Dnevni list Pobjeda 16.08.2021. by Pobjeda

ISTRAŽUJEMO Mafija i državne kriminalne igre na relaciji Beograd – Podgorica

KO JE ŽELIO DA BELIVUK BUDE LIKVIDIRAN U CRNOJ GORI

INTERVJU: Darko Pajović, nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore i ambasador u Pekingu

Na sceni je političko i etničko čišćenje državne administracije i diplomatije

STR. 2. i 3.

Nekoliko stotina građana na Cetinju dogovorilo novo okupljanje kod Lovćenske vile 22. avgusta

Vušurović: Učinimo sve da ne dođe 5. septembar kakav Beograd sanja Da li je nekome moćnome u Beogradu i njegovim istomišljenicima u Podgorici odgovaralo da se Belivuk, kao mogući nezgodni svjedok saradnje sa srpskim vlastima, likvidira u – Crnoj Gori? Tako bi se priča o kriminalu prebacila u crnogorsko dvorište, nastavile optužbe o bivšoj Đukanovićevoj vlasti, o crnogorskim policajcima i tužiocima STR. 9. kao saradnicima i saveznicima mafijaških klanova... Zašto imunizacija teče zabrinjavajuće sporo u situaciji kada ponovo dostižemo 450 oboljelih dnevno

Korona u sjenci straha od vakcine

STR. 2.

Akademik Slobodan Backović o razlozima zbog kojih ove godine neće biti prvog razreda Filološke gimnazije

Nijesu problem uslovi upisa nego kvalitet obrazovanja

S. VASILJEVIĆ

STR. 8.

RAZGOVOR: Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja

Za prva četiri mjeseca povećan broj privremenih spriječenosti za rad

Do bolovanja i simuliranjem tegoba STR. 8.

D. MALIDŽAN

STR. 6. i 7.

Backović

STAV

Nepodnošljiva lakoća jednačenja Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Vozila se osiguravaju češće nego život STR. 5.

Politika

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Nekoliko stotina građana na Cetinju dogovorilo novo okupljanje kod Lovćenske vile 22. avgusta

Jučerašnje okupljanje na Cetinju

Vušurović: Učinimo sve da ne dođe 5. septembar kakav Beograd sanja Ako neko misli da s ove strane nema snage i odlučnosti - neka proba. Snagu možemo pokazati građanski, okupljanjem kod Lovćenske vile u podne 22. avgusta i da pokažemo koliko nas ima i da Crne Gore kao kockice u „srpskom svetu“ nema i ne može da bude poručio je Predrag Vušurović CETINJE – Povodom sve učestalijih nasrtaja na Cetinje i sve otvorenijih prijetnji da će patrijarh crkve Srbije ustoličiti svoga namjesnika u Cetinjskom manastiru, na tronu Sv. Petra, nekoliko stotina građana Cetinja, Podgorice, Nikšića i primorskih opština sastalo se sinoć na Cetinju. Dogovorili su novi skup kod Lovćenske vile 22. avgusta u podne, sa ciljem da se mirno pošalje poruka da treba odustati od hirotonije na Cetinju, zbog svega što ona simbolizuje. - Nas je okupila građanska odbrana slobode crnogorske, čiji je simbol ovaj grad, koji je svima nama jedini, prvi i matični - kazao je Predrag Peđa Vušurović, crnogorski intelektualac i građanski aktivista, nekadašnji predsjednik mladih Liberalnog saveza Crne Gore. Okupili su se, prema njegovim riječima, da pokušaju da 5. septembar ne bude „dan D“ za mir i slobodu u Crnoj Gori. - Tu smo da napravimo sve što građanski, mirno, pacifistički, razumno i promišljeno možemo da napravimo da ne padne nijedna suza crnogorska, a kamoli kaplja krvi - naveo je Vušurović. Svjesni su, kako kaže, najmanje jedne stvari. - Neka crnogorski otuđenici i poslušnici Beograda i drugih centara moći koji stoje iza zvaničnog Beograda imaju svoje živote, poslove i porodice u Crnoj Gori. Svome đetetu žele isto što i svakom građaninu Crne Gore - mir i zalječenje svih onih rana bratskih koje nosimo. Te se rane nikad zaliječiti i izmiriti na bilo kakvoj bjelaškoj, četničkoj i podaničkoj osnovi - ne mogu i neće – poručio je Vušurović. Ako su to početne pretpo-

stavke treba, kako je rekao, apelovati na braću druge orijentacije, usmjerenja i interesa. - Ako treba da kleknemo i zamolimo sve one crnogorske otuđenike u službi centara moći van ove zemlje: učinite sve da do takvoga 5. septembra kakav Beograd i drugi centri moći van Crne Gore sanjaju, nikada ne dođe i da takvi 5. septembar kakav mnogi van Crne Gore priželjkuju nikad ne svane kazao je Vušurović. Prkos, ističe, treba da bude građanski. - Ako neko misli da s ove strane nema snage i odlučnosti - neka proba. Snagu možemo pokazati građanski, okupljanjem kod Lovćenske vile u podne 22. avgusta i da pokažemo koliko nas ima i da Crne Gore kao kockice u „srpskom svetu“ nema i ne može da bude - poručio je Vušurović. Ako našim prađedovima, kako je podsjetio, nije bilo daleko iz Amerike da se ukrcaju 1916, kada je sve bilo izgubljeno, neće biti daleko ni onome iz Pljevalja, ni onome iz Nikšića, niti bilo kojeg drugog grada. - Svu našu građansku riješenost i prkos suprotstavićemo konceptu „srpskog sveta“ i neočetništva - kazao je Vušurović. Do 5. septembra, kako je poručeno na skupu, kume i mole za mir, a 5. septembar je zid poslije kojeg se više uzmicati ne može. - Ustezaćemo se koliko možemo, jer svijetlu budućnost želimo i našoj i njihovoj đeci. Dignimo glas, u nadi da nikad nećemo morati da podignemo ništa osim glasa - kazao je Vušurović. Na jučerašnji skup, kako je istakao, okupljene nijesu dovele pare, ni partije, ni moć, ni želja za poslom nego iskrena ljubav prema Crnoj R. P. Gori.

INTERVJU: Darko Pajović, nekadašnji predsjednik Skupštine Crne G

Na sceni je političko i etničko čišćenje državne administracije i diplomatije Crnogorska diplomatska mreža sistematski je urušena i intenzivno se „čisti“ na političkoj, ali i etničkoj osnovi. To je nešto što će se kao bumerang vratiti i onima koji su to osmislili i onima koji to sprovode, ali isto tako i državi Crnoj Gori, kazao je Pajović Darko Pajović

PODGORICA - Ne treba poseban senzibilitet da bi se uvidjelo da su nosioci važnih državnih i diplomatskih funkcija, ali i sudionici odluka u vremenu referenduma o obnovi nezavisnosti Crne Gore kao i NATO integracija, na „meti“ onih koji su se borili i protiv nezavisnosti Crne Gore i protiv NATO integracija, rekao je u intervjuu za Pobjedu Darko Pajović, nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore i ambasador u Pekingu. Pajović smatra da je Vlada izbornog povjerenja januara 2016. godine bila i ostala najveći demokratski iskorak Crne Gore i prelomni momenat za članstvo Crne Gore u NATO godinu dana kasnije. POBJEDA: Čim je formirana nova vlada, njen premijer i ministar vanjskih poslova zatražili su opoziv sedam ambasadora, među kojima ste i Vi. Javno su Vas optužili da ste svojim djelovanjem „nanijeli štetu svojoj zemlji“. Kakav je „grijeh“ počinio Darko Pajović prema našoj zemlji dok je bio njen ambasador u Kini? PAJOVIĆ: Mjesecima unazad svjedoci smo olako javno izrečenih tvrdnji, ali i teških optužbi predstavnika Vlade, koje nijesu potkrijepljene ni-



U Pekingu se desio primitivizam bez presedana. Nasilno zauzimanje Ambasade, zamjena brave na vratima, pretresanje ličnih stvari ambasadora koji je još na funkciji, što takođe nije demokratski princip, nije evropska vrijednost a i protivzakonito je. Sudovi ove države će utvrđivati krivičnu odgovornost za te nezakonite radnje

jednom činjenicom ili dokazom. Nemanje odgovornosti za javno izgovorenu riječ je izraz političke nezrelosti, ali i očigledne nesposobnosti za odgovorno obavljanje javne funkcije. U konkretnom slučaju, samo poremećena osoba ili osoba koja nije u trezvenom stanju može iznijeti takve optužbe, bez ijednog primjera ili dokaza. Lično, to je za žaljenje. Društveno, to je za ozbiljnu zabrinutost ko obavlja važne državne funkcije i u ime svih nas predstavlja državu Crnu Goru. Ambasada u Pekingu je samo u 2020. na početku epidemije u Crnoj Gori prikupila 22 tone donacija medicinske opreme od kineskih građana i institucija u vrijednosti približno 600.000 eura, u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije u Pekingu, obezbijedila besplatan avio transport do Crne Gore prikupljene medicinske opreme, pomogli smo i susjedima Bosni i Hercegovini i Albaniji kojima smo ustupili dio prostora za transport njihove prikupljene medicinske opreme, a tadašnjim kolegama iz MVP-u poslali medicinske maske i dezinfekciona sredstva. Navešću i pomoć i podršku Ambasade u realizaciji donacije od 7,1 milion eura za rekonstrukciju mosta na Tari, nabavku vozila i tehničke opreme za Ambasadu takođe iz donacija, rad na pospješivanju ekonomske saradnje dvije zemlje i još mnogo toga. Za sada toliko o „grijesima“. POBJEDA: Zašto ste na meti bili baš Vi, Miodrag Vlahović (ambasador pri Svetoj Stolici), Vera Kuliš (Njemač-

ka), Sanja Vlahović (Italija), Dušanka Jeknić (Ujedinjeni Arapski Emirati), Tarzan Milošević (Srbija) i Obrad Mišo Stanišić (Bosna i Hercegovina)? PAJOVIĆ: Ne treba poseban senzibilitet da bi se uvidjelo da su nosioci važnih državnih i diplomatskih funkcija, ali i sudionici odluka u vremenu referenduma o obnovi nezavisnosti Crne Gore kao i NATO integracija na „meti“ onih koji su se borili i protiv nezavisnosti Crne Gore i protiv NATO integracija. Dobro je za Crnu Goru što su u međuvremenu makar retorički prihvatili neminovnost o nepromjenjivosti ovih činjenica, a vjerujem da će daljom emancipacijom i suštinski shvatiti da su nezavisnost Crne Gore i integracija u NATO dobre i za državu u cjelini pa i za njih same. Ja sam optimista u pogledu njihove dalje emancipacije po ovim pitanjima i to je dobro za Crnu Goru. POBJEDA: Znači li to da se nova vlast, obračunavajući e sa sedmoricom ambasadora, upustila u sistematsko urušavanje crnogorske diplomatske mreže? PAJOVIĆ: Bez dileme, crnogorska diplomatska mreža je sistematski urušena i intenzivno se „čisti“ na političkoj, ali i etničkoj osnovi. Na sceni je politički revanšizam i etničko čišćenje državne administracije i to nijesu ni evropske vrijednosti ni evropski standardi. Naprotiv. To je nešto što će se kao bumerang vratiti i onima koji su to osmislili i onima koji to sprovode,

ali isto tako i državi Crnoj Gori. POBJEDA: Rekoste da je u toku etničko čišćenje crnogorske diplomatije? PAJOVIĆ: Da, upravo tako. To nijesu demokratski i evropski standardi i to će se, još jednom ponavljam, kao bumerang vratiti i onima koji to osmišljavaju i onima koji to sprovode, ali nažalost i državi Crnoj Gori. Nakon urušavanja crnogorske diplomatije slijedi mukotrpan posao na njenoj ponovnoj izgradnji. Apsolutno sam siguran da naše društvo ima dovoljno i snage i kapaciteta i volje da se crnogorskoj diplomatiji opet vrati ugled i poštovanje koje danas nema. POBJEDA: Što se konkretno desilo u Pekingu? PAJOVIĆ: U Pekingu se desio primitivizam bez presedana. Nasilno zauzimanje Ambasade, zamjena brave na vratima, pretresanje ličnih stvari ambasadora koji je još na funkciji, što takođe nije demokratski princip, nije evropska vrijednost, a i protivzakonito je. Kao što sam i najavio, sudovi ove države će utvrđivati krivičnu odgovornost za te nezakonite radnje. Ne zbog moje lične satisfakcije, već da se takve stvari više nikad i nigdje ne ponove niti jednom državnom službeniku. Crna Gora je uz sve naše mane, ipak, zemlja pristojnih ljudi. Primitivizma u državnoj administraciji a posebno u diplomatiji ne može i ne smije biti. POBJEDA: Da li je moglo drugačije? PAJOVIĆ: Svaki ambasador mora poštovati ustav i zakone

Svima u Vladi je jasno da je Crna Gora sposobna da sama vraća rate kredita POBJEDA: Da li će kineski dug Crnu Goru dovesti u „malignu“ zavisnost od Kine? PAJOVIĆ: Za tri godine službovanja u Kini kao ambasador Crne Gore, nije mi poznat ni jedan primjer pokušaja uticaja, malignog ili nekog drugog vezano za kreditni aranžman za autoput. Smatram da je državnički izuzetno neodgovorno i neprimjereno iznositi teške kvalifikacije bez dokaza ili primjera. To je moje shvatanje bavljenja javnim poslom. Sa druge strane, kredit

za auto-put je rezultat ekonomskih odnosa gdje je Crna Gora dobila povoljne kreditne uslove, koje niko drugi nije htio da nam da. I tome nema šta da se doda ili oduzme. Crna Gora je bez dileme sposobna da sama vraća rate kredita i to je poznato svima u Vladi. Zašto je stvoren problem gdje ga nema, i šta smo i da li smo uopšte nešto dobili sa cijelom pričom teško da bilo ko može zaključiti zbog nepouzdanosti javno izgovorene riječi predstavnika vlasti.

Politika

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Gore i ambasador u Pekingu



Samo poremećena osoba ili osoba koja nije u trezvenom stanju može iznijeti optužbe da su ambasadori radili na štetu države, bez ijednog primjera ili dokaza. Lično, to je za žaljenje. Društveno, to je za ozbiljnu zabrinutost ko obavlja važne državne funkcije i u ime svih nas predstavlja državu Crnu Goru

svoje zemlje. Niti jedan ambasador u konkretnom primjeru nije odbio da preda dužnost. Naprotiv, svi smo, koliko mi je poznato, do posljednjeg dana profesionalno i krajnje odgovorno radili svoj posao i uredno predali dužnost po zakonu i Ustavu države Crne Gore. Zato je odgovor na vaše pitanje da je i moglo i moralo i trebalo drugačije. Međutim, želja za revanšizmom i pravno nasilje je očigledno prevladalo i poslata je jedna loša poruka ne samo o onima koji su to osmislili i uradili već i o Crnoj Gori. POBJEDA: Nova vlast ambasadore mijenja pod izgovorom da želi da umjesto partijskih postavi karijerne diplomate. Da li je to tačno? PAJOVIĆ: Nijesam do kraja upoznat sa izborom i imenovanjima novih ambasadora, ali ne treba biti previše informisan da bi se uočilo da je teza o „profesionalizaciji diplomatije“ samo izgovor za sprovođenje prethodno izrečenog. POBJEDA: Da li je stvarni „grijeh“ Darka Pajovića što ste 27. januara 2016. godine, tada kao predsjednik Pozitivne Crne Gore, „spasili“ od smjene tadašnjeg premijera Mila Đukanovića? Da li ste zbog toga postali meta nove vlasti, tadašnje opozicije? PAJOVIĆ: Vidite, 27. januara 2016. Pozitivna Crna Gora se izborila za nešto što nije zabilježeno ranije u istoriji crnogorskog parlamentarizma - Vlada izbornog povjerenja u koju su ušli predstavnici tadašnje opozicije i preuzeli najvažnija ministarstva, a sa ciljem kontrolisanja pripreme izbornog procesa. Podsjetiću da smo u tom periodu imali rad u parlamentu u punom kapacitetu, bez bojkota i bilo kakve diskriminacije u društvu po političkoj, vjerskoj, etničkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, dok je tranzicija vlasti u ministarstvima koje je preuzela tadašnja opozicija bila bez revanšizma i progona. Stoga će uslovljena podrška Pozitivne kojom je zapravo kreirana Vlada izbornog povjerenja ostati najveći demokratski iskorak u novijoj istoriji Crne Gore. Sve to je omogućilo nesmetan nastavak evropskih i NATO integracija iako su u Vladu ušli i oni koju su bili protiv tih integrativnih procesa. Danas imamo progon neistomišljenika, etničku netrpeljivost, nacionalni i politički revanšizam i podjele po svim osnovama. Netransparentnost javnih finansija, kršenje zakona i Ustava, nepoštovanje osnovnih ljudskih prava. To su činjenice i to su neki od rezultata „demokratske“ smjene vlasti. Sa ove vremenske distance lako je svakom pojedincu zaključiti na šta bi ličilo crnogorsko društvo u tom vremenu i šta bi se desilo sa našim NATO integracijama da je bilo drugačije. Ponoviću, Vlada izbornog povjerenja bila je i ostala najveći demokratski iskorak Crne Gore i prelomni momenat za članstvo Crne Gore u NATO godinu dana kasnije. POBJEDA: Neki su Vas optuživali za političku korupciju,

neki čak i najavljivali pokretanje prijava za korupciju. Šta je od svega toga bilo na kraju? PAJOVIĆ: Sem neistina neozbiljnih pojedinaca-apsolutno ništa! Kao i što neće biti ništa jer niti je bilo političke ni neke druge korupcije. Uradili smo ono što je dobro za društvo i državu, i očigledno da je kod nekih poimanje politike u Crnoj Gori uvijek vezano za lični interes. Ne. Ima onih koji su spremni uraditi dobre stvari za državu, iako možda personalno za njih nije dobro. I takvih ima dosta. No, zaista mislim da ne treba trošiti vrijeme na neozbiljnosti pojedinih političara ili naglabanja dokonih ljudi. POBJEDA: Pozitivna Crna Gora od tada nije mogla da vrati parlamentarni status. Napustili su je neki istaknuti članovi i poslanici. Neki od njih sada kao dio vlasti zauzimaju značajne funkcije, na primjer Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade, i Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija. Kako komentarišete njihov sadašnji angažman? PAJOVIĆ: Manjak kapaciteta, a višak ambicije u obavljanju visokih državnih funkcija nikad nije bio dobar saveznik. POBJEDA: Zanimljivo je da su baš ti istaknuti članovi Vlade najveći kritičari kineskog kredita za auto-put. Bili ste ambasador u NR Kini. Ima li tu kakve prevare i političkog uticaja kroz taj finansijski aranžman? PAJOVIĆ: Nije mi poznat primjer da je neka vlada optužila sopstvenu državu da je zavisna od neke druge države. Trebaće godine da se ispravi izuzetno negativni publicitet koji je Crna Gora dobila u svijetu ovim stavom o sebi. Riječ je, bez dileme, o diplomatskom promašaju, koji je posljedica nemanja kapaciteta, ali i iskustva. POBJEDA: Kao čovjek koji je od formiranja ove vlade do juna bio van Crne Gore, kako ocjenjujete promjene u našoj državi? PAJOVIĆ: To je druga zemlja. POBJEDA: U kom smislu? PAJOVIĆ: U smislu netrpeljivosti, političke, nacionalne i vjerske, kao i neshvatljivog upliva crkve u politička pitanja. „Lutanja“ u politikama i odlukama nosilaca najvećih državnih funkcija preslikavaju se i prelivaju na ponašanje institucija i samih građana. I naravno, primjetno je potpuno odsustvo onoga što se mukotrpno izgrađivalo: transparentnost javnih finansija, poštovanje prava manjinskih naroda, generalno evropskih vrijednosti koje na ovim prostorima inače teško nalaze prohodnost. Crna Gora je imala promjene, ali su te promjene na gore, a ne na bolje. POBJEDA: Da li će se Darko Pajović vratiti u politiku? PAJOVIĆ: Crna Gora je prebrodila i veće izazove nego što su današnji, tako da nemam dilemu da će se izboriti i sa trenutnim. Mjere želje svakog pojedinca za promjenama na bolje odlučiće i njegov društveni angažman, pa tako i moj. Zoran DARMANOVIĆ

PODGORICA – Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i ministar unutrašnjh poslova Sergej Sekulović reagovali su na autorski tekst savjetnika predsjednika Crne Gore Veselina Veljovića objavljenog juče u Pobjedi u kojem se, između ostalog, navodi da je ,,dužnost svih građana Cetinja i ostalih građana Crne Gore da u prvim danima septembra budemo zajedno na Cetinju“ i optužili ga za podrivanje ustavnog poretka. – Poziv na, kako je kazao, svetu dužnost i obavezu svakog pripadnika sektora bezbjednosti da odbije svako neustavno i nezakonito naređenje trenutnih ostrašćenih pojedinaca koji mogu zloupotrijebiti institucije i svoje pozicije, nije ništa drugo nego pozivanje na podrivanje ustavnog poretka – navodi se u reagovanju iz Krivokapićevog kabineta. U saopštenju koje potpisuje ministar Sekulović kaže se da građanin Veselin Veljović, koji je ujedno i savjetnik predsjednika države, ima pravo da saopšti svoja politička uvjerenja. Međutim, kako se navodi, problematično je što u njegovom javnom obraćanju moguće postoje elementi bića više krivičnih djela. – Pozivanje na otpor, izazivanje panike i nemira, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja itd. Gospodin Veljović poziva na nasilje i ujedno traži od pripadnika crnogorskih bezbjednosnih službi da otkažu poslušnost zakonima ove države ili poziva na ,,mirne“ demonstracije. Gospodin Veljović bi trebalo da zna da se vlast dobija i gubi na izborima, da organi za sprovođenje zakona moraju da ih sprovode neselektivno i bez diskriminacije i da, ukoliko toga nema, nema ni države – navodi Sekulović.

Premijer i ministar unutrašnjih poslova reagovali na autorski tekst bivšeg direktora UP i aktuelnog savjetnika predsjednika Crne Gore

Sumnjiče Veljovića za podrivanje ustavnog poretka

Sergej Sekulović

Veselin Veljović

Zdravko Krivokapić

VDT reagovao zbog Veljovićevog teksta Povodom stava savjetnika predsjednika Crne Gore datog u tekstu pod naslovom ,,Vidimo se na Cetinju“, vršilac dužnosti VDT-a Dražen Burić zatražio je od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da preispita da li je u navedenom postupanju učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Krivokapić je kazao da se sve službe bezbjednosti sada striktno drže ustavnih odredbi i posvećene su zaštiti ustavnog poretka i stabilnosti države. – Veljović nije običan građanin Crne Gore, on je savjetnik predsjednika države pa se može shvatiti da predsjednik preko svog savjetnika poziva građane na etničke sukobe. Takvo ponašanje je nedopustivo, prema na-

šem zakonodavstvu i kažnjivo, a ćutanje predsjednika države Mila Đukanovića je sramotno i opasno – naveo je Krivokapić. On je Veljovića upozorio „da njegovi pipci ne dopiru više do ijedne službe, ali da službe imaju sve podatke koji su im potrebni za čuvanje reda i mira“. Sekulović je ocijenio kako se iz Veljovićevog autorskog teksta jasno vidi „koliko je crnogor-

ska policija bila privatizovana i prisvajana za partijske političke interese“. – Da li neko građanima Cetinja može zabraniti da mirno iskažu svoj politički stav? Naravno da ne i to nikome ne pada na pamet. Da li je pošteno uzburkivati strasti i igrati se sa životima ljudi koji su braća, sestre, kumovi, prijatelji, rođaci? Suvišno je govoriti. MUP i Uprava policije će primjenjivati zakone onako kako dolikuje - pošteno, bez diskriminacije i selektivnosti, čuvajući pravni poredak Crne Gore – navodi Sekulović u reagovanju. Ministar dalje kaže da ko god u ovom komplikovanom momentu ne izgovara poruke mira, tolerancije i razumijevanja i nema širinu za sve naše različitosti, radi protiv interesa D.M. države.

Građanska inicijativa „21. maj“ obavijestila Upravu policije i VDT da društvenim mrežama kruži snimak koji ukazuje na nacionalističko skandiranje u Tivtu

Provjeriti da li se dogodio nacionalistički ispad PODGORICA – Građanska inicijativa „21. maj“ obavijestila je Upravu policije i Vrhovno državno tužilaštvo da društvenim mrežama kruži snimak koji ukazuje na nacionalističko skandiranje koje se navodno dogodilo u Tivtu 13. avgusta 2021. godine. Kako su saopštili, GI „21. maj“ je nadležnim organima dostavila snimak koji je postao viralan i koji je prilično uznemirio javnost Crne Gore. – Na njemu veća grupa mladića skandira „Ubij, zakolji, da Šiptar ne postoji“ zbog čega postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo iz člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje – navodi se u saopštenju. Iz GI poručuju da skandiranjem „Ubij, zakolji, da Šiptar ne postoji“ javno se podstiče nasilje i mržnja prema Albancima. – Albanofobija je prisutna u pojedinim zemljama okruženja, a u Crnoj Gori u posljednjih godinu dana naročito dolazi do izražaja – navodi se u saopštenju. Građanska inicijativa „21. maj“ zahtijeva hitne provjere i procesuiranje nacionalistič-

Đeka: Odmah kazniti šovinističko orgijanje Poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka osudio je šovinističko skandiranje koje se, navodno, dogodilo u Tivtu. – Odavno ovakvo šovinističko orgijanje i govor mržnje nijesu viđeni u Crnoj Gori. Odavno kao Albanci nijesmo doživjeli ovakav primitivizam i sramotu u državi koja se diči veoma dobrim međunacionalnim i međuvjerskim odnosima. Očekujemo da državni organi odmah djeluju, utvrde činjenice i da učesnike ovog divljačkog pira privedu k poznaniju prava i da one koji nijesu odavde, a otvoreno su pozivali na nasilje, i kojih

kog ispada grupe mladića za koji se viralno tvrdi da se dogodio u Tivtu. – Zbog postojanja mogućnosti da su izvršioci ovog krivičnog djela i strani državljani koji turistički borave u opštini Tivat, GI „21. maj“ zahtijeva efikasno postupanje policije i tužilaštva i posebno ukazuje da se provjeri da li se na snimku nalaze, kako se javno tvrdi, i građani Tivta koji su aktivni u određenim navijačkim grupama – dodaje se u saopštenju. Pozivaju rukovodstvo Opštine Tivat da podrži borbu protiv nasilja, govora mržnje i ekspanzije velikosrpskog nacioR. P. nalizma.

je, čini se, većina na snimku, kazne i koliko danas protjeraju iz ove države. Zahtijevamo da se o ovom skandaloznom incidentu izjasni lokalna vlast u Tivtu i partije vladajuće većine na državnom nivou koja je ranijom relativizacijom sličnih postupaka uticala da imamo ovakav ogavan nacionalistički pir u Boki i u našoj zemlji – saopštio je Đeka. Ocijenio je da „niko ne smije da oćuti ovu sramotnu epizodu koja je nanijela veliku štetu evropskom imidžu Crne Gore, a da će on, bar djelimično, biti povraćen tek kada državni organi saopšte što su konkretno ovim povodom uradili“.

DPS: Tivat postao grad iz kojeg se šalju poruke mržnje Tivatski odbor DPS-a najoštrije je osudio nacionalističko skandiranje koje se, kako kažu, navodno dogodilo u Tivtu 13. avgusta ove godine o čemu na društvenim mrežama ovih dana kruži snimak i dodatno uznemirava građane Tivta i Crne Gore. - Kažemo navodno, što znači da očekujemo da nadležni državni organi to provjere i preduzmu odgovarajuće mjere - poručuju iz DPS Tivat. Ističu da su posebno zabrinuti zbog „nesporne istine da Tivat od dolaska nove vlasti sve više postaje grad u kojem se održavaju skupovi na kojima se šalju nacionalističke poruke, izražava mržnja i netrpeljivost prema nacionalnim manjinama“. - Zahtijevamo hitne provjere i procesuiranje nacionalističkog ispada grupe mladića za koji se viralno tvrdi da se dogodio u Tivtu – dodaju iz DPS-a.

Politika

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Mladi u partijama članstvo vide kao način da promijene sistem i utiču na proces donošenja odluka

Proaktivno djelovanje ili poslušnost?

Kristina Šćepanović

Amina Cikotić

Aleksa Prelević

Anđela Mijanović

PODGORICA – Sve veći broj mladih odlučuje se da pristupi političkim partijama i da kroz takav angažman potencijalno utiče na proces donošenja odluka. Čini se da su prepoznali težnju partija da dugogodišnje harizmatske lidere i političare zamijene „novom energijom“ koja će donijeti drugačije perspektive, promjene i odlučnije se boriti za građansko društvo kojem se teži.

Političke partije su spremne da podmlade strukturu, što mladi prepoznaju. Oni, smatraju naši sagovornici, moraju biti istrajni, uporni i odvažni kako bi došli do većih pozicija u unutarpartijskoj organizaciji i doprinijeli stvaranju građanskog društva

Nikola Vuksanović

Motivi

Upravo to su i njihovi motivi da se pridruže strankama. Mladi sa kojima smo razgovarali kažu da su članstvo u političkoj partiji prepoznali kao jedan od načina za mijenjanje sistema, koje, kako su isticali, prati i vjerovanje i podržavanje ideološkog usmjerenja konkretne stranke. Sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih DPSa Kristina Šćepanović kazala je da se toj stranci pridružila zato što ona podstiče mlade da se uključe u proces donošenja odluka, formira lidere, uči demokratskom razmišljanju i njeguje univerzalne vrijednosti. - Biti članica DPS-a za mene predstavlja doprinos izgradnji sigurnog i stabilnog društva. Ono što me je motivisalo da se pridružim DPS-u je ideološko-politički projekat, odnosno njeni ciljevi, uvjerenja i vrijednosti koji su stub svakog progresivnog društva – istakla je Šćepanović. DPS, kako je kazala, prolazi kroz reformski proces koji pri utvrđivanju novih strategija djelovanja otvara prostor za mlade ljude. -To najbolje možemo vidjeti po Glavnom odboru i Poslaničkom klubu koji su evidentno podmlađeni. I sam Kongres mladih DPS-a je afirmisao nova mlada lica koja će svojim kreativnim i inovativnim idejama unaprijediti partiju – navela je Šćepanović.

Portparolka SDP-a Amina Cikotić za politički aktivizam odlučila se jer je željela da bude društveno aktivna i „korisna“ svojim sugrađanima. -Kad sam se pridružila SDPu, sa 18 godina, na umu sam imala ideju o društvu punom razumijevanja za tuđe probleme i potrebe. Smatrala sam da kroz partijski aktivizam mogu lično da djelujem u tom smjeru, ali sam i neko ko je bio i ostao snažno motivisan za poboljšanje položaja mladih u našoj državi i povećanje životnog standarda svih naših građana – rekla je Cikotić. SDP je, dodaje ona, posvećen u namjeri da podmladi strukturu partije, o čemu najbolje govori podatak da je na proteklom Kongresu u Glavni odbor izabrano preko 40 odsto mladih ispod 35 godina. Potpredsjednik omladine Socijaldemokrata (SD) Aleksa Prelević je kao veoma mlad neformalno postao dio političke organizacije. Želio je, kako kaže, da se njegov glas i ono što ima da kaže čuje. – Glavni motiv da se pridružim SD-u je bio taj što sam htio da mijenjam na bolje društvo u kojem se nalazim i želio sam da na neki način učestvujem u odlukama koje se donose – istakao je Prelević. Predsjednica Mladih Građanskog pokreta Ura u Nikšiću Anđela Mijanović za pristupanje partiji odlučila se jer hoće da promijeni sistem i direktno utiče na proces donošenja odluka. Pozitivno je, kaže ona, što su mladi aktivniji u politici i što žele da donesu promjene. Član Demokratske Crne Gore

ilustracija

Nove generacije da vrate povjerenje u političare

Nikola Vuksanović pristupio je ovoj partiji, zbog, kako kaže, njenog ideološkog usmjerenja i umjerene politike koju vodi.

SpreMni da „dignu glaS“

Entuzijazam mladih najbolje se prepoznaje u omladinskim ograncima stranki, koje, iako su i ranije imale formalni karakter, danas privlače sve veću pažnju javnosti. Mladi političari svoje djelovanje shvataju ozbiljno, a njihov angažman vidljiv je i na društvenim mrežama gdje se ne libe da izraze stavove o bilo kom aktuelnom pitanju. Naši sagovornici su saglasni da se mišljenje i glas mladih u strankama čuje, ali da je potrebna velika upornost, rad i odvažnost da bi se opstalo i došlo do nekih većih pozicija u unutarpartijskoj strukturi. Šćepanović ističe da je u DPSu glas mladih cijenjen i da oni imaju punu slobodu da iskažu i kritke i pohvale.

-Integrisani u najviše organe partije, sa velikim poštovanjem prema dosadašnjem učinjenom poslu, dajemo prijedloge za unapređivanje rada partije. Ideje koje nas vode su one koje pripadaju jednoj savremenoj političkoj filozofiji bez čijih vrijednosti društvo ne može biti prosperitetno – naglasila je Šćepanović. Cikotić, sa druge strane, upozorava na to da bi glas mladih morao biti mnogo snažniji, ali i da razumije razloge onih koji nijesu motivisani da uđu u društvene procese. Ona kaže da se pred svima nađu „prepreke“ koje je katkad teško preskočiti, ali da se uz veliki trud, želju i kvalitet može sve kada su mladi u pitanju. - Kao neko čiji su rad i zalaganje itekako prepoznati i ko je sa svojih 26 godina zbog toga visoko pozicioniran u svojoj partiji, apsolutno sam mišljenja da nam je put, ukoliko stabilno i istrajno njime koračamo, u velikoj mjeri

Angažman mladih u predizbornim kampanjama, kako prošle godine na parlamentarnim, tako i na ovogodišnjim lokalnim izborima održanim u Nikšiću, je bio u vidljivom porastu. Dragiša Janjušević veće interesovanje mladih za politiku vidi i kao posljedicu partitokratije. - Mladi jednostavno ne vide svoju šansu u ovom društvu osim kroz stranačku legitimaciju. To može biti još jedan razlog za veliki upliv mladih u stranačkom aktivizmu – naveo je on. Marko Pejović smatra da mladi koji uđu u politiku slijepo prate ideologiju partije i lako se asimiliraju u zadate obrasce ponašanja bez tendencije da donesu promjene. -Stupanje mladih političara u javni život prati gotovo ista gestikulacija i retorika koju vidimo kod iskusnijih i starijih kolega, dok se u pojedinim slučajevima dešava da imamo i retrogradnije stavove mladih političara, čemu crnogorska, ali i regionalna, javnost svjedoči u posljednje vrijeme – naglasio je Pejović. Oni, kako je kazao, najčešće nijesu proaktivni, niti donose novu energiju, već bivaju poslušnici radi ostvarivanja sopstvenih ciljeva. -Očigledno je da podmlađivanje političkih partija nije suštinske, već kozmetičke prirode i da su motivi ulaska mladih ljudi u politiku vezani za njihove lične benefite – kategoričan je Pejović. Dokaz za to, istakao je, su rezultati istraživanja o političkoj i građanskoj participaciji mladih koje je CEDEM objavio prošle godine, a koji kažu da su odbornici mlađi od 30 godina podnijeli svega devet od 144 amandmana i da svega deset opština ima preko deset odsto mladih u svojim parlamentarnim odborima.

prohodan – rekla je Cikotić. Mišljenje mladih, smatra Prelević, uvažava se, ali je pitanje koliko njih je spremno da „progovori“ u politici. -Oni koji su došli tu da se bore, da traže svoje mjesto u sistemu, koji znaju što hoće, oni su često ti koji krče put ostalima koji ne žele baš glasno da govore – kategoričan je Prelević. Zadatak novih generacija političara/ki, dodao je on, je da vrate povjerenje ljudi na način što će biti društveno angažovani i raditi za dobro lokalnih zajednica i države. -Nesebično, otvoreno i transparentno, kako u komunikaciji, tako i u praksi. Mladi moraju povratiti povjerenje javnosti u djelovanje političara i u sve ono dobro što ta osoba može da uradi – poručio je on. Zbog toga su, kaže on, u SD-u posvećeni i humanitarnom, društveno odgovornom radu, a odradili su i veliki broj ekoloških akcija. Mijanović naglašava da je mladima dosta podjela i da su oni odlučni da „dignu glas“ kako bi konačno postali građansko društvo. - Put do nekih većih pozicija u partiji jeste težak, ali naš glas se može čuti i van njih. Ne morate biti premijer da biste zaista uticali na društvo. Ne morate sjedjeti u parlamentu da biste pokrenuli neko bitno pitanje – rekla je Mijanović. Mladi, istakla je, samo aktivnim učešćem u društvenim procesima mogu uticati na njih. -Često bivamo zaboravljeni, ali onda je bitno da samo uzviknemo jače, da postavljamo pitanja, da ne odustajemo. Ne smijemo dozvoliti nacionalističkim podjelama, koje već uveliko bukte, da nam unište budućnost – naglasila je. I u Demokratama mladi imaju prostora za kritiku, objašnjava Vuksanović, njihovo mišljenje se uvažava i cijeni se potencijal koji imaju.

Mladi će, rekao je, biti ključni u smirivanju tenzija koje su prisutne na političkoj sceni Crne Gore. – Oni koji su u ovom poslu čitav život trebalo bi da prepuste rad mlađim kolegama koje će imati više razumijevanja bez obzira na prevelike razlike u mišljenju – naveo je Vuksanović. Svi naši sagovornici kazali su da su spremni da preuzmu kormilo i budu na pozicijama na kojima se donose odluke. Oni žele bolje društvo i politički angažman prepoznali su kao jedan od načina da to i Željka ZviCer ostvare.

Marko Pejović

Dragiša Janjušević

Nedovoljno mladih tamo đe se odlučuje Mladi, koji čine petinu stanovništva Crne Gore, nijesu proporcionalno zastupljeni u procesima donošenja odluka uprkos stalnoj težnji većine političkih stranaka da zagovaraju njihovu veću građansku i političku participaciju – ocijenio je programski menadžer Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Marko Pejović. On je istakao da su, od uvođenja višepartijskog sistema, na crnogorskoj političkoj sceni prisutne iste ličnosti, kao i da se potreba za podmlađivanjem stranki zane-

marivala u prethodnim decenijama. -Posljednih godina, usljed zamora građana od istih predstavnika, tradicionalne političke partije počinju da promovišu mlade političare u svojim redovima i programima – kazao je Pejović. Politički analitičar Dragiša Janjušević takođe smatra da su svi postali svjesni činjenice da je potrebno napraviti smjenu generacija i unijeti novu energiju, jer se, kako kaže, političke elite, kako vlasti tako i opozicije, u posljednjih 30 godina nijesu mijenjale.

- Do sada to nije bila praksa pogotovo kod partije koja je imala najveći staž u vlasti i koja je bila najuticajniji faktor u političkom životu Crne Gore. Pa i kada su se dešavala osvježenja sa mladim kadrovima, ispostavilo se da su bila kozmetičkog, a ne suštinskog značaja – istakao je Janjušević. Promjene koje se sada događaju, sa smjenom generacija, kaže on, desile su se naglo: „previše stare u politici su zamijenili previše mladi“.

Ekonomija

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

RAZGOVOR: Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja

Vozila se osiguravaju češće nego život PODGORICA – Osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila i dalje je najzastupljenije na tržištu, pa je u prvoj polovini ove godine u ukupnoj premiji učestvovalo sa 37,8 odsto, dok je učešće osiguranja života 17,2 odsto, kazao je u intervjuu Pobjedi Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja (ANO). Treće najzastupljenije je osiguranje od posljedica nezgode, koje u ukupnoj premiji ostvarenoj u prvih šest mjeseci ove godine učestvuje 11,3 odsto. - Ovo ukazuje na visok nivo koncentracije tržišta na mali broj vrsta osiguranja. U tom kontekstu, posebno je važno naglasiti da grupa životnih osiguranja iz godine u godinu bilježi veće učešće u ukupnoj premiji, a upravo je učešće dobrovoljnih osiguranja u ukupnoj premiji jedan od pokazatelja jačanja kvaliteta tržišta – naveo je Andrijašević. POBJEDA: Kakvi su poslovni rezultati učesnika na tržištu u prvoj polovini ove godine? ANDRIJAŠEVIĆ: Društva za osiguranje su fakturisala ukupnu bruto premiju od 46,5 miliona eura, što predstavlja rast od 5,4 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini, i što je važnije, rast u odnosu na rekordnu 2019. godinu je 5,2 odsto, odnosno 2,4 miliona eura. Premija neživotnog osiguranja ostvarila je rast za 6,5 odsto, odnosno za 2,4 miliona eura više u odnosu na 2020, a u odnosu na 2019. godinu rast je 2,4 odsto. Takođe, i premija životnog osiguranja je porasla 0,9 odsto u odnosu na uporedni period 2020. U odnosu na rekordnu 2019. godinu premija je ostvarila rast od 19,2 odsto, odnosno za 1,5 miliona eura. POBJEDA: Nedavno ste osiguravajućim kućama preporučili da ni u ovoj godini ne isplaćuju dividendu. Kakav je njihov stav po tom pitanju?



Agencija je izrekla ukupno 23 mjere nadzora. Nepravilnosti i nezakonitosti koje su konstatovane odnosile su se, između ostalog, na neusklađenost predmeta osiguranja u polisama sa predmetom osiguranja iz posebnih uslova osiguranja, te nepostupanje u skladu sa aktima poslovne politike i odredbama Zakona o obligacionim odnosima

Društva za osiguranje su od januara do kraja juna ove godine fakturisala ukupnu bruto premiju od 46,5 miliona eura, što je rast od 5,4 odsto, kaže Andrijašević ANDRIJAŠEVIĆ: Nakon proglašenja epidemije u martu prošle godine, Agencija je sa posebnom pažnjom pratila uticaj rizika na poslovanje subjekata na tržištu, u cilju preventivnog djelovanja usmjerenog ka obezbjeđivanju stabilnosti tržišta osiguranja i zaštite interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja. Savjet Agencije je u aprilu 2020, a na osnovu procjene o mogućim negativnim efektima epidemije na poslovanje crnogorskih osiguravača, njihovu solventnost, kapitalnu adekvatnost i likvidnost, donio strogu preporuku društvima za osiguranje da dobit ostvarenu u 2019. godini, kao i akumuliranu dobit iz prethodnog perioda, ne raspoređuju za isplatu dividendi, već da je prioritetno usmjere ka očuvanju i jačanju kapitalne pozicije. Imajući u vidu rezultate koje je tržište ostvarilo u prethodnoj i u prvom kvartalu ove godine, Savjet je strogu preporuku stavio van snage, a istovremeno donio smjernice za isplatu dividende. Prilikom donošenja smjernica Agencija je, i pored činjenice da je tržište osiguranja u 2020. godini pokazalo stabilnost i otpornost na šokove, imala u vidu da je pandemija ostavila negativne učinke na socio-ekonomska kretanja u Crnoj Gori, te da ona značajno određuju potencijal za dalji rast i razvoj tržišta osiguranja. Zato je Agencija pozvala društva za osiguranje da se do daljnjeg suzdrže od isplate dividende dok postoji neizvjesnost u pogledu trajanja i razvoja pandemije i njenih sveukupnih efekata na stabilnost tržišta. Uputili smo društva za osiguranje na krajnji oprez u pogledu raspodjele dobiti, kako bi se u ovako nepredvidivom okruženju očuvalo njihovo finansijsko stanje i stabilnost, zaštitili interesi osiguranika. Pozvali smo ih da dobit, uključujući i akumuliranu, prioritetno usmjere ka očuvanju i jačanju sopstvenog kapitala i rezervi. Društvo za osiguranje koje, i pored navedenih okolnosti, namjerava da isplati dividendu, trebalo bi da obezbijedi ispunjenost kriterijuma koje smo definisali smjernicama. I pored kontinuiranog

interesovanja osiguravajućih kompanija za isplatu dividendi, do sada nijedno društvo to nije uradilo. POBJEDA: Koliko ste i kakvih nezakonitosti i nepravilnosti utvrdili tokom prethodne godine u poslovanju subjekata vašeg nadzora? ANDRIJAŠEVIĆ: Agencija je izrekla ukupno 23 mjere nadzora. Nepravilnosti i nezakonitosti koje su konstatovane odnosile su se, između ostalog, na neusklađenost predmeta osiguranja u polisama sa predmetom osiguranja iz posebnih uslova osiguranja, te nepostupanje u skladu sa aktima poslovne politike i odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Uočena su i nepostupanja u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojima je propisana obaveza provjere identiteta korisnika po polisi životnog osiguranja u vrijeme isplate, nepostupanje u skladu sa podzakonskim aktom kojim se propisuju jedinstveni kriterijumi za utvrđivanje naknade nematerijalne i nekih vidova materijalne štete. POBJEDA: Koje ključne novine će donijeti izmjene i dopune Zakona o osiguranju na kojima se radi? ANDRIJAŠEVIĆ: Vlada je na sjednici 30. jula utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, koji će, pretpostavljamo, ubrzo biti u skupštinskoj proceduri. Osnovni razlog za izmjene zakona je potreba za usklađivanjem sa Zakonom o državnoj upravi koji je usvojen krajem 2018. S obzirom da je Agencija, i prije usvajanja Zakona o državnoj upravi i kasnije tokom rada na izmjenama Zakona o osiguranju, više puta institucijama izvršne i zakonodavne vlasti saopštila suštinsko neslaganje sa predviđenim statusom Agencije u sistemu državne uprave, fokusiraću se isključivo na one elemente zakona koje je Agencija inicirala, smatrajući da su dobri za sektor osiguranja. Odlučili smo da iskoristimo priliku, kad se zakon već mijenja, i predložili set izmjena i dopuna kojima se postepeno uvode elementi novog regulatornog režima na koji ćemo biti obavezani danom članstva



Uputili smo društva za osiguranje na krajnji oprez u pogledu raspodjele dobiti, kako bi se u ovako nepredvidivom okruženju očuvalo njihovo finansijsko stanje i stabilnost, zaštitili interesi osiguranika

1,5

miliona eura porasla je premija životnog osiguranja u odnosu na rekordnu 2019. godinu

u EU. Imajući u vidu da novi regulatorni režim donosi brojne novine, smatrali smo da već sada treba njegove određene elemente uvesti u naše zakonodavstvo, kako bismo se i mi kao regulator, ali i samo tržište, pravovremeno i kvalitetno pripremili za zahtjevne komponente novog regulatornog okvira. Takav pristup naišao je na podršku rukovodstva krovnog evropskog tijela za superviziju osiguranja, EIOPA-e, prilikom naše posjete njihovom sjedištu u Frankfurtu, prije nepune dvije godine. Inicirali smo dodatne izmjene zbog usklađivanja sa praksom nadzora nad djelatnošću osiguranja, koja ukazuje na neophodnost kontinuiranog unapređenja regulatornih standarda, kako bi se omogućio veći stepen zaštite interesa osiguranika, korisnika osiguranja i trećih lica, adekvatan evropskom nivou. U dijelu propisa koji ne predstavlja usaglašavanje sa domaćim zakonima, razmatran je sistem Solventnosti II iz istoimene direktive EU, kao i uporedna praksa zemalja u okruženju i regionu, sa akcentom na mogućnost prenošenja evropskih standarda na crnogorsko tržište, koje neke od tih zemalja već imaju u propisima. Ocijenjeno je da se određeni elementi mogu već sada prenijeti uz potrebne modifikacije koje predstavljaju posebnosti našeg tržišta, uključujući tu i aspekt organizacije akcionarskih društava. U dijelu upravljanja, procijenili smo da se dio elemenata sistema upravljanja može prenijeti na

Uroš Andrijašević

Sačuvana stabilnost POBJEDA: Čini se da pandemija nije ugrozila tržište osiguranja. Očekujete li da se njeni negativni efekti ispolje u narednim godinama? ANDRIJAŠEVIĆ: Uslovi ekstremne neizvjesnosti pod uticajem pandemije kovid-19 u prethodnoj godini rezultirali su ekonomskom recesijom i padom korporativne profitabilnosti i raspoloživog dohotka na globalnom nivou i u Crnoj Gori, i značajno su uticali na poslovanje društava za osiguranje. Čak i u ovakvim uslovima, crnogorski sektor osiguranja je sačuvao stabilnost i pokazao visoku otpornost na efekte pandemije i nastavio da izvršava obaveze, uz solventno, likvidno i profitabilno poslovanje svih društava za osiguranje. Promjene koje karakterišu djelatnost osiguranja tokom posljednjih godina, nastale kao rezultat tržišnih uslova niskog ekonomskog rasta i novih preferencija klijenata, značajno su intenzivirane u uslovima pandemije. U okruženju dugoročno niskih i negativnih kamatnih stopa i povrata na investicije na globalnom nivou, u sektoru osiguranja dolazi do promjena u strukturi proizvoda, posebno u štednoj i investicionoj komponenti proizvoda životnih osiguranja. O potencijalno negativnim efektima pandemije na crnogorski sektor osiguranja u narednim godinama je nezahvalno govoriti, ali pokazatelji poslovanja tržišta u prethodnoj i dosadašnjem toku ove godine daju nam pravo da optimistički gledamo na period pred nama.

podzakonske akte, kako bi se obezbijedila fleksibilnost kod eventualnih izmjena u skladu sa važećim EU standardima u toj oblasti. POBJEDA: Kakve će izmjene donijeti novi regulatorni režim, koji stupa na snagu danom članstva Crne Gore u EU? ANDRIJAŠEVIĆ: Pregovaračkom pozicijom za poglavlje devet - Finansijske usluge, kao jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja utvrđeno je usklađivanje Zakona o osiguranju sa Direktivom Solventnost 2. Agencija je već pripremila i Vladi uputila tekst novog zakona o osiguranju, kojim se prelazi na novi regulatorni režim, a koji će biti u primjeni od dana članstva u EU. Ovim zakonom se na jednak način uređuju uslovi osnivanja, pravila poslovanja, tehnički zahtjevi u pogledu upravljanja imovinom i obavezama, preko-

Redovne izvještaje dostavljaće preko portala POBJEDA: Kako funkcioniše novi sistem izvještavanja osiguravajućih društava? ANDRIJAŠEVIĆ: Savjet Agencije je donio niz akata kojima je zaokružen pravni okvir za uvođenje pune digitalizacije u proces izvještavanja subjekata nadzora. Uvođenje pune digitalizacije je značajan iskorak u pogledu kvaliteta i pouz-

danosti podataka koji služe kao osnov za nadzor, a nova softverska platforma će dati kvalitetnu i tehnički sofisticiranu osnovu za njihovo prikupljanje, obradu, verifikaciju i analizu od strane ANO. U okviru novog informacionog sistema uspostavljen je portal preko kojeg će osiguravajućim društvima i drugim subjektima nadzora biti omogućeno da nam

sve redovne izvještaje dostavljaju elektronskim putem i digitalno potpisane, u skladu sa najboljom praksom i tehničkim standardima EU. Digitalizacija će dodatne efekte imati i na smanjenje operativnih rizika u pratećim poslovnim procesima u Agenciji i društvima za osiguranje, uz postizanje veće efikasnosti i efektivnosti u korišćenju raspoloživih resursa.

granično pružanje usluga na nivou EU i trećim zemljama. Osim toga, uređuju se pravila distribucije, način kreiranja proizvoda osiguranja, minimalne obaveze u pogledu informisanja i način informisanja klijenata, zavisno od vrste osiguranja. S obzirom na to da je početak primjene ovog zakona vezan za dan pristupanja EU, početak važenja odredaba o prekograničnom pružanju usluga odraziće se na konkurenciju na domaćem tržištu, jer će strani osiguravači biti u mogućnosti da svoje usluge pružaju kako preko podružnica osnovanih u Crnoj Gori, tako i neposredno. Crna Gora će postati dio jedinstvenog tržišta i sva pravila koja se na EU tržište primjenjuju neposredno, primjenjivaće se i kod nas. Naravno, pozitivni efekti donošenja ovog zakona odnose se na bolje upravljanje rizicima društava za osiguranje, uspostavljanje kapitalnih zahtjeva srazmjerno rizicima kojima su društva izložena, veću transparentnost u izvještavanju i, što se tiče potrošača, veću dostupnost informacija za sva zainteresovana lica. Zakon će korisnicima osiguranja dati mogućnost veće informisanosti o uslugama koje im se pružaju i usmjeriće društva za osiguranje da se pri formiranju proizvoda koncentrišu na potrošača. B. DESPOTOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Zašto imunizacija teče zabrinjavajuće sporo u situaci S.VASILJEVIĆ

Najveći broj pozitivnih na kovid-19 od 23. marta

Preminule dvije osobe, 446 zaraženih

U posljednjih sedam dana u prosjeku su registrovana 352 nova slučaja infekcije dnevno, a juče je procenat pozitivnih testova prvi put prešao 10 procenata u posljednja četiri i po mjeseca. Ubrzano raste i broj aktivnih slučajeva infekcije, pa je on juče zabilježen na 4.113. Posljednji put je u Crnoj Gori zabilježena brojka od preko četiri hiljade aktivnih slučajeva sredinom aprila, ali tada je bila u opadajućoj krivoj. Ako posmatramo rastuću krivu, sličnu situaciju smo imali sredinom oktobra. Trenutno su u Crnoj Gori hospitalizovana 142 pacijenta, što je tri odsto od ukupnog broja aktivnih slučajeva. U Kliničkom centru nalazi se 40 pacijenata sa kovid-19 infekcijom, od kojih je 15 životno ugroženo. Crna Gora trenutno raspolaže sa 326 kovid postelja, a kapaciteti momentalno mogu biti prošireni na 830, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva zdravlja. Trenutno imamo najveći broj hospitalizovanih još od sredine maja. Broj hospitalizovanih se u posljednjih

desetak dana više nego udvostručio. U Ministarstvu zdravlja kažu da će, u slučaju potrebe, zdravstveni sistem biti organizovan tako da će kovid pacijente usmjeravati u tri zdravstvene ustanove sekundarnog nivoa: sjever, centar i jug. Ističu da će Klinički centar Crne Gore morati da radi u punom kapacitetu, uz određeni broj i kovid postelja. - Nijedna bolnica neće biti ,,usamljena“ u kontekstu borbe protiv korona virusa, već će kompletan zdravstveni sistem zajednički podnijeti teret - ističu u tom resoru. U Ministarstvu zdravlja apeluju na sve građane koji to do sada nijesu učinili da se vakcinišu i tako zaštite sebe i svoje najbliže. – Vakcinacija je, podsjećamo, u najvećem procentu, zaobilazni put u odnosu na bolnice – poručili su iz Ministarstva zdravlja. U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj slučajeva infekcije korona virusom na deset hiljada stanovnika registrovan u Budvi. U Budvi je registrovano 312 zaraženih na deset hiljada stanovnika, Ulcinju 247, Tivtu 132. U Herceg Novom je registrovano 96 oboljelih od kovida- 19 na deset hiljada stanovnika, Kotoru 93, na Cetinju 79, u Baru 74, Plavu 71, Šavniku 64. U Plužinama je registrovano 50 zaraženih korona virusom na deset hiljada stanovnika, Podgorici 46, Beranama 43, Petnjici 42, S.VASILJEVIĆ

PODGORICA - U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminule dvije osobe iz Bara i Herceg Novog, od kojih je mlađi imao 67, a stariji 76 godina, a registrovano je 446 novih slučajeva infekcije, što je najveći broj novooboljelih od 23. marta, kada ih je registrovano 478.

Njemačka uvela ograničenja Vlada Njemačke je, nakon ubrzanog rasta kovid brojki, ponovo juče uvela ograničenja za građane koji iz Crne Gore putuju u tu evropsku zemlju. Kako je objavljeno na sajtu Ambasade, ulazak u Njemačku iz Crne Gore od juče je moguć jedino kod postojanja bitnog razloga ili uz potpunu imunizaciju sa nekom od strane Paul Enrlih instituta prihvaćenom vakcinom, bez obzira na to da li građani imaju vizu ili ne. – Ta mjera se uvodi radi ograničenja širenja korona virusa – saopšteno je iz Ambasade. Dodatne informacije za ulazak iz Crne Gore mogu se naći na stranici Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, na njemačkom ili engleskom jeziku. - Odluku o ulasku u Njemačku u svakom pojedinačnom slučaju donosi Savezna policija na graničnim prelazima. Ambasada nema uticaja na odluku o ulasku - dodaje se u saopštenju.

Nikšiću 40 oboljelih od kovida-19 na deset hiljada stanovnika. U Rožajama je registrovano 36 slučajeva infekcije korona virusom na deset hiljada stanovnika, Bijelom Polju 33, Tuzima 29, Danilovgradu 26, Pljevljima 23, Gusinju 20, na Žabljaku 16, u Andrijevici 15, Mojkovcu 13 i u Kolašinu 12. Najviše slučajeva je trenutno aktivno u Podgorici 869, u Budvi 689, Ulcinju 498, Baru 326, Herceg Novom 295, Nikšiću 280, Kotoru 212, Tivtu 199, Bijelom Polju 141, na Cetinju 120 i u Beranama 115. U Rožajama su trenutno aktivna 82 slučaja korona virusa, Pljevljima 61, Plavu 59, Danilovgradu 47, Tuzima 36, Petnjici 22, Plužinama 13, Mojkovcu i Šavniku po deset, Kolašinu devet, Gusinju osam, Andrijevici sedam i na Žabljaku pet.

PODGORICA – Tempo kojim posljednjih mjeseci teče vakcinacija protiv korona virusa, iako predstavnici zdravstvenih vlasti često izjavljuju da su zadovoljni, Crnu Goru će do minimuma od 75 odsto imunizovanog stanovništva, potrebnog za takozvani imunitet krda, dovesti tek u drugoj polovini decembra 2022. godine. Dok u Crnoj Gori broj zaraženih korona virusom eksponencijalno raste, pa nam je bilo potrebno svega oko 25 dana da sa šezdesetak slučajeva dnevno dođemo do blizu 450, koliko je zabilježeno juče, procenti vakcinisanih sugrađana rastu zabrinjavajuće sporo. Tako je, na primjer, za skok od pet procenata imunizovanog ukupnog stanovništva bilo potrebno oko 50 dana, što će reći da imamo dnevni prosjek revakcinisanog stanovništva od deset procentnih poena. Ovim tempom Crna Gora, koja ima nekih 26,5 odsto imunizovanog stanovništva, minimum zahtjeva od 75 odsto za čuveni imunitet krda dostići će tek krajem decembra 2022. godine. Kada se pogledaju uporedni statistički podaci zemalja u Evropi, Island je država koja prednjači ispred svih i koja je dostigla famoznih 75 odsto potpuno vakcinisanog stanovništva i još nekih šest čeka revakcinu. Psiholog i ekspert za komunikacije Radoje Cerović za Pobjedu sarkastično je komentarisao činjenicu da je mali Island prvi na evropskoj ljestvici imunizacije protiv korona virusa. - Ja ne znam jesu li oni glupi ili naivni? Svi su se vakcinisali. Nikome nije palo na pamet da je Zemlja ravna, da su ih čipovali, da je to sve prevara, da korona ne postoji, da će ostati sterilni, da je to sve interes velikih sila, da je to sve da se napune džepovi farmaceutskih industrija, da će od sad cijeli escajg moći da odlažu na nadlakticu…kaže Cerović. Ne znam, nastavlja on, može li neko da im nekako kaže da su naivni i glupi i da se njima samo čini da su srećni, bogati i slobodni, te da im ta glupa vjerovanja u nauku ništa dobro neće donijeti. - Da ipak stanemo sa šalom i ironijom. Tema je preozbiljna, dramatična… I kroz nju vidimo jedan od najinteresantnijih psiholoških proce-

Korona u straha od

Protest antivaksera u Podgorici

sa koje poznajemo. Radi se o svojevrsnim mentalnim prečicama, o procesima koji ljudskim bićima omogućavaju da donose brze odluke. Instinktivni, emocionalni i neprecizni načini rezonovanja koje nazivamo „heuristikama“ i koji su tipični za stresne situacije - rekao je Cerović. On objašnjava da je što je situacija opasnija i neizvjesnija, to se mi instinktivno više obraćamo rezonima na bazi „heuristika“. - Zatvaramo se za kompleksne argumente, procjene na bazi podataka i statistika. Ne vjerujemo ili ne percipiramo one koji govore stručnim jezikom. Naš instinkt je: donesi brzu i ekstremnu odluku. Stresne situacije za koje smo kao živa bića prilagođeni su upravo takve. Juri vas

D.M.

Procenat vakcinisanih protiv kovida-19 u nekim evropskim zemljama

međed? Nema tu prevelikog rezonovanja, nego bježite, pa i po cijenu survavanja niz lovćenske strane…- objašnjava Cerović. Prema njegovim riječima, naši sistemi upravljanja stresnim situacijama su idealni za ono što su za nas „izvorne“ stresne situacije poput međeda, međutim, sve što zahtijeva sofisticirane rezone i poređenja podataka, sve poruke koje nijesu 100 odsto crne ili bijele bivaju odbijene. - Ima li nekoga kome je vakcina loše pala? Ima? Ima li mrtvih? Ima. I eto vam heuristike. To je kao ona ajkula koja je blizu Bečića pojela Stevu (i svake godine ga ponovo jede, makar ako je suditi po srbijanskim tabloidima). Taj jedan Steva (koji je istorijska ličnost) služi da

Društvo

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

iji kada ponovo dostižemo 450 oboljelih dnevno

S.VASILJEVIĆ

u sjenci d vakcine

Cerović: Zatvaramo se za kompleksne argumente, procjene na bazi podataka i statistika. Ne vjerujemo ili ne percipiramo one koji govore stručnim jezikom. Naš instinkt je: donesi brzu i ekstremnu odluku se hiljade ljudi preusmjere ka turističkim destinacijama koje daju bolje marže turoperaterima - rekao je Cerović. Dakle, nastavlja on, obavezno je da se oni za koje imamo informaciju da mogu biti u nekoj od kategorija povišenog rizika od, na primjer, koagulopatije vrlo pažljivo vakcinišu. - I o tome znamo iz stotina

Više volimo da fatalistički žmurimo pred opasnošću, nego da preuzmemo odgovornost pa da učinimo nešto za što nijesmo 100 odsto sigurni

naučnih članaka iz svih djelova svijeta, desetine hiljada naučnika koji zajednički pokušavaju da ukažu na eventualne rizike. Svi, uz evaluaciju rizika i neželjenih dejstava, tvrde da je vakcina daleko najbolja opcija koju imamo i da logika „dako se ne zarazim“ odavno nema pokrića. Prvi koji bi nekim podatkom doveo to u pitanje imao bi svjetsku famu. Ali najbolji mozgovi koje čovječanstvo ima misle da je vakcina stvarno najbolja opcija. Ali tu je heuristika… Vidio sam na internetu da je neko umro od vakcine. I to je dovoljno. Izloženost tom podatku potire sve ostale podatke – objašnjava on. I još jedna heuristika, prema njegovim riječima, kaže da u nedoumici biramo nečinjenje, umjesto da djelamo freezing (zamrzavanje) je opcija pred nama nejasnim i komplikovanim situacijama. - Više volimo da fatalistički

žmurimo pred opasnošću, nego da preuzmemo odgovornost pa da učinimo nešto za što nijesmo 100 odsto sigurni. Da smo 100 odsto sigurni, pod stresom, učinili bismo to. Ali pošto nijesmo, bolje da ništa ne činimo i da čekamo da li će taj voz koji ide prema nama možda ipak nekim čudom stati prije nego udari baš u mene, nego da sad odlučim da skočim sa šina, ali uz mogućnost da mi u se tom skakanju nešto loše dogodi – navodi on. Cerović kaže i da postoji proces koji kaže da, što ste niže na socijalnoj ljestvici, to više treba da imate nepovjerenja prema onima koji su iznad vas. - Ne vjerujte onima koji imaju bolju platu od vas. Ne vjerujte onima koji imaju društveni ugled ili rang. Oni su vam neprijatelji. Komšinica s kojom dijelite muke oko cijene povrća u piljari iza ugla, svakako vam je bliskija od onih u bijelim mantilima koji se mlate po laboratorijama u Kembridžu, ili koji melju tone statističkih podataka u Beču. Ne treba to nama. Mi smo vidjeli da je komšinica objavila na Instagramu… I niko ne tvrdi da komšinica laže. Niti da nekome nešto i nekada nije itekako bilo od te vakcine… A od kovida? Svi nasmijani? Što nas ne ubije to nas ojača, ili šta? - pita se on. Heuristike se, prema njegovim riječima, ne prevazilaze lako. Kaže da je potrebno umiriti emocije, izvesti sebe iz osjećaja urgentnosti i stresa, pa tek onda dozvoliti sebi da stvarno razmislimo i uporedimo podatke. - Let avionom izgleda strašno, podvrgavamo sebe nekom riziku da se nađemo u limenoj kutiji na pet kilometara visine. I od letova je neko itekako poginuo. Ali kako objasniti da je vožnja preko Dromire više stotina puta opasnija. A jeste… Ajkula je možda i pojela Stevu. Ali je fen za kosu neuporedivo opasniji, a niko ga se ne plaši zaključuje Cerović. Iako je više nego očigledno da je tempo vakcinacije u Crnoj Gori spor, predsjednici države i Vlade, međutim, još nijesu sopstvenim primjerom doprinijeli da se on ubrza, pa makar da mogu da kažu da su pokušali, iako i ne daju taj efekat. Umjesto toga, davali su izjave o nivoima antitijela usljed preležane korone što je ugledna crnogorska naučnica sa pariskog Paster instituta Marija Backović diskreditovala na Tviteru, obraćajući se premijeru Zdravku Krivokapiću. - Pozivam građane Crne Gore da se vakcinišu i da ignorišu poruke javnih ličnosti koji ne znaju o čemu govore. Nivo antitijela ne može biti ,,nedopustiv“. Pozivam sve da slušaju stručnjake zadužene za javno zdravlje, a poštovanog premijera kao i novinare da se suzdrže od ovakvih objava koje mogu samo da zbune javnost i koje nemaju smisla - navela je tada Backović. Pobjeda je protekle nedjelje uputila pitanja na adrese kabineta i premijera Krivokapića i predsjednika Mila Đukanovića o tome kada crnogorska javnost može očekivati da će se vakcinisati. Pitanja su ignorisana sa obje adrese. D. MIHAILOVIĆ

UNICEF ISTRAŽIVANJE: Ljudi koji vjeruju da tajno društvo kontroliše svijet ubijeđeni su i u teorije zavjere o korona virusu PODGORICA – Ljudi koji vjeruju da tajna grupa moćnika kontroliše svijet u većem procentu vjeruju u teorije zavjere o korona virusu. To je pokazalo istraživanje koje je u martu ove godine sprovela istraživačka agencija Ipsos, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a. Tri petine građana (61 odsto) u Crnoj Gori vjeruje da postoji tajna grupa moćnika koji kontrolišu događaje u svijetu. U međunarodnom istraživanju koje je sprovedeno u 25 najvećih zemalja svijeta uz podršku Kembridž univerziteta iz Velike Britanije tokom avgusta 2020, najmanje građana vjeruje u ovu teoriju zavjere u Japanu (19 odsto), Danskoj (20 odsto) i Švedskoj (23 odsto), dok najviše ljudi vjeruje u ovu teoriju zavjere u Nigeriji (78 odsto) i Južnoafričkoj Republici (68 odsto). - Istraživanja širom svijeta o vjerovanjima u razne teorije zavjere ukazuju da često postoji veza između osjećaja nemoći da se utiče na društvena dešavanja i vjerovanja u teorije zavjere. Na to ukazuje i crnogorsko istraživanje. Naime, ljudi koji vjeruju da tajna grupa moćnika kontroliše svijet u većem procentu vjeruju da je korona virus namjerno proizveden i raširen kao biološko oružje zarad političke ili ekonomske dobiti nekih svjetskih sila, zatim da su svjetske elite napravile korona virus u cilju rušenja ekonomije radi njihove finansijske dobiti, kao i da su svjetske elite napravile korona virus u cilju

Opština spremno dočekala prvi zainteresovani par

Tri petine vjeruje u tajne grupe moćnika smanjenja broja ljudi na planeti ili njihove genetske modifikacije kroz vakcinu protiv korona virusa - saopšteno je iz UNICEF-a. U Crnoj Gori, u teoriju zavjere da tajna grupa moćnika kontroliše svijet češće vjeruju građani koji smatraju da se Vlada previše miješa u njihov svakodnevni život, da je pokret za prava žena otišao predaleko, kao i da se otišlo predaleko insistirajući na jednakim pravima u ovoj zemlji. - Takođe, u ovu teoriju zavjere više vjeruju ljudi koji ne vjeruju u nauku, ali vjeruju u natprirodne, paranormalne pojave, kao i građani s manje razvijenom medijskom pismenošću koji kažu da se često osjećaju bespomoćno kada traže određene informacije o korona virusu i koji nikad ili rijetko pokušaju da u drugim izvorima potvrde informacije koje su pronašli - dodaje se u saopštenju. O uticaju vjerovanja u teorije zavjere na stavove prema vak-

U Crnoj Gori, u teoriju zavjere da tajna grupa moćnika kontroliše svijet češće vjeruju građani koji smatraju da se Vlada previše miješa u njihov svakodnevni život cinama i ponašanje građana svjedoče podaci koji ukazuju da u teoriju zavjere da tajna grupa moćnika kontroliše svijet češće vjeruju roditelji koji nijesu sigurni koliko povjerenja imaju u ljekara svog djeteta i koji kada bi danas dobili bebu, ne bi željeli da ona primi MMR vakcinu. Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom D.M. zemlje.

Podrška Cetinjanima iz grada pod Trebjesom

Raširen transparent U Baru sklopljeno „Nikšić je Cetinje“ NIKŠIĆ – Transparent lovgrad“ postavili novi. prvo „Nikšić je Cetinje“ rašiGrađani Cetinja poručili su ren je juče na zgradi kod ranije Krivokapiću da neće istopolno Trga Save Kovačevića u dozvoliti izdajnički pir u gradu pod Trebjesom. srcu Crne Gore. životno - Poruka premijera KrivoPodršku Cetinjanima pret- kapića da će ustoličenje su dali Danilovgra- Joanikija, podanika idepartnerstvo hodno đani transparentom „Da- ologije antihrišćanskoga

BAR – U Baru je sklopljeno prvo istopolno životno partnerstvo nakon usvajanja zakona koji to pravo omogućava i zajednicama istog pola. - Opština Bar je i ranije iskazala čvrsto opredjeljenje i otvorenost za promociju ljudskih i građanskih prava svih građana i građanki, bez obzira na bilo kakvu različitost i lično svojstvo, naročito kada je u pitanju inkluzija LGBTQ osoba. Opština Bar jos jednom dokazuje da se svaki građanin može pouzdano osloniti na lokalnu upravu sa ciljem obezbjeđivanja i zaštite svih svojih prava, te da su pred zakonom i institucijama svi jednaki - poručuju iz Opštine. Spremno su, ističu, dočekali prvi zainteresovani istopolni par i pružili punu podršku sklapanju partnerstva osoba istog pola, olakšavajući sve neophodne procedure u skladu sa zakonom, te upoznajući ove osobe sa svim pravima i obavezama shodno zakonu. Skupština Crne Gore je u julu 2020. godine usvojila Zakon o životnom partnerstvu, a stupio je na snagu 15. jula ove godine. R. D.

nilovgrad je uz Cetinje“, uoči posjete premijera Zdravka Krivokapića tom gradu. Transparent je bio zapaljen, ali su iz udruženja „Crnogorci Dani-

svetosavlja, donijeti svenarodnu radost - gruba je provokacija Cetinjana i svih građana Crne Gore koji ne pristaju na izdaju - poručili su. R. P.

Društvo

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Akademik Slobodan Backović o razlozima zbog kojih ove godine neće biti prvog razreda Filološke gimnazije

Nijesu problem uslovi upisa nego kvalitet obrazovanja

PODGORICA - Smanjeno interesovanje ili nedovoljan broj djece za učenje po programu Filološke gimnazije ukazuje i na problem validnosti diplome ,,Luča“, o čemu se već više puta govorilo – rekao je bivši ministar prosvjete, akademik Slobodan Backović, komentarišući to što podgorička gimnazija ove godine neće imati odjeljenje Filološke gimnazije.

– Očigledno je da postoje problemi, kojih je više, i da oni koji vode obrazovnu politiku moraju da nađu odgovarajuća rješenja – smatra Backović. Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ ove godine neće imati filološko odjeljenje jer je od 26 prijavljenih, samo sedam učenika ispunjavalo uslove. U uslovima konkursa za upis u prvi razred za Filološku gimnaziju je naznačeno da je obavezno imati peticu iz crnogorskog i stranog jezika na eksternoj provjeri znanja. Prema rang-listi dostupnoj na sajtu Gimnazije, među učenicima koji su ostali ispod crte ima i lučonoša – a nijesu ispunjavali uslov jer nemaju petice iz traženih predmeta. Oni su, ipak, predali dokumenta za upis na taj smjer i na kraju ostali neupisani. Gimnazija mora da poštuje propisana pravila, reklo je Pobjedi više sagovornika, u suprotnom se krši zakon. Backović je na pitanje da li bi se zbog

Promjene nakon analize

Slobodan Backović

Backović je, govoreći o uslovima upisa u srednje škole kazao da se „uslovi za upis se mogu mijenjati ali treba prvo odgovoriti na pitanja: zašto bi se pravile promjene, šta se time dobija, tj. šta je konačan rezultat toga?“ - Da ponovim, unaprijedimo metode rada sa djecom, poboljšajmo uslove za njihov boravak u školi, poboljšajmo dostupnost i pravednost obrazovanja – naglasio je Backović.

Odličan uspjeh nigdje ne garantuje ostvarenje želja. Treba imati u vidu i da iza odličnog uspjeha nije uvijek ista ,,količina“ znanja, koja veoma zavisi od škole i načina kako je znanje stečeno – rekao je profesor Backović nastale situacije kriterijumi morali mijenjati, odgovorio da je prije dvadesetak godina ideja bila da se izuzetno nadarenoj djeci ponude posebni srednjoškolski filološki i matematički programi. – Procjena je bila, kada su prvi put formirani ovakvi programi, da populacija Crne Gore može godišnje upisati po

jedno takvo odjeljenje. Ta odjeljenja su sada poznata kao Filološka i Matematička gimnazija i sada su, izgleda, vezana za populaciju gradova kao u ovom slučaju – rekao je on. Profesor Backović je kazao da je suština ovog što se desilo na konkursu posljedica kvaliteta našeg obrazovanja. – Mogu se kriterijumi za upis mije-

njati, ali to neće uticati na kvalitet obrazovanja. Treba se fokusirati na to kako osavremeniti i poboljšati metode učenja i uslove za obrazovanje naše djece – naglasio je profesor Backović. Za upis u gimnaziju uslov je minimum 60 bodova, dakle učenik ne mora da ima uvijek odličan uspjeh, ali

mora da ima petice iz predmeta koji su traženi konkursom. Profesor Backović ne smatra da su upisani učenici diskriminisani. – Ne može biti riječi o diskriminaciji. Odličan uspjeh nigdje ne garantuje ostvarenje želja. Treba imati u vidu i da iza odličnog uspjeha nije uvijek ista ,,količina“ znanja koja veoma zavisi od škole i načina kako je znanje stečeno – rekao je on. On je istakao da „ako postoji pravilo, ono treba da se poštuje“. – Teško da se može upoređivati nemanje filološkog odjeljenja sa nepoštovanjem pravila za upis. U ovoj situaciji jedino gube oni koji su zadovoljili uslove konkursa, a neće biti upisani zato što se ne može formirati odjeljenje zbog nedovoljnog broja učenika – naglasio je profesor Backović. On je kazao da ako se želi ovakav vid srednjoškolskog obrazovanja, onda prvo treba napraviti ozbiljnu analizu i procjenu o broju djece u Crnoj Gori koja mogu učiti po ovakvim programima. – Na osnovu toga vidjeti da li možemo imati filološka ili matematička odjeljenja po većim gradovima i da li postoje uslovi za takvu nastavu. Može se diskutovati o tome da li nam je potreban ovakav način obrazovanja djece imajući u vidu različite svjetske prakse – istakao je profesor Backović. J. MARTINOVIĆ

Za prva četiri mjeseca povećan broj privremenih spriječenosti za rad, nema preciznih podataka o zloupotrebama

Do bolovanja i simuliranjem tegoba PODGORICA – U Crnoj Gori za prva četiri mjeseca ove godine odobreno je 4.777 bolovanja, što je u odnosu na isti period 2020. više za 745 ili 18,48 odsto. Kako su Pobjedi kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje, za taj period izgubljeno je 435.300 radnih dana. Međutim, u koliko slučajeva je došlo do zloupotrebe ne postoje precizni podaci, a sagovornici Pobjede saglasni su da ih je teško i dokazati. Pomoćnica direktora Sektora za zdravstveno osiguranje u Fondu Vukosava Pejović kazala je za Pobjedu da, za sada, u pravnoj regulativi nema predviđenog nezavisnog tijela vještačenja (komisije) koja bi sprovodila posebnu kontrolu i u skladu sa propisanim postupkom i svojim ovlašćenjima donijela zaključak da je određeno bolovanje bilo neopravdano. Ona je propisana novim izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

U PLANU POSEBNA KOMISIJA

– Komisija sa ovakvom nadležnošću biće formirana u Ministarstvu zdravlja i postupaće po zahtjevima poslodavaca koji iskažu sumnju da određeni zaposleni zloupotrebljava pravo na privremenu spriječenost za rad – kazala je ona. U Fondu se, objašnjava Pejović, odobravaju bolovanja osiguranicima nakon 30. dana, na osnovu uputnice izabranog doktora i prijedloga odgovarajućeg ljekara specijaliste da kod osiguranika postoji potreba da daljom ocjenom privremene spriječenosti za rad.

Zbog korone spriječeno za rad do kraja juna bilo oko 5.000 građana Iz Fonda za zdravstveno osiguranje kazali su Pobjedi da je od 1. januara do 17. juna bolovanje na osnovu korona virusa koristilo 4.918 osoba, po osnovu izolacije 3.121, karantina njih 998, dok je po osnovu medicinskog ispitivanja privremeno spriječeno

Inspekcija ove godine utvrdila dvije nepravilnosti Zdravstveno-sanitarna inspekcija u ovoj godini provjeravala je devet bolovanja i utvrdila dvije nepravilnosti. Kako su Pobjedi rekli iz Inspekcije, u jednom slučaju je izabrani doktor otvarao bolovanje pacijentkinji koja je imala drugog izabranog doktora. Protiv njega je pokrenut prekršajni postupak. – U drugom slučaju jedna firma je kažnjena novčano, kao i prekršajnim nalogom radi neadekvatnog obračuna zarade tokom privremene spriječenosti za rad – kazali su iz Inspekcije. Oni nijesu precizirali o čemu se konkretno Vukosava Pejović

– Ljekarska komisija je sastavljena od tri ljekara specijalista odgovarajuće grane medicine i ocjenu za dalju privremenu spriječenost za rad cijeni isključivo na osnovu priložene medicinske dokumentacije osiguranika. Iz ovih razloga ne mogu se izdvojiti ,,opravdana“ od ,,neopravdanih“ bolovanja. Svaki put kada ljekarska komisija ocijeni da je osiguraniku potrebno produženje bolovanja, samim tim to bolovanje je i opravdano, jer su nalaz i mišljenje potpisala tri člana vijeća ljekarske komisije – navela je Pejović. Ipak, kako kaže, svjesni su da se pojedinci u lancu postupanja neodgovorno ponašaju, bilo da su u za rad bilo 179 osiguranika. – Kada je u pitanju prošla godina po osnovu korona virusa bolovanje je koristilo 3.397 osiguranika, od čega po osnovu izolacije 2.787 osiguranika, karantina 1.156, a po osnovu zdravstvenog nadzora (medicinsko ispitivanje) 161 osiguranik – naveli su iz Fonda. Oni ističu da nemaju podatke o tome koliko je doktora zbog korone koristilo bolovanje jer, kako su naveli, ne vode evidenciju prema zanimanjima zaposlenih.

pitanju sami osiguranici koji su skloni neosnovanom korišćenju ovog prava, preko ljekara zdravstvenih ustanova koji često ,,olako“ predlažu ,,poštedu od posla“, pa i preko pojedinih ljekara u vijeću ljekarskih komisija Fonda. Veliki problem predstavlja i to što pacijenti često simuliraju zdravstvene tegobe. To se posebno odnosi na bolovanja do 30 dana koje propisuje izabrani doktor. Oni pišu bolovanje na osnovu uvida u zdravstveno stanje svog pacijenta i na osnovu tegoba koje imenovani iskaže, odnosno na osnovu izvještaja doktora specijaliste koji je utvrdio određenu dijagnozu. – Pacijenti mogu bolje da simuliraju određene psihijatrijske dijagnoze, jer su one teško dokazive i njihova konstatacija se uglavnom bazira na kazivanju pacijenta – kazala je Pejović.

PRETRAGA NA INTERNETU

O ovom problemu ranije su ukazali i iz Unije poslodavaca, istakavši da je napredak informacionih tehnologija našao svoju primjenu i u ovoj pojavi, jer sada zaposleni koji namjeravaju zloupotrebljavati ovo svoje pravo pretragom na internetu pronalaze simptome određenih tegoba i oboljenja i te simptome prijavljuju u želji da obmanu svog ljekara ili ljekarsku komisiju. A iz Unije poslodavaca, kako su rekli Pobjedi, već

radi, navodeći samo da se ne radi o trudničkim bolovanju. Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisane su novčane kazne u visini od 1.000 do 20.000 eura za prekršaj ako izabrani doktor ili nadležna ljekarska komisija utvrdi privremenu spriječenost za rad na način koji nije u skladu sa zakonskim odredbama. Za ovaj prekršaj kazniće se i odgovorno lice zdravstvene ustanove, odnosno osiguranik kojem je utvrđena privremena spriječenost za rad protivno zakonskim odredbama, u iznosu od 500 do 2.000 eura. Zbog angažovanja inspektora Odsjeka za zdravstveno-sanitarnu inspekciju na preduzimanju mjera za sprečavanje unošenja, širenja i suzbijanja zarazne bolesti kovid-19, nije radila kontrolu bolovanja.

godinama ukazuju na zloupotrebe bolovanja. – Zloupotreba bolovanja je vrlo prisutna u Crnoj Gori i kao takva predstavlja značajnu biznis barijeru koja dodatno opterećuje inače otežano poslovanje privrednih subjekata i njihovu održivost. UPCG je po ovom pitanju vrlo jasna i unazad već duže vrijeme se zalaže da se onemogući zloupotreba bolovanja i sankcionišu svi oni koji posluju ili rade na taj način – kazali su iz Unije. Analizom zloupotrebe bolovanja, ističu, došli su do saznanja i podataka koji su više nego zabrinjavajući. – Svakodnevni kontakti sa našim članicama ukazuju da postoji veoma veliki broj slučajeva u kojima ima osnova za sumnju i da to čine uglavnom isti zaposleni. Pored naknade zarada za vrijeme bolovanja koje padaju na teret poslodavca, u najvećem broju slučajeva, poslodavac mora da angažuje novog radnika za obavljanje predmetnih poslova, što je dodatni finansijski izdatak, ili da te poslove preusmjeri na druge zaposlene. Najčešći razlog da se posumnja u neko bolovanje jeste ako je ono predugo u odnosu na navedenu bolest, ako su odsustva neuobičajeno učestala, ili se ,,slučajno“ poklapaju sa određenim praznicima, slavama ili sezonskim radovima – naglašavaju iz Unije. Sl. RADONJIĆ

Hronika

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

ISTRAŽUJEMO: Mafija i državne kriminalne igre na relaciji Beograd – Podgorica

Ko je želio da Belivuk bude likvidiran u Crnoj Gori PODGORICA/BEOGRAD – Vođa mafijaškog klana iz Beograda Veljko Belivuk i njegov pajtos Marko Miljković - iako su mjesecima bili pod mjerama tajnog nadzora a srpska policija skupljala dokaze o monstruoznim zločinima te grupe - pušteni su početkom ove godine da iz Srbije dođu u Crnu Goru jer je postojao plan da se dvojica okorelih kriminalaca eliminišu tokom boravka kod svojih pajtosa iz kavačkog kriminalnog plana, saznaje Pobjeda iz više bezbjednosnih izvora iz Podgorice i Beograda. Belivuk i Miljković su u Kotoru boravili kod svojih kriminalnih prijatelja, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana. Navodno, bili su na slavi kod Zvicera, a stvarno su ugovarali dalje ilegalne poslove. Od ulaska u Crnu Goru bili su pod stalnom prismotrom crnogorskih bezbjednosnih službi. Operacijom 24-satnog nadzora koordinirao je pomoćnik direktora za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zoran Lazović.

SPREČAVANJE LIKVIDACIJA

Pojačani nadzor je urodio plodom. U sklopu koordinirane akcije kodnog imena ,,Meta“ 21. januara je spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat – baš u danu kada je trebalo da se vrate za Beograd. Na vanrednoj konferenciji za medije, koju je organizovalo Specijalno državno tužilaštvo i Uprava policije, specijalni tužilac Saša Čađenović je saopštio da su uspjeli da osujete likvidacije Belivuka i Miljkovića i otkrio da je za sljedeći dan bilo planirano ubistvo jednog od vođa kavačkog plana Slobodana Kašćelana, koji je trebalo da se pojavi na ročištu pred sudijom Višeg suda. U akciji crnogorske policije uhapšeni su Radovan Stanišić, Mile Jovanović, Goran Marković, koji su trebali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića, dok su za planirano ubistvo Kašćelana osumnjičeni Momčilo Milić, Hasan Turković i Dušan Ivanović. Svi su, ispostavilo se, članovi škaljarskog klana. Belivuk je trebalo da bude iz pištolja ubijen ispred aerodromskog terminala, dok je Kašćelanu

trebalo da se podmetne bomba ispod auta. Kasnija istraga je utvrdila, uz priznanje zaštićenog svjedoka, da je organizator grupe za likvidaciju bio Janko Vukadinović koji je akciju vodio iz zatvora u Spužu. Svjedok saradnik je istražiteljima ispričao da je kao nagrada za smaknuće Belivuka bilo opredijeljeno 700.000 eura, za ubistvo Kašćelana u Podgorici pola miliona, dok je za ,,glavu“ Miljkovića određena nagrada od 300.000 eura. U prvim danima sve je ličilo na nastavak obračuna mafijaških klanova, na rat do istrebljenja kavčana i škaljaraca koji traje duže od decenije. Kasnija dešavanja otkrivaju da se iza kulisa mafijaškog obračuna odigravala vrlo opasna akcija koja je imala za cilj da se trajno destabilizuje Crna Gora. Belivuk, Miljković, Kašćelan ili Zvicer – bili su samo pioni u toj velikoj igri u koju su upleteni jaki politički igrači iz Srbije i Crne Gore, baš kao što su zloupotrijebljeni mediji i vrlo svjesno upotrijebljeni ,,novinari specijalci“...

,,RAZOTKRIVANJE“ VELJE NEVOLJE

Nekoliko dana kasnije, 29. januara, Veljko Belivuk i Marko Miljković uhapšeni su na Aerodromu ,,Nikola Tesla“ u Beogradu. Stavljene su im na ruke lisice, kako je tada saopštila srpska policija, ,,da bi se ispitale okolnosti zbog kojih su išli u Crnu Goru, ali i povodom saznanja o nedavnom neuspelom napadu na Belivuka koji je sprečila crnogorska policija“.

Belivuk

NEZGODAN SVJEDOK: Sa privođenja Belivuka, alijas Velje Nevolje

Da li je nekome moćnome u Beogradu i njegovim istomišljenicima u Podgorici odgovaralo da se Belivuk, kao mogući nezgodni svjedok saradnje sa srpskim vlastima, likvidira u – Crnoj Gori? Tako bi se priča o kriminalu prebacila u crnogorsko dvorište, nastavile optužbe o bivšoj Đukanovićevoj vlasti, o crnogorskim policajcima i tužiocima kao saradnicima i saveznicima mafijaških klanova... Ispostavilo se da je srpske istražitelje zanimalo kako je to crnogorska policija uspjela da spriječi likvidaciju, ali i što su sve Belivuk i Miljković, u društvu Zvicera, govorili pred Specijalnim policijskim odjeljenjem kada su, dva dana prije sprečavanja likvidacije, privedeni na informativni razgovor u Centar bezbjednosti Kotor. Konkretno: interesovalo ih je što su sve ispričali srpski kriminalci tokom informativnog razgovora sa rukovodiocem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Lazovićem i specijalnim tužiocem Čađenovićem, pokušavali su da odgonetnu kako je provaljena tajna operacija... Tek koju sedmicu kasnije, Velja Nevolja - do tada tek obični nasilnik, vođa navijačke grupe ,,Janjičari“ fudbalskog kluba ,,Partizan“ – postaje u Srbiji ,,Neprijatelj broj 1“, vođa najmonstruoznije kriminalne grupe koja je masakrirala i komadala svoje žrtve u kući u Ritopeku. Na nacionalnim frekvencijama počele su da se, kao u najstravičnijim hororima, ređaju televizijske emisije, emitovani snimci i fotogra-

Zvicer

Ispostavilo se da je srpske istražitelje zanimalo kako je to crnogorska policija uspjela da spriječi likvidaciju, ali i što su sve Belivuk i Miljković, u društvu Zvicera, govorili pred Specijalnim policijskim odjeljenjem

fije koje su u prajm tajmu potanko objašnjavali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih djela Aleksandar Vulin. Epizoda sa aerodroma u Tivtu potisnuta je u drugi plan. Prilično svjesno, jer vlast u Srbiji nije željela da odgovara na teško pitanje: ako su mjesecima pratili Belivuka, ukoliko su sa nadzornih policijskih kamera ispred kuće u Ritopeku imali detalje o otmicama, ako su posjedovali informacije o likvidacijama u tom objektu strave – zašto su dopustili da kriminalci takvog ranga, kao što su Belivuk i Miljković, napušte Srbiju i kao veseli turisti se zapute u Crnu Goru? Osim što je poznat po nasilničkom ponašanju, Belivuk je 2017. godine bio uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Vlastimira Miloševića 30. januara te godine u centru Beograda. No, u tom slučaju, naprasno je volšebno ublažena optužba, pa je Belivuk, umjesto kao izvršilac, kako je od početka istrage osumnjičen, optužnicom označen kao ,,pomagač N. N. ubici“. Takve ,,olakšavajuće“ okolnosti teško su objašnjive, osim ako Velja Nevolja nije imao jako dobre veze sa pojedinim ljudima u vrhu policije ili bezbjednosnih službi. Javna je tajna da je, po naredbi policije, Belivukova grupa ,,Janjičari“ razbijala grupe na stadionima koje su pogrdno skandirale predsjedniku Srbije, kao što je poznato da je ista grupa imala niz akcija po komandi vlasti u Srbiji, od smirivanja protesta protiv LGBT skupova, do progona opozicionih lidera, od Dragana Đilasa do Čede Jovanovića. – Početkom ljeta 2020. godine došlo je do velikog zaokreta, od miljenika službi Belivuk je postao njihov neprijatelj. Da li su isplivale informacije o likvidacijama ili je došlo do teških sukoba oko raspodjele plijena od narko-

tika, to će možda naknadno utvrditi. Ono što je sigurno – od kraja prošle godine Velja Nevolja postao je ,,nevolja“ ljudi iz vrha Srbije – kaže za Pobjedu nekadašnji operativac ,,Poskoka“, specijalne jedinice srpske policije.

PREBACIVANJE NEVOLJE U CRNOGORSKO DVORIŠTE

Kada se sagleda istorija odnosa srpske i crnogorske države i prepletenih kriminalnih grupa, nema logičnog objašnjenja kako su Belivuk i Miljković tako, bez ikakvog nadzora ili problema, mogli da se šetaju regionom i zašto su pušteni, u jeku istrage protiv njih, da posjete kriminalne pajtose u Crnoj Gori. Osim ako je nekome moćnome u Beogradu odgovaralo da se Belivuk, kao mogući nezgodni svjedok saradnje sa srpskim vlastima, likvidira u – Crnoj Gori! Tako bi se priča o kriminalu prebacila u crnogorsko dvorište, nastavile optužbe o bivšoj Đukanovićevoj vlasti, o crnogorskim policajcima i tužiocima kao saradnicima i saveznicima mafijaških klanova... Zanimljivo, akcija sprečavanja likvidacije nije, kao što je to uobičajeno, propraćena euforičnim tvitovima koordinatora svih službi bezbjednosti Dritana Abazovića, nije bilo reakcije ni od premijera Krivokapića... Indikativno je, takođe, da su se mediji pod kontrolom Vučića, kao i mediji naslonjeni na obavještajne službe, nastavili baviti navodnim vezama crnogorskih istražnih organa i kriminalnih grupa i nakon spektakularnog hapšenja Belivukove grupe u Srbiji. Teško je plod slučajnosti: na meti nekih radikalnih političara u Crnoj Gori, kao i crnogorskih i srpskih tabloida, tokom jula i avgusta su se našli upravo ljudi koji su učestvovali u operaciji sprečavanja likvidacije u Tivtu i Podgorici.

GOVOR VLASTI I ĆUTANJE VLASTI

Tako je Zoran Lazović ponovo dovođen u direktnu vezu sa kavčanima, a njegov sin Petar Lazović, kako su to Vijesti objavile početkom avgusta, targetiran je kao osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja koja je, navodno, imala redovnu komunikaciju sa Radojem Zvicerom. Za one koji ne znaju da policajci i istražitelji moraju da raspolažu insajderskim informacijama i da održavaju kontakte sa osobama sa one strane zakona, ovakva informacija liči na – direktnu optužbu za saradnju sa mafijom. U međuvremenu, krenula je i oštra kampanja da se vrh Specijalnog tužilaštva, prevashodno glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni tužilac Saša Čađenović, prikažu kao ključne prepreke u borbi protiv organizovanog kriminala. Na sjednici Odbora za bezbjednost koordinator svih obavještajnih službi Dritan Abazović lakonski je odgovorio, na upit kolege iz parlamentarne većine Milana Kneževića, da ,,imaju neka saznanja o osobama koje su redovno održavale komunikaciju sa kriminalnim klanovima“, da bi potom bez zazora pobrojao imena državnih operativaca za koje – valja obratiti pažnju na formulaciju – ,,nema informaciju da li su se Zoran Lazović, Petar Lazović, Enis Baković i Branislav Brano Mićunović sastali u jednom podgoričkom lokalu...“ Ta opasna igra – ,,imam informaciju, možda i nemam“ – suštinski je bilo jasno targetiranje ljudi koje u policiji i tužilaštvu treba skloniti sa tih pozicija. Istovremeno i zataškavanje priče o tome da li nova vlast sada hoće da pravi selekciju ,,poželjnih“ i nepoželjnih“ kriminalaca. Kada je u petak razotkriven monstruozni plan čelnika škaljaraca o likvidaciji tužilaca Katnića i Čađenovića, ubistvima Lazovića te policajca Đokovića, kao i plan za prebijanje sutkinje Uskoković - nije bilo burne reakcije ni premijera Zdravka Krivokapića, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, čak ni Dritan Abazović nije spomenuo da će sve ,,stići ruka pravde“. Sad ostaje misterija: čeka li se neki novi nalog iz Beograda, kao u slučaju Belivuka, ili crnogorska ,,ruka pravde“ važi samo za politički podobne i poslušnike? Draško ĐURANOVIĆ

Crnom Gorom

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

SUSRETI: Jugoslav Vlahović, grafički umjetnik, ilustrator i karikaturista

Karikature nema bez ličnosti Gledam kako se uručuju novinarske nagrade „Bogdan Tirnanić“ i „Aleksandar Tijanić“ i sjećam se kako smo davne 1978. zajedno „ušli“ u NIN. Ponos i hrabrost roditelja me istjerala iz ateljejske umjetnosti ka karikaturi koja je dnevna inspiracija i borba. Kolašinskom festivalu kapa dolje... – kaže Vlahović

Jugoslav Vlahović

KOLAŠIN - Predvečerje desetog avgusta. Trebaljevo, sve više prigradsko naselje pored Jadranske magistrale. Tara ga dijeli na Rovačko i Moračko. Ispred kuće Radojice Velimirovoga Bulatovića pogled ka rijeci. Njive, rijeka, magistrala. Danas kada se kupuju nekretnine, posebno se traži pogled, priča svojim prijateljima Jugoslav Vlahović, primijenjeni umjetnik, ilustrator, karikaturista, jedan od simbola nedjeljnika NIN, onoga NIN-a koji je bio udžbenik novinarstva, života, politike kompletnog JU regiona... Nekoliko sati prije zvaničnog uručenja prve nagrade na šestom međunarodnom festivalu karikature „Kolašin 2021“, Jugoslav Vlahović je sa svojim prjateljima Darko Drljevićem, Lukom Lagatorom, Radojicom Bulatovićem imao lagano „zagrijavanje“. Gitara je bila most sa vremenom Jugoslava studenta kada je sa drugovima osnovao grupu „Porodična manufaktura crnog hljeba“ i nastupio u mjuziklu „Kosa“ u Ateljeu 212. U Trebaljevu su žice zategnute a po njima je „udareno“ u kolašinskom Domu kulture. Jugoslav Vlahović odsvirao i otpjevao pjesmu koju mu je poklonio Bora Đorđević nakon što je Vlahović, kao najmlađi jugoslovenski karikaturista, dobio Pjerovu nagradu. Hiljadu devetsto sedamdeset i neka... Sa osamdeset samostalnih izložbi i 12 knjiga o karikaturi, sa brojnim međunarodnim priznanjima, Jugoslav Vlahović priznaje da ga je dolazak u Kolašin dvostruko obradovao. Festivalsku kolašinsku nagradu – iako ih ima toliko da ih ni prebrojati ne može – doživio je kao posebno priznanje, jer dolazi od festivala „koji raste“ i koji iza sebe ima autoritet svjetski poznatog karikaturiste, Kolašinca, Darka Drljevića. Drugi razlog avgustovskog ushićenja je susret sa rođacima koje je Jugoslav Vlahović planirao, od Ulotine kod Andrijevice pa redom. - Tema kolašinskog festivala je bila hrabrost, a to je nešto što mi je blisko i čime sam se na svoj način bavio. Hrabrost je po-

novo neophodna jer se polarizacija stalno širi, od lokalnog do globalnog nivoa. Mora se ponovo aktuelizovati hrabrost stava, hrabrost odluke. Po čestitkama koje sam dobio, jasno mi je da je kolašinski festival dobro pozicioniran među više od stotinu festivala, odnosno konkursa koji se godišnje organizuju u svijetu. Naravno i naredne godine šaljem radove „za Kolašin“ i dolazim bez obzira hoće li biti nagrade ili ne... Prva asocijacija kada se pomene ime Jugoslava Vlahovića je beogradski nedjeljnik NIN. Nedjeljne informativne novine, pioniri „nedjeljnika“ u nekadašnjoj Jugoslaviji koje su stvarale vodeća imena JU novinarstva. Političke i ekonomske analize NIN-a su kreirale vrijeme oko sebe. U jednom trenutku simboli NIN-a su Tirnanić, Tijanić i Vlahović sa stotinama naslovnica koje je Jugoslav uradio... - Treba tu dodati i Dragana Jovanovića koji se još tada bavio ekologijom. Počeli smo zajedno tamo 1977, 1978. godine. Imali smo onu kreativnu energiju mladih lavova i kada smo primljeni u stalni radni odnos, pridružili smo se bardovima NINove redakcije kao što su bili Jug Grizelj, Dragan Marković, Mirko Đekić, Boro Krivokapić, Ljuba Stojić. NIN je, osim nekih kriznih godina kada je bio pod direktnom kotrolom vlasti, uvijek imao odlične novinare. I u ovom milenijumu je jaka novinarska ekipa gdje ima dosta mladih kolega. Sada se novinarske nagrade zovu imenima Bogdana Tirnanića i Aleksandra Tijanića. Dojučerašnje kolege, postali su „imena nagrada“ da bi se i na taj način borili za pravo novinarstvo kojem su život posvetili. Brojevi su težak zadatak da se dođe do zbira šta je olovka Jugoslava Vlahovića nacrtala na stranicama NIN-a. Desetak hiljada crteža, ilustracija, karikatura. Više od stotinu naslovnica. Sve će to biti u monografiji koja se priprema. NIN je, kaže naš sagovornik, opoziciono nastrojen i to ocjenjuje pozitivnim za opštu političku scenu. - Treba nam monitoring i posmatranje vlasti. Otkrivamo greške, manipulacije i obavještavamo javnost, ali sve argumen-

Rovčanin, Ulotina, rođak sa Dadom... Jugoslav Vlahović je rođeni Beograđanin, ali i Rovčanin. Otac mu je od rovačkih Vlahovića koji su iz „kamenih Rovaca“ preselili u puno pitomiju Ulotinu kod Andrijevice. Majka je od Kuzmanovića iz Podgorice. – Upoznali su se u Beogradu, 1920. i neka. Otac je iz Ulotine, iz Vasojevića, sa još dvojicom zemljaka, uspio da se upiše najprije na Vojnu akademiju i nakon toga na Pravni fakultet u Beogradu. Bio je blizak sa Ivom Lolom Ribarem i komunističkim idejama. Ponosam sam na svoje roditelje, od njih sam naslijedio borbenost, upornost. To je razlog što ne pripadam ateljejskoj umjetnosti nego karikaturi koja je svakodnevna, aktivna umjetnost i koja je, zapravo, kombinacija novinarstva i umjetnosti. Umjetničke „žice“ su takođe respektabilne. Rod, ujčevina moje majke je od Đurića, koji su u bliskoj rođačkoj vezi sa Dadom Đurićem – kaže Jugoslav.

Dobar diplomata Otkud ime Jugoslav? Zato što se i moja dvije godine starija sestra zove Jugoslava. Ime jednog vremena i neponovljive države. Ime nostalgije koje sada prijatelji skrate u – Jugo. Priča Jugo, kako je dobio kompliment da je – taktičan. – Ja to prevodim u neku svoju sposobnost da saopštim svoj stav, da kažem sve što treba, da ne poštedim i preskočim ono što treba, ali da ne uvrijedim. Oštar sam, ali ne vrijeđam, jer poruka ima tu umjetničku potku. Možda bih bio dobar diplomata... Pominjanje diplomatije bio je razlog da se pomene i poznati crnogorski karijerni diplomata i nekadašnji ambasador Miodrag Vlahović. Dvojica Vlahovića ne mogu izbjeći zvanje rođaka jer im je obojici porijeklo iz Ulotine. Poznaju se i Miodrag je trebao da otvori izložbu koju je Jugoslav planirao da ima u Herceg Novom, ali je odložena. Biće prilike da se „diplomate iz Vasojevića“ sretu i tim povodom.

tovano. U jednoj emisiji me je Zoran Panović pitao „da li je sada NIN najopozicioniji u svojoj istoriji“. Sa jedne strane jeste, ali sa druge strane opozicioni monitoring vlasti je bio dominantan i to uvijek činjenicama jer niko nikada NIN nije dobio na sudu. Rijetko su i pokretali postupke jer su znali da nemaju argumenata. Sapliću nas, vrše pritiske da se ne reklamira kod nas, ali „plivamo“. Medijska scena na nivou nedjeljnika u Srbiji je živa, ali ne dobacuje mnogo, jer tiraži nijesu veliki. Kaže da je danas mladim karikaturistima puno teže da nađu prostor za sebe. Kao profesor na Akademiji sam pratio najtalentovanije za karikaturu, priča Jugoslav. Pomagao im da počnu da objavluju. Ali oni nijesu imali taj fanatizam, borbu, spremnost da guraju vjetrenjače. Odjednom bi se „izgubili“, prešli bi u neke agencije gdje se njihovi radovi ne potpisuju. Pozajmili bi svoj identitet i talenat za neke kratkoročne benefite. A karikature nema bez ličnosti. Karikatura je personalitet, onaj potpis u ćošku kojeg zapamte i oni koji to žele. Gitarom su završeni „sati i dani“ Jugoslava Vlahovića u Kolašinu. Pao je dogovor da se narednog ljeta obiđu Rovca, gdje je i postojbina Vlahovića. On je produžio ka Ulotini i Andrijevici da se vidi sa rođacima. Od čovjeka koji mudro crta, ali i mudro govori, zapamtili smo rečenicu... - Još od prije 30 godina vjerujem da je budućnost svijeta u kombinaciji solidarnosti i ekologije. Samo solidaristički i ekološki pokreti mogu da donesu bolje.

Više požara u kanjonu rijeke Tare, NPCG upozoravaju

Stanje alarmantno, opasno splavariti PODGORICA – Više požara aktivno je u kanjonu rijeke Tare. Nacionalni parkovi Crne Gore upozorili su da usljed požara, obrušavanja nagorjelog drveća i kamenja, postoji opasnost za turiste koji splavare rijekom. Organizatori raftinga obaviješteni su da je situacija s požarom alarmantna, te da na svoju odgovornost obavljaju djelatnost. - Služba zaštite NP Durmitor preduzima sve što je u mogućnosti kako bi zaustavili širenje požara koji prelazi u ogromne razmjere koji mogu da ugroze i ljudske živote - izjavio je direktor NP Durmitor Pero Popović. NPCG apeluju na sve korisnike prostora svih pet zaštićenih područja da se sa maksimalnom odgovornošću odnose prema ukupnim prirodnim, kulturnim i materijalnim vrijednostima i kako se ne bi došlo do ugrožavanja i ljudskih života. Pored ovog požara u čijem je gašenju angažovan i helikopter Vojske Crne Gore, na teritoriji Pljevalja aktivni su požari i u seliR. P. ma Premćani, Zeleno borje i Vaškovo.

FOTO PRIČA SA PLANINE: Trojica drugova u akcijama zdravog života i uživanja u prirodi

Korakom „spojili“ jezera Bjelasice

Gorsko oko

KOLAŠIN - Brojni su oni koji ovih dana pohode Bjelasicu. Džip reli turista, pješačke i biciklističke ture, planinari, turisti na konjima, stočari, berači borovnica... Ipak, tura trojice prijatelja bila je drugačija, jedinstvena, originalna. Što dogovore Milotije Mujo Bulatović, Aleksandar Saša Vlahović i Miloš Laki Lakićević, kada su u pitanju šetnje planinama – to i ostvare. Ovoga puta su odlučili da vrelinu „osmog mjeseca“ obilježe na poseban način... Kako je to u jednom danu, „dodirnuti“ svako jezero Bjelasice? To su odlučili da osjete Mujo, Saša i Laki, odgovorivši tako aktuelnim celzijusima. Od Kolašina do Bjelasice su stigli automobilom a onda od jezera do jezera. Pešića jezero, Ursulovačko jezero, Veliko i Malo šiško jezero. Stigli su i do Ševarina, jezera koje je zaraslo ševarom... Prešli su, brat – bratu, 25 kilometara. I kojih stotinu metara više. Zastali su da malo odmore na ostacima metarskih snjegova. Sniježna bjelina se zadržala i na ovim rekordnim ljetnjim temperaturama. A kako i ne bi, kada je bilo 4-5 metara snijega... Trojici drugara, koji su često u ovakvim akcijama zdravog života i uživanja u prirodi, uopšte ne smeta razlika u godinama. Sljedeći brojevi idu najviše u prilog Milotiju Muju Bulatoviću. On je 30 godina stariji od 32-godišnjeg Miloša Lakija Lakićevića, a 19 godina je stariji od 43-godišnjeg Aleksandra Saše Vlahovića. Često je baš Mujo na čelu trojke. Svojim korakom su „spojili“ jezera Bjelasice. Predstoje nove ture i nova uživanja na prirodnim draguljima kojih je svuda oko njiD. DRAŠKOVIĆ hovog Kolašina.

D. DRAŠKOVIĆ

Sudar u Ulici 3. sandžačke u Bijelom Polju BIJELO POLJE - U Ulici 3. sandžačke juče oko 10 časova na semaforskoj raskrsnici sudarili su se „golf 2“ kojim je upravljao Bjelopoljac M. M. i automobil „modus“ koji je iz suprotnog pravca vozila

Vozači i putnici prošli bez povreda njegova sugrađanka D. E. sa kojom je putovalo i troje maloljetne djece. Osim materijalne štete na vozilima, nije

bilo težih posljedica, a radi predostrožnosti oba vozača i troje djece pregledani su u zdravstvenim ustanovama.

Uviđaj su obavili službenici CB Bijelo Polje Blažo Jeremić i Dalibor Dulović.

B. Č.

Aleksandar Vlahović, Miloš Lakićević, Milotije Bulatović

Analiza

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

STAV: Korijeni jačanja desnice i kleronacionalizma

Nepodnošljiva lakoća jednačenja

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Uskoro će se navršiti godina od kada je problematični i nedovršeni crnogorski demokratski eksperiment ušao u duboku sjenku počivšeg mitropolita, a političkim prostorom zagospodarila grupa posvećenih neotribalista, oportunista, političkih multipraktika, teoretičara zavjere i lokalnih klonova Donalda Trampa. Kao i obično, nijesmo u pravu kada tvrdimo da su nijanse ,,naše“ sjenke svojstvene jedino nama i da nigdje nije osvježilo kao iznad Crne Gore. Kada je u pitanju političko ,,desno skretanje“ i intenzivna klerikalizacija crnogorskog političkog i javnog prostora, Tolstojeva opaska da su sve nesrećne porodice ,,nesrećne na svoj način“, ne važi. Naše sjenke su samo lokalni odraz političkih, ekonomskih i ideoloških procesa koji se odvijaju u Evropi i drugdje. Naša porodica je ,,nesrećna“ na isti način kao i ona poljska, austrijska, njemačka, italijanska, francuska, ukrajinska, grčka, jer svaka muči istu muku probuđenog neofašizma i kleronacionalizma.

DESNIČARSKI CUNAMI

evropskog ,,dana sjećanja na žrtve nacističkih i komunističkih režima, kao što je to učinjeno proglašavanjem 27. januara za Dan holokausta“. Deklaracija je tražila obezbjeđivanje značajnih finansijskih sredstava za građenje spomenika, otvaranje muzeja i nacionalnih istorijskih instituta koji bi izučavali zločine komunizma. Na kraju se zahtijevalo i prilagođavanje evropskih udžbenika istorije, kako bi učenici mogli učiti o komunističkim zločinima na isti način na koji uče o zločinima koje su počinili nacisti. Evropski lideri su se entuzijastično angažovali na ispunjavanju mnogih zahtjeva iz ove rezolucije. Ubrzo nakon potpisivanja ovog dokumenta, Evropski parlament je proglasio Evropski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (2008). Tri godine kasnije je u Pragu formirana Platforma za evropsko sjećanje i savjest, kao konzorcijum 43 nevladine organizacije i istraživačka instituta iz 13 zemalja članica EU, Ukrajine, Islanda, Moldavije i Kanade. Američke članice ove platforme su Zajednički baltičko-američki nacionalni komitet i Memorijalna Fondacija žrtava komunizma.

SEDAMDESETOGODIŠNJA DEKLARACIJA

Pošto smo svjedoci posljedica ovih pogubnih ideologija, važno je podsjetiti na institucionalne početke ovog desničarskog političkog cunamija i njegovu centralnu karateristiku: izjednačavanje suprotnosti kao način rastakanja istine. Potpisana u češkom parlamentu 3. juna 2008. godine, Praška deklaracija o savjesti Evrope i o komunizmu je bila idejno čedo grupe konzervativnih i desničarskih političara i intelektualaca iz Istočne Evrope. Deklaracija je, između ostalog, proklamovala da se mnogi zločini počinjeni za vrijeme komunizma trebaju tretirati kao zločini protiv čovječanstva, kao što je to bio slučaj sa tretmanom nacističkih zločina tokom suđenja u Nirnbergu. Zahtijevalo se proglašavanje

Reakcija na ovo izjednačavanje je uslijedila 20. januara 2012. godine, tačno sedamdeset godina nakon Vanse konferencije (Wannsee, 1942) na kojoj je donijeta odluka o Konačnom rješenju. Tog dana su akademici Dovid Kac (Dovid Katz) i Dani Ben-Mose (Danny Ben-Moshe) poslali predsjedniku Evropskog parlamenta svoju Sedamdesetogodišnju deklaraciju. Ovaj dokument su potpisali sedamdeset poslanika Evropskog parlamenta i odbacili ,,svaki pokušaj da se holokaust relativizuje, a njegov jedinstveni značaj dovede u pitanje tako što će se tretirati kao jednak ili sličan s komunizmom na način na koji je to urađeno u Praškoj deklaraciji iz 2008. Sedamdesetogodišnja dekla-

Kada predsjednik crnogorske Vlade ode na poklonjenje četnicima, pa to brani pričom o neophodnosti ,,da njegujemo kulturu sjećanja na sve nevino stradale žrtve“, jer se jedino tako može ostvariti ,,nacionalno pomirenje“, on je nacionalista za kojeg su Srbi i Crnogorci jedna nacija, ali i amater-revizionista koji izjednačava mrtve, kako bi zataškao istinu o tome da nijesu svi mrtvi bili nevini

Krivokapic kleči u Grblju

Kada je u pitanju ,,desno skretanje“ i intenzivna klerikalizacija crnogorskog političkog i javnog prostora, Tolstojeva opaska da su sve nesrećne porodice ,,nesrećne na svoj način“ ne važi: naše sjenke su samo lokalni odraz političkih, ekonomskih i ideoloških procesa koji se odvijaju u Evropi i drugdje racija je odbacila ideju da se evropski udžbenici istorije iznova pišu kako bi se promovisala ideja takozvanog ,,dvostrukog genocida“: uspostavljanje moralne i istorijske jednakosti između jevrejskih žrtava nacizma i istočnoevropskih i njemačkih žrtava sovjetskog komunizma. Ovo je širi kontekst u kojem se, uprkos specifičnom i snažnom lokalnom koloritu trebaju sagledavati savremeni istorijski revizionizam i negacionizam kod nas. Uprkos institucionalno fokusiranom naporu, neophodno je da se svi ovi revizionistički pokušaji - koliko god oni bili skriveni iza retorike o pomirenju i okretanju ka budućnosti - analiziraju u okvirima opasne i ideološki potkovane naracije o ,,dvostrukom genocidu“. Kada je u pitanu istorija Drugog svjetskog rata na našem prostoru, napori na izjednačavanju antifašističke borbe partizana sa kolaboracionističkim aktivnostima profašističkih vlada i vojnih formacija, kakve

su bili četnici, ustaše, belogardejci, muslimanska milicija ili balisti, imaju jasnu savremenu upotrebnu vrijednost. Kada predsjednik crnogorske Vlade ode na poklonjenje četnicima, pa to brani pričom o neophodnosti ,,da njegujemo kulturu sjećanja na sve nevino stradale žrtve“, jer se jedino tako može ostvariti ,,nacionalno pomirenje“, on je nacionalista za kojeg su Srbi i Crnogorci jedna nacija, ali i amater-revizionista koji izjednačava mrtve, kako bi zataškao istinu o tome da nijesu svi mrtvi bili nevini. Predsjednik Vlade, u stvari, legitimiše zlu ideologiju krvi i tla, i govoreći o pomirenju pravi kompromis sa zlom. Istorija nas uči da je takav kompromis uvijek i bez izuzetka na štetu dobra. On bježi od te istine, jer nema kapaciteta da se nosi s posljedicama ideološki potkovane laži. On nema snage da se nosi s mitologijom o nacionalnim junacima/žrtvama koji su ,,nepravedno“ osuđeni za zločine, iako su samo ,,branili sopstveni narod“. Zato predsjednik Vlade traži zaklon u rovu kvazivjerskih opštih mjesta (,,mir njihovim dušama…“) u kojima obitava njegova omiljena tradicionalna plemenska zajednica (potomci ,,zavađene braće“). Ovo je jedna strana medalje. Druga strana je da on vjeruje u tu mitologiju i u svoju mesijansku ulogu pomiritelja. Na ovoj mobi izjednačavanja suprotnosti su i mnogi parlamentarci koji čine vladajuću većinu. Jedan od takvih ideoloških kosbaša je nedavno ustvrdio da Crnoj Gori prijeti jednaka opasnost od ,,srbizacije“ i ,,katunizacije“! Ovim se svježe iskovani parlamentarac svrstao rame uz rame sa predsjednikom Vlade na poslu legitimisanja zle ideologije srpskog ekspanzionističkog nacionalizma i pokazao visok nivo neznanja o konceptu

nacionalizma, ali i zavidnu besprizornost u uspostavljanju lažnih moralnih jednakosti. Ne bi bilo na odmet uvesti esej iz 1986. godine, ,,Mit o moralnoj jednakosti“ autora Džin Kirkpatrik, kao obaveznu literaturu za novoizabrane parlamentarce i ministre u iščekivanju. Ipak, ono što rade i govore predsjednik crnogorske Vlade i njegovi politički partneri u Skupštini nipošto ne treba potcjenjivati i odbacivati kao površno i beznačajno. U romanu Magični brijeg, Tomas Man nas je upozorio da neinspirativno, neinformisano, dosadno, djetinjasto i trivijalno nijesu sinonimi za bezopasno. Istorija je zatrpana ostacima vjerovanja u ovaj sinonim, pa bi bio red da naučimo i tu važnu lekciju.

NOVA ŠARENA LAŽA

Trenutna vlast u Crnoj Gori i njoj ponizni sinekurisani intelektulani krugovi (po dubini) su svjesni da nas prošlost neće i ne može pomiriti, jer je kod nas prošlost nepredvidljiva, a njihova ideja pomirenja bazirana na dekonstruisanju istine i nipodaštavanju činjenica. Zato nam sve agresivnije nude novu šarenu lažu zaborava i zavodnički nas pozivaju da se opustimo i zagledamo u daleke horizonte svijetle budućnosti. Komemoracije žrtava ,,mrskog“ komunističkog režima koji je vladao ,,brozovskom“ Crnom Gorom, spomenici i murali posvećeni saradnicima okupatora iz Drugog svjetskog rata i nedavno osuđenim ratnim zločincima, kao i diskurs ,,dvostrukog genocida“ su najbolji putokazi ka tom suncem okupanom horizontu naših želja. Ovaj narativ i naglašena i institucionalizovana komemoracija žrtava komunizma kod nas su integralni dio širokog trenda ideološke radikalizacije u Evropi i šire, i imaju nekoliko važnih funkcija za naše doma-

će desničare i nacionaliste. Savremeni talas obilježavanja žrtava komunizma na Balkanu i širom Istočne Evrope ima korijene u regionalnoj želji da se kreira status žrtve. Jezik ,,dvostrukog genocida“ proizvodi istorijski narativ u kojem nacije nijesu bile proste žrtve totalitarnog sistema u kojem su obitavale, već su postale kolektivni mučenici koji zaslužuju pomen i poštovanje slično onom koje se nudi svecima. Uz ovako definisanu kolektivnu žrtvu ide nemjerljiva doza moralnog autoriteta koja ne dopušta da se proces kreiranja statusa mučenika/žrtve dovede u pitanje na bilo koji način. Sve što ovako definisana žrtva uradi (čak i ako počini zločin) ne podliježe bilo kakvom kritičkom osvrtu, jer se opravdanje nalazi u kolektivnom sjećanju o propaćenom vremenu. Kod nas se ovaj moralni autoriret odavno udavio u dubinama revizionističkog ,,ali, šta su oni nama uradili“. Istovremeno, bivše republike SFRJ, kao i sve istočnoevropske nacionalne države koje su bile dio sovjetske zone uticaja, su predstavljene kao žrtve nesretnih istorijskih i političkih okolnosti, odnosno kao žrtvena jagnjad koje je Zapad prinio na oltar sovjetskog imperijalizma. Iako su pomjereni u drugi plan, ovim narativom se u životu održavaju i antizapadni i antiimperijalistički sentimenti, koji su vidno prisutni širom Balkana i nekadašnje sovjetske sfere uticaja. U državama gdje su političke elite i segmenti stanovništva tokom Drugog svjetskog rata sarađivali sa fašističkim okupatorima i učestvovali u sistematskom ubijanju domaćeg jevrejskog stanovništva, ovaj narativ relativizuje ratnu kolaboraciju tako što u pitanje dovodi jedinstveni karakter holokausta. Zaista, treba često i pomno čitati Iva Goldsteina o Jasenovcu i Jovana Bajforda o Sajmištu i o Nikolaju Velimiroviću! U našoj sredini se otišlo i korak dalje, pa se uspostavlja odnos bliske srodnosti u istorijskoj patnji između Srba i Jevreja. Ne treba zaboraviti ni regionalne strahove od ponovnog jačanja političke i ideološke ljevice i potencijalne reformatorske snage koji sobom nose brojni protesti širom istočne i jugoistočne Evrope protiv predatorskog karaktera neoliberalne ekonomije, mjera ekonomske eksploatacije i štednje. Ovi strahovi su dio razloga zašto se ljevičarski politički ideali skoro svakodnevno dovode u vezu s užasima staljinizma. Ovakvo povezivanje postiže neuporedivo snažniji efekat kada se naslanja na ideju o moralnoj jednakosti između jevrejskih žrtava holokausta i istočnoevropskih žrtava staljinizma. Sve pomenuto se mora imati na umu kada se promišljaju domaći izlivi atavističkih strasti nacionalizma, prizivanja Gospoda da ,,sažeže sve, liše nejači“, uvjeravanja da tamjan liječi sve, tvrdnje da su vjerske manifestacije (litije) izraz iskonskog građanskog stremljenja, ili tvrdnja da je plemenski zbor bio jedinstven, autohtoni i autentični protodemokratski izraz. U zemlji u kojoj ovakve i slične nebuloze, kletve i suluda obećanja opstaju bez mnogo teškoća, obimne dnevne doze lažnih moralnih jednakosti nijesu nikakvo iznenađenje.

Kultura

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

NAŠA TEMA: Na koji način će jesenja realizacija konkursa za sufinansiranje umjetnosti ut PODGORICA – Kulturne manifestacije u Crnoj Gori, da bi se realizovale, u velikoj mjeri moraju da se oslanjaju na podršku sa različitih strana. Mnoge su, bar jednim dijelom, zavisne od konkursa Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, koji je ove godine prvo poništen, a potom raspisan relativno kasno. Sa tim su se direktori festivala nosili trudeći se da manjak finansija ne učini da postoji manjak kvaliteta, uz zapažanje da je redefinisanje konkursa neophodno, kao i poboljšanje statusa kulture u resornom ministarstvu.

Zoran Rakočević

Obnovljeni konkurs za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva raspisan je 28. jula, te je prilično teško očekivati da će sredstva biti uplaćena prije kraja septembra ili početka oktobra.

MANJAK NOVCA

To naročito u nepovoljan položaj dovodi kulturne događaje poput Internacionalnog festivala alternativnog teatra Korifej, koji je u toku. Dinamika konkursa, kako je za Pobjedu kazao direktor Korifeja Zoran Rakočević, vrlo je nepovoljno uticala na festival, prije svega što su ušli u reaalizaciju samo sa dijelom sredstava koji je obezbijedila Opština Kolašin. - U prethodnom periodu bila je praksa da to bude pola-pola, odnosno istu količinu novca su obezbjeđivali Opština i Ministarstvo. Mi smo odlučili da se ponašamo kao da imamo novac od resora kulture i zapravo ćemo imati nerealizovana sredstava. Zavisimo od toga da li će resor kulture da uvaži to da se naš festival desio. Mnogi projekti već su realizovali, jer više od pola godine je prošlo. Veliko pitanje je šta će da se desi sa njima. Naš je bio u avgustu, a koliko toga se desilo od januara. Ne uliva nimalo povjerenje činjenica da je neko bio četiri mjeseca u resoru kulture, pa je nakon četiri mjeseca poništio konkurse, pa potom toga raspisao nove. To je toliko aljkavo i neodgovorno prema kulturnim radnicima i stavilo nas je u zapećak. Bez imalo svijesti da mnogi ljudi žive od ovoga i da nemaju stalni angažman. Do te mjere ta priča ne uliva povjerenje da ne znam sa kime bih tamo mogao povesti dijalog – kazao je Rakočević. Direktor UnderhillFest-a Vuk Perović saglasan je da konkurs utiče na realizaciju festivala, a i da je na kraju odlično što je konkurs uopšte raspisan jer je bilo i nekih pesimističnijih pretpostavki. - Znamo da je konkurs kasnio zbog donošenja budžeta, pa su tako brojni festivali koji su održani u prvih osam mjeseci prošli kroz vrlo teška i neizvjesna izdanja i velika je stvar da su se uopšte održali. I čestitam svima kojima je to pošlo za rukom. Sada se nadam da će pro-

Vuk Perović

Zgrada Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta

Nepravedna pra vječnih odgađa

Ana Vukotić

Andro Martinović

RAKOČEVIĆ: Nimalo ne uliva povjerenje činjenica da je neko bio četiri mjeseca u resoru kulture, pa je nakon četiri mjeseca poništio konkurse, pa nakon toga raspisao nove. To je toliko aljkavo i neodgovorno prema kulturnim radnicima i stavilo nas je u zapećak PEROVIĆ: Sam konkurs je već odavno trebalo unaprijediti, tako da ova izazovna godina može da bude odličan povod da se u takav posao što prije i krene VUKOTIĆ: Konkursi moraju biti objavljivani u oktobru kako bismo u narednu godinu ušli sa već definisanim budžetom. Moramo razvijati institucije kulture i učiniti ih nezavisnim od političkih uticaja MARTINOVIĆ: Uprkos rezultatima vrijednim pažnje i dobrom prijemu, nije se za ovih nekoliko godina mnogo promijenilo kada je u pitanju borba za održivost festivala, a gotovo uvijek dođe i onaj trenutak kada se zapitate da li sve to vrijedi tolikog truda ces odlučivanja biti brži. Upravo zbog cjelokupne situacije, ali i brži nego što je to i ranije bio slučaj. I proteklih godina se dešavalo da se mjesecima čeka na odluke. Sam konkurs je već odavno trebalo unaprijediti, tako da ova izazovna godina može da bude odličan povod da se u takav posao što prije i krene – kazao je Perović. Festival internacionalnog alternativnog teatra se, prema riječima direktorice Ane Vu-

kotić, već dugi niz godina održava sa nepristojno malim budžetom, a pod pokroviteljstvom Glavnog grada i Ministarstva kulture. - S obzirom na značaj i specifičnost festivala u evropskom konteksu to u velikoj mjeri govori o tome u kakvom društvu živimo. Ipak, ova godina je zasigurno najteža. FIAT tim, uprkos bahatosti, neznanju i neodgovornosti Ministarstva prosvjete nauke kulture i

Bolja komunikacija donijela bi rezultate Kada je u pitanju redefinisanje konkursa u budućnosti, kako je Perović objasnio, postoji milion otvorenih pitanja i različitih modela. - Od ovog godišnjeg konkursa koji se primjenjuje kod nas, do dva ili više konkursa u zavisnosti od doba godine u kom se festival održava, do otvorenog konkursa tokom cijele godine. Takođe, negdje postoji i kategorizacija festivala i kriterijumi koje morate da ispunite da biste ostali u istoj kategoriji na nared-

nom konkursu. Negdje imate slučaj da dokazani i provjereni festivali mogu da računaju na dugoročniji budžet. Na primjer, na tri godine. To su samo neki od primjera. Inače mislim da se ovakve stvari uvijek moraju često mijenjati jer se i sam ambijent mijenja, pojavljuju se novi festivali, nove manifestacije. Sa boljom i otvorenijom komunikacijom sa zajednicom, došlo bi se i do boljih rezulata – kazao je on.

sport, biće održan od 8. do 18. septembra u Podgorici. Glavni grad je i ove godine skromnim sredstvima podržao festival ali mi ćemo uz pomoć partnera i prijatelja koji bolje razumiju značaj i potrebu Podgorice i crnogorske publike ipak održati festival u najavljenom terminu. Dodatno, loše upravljanje pandemijom otežava naš rad. Kašnjenje raspodjele budžeta dovodi nas u situaciju da moramo rizikovati i zaduživati se da bi održali festival koji je od javnog interesa – ispričala je Vukotić.

REDEFINISANJE

Direktor Crnogorske kinoteke i jedan od organiyatora Podgorica film festivala Andro Martinović podsjetio je da se u prethodnim godinama festival odvijao u decembru, uživo ili preko platforme (bez prekida kontinuiteta) i u tom smislu je njihova pozicija nešto lakša nego organizatora drugih manifestacija.

- No, da biste mogli praviti bilo kakav dugoročan plan, koji ima odraza i na kvalitet programa, prateće sadržaje, goste... morali biste znati na šta računate, pa i raspolagati nekim novcem mnogo prije projekcije na otvaranju. Uprkos rezultatima vrijednim pažnje i dobrom prijemu, nije se za ovih nekoliko godina mnogo promijenilo kada je u pitanju borba za održivost festivala, a gotovo uvijek dođe i onaj trenutak kada se zapitate da li sve to vrijedi tolikog truda i potrošenih živaca – kazao je Martinović i dodao da kada su u pitanju budući konkursi trebalo bi ustanoviti sukcesivno finansiranje po fazama realizacije. - Tek tada bismo se približili toj idealnoj projekciji kontinuiranog rada. Podrazumijeva se da i iznos podrške mora biti veći, a treba i određena pravila konkursa modifikovati. Najzad, tu je i pitanje evaluacije. Imate i festivale od nacionalnog zna-

čaja, kojima je određena podrška na godišnjoj razini zagarantovana, a pitanje je da li su svojim djelovanjem opravdali taj status – objasnio je Martinović. Rakočević takođe smatra da bi trebalo redefinisati stvari u samom konkursu, ali ne vidi da se aktuelnim konkursom nešto posebno pokušalo redefinisati. - Prošlo je već dosta vremena, nije ovo mali period, ali bukvalno u resoru kulture nije urađeno ništa. Često nazovem nekog od zaposlenih tamo da pitam oko nekih stvari, ali niko ne zna ništa da odgovori. Još uvijek nijesu operativni ili tek počinju da budu, nijesam siguran. Nije mi jasno zašto se ovoliko kasni. Istina je da je mnogo posla, ogroman je posao pred njima, mislim da su određeni ljudi koji su kvalitetni i rade tamo svjesni koji je to posao da se sve sredi i redefiniše. Sama pitanja kako će se ovaj, ali i drugi konkursi u budućnosti reali-

Kultura

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

ticati na festivale

aksa anja zovati. Naročito konkurs za nevladin sektor, koji još uvijek nije raspisan, a koji je bio veoma sumnjiv i oko koga se prošle godine podigla velika prašina. Ništa ne uliva povjerenje ni nadu da se tamo nešto dešava već mislim da se stvari na svaka tri-četiri mjeseca ad hoc odlažu, pomjeraju, donose se nove odluke za koje mislim da nemaju cilj – kazao je Rakočević. Prema riječima Vukotić, prije svega je neophodno vršiti evaluaciju projekata koji se finansiraju iz državnog i opštinskog budžeta i u odnosu na to raspodjeljivati sredstva. - Takođe, analizirati značaj i smisao festivala u kontekstu crnogorske i evropske kulture. Za to su potrebni profesionalci lišeni nacionalne i vjerske histerije. Konkursi moraju biti objavljivani u oktobru mjesecu kako bismo u narednu godinu ušli sa već definisanim budžetom. Moramo razvijati institucije kulture i učiniti ih nezavisnim od političkih uticaja – objasnila je ona.

MINISTARSTVO

Formiranje četvorostrukog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta izazvalo je burne reakcije krajem prošle i početkom ove godine. Nakon više od pola godine, Pobjedini sagovornici rad ovog Ministarstva u sferi kulture ocjenjuju na različite načine. - Kao što Ministarstvo kulture

RUTA festival nastavlja pozorišnu misiju u Hrvatskoj od 13. do 25. avgusta

Perfidno oružje za negiranje Crne Gore i Crnogoraca Četvorostruko ministarstvo, prema riječima Ane Vukotić, pokazalo se u potpunosti nefunkcionalno. - Složićemo se da nema tog „eksperta“ koji bi mogao adekvatno da odgovori tako velikom zadatku. Moramo imati u vidu da od ova četiri resora zavisi trećina stanovništva Crne Gore a da na čelu tog ministarstva sjedi osoba koja nije spemna na dijalog (u to sam se lično uvjerila na UNESCO konferenciji „Nova normalnost“ na KotorArtu) i koja smišljeno i sistematski uništava sva četiri resora koja čine srž crnogorskog građanskog društva. Da li je uopšte moguće biti ekspert za ove četiri oblasti i koje su to profesionalne reference koje bi garantovale uspješan rad takvog ministarstva? Resor kuture u potpunosti je zanemaren radi političkih nacionalnih i vjerskih ubjeđenja osobe koja ga vodi. Naime ona ne priznaje postojanje crnogorskog naroda i shodno tome guši crnogorsku kulturu. U tom resoru jednostavno ne rade ništa i to je njihovo perfidno oružje za negiranje Crne Gore i Crnogoraca – smatra Vukotić.

u prethodnom mandatu, koje su uglavnom bavilo samo resorom državnih simbola, zastave, pojedinim uskim identitetskim pitanjima i ničim drugo, nije opravdalo titular nositelja kulturnog resora, tako bih i ovo ministarstvo definisao i nazvao „ministarstvom neulivanja povjerenja“. Za sada, ne znam i ne vidim šta je ovaj kulturni resor donio u odnosu na ono što znamo od ranije, ne vidim koja je to vrsta reformi, osim jedne bolne i nepravedne prakse vječnih odlaganja – kazao je Rakočević. Sličnog mišljenja je i Perović. - Mislim da svi u kulturi, ili barem većina, imaju isti stav. Kultura mora da ima svoje ministarstvo. To je izuzetno obiman i dinamičan sektor i mislim da je nemoguće sa ovakvom organizacijom sve barem ispratiti, a da ne govorimo o unapređenju ambijenta – rekao je on. I prilikom reorganizacije nadležnosti unutar Vlade, kako je rekao Martinović, bilo je jasno da objedinjavanje ova četiri resora nije sistemski dobro rješenje. - Jedan tako složen i osjetljiv sektor kao što je kultura zahtijeva punu pažnju i kompetentnost. Imenovanje prvih ljudi direktorata za stvaralaštvo, baštinu i kapitalne projekte u kulturi ishodovalo je aktivnijim odnosom prema programima koji su mjesecima u stanju svojevrsne hibernacije. Mogu da kažem da Kinoteka ima dobru komunikaciju sa gđom Lagator, kojoj je povjerena briga o kulturnom nasljeđu. Uz neophodnu podršku možemo doći do novih značajnih rezultata, kakve je Kinoteka već ostvarila i tokom perioda privremenog finansiranja i produžene neizvjesnosti – kazao je on. S. VIŠNJIĆ

,,Don Kihot“ sjutra veče na Malom Brionu PODGORICA – Predstava ,,Don Kihot“, koju je po motivima Migela de Servantesa režirao Andraš Urban u produkciji Gradskog pozorišta, biće izvedena sjutra veče na Malom Brionu, u sklopu manifestacije Regionalna unija teatara Grupa Triglav (RUTA Grupa Triglav), koja je nastavila misiju saradnje pozorišta u regionu na Brionima od 13. do 25. avgusta. Domaćin festivala je Ulysses teatar, na tvrđavi Minor pored ,,Don Kihota“ gostovaće predstave iz Ljubljane, Beograda, Sarajeva i Skoplja. Na svečanom otvaranju na tvrđavi Minor na Malom Brionu 13. avgusta teatar Ulysses je izveo predstavu ,,Kralj Lir“ Viljema Šekspira, u režiji Lenke Udovički, sa Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi, nakon čega slijede gostovanja partnerskih pozorišta. Mestno gledališče iz Slovenije predstaviće se publici 19. avgusta s predstavom Ize Strehar ,,Iskoristi i odbaci me“ u režiji Gregora Grudena. Kamemi teatar 55 iz Sarajeva na Malom Brionu gostuje 21. avgusta s predstavom Vedrana Fajkovića ,,Pozorište za početnike“ u režiji Admira Glamočeka, a Dramski teatar Skoplje 23. avgusta s predstavom Daniela Glattauera ,,Čudesna terapija“ u režiji Dimče Nikolovskog.

Scena iz predstave ,,Don Kihot“

Festival će zatvoriti Beogradsko dramsko pozorište, koje će 25. avgusta izvesti predstavu „Ružni, prljavi, zli“ Slobodana Obradovića (po motivima filma E. Scole) u režiji Lenke Udovički. RUTA Grupa Triglav je mreža partnerskih pozorišta iz gradova zemalja regije koju uz Gradsko pozorište iz Podgorice čine i pozorište Ulysses, Mestno gledališče ljubljansko, Beogradsko dramsko po-

zorište, Kamemi teatar 55 iz Sarajeva i Dramski teatar Skoplje. Ideja koja stoji iza regionalne unije je otvaranje vrata za saradnju između pozorišta u regionu, kako bi se podstakla int e ra kc i j a , ka ko i z m e đ u profesionalaca iz pozorišne struke, tako i s publikom kojoj se pruža prilika za upoznavanje s recentnom pozorišnom produkcijom iz susjednih zemalja. RUTA Grupa Triglav

U sklopu književnog programa Grada teatra Vesna Elez govorila o stvaralaštvu Bodlera

Inspiracija za najveće moderne pjesnike PODGORICA – U sklopu književnog programa festivala Grad teatar, a povodom obilježavanja godišnjice od rođena Šarla Bodlera, prof. dr Vesna Elez u subotu veče govorila je o svojoj knjizi „O Bodlerovom Cveću zla“, koja je ušla u uži izbor za nagradu „Nikola Milošević“ koja se dodjeljuje za najbolje studije u oblasti istorije umjetnosti, teorije književnosti, estetike i filozofije.

Elez je na početku večeri pojasnila da ju je da napiše prvu studiju na srpskom jeziku, koja je u cjelini posvećena stvaralaštvu Šarla Bodlera, navela činjenica da je riječ o pjesniku koji je najviše uticao na srpske pjesnike moderne. - Sa druge strane sam smatrala da recepcija Bodlerovog djela kod nas počiva na predodžbi da je on prije svega pjesnik nekoliko vrlo važnih i poznatih pjesama poput Albatros, Saglasja, Lešina, Himna lepoti, Egzotični miris i slično. Ja ne tvrdim da je ova uobičajena recepcija pogrešna, naprotiv, ali prosto nije dovoljna. Moja ideja je bila da pomjerim fokus i skrenem pažnju na Bodlerove vrlo važne urbane pjesme. To je prava poezija grada, koja počinje sa Bodlerom. Htjela sam da pokažem da su te pjesme izuzetno značajne i da su

Vesna Elez

zamišljena je kao niz festivala koji bi se u razmacima od nekoliko mjeseci održavali u gradovima domaćinima iz kojih dolaze potpisnici projekta. Prvi festival RUTA (Regionalna unija teatara) je organizovan u Beogradskom dramskom pozorištu u prvoj sedmici decembra 2019. godine, a domaćin drugog festivala održanog od 2. do 7. marta prošle godine bilo je Gradsko pozorište Podgorica. R. K.

Monika Herceg gošća Književne komune PODGORICA – Književnica Monika Herceg biće gost druge Književne komune večeras u 21 sat, na platou ispred spomen-doma ,,Crvena komuna“ u Petrovcu.

inspirisale najveće moderne svjetske pjesnike – kazala je Elez. Jedna od velikih Bodlerovih specifičnosti je, prema njenim riječima, bila i to što je on jedan od rijetkih pjesnika koga mi ne čitamo kao pjesnika 19. vijeka, već ga doživljavamo kao savremenika. Neposredna veza sa samim tekstom je pristup koji je za Elez legitiman i najbolji. - Moj pristup je bio upravo takav, držala sam se samog teksta i Bodlerovih drugih auto-

poetičkih tekstova iz njegovih dnevnika u kojima on eksplicitnije govori o svom shvatanju poezije, važnosti imaginacije, o svom shvatanju lijepog i umjetničkom shvatanju lijepog. Upravo su mi ti tekstovi pomogli da izvedem i ponudim nekoliko sopstvenih tumačenja mojih omiljenih Bodlerovih pjesama, što ja u ovoj studiji i činim – kazala je Elez. Moderatorka večeri je bila profesorica francuskog jezika i prevoditeljka Danka Ivanović. R. K.

Događaj organizuje Narodna biblioteka Budve, a moderator večeri biće Đorđe Gregović. Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. Nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis „Početne koordinate“ dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i osvojila je brojna priznanja. Nakon toga, 2019. godine objavila je knjigu „Lovostaj“. Dobitnica je brojnih nagrada, a članica je uredništva časopisa Poezija Hrvatskog društva pisaca i urednica u istoimenoj biblioteci. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i prevedene na desetak jezika. R. K.

Prikaz

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Povodom romana ,,Zemlja iza božjih leđa“ A. Dena Dolarda Čudna je ovo zemlja. Danas tragično neposvećena sopstvenim vrijednostima i patetično opterećena tuđim pogledima na sve ono što se nje same uopšte ne tiče. I tužna je njena svakodnevica – ovdje nema mjesta za ljepotu, zahvalnost, dostojanstvo... Ili ima? Uzevši u obzir činjenicu da se nedavno iz štampe pojavio roman Zemlja iza božjih leđa, a zahvaljujući nastojanjima i upornosti gospođe Radmile Perović, možda i za nas ima neka klica nade i možda ima pokoje zrnce svijesti o važnosti saradnje sa drugim, makar podalekim kulturama, a osobito kad ti „drugi“ i „daleki“ uspiju u nama pronaći i inspiraciju i motive i razloge za divljenje i poštovanje. Pa o nama i našoj kulturi i zemlji ispišu neke od svojih najljepših i najvrednijih književnih stranica. Originalni naslov romana koji je inspirisan sudbinom Lazara Jaukovića (čovjeka za kojeg je vezana priča o izgradnji i rušenju mosta na Tari, uoči tj. za vrijeme Drugog svjetskog rata) je Het Land Achter Gods Rug – i u romanu je zaista ispričana priča o „zemlji iza božjih leđa“, zemlji u kojoj sve zavisi od pojedinaca i gdje svaki pojedinac zavisi i od posljednjeg člana sopstvenog naroda, katkad i nesvjesno i nenamjerno ukrojen i ušiven u svaki planinski prevoj, i pride tvrdo prikovan za svoje mjesto usudom i teškim crnogorskim kamenom, sa sunčevom zrakom čvrsto vezanom oko grla. Dok se ne zna što ga jače pritiska i steže, on, ipak, istrajava, ne gubi nadu, tvrdoglavo se drži uzora i đetinje nevino vjeruje da nije važno ono što ga ubija, već ono za što daje život, te da je to svjetlije i sjajnije od svakog drugog bogatstva, od svake druge sreće i blagostanja, i da je ljudski, da je samo i jedino ljudski, upravo toj svjetlosti posvetiti sopstveni život. A. Den Dolard (ime koje je samom sebi nađenuo pisac, da bi sugerisao čitaocima sopstveni karakter i skitalački, znatiželjni duh) jedan je od najpoznatijih holandskih pisaca, i iako ničim nije bio povezan sa nama i našom kulturom, ipak je bio jedan od vrsnijih poznavalaca balkanskog prostora, istorijskih događaja, ratnih trauma, ekonomskih i političkih okolnosti, a uz sve to i prilično upućen u kulturološku bit ljudi sa Balkana. Tridesetih godina prošlog vijeka, Dolard je stigao u Jugoslaviju: još se grčila Aleksandrova gvozdena kraljevina, narod je previše trpio i vidao ratne rane, na javnoj sceni tj. u dvorskim i političkim kuloarima, baš kao i u kućama polurazvijene sitne i krupnije buržoazije cvjetali su raskoš i moć, a tajna društva poput VMRO-a i Crne ruke djelovala sve češće i sve drskije. Balkan je bio teren odakle Holandija nije imala izvještače, te je zato Dolard vjerovao da je pronašao tle gdje će moći i da radi i da ispunjeno živi po svojoj volji: u bliskosti sa ljudima i prirodom, sa „stvarnim životom“, daleko od učmalosti industrijalizovane i materijalizmom zaslijepljene Holandije, od čega je, vidio je, patio i dobar dio razvijene Evrope. Među tim balkanskim narodima, južnoslovenskim prevashodno, Dolard je doživio neka

Holanđanin na oba od svojih najljepših i najvažnijih životnih iskustava. Ona su mu podarila mogućnost da napiše svoje ponajbolje romane i stekne ugled jednog od najvećih holandskih romansijera. Tih tridesetih godina upoznao je i brojne jugoslovenske diplomate, novinare, izdavače... i stekao zavidan broj čvrstih i pouzdanih prijateljstava. Dolard je izvještavao i iz Bugarske, Grčke, Makedonije i Albanije, a onda je stigao i u Crnu Goru. Njegov biograf, Hans Olink, bilježi da je boravio u „mjestašcetu po imenu Žabljak, na obalama Crnog jezera“, a zatim je putovao preko Durmitora i Pljevalja sve do Sarajeva, što će kasnije opisati kao najljepše putovanje od svih prethodnih i svih sljedećih. Nakon čitavog niza peripetija u ličnom životu, ali i u profesionalnom, Den Dolard stiže u Jugoslaviju ponovo 1952. a nešto duže boravi i sljedeće godine. Upoznao je Tita, M. Đilasa, I. Andrića... Češće se družio sa starim znancem Brankom Draškovićem, koji je tada bio u jugoslovenskoj vladi šef za štampu. Upravo ga je on pozvao u svoj rodni kraj, u Crnu Goru, gdje je Dolard nanovo doživio iskonsku ljepotu i vrijednost prirode i ljudi koji su za nju bili vezani na najdirektniji način, ali se i duboko fascinirao crnogorskim svjetonazorima, mentalitetom, običajima i međusobnim odnosima članova porodice, kao i odnosima i pravilima koja su važila među tim ljudima kao neupitna i za vazda određena. Uz sve to, čuo je i priču o mostu na Tari, o njegovom graditelju koji je u datom trenutku morao i da ga sruši, a onda i da na njegovim urušenim ostacima i sam bude strijeljan. To je Dolarda snažno impresioniralo i iz svega što je tokom te posjete doživio i razumio o ovdašnjim ljudima, o njihovoj sudbini i životnim izborima, o žrtvovanju i nadanjima, slilo se u roman Zemlja iza božjih leđa. Izdavač romana je NVO Crnogorski međunarodni institut za štampu, Nikšić, urednica Radmila Perović, a roman je sa holandskog prevela prof. Jelica Novaković-Lopušina. Važno je naglasiti da je objavljivanje romana na crnogorskom jeziku pomogao gospodin Rade Marić (London), a sam prevod finansijski podržala upravo holandska fondacija za književnost – Nederlansd letterefonds dutch foundation for literature. Drugim riječima: „maloj“ državi Holandiji je bilo važno da se jedan od njenih najljepših romana objavi i na crnogorskom jeziku, dok „velikoj“ Crnoj Gori, kao i njenim izdavačima, institucijama i Ministarstvu kulture to nikada nije palo na pamet! Nikad i ne bi da nije bilo gospođe Radmile Perović. (Kao što se da pročitati i u ovom romanu, kod nas, srećom, uvijek postoje ljudi koji će se lično i samoinicijativno boriti za neko dobro. Gospođa Perović upravo to dokazuje.) Den Dolard je bio inspirisan ljudima kakve do tada nije upoznao: njihov govor je

Prošle godine je iz štampe izašla knjiga ,,Zemlja iza božjih leđa“, roman istaknutog holandskog pisca Kornelisa Spulstre (Cornelis Spolestra, 1901 - 1994), književnoj javnosti poznatog kao A. Den Dolard, a inspirisana je crnogorskim čovjekom i njegovom sudbinom – konačno smo u prilici da je čitamo na svom jeziku, iako je prvi put objavljena još ranih pedesetih godina prošlog vijeka

A. Den Dolard

„uvijek bio svečarski“, zbog nečega posebno važan, kao da niko drugi i ne zna da govori, a najveći san sloboda i njeno trajanje. Uvjerio se da su oni zbilja i istinski živjeli po načelu da su sloboda i borba za nju najveće i najvažnije životne vrijednosti, te da je sve ostalo samo – ostalo. Jer, čovjek je samo slobodan čovjek. Usred planinskih divova, smješteni nad kanjonom, zatrpani snijegom i omeđeni kamenitim planinskim stranama, sami i sebi dovoljni dok god su slobodni, Crnogorci su snažno zadivili svog gosta. Iz tog divljenja i uzajamnog poštovanja, nastala je Posveta, uvodni dio knjige koji samo sugeriše kamo vodi ova priča. Posveta, 1954: Prijatelji iz krševitog zaleđa Crne Gore dali su da se za mene izđelju gusle. Od mnogobrojnih instrumenata koje su stvorili narodi svijeta, gusle spadaju u one najjednostavnije... Čitav instrument đelje se iz jednog komada javorovine. Darovane gusle svečano mi je uručio mladi guslar, isprobavši najprije zvonkost zvuka. Uputio mi je ozbiljan pogled iz svojih mrkih očiju i rekao: - Ovo nije tek tako neki in-

strument koji ćeš ponijeti u svoju daleku postojbinu koja podjednako malo zna o nama koliko i mi o njoj. Okači ih na vidno mjesto u kući i ukaži im dužno poštovanje, jer gusle su raspjevana duša našeg naroda. Pet dugih vjekova borili smo se za svoju nezavisnost. Pet vjekova gusle su pratile tu borbu... Znam da ti nijesi vičan guslanju. To umije samo onaj koga je ovaj krš iznjedrio. Ali, znam da si pjesnik, jer inače ti ne bismo rado darivali ovaj instrument... ... pjesma je istinitija i od same istine. Tražim od tebe samo jednu stvar. Prevalio si ođe na hiljade koraka. Koliko sam načuo, potpuno sam si se popeo na Durmitor, naš najviši i najsuroviji vrh. Mnoge noći gostili smo te na našim katunima. Spavao si pod našim kožusima, jahao naše konje i dijelio sa nama kačamak. Piši kako mi Crnogorci ođe živimo i odvažno umiremo. Nećeš pisati nas radi, jer mi imamo dovoljno pjesama... Piši za zapadnjake koji ne poznaju našu zemlju.. Jer, mi smo više od zemlje – mi smo pjesma. (odlomak)

Ipak, Posveta nije samo smjernica ka cilju romana – ona je više dokaz da je D. Dolard sasvim razumio žilu opstanka crnogorskog čovjeka, da je uronio u sadržaj njegovih snova i zajedno sa njim sagledao varljivost i ljepotu nade, kao što se sagledava svjetlucanje stotina i stotina zvijezda nad planinom. Tu, pred očima, a daleko, daleko... Glavni junak romana je Vuk Crnojević, mladi građevinski inženjer, rođen u Šavniku, u porodici koja je tradicionalna i sasvim patrijarhalna, ali čiji su roditelji (osobito majka) silno željeli da njihova djeca žive srećnijim i mirnijim životom. Da zaborave na ratove, stradanja, osvete, smrt. Da žive. No, dominantan lik u romanu je i Vukov đed Savo, glava kuće, tipičan ratnik koji drži pod kontrolom i sve u kući. Zaplet počinje odlaskom snahe Mile da se porodi u bolnici, a ne onako kako je vazda bilo. Majka želi drugačiji život za svoje dijete. A Savo, ne brinući što je snahi palo na pamet, dolazi i ispred bolnice izvodi svoj – danas bismo rekli – performans i guslajući priziva sudbinu da mu rodi unuka, ali i junaka! Cio roman je rasplitanje i zaplitanje onoga što su majka,

a na drugoj strani đed, poželjeli novorođenom dječaku. On će doživjeti sve ono što su mu oboje zaželjeli: i život učenog čovjeka i smrt junaka. Opis noći kroz koju odliježe glas starog ratnika i guslara i čitava slika tog događaja, dostojan je najcitiranijih naših pjesama i pripovijesti: ...U pomrčini uminuše skoro sve boje, osim crvenog titraja plamenova i zlatnog odsjaja Savove odore.... Iza Savovih leđa uzdiže se zid od magle na koji je raspaljena vatra bacala sjenku njegovog tijela, gorostasno uvećanu... oni u čovjeku što je sjedio iza zavjese dima i varnica prepoznaše Sava s drvenom nogom, zaogrnutog u toliko purpura i zlata da je izgledalo kao da se noć već razdanjuje. Ali, u magli iza njega stajaše jedan drugi guslar, zaodjenut u sivo i uzdizaše se gorostasno iznad Sava... Ubrzo se okupljenim seljanima učini da to ne gusla i ne pjeva Savo, već golema sablast iza njega, koja je taman toliko iskoračila iz magle vjekova da je postala vidljiva za ovozemaljske oči. Više nije bio Savo taj koji pjeva o junacima... Bili su to sami ti junaci, tajanstveno prizvani vatrom i vjetrom... Sopstvenim glasom obraćali su se ovovremenim ljudima kako bi ih podsjetili da ljudska vjera i hrabrost nikad ne umiru i da se u Zemlji crnih gora izdaja ne zaboravlja niti prašta za vijeki vjekov. No, vrijednost Dolardovog djela je i u nevjerovatno preciznom uočavanju i saosjećajnom odnosu prema svemu u tim ljudima i u njihovim životima – Dolard vidi i zapisuje odnos muža prema ženi, razlike između ženskih i muških života, uočava sputanost osjećanja čime ona bivaju još jača, vrednija; tu nepojmljivu udaljenost od svakog oblika hedonizma, od želje da se ima bilo što što je veće od osnovnih potreba – što posebno cijeni i što ga iskreno zadivljuje, ali i tu, poput Sunca sjajnu želju, da se otkrije i odživi drugačiji, ipak drugačiji život – van pogibija, onoliko „svilen“ i nježan koliko je normalnom čovjeku dovoljno za osmijeh, za zagrljaj. Pisac je, svakako, uočio i odsustvo javnog ispoljavanja nježnosti, razumio da uz ratnike i žene ratnika „ne idu“ ni erotičnost, ni ono poluđetinje maženje, flertovanje, gugutanje i sl, ali je savršeno shvatio da intimni život baš zato jeste vrijedan jer je ratniku i njegovoj ženi (takođe svojevrsnoj ratnici) zaista intiman. Otuda pisac Vuka Crnojevića „odvodi“ na školovanje, potom na stažiranje u Italiju, u zemlju umjetničkih, ali i slatkostra-

Prikaz

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

ali Tare

snih iskušenja, „daje“ mu ljubavnu i strastvenu romansu sa ženom koja je po svemu, baš po svemu, drugačija od žena kakve je do tada upoznavao; „davi“ ga u vrtlogu suprotnosti, iskušava u ludilu II svjetskog rata, sučeljava sa sudbinom i baca na dno odakle može izaći kao drugačiji čovjek – dakle, kao ne-Crno-

gorac, ili kao mrtav. Crnojević bira ovo drugo. Konačno, neprijatelji ga strijeljaju na mostu na Tari, koji je prethodno on sam urušio, da bi onemogućio prolazak fašističkih snaga, iako ga je, kao krunu svog školovanja, znanja i ljubavi prema arhitekturi, sam projektovao i izgradio.

Gine kao ratnik, kao junak, u ime slobode. Baš kao i njegov đed Savo, ratnik bez noge i guslar nesavladivog glasa. Stoga je Zemlja iza božjih leđa istovremeno velika oda crnogorskom čovjeku, ali i oda onome u što je sam Dolard vjerovao: ti „Divljaci Balkana“ kako je nazvao južnoslovenske narode u jednom od svojih djela (nimalo pežorativno, naprotiv), u stvari, bolje od ostalih razumiju i život i njegov značaj, jer razumiju da su dio prirode i da ni po čemu nijesu iznad nje; ali, zato, oni mogu svojom ljudskošću, hrabrošću, požrtvovanjem i nesebičnom odanošću, biti istinitiji od svega drugoga i oni sami biti – pjesme! Prof. Jelica Novaković-Lopušina, u pogovoru knjige, u stvari, sažeto ispisuje biografske podatke, jer je teško tako bogat, interesantan, plodonosan i nesvakidašnji život jednog čovjeka i pisca „sabiti“ u nekoliko stranica. Ali, iz njenog Pogovora saznajemo da je A. D. Dolard bio vagabundo u istoj onoj mjeri u kojoj je bio pažljiv istraživač drugačijih kultura, onoliko strastven muškarac koliko je razumio ranjivost žene na istorijskoj i društveno-psihološkoj vjetrometini... sanjar koliko i „divljak“ željan sedla, planine, snijega, vjetra... i u istoj mjeri ljubavnik i peru i prirodi i ženi. A. Den Dolard je napisao jedan od ljepših romana o Crnoj Gori, tj. Crnogorcima. Izvjesnih variranja u umjetničkom dometu i kvalitetu njegovog

književnog teksta ima, ali se ona mogu pripisati, sa jedne strane, našoj nesviklosti i nepoznavanju flamansko-holandske kulture i književne tradicije, te se ona našim čitaocima može učiniti katkad suvoparna ili uska, neživa; a sa druge strane, ona su samo posljedice piščeve navike da određene teme i događaje „prepriča“ i iznese onako kako to čini svaki istinoljubivi, savjesni i dugogodišnji novinar-izvještač. Međutim, motivi poput: etike, ljubavi, erotike, sudara različitih civilizacijskih nivoa i vrijednosti, mogućnost njihovog prožimanja ili totalne distinkcije, čovjek sâm i čovjek u prirodi, čovjek kao kamenčić u ratnom mozaiku, čovjek sa svojim mislima i, konačno, čovjek-kreator oči u oči sa svojim djelom, motivi su koje Dolard elegantno, vješto i vrlo impresivno ispisuje i donosi pred svoje čitaoce. Stoga se povremeno i učini da je Zemlju iza božjih leđa, pisac napisao najprije sebe radi: kao ličnu uspomenu koju ne želi nikada izgubiti i koja mu ne smije izblijeđeti. Dakle, vrlo intimistički, postajući povremeno on sam Vuk Crnojević, a Vuk često bivajući ideal čovjeka kakvog bi Dolard želio vidjeti u budućnosti moderne, slobodne Evrope. Koliko smo propustili ili čak izgubili zanemarivši jedan ovakav roman o Crnoj Gori, svjedoči sljedeća priča: budući da je A. D. Dolard najprije bio privučen događanjima u

Makedoniji (makedonski komite), on je ponajviše vremena tamo i proveo. Tako se zadesio i u Ohridu, gdje je neposredno doživio mnoga od balkanskih „čuda“ – balkansku krčmu, narodna vjerovanja, sklonost paganskim običajima, ciganske svadbe, muziku i pjesmu... Očaran tom egzotikom, događanjima kakva nije mogao ni zamislilti, a i zaljubivši se u izvjesnu Dušku, Dolard je 1939. godine objavio roman Svadba sedmorice Cigana. Zbog njegovog uspjeha pedesetih i šezdesetih godina p. vijeka holandski turisti su opsijedali Ohrid, da bi sami doživjeli gradić iz njima dragog romana. Zahvalni Makedonci su, zato, priredili posebno svečan doček uvaženom piscu već 1973. godine, a kasnije mu u Ohridu i podigli spomenik. Nijesmo mi ni dobri prema sebi – ne znamo da su Dolardova djela

u izboru lektire holandskih đaka i studenata, ali i obavezna literatura svih zapadnih diplomata. Samo u Engleskoj roman Zemlja iza božjih leđa je do 2000. doživio čak sedam izdanja! Mi smo se u ovih posljednjih sedemdesetak godina, čini se, bavili tumačenjima Njegoša, ne znajući ama baš ništa o svijetu koji nas je makar jednom osmotrio, vidio, doživio i upoznao. Znamo za riječi Sartra, Puškina, Tenisona... znamo, gle čuda, i to da je glavni junak Ficdžeraldovog Velikog Getsbija (dakle: fiktivni lik) bio ponosni nosilac medalje za hrabrost koju mu je dodijelio crnogorski kralj Nikola I. Ali, ne znamo da je jedan važni pisac živio sa nama, gazio po našem kršu, divio se našem čovjeku i darovao mu svoje djelo. Da, napisao je pjesmu o ljudima za koje je (po)vjerovao da su i sami pjesma. Konačno se ovim izdanjem A. Den Dolard vratio među Crnogorce. Zemlja iza božjih leđa je, nažalost, objavljena u svega stotinu primjeraka, onoliko koliko je mogla da učini u datom trenutku jedna žena. Epitaf na piščevom grobu glasi: „Živjeli smo među čudesima, a da ih nijesmo razumjeli“. Baš kao što i mi, evo, ne razumijemo čudo sopstvenog postojanja. Nada BUKILIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Mladi vaterpolisti kluba Budućnost osvojili prvo mjesto na Kupu Crne Gore

Nakon svega tri godine stali na pobjedničko postolje

TURNIR ZAVRŠILI BEZ PORAZA: Zlatne nade ,,Budućnosti“ i crnogorskog vaterpola

Nakon svega tri godine postojanja kluba, mladi vaterpolisti PVK ,,Budućnost“ osvojili su prvo mjesto na Kupu Crne Gore, koji je od 12. do 15. avgusta održan u organizaciji PVK ,,Jadran“ u Herceg Novom. Dječaci (2009. godište i mlađi) najmlađeg kluba u Crnoj Gori do zlatne medalje stigli su bez ijednog poraza, ,,potopivši“ vršnjale iz vaterpolo klubova ,,Jadran“ (Herceg Novi), ,,Budvanska rivijera“, ,,Primorac“

(Kotor) i ,,Verde“ iz Podgorice. Pobjedničku ekipu vodili su treneri Rade Vujković i Sreten Latković, a podršku na turniru pružila je cijela uprava PVK ,,Budućnst“, na čelu sa predsjednikom Veskom Lekićem. - Uz podršku Glavnog grada i gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i angažovanjem trenera Aleksandra Aleksića urodilo je plodom da klub nakon samo tri godine rada stane na pobjedničko postolje. Iščekivanja

Rekonstrukcija Njegoševog parka i izgradnja šetališta uz Moraču

U toku betonski radovi na temeljima i potpornim zidovima šetališta U okviru rekonstrukcije Njegoševog parka u toku su pripremni radovi, odnosno uklanjanje postojećeg parkovskog mobilijara i betonskih ploča sa staza, nakon čega će se pristupiti izgradnji novih sadržaja, zemljanim radovima, sadnji... Izgradnja šetališta uz Moraču, koja je počela 25. jula, odvija se planiranom dinamikom.

D. MALIDŽAN

Radovi koji predstoje su betonski, kamenorezački, izvođenje instalacija jake struje, bravarski radovi, izrada i postavljanje urbanog mobilijara i rasvjete, kao i podiznih platformi za lica smanjene pokretljivosti. Takođe, preostaju i radovi na pejzažnom uređenju šetališta – kazala je za Pobjedu pi-ar menadžerka Zelenila Milica Vukčević

Glavni grad nastavlja rekonstrukcije i sanacije svih značajnih saobraćajnica

ZA LJEPŠE SAOBRAĆAJNICE: Detalj sa Bulevara Svetog Petra Cetinjskog

U uređenje pet bulevara uloženo 1.660.000 eura U rekonstrukciju pet gradskih bulevara (u dužini 5,34 kilometra) - Svetog Petra Cetinjskog, Mihaila Lalića, Josipa Broza Tita, Cetinjskog puta i Ivana Crnojevića, Glavni grad je uložio 1.659.493 eura. Iz gradske uprave poručuju da će nastaviti da uređuju sve gradske i prigradske saobraćajnica, kako bi izgled Podgorice bio još ljepši i život sugrađana kvalitetniji.

ULAGANJA

U sklopu radova izgradnje šetališta, navodi za Pobjedu pi-ar menadžerka gradskog Zelenila Milica Vukčević, do sada su urađeni pripremni i zemljani radovi, prenijete geodetske tačake za početak betonskih radova, a trenutno je u toku izvođenje betonskih radova na temeljima i potpornim zidovima šetališta. - Radovi koji predstoje su betonski, kamenorezački, izvođenje instalacija jake struje, bravarski radovi, izrada i postavljanje urbanog mobilijara i rasvjete, kao i podiznih platformi za lica smanjene pokretljivosti. Takođe, preostaju i radovi na pejzažnom uređenju šetališta – poručuje Vukčević. Izvođač radova na izgradnji šetališta, navodi ona, je kompanija Bemax, kao i gradska preduzeća Zelenilo, Agencija za stanovanje i Komunalne usluge. - U okviru projekta šetališta je predviđen pristup Njegoševom parka sa Sastavaka i Labud plaže. Na proširenjima će biti predviđen dio za odmor, a cijelom dužinom šetališta je predviđen urbani mobilijar, javna rasvjeta kao i zaštitna ograda. Završna obloga potpornog zida je morački oblutak postavljen u malteru. Šetalište će biti pristupačno licima sa smanjenom pokretljivošću uz podizne platforme. Trasa šetališta sa obje strane će biti oplemenjena niskim i visokim rastinjem i dekorativnim biljkama – navodi Vukčević, uz napomenu da je rok za završetak izgradnje šetališta i rekonstrukcije Njegoševog parka januar naredne godine.

su ispunjena. Dokazali smo da u Podgorici postoje neki novi klinci koji dobro igraju vaterpolo – poručila je sekretarka kluba Nataša Goleš, uz napomenu da ovdje neće stati, već da očekuju poziv za olimpijske nade i da već danas počinju pripreme. Na turniru za 2008. godište, koji je održan u Podgorici, vaterpolisti PVK ,,Budućnost“ osvojili su četvrto mjesto ali su, kako ističe sekretarka kluba, dobili ocjenu 10 za dobru organizaciju turnira. I. MITROVIĆ

NOVI IZGLED

ZA ZELENIJE LICE PODGORICE: Radovi u Njegoševom parku

Njegošev park je podignut 1925. godine Njegošev park, podsjeća pi-ar menadžerka Zelenila Milica Vukčević, zauzima površinu od 3,1 hektar, a podignut je 1925. godine. - On predstavlja jednu od prvih uređenih zelenih površina u gradu. Tokom rata je bio skoro uništen, a rekonstruisan je 1951. godine. Park je tokom godina pretrpio više izmjena, te su unošeni novi sadržaji i oprema – navodi Vukčević.

IDENTITET

Cilj izrade projekta rekonstrukcije Njegoševog parka je revitalizacija parkovske površine za miran odmor, a osnovni zadatak očuvanje njegovog identiteta. - Glavni motivi u parku koji će biti očuvani su Njegošev spomenik, fontana, spomen-česma i naravno odrasla vegetacija, pa je projektom predviđena rekonstrukcija platoa oko Njegoševog spomenika i adaptacija fontane u bio jezero. Od novih sadržaja u parku je predviđeno izgradnja guvna, paviljona i amfiteatra koji će se ambijentalno uklopiti u postojeće stanje – navodi pi-ar menadžerka Zelenila.

Kako je park trenutno ispresjecan sa bezbroj staza i stazica, dodaje ona, projektom je predviđena nova mreža staza gdje je osovinska staza od novog paviljona do česme Stojanovića, dok su staze prema visećem mostu i plaži Labud zadržane u postojećim trasama. - Ove staze izrađuju se od visokopresovanog betona sa kvarcnom obradom i asociraju na kamen sa Lovćena, kako oblikom tako i postavkom, a ostale staze i platoi će biti pješčani. Fontana će biti pretvorena u bio jezero, gdje će biti ugrađena nova hidromašinska oprema koja omogućava formiranje biojezera, odnosno

vodene površine prilagođene za rast i opstanak vodenih biljaka – ističe Vukčević. Kako park ima već odraslu vegetaciju, navodi ona, biljni fond biće dopunjen niskim dekorativnim rastinjem, spratom žbunja i perena, a biljke su projektovane da naznače najkarakterističnije motive u parku. - Park će biti opremljen savremenim mobilijarom: ljuljaškama za odrasle, parkovskim klupama kao i klupama na kamenim zidovima, korpama za otpatke, česmom, novom rasvjetom. Predviđena je rekonstrukcija zastarjelog hidrosistema i izgradnja još jednog bunara. Sportski sadržaji biće dopunjeni sa dva stola za stoni tenis u neposrednoj blizini sportskog poligona – zaključuje predstavnica gradskog Zelenila. Rekonstrukcija Njegoševog parka i izgradnja šetališta uz Moraču vrijedna je 950.000 eura, a u značajnom dijelu finansijski je podržala kompanija Bemax, kao i partneri iz Erste banke koji će obezbijediti novac za kuovinu urbanog mobilijara. I.M.

Gradsko preduzeće Putevi, podsjećaju iz Glavnog grada, nedavno je završilo sanaciju Bulevara Ivana Crnojevića, vrijednosti oko 500.000 eura. - Kao rezultat posvećenog rada ekipa iz Komunalnih usluga, Zelenila, Agencije za stanovanje i Čistoće, dobili smo još jednu lijepu i funkcionalnu saobraćajnicu, sa novom rasvjetom, mobilijarom i uređenim fasadama – navode iz gradske uprave. Tokom prošle godine, podsjećaju, u potpunosti je rekonstruisana jedna strana Cetinjskog puta u dužini od 650 metara, čime je jedna od najvažnijih i najreprezentativnijih saobraćajnica u glavnom gradu dobila novi izgled. - Takođe, zasađen je drvored od 125 platana na potezu koji je veoma frekventan i koji građani svakodnevno koriste za šetnju i rekreaciju. Osim toga, gradsko preduzeće Komunalne usluge ugradilo je savremene LED svjetiljke, čime su zamijenjene zastarjele, energetski neefikasne svjetiljke – navode iz Glavnog grada. Bulevar Josipa Broza Tita na Starom aerodromu, podsjećaju, uređen je u skladu sa potrebama građana koji žive u tom dijelu grada, koji se ubrzano i veoma dinamičnim tempom razvija. - Tokom prethodnog perioda završeni su radovi na sanaciji asfaltnog kolovoza Bulevara Josipa Broza Tita – od raskrsnice sa Ulicom Admirala

Zmajevića do raskrsnice sa Ulicom pilota Cvetkovića i Milojevića, vrijednosti 100.000 eura, kao i radovi na sanaciji dijela Bulevara Josipa Broza Tita, od Zmaj Jovine ulice do Ulice Admirala Zmajevića i od Aerodromske ulice do kružnog toka kod Vatrogasnog doma, vrijednosti 73.066 eura – navode iz gradske uprave.

VOŽNJA I ŠETNJA

Bulevar Mihaila Lalića, uljepšan krošnjama Tološke šume i novog parka posvećenog Đorđu Balaševiću, ističu iz gradske uprave, nosi posebnu vrijednost kao omiljeno mjesto za duge šetnje, ali i vožnju biciklom. - Gradsko preduzeće Putevi završilo je temeljnu rekonstrukciju Bulevara Mihaila Lalića, u dužini od 1.300 metara, te je vrijednost ovih radova iznosila 400.000 eura. Pored toga, obnovljene su stare česme, posađeno drveće i postavljen novi mobilijar – navode iz Glavnog grada. Kako ističu, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, poznat po širokim ulicama, raskošnim krošnjama, mnogim parkovima, ukrašen cvijećem, klupama, spomenicima, biciklističkom stazom, važan je dio turističke i kulturne ponude Podgorice. - Posebno smo ponosni na činjenicu da se ovaj podgorički bulevar više puta našao u izboru 49 najmagičnijih svjetskih ulica. Rekonstruisan je u dužini od 1,6 kilometara, čime su građani glavnog grada dobili još ljepšu i moderniju saobraćajnicu. Vrijednost ove investicije je premašila 570.000 eura. Gradsko preduzeće Zelenilo je sadnjom 101 odrasle sadnice drveća i postavljanjem novog mobilijara dodatno oplemenilo ovaj bulevar i pružilo više mogućnosti za uživanje i odmor – zaključuju iz Glavnog grada, uz napomenu da je u rekonstrukciju 5,34 kilometara ovih pet gradskih bulevara uloženo 1.659.493 eura. I. M.

Arena

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Košarka/Atletika

Crnogorski košarkaši večeras (20h) protiv Islanda igraju treću utakmicu pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, pobjeda donosi prolaz u kvalifikacije

PODGORICA – Na polovini podgoričkog pretkvalifikacionog turnira za Svjetsko prvenstvo, košarkaši Crne Gore su na odličnom putu ka željenom cilju. Sa dvije pobjede u prva dva kola, protiv Islanda i Danske, izabranicima Boška Radovića nedostaje još pobjeda u preostala dva duela sa istim rivalima kako bi i matematički osigurali jednu od prve dvije pozicije u grupi E, koja vode u narednu rundu kvalifikacija za Mundobasket. Vrlo je vjerovatno da i dosadašnji skor donosi prolaz u kvalifikacije, ali Crna Gora, kao domaćin turnira i najkvalitetniji sastav „balona“ u Podgorici, ne želi ništa da prepusti slučaju već ovu rundu kvalifikacija želi da završi na najbolji mogući način, sa svim pobjedama. A prilika za treći trijumf je večeras od 20 sati protiv Islanda, koga su „crveni“ savladali na otvaranju pretkvalifikacionog turnira sa 83:69. Međutim, naša selekcija je otpor „ribara“ slomila tek u posljednjih pet minuta, kada je serijom 14:0 stigla do nedostižnih 83:64... - Očekujemo istu utakmicu kao prvi put. Oni su veoma fizički jaka ekipa, mnogo trče, dobro šutiraju, mogu da pogode puno trojki, kao što su pokazali protiv Danske. Moramo da im limitiramo otvorene šuteve, da igramo odbranu, koja je ključ u svim košarkaškim utakmicama, koja mnogo puta dobija mečeve – kaže plej Crne Gore Džastin Kobs, koji je u prvom meču sa Islandom upisao devet poena četiri skoka, te po dva skoka i ukradene lopte. Pored poraza od Crne Gore, Island je upisao i ubjedljivu p o b j e d u p ro t i v Da n s ke (91:70), koja bi mogla da bude i dovoljna za prolaz, ako Dan-

M. BABOVIĆ

Prilika da stave tačku Košarkaši Budućnost Volija u nekompletnom sastavu počinju pripreme za novu sezonu

,,Plavi“ danas pale motore

Drobnjak: Daćemo sve od sebe da riješimo pretkvalifikacije Plej Igor Drobnjak je kazao da je pobjeda protiv Danske (79:68) bila veoma bitna za ekipu. - Utakmica je bila teška od početka. Stekli smo prednost na startu, ali je Danska ekipa koja nikada ne odustaje, bilo da vodi ili gubi 20 razlike, igraju istu igru. Ali kada su oni preokrenuli, uspjeli smo da skupimo snagu i da utakmicu riješimo u našu korist – ističe Drobnjak. Crna Gora je protiv Danske u jednom trenutku ispustila prednost od 17 poena, Skandinavci su poveli četiri razlike, ali je Crna Gora na kraju, ipak, uspjela da utakmicu privede kraju u svoju korist. - To je veoma bitno za nas, i fizički i psihički, da odgovorimo na njihovu jaku energiju i pobijedimo. Duel sa Islandom je novo iskušenje, kako fizičko, tako i psihičkom. - Potrudićemo se što bolje odmorimo i spremimo za utakmicu protiv Islanda. Daćemo sve od sebe da pretkvalifikacije riješimo u tom meču – zaključio je Drobnjak.

ska u posljednjem kolu ne savlada Crnu Goru (u tom slučaju bi „ribarima“ za drugo mjesto bio dovoljan i poraz do 20 poena). Ipak, Island će pokušati da iskoristi personalne probleme u našoj selekciji

(Marko Todorović je neizvjestan za ovaj duel, jer je zbog stomačnih problema preskočio duel sa Dancima) i pobjedom otkloni sve dileme oko prolaza. Činjenica da sada poznaju bo-

lje Islanđane ne predstavlja olakšanje, smatra Kobs. - Očekujem težu utakmicu. Jer, kad nekoga pobijedite, on ne želi da ga ponovo savladate. I jedni i drugi znamo šta možemo da očekujemo od tog meča, tako da će biti teško – dodaje naturalizovani Amerikanac. Crna Gora je u subotu veče protiv Danske odigrala sličan meč kao protiv Islanda, jer je prelomila utakmicu u posljednjih pet minuta, iako je sredinom treće četvrtine imala 17 poena prednosti (38:21). - Bila je to uzbudljiva utakmica. Naravno da sam srećan zbog pobjede, svaka pobjeda je uspjeh. Meni je malo teško što nijesam mogao da dođem ranije, da radim sa ekipom i budem u boljoj formi, ali je najbitnije da smo do sada odradili ono što smo željeli – zaključio je Kobs, koji se se prije nekoliko dana na svom Tviteru nalogu žalio kako se još uvijek muči sa vremenskom razlikom, pošto je bek Budućnost Volija stigao iz Sjedinjenih Država 9. avgusta, tri dana prije početka pretkvaliS. J. fikacija.

PODGORICA – Dva mjeseca nakon što su odbranili titulu u domaćem prvenstvu (u finalu plej-ofa protiv Mornara), košarkaši Budućnost Volija danas ponovo pale motore. Sa novim-starim trenerom Aleksandrom Džikićem, sa kojim je osvojena titula u ABA ligi (2018. godine), i izmijenjenom polovinom ekipe u odnosu na prošlu sezonu.

U redove Budućnost Volija stigli su Edin Atić, Marko Jagodić Kuridža, Džejkob Vajli, Vladimir Micov, Denis Džerom Sili i Igor Drobnjak, koji se vratio sa pozajmice u Studentskom centru i potpisao trogodišnji ugovor. Pored Drobnjaka, povratnik je i Micov, koji je četiri sezone (od 2005. do 2009) bio član podgoričkog kluba, nakon čega je karijeru nastavio po Evropi. Otišli su Nikola Ivanović, Luka Mitrović (Crvena zvezda), Amedeo dela Vale (Breša), Fedor Žugić (Ulm), Melvin Edžim (Cedevita Olimpija), Dragan Apić (Zjelona Gora) i Vili Rid.

Kamerunski centar se nije dogovorio sa Crvenom zvezdom

Noko kod Duška Ivanovića Lendri Noko će karijeru nastaviti u Španiji, u ekipi Baskonije koju trenira crnogorski trener Duško Ivanović.

Održano 18. Prvenstvo Balkana za mlađe juniore

Crnogorski atletičari zapaženi u Kraljevu PODGORICA - Proteklog vikenda održano je 18. Balkansko prvenstvo u atletici za mlađe juniore u Kraljevu.

Takmičenje za atletičare do 18 godina, održano je na novom stadionu, a okupilo je oko 400 takmičara iz 15 zemalja, dok je Crnu Goru predstavljalo šest atletičara. Milica Pejović bila je najuspješnija od crnogorskih takmičara i u bacanju kugle je osvojila šesto mjesto, sa rezultatom 13,43 metra. Ognjen Marsenić iz AK Lim, u trci na 100 metara u finalu osvojio je sedmo mjesto sa 11,24 sekunde.

Vesna Kljajević, članica Tare u bacanje kugle, osvojila je sedmo mjesto sa 12,96 m, Maša Bubanja (Lim), u trci na 100 prepone, je zauzela 13. mjesto sa 15,62 sekunde, a Marija Jovićević iz Lovćena, u trci na 100 prepone osvojila je 14. mjesto sa 17,91 sekundom, dok je Nikola Mišeljić (AK Sanja) u trci 110 prepone osvojio je 14. mjesto sa vremenom 17,17 sekundi. Sa takmičarima na ovom takmičenju bili su selektor atletske reprezentacije Osman Erović, kao i nacionalni treneri Zoran Jojić i Marko Ristić. R. P.

Španski klub je objavio da je kamerunski centar potpisao jednogodišnji ugovor. Noko, MVP finala ABA lige prošle sezone, nije, tako, uspio da se dogovori o nastavku saradnje sa Crvenom zvezdom, sa kojom je osvojio titulu u regionalnom takmičenju. Pored Crvene zvezde, PODGORICA – Crnogorski košarkaš Mihailo Sekulović će i naredne sezone igrati u ABA 2 ligi, ali u drugom klubu – iskusni 30-godišnji krilni igrač je potpisao za zemunsku Mladost, koja će u sljedećoj sezoni biti, vjerovatno, glavni favorit za prvo mjesto i ulazak u ABA ligu. Sekulović u Mladost stiže iz slovenačkog Heliosa, koji je u protekloj sezoni zauzeo posljednje mjesto u drugom po kvalitetu regionalnom takmi-

Noko je pregovarao i sa Bajernom, ali nije uspio da se dogovori. U međuvremenu se Noko našao na listi želja Baskonije, koja je uspjela posao da dovede do kraja i pot-

piše ugovor. Noko je prošlog ljeta potpisao za Crvenu zvezdu, ali je prije početka sezone otpušten zbog zdravstvenih problema. U Zvezdu se vratio krajem decembra, dolaskom Dejana Radonjića na klubu ,,crveno-bijelih“. U ABA ligi je prosječno bilježio 7,1 poen i 6,4 skoka. Najbolje partija je pružio u finalu plej-ofa protiv Budućnost Volija, kada je na pet mečeva imao prosjek od 11,6 poena i 8,2 skoka, što mu je donijelo MVP titulu.

Iz prošlogodišnjeg tima, pod ugovorom su Džastin Kobs, Suad Šehović, Danilo i Zoran Nikolić i Petar Popović. Sa pozajmice u Studentskom centru trebalo bi da se vrati centar Filip Barović. Ostaje da se vidi da li će ,,plavi“ do početka sezone tražiti, eventualno, još neko pojačanje. Na današnjoj prozivci Džikića u ,,Morači“ neće biti reprezentativaca Crne Gore, Kobsa, Drobnjaka, Popovića i Barovića, koji će se priključiti ekipi po završetku pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Izostaće i Zoran Nikolić, koji je pozitivan na korona virus. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, Budućnost će zajedničke pripreme početi 22. avgusta, kada se ekipa kompletira. Ekipa će u početku trenirati u ,,Morači“, a kasnije u Univerzitetskoj sali, zbog kvalifikacija za Ligu šampiona u futsalu. Budućnost Voli će u predstojećoj sezoni igrati na četiri fronta – ABA ligi, Evrokupu, domaćem prvenstvu i Kupu. S. J.

Noko je u Zvezdu stigao iz njemačke Albe iz Berlina. Prve ozbiljne košarkaške korake pravio je u SAD, kroz srednju školu „Monteverde“ na Floridi, kasnije i na čuvenom koledžu „Klemson“. Nakon epizode u Sjedinjenim Državama, Noko je gradio karijeru u Evropi, igrajući za ekipe italijanskog Pezara, turske Sakarije, i dvije sezone za Albu, sa kojom je nastupao u Evroligi i osvojio i titulu prvaka Njemačke. Noko je bio član i Detroit Pistonsa, a kroz nastupe u razvojnom timu „Grand Rapids Drive“ izborio se i za prestižnu titulu najboljeg defanzivca „G lige“. S. J.

Crnogorski košarkaš mijenja klub u ABA 2 ligi

Sekulović potpisao za zemunsku Mladost čenju. Naš košarkaš, koji može da igra i na „petici“, u dresu Heliosa je u ABA 2 ligi prosječno po meču bilježio 11,9 poena, 6,1 skok i 1,5 asistencija. Sekulović je seniorsku karijeru počeo u Mornaru, a domaćoj ligi igrao je za i Mogren, Zetu i Teo-

do. Iza crnogorskog košarkaša su sezone u poljskom Mjastu, bosanskoj Slobodi i Zrinjskom, francuskom Lilu, mađarskom Kapošvariju i bugarskom Balkanu, odakle je prošlog ljeta stigao u Helios. Za reprezentaciju Crne Gore

nastupao je prije šest godina, na Univerzijadi u Južnoj Koreji. S. J.

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Zoran Petrović u prvom minutu nadoknade pogodio za pobjedu nad Podgoricom i prekinuo lošu seriju Budućnosti

Slatko i zasluženo Barani dobar početak sezone potvrdili i protiv Zete

Mornar ne sanja, Mornar gazi BAR - Kakav početak za Mornar! Barski klub koji je u sezoni 2018/2019. ispao iz lige, tako što je u 36 kola osvojio 12 bodova, sada je na vrhu prvoligaške tabele. Mornar je krenuo idealno, iako je imao pakleno težak raspored. Barani su u dosadašnjem dijelu imali tri gostovanja, ali su osvojili 10 bodova i jasno pokazali da neće igrati epizodnu ulogu, iako se po tradiciji dešava da klub koji uđe iz Druge lige, bude samo avanturista. Ovog puta, neće biti tako… - Sigurno da smo mnoge iznenadili, ali nakon izuzetno dobrih i napornih priprema, vjerovali smo da možemo napraviti dobre rezultate. Mnogo toga pozitivnog se poklopilo, ljudi iz kluba vode računa o svakoj sitnici, trude se da nam omoguće maksimalne uslove, poznato je da smo među prvim klubovima počeli pripreme i trener Bubanja i nakon plasmana u Prvu ligu nije nam mnogo dao vremena za slavlje, već smo krenuli sa paklenim radom. Sve to sada daje rezultate, tako da ovo nije slučajnost - istakao je Slobodan Perišić, štoper Mornara.

Mladi defanzivac bio je stub odbrane i minule sezone kroz Drugu ligu, a nakon plasmana u elitu barski tim nije doživio velike promjene, tako da je Perišić i sada u posljednjoj liniji Mornara. Barani su uspjeli da kompletiraju dobar početak sezone i u Golubovcima, gdje su minimalnim rezultatom savladali Zetu. - Nakon pobjede, i to poslije preokreta, nad Podgoricom bili smo puni samopouzdanja i sa jasnom ambicijom da slavimo otišli smo u Zetu. Odigrali smo dobar meč, uspjeli da savladamo Zetu i tako nastavimo dobar niz. Moramo biti zadovoljni, ima razloga da budemo srećni, ali čvrsto stojimo na zemlji, nema euforije i već se spremamo za meč sa Jezerom - naglasio je Perišić. Mornar će do pauze imati meč na ,,Topolici“ sa Jezerom, a zatim odlazi za Pljevlja… - Nema opuštanja. Uspjeli smo i dodatno da se pojačamo i sada svi zajedno moramo raditi da što bolje i sa što više bodova dočekamo pauzu. Sada smo fokusirani samo na meč sa Jezerom, gdje želimo da nastavimo dobru seriju podvukao je Perišić. R. P.

PODGORICA - Zadovoljstvo u Budućnosti, prvi put ovog ljeta. ,,Plavi“ su pobijedili Podgoricu (2:1) u četvrtom kolu Telekom 1. CFL, što im je prvi trijumf poslije šest razočaranja četiri u Evropi i dva na domaćoj sceni. - Poslije loše odigrane evropske turneje i lošeg početka prvenstva ova pobjeda nam znači mnogo za samopouzdanje i kolektivni duh. Mnogo se stvari izdešavalo, Petar Grbić i Draško Božović su napustili klub, a sve to je uticalo na trenažni proces. Nadamo se da je ova pobjeda početak niza dobrih rezultata i da ćemo se vratiti gdje nam je mjesto, a to je liderska pozicija - rekao nam je Zoran Petrović. Budućnost je pobijedila, ali i patila. Vodila je od trećeg minuta, pa u drugom poluvremenu primila pogodak iz prekida, nakon čega se uvukla nesigurnost koja je lako mogla da rezultira preokretom. Na kraju, sve je otišlo na vodenicu ,,plavih“ - mreža gostiju zatresla se u prvom minutu nadoknade. - Prvo poluvrijeme je bilo vrlo korektno, bili smo dominantni svih 45 minuta. Poslije izjednačenja ušao je strah od gubljenja bodova, od pozicije pri dnu tabele gdje bismo ostali da je bio remi ili da je, ne daj Bože, Podgorica pobijedila. Ipak, podigli smo se i probudili posljednjih 20ak minuta, pritisli svom snagom, a trener Aleksandar Nedović je pogodio sa sva-

kom izmjenom, u pravom trenutku ih izvršio i time osvježio ekipu. Dali smo gol u 91. minutu, da bude slađe, ne i nezasluženo - rekao je Petrović. Zlatna rezerva bio je upravo naš sagovornik - nekadašnji prvi strijelac lige ušao je u 70. minutu i donio tri boda ekipi kojoj se priključio ovog ljeta. Prvijenac koji će pamtiti. - Bio sam strijelac, ali ne bih rekao da je samo moj ulazak donio prevagu. Luka Mirković i ja smo ušli u isto vrijeme, potom i Marko Mrvaljević, sve tri izmjene

dovele su do poboljšanja, vidjela se želja nas sa klupe da pomognemo ekipi da ostvari pobjedu - kazao je dvadeset četvorogodišnji spasilac Budućnosti. - Ja sam podgoričko dijete, porastao sam 200 metara od stadiona i svakako da mi prvijenac znači mnogo za samopouzdanje, ali najvažnije je da su upisana tri boda. Petrović najavljuje još veći doprinos igri Budućnosti. - Kasnim za timom što se tiče priprema, tek sam u završnoj fazi. Ekipa je odigrala pet

pripremnih utakmica, pa četiri u Evropi, tri u prvenstvu. Za mene je ovo tek druga u kojoj ulazim sa klupe i svi mogu da očekuju od mene mnogo više u nastavku prvenstva. Počev od gostovanja Dečiću narednog vikenda? - Neugodno gostovanje, Dečić je ekipa koja ima nekoliko vrlo dobrih pojedinaca koje je trener Mulalić sklopio u vrlo dobar kolektiv. Bilježe dobre rezultate, ali mi smo Budućnost i idemo na pobjedu u svakoj utakmici - poručio je Zoran Petrović. Ne. K.

Atletiko Madrid je u odbranu titule krenuo pobjedom.

,,Kolćonerosi“ su golovima Anhela Koreje pobijedili Seltu u Vigu (2:1).

PREMIJER (1. KOLO): Totenhem može bez Kejna

Son srušio šampiona Hari Kejn nije bio u Totenhemovom protokolu za derbi sa Mančester sitijem, ali nije ni bilo potrebe. I bez napadača koji je blizu prelaska među ,,građane“, londonski tim pobijedio je aktuelnog šampiona u prvom kolu Premijer lige. Jedini pogodak postigao je Hong-Min Son u 55. minutu. Siti je mogao da gola prije Totenhema, ali je Rijad Marez upropastio veliku šansu u

Rezultati Njukasl – Vest Hem 2:4 (2:1) (Vilson u 5, Marfi u 40. - Kresvel u 18, Benrama u 53, Souček u 63, Antonio u 66) Totenhem - Man. siti 1:0 (0:0) (Son u 55)

35. minutu. Još jedan signal da Pep Gvardiola pojača ofanzivu ka Kejnu... U prvom jučerašnjem meču, Vest Hem je kao gost pobijedio Njukasl iako je dva puta gubio (4:2). Ne. K.

Argentinac je prvi put pogodio u 23. minutu, da bi u 59. iz jedanaesterca izjednačio Jago Aspas. Egal nije dugo trajao, budući da je Anhel u 64. vratio vođstvo „kolćonerosima“. Stefan Savić je odigrao cijeli meč za Atletiko. U nadoknadi su zbog koškanja isključeni Ugo Maljo iz Selte i Mario Ermoso iz Atletika. Ne. K.

FOTO: Twitter/HerthaBSC

Atletiko krenuo pobjedom

FOTO: TWITTER/ATLETICO DE MADRID

FOTO: Twitter/PremierLeague

PRIMERA (1. KOLO): Dobar start šampiona

BUNDESLIGA (1. KOLO): Jo-Jo strijelac u porazu Herte

Jovetić za istoriju Samo šest minuta bilo je dovoljno Stevanu Jovetiću da postigne prvi bundesligaški pogodak. Crnogorski fudbaler nije imao težak zadatak - poslije slobodnog udarca i odbrane golmana domaćih ostao je sam na drugoj stativi i samo proslijedio loptu u mrežu za vođstvo Herte nad Kelnom. Jovetić je drugi igrač koji je bio strijelac u svakoj od ,,liga petice“, poslije Rumuna Florana Radučojua. Uz njih dvojicu, samo je još Danac Kristijan Poulsen igrao u svim najjačim evropskim ligama. Jovetićev bundesligaški debi bio je, ipak, samo djelimično uspješan budući da je Keln preokrenuo i slavio Keln je kasnije napravio preokret i slavio 3:1, a crnogor-

Jovetićevi golovi u ,,ligama petice“ Italija ..................................................41 Engleska ............................................8 Španija .............................................. 4 Francuska ......................................18 Njemačka ......................................... 1

Rezultati Majnc - RB Lajpcig 1:0 (1:0) (Nijakata u 13) Keln - Herta 3:1 (1:1) (Modest u 41, Kajnc u 52. i 56. Jovetić u 6)

ski napadač je bio na terenu do 65. minuta. Jo-Jo je ovog ljeta stigao u berlinsku ,,staru damu“ po isteku ugovora sa Monakom. Iznenađenje na startu napravio je Majnc pobjedom nad RB Ne. K. Lajpcigom - 1:0.

Arena

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Fudbal

Sutjeska se vratila na vrh

Bez suspendovanog trenera Milije Savovića na klupi i teško povrijeđenog desnog beka Dragana Grivića, Sutjeska je preskočila često neugodno gostovanje Rudaru i vratila se na čelo tabele Telekom 1. CFL.

Počela Druga fudbalska liga Crne Gore

Igalo 1 OFK Mladost DG 2 IGALO - Stadion ,,Solila“. Gledalaca: 200. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Bigović u 77. (Igalo), Krstović u 19. (iz penala) i Stanisavić u 30. minutu (OFK Mladost DG). Žuti kartoni: Vlahović, Ivanović (Igalo), Joković, Mihaljević (OFK Mladost DG). IGALO: Bjelica, Kosać, Koprivica, Popović (od 46. Vujičić), Vlahović (od 62. Đurković), Perović, Mučalica, Ivanović, Bigović, Kordoba, More (od 66. Kopitović). OFK MLADOST DG: Nikić, Krstović, Pejović, Krivokapić (od 70. Mihaljević), Tripković, Božović, Vuković, Ukšanović, Stanisavić (od 70. Sanaga), Harada (od 83. Bojić), Joković. Novi drugoligaš odlično je krenuo - Mladost je uspjela da trijumfuje u Igalu. Gosti su već nakon pola sata golovima Krstovića i Stanisavića imali ozbiljan kapital, a prvim brejkom Lješkopoljci su pokazali da imaju tim, koji može mnogo. Tako je klub iz Lješkopolja dočekao idealan debi, a ovaj tim vjerovatno će tek pokazati snagu.

Arsenal Jedinstvo

2 1

TIVAT - Stadion Arsenala. Gledalaca: 300. Sudija: Mileta Šćepanović. Strijelci: Bulatović u 37. i Muhović u 90+2. (Arsenal), Vlaović u 3. minutu (Jedinstvo). Žuti kartoni: V. Mršulja, Muhović, Dapčević (Arsenal), Mušović, Dulović (Jedinstvo). ARS ENAL: L e m a j i ć , V. Mršulja, S. Mršulja, Todorović, Montenegro, Mirković, Muhović (od 90+5. Đeljaj), Prelević (od 75. Dapčević), Bulatović, Stijepović (od 46. Krivokapić), Milović (od 77. Marković). JEDINSTVO: Džafić, Banda, Šćepanović, Mušović (od 65. Korać), Kolić (od 65. Ćulafić), Krulanović, Dacić, Dulović, Hajrović (od 90+5. Čujović), Idrizović, Vlaović (od 80. Kovačević). Arsenal je nastavio u ritmu kao prošle sezone. Tivćani su do pobjede došli nakon preokreta i u posljednjim trenucima meča. Jedinstvo je povelo golom Vlaovića iz prvog napada, da bi Bulatović u 37. minutu donio poravnanje, a u finišu viđena je totalna ofanzivna domaćina. Montenegro je pogodio stativu, šanse imali Montenegro i Marković, da bi

D. MIJATOVIĆ

Lješkopoljci slavili na debiju

Kotorani slave trijumf na Starom aerodromu

Muhović u nadoknadi vremena pogodio za trijumf.

OFK Titograd Bokelj

0 3

PODGORICA - Stadion Titograda. Gledalaca: 150. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Škrelja u 16. i 38, Braunoviću 90+2. minutu. Žuti kartoni: Spahić, Vujačić (OFK Titograd), Vučinić (Bokelj). OFK TITOGRAD: Stevović, Turusković (od 46. Rakočević), Bracanović (od 55. Đaković), Šušić (od 46. Lazarević), Vujačić, Jovanović (od 60. Ljumović), Božović, Bulatović (od 80. Smolović), Marstijepović, Klikovac, Spahić. BOKELJ: Aković, Jeknić, Škrelja (od 78. Panič), Vučinić, Batuta, Rudović (od 71. Globarević), Macanović (od 85. Braunović), Obradović, Vukotić, Popović, Kotorac. Bokelj je opravdao očekivanja. Podmlađeni tim Titograda n i j e m o g a o d a n a p rav i iznenađenje, jer su Kotorani dobro otvorili meč i već u prvom dijelu meča sa dva gola Škrijelja najavili trijumf. Titograd je izveo vrlo mlad tim u kojem je bilo samo par iskusnijih igrača, dok je Bokelj ostavio dobar utisak i pokazao da će sigurno jurišati na vrh tabele.

Kom Grbalj

2 0

PODGORICA - Stadion na Zlatici. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Savović. Strijelci: Osmajlić u 12. i Filipović u 58. minutu. Žuti karton: Filipović (Kom). KOM: P. Radulović, Golubović (od 83. Vujošević), Hot (od 74. Memčević), M. Radulović, Gazivoda (od 83. Rogošević), Đukanović, Osmajloć, Lekić, Kažić, Mirković (od 56. Filipović),

Raspored 2. kolo (22. avgust) OFK Mladost DG - Cetinje Grbalj - Berane Jedinstvo - Kom Bokelj - Arsenal Igalo - OFK Titograd

Vukčević. GRBALJ: Mićanović, Stešević (od 69. Savković), Vraneš (od 46. Globarević), Stanišić (od 84. Grandov), Vujović, Stojanović (od 84. Damjanović), Vilotijević, Šćekić, Dedijer, Rajović, Vasović (od 71. Vučetić). Kom je sezonu otvorio na pravi način. Rani gol novajlije Boža Osmajlića dao je smjernice Zlatičanima, koji su sve dileme oko pobjede riješili u 58. minutu. Rezervista Filipović, samo što je ušao sa klupe, pogodio je za 2:0 i svom timu donio prve bodove…

Berane Cetinje

1 0

BERANE - Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelac: Dos Santos u 65. minutu. Žuti kartoni: Čikić, Muković (Berane), Tomašević (Cetinje). BERANE: Aković, Šćekić, Nedić, Šunjević, Vukićević (od 60. Muković), Vulević (od 60. Vuković), Bujiša (od 90+4. Guberinić), Popović (od 83. Šoškić), Kontić (od 60. Tomović), Santos, Čikić. CETINJE: Begzić, Tomašević (od 85. Vicković), Bušković (od 53. Ajković), Mucević, Đurašković (od 53. Kajević), Đukanović, Banićević, Ljuca, Mujović, Gluščević (od 66. Vujović), Marković. Berane je uspjelo da otvori sezonu pobjedu. Za prvijenac pod reflektorima u Beranama pogodio je sjajni Brazilac Dos Santos, koji je još tokom priprema najavio da će biti veliko pojačanje. Priredio: R. PEROVIĆ

Nikšićki sastav trijumfovao je pogotkom Filipa Mitrovića u 33. minutu i zadržao maksimalan učinak poslije četiri kola - ima 12 bodova, uz gol razliku 8:0. Pod Golubinjom se nije ,,umiralo u ljepoti“, bio je to težak meč za gledanje, sa dosta prekida, ali u kojem je Sutjeska sve vrijeme bila bolja i zasluženo slavila. Gosti su pokušavali da tečnom igrom stignu do prednosti, a najviše su prijetili po lijevoj strani, gdje se dva puta u završnici našao bek Nikola Stijepović. Između ta dva pokušaja ,,smjestio“ se jedini pogodak na utakmici. Marko Matanović je u šesnaestercu pronašao Nikolu Janjića, koji je na ivici ofsajda primio loptu, uputio je ka golu, gdje ju je u mrežu sproveo Filip Mitrović. Rudar je bio energičniji u nastavku utakmice, ali nije uradio gotovo ništa u šesnaestercu Sutjeske. Pokušao je trener Zoran Govedarica da izmjenama promijeni odnos snaga i rezultat, ali njegov tim ni u trećem meču ove sezone nije uspio da zatrese mrežu. Nije teško zaključiti gdje najviše ,,škripi“ u igri pljevaljskog tima, čiji su igrači dobili čak sedam žutih kartona.

Rezultati Rudar - Sutjeska

0:1

Budućnost - Podgorica

2:1

Jezero - Petrovac

1:2

Iskra - Dečić

0:1

Zeta - Mornar

0:1

Tabela 1. Sutjeska

4 4 0

0 8:0

2. Dečić

4 3

0 6:0

3. Mornar

4 3

0 6:2

4. Iskra

4 2

4:2

5. Petrovac

4 2

7:5

6. Budućnost

4:4

7. Rudar

3 0

2 0:4

8. Jezero

4 0

9. Zeta

4 0

3 2:9

10. Podgorica

4 0 0

4 3:9

1:6

U narednom kolu (21. avgusta) sastaće se: Dečić - Budućnost, Sutjeska - Iskra, Petrovac - Rudar, Mornar - Jezero, Podgorica - Zeta.

Sutjeska je u finišu mogla da udvostruči vođstvo, Novica Eraković je pogodio okvir gola, ali i minimalna pobjeda zadovoljava ambicije nikšićkih ,,plavo-bijelih“ koji na čelu tabele imaju dva boda više od Mornara i Dečića, a osam od najvećeg rivalaBu-

Rudar

Sutjeska

Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: 200 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Gol: 0:1 Mitrović u 33. Žuti kartoni: Jočić, Suraka, Zečević, Kašćelan, Kartal, Striković, Prenkočević (Rudar), Janjić, Bubanja (Sutjeska)

Rudar

Sutjeska

Agović Kašćelan Kartal (od 77. Prenkočević) M. Golubović Peličić Zečević Suraka (od 77. Vučićević) Jočić (od 72. A. Golubović) Gašević Živković Vujanović (od 53. Striković)

Giljen Mitrović Drešković Drinčić Stijepović Bubanja Matanović (od 70. Eraković) Augusto M. Vuković (od 70. D. Vuković) Janjić Marković (od 70. Nikač)

dućnosti, koja je odigrala Ne. K. meč manje.

Legendarni Njemac Gerd Miler preminuo juče u 76. godini

Odlazak velikog golgetera Legendarni fudbaler Bajerna i reprezentacije Njemačke Gerd Miler preminuo je juče u 76. godini. - Klub i svi naši navijači oplakuju smrt Gerda Milera, koji je preminuo u nedjelju ujutro - saopštio je Bajern. Miler je jedan od najboljih njemačkih i svjetskih napadača svih vremena. Popularni Der Bomber dres Bajerna nosio je od 1964. do 1979. godine. Sa bavarskim klubom pet puta je bio šampion Njemačke, a tri puta prvak Evrope. Sjajne partije pružao je i u dresu Zapadne Njemačke, sa kojom je 1974. godine na domaćem terenu osvojio Svjetsko prvenstvo. Za nacionalni tim postigao je 68 pogodaka na 62 utakmice. - Rastužila nas je vijest o smrti Gerda Milera. On je jedna od najvećih legendi našeg kluba, njegova dostignuća će zauvijek biti dio istorije Bajerna i njemačkog fudbala. Zauvijek će biti u našim srcima - rekao je izvršni direktor Bajerna Oli-

FOTO: FSCG

Nikšićki tim maksimalan poslije četiri kola Telekom 1. CFL

ver Kan. Miler je od 2015. godine bolovao od Alchajmerove bolesti. - Gerd Miler ušao je u istoriju sa Bajernom i njemačkom reprezentacijom. Postigao je 566 golova u 607 utakmica za Bajern i postavio rekord od 365 golova u Bundesligi. Sedam puta je bio najbolji strijelac. Za njemačku reprezentaciju postigao je 68 golova na 62 meča. ,,Bombaš nacije“, koji je u ljeto

1964. prešao u Bajern jednom je osvojio Svjetsko prvenstvo, tri puta Kup evropskih šampiona i četiri puta njemački Kup. Sa reprezentacijom je postao evropski šampion 1972. godine i svjetski dvije godine kasnije kada je postigao gol u finalu protiv Holandije. Po završetku karijere ostao je u klubu kao trener u mlađim kategorijama. Iza sebe ostavlja suprugu Uši i kćerku R. A. saopštio je Bajern.

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

MOTO GP: Juče vožena Velika nagrada Austrije

Binder se kockao i pobijedio Vozač KTM rejsinga Bred Binder trijumfovao je na nevjerovatnoj Velikoj nagradi Austrije, 11. trci Moto GP šampionata! Južnoafrikanac je na „Red Bul ringu“ došao do druge pobjede u kraljevskoj klasi, a 17. u karijeri, pošto se kockao u samom finišu i jedini od vodećih nije otišao u boks na promjenu motora. Binderu je najbliži bio Frančesko Banjaja na Dukatija, koji je poslije zamjene motocikla u posljednjem krugu redom preticao rivale, dok je treći bio prošloneđeljni pobjednik Horhe Martin.

Šampion Moto3 kategorije iz 2016. godine je kroz cilj prošao 13 sekundi ispred Banjaje, ali je zbog izlaska van okvira staze kažnjen tri sekunde, ali to nije uticalo na plasman. Kao i mnogo puta do sada, trka na „Red Bul ring“ nije razočarala, a za spektakl se postarao Binder, koji je u trenutku kada je kiša pojačala tri kruga do kraja odlučio da ostane na stazi. Do tog trenutka, u vođstvu se nalazi osmostruki svjetski šampion Mark Markes, ispred Banjanje, a u borbi za trijumf učestvovali su i Martin, Fabio Kvartararo na Jamahi, a vrebao je i branilac titule Đoan Mir.

Crna Gora osma na EP u rukometu za kadetkinje Uprkos sve lošijim uslovima, i problemima da se zadrži na motoru, posebno u posljednjem krugu, Južnoafrikanac je odvozio maestralno i njegov trijumf, uprkos proboju Banjaje i Martina nije doveden u pitanje. Baš italijanski motociklista je najduže držao vodeću poziciju tokom trke, dugo se branio prvo od napada Kvartarara, a potom i Markesa, da bi popustio krug prije odlaska u boks. Vozač Repsol Honde, međutim, nije uspio da se zadrži na motoru po povratku na stazu, pa je ostao bez šanse da se do kraja bori za trijumf. Za razliku od njega Banjaja i Martin su se pro-

Binder: Jedva sam ostao na motoru - Iskreno, mislio sam da ću izletjeti sa staze u nekoliko navrata tokom posljednjeg kruga. Vozio sam na slik pneumaticima, staza je bila vlažna i bilo je praktično nemoguće da kontrolišem motocikl. Bila je to katastrofa. Na krivini tri nijesam dovoljno zastao, ali je zadnja kočnica ipak radila, tako sam ostao na motociklu. Sve vrijeme sam čekao da me neko pretekne, ali kada sam na kraju vidio zastavu, laknulo mi je. Sa druge strane, stvarno nijesam mogao da povjerujem da sam pobijedio – rekao je opisujuću finiš trke Binder. On napominje da se, kada je počela da pada kiša, približio vodećoj grupi. - Vidio sam da Mark gleda iza sebe. Pomislio sam da će svi ići u pit i dugo nijesam mogao da odlučim da li ću da krenem ili ne. Onda sam shvatio da moram da probam – prvi

krug je bio dobar, ali onda je počelo nešto sasvim drugo. Mučio sam se da ostanem na stazi, kočnice kao da mi nijesu radile, ali na kraju se kockanje isplatilo – zaključio je 26-godišnji vozač Red Bul KTM.

bijali nevjerovatnom brzinom, ali je Binder za njih bio neuhvatljiv, čak i uz kaznu koju je dobio. Mir je kao četvrtoplasirani prošao kroz cilj, ispred Luke Marinija iz Avintije, kojem je to najbolji rezultat karijere u kraljevskoj klasi, i vozača Teh3 Ikera Lekuone, koji je u jednom trenutku čak bio drugi. Kvartararo je na kraju bio osmi, ispred devetostrukog svjetskog šampiona Valentina Rosija, dok su najbolju desetoricu kompletirali Aleks Markes na LCR Hondi i vozač Aprilije Aleš Espargaro. Stariji Markes je poslije izlijetanja uspio da se vrati u trku i osvoji bod, a ispred njega od 11. pozicije našli su se redom Džek Miler, Danilo Petruči, Takaki Nakagami i Aleks Rins. Pored nevjerovatne završnice i Binderovog kockanja, kao i činjenice da prvi put poslije dvije godine nijesmo imali crvenu zastavicu u Špilbergu, trku je obilježila i greška Žoana Zarka. Francuz je učestvovao u borbi za podijum, ali je izletio sa staze još prije nego što je kiša počela jače da pada, a to je i te kako uticalo na poredak u generalnom plasmanu. Kvartararo i dalje ima ubjedljivu prednost u šampionatu, pošto drži čelo sa 181 bodom, dok Banjaja i Mir imaju po 47 manje. Zarko je četvrti sa 132 boda. Ovogodišnji Moto GP šampionat nastavlja se Velikom nagradom Britanije na „Silverstonu“ 29. avR.A. gusta.

Poraz i na kraju Crna Gora Rumunija

24 (11) 30 (15)

PODGORICA - D vo ra n a ,,Verde“. Gledalaca: 200. Sudije: A. Rauhs i F. Linster (obojica iz Luksemburga). Sedmerci: Crna Gora 6 (4), Rumunija 6 (6). Isključenja: Crna Gora 10, Rumunija 12 minuta. CRNA GORA: Škerović (tri odbrane), Marsenić (12 odbrana), Bigović 1, Radmanović 3, Pavićević 2, Ražnatović 6, Marković 3, L u t ova c 3, R a ko č ev i ć , Vukčević 4, Micevska, Mitrović, Burić 1, Kolić, Vujadinović, Šutović 1. RUMUNIJA: Ne a g u , Kožokaru, Mihai 5, Predesku 2, Grigore, Kibedi 1, Mezei 1, Raičea, Andrei, Jordan 4, Liksandrou 6, Đeamanu 2, Mozes, Boićiuk 8, Grosan, Mohamed 1. Nastup na Evropskom prvenstvu za kadetkinje, čiji je bila domaćin, Crna Gora je završila na osmom mjestu - naše rukometašice su u posljednjem meču poražene od Rumunije 30:24 (15:11). Selekcija Ivana Terzića odlično je počela šampionat, pobijedila Dansku i Austrija, a u glavnoj rundi imala dvije šanse za plasman u polufinale. Obje je prokockala, a potom

Mađarska šampion Titulu prvaka Evrope na šampionatu u Podgorici osvojila je Mađarska. Mađarice su u finalu bile bolje od Njemačke 25:19 (12:10). Treće mjesto pripalo je Rusiji, koja je savladala Dansku 37:30 (17:16). Završnicu EP za igračice do 17 godina pratio je predsjednik Evropske rukometne federacije (EHF) Mihael Viderer.

izgubila i oba duela za plasman od petog do osmog mjesta. Nizu od pet poraza vjerovatno je doprinijela i povreda srednjeg beka Anđele Milošević, te problemi sa stomačnim virusom koji je mučio nekoliko igračica. Pozitivna stvar je što su mlade ,,lavice“ izborile mjesto na Svjetskom prvenstvu naredne godine. Crna Gora je protiv Rumunije od starta bila u zaostatku, nakon prvog poluvremena bilo je 15:11, a sve je bilo jasno kada su gošće na startu nastavka povNe. K. ele 18:12...

Unuk legendarnog Muhameda Alija uspješno otpočeo profesionalnu karijeru

Iver ne pada daleko od klade

Bokseri na turnirima u Lazarevcu i Subotici

Pripreme uspješno odrađene PODGORICA - Mlada bokserska reprezentacija Crne Gore učestvovaće na međunarodnim turnirima u Lazarevcu i Subotici.

- Bojana Gojković, Damjan Liješević, Luka Gačević, Đorđe Smolović, Tomislav Đinović, Čedo Mijović i Đorđije Lainović su pokazali da su pripreme na Žabljaku odlično odrađene s obzirom na prikazanu spremnost na sparingu. Kod nekih se vidio veliki napredak, kao i neiskustvo kod onih sa manjim brojem mečeva. Selektor Nikola Ružić je

planirao da poslije sprovedenih priprema bokseri nastave rad u svojim klubovima - istakao je sportski direktor reprezentacije Dragan Đuričković. Naši mladi bokseri, nakon priprema na Žabljaku i sparing mečeva sa Srbijom na Zlatiboru, nastupima na turnirima nastaviće pripreme za šampionat Evrope. Međunarodni turnir Grejtes open u Lazarevcu na programu je od 20. do 22. avgusta, dok je Vojvođanska zlatna rukavica 14 dana kasnije. - Ti turniri poslužiće za podizanje takmičarske forme i konačni odabir za sastav reprezentacije koja će učestvovati na Evropskom prvenstvu u Budvi - kazao je Đuričković, a pored njega i selektora Ružića, sa reprezentacijom je bio i trener Bijelog Polja Mugoša Kovačević. R. P.

Bokserska dinastija Ali dobila je i muškog nasljednika, a ako se po jutru dan poznaje, neće obrukati ime slavnog đeda. Poslije ćerke Muhameda Alija Lajle Ali, koja je to činila u ženskom boksu, sada će i njegov unuk Niko Ali Volš(21) da po ringu pleše kao leptir, a ubada kao pčela. Da krv nije voda, dvadeset jednogodišnji sin Muhamedove ćerke Rašide pokazao je u subotu u svojoj prvoj profesionalnoj borbi srednje kategorije, u kojoj je tehničkim nokautom u prvoj rundi savladao Džordana Viksa. U okršaju obilježenom nostalgijom, u kome je Ali Volš nastupio u šortsu svog đeda iz šezdesetih godina, a promoter bio Bob Arum (89), koji je organizovao i Alijeve mečeve, uprkos očiglednim razlikama u građi i brzini, desnica koja je munjevito zadavala kišu udaraca grogiranom Viksu, podsjetila je na najvećeg ikada. - Razmišljao sam dosta o svom đedu, nedostaje mi mnogo. Bilo je ovo emotivno putovanje. Mislim da smo ja i Viks napravili malo istorije

večeras. Borba je u potpunosti ispunila moja očekivanja izjavio je Ali Volš po završetku meča. Rođen je u Čikagu, živi u Las Vegasu ali Niko nije oduvijek bio zainteresovan za sport koji je proslavio legendarnog đeda, a do prije sedam godina izgledalo je da će slijediti stope svog brata Bjađa, koji se bavi američkim fudbalom. Tada je počeo sa amaterskim mečevima, a u prve dvije godine imao je sreću i da mu savjetima pomogne Muhamed Ali, koji je 2016. izgubio bitku od Parkinsonove bolesti. Pritisak slavnog nasljeđa je u prvim godinama bio veliki, pa je Volš sakrivao tetovažu đeda na svojoj desnoj ruci, dok sve nije shvatio kao priliku da porodicu učini ponosnom: - Pritisak nije nastaviti nasljeđe najvećeg boksera ikada. Pritisak je nastaviti nasljeđe mog đeda, nekog ko mi je bio bitan - rekao je jednom prilikom. Unuk priznaje da nije obdaren đedovim fizičkim kvalitetima, ali mu je adut mentalna snaga: - Koncentracija mi je najveća vrlina, veliki sam fan boksera koji se odlikuju odlučnošću i

Niko Ali Volš nokautirao je rivala Džordana Viksa

Na desnoj ruci Niko ima tetovažu legendarnog đeda

fokusom – istakao je Niko. Na osnovu jednog meča teško je praviti prognoze, ali na pu-

tu ka slavi, Niku Aliju Volšu pomoći će nešto što sigurno ima - šampionsko srce. R. A.

Feljton

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

30.

Kenjo je „dva puta prvi od svakoga izišao na Žabljak“ » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB KENJA STANKOVOG JANKOVIĆA U RVAŠIMA

Grob znamenitoga Kenja Stankova Jankovića leži pred crkvom sv. Nikole u Rvašima, na najljepšem mjestu, izdvojen, kako i dolikuje takvom junaku. Kenjovo ime je u crnogorskom narodnom i istorijskom pamćenju sačuvano kao rijetko koje. S razlogom, jer je dva puta predvodio uskoke koji su zauzeli Žabljak Crnojevića. Bilo je u crnogorskoj istoriji ratnika koji su činili izuzetne podvige i bili zaboravljeni, poput piperskog junaka Vuka Vukadinovog koji je u bici 12. jula 1691. u Piperima posjekao osmoricu Turaka i na kraju poginuo u boju (Ferdinando Ongania, „Crna Gora - izvještaji mletačkih providura 1687-1735“, CID, Podgorica, 1998, 76). Ali, Kenjo Stankov je dvaput „najprvi” uskakao na Žabljak. Andrija Jovićević kaže da je ovaj junak „dva puta prvi od svakoga izišao na Žabljak” („Riječka nahija”, 302). A Žabljak je bio crnojevićka prijestonica. Nije slučajno Pero Tomov Petrović, prilikom drugog zauzeća, po dolasku u grad, nazvao „dobro jutro Ivanbegovini”, kako svjedoči vojvoda Ilija Plamenac u memoarima. Andrija Jovićević piše da je Kenjo Stankov „umro na putu blizu Strugara i na umoru je uzviknuo: Lele meni sramotnome! Na pitanje, zašto leleče, odgovorio je: Žao mi je što neću umrijeti kod kuće, da metnem pod glavom ženinu opregljaču, neka vide Ceklinjani, gdje umre Kenjo Stankov” („Riječka nahija”, 302). Na grobu pred crkvom u Rvašima, na maloj kvadratnoj ploči stoji urezan krst a pod njim: КЕЊО СТАНКОВ ЈАНКОВИЋ 1794 – 1861.

Ispod ovoga je uklesan poduži natpis:

П ОД О В О М Г Р О Б Н И ЦО М ПОЧИВАЈУ КОСТИ ЈУНАЧКОГА СРБИНА КЕЊА СТАНКОВА ЈАНКОВИЋА КОЈИ ЈЕ ЈЕДНОМ Г. 1835. А ДРУГОМ Г. 1852. НА УДАРАЦ ГРАДА ЖАБЉАЧКОГА ПРВИ ОД СВИЈУ ВИТЕЗОВА ЦРНОГОРСКИЈЕХ ИЗИШАО НА БЕДЕМ ОД ГРАДА. ОВАЈ СПОМЕНИК ЧИНИ: КЊАЗ НИКОЛА ПЕТРОВИЋ КЕЊУ РАДИ ЊЕГОВА ВИТЕШТВА И В Ј Е Р Н О С Т И С В О ГА ОТАЧАСТВА. ГРАЂЕН 1874. Г.

Iz ovoga je jasno da je grob Kenja Stankova isprva imao drugačiji izgled, a da je knjaz Nikola kasnije odlučio da mu podigne novu grobnicu i postavi obilježje 1874. godine, dvije godine nakon što je izgrađena nova crkva Sv. Nikole. Inače, u blizini ove crkve nalazi se starija crkva – Mala crkva, koju je „sagradilo 14 porodica, krajem 18-og vijeka, poslije bitke na Krusima 1796. godine. Zakonom je zaštićena, a nalazi se pored crkve Svetog Nikole … Tu se nalazi i seosko groblje. Interesantan je podatak prema kome su se Rvašani

Grob znamenitoga Kenja Stankova Jankovića leži pred Crkvom Sv. Nikole u Rvašima, na najljepšem mjestu, izdvojen, kako i dolikuje takvom junaku. Kenjovo ime je u crnogorskom narodnom i istorijskom pamćenju sačuvano kao rijetko koje. S razlogom, jer je dva puta predvodio uskoke koji su zauzeli Žabljak Crnojevića

Žabljak Crnojevića

dogovorili da se u krugu nove avlije ne može podići ni jedna grobnica ukoliko za to ne postoji opšti konsenzus svih Rvašana … Jedina grobnica koja se nalazi u krugu nove avlije, ispred crkve Svetog Nikole, je grobnica proslavljenog ceklinskog junaka Kenja Stankova Jankovića”, piše Branko Vladov Kostić („Zapisi”, IP „Vaša knjiga”, Beograd - „Pegaz”, Bijelo Polje, 2005). Žabljak je prvi put zauzet u doba Njegoševe vladavine, drugi put na početku vladavine knjaza Danila. Prvi put je to izvela četa od dvanaest boraca. Osvojila je grad u noći 9. marta 1835. godine. Sedamnaest godina potom, 13. novembra 1852, četa od trideset i jednog druga je pod okriljem noći iznova zaposjela ovo utvrđeno gnijezdo. „I oba ga puta osvojiše, i oba puta crnogorska vojska popali sav šeher i kuće okolo Žabljaka. I prvog i potonjeg puta uspeše se junaci uz vrlo visoki bedem (14 metara visok), i prvog puta oduzeše dva topa, „Krnja” i „Zelenka”, koji se i danas čuvaju u cetinjskom laboratoriju, kao vidni znak nečuvenog junaštva”, piše Andija Jovićević („Skadarsko jezero”, 1909). Veličina ovog podviga teško se može pojmiti ukoliko se žabljačke zidine ne osmotre iz podnožja. Ili ukoliko se sa njih ne odmjeri zastrašujuća vertikala. Da bi se domogli njihovog vrha zavjerenici su koristili dugačko okresano topolovo stablo – nailazi se i na podatak da je korišćeno stablo jasike. Upad u visoku tvrđavu izveden u najvećoj tajnosti i tišini. Pominje se i da je Kenjo nakon upada preko zidina odbacio „stube” i saopštio saborcima da će ili izaći na gradska vrata ili im stube neće trebati. Evo kako vojvoda Petar Vujović opisuje prvo zauzeće: „Oko grada i varoši Turska, u okolna mjesta sela ceklinska.



Kenjo Stankov Janković

Žabljak je prvi put zauzet u doba Njegoševe vladavine, drugi put na početku vladavine knjaza Danila. Prvi put je to izvela četa od dvanaest boraca u noći 9. marta 1835. godine. Sedamnaest godina potom, 13. novembra 1852, četa od trideset i jednog druga je pod okriljem noći iznova zaposjela ovo utvrđeno gnijezdo

U sela harambaše koji učiniše među sobom ugovor da uljegu u Žabljak. Kenjo Stankov Janković, Periša Radov iz Ćeklića i on napravi stube za uljeć u grad, Miloš M. Janković barjaktar, Petar Đ. Strugar, Nikola V. Gazivoda, Ivan M. Gazivoda, Prele I. Strugar, Giljo S. Kraljević, Nikola Kraljević … i pop … koi je iz Vranja prebljega ovamo (misli se na popa Toma Davidovića, S.Č.). I pošto uredi stube pođi notnjo i uz bedem metni stube, i prvi izljezi na grad Kenjo S. Janković, a za tim cijelo društvo. Zapovjednik od grada bio je Jakup-aga Omarćević. On se zatvori u grad, a Jusuf-agu, brata Jakup-agina živa uvatiše. I tader se zađede boj proz grad. Jakup-aga se s društvom zatvori u jednu kulu u grad. Odmah dođe glas u riječku nahiju, da su uljegli

dvanajest Ceklinjana u Žabljak. U isti čas skupi se riječka nahija i dođe na Salkovinu. Glavari pred vojskom: serdar Filip Đurašković, pop Andrija Pejović, pop Matijaš Drecun, Grujica Filipov Vujović, pop Vukale iz Građana i Gruica M. Lopičić. Oni se maknuše na stranu, da vide kako te i kudije te udarit na grad, počem je bio došao Spahija Lekić s podgoričanima za u pomoć Turcima i ufate Cukalj, a druga turska vojska u kuće oko grada. Ovi glavari učiniše dogovor, da se šilje za katunsku nahiju, jer je dosta vojske turske se nakupilo. U to reče njima Šutan Šoć s Ljubotinja: - Gospodo glavari, bih reka jednu reč pa ako valja. – Oni rekoše: Zbori, Šoću. – Što govorite da šiljemo za katunsku nahiju, pa da čekamo za sjutra veče, čekajući njih ovi

Grob Kenja Stankovog pred crkvom u Rvašima

dvanaest te su u Žabljak oni te biti rob i grob grad sve Crne Gore. No s pomoću božom ove ovden osam lađa, a da nađemo u Salkovinu štice i da ih konopima uvežemo na širune. I svaki bolji i bolji junak da se izbere u lađe, a Vukac K. Kostić i Luka Bajov Sarap s Ljubotinja sa ovom drugom vojskom neka idu od livade ka te oni doć na grad, da bi ufatili vrata. I tako se nadam da ćemo uljest u grad. I riječ mu potvrdiše. Vukac i Luka pođi pred ovom vojskom i dođi na brijeg od rijeke Sjerave kod edne kuće, a u kuću bila je jedna žena s Ljubotinja. Zazva je Vukac: Dokna, izidi. Ona ga poznade i izide. Pita je Vukac: Đe je najpliće da se pregazit može. Ona mu kaza. U to se obrnu Vukac da vidi što ide vojske za njim, ali samo za njim je bilo dvadeset ljudi. I on prvi zagazi, a mi

Natpis na grobu Kenja Stankovog

za njim. I preljezi između kuća, parvo dođi na vrata od grada i Vukac zazva Kenja, a on mu se ozva. – Otvori mi vrata, Kenjo. A Kenjo reče: - Progovori opet, jer te ne poznadoh lijepo. A on reče: - Ja sam Vukac Kostić. I onda Kenjo otvori vrata od grada. Vukac s društvom uljezi i odma viknu Jakup-agu. Jakup-aga se ozva i reče: - Dođi Vukče kod mene, ama sam. Vukac pođe i on mu otvori vrata i uljeze kod Jakup-age. U to dođe serdar Filip i vojska i Luka Bajov sa ovom drugom, i grad se napuni punan, i učinismo svi šemlak iz pušaka. Pošto udari zora poče se boj oko Žabljaka i izćerasmo Turke, samo izostade ni kuća Perkočevića i kuća na Cukalj. U njih se bješe zatvario Spahija Lekić s Podgoričanima i s Žabljačanima, a druga vojska i roblje poblježe. I taj isti dan dođe Milo Martinović s Cetinjanima i bismo se osam dana s Turcima, dokle im dođe pomoć od Skadra. Mi videći da je mnogo vojske turske ostavi Žabljak i dođi doma” („Zapisi vojvode Petra F. Vujovića”, priopćio Vido Latković, Narodna starina, Vol. 11 No. 29, 1932, 225-226). Kenjo Stankov je učestvovao u oba zauzeća Žabljaka. Njegovo ime se najčešće pominje među zavjerenicima. Branko Vladov Kostić piše da mu je pričao „Savo Sorat sa Riječkoga Grada da je Kenjova majka, Bistra, bila odiva Sorata i da je umrla kada je Kenju bilo pet godina. Kenjo je imao i mlađega brata, koji se zvao Džanjo. Poslije majčine smrti, oba su kao djeca proveli jedno vrijeme na Riječkom Gradu i brigu o njima vodila je Savova prababa Make, koja je vjerovatno bila Bistrina majka. Make je doživjela duboku starost i umrla je u 105. godini života” („Zapisi”, IP „Vaša knjiga”, Beograd - „Pegaz”, Bijelo Polje, 2005). (Nastavlja se)

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

RADIO I TELEVIZIJA CRNE GORE raspisuje JAVNI KONKURS za imenovanje: DIREKTORA/ICE RADIJA CRNE GORE Uslovi za imenovanje direktora Radija Crne Gore: •državljanstvo Crne Gore; •prebivalište u Crnoj Gori: •najmanje pet godina radnog iskustva u medijima; •najmanje VII1- nivo kvalifikacija obrazovanja Kandidati za direktora Radija Crne Gore dužni su da uz prijavu na konkurs dostave: •nacrt programa razvoja i rada Radija Crne Gore za mandatni period ( do 3 strane); •Curriculim Vitae - CV; •fotokopija biometrijske lične karte; •dokaz o državljanstvu Crne Gore; •dokaz o prebivališta u Crnoj Gori; •dokaz o stečenom nivou kvalifikacija obrazovanja; •dokaz o radnom iskustvu; •uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. Mandat direktora Radija Crne Gore je 4 godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Kandidati za direktora Radija Crne Gore ne mogu biti: •poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; •lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada;

•funkcioneri političkih stranaka ( predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri ), za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; •lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa i sl., imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog lica moglo da dovede do konflikta interesa; •lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ih čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđeni za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude; •lica koja su bračni drugovi gore navednih lica ili se sa njima nalaze u srodstvu u prvoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini. Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova konkursa se dostavljaju poštom ili lično, u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati:ime i prezime, adresu, kontakt telefon). Prijave se dostavljaju na arhivi RTCG ,VI sprat, kancelarija 603 , u vremenu od 09:00h do 14:00h svakog radnog dana, pri čemu će se smatrati da je pismeno koje je poslato preporučenom pošiljkom primljeno na dan koji je naznačen u potvrdi o prijemu te pošiljke. Na poleđini koverte potrebno je navesti: “GENERALNOM DIREKTORU RADIO I TELEVIZIJA CRNE GORA Podgorica, Bulevar Revolucije 19 ( sa naznakom za JAVNI KONKURS za direktora RCG )” Uz prijavu na javni konkurs, potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje RTCG. Rok za dostavljanje prijava kandidata sa potrebnom dokumentacijom je 7 danaod dana objavljivanja javnog konkursa preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore od i traje do 23. 08.2021 godine, u skladu sa zakonom. Informacije u vezi sa konkursom se mogu dobiti od Službe pravnih i opštih poslova od ovlašćenog službenika za sprovodjenje konkursa na kontakt telefon: 069/240-912 u vremenu od 09:00h do 14:00h svakog radnog dana. O rezultatima javnog konkursa kandidati i javnost će biti obavješteni danom donošenja odluke o izboru. Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

RADIO I TELEVIZIJA CRNE GORE raspisuje JAVNI KONKURS za imenovanje: DIREKTORA/ICE TELEVIZIJE CRNE GORE Uslovi za imenovanje direktora Televizije Crne Gore: •državljanstvo Crne Gore; •prebivalište u Crnoj Gori: •najmanje pet godina radnog iskustva u medijima; •najmanje VII1- nivo kvalifikacija obrazovanja Kandidati za direktora Televizije Crne Gore dužni su da uz prijavu na konkurs dostave: •nacrt programa razvoja i rada Televizije Crne Gore za mandatni period ( do 3 strane); •Curriculim Vitae - CV; •fotokopija biometrijske lične karte; •dokaz o državljanstvu Crne Gore; •dokaz o prebivališta u Crnoj Gori; •dokaz o stečenom nivou kvalifikacija obrazovanja; •dokaz o radnom iskustvu; •uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. Mandat direktora Televizije Crne Gore je 4 godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Kandidati za direktora Televizije Crne Gore ne mogu biti: •poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; •lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada; •funkcioneri političkih stranaka ( predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri ), za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; •lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa i sl., imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog lica moglo da dovede do konflikta interesa; •lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ih čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđeni za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude; •lica koja su bračni drugovi gore navednih lica ili se sa njima nalaze u srodstvu u prvoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini. Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova konkursa se dostavljaju poštom ili lično, u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati:ime

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

i prezime, adresu, kontakt telefon). Prijave se dostavljaju na arhivi RTCG ,VI sprat, kancelarija 603 , u vremenu od 09:00h do 14:00h svakog radnog dana, pri čemu će se smatrati da je pismeno koje je poslato preporučenom pošiljkom primljeno na dan koji je naznačen u potvrdi o prijemu te pošiljke. Na poleđini koverte potrebno je navesti: “GENERALNOM DIREKTORU RADIO I TELEVIZIJA CRNE GORA Podgorica, Bulevar Revolucije 19 ( sa naznakom za JAVNI KONKURS za direktora TVCG )” Uz prijavu na javni konkurs , potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje RTCG. Rok za dostavljanje prijava kandidata sa potrebnom dokumentacijom je 7 danaod dana objavljivanja javnog konkursa preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore od i traje do 23. 08.2021 godine, u skladu sa zakonom. Informacije u vezi sa konkursom se mogu dobiti od Službe pravnih i opštih poslova od ovlašćenog službenika za sprovodjenje konkursa na kontakt telefon: 069/240-912 u vremenu od 09:00h do 14:00h svakog radnog dana. O rezultatima javnog konkursa kandidati i javnost će biti obavješteni danom donošenja odluke o izboru. Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

INDEL INŽENJERING DOO Adresa: BULEVAR DR IBRAHIMA KORISTOVIĆA 27A

Tel.: 020-601-195/067-344-196 Email: office@indel.me Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A INŽENJER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:office@indel. me ili putem pošte -informacije na telefon:067-636-654 2. RUKOVALAC/TELJKA GRAĐEVINSKIM MAŠINAMA, 1 izvršilac, na

određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:office@indel. me ili putem pošte -informacije na telefon:067-636-654

MONTECARGO AD Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA MAŠINOVOĐE/ KINJE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: PK Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o položenom stručnom ispitu na željeznici, dokaz o radnom iskustvu; 2. SPOLJAŠNJI/A NADZORNIK/CA U PODGORICI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Mašinovođa elektro-vuče Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o položenom stručnom ispitu na željeznici, dokaz o radnom iskustvu;

NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA CRNE GORE Adresa:Ulica Slobode br.2 Podgorica

Telefon 077 100 004 Email: snezana.pavlovic@montenegro.travel Objavljuje oglas za radno mjesto: 1.Stručni/na saradnik/ca za stratreško planiranje, istraživanje tržišta i statistiku

1 izvršilac na neodređeno vrijeme VSS- VII stepen 2 godine radnog staža znanje jednog stranog jezika rad na računaru iskustvo na sličnim poslovima prednost Potrebna dokumentacija: - prijava -fotokopija biometrijske lične karte - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - dokaz o radnom stažu koji se dokazuje dostavljanjem potvrde o radnom stažu, ugovora o radu, rješenja i sl. - dokaz o znanju stranog jezika - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti - ljekarsko uvjerenje Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se na adresu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore: ulica Slobode br.2 81000 Podgorica, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

BAR TEL.: 030/313-048

DOO SATO P.J. SUTOMORE Adresa: HERCEGOVAČKA 90 PODGORICA

Tel.: 068/344-000 Email: hr@satoresort.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Sutomore Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. BARMEN/KA-ŠANKER/ICA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Sutomore Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana

BUDVA TEL.: 033/402-556

CMM DOO Adresa: JADRANSKI PUT BB. BUDVA

Tel.: 068/010-817 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Budva

Poneđeljak, 16. avgust 2021. Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Potrebno:odgovornost, vrijednost, urednost

CV poslati na e-mail: lovcen.becici@ usdz.me

D.O.O. ANJA COSMETICS

MARKOVIĆ FINE CRAFT

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

Adresa: ROZINO BB

Adresa: 18. JULA BR. 4

Tel.: 068/402-602 068/080-140 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Budva Uslovi: Prodavac (III SSS i KV), Trgovački tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 15 dana

Tel.: 067/210-900 Email: zeljko.vladov@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI RADNIK/CA, 8 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Prioritetna grupa - ženske osobe

DOO MONTENEGRO PEPE CETINJE Adresa: Cetinje

Tel.: 067/888-878 067/202-081 Email: lovcen.becici@usdz.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA U PEKARI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: CV sa slikom poslati na email: lovcen.becici@usdz.me

JU LOVĆEN BEČIĆI Adresa: BAJOVA 2

Tel.: 041-233-700 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U VEŠERAJU, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: CV sa slikom poslati na mail:lovcen.becici@usdz.me Mjesto rada -odmaralište Rafailovići

ZDRAVSTVENA USTANOVA ORDINANCIJA ZA UHO, GRLO I NOS OTORINA PRIMA - BUDVA Adresa: SLOVENSKA PLAŽA,KORZO

Tel.: 033/453-443 069/635-688 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Medicinska sestra, Položen stručni ispit, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 30 dana

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JU LOVĆEN BEČIĆI Adresa: BAJOVA 2

Tel.: 041-233-700 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/ICA U VEŠERAJU, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena:

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO

Tel.: 067/232-015 Email: suzana.petrovic@palmonbayspa.com Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 5 dana

KOTOR TEL.: 032/325-732

JZU DOM ZDRAVLJA KOTOR Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/334-537,032/334-540 Email: domzdrpravna@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Kotor Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavatai i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

SPECIJALNA BOLNICA ZA PSIHIJATRIJU ZU Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/330-920 Email: pravna@psihijatrijakotor.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, 6 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa svi kandidati moraju posjedovati i posebne uslove i to:

-Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita, -VI nivo kvalifikacije obrazovanje, -Fakultet zdravstvenog usmjerenja, -položen stručni ispit ili -srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita ili više stručno obrazovanje u obimu od 120 (CSPK) kredita, -IV nivo kvalifikacije obrazovanja ili V nivo kvalifikacije obrazovanja, -Srednja ili Viša medicinska škola i -položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: 1.Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), 2.Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kadnidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci), 3.Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nisu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), 4.Original Uvjerenje o položenom stručnom ispitu (ili ovjerena fotokopija Uvjerenja), 5.Original Diplomu ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (ili ovjerena fotokopija Diplome ili Uvjerenja) i 6.Radnu biografiju (CV – Cirriculum Vitae). Kandidati koji ispunjavaju uslove javnog oglasa podliježu obaveznoj provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, svi kandidati će biti naknadno obaviješteni. Potrebna dokumentacija se dostavlja u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta za koje se konkuriše) na adresu: ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” Kotor Jadranska 118 – Dobrota, 85 330 Kotor Kontakt osoba: mr Filip Mihailović Telefoni: 032/330-920 i 032/330-921 E-mail: pravna@psihijatrijakotor.me Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavatai i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JZU DOM ZDRAVLJA ,,BOŠKO DEDEJIĆ“ MOJKOVAC Adresa: ul.Njegoševa b.b.

Tel.: 050/472-165 Email: jzudzmojkovac@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: USLOVI: Visoko obrazovanje u obimu 240( CPSK-a) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet društvenih nauka, smjer za psihologija, položen stručni ispit.

Potrebna dokumentacija: -prijava na oglas, -diploma o završenom fakultetu, smjer za psihologiju, u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome i rješenje o izjednačavanju kvalifikacije, -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta - izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci). Svi dokazi moraju biti dostavnjeni u originalu ili ovjerenoj kopiji Neblagovremena i nepotpuna prijava neće se razmatrati.

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE A.D. PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 441-356 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK U STANICI MOJKOVAC /TREBALJEVO,MIJATOVO KOLO/, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Tehničar željeznickog saobraćaja (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Odgovarajuća zdravstvena grupa Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

META MATE DOO Adresa: PIPERSKA B.B. LAMELA 6 STAN 12

Tel.: 067-089-280 Email: mirsad.bajramovic@metamatemm.com Oglašava potrebu za: 1. DOSTAVLJAČ/ICA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Prijave slati na: jobs@metamatemm.com

TIVAT TEL.: 032/674-585

PRIVATNA PREDŠKOLSKA USTANOVA KREATIVNA ČAROLIJA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Adresa: Donja Lastva b.b.

PORTAL POBJEDE

Tel.: 068/10-035 Email: krativanacarolija.cg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: Vaspitač predškolske djece, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €. Tel. 067/821-067 1 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €. Tel. 067-821-067 2 IZDAJEM jednosoban, klimatizovan stan u stambenoj zgradi, visočije prizemlje na Starom Aerodrumu u blizini Volija, Arome i univerziteta Mediteran. Tel. 068/410-396 3

UslUgE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5 POTREBNI volonteri i promoteri za pripremu serija MMA turnira biciklističkih trka i izložba nekretnina. Tel.069/579-275 6

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

UMRLICE

Sa dubokom tugom zbog preranog odlaska, opraštamo se od našeg voljenog supruga i oca

Sa tugom se opraštamo od dragog brata

BAĆKA RADUNOVIĆA Tvoj iznenadni odlazak nas je mnogo pogodio. Sa velikom ljubavlju čuvaćemo te u našim srcima. Porodica pok. strica ZARIJE RADUNOVIĆA 926

MILIVOJA BARA RADUNOVIĆA Bio si naš stub, oslonac i snaga, naš temelj i zvijezda vodilja. Toplina Tvog srca i Tvoje duše grijaće nas zauvijek. Bićemo hrabre i jake, baš kao što si nas Ti učio. Mir Tvojoj plemenitoj duši, Tajo. Volimo Te najviše,

Posljednji pozdrav našem dragom bratu od ujaka Tvoje SLAVICA, MARIJA i ALEKSANDRA

BARU RADUNOVIĆU

od MARKA, MARINE i SLAVICE sa porodicama

928 Posljednji pozdrav našem

927 Dragom kumu

MILIVOJU BAĆKU RADUNOVIĆU

STOJANU KOVAČEVIĆU Tvoj život, prožet čašću i dostojanstvom, kao i nezaboravni odnos prema nama, zaslužuju zahvalnost i trajni pijetet prema tebi. Mir sjenima tvojim!

Zauvijek ćemo Te pamtiti po neizmjernoj dobroti, plemenitosti i ljubavi koje si nam nesebično pružao. Hvala Ti za najljepše uspomene, koje će uvijek podsjećati na bol zbog Tvog preranog odlaska. Počivaj u miru, vječiti mladiću. Volimo Te,

Tvoji MARIJA i NIKOLA

DRAŽEN i DRAGANA STIJEPOVIĆ 921 929 Posljednji pozdrav bratu

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg dragog i voljenog

STOJANU Živkovom KOVAČEVIĆU od BORA i ŽARKA sa porodicom

BARA RADUNOVIĆA

925 Posljednji pozdrav sestriću

Ožalošćena porodica ĐELOVIĆ

STOJANU Živkovom KOVAČEVIĆU od NEŠA i BEBE 924

930

Posljednji pozdrav dragom ujaku i đedu

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

STOJANU Živkovom KOVAČEVIĆU Nikada te nećemo zaboraviti. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

DRAGICI MILJANIĆ Vječno hvala za svu ljubav i dobrotu što si nam nesebično dala. Sin RAJO, snaha SLAĐANA, unučad MAKSIM, BOŠKO i NIKOLETA

Sestrići DRAGAN i ZORAN VULEVIĆ sa porodicom 923

886

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Sa nevjericom i bolom usljed iznenadnog rastanka opraštamo se od našeg brata, đevera i strica

Posljednji pozdrav dragom

BELOM LUČIĆU

MILIVOJE RADUNOVIĆ

BAĆKA RADUNOVIĆA

Ostali smo bez dobrog čovjeka i velikog prijatelja.

Lijepa sjećanja na naše višedecenijsko prijateljstvo neće izblijeđeti tvojim iznenadnim odlaskom. Ostaćeš u najljepšem sjećanju mene i moje porodice. BEBAN KOSTIĆ sa đecom 891

Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo od zaborava drage uspomene na njega.

Posljednji pozdrav DRAGAN PEJOVIĆ sa porodicom

913

MILENKO, JADRANKA, JOVAN, VIŠNJA i VLADO

BELI LUČIĆ

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg dragog

Dobri Beli, sve si iznenadio, počivaj u miru. Zet ALEKSANDAR VUKADINOVIĆ sa porodicom 904 Добром другу и пријатељу

BARA

919

U njegovoj dobroj i mekoj duši uvijek je bilo puno nježnosti i tople pažnje za sve nas. Kao takav ostaje zauvijek u našem sjećanju.

Posljednji pozdrav dragom

914

Porodica pok. strica DUDA RADUNOVIĆA

БЕЛОМ

Sa nevjericom i tugom opraštamo se od voljenog

BARU

DRUŠTVO IZ „ FAMELJE“, BORO, KIJO, ZORAN, ČEDO, KOKAN, ROKI, RAJKO, ŽIŽA, KUBA i BRANKO

916

910

ЋИРО И ВЕСКО

Посљедњи поздрав драгом куму

BARA Sa ponosom ćemo te pominjati a tvoju dobrotu i vedar duh nikad nećemo zaboraviti. Počivaj u miru. 915

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Посљедњи поздрав.

Stric BANJO RADUNOVIĆ sa porodicom

БЕЛОМ

Posljednji pozdrav našem dragom

Био си оличење људске племенитости, братске љубави и поштовања те зато пребрзо и оде за братом Мошом. Нека твоја добра душа почива у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

BARU RADUNOVIĆU DEJAN BAJIĆ sa porodicom

BARU Beskrajno tužni zbog tvog preranog odlaska. Ostaješ nam u najljepšem sjećanju, vedar i nasmijan.

МИШКО и МИЛА МИЛОВИЋ

MOMO sa porodicom 917

931

Posljednji pozdrav bratu, prijatelju, ujaku i đedu

Dragom,

920

Posljednji pozdrav

STOJANU Živkovom KOVAČEVIĆU Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

BARU S poštovanjem i ponosom sjećaćemo se tvog vedrog duha.

BELOM LUČIĆU

Sestra SLAVKA i zet BRANKO VULEVIĆ - GALJO sa porodicom 922

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

KAJO sa porodicom

932

S poštovanjem, MANUELA 918

28 Oglasi i obavještenja Dana 15. avgusta 2021, iznenada u 65. godini, preminuo je naš voljeni suprug, otac, brat, stric

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Posljednji pozdrav kumu i prijatelju

MILIVOJE BARO RADUNOVIĆ

Posljednji pozdrav kumu i prijatelju

MILORADU LUČIĆU

BRANO MIĆUNOVIĆ sa porodicom

BOŽO MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Saučešće primamo 16. avgusta u periodu od 10 do 13 časova, u kapeli na seoskom groblju u Farmacima, gdje će se obaviti i sahrana.

Ožalošćeni: supruga SLAVICA, ćerke MARIJA i ALEKSANDRA, brat MILENKO, snaha JADRANKA, bratanić JOVAN, bratanična VIŠNJA, porodice RADUNOVIĆ, ĐELOVIĆ i VULANOVIĆ

900

895

896

Posljednji pozdrav

MILIVOJE – Baro RADUNOVIĆ Mili zete, otišao si na posljednje putovanje bez ijedne riječi i ostavio svoje najmilije da tuguju za tobom. Uvijek ćeš biti dio naših života. MILAN, DARA, ALEKSANDAR i ANDRIJANA 907 Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MILORADU LUČIĆU

S poštovanjem,

DANILU MARKOVIĆU Dobri moj ujo, počivaj u miru pored tvog Đukija i tvojih roditelja. Hvala ti za neizmjernu ljubav koju si mi uvijek pružao. Zauvijek ćeš ostati u mom srcu. 905

SAVA VUJOVIĆ

SAVA GRBOVIĆ

Tvoja SENKA sa djecom

Posljednji pozdrav našoj divnoj, dragoj snahi

898

897

VESNI RADONJIĆ

Тужним срцем јављамо да је 15. августа 2021. послије тешке болести у 69. години преминуо наш драги Dana 15. avgusta 2021. poslije duže i teške bolesti u 95. godini preminula je naša draga

NEVENKA i ZORAN RADONJIĆ sa porodicom

СТОЈАН Живков КОВАЧЕВИЋ OLGA Zarije VUKAŠINOVIĆ rođena Radulović Shodno epidemiološkoj situaciji, krećemo u 11 časova sa gradskog groblja Čepurci 16. avgusta na mjesno groblje Srpska - Zeta, gdje će se i obaviti sahrana

906

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Ožalošćeni: suprug ZARIJA, sestra JEVROSIMA - JEŠA, đever BLAŽO, jetrva STANKA, đeveričići ĐORĐIJE i ZARIJA, sestrična MARIJA, sestričići, sestrične, đeverične, zaove, zaovične i ostala rodbina VUKAŠINOVIĆ i RADULOVIĆ 912

Саучешће примамо у породичној кући 15. августа и 16. августа до 13 часова, када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу Српска. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени : кћерке ЛИДИЈА и ДАНИЈЕЛА, син АЛЕКСАНДАР, снаха МИЛИЦА, сестра СЛАВКА, сестрићи ДРАГАН и ЗОРАН,унучад АНЂЕЛА, МИЛОШ, ТЕОДОРА, ФИЛИП, ПАВЛЕ, ЈОВАН и СЛОБОДА и остала родбина

911

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Posljednji pozdrav

Dana 14. avgusta umrla je u 82. godini naša voljena Obavještavamo da je

NADA Gradimirova RANĐELOVIĆ rođena Leposavić

MILORADU LUČIĆU

LINO Deda TUNA preminuo nakon kraće bolesti 12. avgusta 2021. u 67. godini. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli u Tuzima, 16. avgusta od 17 do 22, kao i u utorak, 17. avgusta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Tuzima.

S poštovanjem,

Ožalošćeni: supruga TRINGA, sin RAFAEL, kćerke RAJMONDA i ROZALINA, snaha RITA, braća LEON, LUIĐ i LORENC, sestre VILMA, VIOLETA i ALBINA unuci, unuke, kao i ostala rodbina porodice TUNA 881

Sahrana je obavljena 15. avgusta 2021. godine u 14 časova na mjesnom groblju u Zagoriču.

Ožalošćeni: ćerka DRAŽENKA, brat STRAŠIMIR LEPOSAVIĆ, sestra JELA FATIĆ, unuke SNEŽANA i DRAGANA, unuci STEFAN i PETAR ĆULAFIĆ, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične i ostala rodbina

882

DRAGAN GRUJIČIĆ Posljednji pozdrav dragoj kumi Дана 15. августа 2021. године изненада је испустио своју племениту душу наш вољени

899

DRAGICI Nikolinoj MILJANIĆ ИВАН Жарков ТАДИЋ

Dana 14. avgusta 2021. preminula je u 69. godini naša voljena

1978–2021.

Саучешће примамо у градској капели Даниловград, 15. августа 2021. године од 14 до 16 часова и 16. августа од 9 до 10 часова, након чега крећемо за родно мјесто Смријечно – Пива, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова у породичној гробници.

VESELINKA – VESNA Dušanova JOVOVIĆ rođena Đurović Saučešće primamo 15. avgusta od 11 do 14.30 časova u gradskoj kapeli u Danilovgradu, nakon čega će se u 15 časova obaviti sahrana na mjesnom groblju Jelenak – Danilovgrad.

Pamtićemo te po poštenju, plemenitosti, po dobronamjernoj ljudskoj riječi i savjetu. Neka ti je laka ova Crnogorska zemlja koju si neizmjerno voljela i kojom si časno hodala. 890

BEBAN KOSTIĆ sa đecom

Посљедњи поздрав вољеној мајци, ташти и баки

Ожалошћени: отац ЖАРКО, мајка ЗОРКА, сестре ТАЊА, БОЈАНА и ИВАНА, ђевојка ИЛДА, стрина ДАРА, ујаци ВУКОМАН, ВУКСАН, МИЛАДИН, КОСТАДИН и МИЛАН, тетке ВИДА, ЗАГОРКА и ДАНИЦА, брат од стрица МИЛЕНКО – МИЈО, сестре од стрица НЕВЕНКА, НАДА, ВЕСНА и ГОРДАНА, сестрић, сестричне и остала многобројна родбина 888

ДРАГИЦИ МИЉАНИЋ

Dana 14. avgusta 2021. umro je

Са неизмјерним болом чуваћемо успомену на твој драги лик.

Ožalošćeni: suprug DUŠAN, sinovi MILOSAV - MIŠKO i MILADIN, ćerke ZORICA i SLAĐANA, brat VESELIN, sestre VERA i MILKA, đever MIJAJLO, zaova KOSA, snaha SUZANA, unučad KRISTINA, DARKO, RAKO, MARKO, DAVOR i KONSTANTIN, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina JOVOVIĆ i ĐUROVIĆ

Кћерка СЛАВИЦА, зет БОРО, унучад ВАСИЛИЈЕ, ЈЕЛЕНА и БОЈАНА, праунучад МИЛОШ и ДАНИЦА 892

MILENKO Rakov RAIĆEVIĆ

873

Posljednji pozdrav dragom sestriću

Obavještavamo rodbinu, kumove, drugove, prijatelje i poznanike, da je po želji pokojnika sahrana obavljena 15. avgusta u krugu porodice. Дана 15. августа 2021. послије краће болести у 79. години преминуо је наш драги и вољени

RAJKU PEČURICI

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sinovi RAJKO i ZDRAVKO, snaha ANKI, unuka FELICIJA, sestra IKA i ostala rodbina

od ujaka MILANA JOVIĆEVIĆA sa porodicom

РАДОСАВ – МИЛОШ пок. Рада БАНИЋЕВИЋ Сахрана драгог нам покојника обавиће се у понедјељак, 16. августа у 17 часова на гробљу код Цркве Св. Спиридона у Ђеновићима. Опјело ће се одржати на мјесном гробљу у Ђеновићима од 16.30 часова до момента сахране.

902

908 Posljednji pozdrav našem voljenom bratu

Дана 14. августа 2021. у 95. години преминула је наша вољена

Ожалошћени: супруга ЈЕЛЕНА, син ДРАГАН, ћерка БРАНКА, брат БОЖИДАР, сестре ЉУБИЦА, БОЖАНА, СТАНА и МИРЈАНА, снахе, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

RAJKU PEČURICI

903

ДРАГИЦА Николина МИЉАНИЋ Сахрана наше драге покојнице је обављена 15. августа у кругу уже породице на гробљу у Кочанима.

DARI PEJOVIĆ Tvoja dobrota i pažnja koju si nam pružala nedostajaće nam. Hvala ti za sve.

Ожалошћени: син РАЈО, шћер СЛАВИЦА - ЊАЊА, снаха СЛАЂАНА, пасторци МИЛИВОЈЕ - ГАГА и МИЛОРАД - ЗЕКО, ЉИЉА и ДУШКА, брат ДУШАН – ДУЈО, ђевер МИЛОШ, јетрве, ђеверичићи, ђеверичне, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна породица МИЉАНИЋ и РОГАНОВИЋ

JOVAN TODOROVIĆ sa porodicom 872

od NENA, IVICE i NATAŠE

рођена Рогановић

Posljednji pozdrav

885

909

30 Oglasi i obavještenja Tužni se opraštamo od

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Срећице моја, осамнаест година без тебе, анђеле. Туга и жеља иста, вјечна младости моја

Двадесет четири године од кадa је отишао

МИЛОЈЕ – МИШКО УЉАРЕВИЋ

БОГДАН УЉАРЕВИЋ

26. 10. 1980 – 16. 8. 2003.

MIŠKA KRIVOKAPIĆA

Bila je privilegija imati za prijatelja takvog časnog, dobrog i iskrenog čovjeka.

Tužno sjećanje na voljenog brata

BRANKA Batrićevog GARDAŠEVIĆA 16. 8. 2017 - 16. 8. 2021.

Након Мишковог одласка, шта теби да кажем? Само би ти знао да вријеме не помаже. Са тугом и невјерицом, Мајка и супруга РАДА

Uvijek ću te se sjećati, sa ponosom pominjati i po dobru pamtiti. Počivaj u miru, brate moj.

879 Вољеном

S ljubavlju, Sestra BILJANA GOLUB sa porodicom

VELJO, VESNA, MATIJA i DAVID JAUKOVIĆ

МИШКО УЉАРЕВИЋ

876

Осамнаести тужни поздрав. Тетка МИКИЦА

878

887

Tužno sjećanje na našeg voljenog

Данас је 18 година од када те нема, једини мој брате

Dana 14. avgusta 2021. poslije kraće i teške bolesti u 66. godini preminuo je naš dragi i nikad prežaljeni

МИКЕЛИ

BRANKA Batrićevog GARDAŠEVIĆA

Бол не пролази, али љубав и понос су вјечни.

RADE - RAJKO Velišin PEČURICA

889

16. 8. 2016 – 16. 8. 2021 Sahrana našeg dragog pokojnika će se obaviti 15. avgusta u selu Trnovo - Virpazar u 16 časova na seoskom groblju.

Ožalošćeni: supruga SLAVICA, sin STEFAN, kćerka JELENA, unuk MATEO, sestra RAJKA, stric MITAR, tetke ĐILA i MILEVA, ujak MILAN, ujne BOSA i VERICA, bratanična TAMARA, snaha BRANKA, sestrić ZORAN, sestrične ZORICA, MARIJA i ANA, brat i sestra od stričeva, braća i sestre od tetaka, braća i sestre od ujaka, zetovi MIHAL i VANJA i ostala mnogobrojna rodbina PEČURICE, JOVIĆEVIĆ, MLADENOVIĆ i TRPKOVSKI

RADMILA RADUNOVIĆ

POMENI Deset godina od smrti

Hvala za divne godine kojima si uljepšao naše živote. Hvala za svu dobrotu, podršku i ljubav koju si nam nesebično pružao. S ljubavlju,

Zauvijek tvoje ćerka MIA i supruga VJERA

Tvojim odlaskom ostali smo bez velike ljubavi, pažnje i dobrote koju si nam pružala. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i zaslužuješ našu vječnu zahvalnost i poštovanje.

883

16. 8. 2017 - 16. 8. 2021.

Твоја КРИСТИНА

BRANISLAV, PETAR i DRAGANA sa porodicama

877

Našem voljenom

devet godina od smrti 884

MUHAMED – MEDO MUČIĆ

LJUBU ĆOROVIĆU

FAHRIJA MUČIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Vas.

LJUBO ĆOROVIĆ

Supruga i snaha BEKA, sinovi i unuci MIKO, EMIL i ELVIR, kćerke i unuke MIRSADA i ELVIRA

Čuvamo te od zaborava.

880

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene sa tobom. Tvoja dobrota i ljubav je svuda oko nas. S nama si i bićeš dok smo živi. Čuvamo te od zaborava.

Dvije su godine od smrti našeg

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me 1111

FIZIKALNA JEDINICA DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ

Tvoji DRAGNIĆI: VERA, BOŠKO, DRAGAN, VESNA, DAVID i UNA

LJUBA Vrijeme prolazi ali bol i tuga za tobom ostaju. S ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. LJILJANA, MILETA i MILICA RAŠKOVIĆ 901

875

874

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. avgust 2021.

Dvije godine otkad sa nama nije naš jedini, voljeni

LJUBO ĆOROVIĆ

Vrijeme prolazi. Bol ne prestaje. Stoički i dostojanstveno nosimo RANU NAŠU, koja je spakovana u našim srcima dok smo živi. U svakom pokretu, u svakom pogledu si sa nama, Anđele naš.

Otac NENAD, majka JELENA, sestre MILENA i MARIJA

893

Prođoše dvije godine od kako nas Bog nepravedno kazni i povede pod svoje okrilje prvo radovanje i temelj naše kuće našeg voljenog

LJUBA Nenadovog ĆOROVIĆA

Mili naš Ljubo, sve riječi i sve priče nemaju moć da opišu svu našu bol, suze i vrisak do neba za tobom. Rode mili, šta da ti kažemo i poručimo bez da ćemo biti uvijek sa tobom svuda i na svakom mjestu ponosni na tvoju divnu mladost i vrline koje su baštinili i naši gordi preci.

Vole te za sve dane i vremena tvoji BATKO, VEKI, NINA, SONJA I ČEČO

894

Marketing

Poneđeljak, 16. avgust 2021.