Dnevni list Pobjeda 21.11.2021.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 21. novembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20120 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Predstavnici dijaspore oštro kritikovali namjeru vlasti da izmijeni Zakon o saradnji sa iseljenicima, poručuju da ih je klerikalna Vlada osnažila i ujedinila

Pružiće otpor urušavanju Crne Gore » Mihailo Mandić: Vlast izuzetno dobro planira put nestanka građanske Crne Gore » Emira Ličina: Ovo je još jedan udar na iseljenike, cilj je razbijanje crnogorskih zajednica » Đurica Mićunović: Niko nikada ne može odvojiti bilo koju dijasporu od njene matice » Murat Julević: Na sve načine pokušavaju da nas eliminišu iz naše postojbine STR. 6. i 7.

Pljevaljska policija uhapsila je Zorislava Lekovića (52) koji je juče u tom gradu fizički nasrnuo na aktivistkinju Sabinu Talović, a osim toga, po osnovu nacionalne pripadnosti vrijeđao dvije osobe i upućivao im prijetnje. Brzom intervencijom policije ovo lice je lišeno slobode, a s obzirom na to da je pružalo aktivan otpor, upotrijebljena su sredstva prinude – navode iz policije.

Leković je crnogorskoj javnosti postao poznat u junu ove godine, kada je prodefilovao sa četničkim barjakom pored Husein-pašine džamije u Pljevljima. Bivši član paravojnih formacija „Panteri“ tada je kažnjen prekršajno. Prema svjedočenju Pljevljaka, Leković je i juče paradirao gradom sa trobojkom. Nevladina organizacija Crnogorski ženski lobi zatražila je juče od državnih organa da hitno pruže punu bezbjednosnu zaštitu aktivistkinji Sabini Talović i njenoj porodici. Iz Bošnjačke stranke su ocijenili da je najnoviji incident u Pljevljima nastavak zastrašivanja bošnjačkog naroda, navodeći da neće pristati da pripadnici četničkih pokreta ugrožavaju slobodne građane.

STR. 9.

Pare idu direktno u mantiju, korupcija cvjeta

Bez stida

STR. 11.

I.M.

S. VASILJEVIĆ

Ućutite, ministarko zdravlja, makar onaj jedan minut zbog pijeteta prema žrtvama kovida. I ne brinite, cipela u poneđeljak više neće biti kada dođete na posao, predate su Crvenom krstu.

Ali pamtite onu sliku i probajte da se suočite sa onim što ste činili, razmislite kolika je Vaša odgovornost za smrt više od 2.230 ljudi. Ako u Vama više ima humanosti i empatije. Ili se sve svelo na odbranu fotelje?

Politički analitičar Zlatko Vujović o aktuelnim dešavanjima na političkoj sceni

Nova većina riješila bi političku krizu STR. 2. i 3.

» Piše: Kaćuša KRSMANOVIĆ

Leković napadao građane i policiju

AKTUELNO: SPC ne plaća porez i pere novac kroz građevinske poslove u Srbiji, istu matricu koristi i u Crnoj Gori

D. M.

KOMENTAR

PLJEVLJA: Uhapšen bivši član paravojnih formacija „Panteri“ dok je divljao po gradu sa četničkim barjakom

STR. 7.

2

Politika

Neđelja, 21. novembar 2021.

Bivša ministarka i profesorica objasnila zašto su nam važne integracije

Đurović: Članstvo u EU nam treba da bi vlada bila odgovornija

PODGORICA – Građanski pokret Ura i Socijaldemokratska partija dvije su stranke sa najvećim koalicionim kapacitetom i imaju odličnu poziciju da u narednim godinama podstaknu ostvarivanje proevropske perspektive. Demokratska partija socijalista, da bi bila predvodnik parlamentarne većine, mora da okonča unutarstranačke reforme, a Demokrate i Demokratski front su politički subjekti koji zbog svog djelovanja u prethodnom periodu, ali i ideološkog usmjerenja, imaju najmanji koalicioni potencijal. To je, u razgovoru za Pobjedu, ocijenio politički analitičar Zlatko Vujović.

Stvaranje nove bi rješenju poli

On je istakao da je ideja stvaranja nove parlamentarne većine najizgledniji scenario koji bi vodio razrješenju političke krize, ali i naglasio da to ne znači da bi DPS, iako pojedinačno najjača partija, bio predvodnik u tom bloku.

Gordana Đurović

Na pitanje da li Crna Gora može ubrzati proces ulaska u EU, Đurović je odgovorila da smatra da bi mogla kada bi se „mi malo više usaglasili i organizovali, naša prednost je to što smo mala država, koja se sa 620.000 stanovnika može urediti“.

PODGORICA- Evropska unija nam treba iz dobro poznatih razloga, od pomirenja preko vlasničkih prava, migracija, energetike, tržišta, obrazovanja do svih drugih segmenata koji se uključuju u svakodnevni život svih građana. EU nam treba i da imamo učinkovitije vlade jer nas uči kako da planiramo razvoj i da ne moramo da budemo loših javnih finansija, da imamo jaču administraciju –kazala je bivša ministarka za evropske integracije i profesorica Gordana Đurović. Ona je u Bijelom Polju, u prostorijama „EU info kutka na sjeveru Crne Gore“ održala trening na temu priključivanja Crne Gore EU. Đurović se prvo osvrnula na termine za koje joj se čini da se malo miješaju, govorila je o procesu u stabilizaciji pridruživanju, članovima 17 i 18 koji govore procedure pregovaranja međunarodnih ugovora kada pregovara EU ispred država članica, izvoza i uvoza koji nam je omogućen u EU. -Ja sam 2007, 2008, 2009. i 2010. godine kada je crnogorska administracija jako dobro radila doživjela kao izuzetno priznanje naše države kada smo potpisali sporazum o stabilizaciji.

Evropska unija je sad morala zaigrati na to da ona traži podršku građana, da građani prepoznaju evropske vrijednosti. Evropska unija nije idealna, nije bajka, Evropska unija nam treba iz dobro poznatih razloga, od pomirenja preko vlasničkih

Politički analitičar Zlatko Vujović o aktuelnim dešavanjima na politič

prava, migracija, energetike, tržišta, obrazovanja do svih drugih segmenata koji se uključuju u svakodnevni život svih građana. EU nam treba i da imamo učinkovitije vlade jer nas uči kako da planiramo razvoj i da ne moramo da budemo loših javnih finansija, da imamo jaču administraciju. Možemo naučiti nešto iz raznih zemalja, npr. od Turske smo mogli naučiti da ne možemo prečicom ništa postići. Mi bi bili doprinos evropskim kontrolama granica i mnogim drugim stavrima koje su danas važne, kazala je predavačica Gordana.

Na pitanje prisutnih da li Crna Gora može ubrzati proces ulaska u EU, Gordana je odgovorila da smatra da bi mogla kada bi se mi malo više usaglasili i organizovali, te da je naša prednost je to što smo mala država od 620.000 stanovnika.

Projekat „EU info kutak na sjeveru Crne Gore“ u Bijelom Polju sprovodi NVO MMNE, a finansijski je podržan kroz javni poziv OCDa u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE. Projekat OCD-a u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa njemačkom fondacijom „Friedrich Ebert“ (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore.

R.P.

REFORME

DPS jeste predvodnik opozicije, ali, kako Vujović smatra, da bi bio predvodnik vladajuće većine potrebno mu je još vremena i odlučnosti da okonča započete unutarstranačke promjene.

- Veliko je nepovjerenje prema DPS-u, ne samo na unutrašnjoj parlamentarnoj sceni već i među zapadnim partnerima, ali i strah da njihov povratak vodi povratku na staro. Što prije DPS shvati da nema povratka na staro, i uvjeri druge partnere da sve rade unutar partije da se pokaže da, po svojoj sadržini i personalnom kapacitetu izrasta u novu partiju, to će prije biti poželjan partner – istakao je Vujović.

Eventualna manjinska vlada, dodao je, bila bi nova šansa za transformaciju ove partije, ali ne i „carte blanche“ za povratak na staro.

- Crnoj Gori je potrebna smjena generacija političkih lidera na svim nivoima, kako u staroj, tako i u novoj vlasti.

Građanima treba nova politička ponuda, koja ne znači automatski nove partije, već nove ljude, stručne, hrabre,

Aktuelni saziv parlamenta

Vujović je ocijenio da SDP kao nesporno građanska, procrnogorska i proevropska može biti stožer manjinske vlade, što joj otvara prostor ne samo da se konsoliduje na političkoj sceni, već i da snažno ojača podršku birača od integriteta, koji moraju da naprave široki društveni dogovor koji će nas izvući iz sadašnje političke i institucionalne krize – kategoričan je.

Sa druge strane, posljednja politička dešavanja, naglasio je Vujović, otvorila su veliki prostor za Socijaldemokratsku partiju koja je prošla kroz velike izazove nakon što je napustila koaliciju sa DPSom 2016. godine, ali i uspjela da preživi i u opozicionim

Predsjednik Socijalističke narodne partije kazao da su vjerovali premijeru, ali da dogovori nijesu poštovani

Joković: SNP je za izbor nove vlade

Vladimir Joković

PODGORICA – Socijalistička narodna partija bila je i sada je za izbor nove vlade – kazao je njen predsjednik Vladimir Joković, poručujući da je aktuelna situacija posljedica neispunjenog dogovora premijera i vladajuće većine.

Joković je, u Jutarnjem programu Televizije Nikšić, rekao da su „vjerovali premijeru, ali

dogovori nijesu poštovani“.

- Kada je premijer predložio rekonstrukciju, saglasili smo se u cilju što efikasnije državne uprave. Vlada se odmetnula od parlamenta, premijer je rekao da su građani izabrali Vladu, a nju su izabrale političke partije. Vjerovali smo premijeru, ali dogovori nijesu ispoštovani pa imamo ovakvu situaciju – poručio je Joković.

R. P.

klupama.

- Kao nesporno građanska, procrnogorska i proevropska, ova partija može biti stožer manjinske vlade, što joj otvara prostor ne samo da se konsoliduje na političkoj sceni, već i da snažno ojača podršku birača – kazao je Vujović.

Za razliku od Ure, dodao je, Socijaldemokratska partija nije nikad kalkulisala oko nacionalnih interesa, pa čak i kada joj je to donosilo nega-

PODGORICA – Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša podnio je deset amandmana na prijedlog deklaracije i preporuka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore.

Mugoša, kroz amandmansko djelovanje, predlaže da se u tekstu deklaracije i preporuka POSP-a navede „činjenica da su neslaganja izvršne i zakonodavne vlasti usporila reformski rad“.

Predlaže i da se doda nova tačka koja glasi: „Poziva na široki politički konsenzus oko imenovanja članova Tužilačkog savjeta, koji je ključan za sprečavanje politizacije savjeta i neprimjereni politički uticaj na njega“ – saopšteno je iz SD-a.

Mugoša u više amandmana predlaže da se ispred riječi dijalog dodaju riječi „širok me-

Zlatko Vujović

tivne poene.

- Ura i SDP imaju odličnu poziciju da u narednim godinama podstaknu ostvarivanje proevropske perspektive, ako izbjegnu zamke klijentelizma i nepotizma u koje su sve partije koje su došle do vlasti upadale – rekao je.

Komentarišući poziciju Građanskog pokreta Ura, naš sagovornik je kazao da su oni stranka ne samo sa najvećim koalicionim, već i ucjenjivač-

Poslanik SD-a traži dopun za stabilizaciju i pridruživa

Mugoša p deset ama đupartijski“, odnosno da se dodaju riječi „međupartijski konsenzus“.

- U dijelu koji se odnosi na ljudska prava, amandmanom poslanika SD-a predlaže se da se nakon riječi pozivajući na adekvatnu primjenu zakona o partnerstvu lica istog pola ne stavlja tačka nego dodaju riječi „koja podrazumijeva i neophodnost usaglašavanja drugih zakona sa navedenim zakonom“ – navodi se u saopštenju.

Politika

Neđelja, 21. novembar 2021.

čkoj sceni

e većine vodilo litičke krize

3

Naredne sedmice trebalo bi da počnu razgovori predstavnika parlamentarne većine o rješavanju političke krize, DF nudi konačnu platformu

Koalicija većine sa manjinskim partijama nije vjerovatna Vujović je ocijenio i da partije nacionalnih manjina ne mogu napraviti koaliciju sa sadašnjom parlamentarnom većinom, već da je mnogo realnija opcija formiranje manjinske vlade.

Nju bi, dodao je, predvodila Ura sa manjinama, a bila bi podržana i od DPS-a.

- Naravno, ne treba isključiti mogućnost da još

kim kapacitetom, zbog čega, naglasio je, ne čudi njihova otvorenost i za formiranje manjinske vlade.

- Ova partija je uspjela, ako zanemarimo moć SPC-a u formiranju i upravljanju Vladom, da bude najuticajnija partija u vladajućoj većini, iako ima najmanji broj poslanika. Sadašnja politička situacija im daje prostor da promijene vladajuću većinu i stabilizuju biračku podršku koja im je čvrstom saradnjom sa SPC-om poljuljana – ocijenio je Vujović.

Za stvaranje nove parlamentarne većine, smatra, imaju puno opravdanja, s obzirom na nefukcionalnu vladu i nestabilnu parlamentarnu većinu.

NEPODESNI PARTNERI

Oni koji su smanjili svoj koalicioni kapacitet, naveo je, su Demokrate. Događajima na Cetinju i činjenicom da njihova lojalnost SPC-u i njenoj programskoj orijentaciji predstavlja temelj svih odluka ove partije, smatra Vujović, jasno su pozicionirali Demokrate na političkoj sceni.

neka od trenutnih partija vladajuće većine pristupi ovoj inicijativi. Ura može postati snaga koja može pomoći pravljenju šire proevropske platforme koja bi razriješila pitanja popunjavanja ključnih pravosudnih pozicija koje su sad upražnjene, a ko zna – možda se i izborna reforma sprovede – kazao je Vujović.

- Time se ova partija definitivno svrstala u prosrpki politički blok, pokušavajući da uz pomoć SPC ostvari bolji rezultat. Ako se tome dodaju iscrpljujući sukobi sa koalicionim partnerima, neispunjavanje obećanja zapadnim partnerima, radikalizam u odnosu prema opoziciji, te obračun sa neistomišljenicima – ne čudi nizak koalicioni potencijal – kategoričan je.

Vezivanjem, makar trenutnim, dodao je, svog političkog djelovanja za SPC i DF, ova partija je izgubila prilično lagodnu poziciju da je bila poželjan partner svim političkim akterima.

-Demokratska Crna Gora predstavlja ribrend SNP-a, tako da je pored jasnih napora da odmakne od te programske matrice ostajala zarobljena u identitetskim podjelama.

Pokušaji „catch all“ pristupa, da okupljate pripadnike različitih kategorija stanovništva, te različitih nacionalnih skupina predstavlja nedostižnu misiju u duboko podijeljenom društvu – ocijenio je Vujović za Pobjedu.

Osim Demokrata, smatra, i

Građanima treba nova politička ponuda, koja ne znači automatski nove partije, već nove ljude, stručne, hrabre, od integriteta, koji moraju da naprave široki društveni dogovor koji će nas izvući iz sadašnje političke i institucionalne krize – kaže Zlatko Vujović Demokratski front je subjekat koji predstavlja nepodesnog koalicionog partnera.

Razlog za to je, kako je rekao Vujović, njihova ostrašćenost i ekstremizam.

- Ulazak u vlast predstavlja propuštenu šansu, jer oni čekaju rasplet političke krize bez ikakve stvarne moći da utiču na njen ishod. Umjesto poželjnog koalicionog partnera postali su teg na vratu sopstvenoj parlamentarnoj većini – naveo je.

Postavljanjem radikalnih ekstremista na pozicije u vlasti, pojasnio je, homogenizovali su sopstvene aktiviste, ali isto tako isključili sebe iz kruga aktera koji zaista imaju kapacitet da utiču na ključne političke odluke.

- Umjesto da su nastavili u smjeru kada su iz SNS-a krenuli da se transformišu u Novu demokratiju, bez nacionalnog predznaka, oni su se vratili na radikalnije pozicije od nekadašnje Srpske narodne stranke – zaključio je Vujović. Ž. ZVICER

ne prijedloga deklaracije i preporuka Parlamentarnog odbora vanje EU i Crne Gore

predložio andmana U jednom od amandmana Mugoša predlaže da se dodaju riječi „izražava zabrinutost zbog visoke stope nezaposlenosti, izražene nelikvidnosti privrede i značajnog rasta cijena životnih namirnica i goriva“. Kako je saopšteno, na kraju poslanik Socijaldemokrata predlaže da se doda posebna tačka koja glasi: „Izražava zabrinutost zbog epidemiološke situacije, ukazuje na potrebu da visoki funkcioneri svojim primjerom pokažu

Boris Mugoša

važnost vakcinacije i poštovanja epidemioloških mjera i poziva nadležne da intenziviraju

kampanju za imunizaciju, sa posebnim fokusom na mlađu populaciju“.

R. P.

Fatmir Đeka

Fatmir Đeka kazao je da Albanska koalicija nije zvanično pozvana na razgovor o novoj vladi i poručio da u tom smislu „nema nikakvih očekivanja“, dok Adel Omeragić kaže da će se Bošnjačka stranka, kada dobije zvaničan poziv za bilo kakve razgovore, prema tome odgovorno odnijeti PODGORICA – Manjinske partije nijesu dobile poziv za razgovor, niti su razgovarale sa predstavnicima parlamentarne većine o novoj vladi i njihovom eventualnom učešću u njoj - potvrdili su Pobjedi predstavnici manjinskih stranaka.

- Nijesmo dobili poziv za razgovor o novoj vladi - kazao je za Pobjedu Fatmir Đeka, poslanik Albanske koalicije.

On je rekao da nema očekivanja u tom smislu.

- Kao stranka i koalicija, nemamo nikakvih očekivanja rekao je Đeka.

On je negirao navode jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića koji je kazao za TVCG da su intenzivno razgovarali sa manjinama i da su manjine zainteresovane za novu vladu.

- Sa nama ne - kazao je kratko Đeka na pitanje da li su tačni Medojevićevi navodi, odnosno da li su prdstavnici parlamentarne većine razgovarali sa predstavnicima manjinskih partija.

Ni Bošnjačka stranka nije dobila poziv za razgovor o novoj vladi, a portparol partije Adel Omeragić kazao je za Pobjedu da je BS „uvijek otvorena za razgovore i za dijalog“.

- Smatramo da je to put ka

Adel Omeragić

Manjine za sada bez poziva na razgovor o učešću u vlasti prevazilaženju krize u kojoj se nalazi naše društvo. Kada dobijemo zvaničan poziv za bilo kakve razgovore, mi ćemo se prema tome odgovorno odnijeti. Građani su nam dali povjerenje da radimo na rješavanju problema. Bošnjačka stranka je spremna da bude dio procesa koji će Crnu Goru povesti u pravcu prosperiteta, boljeg životnog standarda za sve građane – poručio je Omeragić.

Novi razgovori partija parlamentarne većine, prema najavama Demokratskog fronta, biće o formiranju nove vlade i trebalo bi da počnu naredne sedmice. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević kazao je, na zasijedanju Skupštine u petak, da će taj savez kolegama iz parlamentarne većine u ponedjeljak ponuditi konačnu platformu za rješavanje političke krize.

- To će biti paket – izbor nove vlade i pevazilaženje svih društveno-političkih podjela i krize u kojoj se nalazimo zahvaljujući svima. I to će biti posljednja ponuda što se tiče DF-a - kazao je Knežević.

Front je prvobitno ponudio kolegama iz vladajuće koalicije da biraju – ili nova vlada ili izbori.

- Demokratski front donio je odluku da insistira na izboru nove vlade. Ukoliko i ovaj prijedlog ne bude prihvatljiv ostalim konstituentima parlamentarne većine, čekaju nas prijevremeni izbori kao jedino preostalo rješenje duboke krize – kazao je ranije za Pobjedu Knežević.

Iz Fronta je ubrzo saopšteno da su „ostali članovi vladajuće koalicije odgovorima iskazali spremnost da razgovaraju o svim pitanjima vezano za temu nove vlade kao i sve druge koje se odnose na budućnost Crne Gore“. Najavili su da će u narednim danima organizovati pojedinačne sastanke sa svim partnerima.

- Kako bismo prije organizacije ponovnog zajedničkog

sastanka mogli da se pojavimo sa cjelovitim, i vjerujemo usaglašenim rešenjem, a na osnovu onog što smo obećali građanima u predizbornoj kampanji. Ako smo svi posvećeni evropskim integracijama kao što to javno saopštavamo, onda treba da pođemo od činjenice da nas izostanak eventualnog dogovora u parlamentarnoj većini sve više udaljava od tog cilja. Oslanjajući se na snažnu podršku koju su nam dali naši građani na izborima i ne želeći da iznevjerimo njihova očekivanja Demokratski front će uložiti najveće moguće napore da nađemo zajednički jezik i postignemo sveobuhvatan dogovor na korist svih građana Crne Gore - poručili su iz tog političkog saveza.

U saopštenju Fronta se, međutim, ne navodi da li će i kada biti razgovarano sa predstavnicima manjinskih partija, iako su predstavnici većine u medijima više puta navodili da je manjinama mjesto u Vladi.

Medojević je, u četvrtak u emisiji „Argumenti“ na Javnom servisu, kazao da su imali intenzivne razgovore sa manjinama, kao i sa partijama parlamentarne većine.

- Manjinama nudimo sporazum o konzensusu i opštem dogovoru. Iz tog dogovora ide program nove vlade koji se sastoji iz nekoliko krupnih koraka. Nudimo pomirenje, posebno prema manjinama i danas sam im to rekao. Oni su apsolutno zainteresovani i nailazimo na razumijevanje kod kolega iz manjina - istakao je Medojević.

Manjinske partije više puta ranije su poručivale da bi razgovarale sa predstavnicima većine, ali nikada nijesu saopštili da bi ušli u Vladu. Iz BS-a je kao rješenje duboke političke i institucionalne krize predlagan jedino koncept manjinske ili prelazne vlade koja bi pripremila izbore.

I. K.

4

Politika/Ekonomija

Neđelja, 21. novembar 2021.

Zasijedala Komisija za brigu i unapređenje kvaliteta života starije populacije DPS-a

Stav

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Jedan od najomiljenijih sportova koji upražnjavaju skoro svi politički i parapolitički akteri u Crnoj Gori, s izuzetkom Demokratskog fronta, jeste naglašeno samodefinisanje u okvirima centrističkog diskursa koje je uvijek garnirano retorikom ozelenjelog i proevropskog građanskog izraza.

BAJKA O ,,SREDNJEM RJEŠENJU“

Mnogi od njih tvrde da rješenje crnogorske krize mora da se traži u prostoru zlatne političke sredine, jer je sve ostalo priklanjanje jednom ili drugom ekstremu. Naravno, kompromisno rješenje nije uvijek i obavezno loše. Crnogorski problem je u tome što zagovornici zlatne političke sredine tvrde da se tu mora tražiti rješenje!

U tome prednjači Ura. Oni zaboravljaju da nas istorija uči i tome da centristička pozicija nije uvijek bila ni najprogresivnija, ni najmoralnija. Na primjer, tokom 18. vijeka u Britaniji su centristi podržavali robovlasništvo, reformisti tražili da se poboljšaju uslovi rada za robove, a radikali zahtijevali da se robovlasništvo zabrani.

Pomenuti izuzetak – Demokratski front - nekima može izgledati kao osvježenje, jer skoro da nema dileme kakvu ideologiju i koja politička rješenja u Crnoj Gori zastupa i zagovara ova koalicija. Mnogi mogu pomisliti da se DF sasvim uklapa u ono što je kultni filmski balkanski špijun, Ilija Čvorović, govorio: ,,Čim ga vidiš, znaš ko je“! Takvi zaboravljaju drevnu istinu da niko nije savršen, te da je i DF imao svoju zlatnu sredinu za prodaju glasačima.

SPRINTERI I DUGOPRUGAŠI

Ova koalicija je svoj kleronacionalizam dugo vremena uspješno sakrivala bajkom o tački susreta dvije samoće, odnosno, narativom o takozvanom srpsko-crnogorskom pomirenju.

No, budući da vijeme zaista jeste ,,majstorsko rešeto, pomiriteljske lažigaće DF-a su, na našu sreću, brzo izašle na vidjelo.

Svi ostali političari u Crnoj Gori se zaklinju u svoju aplsolutnu posvećenost zlatnoj sredini, dok svakodnevno manifestuju partijsku poslušnost koja ih udaljava od proklamovane središnje tačke susreta i kompromisa.

U ovoj trci ka centru prednjači sprinter i samodefinisani favorit Zapada - trenutno vlastodržajuća Ura. Njoj za vrat dahću srednjeprugaške zajapurene Demokrate, koje su tek par skokova ispred iskusnog političkog maratonca, DPS-a.

U daljini, izmoren ponoćkama i jutarnjim sladostrasnim snovima o dočeku u Beogradu, četvrtom stazom kaska naš domaći

Zamke i zablude centrizma u Crnoj Gori

U svijetu kojim dominiraju suprotstavljene naracije u službi suprotstavljenim interesima, gravitirati ka političkom centru koji projektuje odmjerenost, realizam i razboritost zaista jeste atraktivna opcija. Ljudi vjeruju da je u vremenu ekstrema istina ,,negdje u sredini“, i da predstavlja kolaž od elemenata tih suprotstavljenih naracija. Ipak, to nije tačno jer je svakoj civilizaciji politička zlatna sredina vrlo često, ako ne po pravilu, bila inkubator opasnih i retrogradnih ideja



Progresivnost, liberalizam i zaštita životne sredine jesu integralni elementi programa Ure. Ipak, ne može se marginalizovati činjenica da je, iz raznih razloga, deklarisani centrizam građanske provenijencije ove partije i njenog sadašnjeg lidera bio kalauz koji je Crnu Goru otključao ultra desničarima, kleronacionalistima i trampoidnim ovisnicima o teorijama zavjere. Ne može se zaboraviti činjenica da je Dritan Abazović potpredsjednik Vlade čiju je strukturu i personalni sastav kreirala grupa sveštenika Srpske pravoslavne crkve

medicinski fenomen koji je uz to i trenutni predsjednik Vlade.

Zna da se ne može nadati nekoj od medalja, ali vjeruje da je važno učestvovati. Osim toga, obećao je počivšem mitropolitu da će preći cilj, pa makar skončao kao Filipides.

Javnost je odavno prozrela dvoličnost tog građenja političkog Skadra na Bojani, odnosno, projektovanja imidža partija (koalicija/pokreta) kao kolijevki demokratičnosti, zona poštovanja razlika i uvažavanja drugačijeg mišljenja, deponija velikog demokratskog kapaciteta, razboritosti, i spremnosti da se nađe kompromis koji je svima prihvatljiv.

Uprkos tome što društvena i ekonomska stvarnost u Crnoj Gori svakodnevno devalviraju i razgrađuju ovu ideološku kulu od karata, svjedoci smo kolektivne deifikacije takozvane politike srednjeg puta. Uz nesebičnu i značajnu pomoć političara i analitičara iz okruženja, trenutno vodeća Ura nastoji da kapitalizuje na ideji o centrističkom spasu za Crnu Goru.



Koristeći ovu strategiju, Ura je u poziciji da odredi gdje je centar, a gdje su (i ko su) ekstremi. Njihova pozicija u centru automatski postaje neutralna, balansirana i nekontroverzna. Nju ne treba objašnjavati i opravdavati sve dok je ona na pristojnoj udaljenosti od ekstrema.

TREĆA STRANA

Ako ćemo da budemo iskreni prema sebi i drugima, moramo priznati da većina ljudi vjeruje da svaka priča ima dvije strane: njihovu stranu, i pogrešnu stranu. Kao i drugi zagovornici laži o apsolutnoj vrijednosti političke zlatne sredine, lideri Ure i njima naklonjeni analitičari vjeruju da u svakoj priči postoje tri strane.

Za njih je prva strana kolekcija kleptokrata i krakova poslovične kriminalne hobotnice; skupina lopova, političkih omnivora i korumpiranih partijskih aparatčika koji su orobili državu tokom posljednje tri decenije; grupacije emotivno nestabilnih komita koji zagovaraju

ono što je u idiotskom maniru vremešni poslanik nazvao ,,crnogorski velikonacionalizam“.

Prosto rečeno: DPS i sateliti.

Na drugoj strani oni vide kleronacionaliste, četnike, negatore Crne Gore, negatore genocida koji žive retrogradnu ideologiju i atavisitčke strasti nacionalizma. Prosto rečeno: Demokratski front.

Treća strana je njihova. To je, po njima, strana pravde, istine, objektivnosti, i politike kao vještine mogućeg. Analitičari su ih uvjerili da ova treća središna pozicija sažima sve dobre strane ekstremnih suparnika, i čini harmoničnu cjelinu kojoj se nema što zamjeriti.

Svaka kritika te ,,harmonije“ i svaka analiza njenog problematičnog odnosa prema stvarnosti se diskvalifikuju kao partijski instrumentalizovano sluganstvo DPS-u, ili kao dezinformacije potekle iz te partijske kuhinje.

Istovremeno se svaki nastup lidera Ura predstavlja kao ovaploćenje zlatne političke sredine i kao nepatvoreni izraz ,,progresivne, zelene i liberalne, i dakako antokorupcijske, opcije“. Nakon ovakve kategorizacije obično slijedi poslovični ,,neutralni“ šlag na torti: preporuka gledaocima da ,,procijene sami“ utemeljenost Abazovićevih stavova i legitimnost preporuke.

Ovako je nedavni intervju Abazovića jednoj hrvatskoj televiziji preporučila politička analitičarka i član uticajne BiEPAG grupe, dr Tena Prelec, na svojoj Fejsbuk stranici.

Iako ova FB preporuka ne predstavlja zvaničnu poziciju

Političari u Crnoj Gori se zaklinju u svoju aplsolutnu posvećenost zlatnoj sredini, dok svakodnevno manifestuju partijsku poslušnost koja ih udaljava od proklamovane središnje tačke susreta i kompromisa. U ovoj trci ka centru prednjači sprinter i samodefinisani favorit Zapada - trenutno vlastodržajuća Ura. Njoj za vrat dahću srednjeprugaške zajapurene Demokrate, koje su tek par skokova ispred iskusnog političkog maratonca DPS-a

BiEPAG, jer ova grupa ne radi analitičke profile individualnih država, povezanost dr Prelec s ovom organizacijom može da izazove određenu zabrinutost.

Ono što ovako dizajnirana preporuka oslikava jeste lična politička vizura. Takođe, njome se nastoje marginalizovati ili potpuno sakriti brojne karakteristike političke realnosti u Crnoj Gori.

ODGOVORNOST

Da ne bi bilo zabune: tri decenije DPS vlasti je devastiralo crnogorski politički, javni i ekonomski prostor, pa ova partija i njen lider treba da snose odgovornost za učinjeno. Obim te devastacije i dubina odgovornosti DPS-a su jasno vidljivi.

Ono što lideri Ure i neki politički analitičari pokušavaju sakriti od pogleda jeste - što je uslijedilo nakon što su glasači kaznili DPS prošlog septembra.

Nakon prebrojanih glasova je Ura, de fakto, na vlast u Crnoj Gori dovela retrogradne kleronacionalističke snage i, od izbora do danas, ona legitimiše sve političke odluke i aktivnosti tih snaga.

Formalni profil i deklarisane programske ciljeve partije koju predvodi Dritan Abazović ne bi trebalo koristiti kao alatku kojom se odvraća pažnja od konkretnih političkih aktivnosti i procesa u kojima ta partija i njen lider učestvuju. Istorija nas uči da su riječi i proklamacije jeftine, i da često služe da pokriju tragove nedostojnih političkih aktivnosti.

Progresivnost, liberalizam, i zaštita životne sredine jesu integralni elementi programa Ura. Ipak, ne može se marginalizovati činjenica da je, iz raznih razloga, deklarisani centrizam građanske provenijencije ove partije i njenog sadašnjeg lidera bio kalauz koji je Crnu Goru otključao ultra desničarima, kleronacionalistima i trampoidnim ovisnicima o teorijama zavjere.

Ne može se zaboraviti činjenica da je Dritan Abazović potpredsjednik Vlade čiju je strukturu i personalni sastav kreirala grupa sveštenika Srpske pravoslavne crkve.

Imajući ovo na umu, nijesu bez osnova tvrdnje da je politička uloga Abazovića i njegove partije da institucionalno i politički podupiru srpske nacionaliste i negatore genocida, te da takva pozicija ne doprinosi stabilnosti Crne Gore i regiona. Takve tvrdnje nijesu dezinformacija, bez obzira koji autoritet nastojao da ih tako prikaže.

Vraćajući se za kraj na priču o zlatnoj političkoj sredini, važno je reći da u svijetu kojim dominiraju suprotstavljene naracije u službi suprotstavljenim interesima, gravitirati ka političkom centu koji projektuje odmjerenost, realizam, i razboritost zaista jeste atraktivna opcija. Ljudi vjeruju da je u vremenu ekstrema istina ,,negdje u sredini“, i da predstavlja kolaž od elemenata tih suprotstavljenih naracija.

Ipak, to nije tačno jer je svakoj civilizaciji politička zlatna sredina vrlo često, ako ne po pravilu, bila inkubator opasnih i retrogradnih ideja.

,,Milojkov plan“ ne prepoznaje penzionere v

PODGORICA - Nova vlast ne bavi se najbrojnijom populacijom, čemu ide u prilog činjenica da najavljeni ,,Maršalov plan“ prepoznaje sve kategorije stanovništva, osim penzionere, saopštila je Komisija za brigu i unapređenje kvaliteta života starije populacije Demokratske partije socijalista.

- U kontekstu ukupnog društvenog i ekonomskog razvoja naše zemlje izuzetno važno mjesto pripada i korpusu socijalne politike. Nezavisno od dostignutog stepena razvijenosti u periodu tranzicije, određeni slojevi društva i specifične socijalne grupe, objektivno se nalaze na pragu ili u zoni siromaštva. U tom pogledu, ni Crna Gora nije izuzetak - navode u saopštenju.

Neprihvatljive, nazadne i retrogradne politike aktuelnog vladajućeg režima, kako navode, je ono što posebno karakteriše kretanja i odnose na ovom planu, u posljednih petnaestak mjeseci.

- Umjesto da i u ovoj, kao i u svim drugim oblastima, nastave sa sprovođenjem ranije usvojenih, na demokratskoj osnovi, normativnih akata i njihovim mogućim unapređenjem - Vlada i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja opredijelili su se za urušavanje temeljnih vrijednosti socijalne politike.

Takva politika, koja počiva na platformi uništavanja svega dostignutog afirmiše krajnji apsurd da sve počinje od nove vlasti, izazvala je teške posljedice u sferi zapošljavanja, zdravstva, kadrovske i naravno socijalne politike - dodaju u saopštenju.

Crna Gora i njena Vlada bile su prepoznate u regionu i šire, kako navode, po strategijama i mjerama za poboljšanje životnog standarda korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

- Nužno je istaknuti dostignuća prethodnih vlada, i ukupno države, na očuvanju i unapređenju društvenog i materijalnog položaja penzionerske populacije, što se najbolje ogleda kroz dugogodišnju realizaciju socijalnog programa. U tome svakako prednjače subvencioniranje odmora i oporavka penzionera, sufinansiranje stambene izgradnje, zatim nabavke zimnice, rad klubova penzionera, dodjelu jednokratnih pomoći.

Takođe, sklopljeno je više stotina ugovora o poslovnoj saradnji sa bankama, mikrokreditnim finansijskim institucijama i drugim subjektima za nabavku roba i usluga pod povoljnim uslovima. Za realizaciju mjera i aktivnosti koje su u nadležnosti Fonda PIO Crne Gore iz budžeta Fonda u posljednje četiri godine, zaključno sa 2020. godinom, izdvojena su sredstva u visini od 10,19 miliona eura.

Budžetom Fonda za 2021. godinu u tu svrhu planirana su sredstva u visini od 4.320.600 eura, što čini 0,95 odsto od ukupno planiranog budžeta - ističu u saopštenju.

R. P.

Ekonomija

Neđelja, 21. novembar 2021.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić u kratkom periodu prvo hvalio pa kudio bivšeg čelnika Uprave prihoda i carina

Kako je Damjanović od odličnog postao kadar za drugu poziciju Iako je od cijelog slučaja raskida saradnje sa Damjanovićem prošlo tačno mjesec, utisak je da javnost i dalje nije upoznata sa pravim razlozima zbog čega više nije na čelu Uprave prihoda i carina. Damjanović je kratko Pobjedi rekao da za sada neće komentarisati Spajićeve ocjene. To najvjerovatnije znači da će se uskoro obratiti medijima i saopštiti više detalja o cijelom slučaju PODGORICA - Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić samo u 40-ak dana saopštio je javno suprotne stavove o bivšem vršiocu dužnosti Uprave prihoda i carina Aleksandru Damjanoviću.

Tako je Spajić početkom oktobra, gostujući na Javnom servisu, saopštio da je prezadovoljan učincima Damjanovića da bi samo tri sedmice kasnije, 21. oktobra, odlučio da mu ne produži mandat po isteku šest mjeseci od postavljanja.

Tada je to učinjeno bez ikakvog obrazloženja. Spajić je razloge za takav potez pokušao da objasni 1. novembra kada je u parlamentu rekao da se „moramo navići na smjenjivost vlasti na svim nivoima,“. To je, kako je tada govorio Spajić, normalna stvar i da ljudi na svim pozicijama ne daju optimalan doprinos.

Resorni ministar je prije nekoliko dana, konačno, konkretnije progovorio o razlozima zbog kojih Damjanović više nije na čelu Uprave, kada ga je na TV Vijesti indirektno optužio za selektivnost u naplati poreza i kaznenoj politici prema određenim privrednim subjektima.

- Nemojmo da budemo u zabludi da će bilo koji direktor da promijeni tu selektivnost preko noći. Moramo da pravimo sistem... Razgovarao sam sa gospodinom Damjanovićem mjesec prije te odluke i rekao sam mu šta je alternativa tom mjestu. Rekao sam mu da po-

Spajić početkom oktobra saopštio da je prezadovoljan Damjanovićem, ali mu nije produžio mandat

stoji optimalnija funkcija za njega i da bi bio mnogo bolje iskorišćen na nekoj drugoj funkciji. Čovjek je rekao da je to za njega unapređenje. Mislio sam da smo sve nesporazume završili. Mediji su to izdigli na veći nivo - kazao je Spajić u emisiji „Načisto“.

Koga će da postavlja, kako je dodao, je njegovo pravo jer na kraju ministar odgovara za rezultate fiskalne i poreske politike.

- Ako vi odgovarate za nešto onda mislim da imamo diskreciono pravo na mišljenje gdje bi ko bio optimalan. Ne mislim

da je bio loš na toj funkciji, već kažem da nije optimalno rješenje za tu funkciju - precizirao je Spajić.

Damjanović je kratko Pobjedi rekao da za sada neće komentarisati Spajićeve ocjene. To najvjerovatnije znači da će se uskoro obratiti medijima i saopštiti više detalja o cijelom slučaju.

Međutim, prije samo mjesec i po na Javnom servisu u emisiji „Okvir“, Spajić je imao samo riječi hvale za Damjanovića o čemu svjedoči i razgovor sa voditeljkom.

Novinarka TVCG: Upravo u

Damjanovića vidi u Privrednoj komori iako se Vlada tamo ne pita Ministar finansija prije tri dana ponovio je da je Damjanoviću nudio drugu funkciju.

Međutim, Spajić nije htio da konkretno odgovori koje je funkcije nudio Damjanoviću ali je naveo da smatra da bi bivši direktor Uprave prihoda i carina „sjajno radio posao u Privrednoj komori ili kao član Borda direktora Investiciono-razvojnog fonda“.

Ostaje nejasno kako je Damjanovića „vidio u Privrednoj komori“ kada izvršna vlast, barem formalno pravno, nema nikakav uticaj na izbor predsjednika te asocijacije.

Predsjednika, prema Statutu Privredne komore, bira Skupština tog organa koja broj 51 član.

Vlada, za razliku od IRF-a, nema nikakav uticaj na izbor predsjednika Privredne komore.

Podsjećamo, Upravni odbor Privredne komore donio je odluku o pokretanju postupka izbora predsjednika te asocijacije 22. oktobra, a rok za prijave kandidata ističe sjutra.

- Kandidat za predsjednika Komore, pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu i Statutom ove asocijacije, treba da ima crnogorsko državljanstvo, visoko obrazovanje, najmanje pet godina iskustva na rukovodećim poslovima u privredi ili poslovnim asocijacijama, da se protiv njega/nje ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti i da nije pravosnažno osuđivan za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja kazali su ranije iz PKCG.

vašem mandatu porasli su poreski i carinski prihodi zbog bolje naplate Uprave prihoda i carina koju vodi Aleksandar Damjanović.

Spajić: Jeste, jeste.

Novinarka TVCG: Prosto, koliko ste zadovoljni tim efektom i koliko je on (Damjanović prim. aut) značajan za Crnu Goru.

Spajić: Naravno, direktor je odradio sjajan posao u kontekstu stvari. Mi imamo jednu Upravu koja je radila stvarno sa pola gasa i ona je donekle čak i bila i generator sive ekonomije svojim ponašanjem.

Sad, sa novim vođstvom imamo jednu potpuno novu politiku, gdje ta institucija ima punu podršku iz Ministarstva finansija i već naziremo poboljšanje rezultata, iako je prošlo malo vremena.

Iako je od cijelog slučaja raskida saradnje sa Damjanovićem prošlo tačno mjesec, utisak je da javnost i dalje nije upoznata sa pravim razlozima zbog čega više nije na čelu Uprave prihoda i carina.

Mediji su ranije objavili da su navodno problemi između Damjanovića i Spajićevog resora nastali nakon popisa carinskog skladišta cigareta u Baru u junu, sa čime, navodno nijesu bili upoznati ni premijer Zdravko Krivokapić ni resorno ministarstvo.

Borislav VIŠNJIĆ

5

Stav

,,Evropa sad“, održiva priča ili populizam

Piše: Vukica Jelić Program ,,Evropa sad“ je tako koncipiran i predstavljen javnosti da bi svi oni koji ga osporavaju trebali biti državni neprijatelji. Pa još se građanima neodgovorno plasira da programu daju podršku evropski eksperti. Ko se ne bi radovao? Povećanje zarada, smanjenje opterećenja zarada, povećanje konkurentnosti privrede, smanjenje sive ekonomije, zaustavljanje odlaska mladih... i sve to odjednom za dva mjeseca već. Da se podsjetimo, sve vlade CG, zadnjih trideset godina su ove probleme identifikovale i radile na njihovom rješavanju. Pogledajmo strateška dokumenta, programe ekonomskih reformi, konačno, Izvještaje o napretku o pristupanju EU, svuda su ovo ključni izazovi.

Kad ih kvalitetno riješimo eto nas u EU. Da li ,,Evropa sad“ ima potencijal da nas povede u EU? Ipak, plašim se da ovaj projekat samo marketinški lijepo zvuči.

Ključna pretpostavka za njegov uspjeh je da je svaki privrednik u CG spreman (i u mogućnosti) da za najmanje složeni posao tj. minimalnu bruto zaradu izdvoji 570 eura. Imajući u vidu privrednu strukturu CG, ogromno učešće mikro i malih preduzeća, regionalni nesklad u ekonomskoj snazi privrednih subjekata, otežane uslove poslovanja usljed pandemije, sveukupnu društveno-ekonomsku krizu, malo je vjerovatno da svi zaposleni ostvare planiranu minimalnu zaradu. Više je vjerovatno da će doći do otpuštanja dijela zaposlenih, povećanja nezaposlenosti i povećanja sive ekonomije. Pitanje je, takođe, kako će povećanje minimalne zarade uticati na visinu zarada za složenije poslove.

Postoji realan rizik da će se poslodavci opredijeliti da se većina zaposlenih nađe u rasponu od 450 do 700 eura (do ovog nivoa se ne obračunava porez). Hoće li to biti destimulativno za zaposlene sa višim nivoom znanja i kompetencija? Naravno, nije riječ o svim privrednicima. Jedan, nažalost manji dio realne privrede neće biti u problemu, problem je većina, pogotovu oni poslodavci koji su zbog karaktera svoje djelatnosti posebno pogođeni pandemijom a i oni privrednici iz nerazvijenih ili manje razvijenih opština. Program problematizuje i finansiranje lokalnih samouprava, naročito manje razvijenih opština.

Posebno zabrinjava činjenica da je posljednji objavljeni broj zaposlenih u CG krajem avgusta 2021. prema Monstatu 145.000 a da je početkom 2020. bio 203.000 što je ogroman pad.

Finansiranje Fonda PIO u uslovima tako smanjenog broja zaposlenih dovodi u rizik povećanje ionako već značajnog deficita.

Povećanje zarada bi uticalo na rizik od siromaštva za veliki broj penzionera koji primaju najmanje penzije imajući u vidu rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

Korisnici socijalnih davanja bi se takođe našli u sličnoj situaciji.

Usaglašavanje zarada, penzija i socijalnih davanja je godinama već prioritet na kom se istrajavalo zbog pravedne i ujednačene raspodjele nacionalnog dohotka.

Ukoliko bi se odlučilo da se i penzije i socijalna davanja usklade sa predloženom minimalnom zaradom i pride novi način finansiranja zdravstvene zaštite sa povećanjem zarada u zdravstvu, to jasno navodi na zaključak da je novo enormno zaduženje jedino rješenje jer svi, ovim programom planirani, novi prihodi ni približno ne mogu pokriti ove rashode.

A šta sa nezaposlenima? Radnicima (onima koji su zaposleni) se nudi povećanje zarada, a nezaposlenima? Njih nema u fokusu ove Vlade, nažalost. Svakog dana ih je sve više, povećava se učešće mladih, a realizacija programa ,,Evropa sad“ bi po svoj prilici podstakla dalje povećanje broja građana koji nemaju posao.

Tvitovanje resornog ministra o nezaposlenima je zabrinjavajuće i neodgovorno. Koliko se Vlada u ovoj godini bavila nezaposlenima? A nema operativnih prijedloga o popravljanju stanja ni u najavi. Izrada strateškog dokumenta o tržištu rada i zapošljavanju nema realno ni finansijsko ni praktično pokriće koje bi doprinijelo usklađivanju ponude i tražnje, smanjenju strukturnog nesklada, povećanju znanja i kompetencija, podsticajima za zapošljavanje... Da uređenje tržišta rada nije prioritet govore i najave o uklanjanju žena sa tržišta rada diskriminatornim obezbjeđenjem naknada. Kako vide tržište rada govori i predloženi budžet ZZZCG za narednu godinu u kome su aktivne mjere tržišta rada 10 puta manje od pasivnih.

A priča o zadržavanju mladih kao ključnom cilju programa ,,Evropa sad“ i podizanju optimizma je stvarno populizam.

Svakako, bez dileme, moraju se tražiti rješenja za bolji život građana, ali ona moraju biti prije svega realna i održiva.

(Autorka je bivša Državna sekretarka u MRSS i i direktorica ZZZCG)

u -

6

Društvo

Neđelja, 21. novembar 2021.

Organizatori protesta poručili da odgovor na performans nije dao zdravstveni, već politički sistem

Ljekari naši heroji, odgovornost na ministarki i nevakcinisanom premijeru PODGORICA - Naši ljekari koji su i naši sugrađani, familija, komšije, prijatelji, kumovi i, u konačnom, naši heroji, imaju duboko poštovanje i zahvalnost, a jasno ukazujemo na odgovornost ministarke Jelene Borovinić-Bojović kao i članova Savjeta za borbu protiv korona virusa, na čijem je čelu nevakcinisani premijer Zdravko Krivokapić - poručila je grupa građana i građanki, koja je u petak organizovala performans na Rimskom trgu u Podgorici.

Reagujući na orkestriranu „podršku“ direktora zdravstvenih institucija ministarki Borovinić-Bojović i osudu performansa koju su rukovodioci domova zdravlja, KCCG-a i drugih ustanova nazvali morbidnim napadom na ljekare, organizatori su saopštili da odgovor na performans nije dao zdravstveni, već politički sistem.

Reakcije političkog sistema oličene su u vidu partijskih vojnika ogrnutih bijelim mantilima, koji za cilj imaju da autoritetom medicinskog radnika performans predstave kao nešto što nije, navodi se u reagovanju.

- Tako se moglo čuti da je performans usmjeren protiv ljekara i zdravstvenog sistema. Ruku na srce, da budemo do kraja iskreni, jedini ljekar na čiju smo odgovornost pozvali je onaj nevakcinisanog predsjednika Vlade Krivokapića, ukoliko taj ljekar postoji i ukoliko je rekao to što premijer kaže da je rekao – navode organizatori.

Prema njihovim riječima, dan nakon performansa i reakcije ministarke i portparola, ostaju pitanja.

- Da li se građanin može osjećati sigurno i zaštićeno od strane medicinskog sistema ukoliko ne dijeli iste svjetonazore sa vama i vama bliskim partijama? Da li građanin ima pravo da javno iskaže stav po pitanju epidemije i ukaže na činjenično stanje a da ne bude predmet revanšizma? Sudeći po izjavama vaših portparola, Hipokratova zakletva je odložena u fioku – kaže se u reagovanju.

Organizatori performasa su se i lično obratili ministarki Borovinić-Bojović, imajući u vidu da je bila u fokusu njihovih izlaganja i poruka.

- Protiv vas, kao osobe, nemamo ništa lično! Da budemo do kraja fer i javno saopštimo, da smo o vama kao ljekaru čuli pohvale! Kamo sreće da ste se na tome zadržali! Vaši rezultati kao ministarke su katastrofalni i o njima neće suditi vrijeme kako kažete, već nadležne institucije u čijem opisu rada je donošenje presuda! U tom kontekstu i kontekstu nabavke vakcina, imajte na umu onaj citat ,,Oni koji pričaju vama o meni, pričaju i meni o vama. Nemojte to nikad zaboraviti!“ – navodi se u reagovanju.

Organizatori su na kraju ocijenili da je PR kampanja koja je nakon performansa orkestrirana iz Ministarstva zdravlja, a potpomognuta partijskim botovima i režimskim medijima bila ograničenog dometa.

- Tako je i njihova kampanja treniranim saopštenjima i video-izjavama, što bi naš narod rekao nakićena kao „seoska mlada“, dala kontraefekat. Nasuprot ostvarivanju očekivanih ciljeva, vaša kampanja je imala efekat poplave koja je omogućila da ispliva sve ono loše što se dešava u zdravstvu. Pokazali ste da je zdravstveni sistem duboko politizovan i da kao takav ne trpi kritiku ni putem jednog performansa – zaključuje se u reagovanju grupe građanki i građana. D. M.

U FOKUSU: Predstavnici dijaspore oštro kritikovali namjeru vlasti da sa iseljenicima, poručuju da ih je klerikalna Vlada osnažila i ujedinila

Pružiće otpor urušav PODGORICA - Crnogorska dijaspora oštro je osudila Vladin povučeni prijedlog izmjena Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom - iseljenicima, kojim se briše, odnosno ukida ili relativizuje obavezno budžetsko izdvajanje koje je podrazumijevalo 0,07 odsto namijenjenih očuvanju i jačanju saradnje sa dijasporom - iseljenicima. Kako su poručili prijedlog je povučen, ali ostala je namjera. Oni su kazali Pobjedi da je ovo još jedan udar na našu veoma brojnu iseljeničku populaciju i potpuno obesmišljavanje dosadašnjih rezultata.

POZADINA DRUGAČIJA

Mišljenja su takođe da ovo budžetsko izdvajanje za dijasporu koju su htjeli da ukinu najviše pogađa crnogorske organizacije u regionu jer iseljenicima u razvijenim zemljama ta sredstva ništa ne znače.

Međutim predsjednik Crnogorske etničke zajednica Australije Mihailo Mandić smatra da u pozadini stoji potpuno nešto drugo i da im ništa ne znači što je Vlada povukla iz procedure prijedlog zakona o izmjeni Zakona o saradnji sa dijasporom.

- Sa ovom vladom smo, nakon što smo se uvjerili da zbog naše crnogorske orijentacije

Da je Vlada Crne Gore jedina koja se obračunava sa sopstvenom dijasporom mišljenja je predsjednik Društva crnogorskih iseljenika ,,13. jul“ iz Njujorka Đurica Mićunović. On, doduše, nije ni znao da postoje budžetska izdvajanja za dijasporu, niti kolika su ta izdvajanja…

Međutim, veoma je ogorčen odnosom Vlade prema crnogorskoj dijaspori.

- Pokušaj da se ljudima, koji su na privremenom radu u inostranstvu, oduzmu građanska prava u sopstve-

Preminule dvije osobe, 336 novih slučajeva infekcije

Oba preminula pacijenta su iz Nikšića, mlađi je imao 85, a stariji 88 godina. Od početka novembra, zaključno sa petkom, u Crnoj Gori su od posljedica kovida-19 ukupno preminule 132 osobe.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.239.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 119, Nikšića 43, Tivta 35, Herceg Novog 24, Bara 22, sa Cetinja i iz Danilovgrada po 12, Berana 11, Kotora deset, Bijelog Polja i Mojkovca po devet.

U Budvi je registrovano osam novih slučajeva infekcije korona virusom, u Ulcinju sedam, Pljevljima četiri, Plužinama i Rožajama po tri, Andrijevici i Plavu po dva i u Kolašinu jedan.

R.P.

nijesmo dobrodošli, prekinuli svaki vid saradnje pa nas ovakva vijest nije iznenadila. Dijaspori, uglavnom, taj novac nije bio, sem moralne, ni od kakve pomoći. To su bila toliko minimalna sredstva sa mnogo papirologije da smo je mi koristili samo jedne prilike. I taj jedini put smo prihvatili tih 2.000 eura kako bismo se pohvali da država prati i cijeni naše ak-

Mićunović: Vlada je za nas izgubila legitimitet 5. septembra

Korona presjek: Laboratorije tokom petka obradile 2.467 uzoraka

PODGORICA – U Crnoj Gori su tokom petka, od posljedica infekcije korona virusom, preminule dvije osobe, a registrovano je 336 novih slučajeva infekcije na 2.467 uzoraka, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Crnogorske kolone krstare ulicama Njujorka

tivnosti - kazao je za Pobjedu Mandić dodajući da im više nije padalo na pamet da konkurišu za ta sredstva.

Smatra da se ovdje radi o potpuno drugom problemu.

- Kad god pokušaju da zaskoče dijasporu ova klerikalna Vlada uradi, iza leđa, nešto krupnije u urušavanju crnogorskog identiteta. Ne slažem se sa ocjenom da se radi o Vladinoj neozbiljnoj državi su smiješna. Niko nikada ne može odvojiti bilo koju dijasporu od njene matice. Crnogorska dijaspora, koju čine svi narodi koji u njoj žive, najveće je bogatstvo koje Crna Gora ima - ističe Mićunović.

On poručuje Vladi Crne Gore da se ugleda na dijasporu i na način na koji oni sarađuju u tuđini, ma koje nacije bili.

- Shvatite da je Crna Gora multinacionalna i građanska država i da, kao takva, mora da postoji i krene naprijed. Što se tiče društva ,,13. jul“, ova vlada je izgubila legitimitet 5. septembra ove godine, poslije stravičnih dešavanja na Cetinju, gurajući Crnu Goru na ivicu građanskih nemira zarad hira centara moći, koji se nalaze izvan Crne Gore - poručuje još Mićunović Vladi Crne Gore.

nosti. Izuzetno dobro planiraju put nestanka građanske i civilizovane Crne Gore, dok se mi bavimo samo mrvicama. Mogu li se Crnogorci uporediti sa starcem Vukašinom koji svom krvniku reče ,,Radi ti, dijete, svoj posao“ - pita se Mandić.

Predsjednica Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj eMDe Alijanse Emira Ličina kazala je za Pobjedu da je ovo još jedan udar na njih i da je Vlada i do sada pokazala što misli i kako se obračunava sa neistomišljenicima, a po onome što čini.

Njeno je mišljenje da je ovo bilo usmjereno ka razbijanju crnogorskih zajednica, posebno se odnosi na crnogorska udruženja u regionu, ponajviše na dijasporu u Srbiji, čije su aktivnosti zavisile od ovih sredstava koja su se trebala ukinuti.

- Jasno je da dijasporu tako percipira. Ta izmjena, koja je trenutno povučena, rezultirala bi smanjenjem budžeta organa zaduženog za saradnju sa dijasporom, odnosno smanjenjem projekata i aktivnosti usmjerenih na nas - kazala je Ličina.

Međutim, po njenim riječima to ne bi mnogo pogodilo dijasporu, posebno u zapadnim zemljama, ali hoće dijasporu u zemljama regiona koja je svoje aktivnosti oslanjala na pomoći matične države.

PEN centar pozvao predstavnike crnogorske akademske zajednice na odbranu akademskog integriteta i dos PODGORICA - Urušavanje prosvjetnog sistema na svim nivoima – od predškolskoga do visokoškolskoga – prepoznatljivo je obilježje rada aktuelne ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, ocijenili su iz Crnogorskog PEN centra.

Navode da su ukazivali javnosti na njene staljinističke metode smjene nekoliko stotina direktora crnogorskih škola izvršene ukazom, te imenovanje vršilaca dužnosti direktora u skladu

Bratić urušila prosvjetu na svim sa dokazanom lojalnošću aktuelnoj vlasti, Crkvi Srbije te kleronacionalističkim idejama koje Crnu Goru vide kao etnički, nacionalno, vjerski i jezički homogenu zemlju u kojoj nema mjesta za drugačije.

-Imenovanjem funkcionerke Ure kao ključne partije aktuelne vlasti – Rajke Glušice za predsjednicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore i formalno je ukinuta autonomija

te najviše visokoškolske institucije u Crnoj Gori, a izborom Vladimira Božovića za rektora Univerziteta ta je institucija stavljena u službu ruske politike i „srpskog sveta“. Skandalozni stavovi koje je Božović iznio na konferenciji Fonda za stratešku kulturu u Beogradu 2015. godine, đe se predstavio kao jedan od ideologa za sprovođenje ruskog i srpskog uticaja u Crnoj Gori, te stavio na uslugu potčinjavanju

države Crne Gore ruskim i srpskim interesima, u svakoj drugoj zemlji koja je članica NATO saveza i pretendent na članstvo u EU diskreditovali bi ga u svim pokušajima javnoga društvenog angažmana jer su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom zemlje i njenim proklamovanim spoljnopolitičkim prioritetima – navode iz PEN centra.

U Crnoj Gori ti su mu, kako dodaju, stavovi bili glavna prepo-

Društvo

Neđelja, 21. novembar 2021.

a izmijeni Zakon o saradnji a

KOMENTAR

vanju Crne Gore Emira Ličina: Ovo je još jedan udar na dijasporu. Vlada je i do sada pokazala što misli i kako se obračunava sa neistomišljenicima Mihailo Mandić: Nijesam saglasan sa ocjenom da se radi o Vladinoj neozbiljnosti. Izuzetno dobro planiraju put nestanka građanske i civilizovane Crne Gore

Murat Julević: Pokušavaju na sve načine, vrlo neprijateljski, da nas eliminišu iz naše Crne Gore, dakle po svakom pitanju. Mi im poručujemo da neće uspjeti Ističe da bi bilo zanimljivo da se prijedlog zakona nije povukao i kako bi tada reagovali poslanički klubovi i iz reda pozicije i opozicije koji su trebali da podrže ovaj prijedlog, a koji su prethodnih godina uvijek glasali za veća budžetska izdvajanja za dijasporu.

- Ovo je još jedna prilika da se dijaspora uvjeri što o njoj vladajuća koalicija stvarno misli.

Jeste dijaspora sama zamrzla odnose sa trenutnom vladom Crne Gore, ali ipak tragično je da Krivokapićev kabinet u odnosu sa dijasporom nastavlja da ide korak naprijed, a dva koraka nazad - zaključila je Ličina.

DRSKO I BAHATO

Murat Julević iz predstavništva Fondacije Gusinje za Zapadnu Evropu kategoričan je u mišljenju da Vlada Crne Gore

stojanstva

m nivoima ruka da zauzme mjesto rektora jedinog državnog univerziteta.

-S druge strane, s njegovim viđenjem Crne Gore kao provincije srpskog i ruskog sveta u potpunosti korespondira prljava propaganda što ju je predsjednica Upravnog odbora Rajka Glušica vodila protiv crnogorskog jezika, te njena sabotaža u procesu standardizacije toga jezika. No i da nema toga, činjenica da je riječ o osobi koja je falsifikovala

7

ti, jer udruženja članice naše Zajednice nikada nijesu ni konkurisale za bilo koju vrstu pomoći, te prema tome, mogu računati da ćemo postupati u skladu sa njihovim djelovanjem a sa ciljem zaštite naših prava - smatra Julević.

Podsjećamo da je Vlada u utorak donijela pa za samo jedan dan povukla Prijedlog izmjena Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom - iseljenicima. Evidentno je da je ovaj izmijenjeni zakon predložen a da nijesu konsultovani ni v. d. direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Seid Hadžić niti ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

Hadžić je tako komentarisao mjere koje su bile predložene o ukidanju minimalne garantovane sume budžeta koji se izdvaja za Upravu govoreći da je ovo bila ishitrena i nedovoljno pripremljena odluka.

ISHITRENO I POGREŠNO

ne odustaje od direktnih napada na našu dijasporu.

- Pokušavaju na sve načine, vrlo neprijateljski, da nas eliminišu iz naše Crne Gore, dakle po svakom pitanju. Mi im poručujemo da neće uspjeti, jer smo mi toliko jaki i složni da će svi njihovi pokušaji pasti u vodu, a uskoro će osjetiti đe ih je dovelo njihovo drsko i bahato ponašanje, kada dijaspora okrene novi list - poručio je Julević dodajući da za njihova finansijska sredstva koja su htjeli da ukidaju dijaspori mogu upotrijebiti za svoje plate, a koje primaju za svoj skandalozni nerad.

- Žalosno je samo što će na ovaj način ugasiti crnogorske zajednice u regionu, što im je i krajnji cilj, ali se iskreno nadamo da ostale procrnogorske partije ne bi glasale za ovu skalameriju. Nas neće poremeti-

- Mi u Upravi nijesmo bili obaviješteni o ovom, niti smo konsultovani, a saznali smo iz medija. Koliko sam razumio u komunikaciji sa ministrom inostranih poslova Đorđem Radulovićem i kolegama iz Ministarstva vanjskih politika, da ni oni nijesu niti konsultovani, niti obaviješteni o najavljenim mjerama. To je bilo vrlo pogrešno i takav način komunikacije neće dovesti do boljitka ni na jednom polju, ne ulazeći u namjere donosioca odluke kazao je Hadžić.

Istako je da je bio iznenađen odlukom Vlade kojom se ukida obavezno budžetsko izdvajanje sredstava za saradnju sa dijasporom - iseljenicima.

- Naša preporuka je išla u pravcu povećanja tih sredstava za sljedeću godinu u odnosu na prethodnu, što je nominalno i prihvaćeno ali se odlukom o ukidanju zakonske osnove ako bi se usvojila otvara prostor manipulacije i eventualne relativizacije u budućnosti - poručio je nedavno Hadžić.

Vlada je iz skupštinske procedure za sada povukla prijedlog izmjena Zakona o saradnji sa dijasporom zajedno sa setom izmjena zakona kojima je planirala postepeno ukidanje procentualnih budžetskih izdvajanja određenim institucijama.

N. KOVAČEVIĆ

izbore u zvanje vanrednog i redovnog profesora, birajući se na osnovu nepostojećih knjiga koje je lažno prijavila u dokumentaciji za izbor, diskreditovala bi je u pokušaju da zauzme tako bitnu društvenu poziciju kakva je funkcija predsjednice Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore – navodi se u saopštenju.

Upravo takva kadrovska politika po mjeri je, tvrde u PEN centru, ove vlasti koja sprovodi sistemsku sječu svih nepodobnih kadrova u crnogorskoj prosvjeti.

- Najnovija žrtva te sječe jeste prof. dr Tatjana Jovović, de-

kanica Filološkog fakulteta u Nikšiću, koja je smijenjena zato što je umjesto očekivane servilnosti iskazala profesionalizam u radu. Crnogorski PEN centar oštro osuđuje najnoviji progon „nepodobnih“ ljudi na UCG, a o svemu tome izvijestićemo relevantne međunarodne adrese.

Pozivamo predstavnike crnogorske akademske zajednice na odbranu akademskoga integriteta i dostojanstva i ohrabrujemo ih da pruže otpor daljem ponižavanju univerziteta i kršenju ljudskih prava onih koji na njemu rade ili studiraju – navodi se u saopštenju.

R.P.

» Piše: Kaćuša KRSMANOVIĆ Uznemirila se ministarka zdravlja. Mora da joj nije bilo prijatno kada je u petak ujutro na Rimskom trgu vidjela poređanih 2.231 par cipela.

Ostavljena obuća pred vratima Ministarstva zdravlja, kao simbol 2.231 izgubljenog života. Iza svakog tog broja je ime i prezime, nečija sudbina, nečije porodice, prekinuta budućnost ljudi, njihovih porodica...

Da, gospođo ministarko, odgovorni ste. Krivi ste za kašnjenje vakcinacije, krivi ste što sjedite u Vladi antivaksera i ništa ne preduzimate, krivi ste za do temelja urušen zdravstveni sistem, krivi ste jer ste ćutali dok je premijer obilazio sahrane crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije, lizao pričesne kašičice i ljubio im kovčege...

Odgovorni ste što je, uz Vašu prećutnu saglasnost, Crnogorsko primorje tokom ljeta bilo „okupirano“ desetinama hiljada turista, koji su ulazili bez ikakvih epidemioloških ograničenja. A onda, kada je kovid-19 počeo da naplaćuje danak u životima, kada je korona kosila i čitave porodice - ćutali ste.

Zato je trebalo da ćutite i juče, umjesto što ste bestidno upregli svu svoju kamarilu da Vas brani.

Boli onaj 2.231 par cipela.

Koje više ne može obuti 2.231 građanin Crne Gore. A mnogi od njih i danas su mogli biti sa svojim porodicama da Vi, svojom politikom nijeste urušili zdravstveni sistem.

I umjesto da ćutite, umjesto da se pokajate, izvinite ili makar pokažete bar jedan znak empatije - Vi i Vaša „konjica“, beskrupulozni kakvi jeste, čitavog tog dana opet ste nas lagali.

Lagali ste da je performans na Rimskom trgu u Podgorici bio protest protiv ljekara i ostalog medicinskog osoblja, bezočno ste izmišljali da ga je organizovao DPS, da okupljeni nijesu vakcinisani...

Ti ljudi koji su došli da Vam pošalju poruku u ime stotina hiljada građana i građanki Crne Gore su vakcinisani. Čim ste obezbijedili vakcine... A kasnili ste. I za mnoge tada je već bilo kasno.

Pa umjesto što ste tim građanima licemjerno poručili

2231 par cipela ispred ministarstva

Bez stida

Ućutite, ministarko zdravlja, makar onaj jedan minut zbog pijeteta prema žrtvama kovida. I ne brinite, cipela u poneđeljak više neće biti kada dođete na posao, predate su Crvenom krstu. Ali pamtite onu sliku i probajte da se suočite sa onim što ste činili, razmislite kolika je Vaša odgovornost za smrt više od 2.230 ljudi.

Ako u Vama više ima humanosti i empatije.

Ili se sve svelo na odbranu fotelje? da se vakcinišu, tu je poruku trebalo da pošaljete Vašem šefu, crnogorskom premijeru antivakseru. I njegovom anonimnom ljekaru koji ga savjetuje da se ne vakciniše...

Ako nije neki vidar...

Kao i mnogo puta u ovih nepunih godinu Vašeg mandata slagali ste crnogorsku javnost, pa ste se neđe popodne, glumeći skrušenost, zahvalili kolegama na podršci, kako rekoste, „od sjevera, preko Podgorice do juga Crne Gore“. Zahvalili ste i ostalima koji su, napisaste, „kao nikad do sad, zajedno stali u odbranu profesije i cijelog zdravstvenog sistema“?!

Vrijeme će, naglasiste u tom kratkom pismu zahvalnosti, suditi „o našim djelima“.

Vaša oholost toliko Vas je ophrvala da ste nesposobni da shvatite da i ovo kratko vrijeme Vašeg ministrovanja već sudi Vašim (ne)djelima.

Džaba ste od rane zore upregli sve svoje poslušnike da pišu medijima. Utrkivali su se, prije svega, u hvalospjevima Vama. Jadno.

A ko je pisao, gospođo ministarko? Pisali su i patetično jadikovali direktori zdravstvenih ustanova koje ste Vi postavili. Pisali su, vjerovatno, po diktatu, gospođo ministarko. Svi do jednoga javnosti su proturali lažnu informaciju da je preformans usmjeren na ljekare i ostalo medicinsko osoblje. Iako ništa, ali baš ništa slično nije pisalo ni na jednom transparentu.

Vaši direktori branili su juče Vašu, ali i svoje fotelje. Samo to i ništa drugo.

I zbog toga treba da se stidite. Kao i zbog one odbijene donacije vakcina, kao i zbog

ovolike stope smrtnosti od posljedica kovida-19. Umrlo je više od 2.230 ljudi.

Rekoste u kratkom pismu zahvalnosti podređenima da je „moralno, i u najmanju ruku ljudski, imati bar elementarno poštovanje i prema životu, i prema smrti“.

Jedna ste od posljednjih osoba u ovoj zemlji koja ima pravo da bilo kome dijeli moralne lekcije – Vi ste kao ljekarka kršili epidemiološke mjere - brutalno, kao ministarka ste odbili donaciju vakcina samo zato što Vama i Vašima darodavac nije bio po volji.

Kao čelnica resora zdravstva dozvolili ste da politika, a ne struka odlučuje o epidemiološkim mjerama...

I zato, ućutite, ministarko zdravlja, makar onaj jedan minut zbog pijeteta prema žrtvama kovida. Pognite glavu i poklonite se na Rimskom trgu. I ne brinite, cipela u poneđeljak više neće biti kada dođete na posao, predate su Crvenom krstu. Ali, pamtite onu sliku i probajte da se suočite sa onim što ste činili, razmislite kolika je Vaša odgovornost za smrt više od 2.230 ljudi. Ako u Vama više ima humanosti i empatije.

Ili se sve svelo na odbranu fotelje?

A za Vaše poslušnike u liku direktora zdravstvenih institucija ili čelnika strukovnih udruženja teško je reći što drugo osim da je njihov pokušaj odbrane Vašeg lika i djela ispod praga profesionalnog i ljudskog digniteta. Ogavno sluganstvo.

Laž je Vaša jedina odbrana.

To je jedina dobra stvar lavine bestidnih reagovanja: pokazalo se da se rezultatima ne možete dičiti.

8

Društvo

Neđelja, 21. novembar 2021.

AKTUELNO: Prijedlog uvođenja hemijske kastracije za pedofile otvorio mnoga pitanja PODGORICA – Ukoliko u Crnoj Gori bude uvedena mjera hemijske kastracije za pedofile povratnike i višestruke silovatelje, terapija neće moći da riješi problem ako se takvim osobama ne pruži i psihijatrijska pomoć kako bi uvidjeli dubinu svog problema. Davanje medikamenata će imati samo kratkoročni efekat - pedofil će biti seksualno neaktivan onoliko dugo koliko uzima ljekove, ali njegova seksualna sklonost ka djeci ostaće trajna.

Pedofil će biti seksualno neaktivan onoliko dugo koliko uzima terapiju ali njegova seksualna sklonost ka djeci ostaće trajna. Potreban je širi društveni angažman koji obuhvata farmako, psiho i socioterapijske, a u krajnjem slučaju i kaznene mjere. Pitanje je koliko jedno društvo, rastrzano pitanjima kao što su nacija i vjera, ima uopšte senzibiliteta i kapaciteta da se nosi sa ovako osjetljivim problemom - rekao je Pobjedi seksolog i psihijatar dr Jovica Dostinić

Jovica Dostinić

Povećanje donjih granica kazni za pedofile bilo bi poželjno, ali ne i dovoljno smatra advokatica Olja Mihailović.

To pojašnjava kroz analize povratništva kod izvršilaca krivičnih djela sa obilježjima pedofilije, koje ukazuju da je upravo jedan od mogućih uzročnih faktora i neprimjeren izbor krivične sankcije.

- Kao drugi mogući uzrok navodi se neadekvatan tretman prevaspitanja, odnosno

šavanju problema“.

- Zakon u biti mora da nosi elemente humanog koliko god da je restriktivan. Kazna ne može biti odmazda jer to nije humano nego je osvetnički i nema dobar efekat. Moramo pronaći način koji je kaznena politika civilizovanih zemalja usvojila, da tim ljudima pomognemo da sagledaju dubinu svoje greške, jer kad pedofila pustite na slo-

Srđan Pavićević

Olja Mihailović

Alarmantna sudska praksa neuspjeli proces resocijalizacije u ustanovama u kojima su izdržavali krivične sankcije.

Povratništvo u vršenju krivičnih djela je najveći problem kod krivičnih djela sa obilježjima pedofilije, pa samim tim i krivičnog djela obljube sa djetetom, a po nekim podacima ide i do 90 odsto u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece - ističe Mihailović.

Problem koji u velikoj mjeri utiče na suzbijanje ove pojave predstavlja i izricanje kazni na granici ili ispod zakonskog minimuma, gdje statistički podaci daju prilično alarmantnu sliku o postojećoj sudskoj praksi.

- Zbog čega se to dešava, ostaje pitanje, ali se na taj način u svakom slučaju umanjuje značaj i dobre strane

bodu ili mu prekinete liječenje on će isto da se ponaša. Zalažem se za hemijsku kastraciju ali samo uz psihološku i psihijatrijsku pomoć - poručuje Pavićević.

Ističe da se pedofilu mora pružiti i sociološki tretman, te da ta osoba mora da bude saglasna sa hemijskom kastracijom.

- U suprotnom nijeste postigli ništa - zaključuje Pavićević.

Seksolog i psihijatar dr Jovica Dostinić situaciju sagledava na gotovo identičan način - hemijsku kastraciju vidi kao oruđe kojim se prigušuje seksualni nagon ali se osoba ne liječi.

ILUSTRACIJA

Sa ovim stavom su saglasni sagovornici Pobjede koji su komentarisali prijedlog poslanica Ženskog kluba da se Krivični zakonik dopuni tako što će se uvesti hemijska kastracija za seksualne prestupnike i pedofile. One su predložile i da se pooštri donja granica kada su u pitanju kazne za takve osobe, kao i da se napravi registar.

Poslanik dr Srđan Pavićević, koji je i kardiohirurg u KCCG na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu rekao je da sa prijedlogom koji se tiče hemijske kastracije moraju biti oprezni, te da medicinski tretman neće riješiti ovaj složeni problem. Za Pobjedu je kazao da je pitanje vrlo kompleksno i da je pedofilima uz medikamente potrebna i vrlo ozbiljna psihijartijska pomoć.

- Pooštravanje kaznene politike je nešto što apsolutno podržavam. Moj stav prema činu silovanja je jasan - to je jedan pod najgnusnijih mogućih zločina, i u hijerarhiji nepočinstava jedan od najsuperiornijih zločina. Nemam milosti ni saosjećanja prema tome. Ipak, da biste takvog čovjeka kaznili na adekvatan način, u sklopu kaznene politike mora da se uvede neka mjera koja će mu pomoći da sagleda dubinu svoje bolesti i opsjednutosti. Tek tada može sam da shvati da mu je potrebna farmakološka pomoć da savlada problem - pojašnjava Pavićević.

Isitiče da sudija nije taj koji može da pomogne pedofilu da shvati dubinu svog poremećaja.

- To psihijatar mora da mu objasni, tako što će da ga uvede u program psihoterapije koji će mu predočiti da se nalazi u predvorju pakla i da može da izađe iz njega tako što će da se liječi - navodi Pavićević.

Da bi bili dio savremenog društva, moramo da nađemo način da „upakujemo i upodobimo naše mogućnosti tome, da ljudi sa takvim poremećajem prođu humani i adekvatni pristup rje-

Terapija prigušuje seksualni nagon, ali ne rješava problem

PEDOFILU SE MORA PRUŽITI I SOCIOLOŠKI TRETMAN: Ili ostaju konstantna prijetnja za djecu

RIJEČ STRUKE

- Težište u medikamentoznom liječenju pedofila se stavlja na tzv. antiandrogene supstance koje blokiraju centralno i periferno dejstvo muških polnih hormona i tako dovode do smanjenja ili potpunog gubitka seksualne želje, potencije i mogućnosti postizanja orgazma. Time se postiže samo da se priguši seksualni nagon ali ne i da se osoba izliječi. Da upotrijebim tehničku metaforu za ilustraciju, ako lokomotivi ugasite vatru ona će prestati da proizvodi paru i prestaće da se kreće, ako ponovo naložite vatru, ona će nastaviti da se kreće kao i do tada. Dakle, pedofil će biti seksualno neaktivan, onoliko dugo koliko uzima terapiju ali njegova seksualna preferenca – seksualna sklonost ka djeci ostaće trajna - pojašnjava Dostinić.

Dodaje da se svi željeni i ne-

Mihailović podsjeća da se hemijska kastracija već godinama primjenjuje u nekim državama SAD, Kanadi, kao i skandinavskim zemljama (Danska, Norveška i Švedska), s tim da je dozvoljena uz pisano dati pristanak od strane osuđenog pedofila nekih naših zakonskih rješanja, jer se ona ne sprovode u praksi. To je ujedno i opredjeljujući razlog zbog koga, po ugledu na većinu evropskih zemalja, treba pribjegavati odgovarajućim ,,alternativnim“ mjerama, među koje spadaju i ove predložene u vidu uvođenja posebne evidencije pedofila, zabrane obavljanja djelatnosti koje uključuju rad sa djecom, kao i određene medicinske mjere zaključuje Mihailović.

željeni efekti lijeka povlače nakon što osoba prestane da koristi terapiju, te se vraća u stanje u kome je bila prije počinjanja terapije.

- Medikamentozna terapija sama po sebi ne riješava problem. Potreban je širi društveni angažman koji obuhvata farmako, psiho i socioterapijske, a u krajnjem slučaju i kaznene mjere. Pitanje je koliko jedno društvo, rastrzano pitanjima kao što su nacija i vjera, ima uopšte senzibiliteta i kapaciteta da se nosi sa ovako osjetljivim problemom - upozorava Dostinić.

Kaže i da je samo prepisivanje ,,kastrirajućih“ lijekova sa medicinske (neželjeni efekti liječenja), etičke (uticaj na ličnost) i pravne (slobodno ili prisilno) strane problematično.

- Ali pored potrebe da pomognemo pedofilu, mi moramo da mislimo i na njegove potencijalne žrtve, a to nam ne ostavlja previše prostora da se bavimo njegovim frustracijama zbog nezadovoljenog seksualnog nagona. Društvo treba da nađe mehanizme kako da zaštiti pedofila od njega

Internet pomaže pedofiliji Govoreći o faktorima koji doprinose rastu krivičnih djela pedofilije, advokatica Olja Mihailović pominje i ubrzan razvoj novih tehnologija.

- Pojavom interneta svijet se smanjio, a vidovi zloupotrebe su nebrojeni i jako teško prepoznatljivi u pravcu bilo kakvog procesuiranja - navodi ona.

Mihailović kaže da je alarmantno što kaže struka po pitanju pedofilije, gdje za razliku od ostalih testova za otkrivanje različitih tipova ličnosti, za pedofiliju oni ne postoje.

- Tako da je i psiholozima jako teško da otkriju pedofile, jer nijesu u pitanju bolesne osobe koje bi došle da se liječe, niti oni sebe uglavnom smatraju bolesnima. U međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, pedofilija spada u grupu poremećaja seksualne preferencije, i definiše se kao seksualna sklonost prema muškoj, ženskoj ili djeci oba pola pubertetskog uzrasta ili u ranom pubertetu, dok ne postoje precizni podaci kako neko postaje pedofil, pa se uzroci mogu samo pretpostavljati i paušalno određivati - navodi Mihailović.

Mogućnosti preventivnog djelovanja, kako ističe, prilično su sužene, gotovo da ne postoje.

- Tako da se moraju tražiti najadekvatnija rješenja kroz postrožavanje kazni za ovu vrstu krivičnih djela, odmjeravanje i izricanje strožijih kazni, uvođenje registra pedofila i drugih mjera koje bi bile djelotvorne u pravcu smanjenja recidivizma -zaključuje Mihailović.

samog kao i njegove žrtve - zaključuje Dostinić.

LJUDSKA PRAVA

Prema riječima advokatice Olje Mihailović, zakon koji bi normirao obavljanje hemijske kastracije bez saglasnosti osuđenog pedofila teško da se može ,,braniti“ sa aspekta zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Podsjeća da se hemijska kastracija već godinama primjenjuje u nekim državama SAD, Kanadi, kao i skandinavskim zemljama (Danska, Norveška i Švedska), s tim da je dozvoljena uz pisano dati pristanak od strane osuđenog pedofila.

- To u praksi predstavlja problem, jer je za pedofile upravo prepoznatiljivo odsustvo kajanja i osjećaja krivice, da bi na tako nešto pristao. Prvi zakon koji predviđa obaveznu hemijsku kastraciju osuđenih pedofila izglasan je u Poljskoj, po kome svi pedofili osuđeni za silovanje djece mlađe od 15 godina ili bliskih rođaka moraju obavezno biti podvrgnuti hemijskoj kastraciji u zatvorskim bolnicama gdje služe kaznu ili u medicinskim centrima - zaključuje Mihailović.

K. JANKOVIĆ

Društvo/Hronika

Neđelja, 21. novembar 2021.

Uhapšen bivši član paravojnih formacija „Panteri“ u Pljevljima

Leković napadao i vrijeđao sugrađane PODGORICA - Pljevaljska policija uhapsila je Zorislava Lekovića (52) koji je juče u tom gradu fizički nasrnuo na aktivistkinju Sabinu Talović, a osim toga, po osnovu nacionalne pripadnosti vrijeđao dvije osobe i upućivao im prijetnje.

- Brzom intervencijom policije ovo lice je lišeno slobode, a s obzirom na to da je pružalo aktivan otpor, upotrijebljena su sredstva prinude – navode iz policije.

Leković je crnogorskoj javnosti postao poznat u junu ove godine, kada je prodefilovao sa četničkim barjakom pored Husein-pašine džamije u Pljevljima. Bivši član paravojnih formacija „Panteri“ tada je kažnjen prekršajno.

Prema svjedočenju Pljevljaka, Leković je i juče paradirao gradom sa trobojkom.

Crnogorski ženski lobi zatražio je od državnih organa da hitno pruže punu bezbjednosnu zaštitu aktivistkinji Sabini Talović i njenoj porodici. BS je ocijenila da je najnoviji incident nastavak zastrašivanja bošnjačkog naroda. SPP tvrdi da je policija u Pljevljima spriječila ubistvo

POSLJEDNJI ALARM

Nevladina organizacija Crnogorski ženski lobi (CŽL) zatražila je juče od državnih organa da hitno pruže punu bezbjednosnu zaštitu aktivistkinji Sabini Talović i njenoj porodici.

Iz CŽL su saopštili da je Talović napao Leković, koji je, kako su naveli, javnosti poznat od ranije zbog niza incidenata na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

- Posljednji je alarm za državne organe da hitno reaguju i počinioca privedu licu pravde i najoštrije sankcionišu – kazali su iz te NVO i najoštrije osudili napad na Talović od čovjeka koji, kako su kazali, javno propagira i sprovodi nasilje i zastupa retrogradne ideje „krvi i tla“, kao i negaciju drugačijih i različitih.

- Napad i prijetnje danas upućene koleginici Talović, napad je na njen integritet i život, ugrožavanje njenih porodičnih i elementarnih ljudskih prava, mira i bezbjednosti, slobode kretanja – kaže se u reagovanju.

ZASTRAŠIVANJE BOŠNJAKA

Iz Bošnjačke stranke su ocijenili da je najnoviji incident u Pljevljima nastavak zastrašivanja bošnjačkog naroda, navodeći da neće pristati da pripadnici četničkih pokreta ugrožavaju slobodne građane.

Iz te partije su rekli da je incident u tom gradu, u kojem je Pljevljak Zorislav Leković ispred džamije provocirao prolaznike, noseći četničku zastavu, a nakon toga napao dvoje pripadnika bošnjačke nacionalnosti, nastavak torture koju trpe pljevaljski muslimani u posljednjih godinu.

Iz BS-a su pozvali ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora policije Zorana Brđanina da reaguju što je brže moguće, i da u skladu sa svojim ingerencijama preduzmu sve moguće radnje kako bi taj slučaj dobio potpuni epilog.

- U dana kada se obilježava Dan opštine Pljevlja, kada se svi sjećamo antifašističke borbe i kada smo pomislili da su fašistički i četnički pokreti zauvijek poraženi, nažalost, dešava se nešto što ne doprinosi multietičnosti Pljevalja i Crne Gore – kaže se u reagovanju.

Iz BS-a su rekli da od 30. avgusta prošle godine pljevaljski muslimani žive u konstantnom strahu od pojedinaca koji poput Lekovića narušavaju sklad, poručujući mu-

Leković sa trobojkom u ruci divljao pljevaljskim ulicama

slimanima da nijesu dobrodošli.

Iz te partije su kazali da je današnji incident i napad na njihovog aktivistu Belisa Pojatića i aktivistikinju Sigurne ženske kuće Sabinu Talović još jedan pokušaj demonstriranja sile većine nad manjinom.

OPASNA RELATIVIZACIJA

I Stranka pravde i pomirenja najoštrije je osudila „fašističko divljanje i napad na aktivisticu za ljudska prava, humanitarca i aktivistkinju sigurne ženske kuće Sabinu Talović i više drugih građana Pljevalja bošnjačke nacionalnosti“.

- Užasne scene iz Pljevalja inspirisane mržnjom i netrpeljivosti prema Bošnjacima i Islamu u tom gradu produkt su višeslojne degradacije crnogorskog društva i relativizaciji tih pojava sa nivou državnih organa, političkih partija i Javnog servisa RTCG – navode iz SPP. Kako kažu, njihova upozorenja institucijama i javnosti o izuzetno ozbiljnoj situaciji u Pljevljima i Crnoj Gori ostajala su mahom neozbiljno shvaćena ili ignorisana.

Nakon jučerašnjeg fizičkog napada, kako navode u SPP, kada je višestruki akter nacional-šovinističkih ispada u Pljevljima, javni promotor fašističkog četničkog pokreta i pripadnik zloglasne jedinice VRS iz agresije na BiH pokušao oduzeti pištolj službeniku policije nameće vrlo jednostavno pitanje – treba li u Pljevljima, ili u nekom drugom gradu, neko da bude ubijen da bi se država i društvo ozbiljno pozabavilo po-

vampirenjem četništva na ulicama, društvenim mrežama, javnim preduzećima ili institucijama države Crne Gore.

- Naročito opasna relativizacija međunacionalne netrpeljivosti, propagiranje fašističkih pokreta i stvarnih dešavanja na ulicama i gradovima Crne Gore dolazi od institucije koja bi trebala da bude prvi i najglasniji zaštitnik ljudskih prava i slobode građana – Javnog servisa RTCG – navodi SPP u reagovanju.

Iz te stranke su kao sramno ocijenili izvještavanje i pokušaj relativizacije, kako kažu, gnusnog i opasnog napada u Pljevljima kojeg su novinari i redakcija RTCG okarakterisali kao „incident, uvrede i prijetnje na nacionalnkj osnovi“, jasno odražava sliku društva u Crnoj Gori.

- Gospodine Raoniću (Boris), uredništvo i redakcijo RTCG, danas je policija u Pljevljima spriječila ubistvo a dogodio se fizički napad na građane i policijskog službenika u pokušaju da mu se oduzme oružje! Današnji akter je za posljednji incident u Pljevljima dobio prekršajnu prijavu pa ostaje dojam da sudstvo i tužilaštvo smišljeno i institucionalno štite takve pojave – kaže se u reagovanju SPP. Iz te stranke su pozvali Vladu, MUP, ANB, Skupštinu i predsjednika Crne Gore da zakažu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost i da utvrde mjere i postupke kojim bi se zaustavilo nacionalističko divljanje u Crnoj Gori, obezbjedili mir i sigurnost za sve građane.

D.M.

Grupa građana Bara organizovala novi protest zbog smrti Ajle Šukurica-Hot

,,Juče je to bila Ajla, sjutra mogu biti ja“

BAR - Grupa građana Bara organizovala je juče protest zbog smrti Ajle ŠukuricaHot (27) koja je preminula 20. oktobra u Kliničkom centru Crne Gore, u koji je pre-

bačena nakon što je dva dana ranije operisana poslije porođaja u barskoj bolnici.

Okupljeni građani poslali su poruku da oni i porodica žele istinu i pravdu za Ajlu, a na is-

taknutim transparentima piše: ,,Juče je to bila Ajla, sjutra mogu biti ja“.

Građani Bara i članovi brojnih NVO ranije su zbog ovog slučaja protestovali na par-

kingu barske bolnice, kada su iznijeli primjedbe na rad Opšte bolnice Bar. Okupljeni su tada istakli transparente ,,Stop akušerskom nasilju“, ,,Ko je Ajla? Ajla je simbol promjene“, ,,Moj život nema cijenu! Stop korupciji u zdravstvu“, ,,I ja sam jedan/jedna od mnogih“...

R. P.

9

Zbog nezakonitog boravka novčana kazna i mjera protjerivanja iz Crne Gore

U Podgorici nije bilo pokušaja otmice djece PODGORICA - Službenici policije nedvosmisleno su utvrdili da u Podgorici nije bilo pokušaja otmice maloljetnika, saopšteno je iz Uprave policije, a Sud za prekršaje je ženi K. B, protiv koje su roditelji maloljetnika podnijeli dvije prijave, izrekao novčanu kaznu i mjeru protjerivanja iz Crne Gore zbog nezakonitog boravka.

- Postupajući po prijavama dva roditelja da je nepoznata žena pozivala djecu da uđu u vozilo kako bi ih prevezla do lokacije na koju su se uputili, pripadnici Uprave policije su preduzeli brojne mjere i radnje iz svoje nadležnosti kaže se u saopštenju.

Navodi se da su policijski službenici odmah izuzeli snimke sa video-nadzora sa lokacija na kojima su se događaji navodno odigrali, prikupili obavještenje od očevidaca, identifikovali taksi vozilo i vozača od kojeg su takođe prikupljena obavještenja.

Iz policije su rekli da je, u saradnji sa budvanskom policijom, K. B. locirana i dovedena u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica gdje su od nje prikupljena obavje-

štenja.

Ona je u izjavi kazala da je u najboljoj namjeri djeci ponudila prevoz i da je nakon što su djeca to odbila nastavila kretanje, čemu je svjedočio i taksista.

- Sa taksi vozila je izuzet GPS i utvrđeno je da se vozilo kretalo bez zadržavanja na bilo kojim drugim lokacijama, a koje su u petak tokom dana objavljivane u medijima i na društvenim mrežama kao lokacije na kojima su navodno pokušavane otmice djece kaže se u saopštenju.

Iz policije su kazali da je o događaju obaviješten držvani tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da u radnjama te osobe nema elemenata krivičnog djela.

- S obzirom na to da je riječ o stranoj državljanki, policija je utvrdila da K. B. nema uredno prijavljen boravak, pa je shodno Zakonu o strancima uhapšena i uz prekršajnu prijavu granične policije juče privedena Sudu za prekršaje - navodi se u saopštenju.

Iz policije su rekli da joj je Sud za prekršaje izrekao novčanu kaznu i mjeru protjerivanja iz Crne Gore zbog nezakontog boravka. D. M.

U rijeci Morači pronađeno tijelo PODGORICA - U Morači je juče, u blizini mosta Milenijum, pronađeno beživotno tijelo, potvrđeno je Portalu Pobjeda iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.

Na licu mjesta su bile ekipe vatrogasaca kao i pripadnici policije.

Iz Službe zaštite i spašavanja i policije nijesu imali više detalja o ovom slučaju.

R.P.

Slučaj pedofilije u Plavu

Muškarac obljubio djevojčicu, pa je odveo kući kao drugu ženu PLAV - Uprava policije ispituje slučaj pedofilije u Plavu, gdje je oženjeni muškarac i otac dvoje djece obljubio djevojčicu, koja sada ima 13 godina, i odveo je u svoj dom kao svoju drugu ženu, saznaje portal Standard.

O ovom monstruoznom slučaju policija se informisala od građana ali i porodice djevojčice čiji roditelji žive u inostranstvu. O tome se ovih dana polemiše i na društvenim mrežama, dok članovi familije ove djevojčice apeluju na nadležne da što prije reaguju o ovom slučaju.

Ovaj muškarac, čiji indetitet nećemo otkriti zbog postupka

koji je u toku, već je dao izjavi pred plavskom policijom, koja je djevojčicu pokušala da odvede od njega, ali mu se ona potom ponovo vraćala.

Sumnja se da je muškarac izmanipulisao djevojčicu, te da ista nije svjesna da je u stvari žrtva pedofilije, a ne supruga dotičnog. Po zakonu Crne Gore bigamija je zakonom kažnjiva i zabranjena.

Portal Standard imao je uvid i u fotografije, koje je ovaj muškarac objavljivao na društvenim mrežama, na kojima je sa djevojčicom ali i sa zvaničnom suprugom.

Zbog osjetljivosti predmeta u slučaj su se uključlili i inspektori kriminalistike iz Uprave policije.

R. P.

10

Crnom Gorom

Neđelja, 21. novembar 2021.

Pljevlja proslavila Dan opštine i Dan oslobođenja grada

Sve što je do sada urađeno osnov je za realan optimizam Stabilne finansije omogućavaju rješavanje strateških problema i realizaciju kapitalnih investicija iz oblasti vodosnabdijevanja, upravljanja otpadnim vodama i smanjenja zagađenja vazduha tokom zimskog perioda PLJEVLJA – Svečanom sjednicom Skupštine opštine obilježen je 20. novembar, Dan opštine Pljevlja i Dan oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu.

- Današnji dan obilježavamo podsjećajući se na 20. novembar 1944. godine kada su partizani, borci Treće proleterske sandžačke brigade i borci italijanske partizanske divizije Garibaldi oslobodili grad Pljevlja i donijeli slobodu svim građanima. Prilika je da se podsjetimo stradanja stanovništva ovog područja, da znamo da je sloboda plaćena ljudskim životima. U Drugom svjetskom ratu stradalo je 1.878 građana Pljevalja, u ratnim operacijama poginulo je 567 partizana boraca, a spaljeno je oko 5.000 domova u pljevaljskom kraju. Većina građana Pljevalja je svjesna veličine i značaja junačkih djela oslobodilaca i antifašista, i sa poštovanjem se sjećaju i njeguju njihove časne tekovine, jer znaju da je antifašizam istorijski ponos i slava savremene Crne Gore. Na temeljima ideje antifašizma i građanskog društva kao univerzalnih ljudskih vrijednosti, za koje su se rame uz rame borili pripadnici svih vjera i naroda sa ovih prostora, se gradi i mora se graditi evropska budućnost naše države – poručio je predsjednik Skupštine opštine Pljevlja Dragiša Sokić.

Predsjednik Opštine Igor Golubović podsjetio je da su Pljevlja posebno mjesto gdje se susrijeću zapad i istok, mjesto bogate tradicije suživota i međunacionalnog razumijevanja.

Planovi

On se osvrnuo na ono što je urađeno između dva praznika, kao i na planove koji tek treba da se realizuju.

Otvaranjem stalne postavke Zavičajnog muzeja, po riječima Golubovića, Pljevlja su uz ostale ustanove kulture, uz Manastir Svete trojice i Husein-pašinu džamiju nezaobilazno mjesto na mapi turističke ponude grada.

- Takođe, objavljujemo i da smo pri kraju aktivnosti na uređenju centra grada koji pokazuje da su Pljevlja sredina koja ima urbano bivstvovanje 2.000 godina. Finansijski problemi koji su Opštinu Pljevlja pratili dvije decenije doveli su do velikog zaostatka u izvršavanju zakonskih obaveza po pitanju poreza, doprinosa, izmirenju dugova prema dobavljačima i preduzećima čiji

Sa svečane sjednice

je osnivač Opština, ali i realizaciji kapitalnih projekata. Ti dani su za nama. Dug Opštine Pljevlja koji je sredinom 2019. godine bio 18 miliona eura sveden je na ispod 10 miliona eura i to samo u dijelu dugoročnih obaveza. Od ove godine lokalne finansije su stabilne, Budžet opštine je održiv, realan i prilagođen potrebama svih Pljevljaka – kazao je predsjednik Opštine Golubović.

Stabilne finansije omogućavaju rješavanje strateških problema i realizaciju kapitalnih investicija iz oblasti vodosnabdijevanja, upravljanja otpadnim vodama, smanjenja zagađenja vazduha tokom zimskog perioda.

- Završili smo radove na rekonstrukciji postrojenja za pripremu pitke vode Pliješ, otpočeli na Bogiševcu, dok su investicije za izgradnju istih postrojenja izvjesne donatorskim i državnim sredstvima na Pliješi i Breznici. Otpočeli smo rekonstrukciju dovodnog cjevovoda Pliješ – grad, a u kontinuitetu obnavljamo distributivnu vodovodnu mrežu svake godine u ne manje od pet gradskih ulica. Intenzivirani su radovi na izgradnji gradskih kolektora i sekundarne kanalizacione mreže, a od Evropske komisije je dobijena donacija za izradu studije izvodljivosti i pripremu tenderske dokumentacije za rekonstrukciju kompletne sekundarne kanalizacione mreže u Pljevljima – naveo je Golubović.

Problem zagađenje vazduha tokom zimskih mjeseci lokalna uprava rješava kroz mjere energetske efikasnosti, pa će sa UNDP i samostalno tokom naredne godine potrošiti oko million eura na utopljavanje

zgrada i individualnih stambenih objekata.

- U obnavljanje gradske infrastrukture ulažemo godišnje oko pola miliona eura uz izgradnju ili totalnu rekonstrukciju najmanje dvije ulice godišnje. Za naredni period čeka nas završetak izgradnje Ostroške ulice, najavljujemo rekonstrukciju ulica Velimira Jakića i Sutjeske i dvije ulice u naselju Guke. Obećali smo da ćemo dati dodatni impuls u ulaganje u sportsku i rekreativnu infrastrukturu. Završili smo sporstko igralište u naseljima Gagovića imanje i Kupusište dok su završena dječja igrališta u Milet bašti, Potrlici, Kominima i Stražici – kazao je predsjednik pljevaljske opštine podsjetivši da je prije nekoliko mjeseci završen i vrtić u naselju Guke.

On je naglasio i da je prepoznavanje potencijala sela jedan od prioriteta lokalne uprave, a kontinuirano ulaganje u ruralni dio opštine obaveza.

turizam

Golubović je istakao i velike potencijale opštine u razvoju turizma sa akcentom na potencijal Borovičkog jezera kao budućeg regionalnog sportsko - rekreativnog centra.

Predsjednik Opštine podsjetio je i na stalna ulaganja u sportsku infrastrukturu, a osvrnuo se i na brigu o socijalno ranjivim grupama.

- Vjerujem da su odnosom Opštine zadovoljni i naši najstariji sugrađani o kojima brinemo u okviru projekta ,,Njega starih lica“, ali i kroz razne vidove podrške radu Doma za stare. Projekat geronto domaćica ćemo naredne godine proširiti i na

prigradska područja. Posebno smo ponosni na rad Dnevnog centra koji je dodatno proširen i kadrovski ojačan tako da će naredne godine raditi pored djece i sa starijim licima sa invaliditetom – kazao je Golubović.

On je naveo i da je rješavanje problema sa crnim ekološkim tačkama na području opštine pri kraju na jalovištu u Gracu, dok su na deponiji Maljevac radovi završeni, a počeo projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane.

- Sve ovo što sam naveo su razlozi za naglašen, ali i realan, optimizam – poručio je Golubović.

Na svečanoj sjednici uručene su nagrade najboljim studentima. Ove godine su to studentkinje UDG–a Anastasija Odović i Jelena Ćosović.

Priznanja za humanost, plemenitost i društveno-odgovoran rad dobili su pripadnik Vojske Crne Gore Haris Vrević i Amila Ćatović, majka iz ,,Zračka nade“ Najveće opštinsko priznanje nagradu 20. novembar dobili su Olgica Otašević, inženjerka hortikulture i Milorad Joknić, novinar, pisac i publicista.

Povodom Dana opštine predsjednik Opštine Igor Golubović dodijelio je donaciju Opštoj bolnici i Domu zdravlja Pljevlja.

U kulturno - umjetničkom djelu svečane sjednice nastupili su Andrijana Božović, plesni klub Sonrisa i hor Muzičke škole koji je izveo himnu na početku sjednice.

Ranije istog dana položeni su vijenci palim borcima i antifašistima na spomenik na Stražici. a. S.

Priznanje povodom Dana opštine Kotor pripalo zaposlenima u bolnici i Domu zdravlja

Zdravstveni radnici glavni oslonac u borbi protiv pandemije KOTOR- Najveće opštinsko priznanje koje se dodjeljuje povodom Dana opštine Kotor, nagrada „21. novembar“, za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i živote građana Opštine Kotor tokom pandemije virusa kovid-19, ove godine je pripala zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor – odluka je žirija za dodjelu nagrade „21.novembar“.

-Godina iza nas protekla je u znaku intenzivne borbe sa do danas nepoznatim virusom koji je promijenio način funkcionisanja savremenog čovječanstva. U fokusu su se našli stubovi društva, ustanove i zaposleni koji se bore za zdravlje i ljudske živote. Obično u sjenci, istupili su herojski i hrabro se uhvatili u koštac sa nepoznatim. U ovom teškom periodu, medicinsko i nemedicinsko osoblje u svim zdravstvenim ustanovama na teritoriji naše opštine pokazalo se kao glavni oslonac i nada da nismo sami, da ćemo zajedno prevazići situaciju u kojoj se nalazimo. Oni su svoje živote izložili rizicima zarad opšteg dobra i sigurnosti cijele zajednice stavljajući javni interes iznad sopstvenog. Zato, nagradu „21. novembar“, posebno priznanje Opštine Kotor koje se dodjeljuje za zasluge i rezultate od posebnog značaja za naš grad, uz veliku zahvalnost, dodjeljujemo zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor – navodi se u obrazloženju odluke žirija na čelu sa predsjednicom dr um. Dušicom Ivetić.

U susret obilježavanju 21. novembra, Dana opštine Kotor, predsjednik Opštine Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Maja Mršulja i potpredsjednici Siniša Kovačević i Nebojša Ševaljević, organizovali su juče tradicionalni prijem za crkvene velikodostojnike, tj. arhijerejskog namjesnika kotorsko-tivatskog protojereja Nemanju Krivokapića, kancelara kotorske biskupije don Roberta Tonsatija i glavnog imama za Boku Kotorsku i Budvu Meha ef. Martinovića. Na prijemu nije bio predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve.

-U prijatnom i neposrednom razgovoru istaknuta je dobra saradnja koju imaju sve tri konfesije i lokalna uprava. Zajedništvo i otvorenost koje odlikuju Kotor i Boku kotorsku najveće su vrijednosti naših građana. Boka i Kotor posebno, kao takvi, prepoznati su kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom regionu.

Dvadeset prvi novembar istinski je simbol tog jedinstva jer u njemu kotorani proslavljaju Dan opštine, Gospu od zdravlja i Aranđelovdan. Čestitajući međusobno praznik, prisutni su poželjeli da se uvijek u slozi i zdravlju okupljaju i kao takvi budu najbolji primjer drugima – saopšteno je iz Opštine.

Priređen je i prijem učenika i studenata koji su u prethodnoj godini imali zapažene rezultate u školovanju. U pozdravnom obraćanju, predsjednik Opštine Vladimir Jokić je istakao značaj obrazovanja kao temelj budućnosti kako lične, tako i društvene, istakavši da su učenici i studenti zalog naše budućnosti i upravo iz tog razloga im moraju biti podrška – dati im krila i ostaviti otvorena vrata da se vrate kad požele i svojim znanjem obogate i grade ovo društvo.

Prisutnima se obratila i pozdravila ih predsjednica Skupštine Maja Mršulja, koja je sa potpredsjednicima Opštine Sinišom Kovačevićem i Nebojšom Ševaljevićem izrazila posebno zadovoljstvo što je danas u skupštinskoj sali imala priliku ugostiti mladost, pamet, ljepotu i čistotu. iv.K.

SUBNOR i antifašisti Crne Gore obilježiće više jubileja do kraja godine

Osam decenija od Pljevaljske bitke

PODGORICA – Savez boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore obilježiće prigodnim programima do kraja 2021. godine nekoliko značajnih jubileja.

- Svečanom akademijom, uz poštovanje epidemioloških mjera, 1. decembra u podne na Stražici u Pljevljima, uz saradnju sa lokalnom samoupravom, biće obilježeno 80 godina od Pljevaljske bitke u kojoj su učestvovali crnogorski partizani i narod iz svih krajeva – saopšteno je iz SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Navedeno je da je, i pored vojničkog poraza (poginulo 237 boraca), po ocjeni istoričara, ta bitka dala doprinos ponovnom jačanju narodnooslobodilačkog pokreta u borbi protiv fašizma.

- Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u Mrzovićima biće odato poštovanje i pripadnicima divizije ,,Garibaldi“, koja je pri kraju rata dala značajan doprinos pobjedi nad fašizmom – najavljeno je iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

Dan ranije, 30. novembra, u Piperima će, u saradnji sa mladima, a uz prisustvo bivših predsjednika i sekretara omladine Crne Gore i antifašista Glavnog grada biti obilježeno 80 godina od osnivanja Narodne omladine Crne Gore i formiranja proslavljenog Zetskog narodnooslobodilačkog odreda. U Podgorici će 21. decembra biti obilježeno 80 godina od formiranja Prve proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade u Rudom, u kojoj su od šest bataljona dva bila crnogorska. Brigada, koja je bila u vrtlogu najvećih neprijateljskih ofanziva i kroz koju je prošlo blizu 15.000 boraca iz svih krajeva Jugoslavije, dala je 83 narodna heroja. r.u.-i.

Region

Neđelja, 21. novembar 2021.

BEOGRAD/PODGORICA Srpska pravoslavna crkva je van poreskog sistema, nema transparentan tok novca, ne podnosi finansijske izvještaje i tako postaje dobar mamac za pranje novca koji je stečen nezakonito: prodajom droge, trgovinom oružja... Država Srbija na to gleda blagonaklono jer ima politički interes ali i želi da se iskupi za vrijeme kada je crkva bila pod represijom države.

Isti tretman ima i u Crnoj Gori, gdje crkveni kadrovi vode najvišu državnu politiku. Ova vrsta korupcije duboko nagriza društva u obje zemlje.

BEZ KONTROLE

- Svako ko dobije novac treba da opravda kako ga je potrošio - kaže Zlatko Minić iz organizacije Transparensi Srbija za Pobjedu i objašnjava da „crkva mora da prikazuje poslovanje čak i kada dobije novac bez posebne namjene“, kao i da je „komercijalno prihodovanje crkve“ veoma značajno pitanje.

Još 2019. godine SPC je vraćeno preko 90 odsto imovine, ali nije uspostavljena kontrola nad prihodima koje ona donosi iako je prva velika finansijska malverzacija u SPC objelodanjena 2010. godine.

Tada je zbog malverzacija i angažovanja podizvođača u građevinskom biznisu raščinjen vladika raško-prizrenski Artemije. Tri godine kasnije 2013. blagajnik patrijaršije u Beogradu završio je u zatvoru jer je ukrao milion eura u kešu, a 2015. godine patrijarh Irinej smijenio je cjelokupno sveštenstvo, đakone i crkvenjake iz Hrama Svetog Save zbog finansijskih malverzacija. Primjeri pronevjere i nezakonitih radnji nizali su se i po manjim eparhijama i bez obzira što su se oni uvećavali državni organi su ignorisali svoju obavezu da ih kontrolišu.

Ukazujući da bi pravdanje novca trebalo da bude kroz budžetski izvještaj i kontrole koja bi obuhvatila sve projektne aktivnosti koje crkva ima analitičar Dušan Janjić za Pobjedu daje pravi primjer.

- Ako je Crkva Srbije organizovala proteste „Ne damo svetinje“ morali su da imaju jasan iskaz materijalnog troška, a ne da izgovor bude ulica i sve je božija volja. Nije božija volja.

Crkva se ne pridržava pravila i ne vodi unutrašnju evidenciju kako treba i zato se često dogode krađe. Onda crkva gleda da te krađe što prije skloni iz javnosti, a političari vrše pritisak na MUP da nema istraga – primjer za to je kada je blagajnik SPC pronevjerio novac. Crkva mora da ima unutrašnju kontrolu jer je organizovana po eparhijama koje imaju visoki stepen samostalnosti koji se pretvara u anarhiju - poručuje Janjić.

AKTUELNO: SPC ne plaća porez i pere novac kroz građevinske poslove u Srbiji, istu matricu koristi i u Crnoj Gori

Pare idu direktno u mantiju, korupcija cvjeta 

Kada bi crkva bila u poreskoj evidenciji sa svim popustima koje treba da ima zbog specifičnosti i važnosti ona bi bila samostalnija od ucjena, više bi kontrolisala unutrašnji protok novca što bi joj donijelo i više novca a samim tim i više slobode

očekivati da se ona van matice ponaša drugačije. Recimo na Novom Beogradu, prekoputa Merkatora, SPC je zemljište dobijeno od restitucije rasparčala: na jednom dijelu je napravljena crkva, a na drugom stambeni blok.

- Da li crkva ima pravo da učestvuje u svim vrstama poslova, jer se zna tamo gdje učestvuje u gradnji najčešće je povezana sa organizovanim kriminalom.

I zato se crkva pojavi kao vrlo dobar društveni pokrivač za pranje novca od droge, trgo-

Patrijarh Porfirije ekspresno demantovan kada je ustvrdio da SPC plaća porez

Svaka investicija koju gradi crkva morala bi da ima posebnu kontrolu od Agencije za borbu protiv korupcije i onih koji se bave pranjem novca - jer pokazalo se u praksi od Italije preko Slovenije i Hrvatske da je to ozbiljna praonica novca - objašnjava Dušan Janjić uz napomenu da je taj građevinski biznis u zamahu i u Srbiji i Crnoj Gori

U Crnoj Gori i na Kosovu dobili i ono što nije njihovo - Od 1993. do 1995. godine na Kosovu ubrzano je prenošena imovina na crkvu. Tada su pripojeni i oni djelovi imovine koji su pripadali zadrugama i preduzećima za koje se znalo da država ne može da ih podrži pa su dali crkvi da ih vodi. Slično se radilo i u Crnoj Gori, često je preko restitucije crkva uvođena u posjede koji joj ne pripadaju - primjer Budve i Starog grada gdje postoje tri crkve - objašnjava Janjić.

vine oružjem. Svaka investicija koju gradi crkva morala bi da ima posebnu kontrolu od Agencije za borbu protiv korupcije i onih koji se bave pranjem novca - jer pokazalo se u praksi od Italije preko Slovenije i Hrvatske da je to ozbiljna praonica novca - objašnjava

Janjić uz napomenu da je taj građevinski biznis počeo i u Srbiji u posljednjih par godina.

- Patrijarh ne bi izjavio da crkva plaća porez da je obaviješten. Dakle, on bi morao da se upozna sa zakonskim obavezama, tumačenjm statuta crkve i sa prilagođavanjem

svojih stavova, ocjena i pravnih pitanja: na primjer u Crnoj Gori i Hrvatskoj SPC se okreće prosrpskim potrebama - ukazuje Janjić.

Poznato je da razne crkvene usluge poput kršenja, vjenčanja, parastosa, sahrana,... nemaju određenu tarifu već se plaćaju po principu koliko vjernik da novca sveštenstvu.

U crkvenim prodavnicima nezavisno od toga da li je proizvod izrađen u crkvi ili ne nema fiskalnog računa već kupac dobija račun koji je zapravo predračun.

- Čim vidite takav račun to je znak da se radi mimo zakona i da pare idu u mantiju, odnosno da usluga zavisi od toga koliko je dubok džep u mantiji - kaže Janjić.

INTERESI POLITIKE

NEIMARI

Postavlja se još jedno pitanje koje stvara velike probleme i u Srbiji, i u Crnoj Gori, da li crkva može zemljište koje je dobila restitucijom bilo u kojoj državi da koristi kao građevinsko?

SPC se na primjeru Srbije koja joj je matica ponaša van kontrole, i zato ne možemo

11

Prodaja suvenira ispred Sabornog hrama u Podgorici

Ovakvim načinom poslovanja crkva postaje instrument za ostvarivanje raznih političkih interesa.

- U društvima koja imaju normalan pristup vjeri i crkvi nema te vrste zloupotreba, ali zloupotreba važi za bivše komunističke i diktatorske zemlje u kojima su na vlasti nacionalisti isti oni koji su pripadali tim režimima i ogriješili se o osnovna ljudska pa i religijska prava. Takav odnos prema crkvi je vrsta iskupljivanja, a u društvima u kojima vlada autoritarnost nema pravila.

Vlast nešto forsira i nadoknađuje zbog represije koja je bila nad crkvom u nekim periodima. Ali, ljudi iz crkve nikako da priznaju da su i u socijalističkoj Jugoslaviji imali plate i penzije - odgovara Janjić.

Kako je SPC izgubila ugled - Crkva bi dobila na ugledu i samostalnosti kada bi plaćala porez, jer crkva koja učestvuje sa investitorima čiji novac nije transparentan nema ugled. SPC je pod patrijarhom Irinejem jako narušla svoj ugled jer je on dozvolio da svako radi što hoće poručuje Janjić.

Dio novca iz budžeta Srbije izdvaja se svake godine za SPC i ostale vjerske zajednice, ali problem je što se nikada ne kotroliše da li je namjenski dobijen i potrošen namjenski.

RJEŠENJA

Iako imaju direktora patrijaršije i direkciju, SPC se ne ponaša tržišno. Recimo zakonski se porez ne plaća na vjerske objekte u kojima se vrši služba, ali je nejasno kako se plaća porez na one objekte koji su vlasništvo crkve a ona ih izdaje u zakup: stanovi po raznim zadužbinama i poslovni prostori...

- Kada bi crkva bila u poreskoj evidenciji sa svim popustima koje treba da ima zbog specifičnosti i važnosti ona bi bila samostalnija od ucjena, više bi kontrolisala unutrašnji protok novca što bi joj donijelo i više novca a samim tim i više slobode. Imamo razne primjere gdje je crkva prodavala stvari iz restitucije bez tendera - navodi Janjić i objašnjava da je najbolji model organizacije crkvenih poslova kooperativa koja u sastavu ima i proizvodne djelove.

- Kao kooperativa mogli bi da imaju svoju štednju ali postavlja se i pitanje koje zakonom mora da se uredi: Da li crkva može da bude investitor- pita se Janjić.

V. CVEJIĆ

12

Kultura

Neđelja, 21. novembar 2021.

Navršilo se osamdeset godina od rođenja velikog PODGORICA – Stavljajući obične, male ljude na pijedestal vječnosti teško se oteti dojmu da je Živko Nikolić za života dijelio sudbinu krša iz kog je potekao i kog je toliko volio. Često usamljen i ostavljen, različito tumačen i osporavan, ostao je da stoji i postoji kao najvrednije svjedočanstvo kulturne istorije.

Juče se navršilo osamdeset godina od njegovog rođenja, dok je 20 godina od smrti bilo 17. avgusta, a autentični sineast i dalje stoji kao najdosljedniji portretista našeg mentaliteta i sredine. Povodom osamdesetogodišnjice Nikolićevog rođenja, o njegovom djelu i autorskom pečatu za Pobjedu govore crnogorski i regionalni reditelji.

NEZABORAVAN

Ako filmovi čuvaju od zaborava zahvaljujući zivotu koji ih imitira, prema riječima Draška Đurovića, onda Živko Nikolić nikad neće biti zaboravljen.

- Ne zbog svojih slika i poruke koja je uvijek bila humanistička, da se u svijetu zlo uvijek bori protiv ljepote, nego zbog apsurda i kraljevanja gluposti koja više nije samo domaća nego globalna – svjetska. Nepoštovanje živih umjetnika u Crnoj Gori predstavlja klasično ponašanje koje će jačati i tu se ne treba nervirati, do momenta dok ne uvedemo filmsko obrazovanje u osnovne škole i u obavezne EU integracije. Mrtvi umjetnici se u nas slave samo ako neko može da se lično okoristi i zadobije novu poziciju. Vidim da je TVCG napravila serijal njegovih filmova sa razgovorima i to je dobar, mada zakasnio ciklus, a Živku i njegovim filmovima ćemo se sve cešće vraćati, baš zbog onog života imitacije, sa početka – kazao je Đurović.

Kao fan njegove izuzetne vizuelnosti i volje da se bavi metaforom, kastingom, smatrao ga je majstorom.

- Ali sam javno bio najgorljiviji zagovornik koji je u medijima, tada sredinom devedesetih, govorio – dosta je lukavih priglupih filmskih heroja sa kišobranom i prslim džemperom koji ispred sebe vode kravu, što je, direktno – početnički drsko, bilo upereno protiv njegove i Karadžićeve „Đekne“. Za mene je to bio artistički atavizam. Vjerovao sam da mu ne nanosim veliku štetu, ali je imao razlog da se naljuti na mene, to bi svaki drugi crnogorski reditelj uradio.

Svaki, ali ne i Živko Nikolić, što zbog svoje blage ličosti, što zbog porodičnog prijateljstva, starijeg od našeg poznanstva, a i imali smo i dva zajednička snimatelja – Slavka Todorovića i Sava Jovanovića. Kad smo u Mojkovcu poslije mog prvijenca – TV epizode „Rođeni sjutra“ polemisali o tom starom filmskom domaćem heroju i novom, koji sam ja zagovarao (sa sve kabrioletima, drogom i „versaće“ garderobom), on se samo nasmijao i rekao: „Ti misliš da je Crna Gora Majami“. Tada bih se zakleo da jeste, ali 15 godina kasnije sam snimio „Desant na Prčevo“ i na projekciji u Los Anđelesu sjetitio se Živka u sceni kada naša zajednička kostimografkinja Jelka Zlatičanin leleče iz off-a

Sad bi svako da ga veliča, da bi time veličao sebe ĐUROVIĆ: Mrtvi umjetnici se u nas slave samo ako neko može da se lično okoristi i zadobije novu poziciju M. PEROVIĆ: Posjedovao je autentičan dar da ljepotu i surovost prirode suprotstavi sa primitivizmom čovjeka sa jedne, a sa druge strane davao je nadu MARINOVIĆ: Živko je iz filma u film postajao sve pristupačniji u svom jeziku i u svojoj naraciji, a to je čin nježnosti umjetnika prema publici – ta želja da se jednako komunicira sa svima ROSI: Bio je repriziran i citiran, neki glumci su napravili svoje najbolje uloge u njegovim filmovima, veliki broj gledalaca je volio ono što je radio V. PEROVIĆ: Treba temeljno analizirati njegovo djelo, davati utemeljene, neostrašćene sudove i doći do toga koliko je Živko velik kao čovjek i velik kroz svoje djelo SALATIĆ: Njegov rukopis nesumnjivo ostaje upisan kao dio šire kinematografske baštine, te uveliko prevazilazi okvire u kojima je on stvaran BALETIĆ: Podatak da ga intelektualna sredina nije odmah prepoznala je nešto što se dešava u onim sredinama kod kojih ne postoji kontinuitet kulture, kontinuitet stvaralaštva

ubijenog muža, a američka publika pada od smijeha. Bila je to parekselans scena iz Živkove estetike, ali njega više nije bilo da mu priznam – bio si u pravu, Crna Gora nije Majami – ispričao je Đurović.

Za opus i djelo Živka Nikolića, prema riječima Marije Perović, najtačnija je ona balkanska, tačnije srpska izreka – o pokojniku sve najljepše.

- Za života, kao aktivan reditelj, Živko koji je inspiracijom i opusom utemljen u Crnu Goru, nije bio omiljen autor. Iako umjetnički istinita, njegova slika o nama nam nikako nije odgovarala. Nije nam se dopadala ni

„Đekna“, ni „Lepota poroka“, ni „Čudo neviđeno“. A, iz današnje vizure, najistinitije ostvarenje je „U ime naroda“, iako nije njegov najbolji film. Tu priču svakodnevno živimo i svaka sličnost sa realnim događajima je proročka.

Ili istorijski utemeljena. Vizuelno sveden, narativno višeslojan, ko zna da prepozna, Živko je kreirao jednu od najdirljivijih i najpoetičnijih, najsenzibilnijih ženskih likova – Jagliku u „Lepoti poroka“, koja je umjesto izbora odabrala zabran koji se zove Međeđe. I u istom filmu jednu od najdirljivijih bračnih ljubavnih priča. Ono čega nismo bili svejsni dok je bio živ, iako nas je po-

Draško Đurović

Marija Perović

Ivan Marinović

Ana Marija Rosi

znavao, u njegovim filmovima uvijek je bio neki junak ili junakinja koji su bolji od nas samih – kazala je Perović.

Posjedovao je, kako je dodala, autentičan dar da ljepotu i surovost prirode suprotstavi sa primitivizmom čovjeka sa jedne, a sa druge strane davao je nadu.

- Sve što prepoznajemo u nasljeđu, tačnije način na koji se kao njegovi junaci grebemo o nasljeđe, mogao bi da bude njegov novi film. Ali da, mnogo bolje se odnosimo prema nasljeđu, nego prema Živku kao potentom i aktivnom stvaraocu, ali to je karakteristično za naš odnos prema aktivnoj kulturi. Iz svega toga

Vladimir Perović

Ivan Salatić

Branko Baletić

sam naučila puno. Kao mlađu su me plašili jednako i komentari i filmovi, jer su komentari na filmove utkani i u moje odrastanje u Nikšiću, i danas ih pamtim.

Najtačnije bi bilo, ono univerzalno, ako filmom dotaknete makar i jednu osobu na način koji ste željeli, možda i ona poželi da se bavi tom, za većinu populacije čudnom i zaludnom rabotom, koja kroz nasljeđe edukuje i stvara neke nove krugove sličnih. I zbog čega se kao kultura prepoznajemo i opstajemo. Poput Živka, vjerujem da je potrebna plemenitost. I da jedan junak mijenja utemljenu sliku – ispričala je Perović.

VAŽNA KINEMATOGRAFSKA PRIČA: Ži

novi Živko Nikolić. Ne zato što se neće roditi niko tako monumentalnog talenta, već zbog toga što nedostaju kulturna politika, budžet, tržište – koje bi omogućilo kontinuiranu podršku autorima kakva je u tim godinama postojala. Što se nasljeđa tiče – njegova poetika i stvaralaštvo su trajna vrijednost za kulturu i kinematografiju. Raduje me što je Kinoteka uradila nove kopije njegovih filmova. Jugoslovenska kinoteka je prije par godina restaurirala „Lepotu poroka“ i gledati tu kopiju filma je sasvim novo iskustvo u odnosu na one izgrebane, mutne i desaturisane kopije koje smo svi gledali.

Predlažem svima u Podgorici da iskoriste program Kinoteke i pogledaju čitav ciklus – ispričao je Marinović.

Od Nikolića je, kako je objasnio, naučio je da filmovi mogu biti snažni i relevantni čak i kad se bave mikrokosmosom sopstvenog zavičaja.

- Neke njegove filmove sam tokom studija poklanjao profeso-

NAJVEĆI

Postoji konsenzus i u struci i među laicima koji Živka Nikolića smatra najvećim crnogorskim rediteljem. Tim je, kako je rekao Ivan Marinović, jasnija tragedija jer mu je, nakon 1989, bilo onemogućeno da radi filmove.

- Između 1976. i 1989. Živko je stvorio opus od sedam dugometražnih filmova, plus TV filmove i serije, i to nešto govori o sistemu koji je tada postojao.

Crnoj Gori se više ne može desiti

Kadar iz filma „Lepota poroka“

Kultura

Neđelja, 21. novembar 2021.

13

g crnogorskog reditelja i scenariste Živka Nikolića

ivko Nikolić

rima u Pragu, bilo mi je važno da čujem njihovo mišljenje i odnos prema njemu. Bilo mi je krivo što nisam imao prevode kako bi ih pokazao i kolegama strancima.

Vjerujem da bi ih Živko impresionirao barem koliko i Parađanov. Njegovi kratki filmovi su mi ukazali koliko snažan može da bude filmski jezik. To su sve zaista remek-djela. Živko je iz filma u film postajao sve pristupačniji u svom jeziku i u svojoj naraciji, a to je čin nježnosti umjetnika prema publici – ta želja da se jednako komunicira sa svima. To je umijeće koje se uzima zdravo za gotovo, a zapravo je to pokazatelj i izuzetne vještine i izuzetne ljudskosti – kazao je on.

Mnogi će se naći, kako je rekla Ana Marija Rosi, da nas prisjete koliko je Živko Nikolić za života bio nedovoljno cijenjen i poštovan i kako njegovo djelo nije bilo dovoljno priznato.

- Djelimično ću se složiti s tim, sigurno je zaslužio i više i bolje i duže. Ipak, iz današnje perspektive, on je za svog života, ne tako

dugog, snimio sedam igranih filmova koje sam gledala, dosta dokumentarnih i kratkih, i nekoliko serija. To nije mala zaostavština jednoj kinematografiji koja je u godinama kada je on stvarao praktično bila u povoju.

Bio je repriziran i citiran, neki glumci su napravili svoje najbolje uloge u njegovim filmovima, veliki broj gledalaca je volio ono što je radio. To je, donekle, govorilo nešto i o Jugoslaviji u kojoj je snimio najveći dio svog opusa, da si mogao da napraviš respektabilnu karijeru ne pripadajući nijednoj kinematografskoj interesnoj skupini, i možda još više o samom Živku Nikoliću, da si kao takav, „kinematografski neprilagođen“, mogao da opstaneš zahvaljujući raskoši svog talenta – kazala je Rossi.

Bio je, kako je rekla, diskretno subverzivan, umio je važan društveni problem da upakuje u felinijevsku oblandu, da to servira kroz komediju mentaliteta, da to progutamo sa osmijehom i da nam, umjesto gorčine, ostane

zapitanost.

- To nije malo rediteljsko umijeće. Bio je autor koji se bavio ženom na filmu u godinama kada je bilo veoma malo kompleksnih ženskih uloga i kada je ženski lik bio često tretiran kao fikus u kadru. Da su se njegovi filmovi pojavili u vrijeme „Me Too“ pokreta, sigurna sam da bi bili drugačije percipirani i dobili neko drugačije čitanje. Nisam, nažalost, stigla da ga upoznam, ali sam uvijek imala osjećaj da je on reditelj „likovnjak“, neko ko ima jasnu sliku u glavi prije nego što je snimi. Vizuelno prije izgovorenog. I onda sam pročitala u tekstu Duška Kovačevića o Živku Nikoliću upravo ono što sam naslućivala.

Kovačević je, govoreći o njihovom zajedničkom radu na filmu „Beštije“, rekao: „Pričao je u slikama, jer je istovremeno bio i čovjek koji je posvećen slikarstvu.“ Taj njegov dar se vidio, čak i u filmovima koji nisu bili najsrećnije snimljeni. Onaj koji je, po mom mišljenju, najkompatibilnije išao ruku pod ruku sa Živkovim rediteljskim darom i koji je, bez sumnje, vizuelno najljepši, imao je za direktora fotografije maestra Radeta Vladića koji je Nikolićevom djelu dodatno docrtao krila. Tako je „Lepota poroka“ sigurno urezana zlatnim slovima u temelje crnogorske kinematografije, ako mene pitate. Sve i da je snimio samo tu jednu raskošnu ljubavnu scenu u erotskom trouglu između Mire Furlan, Alena Nurija i Ines Kotman, bio bi sevap – kazala je Rossi.

SPOZNAJA

Živkova djela su, kako je rekao Vladimir Perović, velika spoznaja.

- Od „nijesmo mi takvi!“, „on se s nama posprdnjuje!“, „šta on misli, bruka Crnogorce!?“, Živkovo djelo nas je, podržano od filmskih znalaca i festivalske publike na malo širim prostorima, lagano dovelo do spoznaje da mi jesmo takvi i da ne postoji sprdnja nego samo njegov sjetno-gorkobolni smješak nad nama kroz vjekove, jer nas voli i razumije.

Pa smo, od srdžbe, osuda i neumjerenosti u odbijanju Živka s početka, u pokušaju iskupljenja, došli do neumjerenosti i mnogo praznih fraza. Sad bi svako da ga veliča, da bi time veličao sebe. Treba temeljno analizirati njegovo djelo, davati utemeljene, neostrašćene sudove, i doći do toga koliko je Živko velik kao čovjek, i velik kroz svoje djelo – kazao je on.

Unutar prostora kratkog dokumentarnog filma Perović je, kako je objasnio, više crpio od Vlatka Gilića, čija genijalnost je u širokoj javnosti Crne Gore nepoznata ili potisnuta. No, mnogo toga je naučio i od Živka i ogriješio bi se kad bih isticao samo jednoga.

- Živko: čudesna opsjednutost kršem. Njegov nauk je da odatle izvlačimo, ili tu smještamo, većinu naših tema, priča, narativa, jer scenografija krša je sama za sebe metafora i poruka. Krš, nema sumnje, stoji kao znak za cijelu Crnu Goru, ali je, onako kao ga Živko slika, istovremeno i jedan nadvremeni prostor kojim bauljaju neki mali dvonožni zemni mravi i traže smisao pod kapom nebeskom... Uči on i to da, kroz te neke najlokalnije lokanosti, mi ne pričamo sa-

Vjerujem da su te tamne slike malih ljudi bliže istini o čovjeku „Rastuži me što ponekad vidim da se pojedini ljute što drugačije slikam Crnu Goru. Svako ima pravo na svoju Crnu Goru, onakvu kako je osjeća i vidi, kako je ponio kad je prvi put taj svijet ugledao“, kazao je u jednom intervjuu Živko Nikolić.

Rođen je Ozrinićima nadomak Nikšića, 20. novembra 1941. godine. Pohađao je umjetničku školu u Herceg Novom, a Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. U fokusu svih njegovih ostvarenja bio je čovjek – običan, mali, žitelj krša, brda i uvalina.

- Vjerujem da su te tamne slike malih ljudi bliže

istini o čovjeku. Mali čovjek nudi neposredniju sudbinu. Ako uopšte ima velikih ljudi… Veliki ljudi su kao fikcija. Oni su izmišljeni i pojavljuju se kao potreba „malih“ – govorio je svojevremeno Živko.

Dobitnik je tridesetak nagrada na našim i međunarodnim festivalima, a o tome koliko je doprinio crnogorskoj i jugoslovenskoj kinematografiji sigurno da će se tek govoriti. Dostojanstven i hrabar, bio je jedan od onih koji su sebi svojstveno, na način na koji su najbolje umjeli, pokušavali i uspijevali da nešto kažu – ali i da se čuju.

Kadar iz filma „Čudo neviđeno“

mo lokalnu, plemensku priču, za plemenske uši, plemenskim jezikom, u plemenskim kategorijama, vrednosnim odrednicama i očekivanjima, nego uvijek tragamo za univerzalnijim značenjima. Živko je više i jasnije demonstrirao stav da reditelj i u dokumentarcu ima pravo na određeni do-aranžman, ili potpuni re-aranžman, nema kod njega „ulovljene stvarnosti“ koja se zbiva mimo volje reditelja. Ili, u prevodu: nije važno kako ćemo film odrediti, kao dokumentarni li igrani, nego šta on iznutra donosi. Živko je svoje metafore gradio kroz oporije i fotografski kontrastnije slike. I to je znak za čitanje i tumačenje! A i on i Gilić su gradili skoro slikarsku postavku kadra, uz oslanjanje na renesansne ili barokne majstore.

Neki Živkovi „dokumentarni“ junaci se pojavljuju u po nekoliko njegovih filmova i svuda i žive i „igraju“ neke djelimično svoje a djelimično moguće likove iz krša, likove koji su istovremeno i oni sami, ti koji jesu, autentični

ljudi jednog kraja, i neki drugi, odglumljeni, ali ne manje vjerodostojni obitavaoci tog prostora i upražnjavatelji tog načina života – kazao je Perović. Živko Nikolić, mišljenja je i Ivan Salatić, predstavlja jednu posebnu pojavu na kinematografskoj mapi bivše Jugoslavije.

- Njegovi filmovi su svojevrstan brikolaž filmskih ideja, antropoloških studija, folklora, te samog Živkovog iskustva kojim se on koristio kako bi prikazao svoje viđenje usuda crnogorskog prostora. Živkova idiosinkratičnost, izdvojenost iz konteksta raznih kinematografskih grupa i talasa svog vremena mu upravo daje na aktuelnosti i savremenosti svojstvenoj umjetnicima koji su krenuli da tragaju od samog dna svojeg bića. Živko se u sopstvenim filmovima prije svega bavio iskupljenjem. U okviru njegovih kratkih ostvarenja uvijek se držao nukleusa svog autentičnog filmskog jezika koji se ogledao u formalnoj preciznosti i nadahnutosti. Njegov rukopis nesum-

Svaki kadar je slika koju možete okačiti na zid Branko Baletić je u odnosu na Živka, kako je kazao, pripadao jednoj potpuno drugoj školi, ali kod njega veoma cijeni izuzetno poznavanje i vezanost za sredinu u kojoj je živio.

- Njegov pristup je poetski, a opet je strogo vodio računa o vizuelnom. Kad god zaustavite bilo koji od njegovih filmova i izvadite fotografiju, možete je slobodno okačiti na zid, koliko je to sjajno kompoziciono i ukupno značenje. To je nešto zbog čega se svi mi koji se bavimo ovim poslom divimo Živku. Budući da ova sredina nije prepoznala Živka i druge autore, stalno spominjem da je on radio filmove u produkcijama drugih sredina. Danas imamo probleme sa kopijama njegovih filmova, ali je sreća što je i Crnogorska kinoteka napravila nove kopije – rekao je Baletić.

njivo ostaje upisan kao dio šire kinematografske baštine, te uveliko prevazilazi okvire u kojima je on stvaran – rekao je on.

PUBLIKA I KRITIKA

Kod Živka je, kako je objasnio Branko Baletić, karakterističan jedan rijedak slučaj kod reditelja koji su obilježili jednu epohu, a to je da ga je prvo otkrila publika, a tek onda kritika.

- Obično je obrnut put, kada je riječ o autorskim filmovima.

Običan gledalac je prepoznao značenje bar na nekom nivou, a Živkovi filmovi su bili gledani uprkos tome što su neki bili relativno hermetični. Podatak da ga intelektualna sredina nije odmah prepoznala je nešto što se dešava u onim sredinama kod kojih ne postoji kontinuitet kulture, kontinuitet stvaralaštva.

Sa druge strane, posle nekog perioda, kada su Živkovi filmovi ovoj sredini, ali i Jugoslaviji, počeli da donose velika priznanja, on je imao kakvu-takvu satisfakciju, odnos prema njemu bio je nešto povoljniji. Ali, kako je to minulo, kako su se mnoge stvare izdešavale a Živko nije među nama, ljudi zaboravljaju na značaj njegovih filmova.

Interesantno da ponekad studentima režije ili produkcije prikazujem Živkove dokumentarne filmove iz kojih vide da je ona zapravo istraživao u njima teme kojima će se kasnije baviti u igranim. To je još jedan znak njegove duboke ukorijenjenosti u sredinu iz koje je potekao i koju je najbolje razumio. Živko se ne ruga svojim karakterima, on nalazi opravdanje za njih, ali nam kaže kakvi smo – rekao je Baletić.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Pogledi

STAV

Neđelja, 21. novembar 2021.

Klimatske promjene i vode

Osnovni elementi klime u Crnoj Gori pokazuju da je povećan sušni period, što proizvodi smanjenje podzemnih i površinskih voda. Sa druge strane, zbog povećanog intenziteta padavina, povećane su velike vode i poplave. Najveći ekstremi, koji su posljedica klimatskih promjena registrovanih u Crnoj Gori su: toplotni talasi, oluje, suše, poplave i nevremenski događaji - požari i klizišta. U oba morska sliva Crne Gore dolazi do povećanja temperature vazduha, sušnih dana, intenziteta padavina i isparavanja

Piše: Prof. dr mihailo burIć ,,Da li znate“? Bile su to nekada važne rubrike u našim glasilima, koje su otkrivale ono što nijesmo znali.

Međutim, i danas i uvijek treba otkrivati ono što treba da znamo.

Crna Gora je izložena ozbiljnim klimatskim promjenama. Malo se o tome piše, ali se zna da se klimatske promjene na čitavoj Zemlji odvijaju i pod uticajem astronomskih i geofizičkih varijacija. Na klimatske promjene sasvim izvjesno djeluju kosmički i geofizički faktori (precesija ekvinokcija, sunčeve pjege, kosmički vjetrovi, pomjeranje geografskih polova, pomjeranje geomagnetnih polova, promjene nagiba Zemljine ose). U geolškom vremenu postoji dokazana periodičnost glacijalnih (hladnih) i interglacijalnih (toplih) perioda (Ginc, Mindel, Ris i Virm). Danas u Crnoj Gori postoje ostaci glacijacije na visokim planinama, dok se u nižim djelovima nalaze limnoglacijalni (Nikšićko polje) i fluvioglacijalni ostaci (Zetska ravnica). Odnos mora i kopna se drastično mijenja. Ispod rijeke Bojane, u Anamalskom polju, bušenjem smo utvrdili fluvioglacijalne sedimente, na dubini od 40 metara ispod nivoa mora (a to je konkretan dokaz da je to nekada bilo kopno). Mi danas živimo u dobu interglacijala, i od velikog je značaja da znamo prirodne procese, kako bi se uskladili sa njima.

Izvještaj Izvještaj Međunarodnog panela za klimatske promjene predviđa u budućnosti za Južnu Evropu visoke temperature i suše, te u vezi sa time otežanu dostupnost vodi. Prema izvještajima IPCC, može se očekivati



Srednji godišnji proticaji rijeke Morače, sa srednjom linijom pada(Plan upravljaja rječnim slivovima u Crnoj Gori)

zagrijevanje u prosjeku od 0,2*C po deceniji. Srednja godišnja temperature vazduha se povećala u Evropi za zadnjih 50 godina 1,4*C. Tokom zadnjih 100 godina broj dana sa mrazevima se smanjio u najvećem dijelu Evrope, a broj dana sa temperaturom do preko 25*C povećao. Količina padavina u Južnoj Evropi smanjena je za 20 odsto u XX vijeku. Zato su klimatske promjene rangirane u prioritete Nacionalne politike životne sredine. Na to se i Crna Gora obavezala i međunarodnim protokolima.

Osnovni elementi klime u Crnoj Gori pokazuju da je povećan sušni period, što proizvodi smanjenje podzemnih i površinskih voda. Sa druge strane, zbog povećanog intenziteta padavina, povećane su velike vode i poplave. Najveći ekstremi, koji su posljedica klimatskih promjena registrovanih u Crnoj Gori su: toplotni talasi, oluje, suše, poplave i nevremenski događaji - požari i klizišta. U oba morska sliva Crne Gore dolazi do povećanja temperature vazduha, sušnih dana, intenziteta padavina i isparavanja.

Trend suše prati pad količine vode u rijekama Morači, Tari, Limu i drugim vodotocima. Promjene klime su se veoma odrazile ove godine na podzemne vode i na Biogradsko jezero, koje je skoro čitavo presušilo.

Kao posljedica promjena režima padavina i površinskih voda, dešava se i pad proticaja izvora i nivoa podzemnih voda. Ove godine konstatujemo ekstremni pad podzemnih voda u bunarima Zetske ravnice, bunarima Danilovgrada, izvoru Bolje sestre. Presušila je rijeka Morača,

Porast srednje godišnje ljetnje temperature vazduha u slivu rijeke Morače

koja je jedan od glavnih izvora za podzemnu vodu Zetske ravnice. Kod nas je zabilježeno srednje godišnje smanjenje proticaja rijeka, povećanje temperature vazduha i broja sušnih dana, što proizvodi povećano isparavanje. Sve to udruženo djeluje na smanjenje podzemnih voda, koje su zadnje u hidrološkom ciklusu.

GubIcI u mrežama Vodosnabdijevanje je jedan od najranjivijih sektora zbog uticaja klimatskih promjena u Crnoj Gori. Zato na značaju dobijaju veliki gubici u vodovodnim mrežama i pogoršano stanje podzemnih voda. To nam najbolje pokazuje podatak da je gubitak u vodovodnoj mreži Bara nevjerovatnih 75 odsto. Neracionalno je stalno uvoditi nova izvorišta da bismo u gradskoj mreži ,,prosipali“ 75 odsto vode. Vodosnabdijevanje turističkih

Vodosnabdijevanje je jedan od najranjivijih sektora zbog uticaja klimatskih promjena u Crnoj Gori. Zato na značaju dobijaju veliki gubici u vodovodnim mrežama i pogoršano stanje podzemnih voda. To nam najbolje pokazuje podatak da je gubitak u vodovodnoj mreži Bara nevjerovatnih 75 odsto.

Neracionalno je stalno uvoditi nova izvorišta da bismo u gradskoj mreži ,,prosipali“ 75 odsto vode. Vodosnabdijevanje turističkih naselja Crnogorskog primorja danas je najveći problem vodosnabdijevanja u Crnoj Gori. Izvor Bolje sestre, glavni izvor Regionalnog vodovoda, spao je sa početnih 2600 l/s na svega 334 l/s vode

naselja Crnogorskog primorja je danas najveći problem vodosnabdijevanja u Crnoj Gori. Izvor Bolje sestre, glavni izvor Regionalnog vodovoda, spao je sa početnih 2600 l/s na svega 334 l/s vode. Kako je ovaj problem objašnjen u štampi: ,,Radi profita pojedinaca bivša vlast je zatvarala oči pred prekomjernom ekspolatacijom šljunka. Zvanično je potvrđena veza između eksploatacije šljunka i smanjenja izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre“. Ako posmatramo dijagram smanjenja izdašnosti izvora Bolje sestre, on pokazuje zakonomjeran i kontinuiran prirodni pad količine vode. Nije prihvatljiva teorija da je planski kopan šljunak, baš tako da potpuno sinhrono prati prirodni pad podzemnih voda. Odatle proističe zaključak, da šljunak nije uzrok pada izdašnosti izvora Bolje sestre.

Objavljeno je da je izdašnost izvora Bolje sestre smanjena za 80 odsto.

Međutim, radi se o smanjenju od 800 odsto, jer je izdašnost od 2005. godine sa 2600 l/s smanjena u septembru prošle godine na 334 l/s. No, najvažnija tema u vezi izvora Bolje sestre je - kako dalje? ,,Zbog takvog odnosa, novo rukovodstvo Regionalnog vodovoda ulaže velike napore da kroz istraživanja i kroz saradnju sa ekspertima traži rješenja kojima će se prevazići da se postojeće stanje sanira“. Trebalo bi

dozvoliti stručnjacima iz Crne Gore, koji znaju, da rješavaju ovaj problem, da pomognu valorizaciju ,,uloženih napora angažovanih eksperata“. Jer je očigledno da nešto ,,nauka“ ne ide stranim ekspertima, niti domaćim ekspertima i preduzećima, tokom gotovo dvije zadnje decenije. Kad neko tako dugo ovako radi, valjda to pokazuje da nešto treba mijenjati. ,,Regionalni vodovod sprovodi naučna istraživanja, u saradnji sa EBRD fondovima, vrijednosti oko 500.000 eura, sa ciljem zaštite i unapređenja kapaciteta izvorišta Bolje sestre, za nove razvojne projekte i vodosnabdijevanje Primorja“. Javno je najavljeno da će ,,naučna istraživanja“ odlučiti da se prerađuje voda jezera. Nekako mi ne zvuči lijepo a ni ,,naučno“. Zato ja jako i javno molim da se prije takve odluke sagledaju i druga moguća rješenja. Dalje poručuju mediji: ,,Tražićemo odgovornost svih koji su svojim djelima doveli do devastacije ovog izvorišta i da će mnogi morati položiti račune za učinjena nepočinstva“. Pa, eto, velikog razloga za oprez, da ponovo ne prerađujemo morsku vodu, kao što je neko nekad radio. Voda Skadarskog jezera ljeti stvarno ne prelazi 30*C, a voda otoke Malog Blata 24*C (potrebno je provjeriti). Toplotna granica u našoj struci je 20*C (granični kriterijum za termomineralne vode).

Da li bi se voda jezera mogla hladiti kroz cijevi ili bi se one vremenom zagrijale pa ohladile, korisno bi bilo stručno, a posebno ,,naucno“ provjeriti. U mojem članku, na istu temu, u Pobjedi od 31. oktobra 2021. godine, opisao sam mnoštvo ,,naučnih poduhvata“, dugoročno angažovanih eksperata i preduzeća, iz prethodnih decenija. I postavio sam hipotezu da, shodno dosadašnjim iskustvima, treba očekivati i dalje nove ,,naučne inspiracije“. Stvarno nijesmo očekivali da će se to dogoditi tako brzo. Ipak je preporučeno da se za Regionalni vodovod prerađuje jezerska voda, valjda shodno dosadašnjim običajima i rezultatima njihovih ,,naučnih istraživanja“.

I za kraj. Šljunak teško može biti presudni uzrok pada izdašnosti izvora Bolje sestre, na što ukazuje zakonomjeran prirodni trend pada njegove izdašnosti. Vjerovali ili ne, još se ne zna sliv izvora Bolje sestre. Zašto, o tome drugom prilikom i na drugom mjestu. Svojevremeno smo pokušali da utvrdimo sliv izvora, ali smo bili ,,spriječeni“. Kad saznamo sliv izvora i način njegovog formiranja, tek tada ćemo znati preciznije može li šljunak biti krivac za ovaj ,,medijski fenomen“. Pogrešno se radi i na ušću Bojane, istim stilom kao za Bolje sestre. A, ako se ne zna, neka se zna da ja javno tvrdim da postoje stručna rješenja i za Bojanu i za Bolje sestre.

Ako se struka i nauka ne uključe na vrijeme u projektovanje postupaka za prilagođavanje klimatskim promjenama, Crna Gora može zapasti u veoma velike probleme.

(autor je dipl. inž. hidrogeologije i inženjerske geologije)

Arena

Neđelja, 21. novembar 2021.

Rukomet

15

SENZACIJA 8. KOLA LŠ: Podgoričke rukometašice savladale vicešampiona Evrope

Dugo je najmlađi tim Lige šampiona hvatao zalet i tražio prvi bod u eliti, a onda je Budućnost Bemax, za mnoge rivale otpisana, režirala čudo - u ,,Bemax areni“ pao je vicešampion Evrope.

Na krilima podgoričke djece i maestralne Matee Pletikosić - postigla 12 golova, osam sa sedam metara (pet iznudila) Brest (30:28), koji se samo sedmicu ranije provukao na svom terenu, morao je da pruži ruku boljem od sebe!

Lijep rođendanski poklon darivale su igračice Bojani Popović - pobjedu, jednu od možda i najvećih u trenerskoj karijeri (od januara debitovala na klupi ,,plavih“). I možda još ono najvažnije - vratile su nekadašnjoj legendi rukometa svaki minut koji im je posvetila na putu do senzacije.

Nada nikad ,,plave“ nije napustila, a neslavan rekord od deset poraza u nizu (računajući tri od prošle sezone) Matei, Tanji, Ivoni, Nini i ostalim djevojkama nije bio kamen spoticanja na putu do velika dva boda u 8. kolu elitnog takmčenja.

Sada Budućnost može da sanja i veće stvari i sa više optimizma da čeka nastavak Lige šampiona. Pobjeda i dobar osjećaj je dobar i zato što mnoge djevojke čeka več sjutra okuljanje nacionalnog tima i početak priprema za Svjetsko prvenstvo u Španiji.

I Bojana može da odahne i jasnije da vidi lijepu budućnost i Budućnosti i nacionalnog tima.

I još nešto - pobjeda je otvorila vrata mnogim mladim zvijezdama u povoju. Poput Jelene Vukčević koja je sa 16 godina debitovala i u finišu sa dva gola bila ključna igračica na terenu. Ključ je držla i dvije godine starija golmanka Jovana Kadović koja je, takođe, u trenucima odluke odbranila

Đorđo Peruničić, bek Budvanske rivijere

D. STARČEVIĆ

Bojanin ,,vrtić“ sa Mateom režirao čudo Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 300

Bud. Bemax

30

Sudije: I. Kovlačiuk, A. Kovalčiuk (Moldavija)

13

Brest

Sedmerci: Budućnost Bemax 10 (9), Brest 5 (3) Isključenja: Budućnost Bemax 6, Brest 6 minuta

16

28

BUDUĆNOST BEMAX

BREST

Babović...(pet odbrana i sedmerac) J. Kadović .....(četiri odbrane i sedmerac) Ćorović .......................................................Mitrović .................................................... 1 J. Vukčević ............................................. 2 Pletikosić ....................................... 12 (8) Zrnić .............................................................Popović ......................................................Marsenić ....................................................Brnović ..................................................... 2 Bulatović ................................................. 4 Anđušić ......................................................Maslova ......................................................N. Kadović .................................................Pavićević ................................................. 7 Kepić .................................................... 1 (1) N. Vukčević .............................................. 1

Kiniu .............................................................Darlo ......................... (jedna odbrana) Toft ....................................(10 odbrana) Moni .............................................................Tublan ................................................ 3 (1) Fauske ............................................... 8 (2) Kromoska..................................................Kobilinska ............................................... 5 Lasurs ....................................................... 5 Niakate ..................................................... 3 Pop-Lazić...................................................Fopa ........................................................... 2 Leset ........................................................... 1 Koatanea ...................................................Jariž ............................................................ 1 Gavrić ..........................................................-

Trener: Bojana Popović

Trener: Pablo Morel

Rezultati GRUPA A Budućnost Bemax - Brest Rostov - Podravka Bukurešt - FTC Danas 16.00 – Esbjerg - Borusija GRUPA B Krim - CSKA Kstamano - Đer Vajpers - Odenze Danas 16.00 – MEC - Savehof

30:28 34:23 27:2

24:21 22:38 31:27

zicere i bukvalno natjerala protivničke igračice na šuteve sa manje sigurnosti.

Ovakav rasplet nije bio ni u najavi kada su gošće u trećem minutu nastavka vodile ,,plus četiri“. Mogle su možda i ranije da riješe sve dileme, još u 16. minutu, ali je Anastasija Babović, pri minusu od tri gola, odbranila zicer.

Nijesu padale ,,plave“ ni u dramatičnom finišu (u 50. minutu izjednačile na 25:25 - gol Vukčević), a zamijenile su uloge na terenu kada je na isteku 54. minuta ljevoruka Vukčević donijela ,,malu“, ali ispostavi-

8

tehničkih grešaka napravile su ,,plave“, najmanje od početka LŠ

5

lakih golova, četiri nakon odmora, dale su domaće, jedan manje od gošći

će se najvažniju prednost za Budućnost – 28:27. Nesigurnost Bresta manifestovala se kroz veliki broj tehničkih grešaka i promašaja u posljednjih pet minuta. Budućnost je u finišu bila mudrija, smirenija i bez velikog pritiska sačuvala razliku od ,,plus dva“ na tri minuta i 40 sekundi prije kraja

POPOVIĆ: Najljepši poklon koji sam mogla da dobijem od igračica za rođendan - Ekipa je rasla tokom sezone, a pobjeda protiv vicešampiona Evrope koja je uslijedila nakon sedam poraza, nagrada je i najljepši poklon koji sam mogla da dobijem od igračica za svoj rođendan kazala je trener Budućnosti Bemaxa Bojana Popović.

Jake emocije pratile su riječi trenera ,,plavih“.

- Tražila sam od djevojaka da pruže maksimum i bore se svih 60 minuta, vjerovala sam da možemo da dođemo do pobjede, nakon što smo u prvom meču pokazale da možemo da im pariramo.

Kada se boriš kao što su to djevojke radile danas, onda ti se i vrate neke lopte u trenucima odluke i stigne nagrada. Odradili smo sjajan posao u odbrani u drugom poluvremenu, golmanke su bile na visokom nivou i mogu da kažem da su sve djevojke dale sve što su mogle da dođemo do ove pobjede. U posljednjih deset minuta ušli smo sa neriješenim rezultatom i to su momenti u kojima se grade velike karijere, u trenucima odluke su ove utakmice.

Taktički je Bojana sa saradnicima nadmašila kolege iz Bresta, a iskusniji i na papiru duplo jači tim, djelovao je nepovezano, uprkos mnogobrojnim adutima. Sakrile su ,,plave“ mane, a razotkrile sve nedostatke ekipe koja se bori za plasman na završni turnir Lige šam-

djevojke pokazale da imaju karakter – kazala je Popović.

Tim je sinoć stigao do pobjede.

- Sve djevojke su dale svoj doprinos, uvijek neka iskoči i pokaže da mirna glava donosi dobra izdanja.

Jovana je unijela dodatnu energiju na golu, Jeca je u trenucima odluke, kada se igralo gol za gol, odigrala nevjerovatno iako ima samo 16 godina. Na taj način se postaje veliki igrač, otvaraju se neke nove piona. Uspjela je Popović da sa Ildom Kepić i Natašom Ćorović na desnom beku (obje dešnjakinje) nadomjesti i neigranje prvog desnog beka Valerije Maslove, a uz sve ovo, kao šlag na rođendanskoj torti, krila Ivona Pavićević (šut 7-7) i Nina Bulatović (5-4) bile su na visini zadaka.

SBbet Prva liga za rukometaše (8. kolo)

Budvani sigurni u Pljevljima Tri dana nakon što su ubjedljivom pobjedom nad Lovćenom (33:24) napravili krupan korak ka tituli, rukometaši Budvanske rivijere bez većih problema slavili su na jednom od nezgodnijih gostovanja.

Tim Dejana Dragnića savladao je Rudar (32:29) i zadržao maksimalan učinak poslije osam kola.

Talentovani tim iz najsjever-

nijeg crnogorskog grada vodio je 6:3, pa 7:5, nakon čega su oslabljeni gosti preuzeli kontrolu i do poluvremena stekli veliku prednost - 18:11.

Rudar je u 47. minutu smanjio na dva razlike (25:23), ali su Đođić i Radoman vratili mir Budvanima, koji su rutinski priveli meč kraju.

Sedam golova za Budvansku rivijeru dao je Đorđo Peruničić, šest Radivoje Đođić, jedan više od Luke Novako-

vića, Luke Nikolića i Boža Brnovića.

Kod Rudara sjajan je bio Filip Racković sa 14 pogodaka iz 17 šuteva.

Lovćen je lako odradio meč sa Danilovgradom i stigao do sedme pobjede - Danilo Pajović sa 11, Aleksa Perišić sa 10 i Slaven Lekić sa devet pogodaka vodili su aktuelnog šampiona do trijumfa od 38:22.

Budućnost Podgorica je na krilima golmana Vasilija Pe-

stvar i vidite ko je za velika djela, ovo je bilo divno veče za nju, u meču u kojem se prvi put našla u sastavu u Ligi šampiona. Jovana je sa nama od početka sezone i ona je rasla kao i ostatak tima. Matea ima veliku potrošnju, ali sjajno diriguje igrom našeg tima. U nekim utakmicama njena igra nije onakva kakva ona želi da bude, ali poslije svih ovih utakmica, danas nam je servirala ovakvo izdanje - zaključila je Popović.

Po običaju kapitenka Tatjana Brnović dirigovala je odbranom, a uspjela je da se sačuva od crvenog kartona, jer je u prvom poluvremenu dobila drugo isključenje.

Bonus za nastavak je povratak na teren Andrijane Popović, koja se iskazala u A. MARKOVIĆ odbrani...

čurice, koji je imao 17 odbrana, kao domaćin bila bolja od Berana 1949 (31:27), što joj je peti trijumf u sezoni, uz remi i dva poraza.

Komovi su u gostima posljednjeplasiranoj Sutjesci stigli do druge pobjede - sastav iz Andrijevice slavio je 36:22.

Osam golova dao je Milija Kastratović, po sedam Nemanja Milović, Predrag Stojanović i Duško Trifunović.

Za Sutjesku je devet dao Boris Šćepanović.

Sjutra će igrati Brskovo - Jedinstvo (19 h) i Mornar 7 - Partizan 1949 (19 h).

Ne. K.

16

Arena

Sportski miks

Košarkaši Mornara danas u ,,Topolici“ (17 h) dočekuju Split u meču 9. kola Admiralbet ABA lige

Pobjeda za povratak na pravi put PODGORICA – Nakon što su na volšeban način završili evropsku avanturu, gdje im je i FIBA priznala da su sudije pogriješile u Solunu (ali nije promijenila konačan epilog), kada nijesu priznale regularan koš Nemanje Gordića u posljednjoj sekundi meča sa Iraklisom, koji bi značio prolaz dalje u FIBA Evrokupu, košarkaši Mornara su okrenuti onome što im je, ipak, najbitnije ove sezone – ABA ligi.

Izabranici Mihaila Pavićevića nemaju previše vremena da razmišljaju o nepravdi koju su doživjeli u Grčkoj, nijesu imali ni vremena da se odmore na pravi način (u Bar su se vratili u četvrtak veče), ali će sve probleme morati da stave po strani i danas u ,,Topolici“ (17 časova) savladaju Split, kako ne bi dodatno zakomplikovali situaciju u borbi za opstanak u regionalnom takmičenju.

Pred ovaj duel, posljednji pred reprezentativnu pauzu, Mornar Barsko zlato je posljednji na tabeli, sa samo jednom pobjedom iz osam mečeva. Ali ni Splićani nijesu u ,,mirnoj luci“, jer imaju samo pobjedu više.

Zato je meč i te kako bitan za oba tima, naročito za crnogorskog vicešampiona…

- Tu smo, gdje smo, u donjem dijelu tabele. Sad gledamo da se polako, korak po korak, vratimo na pravi put. Imali smo naporno, desetodnevno putovanje po Evropi, koje je, sigurno, malo ostavilo traga na igrače što se tiče umora. Čeka nas vrlo bitna utakmica protiv Splita, koji zaslužuje svaki respekt. To je ekipa sastavljena

Neđelja, 21. novembar 2021.

Košarkaši Budućnost Volija poraže

,,Plavi“ pali u finišu PODGORICA – Budućnost Voli je izgubila i treći meč u Beogradu ove sezone – nakon Crvene zvezde i Mege, izabranici Aleksandra Džikića su poraženi i od Partizana (75:66), u derbiju 9. kola ABA lige.

uglavnom od domaćih igrača, koji znaju da igraju, razumiju se, znaju principe te naše škole košarke, što se vidi u svakoj njihovoj utakmici. Svjesni naše situacije, moramo tu utakmicu da shvatimo maksimalno ozbiljno i sa dobrim pristupom, kao što smo imali u posljednjoj utakmici u Grčkoj, da pokušamo da dođemo do vrlo važnih bodova. Sigurno neće biti lako, kao ni u jednoj utakmici u ABA ligi – ističe trener Barana Mihailo Pavićević.

Mornar ima i kadrovskih pro-

blema, jer zbog povrede neće igrati plej Trej Luis, koji je zaradio povredu protiv Cedevita Olimpije, kao i centar Gligorije Rakočević, zbog smrtnog slučaja u porodici.

- Od igrača koji budu u sastavu očekujem da daju maksimum, da, jednostavno, zbijemo redove onoliko koliko nas ima i da dođemo do vrlo važne pobjede – zaključio je Pavićević.

U obje dosadašnje utakmice Mornara i Splita u ABA ligi, odigrane prošle sezone, Barani su bili bolji. Prvi meč u Dalma-

ciji, u novembru prošle godine, Mornar je dobio 95:87, a drugi u martu ove godine u Baru 81:71.

- Prate nas razni pehovi, ali, objektivno, igramo, makar bile i nijanse u pitanju, sve bolje.

Vjerujem da ćemo nastaviti da idemo uzlaznom putanjom i da dolazi vrijeme da nešto i žanjemo. Svjesni smo koliko nam znači utakmica sa Splitom i daćemo sve od sebe da je dobijemo. Očekujem i podršku publike - ističe Strahinja Mićović, krilni centar Barana.

S. J.

Iako bez Vilija Rida i Igora Drobnjaka, iako nijednom nijesu vodili, Podgoričani su punih 35 minuta bili u igri za pobjedu u ,,Štark areni“, ali su pali u finišu meča, prije svega zbog velikog broja izgubljenih lopti (19), i dominacije domaćina u ofanzivnom skoku (14-7).

PROBLEMI U SKOKU U prvom poluvremenu su odbrane bile bolji dio oba tima, posebno kod domaćina, koji je defanzivom i mnogo boljim skokom (19-10), naročito pod košem rivala (7-3) nadokna-

dio loš šut za tri poena (14-4).

Budućnost je u prvih 20 minuta pogodila isti broj trojki, ali iz četiri pokušaja manje. Međutim, pored problema u skoku, Podgoričani su loše šutirali za dva poena (41,2 odsto), pa je dvocifren zaostatak na poluvremenu bio logičan.

Aleksa Avramović je u prvih tri i po minuta predvodio Partizan sa sedam poena, za vođstvo od 9:2, kada je Džikić zatražio prvi tajm-aut, da pokuša da na pravi kolosijek vrati ekipu koja je do tog trenutka imala samo jedan skok (domaćin pet), dvije izgubljene lopte i oba promašaja za tri poena, uz samo tri upućena šuta prema košu gostiju.

Ulaskom Di Džej Silija, koji je postigao svih devet posljednjih poena ,,plavih“ u prvoj dionici, Budućnost je koliko-koliko popravila napad, ali unutrašnja

Šampion Milvoki bolji od Oklahoma Sitija

Na listi FIBA Evrope u pet igrači

Seltiksi slavili u klasiku, Bulsi pobjeđuju i bez Vučevića

Marija Lekov

U duelu dvije najtrofejnije NBA franšize, Boston je lako pobijedio Los Anđeles Lejkerse sa povratnikom Lebronom Džejmsom. Seltiksi su uspjeli da nadoknade dvocifreni zaostatak, a na kraju i ubjedljivo da slave rezultatom 130:108.

Džejms se vratio na parket nakod dvije neđelje pauze, odigrao je sasvim dobro, ali nedovoljno da se spriječi poraz ,,jezeraša“.

Za 32 minuta na parketu imao je učinak od 23 poena, šest skokova i dvije asistencije, a isti, samo uz osam poena više, zabilježio je Entoni Dejvis.

Zvijezda večeri TD Gardenu bio je Džejson Tejtum, koji

Rezultati Šarlot – Indijana Detroit – Golden Stejt Boston – LA Lejkers Bruklin – Orlando Milvoki – Oklahoma Nju Orleans – LA Klipers Denver – Čikago Finiks – Dalas Sakramento – Toronto

121:118 102:105 130:108 115:113 96:89 94:81 108:114 112:104 89:108

je meč završio sa 37 poena, 11 skokova i dvije asistencije. Veliku pomoć imao je u Markusu Smartu, koji je zabilježio 22 poena, osam skokova i šest asistencija, Denisu Šruderu sa 21 poenom, šest uhvaćenih lopti i isto toliko dodavanja, te Alu Horfordu sa 18 poena.

Boston (8-8) je deveti na Istoku,

dok Lejkersi zauzimaju istu poziciju na Zapadu, s tim da imaju i jedan poraz više.

Iako još uvijek bez Nikole Vučevića (zajedno sa Markom Simonovićem odsutan zbog kovid protokola), Čikago je slavio protiv Denvera rezultatom 114:108, što je Bulsima bila treća pobjeda u posljednja četiri duela i sada su na 11-5. Nagetsi su na taj način doživjeli treći poraz zaredom i sada su na skoru 9-7.

Denver je bio lišen usluga najkorisnijeg igrača NBA Nikole Jokića, koji je propustio duel zbog povrede ručnog zgloba.

Na kraju je najbolji kod pobjednika bio Zek Lavin sa 36 poena (14/24 iz igre), pet skokova i

PODGORICA - Marija Leković, košarkašica Budućnost Bemaxa i članica seniorske reprezentacije Crne Gore, među najvećim talentima je u Evropi!

četiri asistencije. Demar Derozan dodao je 26 poena i šest skokova.

U redovima Denvera, Eron Gordon bio je najbolji sa 28 poena, a Vil Barton ga je pratio sa 23. Fakundo Kampaco dodao je 16 poena. Šampioni Milvoki Baksi (8-8) nijesu bili na svom maksimumu u duelu sa Oklahoma Sitijem (6-9) na domaćem terenu u Viskonsinu, ali su upisali pobjedu - 96:89.

FORMULA 1: Velika nagrada Katara

Hamiltonu pol Vozač Mercedesa Luis Hamilton krenuće sa pol pozicije za Veliku nagradu Katara.

Britanac je na treninzima bio iza timskog kolege Valterija Botasa, a na prva dva treninga i od

Maksa Ferstapena u Red Bulu.

U kvalifikacijama je bila druga priča. Uloge su zamijenjene, sa drugog mjesta krenuće Ferstapen, sa treće Botas, a iza njih su Pjer Gaslij i Fernando Alonso.

Za pobjedu je najzaslužniji bio dvostruki MVP Janis Adetokumbo, koji je imao 21 poen, 19 skokova i sedam asistencija, a podršku je imao u Bobiju Portisu sa 17 poena i 13 skokova i Krisu Midltonu, koji je meč završio sa 16 poena i osam skokova.

U poraženom timu istakao se Šaj Gildžus-Aleksander sa 17 poena i šest skokova, a mladi Džoš Gidi dodao je 14 poena i 12 skokova.

S. J. Krug koji je Hamiltonu odnio prednost završio je u vremenu – 1:20.827.

Među deset su još Karlos Sains, Lando Noris, Juki Cunoda, Esteban Okon i Sebastijan Fetel.

Pred trku za Veliku nagradu Katara, Ferstapen vodi u generalnom plasmanu sa 332.5 bodova, Hamilton ima 318.5.

To je potvrdila i objava FIBA Evrope, na zvaničnim društvenim mrežama, gdje je napravljena lista od Top 5 igračica Evrope, od kojih se traži koja ima najveći potencijal.

Evropski vunderkindi, kako ih je okarakterisala FIBA, su: Baranka Marija Leković (2003), te Italijanka Matilde Vila (2004), zatim Izraelka Jarden Garzon (2003), Mojca Jelenc iz Slovenije (2003) i Fait Etut (2005) iz Luksemburga.

Vila, koja igra u italijanskoj Limonti, u novom ciklusu odigrala je samo tri minuta protiv Luksemburga, upisala četiri poena i dvije asistencije. Izraelka Garzon, igra za Makabi Iron Ramat Gan, a u novom siklusu blistala je protiv Letonija. Za 25 minuta postigla je 16 poena. Jelenc, koja je članica Celja, blistala je protiv Albanije, kada je za 29 minuta, postigla 24 poena, uz 12 skokova. Etute, igra u Didelanž iz Luksemburga, a u prva dva meča kvalifikacija

Neđelja, 21. novembar 2021.

Arena

Sportski miks

eni od Partizana u derbiju 9. kola Admiralbet ABA lige

17

Dvorana: ,,Štark Arena“.

Gledalaca: 8.944.

KK PARTIZAN/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Sudije: Boltauzer, Javor i Petek

Panter Kuruc Ledej Zagorac Abramović Koprivica Dangubić Smailagić Miletić Mur Glas Madar

2 3 11 1 17 2 20 3 12 4

75

66

(20:13, 21:17, 12:18, 22:18)

83% (23-19) 53% (36-19) 24% (25-6)

za 1 za 2 za 3

79% (19-15) 43% (28-12) 41% (22-9)

Skokovi 27 (7+20) 35 (14+21) Blokade 6 3 Asistencije 12 13 12 Ukradene lopte 6 10 Izgubljene lopte 19 Faulovi 23 25

Kobs 16 Atić 4 Šehović Micov 11 Barović Sili 21 Z. Nikolić 1 Jagodić-Kuridža 5 Vajli 3 Popović 5

DŽIKIĆ: Bili smo blizu Trener Budućnosti Aleksandar Džikić je čestitao Partizanu na zasluženoj pobjedi.

- Igrali su svih 40 minuta. Mi smo imali neke otvorene šuteve na 58:56, bili smo blizu. Oni su poentirali nakon naših izgubljenih lopti, što, generalno, nije naša karakteristika, i to lakše nego iz postavljenih napada. Žao mi je što nijesmo mogli beogradskoj publici da se predstavimo u kompletnom sastavu, ali valjda će biti prilike - rekao je Džikić.

Trener Partizana Željko Obradović je čestitao svojim igračima na pobjedi i na svemu što su uradili na ovom meču.

- Igrali smo dobro u prvom poluvremenu. Imali smo jedan pad u trećoj četvrtini, a onda smo odigrali najbolju odbranu u minutima koji su odlučili utakmicu. Doprinos svih igrača je bio na izuzetnom nivou, protiv odlične ekipe Budućnosti koja je igrala veoma pametno. Sve ono što sam pričao o njima pred utakmicu, tako je i bilo. U svakom trenutku znaju kako da reaguju, predvođeni izvanrednim trenerom Aleksandrom Džikićem, i čestitam mu na svemu što su do sada uradili, uz ogromne probleme koje imaju u timu, jer su mu Drobnjak i posebno Rid mnogo nedostajali – rekao je Obradović.

linija Podgoričana nije uspijevala da se nosi se visokim igračima Partizana (posebno Smailagićem), koji su bez problema završavali akcije pod košem, i održali prednost od sedam poena (20:13).

Budućnost je u drugoj četvrtini iskoristila trominutni post Partizana u napadu, pa je košem

Vladimira Micova, nakon nešto više od četiri minuta igre prišla na 24:20. Tada je Partizan pogodio dvije uzastopne trojke (Glas i Smailagić), nakon što je sa distance šutirao 10-1, za prvu dvocifrenu prednost na meču (30:20). Budućnost je ponovo priprijetila na 32:28, nakon trojki Edina Atića i Micova, ali

ica sa najvećim potencijalom i crnogorska košarkašica

je Partizan u posljednja dva i po minuta parcijalom 9:1 stigao do najveće prednosti u prvom poluvremenu (41:30).

NEISKORIŠĆENE ŠANSE Budućnost je u prva četiri minuta imala problema da pogodi iz igre (po jedno od dva bacanja su pogodili Zoran

Nikolić i Džejkob Vajli), ali je od trojke Micova proradio napad, za razliku od domaćina, koji se mučio u prvih osam i po minuta (samo jedan koš iz igre). Parcijalom 8:1, Budućnost je prišla na posjed zaostatka (44:42), nakon trojke Silija je bilo samo ,,minus jedan“ (46:45), ali je Glas sa dvije

trojke u posljednjih minut i po omogućio Partizanu pet poena prednosti (53:48) pred posljednji kvartal, i zbog toga što Suad Šehović nije pogodio trojku iz dva uzastopna pokušaja u posljednjim trenucima.

Trojkama Micova i Silija, uz koš Kobsa, Budućnost je nakon tri i po minuta posljednjeg kvartala ponovo prišla na posjed zaostatka (58:56), ali nije iskoristila tri napada za vođstvo, iz šuta

za tri poena. Popović i Sili su promašili otvorene šuteve, dok je Micov izblokiran, nakon čega su kola krenula nizbrdo.

Podgoričani su bez koša bili skoro četiri minuta, prije svega zbog velikog broja izgubljenih lopti, gdje je u odbrani domaćih dominirao Avramović (pet ukradenih na meču), pa je Partizan serijom 11:0 stigao do nedostižnih 69:56, dva i po minuta S. J. prije kraja meča…

Počela manifestacija Podgorica Millennium run

vić evropski vunderkind Humanitarna trka kojoj su pečat dali najmlađi Prvi dan manifestacije Podgorica Millennium run, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i Multisport akademije Majer, protekao je iznad očekivanja - preko 500 najmlađih učestvovalo je u interesantnim trkama, zabavljalo se, a kompletan iznos od kotizacija otišao je na račun Fondacije „Budi human“.

igrala je po 12 minuta, sa prosjekom tri poena i 3,5 skokova (ukupno šest poena, sedam skokova).

Marija Leković, iako je tek postala punoljetna, bila je dio seniorske reprezentacije i kod Roberta Injigesa, kada je dobila šansu u čuvenim kvalifikacijama, kada je Crna Gora, iako otpisana, uspjela u mečevima protiv Bosne i Hercegovine i Slovačke da stigne do prven-

stva Evrope. U novom ciklusu odigrala je dva meča, protiv Rusije 12 i Austrije 18 minuta, postigla ukupno 12 poena (šut iz igre 8/6), uz četiri asistencije, a sjajnom odbranom i dobrom realizacijom odmah je skrenula pažnju na sebe.

Jasno je da se mlada Baranka nije slučajno našla na ovoj listi, već da Budućnost Bemax ima evropskog vunderkinda, za kojeg tek dolazi vrijeme… R. P.

- Ako je i bilo neke dileme pred organizaciju ovakve trke, sada je više nema. Odrađen je sjajan posao, a raspoloženje svih učesnika, kao i gledalaca govori nam da smo uradili pravu stvar. Posebno smo ponosni na činjenicu da ćemo pomoći djeci kojoj je novac potreban za liječenje. Siguran sam da će naredne godine ova trka biti još masovnija i da

će, i to ne samo Podgoričani, dati još veći doprinos ovoj humanoj misij - istakao je Miloš Antić, pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada.

Ispred Fondacije „Budi human“ zadovoljstvo uspješnom akcijom prenio je direk-

SBbet Prva liga za rukometašice

Rudar bolji od Levalee PODGORICA – Derbi devetog kola SBbet Prve lige pripao je rukometašicama Rudara.

Ekipa koja predvodi Ivan Ter-

zić savladala je do ovog meča neporaženu Levaleu 2010 28:26.

Nikšićki tim vodio je nekoliko puta sa četiri gola, ali se domaće

tor Goran Jovanović.

- Ovo je fenomenalna ideja, ne samo zbog prikupljanja sredstava za liječenje djece, već i zbog razvijanja svjesti za humane stvari kod mališana, koji stasavaju i treba polako da se upoznaju sa tim koliko znače i koliko mogu da dopri-

nijesu predavale. Predvođene Miom Ražnatović (devet golova) i u finišu raspoloženom golmankom Andreom Škerović, filijala Budućnost serijom 6:0 preokrenila je rezultat (24:21).

U gostujućem timu Ivana Đurović bila je najefikasnija sa devet golova.

Tivćanke su do treće pobje-

nesu ovom društvu - poručio je Jovanović.

Premijerno izdanje manifestacije Podgorica Millennium run nastavlja se danas u 10 časova centralnim događajem - trkama na 5km, 10km, 21km i 42km, kao i trkom R. A. vatrogasaca.

de stigle lako u Nikšiću protiv Trebjese (30:20). Blistala je Maša Pavlović sa 11 golova, a kod domaćina sa šest golova istakle su se Anja Drašković i Maša Varajić.

Danas će Zeta od 18 sati dočekati Nikšić, a u posljednjem meču 23. novembra sastaće se Ulcinj i Mornar 7.

A. M.

Arena

Fudbal

Budućnost nije stvorila nijednu šansu protiv posljednjeplasiranog tima

Loša predstava na ,,Trešnjici“

Zeta

0 D. MALIDŽAN

Duel Đuričkovića i Krstovića na ,,Trešnjici“

Remi bez pogodaka Zete i Budućnosti, više po ukusu ,,vukova“ uprkos tome što ni poslije 15 kola ne znaju za pobjedu u Telekom 1. CFL ove sezone. ,,Plavi“ su dopustili da ih sustignu Iskra i Dečić, i propustili šansu da uoči najvećeg crnogorskog derbija značajnije smanje zaostatak za Sutjeskom koji sada iznosi 11 bodova.

Duel na ,,Trešnjici“, nekada veliki derbi crnogorskog prvenstva, donio je lošu predstavu.

Oslabljeni sastav Budućnosti želio je u početku da presingom poremeti planove domaćina i dođe do brzog gola, ali je ,,vrtić“ Dragoljuba Đuretića prilično lako izlazio iz svih zamki velikog favorita iz Podgorice.

Bez stubova tima - Raičkovića, Terzića i Ivanovića, Budućnost nije uspjela da se nametne,

da bude tim koji dominira, stvara šanse, sve što se očekuje kada drugoplasirani tim igra protiv posljednjeplasiranog.

Nije ni teren u Zeti bio u stanju koje bi omogućivalo tečnu igru, što donekle opravdava timove za činjenicu da nije viđena gotovo nijedna prava šansa. ,,Vukovi“ su bez kompleksa izašli na megdan velikom, inspirativnom rivalu, a mogli su prvi i do pogotka.

Igrao se treći minut drugog poluvremena kada je poslije intervencije Vladana Adžića lopta došla do Milana Roganovića koji je natjerao Miloša Dragojevića na jednu od rijetkih spasonosnih intervencija.

U 52. je Viktor Đukanović sa oko 17 metara pokušao da ugrozi Aleksandra Karadžića, ali je šutirao preko gola.

Trener Budućnosti Aleksandar Nedović u nastavku je pru-

Budućnost

0

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 300 Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Žuti kartoni: Pupović, Tuzović, Krstović (Zeta), Babić, Sekulić (Budućnost)

Zeta

Budućnost

Karadžić Tuzović Đ. Vukčević Ceklić Pupović Krstović Šimokava (od 53.

Burzanović) Roganović (od 66.

Miranović) Nakazava (od 53. Škrijelj) Đinović (od 66. Kukuličić) I. Vukčević

Dragojević Ražnatović (od 66. Vuković) Babić Adžić Sekulić Mirković Đuričković Dašić (od 46. Petrović) Đukanović (od 66. Perišić) Mijović (od 66.

Mrvaljević) Kordić (od 85. Mugoša)

žio šansu Petroviću, te golobradima Vukoviću, Perišiću, Mrvaljeviću... ali ni osvježeni tim ,,plavih“ nije uspijevao da uradi ništa konkretno u šesnaestercu domaćina.

- Fudbal je teško igrati bez kreacije. Mi nijesmo imali kreaciju, a to se vidjelo tokom cijelog meča. Praktično nijesmo stvorili šansu, a kada je tako onda ništa pozitivnije od remija ne možete da očekujete - rekao je Nedović.

Zeta je bila bolji rival, ali je i ritam njene igre opao u posljednjih petnaestak minuta.

Na kraju je uspjela da osvoji bod protiv izrazitog favorita, s tim što je uvećala zaostatak za pretposljednjim timom lige.

Prvi tim kojem ,,vukovi“ gledaju u leđa od juče je Jezero, koje poslije poraza od Podgorice ima četiri boda više od prvog crnogorskog šampiona. Ne. K.

Druga liga, 17. kolo

Lake pobjede favorita Jedinstvo Igalo

Neđelja, 21. novembar 2021.

Sutjeska protiv Dečića pretrpjela prvi poraz u prvenstv

Vuljaj srušio li NIKŠIĆ - Fudbaleri Dečića uspjeli su što niko nije ove sezone - savladali su Sutjesku. Čak dva puta u prvih pola sata Vladan Giljen je vadio loptu iz svoje mreže, a u prethodnih 14 prvenstvenih kola svega četiri pogotka primili su Nikšićani.

To je još jedna potvrda da su Tuzani u sjajnoj formi i da im na kormilu sa nekadašnjim strategom Sutjeske Miljanom Radovićem sve ide po planu.

Sutjeska je kiksala pred derbi sa Budućnošću, ali će u Podgoricu ići sa komotnih ,,plus 11“, koliko bježi i Iskri i Dečiću.

Početak jučerašnjeg meča kasnio je 16 minuta iz najbanalnijeg razloga - zato što nije stiglo na vrijeme vatrogasno vozilo.

Nikšićani su imali prvu ozbiljnu priliku, u 10. minutu. Jovović je nakon kontre odlično šutirao, a Popović sjajno odbranio, a onda je i Janjić sa lijeve strane „pripucao“, međutim, rezultat se nije mijenjao.

Gosti su uzvratili osam minuta kasnije. Odlično raspoloženi Vuljaj šutirao je iz daljine po zemlji, ali ta lopta bila je lak plijen za Giljena.

Do vođstva je Dečić stigao u 22. minutu, nakon prekida.

Draško Božović je izveo slobodan udarac, a Vuljaj majstorski, glavom, poslao loptu uz desnu stativu.

Slična situacija desila se i u 28. minutu. Ponovo je bio prekid i Vuljaj je ponovo briljirao za 2:0, pa čak i u 36. minutu Božović je imao priliku, takođe izvodeći slobodan udarac,

FSCG

18

Kristijan Vuljaj na jučerašnjem meču

SAVOVIĆ: Odigrali smo ispod nivoa Milija Savović, trener Sutjeske: Dečić ima odličnu ekipu, to smo i znali, a i u dobroj su formi, tako da nas nijesu slučajno pobijedili.

Uostalom, projektovani su ove sezone da jure prvo mjesto. Odigrali smo ispod nivoa, barem ako se uporedimo sa dosadašnjim mečevima, a kad to kažem mislim prije svega da su pojedinci podbacili. Primili smo ali ovaj šut je završio tik pored Giljenovog gola.

Nije se Sutjeska u prvom poluvremenu samo branila, ali u

golove iz prekida, bili neoprezni, ali smo kasnije imali inicijativu, željeli da izjednačimo. Falilo nam je i malo sreće. Sad se okrećemo Kupu i to nam je važnije od derbija sa Budućnošću.

Miljan Radović, trener Dečića: Ušli smo u odličnu seriju igara.

Dobro stojimo fizički i psihološki, baš kako i želimo. Sutjeska je ekipa koja do sada nije imala završnici napada uvijek joj je falilo koncentracije.

Nastavak je donio mnogo agresivniju igru domaćih,

Halil Muharemović doveo sastav iz Lješkopolja na osmo mjesto

Podgorica preskočila Jezero 3 0

BIJELO POLJE – Stadion: Gradski. Gledalaca: 200. Sudija: Dražen Petrić. Strijelci: Ivanović u 5, Korać u 20. i D. Kolić u 53. minutu. Žuti karton: D. Kolić, Mušović (Jedinstvo), Kordoba (Igalo).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Cvijović, Banda, D. Kolić, Krulanović, Ivanović (od 75. Cvijović), Dacić (od 79.

Ramović), Korać (od 75. Čujović), Dulović, Hajrović (od 79. Bošnjak), Idrizović (od 20. Mušović).

IGALO: Kulinović, Petrović (od 77. Vasiljević), Đurković, Kosać (od 22. Popović), Koprivica (od 77. U. Vujičić), Ilić, Raičević (od 65. Đuković), Ivanović, Bigović, Kordoba (od 65. A. Vujičić), More.

Jedinstvo je u velikom stilu nastavilo pozitivnu seriju.

Derbi nije donio dramu, već totalnu dominaciju Bjelopoljaca, koji su zasluženo došli

do pobjede i potvrdili da su s pravom na vrhu.

Grbalj OFK Titograd

Raspored i tabela

3 0

RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Gledalaca: 100. Sudija: Aleksandar Šćekić. Strijelci: Vilotijević u 31, Carević u 45+1. i Stešević u 90+2. minutu. Žuti kartoni: Carević, Damjanović (Grbalj), Bracanović (OFK Titograd).

GRBALJ: Mićanović, Vučetić, Carević, Vujović, Grandov (od 30. Savković), Stojanović (od 77. Stešević), Vilotijević, Globarević (od 60. Vraneš), Damjanović (od 70. Popović), Rajović, Radulović (od 60. Stanišić).

OFK TITOGRAD: Zlajić, Turusković, Bokan (od 46.

Jovanović), Bracanović, Šušić (od 75. Dragović),

BUDVA: Cetinje - Arsenal BERANE: Berane - Kom KOTOR: Bokelj - OFK Mladost DG Sve utakmice počinju danas u 13 časova.

1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Bokelj 4. Igalo 5. Mladost DG 6. Kom 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

17 16 16 17 15 15 16 17 16 17

12 9 9 8 6 6 6 3 4 2

4 7 4 3 4 2 1 5 1 1

1 0 3 5 5 7 9 9 11 14

27:5 22:9 20:7 24:15 18:17 17:20 17:24 14:24 9:25 10:32

40 34 31 27 22 20 19 14 13 7

Vukčević (od 46. Rakočević), Božović, Bulatović (od 75. Vujačić), Vujisić, Ljumović (od 70. Lazarević), Smolović.

Grbalj je bio dominantan i zasluženo je slavio u derbiju začelja, čime je Titograd došao u još težu situaciju, dok je tim iz Radanovića najavio da može na polusezoni biti van opasne zone. Priredio: R. PEROVIĆ

Važni novembarski koraci fudbalera Podgorice ka opstanku u Telekom 1. CFL. Lješkopoljci su prije odlaska na pauzu zbog obaveza reprezentacije slavili na gostovanju posljednjeplasiranoj Zeti (2:1), a juče u duelu sa još jednim direktnim konkurentom preskočili Jezero (1:0) koje je uoči dolaska na ,,DG arenu“ imalo dva boda više od domaćina.

Junak pobjede Podgorice bio je Halil Muharemović, strijelac gola u 36. minutu, koji je na asistenciju Arihira Sentokua krunisao svoje dobro izdanje u prvom poluvremenu.

Krilni fudbaler bio je faktički jedina svijetla tačka domaćina u prvih 45 minuta igre, tokom kojih je Jezero bilo donekle bolji rival ili bolje rečeno - manje loš.

Ekipa iz Plava imala je i veliku šansu za vođstvo već u četvrtom minutu, ali je defanzivac Nikola Jovićević sa oko četiri metra poslije gužve prebacio gol.

Podgorica je igrala nepovezano, često dugim loptama, dok je Jezero imalo nešto smislenije

Duel Popovića i Đuričkovića na „DG areni“

akcije.

Domaćin je, ipak, dočekao momenat lošeg postavljanja odbrane Plavljana - Sentoku je probio po lijevom boku i na drugoj strani pronašao usamljenog Muharemovića koji je glavom matirao Stefana Kastratovića.

Podgorica je u nastavku izgledala bolje, organizovanije, a u dva navrata mogla je da uveća vođstvo.

Matija Krivokapić je u 53. šutirao u padu, a Kastratović pravovremenim izlaskom odbranio udarac i domaćinu omogućio samo korner.

Dvanaest minuta kasnije u šansi se našao Luka Maraš. Defanzivac Jezera Vasilije Radenović je loše reagovao, rezervista domaćih sa oko deset metara mogao da zatrese mrežu, ali se tresla samo prečka.

Arena

Neđelja, 21. novembar 2021.

19

Danilovgrađani golom kapitena Obradovića slavili na gostovanju Petrovcu (1:0)

vu ove sezone

idera

oa

Telekom 1. CFL

poraz, a kad dolazite njoj u goste morate biti opterećeni.

Nikšićani imaju odlične pojedince, veliki roster dobrih igrača i očekivali smo težak posao. U prvom poluvremenu smo bili izuzetni, a u drugom smo morali biti malo defanzivniji, ali ne zato što smo željeli, već zbog toga što nas je na to protivbnik natjerao. U svakom momentu smo znali šta želimo, osvojili smo vrlo važna tri boda.

Milija Savović je pokušao s rezervistima da osvježi tim, pojača ritam, eventualno stigne do boda...

Sutjeska

Dečić

00 2 2

Iskra zasijala pod Malim brdom Rezultati

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 400 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Golovi: 0:1 Vuljaj u 22, 0:2 Vuljaj u 28. Žuti kartoni: Vlahović (Sutjeska), Drešaj (Dečić)

Sutjeska

Dečić

Giljen Janjić Drešković Augusto (od 46.

Matanović) Eraković (od 74. Zoćević) Vlahović (od 67. Marušić) Drinčić Bubanja Marković (od 67. Nikač) Ma. Vučić (od 74.

Stijepović) Jovović

Popović Đeljaj Tući (od 80. Novović) Božanović Nikolić Maraš (od 46.

Kojašević) Drešaj Živković Božović (od 80. Janketić) Pešukić (od 87. Ljuljđuraj) Vuljaj

U 50. minutu Drinčić je imao zicer, a Drešković je, prilično neočekivano, uposlio u petercu gostiju. Svega dva minuta kasnije i Janjić se okušao sa 15-ak metara, ali Popović je ponovo sjajno intervenisao.

Asistent mladom napadaču Sutjeske bio je Jovović.

Nedugo potom bilježimo i priliku Erakovića, ali ni njegov pokušaj glavom nije donio promjenu rezultata.

Igrao se 66. minut kada su Marković i Janjić bili ispred Popovićevog gola i odlično se borili protiv čak šest prvotimaca Dečića, ali ipak nijesu tu akciju krunisali pogotkom.

U 70. minutu Drinčić je još jednom pokušao da iznenadi golmana gostiju i to šutirajući sa 20-ak metara, no i ta lopta završila je tik iznad prečke.

U samom finišu utakmice Bubanja je probao da postigne gol utjehe za Sutjesku, ali i ona za koji centimetar proRa. P. mašuje.

Petrovac

0

Iskra

0

1

Tim Srđana Nikića nije bio tako ubjedljiv kao pred svojim navijačima (4:1), ali je ostvario ništa manje značajan rijumf 1:0.

Do male/velike pobjede ,,crveni“ su stigli u drugom minutu preko Obradovića koji je svoj tim postavio na diobu trećeg mjesta nakon 15 kola Telekom 1. CFL. ,,Nebo-plavi“ su imali sve vrijeme da nešto urade, uglavnom šutevima sa distance, a kada bi pokušali da se približe golu nailazili su na bedem i taktički dobro postavljenog rivala.

Iskra je idealno otvorila utakmicu - najbržim mogućim vođstvom, nakon prvog prelaska na protivničku polovinu i faula koji je iznudio Vilijan.

Brazilac je izveo prekid sa

desne strane, reagovao je Sekulić, za njim i Bakrač čiji je pokušaj odbranio Đurović, ali odbitak je stigao do Obradovića kome nije bilo teško da iz peterca propara mrežu u drugom minutu.

Dinamičan je bio uvod. Danilovgrađane je spasila stativa poslije greške golmana Kordića (loše ispucavanje) i udarca Divanovića sa dvadesetak metara, a na kontrastrani, sa slične razdaljine, uzvratio je Milojko koji je natjerao golmana domaćih da se baci i odbije u korner. ,,Nebo-plavi“ su nakon dvadesetak minuta preuzeli inicijativu i imali veći posjed. Opasniji su bili po lijevom boku preko Tačibane koji je poslao upotrebljiv pas u srce kaznenog postora, gdje je Vujačić za malo bio kratak da klizećim startom poravna rezultat.

Japanski internacionalac iz Petrovca priredio je i situaciju za Vukčevića koji je slabo reagovao u završnici.

1:0

Mornar - Rudar

0:1

Petrovac - Iskra

1

Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: 250.

Sudija: Savo Vujović.

Gol: 0:1 Obradović u 2. Žuti kartoni: Sekulić, Pavlićević, Jamamoto, Đurišić (Iskra).

Kako u Danilovgradu, tako i pod Malim brdom - Iskra je drugi put u prvenstvu savladala Petrovac i jučerašnjeg rivala preskočila na tabeli.

Podgorica - Jezero

Petrovac

Iskra

Đurović Osmanović Tačibana Bumbar Živanović Ivanović Boričić Vujačić (od 63. Bašić) Zvrko (od 89.

Radinović) Divanović Vukčević (od 63.

Miličković)

Kordić Šaletić Bakrač Kumburović Tučević Pavlović (od 65. Đurišić) Milojko Vilijan (od 65. Šahman) Jamamoto Sekulić (od 84. Vuković) Obradović (od 26.

Pavlićević)

Nikićeva ekipa se povukla, iz defanzivnog stava kontrolisala meč, ali nije posve zanemarila igru prema naprijed. Gosti su pred odlazak na odmor mogli da dupliraju prednost, ali to nije dozvolio Tačibana koji je blokom ispred gol linije spriječio zemljaka iz protivničkog tabora, Jamamota, da iskosa pogodi mrežu. ,,Crveni“ su sredinom poluvremena morali da izvrše prinudnu izmjenu - teren je napustio strijelac Obradović (ušao Pavlićević), a traka se preselila na ruku Bakrača.

Na pauzu se otišlo poslije pokušaja Pavlovića koji je nije našao najbolju trajektoriju lopta je otišla daleko od mete.

Vilijan je u 56. minutu za malo bio neprecizan nakon topovskog udarca lijevom nogom, a iz Petrovca su zaprijetili Boričić i Divanović, pa Zvrko u 75.

0:1

Zeta - Budućnost

0:0

Sutjeska - Dečić

0:2

Tabela 1. Sutjeska

15 11 3 1 23:6 36

2. Budućnost 15 7 4 4 28:16 25 3. Dečić

15 6 7 2 21:12 25

4. Iskra

15 7 4 4 19:15 25

5. Petrovac

15 6 5 4 24:22 23

6. Mornar

15 5 5 5 12:14 20

7. Rudar

15 5 4 6 18:21 19

8. Podgorica 15 3 3 9 15:24 12 9. Jezero

15 3 2 10 8:21 11

10. Zeta

15 0 7 8 10:27 7

U narednom kolu (27. novembra) sastaće se: Budućnost - Sutjeska, Dečić - Petrovac, Iskra - Mornar, Rudar - Podgorica, Jezero - Zeta.

LISTA STRIJELACA 7 - Ivanović (Budućnost) 6 - Raičković (Budućnost), Bašić, Miličković (Petrovac) 5 - Pavlović (Iskra), Striković, Suraka (Rudar), I. Vukčević (Zeta)...

Domaći su se trudili da izbjegnu poraz, ali Danilovgrađani su znalački branili vođstvo.

Strasti su malo uzavrele u finišu kada ,,nebo-plavi“ nijesu prekinuli igru dok je Milojko bio na zemlji, protestvovali su gosti, a sve se smirilo pošto je sudija Vujović podijelio par kartona Iskri.

Utakmica je curila, a išla je naruku gostima koji su pravilnim pomjeranjima uskratili mogućnost rivalu da ozbiljnije ugrozi Kordića.

Petrovac nije imao snage za konkretan završni pritisak, a ,,crveni“ jesu da poslije više od dvije godine iznesu pobjedu sa stadiona pod Malim brdom. Vrijednu mjesta u vrhu tabele. D. K.

BARANI TONU SVE DUBLJE: Pljevljaci osvojili važne bodove na ,,Topolici“ Podgorica

1

Jezero

1

00

Stadion: DG arena. Gledalaca: 100 Sudija: Miloš Savović (Podgorica) Gol: 1:0 Muharemović u 36. Žuti karton: Suzuki (Podgorica)

Podgorica

Jezero

Ivezić Ukšanović Đajić Bulatović Suzuki Bajović (od 70. Vukčević) Boljević Muharemović (od 81. Cicmil) Popović Sentoku (od 62. Maraš) M. Krivokapić (od 62. Adrović)

Kastratović V. Radenović Jovićević Dedić Vuković Đurković Lambulić (od 90. Šabović) Bošković (od 46. Mujeci) Đurđević (od 70. Račić) Mendi Vlaisavljević (od 70. S. Radenović)

Trener gostiju Mladen Lambulić probao je izmjenama da unese svježinu i pojača napadački kapacitet, ali je Podgorica bez problema odbijala sve pokušaje Jezera, naročito nakon što je stručni štab ,,žutih“ odlučio da posljednjih desetak minuta odigra sa tri štopera...

K. Ne.

Rudar produbio krizu Mornara BAR – Mornar je bio pod imperativom, ali ni nakon dva mjeseca nije uspio da trijumfuje. Barani su poraženi na svom terenu od Rudara, koji je tako prekinuo lošu seriju i stigao do važnih bodova.

Mornar je prvi put u ulozi domaćina bio sa Andrijom Delibašićem na klupi, ali očigledno je da su Barani u krizi, pa rotacija trenera i određene promjenu u timu nijesu donijele pozitivan ,,šok“, već je Mornar nastavio da tone.

Rudar je trebalo već u prvom dijelu utakmice da riješi meč i odigra mirno do kraja.

Sa druge starne Mornar je, kako se bližio kraj utakmice, bio sve nervozniji, a dvije prilike koje nijesu iskoristili u posljednjem minutu i nadoknadi od sedam minuta, dugo

će se prepričavati.

Ali pravo je čudo kako se Mornar izvukao u prvom poluvremenu, a najzaslužniji za to je golman Stojan Vukčević.

Rudar je poveo već u sedmom minutu, kada je nakon kornera Miloša Zečevića loptu sa „prve stative“ u mrežu sproveo glavom Andrija Kaluđerović. Mornar je možda imao loptu više u nogama, ali je gost stvarao prilike. Dvije stopostotne, pogotovu onu u 43. minutu, nije u gol pretvorio Vuk Striković i tako krunisao svoju odličnu igru, ali Vukčević je sjajnim intervencijama spasio svoj gol. Takođe u prilici su bili i Dušan Živković, kao i Ognjen Peličić.

Drugo poluvrijeme bolje su otvorili domaći, a već u 50 minutu sam ispred Jasmina Agovića izašao je Demir Škrijelj, ali se spetljao i nije

Mornar

0

Rudar

0

1

1

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 400.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica).

Gol: 0:1 Kaluđerović u 8. (ag) Žuti kartoni: Vukčević, Pajović, Poček, Bađi (Mornar), Agović, Zečević, Prenkočević, Peličić, A. Golubović, Vučićević, Bojović (Rudar).

šutirao. Mornar je izmjenama želio da se trgne i u 70. minutu domaći su mogli da izjednače, ali je nakon kornera prečku pogodio Jovan Pajović. Rudar se branio, ali u 84. minutu mogao je da duplira prednost, opet je u prilici bio Striković.

I, u samom finišu dosta nervoze i uzbuđenja. U 88. minutu, gosti su tražili faul, koji Radoje Pajović nije dosudio, i nakon što su gosti izbacili loptu van terena igrači Mornara nijesu vratili loptu, što je donijelo određenu nervozu kod Pljevljaka. Uslijedila je pogođena

Mornar

Rudar

Vukčević Kajević Perišić Škrijelj Pajović Bakić (od 80. Guzina) Kaluđerović Ćetković (od 69. Pepić) Stevanović (od 46. Bađi) Grbić (od 85. Poček) Lambulić (od 46. Cvijović)

Agović Kašćelan Zečević Striković M. Golubović (od 62. Bojović) Živković (od 73. Vučićević) Prenkočević Gašević Vujanović (od 86. Vujović) Peličić (od 73. A. Golubović) Jočić

stativa sa unutrašnje strane, a Andrija Kaluđerović je promašio gol sa pet metara u nandoknadi vrmena… Lopta jednostavno nije htjela u gol R. P. Rudara…

20 Feljton

Neđelja, 21. novembar 2021.

13.

PODSJETNIK: Kako je Crna Gora prije jednog stoljeća oteta od crnogorskog naroda

Najsramotniji jaram koji je istorija svijeta zapamtila Piše: Slobodan ČUKIĆ

Okupaciona vlast i dvorska karađorđevićevska istoriografija ćutali su o zločinima u Crnoj Gori - što je i razumljivo jer nijedan okupacioni režim ne govori o svojim zlodjelima, već suprotno tome, svoju strahovladu prikazuje kao „oslobođenje”. Takva praksa postoji još od antičkog doba. Za primjer možemo uzeti Tita Livija koji je u djelu Ab urbe condita prikazao rimsku okupaciju Iliske kraljevine kao oslobođenje domicilnog stanovništva od „loše” Gencijeve vladavine. Livije na sav glas hvali postupak italskih zavojevača prema poraženima, ističući kako su Rimljani „velikodušno odlučili da … Iliri budu slobodni, da bi svim plemenima bilo jasno da snage rimskog naroda ne donose ropstvo slobodnima, nego naprotiv slobodu porobljenima. Da plemena koja su bila slobodna vide da im je sloboda sigurna i stalna i da su pod zaštitom rimskog naroda, a ona koja su živjela pod kraljevima da osjete da su oni sada blaži i pravedniji pod paskom rimskog naroda…”

Livijeve riječi predstavljaju imperijalnu demagogiju u esencijalnom vidu, ogoljeno imperijalno licemjerje. Pažljiviji čitaoci će u ovim riječima prepoznati floskule koje se i danas obilato koriste.

Zadržaćemo se još malo na ovome, da bi to raščistili do kraja. Livije ne pominje da su Rimljani „oslobođene” Ilire istovremeno temeljito „oslobodili” od novca i dragocjenosti koje su posjedovali. O tome, međutim, pripovijeda Apijan i to na osnovu spisa rimskih analista. Riječ je o sinhronizovanoj rimskoj pljački „sedamdeset gradova” koji se nijesu odrekli svog kralja Gencija i prešli na stranu Rimljana. Naime, Apijan izvještava kako je rimski vojskovođa Emilije Paulo, u skladu s „tajnim uputama senata na svom povratku u Rim posebno posjetio sedamdeset gradova koji su pripadali Genciju”. Žitelji tih naselja su se veoma uzbunili zbog rimskog prisustva, a Emilije Paulo im je „obećao da će im oprostiti ono što su učinili (lojalnost svom kralju, S.Č.) ukoliko mu predaju svo zlato i srebro

Nakon 1945. je bilo nužno osnovati dokumentacioni centar i sakupiti izjave svjedoka karađorđevićevske torture, pri svega iz perioda 1919-1921. godine. To se nikada nije dogodilo

Okupaciona vlast i dvorska karađorđevićevska istoriografija ćutali su o zločinima u Crnoj Gori sve do 1941. godine - što je i razumljivo jer nijedan okupacioni režim ne govori o svojim zlodjelima, već suprotno tome, svoju strahovladu prikazuje kao „oslobođenje”. Takva praksa postoji još od antičkog doba

Višedecenijsko ćutanje o „nezgodnim” temama, kao i „prigušivanje“ istoriografskih narativa je u Crnoj Gori proizvelo tragičan kolektivni zaborav o masovnom crnogorskom stradanju nakon 1918. Sve se to dogodilo uprkos tome što su dokumenti o tome sve vrijeme bili na raspolaganju u Državnom arhivu Crne Gore, kao i drugim arhivima koje imaju”. „Kada su oni na to pristali, poslao je odred svoje vojske u svaki od tih gradova, odredivši da svi zapovjednici djeluju istog dana i zapovijedivši da u zoru u svakome gradu objave da stanovnici donesu svoj novac na tržnicu u roku od tri sata; kada oni to učine, neka opljačkaju što je ostalo. Tako je Paulo opljačkao sedamdeset gradova u jednom satu” (Illyrica, 9).

Livije ne pominje ovu sinhronizovanu pljačku, ali piše o nečem drugom. Izvještava o rimskom zapovjedniku Luciju Aniciju, koji je porazio Gencija i u Rim odnio silno ilirsko blago i ostali plijen. „U trijumfu je provezao mnoge vojničke zastave i drugi plijen i kraljevski

Srpska vojska u Kotoru 1920. godine

Aleksandar Karađorđević

namještaj, 27 ponda zlata, 19 ponda srebra, 13.000 denara i 120.000 ilirskog srebrnog novca. Pred kolima su vođeni kralj Gencije sa ženom i djecom i ... kraljev brat, te nekoliko ilirskih plemića.”

Jasno je da su Emilije Paulo i Lucije Anicije izveli besprizornu poharu osvojenog područja i teško da ima poučnijeg primjera za zavojevačko „oslobađanje”. Djeca bi o ovakvim okupatorskim (masovnim) pljačkama trebalo da uče u školama, jer je to najbolji način da steknu znanje o tome s kakvim

motivima tuđinske vojske dolaze u njihovu zemlju. Oduvijek se radilo o goloj otimačini.

Razumljivo je, dakle, zbog čega karađorđevićevska istoriografija nije pisala o okupaciji Crne Gore od strane Srbije 1918. godine i teškim i masovnim zločinima koje su u njoj počinile okupacione trupe.

Nevolja je u tome što je prećutkivanje ovih činjenica nastavljeno i nakon 1945. godine i to u ime novog jugoslovenskog avnojevskog zajedništva koje je građeno pod parolom bratstva i jedinstva. Takva politika je od

početka u prvi plan isturala tezu o „vjekovnoj borbi dva bratska naroda za ujedinjenje”. Nesporno je da je ta parola zvučala plemenito, ali je problem što nije bila istinita. Riječ je naprosto o ideološkoj konstrukciji.

Da bi ovo imalo jači efekat i djelovalo uvjerljivije, zabašurivane su sve „nezgodne” istorijske teme koje su svjedočile o suprotnom. Navešćemo jedan karakterističan slučaj. U školama se nije učilo da je Stefan Crnojević, otac Ivana Crnojevića, tokom 1452-1453. godine u Zetskoj ravnici tri puta teško porazio srpsko-turske vojske despota Đurđa Brankovića (turskog vazala), a što je suštinski značilo i oslobođenje Gornje Zete od srpske dominacije uspostavljene tri decenije ranije (1421). Bio je to i momenat porađanja crnojevićke države, koju će Stefanica, kao oblikovanu političku tvorevinu ostaviti sinu Ivanu 1465. godine.

Dodatna nevolja je bila u tome što je izbjegavanje „nezgodnih” istorijskih epizoda podrazumijevalo lančano prećutkivanje povezanih događaja, pa makar oni bili i ključni za razumijevanje istorijskih tokova.

Tako se, na primjer, ćutalo da je nakon što je sultan Mehmed II Osvajač ukinuo srpsku despotovinu (1459), poslao svog diplomatskog predstavnika u Veneciju (1460). Ovaj je zahtijevao od dužda da se Gornja Zeta preda Osmanskoj carevini, a na osnovu dokumenta iz 1459. kojim je srpski despot predao svoju zemlju sultanu - Mehmed II je očito računao 1460. da Gornja Zeta i dalje pri-

pada srpskoj despotovini. Mleci su uzvratili da od tog zahtjeva neće biti ništa, oslanjajući se na činjenicu da je Stefanica Crnojević kao mletački čovjek, uzeo Gornju Zetu na bojnom polju u tri bitke tokom 1452-53. godine. U svemu tome nema nikakvog značaja to što je Stefanica nominalno priznavao mletačko pokroviteljstvo, jer su Crnojevići, po opštem mišljenju istoriografa, uvijek bili samostalni, odnosno, svoji na svome, suvereni.

***

Eto do kakvih je bizarnih praznina u istorijskom znanju dovodilo izbjegavanje „neugodnih” tema, koje se nijesu mogle uklopiti u ideološki narativ o „vjekovnoj borbi dva bratska naroda za ujedinjenje”. Baš kao što se u taj narativ nijesu mogle uklopiti ni zakulisne radnje koje je zvanična Srbija decenijama sprovodila protiv Crne Gore - niti hiljade teških zločinstava koje je karađorđevićevska okupaciona vlast počinila u Crnoj Gori nakon 1918. godine.

Ovakvim činjenicama je, zbog „inkompatibilnosti”, bilo suđeno da nakon 1945. godine postradaju. Umjesto da se o njima uči u školama, gurnute su pod tepih. Danas se na prste mogu nabrojati oni koji znaju ponešto o trostrukom Stefaničinom trijumfu nad srpskim despotom Đurđem Brankovićem i značaju koji su te pobjede imale na formiranje crnojevićke države, kao i na crnojevićku vjersku politiku.

Posljedice zabašurivanja činjenica o karađorđevićevskoj okupaciji su bile dalekosežne.

Višedecenijsko ćutanje, podešavanje i „prigušivanje” je u Crnoj Gori proizvelo tragičan kolektivni zaborav o masovnom crnogorskom stradanju između 1918. i 1921. godine. Sve se to dogodilo uprkos tome što su postojali brojni dokumenti, koji su sve vrijeme bili na raspolaganju u Državnom arhivu Crne Gore, kao i drugim arhivima.

Nesporno je da se ove činjenice od 1990. godine javno objavljuju, kao i da su dobile adekvatnu naučnu prezentaciju, počevši od zbornika dokumenata „Skrivana strana istorije” (1997).

Ali, višedecenijsko ćutanje i vremenska distanca su učinili svoje. „O čemu se ne govori, ka’ da ga nije ni bilo” – kaže narodna izreka.

Priroda dvodecenijske karađorđevićevske okupacije Crne Gore je bila takva, da je nakon 1945. godine bilo nužno osnovati dokumentacioni centar i, pored ostalog, sakupiti izjave svih onih ljudi koji su bili svjedoci karađorđevićevske tiranije, pri svega one iz perioda 19191921. godine. To se nikada nije dogodilo.

(Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 21. novembar 2021.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (22. 11 - 28. 11) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povolj-

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program no vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktu-

na www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/potperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. elna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Tranzit prestaje u petak u 16:06.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

22

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. novembar 2021.

Упокојио се у Господу наш

23

Dana 19. novembra 2021. poslije kraće i teške bolesti, u 54. godini, preminuo je naš dragi

GAGO ANTONIJE – ACO Tripkov VUKOVIĆ

ДЕЈАН Пауна НИКИЋ 1967-2021

Саучешће примамо 22. новембра 2021. године, у селу Орахово-Кучи од 12 до 14 часова након чега ће се обавити сахрана. Кућа жалости Др. Ника Миљанића бр.10

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: отац ПАУН, мајка ВИДРА, син ИВАН, кћерка ИВАНА, супруга ТАЊА, сестра СОЊА, брат СРЂА, снаха ИРЕНА, стриц ЉУБОМИР, ујак РАДИВОЈЕ, тетке АНЂЕЛИЈА, ЂУРЂА и БРАНКА и остала многобројна родбина НИКИЋ и БОШКОВИЋ

Pokojnik će biti izložen u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću, 20. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Sve ove godine rada i prijateljstva sa tobom bile su privilegija. Čuvaću te od zaborava kroz tvoj plemeniti lik.

Ožalošćeni: majka PELA, supruga LJILJANA, sinovi STEVAN i DUŠAN, kćerke ZORANA i JOVANA, brat VLADIMIR, snaha ANICA, sinovci MATIJA i ALEKSA, sinovica HELENA, stric MIRO, ujaci KIĆUN, MILAN i IVAN, tetke BUĆA, MILKA, MILOJKA i MILENA, braća od stričeva BORIS, BRANKO i SAŠA, sestre i braća od tetaka, ujaka i ostala mnogobrojna rodbina VUKOVIĆ i ZEKOVIĆ

JASNA LJEŠKOVIĆ

1194

1160

Posljednji pozdrav našem

Počivaj u miru

DRAGANU

Sportski viteže, ljudska veličino, prvi među najboljima, počivaj u spokoju.

Vječno ćeš ostati u našem sjećanju.

GAGO

S tugom i poštovanjem,

ANKA i DUŠKA RADEVIĆ

VESKO, MIRA, MILICA i ANDRIJA

1220

1197 Navršava se 40 dana od smrti dragog ujaka

RADOSAVA ĐUROVIĆA

DRAGANE

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

MIKO SPASOJEVIĆ sa porodicom 1210

Pamtićemo te po plemenitosti i dobroti.

Nedostajaćeš nam. Počivaj u miru.

BEBA, SANJA i IVAN ŠUKOVIĆ

1221

24

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu i svekru

Neđelja, 21. novembar 2021.

Dana 20. novembra 2021. iznenada je preminuo, u 70. godini, naš voljeni

LUKA VUKIĆ

LUKA Dušanov VUKIĆ

LUKI

diplomirani ekonomista u penziji

Neka vam Bog podari snagu da istrajete i da se izborite sa bolom!

Neka vam je tuga laka a sjećanja i uspomene na vašeg najmilijeg vječni.

Moje iskreno saučešće.

Hvala ti za sve što si uradio za nas i za sve čemu si nas naučio.

Sahrana će se obaviti u krugu porodice 21. novembra u 12 časova na seoskom groblju u Dobrskom selu, u skladu sa epidemiološkim mjerama.

PETAR MIHALJEVIĆ 1213

Supruga DESANKA, sin MILO, kćerka DRAGANA i snaha MIRJANA

Ožalošćeni: supruga DESANKA, sin MILO, kćerke MILENA i DRAGANA, sestra MIRJANA sa porodicom, snaha MIRJANA, zet JOVAN, unuci VIKTOR i PETAR i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom drugu i prijatelju

1204 Posljednji pozdrav voljenom ocu

1203 Dragom i iskrenom prijatelju

LUKI VUKIĆU

Od tvojih PERA i RAJKE

LUKI VUKIĆU

LUKI

Od prijatelja VINKE, MILOŠA i MARINE VULAŠ 1212

1214

Hvala ti za sve, bezbrižno djetinjstvo i pruženu ljubav.

Kćerka MILENA sa porodicom

1205 S tugom se opraštamo od dragog zeta, tetka i prijatelja

LUKA Dušanov VUKIĆ

Dragi Luka, bio si više nego brat, tvoja dobrota i pažnja prema nama se ne zaboravlja.

Hvala ti što si bio jedinstven.

LUKE VUKIĆA

Sestra MIRJANA, sestrične KATARINA, KAROLINA, KRISTINA i zet ČEDO

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe, naše iskreno prijateljstvo i vrijeme provedeno sa tobom.

MIŠKO, IVAN, MIRA i NINA

1211 1206

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. novembar 2021.

Dana 19. novembra 2021. u 81. godini, umrla je naša draga

Posljednji pozdrav mom drugu i prijatelju

25

Sa velikom tugom se opraštamo od supruga, oca i đeda

ACU

BISERKA KRIVAĆEVIĆ

ARSENIJA ACA Milutinovog MARTINOVIĆA

rođena Kažić 27. 6. 1940 – 19. 11. 2021.

BOŽO VUČINIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sinovi LALE i MOMO, snahe SLAVICA i MARIJANA, unučad TOMISLAV, FILIP, PETAR, NAĐA, ostala rodbina KRIVAĆEVIĆ i KAŽIĆ, komšije i prijatelji

1216

Danas si napustio svoju kuću, ali naše živote nikada nećeš. Čuvaćemo te od zaborava, tvoja ljubav će da nas grije vječno, tvoj osmijeh će svuda da nas prati. Obilazićemo tvoju vječnu kuću i zalivati je suzama. Dobroto naša, snago, hvala ti za sve što si nam pružio i što si nas uvijek štitio.

Pošao si da ukrasiš rajsku baštu, neka te anđeli čuvaju u carstvu nebeskom, a mi ćemo u našim srcima i dušama. Živjećeš kroz najljepše uspomene.

Posljednji pozdrav našem iskrenom prijatelju

Tvoja ožalošćena porodica: supruga RADA, sin MIŠO, kćerke ALEKSANDRA, ANA, MILICA, KSENIJA, snaha MIRJANA, unuke MILENA i VASILIJA

1163 Posljednji pozdrav

ACU

Bio si jedinstven u svakom pogledu i kao takav otišao u vječnost.

Hvala ti za sve.

1215

Dana 20. novembra 2021. u 74. godini, preminula je naša draga

NEŠO, JELENA, KAĆA, ŽANA i STEFAN VUČINIĆ

BISERKI KRIVAĆEVIĆ 1217 Bili smo komšije 40 godina ali smo te doživljavali kao iskrenu prijateljicu, a ja kao drugu sestru.

Počivaj u miru, moja draga Biserka, a tvojoj porodici iskreno saučešće.

Posljednji pozdrav

RUŽA Miloradova RABRENOVIĆ rođena Šćepanović

Posmrtni ostaci biće izloženi u mjesnoj kapeli u Bistrici 20. novembra od 17 do 19 časova i 21. novembra od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju u Bistrici.

MILEVA BRNOVIĆ sa porodicom

ACU MARTINOVIĆU 1169 Posljednji pozdrav dragoj kumi

Od kuma MILOŠA KALUĐEROVIĆA sa porodicom

Ožalošćeni: sinovi VESELIN i DRAGAN, ćerke VESELINKA i MARINA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina RABRENOVIĆ i ŠĆEPANOVIĆ

1177 Našoj majki, baki i svekrvi

1218

RUŽI RABRENOVIĆ

BISERKI KRIVAĆEVIĆ Tvoja dobrota, plemenitost i veliko srce biće sačuvani zauvijek u našim srcima!

Sin VESELIN, snaha NINA i unuka TEODORA

Od kuma BOJANA ZORIĆA i njegove MAJKE 1196 1153

ACO

Posljednji pozdrav dragoj sestri Umjesto posljednjeg pozdrava, vječito sjećanje na našeg dobrog i poštenog Aca. Kod tebe smo se osjećali kao kod kuće i sve zajedničke trenutke pamtićemo zauvijek.

JOVAN, MIRA, VLADAN i JAKOV

BETI Brat MUSO, snaha SLAVICA sa porodicom AVERIĆ 1166

1219

GOJKO BEĆIR Ujače, neizbrisive su slike i uspomene koje si ostavio u mom sjećanju.

Ja znam da si ti sada gore negdje na nebesima i da nas posmatraš i šalješ nam svoje osmijehe pune topline.

Ponosna sam što sam te imala za ujaka.

1209

Tvoja sestrična MILICA CEKOVIĆ sa porodicom

26

Oglasi i obavještenja

Дана 19. новембра 2021. изненада, у 73. години, испустила је своју племениту душу наша вољена

Neđelja, 21. novembar 2021.

Dana 20. novembra 2021. napustio nas je, u 75. godini, naš voljeni suprug, otac i đed

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i poznanike da je preminula naša draga

ЂУКА – ЂИНА Иванова ЂУРОВИЋ

ARSENIJE – ACO Milutinov MARTINOVIĆ

рођена Кликовац

STOJANKA GOJKOVIĆ Због епидемиолошких мјера, сахрана наше вољене покојнице је обављена у кругу најуже породице, дана 20. новембра у породичној гробници у Даниловграду. Кућа жалости: Ћурилац бб, Даниловград.

Ожалошћени: супруг ИВАН, ћерка САЊА, брат ЉУБОМИР, унучад и остала многобројна родбина

rođena Šoškić

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice u 15 časova, na groblju u Bajicama.

Ožalošćeni: supruga RADA, sin MIŠO, kćerke ALEKSANDRA, ANA, MILICA, KSENIJA, snaha MIRJANA, unuke MILENA i VASILIJA, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina MARTINOVIĆ

1940 – 2021.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 20. novembra 2021. godine u 15 časova na groblju u Zagoriču.

Ožalošćeni: sinovi DEJAN i MLADEN, ćerka BILJANA, braća BORO i VOJO ŠOŠKIĆ, snahe i unučad 1167

1172

1150

Dragi kume

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav komšiji

ACO MARTINOVIĆ

RADOJKI BACKOVIĆ

Polako se prorjeđujemo, korona je to podspješila, Ali lijepe uspomene i dalje žive...

MIJU

Tvoji kumovi: SLOBO, KARMELA, MIŠO, MARIJA i VLADIMIR

Od UNA, TOBACCO i MINJA

1173

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Opraštamo se od našeg poštenog rođaka

1154 Посљедњи поздрав вољеном оцу

MUJO, MILA i NAĐA PEJOVIĆ

ACA Milutinovog MARTINOVIĆA АЦУ Милутиновом МАРТИНОВИЋУ Dragi naš Aco, Ostaće uspomene časnog rođačkog druženja i lijepo sjećanje.

Porodici iskreno saučešće.

1178 Našem dragom

Нека твоја племенита душа почива у миру.

1182

Кћерка САШКА са породицом

Opraštamo se tužni od MIRO i TANJA RAIČEVIĆ

1174

ACU Sa osjećajem ponosa i tuge opraštamo se od našeg strica i đevera.

Hvala na pažnji i ljubavi koju si nam pružao.

1188

ACA Milutinovog MARTINOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom

Dragog i poštovanog brata

VLADO, BATO i DANKA

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom 1186

Posljednji pozdrav prijatelju

ACO Milutinov MARTINOVIĆ

ACU Milutinovom

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ACO MARTINOVIĆ

Od DUŠANA ĐAKONOVIĆA sa porodicom 1189

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Familija pok. MILANA Savovog MARTINOVIĆA

Sa tugom i bolom opraštamo se, striko, od tebe.

Ostaćeš vječno da živiš u našim srcima voljen i poštovan.

Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom.

Od MILOŠA Savovog MARTINOVIĆA sa porodicom

1187

1181

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. novembar 2021.

27

Posljednji pozdrav Dana 20. novembra 2021. u 83. godini, preselio je na Ahiret

Obavještavamo svojtu, prijatelje, kumove, drugove i poznanike da je dana 19. novembra 2021. poslije duge i teške bolijesti preminuo u 64. godini naš dragi

SENKI OBRADOVIĆ ĆAZIM – ĆAKO Dulja MUJADŽEVIĆ

Hajtar primamo dana 21. novembra 2021. godine na groblju u Tuzima od 10 do 13 časova, kada će se klanjati dženaza.

GOJKO Vasilijev BEĆIR Ako je život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe trajaće vječno.

Ponosno zahvalni što smo te imali i bili dio tvog života.

Ožalošćeni: supruga ĐŽEMAJLIJA, sestre FADILJA i FATIMA, braća HAJRO i EMIN, snahe BOBA i ZEPA i ostala mnogobrojna familija MUJADŽEVIĆ, PEPIĆ i ALIBAŠIĆ

Sahrana se obavila 20. novembra u 15 časova u krugu uže porodice, zbog epidemiološke situacije, na porodičnom groblju u Raićevićima – Njeguši.

Ožalošćena porodica: majka DRAGE, supruga ZORKA, sin ĐURO, brat DANILO, sestra BOSE, snaha DIJANA, unuci VASILIJE i JOVAN, tetke LJUBA, ANĐA i DESE, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoji: ŽELJKO, GARA i MIRKO

1183

1191

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem dragom rođaku

1190 Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

GOJKU BEĆIRU

RADU RAKOČEVIĆU Iskreno saučešće porodici, a posebno sestri Nataši.

Od DRAGIŠE i DRAGICE LAKIĆEVIĆ sa porodicom

DANICI GOLUBOVIĆ

1158

Dragi Gojko, neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BEĆIR ŽELJKO sa porodicom

Porodica pokojnog brata MIKIJA MARTINOVIĆA

Dragom

1201

OLGA RAŽNATOVIĆ

1192

Umro je naš veliki i čestiti prijatelj i drug

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BRANKO, MILUTIN i JANKO JOVIĆEVIĆ sa porodicama 1165

GOJKU BEĆIRU

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILINKO ĆIPRANIĆ

Tužan je ovaj novembarski dan što nas podsjeća na rastanak sa tobom. Nedostaje nam tvoja pojava, riječ, osmijeh, doček, ispraćaj.

Počivaj u miru.

Tetka LJUBICA sa porodicom 1185

Dobri ljudi umiru, ali sjećanje na njihovu čestitost, ljubav i iskrenost nikad. Živjećeš u našem sjećanju dok i mi budemo živjeli, dobri naš.

Posljednji pozdrav našem dragom

RADE, VESNA, ZORAN i IGOR

GOJKU ROGANOVIĆU Počivaj u miru.

GOJKU Vaskovom BEĆIRU

1151

Bio si pravi nasljednik svojih predaka. Sa tugom, zahvalnošću, poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom

DRAGAN ROGANOVIĆ sa porodicom 1179

1193 Posljednji pozdrav dragom ujaku

VASKO – LAZO Krstov BEĆIR sa porodicom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

ĆIRU MIŠO, DEJAN, VESNA i JASNA 1164

GOJKU ROGANOVIĆU Počivaj u miru.

Sestrična RADA sa porodicom 1195

GOJKU ROGANOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VESNA i VESKO VUKIĆEVIĆ 1152

MILINKU ĆIPRANIĆU

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Saučešće porodici i najbližima.

DRAGOLJUB Mirkov NIKČEVIĆ sa porodicom 1168

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našoj

Neđelja, 21. novembar 2021.

Petnaest godina Majko

LJILJANI SJEKLOĆA

Navršava se 40 tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi

LEPA

rođ. Papan

Sin FILIP, zaove RANKA i NADA sa porodicom i đever PREDRAG

Tugujemo bez utjehe zbog tvojih neostvarenih snova, nedoživljenih radosti i nedočekane sreće. S najdubljim poštovanjem sjećamo se tvog presvijetlog života, s ponosom i ljubavlju koja ne posustaje.

Neutješni: NEMANJA i NELICA s porodicama

VESKO Miloradov ADŽIĆ

1208

1207

POMENI

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke, babe i svekrve

Dana 21. novembra 2021. navršavaju se tri godine od prerane smrti naše drage

RADOJKE Andrijine MUHADINOVIĆ

MILENE – SEKE ĐURIŠIĆ

Svaki dan je bolno podsjećanje koliko nam nedostaju tvoji zagrljaji, priče, šale, druženja, sve ono tebi svojstveno, što nam je uljepšavalo svakodnevnicu.

Uskraćeni za sve to, utjehu nalazimo u tome da si sada u zagrljaju svoga Stevana, a mi ćemo vas sa ljubavlju pominjati i čuvati kroz najljepša sjećanja.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a naša bol za tobom ostaće vječno.

Tvoja PORODICA 1200 Četrdeset dana je od smrti

Tvoji NAJMILIJI

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju u našim srcima.

Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život i koje smo trebali da dijelimo zajedno.

Hvala ti za sve što si uradila za Nas.

RADOJKE Andrijine MUHADINOVIĆ Tvoji: DRAGAN, NIKOLA, SVETLANA, DANILO i MILICA

Teško je prihvatiti da nijesi više među nama. Ostavila si veliku prazninu i tugu.

Tvoj častan život bio je satkan od najljepših ljudskih vrijednosti.

Dok dišem bićeš moja snaga i ponos.

1184 Draga majko,

Tvoja šćer MARINA sa porodicom 1176

1198

SJEĆANJE NA

RADUŠA

RADOJKA

SERĐO

NATA

Tvoja plemenitost, dobrota i ljubav koju si nam nesebično poklanjala ostaće zauvijek u našim srcima.

Prošlo je 40 dana od kada nisi sa nama, naša bakice. Tvoje mjesto nam ne može niko zamijeniti jer si nam bila podrška i oslonac u svemu. Tvoj blagi osmijeh i dobrotu ćemo uvijek pamtiti i čuvati u našim srcima.

Tvoji: NATAŠA, STEFAN, JELENA, MARIJA

Sin SRETEN s porodicom

1148

1199 SJEĆANJE

FRANKO

SERGIO

Dragoj prijateljici

BALLABEN Volimo vas i čuvamo od zaborava.

VESNA sa porodicom 1149

SAVO Markov JANKOVIĆ

SOFIJA Savova JANKOVIĆ

21. 11. 2005 – 21. 11. 2021.

3. 1. 1996 – 3. 1. 2022.

RADOJKI A. MUHADINOVIĆ Dostojanstveno i časno si koračala životnim putem.

Neka tvoja duša počiva u miru.

1175

ZORKA KAŠĆELAN

S vječnim ponosom i beskrajnom zahvalnošću.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Sinovi RANKO i MIODRAG, snaha STANKA – TANJA i unuci NIKOLA i PETAR 1147

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. novembar 2021.

IN MEMORIAM

29

Навршава се година дана од смрти моје вољене ћерке

21. 11. 2019 – 21. 11. 2021.

Дана 21. новембра 2021. навршава се година дана од када није са нама наш вољени

МИЛИЈАНЕ – БЕЊЕ ВУЧИНИЋ Кћери моја, није истина оно кад кажу да вријеме лијечи све ране. Мени вријеме патњу и ране продубљује. Почивај у миру поред свог оца. Твоја неутјешна мајка ЉУБИЦА

ДРАГУТИН – МИШКО БАНОВИЋ

ĐORĐINA Vojimirova TOŠKOVIĆ rođena Boljević

Godina je dana od smrti

Вријеме пролази, али не блиједе сјећања на тебе. Твој ведар дух, твоју племенитост, твоје поштење и њежност чуваћемо од заборава.

Твоји: супруга ДОМИНИКА, син ДЕЈАН са породицом, ћерке ДУШАНКА и ДРАГАНА са породицама

1156

Ostaju zauvijek neizrecivi bol i tuga. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život.

MILIJANE – BENJE Milisavove VUČINIĆ Draga Beko, prolaze dani, ali svaki donosi tugu za tobom i pitanje zašto baš ti?

1171

S tugom,

Tvoji: DRAGAN, VASKO, NENA i NINA

kćerka MIRJANA

1180 Годину дана је од смрти моје драге и вољене сестре

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg strica

1157

МИЛИЈАНЕ – БЕЊЕ ВУЧИНИЋ RADOSAVA Ristovog ĐUROVIĆA

Dvije su godine od smrti naše drage

nosioca Partizanske spomenice

Покушала сам да те отргнем од тешке болести, али не успјех. Зато Беркице да знаш, из мог срца те не може ништа отргнути. Твоја сестра ЈЕЛИЦА – ВЕРА БАША са породицом

Časno si proživio puni ljudski vijek. Dostojanstveno si nosio neizmjernu bol za svojim najmilijim. Za tebe je odlazak bio olakšanje jer si se sastao sa svojom prerano preminulom ćerkom Dubravkom, suprugom Mirjanom i sinom Zoranom.

Sa ponosom ćemo te nositi u svojim srcima i u trajnom sjećanju.

1155 Годину дана је од смрти моје драге и вољене сестре

ĐORĐINE – ĐINE Vojimirove TOŠKOVIĆ

Bratanići MILO i BORO i bratanična SONJA JAKOVLJEVIĆ sa porodicama

МИЛИЈАНЕ – БЕЊЕ ВУЧИНИЋ Uspomene na tebe ne blijede. Ponosni i zahvalni što smo te imali u našim životima.

1159

Вријеме пролази, а туга остаје. Беко, чувамо те у срцу. Сестра ЗОРА и зет АЦО 1161

Дана 21. новембра 2021. навршава се 30 година од смрти нашег драгог

Tvoji: JOVANA i JANKO

ПЕТРА М. БУРИЋА

Годину дана је од смрти моје вољене сестре

1202

МИЛИЈАНЕ – БЕЊЕ ВУЧИНИЋ Никад те нећемо заборавити. Вјечно ћеш живјети у нашим срцима. Брат БРАНКО са породицом

За све што је било, што јесте и што долази НЕДОСТАЈЕШ.

1162 Твоја ПОРОДИЦА

1170

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 POTREBNI radnici za kamenorezačku radionicu u Spužu.

Početna plata od 600E .

Tel. 067/665-500 2 TRAžIM POSAO. 068-348-755 3

Neđelja, 21. novembar 2021.

Neđelja, 21. novembar 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 21. novembar 2021.

Diva izvorne muzike Merima Njegomir preminula u 69. godini

Biće sahranjena u Aleji zaslužnih građana u Beogradu PODGORICA- Jedna od najistaknutijih pjevačica izvorne muzike Merima Njegomir preminula je juče u 69. godini života nakon kraće bolesti.

Istaknuta estradna umjetnica tokom dugodišnje muzičke karijere snimila je više od 25 albuma i uvijek se sa posebnom emocijom kroz pjesmu, kako je ona to najbolje umjela, odnosila prema našoj Crnoj Gori. Ona je 2001. godine snimila i na sebi svojstven način otpjevala pjesmu ,,Ivanova korita“ koja je postala vanvremenski hit i vječiti podsjetnik nadolazećim generacijama na trag koji je ostavila na muzičkoj sceni.

Snimila je dva CD-a crnogorskih pjesama i održala veliki broj koncerata širom Crne Gore, uvijek se odnoseći sa posebnim poštovanjem prema našoj državi.

Bila je dobitnica je velikog broja priznanja, među kojima su: Vukova nagrada za doprinos srpskoj kulturi, Zlatna značka Kulturno-prosvjetne zajednice i Zlatni mikrofon Radio Beograda, kao i preko dvadeset nagrada na brojnim

CKM: Crna Gora da se oduži Merimi Njegomir Smrt estradne umjetnice, gospođe Merime Njegomir, veliki je gubitak za muzičku scenu Crne Gore, saopštili su iz Crnogorske kulturne mreže (CKM). Merima je, dodaju, bila prije svega veliki čovjek i umjetnik.

- Naša organizacija je imala veliko zadovoljstvo i čast da sarađuje sa Merimom na projektima koji su posvećeni Crnoj Gori. Uvijek se sa zadovoljstvom odazivala našem pozivu i nikada joj honorar nije bio uslov dogovora već je samo tražila kvalitetnu produkciju za dobar zvuk i muziku. Iskreno se nadamo da će Crna Gora cijeniti poštovanje i odnos prema njoj koje je iskazivala Merima i da će joj se adekvatno odužiti. Draga gospođo Merima, hvala Vam za sve pjesme koje ste nam podarili, Crna Gora i naša organizacija će Vas sa posebim pijetetom vječno pamtiti – poručuju iz CKM-a.

Merima Njegomir

muzičkim festivalima.

Neke od pjesama koje su obilježile njenu karijeru, pored ,,Ivanovih korita“, su i ,,Ruzmarin“, ,,Zbog tebe“, ,,Što je lepo kad se neko voli“, ,,Opilo nas vino“, ,,Da nije ljubavi tvoje“, ,,Pamtim još“, ,,Kad zaškripi

Snima se film o Dejvidu Bouviju LOS ANĐELES- Reditelj Bret Morgen, autor biografskog filma o Kurtu Kobejnu (1967 – 1994), završava svoj novi projekat – film o Dejvidu Bouviju.

Kako navodi Varijeti, ovo ostvarenje je zasnovano na hiljadama sati rijetkih snimaka legendarnog Zigija Stardasta, od kojih je većina ranije bila neobjavljena.

Morgen je u posljednje četiri godine radio na filmu o Bouviju, za koji zvanični naslov nije objavljen. Izvor blizak produkciji zagonetno ga opisuje kao ,,ni dokumentarac ni biografiju, već impresivno kinematografsko iskustvo izgrađeno, djelimično, na hiljadama sati nikada ranije viđenog materijala“, prenosi Telegraf.

Premijera filma o Dejvidu Bouviju mogla bi da bude na filmskom festivalu krajem januara.

Muzičarev dugogodišnji producent Toni Viskonti biće muzički producent. U međuvremenu, Oskarom nagrađeni zvučni tim koji stoji iza filma ,,Bohemian Rhapsody“ o grupi Queen i Frediju Merkjuriju takođe miksuje i dizajnira projekat.

Morgen je sam stekao prava na materijal, a BMG i Live Nation su finansijeri, kao i producenti, uz rediteljev produkcijski baner – Public Road.

Ono što je najvažnije, film je napravljen uz podršku i saradnju porodice Dejvida Bouvija.

Manekenka Iman, supruga Dejvida Bouvija, nedavno je rekla za Varijeti da je porodica čvrsto protiv odobravanja biografskog filma o Bovijevom životu.

-Uvijek je ne. Uvijek pitamo jedni druge: da li bi on to uradio? Ne bi, o čemu svjedoči film Toda Hejnsa „Velvet Goldmine“ iz 1998. godine, koji u centru ima figuru koja liči na Bouvija i nazvan je po jednom od njegovih pjesama, ali za koje je Bouvi odbio da licencira svoju muziku – rekla je Iman.

Kako se zaključuje, porodica je bila više za dokumentarac o pjevaču orijentisan na koncert uživo, posebno od nekoga sa Morgenovim iskustvom.

kapija„, ,,Zelene su oči tvoje“, ,,Mezimica“…

Dobitnica je nacionalne penzije Republike Srbije. Osim novokomponovanih pjesama pjevala je i tradicionalne narodne pjesme, starogradske i romanse. Snimila je veliki broj pjesa-

ma za arhivu Radio Beograda, kao i više od 30 nosača zvuka.

Posljednji projekat Merime Njegomir je pjesma ,,Ljubav traje“, koju je otpjevala sa grupom ,,Legende“.

Kako je prenio Beoinfo, Merima Njegomir biće sahranjena

u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju, na prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Vučić je u telegramu saučešća naveo da je Merima Njegomir za sobom ostavila bogat legat, čuvajući bogatstvo izvorne muzike, koju je promovisala nastupima u nekim od najčuvenijih koncertnih dvorana u Evropi i svijetu.

-Umjela je da udahne život i gotovo zaboravljenom muzičkom blagu, pjevajući na mnogim jezicima, čime je stekla poštovanje i naklonost brojne inostrane publike. Pamtićemo je po nesvakidašnjem talentu, ali i po skromnosti, po osobinama vrhunskog izvođača kojima se izdvojila u sam vrh muzičke umjetnosti – naveo je B. P. Vučić.

Do sada se prijavilo 300 djevojaka, u finale ide 15

Najljepša Crnogorka bira se u junu naredne godine PODGORICA- Izbor za mis Crne Gore održaće se u junu naredne godine, a kampanja za ovo prestižno takmičenje ljepote je u toku – rekla je za Pobjedu pi-ar ove manifestacije Nikolina Lončar.

Ona je dodala da će u zavisnosti od epidemiološke situacije u našoj zemlji biti planirana i realizacija kampanje, kastinga i manifestacije.

-Do sada se prijavilo oko 300 djevojaka. S obzirom na to da se prijavio veliki broj djevojaka, trenutno vršimo selekcije i tako ih dijelimo po grupama gdje im naš stručni tim daje savjete kako bi se što bolje pripremile za kasting i ono što ih očekuje na Izboru – rekla je naša sagovornica.

Istakla je da su iz agencije Mis Ju koja organizuje ovaj događaj veoma zadovoljni odzivom djevojaka za ovo takmičenje.

-Iako je pandemija korona virusa u jeku, moram reći da smo zadovoljni odzivom djevojaka i mislim da ćemo na kastingu imati zaista težak zadatak prilikom odabira 15 finalistkinja.

Djevojke su se zaiste potrudile da nam pošalju što opširnije biografije kako bismo ih što bolje upoznali prije samog kastinga i upoznavanja uživo pred našim stručnim žirijem – ispričala je Lončar.

Podsjetila je da djevojke i dalje mogu slati svoje prijave, a kriterijumi koje takmičarke treba da zadovolje jesu: visina (175-185 cm) i težina (55-65 kg). Takođe, buduća misica Crne Gore ne smije imati tetovaže ili pirsinge, kao ni bilo kakve fotografije kompromitujućeg sadržaja, nage ili vulgarne fotografije (pa čak ni privatne) i ne smije biti starija od 26 godina, niti mlađa od 18, zbog propozicija svjetskih takmičenja.

-Prijave se mogu poslati na jedan od mejlova – nikolina724@hotmail.co.uk i missmonte2012@yahoo.com – a prijava treba da sadrži ime i prezime kandidatkinje, datum i godinu rođenja, visinu, težinu, mjere (obim struka, kukova i grudi), kratku biografiju, kojim se jezikom ili jezicima kandidatkinja služi, grad iz kojeg dolazi, i dvije fotografije koje su obavezne – fotografija lica i fotografija cijele figure, kao i kontakt –zaključila je naša sagovornica.

B.P.

Pi-ar izbora za Mis Crne Gore Nikolina Lončar