima prouzrokovanim pandemijom, NVO Info sport CG-Bar prije nekoliko dana započela je realizaciju završne faze strateškog plana ,,Eko kultura obale Bara 2000-2020“. Projekat započet prije dvije decenije, trebalo je da bude završen na Dan opštine Bar - 24. novembra, ali je finalizacija ,,pomjerena“ za mjesec.

- Akcijom iskopa osnova za revitalizaciju maslina uništenih od strane nesavjesnih građana/ ki na kompleksu Sportsko-rekreativnog centra Bar na tri lokaliteta, u aveniji „Masline prijateljstva“, u drvoredu „Đačkih maslina“ i u parku „Maslina i rogača“, počeli smo završne aktivnosti na održavanju „Mladih maslinjaka djece Bara“ i revitalizaciji uništenih maslina. I pored toga što je kovid-19 blokirao veliki broj razvojnih projekata, nije mogao u potpunosti osujetiti naše planove i zaustaviti nas u održavanju ove manifestacije koju moramo sačuvati za našu djecu i buduće generacije - po-

Završetak dvadesetogodišnje akcije

ručio je predsjednik ove NVO, inicijator projekta, prof. Miodrag Banović.

Plan se realizuje kroz operativni klaster projekat ,,Ekološko uređenje priobalnog pojasa opštine Bar“. Tokom proteklih godina u brojnim akcijama učestvovalo je više od 8.000 ekološki osviještenih Barana svih generacija, sa željom da najljepši dio obale postane uređen i pun zelenila.

- Dominantni cilj je zaštita i unapređenje životne sredine, podizanje ekološke svijesti i kulture, eliminisanje zagađenja... Planovi su brojni - izgradnja bazena, rekreativnih poligona, proširenje parking prostora, uređenje auto-kampa, regulisanje korita na ušću Željeznice.

U planu je i uvođenje rasvjete u rekreativni park „Šumice“, uređenje plaže od Topolice do Šušanja, gradnja zaštitnog zida - navodi Banović i ističe da je za kompleks Sportsko-rekreativnog centra, kao poseban segment, urađen „Zeleni plan 1000“ kojim je predviđena sadnja 1.000 stabala zimzelenih vi-

sokostablašica mediteranskog tipa. On podsjeća da su proteklih godina sađene kanarske i lepezaste palme, borovi, pitomi rogači, bagremi i, kako podvlači sa posebnom pažnjom ‘Mladi maslinjaci djece Bara’ na 36 lokaliteta na području opštine Bar sa 819 maslina.

Serije masovnih ekoloških akcija trebalo je da otpočnu od „Dana maslina Bara“ 8. marta, nastave se 22. aprila na Dan planete Zemlje, potom 5. juna na Svjetski dan zaštite životne sredine, 19. septembra - Svjetskog dana čišćenja obala i budu završene 24. novembra u „Eko danu“ opštine Bar. - Međutim, u situaciji koju je diktirao kovid-19, da bi izbjegli rizik od moguće zaraze, bili smo prinuđeni da otkažemo ekološke akcije koje podrazumijevaju masovno učešće naših sugrađana, a posebno veliki broj djece i školske omladine.

Odlučili smo da budemo savjesni i odgovorni, pa smo posljednju akciju izveli sa minimalnim brojem učesnika - zaključio je V. K. V. Banović.

16

Objektiv U fokusu

Neđelja, 27. decembar 2020.

„Druk“: Vinterbergova briljantna studija i oslobađajuće, ali i tlačiteljske snage alkohola

Mads Mikelsen zaplesao je prvi put poslije 30 godina... I uz „What a Life“ isporučio katarzu koju je tokom pandemije bez kraja čekao cijeli svijet

medium.com

Film koji se ispija do dna

Mads Mikelsen savršen izbor za zagonetnog Martina

ilmovi o alkoholu mogu se podijeliti u dvije grupe. U prvu spadaju oni boemski lepršavi i zgodni poput „Sideways“ (Aleksander Pejn, 2004), koje je nemoguće odgledati do kraja bez vinske čaše, hladnog džin-tonika, rakijskog čokanjčeta, ma bilo kojeg pića u ruci. U drugu grupu, pak, spadaju filmovi poslije kojih biste izbacili utrobu da pomirišete čašu bilo kojeg alkohola. I poslije kojih vam dugo ne pada napamet ni da se primaknete tom demonu u boci.

Ako filmska 2020. godina treba da bude upamćena po bilo čemu dobrom, onda je to „Druk“. Remek djelo Tomasa Vinterberga uspjelo je da uhvati i prvu, bonvivansku, oslobađajuću snagu alkohola – i onu drugu, najmračniju stranu života na dnu flaše. Zaista, malecka su ona četiri evropska Oskara (najbolji film, scenario, režija i glavni glumac) za ovo što su uradili danski majstor i glumačka četvorka sa Madsom Mikelsenom na čelu...

AKADEMSKI POSAO

IZGUBLJENE DUŠE

Od tog momenta, u vještim rukama Vinterberga i drugog scenariste Tobijasa Lindholma (prethodno zadužen i za režiserov briljantni „Jagten“ (2012), takođe sa Mikelsenom) „Druk“ se pretvara u izvanrednu buddy komediju, ni iole sličnu klasičnim, često vulgarnim i poprostačenim izdancima žanra.

Martin, Piter, Tomi i Nikolaj zrače onom tako dobro poznatom pozitivnom energijom koju mogu da imaju samo ljudi poslije nekoliko čaša sručenih niz grlo. Sve što želite jeste da otvorite bilo koju flašu koja vam je pri ruci i da nazdravite toj predivnoj bandi pijanih zavjerenika pred vašim očima. Vinterbergov koncept je za čistu desetku, od promišljenog scenarija sa „plesnom“ čehovljevskom puškom koja će pući tek u katarzičnom finalu (ubjedljivo najjača filmska scena godine); preko odluke da glumac zagonetan poput Mikelsena, sposoban za ni-

jansiranje i dobrih i loših karaktera, bude najvažnija karika glumačke ekipe; sve do fotografije i osvjetljenja uz koje pravi čak i vizuelnu razliku između ružičaste, pivske slike svijeta i realnosti neutopljene u alkoholu.

Na početku, dok se još ne pije vikendom, niti poslije 20 sati, „Druk“ ispisuje posvetu svim onim izgubljenim dušama koje su tražile slobodu u punoj čaši. U Martinu i njegovim drugovima odjekuje ona mantra Bukovskog: „Ako se dogodi nešto loše, piješ da zaboraviš. Ako se desi nešto dobro, piješ da proslaviš. Ako se ne događa ništa, piješ da bi se nešto događalo.“ I tako je lako povjerovati im da je Bodler potpuno u pravu kad kaže da „samo hulje piju mlijeko“; te da je sasvim opravdano piti bez predaha i do posljednjeg daha dok „strašno breme vremena slama ti pleća“.

U onoj jurnjavi pijanih drugova po supermarketu, eto vam odmah u glavi Bele Hamvaša i jedinog pravila na kojem počiva njegova „Filozofija vina“: piti bilo gdje, bilo s kim, bilo kada i bilo kako.

Ne biti mučeničko roblje vremena, dosade, monotonije, istosti, rutine. Organizovati, kao da je to najvažnija stvar na svijetu, onu čuvenu trku vaški za kafanskim stolom Tina Ujevića.

ARSENOVA JETRA

Usvojiti onu Ficdžeraldovu da je boca vina na kraju svakog dana – osnovno ljudsko pravo. Pa i odbraniti ono pravo Arsena Dedića da propije i onu drugu jetru, nego šta! I piti, i piti, i samo piti kad zaboli duša, jer svijet je samo jedna velika gostiona, a mi rođeni da umiremo sa čašom u ruci...

Sve to i mnogo više ulovljeno je na licima izvanredne glumačke ekipe u izuzetnom filmu Tomasa Vinterberga. U onoj radosti na Martinovom licu dok učenicima postavlja nezaboravnu, neočekivanu, neortodoksnu zagonetku u

imdb.com

Radnja tragikomedije uvrštene u ovogodišnju kansku selekciju, prikazane na odličnom digitalnom izdanju Podgorica film festivala, poznate i pod imenom „Another Round“ - vrti se oko četiri gimnazijska profesora koji doživljavaju krizu srednjih godina. U trenutku kada upoznajemo Martina (Mikelsen), Tomija (Tomas Bo Larsen), Pitera (Lars Rante) i Nikolaja (Magnus Milang), sva četvorica osjećaju se kao stranci u sopstvenim životima.

Profesija ih odavno ne ispunjava; učenike ne zanima ono što predaju; kući ili nemaju nikoga ili su pod stresom zbog odnosa sa suprugama i djecom; a ne mogu ni da se sjete kada su posljednji put radili nešto što im donosi joie de vivre. Ukratko, naši profesori kao da boluju od anhedonije: ništa što rade ne donosi im ni mrvicu zadovoljstva.

Sve se mijenja tokom jedne restoranske večere kada Nikolaj, profesor psihologije, pomene istraživanje norveškog psihologa Fina Skarderuda koji tvrdi da je čovjek rođen sa 0.05 promila alkohola manje nego što mu je potrebno da bi normalno funkcionisao.

Kako objašnjava Martinu, Piteru i Tomiju, kad bi pio dvije-tri čaše vina i održavao taj nivo alkohola u krvi, svako bi bio opušteniji, samouvjereniji, hrabriji, kreativniji, svoj na svome u sopstvenoj koži.

E, tu počinje zajebancija. Osjećajući da nemaju što da izgube, četvorica profesora sklapaju pakt. Naravno, iz „akademskih“ razloga. Dogovaraju se da provjere Skarderudovu teoriju pijući po danu, na radnom mjestu, strogo prateći prekaljeno pravilo Ernesta Hemingveja. Nikad ne piti vikendom, niti ijednog dana poslije 20 sati.

vezi sa Ruzveltom, Čerčilom i Hitlerom, shvatajući da prvi put ima njihovu stoprocentnu pažnju. Ili u onom treningu na kojem Tomi prvi put ne izgleda kao sredovječni, umorni, pregaženi profesor fizičkog, nego kao ratni komandant, ma kao Čerčil u punoj snazi.

Hvata Vinterberg to „pijem, dakle postojim“ tako pametno i zabavno, da u jednom trenutku skoro potpuno zaboravljate da, pored toga što alkohol može da vas učini kreativnijim, da vas opusti i da natjera homo economicusa da ustukne pred silinom ućutkivanog, svezivanog homo ludensa – ima i onu drugu stranu. Onu o kojoj urla Dis u „Ne marim da pijem“; onu od koje se guši Jesenjin u „Krčmarskoj Moskvi“; onu koja je prosvirala lobanju Ernesta Hemingveja; te odnijela i Džeka Londona, i Ficdžeralda, i Edgara Alana Poa, kad su imali samo 40 i kusur godina...

BLENDER STRAHOVA

Baš u Londonovom autobiografskom „Kralju alkohola“ krije se suština problema i Martina i svake duše koja traži utočište u boci. Kad si trijezan, kaže veliki ljubitelj „džona barlikorna“, hoćeš da piješ. Ali, kad si pijan, hoćeš da piješ još više. I nikad ti nije dosta.

U drugoj polovini filma, kad „Druk“ pređe sa teritorije buddy komedije u čistu dramu i otkrijete jedan koktelski recept sa korom od pomorandže poslije kojeg se zaboravlja i „white russian“ Big Lebovskog - tek tada ćete vidjeti.

Shvatićete da su sve silne ispražnjene boce alkohola samo flasteri koje Martin i njegovi prijatelji stavljaju preko otvorenih rana. I znaćete, mnogo prije kraja, da će makar jedan od njih iskrvariti, baš tu pred vama. U komediji koja je bila tragedija od samog početka.

Vinterberg pažljivo hoda po tom tankom kanapu između pripite zabave i mraka alkoholizma, hvatajući sve one stvari sa kojima se tako lako može poveimdb.com

F

Četiri prijatelja koja biste rado vidjeli za svojim kafanskim stolom

zati svako koga je alkohol bar jednom učinio nepobjedivim. Ali, i beskrajno posramljenim poslije barem jednog lošeg pijanstva.

ČEP ŠAMPANJCA

Vidjeće se u „Druku“ i oni koji su blender sopstvenih nesigurnosti, strahova i boli ikada dodali votku, viski, vino. I svako ko zna koliko neistine skriva ono „Još jedno, pa idemo“; ali i sve one „pjane priče“ i nadahnuti dogovori u kafani koji se rastvore u mamurluku i nestanu do jutra...

Vinterberg ne samo što ne idealizuje alkohol, već i izbjegava histeriju u portretisanju i dobrih i loših strana pretjeranog opijanja. Da je ovaj film, recimo, snimljen na Balkanu, prvi dio pucao bi od kafanskog kiča, a u drugom bi makar dvojica od četvorice glavnih likova završili prebijajući sopstvene supruge i djecu ili bar gazeći nekoga na ulici. „Druk“ razara baš zbog toga što su Martin i njegova tri (ratna) druga – normalni. Intelektualci, dobri profesori, ljudska bića kojima je stalo i koji paze one koje vole. No, kad alkohol može da uništi čak i takve, čemu onda da se nadaju oni mnogo labilniji, sa znatno slabijim karakterima? Kako se takvima može vjerovati kada kažu da malo pića nikad nije naškodilo nikom?

Ova pitanja i čitava istorija alkohola uhvaćena u jednom filmu bili bi nam važni u bilo kojoj godini, ali nikada kao u ovoj. U pandemijskoj eri u kojoj su se stalno tražile pune čaše i njima slični zbjegovi od ružne stvarnosti. I posebno nam je bitna baš zbog istorije ovog filma. Zbog Vinterbergove snage da završi „Druk“ na zgarištu porodične tragedije. Da ga snimi i posveti kćerki Idi Mariji, koja je stradala četiri dana prije početka snimanja... A imala je samo 19 godina. I uloga Madsove kćerke trebalo je da bude njen glumački debi.

Za Idu Mariju i sve nas, još na početku filma, Tomas Vinterberg pripremio je jedan Kjerkegorov citat. „Šta je mladost, ako ne san? Što je ljubav, ako ne sadržaj tog sna?“ Taj citat odjeknuo je u finišu, silan i glasan poput čepa šampanjca. Nekadašnji baletan Mads Mikelsen zaplesao je prvi put poslije 30 godina... I uz remiks „What a Life“ danskog benda Scarlet Pleasure isporučio katarzu koju je tokom pandemije bez kraja – čekao cijeli svijet. Za najbolju ulogu karijere. Za još jedno Vinterbergovo djelo koje se žudno ispija do dna. I ubjedljivo najbolji film 2020. godine. Skål!

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

OCJENA: 5/5

Neđelja, 27. decembar 2020.

serije

17

Objektiv

The Stand

Mini-serija od početka vjerno prati roman, ali ne dočarava piščev mračni stil

H

vala nebesima pa ne živimo u romanima Stivena Kinga! Čuveni kartograf horora kreira epidemije pri kojima čak i naša 2020. godina djeluje u najmanju ruku prihvatljivo. U jednom od najpoznatijih i najobimnijih djela „The Stand“ („Uporište“, 1978), King opisuje novi društveni poredak kreiran nakon epidemije epskih razmjera. Sukob demokratije i autokratije, dobra i zla, svjetlosti i tame, osnovne su premise kompleksnog remek dejla sa savršenim i do tančina razrađenim likovima. I naravno, sa prepoznatljivim mračnim stilom koji Kinga i čini velikanom horor žanra.

ZBUNJUJUĆI SKOKOVI

Američki striming servis CBC All Access odlučio je da zaokruži ovu nemilu godinu premijerom mini-serije „The Stand“. Riječ je o drugoj televizijskoj ekranizaciji popularnog romana, nakon prve iz davne 1994. u produkciji ABC studija, koja je pokupila prilično dobre kritike. Tako da smo saglasni da je došlo vrijeme za nešto novije.

Producenti Džoš Bun i Oven King (pogađate, Stivenov sin) odlučili su da se manje-više drže romana, makar u prvoj epizodi. No, ono što buni čak i one koji su čitali knjigu, jesu zbunjujući fleš-bekovi koje ne jenjavaju od prvog do posljednjeg minuta.

Uvodna scena vodi nas u grad Bolder, u kom upoznajemo grupu „čistača“, čiji je posao sahranjivanje žrtava virusa. Prije nego što se i zapitamo što se dešava, ubačeni smo u vremeplov i putujemo pet mjeseci unazad, gdje nas dočekuje Harold Lauder (Oven Tig), smušeni tinejdžer kojem ništa ne ide od ruke. Saznajemo da je zaljubljen u sestrinu drugaricu Freni Goldsmit (Odesa Jang), da ga vršnjaci maltretiraju i da želi da postane pisac.

MLAKI GLUMCI

Putovanja kroz vrijeme skromno otkrivaju djelove događaja i karaktere koji

Nemogućnost pronalaska zlatne sredine može se opravdati činjenicom da nije lako adaptirati kompleksno djelo i istovremeno reći nešto svoje, a ne izgubiti prepoznatljivi otisak prsta majstora horora će nas voditi kroz Kingov svijet u devet epizoda. No, na prvu loptu, Tig se čini kao prilično mlak izbor za lika kakav Harold tek treba da postane.

Njegovi razgovori sa Fren djeluju suvoparno i uspješno izbjegavaju bilo kakve emocije, čak i onda kad sve mora da pršti od njih. Dosta je nezahvalno suditi o kastingu nakon samo jedne epizode, ali ako su producenti odlučili da prate roman, onda su očekivanja u startu visoka – i nikako nijesu ispunjena onim što smo vidjeli u premijernoj epizodi.

Nijesmo imali kad ni da se pretjerano oduševimo Stjuom Redmanom

POROĐAJNE MUKE

Premijera se ne može se jednoglasno okarakterisati kao loša. Problem s adaptacijama Kingovih djela (makar do sada, čast izuzecima) je taj što režiseri uvijek igraju na sigurno.

Ukoliko se slijepo drže romana, vješto zaobilazi sve što im djeluje previše mračno za široke mase. Ukoliko, pak,

odluče da „zabibere“, kingovština odlazi u nepovrat. Nemogućnost pronalaska neke zlatne sredine možda se može opravdati činjenicom da su Kingova djela većinom veoma kompleksna. Zaista nije lako adaptirati ih i istovremeno reći nešto svoje, a ne izgubiti prepoznatljivi otisak prsta majstora horora.

Aleksander Skarsgard u ulozi mračnjaka Ronalda Flega, kojeg vidimo na blic, tek u finišu epizode, prilično je zanimljiv izbor, iako na prvi pogled možda jeste previše šarmantan glumački izbor za čuvenog Kingovog demona.

Fleg predstavlja mračnu stranu svijeta iznjedrenog iz porođajnih muka smrtonosnog virusa, a majka Abigejl (Vupi

Goldberg), stoosmogodišnja starica koja komunicira s Bogom, jedina je nada ostatku čovječanstva koje hrli ka svjetlosti.

Osam epizoda je pred nama. Iako je prva prilično mlaka za adaptaciju romana velemajstora horor zanata, nadamo se dinamičnijim nastavcima, srčanijem scenariju i likovima koji će nas začarane odvesti tamo gdje svjetlost, barem na tren, nema ime.

Još kad znamo da je Stiven King, glavom i bradom, pisao kraj koji će biti drugačiji u odnosu na knjige, nije nas briga ni kako je virus nastao. Ono što želimo da znamo je – kuda će nas odvesti?

Anja DROBNJAK

OCJENA: 3.2/5

Sovjetski majstor znao je kako da izmami reakciju publike

Legendarna scena sa kolicima završiće i kod De Palme kinolorber.com

Jedan od najšokantnijih kadrova

(Džejms Marsden), Teksašaninom koji je zaglavio u strogo čuvanom državnom karantinu, kao jedan od rijetkih koji su preživjeli smrtonosni virus.

Preko njega saznajemo malo više o začetku epidemije koja je pokosila 99 odsto populacije, a i te kako smo željni da vidimo što sve ima da nam pokaže.

Devet i po decenija Ajzenštajnovog inovativnog djela „Battleship Potemkin“ march.es

culturedarm.com

kalendar

Razblažena strava Stivena Kinga

Revolucionarna pobuna na brodu

J

edno od najpopularnijih mišljenja teoretičara umjetnosti da je Sergej Ajzenštajn značajan za razvoj montaže isto koliko i braća Limijer za razvoj filma, iz godine u godinu dobija novi smisao. Diskutabilno ili ne, na svaki pomen ovog izuzetnog sovjetskog režisera, u razgovoru iskoči neki segment zbog kojeg je ostavio neizbrisiv trag.

Talentovani Ajzenštajn imao je vrlo precizan i krajnje emotivan pristup koji je često rezultirao nezaboravnim filmskim djelima. No, postoji samo jedan njegov film zbog kojeg stvari na velikom platnu gledamo sasvim drugačije i dan-danas. To je „Battleship Potemkin“ („Oklopnjača Potemkin“).

ODGOVOR PUBLIKE

Sovjetskoj autoritarnoj ekipi, koja će vrlo brzo osjetiti moć filma, dvadesetih godina prošlog vijeka bilo je potrebno djelo koje će poslati adekvatnu poruku o značaju revolucije u Rusiji. Za „pisanu riječ“ bilo je zaduženo boljševičko zlato Nina Agadžanova, a iza kamere sjeo je mladi Ajzenštajn koji je prethodnim, prvim dugometražnim filmom

„Strike“, pokazao silinu slike.

Sa ovim revolucionarnim propagandnim materijalom režiser je, pak, morao da zađe mnogo dublje od „štrajka u predrevolucionarnoj Rusiji“. Tako je u filmu „Battleship Potemkin“ počeo da primjenjuje, ispostaviće se, modernu montažu.

U fokusu masterpisa je čuvena pobuna

na ruskom brodu 1905. godine. Iako podijeljen na pet segmenata, Ajzenštajnov film bez pola muke drži pažnju.

Naravno, svaki kadar je dobro osmišljen, tako da izazove snažan odgovor publike, što i jeste temelj filmske propagande.

Koliko je Ajzenštajnova „pobuna na brodu“ bila efektna, najbolje govori po-

Odesine stepenice kod De Palme Ajzenštajnove „Odesine stepenice“, koje je tako precizno snimio Eduard Tise, dio su nečeg što je sovjetski režiser zvao „ritmička montaža“, koja prekida film na nekoliko mjesta da bi dodao neku metodiku i melodiku samoj sceni.

U isto vrijeme, scene na stepenicama imale su vrlo jasan zadatak - da izazovu žal, saosjećanje, tugu, ali i da gledaoci tu emociju nose dugo sa sobom nakon filmske projekcije. Upravo ovdje leži Ajzenštajnova genijalnost: u tom prepoznavanju nove tehnike u formi psihološke stimulacije gledalaca kroz ritmiku slika. „Odesinim stepenicama“ nijesu mogli da odole mnogi režiseri poslije Ajzenštajna. U moru omaža, u istoriju sedme umjetnosti ušao je samo onaj koji je napravio Brajan De Palma. Legendarna scena sa kolicima na stepeništu na željezničkoj stanici u krimi-drami „The Untouchables“ (1987) jedan je od najboljih primjera što je sovjetski režiser uradio za film.

datak da je film dugo bio zabranjen u Evropi zbog straha od širenja komunizma. S druge strane, Ajzenštajn je otvorio mnogobrojne mogućnosti za manipulaciju slikama, pa je želja za modernom montažom postala jača.

A što je to tačno učinio Ajzenštajn da ga i dan-danas, čak 95 godina kasnije (!) pominjemo u kontekstu moderne montaže? Za sovjetskog režisera film je, između ostalog, bio jezik emocije.

Ajzenštajn je smatrao da samo „pravilno“ montiranje može biti ekvivalent tom jeziku. Pod tim „pravilno“ podrazumijevao je miksanje dvije slike u jednu, što će samo po sebi stvoriti novu „mentalnu sliku“.

U jednom od eseja koje je rado pisao tokom cijele karijere i koji se i dalje smatraju svojevrsnim filmskim udžbenicima, Ajzenštajn je podvlačio montažu koja neće promijeniti utisak o datoj sceni, već ga dodatno pojačati, tako da će sigurno izazvati neku emociju.

LENJINOV CITAT

U filmu „Battleship Potemkin“, to se najbolje vidi uoči kraja filma na čuve-

nim stepenicama u Odesi, današnjoj Ukrajini. Što bi sada ovaj rođeni sovjetski Letonac kazao za današnji scenario njegovog voljenog dijela Ukrajine u kojem je snimao ovo remek djelo, poput Sevastopolja i Odese, ostaje čelično pitanje.

- Revolution is a war – glase Lenjinove riječi koje ukrašavaju jedan od segmenata ostvarenja „Battleship Potemkin“ i služe kao uvod u ono što će publika Boljšoj teatra osjetiti 24. decembra te 1925. godine, kada je film premijerno prikazan u Sovjetskom Savezu.

Ajzenštajn je uspio da šokira publiku scenama poput one u kojoj medicinska sestra sa naočarima vrišti u bolovima. Engleski slikar Fransis Bejkon pozajmio je taj kadar i često ga je „uvodio“ u sopstvene radove u raznim formama. Sada ova vrsta filma možda nije pretjerano gledljiva, ali u to doba i kasnije Ajzenštajnov rad bio je krajnje revolucionaran. Drastična kompozicija i montažna fuzija čine ga bez sumnje nenadmašnim djelom.

L. MURSELJEVIĆ

18

Arena

Košarka

Dobre smjernice za Budućnost Voli iz trijumfa nad Krkom u ABA ligi

Osma pobjeda ABA sezone za ,,plave“ je donijela dobre smjernice - i vratila ekipu na pravi kolosijek poslije poraza od Mege. Oslabljeni tim Petra Mijovića je bez drame u finišu savladao izuzetno nezgodan tim, koji je u prethodnom kolu pobijedio Partizan sa čak 19 poena razlike... Uloga favorita je opravdana, a izostanak suspendovanog startnog centra Vilija Rida nije se pretjerano osjetio u igri.

Pred izuzetno bitan duel sa odličnom Igokeom u srijedu u ,,Morači“, za Budućnost Voli je bitno da je protiv Krke konačno započela meč na pravi način. Prvu dionicu riješila je 24:15 i trasirala put ka trijumfu. Bilo je očigledno, da je dodatno vrijeme za treninge, od neđelje do petka, dobro iskorišćeno.

- Imamo novi blok dana da istreniramo, da pokušamo da se pripremimo za Igokeu koja je rezultatima u dosadašnjem

ABA LIGA (12. KOLO): Barani kompletni

Konačno trojke ,,Plavi“ su protiv Krke ubacili devet trojki iz 18 pokušaja i konačno, nakon niza mečeva u sedmicama za nama, igrali šuterski raspoloženi sa distance.

Ove sezone u ABA ligi Podgoričani trojke šutiraju sa 34,1 procenat uspješnosti, po čemu su deveti u takmičenju. Po broju ubačenih trojki po meču (6,8) su tek na 12. mjestu u ligi, a ipak imaju odličan skor 8-1.

Prava uvertira za Igokeu PODGORICA - Sa čak 17 skokova više od Krke, Budućnost Voli je pokazala koliko je ozbiljno i čvrsto pristupila meču u kojem je u petak trijumfovala 70:62 u ,,Morači“.

Neđelja, 27. decembar 2020.

Vjeruju da vrijede Budućnost Voli je spremna da u teškim mečevima, poput narednog sa odličnom Igokeom, nastupa sa ulogom favorita. Ekipa je uvjerena u kvalitet koji ima, dokazan je dobrim rezultatima od starta sezone.

- Ne mogu da ne kažem da smo mi u odnosu na naše projekcije, u skladu sa ambicijama da budemo među četiri, da u Evrokupu dođemo do Top 16 što i jesmo, odradili više nego dobro do sada - rekao je trener Petar Mijović. dijelu sezone pokazapetorki. Ipak, utisak iz la koliko je ozbiljan duela sa Krkom je tim i ozbiljan pozitivan. rival. Napravili - Dobra odbrana na lopti, su dobru selekciju igrača, pritisak po cijelom terenu na vođeni iskutrojke iz pet pokušaja njihove glavne snim trenerom. protiv Krke postigao je realizatorske Biće sigurno krilni centar Danilo Nikolić opcije Stipčevića težak meč. i Kemfora Rezultatima koje su Kemfora, a naš plejmejer Džastin Kobs napravili pobjedama nad velikim favoritima i Mega i je dobro krenuo... Nakon toga Igokea istakle su kandidaturu smo se razigrali, pogodili za plej-of - rekao je trener dosta otvorenih šuteva, došli Petar Mijović. do laganih poena kroz kontre.

Mijovićeva ekipa je ušla u U drugoj dionici u prvih pet krizu igre sredinom treće diominuta nijesmo postigli koš, nice; rival je seriju 12:2 napratada smo mijenjali kompletvio onda kad je promijenio nu petorku, bili nedovoljno sistem odbrane. To će se anaadaptirani. Međutim najbitnije lizirati, tražiće se bolja adapod svega je da smo u ovom tacija u različitim varijantama ritmu obaveza arhivirali meč,

3

da smo pobijedili utakmicu dodao je Mijović.

Italijanski bek Amadeo dela Vale, pojačanje koje je stiglo ove jeseni, pokazuje da ulazi u formu. Meč je završio kao najefikasniji u domaćoj ekipi sa 14 poena (šut iz ige 7-5, bacanja 3-3), uz četiri asistencije, po skok i ukradenu loptu, bez izgubljenih za skoro 25 minuta na parketu. U izostanku povrijeđenog Petra Popovića bio je izuzetno bitan.

- Raduje doprinos svakog igrača, na različite načine. Mi smo ekipa koja ima pojedince gdje svako ima kvalitet da može da ,,iskoči“, da nečim doprinese. Suština je da se držimo kao tim i da kao tim kreiramo reakciju pojedinca.

Da iz dobre timske igre i timskog duha bljesne uvijek neko drugi - dodao je Mijović.

Sa učinkom 8-1, Budućnost Voli čuva poziciju u borbi za vrh ABA lige. Slijede izuzetno bitne utakmice protiv Igokee (učinak 8-2) u Podgorici i Cedevita Olimpije (skor 6-1) u Ljubljani 5. januara... Nakon tih duela, biće mnogo lakše govoriti i o sveukupnoj timskoj formi na početku ove zime.

S. S.

Sa Vajthed Večeras (19h): Cedevita Olimpija Mornar PODGORICA - Sjajna vijest za Mornar: barski tim će sa oporavljenim bekom Ajzeom Vajthedom nastupiti večeras (19 h) u gostima Cedevita Olimpiji, u derbiju 12. kola ABA lige, u Ljubljani.

U završnici godine Barani igraju seriju izuzetno bitnih utakmica, a ova protiv ekipe trenera Jurice Golemca je posebno zahtjevna. Cedevita Olimpija ima skor 6-1 u regionalnom takmičenju, na svom terenu je posebno sigurna. Očekuje se izuzetan duel napadački orijentisanih ekipa.

Za Mornar je izuzetno bitno to što je ekipa, od pobjede nad FMP-om prošle sedmice, dobila prostor za sedmicu oporavka i rada u ,,Topolici“.

Svježina i dobra taktička pripremljenost su važni za ovaj derbi.

- Mogli smo na miru da se pripremamo za derbi u Ljubljani i mislim da smo se

dobro pripremili. Cedevita Olimpija ima samo jedan poraz i to dovoljno govori o njenoj snazi. Istina, odigrala je tri utakmice manje od nas - rekao je centar Uroš Luković.

Ambicije Mornara su jasne, što bolji plasman pred plej-of ABA lige, a pobjeda u ovom meču bila bi vrlo bitna za realizaciju plana...

- Mi u svaku utakmicu ulazimo sa željom da dobijemo i tako će biti i u neđelju veče.

Vidjećemo da li ćemo u tome

Negativan skor Jedna od rijetkih ekipa u ABA ligi koja ima pozitivan skor sa Mornarom je Cedevita Olimpija. Ovaj tim vodi 6:2 u međusobnom skoru ili 8:6, ako se uračunaju i utakmice koje su prethodno odigrali Mornar i Olimpija.

Zanimljivo je da Mornar nijednom nije dobio Cedevitu u šest mečeva, ali je dva puta savladao ekipu koja se od prošle sezone zove Cedevita Olimpija. U Baru je 2. novembra prošle godine. bilo 77:70, a u Ljubljani 18. januara ove godine 90:91, poslije produžetka.

Košarkašice Budućnost Bemaxa danas putuju za Beograd na dvomeč sa Partizanom

Sa dva brejka staviti tačku na 2020.

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa otputovaće danas za Beograd, gdje će u naredna dva dana odigrati dva meča protiv Partizana.

Podgoričanke su trebale da ugoste Beograđanke u ,,Bemax areni“ u okviru 13. kola WABA lige, ali je dogovorom dva kluba odlučeno da se i taj meč, kao i odloženi duel 6. kola Partizan - Budućnost Bemax, odigra u zemunskoj dvorani ,,Master“.

Biće to idealna prilika da ,,plave“ ostvare još dva trijumfa i da 2020. godinu zaključe na najbolji način, kao lideri WABA lige, čime bi bilo jasno da će Podgoričanke u dvije utakmice protiv Celja i dva derbija protiv dva bugarska tima početkom naredne godine voditi bitku za što bolju poziciju pred fajnal-for.

- Pokazali smo ozbiljnost u svim mečevima kada smo bili favoriti, a tako mora biti i sada u dvomeču sa Partizanom. Celje ima taj kiks protiv Orlova, a liga je takva da je takav kiks teško nadoknaditi. Baš zbog toga ne smije biti opuštanja, već moramo ostvariti dvije pobjede, kako bi predstojećim derbijima imale jasnu situaciju da se bori-

Rutina za ,,plave“ Bud. Bemax Primorje

79 43

Dvorana: ,,Bemax arena“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudije: K. Radinović, T. Ćetković, T. Čelebić. Rezultat po četvrtinama: 24:5, 18:13, 17:11, 20:14.

BUDUĆNOST BEMAX: A. Drobnjak 24, Radonjić 11, Bigović 6, Jakšić, Vučinić, Savković 13, Lazarević 5, Živković, Leković 10, Begović 8, N. Drobnjak 2.

PRIMORJE: Radnjić 6, Delić 3, Kojčinović 8, Bulajić 11, Jevtović, Radosavljević, Tripović, Ilić, Akšam, Ječmenić 13, Abramović,

mo za što bolji plasman - kazala je plejmejkerka Podgoričanki Anđelika Mitrašinović.

Budućnost Bemax je tokom ove sezone često imala problem da uđe u pravi ritam baš zbog odlaganja utakmica, a nakon utakmice sa Montanom, Banovićima i Orlovima, sada će ,,plave“ u samo 24 sata odigrati

dva meča.

- Malo specifična situacija, mada je zbog poznate situacije sa koronom to već postalo uobičajno da se igraju mečevi u dva dana. Vjerujem da smo u dobrom ritmu treninga, tako da nam to neće predstavljati problem, tako da očekujem da u oba meča opravdamo ulogu

favorita - dodala je reprezentativka Sjeverne Makedonije.

Podgoričanke će završiti sa godinu sa najviše odigranih utakmica, ali i najboljim skorom, pa nakon sezone u kojoj su osvojile titulu, jasno je da će i ove imati najveće ambicije.

- Kako liga odmiče svi se pojačavaju. Beroe je već dovelo

Đuranović 2.

Košarkašice Budućnost Bemaxa u odloženom meču 3. kola Prve lige savladale su Primorje i nastavile pobjedničku seriju na domaćoj sceni. Podgoričanke su otvorile meč serijom 14:0, dok su Novljanke tek nakon pet minuta postigle koš.

Iako je Vladan Radović zbog gostovanja u Beogradu nije uvodio u igru Jakšić i Živković, velika razlika u kvalitetu bila je evidentna, pa su ,,plave“ rutinski pravile sve veću razliku. Utakmicu je obilježila Anastasija Drobnjak sa 24 poena (trojke 4/3), uz 12 skokova i po četiri asistencije i ukradene lopte za indeks 35!

dvije strankinje, Orlovi i Banovići pokušavaju da naprave što bolji tim, Vojvodina je nakon naše utakmice dosta izmijenila ekipu, Montana traži centra, tako da će sigurno u nastavku biti još teže. Ali idemo od utakmice do utakmice sa uvijek najvećim ambicijama - zaključila je Mitrašinović.

R. P.

Reprezentativac dobar u pobjedi nad Fortitudom u FIBA Ligi šampiona

Kljajić opravdava minutažu u Bilbau Naš veliki talenat i reprezentativac Jovan Kljajić (19) imao je bitnu rolu u pobjedi španskog Bilbao Basketa nad italijanskim Fortitudom 82:54 u FIBA Ligi šampiona.

Bek visok 198 centimetara, koji je u Bilbao stigao na pozajmicu iz Gran Kanarije ove sezone, u ovom meču odigrao je 16 minuta i postigao sedam poena uz po dva skoka i asistencije. Ima sve zapaženiju ulogu i jaču minutažu iz utakmice u utakmicu - Podgoričanin je riješen da pokaže da je odluka da igra za Bilbao ove sezone bila ispravna.

Njegov tim u FIBA Ligi šampiona ima skor 2-2 i na dobrom je putu da u preo-

Neđelja, 27. decembar 2020.

Arena

u važnom derbiju na gostovanju jakom slovenačkom timu

dom u Ljubljani Teško za prognoze

Golemac: Odličan Mornar Jurica Golemac, trener Cedevita Olimpije, kazao je da njegov tim nije favorit u duelu sa Mornarom.

- Mornar je odlična ekipa, izuzetno dobro sastavljena, dobro vođena. Crnogorci igraju odličnu košarku, zasluženo su među 16 u Evrokupu. Moramo prije svega pokazati dobru igru u odbrani, jer Mornar ima nekoliko igrača koji su dominantni u napadu. Bez odbrane sigurno nećemo doći do pozitivnog rezultata. Učinićemo sve da ,,Stožice“ ostanu naša neosvojiva tvrđava - rekao je Golemac. uspjeti, ali ja sam optimista dodao je Luković.

Trener Mihailo Pavićević kazao je da je njegova ekipa spremna za derbi i za veliku borbu za trijumf u Ljubljani.

- Cedevita Olimpija, kao i mi, pretenduje na najveći plasman i ovo je, svakako, jedan od derbija ABA lige. Sa pravom pretenduje na vrh jer su napravili odličan tim. Radi se o izuzetnoj kvalitetnoj ekipi, sastavljenoj od iskusnih, kvalitetnih igrača, koji su dobro uklopljeni od strane trenera

Golemca. Digli su nivo igre, igraju jako dobro, možda u ovom trenutku i ponajbolje u ABA ligi i zaista zaslužuju svaki respekt - rekao je Pavićević.

Mornar je u posljednjim mečevima, od starta decembra i pobjede nad Partizanom, pokazao izuzetan pristup, izborio Top 16 fazu Evrokupa...

- Nama je svaka utakmica u ABA ligi podjednako važna, a derbiji nose veću težinu i važnost. Igramo na gostujućem

Cedevita Olimpija postiže čak 91,3 poen po meču u ABA ligi, spram 93 Mornara. Barani primaju manje poena (76,9, a rival 79,3). Ekipe imaju 19 asistencija po utakmici, ekipa iz Ljubljane malu prednost u skoku (31,3:28 u prosjeku)...

- Ne idu mi prognoze od ruke. Mogu samo da ponovim: respektujemo ekipu Cedevita Olimpije ali vjerujemo u naš kvalitet. I pred ovu utakmicu rekao sam svojim igračima, kao i pred svaku drugu, da poštujemo protivnika, ali prije svega moramo da vjerujemo u svoj kvalitet i ono što radimo. Imali smo sedam dana na raspolaganju da se utreniramo, da se malo i osvježimo i mislim da ćemo biti spremni za utakmicu u Ljubljani - rekao je trener Pavićević. terenu i eventualni uspjeh bio bi veliki korak ka zacrtanom cilju. Ali neće biti nimalo lako, čeka nas izuzetno teška, zahtjevna utakmica, moramo biti fokusirani 40 minuta na zadatke koje ćemo postaviti i samo tako možemo doći do dobrog rezultata - dodao je Pavićević.

Već u srijedu u Čačku Barane čeka novi težak duel u ABA ligi, ranije odloženo gostovanje Borcu, što će biti posljednji meč za Mornar u kalendarskoj godini.

S. S.

Potencijalno veliko pojačanje za barski tim

Nemanja Gordić blizu Mornara?

Nemanja Gordić (32), plejmejer Partizana i bivši igrač Budućnost Volija, mogao bi narednih dana pojačati Mornar.

Barski tim bi njegovim dovođenjem dobio veliko pojačanje za završnicu ABA sezone. Pamte se izuzetne partije Gordića u sezoni 2017/18. za Budućnost

Voli, kada je uz Nikolu Ivanovića bio ključni igrač na putu do titule ABA lige.

Mornar je još ljetos pokušavao da dovede Gordića a tokom sezone nekoliko puta pokušao da pregovara o njegovom dolasku.

Nemanja ove sezone bilježi 6,7 poena i 2,6 asistencije u prosjeku u Evrokupu a 10,1 poen i 3,6 asistencije po meču u ABA ligi.

Te brojke su lošije u odnosu na prošlu sezonu. U Partizan je stigao na ljeto 2019. godine, a rezultati beogradskog kluba su razočaravajući od starta sezone.

Gordić je za Budućnost nastupao od 2005. do 2010, a zatim od 2016. do 2019. godine, posljednji put u evroligaškoj sezoni.

S. S.

Košarka/Rukomet

19

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u rukometu

Roganović odabrao za dvomeč sa Švedskom Selektor crnogorskih rukometaša Zoran Roganović objavio je spisak igrača za utakmice protiv Švedske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2022. godine u Mađarskoj i Slovačkoj. „Lavovi“ će ugostiti Švedsku 6. januara u Podgorici, dok je revanš na programu tri dana kasnije u Eskilstuni, gradu u kojem je selektor Crne Gore trener Guifa.

Naša reprezentacija je kvalifikacija počela pobjedom nad Kosovom (32:25), a potom u desetkovanom sastavu izgubila na gostovanju Rumuniji (36:27) i misiju ,,odlazak na EP“ učinila veoma teškom.

Roganovićevi izabranici će u duelima protiv selekcije koja je po četiri puta bila šampion Evrope i svijeta pokušati da osvoje bod koji bi ih u potpunosti vratio u igru za plasman na šampionat Starog kontinenta.

U suprotnom, vjerovatno bi morali da savladaju Rumuniju većom razlikom nego što su od nje izgubili u Baja Mareu.

Na spisku Roganovića za dvomeč sa Švedskom je 18 igrača: golmani Nebojša Simić i Mile Mijušković, krila Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Marko Lasica i Mirko Radović, bekovi Vasko Ševaljević, Stevan Vujović, Miloš Božović,

Stefan Čavor, Vladan Lipovina, Branko Vujović, Radojica Čepić i Arsenije Dragašević, te pivoti Branko Kankaraš, Nebojša Simović, Nemanja Grbović i Miodrag Ćorsović.

Okupljanje nacionalnog tima planirano je za 2. januar. Ne. K.

Podgoričke i nikšićke rukometašice u Podgorici igraju za Kup trofej

Zna se ko je favorit Danas (15h): Budućnost Levalea 2010 PODGORICA - Finalnom utakmicom Kupa Crne Gore (danas od 15 sati) rukometašice Budućnosti i Levalee 2010 staviće tačku na ukupnu godinu u ovom sportu.

Favorit je Budućnost.

Levalea 2010 je lider Prve lige i ekipa koja je upravo od ,,plavih“ doživjela jedini poraz prije 18 mjeseci!

- Napokon, dočekali smo finale koje je bilo planirano za septembar. Spremamo se kao za svaku utakmicu, bez obzira na kvalitet protivnika. Cilj nam je da pokažemo kvalitet od prošle godine i od početka ove se-

zone. Želim da prenesemo igru koju smo do sada igrali. Neke specijalne pripreme, uz maksimalno poštovanje Budućnosti, i nema. Nadam se da će djevojke, bez straha i pretjeranog respekta, igrati 60 minuta, pružiti ruku protivniku i nakon toga ćemo da zaključimo godinu kazao je Dragan Đurđevac, trener nikšićke ekipe.

Nikšićka ekipa će u najjačem sastavu dočekati posljednji meč u 2020.

- Sve su zdrave i na okupu, sa četiri kadetske reprezentativke. Vjerujem da će i one dobiti šansu, kao nagrada i podstrek

za dalji rad. Mislim da će opravdati ukazano povjerenje.

Bojana Popović debitovaće kao prvi trener ,,plavih“ u zvaničnom meču. Debi na evro sceni čeka je 9. januara u Podgorici. Budućnost će tada ugostiti Borusiju iz Dortmunda u nastavku Lige šampiona.

Podgoričanke će u današnji meč bez Jovanke Radičević i Valerije Maslove, pod znakom pitanja je kapitenka Majda Mehmedović, a šansu će dobiti djevojke koje nastupaju za Budućnost II. ,Plave“ su osvojile prethodnih 13 naslova.

A. M.

Šampion silan protiv Dalasa, sjajna izdanja Bruklina i Klipersa

Džejmsova lekcija Dončiću

stala dva kola izbori narednu rundu.

Jovan je za Bilbao i Gran Kanariju ove sezone već odigrao 13 mečeva u španskoj ACB ligi ili FIBA Ligi šampiona. Minuti koje dobija ove sezone su izuzetno važni na putu do potpune afirmacije na velikoj sceni i u najjačoj ligi Evrope.

S. S.

Šampion je u dobroj formi već na startu NBA sezone - Los Anđeles Lejkersi su pobijedili Dalas Meverikse 138:115 u božićnjem spektaklu u kojem je neizvjesnost izostala.

Lebron Džejms postigao je 22, a Entoni Dejvis 28 poena u ubjedljivom trijumfu. Glavne zvijezde Lejkersa nijesu ni morale igrati u završnici. ,,Kralj“ Džejms, prva zvijezda lige, držao je čas ozbiljne timske košarke mladom timu Meveriksa. Sa druge strane, prva zvijezda Dalasa Luka

Dončić zaustavljen je na 27 poena uz sedam asistencija i šut iz ige 19-9.

Los Anđeles Klipersi su u reprizi finala Istočne konferencije savladali Denver Nagitse 121:108. Kalifornijska ekipa imala je i 24 poena prednosti, a odigrala je mnogo čvršće od protivnika. Kavaj Lenard postigao je 21, Pol Džord 23 poena, dok je mladi centar Ivica Zubac za 19 minuta na parketu postigao 12 poena.

Interesantno, Lenard je zbog jakog udarca u lice morao napustiti teren prije kraja

meča - a dobio ga je od saigrača, slavnog krilnog centra Serža Ibake. Za Denver Nikola Jokić je za 38 minuta na parketu ubacio 24 poena uz deset asistencija i devet skokova. Džamal Marej dodao je 23 poena u drugom porazu sezone za tim iz Kolorada.

Bruklin Netsi stigli su do druge uzastopne ubjedljive pobjede, Boston Seltiksi savladani su u gostima 123:95 u derbiju dana Istočne konferencije. Kajri Irving je bivšem timu ubacio 37 poena uz osam asistencija i šest skokova. Kevin Djurent

postigao je 29 poena uz četiri skoka i vrhunski šut iz igre 16-9. Interesantno, sa njima dvojicom na parketu, Bruklin je ubacio čak 31 poen više od protivnika! U ključnoj seriji na startu treće dionice blistao je Djurent. Obojica su proveli

svega po 33 i po minuta na parketu.

Boston je igrao bez slavnog beka Kembe Vokera, očigledno je bio limitiran napadački. Za Seltikse u ovom meču Džejlen Braun ubacio S. S. je 27 poena.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 27. decembar 2020.

Petrovac drži fenjer tokom pauze u Telekom 1. CFL, tren

Optimisti smo trebaju prava p Fudbaleri tivatskog drugoligaša izdali saopštenje za javnost

Bura u Tivtu: Arsenal jesenji šampion, igrači ogorčeni zbog dugovanja Arsenal je uspio da napravi iznenađenje u Drugoj ligi i jesen završio na impresivan način - Tivćani su jesenji šampioni sa dva boda više od Koma i pet u odnosu Mornar. Iako su Kom, Bokelj, Jedinstvo, Mornar i Grbalj prije početka sezone figurirali za favorite, Arsenal je uspio da napravi podvig i prvi put najavi da je spreman za elitu.

Ali nakon istorijske polusezone, umjesto da se u Tivtu još više razmišlja o Prvoj ligi situacija je daleko od idealne. Igrači su ogorčeni jer praznike dočekuju praznih džepova, a razočaranje koje se kupilo već neko vrijeme očigledno je ,,prelilo punu čašu nezadovoljstva“ zbog čega su i izdali saopštenje za javnost…

- U klubu kao što je FK Arsenal koji ove godine ne samo da ima dobre rezultate nego ima i čime da se ‘pohvali’ još poslije sjajne polusezone, sjajnih rezultata, prvog mjesta na tabeli, sjajne atmosfere među igračima ima i nešto što fudbalska javnost u Crnoj Gori ne zna. Da ima i loših stvari unutar kluba niko ne priča, počev od sportskog direktora. Treba da stane uz igrače i kaže pravu istinu što se dešava. Isto tako stručni štab nije do sad dao izjavu da se vidi kakvo je pravo stanje u FK Arsenal. Zbog toga ćemo mi kao jedna porodica, kao jedan zdrav i normalan kolektiv da iznesemo pravo stanje. Do sada se niko od nas lično nije oglašavao u vezi kluba, pa smo odlučili da javnost upoznamo sa pravim problemima sa kojima moramo da se nosimo. Bez opreme, po kiši, suncu, vjetru mi treniramo samo u šortsu i majicu. Trenerke za putovanje

nemamo, trenerke za trening nemamo. Ekonom kluba od svojih para uzima peškire, čarape za trening - navodi se u saopštenju igrača, koji ističu da fudbaleri koji su sa strane su u još većim problemima.

- Momci koji su sa strane, a koji imaju smještaj od strane kluba isti je blago rečeno nikakav, bez grijanja, bez televizora, struja im se gasi jer nije plaćena, gazde dolaze usred noći da im saopšte da sjutra moraju da napuste stan jer nije plaćeno. Na utakmice koje igramo na sjeveru idemo na dan utakmice, nemamo vremena da se odmorimo, pa spavamo u autobusu kaže se u saopštenju, ali i ističe što je najveći problem.

- Bilo je ljudi koji su htjeli da doniraju opremu za klub, ali je uprava to odbila sa pričom da će oni to da završe i naravno ništa od toga. Ali ono što je najbitnija stvar je da nijesmo primili platu već dva mjeseca, otišli smo na zasluženi odmor poslije teške polusezone, a ostaćemo bez para. Treneri nijesu primili tri plate, ljudi koji su zaduženi za stadion i ekonomat nijesu primili četiri plate.

Posljednji put kad smo primili platu bio je 16. oktobar.

Obećavano nam je da će sve biti isplaćeno u više navrata.

Baš suprotno od toga i dalje smo bez datog obećanja. Baš smo ogorčeni na upravu kluba. Opština je čvrsto obećala da neće odustati od FK Arsenal i da će podržati klub - kao i nas igrače koji igramo tu.

Ako nas ovaku budu podržavali, kao do sada, mi smo u veoma nezgodnoj situaciji.

Novi predsjednik kluba na naš poziv koji smo obavili preko telefona bukvalno nije svjestan da je novi predsjed-

nik FK Arsenal. Malo ga je začudilo što smo ga zvali da pitamo kad ćemo biti isplaćeni.

Obećao je do 25. decembra, ali prošao je i 25. decembar, a mi smo i dalje ostali na obećanjima. Mi znamo da je stanje baš teško zbog situacije sa korona virusom i imali smo razumijevanja što se toga tiče, ali više nijesmo mogli da ćutimo. Ovo nije prvi put da se dešavaju ovakve stvari. Prethodne tri plate smo izvukli na malo teži način. Štrajkovali smo u više navrata čak i po 10 dana, ali nijesmo htjeli da iznosimo u javnost ništa. Čak i sa takvom situacijom smo uspjeli da budemo u samom vrhu tabele.

Na pitanje sportskog direktora ili nekog iz kluba može li neki igrač da dobije čiste papire da ide u drugi klub, da potraži nešto što će mu biti bolje, dobijemo odgovor da moramo da platimo obeštećenje da bi dobili čiste papire. A dugovanja ne spominju! Ima li kraja ovoj tužnoj situaciji, pitamo se?

Možda će ih ova naša izjava malo razdrmati, a možda i neće. Mi smo iznjeli pravo stanje i dešavanje u FK Arsenal. Ako im naši rezultati nijesu dovoljni onda stvarno nemamo riječi. Neka nas onda puste da idemo neđe đe ćemo se osjećati kao igrači i đe ćemo biti cijenjeni za ono što radimo. I na samom kraju ovog našeg teksta, koji nije baš lijep, ali je istinit dugujemo veliku zahvalnost našem bivšem treneru Zoranu Lemajiću, koji je sam iz svog džepa nagradio igrače. Zbog toga će u ovoj teškoj situaciji barem malo biti lakše kad ima ljudi kao što je on. Ovim putem mu se iskreno i od sveg srca zahvaljujemo - stoji u saopštenju fudbalera Arsenala.

R. A.

Preminula Milka Babović, prva dama jugoslovenskog novinarstva Milka Babović, čuvena televizijska novinarka i bivša atletičarka, preminula je juče u Zagrebu u 93. godini.

Kao reprezentativka Jugoslavije dva puta je bila svjetska studentska šampionka na 80 metara, 17 puta bila je najbolja u zemlji, dok je 27 puta rušila državni rekord u nekoliko disciplina. Dva puta je bila najbolja na Balkanu.

U bogatoj sportskoj karijeri dva puta je nagrađivana za najbolju jugoslovensku sportistkinju,

a tri puta, u anketi Sportskih novosti bila je najbolja hrvatska sportistkinja.

Od 1957. radila je na Radio Televiziji Zagreb, prva je sportska reporterka u Hrvatskoj, osnivačica sportske redakcije televizije i prva urednica. Bila je zaštitni znak TV prenosa umjetničkog klizanja. Bila je reporter i komentator na OI u Rimu 1960. i Minhenu 1972, na Zimskim olimpijskim igrama u Insbruku (1964. i 1976), Grenoblu (1968), u Sarajevu (1984)...

R. A.

PODGORICA - Petrovac će sumornu jesen, koju je završio na posljednjoj poziciji Telekom 1. CFL, pokušati da zamijeni vedrim proljećem sa istim stručnim štabom, ali trebalo bi osvježenim igračkim kadrom.

- Idemo dalje zajedno, da vidimo hoćemo li uspjeti. Cilj je da izbjegnemo direktno ispadanje i da se domognemo baraža. Neće biti lako, čeka nas izuzetno težak posao ukoliko ne dovedemo nekoliko igrača.

Teško je u januarskom prelaznom roku angažovati pojačanja, ali u ovim okolnostima i zavisno od budžeta potrudićemo se da ga što bolje odradimo - rekao je trener Nenad Vukčević za Arenu. ,,Nebo-plavi“ su u pregovorima sa nekoliko igrača, traže se akvizicije u svim linijama tima.

- Prioritet nam je da dovedemo što više kvalitetnih igrača.

Da njih četvoricu-petoricu ,,naslonimo“ na kostur tima koji imamo, mislim da bi to bilo dovoljno. Naravno, da tih četiri-pet igrača na određenim pozicijama budu baš prava pojačanja - kazao je Vukčević.

Petrovac je u 19 mečeva upisao samo dvije pobjede,

igrama je vjerovatno zaslužio koju više.

- Određeni kvalitet koji nam je nedostajao i velika doza sreće koju nijesmo imali doveli su nas do toga da smo na koti

od 12 bodova. S obzirom na to kako smo igrali i na šanse koje smo stvarali na određenim mečevima, a nijesmo uspjeli da ih valorizujemo, uz malo te sreće ili kvaliteta

Veljko Mihaljević debitovao za prvi tim Mornara

Novi biser sa ,,Topolice“ PODGORICA - Košarka je godinama unazad preuzela primat kada je sport u pitanju u Baru. Ali FK Mornar polako ponovo dobija odlike velikog kluba, koji zna što želi i koji ne pravi kratkoročne, već dugoročne planove, što dodatno odslikava ozbiljnost ovog fudbalskog kolekiva.

Zahvaljujući ljudima iz kluba, fudbalskim radnicima i privrednicima, koji su veliki zaljubljenici u fudbal, Mornar opet ,,širi jedra“, a prvi dio sezone pokazao je da su Barani konačno na pravom putu. Međutim, osim dobrih rezultata prvog tima, koji je u igri za povratak u Prvu ligu, posebno raduje što je značajno podignut rad sa mlađim selekcijama, pa je očigledno da Mornar neće biti prinuđen da traži klince iz drugih sredina, već ima svoje bisere, koji tek treba da zasijaju.

Najbolji dokaz za to su omladinci. Sjajna generacija odlično vođena mladim stručnjakom

Zoranom Đuraškovićem, koji nakon velike fudbalske karijere, tokom koje je bio prepoznatljiv kao izuzetan golgeter, očigledno postaje i vrsan stručnjak, jer svi koji su pratili utakmice omladinskog tima Mornara, mogli su da uživaju u

partijama mladih Barana.

Ovog puta akcenat stavljamo na prvog strijelca omladinskog tima - Veljka Mihaljevića, koji je očigledno novi biser sa ,,Topolice“.

- Zadovoljan sam polusezonom, iako donekle ostaje žal

Odluka Organizacionog odbora Olimpijskih igara

Manje novca za otvaranje Igara u Tokiju Ceremonije otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara u Tokiju naredne godine biće održane u jednostavnijem i manje raskošnom maniru, objavljeno je iz Organizacionog odbora Igara.

Na ovaj način organizatori će doći do značajne uštede u budžetu odloženih Igara, koje

treba da počnu u julu naredne godine. Takođe, ovakve ceremonije oslikavaće duh sveukupno jednostavnijih Igara, u skladu sa brojnim mjerama prevencije širenja korona virusa, i uz poštovanje žrtava pandemije širom svijeta.

- Prigodno je da u ovoj situaciji ceremonije budu svedenije i da reflektuju cjelokupno plane-

tarno iskustvo pandemije korona virusa - saopšteno je iz Organizacionog odbora.

Ističe se da će oba svečana momenta biti koncipirana tako da simbolišu jedinstvo čovječanstva na putu do pobjede nad kovid-19 pandemijom. Ranije ove sedmice saopšteno je da će ukupan budžet Igara dostići 12,5 milijardi eura.

S. S.

Neđelja, 27. decembar 2020.

Arena

Fudbal

ner Nenad Vukčević ne gubi nadu

Iskusni ofanzivac u januaru napušta Arsenal

o, ali nam pojačanja

mogli smo da imamo mnogo više bodova nego što imamo sada. Ipak, nijesmo ni u tolikom zaostatku u odnosu na ostale da bismo se već predavali. I prošla sezona je

zbog bodovne kazne i možda još boljeg plasmana na kraju jeseni, ali svakako da smo skrenuli pažnju na sebe - kaže Mihaljević.

Omladinci Mornara bili su u sjajnom ritmu (na posljednjih deset mečeva doživjeli su samo jedan poraz), a Veljko je na 15 utakmica postigao devet golova.

- Imam jako dobre saigrače i bez njih i velike pomoći trenera Đuraškovića, od kojeg sam mnogo naučio, ne bih bio prvi strijelac.

Veljko je u posljednjem meču Druge lige ove polusezone debitovao i za prvi tim.

- Kada sam počeo da igram san je bio da dođem jednog dana do prvog tima. Debi za seniorski tim daje mi veliki stimulans i dodatnu motivaciju za dalje, a sigurno je još jedan veliki korak za mene. Ali znam da moram još dosta da radim i napredujem - naglasio je Mihaljević, koji nema dilemu kada su u pitanju ciljevi.

- San je da zaigram za reprezentaciju i da polako još više dobijam šansu za prvi tim, ali za to je potrebno mnogo rada podvukao je Mihaljević. R. P.

pokazatelj da uvijek može da se nadoknadi zaostatak.

Svi u klubu smo optimisti, ali ponavljam, trebaće nam pojačanja i dovoljan budžet da bismo ih angažovali podsjetio je Vukčević na spasilačku epizodu iz sezone 2019/20.

Petrovac zaostaje pet bodova za Titogradom, a deset za Rudarom i Jezerom.

- Trenutno nam je najbliži Titograd, što ne znači da će tako biti poslije nekoliko kola.

Možda neka druga ekipa uđe u krizu rezultata, pa nju stignemo. U svakom slučaju, naš cilj je da sustignemo ekipu koja bude ispred nas, a koja će to biti pokazaće takmičenje. Sa svima igramo po dvije utakmice, mnogo je bodova u opticaju, tako da nema razloga da ne budemo optimisti.

Pripreme posljednjeplasirane ekipe Telekom 1. CFL krenuće između 8. i 12. januara.

- Najvjerovantnije ćemo, kao i obično, trenirati na Jazu, a bilo bi dobro da budemo svi zajedno u hotelu. Zimske pripreme su protekle sezone odrađene vrlo kvalitetno, nadam se da ćemo i ove imati slične uslove - naveo je Vukčević.

Ne. K.

21

Ozil prelazi u Fenerbahče

PREMIJER (15. KOLO): ,,Tobdžije“ pobijedile Čelzi

Arsenal je živ Skoro dva mjeseca, od 1. novembra i pobjede nad Mančester junajtedom, Arsenal je bio bez trijumfa u Premijer ligi.

Juče je, poslije sedam mečeva, konačno upisan i mogao bi da predstavlja prekretnicu sezone - ,,tobdžije“ su u londonskom derbiju savladale Čelzi 3:1.

U prvom poluvremenu siguran iz jedanaesterca bio je Aleksandr Lakazet, nakon čega je Granit Džaka sjajno izveo slobodan udarac - 2:0.

I Bukajo Saka je u nastavku

postigao efektan pogodak, možda ne namjerno jer se može zaključiti da je želio da centrira, a Tami Ejbraham je samo ublažio poraz ,,plavaca“. Čelzi je u nadoknadi imao jedanaesterac, ali je Žoržinjo lošim izvođenjem omogućio Lenou da mu odbrani. Čelsi je upisao četvrti poraz i uz meč više zaostaje šest bodova za prvoplasiranim Liveprulom.

Arsenal ima šest bodova više od Fulama, koji je prvi ispod crte u zoni ispadanja.

Junajted je vodio dva puta

Rezultati i tabela Lester - Man. junajted 2:2 (1:1) (Barns u 31, Vardi u 85. - Rašford u 31, Fernandeš u 79) Aston Vila - Kristal Palas 3:0 (1:0) (Traore u 4, Haus u 67, El Gazi u 76) Fulam - Sautempton 0:0 Arsenal - Čelzi 3:1 (2:0) (Lakazet u 34. (pen), Džaka u 44, Saka u 56. Ejbraham u 85) DANAS 13.00 - Lids - Barnli 15.15 - Vest Hem - Brajton 17.30 - Liverpul - Vest Bromvič 20.15 - Vulverhempton - Totenhem

Bivši njemački reprezentativac Mesut Ozil odavno je van ozbiljnih planova Arsenala, a u zimskom prelaznom roku bi konačno mogao da napusti London.

Mediji na Ostrvu pišu da će iskusni ofanzivac raskinuti saradnju sa ,,tobdžijama“ i šest mjeseci prije isteka ugovora napustiti klub bez obeštećenja.

Kako stvari stoje, Ozil će sa čistim papirima potpisati za Fenerbahče i zaigrati u zemlji koju smatra domovinom.

Trideset dvogodišnji vezista iz Gelzenkirhena od marta nije odigrao utakmicu za Arsenal.

Tokom karijere branio je boje Šalkea, Verdera i Real Madrida.

Za A selekciju Njemačke upisao je 66 nastupa i postigao 18 golova. D. K.

protiv Lestera i dva puta gubio prednost.

Rašford i Fernandeš su donosili vođstvo ,,crvenim đavolima“, a Barns i Tuanzebe (autogol) vraćali egal.

Lester ima tri boda i manje i utakmicu više od Liverpula, od kojeg Junajted zaostaje četiri boda.

Ne. K.

U Engleskoj vlada strah od širenja nove verzije korona virusa

,,Vukovi“ zabranili igračima odlazak u trgovinu Beogradski mediji tvrde da je došlo do susreta Dragana Stojkovića i Slaviše Kokeze

Piksi preuzima klupu Srbije Dragan Stojković Piksi najbliži je klupi fudbalske reprezentacije Srbije.

Legendarni igrač je nedavno poručio da bi sigurno odveo ,,orlove“ na Mundijal u Kataru, a po svemu sudeći dobiće priliku da svoje tvrdnje konkretno realizuje u ulozi selektora.

Beogradski mediji pišu da se Stojković susreo sa predsjednikom FS Srbije Slavišom Kokezom, te da su nekoliko sati razgovarali u restoranu.

- Sjedjeli su u restoranu nekoliko sati i sve vrijeme bili sami za stolom. Djelovalo je da je razgovor protekao u vrlo prijatnom i srdačnom tonu, ali nije moglo da se nasluti što je tema razgo-

vora - rekao je očevidac za Informer.

Ni Kokeza ni Stojković nijesu komentarisali svoj sastanak, niti otkrili kako teku pregovori, a ranije je najavljivano da bi ,,orlovi“ mogli da dobiju novog selektora do kraja godine.

Klupa Srbije je upražnjenja nakon odlaska Ljubiše Tumbakovića, a kandidati da naslijede iskusnog stručnjaka su i Savo Milošević i Vladan Milojević, koji vodi Al Ahli iz Saudijske Arabije.

Kao mogući selektor Srbije pominjao se i crnogorski stručnjak Miodrag Božović Grof koji je trenutno bez angažmana poslije prekida saradnje sa Krilom Sovjetovim.

D. K.

U Engleskoj vlada strah od širenja nove verzije korona virusa, a to je razlog da pojedini klubovi zabrane igračima kretanje u javnosti.

Tako je Vulverhempton naredio fudbalerima da se zaštite od bolesti na taj način što bi trebalo da izbjegavaju kontakte u spoljašnjem svijetu, kao i da ne odlaze u supermarkete sve do marta.

Vulvsi su u pripravnost stavili

zaposlene u klubu koji su na raspolaganju igračima za sve što im je potrebno.

- Zaposleni u klubu će ići u kupovinu umjesto fudbalera.

Tu su i za sve druge stvari. Želimo da sačuvamo ekipu od zaraze - rekao je menadžer ,,vukova“ Nuno Espirito Santo.

D. K.

Njemački Skaj piše da je korpuletni golgeter na pragu prelaska u Bundes ligu, gdje će pojačati Šalke. U suprotnom

smjeru krenuće Ozan Kabak.

Tim iz Gelzenkirhena prolazi kroz teške trenutke, a o tome svjedoči činjenica da je trenutno posljednji u prvenstvu - bez ijedne pobjede nakon 13 kola.

Stvari, makar u ofanzivi, možda bi mogle da se promijene dolaskom Origija koji je dao ključne golove u polufinalu i finalu Lige šampiona prije nepune dvije godine kada su ,,redsi“ osvojili trofej.

Origi ima iskustvo u Bundesligi, budući da je u sezoni 2017/18. nosio dres Volfsburga.

Ranije je nastupao za francuski Lil. Za reprezentaciju Belgije odigrao je 28 utakmica i tri puta se upisao u listu strijelaca. D. K.

Belgijski napadač napušta Liverpul

Origi ide u Šalke Belgijski napadač Divok Origi trebalo bi da napusti Liverpul u januarskom prelaznom roku.

22

Horoskop

Neđelja, 27. decembar 2020.



Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (28. 12. 2020 - 3. 1. 2021) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da biste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog vedskog astrologa Mlade- soulmatestars.com/vedic-signs/ na Lubure, neophodno je da znate calculate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na tako ćete imati korektan rezultat www.vedicastrologer.org/jh. navedenih tranzita, te istinsku Za ukupan rezultat nije dovoljno dobrobit od navedenih informacija. posmatrati samo planetarne tranPreciznu kalkulaciju Mjesečevog zite, već i periode/podperiode kroz povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putova-

nja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je od utorka u 3:24 do srijede u 4:28. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. noj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK I SRIJEDA

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Dani ispunjeni brigom.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Dani ispunjeni brigom.

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitet-

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na viso-

kom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 9:08. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 15:47. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Neđelja, 27. decembar 2020.

Marketing

23

24

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi PRoDaJa Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno.

Može i razmjena i otkupljivanje istih. Tel. 069 051 526 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

oglasNo oDJElJENJE “PoBJEDa” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neđelja, 27. decembar 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. decembar 2020.

Dana 26. decembra 2020. u 81. godini umrla je naša draga

25

Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj teti Dana 26. decembra 2020. preminuo je u 78. godini naš dragi

BRANKI IGOR i SEKA JOVIĆEVIĆ

BRANKA Markova PARAČA rođena Đurović Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice na mjesnom groblju Dugi Do, Njeguši.

1808

ČEDOMIR - ČEDO Milutinov STANOJEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj tetki Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice, na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: sinovi SAVO i RAJKO, snahe LJILJANA i DANIJELA, unuci NIKOLA, MARKO i PETAR, unuke JOVANA, IVANA i ANA

Ožalošćene porodice: STANOJEVIĆ i KOSOVAC

BRANKI DRAGAN, MILENA i MILICA sa porodicama 1789

1809

Voljenoj babi

Posljednji pozdrav dragoj tetki

1781 Posljednji pozdrav dragom

ČEDU STANOJEVIĆU

BRANKI

BRANKI Markovoj PARAČI rođ. Đurović

Uvijek ćeš ostati u našim najljepšim sjećanjima.

Porodica pokojne SENKE JOVANOVIĆ 1810

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tvoji: sin IGOR, snaha STANKA, unuke TIJANA i PETRA 1782 Opraštamo se s tugom od

Srećni što smo te imali, tužni što smo te izgubili, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji MARKO, JOVANA i IVANA

BRANKA PARAČA rođ. Đurović

1814 Voljenoj majci, svekrvi i babi

ĐOKA Dobrog i voljenog brata.

LJILJANA ADŽIĆ sa porodicom

Voljenoj sestri Branki 1793

od JELKE i GARE

Posljednji pozdrav dragom

BRANKI Markovoj PARAČI rođ. Đurović 1812 Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu kojom si nas darivala.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav dragoj strini

ĐOKU

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Nema te tuge koja bi bila jača od ponosa što sam te imala. Sećanje na tebe je trajno a ljubav večna.

Tvoja GOCA

Sin SAVO, snaha LJILJANA, unuk MARKO i unuke JOVANA i IVANA 1794

BRANKI

1813

MIJO PARAČA sa porodicom

Umrla je moja voljena sestra 1807

BRANKI PARAČI

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Uvijek ću te nositi u svom srcu.

Lijepo je bilo imati te za ujnu.

SEKA i MEŠA BOŽOVIĆ sa porodicom

BRANKI PARAČI

1805

Kuma, počivaj u miru!

Porodici iskreno saučešće.

Porodica pok. LJUBA MILIĆA 1818

BRANKA Markova PARAČA

Draga sestro, tvoja kratka i teška bolest odvela te iz zagrljaja svih tvojih najmilijih.

Sestra SMILJKA NIKČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj ujni

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

BRANKI PARAČI DUŠKO OTAŠEVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1811

1806

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. decembar 2020.

Posljednji pozdrav dragom

Dragi sine

Dana 26. decembra 2020. u 89. godini umrla je

Počivaj u miru, dobra dušo.

SIMUNA Radivojeva CICMIL

RAJKU

RAJKO

VASE Milanova MARTINOVIĆ

1802

rođena Danilović Posljednji pozdrav bratu, šuri i ujaku

Mučeniče moj, cijeli moj i tvoj život bila je jedna velika borba, koju si nažalost prvi izgubio ti.

Umjesto da ja idem prva pošao si ti. Ali to je valjda sudbina svake nesrećne majke koja prati svoje dijete.

1796

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 27. decembra u 13 časova na groblju u Glibavcu.

Tvoja neutješna majka ANA – ANKA VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu Ožalošćeni: kćer DRAGICA, sinovi DRAGAN i ZORAN, snaha RADA, unuk RATKO i unuka RADMILA, zaove MILKA i MILIJANA, jetrva STANKA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina

1816

RAJKU VUKOVIĆU Počivaj u miru.

RAJKU Sestra OLJA VUJOVIĆ sa porodicom

VJERA, MIKO, TIJANA i VUK ĐELEVIĆ Dana 26. decembra 2020. u 70. godini umrla je naša draga 1826

1797

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MILKA Božidarova LUČIĆ rođena Rajković Sahrana je obavljena 26. decembra u krugu uže porodice na mjesnom groblju u selu Goransko – Piva.

Ožalošćena porodica: suprug BOŽIDAR, sinovi DEJAN i IGOR, braća RADOVAN i JAKOV, snaha MILEVA, zaova ANĐA, unučad, đeverići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina LUČIĆ i RAJKOVIĆ

RAJKU VUKOVIĆU

RAJKU

DRAGAN ABRAMOVIĆ

Sestra RAJKA KRŠIKAPA sa porodicom

Počivaj u miru.

1827 1828

Posljednji pozdrav dragom našem

1798 Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Dragoj strini

RAJKU Đokovom VUKOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Anđeli neka te čuvaju jer si ti to zaslužio.

VELJKO i VLADO VUKOVIĆ sa porodicama

MILKI

RAJKU

1823

Mnogo je lijepih sjećanja i uspomena po kojima ćemo te pamtiti.

Bila si primjer kako se dostojanstveno živi do posljednjeg časa.

Hvala ti na svemu što si učinila za nas.

Draga naša strina

PAVLE, NIKOLA, LUKA, PETAR, NASTA i MARIJA

Porodica tvog pok. đevera SAVE 1833

1799

Usnula je u Gospodu

Preminula je moja sestra

Posljednji pozdrav bratu i šuri

MILA Uskraćeni za nesebičnu ljubav, srdačne susrete, tople riječi i iskrene savjete, a ponosni što smo te imali uz sebe, uvijek ćemo te čuvati u sjećanjima.

Počivaj u miru.

Tvoji: GOSPAVA, LJILJA, DADA i DRAGAN sa porodicama

MILKA Borova LUČIĆ Mile ruke moje majke. Nikad više.

Tvoje je carstvo nebesko.

MILKA Borova LUČIĆ Počivaj u miru, sele.

Tvoj sin DEJAN 1829

1819

RAJKU Đokičinom VUKOVIĆU BRANKA i DUŠKO SJEKLOĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi 1800

Brat RAJO 1830

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav dragoj strini i jetrvi

MILKI Borovoj LUČIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

IVAN i BRANKA 1831

MILKI LUČIĆ Bila si uzor i ponos. Bila si žena velikog srca i čiste duše… Bila si majka, baka, prijatelj i oslonac, a sad treba da kažemo zauvijek zbogom… Počivaj u miru jer si iza sebe ostavila dubok trag ljubavi, poštovanja i dostojanstva.

RAJKU Đokičinom VUKOVIĆU

IGOR i MILEVA sa djecom

MIJO i BATE VUČERAKOVIĆ sa porodicama

1835

1801

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. decembar 2020.

Dana 25. decembra 2020. u 89. godini umro je

27

Posljednji pozdrav dragoj

Ovim putem opraštamo se od naše drage i uvažene koleginice

RADMILI KALUĐEROVIĆ

RADOMIR Milunov POPOVIĆ

Od porodice pokojnog MLADENA KALUĐEROVIĆA 1769

Sahranjen je 26. decembra, po svojoj želji, u krugu porodice na groblju u Doljanima.

Posljednji pozdrav dragom kumu

DIJANE MILOŠEVIĆ

Ožalošćeni: supruga JELENA, sin RANKO, ćerka SNEŽANA, snaha BEGONJA, unučad ĐORĐE, DUNJA, JANJA i MILOŠ, praunuci VUKAN i ERIK i ostala rodbina

RAJKU VUKOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1777

Počivaj u miru.

Familija pok. KOSTE BOGDANOVIĆA

Posljednji pozdrav tetku i zetu

1803

Posljednji pozdrav dragom

KOLEGINICE I KOLEGE „SPORTSKI OBJEKTI“ DOO PODGORICA

RADOMIRU POPOVIĆU Od NIKOLE, ANE i SLAVKE

RAJKU VUKOVIĆU Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

1778

SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom

Dana 25. decembra 2020, poslije kraće bolesti, u 64. godini preminuo je naš dragi

1767

1804

Umrla je naša draga sestra

RAJKO Đokičin VUKOVIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice, 26. decembra na Novom groblju na Cetinju.

Kuća žalosti: Njegoševa, broj 25

Posljednji pozdrav

SOFIJA – SONJA PEKANOVIĆ Počivaj u miru, naša draga sestrice.

BOBA, MIRA i BEBA

SOFIJI – SONJI Antunovoj PEKANOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na našu dragu, časnu i plemenitu komšinicu Sonju.

Počivaj u miru.

1753 Ožalošćeni: majka ANKA - ANA, sestre RAJKA i OLJA, sestrići, sestrične i ostala rodbina VUKOVIĆ i KOJIČIĆ

Tvoj KOMŠILUK IZ UL. KARAĐORĐEVE 20

Posljednji pozdrav

1815 Posljednji pozdrav dragom

1770

Tužnim srcem javljamo da je 26. decembra 2020. iznenada u 72. godini umro

RAJKU VUKOVIĆU Dragi Rale, neka tvoja dobra i napaćena duša nađe svoj mir.

Počivaj u miru.

dr MIROSLAVU MARIĆU

Ujna ĐINA, sestre TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ

Čuvaćemo te uvijek u našim srcima, mislima i uspomenama.

1774

Kum VLADO SIMIĆ i kuma JELENA LUČIĆ

Dragom prijatelju 1780

DANILO – ŠOJO V. PEDOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 26. decembra u 15 časova u porodičnoj grobnici u selu Godijelja, u krugu porodice.

Ožalošćeni: supruga MILICA – MIKA, sin VUKSAN – MIKAN, kćerke MILOSAVA – MIRA, DUŠANKA – DUNJA, JELENA – JEKA i VUKICA, braća DUŠAN – DUJO i GLEDO, ujak MILJAN, tetka VIDOSAVA, braća od stričeva, braća i sestre od ujaka i tetaka, snahe, sinovci i sinovice, unučad i ostala rodbina

MILUTINU ĐURAŠKOVIĆU Bio si i ostao naš iskreni prijatelj. Hvala ti na svemu.

Porodica LEKIĆ

1768

1790

Počivaj u miru.

1832

RAJKU VUKOVIĆU LOLA, LJILJA i MIĆA

28

Oglasi i obavještenja

Dana 25. decembra 2020. u 88. godini preminuo je naš voljeni

ANTUN JOS

Neđelja, 27. decembar 2020.

Navršava se 40 dana od odlaska naše drage

VASILJKE VUJOVIĆ

VASILJKI

Sjećanje na tebe i tvoj dragi lik ostaće vječno u mislima i srcima nas koji te volimo.

Majko, na naše ranjeno srce još jedna rana. Teško je riječima opisati svu moju bol i tugu koju osjećam tvojim odlaskom. Teško je gledati tvoje upražnjeno mjesto u kući. Puno mi nedostaješ. S poštovanjem što smo te imali za svekrvu i babu čuvaćemo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam poklanjala. Počivaj u miru sa Anđelima, a mi ćemo te sa ponosom pominjati i čuvati od zaborava. Pazi nam Ivanu.

Suprug ĐOKA, sinovi VIDO i VUKO, snaha DUŠKA, unučad MILOŠ i ITANA Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice.

Voljenoj majci, svekrvi i babi

1787

RADOJE, SNEŽANA i IVAN

27. 12. 2018 – 27. 12. 2020.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Prošle su dvije tužne godine od kada nije sa nama naša voljena supruga i majka

1785 Voljenoj majci, svekrvi i babi

1817

Posljednji pozdrav našem dragom

VASILJKI

RADMILA – CACA LAINOVIĆ

Majko, istina je teška tuga i bol velika, a riječi malo da opišu koliko mi teško pada tvoj odlazak. Bila si mi uzor, snaga i životni putokaz na čemu sam ti doživotno zahvalan. Tvoja nesebična dobrota i veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas zaslužuju da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

Počivaj u nebeskom carstvu sa Anđelima.

VESKO, MIRA, ŽELJKO, LUKA i TEODORA

SRETENU RADONJIĆU

Ostaješ zauvijek u našim srcima kao simbol velike ljubavi, nježnosti i ponosa.

1784

Dragi Piđo, s ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: MILENKO, MARINA, MIRA i MAJA Tvoja tetka NEVENKA sa porodicom

ВАСИЉКИ ВУЈОВИЋ Четрдесет дана нијеси са нама. Не криви нас за сузе, тешко је без тебе. Хвала ти што си увијек била пуна разумијевања, љубави и бриге за све, што је живот крај тебе био безбрижан. Заувијек остајеш у нашим срцима.

1821

Кћерка РАДМИЛА и унуци МАРКО и ВАСИЛИЈЕ са породицом

1834

27. 12. 2018 – 27. 12. 2020.

POMENI

1795

Najdražoj našoj baba

Voljenoj strini

Navršava se šest godina od smrti supruge i majke

VASILJKI Strina, hvala ti za svu roditeljsku ljubav koju si mi poklanjala za života. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DALIBORKA, SLAĐANA, DANIJELA

CICE IVKOVIĆ

1783

CACI LAINOVIĆ

Godine prolaze sjećanja ostaju.

Nedostaješ nam.

Tvoji: LJUBO, LANA i LENA

1824

VASILJKA Đorđijeva VUJOVIĆ Sjećanje na tebe je sjećanje na bezbrižno djetinjstvo, bezgraničnu ljubav i dom.

Listajući najtoplije slike prošlosti čuvamo uspomenu na tebe.

Majko, ne mogu da shvatim da te više nema. Tuga u meni je pregolema. Počivaj u miru. Ćerka MIRA ROGANOVIĆ sa porodicom

Godina je od smrti dragog 1786

Tvoja unučad: TAMARA, JOVANA, NINA, NIKOLA i FEĐA

KRCUNA Markovog RAKČEVIĆA

Četrdeset je dana od kada nije sa nama voljena baba i prababa

Nadamo se da si našao spokoj kod svoje porodice.

Počivajte u miru.

Dana 27. decembra 2020. posjetićemo vašu vječnu kuću.

1825

Tvoja PORODICA

1822 VASILJKA VUJOVIĆ VASILJKA VUJOVIĆ U našim srcima ostaćeš simbol vječnog trajanja i velike ljubavi.

Majko, navršava se 40 tužnih dana od kako nijesi sa nama a svakog dana je tužna rana.

Unuk NIKOLA VUJOVIĆ sa porodicom 1788

Ćerka ĐINA sa porodicom 1771

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. decembar 2020.

29

Godina dana je otkako je otišao u vječnost moj

Danas je 38. rođendan našeg

LATE

IVICE KLIKOVCA

Već 15. koji dočekuješ u društvu anđela.

Vrijeme koje prolazi ne udaljava, već dodatno ispunjava naša srca zemaljskom tugom i nebeskom radošću.

Jedne januarske praznične večeri preselio si se među zvijezde.

Prošla je godina, a ti i dalje sijaš... ...Zvjezdanog neba i ljudskog srca nikad se čovjek neće moći nagledati...

TVOJA PORODICA

Tvoja RADMILA

1756

1747

Navršava se četrdeset dana od smrti voljene majke i babe

Четрдесет је тужних дана откако ме напустила моја вољена мајка

ВАСИЉКА Ђорђијева ВУЈОВИЋ

VASILJKE Đ. VUJOVIĆ Draga majko, vječno si ostavila bol u mom srcu.

Počivaj, anđele naš, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ 1754

Нека твоја племенита душа почива у миру. Увијек ћеш бит вољена, никад заборављена у нашим срцима и мислима.

Tužnih 40 dana od smrti naše majke, svekrve i babe

VASILJKE Svaki dan je sve teže i teže bez tebe, draga Majko.

1820

MILORAD sa porodicom

Кћерка МИКА, зет ДРАГО, унучад ГОРАН, СНЕЖА и БОЈАН са породицама 1746

Четрдесет је тужних дана откако ниси са нама

Pola godine je od smrti

Navršava se pola godine

MLADEN ŠAKOVIĆ

ВАСИЉКА Ђорђијева ВУЈОВИЋ Кћерка СЛАВКА са породицом

SLOBA VUJAČIĆA

SLOBO VUJAČIĆ

Teško je živjeti sa ranom u duši i bolom u srcu da te više nema, brate.

Sestra DARE TOMOVIĆ

1750

Dragi naš, vrijeme ne liječi tugu za tobom, ali svjedoči koliko nam nedostaje tvoja topla ruka i čestita duša, duša koja nas je okupljala pod okriljem ljudskosti i koja neumitno sjeća na neka druga ljepša vremena.

Dok ja živim, živjećeš i ti u mojim sjećanjima, voljen i nezaboravljen.

PORODICA

Brat od tetke IVICA

1764

1765

1748

Четрдесет дана је од смрти вољене бабе

NADA Dušanova KARADŽIĆ

ВАСИЉКЕ ВУЈОВИЋ Вријеме није лијек, већ само свједок велике љубави, поштовања и захвалности према теби. Са поносом ћу те спомињати и чувати од заборава.

...Tuga samo mijenja oblik.

Volimo te i ne zaboravljamo.

Nema te znam... ali vraćaš se svaki put kad pomislim na tebe. Postojiš u svakoj suzi koja padne u svakom trenu kad ti ime izgovorim.

PORODICA

Унука МАРИЈА НОВОВИЋ са породицом 1763

MLADEN ŠAKOVIĆ

29. 12. 2015 – 29. 12. 2020.

1751

SUPRUGA 1749

30 Oglasi i obavještenja Dana 30. decembra 2020. godine navršavaju se dvije godine od smrti velikog i rijetkog čovjeka

Neđelja, 27. decembar 2020.

Навршава се ЧЕТРДЕСЕТ ДАНА од смрти наше драге и вољене

Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

MILOSAVE - MILE Pavlove VUJOVIĆ DANICE Dušanove VUJOVIĆ

СТАНИСЛАВЕ пок. Војислава ВУКОТИЋ

rođ. Brajović 1935–2018.

рођ. Никчевић

Draga majko, tvoj nimalo lak, ali dostojanstven i častan život, naučio me kako se treba boriti, a sjećanje na tebe, tvoje djelo i briga o najmilijima me ispunjavaju ponosom i zahvalnošću.

Bila je velika privilegija imati takvog roditelja koji je bio i majka i otac...

Помен се одржао у суботу, 26. децембра 2020. године на гробљу код Цркве Св. Преображења у Игалу, у кругу породице. Породица се захваљује на изразима саучешћа.

Teško je doći u roditeljski dom a ne naći te. Časno si živjela, a tiho otišla.

Tvoj pošten i težak životni put nas obavezuje da sa ponosom govorimo o tebi!

TVOJA PORODICA 1776 VOLJENA NAŠA

Sin PEĐA

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

1791

1752

Pet godina je od kada nije sa nama naš dragi

Četrdeset je dana od smrti

MIRA STARČEVIĆ

Živiš u našim srcima i mislima, a sjećanje na tebe nas ispunjava ljubavlju, ponosom i tugom.

Nedostaješ nam.

BRANKO Ilijin RADOMAN Sa tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te zauvijek u našim srcima.

TVOJA PORODICA

MILIJANE - BENJE VUČINIĆ

Tvoji: DRAGAN, VASKO, NENA i NINA

1772

DEJAN, ŽANA i DANKA sa porodicama

Ne mogu reći tetka jer si mi bila majka, bila si mi sve, oslonac, podrška.

Draga Beko, teško je živjeti sa istinom da te nama. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1792 Četrdeset dana je od smrti moje drage sestre

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

1775

Navršava se 40 dana od prerane smrti

MILIJANE – BENJE VUČINIĆ Berkice, bila si više od sestre, nedostaješ mi. Tvoj lik i plemenitost čuvaću od zaborava.

GOJKA Blagojevog PRAVILOVIĆA Sa ponosom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tvoj častan život.

Hvala svima koji lično, putem telegrama i telefonom izjaviše saučešće za našim Gojkom.

1761

1757

Tvoja sestra JELICA – VERA BAŠA sa porodicom

oficira JNA u penziji

Četrdeset dana je od smrti naše drage sestre, zaove, tetke i babe

Porodica PRAVILOVIĆ

Dragom i voljenom tetku

DRAGUTINA Radosavovog ĆOROVIĆA

Bilo je ponosno imati te za brata.

Neka ti naše suze ne remete vječni mir i tišinu, nek te prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

SJEĆANJE 27. 12. 2012 – 27. 12. 2020.

Sestra MILUŠA

MILIJANE – BENJE VUČINIĆ Dok naša srca kucaju, ti ćeš živjeti u nama.

GOJKU PRAVILOVIĆU

ALEKSANDAR VRANEŠ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

BOŽIDARKA VUČKOVIĆ sa porodicom 1762

BORIS

Brat BRANKO, snaha TATJANA, bratanići MIRKO i NIKOLA bratanična TAMARA, snahe STEFANIJA i MAJA, unuci ALEKSANDAR i MATIJA i zet BLAŽO 1758

1779 Дана 27. децембра 2020. године навршавају се три године од смрти нашег драгог

Četrdeset je dana od smrti

1766

ВУКАЈЛОВИЋ ВУКАШИНА – МИЛАНА

Navršava se 10 godina od kada više nije sa nama.

1755

Твоји НАЈМИЛИЈИ

MILIJANE – BENJE VUČINIĆ Kćeri moja nijesam se od tebe nadala da ćeš me ostaviti, dani prolaze, a ja te čekam. Teško čekati, a još teže ne dočekati te. To boli svaka rana pored srca, a ti, Beko, posred srca.

Bila si moj oslonac i podrška.

DRAGICA VUKOTIĆ

1759

Uvijek ćemo te čuvati u najljepšem sjećanju.

Godina je od kada nije sa nama

Tvoja neutješna majka LJUBICA

Četrdeset dana je od smrti voljene sestre

RAJKO RAKČEVIĆ

MILENA GRUPKOVIĆ i JELENA PEROVIĆ sa porodicama

BENJE

Otišao si dostojanstveno i mirno, kako si i koračao kroz život. Nedostaješ, Radžo, u svakom danu, ali ostaješ vječno voljen i prisutan u sjećanju.

Neke rane se nikad ne zacijele i uvjerena sam da vrijeme ne liječi svaku bol.

Jer što je ljubav jača to je i patnja veća.

1745

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoj brat GAGO i snaha MIKA sa porodicom

Sestra ZORA i zet ACO 1760

1773

Neđelja, 27. decembar 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 27. decembar 2020.

Nina Petković predstavila spot za pjesmu ,,Dance till I Die“

Očekujem pozitivne reakcije publike

STEPHEN DIAS

PODGORICA - Crnogorska pjevačica Nina Petković, u petak je predstavila novi spot za pjesmu ,,Dance till I Die“ koju je objavila proteklog ljeta.

Spot je neoficijelni, drugačiji od onoga što je publika navikla da gleda.

Kako je u nedavnom razgovoru za Pobjedu istakla Petković spot je sklopljen od snimaka i fotografija sa broda.

KADAR SA SNIMANJA SPOTA: Nina Petković

- Kao što sam ranije pomenula u medijima, sa plesnom grupom iz teatra vježbala sam koreografiju na brodu, i plan je bio da se snimi oficijelni spot, međutim pred samo snimanje sve je obustavljeno zbog zdravstvenih mjera koje su tada stupile na snagu na brodu, pa smo iskoristili samo privatne snimke.

Nadam se da će spot imati pozitivnu reakciju publike - rekla je za Pobjedu sagovornica.

Dodaje da su pored snimaka sa broda dodate i neke fotografije koje su napravljene na

istom mjestu i da se nada da će sve to izgledati interesantno publici.

Pjesma je snimljena na engleskom jeziku, a plod je trojice sjajnih autora.

- U pitanju su trojica autora sa kojima sam već sarađivala, a to su Makl Džejms Daun, Džonas Gladnikof i Primoz Poglajen, dok je za, video, aranžman i produkciju ove verzije koju smo objavili na moje veliko zadovoljstvo, bio zadužen Nikita Sadikov, ruski producent i di džej - rekla je Nina Petković o pjesmi.

Ističe da je vrijeme otkad vlada pandemija korona virusa iskoristila da se posveti albumu.

- Projekat bi trebalo da bude realizovan početkom nove godine. Detalje još ne mogu da podijelim sa vama, ali uskoro hoću. Neke od pjesama su već objavljene, tj. izvedene na nekom festivalu i montevizijama, a ima i novih, do sada neobjavljivanih. Ima i bržih i balada B. P. - naglasila je ona.

Edi Marfi se ponovo ,,vraća u Ameriku“

LOS ANĐELES - Posle više od 30 godina Edi Marfi će ponovo igrati princa Akima iz izmišljene afričke države Zamunda, u nastavku hit komedije ,,Dolazak u Ameriku“.

Planovi za snimanje nastavka popuarnog filma iz 1988. godine objavljeni su još 2017.

Rediteljsku palicu preuzeo je Kreg Bruer, sa kojim je Edi Marfi već sarađivao na biografskom filmu ,,Dolemit je moje ime“ o afroameričkom umjetniku Rudiju Rej Muru.

I u nastavku filma Marfi glumi princa Akima, koji se vraća u Njujork kako bi pronašao sina za kojeg nije znao ni da postoji.

Prema prvobitnom scenariju trebalo je da bude premijerno prikazan isključivo na velikim platnima, ali je saopštio da će u SAD to, ipak, biti putem platforme Amazon Prime Video, 5. marta 2021. godine, dok će dolazak filma u bioskopske sale biti tek kada epidemiološki uslovi to dozvole.

,,Seks i grad“ dobija nastavak ali bez omiljene glumice LOS ANĐELES - Glumica Sara Džesika Parker već dugo priželjkuje da okupi postavu serije ,,Seks i grad“ i snimi još jedan, treći film, kao nastavak čuvene franšize.

Ipak, Kim Katral nije krila da to ne želi i da joj ne pada napamet da ponovo zaigra lik čuvene Samante Džouns.

Katralova je govorila da je Samantu igrala duže nego što je željela, i da joj je bilo dosta. Nije tajna ni da se sa Sarom nikada nije slagala. Osim toga, istakla je da je mogu slobodno zamijeniti drugom glumicom i da je njeno pravo da i privatno i profesionalno radi što želi.

Nova vijest da se ,,Seks i grad“ vjerovatno vraća na male ekrane raduje mnoge, ali hladan tuš je uslijedio kad je objavljeno da Samante neće biti u trećem dijelu.

Nije poznato da li će autori izostaviti njen lik potpuno ili će je odglumiti neko drugi.

- Ne mogu nikog drugog da zamislim u toj ulozi. Kim je rekla sve što je htjela i to je njeno pravo i privilegija - zaključila je Sara Džesika Parker.

Kajli Džener

talentovani umjetnik je odrastao u siromašnoj porodici, a u jednom periodu života bio je beskućnik. Forbs ga je nedavno dodao na listu svojih milijardera. On uživa u tome kako

ljudi ponekad objašnjavaju njegov uspjeh.

- Volim kada ljudi kažu da sam imao skroman početak, što znači da sam bio totalno švorc - nedavno je rekao za Forbs.

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

Američki radio-voditelj, televizijska ličnost, komičar i autor Hauard Stern takođe se našao na listi najbogatijih umjetnika s godišnjom zaradom od 90 miliona dolara. On je svoju popularnost stekao još 1986. godine, kada je započeo svoju radioemisiju koja je stekla popularnost i van granica SAD. Stern je svoju emisiju vodio sve do 2005. godine, a kasnije je učestvovao u mnogim drugim projektima, među kojima je i uloga žirija u emisijama za takmičenje talenatovanih umjetnika.

Na vrhu liste najbogatijih umjetnika ove godine nalazi se velikan Holivuda Dvejn Džonson, koji sada ima bogatstvo od 87,5 miliona dolara.

Hari Mata Hari objavio pjesmu ,,Ja sam sam što nemam tebe“

SARAJEVO - Nakon duže pauze Hari Mata Hari juče je objavio novu pjesmu pod nazivom ,,Ja sam sam što nemam tebe“.

Pjesma predstavlja poklon za praznike svim fanovima muzike Harija Varešanovića, a objavljena je na Jutjub kanalu Hari Mata Hari.

- Nakon ove stresne i teške godine za sve nas dolazi nova godina i, nadamo se, mnogo ljepši dani. Dobio sam inspiraciju da napravim, za početak, jednu bajkovitu pjesmu i uljepšam nam predstojeće praznike - rekao je Hari Mata Hari.

Autor teksta je Armin Šaković, muziku i aranžman je uradio Hari Mata Hari.

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

Kajli Džener dominira, bogatija za 590 miliona dolara lentovani umjetnik je karijeru započeo kao producent i reper, a danas se uspješno bavi i modnim dizajnom. On se može pohvaliti zaradom od 170 miliona dolara u 2020, prije svega zahvaljujući popularnosti njegovih patika, koje proizvodi i prodaje u saradnji s ,,Adidasom“.

Kanje Vest je tokom godine imao i nekoliko padova kada je u pitanju zarada, pa je tako izgubio značajan dio novca tokom svoje predsjedničke kampanje, od koje je na kraju odustao.

Na trećem mjestu javnih ličnosti s najvećom zaradom nalazi se američki glumac, producent i reditelj Tajler Peri, koji na svom računu ima novih 97 miliona dolara. Ovaj

PODGORICA 19. decembar br. 5

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Magazin Forbs objavio listu najplaćenijih poznatih ličnosti za 2020. godinu

Magazin Forbs je objavio da je Kajli Džener najplaćenija poznata ličnost u 2020. sa dohotkom od 590 miliona dolara u prethodnih 12 mjeseci. Vjeruje se da je ova 23-godišnjakinja najveći dio novca inkasirala prodajom 51 odsto udjela u svojoj kompaniji ,,Kajli kozmetiks“ kozmetičkom brendu ,,KotI“ u januaru ove godine.

Kajli Džener je i ranije bila na listama najuspješnijih mladih javnih ličnosti, a sada suvereno vlada globalnom listom najbogatijih javnih ličnosti iz svijeta muzike, mode i filma.

Odmah iza ove poznate manekenke i rijaliti zvijezde nalazi se reper Kanje Vest. Ovaj ta-

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank