Dnevni list Pobjeda 15.08.2021. by Pobjeda

INTERVJU: Vladika Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve

U SDT-u saslušani uhapšeni za planiranje likvidacije Milivoja Katnića, Saše Čađenovića, Zorana i Petra Lazovića, Ivana Đokovića i planiranje prebijanja sutkinje Biljane Uskoković STR. 11.

,,Škaljarcima“ određeno zadržavanje do 72 sata

Što za SPC u Srbiji nije moguće, ona je ostvarila u Crnoj Gori

Politički analitičar kazao da nije moguć dogovor vladajuće većine koji bi rezultirao stabilnom vladom

Vujović: Vanredni izbori sve realniji, Ura zbog DF-a gubi podršku Zapada STR. 3.

Ne postoje kanonski niti crkveni razlozi da SPC u prijestonici Cetinju najavljuje ceremoniju ustoličenja. Nakon ukinuća Crnogorske crkve i njenog prisajedinjenja Srpskoj crkvi, prvi mitropolit Mitropolije crnogorskoprimorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Gavrilo Dožić nije ustoličavan, nego je postavljen za mitropolita Dr Nemanja Radojević, specijalista sudske medicine, koji je tokom prvog talasa epidemije bio član Kriznog medicinskog štaba

STR. 6. i 7.

TURIZAM: U Ulcinju ne pamte posjećenost kakva se dešava posljednjih 30 dana

STR. 8. i 9.

Politika prema nevakcinisanima nije dovoljno stroga Bukumirsko jezero iz prve ruke: U posjeti ljubitelju prirode, Pavlu Vujoševiću

Utočište iz legendi

STR. 12. i 13.

STR. 4. i 5.

Plaže i ulice pune, evidencija „tanka“

Politika

Neđelja, 15. avgust 2021.

NAŠA TEMA: Kako do rješenja da svi poslanici budu ravnopravni kada tužilaštvo traži da krivično odgovaraju PODGORICA – Parlament mora usvojiti zakon o Skupštini i tim aktom precizirati uslove za ukidanje imuniteta poslanika – kaže za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dok zamjenik predsjednika Administrativnog odbora Luiđ Škrelja za naš list ističe da bi Skupština u plenumu trebalo da oduzme imunitet svakom poslaniku za kojeg to traži tužilaštvo, ali i da svaki poslanik sam zatraži „slobodu“ da dokaže svoju nevinost. Škrelja kaže da vidi dvije varijante kako se odrediti prema zahtjevu tužioca da se vodi krivični postupak prema nekome od poslanika. - Ako Administrativni odbor pogriješi, odnosno selektivno bude odlučivao, onda neka se Skupština uzdigne iznad radnog tijela i kaže - vi ste pogriješili, mi ćemo ukidati imunitet svakom poslaniku. Druga varijanta je da se na sjednici Odbora ne glasa o tome, već samo konstatuje da je državni tužilac tražio ukidanje imuniteta, bez izjašnjavanja za i protiv, a državni tužilac neka dođe na sjednicu Skupštine i pred 81 poslanikom obrazloži zahtjev, pa parlament neka odluči – kaže Škrelja.

PREGLASAVANJE

Poslanik, po članu 86 Ustava, ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u obavljanju svoje poslaničke funkcije. Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. Ako poslanik protiv koga tužilaštvo traži vođenje krivičnog postupka, odnosno oduzimanje imuniteta, pripada parlamentarnoj većini, ona može preglasati manjinu i tako odlučiti da zaštiti svog političkog istomišljenika. To se i desilo na Administrativnom odboru u julu ove godine, kada je glasovima parlamentarne većine Skupštini predloženo da odbije zahtjeve tužilaštva da se oduzme imunitet Zdenki Popović (Demokrate), Milanu Kneževiću i Milunu Zogoviću (DF), kao i Vladanu Raičeviću (PzP) i Draganu Krapoviću (Demokrate). Jedino je, glasovima svih, predloženo ukidanje imuniteta Petru Ivanoviću (DPS). - Gdje je tu „ruka pravde“ – upitao je Škrelja. Ovi sada borci protiv korupcije, borci za slobodu kako kažu za sebe, sada se ne čuju kada se selektivno ukida imunitet. Ne može biti razlike između Ljuba i Marka. Zašto

Ukidanje imuniteta ne smije biti selektivno neko traži da se jednome ukida imunitet, a ostalima ne, gdje je tu „ruka pravde“ – kazao je Škrelja. Poručio je da poslanici svojim primjerom treba da pokažu da su jednaki sa građanima. - Da ne dižu buku, kao što je bio ranije slučaj, već da svojim ponašanjem dokažu da im imunitet nije pozicija koja im daje prednost. Poslanici bi, bez dileme, po zahtjevu tužilaštva, trebali sami čak i da dolaze na sjednice Odbora i traže da im se ukine imunitet kako bi dokazali da su ispravni – istakao je Škrelja. Podsjetio je da je Administrativni odbor u prošlom sazivu, kada je on bio predsjednik tog tijela, imao tematsku sjednicu i donio zaključke da je posebna procedura neophodna za ukidanje imuniteta, a posebna za određivanje pritvora. - Konstatovali smo da imunitet ne važi samo dok smo u Skupštini, kako su neki „pravnici“ htjeli da protumače, dok smo u zgradi. To bi značilo da imunitet, recimo, predsjedniku države važi u Podgorici, a do Cetinja je bez imuniteta, gdje mu je rezidencija. Poslanik uživa imunitet po Ustavu i to se ne može promijeniti bez promjene Ustava – dodao je Škrelja. Đorđije Blažić kaže da se konstantno u teoriji, ali i praksi, otvaraju pitanja ukidanja ili ograničavanja imuniteta poslanika. - Bilo bi pravno poželjno jasno precizirati konkretnije uslove za „skidanje“ poslaničkog imuniteta, ali to se ne može uraditi Poslovnikom Skupštine, već isključivo zakonom. Ova „pravna praznina“ jasno ukazuje na ustavnu obavezu parlamenta da donese zakon o Skupštini i da tim aktom konkretizuje ova otvorena pitanja, što nažalost dosadašnji sazivi Skupštine nijesu htjeli da urade još od donošenja Ustava Crne Gore 2007. godine – kaže Blažić. Blažić kaže da su dva uslova za procesno oduzimanje imuniteta i dozvole za pritvor poslanika. - Prvo, temeljno činjenično obrazložen zahtjev državnog tužioca Skupštini za ukidanje imuniteta poslaniku, jer bez jasnih činjenica koje nedvosmisleno ukazuju na osnovanu

Poslanički imunitet u zemljama regiona uglavnom je definisan na sličan način kao i kod nas - poslanik ne može biti zatvoren, niti se može protiv njega voditi krivični postupak bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. Prema podacima iz ranijih istraživanja koja su bila objavljena na sajtu parlamenta, nešto drugačija je evropska praksa. U Njemačkoj poslanik ne može biti pozvan na odgovornost ili lišen slobode za kažnjivo djelo bez dozvole Bundestaga, osim ako nije uhapšen prilikom izvršenja krivičnog djela ili u toku narednog dana. Dozvola Bundestaga potrebna je i za bilo kakvo ograničavanje ličnih sloboda poslanika. Krivični postupak protiv poslanika, mjera pritvora ili drugo ograničavanje ličnih sloboda poslanika

Đorđije Blažić

Ljuiđ Škrelja

LJUIĐ ŠKRELJA: Poslanici ĐORĐIJE BLAŽIĆ: Bilo bi pravno svojim primjerom treba da poželjno jasno precizirati pokažu da su jednaki sa konkretnije uslove za „skidanje“ građanima. Da ne dižu buku, poslaničkog imuniteta, ali to se kao što je bio ranije slučaj, ne može uraditi Poslovnikom Skupštine, već isključivo zakonom. već da svojim ponašanjem dokažu da im imunitet nije Ova „pravna praznina“ jasno pozicija koja im daje prednost. ukazuje na ustavnu obavezu Poslanici bi, bez dileme, po parlamenta da donese zakon zahtjevu tužilaštva, trebali o Skupštini i da tim aktom sami čak i da dolaze na konkretizuje ova otvorena pitanja, sjednice Odbora i traže da što nažalost dosadašnji sazivi Skupštine nijesu htjeli da urade još im se ukine imunitet kako bi dokazali da su ispravni od donošenja Ustava 2007. godine sumnju da je poslanik učinio krivično dijelo Skupština ne može valjano odlučivati. Drugo, jasno pravno i činjenično obrazložen prijedlog državnog tužioca za određivanje pritvora poslaniku nadležnom sudu da bi nadležni sud zatražio od Skupštine dozvolu za određivanje pritvora, ukoliko sud ocijeni osnovan prijedlog tužioca – objašnjava Blažić. Blažić kaže da u ustavnom kontekstu imunitet ima materijalni i formalni element. - Odredba stava 1 člana 86 Ustava Crne Gore je tzv. materijalni imunitet, tj. imunitet neodgovornosti koji podrazumijeva da poslanik ne može biti pozvan na krivičnu, prekršajnu građansku ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišlje-

Iskustva obustavlja se na zahtjev Bundestaga. Poslanik u Švedskoj ne može izgubiti slobodu niti mu može biti ograničena sloboda kretanja zbog djelovanja ili izjave date tokom obavljanja mandata, ukoliko na to parlament ne dâ saglasnost. Ukoliko postoji sumnja da je poslanik počinio krivično djelo, odredbe koje se odnose na hapšenje ili pritvor primjenjuju se samo ako je poslanik priznao da je kriv ili je zatečen u vršenju krivičnog djela, ili je minimalna kazna zatvora za dato krivično djelo dvije godine. Parlamentarni imunitet u Španiji garantovan je Ustavom kojim se predviđa da poslanici tokom mandata uživaju slobodu od hapšenja, te da mogu biti uhapšeni samo u slučaju da su zatečeni u vršenju krivičnog djela. U Češkoj poslanici

nje ili glasanje u obavljanju svoje poslaničke funkcije. Stav 2 ovog člana se odnosi na procesni imunitet ili „imunitet nepovredivosti“ kojim se štiti lična sloboda poslanika za ona činjenja koja nijesu neposredno vezana za njegov parlamentarni rad. On ne podrazumijeva odgovornost poslanika već samo procesnu smetnju za vođenje postupka – objasnio je Blažić. Kaže da se primjena poslaničkog imuniteta odnosi na određivanje pritvora, ali ne i na zadržavanje u pritvoru. - Polje primjene ovog oblika imuniteta odnosi se samo na određivanje „pritvora“, ali ne i na „zadržavanje u pritvoru“, saglasno članu 30 Ustava kojim je propisano da „lice za koje postoji osnovana sumnja da je iz-

ne mogu biti optuženi zbog glasanja ili govora u parlamentu, ali to se ne odnosi na izgovorene riječi van njega. Oni ne mogu biti krivično gonjeni bez saglasnosti parlamenta, a ukoliko on odbije da dȃ saglasnost, poslanik ne može biti krivično gonjen do isteka mandata. Ustav Danske predviđa da nijedan poslanik ne može biti optužen ili pritvoren bez saglasnosti parlamenta, ukoliko nije zatečen u vršenju krivičnog djela. Protokolom EU o povlasticama i imunitetima predviđeno je da poslanici Evropskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženog mišljenja ili glasanja. Ako je poslanik zatečen u vršenju krivičnog djela, nije moguće pozivanje na imunitet te u tom slučaju parlament može ostvariti pravo na ukidanje imuniteta poslaniku.

vršilo krivično djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka. Pritvorenom licu mora se uručiti obrazloženo rješenje u času pritvaranja ili najkasnije u roku od 24 časa od pritvaranja“. Protiv rješenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlučuje u roku od 48 časova. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme. Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja, a odlukom višeg suda može se produžiti za još tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu. To znači da ova odredba sprečava pritvaranje poslanika, ali ne i na „zadržavanje u pritvoru“ – kaže Blažić.

PODSJEĆANJE

Prethodna skupštinska većina imala je praksu da odobri ukidanje poslaničkog imuniteta uvijek kada to traži tužilaštvo. Tako su 29. decembra 2015. predstavnici tadašnje vladajuće koalicije jednoglasno bili za to da se omogući pokretanje krivičnog postupka protiv Andrije Mandića i Slavena Radunovića za djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, a protiv Milana Kneževića za napad na službeno lice. Rijetko se dešavalo da ukidanje imuniteta prođe bez burnih reakcija. Najburnije je, ipak, bilo

15. februara 2017. godine, kada je parlament, bez prisustva tadašnje opozicije, oduzeo poslanički imunitet Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, na zahtjev specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, zbog sumnji da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, izvršenog putem podstrekivanja. Tada su, odmah po donošenju odluke, poslanici DF-a „upali“ u skupštinski hol i verbalno i fizički napali kolege iz vlasti. Taj incident bio je razlog za novo oduzimanje imuniteta poslanicima DF-a, i to Marini Jočić, Branku Raduloviću, Milutinu Đukanoviću i Milanu Kneževiću. Nebojši Medojeviću oduzet je poslanički imunitet u prošlom sazivu na zahtjev SDT zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca. Javna polemika o imunitetu otvorena je krajem 2018. godine kada je Nebojša Medojević stavljen u zatvor bez odobrenja parlamenta, a Milan Knežević se, da bi izbjegao isti scenario, zatvorio u Skupštini. Medojević je stavljen u zatvor po nalogu Višeg suda jer je odbio da kaže ko mu je saopštio da je glavni specijalni tužilac Mlivoje Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše uzeo 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju „Carine“. Potom je kažnjen sa još dva mjeseca zatvora jer je odbio da svjedoči u predmetu koji je formiran povodom njegovih tvrdnji da je Katnić učestvovao u ratnom zločinu na teritoriji Cavtata tokom 1991. i 1992. godine. Sud je donio istu odluku i za Kneževića zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio mito od 10.000 eura da mu ukine presudu zbog napada na policajaca 2015. godine. Odluka o stavljanju u zatvor Medojevića i Kneževića obustavljena je sredinom decembra 2018. godine, kada je Ustavni sud donio odluku da pokrene postupak ocjene ustavnosti odredbi Zakona o krivičnom postupku. Administrativni odbor je, nakon tih dešavanja, donio zaključke kojima je precizirao da se imunitet ne može prostorno i vremenski ograničavati za vrijeme trajanja mandata, da su pokretanje krivičnog postupka i određivanje pritvora dvije pravne radnje, te da će se Skupština ubuduće posebno izjašnjavati o dva odvojena prijedloga – odobrenju pokretanja krivičnog postupka, kao i odobrenju za određivanje pritvora. Usvojio je Preporuke, u kojima se navodi da je potrebno normativno dograditi institut poslaničkog imuniteta, u ustavnoj ravni zaštititi slobodu poslanika i autoritet parlamenta, pitanje imuniteta definisati u zakonu o Skupštini, a „izvagati“ argumente da li donijeti poseban zakon o imunitetu, te u Poslovniku pitanje imuniteta precizirati do te mjere da se izbjegne svaka arbitrarnost. I. KOPRIVICA

Politika

Neđelja, 15. avgust 2021.

Predsjednik UO CEMI-ja i politički analitičar kazao da nije moguć dogovor unutar vladajuće većine koji bi rezultirao stabilnom vladom PODGORICA - Formiranje tehničke vlade koja bi pripremila vanredne parlamentarne izbore realnija je opcija od konsolidovanja odnosa unutar vladajuće većine koji bi doveo do stabilne izvršne vlasti, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i docent na Fakultetu političkih nauka Zlatko Vujović. Iako su predstavnici vladajuće većine već tri puta organizovali sastanke među sobom i jednom sa predstavnicima opozicije, rješenje parlamentarne i krize izvršne vlasti se ne nazire. Vujović smatra da nije moguć dogovor unutar vladajuće parlamentarne većine, koji bi rezultirao formiranjem stabilne vlade, a da pri tome ne dovede do uskraćivanja podrške zapadnih partnera. - Moj utisak je da je u međuvremenu nestalo razumijevanje zapadnih partnera i za aktuelni, hibridni, model gdje DF jeste dio vlasti po dubini, a nema ministre u samoj Vladi. Nefunkcionalnost Vlade, neispunjavanje obećanja od onih koji su bili doživljeni kao prozapadni elementi vlasti, blokada parlamenta, kao i preuzimanje kontrole i zloupotreba bezbjednosnih službi od strane ruskih i srpskih bezbjednosnih struktura potrošilo je strpljenje zapadnih partnera. Rijetki su glasovi u ovom dijelu međunarodne zajednice koji još uvijek imaju razumijevanja za opstanak Vlade i vladajuće većine - kazao je Vujović u intervjuu Pobjedi.

Vujović: Vanredni izbori sve realniji, Ura zbog DF-a gubi podršku Zapada Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović pozvao je predstavnike vlasti na novi sastanak 30. avgusta, ali poslanik DF-a Milan Knežević smatra da prije tog sastanka taj savez mora da razgovara sa Demokratama o pitanjima koja opterećuju njihove odnose. Upitan da li tu najavu iz DF-a vidi kao moguće smirivanje tenzija, Vujović kaže da bi jačanje saradnje Demokrata i Fronta partiju Alekse Bečića konfrontiralo sa zapadnim partnerima, za razliku od Ure koja je, kako smatra, krenula tim putem.

IMA NEKA TAJNA VEZA...

- Demokrate za sada nijesu spremne da rizikuju takav razvoj odnosa. Više je vjerovati da će pregovori oko vlasti završiti neuspješno. Za razliku

Montenegro Works „ne radi“ za bolje odnose u Vladi Osim oštrih neslaganja u vladajućoj koaliciji do sukoba unutar Vlade je došlo nakon što je odlučeno da se formira društvo sa ograničenom odgovornošću Montenegro Works. Funkcioneri Fronta su ocijenili da se time formira ,,vlada u vladi“ gdje sve odluke, kako kažu, o alokaciji državnih resursa donosi mala grupa ljudi van kontrole parlamenta i javnosti. Vujović ocjenjuje da osnivanje te firme predstavlja centralizovanje upravljanja državnim kompanijama ili državnim udjelima u različitim kompanijama. - Ako se smatra da predstavnici države, odnosno državnog kapitala, loše rade posao onda bi prvi potez bio da se zamijene. Na ovaj način multipliciraju troškove bez garancije za uspjeh. Takođe, ovim modelom se otvara mogućnost olakšane prodaje udjela države u nekim firmama. Sve to nosi rizike moguće korupcije jer se time daje ogromna moć malom broju ljudi - poručuje Vujović.

od scenarija konsolidacije vladajuće koalicije, koji ima najmanje šansi za ostvarenje, veće šanse ima formiranje neke nove manjinske, tehničke vlade, do održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, odnosno scenarij vanrednih parlamentarnih izbora u kratkom roku - precizirao je Vujović. Sve članice vladajuće koalicije, osim Demokrata, bile su spremne da krajem jula, kada se završavalo redovno proljećnje zasijedanje, glasaju za članove Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika i NVO sektora. Vujović je tada ocijenio da je to primjer da u sukobu unutar vlasti svi igraju protiv svih, a da svi mogu sa svima, navodeći kao primjer dogovor Ure i DF-a o Tužilačkom savjetu. Sada kaže da mu je neobjašnjiva uska saradnja Fronta i Ure sa jedne, i oštar sukob sa Demokratama sa druge strane. - Ura zbog saradnje sa DF-om i nekim drugim političkim centrima gubi podršku zapadnih partnera, a Demokrate, iznenađujuće, sa sve više uspjeha, se predstavljaju kao jedini pouzdan partner Zapada u parlamentarnoj većini. Stiče se utisak da Demokrate koriste nesnalaženje Ure i nameću se kao jedini kredibilan partner zapadnih partnera u vlasti. Ako Ura ne ispegla narušene odnose sa predstavnicima nekih zapadnih partnera, budućnost njenog političkog djelovanja će biti daleko od obećavajuće - navodi Vujović. Dok iz Demokratskog fronta najavljuju za jesen i proteste

Krivokapićeva stranka sigurno „zakazuje“ izlazak na birališta Mediji, ali i predstavnici vlasti skoro od 30. avgusta prošle godine spekulišu o formiranju stranke Zdravka Krivokapića koja bi po provenijenciji bila demohrišćanska. I sam premijer je rekao da se vidi u takvoj opciji, ali demantuje (zasad) informacije da će uskoro for-

protiv Vlade, iz Evropske unije su poručili da ti protesti ne bi doprinijeli jačanju institucija i reformama koje se očekuju. Vujović smatra da Front pokušava da primora koalicione partnere na ustupke, a da izbjegne raspad vladajuće koalicije. - Međutim, vjerujem da su u ovom trenutku ti pokušaji DF osuđeni na neuspjeh. Mislim da je to jasno i njima. Stoga na te proteste treba gledati kao na uvod u predizbornu kampanju za vanredne parlamentarne izbore. DF želi da kroz proteste, ako već ne može da primora ostale partnere na ustupke, onda da dočeka izbore spreman sa podignutom infrastrukturom i homogenizovanim birač kim tijelom- poručuje Vujović.

KOME (NE) ODGOVARAJU IZBORI

Iako, barem u političkoj teoriji, izbori uvijek više odgovaraju opoziciji, Vujović smatra da je pitanje koliko su opozicione stranke u ovom trenutku spremne za njih. Na pitanje kome bi najviše odgovarali vanredni

Patriotsko-komitski savez pisao ambasadorima PODGORICA - Patriotsko-komitski savez je, povodom namjere da se na Cetinju 4. septembra ustoliči mitropolit SPC Joanikije, uputio apel ambasadorima SAD, Velike Britanije, Evropske unije, Italije, Njemačke, Albanije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da, kako su naveli, svojim i ugledom država koje predstavljaju, pomognu da se ,,zaustavi velikosrpsko ludilo“. Iz ovog saveza poručuju da su ,,Cetinje, Cetinjski manastir, Njegošev mauzolej… srce i duša Crne Gore“. - Naša prošlost, herojstvo, junaštvo, naša čast i ponos. I ako sve propadne i ako budemo gladni i nesrećni, pogled na crnogorska svetilišta, ojačaće duh i tijelo, kao lijek. To je Crnogorcima Cetinje! Cetinje je dokaz našeg postojanja, spomenik svim našim herojima, simbol svih naših bojeva u prošlosti. Simbol je nepokorene Crne Gore! - istakli su iz Patriotsko-komitskog saveza. Oni su naglasili da je velikosrpska i klerikalna vlast koja vodi Crnu Goru u propast, svjesna značaja Cetinja za Crnu Goru. - Zato namjerava da usred našeg svetog Manastira, usred srca Crne Gore, usto-

Zaustavite velikosrpsko ludilo

liči na vjerskoj ceremoniji mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, ne zato što je takav vjerski običaj, već da pokaže Crnogorcima da imaju brutalnu moć da ponize, omalovaže i ospore crnogorski identitet i naciju - navode u pismu. U apelu ambasadorima, ovaj savez je ukazao da je Srpska pravoslavna crkva - crkva države Srbije, a da je Mitropolija

crnogorsko-primorska tek jedan dio te srpske crkve. - Sa svojom politikom posrbljavanja Crnogoraca, nikada nije postala crkva vjerujućih Crnogoraca, već je gledamo kao dio velikosrpskog aparata, koji kroz vlast, medije, uz pomoć Srbije i njenog vrha, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, čini sve da zada konačni udarac Crnoj Gori i pretvori je u dio ,,srpskog sveta“, bez svog imena i prezimena crnogorskog! - istakli su iz Patriotsko-komitskog saveza. Kako navode, insistiranje premijera Zdravka Krivokapića, predsjednika Skupštine Alekse Bečića i niza drugih činilaca vlasti, da se ustoličenje Joanikija ,,koji ne priznaje crnogorski narod, crkvu i jezik“, obavi baš na Cetinju, i to u prisustvu patrijarha SPC Porfirija, pokušaj je, kako kažu, izazivanja sukoba u Crnoj Gori, sa nesagledivim posljedicama. Ukazali su i na to da je Crna Gora država građana svih vjera i nacija i kao takva je bila bastion multietničnosti na Balkanu. Sl. R.

mirati takvu stranku. Vujović navodi da je formiranje ,,premijerove stranke“ sve vrijeme realna opcija samo što se traži pravi momenat. - Ukoliko Krivokapić, ili njegova desna ruka Spajić budu u toj partiji, odnosno na njenom čelu, to će značiti da su izbori

izbori, kaže da bi sve zavisilo od njihovog datuma. -Ako Krivokapić vjeruje da njegova Vlada nema šansi da preživi, mora biti siguran da će njen pad izazvati automatski izbore. Izbori u narednih nekoliko mjeseci najbolje odgovaraju Krivokapiću i Demokratama. Pad Krivokapića uz odgađanje izbora bio bi veoma loš za Demokrate i njega. Podrska birača bez pozicije u vlasti bi brzo izblijedjela. Za Krivokapića bi bilo najmudrije da se pripremi za vanredne izbore i potrudi da utiče na termin njihovog održavanja dok to još uvijek može. DF-u bi najbolje odgovarao što skoriji pad Vlade, a vanredni izbori nakon izbora u Srbiji. DF bi u tom slučaju uspio da vrati dio odbjeglih birača. Za DF najgora opcija predstavlja paralelno održavanje izbora sa izborima u Srbiji. Brojne male partije u vlasti zavise od milosti velikih. Pitanje je koliko one donose glasova velikim partijama, a prilično puno koštaju kako mandata, tako i

Zlatko Vujović

neminovni. U tom trenutku, od koncepta ,,ekspertske vlade“ neće ostati ništa. U tom slučaju je neminovan pad premijera, a samim tim i Vlade. Vidljivo je da je Krivokapić u nekoj vrsti ofanzive, pokušavajući da obilaskom manastira i crkava, obećavajući pare SPC dobije podršku birača. Na neki način može se reći da je za njega kampanja za nove izbore već počela - kaže Vujović.

novca koji dobijaju iz budžeta. Za najmanju koaliciju u vlasti je najbolje što kasnije održavanje izbora. Oni nijesu spremni za izbore u skorijem terminukaže Vujović. Dodaje da je veliko pitanje i koliko je opozicija spremna za vanredni izlazak na birališta. -Kada je riječ o opoziciji, veliko je pitanje koliko su oni spremni. Primjećuje se da DPS nije dovršio unutarpartijsku reformu, da se ne nazire strategija izbornog djelovanja. Prilično je sve to dezorganizovano i igra se samo na kartu da je učinak sadašnje vlasti toliko loš da automatski znači njihov uspjeh. Ipak, iako je učinak vlasti veoma loš, to ne znači da je to dovoljno za uspjeh opozicije. Ishod narednih izbora će dominantno zavisiti od toga što će opozicija preduzeti, odnosno da li će iskoristiti veliku šansu. Sa sadašnjom strategijom opozicija i pored ogromne šanse usljed loših učinaka vlasti rizikuje da ostane tamo đe je sada - zaključuje Vujović. Borislav VIŠNJIĆ

SD Cetinja traži sastanak šefova odborničkih klubova

Negatori crnogorskog bića nijesu dobrodošli u prijestonicu PODGORICA - Socijaldemokrate Cetinja pozvale su predsjednika Skupštine prijestonice da u najkraćem roku sazove sastanak šefova odborničkih klubova, kako bi svi skupa, jednoglasno, jedinstveno, crnogorski, poručili negatorima crnogorskog bića da nijesu dobrodošli na Cetinje, saopštio je potpredsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokrata Cetinje, Nikola Mijanović. On je, između ostalog, naveo i da će negatorima crnogorskog bića poruči-

ti ,,da njihova politika nije dobrodošla na Cetinju, kao što nije bila ni devedesetih“. - Mi danas živimo istorijske momente kada se svi Crnogorci moraju sabrati i ujediniti oko jednog, najvišeg cilja - odbrane crnogorske nacije i identiteta - kazao je on. U tom smislu, ističe Mijanović, SD podržava i podržaće svaku inicijativu koja ima za cilj objedinjavanje Crnogoraca oko svetih ciljeva koje su nam u amanet ostavili naši preci. Sl. R.

Ekonomija

Neđelja, 15. avgust 2021.

U Ulcinju ne pamte posjećenost turista kakva se dešava posljednjih 30 dana

Plaže i ulice pune, evidencija „tanka“ ULCINJ – Sezona je u Ulcinju u ,,špicu“ već mjesec. Turistički poslenici kažu da odavno ne pamte takvu posjećenost kao tokom ovog avgusta, ali upozoravaju na veliki problem sa kojim se suočavaju – znatan broj turista u Ulcinju boravi na ,,divlje“, odnosno bez prijavljenog boravka. Prema zvaničnoj statistici, turista u toj opštini boravi 48.619, što je 65 odsto u odnosu na 2019. godinu, ali, kako smatraju turistički poslenici, ima ih i dva-tri puta više, pogotovo vikendom. Apeluju na turiste da se prijave, poručujući da će na taj način izbjeći kazne i oni i vlasnici privatnog smještaja. Sve u svemu, može se reći dvije sezone u jednoj. Međutim, iz Turističke organizacije Ulcinja apeluju da se turisti prijavljuju, jer će tako izbjeći kazne na graničnom prelazu i oni i vlasnici privatnog smještaja pošto su kontrole pojačane. Neprijavljeni gosti neće moći ni da dobiju besplatan PCR test iz doma zdravlja.

StatiStika

Direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga kaže za Pobjedu da su njihove marketinške promocije u regionu urodile plodom i da su svi turistički poslenici zadovoljni. Međutim, očigledno je, kako ističe, da zvaničan broj gostiju ne korespondira sa stvarnim, koji je mnogo veći i koji se teško može utvrditi i zato apeluje da se turisti prijavljuju kako bi izbjegli nelagodnosti i kazne na granici kada se budu vraćali kući. – Po paušalnim procjenama, najposjećenija smo primorska opština, ali zvanično se to ne pokazuje jer je u drugim gradovima registracija

Gužva i u vodi: Velika plaža

HAJDINAGA: Prema paušalnim procjenama, najposjećenija smo primorska opština, ali zvanično se to ne pokazuje jer je u drugim gradovima registracija gostiju bolja RESULBEGOVIĆ: Turizam je ove godine malo haotičan i neorganizovan pa je i infrastruktura dosta opterećena HASANAGA: Ne pamtim ovakvu sezonu, a dugo se bavim turizmom. Mislim da smo nadoknadili gubitke iz prošlogodišnje sezone

Na Maloj plaži nema mjesta ni za peškir

Gzim Hajdinaga

gostiju bolja. Turistički poslenici, kako plažisti, tako i vlasnici restorana, hotelijeri iznijeli su podatke da su čak bolji od 2019. godine, ali nažalost, nastavlja se stara boljka – da broj prijavljenih gostiju ne korespondira sa stvarnim brojem turista koji borave u našem gradu. Sve je puno. Prvi put se dešava da u našim restoranima treba rezervisati sto da bi ručali ili večerali što govori o velikom broju gostiju – kazao je Hajdinaga dodajući da su sve uradili što se tiče njihove organizacije. – Sve je transparentno. Korektna je saradnja sa našim građanima i poslodavcima, bili to Ulcinjani ili neko drugi i uspjeli smo da u procentu od 65 odsto ubiramo sredstva u odnosu na 2019. godinu – kazao je Hajdinaga. On ističe da ni te rezultate ne bi postigli da nemaju dobru

Ćazim Resulbegović

saradnju sa graničnom policijom koja im dosta pomaže u registraciji gostiju. – Velika posjećenost ovih dana rezultat je naše dobre marketinške kampanje koju smo organizovali po regionu – kazao je Hajdinaga i koja je, prema njegovom mišljenju, urađena u pravo vrijeme. – Još jednom apelujem i pozivam stanodavce da ovih dana osobito i zbog zdravstvenih razloga prijave svakog gosta jer će na graničnim prelazima biti pojačane kontrole, da ne bi stavili u nezgodan položaj ni gosta, koji nije kriv za to – kazao je Hajdinaga objašnjavajući da u ovom slučaju plaća kaznu i gost i stanodavac. – Gost treba da bude ispoštovan. Ukoliko na granici ne bude imao potvrdu o plaćenoj boravišnoj taksi, moraće da se vrati i sve to reguliše,

Nedžad Hasanaga

što je dodatno maltretiranje. Isto tako, neprijavljeni gost ne može u domu zdravlja da uzme PCR test ukoliko mu treba za matičnu zemlju. Stavljamo u nezgodan položaj gosta, jer je gost uvijek u pravu – smatra Hajdinaga dodajući da kada bi se svi gosti registrovali bilo bi sve mnogo bolje. Kako navodi, u Ulcinju dominiraju regionalni gosti, prije svega sa Kosova. – U gradu se čuje više jezika što nas raduje. Po broju evidentiranih, na drugom i trećem mjestu se mijenjaju gosti iz Srbije i Bosne. Možda su ti gosti više odgovorni pa se i sami prijavljuju. Poslije njih slijede gosti iz Albanije, a onda Poljaci, Česi i Sjeverna Makedonija – kazao je Hajdinaga dodajući da ove godine registruju i veliki broj domaćih gostiju naročito vikendom.

– To su ili dnevni gosti ili dolaze na dan-dva – kazao je Hajdinaga. Veliki broj gostiju, kako je naglasio, opteretio je infrastrukturu, samo se nadaju da neće biti požara kao što se to dešava u drugim djelovima naše zemlje. – Saobraćajna infrastruktura je malo opterećena, ali do sada nekako izlazimo na kraj iako bi tu imalo prostora za kritike generalno. Ulice su tijesne i uske i gužve su velike – kaže Hajdinaga. Ovakav broj turista očekuju do 1. septembra, a od 20. avgusta skala dijagrama će početi da pada.

Poređenja

Izvršni direktor hotelskog kompleksa Palata ,,Venecija“ u Starom gradu Ćazim Resulbegović je takođe zadovoljan i brojem gostiju i vanpansionskom potrošnjom.

Velika plaža

– Kada se prošle godine nijesmo žalili, onda se ne valja žaliti ni ove. Kapaciteti su nam 100 posto puni od 15. jula. Početkom jula nijesmo to ni očekivali. Sve je kraći buking i gosti rezervišu u pet do šest dana unaprijed. Vidi se to i po agencijama koje zovu dan-dva prije za neke rezervacije – kazao je Resulbegović za Pobjedu. On tvrdi da od 15. avgusta nemaju praznih mjesta, a da od sada očekuju da polako bude prostora. - Što se vanpansionske potrošnje tiče, sigurno je bolje nego 2019, a što se tiče smještaja teško se može porediti sa ovom godinom pošto predsezone nije bilo. Sezona je počela u junu, ali tu smo - kazao je Resulbegović naglašavajući da im je 2019. godine predsezona i postezona bila ,,mnogo jaka“. – Očekujemo i bićemo zadovoljni da budemo na 85 odsto od 2019. godine. Početkom juna smo bili zadovoljni i sa 30 odsto. Ali, ovo je neočekivano – smatra Resulbegović. Ove godine najviše im dolaze gosti iz regiona - Srbije, Kosova i Bosne, a prethodnih godina je bilo 95 odsto iz Njemačke, Austrije, Švajcarske, skandinavskih zemalja.

Ekonomija

Neđelja, 15. avgust 2021.

Škrelja: Ukupan prihod neće biti veći od 30 odsto u odnosu na 2019. Vlasnik plaže Kopakabana i predsjednik Udruženja zakupaca plaža Prelja Škrelja kazao je Pobjedi da Ulcinj posljednjih 30 dana ima gostiju više nego što su sanjali, ali je njegova procjena da ukupni prihodi neće biti veći od 30 odsto u odnosu na 2019. godinu. - Ne možemo računati goste koji nijesu prijavljeni, i koji su ponijeli svoju hranu. Oni samo prave gužvu. U svakom slučaju smo zadovoljni. Kako će biti ovih dana, ne znam, jer mnoge zemlje povlače svoje goste zbog toga što imamo veliki broj zaraženih od korone kazao je Škrelja. Tradicionalni gosti iz dijaspore su, kaže, tu do 25. avgusta tako da već iduće sedmice očekuju pad. - Imali smo sreće da nas posluži vrijeme, da imamo gostiju, da koliko god smo bili nepri-

– Cijene su nam malo manje nego 2019. godine. Nijesmo htjeli da se opuštamo i da zbog ove velike potražnje potvrđene dvije grupe. Sad sve zavisi od situacije. Jedna je grupa Švajcaraca, a jedna je iz regiona – kaže Resulbegović. Zbog radnika koje plaćaju cijele godine praktikuju da što više drže hotel otvorenim pa tako preko zime organizuju male seminare, konferencije… – Ove godine sve zavisi od rezervacije. Dobro je ako istrajemo do prvog novembra, ali sve nagovještava da će opet biti nekog zatvaranja – kazao je Resulbegović. On smatra da je spas što je u zadnjih mjesec dana ovoliko gostiju jer bi bilo pitanje kakva bi bila zima, ne samo za hotelijere nego i za građane koji izdaju privatni smještaj. – Prošle godine smo ušli u sezonu gdje smo sve investicije završili i dosta uložili, ali smo ipak opstali. Država je ipak pomagala – kazao je Resulbegović, dodajući da ne zna šta bi bilo da je i ova sezona propala. Međutim, ove godine, prema njegovim riječima, ipak je turizam malo haotičan i neorganizovan pa je i infrastruktura dosta opterećena.

premljeni brzo smo se organizovali - kazao je Škrelja koji poručuje da je teško nešto očekivati od postsezone jer se broj zaraženih svakim danom povećava.



Turistički poslenici iznijeli su podatke da su čak bolji od 2019. godine, ali nažalost, nastavlja se stara boljka – da broj prijavljenih gostiju ne korespondira sa stvarnim brojem turista koji borave u našem gradu. Sve je puno. Prvi put se dešava da u našim restoranima treba rezervisati sto da bi ručali ili večerali što govori o velikom broju gostiju – kazao je Hajdinaga

- I mi i građani i Vlada imamo cilj da dođe što više ljudi, ali treba da imamo u vidu što infrastrukturno možemo da podnesemo. Trebamo mi dosta da radimo na organizaciji. Ovo je nemoguće što se saobraćaja tiče - kazao je Resulbegović. Iduće godine će, tvrdi on, sve zavisiti od organizacije. - Smatram da imamo vremena i mi i država da se na drugi način organizujemo. Gužve je nemoguće izbjeći, ali treba da se malo drugačije organizuje i da se sezona produži jer ovih mjesec dana ne može podmiriti cijelu godinu. Ulcinj je grad koji 90 odsto živi od turizma i drugih prihoda nemamo i infrastruktura mora da se poboljša. Treba pokrenuti neke projekte - ističe Resulbegović i dodaje da Ulcinj ima i velikih problema sa snabdijevanjem vodom. - Mi imamo veliki bunar, srećom, i možemo da izađemo na kraj. Kad objašnjavam turistima da u gradu nema vode, čude se, kažu pa imate vode svuda... - kazao je Resulbegović i dodaje da turisti ove godine vanpansionski troše neočekivano. - Mislili smo na početku da će to biti potrošnja na minimalcu. Možda je uticalo to što ljudi prošle godine nijesu odlazili na odmore. Tako da

su se ove godine oslobodili poručuje Resulbegović.

I Stari grad bilježi dobru posjetu

OpOravak

Zadovoljan je vlasnik i direktor hotela ,,Nobel“ Nedžad Hasanaga. Kako ističe, znajući kakva je bila prošla godina, prezadovoljni su. – U odnosu na prošlu godinu, za koju svi znamo kakva je bila, ove godine zahvaljujući otvorenim granicama svi smo prezadovoljni. Svi ovdje živimo od turizma kao ja... od plažnih barova, minimarketa, pekara, mesare, privatnog smještaja, hotela. Sezona koja se ne pamti - ističe Hasanaga za Pobjedu. On dodaje da ima izvanrednu saradnju i sa sindikatima tako da ima veliki broj domaćih gostiju. - Sezona je počela oko 27. juna ili 1. jula od kada je počelo da dolazi puno naroda. Očekivali smo, ali ne u ovolikom broju. Ne pamtim ovakvu sezonu, a dugo se bavim turizmom. Mislim da smo nadoknadili gubitke iz prošlogodišnje sezone - kazao je Hasanaga. Mišljenja je da ova godina može da oporavi turistički sektor. - Svaki turistički poslenik ima neki kredit, zima je bila teška. Daj bože da ovo čudo od pandemije stane da bismo radili i zimi pomalo,

Palata ,,Venecija“

da bismo svi bili zadovoljni, jer ako smo mi zadovoljni i država je zadovoljna. Sve to vezano je lančano... - kazao je Hasanaga. Smatra i da je vanpansionska potrošnja dobra. - Ja nemam toliko kapaciteta, ali ljudi koji imaju terase su zadovoljniji, ima naroda baš dosta... Ulcinj ima ponudu za goste svih platežnih moći i za svaku strukturu. Mi smo najjeftiniji na Primorju i nadamo se da će nam se idućih

Dani bamija sjutra, gostuje Aldino U Palati ,,Venecija“ sjutra tradicionalno pripremaju Dane bamija. To je povrće koje raste u dijelu Ulcinja i najkvalitetnije je baš sa ovog prostora. - Prošle godine nijesmo organizovali zbog situacije koja je bila, ali ove godine nastavljamo. Održaće se u prostoru Palate ,,Venecija“. Gost večeri će biti aldino i svi su pozvani - kazao je resulbegović koji dodaje da uvijek na ovoj manifestaciji bude dosta ljudi, i stranih gostiju i mještana koji jedva čekaju da predstave svoj način spremanja bamija. - Bude nekoliko vrsta spremanja bamija, biće to zabavno poručuje Resulbegović.

godina opet vratiti ovi gosti - kaže Hasanaga. Nadaju se, kaže, gostima i u septembru ukoliko epidemiološke mjere budu dozvoljavale. - Ne pratim vijesti i ne gledam televiziju jer nemam vremena, ali vidim da i u našem gradu ima malo više zaraženih, ali se ipak nadamo da će biti postsezone jer imamo interesovanja gostiju - poručio je na kraju Hasanaga. Nada kOvačević Foto: Dobrilo MaliDžaN

Iz „Otranta“ obećali izjavu pa nas ignorisali I pored naše dobre volje da predstavimo rezultate sezone jednog od najboljih ulcinjskih hotela ,,Otranta“ nijesmo mogli da dobijemo izjavu nikog od nadležnih. Iako su nam obećali dan prije naše posjete da će nas neko od menadžera dočekati i dati izjavu za Pobjedu, naprasno su svi otišli u Podgoricu na sastanak, rečeno nam je na recepciji ovog hotela. Rekli su da pošaljemo pitanja mejlom, ali nikakve odgovore nijesmo dobili, a na pozive i poruke ne odgovaraju.

Društvo

Neđelja, 15. avgust 2021.

INTERVJU: Vladika Mihailo, poglavar Crnogorske prav

STAV

Vidimo se na Cetinju » Piše: Veselin VELJOVIĆ Najavljeni dolazak srpskog patrijarha Porfirija na crnogorsko Cetinje, koje nema samo status Prijestonice nego istorijsku simboliku trajanja i postojanja crnogorske države, predstavlja još jedan pokušaj agresije srpske šešeljevsko-vučićevske kleronacionalističke politike u pohodu na crnogorsku državu. Srbija i srpska politika kroz vjekove su na Crnu Goru i crnogorsku državu gledali iz vizure ratnog plijena i prostora na koji polaže nepisano pravo gazdovanja i potčinjenosti. Sraman je pokušaj poniženja trona Svetog Petra Cetinjskog i crnogorskih vladika koji su bili vladari i vladike Crnogorske pravoslavne autokefalne crkve i vatrom i mačem kroz vjekove branili slavu i ponos crnogorskog naroda i države, dovođenjem onih koji ne priznaju i ne poštuju crnogorsku državu, naciju, jezik i kulturu. Dovođenjem onih koji otvoreno rade da potčine Crnu Goru kao staru evropsku državu i ponovo je prisajedine ,,srpskom svetu“ i velikosrpskom projektu, da je potčine procesima posrbljvanja i agresivne hegemeonije SPC kao tuđe crkve tuđe države i organizacije u funkciji tuđih interesa. Novoizabrani mitropolit SPC nikada neće biti crnogorski jer ga Crnogorci pravoslavci neće prihvatiti svojim već tuđinom i izvanjcem koji je nametnut da služi tuđoj državi i ideologiji. Trenutni provizorijum vlasti je talac i bespogovorni sljedbenik i poslušnik SPC koji nema snagu, moć ali ni želju da se suprotstavi najezdi svetosavlja, vjerskog radikalizma i ogoljelog nacionalšovinizma, ravnogorstva i četništva koje propagira, njeguje i baštini SPC i aktuelna srpska politika. Postavlja se pitanje zašto bi to i radili, kada ih je SPC sa ulice uz psihologiju mase dovela na vlast – da bi im bez dostojanstva služili i predali im dio crnogorskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa na upravljanje i vlasništvo. To je ništa drugo nego istorijska izdaja ravna onoj iz 1918. godine obavijena političkim licimjerstvom, šibicarenjem i flertovanjem na štetu interesa crnogorskih građana i države. Teatar apsurda aktuelne vlasti u mnogim oblastima djelovanja zaslužuje prezir i zasigurno buduće preispitivanje brojnih odluka uz utvrđivanje krivično-pravne odgovornosti svih aktera u procesima odlučivanja. Prijetnja najavljenim popisom stanovništva, navodnom dominacijom srpstva, razviće kod crnogorskih građana ponos, prkos, inat i otpor i svima pokazati da ovo nije „srpska Sparta“ i da građani imaju ljubav i poštovanje prema vlastitoj državi uz osjećaj očuvanja nacionalnog identiteta i crnogorskog državotvornog i građanskog ideala i dostojanstva. Aktuelna namjesnička Vlada ne uvažava istorijsku istinu i pravne činjenice izdajom uvjerenja o navodnom kontinuitetu SPC u Crnoj Gori vjekovima prije nego priznatog kontinuiteta, od polovine XIX v. u matičnoj državi Srbiji. Autoritarna srpska vlast u tom kontekstu pokazala je glas razuma i uvažavanja istorijskih činjenica, ne želeći da priređuje bruku i sramotu kao vazalna vlast u Crnoj Gori, pa i zarad interesa SPC. Na odvratnu i prizemnu izjavu Vučićevog potrčka i glasnogovornika Vulina niko od ovdašnjih zvaničnika i ne pomišlja da reaguje, a on kao i uvijek ,,mudro i odmjereno zbori“ da ,,Crna Gora treba da se zahvali građanima Srbije koji su spasili ljetnju turističku sezonu“ – pa makar to učinili odvažnim stavom ,,nemojte nas vise spašavati“, jer nam vaša milostinja nije potrebna kada zadovoljavate lične potrebe i interese. S obzirom na to da smo jedina država regiona koja na granicama nema nikakve zaštitne mjere od kovid infekcije u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti vlastitih građana, jer je Vlada postavila kao prioritet punjenje budžeta, pa čak i od ,,paradajz turizma“ – da bi ekonomski i politički preživjela još koji mjesec duže. Otrcana fraza o ,,sprženoj zemlji“, razorenim institucijama i uništenoj ekonomiji, odlaskom ovih političkih avanturista i sistemskih neznalica dobiće pravi smisao. Aktuelna Vlada zalutalih,

nekompetentnih, nacionalno ostrašćenih i ličnosti bez autoriteta, sa deficitom istine, suficitom demagogije, Vlada mutnih likova jeste elementarna nepogoda gora od kovida. Građani svakoga dana trpe posljedice neznavenih rješenja na svom kućnom budžetu i otežanim uslovima preživljavanja. Privremena vlast je spremna da pogazi Ustav, zakone, moralne principe i norme, bezobzirno kalkulišući sa SPC na štetu građana i države, stvarajući ambijent bezakonja, pravne i bezbjednosne nesigurnosti radikalizacijom podjela, otvarajući prostor mogućim nacionalističkim sukobljavanjima i očekivanim incidentima. Crna Gora sve više liči na protektorat i koloniju Srbije i prosrpske politike, praveći od crnogorske obale ,,vašariste u Guči“, prihvatajući bez zadrške sve ono što je na crnogorsku naciju spremno saopštiti najgore uvrede i komentare do toga da ,,Cetinje treba da doživi sudbinu Srebrenice.“ Komentar, kao ni autor, ne zaslužuje pažnju osim u dijelu što postoje stvorenja i nedovršene ličnosti koje na sličan način razmišljaju praveći poređenje da su u Srebernici stradali muslimani a na Cetinju bi valjda trebalo da plate Crnogorci. Komentari na društvenim mrežama i pojedinim medijskim portalima kao INS4 su postali smetlište intelektualnog i duhovnog posrnuća, a zajednički imenitelj im je sužena svijest ostrašćenih šovinističkih ideologija i genocidnih tvorevina. Dakle, SPC u Crnoj Gori nije postojala prije 1918 g. kada je dekretom ukinuta autokefalna CPC, pod okupatorskom čizmom i vojskom u porobljavanju, zločinima i nedjelima prema crnogorskim građanima dovedena SPC. Za žaljenje je naša realnost da ne postoji glas razuma, morala, ali prije svega hrabrosti da se iz pomenute vlasti javno saopšte istina i činjenice, kao i iz crkveno-vjerskih struktura, ili da se makar zapitaju zbog griže savjesti i suda istorije. Zašto ovo radimo, đe stanuju čast i moral? Ovo nama ne pripada i nije naše, kao tračak svjetlosti i nade da ljudske vrijednosti postoje i da ,,ljudi krpe“ nemaju budućnost. Danas je očigledno da Vučićeva politika finansijskim sredstvima potkupljuje i kontroliše SPC i određene političke aktere na crnogorskoj političkoj sceni, a instrumentalizuje kao produženu ruku hegemonističke politike prema Crnoj Gori i regionu. Građani Crne Gore napokon zaslužuju istinu, a ona se neće dogoditi bježanjem od vizionarskih odluka i odgovornosti za moguće posljedice. Nameće se pitanje da li će trenutna vlast potegnuti aparat sile na crnogorske građane i patriote zbog prirodnog uvjerenja i prava da štite i brane vitalne interese svoje države, nacionalnog ponosa i dostojanstva. Stoga otvoreni dosije navodnog crnogorskog nacionalnog ekstremizma treba zatvoriti i opasnost tražiti na drugim adresama, ali i u vlastitim redovima inspiratora i nalogodavaca takvih štetnih operacija. Crnogorski nacionalizam nikome nije donio nesreću, zapaljena ognjišta, žrtve i ratove, krv, razaranja i druge posljedice, a nažalost, drugi nacionalizmi jesu to učinili mnogo puta do sada u mnogim istorijskim periodima i procesima. Sveta je dužnost i obaveza svakog pripadnika sektora bezbjednosti da štiti i čuva civilizacijske vrijednosti svoje države i da odbije svako neustavno i nezakonito naređenje u funkciji interesa i ciljeva trenutnih ostrašćenih pojedinaca koji mogu zloupotrijebiti institucije i svoje pozicije, ali bi zloupotreba jednog dana značila i odgovornost za moguće posljedice. Dužnost svih građana Cetinja i ostalih građana Crne Gore je da u prvim danima septembra budemo zajedno na Cetinju. Pravo na mirno i dostojanstveno okupljanje je Ustavom i zakonima zagarantovano. Aktuelno stanje zahtijeva širi društveni odgovor. Kakvi danas budemo, bićemo za vjekove budućih generacija. Vidimo se na Cetinju. (Autor je predavač na predmetima Nacionalne i Međunarodne bezbjednosti)

Što za SPC u S ona je ostvar

Vladika Mihailo

PODGORICA - Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo ocjenjuje u razgovoru za Pobjedu da ne postoje kanonski ili crkveni razlozi da se ceremonija ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori odvija na Cetinju. Ocjenjuje da se tim činom duboko vrijeđa dostojanstvo i zemlje i naroda. - Taj čin, u simboličkoj ravni, duboko vrijeđa dostojanstvo i zemlje i naroda. To mu je i namjera da nas ponizi po oba osnova i stavi na znanje da smo kolonija kojom upravlja beogradski guverner oličen u funkciji predsjednika Vlade, poduprtoga guvernerom cetinjske filijale Beogradske patrijaršije, ističe vladika Mihailo. POBJEDA: Da li postoje kanonski razlozi da Srpska pravoslavna crkva najavljuje takvu ceremoniju na Cetinju, ili su presudili politički motivi, što se želi ovom manifestacijom poručiti? VLADIKA MIHAILO: Ne postoje kanonski niti crkveni razlozi da SPC u prijestonici Cetinju najavljuje ceremoniju ustoličenja. Nakon



ukinuća Crnogorske crkve i njenog prisajedinjenja Srpskoj crkvi, prvi mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Gavrilo Dožić, nije ustoličavan, nego je postavljen za mitropolita. Međutim, u novim okolnostima, nakon 45 godina izvjesnog statusa samouprave koji je Crna Gora imala kao republika, na nju se izlio bijes beogradske patrijaršije. Da bi potvrdili kolonijalni status Crne Gore, ostvaren uličnim pučem 1989. godine, u januaru 1991, organizovano je ustoličenje Amfilohija Radovića na kome su najavljene buduće nesreće, koje su nas snašle devedesetih godina prošloga vijeka. Taj čin, u simboličkoj ravni, duboko vrijeđa dostojanstvo i zemlje i naroda. To mu je i namjera da nas ponizi po oba osnova i stavi na znanje da smo kolonija kojom upravlja beogradski guverner oličen u funkciji predsjednika Vlade, poduprtoga guvernerom cetinjske filijale Beogradske patrijaršije. POBJEDA: Možete li uporediti čin ustoličenja Amfilohija sa ovim koji je najavljen?

Premijera Krivokapića, predsjednika Skupštine Bečića i potpredsjednikaVlade Abazovića, koji pozdravljaju odluku da se mitropolit Joanikije ustoliči na Cetinju, treba pitati - da li bi podržali eventualno ustoličenje srpskog mitropolita u Moskvi ili nekog od ruskih mitropolita u Srbiji i da li bi tako nešto bilo dopušteno od tamošnjih vlasti?

VLADIKA MIHAILO: Nema previše razlike. I jedan i drugi čin su po svojoj suštini uvredljivi za nas kao narod. Čak, mislim da je ovaj, kao i onaj na kome je ustoličen Amfilohije, najava novih nesreća i zala koje će nas snaći. Boga molim da nam se ne dese. POBJEDA: Premijer Krivo ka p i ć , p re d s j e d n i k Skupštine Bečić, baš kao i potpredsjednik Vlade Abazović, otvoreno podržavaju organizaciju ceremonije SPC na Cetinju. Ka-

Cetinjski manastir

Društvo

Neđelja, 15. avgust 2021.

voslavne crkve

Srbiji nije moguće, rila u Crnoj Gori Sveti Petar Cetinjski je istinito prorokovao - ,,Ko Cetinje napane, taj će da propane“, što se zaista obistinilo svim nasilnicima nad Cetinjem i Crnom Gorom, od Osmanlija pa do okupatora u Drugom svjetskom ratu. Ne želim da se ove moje riječi podsjećanja doživljavaju kao proroštvo, prijetnja ili na bilo koji neprimjeren ili neželjen način. Samo ih koristim kao podsjećanje koje nas stalno opominje i uči da pored ogromnih razlika među nama moramo živjeti u miru, jedni uz druge, a ne jedni protiv drugih



Sukob unutar Crne Gore odgovara zvaničnoj Srbiji, koja na našoj unutrašnjoj neslozi, gradi svoju poziciju gospodara naše zemlje i naših sudbina

građana, onda je to nasilje. Nepozvani i neželjeni gosti ne idu tamo đe nijesu dobrodošli od domaćina. Na pitanje: ,,Koliko je do Cetinja?“, Njegoš je svojevremeno odgovorio: ,,Za prijatelja pet ura hoda, a za neprijatelja nikad“. Ne želim da nikoga u Crnoj Gori vrijeđam kao njenog neprijatelja jer takve riječi nijesu dostojne ni za jednog običnog čovjeka, kamoli za sveštenika i velikodostojnika crkve, već samo podsjećam na istorijske tekovine i istine koji važe za sva vremena. Njegošev stric Sveti Petar Cetinjski je istinito prorokovao - ,,Ko Cetinje napane, taj će da propane“ - što se zaista obistinilo svim nasilnicima nad Cetinjem i Crnom Gorom, od Osmanlija pa do okupatora u Drugom svjetskom ratu. Ne želim da D.MIJATOVIĆ

ko komentarišete poteze crnogorskih zvaničnika? VLADIKA MIHAILO: Tu trojicu visokih zvaničnika treba upitati - da li bi podržali eventualno ustoličenje srpskog mitropolita u Moskvi ili nekog od ruskih mitropolita u Srbiji i da li bi tako nešto bilo dopušteno od tamošnjih vlasti? Njima je očita namjera da se izazovu nemiri s mogućim neželjenim posljedicama. Međutim, začuđen sam izjavom potpredsjednika Vlade gospodina Abazovića, da je u Crnoj Gori ugrožen srpski narod. Nekako je prebrzo zaboravio izjavu Amfilohija Radovića da je ,,islam lažna vjera lažnih ljudi“. A još brže prijeteću ,,da ako se sruši Amfilohijeva crkva na Rumiji, rušiće se i džamije po Crnoj Gori“. Iako zna da je taj objekat na Rumiji iz proslave kulta Svetoga Vladimira, koja se svake godine odigravala na vrhu Rumije, nasilno uklonio podrumijske pripadnike islamske i katoličke vjere i njegove sunarodnike Albance. POBJEDA: Strahujete li da bi ova, kako kažete provokacija SPC, mogla da ugrozi red i mir, da destabilizuje Crnu Goru? VLADIKA MIHAILO: Ako neki događaj, kao ovaj, nije poželjan u nekom gradu, jer je protiv volje tamošnjih

se ove moje riječi podsjećanja doživljaju kao proroštvo, prijetnja ili na bilo koji neprimjeren ili neželjen način. Samo ih koristim kao podsjećanje koje nas stalno opominje i uči da pored ogromnih razlika među nama moramo živjeti u miru, jedni uz druge, a ne jedni protiv drugih, stalno poštujući zlatno i veliko, staro crnogorsko pravilo koje je besmrtni Bogišić u Opštem imovinskom zakonu za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. sažeo u vječno važećoj istini: ,,Moje je sveto, tvoje je sveto, svoje čuvaj, moje ne diraj“. No, sukob unutar Crne Gore odgovara zvaničnoj Srbiji, koja na našoj unutrašnjoj neslozi, gradi svoju poziciju gospodara naše zemlje i naših sudbina. POBJEDA: Crnogorska pravoslavna crkva predala je tužbu Upravnom sudu radi poništenja uvjerenja Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore kojim je Srpska pravoslavna crkva (SPC) evidentirana i dato uvjerenje da je osnovana 1220. godine. Država Srbija je Srpskoj pravoslavnoj crkvi priznala pravni subjektivitet od 1836. godine. Kako tumačite tu situaciju da je „majka crkva“ mnogo mlađa, gotovo 600 godina od njenih djelova - Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke? VLADIKA MIHAILO: Ono što ni sama Republika Srbija ne priznaje svojoj SPC, a to je kontinuitet od vremena Nemanjića, od 1220. godine, Ministarstvo pravde Crne Gore je priznalo Srpskoj crkvi. Taj formalni akt Srpskoj crkvi formalno uspostavlja status pravnog lica starijega od države Crne Gore, što je smiješno i tužno. Republika Srbija priznaje svojoj crkvi kontinuitet tek od 1836. godine, od vremena Obrenovića i autonomije ove crkve pod turskom vlašću. Prvi tomos Srpska crkva je dobila poslije Berlinskog kongresa, 1879. godine, a drugi put, u novim političkim okolnostima stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, plaća i dobija tomos 1922. godine. Dakle, ono što za SPC u Srbiji nije moguće, ona je ostvarila u Crnoj Gori. Slično je i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, usagla-

šenim sa međunarodnim pravom i njegovim standardima, te Venecijanskom komisijom. Očiti cilj nove vlade je da Beogradsku patrijaršiju uzdigne iznad države i časti javnom izjavom potvrđenom njenim pečatom, da je ona tvorac crnogorske države. Pa svi znamo da je utemeljitelj Srbije Nemanja, dakle, Srpska crkva nije stvarala ni Srbiju, svoju maticu, a kamoli Crnu Goru, na koncu nije je ni podizala ni učestvovala u prvoj, Karađorđevoj, i drugoj, Miloševoj buni protivu dahija. POBJEDA: Da li ste predložili, ovoj i prethodnoj vlasti, model kako da se spriječi diskriminacija vjernika CPC koji su onemogućeni da praktikuju vjeru i svoje običaje u crnogorskim crkvama? VLADIKA MIHAILO: I prethodnoj i ovoj vlasti sam predlagao model kako da se spriječi diskriminacija vjerujućih Crnogorske crkve, onemogućenih da praktikuju vjeru u crnogorskim crkvama. Podnio sam prijedlog premijeru Krivokapiću za sklapanje temeljnog ugovora Vlade CG, odnosno države Crne Gore sa svojom CPC, ali nijesam udostojen ni odgovora. Eto očiglednog dokaza koliko premijer poštuje postojeću stvarnost Crne Gore, najbrojniju, crnogorsku naciju u njoj. U konačnom, vidi se koliko im je stalo do jednakosti i jednakopravnosti svih, koliko drže do zagarantovanih ljudskih prava. Istovremeno, usta su mu puna evropskih ambicija i obećanja o ulasku u EU 2024. godine. Hoće u Crnu Goru u Evropu, a ne priznaje Crnogorce čija je to matična država i po kojima nosi i samo ime. POBJEDA: Kako vidite neki izlaz iz sadašnje situacije teških podjela među pravoslavnom većinom u Crnoj Gori, kako da se prebrodi taj jaz? VLADIKA MIHAILO: To je podjela na one kojima ,,zakon leži u topuzu“ u korist Srbije i onih Crnogoraca ,,čija je sloboda spomenik junaštva“. Neki izlaz iz sadašnje situacije teških podjela i dubokog jaza vidim kao mogućnost da u postojećoj stvarnosti - i pogotovo i u budućnosti - očuvamo mir, stabilnost, toleranciju, bezbjednost i suživot na univerzalnim vrijednostima i povedemo proces preobražaja društva u društvo znanja i nauke i konačno raskinemo s mitovima i zloupotrebom religije u političke svrhe. Prijem u EU bi takođe mogao da ljekovito djeluje da se civilizuje i kultiviše crnogorsko društvo u cjelini i izliječi od podjela, nesloge i sukoba. Za to je potrebno više razuma i hrišćanske ljubavi i što manje Srbije u Crnoj Gori. Jelena MARTINOVIĆ

Ugledni intelektualac i publicista povodom najavljenog ustoličenja mitropolita SPC na Cetinju

Špadijer: Cetinjski manastir projektovan za ratni štab, a Bogoslovija za vojno učilište Ne vidim način da se spriječe neželjene posljedice osim da se ustoličenje obavi iza zidina nekog manastira van Cetinja, poručio je Marko Špadijer PODGORICA – „Vlast u Crnoj Gori, godinu poslije pobjede na izborima, u krizi i pred raspadom, nije sigurna u podršku SPC, pa svaka njena partijska i ekspertska frakcija nastoji da joj se dodvori i sebi pribavi prednost kod moćnog mecene“, ocijenio je za Portal Analitika ugledni intelektualac i publicista Marko Špadijer povodom najavljenog ustoličenja mitropolita SPC na Cetinju 4. septembra. Hirotonisanje srpskog vladike u crnogorskoj prijestonici, dodaje on, za vlast je dobar povod da pokaže punu odanost onima koji su u njihovo ime zavladali, a SPC-u i njenom patrijarhu da rukopoloži pastira nad „obespravljenim“ pravoslavnim Srbima u Crnoj Gori za dalju veliku misiju stvaranja „srpskog sveta“.

LICEMJERNI GRAĐANSKI KARAKTER CG PARTIJA

Budući da je cjelokupan vrh zakonodavne i izvršne vlasti proteklih dana jasno stao iza ustoličenja Joanikija na Cetinju, interesovalo nas je kako on tumači tu poruku, naročito imajući u vidu da se u vladajućoj većini dio partija i dalje izdaje za 'građanske'. „Svetosavlje je prigrabilo pravoslavne sakralne spomenike i svetinje u Crnoj Gori, izgradilo svoje, crnogorske prilagodilo svome liku i ponaša se kao državna religija. Mislim da je licemjerno više pominjati građanski karakter crnogorskih partija, jer su vlast i mandati odavno iznad svih građanskih principa, nacionalnih interesa, programa i ideala“, poručio je Špadijer. Kako ističe, vlast sada nastoji da apelima odvrati Cetinjane od protesta povodom namjeravane hirotonije. „Zar postoji dobronamjer-



Ovoga puta će, izgleda, novi mitropolit biti uveden u posao u špaliru pendreka policajaca i kandila svite srpskih popova

na, demokratski orijentisana institucija Crne Gore koja ima obraza da odvraća građane Cetinja i drugih gradova da najoštrije ispolje ogorčenje i protest protiv čina demonstracije pokoravanja Crne Gore, obezličavanja njenog identiteta i suverenosti. I to u Cetinjskom manastiru koji je okupiran i na prevaru otet crnogorskoj istoriji, državi i crnogorskim pravoslavnim vjernicima“, kaže Špadijer. Podsjeća da je Srpska pravoslavna crkva ustanovila „tradiciju“ da Cetinjski manastir „brane“ od Crnogoraca srpske paravojne jedinice i kriminalne grupe. „Ovoga puta će, izgleda, novi mitropolit biti uveden u posao u špaliru pendreka policajaca i kandila svite srpskih popova. Kako takvo hirotonisanje može biti dostojansteno kad narušava dostojanstvo Crne Gore, a svi crkveni akteri su svetosavske horovođe koji negiraju bilo kakvu osobenost, nacionalnost, državni i pravoslavni kontinuitet Crne Gore“, pita se Špadijer.

VELIKI RIZIK OD SUKOBA

Apostrofira i da hirotonisanje vladike SPC na Cetinju zapravo najavljuje završni čin posrbljavanja Crnogoraca. „Donesen je Zakon, obavljen popis crkvene imovine, a sam čin će ubrzati potpisivanje temeljnog ugovora. SPC je očistila i ono malo tinjajućeg crnogorstva koje je ostalo kod popova koji su bili uz bivšeg mitropolita. Cetinjski manastir je projektovan za ratni štab, a Bogoslovija za vojno učilište za potrebe totalnog razaranja Crne Gore“, ocjenjuje Špadijer. Poručuje i da se građanima ne može uskratiti niti zabraniti ustavno i demokratsko pravo da izražavaju nezadovoljstvo i da protestuju protiv čina koji vide kao ruganje nacionalnoj tradiciji, izdaju svoje države i čin političke provokacije. „Rizik od sukoba građanskog nezadovoljstva i demonstracije religijske kolonijalne bahatosti, kojoj asistira sila domaće vlasti, svakako je veliki. Ne vidim način da se spriječe neželjene posljedice osim da se ustoličenje obavi iza zidina nekog manastira van Cetinja“, zaključio je Špadijer. R.MUČALICA

Društvo

Neđelja, 15. avgust 2021.

INTERVJU: Dr Nemanja Radojević, specijalista sudske medicine, koji je tokom prvog talasa epidemije

Nevakcinisanima zabraniti javni prevoz, ulazak u restorane, tržne centre… Promocija vakcinacije nije na adekvatnom nivou, niti pravilno usmjerena, a ni politika prema nevakcinisanim nije dovoljno stroga. Moramo shvatiti da je vakcinacija apsolutno prihvatljiva; da je rizik od ozbiljnih neželjenih dejstava vakcine neuporedivo manji nego rizik koji sa sobom nosi kovid-19 oboljenje PODGORICA - Vakcinacija i ,,diskriminacija“ nevakcinisanih, poput ograničavanja kretanja, zabrane upotrebe javnog prevoza i taksija, ulaska u ugostiteljske objekte, tržne centre, javne ustanove… trebalo bi da bude jedini fokusirani odgovor na epidemiju korona virusa – kazao je u intervjuu Pobjedi dr Nemanja Radojević, specijalista sudske medicine, koji je tokom prvog talasa epidemije bio član Kriznog medicinskog štaba. Radojević je poručio da promocija vakcinacije u Crnoj Gori nije na adekvatnom nivou niti je politika prema nevakcinisanima dovoljno stroga. Iako, kako ističe Radojević, imunizacija ne može biti obavezna, zaposleni u prosvjeti, zdravstvu, policiji, pravosuđu, kao i u javnoj upravi, zatim oni koji rade u trgovini, ugostiteljstvu i javnom prevozu mogu se usloviti izborom između vakcinacije ili neplaćenog odsustva sa posla dok se epidemija ne završi. On poručuje i da zatvaranje granica sada nije pametna, niti korisna opcija.

POBJEDA: Epidemiološka situacija u Crnoj Gori se komplikuje, a posebnu opasnost predstavlja to što je ponovo uspostavljena lokalna transmisija. Ipak, čini se da država nema jasnu strategiju niti plan kako da se spriječi širenje virusa. Smatrate li da treba uspostaviti jasniji i precizniji sistem koordinacije i organizacije? RADOJEVIĆ: Po prirodi stvari, očekivano je da postoje sukobi interesa među različitim resorima Vlade u ovakvoj situaciji, iako se o tome ne priča javno ili se vrlo malo priča. Zdravstvene vlasti imaju obavezu gušiti epidemiju zarad očuvanja zdravlja populacije i to promocijom vakcinacije i restriktivnim mjerama kada vakcinacija nije na adekvatnom nivou kao što je kod nas, dok ekonomsko-finansijski sektor ima potrebu obezbijediti prilive u budžetu. To su dva tasa vage gdje se pravi kompromis i zbog toga sve izgleda kao da sistem nema jasan stav kako odgovoriti na ovaj novi talas. Moje mišljenje sam već neko-

liko puta javno iskazao, odnosno - danas, kada su različite vrste vakcina dostupne, smatram da promocija vakcinacije i ,,diskriminacija“ nevakcinisanih (ograničavanje kretanja, pristupa i sl.) treba biti jedini fokusirani odgovor na epidemiju. Restriktivne mjere su imale smisla na početku epidemije kada se nije znalo dovoljno o bolesti, kada sistem nije imao dovoljno opreme i zaštitnih sredstava i kada nije postojala vakcina. Sada to nije slučaj i društvo, makar onaj prosvijećeni dio, ne može biti talac antivaksera, praznovjerja i zabluda nevakcinisanih. Po svemu sudeći, ovaj korona virus će nastaviti da mutira, vakcine će biti manje ili više uspješne protiv novih sojeva, ali će se i one unapređivati, te se čini sasvim mogućim da ćemo morati naučiti živjeti sa koronom kao npr. sa gripom; odnosno da će sezonska vakcinacija biti redovna praksa, posebno preporučljiva za vulnerabilne kategorije stanovništva. POBJEDA: Među rijetkim smo zemljama koje su dozvolile stranim državljani-

Ukinuti rutinsko PCR testiranje POBJEDA: Nedavno ste saopštili da treba postepeno prestati sa rutinskim PCR testiranjem sumnjivih slučajeva, jer je to sada beskorisno i skupo, osim za osobe sa teškom formom bolesti kao i da testove nevakcinisanima treba naplaćivati. Da li je odluka o uvođenju besplatnog PCR testiranja za turiste bila pogrešna i previše skupa? RADOJEVIĆ: Fokusiranjem na prava vakcinisanih, mišljenja sam da sistem treba da se mane rutinskog PCR testiranja bilo koje osobe koja nema zapaljenje pluća, odnosno teško respiratorno oboljenje. Besplatno PCR testiranje je bespotrebno i vrlo skupo za zdravstveni sistem, jer ti podaci sada nemaju toliki značaj kao ranije. Zbog određivanja samoizolacije pozitivnim osobama, znatan broj oboljelih svjesno ne ide na testiranje. Zbog svega toga, time što su vakcine obezbijeđene i dostupne, sistem sada treba da se prepusti prirodnom toku ove epidemije. Kao vakcinisana osoba i osoba koja je prebolovala kovid-19, ja se osjećam bezbrižno, osjećam se zaštićen i uopšte ne marim da li ću ponovo biti inficiran jer znam da to može biti samo na nivou obične prehlade.

Nemanja Radojević

ma ulazak bez ikakvih uslova. Može li Crna Gora zaštititi svoje građane ako granice ostanu otvorene? RADOJEVIĆ: Politika zatvaranja granica u okolnostima pandemije (globalne epidemije) mogla je imati efekat samo na početku kada je postojala nada da će se korona globalno brzo pobijediti i da ćemo, kao neka skrivena oaza, pokušati da ostanemo mimo svijeta. Zatvaranje granica, testiranje putnika i turista je sada besmisleno jer su stope zaraženih manje-više slične od države do države. Moramo prestati da posmatramo sebe izolovano od epidemije u susjedstvu. Mi

smo samo mala kockica u globalnom mozaiku i živjećemo posljedice korone u regionu, Evropi i šire. Zatvoriti se nije pametna ni korisna opcija. POBJEDA: Da li je imunizacija jedini mogući odgovor na epidemiju? RADOJEVIĆ: Na osnovu do sada raspoloživih podataka i zdrave logike, imunizacija predstavlja najbolji mogući odgovor na epidemiju u okolnostima nužne potrebe da se napravi balans između zdravstvenih i ekonomskih težnji (a obje su legitimne). Građani moraju shvatiti da je danas preveliki rizik biti nevakcinisan. Korona neće tek tako pro-

ći, a vakcinisane osobe čak i ako obole, imaju blažu formu bolesti i rizik od smrti je gotovo ravan nuli. POBJEDA: Kako komentarišete to što je Crna Gora na začelju Evrope po broju vakcinisanih? RADOJEVIĆ: Svijest o potrebi za brigom o sopstvenom zdravlju u našem društvu je na niskom nivou. Pogledajte samo procente pušača, gojaznih ili fizički neaktivnih ljudi u populaciji i tada ni najmanje ne iznenađuje niska stopa vakcinisanih. Utisak je da građani Crne Gore imaju tu lošu osobinu - da se svi u sve razumijemo, da svaki pojedinac tačno zna najbolje šta su to rukometašice trebale da ura-



Ovaj korona virus će nastaviti da mutira, vakcine će biti manje ili više uspješne protiv novih sojeva, ali će se i one unapređivati, te se čini sasvim mogućim da ćemo morati naučiti živjeti sa koronom kao npr. sa gripom

Društvo

Neđelja, 15. avgust 2021.

bio član Kriznog medicinskog štaba

Raste broj oboljelih od korona virusa, među zaraženima i 57 turista

PODGORICA – U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od poljedica korona virusa preminule dvije osobe, a registrovana su 394 nova slučaja infekcije, od čega 337 među građanima i 57 među turistima. Preminuli su iz Podgorice i Cetinja, od kojih je mlađi imao 53 a stariji 83 godine. Otkriveni slučajevi su - 90 iz Podgorice, i to naših državljana, iz Ulcinja naših 43 i 25 turista, Budve 23 naših i 17 turista, zatim u Baru 26 naših državljana i pet turista. U Kotoru je registrovano 28 naših državljana, u Herceg Novom 17 i četiri turista, dok je u Nikšiću zabilježeno 16 naših državljana i dvoje turista. U Tivtu je bilo 17 naših državljana, Bijelom Polju 16, Beranama 12 i jedan turista, dok je na Cetinje registrovano 11 naših državljana, u Rožajama 10 i jedan turista. Plav je registrovao šest oboljelih crnogorskih državljana i dvoje turista, dok je u Danilovgradu i Šavniku zabilježeno po

Ljekar koji odbije da se vakciniše je upitnog medicinskog znanja

POBJEDA: Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) predložili su nedavno slanje jasnijih poruka, obaveznu vakcinaciju zdravstvenih radnika i povratak univerzalnom nošenju maski. Da li, po Vašem mišljenju, vakcinacija za zdravstvene radnike treba da bude obavezna? RADOJEVIĆ: Konvencije o ljudskim pravima, kao civilizacijske tekovine, jasne su po pitanju obavezne vakcinacije. Vakcinacija ne može biti obavezna, ali određeni sektori mogu ograničiti rad ili pristup nevakcinisanim osobama, što je u skladu i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Ja donekle mogu razumjeti medicinskog laika u vidu niskoobrazovane osobe koja vjeruje da će vakcinacijom biti ,,čipovana“, da će postati neplodna, ili šta već, što je sve vjerovatno u skladu sa njenim zabludama i praznovjerju i po drugim pitanjima, ali zdravstveni radnik koji je odbio vakcinaciju je, po meni, vrlo upitnog opšteg medicinskog znanja, što je za posebnu brigu zdravstvenih vlasti. Slično je i sa prosvjetnim radnicima. Kompletan javni sektor (prosvjeta, zdravstvo, policija, pravosuđe, javna uprava i sl.), kao i sve uslužne djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, javni prevoz i sl.) se može usloviti izborom između vakcinacije ili neplaćenog odsustva sa posla dok se epidemija ne završi. Ovdje prosto mora postojati snažan i jasan cilj države da se dostigne veoma visok procenat vakcinisanih u populaciji, kada već svijest stanovništva nije na nivou razvijenih društava. Na ovaj način bismo koronu sveli na nivo bilo koje druge respiratorne infekcije sa kojima smo i ranije živjeli ne osvrćući se previše na njih.

de za medalju na Olimpijskim igrama, da smo svi briljantni političari, pa i da smo otkrili svjetsku zavjeru o koroni i farmaceutskoj mafiji. Sve je to posljedica zapravo vrlo skromnog opšteg obrazovanja društva, odnosno nikako da se držimo one: ,,Obućaru, ne dalje od cipela“. Da bismo bili uspješniji u borbi protiv korone, moramo početi vjerovati ljekarima, struci i nauci, od-

nosno moramo shvatiti da je vakcinacija apsolutno prihvatljiva; da je rizik od ozbiljnih neželjenih dejstava vakcine neuporedivo manji nego rizik koji sa sobom nosi kovid-19 oboljenje. Mišljenja sam da promocija vakcinacije nije na adekvatnom nivou, niti pravilno usmjerena, kao i da politika prema nevakcinisanim nije dovoljno stroga. Sl. RADONJIĆ

S.VASILJEVIĆ

Preminulo dvoje, 394 pozitivnih

U bolnicama se liječi 141 pacijent

pet oboljelih. U Tuzima je registrovano četvoro oboljelih od korona virusa, Mojkovcu, Petnjici i Plužinama po dvoje i po jedan slučaj u Pljevljima i Gusinju. Udio novopozitivnih slučaje-

va u ukupnom broju testiranih za 13. avgust 2021. godine je iznosio 9,14 odsto. U bolnicama u Crnoj Gori trenutno se liječi 141 pacijent zaražen korona virusom. To je najveći broj hospitalizova-

U Budvi najviše zaraženih

Sa budvanske plaže

PODGORICA - U Crnoj Gori je po opštinama najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Budvi, Ulcinju i Tivtu. U Budvi je registrovano 2.185 zaraženih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana,

Ulcinju 1.585 i u Tivtu 1.055. U Kotoru su registrovana 844 oboljela od kovida-19 na 100 hiljada stanovnika, na Cetinju 797, u Herceg Novom 755, Šavniku 642, Baru 529. U Podgorici je u posljednjih 14 dana, registrovano 418 zaraženih korona virusom na 100 hiljada stanovnika, u Plužinama

Si dens festival pozvao mlade da se vakcinišu

Za medicinske radnike 1.000 ulaznica PODGORICA - Muzički festival Si dens opredijelio je za medicinske radnike 1.000 ulaznica i pokrenuo kampanju za vakcinaciju mladih „Neću više da plešem sam/a“, Svi mladi koji se od 18. avgusta vakcinišu na jednoj od zvaničnih lokacija širom Crne Gore, i ostave svoje lične podatke (ime i prezime, godinu rođenja, mesto prebivališta i imejl), dobiće, kako su saopštili jednodnevne ulaznice za otvaranje Si dens festivala, 26. avgusta, kada će nastupiti jedni od vodećih hitmejkera današnjice Meduza, virtuozni umjetnik iz Amsterdama srpsko-holandskog porijekla Satori,

Bajaga i instruktori i bend Parampaščad. Akcija će trajati do 24. avgusta ili do isteka zaliha. Lokacije punktova se nalaze na linku seadansefestival.meNa Festival, koji se održava u Buljarici od 26. do 29. avgusta, mogu da uđu posjetioci koji ispunjavaju jedan od četiri uslova iz Nacionalne kovid potvrde: dokaz da je osoba u cjelosti vakcinisana ili da je dobila makar prvu dozu vakcine, ili negativan PRC test ne stariji od 72 sata, ili pozitivan nalaz PCR testa stariji od 14, a ne stariji od 180 dana (što je dokaz da je posjetilac preležao kovid-19), ili negativan brzi antigenski test BAT, ne stariji od 48 sati. Sl. R.

383, Petnjici 382, Nikšiću 366, Plavu 349, Beranama 315, Bijelom Polju 303 i u Tuzima 267. U Danilovgradu je registrovan 241 oboljeli od kovida-19 na 100 hiljada stanovnika, Rožajama 213, Pljevljima 181, Andrijevici 153, Kolašinu 138, Mojkovcu 132, na Žabljaku 130 i u Gusinju 125. R.P.

nih još od 17. maja, kada je na bolničkom liječenju bilo 130 kovid pacijenata. Iz Kliničkog centra je saopšteno da se u toj ustanovi od korona virusa liječi 35 osoba od kojih je 14 životno ugroženo. Sl. R.

U Ulcinju dnevno urade i do 200 testova Opština Ulcinj bilježi rast novooboljelih od korona virusa, te je u Domu zdravlja opet otvorena kovid ambulanta u kojoj se testira i do 200 pacijenata. Osim građana, besplatno se testiraju i turisti, kojima treba PCR za povratak u svoju zemlju. Uslov za turiste je da imaju potvrdu o plaćenoj boravišnoj taksi. Iz Doma zdravlja apeluju da se poštuju mjere prevencije i pozivaju na vakcinaciju. Većina onih koji su planirali odmor u Ulcinju, vakcinisali su se u zemlji iz koje dolaze. Direktorica Doma zdravlja Ulcinj Sadije Holaj je u izjavi za RTCG apelovala da se svi pridržavaju mjera i podsjeća da su dostupne Sinofarm, Astra Zeneka i određene količine Fajzera, te pozvala građane da se vakcinišu. R.P.

Crnom Gorom

Neđelja, 15. avgust 2021.

Vatrena stihija i dalje u kanjonu Tare

Gradonačelnik Prijestonice obišao Katunsku nahiju gdje je aktivno više požara

CETINJSKI LIST

Cetinjskim vatrogascima po 200 eura

U kanjonu je i gust dim koji otežava disanje i smanjuje vidljivost

Požar se razvio u dva pravca PODGORICA - Požar u kanjonu Tare i dalje se razvija i prerasta u dva odvojena, od kojih se jedan širi uzvodno ka selu Zaglavak, a drugi u pravcu toka rijeke, ka selu Zasada, kazao je komandir Službe zaštite i spasavanja Goran Čavić. On je Televiziji Crne Gore rekao da se vatrogasci nalaze na

vrhovima planine Bunetina, gdje su uz pomoć helikoptera spustili pet ljudi koji su gasili požar dužine dva kilometra. -Požar se razvija u dva pravca, nizvodno i uzvodno kanjonom Tare. Teško je pristupačan teren, helikopteri su danas gasili, vidjećemo kakvi će efekti biti – kazao je Čavić Dodatna opasnost su, prema

njegovim riječima, povremeni odroni, kao i padanje opožarenih i nagorjelih stabala. U kanjonu je i gust dim koji otežava disanje i smanjuje vidljivost. U gašenju požara angažovani su i i helikopteri Vojske Crne Gore i Direktorata za zaštitu i spasavanje. Situacija u Mrkojevićima i Ba-

KAŠĆELAN: Cetinjski vatrogasci na visini zadatka

ru je pod kontrolom. Tamo je, kako prenose portali, izgorjelo više stotina stabala maslina. Komandir Službe zaštite i spašavanja Bar Darko Vidaković za Televiziju Crne Gore je rekao da na čitavom lokalitetu nema dima, te stoga povlače vozila i ljudstvo, dok će jedna ekipa do daljeg biti dežurna. Sl.R.

PODGORICA - Prijestonica Cetinje nagradiće sa po 200 eura pripadnike Službe zaštite i spašavanja koji već danima gase brojne požare na teritoriji te opštine, najavio je gradonačelnik tog grada Aleksandar Kašćelan nakon obilaska vatrogasaca u Katunskoj nahiji. Na tom području aktivno je više požara, a cetinjskim vatrogascima u gašenju, osim kolega iz drugih opština, pomaže Vojska Crne Gore sa dva helikoptera i Direktorat za zaštitu i spašavanje sa jednim avionom. - Kao i uvijek, cetinjski vatrogasci su na visini zadatka i ulažu maksimalne napore da se zaustavi širenje vatre na prostoru koji je razruđen i na pojedinim mjestima nepristupačan. Trenutno su požari pod kontrolom, a najvažnije je da su kuće kojima se požar približavao za sada bezbjedne - kazao je Kašćelan. Sl. R.

IN MEMORIAM: DR ŠUKRIJA TUZOVIĆ

„Danilovgrad je uz Cetinje“ PODGORICA – Transparent sa natpisom ,,Danilovgrad je uz Cetinje“, koji je u petak zapaljen, ponovo je juče postavljen na istom mjestu. Transparent je prvobitno postavljen u Danilovgradu uoči dolaska premijera Zdravka Krivokapića u radnu posjetu tom gradu. Dušan Cicmil, koji ga je postavio, kazao je inspektorima, kako

prenosi CdM, da on nije postavljen da bi bilo koga provocirao ili uvrijedio, već je njegovo pravo značenje podrška antifašističkoj Crnoj Gori, samim tim Cetinju. Iz Udruženja Crnogorci Danilovgrad poručili su da se niko neće pokolebati. - Zamislite koliko straha boravi u ljudima kad je potrebna četa da zapali jedan mali transparent - naveli su oni ranije. Sl. R.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta

Distribucija besplatnih udžbenika po planu PODGORICA – Distribucija besplatnih udžbenika po školama, koja je počela 10. avgusta, odvija se u skladu sa dinamikom prispijeća udžbenika iz štamparija, a prema utvrđenom planu – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Ministarstvo je, u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS), obezbijedilo besplatne udžbenike za osnovnu školu za sve upisane učenike. Takođe je, kako su kazali, upoznalo škole sa planom distribucije udžbenika, kako bi se obezbijedilo nesmetano preuzimanje istih. -V. d direktorice Direktorata za tercijalno obrazovanje Neda Ojdanić, koja je i organizator distribucije besplatnih udžbenika svim školama u Crnoj Gori, uvjerila se u uspješnu realizaciju ovih aktivnosti u Nikšiću, Kotoru, Herceg Novom i Podgorici – navode iz resora prosvjete. Sl.R.

Bio je spreman da pomogne u svako doba Šukrija Tuzović rođen je 5. februara 1936. godine, a to je bila godina kada je naša Podgorica bila na udaru policijske torture. Kada je imao četiri godine počeo je Drugi svjetski rat i u tom razdoblju izgubili smo oca i mnoge srodnike. Prilikom savezničkog bombardovanja, srušena nam je kuća u centru Stare varoši (Ulica prava kišmahala). Završetak rata dočekali smo u Tuzima, mjestu po kojem naše bratstvo nosi prezime. U takvim okolnostima, Šukrija je osnovnu školu počeo sa dvije godine zakašnjenja, ali se ipak brzo prilagodio školskim obavezama. Osnovnu školu završio je s odličnim uspjehom i nastavio školovanje u Gimnaziji 1951. godine. Šukrija je bio fudbalski nadaren. Međutim, čim je počeo gimnaziju shvatio je da učenje i sport u tim godinama teško mogu zajedno, pa je odbijao ponude za nastavak fudbala i tako nastavio uspješno školovanje. Dvije godine ranije, 1949. otišao sam na studije u Beograd. Kada sam završio, 1953. godine, vratio sam se u Podgoricu i počeo da radim u Radio Titogradu kao novinar. Ubrzo sam pozvan u Gimnaziju da predajem istoriju, gdje je Šukrija pohađao drugi razred. Pripalo mi je da predajem drugom razredu, ali sam odbio Šukrijino odjeljenje, iz porodičnih obzira. U tom i svim ostalim razredima bio je odli-

Šukrija je zadnji desno u donjem redu

čan đak i uspješno je maturirao 1955. godine. Upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu, a završio ga je nakon sedam godina. Poslije obavljenog staža u Osijeku, otišao je u Beograd na odsluženje vojnog roka. Bio je ljekar u Titovoj gardi i tamo se upoznao sa generalom Vecom Radičevićem. Kada je saznao da je Šukrija staropodgoričko dijete, general je nastojao da ga što više približi sebi i porodici. Pričao mi je da je kao ljekar u gardi bio pošteđen mnogih vojničkih obaveza. Kada je završio vojni rok, vratio se u Zagreb, đe je počeo raditi u poznatoj zagrebačkoj klinici „Šalata“, što mu je dosta pomoglo da stekne neophodno iskustvo ortopeda – hirurga. Nakon izvjesnog vremena, upoznao je jedan bračni par iz Njemačke i zahvaljujući njima otišao je u tu zemlju i počeo da radi u renomiranoj

bolnici u Dizeldorfu, u kojoj je radio nekoliko godina. Potom je prešao u Esen, u kojem je nastavio da radi kao ortoped – hirurg. U septembru 1979. godine, u godini kada je Crnu Goru zadesio jak zemljotres, u Felbertu je otvorio svoju kliniku. Ja sam u to vrijeme bio na Mediteranskim igrama u Splitu na funkciji šefa pres službe, pa nijesam mogao poći na taj za njega životni događaj. Nekoliko godina kasnije postao je doktor medicinskih nauka. Kao ljekar bio je izuzetno cijenjen, osobito od naših ljudi kojima je u svako doba bio spreman da pomogne. Nekima je i živote spašavao. Kada mu je supruga umrla, bio sam sa braćom na sahrani. Te noći, oko ponoći, pozvonio mu je telefon. On se počeo spremati, a na moje pitanje „đe će“, odgovorio mi je: „Pacijent me zvao. Potreb-

na mu je pomoć“. „Zašto mu ne kažeš da ti je umrla žena“, pitao sam ga, a on mi je odgovorio: „Ženu ne mogu vratiti, njemu možda mogu pomoći“. Jedan naš mlađi brat doživio je saobraćajni udes i slomio sedam rebara, a izgledao je kao da mu je kraj života. Šukrija je došao avionom i počeo da cijepa bolničke čaršave da bi ga previo. Bratu je odmah bilo lakše i zaspao je kao jagnje. Tražio je da ode kući, ali mu je Šukrija rekao: ,,Slušaj ono što ti doktori kažu, a o meni ne pričaj...“ Kad god bi dolazio na odmor u Podgoricu, svaki dan su ljudi koji su imali zdravstvene probleme dolazili kod njega u našu porodičnu kuću da bi im ukazao pomoć. Posvećivao im je veliku pažnju. Često je i zakazivao termine da bi stigao sve da pregleda. To ga je ispunjavalo. Ja sam, kao najstariji brat, često išao kod njega, dok mu je bila živa žena, Njemica, sa kojom ima sina Svena, a bila je jako gostoprimiva prema cijeloj porodici. Kasnije se oženio Bosankom. Šukrija je umro 5. jula 2021. godine u Njemačkoj. Sin mu je bio u Australiji, đe radi, pa smo čekali 12 dana da dobije odobrenje za izlazak iz zemlje zbog kovid situacije. Šukrija je želio da bude sahranjen u Tuzima, mjestu našeg korijena i želja mu je ispunjena. Doveli su ga avionom 17. jula, kada je u krugu uže porodice obavljena sahrana. Na kraju zahvaljujem užoj i široj rodbini, građanima Tuzi i Podgorice i mnogih drugih gradova, čak i iz inostranstva, na svesrdnim saučešćima, upućenim lično, putem telefona ili telegrama. Husein Ceno TUZOVIĆ

Hronika

Neđelja, 15. avgust 2021.

Radoje Zvicer i Jevgen Dejdej

Bivši ukrajinski poslanik pod istragom zbog sumnje da je pomagao atentatorima na Zvicera KIJEV - Protiv bivšeg ukrajinskog poslanika i pomoćnika načelnika Nacionalne policije Kijeva Jevgena Dejdeja, kao i dvojice policajaca pokrenut je krivični postupak zbog sumnje da su tokom maja prošle godine obezbijedili prevoz kroz Ukrajnu osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera. To se navodi u odluci Okružnog suda Pečersk grada Kijeva, piše ukrajinski portal Antikor. Radoje Zvicer teško je ranjen 26. maja prošle godine u kvartu u Kijevu u kojem je živio. Zvanično su, za pokušaj ubistva vođe kavačana, osumnjičeni Stefan Đukić (30) kod koga je pronađen pasoš Sjeverne Makedonije na ime Gerge Katse, kao i crnogorski državljanin Emil Tuzović i srpski državljani Petar Jovanović i Milan Branković. Sva četvorica su u pritvoru. Podsjećamo, ukrajinski portal Detective-info je ranije objavio da je Dejdej, na poziv prijatelja iz Poljske, angažovao dva službenika ukrajinske policije –Rostislava Černobrivija i Semjona Gordienka, i poslovnog partnera njegove supruge da dovezu u Kijev atentatore na Zvicera i da ih nakon zločina preveze do Odese. Bivši ukrajinski poslanik pomagao atentatorima na Zvicera. Slučaj istražuje Državni biro za istrage (GBR) koji tre-

ba da utvrdi njihovu ulogu u ovom slučaju. Dejdej, poslanik Radikalne stranke u 8. sazivu ukrajinskog parlamenta, i dva policajca vode se kao svjedoci u slučaju pokušaja atentata na 38-godišnjeg Zvicera, 26. maja u centru Kijeva. Napadače na Zvicera su, navodno, policajci dovezli do centra Kijeva, a zatim pokušali da ih evakuišu u pravcu Moldavije. Ukrajinske specijalne policijske snage su osujetile ovu namjeru i privele osumnjičene. Od ranije je poznato da je u automobilu u trenutku privođenja osumnjičenih zatečen i visoki službenik ukrajinske policije Rostislav Černobrivi, a da se za volanom, prema informacijama portala Detective-info, nalazio drugi policajac, 25-godišnji Semjon Gordienko. U svojim ranijim svjedočenjima Gordienko i Černobrivi potvrdili su da su, na zahtjev Jevgena Dejdeja, osumnjičene za pokušaj ubistva dovezli u Kijev i pokušali da im pomognu da napuste Ukrajinu nakon izvršenog zločina. Međutim, tokom saslušanja, policijski službenici, kao i bivši ukrajinski poslanik, kazali su da nijesu znali s kojom misijom su stranci stigli u Ukrajinu. Dejdej i dvojica policajaca su se izjasnili da, bez obzira na optužbe, nastavljaju da rade za Nacionalnu policiju. T.K.

Uspješna spasilačka akcija na Prokletijama

Prokletije

Gorska služba evakuisala povrijeđenog Poljaka GUSINJE – Poljski turista juče je pronađen i izvučen iz reona Kotlovi na Prokletijama gdje se povrijedio tokom planinarenja. U akciji spašavanja učestvovali su pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore i Aviohelikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova. Poljak je prilikom planinarenja zadobio povredu noge.

Pripadnici Gorske službe došli su do povrijeđenog, ukazali mu pomoć, a potom se u akciju uključila Avio-helikopterska jedinica MUP-a radi evakuacije Poljaka. On je predat ekipi Hitne pomoći na dalje postupanje. U Gorskoj službi podsjećaju da je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje. C. H.

U SDT-u saslušani uhapšeni za planiranje likvidacije Milivoja Katnića, Saše Čađenovića, Zorana i Petra Lazovića, Ivana Đokovića i planiranje prebijanja sutkinje Biljane Uskoković

,,Škaljarcima“ određeno zadržavanje do 72 sata d.mijAtović

Antikor

Ukrajinci istražuju ulogu Dejdeja i dvojice policajaca u slučaju napada na vođu kavačkog klana

PODGORICA – Petorici uhapšenih pripadnika škaljarskog klana juče je nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da su učestvovali u planiranju likvidacije specijalnih tužilaca, sutkinje Višeg suda i službenika Specijalnog policijskog tima, saznaje Pobjeda. U akciji hapšenja lisice na ruke stavljene su u petak Milanu Brajoviću, Dušanu Boljeviću, Ninu Koraću, Aleksandru Raičeviću i Stefanu Mićiću. Kao pripadnici te kriminalne organizacije, kojom su iz ukrajinskog zatvora rukovodili Stefan Đukić i Emil Tuzović, označeni su i Kotoranin Dušan Dudić i Podgoričanin Zoran Perović koji su u bjekstvu. Saslušani pripadnici Đukićeve grupe biće u ponedjeljak sprovedeni kod sudije za istragu Višeg suda koji će odlučivati o prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva da im se odredi pritvor. Advokat Nikola Tomković je saopštio da je na predmet, kojim je obuhvaćen njegov branjenik Milan Brajović, stavljena oznaka tajnosti. Iz tog razloga, nije želio da otkriva detalje navodeći da je njegov branjenik negirao izvršenje krivičnih djela koja mu je SDT stavio na teret. Akcija hapšenja ove grupe uslijedila je nakon šestomjesečne istrage Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog tužilaštva, uz intenzivnu pomoć tehnoloških eksperata Europola i nekih zapadnih partnerskih službi tokom koje su u presretnutim telefonskim razgovorima razotkriveni planovi likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića, policijskih rukovodilaca i službenike Zorana Lazovića, Petra Lazovića i Ivana Đokovića.

isTraga

Nalazi istrage ukazuju da je škaljarska kriminalna grupa planirala i da brutalno pretuče sutkinju Biljanu Uskoković, koja je vodila predmet protiv Stefana Đukića-Mandića, okrivljenog za teško ubistvo. Osim čelnih ljudi Specijalnog državnog tužilaštva, devetočlana kriminalna grupa, u sadejstvu sa još nekoliko za sada neidentifikovanih osoba, planirala je ubistvo članova suprotstavljenog kriminalnog klana, Nikole Dedaja iz Bara i Jasmina Osmanagića iz Ulcinja. Prema informacijama Pobjede, osim planiranja više teških krivičnih djela, ova kriminalna grupa je imala namjeru da – koristeći nove političke okolnosti, odnosno formiranje nove vlasti u Crnoj Gori – preko određene osobe u Vladi Crne Gore, uz pritisak i podmićivanje, ,,izdejstvuje“ što hitniju smjenu vrha Specijalnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, da bi se kasnije sa njima obračunali. U presretnutim razgovorima,

šalje poruku :,,Samo da ga maknu, raznijeću ga u 100 komada, i njega i brata mu“! Početkom februara razvoj situacije u Crnoj Gori, usvajanje Zakona o penzijskom osiguranju te objave iz Demokratskog fronta da će Milivoje Katnić morati 17. februara po sili zakona da ide u penziju, kao i najava usvajanja tužilačkih zakona – ponovo su osokolile vođu kriminalne grupe. Đukić izdaje naredbu Brajoviću, nakon konstatacije da će glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni tužilac Saša Čađenović ,,sigurno biti smijenjeni“ – da dolazi vrijeme obračuna i da to prenese ostalim članovima, prije svega Dušanu Dudiću. - Jes, moj brate, raznijet ih treba, kad izađu otet i zalivadit – instruirao je Đukić.

obračun sa poliCijom

Sa jučerašnjeg privođenja u Specijalno tužilaštvo

u čije transkripte je Pobjeda imala uvid, eksperti Europola evidentirali su komunikaciju Đukića i Perovića sa doskorašnjim generalnim sektretarom Vlade Božom Milonjićem, preko kojeg su ,,škaljarci“ planirali da djeluju ka izvršnoj vlasti ne bi li izdejstvovali ekspresnu smjenu vrha Specijalnog tužilaštva. Prije angažovanja u Vladi Crne Gore, Milonjić se bavio advokaturom. U procesu za bacanje bombe na kuću i upravo u jednom krivičnom procesu branio je jednog od uhapšenih u ovoj akciji, Zorana Perovića od optužbi da je nalogodavac bombaškog napada na kuću šefa sprovodničke službe spuškog zatvora Saše Burića. Prema navodima iz krivične prijave Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović sumnjiče se da su 16. septembra prošle godine oformili kriminalnu organizaciju koja je – osim ciljeva ,,usmjerenih ka sticanju nezakonite dobiti i moći kroz primjenjivanje nasilja i zastrašivanja“ – stvorena i radi „pokušaja uticaja na političku, izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast“. U naletu političkih promjena, najavljenih čistki u policiji i tužilaštvu, koje su nagovijestili čelnici nove vlasti, visoko rangirani članovi škaljarskog klana vidjeli su priliku da eliminišu mafijašku konkurenciju, ostvare uticaj u tužilaštvu i su-

dovima ali i likvidiraju tužioce koji su ih progonili i eliminišu sudije koji su im sudili. Presretnuti razgovori koje su ,,škaljarci“ obavljali –telefonima preko kriptovane aplikacije „Sky ECC“ otkrivaju da je Đukić davao direktne instrukcije svojim ljudima na terenu – Brajoviću, Peroviću i Dudiću.

meTe

Prvi na spisku meta za likvidaciju bio je specijalni tužilac Saša Čađenović koji je podigao optužnicu u Đukićevom slučaju u predmetu za teško ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića. Presretnute poruke pokazuju da je Đukić iz Ukrajine bio dobro obaviješten o razvoju političke situacije u Crnoj Gori i namjeri nove vlasti da smijeni čelnike SDT-a. U iščekivanju smjene Čađenovića, Đukić predlaže da bi specijalnog tužioca koji je pod lupom nove vlasti, trebalo dodatno destabilizovati, zaplašiti ili prisiliti na neku vrstu ilegalnog dogovora. - Da l’ da ga stisnemo malo ako će ga maći, nije ni on lud da se zamjera kad zna da ostaje bez zaštite države. Zna dobro da smo mu kivni - ponovo je pitao svog neidentifikovanog kriminalnog sagovornika. Kako je vrijeme odmicalo, a nije bilo smjena u Specijalnom tužilaštvu, tako je rastao bijes Stefana Đukića pa Brajoviću

Osim organizacije likvidacije čelnika specijalnog tužilaštva, vođe kriminalne grupe Đukić i Tuzović su željeli ,,poravnati račune“ i sa Zoranom Lazovićem, rukovodiocem Specijalnog odjeljenja, njegovim sinom Petrom Lazovićem i Ivanom Đokovićem, članovima specijalnog policijskog tima. - Treba ubiti ove policajce za sve što su radili – decidirani su Đukić i Tuzović. Plan je bio da Brajović i Perović, iskusni u rukovanju eksplozivom, postave eksplozivne naprave na daljinsko navođenje ispod automobila policajaca i tako likvidiraju Zorana i Petra Lazovića i Ivana Đokovića. Posebna meta kriminalne grupe bila je sutkinja specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Biljana Uskoković. Đukić je imao i poseban, lični i porodični motiv da targetira sutkinju Uskoković: ona je bila predsjednica sudskog vijeća u predmetu za ubistvo Jovana Klisića, u kojem je osim Stefana Đukića-Mandića optužnicom koju je potvrdio sud bila obuhvaćena i njegova porodica, kao dio kriminalne grupe: supruga Danijela, majka Zorica, polubrat Vuk Lakićević. ,,Oću da je polomim, neću da me ona sudi!“, poručio je Đuklić u jednoj od poruka. Dudiću saopštava da „ona ima 45 kg, kad je opali čovjek po koljena svom snagom, puca noga“; „po leđima je opali da padne, a neće reć ni puć, ka pokošena i onda samo 20 sekundi po nogama i rukama“. Prijedlog Dudića ,,da koristi pištolj sa prigušivačem“ i da puca sutkinji u nogu, ,,jer je to jednostavnije, traje samo par sekundi“… Đukić-Mandić odbija i insistira da sutkinja bude „samo“ pretučena. Crnogorski istražitelji i policija, zahvaljujući kolegama iz Europola, imali su punu kontrolu nad komunikacijom kriminalaca i tako uspjeli da preduzmu potrebne mjere zaštite. Sutkinji Biljani Uskoković Uprava policije dodijelila je zaštitu – 24 sata fizičko obezbjeđenje. b.robović

Reportaža

Neđelja, 15. avgust 2021.

MANIFESTACIJE: ,,Pazarni dan“ na Bjelasici ojačan zvukom „starih mašina“

Dok se mlada krtola krčka na šporetu u staroj kamenoj kući ušuškanoj među bukvama, Pavle Vujošević ispred kolibe nalaže vatru po svim pravilima koje primjenjuju pobornici buškraft zajednice: nož, kremen i varnica užare slamu i koru drveta, sa njih se vrelina polako prenosi na grančice, potom se uhvate zagranci i na kraju cjepanice... Kraj ognjišta propisno ograđenog kamenom - i pozicioniranog tako da nema opasnosti da se vatra otrgne kontroli - ostatak ekipa đelje prutove od lijeske i na njih niže ražnjiće od mesa i povrća. Riječ po riječ, red šale, red salate, red ukusnih zalogaja i druženje traje duboko u noć na mjestu gdje se u vodi Bukumirskog jezera ogleda nebeski svod uramljen planinama Kučke krajine.

Izložena raznovrsna ponuda

Priganice i kačamak na haubi oldtajmera

Obrenović: Da malo svi „prikočimo“ i pogledamo oko sebe Mladen Obrenović, izvršni direktor Društva prijatelja Kolašina, je imao dosta posla, ali i dosta razloga za zadovoljstvo. Ovaj poznati arhitekta je na pravi način „projektovao“ kompletan događaj... - Pazarni dan je naša tradicionalna manifestacija koju smo nekada organizovali na trgu u Kolašinu. Degustaciju domaće hrane i domaćih proizvoda, upoznavanje sa suvenirima i ljekobiljem, pčelinjim proizvodima. Našu manifestaciju vole i inostrani i domaći gosti. Svako nalazi sadržaje za sebe. Spojili smo staru i tradicionalnu hranu sa starim automobilima. Stari automobili, stara tradicionalna hrana, korak folklora, čisti nazduh na Bjelasici, eto okvira za originalnu turističku ponudu. Po meni, današnji događaj je prilika za sve nas da malo „prikočimo“, da zastanemo i osvrnemo se oko sebe, prisjetimo se kako smo to nekada živjeli. Naša tradicionalna hrana, tradicionalni suveniri, svjež planinski vazduh, mogu nam u tome itekako pomoći. U tom evociranju uspomena i emocija oldtajmeri imaju jako važnu, možda i presudnu ulogu. Vozili su se mnogo sporije nego današnji automobili, ali je njihov učinak bio isti. Mislim da u tome leži pouka i poruka današnje manifestacije – kazao je Mladen Obrenović, izvršni direktor Društva prijatelja Kolašin.

Utočište i

POSVEĆENOST

Fićo – pobjednik među oldtajmerima

Ski centar Kolašin 1600, dokazujući da i ljeto brojem gostiju mora „stizati“ zimu, bio je domaćin izložbi oldtajmera koje su na planinu dovezli ljubitelji ovih „četvorotočkaša“ iz Pljevalja. Spoj tradicije i strasti prema „četvorotočkašima“. I poruka: neke brzine treba odložiti i usporiti KOLAŠIN – Desimir Desko Bulatović je skroman, za razliku od njegovih suvenira koji su brižljivo i znalački „prešli“ put od obradivog drveta do novog oblika koji se traži. Ovaj vrijedni i svestrani Kolašinac je poslije dužeg vremena dobio priliku da izloži svoje radove u drvetu. Evo, dočekali smo, kaže i vjeruje da se neće toliko dugo čekati na narednu prezentaciju „šta se sve može od drveta“. Vjeruje da će, uprkos svemu, biti više života, a manje epidemije... Naporom i idejom „u troje“, Skijališta Crne Gore, Društvo prijatelja Kolašina i Turistička organizacija Kolašina, organizovana je više nego zanimljiva avgustovska turistička subota na Bjelasici. Ski centar Kolašin 1600, dokazujući da i ljeto brojem gostiju mora „stizati“ zimu, bio je domaćin izložbi oldtajmera koje su na planinu dovezli ljubitelji ovih „četvorotočkaša“ iz Pljevalja. Takođe i manifestaciji „Pazarni dan“ koja na jednom mjestu okuplja kreativne ljude posvećene suvenirima, ljekobilju, medu, domaćim proizvodima. Kakvu su nekada snagu u Kolašinu imale te dvije riječi „pazarni dan“. Bio je to ,,poneđenik“ i toga dana se završavalo dosta poslova, dogovora, śednika, koliko svih drugih dana u neđelji...

Bukumirsko jezero iz prve ruke: U posjeti ljubitelju p

Manifestacija nosi ime nekadašnjih „kolašinskih poneđenika“. Ovu avgustovsku subotu obilježavaju i Mile Popović sa suvenirima. Prigaju se priganice oko Nade Vukićević koja je znala da na ovakvim manifestacijama često „osmoči“ najbolji i prvoplasirani kačamak. Kao da postoji drugoplasirani i trećeplasirani kačamak, kao da postoji loš kačamak. U znamenitom nacionalnom restoranu „Savardak“ i dalje stoji tekst s naslovom „Kačamak je najbolji čoek poslije druga Tita“. Peđa Puletić je ispod obronaka Sinjavine stigao na Bjelasicu sa svojim ljekovitim biljem, ali i pričama i imenima kome je sve pomogao. Bjelasica nije bila daleko ni Refku Hadžibegoviću da iz Bijelog Polja dođe sa svojim „ljekarijama“ i iskustvom u toj oblasti, kao ni Mileti Dačeviću koji je uz ljekovito bilje ponudio i originalne sireve. Pujo Ćobeljić je sa medom i proizvodima od meda... Aleksandar Vlahović, direktor LTO Kolašin koja je jedan od organizatora originalne subote na Bjelasici, kaže da su uspjeli u namjeri da turistički približe grad i Bjelasicu. - Hoćemo da pokažemo da tih deset-jedanaest kilometara vožnje do Bjelasice nije predaleko tokom ljetnjih mjeseci. Bjelasica se pohodi i posjećuje kroz organizovane ili pojedinačne planinarske, pješačke, biciklističke ture. Hoćemo da stvorimo naviku da je blizu i za svaki drugi ljetnji sadržaj. Htjeli smo da poručimo – ajde da pokrenemo „glavnu“ kolašinsku ulicu, Ulicu Četvrte proleterske, da se može ponekad kafa popiti i prijateljski razgovarati i na Bjelasici. Zima zbog meteo uslova stvara određenu distancu, ali zato tokom ljeta Bjelasica treba da bude svakodnevni ugođaj - ističe Vlahović. Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore, nije krio zadovoljstvo što je i ovoga vikenda Ski centar Kolašin 1600 prepoznata i masovna turistička adresa. – Nakon prošlog vikenda koji je protekao u znaku basket turnira 3X3 pod pokroviteljstvom Fibe, ponovo na Ski centru Kolašin 1600 imamo zanimljivu manifestaciju. Po prvi put na Bjelasici imamo organizovan sajam – izložbu oldtajmera. Strastveni ljubitelji iz Oldtajmer kluba iz Pljevalja izložili su svoje automobile na planini. Takođe, Društvo prijatelja Kolašina i LTO Kolašina su priredili tradicionalnu manifestaciju „Pazarni dan“. Posjeta je iznad očekivanja, a svi ti gosti su imali priliku da se počaste tradicionalnim specijalitetima pripremljenim na autentičan način bjelasičkih krajeva, a takođe su bili izloženi suveniri, ljekovito bilje, med, pčelinji proizvodi - kazao je Milošević. Tako će četrnaesti dan avgusta biti jedan od temeljnih datuma ovogodišnjeg bjelasičkog turističkog ljeta. Nekadašnje priganice, nekadašnji kačamak i nekadašnji oldtajmeri. Nekadašnje pjesme pjevačke grupe „Đude“. ,,Zastava 750“ ili nacionalna klasa ili popularni „fićo“ koji je pobijedio na sajmu oldtajmera. Ljepota nekadašnjeg za sve koji uspiju da malo uspore. D. DRAŠKOVIĆ

Porodična koliba u blizini Bukumirskog jezera Pavlova je baza i utočište, ne samo od podgoričke vreline, već od gradske vreve koja, jednako zimi i ljeti, zna da pritisne čovjeka i svede ga, kako on to kaže, na poziciju piona u užurbanoj trci za novcem, brzim provodom ili jednostavno – na borbu za preživljavanje u urbanoj sredini. Od preživljavanja u gradu, za Pavla je inspirativnije i ugodnije preživljavanje u prirodi, takozvani buškrafting (bushcrafting) kojem je naš sagovornik posvećen već desetak godina. Bivaci od grana i pruća, škudele i „escajg“ od drveta, sve ručno pravljeno i đeljano, topli čaj i kafa u svitanje ili suton na nekim od najljepših vidikovaca po crnogorskim vrletima, Pavlova su inspiracija i način da napuni baterije za period tokom boravka u gradu. - Kako vrijeme prolazi, radiji sam da su ti periodi što kraći, a da više vremena provodim u prirodi. Otuđili smo se, prirodni ritam zamijenili za vještačke izazove i „tizere“, a zaboravljamo da je najveće blago biti ponekad bos na zemlji, konačiti u planini, buditi se sa suncem a leći kad utrne posljednji zrak - priča Vujošević koji svoja iskustva dijeli i putem instagram naloga

Pavle Vujošević i vjerni mješanac na koti sa koje puca pogled na Pasjak

„montenegro_bushman“. Iako buškraft kampove pravi na manje dostupnim lokacijama, i prije nego je krenula korona krenuo je bio u oživljavanje tematskih radionica, sada je sve to malo usporilo, ali se nada ne zadugo. Bukumirsko jezero mu je u svakoj varijanti mjesto za opuštanje. Njemu se vraća u svako doba godine, pa i onda kada se do ovog sve popularnijeg izletišta u podgoričkoj opštini ne može ni terenskim vozilima, već pješke kroz snijeg, a poneđe i krpljama. Zato u kolibi vazda ima potrepština, soli, cukra... Blizu su izvori, a mimo hrane treba vam poneki jorgan da se prekonači. A Pavlu isto dođe avgust ili januar kada temperatura pored naložene vatre teško da pređe par stepeni i u zatvorenom. Na zidu kolibe pri ruci se

JEDNO UVIJANJE ZA KAMERU: Smukulja u objektivu

nađe nekoliko sjekira i noževa čije je ručke, odnosno rukohvate, Pavle prilagodio pojačavajući ergonomiju pomoću kožnih oputa. Redom dalje stoje viljuške i kašike pravljene od drveta i poneka šolja za kafu. U ćošku kolibe neizbježni kosijer - univerzalna, višenamjenska alatka za preživljavanje, sječivo za krčenje zaraslih puteva, ili oružje za ne daj bože. Njegovom se praktičnošću često oduševljavaju stranci koje je Pavle ranijih godina vodio u kampove koje je organizovao na Koritima ili Lovćenu. – Jednom riječju, kosijer bi se mogao u ovim našim krajevima nazvati institucijom – veli Pavle. Pojašnjava da kada ste tako daleko od grada, naročito zimi, neizbježno je da imate pri ruci sve potrebne alate koji će vam boravak u planini olakšati, bilo da prikupljate

Reportaža

Neđelja, 15. avgust 2021.

prirode Pavlu Vujoševiću

iz legendi

Bivaci od grana i pruća, škudele i „escajg“ od drveta, sve ručno pravljeno i đeljano, topli čaj i kafa u svitanje ili suton na nekim od najljepših vidikovaca po crnogorskim vrletima, Pavlova su inspiracija i način da napuni baterije za period tokom boravka u gradu

Unutrašnjost kolibe sa obaveznim alatima bez kojih je nezamisliv boravak u prirodi

drva za potpalu, ili pravite bivak, ili prosto želite da od nekog iskrljanog korijena ili komada drveta načinite suvenir za svoj merak.

LOKACIJA

jezeru podno planine Vila na samoj crnogorsko-albanskoj granici. Za takav izlet, a da se ne svede na puku vožnju terenskim automobilima, trebalo bi vam makar nekoliko dana, za šta mogućnost postoji ako smještaj nađete na samom Bukumirskom jezeru ili katunu Mokra, gdje ima koliba za rentiranje. Mi smo odlučili da se posvetimo Bukumirskom jezeru i njegovoj okolini, katunima i dolovima koji vode do koridora koji stremi ka gredama Pasjaka i Surdupa. Uz našeg domaćina kao vodiča koji ove krajeve zna u prste, društvo nam je pravio i

Smukulja iz Konjskoga dola Tokom obilaska okoline Bukumirskog jezera Pavle Vujošević pojašnjava da se u ovo doba godine u travi mogu očekivati i razne vrste insekata i gmizavaca. Imali smo sreće da naletimo na jednog od njih: Kao vrsni poznavalac

zmija i ljubitelj prirode, Pavle je, dok smo pogledom tražili gdje je nestala u travi, u sekundi držao prelijepu smukulju u ruci. Riječ je o neotrovnoj vrsti zmije, vrlo značajnoj za održivost planinskih i ekosistema jer su upravo one ključne za kontrolu

IPAK SU PRETEKLI: Šareni konji u Konjskom dolu

Šareni se konji nijesu istražili… Ostala je u Kučima riječ: pokomatiše se ka Bukumiri. Označava stradanje i nestanak drevnog naroda koji je, prema predanju, naseljavao ovaj dio Kuča, čemu svjedoče, navodno, brojni kiljani i bukumirska groblja po okolnim planinama i katunima. Prema legendi, zla ih je sudbina zadesila nakon što su uspjeli da doskoče mitskom biću iz Bukumirskog jezera. Uspjeli su da ga se riješe,

ali ih je stigla njegova potonja kletva kada je u bijesu, napuštajući valove Bukumirskog jezera sa krilatog konja zagrmio: Trag vam se utro ka šarenim konjima... Legenda o Bukumirima živi; u Kučima i Bratonožićima čućete i danas podatke da makar jedno lokalno bratstvo vuče korijen od tog nomadskog naroda, a ima podataka i za neka bratstva van teritorije

Dio novinarske ekipe i prijatelja ispred kolibe Vujoševića

Štrucko, srčani pas mješanac, zbog kojeg je i tokom najveće zime Pavle znao dolaziti svaka tri dana na obale jezera kako bi mu donio hranu da prezimi. U kratki obilazak Bukumirskog jezera, prije nego bude vrijeme za pripremu večere ispred kolibe, krenuli smo od ogromne stijene koja podsjeća na priču o tome kako su drevni Bukumiri otjerali mitsko biće koje ih je terorisalo. Nakon godina strašnog zuluma, naime, Bukumiri su čuli razgovor vragova u mračnoj šumi oko jezera, kojima je izletjelo: „E, da ljudi znaju da treba samo da populacije glodara. -Često zaboravljamo na tu njihovu ulogu u prirodi, pa ih čovjek bez razloga nemilice tamani, iako time ne samo da šteti prirodi, već i sebi, priča Pavle. Uspio je da je približi kameri aparata, par palacanja jezikom i smukulja već nestaje u gustoj travi.

uberu šumu, podlože pod velike stijene na obodu jezera i kada se gromade užare, strovale ih u valove“... I bi tako: bačene u jezero užarene stijene uzavrele su vodu, što je iz dubine na krilatom konju istjeralo mitsko biće zbog čijeg zuluma niko godinama nije uspijevao živ noć da dočeka u šumi kraj Bukumirskog... No, bijesan što su mu stali na put, mitski je stvor bacio kletvu na Bukumire da se međusobno istraže i poubijaju... Dok slušamo tu priču koja se „zakotrljala“ sama od sebe pored ogromnog kamena koji stražari na zapadnom obodu iznad jezera, pogledom pravimo panoramski presjek. Pejzaž je to koji, uprkos činjenici da je asfalt ovo mjesto iz bajki učinio dostupnim izletnicima, još odolijeva pretjeranoj gradnji i, kako bi to tranziciono rekli, „valorizaciji“. Što duže opstane, duže će i trajati kao mjesto iz legende. Desno od stijene puteljak vodi u šumu, koja je, prema priči, ostatak nekada velike gore koja je okruživala cijelo jezero.

Na proplanku koji slijedi uvijek ima turista. Iako je radni dan, nekoliko ekipa već se spremaju za kampovanje, dok desetak džipova sa izraelskim turistima pravi pauzu i prije prvog mraka ide dalje.

„GLADE“ I KATUNI

Mi produžavamo. Dočekuje nas katun Jezera. Smješten je na obodu manjeg susjednog jezera, koje ljeti presuši. Lokalno ga, zbog oblika, zovu i Dugo jezero. Iza njega ulazimo u Konjski do, posljednju stanicu pred uspon ka dominantnom Pasjaku, koji poput zuba para nebo. U Dolu jave bravi i goveda. Buljuk ovaca čeka smiraj dana da krene ka toru, a gotovo nevidljivi u pejzažu paze ih ogromni šarplaninci koji neće na putnike, ako baš ne riješite da im okrnjite stado. Pored planinskih „glada“, niču i vikendice, u vrtačama se zeleni „gora“ od krtole. Čujete tišinu. Osim kada planinske grede odbiju nerazgovjetni eho čobanskog zvižduka, dozivanja sa katuna ili lavež za koji više ne možete da odredite sa koje

Kuča. Što bi značilo da se Bukumiri nijesu sasvim istražili, da je njihova loza pretekla. A nijesu se istražili ni šareni konji. Svjedoče o tome i snimci iz Konjskog dola, koji se nalazi na pola puta od Bukumirskog jezera ka Pasjaku. Jedino se još ne zna da li se sasvim istražio endemični triton iz Bukumirskog jezera, kojem glave nijesu došli Bukumiri, već poribljavanje jezera...

Bukumirsko jezero je udaljeno od Podgorice oko 50 kilometara, a put do njega vodi kroz Kuče, preko Ubala, pa lijevo ka Bezjovu i Cvilinu, potom preko Kržanje i Stravča put Treskavca... Ako od skretanja za Bukumirsko nastavite dalje, asfalt vodi do katuna Mokra, od Mokre ka Širokaru Lakovića, a tamo je već raskršće za masiv Komova ili spuštanje ka čarobnom Rikavačkom jezeru podno planine Vila na samoj crnogorskoalbanskoj granici strane planine se vinuo ka vrhovima. Nakon šetnje od nekoliko sati, koju nijesmo ni osjetili, Pavle veli da je vrijeme da se ide put kolibe i sprema večera. Bio je to najljepši mogući finiš dana provedenog pored jezera iz legendi, dolova iz snova i planinskog žijevskog masiva čiji su vrhovi, Štitan, Surdup, Pasjak, Torač... asocijacija na pejzaže iz bajki. A bajkoviti su ispali mlada krtola kuvana u kori, stari sir i ražnjići spremljeni na gotovo 1.500 metara nadmorske visine, na planinskom vazduhu koji otvara dizne i provocira obećanje za skorom reprizom. Igor PERIĆ foto: Stevo VASILJEVIĆ

Dokumenta

Neđelja, 15. avgust 2021.

DIO NOVE POLITIČKE VEĆINE NEOSPORNO SEŽE PR

Prepravljan uvod u civil » Piše: Radovan PEROVIĆ, dipl. istoričar Sa političkim promjenama koje su se dogodile u Crnoj Gori sve više se osjeća težnja pojedinih djelova nove vlasti, odnosno njenih konstituenata, za određenim ideološko-političkim revizionizmom. Po modelu da sve što je prethodilo i što je naslijeđeno nije bilo dobro i da treba raščistiti sa tom zaostavštinom prošlosti. Nove poglede na minule istorijske procese treba da uspostave pobjednici po modelu ideološke paradigme koju izvorno baštine. Ta paradigma za dio nove političke većine neosporno seže prema četničkoj ideologiji.

Četnici Baja Stanišića na željezničkoj stanici u Nikšiću, prilikom odlaska na Neretvu, kraj januara 1943.

Četnički zločin u Drugom svjetskom ratu

Treba izvršiti određena ,,podešavanja“ činjenica, odnosno reviziju i relativizaciju koja bi kvislinge, saradnike okupatora, stavila u istu ravan sa antifašistima i oslobodiocima. To bi predstavljalo ne samo politički nego i civilizacijski promašaj i sunovrat vrijednosti na kojima počiva svako savremeno društvo. Brojni su dokazi koji govore o karakteru djelovanja četničkog pokreta, o njegovoj neposrednoj vojnoj i političkoj saradnji sa okupatorom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ovom prilikom podsjetićemo na nekoliko dokaza iz zaplijenjene arhive četničkog pokreta. Ove dokaze čine pisma, depeše i izvještaji četničkih komandanata dostavljenih Draži Mihailoviću. Dokumenta su javno prezentovana tokom saslušavanja i dokaznog postupka protiv Mihailovića, koji je vođen od 10. juna do 11. jula 1946. godine u Beogradu. Stenografske bilješke i dokumenta sa suđenja objavilo je Udruženje novinara Fe-

Četnički komandant Jakov Jovović sa svojim saradnicima i predstavnikom nemačke feldkomandanture, Cetinje, jesen 1943.

Ideološka paradigma za dio nove političke većine seže prema četničkoj ideologiji. Treba izvršiti ,,podešavanja“ činjenica, odnosno reviziju i relativizaciju koja bi saradnike okupatora stavila u istu ravan sa antifašistima i oslobodiocima derativne narodne republike Jugoslavije neposredno nakon završenog procesa. Interesantno je da Mihailović, tokom suđenja, nije mogao da navede nijednog svog komandanta u Crnoj Gori, Hercegovini, Lici, Dalmaciji, Sandžaku, Srbiji da nije imao neku vrstu saradnje sa okupatorom. Istrajavao je na stanovištu da se nije borio protiv Narodnooslobodilačkog pokreta, već protiv komunizma koji je smatrao svjetskim zlom. Tvrdio je da je njegov cilj bio da spasi srpski narod od opasnosti komunizma. Da cilj njegove borbe jeste oslobođenje od okupatora, ali da za to nije imao uslova u pogledu brojčane snage njegove organizacije. Međutim, suština djelovanja četničkog pokreta bila je sasvim drugačija. Kroz vojnu i političku saradnju sa okupatorom obračunati se sa ,,crvenima“. Istovremeno ostvariti svoj program, etnički čiste homogene Srbije, koji je sastavio ideolog pokreta Stevan Moljević.

DOKUMENT BROJ 1

Obaveze četničkog pukovnika Baja Stanišića, prema italijanskim okupatorima, po pitanju zajedničke saradnje protiv Narodnooslobodilačkog pokreta. U dokumentu se navodi da će crnogorski nacionalisti iz

DOKUMENT BROJ 1

Podgorice i doline Zete voditi beskompromisnu borbu protiv komunizma, najvećeg međunarodnog neprijatelja; da će vođe crnogorskih nacionalista biti u stalnom kontaktu sa glavnom komandom italijanskih trupa u Crnoj Gori za sve sporazume pri izvođenju zajedničke akcije u borbi protiv komunizma; da se iz pokreta isključi svaka politika i jedino ostane borba protiv komunizma; italijanske trupe održavaće red i poredak u varošima dok će po selima ovaj zadatak vršiti crnogorski nacionalisti, sporazumno će podijeliti zadatke na sigurnosti komunikacionih arterija; crnogorski nacionalisti, bez obzira na konačan ishod rata, neće nikad upotrijebiti oružje protiv italijanskih trupa, uz uzajamno poštovanje, povjerenje i lojalnost, striktno ćemo se pridržavati primljenih obaveza. Podgorica, 6. ožujak 1942. (Potpis italijanskog komandanta, nečitak) Pukovnik Bajo J. Stanišić, s.r. Istovjetan dokument postoji i na italijanskom jeziku. Suočen sa ovim dokazima na sudu, Draža Mihailović je tvrdio da su njegovi komandanti u Crnoj Gori vodili neku svoju unutrašnju politiku koju on nije mogao da spriječi. Da je Bajo Stanišić bio neodgovoran po pitanju izvršavanja zadataka,

Dokumenta

Neđelja, 15. avgust 2021.

REMA ČETNIČKOJ IDEOLOGIJI

nje činjenica kao lizacijski sunovrat 

Četnički pokret je sinhronizovano sa okupatorom djelovao na uništenju zajedničkog neprijatelja i za to je bogato nagrađivan. Za revnosnu službu u korist okupatora četnički pokret imao je pomoć u naoružanju, hrani, transportu i sanitetskom materijalu i drugim vidovima ,,asistencije“ od strane okupatora

pa je opominjan zbog ,,kerenštine“. Na pitanje tužioca da pojasni šta znači taj termin Mihailović je odgovorio: ,,Slab rad, popuštanje komunistima i zelenašima naročito na prostoru Stare Crne Gore“.

DOKUMENT BROJ 2 I 3

Dokumenti dva i tri su izvještaji četničkog komandanta Pavla Đurišića o njegovoj akciji protiv muslimanskog stanovništva. U prvom dokumentu Štab Limskih-Sandžačkih četničkih odreda, Str. Pov. br.23;10-I-1943 - Načelniku štaba vrhovne komande. ,,Akcija na desnoj obali Lima u Srezu bjelopoljskom završena je. Ista je izvedena po tačno utvrđenom planu. Rezultat ove borbe je: Potpuno su uništena sledeća muslimanska sela sekcije: Pljevlja, Sjenice, Peć i Kolašin. (U nastavku se navode 33 sela); Žrtve muslimana boraca oko 400, žena i djece oko 1000. Naše žrtve 14 mrtvih i 26 ranjenih od kojih 3 žene. Dalje se navodi da je od ovoliko žrtava na strani četnika došlo zbog herojskog juriša na muslimane koji su bili zatvoreni u svojim kućama.“ Izvještaj je potpisao komandant major Pavle Đurišić. U drugom dokumentu koji je nastao mjesec dana kasnije 13. februara 1943. Đurišić opširnije izvještava o operacijama izvršenim prema muslimanima u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu. U izvještaju se između ostalog navodi: ,,Sva

DOKUMENT BROJ 2 I 3

muslimanska sela u ova tri pomenuta sreza su potpuno spaljena... Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena. Naređeno je i predviđeno prikupljanje ljudske i stočne hrane. Za vrijeme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti. Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva od kojih 2 nesretnim slučajem i 32 ranjena; Kod muslimana oko 1200 boraca i do 8000 ostalih žrtava žena, staraca i djece“. Na osnovu ova dva izvještaja jasno se da zaključiti šta je bio cilj ovih akcija, potpuno etničko čišćenje jednog naroda. Da je nemilosrdno u svojim kućama ubijano civilno stanovništvo, bez obzira na pol i godine starosti. Suočen sa ovim dokazima na sudu, Mihailović nije negirao njihovu autentičnost, ali je tvrdio da nije znao stvarne namjere Pavla Đurišića, da je on od njega obaviješten da se samo preduzimaju aktivnosti na uništenju muslimanske milicije, koja je bila kvislinška organizacija. Tvrdio je da je postojala izražena viševjekovna netrpeljivost između pravoslavnog i muslimanskog stanovništva, da on nijednim aktom nije odobrio takvo postupanje.

Većinska Crna Gora, uprkos trenutnim političkim okolnostima, neće dozvoliti relativizaciju i manipulaciju prošlošću zarad rehabilitacije davno poražene četničke ideologije, koja provijava u djelovima nove vlasti koja bi željela izjednačavanje četničkog pokreta sa Narodnooslobodilačkim - Dra je kodno ime za četničkog komandanta Sava Vukadinovića) koji izvještava da je za ubistvo Blaža Đukanovića i Baja Stanišića tražio da se interveniše kod Njemaca da se strijelja 300 komunista koji se nalaze u njihovom zatvoru u Podgorici.

DOKUMENT BROJ 6

DOKUMENT BROJ 4

mu se dostavi spisak lica koja su učestvovala u hvatanju i ubistvu komuniste Jagoša Kontića, kako bi im se podijelila nagrada od strane italijanske divizije ,,Ferara“. Depeša glasi: ,,Štab zetskog letećeg odreda, br. 321, 13. maja 1943. godine, Dan. Grad - Komandantu 4 četničkog bataljona, kapetanu g. Špiru Stojanoviću - Danilov Grad - Za ubijenog odmetnika – komunistu Jagoša Kontića, primljena je na kasi divizije ,,Ferara“ ucjena u iznosu od 30.000 (trideset hi-

ljada lira). Kako je ubistvo imenovanog na dan 14. januar 1943. godine izvršilo ljudstvo 4 četničkog bataljona sa pridodatim žandarmima i nekim seljacima to mi hitno dostavite spisak lica koja su učestvovala u njegovome hvatanju i ubistvu, uzimajući u obzir i žandarme i milicionere učesnike, kako bi im se primljena nagrada podijelila.“ Komandant pukovnik, Bajo Stanišić Ovdje se jasno vidi kako je četnički pokret sihronizovano sa okupatorom djelovao na uniš-

tenju zajedničkog neprijatelja i za to bogato nagrađivan. Za revnosnu službu u korist okupatora četnički pokret imao je pomoć u naoružanju, hrani, korišćenju transporta i sanitetskog materijala i druge vidove ,,asistencije“ od strane okupatora. Četnički komandanti dobijali su visoka odlikovanja od okupatora za svoj rad.

DOKUMENT BROJ 5

Iz knjige primljenih depeša Draže Mihailovića: Br. 9861 od Dra - Dra. Br. 60 od 22 - X (Dra

DOKUMENT BROJ 4

Dokument broj 4 predstavlja obraćanje Baja Stanišića četničkom komandantu Špiru Stojanoviću, u kojem traži da



DOKUMENT BROJ 5

DOKUMENT BROJ 6

Faksimil naslovne strane kvislinškog lista ,,Lovćen“ od 11. oktobra 1944. Na uvodnom mjestu objavio vijest o odlikovanju Pavla Đurišića gvozdenim krstom od strane Hitlera. Crna Gora je uspjela da najviše od svih republika bivše države sačuva antifašističku vertikalu. Međutim, svako vrijeme nosi nove izazove i zahtijeva odgovore na stare dileme i podjele. Većinska Crna Gora, uprkos trenutnim političkim okolnosima, neće dozvoliti relativizaciju i manipulaciju prošlošću zarad rehabilitacije davno poražene četničke ideologije. Koja je sve suprotno savremenim evropskim vrijednostima. Takva ideologija nažalost provijava u djelovima nove vlasti koja bi željela izjednačavanje četničkog pokreta sa Narodnooslobodilačkim. Kako bi se odužili svojim ideološkim očevima koji su im omiljeni istorijski likovi i njihovi lični idoli.

Kultura

Neđelja, 15. avgust 2021.

Koncertom Miloša Karadaglića zatvoreni 20. Don Brankovi dani muzike

Decenija dječaka iz barake koja je tjerala na snove PODGORICA - Desetogodišnjicu internacionalne karijere gitarista Miloš Karadaglić je obilježio resitalom, u okviru festivala KotorArt, pred brojnim gostima. Programom pod nazivom „Miloševih 10“ preksinoć su zvanično zatvoreni dvadeseti Don Brankovi dani muzike. Miloš predstavlja jedan od najsvjetlijih primjera naših umjetnika koji su stekli svjetsku slavu, naglasio je u svom uvodnom govoru direktor KotorArt-a Ratimir Martinović. - Miloša smo na KotorArt-u slušali prije nego što ju je stekao. Miloš je danas zaokružena, autentičan umjetnik kojim svojim darom na najbolji mogući način predstavlja svoju zemlju koju voli i iz koje dolazi. Njegovim koncertom KotorArt ulazi u treću deceniju svog postojanja – rekao je Martinović.

MEDITERAN

Kako se radi o deset godina internacionalne karijere, Karadaglić je ciljano birao kompozicije koje su ga predstavile široj publici, a prije svega muzici kao takvoj, magiji koja ne traži protivotrov. Prepoznatljiv a mističan, opušten ali pod stalnim oprezom da svaki pojedinačni ton bude precizan, provukao je neke od najboljih momenata svojih dosadašnjih nastupa kroz jednočasovni koncert

bitne momente u njegovom životu. - Jer kad ste muzičar, onda imate tu sreću da što god da se dešava u svijetu oko vas, uvijek imate šansu da kreirate neki prelijepi svijet i da ga dijelite sa ljudima ispred vas. Ta djela su mene navela da postanem gitarista, da vjerujem u taj poziv iako u to vrijeme kada sam izabrao ovaj poziv to i nije bilo baš onako normalan poziv za nekoga ko je u školi imao sve petice. Ali, to je bio moj put i ne bih ga promijenio ni za šta na svijetu – rekao je Karadaglić i opisao svoj prvi susret sa barakama škole „Vasa Pavić“. - Te barake su nas tjerale na snove – zaključio je prije nego je ispričao kako je Segovijina ploča, na kojoj je bio „Asturijas“ Isaka Albeniza, uticala na ono što će biti danas.

IDEALNA ZAVRŠNICA

Miloš Karadaglić na koncertu u Kotoru

na zatvaranju Don Brankovih dana muzike. Započeo je Daulendom kao svojevrsnom posvetom Londonu u kom živi i svira preko dvije decenije, i u kome je prigrlio drage nove ljude i brižne poglede da mu budu još jedan dom. Zatim se preselio na prepoznatljivi teren latino zvuka u „Preludiju“ brazilskog kompozitora Vila Lobosa koji neizostavno akcentuje Karadaglićevu mediteransku prirodu i okrenutost utiscima iz prirode. Ipak, najvažnija kompozicija u njegovom životu je „Asturijas“ Isaka Albeniza i nakon

što je „oddrhtao“ svaki njen momenat dozvoljavajući joj da ga uvuče u sebe do mjere da samog sebe jedva prepozna na njenom kraju, obratio se publici. - Deset godina je kao mojih deset života, jer toliko toga se desi, ali to je deset godina jedne velike privilegije, radosti ali i odgovornosti jer muzikom i kulturom predstavljati ono što nosimo odavde je za mene nešto najljepše – rekao je Karadaglić. Izabrao je kompozicije koje se uvijek vraćaju u njegov život, kompozicije koje, kako sam kaže, su obilježile neke

J. S. Bah je došao i kao početak i kao najava povratka čistoj klasici nakon što je zavirio u zarazne i pitke zvučne hodnike pop kulture. Bah na gitari je uvijek odgovor na prisnost sa publikom, onako kako nikad nije na klaviru. Topliji i zeru razigraniji, ako ga odsviraju prsti navikli na plesanje. Na Baha su se naslonili i Arlenova slavna filmska „zvučna zavjesa“ i Albenizov flamenko i Domeniko, sve u službi pričanja jedne dekade koja je za našeg slavnog gitaristu bila ostvarenje sna koji se usudio da sanja. Kompozicija „Over the rainbow“ Harolda Arlena u aranžmanu Toru Takemicua ostala je kao podsjetnik da postoje svjetovi iza duge i da jesu sve ono što je nekada talentovani dječak sanjao. Ovaj je koncert bio idealna završnica jednog postojanog i važnog festivala za klasičnu muziku. Svjetsko u razmjerama slave, a naše po osjećaju pripadaD. ERJAVŠEK nja.

Guitar Art Summer Fest od 15. do 20. avgusta u Herceg Novom

Italijanski sastav „40 Fingers“ na Kanli kuli Članovi benda „40 Fingers“

PODGORICA – Italijanski gitarski sastav „40 Fingers“ otvoriće večeras u 21 sat, na Kanli kuli, ovogodišnje 15. izdanje Guitar Art Summer Festa, koji će na više lokacija u Starom gradu u Herceg Novom, pod sloganom „Novi vijađ“, biti organizovan do 20. avgusta. Nastup jednog od trenutno najpopularnijih italijanskih bendova biće im prvi u Crnoj Gori. Koncert je dio turneje „Guitar Rhapsody“, muzičko-scenski spektakl u okviru koga će ovaj gitarski četverac predstaviti poznatu filmsku muziku, autorske

pjesme, a potom slijedi energičan dio sa kultnim melodijama i popularnim obradama pop i rok hitova u posebnim aranžmanima za četiri gitare. Njihov planetarni uspjeh počeo je kada su snimili izvanrednu verziju „Boemske rapsodije“ grupe Kvin, koja je velikom brzinom premašila pet miliona pregleda na njihovom Jutjub kanalu. Ulaznice su, kako je navedeno iz PR služe festivala, dostupne na blagajni Herceg festa, svim info turističkim punktovima u Herceg Novom, kao i onlajn putem sajta tickets.rs po cijeni od 20 eura.

Druge večeri festivala, 16. avgusta, na Kanli kuli nastupiće jugoslovenska grupa Ođila. Bend postoji preko 30 godina, a publika će biti u prilici da čuje brojne bezvremenske rusko-romske hitove Ođile, kao što je muzika iz teatra „Romen“ iz Moskve i muziku iz legendarnih filmova „Cigani lete u nebo“, „Moja slatka umiljata zver“... Ulaznice za nastup dostupne su na blagajni Herceg festa, svim info turističkim punktovima, kao i onlajn putem sajta tickets.rs po cijeni od 20 eura. Flamenko koncert „Traces of flamenco“ kvinteta Dragana Nikolića biće upriličen 18. avgusta na tvrđavi Forte Mare, a 19. avgusta poznati i nagrađivani crnogorski duo Srđan Bulatović & Darko Nikčević održaće koncert za sve ljubitelje gitare. Ulaznice za koncerte na sceni Forte Mare iznose 10 eura i prodavaće se pred koncert. Festival, kako je navedeno, tradicionalno organizuje i koncerte na Trgu Mića Pavlovića, poznatom i kao Trg od muzike, gdje će 17. avgusta nastupiti Minneapolis Guitar Duo koji dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a na svečanom zatvaranju festivala, 20. avgusta, prvo će nastupati crnogorski gitaristi učesnici projekta „Integracije 2“, a zatim jedan od najvećih virtuoza klasične gitare – Hubert Käppel iz Nemačke. Ulaz na koncerte je slobodan. U okviru Guitar Visual Arta biće održana izložba „Druga strana ogledala“ Vitke Vujnović od 15. do 20. avgusta u galeriji SueRyder. Ovo je sedma samostalna izložba novinarke i publiciste Vitke Vujnović i jednim dijelom odraz je njene ljubavi prema njenim gradovima Herceg Novom i Beogradu, novskoj kulturnoj sceni, festivalima, posebno Guitar Art Summer Festu. S. V.

INTERVJU: Slikar Muharem Muratov

Cijeli živo PODGORICA - Slikar Muharem Muratović nedavno je u starobarskom ambijentu, na terasi ,,Stare čaršije“, izložbom ,,Pejzaži“ obilježio 50 godina stvaralaštva. Publika je na ovoj izložbi bila u prilici da vidi novog i drugačijeg Muratovića. Ovog je puta u središtu njegovog interesovanja, nakon prepoznatljivog motiva žene, priroda i bunt protiv njenog uništavanja. To su pejzaži njegovog djetinjstva, njegovih Mrkojevića. Sa umjetnikom smo se sreli u ,,Staroj čaršiji“, magičnom mjestu u Starom Baru. Okruženi pejzažima i u stvarnosti i na platnima. Umjetnik nam pokazuje jedan od njih. Na njemu je kamen, međa, žito, kuća, bašta i planina koja je poput kamena – čas je oblak, a čas kamen. Rođen u Mrkojevićima 1950. godine, Muratović je Gimnaziju i Pedagošku akademiju (odsjek slikarstvo i likovna pedagogija) završio u Nikšiću 1972. godine. Iste godine započeo je pedagoški rad u osnovnoj školi u rodnom mjestu, a u toku dvije decenije rada njegovi učenici postizali su značajne uspjehe afirmišući jednu malu obrazovnu ustanovu širom svijeta. Period od 1972. godine predstavja vrijeme plodnog i predanog stvaranja umjetnosti prepoznatljive po specifičnom figuralnom stilu. Sa Muratovićem smo razgovarali o djetinjstvu, nezaboravnim pejzažima, likovnoj sceni, mladim autorima, stvaralaštvu dugom pet decenija... Za njega je najveći uspjeh ,,kada ujutru dočekate zoru“. - Nijesam vjernik, ali najviše vjerujem suncu koje grije, a onda sve krene. Često kažem da sam sve potrošio – godine i novac, ostaje možda samo neko novo svitanje, a to je najveće bogatstvo – kazao je Muratović. POBJEDA: Izložbom ,,Pejzaži“ obilježavate pet decenija stvaralaštva. Za pređeni put kažete da je u očima drugih to mnogo, a u Vašim – samo jedan tren, bljesak, vrijeme ispunjeno radom. Sa ove vremenske distance, kako Vam izgeda taj put dugačak čak 50 godina?

Živio sam pored potoka i svaki dan sam išao da pogledam kako se iz jedne crne tačke javljaju neki organizmi. To je bila magija. To je ta magija koja me je tu zadržala i obogaćivala. Sve je tu bilo magično – od vode, izvora, potoka života, zemlje od koje sam prvi put počeo nešto da oblikujem MURATOVIĆ: Predano sam radio. Nijesam radio samo ovaj posao i nijesam živio od slikarstva. Čini mi se da sam više živio za slikarstvo i to mi je bilo mnogo draže. Imao sam svoj stil gdje je lik žene primaran. Žena – kao osnov materijalnog svijeta, ljepote, majke... Nijesam ni brojao te godine, vjerovatno mi to lakše pada. O tome su evidenciju vodili moji prijatelji. Taj tren, taj bljesak još uvijek traje. Sve je kratko ono što se pređe, teško je i neizvjesno ono što je ispred nas. Čovjek koji drži svijeću vidi taj trenutak, ono što je iza nas ide u tamu, a ispred nas je opet neizvjesnost i tama. To je bila uvijek inspiracija da se nešto čini. Kada je riječ o ovoj izložbi, malo sam se vratio unazad jer sam na neki način osjetio žal i bunt. Ta svjetlost, ne zbog godina, nego zbog činjenja čovjeka nestaje. Nestaje taj naš pejzaž, ljepota koje su generacije gradile. Sad je to vjerovatno zastarelo, nije moderno, treba uništiti kamen, potoke, izvore... Ko može tu da profitira? Neki nesavjesni pojedinici. Uvijek sam bio protiv toga i zato sam ovu izložbu i nazvao ,,Omaž pejzažu“. To je univerzalni naziv. Aristotel govori o četiri elementa koja su najvažnija za život i planetu – voda, vazduh, vatra i zemlja. Dva elementa – vodu i vazduh smo već uništili. I dalje čovjek halapljivo uništava planetu. POBJEDA: Da li Vas je neki

Ja ovog dobro poznajem, to je moj rod POBJEDA: Kako gledate na crnogorsku likovnu scenu? MURATOVIĆ: Crnogorska likovna scena je uvijek imala dobre temelje. Imamo velikane na koje se oslanjamo. Svjesno ili nesvjesno mlađe generacije osjećaju obavezu. Dobro je što su svoji, ali se uvijek vrši neko takmičenje – da budu na nivou i sačuvaju tradiciju velikih ljudi. Ovo vrijeme donosi mnoge nedostatke – prvo institucijski, sistemski da se riješe ti problemi. Danas sve to ekonomski parametri rješavaju, a umjetnost ostaje negdje sa strane i često je zgažena i bačena negdje na marginama. Samo pojedinci i entuzijasti koji su spremni na žrtvu drže liniju nekog i nečega. Potrebno je jače angažovanje državnih institucija, da bude organizovanije, da bude veća selekcija i da ne bude ono što je svojstveno našem podneblju: ,,Ja ovog dobro poznajem, to je moj rod“. Mlađim kolegama poručujem da prikupe dovoljno snage, da budu optimisti, da budu potpuno posvećeni tome, da uvijek prate dobar kvalitet i da budu svoji. Nikako ići za drugima.

Kultura

Neđelja, 15. avgust 2021.

vić za Pobjedu povodom pola vijeka stvaralaštva

vot je jedna slika Pejzaže sam onako, s vremena na vrijeme, pomalo radio. Moji Mrkojevići su bili oblikovani rukom tog življa – od svakog kamena u onoj međi, svake njive. Brda su se čuvala, šume su bile čiste... Sad su i oni napadnuti. To je jedna opšta pojava – kazao je Muratović za Pobjedu

NAJVIŠE VJERUJEM SUNCU KOJE GRIJE: Muharem Muratović

konkretan događaj pokrenuo na stvaranje ovog novog ciklusa? MURATOVIĆ: Pejzaže sam onako, s vremena na vrijeme, pomalo radio. Održavao sam kontakt sa tom željom i onim što se sad rodilo. Svi mi volimo promjene, one su ponekad ljekovite. Moji Mrkojevići su bili oblikovani rukom tog življa – od svakog kamena u onoj međi, svake njive. Brda su se čuvala, šume su bile čiste... Sad su i oni napadnuti. To je jedna opšta pojava. Diže se neka prašina i uzima se. Nijesam protiv gradnje i prosperiteta, snage države. Ako je kada doživimo, jer smo je iznevjerili mnogo puta. Sad se pitamo koliko će oni koji su to vjekovima čuvali imati dobrobiti od takvih poslova. Jesam za to da svaki pojedinac bude dobro situiran, da radi, da gradi. To je lijepo. Ali, ako moraju svi da se žrtvuju za pojedinca – to se ne isplati. Nijesam nikad za to. Možda je to obrnuto nekoj filozofiji ekonomskih parametara koje se sada najviše koriste. POBJEDA: Kažete da ste novi ciklus dugo nosili u sebi i da je to neka vrsta pobune i poruke. Pobuna protiv čega? Boli li Vas što je taj pejzaž ostao samo u Vašoj duši i doživljajima? MURATOVIĆ: Svakako, zato sam htio da to da podijelim. Taj doživljaj je umirao. On bi sa mnom i umro, a ako ga ne prenesemo ništa nismo učinili. To mi je najveće zadovoljstvo što sam učinio – da se ljudi na neki način probude i da vide što je ljepota. To je spoj detalja koje nosim u sebi. Ovo nije pejzaž koji je

Teško je živjeti od umjetnosti, posebno danas kada se gube neki parametri te umjetnosti koje smo mi, starije generacije, pratili

Internet je napravio čudo, tamo je svako slikar POBJEDA: Zbog čega smatrate da se na globalnoj sceni uopštavanjem ,,sve pretvara u bižuteriju“? MURATOVIĆ: Mislio sam na hiperprodukciju. Više nema velikana. Oni se posebno proizvode sa tog ekonomskog aspekta. Kad neko ima

rađen sa štafelajem u prirodi. Pejzaž je vrlo zahtjevna likovna tema. Ljudi misle da je to nešto lagano. Ne, varaju se. Za pejzaž mora postojati majstor. Ne znam koliko sam u tome uspio, ali ispunio sam svoju želju. POBJEDA: Prije nego se na kratko vratimo u Vaše djetinjstvo, same početke Vašeg stvaralaštva, nameće se pitanje o vremenu u kojem živimo, a koje karakteriše korona virus. Vi ste ga okarakterisali kao fizički i duhovni ,,kavez“ koji je nametnula globalna bolest. Kako biste opisali umjetnički život u jednom takvom prostoru? MURATOVIĆ: To je ipak nešto specifično i za pojedince. U tom kavezu može da bude dobro stvaraocima. Kontakti se prekidaju, tu je i socijalna distanca. Ali, za stvaraoce to može da bude vrlo plodonosno. Mislim da sam cijelo vrijeme bio u jednom takvom karantinu. Sate, dane i godine sam provodio u ateljeu. I sada isto, ništa se kod mene nije promijenilo. Falila mi je veća komunikacija i putovanja, ali krug prijatelja je uvijek bio tu i rad uopšte nije bio prekidan. Često bježanje iz tih kaveza postaje duhovna aktivnost. To najbolje objašnjava kineska poslovica koja priča o jednom osuđeniku u zatvoru kojem ponude zadnju želju. On kaže da mu donesu papir, malo vode i tintu. Naslika jedra, čamac i more, jako uzdahnu i otplovi iz zatvora. Tako je nešto slično bilo i sa mnom. Najviše radova na

novac i hoće da nekoga promoviše u tom smislu, tu nema nikakvih problema – i to postaje hit. A možda je to bižuterija i možda je to loše. I sigurno da jeste. A onda hiljadu slikara u svijetu krene za njim kao za udicom. Ruše se klasične vrijednosti. To

ovoj izložbi nastalo je upravo tokom karantina. POBJEDA: Zbog čega ste jednom prilikom pandemije novijeg doba uporedii sa ratovima? MURATOVIĆ: Pandemije nijesu ništa novo. Pandemije su nekada, u doba antike, nerijetko bivale podmetnute. To je bilo oružje. Zaraze bi bile izazivane u opsjednutim gradovima da bi lakše bili osvojeni. Govorio sam o krhkosti čovjeka koji se toliko uzdigao i misli da je neranjiv. U vremenu kuge istorija pamti najveću poharu Evrope. To su milioni i milioni žrtava. Tako je bilo i u staroj Grčkoj i u Rimu. Ali, Evropa je platila veliki ceh. Od koga i od čega? Od jedne obične buve koja je prenijela bakteriju

je projekat iz ekonomskih razloga. Onda imate milionski auditorijum slikara koji vuče pet-šest linija, napravi neku priču. Meni to liči na rebus, neka mi ne bude zamjereno. Internet je napravio čudo, tamo je svako slikar, ali nema više jakih grupa i te kohenzije među slikama. Nema više stilova, sve je oslobođeno. Idemo u demokratiju koja bez kontrole vodi u haos. I to je onda bižuterija.

koja je uništila cijelu Evropu. Eto koliko je jak čovjek. POBJEDA: Rođeni ste u Mrkojevićima kod Bara i iako ste izlagali širom svijeta ostali ste da radite i stvarate u živopisnom kraju svog djetinjstva. Čini se da Vas je odrastanje baš u tom i takvom ambijentu umjetnički odredilo? MURATOVIĆ: Taj praiskonski miris, to praiskonsko rađanje života bilo je tu prisutno. Živio sam pored potoka i svaki dan sam išao da pogledam kako se iz jedne crne tačke javljaju neki organizmi. To je bila magija. To je ta magija koja me je tu zadržala i obogaćivala. Sve je tu bilo magično – od vode, izvora, potoka života, zemlje od koje sam prvi put

Muratović novinarki Pobjede pokazuje djelo iz ciklusa „Pejzaži“

Jedan od pejzaža koje je Muratović izložio u Starom Baru

počeo nešto da oblikujem. Posebna priča tek postaje i razjašnjava se kada naučite prva slova. Onda je počeo drugi dio u kojem mi je knjiga bila prvi i najvažniji partilac. Ne mogu da zaboravim najljepša čitanja u hladu masline u toku ljeta kad sve miriše. POBJEDA: Kada smo već kod Vaših Mrkojevića, kažete da je prva najbolja linija koju ste primijetili, linija rala koje je paralo zelenu zemlju? MURATOVIĆ: To je bila linija koja rađa hljeb. To je najplodnija linija. Kada sam u Beogradu imao izložbu 1982. godine, jedna dama koja je bila u Americi, sa oduševljenjem je govorila o lend artu. Ja sam tu bio malo grub i rekao sam joj: ,,Znate li vi od kad postoji lend art u mojim Mrkojevićima, prije 500 godina!“ Pokazao sam joj fotografije njiva i brazde. Rekao sam joj da tu postoji linija koja rađa. To je pravi crtež. Živi se od te linije. POBJEDA: Postoji jedna anegdota vezana za Vaše slikanje na ,,smederevcu“. Pamtite tu sliku iz djetinjstva iz više razloga? MURATOVIĆ: Bila je to neka jesen i imao sam grip. Pored mene je bio naložen ,,smederevac“, a tu i neke

školske boje. Iz dosade krenuo sam da šaram i onu bijelu boju napravio u sivu. To mi se dopalo pa sam krenuo da crtam i na prednjoj strani. Majka je pozvala komšinicu da popiju kafu za novi šporet. Sjećam se slike – dolazi komšinica, a majka joj se izvinjava i kaže da sam pod temperaturom. Komšinica za crtež kaže: ,,Baš je lijepo“. Meni posle nije bilo lijepo. Kada sam odlučio da se bavim umjetnošću otac mi je govorio: ,,Moraćeš da radiš negdje na dnevnicu da bi se prehranio, a ja ti se ne miješam“. Da nijesam radio u školi, da nijesam imao druge poslove teško da bih od umjetnosti mogao da živim. Teško je živjeti od umjetnosti, posebno danas kada se gube neki parametri te umjetnosti koje smo mi, starije generacije, pratili. POBJEDA: Decenijama ste ostali vjerni svom prvobitnom motivu – ženi renesansne ljepote. Kako biste je Vi opisali? MURATOVIĆ: To je nestvarna žena, kao i moji izgubljeni pejzaži koji su sada apstraktni. To je naša anima, naša duša. Žena je osnov svega. Žena je simbol života, temelj. Naši stari su govorili i priznali: ,,Žena je temelj kuće“. POBJEDA: ,,Mislim da još nijesam završio sliku koju sam počeo prije 45 godina“, kazali ste jednom prilikom. Da li je možda sada ona pri kraju? MURATOVIĆ: To je tako. Nijesam ni sad. To je ta ista slika – prije 20, 30, 40 godina. Sve što radimo radimo u korist nekog djela koje ostavljamo. Ono ne može imati parcijalne stvari. Cijeli život je jedna slika, što god radili, makar i nekoliko različitih poslova. Zato sam i rekao da je još nijesam završio. Ne znam kad ću je završiti, a i kad je budem završio ostaće vjerovatno neka nezavršena na štafelaju. Ona će biti sigurno najskuplja. Najbolja slika nastaje kada ona počne da vas vuče svojim tokovima. Adrijana ĐOROJEVIĆ foto: Dragan Mijatović

Arena

Fudbal

Rudar protiv maksimalne Sutjeske želi prvi trijumf u sezoni

Rival koji inspiriše

Rudar

,,Plavi“ pogotkom Petrovića u nadoknadi savladali P

Sutjeska

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion pod Golubinjom. Kapacitet: 1.500. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: D. Dević i N. Vujović. Početak: 20 sati Agović

Kašćelan

Kartal

Golubović Zečević

Bojović

Čavor

Suraka Čavor

Živković

Striković Janjić

Marković

Eraković

Matanović

M. Vuković Augusto Mi. Vučić

Stijepović Bubanja

Drinčić Giljen

Trener Zoran Govedarica

Rudar je na koti od jednog boda poslije dva meča u Telekom 1. CFL, još nije uhvatio pravi ritam, u koji će pokušati da uđe protiv ekipe koja je do sada najviše pokazala - Sutjeske. Nikšićki sastav dolazi u Pljevlja poslije tri pobjede, a domaćin je odlučan u namjeri da prekine niz ,,plavo-bijelih“... - Kao i pred svaku utakmicu, spremamo se da pobijedimo, bez obzira da li je riječ o Dečiću ili o Sutjesci ili bilo kojoj drugoj ekipi. Ništa nas ovo nije pomjerilo iako smo u Tuzima poslije naše bolje igre primili tri katastrofalna gola. Nadam se da su igrači iz svega ovoga izvukli neke pouke pred ovaj meč jer nam dolazi ekipa koja trenutno igra najbolji fudbal u Crnoj Gori izjavio je trener Zoran Govedarica. Gostima će večerašnji meč (20 h) biti osmi u sezoni (četiri odigrali u Evropi), Rudaru treći, budući da je duel prvog kola sa Budućnošću odgođen. Sutjeska je, dakle, u jačem takmičarskom ritmu, ali pred-

nost fudbalera Rudara može da bude to što su donekle ,,svježiji“. - Sutjeska je ekipa sastavljena od mnogo iskusnih igrača, ali mislim da nam to ne umanjuje pravo da tražimo bodove. Takođe, to što igramo protiv Sutjeske može samo da poveća naboj kod igrača kako bi došli do povoljnog rezultata kazao je Govedarica.

PRISTUP SE NE MIJENJA

Sutjeska će u Pljevljima imati priliku da dokaže da tri uzastopne pobjede na startu prvenstva nijesu slučajnost. Uobičajeno „plavo-bijele“ u Pljevljima očekuje težak zadatak, uz to igraće bez Milije Savovića na klupi, pošto je kažnjen u meču koji se igrao kraj Bistrice minulog vikenda, a u kojem je desni bek Dragan Grivić pretrpio tešku povredu. No, to neće uticati na koncepciju i želju tima Sutjeske, što je prije polaska na sjever Crne Gore potvrdio i pomoćni trener Dejan Jelenić. - Radili smo vrijedno prethodne sedmice, Grivić će nam mnogo faliti, ali sad je na

Počinje nova sezona u Drugoj fudbalskoj ligi

Kreće bitka za elitu PODGORICA - Došlo je vrijeme i za drugoligaški fudbal. Poslije duge pauze, kreće nova sezona u Drugoj ligi, a svih pet mečeva prvog kola igraju se danas, ali u dva termina. Na Primorju se igraju dva susreta, ali iako su na jugu najveće vrućine, susreti u Igalu i Tivtu igraće se od 17.30 časova, jer ta dva stadiona nemaju reflektore, dok će od 20 h igrati Titograd - Bokelj, Kom - Grbalj i Berane - Cetinje. Arsenal je prošle sezone bio blizu Prve lige, ali sad će pokušati ono što nije prethodne sezone. Tivćani su izmijenili ekipu, ali je kostur tima zadržan - iskusni Manojlović, Todorović, Marković, Muhović i Montenegro su ostali, a stigao je i pouzdani napadač Ivan Bulatović. Prvo kolo protiv uvijek neugodnog Jedinstva, koje takođe pravi ozbiljnije planove, treba da pokaže određene smjernice. Po mnogima prvi favorit trebalo bi da bude Kom. Zlatičani su tu ulogu imali i minule sezone, ali na kraju nijesu stigli ni do baraža. Sada je situacija

Raspored TIVAT: Arsenal - Jedinstvo (17.30h) IGALO: Igalo - OFK Mladost DG (17.30h) BERANE: Berane - Cetinje (20.00 h) PODGORICA: Kom - Grbalj (20.00 h) PODGORICA: OFK Titograd - Bokelj (20.00 h)

drugačija - mnogo toga se promijenilo, pa na Zlatici vjeruju da mogu krenuti ka eliti. Prvi rival biće Grbalj, koji je minule sezone uspio u ,,minut do 12“ da se izvuče. Igalo je ispisalo istoriju - stiglo do baraža, ali nije moglo i do elite. Sada sa, takođe, dosta promjena u klubu, kreće u novi pohod. Igalo će ugostiti Mladost iz Donje Gorice, koja je prvi put član Druge lige. Berane će ugostiti Cetinje, koja se vratilo u drugoligaški karavan i sigurno da domaćin nosi ulogu favorita. Na kraju, Titograd je od starijih igrača uspio da angažuje Vula Vujačića i Bojana Lazarevića, stiglo je nekoliko igrača na dvojnu, ali je tim izuzetno mlad. Sa druge strane, rival je Bokelj, koji opet ima velike ambicije. Koliko će tako mladi tim Titograda uspjeti možda i premijera pokaže… R. P.

Neđelja, 15. avgust 2021.

Trener Dejan Jelenić

nama da njegovo odstustvo nadomjestimo dodatnim zalaganjem, da se taktički prilagodino novonastaloj situaciji kako u ovom tako i u predstojećim mečevima. Pljevljaci su igrali meč manje, nijesu počeli kako su možda zamislili, a ni rezultat nije ispratio njihovu igru, pogotovo protiv Dečića. Sigurno imaju odlične pojedince, u napadu su posebno opasni, a mi smo sastav koji želi da ima bolji posjed lopte. Nećemo odstupati od dosadašnje igre, a to znači da želimo nova tri boda - kazao je Jelenić. Marko Vuković kaže da će biti posebno motivisan kad se igra pod Golubinjom. - Jedina smo ekipa koja ima stoprocentan učinak i ne smijemo izgubiti samopouzdanje. Analizirali smo Pljevljake, znamo da imaju kvalitet da ugroze bilo koju ekipu u ligi, ali mislim da smo spremniji u ovom momentu. Trudićemo se da zaboravimo što se desilo prošlog vikenda, treba da budemo profesionalci, da damo sve od sebe i u Nikšić se vratimo sa još jednom pobjedom rekao je vezista Sutjeske Marko Vuković. Ne. K. - Ra. P.

Svanulo Buduć Budućnost je napokon izašla iz mraka i u trećem meču u prvenstvu, a sedmom u sezoni, upisala pobjedu. Činilo se da ni rano vođstvo, ni to što je za rivala imao ekipu koja je poslije tri kola bila bez ijednog boda, neće pomoći crnogorskom šampionu da upiše prvu pobjedu u sezoni. Spas je, ipak, stigao u prvom minutu nadoknade - Momčilo Raspopović je na povratničkom debiju upisao asistenciju za rezervistu Zorana Petrovića, koji je sa desetak metara od prečke postigao prvijenac u dresu najtrofejnijeg crnogorskog kluba i potpisao trijumf nad Podgoricom (2:1). Oporavak ,,plavih“ od evropskih nokauta očigledno predstavlja zahtjevan proces za novog trenera, Aleksandra Nedovića, ali pobjede su jedino što liječi takve rane i bilo je važno zakoračiti na taj put. Ovakvim trijumfima se ne gleda ,,u zube“. Podgorički tim se protiv Podgorice predstavio u novoj formaciji, sa rombom na sredini, te dvojicom napadača. ,,Plavi“ su put do gola protivnika tražili kroz pas igru, a tako su i poveli, već u trećem minutu. Lazar Mijović je pronašao rupu u odbrani Podgorice i na desnoj strani uposlio Igora Ivanovića, koji je šutirao snažno po zemlji i kroz noge golmanu Nikoli Iveziću poslao loptu u mrežu. Rano vođstvo bilo je veliki stimulans za psihološki opterećene igrače aktuelnog šampiona, kojima je bila prijeko potrebna injekcija samopouzdanja ovog ljeta. U vreloj podgoričkoj noći, ali samo temperaturno, ne i po atmosferi na tribinama gdje se smjestilo svega stotinjak ljubitelja fudbala (,,varvari“ se nijesu pojavili na sjeveru), Budućnost je bila ta koja je kontrolisala igru, sa nekoliko situacija u kojima je

SPASILAC: Zoran Petrović proslavlja gol za pobjedu

lošim postavljanjem rizikovala da gradski rival izjednači. Takva jedna dogodila se u šestom minutu kada je poslije prekida Darko Đajić ostao sam, ali je na sreću ,,plavih“ glavom šutirao preko gola. Duel pod Goricom pamtiće se i po ziceru nad zicerima koji je Mijović imao u 14. minutu, stotinjak sekundi nakon što je Šaleta Kordić oprobao šut iz daljine. Mladi napadač imao je priliku da neometan, sa oko dva metra pogodi za 2:0, ali je umjesto mreže pogodio - stativu. Talentovanog špica neće gol ove sezone, toliko da je u 55, nakon što se lopta poslije šuta Adžića od stative odbila do njega, pro-

mašio prazan gol sa svega metar! Kazna je bila surova. Tri minuta kasnije Vladimir Boljević je sa dvadesetak metara iz slobodnog udarca efektno matirao Miloša Dragojevića. Trenutak individualne klase bilo je najljepše što je Podgorica do tada ponudila pod Goricom. Dva puta su Lješkopoljci tražili penal u prvom poluvremenu, jednom i Budućnost, ali sudija Miloš Bošković nije pokazivao na bijelu tačku. ,,Plavi“ su poslije izjednačenja morali da ,,ubace“ u veću brzinu, da hitrije i agresivnije traže pukotine u odbrani rivala, kao što su u 38. kada je Terzić slabo šutirao poslije odložene lopte Mijovića, ili da pokušavaju sa dis-

Petrovac protiv Jezera osvojio cijeli plijen u Beranama Petrovac je uspio da osvoji važne bodove protiv Jezera u Beranama i to nakon preokreta. Jezero je u prvih 45 minuta imalo sve - igru, ofanzivu, vođstvo, ali se onda u nastavku sve okrenulo. Plavljani su imali šanse da uvećaju prednost, da nakon poravnanja stignu do novog vođsta, ali je Petrovac sjajnom igrom, posebno u posljednjih pola sata igre, uspio da stigne do brejka. Prvo poluvrijeme donijelo je malo pravog fudbala. Jezero je imalo inicijativu, gotovo od prvog minuta, djelovalo mnogo ofanzivnije, ali Petrovac je dobro parirao na sredini, tako da u većem dijelu prvog poluvremena golmani su bili samo posmatrači. Domaćin je kakvu, takvu inicijativu najavio u 16. minutu, nakon tri vezana kornera, uspio je da napravi pritisak, ali ne i veću opasnost. Sa druge strane, Petrovac se dosta mučio, nije mogao da napravi nešto ozbiljnije, sve do 29. minuta, kada je Vukčević sa distance pokušao da iznenadi dobro postavljenog Asanovića. I, kada se najmanje očekivalo došla su uzbuđenja – prvo je Dedić u 44. minutu sa centra uposlio Mendija, koji je dobro prošao po desnoj strani, a onda vrhunski

Jezero

Petrovac

Plavljani pove

Stadion u Beranama. Gledalaca: 200. Sudija: Milovan Milačić. Golovi: 1:0 Lambulić u 44, 1:1 Bašić u 67, 1:2 Vukčević u 74. Žuti kartoni: Mikijelj, Vukčević (Petrovac).

Jezero Asanović Dedić (od 77. S. Radenović) Đurković Mujeci Mendi (od 46. Vlaisavljević) Adžović Đurđević (od 77. Muković) Vuković Račić Lambulić (od 77. Hot) V. Radenović

Petrovac Joksimović Medigović Mikijelj Marković (od 65. Bašić) Zvrko (od 86. Tačibana) Radinović Vukčević Osmanović Vujačić Živanović Miličković (od 89. Ivanović)

poslao loptu u prostor na penaltik, gdje se našao Lambulić, koji je iskoristio loše postavljanje štopera i loptu samo okrznuo, koliko da ona završi u mreži - 1:0. Već u sljedećem napadu Petrovac je mogao do izjednačenja, ali je Asa-

nović dobro reagovao, nakon pokušaja Vujačića sa svega par metara… Petrovac je krenuo mnogo bolje u nastavku, a već u 56. minutu gosti su imali zicer. Nakon centaršuta sa desne strane, Asanović je loše reagovao, loptu zahvatio samo vrhovima prstiju, pa je lopta stigla do Miličkovića koji je imao praznu mrežu, ali je loše loptu zahva-

tio glavom. Sa druge strane, Jezero koje nije bilo ofanzivno kao u prvom dijelu, imalo je šansu preko Lambulića u 60. minutu, ali je sa 25 metara bio neprecizan. I, baš u trenutku kada se Jezero otvorilo dodatno ulaskom Vlaisavljevića, Jezero je stiglo do gola. Zvrko je prošao dobro, uposlio Vukčevića, koji je loptu proslijedio do Bašića, koji je sjajno pogo-

Arena

Fudbal

19 D. MIJATOVIĆ

Neđelja, 15. avgust 2021.

Podgoricu za prvu pobjedu u sezoni

D. MIJATOVIĆ

ćnosti

Budućnost

Nedović: Bio bih zadovoljan i da nijesmo pobijedili

Podgorica

21 10

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 150 Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 1:0 Ivanović u 3, 1:1 Boljević u 58, 2:1 Petrović u 90.+1 Žuti kartoni: Adrović, Maraš, Đajić (Podgorica)

Aleksandar Nedović upisao je prvu pobjedu od dolaska na klupu Budućnosti. - Zadovoljstvo je veliko, ali i da nijesmo pobijedili bio sam zadovoljan sa 70 minuta utakmice. U prvom poluvremenu smo bili fenomenalni, poveli rano, poslije imali dvije stative, dvije šanse, ali lopta nije htjela u gol. Htjenje je bilo na zavidnom nivou, a kad se te stvari poklope onda stigne nagrada kao ova u 91. minutu. Mislim da smo bili bolji, iako smo pogubili konce kad smo primili gol iz prekida i Podgorica je možda mogla da nas dodatno ugrozi. Ali htjeli smo pobjedu, grizli, dosta je rovitih igrača i kad se skupimo mislim da ćemo sasvim dobro izgledati - kazao je Nedović. Podgorica je mogla do preokreta, a na kraju je ostala i bez boda. - Teško je, vidio se određeni pritisak, naročito u prvom poluvremenu, ali ovo je naša najbolja partija otkad sam trener Podgorice. Zaslužili smo bod po igri i zalaganju, mogli smo i da kaznimo Budućnost u periodu meča kada smo bili nadmoćniji. Nedostatak naše koncentracije i taktičke mudrosti donio je Budućnosti pobjedu u finišu. Nadam se da ćemo početi da osvajamo bodove, ima još mnogo da se igra - istakao je trener Dejan Roganović.

Budućnost Podgorica Dragojević Raspopović Dakić Adžić Ražnatović Raičković Terzić (od 85. Mrvaljević) Đuričković (od 70. Mirković) Ivanović Mijović (od 70. Petrović) Kordić

Ivezić Vukčević (od 46. Maraš) Cicmil Đajić Čelebić Suzuki Boljević Popović (od 46. Vujović) Bajović Jovanović (od 80. Sentoku) Adrović (od 80. Krivokapić)

Rezultati i tabela Budućnost - Podgorica Jezero - Petrovac Iskra - Dečić Zeta - Mornar VEČERAS

2:1 1:2 0:1 0:1

Rudar - Sutjeska (20h)

tance - kao što je Raičković u 41. Ofanzivniji pristup nosio je rizik da gostujući tim, osvježen ulaskom Maraša i Vujovića, ne zaprijeti - upravo je drugo pomenuti jakim udarcem iz daljine natjerao Dragojevića na intervenciju. Nedović je morao da mijenja, na teren je umjesto Mijovića i Đuričkovića poslao Petrovića i Mirkovića, ali domaći igrači djelovali su stegnuto, uplašeno od još jednog u seriji loših rezultata. Očitavao se u igri ,,plavih“ nedostatak samopouzdanja, potonulog u vodama evropskih razočaranja, nakon kojih je šampionska posada postala suviše ranjiva i nesigurna.

1. Dečić 2. Mornar 3. Sutjeska 4. Iskra 5. Petrovac 6. Budućnost 7. Rudar 8. Jezero 9. Zeta 10. Podgorica

4 4 3 4 4 3 2 4 4 4

3 3 3 2 2 1 0 0 0 0

1 1 0 1 1 1 1 1 1 0

0 0 0 1 1 1 1 3 3 4

6:0 6:2 7:0 4:2 7:5 4:4 0:3 1:6 2:9 3:9

10 10 9 7 7 4 1 1 1 0

U narednom kolu (21. avgusta) sastaće se: Dečić - Budućnost, Sutjeska - Iskra, Petrovac - Rudar, Mornar - Jezero, Podgorica - Zeta.

Rezervista Matija Krivokapić imao je sjajnu priliku da u 82. minutu pogodi za totalni šok i preokret, ali je previše komplikovao u kontri i na kraju loše šutirao. Nekoliko minuta kasnije mogao je da se iskupi asistencijom, ali je Sentoku bio ,,kratak“ na njegov pas... Podgorica bi bila prezadovoljna bodom, ali je dozvolila pad koncentracije u finišu i kapituli-

eli i stali

dio za 1:1. Međutim, to je dodatno otvorilo meč - domaćin je u 71. minutu, nakon prodora Vlaisavljevića, čiju loptu nije niko ispratio na drugu stativu, moglo do nove prednosti. Domaćin je prokockao šanse za 2:0, propustio priliku da povede 2:1, a onda je Petrovac, nakon majstorije Vukčevića, koji je sa dvadesetak metara u 75. minutu pogodio suprotni ugao, napravio preokret - 1:2. R. P.

rala pod završnim pritiskom domaćina. I dalje stoji nula kod bodovnog salda Lješkopoljaca. Prošla su četiri kola, nešto ne štima kako Ne. K. treba...

Sa meča na Trešnjici

Novi prvoligaš nastavio sjajnu seriju i na gostovanju Zeti

Mornar širi jedra

GOLUBOVCI - Mornar se ne šali! U četvrtom meču od povratka nezavisnosti sačuvao je niz bez poraza, a golom Ćetkovića u 33. minutu Barani su uspjeli da dođu do treće pobjede, druge u gostima, čime je tim sa ,,Topolice“ jasno pokazao da neće imati ambicije da samo izbjegne ispadanje… Duel na ,,Trešnjici“ donio je dosta uzbuđenja, ali ne i previše šansi. Zeta je krenula ofanzivno - prvih desetak minuta trajao je pritisak domaćina, Pajović i Stevanović spašavali su u nekoliko navrata svoj tim. Zeta je igrala visoki presing, pa su Barani u početku imali problem da iznesu loptu, ali kako je vrijeme odmicalo, Mornar je došao do igre na sredini terena i onda je Zeta svjesno ili ne počela da se povlači. Ćetković i Škrijelj dosta su kombinovali na sredini, Kaluđerović i Sekulović bili sve sigurniji, ali nije bilo pravih lopti za ofanzivce, pa je Mornar bio bez pravih prilika. Ali u 33. minutu, gosti su stigli do prednosti - Stevanović je odlič-

Zeta

Mornar

00 1

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 300. Sudija: Predrag Radovanović. Gol: 0:1 Ćetković u 31. Žuti karton: Poček (Mornar).

Zeta

Mornar

Božović Krstović Đ. Vukčević Đurović Đinović (od 82. Đukić) Goranovič (od 46. Ceklić) Tuzović Nakazava Horike (od 46. Pupović) I. Vukčević Šimokava (od 62. Škrijelj)

Baltić Perišić Seratlić (od 69. Kajević) Škrijelj (od 64. Guzina) Pajović Sekulović Pepić (od 75. Grbić) Poček Kaluđerović Ćetković (od 75. Kacić) Stevanović

no ubacio loptu u kazneni prostor, Božović loše reagovao, a Ćetković je ,,odbitak“ sa desetak metara smjestio u mrežu za 0:1. U samom finišu prvog dijela, Mornar je neočekivano mogao do još jednog gola, ali je Kaluđerović

bio neprecizan sa prilične distance… U nastavku meča, viđeno je više šansi. Zeta se otvorila, krenula na sve ili ništa, ali prvu priliku imali su gosti - Pepić je ubacio loptu u šesnaesterac domaćih, a Poček glavom pokušao, ali je lopta otišla iznad gola. Od tog trenutka, krenula je ofanziva domaćina. Zeta je imala nekoliko prilika, a dvije velike u 60. minutu, kada je Ivan Vukčević, nakon asistencije Krstovića, bio u šansi, ali je Baltić dobro reagovao, a tri minuta kasnije gosti su imali mnogo sreće. Prvo je Đorđe Vukčević bio u šansi, Baltić samo kratko odbio, a Pupović imao zicer, ali je lopta otišla pored gola. Barani su mogli da kazne promašaje domaćina u 71. minutu, ali lijepu akciju svog tima i idealnu asistenciju Guzine, nije iskoristio Poček, koji je nakon voleja, šutirao preko gola. A, upravo Nikšićani Guzina i Poček, imali su u finišu šanse da udvostruče prednost Barana, ali je Mornar uspio da napravi još jedan podvig i skrene pažnju na seR. P. be…

Džonatan Drešaj donio Tuzanima pobjedu nad Iskrom Još jedna odlična fudbalska predstava na stadionu ,,Braće Velašević“, u kojoj je Dečić za gol bio bolji od Iskre (1:0) i zasluženo upisao tri nova boda i učvrstio se u vrhu tabele. Strpljivo i disciplinovano, treba istaći i fizički spremniji, izabranici Edisa Mulalića su čekali svoju šansu i dočekali u 54. minutu kada je kapiten Džonatan Drešaj zatresao mrežu Danilovgrađana. Prije njegove realizacije najveće zasluge za vođstvo gostiju pripadaju ponajboljem pojedincu u ovom okršaju, iskusnom Damiru Kojaševiću koji je sa distance uputio snažan udarac ka golu Marka Kordića koji je krajnjim naporom odbio loptu, ali na žalost domaćih navijača akciju je ispratio Drešaj kome nije bilo teško da sa nekoliko metara postigne pobjedonosni pogodak. Do odlaska na odmor vodila se žestoka borba na sredini terena, ,,crveno-bijeli“ su za nijansu dominirali i činilo se da će se fudbaleri Iskre prvi upisati u listu strijelaca. Međutim, Ilija Radunović na dodavanje Đorđa Šaletića nije bio dovoljno precizan sa oko 15 metara i lopta je pored stative otišla u

Dečić osvojio Danilovgrad SlavljeVuljaja i Drešaja

gol aut. Nedugo zatim uzvratio je Marko Tući poslije kornera Kojaševića, ali njegov udarac glavom nije zabrinuo Kordića, jer je i on bio neprecizan. Uslijedila je druga povoljna prilika za domaćina kada je nakon greške Adrijana Rudovića bio u prilici centarfor Bogdan Milić, ali se i on spetljao u petercu Tuzana i šansa je otišla u nepovrat. Lijepa akcija viđena je i od strane Japanca Jamamota i Ilije Radunovića, ali ovaj drugi nije najbolje zahvatio loptu ka-

da je mogao da cilja nebranjenu mrežu Dečića. Na drugoj strani Kristijan Vuljaj je pokušao rezantnim udarcem po zemlji iskosa sa lijeve strane da iznenadi Kordića koji je bio na visini zadatka. I Matija Božanović je u dva navrata omogućio Kordiću da se istakne na gol liniji. U nastavku, nakon vođstva Dečića Kojašević je mogao da stavi tačku na ovaj susret, ali Kordić je ponovo sjajno intervenisao kao i prilikom udarca Drešaja. Iskra je na

sve načine pokušavala da poravna rezultat kada je Nikić ubacio u vatru Ivana Vukovića i Balšu Sekulića, ali bez konkretne realizacije, da bi konačno - u sudijskoj nadoknadi umalo Ilija Tučević izjednačio iz kornera, ali sigurni Stefan Popović je bio priseban i nije dozvolio domaćima da se raduju. - Gosti su zasluženo slavili, presudilo je njihovo veće iskustvo. Igrali smo u grču koji nas je pratio do kraja susreta i nakon primljenog gola nijesmo uspjeli adekvatno da odgovorimo. Ovaj poraz nas neće pokolebati da nastavimo sa dobrim partijama i osvajanjem bodova, tako da ćemo već u narednom meču protiv Sutjeske nastojati da popravimo utisak - rekao je trener Iskre Srđan Nikić. Dečić ima sjajan učinak u tri kola - tri pobjede i remi, bez primljenog pogotka. - Dobra i intenzivna utakmica u kojoj smo se bolje snašli i čini mi se zasluženo pobijedili. Tipično tvrd susret i prava borba dvije ekipe sa dosta prilika za postizanje gola. Mi smo, naročito u

Iskra

Dečić

00 1 0

Stadion Braće Velašević. Gledalaca: 250 Sudija: Marko Ćupić (Podgorica) Gol: 0:1 Drešaj u 53. Žuti kartoni: Ljuljđuraj, Pešukić (Dečić)

Iskra

Dečić

Kordić Radunović (od 57. Đurišić) Bakrač O. Obradović Tučević Šahman (od 72. Grbović) Pavlović (od 72. Milojko) Jamamoto Pavlićević (od 57. Sekulić) Šaletić Milić (od 57. Vuković)

Popović Drešaj Tući Ad. Rudović Ljuljđuraj (od 79. Novović) Božanović Nikolić Pešukić Vuljaj (od 72. Božović) Kojašević (od 87. An. Rudović) Camaj (od 87. Kojić)

drugom poluvremenu, znalački odigrali na polovini domaćina, pa smo čak i ranije mogli da riješimo pitanje pobjednika da smo bili efikasniji. Ali ne treba biti neskroman, čestitam mojim igračima što su se maksimalno trudili da upišemo nova tri boda - zadovoljan je bio strateg Edis Mulalić. B. KADIĆ

Arena

20 Košarka

Neđelja, 15. avgust 2021.

KORAK DO CILJA: Pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci, Crna Gora bolja od Danske

Nakon dva od četiri odigrana meča, izabranici Boška Radovića imaju maksimalan učinak i koš-razliku plus 25. Za siguran plasman im treba još jedna pobjeda, a moguće je da budu dovoljne i dvije. Da bi Crna Gora ispala, morala bi ubjedljivo da izgubi u poneđeljak od Islanda, a onda i u srijedu od Danske, koja bi dan ranije prvo morala da pobijedi „ribare“. S obzirom na viđeno u prva tri dana turnira, sve je to samo u domenu teorije... Kao protiv Islanda, Crna Gora je teško došla do pobjede protiv Danske, takođe tek u drugoj polovini posljednje četvrtine. A izgledalo je da će sve biti lakše i sigurnije kada su naši košarkaši sredinom druge četvrtine poveli 17 poena razlike (38:21). Veliki pad u trećem kvartalu donio je neizvjesnu utakmicu u nastavku, što se donekle može opravdati odsustvom centra Marka Todorovića (nije igrao zbog stomačnog virusa), kao i time da je u toj četvrtini van terena morao Dino Radončić zbog nesportske i isključujuće greške (13 poena do tog trenutka), jer su sudije, nakon gledanja snimka, procijenile da je naš košarkaš namjerno rukom udario Mortensena nakon šuta za tri poena…

UBRZANJE U DRUGOJ DIONICI

Iako je Crna Gora konstantno vodila u prvoj četvrtini, tek u posljednja dva i po minuta je uspjela da se rezultatski odlijepi. Trojkom Arisa, Danska je u 8. minutu smanjila na 15:13, a onda je uslijedila serija od 10:0 do kraja kvartala, koju je trojkom zaključio Aleksa Popović za dvocifreno vođstvo od 25:13. Na krilima te igre, Crna Gora je do sredine druge dionice stigla do velike prednosti od 17 poena prednosti (38:21), kada je izgledalo da su Danci već položili oružje. Međutim, nije bilo tako, u ovoj dionici su Skandinavci u jednom trenutku prišli na sedam poena (42:35), ali je Crna Gora na poluvremenu ponovo imala dvocifrenu prednost (46:35), iako uz slabiji šut iz igre u prvih 20 minuta u odnosu na ri-

Novo mučenje, ali važna pobjeda D. MIJATOVIĆ

Nakon Islanda, pala je i Danska (79:68), pa su crnogorski košarkaši na korak do željenog cilja – plasmana u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.

Dvorana: „Bemax arena“. Gledalaca: 200 Sudije: Pursanidis, Jilmaz i Matejek

Aris Stormark Bonde Nilsen Jukić Knudsen Rangbi Berg Sur-Jensen Bulou Mortensen Kristensen

15 10 9 8 13 13 -

Kobs Drobnjak (13:25, 22:21, 20:12, 13:21) A. Popović 67% (21-14) za 1 80% (20-16) Radončić 48% (31-15) za 2 49% (37-18) Vrbica 38% (21-8) za 3 37% (24-9) Đurišić 32 (6+26) Skokovi 37 (11+26) Baćović Blokade 1 1 Spasojević Asistencije 20 12 Barović 6 Ukradene lopte 6 Ivanović 14 Izgubljene lopte 8 Miković Faulovi 24 22 P. Popović

Radović: Treća četvrtina je mogla da nas košta

vala (53,8 – 46,7 odsto), zahvaljujući boljem skoku (20-12) i boljoj realizaciji slobodnih bacanja.

PRAZAN HOD U TREĆEM KVARTALU

Da neće ići kako treba vidjelo se u trećoj četvrtini, u kojoj je Crna Gora prvi koš postigla tek nakon tri i po minuta, kada je trojku pogodio Džastin Kobs, za vođstvo od 49:38. Minut kasnije je isključen Radončić, pa su uslijedili problemi, jer je Danska serijom 15:0, za šest minuta, prekrenula na 53:49. Imali su Danci četiri razlike minut i 38 sekundi prije kraja (55:51), ali su Nikola Ivanović i Radosav Spasojević do kraja četvrtine upisali poene za vođstvo od 58:55, što je bilo važno pred posljednji kvartal. Danska je odolijevala do sre-

dine posljednje četvrtine (66:62), a onda su Ivanović (pet poena) i Kobs vratili dvocifenu prednost (74:64), nepuna dva minuta prije kraja, kada je meč i odlučen. Najveću prednost „crveni“ su imali u posljednjem minutu (79:65)... S. JONČIĆ

Grupa E Rezultati: Crna Gora – Island 83:69, Island – Danska 91:70, Danska – Crna Gora 68:79. 1. Crna Gora 2. Island 3. Danska

2 2 2

2 1 0

0 1 2

162:137 160:153 138:170

4 3 0

16. avgust: Island – Crna Gora (20.00); 17. avgust: Danska – Island (20.00), 18. avgust: Crna Gora – Danska (20.00)

Selektor crnogorskih košarkaša Boško Radović je kazao da je pobjeda protiv Danske bila teška. - Ostali smo danas bez dvije veoma značajne opcije u napadu, Marka Todorovića zbog stomačnog virusa, i Dina Radončića zbog potpuno neke ludosti tokom utakmice. U trećoj četvrtini nijesmo bili raspoloženi napadački, i to je moglo da nas košta i utakmice. Međutim, u četvrtoj četvrtini smo odigrali kako znamo i umijemo, i, što je najvažnije, zabilježili drugu pobjedu – rekao je Radović. Radović ističe da momci od početka imaju ozbiljan karakter. - Čestitam im na ovoj pobjedi. Jer, nije lako igrati u svim uslovima koji su nas zadesili, zaključno danas sa izostankom Marka Todorovića. Njima svaka čast, ginuće od početka do kraja. Nakon dana pauze, u poneđeljak slijedi duel protiv Islanda. - Mi ćemo se spremiti i nadam se da ćemo već u poneđeljak riješiti pitanje prolaska u narednu fazu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo – zaključio je Radović.

Popović: Na kraju smo bili fokusirani i zasluženo slavili I bek Petar Popović je istakao da je utakmica sa Danskom bila teška. - Kao što smo znali, Danska je atipična ekipa. Počeli smo dobro, došli do 16-17 razlike, a onda smo malo olako to ispustili, uz neke njihove lake poene. Ali, na kraju, bitna je pobjeda. Ostali smo fokusirani, zajedno kao tim, i zasluženo slavili – rekao je Popović.

Popović protiv Islanda očekuje još jednu tešku utakmicu. - Večeras smo bili bez Marka (Todorovića, prim.a.), Dino (Radončić) je isključen u trećoj četvrtini. Nama svaki igrač puno znači, i očekujem da prije svega svi budemo zdravi i da slavimo u još jednoj teškoj utakmici i obezbijedimo prolaz u kvalifikacijama – dodao je Petar Popović.

16 6 3 13 8 3 18 4 8

Neđelja, 15. avgust 2021.

Arena

Košarka/Fudbal

PREMIJER (1. KOLO): Junajted dao pet, Čelzi i Liverpul po tri gola

Trogodišnji ugovor vrijedan 4,3 miliona dolara

Simonović potpisao ugovor sa Čikagom PODGORICA – Čeka se zvanična objava kluba i njegovog menadžera Miška Ražnatovića, ali američki mediji javljaju da je Marko Simonović potpisao trogodišnji ugovor sa Čikagom, pa će iduće sezone igrati zajedno sa Nikolom Vučevićem. Prema tim izvorima, crnogorski reprezentativac je potpisao ugovor vrijedan 4,3 miliona dolara, s tim da su mu zagarantovane prve dvije godine u ugovoru, a treća nije. Simonović, koji je od Čikaga izabran kao 44. pik na NBA

draftu, po pisanju američkih novinara koji prate Bulse, u prvoj sezoni će zaraditi 925.258 dolara, a u drugoj 1.563,518 zelenih novčanica. Ako odradi i treću godinu, zaradiće dodatnih 1.836,096 dolara. Simonović je ljetos stigao u Čikago, i trenutno igra za Bulse Ljetnju NBA ligu. Kolašinac ima veliku minutažu, odigrao je već tri meča. Protiv Minesote je ubacio 10, a protiv Nju Orelansa i San Antonija završavao je sa po 13 poena. Očigledno se dovoljno dobro nametnuo da nakon Mege karijeru nastavi u NBA ligi. S. J.

MANUTD.COM

Leteći start velikana

Rezultati

Fešta na ,,Old Trafordu“

Prva premijerligaška subota ove sezone bila je uspješna za kandidate za titulu - Mančester junajted, Čelzi i Liverpul. Junajted je rapsodijom na ,,Old Trafordu“ otvorio takmičarsku godinu - tim Ole Gunara Solskjera blistao je protiv Lidsa (5:1). Ekipa Marsela Bjelse došla je u Mančester da se nadigrava, naišla na raspoloženog protivnika i spektakl nije mogao da izostane. Briljirali su Bruno Fernandeš, strijelac het-trika, te Pol Pogba koji je servirao čak četiri asistencije.

Mrežu Lidsa tresli su i Mejson Grinvud i Fred. - Zaista je nemoguće da tražim nešto više od svojih igrača. Uvijek čovjek bude pomalo zabrinut prije prve utakmice da li smo dovoljno uradili kondiciono i taktički? Fantastičan dan - rekao je Solskjer. - V eoma sam zadovoljan sastavom. Dočekali smo Varana, a Džejdon (Sančo) će biti sve bolji. Vratiće nam se još neki igrači, sve je kako treba. Junajtedov početak vjerovatno ne bi bio toliko spektakularan da ga sa tribina nije ispratilo oko 70 hiljada ljudi. - Raspoloženje se automatski mijenja kada vidite navijače

kako dolaze na stadion, opet se javljaju leptirići u stomaku. Odjednom, to je utakmica koja je posebno važna - osjećali smo dodatnu odgovornost zato što smo toliko dugo bili bez njih. Navijači i njihova ljubav mnogo nam znače. Norveški stručnjak prokomentarisao je izdanje Fernandeša i Pogbe. - Kada je tako, naravno da će se oni naći u naslovima, ali za mene je suština u timu. Njih dvojica mogu da proizvedu te velike trenutke zbog onih koji su oko njih. Razvoj Mejsona Grinvuda je nevjerovatan, postao je čovjek u odnosu na prije dve godine.

Man. junajted - Lids 5:1 (1:0) (Fernandeš u 30, 54. i 60, Grinvud u 52, Fred u 69. - Ejling u 48) Barnli - Brajton 1:2 (1:0) (Tarkovski u 2. - Maupaj u 73, Mekalister u 78) Čelzi - Kristal Palas 2:0 (2:0) (Alonso u 27, Pulišić u 40) Everton - Sautempton 3:1 (0:1) (Rišarlison u 47, Dukure u 76, Kalvert-Luin u 81. - Armstrong u 22) Lester - Vulverhempton 1:0 (1:0) (Vardi u 41) Votford - Aston Vila 3:2 (2:0) (Denis u 10, Sar u 42, Ernandes u 67. Mekdžin u 70, Ings u 90.+7 (pen)) Norič - Liverpul 0:3 (0:1) (Žota u 26, Firmino u 65, Salah u 74) DANAS 15.00 - Njukasl - Vest Hem 17.30 - Totenhem - Man. siti

Čelzi nastavlja gdje je stao prošle sezone. Šampion Evrope je u srijedu osvojio Uefin Superkup, a juče sa tri gola u mreći ispratio Lester. Markos Alonso je iz slobodnog udarca postigao pogodak za vođstvo protiv ekipe koju vodi Patrik Vijeira, a potom se do kraja poluvremena u strijelce upisao i Kristijan Pulišić. Trijumf ,,plavaca“ potvrdio je dvadeset dvogodišnji defanzivac Trevo Šaloba, kojem je to bio prvi nastup i prvi pogodak u Premijer ligi. I Liverpul je krenuo pobjedom od 3:0. ,,Redsi“ su u gostima lako izašli na kraj sa Noričem, s tim što su imali i sreće kod postizanja pogodaka. Žota je u 26. načeo domaćina, a trijumf ovjerili preostali članovi ofanzivnog trija, Roberto Firmino i Mohamed Salah. Everton je na debiju Rafaela Benitesa savladao Sautempton kao domaćin (3:1), dok je tri gola dao i Votford protiv Aston Vile (3:2). Džejmi Vardi je genijalnim potezom na prvoj stativi donio Lesteru pobjedu nad Vulverhemptonom (1:0), a Brajton je preokretom slavio na gostoNe. K. vanju Barnliju (2:1).

BUNDESLIGA: ,,Milioneri“ na silovit način otvorili sezonu

Haland nastavlja da rešeta Klub iz Milana ga nije ni predstavio a on trese mreže

Edin Džeko igrao za Inter Inter još uvijek zvanično nije predstavio bosansko-hercegovačkog napadača Edina Džeka a on ne samo da igra, već i daje golove u dresu milanskog kluba.

Očigledno je stigao iz Rome, ali Inter niti je saopštio da ima no-

vog napadača, niti ga je zvanično predstavio. Prosto, Džeko je juče samo zaigrao na prijateljskoj utakmici i zatresao mrežu Dinama iz Kijeva. I više nego zanimljivo, a da sve bude zanimljivije – Džeko je čak postigao gol u 34. minutu, drugi gol na ovom okršaju. R. A.

Fudbaleri Borusije iz Dortmunda na silovit način otpočeli su novu sezonu u Bundesligi. ,,Milioneri“ su savladali Ajntraht 5:2. Nakon što je Majnham obrukao Ajntraht eliminisavši ih iz prvog kola Kupa Njemačke, nije tim iz Frankfurta ništa bolje otvorio ni Bundesligu. U potpunosti je Borusija nadigrala ,,crveno-crne“, a kući su ispraćeni sa pet pogodaka u mreži! Iskusni Marko Rojs je u 23. minutu donio prednost domaćinu. I prvi gol za Ajntraht postigao je domaći igrač. Četiri minuta kasnije Feliks Paslak je matirao svog golmana. Već u 32. minutu Borusija

ponovo dolazi do vođstva, a strijelac je bio Torgan Azar. Furioznu igru ,,milioneri“ su krunisali sa još dva gola do poluvremena. Prvo je Erling Haland u 34. minutu uspio da se upiše u strijelce. Ipak, gol

Ronaldo objelodanio da će napustiti reprezentaciju 2022.

Svjetsko prvenstvo će biti moje posljednje Često se može čuti kako smo pravi srećnici što živimo u eri fudbala Kristijana Ronalda i Lionela Mesija, i to je tačno. Ali jedna era će biti završena krajem sljedeće godine što se reprezentativnog fudbala tiče, pošto je Ronaldo objelodanio kada će napustiti reprezentaciju. Takvu odluku čuveni fud-

baler nije promijenio ni nakon slabih partija Portugalaca na Evropskom prvenstvu ove godine. Kako je ušao u 37. godinu ne bi čudile vijesti ni da se Ronaldo totalno oprašta od fudbala, ali pošto je spreman kao u najboljim danima karijere - to se još uvijek sigurno neće desiti. Dakle, Kristijano je svoje-

vremeno poručio kako će na Svjetskom prvenstvu 2022. odigrati posljednju utakmicu u dresu Portugalije, i nije promijenio odluku. - Svjetsko prvenstvo 2022. će biti moje posljednje izjavio je Ronaldo. Tada će napadač Juventusa imati 37 godina i ne čudi odluka koju je donio, a ne bi čudilo i da bude povezana i

sa završetkom karijere. Davne 2003. Kristijano je debitovao za Portugal i do danas je odigrao 167 utakmica, a prije toga je nastupao za sve mlađe kategorije svoje zemlje. Katar će biti domaćin Mundijala 2022. koje neće biti igrano na ljeto, već od 21. novembra do 18. decembra. R. A.

Marka Rojsa u 40. minutu poništen je nakon VAR snimka. Nijesu se ,,žuto-crni“ mnogo uzdrmali zbog toga. Đovani Rejna je odlično reagovao u 58. minutu. Potom je Norvežanin Erling Haland upisao i

drugi gol. Nakon dobrog proigravanja u 72. minutu upisao je petu ,,recku“ za domaći s a st av. P r i j e k ra j a m e č a Ajntraht uspijeva da ublaži poraz, a na 5:2 smanjio je Jens Hauge. Herta, predvođena našim S t e v a n o m Jo v e t i ć e m , pokušaće danas na gostovanju Kelnu da uknjiži dobar rezultat. Rezultati 1. kola: Bilefild – Frajburg 0:0, Augsburg – Hofenhajm 0:4, Štutgart – Grojter Firt 5:1, Union Berlin – Bajer Leverkuzen 1:1, Volfsburg – Bohum 1:0 I Borusija Dortmund – Ajntraht 5:2. Danas: Majnc – RB Lajpcig (15.30 h) i Keln – Herta (17.30 h).

Arena

Sportski miks

Neđelja, 15. avgust 2021.

MOTO GP: Velika nagrada Austrije Horhe Martin je opet uzeo pol-poziciju u Špilbergu pred Veliku nagradu Austrije sa vremenom 1:22.643. On je u posljednjim momentima uspio da uzme pol-poziciju od Fabija Kvartarara i ujedno da postavi rekord staze. Horhe je imao dakle 34 hiljaditinke više u odnosu na Fabija Kvartarara, dok je treći bio Frančesko Banjaja. Italijan nije uspio da vozi ispod 1:23 pa je imao vrijeme 1:23.063. U drugom startnom redu će biti Žoan Zarko, Mark Markes i Džek Miler, a u najboljih deset su i Đoan Mir, Aleš Espargaro, Migel Oliveira i Bred Binder. Fabio Kvartararo je pri prvom izlasku na stazu odmah napravio najbrže vrijeme. Ne samo da je to bilo najbrže vrijeme dana već i istorije. Francuz je postavio rekord staze, a pratio ga je Mark Markes i Žoan Mir. U nastavku su ostali pokušavali da naprave što bolji rezultat, ali jedino je Frančesko Banjaja uspio da se popne do trećeg mjesta na minut i po do kraja. Peko Banjaja je u narednom krugu opet probao da nadmaši aktuelnog lidera u generalnom plasmanu ali je u trećem sektoru posrnuo u svom posljednjem brzom krugu. Još jedan kandidat je bio i Džek Miler ali i on je posrnuo u sredini staze i nije mogao da nadmaši Fabija. Kada je vrijeme isteklo i Horhe Martin je imao dobar krug. Bio je dobar

Horhe Martin sa rekordom do pol-pozicije Budvani treniraju, ekipa će se kompletirati do kraja mjeseca

Kormilo Igoru Martinoviću

PODGORICA - Budva će od ove sezone sa novim trenerom - umjesto Draga Pejakovića (radiće sa mladima) na klupi crnogorske ekipe je Igor Martinović.

u prva dva sektora, odvezao je i treći odlično, a baš su tu ostali vozači gubili vrijeme. Vozač

Pramaka je imao i zavjetrinu i u samoj završnici je uzeo polpoziciju i oborio rekord staze.

Crnogorski odbojkaš karijeru nastavlja u Skandinaviji

Od misteriozne bolesti trpi nesnosne bolove

dvije sezone i osvojio dvije duple krune. Zahvaljujući tim rezultatima, 2017. i 2018. godine je biran za najboljeg odbojkaša Crne Gore. Prije odlaska u Bosnu i Hercegovinu, Delić je odigrao sezonu u Budvi, sa kojom je, takođe, osvojio duplu krunu. Delić je, tako, u pet posljednjih sezona, u Jedinstvu, Budvi i Mladosti, osvojio isto toliko uzastopnih duplih kruna. Sa seniorskom reprezentacijom Crne Gore Delić je 2019. godine osvojio zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u Budvi. S. J.

Medvedev u polufinalu turnira u Torontu Ruski teniser Danil Medvedev plasirao se u polufinale turnira u Torontu nakon što je savladao Huberta Hurkača sa 2:1 u setovima (2:6, 7:6 i 7:6). U prvom setu Medvedev je imao dosta problema, protivnik mu je oduzeo dva puta servis što mu je bilo dovoljno da osvoji prvi set. U drugom je viđena velika borba, sve do rezultata 6:6, ali nakon toga Rus je osvojio naredna dva poena i izjednačio na 1:1 u setovima. Treći set je takođe bio vrlo sličan drugom, nezvjesno je bilo, a pobjednik je odlučen u taj-brejku. Vodio je Medvedev 6:3 i kasnije iskori-

stio treću meč loptu i odnio pobjedu u ovom meču. On će u polufinalu igrati sa

A. M.

Nove informacije poslije radikalnog poteza Rafaela Nadala

Delić otišao u švedski Halmstad

PODGORICA – Crnogorski odbojkaš Jovan Delić karijeru nastavlja u Švedskoj, u redovima šampiona Halmstada. Riječ je o klubu koji je osnovan 1980. godine, i koji je osam puta bio šampion Švedske. Ovaj 28-godišnji korektor u Švedsku stiže iz Mladosti iz Brčkog, gdje je proveo prethodne dvije sezone i osvojio dvije duple krune. Delić je ponikao u Budućnosti, ali je pažnju na sebe skrenuo u Studentskom centru, u kojem je proveo tri sezone, prije nego je otišao u srpski Đerdap, a potom Novi Sad, odakle se 2013. godine ponovo vratio u Budućnost. Nakon sezone u Podgorici, Đelić je ponovo otišao u Đerdap, a onda u Novi Pazar, gdje je proveo sezonu 2015/2016, prije nego je stigao u Bijelo Polje, u Jedinstvo, u kojem je igrao

Horhe je tako nokautirao Fabija koji je već vidio sebe na prvom startnom mjestu. R. A.

Crnogorski trener 2005. godine bio je, takođe, na klupi Budvana, ali kao pomoćnik. Radio je dugo u inostranstvu, a sada je preuzeo brigu o ekipi koja će se vrlo brzo, kako nam je kazao sportski direktor Nenad Franeta, kompletirati. - Ekipa je u treningu. Martinović je naš novi trener, a očeku-

jem da se krajem mjeseca kompletiramo. Tada ćemo pričati o pojačanjima i o tome ko je otišao iz Budve. O pomoćniku Martinovića odlučićemo u narednom periodu - kazao je Franeta. Nezvanično smo saznali da su Budvani u pregovorima sa Petrom Vicom (vodio Primorac) oko rada sa mlađim kategorijama. Budva će od ove sezone probati da ostavi što jači utisak u Regionalnoj ligi i na oba domaća fronta. Crnogorski klub neće se takmičiti u Evropi.

Džonom Iznerom koji je pobjedio Gaela Monfisa 2:0. Po setovima 7:6 i 6:4. R. A

Kao bomba je u svijetu tenisa odjeknula vijest da je Rafael Nadal ne samo odustao od turnira u Vašingtonu i Sinsinatiju, već se dvije neđelje pred početak US Opena odlučio na radikalan potez - povratak u Evropu. Sada su se tim povodom pojavile i nove informacije.

Španski mediji su nešto ranije nego što se Rafa javno požalio na bolove u stopalu, navodeći njih kao razlog što mora da odustane od mastersa u Sinsinatiju, javili da se on suočio sa misterioznom bolešću. Naime, Rafael Nadal je kroz cijelu karijeru imao problem sa povredama, a koljena su se uvijek navodila kao ,,slaba tačka“. Međutim, priče o tome da ,,ne može da vozi kola kada se završi sezona, jer ima nesnosne bolove u koljenima“ nijesu puna istina. Štaviše, ti bolovi su samo posljedica malo poznate bolesti. Teniski portal ,,Punto de break“, prilično dobro upoznat sa mnogim tajnama ,,bijelog sporta“, objavio je svojevremeno da je još 2005, kada je osvojio 11 titula, Nadal primijetio da počinju ozbiljni problemi u stopalima. Pregledima je ustanovljeno da boluje od MilerVajsove bolesti koja napada kosti stopala, a to izaziva veliki bol pri pokretima. - Dan poslije titule u Madridu osjetio sam taj problem i detaljne analize su otkrile o čemu se radi. Tada mnogi doktori nijesu imali rješenja za ono što se dešava, ali su mi rekli da se radi o Miler-Vajsovoj bolesti, koja je degenerativno oboljenje kosti-

ju u središnjem dijelu stopala. Zbog simptoma, tu bolest je toliko teško dijagnostikovati da je u ovom trenutku ona dio ,,Svjetskog dana rijetkih bolesti“ - otkrio je tada Rafa. U ovom trenutku ne zna se u kojoj fazi je ta bolest, te da li bi neka nova terapija, poput onih koje je Nadal primjenjivao tokom prethodnih deceniju i po, pomogla. Ono što je sigurno, to je da je španski osvajač 20 grend slem titula rekao da planira da se vrati tenisu tek kada ne bude osećao nikakav bol. Da li će se to desiti prije nego što počne predstojeći US Open, teško je pretpostaviti, ali će odluku o tome najbolji teniser Španije donijeti u dogovoru sa svojim ličnim doktorom, zbog kog je i otputovao prije tri dana iz Sjedinjenih Američkih Država u Evropu. Podsjetimo, kako je početkom ove godine naveo ,,Sage journals“, Nadalu je bolest dijagnostikovana tek kada je uznapredovala, jer se tada ,,bol

pojavljuje u središnjem i zadnjem dijelu stopala, pa ti djelovi oteknu, a bol se zatim prenosi gore, preko skočnog zgloba do koljena. Dok pacijent hoda ili trči, situacija se pogoršava“. Tada je istaknuto i da, ukoliko se bolest ne shvati ozbiljno, pogoršanje situacije može dovesti i do preloma kosti stopala, što zahtijeva dugotrajan oporavak. Za ovu fazu Nadalove karijere to bi značio kraj, jer on ima već 35 godina, i bliži je završetku nego sredini svoje više nego uspješne karijere. Jedan vid ublažavanja bolova je i posebno dizajnirana obuća sa ulošcima koji su prilagođeni kostima stopala, odnosno njihovom prirodnom položaju, ali... Rafi je to uveliko poznato a, imajući u vidu odluku da naprasno napusti SAD, očigledno je da mu u ovom trenutku nije pomoglo ništa što je dosad znao ili probao kada se o ovim zdravstvenim tegobama radi. R. A.

Feljton

Neđelja, 15. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

29.

Filipova glavna želja bila je Crna Gora, za koju je umro » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB NEUSTRAŠIVOG PATRIOTE FILIPA LAINOVIĆA

Turci su u Podgorici 1862. godine otrovali istaknutog patriotu Filipa Lainovića. Lainović je u prethodnoj deceniji neumorno radio za Crnu Goru i tajnim putem slao izvještaje knjazu Danilu. Tako je 13. jula 1856. izvijestio da je skadarski paša „Seočane i Vranjinaše uzeo u taoce, što su tobože htjeli predati knjazu Vranjinu i Lesendro“. Sedam dana kasnije javio je da su Turci pošli na Medun ali da tamo nijesu našli vojske. „Odupro im se samo besmrtni Dragoje Božov s jednijem Piperom i ubiše četiri Turčina i njih Turci posjekoše i glavu Dragojevu baciše u Ribnicu a Piperovu poslaše u Carigrad“, kaže Filip Lainović. Četiri dana iza toga, 24. jula 1856. izvijestio je da je u Podgoricu došla vojska s Ćehaja-begom i Hasan-agom Hotom. „Ne zna se kamo će; čuje se da će udariti na Kuče ili Rogame. Dolazi veliki tajin i džebana. U Podgorici ima vojske do 6000“. Javio je 31. jula 1856. da je Hasan Hot rekao da će pokupiti vojsku i udariti na Vasojeviće i Bratonožiće, a 24. avgusta da su „određeni da dođu svega u Skadar tabora 16, četiri su uljegli, a jošt 12 hote doći, biće u te 12 tabora konjanika i 1 tabor topčija, a drugo pješaci. Vas je zbor da će vojska na Crnu Goru ili za đe drugo“. Krajem juna 1858. godine Filip Lainović je iz Skadra javio o velikom gomilanju turske vojske i pripremama za rat. „Prema njegovim saznanjima, tabori nizama počeli su pristizati u Skadar, a odatle su upućivani u Podgoricu i Spuž. Oko 1500 ljudi već je skoncentrisano oko ovih gradova, a svakodnevno se lađama preko jezera šalje žito, puščana i topovska municija, barut i lopate za kopanje rovova“ (Živko M. Andrijašević, „Podgorički kraj i Crna Gora u vrijeme knjaza Danila“, 2000, 47). Lainović je uputio knjazu Danilu 18 takvih pisama u periodu od 1. juna 1856. do 17. septembra 1858. godine. Ilija Zlatičanin piše: „Filip

Na grobu Filipa Lainovića koji se nalazi uz samu crkvu Sv. Đorđa pod Goricom, piše: „Ovdje počivaju ostaci Filipa J. Lainovića 1822-1862. istaknutog i neustrašivog nacionalnog borca. Zbog pomaganja oslobodilačke borbe i veza sa Crnom Gorom, neprijatelj ga je otrovao 1862. god.“

Do grobnice Filipa Lainovića (lijevo) nalazi se grob u kome počivaju Jako Lainović i Krsto Lainović

je bio srednjeg rasta, ali prsat i snažan čovjek. Kod njega je bilo dosta finoće, ali je bilo po koji put da izađe iz takta ... Znao je nekoliko jezika ... njegova glavna želja bila je Crna Gora, za koju je umro...“ (članak „Filip Lainović, „Nevesinje“, 1898, I, 24, 2-3 / „Hronike“, Podgorica, 1999, 203). „Kad je bio boj u Kučima (u junu 1862, S.Č.) gdje je Mašo Vrbica bio glavni komandant crnogorske vojske, Filip je i tamo slao izviješće, ali jednom uhvate njegovog pismonošu i takvim ga mukama izmuče – da prokaže od koga je pismo – da je knjigonoša liječen za 3 mjeseca na Filipov račun. Kad je Der-



Ilija Zlatičanin piše: Filip je bio srednjeg rasta, ali prsat i snažan čovjek. Kod njega je bilo dosta finoće, ali je bilo po koji put da izađe iz takta. Znao je nekoliko jezika. Ilija Peličić kaže da je Filip Lainović bio zastupnik prizrenskog mitropolita u Podgorici. Tražio je da se crkve u Podgorici i Zeti oslobode jurisdikcije prizrenske mitropolije i prisajedine cetinjskoj

viš-paša htio da pregazi Crnu Goru, Filip je pisao konzulu ruskom u Skadru, kako je Derviš krenuo na Crnu Goru i kuda je namjeravao. I drugi dan Derviš je bio vraćen. Od tada je Filip primao od ruskog konzulata redovnu platu. Kad je turska vojska kretala preko Žabljaka na Crnu Goru – da se ne sjete,

pošalje brata Mitra da pazi na sve, i sve da saopšti crnogorskom logoru. Ali, Mitra ubiju Turci. Osim svega, Filip je nabavljao džebanu za Crnu Goru, a bilo je često da je šalje naočigled Turaka“ (isto, 206). „Mi ne možemo znati šta je on radio za Crnu Goru“ – nastavlja Zlatičanin. „Dosta

 Kad je turska vojska kretala preko Žabljaka na Crnu Goru – da se ne sjete, Filip pošalje brata Mitra da pazi na sve, i sve da saopšti crnogorskom logoru. Ali, Mitra ubiju Turci. Osim svega, Filip je nabavljao džebanu za Crnu Goru, a bilo je često da je šalje naočigled Turaka

Crkva Sv. Đorđa 1910. godine

Crkva Sv. Đorđa pod Goricom

Grobnica Filipa Lainovića kod crkve Sv. Đorđa u Podgorici

o tome svjedoči jedna riječ posljednjega rata glavnokomandujućeg vojvode g. Boža Petrovića, kad je jednom prilikom trebalo znati kolika je turska sila i kud namjerava – uzviknuo: „Ah, kamo onakvi Podgoričani kao što bješe pokojni Filip Lainović!“ („Hronike“, Podgorica, 206). Ilija Peličić piše da je Filip Lainović bio zastupnik prizrenskog mitropolita u Podgorici. „Tražio je da se crkve u Podgorici i Zeti oslobode jurisdikcije prizrenske mitropolije i prisajedine cetinjskoj“ (Zapisi o Zeti, 1997,

222). Na grobu Filipa Lainovića koji se nalazi uz samu crkvu Sv. Đorđa pod Goricom, s južne strane, piše: ОВДЈЕ ПОЧИВАЈУ ОСТАЦИ ФИЛИПА Ј. ЛАИНОВИЋА 1822-1862. ИСТАКНУТОГ И НЕУСТРАШИВОГ НАЦИОНАЛНОГ БОРЦА. ЗБОГ П О М А ГА Њ А О С Л О Б О ДИЛАЧКЕ БОРБЕ И ВЕЗА СА ЦРНОМ ГОРОМ, НЕПРИЈАТЕЉ ГА ЈЕ ОТРОВАО 1862. ГОД.

Filip je od stare kuće Lainovića, koja je uvijek u našem narodu uživala veliko poštovanje, pisao je Ilija Zlatičanin 1898. godine. „Mi i danas iz te kuće imamo vrlog i omiljenog starinu, kapetana Krsta, koji je neumorno radio za Crnu Goru, a koji je zato odlikovan kapetanskim grbom i ordenima“ („Hronike“, Podgorica, 1999, 209). Neposredno pored grobnice Filipa Lainovića nalazi se zajednički grob Joka Lainovića i Krsta Lainovića (18331917). Nakon što je Podgorica oslobođena i vojvoda pop Ilija Plamenac postavljen za guvernera, Krsto Lainović je bio Plamenčev zamjenik. „U stvari bio je glavni upravnik Podgorice s obzirom na često odsustvovanje popa Ilije, ministra vojnog”, kaže Andrija Lainović. Krsto Lainović je bio kapetan Podgorice do 1885. godine. Penzionisan je 1906. kao upravnik Carinarnice. Umro je 1917. godine i sahranjen kao zaslužni građanin u porti crkve Sv. Đorđa pod Goricom, do samih južnih vrata hrama (A. Lainović, „Kratak pogled na prošlost Podgorice”, 2009, 104). (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 15. avgust 2021.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (16.8 - 22.8) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars. com/vedic-signs/calculate-yourvedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje

prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od subote u 15:30 do nedjelje u 14:01. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari negdje. Emocije su vrlo snažne te je nose. Porodično okruženje je stabilno. istrajniji ali imati na umu da ovo nisu lako mogu zakomplikovati. Prisutan je moguća i napetost. Ovo je povoljno vrijeme za kraća puto- NEDJELJA dani za megdan. Problem je manjak vitalnosti, slaba gubitak energije i resursa. vanja, nove početke i poduhvate. koncentracija i pad respekta u očima PETAK I SUBOTA NEDJELJA SRIJEDA I ČETVRTAK drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak Generalno pripaziti na međuljudske Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, poenergije i bićete naročito privlačni što odnose, naročito se čuvati rasprava sa PONEDJELJAK I UTORAK je manjak vitalnosti, slaba koncentraci- sebno na vid. je odlično za intimne odnose. Novac vlastitom djecom ili podređenima. Pro- Ovo su povoljni dani. Imaćete višak ja i pad respekta u očima drugih. Ne ulamože da dođe iz više izvora. Imate blemi sa finansijama. Stomak je osjet- energije i bićete naročito privlačni što ziti u porodične rasprave. Čuvati novce. energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo ljiv. je odlično za intimne odnose. Novac Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. vrijeme za unapređenje odnosa. može da dođe iz više izvora. Imate Previše je prepreka. Pokušajte biti energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo istrajniji ali imati na umu da ovo nisu NEDJELJA PONEDJELJAK I UTORAK vrijeme za unapređenje odnosa. dani za megdan. Imate dobro zdravlje, energičnost, užiOvo su povoljni dani za poslovna ostvaSRIJEDA I ČETVRTAK PETAK I SUBOTA tak u komforu i dobrom društvu. Kori- PONEDJELJAK I UTORAK renja. Poteškoće lako rješavate. Dobićesno za nova poznanstva i generalno za Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- Ovo su povoljni dani. Imaćete višak te podršku ili razumijevanje osobe od druženje, putovanja, komunikaciju… snost da budete pogrešno shvaćeni ili mir, napetost, dosta mentalnih izazova. energije i bićete naročito privlačni što autoriteta ili od strane države. Imate da budete poniženi. Dijete može imati Postoje pritisci od strane nadređenih ili je odlično za intimne odnose. Novac karizmu i napredak po pitanju statusa. problema sa zdravljem ili manjak ener- previše obaveza koje ne stižete da ura- može da dođe iz više izvora. Imate Odlično vrijeme i za provesti lijepe tregije. Pripaziti na stomak. Čuvati se pre- dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo nutke sa svojim voljenima. više troškova. Nizak kvalitet življenja i ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i vrijeme za unapređenje odnosa. PONEDJELJAK I UTORAK SRIJEDA I ČETVRTAK energija nisu na visokom nivou. Čuvajneusklađenost sa okolinom. NEDJELJA Ovo su povoljni dani. Uživaćete u doOvo su povoljni dani za Vas. Imate dote se gubitaka. brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, SRIJEDA I ČETVRTAK Prisutan je nemir, napetost, dosta men- bro zdravlje, energičnost, užitak u komimati uspjeha u kontaktima sa autorite- Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju PETAK I SUBOTA talnih izazova. Postoje pritisci od strane foru i dobrom društvu. Korisno za nova tima, možda i putovati negdje. Emocije se poslovne prilike, finansijska situacija Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- nadređenih ili previše obaveza koje ne poznanstva i generalno za druženje, su vrlo snažne te je moguća i napetost, se popravlja, kompetentnost je na viso- snost da budete pogrešno shvaćeni ili stižete da uradite na vrijeme. Može biti putovanja, komunikaciju, nove početke nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je kom nivou, a konkurencija je pritom da budete poniženi. Dijete može imati poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. kao i za uspješan završetak starih poslonaglašen. Naročito je povoljno za bli- slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživa- problema sa zdravljem ili manjak enerva. Takođe je veoma povoljno za finanskost sa intimnim partnerom. sije i planiranje. ćete u kontaktima sa zanimljivim oso- gije. Pripaziti na stomak. Čuvati se prebama. Pokušajte izbjeći prevelike troš- više troškova. Nizak kvalitet življenja i SRIJEDA I ČETVRTAK PETAK I SUBOTA neusklađenost sa okolinom. kove. PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, NEDJELJA je jedna od najtežih mjesečevih pozici- PETAK I SUBOTA Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inja u tranzitu pa najbolje da ne počinjete Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do- Pojavljuju se poslovne prilike, finansij- naročito sa bližnjima i autoritetima. In- teligencija može zakazati pa najbolje da ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, ska situacija se popravlja, kompeten- teligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari imati uspjeha u kontaktima sa autorite- tnost je na visokom nivou, a konkuren- bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Nalako mogu zakomplikovati. Prisutan je tima, možda i putovati negdje. Emocije cija je pritom slaba. Imate zdravlje i Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Na- glašena je ideja troškova i gubitaka. Pogubitak energije i resursa. su vrlo snažne te je moguća i napetost, vitalnost. glašena je ideja troškova i gubitaka. Po- voljno je uglavnom za duhovnost, milonemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je voljno je uglavnom za duhovnost, milo- srđe... PETAK I SUBOTA naglašen. Naročito je povoljno za blisrđe... NEDJELJA Ovo su relativno nepovoljni dani. Gene- skost sa intimnim partnerom. SRIJEDA I ČETVRTAK ralno pripaziti na međuljudske odnose, Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnoPONEDJELJAK I UTORAK naročito se čuvati rasprava sa vlastitom NEDJELJA Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi sti i oštrom intelektu. Tranzit je naročidjecom ili podređenima. Problemi sa Aktuelna je jedna od najtežih mjeseče- Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem za rukom. Uživaćete u sopstvenoj sna- to povoljan za partnerske odnose. Ovo finansijama. Stomak je osjetljiv pa vih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne je manjak vitalnosti, slaba koncentraci- zi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je povoljno vrijeme za kraća putovanja, oprezno sa jelom i pićem. Moguća su počinjete ništa značajno. Pazite šta je- ja i pad respekta u očima drugih. Ne ula- je naročito povoljan za partnerske od- nove početke i poduhvate. neplanirana putovanja. Dani ispunjeni dete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. ziti u porodične rasprave. Čuvati novce. nose. Porodično okruženje je stabilno. brigom. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putoPreviše je prepreka. Pokušajte biti vanja, nove početke i poduhvate. NEDJELJA istrajniji ali imati na umu da ovo nisu PONEDJELJAK I UTORAK PETAK I SUBOTA Poteškoće lako rješavate. Dobićete podani za megdan. dršku ili razumijevanje osobe od auto- PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem Ovo su relativno nepovoljni dani. Generiteta. Imate karizmu i napredak po pi- Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- SRIJEDA I ČETVRTAK je manjak vitalnosti, slaba koncentraci- ralno pripaziti na međuljudske odnose, tanju statusa. Odlično vrijeme i za mir, napetost, dosta mentalnih izazova. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak ja i pad respekta u očima drugih. Ne ula- naročito se čuvati rasprava sa vlastitom provesti lijepe trenutke sa svojim volje- Postoje pritisci od strane nadređenih ili energije i bićete naročito privlačni što ziti u porodične rasprave. Čuvati novce. djecom ili podređenima. Problemi sa nima. previše obaveza koje ne stižete da ura- je odlično za intimne odnose. Novac Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. finansijama. Stomak je osjetljiv pa dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa može da dođe iz više izvora. Imate Previše je prepreka. Pokušajte biti oprezno sa jelom i pićem. Moguća su ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo istrajniji ali imati na umu da ovo nisu neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. energija nisu na visokom nivou. Čuvaj- vrijeme za unapređenje odnosa. dani za megdan. te se gubitaka.

Mjesec u djevici

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Ribama

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi Uživaćete u dobrim odnosima, kvali- za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snatetnoj ishrani, imati uspjeha u kontak- zi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit tima sa autoritetima, možda i putovati je naročito povoljan za partnerske od-

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finanNEDJELJA sije i planiranje. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjiSRIJEDA I ČETVRTAK ma i autoritetima. Inteligencija može Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, zakazati pa najbolje da bitne stvari ostanaročito sa bližnjima i autoritetima. In- vite za neki drugi dan. Povoljno je teligencija može zakazati pa najbolje da uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Neđelja, 15. avgust 2021.

Enigmatika

Neđelja, 15. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. avgust 2021.

Tužnim srcem javljamo da je 14. avgusta 2021, iznenada u 69. godini, preminuo naš dragi i voljeni

MILORAD – BELI Perov LUČIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 15. avgusta od 11 do 15 časova i 16. avgusta od 11 do 13 časova. Sahrana je u 15 časova na groblju u selu Goransko – Piva. Kuća žalosti: Partizanski put br. 45, Rastoci.

Ožalošćeni: sestra MIRA, brat RAJAN, braća od stričeva RAKO, JAKOV i BANJO, snahe ANA, LOLA, ZORA, BILJANA, IVANA i SANJA, bratanići OBRAD i MILOŠ, bratanične VASILISA, TEODORA i ISIDORA, sestrične ANĐELA i DEJANA, braća i sestre od tetaka i ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

871 Umrla je naša tetka Дана 14. августа 2021. послије дуге и тешке болести преминула је у 41. години наша драга

Dana 14. avgusta 2021. preminula je, u 87. godini, naša draga

ZAGORKA BOJOVIĆ rođena Mijović

ЈЕЛЕНА Милојице МУЈОВИЋ рођена СЕКУЛОВИЋ

Дана 15.августа 2021. биће изложена у породичној кући Улица Валтазара Богишића бб, иза касарне Маслине, до 11.30 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Чепурци у 14 часова. Ожалошћени: отац РАДОВАН, супруг МИЛОЈИЦА, синови ВЛАЈКО и ЂОКО, кћерке БОЈАНА, ЈАНА, МИЛИЦА, АНЂЕЛИЈА и ОЛИВЕРА, брат МИЛОШ, сестра МИРЈАНА, свекрва АНЂЕЛИЈА, ђевер ИВИЦА, снаха КАТАРИНА, заове ДРАГАНА и ДЕЈАНА, јетрва НЕВЕНКА, братанић, братаничне, сестрићи, сестрична, ђеверичић, ђеверичне, заовичићи, заовичне и остала многобројна родбина МУЈОВИЋ и СЕКУЛОВИЋ

Krasila te dobrota, poštenje, snaga, dostojanstvo. Majka i supruga, baba i tetka za uzor. Proživjela si težak život koji je sav od dosljednosti i predanosti. Hvala ti za pažnju, gostoljublje i ljubav, tako nevjerovatnu a tako stvarnu. Tuguju za tobom tvoji sestrići i sestrične, BORO, DRAGO i ZORAN RAŠOVIĆ, SENKA ŽARKOVIĆ i ZORICA BRNOVIĆ 791 Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage

LJUBINKA Brankova VUKČEVIĆ Saučešće primamo u nedjelju, 15. avgusta, u kapeli u Farmacima od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Farmacima, istoga dana u 13 časova.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i NEBOJŠA, kćerka ANKA, sestra DANICA, snahe LJEPOSAVA, MILKA i BRANKA, bratanić MLADEN, bratanična VESNA, đeveričić SLAVKO, đeverična MILKA, jetrva DESANKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna porodica VUKČEVIĆ

869

ZAGORKE BOJOVIĆ

Dana 14. avgusta 2021. u 66. godini preminuo je naš

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće trajno u našem najljepšem sjećanju. MILENKO RAJKOVIĆ sa porodicom 835

LUKA Tomov POČEK Sahrana će se obaviti 15. avgusta u 11 časova u užem krugu porodice na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćeni: sinovi ALEKSANDAR i MARKO, unučad KRISTIJAN i DEJANA, sestre BISERKA, VERA i ĐINA

870

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. avgust 2021.

Opraštamo se od dragog prijatelja

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

DARI PEJOVIĆ od ZORKE BOROZAN 853

MIŠKA KRIVOKAPIĆA

Posljednji pozdrav dragom kumu

MILORAD – MIKO KRIVOKAPIĆ

Plemenita duša i topao zagrljaj ostaju u trajnom sjećanju.

MIRKU

Ponosu moj, Zbog tvoje dobrote, plemenitosti i poštenja ti ćeš zauvijek živjeti. Neka ti Bog dušu u rajsko naselje nastani i podari spasenje. Vječna ti slava, moj mili tata!

DUŠAN i GORDANA BAN

NINO JOVOVIĆ sa porodicom

844

863

Tvoja ćerka JELENA Посљедњи поздрав драгом

RADOSAVU – RAŠU ŠĆEPANOVIĆU Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju.

МИЛОРАДУ КРИВОКАПИЋУ 799

Од ујне РАДМИЛЕ, браће САШЕ и ПЕЂЕ ЦРНОЈЕВИЋ са породицама

DUJO sa porodicom

862 855

Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav našem stricu Са осјећањем бола и туге обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је 14. августа 2021. у 68. години преминуо наш вољени

LAZARU BEGOVIĆU Ostaje nam da čuvamo od zaborava jedan život ispunjen dobrotom, i svemu što priroda može podariti. Počivaj u miru.

МИЛОРАД - МИШКО пок. Рада КРИВОКАПИЋ

Ujna LOLA, braća MIŠKO i MIĆA, snaha VESNA NIKOLIĆ

ŽARKU Ćirovom KLIKOVCU

Сахрана драгог нам покојника обавиће се у недjељу, 15. августа у 17 часова на гробљу Манастира Савине на Савини. Саучешће примамо на дан сахране од 15 часова до момента сахране у Манастиру Савина.

832

Posljednji pozdrav dragoj Ожалошћени: супруга АНГЕЛИНА, син РАДЕ, кћерке АЛЕКСАНДРА и ЈЕЛЕНА, брат МИОДРАГ - ЋОКЕ, снаха ЈЕЛЕНА, унуке ПЕТРА и ДУЊА, братаничне МАРИЈА и АНА, породице КРИВОКАПИЋ, ЦРНОЈЕВИЋ и ШАПУРИЋ и остала многобројна родбина

od ĐOKE i RAJKA

OLGI BOLJEVIĆ 798 Vječno ćeš ostati u našem sjećanju.

Sestre DUŠKA, LJUBICA i NADA sa porodicama

822

793

Draga baba

BRANO RAKOJEVIĆ Iskreni druže, veliki prijatelju, eminencijo gospodstva i intelekta. Istino. Nepokolebljivi karakteru. Nedokučivi avanturisto, a danas velika praznino. Mir tvojoj plemenitoj duši. RADAN VULANOVIĆ sa porodicom 823

DARE Sve što bih rekla malo je. Hvala za svu ljubav, za sva topla dočekivanja... Tvoja unuka NATAŠA, zet MILOŠ, praunučad MAŠAN i MARKO 861

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. avgust 2021.

Sa posebnim poštovanjem posljednji pozdrav tetki

Voljenoj tetki

Dana 13. avgusta 2021. u 84. godini preminula je naša draga

DARI

DAŚI

DARINKA - DARE Perova PEJOVIĆ rođena Strugar

Nijesi me odvajala od Bogdana. Bila si oličenje i ponos odive Strugar. Počivaj u miru jer si to zaslužila tvojim časnim i poštenim životom.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 14. avgusta u 13 časova na seoskom groblju Donji Ulići.

Bila si tetka, puna topline, brižnosti, nježnosti, miline, osmijeha, pažnje i dobrote. Bila si tetka, tiha i nečujna. Beskrajno smo te voljeli i voljećemo te dok postojimo. Puno ćeš nam nedostajati. Tvoji: bratanić BOGDAN, bratanične MIRJANA, MARIJA i TANJA 839

VASKO Simonov STRUGAR

Posljednji pozdrav dragoj Ožalošćeni: sinovi BORIVOJE - BATO i VOJISLAV - VOJO, ćerka VJERA, sestra ĐINA, unučad, praunučad, bratanić, bratanične, đeveričić, đeverične, snahe i ostala rodbina PEJOVIĆ i STRUGAR

843 Voljenoj sestri i zaovi

789

DARI Sa tugom se opraštamo od naše drage strine i babe Porodica pokojnog DEJA LATKOVIĆA, BOŽO SIMOVIĆ, ZORAN BANOVIĆ, IVAN KALUĐEROVIĆ, NINO VUŠUROVIĆ, GORAN IVANOVIĆ i LALE ĐUKANOVIĆ

DARI PEJOVIĆ Otišla si brzo da se sa tobom nijesmo uspjeli ni pozdraviti. Tvojim odlaskom ostaćemo uskraćeni za oslonac, podršku koju si nam uvijek nesebično davala. Draga sestro, trajaćeš kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na sve što sam sa tobom izgubila. Ponosne što smo te imale za sestru i zaovu.

DARE PEJOVIĆ

841 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Sestra ĐORĐINA – KOKE i zaova BEBA 840

Hvala ti za brižnost i toplinu kojom si nas obasipala. Čuvaćemo tvoj vedri i plemeniti lik daleko od zaborava. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

DARI PEJOVIĆ Porodica pok. KOSTE BOGDANOVIĆA 836

LJUBO sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj tetki i babi

DARE Perova PEJOVIĆ 834 Posljednji pozdrav dobroj i plemenitoj

Draga strina, hvala ti na pažnji i brizi koju si pružala meni i mojoj porodici. Počivaj u Miru. DRAGICA MUHADINOVIĆ sa porodicom

DARI PEJOVIĆ Porodica GLENDŽA 852

DARI

812 Posljednji pozdrav

837

Posljednji pozdrav dragoj

DARI PEJOVIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Porodici najiskrenije saučešće.

DARE Perova PEJOVIĆ

BOŽO, NEMANJA i NEBOJŠA SIMOVIĆ 814

DARI PEJOVIĆ Počivaj u miru

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i svekrvi

Bratanić BOGDAN, snaha MARIJA, unuk LUKA, unuke LORENA, ANDREA i MIA

Ode brzo da odmoriš svoju dušu, sa strikom, mojim roditeljima i tvojim rodom. Za sve ti strina hvala i neka ti duša u raju počiva.

SAŠA i ANA ĐUROVIĆ 810

DARI PEJOVIĆ

DESE 811

od IGORA, TANJE, VASA i NIKOLETE VUŠUROVIĆ 838

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i majci našeg zeta Voja

DARINKA PEJOVIĆ

DARI Hvala ti za iskrenu pažnju koju si nam pružala. Tvoji: BATO, NEŠO, SANJA i VESNA 815

DARI PEJOVIĆ Porodici iskreno saučešće u žalosti. 813

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi

DARI Danas su prestala sva naša nadanja i želje. Otišla si tiho, kao što si i živjela. Uz vječnu ljubav i bol čuvaćemo te od zaborava.

Porodica KALUĐEROVIĆ sa Začira

Tvoja ćerka VJERA MIJANOVIĆ sa porodicom 842

Opraštamo se od voljene i poštovane snahe i strine Posljednji pozdrav dobroj prijateljici

DARE Perove PEJOVIĆ Naša Daśe, tužni smo zbog tvog odlaska. Bila si uz nas kad nam je bilo najteže, bili smo uvijek kao jedna porodica. Tvoju plemenitost, dobrotu, savjete ne možemo zaboraviti. Hvala Ti na svemu.

DARI PEJOVIĆ Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu. 854

DRAGICA JABLAN sa porodicom

MINJA i MARIJA

Tvoji: VOJO, LUKA, SANJA i SANDRA 816

Otišla si tiho bez riječi i oproštaja. Počivaj u miru, sa tugom i ponosom čuvaću te od zaborava.

817

e-mail: oglasno@t-com.me

30 Oglasi i obavještenja Dana 13. avgusta 2021. u 86. godini života, napustila nas je naša voljena

Neđelja, 15. avgust 2021.

Posljednji pozdrav mom voljenom ocu

Tužnim srcem obavještavamo da je poslije duge i teške bolesti, u 69. godini, preminuo naš voljeni

RUŽICA – RUŽA DABOVIĆ rođena Kopitović

MILANU VUČKOVIĆU

MILAN Žarkov VUČKOVIĆ

Shodno aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, sahrana je obavljena 14. avgusta u krugu porodice. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Ožalošćeni: ćerke VESNA i LIDIJA, brat PETAR, zet SLOBO, unučad MILOŠ, ANDRIJA, DAVOR, ANA, DAJANA i ALEKSANDRA sa porodicama, kao i mnogobrojna porodica DABOVIĆ i KOPITOVIĆ

Tvoji: LUKA, JOVANA i LAURA

830

Posljednji pozdrav školskom drugu

Sahrana će se obaviti u nedjelju, 15. avgusta u 11 sati, na starom gradskom groblju u Budvi, u krugu porodice.

Ožalošćena porodica: sestra TATJANA, brat IVAN, sinovi LUKA, ZANO i MATEO, unuka LAURA, snahe JOVANA i DUBRAVKA, sestričine KSENIJA i BOJANA sa porodicama i ostala rodbina

826

825

Posljednji pozdrav dragom ocu

Voljenom bratu i ujaku

SRĐANU KALJEVIĆU ODJELJENJE IV-h GIMNAZIJE „S. ŠKEROVIĆ“ 820

MILANU VUČKOVIĆU

Dana 13. avgusta 2021. preminula je u 89. godini naša draga

Dragi tata, hvala na svakoj žrtvi koju si podnio da nas izvedeš na put.

MILANU VUČKOVIĆU

S ljubavlju i lijepim sjećanjima.

TANJA, KSENIJA i BOJANA sa porodicama

Tvoji ZANO i DUBRAVKA

TOMISLAVA Ivova MILOŠEVIĆ rođena Nikolaidis

Sahrana je obavljena 14. avgusta u 10 časova, na starom groblju na Cetinju u krugu porodice.

828

827

Дана 14. августа 2021. године преминула је наша драга

Posljednji pozdrav OŽALOŠĆENE PORODICE MILOŠEVIĆ i NIKOLAIDIS

790

Posljednji pozdrav majci i svekrvi

Od njegovih drugova ZORANA, KETA, GARA i GAŠA

TOMISLAVI Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru. Tvoji: DRAGAN i STANKA 846

MIŠU POPOVIĆU Počivaj u miru. SLOBODAN – ŠUNJO PAVIĆEVIĆ 867

ЗОРКА пок. Петра ШОФРАНАЦ

VESKU JANKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

рођена Матовић

Посмртни остаци биће изложени у Градској капели на Чепурцима у недјељу 15. августа од 9 до 11 часова. Сахрана ће се обавити у 12 часова на гробљу у мјесту Рваши истога дана.

831

Ожалошћени: синови БУДИМИР и ЗОРАН, снаха АЛЕКСАНДРА, ђеверичићи ВЕСКО и СРЕТЕН - ШОЛЕ, ђеверична РАНКА, јетрва МИЛОСАВА, снахе НЕВЕНКА и СВЕТЛАНА и остала родбина ШОФРАНАЦ и МАТОВИЋ

Oprostili smo se od našeg dugogodišnjeg druga

Dragoj babi i prababi

796

Draga Bako

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

VESKA JANKOVIĆA TOMISLAVA Počivaj u miru. Vole te tvoji, PEĐA, BOBA, PETRA i BORIS 847

TOMISLAVI

Druženje sa tobom bilo je iskreno i časno. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo. Počivaj u miru. Tvoji: BLAŽO, DANIJELA, IVONA i DAMJAN 845

MILUTIN i STANKO sa porodicama

MIŠU POPOVIĆU

788

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Od MUSE PRAVILOVIĆA sa porodicom 807

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. avgust 2021.

Дана 14. августа 2021. године испустио је своју племениту душу наш вољени

Posljednji pozdrav poštovanoj

SJEĆANJE na naše voljene 6 mjeseci

15 godina

ОБРЕН Перков КОСОВИЋ 1929 – 2021.

VESNI RADONJIĆ

Саучешће примамо у породичној кући, село Купиново, 14. и 15. августа до 16 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници у селу Купиново.

Ожалошћени: супруга РАДУША, син БРАНКО, кћерка БРАНКА, снахе МИРЈАНА, СТАНКА, БОСИЉКА и МИЛОСАВА, брат РАТКО – РАДУЛЕ, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унчад и остала многобројна родбина

LJILJANA

ALEKSANDAR

ČOBRENOVIĆ

Draga Vesna, bila si oličenje blagosti i dobrote. Počivaj u miru.

PERSA MARKOVIĆ sa porodicom

Ponosni na vas i zahvalni za beskrajnu ljubav, podršku i pažnju. Zauvijek u našim srcima,

849 Дана 14. августа 2021. у 55. години преминула је наша драга и вољена

Vaši JOCOVIĆI i RADUNOVIĆI

833 Posljednji pozdrav

804

ВЕСНА Предрагова РАДОЊИЋ

Навршило се 40 дана од смрти нашег вољеног

рођена Бољевић

Саучешће примамо у породичној кући на Цијевни, 14. и 15. августа до 11 часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници у мјесту Горњи Загарач у 13 часова.

VESNI Predragovoj RADONJIĆ Počivaj u miru, draga naša Vesna.

MICA, RATKO, ZORICA, SANDRA i KSENIJA Ожалошћени: супруг ПРЕДРАГ, синови МИЛОШ и МИЛУТИН, снаха САНДРА, унука ДОРА, брат ДРАШКО, сестра ЈАСНА, свекрва СЛОБОДАНКА, ђевер НЕНАД, заова НАДА, јетрва НАДИЦА, ђеверичне ИВАНА и ЈОВАНА, тетка ДЕСА и остала многобројна родбина

БОРИСЛАВА – БАЦА ЛАКИЋА

850

POMENI

Неизмјерно нам недостајеш. Остају нам само породичне успомене, богато сјећање на наше заједничке тренутке и твој безгранично достојанствен и частан живот.

864 Вољена

Ожалошћена породица ЛАКИЋ

SLAVIŠA Velimirov KEKOVIĆ Godina prođe, ali nedostajanje je jače od svakog vremena. Neka sada naša bol bude tvoj mir, plemeniti kume.

ВЕСНА Kuma LELA Провели смо дуго година заједно у срећи, а данас се са великом тугом опраштамо од тебе. Бол је превелика, чувамо те од заборава. Пољуби нам Пиђа. Твоји: СЛОБОДАНКА, НЕНАД, НАДА, НАДИЦА, ИВАНА, ЈОВАНА, СТЕФАН и НИКОЛА

851

Godina dana je od smrti supruga

797 Dana 16. avgusta navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac, đed

SAVA JANKOVIĆA Dani prolaze, ali ne blijede sjećanja na tvoj častan život. Bio si moj oslonac i podrška. Počivaj u miru...

866

Supruga BOSA

MARKO M. GAZIVODA Godina prođe kao tren. Neizmjerno nam nedostaješ. Ponosni na tvoj časni život. Čuvamo te od zaborava.

Godina je dana od kada nije sa nama naš dragi

Supruga ILIMIRA, ćerka TIJANA, sinovi FILIP i MILOŠ, snaha MILICA,unučad, praunučad i ostala rodbina

ВЕКИ Никада те нећемо заборавити. Заувијек ћеш остати у нашим срцима и мислима. Волимо те.

857

809

Твоји: ПРЕДРАГ, МИЛОШ, МИЛУТИН, САНДРА и ДОРА 865

OGLASNO ODJELJENJE A.D. “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

JOVAN BUDO TERZIĆ Nedostaješ svima, svojoj Dunji, svome Andriji. Puno nedostaješ i Miloj, kojoj je Andrija priznao da ipak Tebe više voli. Budi i dalje naš anđeo čuvar, baš onako kako si to radio i dok si bio sa nama. Mi ćemo čuvati najljepše uspomene na Tebe. TVOJA PORODICA 785

Oglasi i obavještenja

Šest mjeseci je od smrti naše

Neđelja, 15. avgust 2021.

Dana 15. avgusta 2021. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

IN MEMORIAM

DRAGE ZVICER

MILORADA BOŽOVIĆA

Nedostaješ nam. SAŠA ZVICER sa porodicom

860

Kažu vrijeme liječi sve, ali naša bol je sve jača. Fale nam tvoje priče, šale i osmijesi. Ostaješ nam u lijepom sjećanju i nikada te nećemo zaboraviti. Hvala ti za svu pažnju i vrijeme koje si nam posvetio, s ljubavlju i čežnjom se prisjećamo tih divnih trenutaka. Nadamo se da si otišao na bolje mjesto, jer si to i zaslužio. Počivaj u miru.

Pola godine je našoj snahi i jetrvi Tvoji najmiliji: supruga MARIJA, ćerke MIKICA, MARIJANA, GOCA, TANJA i BILJANA sa porodicama

794

DRAGI ZVICER Teško je riječima opisati prazninu koju osjećamo od kada nijesi sa nama. Vrijeme prolazi, a mi sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe, tvoju pažnju kojom si nas obasipala. Ostaćeš zauvijek u našim srcima, jer voljeni nikad ne umiru.

VELISAV - MIĆA KNEŽEVIĆ

rođena Grbić spec. ginekolog 1935–2001.

diplomirani pravnik 1935–2020.

Godine neumoljivo protiču. Tuga i bol ostaše. Otišli ste dostojanstveno i u kući ostavili veliku prazninu. Nedostaje nam vaša nesebična ljubav, nježnost i pažnja. Bili ste brižni roditelji, ugledni poštovani, sa širokim pogledom na život. Ponosimo se sa vama. Na našem životnom putu trudićemo se da vas ne iznevjerimo. Hvala vam za sve. U miru zajedno počivajte.

Svom đedu

Sin MIRKO i kćerka SNEŽANA

VASKO i STANKA

859

prim. dr MIRJANA KNEŽEVIĆ

787

MILORADU

SJEĆANJE

Evo pišem pjesmu ovu, da ispoljim žalost svoju, da ispratim silnog junaka, moga đeda veseljaka. Iako zemljom ne kroči više, ja ti za uspomenu pjesmu pišem. Zaboravit te nikad neću, i svu onu za mene sreću. Suza svaka što za te kanu, opisuje dugu noć besanu. Ali ipak za mene mrtav nijesi, u svakoj si mojoj misli. I još ovo da kažem, djetinjstvo srećno prilažem kao dokaz za dobrog čovjeka, u čast tvog dugog vijeka.

DRAGE Žarkova ZVICER

2006–2021.

ČEDOMIR V. RAŠOVIĆ

JELENA V. RAŠOVIĆ

VUKSAN N. RAŠOVIĆ

Tvoja unuka ANDRIJANA

rođ. Kustudić Pola je godine od kada te bolest otrgla od nas. Sve si dostojanstveno trpjela i suzbijala u sebi da bi nas manje opterećivala. Sve više nam nedostaje tvoje veliko srce, plemenita duša, častan život i nesebična dobrota. Ponositi smo što smo te imali a tužni što nijesi sa nama. Počivaj u miru.

2020–2021.

795 Sjećanje na dragu strinu

Kroz najljepše uspomene čuvamo Vas od zaborava. MIĆO, VESNA, NIKOLA i MILENA sa porodicom

Suprug ŽARKO, sinovi RANKO i ZORAN, snaha ANA i unuk VIKTOR 792

819

DRAGE ZVICER

Dragoj sestri

Dana 17. avgusta navršava se godina dana od kako nije sa nama naš voljeni brat, suprug, otac i đed

Vrijeme prolazi, ali nikada neće izbrisati tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružala. Sjećanja vraćaju u djetinjstvo, mame suze i osmijehe i shvatamo koliko su nam zajednički trenuci bili dragocjeni. MARIJA LUBARDA sa porodicom 868

DRAGAN MILJANIĆ

DRAGI ZVICER

15. 8. 2014 - 15. 8. 2021. Sjećanja i iskrenost koje si stvorio i gajio sa nama nikada neće izblijeđeti. Nježnost i dobrotu koju si dijelio sa nama uvijek ćemo pamtiti. Najveći dar koji si nam mogao dati je sjećanje na tebe i tvoj osmijeh.

Ni dani ni mjeseci ne mogu izbrisati sestrinsku ljubav, pažnju koju si nam nesebično davala i raširenih ruku i srca dočekivala. Prerano si otišla, ostala je velika praznina, tuga u duši, bol u srcu. Ostalo je puno neispričanih priča, uspomena i sjećanja. Neka tvoja duša nađe mir na nebesima, a mi ćemo te nositi u našim srcima.

TVOJI NAJMILIJI

Sestra VJERA PENDA sa porodicom

784

800

BISERKA TATAR Draga majko, naša ljubav prema tebi je mnogo jaka, da bi godine koje prolaze mogle da umanje bol i tugu za tobom.

Voljenoj sestri

Навршава се пола године од када није са нама наш вољени кум

Tvoji, ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO 802

МОМИР ПОПАДИЋ Чувамо те у нашим сјећањима и успоменама.

DRAGI ZVICER

2004–2021.

I nakon šest mjeseci i dalje smo na prvom koraku... Suočavanje i prihvatanje stvarnosti. Prihvatanje da više nisi tu, da nisi među nama... Ali živjećeš u nama vječno!

GORAN Ilijin MARKOVIĆ

Sestra SLAVKA sa porodicom

Dragi Gogo! Vrijeme prolazi, tebe nema. U našim srcima traješ i nedostaješ. Uvijek voljen i nezaboravljen. Vole te tvoji najmiliji...

801

803

781

ВУКАШИН, ТАЊА и ЖЕЉКО ТУРЧИНОВИЋ

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. avgust 2021.

Dana 18. avgusta navršava se godina dana od kada nas je napustila naša draga majka

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

Драгом братанићу

РАЈАНУ

LJUBICA LEKIĆ

MIODRAG – LJEKA LJEŠKOVIĆ

С поносом ћемо те спомињати, по добру памтити и никада заборавити.

СВЕТО са породицом

S poštovanjem i velikom zahvalnošću uvijek ćemo te se sjećati.

Sinovi DUŠAN i DRAGAN sa porodicama

Ostavio si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, dobrotu koja se ne zaboravlja i najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na sve ono što smo tvojim odlaskom izgubili. Ljubav prema tebi smrt nije prekinula, jer ostaješ da živiš u našim srcima.

821 Danas je šest mjeseci od smrti mog dragog bratanića

848

Četrdeset je dana od smrti mojeg brata

TVOJA PORODICA

RAJANA OTAŠEVIĆA Dani prolaze ali ne blijede sjećanja na tvoju plemenitost, dobrotu i nesebičnost. Mir tvojoj duši.

MIODRAGA – LJEKE LJEŠKOVIĆA Počivaj u miru plemenita dušo, a mi ćemo te sa ponosom čuvati od zaborava.

829

Tetka RAJKA sa porodicom

Danas je rođendan mojoj najdražoj i najboljoj majki

783

SJEĆANJE 15. 8. 2015 – 15. 8. 2021.

MIŠKO sa porodicom

858

NIKOLA Tomov MIHALJEVIĆ

Danas se navršava deset godina od smrti našeg oca i dana 26. avgusta navršava se godina dana od smrti naše majke

S ljubavlju i ponosom čuvamo te u našim srcima. Počivaj u miru. TVOJA PORODICA

STANKI PAVIĆEVIĆ rođ. Bošković

824

Želim ti ono što se niko neće sjetiti da ti poželi, a što ti iščekuješ ćuteći. Neka i to neizrečeno, što samo ti znaš, bude ispunjeno.

BAJRAMA

ZUHRE

SREĆAN ROĐENDAN!

Четири године од смрти моје мајке

и 16 година од смрти мог оца

SULJEVIĆ Dragi roditelji, ponosni smo što smo vas imali. Uvijek ste u našim mislima, čuvaćemo vas u našim srcima dok živimo.

TVOJA TARA

VAŠA DJECA

СЕНКЕ Миланове МИЛИЋ

780 818 Dana 15. avgusta 2021. navršava se 40 dana od smrti naše

рођ. Бољевић

МИЛАНА Стеванова МИЛИЋА

Dana 15. avgusta 2021. navršava se 10 godina od smrti Драги родитељи – вријеме пролази али не доноси заборав. Увијек сте у мом срцу, сјећањима и успоменама.

Ваша МИКА са породицом

ZORKE ĐUROVIĆ

NIKA KAPISODE

rođene Vujović Napustila si nas nakon duge i teške bolesti. Počivaj u miru. Ožalošćena PORODICA

Tuga se ne mjeri vremenom ni riječima. Ponos i sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a ljubav vječna. Tvoji JOVANA, MLADEN i NIKOLA

782

786 Pola godine od smrti našeg dragog

805 TUŽNO SJEĆANJE

Dana 15. avgusta 2021. navršava se 10 godina od smrti

brat

otac

BRANISLAVA – MIŠKA VUKOTIĆA

VIDO

NIKO

9. 12. 2000.

15. 8. 2011.

NIKA KAPISODE

Vrijeme što neumitno protiče je nijemi svjedok bolne stvarnosti, tihe patnje, nenadoknadive praznine za vama.

Teško je opisati bol i prazninu koju osjećamo od kada više nisi sa nama. Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život i koje smo trebali da dijelimo zajedno.

ZORAN sa porodicom

Tvoji NJANJA, JOVAN i LUKA

856

806

Prošlo je pola godine od tvog iznenadnog odlaska. Svaki dan bez tebe sve više boli i samo mi znamo kolika praznina i bol je ostala tvojim odlaskom. Borimo se i učimo da živimo bez tebe. Hvala ti za svu ljubav koju si nam davao. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Tvoji: supruga SLAVICA, ćerka LEONIDA, sinovi GRIGORIJE i VASILIJE 808

Oglasi i obavještenja Dnevni list

MaLI oGLaSI

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

NEKRETNINE

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENa GoLUBoVIĆ

IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €. Tel. 067/821-067 1 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €. Tel. 067-821-067 2

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

IZDAJEM jednosoban, klimatizovan stan u stambenoj zgradi, visočije prizemlje na Starom Aerodrumu u blizini Volija, Arome i univerziteta Mediteran. Tel. 068/410-396 3

RaDMILa USKoKoVIĆIVaNoVIĆ

USLUGE

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEVIĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoVIĆ (ekonomija) JELENa MaRTINoVIĆ (društvo) MaRIJa JoVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NIKIToVIĆ (kultura) MaRIJa ŽIŽIĆ (crna hronika) DRaGICa ŠaKoVIĆ (Crnom Gorom) NIKoLa SEKULIĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZIĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMaN IVaNoVIĆ (dizajn) DRaGaN MIJaToVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURIŠIĆ

Zamjenik BoRISLaV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MaRIJa IVaNoVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TaNJa PaVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5 POTREBNI volonteri i promoteri za pripremu serija MMA turnira biciklističkih trka i izložba nekretnina. Tel.069/579-275 6

Neđelja, 15. avgust 2021.

Marketing

Magazin

Neđelja, 15. avgust 2021.

Dizajner nakita Dušan Popović iz Podgorice već osam godina radi u Hangzhou

Hangzhou – „Izvini, kako se kaže Tiao Zhan na crnogorskom“, upitao me je crnogorski dizajner nakita Dušan Popović na samom početku ovog razgovora, objasnivši da mu se nakon osam godina života u Kini povremeno dešava da zaboravi riječi maternjeg jezika. - Večeras ću reći majci da sam naučio crnogorsku riječ od Kineskinje – rekao je Dušan sa osmijehom, nakon što sam ga podsjetila na riječ „izazov“.

Firma „Tip-top“, u kojoj je Dušan zaposlen, bavi se izradom nakita, ali i proizvodnjom dijamanata od pramenova kose. Tom tehnikom bave se samo četiri zemlje u svijetu, dok je u Kini „Tip-top“ jedina kompanija u tom poslu. Popović kaže da je Kina njegov drugi dom, ali ipak želi da se za nekoliko godina vrati u Crnu Goru

OtvOrena vrata

Naš sagovornik je prije osam godina kao stipendista počeo da studira na Kineskoj akademiji umjetnosti u Hangzhou, gradu u kojem se nalazi poznata firma Alibaba, ali i istorijska turistička atrakcija Xihu (Zapadno jezero), koji je glavni grad provincije Zhejiang, sa oko 12 miliona stanovnika. Nakon magistarskih studija, Dušan je počeo da radi u lokalnoj kompaniji „Tip-top“ kao dizajner nakita, život u Kini opisuje kao ,,pozitivno izazovan“ za mlade zbog mogućnosti napredovanja i usavršavanja. - Zbog načina i brzine života, kao i brojnih profesionalnih i ličnih mogućnosti, Kina pruža dosta izazova mladima, a posebno je zanimljivo da se u toj državi ljudi uspješno i brzo prilagođavaju novitetima – rekao je Popović za Pobjedu. Od Crne Gore do Kine, od Podgorice do Hangzhoua, Dušan se veoma uspješno uklopio u drugačiju kulturu, tradiciju i način života. Kada se adaptirate i naučite o državi i jeziku, kaže, mnoga vrata vam se otvore na drugačiji način nego kada prvi put dođete u zemlju gdje mogu postojati jezička barijera i nepoznanice. – Poslije osam godina sigurno mogu reći da je Kina moj drugi dom i da se ovdje osjećam jako dobro – naglašava naš sagovornik.

HangzHOu kaO inspiracija

Dušan Popović u razgovoru s klijentom

se ističe Zapadno jezero, poznato po fantastičnim ljubavnim bajkama. Posljednjih godina umnogome je razvio kreativnu industriju, a u njemu se svake godine održava i Međunarodni festival animacije. Zbog svih tih prednosti, više godina zaredom je uvršten u najpovoljnije gradove za život u Kini i u svijetu. U takvoj kombinaciji modernog i tradicionalnog, Dušan kaže da dobije lijepu inspiraciju. - Sve te lijepe različitosti čine Hangzhou veoma posebnim i privlačnim velikom broju kreativnih ljudi iz cijelog svijeta, tako da je izuzetno fino stvarati u okruženju kao što su Hangzhou i Kina. Život u velikoj zemlji kao što je Kina nudi raznovrsnost prirode, putovanja i načina života, a tokom osam godina života u Kini Dušan je putovao u više gradova. – U Zhejiang provinciji sam bio u nekoliko gradova, bio sam u Yunnan provinciji u Kunmingu, takođe ne zaboravimo velike gradove kao što su Šangaj i Chongqing. Naravno, Fujian provincija nam je ostavila prelijep utisak upravo zbog prirode, rijeka i tih vodenih površina gdje smo sa stu-

dentima Kineske akademije umjetnosti bili na jednoj ekskurziji, radili rafting po rijeci. To je bilo stvarno fenomenalno iskustvo, onako kao iz filma ,,Avatar“. A nakon što je obišao brojne gradove, Dušan kaže da je Hangzhou najbolji izbor za Crnogorce! - Živjeti u Hangzhou je mnogo ugodnije i lakše nego, recimo, u Šangaju gdje se mnogo ubrzanije živi i radi.

Dijamanti OD pramena kOse

Dušanova firma „Tip-top“ radi nakit od CVD dijamanata (conflict free diamond) - kompanija se bavi ,,laboratorijskim uzgojem“ dijamanata. Za proizvodnju takvih dijamanata ne narušava se životna sredina i uveliko je smanjena emisija ugljen-dioksida. - Rezultat su savršeni dijamanti koji su po fizičkim i hemijskim svojstvima identični prirodnim dijamantima, a kontrolom pritiska i temperature mogu da se postignu različite boje, plava, crvena, zelena i druge – objašnjava Popović. Posebno je zanimljiva druga tehnika izrade, tj. proizvodnja

Privatna arhiva

Dušan ističe da je Hangzhou specifičan grad u Kini. Mada nije poznat kao Peking i Šangaj, u Kini od malih nogu nauče rečenicu da je „gore u nebu raj, a dolje na Zemlji su Suzhou i Hangzhou“. - Grad je poznat po elektronskom gigantu Alibabi, zatim je pun istorijskih znamenja i prirodnih ljepota, među kojima

Prijateljima iz Kine veoma se dopadaju prirodne ljepote Crne Gore

Fan Manyuan / Gan Siqi

(Od naše dopisnice iz Kine)

Privatna arhiva

Život u Kini je pun pozitivnih izazova

Dušanovi dizajni

dijamanata od pramena kose. Tu tehniku u svijetu posjeduju samo četiri zemlje, a u Kini je „Tip-top“ jedina kompanija u tom poslu. – Imamo klijente koji su sakupljali kosu preminulih roditelja da naprave dijamant za uspomenu, dok vjerenici i mladi bračni parovi traže dijamante od pramenova svoje kose kao dokaz vječne ljubavi – rekao je Dušan ističući da bi on nosio takav dijamant, a volio bi i da ga nosi njegova ,,druga polovina“. Objašnjavajući proces nastajanja dijamanata od ljudske kose, naš sagovornik navodi da se pramen kose pretvara u čisti ugljenik koji se potom u mašinama pod velikim pritiskom i temperaturom pretvara u dijamant. -Na taj način možemo da kombinujemo kosu mladenaca i da dobijemo dijamant koji, osim ekonomske, ima i emocionalnu vrijednost. Na kineskom jeziku odavno postoji izreka „bračni par s povezanim kosama“, i tradicija je da novi bračni par siječe kosu i povezuje je da bi njihova budućnost bila povezana. Ideja našeg gazde Ye Conga je fenomenalna u smislu da se taj tradicionalni

Kineski prijatelji žele da kupe kuću na Crnogorskom primorju Ističući da se ponosi prirodnim ljepotama otadžbine, Dušan kaže da je prije pandemije svakog ljeta dovodio nekoliko kineskih prijatelja u Crnu Goru. - Provodio sam po mjesec - mjesec i po u Crnoj Gori i uvijek bih poveo neke od kineskih prijatelja. Kina je meni otvorila svoja vrata i ja želim da se odužim tako što povedem prijatelje u Crnu Goru i predstavim im svoju zemlju. Uglavnom su oduševljeni prirodom i jednostavnim, lagodnim životom. Sa druge strane, primijetio sam da se teško prilagođavaju našem načinu ishrane, posebno što kod nas nema puno kineskih restorana. Uglavnom, mojim prijateljima se veoma dopala Crna Gora, svi žele ponovo da dođu, neki bi čak da kupe kuću pored mora – rekao je Dušan, ističući da je interesantno dovesti kineske prijatelje u Crnu Goru i vidjeti njihovim očima nešto što mi možda svaki dan gledamo i ne možemo na isti način da sagledamo.

momenat kineske kulture pretvori u nešto vječno jer dijamant dobija trajnu vrijednost. Među prvima u svijetu izrađujemo dijamante i nakit na taj način, oduševljen sam tom idejom i srećan što sam dio projekta – rekao je Popović.

presuDna je namjena

Dušan kaže da ga često pitaju koja je razlika između kineskih klijenata i onih sa Zapada, ali on na to gleda drugačije. - Više se razlikuju prema tome kako žele da koriste nakit, odnosno koja je njegova namjena. Ukoliko je riječ o vjereničkom nakitu, opredjeljuju se za klasične modele i tu je prostor za izmjene veoma mali, ali uvijek mogu da se prave dizajnerske i umjetničke intervencije. Ako je, međutim, riječ o umjetničkom nakitu, onda su sloboda dizajnera, kreacije i izražavanja znatno veći – ocjenjuje Popović. Njegovo poznavanje kineskog jezika i navika doprinijeli su da klijenti budu zadovoljni njegovim radovima. - Te elemente treba inkorporirati u dizajn, a istovremeno misliti na klijenta i njegovo očekivanje. Ponekad se, kao u svakom poslu, ne podudaraju očekivanje klijenta i ono što može da se izvede, ali se komunikacijom i korišćenjem dobrih ideja i rješenja u većini slučajeva dođe do pozitivnog rješenja – rekao je Dušan. Zaposleni u kompaniji „Tiptop“ su iz raznih zemalja i naš sagovornik ističe da se rado druži s njima i osjeća kao član porodice. - U firmi imamo i ljude iz Ukrajine, iz Evrope, takođe imamo i kolege Kineze. S obzirom da ja govorim kineski jezik, komunikacija mi ne predstavlja veliki problem i uglavnom dođemo do zajedničkih rješenja – rekao je naš sagovornik, naglasivši da se u firmi osjeća kao da je dio porodice, a ne samo član profesionalnog tima jer se zaposleni prema njemu tako odnose. Kolege i prijatelji tražili su od



- Imamo klijente koji su sakupljali kosu preminulih roditelja da naprave dijamant za uspomenu, dok vjerenici i mladi bračni parovi traže dijamante od pramenova svoje kose kao dokaz vječne ljubavi – rekao je Dušan ističući da bi on nosio takav dijamant, a volio bi i da ga nosi i njegova ,,druga polovina“

njega da im ispriča više o Crnoj Gori, a objašnjavanje počinje od Jugoslavije jer je nekadašnja država bila veoma popularna. A najbolji način za predstavljanje svoje zemlje je, kaže, zahvaljujući našim sportistima. - Crna Gora im u početku zvuči kao nepoznanica, ali kad kažem Jugoslavija, mnogo im je bliže, znaju istoriju bivše države. Mladi ljudi prepoznaju Crnu Goru po košarkašima i fudbalerima, jer su čuli za pojedine od njih, a sportisti su vjerovatno najbolji ambasadori naše zemlje. Dušan kaže da zbog pandemije već godinu i po nije bio u Crnoj Gori. Svakodnevno se čuje sa majkom preko interneta, ali mu nedostaje porodica i nada se susretu s njom. Iako je zadovoljan životom u Kini, Dušan kaže da ipak želi da se vrati u Crnu Goru. - Sigurno ću narednih pet godina ostati ovdje i završiti kreiranje novog dizajna nakita i brenda, koji takođe radimo u saradnji sa firmom, a nakon toga planiram da se vratim u Crnu Goru – poručuje Dušan Popović. Yu Xi – China Media Group