Dnevni list Pobjeda 22.10.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 22. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20798 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Politički analitičar poručio da će Spajićev kabinet značiti udaljavanje od EU i veći uticaj Srbije, Rusije, Kine i Mađarske M. BABOVIĆ

Vujović: Uticaj zapadnih partnera na novu vladu biće gotovo nepostojeći

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

SAKRIVANJE ODGOVORNOSTI: Informacija Odjeljenja za unutrašnju kontrolu o postupanju policije otkriva udruženi poduhvat o katastrofalnim propustima u policijskoj intervenciji 12. avgusta 2022. godine tokom masakra na Cetinju

Sramotno državno zataškavanje istine Činjenica da su u obračunu sa Borilovićem učestvovali samo saobraćajni policajci sa Cetinja, a da nije reagovalo pet policajaca Interventne jedinice iz Nikšića koji su bili kod Cetinjskog manastira te da su pripadnici PTJ iz Podgorice i Interventne grupe OB Budva stigli na Cetinje kada je Borilović već bio ubijen - govori kakva je bila reakcija policije i specijalnih policijskih snaga STR. 4. i 5.

S Andrijom Mandićem na poziciji predsjednika Skupštine, koji će biti član Savjeta za odbranu i bezbjednost, prvi put će otvoreni protivnik NATO-a i podržavalac Putina upravljati crnogorskom vojskom - kazao je Vujović

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 2. i 3.

Nakon grafita i poruka u kojima dominira govor mržnje na teritoriji Srbije i Crne Gore, slično se desilo i u Splitu u Hrvatskoj

Bauk provokacija kruži regionom

STR. 3.

POGLED SA STRANE

Popovi i pamet: rabin Jozef i patrijarh Porfirije Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

Za 20 mjeseci plate u javnom sektoru veće za 50 odsto, pitanje je do kada će privatni sektor i građani moći da finansiraju sve glomazniji državni aparat

Zarade u državnom sektoru rastu, a produktivnost pada U situaciji kad se Crna Gora kao uvozno zavisna zemlja bori sa inflacijom koja je posljedica eksternih faktora, vještačko povećanje zarada u javnom sektoru koje nije posljedica ekonomskog napretka može kreirati i dodatnu inflaciju - upozorio je istraživač u ISSP STR. 6. i 7. dr Vojin Golubović

Predsjednik Srbije nastavlja da se miješa u formiranje crnogorske vlade i u predstojeći popis

DPS i SD pozvale vlast u Crnoj Gori da reaguje na Vučićeve izjave

DEVEDESET GODINA OD ROĐENJA MIODRAGA DADA ĐURIĆA: Šta njegovo stvaralaštvo danas znači mladim likovnim umjetnicima

STR. 2.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

26.

KUPON

Naučio ih kako biti hrabar

STR. 12. i 13.

2

Politika

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Predsjednik Srbije nastavlja da se miješa u formiranje vlade u Crnoj Gori, ali i u predstojeći popis

DPS i SD pozvale vlast u Crnoj Gori da reaguje na Vučićeve izjave PODGORICA – Ponovno miješanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u formiranje crnogorske vlade i jučerašnja skandalozna izjava da „u vladu Crne Gore ne može neko ko je Srbin i ko nije opsovao Beograd“, izazvala je oštre reakcije dijela crnogorskih opozicionih partija koje su vlast u našoj državi pozvale da hitno reaguje.

Reagovala je i Nacionalna albanska unija koja će biti dio nove vlade.

Vučić je u spornoj izjavi kazao i da se Srbima želi zabraniti da se izjasne kao Srbi, te da će na predstojećem popisu ipak biti više Srba nego na prethodnom. Upravo takva izjava je, prema mišljenju DPS-a, još jedan razlog za bojkot predstojećeg popisa stanovništva.

- Građanima poručujemo da su danas, upravo zahvaljujući Vučićevom obraćanju, dobili još jedan razlog da u potpunosti bojkotuju popis – naveli su iz DPS-a.

Ta partija je vlast pozvala i da se hitno oglasi i obrati Vučiću kako bi se izjasnio odakle mu pomenuta informacija.

- Ako Vučić ima neke podatke onda je to još samo jedna u nizu potvrda kako su rezultati popisa unaprijed poznati. Ukoliko Vučić nema nikakve podatke a to govori, onda je u pitanju skandal, jer je bjelodano da kampanju dezinformacija povodom popisa sprovodi ni manje ni više nego predsjednik druge države. Tek bi to značilo da danas u Crnoj Gori ne postoji ni minimum minimuma uslova za sprovođenje popisa - navode iz DPS-a.

Iz te partije reakciju zahtijevaju i od predsjednika Crne

Gore Jakova Milatovića, ali i izvršne vlasti.

- Pozivamo predsjednika države i vladu, koja god bila, stara, nova, a svakako pod uticajem Beograda, da smognu snage i usude se da što prije provjere na čemu Vučić temelji ono što je rekao – zaključuje se u reagovanju DPS-a.

Povodom Vučićeve izjave, juče se oglasio i poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić, koji je kazao da se u SD-u i dalje pitaju „kada će slučajni predsjednik Milatović početi da radi svoj posao“.

- Građanine Milatoviću, opet ste danas dobili šlagvort Vašeg mentora. Pustite glas da nas uvjerite da ste predsjednik svih građana Crne Gore ili makar trepnite. Još nije kasno da konačno skupite hrabrosti i kažete ne primitivnim nasrtajima Aleksandra Vučića na dostojanstvo i ugled naše jedine države Crne Gore, čiji ste, podsjećanja radi, predsjednik. Slučajno, doduše - zaključio je Nenezić.

Nacionalna albanska unija upozorila je da Vučićeva izjava, osim što je neistinita i šovinistička, predstavlja i grubo miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.

Iz te partije podsjećaju da su buduću vladu podržali kako bi ona samostalno i suvereno odlučivala o evropskom, evroatlantskom i dobrosusjedskom, odnosno prozapadnom putu Crne Gore.

- A ne da joj mentoriše bilo koji Aleksandar, mali ili veliki. Necivilizacijska i šovinistička logika i logistika neće imati mjesta u državnom biću i multietničkom društvu Crne Gore – poručuju iz NAU, dodajući da očekuju reakciju svih koji će biti u budućoj Đ. Ć. vladi.

Vlahović: Nema prostora za ćutanje Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predstavnike Ministarstva vanjskih poslova da reaguju nakon nove izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića povodom formiranja vlade u Crnoj Gori.

- Da li će Jakov Milatović reagovati na besprizorne, lažne i podmukle optužbe i podmetanja Aleksandra Vučića? Ili predsjednik Srbije, baš kao i patrijarh Crkve Srbije, može da izgovara laži i izmišljotine

i da podmeće, a da „predsjednik svih građana“ to kukavički prećuti? Nema pritisaka - upitao je Vlahović u reagovanju.

Vlahović u reagovanju ističe da aktuelno vođstvo MVP ili ono što je od njega ostalo, takođe, treba da zavuče glavu u pijesak i da ćuti.

- Jer su tako, da budemo iskreni, ćutali i neki njihovi prethodnici – ocijenio je Vlahović.

On, međutim, upozorava kako narativ Aleksandra Vučića ne ostavlja prostor za ćutanje.

- Ako radite za Crnu Goru, morate reagovati - poručio je Vlahović.

Politički analitičar poručio da će budući Spajićev kabinet značiti udaljav Rusije, Kine i Mađarske

Vujović: Uticaj zapadnih novu vladu biće gotovo n PODGORICA – Crna Gora će dobiti vladu koja će po svojoj ideološkoj orijentaciji biti kontinuitet sa vladom Zdravka Krivokapića, a u svojoj politici i sa vladom Dritana Abazovića. Razlika će, u odnosu na posljednje dvije vlade, biti ta da će biti značajno snažnija uloga prosrpskih i proruskih partija koje će ovoga puta imati svoje predstavnike u vladi, na ministarskom i doministarskom nivou, kao i da će uticaj zapadnih partnera biti minimalan, gotovo nepostojeći. Iz njenog sastava je jasno da će se udaljavanje od EU agende, ali i evroatlantske orijentacije Crne Gore nastaviti, odnosno da će omogućiti veći uticaj i prisustvo, pored Srbije, još i Rusije, Kine i Mađarske – kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

Vujović je istakao da je sam model vlasti daleko od koncepta manjinski podržane vlade, te, kako je rekao, predstavlja klasičnu koalicionu vladu, gdje neki koalicioni partneri imaju manje, odnosno drugi veće učešće u vlasti.

VAŽNA POZICIJA

Komentarišući to što će mjesto predsjednika Skupštine „pokrivati“ „Za budućnost Crne Gore“, odnosno jedan od lidera te koalicije Andrija Mandić, Vujović je istakao da je pozicija predsjednika Skupštine daleko snažnija u našem političkom sistemu od takozvanog speaker-a, predsjedavajućeg u nekom drugom parlamentu.

- Posebno što je on član Savjeta za odbranu i bezbjednost, koji putem jednoglasnih odluka upravlja Vojskom Crne Gore.

Time će prvi put otvoreni protivnik NATO alijanse, i podržavalac predsjednika Putina upravljati crnogorskom vojskom. Ovim se dovodi u pitanje učešće crnogorskih jedinica u mirovnim misijama, uključujući i KFOR misiju NATO saveza na Kosovu. Pristup povjerljivim podacima Mandića dodatno ugrožava poziciju Crne Gore kao članice ovog sistema kolektivne bezbjednosti.

Jasno je da će NATO morati da preduzme dodatne mjere nakon ovih poteza – istakao je.

Prema njegovim riječima, jasno je precizirano da partije nekadašnjeg DF-a postaju ministri nakon godinu rada vlade, ali poseb-

no pažnju treba obratiti, kako je rekao, na činjenicu da će državni sekretari iz Nove i DNP upravljati dogovorenim ministarstvima od samog formiranja vlade.

- Stoga možemo reći da formalno odsustvo predstavnika nekadašnjeg DF na ministarskim pozicijama iz ovih partija je samo privid, kojim se pokušava ublažiti reakcija prije svega SAD, Njemačke i UK – kazao je Vujović.

Komentarišući to što nema Bošnjačke stranke i HGI, kao ni DUA u novoj vladi, Vujović kaže da su pregovori „očito imali za cilj da obesmisle i spriječe formiranje vlade u kojoj bi učestvovale manjinske partije, sem nekih albanskih, te bilo kakvo oslanjanje na dosadašnju opoziciju“.

- Posebno jer su Bošnjačka partija i HGI bili viđeni, od sada vladajućih partija, kao trojanski konji zapadnih partnera.

Stoga su različiti akteri povlačili precizne poteze da bi se opravdalo rješenje gdje se pravi vlada u kojoj nema mjesta za Bošnjake, Hrvate i Crnogorce, makar ne one koji nijesu podržani od Srpske pravoslavne crkve – kazao je Vujović.

Istakao je da smo posljednjih mjeseci svjedočili procesu u kome su sa jedne strane Srbija i Rusija, pokušavale da odnesu prevagu nad zapadnim parterima i dovedu do formiranja vladajuće većine koja neće biti prozapadna.

- Iako je mandatar Spajić važio za nesporno prozapadnog političara, postao je lider parlamentarne većine koja nije niti proevropska niti prozapadna, a jedan njen dio je jasno antizapadno, a posebno antiamerički orijentisan – kaže Vujović.

Smatra da je Spajić postavio veoma ambicioznu ekonomsku agendu, računajući da će mu ona

donijeti veliku popularnost.

- Iako još uvijek nije objasnio način kako će zarade porasti, jasno je kroz ekonomsku analizu da planira da ukine obavezno penziono osiguranje.

Pretpostavka je da će se u cilju izbjegavanja odgovornosti prema građanima, opredijeliti za ukidanje instituta obaveznosti, odnosno da će zaposleno lice odlučivati da li će poslodavac uplaćivati penzione doprinose u penzioni fond ili će taj neto iznos uplaćivati zaposlenom.

Građani, u velikom broju, bi se u tom slučaju, trebali opredijeliti za isplatu neto iznosa, jer suočeni sa inflacijom, lošim standardom će posegnuti za trenutnim ublažavanjem lošeg stanja u kome se nalaze. Posebno će ovo biti izraženo kod kategorija stanovništva koje lošije žive. Na taj način će doći do povećanja prosječne neto zarade, a takođe i do povećanja broja zapošljenih jer će za poslodavca biti svejedno da li će lice zaposliti kroz ugovor o radu ili ugovor o djelu. Spajić će dobiti željene brojke kada je riječ o uvećanoj prosječnoj zaradi i povećanom broju zapošljenih, ali će ostati velika rupa u budžetu jer treba isplaćivati penzije aktuelnim penzionerima kao i onima koji će steći penziju kasnije. Dok građani budu u početnoj euforiji, uvjereni da je došlo do povećanja zarada, visoka inflacija dodatno podstaknuta trenutnim velikim povećanjem će anulirati njihovu kupovnu moć. Stoga će raspolagati sa sličnom kupovnom moći, prije Vladinih mjera, a ostaće bez prava na penziju. Slično će biti i sa građanima koji se nijesu odrekli penzionog osiguranja, jer će inflacija dodatno obezvrijediti njihova primanja, ali će ipak sačuvati pravo na penziju – objasnio je Vujović.

Prema njegovim rije-

čima, i za ovaj plan Spajiću je potreban novac, jer se, kako je kazao, minusi ne mogu nadomjestiti povećanjem broja zapošljenih koji plaćaju porez, niti povećanjem drugih prihoda u budžetu, stoga je Spajiću potrebno veliko kreditno zaduženje.

- Da bi njegova vlada preživjela 2024. odnosno normalno funkcionisala u 2025. godini moraće se zadužiti ne manje od dvije milijarde eura. Time što je ušao u konfrontaciju sa zapadnim partnerima novac bi morao tražiti na druge adrese. Takvo zaduživanje je veoma rizično za onoga ko pozajmljuje jer će se finansirati vraćanje prethodnih dugova i zaduženje za pokrivanje deficita, nastalog zbog uvođenja neodrživog modela. Ako nema Zapada, moguće adrese mogu biti Rusija, Kina ili neke arapske zemlje. Rusija nema novca, makar ne toliko, a Arapi ne ulažu novac u neodržive projekte. Stoga jedina adresa kojoj se Spajić može obratiti, ako izostane podrška Zapada jeste Kina. Posebno ako posreduju Srbija i Rusija. To bi moglo da korespondira sa tekućim pregovorima sa Kinezima oko nastavka gradnje neizgrađenih dionica auto-puta Bar – Beograd u Srbiji i Crnoj Gori. Naravno, Crna Gora bi u tom slučaju morala da garantuje sopstvenom imovinom ili preko posrednika. Stoga se otvara prostor za investicije Kine, ali i nekih drugih zemalja preko kojih bi se plasirao skriveni ruski ili kineski novac, kao recimo Srbije i Mađarske koje ne kriju zainteresovanost za strateške investicije (auto-put, željeznica, Luka Bar, aerodromi, ali i energetski sektor) – istakao je Vujović.

Ocijenio je da stoga i ne čudi da nekadašnji DF preuzima kontrolu upravo u tim resorima, a zadržava kontrolu nad EPCG i drugim subjektima iz ovih sektora.

- Stiče se utisak da postaje sve realniji scenario da Rusija i Kina, u sinergiji i savezništvu sa Srbijom i Mađarskom preuzimaju ne samo kontrolu nad Crnom Gorom u političkom smislu, već i u ekonomskom – kazao je Vujović.

Istakao je da, ukoliko se desi ovaj scenario, Crna Gora će postati negativni primjer rusko-kineske sinergije, ali i onoga što se dešava na globalnoj sceni.

Politika

Neđelja, 22. oktobar 2023.

avanje od EU i veći uticaj Srbije,

h partnera na nepostojeći Spajić bi sprovođenjem popisa svoju vladu doveo u političko blato - Odgađanje popisa će biti prvi test, a vjerovatno i posljednji ove nove vlade, da li može da ostane na strani Zapada – kazao je Vujović.

- Spajić bi sprovođenjem popisa doveo svoju vladu u političko blato, sa teškim političkim neuspjehom te konfrontacijom sa Zapadom, ali i paljenjem mostova za eventualnu saradnju sa sadašnjom opozicijom.

Bez tih mostova eventualne saradnje sa opozicijom i podrškom Zapada, politička sudbina Spajića je prilično jasna, ali i kratka. Stoga u interesu njega, ali i njegove partije je da nađe dogovor sa opozicijom, te iskoristi preporuku Evropskog parlamenta da se elegantno izvuče iz ove situacije. Dobio je pažljivo konstruisanu šansu.

Vidjećemo da li će je iskoristiti – dodao je Vujović.

- Neodlučnost i pogrešni potezi zapadnih saveznika dovode do preuzimanja njihovih manjih saveznika od Rusije i Kine, iako to nekad izgleda kao neka lokalna priča. Srbija će ovim potezima uspjeti da preuzme kontrolu nad Crnom Gorom, a stvarnu kontrolu će imati Rusija i Kina. Na taj način Kina i Rusija će imati pomorsku konekciju sa Srbijom, čime će njihovo savezništvo biti efektivno ne samo na političko-ekonomskoj već i na vojnoj ravni – istakao je Vujović.

sporo, i sa zakašnjenjem, jasno da moraju oslabiti Vučića, ako žele ostvariti makar nekakav rezultat na Zapadnom Balkanu.

Dovođenjem sebe u poziciju da su ostali gotovo bez uticaja na zemlje Zapadnog Balkana, ili da su na tim pozicijama saveznici njihovih konkurenata, zvuči prilično poražavajuće. Ostaje da vidimo da li će shvatiti da se najlakše udarac može Vučiću zadati u Crnoj Gori. Ukoliko najavljena koalicija i njena vlast se konsoliduje u Crnoj Gori, onda je Zapad trajno izgubio nadu da ostvari kontrolu nad Srbijom, ali bi i učinio realnim šanse Rusije i Kine da kontrolišu, ako ne kompletan, onda najveći dio Zapadnog Balkana i to u veoma kratkim rokovima. Ako više ne može računati niti na jednog političkog aktera iz avgustovske većine (uključujući PES) Zapad će morati da se vrati starim savezništvima, ali i da podrži izgradnju novih. Alternativa je Kina i Rusija na Jadranskom moru – kazao je Vujović.

Smatra da je objašnjivo da je Spajić morao da formira vladu, bez obzira sa kim. Zvuči možda prejako, ali on nije imao neki izbor. Alternativa je bila da izgubi i vlast (koju još uvijek nije dobio) i partiju, i poslanički klub.

Međutim, kada postane premijer kontrolisaće i vladu i partiju, znaće se i sa koliko poslanika raspolaže. Tako da će Spajić biti u dramatično boljoj situaciji. Ali i bez prostora za izgovore. Tako da bih ja ostavio prostor za konačno projektovanje scenarija i u kojem će brzo doći do promjene vlasti u Crnoj Gori. Pod promjenom mislim na raskidanje vladajuće koalicije i pravljenje nove – kazao je Vujović.

Dodao je da će Spajić, kao premijer, morati da se suoči sa Zapadom, ali ne samo on nego i neki drugi akteri koji su previše puta iznevjerili svoja obećanja i uvijek birali neke druge lidere.

I. KOPRIVICA

REAKCIJE ZAPADA

Prema njegovim riječima, ostaje nepoznanica reakcija zapadnih partnera kada je riječ o razvoju događaja u Crnoj Gori.

- Teško je vjerovati da oni mogu spriječiti formiranje ove vlade.

No, svakako mogu spriječiti nastavak ovog scenarija. Pitanje je da li na ovo gledaju kao proces, ili kao izolovani incident.

Umjesto da Crna Gora, brzim učlanjenjem postane članica EU, i primjer za podsticanje drugih zemalja Zapadnog Balkana, jer je mala ekonomija, sa malim problemima, veoma laka za apsorbovati EU, njena mala veličina postaje prilika za druge geostrateške igrače da preuzmu inicijativu na Zapadnom Balkanu. I to kroz preuzimanje kontrole nad jednom članicom NATO-a – kazao je Vujović.

Smatra da je, ipak, teško vjerovati i pored pogrešne politike udovoljavanja srpskom predsjedniku Vučiću da ovaj proces nije vidljiv na ključnim adresama.

- Stoga očekujem snažan pritisak na vladu, posebno eventualnog premijera Spajića. Spajić će svakako biti meta pritiska jer njegova trenutna pozicija ne bi bila moguća bez otvorene i snažne podrške Zapada. Stoga ne bih isključio i uvođenje sankcija nekim pojedincima nove vlasti. Zapadu postaje, istina

3

Nakon grafita i poruka u kojima dominira govor mržnje na teritoriji Srbije i Crne Gore, slično se desilo i u Splitu u Hrvatskoj PODGORICA – Nepoznati počinitelj/oci iscrtao je pročelje Crnogorskog doma u Splitu ustaškim znakovima, te porukama mržnje koje se odnose na Srbe – „Kolji Srbe“.

Hrvatska policija otvorila je izviđaj i u narednim danima će se, kako su rekli hrvatskim medijima, „utvrditi ko je odgovoran za ona nedjela a samim tim i koji je motiv“, što znači da bi trebalo brzo da se sazna da li je ovdje riječ o otporu hrvatskih građana na provokacije koje stižu iz Crne Gore preko kampanje prosrpskog i pruskog IN4S-a ili o podvaljenoj provokaciji od strane istih agentura koje mukotrpno rade na širenju netrpeljivosti i mržnje na Balkanu.

Kako piše Dalmacija Danas.hr. „Netko je sprejem na pet mjesta u prostorijama koju koristi nacionalna manjina različitim bojama ispisao stilizirano slovo ‘U’. Osim toga, na staklu je ispisana prijetnja“.

Poruke su bile upućene Srbima, i to na pomenutim lokacijama, ali i na zgradi splitskog Hrvatskog nacionalnog kazališta, te na splitskim Gripama. Tamo su bili ispisani grafiti protiv Srba i Jevreja.

Bauk provokacija kruži regionom Hrvatska policija otvorila je izviđaj i u narednim danima će se, kako su rekli hrvatskim medijima, „utvrditi ko je odgovoran za ona nedjela a samim tim i koji je motiv“, što znači da bi trebalo brzo da se sazna da li je ovdje riječ o otporu hrvatskih građana na provokacije koje stižu iz Crne Gore preko kampanje prosrpskog i proruskog IN4S-a ili o podvaljenoj provokaciji od strane istih agentura koje mukotrpno rade na širenju netrpeljivosti i mržnje na Balkanu

REAKCIJE

Kako prenose hrvatski mediji, građani su zvali policiju, te su policijski službenici odmah u petak izašli na mjesto događaja i utvrdili da je tokom noći sa četvrtka na petak ispisano više Grafiti mržnje na prostorijama Crnogorskog doma grafita neprimjerenog sadržaja. Mjesta događaja su fotogra- kazao kako je „potpuno nepri- dobro znamo što su navedeni fisana te je u toku kriminali- hvatljivo u 21. stoljeću svjedo- simboli predstavljali“. čiti navedenim scenama, po- -Teško vjerujemo u činjenicu stičko istraživanje.

Shodno očekivanjima i dobroj gotovo unutar zemlje članice da u 21. stoljeću moramo dopraksi njegovanja dobrosu- EU te grada Splita“. voditi u pitanje osnovne cisjedskih odnosa, reagovao je -Najoštrije osuđujemo taj vilizacijske stečevine davno Grad Split, a prozori i vrata na govor mržnje, bez obzira na usvojene, da samo isticanje priprostorijama Društva Crnogo- uzrok ili bitne ciljeve toga čina, padnosti nekome narodu izaraca i prijatelja Crne Gore Pe- pogotovo što crnogorska ma- ziva takve reakcije, a nažalost njina u Republici Hrvatskoj to prečesto smo svjedoci istima, i per Split su očišćeni.

Sinoć je za Pobjedu reagovao i apsolutno ničim ne zaslužuje. unutar RH i unutar Crne Gore predsjednik Hrvatske građan- Sustav vrijednosti za koje se za- - kazao je Bogdanović. ske inicijative Adrijan Vuk- lažemo uključuje toleranciju, Izrazio je nadu da će hrvatska sanović koji je snažno osudio multikulturalnost, poštivanje i policija odraditi svoj dio posla šovinističke natpise u Splitu. domoljublje i prema Republici i time spriječiti buduće inci„Očekujem da će nadležni or- Hrvatskoj kao našemu domu, dente, kako bi zaista „svi dobili gani pronaći i procesuirati vi- i prema Crnoj Gori kao našoj priliku da žive unutar društva novnike ovog nedjela. Uvjeren matici – kazao je Bogdanović. u kojem takvi incidenti morasam da će institucije otkriti mo- On je objasnio kako su „pripad- ju biti i marginalizirani, protive ovog uznemirujućeg do- nici crnogorske manjine u Re- cesuirani i najoštrije osuđeni“. gađaja“, kazao je Vuksanović. publici Hrvatskoj redom vrlo Reagovao je i predsjednik Na- aktivni članovi društva, ko- KAKO JE SVE POČELO cionalne zajednice Crnogo- ji punim srcem doprinose iz- Rat multikulturalizmu i sužiraca Hrvatske mr.sc. Nenad gradnji tolerantnoga društva votu pripadnika različitih naBogdanović. On je za Pobjedu te mostova između RH i Crne cija i konfesija objavljen je još Gore, te ničime ne zaslužuju prije par godina u najvećim etiketiranje na navedeni na- gradovima Srbije. čin, možda najgrublji unutar Prvo su „obojani“ Beograd i istorije Hrvatske i regije, gdje Novi Sad šovinističkim po-

Reagovao je i predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske mr.sc. Nenad Bogdanović. On je za Pobjedu kazao kako je „potpuno neprihvatljivo u 21. stoljeću svjedočiti navedenim scenama, pogotovo unutar zemlje članice EU te grada Splita“

Nenad Bogdanović

rukama upućenim Hrvatima ali i nezavisnom Kosovu, kao i muralima podrške i ljubavi posvećenim presuđenim ratnim zločincima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.

Zaludu su 17. avgusta ove godine u Beogradu reagovali Udruženje Krokodil, YUCOM i Inicijativa mladih za ljudska prava povodom „sve značajnog porasta broja grafita sa porukama govora mržnje u javnom prostoru i pratećih sadržaja na društvenim mrežama koji pozivaju i slave nasilje, rat i genocid“.

Milena Berić, Vladimir Arsenijević, Milan Filipović i Sofija Todorović upozorili su da je tokom samog jula mjeseca širom Srbije kreirano više od pedeset ilegalno izrađenih grafita veličine (u prosjeku) 40m2 sa ispisom ,,Kad se vojska na Kosovo vrati…“.

Isto se desilo i u Crnoj Gori.

Grafiti sa istom porukom, iz istih motiva. Ali u Crnoj Gori društvo nije reagovalo.

Takođe, crnogorsko društvo prećutalo je, izuzev rijetkih pojedinaca, i spornu kampanju „Ponosni na svoje srpsko“, koju je portal IN4S pokrenuo u susret popisu koji se održava od 1. do 15. novembra. Reagovala je država Hrvatska protestnom notom zbog prikazivanja „hrvatskih velikana i poznatih ličnosti iz hrvatske istorije“ na bilbordima koji promovišu srpski identitet u Crnoj Gori.

Tanja PAVIĆEVIĆ

4

Politika / U fokusu

Stav

Piše: Mila KASALICA ,,Osim političkih ne postoji nijedan drugi, stručni ili tehnički razlog da se popis odloži i ključno pitanje je šta bi se postiglo odlaganjem popisa za šest ili sedam mjeseci, kako bi to politička situacija bila bolja.

Zašto bi se bojkotovalo davanje podataka bez kojih ne možemo kreirati nijednu razvojnu strategiju u zemlji?“, naglašava Damjanović, taman prije nego, dritanovski-u-šegačenju, ne napravi zaokret: ,,Dobrodošli su i sve što se traže mi smo otvoreni da damo“.

Popis je skenirani prikaz stanovništva/stanova/domaćinstava nacionalne ekonomije na definisani datum. Popis ozbiljne, hrabre i ekonomskom razvoju namjerne zajednice odgovornih građana/ki služi javnim politikama iz obrazovanja, javnog zdravlja, kulture, mladih, politika u vezi s osjetljivim socijalnim grupama, modela unapređenja kvaliteta javne usluge, koja mora biti integrisana a ne rascjepkana, zbog institucionalnog haosa profila u politici, koji se faustovski domognu kojekakve fotelje/pozicije/direktorovanja, pa svjesno ne doprinose stvaranju stabilne, nove vrijednosti za zajednicu/ državu/sistem.

Popis 2011. godine je višegodišnje bio pod kontrolom Eurostata, a izveden je u skladu sa UNECE metodologijom i EU direktivama i principima.

Dva izvještaja: Monstatov za-

Ubijanje popisa kao javne politike Ekonomski i socijalni razvoj Crne Gore prema EU nije garantovan invalidnim popisom. Trivijalnost neznanja i netransparentne namjere nijesu atributi popisa. Četrdeset treća vlada je Thanostoksičnošću-nezaustavljive-nasilnosti-u-odsustvu-argumenata pretvorila popis u ruglo nedostojnih, kojem je ministar finansija pružio svu moguću vitroznu PR-fantazmagoriju

D. MIJATOVIĆ

Prvo, procjena kao supstitut bojkotu istaknuta u javnosti nije zakonski propisana, samim tim ukoliko se sprovede može da pokrene postupke utvrđivanja krivične odgovornosti zbog utemeljene dvojakosti: organizovanog nesprovođenja aktivnosti propisanih zakonom, suprotnih i matematičkom modeliranju, uz pričinjavanje štete koja se dokumentovano može mjeriti od 100 hiljada do tri-četiri miliona eura.

Crnogorska zajednica je ona kombinacija prča, opuča, humora, inata i visprenosti kojoj je ministar finansija obavezan da služi svojim autoritetom, čemu je iz skupštinske klupe nesumnjivo kvalitetno doprinosio 2011. godine. Onda je 2023. u svakodnevnim prljanjima javnog mnjenja, s ciljem da se sakrije prava priroda silovanja javnog diskursa, pokazao da je svrha popisa ,,tri pitanja o nacionalnosti-vjeri-jeziku“. Tako je svojim toksičnim djelima izgubio ugled u struci i postao uporediv sa nevažno-zvoncavim političarima u zemlji, željnim interesne regionalne zakulisanosti svih socijalnih mračnjaštva.

Jedinstvenost je zamijenjena poslušništvom, što je netipično za ozbiljne profile u ekonomiji, osim u jednom slučaju...

Drugo, ministar finansija ukoliko konačno promisli da mu Popis stanovništva i stanova statistički pomoćnica direktora Monstatreba da skenira stanje u domaćinstvima, ta ne može isporučiti procjenu kao i da crnogorskoj akademiji i državnoj onih koji će u bojkot, jer je to suprotno zakonu/ekonomeupravi pruži dovoljno metodološki-potriji, najavio je da će iz drugih tvrđenih, neupitnih podataka za iskorak javnih registara nadomjestiprema prijedlozima jačanja održive ekonomske buti odsustvo iz popisa onih koji dućnosti. Ovome služi ministar finansija sa davno-ne- se legitimno odluče da odbiju upitnim znanjem ekonomije i Usein-Bolt stamenošću, da učestvuju u popisu. Zakon o popisu je zacementirao trakoja je izblijedila do šibicarske neprepoznatljivosti

Aleksandar Damjanović

Neđelja, 22. oktobar 2023.

vršni i izvještaj Eurostat-posmatrača (g. Žan Mišel Dura i g. Roberta Biankinija) kreirali su institucionalnu memorijsku osnovu da se Zakon o popisu 2023. godine imparcijalno sprovede u značajno-boljoj-socijalnoj klimi.

Popis 2023. godine je trebalo da bude odraz dobrih javnih aktivnosti i praksi 2011. godine, kao minimuma ukupnog, kao i unaprijeđene transparentnosti saradnje u primjeni zakonskog teksta po tragu uvezivanja ondašnje pozicije i opozicije, kao političkih reprezenata, uz diskretno, stručno, promišljeno liderstvo tadašnjeg poslanika, a tekućeg ministra finansija. Zato...

Zašto je ministar finansija okrenuo leđa institucionalnom razvoju i svjesno postao narušilac sprovođenja javne politike, popisa 2023?

Kroz popis 2023. sistemski-odvažno ministar finansija je trebalo da ponovi sebe iz 2011. i da obezbijedi uslove da Monstat uradi posao u ime ekonomskog razvoja Crne Gore, domovine primjernih sinova i kćeri strmih crnogorskih vrleti... Suprotno sebi najboljem, ministar finansija je odlučio da ubije svetinju-popis kao javnu politiku. Dva objektivna faktora doprinose dokazivanju navedene premise.

dicionalni model popisa. Registracioni popis su prošle godine odbili i ministar finansija i pomoćnica direktora Monstata. Sad svojim činjenjima kreiraju osnove dodatnog krivičnog rizika.

Ekonomski i socijalni razvoj Crne Gore prema EU nije garantovan invalidnim popisom. Trivijalnost neznanja i netransparente namjere nijesu atributi popisa. Četrdeset treća vlada je Thanos-toksičnošću-nezaustavljive-nasilnosti-u-odsustvu-argumenata pretvorila popis u ruglo nedostojnih, kojem je ministar finansija pružio svu moguću vitroznu PR-fantazmagoriju.

U konačnici nedvojbeno: svetinja su djeca, koja žive i koja ne plaču zbog nemara, neznanja i neprofesionalnosti institucija države; tome služi popis, ,,Markovom i Mašanovom zakonu“. Svetinja je život svakog građanina/ke pojedinačno; tome služi popis, posebno ako se dopunskih-preko dvjesta miliona sredstava poreskih obveznika uloži u zdravstveni sistem (2022); to je faktički input odgovornosti koji ih obavezuje da moraju da poštuju pacijenta i zdravlje i obezbijede da protokoli služe zdravlju a ne opravdanjima specijalista pred porodicama i tužiocima/ sudovima.

Svetinja je budžet Crne Gore; zato popis ne služi naprasno-odglumljenoj štedljivosti ministra finansija već javnim politikama koje transparento usmjeravaju javne novce prema grupama i aktivnostima/ postupanjima, koji će u dosljednoj primjeni realizovati najširi domet javnog interesa.

Svetinja je crnogorska ekonomija, kao naša zajednička kuća; popis služi nacionalnoj ekonomiji a ne emocijama beskičmenjaštva, koje trebaju da razvojno ponize zemlju ružnoćom u neetičnosti. I, na kraju, svetinja su činjenice; među činjenicama odavno nema mjesta za uništivače svetinja... A među 30-avgustovskim nedičnim ,,liderima“ ih je premnogo...

Popis stanovništva i stanova statistički treba da skenira stanje u domaćinstvima, kao i da crnogorskoj akademiji i državnoj upravi pruži dovoljno metodološki-potvrđenih, neupitnih podataka za iskorak prema prijedlozima jačanja održive ekonomske budućnosti. Ovome služi ministar finansija sa davno-neupitnim znanjem ekonomije i Usein-Bolt stamenošću, koja je izblijedila do šibicarske neprepoznatljivosti.

DRŽAVNO SAKRIVANJE ODGOVO poduhvat zataškavanja istine o kat

Sramotn

PODGORICA – Podaci prezentovani u Informaciji Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Uprave policije o postupanju policije tokom stravične tragedije na Cetinju, kada je sumanuti ubica Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, među kojima i dječake Mašana i Marka Martinovića, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca - nedvosmisleno pokazuje da kritičnog dana pripadnici crnogorske policije, osim tri saobraćajna policajca sa Cetinja, nijesu profesionalno postupali kako bi zaštitili nedužne građane ili makar pokušali da umanje razmjere najvećeg masovnog zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore.

Iako je pucnjava na Cetinju trajala punih 48 minuta - od 15.22 do 16.10 - analiza izvještaja o postupanju raznih policijskih jedinica pokazuje da su pripadnici Sektora policije za posebne jedinice iz Podgorice, pod komandom načelnika Miloša Rakonjca, kao i Interventna grupa CB Budva, na čijem je čelu tada bio sadašnji v.d . direktora Uprave policije Nikola Terzić, stigli na lice mjesta - tek kada je Vuk Borilović bio lišen života.

BEZ POLICIJSKE REAKCIJE

Činjenica da su u obračunu sa Borilovićem učestvovali samo saobraćajni policajci sa Cetinja, koji su i jedini ispalili hice, govori kakva je bila reakcija policije i specijalnih policijskih snaga na vanredni događaj.

Uprkos svemu, u Informaciji Odjeljenja za unutrašnju kotrolu se zaključuje da je policijska intervencija bila – blagovremena i u skladu sa policijskim ovlašćenjima.

- Policijski službenici su postupali blagovremeno i preduzeli su sve mjere i radnje na način regulisan Zakonom o unutrašnjim poslovima i u skladu sa policijskim ovlašće-

Interventna grupa CB Budva, nakon informacije iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) o pucnjavi na Cetinju upućena je prvobitno, ne u prijestonicu, već da obavljaju kontrolu vozila na raskrsnici ,,Zavala“ na ulasku u Budvu

njima – zaključak je Komisije Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Uprave policije. Informaciju potpisuju predsjednik Komisije, glavni policijski inspektor Dušan Baković, glavni policijski inspektor Saša Rakočević, stariji policajac I klase i član Sindikata Uprave policije Dejan Živković i samostalna savjetnica, članica MUP-a Milena Pajović.

„MASAKR ODGOVORNOSTI“

U istraživačkom serijalu ,,Masakr odgovornosti“ prikazanom na TV E, autorke Svetlana Đokić i Milica Babić razotkrile su postupanje policijskih službenika i prve došle u posjed, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Informacije Odjeljenja za unutrašnju kotrolu Uprave policije, kao i Mišljenja o zakonitosti i okolnostima opravdanosti upotrebe sredstava prinude Ministarstva unutrašnjih poslova.

Riječ je o vanredno važnim dokumentima koji razotkrivaju namjeru da se zasjenči ili u potpunosti prikrije odgovornost vrha Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova. Kao i lična odgovornost onih koji su komandovali operacijom.

U serijalu ,,Masakr odgovornosti“ porodice ubijenih otkrivaju poražavajuću činjenicu - tog 12. avgusta niko iz policije zvanično nije obavijestio porodice nastradalih o smrti njihovog člana, niti je kasnije država i pokušala tim porodicama da omogući, ne novčanu, nego psihoterapeutsku, ljudsku pomoć!

Užasavajuća je i informacija, o kojoj je ranije pisala Pobjeda, da je Miloš Martinović, muž ubijene Nataše i otac Marka i Mašana, djelove tijela svog sina našao u iznajmljenom stanu đe su živjeli u kući Borilovića, nekoliko dana nakon obavljenog policijskog uviđaja?!

To odsustvo, ne samo službene, profesionalne obaveze, već i elementarne ljudske pažnje, urezalo je ožiljke u njihovim srcima i to je jedan od osnovnih razloga – osim želje za spoznavanjem pune istine – što organizuju protestne šetnje neđeljom na Cetinju.

Neki detalji iz Izvještaja Odjeljena za unutrašnju kontrolu ukazuju da policija nije umjela, htjela ili željela da se do kraja sagleda puna istina.

DA LI SU POŠTOVANE NAREDBE

Posebno je intrigantno ponašanje pet pripadnika Interventne jedinice iz CB Nikšić koji su tog 12. avgusta bili raspoređeni da ,,čuvaju“ Cetinjski manastir.

U fokusu

Neđelja, 22. oktobar 2023.

5

ORNOSTI: Informacija Odjeljenja za unutrašnju kontrolu o postupanju policije otkriva udruženi tastrofalnim propustima u policijskoj intervenciji 12. avgusta 2022. godine tokom masakra na Cetinju

no zataškavanje istine Činjenica da su u obračunu sa Borilovićem učestvovali samo saobraćajni policajci sa Cetinja, a da nije reagovalo pet policajaca Interventne jedinice iz Nikšića koji su bili kod Cetinjskog manastira te da su pripadnici PTJ iz Podgorice i Interventne grupe OB Budva stigli na Cetinje kada je Borilović već bio ubijen - govori kakva je bila reakcija policije i specijalnih policijskih snaga

BEZDUŠNA AKCIJA

Stranice Informacije Odjeljenja za unutrašnju kotrolu UP o postupanju policije tokom nezapamćene tragedije

ka Interventne jedinice kod manastira i tražio od policajaca pomoć.

Da su pripadnici Interventne jedinice iz Nikšića reagovali, to bi bilo zabilježeno u Informaciji Odjeljenja unutrašnje kontrole, kao što bi svjedoče-

nja građana pokazala da su oni zaista, nakon naredbe dežurnog policijskog starješine, zabranjivali pristup građanima ka Medovini.

No, rekostrukcija događaja pokazuje da su najmanje tri osobe likvidirane jer ih niko S. VASILJEVIĆ

U Informaciji se napominje da je 7. avgusta na Cetinje, kao ispomoć, upućeno 15 pripadnika interventnih jedinica iz centara bezbjednosti Nikšić, Bijelo Polje i Berane, sve ,,u cilju sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, eventualnih sukoba i incidenata zbog postavljanja državnih zastava na manastiru“ .

Nakon prvih saznanja o pucnjavi u naselju Medovina, dežurni starješina na Cetinju je radio-vezom izdao naredbu u 15.30 sati pripadnicima Interventne jedinice iz Nikšića ,,da napuste obezbjeđenje manastira i zauzmu poziciju duž Ulice Novice Cerovića“, da se ne bi dozvolio pristup građanima i ,,ne dozvoli izlazak naoružanog lica prema centru Cetinja“.

Nakon toga, ističe se u Informaciji, jedan član Interventne jedinice i jedan službenik policije sa Cetinja ostaju kod manastira, ostali, navodno, odlaze na određeni položaj u Ulicu Novice Cerovića.

I tu se izvještaj o postupanju pet pripadnika Interventne jedinice iz Nikšića – okončava.

Nije poznato kako su, i da li su, djelovali policajci obučeni za vanredne situacije, tim prije što su, kako je konstatovano u izvještaju, sve metke na Borilovića ispalili saobraćajni policajci sa Cetinja.

Nije ispitan i još jedan važan detalj koji razotkriva serijal ,,Masakr odgovornosti“ autorki Đokić i Babić. Naime, mladić kojeg je Borilović ranio dok je ubijao članove njegove šire porodice (identitet poznat redakciji Pobjede) hitro se spustio, dok je još pucnjava trajala, do pripadni-

Tako je grupa policajaca iz Budve stigla u 16.20 na mjesto događaja i dobili su zadatak da, zajedno sa pripadnicima Interventne jedinice OB Bijelo Polje, blokiraju prolaz ka naselju Medovina. Iako je tada Vuk Borilović – već bio mrtav.

Ko je zakazao u lancu komande – tog otkrića nema u policijskim dokumentima.

od policajaca nije zaustavio da dođu na nišan ubici Vuku Boriloviću!

Zato će biti važno da se sazna istina: da li su pripadnici Interventne jedinice iz Nikšića poštovali naredbu dežurnog starješine koju je izdao u 15.30; mora se otkriti gdje su bili stvarno locirani, zašto nijesu djelovali? Ili su ignorisali naredbu?

To otvara još jedno pitanje: da li je prvobitno policija ocijenila da je riječ o talačkoj krizi, a ne o masovnom ubici koji rešeta ljude po Medovini.

Detalj iz Informacije, o postupanju Interventne grupe iz Budve, otvara sumnju da su prve procjene događaja rukovodilaca policije - bile pogrešne.

,,ČUVANJE“ RASKRSNICE U BUDVI

Detalj sa uviđaja u Medovini 12. avgusta 2022.

Interventna grupa CB Budva, nakon informacije iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) o pucnjavi na Cetinju upućena je prvobitno, ne u prijestonicu, već da obavljaju kontrolu vozila na raskrsnici

Neki su ljudi pali na ispitu ljudskosti: ni prvih dana, a ni u mjesecima koji su protekli, niko iz vrha Uprave policije ili od čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova nije ponudio ostavku, ne kao prihvatanje krivice, već kao moralni čin ,,Zavala“ na ulasku u Budvu.

Navodno, dobili su prvobitnu informaciju da će ,,izvršilac teškog krivičnog djela pokušati bjekstvo vozilom sa Cetinja“. Zato su od 15.40 bili stacionirani na raskrsnici.

Tek poslije izvjesnog vremena, dežurni starješina CB Budva im je naredio da krenu ka Cetinju i ,,stave se na raspolaganje i pruže pomoć službenicima OB Cetinje“.

Kao što nije objašnjeno o čemu su Goran Jokić, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica i pomoćnik direktora UP za Sektor policije posebne namjene razgovarali punih šest minuta.

U Informaciji se navodi da je, odmah nakon saznanja o dešavanjima u Medovini, Jokić nazvao u 15.38 Rakonjca koji je nakon završetka šestominutnog razgovora nazvao komandira ,,A tima“ i u 15.44 ,,dao neophodne informacije o potrebnom hitnom angažovanju Protivterorističke jedinice“.

Kada je tačno PTJ stigla na Cetinje, nije poznato niti je precizno navedeno u Informaciji.

Ali je sve očigledno: reakcija specijalnih policijskih jednica je bila neblagovremena, a komandiri i vrh policije ili nedovoljno ili pogrešno informisani tokom tragičnih dešavanja 12. avgusta 2022. godine.

I umjesto da se sazna puna istina, da bi se napravili protokoli za slične situacije u budućnosti, vrh policije, ali i kompletna Vlada Dritana Abazovića duže od 14 mjeseci se trude da sa sebe skinu teret odgovornosti i ,,dokažu“ da je policija reagovala, kako je navedeno u Informaciji Odjeljeneja za unutrašnju kontrolu, ,,blagovremeno i u skladu sa policijskim ovlašćenjima“.

Tako se, umjesto saznavanja svih detalja, vodi drska, beskrupulozna državna akcija zataškavanja mučne istine čime se ponovo povređuju i žrtve i njihove porodice. To je dokaz da su neki ljudi pali na ispitu ljudskosti: ni prvih dana, a ni u mjesecima koji su protekli, niko iz vrha Uprave policije ili od čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova nije ponudio ostavku, kao moralni čin.

Umjesto toga, učinili su sve da im se ne uzdrmaju fotelje na kojima sjede. I to je sumorna slika aktuelne vlasti, koja kao da ne želi da razumije da ne bi smjelo da se ikada više desi nešto slično onome što se zbilo 12. avgusta 2022. godine.

Tišina koja obavija Cetinje morala bi da bude znak upozorenja. Jer stara je životna istina: ko zaboravlja ili želi da zaboravi prošlost, osuđen je da je ponavlja.

Draško ĐURANOVIĆ

6

Aktuelnosti / Ekonomija

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Bošnjačka stranka u Pljevljima reagovala povodom promocije knjige ,,Odlikovani i unapređeni u JVuO 1945-1945“

Glorifikacija zločina i pozivi na nove etničke pogrome PODGORICA – Bošnjačka stranka reagovala je povodom promocije knjige ,,Odlikovani i unapređeni u JVuO 1945-1945“, koja veliča četnički pokret, održane povodom Dana Svete Petke koji je lokalni parlament nedavno izglasao kao novi dan te opštine.

Iz Bošnjačke stranke navode kako se iz samog naslova knjige može zaključiti da je riječ o klasičnom primjeru istorijskog revizionizma i da se u knjizi neće pominjati četnički zločini etničkog čišćenja nad muslimanskim stanovništvom na teritoriji Sandžaka, Čajniča i Foče, više od 20 hiljada žrtava, sadističko i sistematsko ubijanje žena, djece i staraca, kao ni zločini četnika nad pripadnicima NOP-a i njihovim porodicama u Crnoj Gori.

- Posebno poglavlje knjige neće biti posvećeno tkz. crnim

trojkama, čiji je najbolji promoter Pop Maca i njegovi zločini nad pljevaljskim ženama.

Neće se pominjati ni unapređenja četničkih oficira za zločine nad srpskim stanovništvom u Boleču, Vraniću, Drugovcu itd. Neće se pominjati dokumenti o saradnji četnika sa Njemcima, ustašama i drugim kvislinzima, niti plate, spiskovi nagrada, obroci i kilogrami makarona koje su četničke jedinice direktno dobijale od italijanske vojne uprave u Pljevljima, ali i cijeloj Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju pljevaljskog odbora Bošnjačke stranke.

To se, navode iz BS, sve zna, te dodaju kako tako „moralo biti, jer cilj opravdava sredstva“.

- A glavni cilj četničkog pokreta, kako u periodu 1941-1945. godine, tako i današnjih organizatora ove sramne tribine, je promocija ideje etnički čistih teritorija od nesrpskog

Generalni sekretar Svjetske carinske organizacije posjetio PKCG

Dobra saradnja privrede i carine vitalna za ekonomiju PODGORICA - Privredni sektor, kao partner carinskoj službi, može dati doprinos u ispunjavanju propisanih standarda i primjeni najbolje prakse razvijenih zemalja, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Generalni sekretar Svjetske carinske organizacije Kunio Mikuria, posjetio je PKCG i razgovarao sa predsjednicom te privredne asocijacije Ninom Drakić.

Iz PKCG je saopšteno da je posjeta Mikuria Crnoj Gori organizovana kako bi se bliže upoznao sa nivoom tehničke, organizacione i kadrovske opremljenosti Uprave prihoda i carina (UPC) i spremnošću za implementaciju SCO standarda i uputstava, te razmotrio mogućnosti bliže saradnje u okviru novih carinskih tema.

- Jedan od ciljeva posjete je i dijalog sa privrednim okruženjem, sa fokusom na dalji razvoj i unapređivanje rada i saradnje Uprave sa privrednim sektorom koji, kao partner carinskoj službi, može dati doprinos u ispunjavanju propisanih standarda i primjene najbolje prakse carinskih službi razvijenih zemalja navodi se u saopštenju.

Drakić je Mikuria, kako se dodaje, upoznala sa organizacijom i aktivnostima krovne asocijacije crnogorske privrede kojima, između ostalog, značajno doprinosi kontinuirana saradnja sa državnim organima i institucijama, među kojima istaknuto mjesto ima UPC. Ona se realizuje putem učešća u radu Odbora udruženja špeditera, organizacijom seminara i raznih edukacija, kao i kroz neposrednu saradnju prilikom traženja rješenja za unapređivanje poslovnog ambijenta.

Drakić je konstatovala da je UPC posljednjih godina unaprijedila rad u smislu transparentnosti, efikasnosti, sistema analize rizika, naknadne kontrole, iako su pojedina pitanja i dalje otvorena, ili se rješavaju sporo, uglavnom zbog nedostatka finansijskih resursa ili tehničkih kapaciteta.

- U oblasti elektronskih servisa i elektronske komunikacije sa privrednim subjektima, napravljen je iskorak u odnosu na druge državne organe. Jedan od izazova u ovom sektoru privrede biće upotreba novog migriranog carinskog informacionog sistema, koji počinje sa upotrebom ovih Đ. Ć. dana - rekla je Drakić.

stanovništva, koristeći sve dozvoljne i nedozvoljne metode. Jer postojanje četničkog pokreta bilo bi obesmišljeno da nije bilo postojanja partizanskog pokreta i nesrpskih elemenata u Drugom svjetskom ratu. Četničkom pokretu bi u tom slučaju kao jedina dužnost ostala promocija fašističke i nacional-šovinističke ideje okupatora, kao njihovih saveznika - naglašeno je u saopštenju.

Ne treba da poznajemo pomenute istorijske činjenice da bi, kako kažu u BS-u, shvatili namjeru organizatora ove promocije, a to je, ocjenjuju u toj partiji, promocija i indoktrinacija istorijski nepismenih narodnih masa, za neke nove pogrome nepodobnih i neka nova etnička čišćenja i ,,zapljuvavanje teritorija, metodom krvi i tla“.

- Organizatorima, koji su u Pljevljima poznati da poslije

svakog sličnog skandala pozivaju na zajedništvo, nek služi na čast to što u gradu u kome je od četničke ruke u toku Drugog svjetskog rata stradalo više od 3.000 naših sugrađana, kako islamske, tako i pravoslavne vjeroispovijesti. Ipak, vjerovatno najveći doprinos novom talasu revizionizma koji razara vjekovni multivjerski i multietnički sklad u Pljevljima, svojim ćutanjem dala je Vlada Crne Gore. Pljevlja su otpisana i prežaljena, kao neka nova SAO u toku devedesetih, ovaj put u Crnoj Gori. Ali ono o čemu bi trebali da razmisle jeste narodna ,,ako neće brijeg Muhamedu, hoće Muhamed brijegu“, tj. ako neće Vlada i državne institucije u Pljevljima reagovati, sjutra će vam, trenutno aktuelni pljevaljski nacionalistički i šovinistički narativ i kultura u Podgoricu i na Cetinje - zaključeno je u saopštenju. Đ. Ć.

Izvještaj Turističke organizacije

U Kotoru 2,12 hiljada gostiju PODGORICA – U Kotoru boravi 2,12 hiljada gostiju, pokazuju posljednji podaci lokalne Turističke organizacije.

Iz TO Kotor je saopšteno da najveći broj čine gosti koji borave u privatnom smještaju, njih 1,6 hiljada. Među njima su najbrojniji državljani Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država.

U hotelskom smještaju je, prema najnovijim podacima od četvrtka, 456 gostiju, prenosi Radio Kotor. Među njima su i dalje najbrojniji državljani zapadno-evropskih zemalja, poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, ali i državljani SAD, Indije, Turske, dok

64 gosta borave u hostelima na području opštine.

Poređenja radi, broj gostiju koji ostvaruju noćenja u Kotoru u četvrtak je bio 26 odsto veći nego u istom periodu prošle godine. U toku protekle sedmice, prema podacima iz Turističko-informativnog centra, Kotor je posjetilo 16,15 hiljada izletnika, od čega njih 6,12 hiljada u danima vikenda. Najbrojnije su bile grupe izletnika iz Njemačke, Turske, SAD, Francuske i Velike Britanije.

- Zbog velikog interesovanja, podsjećamo naše sugrađane da se proces registracije i preuzimanja kartice ,,Volim Kotor“ obavlja u kancelariji Sektora za promociju i projekte TO, koja se nalazi u zgradi Lovćen osiguranja, kancelarija broj 38 na prvom spratu, ponedjeljkom i utorkom od devet do 11 sati. Za pomenuti proces registracije potrebno je donijeti identifikacioni dokument, ličnu kartu, pasoš - saR. P. opštili su iz TO Kotor.

Podaci Monteputa

Kroz Sozinu za osam dana prošlo 67,27 hiljada vozila PODGORICA - Kroz tunel Sozina je u periodu od 13. do 20. oktobra prošlo 67,27 hiljada vozila, većinom automobila, prenosi agencija Mina biznis.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio više od tri miliona vozila. U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozila, dok ih je 2021. bilo 2,61

milion, a 2020. 1,95 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim Đ. Ć. dijelom Crne Gore.

Za 20 mjeseci plate u javnom sekto moći da finansiraju sve glomazniji d

Zarade rastu, a U situaciji kad se Crna Gora kao uvozno zavisna zemlja bori sa inflacijom koja je posljedica eksternih faktora, vještačko povećanje zarada u javnom sektoru koje nije posljedica ekonomskog napretka može kreirati i dodatnu inflaciju, što je već bio slučaj kod nas tokom prošle godine, upozorio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović PODGORICA - Prošle i ove godine došlo je do drastičnog povećanja plata u javnom sektoru, tako da najnoviji zvanični podaci Monstata pokazuju da je prosječna plata u državnoj upravi uvećana za čak 50 odsto u odnosu na kraj 2021. godine, odnosno da je za 20 mjeseci uvećana za 306 eura. Iako se godinama najavljivalo smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru on se ne smanjuje već naprotiv postaje sve veći, uz stalni rast broja zaposlenih u preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom. Pitanje je da li će i do kada privatni sektor i građani, kao poreski obveznici moći da finansiraju sve glomazniji državni aparat, sa sve većim platama.

Iz Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) upozoravaju da je povećanje zaposlenih u državnim institucijama, preduzećima i lokalnim samoupravama posljedica jednostranih populističkih poteza koji mogu biti kontraproduktivni ne samo za državu već i za građane Crne Gore.

- Posljedice takvog ponašanja se mogu odraziti na potrebu za većim zaduživanjem u narednom periodu, većim porezima - kazao je Pobjedi istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.

rast zarada

On je naveo da bi povećanje plata u nekoj ekonomiji trebalo da zavisi prvenstveno od rasta produktivnosti zaposlenih u toj ekonomiji.

- To je jedno od osnovnih ekonomskih načela, tako da je rast produktivnosti preduslov rasta zarada. Od povećanja produktivnosti i realne proizvodnje zavisi i naplata državnih

prihoda iz kojih se isplaćuju zarade zaposlenih u državnom sektoru. Ipak, rast zarada u državnom sektoru nije posljedica toliko rasta produktivnosti u realnom sektoru, jer ukoliko se pogledaju podaci o realnoj proizvodnji i broju zaposlenih, produktivnost je tokom prethodne godine pala – rekao je Golubović.

Prema podacima Monstata prosječna avgustovska zarada bez poreza i doprinosa (neto) u sektoru ,,državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje“ iznosila je 917 eura eura i ona je 50 odsto, ili 306 eura veća u odnosu na prosječnu zaradu u tom sektoru sa kraja 2021. godine kad je iznoslila 611 eura. Za godinu dana u odnosu na avgust prošle godine zarade u ovom sektoru su porasle 22,8 odsto, dok su u odnosu na januar prošle godine plate u ovom sektoru porasle 28 odsto odnosno za 201 euro.

Golubović upozorava da u situaciji kad se Crna Gora kao uvozno zavisna zemlja bori sa inflacijom koja je posljedica eksternih faktora, vještačko povećanje zarada u javnom sektoru koje, kako kaže, nije posljedica ekonomskog napretka, može kreirati i dodatnu inflaciju, što je već bio slučaj kod nas tokom prošle godine.

- Tako da to stvaranje dodatne inflacije uz onu „uvezenu“ vodi tome da i to povećanje zarada na kraju može da bude samo nominalno, dok se realno dohodak ne mora uvećati, odnosno kupovna moć se ne povećava u istom procentu. Sa druge strane, jednom tako uvećane zarade stvaraju trajniju potrebu za obezbjeđivanjem sredstava koja se u uslovima kad nema veće produktivnosti finansira ili iz zaduženja ili kroz povećanje PDV-a i drugih poreza i prireza – istakao je Golubović.

Ekonomija

Neđelja, 22. oktobar 2023.

7

oru veće čak za 50 odsto, pitanje je da li će i do kada privatni sektor i građani kao poreski obveznici državni aparat

u državnom sektoru produktivnost pada ze i skuplje javne usluge koje ne prati povećanje kvaliteta – naglasio je Golubović.

Nacionalizacija preduzeća

Vojin Golubović

On je dodao da i cijene svih javnih usluga u takvim uslovima neminovno rastu.

- Tome smo svjedoci kako na lokalnom tako i državnom nivou. Ali se očigledno radi o psihološkom efektu gdje se kreira slika da su zarade povećane i da je životni standard bolji – smatra Golubović.

va kreira radna mjesta utiče i na način razmišljanja koji drži na distanci krativnu misao, talenat i stvaralački potencijal pojedinaca od njih samih – izjavio je Golubović.

On navodi da to posljedično vodi manjku privatne inicijative, privatnog sektora, inovacija i konačno umanjuje sveukupni potencijal za razvoj društva u čijoj osnovi bi trebali biti odgovorni pojedinci, a ne masa naviknuta na „socijalu“ i brigu drugih.

- Tim više što se i mehanizmi i resursi za tu brigu sve više iscrpljuju pa će potreba za finansiranjem takve brige opet se ,,prebiti“ preko leđa svih građana i privatnog sektora kroz veće i sve nepovoljnije zaduživanje, veće pore-

Prema njegovim riječima kad je u pitanju povećanje zaposlenosti u državnom sektoru, ono bi takođe trebalo da bude odraz veće potrebe za uslugama koje pruža država ili lokalne samouprave.

- Nažalost, to nije jedina determinanta zapošljavanja u državnom sektoru koji postaje sve obimniji zarad kratkoročnih političkih ciljeva.

Rast realnog sektora i razvoj preduzetništva kao posljedica povoljnog ambijenta kojeg karakteriše visoka produktivnost rada su preduslov za povećanje zaposlenosti u bilo kom sektoru. Stoga uloga države i lokalnih samouprava nije da prikazuju „ljepše“ podatke o ukupnoj zaposlenosti kroz povećanu zaposlenost u državnom sektoru niti da sami kreiraju zaposlenost, nego da stvaraju ambijent za ispoljavanje kreativnosti i preduzetnosti, ambijent za nove investicije koje će stvoriti nova radna mjesta, održivu zaposlenost umjesto vještačke zaposlenosti – kazao je Golubović i dodao da te vidljive i mjerljive posljedice nijesu najopasnije.

- Ono što je posebno opasno je što takve odluke mogu negativno uticati na način razmišljanja i razvoj pojedinaca, naročito mladih osoba koje tek treba da ispolje svoju preduzetnost i produktivnost. Slanje direktne poruke da drža-

ra. Vlada Dritana Abazovića je prethodno dala saglasnost da EPCG prodaje deset odsto svojih akcija na berzi, kao i da izvršna vlast može da otkupi te emitovane dionice.

Nakon toga EPCG je formirala ćerku kompaniju EPCG željezaru u kojoj je za stalno zaposleno oko 290 radnika od kojih većina iz stare postave željezare.

Kompanija se nekoliko mjeseci nakon formiranja nalazi u velikim problemima, to preduzeće nema prihoda.

Radnici EPCG željezare su u ponedjeljak protestovali ispred upravne zgrade EPCG, a u utorak je Odbor direktora kompanije EPCG željezara smijenio izvršnog direktora tog preduzeća Đorđija Manojlovića, a na njegovo mjesto, za vršiteljku dužnosti postavio pravnicu Radojku Jeretin.

Manojlović je, kako je saopšteno, smijenjen zbog nerealizovanja biznis plana koji je usvojen u januaru ove godine, odnosno zato što, kako je saopšteno, nije ispoštovao odluke borda u dijelu sprovođenje biznis plana.

Prije nekoliko dana 90 radnika angažovanih po osnovu ugovora o djelu je poslato kući.

Iako je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) od samog početka, otkada se u medijima počela pominjati mogućnost da EPCG otkupi željezaru od turske Tosjali grupe, ukazivala na strogu EU regulativu u vezi s državnom pomoći u proizvodnju čelika te da bi u slučaju kupovine morao da se napravi diskontinuitet, odnosno da se čelik uopšte ne proizvodi, samim biznis planom je predviđeno da će EPCG uplatiti 6,5 milio-

m. babović

Zapošljavanje zarad političkih ciljeva

On je ocijenio i da nacionalizaciju pojedinih preduzeća takođe treba posmatrati kroz tu prizmu.

- Očit primjer loših posljedica intervencionizma države je primjer željezare što se moglo vidjeti tokom prethodnih mjeseci. Vještačko formiranje kompanija kako bi se održala ili povećala zaposlenost, a ne stvorio realni proizvod koje ne prati savremene zahtjeve tržišta i procese digitalizacije će samo stvoriti dodatni trošak i pritisak na finansije državnih preduzeća i državnog budžeta jer su stvorene nove obaveze – zaključio je Golubović.

Imovinu nikšićke fabrike početkom godine od turske Tosjali grupe kupila je državna elektroenergetska kompanija Elektroprivreda (EPCG).

EPCG i Tosjali zaključili su 30. decembra prošle godine ugovor o kupovini imovine bivše željezare Tosčelik Nikšić po cijeni od 20 miliona eura, od čega je 15 miliona obezbijeđeno sredstvima Vlade, koja je u septembru prošle godine kupila 3,34 miliona akcija EPCG za skoro 15 miliona eu-

Od povećanja produktivnosti i realne proizvodnje zavisi i naplata državnih prihoda iz kojih se isplaćuju zarade zaposlenih u državnom sektoru. Ipak, rast zarada u državnom sektoru nije posljedica toliko rasta produktivnosti u realnom sektoru, jer ukoliko se pogledaju podaci o realnoj proizvodnji i broju zaposlenih, produktivnost je tokom prethodne godine pala – rekao je Vojin Golubović

Vještačko povećanje zarada u javnom sektoru nije posljedica ekonomskog napretka: Sa jedne od sjednica Vlade

na eura za pokretanje kovačnice. Inicijalno, menadžment EPCG je forsirao priču o proizvodnji solarnih panela, dok se o ovom segmentu počelo govoriti tek nedavno kada je isticao rok po tom planu da se ova sredstva uplate. To je i razlog zbog kojeg je AZK i formalno pokrenula ispitni postupak i zabranila EPCG da željezari plaća bilo kakva sredstva, dok se ne utvrdi da li je uopšte kupovina imovine željezare bila u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći.

Kupovina akcija

Vlada je krajem prošle i početkom ove godine uvećala vlasnički udio u Luci Bar za četvrtinu (24,49 odsto) kupujući 13,9 miliona akcija ovog privrednog društva od manjinskih akcionara, po ukupnoj cijeni od 12,43 miliona nakon čega vlasnički udio države u Luci Bar iznosi 78,546 odsto ukupnog akcijskog kapitala barske kompanije. U momentu otpočinjanja otkupa akcija država je bila vlasnik 54 odsto akcijskog kapitala Luke Bar. Akcije su otkupljene po prosječnoj cijeni od od oko 90 centi.

Iz Ministarstva finansija su ranije našoj redakciji saopštili da je namjera vlade u tehničkom mandatu bila da promijeni vlasničku strukturu u visini od 100 odsto vlasničkog udjela u Luci Bar, te da u potpunosti valorizuje potencijal kompanije kako bi postala važno čvorište logističkog sistema u regionu Jugoistočne Evrope.

Država je ove godine, nakon odluke Vlade da kupi akcije od pojedinih akcionara, postala vlasnik oko 11 odsto akcija Montenegroberze.

Odlazeća vlada je krajem maja od Atlas banke u stečaju kupila 197 akcija Montenegroberze, po cijeni od 600 eura po dionici. Vrijednost transakcije je iznosila 118,2 hiljade eura, a procentualno učešće akcija u blok trgovini u ukupnom broju dionica Montenegroberze je iznosilo 5,7924 odsto.

Vlada je nakon toga u julu odlučila da otkupi dodatne akcije Montenegroberze koje su bile u vlasništvu manjinskih akcionara Prve banke (3,73 odsto) i fizičkog lica Lenke Zec što ukupno iznosi 5,17 odsto vlasničke strukture. I te akcije su plaćene po cijeni od 600 eura S. Popović po dionici.

Društvo

PODGORICA – Univerzitet Crne Gore i dalje ćuti na prvostepenu odluku podgoričkog Osnovnog suda kojom je smijenjeni rektor Danilo Nikolić dokazao da mu je funkcija prije dvije godine oduzeta mimo zakona.

Presuda još nije postala pravosnažna, čeka se izjašnjenje Višeg suda. Nikolić ne može da se vrati na mjesto rektora, jer je ta funkcija mandatom ograničena, ali može da traži nadoknadu materijalne štete, kao što je to učinila njegova prethodnica prof. Radmila Vojvodić.

Univerzitetu smo poslali pitanja 25. septembra na koja još ne odgovaraju. Pitali smo ih kako gledaju na presudu i da li će da zatraže odgovornost od članova Upravnog odbora koji su glasali za smjenu Nikolića.

Ne oglašava se ni predsjednica Upravnog odbora prof. dr Rajka Glušica. Glušica nije odgovorila Pobjedi kako komentariše presudu podgoričkog Osnovnog suda i osjeća li odgovornost. Ranije je profesorica, nakon smjene Nikolića, rekla Pobjedi da je sve urađeno po propisima Univerziteta Crne Gore.

,,NIJESU ĆUTALI KADA SU BRANILI SVETINJE“

M. BABOVIĆ

– Ne znam zašto se članovi Upravnog odbora UCG ne oglašavaju o smjeni rektora.

Univerzitet odavno ćuti osim u slučaju kada su ,,branili svetinje“. Šta mislite da li je to povezano sa aktuelnim rektorom - kaže Pobjedi akademik CANU prof. dr Slobodan Backović koji je i bivši ministar prosvjete.

Pojedini profesori Univerziteta Crne Gore i iz civilnog sektora poručuju da je odlukom ugrožena autonomija Univerziteta, koja treba da se brani dosljednom primjenom zakona.

Aktuelni rektor prof. dr Vladimir Božović tada je bio član UO i jedan od inicijatora smje-

Univerzitet Crne Gore

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Stručna javnost upozorava da se autonomija najstarije visokoškolske ustan

Univerzitet i dalje ću izbor rektora politizo presuda i izvršnih rješenja, odnosno otvara odgovornost u vidu smjene i procesuiranja nadležnih kada to izostane – rekla je Kaluđerović.

Dodaje da pravna služba UCG i zastupnik UCG treba da obezbijede jak dokazni materijal u žalbenom postupku protiv prvostepene presude Osnovnog suda koja je donešena u Nikolićevu korist, ukoliko žele da dokažu da je njegovo razrješenje bilo opravdano i zakonito.

- U suprotnom, ukoliko prvostepena presuda donešena u korist Danila Nikolića postane pravosnažna, štetu će ponovo trpjeti UCG, ali i rektor prof. dr Vladimir Božović će snositi punu odgovornost kao odgovorno lice u pravnom licu. Ukoliko se stvari budu odvijale u tom pravcu, onda su za očekivati i regresne tužbe koje teško da će rukovodstvo UCG podići samo protiv sebe, ali svakako takvu tužbu protiv odgovornih lica na UCG može podići Vlada kao osnivač UCG, imajući u vidu da za to

U Upravnom odboru UCG sjede predstavnici države i učestvuju u biranju rektora. Izbori rektora su postali javno politizovani, jer je Upravni odbor politizovan. To je bilo jednostavnije uraditi od vremena kada je zaobiđeno neposredno učešće akademske zajednice u izboru rektora. Oba posljednja rektora je birao Upravni odbor. Ako pogledate ko su bili članovi tih upravnih odbora, čak i predstavnici akademske zajednice, vidjećete njihovu političku obojenost - kazao je akademik i bivši ministar prosvjete Slobodan Backović ne Nikolića. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović poručila je da oni nijesu nadležni za Univerzitet, već da pravna služba Univerziteta treba da reaguje i zatraži odgovornost članova Upravnog odbora kada presuda postane pravosnažna. To bi u suštini značilo da rektor Božović treba da pokrene tužbu i protiv sebe. Advokat Nikolića, Miloš Vukčević i viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović komentarisali su za Pobjedu da i Vlada, kao osnivač Univerziteta, može da zatraži odgovornost njenih članova u Upravnom odboru koji su prekršili propise.

Akademik Backović kaže da je Univerzitet Crne Gore izmjenama Zakona o visokom obrazovanju 2017. godine, kada je propisano da rektora državnog univerziteta bira Upravni odbor, iz reda redovnih profesora državnog univerziteta - izgubio autonomiju.

– U Upravnom odboru UCG sjede predstavnici države i učestvuju u biranju rektora.

Izbori rektora su postali javno politizovani, jer je Upravni odbor politizovan. To je bilo jednostavnije uraditi od vremena kada je zaobiđeno neposredno učešće akademske zajednice u izboru rektora.

Oba posljednja rektora je birao Upravni odbor. Ako pogledate ko su bili članovi tih upravnih odbora, čak i predstavnici akademske zajednice, vidjećete njihovu političku obojenost. U Upravnom odboru je bio i paroh nikšićki i aktuelni rektor koji je bio među onima koji su tražili smjenu Nikolića. On je poslije smjene Nikolića postao rektor. Bilo je obećano da će se mijenjati procedura izbora rektora, ali će izgleda aktuelni rektor za drugi mandat biti biran ne od akademske zajednice nego od Upravnog odbora – kaže akademik Backović.

Dodaje da onaj ko bira rektora, on ga može i smijeniti.

– Tako je rektorku Vojvodić i rektora Nikolića smijenio Upravni odbor UCG – ističe Backović.

Profesor ETF-a Veselin N. Ivanović, koji je i bivši senator UCG-a, rekao je nedavno Pobjedi da što se tiče donosilaca pogrešnih, odnosno nezakonitih odluka, siguran je da su i u trenutku njihovog donošenja bili svjesni nezakonitosti.

Smatra da su svjesno išli u kršenje zakona u cilju postizanja brže koristi, koja sa sobom ne nosi kasniju odgovornost.

Na smjene rektora - i prof. Vojvodić i prof. Nikolića, gleda kao na jedan neprimjeren i nizak udarac države u zakonom zagarantovanu autonomiju Univerziteta Crne Gore.

I profesor dr Vladimir Pešić, bivši predsjednik Naučnog odbora UCG, rekao je da autonomija Univerziteta već duže ne postoji, te da je pitanje

da li je ikad i postojala. Kazao je da je činjenica da Vlada, odnosno trenutna politička elita, kroz izbor članova Upravnog odbora Univerziteta može direktno da bira rektora, te da se pokazalo kao uspješan alat za kontrolu najstarije obrazovne institucije.

Iz CGO-a kažu da su ranije u više navrata poručivali da je prije dvije godine bila nesporna potreba za smjenom rektora Danila Nikolića, ali da je njegovo razrješenje moralo biti učinjeno saglasno proceduri.

- Jer u protivnom imamo onu vrstu proizvedene štete zbog koje je i sam Nikolić smijenjen – rekla je viša pravna savjetnica Kaluđerović.

Tadašnjem Upravnom odboru UCG podnijeli su dvije inicijative za razrješenje Nikolića - zbog zloupotrebe službenog položaja i nepoštovanja zakona.

- Preciznije, radilo se o neizvršavanju pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda u ostavljenom roku za izvršenje u slučajevima koje su zaposleni UCG vodili protiv UCG. Međutim, kako tada, tako i danas, smo na stanovištu da se autonomija UCG najbolje brani dosljednom primjenom zakona i poštovanjem pravnog poretka države Crne Gore. To obavezuje i na izvršavanje sudskih

Iz CGO-a su rekli da presuda podgoričkog suda u slučaju bivšeg rektora Nikolića nije iznenađenje, te da je zabrinjavajuće što imamo kontinuitet kršenja propisa u slučaju smjene rektora, a ovaj put sa još većom sviješću o posljedicama, jer je postojao ranije presuđeni predmet u slučaju rektorke Vojvodić

S. VASILJEVIĆ

8

Degradiran UCG Akademik CANU prof. dr Vukić Pulević kazao je Pobjedi da je degradiran Univerzitet Crne Gore.

Kaže da odgovornost treba da snosi Upravni odbor kojim predsjedava prof. dr Rajka Glušica i da se nijedan član koji je smijenio Nikolića mimo zakona ne može opravdati neznanjem.

– Tu su i neke druge osobe za koje sam se iznenadio kako su glasali. Nevjerovatno je da se niko nije našao da kao intelektualac na to reaguje. Bez otpora je sve prihvaćeno– kazao je Vukić Pulević.

Društvo

Neđelja, 22. oktobar 2023.

uti, ovan

nije nadležan zaštitnik imovinsko-pravnih interesa – rekla je Kaluđerović.

Advokat Vukčević je, odgovarajući na pitanje da li će da pokrenu tužbu protiv članova Upravnog odbora koji su prije dvije godine nezakonito smijenili Nikolića, kazao da je to posao za Univerzitet, da ide regresnom tužbom protiv članova UO. - Ukoliko nakon pravosnažnosti presude bivši rektor Nikolić bude tužio Univerzitet za naknadu štete, onda bi Univerzitet poput slučaja Bratić trebao da tuži članove UO za regresiranje štete koju oni plate Nikoliću. Prvo, ova presuda treba da postane pravosnažna, onda Nikolić može da tuži za naknadu štete zbog umanjenja zarade koju je imao kao rektor. Onda treba da bude pravosnažna, pa onda Univerzitet da tuži članove UO zbog čijeg nezakonitog djelovanja su platili štetu – rekao je Vukčević, dodajući da bi to mogla da učini i Vlada kao osnivač Univerziteta.

Advokat Mihailo Volkov kazao je Pobjedi da ako hoće rektor Božović da ispoštuje funkciju koju obavlja trenutno kao rektor, on bi morao da pokrene tu proceduru.

Volkov je istakao, takođe, da Univerzitet ima poseban status i da ga ne zastupa zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Kaže da zaštitnica nema legitimitet da podnese tužbu u ovom dijelu, ali da svako lice može da podnese krivičnu prijavu za nesavjestan rad ili zloupotrebu službenog položaja.

Ko je sve glasao protiv Nikolića?

Nikolić je tužio Univerzitet i dobio prvostepenu presudu u svoju korist, kojom je dokazano da je bez funkcije ostao mimo zakona.

Osim tadašnjeg člana UO Božovića, kao predstavnika Vlade u tom tijelu, za smjenu su glasali i predsjednica UO prof.

Rajka Glušica, dr Budimir Aleksić, dr Milena Burić i dr Milijana Novović-Burić.

Nikolić je smijenjen na inicijativu tri predstavnika tadašnje vlade u Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore – prof. dr Vladimira Božovića, dr Budimira Aleksića i dr Milene Burić i dva predstavnika studenata – Milene Šekularac i Danila Banovića.

Optužili su bivšeg rektora da je odgovoran što je sputavana sloboda mišljenja i izražavanja u akademskoj zajednici. Kri-

Bilo je obećano da će se mijenjati procedura izbora rektora, ali će izgleda aktuelni rektor za drugi mandat biti biran ne od akademske zajednice nego od Upravnog odbora – kaže Backović tikovali su ga, pored ostalog, i što su mnogi slučajevi imali sudski epilog na štetu Univerziteta, te da su kršene norme Statuta UCG. Advokat smijenjenog rektora Nikolića Miloš Vukčević rekao je da Univerzitet na sudu nije dokazao da je Nikolić radio mimo zakona. Navodi da se Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore tada toliko žurilo da nije mogao sačekati ni izjašnjenje Senata Univerziteta koje je shodno članu 55 stav 4 Statuta obavezujuće u situacijama kada se razrješava rektor, što je i glavni razlog za poništavanje odluke o njegovom razrješenju. Ukoliko presuda postane pravosnažna, Nikolić stiče pravo da traži od Univerziteta nadoknadu štete kako materijalnu, tako i nematerijalnu zbog nezakonitog razrješenja.

Nikolić je drugi rektor u istoriji Univerziteta Crne Gore koji je smijenjen. Bivša rektorka Radmila Vojvodić razriješena je prije njega, takođe, od strane Upravnog odbora, kojim je tada predsjedavao prof. dr Duško Bjelica. I ona je dokazala na sudu da je nezakonito ostala bez funkcije i - dobila je pravosnažnu presudu.

Iz CGO-a su rekli da presuda podgoričkog suda u slučaju bivšeg rektora Nikolića nije iznenađenje, te da je zabrinjavajuće što imamo kontinuitet kršenja propisa u slučaju smjene rektora, a ovaj put sa još većom sviješću o posljedicama, jer je postojao ranije presuđeni predmet u slučaju rektorke Vojvodić.

Neće da biraju rektora na izborima

Ranije je bivša poslanica Branka Bošnjak predložila da se kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju onemogući da Vlada bira ,,partijske rektore“, na način što bi ih akademska zajednica, a ne Upravni odbor, birala putem izbora. Izbori bi se, objašnjavala je ona, organizovali kao za predsjednika, ali njena ideja nije dobila podršku u Skupštini. Bošnjak je potom kritikovala aktuelnog rektora Božovića, navodeći da je podržavao njen prijedlog u vrijeme kada nije bio rektor, te da mu je to tada odgovaralo.

- Kada se smjestite tu gdje vam je ugodno, toplo, sada im odgovara ovako kako jeste - rekla je Bošnjak tada u Skupštini.

N. ĐURĐEVAC

Završen 11. Montenegro prajd u Podgorici, događaj prošao bez incidenata

Traže pravo na samoodređenje, vlast obećava zakon do kraja godine PODGORICA – Učesnici 11. Montenegro prajda zatražili su od donosilaca odluka da im dozvole da se ta populacija samoodređuje kako ona osjeća, a ne da im se nameće, kako su rekli, ko su i što su.

Smatraju da je to njihovo ljudsko pravo i prozivali su određene resore što ih diskriminišu.

Skup je protekao mirno i bez incidenta.

Učesnici parade nosili su transparente ,,Mi smo božija djeca“, ,,Ovo je zemlja za sve ljude“, ,,Šetamo za slobodu“...

Prije nego što su krenuli u šetnju govornici prajda su saopštili sa bine da su saglasni da su njihova prava iz godine u godinu unaprijeđena, ali i da imaju mnogo problema. Rekli su da im je važno da im se više ne krši pravo na samoodređenje.

Upoređivali su kako ljudi imaju pravo da izaberu jezik, vjeru, naciju, a njima se ne dozvoljava da odrede svoj identitet. Komentarisali su kako i dan-danas doživljavaju neprijatnosti kada pođu u domove zdravlja na terapiju, da se odmah pročuje da je riječ o trans osobama i ponašaju se prema njima kao da su ,,vanzemaljci“.

Pi-ar koordinatorka Montenegro prajda Jana Vlahović govorila je o zakonu o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju, koji tek treba da dođe na dnevni red u Skupštini i poručila da se još čeka usklađivanje zakonskih odredbi sa zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

ima pomaka

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka kazao je novinarima da se na poštovanju ljudskih prava treba u kontinuitetu raditi, ali da ima velikih pomaka. Rekao je da rade na poboljšanju položaja ove zajednice.

- Sa Asocijacijom Spektra i Savjetom Evrope radimo na novom zakonu o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Mislim da Crna Gora prednjači u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o pomenutom zakonu.

Očekujem da do kraja godine ili početkom sljedeće godine imamo taj zakon pred Skupštinom, koji će, naravno, una-

s. vasiljević

nove godinama urušava

9

PORUČILI DA SU IM PRAVA UNAPRIJEĐENA, ALI I DA IMAJU MNOGO PROBLEMA: Sa jučerašnjeg prajda

prijediti položaj LGBTIQ zajednice – rekao je Đeka.

Aktivista Kvira Monenegro Kosta Mijušković kazao je da je imao podršku roditelja u samoopredjeljenju i zahvalio se ocu na tome. Rekao je da njegova ličnost nije problematika za diskusiju, već da su to siromaštvo, obezvrijeđena ljudska prava i životni standard.

- Kako to da mogu izabrati svoj jezik, karijeru, nacionalnost i vjeru, ali ne mogu da izaberem svoj identitet? Zar je sve drugo bitnije nego ja – rekao je on.

Na Crnu Goru gleda kao na slobodnu zemlju. Ispričao je da je živio u inostranstvu na tri kontinenta, da je ovdje već pet godina i da ne planira da bježi.

- Kućom sam zvao svako mjesto na kom sam prespavao, a ovo je moj dom. Oslanjamo se na međusobna znanja i sposobnosti, samo zajedno znamo sve. Pravimo greške kojima se smijemo, kad je teško se grlimo – rekao je on.

Aktivistkinja Asocijacije Spektra Iskra Đurišić rekla je da je ovo njen prvi prajd i da se osjeća ponosno, da joj je čast što je mogla da da glas drugoj trans ženi.

- Nijedna trans osoba ne treba i ne smije da prolazi kroz nehumanu praksu sterilizacije. Samoodređenje je posjedovanje sopstvenog života.

Samoodređenje je briga o sebi.

Samoodređenje je da ako mogu ja možeš i ti – rekla je ona.

Pročitala je pismo trans djevojke Zane, koja zbog straha od posljedica nije mogla biti

na prajdu i koja, kako je rekla, još uvijek nije u potpunosti prihvatila sebe.

žele život bez straha

- Želim da u svojoj državi živim slobodno, živim život bez straha od ičega i ikoga. Želim slobodu da mogu iskazati i reći ko sam i kako se osjećam, a ne da mi to drugi određuju, jer ja nijesam kako mnogi kažu ženski petko, pederko, ili neko kome je samo dosadno pa prati trendove koji su došli sa Zapada. Nijesam muškarac sa viškom ženskih hormona kojeg je majka morala da rodi zato što nije mogla da bira da li će da abortira ili ne, pa sam na osnovu toga citiram ,,postao peder koji treba da prihvati činjenicu da je bolestan i potraži pomoć“. Ja sam trans žena koja će jednog dana srušiti svoja četiri zida u koja sam samu sebe zatvorila da bih se sigurnije osjećala jer društvo od nas traži da ostanemo u ta četiri zida, i da tako živimo svoju slobodu – rekla je Đurišić da piše u poslatom pismu koje potpisuje djevojka Zana. Član Organizacionog odbora Montenegro prajda i aktivista Asocijacije Spektra Aleksa Radonjić poručio je da bez prihvatanja nema promjene.

Pozvao je sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.

- Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu rije-

či - jesam, da pravo na taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi. Pozivamo na otvorene oči pred nepravdama i stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čišćenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma. Ali takođe znači i početak moći ljudi i zajedništva, odgovornosti, oporavka, obnove, početak ljubavi, života, neraskidive povezanosti, početak samoodređenja – rekao je on.

Učesnici prajda su počeli da šetaju sa Trga nezavisnosti, te su se uputili prema Ulici Miljana Vukova (Zlatarska ulica), do Trga Balšića, išli su Ulicom Novaka Miloševa, Ulicom slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Bulevarom Stanka Dragojevića, kroz Bokešku ulicu i vratili su se na Trg nezavisnosti. Tokom šetnje nije zabilježen nijedan incident. Uz muziku i ples učesnici su pozdravljali građane koji su ih snimali telefonima sa svojih balkona. Dok su prolazili pored radnji, zaposleni su ih, takođe, snimali i pozdravljali.

Apostolis Karabairis iz Thessaloniki Pride na kraju skupa je najavio da će Europrajd biti održan u Solunu naredne godine od 21. do 29. juna.

U znak podrške jedanaestom Montenegro Prajdu zgrade Predsjednika Crne Gore i Vlade sinoć su bile osvijetljene N. Đ. duginim bojama.

10 Povodi

Neđelja, 22. oktobar 2023.

POGLED SA STRANE

Piše: dr Dragan VESELINOV Popovi znaju bolje od nutricionista koja hrana daje pamet a koja glupost. I znaju ko je pametniji, vernici ili ateisti.

To nije slučaj samo sa izraelskim rabinom, sefardom, Jicakom Jozefom, koji je na propovedi nazvao sekularne Jevreje koji se ne hrane beskrvnim mesom (košer) ,,glupim“ i uočio da su oni za ,,žaljenje“. I dodao je da tek kada se sekularista oda košeru možeš sa njim da razgovaraš i ,,utičeš na njega“. Evo njegovih reči, oprostite zbog stranog jezika: ,,A person who eats non-kosher food, his brain gets stupid, he can’t understand things, doesn’t get it. As soon as he starts keeping kosher, you can start to influence him“, tako prenosi The Times of Israel od 1. oktobra.

To je bilo sedam dana pre napada Hamasa na Izrael. Ovo je važno s obzirom na to šta će mu potom kazati izraelski političari.

Jicak Jozef nam je zanimljiv jer želimo da ga uporedimo sa kir Porfirijem Perićem i njegovim ponašanjem u Crnoj Gori.

I poredimo ga sa odgovorima izraelskih i domaćih političara na to.

RABIN JICAK JOZEF

Rabin Jicak Jozef je član državnog opšte-rabinskog suda Izraela koji vernicima određuje kazne za prekršaje vere, po verskom zakonu koji se zove Halakha. On je time visoki državni službenik u tom sudu, a tamo je, jer je predsednik sefardskih rabina, biran je na 10 godina. On ističe islamsku aromu svoje ultra-konzervativne sefardske Haredi teologije koja je nastala u Izraelu zaslugom i njegovog oca Ovadije Jozefa, nekada šefa svih rabina u Izraelu.

Jicak Jozef je poznat po tome što prezire crnce i govori da su ,,slični majmunima“. On nipodoštava Jevreje imigrante iz Istočne Evrope – posebno iz SSSR-a, jer su oni aškenaske teološke orijentacije i nose mentalitet hrišćanskog socijalizma. Njegovi haredi sledbenici su više nego umereni podržavaoci cionizma i zbog toga su gotovo teološki neutralni oko nužnosti egzistencije Izraela kao države – čime se oštro odvajaju od mnogih aškenaskih struja koje su stvorile cionizam i državu Izrael.

On naziva neverske nauke glupošću i stoga nije primio fakultetsko obrazovanje – čime se razlikuje od, recimo, Jakova Pereca, takođe haredi rabina, ali zastupnika cionizma i sekularnih nauka. Jicak Jozef traži da država iz budžeta ne daje novac za jevrejske bogomolje koje nisu sinagoge već su ver-

Popovi i pamet: rabin Jozef i patrijarh Porfirije Rabin Jicak Jozef nam je zanimljiv jer želimo da ga uporedimo sa kir Porfirijem Perićem i njegovim ponašanjem u Crnoj Gori. I poredimo ga sa odgovorima izraelskih i domaćih političara na njihove riječi. Kir Perić je saglasan sa rabinom Jicakom Jozefom u tome: da je jedino vjernik nosilac nacionalnog identiteta. Kod Perića je jedino vjernik Srbin, dok je kod Jozefa to Jevrejin. Jevrejin nije isto što i Izraelac, Jevrejin je vjernik, a Izraelac to ne mora biti. U tome su oni identični: Perić ne priznaje da Srbiju brane svi Srbi bez obzira na vjeru i politiku, kao što Jozef ne priznaje Izrael kao sekularnu domovinu svih ,,Jevreja“ ska sastajališa modernih interpretatora judaizma bez ,,liturgije“, i da takvi Izraelci ne mogu biti tretirani kao Jevreji, već kao stranci.

Jicak Jozef je kabalistički mistik i oženjen je kabalističarkom. On tvrdi da sekularna zajednica pati, jer ne može da ispuni svoj život pravim smislom nebeskog života - koji on vodi, i zbog toga teži ovozemaljskim željama. On je za versku državu i time je oštro protiv sekularizma, u čemu mu je bliska stara aškenaska struja iz Jerusalima, Jišuv, iz doba Otomanske carevine.

On tvrdi da Ustavni sud Izraela nije iznad Rabinskog suda čiji je on član, i da time država nije iznad ,,crkve“. On je za ,,crkvenu“ kontrolu ishrane vernika, on je za obavezno ritualno kupanje, on je protiv arheoloških iskopavanja radi otkrivanja starog života i protiv je istražne autopsije preminulih ponavljajući srednjovekovnu zabranu unutrašnje telesne hirugije. I on je protiv zabave na jednonedeljni sabat (petak na subotu, od večeri do večeri). Oštro se protivi pomešanom i ravnopravnom stajanju žena i muškaraca za vreme propovedi u sinagogi i traži segregaciju – muškarci da ostanu dole u parteru, a žene da budu gore na galeriji.

Njega izvodi iz takta zabrana grada Tel Aviva polnog razdvajanja žena od muškaraca za vreme javnih okupljanja na ulicama i trgovima, u šta spada i jednodnevno okupljanje vernika za praznik pokajanja Jon Kipur. Zbio se 24. septembra ove godine. Tu je Jicak Jozef pao u jarost, i namerno je na propovedi u svojoj sinagogi razdvojio muškarce od žena, hvaleći ortodoksnu struju

Rabin Jicak Jozef

Patrijarh Porfirije Perić

Kod patrijarha Perića je Srbin samo onaj Srbin koji ljubi navodnog boga Hrista. To Hrist nije nikada rekao. Konačno, ime ,,Srbin“ postoji još od prije Hrista, od Bjelorusije, preko Njemačke do Balkana. Ni Sveti Sava nije nikada kazao da je Srbin, već hrišćanin – Perić tu ne govori istinu. On neće da kaže da Sava ne zna za srpsku naciju. Sava je bio član evropske hrišćanske pravoslavne zajednice. I on nije govorio srpskim već slovenskim jezikom Roš Jehudi koja je na Jon Kipur razdvajala vernike u Tel Avivu na trgu Dizengoff.

Nije to kraj: on je i protiv prava i obaveze žene da služe vojsku i ravnopravno sa muškarcima brane Izrael; konačno - žena kod njega ne može da bude rabin, pop. U sinagogi ona može da briše prašinu i pere pod, ali da u njoj uči Jevreje veri Mojsijevoj, to ne može.

Kako vam sve ovo zvuči? Nešto od toga nam je poznato kod nas?

ODGOVOR

Izraelski političari su se naljutili na Jicaka Jozefa i sa poviše-

nim glasom mu uputili odrične poruke. Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra im je dodatno poslužio da mu održe lekciju iz patriotizma.

Tako mu je prošlogodišnji predsednik vlade Izraela Jair Lapid, sada vođa opozicije, kazao da je on ,,umesto da bude rabin celog Izraela postao glasnik manjine koja proklinje milione Jevreja koji službuju u vojsci, ugrožavaju i žrtvuju svoje živote, i koji rade i izdržavaju ovu zemlju“. Samo u jednom je, kaže Lapid, Jicak Jozef bio u pravu - kada je kazao da je ,,narod koji ne jede košer glup – a narod se zaista osetio pomalo glupim kada se setio da je on taj koji Jicaku Jozefu isplaćuje platu“.

Svaki rabin, bez obzira na versku struju, danas je u Izraelu na državnoj plati i s obzirom

na poziciju među vernicima prima od 2.400 do 11.200 dolara mesečno. Ranije se plaćalo u sinagogi.

Nešto slično Lapidu je Jicaku Jozefu kazao i Avigdor Liberman, šef sekularne desne partije (Naš dom, Yisrael Beiteinu): ,,Jedina glupost je u tome što sekularni narod plaća platu tako nazadnoj ličnosti kakva si ti“. To je za Libermana legitimno da kaže, jer on od 1999. godine vodi partiju ruskih Jevreja koji su u Izrael doneli sekularizam iz SSSR-a, ali i ljubav prema Izraelu, kao svojoj jedinoj nacionalnoj domovini iz koje više nemaju kud. Braniće je krvlju.

Blisko njima su govorili i drugi političari, bilo sa desnog, bilo sa levog krila, poput rabina Gilada Kariv poslanika u Knesetu i šefa ,,laburističkih“ re-

formskih Jevreja koji su moderni interpretatori Judaizma.

Kariv je apsolutni patriota Izraela i govori da su svi muškarci i žene zaduženi da ga grade i brane. Jer, kako je govorio 2018. godine, povodom 70 godina od osnivanja Izraela, Erec Izrael ( Dom Izraela), ,,ova država nije samo san Jevreja već je i njihov lek za sve muke koje su pretrpeli“. I on govori da tako valja tumačiti psalmu Birkat HaMazon iz knjige o sabatu i praznicima koji su pevali preci savremenih Jevreja slaveći svakog dana sreću da imaju obrok i da su živi.

Izrael ne sme biti samo san i čudo, on mora biti stvarnost svih Jevreja, svih Izraelaca, bez obzira na veru i politiku, bez obzira na pol građanina – kog nijedan rabin i nijedna verska i politička struja ne sme da dovede u pitanje. Pesma Birkat HaMazon traje blizu devet minuta, ali Izrael mora biti večan.

KIR PORFIRIJE PERIĆ U CRNOJ GORI

Kada osmotrimo govor patrijarha Srpske pravoslavne crkve kir Porfirija Perića u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici 14. oktobra, mi se uveravamo da ishrana kod pravoslavnih nema nikakve veze sa pameću ili glupošću vernika – kao kod Jicaka Jozefa u Izraelu.

Reči kir Perića shvatamo tako da razum u crnogorskom narodu postoji jedino onda kada Crnogorac prizna da je Srbin koji poslušno sluša trivijalne nacionalističke tvrdnje popova, od kojih su mnoge neistinite.

Ali, vešt je kir Perić, njegov pisac govora neće da kaže da je, osim Stefana Ljubiše i Marka Miljanova, kojima se patrijarh divi, i kralj Nikola Prvi Petrović od Njeguša govorio da je Srbin – jer tada ne bi mogao da objasni zašto onda njegovom srpskom kraljevstvu sa

Jicak Jozef naziva nevjerske nauke glupošću i stoga nije primio fakultetsko obrazovanje – čime se razlikuje od, recimo, Jakova Pereca, takođe haredi rabina, ali zastupnika cionizma i sekularnih nauka. Jicak Jozef traži da država iz budžeta ne daje novac za jevrejske bogomolje koje nijesu sinagoge već su vjerska sastajališa modernih interpretatora judaizma bez ,,liturgije“, i da takvi Izraelci ne mogu biti tretirani kao Jevreji, već kao stranci… On je za vjersku državu i time je oštro protiv sekularizma, u čemu mu je bliska stara aškenaska struja iz Jerusalima, Jišuv, iz doba Otomanske carevine

Povodi / Svijet

Neđelja, 22. oktobar 2023.

GAZA SITI/TEL AVIV – Kamioni humanitarne pomoći, na kojima se dopremaju hrana, ljekovi i voda, ali ne i zalihe goriva neophodne za rad bolnica, počeli su juče da ulaze u opkoljeni Pojas Gaze preko prelaza Rafa koji kontroliše Egipat.

Jair Lapid

Cetinja oteše Karađorđevići iz Šumadije krunu, da oni budu gospodari Crnogorcima.

Svaki Crnogorac zna da je Nikola hteo da bude kralj države Crne Gore i Srbije, a ne da to bude atentatorska familija Karađorđevića. Tu patrijarh ćuti, za njega su Srbi samo oni Srbi koji hoće pod Beograd. Nema li jasnije poruke kir Perića zašto je on došao u Podgoricu?

On ne da da se nad Crnom Gorom vije zastava Petrović-Njeguša. Uzalud se on rodio u Vojvodini.

OVDE SE PERIĆ I JOZEF SLAŽU

Kod patrijarha Perića je Srbin samo onaj Srbin koji ljubi navodnog boga Hrista. To Hrist nije nikada rekao. Konačno, ime ,,Srbin“ postoji još od pre Hrista, od Belorusije, preko Nemačke do Balkana. Ni Sveti Sava nije nikada kazao da je Srbin, već hrišćanin – Perić tu ne govori istinu. On neće da kaže da Sava ne zna za srpsku naciju. Sava je bio član evropske hrišćanske pravoslavne zajednice. I on nije govorio srpskim već slovenskim jezikom.

Kir Perić je saglasan sa rabinom Jicakom Jozefom u tome: da je jedino vernik nosilac nacionalnog identiteta. Kod Perića je jedino vernik Srbin, dok je kod Jozefa to Jevrejin. Jevrejin nije isto što i Izraelac, Jevrejin je vernik, a Izraelac to ne mora biti. U tome su oni identični: Perić ne priznaje da Srbiju brane svi Srbi bez obzira na veru i politiku, kao što Jozef ne priznaje Izrael kao sekularnu domovinu svih ,,Jevreja“. Shvatamo?

Samo su crkveni bogoljupci pravoslavne verzije hrišćanstva pravi Srbi, a Crnogorci su lažni narod. I to su sve ostale hrišćanske denominacije, zatim ateisti, sekularisti i svetovne ideologije, oni su otpadnici.

Tako su Perić i Jozef istovrsni verski šizmatici.

ŠTO JE PRIVIDNO DOBRO KOD PERIĆA

Naravno da patrijarh Perić nije hteo da pohvali ideju predsednika Vučića u Srbiji da jevtini parizer bude prehrambeni recept za politički mir u zemlji.

Pravoslavnima su dovoljni i postovi kojima oni ne samo da poboljšavaju svoju krvnu sliku, već upravo njima dokazuju da su sposobni da imitiraju Hristova odricanja od dnevnih uživanja. Smisao posta je smanjivanje komfora radi poštovanja Isusovoj spartanskoj žrtvi, a ne higijena ishrane, iako ona i te kako ima smisla, mada je periodična ritmika verskih postova nutricionistički prevaziđena.

Izraelski političari su se naljutili na Jicaka Jozefa i sa povišenim glasom mu uputili odrične poruke. Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra im je dodatno poslužio da mu održe lekciju iz patriotizma. Tako mu je prošlogodišnji predsjednik vlade Izraela Jair Lapid, sada vođa opozicije, kazao da je on ,,umjesto da bude rabin cijelog Izraela postao glasnik manjine koja proklinje milione Jevreja koji službuju u vojsci, ugrožavaju i žrtvuju svoje živote, i koji rade i izdržavaju ovu zemlju“ Ne možemo biti sigurni da je patrijarh Perić znao da je ideja o narodnom parizeru nacističkog porekla. Kobasice su svakako deo nemačkog vekovnog prehrambenog kulta, ali je sigurno mogao istaći da postoji razlika između populističke obmane države da će osigurati narodu jevtinu ishranu u odnosu na stvarno siromaštvo mnogih građana u Srbiji i Crnoj Gori. Ne, nacistički parizer defiluje Srbijom i Crnom Gorom, Crkva ćuti.

Crkva bira teme na kojima će se sukobiti sa verzijom narodnjaštva države koja ometa njen model istovrsnog Srbina – a tamo gde je laž države prihvatljiva po Crkvu, pop će je prećutati, jer će sutra i država preći preko njenih obmana ako one idu u pravcu održavanja velikodržavnog programa.

Pitamo se sigurno kakve veze ima beogradski parizer sa Crnom Gorom? Ima ovu - kada država i crkva lažu narod i govore mu da mu je dobro – a nije, onda mu od njih preti najveća opasnost. Jer, jeo tada narod meso ili ne jeo, brstio on travu i kljucao bobice, ili ne, isto mu se hvata.

Zato su izraelski političari u pravu kada napadaju rabina i ne daju mu da se ujedini država sa crkvom.

A za to vreme srpski i crnogorski političari krotko ćute (ne svi u Crnoj Gori) i dopuštaju da im popovi u Crnoj Gori govore gluposti o istoriji Srba, laži o istoriji Crne Gore i besmislice o jedinoj pravoj perspektivi Crne Gore – a to je sjedinjene sa božjom Srbijom. Da je to Bog zaista hteo, on bi to već odavno izveo.

Palestinski zvaničnici saopštili su kako su razočarani jer pomoć predstavlja samo tri odsto onoga što je, prije krize, dolazilo u Gazu i jer nijesu poslate i zalihe goriva.

- Bolnice u Gazi ostaju bez osnovnih resursa za medicinske zahvate - saopštilo je ministarstvo zdravlja u Gazi.

Kamioni sa humanitarnom pomoći su prethodnih nekoliko dana, čekajući otvaranje granice, stajali u blizini prelaza Rafe između Egipta i Gaze.

Izraelska vojska je, u međuvremenu, saopštila da će humanitarna pomoć koja ulazi u Gazu ići samo u južna područja enklave, gdje je pozvala palestinske civile da se sklone od borbi sa Hamasom.

Zvaničnici Ujedinjenih nacija upozoravaju da je u Gazi potrebno najmanje 100 kamiona dnevno da bi se pokrile hitne potrebe i da svaka isporuka pomoći mora biti kontinuirana i u velikim razmjerama.

- Humanitarna situacija u Gazi dostiže katastrofalne nivoe – upozorio je zvaničnik UN Martin Grifits.

Prije izbijanja novog izraelsko-palestinskog sukoba 7. oktobra, u Gazu je svakodnevno stizalo u prosjeku oko 450 kamiona pomoći.

Američki državni sekretar Entoni Blinken pozdravio je otvaranje prelaza Rafa, ali i upozorio da pomoć ne bi trebalo da završi u rukama Hamasa.

- Pozivamo sve strane da drže prelaz Rafa otvorenim da bi se omogućio nastavak prolaska pomoći koja je ključna za dobrobit stanovnika Gaze. Bili smo jasni, Hamas se ne smije miješati u obezbjeđivanje vitalne pomoći - rekao je Blinken.

Ambasada SAD u Izraelu upozorila je da svi strani državljani koji pokušavaju da napuste Gazu dok je granični prelaz otvoren „treba da očekuju potencijalno haotično i neuredno okruženje sa obje strane prelaza“.

Uprkos upozorenju, veliki broj Palestinaca sa američkim, kanadskim, njemačkim ili britanskim pasošima satima je uzalud čekao na prelazu, najmanje peti put ove nedjelje.

Izrael je i juče nastavio sa teškim bombardovanjem cilje-

Humanitarna pomoć, nakon višednevnog zastoja, počela da ulazi u opkoljenu Gazu

Gorivo za rad bolnica izostalo Izrael je i juče nastavio sa teškim bombardovanjem ciljeva širom Gaze i to nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao da će se „boriti do pobjede“. U nekoliko područja duž izraelsko-libanske granice došlo je i do razmjene vatre sa borcima Hezbolaha

Kamioni humanitarne pomoći ulaze u Gazu

va širom Gaze i to nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao da će se „boriti do pobjede“.

Izraelska vojska saopštila je da su borbeni avioni pogodili „veliki broj terorističkih ciljeva Hamasa širom Pojasa Gaze“, uključujući komandne centre i borbene položaje unutar višespratnih zgrada.

Palestinski medicinski zvaničnici i mediji Hamasa rekli su da je izraelska letilica u noći sa petka na subotu gađala nekoliko porodičnih kuća širom gusto naseljene Gaze, ubivši najmanje 50 ljudi i ranivši na desetine njih.

Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da je u petnaestodnevnim vazdušnim i raketnim napadima Izraela ubijeno najmanje 4.137 Palestinaca, uključujući stotine djece, dok je više od 2,3 miliona ljudi sa te opkoljene teritorije raseljeno.

Izrael je grupisao tenkove i trupe u blizini ograđene granice oko male enklave za pla-

niranu kopnenu invaziju sa ciljem uništenja Hamasa.

Izraelska vojska je izvijestila i o novoj salvi raketa iz Gaze na južne izraelske pogranične zajednice u subotu pred zoru.

Izraelske snage, takođe, su u subotu razmijenile vatru sa borcima Hezbolaha u nekoliko područja duž izraelsko-libanske granice.

Arapski lideri osudili su dvonedjeljno izraelsko bombardovanje Gaze i zatražili obnavljanje napora da se postigne mirovno rješenje na Bliskom istoku kako bi se prekinuo višedecenijski ciklus nasilja između Izraela i Palestine.

Govoreći na „Samitu mira“ u Kairu, i jordanski kralj Abdulah osudio je, kako je rekao, globalno ćutanje o izraelskim napadima na Gazu i pozvao na uravnotežen pristup izraelsko-palestinskom sporu.

- Poruka koju arapski svijet čuje je da su životi Palestinaca manje važni od izraelskih - rekao je on, dodajući da je

Hamas oslobodio dvije Amerikanke Hamas je u petak oslobodio Amerikanku Džudit Tai Ranan (59) i njenu kćerku Natali (17), koje su bile među 210 kidnapovanih u napadu te grupe na južni Izrael 7. oktobra.

11

Njih dvije su prvi taoci za koje su obje strane u sukobu potvrdile da su oslobođeni otkako su Hamasovi naoružani napadači upali u Izrael i ubili 1.400 ljudi, uglavnom civila, u najsmrtonosnijem

pojedinačnom napadu na Izraelce još od osnivanja zemlje prije 75 godina.

Predsjednik SAD Džozef Bajden je na društvenim mrežama objavio video kako razgovara sa dvije oslobođene Amerikanke.

U petnaestodnevnim vazdušnim i raketnim napadima Izraela ubijeno najmanje 4.137 Palestinaca, uključujući stotine djece, dok je više od 2,3 miliona ljudi sa te opkoljene teritorije raseljeno ogorčen i ožalošćen aktima nasilja nad nedužnim civilima u Gazi, na Zapadnoj obali i u Izraelu.

- Izraelsko rukovodstvo mora jednom za svagda shvatiti da država nikada ne može napredovati ako je izgrađena na temeljima nepravde. Naša poruka Izraelcima treba da bude da želimo budućnost mira i bezbjednosti za vas i Palestince – rekao je jordanski kralj.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas poručuje kako Palestinci neće biti raseljeni ili protjerani sa svoje zemlje.

- Nećemo otići - rekao je on na samitu.

I egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi je naveo da se njegova zemlja protivi raseljavanju Palestinaca u, kako je rekao, egipatski region Sinaj i dodao da je jedino rješenje nezavisna palestinska država.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Kultura

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Praksa brojnih evropskih zemalja je da jubileje svojih velikana slave tokom cijele godine. Kod nas je, kako se čini, situacija potpuno drugačija – izuzev objava na Fejsbuk profilima Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja i galerije Podgorice, koje podsjećaju na ovaj značajan jubilej, drugih događaja, poput velikih izložbi, okruglih stolova, tribina… do sada nije bilo.

A prostora za proučavanje Dadovog kompleksnog stvaralaštva, kroz sociološko-antropološko-kulturološke paradigme, svakako da ima. Đurić je našao dostojno mjesto u svim značajnim enciklopedijama svjetske istorije umjetnosti, kao jedan od najvećih vizionara i fantasta XX i XXI vijeka, ali pored monografije Alana Boskea, koja je publikovana u Torinu 1991. godine, u Crnoj Gori još nema monografije posvećene njegovoj ličnosti i djelu. Svjetski likovni kritičari zapisali su da je poslije Marka Šagala i Salvadora Dalija, upravo Dado najviše uticao na pojam nadrealizma u slikarstvu.

O tome šta stvaralaštvo Dada Đurića danas znači mladim likovnim stvaraocima za Pobjedu govore Ivana Milić (studentkinja prve godine master studija, smjer slikarstvo na FLU na Cetinju), Edin Ćeranić (završna godina master studija slikarstva na FLU na Cetinju), likovne umjetnice Lidija Nikčević i Maja Šofranac. Prodekan za nastavu na Fakultetu likovnih umjetnosti Zdravko Delibašić osvrnuo se na izučavanje Đurićevog djela u okviru nastave na tom fakultetu.

VELIKAN

Ivana Milić

DUBOKE EMOCIJE I SLOŽENE MISLI: Dado Đurić radi na jednoj od svojih slika

matici kojom se bavi.

- Dadov likovni jezik je oličenje slobode i hrabrosti, kao dvije glavne osobine koje želim da i moje djelo posjeduje.

Ogolijevanje koje Dado prikazuje kroz svoja djela, kao hrabrost i neustrašivost, glavne su osobine koje želim i sama usvojiti i primijeniti u svom radu. Beskompromisnost u djelu jednog umjetnika vodi ka autentičnosti, a Dadov lik je zaista inspiracija za isto – istakla je Milić.

Za nju je najinspirativniji segment Dadovog stvaralaštva njegov sirovi prikaz animalne sredine u kojoj živimo, ironične izopačenosti kroz rozikaste boje što dočarava savršenu scenu stvarnosti koja nas okružuje. Tu stvarnost se, kako je kazala Milić, ne usuđujemo pogledati kroz iskrenu ogoljenost do koske koja zasigurno ne može biti okarakterisana kao estetski prihvatljiva, ali nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

d. mijatović

Milić ističe da je istraživanje Dadovog lika i djela doprinijelo njenom ličnom oslobađanju u likovnom izrazu, kao i u te-

Naučio ih kako biti

Grob Miodraga Dada Đurića u Košćelama

Milić: Beskompromisnost u djelu jednog umjetnika vodi ka autentičnosti, a Dadov lik je zaista inspiracija za isto Ćeranić: Važno je stvoriti most između njegovog nasljeđa i novih generacija kako bi se osiguralo da njegova umjetnost ostane živa i relevantna Nikčević: Naša je dužnost i obaveza da u kontinuitetu i sa posebnim pijetetom ističemo značaj jednog ovakvog velikana Šofranac: Njegova djela imaju univerzalne i duboke teme koje prevazilaze vrijeme u kojem su nastala - Njegov rad nas suočava sa sobom, jer smo mi, kao pojedinci, glavni akteri društva u kojem živimo – istakla je Milić.

Prema njenim riječima, u Cr-

noj Gori se ne posvećuje dovoljno pažnje liku i djelu Dada Đurića. Njegovo stvaralaštvo je, kaže Milić, mnogo više cijenjeno od strane šire publike i poznavalaca umjetnosti na globalnom nivou, nego od njegovih sunarodnika.

- U prilog tome govori da ne postoji nijedna ozbiljnija monografija posvećena ovom umjetniku na našem jeziku.

Takođe, mjesto gdje počiva, nadomak Rijeke Crnojevića u Košćelama, nije adekvatno obilježeno i uređeno, kako dolikuje jednom počasnom građaninu koji je dao veliki doprinos našoj kulturi. Naš odnos prema spomenicima kulture zasigurno govori mnogo o nama, kao o društvu, a u našoj sredini zasigurno postoji prostora za poboljšanje – rekla je Milić.

Edukacija je, smatra ona, ključ aktuelizacije značaja lika i djela Dada Đurića, što je odgo-

vornost institucija, kao i pojedinaca.

- Smatram da bi svoj doprinos dali širenjem svijesti pojedinaca kroz obrazovni sistem, informisanjem od strane medija jer jedna civilizacija živi kroz očuvanje kulturne zaostavštine. Kako naša budućnost počiva na mlađim generacijama, mišljenja sam da se kroz određenu vrstu predavanja, umjetničkih radionica, dokumentarnih emisija koje se plasiraju u cilju edukacije, kao neka vrsta živog spomena, mi kao mladi umjetnici možemo dati veliki doprinos u očuvanju naše kulturne baštine, odavanjem većeg poštovanja i počasti zaostavštini jednog velikana, koji je obilježio svijet umjetnosti, ne samo u Crnoj Gori, nego i šire – istakla je Milić.

Edin Ćeranić

Lidija Nikčević privatna arhiva

PODGORICA – Uz ime Miodraga Dada Đurića neminovna je i odrednica Crna Gora – mjesto njegovog rođenja i prostor u kojem se formirao spoznajni, emotivni i kreativni profil ovog velikog umjetnika. Ove godine obilježava se značajan jubilej – devedeset godina od njegovog rođenja (Cetinje, 4. oktobar 1933 – Pariz, 27. novembar 2010).

UGC

Devedeset godina od rođenja Miodraga Dada Đurića: Šta njegovo stvaralaštvo danas zn

MOST

Ćeranić je kazao da stvaralaštvo Miodraga Dada Đurića predstavlja most između prošlih i sadašnjih generacija umjetnika u Crnoj Gori.

- Kao mladi slikar, osjećam duboko poštovanje prema njegovom nasljeđu jer je postavio temelje za razvoj savremene umjetnosti u našoj zemlji. Njegova umjetnost je inspiracija koja mi pomaže da se izrazim na načine koji su autentični, ali i ukorijenjeni u našu bogatu umjetničku tradiciju – istakao je Ćeranić.

Uticaj Dada Đurića na njega je višestruk.

- Njegova hrabrost u eksperimentisanju sa različitim tehnikama i materijalima me podstiče da budem otvoren za istraživanje i ispitivanje granice sopstvenog slikarstva.

Pored toga, njegova predanost umjetnosti kao načinu života mi daje potporu da se

Maja Šofranac

posvetim svom radu s dubokim entuzijazmom – kazao je Ćeranić.

Prema njegovim riječima, ključne odrednice Dadovog stvaralaštva obuhvataju njegovu strast prema apstrakciji, ekspresionizmu i neoekspresionizmu.

- On je uspio prenijeti duboke emocije i složene misli kroz svoje slike, čime je stvorio blisku vezu između umjetnika i posmatrača. Ono što me najviše inspiriše je njegova sposobnost da kroz svoju upotrebu boja, tekstura i kompozicije

Kultura

Neđelja, 22. oktobar 2023.

nači mladim likovnim umjetnicima

Film „Supermarket“ Nemanje Bečanovića premijerno na festivalu u Estoniji

i hrabar

Robinzon Kruso kroz mračnu i komičnu priču PODGORICA – Crnohumorna komedija „Supermarket“ crnogorskog reditelja Nemanje Bečanovića svjetsku premijeru će imati na „Tallinn Black Nights Film Festival-u“ u Estoniji 16. novembra.

prenese duboke priče i sentimente - rekao je Ćeranić.

On smatra da umjetnost Dada Đurića ima izuzetan značaj za Crnu Goru, ali često se čini da to nije dovoljno prepoznato.

- Da bismo ga bolje razumjeli, potrebno je više ulaganja u edukaciju i promociju njegovog nasljeđa. Crna Gora bi trebalo da intenzivnije radi na očuvanju i promociji njegove umjetnosti kako bi mladi umjetnici i građani bolje razumjeli njegov doprinos našoj kulturi - smatra Ćeranić.

Da ponovo aktuelizuje djelo Dada Đurića i približi ga publici, Ćeranić bi bio zagovornik organizacije retrospektivnih izložbi koje bi prikazale njegovu evoluciju kao umjetnika.

- Takođe bih podržao radionice i predavanja o njegovoj umjetnosti kako bi se mladi umjetnici inspirisali njegovim radom.

Upotreba digitalnih medija, kao što su onlajn galerije i virtuelne ture, mogu proširiti dostupnost njegove umjetnosti široj publici. Važno je stvoriti most između njegovog nasljeđa i novih generacija kako bi se osiguralo da njegova umjetnost ostane živa i relevantna – istakao je Ćeranić.

UTICAJ

Nikčević smatra da djela Dada Đurića uvijek izazivaju veliko interesovanje, naročito kod mlađih stvaralaca koji tek započinju svoj slikarski put.

- U toj formativnoj fazi Dadovo slikarstvo je neizostavan putokaz, pa je i njegov uticaj duboko utkan u razvojni proces našeg umjetničkog istraživanja. Pored apsolutne zanatske i likovne perfekcije, Dadovo stvaralaštvo plijeni

snagom izraza, a uznemirujuće, apokaliptične slike njegovog bogatog unutrašnjeg svjeta istovremeno šokiraju i oduševljavaju, izazivajući osjećaj nelagodnosti i straha, a ujedno i uzvišenog divljenja – kazala je Nikčević.

I pored onoga što je o Dadovom stvaralaštvu zapisano u inostranstvu i kod nas, Nikčević vjeruje da će se njegova veličina tek u budućnosti adekvatno osvjetljavati i proučavati.

- Dadova su djela nedovoljno pristupačna crnogorskoj publici, a ideja o sveobuhvatnoj retrospektivi njegovog stvaralaštva kod nas i saradnji sa velikim svjetskim muzejima u kojima se nalaze njegova najznačajnija djela danas je teško zamisliva. Jedan od najvećih slikara XX vijeka često je govorio o svojoj zemlji, narodu i vezanosti za istoriju i duh crnogorskog podneblja, te da je upravo Crna Gora jezgro njegove inspiracije. Stoga je naša dužnost i obaveza da u kontinuitetu i sa posebnim pijetetom ističemo značaj jednog ovakvog velikana. Dragocjeni su i zapisi i razgovori o onome što je Dado govorio o svom djelu, kao i o umjetnosti uopšte, gdje se kriju brojni odgovori na pitanja o samoj suštini slikarstva, pa je važno dodatno isticati i taj segment njegovog uticaja – istakla je Nikčević.

Kada mlada osoba odluči da krene putem umjetnosti potrebno je, smatra Šofranac, hrabrosti, odricanja, ,,hodanja po ivici“, ,,letova u nepoznato“, samorefleksije i mnogih drugih vještina i znanja kojima se prevazilaze izazovi na tom putu.

- Dadovo stvaralaštvo je za

Dado Đurić

mene uspješan stvaralački model koji objedinjuje osobenost, kritički pogled na svijet, neumorni rad i beskompromisnu posvećenost umjetnosti.

Taj model umjetnika je potreban kao jedan od uzora mladim generacijama – istakla je Šofranac.

Kako se i sama u ranijim periodima bavila figurativnim slikarstvom, samo jedan pogled na Dadovo djelo bio je dovoljan da bude preplavljena neiscrpnom inspiracijom koju ova vrsta slikarstva ima za nju, posebno znajući da je korijen njegove inspiracije formiran u Crnoj Gori koju je uvijek nosio u sebi. U Dadovom stvaralaštvu najviše inspirativne su joj njegove kompleksne i istovremeno lake kompozicije koje sadrže nerealne, apsurdne i izopačene elemente koji su istovremeno prikazani sa preciznošću i tehničkom vještinom.

- Njegova djela imaju univerzalne i duboke teme koje prevazilaze vrijeme u kojem su nastala. Lucidnost, radost, stradanje i bol, širok spektar emocija koje se istovremeno prepliću u Dadovom čovjeku – smatra Šofranac.

GROBNO MJESTO

Dado Đurić je preminuo u Parizu 2010. godine. Po sopstvenoj želji sahranjen je u mjestu Košćele iznad Rijeke Crnojevića, kod Cetinja. Ekipa Pobjede obišla je njegovo grobno mjesto 11. oktobra. Prilaz spomeniku je bio uredan, kameni zid koji ga okružuje i stepenice očišćeni, trava pokošena. Tokom proteklih 13 godina uticaj atmosferilija učinio je da natpis sa imenom na poklopnoj ploči postane slabo vidljiv, a uočljive su i pukotine na ploči. Ono što nam se učinilo neophodnim je da se na samom prilazu grobnom mjestu postavi prigodna informativna tabla ili QR kod sa osnovnim podacima o životu i djelu Dada Đurića.

Pobjeda se 12. oktobra obratila Ministarstvu kulture i medija, odakle nam je saopšteno

da grobno mjesto Dada Đurića na Košćelama ima status spomen-obilježja, shodno odredbama Zakona o spomen-obilježjima iz perioda 2012–2013. godine. Podsjetili su da je ovo ministarstvo u ranijem periodu finansiralo sanaciju i održavanje Dadovog grobnog mjesta.

- U odnosu na navedeno, Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore je, u saradnji sa Ministarstvom i Prijestonicom, sprovelo aktivnosti na unapređenju stanja grobnog mjesta, odnosno, započelo radove 9. maja – saopštili su iz Ministarstva.

Ovih dana je objavljeno da je stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore sproveo, od 13. do 16. oktobra, mjere redovnog održavanja groba Dada Đurića koje će spriječiti propadanje nadgrobne i poklopne ploče.

Preduzetim mjerama uklonjena je vegetacija i nataložena zemlja oko poklopne ploče i sastava između poklopne i nadgrobne ploče. Mehaničkim metodom uklonjene su i površinske nečistoće uz istovremeno uklanjanje nečistoća hemijskom metodom, upotrebom pH neutralnih rastvarača. Stručni tim je obavio ispitivanje pukotina na pločama i konstatovao da oštećenja nijesu strukturnog karaktera, već površinska, te ih u ovoj fazi nije potrebno tretirati. Sa lokaliteta je uklonjena i znatna količina otpada poput pivskih flaša, kesa i drugog otpada. Prije sprovođenja mjera redovnog održavanja konstatovane su nestručne intervencije uklanjanja nečistoća.

Ostaje samo da se Dada i njegovog djela sjetimo i kada nijesu njegove važne godišnjice ili tek nakon što mediji objave priču o nebrizi i zapuštenosti njegovog groba. Dado se odavno svojim djelom usadio u vječnost. Zaslužio je da i Crna Gora tome pruži doprinos. Jer, preko njegove veličine i Crna Gora je velika. A. ĐOROJEVIĆ

Film će biti prikazan u glavnom dijelu takmičarskog programa u selekciji „Rebels with a Cause“ („Butnovnici sa razlogom“) na kojoj se predstavljaju filmovi „koji istražuju granice filmske umjetnosti, eksperimentišu sa formom i buntovno nastupaju protiv konvencionalnih filmskih tropa ili političkih ideja“.

Jedan od selektora festivala Havijer Garsija Puerto najavio je film kao mračnu i komičnu priču o Robinzonu Krusou 21. vijeka čije je pusto ostrvo veliki trgovački centar, koja se bavi apsurdom i međuljudskim odnosima u savremenom, konzumerističkom društvu.

– „Supermarket“ zatvara vrata i horde ga kupaca korak po korak napuštaju, sjajni i ša-

reni hodnici ostaju tihi i sami, bez ikoga da ga zavedu.

Bez ikoga? Jedan čovjek koji se sve vrijeme krije, pojavljuje se onda kada svi odu, praveći ovaj blistavi pejzaž svojim kraljevstvom. On uživa u proizvodima koji se nude, proba raznu hranu i osjeća se kao kod kuće, ali... postepeno počinje da sumnja da ga neko posmatra. Crnogorski reditelj Nemanja Bečanović nam je dao mračno-komičan film, predstavljajući svog tatijevskog gospodina Iloa, izgubljenog u supermarketu, sa širokim spektrom avantura unutar svijetlih, blještavih i drečavih zidova konzumerističkog raja. Kako je živjeti u supermarketu i saznati da ipak nisi sam? Zadržite Vaš dah – istakao je selektor.

U filmu glume Bojan Žirović, Branimir Bane Popović i Ana Pejović. „Supermarket“ je sniman u koprodukciji VHS Production-a i RTCG-a, a podržan od strane Ministarstva kulture i medija i Filmskog D. E. centra Crne Gore.

Preminuo crnogorski slikar Vojislav Vojo Kilibarda

Vjerovao da umjetnost može mijenjati svijet PODGORICA - Magistar slikarstva, muzejski savjetnik, urednik likovnih programa i dizajner u JUK Herceg fest Vojislav Vojo Kilibarda preminuo je u 46. godini.

Kilibarda je rođen 1978. godine, a poslije završene srednje umjetničke škole „Petar Lubarda“ na Cetinju, diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, u klasi profesora Marka Musovića. Imao je više samostalnih i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama i likovnim kolonijama. Osvojio je više priznanja za svoje stvaralaštvo.

Kilibarda se u avgustu predstavio u galeriji ,,Sue Ryder“ u Herceg Novom, u okviru pratećeg programa 17. Summer Guitar Art Fest-a. Pred publikom je bila neka vrsta retrospektive Vojovog stvaralaštva djela velikih i manjih formata rađena kombinovanom tehnikom, pozorišni plakati, rješenje za knjige… Kilibarda je tom prilikom u intervjuu za Pobjedu kazao da se godinama u umjetnosti rukovodio Lubardinom mišlju „Ja sam ja i svijet stvaram po svojoj volji“.

- To je čitljivo jednako iz velikih formata ulja na platnu, iz minijatura, fotokolaža, pozorišnih plakata i rješenja za korice knjiga dramskih tekstova koje je objavilo Hercegnovsko pozorište. Volim što je ta lepe-

RTHN

Zastupljen unutar nastavnog procesa na FLU Prodekan za nastavu na Fakultetu likovnih umjetnosti doc. dr umjetnosti Zdravko Delibašić kazao je da FLU u svojoj biblioteci posjeduje značajan fond publikacija (monografija, kataloga, tekstova) koje izučavaju Dadov stvaralački opus. Studentima su svakodnevno dostupne, te predstavljaju dragocjenu nastavnu literaturu.

– Shodno značaju, kao i univerzalnoj vrijednosti likovnog izraza Miodraga Dada Đurića, možemo reći da su njegov lik i djelo opšte zastupljeni unutar nastavnog procesa na svim studijskim programima na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju – istakao je Delibašić.

Komentarišući koliko budući likovni stvaraoci pokazuju interesovanja za Dadovo stvaralaštvo, Delibašić je kazao da je autentičnost Dadovog likovnog izraza – poetike, opšte poznata svim savremenim stvaraocima, istoričarima i teoretičarima. – Koliko uticaja je imao na pojedine likovne stvaraoce (individualno), teško je pretpostaviti, ali sa sigurnošću možemo potvrditi da je njegov stavaralački opus referentan za mnoge studente (umjetnike) koji danas djeluju na polju umjetničko-istraživačkog rada – rekao je Delibašić.

13

za onoga što sam radio široka i što je podrazumijevala u nekim djelovima timski rad, mislim prvenstveno na plakate i knjige - kazao je Kilibarda.

Govorio je da je njegov stvaralački svijet krug koji je stalno otvoren i stalno se širi.

- Krug u čijem je centru čovjek, od fetusa do čovjeka koji odlazi u neke druge dimenzije, od čovjeka koji nosi teret svakodnevice, koja nam nije vesela, do čovjeka koji sanja, boljeg sebe, bolje vrijeme i odnose, od onog koji je pesimista, jer svi to u nekom trenutku jesmo, do onog koji vjeruje snažno da umjetnost, dobrota i ljepota mogu mijenjati svijet ili pojedinca, svejedno, jer i pojedinac je svijet - rekao je KiA. Đ. libarda.

14 Crnom Gorom / Region

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Zbog nevremena prekinuta potraga za državljankom Moldavije

Lukšić: U planu angažovanje helikoptera i ronilaca BAR – Prekinuta je potraga za moldavskom državljankom, koju su u petak odvukli talasi na sutomorskoj plaži, kazao je za Portal Analitika načelnik Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Žarko Lukšić.

- Izašli smo popodne na more, ali je bilo nemoguće da išta uradimo, pri tome rizikujemo živote - kazao je juče Lukšić.

Jaki talasi i nevrijeme spriječili su dalju potragu.

- Sada je počela da pada i jaka kiša. Nadamo se da će sjutra biti mirno i čekamo da tijelo

djevojke ispluta za nekoliko dana - kazao je Lukšić.

U planu je i angažovanje helikoptera.

- Gledaćemo da u ponedjeljak i utorak angažujemo ronioce jer od srijede opet najavljuju kišu i južni vjetar. U planu je i angažovanje helikoptera - kaže Lukšić.

Lukšić je apelovao na građane i turiste da sačuvaju svoje živote.

- Pričamo o tome od januara, ali kome? Oni se čude zašto ih opominjemo jer se kupaju i uživaju. Tri života su izgubljena na isti ili sličan način podsjeća Lukšić.

R. P.

Primjeri: Dvije male Kolašinke pokazale Odbornici DPS, LP i SD svoje odborničke da porodično vaspitanje i dalje postoji naknade donirali Centru za dnevni boravak Danilovgrad

Donacija uplaćena za kupovinu kombija za prevoz korisnika Anika Radulović i Jovana Rakočević

Anika i Jovana: Čiko, da li ste Vi izgubili novčanik?

KOLAŠIN - Anika Radulović, deset godina, učenica V-3 OŠ ,,Risto Manojlović“.

Jovana Rakočević, devet godina, učenica V-2 iste škole. Ove dvije djevojčice dobile su ,,peticu“ iz predmeta kojeg nema u školskom dnevniku ali koji zajednički uče u svojim porodicama i sa svojim nastavnicima…

Dvije drugarice su šetale centrom grada. U prizemlju stambene zgrade, u kojoj Anika inače stanuje, nalazi se i prodavnica obuće. Ispred te prodavnice su ugledale novčanik kako ,,leži“ na trotoaru. Sjetile su se rečenica i pravila šta raditi u tim situacijama koje su čuli u porodici i školi – otvoriti novčanik, vidjeti ima li ličnih dokumenata, pročitati ime i prezime na dokumentima i tako započeti vraćanje onoga što se našlo…

U novčaniku je bilo dosta novca. Pronašli su i ličnu kartu na kojoj je pisalo – Stanko. Ne

sjećaju se prezimena ali znaju da je počinjalo sa slovo – V. Anika je pogledala fotografiju na ličnoj karti i vidjela istu osobu na parkingu prekoputa prodavnice, kako nervozno šeta i razgovara telefonom. Prišla je i pitala ga da li je on osoba sa lične karte: ,,Čiko, da li ste Vi izgubili novčanik?“ Stanko V. je pričao telefonom i saopštavao problem o izgubljenom novčniku. Kada je čuo pitanje i vidio djevojčice, sa olakšanjem je kazao sagovorniku preko telefona – evo djevojčice mi nađoše novčanik.

Zahvalio im se i želio da ih nešto časti ali su Anika i Jovana odgovorile - ne treba, hvala i žurnim korakom se uputile ka ulazu stambene zgrade…

Primjer koji treba zapisati, pročitati i prepričavati…

Anika i Jovana, na branku porodičnog vaspitanja i svega onoga dobroga što nudi školska učionica…

Dr. Drašković

DANILOVGRAD – Kako je na sjednici Skupštine opštine Danilovgrad i najavljeno od zamjenika šefa Kluba odbornika DPS – LP Miroslava Popovića, odbornici Demokratske partije socijalista, Liberalne partije i Socijaldemokrata svoje odborničke naknade donirali su JU Centru za dnevni boravak, navodi se u saopštenju.

Donacija je, dodaje se, uplaćena na ime pružanja pomoći ovoj veoma važnoj ustanovi u našem gradu za kupovinu novog kombija za prevoz korisnika i korisnica Centra.

- Kako kombi predstavlja jedno od osnovnih sredstava za rad i kako bi novo vozilo umnogome olakšalo svakodnevno funkcionisanje Centra koji vodi brigu o ranjivim

kategorijama našeg društva, baš kao što smo i istakli na XIII sjednici Skupštine opštine Danilovgrad održanoj 15. septembra 2023. godine, a kako po tom pitanju gotovo da ništa nije urađeno, ponovo pozivamo lokalnu vlast da iz opštinskog budžeta opredijeli sredstva kojima će pomoći ovoj ustanovi da prevaziđe problem s kojim se suočava. Ne smijemo imati prečeg posla od ovoga da kao, valjda, odgovorni pojedinci i grupe, svako u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti pomognemo onima koji nam kroz svoj svakodnevni radni angažman demonstriraju požrtvovanost, humanost i plemenitost kao vrijednosti na kojima bi trebalo da počiva cijela društvena zajednica – dodaje se u saopR. P. štenju.

Jubilej Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju

KIC pop hor iz Podgorice poklonio koncert Beogradu povodom Dana oslobođenja

OVACIJE I APLAUZI: KIC Pop hor oduševio publiku u Beogradu

Hor ,,grmio“, publika ustala i pjevala BEOGRAD - Povodom Dana oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu 20. oktobra - KIC pop hor izveo je u petak veče splet partizanskih i antifašističkih pjesama u Domu omladine. Repertoarom „Bez dileme – antifašizam“ oni su se još jednom predstavili beogradskoj publici koja je burnim aplauzima reagovala na pjesme, posebno na „Po šumama i gorama“, „Bilećanka“ i „Internacionala“.

- Poneseni odličnom energijom i višeglasnim pjevanjem hora, svi u punoj sali su od prve do posljednje numere bodrili hol aplauzima, uzdasima oduševljenja i glasovima. Publika je uglas sa izvođačima i solistkinjom Aleksandrom Vojvodić - Jovović iz Bara pjevala pesme „Bela, ćao“, „Komandant Sava“ i „Teče Tara“, a kasnije sa suzama u očima i uzdasima ponavljala refrene pesama – opisala je za Pobjedu atmosferu sa koncerta menadžerka hora Snežana Burzan-Vuksanović.

Ona je publiku, pred bis, pozdravila partizanskim pozdravom - stisnutom pesnicom na sljepoočnici. Na njene riječi: „Smrt fašizmu“, gromoglasno su uzvratili: „Sloboda narodu“ uz višeminutni aplauz i ovacije.

Velika pozitivna energijia povezivala je izvođače i slušaoce pa su na bis otpjevane još dvije pesme sa svim izvođačima: „Bela, ćao“ i „Po šumama i gorama“.

- Hor je ,,grmio“, cijela sala je pjevala – prenosi Burzan-Vuksanović.

Gosti na ovom koncertu bili su i dramski umjetnik Nebojša Kundačina, solisti Dado Topić, Žarko Dančuo, Jovan Cvetković, Biljana Petković, Vesna Dimić i Mladen Begović.

Prve reakcije publike nakon

Rad Roganovića pobjednik konkursa CETINJE – Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju sa Cetinja slavi jubilej, povodom koga je na konkursu izabrano pobjedničko grafičko rješenje koje simbolizuje progres postignut tokom njihove decenije inkluzije i podrške. Najbolji među

pristiglim kreativnim rješenjima, po ocjeni stručnog žirija, rad je studenta Ivana Roganovića sa Cetinja, čije su profesionalno usmjerenje dizajn i multimedija.

Pobjednik konkursa ističe da je u kreiranju ambijenta koji će značiti jednake šan-

se podrška institucija krucijalna, ali da je iskrena namjera svakog pojedinca da pruži nesebičnu podršku jednako važna.

- Vjerujem da je inkluzija zadatak svih nas. Zbog toga moj rad prikazuje grupu ljudi koja je povezana, koja daje ono najbolje od sebe i svo-

jim bojama čini život boljim i ljepšim. Želio sam da pošaljem poruku da je, u životima djece i mladih sa smetnjama u razvoju, baš kao što je to tako u slučaju svih nas, zajedništvo najvažnije. Tada možemo da pobijedimo sve prepreke - saopštio je RogaR. P. nović.

Publika je uglas sa izvođačima i solistkinjom Aleksandrom Vojvodić - Jovović iz Bara pjevala pesme „Bela, ćao“, „Komandant Sava“ i „Teče Tara“...

Incident Prije početka koncerta ispred ulaza u salu Doma omladine došlo je do manjeg incidenta kada je grupa ljudi pokušala da razvije transparent sa uvredljivim tekstom o Josipu Brozu Titu. Članovi partije Komunisti Srbije su im oteli transparent, došlo je do fizičkog kontakta između dvije strane, ali je policija odmah reagovala i udaljila provokatore.

- Komunisti Srbije jasno poručuju svima da nikad i nigdje neće trpjeti omalovažavanje tekovina naše revolucije – napisali su Komunisti Srbije na zvaničnoj FB stranici.

Oni su još jednom zahvalili umjetnicima na, kako su objavili, savršeno izvedenim pjesmama.

koncerta vrvile su od oduševljenja i zahvalnosti. Na zvaničnoj stranici hora ređali su se komplimenti, od toga da je njihov repertoar svjetlo na kraju tunela, da je kompletan nastup na najvišem nivou, da nakon ovakve noći u Domu omladine srca jače kucaju, da su jedinstveni na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije, da čuvaju od zaborava jedno divno vrijeme koje je nosilo neponovljive emocije, do toga da su riznica istorije jugoslovenske pjesme kojom ukazuju kako se voli, stvara i čuva domovina, drug i brat...

Ovaj hor čini oko 60 zaljubljenika u muziku različitih profesija uzrasta od 20 do 70 godina. Umjetnička voditeljka hora je Ivana Vlajnić, a vodi ga menadžerski tim Snežana Burzan-Vuksanović i Sanja Radusinović uz podršku KIC ,,Budo Tomović“.

Hor iz Podgorice je do sada pjevao i u Zagrebu, Skoplju, Puli, Tjentištu, Prijepolju, Konjicu...

Bili su gosti na raznim gradskim i državnim svečanostima i umjetničkim festivalima. Prepoznatljiv je kao ansambl koji organizuje i podržava događaje sa humanim i filantropskim prefiksom.

V. Cvejić

Primjeri

Neđelja, 22. oktobar 2023.

15

Štampano drugo dopunjeno izdanje monografije ,,Durmitor - Nacionalni park“ autora Vlada Vujisića

Vodič kroz ljepote čuvenih planina, kanjona i jezera Vlado Vujisić

U dopunjenom izdanju Durmitor je prikazan još ljepše i veličanstvenije – kaže Vujisić za Pobjedu, naglašavajući da druga knjiga ima 544 strane i obogaćena je novim, atraktivnim fotografijama

Pogled na masiv Soe nebeske sa uspona na Prutaš

Vujisić je materijal za prvo izdanje knjige prikupljao 18 godina, upoznajući svaku stopu Durmitora, pišući i fotografišući prirodu tog područja.

Monografija je i vodič kroz ljepote veličanstvenih planina, kanjona, dolina i jezera i u njoj je opisano 80 uspona na 40 vrhova Durmitora, a ujedno je krasi čak 400 lijepih fotografija.

– U drugom, dopunjenom iz-

džek brauer

Spektakularan prizor kanjona Tare

O autoru Mr Vlado Vujisić rođen je 1970. u Mariboru, diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, đe sada živi i radi kao marketinški stručnjak.

Na najvećoj i najposjećenijoj svjetskoj internet stranici namijenjenoj planinama (www.sumitpost.org) autor je na engleskom jeziku napisao i uz svoje fotografije objavio preko 60 stranica posvećenih planinama i planinskim vrhovima Crne Gore, od toga blizu 40 stranica o vrhovima Durmitora i njegovim kanjonima.

Govoreći o ličnim favoritima među durmitorskim vrhovima i jezerima, Vujisić izdvaja Bezimeni vrh, Prutaš i Plani-

Refleksija vrhova Durmitora u Crnom jezeru

velimir jevtić

Miroslav Jeremic

PODGORICA - Drugo dopunjeno izdanje vodiča i monografije ,,Durmitor – Nacionalni park“ autora mr Vlada Vujisića štampano je nedavno, dvije godine nakon izlaska prve knjige.

danju Durmitor je prikazan još ljepše i veličanstvenije – kaže Vujisić za Pobjedu, naglašavajući da druga knjiga ima 544 strane i obogaćena je novim atraktivnim fotografijama i tehnički je unaprijeđena.

Naš sagovornik naglašava da ovim djelom želi da se makar malo oduži Durmitoru koji mu je kamenitim vrhovima i smaragdnim ,,gorskim očima“ ispunio srce i dušu.

– Nadam se da će ovaj vodič kroz prirodne ljepote Nacionalnog parka Durmitor biti inspiracija i vodilja mnogim planinarima i ljubiteljima prirode kao i naučnicima i istraživačima da Durmitor posjete, upoznaju ga i zavole i otkriju neprocjenjivo blago njegovih veličanstvenih ljepota – kazao je Vujisić.

On kaže da je dopunjeno izdanje bogatije i za izjave velikana planinarstva i alpinizma iz Crne Gore i zemalja regiona koji su saopštili utiske o prvoj knjizi.

Bivši dugogodišnji predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore Mijo Kovačević (19332021) bio je oduševljen i ushićen prvim izdanjem Vujisićeve knjige.

– Ovo je ubjedljivo najljepša i najbolja knjiga o planinama na cijelom Balkanu, a vjerovatno i šire. Vidi se odmah da je ovoj knjizi posvećena velika ljubav i puno vremena i truda. Sve u knjizi je urađeno optimalno, sa pravom mjerom, jasno, pregledno i prelijepo. Ovo je pravo remek djelo, monument i spomenik podignut planini Durmitor – rekao je Kovačević o knjizi.

Doajen planinarstva iz Zagreba prof. dr Željko Poljak kazao je da ga je knjiga dirnula jer je zaljubljenik u Durmitor od 1947. godine kada je prvi put bio na toj planinskoj ljepotici.

-Nakon raspada Jugoslavije napisao sam da je Durmitor najljepša planina na svijetu. Danas, u 95. godini, mogu o Durmitoru još samo sanjati, a u tome mi pomaže Vladova odlična knjiga – rekao je prof. dr Poljak.

Predsjednik Planinarskog saveza Srbije Iso Planić zahvalan je autoru no doprinosu zbog unapređivanja fundusa planinarske literature.

- Ovaj vodič, naravno, vrijeme će prosuditi, je ponajbolji vodič koji opisuje Durmitor, tu znamenitu i čuvenu planinu. Durmitor je mitska planina koja zaslužuje poštovanje i ovakva izdanja - poručio je Planić.

Zahvaljujući Vujisiću na izuzetnom štivu, čuveni crnogorski alpinista Drago Šlagi Vujović kazao je da se nada da će ovo djelo pokrenuti izgradnju nekog planinarskog doma na planini jer ne postoji nijedan adekvatan na teritoriji NP Durmitor.

- Na njegov najveći vrh Bobotov kuk peo sam se do sada 70 puta i svaki put se sa posebnom željom vraćam Durmitoru – kazao je Vujović.

Izvršna direktorica ,,Montenegro tourist guide“ Vera Đerković ističe da čak i ona koja je odrasla na Durmitoru, ima priliku da nauči dosta novog o planini, ali i dobije inspiraciju da obiđe pomalo zaboravljene kutke.

– Posebna pohvala za fotografije, sunčane, vedre i živopisne, koje same za sebe govore zašto je Durmitor mjesto koje morate posjetiti, a sigurna sam – rado mu se i iznova vraćati – kazala je Đerković.

Cijena knjige je 45 eura, može se naručiti kod autora putem kontakta na internet stranici www.durmitornacionalnipark.com, a uskoro će biti dostupna i u Podgorici, na Žabljaku i u Nikšiću.

R.U-I.

Autor sa svojom knjigom na vrhu Bobotovog Kuka

nicu, a slijede Bobotov kuk, Šljeme, Bandijerna, Šareni pasovi, Đevojka i Raklje. Kod jezera za njega je izbor lak Crno jezero i Veliko Škrčko

jezero. Planinarski savez Crne Gore dodijelio je mr Vladu Vujisiću visoko priznanje - Plaketu za doprinos promociji planina Crne Gore.

16 Sportski miks

Arena

Poraz Budućnost Bemaksa od Debrecina u 5. kolu g

Tužan dan u Engleskoj i svijetu

Čeka ih teška borba za osminu finala

Preminuo ser Bobi Čarlton Ser Bobi Čarlton, legenda engleskog i svjetskog fudbala, preminuo je juče u 86. godini. Jedan od najvećih i najvoljenijih igrača u istoriji engleskog fudbala i Mančester junajteda bio je heroj milionima ljudi. Čalrton je bio ključna figura u osvajanju titule prvaka svijeta sa Engleskom 1966. godine, a za svoj nacionalni tim odigrao je 106 utakmica i postigao 49 golova. Prvotimac ekipe sa ,,Old Traforda“ bio je 17 godina i osvojio je tri titule prvaka Engleske, Kup šampiona 1968. i FA Kup. ,,Zlatnu loptu“ osvo-

jio je 1966. godine. Bio je posljednji preživjeli putnik avionske nesreće u Minhenu 1986, kada je poginulo osam

Internacionalni turnir u tekvondou

Anđela Berišaj osvojila zlato

fudbalera, čuvenih ,,Bezbijevih beba“.

Legendarni fudbaler preminuo je u svom domu.

PODGORICA – Rukometašice Budućnost Bemaksa poražene su u Mađarskoj od Debrecina 27:22 i nakon pet odigranih kola u grupnoj fazi Lige šampiona, sa pobjedom protiv Savehofa, zakomplikovale su put u narednu rundu elitnog takmičenja.

PODGORICA – Članica Bese Anđela Berišaj osvojila je zlatnu medalju na internacionalnom tekvondo turniru „G1 open Podgorica – Montenegro“.

Turnir, koji je organizovao Korio, okupio je 300 takmičara iz 35 država svijeta.

Berišaj je u finalnom meču kategorije do 73 kilograma pobijedila Urgens Mouga iz Gabona 2:1.

Nastup u finalu izborila je pobjedama protiv Španjolki Ane Zurdo Valo 2:1 i Hulije Insa Fernandes 2:1.

Za trijumf na podgoričkom G1 turniru osvojila je deset bodova.

Uspjeh takmičara Bese upotpunila je bronzana Aurora Vuljaj.

Za danas predviđen je nastup juniora – Andree Berišaj do 63, Benana Jusufđokaja do 59 i Lea Gegaja do 73 kilograR. P. ma.

Protiv direktnog konkurenta za poziciju šest (od osam timova) u grupi A ,,plave“ su i juče, kao i na minulim gostovanjima, iskazale milion slabosti, što se reflektovalo na minus od pet golova u Debrecinu. Do kraja ove runde moraće nekoga od glavnih favorita da iznenade (Bukurešt, Brest, Odenze, Bitighajm ili Đer) ili ako ne bude neočekivanih rezultata, u Podgorici da savladaju trenutno najbolju četvrtu mađarsku ekipu sa šest golova razlike.

Ali, takmičenje je dugo, moguća su iznenađenja, kao što je priredio oslabljeni Brest, bez Đurđine Jauković, trijumfom u gostima nad favoritom Bukureštom – 30:28.

Podgorički tim je najavljivao pohod na bodove, što je bilo realno, ali osim startnih 2:0, dobre serije od 20. do 28 minuta za 10:10 (gubile su ,,plave“ 9:5),

DRUGA LIGA, 13. KOLO: Iskra slavila na premijeri, ostala četiri meča danas

Vučinić rastužio svoje PODGORICA – Fudbaleri Berana i Iskre otvorili su 13. kolo Druge fudbalske lige Crne Gore, a meč je završen pobjedom gostiju, 1:0.

Kada se činilo da će derbi začelja biti završen bez pobjednika, sve se promijenilo u nadoknadi. Danilo Marković je izveo korner u prvom minutu nadoknade, a na pravom mje-

Neđelja, 22. oktobar 2023.

stu se našao nekadašnji igrač Berana, Vasilije Vučinić koji nije želio da proslavlja ovaj pogodak.

Bez obzira na to donio je svom timu velika tri boda kojima se Iskra izjednačila sa Internacionalom na osmom mjestu sa 13 bodova. Ovo je drugi vezani trijumf za Danilovgrađane nakon što su u prošlom ko-

lu nanijeli prvi poraz u sezoni lideru Bokelju.

Sa druge strane, Beranci ne znaju za pobjedu još od petog kola i trijumfa nad Komom, a od tada su upisali sedam poraza i samo jedan remi.

Ostali mečevi igraju se danas.

Bokelj brani lidersku poziciju protiv Koma, dok će Otrant nastavak pozitivne serije tražiti protiv Lovćena. Igraju još Podgorica – Grbalj i InternaR. P. cional – Igalo.

Raspored i tabela Berane – Iskra 0:1 Danas PODGORICA: Internacional – Igalo (15 h) PODGORICA: Podgorica – Grbalj (15 h) ULCINJ: Otrant – Lovćen (15 h) KOTOR: Bokelj – Kom (16.30 h) 1. Bokelj 12 2. Otrant 12 3. Podgorica 11 4. Igalo 12 5. Lovćen 12 6. Grbalj 12 7. Kom 12 8. Internacional 11 9. Iskra 13 10. Berane 13

7 7 6 6 5 4 4 3 4 1

4 1 21:13 25 3 2 18:9 24 3 2 23:11 21 1 5 16:12 19 2 5 14:21 17 4 4 20:18 16 2 6 16:17 14 4 4 14:12 13 1 8 13:22 13 2 10 11:31 5

Dvorana: ,,Imre Hodoš“ Gledalaca: 1.000 Sudije: A. Konjičanin i D. Konjičanin (BiH).

Debrecin

27

Sedmerci: Debrecin 8-8, Budućnost Bemax 4-2

12

Isključenja: Debrecin 8, Budućnost Bemaks 14 minuta

Bud. Bemaks

10

22

DEBRECIN

BUD. BEMAKS

Bartulović............................................ Gabrijel .....(osam odbrana i dva sedmerca) Hamori ................................................5 Johanson............................................. Fizi-Tovizi ............................................1 Groš ........................................................ Jovović ................................................. M. Vamoš ............................................1 Černjanski .........................................3 Tepfner ..................................... 10 (8) P. Vamoš .............................................3 Planeta.................................................. Kačor ....................................................2 Hagerti .................................................1 Petruš .................................................... Košta .....................................................1

Atingre ............ (sedam odbrana) Gigerih .......................(tri odbrane) Marsenić .............................................. J. Vukčević .......................................... Godeč ..................................................5 Popović ................................................ Nijakate ..............................................5 Kardoso de Kastro ................. 5 (2) Ivanović ...............................................1 Agović ................................................... Tomova ................................................_ Hafra ....................................................2 Kadović ................................................ Raičević ................................................ Pavićević ............................................4 N. Vukčević ......................................... -

Trener: Žoltan Žalagi

Trener: Bojana Popović

domaćin je kontrolisao u potpunosti rezultat. Posljednji put gošće su u 35. minutu prišle na gol zaostatka (14:13), ali je Debrecin sredinom drugog poluvremena prelomio meč u svoju korist kada je stigao do viška od pet golova (23:18). Imao je Debrecin raspoložene bekove, sjajno krilo Tepfner koja

je bez promašaja postigla osam golova sa sedam metara (ukupno 10!). Domaćin je uglavnom profitirao na račun odbrane Budućnosti, davao je lake golove, a u pozicionom napadu, u drugoj polovini drugog poluvremena, Černjanski je postigla tri važna gola. Bez rješenja ,,plave“ su bile i za napadačku

MOTO GP: Kakav kiks Martina u Australiji

Zarko najbolji, Banjaja uvećao prednost PODGORICA – Žoan Zarko ostvario je prvu pobjedu u kraljevskoj klasi na Velikoj nagradi Australije.

U 16. trci Moto GP šampionata, vozač Pramak Dukatija dočekao je najljepši trenutak na „Filip Ajlandu“, jer je slavio ispred branioca titule Fran-

česka Banjaje i Fabia di Đanantonija.

Trka je do posljednjeg kruga bila uzbudljiva – Zarkov timski kolega Horhe Martin je bio već viđen na tronu. Ali je, očigledno, pogrešna odluka tima da stavi zadnji meki pneumatik uticala da u finišu trke

FORMULA 1: Vozaču Ferarija pol u Teksasu

Lekler vozi za prvu ovogodišnju pobjedu PODGORICA – Šarl Lekler je bio najbrži u kvalifikacijama za Veliku nagradu Amerike, osvojio je pol poziciju pred večerašnju

Arena

Neđelja, 22. oktobar 2023.

grupne faze Lige šampiona

Sportski miks

17

Marija Radović u Juventi igra petu sezonu, poslije oporavka od povrede lijevo krilo je najbolji strijelac ekipe

Do ciljeva se stiže i malim koracima

Treći poraz „plavih“ u gostima

POPOVIĆ: Igračice su se borile koliko su mogle Bojana Popović je istakla da slijedi analiza, kako bi se stručni štab i igračice upoznali sa greškama i kako bi igra u narednim mečevima bila na višem nivou.

- Znale smo da će biti teško u Debrecinu, jer smo igrale protiv tima koji se

bori tokom čitavog meča.

Debrecin je pokazao veliki potencijal u dosadašnjem dijelu sezone i bilo je jasno da moramo da se borimo tokom svih 60 minuta.

Loše smo krenule, ali smo uspjele da se vratimo. U drugom poluvremenu

djevojke su se borile, ali nijesmo uspjele da pronađemo način da dođemo do preokreta. Igračice su se borile koliko su mogle, moramo da vidimo greške koje smo pravile i u kojim segmentima možemo bolje u narednim mečevima.

Moramo da napravimo dobru analizu i nastavimo da podižemo nivo igre – kazala je Popović.

transformaciju Hamori, koja je bila udarna igla domaće ekipe. Sa druge strane, naša ekipa je ponovo mnogo griješila (16 tehničkih grešaka), a uglavnom je do golove, osim iz kontri (osam), dolazila na individualni kvalitet pojedinih igračica. Mogla je Budućnost u finišu meča da dođe i do minusa od četiri gola, ali je to spriječila raspoložena sa gola Gabrijel, koja je zaustavila šut sa sedam metara Brazilki Kardosi.

Na kraju možda i razlika nije toliko loša, ako ,,plave“ do odlučujućeg meča uspiju da se podignu. Prije svega energijom, koja je falila u četvrtom porazu, a na koju je trener Bojana Popović upozoravala za Debrecin. U najavi meča Popović je istakla da je energija mađarske ekipe fascinantna, ali očigledno da ,,plave“ nijesu odgovorile na identičan način.

- Razočarana sam jer smo se naporno pripremale za ovaj

meč. Bila je ovo utakmica u kojoj smo mogle da dođemo do dva boda, ali u tome, nažalost, nijesmo uspjele. U drugom poluvremenu smo pokušale da se vratimo, ali domaćin nam to nije dozvolio – kazala je bek Noemi Hafra.

U narednom kolu u Podgoricu stiže Bukurešt, a do pauze zbog Svjetskog šampionata, odigraće sa Brestom dva meča u gostima, prvi i posljednji u „Bemaks areni“. A. MARKOVIĆ

Zarko dođe do čelne pozicije, a situaciju su iskoristili Banjaja, Di Đanantonio i Bred Binder. Martin je na kraju bio tek peti! Najboljih deset kompletirali su još Marko Beceki iz VR46 tima, sa devet sekundi zaostatka iza Martina, Džek Miler, Aleš Espargaro, Aleks Markes i Enea Bastijanini.

Ovakav rasplet trke uticao je na generalni palsman vozača, profitirao je šampion Banjaja (366 bodova) koji ima 27 bodova više od Martina. R. A.

Prva SBbet liga za rukometaše

(21 h) trku u Ostinu. Vozač Ferarija će u Teksasu imati priliku da dođe do prve pobjede u sezoni, odnosno, šeste u karijeri.

Drugo mjesto je pripalo Landu Norisu iz Meklarena, a treći je bio u Mercedesu Luis Hamilton. Vozač Ferarija Karlos Sainc bio je četvrti, Džordž Rasel iz Mercedesa peti, a Maks Ferstapen, koji je osigurao šampionsku titulu, stigao je do šeste pozicije. Među prvih deset su još Gasli, Okon, Peres i Pjastri.

R. A.

Budva i Berane bez problema do bodova PODGORICA – Završena su još dva meča 4. kola SBbet Prve lige za rukometaše. Budva je kao domaćin savladala Partizan 1949 – 28:26, uz sjajan učinak golmana Lazara Pešića sa 19 odbrana.

Do ključne prednosti domaći igrači stigli su u finišu prvog poluvremana (17:13), a u nastavku su znali i da je sačuvaju. Istina, gosti iz Tivta približili su se na dva gola zaostatka u finišu, ali do preokreta nije došlo. Budvane je golgeterski predvodio Đorđo Peruničić sa šest golova, pet, bez promašaja, postigaoje Slobodan Bulajić, koliko i Draško Kaluđerović. Kod gostiju sa osam

golova odskočio je Veselin Drakulović.

Veliku pobjedu upisao je klub iz Berana u meču sa Podgoričanima (28:22). Beranci su protiv Budućnosti u prvom poluvremenu stekli solidnu zalihu od pet golova, a nijesu imali problema da je sačuvaju i do kraja uvećaju. Aleksandar Kastratović upisao je 15 odbrana, a Danilo Joksimović je sedam puta bio precizan. Bojan Varagić dao je šest, a Nikola Babović pet golova (stoprocentan).

I gostujućoj ekipi Darko Đurković i Arturo Selma postigli su po četiri gola.

U posljednjem meču kola danas (17 sati) igraju Mornar 7 – A. M. Jedinstvo.

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Sa nepunih 19 godina otišla je u Slovačku za snovima. Zbog rukometa je napustila porodičnu, sigurnu – komfor zonu i kao kapiten svih mlađih reprezentativnih selekcija Crne Gore sa Juventom potpisala trogodišnji ugovor.

Ostala je još dvije, u stvari sada broji petu sezonu u istom dresu.

Marija Radović kaže da je zahvalna svima zbog ogromne podrške i džentlmenskog poteza u klubu koji joj je prije dvije godine, poslije teške povrede koljena, ponudio novi, dvogodišnji ugovor.

GEST ZA POHVALU

Mlada rukometašica (uskoro će da proslavi 23. rođendan) je najbolji strijelac ekipe. Sa Juventom nastupa na tri fronta – domaća liga, Kup i Mol liga (Čehoslovačke), a sezonu prije povrede sa slovačkom ekipom je osvojila triplu krunu. Prošle godine Kup, zbog čega u klubu nijesu bili nezadovoljni jer je ispred rezultata vizija stvaranja igrača. Juventa se, kaže Marija, brine o mladom kadru i dodaje da je u ekipi napredak zagarantovan.

– Radi se puno, naporno, nekad imam osjećaj i više nego što sam radila ili što se radi u Budućnosti.

Poslije dugog oporavka, nakon 11 mjeseci pauze i napornog rada vratila se, istakla je, nikad jača i spremnija. Dobre naznake bile su u pripremnom periodu.

– Sa ponosom mogu da kažem da sam bila kapiten juniorskih i kadetskih generacija, sve selekcije sam prošla, a sada sam prvi put na širem spisku za SP. I to je bio prvi signal i podstrek nakon povreda, jer do sada nijesam bila na istom. Kao djetetu iz Podgorice, iz Momišića, naravno da mi je san da igram za reprezentaciju i jednog dana se vratim u moj klub – Budućnost. Nikada nijesam imala priliku da obučem seniorski plavo-bijeli dres. Mislim da je poseban osjećaj kada domaći igrač nastupa pred svojim navijačima. Naravno, reprezentacija je i čast i privilegija, a vjerujte mi – nakon posljednje povrede prednjih ukrštenih ligamenata i ranije ramena, zbog čega sam šest mjeseci u vrijeme korone bila na oporavku, nastavljala sam dalje zbog želje da nekada ostvarim snove – kazala je Radović.

RIZIK DIO PROFESIJE

U Juventi su nastupale crnogorske reprezentativke Dijana Mugoša i Ivana Godeč.

Obje su iz Slovačke, a iz nižih evropskih kupova (prva u dresu Podravke, druga u dresu Budućnosti), zaigrale u Ligi šam-

U SLOVAČKOJ JE USPJELA: Marija Radović

piona. I gdje su sada!

I Marija vjeruje da može daleko, a uporište nijesu samo golovi (od ove sezone dobila je zadatak da šutira sedmerce), već upornost, zalaganje i posvećenost. Juventa je dala Mariji sve ono što je potrebno mladom igraču – kvalitetan rad, veliki broj utakmica i sticanje iskustva.

– Stigla sam u Slovačku sa Milicom Trifunović, i to na preporuku Dijane Mugoše. Neplanirano sam potpisala trogodišnji ugovor i sada se osjećam kao da sam kod kuće. Sami gest tokom povrede kada mi je klub ponudio novi ugovor, pokazuje, možda, najbolje gdje sam došla i kakav odnos Juventa ima prema igračima. Sa sigurnošću mogu da kažem da je Juventa odskočna daska za veće ambicije.

Tokom oporavka u Podgorici pauza nije uticala na njeno raspoloženje i osjećaj za rukomet.

Teren je i dalje bio istih dimenzija, samo je trebalo „uskočiti“ i nastaviti hrabro.

– Moram da budem i realna – 11 mjeseci sam odsustvovala, a osam mjeseci se oporavljala. Dug je to bio period, ali uspješan jer sam odličan posao završila sa fizioterapeutom Mitrom Vujovićem i kondicionim trenerom Gvozdenom Bulatovićem. Onda su ljetos došle pripremne utakmice – bilo je odlično, tako da sam, čini mi se, lako ušla u nove obaveze za sezonu. Najbitnije da su tijelo i koljeno u redu i da će tokom sezone biti sve bolje i bolje.

Sa Juventom nastupa u Čelendž kupu. Očekuje da će sa ekipom dogurati daleko.

– Klub može da bude na većem nivou, konkretno mislim da nastupa u jačem takmičenju. Ali, razmišljanja su takva da, prije svega, žele da sačuvaju stabilnost. Prije dvije godine otišlo je osam igračica, tada se i Ivana vratila u Budućnost. Ekipa se ponovo oslonila na mlađe igrače, tako je i u ovoj sezoni.

Da li je vrijeme i da li je spremna da, možda, potraži, novu sredinu, iako se osjeća kao domaćin u gradu i klubu?

– Mislim da jesam, ali ne iz razloga jer mi je loše u ekipi ili zato što nemam jaku konkurenciju. Ništa me ne košta da vidim na čemu sam. Za nekoliko dana punim 23 godine, mlada sam, a i mlada sam napravila prvi ino-korak. Nemam strah da se dokazujem, imam ambicije, a ne bježim od rada i rizika. Želim da vidim za šta sam spremna.

U klubu je u društvu sa još dvije Crnogorke – Anastasijom Krivokapić i Nikoletom Pejović.

– I mlade su i vrijedne. Juventa upravo kroz mlade gradi tim.

Imaju strpljenja za sve nas. Dobra stvar je što svi igramo i što ekipa kroz tri fronta ima veliki broj utakmica.

Sredina je, takođe, kazala je Radović, idealna za život sportiste.

– Grad nije veliki, ali je lijep.

Mjesto je idealno za sportistu i kvalitetan način života. Drugačije je u odnosu na Podgoricu, ali meni potpuno odgovara – kazala je Radović. A. M.

Arena

18 Košarka

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Košarkaši SC Derbija i Mornara Barsko zlato večeras (21 h) igraju duel 4. kola Admiralbet ABA lige

,,Studenti“ se pitaju u derbiju PODGORICA – Nakon polufinalnog duela u Superkupu između SC Derbija i Budućnost Volija (slavili ,,studenti“), te meča između Mornara i Budućnost Volija u ABA ligi (Podgoričani su bili bolji), vrijeme je i za treći crnogorski okršaj u regionalnom takmičenju.

SC Derbi će večeras (21 sat) u ,,Morači“ pokušati da se vrati na pobjednički kolosijek, nakon poraza u Laktašima, dok će Mornar igrati za prvu sezonsku pobjedu u ABA ligi, poslije tri startna i ubjedljiva poraza.

DOMAĆIN SE UZDA U KVALITET

SC Derbi je protiv Igokee prekinuo niz od pet pobjeda, računajući tri u Superkupu (FMP, Budućnost Voli, Partizan) i dvije u prva dva kola ABA lige (Split, Zadar), pa će ,,studenti“

3-1

vodi SC Derbi u međusobnim duelima sa Mornarom u ABA ligi. ,,Studenti“ su dobili oba duela u Baru, dok su u ,,Morači“ oba tima slavila po jednom

protiv Mornara pokušati da ne nastave negativan niz…

- U goste nam dolazi ekipa Mornara, koja će svaku iduću utakmicu da igra sve bolje.

I dalje se uigravaju, stigao im je i novi igrač, a pobijedili su u srijedu meč u Fiba takmičenju i sigurno dolaze sa više samopouzdanja. Kao i pred svaki meč želimo prvo da se bavimo našom igrom i moramo nakon utakmice protiv Igokee pokazati reakciju. Prevashodno tu mislim na koncentraciju i pristup koji nijesu bili na dobrom nivou u Laktašima – ističe trener SC Derbija Andrej Žakelj.

Plejmejker SC Derbija Igor Drobnjak podsjeća da je Mornar slabije počeo sezonu u ABA ligi iz razloga što se kasnije okupio.

- Ali već u posljednjoj utakmici FIBA Evrokupa su pokazali koliko mogu da budu dobri.

Za nas je ovaj meč veoma važan, moramo da pokažemo reakciju nakon poraza od Igokee gdje nijesmo bili na svom nivou. Vjerujem da smo kvalitetnija ekipa i favorit u ovom meču, ali to moramo da pokažemo i na terenu. Ono što nas krasi mora biti na visokom nivou, fokus, agresija, dosta tr-

čanja. Mornar igra svoju prepoznatljivu igru i vjerujem da ćemo biti spremni za meč u nedjelju veče – rekao je Žakelj.

BARANIMA BOLJE SAMOPOUZDANJE

Mornar je u srijedu pobijedio Sabah iz Azerbejdžana i prvi put slavio od početka sezone, nakon četiri poraza, jednog u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona i tri u ABA ligi. Tim Mihaila Pavićevića je, tako, probio led i sa više samopouzdanja dočekuje nastavak sezone, iako će mu za uspjeh protiv SC Derbija trebati i više nego dobra igra.

- Uloga favorita pripada SC Derbiju, koji se nalazi u mnogo boljoj formi od nas i poziciji jer su zadržali gro tima od prošle sezone. Posljednji rezultati to potvrđuju. Ako nam se ukaže šansa, mi ćemo pokušati da je

Domaćin želi da se vrati na pobjednički kolosijek

iskoristimo i pobijedimo. Pobjeda u FIBA Evrokupu je pokazala da ima pomaka, ali je to još uvijek daleko od forme koja bi trebala Mornaru da bi rezultati u kontinuitetu bili bolji – rekao je trener Barana Mihailo Pavićević.

Efikasnom igrom u napadu košarkaši Budućnost Volija protiv Cibone nastavili pozitivnu seriju u ABA ligi

Grbović: U dobrom smo pobjedničkom ritmu Rastanak crnogorskog košarkaškog trenera i beogradskog kluba

Duško Ivanović više nije trener Crvene zvezde PODGORICA – Duško Ivanović više nije trener košarkaša Crvene zvezde, saopšteno je iz beogradskog kluba. Rastanak je uslijedio nakon poraza Zvezde u Bolonji od Virtusa…

– Klub se ovom prilikom još jednom zahvaljuje Dušku Ivanoviću na svemu što smo zajedno učinili u prethodnom periodu, ogromnom radu i trudu koji je uložio, načinu na koji je predstavljao klub kao trener prvog tima i želi mu mnogo zdravlja i uspjeha u narednom periodu i na novom profesionalnom izazovu. O izboru novog trenera, KK Crvena zvezda će blagovremeno obavijestiti javnost –

navodi se u saopštenju.

Proslavljeni crnogorski trener je preuzeo ekipu u novembru prošle godine, a sa Crvenom zvezdom je osvojio dva trofeja, Kup Radivoja Koraća i prvenstvo Srbije. U finalu ABA lige je izgubio od Partizana sa 3-2 u pobjedama, dok je u Evroligi Zvezda završila takmičenje sa skorom 17-17. ,,Crveno-bijeli“ su Evroligu otvorili pobjedom kod kuće protiv Asvela, a onda su uslijedili porazi od Žalgirisa u gostima, Monaka kod kuće i Virtusa u gostima. U ABA ligi je Crvena zvezda u prva tri kola upisala pobjede protiv Igokee, Cedevita Olimpije i Borca… S. J.

PODGORICA – Gledano po ukupnom timskom indeksu korisnosti, meč protiv Cibone je bio najslabiji u prva četiri kola za košarkaše Budućnost Volija. Ali, pobjeda protiv „cibosa“, praktično, nije dolazila u pitanje i „plavi“ su ostali neporaženi nakon startna četiri kola.

Tim Petra Mijovića je slavio 93:83, što znači da je do trijumfa došao, prije svega, zahvaljujući ofanzivnom arsenalu, iako su ubacili dvije trojke manje (ukupno devet) u odnosu na prva tri kola.

– Srećni smo, prije svega, zbog pobjede, nastavili smo taj pobjednički niz u ABA ligi. Što se tiče same utakmice, znali smo da nas očekuje zahtjevan i nimalo lak meč. Oni su mlada i agresivna ekipa koja posjeduje talenat i kvalitet. Kontrolisali smo rezultat svih 40 minuta, mada, mogu reći da su se opet na momente dešavali padovi u igri i pad fokusa i dozvoljavali smo protivniku da se u par momenata vrati u rezultat, pogotovo tokom prvog poluvremena – kaže Andrija Grbović, krilni košarkaš „plavih“.

Budućnost je protiv Cibone potvrdila tendenciju pada u skoku, u odsustvu povrijeđenog Marvina Džonsa, pa je imala

ukupno 28 uhvaćenih lopti, najmanje od starta sezone, tri manje od Zagrepčana, a dva manje ofanzivna (8-10). Gosti su imali više asistencija (15-10), ali je Budućnost bolje šutirala iz reketa (66,7 – 55,3 odsto).

– Imali smo dosta problema na našem defanzivnom skoku i to sigurno moramo da popravimo. Možda smo prvo poluvrijeme izgledali, da kažem, malo sporije i nije to bila naša prepoznatljiva igra. Dozvolili smo mnogo skokova u napadu i tu su nam pravili velike probleme. Početkom drugog poluvremena smo ušli dosta

agresivnije u napadu i odradili dobar posao u zagrađivanju koša i rezultatski se odlijepili, održavali prednost do kraja meča – dodaje Grbović.

Računajući i meč sa Krkom, te duel sa Slaskom u Evrokupu, Budućnost je u seriji od tri pobjede.

– U dobrom smo pobjedničkom ritmu, vezali smo tri pobjede i sigurno da sa velikim iščekivanjem i samopouzdanjem ulazimo u naredni meč protiv odlične ekipe Kluža. Narednih par dana se moramo dobro spremiti i trenirati jer mislim da će to biti naša slika kako

Bek Barana Antabija Voler je dodao da je pobjeda protiv Sabaha dosta uticala na samopouzdanje igrača.

- To neće značiti ništa ako istim tempom ne nastavimo i u sljedećim utakmicama – rekao je S. JONČIĆ Voler.

Podrška navijača nam mnogo znači Andrija Grbović je iskoristio priliku da zahvali „nevjerovatnoj podgoričkoj publici i ’varvarima’ koji dolaze da podržavaju ekipu“.

– Peta vezana pobjeda kod kuće i sigurno da velike zasluge pripadaju njima. Njihova podrška znači mnogo i daju nam veliku energiju i vjetar u leđa – rekao je Grbović.

ćemo izgledati u narednom periodu gdje nas očekuju veoma kvalitetne ekipe. U prethodnih par utakmica smo pokazali dosta oscilacija u igri i gubitak fokusa u momentima kad imamo rezultat u rukama i na tome moramo raditi, da budemo čvršći i agresivniji u odbrani.

Budućnost u srijedu igra važan meč u Evrokupu, gostuje rumunskom Klužu, koji, kao i Podgoričani, ima skor 2-1 nakon tri kola u grupi B. – Očekujemo i želimo pobjedu.

Bitna i teška utakmica u ovom momentu, imamo par dana da ih skautiramo i popravimo neke naše stvari, prvenstveno u odbrani. Moramo imati dobar fokus i biti agresivni i čvrsti u oba pravca – zaključio je S. J. Grbović.

Arena

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Fudbal 19 I. MANDIĆ

ODIGRANA ČETIRI MEČA 13. KOLA MERIDIANBET 1. CFL: Nikšićani u finišu do trijumfa, Rudar prekinuo post, remi komšija

Pobjeda Sutjeske, moć Dečića

PODGORICA – Odigrane su četiri od pet utakmica 13. kola Meridianbet 1. CFL, koje će biti završeno danas utakmicom Jezero – Budućnost, koja se igra u Bijelom Polju od 18 časova.

Dečić je sačuvao prvo mjesto pobjedom protiv Mladosti (4:1). Tuzani su do pete vezane pobjede stigli furiozno, jer su već nakon 15 minuta vodili 3:0. Sutjeska je prekinula post i golovima u finišu savladala Jedinstvo (2:0), Mornar je vezao osmi meč bez poraza remijem u Tivtu protiv Arsenala (2:2), dok je iznenađenje priredio Rudar, koji je savladao Petrovac (1:0) za tek prvi trijumf u Pljevljima.

HET-TRIK ŠARKIĆA

Dečić se definitivno ne šali!

Tuzani su upisali petu uzastopnu pobjedu i učvrstili mjesto na vrhu tabele. Protiv Mladosti (4:1) meč viner bio je Oliver Šarkić, koji je postigao tri gola, a upisao je i jednu asistenciju. Šarkić je već u trećem minutu, nakon asistencije Drešaja pogodio za 1:0. Samo tri minuta kasnije bilo je 2:0. Nakon akcije Augusta i Đoljaja, Šarkiću nije bilo teško da matira istrčalog Ivanovića – 2:0. Već u 15. minutu bilo je sve jasno – Šarkić je nakon dva gola podijelio asistenciju, a Stijepović, praktično, već tada potpisao trijumf 3:0. Tačno na isteku 60. minuta, Draško Božović je maestralnom loptom pomogao Šarkiću da upiše hettrik (4:0), a konačan rezultat postavio je Maraš u 82. minutu, koji u prvom dijelu igre nije iskoristio dobru šansu.

SREĆA UZ NIKŠIĆANE

Sutjeska je najzad slavila, a seriju od tri meča bez trijumfa Nikšićani su prekinuli pobjedom protiv Jedinstva (2:0), do koje su došli u posljednjih desetak minuta. Dugo su se domaći mučili, ali su u finišu našli put do trijumfa. Sutjeska je povela u 78. minutu – vezista Srđan Krstović proigrao je mladog Alžirca Janisa Begdadija, koji je pogodio za 1:0.

Konačan rezultat postavio je mladi reprezentativac Igor

Detalj sa meča Dečić - Mladost

Rezultati i tabela Rudar – Petrovac

1:0

Arsenal – Mornar

2:2

Sutjeska – Jedinstvo

2:0

Dečić – Mladost

4:1

Danas B. POLJE : Jezero – Budućnost 1. Dečić

(18h)

13 8 2 3 20:13 26

2. Budućnost 12 6 4 2 21:11 22 3. Jezero

12 5 5 2 14:10 20

4. Sutjeska

13 4 7 2 18:12 19

5. Mornar

13 4 7 2 13:12 19

6. Petrovac

13 4 5 4 14:13 17

7. Arsenal

13 3 7 3 17:17 16

8. Jedinstvo 13 2 4 7 15:23 10 9. Mladost

13 2 4 7 14:23 10

10. Rudar

13 2 3 8 4:16 9

LISTA STRIJELACA 8 – Đorđević (Arsenal) 6 – Korać (Jedinstvo) 5 – Grbić (Budućnost), Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost)

Pajović nakon velike greške golmana Sergeja Joksimovića. Golman Jedinstva je, u želji da loptu ispuca, pogodio Pajovića nakon odugovlačenja i lopta je završila u mreži (2:0).

Meč je obilježio povratak kapitena Sutjeske Vladana Giljena, koji je branio prvi put ove sezone na domaćoj sceni, jer je vukao povredu od evropske epizode 13. jula. I, upravo Giljen bio je heroj Nikšićana.

Naime, gosti su u šestom minutu dočekali zicer, ali je Giljen bravurozno intervenisao nakon pokušaja Krnića sa ivice kaznenog prostora. U drugom dijelu viđena je totalna dominacija Sutjeske, koja je diktirala tempo, stvarala šanse, a najbolju nijesu iskoristili Rudović i Krstović, koji je pogodio prečku.

MORNAR U SERIJI

Duel komšija sa juga donio je dobar fudbal, dosta golova, neizvjesnost, preokret, ali na kraju remi – Arsenal – Mornar 2:2.

Oba tima su željela pobjedu, a Arsenal je četvrti meč zaredom bez poraza, dok je Mornar pozitivan niz povećao na osam! Sam početak garanto-

Dečić

Mladost

43 1 1

Sutjeska

Jedinstvo

Mornar

20 00 2 2 2 2

Stadion: Titograda. Gledalaca: 350.

Sudija: Miloš Bošković.

Golovi: 1:0 Šarkić u 3, 2:0 Šarkić u 6, 3:0 Stijepović u 15, 4:0 Šarkić u 62, 4:1 Maraš u 82.

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 150.

Sudija: Nikola Vođević.

Golovi: 1:0 Begdadi u 78, 2:0 Pajović u 90. Žuti kartoni: Aničić, Rudović (Sutjeska), Davić, Banda (Jedinstvo).

Dečić

Mladost

Sutjeska

Jedinstvo

Nikić Milić Stijepović (od 62. Zorić) Augusto Šakrić (do 69.

Vušurović) Đoljaj (od 46. Stanišić) Ujkaj Bajović (od 62. Đeljaj) Božović (od 69. Karvaljo) Drešaj Ljuljđuraj

Ivanović Radusinović Gigašvili (od 63. Jeong) Abdulahi Radinović Maraš Milić (od 63. Ramirez) Vujisić (od 46. Pejović) Badnjar Methadžović (od 46. Delić) Krstović (od 72. Jukić)

Giljen Begdadi Mirosavljev (od 75. Striković) Boričić (od 62. Matanović) Aničić (od 75. Pajović) Babić Krstović Rudović Đinović (od 88. Vukotić) Grivić Vuković (od 62. Živković)

Joksimović Bašić A.Cvijović (od 81. De Souza) Krnić (od 77. Hajrović) Vlaović (od 81. Mušović) Korać Dacić Kolić (od 81.

Kovačević) Šćepanović Band Đ.Cvijović

vao je da će biti neizvjesnosti, a u prvih 45 minuta, izuzev pokušaja Ćetkovića u 3. i Damjana Mugoše u 31. minutu, svako uzbuđenje rezultiralo je promjenom rezultata.

Fudbaleri Mornara su izgubili loptu na sredini terena, Boban Đorđević je asistirao Mugoši, koji je pogodio za 1:0. Gosti su do izjednačenja stigli u 15. minutu, kada je Siniša Stevanović šutirao sa oko 25 metara, lopta odskočila zbog lošeg terena i prevarila golmana Dušana Puletića.

Barani su preokret režirali već u 22. minutu – Stevanović je sa desne strane centrirao, a Velimir Ljutica glavom zatresao mrežu (2:1). Drugi rezultatski egal u prvom poluvremenu donio je Đorđević osmim golom ove sezone, koji je iz drugog pokušaja matirao Popovića.

U nastavku je nakon šanse Đorđevića, Ondong u kratkom intervalu imao dvije prilike. Prvo je Puletić odbranio u 61. minutu, a zatim u nastavku akcije Dubljević je pogodio stativu, da bi u 65. minutu opet bio neprecizan. U finišu, u 82. minutu, Puletić je ušao u šut Dubljeviću, koji je bio u šansi nakon solo prodora.

Arsenal

Rudar

Petrovac

1 0 00

Stadion Arsenala. Gledalaca: 200.

Sudija: Dalibor Vujisić.

Golovi: 1:0 Mugoša u 7, 1:1 Stevanović u 15, 1:2 Ljutica u 22, 2:2 Đorđević u 40. Žuti kartoni: Mališić, Manojlović (Arsenal), Ćetković (Mornar).

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 1:0 Kalezić u 61. Žuti kartoni: Knežević, Sentoku (Rudar), Carević, Popović, Malešević, Mikiujelj (Petrovac).

Arsenal

Rudar

Petrovac

Vukčević Kalezić (od 88. M. Golubović) Milić Bogdanović (od 82.Simić) Pupović Knežević (od 59. S. Golubović) Bulatović Sentoku (od 88. Čepić) Radojičić Bakrač A. Golubović

Kordić Franeta Popović (od 69. Sinanović) Bakić Malešević Adžović (od 88. Dragović) Vujović (od 69. Perović) Boljević Babić Zvrko (od 69. Carević) Mikijelj

Mornar

Puletić Popović Maraš Ondong (od 66. Nikač) Imamović Mugoša (od 78. Seratlić) Kašćelan Mitrović Šahman Kolundžić Đorđević (od 78. Okamoto) (od 74. Macanović) Dubljević Čavor (od 83. Jeknić) Čelebić Ljutica Mališić Stevanović (od 60. Živković) Ćetković Mirković Kaluđerović (od 66. MonteŠkrijelj negro) (od 73. Nikolić) Manojlović

„Plavi“ oprezni, ali sa jasnim ciljem PODGORICA – Jezero će u Bijelom Polju ugostiti Budućnost na zatvaranju 13. kola Meridianbet 1.

CFL. Plavljani su vezali tri meča bez poraza, dok je Budućnost nakon poraza od Dečića odreagovala pobjedom protiv Rudara.

Fudbaleri Budućnosti vjeruju da su pauzu iskoristili na pravi način.

– Iskoristili smo pauzu najbolje što smo mogli.

Imali smo dobre uslove, jer je bilo idealno vrijeme, tako da smo imali priliku da odradimo sve što smo htjeli. Vidjećemo kako će to izgledati sada kada krenu utakmice. Prošlu pauzu smo iskoristili, takođe, dobro, odigrali dva sjajna meča, a onda to nije najbolje izgledalo kada su krenule utakmice – iskren

je trener Mladen Milinković.

Jezero će biti domaćin Budućnosti, ali ne u Beranama, već u Bijelom Polju.

Milinković cijeni Plavljane i svjestan je da njegov tim čeka težak posao.

– To ne igra mnogo ulogu, jer Jezero je neugodno gdje god da igra. Radi se o dobroj ekipi, a to govori i pozicija na tabeli. Jezero ima dosta dobrih igrača, koji znaju da igraju na rezultat, što je jako bitno.

Neće biti lako, ali Budućnost uvijek mora da ide na pobjedu. Nije bitno da li ćemo do pobjede doći kroz lepršavu igru ili uz dozu sreće – naglasio je Milinković.

Budućnost i Jezero u prvom dijelu sezone igrali su neriješeno 1:1.

KALEZIĆ OBRADOVAO PLJEVLJAKE

druge pobjede ove sezone, prve u Pljevljima.

Jedini gol je postigao Vasko Kalezić u 61. minutu. Gosti su u prvom dijelu imali do-

Rudaru je očigledno prijala pauza – Pljevljaci su savladali Petrovac (1:0) i stigli do tek

Jezero

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion Jedinstva. Kapacitet: 6.000.

Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: N. Radulović i D. Vujović. Početak: 18 časova Asanović

Stijepović

Imamović Vuković

Mugoša Kontić

Bošković

Aranda

Pavlićević

Škrijelj

Tošković Grbić

Bojović

Sekulić

Vukotić

Va. Adžić Brnović

Novovič

Ignjatović Orahovac

Dakić Pavličić

Trener Ivan Brnović

Trener Mladen Milinković

bre šanse – prvo je Aleksa Vujović pogodio prečku, a u sudijskoj nadoknadi Slobodan Babić šutirao je preko R. PEROVIĆ gola.

20 Feljton

Neđelja, 22. oktobar 2023.

5.

MARINO BORBIKONI I CRNA GORA Piše: Nenad STEVOVIĆ

Po dolasku na vlast 1922. godine, fašisti su rašćerali ostatke crnogorske emigracije, naročito poslije potpisivanja Rimskog sporazuma, između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

(Rimski sporazum između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpisan je 27. januara 1924. godine. Sa njim je revidiran raniji Rapalski ugovor iz 1920. godine, čime je riješen spor oko granice i teritorijalne pripadnosti grada Rijeke. Prema sporazumu Rijeka je pripala Kraljevini Italiji, a Sušak Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, dok je nad lučkom infrastrukturom uspostavljena zajednička uprava.)

Bilo je to novo razočaranje za italijanske pregaoce i prijatelje Crne Gore, ali ne i razlog za napuštanje ideja, pa se aktivnosti komiteta za crnogorsku nezavisnost prenose u San Marino koji je bio van dometa Musolinijeve administracije.

Procrnogorski komitet u San Marinu je bio privremeno utočište za veliki broj crnogorskih patriota koji su morali napuštiti Italiju nakon uskraćivanja domaćinstva od strane italijanske vlade i raspuštanja crnogorske vojske, kao posljedica Rapalskog ugovora i politike Đovanija Đolitija (Giovanni Giolitti) i Karla Sforce (Carlo Sforza) prema crnogorskom pitanju.

(Rapalski ugovor je međudržavni sporazum, potpisan 12. novembra 1920. u Rapalu pored Đenove, između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kojim je riješeno tzv. Jadransko pitanje - utvrđivanje posljeratnih granica na istočnoj jadranskoj obali između dviju kraljevina.

Tokom strogo povjerljivih, zavjereničkih pregovora delegacija Italije, koju su činili premijer Đovani Đolito, ministar vanjskih poslova Karlo Sforca i ministar rata Ivanoe Bonomi, nakon dogovora sa delegacijom beogradske vlade koju je predvodio premijer Milenko Vesnić odlučili su da Italija obustavi izdržavanje crnogorske vojske, da

Autor piše o Marinu Borbikoniju, jednom od najangažovanijih i najpredanijih boraca za nezavisnost i slobodu Crne Gore i pravo njenog naroda na samoopredjeljenje.

Knjigu su nedavno objavili Crnogorski kulturni forum i Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš” iz Lovćenca

San Marino je pružio pomoć progonjenim Crnogorcima Procrnogorski komitet u San Marinu je bio privremeno utočište za veliki broj crnogorskih patriota koji su morali napuštiti Italiju nakon uskraćivanja domaćinstva od strane italijanske vlade i raspuštanja crnogorske vojske, kao posljedica Rapalskog ugovora i politike Đovanija Đolitija i Karla Sforce prema crnogorskom pitanju se ista razoruža i rasformira i da se protjeraju crnogorski emigranti sa italijanske teritorije. Tako je sredinom 1921. godine crnogorska izbjeglička vojska u Italiji prestala formalno da postoji.)

Podršku za svoje aktivnosti procrnogorski komitet u San Marinu je imao sa najvažnijih državnih i intelektualnih adresa Republike. Marino Borbikoni je bio na čelu komiteta i u periodu dok je obavljao dužnost kapetana regenta, od 1. oktobra 1923. do 1. aprila 1924. godine, dok je zajedno sa njim u delegaciji San Marina na kongresu za Crnu Goru (Convegno Pro Montenegro) koji je održan novembra 1922. godine u Milanu bio i Onofrio Fratori (Onofrio Frattori), tadašnji kapetan regent.

Takođe, kapetan regent Đuliano Goci (Guiliano Gozi) iznio je pitanje Crne Gore pred Parlamentom San Marina dajući mu humanitarni karakter. Na taj način podržani su crnogorski emigranti sa zdravstvenim problemima koji su proganjani od strane tajnih policija Italije i Francuske.

Parlament je za njihovo liječenje odobrio sredstva, a prilikom usvajanja te odluke svi prisutni su ustali izražavajući podršku slobodi Crne Gore.

Marino Borbikoni, kao predśednik procrnogorskog komiteta iz San Marina, poslao je Ligi naroda u Ženevi protest zbog odnosa međunarodne zajednice prema crnogorskom pitanju i zločina srpske vlasti prema herojskom crnogorskom narodu. Lider Komiteta za crnogorsku nezavisnost iz Bolonje profesor Antonio Baldači piše da će Borbikoniju i vladi San Marina „ostati titula vječne slave” zbog proglasa Ligi naroda u znak protesta za zločine nad Crnom Gorom i njenim na-

Ivanoe Bonomi

Italijanska i delegacija Kraljevine SHS u Rapalu 1920. godine - Vesnić je drugi s lijeva

Podršku za svoje aktivnosti procrnogorski komitet u San Marinu je imao sa najvažnijih državnih i intelektualnih adresa Republike. Kapetan regent Đuliano Goci iznio je pitanje Crne Gore pred Parlamentom San Marina. Na taj način podržani su crnogorski emigranti koji su proganjani od strane tajnih policija Italije i Francuske.

Parlament je odobrio sredstva za njihovo liječenje rodom i navodi da Crna Gora nikada neće moći da zaboravi uzvišeni gest slavne, male države, kada je maja 1923. godine prihvatila i pomogla crnogorske junake, ostatke slavne vojske, u njihovoj želji da se pridruže braći po oružju na crnogorskim planinama koji su prolivali krv za oslobađanje svoje otadžbine. Ti junaci su u Crnoj Gori pali sa puškama u ruci, jedan protiv hiljadu, ili čame umirući po srpskim zatvorima. Njihove riječi, u tragičnom činu odlaska, na obali Jadrana, bje-

hu riječi blagoslova Marinu Borbikoniju, njegovim saborcima i Republici San Marino.

Prvi čovjek Procrnogorskog komiteta u San Marinu je do svoje smrti bio profesor Borbikoni, a nakon njega komitet je vodio crnogorski politički emigrant i suverenista Krsto Martinović.

Profesor Marino Borbikoni je intezivno sarađivao sa na-

jaktivijim članovina Centralnog komiteta za nezavisnost Crne Gore, sa śedištem u Bolonji, čiji je predśednik bio njegov prijatelj, univerzitetski profesor i ugledni botaničar Antonio Baldači, a među članstvom se našao i značajan broj senatora i poslanika italijanskog parlamenta.

Počasni patroni komiteta su bili dr Marija Rusiecka, generalni sekretar Međunarodnog odbora za nezavisnost Crne Gore iz Ženeve, dr Frederik Burnam, brigadni general iz Kanade, Gabrijel d’ Anuncio i Jovan Plamenac.

Komitet je posebno bio aktivan na zbrinjavanju Crnogoraca koji su ostali u Italiji nakon raspuštanja i razoružavanja crnogorske vojske i odluke italijanske vlade da uskrati domaćinstvo crnogorskim političkim emigrantima. Komitet iz Bolonje je radio na sakupljanju humanitarne pomoći za crnogor-

Karlo Sforca

Đovani Đoliti

Đulijano Goci

ITALIJANSKI KOMITET ZA NEZAVISNOST CRNE GORE SA ŚEDIŠTEM U BOLONJI

ske izbjeglice u Italiji, pisanju protesta međunarodnim organizacijama, kao i na objavljivanju publikacija o Crnoj Gori, između ostalog štampao je brošuru Zločin Antante i angažovao uglednog umjetnika Oresta Minarelija u prevođenju poezije kralja Nikole.

Tokom 1921. i 1922. godine komitet je aktivno učestvovao u prikupljanju sredstava, organizaciji, snimanju i distribuciji prvog crnogorskog igranog nijemog filma Vaskrsenja ne biva bez smrti advokata Vladimira Popovića, bivšeg ministra crnogorske vlade. U filmu koji je finansijski pomogla i kraljica Jelena Savojska, nastupili su tadašnji prvorazredni italijanski glumci, među kojima i filmska zvijezda Elena Sangro, a u pojedinim masovnim scenama sudjelovali su pripadnici crnogorske emigracije u Italiji.

Popović i Baldači su političku borbu obogatili filmom, novim umjetničkim medijem, a jedan od najznačajnijih srpskih istoričara filma, profesor dr Dejan Kosanović je primijetio: „… bio je to, koliko mi je poznato, jedan od prvih pokušaja u svijetu, da se u političkoj borbi angažira i sedma umjetnost.” (Dejan Kosanović (1930-2013) jugoslovenski istoričar filma, reditelj i scenarista dokumentarnih i kratkometražnih filmova. Autor je 13 knjiga iz oblasti istorije filma. Kombinujući sačuvane filmske kadrove i snimljene fotografije, prof. Kosanović je 1996. godine rekonstruisao djelove filmu Voskrsenja ne biva bez smrti u trajanju od 30 minuta, te je ovakva verzija filma prikazivana na raznim festivalima i na crnogorskoj nacionalnoj televiziji.)

Sa namjerom da film na evropskoj diplomatskoj sceni promoviše i ponovo aktualizuje crnogorsko pitanje, planirano je da premijera filma bude u toku Đenovske konferencije. (Đenovska konferencija je održana u periodu od 10. aprila do 19. maja 1922. godine. Predstavnici 32 države su diskutovali o ekonomskom rekonstruisanju Evrope, monetarnoj politici i odnosima sa Rusijom.)

Na žalost, ta ideja nije uspjela da se realizuje, pa je film prvi put prikazan u Rimu 14. aprila 1922. godine.

(Nastavlja se)

Arhiv

Neđelja, 22. oktobar 2023.

21

Iz knjige ,,Londonski zapisi“

Piše: Dejan VUKOVIĆ Kuriozitet je da najveće londonske ulice i poznate građevine nose ista imena od davnina, što romantično i lako vraća u prošlost i budi talenat za čarobnu literaturu o gradu na Temzi. Tokom XVIII i XIX vijeka Britanska imperija je na vrhuncu moći. Industrijska revolucija i Kraljevska mornarica brižno čuvaju nedodirljivi status; i podstiču da London toga vremena uljepšavaju velelepna zdanja, među kojima se ističu palate bogatih aristokratskih porodica Grosvenors and Cadogans. Na njihova dostignuća u arhitekturi podsjećaju i nazivi otmjenih skverova i divnih palata elitnih četvrti Mayfair i Chelsea. Predvodnik lijepog graditeljstva tog doba, glasoviti Džon Neš (John Nash), vizionar i arhitekta, oplemenjuje Regent‘s Park i okolinu iz bezličnog predgrađa u jedan od najprestižnijih krajeva Londona, udahnjuje elegantne konture Regent Street, a posebno Buckingham Palace, sjedištu britanskih suverena, koju grle St. James’s i Green Park.

Glas Crnogorca od 4. avgusta 1873. godine donosi vijesti iz daleke, bogate prijestonice Velike Britanije: ,,Varoš London obuzima prostora 690 ingleških milja, a broj žitelja po popisu od 1871. i s priraštajem do 1873. god. iznosi mu 4.025,695. Dužina ulica i drumova, koje nadzirava policija londonska, iznosi 10.235 ingleških milja, a Teheran je u pravoj liniji daleko od Londona 2.800 milja. Kuća ima u Londonu 528.794, omnibusa 100, a fijakera 8-108, i konja što javna kola vuku 25000. Policaja ili čuvara javne sigurnosti ima 10.712“.

Nedaleko od desne obale

Privlačna šarolikost Londona Odlazniku iz Crne Gore prvi koraci traže iste staze, prvi pogledi traže poznata lica, mjesta, ali ih ne nalaze.

Traži se neka kopča s rodnim krajem, koju je teško naći. Postepeno se zapažaju sličnosti, teku poređenja.

Temze, nadomak popularnog Londonskog oka i primamljivog akvarijuma, ispod ogromnih limenih krovova Waterloo Station, odjekuje huka brojnih vozova. Za sat vremena prijatne vožnje stižu do Vindzora (Windsor), rezidencije i ljetnjikovca kraljevske porodice. Istorijski gradić svojom mirnoćom pruža ugodno utočište turistima željnim razgledanja čuvenog zamka, koji stoljećima baštini aromu davnih vremena viteškog duha, i otkriva blagodeti raskalašnog kraljevskog života. Jedna od prostranih sala za bal okićena je grbovima plemićkih porodica. Na pojedinim mjestima su prazne table, znakovita opomena da su pojedini plemići izdali kralja.

Odlazniku iz Crne Gore, prvi koraci traže iste staze, prvi pogledi traže poznata lica, mjesta, ali ih ne nalaze. Traži se neka kopča s rodnim krajem, koju je teško naći.

Postepeno se zapažaju sličnosti, teku poređenja. Stara crnogorska prijestonica Cetinje, šarmom, slavnom istorijom, dvorovima Petrovića i ljupkim ambasadama i vilama, privlači pozornost bez grandioznosti, blještavila i glamura kojim obilu-

ju poznate prijestonice svijeta. Uređenost londonskih parkova, šarolikost, živost i bezbrižnost uživanja u njima prija ljudskim čulima.

Odsutnost turista u Njegoševom parku, nadomak zdanja đe su stolovali crnogorski vladari, kao da čuva pitominu i neku dostojanstvenu tišinu.

I odiše čarobnim, iskonskim, davno zaboravljenim mirisima, ali i zvucima strašnih bitaka, na koje podsjećaju biste besmrtnih junaka Nikca od Rovina i Vuka Mandušića.

Moćni tokovi ekonomskog razvoja i urbanizacije povezuju i stapaju predgrađa i pitoma sela, s užim jezgrom Londona. Gradski pipci se šire, prelivaju iz finansijskog centra City ka dokovima istočnog Londona, koji ne poznaje lagodnost aristokratije i sjaj palata. Fabrike, napuštene hale i skladišta nadomak Temze, žive novi život kroz komforne stanove, poslovne i komercijalne centre.

Na bivšu industrijsku zonu podsjećaju džinovski dimnjaci. Ipak, ima idile u ovom kraju đe se više nego u drugim djelovima Londona spajaju razne nacije i rase, različite kulture, živopisnost nacionalnih nošnji, od Afrike i Azije, do Amerike. Miri-

Regent street prva polovina XX vijeka

si egzotičnih kuhinja iz finih restorana daju posebnu draž i tvore uspješan miks, dok raznovrsnost muzike plijeni.

Kult boema njeguje se u dobrim pabovima đe do izražaja dolazi zanimljiva izreka ljubitelja jakih pića: u Egleskoj i Škotskoj piše se Whisky, a ne Whiskey kao u Sjedinjenim Američkim Državama, jer ,,ey“ podsjeća na riječ empty, prazan, a viskija nikada ne smije faliti. Slavni hroničar Londona iz XVII stoljeća, neprevaziđeni Semjuel Pepis (Samuel Pepys) rado bi pohodio i opisao savremeni noćni život istočnog Londona, đe se žustrije i slobodnije živi.

Krajem XX i početkom XXI vijeka pristupačne cijene nekretnina ovog kraja privlače mnoge, i postaje omiljeno mjesto posebno mladih slikara, pisaca, dizajnera, glumaca, bankara željnih uspjeha i slave. Inventivnost i energija isijava i na polju nauke, đe među kompjuterskim magovima i nedokučivim, prostranim poljima informaci-

onih tehnologija grabi i hara mladi Crnogorac, Đorđe Popović, školovan u Španiji i Irskoj. I predvodi ekipu talentovanih, visprenih, informatičara. Njegov dar i geni naslijeđen je i usmjeravan od blagorodnog strica Žarka Popovića, nenametljivog, vrsnog intelektualca iz Podgorice, jednog od pionira informatike u Crnoj Gori, čiju milokrvnost, mekotu duše i plemenitost čuvaju od zaborava stalne plime sjećanja i dragih uspomena porodice, ali i prijatelja i kolega iz brojnih crnogorskih institucija.

Kapi kiše prave veće i manje olimpijske krugove na Temzi i njenoj pritoci rijeci Lea, u istočnom Londonu đe su tokom ljeta 2012. uspješno održane Olimpijske igre.

Mudra odluka administracije Borisa Džonsona bila je jak impuls i značajan podstrek za dinamičan rast ovog dijela metropole, koji postaje atraktivna zona i za brojne kompanije, dok su engleski majstori hortikulture oplemenili i uljepšali način živ-

ljenja. Nekadašnje kolibe i pokoji čudak u njima ostaće u pamćenju, ali i djelima slikara i pisaca. Radnička klasa, kako Englezi kažu „working class“, srž je istočnog Londona. Njen Cockney akcenat, proslavio je plemić koji je prestižnu titulu Sir dosegao iako je rođen i odnjegovan u tom staležu i ovom šarmantnom krajoliku. Čuveni glumac Majkl Kejn (Michael Caine), naglašava: „Ljudi su mi uvijek govorili: ‘Ti ne možeš biti glumac, ti ne govoriš otmjeno’“. Ja sam im govorio: ,,Pokazaću kako je moguće biti glumac iako ne govorim otmjeno. I uradio sam to.“ Njegova svjetska slava ovjenčana je i sa dva prestižna Oskara.

Uzbudljivo je londonsko nebo kojim jezde brojni avioni, uranjaju, izranjaju iz vazdušastih stijena-oblaka, koji brzo promiču i prave rokade nad Londonom, otvarajući puteve ka svim kontinentima.

(Autor je crnogorski diplomata)

22 Drugi pišu

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Mišljenja

Bursać: Četnički zločinac Draža Mihailović dobio sramni muzej u Beogradu!

Milos Tešić/ATAImages / PIXSELL

Piše: Dragan BURSAĆ Pod naznakom ,,skandalozno“, regiju je obišla vijest da je četničkom generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću u utorak otkriven spomenik i otvoren muzej u Bregalničkoj ulici u Beogradu. Sa pravom se regija čudom ne može iščuditi, kako to da je vođa nacističkih kolaboracionista i četničkih koljača, sa sramne strane povijesti, prešao u epiku srpskih heroja i dobio svoj muzej?

Svima je skandal, samo Srbiji nije

Ali, ako pogledamo Srbiju danas u kojoj su preumljavanje i revizija istorije dosegle vrhunac i u kojoj je povijesni revizionizam trijumfovao odavno, onda je posve jasno zašto je otvaranje muzeja nacističkom slugi bio svenarodni hepening na kome se po izvještajima okupilo preko hiljadu ljudi i ko zna koliko ih je još gledalo prijenos preko lokalnog TV streama na monitorima.

I Srbija ovom zlu masovno aplaudira. Osim časnih izuzetaka, poput Helsinškog odbora u Srbiji koji je osudio otvaranje muzeja Draže Mihailovića. Ljudi iz Odbora su glasno poručili da je ,,ovo je korak u pravcu ubrzane fašizacije društva“.

Nego kad smo kod bilborda, samom otvaranju muzeja balkanskog krvnika Mihailovića prethodila je sramna bilbord-kampanja ,,Beograd sme“, u kojoj su Dražine stilizirane ilustracije osvanule diljem Srbije, a najviše ih je bilo i u regionu Sandžaka, gdje su Bošnjaci kako se zna, većinsko stanovništvo.

Država Srbija se sve vrijeme pravila luda, a na pojavljivanje bilborda u tom regionu, između ostalog, reagovao je tek lokalni Savjet bošnjačke nacionalne manjine koji je saopštio da traži ,,hitno uklanjanje“ bilborda jer ,,podsjećaju na zlodjela koja je četnički pokret počinio u sredinama u kojima žive Bošnjaci“.

Naravno, u realnosti se nije desilo apsolutno ništa i sve je krunisano sramnim otvaranjem muzeja u Beogradu.

A kad smo kod otvaranja, red je da se pomenu i zvanice i organizatori. Uz pripadnike Udruženja ,,Naša Drina“ i boračke organizacije Srbije i Republike Srpske, našao se i tu notorni Matija Bećković, koji je održao, a šta bi drugo

Pravo je čudo kako u ovoj Srbiji Draža i ranije nije dobio muzej

U Beogradu otvoren muzej posvećen četničkom komandantu Dragoljubu Draži Mihailoviću

nego prigodnu četničku nacionalističku besjedu.

Nekoliko pitanja za Matiju Bećkovića

Kako bi bizarni performans bio potpun, Bećković je okupljene pozdravio riječima Pomoz’ Bog junaci, na što su mu prisutni uzvratili Bog ti pomogao, kao u najkrvavija četnička vremena. ,,Generalu Mihailoviću među srpskim novomučenicima nema premca, general Mihailović je proglašen izdajnikom, a time je izdajnikom proglašen i srpski narod“, rekao je zaneseno Bećković.

Srbija je danas zemlja u kojoj se zatvara muzej partizanskom heroju, dječaku Bošku Buhi da bi se otvorio muzej njegovom ubici, četničkom zločincu Draži Mihailoviću. I ogromna većina Srbije ne vidi problem, pozdravlja ovu sramotu.

E, to sljepilo je njen najveći problem!

Pa se pitam, da li četnici ,,nemaju premca“ u ubijanju Bošnjaka u Sandžaku, Istočnoj Bosni ili Bosanskoj Krajini ili Bećković misli na ,,besprijekorno“ četničko ubijanje žena, djece, staraca i svih onih Srba, koji nisu bili sa četnicima na istoj ideološkoj i koljačkoj liniji?

Da li Bećković misli na zločine četničke u Foči npr. kada su četnici zatrli Bošnjake tog sreza? I zna li vajni akademik Bećković za Muju Dedovića iz Slatine, koji je onomad u svom iskazu kazao sljedeće: - U selu Prijakovićima, Slatina, četnici Aleksa Đorđević, Mirko Mihajlović, Rade Perišić i Pavle Marić s družinom stjerali su u dvije štale 80 (osamdeset) osoba, sve iz istog sela. Tu su neke poklali, a neke su i žive zapalili sa štalama. Od toga je bilo desetak odraslijih muškaraca, dok su sve ostalo žene i djeca. Pomenuti su četnici slično učinili i u selu Prativi (Slatina), gdje su zapalili 25 (dvadeset pet) osoba u kući Omera Cagara, te u selu Lajevci, gdje su zaklali 21 (dvadeset jednu) osobu. Sve je to bilo početkom januara 1943. godine…“ I suviše je kratak ovaj tekst, trebala bi ozbiljna i ogromna hrestomatija za sve četničke zločine nad nesrbima.

Ili možda, kažem, Matija Bećković kad vazdiže ,,novomučenike“ četničke i njihovog komandanta Dragoljuba Dražu Mihailovića, misli na zločine koji su ovi počinili nad Srbima i Crnogorcima antifašistima?

Pa ću vas podsjetiti, a trebao bi i akademik Bećković nešto naučiti o svojim pulenima četničkim, a tiče se zločina u selu Vranić, kada je tokom noći 20/21. decembra 1943. Prvi bataljon Posavske brigade Avalskog korpusa JVuO (četnika) izvršio masakr civila u kojem je ubijeno 67 mještana (uglavnom žena i djece) sela Vranić 30 kilometara od Beograda.

Podijeljeni u tri grupe, četnici su te noći izvršili pokolje u 14 kuća u selu čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze sa partizanima. U svim kućama pobijeni su svi ukućani, osim petoro koji su slučajno preživjeli.

Je l’ se ovim četničkim ,,pobjedama“ diči Matija Bećković?

Muzej posvećen Bošku Buhi pred zatvaranjem, dok se muzej njegovim ubicama otvara.

Ili možda akademik misli na dječaka Boška Buhu, partizanskog kurira, bombaša i narodnog heroja, koga isto tako u zasjedi ubiše, pogađate, četnici?

Je l’ to čuveno četničko herojstvo, ubijati djecu?

I baš na primjeru Boška Buhe i Draže Mihailovića treba poka-

prefiksu sadrži naziv ,,socijalistička“. Ima li igdje na svijetu socijaliste koji podiže spomenik ljudima koji su klali i ubijali socijaliste? Ima li igdje toga na svijetu, pitam ja vas, osim u državi Srbiji u kojoj nikad i nije bilo istinskog i masovnog socijalizma?!

A narečeni Braunović je osim toga u svojoj karijeri stigao da bude i Putinov zakleti obožavatelj. Kako saznaje RSE Braunović je u Skupštini Srbije na čelu poslaničke grupe ,,prijateljstva sa Rusijom“, a prema pisanju medija, ranije se pojavljivao u svojstvu čelnika preduzeća ,,Srbijašume“ u jakni sa ispisanim slovom „Z“, simbolom ruske invazije na Ukrajinu.

Sve u svemu ,,živopisna“ ličnost: neočetnik, socijalista, nacionalista, rusofil, putinovac i to sve dok je na vlasti. Kako samo u Srbiji može i umije.

zati svu perverziju države Srbije i njenog nakaradnog nacionalističkog režima.

Država Srbija pred čijim očima u centru Beograda niče muzej posvećen koljaču Draži Mihailoviću, čak dva puta je (bezuspješno) pokušala da proda Memorijalni centar podignut u spomen Bošku Buhi u selu Jabuka, gdje je dječak ubijen: ,,Prodaje se Memorijalni centar podignut u spomen na Boška Buhu, narodnog heroja i najmlađeg bombaša NOR-a, sagrađen u selu Jabuka blizu Prijepolja, na mjestu njegove pogibije 1943. godine…“ Ovako je glasio ( još uvije nerealizovani oglas) u kome država Srbija pokazuje koliko joj je stalo do antifašističkog naslijeđa.

Ali nije to sve. Dabome, nikad to nije sve.

Samo u Srbiji: Socijalista na čelu četničke parade

Na čelu udruženja koja su organizovali stvaranje i otvaranje četničkog muzeja u slavu Draže je poslanik SPS i vršilac dužnosti direktora javnog preduzeća ,,Srbijašume“ Igor Braunović.

Zašto je to bitno? Pa zato što SPS navodno baštini antifašističku tradiciju Komunističke partije Srbije i zato što u svom

Pa onda kad ovako posložimo stvari, kad znamo da je Mihailović još 2015. rehabilitovan, kad znamo da mu se pridružio u rehabilitaciji i njegov posilni četnik Kalabić, kad znamo da je ljubitelj Hitlera vladika Nikolaj Velimirović kanonizovan, pravo je čudo kako u ovako preumljenoj Srbiji i ranije nije iznikao muzej nacističkom slugi Draži Mihailoviću.

Situaciju je, za kraj najbolje opisao povjesničar Milivoj Bešlin, koji kaže da se fašizacija Srbije naročito aktivno sprovodi u posljednjih 10 godina ,,ove radikalske vlasti“ i dodaje: ,,Draža Mihailović je ključni čovek kolaboracije u Srbiji. On je primer izdaje zemlje.

Bio je ključni čovek koji je izvršio strašne i velike zločine prema nesrpskom stanovništvu u Jugoslaviji, pre svega u Sandžaku, Hercegovini i Crnoj Gori.“ Srbija je danas zemlja u kojoj se zatvara muzej partizanskom heroju, dječaku Bošku Buhi da bi se otvorio muzej njegovom ubici, četničkom zločincu Draži Mihailoviću. I ogromna većina Srbije ne vidi problem, pozdravlja ovu sramotu. E, to sljepilo je njen najveći problem!

Da nije svenarodnog odobravanja, ne bi bilo ni vaskrslog četničkog zločinca. Mislite o • tome!

Enigmatika 23

Neđelja, 22. oktobar 2023.

GLUMA^KA OSMOSMJERKA

BIJELA UKR[TENICA

U osmosmjerci prona|ite prezimena glumaca i glumica sa spiska.

Neiskori{}ena slova, ~itana redom, daju jo{ jedan odgovaraju}i pojam.

AJELO, ANDRES, ASANTE, BANDERAS, BELMONDO, BERGEN, BOLDVIN, BROSNAN, ^ER^, DELON, DEN^, DENEV, DE NIRO, DEREK, DE VITO, DUMEL, DUVAL, FONDA, FOSTER, HENKS, HOFMAN, KINSKI, KITON, KOBERN, KOLINS, KONERI, KVEJD, LAMBER, MARFI, MINELI, MONRO, NIKOLSON, NORIS, REDFORD, ROBERTS, RUSO, SELEK, SELERS, STALONE, STREJSEND, TERON, TRAVOLTA.

Slavko Bovan

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10 11 12 13 14 15 16 17

1 2 3 4 5

POTIRALJKA

Potiraljka je zagonetka u kojoj se slova koja se javljaju dva puta precrtaju, a onda se ostatak anagramira.

ZA^INI UZ KOMADE SIRA Dragi{a Ceti}

S N

I

L O K N O S

L O K

I

N O T

I

K

T

F

B R O S N A N A A

I

D E N E

V

A

R M R R O B

E R T

E

F

^ N E D D O U D E

J

O M R D R

A

E

E

E

S A V N D T R S A I

T N S M

I

F

O L M M K D R L

S H G A D N O

F

O L

E

E

A S N V N N S N

E

E

T N A S A B

N N L N T R E

B M A

D K V

E

J

T

I

K S N

S R

L

D R O I

F

L

J T

A O O E O A ^ R E

^

I E

D E R S O S U R L

K O T

I

V

E D O N

I

6 7 8 9 VODORAVNO: 1. Glumac u seriji sa slike - Vrsta ptice grabljivice (1), 2. Ime glumice Longorije - Omladinski atletski klub (skr.) - Zapamtiti (3), 3. Ime {kotskog pisca Smoleta - Op{tina u Srbiji - Organ ~ula mirisa (2), 4. Oznaka za jug - Ujak od milja, ujo - Ku}ica iznad okna u rudniku - Vojni savez (3), 5. Uslu`ni centar (skr.) - Ime pjeva~a Jirgensa Titula u etnarhiji (mn.) (5), 6. ^uvena ameri~ka televizijska serija (slika) - ^ovjek koji prou~ava mitove (1), 7. @itelj stare Etrurije - Gr~ko slovo - Ime akteli~arke Kravec (2), 8. Okvir - Glumac u seriji sa slike (1), 9. @iteljka mjesta kod Opatije - Smje{tati u gara`u(1).

USPRAVNO: 1. Glumac u seriji sa slike (0), 2. Gle, eto, eno - Ilustrator (1), 3. Zabranjena tema - Ime pjeva~ice Polak (1), 4. Oznaka za litar - Uzvik veselja - Oznaka za neutron (2), 5. Drugi samoglasnik - Pritoka Drine - Simbol kalijuma (2), 6. Zmija udavka - Od tog vremena (1), 7. Kaubojsko u`e - Evropski centar za ekonomiju (skr.) (2), 8. Inicijali glumice Kari} - Vrsta povr}a - Inicijali kompozitora Gotovca (2), 9.

Oznaka za neper - Tip slova (1), 10. Islamska sveta knjiga - Gauda ili trapist (1), 11. Vrsta geometrijskog tijela (1), 12. Grad na Sardiniji - Upi{ite [. @. (1), 13. Jednogodi{nje `drijebe - Ime pjeva~a Vondera (1), 14. Inicijali fizi~ara Tesle - Pripadnik nekada{nje organizacije osnovaca u SFRJ (1), 15. Pje{~ani brijeg u pustinji - Premisa u filozofiji (1), 16. Oteklina Pripadnik naroda na Kavkazu (1), 17. Gornji dio stopala - Ime {ahiste Kasparova (1).

Slavko Bovan

SKANDINAVKA AUTOR: TEUTA

PLANINA U SRBIJI

BRSTE]I POJESTI LI[]E

STAROGR^KI VAJAR

POKAZNA ZAMJENICA

NORVE[KA

NEPOBITNA ^INJENICA

VJERSKA SEKTA U AMERICI

SKANDINAVKA MJESTO KOD PLJEVALJA

GLAVNI GRAD EGIPTA

SLAVONSKI BROD

GLUMICA SA SLIKE

POPULARIZOVANJE

FRANCUSKI FUDBALER

TONA

^UVENA SERIJA GLUMICE SA SLIKE

KALIJUM

VRSTA RISA

STAROGR^.

FILOZOF, TALES

LOZNICA

SASTAVNI VEZNIK

ODJE]A GIMNASTI^ARKI

IZVR[NI ODBOR

POTKUPITI SVRABE@

DUVA^KI MUZI^KI INSTRUMENT

BROJ DEVET PLIVA^ NA\

AKADEMSKI SPORTSKI KLUB

FUDBALER, KRASNODAR

OP[TINSKA LIGA

KONJ ARAPSKE PASMINE

^UVENA SERIJA GLUMICE SA SLIKE

OSNOVNA TARIFA

AUTOR: TEUTA

GR^KO SLOVO

MJESTO U BOKI

VRSTA TKANINE EVROPSKI PLANINSKI VIJENAC PISAC, UMBERTO

POLARNI ISTRA@IVA^, ROBERT EDVIN

TROPSKA PTICA S VELIKIM KLJUNOM SPIS

U SVAKO VRIJEME

GLUMICA SAVI] FUDBALER, LEROJ

PISAC, KENZABURO

KATOLI^KI (skr.)

UTISAK

ARHIPELAG U INDIJSKOM OKEANU

GLUMICA SA SLIKE VOLT

IRANSKI VJERSKI POGLAVAR

PRAVAC U UMJETNOSTI

POND MA\ARSKO MU[. IME

UPIT

KELVIN VALJEVO DRUGI SAMOGLASNIK

GLUMICA ZELVEGER

ALT PROST BROJ

STARI MUZ. INSTRUMENT

PJEVA^ TOPI]

LIJEP ^OVJEK

JADRANSKO OSTRVO

NJEN FILM OLUPINA LA\E

KAMILA PORTUGAL

JEDNA PLANETA

TOKOM ZIME

IZVORI

OV^ICA IZ DJELA IVE ANDRI]A

[ARENI PAPAGAJI VOLUMEN ISTOKSJEVEROIST.

NAZIV

DJEVOJKA

AMPER ITALIJA GRAD U ITALIJI SAVIJENI DIO [TAPA VRSTA BODE@A (mn.)

KONJSKA SNAGA ATLETSKI KLUB

BOLAN UZVIK

GLAVNI GRAD GANE

RJE[ENJA - Osmosmjerka: Aniston; Potiraljka: mesni doru~ak; Bijela ukr{tenica: Met Leblank, kondor, Eva, OAK, upamtiti, Tobijas, Arilje, nos, J, uja, oknara, pakt, UC, Udo, etnarsi, prijatelji, mitolog, Etrurac, ksi, Inesa, ram, Dejvid [vimer, I~anka, gara`irati; Skandinavka: Kortni Koks, oboa, svrab, Prijatelji, ASK, Rikard, OT, Sane, Oe, Nikobari, V, pitanje, Imre, kitara, pet, vrak, vrela, ISI, Asizi, kame; Skandinavka: K, OL, Rora, ro, Piri, Alpi, uvijek, akt, Lisa Kudrou, ajatolah, K, Rene, deva, I`, ljepotan, zimi, are, cura, I, KS, jauk, Akra. (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda”, ure|uje: Slavko Bovan)

24 Enigmatika

Neđelja, 22. oktobar 2023.

SKANDINAVKA AUTOR: KLEANT

AMERI^KA TENISERKA

SKANDINAVKA SUPROTNI VEZNIK

RADIOAKTIVNO ZRA^ENJE

EVROPSKA OSTRVSKA DR@AVA, GL. GRAD NA SLICI

ODJE]A INDIJKI

FIGURA U [AHU

GR^KA OSL.VOJSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

RIMSKI BOG LJUBAVI

NJEMA^KI FUDBALER, TOMAS

ISTA SLOVA

ENERGIJA

RAZVOJ, DIVOVSKO RAZVIJANJE, BIBLIJSKO NAPREDAK PLEME

JEVREJSKI ISTORIJSKI MUZEJ (skr.)

KILOMETAR

3. I 2.

VOKAL POLEMI^AR (gr~.)

MOLIBDEN

UGRA\IVATI ^ELI^NO OJA^ANJE U BETON

PRISTALICE FEDERALIZMA

OTPADAK KOD TESANJA DRVETA EVROPSKA OSTRVSKA DR@AVA, GL. GRAD NA SLICI

GLUMICA BLAM

PRIBOR ZA RAD

GRAD SA SLIKE

STRANO SLOVO

SLIKARI KOJI SLIKAJU @IVOTINJE

JEZERO U KALIFORNIJI

BALTI^KO MORE

GLUMICA DAL

GLUMICA, ORNELA

INICIJALI [AHISTE KRAMNIKA

VRBAS LUKA U KORINTU U GR^KOJ

NAJBLI@I SRODNIK SUPROTNOST JANGU

OP[TINA U BA^KOJ HERCEGOVAC

SASTAVNI VEZNIK FILM ARNOLDA [VARCENEGERA

GRANI^NE VRIJEDNOSTI (lat.)

[ARENI PAPAGAJ

GIMNASTI^AR, TO[IHARU (anagram: TASO)

KAZAN

3

4

5

6

7

8

9

MALI BLOK SAZVU^JE TONOVA

ZBIRKA GEOGRAF. KARATA

VODENI ZGLAVKAR

ENERGIJA

NEISTINE

TU^NJAVA

ZGLOB NA RUCI GR^. BOG [UMA MJE[TANIN (gr~.)

RE@ISER, D@ON

LJEKOVITA BILJKA

DOMA]E GOVEDO

SLIKARKA IVANJICKI

STIDLJIVI

UKR[TENICA

10 11

1

ISPUNJALJKA

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

REBUS (7, 2, 4)

Gojko Mandi}

ANAGRAM (3, 4, 1, 8)

VODORAVNO: 1. Ostrvska dr`ava u Pacifiku - Azijska ostrvska dr`ava, 2.

Oznaka za razred - Ostrvska dr`ava u Pacifiku - Oznaka za obim, 3. Grad u Italiji - Ostrvska dr`ava u Sredozemnom moru, 4. Simbol natrijuma Ime teniserke Danilovi} - Obor za stoku, 5. Inicijali balerine Dankan Pokriva tijelo ptica - Na{a negacija, 6. [panski slikar, Salvador - Fudbalski trener, Dragan, 7. Turski plemi} - Ogla{avati se kao konj - Oznaka za pond, 8. Ime glumca Hofmana - Oblast u Gr~koj, 9. Istupanje (mn.) - Pritoka Neretve, 10. Radnik u tkaonici - Pjeva~ica, Sandra, 11. ^etvrti i prvi vokal - Dio puta - Gradski komitet (skr.), 12. Ukras na mu{kom licu - Pokazna zamjenica - [areni papagaj, 13. Prvo slovo - Poltron, 14. Pustinja u Aziji - @ena o~evog brata, 15. Izvr{iti - Dunav-Tisa -Dunav (skr.).

USPRAVNO: 1. Ostrvska dr`ava u Karibima, 2. Oznaka za ostrvo - Afri~ka ostrvska dr`ava - Velika sibirska rijeka, 3. Nevladina organizacija (skr.) Ptica selica - Ostrvska dr`ava u Karibima, 4. Galopiranje (mn.) - Tu~njave - D`in, 5. Godi{nja priredba - Ime detektiva iz stripa Kirbija - Tovljenje - Oznaka za istok, 6. Oznaka za Urugvaj - Tjeskoba, plahovitost, 7.

Ostrvska dr`ava u Karibima - Naredba psu da donese lovinu (mn.), 8.

Albanska telegrafska agencija - Muza muzike - Simbol iridijuma, 9. Tezga na kojoj se izla`e roba - Ostrvska dr`ava u Sredozemnom moru - Kiselina (lat.), 10. Oznaka za amper - Hiljadu kilograma - Useljenik, 11. Francuski gulumac, Filip - Davidovo oru`je u borbi sa Golijatom - Oznaka za akcionarsko dru{tvo.

Slavko Bovan

Postavka: 5, 5, 3

OSTRVO U RIJECI (mn.)

NAU^NIK KOJI ISTRA@UJE

ALT

2

VRSTA SIRA

KO[TUNJ. VO]E (mn.)

BRAZILSKI VELEGRAD (kra}e)

NI[

SEOSKA ULI^ICA

ORG. AM. DR@AVA

GLUMICA BEGOVI]

MAMAC

RUBLJA

NARODNA BANKA SRBIJE (skr.)

KRETANJE KROZ VAZDUH

DANSKI MOREPLOVAC, VITUS

ZAMJENICA (skr.)

1

AMBIVALENCIJA

RIJEKA KOJA TE^E KROZ GRAD SA SLIKE

GRAD U RUMUNIJI

KONJ VOJVODE MOM^ILA

GRAD SA SLIKE

METAR

PLMENITI GAS

POBJEDA

AUTOR: ZIKRET

A, A, AM, AN, BA, DA, DA, D@A, JA, KA, KA, KON, LI, MI, NA, NA, NET, O, PI, RA, RE, RI, SA, TE, TE, TI, ZA, ZAM. VODORAVNO: 1. Vrsta {ljive, 2. Velika zmija iz Ju`ne Amerike, 3. Manji kamion, 4. Stilska figura (kontrast), 5. Pravac u umjetnosti, 6. Postupak lije~enja, 7. Diplomatsko predstavni{tvo.

U osjen~enim poljima dobi}ete naziv grada sa slike i naziv azijske ostrvske dr`ave ~iji je to glavni grad.

1 2 3 4 5

NE PRIMI POS( J)ETIOCA Slavko Bovan

6 7

RJE[ENJA - Skandinavka: sari, Elas, Ridl, E, ia, neon, Arad, Rejkjavik, animalisti. zam, Baltik, VK, Muti, VS, i, Ba~, jin, Terminator, ara, limesi, kotao, Sato; Skandinavka: dama, Amor, bb, m, Lifi, iver, nada, let, Irska, Bering, OAD, Ena, blok~e, atlas, rak, etnik, lakat, rosopas, Vu, istra`iva~, stidni, Olja; Ukr{tenica: Tonga, Japan, r, Vanuatu, o, Imola, Malta, Na, Olga, tor, id, perje, ne, Dali, Okuka, aga, rzati, p, Dastin, Epir, istupi, Rama, tka~, ^apri}, oa, etapa, GK, brk, ovo, ara, a, udvorica, Gobi, strina, obaviti, DTD; Rebus: Iskrala se Rosa (iskra, laser, osa); Anagram: Sao Tome i Principe; Ispunjaljka: D`akarta, Indonezija (d`anarika, anakonda, kamionet, antiteza, relizam, terapija, ambasada). (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda”, ure|uje: Slavko Bovan)

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Dnevni list

Mali oglasi

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2 Potrebna žena za čuvanje dvoje djece i pomoć u kući. Odlični uslovi, mogućnost smještaja.

Budva.

Tel. 067/449-292 3

Oglasi i obavještenja 25 898

Dana 21. oktobra 2023, u 87. godini života, preminuo je naš dragi

TOMISLAV – TOMO Dragića PEKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 22. oktobra od 10 do 18 časova i 23. oktobra od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: supruga MARIJA, brat DRAŠKO, sestre LJUBINKA i CAKA, ćerke TATJANA i JASNA, unučad, praunučad i ostala rodbina

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. oktobar 2023.

869

880

Умрла је у 98. години наша драга

Дана 21. октобра 2023. преминуо је, у 72. години, наш

ЗАГОРКА Рајкова МИЈОВИЋ рођена Крстајић

Саучешће се прима у капели под Требјесом 21. октобра 2023. од 12 до 16 часова и 22. октобра од 11 до 14.30 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом. Ожалошћени: синови НИКОЛА и МИЛЕНКО – МИЋО, шћери МИЛУША – МИЛКА и МИЛЕНКА – МИКА, брат МОМО, снахе КАТАРИНА, ЛЕНА, МИРА и ЉИЉАНА, унучад ВУК, БОЈАНА, БИЉАНА, ЗОРИЦА, БРАНКА, АНА, СВЕТЛАНА – ЦЕЦА, БЛАЖО, ВАСКО, ДАНИЈЕЛА, ДИЈАНА, ПЕТРУША, ИВАН и ВЕСНА, праунучад, чукунунучад и родбина МИЈОВИЋ и КРСТАЈИЋ

Дана 21. октобра 2023, у 84. години живота, преминула је наша драга

ЗОРАН Димитрија – Бега МИШУРОВИЋ Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 22. октобра од 10 до 15 часова и 23. октобра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Дахна.

884

Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, ћерка ИВАНА, синови ИВАН и МИЉАН, сестра МИЛИЦА са породицом, брат ПРЕДРАГ, снахе САЊА, СЛАВКА и АНЂЕЛА, зет ЗОРАН, тетка СЛАВКА, унучад КАТАРИНА, КСЕНИЈА, МИА, МАТИЈА, МИЊА, МАРКО, СЕРГЕЈ и АНДРЕЈ, праунука МИНА, братанић СИМО, НЕМАЊА, ДИМИТРИЈЕ и ТОДОР, браћа од стрица ДАНИЛО и МИРКО, ујчевина МУГОША, породице МИТРИЋ, МИЛОСАВЉЕВИЋ и ПАНАЈОТОВИЋ 873

Dana 21. oktobra 2023. u 85. godini života, preminula je naša draga

Наш драги

СМИЉКА Душанова МИРАНОВИЋ рођена Вулетић

Саучешће примамо 21. октобра од 16 часова и 22. октобра до 13 часова у породичној кући у Балабанима. Сахрана ће се обавити на гробљу цркве Св. Никола у Голубовцима. Ожалошћени: супруг ДУШАН, кћерка БЕБА, синови РАЈО и ЗОРАН, сестре РАТКА и АНЂА, снахе МИКА и СОЊА, унучад НЕМАЊА, БАЛША, ИВАН и ЛУКА, братанић ЖЕЉКО, братаничне, сестрићи и сестричне и остала родбина МИРАНОВИЋ и ВУЛЕТИЋ

ТОДОР ВУКОСАВЉЕВИЋ

BOSILJKA Slobodana MILOVIĆ

1954–2023.

rođena BULAJIĆ

Преминуо је 20. октобра 2023. године. Сахрана ће се обавити у понедјељак, 23. октобра у 13 часова на гробљу Збег. Опело почиње у 12.30 часова.

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima, 22. oktobra od 10 do 14 časova i 23. oktobra od 10 do 12 časova, kada pogrebna povorka kreće za Grahovo gdje će se obaviti sahrana kod crkve Sv. Nikole u 14 časova.

Ожалошћени: супруга ЈАСНА, ћерке МИЛЕНА, ВЛАДИЦА, КСЕНИЈА, унук ВУК, зет МИЛАН, сестра МИРЈАНА са породицом, браћа ВЕСЕЛИН и АЛЕКСАНДАР, сестра ВАЊА са породицом, остала родбина, кумови и пријатељи

Ožalošćena porodica: sin ZDRAVKO, ćerka RADA, unučad SOFIJA, JASNA, MITAR i ALEKSANDRA, brat MILORAD, sestre BEBA i VUKA i ostala porodica MILOVIĆ i BULAJIĆ 876

879

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je naš

Dana 21. oktobra 2023, u 62. godini, upokojila se naša voljena

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

899

ŽELJKO Mlađena MIĆANOVIĆ

BRANKA Gojkova POPADIĆ

Preminuo u 57. godini nakon teške bolesti.

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 22. oktobra 2023. od 10 do 15 časova i 23. oktobra u kapeli u Plužinama od 9 do 13 časova.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Sahrana će, po želji pokojnika, biti obavljena u najužem krugu porodice na Goransku.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 22. oktobra od 10 do 15.30 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: djeca ANĐELA, ANDREA i KOSTA, supruga LJILJANA, majka VOJKA, brat SAŠA i sestra GORDANA sa porodicama, i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: majka DOBRICA – DOLA, brat IGOR, sestra ŽELJKA, snaha RADA, bratanić LUKA, bratanična NIKOLINA, sestrići VASILIJE i MILOŠ i ostala rodbina

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 22. oktobar 2023.

861

858

Posljednji pozdrav voljenoj tetki i babi

Послије дуге болести преминула је у 94. години наша драга

СТАНУША – СТАНА Радомира ВУЧЕЛИЋ Саучешће ће се примати у градској капели Чепурци 21. октобра 2023. од 9 до 12 часова, када крећемо за родни Плав, гдје ће се у капели у Брезојевици саучешће примати 21. и 22. октобра до 13 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Плаву у 14 часова.

Posljednji pozdrav

STANI VUČELIĆ

STANI VUČELIĆ

Ostaćeš vječno u našim srcima i mislima, zahvalni za ljubav i toplinu koju si nam neizmjerno pružala.

Draga majko, tvojim časnim životom i neizmjernom pažnjom zaslužila si vječnu ljubav i doživotno sjećanje.

Zauvijek ćeš u našim srcima ostati voljena i nikada zaboravljena.

Neka ti duša počiva u raju.

Ожалошћени: сестре КСЕНИЈА и ЂОРЂИНА, зет ЉУБО, братанић, братаничина, сестрићи и сестричине, унучад, праунучад и остала родбина

862

Počivaj u miru.

Tvoji: SVETLANA, IGOR, IRENA, SAŠA i ANDRIJA

Tvoji: SNEŽANA, PETAR i DARKO VUKMIROVIĆ

860

Posljednji pozdrav našoj dragoj

882

Posljednji pozdrav

ŽELJKU MIĆANOVIĆU S tugom i poštovanjem se opraštamo od vašeg dobrog roditelja i supruga.

STANI VUČELIĆ

883

Dragi deda

Ostavljaš prazninu u našim srcima, ali ljubav i sjećanje će trajati zauvijek.

Posljednji pozdrav dragoj babi

Počivaj u miru.

ZOĆO

Ostaćeš upamćen i sa ljubavlju spominjan, svaki zabavan trenutak proveden sa nama.

Hvala na svemu.

Tvoji: zet LJUBO i sestra ĐORĐINA

Tvoji: MIA, MATIJA i MARKO Posljednji pozdrav dragoj babi

DRAGAN i LJUPKA sa porodicom

ZAGORKI Od DIJANE sa porodicom

886

885

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

ZAGORKI

893

Posljednji pozdrav našoj dragoj

ZAGORKI R. MIJOVIĆ

Ponosni na tebe i tvoja djela, zahvalni za sve što si radila i uradila za nas, naš dobrotvore.

ZAGORKI

Od DANIJELE sa porodicom

Od MILUŠE i BLAŽA

S ljubavlju,

kćerka MIKA i zet RADOMIR KUBUROVIĆ sa porodicom

896

Draga naša

887

ZAGO

Dostojanstvena Durmitorko, skoro smo ti slavili rođendan i nadali smo se da ćeš zaokružiti ovaj vijek. Tvoje snažno, dobro i pošteno srce ipak nije izdržalo.

Hvala ti na najljepšem djetinjstvu koje smo imali uz tebe i svemu što si nas naučila. Bićeš uvijek u našim srcima, uvijek voljena i nikad zaboravljena.

Mirno putuj u rajsko naselje, bakice naša draga.

Volimo te.

Zahvalna unučad BOJANA, BILJANA, ZORICA i VUK i praunuka ADA VISKOVIĆ

894

S tugom u srcu opraštamo se od naše drage majke, svekrve, babe i prababe

ZAGORKE R. MIJOVIĆ

Majko, tvojim odlaskom ostaju neizbrisive uspomene na ljepotu i toplinu našeg porodičnog roditeljskog doma, koju si ti svojim pregalačkim radom, ljubavlju i dobrotom kao roditelj, brižna supruga i majka stvarala, njegovala i zajedno sa nama čuvala i održavala.

Počivaj u miru i hvala ti za sve.

MILENKO i LENA sa djecom

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. oktobar 2023.

875

888

895

Posljednji pozdrav dragom i voljenom prijatelju

Godina dana je od smrti

Voljenoj majci, svekrvi, babi i prababi

LJUBOMIRA BOŽOVIĆA

ZAGORKI R. MIJOVIĆ

ŽELJKU VUKOSAVLJEVIĆU

Dragi đede, Mnogo je lijepih sjećanja i trenutaka provedenih zajedno, da te vječno pamtimo, sa ponosom govorimo o tebi i nikada ne zaboravimo.

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu kojom si nas nesebično darivala. Ostaćeš zauvijek u našim srcima kao najljepši dragulj uvijek voljena, poštovana i nikad zaboravljena.

Sin NIKOLA, snaha KATARINA, unuk VUK, unuke BOJANA, BILJANA, ZORICA i praunuka ADA

VESKO ĐURANOVIĆ sa porodicom 874

Posljednji pozdrav dragom i voljenom

ŽELJKU VUKOSAVLJEVIĆU Sestra MIRJANA, sestrične ANDREA i JELENA, sestrić IGOR sa porodicom, zet SLOBODAN ĐURANOVIĆ

Unuka SNEŽANA MARKOVIĆ sa porodicom 871

Voljeni naš

MIRKO Sa tugom koju vrijeme ne liječi, ljubavlju koju smrt ne prekida, čuvamo te u našim srcima.

Ljubav prema tebi trajaće do kraja naših života. Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru.

Porodica SIMOVIĆ

854

864

Godinu dana od smrti moje sestre

LJILJE ĐURANOVIĆ Ljubav, čežnja i bol za tobom ostaju zauvijek.

BILJA

868

SJEĆANJE

Dvije godine su od smrti našeg dragog

855

22. 10. 1993 – 22. 10. 2023.

VELIKA PAVLIČIĆ rođena Gardašević

Godine prolaze, sjećanja ne blijede, ljubav ne prestaje.

ĐORĐIJE MANDIĆA

Tvoja PORODICA

ĐORĐIJE – ĐOŠA MANDIĆ 25. 10. 2023.

881

Nedostaješ svakim danom sve više.

Ponosni na tvoj častan i dostojanstven život ne damo te zaboravu.

Počivaj u miru, plemenita dušo.

Pune su dvije godine od kad nije sa nama naš dragi brat.

Ti si nas samo fizički napustio, jer si u mislima uvijek sa nama i uz nas, i nikad zaboravljen.

Sinovi ALEKSANDAR i BOJAN, snahe BILJANA i ISIDORA i unuk ALEKSEJ

Spavaj, dragi brate.

859

Godina dana će od smrti

Dragi

Tiho ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću, nemoj da ti naše suze remete vječni mir i tišinu.

ĐURO

U nevjerici je prošlo četrdeset dana od kada nijesi sa nama .

Žale za tobom tvoje sestre:

SLAVKA Vasova VUJOVIĆA

DESA, MILEVA, ĆARA, BOSA i DRAGA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat SLOBODAN i sinovac DEJAN sa porodicom TUŽNO SJEĆANJE 22. 10. 1984 – 22. 10. 2023.

Porodica pok. DRAGANA BABIĆA

866

891

Навршава се четрдесет дана од смрти нашег драгог

ЂУРА

MILORAD – MITO MIJAČ Ne postoji vrijeme sjećanja u kojem nijesi ti.

Supruga LJILJANA i ćerka SVETLANA

Не постоје ријечи којима можемо описати бол и празнину коју си оставио својим прераним одласком. Нисмо очекивали и нисмо били спремни за оволики губитак. Бескрајно смо тужни и доживотно рањени. Почивај у миру и нека те анђели чувају. ТВОЈА ПОРОДИЦА

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 22. oktobar 2023.

857

890

872

BOŽOVIĆ

Година дана од смрти нашег вољеног оца, ђеда и свекра

Godina dana prođe od kada nije sa nama naš svekar, đed i prađed

LJUBO

MILOSAVA

24. 10. 2022.

3. 5. 2016.

ЉУБА БОЖОВИЋА LJUBOMIR LJUBO BOŽOVIĆ Dan za danom prolazi ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Tebe nema, ali svuda si sa nama u svakoj priči, pogledu i mislima. Đede! Čuvaj nam Raśu jer je i on tamo sa tobom i majkom. Vi nijeste otišli zauvijek samo ste na nekom mirnom mjestu.

Dani prolaze a sjećanje na vas ostaje vječno.

Иако није ту са нама, увијек је присутан у нашим мислима и сјећањима. Вријеме неће уступити мјесто забораву, остаће вољен и никад заборављен.

Unuk SLAVKO, snahe STOJANKA i NADA, praunučad MIA, UROŠ i JAKŠA

ВЕЛО са породицом 878

Dana 27. oktobra navršava se godinu dana otkako nije s nama naša voljena

Sin i brat IVAN sa porodicom

Sve što je bilo ljudsko, pošteno, časno i plemenito ti si imala.

Tvoju nesebičnu dobrotu, požrtvovanje i ljubav koju si nam pružala pamtićemo dok postojimo.

Sa poštovanjem i ljubavlju koju smrt ne prekida čuvaćemo te od zaborava u najljepšim sjećanjima.

Počivaj u miru.

Tvoji: SUZANA, FILIP, MARKO, ANA, MARINA, DUŠKO, BOŽO, STEVAN, VUK i MILICA

877

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

Tri godine je od smrti naše majke

DANICE MITROVIĆ

U neđelju, 22. oktobra, posjetićemo tvoju vječnu kuću na Starom groblju u Cetinju.

Hvala vam na dostojanstvenom i časnom življenju i radu. Uvijek sa nama, a mi bez vas.

897

SMILJKA VUJIĆ

Ljubav koju si nesebično pružala svima čuvaće te od zaborava u našim sjećanjima.

RAJKO

6. 11. 2022.

ZORAN i STEVO sa porodicama

LJUBOMIRA – BELOG ŠĆEPANOVIĆA

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene s tobom. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru, jer to i zaslužuješ i neka te anđeli čuvaju.

MIODRAG ŠABAN sa porodicom

889

Tužno sjećanje na naše drage roditelje

DUŠANA VUJOVIĆA braću

867

Dragi

DRAGICU Dušanovu i

sestru

DRAGAN KALUĐEROVIĆ

Gubitkom tebe osam je godina moje tuge i nesanice.

DANILA – RAJA

VESA i VOJA

MILKU

Ni jedan dan ne prođe da nijeste sa nama u našim mislima. Mnogo je bola u našim srcima. Počivajte u vječnom miru.

Vaše ćerke i sestre JOVANKA, STANKA i VINKA sa porodicama

Znam da ništa vječno nije, ali moja ljubav prema tebi jeste.

Voli te tvoja LJEPA

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. oktobar 2023.

870

892

Драгој пријатељици и колегиници

Našoj voljenoj

МИЛЕНИ

MILENA PAPIĆ

Nedostaješ...

LIDIJA B., COI, SVETLA, SANJA, DRAGA, LIDIJA, BILJA

856

VIDI M. LALIĆ

22. 10. 2021 – 22. 10. 2023.

Твој одлазак учинио нас веома тужним јер смо навикли да си увијек ти била ослонац и подршка. Твој осмијех, шарм и духовитост су нас развесељавали а карактер тихе, чврсте и достојанствене особе обасјавао нас је топлином и пажњом. Навиру сјећања а бол је све дубља. Хвала ти за прекрасно и искрено вријеме које смо провели са тобом.

Dana, 22. oktobra 2023. navršavaju se dvije godine ispunjene tugom, jer si ostavila ogromnu prazninu u našim srcima.

Bila si posebna, tvoja plemenita duša satkana dobrotom, pažnjom i ljubavlju uvijek će buditi lijepa sjećanja u našim mislima.

Твоје: БРАНКА, НЕНА и СВЕТЛАНА

Tvoji: sin DRAGAN HADŽIĆ, unuk VASILIJE i snaha DRAGANA

863

Dana 24. oktobra 2023. navršava se godina dana od smrti

851

Četrdeset dana je otkako nas je napustio naš dragi suprug, otac i đed

MILORAD – MIJO PERIĆ

BOŠKA – BOŽA Stankova RADIŠIĆA Prođe godina dana od tvog odlaska, a nama ostaje bol i praznina u duši.

Vrijeme neće ustupiti mjesto zaboravu.

Pamtit ćemo tvoj vedar lik, i čuvati od zaborava.

U nedjelju, 22. oktobra u 10 časova porodica i prijatelji će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Prerano si nas napustio baš kad je trebalo da živiš i da nas okupljaš u svom domu.

Radovao si se dolasku svojih unučadi kojima si uskratio da u djetinjstvu uživaju sa tobom.

Hvala ti što si nam ostavio široko otvoreni put časnog, ponosnog i dostojanstvenog života.

Hvala našim rođacima, kumovima, komšijama i prijateljima na izrazima saučešća lično, prisustvom sahrani, putem telegrama, telefona, hvala na priloženom cvijeću.

Ožalošćena porodica: supruga SLOBA, ćerke ANA, DANKA i BOJANA, unučad MAJA, MILICA i JOVICA

Tvoja FAMILIJA

853

852

Četrdeset dana je od kada nas je napustio naš voljeni otac, đed i tast

Četrdeset dana je od kada nas je napustio naš voljeni otac, đed i tast

MILORAD – MIJO PERIĆ

MILORAD – MIJO PERIĆ

Tuga se ne mjeri vremenom već prazninom koju si ostavio tvojim odlaskom.

Tvoja dobrota i častan život, ljubav prema nama ostaće vječno u našim sjećanjima.

Tvoji najmiliji: ćerka BOJANA, unučad MILICA i JOVICA i zet VIDO RADOVIĆ

865

Četrdeset je dana od smrti

MILORADA – MIJA PERIĆA

Otišao si tiho i dostojanstveno, nismo stigli da se oprostimo pred tvoj vječni odlazak.

Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava u našim mislima i srcima.

Tužna sam i zatečena tvojim iznenadnim odlaskom.

Najteži su odlasci bez pozdrava.

Pamtiću dok živim naše djetinjstvo, zajedničko odrastanje, školske i studentske dane i sve što je bilo lijepo i činilo nas srećnim.

Neka tvoja napaćena duša počiva u raju.

Tvoji najmiliji: ćerka ANA, unuka MAJA i zet DEJAN MIROTIĆ

Sestra MILEVA sa porodicom

Neđelja, 22. oktobar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 22. oktobar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra 2023. godine, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).