Petak, 6. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović objavio da se i bezbjednosna služba uključila u borbu protiv nelegalne sječe
INTERVJU: Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Vladimir Bilčik
Iz Specijalnog tužilaštva su najavili da će se uključiti ako se pokaže da postoji osnov sumnje da je sječa šume počinjena na organizovan način ili da je u okviru toga učinjeno neko krivično djelo službenih lica koja su bila ili jesu na čelu organa državne uprave koja gazduju šumama
U slučaju Crne Gore, nije 5 do 12, već je 5 minuta poslije 12… Moramo biti veoma fokusirani na situaciju u Crnoj Gori. Jer ono što se dešava u Crnoj Gori me brine. Crna Gora je upravo prije nekoliko mjeseci imala izbore. Ali do sada nema funkcionalno konstituisanog parlamenta. Do sada nemamo pojma ko će da vlada zemljom. I to je zemlja čije su demokratske institucije pod fundamentalnim pitanjem. Ljudi su glasali, ljudi su odlučili. Ali te demokratske odluke birača u Crnoj Gori nijesu se odrazile na javni život, smatra Bilčik
Poslanica PES-a Radinka Ćinćur pisala svom matičnom odboru u Baru
Ministarstvo godinu upoznato sa spornom fotogra jom i izjašnjenjima defektologa, roditelja i škole, ali nije reagovalo pa je slučaj ponovo aktuelizovan
Iz UP su Pobjedi kazali da rade na ovom slučaju. Prema saznanju Pobjede, prikupljen je veliki broj izjava. Nakon što se dokazi saberu, biće jasnije da li ova fotografija prikazuje nešto što bi moglo da bude nezakonito ili je u pitanju nesretno izabran trenutak STR. 8. i 9.
,,Bezvlašće“ u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo
potpisuje dokumenta i bira ko će ga mijenjati
Bivši direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo Zoran Maksimović, prema saznanjima Pobjede, iako je penzionisan obavljao je dužnost, potpisivao odluke i razne dokumente. U ACG trenutno postoji pomoćnik direktora koji po Zakonu i internim aktima ACV u odsutnosti direktora vodi ovu instituciju i druga osoba koju je ovlastio razriješeni direktor zloupotrebom pečata i arhive
Nikola Samardžić, istoričar, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu
Vučić je sloganom ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“ nagovijestio akcije koje je preduzeo Putin u Ukrajini 2014. kada su zaposjeli Donbas i Krim. Teze o ruskom prisustvu imale su ulogu abolicije Vučićeve odgovornosti. U odnosu na rusku agresiju na Krimu i Donbasu, akcija na sjeveru Kosova bila je trapava i amaterska
STR. 14. i 15.
Pored policije i inspekcije, zadužili ANB da popisuje šumokradice?!D. MALIDŽAN STR. 2. i 3. STR. 10. STR. 5.
pronašla dopis u arhivi i prijavila nadležnima
PODGORICA – Stav EU je čvrst i nepromijenjen: istinska proevropska vlada u Crnoj Gori je vlada u kojoj ne treba da budu proruske snage i u kojoj ne treba da budu snage koje su se ili protivile članstvu u NATO, ili suštinski dovele u pitanje članstvo u EU, a Demokratski front je za nas crvena linija - to je povodom pregovora o vladi poručio u intervjuu za Pobjedu predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje
Vladimir Bilčik.
U razgovoru za naš list, Bilčik kaže da je veoma zabrinut zbog situacije u kojoj se nalazi Crna Gora jer, kako je rekao, ne razumije zašto četiri mjeseca nakon izbora nemamo konstituisane ključne institucije u zemlji. Govoreći u uzavrelim tenzijama na Kosovu i situaciji nakon dešavanja u selu Banjska, Bilčik naglašava da je izostanak suštinskog dijaloga i dogovora stvorio tešku situaciju.
– Jedini put naprijed jeste istinsko angažovanje obje strane u dijalogu. Povećanje tenzija, nesigurnost koju osjećaju Srbi na Kosovu, su rezultat činjenice da nema napretka u dijalogu. I ovdje bih ponovo podvukao da postoji relativno brzo diplomatsko rješenje koje bi pomoglo da se tenzije smanje a to je ozbiljan rad na Zajednici srpskih opština. To bi pokazalo posvećenost Prištine, i kada bi se to desilo, mislim da bismo vidjeli napredak u dijalogu. Istovremeno, vrlo je jasno da je ono što se desilo u Banjskoj - koncentracija velikih resursa, naoružanja, to nijesu mogli da urade pojedinci. Zbog
U slučaju Crne Gore, nije 5 do 12, već je 5 minuta poslije 12… Moramo biti veoma fokusirani na situaciju u Crnoj Gori. Jer ono što se dešava u Crnoj Gori me brine. Crna Gora je upravo prije nekoliko mjeseci imala izbore. Ali do sada nema funkcionalno konstituisanog parlamenta. Do sada nemamo pojma ko će da vlada zemljom. I to je zemlja čije su demokratske institucije pod fundamentalnim pitanjem. Ljudi su glasali, ljudi su odlučili. Ali te demokratske odluke birača u Crnoj Gori nijesu se odrazile na javni život, smatra Bilčik
toga nam je potrebna odgovarajuća istraga – kaže Bilčik za Pobjedu.
POBJEDA: Ono što je trenutno najaktuelnije na Balkanu je nova eskalacija krize na Kosovu, o čemu ste ovih dana zajedno sa kolegama raspravljali u EP. Podržavate li stav pojedinih poslanika
ji smatraju da bi EU trebala da razmotri novu strategi-
BILČIK: Ne, tu ideju definitivno ne podržavam. Mislim da imamo dijalog već nekoliko godina. A posredovanje Evropske unije u dijalogu između Beograda i Prištine je jedina osnova koja ima dugogodišnju i punu podršku svih institucija država članica, a
normalizacije odnosa Srbije i Kosova i koji na kraju može dovesti do napretka ka članstvu u EU.
Mislim, šansa je tu za sve u regionu. Ljudi na terenu to znaju, političari na terenu to znaju, a ono što nam je potrebno je više evropskog angažmana u trenutku kada je prošire-
nje ponovo na dnevnom redu Evropske unije.
gavaju većem nacionalizmu i nacionalističkim potezima i eksploataciji onoga što se desilo u Banjskoj zarad kratke,
razlog da se ozbiljno pozaba-
: Kažete da ne bitegiju pregovora, ali gledajući sve što se dešava na Kosovu, djeluje da ona ipak nije plodonosna…
BILČIK: A recite mi - koja je alternativa? Mi nemamo alternativu.
Vidite, ta strategija je plodonosna. Veoma je plodonosna u mjeri u kojoj dijalog postoji već više od jedne decenije.
ne. Svi su itekako svjesni šta su otvorena pitanja; svi su veoma svjesni šta treba da se uradi. Ono što nam u ovom trenutku nedostaje je jasna i puna posvećenost svih strana da to zaista i uradimo. A to uključuje i osnivanje Zajednice srpskih opština. To je jedno pitanje koje Beograd zaista traži i
Aljbinom Kurtijem
I to govorim kao neko ko je veoma otvoreno kritičan ali mislim da kada je u pitanju dijalog ovdje, zai-
aciju i u Beogradu i u Prištini.
Beogradu i trebalo
bi da bude kada je u pitanju istraga onoga što se desilo u Banjskoj. U institucijama EU uveliko se raspravlja među državama članicama, o mogućim mjerama koje bi države članice mogle da preduzmu prema Srbiji. Sve je to na dnevnom redu, ali samo želim da kažem i da po-
zovem na mirnu analizu.
Mi nemamo alternativu dijalogu. Sva pitanja su jasno postavljena, uokvirena, svi znaju koja su otvorena pitanja i šta treba
je zaista puno angažovanje i posvećenost obje strane na terenu da se stvari pokrenu. I ovdje mislim da
treba dobro razmisliti i na nivou Evropske unije kako da najbolje iskoristimo alate koje imamo da bismo bili sigurni da se partneri preduzimaju akcije zarad ekonomske koristi, finansijske koristi, društvene koristi da se dođe do normalizacije međusobnih odnosa kako bi ljudi zaista mogli da gledaju u evropsku budućnost i da ne žive u stalnom strahu, stalnim tenzijama i stalnom fokusu na ono što je zaista otvoreno pitanje već više od dvije decenije. Zaista mislim da je vrijeme da se krene dalje. Ne treba nam još jedan sukob na Balkanu. Zaista nam je potrebno mirno rješenje za pregovaračkim
shrabrio bilo kakve pozive da
I svako ko zaista poziva na ovo, mislim da dodatno podriva sam dijalog, koji vidim kao jedino rješenje.
POBJEDA: Ono što se desi-
Vaš posao, ali kome pripi: Vidi-
ristiti niti zloupotrebljavati. Treba nam onoliko posvećenosti Beograda koliko nam je bilo potrebno od Prištine samom dijalogu jer je to jedini temelj koji može dovesti do
zumima i dokumentima koji su napravljeni, uključujući i one u Ohridu ranije ove godi-
Vrlo je jasno da je ono što se desilo u Banjskoj - koncentracija velikih resursa, naoružanja, to nijesu mogli da urade pojedinci. Zbog toga nam je potrebna odgovarajuća istraga. Moramo da vidimo kakve su veze sa Srbijom ili bilo kojim drugim spoljnim akterima. I mislim da su to teška pitanja na koja svi u međunarodnoj zajednici očekuju da ljudi na terenu, a naravno i ljudi u Beogradu, odgovore što jasnije i vjerodostojnije. U suprotnom, i to će biti veliki udar na sveukupno povjerenje i posvećenost samom dijalogu
PODGORICA - Crna Gora želi da iskoristi aktuelni geopolitički momenat, imajući u vidu da Evropska unija počinje mnogo aktivnije da radi na procesu proširenja, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je, u okviru samita Evropske političke zajednice u Granadi, učestvovao na plenarnom zasijedanju, kao i na okruglom stolu na temu „Multilateralizam uključujući bezbjednosna i geostrateška pitanja“. Kako je saopšteno iz Službe
Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Granadi
Milatović je juče, kako je saopšteno, predstavio francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu Platformu za Crnu Goru u Evropskoj uniji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u Granadi sa Jakovom Milatovićem o jačanju saradnje dvije zemlje. O sastanku sa Vučićem, Milatović za sada nije informisao javnost
za informisanje predsjednika, Milatović je u okviru samita predstavio Zajedničku platformu za Crnu Goru u EU, čiji je primarni cilj zajedničko djelovanje svih po-
litičkih aktera na ubrzanju procesa pridruživanja zemlje Uniji.
– Vrlo smo svjesni nedavne procjene predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mi-
šela, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i mnogih drugih evropskih lidera, koji su prenijeli jasnu poruku o proširenju EU – kazao je Milatović na
okruglom stolu.
On je rekao da je jasno da EU počinje mnogo aktivnije da radi na procesu proširenja.
– Imajući to u vidu, Crna Gora želi da iskoristi aktuelni
geopolitički momenat. Pridruživanje Crne Gore EU bila bi priča mnogo veća od same Crne Gore – istakao je Milatović.
To bi, kako je naveo, pružilo snažan pozitivan signal svim drugim zemljama koje teže prijemu u EU da je proces pridruživanja živ i moguć. Milatović je kazao da je Crna Gora postala zemlja kandidat za ulazak u EU 2010. go-
te, za tango je potrebno dvoje i slika nije crno-bijela, već je situacija veoma složena. Ali istina je – u regionu su sve veće tenzije. Pojavio se sve veći osjećaj stvarnog pritiska na svakodnevni život, posebno kod Srba koncentrisanih na sjeveru, koji se često osjećaju napušteno, usamljeno i zaista u veoma, veoma neizvjesnoj poziciji u pogledu toga kako da nastave sa svakodnevnim životom. A to je rezultat činjenice da nema napretka u dijalogu. I ovdje bih ponovo podvukao da postoji relativno brzo diplomatsko rješenje koje bi pomoglo da se tenzije smanje, a to je ozbiljan rad na Zajednici srpskih opština. To bi pokazalo posve-
desilo, mislim da bismo vidjeli napredak u dijalogu.
je ono što se desilo u Banjskoj - koncentracija velikih resursa, naoružanja, to nijesu mogli da urade pojedinci. Zbog toga nam je potrebna odgovarajuća istraga. Moramo da vidimo kakve su veze sa Srbijom ili bilo kojim drugim spoljnim akterima. I mislim da su to teška pitanja na koja svi u međunarodnoj zajednici očekuju da ljudi na terenu, a naravno i ljudi u Beogradu,
biti veliki udar na sveukupno povjerenje i posvećenost samom dijalogu.
Ne želim da upirem prstom u jednu stranu, niti da branim
si smirivanju stvari. To doprinosi daljim tenzijama. Ali da, tenzije su nastajale jer dijalog, dok se odvijao, nije dao rezultate.
Neću da donosim bilo kakve zaključke, ali ta istraga mora da bude temeljna, pravda mora da bude zadovoljena i da imamo neke vjerodostojne odgovore u pogledu toga šta se desilo.
Mislim
jalogu, za razliku od vlade koju vodi Aljbin Kurti. Na Kosovu od njegovog dolaska na vlast, sve je više pitanja o posvećenosti ove vlade dijalogu. Postoje stvari koje se moraju rješavati na terenu u dijalogu, jer se ne radi o priznavanju kao polaznoj tački, već o pokušaju da se riješe praktična pitanja za svakodnevni život ljudi koji žive na Kosovu, kako bi se osjećali bezbjedno. I sve te stvari zaista moraju da budu u fokusu dijaloga, i mislim da je važan dio odgovora ovdje Zajednica srpskih opština. Dakle, to je zaista problem na strani Prištine. Ali, od dešavanja u Banjskoj postoje ogromni znaci pitanja. Ovdje je veliki fokus na potencijalno problematičnoj ulozi koja može imati neke veze i sa Beogradom. Jer ovo što se ovde dogodilo nije mali događaj. Isporuka velikih količina oružja i resursa je nešto za šta treba odgovoriti i objasniti kako bismo zaista smirili stvari i krenuli dalje.
POBJEDA: Mislite li da bi se kriza sa Kosova mogla na neki način preliti i na Crnu Goru?
BILČIK: Pa, mislim da moramo biti izuzetno oprezni u vezi sa situacijom u Crnoj Gori. Moramo biti veoma fokusirani na situaciju u Crnoj Gori. Jer ono što se dešava u Crnoj Gori me brine. Crna Gora je upravo prije nekoliko mjeseci imala izbore. Ali do sada nema funkcionalno konstituisanog parlamenta. Do sada nemamo pojma ko će da vlada zemljom. I to je zemlja čije su demokratske institucije pod fundamentalnim pitanjem. Ljudi su glasali, ljudi su odlučili. Ali te demokratske odluke birača u Crnoj Gori nijesu se odrazile na javni život.
I smatram da je ta situacija izuzetno zabrinjavajuća posebno u vrijeme kada je hibridni rat širom Zapadnog Balkana rasprostranjen i kada je cijela geopolitička situacija u regionu krajnje napeta i kada smo suočeni sa vojnim sukobom u Evropi koji je bez presedana.
I naravno, mogli bismo imati bilo kakvo prelivanje napada u regionu Zapadnog Balkana.
I naravno, najmanji i najslabiji djelovi tog regiona mogu biti najbolje mete. Tako da moramo posvetiti veliku pažnju Crnoj Gori i zato se nadam da će se parlament formirati što prije i početi da radi. POBJEDA: Što je za Vas točim prije?
BILČIK: Ja ne razumijem zašto parlament već nije konstituisan. Trebalo je to uraditi. U ovom slučaju nije 5 do 12, već je 5 minuta poslije 12. Zato što su se ljudi izjasnili. Poslanici su ti koji imaju mandat koji dobijaju od naroda. A oni ne sjede u parlamentu. To je nešto što ja, kao poslanik u Evropskom parlamentu, jednostavno ne razumijem.
I to ne šalje dobru sliku demokratske prakse u zemlji, koja je u očima i umovima mnogih širom EU institucija u velikoj mjeri prednjači kada su u pitanju pregovori sa EU. Ako ne možete da se dogovorite oko vlade, bar konstituišite parlament i onda nastavite sa pregovorima.
Razumijem da je ovo paket aranžman. Ali birači ne bi trebalo da budu taoci pregovora o vladi, jer svi oni zaslužuju da njihovi predstavnici preuzmu dužnost i da počnu da rade u njihovo ime.
POBJEDA: Kada govorimo o vladi, jeste li optimista da će se ona formirati u pred-
viđenim zakonskim rokovima?
BILČIK: To se mora desiti. Početkom novembra imaćemo redovne izvještaje Evropske komisije o zemljama pristupnicama. Sada je oktobar. Ako se Crna Gora pokrene, konstituiše Skupštinu, vlada bude formirana i počne da radi, to bi trebalo da bude i može biti snažan signal i za neke pozitivne poruke u izvještaju Komisije. Ovdje postoji podsticaj da se napreduje sa procesom pristupanja. Kada je predsjednik Milatović bio u posjeti Briselu, poslao je jasne poruke. Rekao je da je EU vaš prioritet. To je nešto što čujemo od političkih lidera najrelevantnijih proevropskih partija u Crnoj Gori, ali akcija izostaje. Dakle, nije u pitanju optimizam ili pesimizam. Pitanje je osnovnog zadatka koji političari treba da urade da ispune svoj demokratski mandat i da kredibilno ostvare svoje riječi o opredjeljenju za evropsku budućnost Crne Gore.
I da, kao što sam već rekao vezano za konstituisanje parlamenta, mislim da je krajnje vrijeme za konstituisanje vlade. Znam da gospodin Spajić ima određeni vremenski okvir u kojem mora to da učini. Tako da poštujem vremenski okvir, ali politički kalendar je vrlo jasan. Reći ću vrlo jasno - trenutno smo u situaciji kada je proširenje na dnevnom redu Evropske unije na neviđen način. Nijesmo imali ovu posvećenost i ovakav zamah kada je proširenje u pitanju, otprilike 15 do 20 godina.
U isto vrijeme, osjećam da širom Zapadnog Balkana postoji prava, istinska posvećenost pristupanju EU. Većina ljudi, za koje god partije da
Odluka o sastavu vlade je u rukama izabranih političara Crne Gore. Oni odlučuju, ali mislim da - ako su ozbiljni u pogledu napretka ka Evropskoj uniji, onda ova poruka, o antizapadnim proruskim snagama u bilo kojoj budućoj vladi u Crnoj Goritreba da bude glasna i jasna kada razgovarate o opcijama za formiranje vlade. A kada posmatram opcije kao autsajder, svakako mogu da vidim nekoliko mogućih većina za vladu koja bi mogla da vlada bez ZBCG
dine i da je u međuvremenu najviše napredovala u procesu pridruživanja, kontinuirano se usklađujući sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Crna Gora, kako je naveo, od 2017. godine, kada je postala članica NATO-a, igra važnu ulogu u očuvanju bezbjednosti Zapadnog Balkana i demonstrira povećani kredibilitet unutar članstva u
Alijansi, aktivno doprinoseći široj evropskoj bezbjednosti uz prisustvo crnogorskih vojnika u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu.
Milatović je poručio da povećana geopolitička neizvjesnost, izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu, i neželjeni posljednji događaji na Zapadnom Balkanu, čine da multilateralizam i konstruktivna saradnja sa
tradicionalnim saveznicima i partnerima širom svijeta ostaju snažno sredstvo u rješavanju svih novih izazova i podsticanju međunarodnog poretka zasnovanog na vladavini prava.
Milatović je juče, kako je saopšteno, predstavio francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu Platformu za Crnu Goru u Evropskoj uniji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u Granadi sa Jakovom Milatovićem o jačanju saradnje dvije zemlje. O sastanku sa Vučićem, Milatović za sada nije informisao javnost. R. P.
POBJEDA: Nedavno su održani i izbori u Slovačkoj, stranka Roberta Fica je osvojila najveći broj glasova. Kako će se to odraziti na funkcionisanje buduće vlade u Vašoj zemlji?
BILČIK: Pa izbori su realnost. Inače, svaki ozbiljan političar dobro zna da sam dobio mandat za Evropski parlament 2019. godine
glasaju, žele da budu u EU. Većina političara jasno kaže da im je to prioritet. Ali ipak, kada treba da se sprovedu u djelo osnovne stvari, kao što je sastav ključnih demokratskih institucija, koje onda treba da donesu ključne odluke i napreduju u procesu, to se ne dešava. Zato sam veoma zabrinut zbog onoga što se dešava u Crnoj Gori.
POBJEDA : Pomenuli ste predsjednika Milatovića koji je i u Briselu kazao da je EU prioritet. On je nedavno takođe imao jasnu poruku, kada je kazao da nijedna partija, pa ni nekadašnji Demokratski front, današnje stranke koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ne mogu biti isključeni iz pregovora o vladi. Kako gledate na te poruke i jesu li se Vaši prethodni stavovi promijenili?
BILČIK: Rekli smo to vrlo jasno, više puta u više navrata, a naš stav je čvrst i nepromijenjen. Istinska proevropska vlada u Crnoj Gori je vlada u kojoj ne treba da budu proruske snage, i u kojoj ne treba da budu snage koje su se ili protivile članstvu u NATO, ili suštinski dovele u pitanje članstvo u EU, a stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su - crvena linija. I rekli smo to širom EU. Istovremeno, SAD šalju istu poruku iznova i iznova, brojne države članice šalju istu poruku iznova i iznova. Ovo je vrlo jasan stav.
I naravno, odluka o sastavu vlade je u rukama izabranih političara Crne Gore. Oni odlučuju, ali mislim da - ako su ozbiljni u pogledu napretka ka Evropskoj uniji, onda
i to je moj mandat ovdje, a ništa drugo neću da komentarišem jer mislim da svi ozbiljni političari razumiju kako sam dobio mandat da budem ovdje. Što se tiče slovačkih izbora, to je bio demokratski izbor birača. Bivši premijer Fico sada ima dvije nedjelje da formira vladu, pa da vidimo šta će biti. Sve dalje od toga je samo nagađanje.
ova poruka, o antizapadnim proruskim snagama u bilo kojoj budućoj vladi u Crnoj Gori - treba da bude glasna i jasna kada razgovarate o opcijama za formiranje vlade.
A kada posmatram opcije kao autsajder, svakako mogu da vidim nekoliko mogućih većina za vladu koja bi mogla da vlada bez ZBCG.
POBJEDA: Vidite li vladu sa DPS među tim opcijama?
BILČIK: Vidim nekoliko mogućnosti, a ovo je opet u rukama gospodina Spajića. Neću da komentarišem stranke, a jedini komentar koji sam dao više puta je da ne vidim kako biste mogli da imate proevropsku vladu bez manjina. A ako ćete imati manjine u toj vladi, ne vidim kako možete da imate proruske, antizapadne snage u vladi. I mislim da je to jasna poruka kada je u pitanju politička realnost Crne Gore u ovom trenutku. I držim palčeve za sve one koji imaju moć u svojim rukama. Nije na meni da komentarišem kako se to radi, ali poruke su bile jasne. Biće jasne i dalje. Političari u Crnoj Gori moraju da se odluče na koji način će pratiti želje nekih 80% birača koji žele u Evropsku uniju. POBJEDA: Da li biste radije vidjeli nove izbore ili vladu sa koalicijom ZBCG?
BILČIK: Nema razloga zašto bi Crna Gora imala nove izbore. Crna Gora je upravo imala izbore. Nije čak ni konstituisala novi parlament. Pregovara se o sastavu nove vlade. Molim vas, ljudi zaslužuju da se njihov izbor ogleda u institucijama jedne zemlje. Jovana ĐURIŠIĆ
Nastavak prav N e a Narhije u aN drijevici: U DPS-u tvrde da se predsjednik SO oglušio o naređenja nadležnih
Sada je na potezu Vlada. Mi smo uradili sve što je bilo do nas, odazivali smo se svakoj sjednici. Većina za smjenu Ćulafića postoji, to što oni neće da omoguće da se održi sjednica nije naša krivica - rekao je Ivanović
PODGORICA - Ministarstvo javne uprave uputilo je poziv predsjedniku Skupštine opštine Andrijevica Mladenu Đukiću da najkasnije do petka zakaže sjednicu po inicijativi za smjenu predsjednika Opštine Željka Ćulafića iz Socijalističke narodne partije. Međutim, iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista tvrde da se čelnik lokalnog parlamenta oglušava o taj zahtjev, ističući da odbornicima nije stigao poziv za eventualni osmi pokušaj razrješenja prvog čovjeka grada.
U međuvremenu, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama saslušalo je dvije osobe povodom dešavanja u SO Andrijevica 18. septembra, odnosno petog neuspjelog pokušaja razmatranja inicijative koju su DPS i jedan odbornik bivšeg Demokratskog fronta podnijeli 15. juna. Nakon što je grupa građana bliska prosrpskoj koaliciji na vlasti 3. oktobra prekinula po-
sljednju sjednicu lokalnog parlamenta, prema nekim tumačenjima istekao je rok u kojem može biti održano zasijedanje po toj tački dnevnog reda.
NA POTEZU VLADA
Međutim, iz Opštinskog odbora DPS tvrde da zakon tu nije pr ecizan i da postoje uslovi da se sjednica opet zakaže. Takvog su stava i u Ministarstvu javne uprave koje je pozvalo Đukića da hitno obezbijedi održavanje sjedni-
ce najkasnije do petka. Šef Kluba odbornika DPS-a Dejan Ivanović potvrdio je za Pobjedu da su iz tog resora odgovorili na dopis koji je njegova partija uputila 22. septembra, predočavajući situaciju suspenzije pravnog poretka u Andrijevici od prvog pokušaja održavanja sjednice, 15. jula, pa do upada u skupštinsku salu i zauzimanja odborničkih mjesta, 18. septembra.
– Ministarstvo javne uprave je naredilo da SO mora da održi
sjednicu do petka. Kontaktirao sam predsjednika Đukića tim povodom, a on mi je odgovorio da nikakav mejl od Ministarstva javne uprave nije dobio. Mislim da ne govori istinu, da je dobio mejl, ali da neće da zakaže sjednicu– kazao je Ivanović. On je napomenuo da je DPS istim povodom pisao Vladi i predsjedniku države, te da je njegova partija uradila sve što je mogla povodom opstrukcija koje postoje.
– Sada je na potezu Vlada. Da li će i izvršna vlast narediti da sjednica bude održana - to ne znam. Mi smo uradili sve što je bilo do nas, odazivali smo se svakoj sjednici. Većina za smjenu Ćulafića postoji, to što oni neće da omoguće da se održi sjednica nije naša krivica – rekao je Ivanović.
IZVIĐAJ
Sa druge strane, ODT Berane izviđa slučaj opstrukcije sjednice održane 18. septem-
bra. Tim povodom su saslušane dvije osobe koje su, pored ostalih, upale u salu i blokirale rad parlamenta. - U Tužilaštvu su prikupljena obavještenja od dva lica. Dat je usmeni nalog službenicima Uprave policije u pravcu prikupljanja obavještenja od građana koji mogu dati podatke za događaj od 18. septembra. Nakon što to policija odradi i dostavi obavještenja tužiocu, on će odlučiti da li treba da se sprovede još koja radnja, a sve u pravcu utvrđivanja da li je neko lice učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnost - rekao je za Pobjedu portparol ODT-a Berane Marko Bojović
On je istakao i da je donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave protiv tri osobe zbog opstrukcija zasijedanja koja su trebala da se dese 15. i 23. jula i 7. avgusta.
DPS optužuje Ćulafića i funkcionere njegove Socijalističke narodne partije da su zloupotrijebili službeni položaj i omogućili da se suspenduju Ustav i zakoni Crne Gore.
Smjenu Ćulafića zahtijeva 15 opozicionih odbornika iz koalicije DPS-SD, a njima su se pridružila i tri „odbjegla“ odbornika aktuelne većine, što bi bilo dovoljno za preuzimanje vlasti.
Kao razlog za smjenu Ćulafića navedeno je i to što, lokalnom parlamentu nije na vrijeme dostavio izvještaj o svom radu i radu lokalne uprave i službi. Zahtjevu za smjenu Ćulafića, Klub odbornika DPS-a nedavno je, zbog kontinuirane blokade lokalnog parlamenta, pridružio i onaj za razrješenje predsjednika Skupštine opštine. Ta partija razmatra pravni model po kojem bi odbornici mogli sami da zakažu sjednicu za smjenu Đukića.
T. KLIKOVAC
Zasijedanje kolegijuma predsjednika Skupštine u Bijelom Polju obilježio težak verbalni incident dvoje Urinih odbornika
BIJELO POLJE – Odbornici Građanskog pokreta Ure u Bijelom Polju Suada Zoronjić i Hajro Bučan umalo su se fizički sukobili oko toga ko će da bude predsjednik odborničkog kluba te partije u Bijelom Polju, saznaje Pobjeda.
Incident između dvoje Urinih funkcionera odigrao se prije nekoliko dana na kolegijumu predsjednika Skupštine opštine Bijelo Polje Ernada Suljevića iz Bošnjačke stranke uoči zasijedanja lokalnog parlamenta.
Izvori Pobjede upućeni u dešavanja sa kolegijuma predsjednika Skupštine ispričali su da je žestok verbalni duel dvoje odbornika umalo prerastao u fizički obračun.
Sve je počelo kada je Zoronjić, prema tvrdnjama naših izvora, uz upotrebu vulgarnih fraza i psovki, rekla da sebi ne može dozvoliti da „nepismena osoba“ bude na čelu kluba u kome ona sjedi. Bučana, koji trenutno pred-
Ure i premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da se ona „pusti niz vodu“. Zoronjić je inače bila nositeljka izborne liste Građanskog pokreta Ura na munulim lokalnim izborima u Bijelom Polju.
Klub odbornika Ure u tom gradu formiran je u decembru prošle godine i tada je na njegovo čelo postavljen Bučan.
kada je Bučan, odgovarajući na te optužbe, Suadi Zoronjić rekao da je stav lidera
Zoronjić je u avgustu ove godine, među funkcionerima svoje stranke, kako pojašnjavaju naši izvori, pokušala da izlobira da se, umjesto Bučana, na čelo kluba postavi ona, ali joj to nije pošlo za rukom. Naši izvori kažu da je odbornički klub tek posredan razlog svađe dvoje Urinih funkcionera. Sukob među njima, kako nam je nezvanično rečeno, tinja odavno, a kulminirao je na sjednici kolegijuma predsjednika Skupštine. Zoronjić i Bučan su, inače, jedini predsavnici Ure u bjelopoljskom parlamentu. Đ. ĆORIĆ
i
„zakrvili“ zbog rukovođenja klubomsjedava Urinim klubom odbornika i opštinskim odborom ove partije u Bijelom Polju, Suada Zoronjić je optužila i da je nezahvalan jer mu je ona, kako je rekla, po- zapošljavala mnogo bliskih prijatelja. Sukob se dodatno rasplam- sao Suada Zoronjić Hajro Bučan
ZENKA: Nijesmo
tražili mjesto u vladi, niti podršku
Spajiću uslovili
bilo čim
BEČIĆ: Odlučujući glas ne može biti sa liste DPS-a, bez obzira na tehničke odluke ko će biti u kom klubu poslanika
PODGORICA - Mandatar
i lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić zapao je u još jedan ćorsokak u težnji da prikupi podršku 41 poslanika za formiranje nove vlade: nakon propalih pregovora sa koalicijom
,,Za budućnost Crne Gore“, zbog čega su mu leđa okrenule isključena poslanica iz njegove partije Jevrosima
Pejović i još aktuelna pripadnica partije Radinka Ćinćur. Spajiću prelomni glas za sastavljanje kabineta dovodi u pitanje Demokratska Crna Gora.
Čelnik Demokr ata Aleksa
Bečić ne želi da bilo ko sa DPS-ove liste, u ovom slučaju Mehmed Zenka, bude ključni igrač i garancija uspješnog završetka pregovora.
BEZ USLOVLJAVANJA DUA
Lider Demokratske unije Albanaca Zenka je stvaranjem zajedničkog Kluba poslanika sa liderom Albanskog foruma Nikom Đeljošajem i zvanično napustio koaliciju „Zajedno“ predvođenu DPS-om. Zenka je juče, nakon različitih reakcija na njegovu odluku, pojasnio da je podršku Spajiću za sastav 44. vlade dao zbog saglasnosti oko principa
Demokrate dodatno pomrsile konce mandataru Milojku Spajiću osporavajući podršku poslanika DUA budućoj izvršnoj vlasti
zbog nastavka borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije sa posebnim naglaskom na zatvaranje poglavlja 23 i 24 u procesu integracije Crne Gore u Evropskoj uniji i čvrste saradnje u okviru NATO saveza i neraskidive veze sa ključnim partnerom SAD. – A sve to zajedno sa ciljem ekonomskog i demokratskog razvoja i napretka naše zajedničke države Crne Gore kao naredne članice Evropske unije – poručio je Zenka.
USLOVLJAVANJE
Međutim, njegova izjava nije uvjerila Demokrate Alekse Bečića da je ovim napravio otklon od politike DPS-a, što vide kao osnovu za buduću saradnju.
Camaj: Zenka izašao iz političkog kursa DPS-a
Bogdanović: Nijeste pročitali njihov sporazum
Poslanik Albanskog foruma i počasni predsjednik Demokratskog saveza
Albanaca (DSA) Nikola Camaj ocijenio je juče da je izlazak Mehmeda Zenke iz Poslaničkog kluba DPS-a, a time i iz političkog kursa te strukture, kao i izjava generalnog sekretara Demokrata i poslanika Borisa Bogdanovića da su dobro došli svi koji
na kojima bi se temeljila buduća izvršna vlast. On je poručio da njegova partija nije tražila mjesto u vladi, niti podršku uslovila bilo čim.
–Dužan sam građanima i javnosti da ponovim da sam na
se odreknu te politke, garant da predsjednik Milojko Spajić već ima podršku 41 poslanika.
Prema riječima Camaja, Bogdanovićeva izjava je dobra reakcija na loptu koja je bila u dvorištu Demokrata.
- Vlada od 41 poslanika (od ukupno 81, koliko broji parlament) jeste standard, jeste norma, i sve što je iznad toga
k onsultacijama kod predsjednika države dao podršku da Spajić bude mandatar za sastav 44. vlade, da vladu podržavam zbog principa i saglasnosti sa mandatarom i konstituentima oko tih prin-
jeste dobrodošlo, ali nije i neophodno - naveo je on u saopštenju.
Međutim, Bogdanović je odgovorio Camaju da nije pročitao sporazum koji je Zenka zaključio sa DPS-om prije tri mjeseca kojim se, kako kaže, obavezao da svaku buduću saradnju s drugim političkim subjektima usklađuje sa tom partijom.
cipa, da mjesto u vladi nijesmo tražili niti podršku uslovili bilo čime – istakao je Zenka. On je naglasio da DUA vladi daje podršku zbog potrebe Crne Gore za intenziviranjem evropskog puta i prozapadnog
kursa države, te, kako je rekao, posebne potrebe pomirenja i smirivanja tenzija stavljanjem moratorijuma na sve teme koje dijele društvo. Takođe, Zenka je naveo da je podršku Spajićevoj vladi dao
Poslanica PES-a Radinka Ćinćur pisala svom matičnom odboru u Baru
Bečić je juče ponovio da odlučujući glas za izbor nove vlasti ne može doći sa liste koju je predvodio DPS i njen predsjednik, bez obzira na tehničke odluke ko će biti u kom klubu poslanika. –Prvo, za nas u Demokratskoj Crnoj Gori prioritet je uspješno formiranje nove 44. vlade i konstituisanje Skupštine Crne Gore. Istinski integritet institucija mogu oblikovati samo oni koji su neumorno radili na njihovom jačanju, koji imaju čistu prošlost, koji ne okreću leđa principima i ne tolerišu korupciju unutar svojih redova – istakao je Bečić u obraćanju javnosti. On je istakao da je dosljednost njegove partije i odanost demokratskim principima nepromijenjena, te da je ključna vrijednost svake vlasti karakter ljudi koji je oblikuju.
– Naša vizija je evropski orjentisana vlada, koja čvrsto stoji uz sve svoje saveznike, jača evroatlantsko partnerstvo i dosljedno ispunjava sve međunarodne obaveze – naglasio je Bečić.
Tamara KLIKOVACRadinka Ćinćur
PODGORICA – Prostor za uspostavljanje vrijednosti koje je Pokret ,,Evropa sad“ obećao građanima, a koje se odnose na povećanje plata i penzija, te građenje društva znanja lišenog nepotizma i korupcije, u tijesnoj većini koja bi podržala
buduću crnogorsku vladu ne - postoji.
To piše u pismu koje je poslanica PES-a Radinka Ćinćur juče uputila svom matičnom odboru u Baru i u kome je naznačila da je ustavno pravo poslanika da djeluje u skladu sa najvišim moralnim princi-
pima u javnom i opštem, a ne u interesu pojedinih grupa pa makar one, kako je rekla, bile i partije koje su ih delegirale. – Vi mislite da Spajićevoj vladi treba dati šansu bez rezerve, bez pitanja kakve su posljedice te odluke, čak i po cijenu da iznevjerimo svo -
je glasače i po cijenu da svaka odluka vlade treba da zavisi od najmanje 11 poslanika bivšeg režima. Vi vjerujete da sam ja kriva, ako Crna Gora ne doživi „ekonomski procvat“ koji smo najavljivali – navela je Ćinćur u pismu.
Posjetila je i kako je PES, osim
Poslanica Jevrosima Pejović, koja je na izborima 11. juna bila na listi Pokreta „Evropa sad“, kazala je da neće vratiti mandat. Ona je u emisiji ,,Argumenti“ na TVCG komentarišući odluku Predsjedništva PES-a da je isključi iz stranke, navela da glasanja nije ni bilo, tako da nije imala priliku da prekrši partijski Statut.
– Mandat neću vratiti jer jedini argument koji imaju kolege koji traže da ja vratim mandat je samo njihovo očekivanje. Meni mandat nije dao Milojko Spajić, ja sam mandat dobila od građana, jer sam se našla na listi Pokreta ,,Evropa sad“ - kazala je Pejović.
Ona je optužila poslanika
Pokreta ,,Evropa sad“ Andreja Milovića da joj je upućivao prijetnje kako će joj život pretvoriti u pakao.
Navela je da su vršili pritisak na nju da promijeni mišljenje neki ljudi iz PES-a, većina članova Predsjedništva, ali i bivši premijer Zdravko Krivokapić.
Bilo je molbi i poziva, ali i
pokušaja podmićivanja, nuđenja radnih mjesta i resora, istakla je ona. Bilo je, kako je kazala, i prijetnji.
– Kolega Andrej Milović je na sjednici GO zaprijetio da će mi život pretvoriti u pakao, i da ima služba iznad službi, i da bi on vjerovatno budućom zloupotrebom funkcije ministra pravde mogao da
mi nešto uradi. To je rečeno pred 60 ljudi na sjednici. Davala sam šansu dijalogu i Milovića nijesam prijavila policiji i nijesam podnijela krivičnu prijavu. Na sljedećem sastanku kluba poslanika obratila sam se Spajiću i tražila isključenje Milovića. Do danas nijesam dobila odgovor – pojasnila je Pejović.
većih plata i penzija, najavljivao i popravljanje opšteg sistema vrijednosti, društva bez nepotizma i korupcije, te društva znanja u kojem će se znanje i rad cijeniti. – U ovako tijesnoj većini koja bi podržala vladu ja ne vidim prostor za te vrijednosti. Ponovo nam prosvjeta neće biti u fokusu, povećaće najniže penzije na 450 eura i dvije trećine penzionera će imati iste penzije, za koje ćemo vidjeti odakle će se finansirati. O tome ekonomisti dosta govore, ostaviću njima da dokazuju – napisala je Ćinćur.
U pismu je navela i da „neće biti da baš niko iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore ne valja“, a da su svi oni koji su, kako je rekla, dosad sve uradili da opstane bivši režim, „odjednom naši najpouzdaniji partneri“. Đ. Ć.
DRI kontrolisala realizaciju preporuka datih ANB-u
PODGORICA - Bivši direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV)
Zoran Maksimović, prema saznanjima Pobjede, iako je penzionisan obavljao je dužnost, potpisivao odluke i razne dokumente. Zloupotrijebio je pečat Agencije i arhivu i nakon što je prihvatio ipak da bude penzioner, ovlastio najbližu saradnicu da ga mijenja do imenovanja novog direktora, iako je postojao njegov pomoćnik.
,,SILA ZAKONA“ SE NE POŠTUJE
PODGORICA – Od pet preporuka koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u reviziji za 2021. godinu dok je njome rukovodio Dejan Vukšić, realizovane su dvije, jedna djelimično, dok po jedna nije realizovana, odnosno nije primjenjiva na ANB.
To se navodi u izvještaju DRI nakon kontrole stepena realizacije preporuka iz revizije u kojoj je ANB dobila pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj i uslovno na pravilnost poslovanja za tu godinu. Zato su dužni da za godinu dostave novi izvještaj u vezi preporuka koje se odnose na knjigovodstvenu evidenciju imovine koju koriste. U izvještaju se navodi da je ANB Upravi za katastar i državnu imovinu uputila više dopisa radi usaglašavanja i izdavanja listova nepokretnosti, kao i procjene njihove vrijednosti, ali taj posao još nije finalizovan. Nijesu još stigli ni da upodobe način popisivanja imovine sa propisima, ali su, kako su naveli iz ANB-a u izvještaju, počeli da rade na unapređenju knjigovodstvenog programa, što će im omogućiti da realizuju ovu preporuku.
Revizori su inicijalno krajem prošle godine utvrdili da knjigovodstveno nijesu evidentirani podaci za sve objekte koji se, prema listovima nepokretnosti, vode na ANB kao vlasnika ili korisnika. Još tada su iz ANB-a kazali da su se već obraćali Upravi za katastar i državnu imovinu u više navrata radi usaglašavanja listova nepokretnosti. Naveli su da im je to potrebno da bi uradili novu procjenu vrijednosti objekata i ažurirali evidenciju nepokretnosti. Iako su revizorima ranije objasnili da su pojedine javne nabavke povjerljive zbog specijalne opreme koju nabavljaju iz inostranstva, te da je u tom slučaju neophodno avansno plaćanje koje inače zakon ne dozvoljava, više ih nakon nalaza DRI-ja nijesu sprovodili, jer čekaju Ministarstvo finansija da i za njih napravi izuzetak, kao što je slučaj sa vojskom i policijom.
- Agencija plaćanja realizuje u skladu sa instrukcijama iz Uputstva o radu državnog trezora. Zbog specifične prirode povjerljivih nabavki, koji su izuzeti od postupaka javnih nabavki, shodno odredbama Zakona o ANB (nabavka, održavanje i servisiranje specijalne opreme, službenog oružja i prostorija koje koristi u radu) inicira-
na je izmjena i dopuna Uputstva o radu državnog trezora, na način da se u već postojeća izuzeća koja omogućavaju avansno plaćanje uvrste i plaćanja koja su proistekla iz realizacije povjerljivih nabavki u Agenciji. Ovo tim prije jer su ovim uputstvom već propisana izuzeća za avansno plaćanje u dijelu specifičnih nabavki u bezbjednosnom sektoru (odbrana i unutrašnji poslovi). Ministarstvo finansija nas je, postupajući po inicijalnim aktima Agencije (od 26. 12. 2022. godine i urgencija od 10. 2. i 11. 5. 2023. godine) povratno obavijestilo da će ovo pitanje uzeti u razmatranje prilikom budućih izmjena i dopuna Uputstva o radu trezora - naveli su iz ANB-a u izvještaju. Tokom privremenog finansiranja 2021. godine, prije usvajanja budžeta, ANB-u je isplaćeno 3,89 miliona eura, iako im je u skladu sa planiranom mjesečnom isplatom na nivou dvanaestine troškova od prethodne godine, pripadalo 3,5 miliona. Budžetom im je naknadno opredijeljeno 6,9 miliona eura, ali je nakon preusmjeravanja on iznosio malo preko sedam miliona eura. Od 6,85 miliona troškova, 5,3 miliona, odnosno 77,7 odsto je otišlo na zarade, poreze i doprinose. M. Lk.
Žičara Kotor – Lovćen prepolovila cijene van sezone
Od danas
vožnja
12 eura
PODGORICA – Vožnja
žičarom Kotor – Lovćen za odrasle od danas će biti snižena na 12 eura u oba smjera, odnosno sedam eura u jednom, saopštili su iz te kompanije.
Vožnja za djecu mlađu od 14 godina će biti besplatna, a posjetiocima je na Kuku na raspolaganju i bob Alpine Coaster ORO.
Žičara Kotor – Lovćen otvore-
Žičara Kotor – Lovćen
na je za komercijalnu vožnju sredinom avgusta. Trasa polazi od Duba u Kotoru i vodi do Kuka na Lovćenu, na 1,35 hi-
ljada metara nadmorske visine. Ima 48 gondola, a vrijeme putovanja u oba smjera traje 22 minuta. N. K.
Maksimoviću je istekao mandat jer je stekao uslove za odlazak u penziju, te po sili zakona, jer je napunio 66 godina 30. avgusta, nije mogao više da obavlja ovu funkciju. Konkurs za novog direktora je raspisan i javilo se 14 kandidata. Međutim, novi direktor još nije izabran, iako je već uveliko trebao, te se Agencija nalazi u određenom „pravnom vakuumu“.
Dan prije penzionisanja Maksimovića, tačnije 29. avgusta, pravnica Agencije Tamara Vukašinović mu je, prema našim saznanjima, dala rješenje o korišćenju godišnjeg odmora, iako na to nije imala pravo. Radi se o osobi koja
U ACG trenutno postoji pomoćnik direktora koji po Zakonu i internim aktima ACV u odsutnosti direktora vodi ovu instituciju i druga osoba koju je ovlastio razriješeni direktor zloupotrebom pečata i arhive
je razriješila Vladislava Vlahovića sa mjesta člana Savjeta jer nije imao VII stepen, da bi nakon 20 dana dozvolila da bude imenovan za direktora što je bilo suprotno mišljenju Ministarstva. Sve se to desilo u julu i tada je Vlada uviđajući ,,zavrzlamu“ razriješila Savjet, pa zbog toga direktora nemaju ni dan-danas. Bivšeg, sada penzionisanog direktora Maksimovića u međuvremenu nije mogao naći ni
Pravnica Tamara Vukašinović se nalazi na spisku advokata crnogorske komore, a u ACG je stalno zaposlena te je njeno preuzimanje upitno i sporno.
Iz izvora bliskih ACV takođe saznajemo da je Vukašinović u Agenciji zaposlena prije malo više od godinu po ugovoru o djelu, a u međuvremenu je dobila rješenje za stalno. Važne odluke za direktora Maksimovića donosila je i kada je bila ,,na ugovoru od djelu“. U svađi je sa mnogim zaposlenima, a već dva mjeseca radi od kuće. Nije poznato ko i po kom zakonu joj je to omogućio.
Nije poznato ni ko joj uplaćuje doprinose za penzijsko i socijalno osiguranje kao i PDV na zaradu s obzirom da je i kao advokat i kao pravnica u ACV dužna uplaćivati doprinose i PDV na zarade zaposlenih.
poštar da mu dostavi rješenje o penzionisanju, a pravnica Vukašinović nije htjela u skladu sa zakonom istaći njegovo rješenje na oglasnu tablu, kako je to uradila, samo mjesec dana ranije, sa rješenjima drugih zaposlenih.
Umjesto da uzme rješenje i ode sa radnog mjesta Maksimović nastavlja da obavlja dužnost direktora. Ostaje u kabinetu, jer je sam utvrdio da može biti direktor do izbora novog. Međutim, takve odredbe nema u njegovom rješenju o razrješenju, Statutu Agencije za civilno vazduhoplovstvo niti u Zakonu o vazdušnom sabraćaju. Zbog toga dolazi do gužve i zamalo tuče sa pomoćnikom koji je zahtijevao od njega da uzme rješenje o razrješenju i napusti prostorije ACV, što je on tada odbio.
tu Agencije za civilno vazdu-
INCIDENT
Nakon incidenta sjutradan dolazi sa saradnicama i donosi u Agenciju „Odluku o preduzimanju potrebnih mjera u vanrednim okolnostima radi sigurnog odvijanja vazdušnog saobraćaja“, što je protivno upravo članu 12. Zakona o vazdušnom saobraćaju na ko-
Sastanak predstavnika Barske plovidbe i rme Adria Feries u vezi sa obnovom
PODGORICA - Predstavnici firme Adria Feries su na sastanku sa Barskom plovidbom iskazali spremnost da se formira mješovita crnogorsko-italijanska kompanija, sa ciljem obezbjeđivanja nabavke broda koji bi obnovio trajektnu liniju između Crne Gore i Italije.
- Adria Feries je iskazala spremnost da se preciziraju mogućnosti međusobne saradnje, sa akcentom na formiranje mješovite crnogorsko-italijanske kompanije, sa kojom bi, zajedničkim ulaganjem, bila obezbijeđena realizacija nabavke feribroda, čime bi se na adekvatan način obnovila trajektna linija između Crne
Gore i Italije u najskorije vrijeme - navodi se u saopštenju Barske plovidbe.
Odbor direktora tog crnogorskog preduzeća sastao se u srijedu u Baru sa većinskim
Vukašinović radi i kao advokatica i stalno je zaposlena u ACVZgrada Barske plovidbe Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost
Promet na prvoj dionici najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore
Iz Monteputa su saopštili da je kompanija ove godine do polovine septembra ostvarila pozitivan nansijski rezultat u iznosu od 4,19 miliona eura
PODGORICA - Od naplate prolaska auto-putem ,,Princeza Ksenija“ od njegovog otvaranja do polovine septembra ove godine je naplaćeno 11,59 miliona eura, saopšteno je Pobjedi iz državne kompanije Monteput, koja gazduje sa prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa. Od otvaranja auto-puta do 15. spetembra ove godine auto-putem je prošlo 2.893.931 vozila.
NAPLATA
- Prihod od naplate putarine od početka ove godine do 15. septembra je 7,25 miliona eura. Od početka ove godine do polovine septembra auto-putem je prošlo 1.825.561 vozilo
– kazali su iz Monteputa i dodali da je od otvaranja ove dionice auto-puta prosječno na dnevnom nivou njime prolazilo 6.990 vozila
Iz Monteputa su saopštili da je kompanija ove godine do polovine septembra ostvarila pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 4,19 miliona eura.
ji se pozvao, Statuta i člana 17 Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji sistematizaciji u ACV u kome se kaže za opis poslova pomoćnika direktora ,,zamjenjuje direktora Agencije u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti...“ Tada imenuje svoju najbližu saradnicu Biljanu Milošević za osobu koja će u vanrednim okolnostima voditi Agenciju.
Sada u Agenciji postoji pomoćnik direktora koji po Zakonu i internim aktima ACV u odsutnosti direktora vodi ovu instituciju i drugu osobu koju je ovlastio razriješeni direktor zloupotrebom pečata i arhive ACV. Kako saznajemo, Biljana Milošević koju je Maksimović kao svoju najbližu saradnicu ovlastio već potpisuje odluke, donosi rješenja i izdaje naloge. N. K.
- U odnosu na isti period prošle godine ostvareni poslovni rezultat je uvećan za 65 odsto. Treba imati u vidu da je u prošloj godini naplata putarine na auto-putu počela 21. jula, te da je to jedan od razloga iskazivanja poslovnog rezultata na značajno višem nivou nego prethodne godine. Analizom parametara poslovanja za protekli period tekuće godine može se izvesti zaključak da će se poslovna godina završiti pozitivnim poslovnim rezultatom – saopštili su iz Monteputa.
Iz Monteputa kažu da se na auto-putu od njegovog otvaranja saobraća bez većih problema, uz minimalne prekide i zastoje.
150 obnovom trajektne linije
vlasnikom kompanije Adria
Feries iz Ankone Albertom
Rosijem i vlasnikom Morfimare iz Barija Luiđijem Morfinijem, prenosi portal Bar
Info.
- Na sastanku je iskazan visok stepen namjere za pronalaženje adekvatnog modaliteta i načina realizacije ponovnog uspostavljanja trajektne linije između Crne Gore i Italije - navodi se u saopštenju Barske plovidbe.
Kompanija Adria Feries je vlasnik više feribrodova, koji obavljaju prevoz putnika i robe na trajektnim linijama u Jadranu.
-Suvlasnik kompanije Adria
Feries Alberto Rosi, sa 67 odsto vlasništva i banka Intesa
Sanpaolo, suvlasnik sa 33 odsto, prošle godine su ostvarili promet od 68,2 miliona eura i izvršili isplatu dividende od 18 miliona, što najbolje govori da se radi o veoma respektabilnoj kompaniji u sektoru međunarodnog trajektnog prevoza putnika i robe - navodi se u saopštenju. Zaključeno je da je neophodno početi sa analizama i projekcijama zajedničkih aktivnosti, na način da se pristupi izradi biznis plana sa studijom izvodljivosti, sa kojim bi se definisale predstojeće aktivnosti i pripadajući ekonomski pokazatelji, a sve u cilju obezbjeđenja feribroda i ostvarenja profitabilne i održive privredne aktivnosti. S. P.
radnika angažovano na različitim poslovima na prioritetnoj dionici
- Eventualne obustave saobraćaja su se dešavale isključivo u slučajevima ozbiljnijih saobraćajnih nesreća i u prosjeku nijesu trajale duže od jednog sata. Pozivamo sve vozače da budu savjesni i poštuju ograničenja brzine i saobraćajnu signalizaciju – rekli su iz Monteputa. Navode da je na upravljanju i održavanju auto-puta angažovano 150 radnika.
- Od toga 55 ih je u službi naplate putarine, 30 u službi zaštite i spašavanja (vatrogasci) i 65 u službi nadzora i održavanja – precizirali su iz Monteputa.
NABAVILI I SNJEGOČISTAČE
Istakli su da su lani uložili 7,14 miliona eura sa PDV-om u modernizaciju i nabavku opreme.
- Kupljena su vatrogasna vozila za potrebe službe zaštite i spašavanja, snjegočistači, terenska vozila, oprema za centre za naplatu putarine i ostala oprema za opremanje poslovnih prostorija u objektima na auto-putu. Na Sozini je investirano u sistem nadzora i investiciono održavanje objekata – naveli su iz Monteputa.
Oni su dodali da je bezbjedno i nesmetano funkcionisanje auto-puta njihov prioritet.
Saradnja Adriatik Marinasa i kompanije Nakheel
-Upravo zbog toga poštujemo najviše kriterijume kada je riječ o nabavci opreme. Zato već sada možemo reći da je Monteput apsolutno spreman za predstojeću zimsku sezonu –poručili su iz Monteputa. Dodaju da u okviru baze za održavanje auto-puta rade 24 vozača-putara koji su dvadeset četvoročasovno prisutni na putu.
- Od opreme za održavanje auto-puta posjedujemo deset snjegočistača. Riječ je o najnovijim vozilima marke Mercedes Arocs, koja su opremljena posipačima i plugovima firme Rasco iz Hrvatske. Svi posipači su kombinovani, što znači da se pomoću njih mogu izvoditi sve vrste posipanja puteva – pojasnili su iz Monteputa. Iz Monteputa navode da je namjera da se primjenjuje metod preventivnog održavanja, odnosno primjena rastvora soli i aditiva u što većoj mjeri i njihovo nanošenje na kolovoz prije početka padavina, kako bi se onemogućilo stvaranje naslaga leda na površini kolovoza.
- Za topljenje leda na ekstremno niskim temperaturama imamo određenu količinu kalcijuma, koji u kombinaciji sa rastvorom soli djeluje vrlo efikasno i topi led i na temperaturama do minus 25 stepeni.
Posjedujemo i dva najnovija specijalizovana radna vozila za održavanje puteva tipa Unimog U530, koja se osim u zimskim uslovima, kada čiste snijeg, koriste i za čišćenje i pranje kolovoza, pranje tunela, košenje trave, čišćenje rigola i kanala – rekli su iz Monteputa.
Prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Putarina za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. S. POPOVIĆ
PODGORICA- Kompanija Nakheel, svjetski lider u razvoju projekata, najavila je strateško partnerstvo sa Adriatik Marinasom, vlasnikom i operaterom marine za superjahte Porto Montenegro.
U sklopu partnerstva, Adriatik Marinas će, putem svoje platforme za upravljanje marinama M-Marinas by Porto Montenegro, donijeti svoje visoke
standarde upravljanja marinama i stručnost zajednice superjahti, kako bi unaprijedili Nakheelove marine koje se nalaze u Dubiaju.
– Partneri će odmah početi sa radom na poboljšanjima postojećih marina Palm East & Palm West i na stvaranju ekskluzivne marine Dubai Islands, a više detalja o saradnji će biti objavljeno u predstojećim mjesecima - navodi
se u saopštenju. Generalni direktor Porto Montenegra David Margason rekao je da je tokom posljednjih 15 godina, Porto Montenegro slijedio svoj cilj stvaranja cjelogodišnjeg koncepta života na obali Jadrana, regiji koja je centar jahtinga na Mediteranu.
- Ovo partnerstvo prepoznaje rezultate te dugogodišnje predanosti kvalitetu i diferen-
cijaciji u svemu što radimo i samim tim planiramo da donesemo eleganciju i ‘joie de vivre’ mediteranske nautičke zajednice, koje smo stvorili u Tivtu, u srce Nakheelovih marina u Dubaiju - dodao je Margason. Navedeno je da je Nakheel dom legendarnih rezidencijalnih kompleksa u Dubaiju, uključujući Dubai Islands i Palm Jumeirah. R. E.
Svjetska banka u najnovijem izvještaju povećala prognoze jačanja crnogorske ekonomije za ovu godinu
Rast je baziran na privatnoj potrošnji i izvozu usluga, dok su investicije ostale na nižem nivou
međutim, zahtijeva jako političko i ekonomsko upravljanje, kroz pažljivo osmišljene i politike sa dobrim troškovima. Zemljama Zapadnog Balkana za ovu godinu prognozirano usporavanje ekonomske aktivnosti na 2,5 odsto i porast na 3,3 odsto u 2024. i 2025, kao odraz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postepenog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte u čijem finansiranju učestvuju donatori.
PODGORICA - Svjetska
banka (SB) je povećala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 4,8 odsto, što je 1,5 procentnih poena više u odnosu na junsku prognozu, pokazuje juče objavljeni izvještaj SB za Evropu i centralnu Aziju, u koji je agencija Mina biznis imala uvid.
SB prognozira rast crnogorske ekonomije u narednoj godini 3,2 odsto, odnosno 3,1 odsto u 2025. To je 0,1, odnosno 0,2 odsto više nego u junskoj prognozi.
U SB očekuju da će rast Crne Gore ostati snažan na nivou od 4,8 odsto u ovoj godini, zahvaljujući privatnoj potrošnji i izvozu usluga, dok investicije ostaju niže.
Međutim, usporavanje globalne ekonomije opterećuje izglede Crne Gore. Očekuje se da će opadajući rast privat-
ne potrošnje tokom naredne i 2025. dovesti do sporijeg prosječnog rasta od 3,2 odsto. -Na fiskalnoj strani, dok će jednokratni prihodi rezultirati deficitom nižim od planiranog od dva odsto BDP-a u ovoj godini, očekuje se da će fiskalni deficit ostati povišen na 3,9 i 3,6 odsto BDP-a naredne i 2025. godine - navodi se u izvještaju.
Javni dug se očekuje da će porasti sa 62,1 odsto BDP-a u ovoj godini na 66,1 odsto naredne godine.
- S obzirom na zaoštravanje globalnih finansijskih uslova i značajne finansijske potrebe Crne Gore od ove do 2025, potrebno je oprezno fiskalno upravljanje, posebno u pogledu rashoda, uključujući sprovođenje reforme penzijskog sistema i javne uprave - smatraju u SB-u.
Politički izazovi su, kako se dodaje, glavni domaći rizici. Ozbiljnost predstojećih izazova,
Projekat ,,Stop inflaciji 100+“
PODGORICA - Interesovanje kompanija za učešće u akciji ,,Stop inflaciji 100+“ svakodnevno raste, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
- Nakon uspješnog starta nove akcije ,,Stop inflaciji 100+“, koju je Ministarstvo pokrenulo u saradnji sa predstavnicima trgovačkih lanaca, maloprodajnim i veleprodajnim trgovinama, distributerima, kao i drugim zainteresovanim subjektima u cilju zaštite životnog standarda građana i smanjenja inflacije, svakodnevno se nastavlja interesovanje novih kompanija za učešće u tom projektu - naveli su iz Ministarstva. Akciji su se, kako su dodali, pridružile firme Marteks, Stela marketi Budva, Shamade Co. Podgorica, Tehno plus i Bla-bla prodavnice, koje će građanima po sniženim cijenama ponuditi više artikala u svojim maloprodajnim objektima širom Crne Gore.
Akcija ,,Stop inflaciji 100+“ počela je u ponedjeljak i trajaće do kraja godine.
Ministarstvo godinu upoznato sa spornom fotografijom i škole, ali nije reagovalo pa je slučaj ponovo aktuelizovan,
- U 2023. godini potrošnja se održala u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, čemu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potražnje za njihovim izvoznim proizvodima u EU - navodi se u izvještaju SB.
- Porast odražava poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje centralne Azije, kao i postojanost potrošnje građana u Turskoj te brži rast od očekivanog u Rusiji, zbog velikog porasta državnih izdataka u vojne i socijalne svrhe - napominje se u izvještaju.
- Svjetska finansijska tržišta mogla bi postati još nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uslova finansiranja. Svjetski ekonomski rast u periodu od 2020. do naredne godine slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem periodu od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabitizaključili su iz SB S. P.
Iz Uprave policije su Pobjedi kazali da rade na ovom slučaju i da „preduzimaju mjere i radnje“. Prema saznanju Pobjede, prikupljen je veliki broj izjava. Nakon što se dokazi saberu, biće jasnije da li ova fotografija prikazuje nešto što bi moglo da bude nezakonito ili je u pitanju nesretno izabran trenutak
PODGORICA - Fotografija od prošle godine na kojoj se vidi muškarac koji stoji ispred djeteta naslonjenog na zid jedne osnovne škole u Podgorici, juče je objavljena na društvenim mrežama, uz različite konstatacije i komentare, a policija i tužilaštvo tek prikupljaju informacije o slučaju.
Kako je Pobjedi kazala direktorica škole, čiji naziv ne navodimo zbog istrage koja je u toku, sporna fotografija nastala je još u novembru prošle godine i na njoj je defektolog koji je zaposlen u toj školi. Ona je, nakon što je saznala za postojanje te fotografije, predala prijavu tužilaštvu i policiji prije dvije sedmice – 22. septembra ove godine. Sa druge strane, defektolog je tražio da se ovim povodom sastane Nastavničko vijeće škole, navodeći da je slučaj već razmatran i u školi, uz učešće i roditelja, ali da se o tome do danas nije izjasnilo Ministarstvo prosvjete, a pritom je iz nekog razloga ponovo sve aktuelizovano publikovanjem iste fotografije kojom se on otvoreno targetira i dovodi u opasnost.
obavjEštEnja
U Osnovnom državnom tužilaštvu su kazali da su dati nalozi i uputstva službenicima Uprave policije da provjere navode krivične prijave, te da prikupe potrebna obavještenja i dokaze. Iz Uprave policije su Pobjedi kazali da rade na ovom slučaju i da „preduzimaju mjere i radnje“. Prema saznanju Pobjede, priku-
pljen je veliki broj izjava. Nakon što se dokazi saberu, biće jasnije da li ova fotografija prikazuje nešto što bi moglo da bude nezakonito ili je u pitanju nesretno izabran trenutak.
Direktorica škole je navela da nije bila zaposlena u toj ustanovi u vrijeme nastajanja fotografije.
- Zašto se ovaj slučaj od novembra nije riješio i rasvijetlio nije mi jasno – kazala je ona.
Navela je da se ove školske godine aktuelizovala ta fotografija i priča oko toga.
- Ja sam se zainteresovala i u ar-
hivi škole sam našla tu spornu fotografiju uz dopis roditelja i dopis Ministarstvu - kazala je direktorka Pobjedi.
Na pitanje od kada datira taj dopis, odgovorila je - od novembra prošle godine, kada je i nastala fotografija.
Kaže da je imala veoma oskudne informacije oko tog slučaja, te da je odlučila da prijavi nadležnim. Defektolog je, prema njenim riječima, otišao na bolovanje 15. septembra.
Kazala je da od dana prijave 22. septembra, do danas nema ni-
Građane očekuje sniženje cijena preko 100 artikala. To je nastavak akcije ,,Stop inflaciji“, koja je trajala od kraja marta do kraja juna ove godine. Na linku https://www.gov. me/vlada-crne-gore/akcija-stop-inflaciji, koji je objavilo Ministarstvo, mogu se naći svi podaci o akciji koji će se blagovremeno ažurirati R. E.
Akcija ,,Stop inflaciji 100+“ počela je u ponedjeljak i trajaće do kraja godine
PODGORICA – Asistenti u nastavi najavili su da će sjutra, u 11 sati, ispred Ministarstva prosvjete da organizuju protest, jer su nezadovoljni svojim položajem i reakcijom nadležnih da se on poboljša.
Kritikuju Ministarstvo prosvjete što su imali sa njihovim predstavnicima mnogo sastanaka i pregovora, ali bez konkretnih rezultata.
Od Ministarstva prosvjete očekujemo odgovore na pitanja o ovoj temi.
- Radno vrijeme koje podrazu-
Asistenti u nastavi za sjutra najavili protest ispred
mijeva osam-devet časova dnevno u direktnom radu sa djecom bez mogućnosti korišćenja pauze, nas čini premorenim, iscrpljenim i nefunkcionalnim osobama i za posao i za porodicu. Asistent mora biti dostupan poslodavcu od sedam ujutru do 20 sati uveče pa koliko god puta je potrebno da dođe i vrati se, sve dok ne ispuni osmočasovno
radno vrijeme – istakli su oni. Kažu i da je stanje među zaposlenima alarmantno u smislu obolijevanja od raznih bolesti izazvanih prekomjernim opterećenjem, stresom, zloupotrebom položaja asistenata od strane velikog broja poslodavaca, radom u više smjena u neprilagođenim prostorijama djeci sa smetnjama u razvoju.
fotografijom i izjašnjenjima defektologa, roditelja aktuelizovan, sada u policiji i tužilaštvu direktorica
kakvih informacija iz tužilaštva i policije.
Na pitanje Pobjede da li je ranije bilo pritužbi na rad defektologa, direktorica škole je navela da su pojedini roditelji imali pritužbe na njegov rad i odnose sa djecom.
- Dobila sam dva zahtjeva od dvije majke koje ne žele da se defektolog približava njihovoj djeci i da radi sa njima – kazala je čelnica škole.
Istakla je da on isključivo radi sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.
Na pitanje Pobjede kada je dobila te zahtjeve majki, odgovorila je da su stigli na početku školske godine - 12, odnosno 14. septembra.
Krivi Ministarstvo za situaciju
Sam defektolog je tražio sazivanje sjednice Nastavničkog vijeća kako bi se rasvijetlila situacija zbog fotografije koja je opet postala viralna, a koja je uznemirila roditelje.
On je na bolovanju, ali je ovaj zahtjev okačen na oglasnoj tabli u zbornici, 18. septembra. Defektolog tvrdi da su za novonastalu situaciju krivi Ministarstvo prosvjete koje nije nikada odgovorilo na dopis majke, ali i direktorica škole koja nije stala u njegovu zaštitu.
U dopisu, koji je objavljen na društvenim mrežama, a čija je autentičnost potvrđena Pobjedi, piše da je bio duboko uvjeren da je sva priča oko predmetne fotografije završena.
- Jer smo se i majka učenice, koja je sa mnom na fotografiji i ja, ali i škola, izjasnili na navode i na upite ministra još u novembru prošle godine. Vjerovao sam da me je Ministarstvo uzelo u zaštitu i da je odradilo sve što je do njih, a to je da zainteresovane upozna sa odgovorima koje je dobilo. Oni to očigledno nijesu uradili i usljed njihovog nečinjenja ja sam opet prinuđen da prolazim kroz šika-
ispred Ministarstva prosvjete
U Rektoratu Univerziteta Crne Gore polemisalo se o problemima u obrazovnom sistemu i nedostatku političke volje da se riješe
niranje, prijetnje i omalovažavanja što kod mene izaziva osjećaj izrazitog stresa i straha. Straha da mogu biti napadnut ili izložen fizičkom ili verbalnom nasilju od strane roditelja sa kojima se manipuliše – piše u zahtjevu defektologa kojim traži da se sastane Nastavničko vijeće. EsKalacija i prijEtnjE
U zahtjevu, defektolog se obraća direktorici škole sa apelom da što hitnije reaguje kako situacija ne bi eskalirala i imala nesagledive posljedice „jer ovdje osim sa mojom čašću, neko se neumjesno igra i sa osjećanjima roditelja“. On ističe da je direktorica bila u martu upoznata sa događajem i prijetnjama majke djeteta sa slike, koja je dolazila kod nje, govoreći da će ga provlačiti kroz medije i na sve moguće druge načine pokušati da ga diskredituje. Defektolog tvrdi da ta majka nije četiri mjeseca dobila nikakav odgovor od Ministarstva prosvjete na svoj dopis koji je uputila u novembru prošle godine.
Napisao je i da je u školu dolazio još jedan roditelj koji je prijetio, te da direktorica nije stala u zaštitu „naročito ako zna da je ono što mu se stavlja na teret čista izmišljotina“.
On je najavio i sudski postupak da se utvrdi da li su direktorica škole i Ministarstvo sa namjerom propustili da informišu roditelje - Jer nažalost izgleda da je to jedini način da sam sebe zaštitim – napisao je on.
Pobjedi je iz Ministarstva prosvjete rečeno da će se ovim povodom oglasiti danas.
Zbog čega ovaj slučaj gotovo godinu nije dobio svoj epilog i što zaista predstavlja fotografija, i zbog čega se Ministarstvo nije oglašavalo nakon uzimanja izjašnjena defektologa niti upoznalo roditelje sa sadržajem, dobiće epilog istragom ili sudskim postupkom.
j. MartinoviĆ- Među nama je oko 70 odsto visokoškolaca čije se obrazovanje ne vrednuje niti se zarade obračunavaju po tom koeficijentu. To je samo jedna od mnogo nepravdi koje trpimo ali ono što je prioritet je radno vrijeme i mizerne zarade koje su u odnosu na težinu posla ponižavajuće.
Zahtijevamo da se oformi komisija koja će procijeniti da li je mo-
PODGORICA - Crnogorski obrazovni sistem ne napreduje godinama, uprkos tome što smo svi svjesni da postoje problemi, ali se oni ne rješavaju, već se nadležni, u nedostatku političke volje za stvaranjem boljeg stanja, međusobno optužuju ko je kriv za određene nedostatke i prebacuju lopticu odgovornosti sa jednih na druge
To je, između ostalog, rečeno juče na okruglom stolu u Rektoratu Univerziteta Crne Gore gdje se povodom Dana nastavnika govorilo o ovoj profesiji i kako može da se unaprijedi njihov položaj.
Na skupu je bilo desetak učesnika.
Profesorica Danijela Jovanović iz Sindikata prosvjete Crne Gore ukazala je na izazov deficita nastavnika u školama iz matematike, fizike, hemije i rekla da hitno mora da se riješi. Prodekan na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore Nikola Konatar odgovorio je da taj fakultet ne školuje primarno nastavnike, već da su studentima, mimo učionica, otvorena razna vrata za zaposlenje i da se odlučuju za ona koja im nude bolje uslove. Najavio je da je na Univerzitetu u planu da se otvore novi smjerovi –studijski program hemije i za obrazovanje nastavnika matematike i fizike u osnovnim školama. Kazao je da na matematici obično upišu oko 15 studenata, kvota je 30, a na fizici, na primjer, prošle su upisivali 15 brucoša, ove osam. Rekao je da je teško u suštini riješiti deficit kadra, da se to pitanje ne tiče samo ustanova visokog obrazovanja. Naveo je da je problem što studenti dođu iz Bijelog Polja ili Pljevalja i oni ne žele da se vrate tamo, jer se gradovi ne razvijaju kao Podgorica i gore će da se bilježi nedostatak nastavnika.
,,prEđu granicu i dobiju brzo diploMu“
Konatar sa PMF-a tokom rasprave prokomentarisao je da bilježe slučajeve na fakultetu da student upiše fakultet, ali da ne zna da sabira razlomke, a završio je osnovnu, srednju školu. - Ja ga ne mogu naučiti, a da ne naštetim ostalima koji su tu. Sa njim treba da radim od početka. Fakultet je mjesto gdje se ljudi usavršavaju. Na fakultetu mi obaramo studente dok ne pokažu dovoljno znanja. Ne znam kada sam čuo da je neko pao razred u osnovnoj ili srednjoj školi, a svi znamo da ima djece koja ne mogu da odgovore kako treba. Nama dođu iz gimnazije, imaju sve petice, a ne znaju osnovne stvari iz određenih predmeta – rekao je Konatar. Profesor razredne nastave u Osnovnoj školi ,,21. maj“ Saša Bakrač rekao je da su programi katastrofa, da prva tri razreda osnovne škole potroše na priču o četiri iste teme –porodica, godišnja doba, dr-
žavni praznici i saobraćaj.
Kazao je da ne postoji politička volja da se na pametan način promijeni obrazovni sistem, da nijednom političaru to nije prioritet.
- Ne može ništa da bude preče od toga – rekao je on.
profE s or sE saM usavršava, niKoga nijE briga Ispričao je da je išao u Finsku na usavršavanje i da takve obuke nijesu skupe za državu, ali im se ne omogućavaju.
- Predlagao sam Zavodu za školstvo, nosio sam primjere pozitivne prakse u Ministarstvo prosvjete. Ništa. Mislite li da je iko želio da sazna na koji način sam ja došao do Finske. Niko nije bio zainteresovan. Jedino je tadašnja direktorica Zavoda Zoja Bojanić-Lalović bila zainteresovana. Mimo nje, niko ništa. Možemo da pošaljemo svake godine određeni broj nastavnika da prođu
guće da osoba provede devet časova u neuslovnom prostoru za rad sa djecom sa POP, a da to ne utiče na psihičko, fizičko i mentalno zdravlje asistenta u nastavi – saopštili su oni.
Pozvali su sva bliska udruženja, roditelje djece sa POP, Uniju sindikata, Prosvjetnu zajednicu, nevladine organizacije, medije da ih podrže na protestu. n. đ.
Slobodan Savović iz Ministarstva prosvjete tokom diskusije rekao je da se boji da nijesmo svjesni problema koji će se pojaviti zbog toga što je Crna Gora potpisnica međusobnih priznanja diploma u regionu.
- Pa će neki vaš student koji nije mogao ovdje da završi matematiku poći na neki univerzitet, završiti ga sa pet – šest ulazaka i izlazaka u državu i doći će da predaje djeci. Imate takvih univerziteta i u Crnoj Gori – rekao je Savović.
Diskusiju u Rektoratu obilježila je, pored ostalog, polemika između Slobodana Savovića iz Ministarstva prosvjete i Radomira Božovića predsjednika Sindikata prosvjete. Savović je kazao da su zahtjevi Sindikata prosvjete sa štrajka upozorenja uopšteni i da treba da budu konkretniji, na što mu je odgovorio Božović da su vrlo jasni u zahtjevima. Savović, koji je ranio bio u Sindikatu prosvjete, rekao je i da je ranije bio stava da može u prosvjeti da se proizvede totalna obustava štrajkom, ali smatra sada, da, ipak, ne može, te da mora da se utvrdi minimum procesa rada. Pozvao je Sindikat da konkretizuje prijedlog. Božović mu je odgovorio da su tri mjeseca pokušavali da se dogovore sa Ministarstvom prosvjete, da su im pisali, ali da do rješenja nijesu došli, iako su, kako je podsjetio, po Zakonu, bili dužni da utvrde minimum procesa rada ukoliko se nastavnici odluče za štrajk.
obuke, da pokupe ideje, da se vrate i u škole naprave čudo –kazao je profesor Bakrač. Rekao je da možemo da učimo od Finske, Estonije, da vidimo koje modele možemo da primijenimo. Kazao je da mu je jasno zašto su prvi na važnim međunarodnim testiranjima. Njihov moto jeste da nijedno dijete ne bude zapostavljeno, pristupaju im individualno, prate u čemu je ko dobar i usmjeravaju ga u tome.
Kazao je da mislimo da imaju odlično obrazovanje zato što su bogati, te je podsjetio da je Finska bila vrlo siromašna država, ali da su shvatili da treba maksimalno da se posvete opštem obrazovanju.
- Imate situaciju da selo koje nema ničega ako dolazi učitelj zna se da sa učiteljem dolazi moderna građevina, kompletna infrastruktura, rasvjeta, struja i uvijek su učitelji tamo humanitarni radnici. Učitelj je pojam... U rangu su advokata, hirurga, iznad su prosjeka u svojoj državi - rekao je on.
Profesor je kazao da je u Crnoj Gori nekako sve pogrešno, neusaglašeno i da se ne može očekivati da sistem funkcioniše kako treba.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da problemi mogu lako da se riješe, ali da nema dovoljno volje.
Predsjednik Sidnikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović rekao je da situacija nije na zadovoljavajućem nivou, da nadležni treba konačno da počnu da rješavaju probleme. - Zadovoljan nastavnik mora da ima dobru platu, pravnu sigurnost i da njegova profesija bude dostojanstvena – rekao je on. n. đ.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović objavio da se i bezbjednosna služba uključila u borbu protiv nelegalne sječe
PODGORICA – Država je juče, nakon godina propuštanja da se devastacija šuma sasiječe u korijenu i pravovremeno reaguje na brojna upozorenja i dokaze koje su, naročito u protekle dvije godine, publikovali ekološki aktivisti i mediji, riješila da „objavi rat šumarskoj mafiji“.
U tu svrhu je, kako je pompezno saopštio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, angažovana i Agencija za nacionalnu bezbjednost koja je, prema njegovim riječima, popisala lica i kompanije za koje se može osnovano sumnjati da rade nelegalnu sječu u Crnoj Gori.
On je to rekao novinarima nakon što su članovi Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije juče obišli područja Jelovice u beranskoj opštini gdje je nezakonita eksploatacija drvne građe, kao i u mnogim djelovima zemlje, ostavile velike rane u prostoru i prouzrokovala nemjerljivu ekonomsku štetu. Slična situacija je izražena i u drugim područjima, uključujući i neka, poput Komova, koja su formalno pod zaštitom, a upravljača nema na terenu. Abazović nije precizirao zašto se ANB bavila popisom sumnjivih lica i kompanija, odnosno da li je riječ o problemu koji u tolikoj mjeri nadilazi kapacitete i sposobnost redovnih policijskih organa i inspekcijskih službi, odnosno da li obimom i učestalošću, kao i udruženim kriminalnim djelovanjem šumokradice predstavljaju izazov za nacionalnu bezbjednost zemlje.
Eko-kriminal
Sa druge strane, činjenica je da zaštita životne sredine i biodiverziteta jeste jedan od strateških ciljeva Evropske unije, koji kroz posebne direktive zahtijeva od država članica da adekvatno sankcionišu svako kriminalno ponašanje u ovim oblastima, ali nije uobičajeno da se državne bezbjednosne agencije, kojima su u opisu posla oba-
Iz Specijalnog tužilaštva su najavili da će se uključiti ako se pokaže da postoji osnov sumnje da je sječa šume počinjena na organizovan način ili da je u okviru toga učinjeno neko krivično djelo službenih lica koja su bila ili jesu na čelu organa državne uprave koja gazduju šumama
Krivični zakonik predviđa kazne za pustošenje šuma. U članu 323 se navodi da će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine kazniti onaj ko protivno propisima ili naredbama
vještajni i kontraobavještajni rad, kao i presijecanje organizovanih međunarodnih kriminalnih veza, bave ovim segmentom.
Crna Gora nema specijalizovani odsjek odnosno službu za borbu protiv eko-kriminala, poput Italije i njene visokospecijalizovane Komande karabinjera za zaštitu šumarstva, životne sredine i agroposlovanja, koja je jedna od najrespektabilnijih službi te vrste u Evropi.
Zato je, uz podršku Italije prije godinu i po, tačnije u maju 2022. godine, realizovana ekspertska misija o ekološkom kriminalu, čiji je cilj jačanje kapaciteta Uprave policije u sektoru zaštite prirodnog nasljeđa, borbe protiv ekološkog kriminala i nedozvoljene trgovine otpadom. Do formiranja nekog takvog specijalizovanog tijela na nivou zemlje, ovim problemima bi trebalo da se u sadejstvu sa tužilaštvom, sinhronizovano bore policijska organizacija i brojne inspekcijske službe, ali su značajniji efekti izostajali. Abazović je juče saopštio i da su u akciji (koja je uslijedila od sredine septembra, nakon
sjednice Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, na kojoj je šumokrađa označena kao svojevrsni „akt terorizma“) podnijete brojne krivične i prekršajne prijave i formirani predmeti u državnom tužilaštvu protiv šumokradica, te da će Vlada pokrenuti inicijativu da se promijeni model gazdovanja šumama.
– Dok se pravila ne promijene, ova koja su na snazi se moraju poštovati – poručio je on. Na ove podatke nadovezao se i ministar unutrašnjih poslova i odbrane Filip Adžić koji je naveo da su kontrolisane 93 pilane, od kojih je osam zapečaćeno, podnijeto je osam krivičnih i na desetine prekršajnih prijava.
On je kazao da ne može reći da su srećni što moraju lično da se uključe kada su ovakve stvari u pitanju, navodeći da zapravo to govori koliko je sistem bio urušen i koliko „nije bilo volje da se šumarskoj, a ni drugim mafijama, stane na kraj“.
kaDa STVar
PrEUZima SDT
Specijalni tužilac i portparol
SDT Vukas Radonjić kazao je juče na Jelovici da će se i
ta tužilačka instanca uključiti ukoliko istrage koje se vode u redovnim tužilaštvima potvrde da je riječ o organizovanom kriminalnom udruživanju, odnosno uključenosti službenih lica.
– Krivično-pravnu zaštitu vrši državno tužilaštvo Crne Gore, ali moramo da znamo da je ono organ krivičnog gonjenja, a ne otkrivanja. Prije toga mora postojati bolja volja saradnje tužilaštva, Uprave za inspekcijske poslove i policije – rekao je Radonjić.
Siguran je da će sva državna tužilaštva u Crnoj Gori odreagovati na pravi način kad od organa otkrivanja dobiju dokaze određenog kvaliteta i kvantiteta.
Pojasnio je da je krivično gonjenje u nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava, a sama pojava inkriminisana je kroz krivično djelo šumska krađa. – Specijalno državno tužilaštvo uključiće se kada postoje osnovi sumnje da je to učinjeno na organizovan način ili da je u okviru toga učinjeno neko krivično djelo službenih lica koja su bila ili jesu na čelu organa državne uprave koja gazduju šumama – saopštio je Radonjić.
nadležnih organa vrši sječu ili krčenje šume, ko oštećuje stabla ili na drugi način pustoši šume ili obori jedno ili više stabala u parku, drvoredu ili na drugom mjestu gdje sječa nije dozvoljena. U stavu dva piše da će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine kazniti onaj ko ovo počini u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili u drugoj šumi sa posebnom namjenom.
Član 324 definiše šumsku krađu i navodi da novča-
protiv korupcije u septembru, kada je najavljena akcija oštre kontrole i objava rata šumarskoj mafiji.
To se dogodilo tek nakon kontinuiranog pritiska javnosti, nevladinog sektora, ekoloških aktivista kao i zbog lošeg stanja i brojnih primjera ilegalne sječe koje je Agencija za zaštitu životne sredine konstatovala na terenu.
I Uprava za gazdovanje šumama i lovištima početkom septembra objavila je da je tokom godine u više navrata inicirala ovakav vid borbe, tražeći pomoć i podršku u borbi protiv šumokradica sa kojima ne može sama da se izbori.
Zbog učestalih prozivki Uprave za šume kao ključne karike koja je zatajila, ostavku je krajem avgusta podnio čelnik Armin Mujević. On je kazao da je to uradio jer taj organ nije mogao sam, bez sistemske podrške, koja je izostajala, da se izbori sa problemom.
na kazna i zatvor do jedne godine prijete onome ko radi krađe obori u šumi, parku ili drvoredu jedno ili više stabala - a čija količina oborenog drveta je veća od jednog kubnog metra. Ukoliko je učinjeno radi prodaje, ili ako je količina oborenog drveta veća od pet kubnih metara, ili ako je djelo izvršeno u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi sa posebnom namjenom, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
Član 310 predviđa da je propisana kazna zatvora do pet godina onome ko ošteti prirodno dobro, a ko izvrši krađu prirodnog dobra, može završiti u zatvoru i do šest godina.
mama i lovištima, Upravu za inspekcijske poslove i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Objavljivani podaci tretirani su kao zlonamjerni, pogodni za laičku javnost, ali „smiješni“ iz ugla struke. Samo na prostoru Jelovice, prema podacima Pobjede, koji se temelje uvidom u stanje na terenu kojima raspolažu Uprava za gazdovanje šumama i lovištima i šumarska inspekcija, godišnje se nelegalno posiječe između 3.000 i 5.000 kubika, a ova pojava je naročito u tom reonu izražena u protekle dvije godine.
Jedna od tipičnih situacija na terenu, koja se, makar na papiru, oštro prekršajno kažnjava je kada i preduzetnici koji imaju dozvolu za sječu ne sačekaju da posje-
čena stabla budu „označena na panju“, dakle na mjestu gdje su posječena. Bez adekvatnog doznačavanja, svako takvo stablo se tretira kao nelegalna sječa i
zavisno od pričinjene štete, kažnjava se u rasponu od 2.500 do 15.000 eura, za pravno lice, odnosno od 300 do 1.200 za odgovorno lice u firmi. Kazna od 1.200 do 10.000 eura predviđena je ukoliko se i u slučaju regularne sječe prilikom izvlačenja stabala oštete i unište zdrava stabla.
Rekao je da imaju krivičnih prijava iz ranijih predmeta, a u nekim od njih, izviđaji su u poodmakloj fazi.
rEakCiJa nakon alarma
Suprotstavljanje nelegalnoj
sječi, zbog koje se hiljade kubika drveta svake godine mimo bilo kakvih pravila i efikasne kontrole iznosi iz crnogorskih šuma, bio je predmet sjednice Nacionalnog savjeta za borbu
Do zvaničnika državnih organa, ranije, pak, nije dopirala ni serija tekstova Pobjede u kojima je od februara do juna ove godine, uz izjave i dokaze sa terena, ukazivano na drastične štete i enormnu devastaciju koju izaziva ilegalna sječa, kao i na potencijalne kanale i šeme preko kojih se ona odvija. Srazmjere problema tada su negirane sa više državnih adresa i organa, uključujući i Upravu za gazdovanje šu-
Stalna promjena lugara, kao i neadekvatne mjere kontrole uticali su da se bezakonje sprovodi u produženom trajanju, čime je nanijeta velika šteta šumama. Brojne prijave i konstatovanje stanja u ranijem periodu završavale su na krivičnim prijavama protiv nepoznatih počinilaca, ali bez efekta.
Nedozvoljena sječa šume na nivou zemlje sankcionisana je nizom prekršajnih i krivičnih odredbi, a kazne se kreću u rasponu od 300 do 15.000 eura, zavisno od toga da li je riječ o fizičkom ili pravnom licu, ili odgovornom u firmi, dok se u situaciji kada se radi o krivičnom djelu (nedozvoljenoj sječi većih razmjera) pored novčane može dobiti i tri godine zatvora. i. PEriĆ – a. iVanoViĆ
Sve što nije doznačeno „pored panja“ –nelegalna sječa
VAŠINGTON – Nakon
što je, prvi put u istoriji
Sjedinjenih Američkih Država, Predstavnički dom Kongresa ostao bez predsjedavajućeg, u političkom Vašingtonu zavladao je bijes, prkos, ali i strah.
Osam republikanskih kongresmena, uz pomoć glasova demokrata, izglasali su u utorak veče opoziv republikanca Kevina Mekartija sa čela Predstavničkog doma, što se smatra slučajem bez presedana u istoriji Sjedinjenih Država.
Vođa pobune protiv Mekatija bio je republikanski kongresmen Met Gec, a ideolog konzervativaca Njutn Gingrič Republikansku stranku u međuvremenu je pozvao da Geca izbace iz svojih redova. - On je antirepublikanac koji aktivno uništava konzervativni pokret - rekao je Gingrič za Vašington post.
Sa druge strane, republikanac iz Njujorka Majk Louler smatra da svih osam republikanskih kongresmena, koji su glasali za smjenu Mekartija, moraju ostati bez svojih pozicija u odborima Kongresa. Louler, za CNN, kaže da se mora postaviti pitanje i njihovog članstva u poslaničkom klubu. Osam neistomišljenika dolaze uglavnom iz ultradesničarskog tabora poslanič-
Izbori za novog predsjedavajućeg Kongresa mogli bi da počnu u najboljem slučaju sredinom iduće nedjelje. Za sada su podršku zatražila dvojica republikanaca Stiv Skaliz i Džim Džordan, a u javnosti se pominju još neka imena među kojima je i bivši američki predsjednik Donald Tramp
Izbori za novog predsjedavajućeg Kongresa mogli bi da počnu u najboljem slučaju sredinom iduće nedjelje. Mekarti je već potvrdio da se neće ponovo kandidovati, a za sada su podršku republikanaca zatražila dvojica njegovih stranačkih kolega. Lider većine republikanca u Predstavničkom domu Stiv Skaliz u srijedu je pismom zamolio svoje kolege za podršku.
- Sljedeće poglavlje neće biti lako, ali znam šta znači boriti se i spreman sam za bitke koje su pred nama. Ponizno tražim vašu podršku u ovoj misiji da budem vaš vođa Predstavničkog doma - napisao je Skaliz.
ke grupe republikanaca, koji je prije devet mjeseci primorao Mekartija da prođe kroz čak 15 krugova glasanja. Taj tabor s njim je dogovorio da se vlada Džozefa Bajdena natjera da troši znatno manje novca, a sada smatraju da Mekarti nije ispunio taj zahtjev. Mekarti je u subotu uz pomoć demokrata usvojio privremeni budžet kako bi
spriječio blokadu vlade. Očigledno je to za njih, kako piše Dojče vele, bila kap koja je prelila čašu. Za haos koji je nastao, demokrate se ne smatraju odgovornim. Kažu da su to republikanci uradili jedni drugima i da zato oni moraju stvari da dovedu u red.
- Pod Mekartijem je od prvog dana vladao haos, bilo je podjela i raznih poremećaja,
ali rezultata nije bilo – rekao je za CNN predstavnik Njujorka Pet Rajan Demokrate, koje su inače manjina u Predstavničkom domu, za opoziv Mekartija glasale su, između ostalog, i zato što je upravo on pokrenuo postupak opoziva predsjednika Bajdena.
Kongres ima rok da do sredine idućeg mjeseca odobri vladin budžet sa kojim se već
Penzionisani američki diplomata osudio odluku pravosudnih vlasti Srbije
kasni, a sporna je i dalja isporuka pomoći i oružja Ukrajini.
Predsjednik Bajden već je zatražio od Kongresa dodatne 24 milijarde dolara, koje su sada na ledu, piše Dojče veče, te navodi da će već odobrena sredstva toj zemlji u dogledno vrijeme ponestati.
- Možemo da izdržimo još nekoliko mjeseci. Ali šta će dalje biti sa pomoći Ukrajini, u velikoj mjeri zavisi od toga ko će biti sljedeći predsjedavajući - rekao je za CNN Mark Esper, inače bivši ministar odbrane tokom mandata Donalda Trampa.
Za lidera Predstavničkog doma u međuvremenu se kandidovao i kongresmen Džim Džordan iz Ohaja, poznat kao lojalan Trampu. I on je stranačkim kolegama uputio pismo u kojem moli za podršku za kandidaturu.
Pominju se i druga imena među kojima je i bivši američki predsjednik Donald Tramp. Njegovo imenovanje je moguće jer, kako pojašnjavaju američki mediji, predsjedavajući Predstavničkog doma ne mora da bude iz redova izabranih članova. Bivši predsjednik je, međutim, već naglasio da je u potpunosti fokusiran na svoju predsjedničku kandidaturu za iduću godinu.
Kobni obračun dvojice maloljetnika u Niškoj Banji
- Počinilac nasilja koji je djelo priznao treba da bude krivično gonjen, a ne tretiran kao heroj, ocijenio je penzionisani američki diplomata Tomas
Kantrimen komentarišući informaciju da je osumnjičeni za organizaciju oružanog sukoba 24. septembra u selu Banjska na sjeveru Kosova Milan Radoičić, nakon saslušanja pred beogradskim Višim sudom, pušten iz pritvora.
– Prema mom mišljenju, međunarodna zajednica treba da učini sve kako bi bila sprovodena objektivna istraga. To podrazumijeva odobrenje Euleksu da ispita Radoičića – ocijenio je Kantrimen u izjavi za Glas Amerike.
Kantrimen, koji je nekada bio direktor kancelarije Stejt departmenta za Balkan, takođe
navodi i kako razumije zabrinutost međunarodne zajednice u vezi sa posvećenošću Srbije konceptu vladavine prava i mirnom razrješenju otvorenih pitanja sa Kosovom.
- Obeshrabruje to što se vlasti u obje prijestonice koriste retorikom za koju je veća vjerovatnoća da će rasplamsati strasti nego smiriti situaciju
- navodi Kantrimen.
Milan Radoičić našao se na slobodi svega dan nakon što je uhapšen. Sudija Višeg suda u Beogradu odbio je prijedlog
Višeg javnog tužilaštva o određivanju pritvora Radoičiću zbog opasnosti od bjekstva.
Radoičić je u Srbiji optužen za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte bezbjednosti.
Iako je preuzeo odgovornost
za napad koji se 24. septembra odigrao u selu Banjska, Radoičić je na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u utorak negirao izvršenje krivičnih djela. Američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer poručio je da ne vjeruje da su događaji u Banjskoj bili spontani i da je jasno da je grupa napadača bila koordinirana.
– Pošto je Radoičić, preko svog advokata, dao izjavu u kojoj preuzima odgovornost za organizovanje i učešće u ovom događaju koji smatramo krivičnim djelom, on mora da odgovara – rekao je američki ambasador u Prištini. Radoičić i grupa od najmanje trideset osoba, u neuspjelom pokušaju blokade lokalnog
puta u Banjskoj, ubili su jednog, a ranili još dvojicu kosovskih policajaca. Naoružana grupa potom je upala u dvorište Manastira Banjska odakle je nastavljen sukob sa kosovskim specijalcima. Događaji iz Banjske su, prema još nezvaničnim informacijama, pojedine članice Evropske unije naveli da počnu da razmišljaju o primjeni restriktivnih mjera prema Srbiji ukoliko se dokaže njena povezanost sa napadom. Takođe, nekoliko poslanika Evropskog parlamenta zatražili su zamrzavanje finansijske pomoći Srbiji, ali i predložili sankcije za kosovskog premijera Aljbina Kurtija zbog zastoja u dijalogu.
NIŠ - U kobnom obračunu koji se juče dogodio u potkrovlju kuće u Niškoj Banji ubijen je 13-godišnji dječak A. S, nakon što ga je, kako se sumnja, vršnjak M. M. izbo nožem. Sve se odigralo u domu dječaka koji je osumnjičen da je zadao smrtonosne povrede svom drugu. Drugi dječak je pr onađen ispred kuće, teturao se, nakon čega je, u stanju šoka i sa hematomima na glavi, preve-
zen u bolnicu. Srpski mediji objavili su da je ubistvu prethodila prvo svađa pa tuča dječaka u dvorištu, nakon čega su nastavili sukob u potkrovlju kuće osumnjičenog. Dječaci koji su se potukli su učili u istom odjeljenju, idu u sedmi razred i rođeni su 2010. godine. Nije saopšteno što je motiv tuče, policija utvrđuje okolnosti.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Kantrimen: Radoičića treba krivično goniti, a ne tretirati kao herojaMilan Radoičić među grupom napadača u Manastiru Banjska Kevin Mekarti
Uhapšen kosovski državljanin zbog krivičnog djela ratni zločini protiv civilnog stanovništva
HERCEG NOVI – Ilir Beriša (48) iz Kosova uhapšen je prekjuče u Herceg Novom po Interpolovoj potjernici zbog krivičnog djela ratni zločini protiv civilnog stanovništva.
Njega su uhapsili službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, sprovodeći međunarodnu ciljanu potragu.
- I. B. se potražuje od strane NCB Interpol UNMIK radi
obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva – saopšteno je iz Uprave policije.
Istražni sudija Višeg suda u Podgorici je Beriši odredio ekstradicioni pritvor. U protekle dvije sedmice policija Crne Gore je uhapsila tri osobe koje Kosovo traži zbog
ratnih zločina nad civilima počinjenih 1999. Godine. Živko Vuksanović (62) osumnjičen za ratne zločine sa Kosova uhapšen je 1. Oktobra, a 25. septembra uhapšen je kosovski državljanin Momčilo Bulatović (61). On je optužen da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Peći 1999. godine. Vuksanoviću i Bulatoviću je Viši sud u Bijelom Polju odredio ekstradicioni pritvor. C.H.
Pretresom kuće u Golubovcima pronađeno oružje
PODGORICA – Službenici
Odjeljenja bezbjednosti
Podgorica su po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici, izvršili pretres kuće koju koristi M. P. u Golubovcima.
Pronađena je i oduzeta automatska puška, vazdušna puš-
ka, kao i 10 komada djelova za branik za vozila marke BMWtzv. škrge, te automobil marke ,,audi A4“ švedskih registarskih oznaka. Sa događajem je upoznat tužilac koji će se izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela. C. H.
PODGORICA - Advokat Dušan Radosavljević predložio je da se na sljedećem zakazanom suđenju 5. februara naredne godine putem video-linka iz Beograda sasluša Tamara Magdelinić, supruga Milana Kneževića – jednog od optuženih za planiranje nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.
Rožajska policija uhapsila jednu osobu zbog šumske krađe
ROŽAJE - M. I. (44) uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla između 10 i 12 kubika bukovih stabala za koja nije posjedovao dokumentaciju o porijeklu. Njemu se na teret stavlja kri-
vično djelo šumska krađa. Njega je kontrolisala granična policija Rožaje, a slučaj je predat na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje koji su prikupili obavještenja na okolnosti sje-
PODGORICA – Suđenje pripadnicima kriminalne organizacije, koju su formirali Stefan Đukić i Emil Tuzović iz ukrajinskog pritvora radi likvidacije tužilaca i policajaca i prebijanje bivše sutkinje Biljane Uskoković, juče je u podgoričkiom Višem sudu počelo iznova jer se optuženi Zoran Perović, koji je bio u bjekstvu, predao državnim organima, potvrdio je za Pobjedu Damir Lekić
Proces vodi sudija Zoran Radović Pored Tuzovića, Đukića i Perovića na spisku optuženih na-
če, utovara i prevoza bukovih balvana.
Sa događajem je upoznat tužilac koji se izjasnio da se u radnjama M. I. stiču elementi krivičnog djela šumska krađa, naveli su iz policije. C. H.
Odbrana Kneževića je istakla da se Tamara Magdelinić nalazi u Beogradu i da se njen bračni status promijenio u odnosu na prethodno svjedočenje kada je na osnovu zamolnice dala izjavu u beogradskom Specijalnom sudu. Ona je, kako su kazali advokati, sada supruga Milana Kneževića i samim tim privilegovani svjedok koji ima mogućnost da odbije da da iskaz u ovom predmetu. Uprkos protivljenju odbrane da se na suđenju 21. marta 2018. godine kao dokaz koristi iskaz koji je dala djevojka optuženog Kneževića jer se radi o privilegovanom svjedoku, vijeće sutkinje Suzane Mugoše odlučilo je da se presluša audio-snimak saslušanja Magdelinić u istrazi. Sutkinja Mugoša je odluku suda obrazložila činjenicom da Magdelinić tvrdi da je sa Kneževićem u emotivnoj ali ne i vanbračnoj zajednici, dok sa druge strane Knežević se pred sudom izjasnio da je neoženjen i nije pomenuo vanbračnu zajednicu. Tamara Magdelinić je početkom marta 2017. godine, po zamolnici crnogorskog tuži-
laštva, pred srpskom tužiteljkom za organizovani kriminal u Beogradu Lidijom Ignjatić tvrdila da sa svog broja nije komunicirala sa specijalnim brojem 44783910**** iz grupe telefonskih brojeva koje su koristili organizatori terorističkog napada planiranog da se izvede na dan parlamentarnih izbora 2016. godine u Crnoj Gori. -Taj broj mi apsolutno nije poznat. Ne znam, ja nemam potrebe da zovem nepoznate brojeve, taj poziv nikada nijesam obavila. Telefon je sve vrijeme bio kod mene, nije mi bio ukraden i nikome nijesam dala da ga koristi – kazala je Magdelinić. Sa druge strane, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je godinu kasnije na suđenju pred sudijom, nakon pregleda video-snimka Magdelinić,
ocijenio da svjedokinja nije bila iskrena. On je tvrdio da je Magdelinić ostvarila komunikaciju sa osobom koja je u posjedu imala specijalni telefon i u trenutku poziva se nalazila pod Ostrogom. Magdelinić je pažnju tužilaštva zaokupila nakon što su listinzi telefonskih komunikacija otkrili da je dan prije parlamentarnih izbora u 22.30 časova sa svog telefona komunicirala sa specijalnim brojem sa prefiksom +447 iz grupe brojeva koji su koristili svjedok Mirko Velimirović, svjedok saradnik Saša Sinđelić, Eduard Širokov, označen kao organizator pokušaja terorističkog napada, kao i osoba sa kojom je ona komunicirala. Međutim, Magdelinić je pred tužiteljkom Ignjatić ustvrdila da ne poznaje Sinđelića, Ve-
laze se i Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić -Zoran Perović koji se do skoro nalazio u bjekstvu danas je nakon predaje prvi put iznio odbranu. On je negirao članstvo u kriminalnoj organizaciji
Đukića i Tuzovića navodeći da nema veze sa djelom koje mu se stavlja na teret. On je naveo i da ne poznaje nikog od ostalih optuženih – kazao je njegov advokat Nikola Tomković Dodao je da je Perović prije davanja odbrane iskoristio pravo da ne odgovara na pitanja suda i tužilaštva. Ostali optuženi su ostali pri odbranama koje su dali ranije, kada su pred su-
dom negirali krivicu i ocijenili da je optužnica protiv njih maštarija Specijalnog tužilaštva. Sud je, nakon vijećanja, odbio prijedloge advokata odbrane da se okrivljenima ukine pritvor. Grupa Stefana Đukića, pored likvidacije specijalnih tužilaca i visokorangiranih policajaca, tereti se i da je planirala prebijanje sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković, kao i
podmićivanje bivšeg vladinog službenika Boža Milonjića Sutkinja Uskoković se na meti ove škaljarske grupe našla pošto je sudila Đukiću, njegovoj supruzi Danijeli, majci Zorici, polubratu Vuku Lakićeviću i još četiri osobe za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića 1. novembra 2019. godine u Baru. Specijalno policijsko odjeljenje je 13. avgusta 2021. godine
u Podgorici, Baru i Danilovgradu uhapsilo pet pripadnika ove kriminalne organizacije. Ime Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, i Emila Tuzovića iz Podgorice poznati su javnosti po pokušaju ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi, krajem maja prošle godine. U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripad-
limirovića, Šišmakova kao ni Kristinu Hristić, Bratislava Dikića, za koje joj je tužiteljka Ignjatić kazala da se radi o osumnjičenim osobama za pokušaj terorističkog napada. Ona je navela da je u vrijeme parlamentarnih izbora u Crnoj Gori bila u Beogradu, kao i da je tada Milan Knežević bio u Crnoj Gori.
Istakla je da ne učestvuje u radu stranke kojom rukovodi Knežević, ali da mu daje neformalne savjete i mišljenja da li su neki prijedlozi zakona po standardima s obzirom na to da je master pravnik.
Tek pred kraj ispitivanja, tužiteljka Ignjatić je svjedokinji predočila da je 15. oktobra 2016. godine sa njenog broja pozivan specijalan broj
+44783910 ****, kao i da je taj broj bio u komunikaciji sa četiri broja od kojih su dva srpska, a dva strana.
- Što se tiče tog broja nije mi poznat i nema potrebe da ga zovem – pojasnila je tada Magdelinić.
Uslijedila je konstatcija tužiteljke da je poziv trajao nekoliko sekundi, na šta je svjedokinja kazala da ne zna šta u listinzima stoji ali da ona nije pozivala taj broj, kao i da nikome nije davala svoj telefon da ga koristi u tom periodu. Navela je da ne zna ni čiji je broj 0612516234 sa kojeg je primila SMS poruku iste večeri u 22.39 časova.
Ona je istakla da zbog boljeg funkcionisanja telefona revnosno briše poruke, ali da joj nije problem da svoj telefon preda tužilaštvu na analizu. Komentarišući iskaz Magdelinić, glavni specijalni tužilac Katnić je tada kazao da se iz njega jasno može zaklju-
čiti da svjedokinja nije bila u vanbračnoj zajednici sa optuženim Kneževićem, ali i da nije bila iskrena.
-Razjašnjeno je da je telefon bio kod nje, da ga nije davala nikome, da nije bio otuđen i da je izvršena komunikacija.
Ta komunikacija je ostvarena sa specijalnim telefonom koji smo predstavili kroz slučaj, a sve će biti utvrđeno kroz dokaze – kazao je tada Katnić. Apelacioni saud je 30. decembra 2020. ukinuo presudu kojom je sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša optužene za planiranje terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora i otmicu tadašnjeg premijera Mila Đukanovića osudila na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvorske kazne. Ukinutom presudom lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine.
Organizatori te grupe - Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.
Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.
Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.
Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora. B. R.
nici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen 2020. godine u Grčkoj.
Barski klan je blizak škaljar-
skom i nastao je kao ogranak mafijaškog kartela koji predvodi Luka Bojović. Suđenje se nastavlja 17. oktobra. B. R.
prijave protiv „Monte group NK“ u Nikšiću i odgovornog lica zbog točenja alkoholnog pića maloljetniku
NIKŠIĆ - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući preventivne aktivnosti, u noćnim satima zatekli maloljetno lice u alkoholisanom stanju, te protiv oca podnijeli prekršajnu prijavu zbog zanemarivanja djeteta.
Protiv pravnog lica koje obavlja ugostiteljsku djelatnost i odgovornog lica su podnijete prekršajne prijave zbog prodaje ili omogućavanja korišćenja alkoholnog pica licu koje nije navršilo 18 godina.
-Pripadnici policije su u Ulici Novice Cerovića zatekli maloljetno lice staro 17 godina u vidno alkoholisanom stanju, koje su transportovali u medicinsku ustanovu na ukazivanje ljekarske pomoći, nakon čega je on otpušten na kućno liječenje.
Nakon preduzetih radnji iz nadležnosti policije, protiv zakonskog zastupnika maloljetnika – oca, je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici – zanemarivanje djeteta – saopšteno je iz policije.
Protiv pravnog lica „Monte group NK“ d. o. o Nikšić, koji obavlja ugostiteljsku djelatnost u objektu vrste – bar i disko klub, je podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz člana 25 Zakona o jav-
nom redu i miru – omogućava korišćenje alkoholnog pica licu koje nije navršilo 18 godina. Za ovaj prekršaj je zaprijećena novčana kazna do 5.000 eura.
Osim toga, podnijeta je i prekršajna prijava protiv odgo -
Kotorska policija podnijela prijavu protiv osamnaestogodišnjaka
KOTOR - Protiv A. M. (18) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, sumnja se da je A.M. ovo djelo izvršio na način što je 3. oktobra oko 15.30 sati u blizini Starog grada u Kotoru iskoristio nepažnju oštećene osobe, otvorio ruksak koji je ova osoba nosila na leđima i iz njega otuđio novčanik u ko-
jem se nalazila određena količina novca, bankovna kartica i lična karta - navodi se u saopštenju. Dodaje se da su, u cilju rasvjetljavanja djela, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor, preduzeli intenzivne operativne mjere i radnje i identifikovali izvršioca. A. M.
- Protiv njega je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku - zaključuje se u saopštenju. C. H.
vornog lica u ovom pravnom licu, a za koji je zaprijećena novčana kazna do 1.500 eura.
-Nikšićka policija će u narednom periodu pojačati kontrole ugostiteljskih objekata sa posebnim akcentom na kontrole točenja alkoholnih pi-
ća maloljetnim licima, te još jednom apelujemo na vlasnike ugostiteljskih objekata da poštuju zakonske procedure, ne samo u cilju izbjegavanja eventualnih novčanih kazni već radi dobrobiti naše djece i mladih – upozorili su. C. H.
Zbog trgovine ljudima uhapšena jedna osoba u Kotoru
KOTOR - Kotorska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv F. A. (41) i H. H. (45) zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima izvršeno na štetu maloljetne osobe, ćerke osumnjičenog.
- Sumnja se da su F. A. i H. H. duži vremenski period u kući, u mjestu Škaljari, vršili fizičko i psihičko nasilje nad oštećenim licem, primoravajući je da se protiv svoje volje bavi prosjačenjem. Nadalje se sumnja
da su, ukoliko bi kući donijela ispod 30 eura, oštećenoj zadavali udarce i uskraćivali joj hranu - saopšteno je iz Uprave policije.
Od oštećene je u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor u prisustvu službenice Centra za socijalni rad Kotor uzeta izjava. Obavještenja su prikupljena i od H. H. i F. A. te je sa spisima predmeta upoznat tužilac po čijem je nalogu F. A. lišen slobode. C. H.
Uprava policije apeluje na građane da poštuju propise Zakona o bezbjednosti saobraćaja
PODGORICA - Iz Uprave policije saopštili su da je na teritoriji nadležnosti RCB ,,Jug“ za pet dana alkotestirano 1.176 vozača. Kako se navodi, kontrola je vršena u periodu od 28. septembra do 3. oktobra.
- U toku navedenog perioda, na teritoriji koju svojom nadležnošću obuhvata RCB „Jug“, alkotestirano je 1.176 vozača.
Tom prilikom je 67 vozača zatečeno da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu, a njih 19 je lišeno slo-
bode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 gr/kg. Podnijete su 84 prekršajne prijave i izdata su 642 prekršajna naloga - kazali su u saopštenju. Dodaju da će policijski službenici Regionalnog centra bez-
bjednosti „Jug“ nastaviti da sprovode aktivnosti iz svoje nadležnosti, sa ciljem preventivnog djelovanja na uzročnike saobraćajnih nezgoda, a naročito onih sa najtežim posljedicama. Uprava policije apeluje na građane da poštuju propise Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kako ne bi ugrozili svoj život, kao ni živote drugih učesnika u saobraćaju. C. H.
Tjerali djevojčicu da prosjači, tukli je i uskraćivali joj hranu
PODGORICA - Teroristički napad na sjever Kosova, koji je 24. septembra izvela srpska paravojna formacija pod komandom Milana Radoičića, ozbiljno je doveo u opasnost krhki mir na Zapadnom Balkanu. Samo dan nakon izrazito antizapadno, dijelom i šovinistički intoniranog govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pred GS UN, njegov bliski saradnik, dojučerašnji potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić je, prethodno obezbijedivši oružje u vrijednosti od više miliona eura, organizovao paravojnu jedinicu i krenuo da ,,brani Srbe od Kurtijevog terora“. Ishod je poznat: jedan ubijen kosovski policajac, drugi ranjen.
Događaji koji su uslijedili samo su logična posljedica ne samo opasne politike destabilizacije regiona koju personifikuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nego i istrajnosti zapadnih diplomata - prije svih specijalnog američkog izaslanika za Balkan Gabrijela Eskobara i američkog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila – da tu agresiju tolerišu.
Nakon terorističkog napada na Banjsku, u kojoj mjeri je zaista ugrožena bezbjednost regiona? Ko bi mogao biti sljedeća meta predsjednika Vučića? Je li, poslije ovog novog poraza velikosrpske politike, predsjednik Srbije odustao od sjevera Kosova ili samo čeka ishod predsjed-
ničkih izbora u SAD? – Čini se da su trenutno najugroženiji protivnici režima Aleksandra Vučića i njegove politike u samoj Srbiji. Ne mislim toliko na opoziciju ili na medije koji nisu pod njegovom kontrolom - mislim na svakog ko je spreman da osudi politiku koja je, nakon najmanje trideset i pet godina, doživela novi poraz. Poraz iz 1999. godine očito nije bio dovoljan, a osećanje poraza koje ne posustaje upravo je dalo mesta politici koja traje – kaže za Pobjedu profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, istoričar Nikola Samardžić
Prema njegovim riječima, Vučić danas pokušava da relativizuje sopstvenu odgovornost pomoću svojih liberalnih glasnogovornika, koji u medijima objašnjavaju kako on, eto, nije bio obaviješten, ,,nije znao za akciju, bio je iznenađen“.
POBJEDA: A znao je?
SAMARDŽIĆ: Vučić je pripremao incident u Banjskoj. Slično je počeo nacističko-sovjetski napad na Poljsku… Setite se svakodnevnog i upornog ponavljanja ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“. Danas je najmanje važno to da li je Vučić bio obavešten ili nije, odgovara li mu incident ili ne; on snosi političku i komandnu odgovornost za sve izgubljene živote. Svaku evropsku perspektivu Srbije i svojih vazalnih teritorija Vučić je stavio na kocku. Pred pristalicama svoje radikalske politike Vučić snosi drugačiju vrstu odgovornosti.
POBJEDA: Hoće li Crna Gora dobiti nove izbore ili novu vladu?
SAMARDŽIĆ: Imam slobodu da upozorim da se insistira na lažnoj diferencijaciji Pokreta ,,Evropa sad“ i onoga što je do juče bio Demokratski front. Možda oni trenutno igraju uloge koje nameću sitne razlike u biračkom telu - jedna se Vučiću manje, a druga više sviđa. Drugim rečima, nema nikoga u pobedničkoj koaliciji iz 2020. ko nije Vučićev ,,karakter“. A ima ih i među gubitnicima.
POBJEDA: Ipak, izdvajaju se dvojica: Dritan Abazović i predsjednik Jakov Milatović. Pored toga što obojica imaju braću u Beogradu, koja su tamo zaradila bogatstvo, šta još spaja ova dva ,,Vučićeva karaktera“?
rusku agresiju na
Kosova bila
Da li je cilj akcije u Banjskoj bio da likvidiraju hodočasnike iz Novog Sada, pa da optuže kosovsku stranu ili da obezbijede prolaz snagama koje su se koncentrisale oko granice, nije dovoljno jasno. No, Vučić je svojim sloganom ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“ nagovijestio akcije koje je preduzeo Putin u Ukrajini 2014. kada su zaposjeli Dombas i Krim. Teze o ruskom prisustvu imale su ulogu abolicije Vučićeve odgovornosti. U odnosu na rusku agresiju na Krimu i Donbasu, akcija na sjeveru Kosova bila je trapava i amaterska
POBJEDA: Kakvu?
SAMARDŽIĆ: Vučić personifikuje i politiku koja je još jednom poražena. Ta gubitnička putanja nema alternativu, jer su ciljevi te politike ne samo neljudski i bizarni, nego dugoročno i neostvarivi. Svoje jedino kolektivno osećanje Srbija pozajmljuje od sportista, glumišta i marodera. Incident 24. septembra bio je neuspeh koji Vučić transferiše na sve, svestan da je zatvorio prolaz svim narednim vojnim intervencijama na Kosovu. Zato će se
SAMARDŽIĆ: Svi su u istom redu pred Vučićevim vratima. Možda Vučić u Spajića trenutno nema poverenja.
Ali, i ko bi ga imao? Spajić nema ni četrdeset godina, a već je ogrezao u lažima, falsifikatima, korupciji… Pa, kad pre?!
Sa druge strane, Milatović je ,,karakterni lažov“, obuzet ličnom krizom identiteta - i nacionalnom i muževnom.
On svoj bizarni, lažni moralni autoritet zasniva na obmanama iz svoje akademske biografije i pripadnosti crkveno-udbaškom establišmentu, koji već postaje opšte mesto.
Bivša vlast je, opet, preterano opsednuta povratkom, pa se nudi upravo onima koji su uništili ne samo nju, nego celu crnogorsku državu, druš-
okrenuti tamo gde je i dalje sve moguće: teror kod kuće ili Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
POBJEDA: Pomenuli ste ,,liberalne glasnogovornike“ predsjednika Vučića u Srbiji. Ko su oni?
SAMARDŽIĆ: Umereniji, realniji posmatrači svakodnevice, koji se pojavljuju u Danasu, na N1, Novoj S, Kuriru… Zastupajući prozapadne stavove, oni relativizuju svaku Vučićevu odgovornost i stvarne namere. I samo je naizgled neverovatno da su
tvo, institucije, javni moral, zdravstvo, bezbednost, pravni poredak, kulturu. Umesto što im se nude, morali bi da mobilišu društvo i sklone ih sa javne scene, i to upravo na način na koji su to ovi učinili 30. avgusta 2020. godine. Martin Luter King je mobilisao američko društvo - ne samo Afroamerikance, nego i belce. Pre svega belce. Tako je uspeo.
POBJEDA: Odakle Crnoj Gori Martin Luter King?! Nema ga ni Zapad.
SAMARDŽIĆ: Zapadu on zadugo neće biti ponovo potreban. Milo Đukanović je uspeo da u jednom trenutku prevede Crnu Goru na putanju slobode i razvoja. Tim pre je čudnije što niko iz aktuelne opozicije, od tih njegovih, nije naučio lekciju.
u tom smislu mobilisani bivši predsednici Demokratske stranke - da Bojan Pajtić kosovari, a da je Dragan Šutanovac, pretpostavljam, posrednik između Vučića i politički razvaljene Američke ambasade u Beogradu. Tek stidljivo se pominju odgovornost ministra policije, vojske, načelnika Generalštaba, obaveštajnih službi. Zapravo, sve je isto kao kad su likvidirani vojnici u Topčideru 2004, kad je establišment raskrinkao samog sebe, a samo naizgled nikome
ništa nije bilo dovoljno jasno. U svakom slučaju, jedno od pitanja koje se postavlja u ovom momentu je i da li je vojska sposobna da ponovi akcije koje je 1998/99. izvodila na Kosovu.
POBJEDA: Je li?
Vučić je razočaran Zapadom. Poražen je i, kao i cijelo srpsko društvo, osujećen i ponižen. Ali je prethodno njegova koruptivna diplomatija bila uspješnija. Prije svega mislim na Vučićeve odnose sa ambasadorom SAD i Velike Britanije u Beogradu, Delegacijom EU, kao i sa međunarodnim pregovaračima Eskobarom, Lajčakom i Bilčikom
SAMARDŽIĆ: Svi zvanični manevri kojima Vučić prisustvuje završe se ranjavanjem ili ubistvom aktivnih pripadnika Vojske Srbije. Kako će takva vojska da vodi ozbiljnije operacije odgovara pitanju u kojoj su meri na realnim procenama zasnovane sve slične Vučićeve ambicije. POBJEDA : U međuvremenu smo saznali da je tjelohranitelj šefa BIA Aleksandra Vulina bio dio terorističke ekipe koja je upala na sjever Kosova. Šta nam to govori?
SAMARDŽIĆ: To je potvrda amaterizma cele akcije. Telohranitelji su pasivne siledžije, nesposobne da učestvuju u gerilskim akcijama.
POBJEDA: Šta je tačno bio cilj ove terorističke akcije?
SAMARDŽIĆ: I dalje je sve u sferi nagađanja i sve je manje važno. Da li su imali nameru da likvidiraju hodočasnike iz Novog Sada, pa da optuže kosovsku stranu ili da obezbede prolaz snagama koje su se koncentrisale oko granice, nije dovoljno jasno. Vučić je svojim sloganom ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“ nagovestio akcije koje je pre-
Pravi se lažna diferencijacija između stranaka bivšeg DF-a i Pokreta „Evropa sad“
Vučić je uspeo da duže od deset godina zavlači i obmanjuje zapadne diplomatije: kupujući vreme, gomilao je lični i ruski maligni uticaj, uvezan i sa Kinezima i sa regionalnim krijumčarskim bandama. Sad se suočio s činjenicom da su zapadni bezbednosni potencijali daleko superiorniji nad diplomatskim
duzeo Putin u Ukrajini 2014: ,,mali zeleni“ koji su zaposeli Donbas i Krim.
Da podsetim i na to da je Vučićev projekat ,,Otvorenog Balkana“ podrazumevao vrstu podele Kosova. Kad se razlupao, pozvao je NATO, zapravo KFOR, da preuzme svu kontrolu kako to ne bi učinila vlast u Prištini.
Njemu je ta imbecilna ideja Dobrice Ćosića važnija od ljudskih života - svejedno je ko će da je ostvari.
Ipak, stvarnost je otišla dalje od Vučićevih deluzija. Ta politika je poražena bez obzira na podršku korumpiranih evropskih i američkih diplomata, i bez obzira na podršku Rusije.
POBJEDA: Je li Rusija umiješana u terorizam na Kosovu?
SAMARDŽIĆ : Teze o ruskom prisustvu takođe su imale ulogu abolicije Vučićeve odgovornosti. U odnosu na rusku agresiju na Krimu i Donbasu, akcija na severu Kosova bila je trapava i amaterska. Pre svega, nisu smeli da ubiju kosovskog policajca. Vučić se čak u jednom trenutku začudio kako se kosovska policija, koja je zatim intervenisala, pojavila u tom broju za svega sat i po, iako se normirana radnja uzbune izvodi za svega pola sata.
POBJEDA : Što će predsjedniku Vučiću rat u ovom momentu?
SAMARDŽIĆ: Pomislio je da mu se može. Očito je pacifizirao ambasadore EU i SAD, kao i njihove posrednike. Pokušao je da ponovi prvu Putinovu invaziju na Ukrajinu. U ovome beskrajnom kolektivnom osećanju poraza i osujećenosti, nacionalne tenzije mu donose najsigurnije glasove. Verovatno je pomislio da će sa svojom najbližom okolinom infantilno uživati u incidentima. Uostalom, oni tako vode sve javne poslove, dok neko zaista ne strada.
POBJEDA : Nakon povratka iz SAD, predsjednik Srbije sreo se najprije sa ruskim ambasadorom
stavlja ne samo u Jugoistočnoj Evropi, nego, posredno, i pred Moskvom i Pekingom.
POBJEDA: Opozicija u Srbiji se priprema za izbore, a ključno pitanje je - može li se na tim izborima primijeniti ,,crnogorski model“. Što to tačno znači?
SAMARDŽIĆ: Opozicija u Srbiji i mediji Dragana Šolaka podržavaju Vučićevu politiku u Crnoj Gori i regionu!
u Beogradu,Aleksandrom Bocan-Harčenkom. Kakva je to poruka Zapadu?
SAMARDŽIĆ: Vučić je klijent ambasadora Ruske Federacije, a ambasadori EU i SAD u Beogradu Vučićevi klijenti. Srbija je samo paradigma slabosti Zapada, koji je Ukrajinu dva puta prepustio ruskoj agresiji. Sve se odvija po sličnoj matrici.
POBJEDA : Predsjednik
Vučić osudio je ubistvo kosovskog policajca, ali je Srbija proglasila trodnevnu žalost za teroristima koji su učestvovali u ubistvu pomenutog policajca. Ima li logike?
SAMARDŽIĆ: Proglašenje trodnevne žalosti u Srbiji deo je Vučićeve komunikacije pre svega s navijačima, huliganima, sa Crkvom; napokon, i sa sopstvenim biračkim telom. Vučić je poražen, i stalo mu je da sačuva svoje najtvrđe glasove. Vučić im je obećao ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“. A vratili su se u zbegu ili u kesama.
Vučić time nastoji i da zastraši onaj deo javnosti koja je očekivala više empatije, naročito odgovornost vlasti nakon masakra u Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“ i ubistava u Mladenovcu 3. i
4. maja ove godine. To je izostalo. Dok Vučić odustaje od svake zapadne i evropske politike, to je logično.
Vučić je, pritom, razočaran Zapadom. Poražen je i, kao i celo srpsko društvo, osujećen i ponižen. Ali je prethodno njegova koruptivna diplomatija bila uspešnija.
POBJEDA: Koruptivna diplomatija?
SAMARDŽIĆ: Da. Pre svega mislim na Vučićeve odnose sa ambasadorom SAD u Beogradu, sa ambasadorom Velike Britanije, Delegacijom EU, kao i sa međunarodnim pregovaračima Eskobarom, Lajčakom i Bilčikom. Incident na severu Kosova precizno je smestio Lajčaka i Bilčika na Putinovu stranu, gde su dugo. Možda je vreme da se Brisel, London i Vašington konačno upitaju ko ih pred-
POBJEDA: Specijalni američki izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar još se nije oglasio; američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil komentarisao je terorizam na sjeveru Kosova na način na koji je to učinio Dritan Abazović: ne spominju odgovornost Beograda.
SAMARDŽIĆ: Incident na Kosovu potvrda je kraha politike SAD, Velike Britanije i EU u Jugoistočnoj Evropi. Sličan je neuspeh u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, koje su Vučićevom malignom uticaju prepuštene samo da bi Vučić isporučio svoje odustajanje od Kosova. Briselski pregovori su propali. Francusko-nemački plan odbijaju i vlast i opozicija u Beogradu. BiH je možda nepovratno podeljena, Crna Gora na isti način fragmentirana. Zapad je pristao na politiku Angele Merkel i Federike Mogerini, koje su otvorile put agresije Rusije na Ukrajinu i, posredno, na Zapadni Balkan. Džo Bajden nije sposoban da nas izvede iz ere Donalda Trampa. Jednako je apsurdna suština Vučićevog neuspeha. Razaranje institucija na kojem je zasnovao svoju vlast i neograničenu moć, zahvatilo je i bezbednosni sektor, vojsku, policiju i paravojne snage, koji su, svi zajedno, nedorasli zadatku da se ,,vojska na Kosovo vrati“.
POBJEDA: Nijeste očekivali da se oglasi izaslanik Eskobar?
SAMARDŽIĆ: Verujem da je i Eskobar bio zatečen, što ne umanjuje njegovu političku i krivičnu odgovornost pred administracijom koju zastupa. Poražena je i politika dehumanizacije premijera Albina Kurtija
POBJEDA: Kako?
SAMARDŽIĆ : Nedavno smo saznali kako je Vučić u Briselu predsjednicu i premijera Kosova obasipao najodvratnijim uvredama i psovkama. Putinov Lajčak je ćutao.
Opozicija ne razume i mrzi Evropu, slobode, kulturu, kapitalizam, glamur; ne prihvata principe jednakosti i odgovornosti; sve palanački mediokriteti, netalentovani oportunisti, kukavice i opštemestaši. Njima je Kurti meta, umesto da ga prihvate kao regionalnog partnera. Zaglavljeni pod
Borelj verovatno dremao. Tek nakon 24. septembra trebalo bi da bude jasnije Kurtijevo odbijanje da formira Zajednicu opština sa većinskim srpskim stanovništvom.
POBJEDA: Zašto premijer Kurti to odbija?
SAMARDŽIĆ: Zato što ne želi Donbas na teritoriji Kosova. To ni Srbiji nije potrebno, ali u Srbiji više ništa nije jasno. Drugo, Srbija je prekršila još jednu odrednicu Briselskog sporazuma iz 2013. godine, kada je zaustavila prijem Kosova u Interpol, s očitom namerom da održava zonu organizovanog kriminala i političkog nasilja na severu Kosova. Podsetio bih da na severu Kosova postoje četiri opštine sa srpskom većinom, koje su teritorijalno povezane - Severna Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok i šest južno od Ibra - Gračanica, Novo Brdo, Štrpce, Ranilug, Klokot i Parteš. To su tzv. enklave, integrisane u kosovski sistem. Celokupna javnost u Srbiji svakodnevno ponavlja floskule o Kurtijevim pritiscima i nasilju. Izuzev hapšenja osumnjičenih za ratne zločine, nema indicija da je ostalo tačno. Ipak, opozicija u Srbiji negira pravo Kurtiju da se brani od Vučića, i to od iste politike za koju tvrde da uništava srpsko društvo i institucije.
POBJEDA: Da li zbog kraha američke politike na Balkanu mogu imati problema one američke diplomate koje su, uprkos logici i zdravom razumu, uporno podržavale agresivnu po-
Proglašenje trodnevne žalosti u Srbiji dio je Vučićeve komunikacije pre svega sa navijačima, huliganima, sa Crkvom; napokon, i sa sopstvenim biračkim telom. Vučić je poražen i stalo mu je da sačuva svoje najtvrđe glasove. Vučić im je obećao: ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“. A vratili su se u zbjegu ili u kesama
bizarnim, neartikulisanim liderima, kao i u nekoliko afera koje potenciraju a koje očito nisu prioritet javnosti, poručuju da bi to na severu Kosova uradili bolje od Vučića. Uloga opozicije nije samo da se dopadne biračima - a i u tome su neuspešni - nego da inicira i podstiče društvene promene. Ne možete oporaviti i ponovo izgraditi društvo dok podržavate destrukciju svuda u susedstvu: na severu Kosova, u BiH i u Crnoj Gori. Pretpostavljam da je karakter opozicije i jedan od Vučićevih argumenata kad pregovara i sa Zapadom i sa Rusijom.
POBJEDA: Što je tačno argument?
litiku destabilizacije regiona, čija je personifikacija predsjednik Srbije Aleksandar Vučić?
SAMARDŽIĆ: Za nama je galerija korumpiranih američkih ambasadora u Beogradu, koji su doprineli rastu korupcije, populizma i ruskog uticaja. Vilijam Montgomeri, Kameron Manter, Meri Vorlik (njen muž je, koliko se sećam, bio ambasador u Bugarskoj, što je klasičan sukob interesa), do aktuelnog ambasadora Kristofera Hila. Američka administracija sigurno ništa od navedenog neće priznati i taj stav će se ponavljati i u neposrednoj budućnosti.
Ipak, na ovome primeru, koji je sitan, mali, regionalan, narušavaće se ceo euroatlantski poredak; isti koji istovremeno ulaže ogroman napor da odbrani Ukrajinu od ruske invazije.
POBJEDA : Nakon terorističkog napada srpskih snaga na sjeveru Kosova, ambasadori Kvinte sastali su se sa predsjednikom Vučićem. Spekuliše se da je predsjednik Srbije tokom sastanka bio neprijatan, grub, bijesan; da je psovao premijera Kurtija i sl. Hoće li se predsjednik Vučić suočiti sa posljedicama politike koju vodi prema regionu? Je li prešao ,,crvenu liniju“?
SAMARDŽIĆ : Prvo, već sam kazao da su pojedini ambasadori Kvinte u Beogradu Vučićevi klijenti. Zato i sumnjam da će ambasadori Kvinte svojim vladama verno i istinito preneti najvažnije pojedinosti. Doduše, Srbija, kao regionalna paradigma Putinove Rusije i njen najverniji evropski saveznik, očito dovoljno ne interesuje Vašington, Rim, Berlin, London, Brisel. Aktuelne vlade u demokratijama i nj ihove administracije nemaju viziju niti politički autoritet. Vlade su slabe zahvaljujući liberalizaciji
SAMARDŽIĆ: Da on sam nema alternativu. Iako je to istina, zaboravlja se na demokratski princip da vlast periodično mora biti smenjiva.
Sa druge strane, Zapad ne podržava nastanak nove političke alternative u Srbiji, koja možda ne bi porazila Vučića, ali bi doprinela smirivanju, ekonomskom presabiranju, razvoju kulture, obračunu s tradicionalnim politikama i navikama, preispitivanju uloge Srpske pravoslavne crkve, vraćanju sekularizmu.
Kada je reč o Rusiji, Putin ima svoju alternativu Vučiću - Dveri, DSS, Zavetnici, SANU i SPC, ekološke partije i pokreti. Samo ga čekaju.
društva; nemaju politički autoritet koji dopušta brze i korenite odluke. To se jasno može videti na primeru koji ste pomenuli. POBJEDA: Što se može vidjeti?
SAMARDŽIĆ: Vučić je uspeo da duže od deset godina zavlači i obmanjuje zapadne diplomatije: kupujući vreme, gomilao je lični i ruski maligni uticaj, uvezan i sa Kinezima i sa regionalnim krijumčarskim bandama. Sad se suočio s činjenicom da su zapadni bezbednosni potencijali daleko superiorni nad diplomatskim. Najednom ga je incident u Banjskoj preselio na onu stranu, gde se jasno kvalifikovao u smislu najveće pojedinačne opasnosti za regionalnu bezbednost i sve principe euroatlantske zajednice.
Vučić je super-inteligentan, vešt i bogat; superioran u odnosu na mediokritete po zapadnim ambasadama, na posrednike i zvaničnike. Ipak, sada se suočio s bezbednosnim sistemom SAD i Velike Britanije, koji je, u odnosu na diplomatiju, slobodniji da reaguje. Pretpostavljam da oni neće dopustiti Vučiću da ugrozi regionalnu bezbednost. A upravo je to ono od čega se s pravom strahuje ne samo na Kosovu, nego i u BiH.
POBJEDA: Strahuje li se u Crnoj Gori?
SAMARDŽIĆ: U Crnoj Gori nemamo međunacionalni sukob sličan onom na Kosovu i u BiH. U Crnoj Gori imate proces spojenih sudova: jedna se nacija preliva u drugu kada je to oportuno. I obrnuto. U tom smislu su podele u crnogorskom društvu do nedavno bile manje jasne. Izoštrile su ih Vučićeve službe i Crkva. Drugo, Crna Gora je gotovo u punoj meri okupirana. Jedina dilema je hoće li frontovci ući u vladu kojoj je predsednik poverio mandat, a koja je pre svega i u svakom smislu njihova.
Tamara NIKČEVIĆSrpska opozicija ne može oporaviti društvo dok podržava destrukciju u susjedstvu – Kosovu, BiH i Crnoj Gori
U vrijeme kada su pregovori o prekidu opsade Dubrovnika ušli u završnu fazu, postalo je jasno da je ova kampanja predstavljala vojni fijasko za JNA. Takođe se pokazalo da je za političare u Podgorici i Beogradu, ,,Rat za mir“ bio prava noćna mora u odnosima sa javnošću, domaćom i inostranom. Sve veći broj građana Crne Gore je postajao sumnjičav i skeptičan kada su bili u pitanju zvanično akcentirani motivi za ovu kampanju. Sudeći po tome koliko je o ,,Dubrovačkoj operaciji“ pisala štampa u Srbiji, mali broj ljudi u Beogradu se bavio motivima za ovu vojnu intervenciju.
Profesor dr Dragan Veselinov se 1991. godine trudio da agresiju na Dubrovnik predstavi u veoma zanimljivom svjetlu. Pišući u nedjeljniku Vreme od 11. novembra, Veselinov je optužio vojni vrh za neodlučnost, tvrdeći da JNA nema hrabrosti niti da zauzme Dubrovnik, niti da ovu operaciju iskoristi kao adut protiv Miloševića On je nadalje ustvrdio da može doći vrijeme kada će Milošević proklinjati dan napada na Dubrovnik, pošto će ovu akciju mnogi pripisati njemu, a ne njegovim generalima.
Dovodeći u pitanje motive za ovu vojnu kampanju, Veselinov je implicirao visok nivo nejedinstva i nedostatak koordinacije između političkih elita u Podgorici i Beogradu, s jedne strane, i komandnog kadra JNA, s druge. Veselinov jasno pozicionira odgovornost na stranu JNA i formuliše začuđujuću tezu: neslaganje i netrpeljivost između Miloševića i vojnog vrha JNA tokom 1991. godine?!
Iako je moguće vjerovati da Milošević nije bio upućen u sve operativne detalje ove vojne kampanje, mnogo je teže, ako ne i nemoguće, dokazati da su se ,,njegovi generali“ usudili na ovakvu akciju bez Miloševićevog odobrenja. Ovakav komentar Veselinova je imao i dodatni cilj: minimizirati negativni uticaj ,,Dubrovačke operacije“ na srpske političke strukture iz tog perioda.
PRavDaNJE aKCiJE
Dvanaest godina kasnije, postalo je jasno da djelovanje JNA u Dubrovačkoj regiji nije bilo samovoljna akcija grupe neposlušnih generala, već segment šire političke strategije velikosrpskog ekspanzio-
nističkog nacionalizma, koji se pokušao materijalizovati kroz djelatnost crnogorske vladajuće strukture. Dok je trajala agresija na Dubrovnik, i dok je međunarodna javnost žestoko protestovala protiv ove akcije, vojni vrh i crnogorski političari su djelovali kao jedinstven front u pravcu kontrolisanja javne percepcije ovih dešavanja. Uprkos dokazima koji su pokazivali sav besmisao razaranja dubrovačke rivijere, oni su pokušavali opravdati vojnu akciju pred crnogorskim građanima tako što su uporno tvrdili da je ona bila odbrambenog karaktera. Tadašnji ministar odbrane Crne Gore Božidar Babić govorio je o patriotizmu i svetoj dužnosti svakog Crnogorca da brani i odbrani Jugoslaviju. Babić se glasno pitao: ,,Treba li uopšte postavljati pitanje zašto izvan granica Crne Gore? Treba li da ostavimo same pripadnike JNA i sve one koji žele da žive zajedno, na milost ustaškim zvijerima? Zar nije granica na svakom mjestu gdje je i jedan naš vojnik, vojnik JNA, napadnut? Na kraju, na silu se mora odgovoriti silom“. Tokom 1992. godine, Babić je pojasnio vojni angažman u Dubrovačkoj regiji, ocjenjujući da Crna Gora i JNA nijesu ,,na sopstvenoj teritoriji, započele i vodile rat protiv ustaških vlasti i zavedenog hrvatskog naroda u toj regiji, nego su ‘demokratske’ institucije i njihove oružane formacije bile te koje su napale Crnu Goru i dio vojnih snaga na njenim granicama“. Crnogorski zvaničnici su gromoglasno i u svakoj prilici ponavljali da se Crna Gora mora i hoće braniti svim sredstvima. Tokom ceremonije proglašavanja Ustava 20. septembra 1991. godine, na Žabljaku, tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Predsjedništva države koja se još uvijek nazivala SFR Jugoslavija, Branko Kostić je prijetio i upozoravao da će se Crna Gora ,,braniti ne samo u okvirima sopstvenih granica“ i da ,,hrvatski bojovnici nagomilavaju armiju na našim granicama“.
Jedan od crnogorskih lidera
Ne smije se zaboraviti da pomirenje podrazumijeva suočavanje elita sa prošlim greškama, ali i mirenje na individualnom nivou građana iz dvije države. Utvrđivanje političke odgovornosti je, ipak, prvi u nizu poteza. Nakon toga, institucije države treba da obezbijede okvir u kojem će se odvijati pomirenje kao individualni čin. Kurtoazno poklonjenje žrtvama, koje političari obavljaju protokolarno, može samo konzervirati bol i želju za osvetom
Svetozar Marović je tih dana ustvrdio da ,,nije bilo moguće drugačije obezbijediti mir, moguće ga je bilo zaštititi silom, jer je sila na mir napala i krenulo zlo“.
Političari u Podgorici i Beogradu su brinuli i o tome kako će dešavanja oko Dubrovnika uticati na međunarodnu zajednicu i njeno dotadašnje viđenje jugoslovenske krize. Do agresije na Dubrovnik, Srbija je bila jedini vlasnik titule ,,Branitelj Jugoslavije“, dok se Crna Gora, uglavnom, držala po strani. Crna Gora jeste doista učestvovala u inicijalnoj fazi sukoba u Hrvatskoj, ali se tiho protivila regrutovanju svojih građana od strane JNA.
Entuzijazam sa kojim se ka Dubrovniku pokrenula crnogorska politička mašinerija i ratna oprema JNA, dali su povoda za nagađanja o mogućoj ličnoj (političkoj i/ili materijalnoj) koristi koju crnogorski političari namjeravaju izvući iz ovog sukoba. Logično je pretpostaviti da je tada ,,mlado“ i novoustoličeno crnogorsko rukovodstvao osjećalo prijeku potrebu da uspostavi potpunu kontrolu nad polugama vlasti u Crnoj Gori. Tokom 1991. godine i imajući na umu tadašnju političku strukturu u Crnoj Gori i ideološku sliku crnogorskog političkog prostora, najefektniji način da se ovaj cilj ostvari bio je da se jasno i nedvosmisleno pokaže potpuna lojalnost beogradskom mentoru.
Ideja o teritorijalnom proširenju Crne Gore je zaista našla
plodno tlo među tada brojnim zagovornicima velikosrpskog nacionalizma. Nekadašnji lider promiloševićeve Narodne stranke Novak Kilibarda se nadao da će vojna invazija na hrvatsku teritoriju stvoriti uslove za rekompoziciju granica i materijalizovati san o formiranju Srpske republike Dubrovnik. Inače, o takozvanom srpstvu Dubrovnika još se uvijek pišu studije u kojima se ekonomske, političke i kulturne tekovine ove regije pokušavaju predstaviti kao integralni dio korpusa srpskog istorijskog iskustva. Činjenica da je Dubrovnik vjekovima živio kao entitet koji je uživao određeni stepen samostalnosti od pokrovitelja kakvi su bili Vizantija, Venecija i kasnije Austrija, pokušava se iskoristiti u svrhu savremene ideološke i političke aproprijacije. No, ovo je tema za poseban rad.
U kasno ljeto 1991. godine, Kilibarda je bio glasnogovornik ekspanzionističkog nacionalizma, da bi tokom 2003. godine pokušao da se odbrani tvrdeći da je i on, kao i mnogi građani Crne Gore manje obrazovani od njega, bio zbunjen, uplašen i izmanipulisan od strane medija.
Neki od crnogorskih političara su, međutim, ostali ponosni na svoje djelovanje iz 1991. godine. U oktobru 1996. godine, bivši crnogorski predsjednik Momir Bulatović podsjetio je javnost: ,,Dan nakon uspostavljanja prve ekološke države na svijetu, momci u uniformama
Jugoslovenske narodne armije prešli su granicu Republike Crne Gore kako bi legitimno branili Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju... Mi smo partija koja je stajala i iza jednog i iza drugog“.
NaMJERE SRPSKE EliTE
Nedavno je i general Momčilo Perišić ustvrdio da je Stjepan Mesić granatirao Dubrovnik, izazvao sukob u Mostaru, kao i u ostalim mjestima u dolini Neretve. Sudeći po izjavama penzionisanog generala, Stjepan Mesić je sve ovo radio smišljeno, kako bi kasnije optužio Srbe za sva dešavanja na terenu. U jesen 1991. zvanični Beograd je zaista trebao Crnu Goru. Političari u Beogradu su se nadali da će crnogorsko ratovanje za srpske vojne ciljeve imati pozitivan efekat na međunarodno javno mnjenje i kreatore međunarodne politike prema Balkanu. Namjere političke elite u Srbiji su bile dvoslojne. Prvo: pokazati da rat u Hrvatskoj i angažman JNA (koja je tada bila sasvim kontrolisana od strane Beograda) na širem jugoslovenskom prostoru, nijesu vođeni sebičnim interesima Srbije, nego da je cilj zaštita svih građana Jugoslavije i spašavanje savezne države. Nakon što su negativne posljedice ,,Rata za mir“ postale očigledne, političko rukovodstvo u Beogradu se hitro prestrojilo i distanciralo od čitave vojne akcije. Po njima, ,,Dubrovačka operacija“ nije imala ništa sa Srbijom, već je to bila isključivo crnogorska nakana. Uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno, mnogi političari i javni radnici u Srbiji još tvrde da je agresija na Dubrovnik smišljena i izvedena od strane Podgorice.
Drugo: postojala je nada da će crnogorsko ratovanje po Konavlima, na kratko, odvući međunarodnu pažnju sa ruševina Vukovara i obezbijediti neophodno vrijeme propagandnoj mašineriji u Beogradu da redizajnira poruku međunarodnoj javnosti. Poruka je trebalo da bude sljedeća: Srbija i Crna Gora se zajedno bore protiv retrogradnih političkih snaga u regionu. Ovdje je važno napomenuti da su u početnim fazama raspadanja bivše Jugoslavije, određeni međunarodni faktori sa simpatijama gledali na srpske vojne ciljeve.
Tadašnja strategija, koja se i danas može prepoznati u nekim od analiza ratova u nekadašnjoj SFRJ, bila je da se umanji važnost ,,Dubrovačke operacije“;
da se koriguje analiza prirode ovog dešavanja i da se ospore izvještaji o civilnim žrtvama i masovnom uništenju objekata. Tokom ranih devedesetih prošlog vijeka, napori u ovom pravcu su varirali od potpunog negiranja učešća JNA na terenu, do nacionalistički intoniranih opravdanja za agresiju. Pukovnik JNA Milan Gvero, koji je bio odgovoran za grotesknu medija turneju ,,oslobođenog“ Vukovara, odgovorno je tvrdio da na Dubrovnik nije palo ni jedno zrnce prašine. Filmski reditelj Zdravko Velimirović je zagovarao tezu da je dim iz Starog grada bio rezultat rada lokalnih pirotehničara, a ne granata koje su padale po Stradunu. Na drugoj strani spektra, poznati srpski istoričar i ugledni član SANU Radovan Samardžić, pokazivao je tih godina malo simpatija za stradanja Dubrovčana: ,,Situacija za Dubrovnik nije opasna. To je prostituisani grad hotelijera, gdje dolaze američke babe, britanski pederi, glupi Francuzi i njemačke daktilografkinje. Jugoistočna Evropa je ionako napola kolonija njemačkih daktilografkinja“. Savremene procjene i opravdanja za ,,Dubrovačku operaciju“ se nešto razlikuju od onih ponuđenih tokom 1991. i 1992. godine. Tokom posljednjih nekoliko godina, i uprkos mnoštvu neriješenih problema, čini se da su se politički odnosi između Crne Gore i Hrvatske popravili. Pitanje vlasništva nad Prevlakom, koje je 1991. godine predstavljeno kao osnovni razlog za konflikt, sada se doima kao riješeno, pošto hrvatske vlasti planiraju da na toj loka-
Iako napad na Dubrovačku regiju iz 1991. godine nije prvi put da crnogorska vojska pustoši Konavle, ,,Rat za mir“ predstavlja jednu od najsramnijih epizoda u savremenoj crnogorskoj istoriji
ciji izgrade turističke objekte. Crnogorska politička i vojna elita pokazuju snažnu tendenciju da ove odnose vide kao normalizovane. Time se implicira da su raniji sukobi okončani, a svi problemi riješeni.
Crnogorske vlasti tvrde da je aktuelizovanje pitanja agresije na Dubrovnik nepotrebno i štetno, pošto bi to moglo imati negativne posljedice za tekući proces pomirenja. Stiče se utisak da je hrvatska politička elita spremna da prihvati ovakav aranžman, pogotovu ako se uzme u obzir činjenica da teritorija nije izgubljena i da, danas, hrvatske vlasti zauzimaju visoku moralnu poziciju u odnosu na vlasti u Podgorici.
Ipak, smatram da postoji nebrojeno mnogo razloga za otvaranje ove teme. Prije svega, važno je razgovarati o ,,Dubrovačkoj operaciji“ u kontekstu neophodnosti započinjanja procesa istinskog pomirenja.
Ne smije se zaboraviti da pomirenje podrazumijeva suočavanje elita sa prošlim greškama, ali i mirenje na individualnom nivou građana iz dvije države.
Utvrđivanje političke odgovornosti je, ipak, prvi u nizu poteza. Nakon toga, institucije države treba da obezbijede okvir u kojem će se odvijati pomirenje kao individualni čin. Kurtoazno poklonjenje žrtvama, koje političari obavljaju protokolarno, može samo konzervirati bol i želju za osvetom. Istorija nas uči da se političke elite lako i često mire iz sebičnih razloga, pa stoga ne treba zdravo za gotovo prihvatiti ljeporečivu retoriku žaljenja koja dolazi sa Nemanjine obale, i oprosta koji kao eho političkog spasa odzvanja iz Banskih dvora.
Važno je naglasiti da pod pojmom pomirenje podrazumijevam dva procesa, koji se moraju odvijati paralelno. Jedan proces treba da se bazira na spremnosti institucija crno
gorske države da zvanično priznaju učešće u ratu i da, nakon toga, stanovnicima Dubrovačke regije ponude pravne mehanizme unutar Crne Gore, kroz koje je moguće riješiti pitanje ratnih reparacija.
PODIJELJENOST
Ovakvi pravni mehanizmi moraju biti dizajnirani tako da individualizuju krivicu, pošto veliki broj Konavljana po imenu zna ko je pljačkao i palio njihove kuće. Dakle, ne bi se smjelo dopustiti da se pitanje ratne štete svede na politički profitabilno razrezivanje nameta na sve građane Crne Gore. Drugi, ne manje važan, proces je neodvojivo vezan za naprijed pomenutu personalizaciju odgovornosti, i može se definisati kao pomirenje unutar Crne Gore.
Od vremena eskalacije jugoslovenske krize, Crna Gora je bila duboko podijeljena sredina. Tokom ranih 1990-ih, linije razdvajanja u Crnoj Gori nijesu bile samo partijske i ideološke, već su se povlačile i po pitanju opravdanosti agresije na Dubrovnik.
Brojčano mala, ali jasno definisana i glasna manjina koja je
bila okupljena oko Građanskog foruma, te nedjeljnika Monitor i Liberal, se oštro protivila ulasku Crne Gore u ovu ratnu avanturu. Tretman ovih crnogorskih refusnika od strane tadašnje strukture vlasti u Crnoj Gori bio je izuzetno opresivan. Oni su bili tretirani ne samo kao izdajnici i neprijatelji države, nego i kao nacionalni izdajnici - kukavice koje ne zaslužuju da se zovu Crnogorcima. Čini se da sve ove godine otrežnjenja od nacionalističkog pijanstva iz perioda ,,Rata za mir“, nijesu izbrisale krivicu za izdaju koja je nepravedno nametnuta jednom broju crnogorskih građana. Iskreno suočavanje sa demonima prošlosti i jasna delineacija političke i vojne odgovornosti za ,,Dubrovačku operaciju“ bi, stoga, trebale da budu prvi i pravi koraci ka javnoj rehabilitaciji onih koji su se u Crnoj Gori 1991. godine borili protiv rata i besmislenog napada na naše susjede. Iako se ovdje zaista radi o dugotrajnom i teškom procesu, može se zaključiti da crnogorska vlast još uvijek nije pokazala istinsku spremnost da se suoči sa sopstvenim likom iz 1991. godine.
A srpska politička elita još uvijek vidi dubrovačku avanturu JNA kao crnogorsko zamešateljstvo. Crnogorska politička elita pribjegava generalizacijama, kako bi izbjegla da odgovori na važna pitanja o individualnoj političkoj i vojnoj odgovornosti. Obje grupe se nadaju da će skoro okončanje sudskih procesa starješinama JNA u Hagu zadovoljiti promjenljive međunarodne apetite za pravdom i da će time pitanje individualne političke odgovornosti u Crnoj Gori pasti u zaborav. Nesporna je činjenica da su se u jesen 1991. godine crnogorski građani u velikom broju odazvali ratnom pokliču svojih političkih i vojnih lidera. Takođe se treba pridati važnost staroj tezi koju od zaborava spašava Zagorka Pešić-Golubović, o tome da masa može biti manipulisana ako je podložna manipulaciji ili spremna da bude manipulisana. Ja bih, ipak, želio napomenuti da se ,,Dubrovačka operacija“ i sukobi na prostorima nekadašnje Jugoslavije mogu analizirati i iz drugačijeg ugla. Umjesto rasprave o kolektivnoj odgovornosti, koja implicira postojanje agresivnosti kao karakterne crte i koja, u ekstremnoj varijanti može biti samo jedan korak od tvrdnje da postoje genocidni narodi, treba se, uvjeren sam, analizirati priroda ekspanzionističkog nacionalizma među Južnim Slovenima, i unutrašnja dinamika (politička, ekonomska, ideološka) procesa u kojem se postaje agresivan. Napori vladajuće elite u Crnoj Gori da jednako rasporede odgovornost za ,,Dubrovačku operaciju“ na sve građane Crne Gore, sobom nosi snažan pečat hipokrizije i paničnu potrebu zaštite ličnog interesa i lične slobode. Takva retorika je namjerena ka depersonalizaciji krivice. Manjak reakcija crnogorske javnosti na ove bahatosti vlasti, ostavlja pogrešan utisak da stanovnici Crne Gore zaista jesu ophrvani osjećanjem ,,kolektivne krivice“.
Ovaj utisak nije samo pogrešan, nego je nametnut odozgo, i skoro da i nema dodirnih tačaka sa time kako se građani Crne Gore zaista osjećaju povodom agresije na Dubrovnik ili povodom iniciranja procesa pomirenja sa hrvatskim komšijama. Na ovom mjestu vrijedi podsjetiti da je savremena crnogorska politička elita koja zagovara ovakvu depersonalizaciju krivice, ista ona elita koja je 1991. godine pozivala na rat i oslobađanje Dubrovnika od ustaša. Stoga je i razumljiv njihov sadašnji napor da se oblate svi kako bi se spasila nekolicina, ali se tome mora javno i argumentovano suprotstaviti.
Nedavna serija izraza žaljenja i izvinjenja crnogorskih političara za ,,Dubrovačku operaciju“ i ostala zla nanešena susjedima, može biti motivisana savremenim političkim trenutkom i promijenjenim odnosom međunarodne zajednice prema situaciji na Balkanu. Naravno, ovakvi gestovi zaslužuju pažnju, ali bude i sumnju u iskrenost govornika, odnosno, rađaju nova pitanja o trenutnim političkim interesima kao motivu za akciju.
ŽALJENJE ĐukANOvIćA Hrvatima je prvi izrazio žaljenje crnogorski premijer, pa potom i predsjednik Milo Đukanović
To je učinio na mjestu koje njegov gest neminovno obavija velom cinizma: u Cavtatu, u junu 2000. godine. Reakcije na njegove izraze žaljenja su bile različite. Bivši lider SDP-a Žarko Rakčević je ovaj gest protumačio kao pozitivan i mudar potez, ali je podsjetio Đukanovića da duguje ne manje izvinjenje onim građanima Crne Gore koji su stradali zbog protivljenja tadašnjem ,,Ratu za mir“.
Vođe srpskih političkih partija su reagovale različito. Savjetnik Vuka Draškovića je okarakterisao izjavu Đukanovića kao korak političara koji želi da ,,prošlost pošalje u istoriju i da kreira novu budućnost za dvije države“. Ispraznost ove izjave je bolno očigledna na nivou smisla, sintakse i kompozicije rečenice, pa stoga ne zaslužuje nikakav dalji komentar.
Vojislav Koštunica je ustvrdio da je Đukanović oprao ruke od svojeg učešća u ratu i sebe pokušao predstaviti kao potpuno promijenjenu osobu i kao pravog zapadnjaka. On je, nadalje, podsjetio javnost da je tokom ranih 1990-ih godina Đukanović kreirao crnogorsku i jugoslovensku politiku, te da se sada pretvara kako je to činio neko sasvim drugi.
Tri godine kasnije, još jedan crnogorski jastreb iz vremena ,,Rata za mir“ je prošao kroz političku katarzu sličnu onoj koju je 2000. godine doživio
Đukanović. Trenutni predsjednik novoformirane države Srbija i Crna Gora Svetozar Marović se izvinio Hrvatima i Bosancima za sva zla koje su protiv njih počinili građani novoformirane države. Marović se, potom, izvinio svim građanima Crne Gore, koje su on i njegove kolege, Đukanović i Bulatović, progonili prije dvanaest godina. Ipak, nije trulo samo ,,u državi Danskoj“. Dio odgovornosti može i treba da bude stavljen i na dušu međunarodne zajednice.
Beskonačno dug i zamoran sudski proces u Hagu onima koji se smatraju vojno odgovornim za agresiju na Dubrovnik, ne pomaže definisanju parametara procesa pomirenja kod nas. Što duže bude trajalo suđenje odabranim krivcima, to će se crnogorska politička elita duže ponašati kao zaštićeni svjedok, iako je njena odgovornost za napad na Dubrovnik relativno lako dokaziva. Ovo odugovlačenje može biti znak pragmatične politike Brisela.
Naime, crnogorska politička elita ima ulogu stalnog svjedoka međunarodne zajednice u procesu ,,dokazivanja“ da jugoslovenska klaonica iz ranih 1990-ih godina nije bila nacionalistički rat za ideologije i teritorije, već pakleni plan isključivo jednog političkog megalomanijaka.
Iako napad na Dubrovačku regiju iz 1991. godine nije prvi put da crnogorska vojska pustoši Konavle, ,,Rat za mir“ predstavlja jednu od najsramnijih epizoda u savremenoj crnogorskoj istoriji. Sa vremenske distance od dvanaest godina, i nakon promišljanja ideološke motivacije, vojne i političke dinamike, kao i očiglednih katastrofalnih posljedica agresije na Dubrovnik, može se zaključiti da su istinski ciljevi ovog vojnog angažmana bili dvojaki. Prvo: da se uništi što više infrastrukture na hrvatskoj obali i da se opljačkaju njeni gradovi i sela. Drugo: da se građani Crne Gore impliciraju u prljavoj vojnoj kampanji teritorijalne ekspanzije, koja je bila dizajnirana od strane velikosrpskih nacionalista u Beogradu i njihovih političkih marioneta i oportunista u Podgorici. Svaki nacionalizam žudi da prospe krv ,,drugih“, kako bi mostovi koji vežu zajednice bili zauvijek porušeni. Bilo je takođe potrebno da se prolije crnogorska krv, kao konačni dokaz dugovječnog i neraskidivog srpsko-crnogorskog jedinstva. Nekoliko stotina crnogorskih i hrvatskih građana su platili najvišu cijenu za ovu političku i vojnu avanturu. Naša politička elita je zaboravila grobove crnogorskih ,,oslobodilaca“ Dubrovnika, iako su oni bili žrtve mržnje, nacionalističke ideologije i nezajažljivih političkih apetita, a ne kreatori klime straha od komšija na zapadnoj strani Debelog brijega.
Hrvatima je prvi
izrazio žaljenje crnogorski premijer, pa potom i predsjednik Milo Đukanović
(Studija dr Pavlovića je objavljena 2005. godine u časopisu ,,Space of Identity“, univerziteta Jork) (krAJ)
Nijesmo se borili za nagradu, već kako bismo dokazali psihološku istrajnost i izdržljivost. Nakon što je Gordana ustala, Filip je bio siguran da ja neću odustati ni do Nove godine, ako bude trebalo, tako da smo se dogovorili da takmičenje završimo zajedno – ispričala je pobjednica
Organizator Radonja Blagojević kaže da već ima interesovanja za takmičenje sljedeće godine i da će izležavanje imati međunarodni karakter. – Takmičenje ćemo organizovati u ljetnjim mjesecima. Neće biti bitnih izmjena u pravilima, možda nekih noviteta, ali pravila će uglavnom ostati ista. Do sada imamo pozive iz Hrvatske i Slovenije, čak i iz Japana, jer se priča o našem takmičenju proširila svijetom – kazao je Radonjić.
BUDVA – Sjutra će se u Budvi, na velikoj bini ispred Starog grada održati manifestacija ,,Dan širuna“, 56. put, na kojoj će se podijeliti 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 600 litara piva.
Kako najavljuju iz TO Budve, program će početi u 16 sati nastupima predškolskih i školskih ustanova i gimnastičkog kluba ,,Budva“, a u 17 sati će mještane i njihove goste koračnicama i marševima pozdraviti Gradska muzika Budve uz ,,Feštađune“.
PLUŽINE – Nakon 50 dana završeno je takmičenje u ležanju koje se organizuje u etno selu ,,Montenegro“ u naselju Donja Brezna. Iako su ustali u isto vrijeme Mojkovčanin Filip Knežević je pobjedu i nagradu od 1.000 eura prepustio Nikšićanki Lidiji Marković.
Kako za Pobjedu navodi organizator takmičenja Radonja Blagojević učesnici su odustali nakon 1.200 sati ležanja. – Njih dvoje su ispratili 19 takmičara koji su dolazili iz Crne Gore, Srbije, Rusije i Ukrajine.
DANILOVGRAD – Pod sloganom ,,Dobro obrazovanje može promijeniti bilo koga. Dobar učitelj može promijeniti sve“ juče je u Danilovgradu obilježen 5. oktobar, Međunarodni dan učitelja. Učenici, prosvjetari i predstavnici Fondacije ,,Učitelj“ položili su vijenac na spomenik koji simbolizuje sve ono što jedna izuzetno plemenita profesija, kao što je učiteljska, nosi u sebi. Profesorica Lidija Ivanović kazala je da je Dan učitelja prilika da se pokaže, prepozna i uvaži obrazovni rad učitelja i nastavnika kao jedan od najvažnijih zadataka za sveukupni razvoj čitavog društva. – Prosvjetarski posao koji je uvijek uživao posebno poštovanje ostavlja trag kod svih generacija koje dugo pamte svoje
Pola sata nakon što je trećeplasirana učesnica Gordana Filipović ustala, Filip i Lidija su se dogovorili da ustanu zajedno. Takmičenje se završilo malo poslije ponoći, tako da su ušli u 50. dan ležanja – kazao je Blagojević.
DOKAZIVANJE
Dosadašnji rekord držala je Dubravka Aleksić iz Podgorice koja je 2021.godine ležala 117 sati. Ove godine izdržala je 25 dana.
Pobjednica Lidija Marković (23) inače po profesiji kozmetičarka kazala je za Pobjedu da je u ovom takmičenju pokaza-
la svoju psihološku izdržljivost. – Izazov je bio veoma težak, ali i zanimljiv. Više puta smo to rekli, nama nije bila bitna nagrada, nego istrajnost i spremnost da se borimo do kraja. Posljednjih dana je bilo malo više nervoze, jer nijesmo znali koliko će sve da traje. Nakon što je Gordana ustala, Filip je bio siguran da ja neću odustati ni do nove godine ako bude trebalo, tako da smo se dogovorili da takmičenje završimo zajedno. On mi je prepustio nagradu i medijsku pažnju, ali za mene smo sve troje pobjednici – navodi Marković. Takmičenje u izležavanju odr-
žano je 12. put. Pauza je napravljena 2020. godine zbog korone. Pravila takmičenja tokom godina su mijenjana. Na početku su užesnici ležali napolju, ispod drveta, ali su zbog kiše i zahlađenja morali da se premjeste unutra. Do 2021. godine nije bilo dozvoljeno ustajanje, čak ni do toaleta. Od 2021. godine takmičari na svakih osam sati mogu da naprave pauzu od po 15 minuta, kako bi otišli do toaleta. Mogu da čitaju, koriste mobilni telefon i laptop. Dodaje da je bilo zabavno, ali to iskustvo ne bi ponovila. – Da sam znala da će ovoliko trajati, mislim da se ne bih prijavila. Kada sam odlazila od kuće očekivala sam da neću ostati duže od sedam dana – navodi Marković. Upornu Nikšićanku od nauma da pobijedi nijesu odvratili roditelji – na početku takmičenja su joj ponudili 1.000 eura
da odustane a potom kupili i automobil.
REAKCIJE
Kaže da je pristup društvenim mrežama imao dvojak uticaj. – Imali smo priliku da vidimo različite komentare na naše učešće u takmičenju. Bilo je onih koji su svašta govorili o nama i njih ne želim da komentarišem jer me nijesu doticali, a ostalima hvala na podršci i čestitkama –poručila je pobjednica. U ranijem razgovoru za Pobjedu, u svoju istrajnost bio je uvjeren i student iz Mojkovca Filip Knežević (23).
– Kada sam se prijavio nijesam očekivao da će ovoliko dugo trajati i upustio sam se u ovo kako bih ispitao svoje granice izdržljivosti. Ođe imamo sve što nam treba, društvo je dobro i vrijeme brzo prolazi. Ono što meni najteže pada jeste razdvojenost od porodice – kazao je on tada. I. RADONJIĆ
učitelje, nastavnike i profesore. Mi svoju profesiju obavljamo sa uvjerenjem i strašću, ne samo da bismo prenijeli svoje znanje učenicima, već i da bi mi i dalje učili i stvarali, jer samo pravi učitelji uče i od svojih učenika. Podučavanje je sinonim za sreću koju gradimo u učionici i kroz brojne aktivnosti, jer živimo sa pozivom da služimo mladima koji traže i krče puteve u ljepšu budućnost. Zato biti učitelj znači biti posvećen znanju, istini, moralu, dobroti, pravdi i humanizmu. Pravi učitelj uvijek pomaže i osmijehom i iskrenom voljom, prenoseći lijepe primjere svojih pravila rada, reda i discipline. Nastavnik im pomaže da izgrade pozitivnu sliku o sebi kako
bi podstakli zdravo samopoštovanje i želju za učenjem. Pravi učitelj je onaj koji živi,
radi i pamti za druge – rekla je Ivanović. Dodala je da učitelj uvijek vje-
ruje u budućnost boreći se za sadašnjost kroz vaspitanje mladih. Član Upravnog odbora Fon-
Feštu od ribe, vina i piva otvoriće Tihomir Fabris, predsjednik KSR ,,Širun“, nakon čega će uslijediti koncert Ženske vokalne grupe ,,Harmonija“ i dječija pozorišna predstava ,,The Enormous Turnip Strikes Back“ (Ogromna repa uzvraća udarac) Adriatic koledža na engleskom jeziku. Prvi put će se budvanskoj publici predstaviti hor nastavnica Druge osnovne škole ,,Magdijas“, a u nastavku programa će nastupiti talentovana djeca budvanske Škole za osnovno muzičko obrazovanje i klapa ,,Jedinstvo“ iz Bara. Sportske igre (vuča konopa i skidanje pršuta sa grede), planirane su oko 19. 30.Nakon 20 sati koncerte će održati crnogorska pop pjevačica Monika Knezović i Gradski hor ,,Nikola Đurković“ iz Kotora. – Zvijezde večeri, čiji nastup je planiran oko 21.30 je vokalni sastav ,,Cambi“ iz Splita.Ovo je manifestacija kojoj se Budvani i njihovi prijatelji vjerovatno najviše raduju i sa nestrpljenjem iščekuju. Vrijeme je da se i ove godine, u duhu Mediterana, uz dječije glasove i muziku sa našeg podneblja, uz ukusnu ribu i vino pozdravimo sa još jednim lijepim ljetom koje odlazi i najavimo još ljepšu jesen i zimu na more –poručuju iz TO Budve. I. R.
dacije Božidar Brajović je uručio povelju OŠ ,,Vuko Jovović“ iz grada na Zeti, redakciji lista Prosvjetni rad i uglednim prosvjetarima i zaslužnicima Radmili Bogdanović iz Kotora i Radovanu Damjanoviću iz Nikšića. Događaj su uveličali i učenici Lazar Saveljić i Lara Bečanović sa pjesmama ,,Kari Šabanovi“ i ,,Pismo učiteljici“. Predsjednik Fondacije, novinar i publicista Dragan Mitov Đurović, evocirao je uspomene, kako je naglasio, na vjekovne dobrotvore koji su širili najčasniju i najzahvalniju misiju u narodu.
– Danilovgrad se ponosi činjenicom da ova sredina baštini i čuva slobodarske tradicije te da je odvajkada bila kolijevka školstva – rekao je Đurović i dodao da je 1870. godine od Danilovgrada do Spuža bilo 17 biblioteka. B. KADIĆ
Za narednu godinu interesovanje iz Japana, Hrvatske, Slovenije
PODGORICA - Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost danas će, u 11.30 sati, biti svečano otvoren kutak „Vaclav Havel“ u kojem će se naći legat prvog čehoslovačkog demokratskog predsjednika, slavnoga književnika, disidenta i civilnoga aktiviste za ljudska prava i slobode.
Kako su saopštili sa FCJK, legat u vidu knjiga, fotografija, foto-albuma i dokumenata iz bogatog života Vaclava Havela te multimedijalne opreme, vrijedna je donacija Ambasade Republike Češke u Crnoj Gori i plod bogate saradnje koju je s FCJK ostvarila ambasadorka Janina Hrebičkova.
- Biće to tek drugi grad u svijetu poslije Praga u kojemu će Vaclav Havel imati ovakvu vrstu legata. Ovaj značajan projekat pomogla je i Biblioteka „Vaclav Havel“ iz Praga koja je FCJK ustupila svoja izdanja, kao i lični Havelov fotograf Tomki Njemec, koji je donirao vrijedne fotografije – saopštili su sa FCJK.
Legat „Vaclav Havel“ svečano će, zajedno s dekanom doc. dr Aleksandrom Radomanom i Janinom Hrebičkovom, otvoriti aktuelni vanjskopolitički savjetnik predsjednika Češke Republike ambasador
PODGORICA - Slavni norveški književnik, dramaturg i esejista Jun
Fose dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 2023. godinu. To je saopšteno juče na tradicionalnoj konferenciji za novinare u Švedskoj akademiji.
Fose je vozio pored fjordova sjeverno od Bergena, grada u kom živi, u trenutku kad su ga zvali iz Komiteta da mu saopšte da je dobio najveće godišnje priznanje za književnost u svijetu i nije vjerovao šta se dogodilo. On će nagradu primiti, kako je saopštio žiri, „za svoje inovativne drame i prozu koja daje glas neizrecivom“.
Anders Olsen, predsjedavajući Komiteta za Nobelovu nagradu, predstavio je kolege, a zatim i laureata, rođenog 1959. godine u Haugesandu, jednog od najprepoznatljivijih scenarista, pripovjedača i pjesnika koji piše na norveškom ninorsku, izuzetnog modernistu. Proslavio se komadom „Neko će doći“ koji je premijerom u Parizu 1999. godine donio ovom autoru svjetsku slavu.
D. E.Mihael Žantovski, nekadašnji prijatelj i savjetnik Vaclava Havela, doskorašnji direktor Biblioteke „Vaclav Havel“ i bivši ambasador Čehoslovačke/Češke Republike u SAD, Izraelu i Velikoj Britaniji. Nakon otvaranja će biti održana kratka pres konferencija kojoj će prisustvovati ambasador Žantovski, Hrebičkova i Radoman. Žantovski će prije otvaranja legata „Vaclav Havel“ održati i gostujuće predavanje na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Tema predavanja, koje će biti održano u svečanoj sali FCJK u 10 sati, biće „Vaclav Havel – umjetnik, disident i predśednik Republike Češke; njegov doprinos ulasku Češke Republike u Evropsku uniju“.
Teatar „Korifej“ iz Kolašina uspješno se predstavio u Zagrebu
KOLAŠIN - Publika u MM centru, Studentskog centra u Zagrebu, nije štedjela aplauze nakon završetka predstave „Žena koja je skuvala svog muža“. Jelena Đukić, Marija Đurić i Đorđije Tatić su zadovoljstvo zbog uspješno odigrane predstave podijelili sa publikom i još jednom potvrdili kontinuitet prihvaćenosti ovog potpisa u produkciji Korifej teatra.
Možda je još jednom potvrđeno – kada pozovu „zemljaci“, onda se igra sa onom dodatnom dozom zavičajne strasti. „Korifej“ je sa svojom predstavom bio dio kulturne manifestacije „Crnogorsko veče u Zagrebu“ koju je organizovalo „Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb“. Tekst Debi Izita, u prevodu Đorđa Krivokapića, režirao je glumački kolektiv koji igra u predstavi. Marija Đurić u ulozi Hilari, Đorđije Tatić u ulozi Keneta koji od skoro ima alternaciju od Anđelije Ron-
- Zajedno sa svojim velikim prethodnikom u književnosti u Ninorsku Tarjeijem Vesaom, Fose kombinuje snažne lokalne veze, i jezičke i geografske, sa modernističkim umjetničkim tehnikama. U svoj „Vahlvervandschaften“ (izbor po srdnosti, aluzija na
Geteov roman, prim. aut.) uključuje imena kao što su Semjuel Beket, Tomas Bernhard i Georg Trakl. Dok Fose dijeli negativna gledišta svojih prethodnika, ne može se reći da njegova posebna gnostička vizija rezultira nihilističkim prezirom prema svijetu. Zaista, postoji velika toplina i humor u njegovom radu, i naivna ranjivost prema njegovim oštrim slikama ljudskog iskustva – rekao je Olsen na konferenciji za novinare. Njegovi drame i romani prevedeni su na više od četrde-
set svjetskih jezika. Drame su igrane u preko 700 pozorišta širom svijeta. Fose je jedan od najvažnijih savremenih svjetskih dramskih pisaca. Objavio je dvanaest romana, dvadeset šest drama, dvije knjige priča, sedam knjiga pjesama i dvije knjige eseja. Najvažniji romani su mu „Melanholija I“, „Melanholija II“, „Jutro i veče“, „To je Ales“ i „Budnost“, a među dramama su najhvaljenije „Majka i dijete“, „Sin“, „Čovjek s gitarom“, „Posjetioci“, „Djevojka na sofi“, „Ja sam vjetar“ i druge.
Osvojio je brojne nagrade širom svijeta, a sa posljednjom knjigom „A New Name: Septology VI-VII“ bio je u najužem izboru za međunarodnu nagradu „Booker Prize“. Iako su i ove godine bili favoriti, Margaret Atvud, Haruki Murakami i Salman Ruždi su ponovo razočarali kladioničare. Nobelova nagrada za književnost koja se dodjeljuje od 1901. godine, podrazumijeva zlatnu medalju i novčanu naknadu od 10 miliona švedskih kruna, što je nešto više od milion dolara. D. E.
Dramski pisac i direktor Gradskog pozorišta dobio zvanje počasnog profesora na Univerzitetu Evropa Prima
dović i Jelena Đukić u ulozi Laure. Dio ekipe kolašinskog „Korifeja“ bio je i Zoran Rakočević, pozorišni reditelj i osnivač Internacionalnog festivala alternativnog teatra koji se svakog ljeta održava u Kolašinu. Pored uspješno odigrane predstave, ostvareni su i brojni kontakti o budućoj saradnji. - Trodnevni boravak u Zagrebu smo iskoristili da promovišemo sve ono što „Korifej“ želi da poruči svojom produkcijom. Nijesmo nepoznato ime i ono što radimo kao i refleksi festivala kojeg organizujemo, nailaze na razumijevanje i podršku. Pored toga bili smo kvalitetno ugošćeni od naših domaćina iz „Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb“. Za dobru organizaciju su se potrudili Bojan Radulović, Nenad Bogdanović, Danilo Ivezić, Duško Mijušković, Milanka Bulatović, mlade i stare snage crnogorske manjine u Hrvatskoj - kazao je Zoran Rakočević. Dr.
PODGORICA – Dramski pisac i scenarista, redovni profesor i direktor Gradskog pozorišta iz Podgorice, Stevan Koprivica dobitnik je visokog priznanja i titule Profesor Honoris Causa (počasni profesor), na prestižnom Univerzitetu Evropa Prima u Sjevernoj Makedoniji. Priznanje Koprivici dodijeljeno je na svečanoj ceremoniji u Skoplju.
Koprivici je priznanje uručio dramski pisac i predsjednik Univerziteta Jordan Plavneš, koji se osvrnuo se na Koprivicino stvaralaštvo.
- Koprivica je diplomirao dramaturgiju i scenario u klasi profesora Ratka Đurovića, za čija sam scenarija čuo širom svijeta, a njegov učenik ga je slijedio napisavši neke od najboljih filmova, serija i predstava na našim prostorima. Dobitnik je i dvije Sterijine nagrade. Nastavio je i da svoje znanje i iskustvo prenosi studentima, što je divno. Proglašavam Vas, pred slikom Sokrata jugoslovenskog scenarija Ratka Đurovića, počasnim profesorom Univerziteta Evropa Prima –kazao je Plevneš. Teatarska poetika koju je slijedio i kao pisac i kao profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a potom i na Fakultetu dramskih umjetnosti na
D.Zahvalio se i rediteljima koji su, kako je dodao, imali volje, načina i autorskih poriva da postave njegove komade: Milanu Karadžiću, Egonu Savinu, Branislavu Mićunoviću, Jugu Radivojeviću, Srboljubu Božinoviću, Dejanu Projkovskom
Cetinju, kako je Koprivica rekao, zasnivala se na vrijednostima i načinima promišljana proisteklih iz obrazovnih postamenata usvojenih od njegovih profesora Jovana Hristića, Vladimira Stamenkovića, Ljubiše Đokića, Slobodana Selenića, te mentora Ratka Đurovića.
- Dramaturgija dobro ispričane priče, koloritnih karaktera, struktura i parametri aristotelovskog pozorišta bili su
i ostali koordinacioni sistem u mojih četrdesetak napisanih komada i mojih predavanja iz oblasti tehnike drame. U današnjem vremenu ovo može zvučati i pomalo anahrono, međutim, od sebe se ne može odustajati, a i broj igranja i nagrade koje su neki moji komadi dobili govore da sam, vjerovatno, ponekad pronašao relevantne kodove koji potvrđuju ovakvu poetiku u ovom vremenu – rekao je on.
- Moj kredo bio je, a u predstavama svih ovih reditelja je i poštovan, teatar ne smije da bude dosadan i ne smije publiku ostaviti ravnodušnom. Trudio sam se da u komedijama, a one su nekada bile dominantne u mom stvaralaštvu, slijedim definiciju Anrija Bergsona da je komedija nalik prolasku obalom poslije udara morskog talasa, kada budete osvježeni i ozareni udahom raspršene morske pjene, ali vam poslije ostaje gorak ukus soli u ustima. U drugim komadima, melodramama i dramama, dominira gorki ukus soli – kazao je Koprivica.
Među dobitnicima ovog priznanja su: Džon Malkovič, Jirži Mencl, Abdulah Sidran,
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja imaju veliki broj intervencija koje se odnose na gašenje nelegalnih deponija guma, auto-djelova i drugog otpada
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada tokom ljetnje požarne sezone su imali, ali i ovih dana imaju veliki broj intervencija koje se odnose na gašenje nelegalnih deponija guma, auto-djelova i drugog komunalnog otpada širom grada.
Ovaj problem, ističu iz Službe zaštite i spašavanja, najizraženiji je na Ćemovskom polju, iza Stočne pijace i uz ogradu plantaža vinove loze kompanije ,,Plantaže – 13. jul“, gdje njihove ekipe gotovo svakodnevno gase zapaljeni komunalni otpad.
SARADNJA
- Divlju deponiju iza Stočne pijace, uz ogradu vinograda, u dužini od oko 300 metara, gasimo bukvano svakog dana. U 90 odsto slučajeva izlazimo na teren samoinicijativno, jer pomoću kamera koje pokrivaju cijelu Podgoricu detektujemo i te požare – kazao je za Pobjedu inspektor u Službi zaštite i spašavanja Đon Ljuljđurović, uz napomenu da im je i iz Vatrogasnog doma na Starom aerodromu lako primijetiti gust crni dim kada neko zapali ovu deponiju na kojoj se uglavnom odlažu stare gume i auto-djelovi. Ljuljđurović sa kolegom po nekoliko puta tokom dana obilazi ovu lokaciju, kako bi uhvatili one koji tu odlažu otpad. - Nekoliko puta smo hvatali počinioce koji tu pale smeće i prijavljivali ih Komunalnoj policiji. U posljednje vrijeme komunalni policajci redovno izađu na teren na naš poziv, sačine zapisnike i prekršajne naloge počiniocima. U vezi sa ovim problemom konstantno obavještavamo i Čistoću. Međutim, s obzirom na to da je u pitanju javna površina, procedura je takva da komunalna inspekcija mora sačiniti izvještaj, poslati nalog Glavnom gradu koji treba da uplati sredstva Čistoći da bi se uklonila deponija. Ali i kada to očiste, za dva dana je opet ista stvar – poruču-
Država mora sistemski da rješava ovaj problem. Mi radimo koliko možemo, koga uhvatimo da pali - prijavljujemo, i to smo radili cijelog ljeta... Potrebno je da se sve službe udruže, da se sistemski pristupi rješavanju ovog problema i da se rigoroznije sankcionišu privredna društva i građani koji odlažu otpad na ovaj način. Da ima volje, za tri – četiri mjeseca moglo bi se stati na kraj ovome – smatra inspektor Službe zaštite i spašavanja Đon Ljuljđurović
Inspektor u Službi zaštite i spašavanja Đon Ljuljđurović ističe da je primjetna velika količina komunalnog otpada i oko kontejnera širom grada, koju neodgovorni pojedinci takođe vrlo često pale.
- Ne prođe dan da nemamo dvije-tri intervencije i gasimo smeće u kontejnerima ili oko njih. To se uglavnom dešava u Zagoriču, Tološima, Dahni, Donjoj Gorici... Ima ga i u ostalim djelovima grada, nažalost čak i oko škola, vrtića, javnih ustanova... Neodgovorni pojedinci tu odlažu biljni, kabasti ili drugi otpad a onda, uglavnom u večernjim časovima, neko to zapali – kazao je Ljuljđurović.
ključuje inspektor Službe zaštite i spašavanja.
NEDOSTACI
je Ljuljđurović, koji je uvjeren da gume i auto-djelove neodgovorni pojedinci ili privrednici tu organizovano odlažu.
Neshvatljivo je, ističe, da na ovako zagađenom prostoru ljudi drže stoku, a još više to da samo žičana ograda dijeli vinograde crnogorskog brenda ,,Plantaže - 13. jul“ od ove deponije koja se svakodnevno pali. Osim ove ogromne deponije, i na ostalim djelovima Ćemovskog polja primjetne su brojne gomile razbacanih guma, auto-djelova, kabastog otpada, šuta i drugog komunalnog otpada.
Ljuljđurović logičnim smatra
zaključak da stare gume i auto-djelove najvjerovatnije tu odlažu upravo oni koji vrše njihovu zamjenu, odnosno oni koji drže vulkanizerske radnje, auto-otpade, servise... - Svi zajedno moramo raditi na suzbijanju ovog problema. Nadležne službe trebalo bi da obrate pažnju i kontrolišu one koji drže vulkanizerske radnje, auto-otpade, servise... tj. one koji se bave tim poslom, da se ispita gdje deponuju stare gume i djelove, jer ovolike količine takvog otpada sigurno ne bacaju građani – poručio je Ljuljđurović. Navodeći da ovakvih deponija
Uručeni svi vaučeri u nagradnoj igri ,,Toplija zima sa Pobjedom“
Uručeni su i posljednji vaučeri dobitnicima u nagradnoj igri ,,Toplija zima sa Pobjedom“. Dobitnicima peći vaučere je juče uručila direktorica Službe za upravljanje benefit programima u Hipotekarnoj banci Jelena Stojanović, dok je dobitnicima po pet metara drva za ogrijev vaučere uručila direktorica korporativnih komunikacija grupacije Vezuv Lena Bošković.
Po pet metara drva u finalnom izvlačenju dobili su Novica
Milošević i Anđelo Seneš iz Podgorice, Dragica Bulatović iz Kolašina, te Slobodan Pavićević i Lidija Popović iz Danilovgrada.
Peći Alfa 55 dobili su Predrag Martinović sa Cetinja, Dra-
ima i na Kakarickoj gori, te na potezu prema Tuzima i Zeti, Ljuljđurović smatra da bi u cilju suzbijanja ove pojave za početak trebalo postaviti kamere na tim lokacijama.
- Država mora sistemski da rješava ovaj problem. Mi radimo koliko možemo, koga uhvatimo da pali – prijavljujemo i to smo radili cijelog ljeta, ali... Potrebno je da se sve službe udruže, da se sistemski pristupi rješavanju ovog problema i da se rigoroznije sankcionišu privredna društva i građani koji odlažu otpad na ovaj način. Da ima volje, za tri – četiri mjeseca bi se moglo stati na kraj ovome – za-
O ovim problemima pisali smo više puta i tokom ljeta. Odgovarajući na naša pitanja iz Ekološke inspekcije su tada poručili da je glavni nedostatak u sistemu upravljanja otpadom činjenica da u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, još uvijek nema privrednog subjekta koji ima koncesiju za sakupljanje i/ili obradu otpadnih guma. Kako su naveli, Ekološka inspekcija ima problem da identifikuje lica koja pale otpadne gume i otpadne kablove. S obzirom na to da je problem koji prouzrokuje postojanje nelegalnih otpada značajan za širu društvenu zajednicu, iz Ekološke inspekcije smatraju da je neophodno zajednički rea-
govati, pa su vršene zajedničke kontrole (policija, ekološka inspekcija, komunalni inspektor, tržišni inspektor) kako bi se precizirale lokacije i zatečeno stanje i preduzimale zakonske mjere.
- Rješavanje ovog problema zahtijeva punu mobilnost svih organa zaduženih za planiranje, zaštitu prostora i upravljanje otpadom – poručuju iz Ekološke inspekcije. Zakonom o upravljanju otpadom predviđene su novčane kazne od 500 do 20.000 eura za pravno lice ako pali otpad na otvorenom prostoru ili ne preda otpadnu gumu privrednom društvu ili preduzetniku koji ima dozvolu za preradu i zbrinjavanje otpadnih guma, dok je kazna za fizičko lice koje pali otpad na otvorenom prostoru od 30 do 2.000 eura. I. MITROVIĆ
gana Bojanić iz Herceg Novog i Ratka Kljajić iz Kolašina.
Uručivanjem ovih vaučera okončano je i drugo kola nagradne igre ,,Toplija zima sa Pobjedom“, koju je Pobjeda organizovala u saradnji sa Hipotekarnom bankom i Volcanom. Podijeljeno je ukupno 50 metara drva i pet peći Alfa 55. Predstavnice sponzora, Lena Bošković i Jelena Stojanović čestitale su svim dobitnicima, iskazujuću uvjerenje da su nagrade dobrodošle najsrećnijim učesnicima imajući u vidu značajne troškove priprema za zimu.
U ime dobitnika, kako Pobjedi tako i sponzorima, zahvalio
je Slobodan Pavićević, koji je pohvalio organizatora ove nagradne igre, koja je, kako je kazao, zaista korisna uoči pripreme ogrijeva, s obzirom na to koliki je to veliki namet na budžet porodica.
On je podsjetio da je već dobijao nagrade, i svima poručio da nastave da prate Pobjedu i njene nagradne igre.
Podjelom vaučera i nagrada završena je nagradna igra ,,Toplija zima sa Pobjedom“, a već je u toku sljedeća, u kojoj Pobjeda dijeli televizore, telefone i tablete, nagrade koje su praćene i vrijednim dvogodišnjim pretplatama, tako da nove šanse za vrijedne dobitke tek slijede. H. P. Dobitnici
Pobjedom protiv litvanskog Lietkabelisa košarkaši Budućnost Volija uspješno
PODGORICA – Prošlosezonski poraz u prvom kolu u ,,Morači“ od Hamburg
Tauersa umnogome je uticao na to da Budućnost Voli ne izbori prednost domaćeg terena u prvoj rundi (osmini finala) plejofa Evrokupa. Poučeni tim iskustvom, a s obzirom na to da je cilj da u ovoj sezoni kroz ligaški dio izbore jedno od prva dva mjesta u grupi i direktan plasman u četvrtfinale, uz prednost domaćeg terena, pobjeda protiv Lietkabelisa je bila imperativ za tim Petra Mijovića. A ,,plavi“ su željeli da jednako uspješno otvore sezonu kao u ABA ligi (ubjedljiva pobjeda protiv Zadra), što je bio cilj od početka priprema.
Cilj je ostvaren, Podgoričani su litvanski tim pobijedili 76:65, u meču u kojem su domaći imali dosta oscilacija, ali su bili pravi kad je bilo najpotrebnije. Počev od posljednjih šest minuta i 24 sekunde treće četvrtine, kada su ubacili 18 poena, a rivalu dozvolili samo jedan, sa linije bacanja, kada su od ,,minus 14“ (35:49) došli do ,,plus tri“ (53:50) pred početak posljednje četvrtine, u kojoj su na najbolji način završili posao, na kraju zasluženom dvocifrenom pobjedom (75:65).
POJEDINCI NIJESU
DOVOLJNI
Budućnost je veliki preokret, interesantno, ostvarila u trenucima kada Mijović na parketu nije imao nijednu klasičnu ,,četvorku“ (na klupi su bili
Joan Makundu i Marko Jagodić-Kuridža), jer je Mijović u tih skoro šest i po minuta na parketu prvo držao Mekinlija Rajta, Vladimira Mihailovića, Flečera Megija, Andriju
Slavkovića i Marvina Džonsa, a u posljednja tri minuta su Kolbi Ros i Brendon Pol zamijenili Rajta i Megija. Prije i poslije jedinog poena gostiju, Budućnost je imala dva ,,udara“, odnosno serije od 10:0 i 8:0, koje su bile temelj za prvu pobjedu u Evropi.
- Kad se gledaju brojke, Makundu je na kraju odigrao dosta dobar meč, ali mu, sigurno, treba još vremena da sve to njemu legne. Mlad je, za razliku od Brendona (Pola), koji, iako nije bio u nekoj šuterskoj noći, razumije način na koji može da pomogne timu. Mi smo u tom periodu meča, stvarno, izgledali dobro, Slavković je tu zatvorio
Orelika i, što je veoma važno, u tim finišima naših odbrana, gdje iz iskakanja prelazimo na preuzimanje, mislim da je na njihovim bekovima odreagovao veoma dobro. Na kraju je ,,oteo“ i dvije lopte za kontranapad i lagane poene. Mislim da je imao izuzetno važnu rolu u ovom meču – kaže Petar Mijović.
Rajt je vukao ekipu u prvom poluvremenu (11 poena), Mihailović je bio pokretačka snaga kad je trebalo podići ekipu (sedam poena u trećoj četvrtini), Slavković je bio i te kako
Jedan od igrača koji su obilježili pobjedu protiv Lietkabelisa bio je Džakori Vilijams. Američki centar je poslije 24 minuta igre imao samo dva poena i jedan skok, uz probleme u odbrani. Međutim, u nastavku meča je proigrao, posebno u posljednjoj četvrtini u kojoj je upisao 11 poena, po dva skoka i ukradene lopte, te jednu blokadu.
- Utakmica je bila čudna. U prvom poluvremenu nismo imali ritam, protiv dobrog tima Lietkabelisa, koji je igrao veoma dobro u napadu, a naša odbrana nije bila na potrebnom nivou. Na poluvremenu nam je trener kazao da moramo da igramo bolju odbranu, a onda smo proradili i u napadu, u tranziciji smo postizali lake poene. Igrajući dobru odbranu smo imali i više energije, bolje smo skakali, tako smo preokrenuli rezultat i na kraju pobijedili – rekao je Vilijams za Pobjedu.
Iako dvorana nije bila puna, atmosfera u ,,Morači“ je bila odlična, navijači su pomogli ekipi da ostvari prvi trijumf u Evrokupu. Iz podgoričkog kluba su zahvalili navijačima. -Ekipe koje imaju ,,vruć domaći teren“ i publiku
važan u trećem kvartalu, u oba pravca (šest poena, tri skoka, po ukradena lopta i blokada), Džakori Vilijams se raspucao u posljednjoj četvrtini (11 poena), uz dvije ukradene lopte. Cio tim je, međutim, defanzivno bio na nivou, što je i donijelo pobjedu.
- Ne bi bilo pošteno da izdvajam bilo koga, svako je ušao u meč sa ozbiljnim odnosom i željom…Ne može jedan igrač sam da dobije ovakvu utakmicu. Bilo je tu rola Rajta, Vilijamsa, puno igrača koji su u određenom momentu na veoma dobar način reagovali. Mislim da imamo tu mogućnost.
Budućnost je dobila utakmicu u kojoj je dobro šutirala za dva poena (61,6 odsto), ali ne i za tri (25-6), u kojoj je rival bio bolji u skoku (42-35), računajući i ofanzivni (14-10), posebno u prvom poluvremenu (14-6), i imao više asistencija (16-11). Podgoričani su imali manje izgubljenih lopti (11-19) i više ukradenih (9-3)… - Nijesmo mi briljirali napa-
koja navija za njih imaju sreće. Ali rijetke su one ekipe koje dišu kao jedan sa svojim tribinama. Hvala našim navijačima, ponovo su pokazali kako je to kad se navija srcem, kad se ne štedi glas. Bili smo jedan tim
dački, neke šuteve koje smo iskreirali su bili sasvim dobri, ali ih nijesmo ubacili. Sa druge strane, oni su ubacili neke teške šuteve, u prvom i drugom poluvremenu, i to utiče malo na samopouzdanje, posebno tima koji juri rezultat, i to je nešto na čemu ćemo da radimo. Ono što je fakat je da smo ekipu koja je u prva tri kola domaćeg prvenstva imala prosjek preko 90 poena sveli na 65. Mi u otvaranju oba takmičenja živimo od načina na koji igramo odbranu i nadam se da će i naš napad u kontinuitetu da bude dobar – ističe Mijović.
S obzirom na period sezone i kasnije kompletiranje tima, očigledno je da u Budućnosti i dalje ,,otvoreno gradilište“, da treba vremena da stvari dođu na svoje mjesto. Ali, pobjede na početku sezone svakako mogu da budu dodatni stimulans.
- Od pobjede ne postoji bolji lijek za atmosferu u jednoj ekipi, za oporavak, i da sa više samopouzdanja uđete u nešto što je sljedeće. Ovo je bio ozbiljan iskorak, mi smo u 25. mi-
sinoć, i taj osjećaj zajedništva je neprocjenjiv. Vaša podrška, vaš huk je bio igrač više na terenu. A kada se čuje ,,huk Morače“, nema tog protivnika koji je nepobjediv – objavila je Budućnost na klupskom sajtu.
nutu bili na ,,minus 14“, utakmicu smo završili na ,,plus 11“ i sigurno da takve utakmice šalju poruku publici, a publika odgovara na vrhunski način. U svoj toj sinergiji mi smo djelovali koliko nepovezano u određenom momentu toliko dobro u nekom drugom. Sad mi moramo, s obzirom na ambicije koje imamo, da odgovorimo na situacije koje nijesu u našoj kontroli što se tiče publike.
NAREDNE OBAVEZE
Prva sljedeća utakmica u Evropi, 11. oktobra, je protiv Turk Telekoma u Ankari.
- Iz razgovora sa kolegom Čankom znam koliko su uložili ove godine, a u prvom kolu su izgubili od Kluža, što meni nije iznenađenje znajući kakvu je ekipu napravio Kluž. Ovo će da bude maraton, kako sam najavio, ovdje nema unaprijed pobijeđenih utakmica, nema ni izgubljenih. Ne treba zaboraviti da je Lietkabelis jedna od najstandardnijih ekipa u Evrokupu u posljednje tri sezone. Ne smijemo da umanjimo nijednu pobjedu, a
Dvadesetdevetogodišnji košarkaš ističe da su pobjede na startu dva takmičenja veoma važne za ekipu.
- Znamo koliko znaju da budu teške prve utakmice. Imamo puno igrača koji nijesu igrali Evrokup, imamo velika očekivanja u tom takmičenju, imamo individualno puno dobrih igrača i ljudi žele da nas isto tako vide kao tim. Zato je pobjeda protiv Lietkabelisa važna, sada treba da vidimo šta treba da uradimo u narednim mečevima – dodao je Vilijams.
Amerikanac se mučio sa slobodnim bacanjima, promašio je tri od četiri.
- Uvijek sam frustriran, jer puno radim na mojim slobodnim bacanjima, kada u utakmici promašujem. Moram da ostanem pozitivan i da nastavim na radim na tome.
Njegov učinak u odbrani i napadu je u nastavku meča bio veoma dobar.
- U drugom poluvremenu sam igrao odbranu, a za mene se ona pretvara u napad. Koševi koje sam postigao u posljednjoj četvrtini su važni, a zasluge idu na račun mojih saigrača koji su me dobro nalazili, a ja sam bio u dobrim pozicijama na terenu, pod košem, i znao sam da mogu da završim te akcije. Vilijams je oduševljen i podrškom sa tribina.
- Navijači su bili sjajni, njihova energija nam je zaista pomogla da pronađemo našu energiju u drugom poluvremenu. Kada smo ponovo poveli, pomogli su nam da zadržimo vođstvo. Sve je bilo zaista sjajno protiv Lietkabelisa – zaključio je Vilijams.
ne smijemo da patimo poslije nijednog poraza, nego se uvijek treba okretati onom što je ispred nas.
A prva naredna obaveza ispred ,,plavih“ je subotnji crnogorski derbi u Baru protiv Mornara, koji je na startu sezone, u FIBA Ligi šampiona i ABA ligi, doživio ubjedljive poraze od Obradoira i Partizana.
Na papiru, Budućnost je apsolutni favorit, ali to treba i da potvrdi na terenu…
- Mornar je protiv Obradoira bio u jednoj slici, a potpuno drugačijih 17-18 minuta je imao u Beogradu protiv Partizana. To je način na koji su
oni igrali i prethodnih sezona. Oni su Partizanu ubacili 40-ak poena za 17-18 minuta, i ako ih pustite da razviju svoju igru, da dođu do otvorenih šuteva, i ako su u dobrom ritmu, jer svih pet igrača na terenu u svakom momentu mogu da šutnu za tri poena, mi ćemo da imamo ozbiljne probleme. U drugačijim okolnostima, mislim da smo favoriti da tu utakmicu dobijemo. Vidjećemo, neće biti nimalo lako, oni su imali mnogo više vremena za pripremu, a mi smo od četvrtka krenuli našu pripremu. Idemo tamo na pobjedu – zaključio je Mijović. S. JONČIĆ
Trener
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa na pravi način otvorile su novu sezonu WABA lige. Osmom vezanom pobjedom u međusobnim duelima protiv bugarskom vicešampiona, Podgoričanke su pokazale da su i ove sezone kvalitetnije, a ubjedljivim brejkom (82:59) praktično su osigurale prve bodove za prenos, jer je Montana jedan od timova koji konkuriše za Super ligu.
PODGORICA - Mornar
Barsko zlato je ubjedljivo
izgubio prve dvije utakmice ove sezone, od Obradoira u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona i Partizana na startu ABA lige. Moguće je da je ostao i bez važnog igrača na duži period, jer je van stroja američki krilni košarkaš Džejkobi Bojkins, koji je 26. septembra u Antaliji povrijedio šaku lijeve ruke u prvom minutu meča sa Obradoirom…
- Iskren da budem, zabrinjavajuće je u ovom trenutku. Teško je prognozirati koliko će Bojkins odsustvovati sa terena, i sve to za nas u nezgodnom trenutku. Sješćemo i vi-
djeti šta nam je raditi – rekao je trener Barana Mihailo Pavićević Šef stručnog štama Mornara ističe da će klub morati ,,da traži novo rješenje“.
- Prošle sezone smo imali loše iskustvo sa povrijeđenim igračima, koje smo čekali godinu dana pa ih nikako nijesmo dočekali. Zbog toga smo došli u zonu ispadanja na tabeli ABA lige, tu grešku ne smijemo da napravimo ove godine. Tek treba da vidimo šta ćemo, ali razmišljamo u pravcu da na toj poziciji tražimo novo rješenje – dodao je Pavićević.
Mornar u subotu dočekuje Budućnost Voli, u 2. kolu ABA lige. S. J.
Fantastičan skor američke zvijezde Bajls
PODGORICA - Simon
Bajls, prva zvijezda gimnastike u modernoj eri, postala je najtrofejnija takmičarka u istoriji svog sporta.
Slavna Amerikanka je dočekala zlatnu medalju u ekipnom višeboju na Svjetskom prven-
stvu u Antverpenu. Američki tim je ubjedljivo slavio ispred Brazilki i Francuskinja.
Sedmi put zaredom one su slavile na planetarnom šampionatu u ovoj disciplini. Za Bajls ovo je čak 20. zlatna medalja sa svjetskih prvenstava.
Ukupno, sada Simon ima čak 33 medalje sa svjetskih šampionata i olimpijskih igara, po čemu je postala neprikosnovena na vječnoj tabeli gimnastike.
Upravo prije deceniju u Antverpenu sa 16 godina Bajls je osvojila prvu planetarnu medalju. Iza nje sa 32 odličja ostaje legendarna Larisa
Latinjina
Sovjetska ikona gimnastike
Latinjina je neprikosnovena u olimpijskom poretku, sa čak 18 odličja. R. A.
,,Plave“ su u Montani pokazale dva lica – u prvom poluvremenu dosta oscijalacija, dosta problema u odbrani, ali u nastavku izuzetno agresivna odbrana, mnogo bolja saradnja bekova i centara, ljepše raspoređeni šutevi, gdje su često ,,vučice“ pravile višak i imale poziciju za lake poene...
-Bilo je jako važno da trijumfujemo na početku sezone. Znali smo da će biti teško, Montana je promijenila tim, ima tri nove Amerikanke, a s obzirom na to da je prvi meč, nijesmo imali previše infor-
macija o njima. Prvi dio donio je dosta izjednačenu igru, a serijom trojki Montana se u finišu vratila, pa čak i preokrenula. Ipak, u nastavku nam je bilo jasno šta moramo da radimo –kazala je Jelena Bulajić, koja je sa svega 16 godina pokazala da će imati ozbiljnu ulogu.
Trener Partizana govorio o pregovorima sa Podgoričaninom
PODGORICA - Željko Obradović, legendarni trener Partizana u Evroligi, kazao je da je Podgoričanin i bivši španski reprezentativac Nikola Mirotić pod pritiskom odlučio da odustane od ugovora u beogradskom klubu. U intervjuu za beogradski Nedeljnik strateg ,,crno-bijelih“ je istakao da je slavni krilni centar u jednom trenutku obećao da će potpisati za Partizan. - Poslije dvije sedmice razgovora pozvao me je i rekao da ne može da dođe. Kad sam ga pitao zašto, rekao mi je da su u pitanju pritisci. Objasnio sam mu da smo svi mi pod pritiskom, da je to dio posla i vrijeđanje i očekivanja i prijetnje, ali da niko nije trpio neke posljedice od tog pritiska i da on sa tim može da se nosi. Tada mi je rekao da je dobio ne-
koliko poziva i da je prinuđen da odustane. Reći ću vam tačno kako je Mirotić meni rekao. Nije izgovorio nijedno ime, ali mi je rekao da je dobio pozive ,,iz politke“ i ,,iz crkve“ – kazao je Obradović.
Istakao je da Mirotić nije govorio o konkretnim imenima, ali da on sigurno može da potvrdi ove riječi. Takođe, Obradović je kazao da su u Partizanu dvije sedmice mislili da je dovođenje evroligaške zvijezde završen posao, te da je nakon definitivne odluke igrača klub morao da se preorjentiše kada je planiranje pojačanja u pitanju.
Na kraju je Mirotić potpisao za Armani Milano. Obradović je u intervjuu zamolio navijače da zaborave sve što se desilo i da sve igrače dočekaju aplauzima. R. A.
Za ,,vučice“ su u Montani prve minute upisale čak četiri igračice (Amaja Skot, Dragana Domuzin, Nikolina Ilić i Hajdana Šćepanović). Nikad mlađi tim crnogorskog šampiona pokazao je mnogo bolju formu nego u pripremnim mečevima, a raduje odnos najmlađih...
-Sve igračice su se dobro uklopile, pa i Amerikanka, koja je tek stigla. Odigrale smo dobro u odbrani, pokazale da smo podigle formu u odnosu na pripremne mečeve i sada sa još više samopouzdanja očekujemo meč sa Slogom – dodala je Bulajić. R.P.
Počela nova sezona u Evroligi za košarkašice, nastupile i dvije Crnogorke
PODGORICA – Utakmicama prvog kola počela je nova sezona u Evroligi za košarkašice.
Čast crnogorske košarke brane Milica Jovanović i Marija Leković. Marija Leković debitovala je u najjačem klupskom takmičenju na Starom kontinentu. Nakon što je igrala za trofej Superkupa, te debitovala u drugoj ligi Turske, sada je imala priliku da upiše prve minute u Evroligi. Baranka je dobila šansu u pobjedi Fenerbahčea nad Valensijom 96:66. Marija je na parketu provela četiri minuta, ubacila poen i upisala jednu asistenciju. Klub iz Istanbula predvodi-
le su Kolijer sa 17, Mekbrajd je dodala 16, a Senjurek 13 poena. Milica Jovanović je u dresu Miškolca sjajno otvorila sezonu u Evroligi, čija ekipa je trijumfovala na gostovanju Lionu 67:57. Nikšićanka je ubacila devet poena, uz osam skokova i tri asistencije. Miškolc je bio tokom većeg dijela utakmice uglavnom vodio i uspio da uzvrati svaki put kada bi domaća ekipa zaprijetila.
Evroligu će nastaviti 11. oktobra, kada će Miškolc dočekati Saragosu. Prvak Evrope će u sljedećem kolu dočekati Lion, kojeg je prošle sedmice u meču za Superkup Evrope ubjedljivo pobijedio. R.P.
Mornara Mihailo Pavićević nakon povrede krilnog košarkaša Džejkobija Bojkinsa
Obradović: Mirotić trpio pritiske crkve i političara da ne dođe u Partizan
Nakon velikog VAR skandala
PODGORICA - Jirgen
Klop javno je pozvao Premijer ligu da nakon velikih i priznatih sudijskih grešaka ponove meč Totenhem –Liverpul (2:1) odigran prošlog vikenda.
Menadžer Liverpula ne prihvata prosto izvinjenje i priznanje da se radilo o greškama u provjeri snimka spornih situacija. ,,Redsi“ su meč završili sa devet igrača, a gol za vođstvo im je poništen zbog navodnog ofsajda...
- Prvo, jasno je da tu nije bilo namjere i to ne treba da zaboravimo. Da, bila je greška. Očigledna greška. Mislim da trebamo da tražimo rješe -
Plan povratka u domovinu u klub u kom je ponikao
PODGORICA - Lionel
Mesi (36) će, nakon isteka ugovora u Inter Majamiju u MLS ligi, 2025. godine zaigrati za Njuels Old Bojs.
Tako će u domovini Argentini prva zvijezda modernog fudbala i legendarni veteran završiti igračku karijeru – u klubu u kom je ponikao.
Kako je objavio katalonski El Nasional, velikan fudbalske
igre već je donio odluku, što je loša vijest za Inter Majami. Američki klub se nadao da će uspjeti da nagovori Mesija da produži ugovor.
U 12 mečeva za američki tim Mesi je postigao 11 golova i igra i dalje na vanserijskom nivou.
Za Njuels Old Bojs je nastupao u mlađim kategorijama.
Klub iz argentinskog grada Rozario šestostruki je šampion Argentine. R. A.
L’Ekip: Mbape meta kritika nakon poraza francuskog prvaka 4:1 od Njukasl junajteda
PODGORICA - Kilijan
Mbape (24) javno je kritikovan u pariskom L’Ekipu zbog izdanja u porazu Pari Sen Žermena od Njukasl junajteda 4:1 u gostima u Ligi šampiona.
U meču u srijedu veče francuski superstar bio je praktično neprimijetan na terenu. Pariski tim je u dubokoj rezultatskoj krizi... Za partiju u meču u evropskoj eliti Mbape je u najuticajnijem francuskom
sportskom mediju dobio tek ,,dvojku“. - Mbapeovo prvo poluvrijeme bilo je potpuno razočaravajuće. Možda zato što nije dobijao loptu, pa je morao da se vraća po nju. Totalno nepotrebno –stoji u analizi L’Ekipa.
Posebna meta kritika je trener Luis Enrike – za Španca se ističe da je koncept sa dvojicom vezista i četiri napadača bio potpuno promašen, a da se tokom meča ništa nije mijenjalo bez obzira na velike pro-
nja. Da ishod bude ponovljen meč. Vjerovatno se to neće desiti... Jedinstvena je situacija. Kad već imamo tehnologiju video-provjere, bitno je da ovim stvarima priđemo na pravi način – rekao je Klop. Kazao je da uopšte nije ljut na sudije zbog greške, nego to na koji način se koristi VAR tehnologija.
- Dešava se to da se sudije požuruju da donose odluke i zato se dešavaju ovakve stvari. Nađimo rješenja. Imamo probleme za koje sam siguran da se mogu riješiti – rekao je Klop. Njemac je kazao da je ,,ponosan na predivni tim“, zbog borbenosti u tom meču i u nizu prethodnih. R. A.
Tako će se obilježiti stogodišnjica prvog meča na šampionatima svijeta
PODGORICA - Urugvajski glavni grad Montevideo i čuveni ,,Estadio sentenario“ ugostiće prvi meč Svjetskog prvenstva 2030. godine.
Tako će biti obilježena stogodišnjica od prvog meča na Mundijalu, upravo na istoj fudbalskoj areni gdje je i održan prvi šampionat planete. ,,Estadio sentenario“ otvoren je 18. jula 1930, a već 27. jula iste godine nezaboravni meč Urugvaja i Jugoslavije pratilo je blizu 80.000 gledalaca. Sada je kapacitet stadiona, koji
SKOPLJE - Trening centar
je renoviran 2021, 60.235 mjesta – i dom je urugvajske reprezentacije. Šampionat svijeta, po odluci koju je Svjetska fudbalska asocijacija (FIFA) donijela u srijedu, održaće se u Španiji, Portugalu i Maroku. Ipak, uvodna tri meča igraće se u Urugvaju, Južnoj Americi i Paragvaju – u sklopu obilježavanja 100 godina od prvog Mundijala. Takođe, svih šest reprezentacija imaju garantovan direktan plasman na prvenstvo planete R. A.
FS Sj. Makedonije. Gledalaca: 100. Strijelci: Đangarovski u 7. iz penala (S. Makedonija), Kumburović u 21. i Vušurović u 68.minutu. Žuti kartoni: Petkovski, Sejdini, Islamović (Sj. Makedonija), Kumburović (Crna Gora). Crveni karton: Andrej Kumburović u 60. minutu (Crna Gora).
SJEVERNA MAKEDONIJA: Denkovski (od 41. Stojanovski), Petković, Đangarovski, Atanasov (od 50. Georgioski), Mitrevski, Masev (od 50. Liotoski), Staleski (od 61. Temelkov), Ljačk a, Papaliski (od 59. Mamuti), Stojkovski (od 59. Islamović).
CRNA GORA: Čekić, L. Marković (od 41. Božović), Rakčević, Kumburović, Jovović (od 13. Vušurović, od 70. Đurović), Bošković (od 50. Radomirović), Radonjić, Vujović (od 64. Sekulić), Bjelić (od 50. Begović), Grbović (od 41. Rešetar), M. Marković (od 50. Đokaj). Pionirska reprezentacija Crne Gore upisala je novu pobjedu nad vršnjacima iz Sjeverne
Makedonije. Kao i u prvoj utakmici, rezultat je bio 2:1, ponovo nakon preokreta ekipe koju sa klupe predvodi Minja Ljumović. Sjeverna Makedonija povela je nakon sedam minuta igre, pogotkom Martina Đangarovskog iz jedanaesterca. Petnaestak minuta kasnije izjednačio je Andrej Kumburović, koji je dobro reagovao na centaršut iz kornera Petra Vujović. Konačan rezultat postavio je Luka Vušurović u 68. minutu poslije gužve u šesnaestercu domaćina.
- U odnosu na prvu utakmicu, ovu smo počeli sa sedam novih igrača. U početku smo bili u grču, primili gol iz penala, ali smo se brzo vratili u igru i uspjeli da izjednačimo. Teren je bio težak za igru, tako da nije mogla da se razvije neka lijepa igra, ali su momci to nadoknadili agresivnim pristupom. Na poluvremenu smo napravili još izmjena, međutim, to nije uticalo na našu dominaciju. Stvarali smo šanse, pogodili prečku, a nije nas poremetio ni crveni karton za Kumburovića. Momci su i tada nastavili sa svojom igrom i to se ubrzo isplatilo golom za zasluženu pobjedu – rekao je selektor Ljumović. R.P.
bleme na sredini terena. Mbape, po mnogima najbolji napadač današnjice, od starta sezone je postigao osam golova na osam nastupa u svim takmičenjima. R. A.
PODGORICA - Menadžer Mančester sitija Pep Gvardiola je oduševljen izdanjem Rika Luisa (18) na sredini terena u velikoj pobjedi Mančester sitija nad RB Lajpcigom u gostima u Ligi šampiona.
Talenat je dobio priliku od prvog minuta i potpuno opravdao povjerenje. Neočekivano lako šampion kontinenta
je dominirao na teškom njemačkom gostovanju. - Kakav igrač. Nevjerovatan, izvanredan. Ima 18 godina, a može da igra na četiri-pet pozicija, ne plaši se, sjajan je u odbrani. Trener sam 15 godina, trenirao sam nevjerovatne igrače, ali ovo je nešto najbolje sa čim sam radio – kazao je Gvardiola. Riko Luis je ponikao u Sitiju, u klubu iz rodnog grada. Na-
rednog mjeseca proslaviće 19. rođendan.
Može da igra na desnom ili lijevom beku, kao zadnji ili klasični centralni vezista. Prošao je već kroz sve mlađe selekcije engleske reprezentacije. Za Siti je debitovao u prošloj istorijskoj sezoni u kojoj je odigrao na 23 meča u svim takmičenjima uz postignuti gol. R. A.
,,Sokolići“1 Crna Gora 2 Pohvale za Sitijevog tinejdžera nakon pobjede nad RB Lajpcigom
PODGORICA – Vido Lompar je bio u najljepšim i najtežim godinama trener u Vaterpolo klubu Primorac. Upoznao je jednu stranu medalje kada se sa kotorskom ekipom popeo na krov Evrope, ali i onu drugu – nestabilnu na svakom polju, što je negdje i kulminiralo da ekipa prošle godine izgubi status u regionalnoj Premijer ligi.
U stručnom štabu Primorca je 12 godina, bio je kratko u Nikšiću i tri sezone u Budvi. Od ove sezone je imao namjeru, odnosno predložio je Upravi da radi kao trener mlađih kategorija, ali nije dobio zeleno svijetlo, ostao je u stručnom štabu prvog tima kao prvi saradnik Zorana Maslovara I nije pogriješio. Kaže da je ekipa tako koncipirana da je milina raditi i biti u seniorskom timu.
- Ekipa je dobra, hendikep je što možda nemamo ljevaka, ali smo ,,uboli“ sa pojačanjima: Draškom Brguljanom, Nikolom Markovićem, Nemanjom Vicom, Petrom Ćetkovićem, kao i sa dva igrača sa strane. Atmosfera je odlična, mlađi igrači sve prihvataju, a stariji su tu da malo dove-
du u red i svlačionicu - kaza je Lompar. Primorac je ,,agresivno“ krenuo u ovogodišnju priču. Prvo je izboren plasman u grupnu fazu Evrokupa, sa velikim pobjedama protiv Hanovera i Pelisterija na kvalifikacionom turniru u Kotoru, dok je u A2 Regionalnoj ligi bio maksimalan protiv Budve, Katara i reprezentacije Slovenije (prvi turnir).
- U principu smo znali da teško možemo kroz kvalifikacije da dođemo do Lige šampiona. Ciljali smo grupnu fazu Evrokupa što smo i uspjeli, ali osnovna i ona najveća ambicija je da se vratimo u regionalnu Premijer ligu. Krenuli smo dobro, vjerujem da ćemo ostvariti zacrtano, a pokušaćemo u Evropi, gdje vidimo šansu, da osvojimo jedno od dva mjesta koja vode u četvrtfinale. Želimo da napravimo podvig. U domaćem prvenstvu nas čeka borba sa Jadranom, probaćemo i tu da se umiješamo i možda osvojimo trofej. Ali, prioreitet svih prioriteta je povratak u regionalnu Premijer ligu - jasan je Lompar. Kotorska ekipa od ove sezone, kaže Lompar, nema problema oko finansija. Isplate se redovno sersvisiraju, a sa-
mim tim i raspoloženje je bolje. Sve to, uz dobre startne rezulate seniora, prati kvalitetan rad mlađih kategrija.
- Treninzi su redovni, dosta se radi, samim tim imamo uspjeha u mlađim kategorijama. Ima talentovane djece, a ima i onih koji misle da su talentovani pa se izgube. Stara priča - najveći talenti najveći nerednici, čast izuzecima. Ali, u svakom slučaju, postavljen je sistem i nadam se da ćemo sezonu kako smo počeli da završimo. Ono što me raduje, a što je i meni negdje bio motiv da ostanem uz prvi tim, je dobra atmosfera. Bilo mi je milo kada sam vidio ko je sve od igrača stigao u naš klub. Kotorski vaterpolisti će u subotu na premijeri Evrokupa odmjeriti snage sa Trstom.
- Dobra plivačka ekipa, sa kontrom kao najjačim adutom. Ako ih dovedemo na pozicioni napad imamo dobru šansu, uz odbranu kakva je bila sa Hanoverom i Peristerijem, da dođemo do bodova. Čini mi se da imaju dosta rupa u odbrani. Čeka nas šest teških utakmica, svaka je maltene kao finale. Priželjkuju u Primorcu pune tribine.
- Atmosfera na turniru za grupnu fazu Evrokupa je bila li-
Budva će od danas do 15. oktobra biti domaćin EUBC Euro kupa
PODGORICA – Budva će od danas do 15. oktobra biti domaćin EUBC Euro kupa u boksu.
-Crnu Goru će predstavljati
četiri takmičara: Petar Marčić (80 kg), Tomislav Djinović (60 kg), Stefan Savković (71 kg) i Milorad Purić (86 kg) – saopštili su iz BK Budva. Svečano otvaranje, kako su kazali, predviđeno je za neđelju u 13.30 časova, nakon čega će početi eliminacioni mečevi. Prema planu i programu svi mečevi do 13. oktobra biće održani u Mediteranskom
sportskom centru, a finale je na programu u neđelju od 17 h na trgu ispred Starog grada, nakon čega će biti upriličen koncert i vatromet kao poklon gradu – naglasili su or-
Australijanac se nije oporavio od teže povrede
PODGORICA - Danijel
Rikardo (34) propustiće narednu trku Formule 1 u Kataru, potvrđeno je iz tima Alfa Tauri. Australijanac se još nije oporavio od teže povrede, loma šake koji je zadobio u avgustu na treningu u Holandiji.
Ponovo će ga zamijeniti no
ganizatori. Očekuje se prisustvo velikog broja predstavnika sportskog, političkog i javnog zivota, kako iz Crne Gore tako i iz cijele Evrope. R.P.
jepa, iz utakmice u utakmicu bilo je i više publike. Nema ,,Beštija“, još uvijek, nadam se da će doći, jer ljepše je igrati pred punim tribinama, nego pred praznim ili polupraznim. Jer u toj atmosferi kotorski vaterpolisti nijesu navikli da igraju. Lompar je bio sa Ranko Perovićem u stručnom štabu seniorskog tima Crne Gore, prošao je mlađe kategorije, prati i upoznat je sa razvojem vaterpola i promjenama koje se dešavaju.
- Generalno, vaterpolo se mijenja, ubrzao se, fizički je zahtjevniji u odnosu na ranije godine. Promjene pravila u posljednjem perioda su bile dobre jer se igra ubrzala, uz dosta plivanja. Bez fizičke spreme teško se može nešto više uraditi ili parirati protivnicima. Ono što se po mom mišljenju mora više mijenjati je sluh ljudi koji vode vaterpolo i koji trebaju da čuju glas trenera i igrača jer su direktno u tome.
Jedan je od onih koji stažom u vaterpolo sportu ima što da kaže. Vidi šansu u omladinskom pogonu, dobrom radu, jer crnogorski klubovi nijesu bogati da da odriješe kasu i angažuju vrhunska pojačanja. - Koliko para toliko muzike,
klubovi koji imaju novac prave vrhunske ekipe, što opet nije garancija uspjeha. Ali, definitivno za rezultat su potrebni dobri igrači. Moje mišljenje, godinama unazad, je da model crnogorskog vaterpola mora da se oslanja na omladinski pogon i eventulano na neke igrače sa strane zbog ,,tanke“ pozicije ili kao što smo mi ove sezone uradili kada smo vratili iskusnije iz našeg kluba. Ono što nije dobro je da se sve svelo na Primorac i Jadran koji su od ove sezone na ozbiljnom
EPCG Superlige odbojkašica (2. kolo)
nivou, a Budva i Kataro, nažalost, su dosta ispod jer imaju problema. To nije dobro za naš vaterpolo, a ono što je dobro je rad u Podgorici, sa dva kluba i igračima koji su već pokazali dobre rezultate kroz mlađe kategorije.
U Crnoj Gori, ističe Lompar, ne fali stručnjaka i talenata. - Mala smo baza. Moramo više da radimo, da ulažemo i zajedno da se borimo. A ako je iko entuzijasta u sportu, to su treneri u vaterpolu – zaključio je Lompar. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Duelom Albatros – Budućnost volej danas počinje 2. kolo EPCG Superlige odbojkašica. Ovaj meč počinje u 18 sati, uz prenos na RTCG2.
Oba tima su sezonu otvorila porazima od po 3:1, Novljanke kod kuće od Rudara, a Podgoričanke od Luke Bar u glavnom gradu.
Dva sata kasnije u Pljevljima će se sastati Rudar i Mediteran iz Budve. Po povratku u najjači rang crnogorskog takmičenja, Pljevljakinje su slavile protiv poraženog finaliste prođlosezonskog Kupa, dok je Mediteran na premijeri, u gostima, poražen od Galeba (3:1).
vozelandski vozač Liam Loson, kao i na prethodne tri trke šampionata ,,najbržeg cirkusa“.
Rikardo je dobio podršku tima
Alfa Tauri za ugovor za narednu godinu, dok će Loson biti rezervni vozač. Zvijezda automobilizma iz
Perta ima osam pobjeda i 32
plasmana
Subotnji program će u SC „Igalo“, u reprizi prošlogodišnjeg finala plej-ofa, otvoriti duel dva posljednja šampiona, aktuelnog Herceg Novog i prvaka iz 2022. godine, Galeba Liko Soho Group. Herceg Novi je jedini tim koji je sa 3:0 otvorio prvenstvo, pobijedio Akademiju u Tivtu i nastavio feno-
menalan niz od prošle sezone, u kojoj nije izgubio ni set. Istog dana, sat kasnije, u Bijelom Polju je zakazan početak meča Jedinstvo – Akademija. Bjelopoljke su sezonu otvorile porazom 3:1 od ekipe Morače u Podgorici. Drugo kolo zaključiće u neđelju duel Luke Bar i Morače u SC „Topolica“ u Baru. Biće to susret ekipa koje su pobjedama u četiri seta otvorile novu sezonu. S. J.
Raspored 2. kola
Na osnovu člana 136., 149. i člana 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020”) i člana 54 i člana 57. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva daje
OBAVJEŠTENJE
o proširenju Dnevnog reda Vanredne Skupštine akcionara “Zeta film” AD Budva
Dnevni red Vanredne Skupštine akcionara Zeta film AD Budva (u daljem tekstu: Društvo), koja će se održati dana
18.10.2023. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 10,00 časova, objavljen dana
18.09.2023.godine u dnevnom listu „Pobjeda“, dopunjava se tačkama 3 i 4 koje glase:
3. Odluka o emisiji akcija s pravom preče kupovine postojećim akcionarima “Zeta film” AD Budva;
4. Odluka o usvajanju izmjena i dopuna statuta “Zeta film” AD Budva.
Materijal za nove tačke proširenog dnevnog reda staviće se na raspolaganje akcionarima zajedno sa materijalima za ostale tačke dnevnog reda. Materijali za Skupštinu, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4 i na raspolaganju je akcionarima prije održavanja Vanredne skupštine akcionara, od 8 do 11 časova.Telefon: 033/451-656
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA
Branislav Mićunović s.r
Komora poreskih savjetnika Crne Gore
Raspisuje konkurs za izradu idejnog
rješenja logotipa i licence
Predmet konkursa je jedinstveno idejno i vizuelno rješenje logotipa i licence Komore poreskih savjetnika Crne Gore Cilj konkursa je da se pronađe kvalitetno i originalno rješenje logotipa, i licence, primjenljivo na svim savremenim sredstvima poslovne i vizuelne komunikacije.
Idejno rješenje treba da ima kolor i crno-bijelu varijantu sa punim nazivom (Komora poreskih savjetnika Crne Gore) i akronimom (KPSCG)
Rok za slanje ponuda je 15.10. 2023. godine. Sve ponude slati na email:komoraporeskihsavjetnikacg@gmail.com
Najbolji kandidat/i će biti kontaktiran/i, kako bi dobili dalje instrukcije za nastavak realizacije ovog projekta.
Komora poreskih savjetnika Crne Gore raspisuje
Konkurs za izradu veb sajta
Tražimo visoko funkcionalan i vizuelno dopadljiv sajt.
Potrebno je poslati minimum jedno idejno rješenje kako bi sajt mogao da izgleda. Fokus staviti na naslovnu stranu sajta. Kandidati mogu biti osobe koje nude izradu i tehničkog dijela sajta i usluge veb dizajna.
Ponuda treba da sadrži:
• Predlog rješenja za izgled veb sajta
• Portfolio – popis referenci i primjeri prethodno urađenih veb sajtova sličnih karakteristika
Rok za slanje ponuda je 15.10. 2023. godine.
Sve ponude slati na email: komoraporeskihsavjetnikacg@gmail.com
Najbolji kandidat/i će biti kontaktiran/i, kako bi dobili dalje instrukcije za nastavak realizacije ovog projekta.
Savjet Lokalnog javnog emitera, a na osnovu Odluke br 01-517/23 od 05.10.2023. godine, a u skladu sa članom 44. Statuta RTPV čl 29. Odluke o organizovanju Lokanog javnog emitera RTPV Pljevlja, raspisuje
Konkurs
Za izbor direktora Lokalnog javnog emitera Radio televizije Pljevlja
Direktor se bira na 4 godine.
Osim opštih uslova predviđenih zakonom, kandidat treba da ispunjava i sljedeće uslove: - Da je državljanin Crne Gore - Da ima visoku skolsku spremu - Da ima pet godina radnog iskustva sa visokom stručnom spremom - Da uz zakonski neophodna dokumenta podnese ovjerenu izjavu (notar, sud) o ispunjavanju uslova iz čl.40 I 45 Statuta LJE RT Pljevlja
Kandidati za izbor direktora, osim dokumenata predviđenih zakonom, prilikom prijave na javni konkurs za izbor direktora, potrebno je da, u skladu sa odredbama Statuta, dostave plan i program rada za prve dvije godine predviđenog mandata.
Za direktora ne može biti imenovamo lice koje, u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima Crne Gore, Odlukom o organizovanju Statutom LJE RTPV, ne može biti član Savjeta. Na kandidata za izbor direktora neće se primjenjivati član 40 stav 1 tačka 2 Statuta LJE RT Pljevlja.
Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavijivanja u listu Pobjeda.
Dokumenta se podnose lično ili poštom na adresu: LJE RTPljevlja, Akademski centar, Obilićeva bb Pljevlja Nepotpune prijave neće se razmatrati.
Дана 5. октобра 2023. године умрла је наша драга
РИНА-ЛИНДА Баја ЂУРОВИЋ
Рођена РАДИЋ
Саучешће примамо у капели Даниловград, 6. окто-
бра од 11 до 15 часова и 7. октобра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду.
ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг БАЈО-МИРО, син МИЛАН, сестра ИВАНА-БЕБА, унуке ЕНА и ИВАНА, заове БРАНКА, АНКА и НОВКА, завичићи ЗОРАН и СИНИША, завичне ЉИЉАНА, ВЛАТКА, СНЕЖАНА, МАРГИТА и СВЕТЛАНА, ђевери МОМИР и ВУК и остала многобројна родбина
215
Tužnim srcem javljamo da je dana 5. oktobra 2023. u 67. godini, preminula naša draga
rođena RADULOVIĆ
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 5. oktobra od 11 do 16 časova i 6. oktobra od 11 do 14 30 časova, kada polazimo za Kočane gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: suprug JOVAN, sin DALIBOR, kćerke DALIBORKA i JELENA, unuk STEFAN, sestre BOSILJKA, STANKA i ZLATANA, brat od strica MIODRAG, đever ANDRIJA, zaove ANKA i JELENA i ostala mnogobrojna rodbina DUMNIĆ i RADULOVIĆ 158
Дана 4. октобра 2023. у 75. години живота, упокојила се наша драга
Дана 5. октобра 2023. у 84. години живота, преминула је наша драга
ПЕРОВИЋ
Саучешће се прима у капели на гробљу Чепурци 5. октобра од 10 до 15 часова и 6. октобра од 10 до 12
часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници у Гостиљу у 14 30 часова
Ожалошћени:
кћерке АНГЕЛИНА и СТАНКА, брат РАДОМИР, снахе МИЛА, НАДА и ЦВИЈЕТА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ДРАГОЈЕВИЋ и ПЕРОВИЋ
Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима, 5. октобра од 14 30 до 17 часова и 6. октобра од 9 до 12 часова, када се креће за село Бобија гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу.
Ожалошћени:
синови ЖЕЉКО и БОЖО, брат СЛОБОДАН, снахе МИЛЕНА, ГОРДАНА и МИЛЕВА, јетрве ЉУБИЦА и ВУКОСАВА, унук ДЕЈАН, унуке СЛАЂАНА, СОЊА, КРИСТИНА и ИВА, братанић, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала многобројна родбина ШОФРАНАЦ и РАЖНАТОВИЋ
Iv.br.801/23
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić-FC Snabdijevanje, sa sjedište, ma adresi ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Dijane Obradović, ul. Park bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.10.2023 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog izvršnog dužnika Dijane Obradović, sa zadnje poznatom adresom Park bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.801/23 od 31.07.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima Iv.br. 801/23 od 05.10.2023. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Tužnim srcem javljamo da je dana 5. oktobra 2023. u 75. godini, umrla naša draga
DANICA Slobodana SEKULIĆ rođena KRIVOKAPIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 6. oktobra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: suprug SLOBODAN, sin GORAN, šćeri GORANA i NIKOLINA sa porodicama, brat PETAR, snahe STANISLAVKA, JELA, BRANKA i NATALIJA, zaova MILODARKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina SEKULIĆ i KRIVOKAPIĆ
ВЕЛИКА Савова ШОФРАНАЦ рођена РАЖНАТОВИЋ
Dana 4. oktobra 2023. u 57. godini života, tragično je preminuo naš voljeni
pomoćnik direktora Zavoda za metrologiju
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 5. oktobra od 9 do 14 časova, nakon čega će pogrebna povorka krenuti za Žabljak gdje ćemo u gradskoj kapeli primati saučešće 6. oktobra od 9 do 13 časova, kada će pogrebna kolona krenuti u selo Podgora, gdje će se na seoskom groblju obaviti sahrana.
Ožalošćeni: otac PAVLE, supruga CMILJANA, sin LUKA, sestra BILJANA i ostala mnogobrojna rodbina
Iznenada nas je napuštila i otišla među najsjajnije zvijezde naša jedinstvena majka
Tvoja ljubav, posvećenost, nesebičnost će nam beskrajno faliti svakog trena našeg postojanja.
Vole te tvoji sin MIRKO i ćerka MILICA
187 Opraštamo se od naše drage
OGLASNO
ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
Posljednji pozdrav dragoj strini
Dana 5. oktobra 2023. u 79. godini, zauvijek nas je napuštila naša draga majka
BEBI PETRIČEVIĆ
Po želji pokojnice, sahrana je obavljena istog dana, u krugu najuže porodice, na gradskom groblju Čepurci.
VELJKO i SVETLANA sa djecom
Ožalošćeni: sin MIRKO, ćerka MILICA, unuk LAZAR, zaova DRAGICA, zet SLAVKO i ostala rodbina
Voljena tetka BRANKA ŠOŠKIĆ Živjećeš u našim srcima kroz najljepše uspomene. S tugom se opraštamo od tebe.
MOMČILO, DANIJELA i MARINA
178
Posljednji pozdrav
Sa tugom u srcu, opraštamo se od snahe i ujne. Provedene godine zajedničkog života, ostaće urezane kroz najljepša sjećanja.
213
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ožalošćeni: DRAGICA i VLADO VUKČEVIĆ sa porodicom
Hvala ti za sve što si učinio za našu i tvoju mjesnu zajednicu.
Učinio si mnogo
Bila si primjer čestitosti, odanosti, ljubavi prema domu tvoje mezimice Milice, na čemu smo ti beskrajno zahvalni. Porodica KILIBARDA 212
177
Posljednji pozdrav dragoj sestri BRANKI ŠOŠKIĆ
Tvoj odlazak mnogo boli! Neka te anđeli čuvaju i podare rajski mir, jer si to zaslužila.
Sestra BEĆKA, zet VESELIN, sestrić MOMČILO, sestrične DANIJELA i MARINA ORLANDIĆ
Posljednji pozdrav dragoj tetki
BRANKI MIMI ŠOŠKIĆ
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i najljepšem sjećanju.
VASILIJE i BALŠA RADOŠEVIĆ sa porodicama
210
Voljeni i najdraži naš, Tvoj prerani i iznenadni odlazak ostavio je neopisivu tugu i bol. Teško je pronaći smisao u danima koji dolaze.
Teško je sabrati se kada je tvojim odlaskom nama oduzeto previše.
Mirno spavaj, zauvijek ćemo se ponositi tvojim likom i djelom. Živjećeš sa nama dok mi postojimo.
Zar ovako da se posljednji put pozdravljamo, mili naš...
Vole te tvoji, otac PAVLE, supruga CMILJANA, sin LUKA i sestra BILJANA ĆETKOVIĆ
Neizreciva bol, tuga, nevjerica...
Živjećeš dok živimo mi koji te volimo u našim srcima iz kojih ode otrgnut a imali smo još mnogo toga zajedno da uradimo.
Tvoji savjeti biće nam vodilja da nastavimo tamo đe si ti stao. Bio si najbolji otac, suprug i primjer. Naš najveći oslonac, podrška i razgovor. Ispunio si naše živote ljubavlju, pažnjom, brigom i mudrošću. Svojom si mudrošću oplemenio svaki razgovor i svaku sredinu u koju si se obreo. Neka ti je laka voljena crnogorska zemlja. Rano naša, počivaj nam u miru.
Tvoji: supruga CMILJANA i sin LUKA ĆETKOVIĆ
Посљедњи поздрав драгој и вољеној тетки и заови БРАНКИ – МИМИ ШОШКИЋ С поштовањем
породица покојног брата БОЖИДАРА – БОЋЕ РАДОШЕВИЋА
Posljednji pozdrav sestri, tetki i zaovi
MILIKA, MAJA, VANJA i LJILJANA
Sa velikom tugom opraštamo se od
MSc ZORANA ĆETKOVIĆA
pomoćnika direktorice Zavoda za metrologiju
Duboko nas je pogodio i zabolio odlazak našeg dragog i cijenjenog kolege. Zahvalni za sve oplemenjujuće trenutke, razumijevanje, strpljenje i nesebičnu podršku, a tužni zbog nenadoknadivog gubitka, vječno ćemo se sjećati svih zajedničkih uspomena.
KOLEKTIV ZAVODA ZA METROLOGIJU
TERMOELEKTRO – MONT DOO PODGORICA
175
Draga naša, MIMA
Tvoje blago lice, toplinu i ljubav čuvaćemo od zaborava. Tuga je ogromna. Počivaj u miru.
Sestra MIJOJKA, sestričine LJILJANA, BILJANA, VERA, DUBRAVKA i zet DUŠAN Š.
161
172
162
Dvanaest je godina od kada nisi sa nama
Kada si otišla rekli su da će sa vremenom biti lakše.
Ali naprotiv, svakim danom je sve teže i teže.
Ne ostaje mi ništa drugo osim da nastavim da se borim kroz život baš onako kako si me naučila, hrabro i uspravno. Zauvijek u mom srcu.
Tvoj SAŠA
SJEĆANJE NA
DESE Vasova LAGATOR VASO Perov LAGATOR 6. 10. 2016. 24. 5. 2001.
Voljeni nikad ne umiru.
Vaše ćerke: VJERA, SLAVICA i MILKA sa porodicama
174
Dana 9. oktobra navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog
Tvojim odlaskom ostala je praznina koju vrijeme ne može izbrisati. Živjećeš kroz najljepše uspomene koje obavezuju na vječno sjećanje i poštovanje.
U subotu, 7. oktobra, u 10 časova, porodica će posjetiti Milikinu vječnu kuću.
Tvoji: sin DEJAN, kćerka DRAGANA, snaha SANJA, unuke KRISTINA, KATARINA, BOGDANA i TEODORA i mnogobrojna rodbina ŠĆEPANOVIĆ
182
Dvije tužne godine bez tebe
Godine prolaze, želja sve veća… Tuga ne jenjava već svakim danom produbljuje vječnu ranu. Počivaj u miru, nek ti naše suze ne remete vječni san i nek naši jecaji ne otjeraju anđele s tvojih ramena.
U subotu u 10 časova ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću i zaliti je suzama.
Supruga SUZANA, sin DALIBOR, ćerka DANIJELA, snaha ALEKSANDRA, zet BOŠKO i unuk MATEO
171
Četrdeset je dana od smrti našeg
IVANA Petrašina
Ne nalazimo utjehu za tugu i bolnu pomisao da te više nema. Počivaj u miru, a mi ćemo te s ponosom čuvati od zaborava.
U subotu, 7. oktobra, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Tvoji: ANA, VUK i FILIP
167
TUŽNO SJEĆANJE
rođena VASOVIĆ
Dvadeset jedna godina je od kako nijesi sa nama, ali si u našim srcima. Čuvamo Te od zaborava. Volimo Te, naš anđele.
NATAŠE
Sa bolom u duši dočekujemo svaku godinu. Bila si ponos naše porodice i nikada te nećemo zaboraviti.
MARKO, DAVOR i DALIBOR
U subotu, 7. oktobra 2023. godine navršava se trideset dana od smrti našeg voljenog
150
Tvoje kćerke SLOBA i VESNA
TUŽNO SJEĆANJE na naše voljene roditelje, brata i sestru
148
VIDAK MILICA 1923 – 2001 1929 – 2013
Tog dana u 10 sati posjetit ćemo njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju Škaljari.
Dragi Mato, još uvijek ne možemo da prihvatimo tužnu istinu da nijesi sa nama. Svima mnogo nedostaješ, a majci najviše. Svaki dan je teže i njoj i nama. Nedostaju tvoje upadice i sitne čarke. Vječno ćeš živjeti u srcima i mislima nas i svih koji su te poznavali i voljeli. Nek tvoj mir ne remete naše suze.
Majka ANKA, brat BRANKO, sestra BRANKA i mnogobrojna porodica PETROVIĆ, TUJKOVIĆ i ZEKOVIĆ
BOŽIDAR-BOŽO DESANKA-DESE 1954 – 2014 1952 – 2019
Za vama tuguju vaše: RADOJKA i SENKA
Četrdeset je tužnih dana otkad nije sa nama naš sin, suprug, otac, brat i stric
Nevjerica, bol, praznina i tuga naši su svakodnevni saputnici. Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo u subotu, 7. oktobra 2023. u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću u selu Tomići, Crmnica.
Četrdeset je dana od smrti
Nemirenje, praznina i bol zbog gubitka su i dalje tu. Vječni mir tvojoj dobroj i blagoj duši. Strina ANKA i sestre MIRA, DUDA i MILICA
Prođe 40 tužnih dana od kad nas je napustio
Teško je naći riječi utjehe. Čuvaćemo od zaborava tvoj blagi lik i plemenitu dušu. Strina VUKICA i brat LUKA sa porodicom
Četrdeset je dana od smrti našeg
Vrijeme koje prolazi ostavlja bol i tugu kod mene koju si mi ostavio. Sudbina nije htjela da posljednje dane tvoga života budem tu pored tebe. Neka tvoja duša počiva u vječnom miru zajedno sa našim roditeljima. Hvala svima koji ga ispratiše na posljednji put. Isto tako i onima koji nijesu mogli biti prisutni, a izjaviše saučešće putem telegrama. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. U neđelju, 8. oktobra 2023. u 10 časova posjetićemo njegov vječni dom.
Ožalošćeni: brat LJUBOMIR VUKMIROVIĆ sa porodicom
164
Našem voljenom Bojanu održaćemo četrdesetodnevni pomen dana 7. oktobra 2023. u 11 časova na mjesnom groblju u Reževićima u krugu porodice, kumova, drugova i mještana. Boko, voljeni naš junače, snago i mladosti prerano ugašena. Tugujemo svi nemoćni u bolu za tobom. Nećemo prestati da se divimo tvojoj borbi, želji za životom i tvojoj vjeri da ćeš surovu nepoznatu bolest savladati.
Tako si i otišao iz kuće posljednji put u nadi da ćeš se ubrzo vratiti i biti u svom domu u voljenim Reževićima i čekati da dođe tvoja princeza Marlyn. Bato, tvoj Dimašin i Marija su te pratili u svemu.
166
U radostima, obavezama i planovima boreći se za tebe i tamo u daljini na liječenju bio je brat tvoj uz tebe danima, satima. Okružen i voljen od osoblja uz tebe je bio i samo tvoj tim ljekara: braća Filip, Aleksa i Andrija i Jelena čije si korake prepoznavao, tetak Peđa i dvije tetke medicinske radnice Mika i Meri, svi u nevjerici da sada svom dječaku sa kojim su rasli i stasavali pomažu i bore se za tvoje zdravlje. Drugovi dobri tvoji i njihove plemenite majke, brižne sa ponudama kojima su htjeli da ti udahnu zdravlje. Nadali su se svi i iščekivali dobre vijesti. Pamtiće se tvoja borba i tvoj jedinstveni odnos prema životu, svojoj ćerki, ljudima. U miru pobjednika prkosan, snažan i odlučan da sve istrpiš, nijednog trena nijesi posustao do posljednjeg daha ulivajući tako nadu svima. Sine, nije to utjeha svima nama koje si volio tako snažno i jedinstveno. Ljubav tvoja, sine, nedostaje. Tvoja snaga, mladost, razgovori. Sve to više nemamo, sine naš. Volimo te, BOKO.
Tvoji: MARLYN, MAJKA, TATA, DIMITRIJE i MARIJA
165
Дана 8. октобра 2023. навршава се годину дана од трагичне
смрти нашег вољеног
ДРАГАНА пок. Бранка ШЕВАЉЕВИЋ
1982 – 2022
Позивамо родбину, кумове и пријатеље да у недјељу, 8. октобра, у 11 часова посјетимо његову вјечну кућу на мјесном гробљу Мирац-Котор, окитимо цвијећем и залијемо сузама. Ожалошћена породица ШЕВАЉЕВИЋ
Pola godine je od smrti naše voljene
Svakog dana si sa nama u najljepšim uspomenama.
170
Ponosni što si bila naša, a mi tvoji: SNEŽANA, VESO, NEŠO, MILODARKA, ELENA, NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA
Dragi moj i jedini sine…
Najbolji poklon koji ću ikad imati je to što sam tvoja majka. Najdraži moj… dala sam ti život. Bila sam srećna kada te vidim… kada te čujem… a, sada, uskraćeno mi je to zadovoljstvo.
Bio si moj oslonac, ponos, najveća ljubav i nastavak porodice… Za mene si ti lijek za moju dušu, snaga, slabost…
Bio si i ostaćeš središte mog života.
Počivaj u miru pokraj svog dobrog oca, anđele moj.
Voli te majka ŽAKLINA
RAKO
Otišao si u jednom danu. Sekundi. Tvoj život je ostao nedovršen, pun snova i želja neispunjenih. Osmijeha, radosti i mira je sve manje, a nemira sve više. Na nama je ostalo da te čuvamo od svih kao sto si ti uvijek čuvao nas.
Ne brini… nadamo se da si sad srećan sa tatom… da nas neđe tamo čuvate…
Vole te sestre MILICA i NATAŠA
209
190 Navršava se 40 dana od smrti našeg
Dan za danom prolazi, a nijedan bez sjećanja na Tebe. Sa ponosom ćemo Te pominjati jer si bio primjer dobrog brata i ujaka.
Tvoja sestra IVANA i zet KRSTO RADOJIČIĆ
Tužno sjećanje na našeg
Vrijeme nije lijek, već svjedok bola i tuge što nijesi više sa nama. Neka Te anđeli čuvaju. Brat BOBO i snaha SANDRA NIKOLIĆ
Navršava se 40 najtužnijih dana od tragičnog odlaska našeg
Ne možemo prihvatiti stvarnost da nijesi više među nama.
Svakim danom sve je teže pri samoj pomisli kako se završi Tvoja divna mladost.
Nedostaju nam Tvoj osmijeh, vedrina i ljubav kojom si nas nesebično obasipao.
Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
Vole te tvoji: ujak ŽELJKO, ujna VESNA i sestra MARIJA NIKOLIĆ
Dragom sestriću
RADOSAVU
Sudbina je prokleta bila pa tvoju lijepu mladost i mladalačke snove prekinula. Ostavio si nam duboku ranu na srcu koja nikad neće zarasti.
Počivaj, nevina dušo, u nebeskom carstvu.
Tuguju tetke LJILJANA, BILJANA i SNEŽANA sa porodicama
Voljenoj majci, svekrvi i babi NATAŠI
Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično davala. Volimo te zauvijek. Sin DAVOR, snaha DRAGANA i unuka NATAŠA
198
189
Četrdeset dana od smrti
RADOSAVA – RAKA POPOVIĆA
Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe i Zoka. Ostala je velika praznina i tuga u našim srcima.
Tuguju za tobom
stric DRAGAN, strina ŽANA, brat VUK i sestra ANĐELA
199
I kad osjetimo da klonemo kad nas sve tuge snađu u jednom danu, zatvorimo oči i odemo u naš svijet. Svijet u kojem nas čekaš, iz koga ne ideš… Svijet u kojem ćemo te uvijek naći, svijet u kojem ćeš uvijek postojati.
Tvoji: VESNA, ANITA, ALEN, ALAN i ALEKSEJ
188
Četrdeset dana je od smrti
RADOSAVA – RAKA POPOVIĆA
Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti tugu i bol za tvojom rano ugašenom mladošću.
Počivaj u miru, pored tvog Zoka.
Tetka ROSKA sa porodicom
197
Četrdeset dana je od smrti
RADOSAVA – RAKA POPOVIĆA
163
180 Godina dana je od smrti moje sestre
I danas me jednako boli kao i one večeri kada si me zauvijek napustio. Boli, ne prestaje... Neće ni prestati. Bol za tobom jače urezuje sjećanje na tebe. Teško je, preteško, gledati u budućnost očima punim prošlosti i nastaviti dalje kada me uspomene vraćaju nazad. Voljela bih da mogu vratiti vrijeme.
Ne da ispravim neke trenutke već samo da ih osjetim još jednom.
KOSE TOMIĆ
Počivaj u miru, a ja ću žaliti za tobom i čuvati te od zaborava.
Nijemi od bola i preranog tvog odlaska. Počivaj u miru, Rako.
Pa iznova prizivam sjećanja da mi pomognu da izdržim u svom bolu, ponosna što sam te takvog imala. Sada, u jednoj ruci držim sreću, u drugoj tugu. I sklopim ruke oko sebe i živim. Živim, nema mogu li - moram. Nastavljam tamo gdje smo stali. I tome si me ti naučio!
IGOR i IVANA NENEZIĆ sa porodicom
Četrdeset je tužnih dana od tragične smrti našeg voljenog
RADOSAVA – RAKA POPOVIĆA
Bio si simbol dobrote, vedrog duha, plemenitosti. Za sve dalje nedostajaćeš nam… Dragi naš Rako, tebi vječni mir, a nama tuga za tobom.
Zahvaljujemo se svima koji priložiše cvijeće i izraziše saučešće putem telegrama i uputiše riječi podrške. Rodbini, komšijama, prijateljima, kolektivima škola, Rakovim drugovima.
U nedjelju, 8. oktobra 2023. godine, u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Porodica POPOVIĆ
MIJO TODOROVIĆ sa porodicom
Tvoja JELENA202
Šest mjeseci je od tvog preranog odlaska
RADOŠ - RAŠKO GLAVIČANIN
Šesti april... A onda nam se život u sekundi promijeni i više nijesmo isti.
U našim srcima si... Tu te čuvamo...
Tvoja PORODICA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“:
02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18)
Sekretarijat za planiranje prostora održivi razvoj Glavnog grada Podgorica
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta „One Crna Gora“ d.o.o., podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za baznu stanicu mobilne telefonije „Salaš 23”, na dijelu katastarske parcele broj 178/3 KO Velje Brdo, opština Podgorica.
Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me.
Poslovni broj: Iv.br.945/2023
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,LOVĆEN AUTO,, PODGORICA, ul. Novaka Miloševa br.6/2, protiv izvršnog dužnika Nikčević Zorana, ul. Kosovska br.3, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 95,58 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - računa br.2021-154-654211 od 18.05.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Nikčević Zoranu, ul. Kosovska br.3, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.945/2023 od 13.09.2023. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 95,58 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.945/2023 od 05.10.2023. godine.Izvršni dužnik Nikčević Zoran iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.945/2023 od 13.09.2023. godine. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.945/2023 od 05.10.2023. godine. Upozorava se izvršni dužnik Nikčević Zoran iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 05.10.2023.godine.
Poslovni broj: Ivm.br.2319/15
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Minjić Dragan iz Nikšića, Trg Slobode br.16, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 25.612,05 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice broj AA 0445458 koja je izdata dana 19.05.2008. godine, dana 05.10.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Minjić Draganu iz Nikšića, Trg Slobode br.16, vrši se dostavljanje Zaključka Ivm.br.2319/15 od 22.09.2023.godine.
Izvršni dužnik Minjić Dragan iz Nikšića, Trg Slobode br.16, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka Ivm.br.2319/15 od 22.09.2023.godine. Upozorava se izvršni dužnik Minjić Dragan iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Nikšić, 05.10.2023.godine JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: Iv. br. 1430/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Tomić Mile iz Bara, Mirošica I, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10414, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.10.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Tomić Mile iz Bara, Mirošica I, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10414. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 14.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 853/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Riabov Aleksei iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 072245841, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.10.2023. godine, J
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Riabov Aleksei iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 072245841. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.10.2023. godine.
Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca : Prva Banka Crne Gore Ad Podgorica Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141 , pib: 02096009, protiv izvršnog dužnika Olivera Perak, Kotor,,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeset šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisana u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288, nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr. parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56.
II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.10.2023. godine u 09:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 61/2021 od 12/01/2021 godine godine, a radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.235,03 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 28.12.2020. godine, pa do konačnog namirenja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili; III Nepokretnosti nemaju upisanih tereta osim rješenje o izvršenju ovog Javnog izvršitelja.
IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Br IVM - 61/2021 od dana
14/10/2021 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 u vrijednosti od 62.200,00 eura,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288 u vrijednosti od 51.500,00 €,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 u vrijednosti od 27.200,00 € za nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56 u vrijednosti 13.000,00 €. V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d.u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’
Dana, 28.09.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
CRNA GORA
JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ
BIJELO POLJE
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetima izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVO ZA TELEKOMUNIKACIJE „MTEL“ D.O.O. PODGORICA, ul.Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.143, Podgorica, PIB: 02655284, protiv izvršnih dužnika Daliborka Golubovića drugih, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine, shodno čl.45 ZIO-a
J A V N O O B J A V LJ U J E
da su kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupci po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika, na osnovu vjerodostojnih isprava, i to: izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge, radi naplate novčanog potraživanja. Javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima, i to:
DALIBORKU GOLUBOVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Podbišće, Mojkovac - Rješenje o izvršenju Iv.br.1666/2022 od 08.12.2022.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.1666/2022 od 04.10.2023.godine, MIRNESU BANDI, sa poslednjom poznatom adresom Kukulje br.135, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.1669/2022 od 08.12.2022.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.1669/2022 od 04.10.2023.godine, MIRSADI KAPETANOVIĆ, sa poslednjom poznatom adresom Dobrakovo br. 84, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.1694/2022 od 15.12.2022.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.1694/2022 od 04.10.2023.godine, BLAGOJU GRUJIČIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Pavino Polje br. 35, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.1695/2022 od 15.12.2022.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.1695/2022 od 04.10.2023.godine, NEBOJŠI MORAČANINU, sa poslednjom poznatom adresom Tutići, Mojkovac - Rješenje o izvršenju Iv.br.1696/2022 od 15.12.2022.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.1696/2022 od 04.10.2023.godine, MILANU RAKONJCU, sa poslednjom poznatom adresom Unevina br. 55, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.738/2023 od 20.06.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.738/2023 od 04.10.2023.godine, VESELINU LAKIĆEVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Lipnica br. 1, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.741/2023 od 20.06.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.741/2023 od 04.10.2023.godine, ADNANU BORANČIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Lipnica br. 29, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.743/2023 od 20.06.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.743/2023 od 04.10.2023.godine, ERNI NUHODŽIĆ, sa poslednjom poznatom adresom Bistrica bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.737/2023 od 20.06.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.737/2023 od 04.10.2023.godine, ANISU BALIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Zminac bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.742/2023 od 20.06.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.742/2023 od 04.10.2023.godine, PETRU MARKOVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Rakonje bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.759/2023 od 20.06.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.759/2023 od 04.10.2023.godine, KADRIJI HADROVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom ul. Meše Selimovića br. 1, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.852/2023 od 29.06.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.852/2023 od 04.10.2023.godine, NEĐELJKU NIŠAVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Rakita bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.849/2023 od 29.06.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.849/2023 od 04.10.2023.godine, ELDINU KANALIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Kukulje bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.857/2023 od 29.06.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.857/2023 od 04.10.2023.godine, LJUBOMIRU PETRIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Resnička br. 13, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.859/2023 od 29.06.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.859/2023 od 04.10.2023.godine, MOMČILU LUTOVCU, sa poslednjom poznatom adresom Rakonje bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.862/2023 od 29.06.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.862/2023 od 04.10.2023.godine, NINU BOŽOVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Rakonje bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.865/2023 od 29.06.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.865/2023 od 04.10.2023.godine, NENADU VLAHOVIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Bašanje Brdo, Kolašin - Rješenje o izvršenju Iv.br.881/2023 od 03.07.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.881/2023 od 04.10.2023.godine, LJUBINKI VEŠOVIĆ, sa poslednjom poznatom adresom Mateševo, Kolašin - Rješenje o izvršenju Iv.br.882/2023 od 03.07.2023.godine i Rješenje o troškovima postupka Iv.br.882/2023 od 04.10.2023.godine, DRUŠTVO SA
OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU “MULTI COMPANY MNE“ – BIJELO POLJE, sa poslednjom poznatom adresom ul. Slobode bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.950/2023 od 19.07.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.950/2023 od 04.10.2023. godine, MIRZETU MULIĆU, sa poslednjom poznatom adresom Obrov br. 52, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.970/2023 od 20.07.2023.godine Rješenje o troškovima postupka Iv.br.970/2023 od 04.10.2023.godine.
S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.
U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 04.10.2023. godine Ivan Sekulić