Dnevni list Pobjeda 26.10.2023.

Četvrtak, 26. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20802 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Američki analitičar Januš Bugajski kritikovao Stejt department zbog loše politike u regionu, ali i u Crnoj Gori

Nedostatak podrške SAD proevropskim partijama pomogao je formiranje ovakve vlade

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

APSURD: Projekcija filma „Heroji Halijarda“, koji veliča četnike, održana u kotorskoj dvorani koja nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića

Krvavo kolo, rimejk Američki zvaničnici koje je Bajdenova administracija dodijelila regionu ili imaju ograničeno znanje o njegovoj nedavnoj istoriji i ambicijama političkih igrača ili su bili podložni obmanama i dezinformacijama, što bih nazvao mentalnom korupcijom, čak i dok su služili u regionu ranije – poručuje Bugajski STR. 2.

Kada zaslijepljeni um, ispunjen mržnjom i neznanjem, nadrukan kleronacionalističkim pokličima zapiša ili na drugi način oskrnavi spomen-obilježje heroja i velikana antifašističke borbe – to neminovno budi refleks gađenja i nevjerice. Ali, kako dokučiti svijest koja promoviše Bajićevu apologiju četništva u dvorani kulturnog centra u Kotoru koji nosi ime Nikole Đurkovića bez kao ponovno hvatanje u zloslutno kolo, koje se STR. 8. i 9. prije 80 godina cerilo nad njim i mrtvim antifašistima

Vlada se na jučerašnjoj sjednici bavila programom ekonomskog državljanstva

Ko se prijavio posljednjeg dana 2021. ne mora uplatiti 100 hiljada Ako je ta odluka izmijenjena, ako je stupila na snagu od toga dana, onda na sve one koji su predali aplikacije tog dana trebalo bi da se primjenjuje nova izmijenjena odluka – kazao je advokat Veselin Radulović za Pobjedu STR. 6.i 7.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

30.

KUPON

Više od 30 zaposlenih u OŠ „Pavle Rovinski“ potpisalo pismo podrške kolegi defektologu, koji je dobio otkaz dok je na bolovanju

Policija dostavila spise Tužilaštvu povodom dešavanja u SO Andrijevica, novi pokušaj za smjenu čelnika lokalnog parlamenta 17. novembra

,,Nastupilo je opšte Tužilaštvo još nezadovoljstvo, izviđa upad u radimo u neprijatnoj skupštinsku salu, atmosferi“ na potezu i Vlada STR. 10.

STR. 4.

2

Politika

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Američki analitičar Januš Bugajski kritikovao Stejt department zbog loše politike u regionu, ali i u Crnoj Gori

Nedostatak podrške SAD proevropskim partijama pomogao je formiranje ovakve vlade takvi službenici opravdavaju Američki zvaničnici koje je Bajdenova administracija dodijelila regionu ili ruski rat proksija protiv Zapada – kaže Bugajski. imaju ograničeno znanje o njegovoj nedavnoj istoriji i ambicijama političkih Odgovarajući na pitanje da li igrača ili su bili podložni obmanama i dezinformacijama, što bih nazvao očekuje da će SAD promijenimentalnom korupcijom, čak i dok su služili u regionu ranije – poručuje Bugajski ti strategiju za Zapadni Balkan PODGORICA - Izgleda da Vašington više nema onu pozitivnu snagu koju je nekada imao na Zapadnom Balkanu. Njihov poziv da u novoj vladi ne budu srpske nacionalističke i promoskovske stranke očigledno je ignorisan.

Retrospektivno gledano, nedostatak podrške SAD dosljedno proevropskim partijama i političarima je pomogao da se stvori vlada koja će dovesti u pitanje stabilnost i međunarodni položaj Crne Gore – kaže u razgovoru za Pobjedu američki analitičar i viši saradnik u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu Januš Bugajski.

skim partijama i dovođenjem na čelo parlamenta osobe, koja je u prvostepenom postupku osuđena za terorizam a ponovo je na optužnici za isto djelo, nova vladajuća većina suštinski ignorisala zahtjeve saveznika iz SAD. - Izgleda da Vašington više nema onu pozitivnu snagu koju je nekada imao na Zapadnom Balkanu. Njihov poziv da u novoj vladi ne budu srpske nacionalističke i pro-

moskovske stranke očigledno je ignorisan. Američki Stejt department će imati odnose sa vladom i veoma će pažljivo pratiti kretanje njene politike, ali može imati ograničen uticaj. Retrospektivno gledano, nedostatak podrške SAD dosljedno proevropskim partijama i političarima u Crnoj Gori je pomogao da se stvori vlada koja će dovesti u pitanje stabilnost i međuna-

IGNORISAN ZAHTJEV SAD

Iskusni politički analitičar objašnjava da je formiranjem vlade sa proruskim i prosrp-

rodni položaj Crne Gore – kaže sagovornik Pobjede.

Na pitanje kako će NATO sarađivati sa Crnom Gorom ako su na vlasti proruski političari i kako Alijansa može dijeliti informacije uz toliko nepovjerenje, Bugajski kaže da će Crna Gora biti isključena iz nekih, ako ne i svih NATO-vih obavještajnih podataka.

– Službenici crnogorske vlade koji imaju pristup obavještajnim podacima NATO-a trebalo bi da prođu sveobuhvatne provjere kako bi se utvrdili njihovi kontakti sa političarima, biznismenima i aktivistima povezanim sa Putinovim režimom. Takve veze mogu značiti da će Crna Gora biti isključena iz nekih, ako ne i svih NATO-vih obavještajnih podataka, jer se to može smatrati sigurnosnim rizikom za Alijansu jer Januš Bugajski

nakon događaja u Banjskoj i dokaza da je oružje koje su teroristi koristili proizvedeno u Srbiji, Bugajski kaže da su u Vašingtonu zauzeti drugim stvarima.

IZAZOVI

– Nažalost, američki Stejt department i Bijela kuća su zaokupljeni mnogo većim bezbjednosnim izazovima na Bliskom istoku i u Ukrajini i Rusiji. Zapadni Balkan nije prioritet i to je omogućilo Vučiću i kompaniji da proizvedu nestabilnost u potrazi za još jednim velikosrpskim programom. Pored toga, američki zvaničnici koje je Bajdenova administracija dodijelila regionu ili imaju ograničeno znanje o njegovoj nedavnoj istoriji i ambicijama političkih igrača ili su bili podložni obmanama i dezinformacijama, što bih nazvao mentalnom korupcijom, čak i dok su služili u regionu ranije – poručuje američki analitičar.

Službenici crnogorske vlade koji imaju pristup obavještajnim podacima NATO-a trebalo bi da prođu sveobuhvatne provjere kako bi se utvrdili njihovi kontakti sa političarima, biznismenima i aktivistima povezanim sa Putinovim režimom. Takve veze mogu značiti da će Crna Gora biti isključena iz nekih, ako ne i svih NATO-vih obavještajnih podataka, jer se to može smatrati sigurnosnim rizikom za Alijansu jer takvi službenici opravdavaju ruski rat proksija protiv Zapada – kaže Bugajski Bugajski smatra da je Spajić imao pred sobom najlogičnije rješenje – koaliciju PES-a i DPS-a.

– Uključivanje nekoliko manjih partija stvorilo bi još širu većinu. Takva pro-EU koalicija bi imala tri pozitivna rezultata za zemlju. Prvo, to bi umanjilo uticaj remetilačkih nacionalista, posebno probeogradske koalicije – „Za budućnost Crne Gore“. Ovo bi pomoglo u prevazilaženju polarizacije i radikalizacije. Podrška srpskih nacionalista uskoj vladi sigurno bi postala sve provokativnija za crnogorsku većinu jer će cilj biti da se zemlja udalji od NATO-a i EU i blokira program reformi. Drugo, nova koalicija bi mogla da obezbijedi dovoljno široku većinu da se sprovedu neophodne zakonodavne reforme i sistematski zatvore sva poglavlja pravnih tekovina EU kako bi se Crna Gora kvalifikovala za ulazak u EU – smatra BugajMarija JOVIĆEVIĆ ski.

PES: Dodatni troškovi za popis zbog neozbiljnosti odlazeće vlade PODGORICA - Zbog veoma neozbiljnog odnosa odlazeće Abazovićeve vlade i opstrukcija opozicije, država će imati trošak zbog odlaganja popisa, ali mnogo manji od potencijalnog odlaganja zbog neuspješne realizacije, kazali su u Pokretu ,,Evropa sad“.

Oni su reagovali na izjavu premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića koji je kazao na jučerašnjoj sjednici Vlade da se mora razmišljati o dodatnim troškovima ukoliko popis bude odložen.

– U ovom trenutku ne postoji nikakva prepreka da proces počne. Moramo da razmišljamo i o dodatnim troškovima

ako se proces odloži - to je isto važna stvar. Bez obzira, buduća vlada može da donosi odluke na način na koji misli da treba. Što se tiče 43. vlade, za nas je to pitanje u proceduralnom smislu arhivirano – naveo je Abazović.

U PES-u ističu da se, zbog najavljenog bojkota opozicije, Monstat suočava sa problemom nedostatka dovoljnog

broja popisivača, što, kako navode u toj partiji, dovodi u pitanje uspješnost realizacije ovog jako važnog pitanja.

Takođe, smatraju da zahtjevi za kontrolu opozicije ne treba da budu sporni, „kako se nikome ne bi dao alibi da se rezultati i kvalitet popisa dovode u pitanje, te da se kroz planirane sabotaže obesmišljava relevantnost podataka“.

– Abazovićeva vlada prenebregava i činjenicu da u brojnim opštinama na čijem su čelu predsjednici popisnih komisija iz redova opozicije nema uslova za održavanje popisa, jer nema ni dovoljnog broja popisivača – naglašeno je u saopštenju PES-a.

Napominju i da je i trošak odlaganja popisa višestruko manji od iznosa koji Vlada troši za Abazovićeva službena putovanja.

– Da je odlazećem premijeru stalo do ozbiljnosti i racionali-

GOV.ME

Odlazeći premijer kazao da se mora razmišljati o 700 hiljada eura dodatnih troškova ukoliko popis bude odložen, iz Spajićeve partije mu odgovorili

Sjednica Vlade

zacije trošenja novca građana, ne bi novu vladu zbog sopstvene nesposobnosti dovodio u poziciju odlaganja popisa, dok

posljednje dane svog mandata troši za obilazak evropskih metropola i to na račun građana – poručuju u PES-u. R. P.

Politika

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Demokratska partija socijalista nastavlja bojkot dok se ne ispune uslovi za potpuni monitoring popisnog procesa

3

Predstavnici nacionalnih savjeta manje brojnih naroda pozdravili odluku budućeg premijera o odlaganju popisa i poručili

održati tek kad Živković: Spajićeva najava Popis se steknu uslovi za kredibilan proces potvrda da država nije Remiković: bila spremna za popis Monstat razmatra Tačno je da javni oglas ne podrazumijeva kojoj partiji popisivač pripada, kao što to nije podrazumijevao ni javni poziv 2011. godine, ali je postojao dogovor između političkih subjekata i drugih društvenih aktera iz razloga povjerenja.

To se može pročitati iz izvještaja koji je Monstat objavio te godine. Ne govorimo o izmišljanju tople vode i nečemu novom, već o onome što je već postojalo – rekao je Živković d. malidžan

PODGORICA – Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da ta partija nastavlja sa bojkotom popisa sve dok se ne ispune adekvatni zakonski uslovi i potpuni monitoring procesa.

On je, na jučerašnjoj konferenciji za medije, ocijenio i da je inicijativa mandatara Milojka Spajića da odloži popis na mjesec potvrda da država nije bila spremna za to, ali i ispravnosti stavova da postoji miješanje stranog faktora u taj proces.

– Ovu inicijativu razumijemo kao poziv na razgovor i dijalog o odgađanju popisa i pripremi popisa u skladu sa zakonskim procedurama i onim što su precizno definisani uslovi za kontrolu ovog procesa.

Ovim se potvrđuje ispravnost argumentacije DPS-a i svih relevantnih društvenih i političkih subjekata da država nije bila spremna za sprovođenje popisa. Takođe, pokazuje ispravnost stavova da postoji snažno miješanje stranog faktora u politički život Crne Gore, a kojima se na uslugu stavila odlazeća vlada u tehničkom mandatu. Nakon stava Milojka Spajića nema dileme u argumentaciji i namjeri DPS-a, a to je da je neophodno sprovesti popis u skladu sa svim zakonskim procedurama i jasno definisanim mehanizmima kontrole – istakao je Živković.

Suština je, ističe on, da dobijemo zakonit proces, pod punom kontrolom na osnovu kojeg će svi relevantni društveni subjekti imati potpuno povjerenje.

– Odnosno da dobijemo precizne, tačne i relevantne podatke, gdje institucije neće biti u službi bilo kakve prevare, krađe i zloupotrebe tih podataka – naglasio je Živković.

S obzirom na to da je važeća uredba na snazi i da još nije definisan datum održavanja sjednice Skupštine na kojoj će

Danijel Živković

biti izabrana nova vlada, Živković kaže da DPS ostaje pri stavu da nastavi sa aktivnostima bojkota popisa sve dok se ne ispune adekvatni zakonski uslovi i potpuni monitoring procesa, kako bi svi imali povjerenje u sprovođenje popisa i dobili relevantne i tačne podatke.

On je dodao da DPS ne govori o tome da predstavnici opozicije idu sa popisivačima u domaćinstva, već o participaciji i učešću popisivača u koje postoje povjerenje da bi oni mogli da obave taj posao.

– Tačno je da javni oglas ne podrazumijeva kojoj partiji po-

pisivač pripada, kao što to nije podrazumijevao ni javni poziv 2011. godine, ali je postojao dogovor između političkih subjekata i drugih društvenih aktera iz razloga povjerenja.

To se može pročitati iz izvještaja koji je Monstat objavio te godine. Ne govorimo o izmišljanju tople vode i nečemu novom, već o onome što je već postojalo – rekao je Živković.

On ističe da su popisivači danas politički obojeni.

– Treba li da pričamo ko su popisivači i instruktori u Nikšiću i mimo Nikšića. Iskaz prema nepovjerenju u ovaj proces nije imala samo DPS,

Neistina da su aktivisti DPS-a ometali popisivače u Ulcinju Živković tvrdi i da je „apsolutna neistina“ da su aktivisti DPS-a upali u zgradu Opštine Ulcinj i ometali rad tamošnjih popisivača, instruktora i članova popisne komisije.

– To mogu potvrditi, jer sam bio tu. Sinoć je održana sjednica OO DPS-a Ulcinj, koja je zakazana za 17 sati. Vidio sam šta se tu dešavalo, ne da nije tačno, nego je nevjerovatno da se takva informacija pojavila u javnosti - naglasio je Živković.

Tvrdi i da je u pitanju bila bezazlena situacija.

– Došli smo kada je trebalo održati sjednicu OO DPS-a. Ušli smo u tu salu i došli u situaciju u kojoj su predstavnici Monstata počeli da govore kako nije dozvoljeno prisustvo u sali, a mi smo imali zakazanu sjednicu u skladu sa dopisom upućenim Opštini. To se sve odigralo u desetak minuta, jedna potpuno bezazlena situacija. Kako može biti ometanja kada u sali nije bilo popisivača, niti bilo koga osim dvije instruktorke koje su napuštale to mjesto – naglasio je Živković.

nego i drugi politički subjekti i NVO sektor, vijeća nacionalnih manjina i drugi društveni relevantni subjekti. Mogu se izabrati ljudi u koje se ima povjerenja da će ovaj proces proteći bez problema – naglasio je Živković.

Upitan da li će nastaviti sa bojkotom ukoliko sprovođenje popisa bude odloženo samo na mjesec, Živković kaže da vraća stvari na suštinu, a ne na vremenski rok. Bitno je, naglašava on, da se stvore uslovi za održavanje popisa u skladu sa zakonskim procedurama i da se dogovori monitoring procesa.

– Čuli ste od NVO sektora, intelektualaca, profesora da je pitanje da li se može u mjesec dana obaviti sav zadatak i posao koji stoji ispred nas, a koji podrazumijeva da se ispoštuju sve zakonske procedure i kontrola procesa. Pitanje je da li se to može odraditi za mjesec. Još nemamo zakazanu sjednicu parlamenta kada će se birati vlada. Onog momenta kada mandatar postane premijer, vjerujem da će važeću uredbu staviti van snage i da će pozvati sve relevantne društvene i političke činioce i institucije koje učestvuju u ovom procesu da bi razumio i shvatio u kojoj fazi se nalazi priprema postupka i da pričamo o ispunjavanju zakonskih uslova i onome što je suština, a to je kontrola procesa – poručio je Živković.

On je kazao i da DPS nije odustao od zahtjeva da međunarodna zajednica kontroliše popisni proces.

– Mi smo uputili zvanično poziv Eurostatu i Evropskoj komisiji da učestvuju u procesu praćenja popisa. To je praćenje postojalo 2011. godine, na bazi njega smo imali i prihvatanje ovih rezultata. Oni su iskazali stav da vjeruju da Crna Gora može da taj posao sprovede sama, ali nijesmo sigurni da su do kraja upoznati sa onim što je politički i društveni ambijent u Crnoj Gori, kao i sve probleme koje imamo u procesu sprovođenja, odnosno pripreme popisa. Pozvaćemo ih da prate popis, a od Eurostata i EK će zavisiti da li će se tom pozivu odazvati - zaključio je Živković. T. KLIKOVAC

PODGORICA – Popis u Crnoj Gori treba da bude održan kada se postignu uslovi za kredibilan proces, u koji će svi imati povjerenja i u čije rezultate niko neće sumnjati, smatraju u nacionalnim savjetima manje brojnih naroda.

Članovi nacionalnih savjeta u Crnoj Gori su, na konferenciji za novinare, pozdravili najavu mandatara Milojka Spajića da će popis biti odložen, ali i ukazali da period od mjesec dana nije dovoljan za ispunjavanje svih neophodnih uslova da bi taj proces bio kredibilan i legitiman.

Vijest o najavi odlaganja popisa u Bošnjačkom vijeću, kako je ocijenio predsjednik te organizacije Suljo Mustafić, doživljavaju kao nagovještaj da će budući premijer i njegova vlada otvoriti dijalog o uslovima za pravedan popis.

– Postupanje aktuelnog premijera Dritana Abazovića da ne uvaži naše zahtjeve za odlaganje doživljavamo kao akt konfrontacije. Novi premijer treba da otvori dijalog i sasluša naše uslove. Listu naših zahtjeva ćemo usaglasiti i precizno formulisati. Smatramo da ono što tražimo za nas treba omogućiti svima. Samo tako popis može biti dosljedan pokazatelj o građanima. Želimo da ovaj popis, posljednji pred naš ulazak u Evropsku uniju, bude uistinu evropski – rekao je Mustafić.

I u Nacionalnom savjetu Albanaca naglašavaju da popis mora biti dobro pripremljen i kredibilan što do sada, kako je ocijenio predsjednik tog savjeta Faik Nika, nije bio slučaj.

– Važno je da nacionalne manjine imaju svoje predstavnike u popisnim komisijama. Predlažemo da vlada poštuje preporuke Evropskog parlamenta – poručio je Nika.

Da popis mora biti realizovan u vrijeme potpune društveno-političke stabilnosti smatra i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković koji budućem premijeru poručuje da, u dijalogu sa svim relevantnim akterima, odredi novi datum popisa.

– A to svakako nije jedan mjesec za bilo koga kome će argumenti opredjeljivati stavove – naveo je Deković.

Da jedan mjesec nije dovoljan za prihvatanje svih zahtjeva nacionalnih savjeta i drugih aktera smatra i predsjednik Savjeta Muslimana Sabrija Vulić, koji naglašava da je budući premijer ipak pokazao dobru volju da se problem riješi.

– Ovo je idealan momenat za početak dijaloga. Ovaj popis bi lagano prošao da nema pitanja o etničkoj pripadnosti. U

najavu Spajića i priprema naredne korake

Uprava za statistiku razmatra najavu budućeg premijera Milojka Spajića da će nova vlada popis stanovništva, čija je realizacija planirana tokom prve polovine novembra, odgoditi za još mjesec i priprema se za naredne korake, saopštila je zamjenica direktora te institucije Snežana Remiković.

– O daljim potezima je za sada nezavidno govoriti – rekla je Remiković, govoreći na konferenciji „Uslovi za kredibilan i legitiman popis stanovništva“, koju su juče organizovala nacionalna vijeća manje brojnih naroda.

to sam i dalje uvjeren i iza toga stojim – rekao je Vulić, ali i podsjetio kako je preporučljivo da se popis, iz razumljivih razloga, realizuje u periodu od aprila do novembra.

Da za realizaciju popisa treba sačekati iduću godinu i stabilniju situaciju u zemlji smatra i predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, koji naglašava potrebu da među popisivačima budu i predstavnici romskog naroda.

– Ako Romi ne budu učestvovali u popisu mnogo njih neće bit popisano, jer su Romi na distanci kada neko ko nije Rom dolazi u njihovo naselje. Više Roma je u Crnoj Gori bilo 2003. nego 2011. godine.

Jedan od problema je i jezička barijera - zaključio je Šaljaj.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka smatra da popis treba raditi u mirnom ambijentu, kada se svi donosioci odluka, politički akteri, predstavnici manjina slože i pronađe metodologija prihvatljiva za sve.

Da budući popis mora biti oslobođen bilo kakvog uplitanja sa strane, smatra ombudsman Siniša Bjeković.

Predstavnik Udruženja pravnika Vidak Latković saglasan je da je odluka mandatara pozitivna, ali da se postavlja pitanje da li će 30 dana biti dovoljno da se sve nepravilnosti Đ. ĆORIĆ isprave.

4

Politika

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Policija dostavila spise Tužilaštvu povodom dešavanja u SO Andrijevica, novi pokušaj za smjenu čelnika lokalnog parlamenta 17. novembra

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Beranama još nije donijelo odluku u predmetu koji je formiran povodom dešavanja u Skupštini opštine Andrijevica 18. septembra, odnosno petog neuspjelog pokušaja razmatranja inicijative za smjenu predsjednika Opštine Željka Ćulafića iz Socijalističke narodne partije. Čeka se i stav Vlade o pravnoj anarhiji u toj opštini, nakon što joj Ministarstvo javne uprave dostavi informaciju o stanju u lokalnom parlamentu i nepostupanju prvog čovjeka SO Mladena Đukića po izdatim preporukama tog resora.

ANALIZA DOKAZA

Portparol ODT-a Berane Marko Bojović kazao je za Pobjedu da još traje izviđaj povodom prekida sjednice u septembru ove godine.

– U ODT Berane su saslušana dva lica, dok je ostala, po nalogu Tužilaštva, saslušala policija. Policija je dostavila spise tužilaštvu, kao i još neke materijalne dokaze. Nakon što se

ODT još izviđa upad u skupštinsku salu, na potezu i Vlada RTCG

Ministarstvo nam je dostavilo obavještenje da predsjednik SO nije postupio po njihovim preporukama i da su prepustili Vladi da odlučuje po ovom pitanju.

Iz Ministarstva su nam sve odgovorili, samo nijesu koja će vlada o tome da odlučuje - rekao je Dejan Ivanović

U utorak o rebalansu budžeta Skupština opštine Andrijevica će, prije sjednice po inicijativi za smjenu predsjednika Mladena Đukića, imati redovno zasijedanje u utorak, 31. oktobra, sa deset tačaka dnevnog reda.

Kako je Pobjedi rekao Dejan Ivanović iz DPSa, pred odbornicima će se naći i pitanje rebalansa opštinskog budžeta.

Sjednica je zakazana za 11 sati.

nije postupila u skladu sa preporukom i pristupilo prikupljanju informacija o stanju u toj opštini o čemu će obavijestiti Vladu.

RAZLOZI SMJENE

Dejan Ivanović

HOĆE LI INSTITUCIJE REAGOVATI: SO Andrijevica

sve to analizira, mi ćemo ocijeniti da li u radnjama bilo kojeg lica ima bilo kojeg djela koje se goni po službenoj dužnosti – rekao je Bojović našem listu. Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista Dejan Ivanović kazao je Pobjedi da ih je resor Maraša Dukaja informisao da će, nakon prikupljanja informacija o stanju u lokalnom parlamentu i nepostupanja po preporukama, na potezu biti Vlada.

- Ministarstvo je nama dostavilo obavještenje da predsjednik SO nije postupio po njihovim preporukama i da su prepustili

Vladi da odlučuje po ovom pitanju. Iz Ministarstva su nam sve odgovorili, samo nijesu koja će vlada o tome da odlučuje Dritana Abazovića ili Milojka Spajića - rekao je Ivanović.

On je saopštio i da je nova sjednica po inicijativi za smjenu čelnika lokalnog parlamenta zakazana za 17. novembar.

MODEL ZA SMJENU

Podsjećamo, grupa građana Andrijevice, bliska lokalnoj vlasti, od 15. jula sprečava održavanje sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS) za smjenu

prvog čovjeka grada Željka Ćulafića, a od septembra i onu po priključenoj inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine Mladena Đukića.

Nezadovoljni aktivisti vladajućih stranaka prekidali su zasijedanja zauzimajući odborničke klupe i poručujući da neće dozvoliti „prekrajanje izborne volje bez novih lokalnih izbora“.

U Opštinskom odboru DPS-a kao jedinog krivca za kontinuirane upade neovlašćenih lica u skupštinsku salu vide predsjednika SO Mladena Đukića iz Demokrata, koga optužuju i da lično poziva građane

da opstruišu rad lokalnog parlamenta.

Ta partija razmatrala je pravni model po kojem bi odbornici mogli sami da zakažu sjednicu za njegovu smjenu.

Zbog toga su se obratili Ministarstvu javne uprave, predočavajući situaciju suspenzije pravnog poretka u Andrijevici od prvog pokušaja održavanja sjednice 15. jula do upada u skupštinsku salu i zauzimanja odborničkih mjesta, 18. septembra.

Ministarstvo javne uprave je zatim uputilo poziv Đukiću da hitno zakaže sjednicu po inicijativi za smjenu Ćulafića, najkasnije do 6. oktobra. Međutim, prekinuta je i sjednica koja je trebalo da bude održana 3. oktobra, pa je MJU konstatovalo da SO Andrijevica

U lokalnom DPS-u optužuju Ćulafića i funkcionere njegove Socijalističke narodne partije da su zloupotrijebili službeni položaj i omogućili da se suspenduju Ustav i zakoni Crne Gore.

Smjenu Ćulafića zahtijeva 15 opozicionih odbornika iz koalicije DPS-SD, a njima su se pridružila i tri „odbjegla“ odbornika iz redova aktuelne većine, što bi bilo dovoljno za preuzimanje vlasti.

Podnosioci inicijative smatraju da Ćulafić nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana Opštine i drugih razvojnih planova, programa i strateških dokumenata od državnog značaja.

Kao razlog za smjenu Ćulafića navedeno je i to što, kako tvrde, lokalnom parlamentu nije na vrijeme dostavio izvještaj o svom radu i radu lokalne uprave i službi.

Skupštinu u Andrijevici čini 31 odbornik, a vlast čini koalicija SNP, bivši DF i Demokratska Crna Gora.

Tamara KLIKOVAC d. malidžan

Konferencija „Vrijeme da krenemo dalje – 20 godina od samita u Solunu“

Uljarević: Države Zapadnog Balkana zasluženo su u čekaonici EU PODGORICA - Države Zapadnog Balkana, pa i Crna Gora, 20 godina nakon samita u Solunu, zasluženo stoje u čekaonici Evropske unije, jer nije demonstrirana uvjerljiva politička volja za reformama, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Ona je na konferenciji „Vrijeme da krenemo dalje - 20 godina od samita u Solunu“, koju organizuju CGO, Fondacija ,,Fridrih Ebert“ (FES)

i Regionalna akademija za demokratski razvoj (ADD), rekla da je Crna Gora država koja je od nekadašnjeg istaknutog đaka, „istina u grupi onih osrednjih“, došla do ponavljača bez naznaka da će u skorijem periodu napraviti potreban suštinski napredak.

– Nijesam sigurna ni kakva je skorija perspektiva evropskih integracija Crne Gore, a imajući u vidu posljednje informacije koje se odnose na strukturu vlade – dodala je Uljarević.

Prema njenim riječima, takva vlada, u kojoj je mnogo

rezervi prema EU, dolazi onda kada Crna Gora broji šestu godinu otkad nije zatvorila nijedno poglavlje.

Kako je navela, indikativno je da su vlastima sve bliži oni koji ne insistiraju na progresivnim vrijednostima i funkcionalnoj vladavini prava.

Uljarević je kazala da zato nije iznenađenje, iako treba sve da zabrine, što se entuzijazam i optimizam u pregovaračkim strukturama u regionu, koje su kičma procesa, nalazi na minimumu.

Ona je rekla da Crna Gora ispraća drugu vladu u po-

sljednje tri godine koja nije, kako je navela, za razliku od vlada prethodnog režima, ni simulirala posvećenost procesu evropskih integracija i da će se brzo pokazati u kojem pravcu ide nova vlada.

Direktor Regionalne akademije za demokratski razvoj Balša Božović rekao je da se mora pomoći onima koji su najdalje odmakli u pregovorima, poput Crne Gore.

– Pomoći Crnoj Gori da se politički konsoliduje nakon trogodišnje krize, i smogne snage da nastavi EU put, bio bi znak da Unija geostrateški

ne prepušta ovaj dio Evrope malignim uticajima sa istoka, i da ne toleriše maligne uticaje od država iz neposrednog okruženja – istakao je Božović.

Poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović naveo je da, u kontekstu proširenja EU, postoji geopolitički i bezbjednosni smisao, ali da je isto tako EU politički postala relativno nestabilna.

– Pojavljuju se desne strukture. Pitanje demokratskih vrijednosti postaje sve bitnije, a to otvara pitanje ko će nam se pridružiti, odnosno

Daliborka Uljarević

koje su to strukture. Svima je jasno da nam je Zapadni Balkan potreban iz bezbjednosnih razloga, ali isto tako nije nam svejedno ko će nam prići – kazao je Juratović. R.P.

Politika

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

5

STAV

Popis je administrativna priprema aneksije Crne Gore s. vasiljević

Prvi rezultati puzajuće aneksije ovjereni su na avgustovskim izborima 2020. godine, pobjedom aneksionih političkih faktora koji sačinjavaju aktuelnu vlast.

Ovih dana treba da sljeduje popis, koji je administrativna priprema konačne aneksije. Zato je on prvorazredno političko pitanje koje rješava sudbinu ove zemlje i naroda – oće li nas ili neće biti? Odgovor mora biti primjeren!

Piše: Stevo VUČINIĆ Počev od 1989. godine, više od tri decenije, na djelu je puzajuća aneksija Crne Gore, podsticana od državne administracije, koja je izdala državu kojom je administrirala. Priprema je uspješno završena: pokušajima narušavanja teritorijalne cjelovitosti, posebno na prostoru Boke; nezakonitim ispisivanjem 12 kvadratnih kilometara crkvenoga zemljišta, oko 720 crkava i 84 manastira iz vlasništva crnogorske države i upisivanjem u vlasništvo Srbije...

STRATEGIJA OKUPACIJE

Kao i snaženjem Srpske crkve kao političkoga faktora, unutar koje egzistiraju desetine takozvanih bratstava pravoslavne omladine i više od hiljadu sveštenika i monaha čiji je smisao postojanja, raspirivanje mržnje prema svemu crnogorskome...

Istovremeno, konstituisan je ne mali broj formalno nevladinih organizacija, političkih partija i drugih organizacija i institucija, ali takvih da na Crnu Goru gledaju očima punim mržnje. Agenda je sprovedena protezanjem uticaja 130 srpskih medija na Crnu Goru; osnivanjem Srpske kuće u Podgorici i konzulata u Herceg Novome i Beranama, koji su vojno-obavještajne ekspoziture Srbije; svođenjem Crne Gore na status trgovačke robe, uz neprimjerenu popustljivost velikih sila, što može nagovijestiti kao da su je one suštinski predale Srbiji, na uživanje, zauzvrat očekujući da Beograd napravi otklon od Moskve i prizna Kosovo.

Naravno, na kraju se projekat sprovodi prekomjernim zaduživanjem zemlje koje treba

da je dovede do bankrota i tako otvori mogućnost da okolne države, za bijednu sumu od nekolike milijarde eura, kupe cijelu Crnu Goru, a nas dovedu u status crkvenih kmetova...

PLANIRANI ETNIČKI INŽINJERING

Prvi rezultati puzajuće aneksije ovjereni su na avgustovskim izborima 2020. godine, pobjedom aneksionih političkih faktora koji sačinjavaju aktuelnu vlast. Ovih dana treba da sljeduje popis, koji je administrativna priprema konačne aneksije.

Zato je on prvorazredno političko pitanje koje rješava sudbinu ove zemlje i naroda - oće li nas ili neće biti? Odgovor mora biti primjeren! Traži da svi stanemo u legalnu i legitimnu odbranu zemlje, njene slobode i nas kao slobodnih ljudi, koji se slobodno nacionalno izjašnjavamo.

Ovaj popis, na ovakav način, organizuje se po svemu sudeći samo zbog Crnogoraca pra-

voslavne vjeroispovijesti, mada su očekivane manipulacije i sa nacionalnim iskazom pripadnika pojedinih manjinskih naroda. Temeljem pravoslavnoga vjerskoga iskaza većine Crnogoraca, planiran je brutalni etnički inžinjering u korist etničkih Srba. Istovremeno, i da se crnogorski građani, s privremenim boravkom u inostranstvu, isključe iz popisa. A da se oko 60.000 građana, izbjeglih iz Hrvatske i Bosne, uglavnom iz srpskog nacionalnog korpusa, popišu kao crnogorski građani.

Tako treba da Srbi falsifikovanjem postanu većina koja bi, s podrškom Beograda, Banjaluke i Moskve, zemlju politički, a nije isključeno i faktički, anektirala u korist Srbije.

REVIZIJA ISTORIJE UVOD U REVIZIJU GRAĐANSKE DRŽAVE

Popis je i formalna legalizacija dogovora između Beograda i nekih velikih sila, koje su toliko popustljive prema srp-

Popis, na ovakav način, organizuje se po svemu sudeći samo zbog Crnogoraca pravoslavne vjeroispovijesti, mada su očekivane manipulacije i sa nacionalnim iskazom pripadnika pojedinih manjinskih naroda. Temeljem pravoslavnoga vjerskoga iskaza većine Crnogoraca, planiran je brutalni etnički inžinjering u korist etničkih Srba. Tako treba da Srbi falsifikovanjem postanu većina koja bi, s podrškom Beograda, Banjaluke i Moskve, zemlju politički, a nije isključeno i faktički, anektirala u korist Srbije

Nasljednici poraženih snaga u Drugom svjetskom ratu, oličeni u pobjedničkoj većini iz avgusta 2020. godine, pobijedili su na terenu śećanja i tumačenja istorije. Relativizovali su pojmove dobra i zla.

Posmatrajući svijet naglavačke, iz pozicije slijepoga miša, Narodnooslobodilački pokret protiv okupacionog poretka proglasili su zlom, a kvislinške formacije Draže Mihailovića, koji je utvrđivao okupacioni poredak, antifašističkim pokretom skom režimu da se stiče utisak kao da su mu Crnu Goru predale na uživanje. U najboljem slučaju, po ugledu na Bosnu, zahtjevom, falsifikatom konstituisane srpske većine, planirano je da se Crna Gora kao država obesmisli i konstituiše kao federacija naroda i autonomnih teritorija. Zato su beogradske vlasti crnogorski popis oglasile od državnoga značaja za njih i to bi trebalo da zabrine svakoga građanina koji drži do sopstvenoga digniteta.

Nasljednici poraženih snaga u Drugom svjetskom ratu, oličeni u pobjedničkoj većini iz avgusta 2020. godine, pobijedili su na terenu śećanja i tumačenja istorije. Relativizovali su pojmove dobra i zla.

Posmatrajući svijet naglavačke, iz pozicije slijepoga miša, Narodnooslobodilački pokret protiv okupacionog poretka

proglasili su zlom, a kvislinške formacije Draže Mihailovića, koji je utvrđivao okupacioni poredak, antifašističkim pokretom.

Na kraju su posegnuli da praktično reinterpretiraju rezultate Drugoga svjetskoga rata, koji je Crnoj Gori, kao republici unutar jugoslovenske federacije, vratio makar ime i dostojanstvo.

Po ugledu na aneksiju Crne Gore 1918. godine, odlučili su da je ponovo anektiraju, sada na drugačiji način i drugim sredstvima - političkom presudom Crnoj Gori, temeljem većine građana koji se izjašnjavaju kao Srbi. Autor popisa, koji stanuje na utoku Save u Dunav, arhitekta je planirane crnogorske katastrofe aneksijom, koja stimuliše svetosavski revolucionarni entuzijazam i stavlja srpski etnički potpis na njega.

Cijela Srpska crkva se digla na noge da, zloupotrebom religije i religioznih instrumenata (kletve i anateme), navedu popisnike pravoslavne vjeroispovijesti da se izjasne Srbima. Popisivači su izabrani mahom iz korpusa radikalnoga velikosrpskoga korpusa.

A milionska sredstva, planirana za kupovinu nacionalnoga, jezičkoga i crkvenoga iskaza presiromašnoga naroda, već su distribuirana po Crnoj Gori.

Monstat je odavno u rukama radikalnih srpskih nacionalista. Oni treba da obrade popisni materijal i izvedu rezultat koji, u konačnici, treba da očituje da se većina, uglavnom pravoslavnoga stanovništva, izjašnjava Srbima koji govore srpskim jezikom i pripadaju Srpskoj crkvi.

To su formalni uslovi potrebni da se stavi tačka na postojanje Crne Gore kao suverene, nezavisne i građanske države. Zato, u ovoj situaciji, kad crnogorski popis organizuju strani politički, vojni i obavještajni centri i domaće kvislinške formacije, a Srbija ga drži da je za nju od državnoga interesa, naš odgovor može biti samo bojkot i samo bojkot po sto puta! Zato pozivam crnogorske građane, da se bojkotom potvrdimo kao ljudi i građani ove zemlje, kojima su sloboda, nacija i država svetinje koje se ne prodaju za sve pare ovoga svijeta!

JE LI ODGAĐANJE RJEŠENJE

Najavljeno odlaganje popisa na mjesec dana ne čini se rješenjem: za tako kratak rok teško se mogu ispuniti svi uslovi potrebni za njegovo regularno sprovođenje.

Između ostaloga, to podrazumijeva izbor i obuku neutralnih popisivača, sveobuhvatnu medijsku pripremu popisa lišenu propagandnih poruka neprimjerene sadržine, organizovanje timova za nadzor sastavljen od domaćih i inostranih kontrolora, utvrđivanje načina na koji će se popis kontrolisati i konstituisanje same organizacije koja će se baviti kontrolom popisa.

Zato treba da se odloži do proljeća i u međuvremenu ispune svi uslovi koje zahtijeva opozicija i međunarodna zajednica. Tako da je bojkot na snazi sve dok ne počnu pregovori o sprovođenju i ispunjavanju svih tih uslova, koji bi garantovali pošteno vršenje popisa.

Ako se ti uslovi ispune, prestaće i razlog bojkota. U protivnom, bojkot je jedino rješenje.

(Autor je član Inicijativnoga odbora Crnogorske evropske partije)

Ekonomija

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Usvojen prijedlog liste prioritetnih kapitalnih poduhvata

Treba da izaberu 18 „najzrelijih“ od 159 kandidovanih projekata PODGORICA – Vlada je juče usvojila informaciju o prijedlogu liste prioritetnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta u narednoj godini. Ministarstvo finansija je zaduženo da u kapitalni budžet sa liste prioritetnih projekata uvrsti 18 „najzrelijih“ iz 17 opština, od 159 kandidovanih. Najzrelijim projektima smatraju se oni koji imaju riješenu eksproprijaciju, izrađen i revidovan glavni projekat, ili makar jedno od ta dva osnovna uslova za početak realizacije nekog projekta.

Takođe, Uprava za kapitalne projekte je zadužena da Ministarstvu finansija dostavi revidovanu procijenjenu vrijednost odabranih projekata, planiranu dinamiku realizacije, kao i potreban iznos za finansiranje u narednoj godini,

do utvrđivanja prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu.

Data je saglasnost da se na 30 godina iznajmi zemljište za izgradnju vjetroelektrane u Koritima, opština Bijelo Polje. Planirana je izgradnja 11 vjetrogeneratora instalisane snage od po 6,6 megavata, po početnoj cijeni godišnjeg zakupa od 341 hiljadu eura.

Usvojen je plan pripreme zimske turističke sezone, a cilj je, kako su naveli, kreiranje ponude koja će privući goste tokom svih zimskih mjeseci, fokusirajući se na pred i postsezonu, a ne samo na turistički „špic“, kao i na visokoplatežna tržišta, iako je u ovom segmentu konkurentnost veliki izazov.

Razvoj turizma, kako je konstatovano, nije sam sebi cilj, već je on pokretač razvoja poljoprivrede, transporta, infrastrukture, trgovine, kao i podizanja životnog standarda lokalnog stanovništva, safisfakcije turista i svih direktnih i indirek-

DRI dala pozitivnu ocjenu za finansije i uslovnu za zakonitost rada Ure prošle godine

tnih učesnika u ovom procesu.

Izmijenjena je uredba o bližem načinu sprovođenja carinskih postupaka i carinskih formalnosti, zbog usaglašavanja sa odredbama novog Carinskog zakona, a njena primjena treba dodatno da doprinese zaštiti nosilaca prava intelektualne svojine, a potrošačima nudi pouzdane visokokvalitetne proizvode.

Unošenje robe kojom se povređuju prava intelektualne svojine na carinsko područje Crne Gore uzrokuje značajnu štetu nosiocima prava, korisnicima, proizvođačima i trgovcima koji se pridržavaju zakona.

– Reklamiranje takve robe dovodi potrošače u zabludu, a u određenim slučajevima može doći i do ugrožavanja zdravlja i sigurnosti potrošača. U tom smislu, namjera je da se, koliko god je to moguće, spriječi unošenje takve robe na tržište Crne Gore – rekli su iz Vlade.

R. E.

Vlada se na jučerašnjoj sjednici bavila program

Ko se prijavio p dana 2021. ne m uplatiti 100 hilja gov.me

6

Sa sjednice Vlade

Da ne ispadnemo nefer prema ljudima koji su potpuno regularno, legitimno i u skladu sa svim propisima aplicirali, Vlada upućuje MUP na mišljenje zaštitnice da oni koji su posljednjeg dana 2021. aplicirali ne podliježu normama koje su stupile na snagu na kraju tog dana. Mislim da je to ni dokazi o njihovom radnom statusu. Kasnili su i sa preda- vrlo elegantno i utemeljeno rješenje, ocijenio je Abazović

i. mandić

Od 12 funkcionera sedam nije prijavilo honorar

Čelnici Ure

PODGORICA – Pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijski izvještaj i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja rezultat je revizije koju je Državna revizorska institucija sprovela u GP Ura za 2022. godinu.

Kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Milanom Dabovićem skrenuo je pažnju Uri da bi sve troškove trebalo da pravda adekvatnom i potpunom dokumentacijom, imajući u vidu da 7,4 hiljade eura nijesu pratile fakture ni fiskalni računi.

Utvrđeno je da nema odvojene računovodstvene evidencije prihoda i rashoda iz redovnog rada i izbornih kampanja, a revizorima nije prezentovan poseban statut koji se odnosi na žensku organizaciju unu-

tar partije, sa čijeg računa je potrošeno 72,3 hiljade eura.

Ova partija je na gorivo potrošila 8,2 hiljade eura, što jeste pravdano fiskalnim računima, ali bez dokaza za koja vozila. Propisi nijesu poštovani ni za pravdanje putnih troškova za inostranstvo, jer niko nije potpisao naloge vrijedne 1,5 hiljada eura, nema vremena polaska ni dolaska ni izvještaja sa putovanja.

U izvještaju o popisu nema podataka o cjelokupnoj imovini, već samo o opremi koju su nabavili prošle godine, a u poslovnim knjigama nijesu uknjiženi podaci ovlašćenog procjenjivača o vrijednosti opreme od 87,7 hiljada eura.

Za lica angažovana po ugovoru o djelu porezi su plaćani kao da je riječ o zaposlenim licima, iako nijesu prezentova-

jom IOPPD obrazaca.

Ura je prošle godine prihodovala 583 hiljade eura, od čega iz državnog budžeta 413,8 hiljada, iz lokalnih 157,6 hiljada, dok je iz privatnih izvora uplaćeno 11,6 hiljada. Za redovan rad potrošeno je 124,4 hiljade, na zarade i naknade 175,7 hiljada, od čega na ugovore o djelu 113,1 hiljadu, zakup 66,5 hiljada, režije 25,5 hiljada, organizaciju sastanaka i događaja 80,7 hiljada, dok ih je promocija koštala 136,7 hiljada, a troškovi međunarodnih aktivnosti 14,7 hiljada. Na reprezentaciju je otišlo 70 hiljada eura, a revizori su preporučili da se internim aktima preciznije utvrdi način pravdanja ovih troškova, ko ima pravo na njih i u kom iznosu. Ugovore o djelu zaključili su sa 95 osoba, čije su se naknade kretale između 40 i devet hiljada eura. Među ugovorcima je bilo i 12 javnih funkcionera, od kojih sedmoro nije prijavilo taj prihod.

Imajući u vidu preporuke koje je DRI dala GP Ura nakon revizije za 2020. godinu, nijesu i dalje ispoštovane one koje se odnose na pravovremenu predaju poreskih prijava, obezbjeđenje potvrda o radnom statusu za ugovorce i knjiženja u vezi procjene imovine.

Skupštini i Agenciji za spreM. Lk. čavanje korupcije.

PODGORICA - Aplikanti koji su posljednjeg dana 2021. godine aplicirali za ekonomsko državljanstvo ne treba da podliježu izmijenjenim normama i uslovima koji su definisani u odluci koju je Vlada Zdrav-

ka Krivokapića usvojila 31. decembra 2021. godine, saopšteno je na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Odalazeći premijer Dritan Abazović kazao je na sjednici Vlade da se pojavio problem kod onih koji su za ekonom-

U Porto Montenegro uloženo 890 miliona Vlada je usvojila informaciju o aktivnostima na realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma za period januar – jun ove godine.

– Na prioritetne projekte koji se odnose na Bjelasicu i Komove u ovom izvještajnom periodu uloženo je 2,1 milion eura, a do sada je investirano 14,5 miliona. Što se tiče Porto Montenegra, u realizaciju projekta uloženo je 890,3 miliona eura, dok je u ovom izvještajnom periodu uloženo 39,2 miliona – kazala je direktorica Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Olivera Popović.

Abazović je kazao da je preduzeće Morsko dobro 2021. godine ostvarilo prihode od 3,5 miliona eura, a ove godine 16 miliona eura, od planiranih 20 miliona.

– Što bi rekli to je to, doviđenja, prijatno – istakao je Abazović i dodao da je

sko državljanstvo aplicirali posljednjeg dana decembra 2021. godine.

– Tadašnja vlada je 31. decembra 2021. godine promijenila odluku za sticanje ekonomskog državljanstva i dodala obavezu da uplate 100 hiljada eura u Fond za inovacije.

Problem je nastao zbog toga što je ta odluka objavljena u poslijepodnevnim časovima i aplikanti koji su se prijavili prijepodne ne žele da budu tretirani novim uslovima – objasnio je Abazović i dodao da je dilemu MUP-a riješila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa.

– Da ne ispadnemo nefer prema ljudima koji su potpuno regularno, legitimno i u skladu sa svim propisima aplicirali.

Vlada upućuje MUP na mišljenje zaštitnice. Aplikanti koji su tog dana aplicirali ne podliježu tim normama koje

Abazović: Morsko dobro prihodovalo 16 miliona osam brodova u vlasništvu Crne Gore.

– Do današnjeg dana samo trajektna linija za svega nešto više od pet mjeseci

ostvarila je 5,2 miliona eura prihoda – kazao je Abazović i dodao da su to najbolji primjeri kako rezultati brišu svaku propagandu.

Ekonomija

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

7

mom ekonomskog državljanstva Tržište nekretnina u Crnoj Gori nestabilno posljednje dvije godine

posljednjeg mora ada eura su stupile na snagu na kraju radnog dana. Mislim da je to vrlo elegantno i utemeljeno rješenje – rekao je Abazović.

Program ekonomskog državljanstva je završen 31. decembra prošle godine, na uporno insistiranje Evropske komisije.

Odlazeći ministar finansija Aleksandar Damjanović je odredio da prioritet nove vlade bude rebalans budžeta za ovu godinu kako bi omogućili realizaciju svih obaveza. Tvrdi da je rebalans ,,isključivo u funkciji adekvatnih pozicioniranja“ i podsjetio da je njegov kabinet predložio tri dodatna amandmana na rebalans i jedan na odluku o zaduženju.

– Na taj način se stvaraju mogućnosti za nesmetanu realizaciju svih aktivnosti na pozicijama rada i socijalnog staranja, penzijskog i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja – rekao je Damjanović i naglasio da je novac obezbijeđen za naredna dva mjeseca.

– Skupština je od 1. januara do kraja oktobra imala ukupno 16 radnih dana u plenumu, a od 1. maja do početka novembra tri radna dana. Ova vlada je bila prinuđena da za šest mjeseci obezbijedi funkcionisanje svakog segmenta države bez rada parlamenta, a uspjeli smo ogromnim naporima - kazao je Damjanović.

Vlada je u maju prijedlog rebalansa budžeta poslala u Skupštinu, koja ga nije ni razmatrala ni usvojila.

Usvojena je informacija o statusu Instituta Igalo u kojoj se navodi da bi trebalo razmotriti mogućnosti otkupa akcija manjinskih akcionara, ali i pružanja finansijske pomoći u skladu sa zakonom, kako bi se nastavilo njegovo poslovanje.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić rekao je da se Fond za zdravstveno osiguranje zadužuje da, u saradnji sa ministarstvima finansija i zdravlja, pokrene postupak analize cijena usluga Instituta prema osiguranicima Fonda i procijeni mogućnost njihovog povećanja, kao i da resorno ministarstvo, u saradnji sa sindikatom, usaglasi prijedlog kolektivnog ugovora, a da u saradnji sa Investiciono-razvojnim i Fondom zdravstva sačine program reacionalizacije poslovanja Instituta i oba prijedloga dostave Vladi.

- Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova da, u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama, pruži podršku Institu-

Radulović: Na aplikante treba da se primjenjuje izmijenjena odluka Za advokata Veselina Radulovića je čudna odluka Vlade da aplikanti koji su posljednjeg dana 2021. godine aplicirali za ekonomsko državljanstvo ne treba da podliježu izmijenjenim normama i uslovima koji su definisani u odluci koju je Vlada Zdravka Krivokapića usvojila 31. decembra 2021. godine.

– Ako je ta odluka izmijenjena, ako važi i ako je stupila na snagu od toga dana, onda po mom tumačenju svi oni koji su predali aplikacije tog dana trebalo bi na njih da se primjenjuje nova izmijenjena odluka – kazao je Radulović Pobjedi.

Raduloviću je čudno da državni organi spore oko toga u koje doba dana je donešena ili objavljena odluka.

– Stvarno je čudno i prvi put čujem da se spori bilo koji organ oko toga kad je neki propis objavljen i kada je stupio na snagu, odnosno da li je to bilo prije podne ili poslije podne. A ni aplikantima koji su predali zahtjeve prije podne sigurno nije zavedeno i zapisano u koje vrijeme su predali zahtjeve – rekao je Radulović.

tu i da po ubrzanoj proceduri obrađuju zahtjeve za izdavanje viza potencijalnim pacijentima - naveo je Šćekić.

Abazović je ocijenio da su dali dobar putokaz novoj vladi kako da rješava problem Instituta Igalo.

S. P.

PODGORICA - Tržište nekretnina u Crnoj Gori je i dalje je nestabilno, vlasnici agencija se nadaju stabilizaciji, iako investitori, po njihovom mišljenju, planiraju rast cijena. Za sada je i dalje sve skupo, daleko od realne cijene, a ponuda je sve manja. Kvadrati su već duže najskuplji u Tivtu, a potražnja je najveća u takozvanom zlatnom trouglu Tivta, Kotora i Budve. Crnogorsko tržište karakteriše dominantno stambena gradnja, dok su komercijalne nekretnine u sjenci stanova. Kupci su naši ljudi i Turci, dok Rusi i Ukrajinci uglavnom iznajmljuju stanove.

Cijene porasle 40 odsto, keš kupci diktiraju uslove

Keš kupci u vremenima ekonomskih i geopolitičkih nesigurnosti investiraju u nekretninu sa visokim potencijalom izdavanja i kapitalne aprecijacije, pa zato bilježimo rekordan priliv stranih investicija u nekretnine u protekle dvije godine.

TRAŽNJA NE JENJAVA Uprkos visokim cijenama tra- Realno je, u dijelu kreditnih kupaca, očekivati žnja ne jenjava, pa se jedno usporavanje kreditnih aktivnosti ukoliko vrijeme govorilo da na tržištu nema dovoljno nekretni- kamatne stope ostanu povišene u na. Sa tim su saglasni i naši dužem periodu, objašnjava sagovornici koji navode da je tokom 2022. godine tražnja Darko Đikanović za nekretninama bila izuzetno visoka, što je nastavljeno i u ovoj godini.

Vlasnik ,,Kamin nekretnina“ Dušan Ranković iz Budve kaže da ponude skoro da i nema.

– U Budvi više nema novih stanova, u Tivtu i Kotoru takođe, a ljudima su najprivlačnije te nekretnine, tako da se prodaju već postojeći stanovi. Slabo je u ponudi malih stanova do 50 kvadrata. Cijena kvadrata su visoke i kreću se od 2.500 do 6.000 eura u centru Budve – kaže Ranković dodajući da najviše kupuju naši ljudi i iz Srbije, a onda i Turci.

– Naši ljudi sada prodaju imanja i kupuju stanove, da obezbijede djecu. Podignute su i cijene kuća, pa za jednu takvu nekretninu kupe po tri-četiri stana. To nikad ranije nije bilo moguće – ističe Ranković.

Iz AS nekretnina kažu za Pobjedu da su cijene u prosjeku od 1.500 u izgradnji do 3.000 u Central pointu.

– Cijene su dosta neprimjerene. Često se dešava da kupac odustane – kažu iz AS nekretnina dodajući da je za njihov sektor trenutno baš teška situacija, jer prodaje skoro da nema.

– Desi se pokoja prodaja u starim zgradama, ali sada i za starije nekretnine u dijelu Podgorice, Preko Morače traže 2.000 za kvadrat. Ne znamo ni kako da savjetujemo klijente, da li to što kupuju vrijedi toliko – kažu iz AS nekretnina i navo-

de da mnogi vlasnici nekretnina formiraju cijene na osnovu oglasa, dok mnogi kupuju nove stanove direktno kod investitora.

Darko Đikanović, analitičar tržišta nekretnina u konsultantskoj kompaniji Adriatic Appraisal, je za portal eKapija kazao da Tivat već duže prednjači sa cijenama nekretnina, ponajviše zbog efekta koji Porto Montenegro i Luštica Bay imaju na imidž grada kao luksuzne destinacije.

– U Podgorici je trenutno prosječna cijena jednosobnog stana 1.750 eura po kvadratu, dok je, poređenja radi, u 2021. prosječna cijena bila 1.200. Na Primorju su cijene znatno veće, pa prosječan jednosoban stan u Budvi košta 2.750 eura po kvadratu, a u Kotoru 2.950 eura – tvrdi Đikanović.

TRAŽNJA KREDITNIH KUPACA USPORENA

Cijene su, u prosjeku, 40 odsto veće nego 2021. godine.

– Važno je napomenuti da je tražnja za nekretninama i dalje visoka i da čak i u domenu kreditnih kupaca pričamo o iznosima koji su na većem nivou nego ranijih godina. Svakako je za

Nadaju se da će zakon uvesti red Dušan Ranković iz agencije Kamin nekretnine kaže da klijenti obilaze objekte, ali se teško odlučuju na kupovinu.

Nadaju se da će cjenkanjem spustiti cijenu, ali prodavci su neumoljivi.

– Ako se tržište ne stabilizuje, ne znam kako ćemo dalje poslovati – kazao je Ranković, dodajući i da ima dosta onih koji oglašavaju nekretnine na društve-

očekivati dalje usporavanje kreditnih aktivnosti ukoliko kamatne stope ostanu povišene u dužem vremenskom periodu – dodaje Đikanović.

Kako ističe, pored kreditnih kupaca, na našem i regionalnom tržištu veliku ulogu igraju keš kupci.

– Upravo taj tip kupaca odlučuje da u vremenima ekonomskih i geopolitičkih nesigurnosti investira u siguran kapital, odnosno nekretniDušan Ranković

Nova ponuda iz M-tela za putovanja

Net za čitav svijet PODGORICA – M-tel je pripremio novu ponudu za internet korisnike na putovanjima.

- Od sada i prepaid korisnici M-tela mogu obezbijediti najpovoljniji internet za boravak u inostranstvu kupovi-

nom DATA tiketa. U ponudi mroming DATA tiketi i to od 750 MB za tri dana po cijeni od 5,9 eura, 1,5 GB za sedam dana po cijeni od 11,9 eura i 3GB za 15 dana za 19,9 eura – poručili su iz M-tela.

Tiketi se mogu aktivirati putem Moj Mtel aplikacije, sla-

njem SMS poruke na 14555 za aktiviranje petnaestodnevnog tiketa ili putem korisničkog servisa na broju 1600.

Tiketi važe u svim zemljama Evrope, Turskoj, Izraelu, SAD-u, Australiji, Kanadi i Kini, bez obzira na izbor operaR. E. tora.

nim mrežama i rade nelegalno, što im remeti posao.

– Počeli smo da radimo oko zakona o prometu nekretnina i napravili smo udruženje, ali čekamo formiranje vlade i Skupštine, pa je sve stalo - kaže Ranković dodajući da se nadaju da će zakonom ograničiti one koji nemaju licencu da se bave prodajom i izdavanjem nekretnina.

nu sa visokim potencijalom izdavanja i kapitalne aprecijacije.

Na ovom polju stranci igraju veliku ulogu i zato bilježimo rekordan priliv stranih investicija u nekretnine u protekle dvije godine – navodi Đikanović.

Dalja ekspanzija ponude u kombinaciji sa potencijalno dužim periodom povišenih kamatnih stopa može dovesti do određenih cjenovnih korekcija u drugoj polovini naredne godine.

– Svakako, tržište je nepredvidljivo i brojni su faktori koji mogu uticati na buduća kretanja, zato je i nezahvalno davati neke dugoročnije projekcije – zaključuje ĐiN. KOVAČEVIĆ kanović.

Kursna lista USD

1.06320

JPY 159.26000 GBP

0.87025

CHF

0.95010

AUD

1.67080

CAD

1.45640

8

Ekonomija / Društvo

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

i. mandić

Okrugli sto CANU na temu ,,Crnogorske finansije i internacionalizacija“

APSURD: Projekcija filma „Heroji Halijarda“, koji velič nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića

Krvavo kolo,

Kada zaslijepljeni um, ispunjen mržnjom i neznanjem, nadrukan kleronacionalističkim pokličima zapiša ili na drugi način oskrnavi spomen-obilježje heroja i velikana antifašističke borbe – to neminovno budi refleks gađenja i nevjerice. Ali, kako dokučiti svijest koja promoviše Bajićevu apologiju četništva u dvorani kulturnog centra u Kotoru koji nosi ime Nikole Đurkovića bez kao ponovno hvatanje u zloslutno kolo, koje se prije 80 godina cerilo nad njim i mrtvim antifašistima Sa okruglog stola

Crna Gora ima ,,igrače“ na međunarodnom tržištu

Crnogorske banke su se okrenule ulaganju u hartije od vrijednosti na međunarodnom tržištu, čiji je iznos lani porastao 81,3, a ove godine 130 posto, ukazao je Gojko Maksimović, dok je Nikola Pejović objasnio da njihov softver omogućava realizaciju naloga klijenata za 18 milisekundi PODGORICA – Crna Gora mora biti otvorena biznis platforma umreženih institucija i organizacija globalnih tržišta – poručio je predsjednik odbora za ekonomiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) prof. dr Veselin Vukotić sa jučerašnjeg okruglog stola koji je CANU organizovao na temu ,,Crnogorske finansije i internacionalizacija“.

Kazao je da postoje crnogorske kompanije koje van zemlje ostvaruju značajne profite, koji, iako možda u globalnom kontekstu nijesu toliko veliki, predstavljaju važnu poruku, imajući u vidu da je riječ ,,o modelima finansija iz budućnosti“.

TRGOVINA NA BERZAMA

Jedna od njih je i brokerska kuća i investiciono društvo Finveo, čiji je vlasnik turski holding, koja je u Crnoj Gori startovala od nule, a sada zapošljava 50 ljudi. Prema riječima direktora Finvea Nikole Pejovića, imaju klijente iz 70 zemalja, a konkurentnost, između ostalog, baziraju na mogućnosti da klijenti na tržištu kapitala svoje naloge realizuju za 18 milisekundi. To je, ističe, 15 puta brže od treptaja oka, a neophodno je pošto se cijene na berzi mijenjaju nevjerovatnom brzinom, zbog čega je brzina izvršavanja naloga imperativ. Čak i pristup klijenta sistemu traje manje od dva minuta, što je takođe veliki vremenski interval u nekim situacijama.

– Sve to ukazuje da i ljudi iz Crne Gore rade na internacionalnim tržištima i prave biznis i u uspijevaju zahvaljujući dobroj umreženosti – kazao je

Pejović i najavio da je aplikacija za kupovinu dijela akcija kompanija kao što su Apple, Amazon ili Nike u završnoj fazi i omogućiće klijentima da postanu učesnici na finansijskom tržištu.

– Konkurencije se ne treba bojati, već se mora uvijek biti ispred nje – kazao je Pejović odgovarajući na pitanje kako se bori sa konkurencijom. Član odbora za ekonomiju CANU-a i profesor na Univerzitetu Donja Gorica Zoran Đikanović je ukazao da bi konkurentnost trebalo da ima primat u odnosu na stabilnost.

– Najveća stabilnost je kada si konkurentan i uspješan, jer kada nisi, onda nema stabilnosti. Insistiranje na stabilnosti i garantovanju bez rizika je odlika zatvorene ekonomije – poručio je Đikanović i istakao da države mogu da uspostave organizacione forme, ali ne da formiraju pružanje usluga, posebno ne u vrijeme brzih promjena i korišćenja novih tehnologija, jer usluge koje bi trebalo da se regulišu u tom momentu još nijesu ni nastale.

Okvir koji država stvara bi, kako je ocijenio, trebalo da podstiče razvoj tržišta, odnosno stvaranje bogatstva.

banke

Direktor Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci mr Gojko Maksimović je kazao da se internacionalizacija banaka vidi kroz rast depozita u korist nerezidenata, kao i u njihovoj orijentaciji na međunarodno tržište kapitala.

– Kumulativni rast BDP-a za pet godina bio je 16,8 odsto, dok je ukupni rast bankarskog sistema, ako bi mjerili po iznosu ukupne aktive, bio 45,3 odsto, što znači da je crnogorski bankarski sistem rastao brže i

efikasnije od cjelokupne crnogorske ekonomije. Kumulativni rast depozita porastao je za 51 odsto, a struktura se pomjerila više u korist nerezidenata, gdje dobijamo prvu karakteristiku internacionalizacije u Crnoj Gori, jer su se banke otvorile ka inostranim klijentima – kazao je Maksimović.

Crnogorske banke su se, kako je naveo, okrenule ulaganju u hartije od vrijednosti, čiji je iznos na kraju prošle godine porastao za 81,3 odsto, dok je taj iznos na polovini ove godine porastao za 130 posto.

– Kako crnogorsko tržište kapitala nije toliko razvijeno, jasno se zaključuje da je većina tog novca koji je išao ka ulaganju u hartije išao na međunarodnom finansijskom tržištu, što je drugi efekat internacionalizacije bankarskog sistema u Crnoj Gori – ocijenio je Maksimović.

Samo Hipotekarna banka, kako je naveo, ulaže u 150 različitih hartija, čiji emitenti su iz 45 zemalja. Tako ova banka, između ostalih, ulaže u državne obveznice Čilea, Maroka, Katara, Južne Koreje te akcije japanskih automobilskih kompanija Tojota i Nisan. Jedina je banka iz Crne Gore koja sarađuje sa američkim bankama, a trenutno 35 odsto ukupne aktive ulaže na ovaj način, od čega 30 odsto internacionalno.

Mr Sanja Nikolić koja radi na projektu ,,Super kompjuteri za sve“ poručila je da postoji i internacionalizacija kod kuće, koja daje mogućnost da se uz pomoć tzv. cloud computinga, pristupa super kompjuterima, čiji se resursi mogu iznajmljivati i koristiti za različite biznise.

- Počnite da razmišljate na veliko, krenite sa malim koracima, a onda ubrzajte - poručiM. Lk. la je Nikolić.

Jednom će, moguće, neko snimiti film o tome kako je u dvorani lokalnog centra za kulturu u gradu Kotoru, koji nosi ime Nikole Đurkovića, borca za slobodu i žrtve četničkog terora u Drugom svjetskom ratu, organizovana projekcija filma „Heroji Halijarda“ kojim se veličaju četnici i njihov oportunizam, prevrtljivost i beščašće.

Jer valjda bi samo dokumentarac mogao da sveobuhvatno dočara kako se u jednom građanskom društvu, koje drži do antifašizma, ali sve češće samo verbalno, dogodio najbizarniji i najpečatniji primjer revizije istorije – iako ih je bilo mnogo proteklih godina – ogrnut u lažni plašt umjetnosti i kinematografije i podveden pod maksimu „o ukusima se ne da raspravljati“.

BEZ ARGUMENATA

E, pa, nema toga kinematografskog izgovora niti umjetničkog pokrića za ideju uprave kulturnog centra u Kotoru da na repertoar stave Bajićeve ,,heroje“ iz revizionističkog ostvarenja koje potire sjećanje na hercegnovsko „krvavo kolo“. A u njemu četnike i ita-

lijanske fašiste nad krvavom garderobom ubijenih partizana januara 1943. godine, šaljući poruku da će svi koji budu protiv završiti kao rođeni Rišnjanin Nikola Đurković i njegovi drugovi.

Možda filmsku fikciju i apologiju trpe komercijalne dvorane, ali iz pijeteta i obaveze prema žrtvi Đurkovića, čije kosti leže na groblju na Savini u Herceg Novom, gradu čiji trg nosi njegovo ime, Kotor, Boka i Crna Gora ne bi trebalo.

u slavu patrijarha Varnave, Firerovog apologete i otvorenog antisemite. O proglašenju za sveca, mnogo ranije, ratnog zločinca popa Mace – već je sve rečeno.

Nije da nije bilo upozorenja i u samoj Boki.

Kada je u novembru 2020. godine na petokraki spomenika na Podima, na mjestu gdje su

MNOGO TRAGOVA

Nije da u protekle tri godine nije bilo mnogo ne samo upozorenja već praktičnih primjera kuda plovi ovaj brod.

Bez – ko nije htio da ih vidi.

Od pokušaja da se u beranskom naselju sa većinskim muslimanskim življem ulice nazovu po Ratku Mladiću, Pavlu Đurišiću i ostalim „velikanima“ srpskoga roda, preko redovnih parastosa koje SPC organizuje u slavu tih istih ,,velikana“, koji su u razmaku od pola vijeka po istoj matrici izvodili etničko čišćenje „nepravoslavnog stanovništva“. Do ukidanja dana oslobođenja, recimo, u Pljevljima ili insistiranja da se u istom tom gradu podigne trg

Sa događaja „Freedom Drive - Vožnja za slobodu“ OSI poručile da je

Institucije sprovode savremen onoga što su radili u Hitlerovoj PODGORICA - Institucije nijesu rješenje za osobe s invaliditetom (OSI) jer donose pogrešne odluke, ne konsultuju i ne uključuju njihove reprezentativne predstavnice i predstavnike i sprovode savremene oblike onoga što su radili u antičkoj Grčkoj i Hitlerovoj Njemačkoj, kada su uništavale osobe koje su imale fizički vidljiva oštećenja, jer su smatrane nevrijednima, ocijenila je juče izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić.

Ona je na događaju „Freedom Drive - Vožnja za slobodu“, koji je organizovalo UMHCG u

cilju skretanja pažnje javnosti na samostalni život i značaj obezbjeđivanja uslova i servisa podrške koji su važni za samostalnost OSI, kazala da je rješenje život u zajednici i u sopstvenom domu i okruženju u kojima žive i drugi, na način što će se OSI pružiti onaj stepen podrške koja je potrebna, a da bi nadležni trebalo da donose odluke poštujući pravo na samostalan život.

– Crnogorske institucije nijesu rješenje kad ne rade na način na koji treba, kada ne rade nikako, kada donose pogrešne odluke, kada ne konsultuju i ne uključuju osobe s invaliditetom, kada ne uključuju njihove reprezentativne predstavnice i predstavnike i kada

sprovode savremene oblike onoga što su radili u antičkoj Grčkoj i Hitlerovoj Njemačkoj. U tom periodu su se osobe s invaliditetom uništavale i to one koje su imale fizički vidljiva oštećenja, jer su se smatrale nevrijednima pa se društvo čistilo – poručila je Vujačić.

Ona je ocijenila da se danas sprovode „savremene vrste zločina tako što se osobe sa invaliditetom stihijski, odlukama koje se donose, ugrožavaju i njihovi životi nijesu dostojanstveni“.

– U tom smislu ni crnogorske institucije, uključujući i Vladu Crne Gore, nijesu rješenje ako rade na takav način. Ovo je pravi trenutak da poručimo narednoj vladi da ćemo je

Društvo

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

ča četnike, u kotorskoj dvorani koja

rimejk ubijeni velikani antifašističke borbe, osvanula poruka „Krvavo se kolo sprema“, ta je zloslutna rečenica pokrenula jezu niz kičmu svakom normalnom čovjeku u Crnoj Gori koji pamti ili je čuo za fašističko veselje 1943. godine.

GODIŠNJICA

U subotu 21. januara ove godine navršeno je 80 godina od tog pira koji su organizovali italijanski fašisti, četnici i članovi takozvanog antikomunističkog bataljona „Orjen“. Nakon što su opkolili i ubili narodne heroje Nikolu Đurkovića, Sava Ilića i prvoborce Stjepa Šarenca i Daša Pavičića, njihova su tijela donijeli na trg u Novom, skinuli sa njih garderobu i

zaigrali zloslutno kolo koje je krišom ovjekovječio mjesni fotograf…

I to im je malo bilo pa su iz logora Mamula doveli sestre i brata Nikole Đurkovića kako bi ih natjerali da ga identifikuju i tako potvrdili da su ubili onoga koga su tražili…

Zbog svega toga, teško da je neko mogao da očekuje ovako sofisticiranu podvalu u kotorskom centru za kulturu, koja je sablaznila građansku Crnu Goru, i u stavu i osudi ujedinila aktiviste, borce za ljudska prava, političare…

Ne baš sve. Neki su ostali po strani, kao onomad u Pljevljima, vagajući kojem će se prikloniti carstvu. Što je najgora moguća opcija.

Jer, kada zaslijepljeni um,

Fotografija koja je ovjekovječila fašistički pir 1943. godine

ispunjen mržnjom i neznanjem, nadrukan kleronacionalističkim pokličima zapiša ili na drugi način oskrnavi spomen-obilježje heroja i velikana antifašističke borbe – to neminovno budi refleks gađenja i nevjerice.

Ali kako dokučiti bezobrazluk, osionost ili puko neznanje i nezainteresovanost odgovornih koji promovišu film Radoša Bajića u dvorani kulturnog centra u Kotoru i time se „neznaveni“ ponovo hvataju u kolo koje se cerilo nad mrtvim antifašistima.

LINIJA

Koliko god operacija ,,Halijard“ bila istorijska činjenica, koja zapravo ide u prilog oportunizmu četničkog pokreta koji je za svoj interes, videći zlu uru, spašavao američke pilote pred skori suton nacizma, postoje neke linije koje se ne smiju preći.

Ta linija je debelo zgažena u Kotoru. U istom centru gdje je zbog prigovora „uznemirenih građana“ suspendovana uredno najavljena promocija knjige „Najveći zločin u istoriji“, koja dokumentovano svjedoči činjenici da je Srbija 1918. godine, uz represiju, zločin i teror, zgazila dojučerašnju saveznicu – Crnu Goru, prvu zemlju koja joj se pridružila u ratu protiv Austrougarske monarhije.

To „ružno“ svjedočanstvo, koje se pokušava potrijeti upravo revizijom istorije, nije moglo biti prezentovano u dvorani. A Bajićevi ,,heroji“ su dobrodošli.

Ostaje onda poštenije da se u znak ako ne poštovanja, ono makar pijeteta prema žrtvi Nikole Đurkovića, bar preimenuje centar kao onomad što je lider ravnogorskog pokreta dobio svoj muzej u Srbiji, a za Boška Buhu više nije bilo mjesta.

Dno je u Crnoj Gori porozna kategorija. Bezdan. Ako ga uspijemo dotaći, slijedi nam katarza. U protivnom – „Duga, Igor PERIĆ mračna noć“.

e za njih rješenje život u zajednici, u sopstvenom domu i okruženju

ne oblike Njemačkoj rado dočekati sa onim što su naši zahtjevi i naša principijelnost u borbi i zastupanju – rekla je Vujačić.

Poručila je da je OSI potrebno ono što promovišu principi filozofije samostalnog življenja – izbor, samostalno donošenje odluka, kontrola nad sopstvenim životom, odgovornost i pravo na grešku.

– Svi ti principi se osobama s invaliditetom često osporavaju – ukazala je Vujačić i dodala da su projekti koje finansiraju ministarstva rezultat vrlo često spornih odluka i rješenja.

Aktivista za prava OSI Samir Guberinić kazao je da je pod utiskom odluke Ministarstva za ljudska i manjinska prava od utorka, u okviru koje udru-

ženje koje se bavi pravima OSI preko 25 godina nije dobilo projekat, već Udruženje pčelara i voćara.

– Oni će da se izbore da status OSI bude bolji. Oni imaju kapaciteta da se izbore sa tim, a mi nemamo. Oni će oko svojih košnica da se izbore da nama bude bolje. Ministarstvo za ljude, a ne za pčele. Ta odluka crta kakvo je stanje OSI u Crnoj Gori – istakao je Guberinić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kazao je da je, osim toga što je OSI zabranjen pristup i boravak u određenim institucijama, zabranjen i samostalan život.

– Govorim o periodu od prethodne tri godine i o aktivnostima ove i prethodne vlade. Situacija i položaj OSI do 2020. godine nije bio dobar. Bio je loš, i mi smo na to svakodnevno ukazivali. Ni ove dvije vla-

de, kao ni prethodne, nijesu skoro ništa radile za samostalnost OSI – ocijenio je Macanović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se samo deklarativno zalaže za „prava ljudi“, a Konvencija za prava OSI koja je krovni i najvažniji dokument, do sada nije uopšte primijenjena.

Učesnici događaja, koji su prošli od Trga nezavisnosti do Rimskog trga, nosili su transparente sa porukama: „Jaki, ponosni, vidljivi“, „Institucije nijesu rješenje“, „Personalna asistencija je naša egzistencija“, „Samoodređenje je naše pravo“.

Događaj je održan u okviru projekta „Samostalno - aktivno – odgovorno!“, koje sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja posredstvom konkursa za NVO u D. M. 2022.

Stav

Piše: Srđan ČOVIĆ U svjetlu aktuelnih događaja u RTCG koje karakteriše administrativna aljkavost i menadžersko rastrojstvo, koje nije bilo samo prisutno na Zoom sjednici vrijednoj pola miliona eura, i profesionalne reakcije člana Savjeta RTCG Marijane Camović, želim da reagujem ovim tekstom koji je od interesa za javnost.

U SAVJETU NEMA KO DA ČITA

Mislim da jubilarna 357. promjena sistematizacije (bez smisla i cilja) koja se desila 3. oktobra na sjednici Savjeta RTCG, kojim predsjedava doktor Drljević, zaslužuje poseban osvrt i interes crnogorske javnosti. I ova promjena unutrašnje organizacije i sistematizacije je prošla bez saglasnosti Sindikata, kao i sve prethodne.

Pored ostalog, valja napomenuti da je Savjet RTCG predložio radno mjesto planera analitičara u Službi statistike RTCG. To je bio jedan od prijedloga za imenovanje posla koji su radili sekretari programa u Statistici RTCG do decembra 2022. godine. Sličan prijedlog je kao dio opširnog elaborata i izvještaja o radu Statistike RTCG predat Kabinetu.

Generalni direktor je reagovao tako što je dao otkaz jednom sekretaru programa, a drugog prebacio da se bavi vodovodom i kanalizacijom.

I jedno i drugo je urađeno u potpuno netransparentnoj i nezakonitoj proceduri, koja je zaobišla neposredne rukovodioce, kao i Pravnu službu i HR službu RTCG.

BEZ UVIDA I ČIŠĆENJA

Na sjednici Savjeta, kada su ukinuta radna mjesta, 15. decembra 2022, gospodin Marsenić je istakao da su u prethodnom periodu gotovo svakog mjeseca rađene izmjene i dopune sistematizacije u RTCG. Shodno tome konstatovao je da on, a vjerovatno i niko od članova Savjeta nema tačan uvid u aktuelnu ,,sistematizaciju“ radnih mjesta, stoga je iskoristio priliku da od Pravne službe zatraži i zvanično prečišćeni tekst tabele sistematizacije radnih mjesta“ (zapisnik sa redovne 22. sjednice Savjeta RTCG održane 15. decembra 2022. br. 01-804, ovjerene tek 10. februara 2023). I dan-danas taj dokument je sa nepoznatim konačnim brojem izvršilaca, a ni Sindikat ni gospodin Marsenić nijesu

9

Grupni portret sa skrhanim Poglavljem 23 i javnim interesom dobili prečišćeni tekst. Krajem 2021, DRI je konstatovao da je na 748 sistematizovanih mjesta bilo zapošljeno 751 lice. Za 2022. godinu finansijski izvještaj nema podatke o broju zaposlenih. Savjet ga je sa radošću usvojio.

NEVOLJNI RAONIĆ I ODLUČNI SAVJET

Elem, poslije nezakonitih ukidanja radnih mjesta i fiktivne raspodjele poslova, neki od otpuštenih radnika su se žalili ODT i podnijeli krivičnu prijavu protiv Borisa Raonića. Kako se Raonić odnosi prema javnom interesu i pravosudnom sistemu vidi se iz zapisnika Kt. br. 199/23 ODT: ,,Raonić izjavljuje da je kompletna procedura povodom predmetne krivične prijave sprovedena u skladu sa zakonom i nije izraz njegove volje, već je rezultat odluka Savjeta RTCG koji je kroz izmjene sistematizacije ukinuo veliki broj radnih mjesta…“ Član 31. Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji govori da Boris Raonić obmanjuje i Savjet RTCG i ODT. Dakle, član 31 glasi: ,,Ovaj pravilnik mijenja se na inicijativu rukovodilaca odjeljenja, službi, sektora, radnih jedinica i poslovnih jedinica i generalnog direktora RTCG. Ovaj pravilnik mijenja se kada se zbog promjene procesa rada ocijeni da treba sistematizovati novo radno mjesto ili izmijeniti opis postojećeg radnog mjesta i funkcionalna znanja.

Predlagač izmjene ovog pravilnika dostavlja pisano obrazloženu inicijativu kadrovskom odjeljenju i pravnoj službi koji utvrđuju utemeljenost inicijative i daju prijedlog generalnom direktoru RTCG. Generalni direktor RTCG je dužan da o inicijativi za izmjenu ovog pravilnika obavijesti reprezentativnu organizaciju Sindikata RTCG. Konačan prijedlog za izmjenu ovog pravilnika generalni direktor RTCG upućuje Savjetu RTCG na razmatranje i donošenje.

Niti jedan od ovih koraka u slučaju otpuštanja kolega iz RTCG nije ispoštovan.

Iznad svega, krajnje je licemjerno bilo da se broj radnika u statistici RTCG prepolovi u danima kada je Boris Raonić slavodobitno reklamirao novu Strategiju digitalnog poslovanja (strana 13 i 14) u kojem se poseban naglasak stavlja na rad Statistike RTCG. Još licemjernije je što je otkaz dobila koleginica koja je svojim radom i ide-

jama dala najveći doprinos sređivanju baza podataka.

O tome su svi mediji u Crnoj Gori uredno obaviješteni 13. aprila 2023.

MUK I MUKA U SAVJETU

O svim ovim detaljima su članovi Savjeta dodatno upoznati u pismu od 20. aprila 2023. godine. Uz to im je predočeno da sam 14. marta 2022. godine u kancelariji nelegalno izabranog generalnog direktora dobio nepristojnu ponudu da odustanem od žalbe na izbor u zamjenu za unapređenje za mene i moju suprugu. Poslije odbijanja ponude, Raonić mi je saopštio da će da podnese ostavku, pa će ga naklonjeni i kontrolisani članovi Savjeta ponovo izabrati, jer u tom slučaju nije u konfliktu interesa kao član Savjeta AEM. Ali jeste bez 10 godina iskustva u VSS, jer je Pravni fakultet završio u 44. godini, 2018. Ipak je ono bizarno i nemoguće iz marta 2022. postalo vijest dana 1. juna 2023, kada su članovi Savjeta RTCG pomeli odluke Višeg suda u Podgorici, uz asistenciju Raonićevih advokata plaćenih novcem građana Crne Gore.

Ako ovo nije korupcija, onda u relaciji Raonić – Savjet RTCG postoji korelacija lud-zbunjen. Ja u tom krivom srastanju ne bih da učestvujem ni kao građanin ni kao profesionalac.

GALERIJA SVRSTANIH

Kako samo promjene finansijskog plana prate brzinu promjena sistematizacije, Raonić je uz saglasnost Savjeta RTCG tenderom prekrečio dva hodnika i napravio modernu galeriju. Sve je to izgledalo negdje, evropski…

Ostaje pitanje zašto među zvanicama nije bio SDT jer jedino on može da razumije ovu ,,umjetničku skupinu“ koja sa velikom slobodom i talentom krši zakone, realocira sredstva i skače trupačke u Poglavlje 23.

Budući da sva moja obraćanja javnosti prati muk Savjeta i menadžmenta, koji za odgovor nemaju ni administrativnog znanja ni argumenata, predlažem da se problem riješi umjetnički. Za modernu galeriju bi bilo najcjelishodnije da je slikar (član Savjeta) ovaploti 31-majskim urankom ili prvojunskim jutrenjem kada su članovi Savjeta uz advokatsku podršku po drugi put nezakonito izabrali generalnog direktora. To bi bilo 3 u 1 – informacija, obrazovanje i zabava kakvi se ri jetko mogu priuštiti.

10 Društvo

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Više od 30 zaposlenih u OŠ „Pavle Rovinski“ potpisalo pismo podrške kolegi defektologu, koji je dobio otkaz dok je na bolovanju

,,Nastupilo je opšte nezadovoljstvo, radimo u neprijatnoj atmosferi“ Protivno različitim zakonskim odredbama i procedurama, krše se prava zaposlenih. Nama članovima kolektiva je uskraćeno pravo na slobodu izražavanja mišljenja i volje, ukazano nam je nepoštovanje koje se ogleda u: ograničavanju komunikacije u školskoj Vajber grupi koja ne predstavlja službeni vid komunikacije; samovoljnom mijenjanju Poslovnika o radu Nastavničkog vijeća bez analize, razmatranja i dogovora o istom; neinformisanju članova Nastavničkog vijeća o radu škole, na šta svaki član ima pravo po Statutu škole -nabrajaju zaposleni

U pismu koje, kako su nam kazali, zasad, potpisuje preko 30 zaposlenih u toj školi, a čija su imena poznata redakciji, navodi se da upućuju kolegi podršku, ali i da negoduju zbog višemjesečnih neprijatnosti koje su izazvane nezakonitim djelovanjem i postupanjem v.d. direktorice u prethodnom periodu, a sada direktorice Nataše Popović, u kolektivu JU OŠ „Pavle Rovinski“.

Ističu da je nastupilo opšte nezadovoljstvo koje je izazvalo otežan rad, u neprijatnoj atmosferi.

– Protivno različitim zakonskim odredbama i procedurama, krše se prava zaposlenih.

Nama članovima kolektiva je uskraćeno pravo na slobodu izražavanja mišljenja i volje, ukazano nam je nepoštovanje koje se ogleda u: ograničavanju komunikacije u školskoj Viber grupi koja ne predstavlja službeni vid komunikacije; samovoljnom mijenjanju Poslovnika o radu Nastavničkog vijeća bez analize, razmatranja i dogovora o istom; neinformisanju članova Nastavničkog vijeća o radu škole, na šta svaki član ima pravo po Statutu škole -nabrajaju zaposleni.

Ističu da je kulminacija nastala uručivanjem otkaza kolegi članu kolektiva, kako kažu, na nezakonit način, bez procedure i upozorenja što je obaveza škole, Školskog odbora i direktorice.

– Ovim putem dajemo podršku kolegi koji je dobio otkaz – ponovili su oni u pismu koje potpisuje dio zaposlenih tog kolektiva.

REAKTIVACIJA SLUČAJA

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o mučnoj situaciji u toj školi, kada je sadašnja direktorica reaktivirala slučaj od novembra prošle godine, pa prijavila defektologa Milovića policiji zbog slučaja koji je riješen još u novembru prošle godine.

Riječ je o fotografiji na kojoj je slikan defektolog kako stoji ispred djeteta sa kojim inače radi, za vrijeme školskog odmora, pored ulaznih vrata

m. babović

NEGODOVANJE ZAPOSLENIH

REVOLT U KOLEKTIVU: OŠ ,,Pavle Rovinski“

Ističu da je kulminacija nastala uručivanjem otkaza kolegi članu kolektiva, kako kažu, na nezakonit način, bez procedure i upozorenja što je obaveza škole, Školskog odbora i direktorice.

– Ovim putem dajemo podršku kolegi koji je dobio otkaz – ponovili su oni u pismu koje potpisuje dio zaposlenih tog kolektiva škole, u prisustvu druge djece.

Tu fotografiju je prošle godine Ministarstvo prosvjete poslalo školi, kao spornu, međutim, nakon izjašnjenja majke djeteta, samog Milovića, stručne službe i menadžmenta škole, on je zaključen.

Pobjeda je u septembru, kada je slučaj aktuelizovan jer je fotografija objavljena na društvenim mrežama, pitala Natašu Popović zbog čega je reaktiviran, odnosno zašto je prijavljen policiji. Direktorica je tada odgovorila da je nešto čula, da se zainteresovala za slučaj, te da je fotografiju i dopise koje je škola uputila Ministarstvu prošle godine predala policiji.

Međutim, Popović je Vijestima kazala da je Milovića prijavila jer je majka promijenila iskaz.

Tu tvrdnju nije dokumentovala, a majka djeteta koje je na slici je tom mediju kazala da nikada nije mijenjala iskaz.

– Sve je još prošle godine završeno i ne znam zbog čega se sad sve nanovo pokreće, a

meta je dobar čovjek – rekla je majka Vijestima prije mjesec dana.

Pobjeda je imala uvid i u iskaz majke koji je prošle godine poslat Ministarstvu, u kome se, između ostalog, navodi da je zadovoljna saradnjom sa defektologom, da ga njeno dijete voli te da su uspjeli da poprave ponašanje djeteta.

U dopisu koji je škola u novembru prošle godine poslala Ministarstvu ističe se da se radi o situaciji koja se može desiti bilo kom prosvjetnom radniku koji radi sa djecom sa posebnim potrebama, jer su neke situacije nepredvidive, te da to može da dovede do konteksta koji može biti negativno shvaćen.

Iz resora ministra Vojinovića su, nakon što je direktorica Popović prijavila defektologa, odgovorili da su upoznati sa fotografijom i da čekaju odluku tužilaštva i policije. Na pitanje Pobjede zašto sada čekaju odluku i zašto kažu da su upoznati sa fotografijom i ko-

ji je njihov stav bio u novembru prošle godine – iz Vojinovićevog resora su odbili da odgovore.

TUŽBA ZA LAŽNO PRIJAVLJIVANJE

Milović je nakon što ga je direktorica prijavila, nju tužio za lažno prijavljivanje i druga djela koja se gone po službenoj dužnosti, kao što je, između ostalog, i uticaj na svjedoke. Policiji je prijavio i prijetnje koje su mu, nakon što je fotografija poslala viralna, upućivane preko društvenih mreža i lično.

Pobjeda je prekjuče objavila da je on dobio otkaz, koji je našao zakačen za vrata stana, iako je na bolovanju, kako se navodi u dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid – od 15. septembra do 28. oktobra.

U rješenju za otkaz, direktorica navodi da je on svojim ponašanjem povrijedio njenu čast i ugled, jer je dopise i zahtjeve za održavanje sjednica Nastavničkog vijeća slao na Vajber grupu zaposlenih škole i zloupotrebljavao oglasnu tablu škole. Takođe, kao jedan od razloga navodi i to što joj je Milović poslao privatnu poruku da će je prijaviti Centru bezbjednosti zbog pritiska kojem je izložen. U obrazloženju piše da je na njen privatan broj poslao poruku: „Zbog ovog što ste jutros uradili že-

lim da Vas obavijestim da ću CB podnijeti krivičnu prijavu protiv Vas“.

Po direktorici, to predstavlja neželjeno ponašanje zaposlenog „čiji je cilj uznemiravanje onoga kome je takva poruka upućena“.

Popović je kao razlog za otkaz navela i to što je prisustvovao sjednici Savjeta roditelja bez njene dozvole. Katarina Komatina, predsjednica Savjeta, je Pobjedi kazala da je defektolog prisustvovao sjednici Savjeta, uz njeno odobrenje i odobrenje roditelja koji ga sačinjavaju. Ona je kazala da direktori ne određuju ko će prisustvovati sjednici. Kazala je i da je roditeljima, prije nego im se Milović pridružio, kazala da je on tu jer je želio da razjasni novonastalu situaciju, te da uloga Savjeta ne može i ne smije biti isljednička i da roditelji mogu napustiti sastanak ukoliko to žele. Na tom sastanku je Milović iznio dokumentaciju i argumente, a direktorica Popović ga je napustila. Ona roditeljima tada nije objasnila zbog čega je prijavila Milovića.

DISCIPLINSKI POSTUPAK

Milović je tražio i pokretanje disciplinskog postupka protiv direktorice, ali, prema saznanjima Pobjede, predsjednica Školskog odbora to nije željela da potpiše. Zbog toga je i jedan član odbora dao otkaz - predstavnik Ministarstva prosvjete u tom tijelu.

Advokati, koje je konsultovala Pobjeda, su naznačili da otkaz nije moguće uručiti tako što se zakači na vrata, već da za to postoje procedure i da se otkazi uručuju uglavnom - lično. Takođe, bilo je neophodno, prema Zakonu o radu, upozoriti zaposlenog o postojanju razloga za otkaz.

Na pitanje Pobjede da prokomentariše rješenje o otkazu uručeno defektologu na taj način, dok je na bolovanju, direktorica škole Nataša Popović nije odgovarala.

OBRAĆANJE MINISTARSTVU

Podsjetimo, dio zaposlenih u tom kolektivu je 9. septembra već pisao Ministarstvu

facebook

PODGORICA – Dio zaposlenih Osnovne škole „Pavle Rovinski“ pružio je juče podršku kolegi Ivanu Miloviću, defektologu kojem je direktorica Nataša Popović u ponedjeljak poslala otkaz dok je na bolovanju, a koji je on našao zakačen na vratima stana.

Nataša Popović

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o mučnoj situaciji u toj školi, kada je sadašnja direktorica Nataša Popović reaktivirala slučaj od novembra prošle godine, pa prijavila defektologa Milovića policiji zbog slučaja koji je riješen još u novembru prošle godine prosvjete i ministru Vojinoviću otvoreno pismo u vezi sa, kako su rekli, neregularnostima koje su pratile izbor direktora te obrazovne ustanove. Oni optužuju Vojinovića da je saučesnik u ovim nezakonitostima, ako ne i njihov idejni tvorac.

– U pismu Vama naglasili smo da smo sigurni da ste u saznanju da je JU OŠ „Pavle Rovinski“ ozbiljno poljuljan ugled za vrijeme rukovođenja Nataše Popović, kao i visoko mjesto koje je naša škola imala u obrazovnom sistemu. Pokušajem političkog imenovanja direktora naše škole u decembru prošle godine unijeli ste razdor u naš kolektiv, a onda su uslijedile i gore navedene nezakonite radnje, pa Vas smatramo direktno odgovornim za: nezakonito konstituisanje novog Školskog odbora JU OŠ „Pavle Rovinski“; nezakonitu odluku Školskog odbora za izbor Nataše Popović za direktoricu JU OŠ „Pavle Rovinski“; uplitanje politike u JU OŠ ,,Pavle Rovinski“; razdor i neslogu koji uništavaju jedan do juče složan i cijenjen kolektiv – piše, između ostalog, u pismu koje su crnogorski mediji objavili početkom septembra.

J. MARTINOVIĆ

Svijet

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

GAZA SITI/TEL AVIV – Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama upozorila je da, ukoliko se u Pojas Gaze pod hitno ne dostave zalihe goriva, više neće moći da zbrinjava ugrožene u toj okupiranoj palestinskoj enklavi, koja je već 19 dana pod konstantnim izraelskim bombardovanjem.

Upozorenje Agencije UN uslijedilo je nakon što su bolnice u Gazi upozorile da više neće moći za pruže medicinsku pomoć velikom broju povrijeđenih Palestinaca, jer za to više nemaju resursa.

Tokom prethodnih 19 dana intenzivnog izraelskog bombardovanja Pojasa Gaze je, prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, ubijeno 6.546 Palestinaca, od čega je samo u posljednja 24 sata nastradalo njih 765. Većina nastradalih su, kako su naveli, djeca i žene.

U Pojas Gaze je, od početka sukoba 7. oktobra, isporučeno nekoliko rundi himanitarne pomoći, ali ni u jednoj od tih isporuka nije bilo zaliha goriva neophodnih za rad ukupno 13 bolnica u enklavi.

KATASTROFA

Palestinski zvaničnici pritom upozoravaju da su dosadašnje isporuke humanitarne pomoći krajnje nedovoljne da podmire potrebe Palestinaca koje pogađa ogromna nestašica hrane, vode i ljekova.

U 150 objekata, sa koliko Agencija UN za pomoć palestinskim izbjeglicama raspolaže u Pojasu Gaze, smješteno je gotovo 600 hiljada ljudi koji su bili primorani da napuste svoje domove.

Ta organizacija je, kako prenosi Rojters, saopštila i da broj raseljenih četiri puta premašuje kapacitete Agencije, zbog čega su mnogi ljudi primorani da spavaju na ulici.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš apelovao je juče na zaštitu civila ističući kako je u Gazi prisutno „jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava“.

– Važno je uzeti u obzir da se napadi Hamasa nijesu desili u vakuumu. Palestinski narod je pod okupacijom 56 godina, ali patnja palestinskog naroda ne može da opravda napade Hamasa – rekao je Gute-

11

Izraelski zvaničnici pozvali generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da podnese ostavku zbog govora pred Savjetom bezbjednosti – Mubašer ima veliko iskustvo u vojsci i kao komandant u upravljanju terorističkim napadima. Smatra se bliskim komandantu Hamasovog vojnog krila Muhamedu Dejfu – navodi se u zajedničkom saopštenju IDF-a i bezbjednosne agencije „Šin Bet“, koje prenosi Tajms of Izrael.

OTPOR

Ogromna nestašica hrane, vode i ljekova u Gazi, djeca najugroženija

Osuli paljbu na Gutereša jer je osudio ubijanje civila u Gazi reš tokom zasijedanja Savjeta bezbjednosti UN.

OSUDE

Ova izjava čelnika Ujedinjenih nacija izazvala je oštre reakcije izraelskih zvaničnika.

Ambasador Izraela u UN Gilad Erdan Guterešov govor je ocijenio kao „šokantan“ i pozvao ga da podnese ostavku, dok je izraelski šef diplomatije Eli Koen najavio da se sa njim neće sastati.

Erdogan: Hamas nije teroristička organizacija Hamas nije teroristička, već oslobodilačka organizacija, koja se bori da zaštiti svoju zemlju, kazao je juče predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koji je u međuvremenu odustao od svog ranije planiranog puta u Izrael, optužujući tu zemlju da je htjela da „iskoristi turske dobre namjere“.

– Svijet možda nešto i duguje Izraelu, ali mu Turska ne duguje ništa. Turska nema problem sa Izraelom, ali ima sa politikom koju Izrael vodi prema Palestincima – rekao je Erdogan u govoru u turskom parlamentu.

Erdoganov stav da Hamas nije teroristička, već oslobodilačka organizacija izazvala je oštru reakciju zamjenika italijanskog premijera Matea Salvinija, koji je rekao kako je izjava turskog predsjednika „teška i odvratna“.

Najoštriji je bio direktor izraelskog muzeja i Memorijalnog centra za holokaust „Jad Vašem“ koji je Gutereša optužio da je „pao na testu“ u smislu obezbjeđivanja uslova da se zločini nad Jevrejima nikada više ne ponove.

– Pokolj Jevreja od strane Hamasa 7. oktobra bio je genocidan po svojim namjerama i neizmjerno brutalan u svojoj formi. Ono zbog čega se razlikuje od holokausta je to što Jevreji danas imaju državu i vojsku. Nijesmo bespomoćni i prepušteni na milost i nemilost. Oni koji traže kontekst, ne osuđuju počinioce i ne pozivaju na bezuslovno i trenutno oslobađanje otetih, padaju na testu. Generalni sekretar UN je pao na testu – saopštio je

direktor muzeja „Jad Vašem“.

Na oštre navode izraelskih zvaničnika je potom reagovao Gutereš ističući kako je „šokiran“ pogrešnim tumačenjima njegovih izjava.

ODGOVOR

– Na početku svoje izjave sam jasno i nedvosmisleno osudio užasavajuće i bez presedana terorističke akte Hamasa u Izraelu od 7. oktobra.

Ništa ne može opravdati namjerno ubijanje, ranjavanje i kidnapovanje civila ili lansiranje raketa na civilne ciljeve – podsjetio je Gutereš.

Izraelska vojka je u srijedu, osim na položaje Hamasa, izvela vazdušne urade i na vojne ciljeve u Siriji tvrdeći da je riječ o odgovoru na lansira-

Tokom prethodnih 19 dana intenzivnog izraelskog bombardovanja Pojasa Gaze je, prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, ubijeno 6.546 Palestinaca, od čega je samo u posljednja 24 sata nastradalo njih 765. Većina nastradalih su, kako su naveli, djeca i žene nje raketa sa sirijske teritorije ka Izraelu. Sirijski državni mediji javili su da je u izraelskim napadima ubijeno osam sirijskih vojnika i ranjeno još sedam, te da je pogođen i međunarodni aerodrom u Alepu.

Izraelska vojska saopštila je da su njeni avioni izveli udare kao odgovor na rakete koje su lansirane iz Sirije prema toj zemlji. Izraelska vojska objavila je i snimak mornaričkih snaga koje su navodno spriječile pokušaj pripadnika Hamasa da pošalje ronioce da se infiltriraju u Izrael preko mora.

Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrde i da su, u vazdušnom napadu na Pojas Gaze, ubile komandanta Hamasovog bataljona Sjeverni Kan Junis Tajsira Mubašera.

Roditelji „obilježavaju“ djecu da bi ih lakše identifikovali u slučaju smrti Pojedini roditelji u Gazi su svojoj djeci flomasterom na tijelu počeli da ispisuju imena ili da ih obilježavaju trakama, kako bi ih, u sluča-

ju smrti, lakše identifikovali, javlja Rojters.

Ta agencija navodi kako, usljed neprekidnih izraelskih vazdušnih udara na Pojas

Gaze, mnoga tijela nastradalih ne mogu da budu identifikovana, zbog čega se obilježavaju brojem, a ne imenom i prezimenom.

U međuvremenu se sa liderima Hamasa i Islamskog džihada sastao šef libanskog Hezbolaha, javila je Hezbolahova televizija „El Manar“ navodeći da je sastanak organizovan kako bi procijenili šta treba učiniti kako bi otpor u Gazi postigao „pravu pobjedu“.

Sastanku su, kako prenosi Rojters, prisustvovali lideri Hezbolaha Hasan Nasralah, zamjenik šefa Hamasa Saleh al Aruri i šef Islamskog džihada Zijad al Nakhala.

Jordanski kralj Abdulah je, tokom razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, ocijenio da je hitno potrebno okončanje rata u Gazi, kako ne bi došlo do „eksplozije“ u regionu. Naveo je i da bi globalne sile trebalo da izvrše pritisak na Izrael, kako bi ta zemlja prestala sa bombardovanjem civila i okončala opsadu Pojasa Gaze.

Oglasila se i jordanska kraljica Ranija koja je, u intervjuu za CNN, zapadne lidere optužila za dvostruke standarde jer nijesu osudili ubijanje civila u Gazi.

– Ljudi širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, šokirani su i razočarani zbog reakcije svijeta na ovu katastrofu koja se odvija. U posljednjih nekoliko sedmica, vidjeli smo očigledne dvostruke standarde.

Svijet je nedvosmisleno stao uz Izrael i njegovo pravo da se brani, a posljednjih nekoliko sedmica cio svijet ćuti o ubistvima palestinskih civila u Pojasu Gaze. Ovo je prvi put u modernoj istoriji da postoji takva ljudska patnja, a da svijet čak ni ne poziva na prekid vatre – rekla je kraljica Ranija.

DVOLIČNOST

Ona je dodala da je „tišina zaglušujuća“ i da mnogi u regionu Bliskog istoka, zbog izostanka osude Izraela, smatraju da je Zapad saučesnik u zločinu nad palestinskim narodom.

Da, za razliku od Zapada, Katar osuđuje „politiku kolektivnog kažnjavanja“ potvrdio je premijer i šef diplomatije te zemlje šeik Muhamed bin Abdulrahman el Tani.

– Broj djece ubijene u Gazi prevazilazi broj djece ubijene u Ukrajini, ali povodom toga nije uslijedila ista međunarodna reakcija – rekao je katarski premijer. On se juče sastao sa turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom koji je zaključio da su oni koji, pod izgovorom solidarnosti, podržavaju akcije Izraela zapravo „saučesnici u njegovim zločinima“.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Hronika

m. babović

Advokati: Božovića već dvije nedjelje nezakonito drže u Istražnom zatvoru

Više državno tužilaštvo uvažilo žalbu advokata protiv policajaca za zlostavljanje izuzme tužitelj

Tužiteljka Kn odlučivati u s PODGORICA – Više državno tužilaštvo donijelo je odluku da se osnovna državna tužiteljka Maja Knežević izuzme iz predmeta protiv policijskih službenika koji se terete za torturu nad Jovanom Grujičićem. Odluka je donijeta na zahtjev advokata Damira Lekića koji je tražio njeno izuzeće.

m. babović

Višem sudu upućen prijedlog za ukidanje pritvora predsjedniku budvanske opštine

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

lo Božović nalazi nezakonito u pritvoru – stav je advokata koji je naveden u dokumentu upućenom Višem sudu.

Dodaju da ,,imajući u vidu činjenicu da nakon produženja pritvora dana 15. septembra sudovi nijesu našli za shodno da odluče o izjavljenoj žalbi uopšte iako je rok za postupanje svega 3 dana, te da nakon toga nijesu našli za shodno ni -Nalazim da je zahtjev advoda vrše kontrolu pritvora što kata Lekić Damira za izuzeće im je bila dužnost shodno ci- postupajuće tužiteljke opravtiranim zakonskim odredba- dan, kod činjenice da je predma, to je potpuno opravdano met čak četiri puta, po pritužbi podnošenje ovog predloga za podnosioca prijave, od strane Više državno tužilaštvo ukidanje pritvora u odnosu na Višeg državnog tužilaštva u našeg branjenika“.

Podgorici vraćan postupajućoj državne tužiteljke – navede- kočevića, Bojana Vujačića, - Ova nesporna činjenična si- državnoj tužiteljki Maji Kne- no je u odluci Višeg suda u ko- Nemanje Vujoševića, Ratuacija i ove nesporne povrede žević sa konkretnim pojašnje- ju je Pobjeda imala uvid. domana Vujičića, Miodraprocesnih pravila predstavlja- njima za postupanje u istom, Osnovno državno tužilaštvo ga Jovovića, Ivana Peruniju povredu i prava na slobodu te cijenim da upravo broj uva- je 13. februara donijelo od- čića i Ljubisava Strikovića, i prava na pravično suđenje u ženih pritužbi u konkretnom luku o odbacivanju krivične zbog krivičnog djela mučenje, odnosu na našeg branjenika i predmetu predstavlja okolnost prijave protiv Miloša Vuči- te protiv Danila Krgovića, iste se mogu otkloniti isklju- koja može izazvati sumnju u nića, Srdana Koraća, Vuka- Matije Kasalice i Aleksančivo ukidanjem nezakonitog nepristrasnost postupajuće šina Lekovića, Dalibora Lje- dre Knežević zbog krivičnog pritvora. Od 15. oktobra 2023. godine, okrivljeni Milo BoSa privođenja Božovića žović se u pritvoru nalazi bez Vrijednost oduzetog duvana procijenjena na više od 2.000 eura PODGORICA – Odbrana Oni su podsjetili da je Viši sud odluke nadležnog suda i to je predsjednika Opštine Bud- 15. septembra nakon podiza- nesporno! Ovakvo postupanje va Mila Božovića dostavila nja optužnice, posljednji put nacionalnih sudova je više puje Višem sudu prijedlog za produžio pritvor Božoviću ta od strane Suda u Strazburu ocijenjeno kao kršenje člana ukidanje pritvora u kojem zbog opasnosti od bjekstva. se, kako tvrde, nezakonito Odbrana Božovića je 22. sep- 5 Evropske konvencije o ljudTakođe, prilikom kontrole manalazi već dvije nedjelje. tembra na navedeno rješenje skim pravima u predmetima Božović je uhapšen 13. aprila u izjavila žalbu Višem sudu u ,,Mugoša protiv Crne Gore“ i loprodajnog objekta – kioska, porodičnoj kući u Budvi zbog Podgorici, međutim, do dana ,,Bigović protiv Crne Gore“, ali koji se nalazi u naselju Rubesumnje da je učestvovao u or- pisanja ovog prijedloga nije i pored toga nadležni nacionalža, u Nikšiću, a vlasništvo je ganizaciji transporta kokaina. odlučeno, odnosno ni odbra- ni sudovi nastavljaju sa uporNikšićanina J. Đ. (21), koji se u Prema navodima optužnog ni ni okrivljenom nije uruče- nim, sistemskim kršenjem i policijskim evidencijama vodi kao blizak članovima jedne akta, on je osumnjičen da je na odluka Apelacionog suda Ustava Crne Gore i Evropske učestvovao u švercu tri pošilj- Crne Gore po navedenoj žalbi. konvencije o ljudskim pravima organizovane kriminalne gruke kokaina ukupne težine oko - Kako je u ovoj fazi postup- – naglašavaju advokati. pe, pronađeno je i privremetonu i po, a njegov udio izno- ka, nakon podizanja optužni- Imajući u vidu, kako ističu, da no oduzeto 40 paklica cigareta raznih marki, čiji je promet sio je 140 kilograma. ce, shodno članu 179 Zakonika se u odnosu na okrivljenog Bozabranjen. J. Đ. je izdat prekrAdvokatica Bojana Frano- o krivičnom postupku dužnost žović Mila ne poštuju odredbe šajni nalog iz oblasti Zakona o vić Kovačević i advokat Da- suda da po službenoj dužnosti zakona, Ustava i Konvencije i akcizama Crne Gore. nilo Mićović, koji zastupaju ispita da li postoje razlozi za da- imajući u vidu da se o njego- Napominjemo, radi se o licu Božovića, pojasnili su da sud lje trajanje pritvora na svakih 30 vim žalbama ne donose odlunije u roku od mjesec nakon dana do stupanja optužnice na ke, te da se ne vrši ni kontrola kod kojeg su pripadnici nikpodizanja optužnice po služ- pravnu snagu, te kako to nadlež- pritvora u skladu sa obavezu- Zaplijenjene cigarete šićke policije prije nekoliko benoj dužnosti ispitao da li u ni sud nije uradio ni nakon dvije jućim zakonskim rokovima, dana, kontrolom u jednom odnosu na njihovog branjeni- nedjelje od isteka zakonom pro- obraćaju se nadležnom vijeću NIKŠIĆ – Policija u Nikšiću opšteno je iz Uprave priho- ugostiteljskom objektu, proka postoje dalji razlozi za tra- pisanog roka, jasno je da se na Višeg suda u Podgorici da isti je u saradnji sa službenicida i carina. našli i oduzeli vatreno oružB.R. ma Uprave prihoda i carina Kako dodaju, kontrolisan je je – pištolj, obrušenog fabričjanje pritvora. današnji datum okrivljeni Mi- ukine kao nezakonit. maloprodajni objekat – kio- kog broja, u kojem se nalazilo pronašla više od 750 paklica cigareta čiji je promet sk, koji se nalazi u Ulici Vuka sedam metaka. J. Đ. je pištolj Podnijete krivične prijave protiv pet osoba zbog krađa Karadžića, u Nikšiću, vlasniš- držao za pojasom – saopštezabranjen.

- Policijski službenici Regi- tvo V. D. (56) iz Nikšića, kao i no je iz UPC. onalnog centra bezbjedno- vozilo koje se nalazilo u nepo- Podsjećaju da će Uprava polisti „Zapad“ - Odjeljenja bez- srednoj blizini, a takođe je vla- cije i Uprava prihoda i carina u PLJEVLJA – Protiv pet -On se sumnjiči da je provalio N. K. (57) iz Pljevalja zbog bjednosti Nikšić su u saradnji sništvo V.D. saradnji sa državnim tužilašosoba podnijete su krivične u stambeni objekat vlasništvo sumnje da je ukrao sportsko sa službenicima Uprave pri- - Pronađeno je i oduzeto 718 tvom kontinuirano sprovoditi prijave zbog sumnje da su u dva lica i ukrao pištolj marke biciklo vrijednosti oko 1.000 hoda i carina izveli pojačanu paklica cigareta raznih mar- aktivnosti usmjerene na suzPljevljima počinili krivična ,,crvena zastava“, M70 kalibra eura, koje se nalazilo ispred kontrolu prometa u malopro- ki, čiji je promet zabranjen, a bijanje i sprečavanje nedozvo7,65 mm, pištolj marke ,,crve- jednog ugostiteljskog objekta. dajnim objektima - kioscima, čija je vrijednost procijenje- ljene trgovine, identifikaciji djela iz oblasti imovinskog na zastava“ M57 kalibra 7,62 -Takođe, krivična prijava pod- kojom prilikom je izvršena na na 2.154 eura – navodi se u lica koja učestvuju u lancu trkriminaliteta. govine akciznih roba i suzbiKako je saopšteno iz Uprave u kojem se nalazilo osam ko- nijeta je i protiv S. B. (43) iz Plje- kontrola ukupno šest objeka- saopštenju. policije, protiv R. B. (53) iz Bo- mada municije. Ovo oružje su valja i dva maloljetna lica, zbog ta u cilju suzbijanja pojave sive Sa događajem je upoznat dr- jati sivu ekonomiju. sne i Hercegovine podnijeta je vlasnici držali u legalnom po- sumnje da su u saizvršilaštvu ekonomije, kao i sprečavanja žavni tužilac u Nikšiću koji se - Radnje ovih počinilaca pokrivična prijava zbog sumnje sjedu – saopšteno je iz policije. ukrali 300 metara podzemnog nedozvoljene trgovine akci- izjasnio da se u radnjama V. D. drivaju ekonomski sistem Crda je izvršio krivično djelo kra- Osim toga, policija je podni- aluminijskog elektrokabla – na- znim robama – prevashodno stiču elementi krivičnog djela ne Gore - kazali su iz Uprave đa i krivično djelo teška krađa. jela krivičnu prijavu protiv veli sui z policije.

C. H. duvanskim proizvodima - sa- nedozvoljena trgovina.

C. H. prihoda iz carina. uprava policije

U dva kioska pronađeno više od 750 paklica cigareta

Terete ih za krađu pištolja, bicikla...

Hronika

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Damira Lekića da se iz predmeta jka zbog sumnje u nepristrasnost

Okončana potraga za stradalom djevojkom

sa još jednim policajcem po nadimku ,,Rambo“, koji je kod sebe posjedovao niklovani pištolj marke ,,browing“, udarali bokserskim rukavicama u glavu.

Osim te četvorice, Grujičić je ispričao da su ga zlostavljala još tri lica na opisani način, s tim što ga je jedan od policijskih službenika udarao šakama u predjelu bubrega, a drugi pokušavao da mu stavi bejzbol palicu u analni otvor, da je bio potpuno go, da su ga udarali bejzbol palicama u predjelu tabana, leda i stomaka, te da su ga elektrošokerima pržili u predjelu genitalija, bradavica, ušiju i očnih kapaka.

Grujičić je u svom iskazu datom 3. maja 2023. dodao da je prisustvovao saslušanju svih osumnjičenih, da je tokom njihovog saslušanja izjavio da niko od njih nije učestvovao u događaju od 26. maja 2020. godine, da je tada prepoznao neka lica, ali da se plašio da kaže da su oni u pitanju.

-Nakon razmatranja podnijete žalbe, kao i izvršenog uvida u spise predmeta Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kao i uvida u spise predmeta Višeg državnog tužilaštva u Podgorici formiranih po pritužbama istog advokata na rješenja o odbačaju krivične prijave u predmetu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u kojem predmetu je postupajuća tužiteljka donijela rješenje o odbacivanju krivične prijave, nalazim da predmetnu žalbu treba uvažiti – navodi se u rješenju koje potpisuje državna tužiteljka Lepa Medenica.

Ona je uzela u obzir činjenicu da je Knežević više puta donosila rješenja o odbačaju prijave, koja su od strane Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koje je nadležno da odlučuje po pritužbi, više puta nakon izvršenog uvida vraćana, sa zaključkom da su rješenja o odbacivanju krivične prijave protiv navedenih lica preu-

ranjena i zasnovana na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, uz davanje konkretnih pojašnjenja za postupanje u ovoj krivično-pravnoj stvari, kako bi se u potpunosti utvrdilo činjenično stanje i donijela pravilna i zakonita odluka u ovom predmetu.

Kako je prije dva dana saopšteno iz Akcije za ljudska prava, Knežević je u julu 2023. godine četvrti put odbacila krivičnu prijavu protiv svih 10 prijavljenih policijskih službenika, u čijoj nadležnosti se prema pisanoj dokumentaciji nalazio Grujičić, u periodu kada je medicinskim nalazima potvrđeno da je mučen.

Ona je zaključila da ne postoji osnovana sumnja da je Grujičića neko od prijavljenih službenika koji su ga ispitivali i stalno bili zaduženi za njega mučio, jer oni to nijesu priznali, a on do maja 2023. godine nije mogao da ih prepozna.

B. R.

Tijelo Moldavke pronađeno u uvali Strbina u Sutomoru upsul

nežević više neće slučaju Grujičića djela narušavanje nepovredivosti stana. Na tu odluku advokat Lekić se žalio, a Više državno tužilaštvo uvidom u spise predmeta Osnovnog državnog tužilaštva utvrdilo da je rješenje tužiteljke Knežević ,,ponovo preuranjeno i zasnovano na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, radi čega je naloženo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici da u potpunosti utvrdi činjenično stanje, a potom donese pravičnu i zakonitu odluku“.

Grujičić je u svojim iskazima datim 3. septembra 2020. godine i 14. decembra 2021. godine pred Osnovnim državim tužilaštvom u Podgorici, između ostalog je naveo da su 26. maja 2020. godine po njega u Specijalnu bolnicu za psihijatriju Dobrota došla tri službenika Uprave policije, koji su na glavama nosili ,,fantomke“.

Kako je naveo i u iskazu, doveli su ga u CB Podgorica, smjestili u kancelariju br. 117 i zajedno

13

Uvala Strbina

BAR - Tijelo dvadeset sedmogodišnje Moldavke koja se utopila u petak pronašli su spasioci juče oko 10 sati u uvali Strbina u Sutomoru – saopštio je Pobjedi pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Žarko Lukšić.

Ona je stradala u petak kada je grupa mladih iz te zemlje isplovila iz barske Marine na tzv. sup daskama, nakon čega ih je južni vjetar odvukao iz Golog Brda u Sutomoru.

Kako je ispričao Lukšić, očajnički pred velikim talasima pokušavali su da se dokopaju sutomorske plaže, i dvoje njih je u tome uspjelo. Po-

morsko operativni centar je informaciju o događaju dobio u 16.45 sati.

- Uprkos olujnom jugu isplovio je spasilački čamac SAR1 sa posadom Jasmin Koković, Nikola Bošković i Marko Čejović.

Dvije mlade osobe od po tridesetih godina su uspjele da dođu do plaže i talasi su ih izbacii, ali uprkos visokom riziku za posadu čamaca SAR-1, i blizine stijena, druge dvije je prevrnuo talas i bacio na kamenitu obalu, te su zadnjim atomima snage došli plaže, ali ženskoj osobi nije bilo spasa i došlo je do utopljenja na samo 20-ak metara od obale - ispričao je Pobjedi u C. H. petak Lukšić.

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Rožaje: Opština pripremila rebalans budžeta - u kasi više 2,71 milion eura Bijelo Polje: Juče u selu Čokrlije

Ovca Od prodaje Agrobisernice ojagnjila će zaraditi 713.000 eura petoro

MANJE PRIHODA OČEKUJU OD KOMUNALIJA: Rožaje

ROŽAJE – Opština je pripremila Nacrt odluke o izmjenama i dopunama odluke o budžetu za 2023. godinu prema kojoj je gradska kasa uvećana za 2,71 milion eura, odnosno, sa 8,55 na 11,26 miliona eura.

Kako se navodi u Nacrtu odluke o kojoj se javna rasprava završava 27. novembra, najveći rast u oblasti prihoda ostvariće po osnovu transfera i dotacije - sa 3,98 miliona a 4,98 miliona eura, zbog transfera iz budžeta države koji je uvećan sa 200.000 na 1,2 miliona eura.

– Primici po osnovu poreza će umjesto 1,79 miliona eura biti 2,21 milion, s obzirom na to da će porez na dohodak fizičkih lica sa 1,35 miliona porasti

Primici po osnovu poreza će umjesto 1,79 miliona eura biti 2,21 milion, s obzirom na to da će porez na dohodak fizičkih lica sa 1,35 miliona porasti na 1,70 miliona, a porez na promet nepokretnosti sa 90.000 na 160.000 eura na 1,70 miliona, a porez na promet nepokretnosti sa 90.000 na 160.000 eura. Prihodi od taksi neće biti promijenjeni (65.000 eura). Naknade će biti veće od planiranih, 2,11 miliona umjesto 1,36 miliona, pri čemu je najveći porast ostvaren od naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa (sa 950.000 na 1,75 miliona), a najveći pad od naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (sa 200.000 na 150.000 eura). Ostali prihodi uvećani su sa 100.000 na

793.000 eura jer je rebalansom predviđena prodaja Agrobisernice (nekadašnje gradsko preduzeće). Primici od prodaje imovine, pod kojom se podrazumijeva prodaja nepokretnosti, ostaće isti, odnosno, 1,1 milion eura – predviđeno je Nacrtom odluke.

Kada su u pitanju rashodi, najveća promjena predviđena je kod kapitalnih izdataka (infrastruktura od opšteg značaja, lokalna infrastruktura i oprema), koji će sa 1,31 porasti na 2,77 miliona eura.

– Rast je planiran u oblasti bruto zarada i doprinosa zaposlenih, sa 2,06 miliona na 2,76 milion eura. Ostala lična primanja iznosiće 72.000 eura, što je za 4.000 više od prvobitnog plana. Rashodi za materijal (administrativni, reklamni materijal, električna energija, gorivo) povećani su sa 184.960 na 193.860 eura, a rast je predviđen i za usluge (službena putovanja, komunikacione usluge, bankarske usluge, advokatske, notarske i pravne usluge) i to sa 131.100 na 154.150 eura. Kamate finansijskim institucijama povećane su na 109.550 eura, što je 1.000 više od planom određene svote. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru uvećani su sa 2,01 na 2,39 miliona i to najviše zbog DOO Komunalno i DOO Vodovod i kanalizacija, koji će dobiti ukupno 80.000 eura više. Rashodi po osnovu otplate obaveza iz prethodnog perioda povećani su sa 1,39 na 1,47 miliona eura, a rast od 30.000 eura predviđen je i po osnovu tekućih budžetskih rezervi. Rashodi za tekuće održavanje umanjeni su sa 112.800 na 111.800 eura, kao i tzv. ostali izdaci (sudski troškovi, komunalne naknade) koji iznose 94.340 eura umjesto planiranih 132.340 eura – precizirano je u rebalansu budžeta.

Nijesu promijenjeni rashodi - subvencije (80.000), transferi za socijalnu zaštitu (800 eura), sredstva namijenjana za otpremnine (10.000 eura) i stalna budžetska rezerva (20.000 eura).

I. R.

BIJELO POLJE – U selu Čokrlije, koje je poznato po poljoprivrednim proizvođačima i stočarima, u domaćinstvu Veska Brajkovića juče se dogodio

B. ČOKOVIĆ

OPŠTINA rožaje

Najveći rast u oblasti prihoda planiran je po osnovu transfera i dotacije sa 3,98 miliona a 4,98 miliona eura, od kojih je milion iz budžeta države.

Kod rashoda, stavka zarade uvećana je sa 2,06 na 2,76 miliona, a ostala lična primanja iznosiće 72.000 eura, što je za 4.000 više od plana

nesvakidašnji slučaj – ovca iz njegovog stada ojagnjila je petoro jagnjadi.

Brajković je poznati stočar i izdiže na katun na Sinjajevini sa stadom od 130 ovaca, a ukupno broji 200 grla. Kaže da je juče bilo veselo u njegovom domu.

– Ovakvi događaji ne mogu da prođu bez komšija, rođaka i kumova. Mora da se nazdravi jer je ovo simbol napretka domaćinstva i sela – kaže zadovoljni domaćin.

B. Č.

SIMBOL NAPRETKA: Vesko Brajković sa jagnjadima

Danilovgrad: Služba gradskog arhitekte

Pažići će dobiti park DANILOVGRAD – Lokalna uprava saopštila je da će u naselju Pažići izgraditi park na prostoru od 1.200 kvadratnih metara.

– Planom uređenja predviđene su površine namijenjene košarkaškom terenu, malom terenu za fudbal, teretani na otvorenom, dječjem igralištu,

kao i uređenim zelenim površinama na više od 400 metara kvadratnih. Projekat adaptacije postojećeg parka u Pažićima izradila je Služba glavnog gradskog arhitekte, diplomirane inženjerke arhitekture, Danijela Mijajlović i Milica Purić – navedeno je u saopštenju.

C. G.

Oživjeli ideju da panoramskim liftom povežu obalu i grad HERCEG NOVI – Lokalna uprava planira da između Šetališta pet Danica i Dvorane „Park“ izgradi panoramski lift. Pripremila je prijedlog odluke o kojem će se odbornici izjasniti na narednoj sjednici Skupštine opštine, 1.novembra.

Kako se navodi u dokumentu, razlozi za izgradnju tog lokalnog objekta od opšteg interesa

(nadzemni prolaz) proizilazi iz potrebe da se uspostavi vertikalna pješačka komunikacija između morske obale, odnosno Šetališta i djelova grada na višim kotama.

– Izgradnja panoramskog lifta planira se radi olakšanja kretanja pješacima, s obzirom na konfiguraciju terena, ali i u cilju promovisanja kulturno-istorijskih vrijednosti užeg grad-

skog područja – piše u prijedlogu odluke.

Programskim zadatkom propisano je da je investitor u obavezi da prije izrade tehničke dokumentacije pribavi konzervatorske uslove, od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

– Osim što će omogućiti kraće vrijeme putovanja pješačkim tokovima, vertikalna komunikacija će doprinijeti i pro-

aim-studio

HERCEG NOVI: Opština planira izgradnju nadzemnog prolaza između Šetališta pet Danica i Dvorane „Park“

Opština je izgradnju panoramskog lifta planirala 2014. godine ali projekat nije realizovan movisanju prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti na užem gradskom području Herceg Novog. Vertikalne komunikacije treba da značajne tačke u KONKURS OBJAVLJEN 2014.GODINE: Jedno od ponuđenih rješenja užoj gradskoj zoni učine lakše dostupnim, kako sa šetališta u ceg Novog motivisati da manje Raspisan je konkurs za idejno zoni gradske luke, tako i sa po- koriste putničke automobile za rješenje, održana izložba 16 prizicije magistralnog puta, čime obavljanje uobičajenih dnev- stiglih radova, dogovorena je i će se grad valorizovati i posta- nih aktivnosti – predviđeno je saradnja sa vlasnikom imanja ti atraktivniji za turiste i žitelje. programskim zadatkom. preko kojeg bi lift prolazio ali Time će se postići bolja turistič- Opština je izgradnju panoram- projekat nije realizovan.

I. R. ka posjećenost i građane Her- skog lifta planirala 2014.godine.

Crnom Gorom

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Cetinje

15

Stanari zgrada u Ulici Orjenski bataljon pokrenuli peticiju protiv izgradnje hotela

Očekuju da Opština spriječi „budvanizaciju“ Herceg Novog Jelena Radonjić

Radonjić v. d. glavne administratorke CETINJE – Jelena Radonjić imenovana je za vršioca dužnosti glavne administratorke Prijestonice Cetinje.

U saopštenju PR Službe Prijesotonice navodi se da je Radonjić rođena je 1978. godine na Cetinju, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Visoko obrazovanje stekla je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a u Beogradu je položila pravosudni ispit.

Kod Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore obavlja pripravnički staž od 2001. do 2004. godine, a od 2004. do 2007. godine radila je kao samostalni savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore.

Dalju karijeru nastavlja kao pomoćnica generalnog sekretara Skupštine Crne Gore, odnosno, kao rukovodilac Sektora za opšte poslove, za šta je imenovana 2007. godine. Posljednja dva mandata obavljala je funkciju pomoćnice generalnog sekretara, kao rukovodilac Sektora za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine Crne Gore do 2023. godine kada joj istekom mandata prestaje i radni odnos. C. G.

Bar: Subvencije Opštine

HERCEG NOVI – Stanari zgrada 24 i 26 Ulici Orjenski bataljon pokrenuli su onlajn peticiju protiv gradnje gradskog hotela na zelenom pojasu između te ulice i magistrale.

Kako navode u peticiji koju je potpisalo 240 građana, žele da spriječe još jedan korak ka „budvanizaciji“ hercegnovske opštine. Predstavnici dvije zgrade obratili su se Direktoratu za inspekcijski nadzor i predsjedniku Opštine Stevanu Katiću. Smatraju i da specijalni tužilac mora da preispita odgovornost onih koji su dali saglasnost za izgradnju objekta.

PROJEKAT

Investitor i izvođač ovih radova je PIA inženjering d.o.o iz Tivta, a stručni nadzor Marting Project d.o.o iz Podgorice.

Saglasnost glavnog državnog, tj. glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje dobijena je u avgustu 2021.

Prema podacima objavljenim na tabli koja je postavljena na gradilištu, gradski hotel biće površine 1.259 kvadratnih metara, imaće podrum, suteren, prizemlje, sprat i pot-

krovlje. Radovi su počeli 12. oktobra ove, a biće završeni 10. oktobra 2027. godine.

Mještani navode da je izgradnja hotela planirana na uskom zelenom pojasu (u katastru zavedenom kao šume 1. klase) i dijelu koji pripada magistralnom putu.

– Veličina i oblik parcele su u potpunosti neprimjereni za gradnju, pogotovo za gradnju hotelskog objekta, preliminarno kategorisanog kao hotel s četiri zvjezdice. Jedino racionalna namjena lokacije jeste – zaštitno zelenilo uz magistralni put. Izgradnja ovog objekta predstavlja čist primjer tzv. investitorskog urbanizma nauštrb interesa zajednice i u korist pojedinca i uzurpira još jednu od rijetkih zelenih oaza na gradskom području, kao i dio putnog – magistralnog pojasa – obrazloženo je na peticije.online.

Predstavnik stanara Ulice Orjenski bataljon 24 i 26, Zoran Pašeta kaže da se tim projektom devastira uže gradsko područje i umanjuje kvalitet života.

– Ovdje se radi o toliko uzanom pojasu uz magistralu između Ulice Orjenski bataljon i magistrale koji ni oblikom,

RTHN

Ovo je očigledan primjer agresivnog „investitorskog urbanizma“ kojim se devastira uže gradsko područje i umanjuje kvalitet života svih stanara.

Osim što se grad lišava zelene površine, postoji opasnost od pokretanja klizišta – upozoravaju pokretači peticije

OČEKUJU REAKCIJU LOKALNE UPRAVE: Sa protesta građana

ni dimenzijama, ni pozicijom u okruženju, ni nagibom terena ne može biti primjeren za gradnju, a kamoli za gradnju hotelskog objekta. Dalje, DUP-om Srbina na predmetnoj lokaciji formirana je urbanistička parcela koja obuhvata osim katastarskih parcela investitora i dio magistralnog puta. Nekim investitorima se može legalno dati čak i dio magistralnog puta za izgradnju njihovog, a ne gradskog hotela i to u ovoj državi prođe ,,ispod radara“ kao potpuno normalna stvar. Planiranim pozicioniranjem na lokaciji, hotel bi u potpunosti zatvorio vizure iz stambenih zgrada 24 i 26, umanjio kvalitet stanovanja i tržišnu vrijednost stambenih jedinica – rekao je Pašeta.

Naglašava da čak i pripaja-

Tabla na gradilištu

njem magistralnog puta ta parcela nema potrebnu širinu za planiranje i izgradnju objakta.

KLIZIŠTE

Osim što uzurpira zelene površine, građane brine i to što postoji mogućnost da se usljed radova pokrene klizi-

Za djecu i đake 120.000 eura Tivat: Turistička organizacija podržala četiri projekta

Od boravišne takse za kulturnu baštinu više od 40.000 eura TIVAT – Za valorizaciju kulturne baštine Turistička organizacija izdvojila je, kroz drugi javni poziv, 40.393 eura. Podržana su četiri projekta.

NVO JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore za projekat „Konzervatorski projekat zaštite zidnih slika u južnoj kapeli Crkve Sv. Petra u Bogdašićima dobila je 8.300 eura. Predviđena je zaštita i prezentacija jako oštećenih ostataka zidnog slikarstva iz XIII vijeka, kao i valorizacija nedovoljno poznatog srednjovjekovnog slikarstva i njegova dostupnost budućim istraživačima, što će omogućiti sagledavanje njegovih istorijsko-umjetničkih vrijednosti i

značaja na regionalnom i međunarodnom planu.

DOO Enforma je dobila 12.432 eura za projekat „Glavni kon-

zervatorski projekat za rekonstrukciju starog vodovodnog rezervoara u Velikom gradskom parku u Tivtu“. Predviđa

TO TIVAT

BAR – Komisija za materijalna davanja iz socijalne i dječje zaštite Opštine Bar donijela je odluku o dodjeli subvencija iz oblasti socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije.

Ukupno je za to namijenjeno 120.000 eura. Od tog novca za subvencije za neformalno obrazovanje opredijeljeno je 35.000 eura, za školski obrok 40.000 eura, subvencije članarina u sportskim klubovima iznose 35.000 eura, a za školski pribor 10.000 eura.

Troškove pohađanja neformalnog obrazovanja Opština pokriva za 95 korisnika na osam mjeseci (ukupno 26.600 eura), za školski obrok 151 korisnika na sedam mjeseci (42.280 eura), za članarinu u sportskim klubovima za 184 korisnika na osam mjeseci (40.960 eura).

Jednokratne subvencije za nabavku školskog pribora dobio je 101 korisnik u iznosu od po 100 eura, odnosno, 10.100 euC. G. ra ukupno.

UNAPRIJEDIĆE TURISTIČKU PONUDU: Tivatska solila

rekonstrukciju i revitalizaciju rezervoara i njihovo korišćenje kroz edukaciju, turizam, promociju kulturno-istorijskog nasljeđa ostavštine „Arsenala“, prezentaciju Velikog gradskog parka Tivat.

NVO Društvo prijatelja bokeške baštine za projekat „Kapelica Sv. Anton Belani – baština u opasnosti“ je dobila 5.686 eura. Aktivnosti podrazumjevaju istraživanje istorije, arhitektonskih odlika, slikarskih elemenata u nestajanju kulturnog dobra kapelice Crkve Sv. Antona u Belanima i dokumentovanje kulturno-istorijske vrijednosti.

Prihvaćen je projekat „Tivatska Solila – prezentacija izuzetnog kulturnog pejzaža“ NVO Expeditio. Komisija je

šte, na uskom prostoru između magistrale i gornjeg puta.

– U ulici su primjetne poduže pukotine kako na kolovozu tako i na trotoarima, što upućuje da ovaj teren klizi i da bi izgradnjom hotela moglo doći do pokretanja terena na širem području – upozorava Pašeta.

C. G. odobrila iznos od 13.975 eura.

– Kroz ovaj projekat očekuje se unapređenje turističke ponude Tivta i Crne Gore. Bolja promocija i prezentacija ovog lokaliteta ima za cilj da privuče veći broj turista koji će bolje razumjeti istoriju, kulturu i ekološke vrijednosti od čega lokalna i nacionalna privreda mogu imati i veću ekonomsku korist, što bi dalje moglo doprinijeti dugoročnom očuvanju ovog prirodnog rezervata – navedeno je u opisu projekta.

Rok za realizaciju projekata je početak maja 2024. godine.

Prema Zakonu o boravišnoj taksi, deset odsto prihoda ostvarenih po tom osnovu se izdvaja za projekte valorizacije kulturne baštine – arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara. Direktorica TO Tivat Nina Lakićević kaže kako je to jedna od rijetkih turističkih organizacija koja sprovodi tu vrstu javnog poziva u skladu sa Zakonom C. G. o boravišnoj taksi.

16 Kultura

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Kadrovske promjene u Zetskom domu

PODGORICA – Crnogorski akademski slikar Dragan Karadžić predstaviće se 3. novembra publici u Strazburu gdje će u galeriji Savjeta Evrope izložiti 18 crteža i akvarela objedinjenih u postavci „Mediteran“.

Ovo je prvi put da neki crnogorski likovni umjetnik izlaže u glavnoj zgradi - Palati Savjeta Evrope.

Karadžić je imao više od 60 samostalnih izložbi (slike, crteži, fotografije) u zemlji i Stela Mišković inostranstvu. tarske kuće u Crnoj Gori. KaKolektivno ko je tada navedeno u dopisu, opusu Mišković najbolje svje- Izložbu će otvoriti predsjedni- je izlagao na doče saradnici, domaći i me- ca Art kluba „Amicale“ Savjeđunarodno priznati reditelji, ta Evrope Katarina Bikard, a više od 300 poput Paola Mađelija, Bo- Karadžićevi radovi biće izlo- izložbi u većini risa Liješevica, Dore Ruž- ženi u izložbenom prostoru djak Podolski, Ane Vukotić, ovog kluba u zgradi Agore SE. jugoslovenskih Dina Mustafića, Branislava Izložba je organizovana na centara i Mićunovića, Selme Spahić, osnovu Odluke o izboru koMirka Radonjića, Zorana misije Art kluba „Amicale“ SE. inostranstvu Rakočevića.

S. V.

Uskoro konkurs za idejno rješenje novog objekta Muzeja savremene umjetnosti

Prilika za stručnjake iz cijelog svijeta PODGORICA - Informacija o raspisivanju međunarodnog konkursa za idejno rješenje novog objekta Muzeja savremene umjetnosti usvojena je juče na sjednici Vlade. Ovim se Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma obavezuje da u narednom periodu raspiše konkurs.

- Vjerujem da će svim članovima ove Vlade, kao i mom timu, značiti kad ugledamo prva svijetla u novom objektu Muzeja savremene umjetnosti, kao prva Vlada koja je preuzela realizaciju konkretnih koraka u

okviru ovog projekta. Takođe se nadam da će buduća administracija dati puni dobrinos kako bi se realizacija projekta Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore završila do kraja - saopštila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović.

Ona je kazala da međunarodni konkurs pruža priliku za učešće stručnjacima iz cijelog svijeta, navodeći da će time biti podstaknuta razmjena ideja i inovativnih rješenja.

- MSU ima za cilj da bude multifunkcionalna platforma koja će generisati naše kulturno nasljeđe i savremenu umjetnost - kazala je Vlaović. A. Đ.

Komemoracija Voju Kilibardi u Herceg Novom PODGORICA – Komemorativna sjednica povodom smrti akademskog slikara Vojislava Voja Kilibarde biće održana danas, u 11 sati, u Dvorani Park u Herceg Novom.

O Voju Kilibardi, magistru likovnih umjetnosti, uredniku likovnih programa u Herceg Festu, članu Savjeta Hercegnovskog filmskog festivala i organizacionog i kreativnog tima Hercegnovskog pozorišta i HAPS-a, govoriće saradnici, kolege i prijatelji. Sjećanja na Voja podijeliće predsjednik opštine Stevan Katić, dramski pisac Stevan

Institucije nemaju sluh predstavljanje van Crne

Koprivica, urednik pozorišnih programa u Herceg Festu Milina Kovačević i u ime prijatelja, novinar Vitka Vujnović.

Podsjetimo, Vojislav Vojo Kilibarda preminuo je u 46. godini. Kilibarda je rođen 1978. godine, a poslije završene srednje umjetničke škole „Petar Lubarda“ na Cetinju, diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, u klasi profesora Marka Musovića. Imao je više samostalnih i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama i likovnim kolonijama.

Osvojio je više priznanja za A. Đ. svoje stvaralaštvo.

SAGLEDAVANJE

Karadžićev rad okrenut je ka prirodi i njenim univerzalnim kategorijama. Ali, to nije puko prenošenje doživljaja, impresija krajolika, već transponovanje u slikovno polje vanvremenskih ritmova - tla, vazduha, vode… Međutim, posljednjih desetak godina njegovi radovi su povezani sa nečim što nije samo u okruženju, nego je stvar duhovne prirode, unutrašnjih istraživanja.

Karadžić je imao više od 60 samostalnih izložbi (slike, crteži, fotografije) u zemlji i inostranstvu. Kolektivno je izlagao na više od 300 izložbi u većini jugoslovenskih centara i inostranstvu.

- Izlagao sam u inostranstvu - na kolektivnim izložbama (Štutgart, Pariz, Nikozija, Beč, Vašingnton, Oslo, Kairo, Bari...). Takođe sam izlagao u svim većim centrima u regionu. Većina navedenih izložbi

Likovni umjetnik Dragan Karadžić

realizovana je u selekcijama kritičara po pozivu ili u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. U posljednjih tridesetak godina realizovano je manje kolektvnih izložbi, dok sam samostalno izlagao u Parizu 1982.

godine, Hamiltonu (sa kolegom Todorovićem) i sada u Strazburu - kazao je Karadžić.

Karadžić ističe da puno pozitivnih stvari ide u prilog izlaganju u inostranstvu, prvenstveno u smislu profesionalnosti organizacije i kritičkog sagledavanja umjetničkog djela.

- Poslije raspada Jugoslavije na više republika/država suzio se prostor i motivacija za izlaganje u Crnoj Gori, iako i ja sam to demanantujem velikim brojem izložbi. To je samo proizvod radnih osobina i objektivnijeg sagledavanja radova u galerijama - istakao je on.

Priželjkivao da ostane u Parizu Dragan Karadžić je istakao da je po završetku studija u Beogradu i specijalastičkih studija u Parizu, gdje je proveo dvije godine, priželjkivao

da ostane u najvećem svjetskom umjetničkom centru.

- Uz veliko zalaganje moga profesora Žaka Jankela i izlagačku

aktivnost bilo je realnih mogućnosti za ostanak u Parizu. Međutim, neke druge okolnosti su uticale da se vratim - istakao je Karadžić.

Na Cetinju održano autorsko veče književnika Dušana Jabučanina

Dati smisao svim našim jurišima PODGORICA – Stvaralaštvo crnogorskog autora naučne i epske fantastike predstavljeno je u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš“ na Cetinju. Bilo je riječi o njegovim zbirkama poezije „Tragovima Sunca“ i „Vrznikova Zvijezda“, knjizi epske fantastike „Lovac na tamu“ i fantastike za omladinu „Rival vječnosti“.

Književnik Božidar Proročić, koji je moderirao program, nazvao ga je „vizionarom čija mašta bezgranično plovi neistraženim svjetovima, istražujući dubine ljudske duše i kosmosa“.

- Njegove knjige nas podsjećaju da nikada ne smijemo izgubiti djetinju radoznalost i maštovitost. One ne samo da nas zabavljaju, već i tjeraju da raz-

nb „Njegoš“ - CETINJE

PODGORICA – Dramaturškinja Stela Mišković nova je umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom - odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Mišković na funkciju dolazi nakon rediteljke Lidije Dedović, kojoj je ranije istekao mandat, a na istoj sjednici je i razriješena. Mišković je završila Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, smjer dramaturgija i trenutno pohađa master studije Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Tokom svoje profesionalne karijere stekla je bogato iskustvo u oblasti umjetnosti i sarađivala sa reprezentativnim ustanovama i festivalima u zemlji i regionu.

Podsjetimo, krajem avgusta grupa dramskih umjetnika uputila je javnosti dopis kojim je podržala prijedlog direktora Zetskog doma da Mišković bude izabrana za umjetničku direktoricu najstarije tea-

D. Miljanić

Stela Mišković nova umjetnička direktorica

Dragan Karadžić izlaže u Strazburu, a za Pobjedu govori o dosadašnjim iz

Proročić i Jabučanin tokom promocije na Cetinju

mišljamo o dubokim pitanjima i tajnama kosmosa – kazao je Proročić.

Jabučanin je istakao da je u biti crnogorskoj da fantaziramo. Žanr naučne fantastike, kako kaže, već je postojao u njemu, a on je samo brusio grube ivice.

- Naučnu fantastiku treba čitati jer je lirikovanje kroz nju

nevjerovatno. Mislim da nam treba nešto što će svim našim jurišima dati smisao, svim našim unutrašnjim i spoljašnjim borbama dati ono nešto što ga izdiže iznad običnog divljaštva. Nama nije bilo bitno u našem crnogorskom genu hoće li Bog zapamtiti naše bitke, hoće li ih zapamtiti Crna Gora,

ili sama istorija. Bilo nam je bitno da nas zapamte naši neprijatelji. Mislim da i danas je tako, samo što smo postali neprijatelji jedni drugima. Sada kada živimo ono najmračnije od fanastike, potrebno nam je da fantaziramo – poručio je Jabučanin.

Govoreći o romanu „Lovac na tamu“ kazao je da to djelo ima jedinstven koncept.

- Sve što volim u umjetnosti, to prezirem u stvarnom životu. Dakle, volšebništvo, nasilje, ratove, sve me pokreće na određeni način. Ovaj roman govori o dušama koje su koncipirane tako da se ciklus rođenja i smrti izjednačavaju jedan s drugim, tako da čovjek u „Lovcu na tamu“, u tom svijetu harmonije, živi na takav način da kad umre, ne zna je li se rodio ili umro – rekao je Jabučanin.

D. E.

Kultura

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

17

zložbama pred inostranom publikom Bogat program u Crnogorskom narodnom pozorištu tokom novembra

D. Malidžan

ha za e Gore

- Bojim se da je posljedica toga manji broj izlaganja naših umjetnika u inostranstvu - rekao je Karadžić.

Njegovo iskustvo izlaganja na grupnim izložbama je pozitivno.

- Novinski i kritički prikazi su afirmativni, gdje se često izdvajaju imena mojih kolega, pa i mene. Jedan od problema je neupućenost, a i možda i nezainteresovanost od strane naših službenika u ambasadama i diplomatskim predstavništvima. Ipak, pretpostvaljam da je bilo mnogo više pozitivnog - istakao je Karadžić.

POSJETA

Karadžić smatra da galerije i muzeji i Ministarstvo kulture najčešće nemaju sluha, uz obrazloženja da su troškovi prevoza i osiguranja umjetničkih djela visoki.

Karadžić ističe da puno pozitivnih stvari ide u prilog izlaganju u inostranstvu, prvenstveno u smislu profesionalnosti organizacije

Karadžić je izdvojio otvaranje samostalne izložbe crteža u Parizu 1982. godine, u galeriji ,,CRUS“, na kojoj su bili prisutni njegov profesor Žak Jankel, lingvista Nikola Rodić i književnik Danilo Kiš.

- Takođe, izdvajam izložbu crnogorskih umjetnika u Međunarodnom monetarnom fondu (Vašington) sa dragim kolegama (Vojo Stanić, Anka Burić i drugi) zbog lijepe atmosfere i posjete značajnim muzejima i izložbama svjetski priznatih umjetnika - rekao je Karadžić.

Prisjetio se i samostalne izložbe u Beogradu (SANU) na kojoj je izlagao slike, crteže, akvarele i fotografije.

- Izložbu je posjetio veliki broj ljudi, oko 15 hiljada. Interesantan susret se desio na otvaranju izložbe gdje me je profesor fotografije Karanović upoznao sa Tomislavom Peterenekom. Skrećući mu pažnju na fotografije, rekao je: ,,Fotografije nisam video“, nego ih je vezivao za crtež. To sam razumio kao kompliment i pozitivan komentar, da izvorište - fotografije i crteže - poistovjećuje kao isti medijum istakao je Karadžić.

Izložba u Strazburu biće otvorena do 24. novembra. A. Đ.

Manifestacija KIDS FEST u Sinepleksu od 26. oktobra do 3. novembra

Djeca u bioskopu PODGORICA – Tradicionalni dječiji filmski festival KIDS FEST, u okviru kog će biti prikazani najnoviji animirani, igrani i dokumentarni naslovi svjetskih kinematografija, biće organizovan od danas do 3. novembra u podgoričkom Sinepleksu.

Ovaj festival Sinepleks organizuje u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, a zabavna i edukativna manifestacija se ove godine održava pod sloganom „Tu sam sa drugarima“. Njegova premisa je povratak djece tradicionalnim vrijednostima gledanja filmova ispred bioskopskog platna.

- Cilj festivala je da popularizuje filmsku umjetnost među djecom, ujedno utemeljujući neku novu filmsku publiku,

potencijalne filmske radnike i stručnjake u budućnosti. Na repertoaru će se naći najnoviji animirani, igrani i dokumentarni naslovi svjetskih kinematografija, pa osim norveških, britanskih, francuskih i kineskih, na velikom platnu će se naći i dječiji filmovi iz regiona. Pored premijera, festival će reprizirati i neke od najzanimljivijih Diznijevih sinhronizovanih naslova – navedeno je u najavi.

Cijena ulaznice za 2D projekcije iznosi 2,50 eura, dok je cijena za organizovane posjete dva eura. Kada su u pitanju ulaznice za 3D projekcije, one iznose 3,50 eura, dok je cijena za organizovane posjete tri eura. Više informacija o repertoaru i satnici programa može se pogledati na sajtu www.cineplexx.me. S. V.

„Posjeta“ za Dan teatra

PODGORICA – Premijera predstave „Posjeta“, u režiji Aleksandera Morfova, koja če biti održana u srijedu, 1. novembra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, na Dan nacionalnog teatra, obilježiće mjesečni repertoar ove ustanove, uz broje druge programe.

Predstavu „Posjeta“ je prema motivima motivima drame Fridriha Direnmata režirao Aleksander Morfov, a uloge donose: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Slobodan Marunović, Aleksandar Radulović, Slavko Kalezić, Nikola Perišić, Jadranka Mamić, Sejfo Seferović, Jelena Nenezić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Stevan Radusinović, Sanja Vujisić, Jelena Šestović, Radmila Božović. U predstavi igraju i studenti glume Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje u klasi vanr. prof.

Dubravke Drakić i to: Matija Memedović, Anđela Marunović, Jovana Brnović, Itana Dragojević, Mina Mićović, Miloš Kašćelan i Milo Perović.

Prije premijere, na ceremoniji povodom 1. novembra Dana Crnogorskog narodnog pozorišta, u podne će tradicionalno biti uručene godišnje nagrade i priznanja članovima kolektiva i saradnicima nacionalnog teatra za visoke umjetničke rezultate i najbolje rezultate postignute u svim segmentima produkcije.

U okviru novembarskog repertoara biće izvedene i predstave: „Mali bračni zločini“, „Pokojnik“, „Jerma“, „Bladi Mun“, „Djeca sunca“, „Brod“, „Policajci“, „Proces“ i „Ujka Vanja“. Predstava „Nesporazum“, koju je prema tekstu Albera Kamija režirao Damjan Pejanović,

Scena iz predstave „Posjeta“

Tribina o Njegošu i sjećanje na Đurkovića Povodom 13. novembra Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture, u nacionalnom teatru 15. novembra u 11 sati biće organizovan program na temu „Izazovi pozorišnih interpretacija Njegoševog djela“. U srijedu, 8. novembra biće održana promocija monografije „Crnogorsko narodno pozorište 1953-2023“, koju je izdavčka produkcija CNP-a pripremila povodom jubileja 70 godina postojanja nacionalnog teatra. Programom „Ljubomir Đurković u sjećanju: dramaturgija, emocija i epoha“, Crnogorsko narodno pozorište obilježiće 29. novembra godinu od smrti jednog od najznačajnih crnogorskih dramskih pisaca.

biće odigrana 3. novembra u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, a tri dana kasnije u Užicu, na 28. izdanju Jugoslovenskog pozorišnog festivala „Bez prevoda“.

Kada su u pitanju gostovanja, predstava „Bladi Mun“ će biti izvedena 20. novembra u Centru za kulturu u Danilovgradu.

Publika će u nacionalnom

teatru će u novembru imati priliku da pogleda i pet gostujućih izvedbi, a prvo 4. novembra baletsku predstavu „Krik“, podgoričke trupe Ballo. Narodno pozorište Beograd gostuje u četvrtak, 9. novembra sa baletskim triptihom „Infinitas“, a kantata „Apolon i Dafne“ autorke Sare Vujošević-Jovanović i koautorke Milice Rado-

man, biće izveden u srijedu, 15. novembra. Operski gala koncert, uz učešće najreferentnih italijanskih umjetnika, pred publikom nacionalnog teatra biće izveden u utorak, 28. novembra. Predstava „Obožavateljka“ Ane Vukotić, iz produkcije Zetskog doma, na repertoaru je 27. novembra.

Podgorička premijera filma „Živko Nikolić - nedosanjani san“, čije je igrane djelove režirao Živko Nikolić, a dokumentarne Senad Šahmanović, biće održana u ponedjeljak, 20. novembra na Velikoj sceni.

Kako je saopšteno iz nacionalnog teatra, sredinom novembra počinju i probe za novu predstavu „Ja sam ona koja nisam“, koju će prema jednočinkama savremenog hrvatskog dramskog pisca Mata Matišića režirati slovenački reditelj Vito Taufer. Predstava će premijerno biti izvedena krajem januara naredne godine S. V. na Velikoj sceni.

Predstavljanje filma „Obraz“ Nikole Vukčevića na festivalu u Talinu 17. novembra

Korak ka premijeri projekta PODGORICA – Film „Obraz“, reditelja Nikole Vukčevića, biće predstavljen 17. novembra u posebnoj selekciji filmova u proizvodnji (Work in progress International) kao jedno od pet igranih ostvarenja iz cijelog svijeta, na festivalu Tallinn Black Nights Film, u Estoniji.

Film je nastao po scenariju Ane Vujadinović i Meline Pote Koljević, a inspirisan motivima antologijske istoimene priče akademika Zuvdije Hodžića.

- Radnja filma se dešava u periodu Drugog svjetskog rata na granici Crne Gore, tokom kojeg – u 36 sati radnje filma jedno progonjeno dijete, po-

kušavajući da spasi svoj život od združenog napada fašističkih jedinica SS Skenderbeg i SS Handžar, nalazi utočište u kući neznanca - Albanca Nura Doke. Gospodar kuće, Nur – suočiće se sa moralnom dilemom: ili da preda dijete progoniteljima (i time pogazi lična uvjerenja i svojevrsni kodeks po kome živi) ili da riskira živote cijele porodice štiteći to nepoznato dijete druge vjere i nacije – navedeno je u sinopsisu.

Cilj selekcije na festivalu u Talinu, kako je kazao glavni producent filma Milorad Radenović, jeste dalje međunarodno predstavljanje projekta zainteresovanim festivalima u susret finalizaciji filma i premijeri.

Glumačku ekipu filma čine: Edon Rizvanoli (Holandija ), Nikola Ristanovski (Makedonija), Igor Benčina (Srbija), Alban Ujkaj (BIH ), Selman Jusifi i Xhejlane Terbunja (Kosovo), te crnogorski glumci: Aleksandar Radulović, Ana Vučković, Branimir Popović, Zef Bato Dedivanović u svojoj posljednjoj ulozi. U filmu igraju i djeca: Elez Adžović, Vuk Bulajić, Hana Pavlović, Merisa Adžović. Direktor fotografije je Đordje Stojiljković, scenograf je nedavno preminuli Stanislav Nikičević, kostimografkinja Lidija Jovanović, maskerka Nataša Sevčnikar, dok je za muziku zadužen Dušan Maksimovski.

Podsjetimo, na festivalu u Ta-

Plakat filma „Obraz“

linu, koji se realizuje od 3. do 19. novembra u glavnoj takmičarskoj selekciji crnogorsku kinematografiju predstavljaće film „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića, dok će u selekciji „Rebels with a Cause“ biti prikazan film „Supermarket“ Nemanje Bečanovića. S. V.

18 Hronika Podgorice

Milinko Danilović iz Podgorice je juče dobio televizor JVC LT-50VA3200, a pripala mu je i gratis pretplata na paket Box 3.2, za naredna 24 mjeseca.

Velibor Raičević iz Podgorice dobio je telefon Samsung S23 uz gratis pretplatu na paket Urban Neo 3, za 24 mjeseca.

Isidor Gajević iz Bijelog Polja preuzeo je za člana porodice telefon Huawei nova 10 SE, uz pripadajuću gratis pretplatu na paket Urban Neo 3, za naredne dvije godine.

Za Dragana Čvorovića iz Pljevalja telefon Huawei nova Y90 preuzela je kćerka Marija, uz pripadajuću gratis pretplatu na paket Urban Neo 3, za naredna 24 mjeseca.

Hajriji Bešković iz Tivta pripao je tablet Samsung A7 I i gratis pretplata na paket Surf

Nagradna igra za penzionere – za nove i postojeće korisnike M-tela

Podijeljene nagrade dobitnicima prvog kola

m. babović

Dobitnicima prvog kola, u nagradnoj igri „Postani M-tel korisnik uz gratis uređaj i 24 mjeseca gratis pretplate“ juče su u M-telu podijeljene vrijedne nagrade – pet uređaja i pet gratis pretplata na 24 mjeseca.

Nagradna igra koju organizuju M-tel i Pobjeda namijenjena je najstarijoj populaciji, i to novim i starim korisnicima M-tela, kojima su obezbijeđene brojne nagrade – televizori, telefoni i tableti, uz koje dobijaju i pripadajuće gratis pretplate na po 24 mjeseca.

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

cijama – kazala je Kažić i predstavila i ponudu za penzionere – Senior pakete, poručivši penzionerima da nastave da prate ovakve akcije i nagradne igre.

Ona je podsjetila i na najnoviju, slobodno recimo najbolju ponudu u Crnoj Gori, koju nudi M-tel kada je riječ o paketima u mobilnoj telefoniji i TV ponudi.

U ime organizatora, Pobjede, dobitnicima je čestitala direktorica marketinga Željka Radulović, uz podsjećanje da svi imaju još dvije šanse da dobiju vrijedne nagrade jer slijede još dva kola – 1. novembra i 22. novembra, a sve nedobitne koverte iz 1. kola učestvuju i u naredna dva izvlačenja.

H. P.

Dobitnici nagrada sa predstavnicima M-tela i Pobjede

L, za 24 mjeseca, a nagradu je preuzela njena kćerka Sanela.

Dobitnici su zahvalili M-telu i Pobjedi, najavili da sa nestrpljenjem iščekuju i ostala izvlačenja, jer nastavljaju redov-

no čitanje Pobjede i učešće u ovoj nagradnoj igri.

Predstavnica Mtela Persa Kažić čestitala je dobitnicima, i istakla da su u M-telu ponosni na sve projekte za crno-

gorske penzionere i da su već prepoznati kao kompanija koja brine o najstarijoj populaciji, i to kroz internet radionice, najpovoljine pakete u mobilnoj i kablovskoj televiziji, kao

Nagradna igra koju organizuju M:tel i Pobjeda namijenjena je najstarijoj populaciji, i to novim i starim korisnicima M-tela, kojima su obezbijeđene brojne nagrade – televizori, telefoni i tableti, uz koje dobijaju i pripadajuće gratis pretplate na po 24 mjeseca.

i kroz nagradne igre, kakva se upravo realizuje.

- Prošle godine podijelili smo 50 nagrada, sada dijelimo pet, naredna dva kola dijelimo još 10 i nastavljamo sa sličnim ak-

Odlazeća Vlada juče usvojila informaciju o određivanju lokaliteta i finansiranju izgradnje olimpijske kuće i olimpijskog parka u Podgorici

Već 25 godina najveća očna klinika u Jugoistočnoj Evropi raspisuje konkurs za posao u Budvi.

Ukoliko imate želju za usavršavanjem znanja i vještina u evropskom obrazovnom sistemu i u skladu sa najvišim standardima struke, javite se na:

KONKURS ZA POSAO:

Doktora specijaliste oftalmologije (2 izvršioca) Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: • završen Medicinski fakultet sa specijalističkim ispitom • sposobnost rada u timu • komunikativna osoba orjentisana na pacijente, tačna, odgovorna, profesionalna

Investicija u budućnost crnogorskog sporta

m. babović

Doktora specijalizanta iz oftalmologije (2 izvršioca) Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: • završen Medicinski fakultet • sposobnost rada u timu • komunikativna osoba orjentisana na pacijente, tačna, odgovorna, profesionalna Medicinska sestra / tehničar (2 izvršioca) Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: • završenu srednju medicinsku školu • sposobnost rada u timu • komunikativna osoba orjentisana na pacijente, tačna, odgovorna, profesionalna Radnik/ica na info-pultu (2 izvršioca) Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: • završenu SSS • sposobnost rada u timu • komunikativnost

Vasilije Lalošević

Biografiju i propratno pismo možete poslati na adresu info@svjetlostbudva.me Rok za podnošenje prijava je do 29. novembra 2023. godine.

Budva, 24.10.2023.

Dnevna bolnica za oftalmologiju Svjetlost Budva Crna Gora, 85310 Budva Ulica 22. novembra br. 7

tel: +382 (0) 33 451 121 +382 (0) 68 045 121

email: info@svjetlostbudva.me www.svjetlostbudva.me

Na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o određivanju lokaliteta i finansiranju izgradnje olimpijske kuće i olimpijskog parka u Podgorici.

Jedan od podnosilaca inicijative, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević (uz predsjednika COK-a Duša-

na Simonovića) kazao je da izgradnja olimpijske kuće predstavlja investiciju u budućnost sporta u zemlji koja podržava i promoviše olimpijske ideale i vrijednosti. On je ocijenio da je riječ o projektu od javnog interesa za oblast sporta i dalje unapređenje rada Crnogorskog olimpijskog komiteta, kao

krovne organizacije našeg sporta.

- Olimpijska kuća je dugoročno održiv projekat i mjesto okupljanja za sportske profesionalce i promociju sportskih vrijednosti i kulture Crne Gore. Zbog toga predlažemo da se taj projekat u potpunosti podrži – kazao je Lalošević.

Ministarstvo sporta i mladih je u saradnji sa COK-om, Ministarstvom finansija, Upravom za katastar i državnu imovinu i Glavnim gradom definisalo sve finansijske i infrastrukturne mogućnosti za realizaciju projekta. Nakon analize i u skladu sa potrebnim prostornim kapacitetima za realizaciju projekta, predloženo je da olimpijska kuća bude izgrađena na lokaciji u Ulici Vaka Đurovića, prekoputa Fonda za zdravstveno osiguranje, koja je u vlasništvu Vlade.

Na osnovu opisa projekta i procjene sredstava za njegovu realizaciju, u okviru kojeg se navodi dinamika izgradnje od 2023. do 2026. godine, za izgradnju će biti potrebna 3,82 miliona eura. Kao sredstva Međunarodnog olimpijskog komiteta predloženo je 720.000 eura, a Glavni grad bi učestvovao sa 450.000. Nije preciziran dio novca koji bi uložio COK, dok bi Vlada svoj dio obezbjeđivala u tranšama.

H. P.

Hronika Podgorice 19

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Ministarstvo kapitalnih investicija dobilo saglasnost Njemačke razvojne banke za radove OŠ ,,Vuk Karadžić“

Kako su za Pobjedu izjavili iz tog resora, planirano je da radovi otpočnu tokom naredne sedmice i budu okončani sredinom novembra, ukoliko to dozvole vremenski uslovi. Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević pojasnio je za Pobjedu da će se raditi samo privremena sanacija krovova, dok ne budu odobrena kompletna sredstva iz kredita Njemačke razvojne banke koji je po projektu za sanaciju krovova.

ODGOVORNOST

– Imajući u vidu važnost ovog problema, na čijem rješavanju MKI intenzivno radi nekoliko sedmica, odmah po dobijanju zahtjeva 11. avgusta 2023. godine od Ministarstva prosvjete za sanaciju krova na objektu OŠ ,,Vuk Karadžić“ na kojem su se pojavili problemi sa prokišnjavanjem, bitno je istaći da su napori svih uključenih partnera usmjereni na brzu reakciju, vodeći računa da problem bude dugoročno i kvalitetno riješen. Svjesni urgentnosti ovog pitanja i uslova u kojima djeca, kao najvažnija kategorija društva, rastu, stiču znanja, razvijaju se, dali smo maksimalan doprinos, bez obzira na nadležnosti poslova kojima

Hitna sanacija krovova počeće naredne sedmice Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević objašnjava da će se raditi samo privremena sanacija krovova, dok ne budu odobrena kompletna sredstva iz kredita Njemačke razvojne banke. Kako poručuje, bolje išta nego ništa, makar da učionice ne toče, tj. da se ne upropasti ono što je ljetos urađeno se bavimo, u pronalaženju modela finansiranja i realizacije projekta – ukazali su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Podsjetili su da je objekat OŠ ,,Vuk Karadžić“ rekonstruisan u okviru prethodne faze projekta ,,Program energetske efikasnosti u javnim zgradama“, čiju implementaciju je realizovalo Ministarstvo ekonomije.

– Ministarstvo kapitalnih investicija u prethodnom periodu imalo je svakodnevnu komunikaciju sa Njemačkom razvojnom bankom i dobilo saglasnost da se hitna sanacija krova odradi iz sredstava tekućeg projekta ,,Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama“, koji se finansira iz sredstava Njemačke razvojne banke i Evropske unije. Planirano je da hitni sanacioni radovi na krovu objekta OŠ ,,Vuk Karadžić“ otpočnu tokom naredne sedmice i budu okončani sredinom novembra, ako to dozvole vremenski uslovi, odnosno, ako u tom periodu ne bude inten-

I. MITROVIĆ

Ministarstvo kapitalnih investicija dobilo je saglasnost Njemačke razvojne banke da se hitna sanacija krova OŠ ,,Vuk Karadžić“ odradi iz sredstava tekućeg projekta ,,Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama“.

Da ovakve slike u OŠ ,,Vuk Karadžić“ postanu prošlost

zivnih kišnih padavina – poručili su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

ODLAGANJE

Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević pojasnio

je za Pobjedu da će se raditi samo privremena sanacija krova, dok ne budu odobrena kompletna sredstva iz kredita Njemačke razvojne banke koji je po projektu za sanaciju krovova 234.653 eura.

– To objašnjenje sam dobio od Vesne Krivokapić iz Sektora za finansije Ministarstva prosvjete, zbog toga što se čeka odobrenje kompletnog kredita od Njemačke razvojne banke. Ali, bolje išta

nego ništa. Dobro je, makar i to, da osposobimo učionice, da ne kaplje, da se ne upropasti ono što je do sada urađeno.

Biće vremena da se sve sanira kada bude odobren kompletan kredit – poručio je Vukićević, podsjetivši da su ljetos zamijenjene elektroinstalacije, okrečene učionice i zamijenjen parket u trima učionicama.

Podsjećamo, projektnu dokumentaciju za sanaciju krovova, direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ uputio je Ministarstvu prosvjete još u decembru prošle godine. Međutim, iz Ministarstva prosvjete su ovaj projekat proslijedili Ministarstvu kapitalnih investicija tek nakon devet mjeseci, tačnije 11. avgusta ove godine.

Dvije sedmice kasnije tražili su i određenu dopunu materijala... Procijenjena vrijednost radova na sanaciji krovova kojima bi bili omogućeni normalni uslovi rada u školi ,,Vuk Karadžić“, prema glavnom projektu, iznosi 234.653 eura.

I. MITROVIĆ

Isključenja „Wiener Städtische“ životno osiguranje doniralo dvorišni mobilijar vaspitnoj jedinici ,,Jelena Ćetković 1“ struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i KoriH. P. ta; Drezga; dio Bera.

Oblačno s povremenom kišom, do 20 stepeni Za danas je najavljeno umjereno do pretežno oblačno, povremeno slaba do umjerena kiša, a tokom jutra moguća i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 16 stepeni, najviša dnevna 20.

H. P.

U vrtiću ,,Jelena Ćetković 1“ (JPU ,,Đina Vrbica“) na Starom aerodromu organizovan je ,,Social Active Day“ kao svojevrsna prateća manifestacija donacije koju je kompanija ,,Wiener Städtische životno osiguranje“ iz Podgorice uručila ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Donacija je obuhvatila obnovu dvorišnog inventara, klackalice, ljuljaške, postavljanje eko-dasaka na voziću za igru, postavljanje eko-klupa i eko-kanti za otpatke…

- Ovo je još jedan mali primjer kako u saradnji privatnog sektora i društvene zajednice može da se napravi jedna velika stvar. Ovom prilikom djeci kreiramo jedan prostor za sigurniju i zabavnu igru, ali i učenje – kazao je izvršni direktor „Wiener Städtische životnog osiguranja“, Andrija Pešić.

Značaju i društvenoj odgovornosti ove aktivnosti doprinosi i činjenica da je donirani inventar napravljen od eko-daske. Ovo je prvi put da se ta vrsta materijala koristi za ljuljaške i podlogu za vozić u sličnoj akciji i dodatno govori o ekološkoj osviješćenosti donatora.

Osim donacije, Pešić i njegove kolege iz ,,Wiener Städtische

Lijep primjer saradnje u korist lokalne zajednice životnog osiguranja“ pružili su značajnu podršku vrtiću tako što su već postojeći inventar koji uključuje ljuljašku, klackalicu, vozić i tobogan obnovili i osvježili kako bi i on bio sastavni dio ugodnog boravka djece u vrtiću ,,Jelena Ćetković 1“.

Zahvalnost što su predstavnici ,,Wiener Städtische“, koji su u saradnji sa Fondacijom ,,Čini dobro“ pomogli adaptaciju i obnovu vrtića koji je izgrađen 70-ih godina prošlog vijeka, izrazila je i koordinatorka vaspitne jedinice ,,Jelena Ćetković 1“ Marija Rovčanin.

- Ovaj prvi korak koji su napravili iz ,,Wiener Städtische“ u vidu popravke mobilijara, farbanja i popravljanja ograde i donacije klupa i kanti napravljenih od eko-daske koja se dobija procesom reciklaže plastike, zaista je velika stvar.

Nadam se da će ovo biti podsticaj i drugim subjektima iz društva da se uključe u akciju i da nam pomognu, jer je za

Akcija završena na najljepši način

nas to nešto što je od presudnog značaja kako bismo doprinijeli kvalitetnom razvoju djece – kazala je Rovčanin.

Ona je naglasila da su ovakvi vidovi saradnje, odnosno, dobra volja ,,Wiener Städtische“

da im pruži pomoć, uzor djeci da i ona jednog dana postanu odgovorni članovi zajednice.

- Ovakva saradnja nam je veoma značajna. Inače, saradnja sa lokalnom zajednicom u našoj vaspitnoj jedinici i uop-

šte u JPU ,,Đina Vrbica“ jeste nešto što praktikujemo. Na taj način i djeci stvaramo svijest koliko je saradnja sa lokalnom zajednicom, čiji će biti članovi u budućnosti, zaista važna – podvukla je Rovčanin. H. P.

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Predsjednik KSCG pozvao delegate da podrže prijedlog da se organizuje vanredna Skupština i poslao poruku

PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore posljednjih mjeseci nalazi se u velikoj krizi i blokadi zbog sukoba dvije struje, i to u vremenu kada naše selekcije bilježe najbolje rezultate na međunarodnoj sceni. A kakva je situacija u ovom savezu, vjerovatno, najbolje odslikavaju dešavanja u posljednja dva dana.

Naime, u utorak je iz KSCG stiglo obavještenje da je za subotu (28. oktobar) zakazana sjednica Upravnog odbora, na kojoj su trebale da budu ,,donesene važne odluke za početak klupskih sezona“. To je vijest koja je trebala da obraduje sve ljubitelje košarke, s obzirom na kašnjenje početka domaćih liga, jer je na toj sjednici trebalo donijeti odluke u vezi ,,sistema, propozicija i kalendara za sve lige, odlučivati o zahtjevu Ibra o popuni I A MCKL, donijeti odluka o Kup takmičenjima, utvrditi liste sudija i delegata, kao i troškovnik, te prijaviti sve mlađe reprezentativne selekcije za Evropska prvenstva 2024. kao i odrediti godišta za kategorije u ligama mladih“.

Juče se, međutim, oglasio predsjednik KSCG Nikola Peković, iz čijeg se saopštenja može zaključiti da je ta sjednica Upravnog odbora, na čijem je čelu, zakazana bez njegovog znanja ili, pak, saglasnosti.

Po članu 13. Statuta KSCG, predsjednik Saveza saziva i predsjedava sjednicama Upravnog odbora.

- Pozivam sve članove Košarkaškog saveza Crne Gore i delegate Skupštine da ne nasjedaju na ovu unaprijed smišljenju akciju oživljavanja Upravnog

KSCG

Peković: Organizovanjem sjednice nepostojećeg UO ulazi se u zonu krivične odgovornosti Zakazan sastanak za pripremu vanredne izborne sjednice KSCG Predsjednik Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore Radoslav Jovanović zakazao je sastanak za pripremu vanredne izborne sjednice, saopšteno je iz KSCG. Kako se navodi, ,,Jovanović je prihvatio zahtjev predsjednika Nikole Pekovića i zakazao sastanak za 30. oktobar, u 10 sati, u prostorijama KSCG. Saopšteno je da je na dnevnom redu sastanka utvrđivanje dnevnog reda za vanrednu izbornu sjednicu Skupštine, priprema materijala i utvrđivanje termina održavanja vanredne izborne sjednice Skupštine.

Ivanović, Jovanović i Peković na posljednjem zasijedanju KSCG

odbora, za koji je nedvosmisleno utvrđeno da mu je istekao mandat, da na nezakonit način preuzme upravljanje Savezom – saopštio je Peković.

Predsjednik KSCG je apelovao ,,na sve da organizovanjem sjednice nepostojećeg Upravnog odbora ulaze u zonu krivične odgovornosti i da se suzdrže od najavljenih aktivnosti“.

- Pozivam delegate da podrže moj prijedlog da se organizuje vanredna sjednica Skupštine na kojoj bi se ponovo birao predsjednik KSCG, predsjednik Skupštine KSCG i Upravni odbor, jer je to jedino zakonito, statutarno i ispravno rješenje ove svjesno organizovane blokade rada KSCG. Ako gospoda imaju (kao što to uporno

ponavljaju) većinu, nema razloga ni opravdanja da ne prihvate navedeni prijedlog. Na kraju, umjesto medijske hajke i spinovanja, napominjem cijelu sportsku i košarkašku javnost da KSCG može da funkcioniše bez predsjednika, ali ne može bez Upravnog odbora - navodi se u saopštenju Pekovića. Činjenica je da je Upravnom odboru istekao mandat u januaru ove godine, a na dvije sjednice Skupštine nije bilo moguće izabrati novi. S toga je bilo logično, s obzirom na kašnjenje sa donošenjem bitnih odluka, a dok se ne izabere novi, da se Upravni odbor u ,,tehničkom mandatu“ sastane i riješi barem dio nagomilanih problema, posebno u vezi početka liga i prijava mlađih

selekcija za međunarodna takmičenja (rok je 2. novembar) i da se onda naknadno rješavaju ostali problemi.

Nije, međutim, normalno i u skladu sa normativnim aktima saveza da sjednica UO bude zakazana bez znanja ili saglasnosti predsjednika, iako je održavanje takve sjednice, u što hitnijem roku, u interesu klubova i reprezentativnih selekcija, jer bi dodatno prolongiranje pomenutih odluka moglo da ima nesagledive posljedice po KSCG i košarkaški sport u Crnoj Gori.

A Peković je juče i zvanično uputio zahtjev predsjedniku Skupštine KSCG Radoslavu Jovanoviću za što hitnije sazivanje vanredne i izborne Skupštine.

-Imajući u vidu višemjesečnu blokadu Košarkaškog saveza na koju u kontinuitetu ukazujem, a koja je rezultat isteka mandata Upravnom odboru kao obaveznom organu KSCG, na koji je svojim rješenjima ukazala i inspekcija za sport i naložila hitan izbor Upravnog odbora, koji sam kao predsjednik saveza inicirao prema Vama, ali koji zbog bojkota klubova nije izglasan, u skladu sa članom 64. stav 6 Zakona o sportu, podnosim zahtjev za sazivanje nove vanredne sjednice Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore u najkraćem zakonskom roku, i predlažem sljedeći dnevni red: 1. Izbor predsjednika Skupštine KSCG; 2. Izbor predsjednika Košarkaškog saveza; 3. Izbor članova Upravnog odbora. Iako mi mandat traje još dvije godine, smatram da u ovom trenutku potpune blokade rada KSCG svi moramo pokazati odgovornost prema našim sportistima i sportskim radnicima, i konačnim otklanjanjem svih problema koji opterećuju našu orga-

nizaciju i izborom organa za naredni višegodišnji period rada Saveza – naveo je Peković u dopisu dostavljenom predsjedniku Skupštine Radoslavu Jovanoviću.

Podsjećanja radi, prva neuspjela Skupština KSCG bila je 16. juna, kada nije usvojen dnevni red na kojem je trebalo da se bira predsjednik (između Nikole Pekovića i Igora Lukšića) i članovi UO. Umjesto sa istim dnevnim redom, na novoj sjednici Skupštine, koja je bila zakazana za 20. oktobar, našao se samo izbor članova UO. Ta sjednica, međutim, nije ni održana, jer nije bilo kvoruma, pošto je prisutno bilo 38 od ukupno 84 delegata Skupštine (za kvorum je trebalo 43), što je bio jasan znak da Peković nema podršku kao 24. maja 2021. godine, kada je jednoglasno izabran za predsjednika KSCG. Prvi čovjek KSCG je nakon te sjednice i sam najavio podnošenje inicijative za održavanje vanredne i izborne Skupštine, što je formalno S. JONČIĆ uradio juče…

Arena

WABA LIGA, 4. KOLO: Polovičan skor crnogorskih timova

,,Vučice“ 4 od 4, Nikšić ostao na nuli Duga Bud. Bemaks

64 77

ŠABAC – Dvorana: Gimnazije. Gledalaca: 300. Sudije: Skenderija, Srdić, Vavan (Bosna i Hercegovina). Rezultat po četvrtinama: 12:14, 26:20, 16:16, 10:27.

DUGA: Mekhejn 15, Jozić 4, Ždrnja 21, Stepanović 8, Korobkova 3, A. Marković, Vasić, Gluvić 3, S. Marković, Vujić, Prodanović 10, Radonjić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Skot 7, Drobnjak 15, Radonjić 14, Domuzin 16, Ma. Bigović 6, Mi. Bigović 6, Baošić, Bulajić 2, Ilić 3, Vukčević, Savković 4, Šćepanović 4.

Košarkašice Budućnost Bemaksa zadržale su maksimalan skor, iako su prvi put ove sezone imale dugo meč u kojem su bile u rezultatskom minusu. Duga je vodila u 53:44, ali su Podgoričanke napravile reakciju u posljednjem periodu i od ,,minus 9“ stigle do ,,plus 13“.

Podgoričanke su bolje otvorile meč, imale su prednost 8:2 i 10:4, ali su u posljednja tri minuta prve dionice imale tri promašaja i dvije izgubljene lopte, pa je Duga uspjela da se vrati i stigne na posjed zaostatka do kraja prve četvrtine (12:14).

Idealan period domaće su krunisale trojkom Gluvić za prvu prednost (15:14 – 11. minut).

Međutim, ,,vučice“ su uspjele da odgovore serijom (10:1), koju je zaključila Dragana Domuzin, kada je pogodila uz faul, ali je Duga do odmora uspjele da napravi novi preokret (38:34).

To je bio početak serije domaćina, pa je Duga u 27. minutu imala 53:44, da bi nakon trojke Domuzin u 32. minutu na semaforu pisalo 55:55. ,,Plave“ su kompletirale seriju 16:2 za 60:55 na pet i po minuta prije kraja, što je bila garancija da je iznenađenje isključeno i da će crnogorski šampion zadržati maksimalan učinak.

Banovići Nikšić

75 73

Dvorana: RMU Banovići. Gle-

Grupa A Orlovi – Plamen Lavovi– Celje Danas 14.30 – Partizan – Grac

108:75 49:106

1.Celje 4 4 0 +202 8 2. Orlovi 4 3 1 +44 7 3. Grac 4 2 2 -27 6 4. Partizan 3 2 1 +40 5 5. Lavovi 4 1 3 -87 5 6. Plamen 5 0 5 -172 5 U narednom kolu sastaju se: Plamen – Lavovi, Celje – Partizan, Grac – Orlovi.

Grupa B Montana – Sloga Banovići– Nikšić Duga– Bud. Bemaks

71:64 75:73 64:77

1.Bud. Bemaks 4 4 0 +122 8 2. Montana 4 3 1 +75 7 3. Dugi 4 2 2 -20 6 4. Sloga 4 2 2 +74 6 5. Banovići 4 1 3 -134 5 6. Nikšić 4 0 4 -117 4 U narednom kolu sastaju se: Budućnost Bamaks – Banovići, Nikšić – Montana, Sloga – Duga.

dalaca: 200. Sudije: Bogojević, Kostić, Rakić (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 17:17, 23:14, 15:11, 20:31.

BANOVIĆI: Ikanović 19, Mesić, Mujezinović 4, Mae-Meki 19, Šipka 16, Rizvić, Mujkić 2, Saletović, Nurkić 10, Simić, Šehović 5, Jamaković.

NIKŠIĆ: Čanović 18, A. Begović 21, Tatar 20, Mirotić 3, Hansen 9, Milić, Gavrić 2, Kovačević, E. Begović.

Košarkašice Nikšića u derbiju začelja nijesu uspjele da ostvare prvi trijumf ove sezone – Banovići su u uzbudljivom finišu stigli do prvijenca 75:73.

Sam početak nagovijestio je da će se gledati uzbudljiv i neizvjestan duel ekipa izjednačenog kvaliteta. Nikšić je u prvom dijelu druge dionice imao prednost, ali su domaće serijom 15:3 u 18. minutu prvi put stekle dvocifrenu razliku (37:27). Banovići su u finišu treće dionice vodili 55:38, pa se činilo da je sve odlučeno. Ali, gošće su predvođene Anastasijom Begović, Zojom Čanović i Žanom Tatar vjerovale do kraja. Velikom borbom i nakon dva penala Gavrić stigle su do 75:73 na tri sekunde prije kraja, ali nakon toga i pored brzog faula nije bilo vremena za još jedan posjed. R. P.

Košarka

Nemoć u drugom poluvremenu Budućnost Voli je doživjela drugi poraz u Evrokupu, ponovo u gostima – tim Petra Mijovića je izgubio od rumunskog Kluža 89:74, pa nakon četiri kola grupe B ima polovičan učinak. Kluž je, na drugoj strani, upisao treću pobjedu.

nosno u šutu za dva poena (sa 61,9 na 54,8 odsto), Budućnost je nastavila u trećoj četvrtini, nakon koje je Kluž uhvatio zalet za pobjedu.

ODLUKA POČETKOM 3. DIONICE

Za razliku od gostovanja u Ankari, kada je protiv Turk Telekoma u drugom poluvremena uspjela da nadoknadi minus i zamalo stigne do produžetka, Budućnost je protiv Kluža bila u igri u prvom poluvremenu, ali u drugom nije uspjela više da parira rumunskom timu. „Plavi“ su, tako, nastavili evropski post u gostima, jer su zabilježili sedmi uzastopni poraz van „Morače“...

NIMBURK - Dvorana: „CEZ sportska hala“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Sančez (Španija), Velikov (Bugarska) i Griđoni (Italija). Rezultat po četvrtinama: 23:18, 17:17, 23:12, 15:15.

NIMBURK: Gordon 6, Rilih, Kolins 3 (2-1), Novak, Bel 17

(2-1), Bohačik 14 (2-1), Sehnal 14 (2-2), Svejcar 10 (3-2), Kovar 2 (1-0), Kric 4, Maton 8 (3-2), Tuma.

MORNAR: Starovlah 5 (6-5), Luis 7 (4-1), Mavijen 10 (2-2), Miković, Voler 2, Gavrilović 15 (9-9), Jovanović 10 (8-5), Vranješ, Peković, Marej 13, Radetić.

Loša treća četvrtina i loš šut sa distance koštali su Mornar Barsko zlato ubjedljivog poraza u

Guzman Mejeris Lapušte Rošnjavski Sili Stipanović Kate Maćuka Edi Džons junior Ričard Mokoka

3 8 18 9 13 7 15 16

53:37 i praktično tada riješio pitanje pobjednika. Prednost Nimburka u posljednjoj četvrtini je išla do maksimalnih 22 poena (71:49)…

Kod Mornara je najefikasniji bio Aleks Gavrilović sa 15 poena, Dvajt Marej je dodao 13 poena i pet asistencija, a Strahinja Jovanović i Makol Mavijen po 10 poena, s tim da je Mavijen imao i 14 skokova.

Najbolji u domaćoj ekipi bio je Tomas Bel sa 17 poena i 10 skokova.

Mornar u narednom kolu, 1. novembra, dočekuje turski Bahčešehir, koji je u 2. kolu u gostima savladao Sabah 83:65. S. J.

89

74

(25:25, 23:18, 20:15, 21:16)

78% (23-18) 52% (31-16) 43% (30-13)

za 1 za 2 za 3

59% (17-10) 56% (41-23) 37% (16-6)

Skokovi 33 (9+24) 33 (8+25) Blokade 3 1 Asistencije 27 13 Ukradene lopte 6 6 10 Izgubljene lopte 14 Faulovi 24 24

posustali napadački, a nijesu popravili defanzivu u odnosu na prvih 10 minuta, što je domaćinu omogućilo da konstantno vodi u posljednjih šest minuta. Podgoričani su samo jednom vodili u ovoj dionici, nakon trojke Flečera Megija za 31:30, a onda su obje ekipe puna dva minuta bile bez poena, prije nego je za domaće pogodio Kate. Budućnost je držala posjed do dva minusa sve do trojke Patrika i dva pogođena bacanja Stipanovića za, do tog trenutka, maksimalnih sedam razlike (48:41). Rajt FIBA BASKETBALL

Nimburku – izabranici Mihaila Pavićevića su od istoimenog kluba izgubili 78:62, u drugom kolu grupe D, pa su doživjeli prvi poraz u grupnoj fazi FIBA Evrokupa, nakon startnog tri-

šut za dva poena od domaćina (50 – 63,6 odsto). Crnogorskom predstavniku nije pomogao ni bolji skok (45-38), pa i ofanzivni (17-11), a Nimburk je bolje kažnjavao izgubljene lopte rivala (22-12), te je bio efikasniji iz reketa (42-28).

Mornar nijednom nije vodio na meču, ali je u prvom poluvremenu uspijevao da drži priključak, iako je tokom prve četvrtine imao 10 poena minusa (21:11), ali na kraju upola manje (23:18). Nimburk je istu prednost imao na poluvremenu (40:35), a pad Mornara je uslijedio u trećoj četvrtini, kada je češki tim serijom 10:0 poveo

Sudije: Šemeš, Konstantinovs i Tepenije

Prvi poraz Barana 78 62

je nekoliko sekundi prije kraja smanjio minus na pet poena (48:43) i bio najbolji pojedinac prvog poluvremena sa 15 poena (6-5 za dva, 1-1 za tri, 2-2 sa penala) i tri asistencije.

U prvom poluvremenu, interesantno, nije bilo poena iz kontranapada na obje strane, Budućnost je bolje šutirala iz reketa (21/13 – 16/7), a Kluž za tri poena (15/8 - 11/5). Skok je i dalje bio na strani gostiju (16-15), a sve ostalo na strani domaćih – asistencije (15-8), ukradene lopte (5-4) i izgubljene lopte (4-7)...

Tendenciju pada u napadu, od-

Dvorana: ,,BT Arena“ Gledalaca: 7.302.

IZJEDNAČEN POČETAK

Prva četvrtina je bila jednako efikasna sa obje strane. Jedino je Mekili Rajt (10 poena) imao dvocifren poenterski učinak u oba tima u ovoj dionici. Budućnost je samo jednom mašila iz rekata (10-9), dok je trojke šutirala 3-1 ( jedinu je pogodio Brendon Pol). Kluž je slabije šutirao iz reketa (55,6 odsto), a bolje sa perimetra (7-4). Podgoričani su u prvih 10 minuta imali blagu prednost u skoku (6-4) i ukradenim loptama (43), dok je Kluž bolje stajao sa asistencijama (8-4), a oba tima su imala isti broj izgubljenih lopti (4-4).

Budućnosti je pripala prva polovina prve četvrtine, u kojoj je vodila do šest poena (15:9), ali je Kluž serijom 8:0 preokrenuo za nešto više od dva minuta i poveo 17:15. Budućnost je u finišu kvartala dva puta povratila po posjed prednosti (23:20, 25:22), ali je tri sekunde prije isteka vremena Mokoka trojkom poravnao rezultat. „Plavi“ su u drugoj četvrtini

Domaćin je nakon ove dionice preuzeo prednost u skoku (25-23), imao je dvostruko više asistencija (20-10), jednu ukradenu loptu više (6-5) i tri izgubljene manje (9-12). Sredinom četvrtine, Kluž je stigao i do dvocifrene prednosti (61:48), a Petar Mijović je prije toga, nezadovoljan suđenjem, koje je u nekim situacijama u najmanju ruku bilo sporno, zbog oštrih prigovora prema arbitrima i delegatu, za manje od 30 sekundi, dobio dvije tehničke greške zbog čega je isključen.

Ekipu je do kraja vodio njegov prvi pomoćnik Vladimir Todorović, a domaćin je na kraju trećeg kvartala vodio 68:58.

Meč je, praktično, riješen nakon nepuna dva minuta posljednje četvrtine, kada je Kluž, nakon trojke Makoke, poveo sa maksimalnih 15 razlike (73:58), koliko je bilo i na kraju meča, pošto Budućnost nijednom više nije uspjela da smanji minus na jednocifren, pa je doživjela zaslužen poraz...

Pri rezultatu 84:71, dva minuta prije kraja, zamalo je došlo do tuče između Džakorija Vilijamsa (16 poena i 15 skokova) i Stipanovića. Oba igrača su za 15 sekundi napravila dosta grube faulove jedan nad drugim, nakon čega su nastavili da se guraju, ali su im dosuđeni obični prekršaji. Centar Budućnosti, međutim, nije uspio da iskontroliše nervozu, pa je 3,2 sekunde prije kraja udario 36-godišnjeg Mostarca i tako završio meč.

Budućnost u narednom kolu, 1. novembra, gostuje Burgu.

S. JONČIĆ

Sa sinoćnjeg meča Kluž Budućnost Voli

Mornar bez šuta sa distance poražen u Nimburku u grupi D FIBA Evrokupa

Nimburk Mornar

21

Budućnost Voli u Klužu doživjela drugi poraz u grupi B Evrokupa, u 25. minutu isključen trener Petar Mijović

CLUJ NAPOCA

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

jumfa kod kuće protiv Sabaha iz Azerbejdžana.

Barani su pogodili samo dvije trojke (Strahinja Jovanović i Dvajt Marej) iz čak 26 pokušaja, a Mornar je imao i slabiji

Mihailović 2 Ilić Megi 6 Ros 2 Slavković 2 Makundu 14 Grbović Jagodić-Kuridža Vilijams 16 Rajt 21 Popović 5 Pol 6

Arena

22 Sportski miks

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Naša reprezentativka Tatjana Brnović sa Krimom ,,gura“ odlično, Adžićeva ekipa može puno u Ligi šampiona

PODGORICA - Tatjana Brnović je očigledno dobro odmjerila stvari u odabiru nove sredine. Stigla je iz Bresta u Krim, sa Itanom Grbić, gdje su ih sačekali trener Dragan Adžić i Jovanka Radičević.

Jokić tripl-dablom ,,oduvao“ Lejkerse PODGORICA - Šampion je demonstrirao moć, Denver Nagitsi pobijedili su Los Anđeles Lejkerse 119:107 na startu NBA lige – a Nikola Jokić ponovo je demonstrirao klasu po mnogima najdominantnijeg košarkaša današnjice.

Centar i dvostruki dobitnik nagrade za najboljeg igrača (MVP) lige je duel završio sa 29 poena, 13 skokova i 11 asistencija. Ovaj tripl-dabl otklonio je sve dileme da li Somborac spreman dočekuje sezonu, u skoro rutinskoj partiji aktuelnog prvaka.

Nakon prve dionice Denver je već vodio 34:20 i velikom rivalu nije dozvoljavao da se primakne. Marej je dodao 21 poen uz šest asistencija, a Koldvel-Poup 20 poena u pobjedi i vrhunskom timskom izdanju. ,,Jezerdžije“ je veteran i moderni NBA velikan Lebron Džejms predvodio sa 21 poenom, osam skokova i pet asistencija. Centar Dejvis izgubio je duel sa Jokićem – svih 17 poena ubacio je u prvom poluvremenu.

U dužem periodu igre bez Jokića na terenu, Denver je dozvolio protivniku da početkom četvrte četvrtine priđe na tri poena deficita 92:89... Njegov povratak na teren usmjerio je domaćina ka rutinskoj pobjedi, odmah je postigao trojku za sedam poena prednosti.

Ovaj tripl-dabl mu je već 106. u karijeri.

U pravom šuterskom derbiju, Finiks je u gostima savladao Golden Stejt 108:104 u uzbudljivom meču. Gosti su posljednju četvrtinu riješili 28:18 i zaslužili trijumf.

Bek Buker bio je centralna figura meča – pored 32 poena imao je osam asistencija i šest skokova uz odličan šut iz igre 21-13. Veliko pojačanje Bil nije nastupio za Finiks, a superstar Djurent dodao je 18 poena uz deset skokova.

Golden Stejt predvodio je Kari sa 27 poena i pet skokova, Tompson je dodao 15, veteran Pol po 14 poena... Nedovoljno za pobjedu timu koji tek treba da pronađe igru nakon bitnih promjena u sastavu tokom ljeta.

S. S.

Crnogorski kvartet u Ljubljani odlično ,,gura“ u Ligi šampiona, a ekipa je upravo onakva kakvu je i želio Adžić, prije svega borbena, sa velikim brojem i domaćih i inostranih zvijezda.

Prednost je što su manje-više, što u dužem, što u kraćem periodu, djevojke igrale zajedno kroz svoju reprezentaciju ili klubove.

- Prije svega se dobro osjećam u ekipi i u Ljubljani. Atmosfera je odlična, samim tim se lakše radi, brže se dogovaramo, pripremamo rivale za ono što nas očekuje – istakla je pivotkinja Brnović.

Trenutno Krim igra odličan rukomet, a kvalitetom šampion Slovenije je kandidat za završni turnir elitnog takmičenja. Uloga naše reprezentativke nije mala, jer se dobro zna zbog čega je angažovana.

- Odgovornost je velika, samim tim i obaveza, što je potpuno normalno. Praktično se i dobro poznajemo jer je trener Adžić trenirao veliki broj igračica u ekipi i reprezentaciji. Djevojke su samim tim pripremljene

NA TERENU POZNATO DRUŠTVO: Brnović, Radičević i Grbić

na sistem, pa je period adaptacije bio kraći jer nam je dobro poznato što se očekuje i traži od nas.

Bez obzira što je Krim u ovoj sezoni jedan od favorita za velike stvari, Brnović je upozorila na snagu protivnika kroz Ligu šampiona. Istakla je da je najbolje razmišljati od utakmice do utakmice.

- Apsolutno nemamo nikakav pritisak, ali osjećamo da možemo. Naravno, imamo ciljeve kojima težimo, ali lično volim da razmišljam od utakmice do utakmice, pa dokle stignemo.

Vjerujem da možemo mnogo, pokazujemo to kroz treninge i utakmice. Smatram da još nijesmo došli do maksimuma, što

me raduje. Drugačije je kada se ide ka maksimumu i najboljem izdanju, a mislim da mi možemo još mnogo da pružimo.

U dosadašnjih pet kola Krim je u jakoj grupi ostvario tri pobjede, poraz od gola od Ikasta i remi nedavno kod kuće sa aktuelnim šampionom - Vajpersom. Ali, kao što je rekla naša reprezentativka – prostora za još veće domete ima.

- Trener je napravio dobru selekciju od igrača koji su veliki borci. Puno pažnje posvećujemo svojoj igri i onome što želimo iz nje da dobijemo. Radimo detaljnu analizu koja je krucijalna kako nas na terenu ne bi ništa iznenadilo.

U Krimu je puno kvalitetnih

Veliki uspjeh crnogorskog karatiste na planetarnom šampionatu

PODGORICA - Crnogorski karatista Nenad Dulović plasirao se u finale 26. seniorskog Svjetskog prvenstva. Član Omladinca je juče u Budimpešti, u polufinalnom meču kategorije do 67 kilograma, pobijedio Mohameda Ozdemira iz Njemačke 3:0.

Do finala i borbe za zlato došao je nakon pet efektnih pobjeda, prenijela je agencija MINA. Eliminisao je Tonija Noa Pizina iz Švajcarske 1:0, Žoakima Mendeša iz Portugala 6:4, Fahada Alkhatamija iz Saudijske Arabije 8:0 i Italijana Đanluku De Viva 5:0.

Rival u subotnjem finalu biće mu Francuz Stiven Da Kosta, zvanični evropski i svjetski šampion.

Dulović je rekao da mu je uspjeh još draži jer mu je finale Svjetskog prvenstva najbolji rezultat dosadašnje karijere.

- Da li sam zadovoljan i sre-

ćan - jesam, ali nijesam iznenađen. Vjerovao sam godinama unazad da mogu uspjeti na ovom nivou i samo je bilo pitanje vremena i trenutka. Drago mi je i što je medalja iz Budimpešte jubilarna 50. sa šampionata Evrope i svijeta za moj klub. U godini jubileja i 50 godina postojanja 50. medalja za mog trenera Žarka Rakovića i moj klub Omladinac - rekao je Dulović agenciji MINA. Zahvalio se drugovima iz reprezentacije koji su ga bodrili i navijali za njega.

- Hvala selektoru Almiru Cecunjaninu. Čast mi je biti dio reprezentacije. Idemo dalje, finale je u subotu, a do tada imamo i ekipni nastup. I tu imamo šansu. Nadam se najboljem, nadam se pobjedi i očekujem zlato - rekao je Dulović, istakavši da posebnu zahvalnost duguje treneru Žarku Rakoviću, navodeći da ga je spremao i dao

ČEMPIONŠIP (13. KOLO): Pr

Evrogol i a

MINA

Dulović u subotu za svjetsko zlato

bekova, ali napadačka koncepcija ne zavisi samo od njih.

Ofanzivno ova ekipa pogađa sa svih strana.

- Imamo širinu u napadu, dobar protok lopte i otvara se napad sa svih pozicija, što posebno raduje, jer je bitno za igru tima.

Crnogorska reprezentativka je kao i uvijek maksimalno posvećena timu, a njeni kvalitetu u oba pravca je opravdano svrstavaju u ekstra klasu i najbolje pivotkinje Lige šampiona.

Dobru potporu da se osjeća jako na terenu ima od kompletne ekipe. Ali, i ističe da je lijepo znati da je crnogorska veza pored nje.

- Praktično sam na terenu sa Itanom otkad znam za sebe, sa Jokom takođe, ali sa malim pauzama. Naravno, i sa trenerom Adžićem se odlično poznajem i zato je ova priča kompletna i bogata jer su i oni pored mene.

Brnović je u Krimu već bila na kratko prije odlaska u Francusku, pa je mogla u možda manjoj mjeri da osjeti atmosferu u klubu, ali i u gradu. Zato je paket kompletan, jer je Ljubljana lijepo mjesto za život.

- Konekcija sa Podgoricom je puno lakša, zato i ne mislim da sam daleko od kuće. U suštini i nijesam. Najbitnije da se dobro osjećam u kolektivu, u gradu, u zemlji koja je prelijepa. Baš A. M. sam zadovoljna.

veliki doprinos uspjehu.

Dulović je plasmanom u finale obezbijedio prvu medalju za crnogorski karate u Budimpešti.

To je drugo seniorsko svjetsko odličje za naš karate u nezavisnoj Crnoj Gori, nakon bronze Marine Raković iz Linca 2016. godine.

Svjetske medalje u borbama, u muškoj konkurenciji, od crnogorskih karatista imaju još Veselin Mićović i Sla-

venko Bajić.

Od ostalih crnogorskih predstavnika drugog takmičarskog dana, Emre Saljiu (do 75) je poražen na startu od Davuta Nazmiradova iz Turkmenistana 9:1, dok je od Ksenije Rajović (do 61) bolja bila Italijanka Alesandra Manđakapra 10:0.

Do 60 kilograma, Matija Bojić poražen je od Prema Kumara Selvama iz Malezije 6:3, dok je Anja Jović (do 50) eliminisala Kipranku Irene Kontu,

Džunu Cuki sa Filipina, dok ju je u trećem kolu povreda palca omela da bude bolja od Njemice Sare Hubrič.

Uspješna na startu bila je i Jovana Strujić (do 55) protiv Đulijane Novak (3:3), ali je u drugom kolu izgubila od Ane Černiševe 7:0.

Danas, trećeg takmičarskog dana, predviđena su ekipna takmičenja u katama i borbama, kao i početak nadmetanja R. A. u parakarateu.

PODGORICA - Samo šest minuta bilo je dovoljno Milutinu Osmajiću da pokaže da nije zaboravio da postiže golove i da može da bude veliko pojačanje Prestona u borbi za ulazak u Premijer ligu.

Crnogorski fudbaler ušao je na poluvremenu meča 13. kola Čempionšipa, u trenutku kada je domaćin gubio od Sautemptona 1:0 od 33. minuta.

Već u 52. postigao je drugi pogodak od dolaska u Englesku, prvi nakon pet mečeva i 19. septembra, i to na kakav način –

PRESTON NORTH END

Denver pobijedio na startu NBA sezone, Finiks bolji od Golden Stejta u gostima

KOLEKTIFF

Sve je lakše u poznatom sistemu

Svjetske igre borilačkih sport

Zlato za Vuko Vukčević osv PODGORICA – Crnogorski džu džicu reprezentativci Stefan Vukotić i Filip Pešić osvojili su zlatnu medalju u duo klasik sistemu na Svjet-

Arena

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Sportski miks 23

FSCG

LIGA ŠAMPIONA (3. KOLO): Poraz Zvezde od RB Lajpciga

Siti i Barsa maksimalni, PSŽ lider u ,,grupi smrti“ UEFA A Liga nacija za fudbalerke

Rezultati i tabele

PSG

PODGORICA - Pari Sen Žermen je lider nakon tri kola ,,grupe smrti“ Lige šampiona (F). ,,Sveci“ su u derbiju večeri savladali Milan 3:0 i imaju dva boda više od Borusije Dortmund i Njukasla - ,,milioneri“ su se trijumfom na ,,Sent Džejms parku“ od 1:0 uključili u borbu za dva mjesta koja vode u osminu finala.

GRUPA E Fejnord - Lacio 3:1 Seltik - Atletiko M. 2:2 TABELA: Fejnord 6, Atletiko 5, Lacio 4, Seltik 1 bod.

GRUPA F Njukasl - Borusija D. 0:1 PSŽ - Milan 3:0 TABELA: PSŽ 6, Borusija 4, Njukasl 4, Milan 2 boda.

nacija, koja je kvalifikaOmladinke Lige ciono takmičenje za Evropsko prvenstvo.

Nikol Ojukvu dovela je doporažene maće u vođstvo u 10. minu- 3PSŽ je protiv ,,rosonera“ poveo u 32. minutu - strijelac je tu, prednost od Austrije Linda Naterjeu 28,udvostručila dok je ko- bio Kilijan Mbape.

GRUPA G RB Lajpcig – C. zvezda 3:1 Jang bojs – Man. siti 1:3 TABELA: Man. siti 9, RB Lajpcig 6, Jang bojs 1, C. zvezda 1 bod.

VINER NOJŠTAT - Gradski stadion. Sutkinja: Sabina Bolić (Hrvatska). Strijelci: Ojukvu u 10, Nater u 28, Gutman u 82. Žuti karton: Čađenović (Crna Gora).

AUSTRIJA: Rusek, Frankhauzer, Gutman, Zatra, Valter, Purčer (od 84. Albreht), Ojukvu, Šišić (od 68. Heherl), Medl (od 75. Rajterer), Nater (od 68. Ziletkina), Ajzlajtner (od 84. D’Angelo).

CRNA GORA: Žugić, Boričić, Malesija, Pačariz, Rakočević, Čađenović (od 77. Đurđevac), Osmajić, Golubović, V. Milović (od 90+5.

Kolić), Krivokapić (od 90+5.

Baturan), Đurković (od 86.

T. Milović). Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Austrije (3:0) u prvom kolu grupe A3 UEFA

stavio konačan rezultat.

Stefan Savić je odigrao cijeli meč i na kraju dobio žuti karton.

Adam Marušić je svih 90 minuta bio na terenu u porazu Lacija na gostovanju Fejnordu (3:1).

Holandski tim je prvi na tabeli sa šest bodova, Atletiko ima pet, Lacio bod manje, a Seltik je sakupio jedan.

Barseloni u grupi H nije bilo jednostavno protiv Šahtjora jer su gosti poslije smanjenja na 2:1 imali nekoliko šansi za remi.

Katalonci imaju svih devet bodova, tri više od Porta koji je deklasirao Antverpen u gostima (4:1).

Za Barsu su strijelci bili Tores i Lopes, za ,,rudare“ Sudakov. Šahtjor ima tri boda, belgijski tim je na nuli.

Ne. K.

3 0

Zair-Emeri je počeo akciju, dodao loptu sunarodniku koji je uz nekoliko finti poslao neodbranjiv udarac.

Domaćinu je u 48. VAR poništio gol Dembelea, da bi isti igrač pet minuta kasnije upisao asistenciju – tačnije, nakon intervencije golmana poslije njegovog šuta, lopta se odbila do Kola Muanija.

U strijelce se na kraju upisao i Kang-in Lin – 3:0.

Njukasl je prije tri sedmice deklasirao PSŽ (4:1), a sinoć se uvjerio koliko je Liga šampiona teško i nepredvidivo takmičenje – Borusija je odnijela tri boda s Ostrva pogotkom u 45. minutu.

Rojs je povukao kontru, odigrao za Šloterbeka, a Nmeša efektno zatresao mrežu za prvi trijumf njemačkog velikana ove sezone u Ligi šampiona.

Crvena zvezda će teško do osmine finala iz grupe G nakon što je u gostima izgubila od RB Lajpciga (3:1). ,,Bikovi“

reston u 96. ostao bez pobjede

dočekao je odbitak nakon slobodnog udarca i iz voleja sa dvadesetak metara zatresao mrežu ,,svetaca“.

Tri minuta kasnije dao je doprinos preokretu. Odložio je loptu za Breda Potsa koji je ušao u šesnaesterac i pogodio za 2:1.

Učinak Osmajića na kraju nije bio dovoljan za trijumf jer je Evans u 96. zatresao sopstvenu mrežu – 2:2.

Preston je bez pobjede upravo od 19. septembra kada je Nikšićanin donio tri boda protiv Birmingema (2:1).

Zauzima četvrto mjesto sa 22 boda, devet manje od drugoplasiranog Ipsviča, a 14 od Ne. K. lidera Lestera.

tova

otića i Pešića, vojio bronzu skim igrama borilačkih sportova koje se organizuju u Rijadu, dok se Dejan Vukčević okitio bronzom u borbama, u kategoriji preko

94 kilograma.

Svjetske igre održavaju se svake četvrte godine pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta, a ove godine okupile su najbolje takmičare iz 16 borilačkih sportova, saopšteno je iz Džu-džicu saveza Crne Gore.

Našu selekciju je u Saudijskoj Arabiji kao selektor predvodio Nikola Prodanović. R. A.

JJSCG

asistencija Osmajića

Dejan Vukčević

GRUPA H Barselona - Šahtjor 2:1 Antverpen - Porto 1:4 TABELA: Barselona 9, Porto 6, Šahtjor 3, Antverpen 0 bodova.

PSŽ lako izašao na kraj s Milanom

imaju šest bodova, pet više od srpskog šampiona i Jang bojsa.

RB Lajpcig je poveo u 12. kada je Raum kaznio grešku gostiju na sredini terena, a na 2:0 povisio u 59. lijepim golom Simonsa.

Zvezda je smanjila u 70. preko Stamenića, ali nije mogla ni do boda – Olmo je u 84. otklonio dileme (3:1).

Isti rezultat bio je i u Švajcarskoj, gdje je Mančester siti zadržao maksimalan učinak nakon tri kola. Akandži je u 48. doveo ,,građane“ u vođstvo,

izjednačenje Jang bojsu donio je Elija u 52, ali ,,mladi momci“ nijesu imali šanse protiv ekipe Pepa Gvardiole – Haland je sa dva pogotka, od kojih je prvi bio iz jedanaesterca, doveo engleskog prvaka na milimetar od osmine finala.

U grupi E, Atletiko Madrid je dva puta gubio od Seltika, golovima Furuhašija i Palme, u 25. je Grizman promašio penal, ali su gosti ipak stigli do boda – upravo je Francuz pogodio koji sekund poslije odbranjenog šuta, a u 52. je Morata po-

GLAVNA RUNDA LIGE ŠAMPIONA U FUTSALU: Deklasiran Erebro, sjutra za mjesto među 16 u Evropi

Titograd živi san u Zagrebu

Sjajni rezultati Kluba malog fudbala Titograd u glavnoj rundi Lige šampiona – crnogorski predstavnik savladao je u Zagrebu švedski Erebro (7:2), nakon što je juče protiv poljske Lubave u posljednjih pola minuta prokockao senzacionalni trijumf (4:4).

Ovo je prva pobjeda nekog našeg tima u ovom dijelu elitnog takmičenja.

Izabranici Zorana Milaševića sjutra će protiv zagrebačkog Dinama igrati za prolaz među 16 najboljih futsal timova Starog kontinenta. ,,Modri“ su u drugom kolu poraženi od Lubave (9:7), pa uoči završne runde tri ekipe mogu da završe na prvom mjestu grupe 5 – naša i poljska ekipa imaju po četiri, Zagrepčani tri boda.

U slučaju da slave i Titograd i Lubava, o plasmanu u elitu odlučivaće gol razlika.

- Vidjelo se koliko nam je značio veliki bod protiv Lubave

KMF TITOGRAD

Austrija Crna Gora

načan rezultat postavila Sara Gutman desetak minuta prije kraja utakmice.

- Igrali smo protiv vjerovatno najjače ekipe u grupi i nijesmo razočarali, možemo biti zadovoljni pristupom i borbenošću djevojaka. Očekivano, Austrija je bila dominantna u posjedu lopte, dok smo se mi u većem dijelu meča dobro branili.

Ipak, sva tri gola primili smo nakon naših velikih grešaka.

Pogotovo se to odnosi na prvi gol, koji je pao iz kornera.

Dobra okolnost je što nije bilo povreda, tako da se nadam da ćemo se uspješno oporaviti i odmoriti za naredni meč.

Potrudićemo se da ponovo damo svoj maksimum - kazao je za sajt FSCG Ivan Tatar, koji u odsustvu selektora Mirka Marića sa klupe predvodi našu selekciju na ovom turniru.

Crna Gora će u narednom kolu, 28. oktobra od 13 sati, igrati sa Danskom, koja je na startu igrala 1:1 sa Poljskom. Ne. K.

i koliko su igrači željeli prvu, istorijsku pobjedu u glavnoj rundi Lige šampiona i koliko su vjerovali u nju. Živimo san, protiv jakog Dinama igraćemo za prolaz među 16 najboljih evropskih timova, sve ovo djeluje nevjerovatno – rekao je Milašević.

Titograd je protiv Erebra sa dva pogotka Luke Vuletića već u drugom minutu vodio 2:0.

U 10. minutu je na 3:0 povisio Filip Marković, a samo minut kasnije u strijelce se upisao i Borislav Adžić. Švedski tim smanjio je u 17. preko Erika, da bi Nikola Cimbaljević do poluvremena povećao na 5:1.

Vuletić je u nastavku dao još jedan gol, a tačku je stavio Janko Bulatović.

Duel sa Dinamom na programu je sjutra u 19 sati. Ne. K.

Arena

24

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

ŠAH Saga velemajstora Božidara Ivanovića o legendarnom Bobiju Fišeru

64. šahovske priče Šahovski pjesnik, dobitnik najvećeg državnog priznanja – ,,Trinestojulske nagrade“, nekadašnji ministar sporta u Vladi Crne Gore, ,,vječiti“ prvak naše zemlje, svojevremeno jedan od najboljih igrača ondašnje Jugoslavije i planete, velemajstor Božidar Bonja Ivanović, uskoro će široku čitalačku publiku i ogromnu armiju ljubitelja drevne igre na svim meridijanima obradovati novim naslovom.

Naime, do kraja ove godine očekuje se promocija njegove nove autorske knjige ,,64. šahovske priče“ na engleskom jeziku, posvećena 11. svjetskom šampionu, američkom geniju, šahovskom vitezu i buntovniku Robertu Bobiju Fišeru.

O tome kako je došao na ideju da među korice stavi rukopis o legendarnom matadoru, popularni Bonja za Pobjedu ističe da je još prije četiri godine počeo na društvenim mrežama da objavljuje zanimljive storije sa šahovskih događaja i njihovim akterima, te da je na prijedlog jednog predstavnika poznate beogradske izdavačke kuće odlučio da sve tekstove sabere u jednu cjelinu i da svaku priču ukrasi sa po nekoliko partija.

-Nijesam se dvoumio da naslov namijenim velikom i iskrenom prijatelju Crne Gore, a broj 64 simbolizuje ne samo određena šahovska značenja nego i činjenicu da se Fišer preselio u vječnost i draga sjećanja u 64. godini – kaže u osvrtu na buduću knjigu Božidar Ivanović.

- Priče su raznovrsne i originalne jer sadrže interesantne i manje poznate detalje iz istorije šaha i života mnogih velikih igrača, kao i moje viđenje viševjekovnog šahovskog prosperiteta kroz likove njegovih glavnih protagonista. Priče su istinite i opisuju burne događaje i čudesne sudbine šahista. One su oplemenjene anegdotama, ali i nekim

Velemajstor Božidar Ivanović

horor situacijama. Među njima su i neki moji neprijatni trenuci koji su mogli imati još neprijatniji ishod i oni će ostati da svjedoče o brojnim iskušenjima kojima su šahovski profesionalci izloženi u ,,crno-bijelom“ svijetu, kako za tablom tako i mimo nje – iskreno će Ivanović.

Prema njegovim riječima, u međuvremenu nakon obimnog posla, sve aktivnosti oko pripreme i štampanja knjige preuzeo je biznismen i prijatelj iz Danilovgrada Zdravko Pavićević, koji inače živi u Novom Sadu.

Uloge izdavača prihvatio se istoimeni šahovski klub iz tog grada.

- Nažalost. Fišer je tragična figura svjetskog šaha, a koliko je život pun paradoksa govore podaci da niko, ni prije ni poslije njega, nije toliko uzdigao drevnu igru na planu spoznaje i afirmacije – nastvlja priču legendarnom Bobiju Božidar Ivanović.

-Imao sam veliko poštovanje prema njemu od najmlađih dana pa sve dok je pokorio šahovski svijet i znao sam da su te visine dostupne samo ličnostima koje apsolutno vjeruju u sebe. Zbog toga je nastao njegov prvi problem sa američkom administracijom kad nije htio da prisustvuje prijemu koji je u čast njegove pobjede u Rejk-

javiku 1972. godine priređen u Bijeloj kući. Ne želim da pravdam Fišera zbog takvog čina, ali ljudi ne shvataju da je, poslije jednog iscrpljujućeg meča igraču potreban duži psihički odmor. Fišer se 1975. godine, kad mu je FIDE oduzela titulu, povukao u samoizolaciju i pokazao koliko mu nedostaje duševni mir. Tek poslije dvije decenije došao je na Sveti Stefan da odigra sa Spaskim prijateljski meč. Međutim, nije mu ni tu bilo suđeno da se vrati u svoj nestali svijet. Meč je bio zabranjen zbog sankcija Zapada prema SRJ ali Bobi i Boris su ponovili svoju predstavu sa Islanda. Fišer je zatim nastavio svoj život kao bjegunac od zakona sve do 2005. godine kad je uhapšen na tokijskom aerodromu navodno zbog isteka vize priča Bonja.

Naš sagovornik je u ovoj knjizi naveo i činjenično objasnio dešavanja oko tog slučaja i ukazao na dva bitna detalja koji su ga naveli da 2018. godine traži od američkog predsjednika Donalda Trampa posthumnu rehabilitaciju za Roberta Fišera.

- Na zahtjev islandske delegacije da pusti Fišera iz zatvora, japanska vlada je ponudila pet zemalja u koje može da izvrši ekstradiciju. Fišer se odlučio za

Crnu Goru, što mi je javio telefonom dugogodišnji predsjednik FIDE Florensio Kampomanes. Ali, moja intervencija je naišla na neprobojni zid nerazumijevanja i teško oboljeli Fišer našao je posljednje utočište na ledenom Islandu. Kako moje pismo nije stiglo na pravu adresu, nego je ostalo u poštanskom sandučetu nije mi preostalo ništa drugo nego da napišem knjigu i posvetim je najboljem igraču u istoriji šaha, žaleći što nije ispunjena njegova želja da kraj života dočeka u Crnoj Gori – prisjeća se Božidar Ivanović i nastavlja: - Jednostavno rečeno – ja sam u ulozi posmatrača sa ličnim stavom i neprolaznim emocijama osjećao obavezu da iz šahovskog ugla i poštovanja prema njegovoj genijalnosti i postignutim rezultatima pišem o njemu.

Takođe, i zbog toga što smo odbili i nijesmo imali sluha da dobije crnogorsko državljanstvo, kada je već bio u bolesničkoj postelji. Žalosno je da Fišerov spomenik nije u Crnoj Gori, na Svetom Stefanu ili Cetinju.

Dobro se sjećam da je u znak zahvalnosti za naše gostoprimstvo napisao u knjizi utisaka: ,,Šum talasa i bljesak bijelih morskih stijena ostaće u mom pamćenju zauvijek kao najljepši trenuci u životu“, citirao je Bonja Fišera sa kojim je proveo posljednjih osam mjeseci prije ovozemaljskog rastanka i odlaska u vječnost.

Zakljućujući sjećanja na legendarnog Bobija, prvi crnogorski velemajstor ističe: - Kako se to nije desilo ja sam poželio da ova knjiga bude njegov spomenik kao čin mog malog ličnog oproštaja od jedne čestite osobe koja je živjela boreći se za pravdu i istinu. Fišer je bio i ostao neprevaziđen i veličanstven u svakom pogledu. Fišer se rodio, živio i umro za šah – zaključio je priču Božidar Ivanović.

U Herceg Novom 29. oktobra

Memorijal ,,Obrad Manojlović“ Kao uspomenu na legendarnog šahovskog pregaoca, a u okviru oktobarskih svečanosti povodom Dana opštine i Dana oslobođenja grada, ŠK „Herceg Novi 1949“ u saradnji sa ŠSCG organizuje tradicionalni, 12. po redu međunarodni memorijal ,,Obrad Manojlović“. Obrad je preko šest decenija u ulozi aktivnog igrača, organizatora i sudije

bio neponovljivi misionar u razvoju i popularizaciji drevne igre kako u Herceg Novom tako i Crnoj Gori.

Takmičenje će početi u neđelju 29. oktobra u hotelu ,,Plej“ sa početkom u 11 časova. Tempo igre je tri minuta po igraču uz bonifikaciju od dvije sekunde za svaki odigrani potez. Predviđeno je da se odigra 13 kola po

švajcarskom sistemu, a za regularnost turnira koji će se rejtingovati shodno pravilima FIDE staraće se internacionalni šahovski sudija Veselin Balšić.

Kotizacija za učešće iznosi pet eura. Pokrovitelji su obezbijedili nagradni fond u iznosu od 900 eura a prvoplasiranom će pripasti 150, dok su specijalna priznanja

namijenjena najboljem senioru i veteranu ŠK ,,Herceg Novi 1949“, kao i najuspješnijem omladincu turnira.

Priredio: B. KADIĆ

Šesti teniser svijeta uspio da preokrene na ATP turniru u Bazelu

Rune od očaja do sjaja protiv Kecmanovića PODGORICA - Holger Rune je režirao preopret u pobjedi nad Miomirom Kecmanovićem 1:6, 7:5, 6:3 u prvoj rundi ATP turnira u Bazelu.

Veliki danski talenat i šesti teniser svijeta i dalje je daleko od forme, ali je pokazao pravi karakter. U drugom setu imao je brejk zaostatka, gubio 4:3 i 40:15, ali je uspio da preokrene i režira trijumf.

Jedan od najtalentovanijih te-

nisera planete Rune od jula je u seriji katastrofalnih rezultata, a prošle sedmice izgubio je upravo od Kecmanovića na ATP turniru u Stokholmu.

Dvadesetogodišnjak ove jeseni započeo je saradnju sa novim trenerom, kontroverznom njemačkom teniskom legendom Borisom Bekerom, petostrukim grend slem šampionom.

Prošle godine Rune je na švajcarskom takmičenju igrao u finalu, tako da brani veliki broj R. A. poena ove sedmice.

Ocjena Marka Filipuzisa, bivšeg finaliste Vimbldona i US opena

Nikad nijesam vidio profesionalca kao Đokovića PODGORICA - Mark Filipuzis, australijska teniska legenda i dvostruki grend slem finalista, govorio je zbog čega je po njemu Novak Đoković nenadmašan u modernom tenisu.

Nekada majstor razornih servisa i servis-volej igre a sada trener, imao je priliku da posljednjih mjeseci prati proces rada Beograđanina.

- Bilo je nevjerovatno gledati ga na US openu. Ako je na terenu za trening u 13 časova, onda je u teretani već u 11. Na teren dolazi već oznojen. Završava trening, pije pripremljena pića, jede i sve ja na mjestu gdje bi i trebalo da bude. Nikad nije-

sam vidio takvog profesionalca. Bilo je mnogo zadivljujućih, ali nikad to nijesam vidio na stepenu na kom to čini Novak Đoković – rekao je Filipuzis.

Bivši finalista Vimbldona i US opena uporedio je prvog tenisera svijeta sa najvećim rivalima iz prošlosti...

- Koliko god da ste profesionalni poput Nadala ili Federera, kada se takmičite i činite da na grend slem turnire dođete mentalno i fizički najspremniji, mislim da je Novak sve to digao na još viši nivo. I to je zadivljujuće – zaključio je Filipuzis.

Istakao je i da nema diilemu i da će Đoković i naredne godine biti favorit na najvećim turnirima.

R. A.

Mijenjaće je Grkinja Sakari

Muhova odustala od WTA finala PODGORICA - Finalistkinja Rolan Garosa Karolina Muhova (27) odlučila je da ne igra na WTA finalu, završnom turniru sezone u Kankunu. Čehinja, trenutno osma teniserka svijeta, ima problem sa zglobom desne ruke i čeka je oporavak. Mijenjaće je Grkinja Marija Sakari.

- Sa ljekarima sam pokušala da uradim sve kako bih se opora-

vila i kako bih bila spremna da igram. Trudili smo se do posljednjeg momenta da saniramo povredu. Nažalost, potrebno je više vremena za oporavak – rekla je Muhova.

Njen trenutni plasman joj je najbolji u karijeri. Na svakom od grend slemova igrala je makar u četvrtfinalu singla.

WTA finale igraće se od 29. oktobra do 5. novembra, u meksičkom gradu Kankun. R. A.

Feljton 25

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

9.

MARINO BORBIKONI I CRNA GORA Autor: Nenad STEVOVIĆ

Razočarani podjelama u crnogorskoj emigraciji, političkim frakcijama, ljubomorom i pizmom između lidera crnogorske emigracije i osnovanom sumnjom da pojedine crnogorske vođe koriste navodnu borbu za crnogorsku stvar za pribavljane lične materijalne koristi, moto Komiteta je bio: Prijatelji Crne Gore odbacuju političke frakcije. Ovaj reprezentativan skup svjetskih intelektualaca je, pored zahtjeva koji su upućivani Ligi naroda, objavljivao tekstove, proglase i plakate upozoravajući svjetsku javnost na represiju u Crnoj Gori.

Luiđi Kriskuolo, svakako jedna od ključnih ličnosti u dotadašnjem crnogorskom pokretu u Americi, nastavio je sa javnim zastupanjem ideje o obnovi crnogorske države. Zvanični organ komiteta za crnogorsku nezavisnost postao je list „Montenegro”.

Cilj lista, čiji je izdavač i urednik bio Kriskuolo bio je „da se pomogne crnogorskom narodu da dobije pravo na samoopredjeljenje”.

U proglasu Komiteta za odbranu crnogorske nezavisnosti od 27. januara 1924. godine, između ostalog se navodi: „Nema sumnje da su Srbijanci zlostavljali i da još uvijek zlostavljaju Crnogorce i da koriste svoj uticaj u svim zemljama kako bi ugušili crnogorsku stvar. Putnici koji su se nedavno vratili iz Crne Gore svjedoče o bijedi ljudi koje neprekidno napada srbijanska vojska. Međutim, činjenica je da su vođe Crnogoraca u Parizu najodgovornije za neuspješan ishod svojih pregovora. Oni su više smišljali intrige i sukobljavanja nego što su se obraćali sudu javnog mnjenja, kao što su to uradili Srbijanci, koji su bili sposobniji, a naravno imali su i francusku podršku. Najveća žrtva ovoga je narod Crne Gore. Komitet će tražiti od Lige naroda plebiscit u Crnoj Gori, ali će prije toga insistirati da srbijanske vojne i civilne vlasti napušte crnogorsku teritoriju. Ako plebiscit pokaže da narod želi svoju autonomiju,

Autor piše o Marinu Borbikoniju, jednom od najangažovanijih i najpredanijih boraca za nezavisnost i slobodu Crne Gore i pravo njenog naroda na samoopredjeljenje. Knjigu su nedavno objavili Crnogorski kulturni forum i Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš” iz Lovćenca

Srbijanci su zlostavljali i još uvijek zlostavljaju Crnogorce „Putnici koji su se nedavno vratili iz Crne Gore svjedoče o bijedi ljudi koje neprekidno napada srbijanska vojska ... Nema popuštanja u praksi Srbijanaca da zatvaraju, vrše torturu i ubistva crnogorskih muškaraca, maltretiraju, pa čak i napastvuju žene, progone starce, samo zato što su odbili da se zakunu na vjernost novoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i što istrajavaju u svojim tvrdnjama da su Crnogorci i da suverena prava njihove zemlje ne smiju da se narušavaju“ Luiđi Kriskuolo od Lige će se tražiti da imenuje komisiju koja će organizovati vladinu strukturu i povratiti poredak i blagostanje, kao što je to slučaj sa Austrijom.

Ukoliko se Crna Gora oslobodi srbijanske dominacije, ona će imati dovoljno sredstava da obezbijedi dolično samoizdržavanje u kratkom vremenskom roku preko svojih prijatelja. Crna Gora ima šume, rude, vodnu snagu i luke koji se mogu dalje razvijati. Amerikancima će biti ponuđene ove mogućnosti. Crna Gora ima svako moralno i rasno pravo na posebnu egzistenciju ukoliko to narod želi. Ona je bila saveznik u prošlom ratu, prva koja se pridružila Srbiji. Njen narod prije očekuje pomoć od zapada, od Amerike, nego od Moskve.”

Grupa od jedanaest crnogorskih komita, heroja, boraca za pravo, čast i slobodu Crne Gore poginula je, 28. decembra 1923. godine, u žestokoj oružanoj borbi sa srpskim okupacionim vojnim i žandarmerijskim formacijama.

Nakon pogibije, njihova izma-

sakrirana tijela su položena na snijegu ispred crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Ubice su se slikale iznad tijela svojih žrtava i tako ovjekovječile svoj zločin. Tu klasičnu okupatorsku fotografiju horornog karaktera objavio je beogradski „Ilustrovani list” od 20. januara 1924. godine, u broju 3 na 2. strani. Jezivu sliku ubijenih crnogorskih komita prenio je i engleski list „Dejli grefik”.

Povodom ubistva jedanaest komita u Šćepan dolu u selu Rubeži kod Nikšića, Komitet za crnogorsku nezavisnost iz Njujorka je 6. marta 1924. godine objavio proglas pod naslovom „Pacifikacija Crne Gore od strane Srbije” u kome se navodi da je propratnu fotografiju komitetu dostavio dr Aleks Divajn iz Vinčestera u Engleskoj i da ta fotografija govori istinitije od svih falsifikovanih balkanskih izvještaja o stanju u Crnoj Gori. U proglasu se između ostalog navodi: „Druga figura u nizu je Savo Raspopović, čovjek veoma dobrog karaktera, istin-

Ubijene crnogorske komite u Nikšiću 1924. godine

Savo Raspopović

ski patriota i vođa pokreta za borbu za slobodu Crne Gore.

Lokacija đe su ovi ljudi ubijeni je Nikšić, sa Sabornom crkvom u pozadini. Određena je nagrada od 100.000 dinara po glavi svakog crnogorskog ustanika, koja se uplaćuje istog dana kada se ustanici ubiju ili zarobe, a potkazivaču je garantovano apsolutno povjerenje. Zanimljivo je napomenuti da se zna, iz izvora za koje se vjeruje da su pouzdani, da, dok određene samozvane patriote prikupljaju novac u Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan cent ovih prikupljenih sredstava nije stigao u Crnu Goru. Da su sredstva stigla ovamo, vjerovatno se gore navedena tragedija ne bi ni dogodila. Mole se Amerikanci da ovaj cirkular pošalju svom kongresmenu i da ga pitaju da li će Amerika ostati slijepa na tretman prema jednoj od saveznica” U Memoradumu Komiteta za crnogorsku nezavisnost, koji je proslijeđen predśedniku i članovima Skupštine Lige naroda u Ženevi 15. sep-

Stranica knjige Luiđija Kriskuola

Bijedni uslovi koji vladaju u Crnoj Gori od trenutka kad se desila nasilna srbijanska okupacija u decembru 1918. sada su opšte poznati u svim uredima kancelara Evrope i u vladinim krugovima u zemljama Śeverne i Južne Amerike. O crnogorskom pitanju raspravljano je u parlamentima Velike Britanije, Italije, Francuske i drugih zemalja tembra 1924. godine, jedanaest svjetskih intelektualaca, među kojima i profesor Marino Borbikoni, opisuju teško stanje i bijedan život u Crnoj Gori nakon nasilne srbijanske okupacije u decembru 1918. godine. U Memorandumu se navodi: „Prošlo je skoro šest godina od kada je na pitanje nezavisnosti Crne Gore prvi put skrenuta pažnja naroda svijeta. Do sada, sile nijesu pronašle nikakvo rješenje, niti se čini kakav pokušaj da se ono nađe. Službenici „de jure” vlade Crne Gore i građana raznih zemalja svijeta koji su zainteresovani da vide da se ovaj kriminalni čin protiv međunarodnog zakona ispravlja mnogo su puta iznosili crnogorsko pitanje pred vašu cijenjenu skupštinu. U svijetlu fakta da je vaša cijenjena skupština s vremena na vrijeme bila u punoj mjeri informisana o situaciji u Crnoj Gori i da, stoga, pośeduje sve činjenice u vezi sa nasilnom aneksijom Crne Gore od strane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ovđe neće biti pokušaja da se nabroje brojni razlozi za sadašnje razmatranje slučaja. Dosta je ako se kaže da su bijedni uslovi koji vladaju u Crnoj Gori od trenutka kad se desila nasilna srbijanska okupacija u decembru 1918. sada opšte poznati u svim uredima kancelara Evrope i u vladinim krugovima u zemljama Śeverne i Južne Amerike. O crno-

gorskom pitanju raspravljano je u parlamentima Velike Britanije, Italije, Francuske i drugih zemalja i iziskivalo je pažnju komiteta i pojedinaca u Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji, Kanadi, Švajcarskoj, Holandiji, Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u Republici San Marino. Nema popuštanja u praksi Srbijanaca da zatvaraju, vrše torturu i ubistva crnogorskih muškaraca, maltretiraju, pa čak i napastvuju žene, progone starce, samo zato što su odbili da se zakunu na vjernost novoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i što istrajavaju u svojim tvrdnjama da su Crnogorci i da suverena prava njihove zemlje ne smiju da se narušavaju. Ovaj komitet je skrenuo pažnju na ova ubistva Crnogoraca američkom Crvenom krstu u Vašingtonu, kao i Međunarodnom Crvenom krstu u Ženevi, posebno pominjući skorašnje slučajeve nasilja. Do sada ovome nije posvećena nikakva pažnja, osim što je potvrđivan prijem obavještenja i što su slučajevi prezentirani srbijanskom Crvenom krstu.

Navodni cilj Lige naroda jeste sprječavanje rata. Godinama su oni koji se solidarišu sa težnjama crnogorskog naroda ukazivali svijetu da će nehumana politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prema manjinama samo voditi do još jedne borbe na Balkanu...“

(Nastavlja se)

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Posebno obavještenje o nabavci

Specific Procurement Notice

Poziv za inicijalnu selekciju Radovi

Invitation for Initial Selection Works

(Projektuj i izgradi)

(Design and Build)

Poslodavac:

Opština Bijelo Polje

Employer:

Municipality of Bijelo Polje

Projekat:

Projekat upravljanja otpadnim vodama u Bijelom Polju

Project:

Bijelo Polje Wastewater Management Project

Naslov ugovora:

Projektovanje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju (PPOV Bijelo Polje)

Contract title:

Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje)

Zemlja:

Crna Gora

Country:

Montenegro

Referentni broj objave:

EIB-GtP/ENR/WSR/200502215

Publication Reference No:

EIB-GtP/ENR/WSR/200502215

Mjesto i datum:

26.10.2023.

Place and Date:

26/10/2023

1. Opština Bijelo Polje dobila je sredstva od Evropske investicione banke (u daljem tekstu „Banka“) za troškove projektovanja i izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju (PPOV Bijelo Polje) i grant sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (Western Balkan Investment Framework - WBIF).

1. The Municipality of Bijelo Polje has received financing from the European Investment Bank (hereinafter referred to as “the Bank”) toward the cost of the Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje) and a grant from the Western Balkan Investment Framework (WBIF).

2. Opština Bijelo Polje namjerava da sprovede inicijalnu selekciju kandidata za projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju. Od izabranog izvođača će se zahtijevati da projektuje PPOV za konačni kapacitet od 30.000 ES (kapacitet II faze). Objekti za preliminarni tretman i bajpas linija takođe će se izgraditi u okviru ugovora za kapacitet II faze, dok će se ostali objekti (biološki tretman i tretman mulja) izgraditi za kapacitet I faze (20.000 ES).

Proces tretmana otpadnih voda će se bazirati na procesu aktivnog mulja sa uklanjanjem nutrijenata i dezinfekcijom prečišćenog efluenta. Tretman mulja treba da uključuje prethodno zgušnjavanje mulja, aerobnu stabilizaciju mulja i dehidrataciju.

2. The Municipality of Bijelo Polje intends to initially select Applicants for Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje. The awarded Contractor will be required to design WWTP for the final capacity of 30,000 p.e. (Phase II capacity). The preliminary treatment facilities and the by-pass line shall also be constructed under this Contract for the Phase II capacity, while other facilities (biological and sludge treatment) shall be constructed for Phase I capacity (20,000 p.e.). The wastewater treatment process shall be based on the activated sludge process with nutrients removal and treated effluent disinfection. Sludge treatment shall include sludge pre-thickening, aerobic sludge stabilization and dewatering.

Ugovor će takođe uključivati projektovanje i izgradnju sistema za vodosnabdijevanje dužine oko 975 m i sistema za napajanje električnom energijom dužine oko 2.000 m.

Ugovor će se implementirati prema FIDIC Uslovima ugovaranja za postrojenje i projektovanjeizgradnju (Žuta knjiga), prvo izdanje 1999.

Obim Ugovora takođe uključuje testiranje PPOV-a, period od godinu dana garantnog roka (Guarantee Verification Period - GVP), uključujući obuku osoblja poslodavca, a sve prije izdavanja Potvrde o preuzimanju, kao i godinu dana perioda otklanjanja nedostataka.

Očekuje se da će poziv za dostavljanje ponuda biti upućen u januaru 2024. godine.

3. Inicijalna selekcija će se sprovesti u skladu sa procedurama navedenim u Pravilniku Svjetske banke o nabavci za IPF zajmoprimaoce, četvrto izdanje - novembar 2020. ("Pravila nabavke") i Vodiču za nabavke Evropske investicione banke - septembar 2018. (U slučaju bilo kakvog spora, primjenjivaće se Vodič za nabavke Evropske investicione banke https://www.eib.org/en/publications/guide-to-procurement.htm. Za aspekte koji nisu obuhvaćeni Vodičem za nabavke Evropske investicione banke, primjenjivaće se procedure Svjetske banke.

Inicijalna selekcija je otvorena za sve prihvatljive kandidate na način koji je definisan u dokumentaciji o nabavci.

4. Zainteresovani prihvatljivi kandidati mogu dobiti detaljnije informacije od Opštine Bijelo Polje.

Kandidati će poslati svu pisanu komunikaciju na obje dolje navedene mejl adrese: ▪ menadzer@bijelopolje.co.me ▪ azra.balota@procon.me Kompletnu dokumentacija za inicijalnu selekciju na engleskom jeziku zainteresovani kandidati mogu dobiti besplatno nakon podnošenja pisanog zahtjeva na gore navedene mejlove.

5. Ponude za inicijalnu selekciju moraju se dostaviti poslodavcu ne kasnije od 07.12.2023. godine do 10:00h (Centralno evropsko vrijeme/ vrijeme u Bijelom Polju), u jasno označenim, zatvorenim kovertama na kojima će biti navedeno sljedeće:

The Contract will also include the design and construction to the water supply system for an approximate length of 975 m and to the power supply system for an approximate length of 2.000 m.

The Works Contract will be implemented as per FIDIC Conditions of Contract for Plant and Design-Build (Yellow Book), First Edition 1999.

The scope of the Contract also comprises WWTP testing, a one-year Guarantee Verification Period (GVP), including training of the Employer’s personnel, all prior to issue of Taking-over Certificate, as well as one year of Defects Notification Period.

It is expected that the Request for Proposals will be made in January 2024.

3. Initial Selection will be conducted through the procedures as specified in the World Bank’s Procurement Regulations for IPF Borrowers Fourth Edition - November 2020 (“Procurement Regulations”) and EIB Guide to Procurement September 2018. (In case of any conflict the EIB Guide to Procurement https://www.eib.org/en/publications/guide-to-procurement.htm will apply). For the aspects not covered in EIB GtP, WB procedures shall apply. Initial Selection is open to all eligible Applicants as defined in the Procurement Documents.

4. Interested eligible Applicants may obtain further information from the Municipality of Bijelo Polje. The Applicants shall send all written correspondence to the both e-mail addresses below: ▪ menadzer@bijelopolje.co.me ▪ azra.balota@procon.me A complete set of Initial Selection documents in English may be obtained by interested Applicants on the submission of a written application to the e-mails above free of charge.

5. Applications for Initial Selection shall be submitted to the Employer not later than 07/12/2023 at 10:00 CET (Central European Time/ Bijelo Polje Time), in clearly marked and closed envelopes bearing the mention:

“Tender for Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje)”/ “Tender za projektovanje i izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Bijelo Polje (PPOV Bijelo Polje)” - Ref. No: EIB-GtP/ENR/WSR/200502215

“Tender for Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje)”/ “Tender za projektovanje i izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Bijelo Polje (PPOV Bijelo Polje)” - Ref. No: EIB-GtP/ENR/WSR/200502215

i dostaviti ih na adresu:

and submitted to the address below:

Municipality of Bijelo Polje Ulica Slobode bb 84000 Bijelo Polje, Montenegro

Opština Bijelo Polje Ulica Slobode bb 84000 Bijelo Polje, Crna Gora

Radno vrijeme je od 07:00 h to 15:00 h.

Bilo koja ponuda dostavljena poslodavcu nakon ovog roka neće se razmatrati.

CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Upravi za vode Crne Gore, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1352/6 od 16.10.2023.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat obaloutvrde – regulacije obale rijeke Tare na lokaciji Moračko Trebaljevo u dužini od 400 m, katastarske parcele br. 402/2, 410, 411, 412, 413, 415 KO Moračko Trebaljevo i 626/1 i 195/1 KO Rovačko Trebaljevo, opština Kolašin.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Uprava za vode Crne Gore, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uprava za vode Crne Gore, je dužna, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Municipality of Bijelo Polje Ulica Slobode bb 84000 Bijelo Polje, Montenegro Working hours: 07:00 h to 15:00 h Any Application submitted to the Employer after this deadline will not be considered.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br.

75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „MWP“ d.o.o. Podgorica, Ul. Slobode 78/2, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Solarna elektrana instalisane snage 4 MW sa priključenjem na distributivni sistem“, na urbanističkoj parceli -lokaciji koju čine katastarske parcele broj 1930, 1929, 1927, 1908 i 1907 KO Dragovoljići, u zahvatu PUP-a Opštine Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšićprizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.2; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), dana 14.11.2023.godine u 11.00 časova.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 25.10.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 22.11.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na četrdeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 25.10.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 25.10.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset deveta prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za četrdeset devetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 22.11.2023. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na četrdeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 25.10.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 25.10.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za tridesetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 22.11.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na tridesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 25.10.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs") Poslovni broj I.br. 215/2023 U izvršnoj stvari izvršnih povjerilaca: 1. RADOŠEVIĆ MILAN, Banja Luka, ul. Starog Vujadina br.68, 2. POČUČ ŽELJKA, Banja Luka, ul. Starog Vujadina br.68, koje zastupa punomoćnik advokat Dragan Šoć, Vasa Raičkovića br.14, Podgorica.

Protiv izvršnog dužnika ZORAN LUČIĆ, Bratstva i jedinstva bb, Herceg Novi, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se DRUGA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u listu nepokretnosti LN.br. 2371 KO Topla, kat.parcela br.2690/5, stambeni prostor PD3, 1P 38 m2, u obimu prava svojina 1/1 Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 24.11.2023. godine u 13.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju I.br. 215/2023 od 04.04.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 17.880,00 na ime glavnog duga za zakonskom zateznom kamatom počev od 31.12.2022 godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka u iznosu od 265,50 eura, nagrade za sprovođenje izvršenja iznos od 536,40 eura, te svih troškova koji nastanu u toku sprovođenja izvšenja. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br. 215/2023 od 09.06.2023. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 51,250.00 eura.

Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br.

535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 5.125,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 25.10.2023. godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Na osnovu člana 135 i 149 Zakona o privrednim društvima („Službeni list CG“, br. 65/20 i 146/21), člana 37 i 49 Statuta „Zetatrans“ AD i odluke Odbora direktora broj 2926 sa LIX korespondentske sjednice od 25.10. 2023. godine, saziva se

VANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE AKCIONARA AKCIONARSKOG DRUŠTVA „ZETATRANS“, LOGISTIČKE USLUGE PODGORICA Sjednica će se održati dana 28.11.2023. godine (utorak) sa početkom u 09:00 časova, u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, Ćemovsko polje bb.

Za vanrednu sjednicu Skupštine akcionara predložen je sljedeći:

DNEVNI RED 1.

Donošenje odluke o odlaganju isplate dividende.

Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Odluka se donosi većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.

Lica koja žele da prisustvuju Skupštini akcionara, kao zakonski zastupnici ili punomoćnici akcionara, dužni su da najave svoje prisustvo, najkasnije 48 sati prije održavanja sjednice, na elektronskoj adresi Društva: info@zetatrans.com ili putem pošte, uz dostavu dokumenta (punomoćje, dokaz o zakonskom zastupništvu).

Identifikacija akcionara, punomoćnika ili zakonskih zastupnika akcionara i verifikacija njihovih dokumenata, kao i potpisivanje registracione liste obaviće se u poslovnoj zgradi Društva, na dan održavanja Skupštine, počev od 08:00 sati.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja u skladu sa zakonom, i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio, a zakonskog zastupnika na osnovu ličnih isprava i potvrde o registraciji iz sudskog registra, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

U radu skupštine može se učestvovati i elektronskim putem, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima u kojem slučaju akcionar, odnosno njegov punomoćnik, je dužan da najavi svoje prisustvo najkasnije 48 časova prije održavanja sjednice, na elektronskoj adresi Društva: info@zetatrans.com .

Ovo obavještenje, kao i obrazac punomoćja i glasačkog listića, biće objavljeni na internet stranici Društva www.zetatrans.co.me dana 26.10.2023. godine, a materijali sa prijedlogom odluke koja će se razmatrati na Skupštini biće, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova počev od 07.11.2023. godine, dostupni na uvid akcionarima u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, Ćemovsko polje bb, i u podružnicama Društva u Nikšiću, Kočani bb, Kotoru, Industrijska zona bb i Bijelom Polju, Teslina bb i takođe na internet stranici Društva www.zetatrans.co.me.

Za informacije u vezi vanredne Skupštine kontaktirati broj telefona: + 382 20 441 932.

ODBOR DIREKTORA Aleš Klavžar Predsjednik Odbora direktora

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „One Crna Gora“ DOO Podgorica, doo za promet, izgradnju i eksploataciju mreže mobilnih telekomunikacija, Rimski trg 4, PIB 02242974, protiv izvršnih dužnika: STRIKOVIĆ MEDINA GABRIJELA, DUBRAVA 139-PEČURICE, Bar, POPOVIĆ NEMANJA, JOVANA TOMAŠEVIĆA 8, Bar, SHURAEVA NATALIA, ŠUŠANJ BB., Bar, MILAČIĆ LJILJANA, NJEGOŠEVA BB.- SUTOMORE, Bar, ĐUKANOVIĆ NEDELJKA, BULEVAR REVOLUCIJE 2-B, Bar, LJUCA FERID, UL. PJEŠIVAČKA BB.POLJE, Bar, TSYHANENKO PAVLO, POPOVIĆI BB., Bar, MEDOJEVIĆ DRAGAN, ČELUGA, Bar, DOO "DARKROCK" BAR, UL. MILA BOŠKOVIĆA H-6, Bar, DOO "LOCKDOWN LOGISTICS" BAR, BJELIŠI 51, Bar, PIB: 03127761, MALJEVIĆ KOLJA, ILINO 115, Bar, KLAČAR SANJA, MAKEDONSKA BB., Bar, JANKOVIĆ DUBRAVKA, V.ROLOVIĆA F-5/3A BR.3/7, Bar, OSMANOLLAJ ALJI, ZALJEVO BB., Bar, ALIĆ ADIS, KUNJE BB., BAR, GURZAKOVIĆ ALDIN, POLJE BB., Bar, PERIŠIĆ MILOVAN -CAFFE BAR "MORE", JOVANA TOMAŠEVIĆA T-1, Bar, GOLUBTSOVA OLESYA, POLJE 1, Bar, IVA MARKOLOVIĆ, JOVANA STOJANOVIĆA 2, Bar, LOVCHIKOVA ELENA, ZUPCI BB., Bar, ADŽIĆ LUKA, ALEKSE ŠANTIĆA 55, Bar, TEUSCHER HELMUT, BAR BB., Bar, HARENYK MARIIA, BARSKIH LOGORAŠA 1, Bar, MARTINOVIĆ DUŠKO, JOVANA TOMAŠEVIĆA BB., Bar, VULIĆ SENADA, PEČURICE BB., Bar, HOT HUSEIN, BJELIŠI BB., Bar, RAKOČEVIĆ RATKO, BJELILA BB., Bar, MARIĆEVIĆ VASO, RISTA LEKIĆA D-9, Bar, GURZAKOVIĆ ALDIN, STARI BAR BB., Bar, SAVITSKYY ANDRIY, ILINO BB., Bar, IVANOVIĆ MILOŠ, VASA BRACANOVIĆA BB., Bar, BABAČIĆ ISMET, UTJEHA-DOBRE VODE BB., Bar, ĐULAMEROVIĆ DALILA, ČELUGA BB., Bar, ĐORĐEVIĆ MIRJANA, IV CRNOGORSKE BRIGADE ILINO BB., Bar, HAMZIĆ DŽENITA, ILINO BB., Bar, IVANOVIĆ NOVO, MILA BOŠKOVIĆA H-11, Bar, BOŽOVIĆ MILO, MAKEDONSKA F-17, VI SPRAT, STAN 21, Bar, SELIMOVIĆ SABRINA, ČELUGA BB., Bar, BEĆIROVIĆ ALDAN, POLJE BB.-KOD PLATEXA, Bar, KOVIAZINA NATALIA, ILINO BB., Bar, DAJKOVIĆ DANIJELA, BJELIŠI BB., Bar, HORBACHENKO VOLODYMYR, SOTONIĆI BB., Bar, ADŽOVIĆ SANFILA, ILINO BB., Bar, SINANOVIĆ MUZAFER, ŠUŠANJ BB., Bar, ADŽOVIĆ ELIZABETA, MIŠIĆI BB.- SUTOMORE, Bar, AKAY RAMAZAN, MAKEDONSKA G-19, Bar, LUKOIANOVA IRINA, BJELIŠI BB., Bar, MUSLIČIĆ EDIN, ČELUGA BB., Bar, MULIĆ NERMIN, JOVANA TOMAŠEVIĆA 8, Bar, MIHAILOVIĆ NINA, POPOVIĆI BB., Bar, PETRANOVIĆ DEJAN, 24. NOVEMBRA 12, Bar, GOLUBKIN KONSTANTIN, ILINO BB., Bar, RUŽIĆ RADENKO, ILINO BB., Bar, DŽAFEROVIĆ AIDA, ČELUGA BB., Bar, DANIČIĆ NAĐA, VUKA KARADŽIĆA BB., Bar, BABAČIĆ MUJESIRA, POLJE BB., Bar, MURATOVIĆ SANEL, ČELUGA BR.43, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.10.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE AD „ZETATRANS“, LOGISTIČKE USLUGE PODGORICA PREDLOG ODLUKE SKUPŠTINA AKCIONARA 28.11.2023. godine Na osnovu člana 149 Zakona o privrednim društvima („Službeni list CG“, br. 65/20 i 146/21), člana 49 Statuta Društva i predloga odluke broj 2927 od 25. oktobra 2023. godine Odbora direktora, koja je donijeta na predlog od 20. oktobra 2023. godine za saziv Skupštine akcionara Intereuropa AD Kopar, kao vlasnika 69,27 % akcija AD „Zetatrans“, Skupština Društva na vanrednoj sjednici održanoj dana 28.11.2023.godine, donijela je

ODLUKU br.

O ODLAGANJU ISPLATE DIVIDENDE

Mijenja se tačka 3 odluke broj 1864 od 29. juna 2023. godine redovne godišnje Skupštine akcionara tako da glasi: 3. Društvo će početi sa isplatom dividende 04. januara 2024. godine.

Obrazloženje Predlogom od 20. oktobra 2023. godine Intereuropa AD Kopar, kao vlasnik 69,27 % akcija Društva, predložila je da Društvo što prije sazove Skupštinu akcionara sa tačkom dnevnog reda odlaganja isplate dividende do početka 2024. godine, navodeći kao razlog ostvarivanje prava i zaštitu interesa njihovog određenog organizacionog dijela.

Istaći je da je Intereuropa AD Kopar matično društvo AD „Zetatrans“ koje, pored uvođenja inovacija u razvoju informacionih tehnologija AD „Zetatrans“, takođe čini njegovog ključnog poslovnog partnera uključujući i druga povezana lica Intereuropa grupacije, iz kojih sve poslovnih saradnji AD „Zetatrans“ ostvaruje značajnu dobit. Član 149 stav 1 tačka 1 Zakona o privrednim društvima („Službeni list CG“, br. 65/20 i 146/21) i član 49 stav 1 tačka 1 Statuta Društva propisuju da se vanredna Skupština može sazvati ako akcionar koji posjeduje najmanje 5% glasačkih prava dostavi pisani zahtjev za održavanje skupštine.

Odbor direktora Društva je utvrdio predlog ove odluke i dostavio je Skupštini akcionara na razmatranje i donošenje, koja je odlučila kao u izreci iste.

PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Izvršni direktor

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ("Službeni list Crne Gore", br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „VOLI TRADE” d.o.o. - Podgorica, Josipa Broza Tita bb, 81000 Podgorica, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat izgradnje Hipermarketa Voli, na katastarskoj parceli br. 4453/1 KO Nikšić, na lokaciji Bulevar 13 jul, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Nikšić – Generalna urbanistička razrada („Sl. List CG“ br. 16/15 i 17/15).

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Zgrade JP Komunalno Nikšić- prizemlje kancelarija broj 3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) , u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Da se izvršni dužnici STRIKOVIĆ MEDINA GABRIJELA iz Bara, POPOVIĆ NEMANJA iz Bara, SHURAEVA NATALIA iz Bara, MILAČIĆ LJILJANA iz Bara, ĐUKANOVIĆ NEDELJKA iz Bara, LJUCA FERID iz Bara, TSYHANENKO PAVLO iz Bara, MEDOJEVIĆ DRAGAN iz Bara, DOO "DARKROCK" BAR, DOO "LOCKDOWN LOGISTICS" BAR, MALJEVIĆ KOLJA iz Bara, KLAČAR SANJA iz Bara, JANKOVIĆ DUBRAVKA iz Bara, OSMANOLLAJ ALJI iz Bara, ALIĆ ADIS iz Bara, GURZAKOVIĆ ALDIN iz Bara, PERIŠIĆ MILOVAN -CAFFE BAR "MORE" Bar, GOLUBTSOVA OLESYA iz Bara, IVA MARKOLOVIĆ iz Bara, LOVCHIKOVA ELENA iz Bara, ADŽIĆ LUKA iz Bara, TEUSCHER HELMUT iz Bara, HARENYK MARIIA iz Bara, MARTINOVIĆ DUŠKO iz Bara, VULIĆ SENADA iz Bara, HOT HUSEIN iz Bara, RAKOČEVIĆ RATKO iz Bara, MARIĆEVIĆ VASO iz Bara, GURZAKOVIĆ ALDIN iz Bara, SAVITSKYY ANDRIY iz Bara, IVANOVIĆ MILOŠ iz Bara, BABAČIĆ ISMET iz Bara, ĐULAMEROVIĆ DALILA iz Bara, ĐORĐEVIĆ MIRJANA iz Bara, HAMZIĆ DŽENITA iz Bara, IVANOVIĆ NOVO iz Bara, BOŽOVIĆ MILO iz Bara, SELIMOVIĆ SABRINA iz Bara, BEĆIROVIĆ ALDAN iz Bara, KOVIAZINA NATALIA iz Bara, DAJKOVIĆ DANIJELA iz Bara, HORBACHENKO VOLODYMYR iz Bara, ADŽOVIĆ SANFILA iz Bara, SINANOVIĆ MUZAFER iz Bara, ADŽOVIĆ ELIZABETA iz Bara, AKAY RAMAZAN iz Bara, LUKOIANOVA IRINA iz Bara, MUSLIČIĆ EDIN iz Bara, MULIĆ NERMIN iz Bara, MIHAILOVIĆ NINA iz Bara, PETRANOVIĆ DEJAN iz Bara, GOLUBKIN KONSTANTIN iz Bara, RUŽIĆ RADENKO iz Bara, DŽAFEROVIĆ AIDA iz Bara, DANIČIĆ NAĐA iz Bara, BABAČIĆ MUJESIRA iz Bara, MURATOVIĆ SANEL iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručila rješenja o izvršenju Iv.br. 473/23, Iv.br. 950/23, Iv.br. 951/23, Iv.br. 953/23, Iv.br.

957/23, Iv.br. 959/23, Iv.br. 960/23, Iv.br. 965/23, Iv.br. 998/23, Iv.br. 999/23, Iv.br.

1271/23, Iv.br. 1272/23, Iv.br. 1274/23, Iv.br. 1276/23, Iv.br. 1277/23, Iv.br. 1279/23, Iv.br. 1280/23, Iv.br. 1281/23, Iv.br. 1282/23, Iv.br. 1286/23, Iv.br. 1428/23, Iv.br.

1601/23, Iv.br. 1602/23, Iv.br. 1603/23, Iv.br. 1604/23, Iv.br. 1609/23, Iv.br. 2211/23, Iv.br. 2213/23, Iv.br. 2216/23, Iv.br. 2217/23, Iv.br. 2218/23, Iv.br. 2219/23, Iv.br.

2221/23, Iv.br. 2222/23, Iv.br. 2483/23, Iv.br. 2484/23, Iv.br. 2486/23, Iv.br. 2487/23, Iv.br. 2488/23, Iv.br. 2490/23, Iv.br. 2491/23, Iv.br. 2492/23, Iv.br. 2532/23, Iv.br.

2688/23, Iv.br. 2689/23, Iv.br. 2692/23, Iv.br. 2693/23, Iv.br. 2981/23, Iv.br. 2984/23, Iv.br. 2985/23, Iv.br. 2986/23, Iv.br. 2987/23, Iv.br. 2988/23, Iv.br. 2989/23, Iv.br.

2996/23, Iv.br. 2997/23, Iv.br. 2998/23, Iv.br. 2999/23 od 02.03.2023. godine.

23.03.2023. godine, 27.03.2023. godine, 13.04.2023. godine, 29.04.2023. godine, 19.05.2023. godine, 28.06.2023. godine, 21.07.2023. godine, 27.07.2023. godine, 25.08.2023. godine, 18.09.2023. godine i rješenja o troškovima od 25.10.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

1058

Dana 25. oktobra 2023, u 86. godini, preminula je naša draga

1070

Dana 25. oktobra 2023. u 78. godini, preminula je naša

MILEVA Savova KOSTIĆ

STANICA Momirova VUČINIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Spužu 26. oktobra 2023. od 10 do 16 časova i 27. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Saučešće primamo 26. oktobra u gradskoj kapeli u Petrovcu od 10 do 16 časova, i 27. oktobra u gradskoj kapeli u Mojkovcu od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 27. oktobra u 14 časova na groblju u Gojakovićima.

Rođena RISTIĆ

JOVANKA Duja ĐURIČKOVIĆ rođena Zajović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 26. oktobra od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: snahe MILKA i VASILJKA, bratanići PERO, ZORAN, MIODRAG – KOLE, ŽELJKO i SAVO, bratanične DESANKA, VERA, MILANKA, SLAVICA, SNEŽANA i BILJANA, sestrići SLOBODAN i BORISLAV, sestrična BRANKA i ostala porodica KOSTIĆ

Ožalošćeni: sin SLAVKO – BATO, ćerke SLAVICA i DANKA, snaha JANA, unučad STEVICA, DUŠAN, ĐINA, JELENA, TIANA i JOVANA i ostala mnogobrojna rodbina ĐURIČKOVIĆ i ZAJOVIĆ 1016

Тужним срцем јављамо да је дана 25. октобра 2023. умрла, у 85. години, наша драга и вољена

OŽALOŠĆENA PORODICA: sin VUČKO, kćerke RANKA i JADRANKA, sestre CICA i MILKA, snaha LJILJA, zet ČEDO, unučad MILICA, LUKA i KSENIJA i ostala rodbina VUČINIĆ i RISTIĆ

1064

Posljednji pozdrav dragom

рођена МАРУШИЋ

Саучешће примамо у капели под Требјесом 25. октобра од 11 до 16 часова и 26. октобра од 11 до 15 часова када ће се обавити сахрана на градском гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: супруг МИЛОРАД, синови НЕНАД, ГОРАН и ВУК, ћерка АНА, ђевер НОВО, сестре АНГЕЛИНА и СЕНКА, снахе ТАТЈАНА и ЉИЉАНА, унук АНДРЕЈ, унуке ОЛИВЕРА, МАГДАЛЕНА и АНЂЕЛА, праунука ЂУРЂИНА и породице ВУШОВИЋ и МАРУШИЋ и ујчевина ВУКОВИЋ

1063

Sa velikom tugom u srcu opraštamo se od našeg dragog zeta

SREĆKA JOVANOVIĆA

SREĆKU JOVANOVIĆU

РАДМИЛА – РАДА Милорадова ВУШОВИЋ

1071

Tužnim srcem javljamo da je, poslije kraće bolesti, u 86. godini života, preminula naša draga

Svojom dobrotom i vedrinom ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima.

Počivaj u miru.

Porodica PETRIĆ

Porodica KOLJENOVIĆ

1040

Posljednji pozdrav dragoj supruzi

RADMILI VUŠOVIĆ Hvala ti za naše 63 godine braka i ponosno potomstvo.

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

MILORAD

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

1061

1062

Dana 25. oktobra 2023. umro je naš dragi u 56. godini

SREĆKO JOVANOVIĆ

Dragi tata, hvala ti za sve što si uradio za nas i što si uvijek bio podrška i naš vjetar u leđa. Nikada nećemo zaboraviti koliko si nas volio i štitio. Da imamo sto života, opet bismo te izabrale za tatu.

Tvoje ANJA i HELENA

SREĆKO Miodraga JOVANOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 25. oktobra od 11 do 15 časova i 26. oktobra od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14.30 časova.

Ožalošćeni: supruga SANDRA, kćerke ANJA i HELENA, sestra SANJA, brat NEBOJŠA, sestričić MILAN, tetka LJILJA, braća i sestre od tetaka, zetovi MIĆO i PETAR

RADMILI VUŠOVIĆ Od sina VUKA i snahe LJILJANE 1032

Posljednji pozdrav voljenoj majci

1037

Posljednji pozdrav voljenoj baki

RADMILI VUŠOVIĆ

RADMILI VUŠOVIĆ

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Od sina GORANA i snahe TATJANE 1034

Hvala ti, majko, baba i tašta, što si svoje srce ugradila u svaki dio nas. Ostani najveća i tamo gdje ćemo se jednom ponovo zagrliti.

Posljednji pozdrav.

Tvoji ANA, ANDREJ, ANĐELA i BORKO

1036

MAGDALENA 1039

Dragoj sestri

RADMILA VUŠOVIĆ

RADMILI VUŠOVIĆ Sestra ANGELINA sa porodicom 1041

Kumo

RADO

RADMILA VUŠOVIĆ

Pamtićemo te po ljubavi koju sam i izdaleka osjećala sve ove godine.

Neka tvoja plemenita duša počiva među anđelima, voljena moja majko.

Sa ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Kuma IVANA sa porodicom

NENAD i MILICA

1038

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav babi i prababi

RADI Počivaj u miru, voljena sestro.

1035

Posljednji pozdrav voljenoj majci

Sestra SENKA sa porodicom

RADMILI VUŠOVIĆ Praunuka ĐURĐINA, unuka OLIVERA i zet SINIŠA

1033

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

1026

1027

Posljednji pozdrav dragom kumu

Dobri moj

31 1030

Посљедњи поздрав

VESKU Hvala za sve trenutke koje smo proveli zajedno.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ĐUKA

KRSTO, MILICA i LUKA DŽAKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počivaj u raju. Čuvam te od zaborava.

Posljednji pozdrav

ŽELJKO POPOVIĆ sa porodicom

ВЕСКУ

1015

Хвала ти за све наше дане, године нашег дружења. Почивај у миру и нека ти је лака црна земља.

Породица пок. РАДОСАВА СИМОВИЋА

VESKU ĐUKANOVIĆU Odjeljenje pedijatrije

O. B. ,,DANILO I“ CETINJE

1065

1049

Posljednji pozdrav dragom

Sa tugom i poštovanjem, opraštamo se od našeg dragog

1043

Posljednji pozdrav

VESELINU VESKU ĐUKANOVIĆU Široki osmijeh, vedar duh i lijepa riječ upućena svakom od nas.

Takvog te znamo i takvog ćemo te pamtiti...

Počivaj u miru, dobri Veri.

VESKU

VESKA Njegov vedar duh i plemenitost, ostaće zauvijek u našem sjećanju.

1051

Tužan pozdrav dragom brataniću

Strina SENKA, brat ACO, snaha MARIJA, bratanične ANJA i TINA, bratanić LUKA

1046

Posljednji pozdrav voljenom sestriću

1055

Posljednji pozdrav bratu

VESKU Od MARIJE MIṤUROVE

VESKU

1044

Posljednji pozdrav dragom

VESKU ĐUKANOVIĆU

Komšo, tvojim odlaskom ostaje velika praznina u našem komšiluku, ali nam ostaje lijepo sjećanje na tvoj osmijeh i plemenitu dušu.

Od PEKA i NENA sa porodicama

1031

VASKO ŠARANOVIĆ sa porodicom 1045

Posljednji pozdrav

Od tetke GOSPAVE JOVETIĆ sa porodicom

Od PEKA i NENA LAGATORA sa porodicama

Od tetke LJEPOSAVE ROGANOVIĆ

1042

Posljednji pozdrav

VESKU

VESKU

VESKU

SANJA sa porodicom

MIĆA

Posljednji pozdrav dragom

VESKU Od BAJE IVANOVIĆA sa porodicom

pozdrav

mojem

1047

Posljednji pozdrav dragom

VESKU

ĐUKI

VESKU

Od DRAGANA i BRANKE sa porodicama

GOJKO VUJOVIĆ

Od VLADA VULETIĆA sa porodicom

1056

Posljednji pozdrav dragom zetu

1057

Posljednji drugu

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

1069

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

1067

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti

1029

Sa velikim bolom, opraštamo se od našeg voljenog brata i ujaka

MITRA BORA BOŽOVIĆA

MIRJANI TAHIROVIĆ

Počivaj u miru, dragi brate, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIRJANI TAHIROVIĆ

Draga majko, teško je naći riječi da se oprostimo od tebe. Čitavog života si bila uz nas i našu đecu. Živjela si tiho, ali časno i pošteno.

Bila si požrtvovana majka, baba i svekrva. Hvala ti na tome.

Otišla si tiho i dostojanstveno, kako si i živjela.

Počivaj u miru.

Sestra MILICA MILE i sestrične LJILJA, MIRA i NATAŠA

Draga majko, teško je naći prave riječi da se oprostimo od tebe.

Bila si tiha, nečujna, vrijedna i dobra majka.

Tako si danas i otišla.

Ostaje nam samo sjećanje na tebe i tvoju dobrotu.

Počivaj u miru, voljena majko.

Sin DINO, snaha MARINA, unuci DAMIR i DANIJEL i unuka ANĐELA

Kćerka JASMINA MARIĆ, zet RODOLJUB, unuke MILENA i MARIJA i unuk MILOŠ 1066

Posljednji pozdrav voljenoj majci

DRAGICE KRIVOKAPIĆ Vječno sjećanje.

VELIMIR, NEVENKA, IGOR i JELENA

1054

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

STANKA VUKADINOVIĆA

Počivaj u miru, draga Mirjana, hvala ti na iskrenom dočeku i druženju. Uvijek ćemo se sjećati tebe sa dubokim poštovanjem.

Prijatelj MARKO Lukin KAŠĆELAN i MILENA sa porodicom

LJUBICA PROROČIĆ sa porodicom 1017

1018

Posljednji pozdrav dragom stricu

МИЛОЈЕ – МИШКО УЉАРЕВИЋ

Tvoja kćerka SADIJA

Данас бисмо славили твој 43. рођендан, а двадесет први дочекујем без тебе. Бројим дане и године, врисак је прешао у тишину и тако нијемо трошим вријеме које је требало бити твоје са сталним питањем зашто?

1068

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Počivaj u miru, neka ti je laka zemlja.

Срећице моја

Draga majko, danas se opraštam od tebe.

Počivaj u miru, jer si to i zaslužila svojim življenjem.

Cijelog života ću se sjećati tebe i tvoje dobrote.

1053

Opraštamo se od dragog brata i ujaka

MIRJANI TAHIROVIĆ

MIRJANI TAHIROVIĆ

1019

Sa tugom i bolom opraštamo se od naše

Данас и увијек са тугом и невјерицом мајка РАДА

Dana 26. oktobra 2023. navršavaju se dvije godine od smrti

STANKU VUKADINOVIĆU

Počivaj u miru.

Tvoje bratanične ŽELJKA i NATAŠA sa porodicama

1014

1028

Navršavaju se dvije godine od smrti naših voljenih

PREDRAGU – PEKU GATOLINU

MIRJANI TAHIROVIĆ

Draga baba, vijest o tvojoj smrti, zatekla me na dalekom okeanu.

Mnogo sam tužan što se ovako opraštam od tebe.

Pamtit ću te cijelog života jer si bila najbolja baba.

Voli te tvoj unuk Damir i nikada neću prežaliti što me nećeš više nikada dočekati na vratima našeg doma.

Tvoj unuk DAMIR

Zauvijek ćeš ostati s nama u uspomenama punim ljubavi.

VESELINA

Ožalošćena porodica GATOLIN

MILKE KAŽIĆ

1059

Prošle su tri godine od našeg rastanka sa tobom,

MIKI

Vrijeme koje je prošlo, nije umanjilo našu bol i tugu za tobom.

Svakim danom si nam u mislima i srcu, tako će zauvijek biti.

Počivaj u miru.

LIDIJA sa porodicom

Vrijeme teče, a sjećanje na vas ne blijedi. Postojite i trajete kroz najljepše uspomene.

Vaša PORODICA

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

1021

Dvije su pretužne i preduge godine od kad nije pored nas naš voljeni otac i suprug

1060

1048

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog

DESE i MIŠO ABRAMOVIĆ

MILISAVA – MIĆE MARKOVIĆA

SAŠA ŠĆEPANOVIĆ Tuga je tu i bol i suze i neka tako to biva kad ode ljubav, pažnja, sigurnost, zaštita, podrška. Sve si to bio za nas dvoje i mnogo više od toga.

Preteško je živjeti bez tebe.

Samo mi znamo koliko nam nedostaješ.

Ponosni što smo tvoji.

Vole vas vaše NADA, NENA i ANA

1052

Veličina onih koji nisu sa nama oslikava se u tragu njihovih života. Tvoj trag je velik i trajan, u svakom pogledu, a najveći u neizmjernom osjećaju ljubavi i ponosa koji stanuje u našim srcima i mislima.

Vole te

Voljenoj majci, svekrvi i babi

Tvoja djeca DIJANA i MILORAD sa porodicama

tvoj FILIP i tvoja VJERA

BOSI BRALETIĆ

26. 10. 2022 – 26. 10. 2023.

1025

Вољеном ујаку

Nadamo se da ste zajedno za vaš rođendan, na nekom boljem mjestu.

Сестричне БРАНКА и ТАМАРА

Navršava se jedna godina od kada nisi sa nama.

Pamtićemo te po tvojoj plemenitosti, brižnosti i ljubavi kojom si nas obasipala.

SAŠI ŠĆEPANOVIĆU

САШИ А. ШЋЕПАНОВИЋУ Хвала ти на свему. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

1013

Dragom zetu

JOVAN, ANA, NIKOLA i KSENIJA

Sale, puno nam nedostaje tvoj vedri lik i pažnja koju si nam nesebično pružao.

STANKA, NEVENKA i MILIJANA 1022

Једином брату

САШИ А. ШЋЕПАНОВИЋУ

Prođoše tri godine otkad nije sa nama naša

NADA KRIVOKAPIĆ

Навршавају се двије године испуњене тугом, јер нас изненада напусти и оде без поздрава. Не постоје ријечи које могу описати бол и празнину у нама. Са љубављу и поштовањем, заувијек ћемо те чувати од заборава.

Svaki oktobar donese isti bol, pogled u prazno i pokušaj da prihvatimo neprihvatljivo.

Vrijeme ništa ne znači, ne liječi, samo nas uči da živimo bez tebe. A teško je! Preteško! Za sjećanje si nam ostavila divne uspomene za dane koji dolaze. Nedostaješ! Volimo te!

Брат ШОЛЕ, снаха ЛИДИЈА и братаничне КАТАРИНА и КРИСТИНА

Majka OLGA, brat ŽELJKO, snaha TANJA, bratanične IVANA i JOVANA

1024

Вољеном брату

1050

Danas se navršava 40 dana od kad nas je napustio nas

САШИ А. ШЋЕПАНОВИЋУ Прошле су двије године од твог одласка, а мени је остао бол и најљепше сјећање на тебе и твој племенити лик, љубав и доброту коју си несебично пружао мени и мојој породици. Почивај у миру. Сестра ЦИЦА са породицом

Вољеном ћику

dr ALEKSANDAR - ACO Moša MARTINOVIĆ 1023

Tvoja ljubav i posvećenost porodici i ljubaznost prema svima bila je primjer za sve nas.

САШИ

Прошле су двије године, а ти нама фалиш као и првог дана. Наша љубав према теби је бескрајна и може бити само јача како дани буду пролазили. Тужне смо, а истовремено поносне што смо имале таквог стрица. Твоје братаничне ТИНА и КАЈА

1020

Neka tvoja duša nađe mir u vječnosti, a sjećanje na tebe neka nas podstakne da njegujemo ljubav, porodičnu povezanost i međusobno razumijevanje.

Tvoja PORODICA

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Crna Gora Glavni grad Podgorica SEKRETARIJAT ZA SOCIJALNO STARANJE

Broj: D14-116/23-9072

Adresa: Ul. Vuka Karadžića br.16 81000 Podgorica, Crna Gora, p. fah br. 63 tel.: +382 20/447- 160, fax: +382 20/ 447 -161 sekretarijat.socijalno.staranje@podgorica.me

Podgorica, 25. oktobar 2023. godine

Sekretarijat za socijalno staranje, na osnovu članova 19, 32, 46 i 47 Odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite („Sl.list CG-opštinski propisi” br. 49/19, 47/21), objavljuje:

OGLAS za raspodjelu besplatnih dnevnih obroka za 2024. godinu 1. Predmet Oglasa je raspodjela 700 besplatnih dnevnih obroka za 2024. godinu. Obroci se serviraju u objektu Narodne kuhinje Ul.Drvarska bb u Podgorici, a određeni broj obroka dostavlja se na pojedinačne kućne adrese.

2. Pravo prijave na Oglas imaju pojedinci, porodice, članovi porodice i lica pod starateljskom zaštitom koja se nalaze u stanju socijalne potrebe: korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć, lične invalidnine, lica čija penzija ne prelazi visinu minimalne zarade u Crnoj Gori i slično.

Prednost u ostvarivanju usluge besplatni dnevni obrok imaju: - samohrana lica, koja zbog trajne promjene zdravstvenog stanja, invalidnosti ili starosti nijesu u mogućnosti da pripreme obrok; - lica sa fizičkim, intelektualnim i senzornim invaliditetom, kao i sa teškim hroničnim ili malignim oboljenjima.

3. Zainteresovana lica, za sebe i članove svoje porodice, dužna su uz prijavu priložiti sljedeću dokumentaciju: - dokaz o prebivalištu - fotokopija biometrijske lične karte; - dokaz o broju članova porodičnog domaćinstva; - izvod iz matičnog registra rođenih za članove domaćinstva; - dokaze o prihodima članova domaćinstva; - dokaz o zdravstvenom stanju podnosioca zahtjeva i članova porodičnog domaćinstva; 4. Rok za podnošenje prijava sa potrebnom dokumentacijom je 15 dana od dana objavljivanja Oglasa.

Prijava sa potrebnom dokumentacijom se podnosi, na propisanom obrascu, na šalteru Sekretarijata za socijalno staranje GlavnI grad Podgorica Ul. Vuka Karadžića br. 16.

5. Komisija sastavljena od predstavnika: Sekretarijata za socijalno staranje, Centra za socijalni rad, Crvenog krsta i Udruženja penzionera, na osnovu prispjele dokumentacije i neposrednog uvida utvrđuje redosljed kandidata koji ispunjavaju uslove Oglasa.

Komisija sačinjava Listu korisnika besplatnog obroka i mjesečno vrši reviziju i dopunu iste.

Neblagovremene prijave Komisija neće razmatrati.

6. Informacije u vezi sa Oglasom mogu se dobiti svakog radnog dana u prostorijama Sekretarijata za socijalno staranje ili na broj telefona: 020/447-169.

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Na osnovu člana 136 i člana 149 Zakona o privrednim društvima ("Službeni list Crne Gore", br.

065/20 od 03.07.2020) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne sjednice skupštine akcionara Universal Capital Bank AD Podgorica, saziva se

Urednica

VANREDNA SKUPŠTINA AKCIONARA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Sjednica će se održati dana 27.11.2023. godine (ponedeljak) u sjedištu Banke, adresa: ul.

Stanka Dragojevića bb, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa početkom u 13,00 časova sa sledećim dnevnim redom: 1.

2.

3.

4.

Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o isplati dividende za 2021. godinu; Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o razrešenju člana Nadzornog odbora; Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o imenovanju člana Nadzornog odbora; Razno;

Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa (12967323 akcija od ukupno 25934646 akcija sa pravom glasa). Sve akcije Universal Capital Bank AD Podgorica su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas.

Prilikom izbora člana Nadzornog odbora (tačka 3 dnevnog reda) svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova nadzornog odbora koji se biraju. Akcionar ili punomoćnik akcionara može sve glasove dati jednom kandidatu ili ih po svom nahođenju rasporediti na više kandidata. Kandidati koji osvoje najveći broj glasova izabrani su za članove odbora od strane Skupštine.

Akcionari imaju pravo da opunomoće drugo lice da glasa kao njihov punomoćnik na Skupštini ili da obavlja druge pravne radnje. Potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Punomoćje može biti opozvano, a smatraće se da je opozvano i ako akcionar kasnije da drugo punomoćje ili lično glasa na sjednici Skupštine.

Akcionari mogu ostvariti pravo glasa i bez prisustva sjednici Skupštine, dostavljanjem popunjenog glasačkog listića, na adresu: ul. Stanka Dragojevića bb, Podgorica, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 9,00 časova. Potpis akcionara ili ovlašćenog lica akcionara na glasačkom listiću mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Samo blagovremeno dostavljen i uredno popunjen glasački listić uzeće se u obzir prilikom utvrđivanja rezultata glasanja.

Akcionari mogu dobiti dodatne informacije, izvršiti uvid u materijale za sjednicu i predloge odluka u sjedištu Universal Capital Bank AD Podgorica i na telefon broj: +382 20 481 414, svakog radnog dana od 8,00 – 16,00 časova. Informacije o održavanju Skupštine, obrasci punomoćja i glasačkih listića dostupni su na internet stranici www.ucbank.me.

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Alfredo Longo

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 25.10.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XLVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 25.10.2023. godine i Zaključka o XLIX prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 25.10.2023. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dostavljanje Zapisnika o XLVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 25.10.2023. godine i Zaključka o XLIX prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 25.10.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 25.10.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Poslovni broj: Iv.br.937/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ADDIKO BANK AD PODGORICA, Bulevar Džordža Vašingtona br.98, protiv izvršnog dužnika Mićković Marijan, Staro selo bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.311,49 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja na dan 07.09.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Mićković Marijanu, Staro selo bb, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.937/2023 od 11.09.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.311,49 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.937/2023 od 25.10.2023. godine.

Izvršni dužnik Mićković Marijan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.937/2023 od 11.09.2023. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.937/2023 od 25.10.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Mićković Marijan iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 25.10.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Poslovni broj: Iv.br.934/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ADDIKO BANK AD PODGORICA, Bulevar Džordža Vašingtona br.98, protiv izvršnog dužnika Šćepanović Miloša, ul. Trebješka br.II/13, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 19.678,56 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja na dan 07.09.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Šćepanović Milošu, ul. Trebješka br.II/13, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.934/2023 od 11.09.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 19.678,56 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.934/2023 od 25.10.2023. godine.

Izvršni dužnik Šćepanović Miloš iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.934/2023 od 11.09.2023. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.934/2023 od 25.10.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Šćepanović Miloš iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 25.10.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Ivm.br.1433/22 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, ”Hipotekarna banka” A.D.Podgorica, adresa sjedišta Ul.Josipa Broza Tita br.67, PIB:02085020, protiv izvršnog dužnika, “BIS Marketi” DOO, iz Podgorice, ul.Gavra Vukova bb, PIB:03319059, izvršnog dužnika “Spectacular” doo, iz Podgorice, ulica Nikole Tesle bb, PIB:02367254, i izvršnog dužnika Filipović Svetislava iz Podgorice, ul.Kozaračka br.43, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 201.833,17 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 25.10.2023.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnici “BIS Marketi” DOO, iz Podgorice, ul.Gavra Vukova bb, “Spectacular” doo, iz Podgorice, ulica Nikole Tesle bb i Filipović Svetislav iz Podgorice, poslednja adresa ul.Kozaračka br.43, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju na adresi Njegoševa br.45 Podgorica kako bi se istim uručio Zaključak o odlaganju Ivm.br.1433/22 od 25.10.2023.godine.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 25.10.2023.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

MALI OGLASI OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2

POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece i pomoć u kući.

Odlični uslovi, mogućnost smještaja. Budva.

Tel. 067/449-292 3

Marketing 35

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

SKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

3x

3x

3x

TELEFON

TELEFON

TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra 2023. godine, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).

36 Marketing

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 26. oktobar 2023. • broj 395.

Istina o ili : bijelom đavolu

zbog čega je Martin Skorseze udario tamo gdje najviše boli nesavršenim i predugačkim, ali brutalno važnim filmom „Killers of the Flower Moon“ Str. 6, 7, 8. i 9.

3

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

A cappella

Oh, Madona M

adona - najprodavanija pop umjetnica svih vremena, žena koja je ostavila neizbrisiv trag u svjetskoj kulturi i doprinijela važnim društvenim promjenama.

Dugo je vremena održavala interesovanje javnosti odbijajući da se osvrne na ukupnu karijeru, insistirajući da zadrži fokus na sadašnjim i budućim projektima. Jednostavno, žena hoće da ide naprijed.

U novije vrijeme, spremna je da proslavi svoje kulturno nasljeđe. I možda najvažnije, da pokaže ranjivost. To je ključni momenat u Madoninoj aktuelnoj turneji „Celebration“, raskošnoj i emotivnoj turneji koja ne samo da slavi Madonino kulturno nasljeđe, već dokazuje da njena vatra još uvijek gori, da je njen nagon samo njen, a njeno buntovno srce još stameno kuca.

*** Aktuelna turneja je, makar po izvještajima respektabilnih kritičara, esencija suštinske emocije i komprimovana verzija njene karijere. Isti kritičari iznijeli su i neke zanimljive podatke - na turneji Madona izvodi ucijelo ili u djelovima 47 najvećih hitova, 17 najpoznatijih kostima koje je nosila u spotovima a koji su preuređeni za potrebe turneje. Turneja ima 78 koncerata u 15 zemalja, na scenu izlaze sva njena djeca – njih petoro, bina je osvijetljena sa više od 600 rasvjetnih tijela od kojih je 14 samo za nju u frontu, kamioni prevoze više od 80 tona audio/ video opreme, a isti taj karavan prate i tri mobilne jedinice za treninge u kojima se nalazi 40 pari bokserskih rukavica. Na kraju, prostorije u kojima se kreće Madona posjeduju čak osam velikih hjumidajzera (uređaji koji regulišu vlažnost vazduha). Kada je najavila novu turneju, izgleda da je odlučila da isporuči blistavu predstavu koja uspijeva na nivou spektakla, scenske umjetnosti ali i - političkog zalogaja.

Nema teatralnosti - samo Madona… Na rijetkim snimcima koji dolaze s ovih koncerata vidi se njen imidž i čuje njen glas koji nikada nije zvučao bolje. Ona je predivno osvijetljena, podignuta na oltaru i sa krunom, ponuđena publici kao boginja. Nakon toga, kruna se skida. Madona se čini ljudskijom i ranjivijom nego ranije.

Na prethodnim turnejama kretala se

Piše: Vladimir MARAŠ

Ono što smo izgubili u koreografiji, dobili smo u zabavi.

Nestao je čelični prkos, zamijenjen je osmijehom, pa čak i konstantnim zaraznim smijehom.

I bilo je sjajno vidjeti toplinu prema obožavaocima, od zvijezde koja je tako često morala da se sakriva od fanova matematičkom preciznošću pokazujući svoju izdržljivost i atletizam i nikada ne odstupajući od predstave onako kako je uvježbana. Sada, njena ranjivost je mogla da bude samo prva i centralna.

U junu je prvi dio turneje „Celebration“ u SAD odgođen kada je bila hospitalizovana sa ozbiljnom bakterijskom infekcijom koja je imala dubok uticaj na nju.

Na otvaranju je prokomentarisala da je ,,anđeli štite“. Na prvom koncertu nakon povratka, tokom akustične obrade pjesme „I Will Survive“ Glorije Gejnor, upitala je publiku „Da li ste mislili da ću leći i umrijeti?”. I ko može da zaboravi njen čuveni pad na sceni 2015. godine? Ipak

se podigla, prošla kroz sopstvenu psiho-katarzu, ali ipak, na kraju, podigla se s rukama u vazduhu poput Stalonea i krenula dalje jača. To je to.

Sa 65 godina, Madona se i dalje kreće bolje od umjetnika upola mlađih od nje, ali sada u okviru ograničenog repertoara. U jednoj nedavno emitovanoj televizijskoj emisiji nosila je zavoj na koljenu i u jednom trenutku morala je da prestane da pjeva kada je dobila napad kašlja. Ali ono što smo izgubili u koreografiji, dobili smo u zabavi.

Nestao je čelični prkos, zamijenjen je osmijehom, pa čak i konstantnim zaraznim smijehom. I bilo je sjajno vidjeti toplinu prema obožavaocima, od zvijezde koja je tako često morala da se sakriva od fanova. Čini se da sada, nakon svega, uživa u pažnji publike.

Naravno, ne treba smetnuti s uma da se i dalje radi o pop zvijezdi ,,broj 1“ i da se Madoni ipak ne može prići bez gusala.

*** Postojao je oštar fokus na njen društveni aktivizam, kao što je njena podrška gej muškarcima osamdesetih. U pomenutoj televizijskoj emisiji njena „Live to Tell“ izvedena je u znak sjećanja na sve muškarce preminule od side, počevši od njenih bliskih prijatelja kao i učitelja plesa koji ju je inspirisao da bude umjetnica. Madonin najveći doprinos društvu jeste borba protiv dvostrukih standarda koji su muškarcima dozvoljavali da izraze seksualne želje, ali su istovremeno zabranjivali ženama da to čine. Prava je poslastica čuti pjesme kao što su „Justify My Love“ i „Bad Girl“ i vidjeti je kako se vraća u to poglavlje svoje karijere iz ranih devedesetih. Možda je najznačajnija politička poruka koja sada može da se veže za nju u direktnoj vezi sa „ejdžizmom“. Njene poruke na ovom frontu nijesu uvijek bile dovoljno jasne da bi strefile suštinu, ali… u ovom slučaju nije tako. Nova Madona, nova pravila, očigledno. Kada izgubimo Madonu u doživljaju šoubiznisa i posebnosti u tom biznisu, izgubili bismo važno parče istorije. Izgubili bismo mjernu jedinicu kvaliteta u pop muzici. Izgubili bismo ikonu.

4

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Mnogo otkinutih udova, izvađenih iznutrica, progmizalih buba i gadluka izvađenih iz naftalina kasnije – i dalje imamo isti problem. Sve što valja prestaje da radi zato što De la Iglesija odbija da, barem na trenutak, povuče ručnu

Pogledali smo cijelu drugu sezonu serije

Bućkuriš

HBO promo

U FOKUSU

stigla je vijest da se glumačkoj ekipi jednog od uvrnutijih španskih režisera priključio, ni manje ni više, nego jedan Pol Đamati. Tako da, može se reći da smo imejl sa skrinerima novih osam epizoda (45-56 min) ipak otvorili mnogo zainteresovaniji nego što smo mislili da ćemo biti.

Duše u paklu

R

Na kraju velikog bindža, nažalost, ponovo nemamo dobre vijesti. Uprkos blagim poboljšanjima, najevidentnijim u prvoj polovini druge sezone, De la Iglesijino Jevanđelje po Judi i dalje je previše nabudženo za sopstveno dobro. Teško da može da prođe čak i kod najžešćih fanova, onih koji, uprkos svim logičkim rupama, nastavljaju da pronalaze grešna zadovoljstva u njegovim ludilima.

Radnja prve sezone odvijala se u maloj španskoj palanci Pedrasi, u kojoj je dolazak novog sveštenika, misterioznog oca Vergare (diskutabilni Eduard Fernandes), pokrenuo lanac

Megan Montaner i dalje mlaka kao Elena

HBO promo

ežiser Aleks de la Iglesija sve je samo ne „svačija šolja čaja“, pa je gotovo nemoguće povjerovati da je TV projekat takvog žanrovskog čudaka i „nečistunca“ uspio da preživi neočekivano čoporativno otkazivanje gomile vrhunskih (!) projekata na televiziji HBO. U periodu kada su šut-kartu dobile serije poput „Beforeigners“ i „Minx“, niskokalorična hororistična smazalica „Trideset srebrnjaka“ („30 Coins“, „30 monedas“) uspjela je da preživi veliku čistku i dočeka novih osam epizoda.

Dok smo se pitali kako je De la Iglesiji to pošlo za rukom,

Pol Đamati previše jak glumački izbor za trivijalnog negativca

paranormalnih događaja u čijem su centru čuveni novci kojima je Juda Iskariotski isplaćen za izdaju Hrista. Plot twist? To izdajstvo počinjeno je iz ljubavi, a ako se 30 srebrnjaka ponovo spoji, u pogrešnim rukama i sa pravim ritualom, mogli bi da dovedu do kraja svijeta koji poznajemo.

Naposljetku, nakon niza peripetija sa kravama koje rađaju ljudske bebe, ukletim ogledalima i kardinalima puštenim iz pakla, malo mjesto potpuno je uništeno. Na početku druge sezone, rijetki preživjeli mještani raštrkani su na sve strane u potrazi za odgovorima na još nerazriješenu misteriju.

Da stvar postane još komplikovanija (i zahvalnija za De la Iglesijine demonske smicalice i zajebancije), otac Vergara i veterinarka Elena (i dalje mlaka Megan Montaner) završili su u paklu, bukvalno. Ili, preciznije, tamo su zarobljene i, oči u oči sa nezamislivim demonima i đavoljim slugama, suočene njihove duše, dok se tijela nalaze na ovom svijetu. Vergarino – ispod zemlje, pokriveno crvima i zatočeno crnom magijom, a Elenino u vegetativnom stanju, u komi, s očajnim Pakom (melodramatični i pretjerano uživljeni Migel Anhel Silvestre)

pored njene bolničke postelje.

Mnogo otkinutih udova, izvađenih iznutrica, progmizalih crva i buba, isušenih fetusa, otkinutih pipaka i gadluka puštenih sa lanca, te jedan strahobalni karlični porođaj paukolikog stvora kasnije – naši junaci shvatiće da su dobili novog neprijatelja. Judine srebrnjake, zarad uništenja svijeta (navodno, kakvo nikad do sada nije pokušano, niti bismo mogli da ga zamislimo koliko je užasno), ovog puta pokušava da sakupi vođa jedne od najopasnijih sekti na svijetu.

Tranje u skriptu

Tog zastrašujućeg tipa po imenu Kristijan Barboru, naravno, igra Đamati, a njegov lik je, uz bukvalni silazak u pakao sa Vergarom i Elenom, trebalo da bude vrhunac nove sezone. Na početku, to i jeste tako. Čak i ne smeta što ste svjesni da Đamati ovako poprostačene zlikovce i opšta mjesta može da odglumi u pola dana i pola noći, bez pretjeranog truda; niti to što dizajn demona koji muče duše zarobljene u paklu djeluje već viđeno, ravno i neinspirisano. No, dobro, nije da se tu mogla očekivati nekakva inventivnost na tragu Del Torovog masterpisa „Pan’s Labyrinth“ (2006)...

5

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

„30 Coins“ Aleksa de la Iglesije – i ponovo nemamo dobre vijesti

HBO promo

youtube.com

š pušten sa lanca Neinspirativan dizajn demona koji muče duše zarobljene u paklu

igra „La casa de papel“ zvijezda Najva Nimri. Problem sa njenim likom, pak, u tome je što De la Iglesija samo načne i ostavi motiv zvijezda na socijalnim mrežama; ne zadubi se i propusti da kaže nešto bitno, ili barem iole interesantno o njima i njihovom kultu. I kamo sreće da je to samo jedna propuštena šansa. Ima ih druga sezona serije „30 Coins“ pregršt. Ma, za izvoz...

Dlaka u čaju

Najveći problem sa De la Iglesijom je to što je ovaj tip ipak ima dovoljno trikova u rukavu da vas zadrži ispred ekrana, čak i kada kolutate očima,

čak i kada vam se čini da je serijal taman krenuo da se potpuno urušava i guta samog sebe. Nije teško zamisliti koliko bi „30 Coins“ mogla da bude moćna hororistična saga samo da ju je povjerio kvalitetnijim glumcima, da ih je adekvatno usmjerio i da im je, aman, dao nešto što liči na kršten scenario. Ovako, džaba sva misterija i jurnjava da se spašavaju žive glave, kad nema niti jednog lika koji je napisan kako valja i trebuje, i koji izgleda kao da je tog spašavanja vrijedan. Što se samog Đamatija i njegovog lika tiče, važi isto što i za ostale. Tu negdje ispod svih tih zloćkastih faca, demonstraci-

Najva Nimri zanimljiva u ulozi influenserke Haruke HBO promo

Sa svim što valja i što jeste na svom mjestu u seriji „30 Coins“, makar do jedne ure, veliki je problem to što De la Iglesija uopšte ne zna kada da stane.

Ne zna ili ne želi da povuče ručnu, kako god; jedno je sigurno – konstantno podizanje uloga, ubacivanje novih šokova, insistiranje na slešerijadi i dramatičnim obrtima, poslije nekog vremena dovodi do zamora.

Iako je priča definitivno profitirala od razdvajanja likova i formiranja novih narativnih rukavaca što sežu od Španije, preko Italije, sve do Sjedinjenih Američkih Država, fakat je da su konstantna trka i prebacivanje sa jedne na drugu lokaciju morali jednom da stanu. I čim su se likovi primirili i ponovo spojili, ponovo je postao preočigledan De la Iglesijin ključni problem: pretranjan scenario napisan sa Horheom Gerikaećevarijom. E, da je im je skript barem tri odsto kompleksan kao prezime koscenariste, đe bi im samo kraj bio...

Da budemo do kraja pošteni: nije da tu nema dobrih ideja, narativnih odluka, skretnica, iznenađenja. Interesantan je, recimo, momenat sa novom junakinjom, influenserkom i vlogerkom Harukom, koju posvećeno i vrlo simpatično

Eduard Fernandes vraća se kao otac Vergara

ja božjeg kompleksa i klišeiziranih opservacija o potrebi za radikalnom transformacijom svijeta u kojem živimo, zarobljen je tip koji je možda i mogao da kaže nešto zanimljivo o milijarderima i njihovoj ulozi u (ne)spašavanju planete u krizi. I to je De la Iglesija samo takao i ostavio, budeći strahovit žal, kad je već imao na raspolaganju facu poput Pola Đamatija.

To što je i druga sezona spedevećena i premazana svim i svakakvim hororističnim bojama koje skrivaju praznu nutrinu – vjerovatno neće spriječiti HBO da odobri snimanje i treće sezone. Finiš druge je takav da ostaje i više nego dovoljno prostora za povratak na mjesto zločina, ovog puta sa čak i nekim vanzemaljskim dodacima u čorbi.

Da će se od svega toga napraviti nešto smisleno i istinski vrijedno gledanja, čisto sumnjamo, ali ‘ajde da vidimo. Bez obzira na to koliko umije da fula, Aleks de la Iglesija ipak je naša „šolja čaja“, čak i onda kada u njoj pronađemo dlaku. I kada nam, umjesto punokrvnog žanrovskog pakla, pred oči pusti totalni bućkuriš s lanca.

MarijaIVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2.8/5

6

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

theposterdb.com

zerkalo

Skorseze udara tamo gdje najviše boli predu

Istina o bijelom đavolu

Dikaprio i Gledstoun, hipnotišući duo zadužen za atipičnu toksičnu romansu

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

7

Piše:

Marija Ivanović-Nikičević

N

akon što su mu Džordž Lukas i Stiven Spilberg uručili počasnog Oskara 1990. godine, Kurosava je rekao: „Tek sada počinjem da vidim i slutim što bi filmska umjetnost stvarno mogla da bude... a prekasno je.“ U trenutku kada je to izgovorio, jedan od najvećih koje pamti filmska istorija imao je 83, a Martin Skorseze, takođe jedan od najvećih, koji ga je slušao iz publike, imao je 48 godina. I nije ga razumio.

Pitao se Skorseze, odveć dugo, na što je Kurosava tačno mislio. A sada, kada ima 80, kada je „odveć kasno“ i kada „nema više vremena“, po sopstvenom priznanju, potpuno razumije njegove riječi.

Rukavica u lice

I u religijskoj drami „Silence“ (2016), i u gangsterskoj melanholiji „The Irishman“ (2019), mogao se osjetiti taj veliki nemir koji je posljednjih godina počeo da se uvlači u Skorsezea, namećući mu, kao jedno od glavnih, pitanje prolaznosti. No, sa „Killers of the Flower Moon“ („Ubistva pod cvjetnim Mjesecom“) taj osjećaj da Skorseze stvara sve užurbanije, da se konstantno trka sa vremenom i da je zaista na autorskom i ličnom planu shvatio Kurosavine riječi – doživio je vrhunac. Jer, iako je ovo po mnogo čemu tipičan skorsezeovski ep, njegov novi film, dug epskih 206 minuta, ujedno je i povratak na „fabrička podešavanja“. Činjenica je da bi onaj Skorseze od 48 godina, koji se u Dolbi teatru zbunio pred Kurosavom, režirao bitno drugačiji „Killers of the Flower Moon“.

Ovaj sadašnji, pak, snimio je film koji je i apsolutno ruku djelo zrelog, decenijskim radom prekaljenog filmskog autora – ali i nešto što istovremeno i emituje vitalnost i energiju novajlije... Režisera na početku karijere!

I to nas, naravno, ponovo vraća na Kurosavu i ono njego-

I da se ničega u vezi s ovim epom ne budete sjećali za deceniju ili dvije, pamtićete zgrčeno, ponosno, slobodarsko lice Lili Gledstoun i onaj fantastični, gorki kraj koji potcrtava najveći užas u vezi sa genocidom nad domorocima vo, sada i Skorsezeovo, naslućivanje nečega što bi filmska umjetnost mogla da bude. U „Killers of the Flower Moon“, Martin je probao da spoji starog i novog sebe, a rezultat je film koji jeste nesavršen, koji jeste predugačak, koji jeste mogao biti znatno utegnutiji i efektniji... Ali koji je ipak brutalno važan autorski ep.

Naravno, „Killers of the Flower Moon“ nije bitan i urgentan samo zbog teme kojom se bavi i zato što baca rukavicu u lice „najvećoj demokratiji na svijetu“ koja je, pak, isklijala iz genocida; iz zemlje natopljene krvlju domorodaca; iz sramote i zločina koji se otvoreno prećutkuje i dan-danas, dok se drugdje vode neki drugi ratovi, ponovo za i oko „crnog zlata“.

Važan je ovaj film i zbog toga što mnogo govori o samom Skorsezeu, njegovom autorskom potpisu, opusu, sposobnosti da se mijenja i nakon 50+ godina karijere, te načinu na koji shvata samu prirodu filma i filmskog pripovijedanja.

U tom smislu, i da se ničega u vezi sa „Killers of the Flower Moon“ ne budete sjećali za deceniju ili dvije, pamtićete zgrčeno, ponosno, slobodarsko lice Lili Gledstoun i onaj fantastični, subverzivni, gorki

imdb.com

ugačkim i brutalno važnim filmom „Killers of the Flower Moon“

Robert de Niro perfektan izbor za perfidnog negativca

kraj u kojem je servirana sama suština tri ure i kusur elaborirane istine o „bijelom đavolu“.

No, prije priče o kraju, da se vratimo na početak. Skorsezeov film, premijerno prikazan u Kanu i rađen za Apple TV+, adaptacija je knjige „Killers of the Flower Moon: The Osage Murders and the Birth of FBI“ (2017) novinara Dejvida Grena. Originalni tekst, pak, koncipiran je kao krimi-istraga koju je Tom Vajt (Džesi Plemons), predstavnik Istražnog biroa (prethodnik FBI), vodio dvadesetih godina prošlog vijeka u Ferfaksu, u Oklahomi, gdje je zbog zemlje bogate naftom ubijeno više od 20 (nezvanično, i više stotina) pripadnika plemena Osejdž.

Karte na stolu

Skorseze je sa čuvenim Erikom Rotom (šest nominacija za Oskara, zlatni kip osvojen za „Forrest Gump“, Robert Zemekis, 1994) scenario prvobitno zavrtio kao i Gren u knjizi, koncipirajući ga kao misteriju ubistva koja treba da bude riješena. Onda se, pak, predomislio. Razgovar s Osejdžima, koje je angažovao za provjeru autentičnih detalja u vezi sa njihovom kulturom, pokazao mu je da je filmu „Killers of the Flower Moon“ u tom trenutku falio njihov ugao. I da njegov ep, prije svega, treba da bude proslava njihove kulture, ali i svjedočanstvo o boli koju su pretrpjeli i koje, čini se, još samo oni čuvaju u sjećanjima.

To da je scenario prekrajan, da je rezan, lijepljen, ponovo spajan, osjeća se, na momente, i te kako. Opet, „Killers of the Flower Moon“ ne bi bio ni sjenka filma koji jeste da Skorseze nije okrenuo knjigu naglavačke i odlučio da ga koncipira kao krimić prikazan iz ugla ubica, sa svim kartama položenim na stolu. Samo tako mogao je da se fokusira na ono što i jeste postala žila kucavica epa: na zastrašujuću priču o ljudskoj pohlepi koja, koliko je u filmu konkretizovana i lokalizovana u Osejdž iskustvu, toliko se može shvatiti i univerzalno. Kao gorka pripovijest o čovjekovoj zvjerskoj okrutnosti od postanka vremena.

Na koncu, FBI element tako je izgnan na marginu narativa, a u centru je završila jedna sasvim atipična, pokazaće se, i toksična ljubavna priča. Počela je nakon što je priprosti ali dobrodušni Ernest Burkhart (Leonardo Dikaprio u nimalo jednostavnoj ulozi) potražio svog ujaka Vilijama Hejla (perfektno pogođeni Robert de Niro u desetom filmu za pola vijeka za Skorsezea), da mu pomogne da se snađe za posao nakon povratka iz rata.

Kao nekrunisani kralj, dobri duh, omiljeni komšija ili kumara dobar sa svima u mjestu (i sa bijelcima, i sa domorocima), Hejl mu je odmah našao adekvatan poslić, ali i natuknuo da je ono čime

reddit.com

8 stvarno treba da se pozabavi, zapravo, ženidba. I to sa „crvenom ženom“. Jer, one su najbogatije i najnezaštićenije u Ferfaksu.

Metak u leđa

Ernestova romansa sa jednom od „crvenih“, sa tankoćutnom i dostojanstvenom Moli Kob (Gledstoun iz serija „Reservation Dogs“, „Room 104“ i „Billions“ i filmova „Certain Woman“ (2016) i „First Cow“ (2019) Keli Rajnhart) zaista i počinje kao ljubav, a ne kao „posao“. Zbog toga je, između ostalog, „Killers of the Flower Moon“ i toliko prokleto interesantan. Jer, jedan od glavnih izvora jeze tokom tri sata praćenja horora koji će zadesiti Moli i njenu porodicu vrti se oko pitanja dokle bi tek Ernest bio sposoban da ide – da je nije volio.

Od ruke „bijelog đavola“ do kraja filma stradaće Molina majka, njene tri sestre, zet i ko zna koliko članova Osejndž zajednice. Neko će umrijeti od „misteriozne“ bolesti, neko od metka u tjeme ili u leđa, a neko od dinamita koji će, usput, odnijeti sa sobom i cijelu kuću, sa sve temeljima. Većina smrti, pak, biće proglašena nesrećom ili samoubistvom, iako dokazi govore drugačije. A Moli, koja boluje od dijabetesa, kroz sav taj užas prolaziće podignute glave, čvrsto držeći svog Ernesta, svog Judu ispod ruke.

Glumački, „Killers of the Flower Moon“ potpuno je savršenstvo. Gledstoun je tu, bez ikakve sumnje, najjači adut.

Izvjesno je da će joj rola kod

Naklon Osejdž kulturi na jednostavnom, a efektnom posteru

Skorsezea donijeti nominaciju za Oskara i preporod karijere, i to sasvim zasluženo, jer njeno lice u filmu služi, skoro sve vrijeme, kao poprište neprekidne i duboko tragične drame čitavog jednog naroda.

Veliki naklon za glumu zaslužuje i Dikaprio, koji je uradio nevjerovatan posao u roli čovjeka bez kičme, bez snage da se odupre, od kojeg, na koncu, ostaje samo duboko, najdublje kajanje. Pamtimo mnoge meimdb.com

Plemonsov FBI istražitelj namjerno sveden na sporednog lika

snate uloge u njegovoj karijeri, ali može se reći da je ova sočna i izazovna na potpuno drugačiji način.

Ernest je, jednostavno, prosjek, osrednjaković, slina bez kičme, jedan totalno nebitan tip sa kojim se užasno teško povezati, i kojeg bi bilo odveć lako prezreti u drugačijoj, manje slojevitoj izvedbi. Dikaprio, sa gotovo neprepoznatljivim osmijehom, dao mu je prijeko potrebnu tragičnu notu, beskrajno važnu za razumijevanju suštine i ove, i svake druge priče o (samo naizgled) pasivnom saučesništvu u zločinu.

Nasilje bez krvi

Nešto slično važi i za De Nira, Skorsezeovog starog prijatelja i saučesnika u zločinu. Vilijama Hejla je neko drugi možda i mogao da odigra bolje i jezivije, ali nije to bila poenta. Suština njegovog lika leži u onom perfidnom osmijehu i „kuma-

9

šinskoj“ energiji koju malo ko emituje kao stari dobri Bobi.

Kao takav, De Nirov Hejl savršeno je oličenje banalnosti zla.

Skorseze se, naravno, pobrinuo da se i u sporednim rolama nađu prvoklasni igrači, bili „bijeli đavoli“, ili predstavnici domorodaca. Plemons, Džon Litgou i Brendan Frejžer; Vilijam Belou i Tantu Kardinal, te Džejson Isbel, Sturdžil Simpson, Džek Vajt i čitava paleta amerikana muzičara – znatno su doprinijeli osjećaju da sve vrijeme gledate crni krimić ispod kojeg se mreškaju i tragična ljubavna priča, i najpunokrvniji vestern.

Za vizuelni identitet epa „Killers of the Flower Moon“ i taj starinski vajb „filmova koji se više ne snimaju“ zaslužni su Skorsezeovi stari saradnici, od montažerke Telme Šunmejker sa kojom radi još od debija „Who’s That Konocking at My Door“ (1967); preko pulsirajuće muzike legendarnog, u međuvremenu preminulog Roberta Robertsona (The Band) kojem je djelo i posvećeno; do Rodriga Prijete, čija fotografija non-stop budi fenomenalne filmske asocijacije, od remek djela „There Will Be Blood“ (Pol Tomas Anderson, 2007), preko „Heaven’s Gate“ (Majkl Ćimino, 1980) i „Days of Heaven“ (Terens Malik, 1978), do Martijevih legendarnih gangsterskih naslova poput „Goodfellas“ (1990).

U suštini, filmski DNK materijal ovog epa u potpunosti odgovara samom nazivu „Killers of the Flower Moon“. U njemu se spajaju i malikovska poetičnost i skorsezeovska gangsterska brutalnost; ljepota i ružnoća, užas i strava u isti mah. Fascinantan je to spoj, sa tim što na momente pati od pretjeranog potenciranja samih činova nasilja. Zbog toga, poslije izvjesnog vremena, dok se leševi gomilaju, malo i dođe do zamora materijala. I iskreno poželite da je i u „Killers“, kao u masterpisu „The Age of Innocence“ (1993), Skorseze spustio loptu s eksplicitnošću i nagazio potpuno drugačiju vrstu nasilja.

Onu koja reže još jače i koja je sveprisutna, iako možda ne pušta niti jednu kap krvi.

Opet, Skorseze ne bi bio jedan od najvećih, da nije sasvim siguran da je i taj „zamor“ po-

ew.com

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Skorseze na setu sa glumicom kojoj je preporodio karijeru

treban za poentiranje, za dočaravanje muke i nepravde na plećima Osejdža. I da ne vjeruje de će publika to prepoznati i razumijeti.

Spasitelj na radiju

Stoga, naravno, taman onda kada naiđete na scenu koja bi se lako mogla isjeći ili kojoj u tom trenutku ne razumijete svrhu, uspije da zavali šamarčinu umećući nešto vrlo važno. Recimo, paralelu sa masakrom nad Afroamerikancima u Tulsi, koja jasno potcrtava karakter onoga što se dogodilo plemenu Osejdž u Ferfaksu, te Skorsezeovo mišljenje o bijelim supremacistima i sistemu koji je namješten tako da uvijek za njih radi.

Ili, pak, neku mnogo poetičniju sliku, poput nekog od indijanskih rituala, koji prožimaju cijeli film, a koji jasno govore o bogatstvu i ljepoti onoga što je izgubljeno. A Skorseze umeće i nekoliko vrlo razornih scena kada grupa Osejdža direktno komentariše „nevidljivog neprijatelja“ i sveukupna događanja u Ferfaksu. Ti momenti toliko su jaki, da imate osjećaj da su dokumentarni, a vrlo iskusni dokumentarista Skorseze i jeste ih namjerno servirao u tom maniru.

Na koncu, uvjerenje da čak i viškovi i „neistrimovani“ dje-

lovi imaju smisla (iako je pretjerano širenje i ulaženje u nepotrebne ili manje potrebne detalje zaisigurno oslabilo oštrinu samog filma), dolazi na samom kraju. Završnica filma „Killers of the Flower Moon“ toliko je jaka, efektna i neizvinjavajuća, da se iskupljuje za sve što do tada smatrate manama i nepotrebnim razvlačenjima u vrlo potentnom narativu.

Kraj filma je, zapravo, rekreacija snimanja „Osejdž epizode“ radio-emisije „The Lucky Strike Hour“, koju je budući FBI u realnosti, negdje početkom tridesetih godina prošlog vijeka, iskoristio da digne u nebo istražiteljski rad svog Toma Vajta i napravi moćnu podlogu za osnivanje biroa zloglasnog Džona Edgara Huvera.

Naravno, sva priča o genocidu u Ferfaksu u eteru svedena je na požrtvovanog „bijelog spasitelja“ koji se pojavio niotkuda i riješio stvar. I od sveg horora ostalo je samo to ko je, na koncu, riješio slučaj.

Tek tu, na samom kraju, kada se Skorseze glavom i bradom pojavi na sceni, postaju kompletno jasne i mane i vrline epa „Killers of the Flower Moon“.

Dok izgovara posljednje riječi koje će se čuti u filmu, one koje se tiču sudbine Moli Burkhart Kob (a koje, naravno, nijesu ni pomenute u originalnoj

radio-emisiji), znate da je pred vama prvo čovjek, pa onda režiser. Neko ko je bolno svjestan toga da je bijeli muškarac, da je i sam, makar bojom kože, povezan sa „bijelim đavolom“, te da ovo možda uopšte nije priča koju bi on trebalo da vam priča. Ali, ispričao ju je. Pošteno i pokajnički iskreno, koliko to može da učini jedan čovjek koji se osjeća beskrajno krivim i bespomoćnim zbog svih priča koje neće stići da ispriča, jer je na zalasku života. „Killers of the Flower Moon“ saga je o „bijelom đavolu“ u kojoj njen autor ni na trenutak nije zaboravio svoje privilegovano mjesto u američkoj istoriji dok vam je pričao priču o nepravdi, otimačini, zakonu jačeg i svemu na čemu počiva zemlja koju voli i kojoj pripada. Odatle i potiču ti momenti kada vam se čini da Skorseze ni samom sebi ne vjeruje dok se klupko raspliće, a koji na kraju i pretvaraju ovaj cijeli beskrajno nesavršeni film u, ipak, još dragocjenije iskustvo. Ono koje udara tamo gdje najviše boli poručujući da, s ovakvim zločinima, ništa nije dovoljno. I ništa ne može da ispravi neispravljivo. Pa čak ni to da o tvojoj patnji jedan istinski važan i katarzičan film snimi jedan Martin Skorseze.

Ocjena: 8/10

10

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Pre a v i j l d go vid ga mila niče Prikvel liči na zombi-film niske produkcije, u kojem je od početka jasno ko je ko i što je što, pa sve postaje bolno predvidljivo od prve scene

11

celuloid

Amaterski i sterilan horor ,,Pet Sematary: Bloodlines“ looper.com

theposterdb.com

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

D

a Stiven King zbog autorske plodnosti (pre nego zbog kvaliteta svakog pojedinačnog dela) ima status kralja horora, to već i vrapci na grani znaju. Isto tako, jasno je svakom ko se prihvatio makar jednog Kingovog romana ili zbirke priča, da je dotični izuzetno filmičan pisac.

To je verovatno i razlog da se svaka šuša s diplomom iz filmske režije rado prihvata adaptacije Stivena Kinga, pritom zaboravljajući na jedno od pravila dobrog ukusa: pisca treba znati i pročitati, njegovo delo urediti, po potrebi i dopisati. A za to je potreban filmski autor „s velikim A“, dakle Rob Rajner, Brajan De Palma, Džon Karpenter, Stenli Kjubrik, ili makar majstor žanra kao na primer Majk Flanagan. Ali ne prođe godina da ne dobijemo pregršt kratkih filmova, verovatno stilskih vežbi nadobudnih studenata, i barem dva dugometražna po motivima Kingove proze.

Gradić u Mejnu

Ako ćemo pravo, ,,Pet Sematary: Bloodlines“, „prikvel rimejka“ filma ,,Pet Sematary“ (Meri Lambert, 1989) čudna je ptica sa čudnom pričom o poreklu. Ovo, naime, nije adaptacija celog Kingovog romana ili priče, a nije ni potpuno „dopisivanje“ pisca gde su zadržani samo neki od likova i motiva literarnog izvornika.

Ovo je zapravo adaptacija jednog poglavlja iz izvornog romana koje je u obema filmskim adaptacijama, i onoj klasičnoj iz 1989. i ovoj novoj iz 2019. godine, služilo kao digresija i eksplikacija mehanike indijanskog groblja gde oživljavaju zakopani ljubimci i članovi porodice. Samo poglavlje u sebi ima „mesa“ za solidan kratki film, ali - zašto se ne bi to razvuklo na dugi metar, iskoristilo ime majstora i „kasiralo“ na kultnom statusu koji King i njegov roman uživa.

Još jedna stvar koju valja uzeti u obzir je i kvalitativna razli-

ta nam je i tvrdnja da ono što je mrtvo ponekad (hm, uvek?) treba ostaviti takvim, ne zakopavati ga ili otkopavati, a posebno ne oživljavati nekim mračnim ritualima.

Nespretni rukopis

Performans Dejvida Duhovnog sasvim tužan prizor

ka između romana koji je jedan od Kingovih najstrašnijih i najkoncentrovanijih i njegovih filmskih adaptacija. Naime, iako originalni ,,Pet Sematary“ u režiji Meri Lambert uživa kultni status, posebno u generaciji onih koji su bili dovoljno mladi kada su ga prvi put videli u bioskopu ili na video-kaseti, od njega se održala samo naslovna pesma sastava ,,Ramones“. Kada ga, međutim, pogledamo još jednom, ovog puta „odraslim očima“, postaje nam jasno da se tu radi o popriličnom „trešu“. Rimejk Kevina Kelša i Denisa Vidmajera iz 2019. je tu, mereno čisto filmskim kriterijumima, čak nešto bolji uradak, ali zapravo marginalno, ali svejedno ne traži nikakve nastavke, pred-nastavke ili ekspanzije „univerzuma“.

Kartonski likovi

Nego, da pređemo na stvar...

Glavni junak ovde je Džad kojeg se sećamo iz prethodnih filmova kao starca koji paru priča o opasnostima groblja.

Ali, godina je 1969. i on je sada mladić (igra ga Džekson Vajt) koji je na dobrom putu da zauvek napusti gradić Ladlou u saveznoj državi Mejn zajedno sa devojkom Normom (Natali Alin Lind).

Njih dvoje, na odobravanje Džadovih roditelja Dena (Henri Tomas) i Keti (Samanta Metis), planiraju da se presele u Mičigen i tamo se pridruže Mirovnom korpusu.

Ali, na odlasku će im se isprečiti prvo ptica koja će naleteti

< Poster - jedina interesantna stvar u vezi cijelog filma

na njihov auto i razbiti staklo, pa onda i jedan pas.

Pas pripada Džadovom drugu Timiju (Džek Malhern) koji se nedavno vratio s ratišta u Vijetnamu, vidno promenjen i potresen, pa Džad želi da psa vrati kući i pozdravi se sa drugom. Stvari, međutim, ne idu po planu i završavaju se time da pas ugrize Normu i povredi joj ruku. Čini se da su i pas i Timi izmenjeni, ali ne baš ratnom traumom. Možda je za to odgovoran Timijev otac Bil (Dejvid Duhovni) koji je nešto petljao sa grobljem kućnih ljubimaca.

S Normom u bolnici, planovi se remete, a u gradiću izbija haos, pa Džad, njegov otac, još jedan prijatelj iz detinjstva Meni (Forest Gudlak), njegova sestra Dona (Izabela LaBlank), šerif (Kristijan Džejda) i njegova pomoćnica Mardžori (Pem Grir) pokušavaju tome stati na kraj. Ali, koreni zla koje je zavladalo gradićem sežu dublje i dalje u prošlost, od samog njegovog osnivanja, o čemu će nas poučiti „fleš-bek“ u sredinu XVII veka.

Ako ćemo pravo, ,,Pet Sematary: Bloodlines“ zapravo je zombi-film niske produkcije, u kojem je od početka jasno ko je ko i šta je šta, pa sve postaje bolno predvidljivo od prve scene. Nema izgradnje likova i odnosa, svi kao da su izrezani od kartona i postavljeni u situacije koje se pravolinijski ređaju, s izuzetkom povratka u prošlost, ali i tu „digresiju“ smo zapravo očekivali. Pozna-

Kontinuitet s prethodnim filmom uspostavljen je veštački, iako je makar jedna polovina scenarističkog tima (Džef Buhler) radila i na „prikvelu“. Buhler, inače specijalista za nepotrebne rimejkove (pored oba ,,Pet Sematary“ filma, tu su još i novi ,,The Grudge“ i užasni ,,Jacob‘s Ladder“), ovde sarađuje s režiserkom Lindzi Anderson Bir koja je potpuno nova u žanru horora (do sada je režirala jednu tinejdžersku romantičnu komediju, ,,Sierra Burgess Is a Loser“ iz 2018). To se vidi i u njenom rukopisu, ali i u režiji istovremeno šablonskoj i nespretnoj.

Nema tu momenta koji deluje iskreno ili dojmljivo, a čak ni prepadi nisu strašni, o izgradnji atmosfere ili sugestiji da i ne govorimo. ,,Bloodlines“ čak nema ni pesmu po kojoj bismo ga pamtili.

U svemu tome najviše stradaju glumci. Oni mladi se ovakvim izborom nikada neće afirmirati i probiti u prvu ligu, a za Foresta Gudlaka (,,The Revenant“, ,,How to Blow Up a Pipeline“) je ovo čak značajan korak unazad. Ni oni stariji i iskusniji s ovako tankim likovima zapravo nemaju šta da rade, niti režiserka zna da ih razigra, pa su, primera radi, Dejvid Duhovni i Pem Grir ovde jedan tužan prizor.

Na kraju, ,,Pet Semetery: Bloodlines“ deluje kao jedan od onih nastavaka koje nismo ni tražili, ni želeli, niti su nam za bilo šta bili potrebni. Ali smo ih svejedno dobili jer su neke studijske njuške pomislile da bi na poznatom piscu i njegovom poznatom romanu mogli zaraditi. Zapravo, liči na one krš-nastavke snimane direktno za video tržište koji s originalnim popularnim filmom dele samo ime. Poster je možda izvrstan, ali prijateljski savet glasi: ne nasedajte jer tu nema ničeg.

Ocjena: 1.4/5

12

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

deadline.com

SERIJE

Lessons in Chemistry

Aromatičan pogled na ženska prava Bri Larson briljira u ulozi forsirano hiperinteligentne Elizabet Zot

13

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

O

d fantastične gospođe Mejsel do „majstora seksa“, serije o američkom društvu iz pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka, pune su inspirativnih feminističkih heroina.

Jedna od takvih je i Elizabet Zot, glavna junakinja serije „Lessons in Chemistry“ na Apple TV servisu. Ona je jedna od onih žena koje, kada su maltretirane u patrijarhalnom društvu ne ćute, već prevrnu sto i dignu glas. Serija je nastala po istoimenom bestseleru Boni Garmus i iskustva koje je autorka sama prošla.

Garmus je počela pisati nakon što je jedan od njenih muških kolega preuzeo zasluge za jednu od njenih ideja. Bez obzira da li se njegov pokušaj završio neuspjehom ili ne, nakon mnogo odbijenica od izdavačkih kuća, sa 65 godina, Boni je postala izdavačka zvijezda.

Ova serija je neobična priča o briljantnoj hemičarki koja vidi svoje snove uništene od seksističkog društva tog vremena, ali na kraju ponovo vlast nad patrijarhatom, hvatajući se šporeta i kuvajući. Zar nije paradoks?

Prezrena u svojoj laboratoriji, mlada žena će sebi napraviti mjesto u društvu postavši voditeljica emisije o kulinarstvu.

Naučna radost

Miješajući ,,Mad Men“ sa mačizmom u kancelariji i život Džulije Čajld, pionirke kulinarske televizije, dobijamo Elizabet Zot (Bri Larson) koja radi kao laboratorijski asistent u istraživačkom institutu u kojem su dominirali muškarci. Nakon mnogo nevolja, upoznaje briljantnog hemičara Kalvina Evansa (Luis Pulman) koji je njome fasciniran zbog njenog prirodnog talenta kao hemičarke.

Ipak, potencijalni novi par poput Pjera i Marije Kiri, odlazi u drugom pravcu. Nakon tri odgledane epizode, serija prati oba njena puta, a ujedno je i svojevrsna misteriozna priča koja pokušava razotkriti prošlost nekoliko glavnih likova.

Ono što zapravo dobijemo je prikaz snažne glume Bri Larson u priči sa raznolikim sa-

Serija je otvoreno feministička i tiče se patrijarhalnih struktura i snishodljivog ponašanja muškaraca prema ženama. Ali, bavi se i toksičnom ženstvenošću, kao što su sklonost ogovaranju, površnost, indolentnost, taština stojcima kao što su strastvena naučna radost, neuspjeh patrijarhalnog sistema, religija, televizijska kuhinja i građanska prava. Iako ne postoji ništa revolucionarno originalno u narativu serije Lija Ajzenberga, čak naprotiv, on kombinuje nekoliko poznatih sastojaka u aromatičan audiovizuelni meni za degustaciju, koji nije ni gorak, a ni presladak.

Serija je otvoreno feministička i bavi se patrijarhalnim strukturama i snishodljivim ponašanjem muškaraca prema ženama, ali se bavi i toksičnom ženstvenošću, kao što su sklonost ogovaranju, površnost, indolentnost, taština…. Zot je okružena ovakvim ženama sa vještačkim djevojačkim glasovima čija se interesovanja vrte oko izbora ljepote, muškaraca i parfema, dok je opis toksične muškosti tog vremena posebno zajedljiv, gotovo previše i graniči sa karikaturom, ne čineći seriji nikakvu uslugu.

Vrijednost prijateljstva

Larson se savršeno uklopila u Zot, direktnu ženu koja kaže šta misli i ne smije se bez razloga. Ona je perfekcionista i tako pristupa kuvanju, ali i većini stvari u životu, kao metodičnim naučnim eksperimentima.

Istovremeno, shvata da koliko god eksperiment bio kontrolisan, iznenađenja će se pojaviti.

Ona je opsjednuta hemijom i

apple.com

Miks kulinarstva, hemije i feminizma s ubjedljivom Bri Larson

Luis Pulman u roli naučne zvijezde Kalvina Evansa gradi jaku hemiju sa junakinjom

malo zainteresovana za međuljudske odnose, a velik dio onoga što izgovara su tehnički termini koje 99 procenata gledalaca ne razumije. Lujs Pulman ima dobru hemiju sa Zot i pojavljuje se kao klasik ,,mačo mučkarca“ pedesetih, iz holivudskog filma.

On je tjera da se prepusti nečemu tako iracionalnom kao što je ljubljenje, zabavljanje, ples uz džez muziku, sa ogromnim posljedicama po razvoj njene ličnosti, ali i katastrofalnim posljedicama po njenu karijeru.

Sa druge strane, serija je bogata sporednim likovima koji su prave ličnosti od krvi i mesa, pogotovo što su emocionalno otvoreniji. Orbitiranje ovih likova oko centralnog para pomaže da se i oni humanizuju.

Ne samo da funkcionišu u svijetu koji postoji izvan hemije i njenih eksperimenata, već su čak i kao visoko obrazovani, osvježavajuće osjetljivi i zreliji pojedinci. Jedna od njih je Aja Naomi King, jaka u ulozi komšinice Heriet, koja Elizabeti pokazuje vrijednost prijateljstva. Stvarna nit njene priče kao advokaticom i aktivisticom za građanska prava je ona da radi na sprečavanju da se naselje Afroamerikanaca sravni sa zemljom u korist autoputa i čini se vrlo vezanom za inače vrlo ,,bijelu“ priču.

Uprkos zaronima u velike društvenim teme, koje su danas preovlađujuće, kao što bile i prije više od 60 godina, a koje uključuju prava žena na jednaku platu, mogućnosti i poslove, ova serija je lagana drama.

U njoj je ogromna pažnja posvećena rekonstrukciji sceno-

grafije i brizi o pastelnim, mekim i ujednačenim bojama, koje predstavljaju ne samo tadašnje društvo, već i laboratoriju, koja će u očima javnosti biti sve samo ne hladna. Čak su i četvrti sastavljene od kuća identičnih jedna drugoj, sa baštama, u kojima žive likovi.

Seksistička klima

Međutim, u oči upada ogroman nesklad između prelijepih enterijera, lijepih automobila, nježnih boja i njegovanih ljudi i ekstremno seksističke klime u kojoj ti isti likovi rade. Dijalog je previše ,,sladak“, dok se problemi socijalizacije objašnjavaju stereotipnim osobinama. Ipak. najveći problem je što autori serije konstantno imaju potrebu da drže lekciju. To je šteta, jer je to priča čija bi tema, porijeklo i polazište lako mogli napraviti mnogo bolju seriju, ali za to je potreban veći fokus na likove i njihove okolnosti, umjesto na ono što nam govore o tome koliko je život nepredvidljiv, nepravedan i komplikovan.

Ni to kod ove serije nije najgora stvar u potpunosti, već je to mjesto i ton kojim se propovijeda, s protagonisticom podignutom na neku vrstu pijedestala sa naprednom inteligencijom koja joj omogućava predvidi sve to će se dogoditi u budućnosti i objasniti nam. ,,Lessons in Chemistry“ je pomalo čudna, ali solidno ,,skuvana“ feministička serija s epizodama koje pripovijedaju psi, mrtvi, ali i živi, začinjena vrlo dobrim glumcima, tako da predlažemo da je „probate“.

Ocjena: 3.3/5

14

Četvrtak, 26. oktobar 2023. v

BECKI VALCER Iz Beča:

Miloš Milačić

I

mamo ovdje, u Beču, jednog komšiju sa Bosfora. Ponekad zažalim što stanujemo u toj zgradi, u dijelu grada udaljenom 15 minuta od glavnog trga i katedrale Svetog Stefana i svega deset minuta od bečkog dvorca Šenbrun.

Jer, da živimo u nekom tirolskom selu, u Donjoj Austriji ili na padinama Alpa, možda bi taj naš komšija uzgajao stoku.

I možda bi, kao većina tamošnjih vrijednih mještana – držao krave. One krupne, jedre, kao sa omota za čokolade. E tada bih poželio da mu crkne makar jedna od tih krava!

Nemojte mi, uvaženi čitaoče, prerano suditi zbog te zlobne želje. Krave su, držim, jako dobrodušne životinje, pitome i pomalo melanholične. Vječito u nekoj zen fazi dok onako bezbrižno žvaću travu. I prvi na sebe bacam kamen zbog primisli da se takvom stvorenju, ni krivom ni dužnom, desi nešto ružno. Ali je komšija zbog svog ponašanja zaslužio da mu evo, ako ne krava, crkne makar osigurač za struju.

Prelivena čaša

Taj lihvar ima radnju za prodaju i popravku mobilnih telefona i elektronskih uređaja. Na stotine ih je takvih u Beču. Njegova

Neuspjeli pokušaj kijanja u fotokopirnici

Komšija sa Bosfora

Taj lihvar ima radnju za prodaju i popravku elektronskih uređaja. Čine je tri stolice i tri polovna računara na dva spojena stola. I leglo ispreplijetanih kablova koji se obavijaju oko nogu svakome ko kroči tamo je ujedno internet kafe i fotokopirnica. Tri stolice i tri polovna računara na dva spojena stola.

I leglo ispreplijetanih kablova koji se obavijaju oko nogu svakome ko kroči tamo. Taj uzani, stražnji dio pregrađen je gajbama piva. To je internet kafe.

Fotokopirnica je laptop povezan sa štampačem na stolu pored kase, ispred prodavca. A prodavac je vlasnik. Naš junak.

Komšija.

Svratio sam nekoliko puta tamo da nešto odštampam. Radnja je udaljena minut od mog stana. Na dvije tramvajske stanice odatle nalazi se prava, mo-

derna fotokopirnica gdje jedna odštampana ili kopirana strana košta deset centi. Kod komšije euro. To je dobrovoljni harač koji plaćam da bih uštedio vrijeme. Ali u punu čašu žuči koju svaki put ispijem kad uđem tamo, komšija je, jednom prilikom, dolio još samo kap. I čaša se prelila…

Bilo je to prije nekoliko godina, ne sjećam se tačno datuma. Ali se zato sjećam svake pojedinosti našeg razgovora.

- Šta ste trebali?

- Da odštampam dvije stranice.

- U redu. Dajte USB i recite mi naziv dokumenta. blog.ricksteves.com

Krave u podnožju švajcarskih Alpa

- Vidite, zaboravio sam flešku.

Može li sa mejla da se odštampa?

- Može. Idite u internet kafe. Vi ste računar broj tri. Sad ću vas konektovati.

Kad sam se poslije par minuta vratio do njegovog pulta, čekale su me odštampane stranice.

Izvadio sam dva eura i gurnuo novčić prema njemu. Nije ga ni pogledao.

- Šest eura, molim.

- Kako? Šest eura – za dvije stranice? Zar nije do sada bilo euro po stranici?

- Jeste. I još je!

- Pa… - Vi ste koristili i internet usluge. A to vam je četiri eura za prvih pola sata. Plus što ste odštampali dvije stranice. To je tačno šest eura.

- Ali meni nije trebao internet.

- To je vaš problem, komšija (prvi put me tako nazvao).

Imate još… (pogledao je na sat) još tačno 26 minuta da koristite naše internet usluge, ukoliko želite naravno.

- Ali meni ne treba internet…

- Trebao vam je jer nijeste donijeli USB, pa ste morali da se priključite na mrežu. A to ima svoju cijenu. Kao i sve u životu.

- Ali… - Nema „ali“ komšija…

Platio sam i ni doviđenja mu nijesam rekao. Iz radnje me ispratio riječima: - Ukoliko vam ne odgovara cijena naših usluga, kupite štampač, pa štampajte kod kuće do mile volje.

Rajsko drvo

Poslušao sam njegov savjet.

Kupio sam štampač i zarekao se da mu nikad više neću ući u radnju… To „nikad“ bi trajalo i trajalo da ona prokleta korona nije umiješala prste.

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

15

viennamobileshop.business.site

i koja služi kao internet kafe i servis za popravku mobilnih telefona

Radnja za popravku mobilnih telefona

U Beču nedjeljom skoro ništa ne radi. U vrijeme korone „skoro“ je višak u prethodnoj rečenici. Ili ipak nije.

Te nedjelje očajnički mi je bio potreban kabal za internet.

Onaj što povezuje „ruter“ sa računarom. Preporuke austrijske vlade, sjećam se, bile su da se bez prijeke potrebe ne izlazi napolje. Ali meni je kabl u tom trenutku bio prijeka potreba.

Kružio sam gradom puna dva sata tražeći radnju gdje bih mogao da ga kupim. Naravno da nijesam naišao ni na jednu.

Snužden sam se vraćao kući.

Na svega nekoliko metara od ulaza u zgradu presrelo me je jedno jabukovo drvo. Naklonilo mi se spustivši krošnju i ponudilo mi svoj plod. Ta jabuka iz mog rajskog vrta bio je mobilni servis komšije sa Bosfora. Valjda jedina radnja u čitavom Beču koja je bila otvorena tog podneva. Mamila me da je uberem i da je zagrizem. Nijesam se mnogo dvoumio…

Komšija je stajao na istom mjestu kao i posljednji put kad smo se vidjeli. Kao da se nije ni pomjerao odatle. Prvi i treći računar u internet kafeu bili su zauzeti. Dva dječaka su igrala video igrice. Nosili su zaštitne

maske na licu. Bili su to komšijini sinovi. Znao sam ih iz viđenja. Nijesam mu poželio dobar dan kad sam ušao. On meni jeste. „Merhaba“, rekao je. Pokazao sam mu svoj mobilni telefon. I sliku na displeju: - Imate li ovakav kabl?

- Da. Od koliko vam metara treba?“ - Deset. Ili čak petnaest ako imate.“ - Od petnaest metara nemam.

Ali evo vam ovaj od deset pa vidite da li vam odgovara. Ili da sačekate do sjutra da naručim duži.

- Ne, ne. Danas mi hitno treba.

Mogu li da ga odnesem do stana da isprobam?

- Ako ga otpakujete morate ga platiti. Ali mogu vam dati ovo – da provjerite.

Iz fioke je izvadio metar za mjerenje i pružio mi.

- Evo, izmjerite slobodno, pa dođite da mi kažete šta ste odlučili.

Zahvalio sam se na neočekivanoj ljubaznosti i požurio do stana. Kabl od deset metara je taman odgovarao. To sam i njemu rekao kad sam ponovo ušao u radnju. Standardna cijena tih kablova bila je sedam-osam eura. Kod preprodavaca su oko

deset. Kladio sam se da će mi on naplatiti petnaest. Izgubio sam opkladu: - Znači odgovara.

- Da. Pružio mi je upakovani kabl.

Na njemu je bila nalijepljena cijena koje nije bilo prvi put kad mi ga je pokazao. Mora da je u međuvremenu zalijepio. Zahvalio sam se i platio ne traživši račun. Dvadeset i pet eura. DVA-DE-SET I PEEEE-T!!!

Podrig kolibrija

Kao mali imao sam tu sposobnost da vještački izazovem kijavicu kad god poželim. Samo je trebalo perom ili tako nečim golicljivim da nadražim nozdrve i krenuo bi rafal od pet-šest kijanja za redom od kojih je odzvanjala čitava kuća.

Htio sam umjesto pozdrava komšiji sa Bosfora da priredim za oproštaj baš jedan takav „kijomet“ koji će pamtiti do kraja pandemije. I da ga bar malo uplašim. Jer ni on kao ni ja nije nosio zaštitnu masku.

Na nesreću pri sebi nijesam imao ptičje pero. Niti bilo šta podesno čime bih iziritirao nosnice. Odlučio sam se za no-

kat malog prsta. Ali nije išlo.

Probao sam da se koncentrišem i još jače zagrebem, ali ni makac. Ni kažiprst nije bio bolje sreće. Dok sam vadio ključ od stana da probam sa njim, komšija me je gledao u čudu. Napinjao sam se, dahtao i hvatao vazduh pokušavajući pošto poto da kinem. Bar jednom. Ali ništa.

- Je li sve u redu, prozbori on napokon?

Nijesam mu odgovorio, samo sam nastavio ključem kao sa gudalom da prelazim po nosnoj resici. I djeca su prestala sa igranjem izbečivši oči u mene. …I tad se napokon desilo: A-aaa-apćih!

Kinuo sam.

Ali bio je to jedan od najslabijih kihova u dugoj istoriji kijanja. Jedva da se i čuo. Kao da je kolibri podrignuo. Dok su se sinovi kikotali ispod zaštitne maske (to sam mogao da naslutim!) njihov otac je i dalje zbunjeno gledao u mene pitajući se da li je u dugoj trgovačkoj praksi sreo kompletnijeg idiota!?!

A ja sam samo pognuo glavu i izašao posramljen iz radnje u koju me ni sam crni đavo neće natjerati da ikad više uđem…

16

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

PREPORUKA

Marija Cimbaljević, politikološkinja sa slikarskom četkicom u ruci

Katica Nišavić

Na talasu bosa nove

Marija Cimbaljević: Ljubiteljima mračnijeg humora preporučuje britanski sitkom ,,Black Books“

ZGRABI FILM U moru kvalitetnih kinematografskih ostvarenja, izdvajam „Detachment“ (Toni Kej, 2011) koji je na mene ostavio jak uticaj prilikom odrastanja.

Fenomenalni Ejdrijen Brodi koji u filmu istražuje temu obrazovanja i emocionalne distance između učitelja, učenika i sistema obrazovanja. Problemi u obrazovnom sistemu, ljudska empatija, saosjećanje i lična odgovornost, vrlo su bitna pitanja u stvaranju boljeg društva, a ovaj film nam prikazuje važnost izazova sa kojima se i danas suočavamo.

Rijetko me šta oduševi ali moram pomenuti muzički dokumentarac koji se zaista izdvojio. „Miucha: The Voice of Bossa Nova“ (Lilijan Muti, Danijel Zavros, 2022) koji smo imali priliku da gledamo na Underhill festu, podigao je standard ovom žanru. Ovo je priča o inspirativnoj umjetnici ispričana kroz sopstvena pisma, kućne

video-zapise i audio-dnevnike.

Priča o brazilskoj muzici (prema kojoj gajim posebnu ljubav), predstavljanju kulture ostatku svijeta, njenoj borbi u svijetu muzike i povratku kući. „The Darjeeling Limited“ (Ves Anderson, 2007) toliko je bogat slojevima i otvara vrata raznim tumačenjima, a istovremeno je komičan i sasvim pogodan za neku kišnu subotu veče. Rečenica koja me posebno inspiriše: „How can a train be lost? It’s on rails.“

TV Nisam neki fan televizijskog programa. Volim da izaberem na šta ću potrošiti slobodno vrijeme i već neki period tragam za malo drugačijim sadržajem a da nisu holivudske „limunade“. Elem, naišla sam na vrlo zanimljivu mini seriju „Drops of God“. Rađena je po istoimenom manga stripu i uvodi nas u svijet vina na jedan vrlo specifičan način. Nesvakidašnja porodična drama kroz koju saznajemo o svijetu somelijerstva i nezamislivih nota vina.

Uvijek se rado vratim britanskom sitkomu „Black Books“ koja je za sve ljubitelje mračnog humora i ekscentričnih likova, savršen izbor.

MUZIKA Pored slikarstva koje je moja prva ljubav, muzika je oduvijek bila neizostavni dio mog života.

Ono što karakteriše moj ukus zapravo je raznovrsnost žanrova. Iako se moja ljubav prema muzici ne može ograničiti na jedan žanr, rekla bih da alternativni/psihodelični rok, bluz, indi, grandž, metal su ti koji dominiraju mojim plejlistama.

Obožavam da istražujem najpoznatije izvođače ovih žanrova, bilo da su to legendarni bendovi poput Dire Straits i Pearl Jam ili moderni indi umjetnici koji donose svježinu muzičkom pejzažu. Za mene, muzika nije samo zvuk, već emocionalno putovanje koje me povezuje sa različitim aspektima života i duboko utiče na moje raspoloženje. Slušanje ovih žanrova me inspiriše i donosi mi nevjerovatno zadovoljstvo, čineći muziku

neizostavnim dijelom mojeg identiteta.

ZAOBIĐI FILM/TV/MUZIKA U ovom dobu preplavljenom informacijama, važno je naučiti i razlikovati vrijedne sadržaje od onih koji su štetni ili površni.

Trebalo bi izbjegavati sadržaje koji se fokusiraju na površne i nepotrebne aspekte života, kao što su televizijske emisije koje promovišu tračeve i dramu umesto kvalitetnog sadržaja.

Takođe, treba biti oprezan sa internet influenserima koji se predstavljaju kao nešto što nisu, kako u svojim životima, tako i u poslu koji promovišu.

Treš muzika koja se oslanja na jeftine efekte i banalne tekstove takođe treba da bude izbjegavana, jer nudi malo dubine i umjetničke vrijednosti. Važno je da aktivno biramo šta konzumiramo kako bismo očuvali svoju intelektualnu i emocionalnu dobrobit.

17

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

M

alo je reći da se na ,,The Dark Side of The Moon Redux“, pokušaj Rodžera Votersa da reinterpretira album koji je, unazad pola vijeka od objavljivanja postao kudikamo veći i od benda Pink Floyd i od Votersa samog – unaprijed gledalo kao na ništa više od puke ogorčenosti.

Ili: ploču su mnogi unaprijed etiketirali kao ,,The Dark Side of The Moon“ koji je samo i isključivo – Voters. A kad to čujete, lako je zamisliti jednog starog čoeka koji se skoro tri decenije od famoznih ideoloških i svakakvih svađa sa Dejvidom Gilmorom, i dalje vrti u istom gorkom začaranom krugu. Kakav kiks!

Na kraju je ispalo da je stvarno imalo što da se nanovo pročita

Ž

ali bože, u što se pretvorilo Drejkovo hronično slomljeno srce. U nekakvu okamenjenu masu od ogorčenosti i, sada se već nakon albuma ,,For All The Dogs“ može slutiti – mizoginije.

Pred 37. rođendan, Drejka su u tim pjesmama toliko puta žene odbijale ili preveslale, da djeluje kao starac koji viče i svađa se sa oblacima iz ,,Simpsonovih“... Ali, eto, i sve više na tragu ženomržnje. I uvijek je tu neka ,,deset mlađa“, neka sa 25 koja svaki kiks u njihovoj vezi prosto stavi na račun svoje ,,mladost ludost“ faze u ,,7969 Santa“. Pa neka sa 21 koja za njega nije dovoljno ,,podivljala“ u ,,Calling Your Name“, pa...

Sufjan Stevens Javelin

isti mah... Nego i, u istraživanju i saznanju sopstvene smrtnosti – optimistično.

Sjećate se (naravno, da!) onog prelomnog trenutka kultne ,,Should Have Known Better“ pjesme iz 2015, na kom pronalazi način da mami oprosti što ga je sa tri, ili četiri godine ostavila u jednom video-klubu? E takvih neočekivanih slaloma i skretanja ka radosti, ka prazničnim zvončićima, ka praštanju i opraštanju – toga ima tako mnogo na albumu ,,Javelin“.

Samo što su sada ovo skoro bez izuzetka pjesme o raskidu: na ,,A Running Start“ Sufjan izgovara jedno ,,Don’t go, my lovely pantomime“, pa tu svoju ljubav naziva ,,breathing disaster“, pa je moli da mu vrati ,,14 years of what I said and did“... Na naslovnoj poentira: ,,it’s a terrible thought to have and to hold“.

Na štosan način slavi novu slobodu u ,,Shit Talk“, na ,,Will Anybody Ever Love Me?“ samom sebi sprema vikinšku lomaču proči-

Roger Waters The Dark Side of The Moon Redux i proživi. Recimo, od Rodžerove odluke da novi album otvori maltene recitacijom iz ,,Free Four“, pjesme koja je sa albuma ,,Obscured by Clouds“ iz 1972, dakle godinu prije od originalne ,,Mračne strane Mjeseca“. I tu se već postavljaju pravila: Votersu su ovdje mnogo bitnije riječi nego muzika, pa je onaj kultni uvodni instrumental ,,Speak to Me“ tu u drugom planu.

Rodžer je od početka do kraja riješen da ga čuju i jasno i glasno: u svakom momentu imaćete osjećaj da je svaka riječ odmjerena, da nije kamuflirana bilo kakvim gitarskim solo izletima, promjenama tempa, soničnim ili stelarnim efektima.

Tako ćete, na primjer, kada konačno i prvi put osjetite ,,The Great Gig in the Sky“ kao nešto što nije astralno i nebeski paperjasto, što ima realnu

Drake

For All The Dogs I što je najjače, Drejk bi sve te žene htio da kažnjava na tragovima od zadovoljstva; jednu bezimenu da utamniči policijskim lisicama u ,,Fear of Heights“; neku da bukvalno prutom dočeka u pritvoru u ,,Slime You Our“... Pa i da verbalno ponizi, kao kad u ,,First Person Shooter“ nekoj u brk kaže da sve te žene ,,pakuje u telefon kao sardine“.

Ironično, najbolji na ploči ,,For All The Dogs“ su momenti

šćenja... Naravno, sve je to kriptično, možda malo i o gubitku vjere, ali predivno i užasno realno; prije nego, sasvim skromno i bez mrve sujete, album zaključi sa obradom pola vijeka stare ,,There’s a World“ Nila Janga. Da znate, da je već sve oprošteno, ili da nije ostalo više što za oprostiS. S. ti.

Ocjena: 86/100

kad nema Drejka, recimo kad ,,IDGAF“ otvori strašan spejs džez grupe Azimuth. Ali sve to je cijeđenje suve drenovine od jedne karijere u kojoj zvijezda najbolje odigra onda kad udari ,,na staru slavu“, poput ,,Virginia Beach“.

Sa jedne strane dozlaboga starmali, sa druge akutno nedozreo, Drejk je prošao dug put rijetkog repera koji je pravio ,,muziku po meraku za djevojčice“ – do tipa koji stvara isklju-

težinu sizifovskog tovara – shvatiti da se tu radi o jednom pismu koje je Voters pisao umirućem pjesniku Donaldu Holu. Pa onda... Da ne otkrivamo, jer zaista vrijedi da otkrijete sami. I da se radujete, jer i nakon pola vijeka, ,,Tamna strana“ ima još nešto novo da S. S. kaže sa vinila.

Ocjena. 75/100

drakerelated.com

erpetuum mobile: Sufjan Stivens i na 11. albumu uspijeva da pronađe nešto divno na najčudnijim i najviše samotnjačkim mjestima.

Indi-folk superstar iz Detroita je u danima prije objavljivanja albuma ,,Javelin“, početkom oktobra, na primjer na društvenim mrežama objavio fotografiju posebno prilagođenje WC školjke. Nju koristi otkad je obolio od Giljen-Bareovog sindroma, autoimune bolesti zbog koje (muzički svijet se nada, privremeno) više skoro i da ne može da hoda. I to ne samo da je ispalo ,,sufjanovski“ čudački-dirljivo i toplo u

i.com

P

ion superdeluxeedit

DZUBOKS

barnesandnoble.com

v

čivo muziku za baš ogorčene i patetične dječake. Ne valja, čak S. S. i kad je autoironija.

Ocjena: 32/100

18

Četvrtak, 26. oktobar 2023. v

,,Hackney Diamonds“: Mnogo viš povratničkog albuma rok ikona Th

DZUBOKS

Sjaj sa ploč londonske

ozna stanica Dartford, u Kentu i nekih 30 kilometara od Londona, pruža isti mrazovit pogled ka Sjevernom moru kao onaj, koji je prije 62 godine čekao Kita Ričardsa za slučajan susret sa starim školskim drugom. Slučajan i sudbinski.

Ako je istina da se muškarac ne rađe nego postaje, jedna od prečica bi mogla biti iskustvo ploče ,,Hackney Diamonds“.

Sa svih rovova i brazdi na tom vinilu izbija onaj sočni damar, stav, integritet – isti u studiju, pred ženom, u kancelariji, na igralištu, ulici, podijumu za ples. A to je, da se svaki susret ili svaka prilika za kreativno ili bilo kakvo davanje – proživljavaju kao možda posljednji.

Bez i jedne grke. Kit nikada nije mogao biti Džejms Bond, ali je dijelio i shvatao ono što Bonda suštinski čini tako privlačnim: što 007 svaki dan sa sviješću da je realna šansa da narednog jutra možda neće živ osvanuti. Pa dok traje... Neki tako preguraju i preko 80.

theglobeandmail.com

V

Razbijeni izlozi

Nego, Mik Džeger je tu, na peronu prije 62 godine i pred drugom Kitom, pod miškom imao stisnute neke ploče; među njima i jednu sa pjesmom ,,Rolling Stone Blues“ Madi Votersa. A sada i ove jeseni, ploču ,,Hackney Diamonds“ najavljuju obradom te pjesme, zbog koje su postali – zbog koje su morali biti The Rolling Stones. I kako to ne doživjeti kao opraštanje, kao zaključenje, spuštanje zavjese – ili kao ono u našem jeziku neprevodivo, što stane u jedno ,,closure“?

Nije to nekakav lament ili hiperbola nad starošću i prolaznošću, pa traženje neke ,,dijamanti su vječni“ metafore za naslov ploče. Hakni je istočni dio užeg jezgra Londona u Britaniji prepoznat po nekim strašnim stopama kriminala; ,,dijamantima iz Haknija“ u slengu nazivani su oni opiljci od stakla koji su ostajali kao trag provalnika na izlozima.

Divnog li štosa o tome, što The Rolling Stones misle o sebi samima i svojoj prolaznosti!

Toliko je momenata na ,,Hackney Diamonds“, na kojima

Roni Vud, Mik Džeger i Kit Ričards ponovo na londonskom drumu koji ih je proslavio i koji su proslavili

prosta radost u tome što se radi posao koji se voli i sa ljudima sa kojima je merak raditi bilo što.

I ne, nikako se ne radi o tome, da se neki starci (Mik od ljeta gazi devetu deceniju, Kit će u decembru proslaviti 80. rođendan!) silom-na-sramotu trude da dokažu da ima još životnog goriva u njima. Prosto je: oni se

ne trude da to iznesu mladalački, The Rolling Stones to jesu.

I dovoljno je da čujete sa koliko vitalnosti galopiraju gitare Ronija Vuda i Ričardsa niz prašnjave prerije tih bluz i glem rifova; pa u kojoj mjeri introspekcija tih pjesama prije sluti na neke prve bitne životne lekcije i perspektive zrelosti... I sa

kakvom silinom Džeger treperi i leluja nad svim tim maglovitim noćima, medijskim blicevima, pukotinama i ambisima naciklih veza. Pa da znate i procijenite, kojim godinama pripadaju ovi dijamanti i ovi opiljci prosutog stakla.

E sa tom vitalnošću, Džeger prepoznaje da mu ne štima

19

še od blistavog he Rolling Stones

therollingstonesshop.co.uk

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

čnika e jeseni

Sa svih rovova i brazdi na ovom vinilu izbija onaj sočni damar, stav, integritet, isti u studiju, pred ženom, u kancelariji, na igralištu, ulici, podijumu za ples. A to je, da se svaki susret ili svaka prilika za kreativno ili bilo kakvo davanje, proživljavaju kao možda posljednji

nešto u vezi sa jednim prostim ,,We haven’t made love and I wanna know why, why you angry with me?“, na uvodnoj zarazi ,,Angry“. Pa stupi zeru i na pankersku teritoriju u apokaliptičnoj viziji broda koji tone ,,Bite My Head Off“; sve što tu vidi kao brigu je ,,I’m looking for a quick way out“.

Na ,,Get Close“ Mik tumara, puzi, pleše užeglom ulicom noći, besan i grozničav, sa cijelim tovarom nekih što ga prate za petama. I konačno je za volanom u ,,Whole Wide World“, himničnom seciranju samoće za koju zna da nikad neće proći. U suštini, Džeger je na ,,Hackney Diamonds“ među javom i med’ snom, a taj san je gomila nekih starih odjeka, nekih londonskih pribježišta, mjesta gdje se voljelo, rastajalo, udusalo sve to ,,the smell of sex and gas“ šezdesetih... Sve ono, ti počeci trajnih prijateljstava i krajevi neponovljivih ljubavi - za što zna da više nikada neće dosegnuti.

Dok Stonsi tako, u lavirintu snova i sjećanja, traže neki svoj put – producent Endru Vat se

Lice i naličje sjajnog omota ploče

ponaša kao najveći fan. Kada sa slajd gitare, iz dima neke logorske vatre, Džegera u ,,Dreamy Sky“ lansira niz telefonsku žicu pravo u neki kosmos i zečiju rupu od kantrija, znate koliko je i njemu stalo do tih staraca; da zvuče sasvim aktuelno, sadašnje, modernjački. E tu, na mjestu zbjega stotinama milja daleko, šumovitoj tišini ,,gdje samo žele da slušaju Henka Vilijamsa“ – zatičemo i Ričardsa za mikrofonom. Na jednostavnoj i predivnoj ,,Tell Me Straight“, ogledalu jedne intime i života, koji su samo prohujali kao predjeli u prozoru nekog od vagona.

Prašnjavi motel

A ta ruta od Dartforda na Sjevernom moru do najopakijeg centraškog Londona, kojom su Mik i Kit tamo početkom šezdesetih grabili na sastanak sa sudbinom, se ljulja, niz kolosjek lomi sporogorećom poslasticom u sedam minuta ,,Sweet Sounds of Heaven“.

Otprilike na mjestu kad Lejdi Gaga tu zagrabi na teritoriju nekih gospel vratolomija, kad konačno i Stivi Vonder nakon svih svojih muka pronađe jedan radosni solo na klavijaturi, shvatićete da je ta pjesma jedan duhovni krešendo albuma; i ne samo to, jednog od lica njihove karijere.

Tu Mik istovremeno uspijeva da bude i sasvim univerzalan i

ličan, dok sebi obećava da ,,neće dozvoliti da padne u nekom prašnjavom motelu“. I hvata i posjećuje, samo na tren kako i pripada takvim snovima - onaj grešni i grozničavi prostor, strah i strast koje rokenrol svijet već više od pola vijeka prepoznaje i slavi kao ,,Gimme Shelter“.

Tu je, na kraju, i odgovor na pitanje: da li je ,,Hackney Diamonds“, njihov prvi album nakon 18 godina, zaista kraj?

Prvo racionalan i mjerljiv odgovor – Stonsima je sa sesija snimanja ovog albuma ostalo još toliko materijala, da kažu da otprilike imaju knap tri četvrtine završenog posla – za još jedan! A drugo je ono što se tiče lekcije za svakog muškarca: da će činiti sve, disati i plesati, da sve to djeluje kao početak. Ali, da će skockati to tako, da ako ,,Hackney Diamonds“ kraj zaista i bude – to bude ponosno, štosno i bez mrve gorčine.

Eto tako The Rolling Stones proživljavaju i ispraćaju svoje dane: svjesni, da nakon onog susreta školskih drugova na stanici Dartford, 1961. godine, ne bi bilo ni fer od života bilo što drugo ili još više očekivati... I tako sjajne dijamanti iz Haknija; rasuti po pločnicima londonske jeseni, a blistavi samo u onoj mjeri, u kojoj i dalje imaju jedni druge.

S. S.

Ocjena: 80/100

20

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

33 OBRTAJA

Iva Lorens, kantautorka i pjevačica

fil

Mačiji džez što ruši spratove m

ložite i pije se rakija, ako može divlja jabuka.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Uzeo bi neku poznatu tematiku koju niko nije radio - tipa Arkan i Ceca i onda bi nešto obrnuo da ne bude predvidivo, što je u stvari predvidivo jer je to njegova čar. Nasmejala sam samu sebe upravo... Ili bi samo došao ovde i nikad se ne bi vratio i ne bi ništa snimio.

mu ika

D

srednjoj školi sama išla u bioskop. I dalje smatram da ti ne treba partner da bi išao u bioskop, ionako ćutiš i gledaš film, meni je to zapravo lepo vreme za provoditi ga sam sa sobom.

Omiljeni filmski rivali?

- Džoker i Betmen - „The Dark Knight Rises“ (Kristofer Nolan, 2008) Hit Ledžer kao Džoker - prosto neprevaziđeno.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „A Girl Like You“ - Edvin Kolins. Pojavio se u „Charlie’s Angels: Full Throttle“ (Makdži, 2003) u jako ključnoj sceni.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poželela sam da odem u Petru nakon ,,,Indiana Jones“ filmova, i dalje nisam bila i jako mi se ide.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Gaspar Noe, Kristofer Nolan, Tom Ford. Idemo u kafanu u Crnoj Gori koju vi pred-

z

Film koji Vas čini srećnom?

- „Breakfast Club“ (Džon Hjuz, 1985), „Mean Girls“ (Mark Voters, 2004), „Clueless“ (Ejmi Hekerling, 1995), „Singing in the Rain“ (Džin Keli, 1952), „Chicago“ (Rob Maršal, 2002), „Hari Poter“ podsjećaju me na detinjstvo i odrastanje.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Once Upon a Time in Hollywood“ (Kventin Tarantino, 2019), već sam znala kraj na polovini filma. Kao i bilo koji horor u kome mi režiser ukazuje šta će da se desi tako što snimi prozor 20 minuta pre nego što neko skoči kroz njega.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Tenant“ (Roman Polanski, 1976 ). Jao, ne - film „Life of Pi“ (Daren Aronofski, 2012) - ništa mi nije bilo jasno, na kraju me je Bog kaznio tako što mi je pružio četvoro ljudi kojima je to omiljeni film.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da ponovo dobijemo neki kultni film ali za mladu generaciju kao što su bile „Munje“ (Radivoje Andrić,

2001) ili „Lajanje na zvezde“ (Zdravko Šortra, 1998). Fali nam zanimljivih ženskih uloga. Naše glumice imaju veliki broj prilika da se pokažu, čini mi se da su često ženske uloge sporedne.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Bambi, jeziva priča, kao i film „Marley and Me“ (Dejvid Frankel, 2008). Ne volim tužne krajeve sa životinjama.

Da budemo veseli, reći ću „The Aristocats“ kad pevaju džez pa propadaju kroz spratove, to je preslatko.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Il pleut“ – „Lajanje na zvezde“ - znam da nije nešto pametno ali me to uvek nasmeje.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ko ako ne Minionsi iz „Despicable Me“?

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sećam se, ali sam često išla u mali bioskop „Tuckwood“.

Svaka sala zove se po nekom starom holivudskom glumcu ili glumici. Omiljena mi je bila „Rita Hejvort“. Često sam u

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Lady Ginning Soul“ - Dejvid Bouvi na mamu. „Supersonic“ - Oasis na prijatelje. „The 1975“ - The 1975 na bivšeg. „400 Lux“ - Lorde na mene.

a nije mame, ne bi se bavila muzikom, ne bi pohađala časove pjevanja, a mi ne bismo danas uživali u glasu Ive Mišović.

Pod imenom Iva Lorens mlada kantautorka sigurno osvaja muzičko nebo. Debitantskim albumom „Svitanje“ oduševila je sve koji vole da uživaju u predivnom vokalu, oštroumnim, iskrenim tekstovima. Poteklo iz duše, iskliznulo iz dnevnika, njeno djelo upakovano pod mašnom dobrih spotova, prijenja za srca i publike i kritike.

Lorens je ovih dana veoma zauzeta jer je već počela da priprema repertoar za veliki muzički događaj u Groningenu. Na predstojećem „Eurosonic Noorderslag“ festivalu koji se održava od 17. do 20. januara predstaviće Srbiju. Pjevaće i na engleskom (budući da je i ranije, živeći u Berlinu pisala i pjevala na tom jeziku) a to će biti izvanredna prilika da promoviše i nove pjesme. Želimo joj sjajan provod, pod hitno nastup u Crnoj Gori, a do tada vrtimo našu pitalicu!

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „The Show Must Go On“, The Queen.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Got to Give It Up“ – Marvin Gej. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Rhiannon“ - Fleetwood Mac. Vaša pjesma za karaoke?

- „Bring me to Life“ - Evanesence i „Mustafa“ - Bebi Dol. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Lenarda Koena.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ovo je trik pitanje jer ne znam u kom kontekstu obožavaju, tipa Aca Lukas. Ne znam njegovu muziku, nije me nikad privlačila, ali dobro svira klavir, svaka čast.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dejvida Bouvija - nisam ga slušala dve godine, nisam mogla, on je moje detinjstvo.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Gangnam Style“ i „Despacito“. Rekla sam mlađem bratu da su toliko popularne da su zakonom zabranjene da ih više ne bismo slušali u kolima do vrtića, fudbala, rođendana...

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Bila sam u fan klubu Majli Sajrus. Ceo zid je bio nalepljen. Pored toga sam imala postere omiljenih mjuzikala „The Wizard of Oz“ (Viktor Fleming, 1939) i „Singing in the Rain“.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Objektivno i potpuno realno da!

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Ako smo depresivni „Normal People“, ako smo srećni „Curb Your Enthusiasm“.

21

Goran Popovski

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Iva Lorens: Nije joj potreban partner za odlazak u bioskop

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Gossip Girl“ , sestra i ja kupimo slatkiše posle škole i gledamo zajedno, kao i „Gilmore Girls“, „Otpisani“ s tatom i „Otvorena vrata“ jer sam htela da vidim gde glumi moja tadašnja komšinica Vesna.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Little Fires Everywhere“ i „Curb Your Enthusiasm“ – nisu kod nas baš popularne i „Jutro će promeniti sve“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“. Toliko loš kraj da ne znam zašto su i dalje zaposleni i nikada neću vratiti to vreme koje mi je oduzeto.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Čarobni štapić iz „Harija Potera“, naravno.

Najdraži par iz serije?

- Džes i Rori iz „Gilmore Girls“ uvek su imali pametne konverzacije a bili su jako mladi.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Office“, mrzeće me neki ili većina, ali nekako nisam se upustila do kraja.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe.

- „Euphoria“ i „Succession“ tim za svaku nagradu, od snimatelja do režisera, kostimografije, šminke, muzike.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

M. ČAVIĆ - Za Džerija!

22

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

kalendar

,,The War of the Worlds“ Orsona Velsa, radio-dram

Znate na što je ličio njujorški studio radija CBS u minutima nakon završetka radiodrame? Policija ih je sve, ali sve, zaključala u malu prostoriju, pa počela ispitivanje.

Kompletan materijal, scenariji, audio-trake, sve u vezi tog prokletog programa, zaposleni su počeli da spaljuju, cijepaju, zaključavaju u skrivene ladice

T

ačno u 20:32 časa, jedva pola sata nakon početka, producent Džon Hausman dobio je molbu da se javi na uporan policijski poziv. Vratio se u studio blijed kao krpa; Orsonu Velsu je rukom pokazivao: ,,Sijeci, sijeci“... Policija je bila jasna: pod hitno prekidaj, narodu objasni da je to samo radio-drama!

Tri sedmice kasnije, u novembru 1938, desetine hiljada nacista su, ni da trepnu, u Minhenu čekali što to Adolf Hitler ima da im poruči o svijetu; a on je, od svega, govorio o ,,The War of the Worlds“...

Hitlerov govor

U momentu kad je naredba dobijena, izmišljeni radijski reporter sa terena kojeg je igrao Rej

dailynews.com

Kad Mars napada

Orson Vels sa orkestrom tokom radio-drame

Kolins se usred živog programa ,,gušio“ od nervnog gasa, kojim su Marsovci sa nebodera šibali po ulicama Menhetna. I te Noći vještica, 31. oktobra 1938, bio je vakat za prvu pauzu. E, onda su u studio počeli da ulaze policajci. Pa još tipova u tamnoplavim uniformama. Džabe ljudima objašnjavaj da je od početka do kraja radio-drame ,,The War of the Worlds“, u jedva 45 minuta programa, čak četiri puta producent govorio da se tu ništa stvarno ne dešava; da je to fikcija, da je to drama po književnom djelu...

Jedan je njujorški gospodin iz predgrađa uporno zvao, tražio informaciju sa dijela Menhetna gdje mu je kćerka; Hausman je probao da mu kaže da ne brine, da se ništa ne dešava... I naravno da mu čovjek nije vjerovao. Pa šta drugo očekivati u momentu

realnog razloga za paniku, nego da vam neko sa druge strane linije govori i ubjeđuje vas da razloga za paniku nema! I tako on, pa jedna gospođa, pa...

Nekoliko minuta nakon kraja programa, na liniji je bio i jedan gradonačelnik grada na dalekom Srednjem zapadu, bijesan jer su u opštoj panici razbojnici počeli da razbijaju izloge. Sve to zbog programa na radiju CBS, koji praktično nije bio ni pristojno najavljivan!

Znate na što je ličio njujorški studio radija CBS u minutima nakon završetka radio-drame? Policija ih je sve, ali sve zaključala u malu prostoriju, pa počela ispitivanje. Kompletan materijal, scenario, audio-trake, sve u vezi tog prokletog programa, zaposleni su počeli da spaljuju, cijepaju, zaključavaju u skrivene ladice.

Onda su ih za koji sat pustili.

Orson Vels nikada nije pročitao ,,Rat svjetova“ H. Dž. Velsa, ali je dobro znao o čemu se radi. Mrtav ozbiljan mladić, natušten i natmuren od momenta kad je u taj CBS projekat ušao, pa do onog kad je policija konačno izašla iz studija... A onda su došli novinari. I tu je tek krenuo horor za producente. ,,Imate li informaciju, jeste li čuli, koliko je mrtvih zbog ovoga?“ (Nije bio niko, ali što su oni znali tad, moglo ih je biti hiljade). ,,Što ćemo sa fatalnim stampedom u dvorani u Džersiju?“ (Komotno su mogli zamisliti stotine ljudi tu). ,,Samoubistva? Zar nijeste čuli za lika u Riversajd Drajvu?“ (Što sad reći, jesu se stvarno ti ljudi ubili, koliko...). Dok su se producenti i novinari takmičili ko će se više tu preznojiti, nadvikati – Orson Vels je konačno mogao da razvuče osmijeh od uva do uva.

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

23

ma koja je u Noći vještica sludjela publiku, emitovana prije 85 godina

Susret sa piscem

A Orson se stvarno potrudio, da taj tekst i ta produkcija djeluju što stvarnije. Da se muzički intermeco prekine prvim javljanjem, onako uzgred, da su astronomi primijetili neobične eksplozije na Marsovoj površini.

Pa da se naredni reporter javlja sa mjesta pada neobičnog meteora u njujorškoj blizini, na jednoj farmi. Pa da isti taj reporter bude zatečen – jer zamislite, nijesu to meteori, nego nekakva svemirska vozila iz kojih izlaze svemirci sa pipcima! Pa se tu i nekakvi laserski pištolji pominju.

Novi intermeco, pa javljanje – Marsovci su zapucali, ne vrijedi nam nikakva bijela zastava! Pa opet intermeco, za koji se Vels

desiti. Vrijeme fašističkog i nacističkog uspona, a u Americi i vrijeme protesta sve više antagonizovanih ideoloških grupa. Svijet se okretao sve brže, globalne nesreće i tragedije poput one cepelina ,,Hindenburg“ samo se ređale... A cijenjeni američki građani se nijesu toliko nove velike tragedije i katastrofe plašili – koliko su je, prosto, očekivali.

Grešni Aboridžini

Rat je već uveliko bjesnio u Evropi, a dvije godine nakon onog programa, nedugo prije nego će filmski svijet zauvijek promijeniti sa vremenskim ,,Citizen Kane“, Orson Vels je dobio priliku da upozna H. Dž. Velsa.

Stari pisac bio je, do momenta dolaska u Ameriku skeptičan o priči o ,,senzacionalnoj panici u Njujorku na Noć vještica“.

A tada još mladog Orsona je pitao: ,,Je li, molim te, je li stvarno tako bilo?“... ,,Pa kako da ne, molim Vas, znate da je koju sedmicu nakon toga Hitler u Minhenu držao govor“. ,,I molim te, šta je rekao?“. A, pričao je da su „Rat svjetova“ i ta panika samo dokaz kako je demokratija uvijek akutno korumpirana i u dekadentnom stanju’, da....“. ,,Vala, nije imao što da kaže“. ,,E, tu ste u pravu! I budite uvjereni, niti ja, niti bilo ko od Amerikanaca koji su naš program pratili, nije razmišljao o tome“.

A o čemu je razmišljao H. Dž.

Vels, taj pisac romana naučne fantastike iz 1898? O, kako je to samo bila strašna kritika kolonijalnog svijeta. Vels je mnogo puta objašnjavao, da je inspiraciju za roman dobio kada je čitao o tome kako su prošli Aboridžini

Neke od senzacionalnih naslovnica dan nakon ,,Rata svjetova“

na ostrvu Tasmaniji, nakon prvog kontakta sa Zapadnjacima.

I otprilike razmišljao ovako: ,,Hajde da Londoncima napravim takvu priču, o tome kako bi se oni proveli, da im na ulicama osvane i bane neka tehnološki naprednija, ratoborno superiornija civilizacija!“.

Naravno da je i Orson Vels imao svoj mali ideološki podtekst, u svom, tada modernom čitanju Velsovog djela. Na kraju radio-drame u Njujorku Marsovci prosto naprečac – izginu. I to samo zato, što nemaju imunitet na bacile sa Zemlje. Dakle, kod Velsa čovječanstvo ne spašavaju bilo kakve vojske, vlade, hrabri ili odvažni ljudi ili sistemi... Nego mikrobi. Pukim slučajem.

I sada, 85 godina od one radio-drame na Noć vještica, pišu se studije o tome, kolike su bile stvarne razmjere panike te večeri u Njujorku i Americi; koliko je ljudi zaista slušalo CBS, koliko ih je moglo stvarno završiti sluđeno na ulicama u tih manje od sat. Koliko je slučajeva suicida spriječeno (ne brinite, nijedan nije izvršen), a koliko poziva policija dobila...

Sve to promašuje poentu: da je samo jedan jedini slušalac povjerovao, Orson Vels i ,,Rat svjetova“ opet bi zaslužili mjesto u istoriji. Ne samo medija, kao testament onoga, koliki je korak od jedne ,,fake news“ do histerije...

Već i umjetnosti i svih antropoloških studija: jer čovjeku je lako da povjeruje da je nešto istina – čak i kad mu usred programa četiri puta jasno i glasno kažu, da sve to neka fikcija. Samo zato što djeluje stvarnija i od same gorke stvarnosti.

S. STAMENIĆ clickamericana.com

Nije fora u što su svi ti povjerovali – nego što su željeli da povjeruju.

potrudio da bude što jezovitiji, sa što više saspensa – pa ,,zvanično“ saopštenje grada, policije, pa države. Pa obraćanje iz Vlade. Pa... O, evo ih Marsovci na Menhetnu! ,,Gospode, svi ćemo pomrijeti“... I onda tek počinju da zvone oni telefoni. Sve u 32. minuta.

Ispostavilo se da su mediji nakon programa dobili priliku da ,,napuvaju“ priču; svakako ,,Rat svjetova“ nije izazvao toliku paniku, kao što je to pisalo na naslovnici Njujork tajmsa, u toj noći između 31. oktobra i 1. novembra 1938. godine...

Ali ipak, panike je bilo. A znate zašto? Najviše slušalaca radija nije uhvatilo ona četiri momenta kad urednik usred programa jasno i glasno kaže da se radi o fikciji; prosto, non-stop su prebacivali na druge stanice i pokušali da čuju ima li drugih izvještaja o invaziji Marsovaca! E da, dobar dio njih je istovremeno slušao drugi popularni živi radio program na suparničkoj stanici, pa je i to uticalo da se kontekst fikcije ispusti. Oni su uglavnom čuli ili onu jezovitu, grobnu muziku – ili ,,izvještaje“ potpuno sluđenih ,,reportera“ i ,,saopštenja“ iz ,,državnih organa“ povodom ,,situacije“. O svakom detalju je Vels mislio; recimo, da se u izvještaju sa dokova Menhetna dobro čuju trube brodova na pristaništu u daljini. I kako, molim vas, da ne povjeruju!

Ali, mnogo bitnije, korjen panike bio je u njima samima. Onom, da su da povjeruju željeli – jer bilo je to vrijeme kad je svjetski rat bio praktično tu, prijetio iza ćoška, prije nego će se stvarno i

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

kalendar

,,American History X“, strašna filmska lekc

Pravila čopora na ivici pločnika

Edvard Norton fantastičan u roli neonaciste koji se odriče uvjerenja

Derek Edvarda Nortona je sasvim inteligentan, senzitivan, čak i promišljen tip... Samo što sve to ostane potpuno i stihijski srušeno pod bujicom bijesa.

Ima tu nešto arhetipski i prokleto muško; ta igra dominacije, u sobi, na ćošku, u kvartu, na košarkaškom terenu, u zatvorskom krugu

S

amo u najgorem od svih svjetova, kutak sa zapadne strane Los Anđelesa koji tiho klizi u Pacifik, u najsitnijoj bjelini od plažne prašine još nazvan divnim imenom Venis (Venecija) – može i mora biti nešto kao trening baza za apokalipsu.

Pravila čopora. Znate što je najstrašnije i najuvjerljivije u

,,American History X“? Momenat kad se skinhedi zbližavaju; kad zajedno osjete da su sila i prisila, kakvi nikad nijesu bili niti mogli biti u gorkoj i bijesnoj samoći.

Sve to ističe, žubori, buja i ruši se iz porodice. I sve je to stvarno: scenarista Dejvid Makena želio je priču o skinhedima i pankerima, onakvim kakve je

pamtio od odrastanja. U suštini, tražio je priču o korijenima mržnje; uvjeren, da se sigurno niko i nikad nije rodio kao rasista ili nacista, da je takav morao postati. Njegova premisa bila je prosta, da sve to kreće iz porodice.

Edvard Norton nikako nije bio prvi izbor da glumi Dereka Vinjarda; producentima se učinio presitan, nedovolj-

no devijantno strašan u svom tom neonacističkom ludilu.

Prvi je pik bio (naravno da je morao biti) Hokin Finiks. ,,American History X“ tako je film igrača sa klupe sa rezerve; tako je debitant, režiser Toni Kej upao u igru nakon što je tu stolicu odbio strašni, opasni, skoro do ludila sumanuti Denis Hoper. A Norton? Sam

empireonline.com

24

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

25

je tražio da mu se, prije četvrt vijeka, te 1998. za njega standardni honorar od milion dolara prepolovi; toliko je želio tu ulogu.

Derek Edvarda Nortona je sasvim inteligentan, senzitivan, čak i promišljen tip... Samo što sve to ostane potpuno i stihijski srušeno pod bujicom bijesa. Ima tu nešto arhetipski i prokleto muško; ta igra dominacije, u sobi, na ćošku, u kvartu, na košarkaškom terenu, u zatvorskom krugu... I to nešto, kao škljoc od upaljača nad prolivenim gorivom od bijesa, to je katalizator mržnje.

canwestillbefriends.net

cija o rasizmu u modernoj Americi, prikazana prije četvrt vijeka

Cijena iskupljenja

I to je Nortonu bilo apsolutno primamljivo; da istraži i uhvati taj momenat, taj način, na koji bijes potpuno parališe sve dobro i humano u jednoj mladoj osobi. Scenarista Makena surov je prema Dereku, u najmanju ruku, na isti način na koji je prema njegovim tamnoputim žrtvama; ta buktinja i stihija proždiraće i njegovu, kukastim krstovima prošaranu kožu. Toliko je ironična i ogromna ta kolektivna mržnja koju Makena u ,,American History X“, da u njoj u krajnjem ishodištu i bilansu rasizma nema; jer ona ne dijeli i ne bira žrtve...

Kako je samo opasna i provokativna bila ta priča prije četvrt vijeka – i u kojoj je mjeri više dio američke i globalne stvarnosti sada nego te 1998...

Tako eksplozivna i užasavajuća u svoj toj stvarnosti, da je režiser Toni Kej taj ugovor da autorski potpiše film potpisao – u sinagogi, sa blagoslovom svog rabina. Drugačije nikako nije htio, niti je moglo biti.

Derek i Deni (Edvard Furlong) su braća; stariji je tek izašao iz zatvora i platio je skupu cijenu da svijet konačno gleda drugim očima. Njihov otac je bio vatrogasac, ćutljivi tip koji za porodičnom trpezom dijeli rasističke trpeze... I kojeg će ubiti tamnoputi diler droge, nakon što mu zapali kuću.

Sav Derekov bijes pokuljaće u intervjuu pred televizijskim kamerama nakon očeve smrti; tu, u rasističkoj tiradi, osjetiće se prvi put snažnim. Prvi put vjerovati da ga neko čuje.

Zatvorski susret sjajno iskorišćen kao motiv za ličnu katarzu

Ali, korijeni zla nijesu posađeni tu, već onomad, za očevom trpezom...

Kako će samo težak, dug i mučan put proći Derek, od momenta kad na najsvirepiji način, na ivici granitnog pločnika, ubije svoju ranjenu tamoputu žrtvu – i zakorači iza zidina jednog američkog zatvora... Tek tu će svjedočiti istini: kako se interesi vođa rasno podijeljenih bandi prepliću, i kako je mržnja potčinjenih samo sjajan način da oni na vrhu za sebe završavaju posa’... Pa još kad shvati, da ga niko, ali niko od svih onih neonacističkih pajtosa i njuški sa ćoškova te kalifornijske Venecije, u zatvoru neće posjetiti.

Scenarista Makena igra se vješto; neće kod Nortonovog Dereka okidač za promjenu i svijest biti bilo čija pridika, lekcija ili velika riječ o rasizmu, kakvih se naslušao u školi kod pravednih, ispravnih, ali suštinski verbalno impotentnih ljudi. Ne, to će biti jedan ćutljivi, jednostavni tamnoputi zatvorenik Lamont, koji će mu govoriti koliko mu, recimo, nedostaje bliskost sa ženskom osobom, tu u kazamatu. I upozoriti ga da nakon što se Dereka odreklo Arijevsko bratstvo, pa ga na najstrašniji način silovalo, ponizilo, uni-

štilo u njemu svaki trag onog rasističkog i čopornog ponosa – da mu tek prijeti opasnost od klana tamnoputih. Jer je sada sam...

Puni krug

Režiser Kej tu pametno i vihorno igra između crno-bijelih kadrova vezanih za Derekovu prošlost i onih u ,,sadašnjosti“; kinematografija koju sam potpisuje je impresivna, raskošna, čak i autentična u svoj toj slici apokalipse od degenerisanog duha i metastaziranog predgrađa... Pa ipak, samo mu malo fali, da film koji jurca sigurno i uzbudljivo niz tu stazu i rutu propasti rasno podijeljene Amerike – zaista i poleti. Jer je previše očigledan, previše sebe objašnjava, udara ,,na prvu loptu“ i ne ostavlja skoro ništa ispod površine. Pa ipak, to što se za ,,American History X“ poželio mnogo puta veći, ili makar samo iskusniji režiser, je samo testament i potvrda Kejovog rada. Toliko je puta ovaj film pogodio pravu notu i metu, da mu se nikako ne piše u grijehe to, što je probirljivija publika poželjela da bude još bolji.

Pun krug strašnog iskupljenja Derek će, na koncu, kompletirati tek na mjestu i u užasu ultimativnog gubitka. Kada shvati da ni njegova lična promjena,

ni to što je uspio da utiče i promijeni jednu mladu osobu – nijesu dovoljni. Jer su i dalje i on, i svi oni, i kompletna Venecija, tu na vjetrometini. Ne od mržnje, ne od uvjerenja da su rasno superiorni ili bolji; već iz pukog nerazumijevanja. I tih podsvjesnih okidača, koji nas parališu, kad treba da suštinski čujemo jedni druge.

Zato nema u ,,American History X“ nikog čistih ruku; u njoj i jedan tamnoputi direktor škole, koji je toliko puta dijelio najtrezvenije i najljudskije lekcije – do kraja stigne da prizna da je i on, nekad, bio rasista. I sve to teče po inerciji, buja i u jednom djetetu kao neki iskonski i užasni impuls proklete ljudske prirode, povuče se pa nadire kao pacifička plima, tu u kanalima kvarta Los Anđelesa koji je neko, sa punim pokrićem i zdravim razumom, nazvao Venecija.

E, tu gdje bi, u Gradu anđela, neko nalazio i stvarni rajski kutak na zemlji – na kraju ostaje samo lavirint iznevjerenih, samotnih i osakaćenih duša, koje nemaju ni brane ni štita za sopstveni bijes. Da znate, na oštroj ivici od granitnog ivičnjaka jednog komšiluka, na kraju ,,American History X“: krivi su, i krivi smo, svi, mi sami.

S. S.

P

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

rva revolucionarka strijeljana pred fašističkim strojem u Crnoj Gori, u smrt je grabila u zagrljaju vjerenika; neke riječi slobode bile su posljednje koje je, u blještavilu barskog avgusta, izgovorila Vukosava Ivanović-Mašanović.

Imala je 21 godinu i mjesec i pred sudom Musolinijevih vojnika sve, redom, priznavala. ,,Kome vi sudite? Jesmo mi došli u Rim, Milano, da strijeljamo i pljačakomo? Da ubijamo vaše žene i đecu?

Da palimo vaše kuće? Tačno je, organizovali smo ustanak.

Da, išćerali smo vas iz Virpazara...“ Onda su sa zida sudnice skinuli Musolinijev portret. Predsjednik suda je pred tom mladošću ostao zatečen; pa jednom od oficira rekao da pred Vukosavu postavi tu sliku. ,,Mladi ste, pa Vi ste skoro dijete...“. Sve što je trebalo da uradi je da se pred slikom i prilikom te ćelave i bezoblične nabreklosti italijanskog fašizma – pokloni. I život bi joj bio - tim riječima - ,,oprošten“.

I tu, naravno, jedno od zaboravljenih svjedočenja ustanka kaže – da je oficira sa slikom odgurnula.

O Vukosavi Ivanović-Mašanović i tom danu 1941. najviše se zna od Italijana. Jedan Đulijan Montan tog dana bio je svjedok strijeljanja koje je sada sasvim lako nazvati zločinom; već dvije godine

afzarhiv.org

26

PODGORI č ARENJE

Sloboda Vukosave Ivanović kasnije bio je ponosni borac divizije ,,Garibaldi“ u sastavu NOV Jugoslavije.

I taj Đulijan će, knap 41 godinu od te 1941, o Vukosavi tom danu napisati pjesmu; toliko su ga lik studentkinje prava i njene riječi proganjali... ,,Mudrost bješe tvoje mladosti vjerna druga, bez nje ne bi imala snage toliko, u trenutku posljednjeg puta“. I svašta još tu Đulijan kaže, ,,o gvozdenim vukovima, hladnim i razjarenim“ i ,,bijegu čudovišta prokletih od istorije“.

Ta pjesma ,,Posveta“, objavljena u zbirci ,,Migracije“ 1982. donosi i neke faktografske podatke tog avgusta: Montan zapisuje da je istog dana strijeljan student Jovan Bošković, pa radnik Tomo Mašanović i njegova nevjenčana supruga Vukosava... I samo je djelić sjećanja koji su ,,Garibal-

Zaglavi se

dinci“ ponijeli u domovinu iz rata za slobodu Jugoslavije.

Za njih je ta odiseja bila apsolutno tragična: od oko 24.000 iz septembra 1943, ostalo ih je do povratka u Italiju na početku proljeća 1945. svega 3.500.

U međuvremenu je oko 2.000 zbog ranjavanja i bolesti prebačeno u Italiju ranije – a čak oko 18.000 poginulo ili nestalo...

O Vukosavi, čije ime nosi jedan barski vrtić, zna se malo ili – sasvim nedovoljno. Da je bila gimnazijalka koju već krajem tridesetih zatičemo na podgoričkim i prištinskim demonstracijama. Članica SKOJ-a i prije upisa na studije prava, dvije godine prije rata...

I od prvih dana kapitulacije 1941 – ponovo u Crnoj Gori, uključena u pripreme Trinaestojulskog ustanka. Zarobljena nekih mjesec nakon

Crta: Srđan Ivanović

Vukosava Ivanović-Mašković

ustaničkog početka... Ostatak već znate.

Najmanje je u priči o Vukosavi Ivanović-Mašanović ideologije; mnogo više govori to o karakteru mladosti, žena, jednog prostora – i vremena.

Zbog toga je i tako univerzalna; a sa druge strane, možda je upravo zbog toga, zbog slobodarskog svjedočanstva koje nije pretjerano ideološki kićeno – činjenica da se za Vukosavu, van Bara, uglavnom i ne zna. A tamo ima jedan vrtić, i jedna spomen-ploča...

I opet, ima ta jedna djevojka sa tek navršenom dvadeset jednom i riječima da ,,će ih najuriti sve, iz njene zemlje, da im traga neće ostaviti“. Pa još: ,,Nijesam ja optužena, optuženi ste vi“. I još: ,,Ne drhtim ja od straha, drhtite vi“. Je li potrebno išta više za jednu filmsku priču?

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

27

barbican.co.uk

Četvrtak, 26. oktobar 2023.

Najveću pažnju filmskog programa u ,,Barbikanu“ privukla su ostvarenja u okviru sekcije koja se bavila kolonijalnom prošlošću karipske zemlje

ISSN 2957-2800

skarovac Rujusuke Hamaguči, koji je oduševio filmsku javnost 2021. godine sa čudnjikavom usporenom dramom ,,Drive My Car“, još jednom je uspio da iznenadi i zamisli publiku.

Ostvarenje ,,Evil Does Not Exist“, eko-drama japanskog režisera o borbi male zajednice da zaštiti prelijepo netaknuto selo od korporativnih giganata, osvojilo je najprestižniju nagradu u sedmici za nama na Londonskom filmskom festivalu, i time otvorilo vrata izuzetno uzbudljivom filmskom periodu u metropoli.

A od ekologije, globalizacije i klimatskih promjena fanovi filma na Ostrvu brzo su mogli preći na socio-političke teme zahvaljujući kulturno-umjetničkom zdanju ,,Barbikan“, koji je ,,skuvao“ program posvećen istoriji Haitija, odnosno kako je ova zemlja iz Velikih Antila zastupljena kroz filmsku istoriju.

Program je, očekivano, otvorilo jedno od istorijski najznačajnjijih ostvarenja u kojem je Haiti zastupljen, ,,White Zombie“ Viktora Halperina, koji se smatra prvim dugometražnim ,,zombi“ ostvarenjem. Fabula bazirana na romanu ,,The Magic Island“, koji je završen

,Freda“ je sjajan portret kolonijalne prošlosti i vibrantnih ulica savremenog Hiaitija

Magija Haitija

tokom američke okupacije ovog dijela karipskog ostrva, priča je o ljubavnom paru koji se, tražeći ljubavne i poslovne mogućnosti u Port o Pransu, u vrlo kompleksnom istorijskom trenutku, sudara sa vudu gospodarom kojeg igra legenda horora Bela Lugoši.

U okviru sekcije ,,autsajderski objektivi“, posjetioci su ove sedmice imali priliku da pogledaju ostvarenja američkih režisera koji su željeli dokumentovati i istražiti običaje i svakodnevnicu zajednica na Haitiju, s fokusom na istorijski uvid u rituale i ceremonije koji su sastavni dio njihovog života.

Komad koji se istakao u ovoj sekciji bio je monohromatski dokumentarac iz 1954. godine eksperimentalne režiserke Maje Deren ,,Divine Horsemen: The Living Gods of Haiti“ o plesovima i činovima ,,posjedovanja“ kao dijelu vudu kulture.

Ipak, najveću pažnju privukla su ostvarenja u okviru sekci-

barbican.co.uk

O

,,Divine Horseman“ Maje Deren - dragocjen uvid u vudu kulturu

je koja se bavila ,kolonijalnom prošlošću, i načinom na koji taj segment istorije utiče na zemlju i sada. Ostvarenje ,,Freda“ Gesike Geneus iz 2021. godine posebno je zanimljiva vizuelna igra u kojoj je režiserka ,,prošetala“ publiku kroz vibrante ulice Haitija. Drama o mladoj Fredi, koja, tražeći korijene pronalazi društvo obli-

kovano tradicijom i kulturnim normama, vizuelni je prikaz sudara kompleksnosti haićanskog društva, u kojem se tradicija i modernizam i napredak sudaraju. Ovaj put autorke specijalna je alegorija za borbu sa kojom se suočavaju mnogi Haićani, rastrzani izmeću kulturnog nasljeđa i savremenosti. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović