Dnevni list Pobjeda 15.10.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 15. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20791 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Popisna komisija Opštine Nikšić nakon reakcija procrnogorskih partija i javnosti promijenila prvobitni spisak instruktora za popis, ali je ipak ostalo rodbine

Dugogodišnji član Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske kaže da sadašnji odnos SPC prema Crnoj Gori ide naruku Vučićevom „srpskom svetu“

Milutin Đukanović i Budimir Aleksić nijesu „progurali“ supruge

DEDIĆ: Zar nemamo koga od Petrovića da po njemu hram nazovemo, a ne po Svetom Savi

Ni novi spisak, međutim, nije „čist“ od funkcionera iz nikšićke vlasti i njihovih rođaka. Tako, obučavaće popisivače odbornica Ure Anđela Mijanović, kao i kćerka odbornice NSD Jadranke Koprivice - Ivana Koprivica STR. 3.

Patrijarh Crkve Srbije juče stigao u Crnu Goru, dočekao ga Joanikije, a bio na ručku kod Milatovića

STR. 6. i 7.

Neprihvatljivo je, kaže Tomislav Š. Dedić, što su, nakon smrti mitropolita Amfilohija odlukom Sinoda SPC ukinuti Eparhijski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, i svi atributi koje je MCP imala kroz istoriju. Smatra da je Joanikije imao obavezu da se tome suprotstavi bez obzira da li bi ga, zbog toga, Sinod izabrao za mitropolita ili ne

Prva verzija spiska

Tužilaštvo da reaguje na mizoginiju i primitivizam Poznat po ratnohuškačkoj karijeri novinara tokom krvavih devedesetih Labudović je na društvenim mrežama poručio ambasadorki SAD da ,,svoju pozamašnu pozadinu preveze preko okeana“. Niko iz institucija, ali ni NVO sektora na ovu uvredu nije reagovao STR. 9.

BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

Gačević: Čekam patrijarha i nemam vremena da se bakćem s dokonim ženama STR. 7.

Povećane tenzije na sjeveru Kosova ne utiču na broj pripadnika VCG u NATO misiji

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

IME I PREZIME

STR. 7.

Roditelji pisali Pobjedi jer je učenicima OŠ ,,Štampar Makarije“ podijeljena skandalozna anketa koja sadrži neprimjerena pitanja, za direktora tu nema ništa sporno

SKANDALOZNO: Član Savjeta NB ,,Radosav Ljumović“ Emilo Labudović uputio uvrede ambasadorki SAD Džudi Rajzing Rajnke

Vrijeme je za nove nagrade

Sa Porfirijem stigli i desničari iz Srbije

19.

KUPON

Crna Gora neće slati dodatne snage u KFOR

STR. 2.

POGLED SA STRANE

Za Izrael – nije to lako Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 12. i 13.

2

Politika

Neđelja, 15. oktobar 2023.

DPS, nakon saznanja Pobjede, reagovao na to što je predsjednik države tražio da njegov savjetnik Dejan Vukšić nezakonito prisustvuje Vijeću za nacionalnu bezbjednost

Milatović ponovo pokušava da krši Ustav i uzurpira nadležnost PODGORICA – Demokratska partija socijalista reagovala je nakon što je, prema saznanjima Pobjede, predsjednik države Jakov Milatović uputio prije nekoliko nedjelja pismo premijeru u tehničkom mandatu

Dritanu Abazoviću u kojem traži da njegov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić nezakonito prisustvuje sjednicama Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

- Informacija da je Jakov Milatović od odlazećeg premijera

tražio da njegov savjetnik Dejan Vukšić, čovjek koji je svojevremeno ANB pretvorio u ekspozituru srpske BIA, prisustvuje svim sjednicama Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ukoliko je tačna, jedan je od najvećih u nizu skanda-

la tokom dosadašnjeg mandata predsjednika države - istakli su iz DPS-a.

Kako su naveli, Milatović ne preza da gazi Ustav i zakone kako bi pokušao da se infiltrira u sve segmente vlasti, iako su njegove nadležnosti jasno definisane.

- Njegov lažni doživljaj samog sebe kao vrhovnog komandanta Vojske, bio je predmet podsmijeha, ali to ga ne sprečava da i dalje pokušava da uzurpira vlast gdje god može – od toga da se brutalno miješa u formiranje vlade i njen sastav do

toga da čovjeka koji je nanio štetu bezbjednosnom sektoru države, prvo promoviše za svog savjetnika a onda pokuša da ga protivno Ustavu i zakonu ubaci na sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Iz DPS-a traže od Milatovića da se izjasni o javno iznesenim navodima i njegovom protivustavnom ponašanju.

- Ukoliko i pokuša da izvede operaciju uzurpiranja nadležnosti suočiće se i on i njegov savjetnik, ali i lice koje mu to omogući, sa posljedicama predviđenim za pravno nasilje i kršenje Ustava - zaključuR. P. ju u saopštenju.

Povećane tenzije na sjeveru Kosova ne utiču na broj pripadnika VCG u NATO misiji PODGORICA - U ovom trenutku, Crna Gora ne planira povećanja broja pripadnika Vojske Crne Gore u misiji KFOR na Kosovu, a o svakoj eventualnoj izmjeni na planu doprinosa snagama KFOR-a, neophodno je da Skupština donese odluku, na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost. To je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva odbrane, na pitanje da li, usljed krize na sjeveru Kosova, planiraju da povećaju broj vojnika u toj misiji, imajući u vidu da su to učinile i pojedine zemlje saveznice.

Više od 130 dodatnih vojnika iz Rumunije stiglo je na Kosovo u petak (13. oktobra 2023) kako bi dodatno ojačali mirovnu misiju NATO snaga na Kosovu, pored dvije stotine britanskih vojnika raspoređenih ranije ovog mjeseca. Do raspoređivanja ovih dodatnih trupa došlo je nakon nasilnog napada na kosovsku policiju 24. septembra i povećanih tenzija u regionu.

Crna Gora, ipak, kako tvrde u Ministarstvu odbrane, za sada neće povećati broj pripadnika Vojske u toj misiji.

- Crna Gora učestvuje u misiji NATO na Kosovu od 18. oktobra 2018. godine. U sastavu KFOR-a, trenutno su raspoređeni jedan oficir i jedan podoficir Vojske Crne Gore, na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore o učešću pripadnika VCG u NATO misiji na Kosovu, od 5. jula 2018. godine. U ovom trenutku se ne planira povećanje našeg angažmana na Kosovu, a o svakoj eventualnoj izmjeni na planu doprinosa snagama KFOR, neophodno je da Skupština donese odluku, na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost – kazali su iz resora kojim rukovodi Filip Adžić.

Rade koliko mogu

Naša zemlja, kažu u Ministarstvu, u potpunosti podržava

Crna Gora neće slati dodatne vojnike u KFOR

Prethodni pokušaj da se poveća broj vojnika u misiji KFOR bio je neuspješan, jer je tadašnji predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević zaprijetio bivšoj ministarki odbrane Oliveri Injac da će Demokratski front pokrenuti njenu interpelaciju i premijera Zdravka Krivokapića ukoliko se vlada odluči da pošalje crnogorske vojnike u misiju KFOR na Kosovu

Vojnici KFOR-a na Kosovu

NATO napore na Kosovu, koje Alijansa sprovodi u saradnji sa drugim međunarodnim akterima, prvenstveno Evropskom unijom i Ujedinjenim nacijama, na planu očuvanja sigurnog i bezbjednog okruženja na Kosovu.

- Pored toga, kao punopravna članica Alijanse, Crna Gora se zalaže za pronalaženje trajnog rješenja za Kosovo, mirnim pu-

tem i povratak Beograda i Prištine dijalogu, pod pokroviteljstvom Evropske unije, što je od ključnog značaja za dugoročnu stabilnost Zapadnog Balkana – ocjenjuju u Ministarstvu.

Upitani da li bi odlukom da povećaju broj vojnika, dokazali svoju posvećenost Alijansi, u Ministarstvu odbrane kažu da se u NATO ne vrednuju doprinosi saveznica pojedinačnim

KFOR na Kosovu ima 4.487 vojnika, najviše iz Italije U sastavu KFOR trenutno ima 4.487 vojnika, od kojih najviše iz Italije - 869, saopšteno je iz ove vojne misije na Kosovu i Metohiji.

Na drugom mjestu po broj-

nosti su vojnici Sjedinjenih Država kojih ima 593, slijede mađarski pripadnici 433 i turski kojih trenutno ima 369.

Austrija ima 271 vojnika u

KFOR, Grčka 260, Poljska 245, Rumunija 214, Švajcarska 190, Hrvatska 151, Bugarska 142, Letonija 136, Slovenija 91, Albanija 89 vojnika, Finska i Njemačka po 70.

zadacima, već da se ,,u duhu jedinstva i solidarnosti, cijeni sveukupan odgovoran pristup i doprinos kolektivnim naporima na planu realizacije tri ključna zadatka Alijanse“.

- NATO članice daju doprinos u skladu sa svojim mogućnostima i kada su u prilici da to učine.

Shodno tome, to što trenutno ne planiramo da povećamo broj pripadnika VCG angažovanih Sjeverna Makedonija ima 60, Jermenija 57, Velika Britanija i Moldavija po 41, Češka 36, Danska 35, Irska 13, Kanada pet, Švedska tri, Crna Gora dva, dok je Litvanija zastupljena sa jednim vojnikom, podaci su KFOR dostavljeni Kosovo onlajnu.

u NATO misiji na Kosovu, neće umanjiti ugled i kredibilitet Crne Gore u evroatlantskoj zajednici, uzimajući u obzir veliki doprinos koji dajemo u borbenim grupama u Letoniji i Bugarskoj, učešće u dvije NATO misije, nivo planiranih budžetskih izdvajanja od dva odsto BDP za potrebe odbrane, kao i posvećenost izgradnji vojnih i odbrambenih kapaciteta, kao i kontinuiran rad na jačanju spremnosti i interoperabilnosti jedinica VCG – zaključili su u MO.

Kneževićeva prijetnja Injac

Prethodni pokušaj da se poveća broj vojnika u misiji KFOR bio je neuspješan, jer je tadašnji predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević, zaprijetio bivšoj mi-

nistarki odbrane Oliveri Injac, da će Demokratski front pokrenuti njenu interpelaciju i premijera Zdravka Krivokapića ukoliko se vlada odluči da pošalje crnogorske vojnike u misiju KFOR na Kosovu.

- Mi smo glasove 30. avgusta dobili na jasnim pozicijama koje štite duhovni, istorijski i nacionalni identitet srpskog i crnogorskog naroda. Vi radite kako mislite da treba, do kad će to biti vidjećemo. Ali ako se odlučite da šaljete vojnike suočićete se najmanje sa interpelacijom Demokratskog fronta, podrškom nikako – rekao je tada Knežević.

On je tada kazao da je učešće crnogorskih vojnika u misiji na Kosovu „najveća sramota Vojske Crne Gore od njenog nastanka“.

- Svaki put ću glasati protiv slanja naših vojnika jer je Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije rekao je Knežević.

Na kraju se o pomenutom prijedlogu nije ni glasalo, a Crna Gora je ostala na dva vojnika u misiji.

Sve i da su aktuelne vlasti odlučile da, u svjetlu najnovijih dešavanja na Kosovu, pošalju vojnike u misiju, to ne bi moglo biti realizovano jer Savjet za odbranu i bezbjednost od jula ne može da zasijeda i donosi ključne odluke koje se tiču komandovanja Vojskom Crne Gore i bezbjednosne situacije u državi.

Savjet, koji čine šefovi države, parlamenta i vlade ne može da se sastaje, jer sjednicama moraju da prisustvuju sva tri člana i da jednoglasno donose odluke, shodno svom Poslovniku o radu. S obzirom na to da Skupština od jula nema predsjednika, rad ovog tijela je faktički blokiran.

Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Neđelja, 15. oktobar 2023.

3

Popisna komisija Opštine Nikšić nakon reakcija procrnogorskih partija i javnosti promijenila prvobitni spisak instruktora za popis, ali je ipak ostalo rodbine

Đukanović i Aleksić nijesu „progurali“ supruge PODGORICA – Popisna komisija Opštine Nikšić je, nakon reakcije procrnogorskih partija i javnosti, promijenila prvobitni spisak instruktora za popis, na kojem su bili funkcioneri DF-a, Demokrata i Ure, njihove supruge, kume, sinovi, kćerke, snahe...

Rodbine, ipak, ne fali ni na novom spisku.

Na novom spisku nema sekretarke Opštine Ivane Šljukić iz Demokrata, direktorice Parking servisa Sanje Antović, zatim nema Slavice i Veselinke Đukanović, supruge i snahe predsjednika borda EPCG i funkcionera NSD Milutina Đukanovića, kao ni Zorice Aleksić, supruge poslanika NSD Budimira Aleksića. Na spisku nema Marka Vučinića i Nikole Radojevića, dok je odbornik iz NSD Nikola Goranović ranije odlučio da se povuče.

Popisna komisija utvrdila je konačan spisak, kako je obrazložila, nakon ponovnog pregledanja prijava za instruktore, a usljed odustajanja određenog broja kandidata od učešća u sprovođenju popisa. Međutim, ni novi spisak nije „čist“ od funkcionera iz nikšićke vlasti i njihovih rođaka. Tako, obučavaće popisivače odbornica Ure Anđela Mijanović, zatim kćerka odbornice NSD Jadranke Koprivice - Ivana Koprivica.

Procrnogorske partije su nakon objavljenog prvog spiska

Prvobitni spisak instruktora na stranici Opštine Nikšić

instruktora za popis upozorile građane da će im pokucati na vrata funkcioneri DF-a, Demokrata i Ure i njihova rodbina, te pozvali da im se ne otvaraju vrata.

Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković poručio je juče da popisivačima „srpskog sveta“ neće otvarati vrata.

- Kako planiraju falsifikovanje popisa? Kao popisivače poslaće članove užih i širih porodica, sekretare/ke, direktore/ke, funkcionere DF-a, Demokrata i Ure i ostale jurišnike/ce „srpskog sveta“. Takvima nećemo otvarati vrata. Naše uslove znaju, na njima je - napisao je on u objavi na društvenoj mreži X. Član Glavnog odbora DPS-a Stefan Jokić saopštio je da je u

Izmijenjeni spisak instruktora za popis

uređenim državama popis izuzetno važan statistički alat koji se koristi u razne svrhe poput određivanja glasačkog prava, uređivanja poreske ili ekonomske politike, kreiranja različitih strategija razvoja i slično, ali da, kako je istakao, nažalost, Crna Gora poslije više od tri godine urušavanja svega što se moglo urušiti, najmanje je uređena država sa izgrađenim sistemom u bilo kojoj oblasti.

- Kreiranje haosa u svim institucijama, sa jasnom namjerom da se ponište sva ranija dostignuća države na unutrašnjem i spoljašnjem planu, samo su bili pripremanje terena za veliko finale – održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine - kazao je Jokić.

Prema njegovim riječima, održavanje popisa kojem prethodi brutalna zloupotreba državnih institucija, totalno odsustvo svih mehanizama kontrole nad čitavim procesom i značajan upliv mentorstva i logistike sa adresa izvan Crne Gore, za cilj imaju samo jedno, potiranje građanskog karaktera Crne Gore i njena nacionalna homogenizacija.

- Održavanje popisa u nestabilnoj političkoj situaciji koju Crna Gora živi već duže, sa odsustvom usklađenosti domaćih pravnih propisa sa međunarodnim standardima iz ove oblasti, uz izbor popisivača i instruktora po partijskoj pripadnosti, bez uvida u podatke koji se budu prikupljali na terenu, u krajnjem bi dalo bezvrijedne, fingi-

rane i neupotrebljive podatke koji bi jedino išli u korist pretendentima na Crnu Goru i njihovim slugama i izvršiocima radova sa domaće političke scene – istakao je Jokić.

Predsjedništvo DPS-a saopštilo je u petak da će predložiti Glavnom odboru stranke da usvoji odluku o pozivanju građana na bojkot predstojećeg popisa stanovništva, ako im nadležne državne institucije do ponedjeljka ne odgovore na zahtjeve u vezi sa odgađanjem popisa. Iz DPS-a su saopštili da ostaju istrajni u svojoj namjeri da, do ispunjavanja svih logističko-tehničkih pretpostavki i formalno-pravnih preduslova, popis stanovništva, domaćinstava i stanova niti može niti treba da bude održan.

Socijaldemokrate su, takođe, saopštile ranije da će, ukoliko zahtjevi za odgađanjem popisa ne budu ispunjeni, pozvati građane na bojkot. Predsjedništvo te partije konstatovalo je da ne postoje uslovi za održavanje validnog popisa, zbog čega ga je, kako smatraju, potrebno odgoditi za april sljedeće godine.

Advokat Veselin Radulović ocijenio je da, „ako bi se popis makar i djelimično bojkotovao, ne bismo mogli govoriti o validnim rezultatima“. On smatra da je popis u Crnoj Gori političko a ne statističko pitanje.

- U fokusu su identitetska pitanja i vode se agresivne kampanje - ukazao je on u izjavi za Radio Crne Gore, dodajući da se u takvom ambijentu teško može govoriti o slobodnom izjašnjavanju građana.

- Pri čemu očigledno nije obezbijeđena ni kontrola procesa istakao je Radulović.

Uprava za statistiku (Monstat) objavila je juče upitnik za popis stanovništva, domaćinstava i stanova na crnogorskom i na jezicima u službenoj upotrebi (srpskom, bosanskom, albanskom, hrvatskom), kao i upitnik na engleskom, ruskom, turskom i ukrajinskom jeziku. Upitnici na crnogorskom i srpskom jeziku objavljeni su na latinici i ćirilici.

Monstat je na svom sajtu objavio i kako izgledaju upitnici o poljoprivredi i za stan i domaćinstvo Ra. P - I. K. (P2).

Nastavljene trosatne blokade na Bogetićima u organizaciji Crnogorske konzervativne partije i građanskih aktivista

Lalović: Mi stati nećemo, poslije neđelje idemo za Podgoricu!

PODGORICA - Ljudi koji su iskopali rovove među svima nama imaju u planu da rovove legalizuju ovim falsifikovanim popisom.

Da izbace nas crnogorske pravoslavce iz jedine domovine koju imamo. To sigurno neće proći tiho i mirno, kazao je predsjednik Crnogorske konzervativne partije Boris Lalović, čija je partija organizator blokade

puta Nikšić – Podgorica kod Bogetića.

Lalović pita zbog čega je štampano dva miliona listića, ako je sve pošteno zamišljeno da se radi oko popisa.

- Crna Gora je u ekonomskoj, kulturološkoj, a bogami i moralnoj krizi. Kako su planirali da nas uvedu u EU ljudi koji su grdni dužni raznim ruskim i srpskim interesnim grupama.

Preko Rusije u Evropu, da vas

pitam – da li iko vjeruje u to pitao je Lalović.

Pozvao je sve građane Crne Gore koji misle dobro svojoj državi da se pridruže.

- Da zajedno spriječimo ovo poniženje koje nam spremaju. Dosta se svako iživljavao nad ovom državom. Mi stati nećemo, poslije neđelje idemo za Podgoricu – poručio je Lalović Građanska aktivistkinja Ana

R. PEROŠEVIĆ

U ime građanskog otpora sa građanskim aktivistima, nevladinim organizacijama, Crnogorskom konzervativnom partijom, koji svi stoje složno i zajedno na braniku crnogorskih državnih i nacionalnih interesa – pozivamo sve slobodne građane i suverenističke partije da se udružimo u zahtjevu za odlaganje popisa, poručila je građanska aktivistkinja Ana Pejović.

Popis za uvod u nestanak građanske Crne Gore: Sa protesta

Pejović je u ime građanskog otpora sa građanskim aktivistima, nevladinim organizacijama, Crnogorskom konzer-

vativnom partijom, pozvala da stoje ,,složno i zajedno na braniku crnogorskih državnih i nacionalnih interesa“.

- Pozivamo sve slobodne građane i suverenističke partije da se udružimo u zahtjevu za odlaganje popisa. Popis je projektovan za uvod u nestanak građanske Crne Gore. Cilj popisa da je njegovim falsifikovanjem, njihova laž postane istina - da su većinski narod u Crnoj Gori. Cilj popisa je promjena Ustava po kojem Crna Gora neće više biti građanska, sekularna i suverena država već država konstitutivnih naroda u kojoj će ,,srpski svet“ i Crkva Srbije dirigovati stagnaciju i udaljavanje s puta ulaska u društvo razvijenih zemalja EU - kazala je Pejović i pozvala na okup sve da se pruži otpor.

- Da pokažemo da smo svoji na svome – poručila je Pejović.

I juče je više desetina građana tri sata blokiralo put Nikšić - Podgorica kod Bogetića.

Protest je protekao mirno, a policija je profesionalno obezbjeđivala okupljanje. D. Đ.

4

Politika

Neđelja, 15. oktobar 2023.

INTERVJU: Dr Jasmin Mujanović, politikolog, specijalista za politiku Jugoistočne Evrope i međunarodne odnose PODGORICA – U Crnoj Gori vidimo jednu vrstu političke okupacije od strane političkih aktera koji su bliži Beogradu nego Podgorici, odnosno koji više veličaju državne interese Srbije formalno ili neformalno, zavisno od slučaja i situacije, i na taj način konzistentno ugrožavaju temelje suvereniteta Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu politikolog i specijalista za politiku Jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa dr Jasmin Mujanović.

Crnoj Gori prijeti etnoteritorizacija

Ovih dana gledamo trajuću debatu o formiranju takozvane Zajednice srpskih opština. To je ništa drugo osim blijeda kopija Republike Srpske, odnosno tog projekta Republike Srpske koji je nekada postojao u Hrvatskoj a, nažalost, još postoji u BiH. To je šovinistički koncept. To je sektaški On je, objašnjavajući dešava- koncept koji i te kako prijeti Crnoj Gori nja u Crnoj Gori, ista uporedio sa onim što se trenutno dešava u političkoj areni susjedne Bosne i Hercegovine: „Različito je od onoga što Milorad Dodik radi u Bosni i Hercegovini jer on prijeti eksplicitno teritorijalnom integritetu, međutim, Dragan Čović i Andrej Plenković i cjelokupna garnitura u Zagrebu možda ne prijete teritorijalnom integritetu BiH, ali i te kako prijete njoj po pitanju njenog suvereniteta“.

Po Mujanoviću, rastakanje suvereniteta dvije nezavisne države od strane moćnih centara teče, a u slučaju Crne Gore glavni arhitekta je Beograd, u slučaju Bosne – Zagreb.

POBJEDA: Crna Gora se planski klerikalizuje i uvodi u „srpski svet“. Međutim, ljudi u vlasti i blizu vlasti tvrde da „srpski svet“ ne postoji i da je to narativ crnogorskih nacionalista i ekstremista. Postoji li „srpski svet“?

MUJANOVIĆ: Postoji i nastavak politike takozvane Velike Srbije iz devedesetih godina, koja je realizacija ciljeva propisanih Memorandumom SANU iz 1986, a ideja datira od ranije. Ove ideje su još uvijek glavni gotovo ekskluzivni politički koncept zvaničnog Beograda i oni sistematski rade na ostvarivanju tog cilja i u BiH i u Crnoj Gori i na Kosovu.

Manje-više, na području cijele bivše Jugoslavije gdje imaju uticaj i mogu da propagiraju takvu politiku.

Nekorektno je i neistinito tvrditi da su strahovi i dokazi o takvoj velikosrpskoj politici neka izmišljotina nekih takozvanih crnogorskih nacionalista i takozvanih crnogorskih ekstremista. Pri tome, ne znam šta bi trebalo da znači taj pojam crnogorskog ekstremizma. Nedavno smo na Kosovu vidjeli šta je srpsko-nacionalitički ekstremizam, a od tog crnogorskog ekstremiz-

Jasmin Mujanović

ma, barem u ovom sadašnjem kontekstu, ne vidim ni primjera ni dokaza.

POBJEDA: U BiH se dešavaju politička previranja. Koje su sličnosti između procesa u CG i BiH? MUJANOVIĆ: Vidim dosta sličnosti u stavovima zvaničnog Zagreba prema suverenitetu BiH i zvaničnog Beograda prema suverenitetu Crne Gore, a što se tiče srpske nacionalističke politike, apsolutno da je BiH možda i primarna meta te politike. Možemo raspravljati ko je najviše ugrožen, ali ono što je važno je da suverenistički i demokratski orijentisani politički akteri u Sarajevu, Podgorici i Prištini moraju da sarađuju mnogo više i mnogo bliže nego što je to do sada bio slučaj. Ali – da, mislim da koncept BiH, nažalost i zbog agresije i genocida ko-

Toliko su Amerikanci i Evropljani uložili u navodnu normalizaciju sa Vučićem i Srbijom i sada – kada ta normalizacija puca po šavovima – niko neće da prizna da su pogriješili, niko neće da prihvati da su oni krivci i to ide do nivoa individualnih ključnih diplomata i političkih aktera unutar, recimo, Stejt departmenta ili Evropske komisije

ji je izvršen od strane Slobodana Miloševića, jeste najgori scenario. I za Kosovo i za Crnu Goru.

Ovih dana gledamo trajuću debatu o formiranju takozvane Zajednice srpskih opština.

To je ništa drugo osim blijeda kopija Republike Srpske, odnosno tog projekta Republike Srpske koji je nekada postojao u Hrvatskoj a, nažalost, još postoji u BiH. To je šovinistički koncept. To je sektaški koncept koji i te kako prijeti Crnoj Gori. Danas sam tokom predavanja na Cetinju naveo da mislim da je sasvim realno da se u narednih pet godina pojavi priča o formiranju sličnih zajednica na teritoriji Crne Gore, ako se to dozvoli na Kosovu. Nadam se da neće doći do etnoteritorizacije jer, kako smo vidjeli protekle tri decenije, takvi politički koncepti samo rađaju i održavaju sektaške sukobe i služe za politički poligon za nastavak velikosrpske agresije i takvih mahinacija od strane ljudi poput Aleksandra Vučića ili nekog drugog koji će se pojaviti u budućnosti ako ne dođe do cjelokupne političke reorganizacije BiH i regiona.

POBJEDA: Vaš komentar na dešavanja na sjeveru Koso-

va i tvrdnje premijera te zemlje g. Kurtija koji tvrdi da iza svega stoji predsjednik Srbije koji želi za Srbiju status ,,male Rusije“ na Balkanu, gdje bi entitet RS u BiH postao ,,mala Bjelorusija“, pri čemu „Crnu Goru želi da pretvori u Ukrajinu“.

MUJANOVIĆ: Sasvim je očigledno da je ovo što se desilo na Kosovu izraz formalne politike, suštinske politike zvaničnog Beograda, odnosno režima Aleksandra Vučića.

Prosto je nemoguće vjerovati da se takva paravojna akcija mogla izvršiti bez zvanične i veoma ozbiljne podrške od strane državničkih aktera, sigurnosnih organa i svih ostalih relevantnih političkih aktera postavljenih unutar državnog režima Srbije.

Ovo što se desilo na Kosovu strašno me podsjeća na dešavanja u Hrvatskoj tokom 1991. godine, u BiH tokom 1992. Što je i sam premijer Kurti rekao, to je bila prva faza formalne invazije Kosova od strane Srbije, vjerovatno invazija koja nije prijetila cijeloj teritoriji Kosova, ali je apsolutno kao svoj cilj imala okupaciju nekih sjevernih djelova od kojih bi se onda napravila neka nova Republika Srpska na Kosovu.

Mislim, nažalost, da to još uvijek ostaje cilj politike koju vidimo iz Beograda i vidimo da se oni ne kaju niti kriju da stoje iza svega ovoga i nažalost bojim se da ćemo u skorijem periodu vidjeti nastavak te politike koja će, bojim se, biti krvaviji i opasniji od ovoga što smo vidjeli prije nekoliko dana.

POBJEDA: Kako ocjenjujete postavljanje međunarodne zajednice? Podsjećanja radi, i Slobodan Milošević je bio faktor stabilnosti do 1995. godine.

MUJANOVIĆ: Politika međunarodne zajednice mora se tumačiti kroz specifično viđenje pojedinih političkih aktera. Ali sigurno jeste istina što se tiče zvaničnih stavova SAD i EU, pa čak i nekih pojedinih važnih članica Unije, primarno Njemačke, ovo jeste nastavak one politike stabilnosti – „stabilokratije“ – koju smo vidjeli tokom devedesetih gdje se čak i tokom agresije i genocida u BiH, Slobodan Milošević smatrao za osobu sa kojom se moglo razgovarati i koji je bio različit od Radovana Karadžića, kao da on nije bio taj koji je dirigovao svim što se dešavalo u BiH. Mislim da su i Amerikanci i

Izlaz iz ove katastrofalne situacije na Zapadnom Balkanu u ovom momentu vidim samo kroz bliže savezništvo između BiH, Crne Gore i Kosova koje sam već u nekoliko navrata nazvao strateški pojas ili strateška kičma regiona Evropljani sebe ubijedili u ideju da je Aleksandar Vučić u ovoj godini 2023. nekako drugačija osoba od onog Vučića iz 1993. i jednostavno, sada nemaju intelektualnog, političkog, niti diplomatskog prostora da promijene tu politiku.

Toliko su uložili u navodnu normalizaciju sa Vučićem i Srbijom i sada kada ta normalizacija puca po šavovima niko neće da prizna da su pogriješili, niko neće da prihvati da su oni krivci i to ide do nivoa individualnih ključnih diplomata i političkih aktera unutar, recimo, Stejt departmenta ili Evropske komisije. I to je strašno tužno i banalno jer jedna ili dvije osobe koje su krojile ovu politiku posljednje 3-4 godine, koje su arhitekte ove politike, zbog svojih profesionalinih i ličnih interesa neće da priznaju da su pogriješili i spremni su da nastave da guraju cijeli region u vatru samo da njihove pozicije ne bi bile ugrožene.

POBJEDA: Kako vidite izlaz iz ove regionalne katastrofe?

MUJANOVIĆ: Izlaz u ovom momentu vidim samo kroz bliže savezništvo između BiH, Crne Gore i Kosova koje sam već u nekoliko navrata nazvao strateški pojas ili stratešku kičmu regiona. Mislim da je važno da se BiH što prije pridruži ili barem približi NATO alijansi, takođe što se tiče Kosova da dođe do razdvajanja od Srbije pa čak i prekidanjem dijaloga, koji je očigledno mrtav. Taj dijalog je očigledno dozvolio Aleksandru Vučiću da opet krene u nasilje, upotrebu nasilja kao političkog alata što je katastrofalno ne samo za Kosovo i Srbiju već za cijeli region. Mislim da je konačno vrijeme da Kosovu bude dozvoljeno da krene svojim suverenim putem što znači da tih 5 članica EU koje još uvijek iz sasvim nelogičnih razloga nijesu priznale suverenitet Kosova, da je vrijeme da to bude prioritet međunarodne politike vizavi Kosova. Jer da Kosovo bude priznato od svih članica EU to bi oduzelo svu moć Vučiću i Beogradu. I konačno bi dijalog bio na jednakom terenu. Sada je asimetričan, jer suštinske veliko-diplomatske i političke karte su u rukama Vučića.

Dok se to ne promijeni, gledaćemo nove i opasnije sukobe na Kosovu, a takve stvari mogu imati posebno loše pa čak i katastrofalne posljedice za Crnu Goru i BiH.

Tanja PAVIĆEVIĆ

Neđelja, 15. oktobar 2023.

ANALIZA: Crnogorski povratak u prošlost

Prutom po vodi Vjerujem da će, kada ovaj tekst ugleda neđeljno medijsko svjetlo dana u Crnoj Gori, prosrpski i proruski politički subjekti biti i formalno uključeni u izvršnu i zakonodavnu vlast.

Tekst koji slijedi se oslanja na ovo uvjerenje, a kritički osvrt na razloge za trenutno stanje i raspodjelu odgovornosti za crnogorski demokratski sunovrat je utemeljen u postulatu da svačija politika može i mora da se ocjenjuje na osnovu postignutih rezultata.

OČEKIVANI EPILOG

S. VASILJEVIĆ

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Vjerujem da završnica dogovora o novoj vladi predstavlja krah zvanične zapadne - prvenstveno američke i njemačke - politike u Crnoj Gori, a možda i na Balkanu.

Ultimativni zahtjevi da se u tekst političkog sporazuma o novoj vladi uključe konstatacije o agresiji Rusije na Ukrajinu, te priznavanje Kosova ne umanjuju činjenicu da je politički Zapad izgubio kredibilitet u Crnoj Gori

Politička sapunica koja je obojila crnogorsko dugo toplo ljeto je ušla u svoju očekivanu završnicu. Iznenađeni tom završnicom mogu biti samo nepopravljivi optimisti koji su bili slijepi na jasne poruke o tome sa kime će mladi berzanski trgovac i ljubitelj ,,veličanstvenih litija“, mandatar Milojko Spajić, sklapati četvorogodišnji vladalački ugovor.

To je, uostalom, formalnost Crnogorci postaju manjina u sopstvenoj državi jer ZBCG već odavno gospodari važnim mehanizmima DPS i koalicije koje je ova partija vodila tokom posljednijh nekovlasti kroz famozno raspo- gralni dio političke optike. ređivanje ,,po dubini“. Ne- Imajući to na umu, ne vidim liko decenija su uradile upravo to: zanemarile su ili zaboravile ma sumnje da će, u formi u razlog zašto Andrija Manove oblasti i resore. Između ostalog i zato sada imamo stabilan kojoj je najavljena, nova vla- dić ne bi potpisao takav papir ,,srpski svet“ u Crnoj Gori, a Crnogorci postaju - polako, ali sigurda i novi predsjednik Skup- i time zadovoljio simboličku štine projektivati ideološki čežnju zapadnih partnera da no - manjina koja je zarobljena u identitetskim konstrukcijama iz 19. vijeka kontinuitet i biti okrenuti ka nova vlast ima deklarativno Beogradu i Moskvi. ki Zapad obavlja sa Aleksan- nacije partijskih trgovina na žalost, urađene djelimično pro-evropski karakter.

Drugi su već rekli i napisali Zapadni izaslanici i diploma- drom Vučićem, naš pad je lokalnom i državnom nivou. (ovdje mislim prvenstveno najvažnija upozorenja o to- te u Crnoj Gori uporno zabo- takođe rezultat loše i pasiv- Nije iznenađenje da te partije na obnavljanje nezavisnosti me čemu vodi formalni dola- ravljaju da Andrija Mandić ne politike takozvanih suve- odbijaju da prepoznaju sop- kao nezavršeni projekat) i u zak na vlast nekih od konsti- i partija koju vodi predano renističkih partija tokom po- stvenu odgovornost za neza- povoljnijim međunarodnim vršeni posao koji je omogućio okolnostima. Ova dostignutuenata bivšeg DF, pa nema rade na pitanjima od gene- sljednje tri decenije. dekonstrukciju dobre ideje. ća se ne mogu nipodaštavati. potrebe da ovdje ponavljam racijske važnosti. Potpis na taj inventar tuge koji podgri- još jedan u nizu simboličkih SLABI DRŽAVNI To odbijanje da se sagleda Istovremeno, kritika nezavrjeva etničku i vjersku mržnju papira nije prepreka u ovom TEMELJI realnost je integralni dio su- šenog državnog projekta koji iz ratnih 1990-ih, promoviše strateškom poslu i ne može Kombinacija zapadne tr- stava svake političke partije. se prosipa pred našim očima što potpuniju klerikalizaciju štetiti lideru NSD. Naprotiv, govine sa Vučićem i ne- Ovdje moram naglasiti dvije teško može da se klasifikuje crnogorskog društva, negira može mu podići rejting u tra- spremnosti (nebrige? ne- važne stvari. kao nipodaštavanje dobrih crnogorski identitet, jezik i dicionalnom biračkom tijelu razumijevanja?) naših tzv. Prva je da postoji znatna ra- stvari koje su urađene. Da kulturu, a Crnu Goru značaj- koje će njegov potpis vidjeti suverenističkih političkih ve- zlika između suverenističkog su potpuno urađene ne bi se no udaljava o Evrope. kao izraz političkog majstor- deta da učvrste temelje neza- diskursa (koncepta i ideje o urušavale ovom brzinom i Vjerujem da završnica do- stva lidera Srba u Crnoj Go- visne države je rezultirala sa- suverenoj državi) i suvere- ovim intenzitetom. govora o novoj vladi pred- ri. Ne zaboravimo, takođe, da dašnjim stanjem. nističke politike koju vode stavlja krah zvanične zapad- hartija svašta podnosi. Činjenica da se politički i partije koje se formalno za- ODGOVORNOST ne - prvenstveno američke i Istovremeno, takav potpisa- društveni procesi u CG od- lažu za materijalizaciju tog SUVERENISTA njemačke - politike u Crnoj ni dokument daje određenu vijaju tako da vode ka neu- diskursa. Vrijeme je poka- Ova dva pomenuta i vazna čiGori, a možda i na Balkanu. satisfakciju i zapadnim emi- mitnoj re-evaluaciji davno zalo da su te partije propušti- na u savremenoj istoriji Crne Ultimativni zahtjevi da se u sarima, jer funkcioniše kao, izražene referendumske vo- le da završe svoj posao kako Gore su danas dovedena u pitekst političkog sporazuma o kakvo-takvo, opravdanje za lje je u velikoj mjeri proizvod treba. Stoga se, da parafrazi- tanje od strane nove vlasti. novoj vladi uključe konstata- njihov višegodišnji jalovi an- nezavršenog projekta građe- ram prijatelja i kolegu, u ovo- Razlozi za to su brojni i mogu cije o agresiji Rusije na Ukra- gažman u regionu. I vuk sit, i nja nezavisne države. U toj me trenutku i sama ideja ne- biti (treba da budu) rasporejinu, te priznavanje Kosova ovce na broju! tački danas svjedočimo kra- zavisne i suverene Crne Gore đeni širom našeg političkog ne umanjuju činjenicu da je Iako je suverena i nezavisna hu suverenističke politike. ljulja iz temelja. spektra, pa sve suverenipolitički Zapad izgubio kre- Crna Gora odavno dio paketa Mi danas živimo proizvode Druga je da su obnova ne- stičke partije nose dio odgokolatelarne štete (uz Kosovo decenijske polovičnosti su- zavisnosti i članstvo u NA- vornosti za sadašnje stanje. dibilitet u Crnoj Gori. i BiH) u trgovini koju politič- verenističke politike i domi- TO dobre stvari koje su, na- Procentualni iznosi te od(NE)OBAVEZUJUĆI govornosti su trenutno irelePAPIR vantni, ali će uskoro doći vriVeć duže od stotinu godina, ključno pitanje u Crnoj Gori je Sporazum koji će potpisati jeme kada će se i ti procenti kako se boriti i izboriti protiv agresivne neoimperijalističke idekoalicioni partneri u novoj odmjeravati i analizirati. ologije Velike Srbije. Ovo pitanje nije uspjela da riješi počivša vlasti nema suštinski obaveApsolutni decenijski fokus SFRJ, a ne treba imati iluzije da će ga rješavati Evropska unija zujući karakter, već je intena ekonomiju, uključujući i

Politika

5

fazu pljačkaške privatizacije, odnosno, ,,primarne akumulacije kapitala“ od strane grupa na vlasti, sivu ekonomiju i, na kraju priče, snažni napor tajkunsko/političkih sinova da i oni kreiraju svoje poslovne dinastije je takođe doprinio sadašnjem stanju.

Legitimno je, stoga, pitanje kakva je to politčka elita kojoj je stalo do države, njene socijalne stabilnosti, zaštite njene tradicije, kulture i istorije, i stabilizovanja kompleksnih pitanja njenih višeslojnih i suprotstavljenih identiteta, a koja konstantno prepušta resore obrazovanja i kulture ljudima koji odavno sanjaju da razore sve pomenute kulturne i obrazovne elemente i mehanizme koji čuvaju našu suverenu državu?

DPS i koalicije koje je ova partija vodila tokom posljednijh nekoliko decenija su uradile upravo to: zanemarile su ili zaboravile ove oblasti i resore. Između ostalog i zato sada imamo stabilan ,,srpski svet“ u Crnoj Gori, a Crnogorci postaju - polako, ali sigurno - manjina koja je zarobljena u identitetskim konstrukcijama iz 19. vijeka.

PARTITOKRATIJA KAO USUD

Istini za volju, nacionalno pitanje u Crnoj Gori i šire nijesu uspijevale da riješe ni mnogo snažnije partije i države, pa je pomenuto DPS-zanemarivanje kulture i obrazovanja donekle i razumljivo.

Već duže od stotinu godina, ključno pitanje u Crnoj Gori je kako se boriti i izboriti protiv agresivne neoimperijalističke ideologije Velike Srbije. Ovo pitanje nije uspjela da riješi počivša SFRJ, a ne treba imati iluzije da će ga rješavati Evropska unija.

SFRJ je pokušala pacifikovati problem u okviru ideoloških parametara koje je nametao vladajući SKJ. Inicijalno se kopirao nad-nacionalni model iz Sovjetskog Saveza, pa se ideološka konstrukcija o bratstvu, jedinstvu i jugoslovenskom građaninu (identitetu) s ponosom ali neutemeljeno predstavljala kao rješenje nacionalnog pitanja. Kada je u pitanju EU, samo nepopravljivim idealistima nije jasno da ovaj politički entitet nema želje da se bavi rješavanjem nacionalnih pitanja koja rastaču male zajednice na Balkanu.

Ne treba, stoga, zamjerati suverenističkim partijama koje su vršile vlast tokom posljednjih par decenija zato što nijesu uspjele da nađu odgovor na ovo teško i kompleksno pitanje. Treba im zamjerati što se nijesu potrudile da traže suvisle i funkcionalne odgovore, već su nastojale da vladaju manipulativnom upotrebom identitetske politike.

Dvodecenijsko iskustvo partitokratije i zapanjujuće trogodišnje političko tihovanje suverenističkih partija, kao i očigledna nespremnost da se one reformišu iznutra, nameće još jedno važno pitanje iz sfere praktične politike.

6

Društvo

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Dugogodišnji član Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske kaže da sadašnji odnos SPC prema Crnoj Gori ide naruku Vučićevom „srpskom svetu“

Dedić: Zar nemamo koga od Petrovića da po njemu hram nazovemo, a ne po Svetom Savi Neprihvatljivo je, kaže Tomislav Š. Dedić, što su, nakon smrti mitropolita Amfilohija odlukom Sinoda SPC ukinuti Eparhijski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori i svi atributi koje je Mitropolija crnogorsko-primorska imala kroz istoriju. Smatra da je Joanikije imao obavezu da se tome suprotstavi bez obzira da li bi ga, zbog toga, Sinod izabrao za mitropolita ili ne

PODGORICA - Dugogodišnji član Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske i advokat u penziji Tomislav Š. Dedić smatra da sadašnji odnos Srpske pravoslavne crkve prema našoj zemlji ide naruku Vučićevom „srpskom svetu“ umjesto bratskom odnosu Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori.

- Kao što nije stvar politike da se miješa u kanonska pitanja crkve, što je pogrešno i neuspješno pokušao i DPS pa ga je to koštalo i gubitka vlasti, tako ni crkva ne smije da se miješa ili utiče na politiku Crne Gore, kako raniju, tako ni sadašnju – ocijenio je Dedić u razgovoru za Pobjedu.

Drugačije viđenje

Njegovi se stavovi ne poklapaju sa viđenjem pobornika Crnogorske pravoslavne crkve, ali ni sa promjenama u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj koje su uslijedile nakon smrti mitropolita Amfilohija, protivno, smatra Dedić, istorijskoj i faktičkoj poziciji, koju je Arhiepiskopija cetinjska neupitno imala.

Ovaj cijenjeni pravnik i advokat, pored oprečnih stavova u nekim pitanjima, bio je blizak saradnik i prijatelj pokojnog mitropolita Amfilohija.

Uprkos tome, poslije tri decenije članstva u Pravnom savjetu Mitropolije crnogorsko-primorske to tijelo je napustio nakon što je patrijarh srpski Irinej rekao da je odnos crnogorske vlasti prema crkvi gori nego u doba Otomanske imperije ili NDH. Nije se Dedić složio sa tom ocjenom, smatrao je neprihvatljivom, tražio reakciju, a kada je izostala, podnio je ostavku u Savjetu, uprkos insistiranju Amfilohija da ostane u sazivu.

Danas naš sagovornik ne može da prihvati što su, kako kaže, poslije smrti mitropolita Amfilohija odlukom Sinoda SPC ugašeni Eparhijski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, i ukinuti svi atributi koje je Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska imala kroz istoriju (Arhiepiskopija i egzarh trona Pećke patrijaršije).

- Amfilohijev nasljednik - Joanikije kao novoizabrani mitropolit morao je da se suprotstavi tome i takvom evidentom uticaju SPC na politiku i crkveni život u Crnoj Gori. To je bila njegova osnovna dužnost bez obzira da li bi ga, zbog toga, Sinod izabrao za mitropolita ili ne – smatra Dedić.

Ovako je, kako kaže, nasljeđe obrisano odlukama Sinoda sedam mjeseci nakon Amfilohijeve smrti, a Mitropolija svedena na nivo eparhije SPC, što smatra nedopustivim jer politički ide naruku štetnoj Vučićevoj politici.

Što je sa Bogoslovijom?

U tom kontekstu, kako je kazao Dedić Pobjedi, doživio je i najavu Đorđa Stojisavljevića, šefa

kabineta patrijarha Porfirija uoči osveštanja kamena temeljca za hram Svetog Save u Podgorici i pravoslavnu gimnaziju.

- Nije za mene bilo iznenađenje najava šefa kabineta uoči posjete patrijarha Porfirija Podgorici. Doživio sam je kao produženu ruku politike Aleksandra Vučića o „srpskom svetu“ – izričit je Dedić.

Na pitanje da pojasni takav stav, ističe da uvažava značaj i ima poštovanje prema Svetom Savi, kao „prosvjetitelju i pomiritelju među braćom i ljudima“.

- Moje primjedbe odnose se na uvođenje posebne pravoslavne gimnazije u školski sistem, što smatram da nije u skladu sa zakonom, jer je crkva odvojena od države. Posebno u svijetlu činjenice da već postoji Bogoslovija na Cetinju kao vjerska škola, koja je dovoljna za vjersku edukaciju budućih sveštenika. Drugo: gradi se crkva posvećena Svetom Savi, a nema nijedne nove crkve ili manastira u Crnoj Gori sa imenom ijednog vladike-mitropolita iz kuće Petrovića. Ni vladike Danila, niti Svetog Petra Cetinjskog, niti Petra II Petrovića.

Crna Gora je za vrijeme vladika

Tomislav Š. Dedić

iz kuće Petrovića bila teološka država, što znači da su vladike bile i duhovni i sjetovni vladari u Crnoj Gori, i utemeljivači državnosti - kaže Dedić.

SPC je, podsjeća on, i Srbija kao država, na Vračaru podigla velelepni hram imenom Svetog Save.

- Na ovaj način iskazano je i poštovanje i ovjekovječen je kao utemeljivač SPC. U Crnoj Gori bi trebalo takvo poštovanje iskazati vladikama koji su do-

Temeljni ugovor trebalo je da potpiše Mitropolija sa državom Crnom Gorom Tomislav Š. Dedić kaže da je ključna njegova primjedba na definisanje i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC ta što je trebalo da ga sa Vladom Crne Gore potpiše Mitropolija crnogorsko-primorska.

Napominje da je takav primjer bio u Hrvatskoj gdje je ugovor sa vladom te zemlje u ime SPC potpisao

mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan 2002. godine.

- To je, dakle, trebalo da bude temeljni ugovor Vlade i Mitropolije. Takođe, smatram da građanstvo nije bilo adekvatno obaviješteno o njegovom sadržaju.

Nacrt akta je morao da bude poznat građanima Crne Gore, a ne da se taji

do zadnjeg momenta, jer oni su vjernici, pa je trebalo da daju mišljenje.

Pritom, podsjetio bih i na primjedbe vrlo konkretne i argumentovane koje su na taj dokument imali i nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti – kazao je Dedić.

prinijeli očuvanju pravoslavlja i države – smatra Dedić.

Mogući doprinos

Bez obzira na primjedbe, Dedić ističe da će dolazak patrijarha biti primljen od strane Crne Gore sa svim počastima i gostoprimstvom ljudi, građana i političara.

Zato smatra da upravo patrijarh Porfirije može da doprinese bratskim odnosima Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori.

- Mogu da kažem da sam svojedobno izjavu patrijarha da je Hrvatska njegova druga domovina doživio s ushićenjem i smatrao najboljim načinom zbližavanja ljudi nekada nam zajedničke države. Ovo, bez obzira na stara mimoilaženja između katolicizma i pravoslavlja – smatra Dedić.

Pošto su, kako kaže, Crnogorci pravoslavci, uvjeren je, da bi „sa izuzetnim poštovanjem i ljubavlju prihvatili izjavu patrijarha da je Crna Gora njegova druga domovina“.

-To bi bio doprinos bratskim odnosima Srba i Crnogoraca, a time bi se stavila tačka i na

identitetska pitanja vezana za nacionalnost. Isto tako i na crkvena – kaže Dedić.

Na pitanje kako misli da bi to doprinijelo identitetskom pitanju, Dedić iznosi lični stav da bi time „pitanje crnogorske nacije bilo posve riješeno saglasno Njegoševoj misli“.

- Ili kako je pjesnik to naveo u Gorskom vijencu, riječima vladike Danila: „Što se ne šće u lance vezati, to se zbježa u ove planine, da ginemo i krv prolijevamo, da junački amanet čuvamo, divno ime i svetu slobodu“. Ili Vuka Mićunovića: „Što spominješ Kosovo, Miloša? Svi smo na njem sreću izgubili; al› su mišca, ime crnogorsko uskrsnuli s kosovske grobnice...“ Ovo je, po mom sudu, korijen stvaranja crnogorske nacije – navodi Dedić.

Vezivanje nacije za crkvu, odnosno političko rješavanje crkvenog pitanja, prema Dedićevim riječima, nije smio da promoviše sa govornice partijskog kongresa ni nekadašnji lider države i DPS Milo Đukanović, „kojega inače smatra za državnika i političara od respekta“.

- Nije trebalo da govori o stvaranju i postojanju CPC, jer ona bez tomosa Vaseljenske patrijaršije ne može postati autokefalna. De fakto postojala je i bila autokefalna za vrijeme mitropolita Amfilohija Radovića – tvrdi Dedić.

Dok je bio član Pravnog savjeta MCP Dedić kaže da je često imao s Amfilohijem i oprečne dijaloge i mišljenja „osobito na njegov oštri jezik i vokabular u nekim prilikama“.

- Ali je znao da respektuje argumentovan stav druge strane.

Predstavljao se i pisao Srbinom, međutim, po svojim karakternim i moralnim osbinama bio je sto posto Crnogorac. Njegov autoritet bio je takav da je u suštini, Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska de fakto bila autokefalna. Samostalno je donosila odluke zbog autoriteta toga čovjeka. DPS nije imao strpljenja ni sluha da to prepozna i da prihvati stavove mitropolita – smatra Dedić.

Društvo

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Advokat u penziji Tomislav Š. Dedić bio je u dva mandata predsjednik Advokatske komore Crne Gore, u jednom mandatu na čelu Saveza advokatskih komora republika i pokrajina SFRJ, zatim predsjednik Advokatskog saveza Jugoslavije, SRJ i državne zajednice Srbije i Crne Gore do referenduma i međunarodnog priznanja Crne Gore kao države.

U Pravnom savjetu Mitropolije proveo je gotovo tri decenije.

Navodi da je to dodatno uticalo na kasniji razvoj događaja prilikom donošenja prve verzije Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- I moja i mitropolitova osnovna primjedba bila je da se brišu dva člana, iz razloga što bi njihovo usvajanje značilo oduzimanje imovine crkve jer bi se to kulturno dobro pretvorilo u svojinu države. To nije prihvaćeno i kao odgovor uslijedile su litije. Smatram, možda griješim, da su ipak litije ključno dovele i do pada DPS vlade – kaže Dedić.

Naglašava da ovo što je naveo za situaciju u kojoj država ne može da se miješa u kanonsko ustrojstvo crkve, važi i za crkvu koja nema pravo da se miješa u to na koji način Crna Gora vodi politiku.

- Ovo iz razloga što sveštenik ima obavezu da građanina približi Bogu prihvatanjem 10 božjih zapovijesti, kao univerzalnog principa moralnosti življenja. I to je osnovna dužnost crkve, a ne da se bavi dnevnom politikom – izričit je Dedić.

NEPRIHVATLJIVA TEZA

Prema njegovim riječima, u sadašnjim prilikama Vučićeva politika „srpskog sveta“ (što je, navodi on, medijski naziv za njegovu agendu brige za Srbe na Balkanu: Kosovu, u S. Makedoniji, BiH i Crnoj Gori) nije prihvatljiva, „jer Srbi u Crnoj Gori nijesu ničim ugroženi i obespravljeni“.

- Može da bude shvatanje drugačije; da rezultati izbora nijesu pokazivali ili nijesu davali šansu da neko, primjera radi, iz DF-a, kao srpski orijentisan, bude u vladi. Možda je tu bila i određena greška Đukanovićeve politike što je isključila tu stranu iz participacije u organima vlasti. Ali se teško može prigovoriti Crnoj Gori da je zanemarivala Srbe ili im oduzimala prava – smatra Dedić.

Zaključuje da je sadašnje stanje u crkvi takvo da ona i te tako utiče na politiku i političke prilike Crne Gore.

- Vraćam se na početni stav: sama činjenica da je Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska svedena na nivo obične eparhije jasno govori o intenciji politike Srbije koja time dovodi do raskola između Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori – zaključuje Dedić. Igor PERIĆ

Patrijarh Crkve Srbije juče stigao u Crnu Goru, dočekao ga Joanikije, a bio na ručku kod Milatovića D. MIJATOVIĆ

Iskustvo

7

Boško Obradović i Milica Đurđević-Stamenkovski sa političarima iz Crne Gore

PODGORICA - Patrijarh Crkve Srbije Porfirije stigao je juče u Crnu Goru na obilježavanje deset godina od osveštanja Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici.

Iako se radi o crkvenom poglavaru Perić je dočekan u Crnoj Gori poput svjetskog zvaničnika, jer mu je predsjednik Jakov Milatović odmah po dolasku upriličio sastanak i ručak u Vili ,,Gorica“.

Milatović je na svečani ručak pozvao, između ostalih, i

Doček Porfirija u hramu u Podgorici

Sa Porfirijem stigli i desničari iz Srbije odlazećeg premijera Dritana Abazovića, mandatara i predsjednika Pokreta ,,Evropa sad“ Milojka Spajića, gradonačelnicu Podgorice Oliveru Injac i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, ali oni nijesu došli.

Sinoć je u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja upriličen još jedan doček. Među prisutnima u hramu je bilo više političara i funkcionera iz redova koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP), među kojima su, iz-

među ostalog, bili predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, funkcioner Nove Srpske demokratije (NSD) Slaven Radunović…

Pored njih, u Podgoricu su juče stigli srpski radikalni de-

sničari poput lidera ultranacionalističkog pokreta Dveri Boška Obradovića kao i čelnice Zavetnika Milice Đurđević-Stamenkovski.

Danas je, između ostalog, planirano da Porfirije i Joanikije osveštaju kamen temeljac crkve Svetog Save i temelje Pravoslavne gimnazije ,,Sveti Sava“, čija izgradnja je počela u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Vlada je za ovu vjersku školu dala gotovo milion eura, iako se državno školstvo suočava sa hroničnim nedoMr. J. statkom ulaganja.

Roditelji pisali Pobjedi jer je učenicima Osnovne škole ,,Štampar Makarije“ podijeljena skandalozna anketa koja sadrži neprimjerena i neuobičajena pitanja, za direktora tu nema ništa sporno

Gačević: Čekam patrijarha i nemam vremena da se bakćem s dokonim ženama PODGORICA - Učenicima devetog razreda podgoričke Osnovne škole ,,Štampar Makarije“ nedavno je podijeljena anketa - upitnik koji sadrži neprimjerena i neuobičajena pitanja za učenike tog uzrasta. Roditelj jednog učenika te škole je Pobjedi dostavio dio upitnika sa pitanjima izražavajući negodovanje kako je to moglo biti prezentovano djeci u osnovoj školi.

U ponuđenom upitniku od đaka se, između ostalog, očekivalo da odgovore na pitanja poput slažu li se da se u porodicama bolje živjelo dok se znalo ko je gazda u kući, da li homoseksualci, prostitutke i narkomani zaslužuju da umru od side, slažu li se da nema ništa gore od muškarca koji plače, da li dobra žena uvijek sluša svoga muža i da li sa onim ko ne želi da zasnuje porodicu nešto nije u redu, slažu li se sa tim da su ljudi ili pametni ili glupi, a da trećeg nema, slažu li se da samoubice ne bi trebalo sahranjivati tamo gdje i normalne ljude…

Pobjeda je juče povodom sporne ankete kontaktirala s direktorom škole ,,Štampar Makarije“ Novicom Gačevićem i tražila od njega komentar i pojašnjenja u vezi s anketom.

Upoznali smo ga i da smo dobili pismo jednog nezadovoljnog i zabrinutog roditelja učenika u školi u kojoj je direktor.

No Gačević juče nije imao vremena da komentariše anketu i

U ponuđenom upitniku od đaka se, između ostalog, očekivalo da odgovore na pitanja poput slažu li se da se u porodicama bolje živjelo dok se znalo ko je gazda u kući, da li homoseksualci, prostitutke i narkomani zaslužuju da umru od side, slažu li se da nema ništa gore od muškarca koji plače, da li dobra žena uvijek sluša svoga muža, slažu li se da samoubice ne bi trebalo sahranjivati tamo gdje i normalne ljude… odgovara na pitanja novinara je ime poznato našoj redakciji. jer je, kako nam je kazao, čekao U ponuđenom upitniku od đadolazak patrijarha SPC Porfi- ka se, između ostalog, očekivarija. Ipak Gačević je uputio oš- lo da odgovore na pitanja poput tru poruku roditelju koji se ža- slažu li se da se u porodicama lio našoj redakciji. bolje živjelo dok se znalo ko je - Taj roditelj se kod mene ni- gazda u kući, da li homoseksuje žalio, a ja sad očekujem pa- alci, prostitutke i narkomani zatrijarha nemam vremena sad služuju da umru od side, slažu li oko toga da se bakćem sa tim dokonim ženama.

Tako da neki drugi dan.

Može kod mene da se žali, a ne u Pobjedu. Ako mu je nešto nejasno onda kod mene prvo treba doći – kazao je Gačević Pobjedi.

Zabrinuti roditelj u pismu upućenom Pobjedi navodi da u vezi s anketom nijesu konsultovani roditelji, već su razredne starješine podijelile anketu djeci.

- Smatram da je anketa neprimjerena djeci, koncipirana je tako da promoviše mržnju, netrpeljivost i nepoštovanje različitosti.

Mišljenja sam da je ovo nešto što je povezano sa crkvom, ali možda griješim – kazao je roditelj čije Sporni upitnik

se da nema ništa gore od muškarca koji plače, da li dobra žena uvijek sluša svoga muža i da li sa onim ko ne želi da zasnuje porodicu nešto nije u redu, slažu li se sa tim da su ljudi ili pametni ili glupi, a da trećeg nema, slažu li se da samoubice ne bi trebalo sahranjivati tamo gdje i normalne ljude. U anketi je dato pet mogućnosti za odgovor učenika: znači – potpuno se ne slažem, znači – uglavnom se ne slažem, znači – niti se slažem, niti se ne slažem, znači – uglavnom se slažem, znači – potpuno se slažem.

Anketa je sprovedena u dva odjeljenja devetog razreda, a roditelj koji se obratio Pobjedi smatra da je ovo zloupotreba djece.

- Želim da kao roditelj izrazim gorčinu povodom ovog događaja i smatram da direktor treba da bude smijenjen. Takođe treba sagledati i odgovornost psihologa koji radi u školi. Moje dijete čije odjeljenje nije učestvovalo u anketi kada je vidjelo pitanja bilo je veoma uznemireno zbog sadržaja ankete – istakao je roditelj učenika.

U Vajber poruci koju je direktor škole uputio preko razrednih starješina, a koju nam je poslao zabrinuti roditelj, navodi se da je doktorantkinja psiholoških nauka Aleksandra Bršno uputila molbu da u ovoj školi, kao njen bivši učenik, odradi istraživanje za potrebe doktorata.

- Imajući činjenicu da se radi o bivšoj učenici sa uspješnom karijerom, sa ponosom prihvatam molbu kao i svih budućih uspješnih učenika naše škole.

Naime, upitnik je anoniman i odnosi se na istraživanje stavova za psihološka istraživanja.

Moram priznati da nijesam pogledao sadržinu pitanja, osim prve strane, smatrajući da su teme i pojmovi sa kojima su upoznati, o kojima svakodnevno razmišljaju i razgovaraju – naveo je Gačević u poruci roditeljima.

On u poruci dodaje da je otvoren razgovor sa iskrenim, stručnim i odraslim jedina efikasna strategija vaspitanja i obrazovanja djece.

- Zaista nije bilo nikakve loše namjere niti je bilo ko bio prinuđen da isti popunjava. Pošto sam dobio informaciju da ima negodovanja, isti upitnik je ponuđen i u odjeljenju mog djeteta. Ako je bilo ko povrijeđen ili bilo kakvu nelagodnost ili neprijatnost doživio, mogu uputiti u ovom trenutku jedino izvinjenje. U nadi da ćete imati razumijevanje, stojim na raspolaganju u bilo kom pogledu – poručio je Gačević u poruci roditeljima.

S. P.

8

Ekonomija

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Izvršni direktor ICT Cortex Tarik Zaimović o razvoju IT industrije

Crna Gora kasni u inovacijama, izmiču nam milioni

S Evropom se ne možemo porediti

Izvršni direktor ICT Cortex Tarik Zaimović nam govori o apsolutnim brojkama i poređenju sa Hrvatskom i Srbijom, jer sa Evropom se ne možemo porediti. Istakao je da je za Crnu Goru razvoj informacione tehnologije velika šansa za razvoj ekonomije i dobrobit građana. IT kompanije u Crnoj Gori uglavnom rade za neke od svjetskh tehnoloških divova i iz ovog sektora i traže još odlučniju podršku države i poručuju da će se ona i te kako isplatiti.

- Kada se upoređujemo sa Hrvatskom, ona ima 65 odsto više stručnjaka po glavi stanovnika dok je u Srbiji 80 odsto više stručnjaka i oni su lider u regionu kada je u pitanju broj zaposlenih i autsorsing (outsourcing) industrija. To je kada radite projekte za strane kompanije. Ali mnogo je važnije to što su Slovenija i Hrvatska lideri kada su u pitanju inovacije kazao je Zaimović dodajući da mi u Crnoj Gori imamo inženjere koje rentamo i koji rade neke usluge za američko, evropsko ili neko drugo tržište, dok inovacija skoro da i nemamo.

- Mi naplaćujemo te naše sate i razvijamo njihove ekonomije. Zato treba razgraničiti inovacije i ICT industriju jer su to potpuno različite stvari, a potpadaju u ICT. Rimac automobili su hrvatska firma koja zapošljava blizu 3.000 ljudi i nedavno su kupili Bugati koji je jedan od najvećih svjetskih brendova. Zajedno sa firmo Infobit čini četiri odsto BDP Hrvatske, ali oni ne rade za strana tržišta nego proizvode automobile za Hrvatsku i onda ih izvoze - objašnjava Zaimović.

Dok zemlje Evropske unije imaju koristi od ICT industrije u Crnoj Gori, kako ističe naš sagovornik, uglavnom radimo za druge. Investicija u startapove nemamo.

Mi u Crnoj Gori imamo inženjere koje ,,rentamo“ i koji rade neke usluge za američko, evropsko ili neko drugo tržište, dok inovacija skoro da i nemamo. Mi naplaćujemo te naše sate i razvijamo njihove ekonomije - poručuje Zaimović

- Hrvatska samo sa ICT industrijom čini šest do deset odsto BDP, ali unutar te industrije imate nišu koja se zove inovacije (startap) i ta mala niša ,,uzela“ je oko 1,86 milijardi koje su ulagane u 88 startapova dok je Srbija uzela skoro 325 miliona u uložila u 24 startapa. Mi ovdje nemamo ovakvog tipa investicije. Samo dvije kompanije su dobile investicije, ali nijedna ni druga nema glavno predstavništvo u Crnoj Gori - ističe Zaimović dodajući da u Srbiji recimo radi 105.000 stručnjaka na nivou cijele države.

Kada govorimo o tome koliko mi kasnimo u odnosu na EU, Zaimović kaže da smo mi neuporediva kategorija.

- Negdje smo na dnu regiona.

Svi su u regionu mnogo iznad nas, nijesam siguran jesmo li bolji od Albanije i Kosova - kaže Zaimović.

Njegovo je mišljenje da u ovoj industriji imamo velikog potencijala, i da svi građani mogu imati koristi ako država uloži u ovaj sektor.

- Ako mi sa ovako malo podsticaja činimo 10 odsto ekonomije, zamislite da se neko malo okrene ovome. Odgovorno tvrdim da možemo brzo da dođemo do 15 odsto BDP. Bez ikakvih problema možemo da dođemo do 35 odsto ukupnog izvoza i da od 6.000 dođemo do 9.000 zaposlenih za nepune tri, četiri godine. Ali neko mora da napravi strategiju, podsticaje i da gađa u nekoliko niša - tvrdi Zaimović dodajući

i da moramo da pomognemo postojećim kompanijama, da pomognemo da dođu strane kompanije i radimo na obrazovnom sistemu da proizvedemo što veći broj kadrova.

Obrazovni sistem zastario

- Naš obrazovni sistem je zastario i pogrešno koncipiran.

Bazira se uglavnom na teoriji. Mi ne proizvodimo funkcionalna znanja koja možete odmah da primijenite u industriji. A principi su pogrešni, zasnovani su na repeticiji, a ne na funkciji. A recimo u Estoniji, Hrvatskoj, Srbiji imaju jako dobre univezitete koji imaju dobre programe i izučavaju se neke stvari gdje mi kasnimo i do 20 godina. To je prva biznis barijera i u kvanitetu i u kvalitetu. Ne ,,izbacujemo“ dovoljan broj ljudi, a u kvalitetu nemamo usko specijalizovane studijske i obrazovne programe koji pomažu da se ova struka ,,izbaci“ - objašnjava Zaimović.

Dodaje i da nemamo fakultet koji je samo fokusiran na IT. - Nama trebaju specijalizovani fakulteti, čak i gimnazija koja se samo time bavi. Problem je što 60 do70 naših najboljih kadrova dolazi iz gimnazije, a oni tamo nemaju niti smjerove niti konkretne predmete koji su potrebni da se ovi kadrovi razviju. A nama trebaju kadrovi koji se obrazuju od osnovne škole. Ne postoji ni jedan inženjer trenutno u našoj niši koji nije zaposlen, tako da niko ne

Tarik Zaimović

Elektronsko glasanje 20 puta jeftinije Zaimović navodi podatak da u Estoniji imaju elektronsko glasanje i da je ono 20 puta jeftinije od tradicionalnog glasanja.

- Na taj način nemate korupciju. Zahvaljujući digitalizaciji Estonija na račun dobija 3,5 odsto BDP estonskog, 960 miliona uštede svake godine, ako se to prevede na vrijeme oni 800 godina uštede, na razne procese - precizira Zaimović.

nje gdje mi imamo problem - kaže Zaimović.

bi ostao nezaposlen. Ako ne bi radio za domaću radio bi za inostranu firmu i to od kuće i ne bismo imali odliva kadrova.

To su ozbiljne plate - naglašava Zaimović. Što se tiče dokvalifikacije, kaže da je to proces koji traje i da tu treba država da daje podsticaje kompanijama koje to žele da rade.

- Kompanije žele da ,,usisavaju“ kadrove i one u suštini rade posao obrazovnih institucija, ali je problem što naprave kadrove za dvije-tri godine i onda oni odu - kaže Zaimović.

Po njegovim riječima kao zemlja možemo da se ugledamo na Estoniju koja je napravila bum u ovom sektoru, i koja je najbolja zemlja u Evropi kada je u pitanju PISA testiranje, i kada je u pitanju Core PISA testiranje što je funkcionalno znanje.

- Imate dobre inženjerske fakultete koji proizvode inženjere u stem kompetencijama - nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika i to su ključne grane za funkcionalno zna-

Inovaciona infrastruktura nerazvijena

ILUSTRACIJA

PODGORICA - Prihodi od IT industrije u Hrvatskoj se mjere milijardama eura i polako sustižu one od turizma, dok su u Srbiji već prevazišli vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Međutim, iako je u Crnoj Gori ovaj sektor u porastu, zahvaljujući ukrajinskim i ruskim programerima, kada su u pitanju inovacije nalazimo se na dnu ljestvice regiona, a sa razvijenim zemljama se ne možemo porediti.

Dodaje da je velika barijera za razvoj ICT industrije i nedovoljno razvijena inovaciona infrastruktura.

- Kao kad ne želimo uska grla kada nam dođe određeni broj turista iz inostranstva i mi u našoj instustriji imamo inovacionu infrastruktura i ona je neophodna ako želimo da napravimo proizvode. Treba napraviti infrastrukturu da bi pojedinci i timovi mogli da grade inovacije. To konkretno znači da nam trebaju naučno tehnološki parkovi, a nama je jedini Tehnopolis u Nikšiću. Hrvatska i Srbija imaju te parkove unazad 15 godina. Mi nemamo specijalizovane tehnološke naučno istraživačke centre - akademiju, naučnike i istraživače koji su fokusirani na istraživanja novih tehnologija kojei se primjenjuju na rješavanje određenog problema u industriji - kaže Zaimović.

Takođe, napominje da nemamo predakcelatorske i akcelatorske programe koji su specijalizovani da iskoriste ideju i lansiraju je na tržištu.

- To je kompleksan proces gdje je šansa pet odsto da uspije.

Da bismo povećali šansu da taj startap uspije država treba da napravi specijalizovan program koji se naziva predakcelaricija ili akceleracija koji pomaže da taj startap za godinu i po, dvije spakuje informaciju i počne da prave novac. I da ima potencijal da privlači klijente iz cijelog svijeta - kaže Zaimović.

Navodi i najbitniju stvar, a to je da nemamo strane fondove za inovacionu djelatnost, a to je kapital.

- Hrvatska je uzela oko 1,86 milijardi investicija u posljednje dvije godine. One su došle uglavnom od ovih fondova. To je privatni kapital koji je specijalizovan za investiranje u startap. Ovi fondovi su prisutni u zemljama gdje je jako razvijena inovaciona infrastruktura... Kod nas ih uopšte nema - kaže Zaimović dodajući da bi država morala da investira u ovaj sektor jer svaki posto kapitala uloženog od strane imao bi 99 odsto povrata.

I na kraju naglašava da bismo mi vrlo brzo imali razvoj kao u Estoniji, a korist bi bila za cijelu državu.

Digitalizacija servisa je ključna

- Građani bi imali veće plate, penzije, ali ne u smislu populizma. Estonija je digitalizovala 99 odsto svih servisa za 25 godina i zahvaljujući tome ubrzala novčana tokove. To znači da ako moja firma treba da potroši neki novac, tri puta ću ga brže potrošiti. Imamo dosta ljudi u dijaspori i digitalizovanjem servisa bismo ubrzali kapital i u tome bi se i ekonomija brže pomjerala i time bi BDP rastao - objašnjava Zaimović. Razvoj estonske ekonomije bazira se na digitalizaciji i to je njima bazna ekonomska strategija.

- Oni su za 10 godina povećavali platu 100 eura na godišnjem nivou. Tako je 2012. njihova prosječna plata bila 870 eura, a danas 1.870. Estonija je bila zemlja koja je bila 90-ih godina na nivou razvoja kao naša i tada su krenuli masovno u digitalizaciju da ulažu. Oni su sada top tri najbolje zemlje i oni su primjer - kaže Zaimović dodajući da mi odbijamo i investitore jer je kod nas sve užasno sporo.

- Digitalizacijom dobijate više vremena i bolji kvalitet života. Desetine hiljada ljudi kod nas svaki dan ide i nosi neke papire iz institucije u instituciji, a kada imate digitalizovan sistem to ide sve na klik kaže Zaimović i zaključuje da bismo digitalizovanjem imali mnogo veći veći broj kompanija koje bi dolazile ovdje i najbitnije od svega bila bi smanjena korpucija i zloupotreba na minimum jer bi sve bilo transparentno. N. Kovačević

Aktuelno

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Skandalozno: Član Savjeta NB ,,Radosav Ljumović“ Emilo Labudović uputio uvrede ambasadorki SAD Džudi Rajzing Rajnke

PODGORICA- Član Savjeta NB ,,Radosav Ljumović“ Emilo Labudović uputio je skandalozne uvrede ambasadorki SAD Džudi Rajzing Rajnke.

- Kontinuirano su se gradili svi kapaciteti kako bi se uslovi rada i života naših zdravstvenih radnika poboljšali, a naš javni zdravstveni sistem postao je primamljiv za ljekare, kako iz naše države, tako i iz okruženja - rekli su iz Ministarstva.

Oni su naveli da kao dokaz tim navodima imaju povećan broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu.

- Ove godine, prema podacima koje je Fond za zdravstveno osiguranje dostavio Ministarstvu zdravlja, imamo 1.969

Emilo Labudović je sinonim ratnohuškačkog novinarstva i da se u ovoj državi desila lustracija on ne bi mogao biti dio javne sfere i ne bi mogao pokrivati poziciju koju danas pokriva. Ne smijemo zaćutati, ali ne znam ni koliko efekta ima bilo kakva rekacija jer je javni prostor toliko kontaminiran da biste morali da reagujete svakog dana po nekoliko puta imajući u vidu šta sve čitamo – kaže Vesna Rajković-Nenadić d. malidžan

Aida Petrović

Vesna Rajković

-Emilo Labudović je prosto sinonim ratnohuškačkog novinarstva i da se u ovoj državi desila lustracija on ne bi mogao biti dio javne sfere i ne bi mogao pokrivati poziciju koju danas pokriva. Drugi aspekat je to što neki mlađi građani nijesu na najbolji način upoznati sa djelovanjem Emila Labudovića i sličnih njemu i zato danas imamo poplavu svega ovoga što nam se dešava. Kada je riječ o javnoj sferi i Fejsbuku,

nadležni državni organi imaju sijaset mogućnosti da reaguju, jer njegova izjava spada u domen spornog govora i tužilaštvo treba da procijeni da li je takav govor i zabranjen – kaže Rajković-Nenadić.

Komentarišući činjenicu da osim članova DPS-a niko ni od institucija, niti od NVO sektora nije reagovao na ovu skandaloznu uvredu Rajković-Nenadić kaže da ne smijemo zaćutati.

-Ne smijemo zaćutati, ali ne znam ni koliko efekta ima bilo kakva rekacija jer je javni prostor toliko kontaminiran da biste morali da reagujete svakog dana po nekoliko puta imajući u vidu šta sve čitamo, posebno kada je riječ o društvenim mrežama koje su popuno neregulisane – kaže Rajković-Nenadić.

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović poručuje da osuđuje ovakvu vrstu mizogenih napada.

Sporni post na koji ukazuje Andrija Klikovac

-Naravno da osuđujem ovakve gnusne uvrede, ali i ambasadorka može direktno da se uvjeri kakav je svjetonazor, koji dijeli ratni huškač i nekadašnji novinar Javnog servi-

sa Emilo Labudović, na vlasti u Crnoj Gori. Ovakva mizoginija i mržnja koje se ubacuju u javni prostor za nas su u stvari svakodnevna pojava – kaže Mr. J. Perović.

Optimistični podaci Ministarstva zdravlja za ovu godinu

Imamo 1.969 ljekara u javnom zdravstvenom sistemu

ljekara koji čine dio našeg javnog zdravstvenog sistema - kaže se u saopštenju.

Oni su kazali da je u prošloj godini 1.887 ljekara činilo javni zdravstveni sistem, dok je samo godinu ranije taj broj bio za 14 ljekara manje, odnosno u septembru 2021. godine 1.873 ljekara činili su dio javnog zdravstvenog sistema.

- To govori u prilog činjenici dobrog poslovanja trenutnog rukovodstva i zalaganja za građane i zdravstveni sistem menadžmenta pod rukovodstvom Ministarstva zdravlja naveli su iz tog resora.

Oni su kazali da je u prethodnoj godini u zdravstveni sistem uloženo preko 50 miliona eura.

Kako su iz Ministarstva do-

I. MANDIĆ

PODGORICA - U Crnoj Gori je, u posljednjih godinu, zabilježen znatan porast broja ljekara koji čine dio javnog zdravstvenog sistema, kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Iz Ministarstva su rekli da je taj Vladin resor, na čelu sa ministrom Dragoslavom Šćekićem, u posljednjih godinu spriječio veliki odlazak ljekara na rad u inostranstvo i poboljšao trend njihovog povratka u Crnu Goru.

Tužilaštvo da reaguje na mizoginiju i primitivizam

m. babović

On je, komentarišući saopštenje američke ambasade vezano za satavljanje nove vlade, na Fejsbuku najgnusnije uvrijedio ambasadorku.

-Vlade će biti, kakvu god da dogovore i kakvu god da odobre nalogodavci i gospodina Spajića i gospođe Rajnke. Ali, gorak ukus poniženja, puzajućeg posrnuća i nepitanja sa sopstvenim gaćama ostaće još dugo, dugo pošto gospođa Rajnke svoju pozamašnu pozadinu preveze preko okeana. Ali, kad bolje razmislim, ne samo da smo zaslužili ovo poniženje, već bi ono, možda, moglo da bude korisno, otrežnjujuće. Da nam otvori oči i podigne nas iz blata – napisao je Laudović, poznat po ratnohuškačkoj karijeri novinara tokom krvavih devedesetih. Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini glavnog grada Andrija Klikovac objavio je na Tviteru skrinšot objave Labudovića u kojoj vrijeđa ambasadorku SAD Džudi Rajzing Rajnke.

Klikovac je ukazao na to da je Labudovića predložila gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.

- Ovo je neki novi nivo ,,kulture“ u Podgorici. Bravo Milojku Spajiću i gradonačelnici - poručio je Klikovac u objavi na Tviteru.

Ksenija Aranitović, odbornica DPS-a u Skupštini glavnog grada, komentarisala je pisanje Emila Labudović o ambasadorki SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

-Mizoginija i najprimitivnije uvrede na djelu. Naredna vlada otvoreno će biti antizapadna i proruska. Borba za evropske vrijednosti biće mukotrpna i teška – poručila je Aranitivić.

Novinarka Vesna Rajković-Nenadić smatra da je to potpuno očekivana reakcija imajući u vidu ko je to napisao.

9

SPRIJEČEN VELIKI ODLIV LJEKARA NA RAD U INOSTRANSTVO: Klinički centar Crne Gore

dali, započeta je izgradnja nekoliko klinika, rekonstruisani su i adaptirani svi zdravstveni

objekti, otvorene su nove jedinice hitne medicinske pomoći u mjestima gdje ih do sada nije

bilo a postojeće su rekonstruisane, a obezbijeđeni su i najsavremeniji medicinski aparati.

Cilj Ministarstva zdravlja je vraćanje povjerenja u javni zdravstveni sistem i unapređenje istog, a kao krovna institucija stojimo i uvijek ćemo čvrsto stajati uz zdravstvene radnike Prema njihovim riječima, na taj način obezbijeđeni su kvalitetni uslovi rada zdravstvenim radnicima, a samim tim stvorena je sigurnost kod građana da će im se na najefikasniji i najadekvatniji način pružiti zdravstvena zaštita.

- Cilj Ministarstva zdravlja je vraćanje povjerenja u javni zdravstveni sistem i unapređenje istog, a kao krovna institucija stojimo i uvijek ćemo čvrsto stajati uz zdravstvene radnike i njihov istrajan rad za dobrobit svakog pacijenta - zaključuje se u saopštenju.

S. P.

10 Hronika

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Slijedi komunikacija između Ministarstva pravde Crne Gore i Ministarstva pravde Švedske pravosudnim kanalima radi izručenja ovog lica našim nadležnim organima, saopšteno je iz Uprave policije

gov.me

Jedan od osumnjičenih za kopanje tunela do depoa Višeg suda imao namjeru da otputuje za Beograd

PODGORICA-Vladimir Erić (32), koji je jedan od osumnjičenih za kopanje tunela do depoa Višeg suda, uhapšen je na aerodromu u Štokholmu.

- Po međunarodnoj potjernici INTERPOL-a Podgorica u petak je na aerodromu u Štokholmu, na izlazu iz Švedske, lišen slobode V. E. (32), državljanin Republike Srbije, a kojeg naša država potražuje zbog slučaja „Tunel“ - saopšteno je iz Uprave policije.

On je imao namjeru da otputuje za Beograd, ali je u Štokholmu uhapšen po međunarodnoj potjernici Crne Gore.

- On se potražuje od 28. septembra radi vođenja krivičnog postupka pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa i krivič-

Odlazeći ministar MUP-a pokazuje fotografiju Erića

Tunel je u međuvremenu zatrpan iako proces još traje

Vladimić Erić uhapšen na aerodromu u Štokholmu no djela sprečavanje dokazivanja u saizvršilaštvu. Slijedi komunikacija između Ministarstva pravde Crne Gore i Ministarstva pravde Švedske pravosudnim kanalima radi izručenja ovog lica našim nadležnom organima naveli su u Upravi policije.

Pored Erića, sumnja se da su do depoa Višeg suda ,,rudarili“ i Veljko Marković (1991), Milan Marković (1970) i Dejan Jovanović (1993) iz Loznice.

Katarina Baćović iz Podgorice je u petak ODT-u priznala ulogu u kopanju tunela ispod Višeg suda

Pored Erića, sumnja se da su do depoa Višeg suda ,,rudarili“ i Veljko Marković (1991), Milan Marković (1970) i Dejan Jovanović (1993) iz Loznice.

Katarina Baćović iz Podgorice je u petak ODT-u priznala ulogu u kopanju tunela ispod Višeg suda. Crnogorska policija ranije je prikupila dokaze koji ukazuju da je ona pod lažnim identitetom Andrijana Marić iznajmila privatni stan iz čijeg su podruma državljani Srbije prokopali tunel do depoa Vi-

šeg suda u Podgorici.

Policija je za Baćović tragala od sredine septembra, a prije dva dana nam je nezvanično rečeno da je locirana u jednom stanu u Podgorici.

Katarina je kćerka Maje Baćović, radnice u arhivi Višeg suda, ali za sada nije utvrđena nikakva veza sa navodnim ,,curenjem“ povjerljivih informacija, niti dugogodišnju radnicu Višeg suda sumnjiče za eventualno pomaganje u kriminalnim aktivnostima prokopavanja tunela i krađe dokaza iz sudskog de-

poa. Ona je saslušana u policiji, dan nakon što je u medijima objavljena fotografija njene kćerke.

Baćović je i nevječana supruga Tonija Đokaja koji se od juna nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu zbog otmice T.J. i kome se sudi za članstvo u kriminalnoj organizaciji oformljenoj radi šverca narkotika. Đokaj je i stariji brat Ilira Đokaja koji 30. septembra 2021. godine ubio 19-godišnju nevjenčanu supruguŠejlu Bakiju ispred njene porodične

kuće i tom prilikom ranio Šabana Bakiju.

Osim toga, njemu se sudi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji odgovornoj za međunarodni šverc većih količina narkotika.

U slučaju ,,Tunel“ sinoć je određeno zadržavanje do 72 sata i za Ivicu Piperovića i Marijana Vuljaja.

Kao osumnjičeni u ovom slučaju prvi je uhapšen Podgoričanin Predrag Mirotić.

On se u ODT-u branio ćutanjem i određen mu je pritvor do mjesec dana.

R.P.

Nove informacije u vezi sa pripremom likvidacije u Budvi

Pronađeni štek stan, vozila i motor UP

Nakon izvršene analize listinga komunikacija, shodno naredbi nadležnog sudije, u toku su provjere eventualne povezanosti prijavljenih lica sa nekim licima iz Crne Gore ili drugih zemalja - istakli su iz UP

Zaplijenjeno oružje i maske

PODGORICA – Pripadnici budvanske policije su pronašli tzv. štek stan koji su koristila lica koja je policija 11. oktobra osujetila u namjeri pripreme likvidacije u Budvi, saopšteno je iz Uprave policije (UP) Podsjećamo, policija je juče uhapsila državljanina Jermenije A.M. (34) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je lice albanski državljanin P. X. (25) lišen slobode na GP Sukobin prilikom pokušaja da napusti Crnu Goru.

- Njemu se na teret stavljaju krivična djela kriminalno

udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, kao i krivično djelo falsifikovanje isprave. P. X. se lažno predstavio kao P. V, a kojom prilikom je priložio lažnu putnu ispravu Republike Grčke. P. X. je granicu sa Crnom Gorom pokušao da pređe kao pješak, a prilikom kontrole granična policija je od njega oduzela specijalni alat za otključavanje vozila, 4.350 eura i 500 dolara, falsifikovanu vozačku dozvolu i bankovnu karticu, kao i druge stvari navodi se u saopštenju.

Iz policije je saopšteno da se treće lice A. M. (31), državljanin Jermenije, nalazi u bjekstvu i policija za njim intenzivno traga zbog sumnje da je zajedno sa gore pomenutim licima izvršio pomenuta krivična djela.

- Budvanska policija preduzima intenzivne aktivnosti na utvrđivanju svih okolnosti do-

gađaja, a do sada sprovedene aktivnosti su rezultirale lociranjem tzv. štek stana u naselju Buljarica, nakon čega je u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, a po naredbi nadležnog sudije Osnovnog suda Kotor, izvršen pretres tog stana i drugih prostorija koje su koristila osumnjičena lica, a kojom prilikom su izuzeti predmeti i stvari koji će biti predmeti daljih vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije - stoji u saopštenju.

Takođe, pronađena su vozila i motor, za koje se sumnja da su korišćena prilikom pripreme izvršenja krivičnog djela.

- Kriminalistička policija Odjeljenja bezbjednosti Budva je, nakon niza sprovedenih aktivnosti, locirala i hotele u Podgorici u kojima su prijavljena lica boravila, a gdje se trenutno u saradnji sa pripadnicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica vrše dalje provjere.

Nakon izvršene analize listinga komunikacija, shodno naredbi nadležnog sudije, u toku su provjere eventualne povezanosti prijavljenih lica sa nekim licima iz Crne Gore ili drugih zemalja - istakli su iz UP. Dodaju da je izuzet veliki broj video-nadzora sa više lokacija, a takođe se vrše provjere privrednih subjekata koji se bave rentakar djelatnostima.

- Opsežne istražne aktivnosti koje se sprovode se ogledaju i u obavljanju informativnih razgovori sa operativno ineteresantnim licima, koja bi eventualno na neki način mogla biti povezana sa predmetnim događajem, kao eventualni saizvršioci, pomagači ili oštećeni, a kojom prilikom se vrše provjere alibija i svih drugih okolnosti od interesa za istragu.

Uprava policije će o svim sprovedenim aktivnostima blagovremeno informisati javnost - zaključuje se u saopštenju S. P. policije.

Region

Neđelja, 15. oktobar 2023.

11

INTERVJU: Bojana Jovanović, zamjenica urednika portala KRIK (Mreža za istraživanje kriminala i korupcije)

Država Srbija je napravila i kontrolisala kriminalne grupe PODGORICA - Pojedini ljudi iz državnih struktura koji su u vezi sa kriminalnim grupama potpuno su zaštićeni, ne postoji nijedan postupak koji se vodi protiv nekog iz države o povezanosti sa organizovanim kriminalom i kriminalnim grupama, kaže u razgovoru za Pobjedu Bojana Jovanović, zamjenica urednika portala KRIK. Ističe da se veoma teško baviti novinarstvom ako imate policijsku pratnju.

POBJEDA: Da li ste se iznenadili kada ste došli do podatka da je žandarm Nenad Vučković bio šef kriminalne grupe Veljka Belivuka s obzirom na to koje poslove treba da obavlja žandarmerija u cilju zaštite države?

JOVANOVIĆ: Nije bilo preveliko iznenađenje jer smo o Vučkoviću i ranije pisali i istraživali i bile su nam poznate veze između njega i Belivukove grupe. Prvi put kada smo to otkrili, iznenadili smo se jer pripadnici žandarmerije i policije treba da budu ljudi koji se bore protiv kriminala i razbijaju kriminalne grupe, a ne da kriminalne grupe drže na okupu, izdaju im naređenja, savjetuju ih i praktično su im šefovi. U tom smislu je nevjerovatno da čovjek koji treba da se bori protiv kriminala bude šef kriminalcima.

Velika nova stvar je da nijesmo znali do kraja kakva je Vučkovićeva uloga. Audio-snimak do kojeg smo došli pokazuje koliko se on trudi da održi grupu na okupu, a sa druge strane vidjeli smo da im je bio šef. Ostaje još da dođemo do ljudi u državi koji su bili iznad Vučkovića i otkrijemo kakvu su ulogu oni imali kada su u pitanju ove kriminalne grupe. Znamo da su sa njima bili povezani bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović i sekretar Vlade Novak Nedić. Ostaje nam da istražujemo kakvu su oni imali ulogu u cijeloj priči.

POBJEDA: Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) kontaktiralo je sa KRIKOM u vezi sa slučajem Vučković. Logično bi bilo da se cijeli slučaj ispita. Šta vi, koji ste radili na tom istraživanju, konkretno očekujete s obzirom na to da ste i prije dvije godine otkrili da je generalni sekretar Vlade Srbije Novak Nedić povezan sa grupom navijača Partizana koja se bavi kriminalnim poslovima? Nedić je i dalje generalni sekretar Vlade Srbije.

I ranije su nam bile poznate veze između Vučkovića i Belivukove grupe. Prvi put kada smo to otkrili, iznenadili smo se jer pripadnici žandarmerije i policije treba da budu ljudi koji se bore protiv kriminala i razbijaju kriminalne grupe, a ne da kriminalne grupe drže na okupu, izdaju im naređenja, savjetuju ih i praktično su im šefovi - kaže Bojana Jovanović

Ono što mi kao novinari možemo da uradimo je da nastavimo da radimo svoj posao, jer svako naše otkriće predstavlja skup dokaza koje će nekada u budućnosti slobodno tužilaštvo iskoristiti i nešto uraditi. Ako želimo da mijenjamo stvari, ne treba da nas obuzme pesimizam. Stvari moraju da se promijene i institucije će nekada početi da funkcionišu

teško SE baviti novinarstvom ako imate policijsku pratnju: Bojana Jovanović

JOVANOVIĆ: Uvijek očekujemo da tužilaštvo radi svoj posao, istraži sve te veze i pokrene istragu i ispita ko je imao kakvu ulogu, ali pređašnje iskustvo nam govori da su male šanse da se to i desi. Bilo ko da je u pitanju – Novak Nedić, žandarm Vučković ili neko drugi iz državne strukture teško da će Tužilaštvo uraditi nešto. Na osnovu onoga što smo do sada otkrili očigledno je da su pojedini ljudi potpuno zaštićeni. Mislim da je takva situacija i sa Vučkovićem.

Očekivano bi bilo da se pokrene nešto – s obzirom na to da smo objavili i audio-snimak i dokumenta koja pokazuju da je uništio telefone koji su pripadali Saletu Mutavom nakon njegovog ubistva. Očigledno je da je kriza u policiji. (Sale Mutavi je Aleksandar Stanković, ubijen 2016. godine. Bio je vođa „Janjičara“, navijača Partizana, koji su nastali nakon dolaska Aleksandra Vučića na vlast i postali najjači na tribinama, bili su na strani kavačkog klana.

Sumnja se da je njegovo ubistvo naručio škaljarski klan, ta saznanja se čuju i na snimku koji je objavio KRIK na kojem žandarm Vučković svoju ekipu podsjeća da je Stanković napravio nekoliko ishitrenih poteza koji su ga koštali života... – prim. V. C).

POBJEDA: TOK je povodom tih telefona saopštio

da nema veze što su uništeni?

JOVANOVIĆ: Čudno je saopštenje TOK-a da Vučković nije znao da treba da ih čuva, što je besmislica, jer je Vučković policajac i trebalo bi da zna prirodu svog posla i kakve su procedure. Mislim da je Vučković u potpunosti zaštićen i da bi trebalo nešto da se desi nakon svega što smo otkrili, ali se bojim da do toga neće doći. To što je TOK tražio od nas je bacanje prašine u oči, odnosno predstava za javnost da se nešto radi - mislim da će rezultati izostati.

POBJEDA: Prijetila Vam je bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović.

Da li je Vama policija ponudila zaštitu, da li ste tražili zaštitu jer su novinarima KRIK-a i ranije prijetili?

JOVANOVIĆ: Ona je prijetila na X mreži (Tviteru), praktično nas je više napadala i optuživala. Ona nas je ranije tužila i sada je u toku sudski postupak. Smatramo da je to ,,slapp“ tužba – čiji je cilj da nas ućutka kako bi prestali da istražujemo njene veze sa kriminalnim grupama.

Imali smo i ranije prijetnje preko telefona i društvenih mreža i većina tih slučajeva nikada nije riješena. Našim novinarkama Dragani Pećo i Milici Vujinović su obijeni stanovi, prije nekoliko godina, ali to nije riješeno. Očigledno je da ne postoji volja da se bilo šta uradi, ali i da postoji umiješanost države kada je u pitanju obijanje stanova jer uglavnom ništa nije ukradeno. Nijesmo se obraćali policiji da uradi procjenu bezbjednosti.

POBJEDA: Zašto? Zbog dokaza koje ste prikupili da je dio policijie korumpiran i umiješan u nečasne radnje?

JOVANOVIĆ: Sa jedne strane, nijesmo imali ozbiljnije prijetnje da bismo tražili procjenu da li nam je ugrožena bezbjednost. Sa druge strane, nikada ne znate ko će da vas obezbjeđuje, uvijek ima poštenih policajaca, ali jedan dio policije je korumpiran. Ministar policije Bratislav Gašić nas je tužio, izgubili smo postupak u prvom stepenu, Apelacioni sud je ukinuo tu presudu i sada treba ponovo da idemo na sud.

Veoma je teško baviti se istraživačkim novinarstvom ako imate pratnju policije s obzirom na to da se onda postavlja pitanje ugroženosti novinarskih izvora.

POBJEDA: Sada je podjela u društvu, zahvaljujući propagandi, vrlo jasna. Hrkalović je rekla da ste špijuni CIA i to je postalo normalno. Može na ulici neko da se zaleti na vas...

JOVANOVIĆ: Hrkalović ponavlja stvari koje predstavnici vlasti godinama unazad pričaju o nama i drugim istraživačkim i nezavisnim novinarima - baš zbog te podijeljenosti u društvu. Takva retorika jeste opasna za bezbjednost, baš to da vas neko sretne na ulici, prebije ili nešto slično. Svaka prijetnja je ozbiljna. Predstavnici vlasti prema nama prave neprijateljsku atmosferu i to je ozbiljno: neko može da bude izrevoltiran nekom drugom stvari, ali kad nas vidi na ulici možemo mu biti okidač da na nas izbaci svoju frustraciju.

Najveći problem koji sada imamo je 12 tužbi, od kojih je jedan postupak okončan,

Ne postoji nijedan postupak koji se vodi za nekog iz države o povezanosti sa organizovanim kriminalom i kriminalnim grupama. Uvijek gledam optimistično na stvari i nadam se da će institucije, tužilaštvo, policija i pravosuđe uspjeti nekako da se oslobode političkog uticaja koji je ogroman, da istupe profesionalno i rade svoj posao

dakle imamo 11 postupaka u kojima smo tuženi što iziskuje mnogo vremena, energije i stresa.

POBJEDA: Od kada ste osnovani, svašta ste otkrili o povezanosti pojedinaca iz države, kriminalnih grupa i korupcije. Kakvu zaštitu od države mogu da očekuju građani kada vidimo da je kriminal ušao u državne strukture? Da li možemo da imamo povjerenje u državu nakon onoga što ste otkrili?

JOVANOVIĆ: Država je i napravila neke kriminalne grupe i kontrolisala ih i ne postoji ozbiljna borba protiv organizovanog kriminala. Ne postoji nijedan postupak koji se vodi za nekog iz države o povezanosti sa organizovanim kriminalom i kriminalnim grupama. Uvijek gledam optimistično na stvari i nadam se da će institucije, tužilaštvo, policija i pravosuđe uspjeti nekako da se oslobode političkog uticaja koji je ogroman, da istupe profesionalno i rade svoj posao. Možda se to neće desiti sada ili za godinu, dvije, ali će se sigurno desiti. Ono što mi kao novinari možemo da uradimo je da nastavimo da radimo svoj posao, jer svako naše otkriće predstavlja skup dokaza koje će nekada u budućnosti slobodno tužilaštvo iskoristiti i nešto uraditi. Ako želimo da mijenjamo stvari, ne treba da nas obuzme pesimizam.

Stvari moraju da se promijene i institucije će nekada početi da funkcionišu.

Violeta CVEJIĆ

12 Povodi

Neđelja, 15. oktobar 2023.

POGLED SA STRANE

Za Izrael – nije to lako

Niko ne može da opravda to što je Izrael godinama zatvarao dotok vode u Gazu i birao koje robe mogu da uđu u nju. Niko ne zaboravlja da je i Vašington osuđivao izgradnju novih jevrejskih naselja na zemlji „Palestinske države“. I Izrael je debelom žicom i streljačkim kulama odvojio Gazu od svoje Piše: dr Dragan VESELINOV teritorije i spriječio slobodno zapošljavanje arapske radne snage. Sada je i Hamas izgubio za jednu Možda je nekima lako da u noć podršku koju su mnoge zapadne političke i humanitarne organizacije izvan Palestine i Izraela ovom sukobu Hamasa iz Gaze pružale brojnim razumnim zahtjevima Arapa u Gazi i istočnom Jerusalimu sa Izraelom od 7. oktobra budu na strani Izraela. Ne bi pogrešili, ali bi bilo dobro da znaju da to nije lako. Naravno, lako je do toga stići ako kažemo: što bi mi bili za Hamasove teroriste i za Gazu koja je po prostranstvu nešto veća od grada Vašingtona? Jeste da Gaza ima oko tri puta više stanovnika od glavnog grada SAD, ali je ipak ta mala njena površina predmet spora između Jevreja i Arapa.

Sporna je sa obe strane.

A mi, opet, šta nas briga za teritoriju koja je dugačka 40 kilometara a široka najviše 10 kilometara? Naizgled bi zbog toga lako mogli biti za otpis Gaze, jer je ona mala „polu-država“ u odnosu na takođe mali Izrael, ali ako uzmemo u obzir politička osećanja Arapa kojih nije manje od 250 miliona u svetu, onda se mozaik raspoloženja naglo usložnjava. I ne samo zbog njih.

No, nisu arapske države uopšte ujedinjenog stava oko Gaze niti su razni arapski politički pokreti jednoglasni o viđenju odnosa celog arapskog korpusa prema Izraelu: ipak danas preovlađuje njihova želja za saradnjom sa Tel Avivom.

To Hamas u Gazi ne želi – on želi da istera Jevreje iz Palestine, da uništi Izrael i da vrati Arapima Jerusalim. Ta politika je propala pobedama Izraela nad arapskim državama u nekoliko ratova posle 1948. godine. Hamas gotovo bezrezervno podržava jedino beznačajni Katar, dok svi ostali sada teže miru na Bliskom istoku , iako malo ko tamo voli Jevreje.

A van Arapa u regionu - jedino Iran stoji uz Hamasove militante.

Hamas je nastao 1987. godine izdvajajući se u Gazi od Palestinske oslobodilačke organizacije Jasera Arafata. Razlika između Hamasa i PLO-a je kao razlika između neba i zemlje: Hamas je islamističko-fundamentalistički ogranak egipatske Muslimanske braće, dok je PLO socijalistička i sekularna organizacija. Ona danas drži samoupravnu vlast na teritoriji zapadne obale reke Jorda-

Monahem Begin i Anvar al Sadat

su se na Jevreje. Sukob traje do danas i teče kako širenjem izraelske države na račun arapske Palestine tako i okolnih arapskih država.

Uz to ide i unutrašnji pritisak Tel Aviva na arapske Palestince. Oni se iseljavaju. Beže u Gazu koju su dobili podelom Palestine 1947. godine, i beže na zapadnu obalu reke Jordana koju su pretvorili u vojnu bazu za napad na Izrael koju je Jordan stoga izgubio u ratu sa Izraelom 1967.godine, pa ju je potom opet dobio od Izraela, pa ju je kralj Husein sam poklonio Izraelu. Čudno je to za naše pojmove: Izrael je sam dao ovu oblast posle 2000. godine palestinRaketiranje Gaze nakon terorističkog napada na Izrael skim Arapima na samoupraPoslije osnivanja Izraela na dijelu Palestine 1947/48. godine odlukom vu i potom ju je neformalno Ujedinjenih nacija, krenuo je sukob Jevreja sa Arapima koji nijepriznao za palestinsku državu (sa Gazom) iako su teritosu prihvatili da od dobijenog drugog dijela Palestine osnuju svoju državu jer su živjeli i u jevrejskom dijelu. Digli su se na Jevreje. Sukob rijalno rastavljene. Sve čudnitraje do danas i teče kako širenjem izraelske države na račun arapske je od čudnog.

Palestine tako i okolnih arapskih država. Uz to ide i unutrašnji pritisak Tel Aviva na A Izrael je pre toga maltretirao Arape da ih odatle istera. Zbog arapske Palestince. Oni se iseljavaju. Bježe u Gazu koju su dobili podjelom Palesti- tog prethodnog zlostavljanja ne 1947. godine, i bježe na zapadnu obalu rijeke Jordan koju su pretvorili u vojnu Palestinaca, Ujedinjene nacije bazu za napad na Izrael koju je Jordan stoga izgubio u ratu sa Izraelom 1967. godine, su reagovale u korist Arapa dopa ju je potom opet dobio od Izraela, pa ju je kralj Husein sam poklonio Izraelu... noseći 1975. godine anti-izraelsku Rezoluciju br. 3379 kojom biće Nobelovu nagradu za mir. noj poljsko-litvanskoj i svojoj su „cionizam“ nazvale „forna - nekada Cisjordanije.

Ona je mnogo veća od Gaze, a Sve je počelo krajem 19. veka teritoriji od 18. do 20. veka - na- mom rasizma i rasne diskrijordanski kralj Husein Prvi kada su evropski Jevreji pla- dahnula ruske Jevreje da stvore minacije“. Amerikanci i Evroju je predao Izraelu na vojnu nom Teodora Hercla iz nje- cionistički program iseljavanja pa su je odbili, a pod pritiskom kontrolu da bi se otresao pale- govog programa „Der Juden- u Palestinu, i to cele jevrejske na druge zemlje predsednika stinskih izbeglica koje su tu ži- staat“ započeli sa iseljavanjem svetske dijaspore. Bili su za Pa- Džordža Buša starijeg, Ujevele bežeći od Tel Aviva, i odan- iz Evrope u otomansku Palesti- lestinu, za svoj Erec Izrael, ali dinjene nacije su tu rezolucide napadali jevrejsku državu. nu pod imenom „okupljanje kao sekularnu državu. ju opozvale 1991. godine samo I Hamas je bio u vrhu dva pa- proteranih“. Palestinu - nazva- Sinajsko brdo Sion na kome je jednom rečenicom u novoj Relestinska ustanka iz Gaze i Ci- nu po biblijskim Filistejcima - Mojsije primio deset zapovesti zoluciji, br. 46/86. sjordanije protiv Izraela – to su im je obećao Mojsije, i osvojili im je postalo zastava okuplja- Cionizam od tada na ovamo viintifade iz 1989. i 2000. godine, su je u starom veku, a izgubili nja, kao i povratak u Jerusalim še nije terorizam ni rasna disdok je samoubilačkim bombaš- pod Rimom. i na celu filistejsku zemlju. Sve kriminacija. Cenu obrta je plakim napadima svojih članova Jevrejskim okupljanjem u Ba- to je Sion. I ne zaboravimo, ta- tio Hamas, on je odlukom SAD, na vojsku i civile u Izraelu ste- zelu 1897. godine, obećanje je dašnja ruska reč „pogrom“ nad Evropske unije i drugih država kao oznaku terorističke orga- obnovljeno. Turci ih u Palestini Jevrejima je postala deo među- proglašen za terorističku organizacije. U poslednjih nekoliko nisu proganjali, ni iz političkih narodnog političkog rečnika ne nizaciju. dana je to zajemčio varvarskim niti iz verskih razloga. U svojoj manje poznata od grčke reči zločinima nad Jevrejima izvan istoriji Turci su čak organizo- „holokaust“ koja označava tra- KO JE IZDAO ARAPE granica Gaze. vali dolazak Sefarda iz Špani- gediju Jevreja pod nacistima. Problem nije rešen nijednom je i Portugalije, a Aškenazija iz Dobro je da naša reč „progon“ od ove dve rezolucije. Zašto?

KO JE KRIV centralne Evrope. Shvatali su to nije postala s obzirom na su- Zato što je palestinski problem Ko god zna odgovor na gornje Jevreje i kao protiv-težu Ara- kobe u Jugoslaviji. nastao mnogo ranije: kada su pitanje - neka ga kaže. I još ako pima i Grcima.

Palestinu saveznici iz Prvog ČUDO USPONA IZRAELA svetskog rata obećali i Jevrejibude predložio prihvatljivo rešenje spora između Izraela i ŠTO SE PUTIN SMIJE Posle osnivanja Izraela na de- ma i Arapima. Englezi su 1917. anti-izraelskih arapskih i isla- A sadašnji Putinovi Rusi mo- lu Palestine 1947/48. godine godine preko ministra spoljnih mističkih struja širom sveta, do- gu da se smeju nevolji Izraela odlukom Ujedinjenih nacija, poslova lorda Balfura upućesa Hamasom koliko god hoće krenuo je sukob Jevreja sa Ara- nog vođi engleskih Jevreja lor– jer mi ne možemo zabora- pima koji nisu prihvatili da od du Rotšildu to pismeno istakli viti da je upravo carska Rusija dobijenog drugog dela Palesti- – samo da se otresu jevrejske zbog nečuvenog proganjanja ne osnuju svoju državu jer su imigracije iz Rusije i istočne aškenaskih Jevreja na osvoje- živeli i u jevrejskom delu. Digli Evrope.

Ishod arapskog pitanja u Palestini je početno riješio Egipat kada je 1979. godine priznao Izrael međusobnim sporazumom u Vašingtonu ispisanim u Kemp Dejvidu 1978. godine. Tadašnji egipatski predsjednik Anvar al Sadat je zajedno sa izraelskim Monahemom Beginom za to dobio Nobelovu nagradu za mir već prethodne 1978. godine, ali je Sadat svoju hrabrost platio glavom usred vojne parade u Kairu 1981. godine kada su ga ubili vojnici u tajnom članstvu u Muslimanskoj braći

Ali to su ranije obećali i Arapima kao nagradu za ustanak protiv Turske koja je bila na strani Nemačke. I Arapi su ustali u korist Antante – sećate se arapske romanse sa mitskim Britancem Lorensom od Arabije?

Međutim, Arapi su, isto kao i Jevreji, prevareni 1918. godine englesko-francuskim Sajks-Pikotovim Sporazumom kojim je Palestina otišla pod London. To Lorens nije želeo, on je želeo podelu arapskog područja na arapski i turski kalifat radi njihove međusobne borbe u korist Zapada, a ne i čistu ćar za Arape.

No, ni on nije ništa dobio. Poginuo je razočaran na motorciklu u Engleskoj 1935. godine.

Englezi su se sa Francuzima složili da niko ne dobije Palestinu, već da je oni preuzmu kao privremeni protektorat bez jasnog roka odlaska. I politikom kvota su povećavali broj doseljenih Jevreja u Erec Izrael.

Godine 1947. Englezi više nisu bili sposobni da obuzdavaju želju preko 800 hiljada doseljenih Jevreja da osnuju državu, niti su to Velike sile želele da spreče zbog tragedije Jevreja u holokaustu. Englezi su otišli odande, a terali su ih iz Palestine terorističkim bombama i čuveni budući predsednici Izraela David Ben Gurion – diplomac sa Univerziteta u Istanbulu, poreklom iz poljskog Pljonska pod okupacijom carske Rusije i ukrajinska Jevrejka Golda (Mabović) Meir. Ona je potpisala Izraelsku deklaraciju o nezavisnosti 1948. godine. Kakva žena!

GDJE JE HAMAS PRETJERAO

Hamas se upropastio time što hoće da uništi državu Izrael i što strašnim zločinima nad civilima i kršenjem humanog dela ratnog prava kompromituje pomirenje i nužnost suživota Arapa sa Jevrejima. Hamas ne razume da Izrael neće nikada pasti pod palestinskom pešadijom. To nije samo zato što je on neformalna 51. država SAD, već i zato što muslimanska galaksija širom sveta ne želi da podrži uništenje Izraela rizikujući svoj mir i razvoj.

Hamas se ne osvrće na to da su danas premijeri Ujedinjenog Kraljevstva i Škotske hinduista i musliman, indijski Riši Sunak u Londonu, a pakistanski Humza Jusaf u Edinburgu.

Jusaf je baš oženjen Palestinkom iz Gaze, Nadiom El Haklom, a tast i tašta su mu upravo sada tamo, u ratnoj Gazi, u porodičnoj poseti su.

Povodi / Svijet

Neđelja, 15. oktobar 2023.

13

Izrael upozorio Palestince da se za 24 sata evakuišu ka jugu

I Hamas je bio u vrhu dva palestinska ustanka iz Gaze i Cisjordanije protiv Izraela – to su intifade iz 1989. i 2000. godine, dok je samoubilačkim bombaškim napadima svojih članova na vojsku i civile u Izraelu stekao oznaku terorističke organizacije. U posljednjih nekoliko dana je to zajemčio varvarskim zločinima nad Jevrejima izvan granica Gaze Neko će reći da Jusaf zbog toga ne sme da pokrene Sunaka u Londonu da mu ovaj kraljevskom vojskom spasava tazbinu.

To ovaj otvoreno ne sme, to je izvesno, ali pretpostavljamo da Sunak to sigurno i „sam od sebe“ čini. A to znači da Hamas i tom ,,sitnicom“ ulazi u sukob sa zemljom koja je ipak, kako-tako, odobrila formiranje arapske palestinske države.

Teško nam je i da zamislimo kakav odjek u svetu bi nastao ako bi roditelji prve dame Škotske nastradali u Gazi zbog Hamasa. Premijer Jusaf je uputio „nedvosmislenu osudu Hamasa“, a kada to kaže muslimanski predsednik Škotske, onda Arapi i muslimani, ne samo u Velikoj Britaniji, nego i u svetu, razumeju njegovu poruku - pašće Gaza.

U Londonu je u muslimanskim četvrtima, posebno u East Endu, već sada tišina, koja je zamenila trubljenja automobilskim sirenama i isticanjem zastava Hamasa i Palestinske države u subotu 7. oktobra.

KAKO SE SVE IZGUBI ZA JEDAN DAN

Slično trenutnom gubitku nekih malih simpatija koje je Srbija imala na Zapadu pre „Banjskog ustanka“ Radoičićevih hajduka, tako je sada i Hamas izgubio za jednu noć podršku koju su mnoge zapadne političke i humanitarne organizacije izvan Palestine i Izraela pružale brojnim razumnim zahtevima Arapa u Gazi i istočnom Jerusalimu.

Niko ne može da zanemari da je Izrael zauzeo istočni Jerusalim koji je bio shvatan kao prestonica „Palestinske države“ i ceo grad proglasio za svoj, što UN ne priznaje - ali SAD i vrdalamasta Srbija to priznaju.

Niko ne može da opravda to što je Izrael godinama zatvarao dotok vode u Gazu i birao koje robe mogu da uđu u nju. Niko ne zaboravlja da je i Vašington osuđivao izgradnju novih jevrejskih naselja na zemlji „Palestinske države“. I Izrael je debelom žicom i streljačkim kulama odvojio Gazu od svoje teritorije i sprečio slobodno zapošljavanje arapske radne snage. A jevrejski doseljenici su u novim naseljima svakodnevno po najmanje tri puta izazivali Arape u Gazi kamenovanjem preko žice njihovih voćnjaka nara, avokada

U Gazi nestaje vode, dva miliona ljudi u opasnosti

Sljedbenici Hamasa

i urmi. I svakodnevno su Arapima dobacivali u gradskim autobusima uvredljive reči i mnogo drugog...

Ali onog časa kada je Hamas od 7. oktobra krenuo da stotinama raketa gađa jevrejski narod po gradovima i naseljima, kada se upustio u ubijanje svih porodica po kibucima i obezglavljivanjem žena, i kada je krenuo u masovno kidnapovanje majki i dece – on je potpisao svoje uništenje. A ono ne ide bez rušenja grada Gaze i drugih naselja u pojasu Gaze i potpunom osiromašenju naroda u kome je još od pre rata 60 odsto stanovnika bilo gladno a milion ljudi živeo od međunarodnog dotura vode i namirnica.

Teško da Ujedinjene nacije mogu da spreče da Izrael ne dokusuri Hamas srednjoevekovnom opsadom cele Gaze ostavljajući je i bez struje – ne samo vode – već i bez hrane, bez goriva i bez lekova.

Izrael tek sada nema razloga da ne vidi da nema razlike između Hamasa i naroda Gaze, jer je taj narod više od tri decenije glasao za terorizam ovih islamista. Kazna Gaze Izraelom će biti istorijska. Tuneli i podzemne dvorane Hamasa ispod gradova u Gazi, koji su do sada služili za njegovu gerilu, bolnice i škole, ne mogu spasiti narod. Samo će se njegov deo sačuvati begom u humanitarne logore UN koje Izrael ne sme da napadne. Cela palestinska mediteranska obala u Gazi će otići pod Izrael, a Palestinci će otići pod međunarodne šatore na milost država u Ujedinjenim nacijama.

KO JE RIJEŠIO ISHOD

Ishod arapskog pitanja u Palestini je početno rešio Egipat kada je 1979. godine priznao Izrael međusobnim sporazumom u Vašingtonu ispisanim u Kemp Dejvidu 1978. godine.

Tadašnji egipatski predsednik Anvar al Sadat je zajedno sa izraelskim Monahemom Beginom za to dobio Nobelovu nagradu za mir već prethodne 1978. godine, ali je Sadat svoju hrabrost platio glavom usred vojne parade u Kairu 1981. godine kada su ga ubili vojnici u tajnom članstvu u Muslimanskoj braći.

Od te 1979. godine su se jedna za drugom arapske zemlje postepeno stale približavati Izraelu, jer je šest godina pre toga,

1973. godine, u jon-kipurskom ratu između Egipta i Sirije sa Izraelom, bilo jasno da najjače arapske zemlje ne mogu pobediti Izrael.

General Šaron je doterao izraelsku vojsku na 10 kilometara od Damaska, a na 101 kilometar od Kaira ispred koga više nije bilo ozbiljnih snaga. Ove države su preživele intervencijom Ujedinjenih nacija, u stvari, sporazumom SAD i SSSR koji su naredili Izraelu da se zaustavi.

Od tada na ovamo teku „varijacije“ kako da se konačno reši status Arapa u Izraelu. To je pokušano sa osnivanjem palestinske države sastavljene od dve teritorije - prve, na desnoj obali reke Jordana i druge, u pojasu Gaze na Sredozemnom moru sa istočnim delom Jerusalima kao glavnog grada te zemlje.

Ovo su učinili sami Arapi preko Palestinske oslobodilačke organizacije Al Fatah Jasera Arafata i Palestinskog nacionalnog veća u Alžiru 1988.godine. Ovu državu je 2012. godine priznalo 139 država članica Ujedinjenih nacija sa statusom posmatrača, ali je njen stvarni gospodar ostao Izrael, jer tu državu on deli svojom teritorijom i ne dozvoljava reviziju izraelsko-egipatskog sporazuma iz 1978. godine. On dopušta samo onaj stepen samostalnosti palestinske države koji ne ometa njegovu egzistenciju.

Otuda Hamas mora nestati. A Egipat odavno ne dozvoljava slobodan ulaz Arapa iz Gaze na svoju teritoriju ili korišćenje svoje teritorije za ugrožavanje Tel Aviva. Hamas je sam, glavne arapske države su protiv njega.

ZADATAK ZA CRNU GORU

Crna Gora će svakako podržavati nezavisnost Izraela i pravo jevrejskog naroda da bar jednom u poslednjih 2000 godina bude ostavljen da živi na miru.

Suviše je ovaj narod mali da bi bio opasnost za bilo koga. Ima ga u Izraelu blizu devet miliona i nešto manje u Americi. Isuviše toga je pretrpeo da je gotovo čudo da je ostao u životu.

Mali crnogorski narod zna kako je to kada se živi okružen aždajama željnim tuđe imovine.

I zato je njemu lako da saoseća i podrži narod Izraela, iako tuguje za sadašnjim stradanjem civila Palestinaca.

TEL AVIV/JERUSALIM - Izraelska vojska (IDF) obavijestila je Ujedinjene nacije da bi cjelokupno palestinsko stanovništvo sjevera Gaze - oko 1,1 milion ljudi - trebalo da se preseli u južni dio te oblasti u roku od 24 sata, saopštio je portparol UN. Upozorenje IDF-a odnosi se i na osoblje Ujedinjenih nacija i one koji su smješteni u objektima UN na sjeveru Gaze, preHumanitarna katastrofa u Gazi nosi Tajms of Izrael.

- Ujedinjene nacije smatraju nemogućim da se takva akcija sprovede bez razornih humanitarnih posljedica. UN snažno apeluju da se svaka takva naredba, ako bude potvrđena, povuče kako bi se izbjeglo ono što bi moglo od tragedije da preraste u katastrofalnu siNovinar Rojtersa poginuo je na jugu Libana, dok je dvoje uposlenika Al Džazire među ranjenima, u udaru tenkovtuaciju - navodi portparol UN. ske granate, kako navode izvori. Ubijen je Rojtersov sniOn je dodao da su upozorenje matelj Isam Abdalah, objavila je agencija u saopštenju. timovima UN na terenu doIstom prilikom su ranjeni reporterka Al Džazire Carmen stavili njihovi oficiri za vezu Joukhadar i kamerman Elie Brakhya. u IDF-u. Izrael je već isklju- Duboko smo ožalošćeni saznanjem da je naš snimatelj čio dotok vode, struje i gasa Isam Abdalah ubijen - navodi se u saopštenju Rojtersa u Pojas Gaze, a novo upozoi dodaje kako je on bio dio ekipe na jugu Libana koja je renje IDF-a mogla bi da ukaosiguravala živi signal sa terena. Ova agencija dodaje že na to da je izraelska vojska kako su ranjeni i Thaer Al-Sudani i Maher Nazeh. spremna za kopnenu invaziju, navodi Tajms of Izrael.

Ambasador Izraela pri Ujedinjenim nacijama Gilad Erdan kojih su neki izgleda stari od se skloni uoči moguće izraelkritikovao je UN zbog njihove dvije do pet godina. Britanski ske kopnene ofanzive na Poreakcije na upozorenje izrael- javni servis javlja da se udar jas Gaze. Vojska Izraela naske vojske. dogodio u Ulici Salah-al-Din vela je da djeluje u skladu sa - Odgovor UN na rano upo- najvjerovatnije oko 17.30 po međunarodnim pravom, nazorenje Izraela stanovnici- lokalnom vremenu, da je veći- kon optužbi da evakuacija ljuma Gaze je sramota. UN su na tijela zatečena na zadnjem di iz sjeverne Gaze predstavdugi niz godina zatvarale oči dijelu kamiona sa ravnim plat- lja ratni zločin. pred naoružavanjem Hama- formama, dok druga leže po Ujedinjene nacije su situaciju u Pojasu Gaze opisale kao pisa i njegovom upotrebom ci- putu. vilnog stanovništva i civilne Palestinsko ministarstvo tanje života i smrti, upozorainfrastrukture u Pojasu Gaze zdravlja saopštilo je da je 70 vajući da je snabdijevanje čiza ubistva i skladištenje nje- ljudi ubijeno na licu mjesta i za stom vodom za dva miliona govog oružja - rekao je Erdan. napad okrivilo Izrael. Izrael- ljudi opasno dovedeno u piU vazdušnom udaru na kon- ske odbrambene snage (IDF) tanje. UN su, takođe, upozovoj vozila koji se juče evaku- saopštile su da istražuju doga- rile na sve veći rizik od bolesti isao sa sjevera Gaze na jug đaj i navele da Hamas pokuša- koje se prenose vodom, prenio oblasti poginuo je veći broj va da spriječi civile da napu- je Si-En-En. - To je postalo pitanje života i ljudi, javile su svjetske agen- ste sjever. cije. Bi-Bi-Si prenosi da je na Gužva na putu predviđenom smrti. To je neophodno gorivideo-snimku posljedica na- za evakuaciju civila prisutna vo i treba sada da se isporuči pada najmanje 12 mrtvih oso- je od momenta kada je Izra- u Gazu da bi voda bila dostupba, uglavnom žena i djece od el upozorio stanovništvo da na za dva miliona ljudi - naveo je u saopštenju generalni komesar Agencije UN za pomoć i rad palestinskih izbjeglica Filipe Lazarini.

On je ukazao na razarajući uticaj blokade na Gazu, koja već transfer do Podgorice.

Ministarstvo vanjskih poslonedjelju dana nije dobila novu - Njima se pridružila i jedna va (MVP) je, u komunikaciji humanitarnu pomoć. sa partnerskim državama, državljanka Ukrajine, koja Izraelske odbrambene snaima privremeni boravak u omogućilo evakuaciju iz ge saopštile su da su ubile koIzraela za još troje državljana Crnoj Gori. Krizni tim MVP-a, mandanta Hamasovih koCrne Gore, i to humanitarnim posredstvom diplomatmandosa, koji je predvodio letovima Litvanije i Slovačke, sko-konzularnih predstavniubilački napad na jug Izraela saopšteno je juče iz resornog štava Crne Gore i u komuniprošle nedjelje. IDF kaže da ministarstva. U Ministarstvu kaciji sa kriznim štabovima je Ali Kadi, komandir čete u podsjećaju da je juče osam drugih država, u kontinuitetu takozvanoj jedinici Nukhba, državljana Crne Gore dopuradi na omogućavanju bezubijen u napadu dronom natovalo humanitarnim letom kon obavještajnih napora bezbjednog napuštanja Izraela do Skoplja, odakle je, u orga- za sve naše državljane koji to bjednosne agencije Šin Bet i nizaciji MVP, obezbijeđen žele - naveli su u saopštenju.

Uprave za vojnu obavještajMr. J. nu službu.

Ubijen snimatelj Rojtersa, ranjeni reporteri Džazire

MVP: Letovima partnerskih država evakuisano još troje

14 Kultura

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Dirigent Bojan Suđić za Pobjedu o prvom nastupu u novoj zgradi Muzičkog centra

Suđić se više od jedne decenije nalazi na mjestu umjetničkog direktora Muzičke produkcije RTS i šefa dirigenta renomiranih ansambala – Simfonijskog orkestra RTS i Hora RTS. Redovni je profesor dirigovanja na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu i šef dirigent Simfonijskog orkestra ove institucije.

Publici u Podgorici se ovog puta predstavio djelima Dmitrija Šostakoviča, o kome govori sa strašću istinskog i privrženog obožavaoca. „Koncertom za violinu i orkestar broj 1 u A molu“ i „Simfonijom broj 7 u C duru“ predstavili su se i na Bemusu 1. novembra.

Za Pobjedu je Suđić govorio o slavnoj „Lenjingradskoj simfoniji“, ali i o prvim iskustvima s novim koncertnim prostorom i svom odnosu prema savremenim kompozicijama.

POBJEDA: Prvi put radite u novom Muzičkom centru Crne Gore. Kako Vam se čini zvuk u sali, kako Vam zvuči orkestar?

SUĐIĆ: Meni je veliko zadovoljstvo da sam danas s ovim orkestrom, jer nisam nastupao s njima u posljednjih pet godina uopšte, otkad je saradnja sa Crnogorskim narodnim pozorištem postala upitna u smislu dugoročnijeg planiranja nastupa. Bilo je čak govora i o proširenju naše saradnje, jer je od 2006. godine bila izuzetno kvalitetna na, čini mi se, obostrano, a svakako moje veliko zadovoljstvo. Znam da to osjećanje dijeli dosta ljudi u orkestru, što je uvijek velika satisfakcija i meni je puno srce. Jer ja osjećam ovaj prostor kao svoj i to je dodatni element koji me čini ponosnim, pogotovo što sam učestvovao u samom formiranju ovog orkestra.

POBJEDA: Kako je to tada izgledalo?

SUĐIĆ: Sa puno problema i neizvjesnosti je to krenulo.

Crna Gora nije velika sredina da može da iznjedri ogroman broj muzičara preko noći koji čine jedan simfonijski orkestar. Danas u svijetu bilo gdje da dođete na audiciju, prijavljuje se po 200 ili 300 kandidata za bilo koje mjesto, jer je hiperprodukcija talentovanih muzičara dovela do toga da se za jednu violinu u srednjem orkestru javi zaista ogroman broj kandidata. Meni je drago da je naš rad na dva izuzetno teška djela pokazao da je orkestar izuzetno sposoban, da su

Osjećam ovaj prostor kao svoj muzičari probrani na najbolji način. Ja sam prosto bio radostan sve vrijeme tokom proba zvukom koji smo dobijali i saradnjom sa Romanom Simovićem, koji je takođe iskazao velike hvale za orkestar. Prvi put sam u ovoj sali i zaista je vrlo lijep osjećaj na sceni. Ne mogu da znam do kraja kako se svaki od muzičara osjeća, ali mi se čini da je ova sala sad omogućila jednom ogromnom zvuku da se prostre, što je najveći izazov. To znači da nemamo nikakvo neprijatno osjećanje od siline, jer od ovoga zvuka Šostakovičeve „Sedme simfonije“ teško da ima većega zvuka u literaturi. Tako da je ovo, u suštini, pravi ispit za salu i za publiku, da prosto osjeti sve potencijale sale i ogromnog orkestra. Imate šest trombona, osam horni; kada se spoji sa šest truba je nevjerovatna silina zvuka za koju je zaista potrebna kvalitetna sala da bi se taj zvuk prostirao kako treba.

Sa moje tačke, one na kojoj stoji dirigent, to je vrlo kvalitetan zvuk i čini mi se da će uticati na to da orkestar samo raste.

POBJEDA: Možete li uporediti zvuk iz CNP-a, ako ga se još uvijek sjećate, i ovaj u novoj Velikoj sali MCCG-a?

SUĐIĆ: To su neuporedive stvari, jer nijedna pozorišna sala ne može biti tako akustična baš zbog toga što je otvorena, što su tu cugovi, što se zvuk gubi u kulisama, dekorima, pozadi, jer tu nema tzv. školjke koja zvuk vraća odmah u salu. Zato je dosta teže svirati u svakom pozorištu. San Karlo u Napulju je jedan od najboljih primjera dobre akustike, ali je i tu pitanje gdje je pozicioniran orkestar. Zbog toga se često pribjegava i dozvučavanju orkestra, što u ovoj sali nije

Ukoliko se insistira samo na domaćoj muzici često se to radi samo radi reda, plašim se, jer se veliki dio produkcije unazad pokazao kao, ipak, slijepa ulica i rijetko šta od kompozicija uopšte sa svjetske scene stoji na repertoarima simfonijskih orkestara – rekao je Suđić IVA MANDIĆ

PODGORICA – Poznati srpski dirigent Bojan Suđić prošle sedmice je, nakon duže pauze, nastupio sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i violinistom Romanom Simovićem na koncertu u Muzičkom centru Crne Gore. I bilo je drugačije nego do sada, prije svega zbog novog koncertnog prostora u kome je nastupio prvi put, ali i zbog orkestra čijem je osnivanju bio nazočan i koji je u međuvremenu sazrio na dobar način.

VOLI SALE BERLINSKE FILHARMONIJE: Bojan Suđić na probi orkestra u Muzičkom centru

potrebno, i predstavlja svakako jedan ogroman skok naprijed. Ta sala je, na kraju, za crnogorske uslove jako veliki iskorak, jer u Beogradu imate jedinstveni Kolarac, salu za koju su, već kada je građena prije Drugog svjetskog rata, stručnjaci ukazivali da je nedovoljna za potrebe velikih ansambala i brojnije publike.

POBJEDA: Od dva djela koja su na repertoaru, „Lenjingradska“ je poznatija i ima dvoja sloja koja dominiraju. Jedan je mučna priča o njenom nastanku: glad, bijeda i pritisak, a druga je prkos. Koje stanje u izvedbama koje praktikujete na-

djačava, prkos ili mizerički sloj? Šta Vas više vodi dok je izvodite?

SUĐIĆ: To je, čini mi se, kao i u životu, nemoguće je naglasiti jednu ili drugu stvar. Naš život je kontrapunkt različitih stvari i ne može se reći da li smo mi prvenstveno optimistični ili pesimistični. „Čašu meda još niko ne popi da je čašom žuči ne zagrči“. Šostakovič nekako uvijek superponira dva sloja. Sloj opšteg, sloj atmosfere, osjećanja, sudbinske situacije i pojedinca koji obično svoju humanost, svoju emociju izražava uprkos datostima i sudbini koja ga sputava na mnogo načina. Vrlo brzo

Klasičnu muziku doživljavam kao zapadnu kulturu POBJEDA: Koja je sala u Vašoj karijeri bila kao da ste svoj na svome, Vaš hram?

SUĐIĆ: Recimo akustika Berlinske filharmonije, i mala i velika sala. Ili, recimo, sala u Šangaju. Prvo mi moramo da znamo da je Istok nevjerovatno napredan. Imate nevjerovatne koncertne dvorane po čitavoj Kini, Japanu, po Koreji, oni su ogromna sredstva uložili u osvajanje nasljeđa zapadne kulture. Ja kla-

sičnu muziku doživljavam kao imanentno zapadnu kulturu. Međutim, oni su je usvojili i ogromnim koracima grabe naprijed, tako da su istočni muzičari sada u vrhu u svijetu. Tamo su fantastični festivali, njihovi su muzičari, dirigenti, solisti najbolji svuda, prevazišli su kulturološke barijere, a to su postigli upravo ulaganjem kako u edukaciju, školstvo, u svoje najbolje talente koje su slali napolje ili su dovodili najbolje pro-

fesore, tako i u sale, instrumente. To je kao kad kažete djetetu: „Ajde sad ti sviraj!“, a ne kupite mu instrument.

Ako hoćete da dijete bude dobar teniser, onda ćete mu kupiti dobar reket i igraće na pravom terenu.

To su jednostavna pravila.

Ovo što sam čuo ovdje je vrlo obećavajuće. Nije dirigent sa svog mjesta uvijek najmeritorniji da govori o akustici, zato je važno da se to čuje i iz publike i sa različitih mjesta u publici.

se mikrofilm simfonije prenio u Ameriku da bi je izveli kao otpor Njemcima, ali je kasnije Šostakovič postao simbol otpora totalitarizmu, otpor suspreganja duha slobode, jer nije bio u nimalo lakoj situaciji u Sovjetskom Savezu pod Staljinom i tek mu je na neki način dozvoljeno da se vrati na mjesto koje mu je pripadalo kao najvećem kompozitoru sa „Petom simfonijom“. Šostaković je najveći simfoničar, međutim bilo je vremena kad su ljudi prelazili ulicu kada bi ga sreli, jer on je bio u nemilosti i nije se znalo kako će završiti. Čak je i on imao različite opservacije o svom životu. Plašim se da su tumačenja njegovih opservacija često bila vrlo obojana ideološki sa jedne ili sa druge strane. Šostakovič sa sobom nosi jednu opštu humanu poruku koja se ne može svesti na jedan motiv ili na jedan period ili teritoriju, jer to nije protest protiv jednog čovjeka, jedne zemlje, protiv određenog sistema. Njegovi tonovi su sve samo ne obojeni optimizmom bez ikakve zagrade, kod njega i trijumfalni tonovi imaju određenu melanholiju, sjetu, ali znate kako je... Zar imamo mislećega čovjeka koji je stopostotni radosni optimista?

POBJEDA: Od 2006. ste u kontaktu s ovim orkestrom. Koliko ste crnogorskih kompozitora imali priliku da izvodite ili imate želju da izvedete?

SUĐIĆ: Nekako repertoar nije išao u tom pravcu, a trebalo je da kompoziciju Žarka Mirkovića izvedem prije nekih pet-šest godina. Nadam se da će biti prilike da to, ali i druga značajna dela crnogorskih autora, izvedem. Vrijeme je išlo, onda je ušla korona, svašta se desilo i tek se sada naša saradnja ponovo uspostavila, što mi je drago. Orkestar se gradi na više temeljnih repertoarskih stubova i mislim da je za orkestar jako važno da se doziraju stvari, jer oni moraju da se grade kroz svjetski repertoar, kroz ono najbolje, da bi, kroz postignuti kvalitet, izvođenje savremene muzike bilo velika satisfakcija i kompozitorima koji će da budu interpretirani na najbolji način. Ukoliko se insistira samo na domaćoj muzici često se to radi samo radi reda, plašim se, jer se veliki dio produkcije unazad pokazao kao, ipak, slijepa ulica i rijetko šta od kompozicija uopšte sa svjetske scene stoji na repertoarima simfonijskih orkestara.

Vrijeme je donijelo drugačiju potrebu komunikativnosti sa publikom. Savremeni kompozitori su često bili nerazumljivi i publici i ansamblima, ne ukorjenjujući se u tradiciju.

Stoga su samo određena djela poslije Drugog svjetskog rata opstala i izdržala sud vremena i to su iskustva u svijetu.

POBJEDA: Znači li to da vjerujete da je potrebno bar 50 godina da djelo sazri?

SUĐIĆ: Sada postoji određena revitalizacija odnosa prema simfonijskim orkestrima i klasičnoj muzici kroz povratak publike u dvorane baš zbog komunikativnosti na kojoj se insistira u cijelom svijetu i svi imamo određene programe sa popularnom muzikom, što nije slučajno. Od savremene muzike se najviše izvodi filmska muzika koja je komunikativna. Ona je stvarana na temeljima klasične muzike – Čajkovskog, Rahmanjinbova, Bruknera – i samo se uslovno može svrstati u savremenu.... I Šostakovič je imao džez svite i popularne stvari, to je bio primjetan trend bez obzira što je Šostakovič imao želju da bude avangardniji nego što mu se davalo da bude. I Prokofjev sada živi najviše kroz djela koja su mu popularnija nego što je on u nekim svojim avangardnijim periodima stvarao i danas se ta djela mnogo rjeđe slušaju nego „Romeo i Julija“, koje svi u svijetu stavljaju na repertoar bez obzira što je ono možda nastalo kao rezultat nekih ideoloških naloga da se komponuje razumljivije. Mislim da muziku nastalu u poslijeratnom periodu svakako treba izvoditi i njegovati, posebno domaću, ali analitički procenjujući šta je od nje izdržalo sud vremena i uspostavlja kontakt sa publikom i interpretatorima, a šta je vrijeme potpuno pojelo, što je, na kraju, sudbina i mnogih kompozitora i kompozicija kroz čitavu istoriju.

Dragana ERJAVŠEK

Kultura

Neđelja, 15. oktobar 2023.

15

Hrvatskoj književnici Dubravki Ugrešić posthumno dodijeljena Njegoševa nagrada

PODGORICA – Hrvatska književnica Dubravka Ugrešić dobitnica je Njegoševe nagrade. To je odlučeno na 5. sjednici žirija za dodjelu ovog priznanja, sa četiri glasa za.

Ovo priznanje pripalo joj je posthumno, budući da je ova poznata spisateljica preminula 17. marta 2022. u 73. godini.

Tri od sedam članova žirija su glasali za slovenačkog pisca Draga Jančara, koji se našao u posljednjem krugu glasanja. U najužem izboru za dodjelu nagrade bio je, pored Ugrešić i Jančara, i srpski pisac David Albahari.

Predsjednik žirija Nedžad Ibrahimović je tim povodom rekao: „Neke nagrade su važne piscu, a neke nagrade

MKM

Majstorica ironije i dosjetke

Dubravka Ugrešić

su važne društvu i kulturi.“ - Zbog njenog književnog opusa, etičkog stava, integriteta i društvene angažovano-

sti, nagrada koja je dodjeljena Dubravki Ugrešić spada u ovu drugu kategoriju. Dubravka Ugrešić je čitana i pre-

vođena hrvatska/jugoslovenska spisateljica čijim će se djelom baviti i generacije koje slijede. Jedna je od najžešćih kritičarki balkanskog patrijarhata i iz njega proizašlih nacionalizama.

Predavala je na prestižnim američkim i evropskom univerzitetima – kazao je Ibrahimović. Član žirija Saša Ćirić iz Srbije je izjavio: „Svoj glas sam dodijelio djelu Dubravke Ugrešić zbog njegove književno-istorijske relevantnosti i trajanja, poetičkog eksperimenta, spoja esejističkog i narativnog, kao i kritičke orjentacije, odnosno njenog uticaja na balkanskoj i međunarodnoj književnoj sceni“. Žiri je istakao da je Dubravka Ugrešić najblistaviji glas

Dubravka Ugrešić je čitana i prevođena hrvatska/jugoslovenska spisateljica čijim će se djelom baviti i generacije koje slijede. Jedna je od najžešćih kritičarki balkanskog patrijarhata i iz njega proizašlih nacionalizama postjugoslavenske prozne književnosti i esejistike, spisateljica iznimne imaginacije, stilske samosvijesti i originalnosti, čiji opus, nesumnjivo, pripada i vrhuncima svjetske i evropske književnosti kraja 20. i početka 21. stoljeća.

- Kao rijetko koji/a autor/ica sa šireg prostora, ona je uspijevala pronaći najbolje literarne forme za svoje teme i preokupacije te na autentičan i originalan/očuđujući način, pisati o raznim aporijama i anomalijama našeg

prostor-vremena. Ugrešić je majstorica ironije, persiflaže, kalambura i dosjetke; lucidna opservatorica društvenih kretanja koja spretno kombinuje različite stilske registre i zavodi svoje čitatelje iznimnom literarnom osobnošću i umijećem mimikrije – saopštio je žiri.

Nagradu će primiti predstavnici fondacije/zaklade koja je osnovana po želji Dubravke Ugrešić, s primarnim ciljem da upravlja njenom književnom ostavštinom.

D. E.

Trideset četiri godine od smrti Danila Kiša, Pobjeda predstavlja pisma koja je pisao Slobodanu Puru Đuriću PODGORICA - Cetinje je imalo mnoge velikane u svim granama umjetnosti, a kada je u pitanju pisana riječ, poslije Njegoša nemoguće je ne pomenuti Danila Kiša koji je svoju mladost proveo u crnogorskoj prijestonici.

Iskra zametnuta na Cetinju

Danas se navršavaju 34 godine od smrti velikog jugoslovenskog i svjetskog pisca i intelektualca Danila Kiša. Tim povodom slikar Slobodan Puro Đurić prisjetio se poznanstva sa Kišom i upravo zahvaljujući njemu prvi put objavljujemo pisma koja mu je pisao Kiš.

Prvo je pismo zahvalnosti njegovom prijatelju - tada gradonačelniku Cetinja Đuriću - upućeno iz Pariza u znak zahvalnosti povodom dobijene Trinaestonovembarske nagrade grada Cetinja 1984. godine. Ono je kucano na pisaćoj mašini. Drugo pismo upućeno Đuriću pisano je rukom, inti- Pismo koje je Kiš poslao povodom Trinaestonovembarske nagrade mnog je sadržaja i napisano je 1986. godine.

- Sjećam se da je Kiš po dobitku ove nagrade bio izuzetno oduševljen i više puta se zahvaljiivao i pismeno obraćao.

A Cetinje se prema Kišu uvijek prisno odnosilo i bilo mu na usluzi za njegove skromne zahtjeve. Nikada on to nije zaboravljao - istakao je Đurić za Pobjedu.

To se može vidjeti u pismu iz 1984. godine u kojem je Kiš, između ostalog, izrazio zahvalnost za nagradu.

Slobodan Puro Đurić drži Kišovo pismo - Mada sam preko telefona Danilo Kiš izrazio svoju radost, želim i mature, a ja sam poslije poluovim putem da tebi kao gra- se ,,iskra zametnula“. A to me porodice na Cetinje. donačelniku Cetinja i svim ispunjava osjećanjem pono- - Kuća u kojoj su stanovali gra- mature upisao Filmsku školu onim Cetinjanima koji su po- sa, nostalgije i duga – napisao ničila se sa kućom jednog mog u Zagrebu, a nakon dvije gonerazdvojnog druga kod kojeg dine Umjetničku školu u Herdržali moju kandidaturu, još je u pismu Kiš. sam svakodnevno dolazio. Tu ceg Novom. Tih sedam godijednom zahvalim na tom prisam se i sa Danilom često su- na srijetali smo se za vrijeme znanju. Jer, bez obzira na sve DRUŽENJE kontroverze, ostaje činjneni- Đurić se prisjetio da je Kiša srijetao. Obično smo razgova- ljetnjih i zimskih školskih feca da je Cetinje bilo za mene, i upoznao dok su bili dječaci, rali o svemu i svačemu. Dani- rija - istakao je Đurić. ne samo za mene, mjesto gdje odmah po dolasku njegove lo je pohađao gimnaziju sve do Đurić je kazao da su se, dok je

Drugo Kišovo pismo Puru Đuriću

Sjećam se da je Kiš po dobitku ove nagrade bio izuzetno oduševljen i više puta se zahvaljivao i pismeno obraćao. A Cetinje se prema Kišu uvijek prisno odnosilo i bilo mu na usluzi za njegove skromne zahtjeve.

Nikada on to nije zaboravljao – rekao je Puro Đurić Kiš studirao u Beogradu, tamo vidjeli više puta.

- U Parizu je Dada Đurića često pitao za mene. Interesovalo ga je kako sam, šta radim i gdje se nalazim - kazao je Đurić.

On je napomenuo da je veliku ulogu za Danilovo literarno opredjeljenje odigrao njegov gimnazijski profesor Banjo Šaranović.

- I ne samo za njega, već za nekoliko njegovih učenika koji su postali ugledni pisci kao Danilo, Pavle Đonović i još neki njihovi drugovi.

Najprisniji Danilovi drugovi na Cetinju, a i poslije Cetinja, bili su profesor Boško Mijanović i književnik Pavle Đonović - rekao je Đurić.

VELIČINA

Đurić se sjetio i jednog susreta

sa Kišom u Beogradu.

- Sjećam se da je bio izuzetno nervozan zbog one neosnovane hajke nekih beogradskih kritičara i pisaca koji su ga napadali sa optužbom da su neka njegova djela plagijati. Bila je to profesionalna zavidnost prema njegovom književnom usponu - kazao je Đurić.

Prema njegovim riječima, Beograd se u tom vremenu prema njemu nije korektno odnosio koliko je on zasluživao.

- Ali, kada su vidjeli kakva je on književna veličina i da je nekoliko puta predlagan za Nobelovu nagradu i da je svrstavan među deset najvećih svjetskih pisaca druge polovine dvadesetog vijeka, promijenili su mišljenje i sahranili ga u Aleiji velikana na beogradskom groblju - rekao je A. Đ. Đurić.

16 Stav Piše: Ilija DESPOTOVIĆ

Slijedeći volju, reklo bi se, i inat, predsjednika Opštine Darija Vraneša i moleban čelnika Mileševske eparhije Srpske pravoslavne crkve Atanasija, sa njihovim jedinstvenim ciljem da se Pljevlja „rascrnogorče“, 19 odbornika pljevaljske skupštine je izglasalo da novi Dan opštine bude 27. oktobar, odnosno Sveta Petka.

Ukidanje 20. novembra (Dana oslobođenja grada 1944) kao Dana opštine drastičan je atak ne samo na istorijske činjenice i vrijednosti, već i na višenacionalni i dvovjerski identitet najsjevernijeg grada Crne Gore.

Ako je nekome više uopšte stalo do njenog integriteta, Crna Gora nipošto ne smije ostati bez adekvatnog odgovora na ovu odluku koja, u kontekstu svega onoga što smo vidjeli i čuli posljednjih godina i što je manifestovano na političkoj sceni u Pljevljima, u najmanju ruku, ima karakter pokušaja stvaranja posebnog administrativno-političkog entiteta u odnosu na državu Crnu Goru.

SAN O REFERENDUMU

Vranešova i Atanasijeva nakana, ne slučajno, naslanja se na nedavnu glupu, ali ne i bezazlenu, ideju o referendumu o izdvajanju Pljevalja, kao i na stare priče o navodnoj ekonomskoj eksploataciji, pa i kulturnoj „kolonizaciji“ Pljevalja od strane Crne Gore.

Sjetimo se, u ratnim 90-im godinama prošlog vijeka, kada su paravojne bande pokušale da „upravljaju“ situacijom u Pljevljima, ovdje se otvoreno skandiralo crnogorskoj policiji: „Idite kući“, a prije izvjesnog vremena, na fasadama Pljevalja švrljano je „Smrt Crnogorcima“.

Bilo je uličnih poruka i za pljevaljske Muslimane/Bošnjake.

Da ne pominjemo Bukovicu...

Neki lokalni političari su prije dvije decenije pominjali nekakvu „redefiniciju“ odnosa Crne Gore i Pljevalja, a pojedini medijski saslužitelji Vraneša su odmah nakon njegove inauguracije za predsjednika Opštine pisali u lokalnim medijima o takozvanoj aneksiji Pljevalja od strane Crne Gore. Aneksija, a ne oslobođenje!

I poslije svega – pravoslavni, srpski „Dan opštine“.

Vratimo se sad toj odluci odbornika Srpske nove demokratije i Demokrata. Njihovi mento-

Kamena Gora

Neđelja, 15. oktobar 2023.

FALSIFIKOVANJE ISTORIJE: Što kažu istorijska dokumenta o novoproglašeno Neki lokalni političari su prije dvije decenije pominjali nekakvu „redefiniciju“ odnosa Crne Gore i Pljevalja, a pojedini medijski saslužitelji Vraneša su odmah nakon njegove inauguracije za predsjednika Opštine pisali u lokalnim medijima o takozvanoj aneksiji Pljevalja od strane Crne Gore. Aneksija, a ne oslobođenje! ri tvrde da su Pljevlja dva puta oslobođena krajem oktobra.

Uz dan oslobođenja od Turaka prikačen je i datum oslobođenja od Austrougarske, iako je prisustvo druge carevine u ovom dijelu Crne Gore potpuno drugačije, i po vremenu trajanja i po karakteru od osmansko-otomanske „okupacije“.

Suštinski, ipak, možda je glavni motiv preimenovanja Dana opštine nastojanje da se Pljevlja (i cijela Crna Gora) „oslobode“ od antifašizma, partizana, komunista, građanskog karaktera društva i uvedu u svijet pravoslavnog fundamentalizma, ili u njegovu soft varijantu - „srpski svet“.

ISTORIJSKE ČINJENICE

Nepobitno je utvrđeno da su Pljevlja od otomanske vlasti oslobođena 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.

Dakle: ne 27. oktobra, ne na Svetu Petku, do čega je Vranešu i Atanasiju upravo stalo, da pravoslavni vjerski praznik bude „Dan svih Pljevljaka“, dakle, i onih islamske vjeroispovijesti. Što bi se reklo, silom na sramotu stavlja se pečat na politiku podjela (Bečić je u politiku ušao sloganom „Pobjede, a ne podjele“), diskriminacije, popovske vlasti.

Možda nema vjerodostojnijeg dokaza o datumu oslobođenja Pljevalja od Otomanske imperije od zapisa na jednom

Grad nije oslobo na Svetu Petku

Pljevlja nekad

spomeniku, privatnom, u selu Obarde, u pljevaljskoj opštini.

Na seoskom groblju i danas dominira spomenik Vulu Despotoviću, podignut prije 110 godina, neposredno nakon Prvog balkanskog rata, kada su Pljevlja oslobođena. Spomenik, od sige, u obliku krsta, podigli su Vulevi sinovi i unuci. Vule je umro u 110. godini života. Bio je vrlo ugledan domaćin i kao seljak, koliko je umio, bio je u vezi sa oslobodilačkim težnjama i naporima u to vrijeme. Imao je, za one prilike, i veoma seljački bogato domaćinstvo.

Na spomeniku piše: ,,Oslobođenje od Turaka bilo je 15. oktobra 1912. godine“. Dakle, to je po novom kalendaru 28. oktobar. Da su Pljevlja oslobođena 27. oktobra, na Dan Svete Petke, nema sumnje, Vulevi sinovi bi upisali taj datum. Kao što je poznato, osobito ranije, seljaci, inače, sve važne događaje, lične, porodične i od javnog interesa, uglavnom vezuju za vjerske praznike – „na Nikoljdan“, „oko Mitrovdana“, „po Đurđevudne“, itd...

Druga je stvar, i to je veoma za-

nimljivo, čak, zagonetno, zašto je na Vulev spomenik upisan datum oslobođenja Pljevalja.

Takav slučaj, koliko je poznato, je jedinstven na ovim prostorima. Moguće je da je to učinjeno zato što je Vule tako dugo živio i što je bio čovjek od ugleda, pa se smatralo da baš na njegovom spomeniku treba da se zabilježi i jedan tako važan istorijski podatak. Bilo kako, ovaj podatak se ne može ignorisati.

Pljevlja su od Turaka oslobođena 28. oktobra, a ne na Svetu Petku. To je istorijski fakat, a insistiranje na podatku sa pomenutog privatnog spomenika ima samo taj smisao da osnaži činjenicu koju je utvrdila istorijska nauka. A kad se poklope istorijski i „narodni“ podatak, onda tu nema dileme o tačnosti.

OPERACIJSKI DNEVNIK

Od samog datuma oslobođenja Pljevalja, nema sumnje, mnogo je zanimljivije ono što je neposredno prethodilo 15, odnosno 28. oktobru 1912. godine. U tom kontekstu ima više pitanja. Prije svega, kako su Pljevlja oslobođena, kakva je uloga bila Crnogorske, a kakva srpske vojske u okončavanju otomanske vlasti u Pljevljima i šta se dešavalo u gradu na sam dan oslobođenja.

Postoji nekoliko zapisa o tim

događajima. Jedan od najcjelovitijih, najautentičnijih je svjedočenje učesnika vojne operacije Crnogorske vojske za oslobođenje Pljevalja, kasnije generala Jugoslovenske narodne armije Nikice Kneževića.

Njegovo svjedočenje o tom vremenu zasnovano je na njegovom operacijskom dnevniku (Preko)tarskog ili Tarskog odreda koji je Crnogorska vojska formirala radi vojnih operacija upravo u pravcu Pljevalja u vrijeme Prvog balkanskog rata. Knežević je 1971. godine, na osnovu sopstvenog dnevnika napisao, kako sam kaže, knjižicu pod naslovom „Oslobođenje Pljevalja 1912. godine“. Tokom tih operacija bio je u Štabu (Preko)tarskog, odnosno Tarskog odreda i redovno je vodio operacijski dnevnik te jedinice. Bio je na izvoru bitnih informacija u vezi sa djelovanjem Odreda.

Operacijski dnevnik, sa arhivom Tarskog odreda, Knežević je predao Štabu Pljevaljske divizije, formirane 1913. godine.

Arhiva je, kako tvrdi, zapaljena, ali je on sačuvao prepis svog Operacijskog dnevnika.

Knežević sumnja u namjerno paljenje ove arhive, da se ne bi znala prava istina o ulasku Crnogorske i srpske vojske u Pljevlja, njihovom susre-

Kamenogorski ustanak, organizovan uz pomoć i pod komandom Crnogorske vojske, dobio je jednu dimenziju koja je nagovještavala i neke nesporazume između Crne Gore i Srbije.

Kad je srpska vojska, iz pravca Nove Varoši i Sjenice stigla u prijepoljski kraj, pokušala je da razoruža i muslimansko i srpsko stanovništvo. Kamenogorci su se tome usprotivili i tražili odobrenje Crnogorske vojske. Nesporazum je stigao i do Cetinja, a crnogorska Vrhovna komanda je od srpske Vrhovne komande tražila da Kamenogorce ostavi na miru

tu i zanimljivim dešavanjima prije i neposredno nakon njihovog ulaska u grad. Kneževićeve sumnje pojačavaju još neke činjenice. On je, recimo, još 1957. godine napisao članak o ulozi Tarskog odreda za časopis „Istorijski zapisi“, koji je izlazio u Titogradu. Članak, međutim, nije objavljen. Štaviše, izgubljen je bez traga.

Istoričari, čak i u Crnoj Gori, inače, zaobilaze Kneževićevo svjedočenje, što je lako objasniti činjenicom da je većina njih srbofilski orijentisana.

Kneževićevo svjedočenje je „zaboravljeno“ i na skupu u Pljevljima, povodom stote godišnjice Prvog balkanskog rata, na kome se debatovalo na temu „Srednje Polimlje i Potarje u svjetlu oslobođenja 1912. godine“. Već i sam naslov teme, objedinjavanje Polimlja i Potarja, kao i profil učesnika, potvrdili su tendenciju da se relativizuje granica između Crne Gore i Srbije. Podsjećanja radi, glavni akteri te pljevaljske proslave bili su akademici Slavenko Terzić i Zoran Lakić.

Tadašnji direktor Istorijskog instituta Crne Gore nije bio na skupu u Pljevljima, ali jeste, istim povodom, na skupu koji je organizovao Istorijski institut Srbije. I naravno, i pljevaljska i beogradska proslava jubileja Prvog balkanskog rata bila je – srpski obojena.

Crna Gora, kao država, iako tada ponovo suverena, gle čuda, nikakvom manifestacijom nije obilježila stotu godišnjicu oslobođenja, ne samo Pljevalja, nego i čitavog prekotarskog područja u jesen 1912. godine. I sad se čudimo posrbljavanju Dana opštine Pljevlja. Državna vlast suvereno obnovljene Crne Gore svih godina nakon 2006. apsolutno nije vodila računa što se dešava u Pljevljima, ko i kakve skupove organizuje i kakva je bila kulturna ponuda.

U takvom ambijentu proslavljena je i stota godišnjica oslobođenja grada od Osmanlija.

Kneževićevi zapisi nijesu ni pomenuti. Najvjerovatnije zbog toga što sasvim jasno svjedoče ne samo o oslobođenju Pljevalja prije 111 godina, nego i zato što impliciraju i neka savremena politička pitanja i u Pljevljima i ona koja se tiču odnosa Crne Gore i Srbije.

KAMENOGORSKI USTANAK

Neki od događaja u tom vremenu, takoreći, potpuno su nepoznati široj javnosti, a o njima svjedoči upravo Knežević.

Malo je, recimo, poznato da su Crnogorci, u sklopu operacije

Stav

Neđelja, 15. oktobar 2023.

om Danu Pljevalja

Na spomeniku Vulu Despotoviću piše: ,,Oslobođenje od Turaka bilo je 15. oktobra 1912. godine“. Dakle, to je, po novom kalendaru 28. oktobar. Da su Pljevlja oslobođena 27. oktobra, na Dan Svete Petke, nema sumnje, Vulevi sinovi bi upisali taj datum. Kao što je poznato, osobito ranije, seljaci, inače, sve važne događaje, lične, porodične i od javnog interesa, uglavnom vezuju za vjerske praznike – „na Nikoljdan“, „oko Mitrovdana“, „po Đurđevudne“, itd...

ođen

za oslobođenje Pljevalja, uspjeli da dignu ustanak u selu Kamena Gora (danas u Srbiji, na granici sa Crnom Gorom). Kamenogorci su, inače, sami tražili da se pridruže Crnogorskoj vojsci i nijesu bili pod komandom srpske vojske. Crna Gora je naoružala više od 260 Kamenogoraca, sa zadatkom da u prijepoljsklom kraju dignu narodni ustanak protiv Otomanske imperije.

U Kamenu Goru je sa Cetinja upućen major Periša Tomanović, sa trojicom oficira i sveštenikom Ristom Nenadićem iz Manastira Dubočica. Kamenogorci, koji su čekali samo da Crnogorci pređu Taru i da im se tada pridruže u borbama, primili su oružje od Crnogorske vojske u Premćanima, na desnoj obali Tare. Nakon toga vratili su se u svoj kraj, da bi počeli sa borbenim operacijama. Ustaničkim akcijama Kamenogoraca komandovalo je šest oficira crnogorske vojske, sa majorom Perišom Tomanovićem na čelu.

Broj ustanika je u trećoj dekadi oktobra 1912. godine narastao na oko 500, a njima je dodijelje-

Kamenogorci su se tome usprotivili i tražili odobrenje Crnogorske vojske. Nesporazum je stigao i do Cetinja, a crnogorska Vrhovna komanda je od srpske Vrhovne komande tražila da Kamenogorce ostavi na miru.

Kamenogorci su bili pošteđeni i njihov bataljon je ostao u formacijskom sastavu Crnogorske vojske sve do završetka Drugog balkanskog rata.

Kamenogorski bataljon je kasnije pripojen Pljevaljskoj brigadi.

DVOVLAŠĆE U KAMENOJ GORI

Spomenik Vulu Despotoviću

no i 40 boraca Tarskog odreda crnogorske vojske.

Kamenogorci su prvo, pod komandom Crnogoraca, razoružali turski bašibozuk na Kovrenu, a zatim i u Velikoj Župi kod Prijepolja, te u planinskom selu Babine, u današnjoj prijepoljskoj opštini. Crnogorci i Kamenogorci su, pod komandom majora Tomanovića, kako svjedoči Knežević, 13. oktobra zaposjeli tursku karaulu na Jabuci (na sredokraći puta Pljevlja – Prijepolje). Na turskoj karauli istaknuta je crnogorska vojnička zastava. Odmah nakon toga oslobođene

su i Babine, Mihajlovica i Vlaka, što je, prema zapisu Kneževića, izazvalo oduševljenje mjesnog stanovništva. Tada je, napominje Knežević, stigla vijest da je srpska vojska osvojila Sjenicu.

Kamenogorski ustanak, organizovan uz pomoć i pod komandom Crnogorske vojske, dobio je jednu dimenziju koja je nagovještavala i neke nesporazume između Crne Gore i Srbije. Kad je srpska vojska, iz pravca Nove Varoši i Sjenice stigla u prijepoljski kraj, pokušala je da razoruža i muslimansko i srpsko stanovništvo.

Tako je Kamena Gora bila u svojevrsnom dvovlašću. Administrativno pripadala je Srbiji, a vojno Crnoj Gori. General Knežević je zapisao da se u crnogorskoj komandi „niko nije sjetio da Kamena Gora ostaje na desnoj strani Ćehotine i njenih pritoka, pa da se razgraničenje po pitanju administracije definiše, već je Kamena Gora ostala pod administracijom Srbije“. Takođe, Babine, Jabuka i Vlaka su, razgraničenjem, pripali Srbiji.

Druga zanimljivost u vezi sa operacijom za oslobođenje Pljevalja je ta što je Crnogorska vojska prije ulaska u Pljevlja vodila borbe sa Osmanlijama,

prvo na karaulama na obali Tare, a zatim i na pravcu ka Pljevljima. Za razliku od Crnogoraca, srpska vojska se, praktično, došetala do Pljevalja, iz pravca Sjenice i Nove Varoši.

Riječ je o Javorskoj brigadi, pod komandom pukovnika Milivoja Anđelkovića. Stigla je do Pljevalja, takoreći, u maršu, pri čemu je, prema zapisima Kneževića, pokušala da prikrije svoje prave namjere. U jednom momentu, kako se navodi, najavila je da nema namjeru da uđe u Pljevlja, ali, po svemu sudeći, na taj način htjela je da zavara Crnogorce, da ne bi oni prvi ušli u grad.

Sam ulazak dvije vojske u Pljevlja, zapisao je Knežević, bio je obilježen nesporazumima. Prve čete Crnogorske vojske ušle su u grad već u osam časova izjutra, a štab Tarskog odreda je stigao tačno u 11 časova. Srpska Javorska brigada pojavila se u varoši tačno u podne.

Komandant Tarskog odreda Mašan Božović je već u zgradi Ušćumeta, otomanskog sreskog načelstva, razgovarao sa uglednim Pljevljacima, među kojima je bio i Omer-beg Bajrović. Dok je trajao razgovor, kako svjedoči Knežević, u zgradu je ušao Anđelković. Nije se ni pozdravio sa prisutnima i aro-

gantno se ponašao. Božovića je pitao: „Zašto ste vi ovamo došli i ko vam je rekao da to učinite“.

Božović je Anđelkoviću uzvratio: „Ja znam zašto sam došao, nego zašto ste vi ovamo došli, kada nijeste ni metka opalili preko Lima naovamo“.

Knežević svjedoči da su obje vojske u Pljevljima dočekane oduševljeno od strane građana, „ne pominjući nijednog vladara, ni vladu, ni Beograd, ni Cetinje“. Po nekim drugim zapisima, obje vojske u Pljevljima su dočekane „veoma srdačno“.

Ima i tvrdnji da su u Pljevlja prvo ušli djelovi Javorske brigade, a sa njima je bila i grupa crnogorskih oficira.

Knežević navodi da su Crnogorci mnogo ranije mogli ući u Pljevlja, ali kralj Nikola nije želio da se zamjera Austrougarskoj carevini. Prilikom samog ulaska u grad, gotovo da nije bilo oružanih sukoba. Turske snage su se iz grada povukle prije ulaska oslobodilaca, i to, kako se navodi, zbog napredovanja Crnogorske vojske (Tarskog odreda) prema Pljevljima. Grad su osmanske snage napustile praktično i prije samog ulaska Crnogoraca, ali i usljed njihovih vojnih uspjeha nakon prelaska na desnu obalu Tare. Dolazak srpske vojske u Pljevlja nije bio vojno-strategijski opravdan, već je samo imao smisao da se prodre što dublje u Potarje, da bi se tako i granica između dvije države uspostavila što bliže rijeci.

A Pljevlja, kad je sadašnja vlast već usvojila novi „Dan opštine“, trebalo bi da svom oslobodiocu Mašanu Božoviću podignu spomenik. Ili, bar, da po njemu imenuju jednu ulicu.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

17

Arena

18 Rukomet

Neđelja, 15. oktobar 2023.

PRIVATNA ARHIVA

ŠEST GODINA BORBE I SAZRIJEVANJA: Tea Marinović sa 18 otišla iz Crne Gore u Francusku, gdje je stekla rukometni zenit i obrazovanje

Nikada se nijesam oslanjala na sreću Nekoliko mjeseci se spremala za prijemni

Ponosna na „lavice“

Upisala je master studije, nije bilo lako, mjesecima se spremala.

- Prijemni je bio obilan iz osnovne kulture i praktičnog dijela. Trebalo mi je više vremena, jer nijesam rođena u Francuskoj, da spremim ovaj dio osnovne kulture. Sve sam morala da prođem. Test usmeni i pismeni je trajao nekoliko sati. Sjećam se da sam danima poslije testa čekala rezultate, bila sam nervozna. Kada sam dobila odgovor, nije me bilo srećnije. Sada čekam plan, mada znam da ću na prvoj godini imati 10 ispita. Čekaće me i pripravnički staž, mada sam već prošla kroz sve to. Praksa je važna.

S kakvim je ponosom ušla u dvoranu i koleginicama izgovorila - jesam li vam rekla, pobijedićemo.

- Nije me bilo ponosnije kada smo u Sloveniji osvojile bronzu. Moja zemlja je uradila nešto veliko – prepričava Marinović kako je doživjela treće mjesto ,,lavica“ na Evropskom prvenstvu prošle godine.

Tea je prošla mlađe selekcije reprezentacije, bila je dio seniorskog tima.

Ima još vatre kada priča o nacionalnom timu.

- Ima naravno želje. Reprezentacija je san, igrati velika takmičenja... Ali to nije nešto što mora da se desi, ako zaslužim, biću najzahvalnija.

PRIJA JOJ LION: Tea Marinović

PODGORICA - Njena ljubav prema rukometu je vječna.

Izvor vrijedne i tako rijetke svjetlosti za ,,gastarbajterku“ koja joj posljednjih šest godina obasjava puteve po Francuskoj. Kaže da je od malenog gradića stripa, filma i slika - Angulema, do Liona gdje Egziperijeva mašta pravi čuda, naučila kako je biti domaćin u stranoj zemlji i koliko je važno biti okružen dobrim ljudima.

Tea Marinović je golmanka drugoligaške ekipe iz Liona.

Došla je u Francusku sa 18 godina iz Budućnosti, branila je dvije sezone u Trećoj ligi, pa se preselila u elitu. U međuvremenu je doživjela tešku povredu, oporavila se, kaže, imala sreću jer bi možda neko odustao, ali ne i ona. Prošla je i pakao kovida kada je sa kolegom Admirom Pelidijom automobilom putovala tri dana do Crne Gore. Od zapadne Francuske, kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku… Dvije hiljade kilometara da bi se vratila kući. Živa i zdrava.

Tea je poput dosta ambicioznih djevojaka u mladim godinama poželjela promjenu (iz hira) i pred kraj prelaznog roka otišla u mali klub, skromnih ambicija iz Treće lige. I to bez znanja francuskog jezika, ,,samo“ da bi dokazala da može i drugačije i da može onoliko koliko želi. I uspjela je - sa 24 godine Tea živi sportsku priču u najjačoj rukometnoj zemlji svijeta.

- Prošla sam ,,tur“ po Francuskoj, bila više tvrdoglava, uporna i mislim da sam jedina rukometašica koja je u prvom klubu imala ključ od dvorane i koja je prva ulazila i posljednja izlazila iz nje. I na to sam ponosna, kao i na trenera koji je vjerovao u mene. Sada on predvodi prvoligašku ekipu, a ja sam igrala tri godine u eliti... Mislim da smo dokazali da je sve moguće

kada si ambiciozan i da je najljepše kada rad preduhitri sreću - kazala je Marinović koja je nakratko došla u Crnu Goru.

Rukometno se još obrazuje, kaže da i dalje živi nada da će ponovo, ako zasluži, obući nacionalni dres kao u Taragoni na Mediteranskim igrama kada je sa ,,lavicama“ osvojila srebrno odličje.

- Budućnost je, kao i uvijek, imala odlične uslove za rad, bila sam u lijepom okruženju sa porodicom, ali osjetila sam potrebu da prosto moram da idem. Kao da me nešto gušilo. Sjećam se da je bio kraj jula i nijesam imala mnogo opcija jer je praktično prelazni rok bio završen. Imala sam mogućnost da odem u Španiju, ali sam se odlučila, iako je klub nastupao u Trećoj ligi, za drugu opciju. Vjerovala sam i ispostavilo se da sam imala dobar predosjećaj da je mlada igračica sigurna i zaštićena u ovoj zemlji. Zato je Francuska bila pun pogodak. I dalje sam tu, u drugom gradu i neću niđe odavde.

Makar još dvije godine do kada planiram da završim master studije – istakla je Marinović.

BRZO ĆE I DO CRNOGORSKE DIPLOME

Obratite pažnju na obrazovanje ove mlade Crnogorke do kojeg je došla u Francuskoj. Tea je menadžerka za mala i srednja preduzeća (dvije godine studija), menadžerka za marketing i komercijalu (treća godina), i kao bonus: počinje brzo master studije Euridis za inžinjerku biznisa!

Diplome je prigrabila i na praktičnoj i teoretskoj nastavi. I sve to na tečnom, poslovnom, francuskom jeziku.

- Vjerovali ili ne, za prve dvije godine sam naučila samo osnovne stvari za sporazumijevanje. Mislim da sam bojkotovala jezik. Tek kada sam

odlučila da upišem studije, ozbiljno sam ušla u priču oko jezika, angažovala nastavnicu iz Crne Gore sa kojom sam onlajn radila šest mjeseci.

Tea će brzo diplomirati i ekonomiju na UDG. Zatvoriće i ovo poglavlje u Crnoj Gori.

TVRDOGLAVA I UPORNA

Nije sve u Francuskoj ,,slatka, tanka limunada“. Kroz povredu je upoznala drugu, bolniju stranu.

- Na kraju sezone u Šambreu sam se povrijedila. I tada dolazi težak period kada sam mnoge stvari dovela u pitanje. Znala sam da ću se vratiti, ali sam došla do razmišljanja kako sve može u trenutku da se završi.

Imala sam sreću da se vratim, ali mnogi se ne vrate na teren.

Negdje u tom periodu oporavka sam odlučila da se obratim asocijaciji koja je zadužena za obrazovanje sportista. Kontaktirala sam s njima i krenula je priča oko obrazovanja. Sigurna sam u još nešto - studije ne bih završila da nijesam bila tvrdoglava. Mogla sam i da stanem nakon dvije godine, jer bih bila operativna na tržištu rada, ali sam znala da neću. Zašto ako mogu više.

Djevojka iz Podgorice je dnevno ,,grijala“ stolicu po deset sati. Osim teorijskog dijela imala je obaveznu praksu, kao i dva, do tri treninga dnevno.

- Bukvalno sam se budila u pet, spavala po tri, četiri sata kako bih sve stigla. Ali, nikad, a bilo je teško, nijesam osjetila potrebu da stanem. Jer, rukomet je moj posao, samim tim jer imam profesionalni ugovor. Ako bi nešto moralo da ispašta to bi bile studije. Kada su me pitali kako sve postižem, a bio je fazon da se moja ljubav zbog dvije ljubavi prepolovila, odgovarala bih na isti način - imam dvije sfere interesovanja i obožavam ih, tako da se moja ljubav udvostručila.

PUTA DVA

O rukometu priča sa oduševljenjem i kaže da je njen život.

- Ali nije jedini. Danas rukomet igram ne zato što moram već iz ljubavi. Prije sam možda morala i zbog egzistencije i dokazivanja. Zato, ako sjutra, a nadam se da se neće desiti, sebi kažem da ne mogu više, neću biti u problemima. Jer ima nešto što je mnogo više plaćeno od rukometa.

Lijepo je kada neko mlad može da kaže - na putu sam da zadovoljim apetitete. A da pritom ne gubi iz vida da je znanje moć.

- Da se razumijemo, nije baš sve tako lako i da mi ide od ruke. Ali radim na sebi. Nijesam neko ko sve zna, ali ne bježim od znanja. Možda sam i sposobna, a nikada mi nije bilo teško da potražim odgovore kod profesora, u firmi, biblioteci…

Teško je biti Balkanac u velikoj državi. Ali, Tea kao da je pogazila ovu tezu.

- Ja sam Crnogorka i to ću uvijek biti. U Francuskoj sam šest godina, poprimila sam dosta njihovog mentaliteta. Došla sam mlada i nijesam bila formirana osoba. Ali, da kažem da me Francuska kao osobu dobrim dijelom nije formirala - slagala bih. Mogu da kažem da imam sreću da dvije države mogu da smatram svojom domovinom. Naravno, Crna Gora je moja prva domovina, moja ljubav, a onda Francuska koja mi je dala mnogo mogućnosti da se formiram kao osoba, studentkinja i sportistkinja. Na tom sam neizmjerno zahvalna.

Da li Tea u krugu poslovnih, profesionalnih i studentskih obaveza ima vremena za privatan život?

- Kratko i jasno, nema privatnog života. Da bi se sve ovo postiglo potrebna je disciplina. Naravno, uvijek kada mogu volim da prošetam, oboža-

vam prirodu, u tim rijetkim trenucima izlazaka provodim vrijeme sa koleginicama. Mislim da je bolje sada da se malo pomučim, da bih kasnije uživala. Konstantni provodi ili izlasci neće mi obezbijediti egzistenciju, kupiti stan, platiti račune… Ne osjećam potrebu da tražim nešto više ili nešto drugo od ovoga što radim.

IGRAM IZ LJUBAVI

Mlade godine donijele su unutrašnje nemire, milion pitanja i dilema. Na sreću pa naša mlada rukometašica nije ni na tren osjetila strah od nepoznatog.

Nova sredina ju je oblikovala, ali u mjeri koliko je dozvolio njen karakter. Nije padala nakon loših utakmica, a nije letjela ni poslije pobjeda. Sve sa mjerom. Kao i na studijama.

- Za studije se nikad nijesam dvoumila, iako je bilo prepreka. Nijesam rekla ne mogu, a za rukomet sam se dvoumila.

U sportu sam radnik, a često i pored toga što radiš perfektno i o svemu vodiš računa moraš da imaš sreću. Ako je nemaš sve može da padne u vodu. Sa druge strane, za obrazovanje ne moraš da imaš sreću. Zato što ako radiš sve onako kako treba možeš daleko da ideš.

Nikada se nijesam oslanjala na sreću. Neću da dođem u situaciju i kažem moram da igram jer nemam ništa drugo ili što ću drugo da radim. Ne želim tu situaciju. Danas igram iz čiste ljubavi.

Kako je igrati u jednoj od najjačih liga svijeta?

- Francuzi su ljudi koji vode računa o sportu. Imaju sedam, osam liga, a sve do četvrte, pete je na profesionalnom nivou. Vode računa o mentalnoj pripremi i mentalnom sklopu igračica. Vode računa da igračica bude zadovoljna na terenu i van njega. Kada sam vodila razgovore sa trenerima, bez

izuzetka, prva stvar koju su me pitali je kako se osjećam van terena. Jer, za njih je to u stvari presudno kako će neko da igra.

Zato, između ostalog, imaju takvu moć. Njihov stručni štab je selektiran da svako radi svoj posao. Na primjer, neće nikada pomoćni trener učiti kondicionog na koji način da priprema ekipu. Odnosno neće mu se obratiti riječima: ,,Sad ćeš to da radiš“. Svako ima svoj dio posla i svi su srećni.

Iz Francuske neću ići - ponovila je riječi s početka i za kraj razgovora.

- Svake godine sam pričala da idem, sad pričam sudbina mi je da ovdje ostanem i neću da mrdam odavde. Još dvije godine najmanje sam tu, vezana sam, mogla bih iz druge države da radim master, ali neću. Lijepo se osjećam. Lijepo mi je u Lionu.

Stekla je prijateljstva, a s predrasudama je stigla u Francusku.

- Mislila sam da su hladni, ali sam se brzo razuvjerila. Moji dobri prijatelji su Francuzi i puni su razumijevanja. Mada, ono što stvarno želim posebno da naglasim je da sam imala sreću da igram u ekipama đe su ljudi sa pravim ljudskim osobinama.

Nezaobilazno pitanje je ima li euforije na manje od godinu do početka Olimpijskih igara?

- Kada sam bila u Parizu na dodjeli diplome vidjela sam da se uveliko radi. Čiste se rijeke, organizuje transport...

Poznavajući Francuze uradiće sve da Igre budu nezaA. MARKOVIĆ boravne.

Arena

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Rukomet/Vaterpolo 19

D. MIJATOVIĆ

,,Lavice“ danas (16 h) igraju sa Bugarskom drugi meč u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024. godine

Šansa za novi bljesak Detalj sa meča u Podgorici

Budućnost poražena u prvom meču 2. kola EHF Evrokupa za rukometaše

Spor Toto Budućnost

31 24

Regionalna A 1 liga za vaterpoliste

Primorac bez greške PODGORICA - Primorac je superioran u regionalnoj A 1 vaterpolo ligi, igrači iz Kotora upisali su sedmi trijumf na drugom turniru u Budvi.

U pobjedi od 18:4 protiv Zadra Tim Perov je bio najefikasniji sa pet golova, Nikola Marković je postigao tri, dva puta su bili precizni Balša Vučković, Nemanja Vico, Fleming Kastrop i Agus Lembie, a po gol su postigli kapiten Marko Gopčević i Relja Vukanić.

Budva i Kataro u pretposljednjem kolu doživjeli su poraze.

Kotorani su bili slabiji od Medvešćaka - 10:9, a gol za pobjedu hrvatskoj ekipi donio je Josip Tolja na 3.21 do kraja meča. Po

Pobjedom u Bugarskoj naše rukometašice približiće se šampionatu Evrope

li smo se za njih, sigurna sam da ćemo pružiti maksimum kao sa Turskom i vjerujem u pobjedu.

Odličan tandem će selektorka Popović za buduće akcije imati sa lijevog krila. Uz Pavićević, u top formi je Dijana Mugoša, koja nastupa za Krajovu gdje je takođe na visokom nivou.

- Raduje što je u odličnoj formi i što u svom klubu igra odlično. Bićemo odličan tandem za Svjetsko prvenstvo i, nadam se, za Olimpijske igre.

Srećna zbog Dijane - kazala je Pavićević.

Turska i Bugarska nijesu rivali iz top svjetske ili evropske klase, ali Pavićević smatra da su ovakvi dueli vrijedni, zbog samopouzdanja za ono što slijedi u novembru i decembru.

- Odlično je što imamo ovakva dva meča zbog energije i samopouzdanja. ,,Lavice“ će na SP i još nekim akcijama bez Đurđine Jauković koju čeka operacija i oporavak.

- Pogodila nas je Đinina povreda. Vjerujem da će se oporaviti i vratiti još bolja, a mnogo će nam faliti.

Sada će više napadačku ulogu da preuzima Jelena Despotović, teret će biti i na ljevoruke bekove - Jeca je odlična kao i svaka od nas - jasna je Pavićević.

U Bugarskoj sa ekipom je juniorka, debitantkinja Nikolina Marković, koja nije dobila šansu, jer nije bila u sastavu, u meču sa Turskom.

A. M.

Jadran u Splitu sa imenjakom večeras (20 h) igra derbi 6. kola Premijer lige

K. VULOVIĆ

PODGORICA – Dvorana: Univerziteta. Gledalaca: 400. Sudije: Andorka, Huker (Mađarska). Sedmerci: Spor Toto 2(2), Budućnost 4 (4). Isključenja: Spor Toto 12, Budućnost 4 minuta.

SPORT TOTO: Pektaš 4, Ateš 6, Sarak 5, Ozdemir, Karapinar, Ercejlan, Demirezen 3, Goktepe, Erdogan 4, Gumusok 2, Ozdan, Bugdaj 5, Civan, Gunaj 2.

BUDUĆNOST: Vujović, Vukić, Jokić 1, Nišavić, Nikolić, Šofranac, Bulatović, Abdelvaheb 6, Radoičić 2, Ljevaja, Beharović 7, N. Đurković, D. Đurković 2, Arturo Selma 4, Mulić 2, Abramović.

Iznenađenje se nije dogodilo, rukometaši Budućnosti poraženi su od Sport Tota iz Ankare u prvom meču 2. kola EHF Evrokupa 31:24. Ipak, razlika na kraju ne odslikava pravu sliku na terenu. Turski tim realno je kvalitetniji, iskusniji, fizički jači, ali je prilično mladi tim Draška Mrvaljevića u kojem je desetak juniorskih i kadetskih reprezentativaca ostavio dobar utisak, pokazao da ima izuzetan

Selektorka Bojana Popović odličila se za drugačiji sastav u odnosnu na meč sa Turskom, odmaraće Milena Raičević, Tatjana Brnović i Vanesa Agović, dok je pred sam put juniorka Jelena Vukčević dobila temperaturu i nije otputovala u Bugarsku.

Nešto mlađi, manje iskusniji tim će na megdan reprezentaciji koja je na premijeri izgubila od Srbije 40:16. Bugarski rukometni tim nema kvalitet da bi mogao da ugrozi ekipu koju će predvodti internacionalke i djevoke koje nastupaju za Budućnost Bemaks. Ohrabrene izdanjem u prvom kolu, i mlađe i one sa manje reprezentativnog staža, nakupiće vrijedne minute. I za selektorku je ovo dobar test da vidi neke stvari koje će biti važne za kraj novembra kada počinje Svjetsko prvenstvo.

- Odigrale smo dobar meč sa Turskom, raduje što je svaka djevojka igrala na dobrom nivou i iskoristila šansu. Vidjela se želja i borba, a posebno ohrabruje i razlika sa kojom smo slavile. Kompletno smo se dobro osjećale, što je odlično zbog Svjetskog prvenstva koje nas očekuje. A na šampionatu svijeta imaćemo dosta utakmica, i to teških, tako da će nam rotacija mnogo značiti, samim tim je bitno da svaka koja je na terenu pruži maksimum - kazala je Ivona Pavićević.

O narednom rivalu lijevo krilo ,,plavih“ kaže: - Dobra selekcija, priprema-

Provjera pred novu rundu u LŠ

Kotorani su sinoć stigli do sedmog trijumfa

dva gola u crnogorskoj ekipi dali su Nikola Radonjić i Dušan Milaš, u strijelci su se upisali Kovačić, Dragan Marković, Pavo Vičević, Marko Milić i Nebojša Petrović.

Budvani su u meču sa KPK izgubili bodove slabijom igrom

u drugoj četvrtini (4:1), što je uticalo na konačan rezultat od 8:5 u korist ekipe iz Hrvatske.

Tadija Matijašević je u porazu Budvana postigao dva gola, a pogodili su još Luka Savić, Jakša Kosić i Matija Frane A. M. ta.

PODGORICA - Jadran je ušao u seriju utakmica – dva dana nakon četvrtog trijumfa u regionalnoj Premijer ligi protiv Mornara (19:8), šampion Crne Gore će večeras od 20 sati odmjeriti snage sa imenjakom u Splitu.

Ovo je dobra prilika da se igrači Petra Radanovića revanširaju za poraz hrvatskoj ekipi u 2. kolu Lige šampiona (11:10), ali i da uhvate dobar zalet za novi duel u elitnom takmičenju sa Crvenom zvezdom 18. oktobra.

Novljani su na startu sezone pokazali da mogu daleko u regionalnom takmičenju, a malo je nedostajalo da osvoje bodove u prva dva kola Lige šampiona. Očigledno je da su ,,pogo-

VUK ILIĆ

Utisak bolji od rezultata

potencijal, a da Budućnost definitivno ima budućnost.

Nakon 14 godina Podgorica je dočekala Evropu u muškom rukometu, a Budućnost iako ima „minus 7“ iz prvog meča uoči današnjeg revanša (koji će se igrati takođe u Podgorici sa početkom u 15 časova), a samim tim i nade svela na teoriju može biti ponasna.

Inače, izabranici Draška Mrvaljevića su vodili samo na startu, kada je Edin Beharović pogodio za 1:0. Nakon toga su nominalni domaćini preuzeli kontrolu. Po notama Erdema Ateša i Ozana Erdogana serijom 4:0 stekli su Turci pet golova viška (9:4). Budućnost se dosta mučila u prvih 20 minuta, nije mogla do gola iz igre, postigla je samo četiri pogotka (četiri sedmerca), ali su Ben Salem Abdulvahed i Beharović nakon toga bili glavni inicijatori serije Podgoričana od 5:0 kojom su prišli na 10:11.

Bilo je jasno da se Podgoričani neće lako predati.

Budućnost je pogotkom Petra Radoičića na startu drugog poluvremena prišla na ,,minus jedan“ (14:15), ali su Turci serijom 6:1 stekli šest golova prednosti (21:15) i očekivao se rutinski finiš. Ali, nakon tajma Mrvaljevića Budućnost je uspjela da napravi novi povratak.

Desetak minuta prije kraja Španac Arturo pogodio je za 24:22, ali mladi tim iz Podgorice nije imao snage i koncentracije u finišu, kada su Turci uspjeli da serijom golova na kraju stignu do ubjedljivog trijumfa… R. P.

PODGORICA - Pobjeda je jedina opcija i nema dileme da će rukometašice Crne Gore u Bugarskoj doći do novih bodova u drugom kvalifikacionom meču za Evropsko prvenstvo 2024. godine.

Detalj sa ranijeg meča naše i hrvatske ekipe

dili“ sa pojačanjima ali i da je kostur tima, koji je sačuvan, u ovoj sezoni na znatno većem nivou. Izazovi su ogromni, ispiti se ređaju, a možda bi mo-

gli i večeras protiv ekipe za koju nastupa crnogorski reprezentativac Đuro Radović da naprave veliki korak za dalje obaveze.

A. M.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 15. oktobar 2023.

MOTOGP

PRELIMINARNA RUNDA KVALIFIKACIJA ZA EP: Omladinci poraženi od Austrije

D. MALIDŽAN

Teško do elitne runde Španac najbolji u sprint trci na Moto GP u Indoneziji

Martin lider, Banjaja ne mrda PODGORICA - Horhe Martin je slavio na sprint trci u Indoneziji, iako je startovao sa šeste pozicije. Španac na Pramak Dukatiju je već poslije 13 krugova dodao na svoj konto 12 bodova i sada ima sedam više od Frančeska Banjaje. Italijan je u padu forme, na treningu je bio tek 13, na kraju trke osmi što mu je donijelo samo dva boda.

Banjaja će morati ozbiljno da se potrudi kako bi sačuvao titulu, a prvu šansu imaće u današnjoj trci na uličnoj pisti. Ogroman pritisak je na kompletnu ekipu italijanskog vozača koji je u jednom trenutku imao čak 50 bodova prednosti u odnosu na Španca.

Zanimljivo da će Martin prvi put u karijeri, i to u najjačoj klasi, dočekati neku trku kao lider. U vrhu je i Mark Beceki, ali je bodovno (272), daleko od vodećeg dvojca.

Trku je obilježio i incident između četvrtog i petog u generalnom plasmanu - Bred Binder je prošao dobro kako je mogao, nakon što je Aleš Espargaro bukvalno uletio pod njegov motor.

Iza vodećeg u generalnom plasmanu zavšio je Luka Marini, trećeplasirani je bio Beceki, četvrti Maverik Vinjales, peti Fabio Kvartararo, a deset najboljih kompletirali su Fabio Di Đanantonio, Enea Bastijanini, Banjaja, Džek Miler i Migel Oliveira.

NADA U PROLAZ, IPAK, I DALJE POSTOJI: Sa meča Crna Gora - Austrija

Austrija Crna Gora

1 (1) 0 (0)

PODGORICA – Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 550. Sudija: Jon Orlik (Moldavija).

Strijelac: Šarner u 27. minutu Žuti kartoni: Šarner, Madrič, Šeler (Njemačka), Lečić, Bubanja (Crna Gora) AUSTRIJA: Jusić, Pazurek, Šeler, Radonjić, Madrič (od 71. Mozvicer), Šarner (od 83. Leberzorger), Nojman (od 63. Trumer), Ibraimoglu, Pučka (od 63. Šablas), Grgić (od 83. Dursun), Milojević.

CRNA GORA: Krijestarac, Mi. Vračar, Ljutica (od 76. Miranović), Tomašević, Maraš (od 22. Bubanja), Lečić, Bulatović, Ma. Vračar (od 46. Mrvaljević), Medojević, Perović, Golubović (od 90. Đukanović).

Crnogorski omladinci nijesu uspjeli da krunišu veliki remi s Engleskom (0:0) ostvaren na startu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – u drugom kolu turnira čiji su domaćini, naši fudbale-

ri poraženi su od Austrije pod Goricom (1:0).

Nada u prolaz, ipak, i dalje postoji jer u elitnu rundu idu dvije ekipe, a nakon što su Englezi i Velšani juče remizirali 1:1 poredak u grupi 12 je sljedeći: Austrija 4, Engleska 2, Vels 2, Crna Gora 1 bod. ,,Sokoli“ u utorak od 18 sati igraju sa Velšanima i pobjeda im garantuje prolaz u slučaju da Austrija ne izgubi od selekcije ,,tri lava“.

U elitnoj rundi igraće i najbolja trećeplasirana ekipa iz 13 grupa, a ne računaju se bodovi protiv posljednjeplasirane u grupi.

Sasvim dobro je Crna Gora izgledala na početku utakmice, lijepo kombinovala, u petom minutu i zaprijetila kada je Bulatović izveo slobodan udarac, a Perović šutirao na prvu stativu, ali je poslije 27. minuta igre morala da juri zaostatak.

Nojman je ubacio s lijeve strane, a lopta stigla do Benedikta Šarnera iako je prethodno bila ,,na nozi“ dvojici naših igrača – vezista Sankt Peltena s oko 11 metara poslao je lop-

tu iza nemoćnog Benjamina Krijestarca.

Golman švedskog AIK-a pet minuta kasnije bio je svemoćan – prvo je odbranio šut glavom Grgića, pa nakon odbitka snažan udarac Radonjića.

Austrijanci su imali inicijativu u periodu nakon vođstva, da bi finiš poluvremena protekao u ofanzivi ,,crvenih“, ali bez promjene rezultata.

Sadržajno je bilo drugo poluvrijeme. Prvu šansu imala je Crna Gora u 59. minutu, kada je Medojević centrirao, a Mrvaljević bio izblokiran, da bi potom naša selekcija imala sreće.

Ubačena lopta Grgića s lijeve strane mogla je da napravi probleme, a u 73. je Trumer dva puta pogodio stativu.

Kad je to preživjela, Crna Gora je krenula u potpunu ofanzivu. Najbliža pogotku bila je u 79. minutu – Bulatović je sa 30 metara pogodio prečku, a nakon kornera koji je uslijedio Miranović je bio blizu da izjednači.

Pritiskali su izabranici Gorana Perišića do kraja, nagrada za uloženi trud nije stigla... Ne. K.

bez pobjede, a zanimljivo, pobjedu nad Lovćenom nemaju još od septembra 2017. godine.

Ostali mečevi 12. kola igraju se danas.. Snage će odmjeriti

Grbalj – Otrant (15.30h), Igalo – Kom (15.30) i Iskra – Bokelj (18.00h). Meč Podgorice i Internacional odložen je za 1.

R. P. novembar.

Lovćen zakucao Berance za dno Nešto bolje je meč otvorio Lovćen, ali nijesu uspjeli da dođu do vođstva u prvom dijelu igre koje je završeno bez

šampiona – izabranice Novljanke Ligu Milorada Krunića su u pokolu poražene od u CEV kupu sljednjem belgijskog Asteriks Beverena sa 3:2, pa su turnir u Zagrebu

Herceg Novi 2 Asteriks Beveren 3

DRUGA LIGA, 12. KOLO

PODGORICA – Fudbaleri Lovćena savladali su Berane (1:0) pod Vrmcem u Kotoru, a upravo tom utakmicom otvoreno je 12. kolo 2. CFL.

Kvalifikacije za Ligu šampiona za odbojkašice

golova… Ipak, odlučujući momenat utakmice dogodio se na isteku sat vremena igre. Nakon što je prethodno predriblao nekoliko igrača Berana na malom prostoru, preciznim udarcem sa nekih 17-18 metara mrežu kluba sa sjevera države pogodio je Tatsuto Sensui. Ovo je sedmi meč u nizu za Berance

ZAGREB - Dom odbojke ,,Bojan Stranić“. Gledalaca: 55. Sudije: Akindži (Turska), Valentar (Slovenija). Rezultat po setovima: 19:25, 25:20, 19:25, 25:19, 12:15. Poeni iz napada: Herceg Novi 56, Asteriks 59; Poeni iz bloka: Herceg Novi 10, Asteriks 7; Poeni nakon servisa: Herceg Novi 7, Asteriks 10; Greške protivnika: Herceg Novi 25, Asteriks 23.

HERCEG NOVI: Vonogova 6, Cenović (libero), Vasiljeva 16, Čabonenko 5, Jovović, Labović (libero), Tvrdišić, Vuković 15, Tuševljak, Balai 2, Veltman 15, Jakušina 13, Kolurbasi, Jonjev 1.

ASTERIKS: Nojfenks , Kulberg 13, Overvoter 2, Vos 23, Kos 6, Vlahović 2, Stragier 22, Žilson, Debo, Krenicki 4, Debuk (libero), Vouters 3.

Odbojkašice Herceg Novog nijesu uspjele da izbore plasman u drugu rundu kvalifikacija za

završile sa pobjedom i dva poraza. Novljanama je za prolaz trebalo poraz Mladosti u posljednjem meču protiv Gacka, ali su Zagrepčanke slavile 3:1 i zajedno sa Asteriksom prošle u drugu rundu. Herceg Novi, kome je koban bio poraz na startu od Mladosti (0:3), evropski put će nastaviti u CEV kupu, protiv ekipe Levaloa Pariz. Što se meča sa Asteriksom tiče, Herceg Novi je odigrao možda i najbolju partiju na turniru u glavnom gradu Hrvatske.

Oba puta je naš šampion stizao zaostatak u setovima, ali se u taj-brejku tim iz Beverena serijom 3:0 odvojio na 14:11 i iskoristio drugu meč loptu.

Najviše poena u Herceg Novom je osvojila Ralitsa Vasiljeva - 16, po poen manje sakupile su Dijana Vuković i Kelsi Veltman, dok je 13 upisala Oksana Jakušina.

To nije bilo dovoljno da se anulira sjajan učinak Iris Vos i Menon Stragier, koje su osvojile 23, odnosno 22 poena.

S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (3. kolo) u ,,plavo-bijelom“ dresu bila Subotnje Anđela Kukobat sa 16 poena, po 10 zabilježile su Mileva maksimalne aMagdelinić i Anja Orlandić.

U redovima Rudara po šest popobjede ena Kristine Gazdić i Mione Nakon pobjede Luke Bar u gostima protiv Akademije u petak sa 3:1, sve tri utakmice subotnjeg programa su završene maksimalnim rezultatom.

Galeb je opravdao ulogu favorita, bio je bolji od Jedinstva u „Topolici“ sa 3:0 i vratio se na pobjednički kolosjek, nakon poraza od Herceg Novom u prethodnom kolu. Za gotovo sat odbojke tim Petra Kokovića su do pobjede vodile Natalija Vlaović sa 17 poena, Teodora Čavić sa 12 i Marija Bojić sa 11. Gordana Madžgalj i Naida Hadžibegović osvojile su po sedam poena za ekipu Jedinstva.

Budućnost je zaustavila povratnika u EPCG Superligu, ekipu Rudara sa 3:0 i nanijela Pljevljakinjama prvi poraz.

Ponovo je najbolja na parketu

Vučetić.

Kolo je zaključio još jedan duel u glavnom gradu, u kom je ekipa Albatrosa ostvarila prvu pobjedu u sezoni. Finalista Kupa pobijedio je Moraču sa 3:0. Najviše poena u pobjedničkoj ekipi je osvojila Viktorija Položevets - 10 poena, dok su Jelena Bijelović i Karolina Pidhurska upisale po osam.

Kod domaćina najviše poena osvojila je Nađa Popović, koja je brojala do devet, a Anastasija Krgović je osvojila sedam poena.

Rezultati 3. kola: Galeb Liko Soho Group – Jedinstvo 3:0 (27:25, 25:20, 25:19), Budućnost volej – Rudar 3:0 (25:20, 25:14, 25:16), Morača – Albatros 0:3 (8:25, 18:25, 20:25). Petak: Akademija – Luka Bar 1:3 (27:25, 22:25, 11:25, 13:25), Mediteran – Herceg Novi (odloženo).

S. J.

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Arena

21

Fudbal

KVALIFIKACIJE ZA EP: Nikola Krstović i Milan Mijatović vjeruju u trijumf u Beogradu

S. VASILJEVIĆ

Jedanaest lavova pobjeđuje Srbiju

Zbog povreda otpala tri igrača Serija pehova za crnogorske fudbalere pred gostovanje Srbiji.

Selektor Miodrag Radulović neće moći da računa na štopera Slobodana Rubežića, vezistu Marka Bakića i ofanzivca Andriju Radulovića.

Rubežić je debitovao za Crnu Goru u četvrtak protiv Libana u prijateljskom meču i bio je ozbiljna opcija za startnih 11 u Beogradu jer Igor Vujačić neće igrati zbog crvenog kartona protiv Bugarske.

Sada je prilično jasno da Radulović neće izvesti tim s trojicom u posljednjoj liniji, te da će tandem centralnih defanzivaca činiti Stefan Savić i Žarko Tomašević.

Radulović je takođe bio starter protiv Libana, dok je Bakić taj meč odgledao s tribina i nije uspio da se oporavi od povrede s kojom je došao iz Grčke gdje nastupa za OFI. Bakić je bio starter u oba meča s Bugarskom, protiv Srbije i Mađarske nije ulazio u igru, dok se za gostovanje Litvaniji nije našao u protokolu.

Grupa G Bugarska – Litvanija Mađarska – Srbija

Krstović na meču sa Srbijom u martu

Meteorolozi za sjutra najavljuju pad temperature, ali za ljubitelje fudbala tek treba da dostigne tačku ključanja – još samo dva dana ostala su do presudnog meča za crnogorske fudbalere u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. ,,Sokoli“ u utorak gostuju Srbiji na stadionu ,,Rajko Mitić“, dobro poznatom za Nikolu Krstovića iz vremena kada je bio član Crvene zvezde.

- Za mene je svaki meč bitan, ali kad obučeš dres sa državnim grbom ipak osjećaš posebnu ljubav i dodatnu želju. Vraćam se na teren gdje sam igrao dvije godine i to je dodatni motiv da pružim maksimum, ali niko ništa ne može sam ako ekipa ne odigra dobro. Nadam se da ćemo svi biti pravi – rekao je Krstović.

Crna Gora je u pet kvalifikacionih mečeva pretprjela jedan poraz, i to nezasluženi od Srbije u martu pod Goricom (2:0).

Presudila je u finišu individualna klasa Dušana Vlahovića.

- Sitnice su uticale da izgubimo prvi meč. Bili smo bolji 70-80 minuta, onda primili prvi gol, pa drugi u momentima kad smo svi otišli naprijed u namjeri da izvučemo makar remi.

Ostao je žal za tim mečom jer smo djelovali dobro, navijači su

Mađarska slavila u Budimpešti, Crnoj Gori ni bod u Beogradu nije loš Rezultat koji su fudbaleri Crne Gore priželjkivali – Mađarska je u Budimpešti pobijedila Srbiju drugi put zaredom (2:1), praktično obezbijedila plasman na Evropsko prvenstvo, a našu selekciju potpuno ostavila u igri za drugo mjesto.

Mađari iz pet mečeva imaju 13 bodova, Srbija je iz šest sakupila 10, dok Crna Gora ima osam iz istog broja utakmica kao lider.

Ukoliko ,,sokoli“ pobijede doći će na korak od Eura – za to bi im bio dovoljan

trijumf nad Litvanijom kod kuće ili (rasterećenom) Mađarskom u gostima.

Ne bi bilo loše i da Mađari u utorak savladaju Litvaniju.

Ukoliko Crna Gora remizira sa Srbijom, za prolaz bi joj bile potrebne obje pobjede u novembru.

Ako izgubi, morala bi da se nada čudu nad čudima – da slavi u oba meča, a Srbija kod kuće izgubi od Mađarske.

Srbija je u Budimpešti imala dvije šanse prije nego je Mađarska povela u 20.

minutu. Domaćin je tada iskoristio prostor po desnoj strani napada, Loik Nego odigrao povratnu za Barnabaša Vargu koji je sa 11 metara iz prve matirao Vanju Milinković-Savića. ,,Orlovi“ su se brzo oporavili i u 33. stigli do izjednačenja – Andrija Živković je izveo korner, Strahinja Pavlović sjajno skočio i bio precizan.

Samo što je proslavila pogodak, Srbija je primila drugi.

Već u narednom minutu ponovo su gosti krenuli u akciju sa lijeve strane

odakle je Nego odigrao za Rolanda Šalaija, a ofanzivac Frajburga spektakularno pogodio sa dvadesetak metara.

Selektor Srbije na poluvremenu je na klupi ostavio dva defanzivca (Erakovića i Terzića), uveo ofanzivce Tadića i Kostića, i uz promjenu formacije napravio pritisak na domaćina.

Srbima su u nastavku poništena dva gola zbog ofsajda, Tadić i Pavlović su pogađali stativu, a u finišu je šut Milenkovića sjajno odbranio Dibus.

U prvom jučerašnjem meču grupe G, Litvanija je kao gost pobijedila Bugarsku (2:0).

napravili dobru atmosferu, ali nijesmo imali sreće. Nadam se da će u Beogradu biti drugačije, vrijeme je da nas isprati sreća i ako odigramo lošije, kao što je bilo protiv Bugarske. Zaslužili smo je gledajući sve mečeve od početka kvalifikacija – naglasio je Krstović.

- Sad je pravi trenutak za to, ali prije svega treba da na terenu pokažemo ono što je potrebno za pobjedu. Moramo da se pri-

premimo najbolje što možemo, da svako ispuni zadatke. Da izađemo na teren hrabro, kao 11 lavova i da uz pomoć onih koji će ući s klupe izvučemo pozitivan rezultat, a to je pobjeda.

Napadač iz Zete igra odlično od dolaska u Leće ovog ljeta, o njegovoj formi pričali su i srpski reprezentativci.

- Ne pratim mnogo što se priča i piše, fokusiran sam na treninge i utakmice. Svakako prija

kad dobijete pohvale, a ja svakog dana dajem maksimum da budem bolji igrač i čovjek – prokomentarisao je Krstović.

Golman Milan Mijatović, jedan od heroja septembarske pobjede nad Bugarskom kada je odbranio penal, naglašava da ,,sokoli“ u Beograd treba da odu rasterećeno.

- Ne treba praviti veliki pritisak, a mislim da smo pokazali da možemo da igramo sa Srbi-

jom. U Beograd treba da odemo bez velike pompe i da odigramo najbolje što možemo.

Ubijeđen sam da ćemo se ako ponovimo igru iz martovskog meča vratiti sa dobrim rezultatom iz Beograda – naveo je Mijatović.

- U prvom meču nedostajalo nam je sreće, da smo iskoristili šanse utakmica bi otišla u drugom smjeru. I sada će dosta toga odlučiti individualni kvali-

1. Mađarska 2. Srbija 3. Crna Gora 4. Litvanija 5. Bugarska

5 4 6 3 5 2 6 1 6 0

0:2 2:1 1 0 1 2 2 1 2 3 2 4

9:2 13 10:6 10 5:5 8 6:10 5 3:10 2

Raspored do kraja kvalifikacija 17. OKTOBAR Srbija – Crna Gora Litvanija – Mađarska 16. NOVEMBAR Crna Gora – Litvanija Bugarska – Mađarska 19. NOVEMBAR Mađarska – Crna Gora Srbija - Bugarska

tet, nadam se da će ovog puta biti na našoj strani.

Mijatović je konstatovao da je izostanak Vlahovića olakšavajuća okolnost, ali i podsjetio na širok izbor fudbalera kojima raspolaže Dragan Stojković.

- Imaju mnogo dobrih igrača i na svakog treba obratiti pažnju. Moramo, ipak, prije svega da se fokusiramo na nas, nijesu toliko bitni pojedinci koliko to da izađemo kao tim i damo sve od sebe kako bismo se radovali. Oni dugo nijesu igrali na evropskim prvenstvima, pod pritiskom su javnosti, ali ponoviću - ne treba da mislimo o njima, već da razmišljamo koji je naš cilj i vjerujem da ćemo ga ostvariti – poručio je Milan Mijatović. N. KOSTIĆ

Arena

22 Košarka

U meču u kojem su imali dosta oscilacija, ,,plavi“ su na kraju odbrambeno bili na nivou starta sezone, što je timu Petra Mijovića omogućilo da upiše i treću pobjedu u ABA ligi u isto toliko kola. Krka je promašila 13 od 30 slobodnih bacanja, a da je pogodila barem polovinu meč bi bio neizvjesniji nego što je, suštinski, bio.

Osim Alekse Ilića svi igrači Budućnosti su se upisali u strijelce, pa je Budućnost potencijalno na početku nove serije, jer i naredna dva meča igra u ,,Morači“, u utorak protiv Slaska u Evrokupu, a onda u petak sa Cibonom u ABA ligi…

Budućnost Voli u ,,Morači“ bolja od Krke u meču 3. kola Admiralbet ABA lige

Tri od tri uz oscilacije D. MALIDŽAN

Budućnost Voli je opravdala ulogu favorita protiv Krke, slavila je 82:69 i brzo iza sebe ostavila poraz u Ankari od Turk Telekoma u Evrokupu.

Detalj sa utakmice u „Morači“

Sudije: Nikolić, Obrknežević i Kardum

Mihailović 3 Ilić Megi 6 Ros 5 Slavković 3 Makundu 13 Grbović 4 Jagodić-Kuridža 3 Vilijams 10 Rajt 17 Popović 7 Pol 11

82

69

(24:20, 21:14, 19:23, 18:12)

72% (18-13) 54% (33-18) 34% (32-11)

za 1 za 2 za 3

57% (30-17) 48% (42-20) 20% (20-4)

Skokovi 38 (14+24) 29 (5+24) Blokade 2 1 Asistencije 20 15 Ukradene lopte 3 7 9 Izgubljene lopte 13 Faulovi 24 21

Hamilton 9 Stergar 17 Bobnar Cerkvenik 13 Kazins Jurković 2 Špan 9 Škedelj 2 Radovanović 4 Macura 13

jom 7:0 smanje minus do poluvremena (45:34).

PAD U FINIŠU 3. ČETVRTINE

Da li pod utiskom završnice druge četvrtine, ili nečeg drugog, tek Budućnost je sa lošom energijom i igrom u odbrani odigrali drugu polovinu treće četvrtine, što je gostima omogućilo da pred posljednju četvrtinu smanje minus na sedam poena (64:57), a moglo je biti i manje da su iskoristili posljednji napad. Razlika u skoku je bila još veća u korist

Ne može bez odbrane i skoka Dvorana: ,,Laktaši“ Gledalaca: 850.

Sudije: Boltauzer, Radojković i Mustapić

Kondić Atić 20 Delalić Tanasković 4 Stanković Jošilo 11 Nakić 5 Nikolić 13 Milosavljević 5 Karmajkl 3 Jeremić Mudi 30

91

82

(20:16, 29:24, 18:17, 24:25)

69% (32-22) 51% (35-18) 38% (29-11)

za 1 za 2 za 3

71% (24-17) 42% (31-13) 52% (25-13)

37 (18+19) Skokovi 25 (7+18) Blokade 3 3 Asistencije 12 12 Ukradene lopte 2 8 13 Izgubljene lopte 16 Faulovi 25 32

ti (SC Derbi nijednu) i manje izgubljenih (5-8).

Emir Hadžibegović je postigao jedini koš za izjednačenje na meču (2:2), a onda je uslijedila serija Igokee od 9:0 i vođstvo od 11:2, nakon tri minuta igre. Odgovorili su Podgoričani koševima Tomislava Ivišića, Hadžibegovića i trojkom Vasilija Baćovića (11:9), ali je domaćin vrlo brzo povratio sigurnu prednost od devet poena, koju je imao u dva navrata, posljednji put na 20:11. SC Derbi je bio bolji u posljednjem minutu, pa je prepolovio zaostatak (20:15).

gostiju (19-31), naročito ofanzivnom (2-13), ali su procenti šuta za dva (60,9 – 50 odsto) i tri poena (36 – 23,5 odsto) bili na strani crnogorskog šampiona. Budućnost je u prvoj polovini kvartala imala i 16 poena prednosti (55:39), ali je Krka u drugoj polovini zaustavila napad ,,plavih“ i do kraja prepolovila zaostatak…

Oba tima su se napadački mučila u prvoj polovini posljednjeg perioda igre, u kojem je Budućnost upisala svega sedam, a Krka šest poena. Sve dileme je otklonio Joan Ma-

kundu, koji je prvo pogodio dva slobodna bacanja, a onda je pogodio i trojku za 74:63, četiri minuta i 11 sekundi pri-

je kraja. Nakon toga su Podgoričani rutinski priveli meč kraju za novu pobjedu u regionalnoj ligi…

S. JONČIĆ

ŽAKELJ: Ovo ne smije više da se desi

Bogavac 12 Pavlićević 3 Vučeljić 1 Hadžibegović 9 Baćović 5 Ivišić 10 Dokins 11 Drobnjak 3 M. Drežnjak 4 Kamenjaš 12 Kapusta 3 Mirković 9

U drugoj četvrtini su oba tima bila efikasnija, a dionicu je otvorio trojkom David Mirković za ,,minus tri“ (20:17), ali je Igokea odigrala bolje ovu četvrtinu, u kojoj je dva i po minuta prije kraja povela dvocifrenom razlikom (42:31). Sa dvije uzastopne trojke Ivišića, SC Derbi je prišao na ,,minus pet“ (42:37), ali je Igokea do odmora skoro udvostručila tu prednost.

Da nije bilo pada u drugoj polovini, posebno u posljednja dva minuta, sve je ,,mirisalo“ na odličnu treću četvrtinu gostiju u oba pravca, napadački najvi-

Trener Budućnost Volija Petar Mijović je nakon meča kazao da je najvažnije da je njegova ekipa ,,zabilježila pobjedu poslije teškog gostovanja u Ankari i teškog puta u povratku“.

- Imali prvih 16-17 minuta igre na dobrom nivou, gdje smo podigli razliku na 18 poena, i gdje smo apsolutno kontrolisali stvari na terenu. Međutim, u posljednjih minut i po-dva smo dozvolili seriju protivnika od 7:0, koja je Krki vratila aktivan rezultat. Treću četvrtinu smo otvorili loše defanzivno, dvije pogođene trojke i dobra rješenja u napadu koje smo imali u prva tri-četiri minuta, smo sve anulirali sa dosta mekoće u fazi odbrane. Krka je u jednom momentu uspjela da se vrati na šest razlike, da zaprijeti, da dođemo u situaciju da strijepimo. S obzirom na ritam, nijesam očekivao da briljiramo, ali jesam da u kontinuitetu odigramo bolju utakmicu nego što smo je odigrali. Ali, na kraju, treba izvući pouke, analizirati utakmicu, a najpozitivnije je to što smo slavili – rekao je Mijović.

IGOKEA/MARIJA VURUNA

da početkom 8. minuta povedu 21:13. Krka je do kraja kvartala prepolovila minus (24:20).

Budućnost je odigrala odlično u odbrani u prvih osam i po minuta druge četvrtine, tokom kojih je dozvolila gostima svega sedam poena, odnosno samo jedan koš iz igre, za maksimalnih 18 poena prednosti (45:27), nakon trojke Mekinlija Rajta (14 poena u prvom poluvremenu, 4-3 za dva, 2-2 za tri, po tri skoka i asistencija). Pad koncentracije u odbrani u posljednjih 90-ak sekundi omogućio je gostima da seri-

SC Derbi izgubio u gostima od Igokee u derbiju 3. kola Admiralbet ABA lige

SC Derbi je prekinuo seriju od pet pobjeda, računajući Superkup – ,,studenti“ su u prvi sezonski poraz doživjeli u Laktašima 91:82, u derbiju 3. kola ABA lige, u kojem je Igokea upisala drugu pobjedu.

Loša odbrana i 91 primljen poen, čak 18 ofanzivnih skokova rivala, uz 16 sopstvenih izgubljenih lopti, poništili su ukupno bolji procenat šuta gostiju (46,4 – 45,3 odsto) i odličnih 52 odsto za tri poena (25-13).

Iako je domaćin šutirao loše za tri poena (svega 21,4 odsto), SC Derbi je na poluvremenu imao devet poena minusa (49:40).

Nije pomoglo ,,studentima“ što su imali tri pogođene trojke više od Igokee (6-3), koja je, zato, bolje šutirala za dva poena (65 – 57,1 odsto). Osim čvršće odbrane, razliku je napravio mnogo bolji skok tima iz Laktaša (2211), koji je imao i 10 ofanzivnih skokova (gosti svega dva).

To je omogućilo Igokei da ima mnogo veći broj poena iz drugog napada (11-2), ali je i bolje koristila kontranapade (11-4), jer je imala pet ukradenih lop-

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.200.

MIJOVIĆ: Očekivao sam da odigramo bolji meč

KONTROLA OD POČETKA

Iako inferiorna u skoku (1517), naročito ofanzivnom (27), Budućnost je u najvećem dijelu prvog poluvremena kontrolisala igru i rezultat, a u finišu prvog poluvremena je imala i 18 poena prednosti.

Podgoričani su skoro jednako puta šutirali za tri poena (16) kao za dva (15), pri čemu su ubacili šest trojki, dok su iz reketa imali 62,5 odsto šuta (16-10), za razliku od Krkinih 50 odsto za dva (20-10) i 23,1 odsto za tri poena (13-3). ,,Plavi“ su u prvih 20 minuta imali dvije asistencije više (10-8), jednu ukradenu loptu više (43) i dvije izgubljene manje (68), uz 12 poena iz kontranapada (gosti tri).

Meč je otvoren trojkom Špana za vođstvo gostiju (3:0), koji su posljednji put vodili 11:10, a onda su Podgoričani pojačali ritam i odigrali čvršće uz odbrani, što im je omogućilo

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Luka Bogavac na meču u Laktašima

še zahvaljujući Luki Bogavcu (12 poena). Igokea je, naime, nakon dva minuta igre vratila dvocifrenu prednost (54:43), a onda su uslijedile tri trojke gostiju, jedna Igora Drobnjaka i dvije Bogavca (prije toga je imao sjajno zakucavanje pod faulom u kontri), za 54:52. Bogavac nije bio precizan za preokret, u trećem uzastopnom pokušaju sa perimetra, a onda su Podgoričani ušli u seriju grešaka u napadu (Obri Dokins je napravio i dva faula u napadu), što je u posljednjem minutu kaznio Stefan Mudi i sa dvije troj-

ke donio domaćinu dvocifrenu prednost pred posljednju četvrtinu (67:57). Isti igrač je trojkom na startu posljednje dionice pogodio za 70:57 i tada, praktično, riješio pitanje pobjednika.

Imali su gosti priliku da se vrate u meč u dva navrata, prvo na 78:71, a onda i na 80:73. U prvom slučaju su klupi gostiju svirane dvije tehničke greške zbog protesta zbog navodnog faula Kenana Kamenjaša na Edinu Atiću, kada je Mudi pogodio dva od četiri bacanja, a onda na 80:73, kada Drobnjak i Baćović nijesu pogodili u istom na-

Trener SC Derbija Andrej Žakelj čestitao je „Igokei na zasluženoj pobjedi“.

- Mislim da su bili bolji cijelu utakmicu. Mi smo imali dva-tri povratka u meč, vratili smo se poslije neke uložene energije, ali mislim da danas nijesmo bili blizu. Mi smo izgubili utakmicu zbog njihovog napadačkog skoka.

Odbrana i fokus nijesu bili na nivou i rješavaćemo to narednih dana, prije sljedeće utakmice. Ovo ne smije više da se desi – rekao je Žakelj.

padu, u kojem je onda loptu izgubio Baćović. Na drugoj strani terena je kaznio trojkom Mudi za 83:73, na dva minuta i četiri sekunde prije kraja meča i otklonio sve dileme…

SC Derbi u narednom kolu dočekuje Mornar Barsko zlato.

S. J.

Feljton 23

Neđelja, 15. oktobar 2023.

1.

ČOJSTVO IZNAD PLEMENSKIH I LOKALNIH OKVIRA Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

POBRATIMSTVO NJEGOŠA I ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA Istorija, ta posrnula učiteljica života, pokazuje, u ne malom broju slučajeva, da je prošlost podložna revizijama, brisanju istine, a činjenice koje ne ulaze u istoriju često su presudne.

Istoričari, ako uopšte drže do sebe, nastoje da tumače istorijske istine ne polažući pravo na konačnu izvedenost. Nedostatak konsenzusa o sopstvenoj prošlosti nije samo naš već i univerzalni problem. Mnogi teoretičari smatraju da istorija nije ništa drugo nego izmanipulisana verzija stvarnosti koju pišu oni koji trenutno imaju moć da nametnu sopstvene interese. Svaka istorija ima svoju skrivenu ili više svesno skrivenu istoriju. Šta je stvarni rezultat i smisao života i istorije ako takozvani pravedan pogled na istoriju, od kada je svijeta i vijeka, oblikuju oni koji dolaze poslije nas? Istorijske priče se ukrštaju, ali je po pravilu jedna u prvom planu. Uostalom, oni koji su zauvijek zaćutali nijesu ovlastili istoričare da moraju precizno rekonstruisati stvari kakve su nekad bile, zbog čega se često pomiješaju stvarnost, mašta i zablude.

Dakako, bilo bi previše i od istoričara očekivati da se zanimljivost o bratimljenju Petra II Petrovića Njegoša i Ali-paše Rizvanbegovića češće spominje, ali, u postojećim političkim okolnostima, to može biti vrijedan istorijski primjer za sve što se posljednjih decenija na Balkanu događalo, i dragocjena pouka budućim pokoljenjima koja žive na prostorima gdje priroda ima ljudske razmjere, gdje vjekovima zajedno postoje različite nacije, jezici i vjere.

(Ali-paša Rizvanbegović Stočević, 1783–1851, imenovan je za pašu a potom 1833. g. i za vezira Hercegovine, koju odvaja od Bosne i njome upravlja sve do smrti, držeći u svojim rukama svu njenu sudbinu. Bio je veliki reformator i inovator u poljoprivredi. Izvodio je melioracije, zasađivao i gajio razne kulture (masline, vinova loza, badem, pirinač, duvan), povrće i svilene bube. Tolerantan prema hrišćanima, nerijetko je bio na strani srpskog klera i hrvat-

Kada su Njegoš i Ali-paša, u svojoj korespondenciji zaključili da pregovori o teritorijalnim problemima nemaju alternativu i da je svako rješenje bolje od rata, otpočeli su pripreme organizovanja susreta i razgovora, od kojih je zavisio dalji status spornih teritorija

Njegoš je imao 29 godina Ali-paša je bio duplo stariji Donosimo esej Ramiza Hadžibegovića iz knjige ,,Skuplje(no) od zaborava“ o bratimljenju Njegoša i Ali-paše Rizvanbegovića, koje se zbilo 1842. godine tokom njihovog susreta u Dubrovniku. Hadžibegovićevu knjigu objavila je Čigoja štampa ske biskupije. Pred kraj života usprotivio se sultanovim reformama, zbog čega je ubijen.)

Ova priča, zalivene ravnodušnosti, prema svemu što je ćutanje vjekova ovdje vidjelo i svjedočilo, mora da bude izvučena iz naslaga prošlosti i zapuštenosti, mora da bude reanimirana i na adekvatan način predstavljena, budući da je sve neobjašnjeno danas najmoćnije, najaktivnije, najprisutnije, a teret takve posebnosti sve nosi i podnosi. Zaborav i ćutanje su kazna koju dosuđujemo svemu što je nedostojno na ovoj šetnji kroz život.

Ovo je svojevrsna rekonstrukcija jedne egzistencije koju je vrijeme prebrisalo, ali ne i istorijski fakti. Zato je ovaj mali osjećaj deskriptivnog legitimiteta izuzetno dragocjen. Iako se o Njegošu skoro sve zna, ova zanimljivost koju baštini istorija i grad Dubrovnik, sem istoričarima te pedantnim hroničarima, malo je poznata široj javnosti. O njoj se rijetko govori i nedovoljno piše, kao da je nastupila neka istorijska ili kulturna amnezija. Mnogima bi, bez sumnje, više imponovalo da ovu raskošnu istorijsku, kulturološku, filozofsku, političku, etičku, sociološku i ljudsku priču okončamo još prije njenog nastanka.

Kada su Njegoš i Ali-paša, u svojoj internoj pismenoj korespondenciji, zaključili da pregovori o teritorijalnim problemima nemaju alternativu i da je svako rješenje bolje od rata, otpočeli su pripreme organizovanja susreta i razgovora,

Ramiz Hadžibegović na Njegušima

od kojih je zavisio dalji status spornih teritorija i budući odnos Crne Gore i Hercegovačkog pašaluka. „U preliminarnim pregovorima o mjestu susreta, u opciji su bili Metković i Dubrovnik.

Ali-paša je predlagao Metković, a Njegoš Dubrovnik. Na kraju, prihvaćen je prijedlog crnogorskog vladike da se sretnu u Dubrovniku“, gradu kao stvorenom da se pretura po prošlosti. Kad su se svi putevi otvorili, uz posredovanje ruskog konzula Jeremije Gagića, turskog komesara Selim-bega i austrijskog predstavnika, i uz ignorisanje osvjedočenih vrijednosti mitske prošlosti, u Dubrovniku je 1842. godine upriličen susret crnogorskog vladike i hercegovačkog vezira. Ulogu domaćina imao je baron Karlo Rosner i okružni dubrovački kapetan.

(Kad je upriličen susret, Njegoš je imao 29 godina, dok je njegov sagovornik bio duplo stariji. Zanimljivo, obojica su umrli iste godine – 1851.)

Bilo je to vrijeme u kojem se pomiješala istorija i nesreća, pomračina i ratni sukobi, nepravda i poniženje, zlo i naopako, grubost i svirepost; doba kada je čitava jedna generacija živjela između dvije epohe koje presijecaju jedna drugu, između dva načina života, dvije kulture i religije; kada je čovjek gubio svaku prirodnost, svaki moral, sigurnost i ljudskost; kad se patnja smatrala prirodnim i normalnim stanjem, a svako zlo se podnosilo strpljivo; kad su se svakodnevno zgušnjavala zbivanja i uvećavala drama-

Anastas Bocarić - Petar II Petrović Njegoš Ali-paša Rizvanbegović (1753-1851)

Bilo bi previše i od istoričara očekivati da se zanimljivost o bratimljenju Njegoša i Ali-paše češće spominje, ali u postojećim političkim okolnostima to može biti vrijedan istorijski primjer za sve što se posljednjih decenija na Balkanu događalo, i dragocjena pouka budućim pokoljenjima

Konak Ali-paše Rizvanbegovića oko 1900. godine

tičnost; kada se ukazivao đavo u sedam binjišah.

Veliki broj međusobno razmijenjenih pisama, te njihov susret u Grahovu, 1838. godine, potvrđuje da su se oni, prije susreta u Dubrovniku, odlično poznavali. Prema istorijskim faktima, hercegovački vezir je gajio empatiju prema crnogorskom čojstvu i junaštvu, a prema Njegošu prijateljstvo, respekt i dužno poštovanje.

Inoćencio Čulić, franjevac i bogoslovski nastavnik, u svom pismu arheologu i publicisti Franju Karari, kaže: „Čekam

Turbe Ali-paše Rizvanbegovića

vladiku i mostarskog vezira, koji bi se trebali sastati u Brgatu.

Trebate znati da se je po nalogu carigradskog dvora imao u mojoj župi održati njihov sastanak zbog nekih zemalja i granica.”

Iz Čulićevog pisma saznajemo da su Dubrovčani, u to vrijeme, bili više naklonjeni veziru. „Njegoš je došao u Dubrovnik nešto ranije, krajem avgusta, namjeravajući da se prije susreta sa Ali-pašom konsultuje sa ruskim konzulom Gagićem, dok je vezir doputovao početkom septembra“.

Sastanak je održan u starom dubrovačkom lazaretu na Pločama, iako je vezir imao nalog iz Carigrada o zabrani udaljavanja iz Brgata. „Vladika, obučen po crnogorski, boravi kod nekog dobrostojećeg pravoslavca, dok njegovih deset pratilaca spavaju u različitim kućama”, piše Čulić.

(Mnogi dubrovački pravoslavci duboko su zamjerili Njegošu što za vrijeme boravka u tom gradu nije bio obučen u mantiji već u crnogorskoj nošnji pretpostavljam da je Njegoš želio da napravi razliku između pobožnog i religioznog čovjeka i vladara). „Prošlog ponedjeljka, oko osam sati ujutro, stigao je mostarski vezir u Carinu (turska tvrđava

udaljena oko milju od Brgata).

Tu stigoše oko 11 sati okružni poglavari, major sa različitim oficirima i vojnicima, mnogo činovnika i veoma mnogo znatiželjnika, kao i neki podređeni vladičin činovnik. Poklonili su mu se i bejahu zadovoljni njegovim ophođenjem, visokim lijepim stasom, oholom bradom, krasnom i bogatom istočnjačkom odjećom i njegovim gošćenjem. Spomenutima je ponudio slatkiše, kafu limunov sok i lulu”, pisao je Čulić.

Pregovarači su željeli da što prije otpočnu razgovori, do čijeg rezultata im je i te kako stalo.

Prvi susret je održan u prisustvu dubrovačkog okružnog poglavara Roznera, poglavara Kotora Ivačića i ruskog predstavnika Gagića, „koji je samo izrazio poštovanje hercegovačkom veziru, da bi se, odmah potom, povukao”. Paša je bio oduševljen Njegoševom ljepotom, gospodstvom, rječitošću i jezgrovitim dosjetkama.

(Ali-paša je bio izrazito lijep čovjek. Hroničari bilježe da je mnogo volio žene. Jedno vrijeme je u svom haremu imao šest Gruzijanki. Otuda u našem narodu izreka Lijepa ko Đurđijanka. Zanimljivo da je njegov sin Mehmed Ali-paša bio sulta(Nastavlja se) nov vezir.)

24 Drugi pišu

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Mišljenja

Bursać: Građanska Crna Gora je umrla, samo joj to neko mora reći!

U Crnoj Gori, kako sada stvari stoje, stvara se, preciznije reinkarnira se ona litijaško-apostolska vlada koja je nastala četničkom kontrarevolucijom na krilima srpske crkve i države Srbije još tamo 30. avgusta 2020.

Tako je ovih dana mandatar Milojko Spajić ponudio Demokratskoj Crnoj Gori da uđe u Vladu, što su oni i prihvatili. Demokratama je ponuđeno potpredsjedničko mjesto vlade za ujutrašnju politiku i bezbjednost, potpredsjedničko mjesto vlade za evropske integracije i vanjske poslove, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo ekologije, turizma, razvoj sjevera i održivi razvoj i Ministarstvo kulture. Jasno vam je demokrate, koje su bile baza URA-ške vlasti Dritana Abazovića kao ekspozitura srpskog sveta dobijaju gotovo sve na tacni.

Sa druge strane, Dritan Abazović, dugovječni premijer u tehničkom mandatu, kaže kako ni on nema ništa protiv da se njegova URA (opet) ukrca u voz vlasti.

Dejtonizacija Crne Gore

,,Svakako nam treba nova Vlada i u tom kontekstu nemam nikakve primjedbe. Vidjećemo kakva će biti konfiguracija i ko će sve biti u njoj. Ali, u suštini cilj je da se prikupljaju te snage od 30. avgusta i da se nastavi reformski put. Ako se to dogovori, torta danas ide van zamrzivača, u odmrzavanje i

pravimo pripreme da je uručimo”, kazao je ovo Abazović u utorak novinarima ispred Vile Gorica u Podgorici.

A što će reći, za one koji ne znaju, da se stvara rimejk čuvene Krivokapićeve apostolske vlade, preciznije Crna Gora nastavlja tamo gdje je samo prividno stala, a to je utabani put ka etno-federalizaciji države.

Još preciznije, uz amin međunarodne zajednice, stvara se nekakva postdejtonska Crna Gora- klon današnje nesređene i nezavršene Bosne i Hercegovine, a koja će biti interesno, a što ne i teritorijalno podijeljena na zone uticaja Albanije, Srbije i (donekle) Hrvatske.

Pa tako sve priče o građanskoj, multietničkoj i antifašističkoj Crnoj Gori padaju u vodu formiranjem ove vlade.

Neko će reći, nedovoljan je ovaj (potencijalni) sastav, e da bi se izvukao takav zaključak i u pravu je. Pravi, odistinski problem leži u pustom faktu da je mandatar Milojko Spajić na sve ovo pozvao i četničkog vojvodu Andriju Mandića da ispred bivšeg Demokratskog fronta, a danas Saveza za budućnost Crne Gore vodi crnogorsku Skupštinu.

Spajić je tako budimo posve jasni ponudio koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG) mjesto predsjednika Skupštine, tačni-

REUTERS/S. Vasiljević

Piše: Dragan Bursać

Kako sada stvari stoje, predsjednik crnogorske Skupštine će biti Andrija Mandić, četnički vojvoda, negator genocida koji ne priznaje Kosovo

države“. Na sve ovo trebamo dodati i inertnost crnogorskih suverenista i građanista, koji su nakon pada Đukanovića i poraza DPS-a gledali kako da tihuju ili se priključe novim apostolskim vlasima, onda znamo da je poraz građanskog koncepta bio neminovan.

Popis kao ,,konačno rješenje“

Milojko Spajić, čelnik Pokreta ,,Evropa sad“, govori u sjedištu Pokreta na dan prijevremenih parlamentarnih izbora, u Podgorici, Crna Gora, 11. juna 2023.

je mjesto je ponuđeno nosiocu četničkog vojvodstva Andriji Mandiću, a samim tim i cijeloj koaliciji koju je predvodio s Milanom Kneževićem nude se državna uhljebljenja po dubini.

Četnik Mandić, optužen za državni udar će brinuti za državnu bezbjednost

žavnu bezbijednost, razmislite samo!?

Eto to je ta današnja “oslobođena“ Crna Gora, koja još nije umrla po uzoru na legendarnu Đeknu, ali će definitivno umrijeti stupanjem na dužnost ove vlade i to građanima neko mora saopštiti.

Vlast bez Crnogoraca i Dakle, kako sada stvari stoje, Bošnjaka predsjednik crnogorske Skupštine će biti Andrija Mandić četnički vojvoda, negator genocida, čovjek koji ne priznaje Kosovo, zdušno se protivi članstvu CG u NATO, javno izražava mržnju prema svemu nesrpskom, negira postojanje države, ne poštuje njene simbole…

Podsjećam vas, isti je to onaj Andrija Mandić protiv koga se u februaru nastavlja suđenje zbog državnog udara i koji će po svojoj funkciji postati član Savjeta za odbranu i bezbijednost. Čovjek optužen za državni udar će brinuti za dr-

Šta je sa Bošnjacima? Kako vidimo njih nema u ovoj vlasti, jer kako se čini, nisu htjeli u ovo kolo, a Spajić i ekipa kažu da ih nisu htjeli primiti jer nisu uz njih htjeli Socijaldemokrate (SD). Što je samo stvar semantike, jer od projektovanih šest mjesta u vladi, Bošnjaci dobijaju jednu okruglu nulu i nema ih u vlasti.

Neko napisa kako je ovo vlada bez Bošnjaka, ali sav je problem što je ovo vlada i bez Crnogoraca u Crnoj Gori. Ako pogledamo ko će odlučivati, ko je na poziciji moći i ako znamo kako će

velikosrpske partije i pojedinci preko Saveza za budućnost Crne Gore i inačica u PES-u i Demokratama zapravo imati totalnu vlast, onda je jasno kuda jezdi ovaj bord, a jezdi prema Beogradu i Moskvi, tamo gdje je krenuo prije više od tri godine putanjom sa koje ne skreće.

Potpisnik ovih redova je još u junu u Podgorici kazao nakon izbora da se Crnoj Gori kao nominalno građanskoj državi sprema smrt i to ne (samo) zbog djelovanja prosrpskih, tačnije četničkih elemenata u politici i Crkvi Srbije, nego i zbog diletantizma međunarodne zajednice i crnogorskih suverenista.

Međunarodna zajednica sada je to već i pticama na grani jasno, ima zadatak da preko programa stabilokratije-čitaj veličanja Vučića i Rame namiri najveće i najjače nacionalizme u regiji, dakle srpski i albanski institucionalno komadajući i Crnu Goru ali i Bosnu i Hercegovinu, koje su postale ,,kusur

Ima li rješenja? Kako vidimo ,,konačno rješenje“ za Crnu Goru je sprovedeno i dovedeno do finiša. Ili kako to pisac i kolumnista Andrej Nikolaidis reče: ,,Na koncu, valja zapamtiti jednu stvar. Sve što se Crnoj Gori desilo i tek će joj se desiti nije se primarno desilo ni zbog Srbije ni zbog „naših evroatlantskih saveznika“. Nego zato što u Crnoj Gori nema Crnogoraca.“ Ono čemu ćemo svjedočiti u najskorijem vremenu ( a nije da nismo i do sada) je užurbana klerikalizacija društva i još više agresivne pripreme za popis od strane bojovnika srpskog sveta sa kojima se već počelo. Posrbljava se sve živo i mrtvo po Crnoj Gori, a na bilbordima u okviru nakaradne kampanje ,,Ponosni na svoje srpsko“ već se lijepe slike Valtazara Bogišića i Ruđera Boškovića, velikih Dubrovčana sa porukama kako su to Srbi (sic!)

A montirani popis ima samo jedan cilj, a to je papirnati dokaz da je Crna Gora potpuno asimilirana u srpski svet i da će, kako se čini, bez obzira na NATO pakt postati ili neka vrsta južne Republike Srpske ili nova nezvanična srbijanska izborna jedinica. Naravski bit će ona spakovana u celofan njenog ,,evropejstva i građanstva“, ali suštinski neće postojati u stvarnosti.

Moje saučešće!

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 15. oktobar 2023.

630

Тужним срцем обавјештавамо да је дана 14. окобра 2023. преминула, у 72. години живота, наша драга

661

Dana 14. oktobra 2023. u 71. godini, preminuo je naš dragi

DRAGOLJUB – DRAGAN Danilov MIĆKOVIĆ

РАДМИЛА Будимира ВЛАХОВИЋ рођена ЛЕКОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 14. октобра од 12 до 16 часова и 15. октобра од 9 до 13.30 часова, када ће се обавити сахрана у 14 часова на Новом гробљу-Ћемовско поље. Ожалошћени: ћерке САНДРА и СИЛВИЈА, унук МАТИЈА, брат ЉУБОМИР, сестре СЛАВКА и ЉИЉАНА, ђевер БУДИСЛАВ, снаха ДЕСАНКА, јетрва КСЕНИЈА, заова ДЕСА, ђеверичићи, братанићи, сестрићи, сестричне, МИЛОРАД ЛАЛЕВИЋ и остала многобројна родбина ВЛАХОВИЋ и ЛЕКОВИЋ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 14. oktobra od 11 do 16 časova i 15. oktobra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg.

Ožalošćeni: sin MILOŠ, kćerke DANIJELA i DIJANA sa porodicama, snaha IVANA, braća od strica VOJO i RANKO sa porodicama, unučad i ostala rodbina MIĆKOVIĆ i PETKOVIĆ 628

Дана 14. октобра 2023. у 98. години живота, преминула је

ДРАГИЊА Љубова ЧАРАПИЋ рођена ЖИВКОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 14. октобраод 10 до 15 часова и 15. октобра од 10 до 12 часова, након чега се креће за село Убалац-Кучи, гдје ће се примати саучешће од 13 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на сеоском гробљу. Вијенци и цвијеће се не прилажу. Кућа жалости: Радована Петровића бр. 10, Подгорица. Ожалошћени: синови СЛАВКО и САВО-САША, снахе МАЈА, РАЈКА, ИВАНА, БОЈАНА, АНЂЕЛА и МИЛИЦА, унучад ИВАН, ЈОВАНА, ИГОР, СТЕФАН и ЂОРЂИЈЕ, братанић ДЕЈАН, братанична ЖЕЉКА, сестрићи МОМЧИЛО и АНДРИЈА, сестрична РАТКА, праунучад и остала родбина ЧАРАПИЋ и ЖИВКОВИЋ

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. oktobar 2023.

648

625

Дана 14. октобра 2023. послије дуге и тешке болести, у 80. години, умро је наш драги

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

647

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

RADMILI VLAHOVIĆ

RATKU BALETIĆU РАЈКО Војинов ЈАНКОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Матагужима 14. октобра од 9 до 20 часова и 15. октобра од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана.

Oжалошћени: супруга КОСА, син НЕЂО, кћерке ВЕСНА и ЗВЕЗДАНА, унучад НИКОЛА, НИНА, ГОРАН, ЖЕЉКО, СУЗАНА, АНЂЕЛА и ИВАНА, братанићи РАДОИЦА, ФИЛИП и ПЕЂА, снахе ВАЊА, ВЕСНА, ПЕРСА, СТАНКА, ЂИНА и МАРИЦА, братаничне, праунучад и остала многобројна родбина

LJUBOMIR, DESANKA – BEĆKA, PEĐA i MIŠKO LEKOVIĆ sa porodicama

Od KOLEKTIVA ,,UNIPROM“ SLANO

656

Posljednji pozdrav dragom

658

Посљедњи поздрав драгој

RATKU

РАДМИЛИ ВЛАХОВИЋ

Hvala za sve i zauvijek ostaješ u našim sjećanjima.

Почивај у миру.

Od MIJA i STANKE, MARKA i MARINKA BALETIĆA sa porodicama

Стрина СОФИЈА ЛЕКОВИЋ са породицом

634

Našoj blagorodnoj starici

636

Посљедњи поздрав

DRAGINJI ČARAPIĆ

МИЛИЦА пок. Бранислава-Миша ПЕРИШИЋ

Zahvalni što smo od nje učili samo dobre lekcije, za sve ljudske i životne vrijednosti.

Sin SAŠA, snaha RAJKA, unuci IGOR i STEFAN sa porodicama

Dragoj i dobroj babi

ОД КОМШИЈА ИЗ УЛАЗА БР. 84 СТАМБЕНЕ ЗГРАДЕ У УЛ. МИТРА БАКИЋА У ПОДГОРИЦИ 635

643

664

Dragi

DRAGINJI ČARAPIĆ U nadi da smo joj pokazali dovoljno ljubavi i poštovanja koje je zaslužila, brinući sve naše brige, radujući se svim našim uspjesima i dajući nam podršku u svemu i uvijek.

Unuci IGOR i STEFAN sa porodicama

Посљедњи поздрав драгој

MIHAILO Petrov ZUBER

PERO

Posljednji pozdrav dragom i voljenom ujaku Mišku.

Svojim časnim životom zaslužio si poštovanje i vječno sjećanje.

657

637

Petnaest je godina od smrti dragog supruga

ДРАГИЊИ ЧАРАПИЋ од ДИВНЕ и ЗОРАНА ЖИВКОВИЋА са породицом

Porodica KOVAČEVIĆ

Od SENKE i od DRAŽENA

Četrdeset dana od smrti voljene tetke

VELIKE ĆOSOVIĆ ĐOKICE DARIĆA S ljubavlju i poštovanjem.

Supruga MILICA

Bila si primjer bezgranične ljubavi, poštenja, dobrote. Ponosna na tvoj časni život i iskrenu dušu. Hvala za sva dobra djela i mudre savjete. Živjećeš zauvijek u našim srcima.

Tvoja DRAGICA sa porodicom

629

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 15. oktobar 2023.

650

Danas se navršavaju tri tužne godine od kada nas je prerano napustila naša voljena

642

640

Pola godine je od kako nije sa nama

MARKO VULAŠ

DRAGI TATA

Sunce moje, željo moja, rano moja neprebolna, nedostaješ do bola.

KATARINA Aleksandrova JOVOVIĆ

Nikako da se pomirimo sa činjenicom da te više nikad nećemo zagrliti i poljubiti.

Znamo da si negdje gore iznad oblaka i da nas čuvaš onako jako i snažno kako si radio za života. Žao nam je jer nijesmo stigli još jednom da te zagrlimo i da ti kažemo koliko te volimo.

Kroz život koji nas je već ovako male kaznio, bićeš naša zvijezda vodilja i naš uzor, primjer kako se korača pošteno i ponosito.

Zauvijek smo ti zahvalni što si baš ti naš TATA, i sa ponosom možemo reći da smo djeca MARKA VULAŠA. Volimo te do svih tih zvijezda i ne damo te zaboravu.

Voli te majka TANJA

2004 – 2020.

Draga naša Kaća,

624

Jedini moj brate

vrijeme neumitno prolazi, a naša tuga i bol za tobom, mladošću tvojom i ljepotom ne prestaju. Tvoj prerani odlazak neizmjerno nas boli i ostavlja vječitu prazninu. Živiš u našim sjećanjima i snovima beskrajno voljena. U ranjenim srcima te nosimo i ne damo zaboravu.

Mnogo nam nedostaješ.

MAŚA Bol nije u riječima i suzama već u mom srcu đe ćeš vječno živjeti. Željo moja, BOLIŠ I NE PROLAZIŠ.

Volimo te i čuvamo u srcu.

U neprebolu, porodica JOVOVIĆ

Tvoji: ,,SIN“, ,,MANKI“ i ,,MIŠKO“

Sestra MARIJA sa porodicom

621

Dvije godine od smrti naše majke, bake i tašte

641

627

Godina je dana od smrti naše

Pola godine nadanja da ovo nije istina

LJUBAVI MOJA

Napisaću ti jednom da ću doći, da ću iz magle iskoračiti kose sijede.

Napisaću ti da sam spremna da te vidim iako stara, sjećanja ne blijede.

Napisaću ti ne samo pjesmu, već život, život koji provedoh bez tebe.

Napisaću ti da sam tražila i našla nijesam, bez tebe ne nađoh sebe. Napisaću ti štošta, pod kojim suncem bjehu moji dani. Napisaću ti, a ostalo ću ti reći kad me donesu konji vrani. Za života te neću preboljeti.

Vječna ti slava i veliko HVALA, saputniče moj.

Volim te, tvoja LIDIJA

VJERA STOJAKOVIĆ

666

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

Tužno sjećanje na našeg dragog

Naša mama, baka... brižna mirnodušna umilog glasa i toplog naručja.

Tako bi nam lako sa blaženstvom na usnama tjerala mrzovolju i omekšala srca.

Obuzme me toplina kad god se sjetim… tog dodira nježnog dok nas brižno mazi po glavi i šapuće: Proći će...

Ne prolazi bol mama, suze često navlaže usne a naša tuga….nemjerljiva je tvojim odlaskom.

BATA AGRAMOVIĆA Uvijek si u našim mislima, traješ i trajaćeš dok postojimo.

Porodica pokojnog ACA AGRAMOVIĆA

Toliko lijepog si podarila svijetu i nama, vrijednosti koje smo dobili iz tog odnosa mekoću, nježnost, snagu, izdržljivost, ljubav i brižnost…

665

BRENE ČELEBIĆ Svakoga dana sve više nedostaješ u našim srcima.

Sestra CVIJETA i sestrić PETAR

Godina je dana od smrti

BRENE ČELEBIĆ

BAKU VOJO, DRAŽEN, MIĆKO, IGOR, BRANO, LJUBO, ŽELJKO, DEJO, ČEDO, DARKO i ZORAN

Draga Breno, tvojim preranim odlaskom i časnim životom zaslužila si da te vječno pamtimo i uvijek pominjemo.

Sestra VESNA, zet ZORAN, sestrići BOBAN i MITAR

649

Sedam je godina od smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, đevera, svekra, đeda, strica i ujaka

Hvala ti, najsjajnija zvijezdo našeg neba.

Hvala ti, mama…. Hvala ti, bako.

623

TUŽNO SJEĆANJE

na naše drage roditelje

PORODICA

DANILA – DANA Špirovog ĐUROVIĆA

Bio si naš ponos, oslonac i naša zaštita.

Nedostaješ, ali u našim životima ostao si vječan.

VERI STOJAKOVIĆ Sestro moja mila, ja sve mislim da si kod Sonje ili Smiljane i čekam kad ćeš naići, ti znaš dobro kako mi nedostaješ.

Voli te tvoja sestra LJILJA i sestrične MILODARKA, ISIDORA, KATARINA i ADRIJANA

NJEGOSAVA 26. 10. 2020.

BOŽIDAR

14. 11. 2004.

PARAČA

633

Mojoj sestri

PORODICA

626

Čuvamo vas od zaborava.

Sin MIODRAG i kćerka MARINA sa porodicama

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. oktobar 2023.

662

Dragi naš

MIJO Prošla je nedjelja dana od tvog iznenadnog odlaska. Živio si otmeno i napustio si nas otmeno, nečujno, da nikog ne opteretiš. Sada, kada si trebao još više da uživaš, nema te.

Danas je tvoj rođendan koji smo po običaju uvijek provodili zajedno. Danas, tišina, muk, tuga, bol koja razdire grudi. Nije bilo poziva u ponoć da vidimo ko će prvi da čestita rođendan. Naviru sjećanja, slike, brzinom svjetlosti. Trebamo tvoj pogled, zagrljaj, stisak ruke.

Kako bez tebe?

Ne, naš Mijo, ti si sa nama i dalje i uvijek ćeš biti dok dišemo. Nijesi nam dao priliku da ti pomognemo, brinuo si i o sebi i o majci iako smo svakodnevno dolazile, mislile smo tek će doći vrijeme da brinemo o vama jer iako ste bili u tim godinama, nijeste nas opterećivali. Tvoja topla duša, blaga narav, jaka emocija i stav kao stijena nam titra pred očima, u našim srcima je.

Tek sada uviđamo koliko smo bili srećni, koliko smo srećni bili što si bio takav, pažljiv, brižan, svoj. Tvoj duh, način razmišljanja, ophođenje sa ljudima, rušili su sve generacijske barijere.

Zauvijek tugujemo za tobom. Ostao si uskraćen za sve čemu si još mogao da se raduješ. Imali smo dosta planova. Nadamo se da se raduješ negdje, negdje gdje ćemo ponovo biti zajedno.

Hvala ti, oče, za ljubav svakodnevnu, dobrotu i oslonac.

Dok živimo, živjeće i sjećanje na tebe, dobri naš oče.

Nastavićemo istim putem, kao do sada, kako si nas i naučio.

ILINKA, ZORICA, GORDANA i MIRA 622

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

663

Posljednji pozdrav prijatelju,

RISTA Đurovog BOGOJEVIĆA Sa tugom i ponosom nosićemo sjećanja i ljubav kojima si zračio u našim životima. Tvoja plemenita duša nastaviće da živi kroz nas svakog dana.

Velika su nam utjeha tvoje riječi: „Kad umrem, nemojte plakati, ja sam se naživio, a imao sam lijep i ispunjen život“.

Hvala ti što sa ponosom govorimo da smo tvoji!

Ovim putem želimo da se zahvalimo svima koji lično, putem telegrama i telefona izjaviše saučešće. Hvala na priloženom cvijeću.

Posebnu zahvalnost izražavamo gospodinu Esadu Taljanoviću koji svojim znanjem i ljudskom pažnjom uradi sve da posljednji dani našeg Rista budu lakši i ljepši.

Umjesto pomena prilažemo novčani prilog za uređenje seoskog groblja u Staniselićima.

MIJU

Bila je životna privilegija imati te za bliskog i iskrenog prijatelja od koga se imalo šta čuti i naučiti.

Počivaj u miru.

LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

15. 10. 2020 – 15. 10. 2023.

631

Pola godine od smrti našeg brata

BONJA ĐIKANOVIĆ

SLOBODANA ČELEBIĆA

Majko, tri godine su prošle od Tvog odlaska, ali ne mogu ublažiti bol i tugu za Tobom.

Puno mi nedostaješ.

Hvala ti za ljubav, pažnju i nježnost koju si nam pružao. Za sve što je prošlo i što dolazi, nedostaješ. Uvijek voljen i nezaboravljen.

Tvoje sestre JOVANKA, JELENA i VIDE sa porodicama

Tvoj LJUBO

632

Навршава се пола године од одласка нашег

СЛОБОДАНА ЧЕЛЕБИЋА Драги стрико, остајеш у срцу, мислима и сјећању.

Твоји: братанић ГОРАН и братанична ГОРДАНА са фамилијама

659

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 15. oktobar 2023.

651

TUŽNO SJEĆANJE

660

Godinu dana je od smrti naše voljene supruge i majke

DUŠKA Ostavila nas je prije godinu plemenita i topla duša, žena širokog srca. Dočeknica, stimanica, radosnica i razgovornica i svojim smijehom liječila.

Naš dobrotvor, ljepota i ponos.

Takva se teško rađa, ali ne umire.

Tvoja majka DESA

DUŠANKE – DUŠKE GARDAŠEVIĆ-BAJOVIĆ

654

Voljenoj majci i baki

DUŠKI

Godina dana, preduga, bez tebe.

Svakim danom sve više nedostaješ.

Riječi ne mogu opisati tugu i prazninu.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da će porodica dana 15. oktobra 2023. godine u 10 časova na gradskom groblju u Nikšiću posjetiti njenu vječnu kuću.

S ljubavlju i ponosom te pominjemo kao najbolju i najljepšu.

Volimo te. Šćerka DANIJELA sa porodicom

Tvoj suprug RANKO, sinovi BLAŽEN, JOVAN i LUKA i ćerke DANIJELA i LANA 652

Našoj voljenoj

Zauvijek voljena.

655

Sestri

DUŠKI

Navršava se godina tužna i bolna, ispunjena patnjom i tugom, jer si nas napuštila i ostavila ogromnu prazninu u našim srcima.

Bila si posebna, tvoja plemenita duša, satkana ogromnom dobrotom, pažnjom, ljubavlju uvijek će buditi lijepa sjećanja u našim mislima.

DUŠKI

Nema tih riječi koje bi mogle da izraze moj bol i moju tugu za tobom.

Zatvorim oči i odem u svoj svijet, svijet u kojem me čekaš, iz kojeg ne ideš. Svijet u kojem ću te uvijek naći. Tamo ćeš uvijek postojati.

Otišla si iz našeg života, ali nećeš nikad iz moga srca.

Tvoji: brat BRANKO, snaha SLAVICA, IVAN i ANĐELA sa porodicom

Neutješna sestra BRANKA sa porodicom 653

Draga naša

644

DUŠKA

Godina brzo prođe, a bol za tobom ne prođe.

Ostavila si nas u suzama i još su tu – ne brišu se. Tužni smo što si nas ostavila i prerano napustila. Bez tvog osmijeha, toplog pogleda, dobrote, vedrine teško da ćemo izdržati - a moramo.

Voljeli smo, volimo te i voljećemo te cio život.

RADMILA ADŽIĆ-KOVAČEVIĆ Teško je prihvatiti tvoj iznenadni odlazak. Želimo da ti se zahvalimo za svu ljubav, podršku i sreću koju si nesebično pružala. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, sačuvana od zaborava.

Tvoji: NIKOLA, GOCA, ACO i JECA

Pet dugih godina od smrti moje majke

Vole te tvoji: DANIJELA, ANDREA, MARKO i MILO

638

Svoj život si posvetio nama i u svakom od nas ostavio dio sebe.

Sjećanja na tebe bole, ne prestaju. Hvala ti za ljubav koju si nam pružala.

U srcu te čuvaju tvoji najmiliji PEĐA, MILICA, BOGDAN i ANDRIJA VUJOVIĆ

Kćerka OLIVERA, unuci STEFAN i NIKOLA i zet PERO ŽIVKOVIĆ 639

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

STANKE Danilove GLUŠICE

STANIKA Ilijina VULAŠ

Draga naša, da život može da traje onoliko koliko smo te voljeli onda se nikada ne bismo rastali.

Teško je naći riječi koje opisuju tugu koja je ostala za tobom. Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam pružila. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji JAREDIĆI: VESNA, RANJO, LUKA, ANA i ANDREJ

646

DRAGUTIN – DRAGO VUJOVIĆ

STANKE Danilove GLUŠICE

Danas se navršava pet godina od smrti naše drage majke, babe, tašte i prababe

Prošle su dvije godine od kada nije više sa nama naš voljeni otac, svekar i đed

Tvoji: sinovi GORAN i SLOBODAN, ćerka RATKA, snaha JOVANA, zet FILIP i unuke ANĐELA i IVA

645

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Dnevni list

Mali oglasi

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

U skladu sa članom 142 stav 2 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list Crne Gore” br.65/20) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju ponovljene vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine, Podgorica, br. 04/17350.6 od 13.10.2023. godine, objavljuje se sledeće

Direktorica marketinga:

OBAVJEŠTENJE

ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

o sazivanju ponovljene vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

Ponovljena vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica (u daljem tekstu: “Prva banka”) zakazana je za dan 28.10.2023. godine u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12,00 časova, sa sledećim

politika

DNEVNIM REDOM

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

1.

Predlog odluke o izboru spoljnog revizora Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine za 2023. godinu.

Materijal za vanrednu Skupštinu akcionara Prve banke sa predlogom odluke i obrascem punomoćja i glasačkog listića, na raspolaganju je akcionarima Prve banke u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, svakog radnog dana od 08,00 – 16,00 časova.

Obavještenje o sazivanju ponovljene vanredne Skupštine akcionara Prve banke biće objavljeno i na internet stranici: www.prvabankacg.com.

Kvorum za ponovljenu vanrednu Skupštinu akcionara Prve banke čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji prisustvuju ili su zastupani preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Odluka po predlogu iz tačke 1 dnevnog reda donosi se većinom prisutnih akcionara.

Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09,00 časova.

Za sve dodatne informacije obratiti se na telefon br. +382 (20) 409 103.

marko milošević

NADZORNI ODBOR

dragan mijatović

Predsjednik, Mr Milan Perović s.r.

dizajn

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2 Potrebna žena za čuvanje dvoje djece i pomoć u kući.

Odlicni uslovi, mogućnost smještaja. Budva.

Tel. 067/449-292 3 KUPUJEM stan na Starom aerodromu.

Tel. 067/402-124 4

Neđelja, 15. oktobar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 15. oktobar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

SKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).