Dnevni list Pobjeda 09.08.2021. by Pobjeda

Kuća Svetog Petra Cetinjskog jedan je od najstarijih objekata na Rijeci Crnojevića, koji je doživio neslavnu sudbinu brojnih kulturnih dobara Crne Gore

Od originalne arhitekture ostalo samo ime i sjećanje

INTERVJU: Ivan Vuković, potpredsjednik DPS-a i gradonačelnik Podgorice

STR. 2. i 3.

Na sceni brutalni politički revanšizam koji dobija obrise staljinističkih čistki RAZGOVOR: Damir Šehović, bivši ministar prosvjete i poslanik SD-a

STR. 14. i 15.

Prva veća obnova kuće dogodila se 1987. godine, a potom je iznova zaboravljena, da bi se sredinom devedesetih konstatovalo da je ponovo obijena i u jako zapuštenom stanju. Tada je, uz angažovanje Ministarstva kulture i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, urađena sanacija i kuća je predata na upravljanje Mitropoliji crnogorskoprimorskoj Srpske pravoslavne crkve čiji su predstavnici, gle čuda, bili i članovi državne komisije za prijem izvedenih radova

Preko prosvjete se pokušava razgraditi crnogorski identitet

PRAKSA DUGA 12 GODINA: Državno preduzeće stavilo u neravnopravan položaj sve koji nijesu klijenti najveće banke na tržištu

Ko nema karticu CKB-a u Pošti plaća od dva do pet eura provizije

STAV: Crnogorska država i Srpska pravoslavna crkva, odnos podređenog i nadređenog na štetu građana

Vlast koja se ruga pravu Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

STR. 5.

PODGORICA: Pripadnici službe zaštite i spašavanja uz svakodnevna dežurstva gase velike požare širom grada

Prekaljeni profesionalci bez straha na prvoj liniji vatre

STR. 7.

STR. 9 .

Velika akcija španske policije na Kanarskim ostrvima

,,Škaljarci“ uhapšeni sa 400 kilograma kokaina i pola miliona eura keša

STR. 12. i 13.

STR. 11.

Politika

PODGORICA – Vlada Zdravka Krivokapića najgora je koju je Crna Gora imala od uvođenja višestranačja, a na sceni je brutalni politički revanšizam koji dobija obrise staljinističkih čistki – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Ivan Vuković, potpredsjednik DPS-a i gradonačelnik Podgorice. Vuković smatra da je sadašnja Vlada Zdravka Krivokapića najneuspješnija u istoriji crnogorskog višepartizma i ocjenjuje da živimo svojevrsan politički ekperiment kroz konflikt parlamentarne većine i Vlade. -Živimo u zemlji u kojoj lideri najuticajnijeg političkog saveza koji podržava Vladu, njenog predsjednika i najodgovornije članove nazivaju izdajnicima, kriminalcima, pajacima i tranjama. Umjesto komentara, postavio bih pitanje: kakvi su to političari koji, uprkos ovakvim stavovima, i dalje održavaju Vladu u životu, te kakva je to Vlada koja sve ovo prihvata – pita se Vuković. POBJEDA: Prošlo je više od 200 dana rada Vlade. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Krivokapića i njegovog kabineta? VUKOVIĆ: Iako je proteklo tek osam mjeseci otkako je formirana, sasvim pouzdano već možemo konstatovati da je aktuelna Vlada najgora koju je Crna Gora imala od uvođenja višestranačja. Njeni rezultati su, u svim oblastima, do te mjere loši, da nije realno očekivati da bi je, bilo koja naredna vlada, mogla „nadmašiti“. Način na koji se premijer Krivokapić, većina članova njegovog kabineta i najveći broj novopostavljenih funkcionera, odnose prema državi koju predstavljaju, djeluje poražavajuće na sve ljude koji vole Crnu Goru i žele joj dobro, bez obzira na to kako su glasali 30. avgusta. POBJEDA: Kako gledate na situaciju u kojoj premijer ima podršku 14 poslanika, a ne podnosi ostavku, niti iko pokreće pitanje povjerenja Vladi? Zašto je to tako? VUKOVIĆ: Osim po najneuspješnijoj izvršnoj vlasti u modernoj istoriji Crne Gore, ovo vrijeme ćemo pamtiti i po svojevrsnom političkom eksperimentu: oni koji u parlamentu podržavaju Vladu, istovremeno i uporno pozivaju njenog predsjednika da podnese ostavku, najavljujući čak i proteste ukoliko se ne uđe u njenu rekonstrukciju?! Ako nam je za utjehu, u svjetlu katastrofe koju doživljavamo kao država i društvo, ispada da će naše iskustvo promjene vlasti značajno obogatiti ukupnu političku teoriju. POBJEDA: Mjesta „po dubini“ zauzimaju kadrovi partija koje čine većinu, što je potvrdio i premijer Zdravko Krivokapić izjavom „dobili su sve što su tražili“. Najviše bure u javnosti izazvala je svojim POBJEDA: Realizujete brojne projekte u Glavnom gradu i Podgorica dobija novi izgled. Odvija li se sve po planu i ima li nešto čime nijeste zadovoljni? VUKOVIĆ: Nedavno smo obilježili treću godišnjicu rada aktuelne gradske uprave. U proteklom periodu, učinjen je ogroman posao na planu modernizacije i ukupnog razvoja Podgorice zbog čega ona danas, više nego ikada ranije, liči na savremene evropske gradove. Najprije zbog vrijednih kolega sa kojima radim, veoma sam

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

INTERVJU: Ivan Vuković, potpredsjednik DPS-a i gradonačelnik Podgorice

Na sceni brutalni poli revanšizam koji dob obrise staljinističkih č

Očekujem da će nadležni državni organi konačno reagovati u odnosu na, već potpuno ogoljenu politizaciju državne uprave, koja se sprovodi po unaprijed dogovorenom, a javno dostupnom, planu tri konstituenta aktuelne vlasti – poručio je Ivan Vuković odlukama ministarka Bratić, koja smjenjuje direktore svih škola i na njihova mjesta postavlja kadrove partija većine i one koji su bili učesnici litija i koji su bliski SPC. Kako to sve komentarišete? VUKOVIĆ: Na sceni je brutalni politički revanšizam koji posljednjih dana dobija obrise staljinističkih čistki. O tome

najubjedljivije svjedoči više od 400 rješenja o smjenama direktora osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, između ostalih i onih koji nijesu više među živima. Ovom iživljavanju nad ljudima koji su doživljeni kao politički neistomišljenici, prethodili su mjeseci sličnih progona u zdravstvenom sistemu. ,,Stradali“ su

najbolji i najiskusniji, i to baš u trenutku kada su nam najpotrebniji u borbi protiv korona virusa. Posljedice koje ćemo, pojedinačno i kolektivno, zbog toga trpjeti su ogromne. Ukoliko to uopšte i bude moguće, budući da je jedan broj pomenutih ljudi već napustio javni sektor, biće nam potrebno puno truda, rada i vremena da se od toga oporavimo. U međuvremenu, očekujem da će nadležni državni organi konačno reagovati u odnosu na, sada već potpuno ogoljenu politizaciju državne uprave, koja se sprovodi po unaprijed dogovorenom, a javno dostupnom, planu tri konstituenta aktuelne vlasti.

Krivokapić više od pola godine ignoriše poziv za razgovor o projektima za Podgoricu zadovoljan time što sve više ljudi, među kojima je i značajan broj onih koji nužno nijesu naklonjeni partiji koju predstavljam, to prepoznaju i javno saopštavaju. Sumorna slika današnje Crne Gore i naglo zaustavljanje njenog ukupnog razvoja, o čemu svjedoči i činjenica da, tokom ove godine, nije raspisan gotovo nijedan tender za realizaciju važnih infrastrukturnih projekata, dodatno naglašava značaj

i vrijednost onoga što su naši rezultati u glavnom gradu. POBJEDA: Kakva je saradnja Glavnog grada i Vlade? VUKOVIĆ: Podgorica je centar Crne Gore, motor njenog ukupnog razvoja, dom za trećinu njenog stanovništva. Nažalost, ništa od ovoga se ne bi moglo zaključiti na osnovu odnosa aktuelne Vlade prema glavnom gradu. O tome najubjedljivije svjedoči moj poziv premijeru Krivokapiću, upućen

28. januara, za organizovanje sastanka na kom bismo govorili o projektima od značaja za budući razvoj Podgorice. Ni nakon više od pola godine, predsjednik Vlade nije našao za shodno da izdvoji vrijeme za tako važnu temu. O tome koliko je i čime u međuvremenu bio zauzet, ostaviću Vašim čitaocima da sami prosude. Nažalost, osim korektne komunikacije sa par ministara, moglo bi se reći da sarad-

Ono što cijenim da je pozitivan razvoj događaja u posmatranom periodu jeste aktiviranje društvene zajednice u nikad većoj mjeri. Kao potpredsjedniku najjače političke partije u Crnoj Gori, ali i kao građaninu, puno mi je srce kada vidim hiljade mladih ljudi koji na savremen, originalan, a nadasve demokratski način pokazuju ljubav prema svojoj zemlji i iskrenu brigu za njenu budućnost POBJEDA: Pregovori parlamentarne većine o načinu izlaska iz političke krize koju su izazvali bili su do sada bezuspješni. DF ne odustaje od zahtjeva za novom vladom, dok ostali hoće rekonstruisanu izvršnu vlast sa nja Vlade i Glavnog grada od decembra 2020. godine ne postoji. Kao posljedica takvog odnosa, dešava se usporavanje, ili čak potpuno obustavljanje realizacije važnih projekata u Podgorici, kao i bezbroj drugih problema koje, bez pomoći Vlade, nastavljamo svakodnevno rješavati. Poznavajući dobro grad u kojem živim, i na čijem sam čelu, te ljude koje predstavljam, nemam nikakvu dilemu da će i ovakav, maćehinski odnos, aktuelne Vlade prema Podgorici dobiti adekvatan politički odgovor u maju naredne godine.

Krivokapićem na njenom čelu. Kako vidite izlaz iz političke krize? Jesu li vanredni izbori neminovnost? VUKOVIĆ: Nakon što je Krivokapićeva Vlada tek formirana, upozoravali smo domaću i međunarodnu javnost da je u pitanju protivprirodan politički konstrukt. Naime, sasvim je neodrživo da deklarativno proevropsku vladu podržava 2/3 poslanika koji zastupaju interese antievropske, odnosno proruske politike. Za sada, osim mržnje prema Demokratskoj partiji socijalista, ono što našu ,,zombi“ vladu, kako je podrugljivo nazivaju u međunarodnim krugovima, održava u životu jeste, isključivo, primitivno vlastohleplje nove političke elite. Pa ipak, svakim danom postaje sve jasnije da je cijena takve politike koju plaća naše društvo previsoka i da je jedini način da se zaustavi propadanje Crne Gore povratak DPS-a,

Politika

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

itički bija čistki kao najveće i kadrovski najpotentnije partije, u strukture izvršne vlasti. Posljednja istraživanja javnog mnjenja, po kojima je rejting naše partije bolji od izbornog rezultata 30. avgusta, potvrđuju da sve veći broj ljudi dijeli to mišljenje. Svjesni posebne obaveze koju, kao ubjedljivo najjača među državotvornim partijama, imamo prema Crnoj Gori, u više navrata nakon posljednjih izbora demonstrirali smo spremnost da podržimo svaku odluku koja znači intenziviranje procesa evropske integracije i zaštitu vitalnih interesa naše zemlje. Svako ko, suštinski a ne deklarativno, bude djelovao sa tih pozicija, u nama će, i ubuduće, imati pouzdanog partnera. POBJEDA: Iz DF-a, koji bojkotuje parlament, dolaze poruke da su mogući protesti u njihovoj organizaciji ukoliko se, kako kažu, „ovakvo neodrživo stanje nastavi“. Smatraju da bi protestima mogli da spriječe, kako navode, „izdaju i prevaru birača“. Kako komentarišete ovakvu najavu protesta od dijela vladajuće strukture je li takvo nešto ikad zabilježeno u praksi? VUKOVIĆ: Na ovaj logičko-politički nonsens sam se osvrnuo u odgovoru na jedno od Vaših prethodnih pitanja. Živimo, dakle, u zemlji u kojoj lideri najuticajnijeg političkog saveza koji podržava Vladu, njenog predsjednika i najodgovornije članove nazivaju izdajnicima, kriminalcima, pajacima i tranjama. Umjesto komentara, postavio bih pitanje: kakvi su to političari koji, uprkos ovakvim stavovima, i dalje održavaju Vladu u životu, te kakva je to Vlada koja sve ovo prihvata? POBJEDA: DPS oko dva mjeseca nije učestvovala u radu Skupštine. Na kra-

Brisel i Vašington da odgovore pokušajima povampirenja kleronacionalističkih ideja POBJEDA: Često na društvenim mrežama, između ostalog, komentarišete i izjave srpskih zvaničnika na račun Crne Gore. Nedavno ste prozvali i MVP koje nije reagovalo na izjavu srpskog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina o srpskom svetu. Kako komentarišete to što Vulin otvoreno izjavljuje da je zadatak tamošnjih političara stvaranje srpskog sveta? VUKOVIĆ: Da posljedice takvog razmišljanja nijesu ovaj region tokom 1990-ih godina koštale 130 hiljada ljudskih života i više od dva miliona raseljenih, gospodinu Vulinu bi možda trebalo i čestitati na iskrenosti. Naime, apsolutno sam siguran da, na nivou političke elite u susjednoj Srbiji, postoji konsenzus spram onoga što on javno saopštava. Nažalost, i primjer Vulina dokazuje da region nije naučio tragične lekcije s kraja prošlog vijeka i da su snovi o realizaciji velikodržavnih projekata na Zapadnom Balkanu i dalje veoma živi. I dok, od ovako kadrovski strukturirane Vlade Crne Gore, nemam apsolutno nikakva očekivanja u pogledu zaštite njenog državnog dostojanstva i najvažnijih interesa, očekujem da će najodgovorniji ljudi u Briselu i, pogotovo, u Vašingtonu znati da pruže adekvatan odgovor pokušajima povampirenja kleronacionalističkih ideja. POBJEDA: Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić podržao je Vulinovu ideju i kazao da se već radi na njenom ostvarenju. Kakav je Vaš komentar na to? VUKOVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen posljednjim medijskim istupima g. Mandića, budući da se on odavno svrstao u red onih koji služe interesima druge, a na štetu sopstvene države. Kako se takvi ljudi nazivaju na svakom jeziku i u svakom vremenu, opšte je poznato. A što se konkretne izjave tiče, nije zgoreg podsjetiti da je, tokom svoje burne i turbulentne istorije, pa i tokom posljednjih 30-ak godina, Crna Gora znala izaći na kraj i sa daleko ozbiljnijim protivnicima nego što su Mandić, Vulin i njima slični.

ju proljećnjeg zasijedanja vratili ste se u parlament. Zašto? Je li izlazak iz Skupštine bio pogrešan potez u situaciji kada se odlučivalo o veoma bitnim pitanjima, poput budžeta? VUKOVIĆ: Već smo kazali da je privremeni prekid rada u plenumu parlamenta predstavljao svojevrstan odgovor na političko nasilje kojem smo svjedočili mjesecima unazad, a koje je kulminiralo izmjenama tužilačkih zakona. Prethodno smo, veoma argumentovano i krajnje dobronamjerno, ukazivali na činjenicu da posljedična politizacija tužilačke organizacije znači gaženje Ustava Crne Gore i ugrožavanje samih temelja našeg političkog sistema. U tom smislu, pozdravljamo reakciju dijela međunarodne javnosti u odnosu na izbor članova Tužilačkog savjeta. U suštini, pomenuta odluka je bila motivisana željom da se našim evropskim partnerima pošalje poruka upozorenja zbog načina na koji se vladajuća većina u Crnoj Gori odnosi prema fundamentalnim evropskim vrijednostima i principima. Nasuprot tome, lojalnost tim vrijednostima Demokratska partija socijali-

sta dokazala je podrškom Rezoluciji o genocidu u Srebrenici i inicijativi o razrješenju bivšeg ministra Leposavića. POBJEDA: DF vam prigovara da se vraćate u parlament pod pritiskom ambasada i kako biste „spasili nelegitimnu Vladu Krivokapića i nelegitimni parlament Bečića“… VUKOVIĆ: Potpuno je očekivano da oni koji su čitavu političku karijeru proveli razmišljajući tuđom glavom i radeći u interesu drugih država, na taj način interpretiraju pomenute događaje na političkoj sceni. Za razliku od njih, DPS će se uvijek voditi isključivo onim što su državni interesi Crne Gore. U konkretnom slučaju, to je značilo potrebu da se Crnoj Gori spasi obraz, u situaciji kada, na opšte zgražavanje civilizovanog svijeta, jedan ministar pravde, a istomišljenik ljudi iz DF-a, negira da se u Srebrenici dogodio genocid. POBJEDA: Kako Vam izgleda Crna Gora danas? Je li potreban jači, radikalniji odgovor partija crnogorskog bloka na sve što se dešava u Crnoj Gori i kako bi taj odgovor trebalo da izgleda? VUKOVIĆ: Opšta slika stanja u Crnoj Gori je neuporedivo

gora u odnosu na isti period prošle godine. S tim u vezi, valja se podsjetiti da smo, neposredno nakon što je stupila na dužnost, upozoravali na činjenicu da ovu vladu čine ljudi koji, em nemaju dovoljno iskustva u bavljenju državnim poslovima, em, u određenom broju, ni dobru namjeru prema našoj državi. Vrijeme nam je, nažalost, dalo za pravo. Danas je Crna Gora zemlja u kojoj se govori o socijalnim bonovima, o nestašicama ljekova, o rekordnoj inflaciji i najvišoj stopi nezapošljenosti u posljednjih 15 godina. Uz to, u pokušaju da, masovnošću, spasi katastrofalno pripremljenu turističku sezonu, Vlada Crne Gore posljednjih sedmica ignoriše upozorenja epidemiologa i time svjesno ugrožava zdravlje naših građana. Zbog toga i ne čudi što ogroman broj ljudi koji su entuzijastično dočekali promjenu 30. avgusta, danas otvoreno iskazuju ne samo nezadovoljstvo, već i bijes zbog katastrofe u koju nas je aktuelna Vlada gurnula. S druge strane, ono što cijenim da je pozitivan razvoj događaja u posmatranom periodu jeste aktiviranje društvene zajednice u nikad većoj mjeri. Kao da smo, maltene preko noći, svi skupa postali svjesni da naša bitka za Crnu Goru još uvijek nije dobijena i da nas, na putu njene konsolidacije, čeka još puno izazova. Kao potpredsjedniku najjače političke partije u Crnoj Gori, ali i kao građaninu, puno mi je srce kada vidim hiljade mladih ljudi koji na savremen, originalan, a nadasve demokratski način pokazuju ljubav prema svojoj zemlji i iskrenu brigu za njenu budućnost. Istovremeno, izuzetno me hrabre odlični odnosi i nepokolebljivost u odbrani državnih interesa partija koje djeluju unutar opozicionog bloka. U najkraćem, dok, zahvaljujući aktuelnoj Vladi, naša država djeluje sve slabije, jedinstvo društveno-političkih snaga koje su iskreno posvećene dobrobiti Crne Gore nije bilo veće još od referenduma za nezavisnost. POBJEDA: Iduće godine su izbori u Podgorici. Imate li strategiju kako da zadržite vlast? VUKOVIĆ: Mislim da u tom kontekstu nema previše prostora za pretpostavke. Ljudi dobro vide i prepoznaju sve što radimo i siguran sam da će znati da to adekvatno vrednuju kada dođe vrijeme. Imajući u vidu sve ono što su rezultati rada aktuelne gradske uprave, nemam dilemu da će se naša uspješna priča nastaviti i tokom narednih godina. Ivana KOPRIVICA

Ujedinjena Crna Gora poziva parlamentarnu većinu na nove pregovore

Danilović: Trebalo bi da se sastanemo 30. avgusta PODGORICA – Vladajuća većina treba da održi novi sastanak 30. avgusta i dogovori novu strategiju – saopštio je Goran Danilović, predsjednik Ujedinjene Crne Gore, poručujući da će, ukoliko ne bude inicijative velikih političkih subjekata, on tražiti da se ponovo sastanu. - Pozivam kolege iz DF da prihvate rekonstrukciju izvršne vlasti kao među-

korak, te da po isteku šest mjeseci, odmah nakon održavanja velikih lokalnih izbora uključujući i Podgoricu, pristupimo ili izboru nove vlade ili novim izborima - rekao je Danilović, dodajući da je potrebna nova šansa i rekonstruisana vlada od početka septembra. Smatra da bi vladajuća većina trebalo da nastavi razgovore 30. avgusta, jer duguju tom datumu, i, kako je na-

veo, građanima koji su su ga proslavili kao jedan od najvećih praznika u životu. - Ako ne bude inicijative od velikih političkih subjekata ponovo ću tražiti sastanak uz prethodnu pojedinačnu komunikaciju sa svim liderima i pripremu dogovora kako bi toga dana uslijedila samo realizacija - rekao je Danilović. Kazao je da se nada da će do tada biti kompletiran Tuži-

lački savjet, a ako ne, kako je ocijenio, posljednji rok za to je upravo 30. avgust. - Koliko god bili udaljeni i posvađani moramo još jednom pokušati - poručio je Danilović. R. P.

Komentar

Ekspertske visine i klerofašističke dubine Ne, mali Berija, nije pala Bastilja nego je preseljena u manastire, baš kao što je takvo četvoroministarstvo i tvoj resor bezbjednosti, koji ne moraju da poštuju ni zakone ni konvencije ni EU pravne mudrine

» Piše: Milorad PUSTAHIJA Da, građanska braćo svih vjera i nacija i političkih i seksualnih opredjeljenja - mi smo u ratu. Još se ne puca jer nema ozbiljnog otpora ni od opozicije ni patriotskih udruženja ni intelektualne ni kulturne elite, a posao oko rastakanja naše države, privrede, građanskih multietničkih i sekularnih nazora, identiteta i istorije i kulture nesmetano teče, primjenom banalnih laži te demagogije i propagande. Na ovakve kakvi smo mi, sada ne treba im da tupe oštricu sablje ni da mrče svijetloga oružja. Pali smo ka što mrtvo tijelo padne, ili kako Hegel reče - sve što je palo s razlogom je palo, jer je bilo sklono padu. Prethodna vlast nije uvela ni vladavinu prava do valjanog nivoa, nije spriječila već rascvjetala korupciju i kriminal, niti ojačala i učinila nezavisnim institucije. Prepisivala je evropske zakone ali nije baš insistirala na dosljednoj primjeni, pa smo imali nedodirljivu vlast političkih i kontroverznih biznis oligarha. Jesu stvorili nezavisnu državu, - demokratski i bez krvi; uveli nas u NATO i imali solidnu vanjsku politiku, ali izgleda nisu imali ozbiljnu namjeru da uđemo u EU transparentno i zasluženo, jer to bi ih dosta razvlastilo, već ako je kako moglo na foru. Zbog toga je EU uzvratila puštanjem DPS-a niz vodu i podrškom svetosavskotalibanskoj i pseudograđaskoj petstokupljevini tolerisanjem lažne proevropske i euroatlantske demagogije. Zato sada mogu da se tajno i brutalno zadužuju i ratuju ko će između njih da rasproda državne firme i resurse, pa nam Mickey prodaje muda za bubrege formiranjem „Montenegro Works“ kao krovne državne firme za kontrolu ostalih državnih firmi koje su po dubini otišle Frontovim kadrovima. Nije pitanje hoće li to rasprodati Srbiji, nego - ko će to učiniti. Naš Drinton (alijas crnogorski nazovi Danton) nadahnuto uzvikuje ,,Bastilja je pala“ povodom preuzimanja Javnog servisa od strane lika iz civilnog sektora koji pripada Uri i „sokratovskom“ medijskom koncernu Vijesti. Ne tangira ga okupacija Crne Gore od strane medijskog treša iz Srbije za koji Drinton redovno daje „nadahnute“ intervjue i saopštenja. Ne, mali Berija, nije pala Bastilja nego je preseljena u manastire, baš kao i četvoroministarstvo i tvoj resor bezbjednosti i pružanja ruke pravde, koji ne mora da poštuje ni zakone ni konvencije ni EU pravne mudrine, već samo tvoje providence u momentima nadahnuća. Od Staljinovih čistki nisu zabilježene takve i tolike smjene u sektoru obrazovanja i vaspitanja i to od direktora zabavišta pa do rektora državnog Univerziteta. Mora biti da je cilj toga pravljenje srbinibermenša (srpskog nadčoveka). Premijer najavljuje potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC bez obzira na donedavna bulažnjenja i vrludanja, a to je definitivna kapitulacija pred Srpskom pravoslavnom crkvom i ,,Srpskim svetom“ Aleksandra Picoustog. Ne dajte se obmanuti. Veliki filolog Jakob Burkhart, jedan od najvećih i mecena Fridriha Ničea, o crkvenim stremljenjima u upravljanju državom kaže: „Svaka religija, kad bi je pustili da upravlja državom, natjerala bi državu i kulturu da joj potpuno služe, to jest načinila bi ih vanjskim utvrdama sebe same i cijelo bi društvo oblikovala polazeći sama od sebe. Njeni predstavnici, to jest njena hijerarhija, potpuno bi zamijenili svaku drugu vladavinu. I kad vjera postane tradicija i okameni se, kulturi više ne bi pomagalo ako bi htjela da se mijenja i napreduje. Ostala bi zarobljena“. Mi zato moramo u proteste u žestoku pravnu i političku borbu. Najzad moramo stvoriti demokratiju jer je nikada do sada nismo imali pa ni trenutno nema ni primisli od nje. Mi moramo realno ojačati nezavisnost države jer su je ovi što su je stvorili bjesomučno turirali do krajnjih granica tako da je neophodan generalni remont. Biće teško, mi nemamo ni Univerzitet ni Akademiju nauka a objektivno gledano nemamo ni institucije kulture. A u ovom trenutku - šezdeset i pet posto visokoškolskih diploma je kupljeno po okolnim vukojebinama a kultura zasnovana uglavnom na rijaliti programima uz omalovažavanje naših originalnih kulturnih dostignuća. Ali, zato smo imali istoriju, državu, slavne bitke i autokefalnu crkvu u vrijeme dok su Srbi bili rajetina. I veličanstvene ljude u našemu trajanju. Budimo ih dostojni. Budimo složni i odbacimo lične sujete i volju za moć. I u borbu! Rečeni Burkhart još veli: „A moć po sebi je zla, svejedno u čijim je rukama. Ona nije istrajavanje nego požuda i po sebi neostvariva, stoga je u sebi nesretna, pa mora, dakle, i druge unesrećivati“.

Politika

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

ŽENE U POLITICI: Kvote neophodne, nema volje da se poveća broj političarki na mjestima odlučivanja

Vrh piramide moći i dalje rezervisan za muškarce 

M.BABOVIĆ

PODGORICA – Ne postoji dovoljno stvarne političke volje da se poveća broj žena na mjestima odlučivanja i dok god je tako ne možemo govoriti o ravnopravnosti političarki - saglasne su sagovornice Pobjede, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak, poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković i predsjednica Socijalista Crne Gore Snežana Jonica. Političarke se, kažu one, konstantno suočavaju sa izazovima i napadima kojima muškarci nikada nijesu izloženi i uvijek im se „premjerava“ kvalitet i stručnost.

„PREMJERAVANJE“

Preispitivanje sposobnosti žene u proteklom periodu moglo se čuti i od onih koji sjede u poslaničkim klupama. Pa se tako, poslanik Radničke partije Maksim Vučinić na prvoj sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost zapitao kako to majka može biti dobra majka ako je tokom dana zauzeta razmišljanjem o biznisu ili politici. Čini se da su uzaludni bili pokušaji Jelušić da mu objasni kako, jer je ubrzo nakon toga gostujući na Javnom servisu ponovio slično pokušavajući da kaže kako nije baš tako mislio. Jonica ističe da skoro i ne poznaje uspješnu političarku koja se na svakom koraku političkog puta nije suočavala sa ovakvim izazovima. - To se naročito dešavalo onima koje su se „usudile“ da na tezu o nedovoljno kvalitetnih žena otvore pitanje ko ocjenjuje i da li se ikada ocjenjuje „kvalitet“ muškaraca koji se kandiduju, koji „žiri“ boduje kandidate i po kojim kriterijumima – kaže ona. Od kada je 1946. godine ženama priznato biračko pravo, dodaje Jonica, politika je ostala dobro čuvana „muška arena“. - Ako hoćete da sagledate demokratski kapacitet partije najbolje je da pogledate gdje su im žene. Od načina unutarpartijskog delegiranja i izbora, političkog uticaja, do tema koje im se partijski „daju“ – ističe Jonica. Jonica, koja je predsjednica Socijalista Crne Gore, jedna je od pet žena koje su uspjele da se nađu na toj pozici.

BROJKE

Od uvođenja višepartijskog sistema predsjednice političkih stranki još su bile Vuksanović-Stanković (SDP), Azra Jasavić (Pozitivna), Marija Vučinović (Hrvatska građanska inicijativa, pa Hrvatska reformska stranka) i Milica Pejanović-Đurišić (Demokratska partija socijalista). Prema podacima Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u Crnoj Gori su re-

Draginja Vuksanović-Stanković

Snežana Jonica

Branka Bošnjak

Božena Jelušić

POLITIKA I DALJE MUŠKA PROFESIJA: U crnogorskom parlamentu brojčano dominiraju muškarci

Nemoguće je da ne postoji žena koja bi bila sposobna da bude na nekoj od tri pozicije – predsjednica države, Vlade ili Skupštine. Ali zato tamo gdje najviše treba da se radi, a to su pomoćnička mjesta, takozvani direktori direktorata, imamo najviše žena, jer one najviše nose na svojim plećima – istakla je poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković gistrovane 53 političke partije. Kada se uporedi taj sa brojem žena koje su ili su bile predsjednice jasno je da politikom još uvijek dominiraju muškarci i da je put političarki do najviših pozicija u unutarpartijskoj strukturi težak. One koje uspiju da postanu predsjednice ili se nađu na nekoj drugoj boljoj ili poziciji na kojoj se donose odluke, smatra Jonica, predstavljaju izuzetak.

REZERVISANO ZA MUŠKARCE

Tome svjedoče i podaci da smo od uvođenja višestranačja imali samo jednu predsjednicu Skupštine – Vesnu Perović iz Liberalnog saveza i da tek sada, u 27. sazivu parlamenta imamo ženu, Branku Bošnjak, na mjestu potpredsjednice zakonodavnog doma. Na njenu inicijativu izmijenjenim Poslovnikom odlučeno je da jedno potpredsjedničko mjesto u parlamentu mora biti

rezervisano za manje zastupljen pol. Bošnjak smatra da je to veliki iskorak, jer svi podaci pokazuju koliko je politika kao zanimanje rezervisana za muškarce. O tome, dodaje ona, govori i činjenica da se broj žena smanjuje kako se približavamo vrhu piramide moći. - Deklarativno, sve naše muške kolege kažu da nemaju ništa protiv da to bude neka žena, ali kada treba da joj ustupe mjesto - nastaje problem. Zato su neophodne kvote. Iako jeste ružno da se osjećate kao broj bitno je da žene dobiju priliku da pokažu da su zaslužile poziciju – navela je ona. Zakonska obaveza u pogledu zastupljenosti žena na izbornim listama propisana je 2011. godine i njom je predviđeno da na listi mora biti 30 odsto političarki ili će ona biti odbijena. Ova norma nije propisivala koja mjesta će pripasti žena-

ma, pa su one „dobijale“ uglavnom mjesta na začelju. Zbog takve situacije, zakonsko rješenje je unaprijeđeno 2014. godine i uveden je obavezan redosljed – u četiri mjesta na listi najmanje jedno mora biti rezervisano za manje zastupljen pol. Jonica ističe da je zahvaljujući tome postepeno povećan broj žena u državnom i lokalnim parlamentima, ali i da je očigledno da se i dalje političarke na listama posmatraju kao obaveza ili „nužno zlo“. Tako je od obnove nezavisnosti 2006. godine u prva dva saziva Skupštine Crne Gore (2006-2009. i 2009-2012) u zakonodavnom domu bilo manje od deset političarki, da bi u 25. sazivu (2012-2016) taj broj povećan na 15. U 26. sazivu parlamenta (2016-2020) sazivu ostvaren je značajan napredak u pogledu zastupljenosti, jer su žene činile gotovo 30 odsto od uku-

Pregovori parlamentarne većine bez žena Činjenica da u pregovorima vladajuće većine, koji bi trebalo da daju rješenje za izlazak iz parlamentarne krize i njihovim sastancima sa opozicijom o pitanjima za koje je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina prisustvuju samo muškarci, Bošnjak ocjenjuje kao lošu poruku. Kaže da takva situacija govori da se u Crnoj Gori politika još smatra muškim zanimanjem. - Sve te „velike teme“ muške kolege zagrabe za sebe. Ubijeđena sam da bi žene lakše došle do kompromisa, jer su fleksibilnije, a usudiću se reći i manje sujetne i imaju pojačan senzibilitet prema opštem dobru – kazala je Bošnjak. Istog mišljenja je i Jelušić koja smatra da su neformalni centri moći u političkim partijama u kojima se donose presudne odluke i dalje

nedostupni ženama. - Nasilje je kada vidite na televiziji muške skupove koji sami odlučuju, a pritom govore o demokratiji i inkluzivnosti. U analizi nasilja nad ženama u politici često se ističe da je njegov cilj obeshrabrivanje žena – istakla je ona. Vuksanović-Stanković, sa druge strane, kaže da kada je riječ o SDP-u odluka o tome ko će prisustvovati sastancima nije donešena na osnovu pola. Nije saglasna da bi žene lakše došle do dogovora iako su spremnije na kompromis. - Žene imaju više takta i vjerujem da bi našle neko praktičnije rješenje, ali postupanje u pregovorima je više stvar političkih ciljeva i interesa nego što je riječ o potrebi da se dođe do dogovora – kazala je ona.

Snežana Jonica, koja je predsjednica Socijalista Crne Gore, jedna je od pet žena koje su uspjele da se nađu na toj poziciji. Od uvođenja višepartijskog sistema predsjednice političkih stranki još su bile: Draginja VuksanovićStanković (SDP), Azra Jasavić (Pozitivna), Marija Vučinović (Hrvatska građanska inicijativa, pa Hrvatska reformska stranka) i Milica PejanovićĐurišić (Demokratska partija socijalista)

pnog broja poslanika/ca – 24 od 81. U aktuelnom sazivu imamo 22 političarke što je manje u odnosu na prethodni. - Rijetka je pojava da žena bude prva, druga ili treća na listi. Prosto kao da zakon brani da se žena nađe prije četvrtog mjesta – kategorična je Jonica. Vuksanović-Stanković, sa druge strane, ističe da je SDP jedina partija koja je svojim primjerom pokazala kako se tretira žena u politici. U ovoj stranci, kaže ona, žene ne posmatraju kroz procenat i broj već dozvoljavaju da radom zavrijede određenu političku poziciju. - Bila sam prva kandidatkinja za predsjednicu Crne Gore u istoriji i to dok je predsjednik partije bio Ranko Krivokapić. Godinu dana sam bila i predsjednica partije. Tada smo u jednom momentu, pored mene, imali i ženu na čelu Foruma mladih. Zakonska rješenja koja nameću obaveze u pogledu zastupljenosti nama ništa ne znače, jer mi podržavamo što veće učešće žena u politici – poručila je Vuksanović-Stanković. Ipak, dodaje ona, veoma je loše što na makar jednoj od tri ključne pozicije – predsjednik/ca države, Vlade i Skupštine, nemamo ženu. - Nemoguće je da ne postoji žena koja bi bila sposobna da bude na nekoj od te tri funkcije. To je zahtjev evropskih partnera i on će ići dalje. Ali, zato tamo gdje najviše treba da se radi, a to su pomoćnička mjesta, takozvani direktori direktorata imamo najviše žena, jer one najviše nose na svojim plećima – kategorična je poslanica SDP-a.

DRUŠTVENE MREŽE

Svaka diskriminacija predstavlja vid nasilja, a posebno poglavlje nasilja nad političarkama je elektronsko nasilje i nasilje na društvenim mrežama. Jelušić objašnjava da ono ima

za cilj da diskredituje i stvori negativan imidž o ženama koje su mete napada. - Mlađe političarke doživljavaju nasilje sa seksualnim, klevetničkim ili ponižavajućim konotacijama. Starije se tretiraju ejdžistički (kao „babe“ „tetke“) i suštinski još više mizogino. Ukoliko su glasnije, napadi su usmjereni na ućutkivanje – istakla je ona. Lapsus poslanice SDP-a koja je napravila grešku i umjesto sekularna, kazala seksualna država danima je, uz neukusne šale, kružio društvenim mrežama. Podsmjeh na omašku nije izostao ni od muških kolega iz parlamenta. Pored toga, žene koje se bave politikom u posljednjem periodu suočile su se i sa neprimjerenim karikaturama. Umjesto kritike stručnosti ili rada, karikature su objektivizovale žene, izlažući ih nasilju koje ima seksualnu konotaciju. Sagovornice Pobjede saglasne su da takve situacije koje stereotipno udaraju na ličnost žene stvaraju dodatne neprijatnosti, ali i da ih neće pokolebati u radu na ciljevima koje su postavile. Bošnjak objašnjava da su porukama mržnje, uvredama i klevetama izložene sve žene bez obzira na to kojoj političkoj partiji pripadaju. - Politiku javnost precipira kao „prljavo“ i omraženo zanimanje, a ako ste žena to dodatno stvara neprijatnost, jer se javnost usuđuje da olako sudi dajući sebi za pravo da izriče neke seksističke stavove i ulazi u domen privatnosti – kazala je Bošnjak. Političarke su danas, dodaje Jelušić, mnogo upornije i samosvjesnije u borbi protiv nepravde. - Brže je uočavaju i preciznije artikulišu. Istina je da je svaka kriza u isto vrijeme prilika, pa je tako i vrlo „muška“ scena izazvala političarke da budu jače u suočavanju sa nasiljem i nepravdom koje nosi bavljenje politikom – kategorična je ona. Meta mizoginih komentara i ponašanja, ukazuje Vuksanović-Stanković, uvijek su žene koje čvrsto izražavaju stav i stoje iza njega. - Položaj žene nikad nije bio ovakav u crnogorskoj politici, u smislu izloženosti seksističkim napadima. Ali to neće prestrašiti nijednu. Mene pogotovo neće omesti da nastavim poslom da doprinosim razvoju i prosperitetu moje jedine države Crne Gore – poručila je poslanica SDP-a. Sa druge strane Jonica ističe da su žene takvu vrstu diskriminacije doživljavale i ranije, ali da je sada to postalo vidljivije zbog društvenih mreža. Zbog svih pritisaka kojima su izložene, zaključuje ona, javnost ne treba da se čudi ženama koje odustaju od bavljenja politikom ili političarkama koje često prećute ili idu linijom manjeg otpora da bi preživjele u, kako navodi, „muškoj areni“. Željka ZVICER

Ekonomija

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

PRAKSA DUGA 12 GODINA: Državno preduzeće stavilo u neravnopravan položaj sve koji nijesu klijenti najveće banke na tržištu U toku su pregovori sa nekoliko banaka koji će, vjerujemo uskoro, rezultirati obezbjeđenjem ravnopravnih uslova za korisnike bankovnih kartica svih banaka - tvrde u Pošti PODGORICA - Ukoliko izmirujete karticama račune u Pošti Crne Gore ili na njihovim šalterima u državnim institucijama plaćate takse za vađenje dokumenata, a nijeste klijent Crnogorske komercijalne banke (CKB), to će vas koštati još najmanje dva do pet eura. To su iznosi provizija koje Pošta, posljednjih 12 godina, naplaćuje svima koji nijesu klijenti najveće banke na tržištu, čime stavlja u neravnopravan položaj veliki broj crnogorskih građana. To je Pošti omogućio ugovor o poslovnoj saradnji-agenturi, kojim se to državno preduzeće obavezalo da će kao agent CKB banke u poslovnicama instalirati njihove cash advanced terminale, na kojima se plaćanja tretiraju kao isplata gotovine sa bankomata drugih banaka. U praksi to znači da će, recimo, klijent NLB banke, prilikom podnošenja nekog zahtjeva ili preuzimanja dokumenta od državnih organa, uz taksu od dva eura platiti i pet eura provizije samo zato jer nema karticu CKB banke.

STRATEŠKI PARTNERI OD 2009.

Pošta je ugovor sa CKB-om potpisala 7. oktobra 2009. godine, nakon što je prethodno bankama u Crnoj Gori uputila poziv za dostavljanje ponude za izbor strateške banke preko koje će obavljati poslove pratnog prometa. Nejasno je zašto je Pošta izabrala samo jednu banku za strateškog partnera i time svjesno diskriminisala sve klijente drugih banaka u Crnoj Gori. Iz Pošte i banke nijesu saopštavali djelove ovog ugovora jer su proglašeni za poslovnu tajnu, pa nije poznato kolika je korist državnog preduzeća u ovom poslu. - Pošta Crne Gore poslove platnog prometa u ovom trenutku obavlja u svojstvu agenta CKB banke, sa kojom ima zaključen ugovor o poslovnoj saradnji - agenturi, shodno propisanoj proceduri. S ovim u vezi, plaćanja platnim karticama obavljaju se preko CKB cash advanced terminala i ove transakcije se tretiraju kao isplata gotovine. Isplata

Ko nema karticu CKB-a u Pošti plaća od dva do pet eura provizije Crnogorska komercijalna banka

gotovine platnim karticama preko cash advanced terminala se tarifira u skladu sa tarifama-provizijama banke izdavaoca kartice, tako da visinu provizije propisuje i naplaćuje banka koja je izdavalac kartice - rečeno je Pobjedi u Pošti. Cash advanced terminali, koji se koriste u poslovnicama Pošte, razlikuju se od POS terminala u trgovinama, gdje možete plaćati bez provizije karticama bilo koje banke. Na pitanje Pobjede zašto je povlastila samo klijente jedne banke, u Pošti su odgovorili da su, uvažavajući sugestije korisnika, svim bankama u Crnoj Gori poslali upit o zainteresovanosti za prihvatanje kartičarskih proizvoda u njihovim poslovnicama. - U toku su pregovori sa nekoliko banaka koji će, vjerujemo uskoro, rezultirati obezbjeđenjem ravnopravnih uslova za korisnike bankovnih kartica svih banaka - tvrde u Pošti.

PROVIZIJE DO 3,5 ODSTO

Iz CKB su našem listu kazali da je Pošta ovlašćeni agent te banke, te da je upisana u registar agenata pružalaca platnih usluga. - Agent pruža usluge platnog prometa koje mu banka povjeri, kao što su poslovi prijema gotovinskih uplata i isplata fizičkim licima koja ne obavlja-

Spajić i Milatović brane osnivanje DOO Montenegro Works, indirektno odgovorili na kritike Mladena Bojanića

Tvrde da je sve urađeno po zakonu i preporukama MMF-a PODGORICA – Osim Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske komisije i Međunarodni monetarni fornd (MMF) je ukazao na neophodnost rješenja kao što je Montenegro Works – poručio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. On je to napisao na Tviteru indirektno odgovarajući na kritike ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića koji je kazao da nije ispoštovana kompletna procedura, te da je prijedlog o osnivanju suprotan Zakonu o privrednim društvima.

- Javni poziv nije konkurs, sve je urađeno po zakonu i u cilju pronalaženja ljudi koji mogu da odgovore na našu ambicioznu agendu – istakao je Spajić. Projekat osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) Montenegro Works na Tviteru je branio i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović koji je citirao djelove izvještaja MMF-a iz 2019. godine. - Prioritet treba dati stvaranju tačnih centralizovanih podataka i unapređenju transparentnosti sa snažnom ulogom Ministarstva finansija u ovom procesu. Ovo bi moglo zahtijevati ponovnu procjenu korporativne strukture u upravljanju – napisao je Milatović. Vlada Crne Gore u srijedu je usvojila odluku o osnivanju DOO Montenegro Works koje će se, kako su saopštili, baviti praćenjem i analizom finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države i stručnom podrškom u sprovođenju reformi radi efikasnijeg upravljanja. Ž. Z.

Pošta Crne Gore

Drecun: Građanima oduzeto pravo izbora Ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je kazao da je ugovor koji su sklopile Pošta i CKB oduzeo pravo izbora svim klijentima drugih banaka. - Pošta ne bi smjela da stvara prihode nijednoj banci, a da to isto pravo nemaju i druge banke.

ju registrovanu djelatnost. U skladu sa pravilima Pošte, POS terminali koji su postavljeni podržavaju isključivo gotovinske isplate, pa se transakcije tretiraju kao isplata gotovine na bankomatu - naveli su u CKB banci, dodajući da iznos provizije za one koji nijesu njihovi klijenti definišu banke korisnika kartica. Prema pregledu tarifa banaka objavljenom na sajtu Centralne banke, provizije za plaćanje preko cash advanced terminala drugih banaka kreću se od minimum dva do pet eura po transakciji, odnosno od 1,5 do 3,5 odsto iznosa transakcije ukoliko je ona veća od ustanovljenih minimalnih provizija. Tako će klijenti NLB, Addiko i Adriatik banke uz svako plaćanje karticama u Pošti platiti još tri odsto od iznosa transakcije, a minimum pet eura. Provizija

Trebalo je ostaviti mogućnost da građani biraju preko koje će banke u Pošti obaviti svoju transakciju. Građani su na neki način zloupotrijebljeni time što im nije data najjeftinija usluga i što nemaju pravo izbora - smatra Drecun.

za klijente Hipotekarne banke je 3,5 odsto, minimum 3,5 eura, Erste banke 2,5 odsto, minimum 3,5 eura, Universal kapital tri odsto, minimum tri eura, a za korisnike kartica Zapad banke tri odsto, minimum 3,5 eura. Komercijalna banka naplaćuje klijentima proviziju u iznosu od 2,5 odsto za transakcije u Pošti, a minimum tri eura, Prva banka dva odsto, minimum dva eura, Ziraat dva odsto, minimum tri eura, dok se provizije u Lovćen banci kreću od 1,5 do 3,5 odsto, minimum od dva do pet eura, u zavisnosti od vrste kartice kojom plaćate.

JE LI NARUŠENA KONKURENCIJA

Pobjeda je ovim povodom kontaktirala i Agenciju za zaštitu konkurencije, koju smo pitali je li ugovorom koji

Predrag Drecun

imaju sa Poštom CKB banka stavljena u povlašćen položaj u odnosu na druge banke koje posluju na crnogorskom tržištu, te je li time narušena konkurencija. Iz Agencije su odgovorili da se ne mogu isključivo na osnovu našeg upita izjasniti o narušavanju konkurencije, već da su im za to potrebna izjašnjenja i dokumentacija Pošte i CKB banke. - Svaki učesnik na tržištu je slobodan da uređuje svoju poslovnu politiku, ali ni u kom slučaju ne smije ugrožavati druge učesnike. Uzimajući u obzir činjenicu da CKB banka nije jedini učesnik na tržištu, ne može se smatrati monopolistom - ukazali su iz Agencije, ističući da će upućena pitanja smatrati podnijetom inicijativom, koja će biti pod njihovom pažnjom. B.DESPOTOVIĆ

DPS upozorava da su hiljade poljoprivrednika u Crnoj Gori na rubu egzistencije PODGORICA – Vlada nema kapacitet i znanje da sanira katastrofalno stanje do kojeg je dovela u sektoru poljoprivrede, ocijenio je član Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić. On je rekao da je hiljade poljoprivrednika širom Crne Gore dovedeno na rub egzistencije, usljed frapantne neodgovornosti Vlade i zakašnjelog usvajanja Agrobudžeta. - Crnogorski poljoprivrednici, kroz različite faze razvoja, suočavali su se sa mnogim izazovima, ali nikada nijesu bili poniženi i prepušteni samima sebi, kao što je to slučaj u posljednjih nešto manje od godinu - naveo je Anđušić u saopštenju. On je kazao da izostankom uobičajenih mjera podrške u vidu subvencija i premija, gotovo nijedan sektor poljoprivrede nije bio u prilici da na valjan način ili uopšte planira svoju sjetvu, proizvodni ili neki drugi proces privređivanja. - Lošim potezima, bez pravog plana i programa, sa Agrobudžetom usvojenim praktično na kraju sezone, Vlada i Ministarstvo poljoprivrede

Vlada nema kapaciteta da sanira stanje

Mihailo Anđušić

su gotovo uništili sve naslijeđeno i sektor poljoprivrede srozali na najniži nivo - saopštio je Anđušić. On smatra da je odsustvo bilo kakve strategije i znanja uslovilo to da resorno ministarstvo luta po svim pitanjima i nakon usvojenog Agrobudžeta. - Stoga su poljoprivredni proizvo-

đači sami prepušteni borbi na tržištu u jednom delikatnom momentu, gdje cijene sredstava za rad, stočne hrane i opreme vrtoglavo rastu - dodao je Anđušić. Kazao je da pravu sliku dezorijentisane politike i poražavajućeg odnosa Vlade prema poljoprivrednicima sa jedne strane i odgovornog odnosa i agilnosti sa druge strane, predstavlja potez paketa pomoći poljoprivrednicima od Glavnog grada sa oko 145 hiljada eura. Prema njegovim riječima, na taj način direktno je potpomognut veliki broj stočara i dijelom je ublažena katastrofalna situacija u kojoj su se oni nalazili. - Za regulisanje ovako katastrofalnog stanja u sektoru poljoprivrede biće potrebni veliki napori i znanje u narednom periodu, a takve kapacitete ovakva vlada - evidentno ne posjeduje dodao je je Anđušić. R. P.

Društvo

PODGORICA – U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano 279 novih slučajeva infekcije korona virusom, od kojih 242 među građanima i 37 među turistima. Iz Instituta za javno zdravlje je saopšteno da su njihove i druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije korona vi-

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Analizirano 3.642 uzorka na korona virus

Registrovano 279 slučajeva infekcije rusom, tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 3.642 uzorka. Prosjek novih slučajeva u posljednjih sedam dana je 205. Otkriveni slučajevi su iz Podgorice

53, Budve 41, Nikšića 25, Bara 24, Ulcinja 15, Herceg Novog i Bijelog Polja po 13, Tivta i Kotora po 11, Berana devet, Cetinja sedam. U Pljevljima je registrovano pet no-

vih slučajeva infekcije korona virusom, Rožajama i Plavu po četiri, Petnjici, Tuzima i Gusinju po dva i u Danilovgradu jedan. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom

Dr Marija Backović ističe značaj dostupnosti statističkih podataka koji su esencijalni za praćenje pandemije

Jasne brojke važne za odluke o vakcinaciji PODGORICA – Od neobjavljivanja podataka važnih za adekvatno praćenje pandemije i reakciju na njeno širenje jači kontraefekat mogu da proizvedu nepotpuni ili ne sasvim objašnjeni podaci koji rezultiraju selektivnim tumačenjem, iskrivljenom slikom, pogrešnim zaključcima i širenju stavova koji mogu da ugroze zdravlje. Redakcija Pobjede već mjesecima uzaludno pokušava da od zdravstvenih vlasti u Crnoj Gori dobije određene statističke podatke u vezi sa epidemijom korona virusa, kao što je na primjer bio slučaj u mjesecima krajem prošle i početkom ove godine kada smo bilježili rekordne brojke preminulih, a tražili smo podatke o starosnoj strukturi preminulih u korelaciji sa komorbitetima, i uporedne podatke za prethodni period. Ovih dana, takođe, ostajemo kao društvo bez preciznih značajnih statističkih podataka. I kada ih zdravstvene vlasti saopšte, nijesu potpuni. Nedavno smo na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, od epidemiološkinje Insitituta za javno zdravlje čuli da su toj instituciji prijavljena dva smrtna slučaja od posljedica kovida, kod osoba koje su bile potpuno vakcinisane. Ali, opet je i taj podatak van konteksta, bez informacija kojom vakcinom su bili imunizovani, koliko godina su imali, jesu li imali komorbiditete i slično. Takođe prethodne nedjelje je iz IJZ objavljeno da je u periodu od 1. aprila, kada su u Crnu Goru pristigli prvi značajniji kontingenti vakcina, od svih registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u 98 odsto slučajeva bila riječ o građanima koji nijesu bili u potpunosti imunizovani. I u ovom sučaju javnosti nijesu predočeni demografski podaci ovih dva procenta oboljelih koji jesu bili imunizovani. Koje su dobi, gdje su inficirani, kojom su vakcinom imunizovani i kakva je klinička slika tih pacijenata, što je za crnogorske građane veoma važna informacija. I na samom vebsajtu IJZ-a neki, iako postoje, veoma važni podaci nijesu uopšte sistematizovani i dostupni najširoj javnosti u čitljivoj grafičkoj formi, poput onih o dnev-

Marija Backović

no registrovanom broju zaraženih korona virusom.

PRISTUP PODACIMA

O tome koliko je važno za upravljanje pandemijom, ali i za podizanje svijesti u najširoj populaciji o značaju naučnih dostignuća, medicine i nauke, imati široko dostupne, jasno čitljive statističke podatke, razgovarali smo sa doktoricom nauka Marijom Backović koja se na odjeljenju za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu, kao doktorica biohemije i molekularne genetike, bavi fundamentalnim istraživanjama u oblasti virologije i strukturne biologije. Dr Backović za Pobjedu kaže da su sakupljanje i pristup podacima esencijalni za praćenje pandemije i donošenje mjera. - Pristup naučnim istraživanjima i ulaganja u istraživanja, kao i opismenjavanje ljudi da kritički razmišljaju i analiziraju pojave oko sebe, su stub razvoja svakog modernog društva i neophodni su, prema mom mišljenju, za razvoj kolektivne svijesti. Zahvaljujući razmjeni podataka čitav svijet je vrlo brzo saznao da je bolest koja se pojavila u Kini krajem 2019. godine uzrokovana korona virusom. Kineski naučnici su priložili genetsku sekvencu novog virusa, kojeg sada znamo kao SARS-CoV2, 10. januara 2020. godine u internacionalnu bazu podataka GISAID koja je dostupna svima – kazala je Backović.

Tehnologija razvoja modernih vakcina testirana decenijama Često se čuje iz redova protivnika vakcina „argument“ da dostupne vakcine nijesu dovoljno testirane, te da su prebrzo razvijene. Backović odbacuje ove tvrdnje i kaže da vakcine protiv SARS-CoV2 virusa nijesu bile rezultat utrke. - Kada govorimo o brzini, hoću da naglasim da treba imati u vidu da je čitava tehnologija mRNA (Fajzer) i adenovirusnih vakcina kao sto je AstraZeneca vakcina, razvijana i testirana već decenijama, i da činjenica da su prve kovid vakcine odobrene za manje od godinu nije proizvod utrke ili preskakanja svih neophodnih faza ispitivanja, nego je proizvod godina naučnog rada i razmjenjivanja podataka i naučnih istraživanja na globalnom nivou – kazala je Backović. Ista stvar, prema njenim riječima, važi za sojeve SARS-CoV2 virusa, o kojima saznajemo prije nego što dođu kod nas, zahvaljujući podacima i istraživanjima koje druge zemlje dijele sa internacionalnom naučnom i medicinskom zajednicom.

Ona podsjeća da je zahvaljujući razmjeni podataka ostatak svijeta imao vremena da se donekle pripremi za dolazak virusa, a Fajzer&BioNTech, Moderna i AstraZeneka su bile prve kompanije koje su samo dva mjeseca kasnije počele prvu fazu ispitivanja njihovih vakcina, koje ne bi mogle da formulišu da nijesu imale podatke o virusu.

DOBAR PRIMJER

Prema njenim riječima, kada se radi o statističkim podacima na nivou zemlje to je, osim što je važno za tu zemlju, važno i za globalno praćenje pandemije. - Imate sjajne primjere baza podataka koje su započeli pojedinci volonteri, kao sto je Giljom Roze (Guillome Rozier), mladi francuski informatičar, koji je napravio platformu gdje je sve podatke za kovid, koje inače objavljuje francuska nacionalna agencija za javno zdravlje, organizovao i predstavio na način koji je razumljiv i informativan ljudima koji nisu statističari ili naučnici. Njegova platforma i vebsajt su postali toliko korisni i korišćeni, da su poslije nekog vremena novine i TV stanice u Francuskoj počele da pokazuju njegove grafikone i tabele, umjesto originalnih podataka Agencije za javno zdravlje koji su bili isti, ali su imali lošiji format – kazala je Backović. Prema njenom mišljenju, marljivo sakupljanje podataka od nadležnih institucija je veoma važno, i pristup tim podacima treba dati svim zainteresovanim stručnjacima i laicima. - To daje pregled situacije i mislim da je važno za održavanje povjerenja i komunikacije između ustanova javnog zdravlja i građana, kao i za edukaciju građana tako da mogu da imaju informacije potrebne za donošenje racionalnih odluka u vezi vakcinacije, prevencije itd. – kazala je ona. Naš svijet u podacima (Our word in data), kaže Backović, dobar je primjer otvorene baze podataka o raznim globalnim i važnim problemima u domenima društva, ekonomije, zdravlja, i oni su napravili veoma dobar pregled zemalja i njihovih kovid statistika, gdje mogu da se prate trendovi i u Crnoj Gori.

- Podaci koje oni imaju su naravno podaci koje zemlje dijele, tako da je na lokalnim zdravstvenim organima da odluče da li žele da učestvuju u ovakvim akcijama i da li žele da obavještavaju svoje građane - direktno ili preko medija - o detaljima koji ih zanimaju. Na primjer, bilo je veoma dobro čuti i ponavljati u medijima da je ogromna većina osoba koji su bili pozitivni na prisustvo SARSCoV2 virusa bila nevakcinisana - ta statistika je odličan podsticaj za građane da se vakcinišu. Bilo bi veoma interesantno znati na primjer starosni profil osoba koje su inficirane jer tako možete znati koje grupe stanovništva donose novi talas, i prilagoditi mjere na odgovarajući način. Ili na primjer znati koliko testova koji se dnevno sprovode su PCR, a koliko antigenski, jer su ovi drugi manje osjetljivi i ako oni čine većinu odrađenih testova, onda vjerovatno potcjenjujemo stvarni broj inficiranih – istakla je Backović.

ČITANJE BROJEVA

Kada se govori o neželjenim pojavama poslije vakcinacija, kaže ona, apsolutni brojevi ništa ne govore. - Logično je da se može očekivati više nuspojava koje su prijavljene za vakcinu koja je masovno upotrijebljena. Ali ako objavite samo gole brojke bez objašnjenja koji procenat je vakcinisan tom vakcinom, da li je isti broj osoba imunizovanih sa različitim vakcinama bio praćen i upitan za nuspojave, onda se građanima daje potencijalno iskrivljena slika o sporednim efektima dostupnih vakcina, i mislim da se tako navode na pogrešne izbore. Mislim da je važno dati više pažnje tome koliko vakcine štite, da su nuspojave prolazne i normalne, obavještavati građane o novim istraživanjima koja se bukvalno objavljuju svakodnevno, i biti u ritmu sa razvijenim zemljama koje imaju dovoljno resursa za nauku i istraživanja – naglašava ona. Objašnjava da je to način na koji dobijamo nešto od globalne naučne zajednice - zahvaljujući otvorenosti nauke, a na nama je da to prenesemo na naše sugrađanke i sugrađane i to na način koji im je razumljiv. - Zato mislim da podaci o vakcinaciji i sva kovid statistika treba da budu dostupni, da novinari igraju važnu ulogu u postavljanju pitanja i traženju odgovora, i da mikrofon treba dati kompetentnim zdravstvenim radnicima i stručnjacima koji mogu biti od pomoći van okvira institucija, kao što je na primjer uradio sjajni Giljom Roze, koji ne samo da informiše Francusku o kovid situaciji, nego je ubrzao proces vakcinacije tako što je napravio još jedan vebsajt na kome ljudi mogu da nađu najbiliži centar za vakcinaciju i da rezervišu sastanak, tako da na kraju dana nema neiskorišćenih doza vakcina, što je posebno problem kod Fajzer vakcine, koja ne može da se čuva na sobnoj temperaturi duže od šest sati – zaključila je Backović. D. MIHAILOVIĆ

broju testiranih za subotu je iznosio 7,66 odsto. - Institutu juče nije prijavljen nijedan smrtni ishod obolijevanja od kovid-19 infekcije - kaže se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.635. R. P.

Komisija za zdravstvo DPS-a epidemiološku situaciju ocijenila kao alarmantnu

Traže hitno donošenje novih mjera

PODGORICA – Epidemiološka situacija u zemlji postaje alarmanta i jedini način da se izbjegne loš scenario je da se na vrijeme donesu pažljivo odabrane mjere – saopštili su iz Komisije za zdravstvo Demokratske partije socijalista Oni su kazali da se mjere moraju dosljedno sprovoditi i da se u tome ogleda odgovornost institucija. Upozorili su i da kovid pozitivni turisti umjesto u samoizolaciji slobodno borave na plažama ističući da je situacija najgora u Budvi, te da ubrzo očekuju poziv predsjednika te opštine Marka Bata Carevića, kao i u februaru, da se „zatvori Budva“. - Svojevremeno je dr Igor Galić izjavio da „ne kontrolišemo epidemiju kada je pozitivnih nalaza više od pet odsto“. U izuzetno velikom broju dnevno analiziranih uzoraka od preko četiri hiljade, pozitivnih nalaza je danas preko šest odsto. Otvorene granice i ulazak turista bez ikakve provjere kovid statusa uzimaju svoj danak i kao rezultat imamo činjenicu da postajemo jedna od najrizičnijih destinacija – navodi se u saopštenju. Navode da je na današnji dan 2020. godine u Crnoj Gori bilo 1.211 oboljelih dok ih je danas dva puta više, odnosno 2.395, kao i da nemamo dovoljno vakcinisanih građana da bi se formirao kolektivni imunitet. Kako su kazali, nepreduzimanje adekvatnih mjera imaće za posljedicu sumornu jesen. - Početak školske godine za koji se još uvijek ne zna u kakvoj će biti formi, širenje delta soja koji je mnogo agresivniji i transmisivniji od alfa soja od 40 do 60 odsto, povećanje broja umrlih kao posljedica novog talasa, pune bolnice i ponovno značajno opterećenje zdravstvenih radnika, upitna efikasnost vakcina na delta soj, najava, pa odlaganje masovne vakcinacije Fajzer vakcinom, dok dolazak Sputnjik V vakcine više niko ne najavljuje kao ni Regionalnu modularnu kovid bolnicu na Primorju koju je premijer najavio u martu – istakli su. Zato, zaključuju iz DPS-a, nadležne institucije treba da preuzmu odgovornost, a ne da je olako retorički prebacuju na građane. Ž. Z.

Ministarstvo: Napadaju nas oni koji su znali samo za zaključavanje Iz Ministarstva zdravlja reagovali su na poruke DPS-a da nadležni moraju hitno reagovati i donijeti nove mjere zbog pogoršane epidemiološke situacije ocjenjujući da nastoje da prepadaju javnost, te da su oni prošle godine znali samo za „zaključavanje“. - Nema borbe protiv korona virusa skrivanjem podataka niti zamagljivanjem istine floskulama o ,,korona fri“ destinacijama, dok se građani i privreda drže pod ključem. To ne vodi ničemu - samo, kao što je to bio slučaj prošle godine, blokadi Crne Gore. A, naša zemlja, ponavljamo zbog onih koji su, od svih mjera, u ljeto 2020. godine znali samo da zatvore oči i sve da nas zaključaju, danas radi i zarađuje uz ogromnu posvećenost i predanost javnog zdravstvenog sistema - navodi se u saopštenju. Licemjerno je, dodaju, i to što oni koji su nas proglašavali ,,korona fri“ destinacijom, to tvrdili na osnovu minimalnog broja testiranih dok je Crna Gora danas ubjedljivi regionalni lider u praćenju epidemije.

Društvo

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

RAZGOVOR:: Damir Šehović, bivši ministar prosvjete i poslanik SD-a

Preko prosvjete se pokušava razgraditi crnogorski identitet PODGORICA - Preko prosvjete se pokušava razgraditi crnogorski identitet i građansko biće Crne Gore - rekao je u intervjuu za Pobjedu bivši ministar prosvjete Damir Šehović, danas potpredsjednik Socijaldemokrata i poslanik. Šehović je ocijenio da će besprizornu hajku na direktore škola platiti država, odnosno građani. Odgovarajući na pitanje o tome da je i sam bio na meti kritika zbog partijskog zapošljavanja u njegovom resoru, Šehović je kazao da ministarka Vesna Bratić, nakon svojih kontraverznih odluka da na čelna mjesta postavi ljude koji su osvjedočeni nacionalisti, nije kredibilan sagovornik na temu rezultata bilo koga drugog. Do početka školske godine je ostalo dvadeset dana, a osim informacije da će od ove nedjelje škole početi da dobijaju besplatne učenike koje će dijeliti osnovcima, drugih novosti iz resora prosvjete nema. Posljednjih mjesec dana glavna priča je smjena direktora škola i opstrukcija samog Ministarstva prosvjete nauke kulture i sporta, koju su iskoristili da bi razriješili postojeće rukovodioce i imenovali v. d. direktore škola. Ministarka Vesna Bratić nije odgovorila na molbe direktora da imenuje predstavnike Ministarstva za školske odbore, i na taj način su rukovodioci spriječeni da ispoštuju Zakon. Kasnije je od v. d. direktora traženo i da imenuju pomoćnike, što opet nije po Zakonu o opštem obrazovanju. Brojni direktori su najavili tužbe, jer smatraju da su nezakonito smijenjeni i da su časno vršili svoju dužnost, te

Činjenica da je Ministarstvo smijenilo direktore zbog obaveze koju ono samo nije ispunilo - imenovanje članova školskog, odnosno upravnog odbora, dovoljno govori o nezakonitosti čitavog postupanja, te ogromnom pravničkom i svakom drugom neznanju odgovornih u resornom ministarstvu, koji kao da rade u korist svoje štete, praveći kardinalne greške

Ministarstvo prosvjete je, po mišljenju ogromnog broja građana, možda i najslabija karika ove vlade, koja je i onako slaba da ne stoji kvalifikacija Ministarstva da su povrijedili radne obaveze. Eksperti upozoravaju da je malo vremena za kvalitetnu pripremu školske godine, da su dovedeni ljudi koji ne poznaju sistem upravljanja školom. POBJEDA: Kako komentarišete aktuelna razrješenja direktora u crnogorskim školama i imenovanje novih za vršioce dužnosti? ŠEHOVIĆ: Komentarišem ih onako kako je jedino moguće: kao besprizornu hajku nad obrazovnim sistemom, koja je izvjesno nezakonita, što je u konačnom prije neki dan potvrdio i prosvjetni inspektor. Zato je sasvim očekivano da svi ti nezakonito smijenjeni ljudi pravdu potraže na sudu, i na kraju je sigurno i dobiju. Te slijedi i logično pitanje: a ko će da plati kada se utvrdi da je 250 direktora, na stotine pomoćnika i zaposlenih u Ministarstvu, nezakonito smijenjeno, preraspoređeno, udaljeno iz prosvjetnog resora... Država, naravno. Ovo je samo eklatantan primjer kako ova vlast radi očigledno nezakonito, a opet uporno i bezobzirno. Zato što im je logika jasna: da završimo što više još ovo malo dok smo tu. A nakon nas - potop. Svrha ovog svojevrsnog iživljavanja nad prosvjetom, koju u kontinuitetu sprovodi resorno ministarstvo i Vlada u cjelini je očigledna – čistka svih ideološki nepodobnih i nepoželjnih i dovođenje novih (čast izuzecima naravno, jer i među novim direktorima ima ozbiljnih prosvjetnih

Svrha ovog svojevrsnog iživljavanja nad prosvjetom, koju u kontinuitetu sprovodi resorno ministarstvo i Vlada u cjelini je očigledna – čistka svih ideološki nepodobnih i nepoželjnih i dovođenje novih koji će, čast izuzecima kojih ima, pristati da se obračunavaju sa nosećim stubovima našeg multietničkog društva i njegove evropske orijentacije radnika) koji će pristati da se obračunavaju sa nosećim stubovima našeg multietničkog društva i njegove evropske orijentacije. Jer, zašto bi se, u suprotnom, Ministarstvo obračunavalo sa nastavnicom koja je sa svojim učenicima obilježavala Dan pobjede nad fašizmom, i kako bi se, da nije tako, moglo desiti da na čelu obrazovne institucije bude najglasniji zagovornik ideje da se ulica nazove po osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i najtvrđi podržavalac inicijative da se podigne spomenik ozloglašenom četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću?! Poruka je jasna – na sceni je pokušaj da se unormali nenormalno, da se preko prosvjete i kulture razgradi crnogorski identitet i građansko biće Crne Gore. A na takav prilično primitivan i otvoren atak na naše temeljne vrijednosti Crna Gora ne smije pristati ni po koju cijenu! POBJEDA: Kako se desila apsurdna situacija da Ministarstvo razrješava direktore zbog toga što su povrijedili radnu obavezu da formiraju školske odbore, a upravo je Ministarsvo napravilo opstrukciju i nije dalo svoje predstavnike? ŠEHOVIĆ: Činjenica da je Ministarstvo smijenilo direktore zbog obaveze koju ono samo nije ispunilo - imenovanje članova školskog, od-

nosno upravnog odbora, dovoljno govori o nezakonitosti čitavog postupanja, te ogromnom pravničkom i svakom drugom neznanju odgovornih u resornom ministarstvu, koji kao da rade u korist svoje štete, praveći kardinalne greške. To je samo nastavak pravnih i drugih besmislica kojima javnost prethodnih mjeseci nažalost gotovo svakodnevno svjedoči. Primjera ima na pretek, od sistematizacije Ministarstva koja je na ocjeni kod Ustavnog suda, kršenja zakona zbog davanja na uvid i iznošenja ličnih dosijea izvjesnim eksternim konsultantima, nerazumnog obračuna sa pojednim sindikalnim predstavnicima unutar samog Ministarstva, i sl. Takve apsurdnosti će, kako sam već rekao, nekad doći na naplatu. POBJEDA: Aktuelna vlast je kritikovala način na koji ste Vi rukovodili Ministarstvom prosvjete, spočitavajući vam zapošljavanje po partijskom ključu. Koji je Vaš odgovor na to, shodno aktuelnim dešavanjima u tom resoru? ŠEHOVIĆ: Da se trenutno ne sprovodi nikad viđena politička čistka i tragikomična politička postavljenja na čelo škola pred kojom svi, pa i građanske partije vlasti ćute kao zalivene, možda bi i zasluživalo komentar. Ovako, ne treba objašnjavati nešto što je bolno očigledno

Ko će da plati kada se utvrdi da je 250 direktora, na stotine pomoćnika i zaposlenih u Ministarstvu, nezakonito smijenjeno, preraspoređeno, udaljeno iz prosvjetnog resora... Država, naravno - kaže Damir Šehović čitavoj Crnoj Gori. Osoba za koju Crnogorci kao narod ne postoje, a koja postavi gospođu Radu Višnjić za direktoricu bilo čega, a posebno škole; koja čovjeka koji podržava davanje imena ulici po Ratku Mladiću takođe postavi za direktora; koja ženu sa kokardom na glavi i stavovima poput: ,,Kako bula ćirilicu veze, ne može se protiv svetosavskog koda“ takođe postavi za direktoricu škole; koja za svoje najbliže saradnike postavlja one koji drže na svojim profilima zapaljene NATO zastave i saglašavaju se sa time da je potpredsjednik Vlade ,,šiptar“; osoba koja zaposli eksternog konsultanta koji piše deseterce ratnim zločincima osuđenim za genocid i maltretira Nebojšu Šofranca po aerodromu; osoba koja je na hiljade eura za svega par mjeseci dala za ,,eksterne konsultante“, čija je sistematizacija Ministarstva upravo na ocjeni ustavnosti... Takva osoba nije kredibilan sagovornik na temu rezultata bilo koga drugog! Jednostavno, Ministarstvo prosvjete je, po mišljenju

Ministarstvo se bavi smjenama, a škole čekaju POBJEDA: Uskoro će početak školske godine. Da li ovakav način rada Ministarstva može da omogući normalan početak godine, pošto škole nemaju nikakve povratne informacije od resora? ŠEHOVIĆ: Sasvim je logično da škole ne mogu imati sve neophodne informacije od resornog Ministarstva, kad se ono mjesecima bavi iskljičivo smjenama i novim postavljenjima. Pritom, u

izmjenama Zakona koje su bile osnov za te smjene, dati su nerealno kratki rokovi, koje Ministarstvo probija. Drugim riječima, njima su prioritet smjene i ,,kadriranja po dubini“, a čak ni to ne stižu da rade u zakonskim rokovima, jer je riječ o stotinama radnih mjesta. U međuvremenu, škole čekaju, a, kako smo mogli pročitati u obraćanju bivše direktorice jedne barske škole, u prethodnoj godini

škole su se same snalazile čak i za osnovna dezinfekciona sredstva usred korona virusa. Očekujem da u septembru, zbog prozivki javnosti, makar to obezbijede, ali rekao bih da ovo Ministarstvo jednostavno nema kapaciteta za bilo šta drugo osim politička kadriranja, i po koji ustupak javnosti onda kada se, kao nekoliko puta do sada, ogorčeni građani pobune. To nije dovoljno i to nije

način na koji bi ovaj važan resor trebalo da funkcioniše. ,,Od danas do sjutra“ princip nije prihvatljiv ni za trafiku, a ne za resor sa 100.000 djece i 14.000 zaposlenih. Stoga se samo nadam da, ova izvjesno oročena Vlada sa izvjesno ograničenim upravljačkim kapacitetima neće, do svog odlaska, napraviti štetu koja je potpuno nepopravljiva. Jer, kod ove Vlade, to je najviše čemu se možemo nadati.

ogromnog broja građana, možda i najslabija karika ove Vlade, koja je i onako slaba. Na moju veliku žalost, jedini rezultat ovog Ministarstva su ljudi koji se deklarišu kao četnici na čelu škola. I, još nevjerovatnije: ni jedan jedini projekat u prosvjeti za sve ovo vrijeme, ovo Ministarstvo nije pokrenulo. Sa druge strane, Fond za kvalitet i talente, besplatne osnovne i master studije, na desetine novih i stotine rekonstruisanih škola i vrtića na kojima je moj tim predano radio, dualno obrazovanje, najveći investicioni zamah u prosvjeti ikada, govore sami za sebe. Potpuno isto kao što sada nedostatak projekata u prosvjeti i deklarisani četnici na čelu Ministarstva i po školama govore sami za sebe. POBJEDA: Određenom broju smijenjenih direktora, koji nijesu imali časove, prestankom mandata je prestao i radni odnos. Na koji način bi trebalo riješiti tu situaciju? ŠEHOVIĆ: To je formalnopravno pitanje koje će se vjerovatno rješavati na sudovima. Ono što je, kako se može čuti izvjesno, jeste da će određeni broj zaposlenih imati problem da nađe svoje mjesto u sistemu nakon nezakonite smjene, a što će opet proizvesti troškove za državu onda kada ti ljudi dobiju na sudovima i država bude u obavezi da im isplaćuje zaostale zarade. Što se tiče rješavanja i te i bilo koje druge situacije - ne možete je ni riješiti kad je na čelu obrazovnog sistema onaj ko tu situaciju i prozvodi. Možete jedino da se borite sa individualnog nivoa, u nadi da će se na političko-društvenoj sceni vlast i oni oko nje na vrijeme dozvati pameti. Jelena MARTINOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Nakon dvije godine monitoringa uticaja aktivnosti na izgradnji auto-puta na faunu Tare, otkriveno da neke endemske vrste više ne postoje

Oporavak živog svijeta rijeke trajaće desetak godina PODGORICA - Zbog velike količine sedimenta koji je skoro ,,cementirao“ prostor između substrata na dnu rječnog korita proces oporavka životne zajednice rijeke Tare će sigurno potrajati još desetak godina, ako ne i više. Ovaj proces oporavka je otežan jer na ekosistem Tare utiču i drugi faktori, a prije svega klimatske promjene kao i drugi biotski i abiotski faktori - tvrdi za Pobjedu prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta dodajući da će ovi faktori biti analizirani u naučnom radu koji je u pripremi.

Niko ga nije konsultovao za ,,revitalizaciju“ Na naše pitanje da li su Kinezi obavezni da nakon završetka radova oporave živi svijet, Pešić je odgovorio da je to pitanje za CRBC kompaniju i nadležne agencije, kao i za Ministarstvo, a njega kao stručnjaka niko nije konsultovao ni za ,,revitalizaciju“ koja se mora izvesti. - Kao profesor ekologije na Univerzitetu Crne Gore i kao naučnik o čijoj referentnosti govori činjenica da se nalazi na rang listi najboljih svjetskih naučnika koje svake godine daje Univerzitet Stanford, ni sad ni prije nijesam bio konsultovan ni za studije procjene uticaja kao ni za studije „revitalizacije“ koje se planiraju - poručio je Pešić.

Razlike

Kako je istakao Pešić rezultati druge godine monitoringa uticaja aktivnosti na izgradnji auto-puta na živi svijet Tare, konkretno na faunu koja naseljava dno rijeke Tare, potvrdili su postojanje značajnih razlika u kvantitativnom i kvalitativnom sastavu faune dna rijeke Tare kod Mateševa (lokaliteta koja se nalazi u zoni direktnog utcaja) i kontrolne tačke (Tara kod Trebaljeva). - Razlike su evidentne i kad je riječ o dijelu rijeke za brzim protokom vode (,,lotička“ zona) kao i dijelu rijeke sa usporenim proticajem vode (takozvana ,,lentička“ zona) - kazao je Pešić dodajući da će se konačni rezultati naći u naučnom radu planiranom za publikovanje u toku 2022. godine u jednom od vodećih naučnih časopisa iz oblasti ekologije. - Rezultati dvogodišnjih istraživanja su pokazali da je, nažalost, endemična vrsta vodenog puža ,,Tarin faladiopsis“, koja je poznata samo iz rijeke Tare i nigdje

UZIMANJE UZORAKA: Prof. Vladimir Pešić na terenu

Rezultati dvogodišnjih istraživanja su pokazali da je, nažalost, endemična vrsta vodenog puža ,,Tarin faladiopsis“, koja je poznata samo iz rijeke Tare i nigdje više u svijetu, vjerovatno nestala - kazao je prof. dr Pešić više u svijetu, vjerovatno nestala. Naime ni na jednom od istraživanih lokaliteta, i pored velikog broja uzoraka i ogromnog truda koji je uložen, nije pronađena ni jedna jedinka ove endemične vrste puža - kazao je Pešić ističući da akumulacija neorganskog sedimenta kao posljedica rada na izgradnji auto-puta dovodi do zatvaranje finih šupljina između substrata na dnu rječnog korita gdje živi ova vrsta, ali i mnoge druge, i onemogućava njen opstanak. Pešić napominje da je rijeka Tara stanište velikog broja endemičnih i međunarodno zaštićenih vrsta koje se nalaze i na svjetskim i Evropskim IUCN listama ugroženih vrsta.

- Endemične vrste su posebno ugrožene jer njihov ,,lokalni“ nestanak može da znači njihov potpuni gubitak. Kad je riječ o uticaju na druge endemične vrste, osim na vrstu ,Tarin faladiosis“ koju sam spomenuo, rezultati naše studije su pokazali da postoji značajan uticaj na populacije ovih vrsta ali da vjerovatno neće doći do njihovih nestanka - kazao je Pešić smatrajući ne manje važnim to što je tim koji je radio monitoring sakupio uzorke većine endema koje naseljavaju ekosistem Tare jedinstvenih vrsta kao što su ,,Tarina dina“, jedne od najvećih evropskih pijavica. - Tu je i endemični puž ,,Ta-

rina bitinela“, a uzeli smo uzorke i novootkrivene vrste koja je nazvana ,,Tarina suza“ i uspješno uradili genetičke DNK analize. Mnoge od ovih vrsta su nastale prije nekoliko miliona godina, i preživjele do današnjih dana! Njihov gubitak bio bi nenadoknadiv za eksistem - kategoričan je prof. dr Pešić. Napominje da su preliminarni rezultati istraživanja monitoringa faune dna, kao i endemičnih vrsta rijeke Tare dostupni onlajn i iskreno se nada da će koristiti nadležnim institucijama u pripremi mjera koje imaju za cilj smanjenje negativnog uticaja, kao i u njihovoj implementaciji. Dodao je i da je studija dos-

tupna onlajn na sajtu www. ecologicamontenegrina.me - Planovi „revitalizacije“ Tare (ako postoje) bi se trebali uraditi u skladu sa nesumnjivo dokazanim tačnim činjenicama, prije svega sa naučnim činjenicama iz oblasti ekologije i konzervacione biologije. Za oporavak, kao što sam napomenuo, trebaće vrijeme! Iskreno, nadam se da će se ova fantastična rijeka oporaviti iako je većina naučnih studija pokazala da se rijeka nikad ne vrati u ,,pređašnje stanje“ - kazao je Pešić koji se nada i da vrste, koje sad nijesu našli, da će naći ,,žive i zdrave“, kao i da svi kojima je do srca i Tara i Crna Gora imati prilike da i nešto nauče i izvuku neke važne pouke.

MjeRe

I na kraju kada je riječ o oporavku kaže da je monitoring jedini način da dobijemo objektivne i tačne (naučne) informacije o stanju životne sredine na osnovu kojih možemo predlagati i pratiti uspješnost mjera za smanjenje negativnog utricaja na životnu sredinu. - Mi smo u decembru i ja-

Vladimir Pešić

nuaru pokušali kontaktirati Ministarstvo ekologije vezano za monitoring Tare, ali iz nekog nama nejasnog, ali sigurno nekom vrlo „jasnog“ razloga nijesmo dobili nikakav odgovor. Podaci i baza koju smo napravili zadnje dvije godine sa naučnog aspekta su izuzetno interesantni posebno podaci da zone sa brzim i sporim protokom vode pokazuju različite trendove kad je riječ o dinamici životne zajednice i mogu da unaprijede sistem monitoringa površinskih voda u EU - kazao je Pešić i poručio da će nastaviti dalji rad na proučavanju ekosistema rijeke Tare. N. kOVaČeViĆ

Iz Media centra upozorili da se do slobodnih institucija dolazi samo primjenom zakona

Pozvali Inspekciju rada da dovrši ocjenu zakonitosti imenovanja generalnog direktora RTCG - Inspekcija rada treba da vrši svoju zakonom propisanu preventivnu ulogu i preduprijedi moguće greške u procesu izbora članova menadžmenta RTCG, a tako preduprijedi i moguće duge sudske postupke - navodi se, između ostalog, u saopštenju Media centra PODGORICA – Media centar pozvao je Inspekciju rada da dovrši započeti proces ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG. Kako su naveli građani finansiraju rad Javnog servisa i imaju pravo da znaju je li izbor generalnog direktora bio zakonit.

- Uskoro će u nacionalnom javnom medijskom servisu biti raspisani oglasi za izbor novog direktora Televizije, Radija a i za izbor urednika prvog, drugog i statelitskog programa. Inspekcija rada treba da vrši svoju zakonom propisanu preventivnu ulogu i preduprijedi moguće greške u procesu izbora članova menadžmenta RTCG, a tako preduprijedi i moguće

duge sudske postupke - navodi se u saopštenju. Kako su kazali iz Media centra, do profesionalnih i slobodnih institucija se može doći jedino ukoliko se primjenjuje zakon, pa čak i kada je loš. - Zakoni su se u perthodnih 30 godina primjenjivali samo kada je to odgovaralo onima koji su vršili vlast. Ako je došlo do neke promjene,

nova vlast bi morala da pokaže da joj je stalo do poštovanja zakona. Kada je u pitanju rad RTCG, do sada je nova vlast pokazala više slabosti kojima, nažalost, pokazuje namjeru da nastavi sa partijskom kontrolom RTCG - navode oni. Sa još 40 NVO, dodaju, tražili su u januaru hitne izmjene Zakona o RTCG kako bi se onemogućio partijski uti-

pOd lUpOM: Boris Raonić, novoizabrani direktor RTCG

caj na izbor članova Savjeta RTCG, za što je, kako kažu, samo Ura pokazala interesovanje. - Zaključak koji se nameće je da je novoj većini u Skupštini, od svih zakona koje je donio DPS, jedino Zakon o RTCG po volji jer su misli-

li da tako mogu ostvarivati svoje partijske ciljeve preko članova Savjeta a onda i generalnog direktora. Podsjećanja radi, Zakon o RTCG je DPS donio u julu 2020. godine kako bi ozakonio svoj uticaj nad RTCG - zaključuje se u saopštenju. Ž. z.

Povodi

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

STAV: Crnogorska država i Srpska pravoslavna crkva, odnos podređenog i nadređenog na štetu građana

Vlast koja se ruga pravu » Piše: Slobodan JOVANOVIĆ U nizu poteza koji urušavaju pravni sistem Crne Gore, u kojem je najviše pozornosti dobila namjera da se tužilaštvo učini partijskim oružjem u borbi protiv političkih protivnika, nazire se namjera da se u Crnoj Gori suspenduju i uruše nezavisne institucije i čitav državni aparat podredi samovolji nove vlast. Crna Gora, umjesto da se kreće ka pripodobljavanju zakonodavstva i prakse pristupnim zahtjevima EU, sve više i više liči na zemlju koja pregovara sa Mađarskom i Srbijom o pristupanju EU, koristeći metode koje karakterišu vladavinu Viktora Orbana i Aleksandra Vučića, a koji se mogu svesti u nekoliko riječi – država to sam ja. Ne poštuju se elementarne zakonske norme, ni opšti pravni uzusi, ni procedure, ne donose se propisi koji ograničavaju samovolju vlasti, što je jedan od ciljeva pravne regulative u demokratskim zemljama, već se ponaša apsolutistički, koristi golo nasilje, sije strah selektivnom represijom i ugrožava egzistencija građana otkazima i prijetnjama otkazima da bi se suzbio eventualni građanski otpor.

SELEKTIVNA PRAVDA

Očito je da u Crnoj Gori postoje povlašćeni pravni subjekti, pojedinci i građani prema kojima se selektivno primjenjuju zakoni, čak se ponekad i propisi prilagođavaju njima i njihovim zahtjevima. To se ne odnosi samo na političke subjekte. Najdrastičniji primjer je uticaj eparhija SPC u Crnoj Gori na donošenje određenih

SPC je u Crnoj Gori oslobođena bilo kakve obaveze da nešto dokazuje, dovoljno je da ona nešto tvrdi. Umjesto da se njen materijalni i pravni položaj utvrđuje pravnim argumentima, pribjeglo se metafizici i subjektivnom mišljenju nosioca vlasti, prepoznatih kao ekstremni sljedbenici svetosavlja i SPC kao njegovog promotera odluka i pravnih akata, mada se i za njih može reći da su politički subjekti, posebno onih koji regulišu odnos države i vjerskih zajednica. SPC je u Crnoj Gori oslobođena bilo kakve obaveze da nešto dokazuje, dovoljno je da ona nešto tvrdi. Umjesto da se njen materijalni i pravni položaj utvrđuje pravnim argumentima, pribjeglo se metafizici i subjektivnom mišljenu nosioca vlasti, prepoznatih kao ekstremni sljedbenici svetosavlja i SPC kao njegovog promotera. Vrlo lako se na svakom nezavisnom sudu može utvrditi od kada egzistira i kao vjerski i kao pravni subjekt SPC u Crnoj Gori, o tome postoji na stotine neporecivih dokaza, dokumenata, službenih listova KSHS, SPC i kraljevine Jugoslavije, arhive SPC i Vaseljenske patrijaršije. Ali državni organi, umjesto da koriste činjenice, produkuju svoje subjektivne doživljaje i obmane same SPC u formulisanju dokumenta vezanih

SLIKA IZ ISTORIJE DRŽAVNOG PONIŽAVANJA: Velibor Džomić, Vladimir Leposavić, Predrag Šćepanović

APSURDI

Postoji li veći apsurd: u Zakonu o crkvama države Srbije, u članu 11, piše: „SPC priznaje se kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (Odluka Narodne Skupštine Knjaževstva Srbskog od 21. maja 1836. godine i Zakona o SPC (Službene novine Kraljevine Jugoslavije br 269/1929 godine)“, a u Crnoj Gori joj se pokušava obezbijediti subjektivitet osam stoljeća?! Tako ispada da su eparhije SPC u Crnoj Gori osnovale SPC u Srbiji?! Iako je upravo tim Zakonom iz 1929. uređen pravni položaj novostvorene Ujedinjene srpske pravoslavne crkve na teritoriji čitave Kraljevine, uključujući i teritoriju Crne Gore. Prije toga ona postoji u Crnoj Gori samo kao neregistrovana vjerska organizaci-

BEZ UTEMELJENJA: Uvjerenja o upisu Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke

ja od 1920. godine! Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore je dana 10. 6. 2021. godine izdalo Uvjerenje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC br. 01-081/21-6380 da je upisana u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica. Takođe je 10. 6. 2021. godine izdalo Uvjerenje Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC br. 01-081/21-6381 o upisu u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica. Oba uvjerenja, sem što su izdata u formi koja održava pravno neznanje onoga ko ih je izdao, sadrže kao godinu osnivanja 1220. godinu, što je notorna besmislica. Da se ministar, dr Vladimir Leposavić, ponašao shodno tituli i razmetanju ekspertskim znanjem, ta uvjerenja bi morala sadržati neophodne elemente da bi imali zakonsku formu. Kao prvo, morala bi sadržati da se donose na osnovu zahtjeva tog i tog subjekta, sa datumom kad je podnijet zahtjev. Drugo, ne može se upisivati godina osnivanja bez ijednog prav-

Oba uvjerenja koja je izdalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, sem što su izdata u formi koja održava pravno neznanje onoga ko ih je izdao, sadrže kao godinu osnivanja 1220, što je notorna besmislica. Da se ministar, dr Vladimir Leposavić, ponašao shodno tituli i razmetanju ekspertskim znanjem, ta uvjerenja bi morala sadržati neophodne elemente da bi imali zakonsku formu

no valjanog dokaza, koji bi morao sadržati osnov pravnog kontinuiteta na isti način kako je to urađeno članom 11 Zakona o crkvama države Srbije. Na kraju, uvjerenja ne sadrže ni pravnu pouku, što je elementarna obaveza državnog organa prilikom izdavanja uvjerenja. Oba uvjerenja su pravno neodrživa jer iz njegove sadržine nije poznato koji organ, po kojim kriterijumima i na osnovu kojih dokaza je izdao ista sa predmetnom sadržinom. Postavio bih pitanje ministru, potpisniku uvjerenja: da li bi potpisao uvjerenje sadašnje Crnogorske pravoslavne crkve ako bi tražili da se stavi godina osnivanja 1485, da li bi tada tražio dokaze ili bi poštovao želju CPC? Istorijski, CPC je osnovana ili navedene godine, ili po nekima 1496, odnosno u Principatu od 1500. g, kada Opštecrnogorski i Glavarski zbor djeluju kao crnogorski parlament i vlada sa položajem prvorazrednoga autoriteta koji je birao crnogorske mitropolite. Siguran sam da ne bi. Mada se barata sa 1220. godinom kada se govori o osnivanju na Prevlaci Zetske eparhije Žičke arhiepiskopije, ni taj podatak se ne smatra pouzdanim. Mnogi istoričari smatraju da je to bilo nešto kasnije. Žička arhiepiskopija jeste nasljeđe srpskog naroda, ali samo iluzionisti mogu kao njenog pravnog nasljednika zakonski proglasiti Crkvu koja je stvorena 1831. dekretom tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića, a koja je „Načertanijem o duhovnoj vlasti“ 1936. dobila status pravnog lica. Uostalom, Žička eparhija, kao jedna od tri eparhije

srednjevjekovne Srbije, prije no je Sv. Sava hirotonisan u arhiepiskopa, bila je dio Ohridske arhiepiskopije zajedno sa ostale dvije eparhije. Pa niko danas ne smatra da su te tri eparhije nasljeđe Grka, koji su u to vrijeme rukovodili Ohridskom arhiepiskopijom. Niti su u to vrijeme crkve bile nacionalne, već pomjesne i ne može se praviti abraka-dabra pravni kontinuitet današnjih nacionalnih crkava sa srednjevjekovnim, pomjesnim crkvama. Duhovno je stvar - ličnih doživljaja. Crkve mogu da se trancedentno poistovjećuju sa istorijskim postojanjem vjerskih institucija kod svog naroda, mada one ni danas ne bi trebalo da su ustrojene po nacionalnom principu, ali država se mora ponašati pravno odgovorno i poštovati gole, pravno valjane činjenice u donošenju svojih dokumentata. Kao primjer, navešću da je Karlovačka mitropolija prije pristupanja Ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi, iako je njena pastva uglavnom bila srpske narodnosti, bila poseban pravni subjekti K&K monarhije, koji nije imao nikakve ni organizacione, ni pravne veze sa Crkvom Kraljevine Srbije, SPC. Jednako kao ni Cetinjska mitropolija CPC! Posebno je smiješno vezivati postojanje pravnih lica pod imenom Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i Eparhija budimljansko-nikšićka SPC za 1220. godinu, jer prva pod tim imenom postoji od proglašenja Ustava SPC 1931. godine, dok je druga - tek to je apsurd - osnovana odlukom Arhijerejskog sabora SPC 2001. godine u Beogradu. Ali, Crna Gora je trenutno poligon za voluntarizam nedoučenih i bez iskustva u upravljanju državnim poslovima samoproglašenih eksperata, dok najviše pravosudne institucije Crne Gore, iz straha za svoj položaj ili zbog nečeg drugog, gromoglasno ćute!

Turizam

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Zadovoljavajući rezultati analize Instituta za biologiju mora

Turistički zenit na hercegnovskoj rivijeri, pune plaže

Više od 33.000 g u Herceg Novom Voda na javnim kupalištima dobrog kvaliteta

Voda odličnog kvaliteta na 85,5 odsto kupališta Od ukupno 110 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, njih 18 je u opštini Ulcinj, 15 u opštini Bar, 32 u opštini Budva, devet u Tivtu, 15 u Kotoru i 21 lokacija u opštini Herceg Novi – navela je Bojana Tešević PODGORICA - Posljednji rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je sproveo Institut za biologiju mora, pokazali su da je na 85,5 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 6,4 procenata dobrog, dok je na 8,2 odsto lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju - saopštila je za Pobjedu Bojana Tešević iz PR službe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Analizu morske vode na svakih 15 dana radi Institut za biologiju mora za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje

morskim dobrom. Klasifikacija vode za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode obavlja se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje. - Od ukupno 110 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, njih 18 je u opštini Ulcinj, 15 u opštini Bar, 32 u opštini Budva, 9 u Tivtu, 15 u Kotoru i 21 lokacija u opštini Herceg Novi – navela je Tešević. U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, voda je bila odličnog kvaliteta na njih 16, dok je na po jednom ku-

Čista voda na hercegnovskim kupalištima HERCEG NOVI – Na kupalištima u Herceg Novom od početka sezone morska voda je odličnog, dobrog ili zadovoljavajućeg kvaliteta. Ni na jednom kupalištu tokom ovoga ljeta nije istaknuta crvena zastavica koja ukazuje na vodu lošeg kvaliteta i nalaže zabranu kupanja. Situacija je mnogo bolja ovoga ljeta uprkos velikom broju turista (više od 30.000). Kada se uzme u obzir da Herceg Novi ima oko 32.000 stanovnika i da sigurno ima nekoliko hiljada neprijavljenih gostiju možemo biti zadovoljni i čistoćom mora. Direktorica preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Olivera Doklestić kaže da je izgradnjom kolektora situacija mnogo bolja, ali da još ima problema sa nepriključenim objektima i septičkim jamama. Tek kada bude izgrađena sekundarna kanalizaciona mreža i u gradskim zonama u kojima je sada nema, a za šta su po njenim riječima, potrebna ogromna finansijska sredstva, moći će se reći da je u potpunosti riješen problem zagađivanja mora. Nina iz Sarajeva ističe da je morska voda na kupalištu na kojem se godinama kupa njena porodica, prljavija nego prethodnih godina. - Pretpostavljam da je to zbog barki koje su tu, jer ima dosta masnoće od nafte i ulja. Plaža je čista. Smatram da u Herceg Novom nedostaje više „pet frendly“ plaža – ocijenila je Nina. Vesna iz Beograda godinama ljetuje na Savini i navodi da su plaže u tom dijelu grada čiste, kao i morska voda. - Gužva je od sredine jula, ima dosta turista i kupača ali je ipak sve na zadovoljavajućem nivou – kaže Vesna. Jelena iz Herceg Novog kaže da je voda čistija ujutro kada je manje ljudi na plažama, nego u poslijepodnevnim satima. - U svakom slučaju nije neobično što je voda prljavija jer je mnogo ljudi u gradu. Divno je, uprkos svemu, što su se nakon 2020. i propale sezone, gosti vratili u Herceg Novi, što vole naš grad i što možemo reći da je ovogodišnja sezona odlična – kaže naša sagovornica. Ž. K.

palištu bila dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Bar na 11 lokacija voda je bila odličnog, dok je na po dva kupališta bila dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, te je u ovom mjerenju na njih 31 voda bila odličnog kvaliteta, a na jednom dobrog. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na osam lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na jednom kupalištu bila dobrog kvaliteta. Na području opštine Kotor od ukupno 15 lokacija, voda je bila odličnog kvaliteta na njih 13, te zadovoljavajućeg na dvije lokacije. - Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku - kazala je Tešević. Ona je naglasila da je program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima usklađen sa novim Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje. - Shodno članu 8 tog pravilnika, vode za kupanje se klasifikuju kao ,,odlične“, ,,dobre“, ,,zadovoljavajuće“ i ,,loše“ i to na osnovu broja indikatorskih bakterija. Riječ je o bakterijama Escherichia coli i Intestinalni enterococci, koje uglavnom dospijevaju u more otpadnim vodama. Ukoliko broj bakterija bude veći od propisanog, takva voda za kupanje se klasifikuje kao loša i zabranjuje se kupanje na takvim lokacijama - pojasnila je Tešević. Praćenje sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima realizuje se tokom turističke sezone, svakih 15 dana od maja do oktobra, i to na ukupno 110 lokacija duž Primorja. - Zakonski okvir propisuje da je potrebno raditi analize morske vode minimum jednom mjesečno, no upravo zbog povećanog broja tursita na našoj obali tokom turističke sezone, Javno preduzeće je u okviru svog programa predvidjelo češće analize kako bismo imali što bolju i kompletniju sliku kvaliteta vode, te pravovremeno uticali na zaštitu zdravlja kupača – istakla je Tešević. Iv.K.

Veliki broj kupača na hercegnovskim plažama

Turističke priče sa Bjelasice

Ilindanski snijeg i Nije to samo takmičenje obruča i mrežice već priča o zdravom životu i mladima. Svakog avgusta traže snijeg, ovoga puta su ga lako našli. Što znači potvrda o „rođenju na Bjelasici“

BJELASICA - Odskače lopta. Pije se voda sa izvora. Beru se borovnice. Biciklima se osvajaju prostori a koracima usponi planine. Kupa se u jezerima. Sa Bendovca se gleda Biogradska prašuma. Žičarom se dolazi do Troglave. Na trpezi i grušavina – jardum sa vrućom kukuruzom. I svega toga i te kako ima na Bjelasici. Ovo je samo dio. Priča Bjelasice... FIBIN turnir 3 X 3 je stigao na svoju najvišu kotu. Turnir je dobio podršku Opštine Kolašin, LTO, Skijališta Crne Gore kao i brojnih sponzora ovoga projekta. Košarkaška

Prijatelji su pronašli snijeg

lopta odskače na 1.600 metara nadmorske visine. Igralište i tribine postavljeni na planinskoj ravnici preko puta nacionalnog restorana „Troglava“ i nešto malo ispod žičare koja vodi do ovoga vrha Bjelasice. I sport i turizam i promocija i takmičenje. I vazda svemoćni adrenalin Bjelasice. Poznato crnogorsko košarkaško prezime Šutulović, ovoga puta dopunjava imenom – Milorad. Priznaje uzbuđenje što se prvi FIBA turnir 3X3 u Kolašinu, održava na svemoćnoj Bjelasici, na Ski-centru Kolašin 1600. - Uvijek govorimo da je turnir 3X3 više od basket turnira. U

projekat su uključene sve starosne kategorije, oba pola. Vjerujemo da je turnir u funkciji obogaćivanja turističke ponude Kolašina i Skijališta Crne Gore. Učesnici prvi put igraju na ovoj visini i vjerujem da će im ambijent pomoći da budu i viši u skoku i precizniji u šutu. Stigli su iz sjevernih opština, Cetinja, naravno Kolašina. I publika igra i navija, dobijaju nagrade, poklone koje su pripremili Admiral Bet i Xiaomi Crna Gore. Naša lopta svuda odskače ali je na Bjelasici to bilo drugačije i originalnije - kaže Milorad Mićko Šutulović, prvi čovjek crnogorskog FIBA „tri na tri“. Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore je kazao da će slične manifestacije postati tradicionalne na Ski-centru Kolašin 1600 ali i na ostalim budućim skjalištima u okviru ovoga preduzeća jer su skicentri mjesto okupljanja i ljeti i zimi. - Okupljaju se ljudi koji vole sport, prirodu, aktivan život, slobodno vrijeme ispunjeno zabavom. Posebno zadovoljstvo je što se na taj način okuplja sve više mladih ljudi i što se tako obavezuju da sami žive zdravo i da budu promoteri zdravog života. Već narednog vikenda, Bjelasica i Ski-centar Kolašin 1600 biće domaćini skupa oldtajemera i Pazarnog dana a za prvu nedjelju septembra, planira se Ultra trejl maraton - najavio je Milošević. Oni su svakog Ilindana na Bjelasici, traže snijeg. Svoje or-

Turizam / Hronika

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Velika akcija u Španiji

gostiju om

Slika i nije u potpunosti autentična jer su pretpostavke da ima nekoliko hiljada neprijavljenih gostiju u privatnom smještaju. Zadovoljni su i hotelijeri i vlasnici smještaja u domaćinstvu jer nakon 2020. godine koju je obilježila pandemija i loše ovogodišnje predsezone, turistički promet približava se onom koji je ostvaren tokom 2019. godine, za koju mnogi kažu da je rekordna. Nakon više mjeseci restrikcija, mjera i ograničavanja slobode putovanja, stiče se utisak da su svi poželjeli osjetiti onaj stari život prije epidemije. Većina koja je došla bez

prethodne rezervacije našla se u problemu jer se prazan krevet ne može naći ni u višim gradskim zonama. Najviše gostiju je iz Srbije i BiH, ima ih i iz Ukrajine, Rusije, Poljske i Mađarske. Iz TO Herceg Novi kažu da postoji veliko interesovanje turista i za naredni period, te ako epidemiološki uslovi dozvole očekuju i dobru postsezonu. Da je sezona premašila očekivanja potvrđuju maksimalno popunjeni hoteli kompanije Carine na rivijeri. U hotelima Park, Delfin i Kumbor većina gostiju je sa istočnog tržišta i regiona. - Najveći broj gostiju oko 75 odsto su iz Ukrajine, a drugi su iz regiona Srbije, Bosne i Crne Gore. Oni će boraviti do kraja avgusta, a Francuze i Njemce očekujemo u septembru i oktobru ukoliko bude povoljna epidemiološka situacija. I tada ćemo imati maksimalnu popunjenost - kazao je vlasnik Čedo Popović. Parametri koji ukazuju da je u Herceg Novom uduplan broj stanovnika jesu i oni koje iznose iz preduzeća Čistoća da se na dnevnom nivou sakupi preko 100 tona otpada ali i podaci gradskog Vodovoda koji kažu da je i potrošnja vode u pojedinim zonama veća i Ž.K. za četiri puta.

i Ružica na konju

Ružica Kruščić na konju

Matija Šćepanović, šutira...

ganizovano druženje, drugog dana avgusta, doziraju i sa tom obavezom traganja za zadovoljstvima planine. Brano Rakočević, Mladen Marković, Kićo Rakočević, Boško Mirović, Miodrag Žučo Marković, Željko Ćelo Vujisić, Sveto Vujisić. Prijatelji i kumovi iz Bijelog Polja, dvojica Kneževi-

ća, Slaviša i Vlado. Do Bjelasice je stigla i prijateljska delegacija iz Budve u sastavu Drago Gardašević, Peđa Vujović, Dragan Liješević a opravadano su sa ,,pjene od mora“, bili odsutni Vlado Lalatović, Uroš Mrdak i Igor Labović. Posljednjih godina, teško ili skoro nikako se nije moglo

doći do snijega. Ove godine je sve bilo drugačije jer se zimski mjeseci, nijesu štedjeli u pahuljicama. Bilo je stotine snjegopadnih dana. I snijeg je pronađen u uvali ispod vraha Crna glava. Nasloženi metri snijega. I korak po njemu, praćen avgustovskom vrelinom koja je i na planini, prešla 30. podiok. Vožnja žičarom Ski-centra Kolašin 1600 do vrha Troglave. Doček „kod Begija“ gdje su obrocima domaće hrane, prilozi – pogledi ka ljepotama planine. Onda ka vrhovima Bjelasice, Zekova glava, Crna glava, pa Dolovima Lalevića ka Biogradskom jezeru. U kotliću se spremao gulaš. A mirisi su prašumi davali neku posebnu draž i intimu. Kažu da se tek poslije trećeg tanjira, čula rečenica – dosta je, ne mogu više... Sate i sate je Ružica Kruščić, đevojački Minić, provela na Bjelasici. I sa skijama jer je bila uspješna takmičarka ali i bez skija jer je Bjelasica bila druga adresa porodice đeda Velja i oca Radomira... Juče je sa svojim prijateljima i porodicom, na Bjelasici bila sa namjenskim zadatkom – posjetila je Mirka Šćepanovića, sada već poznatog turističkog radnika koji iznajmljuje konje za jahanje. Sa obukom za one koji ne znaju i sa savjetima koji su jahanje već probali. Dok su drugi dobijali prve lekcije ili pak dodatne savjete iz tajni jahanja, Ružica je efektno ali i sigurno, „podigla“ svoga konja. Tek da pokaže ostalima, što znači „roditi se na Bjelasici“. Blicnuli su aparati na mobilnim telefonima. Jahanje Bjelasicom je nastavljeno. Požurite, konji moji. Dug je put i predugo je uživanje BjelasiDr. DRAŠKOVIĆ com...

,,Škaljarci“ uhapšeni sa 400 kilograma kokaina i pola miliona eura PODGORICA – Španska policija uhapsila je nekoliko pripadnika škaljarskog klana zbog sumnje da su krijumčarili narkotike. Prilikom hapšenja u akciji na Kanarskim ostrvima kod osumnjičenih je pronađeno 400 kilograma kokaina, kao i pola miliona eura u kešu, za koji se sumnja da je stečen trgovinom droge, prenosi španski El dia. - Lisice su stavljene četvorici muškaraca, za koje se sumnja da su povezani sa opasnim kriminalnim klanom iz Crne Gore. Ova kriminalna mreža uspostavila je kanal za transport kokaina iz Južne Amerike do Kanarskih ostrva. Članovi klana su na Kanarskim ostrvima iznajmljivali vile u luksuznim četvrtima, odakle su distribui-

Saobraćajna nesreća u mjestu Osječenica

FOTO: POLICIJA ŠPANIJE

e, šetališta i ugostiteljski objekti HERCEG NOVI – Pune plaže, ,,rijeka“ ljudi na šetalištu, kolone automobila na magistrali ali i gradskim ulicama, puni ugostiteljski objekti slike su koje se od 20. jula svakodnevno vide u Herceg Novom. Prema podacima gradske Turističke organizacije, u gradu na ulazu u Boku trenutno boravi 33.421 gost, što je 97 odsto ostvarenog prometa na isti dan 2019. godine. U domaćinstvima je 26.483 gosta, hotelima 6.843 i auto-kampovima 95. Po broju gostiju prednjače stranci kojih je 32.483, dok je domaćih 938.

Kokain koji je zaplijenila španska policija

rali drogu lokalnim bandama - navodi španska policija. Kako prenose španski mediji, među uhapšenima je i jedan od vođa bande kradljivaca nakita Pink Panter, za koga pišu da je državljanin Crne Gore i da se nalazi u samom vrhu te

organizacije. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore kazali su da je u akciji španske Nacionalne policije, koja je rezultirala hapšenjem članova škaljarskog klana, učestvovala i crnoŽ. Z. gorska policija.

Nikšićka policija uhapsila devetnaestogodišnjeg mladića

Osumnjičen za

Poginuo Nikšićanin podmetanje požara PODGORICA – U mjestu Osječenica kod Nikšića dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno staradao S. M. (35) iz Nikšića. Kako je saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, do nesreće je došlo u 17.10 časova kada su se sudarila dva automobila. Povrijeđene su dvije osobe.

u Ćemencima

PODGORICA – Nikšićka policija uhapsila je sugrađanina Č. G. (19) koji se sumnjiči za podmetanje požara u tom gradu. Iz Uprave policije je saopšteno da im je jutros oko četiri sata prijavljeno da je u naselju Ćemenca u Nikšiću došlo do požara na niskom rastinju. - Obaviješten je nadležni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama Č. G. stiču elementi krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti i po njegovom nalogu policija je osumnjičenog lišila slobode. Č. G. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu na dalje postupanje - navodi se u saopštenju. Ž. Z.

Bjelopoljac D. Š. osumnjičen za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga

Oduzeto devet grama kokaina BIJELO POLJE - Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju postupajući po krivičnoj prijavi Uprave policije – Centra bezbjednosti Bijelo Polje odredio je tužilačko zadržavanje do 72 sata sugrađaninu D. Š. (55). Bjelopoljcu je stavljeno na teret krivično djelo neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Pretresom vozila, stana i drugih prostorija koje koristi osumnjičeni pronađeno je i oduzeto 11 PVC pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain u količini oko devet grama, 443 koma-

da tableta sa liste opijata, startni – gasni pištolj, dva noža, mobilni telefon, kao i određeni iznos novca. Navodi se, da je droga bila upakovana za uličnu prodaju. Inače, osumnjičeni je od ranije poznat organima gonjenja jer je ranije odgovarao zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti a prije nekoliko godina u jednom bjelopoljskom ugostiteljskom objektu ranio je iz vatrenog oružja policajca, zbog čega je i osuđivan. Osumnjičeni će uz naredbu za sprovođenje istrage biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju. B. Č.

Crnogorski državljani se izgubili na planini Njegoš

Gorska služba spasila pet osoba PODGORICA – Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice Mup-a spasili su pet osoba u akciji, koji su sproveli u rejonu planine Njegoš.

Detalj sa jučerašnjeg spašavanja

Pet crnogorskih državljana izgubilo se od iscrpljenosti na pomenutom lokalitetu, a prema prvim informacijama jedan je lakše povrijeđen. Poziv za pomoć upućen je putem OKC 112 Direktorata za zastitu i spašavanje. Ž. Z.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Pripadnici službe zaštite i spašavanja uz dvadeset četvoročasovna dežurstva gase velike požare širom gra

PRIPRAVNOST

Navodeći da sa pet ekipa sa vozilima dežura na Gorici, u smjenama od po 12 sati, komandir smjene Miodrag Đukanović ističe da je kompletan sastav Službe zaštite i spašavanja dvadeset četiri časa dnevno mobilan. – Postoji naredba, tj. obaveza

Prekaljeni profesion straha na prvoj liniji

Djeca me ljube po pet-šest puta kad krenem na posao, pogotovu kad su ovako rizične situacije kakva je nedavno bila na Gorici. Vide u medijima što se dešava, znaju gdje idem. Ne znaju kad ću doći s posla. Kad su tako zahtjevne intervencije nemam vremena da se javim porodici. Neodgovaranje na poruke i pozive dodatni je stres za njih – priča vatrogasac spasilac Saša Dragojević, koji ima djecu od osam, sedam i dvije godine kućnog dežurstva, da se u slučaju ponovnog požara, ne daj Bože, mobilišemo. U vrlo kratkom roku, 10-15 minuta, svi smo na raspolaganju Službi – objašnjava Đukanović. Posljednjih dana, podsjeća on, na Gorici je bilo malo mirnije. – Onaj prvi požar na Gorici (29. jula) kod nas je napravio opštu mobilizaciju. Od toga dana bu-

Kad požar prekine druženje

Davor Vukašinović

U Službi zaštite i spašavanja u toku ljetnje požarne sezone, zbog povećanog obima posla, zaposleno je 20 sezonskih radnika. Trideset šestogodišnji Davor Vukašinović, koji već trinaestu godinu radi tokom ljetnje požarne sezone, kaže da je ove godine treći put učestvovao u gašenju požara velikih

razmjera na Gorici. Podsjetivši da je slično bilo 2011. i 2012. godine, ističe da su sve tri akcije bile veoma naporne. Navodeći da porodica brine kada vidi požar velikih razmjera u čijem gašenju učestvuje, ovaj mladić ističe zadovoljstvo zbog toga što ga ipak podržavaju u odabiru posla kojim se bavi. I dok većina mladih tokom ljeta uživa u nekom od podgoričkih lokala ili na primorju, njegov provod i druženje nerijetko prekine požar. – Upravo tako je bilo i kad je izbio požar na Gorici. Bio sam sa društvom. Mobilisani smo svi iz Službe. Nažalost, požar je prekinuo fino druženje, ali to je dio poziva koji sam odabrao, a koji odgovorno prihvataju i sve moje kolege – kazao je Vukašinović.

S.VASILJEVIĆ

Nakon velikih požara krajem jula, za koje se sumnja da su podmetnuti, na Gorici i Ljuboviću je od trećeg avgusta uvedeno dvadeset četvoročasovno dežurstvo pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, kojima u tome pomažu kolege iz Komunalne policije i inspekcije iz ostalih gradskih službi i policije. Zle namjere piromana, poručuju iz Službe zaštite i spašavanja, izazivaju kod njih stanje opšte mobilizacije, trošenje resursa, izlaganje ljudi opasnosti i nestajanju prirodnih resursa. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja sa kojima smo tokom njihovog dežurstva prije nekoliko dana razgovarali na Gorici kažu da su svjesni zahtjevnosti svog poziva zbog kojeg nemaju pravo na privatan život, a zbog kojeg, naročito ljeti, ne pomišljaju o planiranju godišnjih odmora. Prilikom zahtjevnih intervencija, kakva je bila nedavno na Gorici, opisuju naši sagovornici, ,,pukne“ ih adrenalin, ali nema mjesta strahu. Međutim, sav rizik njihovog posla proživljavaju i članovi njihovih porodica, među kojima su djeca, ne tako mala da ne uviđaju opasnost posla njihovih očeva ili đedova. Pored psihofizičkih priprema, poručuju vatrogasci spasioci, kolegijalnost je ta zahvaljujući kojoj lakše izdržavaju sve napore tokom ljetnje požarne sezone i poručuju da su i njihove kolege prekaljeni profesionalci spremni da odgovore svakom izazovu.

BORBA SA VATRENOM STIHIJOM: Vatrogasci na Gorici 29. jula

kvalno svaki dan radimo. Od tada smo imali još četiri podmetanja požara na Gorici. Požar se aktivira u toku dana ili pred zoru, mi smo tu, pripravni, čekamo taj momenat. Nažalost, svijest pojedinih građana je takva da podmeću požare i cilj im je da izgori jedno ovakvo prirodno bogatstvo kakvo je Gorica – kaže Đukanović. Svake godine u susret požarnoj sezoni, ističe on, apeluju na građane da budu solidarni sa njima i da ih blagovremeno upozore na požar. Kako dodaje, i građanska obaveza je da u slučaju požara ili ako primijete da neko podmeće požar to prijave, jer je u pitanju krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. – Jednom takvom zlom namjerom izazove kod nas opštu mobilizaciju, troše se ljudski i materijalni resursi, a što je najgore nestaju pluća grada kao što je ova šuma na Gorici – poručuje komandir smjene u Službi zaštite i spašavanja. Đukanović naglašava da je poziv vatrogasca spasioca toliko zahtjevan da nemaju pravo na privatan život, ni zimi, a naročito ljeti. – Kad god se pojavi potreba da naši ljudi budu na nekom mjestu, zaboravlja se privatni život i porodica, izlazi se da se završi intervencija, koja god da je.

Da je vatrogasac biti lako, vatrogasac bi bio svako Komandir smjene u Službi zaštite i spašavanja Miodrag Đukanović ističe da je poziv vatrogasca spasioca veoma zahtjevan. – Da je vatrogasac biti lako, vatrogasac bi bio svako. Ne može svako da radi te poslove. Obavezne su zdravstvene provjere, psihofizičke, jer vatrogasci spasioci ne rade samo na gašenju požara, nego i veoma složene akcije zaštite i spašavanja, od saobraćajnih nezgoda, požara u zatvorenim prostorima... – poručuje Đukanović, uz napomenu da je kompletna Služba na visokom nivou profesionalizma i obučenosti, da raspolaže sa dosta opreme i da je spremna u svakom momentu da odgovori izazovima. Miodrag Đukanović

Nažalost, ljetnji mjeseci iziskuju da budemo danonoćno angažovani, to je period kada nemamo normalan porodični život, osim tih nekoliko sati koliko nam dozvoljava da smo kod kuće. Da ne govorimo o planiranju godišnjih odmora, to je za nas nemoguće – kaže Đukanović.

BRIGA NAJBLIŽIH

Komandir Službe zaštite i spašavanja kaže da njihove porodice sa njima preživljavaju sve napore ovog poziva. Zabrinutost građana za nas je normalna, a kamoli porodice. Svi koji su vidjeli onaj veliki požar na Gorici užasavaju se toga. Naravno da porodica dijeli ovaj teret sa nama jer smo mi ti koji smo na prvoj liniji vatre – kako da ne brinu za nas koji smo njihovi najbliži – iskren je Đukanović. Napominjući da su njegova djeca velika i da i ovako zahtjevne intervencije, kakvih je ovih dana bilo više, doživljavaju svjesno i razumno, komandir kaže da je među kolegama dosta onih čija su djeca ili unučad mala, pa to doživljavaju na drugačiji način. Šezdesetjednogodišnji Milivoje Lopičić, vođa grupe vatrogasaca spasilaca, kaže da ovako zahtjevne akcije kakve su bile nedavno na Gorici posebno potresu njegovu unučad, koja su mlađa od deset godina. – Vide preko medija što se dešava. Djeca su znatiželjna. Brinu za đeda. Pitaju roditelje, ali oni ne vole detaljno da im objašnjavaju o opasnosti u kojoj se nađemo prilikom takvih akcija, jer djeca to posebno doživljavaju. I ja im kažem da ne opterećuju unučad, nego da im kažu kad se sve završi. Nekad sa dosta stresa odemo kući – priča Lopičić. Unuk ga je, kaže, pitao kad će on početi da radi kao vatroga-

Saša Dragojević

Kritične lokacije snimaju dronom Vatrogasac spasilac Saša Dragojević, uz posao vozača vatrogasnih vozila, obučen je da specijalnom

sac. – Ako se ja budem pitao neće počinjati da se bavi ovim polsom – iskren je Lopičić, sagledavajući sa dvadesetogodišnje distance radnog vijeka tokom kojeg se nemali broj našao u veoma rizičnim situacijama na poslu. I njihov kolega Saša Dragojević, koji je u službi 16 godina, imao je veliki broj zahtjevnih intervencija. – U takvim situacijama ima adrenalina, ali nema straha, jer znamo da idemo da spasimo nečiji dom ili život, tu ne smije imati mjesta strahu – kaže Dragojević. Ali, kako dodaje, njihove porodice strahuju. – Djeca me ljube po pet-šest puta kad krenem na posao, pogotovu kad su ovako rizične

letilicom dron nadgleda kritične lokacije, požare... – Uz pomoć drona non-stop nadgledamo požare iz vazduha. Skoro svakodnevno izviđamo kritične lokacije, aktivne požare, i ne samo to, pomoću njih vršimo pretraživanje nestalih lica u planinama, vodotocima – kaže Dragojević, uz napomenu da dronovi Službe zaštite i spašavanja imaju i termovizijsku kameru.

situacije kakva je bila nedavno na Gorici. Vide u medijima što se dešava, znaju gdje idem. Ne znaju kad ću doći s posla. Kad su tako zahtjevne intervencije nemam vremena da se javim porodici. Neodgovaranje na poruke i pozive je dodatni stres za njih – iskren je Dragojević, čija djeca imaju osam, sedam i dvije godine.

KOLEGIJALNOST

Komandir smjene u Službi zaštite i spašavanja naglašava da, pored fizičke i psihičke pripreme, zahvaljujući kolegijalnosti lakše izdržavaju sve napore tokom ljetnje požarne sezone. Naglašava da su njegove kolege prekaljene i sposobne da odgovore svakom zadatku. – Čuvam kolege i one čuvaju mene, ako toga nema onda ni

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Gradonačelnik Vuković sa saradnicima i mještanima obišao gradilište u Dunavskoj ulici

ada

nalci bez i vatre Vatrogasci i spasioci gase požar na Malom brdu

Dok dežuraju na Gorici i Ljuboviću, neko je podmetnuo požar na Malom brdu Uprkos brojnim apelima, hapšenju piromana i svakodnevnom nadziranju Gorice i Ljubovića od strane podgoričkih vatrogasaca spasilaca, juče oko 14.10 časova izbio je požar na Malom brdu. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković kazao nam je da sumnjaju da je i ovaj požar podmetnut, zbog čega će podnijeti krivičnu prijavu protiv NN lica. Gradonačelnik Ivan Vuković je tim povodom saopštio da očekuje efikasnu reakciju policije. – Dok naše kolege danonoćno čuvaju Goricu i Ljubović, neko je ,,iskoristio priliku“ i podmetnuo požar na Malom brdu. Nadam se efikasnoj reakciji policije – napisao je Vuković na svom Fejsbuk-profilu. Komandir Službe zaštite i spašavanja nam je kazao da je u gašenju ovog požara bio uključen kompletan sastav Službe, a da su im pomagali jedan avion Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a

posao ne može biti završen – dodaje njegov kolega, vođa smjene Milivoje Lopičić. Đukanović naglašava da je takav odnos u čitavoj Službi počev od rukovodstva, koje ima veoma dobar, ljudski odnos prema svim zaposlenima. – I predstavnici gradske uprave su gotovo svaki dan sa nama, od gradonačelnika Vukovića do resornih sekretara, direktora gradskih preduzeća... Pomažu nam, koliko ko može. Jedino tako može da se stvori uspjeh u ovom poslu. Respekt za žrtvovanje kolega iz Komunalne policije i inspekcije, Zelenila, Čistoće i ostalih gradskih službi, koji su ovih dana sa nama na istom zadatku, da sačuvamo javne površine koje su od značaja za naše građane – poručuje Đukanović. Kako dodaje, imaju i veliku podršku građana, istinskih ljubitelja Gorice. – Dosta građana je došlo onog dana kad je bio veliki požar da nam pomognu. Pomoću naših naprtnjača gasili su koliko su mogli. Naravno, nijesmo ih

CG i jedna ekipa iz Danilovgrada, dok Vojska CG nije imala dežurnih ekipa. – Bile su ugrožene kuće i sa jedne i sa druge strane Malog brda, prema gradu i da se izborimo sa vatrom i spasimo kuće na najvišoj liniji – kazao je Janković, uz napomenu da je oko 19 časova požar stavljen pod kontrolu, ali da će njihove ekipe ostati da dežuraju do daljnjeg. Podsjećamo, zbog podmetanja požara na dvije različite lokacije podgorička policija je prije dva dana uhapsila dvije osobe. – Zbog sumnje da su u julu ove godine podmetnuta tri požara, na Ćemovskom polju, na brdu Gorica i u mjestu Radeća u Piperima, podnijete su tri krivične prijave protiv NN lica zbog izazivanja opasnosti po obližnje objekte, a samim tim i izazivanje rizika po život i zdravlje ljudi, kao i imovine – kazali su za Pobjedu iz Službe zaštite i spašavanja.

mogli pustiti na prvu liniju vatre – gdje je najopasnije, tu smo bili mi. Za pohvalu je ovakav odnos građana prema Službi zaštite i spašavanja i Gorici – poručuje Đukanović, uz napomenu da im pomoć građana uvijek dobrodođe, naročito na nepoznatim lokacijama gdje im pokažu najkraći put do linije vatre, jer tokom gašenja požara svaki izgubljeni minut je veliki. Kad se krene na zahtjevnu intervenciju, iskren je Đukanović, normalan je strah i bojazan za kolege, građane i za sebe. – Mi obično idemo tamo odakle svi bježe i to je samo po sebi dovoljno da čovjek dodatno povede računa o sebi i kolegi pored sebe – zaključuje komandir smjene u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada kome kao i većini njegovih kolega, nakon zahtjevnih gašenja požara u ovim vrelim danima najviše prija rashlađenje hladnom lubenicom ili sladoledom u krugu porodice. I. MITROVIĆ foto: D.MALIDŽAN

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, prije dva dana je obišao Staru Zlaticu gdje je u toku rekonstrukcija Dunavske ulice i gdje je ozvaničen početak izgradnje nove sportsko-rekreativne zone.

BEZBJEDNOST

Vuković je, kako prenosi PG biro, podsjetio da je prije dva mjeseca sa mještanima dogovorena dinamika realizacije dva važna projekta za ovaj dio grada. Prvi se odnosi na djelimičnu rekonstrukciju Dunavske ulice i stvaranje bezbjedne veze sa magistralom koja povezuje glavni grad i Kolašin. Detaljno-urbanističkim planom koji je bio pripremljen i stavljen javnosti na uvid, navode iz Glavnog grada, bilo je planirano da se taj priključak ukida, što bi u značajnoj mjeri otežalo život ljudima u ovom dijelu grada, te je pronađeno drugačije rješenje. - Kolege iz Agencije za izgradnju i razvoj uradile su projekat koji je podrazumijevao postojanje te saobraćajne veze, a uporedo sa tim, krenula je rekonstrukcija Dunavske ulice. Kako u tom dijelu ranije nijesmo imali zadovoljavajuću infrastrukturu, kolege iz Vodovoda i kanalizacije su uradile više od 100 metara mreže atmosferske kanalizacije. Gradiće se i trotoari, put će biti proširen i, u dogovoru sa kolegama iz privrednog društva Komunalne usluge, biće urađena i javna rasvjeta - saopštio je Vuković. Na ovaj način, istakao je on, obezbjeđuje se kvalitetna veza sa magistralom, odnosno auto-putem, koju će koristiti veliki broj ljudi. U saradnji sa ,,Monteputem“, nakon što Glavni grad završi svoj dio posla, dodao je, biće angažovana kompanija Bemax da uradi temeljnu sanaciju kolovoza u dužini od nekoliko stotina metara.

REKREACIJA

Govoreći o drugom izuzetno važnom projektu za Zlaticu, o formiranju druge najveće sportsko-rekreativne zone

Za tri mjeseca biće gotova druga po veličini sportskorekreativna zona u gradu

Vuković sa saradnicima i mještanima Stare Zlatice

Izgradnja nove sportsko-rekreativne zone na Staroj Zlatici kreće narednih dana i biće gotova za tri mjeseca. Biće formirana na više od 12.000 kvadratnih metara, sa dva sportska terena, različitim sadržajima, sa dječjim igralištem, pješačkom stazom i uređenom zelenom površinom – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković u gradu, gradonačelnik je kazao da su na ovom prostoru godinama unazad razne firme lagerovale građevinski materijal, ali da je Glavni grad u saradnji sa mještanima i kompanijom Bemax našao rješenje. - Kompanija Bemax je taj prostor sanirala, odnosno poravnala i prije roka koji je dogovoren. Zato danas promovišemo projekat izgradnje nove sportsko-rekreativne zone na Staroj Zlatici. Radovi kreću narednih dana i biće gotovi za tri mjeseca. Biće formirana sportsko-rekrea-

tivna zona na više od 12.000 kvadratnih metara, sa dva sportska terena, različitim sadržajima, sa dječjim igralištem, pješačkom stazom i uređenom zelenom površinom - istakao je Vuković i zahvalio mještanima na razumijevanju, strpljenju i, u tom smislu, pruženoj podršci. Sudeće po reakciji mještana, te njihovim riječima da su i više nego zadovoljni realizacijom projekta, iz Glavnog grada kažu da su uvjereni da će ovaj prostor uskoro dobiti izgled kakav zaslužuje, a sugrađani bolji i ljepši život. I. M.

Podrška kompanije ,,Bemax“ Predstavnica Bemaxa Jovana Vuksanović kazala je da će ova kompanija donirati zemljane radove, radove na izgradnji pješačkih staza i na izgradnji dva sportska terena. - Riječ je o donaciji vrijednoj 60.000 eura. U neposrednoj blizini izvode se radovi na Dunavskoj ulici. U toku su radovi na postavljanju atmosferske kanalizacije i instalaciji javne rasvjete. Ubrzo počinjemo radove na postavljanju ivičnjaka, trotoara i pripremi za asfalt, a vrijednost ovih radova je oko 160.000 eura - istakla je Vuksanović.

Jedna od najznačajnijih saobraćajnica na Zabjelu dobila novi izgled

Završena rekonstrukcija Ulice 27. marta Gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je juče završene radove rekonstrukcije Ulice 27. marta, na potezu od raskrsnice kod tzv. zabjelske Vektre do raskrsnice sa Ulicom 4. jula. Vuković je iskazao zadovoljtsvo zbog toga što je jedna od najvažnijih saobraćajnica na Zabjelu u potpunosti rekonstruisana. - Prošle godine smo započeli realizaciju ovog važnog projekta vrijednog 200.000 eura. Temeljnom rekonstrukcijom kolovoza, te sanacijom trotoarskih površina, uz prethodno izgrađenu biciklističku stazu duž ove saobraćajnice, značajno smo unaprijedili stanje infrastukture u ovom dijelu grada - kazao je Vuković i podsjetio da je ovo samo jedan od brojnih projekata koje Glavni grad realizuje kako bi Zabjelo dobilo sve sadržaje koji su mu decenijama unazad nedostajali. Direktor gradskog preduzeća Putevi Radenko Bu-

latović naveo je da je rekonstruisan kolovoz dužine 720 metara i širine 12 metara. - Izvođeni su radovi i na sanaciji trotoarskih površina oko 420 kvadratnih metara, ugradnji asfaltnih platformi, obilježavanju horizontalne signalizacije, kao i ugradnja vertikalne signalizacije - kazao je Bulatović, te istakao da će biciklističke trake kod tzv. zabjelske Vektre biti spojene nakon što imovinsko-pravni odnosi budu riješeni. Gradonačelnik je najavio formiranje novog drvoreda (60 odraslih sadnica platana) na jesen i izgradnju novog poligona za košarku u ovoj ulici. - U izradi je i projekat semaforizacije raskrsnice kod tzv. zabjelske Vektre – dodao je Vuković, koji je iskoristio priliku da zahvali svim kolegama koje vrijedno rade, bez obzira na nepovoljne vremenske uslove, kako bi našim sugrađanima omogućili što bolje uslove za život. I. M.

U NOVOM RUHU: Ulica 27. marta

Kultura

PODGORICA – Zaštićena, napuštena, urušena, prepravljana, rekonstruisana, opljačkana, zapuštena, obnovljena, pretvorena u manastirski konak i paraklis, pa potom ponovo sređivana i dograđivana... To je hronologija trajanja Kuće Svetog Petra Cetinjskog na Rijeci Crnojevića, koja je kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, nažalost, doživjela sudbinu brojnih drugih autentičnih viševjekovnih objekata našeg nasljeđa. Iako je pod zaštitu države stavljena 27. jula 1950. godine, početkom osamdesetih godina prošlog vijeka Kuća Sv. Petra Cetinjskog bila je u katastrofalnom stanju. Država se na nju okrenula u momentu kada je prijetila totalna devastacija, budući da se krov već bio urušio, kao i međuspratna konstrukcija, a spolja i unutra bila je zarasla u šiblje i zatrpana smećem. Obnovljena je tek 1987. godine, a potom iznova napuštena, da bi se sredinom devedesetih konstatovalo da je ponovo obijena i u jako zapuštenom stanju. Tada je, uz angažovanje Ministarstva kulture i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, urađena sanacija i kuća je predata na upravljanje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve čiji su predstavnici, gle čuda, bili i članovi državne komisije za prijem izvedenih radova?! Iako je kuća svojina Prijestonice Cetinje, Mitropolija je dobila pravo korišćenja, a njeni neimari su je od tada dodatno dograđivali i pregrađivali, naravno, bez saglasnosti državnog organa za zaštitu kulturnih dobara.

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Kuća Svetog Petra Cetinjskog jedan je od najstarijih objekata na Rijeci Crnojevića, ko

Od originalne arhit ostalo samo ime i s Prva veća obnova kuće dogodila se 1987. godine, a potom je iznova zaboravljena, da bi se sredinom devedesetih konstatovalo da je ponovo obijena i u jako zapuštenom stanju. Tada je, uz angažovanje Ministarstva kulture i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, urađena sanacija i kuća je predata na upravljanje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve čiji su predstavnici, gle čuda, bili i članovi državne komisije za prijem izvedenih radova D. Mijatović

MINISTAR I DIREKTOR

GRADNJA I RAZGRADNJA

Istorijski izvori i dokumenta, koje je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, govore da je gradnja kuće započeta 1810. godine, za rezidencijalne potrebe Sv. Petra Cetinjskog. Pet godina je trebalo da neimari završe objekat. To je ujedno i vrijeme početka formiranja naselja, koje će ubrzo postati glavni trgovački centar Crne Gore. U elaboratu o revalorizaciji Kuće Sv. Petra Cetinjskog navodi se da ona predstavlja najstariji sačuvani stambeni objekat na Rijeci Crnojevića. U svojoj prošlosti, objekat je bio i u funkciji industrije, kada je u njoj Crnogorsko-austrijsko društvo osnovalo pilanu 1873. godine. Podignuta kao jednostavna kuća na sprat sa dvovodnim krovom, na ulič-

viti izmjene – navodi se u dokumentu koji je poptisao Nikola Janković. Sudeći po predmjeru radova na popravci objekta Kuće Sv. Petra Cetinjskog, koji sadrži 25 tačaka, trebalo je uraditi ogroman posao, od čišćenja okolnog i unutrašnjeg terena od smeća i rastinja, do obijanja maltera sa zidova, razbijanja trotoara, hidroizolacije, postavljanja novog krovnog pokrivača, zamjene podova i stolarije... pa sve do postavljanja pločica, WC šolje, slavine, umivaonika. Popravka kuće, sudeći po nekim dokumentima, završena je oko 1987. godine, ali nikada nije zaživjela ni kao zavičajni muzej niti čitaonica. Štaviše, brzo je zaboravljena.

Današnji izgled Kuće Svetog Petra Cetinjskog na Rijeci Crnojevića

noj fasadi je imala terasu, formiranu iznad tri volta, koji su u to vrijeme korišćeni kao podrumske prostorije. Tokom vremena, Kuća je pretrpjela niz izmjena, kojima je, između ostalog, nadgrađena terasa i zatvoren jedan volt. Kasnijim nadgradnjama terase, formirana su još dva aneksa, doksata i mali trijem. Godine 1987, objekat je saniran po projektu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore. - Radovi izvođeni tokom po-

sljednje dvije decenije rađeni su bez saglasnosti nadležnog državnog organa. Takođe, za obavljanje dopunske djelatnosti nije obezbijeđena saglasnost nadležnog državnog organa iz oblasti zaštite kulturnih dobara – navodi se u elaboratu o revalorizaciji, koji je urađen 2014. godine. Kuća Sv. Petra, kako se navodi u elaboratu, predstavlja zanimljiv primjer narodnog graditeljstva, svojstven području Rijeke Crnojevića, do koje su

Izgled Kuće iz 2004. godine, na kojoj još nije bila izvedena nova terasa na lijevoj strani drugog sprata

dopirali uticaji primorske arhitekture, skladno se miješajući sa karakterističnim elementima građevina orijentalnog tipa. Malo šta od ovih izvornih karakteristika kuće je bilo vidljivo početkom osamdesetih godina. Tada je predsjednik Izvršnog odbora MZ Rijeka Crnojevića Nikola Janković obavijestio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture o jako lošem stanju Kuće Sv. Petra Cetinjskog. Zanimljivo je da su predstavnici Zavoda na teren izašli 27. jula 1983. godine, tačno 33 godine nakon što je kuća stavljena pod zaštitu države (27. jul 1950. godine). Ispostavilo se da Orlandić ništa nije preuveličao. - Sam objekat se nalazi u veoma derutnom stanju (derutan - zapušten, orunuo, ruševan, devastiran, prim. aut.). Davno je napušten, krovna konstrukcija sa pokrivačem je srušena, srušena je i međuspratna konstrukcija, nedostaje ili je dotrajala sva spoljna stolarija i obrastao je u korov – navodi se u izvještaju ekipe Zavoda, koji je u avgustu 1983. sačinio, potpisao i predao arhitekta Đoko Mugoša. On je dodao da se projekat sanacije i revitalizacije Kuće može uraditi tek kada se odredi namjena i sadržaj objekta. - S obzirom na derutno stanje objekta i vremena potrebnog za izradu projekata i samu realizaciju sanacije potrebno je HITNO izvršiti preventivnu

sanaciju, tj. očistiti objekat od ostataka krovne konstrukcije kao i ostalih djelova čije obrušavanje može da ugrozi živote prolaznika – naveo je Mugoša u izvještaju. Od podnošenja ovog izvještaja prošlo je devet mjeseci, kada se sastao društveno-politički aktiv MZ Rijeka Crnojevića, koji je na sjednici 12. marta 1984. godine predložio da Kuća Sv. Petra Cetinjskog bude namijenjena u sljedeće svrhe: prostorije gdje su voltovi za zavičajni muzej; prostorije iznad voltova da budu umjetnička galerija; gornja zgrada prizemno – čitaonica; na spratu društvena sala. - Ukoliko Zavod smatra da bi ove prostorije bile korisnije za druge svrhe može napra-

Kuće su se sjetili ponovo tek u višepartijskom sistemu, tačnije 1994. godine. Posebno zainteresovan za rekonstrukciju kuće bio je tadašnji ministar kulture Gojko Čelebić, ali i Mitropolija crnogorsko-primorska. Svi poslovi rekonstrukcije obavljani su preko Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao investitora, kojim je tada rukovodio Čedomir Marković. Izvođač radova bio je Tehno Lovćen sa Cetinja, a vrijednost ukupno izvedenih radova bila je 31.204 tadašnja nova dinara, ili 31.204 njemačke marke. Iz prepiske koju su tada imali Čelebić i Marković jasno je da su svi radovi na kući imali jedan cilj – predaju sređenog i funkcionalnog objekta Mitropoliji crnogorsko-primorskoj koja mu je već odredila novu namjenu. Pripreme za sanaciju kuće počele su već početkom 1994. godine, a prvi pisani trag datiran je na 22. februar kada je sačinjen Izvještaj o stanju objekta Kuće Sv. Petra Cetinjskog. Komisija Zavoda za zaštitu spomenika kulture tokom februara obišla je kuću i konstatovala da, nakon izvršene rekonstrukcije i sanacije objekta 1987. godine, nije „došlo do

U dokumentima i prepisci niđe ni pomena o očuvanju autentičnih vrijednosti Zanimljivo je da se u dokumentaciji o Kući Svetog Petra, koju je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, niđe ne govori o potrebi očuvanja autentičnih arhitektonskih vrijednosti objekta. Štaviše, sve upućuje da je Kuća, sredinom devedesetih, sanirana i prilagođena za potrebe Mitropolije crno-

gorsko-primorske, a u prilog tome ide činjenica da su predstavnici Mitropolije od samog starta bili upućeni u obnovu i potom bili i članovi državne komisije za prijem radova. Sa druge strane, izvođaču radova, Tehno Lovćenu sa Cetinja, trebalo je četiri pune stranice A4 formata da opiše šta je sve uradio da

Kultura

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

oji je doživio neslavnu sudbinu brojnih kulturnih dobara Crne Gore

itekture sjećanje

Intervencijama iz prethodnih dvadesetak godina narušen pređašnji izgled kuće U elaboratu o revalorizaciji Kuće Sv. Petra Cetinjskog, koji je 2014. godine sačinila komisija Uprave za zaštitu kulturnih dobara, navodi se da je objekat konstruktivno stabilan, ali da je intervencijama iz prethodnih dvadesetak godina narušen njegov pređašnji izgled. - Ogradni zidovi su nadgrađeni i pokriveni kanalicom. Izvršeno je popločavanje dvorišta i formiranje terase, a popločanje je urađeno lomljenim kamenim pločama sa širokim spojnicama. U centralnom dijelu je u skorije vrijeme postavljen mozaik sa prikazom Nojeve barke. Na terasi je izlivena betonska trpeza. Na posljednjem spratu je izvršena izmjena krova iznad doksata i formirana pokrivena terasa sa metalnom ogradom, a nadstrešnica je oslonjena na dva betonska stuba kružnog presjeka. Suterenski prostor je prenamijenjen i stavljen u funkciju paraklisa, a na uličnoj fasadi je okačena tabla sa natpisom: Kuća Svetog Petra Cetinjskog, dok se u luku zazidanog volta nalazi tabla sa natpisom, Kuća Sv. Petra Cetinjskog - Manastir Obod. U maloj niši iznad ulaznog otvora kapije naslikana je predstava Bogorodice sa Hristom. Zasvođene prostorije suterena su živopisane i opremljene ikonama i drugim molitvenim predmetima. U trpezariji, koja je popločana keramičkim pločicama, izvršeno je oslikavanje zidnih površina, religiozne sadržine – konstatuje se u elaboratu o revalorizaciji.

Trpezarija u Kući Sv. Petra (2014)

Ogradni zidovi Kuće Sv. Petra Cetinjskog (2014)

Zapisnik stručne komisije o primopredaji Kuće Sv. Petra Cetinjskog; u komisiji je bio i tadašnji starješina Cetinjskog manastira a danas aktuelni mitropolit Joanikije

organizovanog korišćenja te je objekat tokom proteklog perioda ruiniran i oštećen“. - Objekat je obijen, dio opreme je nestao a zbog nepropisnog korišćenja je djelimično oštećen. Ovo ukazuje da je neophodno odrediti nosioca aktivnosti na objektu a koji bi vodio stalnu brigu o samom objektu i njegovoj namjeni. Za dalje korišćenje objekta neophodno je izvršiti određene radove i popravke te se u tom cilju daje u prilogu opis sa predmjerom radova – navodi se, između ostalog, u izvještabi kuća ponovo bila funkcionalna i spremna za korišćenje. U pitanju je, između ostalog, bilo čišćenje okolnog terena, obijanje maltera na fasadi i novo malterisanje, razbijanje trotoara, hidroizolacija, popravka krova, postavljanje novog patosa, krečenje, farbanje stolarije, postavljanje novih sanitarija, zastakljivanje stolarije, postavljanje utičnica, plafonjerki, izrada zaštitnog zida od betona, oluka, kanalizacije, vodovodne mreže, ugradnja keramike itd.

ju koji je potpisala arhitektica Snježana Simović. Već 24. maja 1994. godine, tadašnji ministar kulture Gojko Čelebić zvanično se obratio direktoru Zavoda za zaštitu spomenika kulture Čedomiru Markoviću i od njega zatražio informaciju „dokle se stiglo u vezi sanacije Kuće Sv. Petra Cetinjskog na Rijeci Crnojevića“. Narednog dana, 25. maja, Marković mu je dostavio izvještaj sa uslovima izvođača radova i cijenom od 19.800 dinara koji su bili potrebni za početak sanacije, te zatražio od Ministarstva da navedeni iznos uplati. Marković ministru piše i 15. juna 1994. i obavještava ga da je došlo do povećanja cijene radova, zbog povećanja obima poslova. Da je Ministarstvo kulture pristalo na sve radove i finasijske ponude, jasno je iz novog dopisa Čedomira Markovića, od 14. jula 1994. godine. On ministra kulture obavještava da se radovi na sanaciji Kuće Sv. Petra Cetinjskog privode kraju i da će vjerovatno 20. jula uslijediti komisijski pregled i prijem izvedenih radova. Uz to ga moli da za komisiju, koja će izvršiti prijem radova, Ministarstvo imenuje svog člana.

Zanimljivo je da Marković u ovom dopisu navodi da će jedan od članova komisije biti i predstavnik Mitropolije crnogorsko-primorske. I ovoga puta, Marković je ministra obavijestio da je ponovo došlo do povećanja ukupne cijene radova od otprilike pet posto od ugovorene sume. - Cijeneći da ste i vi bili zainteresovani da se planirani i ugovoreni radovi što prije završe, naravno u okviru ugovorenog roka, a što će izvođač po svemu sudeći ispoštovati, nadamo se da neće biti problema sa obezbjeđivanjem preostalog dijela sredstava – piše Marković. I nije bilo problema. Komisija za prijem radova imenovana je 25. jula 1994. godine i u njoj su bili arhitekta Predrag Vučeković, arhitektica Snježana Simović, samostalna savjetnica u Ministarstvu kulture Milica Martić i neimenovani predstavnik Mitropolije crnogorsko-primorske. Narednog dana, 26. jula, primili su radove, a u ime Mitropolije i kao članovi komisije pojavili su se starješina Cetinjskog manastira jeromonah Joanikije (današnji mitropolit crnogorsko-primorski, prim. aut.), i sveštenik Zdravko Đurović. - Konstatovano je da su popravke izvršene u cjelosti, a predstavnici Mitropolije prihvataju objekat na korišćenje u kom smislu su im predati i ključevi objekta – navodi se u zapisniku koji su potpisali svi članovi komisije.

Komisija je konstatovala i naknadne intervencije u vidu postavljanja keramičkih pločica u prostoru trpezarije i njeno oslikavanje, zatim postavljanje novog poda od poliranog maljata, sa mozaičkim segmentima kao i živopisanje unutrašnjosti „paraklisa“ neprimjerene ikonografije. - Korisnik je naprijed navedenim intervencijama nekadašnji ljetnjikovac Sv. Petra, objekat profane arhitekture, pretvorio u sakralni objekat, sa tendencijom formiranja manastirskog kompleksa, čime je trajno degradirao autentičnost ovog kulturnog dobra – navodi se u izvještaju. U odjeljku - Ocjena stanja, koji sadrži pet tačaka (1. dobro, 2. osrednje, 3. slabo, 4. loše, 5. izgubio svojstva kulturnog dobra) Kuća Svetog Petra dobila je četvorku, tačnije odrednicu – loše. Trebalo je da prođe ponovo deset godina da bi neka nova komisija obišla Kuću Svetog Petra Cetinjskog. Te 2013/14. godine, realizovan je projekat revalorizacije pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara Crne Gore, a državna komisija ovoga puta sačinila je elaborat o revalorizaciji Kuće. U odjeljku - Stanje, konstatuje se da je predložena zaštićena okolina Kuće relativno dobro očuvana, a neposredno okruženje kulturnog dobra

Novoformirani mozaik sa motivom Nojeve barke (2014)

je devalvirano trafostanicom i ruševnim objektima u susjedstvu. Zaključak u elaboratu, ništa bolji nego 2004. godine: „U odnosu na period uspostavljanja zaštite, zbog izmijenjene arhitektonske strukture i značajnih elemenata po kojima je bila prepoznatljiva, a zbog kojih je Rješenjem broj 618 od 27. jula 1950. godine stavljena pod zaštitu, odnosno zbog građevinsko zanatskih intervencija sprovedenih tokom posljednjih decenija, a kojima je dobrim dijelom preoblikovana, Kuća Sv. Petra posjeduje niži stepen očuvanosti.“

UREĐUJU Nakon sedam godina od sačinjavanja ovog izvještaja, prije

DECENIJA ZATIŠJA

Niko od predstavnika države ili Zavoda za zaštitu spomenika kulture, po svemu sudeći, nije zakucao na vrata Kuće Svetog Petra Cetinjskog punih deset godina. Na inicijativu ministarke kulture Vesne Kilibarde, koja se tokom svog mandata posebno zainteresovala za stanje spomenika kulture, Kuću u Rijeci Crnojevića 2004. godine obišla je Komisija za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore i sačinila izvještaj, koji se može pronaći i na internetu. U odjeljku - Stanje kulturnog dobra, konstatovano je popločavanje dvorišta i instaliranje trpeze u dvorišnom dijelu, a ogradni zidovi bili su pokriveni kanalicom. – To su uneseni elementi koji remete karakteristike tradicionalnih rješenja dvorišta, ovoga podneblja – navodi se u izvještaju.

Živopis u paraklisu, prostoriji religijske namjene (snimljeno 2004)

desetak dana na vrata Kuće Sv. Petra Cetinjskog zakucala je i ekipa Pobjede. Bila su zatvorena. - Nema vam danas tu nikog. Tu dolaze monasi, ali su sad sigurno na Riječki grad. Oni ovu kuću pomalo uređuju, otvaraju. Vidiš kako su ovo uredili dobro – pokazuje nam ogradu i fasadu Kuće jedan od mještana Rijeke Crnojevića. Na pitanje Pobjede kada su izvođeni radovi, mještanin odgovara: „Stalno nešto popravljaju“. Na potonjem spratu kuće, koji je proširen i dograđivan, zidovi su naizgled obloženi demit fasadom, a završni sloj je bavalit. Stari prozor je pretvoren u vrata i izvedena je nova terasa. Na putu ispred kuće sretamo i jednu vremešnu mještanku Rijeke, koja takođe potvrđuje da je kuća često dograđivana. - Ja sam ovdje čitav život, evo 70 godina. To je prije bilo potpuno drugačije. Pamtim malu kuću Svetog Petra. Onda je dograđivana, renovirana. Meni je ranija, mala kuća Svetog Petra bila ljepša – kaže mještanka. Napominje i da je iznad zatvorene fabrike za preradu ribe napušten i propao dvorac kralja Nikole. - To su ruševine. Žali bože – sjetno reče mještanka Rijeke. Odlazeći iz Rijeke Crnojevića, obišli smo i neke druge okolne ruševine. Niđe života, ni tragova obnove. Samo oronuli zidovi, korovi, šiblje i smeće. Pa tako i sa urušenog krova Dvorca kralja Nikola pogled na zatvorenu fabriku, ali i sređene ugostiteljske objekte uz rijeku ili most knjaza Danila, nije ništa optimističniji. Sve podsjeća na nebrigu i zapuštenost. Žali bože. Jovan NIKITOVIĆ

Arena

DNEVNIK IZ TOKIJA

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Našim vaterpolistima sreća okrenula leđa u penal ru

Osmo mjesto Srbija odbranila zlato Živi i zdravi a to je najvažnije, zar ne?

Vrijeme je da gosti odu kući Tokio nas je kao prva, jača kafa razbudio i razvedrio, a poslije ,,razgalice“, ,,razgovoruše“ (kasnija jutarnja kafa za druženje) i ,,šutkaše“ (u miru i tišini se ispija) došlo je vrijeme, poslije 576 sati, i za ,,sikterušu“. Vrijeme je da se druženje privede kraju, a gosti odu kući. Radujemo se! Odlazi ,,cirkus“ iz velikog grada. Pred pretposljednji dan uoči pakovanja, surfovanja po svemu i svačemu još jedan đir od 10.800 koraka (aplikacija u telefonu ne laže) ,,udarili“ smo po obližnjem parku i ,,malenoj“ rivi. I, uboli premiju! Koliko god da smo se trudili, a sve do hotela smo ponavljali, ime nijesmo zapamtili. Japanac je, a to je najvažnije, zar ne. Ribolovac je i upecao je ribu, za sreću. ,,Znam, znam, gdje je Crna Gora – Kotor, Budva...“. Lijepo je znati, zar ne! Krug još danas da zaokružimo negativnim testom i to bi bilo to.

Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Crna Gora Italija

17 18

Vaterpolo centar ,,Tacumi“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Salničenko (Kazakstan) Dervio (Francuska). Igrač više: Crna Gora 10-4, Italija 6-3. Peterci: Crna Gora 4 (4). Rezultat po četvrtinama: 2:3, 5:4, 4:5, 3:2. Rezultat peteraca: 3:4. CRNA GORA: Kandić (5 odbrana), Brguljan 2, Perković 1, Petković 1, Čučković, Popadić 1, Vidović, Ukropina 2, Ivović 6, Spaić 1, Matković, Banićević. ITALIJA: Nikozija (11 odbrana), Di Fulvio 4, Luongo, Filjoli, Prešuti 1, Veloto 5, Rencuto-Jodiće 2, Ećenike, Figar, Bodega 1, Aikardi 1, Dolće. U festivalu golova, sa mnogo boljim osjećajem u odnosu na četvrtfinale sa Grčkom, ali i padom koncentracije u finišu, vaterpolisti Crne Gore golom Aleksandra Ivovića, osam sekundi prije kraja (12:12), odveli su utakmicu sa Italijanima u penal rulet. Više sreće imali su ,,azuri“ koji su slavili

Mini-serijom 3:0 (Prlainović, Jakšić i Filipović) za malo jače od dva minuta u finišu posljednje dionice reprezentativci Srbije odbranili su olimpijski tron trijumfom u finalu protiv Grčke (13:10). Ovako nešto najavili su u trećoj četvrtini kod 9:7, ali su se Grci tada izvukli golovima Fontulisa i Murikisa. U posljednjih osam minuta nije bilo dileme, iako su vicešampioni nakon 37 sekundi izjednačili - 9:9, a posljednji put bili u egalu (10:10) na sedam minuta i 23 sekunde prije kraja. Pokušali su grčki igrači u finišu da nešto promijene, ali u brzini griješili i slabo šutirali. Grčka je osvojila prvu olimpijsku medalju. Dušan Mandić, Nikola Jakšić i Andrija Prlainović postigli su po tri gola, a po dva Duško Pijetlović i Filip Filipović. Kod Grka golgeterski se niko posebno nije istakao. U utakmici za treće mjesto Mađarska je lako savladala Španiju sa 9:5 I tako prigrabila bronzano odličje.

18:17. U penal završnici promašili su Stefan Vidović i Miroslav Perković, a sedmo mjesto, jednom od favorita turnira, donio je De Fulvio. Propuštena je lijepa prilika da se savlada veliki, ranjivi protivnik, ponovo je zakazo igrač više, brzopletost i slabija agresija na De Fulvia i Velota, koji su pogađali iz velikih daljina i do odmora (Aikardi dao gol) postigli zajedno šest! I to je nešto što juče, u posljednjem meču za sedmo mjesto, nije funkcionisalo i pored zapaženog sa gola Slavena Kandića i raznih odbrambenih formacija. U nekom dijelu igre promjene su bile od velike pomoći kod stizanja minusa. Upravo je naš tim početkom druge četvrti-

Bilans medalja na Olimpijskim igrama u Tokiju

Amerikanci ispred Kine i Japana Amerikanci su osvojili najviše odličja u Tokiju - ukupno 113, od čega 39 zlatnih, 41 srebrnu i 33 bronzane. Sjedinjene Države su bile dominantne u košarci, atletici i plivačkim sportovima. Do prestižnog prvog mjesta, gledajući kriterijum zlatnih medalja, stigli su za samo jedno zlatno odličje ispred Kine. Ipak, azijska reprezentacija ima daleko manje medalja ukupno – 88 (32 srebrne, 18 bronzanih). Čak 14 od 38 zlatnih medalja za Kinu osvojeno je u skokovima u vodu i dizanju tegova. Suvereni su bili u

stonom tenisu i streljaštvu. Daleko ispred dvojca na vrhu je trećeplasirani domaćin Japan sa 27 zlatnih medalja (14 srebrnih, 17 bronzanih), dok su još samo Velika Britanija (22-21-22) i Rusija (2028-23) imale 20 ili više najsjajnijih odličja. U prvih 10 su i Australija (17-7-22), Holandija (10-12-14), Francuska (10-12-11), Njemačka (10-11-16) i Italija (10-10-20). Od zemalja sa eks-Ju prostora, najviše odličja osvojila je Srbija, koja je završila na 28. mjestu po broju zlatnih medalja (tri) i 26. po ukupnom broju odličja (de-

vet). Srbija je osvojila tri zlata, srebro i pet bronzi. Po kriterijumu ,,sjaja medalja“, Hrvatska je najbolje plasirana, na 26. mjestu, dok je po broju medalja, ukupno osam, na 29. mjestu. Hrvati su osvojili po tri zlata i srebra i dvije bronze. Tri zlata ima i Slovenija, uz po srebro i bronzu, Sjeverna Makedonija je osvojila jednu medalju, srebrnu. Crna Gora i Bosna i Hercegovina nijesu osvojile nijedno odličje. Ukupno, eks-Ju države osvojile su 23 medalje.

ne, serijom 3:0, za manje od tri minuta došao do vođstva 5:4 Odličan osjećaj u oba pravca, uz mnogo više sigurnosti u šutevima, nije dugo trajao, jer su Italijani ušli u novi ritam sa dva brza gola. U posljednjih osam minuta oba tima ušla su bez rezultatske prednosti (7:7), a nadu u povoljan rezultat probudio je golom sa pet metara (u prvom napadu) Ivović za 8:7. Ključan detalj odigrao se vrlo brzo pred golom Italijana, koji su se odbranili sa igračem više, a šansa za ,,plus dva“ lako je propuštena. ,,Azuri“ su se brzo konsolidovali i mini-serijom 3:0 ( još jedan neiskorišćen napad sa igračem više) vratili utakmicu tamo gdje su željeli (10:8)...

Brguljan: Nadam Olimpijske igre za naš vaterpolo tim zavšene su porazom u četvrtfinalu od Grčke, ali zbog FINA pravila ,,ajkule“ su odigrale još dva bonus meča u razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta. I oba su izgubili, prvi od Hrvatske, a danas od Italije. - Umori smo, iscrpljeni, ima i razočaranja, nadali smo se, a možda smo i previše očekivali. Vjerujem da smo mogli bolje da igramo. Ali ovo ovdje je najveći mogući nivo, svi dolaze sa velikom željom i po meni je ovo bila dobra škola da znamo za ubuduće da, ipak, nije-

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Arena

uletu sa ,,azurima“, slijedi analiza prikazanog u Tokiju

naša realnost Predsjednik VPSCG Đuro Marić o plasmanu ,,ajkula“, daljim planovima i infrastrukturnim problemima

Nije katastrofa Ivović najbolji strijelac Aleksandar Ivović je najbolji strijelac olimpijskog vaterpolo turnira u Tokiju sa 23 gola, tri više od Hrvata Luke Bukića i Kristijana Manherca reprezentativca Mađarske. Naš reprezentativac odigrao je na visokom nivou olimpijski turnir u Tokiju na kojem su ,,ajkule“ osvojile osmo mjesto

m se da se danas ništa nije završilo, već da je nešto lijepo počelo smo baš na tom nivou na kakvom smo mislili da jesmo. Ova ekipa je mlada, dobra, čast i zadovoljstvo je igrati, a ne bih mijenjao ove momke za igrače bilo koje druge reprezentacije, pa makar vazda osmi bili. Vidjećemo šta će biti dalje, slijedi analiza, a apsolutno su najviše krivi igrači. Kao što su heroji kada se napravi rezultat - kazao je kapiten Draško Brguljan. Kapiten je u otvorenom i direktnom tonu nastavio da priča nakon poraza od Italijana: - Odigrali smo loše OI, naša je krivica, treba sebe da gledamo i ispravljamo se.

Da li ste promašili sa tempiranjem forme? U junu, na završnom turniru Svjetske lige, bili ste bez greške, a u martu, kroz kvalifikacije za OI, potvrdili klasu. Na OI ste bili u raskoraku, zašto? - Sada se, realno, vidi nedostatak nekih igrača. Objektivno, nemamo onu jačinu sastava koji je bio u Budimpešti na Evropskom prvenstvu. Ali nijesmo bili ni na nivou onih igara, da krenem od sebe. Nijesmo imali četiri, pet raspoloženih pojedinaca koji bi donijeli prevagu, možda protiv Španije, pa ne znam šta bi kasnije bilo. Što

se forme tiče - ne znam, to je sad tako ispalo, nekako mi se čini da je ekipa imala turbulentnu formu, a nije bilo lako zbog tempa utakmica. Mislim da nijesmo bili u top formi u SL, iako smo je osvojili, jer sam vjerovao da možemo još bolje na OI. Ispostavilo se da nije baš tako. Što je bilo sa energijom, ona se ne smije izgubiti? - Ne znam kako sada to izgleda spolja, ali mi zaista imamo fenomenalnu atmosferu i posvetili smo posljednja dva mjeseca života samo Olimpijskim igrama. Izgradili smo na zdravim osnovama ekipu, ko-

ja raste i koja mora zenit da doživi na Igrama u Parizu. Biće dosta iskusniji i taj projekat u naredne tri godine treba da se sprovede. Energija je falila, to je činjenica. Analiziraću sebe, možda sam mogao i ja bolje, a vjerovatno kao kapiten i više, na mlađe da utičem. Pokušavao sam, a vjerovatno je to bilo malo. Energija je najvažnija. Da li ćeš uticati bolje na njih naredne godine na SP? - Vidjećemo, razmisliću, nadam se da se danas ništa nije završilo, nego da je nešto lijepo počelo.

Dresel najuspješniji sportista, Mekion najbolja kod žena Pojedinačno, američki plivač Kejleb Dresel, osvajač pet zlatnih medalja, najuspješniji je sportista Olimpijskih igara u Tokiju. Kod dama je dominirala australijska plivačica Ema Mekion, koja je osbojila četiri zlata i tri bronze. Dresel je osvojio zlata u pet od šest trka u kojima je nastupio - na 50 i 100 metara slobodno, 100 metara leptir, i bio je dio ekipe SAD, koja je postala olimpijski šampion u muškim štafetama 4x100 m slobodno i 4x100 m mješovito. Postavio je novi svjetski rekord na 100 metara leptir (49,45 sekundi) i još dva

nova olimpijska rekorda - na 50 metara slobodno (21,07) i na 100 slobodno (47,02). Mekion je olimpijska pobjednica na 50 i 100 metara slobodno, postavila je i olimpijske rekorde u obje discipline (23,81 ; 51,96). Osim dva pojedinačna zlata, Mekion je učestvovala u osvajanju zlatnih odličja za dvije australijske ženske štafete - na 4x100 slobodno, koja je postavila novi svjetski rekord (3:29.69), te na 4x100 mješovito koja je vlasnik novog olimpijskog rekorda (3:51.60).

Martovske kvalifikacije za OI i junski finalni turnir Svjetske lige nagovijestili su lijepe stvari za Tokio. Na kraju, osmo mjesto za ,,ajkule“. Moglo se i bolje, a u našem timu, nakon šest poraza, niko ne pominje riječ razočaranje. Upravo smo nakon posljednjeg meča na olimpijskom vaterpolo turniru razgovarali sa dr Đurom Marićem, predsjednikom Vaterpolo i plivačkog saveza, koji nam je prenio utiske, probleme sa kojima se suočava vaterpolo i o koracima za dalje. - Martovske kvalifikacije i završni turnir Svjetske lige u junu davali su nam nadu da možemo možda više nego za što objektivno imamo kvalitet i domete. Da smo stali prije četvrtfinala bio bi neuspjeh, a ulazak u četvrtfinale je ono što se očekivalo i u tom dijelu je cilj ispunjen. Naša nadanja su bila da se može korak više, međutim, definitivno ekipa ovog trenutka nije mogla da pruži više nego što je dala. Ne mogu da zamjerim stručnom štabu, a ni igračima, na angažovanosti i pripremama - kazao je Marić. Na OI u Tokiju selektor Vladimir Gojković odlučio se za ekipu sa devet debitanata. Očigledno da se nijesu svi isto i najbolje snašli. - Velika scena, Olimpijske igre, sve je to ostavilo utisak. Uostalom, reprezentacije Hrvatske i Italije, sa ovakvim igračkim kadrom, ostali su u dijelu od petog do osmog mjesta. Tako da ne smatram da je ovo katastrofa, ne smatram da je vrhunski uspjeh, ali smatram da je zadovolja-

vajući rezultat. A ono što više brine je perspektiva, uslovi u kojima radimo i sredstva sa kojima smo praćeni. Što je sljedeći korak? - Napraviće se analiza rezultata i svega onoga što se odigralo na OI. Moramo napraviti plan za sljedeći period, a naredne godine nas čekaju Svjetsko prvenstvo u Japanu i prvenstvo Evrope u Hrvatskoj. Suočeni ste sa ozbiljnim infrastrukturnim problemima. Kako dalje? - Imamo ozbiljan problem prije svega oko bazena u Kotoru, koji već pet godina ne može da se završi. Da su neki drugi sportovi vjerovatno bi to ranije bilo završeno. Ne bi imali toliko problema. Imamo sada problem i sa bazenom u Igalu, koji se isto ne može riješiti bez pomoći države. To su nam dva prioritetna problema o kojima moramo razgovarati. Sad je i Jadran u problemima ako se krov ne sanira. Što ste u tom dijelu planirali? - Evo čekamo, barem da se otvori bazen u Kotoru. Do novembra možemo da radimo u našem ljetnjem bazenu, poslije toga će se vjerovatno napraviti dogovor sa Budvom i Kotorom da se trenira u jednom od ta dva bazena, jer drugog izbora nemamo. S tim što 11. avgusta imam sastanak sa predsjednikom Opštine Herceg Novi i direktorom Instituta, na kojem bi trebalo da dogovorimo smjernice, u kom pravcu da idemo i gdje da tražimo pomoć da se problem sanira. Da li selektor Gojković ima puno povjerenje? - Apsolutno.

Od vaterpola se puno očekuje, a malo mu se daje

Mekion je tri bronze osvajala na 100 metara leptir, u ženskoj štafeti na 4x200 metara slobodno, te u miks štafeti na 4x100 mješovito.

- Nadam se da ćemo uspjeti sa nadležnim državnim organima i najvišim činovnicima Vlade, odnosno sa ministrima i eventualno premijerom, da definitivno ispričamo priču da su sredstva i stepen pomoći od države, koja svakako nijesu mala, nedovoljna za vaterpolo. Na primjer, država Hrvatska pomaže Savezu sa tri puta većim sredstvima, a obaveze su potpuno identične. Da ne govorimo o Italijanima, Grcima i Srbima - gdje su procenti još veći. Od vaterpola se puno očekuje a malo daje - jasan je Marić.

Arena

Tokio 2020.

Svečanom ceremonijom sinoć zatvorene Olimpijske igre u Tokiju, vaterpolista Dušan Matković nosio crnogorsku zastavu

Svjetionik nade za čovječanstvo Car Japana Naruhito 23. jula na Nacionalnom stadionu otvorio je 32. Ljetnje olimpijske igre, a teniserka Naomi Osaka je upalila olimpijski plamen. Sedamnaest dana kasnije zavjesa je spuštena na najveću sportsku manifestaciju, koja je okupila više od 11 hiljada takmičara pod zastavama 205 zemalja. Japanski sportisti zauzeli su centralno mjesto na Igrama i dali naciji nešto čemu se mogu radovati. Radovala se i Crna Gora, posljednjih dana najviše zbog Marije Vuković, finalistkinje u skoku udalj i njenog visokog devetog mjesta. Takmičenje, koje je 21. jula započelo softbolom u Fukušimi, sada je prošlo vrijeme, a usljed nezamislivog pritiska Japan se pokazao kao pravi domaćin. I sinoć je, kao na

otvaranju, sve prošlo u umjerenim tonovima kao otrežnjavajući podsjetnik da su se Igre održale kada u svijetu bukti korona, najveći neprijatelj čovječanstva. Suočeni sa najtežim izazovom i organizator i učesnici prošli su zajedno kroz cilj i sa zlatnim medaljama prošetali ponovo prelijepim stadionom. Zato je sinoć, ponovo, slavio sport, i upravo je ceremonija, nakon što se čula grčka himna i podigla zastava, kao veza između drevnih i modernih Igara, počela dodjelom medalja u obje konkurencije najboljim maratoncima. A onda je domaćin preuzeo stvari u svoje ruke. Ceremonija je nastavljena pričom ,,Ovo je Tokio“, gdje je gostima približen tipičan vikend proveden u zamišljenom parku Tokija.

Amerikanke potvrdile klasu Ženska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država osvojila je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Tokiju. Amerikanke su u finalnom meču savladale Japan 90:75 i osvojile sedmo uzastopno zlato na Olimpijskim igrama. Članice šampionskog tima Dijana Tuarasi i Su Bird peti put postale su olimpijske šampionke, dok je Don Stejli prva u istoriji osvojila zlato kao trener i igrač. Najefikasnija u pobjedničkoj selekciji bila je Britni Grajner sa 30, Vilson je ubacila 19, a Brina Stjuart

14 poena. U poraženom sastavu istakle su se Maki Takada sa 17 i Nako Motohaši sa 16 poena. Bronzanu medalju osvojila je Francuska, koja je dan ranije bila bolja od Srbije.

Jer, uprkos tome što su došli u najveći grad svijeta nijesu imali priliku da sami vide ili dožive snagu i ljepotu azijskog mjesta. Ovaj segment, sa namjerom da stvori sportistima utisak da su zalutali u pravi park u Tokiju, dao je specifičan ton samoj ceremoniji. Sada je vrijeme za ,,Trenutak sjećanja“, najavio je oficijelni spiker tačku u kojoj su predstavljeni tradicionalni plesovi i festivali u Japanu. Video-snimkom približeni su najljepši pejzaži države. Veličanstvena virtuelna tura bila je upravo takva - veličanstvena... Tokom ceremonije izvršena je primopredaja olimpijske zastave, koja je od predsjednika MOK-a Tomasa Baha završila u ruke gradonačelnice Pariza Ane Hidalgo. Zbogom, Tokio. Dobro došli u Pariz 2024!

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

U Tokiju stigla lijepa vijest za crnogorsku atletičarku

Marija će 28. avgusta debitovati u Dijamantskoj ligi Marija Vuković će 28. avgusta ostvariti još jedan san. – Dobila sam pozivnicu za učešće u Dijamantskoj ligi. Upala sam u spisak od 12 najboljih. U Parizu ću debitovati. Sjećam se da se u mojoj kući, kada sam tek počela da treniram, mnogo pratila Dijamantska liga i za mene je uvijek bila ,,vau“. Srećna sam što ću i tamo predstavljati našu državu, sebe i skakati najbolje što mogu. Nemam puno vremena za odmor, samo da nastavim ovako i da ne izgubim formu i motivaciju za dalje. Naša atletičarka osvojila je deveto mjesto na OI u Tokiju. Preskočila je 196 centimetara, a malo je falilo da dođe do ličnog rekorda. – Velika stvar je biti među najboljim skakačicama na svijetu. Drago mi je što sam ovdje, ponavljam i ponavljaću – poslije svih padova nijesam odustala, uspjela sam da se podignem i dovedem do nivoa među deset najboljih. Pomiješane emocije vidjele su se na licu naše atletičarke kada je napuštala Olimpijski stadion. – Šta god da se desi ne treba da budem razočarana, tako sam razmišljala pred finale. Napravila sam uspjeh, ali nakon finala imala sam pomiješane emocije. Možda je ostao žal, mada nijesam očekivala medalju, svjesna da je jaka konkurencija i da neke od djevojaka skaču godinama

preko dva metra. Na tom nivou nisam bila toliko dugo, zato je sve ovo novo za mene – tek sam se ustalila na ovim visinama. Sada je sve prenoćilo, lakše je, a možda će trebati još neki dan da dođem sebi, jer je došlo do emotivnog pražnjenja. Ali, svakako, ovo je bio veliki podstrek za sve što dolazi. Marija će sa porodicom proslaviti rezultat iz Tokija. – Vidjeću se i sa društvom da proslavimo veliku stvar. Marija se nada da neće biti poblema oko finansijske podrške za odlazak u Atinu. – Nadam se da ću nakon Tokija imati i veću podršku od strane Atletskog saveza i Crnogorskog olimpijskog komiteta, iako je to uvijek neka priča za sebe. Sa trenerima sam zaista napravila dobar odnos i postala dio ekipe i voljela bih do Pariza da zajedno napravimo nešto veliko. Ima do novih Igara dosta takmičenja, a voljela bih ovako da ostane. Lično sam optimista, uvijek sam bila takva. Sve što se desilo sa razlogom se desilo. Možda da period iza mene nije bio takav ne bih sve ovo na ovakav način sagledala. Možda nijesam svjesna koliko sam jaka, što kaže Kristina Rakočević, koliko samo snage u meni ima. Često to zaboravim, a imam dosta snage i vjere da mogu da pokažem još i usrećim ljude na najbolji način.

Sjedinjene Države u finalu bolje od Brazila, bronza za Srbiju

Istorijsko zlato za američke odbojkašice Odbojkašice Sjedinjenih Američkih Država su nove olimpijske šampionke, a u meču za zlato u Tokiju su pobijedile selekciju Brazila sa ubedljivih 3:0 (25:21, 25:20, 25:14). Amerikanke su, tako, osvojile prvo zlato u istoriji, pošto su gubile u prethodna tri finala na Igrama. Brazilke su, poslije pobjeda 2008. i 2012, prvi put poražene u borbi za olimpijsku titulu. Selektor Amerikanki Karč Kiralji je, takođe, pomjerio granice. Poslije olimpijskih titula koje je osvojio kao igrač u odbojci i odbojci na pijesku, sada je na tron došao i kao selektor. Bronzu je osvojila Srbija, koja je u meču za treće mjesto porazila Južnu Koreju 3:0 (25:18, 25:15, 25:15). Zvanične svjetske

i dvostruke uzastopne evropske šampionske na prethodnim Igrama u Rio de Žaneiru bile su druge. Amerikanka Džordan Larson proglašena je za najkorisniju

igračicu olimpijskog turnira (MVP), a dobila je nagradu i za najbolju primačicu. Pojedinačna priznanja dobile su još Mišel Barč-Hekli (primačica, SAD), Džordin Pulter (tehni-

čarka, SAD), Tijana Bošković (korektorka, Srbija), Karol Gataz (srednja blokerka, Brazil), Hejli Vašington (srednja blokerka, SAD) i Džastin Vong (libero, SAD). S. J.

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Arena

Sportski miks

Približava se početak pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo

Košarkaši od danas u „podgoričkom balonu“ Francuska je najjača rukometna sila

I dame stigle do trona Francuskinje su pet godina čekale na revanš i dočekale, najjača rukometna sila osvojila je duplu krunu na Olimpijskim igrama u Tokiju. Nakon što su se Karabatić i društvo popeli na tron, isto je pošlo od ruke damam koje su u današnjem finalu bez problema savladale Rusiju 30:25. Dominantno, a u grupnoj fazi drhtale su do kraja za prolaz dalje! Početak i vođstvo Ruskinja od 3:1 kao da je motivisalo Lejno i drugarice da dodaju gas koji su do kraja držale i iz najjače brzine završile meč. Poleta Fopa dala je sedam golova bez promašaja, koliko i Alison Pino. Polina Vedehina postigla je sedam golova u poraženm timu, a Ana Vjahireva samo četiri. Francuskinje su prvi put u

istoriji osvojile olimpijsku zlatnu medalju. Do medalje stigle su Norvežanke koje se nijesu pomučile, a Šveđanke nijesu ni zaprijetili u pretposljednjem meču rukometnog turnira. Sandinavke su stigle po zlato u Japan, ali morale su da se zadovolje bronzanim odličjem. Nora Mork u drugarice do odmora su vodile ,,plus devet“, a Šveđanke do prvog gola u nastavku stigle tek nakon pet minuta igre. Do tada su rukomešice Norveške bile na ,,plus 13“ i mogle su da počnu sa slavljem. Do kraja meča uvećale su prednost do konačnih 36:19. Kari Bratset i Nora Mork (dala najviše golova na turniru 52, Jovanka Radičević je druga sa 46, ali sa dvije utakmice manje) postigle su po osam golova, u poraženom timu po četiri dale su Vestberg i Karlson.

PODGORICA – Crnogorski košarkaši danas ulaze u „podgorički balon“, odnosno u poseban režim treninga i boravka u hotelu „VOCO“, shodno mjerama protiv korona virusa, u okviru turnira pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, koji se od 12. do 18. avgusta igra u „Bemax areni“. Danas stižu i košarkaši Danske i Islanda, rivali Crne Gore u borbi za jedno od prva dva mjesta koja vode u kvalifikacije za Mundobasket koji se igra u Indoneziji, Japanu i Filipinama. Izabranici Boška Radovića su u pogonu od 19. jula, ali kompletne pripreme su protekle uz dosta problema sa povredama i stomačnim virusom. Uz to, ekipa se okupljala u fazama, a tek danas bi trebalo da se ekipi priključi i plej Budućnost Volija Džastin Kobs, koji je propustio kompletne pripreme. Njegovo, eventualno, učešće u pret-

kvalifikacijama zavisiće od nivoa fizičke spreme i sposobnosti da pomogne ekipi. Osim rada na Zlatiboru i Podgorici, „crveni“ su u Skoplju

odigrali dva kontrolna meča sa Sjevernom Makedonijom, uz polovičan učinak – pobjeda od 81:59 i poraz sa 65:58. Crna Gora će sa Danskom i

Islandom u Podgorici u grupi E odigrati po dva meča. Prvi je na programu 12. avgusta protiv Islanda, od 20 sati. S. J.

Košarkašice Budućnost Bemaxa danas počinju pripreme

Podgoričanke od danas na okupu PODGORICA - Nakon nikad kraće pauze košarkašice Budućnost Bemaxa kreću sa novim obavezama.

Kipčoge kralj maratona

Podgoričanke su, nakon sezone u kojoj su igrale finale WABA lige a zatim očekivano izdominirale na domaćoj sceni,

imale kratku pauzu, jer je trener Vladan Radović sa većinom igračica ostao da i u ljetnjim danima radi na tehnici. Ali odmor je završen - Budućnost Bemax danas počinje pripreme za novu sezonu u kojoj će ponovo nastojati da potvrdi kontinuitet dobrih rezultata u

regionalnom takmičenju, uz naravno trofeje na domaćoj sceni. - Drago mi je da smo opet na okupu i da se vraćamo obavezama. Bilo je naporno, dugo smo trenirali, onda su uslijedile obaveze sa reprezentacijom, a sada slijedi novi početak

Kenijski atletičar Eliud Kipčoge, drugi put uzastopno, osvojio je zlato u maratonu na Olimpijskim igrama u Tokiju. Kipčoge, koji je u istoj disciplini bio najbrži i u Rio de Žaneiru, pobijedio je u vremenu dva sata, osam minuta i 38 sekundi i treći je atletičar koji je uspio da odbrani olimpijsko zlato u maratonu. To je njegova četvrta olimpijska medalja, nakon što je u Pekingu bio srebrni, a u Atini bronzani na 5.000 metara. U toj disciplini ima zlatnu i srebrnu medalju sa šampionata svijeta u Parizu 2003. i Osaki četiri godine kasnije. Srebrnu medalju osvojio je Adbi Nageje iz Holandije (2:09,58), dok je bronzu osvojio Bašir Abdi iz Belgije (2:10,00).

Zlato za Jalolova i Kruza u boksu Uzbekistanski bokser Bahodir Jalolov i Kubanac Endi Kruz novi su olimpijski šampioni u boksu. Jalolov je u finalnoj borbi kategorije preko 91 kilogram pobijedio Amerikanca Ričarda Toresa, sudijskom odlukom 5:0. Bronzane medalje ranije su pripale Britancu Frejzeru Klarku i Kazahstancu Kamšibiku Kunkabaevu. Kruz je u finalu, u kategoriji do 63 kilograma, na poene (4:1) pobijedio Amerikanca Kejšona Dejvisa. Bronzane medalje ranije su osvojili jermenski borac Aganes Bačkov i Australijanac Heri Garsajd. U ženskoj konkurenciji, olimpijska šampionka u

- kazala je Dragana Živković, prvotimka Budućnost Bemaxa. Zbog zauzetosti ,,Bemax arene“, koja će još jednom biti domaćin FIBA prozora, ovog puta za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo košarkaša, prvih nekoliko dana ,,plave“ će trenirati u sali Gimnazije. Nakon toga, vraćaju se u svoj dom, gdje nikada u zvaničnim mečevima nijesu doživjele poraz. - Tako se poklopilo da su zauzete i ,,Bemax arena“ i ,,Morača“, ali to nije problem, jer sada slijedi onaj uvodni dio, a onda se vraćamo na svoje. Čeka nas dosta posla, veliki rad i spremanje za nove obaveze svjesna je Živković. Budućnost Bemax imaće nešto drugačiji roster - biće podgorički tim još mlađi, a od novajlija tu su Jovana Marković, na poziciji centra, Nevena Vučković, na poziciji pleja i Amra Bajrović, na poziciji tri. ,,Plave“ će sezonu otvoriti 29. septembra u Kranju, kada gostiju ekipi Triglava. R. P.

MOTO GP: Juče vožena Velika nagrada Austrije kategoriji do 60 kilograma osvojila je Irkinja Keli Herington, koja je u finalu savladala Brazilku Beatris Fereiru 5:0. Pobjedničko postolje kompletirale su Finkinja Mira Potkonen i Tajlanđanka Sudaporn Sisondi. U kategoriji do 75 kilograma zlatna je Britanka Lauren Prajs, koja je u finalu bila bolja od Kineskinje Li Kian 5:0. Bronzane medalje osvojile su Holanđanka Nuška Fontejn i Ruskinja Zenfira Magomedalieva.

Martinu prvijenac, Kvartararo zadržao prvo mjesto u ukupnom plasmanu Uzbudljiva je bila trka za Veliku nagradu Štajerske. Slavio je vozač Pramak Dukatija Horhe Martin. On je slavio sa vremenom 38:07.879 minuta i to mu je prva pobjeda u profesionalnoj karijeri. Drugo mjesto pripalo je svjetskom šampionu Špancu Đoanu Miru, koji je startovao sa pola pozicije, a treće Francuzu Fabiju Kvartararu. Trka je počela incidentom u trećem krugu, a akteri su bili

Dani Pedrosa i Lorenco Salvadori. Pedrosa je prošao bez povreda, ali je Salvadori morao da bude iznijet na nosilima, dok su jedva uspjeli da ugase motor koji je bio u plamenu pošto se rezervoar probušio. Martin je uspio da izdrži sve napade favorizovanog Mira i prvi pređe ciljnu liniju. U generalnom poretku na čelu je i dalje Fabio Kvartararo ispred Joana Zarka. R. A.

Arena

Sportski miks

EVROPSKO PRVENSTVO ZA KADETKINJE U RUKOMETU:

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Telekom 1 CFL: U utakmici sa Jezerom Sutjeska na

Crna Gora ušla među osam i obezbijedila vizu za SP

R. PEROŠEVIĆ

FILIP FILIPOVIĆ/RSCG

Pobjeda u

Mlade ,,lavice“ u glavnoj rundi Crna Gora 26 (12) Švajcarska 27 (15) PODGORICA - Dvorana ,,Verde“. Gledalaca: 200. Sudije: F. Simone i P. Monitilo (obojica iz Italije). Sedmerci: Crna Gora 7 (5), Švajcarska 5 (3). Isključenja: Crna Gora 10, Švajcarska 8 minuta. CRNA GORA : Marsenić (osam odbrana), Škerović (dvije odbrane), Bigović, Radmanović 2, Pavićević 3, Ražnatović 2, Marković 1, Lutovac 2, Vukčević 6, Milošević 4, Arsenijević 3, Mitrović 1, Burić, Kolić 1, Vujadinović 1, Šutović. ŠVAJCARSKA: Kanut, Behtiger 4, Miler, Širman, Ko-

ker 3, Emeneger 9, Erni, Caeta, Šnedkerud 1, Uber, Mejer, Buher 5, Harc, Riner 1, Moziman 3, Albreht 1. Crnogorske rukometašice pretrpjele su prvi poraz na Evropskom prvenstvu za kadetkinje, ali bezbolan. Švajcarska je u Podgorici slavila 27:26 u posljednjem kolu grupe A, ali se naša reprezentacija plasirala u glavnu rundu zahvaljujući pobjedama nad Danskom (25:18) i Austrijom (32:21). ,,Lavice“ su ulaskom među osam u Evropi obezbijedile plasman na Svjetsko prvenstvo u Gruziji naredne godine. Crna Gora će u novoformiranoj grupi 1, u koju je prenijela dva boda, igrati sa Rusijom (2) i Hrvatskom (0). ,,Crvene“ će

Grupa A Crna Gora - Švajcarska Danska - Austrija 1. Crna Gora 2. Danska 3. Švajcarska 4. Austrija

3 3 3 3

2 2 2 0

26:27 29:15 0 0 0 0

1 1 1 3

83:66 80:62 84:83 60:96

4 4 4 0

se sjutra od 18 sati sastati sa ,,zbornajom“, a jedna pobjeda bila bi dovoljna za plasman u polufinale. Švajcarska je sinoć cijelo vrijeme vodila protiv selekcije Ivana Terzića, početkom drugog poluvremena imala 19:13, a naša reprezentacija je pogotkom Nikolete Radmanović u 48. minutu prišla na 22:21. Crna Gora je u posljednjem minutu imala napad za remi, ali nije izbjegla poraz. Ne. K.

NIKŠIĆ – Sutjeska je uknjižila i treću pobjedu zaredom, zasluženo je na liderskoj poziciji, još se „plavo-bijelima“ ove sezone nije zatresla mreža, ali reklo bi se da je sve to sinoć bilo u drugom planu i niko se nije radovao pobjedi nad Jezerom, jer su Draganu Griviću polomljene obje kosti desne potkoljenice. To se desilo u duelu s Nikolom Jovićevićem kada se igrao 36. minut susreta, baš nedaleko od očiju delegata, četvrtog sudije i klupe Nikšićana. Nevjerovatan start prvotimca Plavljana i čulo se do istočne tribine kako je „puklo“. Burno su svi Nikšićani reagovali, a Grivić je ostao nepomičan na travi. Međutim, pubunili su se i gosti, uz obrazloženje da se prejudicira, ali jasno je odmah bilo da je riječ o

najtežoj povredi. Upravo zbog toga počeli su verbalni sukobi, prekid meča je trajao desetak minuta, sudija Vođević pokazao crveni karton Jovićeviću, a kasnije i šefu struke Nikšićana Miliji Savoviću zbog reakcije i prepirke s prvotimcima i klupom Jezera. Po prijemu u Opštu nikšićku bolnicu, Grivić je odmah podvgrnut operativnom zahvatu, dobio je i teško nagnječenje uz dvostruku frakturu obje kosti, zbog čega ga čeka duža pauza. Upravo reprezentativac Dragan Grivić, koji je u posljednje vrijeme pružao najbolje partije na domaćoj i međunarodnoj sceni, bio je i strijelac vodećeg pogotka. Bila je to prva lijepa akcija Nikšićana. Majstorski ga je uposlio Augusto u 18. minutu, nije uspjela ofsajd zamka defanzivaca iz Plava pa je Grivić, znalački, sa desetak meta-

Održan prvi dan atletskog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore

ra zatresao mrežu Asanovićevog gola. I sve do te teške situacije i incidenta Sutjeska je napadala, imala bolju igru, diktirala tempo, ali mreže su mirovale. Nakon prekida i do kraja prvog poluvremena domaćinu se i nije baš igralo, nijesu Savovićevi momci mogli da se otmu utisku, što ne čudi i ništa se nije desilo vrijedno pomena, bar ne fudbalski. Nervozno se igralo i u nastavku, gosti su bili nešto agresivniji i reklo bi se da se Sutjeska pribrala tek nakon dodatnih desetak minuta igre. Marko Vuković se za dobru poziciju izborio u 53. minutu i probao, ali branio je golman Jezera, a nakon što je lopta ubačena iz desnog ugla i Janjić se okušao iz daljine, ali ponovo je Asanović bio na pravom mjestu. U 64. minutu Marković se s loptom, iako je bio okružen s

Mornar pobjedom proti

U znaku Mornara, srušena dva rekorda PODGORICA – Atletičari Mornara obilježili su prvi dan prvenstva Crne Gore za mlađe juniore, koje se održava u Pljevljima. Takmičenje koje je u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore i AK Rudar, a pod pokroviteljstvom Uprave za sport i mlade Crne Gore, okupilo 120 atletičara iz atletskih klubova – Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Budućnost, Lovćen, Tempo, Podg o r i c a i N i k š i ć . Va n konkurencije nastupili su atletičari AK Polet iz Prijepolja. Takmičenje je prvi put u istoriji crnogorske atletike održano pod reflektorima. Prvog dana takmičenja najviše medalja osvojili su atletičari Mornara (13), takmičari Oriona (11), dok su deset sakupili članovi Lima iz Berana. Na takmičenju su postavljena dva rekorda Crne Gore i to – Maša Bubanja (Lim) postavila je novi rekord za mlađe juniorke na 100 metara sa preponama sa rezultatom 15,59, kao Anabela Mujovi, članica AK Sanja, koja je postavila rekord za pionirke u troskoku sa rezultatom 11,21. Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali sekretar Milan Madžgalj i nacionalni treneri

Pobjedničke štafete 4x100 m kod mlađih juniora

Zoran Jojić i Marko Ristić. Pobjednici po disciplinama: MLAĐI JUNIORI: 100m: 1. Ognjen Marsenić (Lim) 11,01, 2. Savo Bogunović (Mornar) 11,89, 3. Amar Čoković (Jedinstvo) 12,16; 400m: 1. Srđan Lunić (Mornar) 56,36, 2. Nemanja Đurišić (Lim) 57,69, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 1:13,40; 3000m: 1. Ivan Popović (Nikšić) 10:57,77, 2. Matija Bulajić (Nikšić) 11:11,81, 3. Bo-

ban Madžgalj (Orion) 11:23,33; 110m prepone: 1. Ognjen Marsenić (Lim) 16,52, 2. Nikola Mišeljić (Sanja) 17,20, 3. Matija Vojvodić (Mornar) 18,40; 4x100 m: 1. Lim (Berane) 49,29, 2. Mornar (Bar) 49,42, 3. Rudar (Pljevlja) 55,79; skok uvis: 1. Lazar Jovović (Mornar) 170, 2. Nemanja Đurišić (Lim) 165, 3. Viktor Obadović (Lim) 145; skok udalj: 1. Nikola Mišeljić (Sanja) 5,83, 2. Amar

Čoković (Jedinstvo) 5,81, 3. Matija Vojvodić (Mornar) 5,16; bacanje kugle (5 kg): 1. Haris Adrović (Jedinstvo) 14,27, 2. Aleksa Bošković (Rudar) 12,34, 3. Milivoje Pajović (Orion) 12,28; bacanje diska (1,5kg) 1. Haris Adrović (Jedinstvo) 35,84, 2. Aleksa Bošković (Rudar) 33,67, 3. Milivoje Pajović (Orion) 26,27; bacanje kladiva (5kg): 1. Milivoje Pajović (Orion) 42,61, 2.

Marko Šofranac (Mornar) 20,85, 3. Aleksa Bošković (Rudar) 11,61; Bacanje koplja (700 gr): 1. Milivoje Pajović (Orion) 43,17, 2. Lazar Jovović (Mornar) 37,80, 3. Aleksa Bošković (Rudar) 32,29; MLAĐE JUNIORKE – 100m: 1. Maša Bubanja (Lim) 13,15, 2. Elzana Guberinić (Orion) 13,69; 3. Dejana Mašanović (Mornar) 13,75; 400m: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 1:02,00, 2. Elzana Guberinić (Orion) 1:04,96, 3. Dejana Mašanović (Mornar) 1:06,69: 1500m: 1. Nikolina Marović (Orion) 5:37,80, 2. Anastasija Pajović (Lovćen) 6:10,90, 3. Jelena Mudreša (Lovćen) 6:11,61; 100m prepone: 1. Maša Bubanja (Lim) 15,59, 2. Andrea Rajšić (Mornar) 17,73; 3. Marija Jovićević (Lovćen) 17,74; 4x100m: 1. Mornar (Bar) 54,31, 2. Sanja (Bar) 54,95, 3. Lim (Berane) 55,11; Troskok: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 11,21, 2. Nevena Dobrašinović (Lim) 11,09, 3. Antonela Gazivoda (Orion) 9,77; bacanje diska (1 kg): 1. Vesna Kljajević (Tara) 33,91, 3. Aleksandra Zejak (Tara) 30,91, 3. Antonela Gazivoda (Orion) 29,82; Bacanje kladiva (3kg): 1. Vesna Kljajević (Tara) 34,93, 2. Iman Zejnilović (Mornar) 30,17, 3. Ana Jestrović (Rudar) 9,68. R.P.

BAR - Mornar je minule sezone jurio zaostatak za timovima iz vrha, uspio da stigne i prestigne Kom, onda krenuo u lov na Arsenal, da bi nakon derbija i pobjede 4:1 u Tivtu, bilo jasno da se Barani ne zaustavljaju. Tako je i bilo, Barani su plesali do Prve lige. I, na kraju opšti utisak - zasluženo se vratili u elitu. Sada, samo tri kola nakon početka nove sezone, Mornar djeluje kao osvježenje. Barani

Arena

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Fudbal

a duže vrijeme ostala bez Dragana Grivića

Tabela 1. Sutjeska 3 3 0 0 7:0 9 2. Dečić 3 2 1 0 5:0 7 3. Iskra 3 2 1 0 4:1 7 4. Mornar 3 2 1 0 5:2 7 5. Petrovac 3 1 1 1 5:4 4 6. Budućnost 2 0 1 1 2:3 1 7. Rudar 2 0 1 1 0:3 1 8. Jezero 3 0 1 2 0:4 1 9. Zeta 3 0 1 2 2:8 1 10. Podgorica 3 0 0 3 2:7 0 U narednom kolu (14.avgusta) sastaju se: Budućnost - Podgorica, Zeta Mornar, Jezero - Petrovac, Rudar Sutjeska i Iskra - Dečić.

nekolika igrača iz Plava, ušetao u peterac gostiju, ali nije našao podršku saigrača, pa je i ta prilika otišla u nepovrat. Reklo bi se, inat je natjerao onako rezignirane fudbalere Sutjeske više nego volja da stignu do ubjedljivijeg vođstva. Marko Vuković i rezervista Raičević lijepo kombinuju u 76. minutu. Bila je to akcija Nikšićana za fudbalske udžbenike, dupli pas

Jezero

2 1 00

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca:500. Sudija: Nikola Vođević. Golovi: 1:0 Grivić u 18, 2:0 Raičević u 76. Žuti kartoni: Grivić, Giljen (Sutjeska), Račić, Lambulić (Jezero). Crveni karton: Milija Savović (trener Sutjeske) i Nikola Jovićević (Jezero) u 36. minutu.

Sutjeska

Jezero

Giljen Bubanja Janjić (od 74. D. Vuković) Marković Grivić (od 45. Pajović) Vuković Stijepović Augusto (od 64. Eraković) Drinčić Matanović (od 74. Raičević) Drešković

Asanović Jovićević Dedić Đurković Mendi (od 46. Đurđević) Adžović Vlaisavljević (od 73. Radenović) Vuković Lambulić (od 45. Račić) Hot (od 57. Mujeci) Radenović

Jelenić: Bilo je teško igrati Dejan Jelenić, pomoćni trener Sutjeske: Bili smo spremni za tešku utakmicu, ali kad se ovako nešto dogodi teško je igrati, pa i pričati o igri. Trenutak nepažnje utakmicu odvede u sasvim drugom pravcu. Pokazalo se Jezero kao organizovana ekipa, tim koji želi da se nadigrava i sve smo to spriječili, ali ponovo kažem – koliko god je po nas to dobar rezultat, najvažnije je da Griva bude što prije dobro, da se brzo vrati na teren. Mladen Lambulić, trener Jezera: Mislim da nakon ovakve utakmice ne treba uopšte pričati ko je bio bolji. Kažu da mu slijedi duga pauza. Ne znam šta da kažem, žao mi je tog igrača... Krivo mi je što je ispalo kao da smo mi u Nikšić došli s namjerom da se bijemo, udaramo... Moram da se zahvalim jedino Suadu Ličini, jer je jedino taj momak bio priseban i odreagovao onako kako treba da odreaguje jedan sportista.

na velikoj udaljenosti, dokaz kako se lopta stiže kad se vjeruje i kad se hoće. Na kraju sjajan pogodak Raičevića za 2:0. Nakon posljednjeg zvižduka sudije Vođevića sve fudbalere Sutjeske, kao i one koji su prati-

li meč s tribina, interesovalo je samo jedno – kako je Dragan Grivić, koliko je teška povreda, kad bi se mogao vratiti fudbalu... No, ta će pitanja, očigledno i nažalost, biti aktuelna i narednih dana. R. PEROŠEVIĆ

Škrijelj zadivio Barane, namučio rivala su u tri kola osvojili najviše bodova u ligi - sedam, a ono što je posebno značajno igraju dobar fudbal. Međutim, posebnu snagu barskom timu daje činjenica da Mornar nije napravio totalnu rekonstrukciju, već igraju samo četvorica novajlija (Baltića, Stevanović, Kaluđerović i Ćetković). Barani su prvo savladali Petrovac pod Malim brdom, zatim pod Goricom očitali lekciju šampionu, osvojili bod, da bi sada savladali i Podgoricu.

Start kakav se poželjeti može. - Moramo biti zadovoljni. Mi smo novajlije u ligi, dosta igrača prvi put igra Prvu ligu i ovo je za nas velika stvar. Vjerovali smo da možemo, šef nam je dao veliko povjerenje, ljudi iz kluba maksimalno su nas ispoštovali i sve se to pretočilo u ovakav početak. Međutim, niko u klubu ne dozvoljava da se pravi bilo kakva euforija, svjesni smo da je ovo start, da ima još mnogo, ali svakako da nam znači na sa-

FSCG

iv Podgorice produžio pozitivan niz na startu mopouzdanju - rekao je Demir Škrijelj, ofanzivac Barana. Svi poznavaoci fudbala u Crnoj Gori, koji su pratili Drugu ligu, znaju da je Demko majstor sa loptom, da se on igra kada ima loptu i da je takav tehn i č a r, d a m u j e g o t ovo nemoguće uzeti loptu. Međutim, u Prvoj ligi malo je ko Barane doživljavao ozbiljno. Škrijelj je pokazao protiv Petrovca kada je ušao, a posebno protiv Budućnosti i Podgorice kakav je to majstor, pa i ne čudi što ga u Baru već svi zovu Mesi… - Trudim se da iz dana u dan napredujem. Šef Bubanja dao mi je slobodu u igri, usmjerava me šta je to što treba da radim u igri, a dobro smo se uklopili i onda funkcionišemo zaista dobro - skroman je Škrijelj, koji je i pogodio za 1:1, a nakon toga pravio mnogo problema rivalu, koji nije imao rješenja za njega. - Nije bilo lako. Primili smo gol na startu, tako da smo praktično od prvog minuta bili u minusu. To je šok, ali smo igrali, nijesmo srljali i kako je vrijeme odmicalo vidjeli smo da možemo da igramo sa njima. Možda je trebao samo taj gol za 1:1 da nas dodatno probudi sve. Sada, nakon još jedne pobjede, utisak je zaista prelijep, ali već od sjutra fokus je na duel sa Zetom - objasnio je Škrijelj. R.P.

Lionel Mesi se oprostio od Barselone

Rastanak u suzama Lionel Mesi oprostio se od kluba koji ga je napravio velikanom, a on mu uzvratio time što ga je učinio gigantom. Čarobnjak iz Rosarija poslije 21 godine odlazi iz Barselone. Ne zbog svađe, ne zbog halapljivosti, već ,,finansijskih i strukturnih prepreka“, kako je ,,blaugrana“ saopštila u četvrtak kada je stigla fudbalska vijest godine. Leo je na oproštajnoj konferenciji za medije na ,,Nou kampu“ potvrdio riječi predsjednika kluba Đoana Laporte da nije mogao da ostane samo zbog pravila španske La Lige, odnosno ograničenja u zaradama. - Uradio sam sve što je bilo moguće da ostanem, ali je klub rekao da ne može da ispuni uslove zbog pravila La Lige. Predsjednik je objasnio da je klub u ogromnim dugovima i da ne može da ide više. Čuo sam mnogo priča da nijesam htio da ostanem. Prošle godine nijesam htio da ostanem, sada jesam – rekao je Mesi. - Ovdje sam cijeli život. Nijesam spreman za ovo. Porodica i ja smo bili uvjereni da ćemo ovdje i ostati. Danas moram svemu ovome reći – zbogom. Ovdje sam od 13. godine. Nakon 21 godine, odlazim sa suprugom, troje katalonsko-argentinske djece. Ovo je moj dom. Oproštajni govor čovjeka koji je u dresu Barselone osvojio sve pratile su suze. - Hvala svima koji su bili uz mene. Nikad nijesam zamišljao da će doći ovaj dan. Da ću otići na ovaj način. Odlazim, a



Teško je izdvojiti najljepši trenutak u Barseloni, bilo ih je mnogo. Ali neka to bude debi za prvi tim. To je bio moj san – rekao je Mesi

da zbog pandemije nijesam vidio naše navijače godinu i po dana. Htio sam da se to dogodi na punom ,,Kamp nouu“, ali, eto, bilo je ovako. Nadam se da ću se na neki način vratiti i pomoći klubu. U kojoj god to ulozi bilo. Hvala svima na ljubavi svih ovih godina. Bilo je lijepih i teških trenutaka, ali podrška je uvijek bila prisutna – naveo je Mesi, koji je za uvodni govor dobio dugotrajni aplauz novinara i prisutnih saigrača. Tridesetčetvorogodišnji Argentinac na pitanje novinara ponovio je da se ne osjeća prevarenim. - Svi su činili sve što su mogli, ali na kraju moj ostanak nije bio moguć. Bio sam u potpunosti transparentan. Problem je u tome što kad ćutite, onda drugi govore, onda neke stvari nijesu istinite. A ja sam uvijek govorio istinu i nijesam nikoga želio da lažem – kazao je Leo. - Ponudio sam da mi prepolove ugovor i to je prihvaćeno, a za više od toga me nijesu tražili. Vijest da sam tražio 30 odsto više je lažna. Mesi je objasnio trenutak kad je shvatio da odlazi sa ,,Kamp noua“. - Bio sam na ručku s predsjednikom. Pričali smo, jeli, a nakon toga sam bio uvjeren da neće biti problema, da ćemo nastaviti saradnju. A onda što se dogodilo, dogodilo se... Neću previše razmišljati o tome,

to se na kraju moralo dogoditi. Kako će se osjećati ako zaigra protiv Barse? - Ljudi me poznaju. Znaju da volim da se takmičim, da se borim i da ću dati sve od sebe za pobjedu. Takav sam, želim da pobjeđujem. Htio sam da ostanem, ali morao sam otići. Želim i dalje da pobjeđujem. Mesi je poručio da navijači ne treba da brinu za budućnost Barselone. - Doći će neki novi igrači. Ovaj klub je važniji od bilo koje osobe. U početku će biti čudno, ali ljudi će se navići. Ima Barselona sjajnu ekipu, sjajne igrače. Najbolji fudbaler Barselone u istoriji najvjerovatnije će potpisati za Pari Sen Žermen, brojni renomirani mediji prenijeli su da se čeka samo ozvaničenje saradnje. - PSŽ je opcija. Ništa nije dogovoreno. Bilo je veoma mnogo poziva i interesa, ali trenutno ništa nije dogovoreno. Ali, pregovara se – naveo je Mesi, koji se prije nekoliko dana fotografisao sa vjerovatno budućim saigračima. - To je bila potpuna slučajnost. Sreli smo se i izašli jednu noć. Družili smo se jednog dana i fotografisali se u jednom trenutku. Tad smo se šalili. Govorili su da dođem u Pariz. Tada je to bila šala. Bio je to trenutak u kojem sam se našao sa prijateljima. Na kraju se dogodilo ovo što se dogodilo. Ne. K.

Kup Njemačke

Jovetić debitovao, Herta prošla u 91. Stevan Jovetić upisao je takmičarski debi za Hertu. Crnogorski fudbaler zamijenjen je u 80. minutu meča prvog kola njemačkog Kupa, u kojem se bundesligaš mučio sa Mepenom, članom treće lige. Utakmica je riješena u sudijskoj nadoknadi, a junak berlinske ,,stare dame“ bio je dvadeset šestogodišnji napadač Dejvi Zelke. Jovetić je u Hertu stigao krajem jula poslije isteka ugovora sa Monakom. Imao je sjajan prvi nastup - postigao je dva kola u pobjedi nad Liverpulom u pripremnom meču (4:3). Ne. K.

HERTHABSC.COM

uz suze

Sutjeska

Feljton

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

23.

Oću da me po svaki način ukopate na vrhu Lovćena » Piše: Slobodan ČUKIĆ

NJEGOŠEVA KAPELA NA LOVĆENU

Vuk Vrčević pripovijeda kako se po dolasku na Cetinje raspitao ko će mu najbolje opisati Njegoševu smrt. Bilo je to 1853. godine. „I reče mi G. Knjaz (Danilo) da neće niko bolje kao naš dobri i vrsni starac Stevan Perkov (Vukotić), te ga ja … zamolih, i dođe k mene. Kao prvo, upitah ga da mi pripovijedi kako je bilo kad se predstavio pok. Vladika mladi, i na moju molbu poče mi kazivati. Evo na koji način: „Ne vrijeđaj mi rane, gospodine! Kuku za onim orlom, i ljudskom vilom zadovijek! Niti ga je dosad onakoga Crnogorka rađala, niti će već nikad! Ne zna se ali bješe višiji, ali ljepši, ali pametniji od svakoga u svijet čovjeka. On pršte, gospodine, kao kriještavac od jada i zla crnogorskoga, misleći dan i noć kako će umiriti krvava plemena, kako će uvesti red da druži vuka i jagnje, da uvede slogu i napredak u narod, a znaš naš divlji i nesretnji narod koji se ne zna preinačiti. Pa, osim toga, nikad ne prestajaše noći ni danju sve nekakve knjige otvarajući i učeći, i nešto pišući. On je bio u početku dobavio nekoga Simu Milutinovića te ga je naučio nekakve pjesne graditi, pa poslije jednog Vrancuza Žana te ga je učio da govori vrancuski. I ko to zna njegove rabote, a bog da zna da bi i danas živ bio da nije učio nekakve đavolje vilozofije. Ama, tako njegovo suđenje, a naša nesreća. No ovo ostavimo, da ti ja o njegovoj smrti pričam. Na jedno pola godine priđe nego što će umrijeti, pokoj mu duši bio, učini svoj testament, i posla ga ruskom konzulu Gagiću u Dubrovnik, a nama senaturima kaza da ga je učinio i poslao ali nam ništa ne kaza šta je u njemu napisao i uredio, no samo reče: Znajte, ako me ugrabi smrt bez riječi, đe se nalazi. Onaj isti dan kad će umrijeti, aoh za njih, sazove dva svoja rođaka, i brata Pera i Đorđiju, i nas senature te se bijasmo desili na Cetinje i reče nam. „Ja sam već gotov za kretanje na oni svijet, nego znadite da se moj testament nalazi u Dubrovnik kod g. Gagića, i tek što umrem, pošljite čojeka k njemu da ga donese, kojega ćete najprvo vi proučiti, pa posle narodu. Sve što sam naredio viđećete, i onako neka bude, a ovo vam samo kažem da sam u testamentu ostavio za moga nasljednika Danila, Stankova sina. Uzdam se da u njemu raste i napreduje pamet da može s vašom pomoći upravljati Crnom Gorom, a Bog će i s njime i s vama ako samo vi njemu a on vama bude onako kao što treba. Oću da me po svaki način ukopate u crkvicu Sv. Trojice na vrhu Lovćena koju sam ja naročito sagradio da onamo moje kosti počivaju.” Do jedne ure diže se sam, bez ičije pomoći, iz stolice njegove, i iz Biljarde uputi se k njegovoj sobi đe leži, i naredi da mu se donese oni stramac na kojemu

„Iz Biljarde uputi se k njegovoj sobi đe leži, i naredi da mu se donese oni stramac na kojemu je umro sveti vladika Petar, i onaj krst vladike Petra što ga je vazda nosio, pa kad mu ga donesoše i prostriješe, sjede na postelju… Kad leže, stavi onaj krst Sv. Petra na prsi, pa poče nešto u sebi moliti Boga, dok najedanput zaklopi oči a zaveza vilicama kao da zaspa“

Prvobitna Njegoševa kapela iz 1845. godine

je umro sveti vladika Petar, i onaj krst vladike Petra što ga je vazda nosio, pa kad mu ga donesoše i prostriješe, sjede na postelju, ali ne moga noge podići, nego mu ih podiže Đuko Sredanović. Kad leže, stavi onaj krst Sv. Petra na prsi, pa poče nešto u sebi moliti Boga, dok najedanput zaklopi oči a zaveza vilicama kao da zaspa. (Ođe Stevana poliše suze). To je bilo na sami Lučindan. Stade plač i lelek brata mu Pera, i rođaka Đorđiju i svakoga ko se tu namjeri, ali se nema kad kukati i plakati, nego da se onako ljudska dika sredi po zakonu božijemu, i da se na sve strane šilju ljudi da narod na Cetinje dolazi, da se pripravlja jelo i pivo za narod, da se šilje čojek u Dubrovnik po testamenat, te svak o poslu dan i noć dok se sve opremilo. Okolo podne otidem u Biljardu, kad vidim na biljardi mrtva Vladiku obučena s glave do noga, kao da će leturđiju služiti. Duše



Knjaz Danilo je izvršio Njegoševu sahranu tek nakon što je bio siguran da je njegova vlast veoma stabilna. Knjaz je spajanjem Njegoša i Lovćena – stvaranjem simbola crnogorske suverenosti - stavio do znanja velikim silama da želi priznavanje crnogorske nezavisnosti



Johan Bess - Portret Petra II Petrovića Njegoša, 1847. godina

U one smo ga aljine, cjelokupno, treći dan, dokle se narod okupio, ukopali, u onu istu raku đe je bio ukopan Sveti Petar, a ne u onu crkvu na Lovćen, zato što se ubojasmo da Turci koga ne podmite pa da mu, neka odeždu i kamilajku, nego glavu ne ponese, no rekosmo da mu treće godine prenesemo onamo kosti, kao što je tako i bilo

mi moje, prekrilio, i u one smo ga aljine, cjelokupno, treći dan, dokle se narod okupio, ukopali, u onu istu raku đe je bio ukopan Sveti Petar, a ne u onu crkvu na Lovćen, zato što se ubojasmo da Turci koga ne podmite pa da mu, neka odeždu i kamilajku, nego glavu ne ponese, no rekosmo da mu treće godine prenesemo onamo kosti, kao što je tako i bilo” (Vuk Vrčević, „Duga bolest i sledovatelna smrt vladike crnogorskoga Petra II”, „Ogranci za istoriju Crne Gore”, Centar ua kulturu Nikšić – Oktoih Podgorica, 2002, 81-83). Petar II Petrović je šest godina prije smrti, u ljeto 1845. godine, izgradio kapelu na izdanku Jezerskog vrha zvanom Kapa – na mjestu đe su se nekada na Trojičindan iznosili krsti. Ta građevina nema nikakve veze sa onom koju će Aleksandar

Vuk Vrčević

Karađorđević, osam decenija kasnije, 1925. godine, nakon uklanjanja Njegoševe kapele, sagraditi na Lovćenu kao simbol dominacije nad Petrovićima i Crnom Gorom. Njegoševa kružna kapela podignuta je 1845. na uskom prostoru i podesno je zauzela vrh Kape. Nije imala funkciju vjerskog objekta, već je predstavljala spomen-obilježje. Njena svrha bila je u materijalizaciji sjećanja na mitropolita Petra I Petrovića – Svetog Petra Cetinjskog. „Poseban značaj Lovćenu u XIX vijeku podariće Njegoš koji će na njegovoj najvišoj tački 1845. godine podići crkvicu posvećenu njegovu prethodniku Petru I Petroviću. Prema austrijskim izvještajima kamena kapela trebala je služiti kao „vizuelni simbol vladičine zemlje“, faktički nezavisne od Osmanskoga Carstva duže od vijeka. František Šistek piše da je „pravoslavna kapela, vidljiva i s kopna i s mora“ trebala između ostaloga „da na neriješeno crnogorsko pitanje privuče pažnju inostranstva, dok je za domaće stanovništvo trebalo da bude uočljiv simbol pravoslavlja koje se u specifičnim mjesnim uslovima sasvim stapalo s nacionalnim i de facto već državnim identitetom“ te da je na odluku da kruniše planinu crkvom nesumnjivo imao Njegošev romantizam (F. Šistek, „Njegoševa grobnica na Lovćenu. Promjene i reinterpretacije spomen mjesta u kontekstu

sukcesivnih političkih, ideoloških i nacionalnih projekata, 1845–2010.“, In: Narativi o identitetu. Izabrane studije o crnogorskoj istoriji, Matica crnogorska, Podgorica, 2015). Njegoševa odluka da 1845. godine izgradi kapelu na Lovćenu i da se u njoj sahrani bila je isključivo lični čin i odraz njegovog života. Usamljeni i egoistični genije želio je da i nakon smrti bude izdvojen, sam i iznad svih. Ta odluka je prevazišla lični čin i izazvala jednu od najvećih kontroverzi u novijoj crnogorskoj istoriji. Njegoš je tako sebi namijenio ulogu idola (Dragutin Papović „Odnosi Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve tokom izgradnje Njegoševog mauzoleja“, feljton u dnevnom listu „Pobjeda“, 9-23. januar 2018.) Njegoš je umro 1851. godine. Njegov kovčeg se nakon smrti nalazio u Cetinjskom manastiru. Knjaz Danilo je, napokon, 13. septembra 1855, prenio Njegoševe posmrtne ostatke u grobnicu na Jezerskom vrhu. „O velikoj ceremoniji koja je pratila Njegoševo sahranjivanje na Lovćenu 1855. godine nije sačuvano mnogo izvora, od domaćih gotovo nijedan, s obzirom na to da su naredbe ovakvoga tipa najvjerovatnije izdavane usmenim putem, te činjenicu da Crna Gora toga doba nije imala zvanična glasila. Ali na osnovu informacija koje crpimo iz nekoliko inostranih izvora i dubljim iščitavanjem

od onog koji je primjenjivan u dosadašnjim studijama koje su tretirale drugu Njegoševu sahranu, možemo skopčati sliku koja nam potvrđuje Danilovu svjesnost simbolike toga čina. Kontekstualizacija s nekim događajima i procesima u tome nam dodatno može pomoći. Dakle, Njegoš je pred kraj života iskazao želju da bude sahranjen blizu crkve koju je podigao na Lovćenu, što je učinjeno nekoliko godina kasnije. U prvome redu zbog loših vremenskih prilika, ali i rata s Turcima 1852/53. („prva Omerpašina godina“) jer su Crnogorci strahovali da bi zbog nebranjene kapele u toku ratnoga stanja osmanski vojnici mogli prodrijeti do Lovćena i odnijeti Njegoševu glavu sultanu kao ratni trofej. Zahvaljujući radu S. M. Štedimlije koji je prikupio većinu novinskih izvještaja austrijskoga i srpskoga porijekla saznajemo da je svečanome prenošenju Njegoševih ostataka na Lovćen 1855. godine prisustvovao veliki broj ljudi. Najčešće riječi u tim tekstovima koje se pominju pri opisu pogreba jesu: „svečanost“, „velika svetkovina“, „velika svečanost“, i potvrđuju nam da se radilo o dobro pripremljenome događaju. Bitnost informacije za strane medije očitava se i po tome što je neposredno prije i poslije prijenosa kostiju granica između Austrije i Crne Gore bila zatvorena zbog pojave kolere, a vijest se ipak probila. Prema navodima iz Agramer Zeitung „s velikom pompom (...) su sahranjeni posmrtni ostaci (...) Pedeset sveštenika, svi velikodostojnici Crne Gore i preko 2000 osoba sačinjavali su pratnju“. (Nastavlja se)

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe Sekretarijata za zakonodavstvo 1. Sekretar/ka - ., - Izvršilaca: 1, Sekretar/ka Sekretarijata se imenuje na period od (5) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje konkursa. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta starješine organa uprave, sprovešće se u skladu sa clanom 58 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja. Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana

objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Sekretarijata za zakonodavstvo Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me CENTAR ZA PLASTIČNU I ESTETSKU HIRURGIJU MEDIC A USTANOVA Adresa: BEOGRADSKA 24 E

Tel.: 069-011-286 Email: a.medic.surg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra, Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS), Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - srednji nivo Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -cv slati na mail:a.medic.surg@gmail.com D A COLOR Adresa: PEKA DAPČEVIĆA 66

Tel.: 069-338-898 Email: nata.marinko@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 7 dana JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. LABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA U CENTRU ZA PATOLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Biohemijsko - zdravstveni laborant Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 2. DOKTOR/ICA MEDICINE U HIRUŠKOJ KLINICI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana 3. DOKTOR/ICA MEDICINE U KLINICI ZA INFEKTIVNE BOLESTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana 4. DOKTOR/ICA MEDICINE U INTERNOJ KLINICI , 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana 5. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

KA U INTERNOJ KLINICI, 7 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 6. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA U KLINICI ZA NEUROHIRURGIJU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 7. LABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA U CENTRU ZA MEDICINSKU GENETIKU I IMUNOLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Biohemijsko - zdravstveni laborant Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 8. GINEKOLOŠKO AKUŠERSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U KLINICI ZA GINEKOLOGIJU, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ginekološko - akušerska sestra Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 9. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA U HIRUŠKOJ KLINICI, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 10. ZDRAVSTVENI/A TEHNI-

ČAR/KA U KLINICI ZA BOLESTI SRCA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 11. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U ODJELJENJU ZA ANESTEZIJU,INTEZIVNU TERAPIJU I TERAPIJU BOLA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. -ibd-odjeljenje za anesteziju intezivnu terapiju i terapije bola 12. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U CENTRU ZA NEONATOLOGIJU IBD, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 13. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U PEDIJATRIJSKOJ KLINICI IBD-A, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 14. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U DJEČIJOJ HIRUŠKOJ KLINICI IBD, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar

Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -dostaviti kopije sva četiri svjedočanstva S.M.Š. 15. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U INTERNOJ KLINICI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 16. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U HIRUŠKOJ KLINICI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 17. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U KLINICI ZA GINEKOLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 18. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U ODJELJENJU ZA BOLNIČKU EPIDEMIOLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 19. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U KLINICI ZA NEUROHIRURGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana TT TRADE DOO Adresa: NOVAKA RAMOVA 7

Tel.: 069-230-085 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa rad-

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA nim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

BAR TEL: 030/313-048

LUKA BAR AD

Prijave sa kratkom biografijom i dokumentacijom dostaviti na adresu: JU Centar za socijalni rad za opštinu Bijelo Polje.

BUDVA TEL: 033/402-556

JU DNEVNI CENTAR ZA DJECU I OMLADINU SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU BISERI BUDVA

Adresa: OBALA 13 JULA b.b.

Adresa: ŽRTAVA FAŠIZMA BB

Tel.: 030/300-467

Tel.: 033/ 474-893 Email: dnevni.centar@budva.me

Oglašava potrebu za: 1. ORGANIZATOR/KA RADA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog u trajanju od 30 dana, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog u trajanju od 30 dana, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. ORGANIZATOR/KA RADA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINU BIJELO POLJE Adresa: TRŠOVA B.B.

Tel.: 050/ 431-481 Oglašava potrebu za: STRuČNI SARADNIK/cA NA pRAvNIm pOSlOvImA, 1 izvršilac, do povratka zaposlenog sa bolovanja. Uslovi: 1. Visoko obrazovanje u obimu 240 kredita CSPK - VII-1 nivo kvalifikacija obrazovanja - diplomirani pravnik/ca - 1 godina radnog iskustva - licenca za rad iz oblasti socijalne i dječje zaštite Trajanje oglasa 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Uz prijavu kandidat/kinja je dužan/a da podnese: - uvjerenje o državljanstvu ili ovjerenu fotokopiju lične karte - diplomu ili uvjerenje o završenom stepenu školske spreme - dokaz o radnom iskustvu - licencu za rad.

Raspisuje konkurs za: 1. DEFEKTOlOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Defektolog Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: VII/1 - 240 CSPK Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi. JP ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE BUDVA Adresa: POPA JOLA ZECA B.B

Tel.: 033/452-709 Oglašava potrebu za: 1. SARADNIK/cA ZA JAvNE NABAvKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JZU DOM ZDRAVLJA ,,DIMITRIJE DIKA MARENIĆ“ Adresa: I BOKELJSKE B.B. DANILOVGRAD

Tel.: 811-575 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Danilovgrad

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: NA ODREĐENO VRIJEME ZBOG POVEĆANOG OBIMA POSLA

KOTOR TEL: 032/325-732

JZU DOM ZDRAVLJA KOTOR Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/334-537,032/334-540 Email: domzdrpravna@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. lABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Kotor Uslovi: Biohemijsko - zdravstveni laborant, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. JZU SPECIJALNA BOLNICA ,,VASO ĆUKOVIĆ“ RISAN Adresa: RISAN BB

Tel.: 032/371-748, 032/371-099 Raspisuje konkurs za: 1. DOKTOR/IcA mEDIcINE- ZA DODIJElu SpEcIJAlIZAcIJE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Risan Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na konkurs mogu učestvovati zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji ispunjavaju slijedeće uslove: _ završen VII nivo kvalifikacije obrazovanja – medicinski fakultet, _ položen stručni ispit, _ radni odnos od najmenje 1 godine u zdravstvenoj ustanovi nakon položenog stručnog ispita Uz prijavu na konkurs i CV, kandidati su dužni dostaviti sledeće dokaze (originale ili ovjerene fotokopije): _ diploma fakulteta (nostrifikovana i izjednačena, u koliko je iz inostranstva) _ uvjerenje o položenom stručnom ispitu, _ dokaz o uspjehu na studijama, izražen prosječnom ocjenom, _ dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija, _ dokaz o dužini studiranja, _ uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) nadležne visokoškolske ustanove,

_ potvrda o radnom odnosu, od najmanje 1 godine, u zdravstvenoj ustanovi nakon položenog stručnog ispita, _ uvjerenje Suda da se, protiv kandidata, ne vodi krivični postupak, _ uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti _ lična karta ili dozvola boravka Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2. Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3. Dužina studiranja; 4. Poznavanje starnog jezika; 5. Rezultat usmenog intervjua. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Odluku o odobravanju specijalizacije po ovom konkursu izvršiće direktor primjenom rokova, uslova, postupka i kriterijuma utvrđenim Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl.list CG“ br.22/16) u roku od 30 dana od dana isteka konkursa. Prijavu sa dokazima slati na adresu: JZU SPECIJALNA BOLNICA »VA SO ĆUKOVIĆ« (kadrovskoj službi) 85337 RISAN Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

DOO KOMUNALNO NIKŠIĆ Adresa: DRAGICE PRAVICE BB

Tel.: 040/246-472 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/cA NA ODRŽAvANJu GROBlJA I SAHRANJIvANJu, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: PK Rok za prijavljivanje: 3 dana

TIVAT OPŠTINA TIVAT Adresa: N ĐURKOVIĆA BB

Tel.: 082-671-225 U Službu za unutrašnju reviziju Opštine Tivat, oglašava se popuna radnog mjesta 1.mlAĐI/A uNuTRAŠNJI/A REvIZOR/KA jedan/na izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme. 2. Uslovi za obavljanje poslova nave-

denog radnog mjesta i potrebna dokumentacija: • Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte) • Da je lice psihofizički sposobno za vršenje poslova radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci) • Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje iz kaznene evidencije pribavlja organ po službenoj dužnosti) • Stečeno visoko obrazovanje – završen ekonomski fakultet u obimu od 240 kredita CSPK-a (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) • Položen stručni ispit za rad u državnim organima (dostaviti ovjerenu fotokopiju uvjerenja) • Dvije godine radnog iskustva na poslovima u nivou te kvalifikacije obrazovanja, od čega jednu godinu na poslovima revizije (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu) • Sertifikat unutrašnjeg revizora u javnom sektoru (dostaviti ovjerenu fotokopiju uvjerenja) 3. Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata/kinja izvršiće se u skladu sa Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 050/18). 4. Radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa. 5. Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – MLAĐI/A UNUTRAŠNJI/A REVIZOR/KA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na pisarnici Opštine Tivat ili preporučenom poštom na adresu: OPŠTINA TIVAT, Sekretarijat za lokalnu upravu-Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima i pisarnicu, Trg Magnolija 1, 85320 Tivat. 6. Kontakt osoba za davanje informacija u postupku Javnog oglasa je Nataša Kruta, Rukovoditeljka Odjeljenja za upravljanje ljudskim resursima, na telefon 032/661-318.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Cetinje, 09.08.2021.g Broj:01-239/21-268/01 Na osnovu člana 5, 12 i 20, Odlukue o uslovima i načinu prodaje osnovnih sredstava u svojini Crvenog krsta broj 01- 2330/5 od 29.10.2018.godine, Organizacija Crvenog krsta Prijestonice Cetinje raspisuje

OGLAS O JAVNOM NADMETANJU 1.Putničkog vozila marke Renault Kango - Maxi 1,5 dci, registarskih oznaka CT AN 892, broj šasijeVF1FW1BT545639421, zapremina/snaga motora 1491/63, godina proizvodnje 2011, registrovan do 08.02.2022 godine, po početnoj cijeni od 4.700,00 € (sa PDV-om), vozilo je u voznom stanju. Ponude se mogu dostaviti svakog radnog dana neposrednom predajom ili poštom na adresu Organizacija Crvenog krsta Prjestonice Cetinje, Trg Crvenog krsta br. 10, 81250 Cetinje. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom ,,ZA KUPOVINU PUTNIČKOG VOZILA pod brojem_____(upisati br.) iz poziva“ ,,NE OTVARAJ PRIJE ZVANIČNE SJEDNICE KOMISIJE ZA OTVARANJE PONUDA“ zaključno sa 17.08.2021 godine do 09:30 sati, a javno otvaranje ponuda će se izvršiti istog dana u 10:00 časova u prostorijama Organizacije Crvenog krsta Prjestonice Cetinje, Trg Crvenog krsta br. 10, 81250 Cetinje. Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva zainteresovana lica (pravna i fizička) koja predaju ponudu u zatvorenoj koverti sa sljedećim podacima: • Lične podatke za fizička lica (ima i prezime, adresa stanovanja, jmb, odnosno broj lične karte koja mora biti ovjerena). • Za pravna lica: naziv, sjedište i registarski broj iz sudskog registra suda kod koga je registar ovjeren potpisom i pečatom ovlašćenog lica, Rješenje o registraciji, rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, rješenje o registraciji za PDV , br. žiro računa, ovlašćenje za prisustvovanje ( dokumentacija mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj kopiji). • Dokazom o uplati depozita sa naznakom ,,Učešće na javnom nadmetanju“ na ziro račun 535-1160102 kod Prve banke, žiro račun za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt. • Visina depozita iznosi 10% procijenjene vrijednosti robe. Ponude, dakle, treba da sadrze opšte podatke, ponuđenu cijenu sa uračunatim PDV-om, dokaz o uplati depozita, žiro račun za vraćanje depozita broj telefona za kontakt. Motorna vozila se prodaju po principu ,,vidjeno-kupljeno“, a izabrani ponuđač nema pravo na reklamaciju. Troškove prevoda auta, kao i sve ostale troškove snosi kupac. Sa kupcima koji ponude najveću cijenu za vozilo, biće zaključen Ugovori o kupoprodaji, a ukoliko izabrani ponudjač odustane od sklapanja Ugovora, depozit se ne vraća. U tom slučaju, Ugovor će se zaključiti sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđačima čija ponuda ne bude izabrana, depozit će biti vraćen u roku od 3 (tri) dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Zainteresovani kupci mogu pogledati navedeno vozilo u svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 časova, sve do dana javnog otvaranja ponuda,uz prethodnu najavu putem telefona. Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene, a ocjenjivanje će se vršiti po formuli kako slijedi: Broj bodova = ponuđena cijena/najveća ponuđena cijena x 100 bodova. U slučaju da budu dvije ili više ponuda sa indentičnim cijenama, najpovoljnija će se odlučiti žrijebom. Odluka o izboru najpovoljnije ponude će biti donešena najkasnije u roku od 10 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa kupcem koji ponudi najveću cijenu, biće zaključen Ugovor o kupoprodaji u roku 7 (sedam) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude. Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana zaključivanja Ugovora, nakon čega će kupac preuzeti vozilo. Neblagovremene i nepotpune ponude se neće razmatrati. Za sve dodatne informacije, možete se obratiti na tel. 067 222 821 ili 041-231-702. Komisija za sprovođenje postupka prodaje putem prikupljanja ponuda

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Obavještavamo rođake, prijatelje i kumove da je dana 8. avgusta u 91. godini zauvijek sklopila oči naša draga Dana 8. avgusta 2021. preminuo je naš dragi

LEPOSAVA-LEPA Veljkova MILJANOVIĆ SLOBODAN GARIĆ

rođena Radunović nastavnica u penziji

Sahrana će se obaviti 9. avgusta u 14 časova na gradskom groblju Čepurci u krugu porodice i prijatelja.

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 8. avgusta 2021. u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin PETAR, sestra LJUBICA i ostala rodbina i prijatelji

Ožalošćeni: kćerke OLIVERA i KATARINA, sestre PERSA i ZORA, snaha MIRJANA, zetovi DRAGAN i MILAN, unučad LUKA, ALEKSA i MAŠA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka

436

422

Посљедњи поздрав драгој сестри и тетки

Draga

СТАНИ КРУНИЋ

MAJKICE

Хвала ти за несебично давање и подршку коју си нам давала читавог свог живота. Тугују за тобом: сестра ЈОВАНА, сестрићи МИЛАН и ДРАГАН са породицом 438

Ne opraštamo se... Selimo našu ljubav u bezvremenost nerazdvojenosti.

Посљедњи поздрав драгој NAJA i DRAGAN

СТАНИ КРУНИЋ 439

Твоји: ВИДА и РАНКО БОЗАЛО

419 Posljednji pozdrav

LEPA MILJANOVIĆ

Dragi Majkiću, Uvijek će nad nama sijati tvoja duša, topla, svijetla i beskrajno sjajna. Na tebe čuvaju najljepša sjećanja,

Tvoji: KAĆA, BATO, LUKA, ALEKSA i MAŠA

437 Posljednji pozdrav dragoj ujni

LEPI MILJANOVIĆ Počivaj u miru a mi ćemo se rado sjećati Tvog dragog lika i dobrote. Porodici iskreno saučešće od šćerki i unučadi pokojnih PEŠA i DANICE KALUĐEROVIĆ 431

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Посљедњи поздрав побратиму Dana 7. avgusta 2021. preminula je u 66. godini naša draga

TANJA Ivičina TATAR

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u užem krugu porodice u Manastiru Banja u Risnu.

БАТУ СТАНИШИЋУ

OŽALOŠĆENA PORODICA

424

Може се имати брата и што не роди мајка. Ти си мени био брат-узданица, па си велики губитак за моју породицу, а за мене посебно.

Дана 8. августа 2021. у 4.30 након тешке и дуге болести у 69. години је преминула наша драга

СТАНА Обренова КРУНИЋ ВИДО ГЛУШЧЕВИЋ са породицом Сахрана је обављена у ужем кругу породице дана 8. августа у 16 часова на сеоском гробљу Доњи Унач – Плужине.

Ожалошћени: брат ЈОВАН, сестре ЈОВАНА, ЈЕЛЕНА и ИВАНА, снахе РАЈКА и ДАРИНКА, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне са породицама и остала многобројна породица КРУНИЋ

433 Obavještavamo vas da nas je 8. avgusta 2021. u 90. godini napustila naša draga

421 Дана 8. августа 2021. умро је у 79. години Dana 8. avgusta 2021. preminula je u 83. godini naša draga

MIRJANA - MIA NOVAKOVIĆ

NATALIJA - NATA Miletina MIĆUNOVIĆ

1932-2021.

Sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice. Сахрана ће се обавити у кругу најуже породице 9. августа у селу Винићи - Даниловград. Ožalošćena porodica NOVAKOVIĆ Ожалошћени: синови НИКОЛА и ДАНИЛО - ДУДО, снаха НИКОЛЕТА, унук НИКО, сестре ЦВИЈЕТА и НЕВЕНКА, побратим ВИДО ГЛУШЧЕВИЋ са породицом, тетка МИЛИЦА и остала родбина, кумови и пријатељи

435

rođena Đukić

МИРКО - БАТО Милов СТАНИШИЋ

Posmrtni ostaci drage nam pokojnice biće izloženi u gradskoj kapeli u Nikšiću 9. avgusta od 13 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u 14 časova na starom gradskom groblju.

Ožalošćeni: suprug MILETA, sinovi MILORAD-MIRO, BRANKO i BOŽIDAR, sestra OLGA, snahe RANKA, RADMILA i NADA, unučad MILOŠ, ANĐELA, MINA i DARKO, đeveri VIDAK i GOJKO, jetrva SANTINA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, sinovci, sinovice i ostala mnogobrojna rodbina MIĆUNOVIĆ i ĐUKIĆ 425

Posljednji pozdrav dragoj

POMENI

432 Preminula je naša draga majka i baba

TUŽNO SJEĆANJE Jedanaest godina od smrti

dvadeset osam godina od smrti

JELENA

BOŽO

DRAGICI Tvoj dragi lik i dobrota ostaće zauvijek u mom sjećanju. Iskreno saučešće tvojim najmilijima.

GORDANA VUJAČIĆ

BOSILJKA Pavlova UNKAŠEVIĆ Ostaješ zauvijek u našim srcima.

434

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Kćerka MIRJANA, unučad NEMANJA i GORICA, praunuk ILIJA i zet MATIJA MILAČIĆ 427

ĐURĐEVAC

I dalje ste tu, tu u našim srcima. Vaši savjeti, vaši osmijesi, kritike, zagrljaji. Sve je tako živo i neprolazno. Vaša PORODICA 428

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Četrdeset dana je kako nije sa nama naša voljena

VUKO Radulov MARKOVIĆ

MILENA Neđova JARAMAZ

avgust 2017 – avgust 2021.

Između sreće, nekada, i tuge koja ostade, griju nas uspomene na tebe i ljubav koja traje.

Našem

U srcu te časno i s ljubavlju nosimo.

DUŠANU TVOJI NAJMILIJI 429

TVOJI NAJDRAŽI

Umjesto proslave rođendana i punoljetstva, umjesto poklona i čestitki za ovaj poseban dan - najtužnija moguća poruka: Danas nam najviše nedostaješ.

Godinu dana je od smrti naše 430

9. 8. 2020 – 9. 8. 2021.

Vole te RODITELJI i BRAĆA

NIKOLINE – NINE POPOVIĆ

DANIJELA MIJOVIĆ

Nema riječi koje mogu opisati život bez svog djeteta i život bez sestre. Bol i tuga postanu svakodnevica. Mnogo nam nedostaješ, anđele naš lijepi. Volimo te: otac MIŠO, majka SANJA i sestra KAĆA

Više si brinula o svima nama nego o sebi. Vječno ćeš živjeti u našim sjećanjima, a neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Tvoji: MIA, IRA, BUCKO, TARA, NEDA i DIMITRIJE 417

412

413 Našem voljenom

Voljenoj 9. 8. 2020 – 9. 8. 2021.

NINI DANIJELA MIJOVIĆ Majko, Tužan je ovaj pozdrav koji nećeš čuti, a naša patnja za tobom nikad neće prestati. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoje: MIA i IRA 418

Otišla si tiho kao što si i živjela 27 godina, nažalost. Ako postoji dobrota, ti si bila njen izvor. Ako postoji ljubav osjetili su je svi oni koji su te znali. A blago tome ko te nije znao.

423

VLADU RAŠOVIĆU

Tetka DRAGICA sa porodicom S ljubavlju i poštovanjem,

Četrdeset je pretužnih dana od kada nijesu sa nama

9. 8. 1991 – 9. 8. 2021.

Porodica RAŠOVIĆ

414

CEROVIĆI DORA i MIROSLAV-JOVO Sjećanje na dragog

ШАЛЕТА Ђуров ВУКОТИЋ

Sa ponosom na vaš častan život i tugom što ste nas napustili živjećete uvijek u našim srcima i sjećanjima.

Sinovi BOJAN i DEJAN sa porodicom, brat BRANO i sestre BEBA, CICA i RADA

Брат за углед који је увијек са нама и ми са њим.

VLADA RAŠOVIĆA

426 Danas, 9. avgusta, navršava se šesnaest godina od prerane smrti naše drage

Dvije godine... Tuga se nijemo kotrlja sa svakim svitanjem. Neumoljivo, surovo... Nedostaješ...

Браћа: ВЕСЕЛИН и ИВАН са породицама

ADLIJE ALIBALIĆ 420

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već potvrđuje bolnu istinu da si nas napustila. Ostaćeš u našim srcima voljena i nikad zaboravljena. S ponosom, Porodica ALIBALIĆ 416

Supruga NATA

415

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. avgust 2021.

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (Sl.list. CG 21/09), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG 44/10) i Odluke Školskog odbora JU OŠ „Ratko Žarić“ broj 464 od 06.07.2021. godine objavljujemo

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA • Naziv zakupodavca: JU OŠ „Ratko Žarić“ Nikšić • Opis predmeta zakupa 1: fiskulturna sala, površine 240 m2 i 2. prostor za podjelu užine, površine 8 m2 • Minimalna cijena: fiskulturna sala = 400,00 € mjesečno i prostor za podjelu užine =350,00 € mjesečno • Rok zakupa: Fiskulturna sala: od 01.09.2021. do 31.05.2022. godine. Radnim danima od 19:30 do 24:00 časa, a neradnim danima od 8:00 do 24:00 časa Prostor za podjelu užine: od 01.09.2021. do 31.05.2022. godine, izuzimajući zimski raspust. • Način plaćanja: virmanski • Mjesto, način i vrijeme podnošenja ponuda: neposredna predaja na arhivi ili poštom, Nikšić ulica Njegoševa 16 u vremenu od 9h do 12h svakim radnom danom do 26.08.2021. godine • Mjesto i vrijeme otvaranja ponuda: 81400 Nikšić, Njegoševa 16, dana 26.08.2019. u 12:30h • Obaveza je za sve učesnike da uz ponudu dostave lične podatke (za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša; za pravna lica: naziv i sjedište, matični broj i potvrdu o registraciji iz CRPS) V.D. Direktorica Škole: Nevenka Nikčević

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

MALI OGLASI

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

NEKRETNINE

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

PRODAJEM dvosoban stan u Bloku V. Tel. 067/285-840 1

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 2 Uokviren OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

RAZNO POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom. Potrebni manipulativni fizički radnici za rad u magacinu. Tel. 069/032-380 4 PRODAJEM zdrava, dobro razvijena DB pčelinja društva. Tel. 067/277-570 5 TRAŽIM ženu za brak koja iskreno doživljava oglas. Tel. 068/080-063 6

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Marketing

Poneđeljak, 9. avgust 2021.