Dnevni list Pobjeda 29.10.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 29. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20805 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

S. VASILJEVIĆ

LAŽIRANJE PROŠLOSTI: Izvještaj o postupanju policijskih službenika pokazuje da vrh MUP-a i Uprave policije nije želio da se otkrije istina o pogrešnim procjenama i neprofesionalnom postupanju pojedinih njihovih službenika

Ko i zbog čega krije informaciju da je član interventnog voda iz Nikšića odbio da pomogne ranjenom mladiću?

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

INTERVJU: Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a i poslanik

Nije vrijeme za priču, već za okupljanje Eraković je istakao da se „naše generacije nalaze pred iskušenjem pred kojim je bilo crnogorsko društvo uoči takozvane Podgoričke skupštine, kada su Crnu Goru, za račun drugih, raskubale ruke njenih sinova“.

Poručio je da je plan DPS-a da se suprotstavi „razaranju građanske Crne Gore da bi se stvorila nacionalistička Vučićeva prćija“

STR. 7.

STR. 2. i 3.

Udruženje pravnika formiralo tim i ponudilo besplatnu pravnu pomoć profesoru FCJK

KOMENTAR

Popis i kazna Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

M. BABOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 3.

D. MIJATOVIĆ

Ministar za ljudska i manjinska prava podnio uredbu, Vlada o tome nije raspravljala

MSS: Zahtjev VDT-a da se kazni Batrićević svjedoči o posrnuću društva Viša državna tužiteljka Snežana Šišević, koja je nedavno ultimativno zatražila od Suda za prekršaje u Podgorici da pokrene postupak protiv profesora na FCJK, bila je 6. i 7. jula ove godine predavač crnogorskim sudijama i tužiocima i objašnjavala kako da, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, tumače slobodu izražavanja i prepoznaju govor mržnje! Kakav je doprinos tužiteljke Šišević unapređenju slobode izražavanja i slobode medija, na osnovu posljednjih poteza može samo da se pretpostavi. Srećom, njene tirade o medijskim slobodama pratilo je samo 11 učesnika tokom dva julska dana STR. 8. i 9.

Oštre reakcije na skandalozne poruke Dodika o stvaranju jedinstvene države u kojoj bi bile Srbija, entitet RS i Crna Gora

Pružimo otpor „srpskom svetu“ POGLED SA STRANE

Abazović neće da uvaži Đekinu inicijativu za odlaganje popisa STR. 5.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Dva sina i jedna kćerka: izdajnici ili pravednici Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 2.

STR. 12. i 13.

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

33.

KUPON

2

Politika

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Procrnogorske partije i BS oštro reagovale na skandalozne poruke Milorada Dodika o stvaranju jedinstvene države u čijem bi sastavu bili Srbija, entitet RS i Crna Gora

Otpor glasnogovornicima „srpskog sveta“ Svi građani Crne Gore, bez obzira na političko opredjeljenje, vjeru i naciju, imaju obavezu da pruže otpor pokušajima ugrožavanja nezavisnosti naše države - napisao je Ivan Vuković na Fejsbuku. Na Dodikove poruke reagovali su iz BS, SD, SDP, CEP PODGORICA – Skandalozne izjave predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da Srbi u ovom vijeku treba da formiraju jedinstvenu državu koju čine Republika Srpska, Srbija sa Kosovom i, ako bude takva demokratska odluka, Crna Gora“, te da je „potrebno vratiti Crnu Goru srpskom nacionalnom biću, jer ona nesumnjivo tu pripada“, izazvale su oštre reakcije procrnogorskih partija, kao i Bošnjačke stranke.

Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković napisao je na Fejsbuku da „izgleda ni 150.000 mrtvih i dva miliona raseljenih tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji nije dovoljno zagovornicima velikosrpskog nacionalizma da odustanu od svog suludog nauma“.

- Kako god, dok ne odustanu, svi građani Crne Gore, bez obzira na političko opredjeljenje, vjeru i naciju, imaju obavezu da pruže otpor pokušajima ugrožavanja nezavisnosti naše države - napisao je on.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je na društvenoj mreži X napisao da se odlazeća vlada i predsjednik Crne Gore „prave mrtvi“ dok Dodik javno govori o

planovima kako da našu državu pretvori u južnu srpsku pokrajinu. Nikolić je upozorio da Dodik, osim što destabilizuje susjedstvo, ruši i Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je, kako kaže, teško unutrašnje stanje.

- Glasnogovornici srpskog sveta guraju nas u 90-e – naveo je Nikolić.

DPS snažno je osudila izjavu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u kojoj izražava želju za stvaranjem jedinstvene države koju bi činile Srbija, Republika Srpska i Crna Gora. Iz DPS-a su saopštili da je nedostatak reakcije Milatovića pokazatelj kukavičluka i neodgovornosti prema državnim interesima.

- Smatramo da ova izjava odražava nacionalističke tendencije i predstavlja ozbiljnu prijetnju regionalnoj stabilnosti. DPS je oduvijek bio

Milorad Dodik

MVP: Dodik da se uzdrži od ekspanzionističke i nacionalističke retorike Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Milorada Dodika da se uzdrži od ekspanzionističke i nacionalističke retorike i da se ponaša politički i državnički odgovorno, u duhu prijateljskih odnosa.

U MVP-u podsjećaju da je Crna Gora nezavisna i međunarodno priznata država, članica NATO-a, okrenuta evropskoj budućnosti, a ne retrogradnim idejama, koje, kako kažu u tom resoru, žive zahvaljujući nacionalističkoj retorici i stremljenjima pojedinih političara iz regiona. Ističu da je Crna Gora, kao građanska, sekularna i multietnička država, posvećena

posvećen principima multietničnosti, tolerancije i saradnje među državama. Vjerujemo da je jedinstvo i zajedništvo ključno za izgradnju mira i prosperiteta u regionu. Izjava Milorada Dodika, koja implicira stvaranje jedinstvene države na etničkim osnovama, suprotna je ovim principima i može samo doprinijeti podsticanju tenzija i podjela - naveli su iz ove partije.

Dodaju da bi Milatović kao predsjednik države koji bi trebalo da predstavlja interese Crne Gore, morao jasno osuditi „nacionalističke izjave i istaći važnost očuvanja mira i stabilnosti u regionu“.

- Izostanak reakcije gospodina Milatovića je još jedno razočarenje koje ukazuje na nedostatak liderstva, odgovornosti i hrabrosti slučajnog predsjednika. DPS poziva sve političke lidere u regionu da se uzdrže od nacionalističkih retorika i da se fokusiraju na izgradnju mira, saradnje i prosperiteta.

Samo kroz zajednički rad i dijalog možemo prevazići prošlost i izgraditi evropsku budućnost za sve građane naših zemalja – dodaje se u saopštenju.

Reagovao je i Miloš Đuričković iz SD-a.

- Naša želja je jaka i jedinstvena BiH, punopravna članica NATO i EU. Ništa manje ne želimo Srbiji. Do tog cilja se stiže bez Dodika, Vučića i poslušnika. Sa Dodikom i sličnima nećemo dijeliti ni vazduh u prostoriji napisao je Đuričković na mreži X. Bošnjačka

dobrosusjedskim odnosima koji se moraju temeljiti na međusobnom poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, temeljnih vrijednosti i spoljnopolitičkih opredjeljenja, jer, kako navode, samo stabilno susjedstvo može donijeti prosperitet našim državama i regionu u cjelini.

- Nije prvi put da budućnost Crne Gore bude predmet neprimjerenih i nedopustivih komentara u svrhe lokalnih političkih prilika u regionu, i/ili u cilju namjernog podrivanja dobrosusjedskih odnosa, evropske perspektive i bezbjednosti regiona, stoga pozivamo Dodika da se uzdrži od

ekspanzionističke i nacionalističke retorike i ponaša politički i državnički odgovorno, u duhu prijateljskih odnosa, kakve njeguju Crna Gora i Bosna i Hercegovina - poručuju u MVP-u.

Kako ističu u tom resoru, jedina unija u kojoj se Dodik može naći sa Crnom Gorom u budućnosti, je Evropska, „iako u njegovom slučaju, zahvaljujući ovakvim, nazadnim politikama, to izgleda kao teško dostižna budućnost“.

- Zbog toga je od krucijalne važnosti da se naš region konačno oslobodi retrogradne političke zaostavštine iz mračnih 90-ih godina prošlog vijeka, koju i dalje zagovara i predstavlja g. Dodik, kako bismo, konačno, krenuli naprijed i izgradili društva kakva naši građani zaslužuju – dodaje se u reagovanju MVP-a.

Milatović kao predsjednik države koji bi trebalo da predstavlja interese Crne Gore, morao je jasno osuditi nacionalističke izjave i istaći važnost očuvanja mira i stabilnosti u regionu saopšteno je iz DPS-a stranka takođe je osudila najnovije izjave Milorada Dodika koji poziva na prekrajanje granica u regionu i stvaranje velike Srbije i poziva međunarodnu zajednicu, prije svega Sjedinjene Američke Države i EU, da odlučno reaguju na ovakve poruke.

- Skrećemo pažnju na opasan narativ koji dolazi od Dodika.

Riječ je o direktnom pozivu na kršenje Dejtonskog sporazuma i ugrožavanje suvereniteta Crne Gore i BiH. Pozivamo Sjedinjene Američke Države i EU da osude namjere i govor Dodika, jer su upravo SAD i EU garant suverenosti država i nepovredivosti granica u regionu - navedeno je u saopštenju BS-a.

Ta partija navodi da je Milorad Dodik politički avanturista koji želi da cijeli region vrati u devedesete godine prošlog vijeka.

- Bošnjački narod podržava nepovredivost granica, očuvanje suvereniteta svih država i demokratske procese u njima, uz poštovanje etničkih posebnosti.

U tom smislu, Bošnjačka stranka će se odlučno suprotstaviti svim dezintegracijskim procesima – dodaje se u reagovanju.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kazao je da je Dodik isto što i Andrija Mandić.

- Milorad Dodik je isto što i Andrija Mandić, čisto da znamo kako nam je divna vlast. Zato, ako bi neko i pomislio iz vlasti da osudi Dodika bolje da ćuti, poručio je Vujović.

Nadam se, dodao je, samo da tužioci ne spremaju kakve prijave za ovu osudu Dodika.

- Kad može Batrićević da se kazni zbog Joanikija, nije vala ni Mile gubav - napisao je Vujović na Tviteru, podsjećajući da je Više državno tužilaštvo od Suda za prekršaje u Podgorici zatražilo da pokrene postupak protiv profesora na FCJK dr Bobana Batrićevića i kazni ga zbog kolumne koja je objavljena na portalu Antena M. Koordinator Inicijativnog odbora Crnogorske evropske partije Novak Adžić napisao je na mreži X da je „ovo pusta želja kontroverznog Dodika“.

- Ovo je pusta želja kontroverznog Milorada Dodika, koji djeluje protiv Bosne i Crne Gore.

Ogoljen je velikosrpski ekspanzionista i unitarista. Politička lobotomija, ništa više - naveo I. K. je Adžić.

INTERVJU: Jevto Eraković, potpreds PODGORICA – Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković je, uoči sjutrašnjeg protesta ispred Skupštine Crne Gore, kazao u intervjuu Pobjedi da je vrijeme da se „nađemo na okup pred prijetnjama našem društvu, našoj sadašnjosti i budućnosti“.

Eraković je istakao da se „naše generacije nalaze pred iskušenjem pred kojim je bilo crnogorsko društvo uoči takozvane Podgoričke skupštine, kada su Crnu Goru, za račun drugih, raskubale ruke njenih sinova“.

Poručio je da je plan DPS-a da se suprotstavi „razaranju građanske Crne Gore da bi se stvorila nacionalistička Vučićeva prćija“.

POBJEDA: Kakve poruke ćete građanima poslati sa protesta ispred Skupštine u ponedjeljak i da li ćete nastaviti protestna okupljanja?

ERAKOVIĆ: Nije ovo vrijeme za priče i poruke. Vrijeme je da se nađemo na okup pred prijetnjama našem društvu, našoj sadašnjosti i budućnosti naše države. Ljudi moraju shvatiti da je odgovornost svakoga od nas, pojedinačno, važna. Da moraju da nas vide oni koji nasrću na naše društvo i na budućnost naše djece kao slobodnih građana, da moraju da shvate da smo odlučni da odbranimo to što su nam kljične vrijednosti.

Dodatno, mi iz DPS, kao i svi naši politički, kao i partneri iz civilnog sektora i sa međunarodnih adresa, moramo artikulisati tu odlučnost i pretočiti je u cjelishodan, dakle, uspješan politički odgovor na te prijetnje.

POBJEDA: Tražili ste odgađanje popisa, jer sada nema pretpostavki za njegovo održavanje, a takve su i preporuke EP. Spajić je najavio da će popis biti odgođen za mjesec. Kakvo je Vaše mišljenje o tome i da li Spajićeva najava može biti nagovještaj za početak širokog dijaloga o tom pitanju?

ERAKOVIĆ: Najava odgađanja popisa pokazatelj je da je građanska Crna Gora, kada se ujedini, kadra da odbrani svoje najvažnije principe. Zato, nema odustajanja.

Nakon formalne odluke o odgađanju potrebno je uspostaviti, kako kažete, široki dijalog, da se sve sporne tačke riješe i zajednički odredi datum početka popisa - bez ikakvih unaprijed donijetih rješenja. Do donošenja formalne odluke o odgađanju, uspostavljanja dijaloga i postizanja rješenja o popisu, minimalno, na principima iz 2011. godine, nastavljamo sa kampanjom bojkota.

POBJEDA: Ukoliko popis bude bojkotovan, kakav odgovor građana očekujete?

ERAKOVIĆ: Čitava zajednica mora da shvati kakve bi posljedice bile ako se prihvati da popis bude poluga kojom će srušiti građansku, sekularnu, evroatlantsku Crnu Goru. Na nama svima, koji to razumije-

Supro razara Crne G Vučiće

mo, odgovornost je da glasno i razumljivo objašnjavamo u čemu je problem, gdje je opasnost. Ovo nije pitanje dnevne politike i političkih nadgornjavanja. Šteta se ne bi mogla lako, ako bi se uopšte dala, ispraviti.

Naše generacije nalaze se sada pred iskušenjem pred kojim je bilo crnogorsko društvo uoči takozvane Podgoričke skupštine, kada su Crnu Goru, za račun drugih, raskubale ruke njenih sinova. Jedan svjetski rat i gotovo čitav vijek bilo je potrebno da bismo našu zemlju vratili na mapu nezavisnih država.

Ne budemo li, zaista, svjesni kolika je naša odgovornost, pojedinačno, kao građana, mogli bismo postati oni koji su obnovili i oburdali svoj dom u samo jednoj generaciji.

Bude li Crna Gora prestala da postoji kao jedina građanska država na Balkanu i bude li prepisana u državu naroda, ona će prestati da postoji. Potonuće u nacionalizme, u klerikalizam, u getoizaciju koja služi da bi se ljudima manipulisalo, da bi se podsticale međusobne mržnje, mržnje prema svemu i svakome različitom, da bi se ostvarivali geostrateški interesi kojima je građanska, slobodarska, evropska Crna Gora za sada žilava prepreka.

Nestanak građanske Crne Gore - a mi imamo sasvim jasno i nedvosmisleno iskazane političke namjere da popis, ovako kako je do sada bio organizovan, bude alat za to - bio bi trajna, nenadoknadiva šteta za svakog od nas, njenih građana, pojedinačno. Zato je sada neophodna krajnja građanska odlučnost i disciplina da odbranimo svoje pravo na multietnički i multivjerski život po mjeri i standardu EU. POBJEDA: Zapadni partneri su uporno slali poruke da vlada mora biti proevropska. Međutim, vladu će podržati bivši DF a najavljeno je da će za godinu ući u vladu. Šta čeka Crnu Goru sa vladom u kojoj neće biti Crnogoraca, koju će činiti prosrpske i proruske partije?

ERAKOVIĆ: Ono što vidimo kao rezultat junskih izbora jeste pseudo prozapadna većina koja je, činjenično, konsolidacija ostroške većine iz 2020. Proces se nastavlja i mje-

Politika

Neđelja, 29. oktobar 2023.

sjednik DPS-a i poslanik

3

otstavićemo se Popis i kazna anju građanske Gore i stvaranju ćeve prćije Komentar

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Pošto su propuštene šanse i zatomljena energija protesta i građanskog bunta na Cetinju i na Belvederu, i pošto je veleizdajničko potpisivanje tzv. Temeljnog ugovora prošlo uz hrabre, ali malobrojne proteste, nakon što je, bez vidljive logike, prekinut niz protesta ,,Ima nas“ i ako građanske i demokratske stranke i političke snage koje baštine evropske i crnogorske vrijednosti zajedničkog života u našoj jedinoj Crnoj Gori zaista imaju znanje, snagu, smjelost i volju da se odupru degradaciji i urušavanju – eto im prilike, eto im potrebe i eto im Obaveze, velike, neizbježne, istorijske obaveze!

Indoktrinacija, homogenizacija, majorizacija.

Ovo su riječi kojima se mogu opisati socijalni i politički trendovi poslije antiistorijskog avgusta 2020.

Indoktrinacija je počela davno. To jest - nije se nikada ni prekidala - ukoliko, povodom ovog razmišljanja, za njen početak uzmemo godine koje su prethodile raspadu druge Jugoslavije.

Trenutak da se ,,stane za vrat“ tom zlu je propušten 2006. godine, odmah po obnovi crnogorske državne nezavisnosti. Prevladao je, sasvim kratkodivo i nepametno (a učeniji od nas će jednog dana istraživati kako i zašto se to dogodilo i da li je to bio proizvod samo neznanja i nedostatka političke vizije crnogorskog političkog vrha tog vremena), stav da je pobjeda na referendumu dovoljna.

Da je time sve završeno i da se odmah treba vratiti politici srednjaštva i - sada je to lakše vidjeti - lažnog političkog ,,centra“, koji je i dalje želio da se po svaku cijenu distancira od ,,dva ekstrema“ - jednog stvarnog, a drugog izmišljenog. Brojni su primjeri za to, nego sada nemamo prostora i vremena ...

Nije ovo vrijeme za priče i poruke.

Vrijeme je da se nađemo na okup pred prijetnjama našem društvu, našoj sadašnjosti i budućnosti naše države.

Ljudi moraju shvatiti da je odgovornost svakoga od nas, pojedinačno, važna. Da moraju da nas vide oni koji nasrću na naše društvo i na budućnost naše djece kao slobodnih građana, da moraju da shvate da smo odlučni da odbranimo to što su nam ključne vrijednosti – kaže Jevto Eraković sto Ure preuzima PES. Pseudo građanske i pseudo prozapadne stranke, ustvari, su samo tkivo na kojem parazitira najgori i najcrnji balkanski nacionalizam. Podsjetiću na ono što smo učili iz biologije još u osnovnim školama parazit, da bi preživio, sklon je nizu adaptacija - tako, recimo, nema više DF, nego se adaptacija zove ZBCG. Tu parazitsku adaptaciju pratio je i niz drugih kojima se pokušalo maskiranje suštinske retrogradnosti čija je snaga, time, nabujala. A nabujala je kao posljedica prisustva parazita na domaćinima - najprije Uri, sada PES-u.

Posljedice po domaćina, kaže biologija, mogu varirati od malih promjena u ponašanju, preko očitih patoloških promjena pa i, do smrti, u ovom slučaju političke. I sve to ne bi bio opštedruštveni problem da i čitava naša država nije tako postala domaćin najmračijem antizapadnom, kleronacionalističkom parazitiranju.

Ne bude li ozbiljne i sistematske političke antiparazitske terapije nema sumnje da će 44. vlada biti, zapravo, vlada kontinuiteta Krivokapićeve i Abazovićeve vlade. Vidjeli smo učinke obje - totalni zastoj u pregovorima sa EU i to da je Crna Gora postala, citiram međunarodne ocjene, rak-rana na Balkanu.

POBJEDA: U ponedjeljak je sjednica parlamenta na kojoj će biti izabran za predsjednika Andrija Mandić, četnički vojvoda, podržavalac Putina, protivnik NATO-a, čovjek kojem se sudi za pokušaj terorizma na dan izbora 2016... Kakav je plan DPS-a? Kako ćete se odnositi prema tome, hoćete li biti aktivniji nego do sada kao opoziciona partija?

ERAKOVIĆ: Za potrebe odgovora na ovo pitanje, citiraću nekoliko izjava relevatnih da se shvate namjere.

Andrija Mandić je u više navrata isticao da „primjena Ustava Crne Gore, koji je definiše kao građansku državu, rezultirala diskriminacijom srpskog naroda u periodu od 2007. do 2020. godine“. On to ponavlja izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji voli da postavlja pitanje, kao ovog avgusta: „... kako je moguće da 25 odsto Albanaca u Sjevernoj Makedoniji može da bude konstitutivan narod, ima pravo na jezik, predsjednika Skupštine, ministre, direktore javnih preduzeća, a da veći broj Srba u Crnoj Gori nema nigdje nikoga i nikakva prava?“ Neću se sada baviti time što su tvrdnje o ugroženosti Srba u Crnoj Gori činjenično netačne, želim da upozorim da njihovo poređenje Srba u današ-

njoj Crnoj Gori sa Albancima u Sjevernoj Makedoniji jeste poziv na podjelu na nacionalnoj osnovi, jer je to ono što imamo u nekadašnoj jugoslovenskoj republici po Ohridskom sporazumu iz 2001. Vučić, još od januara 2021, ne prestaje da ponavlja kako je za njega od ključnog značaja popis stanovništva u Crnoj Gori.

Naš plan je da se, dakle, suprotstavimo razaranju građanske Crne Gore da bi se stvorila nacionalistička Vučićeva prćija.

POBJEDA: Spajić je parlamentu podnio prijedlog ekspozea i sastav vlade. Između ostalog, on govori o Crnoj Gori „kao Švajcarskoj Balkana i Singapuru Evrope“, obećava ubrzanje puta ka EU, ,,Evropu sad 2“... Kako biste okarakterisali prijedlog ekspozea?

ERAKOVIĆ: ,,Evropa sad 2“ je kao NLO - svi o njemu pričaju, a niko ga nije vidio. Doduše, između dva zla manje je da to ostane puki Spajićev marketing, nego da krene u ostvarivanje koje bi značilo rušenje penzionog sistema, a vidimo da je i Ustavni sud već počeo da eksperimentiše. Da krene u ostvarivanje koje bi, sasvim sigurno, ponovo značilo organizovano i tajno zaduživanje - ne samo nas kao generacija, nego i generacija naše djece.

I. KOPRIVICA

ANTICRNOGORSKA STRATEGIJA I zato su se stvari završile, odnosno - upravo se završavaju - mučno, nasilno i destruktivno po Crnu Goru i sve njene građane, upravo u izvedbi onog stvarnog ekstrema - velikosrpskog, klerikalnog, ksenofobnog, nacional-šovinističkog i anticrnogorskog, u svim značenjima te odrednice. Drugi, izmišljeni ,,ekstrem“ - tzv. crnogorski ,,nacionalizam“, nasilni ekstremizam i ostali bakrači - danas je predmet BIRN-Vijesti-In4s-RTCG i inih analiza, pamfleta, podmetanja, sabotaža i diverzija. ,,Pucano je na policiju“ još uvijek odjekuje crnogorskim medijskim, kulturnim i političkim prostorom, dok nam se nezakoniti generalni direktor Javnog servisa i nezakoniti rektor Univerziteta Crne Gore smiju u lice.

I Tužilaštvo učestvuje u tom mračnom vodvilju, pa su slobodni intelektualni stav i politička analiza djelovanja Crkve Srbije razlog za krivično i prekršajno gonjenje.

ZLOĆUDNE PAROLE Majorizacija i homogenizacija na nacionalnoj i vjerskoj (opet: Crkva Srbije) osnovi je viđena ideološka i politička operacija: ,,ugroženost Srba“ je lajtmotiv tragičnih i zločinačkih jugoslovenskih ratova, ali i obrazac za politiku - kao što upravo svjedočimo - obnovljenih i ojačanih avgustovskih vlasti, koje su samo

Sve pobrojano je temelj namjeravanog popisa, tog, da iskoristimo vjersku riječ za one koji bespogovorno prate ,,duhovne pastire“ - prebrojavanja stada - u kojem se, silu-na-sramotu, mora pokazati i dokazati da je Srba najviše u Crnoj Gori. O tome je i samo je o tome riječ

različiti nivoi i varijante jedne te iste priče.

Parole tog zloćudnog tumora, kojem ratni zločini i genocidi nisu ni strani, ni mrski - osim u prigodnim neiskrenim poštapalicama da je to stavka izvjesnih presuda međunarodnih sudova - u Crnoj Gori su varirale od lažnog ,,nacionalnog pomirenja“, do negiranja i konstantnih napora da se rehabilituju ratni zločinci i zločini - i kvislinzi, i stari, i novi – pa sve do kičastih ,,Mir je naša nacija“, ,,Može Crna Gora“ i sličnih ispraznosti.

Sve pobrojano je temelj namjeravanog popisa, tog, da iskoristimo vjersku riječ za one koji bespogovorno prate ,,duhovne pastire“ – prebrojavanja stada – u kojem se, silu-na-sramotu, mora pokazati i dokazati da je Srba najviše u Crnoj Gori. O tome je i samo je o tome riječ. ,,OD DANAS VIŠE NIJESMO CRNOGORCI...“ O tim je stvarima puno pisano i teško je reći nešto novo i originalno. Jasno je, ipak, da je napor vlasti Srbije, njihovih službi, medija, njihove crkve, ali i njihovih saveznika, pratilaca, plaćenika i agenata u Crnoj Gori, usmjeren da se po svaku cijenu dobije željeni popisni rezultat. Uloženi su veliki novci i pokrenuta propagandna mašinerija na svim nivoima.

Stvari su, ipak, odrađene brutalnom i ekstremnim sredstvima, da su i evropski parlamentarci (napadnuti uvredama i nipodaštavanjem i sa adrese slučajnog predsjednika Crne Gore), uvidjeli da je taj proces suštinski korumpiran, nedemokratski, netransparentan i sa jasnom namjerom da se mijenja etnička kompozicija crnogorskog društva. ,,Od danas više nismo Crnogorci ...“ stotinu i kusur godina kasnije!

Tragikomično politikantsko ponašanje Monstata - Uprave za statistiku - čiji nalogodavci rukovode procesom iz Beograda, čak do nivoa objava na ekavici, samo je završni elemenat slagalice koja jasno pokazuje: ono što je započeto tzv. Temeljnim ugovorom - treba završiti srpskim popisom Crne Gore i Crnogoraca. Studenti koji nose primjerak popisnog lista u Beograd - tako domorodački zvuči!

ISTORIJSKA OBAVEZA Zato, ako ćemo pravo, ovaj istorijski trenutak u Crnoj Gori nije vrijeme za opisivanje već opisanog i za ponavljanja mnogo puta rečenog.

Pošto su propuštene šanse i zatomljena energija protesta i građanskog bunta na Cetinju i na Belvederu, i pošto je veleizdajničko potpisivanje tzv. Temeljnog ugovora prošlo uz hrabre, ali malobrojne proteste, nakon što je, bez vidljive logike, prekinut niz protesta ,,Ima nas“ i ako građanske i demokratske stranke i političke snage koje baštine evropske i crnogorske vrijednosti zajedničkog života u našoj jedinoj Crnoj Gori zaista imaju znanje, snagu, smjelost i volju da se odupru degradaciji i urušavanju - eto im prilike, eto im potrebe i eto im Obaveze, velike, neizbježne, istorijske obaveze!

Tu je Obavezu nemoguće ignorisati.

Nemamo, dakle, što da čekamo i nemamo čega da se strašimo! Crna Gora je u pitanju.

Politika

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu ocijenio da je namjera popisa u Crnoj Gori da se država etnofeudalizuje, te da su SPC i nova većina na istom zadatku

Gruhonjić: Cilj uništiti multikulturalnost Crne Gore i pripojiti je Srbiji Kao i u vrijeme mitropolita Amfilohija i njegovog litijaškog pokreta, SPC je duboko uključena u politička zbivanja u Crnoj Gori. Ona je presudni igrač u Crnoj Gori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić SPC koristi za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana mislim prije svega na BiH, Crnu Goru i Kosovo, ali i na Sjevernu Makedoniju, iako je u njoj za sada situacija mirna, ali nijesam siguran da će tako i ostati – kazao je Dinko Gruhonjić PODGORICA – Cilj popisa je da se država etnofeudalizuje, uništi specifična crnogorska multikulturalnost koja ima dugu tradiciju, da se poslije toga organizuje novi referendum u kojem će iskazana većina novo-Srba, koji su ili natjerani, ili prestrašeni ili korumpirani da promijene identitet, izglasati ponovo nekakvo ujedinjenje sa Srbijom i ostvariti maštanje izlazak Srbije na Jadransko more - kaže za Pobjedu dr Dinko Gruhonjić, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Gruhonjić ocjenjuje da se u Crnoj Gori dešava tačno ono što je bio plan velikosrpskih ideologa - da se Crna Gora pokaže kao država koja ne može da funkcioniše i čije institucije ne mogu da vode brigu o sopstvenoj državi

PLAN VELIKOSRPSKIH IDEOLOGA

Dogovor o formiranju vlade u kojem se nova većina oglušila o upozorenja Evropskog parlamenta i SAD da u izvršnu vlast ne ulaze stranke koje ne promovišu evropske vrijednosti, otvara pitanje šta će dalje biti sa Crnom Gorom. Gruhonjić ocjenjuje da se u Crnoj Gori dešava tačno ono što je bio plan velikosrpskih ideologa - da se Crna Gora pokaže kao država koja ne može da funkcioniše i čije institucije ne mogu da vode brigu o sopstvenoj državi.

Ocjenjujući da velikosrpski ideolozi ne skrivaju svoje namjere, naš sagovornik kaže da je glasnogovornik te ideologije Aleksandar Raković i nažalost rektor Univerziteta Crne Gore Božović.

- Oni o tim planovima govore već godinama i za sada im to dosta dobro ide - kaže Gruhonjić. Zamislite državu u kojoj imate tehničku vladu i premijera toliko dug period, a koja se ponaša kao da je vlada u punom mandatu, odnosno radi šta hoće, blamira državu na način na koji ona hoće. Riječ je o onim ljudima koji su 2000. godine u av-

Dinko Gruhonjić

gustu na krilima pravoslavne kontrarevolucije došli na vlast – kazao je Gruhonjić.

On upozorava da ne treba imati iluziju o mandataru Milojku Spajiću, predsjedniku Jakovu Milatoviću ili bilo kome od njih.

- Oni su svi na istom zadatku – baš zato što njihova rodbina ubira enormne profite u Beogradu ili zato što su ucijenjeni iz nekih razloga, ali razlozi su nebitni. Bitno je da oni pokažu da je Crna Gora nefunkcionalna, da ne može da živi bez Beograda, da mora ponovo da se pripoji nekakvoj državnoj zajednici sa Srbijom. To je potpuno suludo i sa aspekta bilo koje racionalnosti teško da bismo našli nekoga na kugli zemaljskoj koji bi želeo da se ujedini sa tako propalom i duboko devastiranom državom kao što je Srbija, koja ne zna šta će sama sa sobom a ka-

moli sa drugim – istakao je Gruhonjić.

POPIS I SPC

U dio kampanje o potiranju crnogorske multikulturalnosti ali i državnosti učestvuje i Srpska pravoslavna crkva.

Posljednja posjeta patrijaha Porfirija Crnoj Gori i njegove izjave: „Izjasnite se ko ste u svakoj prilici“, „Ispoljite svoj identitet da ste Srbi“ – govore da je cilj posjete da se vodi kampanja za popis stanovništva. Bez obzira na te rečenice patrijarh SPC je od najviših državnih predstavika primljen kao da je prosvjetitelj, a ne onaj koji dijeli ljude na Srbe i ne-Srbe. Gruhonjić ocjenjuje da patrijarh Porfirije Perić nije autonomna ličnost nego produžena ruka vladike bačkog i portparola SPC-a Irineja Bulovića.

- Svaki njegov odlazak u Crnu Goru služi da obiđe kasarne

Ocjenjujući da je Porfirije Perić bio u funkciji popisivača, osobe koja treba da zastraši građane Crne Gore, Gruhonjić kaže da „ukoliko se ne izjasne kao Srbi i to ne bilo koji - nego pravoslavni Srbi - onda im prijeti opasnost upravo iz tih kasarni SPC u kojima postoji pravo naoružanje“

SPC. Zašto kasarne? Umjesto sedmog bataljona Slobodana Miloševića koji je prijetio krvoprolićem, tu ulogu je sada preuzela SPC čiji su se vjerski objekti zapravo pretvorili u paramilitarne objekte. Zato je pravi izraz za njih kasarna objašnjava Gruhonjić.

Ocjenjujući da je Porfirije Perić bio u funkciji popisivača, osobe koja treba da zastraši građane Crne Gore, Gruhonjić kaže da „ukoliko se ne izjasne kao Srbi i to ne bilo koji - nego pravoslavni Srbi - onda im prijeti opasnost upravo iz tih kasarni SPC u kojima postoji pravo naoružanje“.

On podsjeća da patrijarh Porfirije i po Srbiji propovijeda da ne možete biti Srbin ako nijeste pravoslavac i pretplatnik SPC, odnosno, kako kaže, „ako ne doprinosite na konkretan materijalan način njihovom bogaćenju koje prolazi bez ikakavog oporezivanja“. Pošto nema oporezivanja, kako ističe, veza SPC sa državom mora biti još čvršća.

- Kao i u vrijeme mitropolita Amfilohija i njegovog litijaškog pokreta, SPC je duboko uključena u politička zbivanja u Crnoj Gori. Ona je presudni igrač u Crnoj Gori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić SPC koristi za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana mislim prije svega na BiH, Crnu Goru i Kosovo, ali i na Sjevernu Makedoniju - iako je u njoj za sada situacija mirna, ali nijesam siguran da će tako i ostati - zaključio je GruVoleta CVEJIĆ honjić.

Potpisani koalicioni sporazum i p pokazali striktnu podjelu vlasti m političke partije, ali ne i obećani p

Meri ostal mrtv na pa

PODGORICA - Potpisani koalicioni sporazum nove većine pokazao je striktnu i hirurški preciznu podjelu vlasti i funkcija u državnom aparatu pa je olako obećana meritokratija od strane mandatara Milojka Spajića ostala samo mrtvo slovo na papiru, pokazuje analiza Pobjede.

– Obavezujemo se da ćemo se u vođenju kadrovske politike presudno rukovoditi načelima otvorenosti, meritokratije i jednakih šansi, vodeći računa prvenstveno o profesionalnim kvalitetima i ličnom integritetu kandidata, u cilju diskontinuiteta partitokratskog načina upravljanja, te da ćemo se striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija – ministri, državni sekretari, 30 odsto ambasadora, do 50 odsto članova upravnih odbora i izbora profesionalnih funkcija, generalni direktori direktorata, starješine organa uprave, menadžment privrednih društava u većinskom vlasništvu države, ostali članovi upravnih odbora, koji će se birati na javnim i transparentnim pozivima, odnosno konkursima – navodi se u finalnom koalicionom sporazumu.

I. MANDIĆ

4

REALIZACIJA

U sporazumu se dodaje da će kolegijum predsjednika stranaka (!) brinuti o realizaciji i poštovanju odredaba ovog sporazuma i aneksa sporazuma.

Dakle, jedina garancija da neće biti partitokratskog kadriranja jesu predsjednici stranaka parlamentarne većine koji su potpisali sporazum o podjeli vlasti.

Svega par paragrafa dalje, potpisnici sporazuma odustaju od svoje namjere pa hirurški precizno dijele funkcije: pa će, kako je zapisano, PES imati premijera i 10 ministarstava, Demokrate mjesto zamjenika premijera, potpredsjednika vlade i četiri ministarstva, SNP dva resora i još potpredsjednika vlade, Albanski forum jedno potpredsjedničko mjesto i jedno ministarstvo, CIVIS mjesto potpredsjednika i Albanska alijansa jedan resor. Ni riječi o stručnosti i kompetenciji kandidata za ministre.

Uostalom, dosadašnji spisak kadrova za vladu pokazuje da se prije svega vodilo računa o partijskim interesima. Prema dogovoru unutar PES-a, mjesto budućeg šefa diplomatije trebalo bi da pripadne savjetniku šefa države za spoljnu politiku Filipu Ivanoviću, dok je aktuelna odbornica u Glavnom gradu i bivša savjetnica premijera Zdravka Krivokapića, Maida Gorčević predložena za novu ministarku evropskih poslova. Ivanović nema bilo kakvog iskustva u diploma-

Potpisnici sporazuma odustaju od svoje namjere pa hirurški precizno dijele funkcije: pa će, kako je zapisano, PES imati premijera i 10 ministarstava, Demokrate mjesto zamjenika premijera, potpredsjednika vlade i četiri ministarstva, SNP dva resora i još potpredsjednika vlade, Albanski forum jedno potpredsjedničko mjesto i jedno ministarstvo, CIVIS mjesto potpredsjednika i Albanska alijansa jedan resor. Ni riječi o stručnosti i kompetenciji kandidata za ministre

Politika

Neđelja, 29. oktobar 2023.

itokratija la samo vo slovo apiru

Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka podnio uredbu, Vlada o tome nije raspravljala

Odlazeći premijer neće da odgodi popis

Zanimljivo da je stručna javnost samo reagovala na izbor Tamare PODGORICA – Ministar za ljudska i manjinska prava Vujović iako Fatmir Đeka podnio je Vladi Predlog uredbe o izmjeni se ni ostali Uredbe o utvrđivanju perikadrovi, izuzev oda sprovođenja popisa stanovništva, što je bio zahtjev Saše Mujovića Vijeća i Savjeta manje broji još par njih, ne nih naroda i zajednica.

Oni su uputili novu inicijativu mogu pohvaliti ka Vladi kojom su zatražili da se, kako su naveli, izbjegne pravna iskustvima i konfuzija i donese uredba koreferencima jom se stiču uslovi za odgađanje popisa stanovništva. iz resora koje Fatmir Đeka Đeka je potvrdio Pobjedi da je pokrivaju. podnio Uredbu Vladi, međutim, sjedniku Vlade Dritanu Aba- Abazović i ministar finansija na elektronskoj sjednici u petak, zoviću, ministru za ljudska i Aleksandar Damjanović primiNezvanična Vlada nije raspravljala o tome. manjinska prava Fatmiru Đeki li su juče, kako se navodi iz Vlasaznanja Đeka je Pobjedi kratko kazao i ministru finansija Aleksan- de, predstavnike grupe građada je uradio što je bilo do njega. dru Damjanoviću, navode da u na koji su zahtijevali sastanak Pobjede govore -Podnio sam inicijativu, što je skladu sa njihovim prethodnim na temu predstojećeg popisa da će biti bila moja obaveza kao ministra apelom obnavljaju inicijativu da koji treba da otpočne 1. novemse Vlada izjasni o njihovom pri- bra. Iz Vlade nije saopšteno da – rekao nam je kratko Đeka. napravljen još je grupa građana zapravo grupa Primopredaja vlasti najvjero- jedlogu za odgađanje popisa. jedan aneks vatnije će se desiti iduće sed- -Imajući u vidu najavu odluke ,,Odbrana izborne volje“. Međuimajući u vidu da je sjed- mandatara i budućeg premije- tim, u vajber grupi ,,Odbrana izsporazuma kojim mice, nica Skupštine na kojoj će se ra Milojka Spajića o odgađanju borne volje“ napisali su da su bibirati šef parlamenta zakazana popisa, smatraramo da je po- li sa predstavnicima Vlade. Ova će se precizno 30. oktobar. Nakon nje, tre- trebno izbjeći pravnu konfuzi- grupa građana poznata je po orpodijeliti funkcije za balo bi da bude održana i sjed- ju u odnosu na Upravu za stati- ganizovanju auto-kolona u znak po dubini. Time nica na kojoj će se glasati o vla- stiku i očekivanja građana Crne protesta kada je najavljivano da Gore. Shodno tome, neophodno koalicija ZBCG neće biti dio VlaMilojka Spajića. će se i definitivno di Iako je bilo planirano da se popis je da Vlada u tehničkom man- de. Sastanku su prisustvovali održi od 1. do 15. novembra, bu- datu donese adekvatnu ured- predstavnici Monstata, direktor odustati od duća vlada, najavila je da planira bu kojom bi se stekli formal- Miroslav Pejović i pomoćnica proklamovanog da ga odgodi za mjesec. no-pravni uslovi o odgađanju direktora Snežana Remiković.

Prema nezvaničnim saznanji- popisa, piše u inicijativi koju su Prilikom sastanka Abazović principa ma Pobjede, odlazeća vlada Dri- uputili Bošnjačko vijeće u Crnoj je poručio da je njegova vlada meritokratije i tana Abazovića neće usvoji- Gori – predsjednik Suljo Mu- spremna da završi započeto i koju je podnio Đeka i stafić, Nacionalni savjet Alba- sprovede popis po prvobitnom potvrditi praksa tidouredbu kraja svog mandata neće od- naca u Crnoj Gori - predsjednik planu. kao u Glavnom ložiti popis. Usvajanjem ured- Faik Nika, Hrvatsko nacional- Dodao je da svako odlaganje be popis bi se odložio, dok će u no vijeće Crne Gore - predsjed- stvara troškove i procesne pogradu gdje je slučaju da nova vlada ne bude nik Zvonimir Deković, Savjet teškoće koje otežavaju pozicitakođe obećana izabrana do 1. novembra, mo- Muslimana Crne Gore - pred- ju Monstata i drugih državnih rati da se donese odluka o pre- sjednik Sabrija Vulić i Romski organa koji su, kako kaže, svodepolitizacija savjet u Crnoj Gori- predsjed- je pripremne radnje već obavikidu popisa.

U inicijativi koja je poslata pred- nik Mensur Šaljaj.

J. Đ. li. javne uprave DIJELILI FUNKCIJE KAO NA PIJACI: Čelnici ,,Evropa sad“ potpuno izostala

tiji, a nije ni prošla njegova nominacija za ambasadora u Vatikanu.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo bi da vodi odbornica PES-a u Glavnom gradu Anđela Jakšić-Stojanović, a Ministarstvo finansija bivši generalni direktor Direktorata državnog trezora Novica Vuković, koji u vladu ulazi kao nestranačka ličnost.

Budući ministar pravde trebalo bi da bude državni sekretar u Krivokapićevoj vladi Andrej Milović, zdravstva Vojislav Šimun, rada i socijalnog staranja Naida Nišić, energetike i rudarstva bivši dekan Elektrotehničkog fakulteta Saša Mujović, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, a saobraćaja Filip Radulović.

PARTIJSKI KADROVI

Odović je bio državni sekretar Ministarstva finansija u vladi Zdravka Krivokapića i

on je prije nekoliko mjeseci isključen iz PES-a, ali ta odluka Predsjedništva partije nikada zvanično nije realizovana.

Radulović je bio predsjednik Odbora direktora avio-kompanije Air Montenegro i izvršni direktor Montenegro Worksa.

Lider Demokrata Aleksa Bečić kandidat je te partije za zamjenika premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, dok je Momo Koprivica predložen za potpredsjednika vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Boris Bogdanović je kandidat za ministra unutrašnjih poslova, a Dragan Krapović za ministra odbrane. Niko od predloženih kandidata Demokrata nema nikakvo iskustvo u bezbjednosnom sektoru. Za ministarku kulture i medija predložena je Tamara Vujović koja je doktorka iz oblasti fizikalne medicine, dok je

Vladimir Martinović kandidat za ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Zdenka Popović je predložena za potpredsjednicu parlamenta. I SNP je za ključne pozicije predložio svoja dva čelna čovjeka Vladimira Jokovića i Dragoslava Šćekića.

Zanimljivo da je stručna javnost samo reagovala na izbor Tamare Vujović iako se ni ostali kadrovi, izuzev Saše Mujovića i još par njih, ne mogu pohvaliti iskustvima i referencama iz resora koje pokrivaju.

Nezvanična saznanja Pobjede govore da će biti napravljen još jedan aneks sporazuma kojim će se precizno podijeliti funkcije po dubini. Time će se i definitivno odustati od proklamovanog principa meritokratije i potvrditi praksa kao u Glavnom gradu gdje je takođe obećana depolitizacija javne uprave potpuno izostala.

N. ZEČEVIĆ

Umjesto da odgodi popis Abazović razgovara sa grupom građana ,,Odbrana izborne volje“

sprovođenja popisa još na

Đurašković: Popis na Cetinju snazi i da su obavezujući.

- Zahvaljujem na brizi ili biće kad se steknu uslovi bolje reći prijetnji vezano za Na Cetinju, zbog broja prijavljenih popisivača i ukupnog društvenog ambijenta, nema uslova za sprovođenje popisa, kazao je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković, navodeći da će taj proces biti sproveden, bez problema i u skladu sa najvišim stan-

dardima, kada se steknu uslovi. Đurašković je to naveo u odgovoru na urgenciju Uprave za statistiku – Monstat, u kojoj se navodi da su Zakon o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova i Uredba o utvrđivanju perioda

održavanje popisa na Cetinju - naveo je Đurašković u odgovoru.

Kako je kazao, „ni malo važnijima nijesu dozvoljavali da im prijete, a posebno ne onima koji nas žele prebrojati po svaku cijenu i predstaviti neke već pripremljene rezultate kao zvanične“.

D. MIJATOVIĆ

predložena kadrovska rješenja za vladu među konstituentima, ispoštovane samo principi stručnosti

5

6

Ekonomija

Neđelja, 29. oktobar 2023.

RAZGOVOR S POVODOM: Svetlana Jovanović, rukovoditeljka izrade Prostornog plana Crne Gore PODGORICA - U Nacrtu prostornog plana Crne Gore do 2040. godine je konstatovana prekomjerna izgradnja, posebno u primorskom regionu i u Podgorici, ali i nedovoljno kontrolisana izgradnja na svim područjima, kad su u pitanju nelegalni objekti. Ukazano je na faktore stalnog uvećanja seizmičkog rizika u primorskom regionu zbog nekontrolisane urbanizacije.

U susret ambicioznim ciljevima i izazovima Crne Gore, povezanim sa planiranjem i uređenjem njenog prostora, razgovarali smo sa rukovoditeljkom izrade prostornog plana Svetlanom Jovanović. Ona nam je pružila uvid u trenutno stanje, prioritete i strategije koje čine osnovu ovog značajnog plana. Prostorno planiranje ima ključnu ulogu u ravnoteži između ekonomske održivosti, zaštite prirodnih resursa i očuvanja životne sredine i naš razgovor sa Jovanović osvjetljava kako se Crna Gora nosi sa ovim izazovima. U ovom intervjuu istražujemo ključne aspekte plana, uključujući ciljeve, održivi razvoj, energetsku efikasnost i uključivanje građana u proces donošenja odluka, nudeći dublji uvid u budućnost Crne Gore kroz prizmu njenog prostornog plana.

POBJEDA: Kako ste ocijenili trenutno stanje u Crnoj Gori kada je riječ o prostornom planiranju i šta su glavni izazovi s kojima se suočava?

JOVANOVIĆ: U Nacrtu PPCG u analizi stanja je dat osvrt na politiku uređenja i korišćenja prostora i ukazano je na izražene negativne trendove iz prethodnog perioda. Bez obzira što se nastojalo da se evidentirani problemi kroz izradu planske dokumentacije rješe, nije postignut dovoljan i čvrst regulatorni i administrativni okvir sa efikasnom kontrolom u korist racionalnog korišćenja prostora kao ključnog resursa za održivi razvoj.

Konstatovana je prekomjerna izgradnja, posebno u primorskom regionu i Podgorici, ali i nedovoljno kontrolisana izgradnja na svim područjima, kad su u pitanju nelegalni objekti.

Za primorski region je upravo zbog tih izraženih problema rađen Plan za obalno područje, koji je uveo određene režime u korišćenju prostora i vrlo je restriktivan kad je u pitanju izgradnja objekata. Problemi preizgrađenosti proistiiču iz nekih planova koji su ranije donijeti, a omogućili su prekomjernu izgradnju.

Neki od problema su: predimenzionisani parametri za izgradnju, disperzna nekontrolisana izgradnja koju je teško infrastrukturno opremiti, promet zemljišta i stanova i pretjerana stanogradnja, nedostatak adekvatnog uređenja zemljišta, nedovoljna komunalna opremljenost, problem pretvaranja produktivnog poljoprivrednog zemljišta u građevinska područja i dr.

Ukazano je na faktore stalnog uvećanja seizmičkog rizika u primorskom regionu zbog nekontrolisane urbanizacije, nelegalne

U fokusu održivi razvoj, izazovi prekomjerna urbanizacija i seizmički rizik

S obzirom na to da je u većini urbanih naselja kvalitetna urbana matrica narušena, to zahtijeva dijagnozu stanja na nižem detaljnom planskom nivou i pokretanje sanacionih planova za rješavanje ključnih problema. Što se tiče turizma planiran je razvoj visokokvalitetnog turizma i stvaranje cjelogodišnje turističke ponude, ne samo u primorskom regionu, nego i u sjevernom i središnjem regionu države poručila je Jovanović

Svetlana Jovanović

izgradnje, velike gustine izgrađenosti i koncentracije naseljenosti stanovništva, kao i nedovoljne seizmičke sigurnosti fonda postojećih objekata.

U tom smislu je predložen savremeni koncept kontrole i upravljanja seizmičkim rizikom, koji podrazumijeva: utvrđivanje integralne politike seizmičkog rizika, identifikovanje elemenata seizmičkog rizika, utvrđivanje povredljivosti objekata i adekvatne kontrole, sa ciljem postizanja otpornosti države na seizmički rizik.

POBJEDA: Kako planirate da se ,,nosite“ sa urbanizacijom i rastom turizma u Crnoj Gori?

JOVANOVIĆ: Urbani razvoj se mora odvijati prema jasno definisanim kriterijumim, koji će obezbijediti dovoljno javnih prostora, zelenih površina, dostupnosti svim uslugama. S obzirom na to da je u većini urbanih naselja kvalitetna urbana matrica narušena, to zahtijeva dijagnozu stanja na nižem detaljnom planskom nivou i pokretanje sanacionih planova za rješavanje ključnih problema. Moramo stvarati ugodna naselja i funkcionalna za život, u skladu sa humanim principima i standardima evropskih zemalja, a može se reći i standardima koji su bili nekad davno postavljeni u Crnoj Gori. Što se tiče turizma planiran je razvoj visokokvalitetnog turizma i stvaranje cjelogodišnje turističke ponude, ne samo u primorskom regionu, nego i u sjevernom i središnjem regionu države. Kad su u pitanju zone za turističku izgradnju, potrebno je pridržavati se prirodnih uslova, kapaciteta prostora, poštovati pri izgradnji odmak od mora, od zaštićenih područja, od područja koja imaju ograničenja za izgradnju, kao što su klizišta, visok nagib terena, plavna područja i dr.

POBJEDA: Možete li nam reći nešto više o ključnim ciljevima i prioritetima koje ste postavili u prostornom planu za Crnu Goru?

JOVANOVIĆ: Temelji budućeg razvoja Crne Gore treba da budu održiv prostorni razvoj, razvoj privrede, energetike, saobraćaja i zaštita temeljnih vrijednosti prostora kroz zaštitu prirode, vrijednosti predjela, životne sredine i kulturnog nasljeđe.

U ekonomskom razvoju, to je prije svega povećanje životnog standarda kroz realizaciju prioriteta u svim sektorskim oblastima, posebno u infrastrukturnim projektima, što treba da dovede do podizanja konkurentnosti i privrednog rasta i razvoja države.

POBJEDA: Kako planirate da balansirate potrebe za ekonomskim razvojem s očuvanjem prirodnih resursa i životne sredine?

JOVANOVIĆ: U Nacrtu plana se ističe ,,zelena ekonomija“ kao ekonomski pristup u razvoju svih oblasti, kroz investicije koje smanjuju emisiju štetnih gasova. Crna Gora je ekološka država i mora da slijedi principe zaštite prostora i zdravlja stanovništva. Zato se u oblasti energetike, kroz razvoj obnovljivih izvora energije, u saobraćaju kroz elektromobilnost, u poljoprivredi postizanje ciljeva zelenog odgovora shodno EU agendi, u šumarstvu kroz zaštitu šuma i održivo gazdovanje šumama, čime se postiže zaštita biodiverziteta. Pri razvoju infrastrukture i izgradnje objekata moraju se izbjegavati negativni uticaji na životnu sredinu ili svesti na najmanju moguću, tj. prihvatljivu mjeru. U realizaciji ciljeva razvoja se mora naći kompromis između razvoja i zaštite. Paralelno izradi plana se radi i strateška procjena uticaja na životnu sredinu, koja dodatno ukazuje

na moguće razvojne konflikte.

POBJEDA: Kako će građani i lokalne zajednice biti uključeni u proces donošenja odluka o prostornom planiranju?

JOVANOVIĆ: Sve lokalne zajednice su uključene u izradu PPCG kroz učešće u stručnom timu i u Savjetu za reviziju plana. U dosadašnjem radu su aktivno učestvovali, davali prijedloge i sugestije i to će se nastaviti u procesu javne rasprave i pripreme prijedloga plana. Građani takođe mogu davati svoje prijedloge u predstojećoj javnoj raspravi.

POBJEDA: Postoji li poseban akcenat na održivi razvoj i energetsku efikasnost u ovom planu?

JOVANOVIĆ: U ciljevima razvoja se posebno napominje da je potrebno promovisati energetsku efikasnost i racionalizovati potrošnju energije, odnosno primijeniti mjere energetske efikasnosti na svim nivoima potrošnje.

Takođe se ističe da je značajnija realizacija potencijala energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje, a posebno u sektoru saobraćaja kroz unapređenje javnog transporta uključujući željeznički saobraćaj, promocija energetski efikasnih i nisko-emisionih vozila, integracija kriterijuma energetske efikasnosti u projekte saobraćajne infrastrukture, racionalna potrošnja energije sa primjenom tehnoloških inovacija (kinetičke elektrane) i energetske efikasnosti sa fokusom na sektore izgradnje i saobraćaja.

POBJEDA: Kako će se primjenjivati zakoni i regulative koje podržavaju ovaj prostorni plan?

JOVANOVIĆ: U toku je izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Očekuje se da se vrate nadležnosti lokalnim samoupravama u planira-

nju, ali svakako uz poštovanje principa koji se definišu na državnom nivou. Ovaj plan predlaže smjernice za implementaciju i ukazuje na potrebu da se jačaju institucionalni kapaciteti i slijede predložene prioritetne aktivnosti.

Da bi se obezbijedila sigurnost i efikasnost u realizaciji strateških odredbi PPCG, neophodno je stvoriti institucionalne i zakonske uslove za sinhronizovan rad i primjenu pravila, mjera i smjernica nakon usvajanja PPCG, što je u nadležnosti institucija Crne Gore.

POBJEDA: Kako će ovaj plan uticati na infrastrukturu i transportnu mrežu u zemlji?

JOVANOVIĆ:S aspekta razvoja infrastrukture, ovaj plan se oslanja na prethodno planiranu infrastrukturu i nadograđuje je u skladu sa novonastalim razvojnim potrebama.

I prije ovog plana prostorni planovi (donijeti 1986. g. izmjene 1991, izmjene 1997, 2008) su se bavili razvojem infrastrukture.

Ovaj plan naglašava potrebu intenzivnog razvoja infrastrukture, kao preduslova bržeg ekonomskog razvoja, razvoja sjevernog regiona i zaustavljanja negativnih demografskih trendova u državi.

U ovom planu se predviđa nastavak izgradnje auto-puta Bar – Boljare, novi krak auto-puta Andrijevica – Murino – Čakor granica sa Kosovom, planira se jadransko - jonski auto-put od granice sa Bosnom i Hercegovinom – Nudo – Čevo – Podgorica - granica sa Albanijom; primorska brza saobraćajnica i prioritetno obilaznice oko gradova, bolje saobraćajno povezivanje opština sjevernog regiona željeznicom i brzom saobraćajnicom. Planiraju se novi magistralni i regionalni putevi i rekonstrukcija postojeće mreže.

Planirana je rekonstrukcija željeznice Bar – Beograd, kraci Podgorica - Nikšić i Podgorica - Tuzi, sekundarna mreža Pljevlja - Bijelo Polje - Berane i veza Nikšić –Trebinje - Čapljina.

POBJEDA: Što se planira u vazdušnom saobraćaju?

JOVANOVIĆ: U vazdušnom saobraćaju je planirano unapređenje međunarodnih aerodroma Podgorica i Tivat, izgradnja aerodroma Berane u kategoriji 4D, ostali aerodromi Nikšić, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj razvijaće se prvenstveno kao aerodromi za specijalne potrebe, rekreativno letjenje, sportsko letjenje, sezonski turistički saobraćaj, poslovne i turističke potrebe kategorije 3C. Planiran je razvoj pomorskog saobraćaja, sa naglaskom na značaj Luke Bar. Izgradnjom auto-puta Bar - Boljare, kao i rehabilitacijom željezničke pruge Bar - Beograd, stvoriće se adekvatno infrastrukturno zaleđe, uz koje je jedino i moguće u potpunosti valorizovati potencijale ove luke i razvijati multimodalni transport.

PPCG ističe značaj razvoja svih vidova saobraćaja, adekvatno povezivanje cjelokupnog prostora države i kvalitetno povezivanje sa regionom i Evropom sa ciljem uključivanja u panevropsku saobraćajnu mrežu.

POBJEDA: Koji su koraci koji će se preduzeti kako bi se osiguralo da se plan efikasno implementira?

JOVANOVIĆ: Svakako donošenje izmjena zakona, usaglašavanje zakonske regulative iz svih oblasti koje u realizaciji ciljeva utiču na prostor i izgradnju. Potrebna je stručna saradnja resornih ministarstava i svih državnih institucija, podrška lokalnih zajednica i međusobna saradnja i koordinacija sa nadležnim ministarstvom i praćenje realizacije ciljeva i izvještavanje o svim promjenama u prostoru.

POBJEDA: Kako će se obezbijediti transparentnost i odgovornost u procesu sprovođenja Prostornog plana Crne Gore?

JOVANOVIĆ: Proces sprovođenja plana je veoma važan. Nakon donošenja plana on je u rukama donosioca odluka državnog i lokalnog nivoa. Uspješna realizacija u velikoj mjeri zavisi od posvećenosti institucija i od međusobne saradnje i podrške između lokalnog i državnog nivoa.

N. KOVAČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 29. oktobar 2023.

7

LAŽIRANJE PROŠLOSTI: Izvještaj o postupanju policijskih službenika pokazuje da vrh MUP-a i Uprave policije nije želio da se otkrije istina o pogrešnim procjenama i neprofesionalnom postupanju pojedinih njihovih službenika

PODGORICA - Dok su Cetinjem tog 12. avgusta još zlokobno odjekivali pucnji a Vuk Borilović nastavljao krvavi pir, tridesetogodišnji ranjeni mladić uspio je da dođe do platoa ispred Cetinjskog manastira, tražeći pomoć od jednog pripadnika interventnog voda CB Nikšića koji je bio u smjeni ,,zaštite objekta“. Dočekalo ga je ćutanje i prazan pogled. Policajac je tek nakon desetak sekundi, zureći u krvavu, majicom zamotanu, ruku mladića, procijedio kroz zube da ,,ima naređenje da ostane na istom mjestu“. Nije se ni pomjerio, niti je ponudio da ranjenika odvede do bolnice.

Mladić se, u pratnji svog mlađeg rođaka i rođake, udaljio kroz uski prolaz, stazom između manastira i naselja Medovina. Sat kasnije, kada je sve utihnulo u Medovini, došao je do Bolnice ,,Danilo I“ gdje su ljekari pokušali da saniraju tešku ranu lijeve ruke i ramena.

ZAVJERA ĆUTANJA

Ovo turobno svjedočanstvo, koje otkriva kako su pojedini policajci tog teškog dana na Cetinju kršili profesionalni i ljudski kodeks, ne postoji, ni u naznakama, u policijskom izvještaju povodom masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine.

Ni u ,,Zapisniku o utvrđivanju okolnosti upotrebe sredstava prinude“ koji je 26. avgusta sačinila Komisija MUP-a u sastavu Dušan Baković kao predsjednik, te Saša Rakočević, Dejan Živković i Milena Pajović kao članovi tog ad hoc formiranog organa. Nema pomena o zastrašujućem svjedočanstvu ni u ,,Mišljenju o zakonitosti i okolnostima opravdanosti upotrebe sredstava prinude“ koje su prezentovali MUP i Uprava policije.

A morao je biti analiziran po-

stupak pripadnika interventne grupe CB Nikšić ispred Cetinjskog manastira, jer su za to postojali svi potrebni podaci.

Prema pouzdanim informacijama Pobjede, zapisnik o ponašanju neimenovanog nikšićkog policajca ispred Cetinjskog manastira sačinila je policijska službenica Odjeljenja bezbjednosti sa Cetinja, tri dana nakon masakra. Sačinjena je i kopija zapisnika u kojem je zabilježeno svjedočenje ranjenog mladića, a sve je proslijeđeno Komisiji MUP-a i Upravi policije.

Ništa od toga nije ušlo u policijski izvještaj, nije upoređivana službena zabilješka i zapisnik. I to nije omaška ili slučajni propust. Dva dokumenta, koji su dio zajedničkog izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, sačinjena su uz svjesnu namjeru da se prikrije pogrešan lanac komande, da se sačuva odgovornost vrha policije i da se ne otkrije istina o neprofesionalnom i neljudskom ponašanju pojedinih policajaca 12. avgusta 2022. godine.

Dokaz da je sve napravljeno kao plansko zataškavanje otkrivaju i detalji iz teksta policijskog izvještaja čiji su djelovi prvi put prezentovani javnosti u istraživačkom novinarskom serijalu ,,Masakr odgovornosti“ na TV E, autorki Svetlane Đokić i Milice Babić.

TRAGOVI PRIKRIVANJA

Tada je otkriveno da se u policijskoj informaciji napominje da je 7. avgusta na Cetinje, kao ispomoć, upućeno 15 pripadnika interventnih jedinica iz centara bezbjednosti Nikšić, Bijelo Polje i Berane, sve ,,u cilju sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, sprečavanja eventualnih sukoba i incidenata zbog postavljanja državnih zastava na manastiru“ .

Pobjeda je u tekstu od 21. oktobra citirala dio koji se odnosi

s. vasiljević

Ko i zbog čega krije informaciju da je član interventnog voda iz Nikšića odbio da pomogne ranjenom mladiću? je da je vrlo malo snimljenog materijala od koristi – zaključuje se, između ostalog, u policijskom izvještaju u koji Pobjeda ima uvid.

Na osnovu toga se može zaključiti da su policijski istražitelji pregledali snimke samo sa dvije nadzorne kamere i to samo u intervalu od 14.55 do 16.30 12. avgusta, na osnovu čega su zaključili da su dva policijska vozila stigla do naselja Medovina, prvo u 15.26, drugo u 15.29 sati.

SAKRIVANJE ISTINE

Vrh policije se svojski potrudio da istina nikada ne dopre do crnogorske javnosti

Analiza Odjeljenja za unutrašnju kontrolu otkriva da policija, prilikom rekonstrukcije dešavanja nakon masakra na Cetinju iz, za sada, nepoznatog razloga, uopšte nije izuzela snimke sa više nadzornih kamera koje pokrivaju teren oko Cetinjskog manastira. Pregledani su snimci samo sa kamera sa zgrade Vladinog doma i Bogoslovije i pokazalo se da je ,,vrlo malo snimljenog materijala od koristi“ na minute nakon prvih saznanja o pucnjavi u naselju Medovina. Tada je dežurni starješina na Cetinju radio-vezom izdao naredbu, u 15.30 sati, pripadnicima Interventne jedinice iz Nikšića ,,da napuste obezbjeđenje manastira i zauzmu poziciju duž Ulice Novice Cerovića“, da se ne bi dozvolio pristup građanima i ,,ne dozvoli izlazak naoružanog lica prema centru Cetinja“.

I tu se završava opis djelovanja Interventne jedinice iz Nikšića. Nije poznato što su četvorica pripadnika radila ,,duž Ulice Novice Cerovića“ i kako je moguće da su - tokom pucnjave koja je trajala punih 48 minuta – sve metke u pravcu ubice Vuka Borilovića uputila samo tri saobraćajna policajca sa Cetinja.

Da li je moguće povjerovati da pripadnici Interventne jedinice iz Nikšića, obučeni za dje-

Prema pouzdanim informacijama Pobjede, zapisnik o ponašanju neimenovanog nikšićkog policajca ispred Cetinjskog manastira, koji je odbio da pomogne ranjenom mladiću, sačinila je policijska službenica Odjeljenja bezbjednosti sa Cetinja, tri dana nakon masakra. Sve je proslijeđeno Komisiji MUP-a i Upravi policije, ali tog detalja nema u policijskom izvještaju!

lovanje u vanrednim situacijama, nijesu imali priliku da opale makar jedan metak iz svojih pištolja? Kako opravdati neukazivanje pomoći, za sada neimenovanog, nikšićkog policajca ranjenom mladiću na platou ispred Cetinjskog manastira?

Brojna pitanja, koja se roje i četrnaest mjeseci nakon masakra na Cetinju, i dalje su bez odgovora.

Nepoznato je i zbog čega su pripadnici Sektora policije za posebne jedinice iz Podgorice, pod komandom načelnika Miloša Rakonjca, kao i Interventna grupa CB Budva, pod komandom Nikole Terzića, stigli na lice mjesta - tek kada je Vuk Borilović bio lišen života.

Iako su obavještenja o dešavanjima u naselju Medovina dobili već u 15.35, policajci iz Budve su stigli do Medovine tek u 16.20, jer ih je, za sada, nepoznati starješina uputio da obezbjeđuju raskrsnicu kod Zavale u Budvi.

U policijskom izvještaju čak se i ne pominje kada je grupa ,,specijalaca“ iz Podgorice, na čelu sa Rakonjcem uopšte

došla na Cetinje. Očito je da su se aktuelni policijski čelnici - zaključno sa njegovim ličnim prijateljem, odlazećim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem – svojski potrudili da istina nikada ne dopre do crnogorske javnosti.

REKONSTRUKCIJA KOJA TO NIJE

Detalji policijskog izvještaja otkrivaju kako se traljavo obavljala rekonstrukcija o dešavanjima 12. avgusta.

U posebnoj stavci policijskog izvještaja (7.3 video-zapisi) konstatuje se da je policijski službenik, tokom uviđaja, obišao ,,kuće Borilovića, kao i okolne objekte i prostor“ da bi provjerio da li ima instaliranih kamera za video-nadzor. Ustanovljeno je da video-nadzor postoji samo na objektu Vladinog doma i zgradi Bogoslovije Srpske pravoslavne crkve.

- Uvidom u dostavljene snimke izuzete sa objekata Vladinog doma i Bogoslovije od strane privrednog subjekta koji sa bavi poslovima zaštite, SAB Security Montenego, koje je preuzeo službenik OB Cetinje, Komisija konstatu-

Ove informacije govore sa koliko je nestručnosti obavljana rekonstrukcija dešavanja tog kobnog dana. Ukoliko su istražitelji zaista imali namjeru da rastumače postupke i ponašanja raznih aktera, bilo je neophodno izuzeti snimke sa nadzornih kamera u dužem intervalu, a ne samo pomenutih 95 minuta.

Zvuči nevjerovatno i podatak da policijski istražitelji, kako se može nepobitno zaključiti iz izvještaja, nijesu izuzeli snimke sa nadzornih kamera koje se nalaze na Cetinjskom manastiru. I to od jutra, zaključno sa okončanjem pucnjave. Tada bi se mogle potvrditi ili negirati priče da je ubica Borilović dolazio tog jutra do vrata Cetinjskog manastira.

Moglo bi se, takođe, pregledom snimaka nepobitno utvrditi da li su pripadnici Interventne jedinice iz Nikšića postupali po naredbi dežurnog starješine, ali bi se saznalo više i o ponašanju dvojice policijskih službenika koji su, po instrukcijama, ostali u blizini policijskog kombija parkiranog na platou ispred manastira.

Ništa od toga nije urađeno. Četrnaest mjeseci nakon tragedije na Cetinju, jasno je da svi napori vrha policije vode samo u jednom pravcu – da se istina nikada ne sazna i da niko ne odgovara zbog pogrešnog postupanja, loše procjene ili nepostupanja u skladu sa zakonskom obavezom i moralnim kodeksom.

Tako se, iz dana u dan, ponovo povređuju rane porodica žrtava, uz prećutnu saglasnost visokih državnih funkcionera Vlade Dritana Abazovića.

Draško ĐURANOVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Nadležni iz Centra za djecu i mlade ,,Ljubović“ ranije strahovali zbog otvaranja skloništa za djecu žrtve trgovine ljudima u njihovom dvorištu, sada tvrdi da će svi korisnici biti bezbjedni kada se realizuje ta ideja

Udruženje pravnika formiralo pravni

I. MANDIĆ

D. MIJATOVIĆ

Vjerske zaje Delević: Ne preispitujemo nego sprovodimo odluke Vlade tolerisati krit

Nina Delević

PODGORICA – Centar za djecu i mlade ,,Ljubović“ nije nadležan da preispituje ili prihvata, već da sprovodi odluke Vlade, rekla je Pobjedi direktorica ove ustanove Nina Delević.

To je kazala, između ostalog, odgovarajući na pitanje Pobjede zašto je Centar promijenio stav i prihvatio odluku da se otvori sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima. Delević dodaje da su sigurni da će svi korisnici biti bezbjedni, komentarišući da li se može desiti da se žrtva trgovine ljudima i osumnjičeni za to djelo sretnu kada izađu iz dvorišta, jer su obje ustanove otvorenog tipa.

– Upoznavanjem sa tehničko-idejnim rješenjem budućeg skloništa, sigurni smo da će žrtve trgovine ljudima biti bezbjedne, fizički odvojene od izvršilaca krivičnih djela. Objekat će ispunjavati sve sigurnosne standarde u cilju osiguranja bezbjednosti korisnika, a kontakta između žrtava i počinilaca neće biti. Takođe, želim da navedem da JU Centar ,,Ljubović“ posjeduje stručne kapacitete za pružanje ove usluge, a u narednom periodu dodatno ćemo raditi na unapređenju stručnih kapaciteta naših zaposlenih – rekla je Delević.

Podsjeća da je odlukom Vlade od 18. 12. 2022. godine u JU

Centar za djecu i mlade ,,Ljubović“

Maja Raičević

Centar za ženska prava protivi se odluci da sklonište bude u dvorištu Centra. Izvršna direktorica Maja Raičević rekla je Pobjedi da sklonište treba da bude u potpunosti izdvojeno i bezbjedno Centar ,,Ljubović“ uspostavljena nova usluga kojom se podrazumijeva da Centar pruža uslugu smještaja djeci i mladima žrtvama trgovine ljudima.

Delević kaže da imajući u vidu da se radi o važnom servisu, te da trenutno na teritoriji Crne Gore ne postoji ustanova niti nevladina organizacija licencirana za pružanje ove usluge, mišljenja su da je u cilju zaštite djece žrtava trgovine ljudima važno uspostaviti ovu uslugu.

– Imajući u vidu da je strateškim dokumentima planirano otvaranje tri skloništa na teritoriji Crne Gore, kao i da će istovremeno JU Centar ,,Ljubović“ proći transformaciju u kontekstu deinstitucionalizacije, u dijelu servisa koji pruža smještaj za djecu i mlade koji imaju problema u ponašanju, infrastruktura koja će nam ostati od skloništa biće od značaja za transformaciju ustanove i razvoja novih usluga – rekla je Delević.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja adaptiraće zgradu u

dvorištu Centra za djecu i mlade ,,Ljubović“ za potrebe državnog skloništa za djecu žrtve trgovine ljudima. Iz tog resora su poručili da nema razloga za brigu i da će svi korisnici biti bezbjedni.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je zabrinut.

– Zaštitnik se u vezi sa namjerom da se sklonište otvori u okviru postojeće ustanove ,,Ljubović“ nije obraćao resornom ministarstvu, ali je imao priliku da svoj stav i zabrinutost izrazi u okviru određenih tijela čiji je član, podsjećajući nadležne na minimum standarda koji moraju djeci biti obezbijeđeni u svakom pojedinačnom slučaju – rekli su oni Pobjedi.

Centar za ženska prava protivi se odluci da sklonište bude u dvorištu Centra. Izvršna direktorica Maja Raičević rekla je Pobjedi da sklonište treba da bude u potpunosti izdvojeno i bezbjedno.

Iz UNICEF-a navode da kao država koja je ratifikovala Konvenciju o pravima djete-

Kako nije uspjela BIRN-ova akcija zastrašivanja svih slobodomislećih ljudi u zemlji, prešlo se na konkretne akcije podnošenja tužbi za različito mišljenje. Da paradoks bude veći sve ovo se dešava usred političke priče o zatvaranju poglavlja 23 i skorom ulasku Crne Gore u EU. Logično pitanje se postavlja ko će da primi Crnu Goru u Evropsku uniju sa ovakvim tužilaštvom i ovakvim shvatanjem slobode izražavanja – poručili su iz ta i Konvenciju o borbi protiv trgovine ljudima, Crna Go- Medijskog savjeta za samoregulaciju ra se obavezala na poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda bezbjednosti i zaštite sve djece.

– To uključuje obavezu da se djeci u riziku i djeci žrtvama trgovine ljudima obezbijedi prikladan i bezbjedan smještaj, koji isključuje mogućnost kontakta žrtve sa počiniocem krivičnog djela, kao i specijalizovane usluge podrške – rekli su iz UNICEF-a, dodajući da su spremni da podrže Vladu da obezbijedi puno poštovanje prava sve djece u Crnoj Gori.

Projekat realizuju Ministarstvo rada i socijalnog staranja uz tehničku podršku UNDP-a.

Tenderska procedura još uvijek nije završena, nije potpisan ugovor sa izvođačem radova.

Iz Ministarstva su rekli da će sklonište biti adaptirano u skladu sa međunarodnim standardima propisanim za pružanje ove usluge, te da će poseban akcenat biti stavljen na pružanje bezbjednosti žrtvama.

– U skladu sa navedenim napominjemo da će žrtve biti fizički odvojene i neće imati kontakt sa korisnicima drugih usluga koje pruža JU Centar ,,Ljubović“. Projektno rješenje ispunjava sve sigurnosne standarde u cilju osiguranja bezbjednosti korisnika, i to: sigurnosna ograda, kao i tehničku zaštitu - video nadzor i kontrolu pristupa objektu. Unutrašnjost objekta omogućava nesmetano razdvajanje smještaja za korisnike i u odnosu na pol – istakli su iz Ministarstva.

Iz Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori kažu da će sklonište moći da prihvati do deset korisnika/korisnica.

- Poseban akcenat biće stavljen na bezbjednost žrtava koje budu smještane u skloništu. U skladu sa navedenim, objekat je projektovan sa fizičkom i tehničkom zaštitom u skladu sa pravilnicima za ovu vrstu objekata, a korisnici usluge skloništa biće fizički odvojeni i neće imati kontakt sa korisnicima drugih usluga koje pruža JU Centar „LjuboN. Đ. vić“ – rekli su oni.

PODGORICA - Udruženje pravnika Crne Gore je ponudilo besplatnu pravnu pomoć Bobanu Batrićeviću, formiralo pravni tim i o ovom slučaju upoznali sve relevantne međunarodne organizacije i institucije, potvrđeno je Pobjedi iz tog udruženja.

Crnogorska javnost je juče oštro reagovala na odluku tužiteljke Višeg državnog tužilaštva Snežane Šišević da Sud za prekršaje u Podgorici goni Batrićevića zbog kolumne koju je objavio 11. avgusta na portalu Antena M. VDT je prethodno odbio krivičnu prijavu advokata Dejana Dragovića, koju je podnio protiv Batrićevića zbog, navodnog, krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, što je kažnjivo po Krivičnom zakoniku. Tužiteljka Šišević smatra da treba pokrenuti prekršajni postupak po članu 19 Zakona o javnom redu i miru.

Taj član kaže da će se onaj ,,ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.500

Medijski savjet za samoregulaciju ističe da će teško proći priča da je dovoljno da Crna Gora izabere par sudija i tužilaca da bi zadovoljili evropske zahtjeve, posebno sa tužilaštvom koje je puno bliže nekim autoritarnim državama nego evropskim demokratijama

eura ili kaznom zatvora do 60 dana“.

- Nema toga tužilaštva i toga suda koji će me naćerati da ćutim na slavljenje ratnih zločinaca - poručio je juče profesor na FCJK dr Boban Batrićević.

KRITIKA MORA BITI MOGUĆA

Udruženje pravnika Crne Gore je, kako je Pobjedi saopšteno iz tog udruženja, stupilo u kontakt sa profesorom Bobanom Batrićevićem i uz njegovu saglasnost, čitav predmet dostavilo na upoznavanje relevantnim međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, borbom protiv cenzure i zaštitom prava na akademski integritet.

- Udruženje pravnika Crne Gore, povodom ,,slučaja Batrićević“ ovom prilikom podsjeća da prema Evropskom sudu za ljudska prava ,,mora biti moguće, u demokratskom društvu, kritikovati vjerske ideje, čak i ako takvu kritiku neki smatraju štetnom za njihove vjerske osjećaje“ – naglasili su iz tog udruženja.

Napominju da je sloboda izražavanja zagarantovana čl. 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima kojom se ne obuhvaćaju ,,samo informacije ili ideje koje su povoljno prihvaćene ili se smatraju neuvredljivima ili stvar ravnodušnosti, već i one koje šokiraju, vrijeđaju ili uznemiruju“.

- Vjerske zajednice moraju tolerisati kritičke javne izjave i rasprave o svojim aktivnostima, učenjima i uvjerenjima, pod uslovom da takva kritika ne predstavlja posticanje vjerske mržnje i ne predstavlja posticanje na diskriminaciju sljedbenika druge vjere – naglašavaju u Udruženju pravnika Crne Gore.

Oni ističu da su, u saradnji sa svojim advokatskim timom, ponudili besplatnu pravnu pomoć profesoru Batrićeviću, svjesni opasnosti činjenice da umjesto da se institucije sistema bore protiv klerika-

Društvo

Neđelja, 29. oktobar 2023.

9

i tim i ponudilo besplatnu pravnu pomoć profesoru Bobanu Batrićeviću Umirovljeni mitropolit se zahvalio ministru

ednice moraju itičke javne izjave Kako se sudije i tužioci uče o poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima

Tužiteljka Šišević predavala sudijama o slobodi izražavanja?!

Snežana Šišević

govor mržnje! U okviru Programa za kontinuiranu obuku sudija i državnih tuži-

laca za 2023. godinu, Centar za obuku sudija i državnih tužilaca organizovao je dvodnevnu radionicu na kojoj su, kako je istaknuto u saopštenju, učesnici ,,imali priliku da unaprijede svoja izražavanja o slobodi izražavanja i slobodi medija“.

Kakav je doprinos tužiteljke Šišević unapređenju slobode izražavanja i slobode medija, na osnovu posljednjih poteza može samo da se pretpostavi. Srećom, njene tirade o medijskim slobodama pratilo je samo 11 učesnika tokom dva julska dana.

D. Đ.

M. BABOVIĆ

Viša državna tužiteljka Snežana Šišević, koja je nedavno ultimativno zatražila od Suda za prekršaje u Podgorici da pokrene postupak protiv profesora na FCJK dr Bobana Batrićevića zbog javno izraženog vrednosnog suda i kritike nacionalističkog ponašanja sveštenika Crkve Srbije, bila je 6. i 7. jula ove godine predavač crnogorskim sudijama i tužiocima i objašnjavala kako da, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, tumače slobodu izražavanja i prepoznaju

Boban Batrićević

lizacije društva i za očuvanje njenog sekularnog karaktera, ,,sistem“ proganja pripadnike akademske zajednice koji, javno i u skladu sa Ustavom definisanim pravima na slobodu misli i izražavanja, ukazuju na devijacije koje, više nego zabrinjavajuće, opterećuju i radikalizuju crnogorsku društvenu zajednicu.

URUŠAVANJE TUŽILAŠTVA

Odluku tužiteljke Šišević da se Boban Batrićević kazni prekršajno zbog objavljene kolumne na portalu Antene M, iz Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) ocjenjuju kao činjenicu koja možda najbolje svjedoči o posrnuću crnogorskog društva i urušavanju tužilačke organizacije.

Ističu da se poslije dvadeset godina rada na slobodi izražavanja i slobodi medija u Crnoj Gori i poslije uspostavljanja najviših evropskih standarda u toj oblasti ono što se u posljednjih par godina dešava prijeti da uruši sve osnovne slobode u ovoj zemlji.

- Kako nije uspjela BIRN-ova

akcija zastrašivanja svih slobodomislećih ljudi u zemlji, prešlo se na konkretne akcije podnošenja tužbi za različito mišljenje. Da paradoks bude veći sve ovo se dešava usred političke priče o zatvaranju poglavlja 23 i skorom ulasku Crne Gore u EU. Logično pitanje se postavlja ko će da primi Crnu Goru u Evropsku uniju sa ovakvim tužilaštvom i ovakvim shvatanjem slobode izražavanja – poručili su iz MSS. Ističu da će teško proći priča da je dovoljno da Crna Gora izabere par sudija i par tužilaca da bi zadovoljili evropske zahtjeve, posebno sa tužilaštvom koje je puno bliže nekim autoritarnim državama nego evropskim demokratijama – poručili su iz MSS. Ističu da, ukoliko narednih dana sudski i tužilački organi ne reaguju na ovaj skandalozan čin tužiteljke Snežane Šišović i ako ne bude povučena ili odbačena prijava protiv Batrićevića, biće više nego jasno da ova država polako klizi ka istočnim despotijama, a da priča o evropskim integracijama služi za zabavu dokonog puka.

Na jučerašnju odluku VDT reagovala su brojna udruženja, profesori i političke partije, a od medijskih tijela, s obzirom na to da se radi o kolumni koja je objavljena na portalu, samo Institut za medije koji je u svom reagovanju kazao da tužioci moraju da razumiju prirodu medija i pravila novinarske profesije, a jedno od osnovnih je da je komentar slobodan, a da su činjenice neprikosnovene. IMCG ističe da su uvjereni da će sud odbaciti zahtjev za kažnjavanje Batrićevića, odbraniti njegovo pravo na slobodu govora i poslati jasnu poruku javnosti da je cenzura jedan on najsigurnijih puteva ka viktimizaciji, stigmatizaciji, političkim podjelama, netoleranciji i nasilju

SPORNA TEZA

U kolumni, zbog koje je utužen, Batrićević je analizirao i iznio vrijednosne sudove o ponašanju Crkve Srbije u Crnoj Gori i njenih lokalnih episkopa.

U kolumni dr Boban Batrićević analizirao je i iznio vrijednosne sudove o ponašanju Crkve Srbije u Crnoj Gori i njenih lokalnih episkopa. Viša državna tužiteljka smatra kako je tezom da popovi Crkve Srbije ne propovijedaju vjeru Hristovu i argumentacijom takvoga stava u tekstu „Torokanje po metodologiji i Đaonikiju“ prekršio zakon i da treba da bude kažnjen.

Sporni dio je citat koji je istrgla i navela kao prekršaj: „Popovi Crkve Srbije u Crnoj Gori ne propovijedaju vjeru Hristovu. Oni torokaju srpski nacionalizam. Oni indoktriniraju. Šire mržnju i ksenofobiju. Dakle, oni nijesu popovi i kaluđeri, oni su torokuše i propovjednici mržnje“.

Tekst koji je objavio bavio se

Blokada zbog fašističkih metoda Upravni odbor Crnogorske konzervativne partije preksinoć je zasijedao i donešena je odluka da se 22. januara naredne godine napravi blokada ispred Suda za prekršaje u Podgorici, s porukom da žele na taj način pružiti javni i praktični otpor prema diskriminaciji koju ta institucija sprovodi prema profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.

U proglasu CKP ističu da nije bitno što je riječ o dr Bobanu Batrićević, odnosno da ih ne interesuje je li u pitanju neki profesor ili poljoprivrednik.

-Bitno je da organi vlasti koriste fašističke metode prema jednom Crnogorcu zbog iznošenja svog mišljenja. Mi profesora Batrićevića ne poznajemo, ali ako dopuštamo da ovakva nepravda prođe bez otpora, onda se podrazumijeva da su i svi drugi legitimna meta, saopštavaju iz Crnogorske konzervativne partije uz poruku „Ne damo nikoga“.

Ra. P.

analizom djelovanja popova i sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori - tačnije, kako je istakao Batrićević, „opasnim narativima dvaju vladika – Joanikija Mićovića i Metodija Ostojića.

– U satiričnom maniru, postupkom upitnika koji sam sastavio kako bih odgovore popunio prezentovanjem njihovih izjava datih različitim povodima u posljednjih nekoliko godina, želio sam pokazati da ta dva visoka crkovna dostojanstvenika Crkve Srbije opasno ugrožavaju fundamente građanskog, demokratskog i antifašističkog društva Crne Gore, te da u javni diskurs lansiraju vrlo opasna stanovišta koja veličaju ratne zločince, rusku agresiju na Ukrajinu i upitne stavove prema drugom i drugačijem, u konkretnom slučaju – muslimanima – istakao je Batrićević.

On je upitao tužiteljku je li prekršaj to što je upozorio da dva visoka predstavnika Crkve Srbije šire mržnju, slave Rusiju, prijete crnogorskim organizacijama da će proći kao pečurke poslije kiše te da su Draža Mihailović i Pavle Đurišić heroji, iako su osuđeni kao ratni zločinci?

Batrićević je Pobjedi saopštio da je dobio poziv da 22. januara 2024. godine u svojstvu okrivljenog dođe na saslušanje u Sud za prekršaje u Podgorici. J. M.

pravde jer je odbio zahtjev da se novoizabrani poglavar vladika Boris upiše u državni registar

CPC: Mihailo ostaje zahvalan Kovaču i Abazoviću PODGORICA - Crnogorska pravoslavna crkva sa žaljenjem konstatuje da vlada Dritana Abazovića nije uvažila volju crnogorskog vjerujućeg pravoslavnog naroda i nije upisala vladiku Borisa u nadležni državni registar kao arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorskog saopšteno je iz CPC. Naime, ministar pravde Marko Kovač odbio je uredno podnijeti zahtjev Crnogorske pravoslavne crkve da se novoizabrani poglavar CPC vladika Boris upiše kao, od crnogorskog naroda, izabrani mitropolit crnogorski. Time je, kako poručuju iz CPC, uzurpacijom administrativne moći, negirana volja crnogorskog vjerujućeg naroda od 3. septembra, koji je na Opštecrnogorskom zboru izrazio svoju volju u pogledu toga koga želi za svog mitropolita.

- Da je ova aktivnost „sinhronizovana“ sa odlazećom administracijom Dritana Abazovića najbolje pokazuje činjenica da im se umirovljeni mitropolit Mihailo javno i lično zahvalio riječima: „Da je gospodin Marko

Kovač sproveo ispitni postupak na efikasan način“. Umirovljeni mitropolit Mihailo se zahvaljuje i javno iskazuje poštovanje ministru koji je, uz premijera Abazovića, bio „centralna figura“ prilikom potpisivanje neustavnog Temeljnog ugovora sa SPC - podsjećaju iz Crnogorske pravoslavne crkve.

Kako se svaka „usluga“ vraća to se i ova usluga morala vratiti i to na način da je Mihailo, bez bilo kakvih ovlašćenja za to, pozvao Crnogorce da izađu na unaprijed pripremljeni i od časnih i nepotkupljivih Crnogoraca bojkotovani popis.

- Nama, u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, ostaje da istrajemo na putu naših svetitelja Sv. Ivana Crnojevića i Sv. Petra Cetinjskog, te obnovitelja naše Crkve Sv. Antonija Abramovića. Umirovljenog Mihaila ostavljamo u društvu sa onima kojima se zahvaljuje (Kovačem i Abazovićem), a ko što božja i ljudska pravda naleže, naše je da trajemo i istrajemo na svetom putu naše obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve -poručuju R. P. iz CPC.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić povodom skandaloznog gesta odlazećeg ministra zdravlja

Umjesto da reformiše zdravstvo, Šćekić dijeli ikone

Ikona umjesto milionskih ugovora

PODGORICA – Odlazeći ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je prekjuče poklonio medicinskom osoblju Klinike za očne bolesti ikonu Svete Petke.

- Dok obavljate ovaj najhumaniji posao da vas čuva i daje vam snage da sigurni pružate najbolju njegu našim pacijentima - kazao je Šćekić prilikom svečanosti otvaranja nove operacione sale.

U rekonstrukciju te sale je uloženo preko 305.000 eura, od čega je više od 291.000 obezbijedila Vlada, saopšteno je iz Ministarstva. Iz tog resora nijesu naveli da li je ikona lični poklon ministra Šćekića.

Na taj čin su juče reagovali

zdravstveni radnici, a predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić je kazala Pobjedi da je ta situacija neumjesna.

- Mislim da je neumjesno da ministar zdravlja koji nije bio u stanju, više od godinu, da pripremi legislativu potrebnu da se potpiše ugovor sa EU koji nam se nudi, koji bi crnogorskom zdravstvu obezbijedio milione potrebne za razvoj, daruje klinici ikonu – kazala je dr Popović-Samardžić.

Apelovala je da ne žmurimo pred očglednim problemom jer će gospodin Šćekić opet biti u vladi i zastupati interese svih građana Crne Gore.

J. M.

10 Društvo

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Uprava policije ocijenila da nema elemenata krivičnog djela u slučaju gašenja kamera u Elektrotehničkoj školi ,,Vaso Aligrudić“

PODGORICA – Uprava policije je postupila po prijavi direktora Elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ Ersana Spahića da je neko ugasio u toj ustanovi kamere dok je sa đacima bio na ekskurziji i ocijenila da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela da bi oni postupili i tužilaštvo.

Upućuju na Ministarstvo prosvjete da se bavi tim slučajem.

Spahić je policiji, takođe, prijavio da neko preko Fejsbuka, odnosno profila ,,Časovi“ uznemirava porukama njegovu suprugu, navodeći da se radi o nekome ko je upoznat sa dešavanjima u školi. Iz Uprave policije su nezvanično kazali Pobjedi da rade na ovom predmetu i da je obaviješten tužilac.

Spahić kaže da je njegova supruga dobijala poruke uznemirujuće sadržine, da se navodno on neprimjereno ponaša na poslu, te su, kaže, zaprijetili da će ostati bez posla.

– To je prijavljeno policiji.

Uznemiravaju nas kao porodicu sa nekog profila koji se zvao ,,Časovi“, a onda je promijenjeno to ime. Izbrisane su poruke, mi smo ih sačuvali i obavijestili policiju. To je neko ko zna dešavanja u školi. Prijeti nam, iznosi klevete, da ću ja da izgubim direktorsku poziciju, da će da alarmiraju sve – kaže Spahić.

Tvrdi da su poruke uslijedile nakon što je policiji prijavio da je neko ugasio kamere u školi.

– Šalje mi se inspekcija da provjerava moj rad, iako ne mogu ništa da nađu. I juče je došla, analizirali su organizaciju ek-

skurzije, nije ništa pronašla, sve je regularno – tvrdi Spahić.

Prema riječima direktora, u školi se zavodi red i to navodno pojedinima ne dogovora, jer neki ne dolaze na posao zbog čega je, kaže, pokrenuo disciplinske postupke protiv njih.

Spahić je prijavio policiji da je neko resetovao kamere u školi, preko kojih je pratio dešavanja u ustanovi.

– To je nešto što je kriminal.

Kamere dva mjeseca unazad snimaju. Kada sam došao da provjerim snimak, najsumnjivije mi je bilo što sam na kameri vidio datum 2001. godina. I sada postoji taj datum. Resetovane su da svi snimci nestanu dok sam bio na ekskurziji.

Kao direktor želio sam da pogledam šta se dešava. Oni su to izgasili, dok nijesam bio tu N. Đ.

– rekao je Spahić.

D. MIJATOVIĆ

Istražuju uznemirujuće poruke koje su stigle direktorovoj supruzi

Elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“

Održan prvi informativni forum za pacijente sa hematološkim i onkološkim bolestima CGO uputio inicijativu Glavnom gradu

Skupu prisustvovalo više od sto pacijenata

BAR - Na inicijativu eminentne profesorke Nadežde Basare, konsultantkinje Kliničkog centra Crne Gore, održan je u Sutomoru prvi informativni forum za pacijente sa hematološkim i onkološkim bolestima, saopšteno je iz KCCG.

Svjedoci smo da je ova tema danas veoma aktuelna, a pacijenti su imali priliku da čuju da li su ovi suplementi Tema foruma je bila upotre- pravo rješenje ili zaba kanabisa i metadona u mebluda u borbi protiv dicini.

Navodi se da je, i pored loših bolesti - kazala je Basara vremenskih uslova, ovom skupu prisustvovalo preko sto pacijenata, njihovih porodica i medicinskog osoblja, što je opravdalo očekivanje organizatora skupa.

Stručna i veoma kvalitetna predavanja koja su održale profesorka Basara, onkološkinja Instituta za onkologiju dr Vanja Karađinović i nu-

tricionistkinja doc. dr Snežana Barjaktarović-Labović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore izazvala su, što je bio i cilj, reakciju prisutnih.

Iz Kliničkog centra su rekli da su pacijenti od stručnjaka imali priliku da u opuštenoj atmosferi dobiju odgovore na sva njihova zanimljiva pitanja i dileme.

Forum je moderirala specijalistkinja interne medicine i supspecijalistkinja hematologije u Centru za hematologiju Interne klinike KCCG dr Milena Dapčević.

Prof. dr Basara je predavanjem ,,Kanabis i Methadon: Lijek ili zabluda?“ prisutnima pojasni-

Lučonošama dati godišnje propusnice za kulturno-umjetničke i sportske događaje M. BABOVIĆ

Upotreba kanabisa i metadona u medicini

la aspekte upotrebe kanabisa i metadona u medicini.

- Svjedoci smo da je ova tema danas veoma aktuelna, a pacijenti su imali priliku da čuju da li su ovi suplementi pravo rješenje ili zabluda u borbi protiv bolesti - kazala je.

Specijalistkinja radiologije i supspecijalistkinja onkologije Instituta za onkologiju KCCG dr Vanja Karađinović održala je predavanje sa temom ,,Fizička aktivnost kod pacijenata sa karcinomom“ dok je nutricionistkinja iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore doc. dr Snežana Barjaktarović – Labović održala predavanje na temu ,,Ishrana kod pacijenata sa hematološkim i onkološkim bolestima“.

- Ishrana i fizička aktivnost su veoma važni kod osoba koje se suočavaju sa malignim oboljenjima te su ova dva predavanja omogućila da se bolje razumiju kompleksni aspekti ovih tema i kako pravilna ishrana i fizička aktivnost mogu pozitivno uticati na tok liječenja onkoloških i hematoloških pacijenata - naveli su iz te ustanove.

Imajući u vidu da su teme izazvale veliko interesovanje kod pacijenata i njihovih porodica, u želji da se sa ovim važnim i korisnim informacijama upozna što više pacijenata, odlučeno je da sva predavanja sa foruma budu publikovana i dostupna pacijentima i široj javnosti.

Iz KCCG naglašavaju da uspješno organizovani forum, prvi ovakve vrste u Crnoj Gori, je generator novih ideja i ljekarima je dao vjetar u leđa da ovakva druženja sa pacijentima postanu tradicija. N. K.

Značajan doprinos u razvoju ličnosti mladih

PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO) juče je uputio inicijativu Glavnom gradu Podgorica da se, uz novčane nagrade dobitnicima diploma „Luča“, dodijeli i godišnja propusnica za korišćenje sadržaja i prisustvo kulturno-umjetničkim i sportskim događajima koje pružaju, ili kojima daju podršku u vidu partnerstva ili sponzorstva, privredna društva i ustanove čiji je osnivač Glavni grad Podgorica.

- Cijenimo da bi to bio značajan doprinos u razvoju ličnosti mladih i kvalitetnijem

ispunjavanju njihovog slobodnog vremena, a imajući u vidu da istraživanja CGO-a ukazuju da mladi slobodno vrijeme najviše provode na društvenim mrežama, u slušanju muzike, sa porodicom i prijateljima, dok su sportske i kreativne aktivnosti tek osrednje kotirane - saopšteno je iz te organizacije.

Kako su pojasnili iz CGO-a, ove propusnice bi se odnosile na pet ustanova i privrednih društava i njihovih vezanih objekata – JU Gradsko pozorište, JU KIC ,,Budo Tomović“, JU Muzeji i galerije, JU Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ i Sportski R.P. objekti d. o. o.

Svijet

Neđelja, 29. oktobar 2023.

11

Napadi iz Izraela bili najintenzivniji od početka sukoba

Počela kopnena invazija, Hamas spreman na odgovor TEL AVIV – Gaza je doživjela najveći napad dosad, a kopnene operacije nastavljene su i juče. Izraelski ministar obrane Joav Galant kazao je da je vojska te zemlje krenula u novu fazu i da će se njena operacija nastaviti ,,do daljnjeg“.

Izvještaji o izraelskim napadima u blizini bolnica razlog su za veliku zabrinutost, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije. Bolnice širom Pojasa Gaze već su popunjene dosadašnjim žrtvama i ne mogu se nositi s dramatičnim povećanjem broja pacijenata dok u njima smještaju hiljade civila, navodi se u saopštenju.

Vojni ogranak Hamasa objavio je da je granatirao izraelska vozila na sjeverozapadu Gaze

-Noćas se zemlja u Gazi tresla – rekao je za izraelski televizijski kanal Kan 11.

-Napali smo iznad zemlje i ispod nje. Napali smo terorističke operativce sa svih strana.

Smjernice snagama su jasne: operacija će se nastaviti do daljnjega – kazao je ministar dok je iz izraelske vojske saopšteno da su borbeni avioni gađali 150 ciljeva, među kojima je i dio Hamasove podzemne mreže tunela u sjevernoj Gazi. To uključuje tunele i podzemne ,,borbene prostore“ i infrastrukturu, navodi se.

Ubijeno je i nekoliko militanata Hamasa, izvijestila je IDF.

KATASTROFALNE POSLJEDICE

Sve zgrade su uništene, palestinsko ministarstvo zdravlja kaže da su posljedice katastrofalne, javlja iz Gaze Tarek Abu Azum, novinar Al džazire. Nakon što su prekinute sve komunikacije u Gazi, nema interneta niti telefonskih veza, dopire vrlo malo informacija o tome što se u Gazi događa. Iza Palestinaca u Gazi je teška noć puna bombardovanja, a prekid komunikacija se nastavio i u subotu ujutro nakon što je Izrael bombardovao u komunikacijske tornjeve i vodove.

Al džazira javlja kako ne mo-

Ogromna nestašica hrane, vode i ljekova u Gazi, djeca najugroženija

že direktno stupiti u kontakt sa svojim dopisnicima. Kako javlja izraelski Haaretz, stanovnici Pojasa Gaze javljaju da su noćašnji napadi iz Izraela bili najintenzivniji u posljednje tri sedmice sukoba. Broj povrijeđenih i poginulih nije poznat zbog prekida komunikacija s ljekarskim timovima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ponovno je pozvala na prekid vatre u Gazi, poručivši da bolnice nijesu u stanju evakuisati pacijente zbog izraelskog bombardova-

Hamas: Na Rusiju gledamo kao na najbližeg prijatelja, pustićemo osam talaca s ruskim državljanstvom

nja i širenja kopnenih operacija na palestinskom području.

Izvještaji o izraelskim napadima u blizini bolnica razlog su za veliku zabrinutost, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije. Bolnice širom Pojasa Gaze već su popunjene dosadašnjim žrtvama i ne mogu se nositi s dramatičnim povećanjem broja pacijenata dok u njima smještaju hiljade civila, navodi se u saopštenju.

Vojni ogranak Hamasa objavio je da je granatirao izraelska vozila na sjeverozapadu Gaze. Objava je uslijedila nakon ranijih komentara izraelske vojske da su trupe i tenkovi ušli u Gazu tokom noći i da su ,,još uvijek na terenu“. Voj-

ska nije rekla gdje je tačno ušla u Gazu.

MASOVNI PROTESTI

U Londonu je održan masovni propalestinski protest. Ulice u centru grada bile su zakrčene, a prema prvim procjenama govorilo se o preko 100.000 de-

monstranata. Protesti su održani u još nekoliko britanskih gradova. Zasad nema informacija o većim izgredima. Policija je ranije objavila da je uhapšena jedna osoba zbog napada na policajce. Veliki skup podrške Palestini održava se i u Istanbulu. Predsjednik Turske

-Napali smo iznad zemlje i ispod nje.

Napali smo terorističke operativce sa svih strana. Smjernice snagama su jasne: operacija će se nastaviti do daljnjega – kazao je ministar dok je iz izraelske vojske saopšteno da su borbeni avioni gađali 150 ciljeva, među kojima je i dio Hamasove podzemne mreže tunela u sjevernoj Gazi. To uključuje tunele i podzemne ,,borbene prostore“ i infrastrukturu, navodi se. Ubijeno je i nekoliko militanata Hamasa, izvijestila je IDF

Hamas je objavio kako traži osam ljudi koje je uzeo kao taoce i da ih je spreman osloboditi nakon ruskih zahtjeva da to učini. Abu Marzuk, dužnosnik Hamasa, rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA da je rusko ministarstvo vanjskih poslova predalo popis od osam imena, a riječ je o ljudima koji su imali dvojno državljanstvo.

-Vrlo smo pažljivi prema ovom popisu i pažljivo ćemo s njim postupati jer na Rusiju gledamo kao na našeg najbližeg prijatelja. Sada tražimo te ljude. Teško je, ali tražimo. Čim ih pronađemo, pustićemo ih – poručio je Marzouk.

Inače, Marzouk je posljednjih dana bio u posjeti Moskvi, piše Skaj njuz. Rusija je juče branila svoju odluku da pozove izaslanstvo Hamasa u zemlju, suočena s oštrim izraelskim kritikama, rekavši da je potrebno održavati kontakte sa svim stranama u sukobu.

PROTEKLA NOĆ JE BILA NAJTEŽA: Gaza u plamenu

Redžep TajipErdogan danas je pozvao građane da dođu u Istanbul i pridruže se skupu.

-Pozivam sve pripadnike naše nacije na veliki miting za Palestinu, koji ćemo održati na aerodromu ,,Ataturk“ u Istanbulu, gdje ćemo još jednom cijelom svijetu pokazati našu solidarnost sa našom palestinskom braćom – poručio je danas Erdogan.

Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije objavilo je saopštenje kojim osuđuje sve kopnene operacije izraelskih snaga koje bi mogle ugroziti živote palestinskih civila.

-Kraljevstvo osuđuje kopnene operacije koje sprovodi izraelska vojska u Pojasu Gaze i upozorava na opasnost od nastavka sprovođenja ovih očiglednih i neopravdanih kršenja međunarodnog prava protiv nama bratskih Palestinaca – navodi se u saopštenju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je izraelsko bombardovanje Gaze u suprotnosti s međunarodnim pravom i predstavlja opasnost da se pretvori u katastrofu koja bi mogla potrajati decenijama.

-Premda osuđujemo terorizam, vrlo smo jasni kad kažemo kako se ne slažemo da se na terorizam može odgovoriti kršenjem normi međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući i neselektivnu upotrebu sile protiv ciljeva gdje se nalaze civili, uključujući i taoce, a napadači to znaju – rekao je Lavrov.

-Nemoguće je uništiti Hamas, što je Izrael odlučio napraviti, a da se pritom ne uništi Gaza zajedno s većinom njenog civilnog stanovništva – kazao je.

12 Povodi

Neđelja, 29. oktobar 2023.

POGLED SA STRANE

Piše: dr Dragan VESELINOV Pre deset dana, 19. oktobra, izraelska policija je uhapsila saosnivača HAMAS-a, vojne organizacije u Gazi, šeika Hasana Jusufa na Zapadnoj obali Jordana, zbog podsticanja Palestinaca na pobunu u Gazi. On je od 1993. godine na ovamo proveo u izraelskim kazamatima 23 godine, bez ikakvih optužnica i sudskih kazni. Bio je vođa druge palestinske Intifade protiv Izraela započete 1999/2000. godine i u svom narodu je neporecivi junak.

No, napustio ga je sin i okrenuo se protiv oca.

Njegov sin Mosab Hasan Jusuf zadobio je međunarodnu pažnju kada je, na dan hapšenja svog oca, izašao na američkoj Fox televiziji i rekao da HAMAS treba uništiti i pogušiti ga gasom u tunelima ispod Gaze bez milosti.

On tako ne govori od sada, tako govori od dana kada je 2007. godine razotkriven kao izraelski špijun tajne unutrašnje policije Šin Bet („Nevidljivi štit“), kojoj je pristupio 1996. godine, sa navršenih 18 godina. Zahvaljujući njemu, izraelska je policija sprečila desetine samoubilačkih napada HAMAS-a na stanovnike Izraela i ličnosti iz vlasti.

On je otkrio kako da Izrael uhapsi vođe prve i druge Intifade Marvana Bargutija i Ibrahima Hamida, komandanta HAMAS-a na Zapadnoj obali Jordana, i spasao je život budućem izraelskom predsedniku Šimonu Peresu, otkrivši plan atentata na njega.

SIN HAMASA

Mosab Hasan Jusuf, sin šeika Hasana Jusufa, suosnivača HAMAS-a, vojne organizacije u Gazi, zadobio je međunarodnu pažnju kada je, na dan hapšenja svog oca, izašao na američku Fox televiziju i rekao da HAMAS treba uništiti i pogušiti ga gasom u tunelima ispod Gaze bez milosti.

Zašto je „Sin HAMAS-a“ ustao protiv organizacije svog oca? On tvrdi da ga je sam HAMAS prelomio kada je u izraelskom zatvoru Megiddo vidio nečuvena zvjerstva koja su nad stotinama zatvorenih Palestinaca, poslije prve Intifade od 1987. do 1993. godine, počinile vođe HAMAS-a sam Šin Bet to nije potvrdio.

Glavni izraelski nadzornik Mosaba Hasana Jusufa se pred američkim imigrantskim sudom imenom otkrio dozvolom Šin Beta – a postao je i frenetični protivnik ratne politike sadašnjeg predsednika Izraela Benjamina Netanjahua.

Te godine je Mosab Hasan Jusuf izdao autobiografsku knjigu „Sin HAMAS-a“ po kojoj je 2014. godine snimljen dokumentarni film „Zeleni princ“, koji je nagrađen na jednom festivalu, a u toku je priprema za celovečernji film koji će se po knjizi zvati „Sin HAMAS-a“. Možda će biti uzbudljiv.

Zašto je „Sin HAMAS-a“ ustao protiv organizacije svog oca? On tvrdi da ga je sam HAMAS prelomio kada je u izraelskom zatvoru Megiddo video nečuvena zverstva koja su nad stotinama zatvorenih Palestinaca posle prve Intifade od 1987. do 1993. godine počinile vođe HAMAS-a tragajući za mogućim unutrašnjim saradnicima Tel Aviva. On i sada čuje krike stotine boraca kojima su ispod noktiju ukucavali igle sa zapaljenim plastičnim omotačima, zakivali ih u njihova tela i ubijali ih.

Mosab Hasan Jusuf je, kao i hiljade dečaka iz Gaze i sa

NYPOST

Od 2010. godine Mosab Hasan Jusuf uživa politički azil u SAD, teško stečen zbog neverice Amerikanaca da je on bio izraelski agent - sve dok

Dva sina i jedna kće izdajnici ili pravedn

Šeik Hasan Jusuf je uhapšen prije deset dana

SIN SE OKRENUO PROTIV OCA: Mosab Hasan Jusuf šeikov sin

Zapadne obale, krenuo u prvu Intifadu kamenicama na Izrael, što se završilo propašću ustanka.

Zgrožen nepravdom HAMAS-a protiv sopstvenog naroda, krenuo je u osvetu iz moralnih razloga – ne zbog novca, tako on kaže, ali će priznati da je neko vreme bio i plaćen od više država. To je ostalo neprovereno.

I zbog toga je prešao 2005. godine u hrišćanstvo užasnut džihadističkim islamom. Postao je hrišćanski

protestant, ispovedajući gotovo pravoslavnu teološku doktrinu Barabas Drumske Crkve u San Dijegu, u Kaliforniji.

Njegov stav je da je vojska njegovog oca izdala palestinski narod i mučila ga ne manje od Izraelaca. Vojska HAMAS-a se digla iznad naroda i postala beskrupulozni korisnik „Palestinskog pitanja“ radi svog monopolskog militarističkog opstanka i ultra-islamističkog života.

Razliku između političkog sistema u Gazi u odnosu na onaj na Zapadnoj obali Jordana možete odmah da uočite: u Gazi su žene islamistički pokrivene od glave do pete bez prava na javne emocije sa muškarcima, dok se devojke u kratkim suknjama i na štiklama i mladići na socijalističkoj Zapadnoj obali drže na ulici za ruke, grle i idu u mrak bioskopa.

Sin HAMAS-a je pristao da radi za Izrael pod uslovom da nijedan Palestinac i nijedna HAMAS-ova vojna ćelija ne bude hapšenjem ubijena i mučena. Svoju ulogu je otkrio 2007. godine.

Mosab Hasan Jusuf je istakao da je brzo shvatio da je organizacija koju su 1987. godine osnovali imam Ahmed Jasin i njegov otac šeik Hasan Jusuf zaista ratno-verska, a ne civilna i republikanska organizacija – i da je ona zaista islamistički HAMAS, to je akronim njenog imena: Harakat al-Muqāwamah alHIslāmiyyah, Islamski pokret otpora.

Ta organizacija nikada nije želela ni da bude politička partija već vojna sila iznad naroda, zbog čega je samo jedanput prevarno izašla u Palestini na izbore 2006. godine pod nevoljnim vođstvom njegovog oca, a potom je vla-

Adam je prvi humanista, ne zato što nikog nije ubio, već zato što se odvažio da gradi svoj svijet, bez disciplinskog klanjanja Ocu. I, Adam je stoga prvi čovjek koji bez Boga konstruiše pojmove pravednog-nepravednog, lijepog-ružnog, korisnog-nekorisnog, novog-zastarjelog, poželjnog-nepoželjnog, ukusnog-bljutavog i druge dihotomije života. I sjajno je što ničim nije usvojio moralni sistem svog Boga Oca

dala strahom i terorom. Nikada nije pristala da se odrekne uništenja Izraela i preuzela je vlast u Gazi silom od Al Fataha Jasera Arafata, gde Al Fatah priznaje Izrael, vodi sekularnu republikansku državu na Zapadnoj obali i odriče se sile protiv Tel Aviva.

Sin HAMAS-a je postao veoma poznat po radikalnim izjavama poput – „da je islam najveća laž u ljudskoj istoriji“, ali kada osmotrite i njegova shvatanja o hrišćanstvu i vidite da brka hrišćanstvo sa humanizmom, shvatate da je on na početku razumevanja i komparacije mediteranskih religija. A teško da bi ijedan hrišćanski teolog predložio trovanje gasom boraca HAMAS-a.

Jevreji svakako ne bi.

ADAM – PRVI SEKULARISTA I ATEISTA

Nema u evropskom svetu slavnijeg bundžije protiv oca od biblijskog Adama.

Mi mislimo da je Adam najveći revolucionar svih vremena, iako o Adamu, u stvari, gotovo ništa ne znamo. Ne znamo ni gde je sve živeo niti gde je umro. Njegov grob je Otac prelio Potopom. Ali je sasvim dovoljno to što je on odbio da mu Otac, stvaralac sveta, bude gospodar života.

Povodi

Neđelja, 29. oktobar 2023.

erka: nici Zato je Adam prvi sekularista. Adam je moralno iznad Jahvea, jer je odbio da on kao potomak svog oca bude njegova svojina i rob. On je postao nadahnuće za sve ljude koji odbijaju da budu bespogovorni sledbenici bilo čijih, tako i božjih naredbi. Adam je razotkrio etičku bedu patrijarhalnog i tiranskog oca koji je zabranio svom porodu da bude samostalan i da se sopstvenim snagama spašava od nebeskog sadizma.

Sadizam i licemerstvo boga Jahvea je u tome što on odbija da ukloni svoju grešku kada je stvorio konfliktni ljudski rod i pri tome još stao kažnjavati ljude što se krvlju bore za beg od njega - iako je on za to kriv. I ni to mu nije bilo dovoljno već se pretvorio u Isusa, i odvažio se da preti tim svojim avatarom kako će da pobije milijarde ljudi kada se bude vratio na zemlju.

A to je već jedanput i učinio kada je Potopom satro celo čovečanstvo.

Ako Jovan Bogoslov nije bio lud kada je pisao na Patmosu svoje „Otkrovenje“, onda su hrišćani ljudi bez razuma jer mu veruju.

Kakva je to religija gde je soteriološki kraj Hristove sage njegovo „pravo“ da pobije ceo ljudski rod koji ga neće?

To je anti-soteriologija. Božje samoljublje je bezgranično. Popovi i dalje govore kako Hrist voli ljude...

Koga je Isus u Novom zavetu poljubio? Nikoga, on od slušalaca traži disciplinu svom prosjačkom i kaluđerskom pogledu na život. On je diktator. Teolozi ga ne vide ni kao naročitog muškarca, gde mu je žena, zašto nema decu?

Adam je prvi humanista, ne zato što nikog nije ubio, već zato što se odvažio da gradi svoj svet, bez disciplinskog klanjanja ocu.

I, Adam je stoga prvi čovek koji bez Boga konstruiše pojmove pravednog -nepravednog, lepog-ružnog, korisnog-nekori snog, novog-zastarelog, poželjnog-nepoželjnog, ukusnog-bljutavog i druge dihotomije života, i sjajno je što ničim nije usvojio moralni sistem svog Boga oca.

Po Ocu, on bi hodao golišav, brao bi trešnje sa očevog drveta a meso žvakao sa gotovog roštilja, spavao bi u pećini ili na livadi – možda bi mu Otac u sekundi podigao i dvorac do galaksija, gojio bi se kao krmak, poganio

13

Isprva je Staljinova kćerka Svetlana 1943. godine bila u vezi sa ukrajinskim filmskim umjetnikom Aleksejem Kaplerom, kog je je iskreno voljela, iako je bio mnogo stariji od nje. Tražila je kod njega očinsku sigurnost. Staljin joj ga je bijesan otrgao i poslao dva puta na po pet godina robije u Gulag, odakle je bio oslobođen tek poslije Staljinove smrti 1953. godine. Skrhana, utješno se udala 1944. godine za Grigorija Morozova, potom za Jurija Ždanova 1949. godine, a poslije braka sa Ivanom Svanidzeom (Alilujevim), udala se 1970. godine u SAD za Vilijama Vesli Pitersa i promijenila kako ime tako i prezime: postala je Lana Piters

Staljinova kćerka Svetlana

bi bez stida svuda unaokolo i bio ekološka katastrofa, naskakao bi instiktivno na Evu radi parenja i mladunaca, razbacivao bi decu na stotine miliona primeraka jer bi besmrtno živeo, ne bi razmišljao o smislu života jer bi vodio unapred zgotovljene očeve dane…

I bio bi najveća lenština jer ga besmrtnost ne bi nagonila da išta radi ograničen vremenom. Šta će mu takav nečasni život apsolutnog potrošača tuđe moći? Zar ima ikoga ko Adamov Raj može drugačije da opiše osim kao Zlo? Sa pravom je rekao ocu: ,,Neću, neću tvoj svet, hoću svoj svet“ .

A ni Jahve nije – kao što to uzaludno od Avgustina na ovamo misle hrišćanski teolozi - jedino biće u kojem nema Aristotelove razlike između esencije i egzistencije.

Jer, što god on da uradi – to je via facti egzistencija esencije. Ih, zar Bogu nije dosadno da nema konkurenciju, da je on jedino biće koje je slobodno; nije li njegova egzistencija egocentrično iživljavanje moći?

Više od stotinu godina su se rimski katolici i carigradski pravoslavci borili sa marksistima opovrgavajući im da su oni svojom revolucijom sa vlašću radničke klase zbrisali razliku između ljudske esencije i egzistencije. To su mislili i vulgarni marksisti.

Ni jedni ni drugi nisu nikada razumeli Marksa: vlast radničke klase poništava kod Marksa samo klasnu borbu među ljudima, ali Marks nikada nije kazao da poznaje antropološku, ontičku strukturu ljudskog bića u odnosu na koju će praksa proleterijata biti harmonična, beskonfliktna. Marks, kao ni teolozi, nije rešio Aristotelovu dilemu.

Sve osobine ljudskog bića u socijalizmu i dalje opstajavaju, jer konkurencija i sukobi među nama neće nestati – počev od ljubavnih i bračnih jada muškaraca i žena, do tržišne borbe talenata, i do različitih teritorijalnih interesa nacionalnih radničkih klasa.

Ateizam marksista nije sam po sebi garancija humanizma, kao ni religioznost hrišćana.

Na jurišu Ničea i Kjergegora u 19. veku su problem u 20. veku rešavali Sartr svojim egzistencijalizmom, Rasel, Hajdeger, Jaspers, njegov sledbenik Gadamer i drugi, koji odbacuju versko-filo-

zofsku razliku između bića i prakse i proglašavaju svaku praksu za našu esenciju, što ne znači da je sa humanističkog stanovišta svaka i poželjna – Hajdegerovo članstvo u nacističkoj partiji to pokazuje.

Jaspers i Sartr su izričiti da je biće čovečanstva nesaznatljivo čime odbacuju pojam otuđenja od bića. Ne možemo reći da smo otuđeni od bića ako ne znamo šta je biće. Ima među egzistencijalističkim filozofima razlika, ali su jedan drugom bliski kada govore da moral obrazujemo mi, ljudi, a ne Bog. To i popovi prevarno rade vekovima, jer tvrde da znaju šta Bog hoće, a ne znaju.

Praksa ima bezgraničan broj modela i svaka naredna generacija ljudi će stvarati svoje svetove. I svaki svet je bio i biti će naša esencija. Nema konačnog idealnog društva i pooboženog čoveka. A menjaćemo svoje svetove samo s obzirom na nove želje. I sve su one ljudske, ma koliko bile poželjne ili nepoželjne.

Ako je to tako, onda pada versko poobožavanje kao put smanjivanja ambisa između bića koje nam je Bog podario i navodno grešne prakse kroz našu slobodu stvaranja. Svaka praksa je tu ,,božja“ i religija nije tu potrebna. Time Crkva i popovi nestaju.

Niče, Jaspers i Sartr ih nište, i kod njih sve tri soteriološke mediteranske religije – judaizam, hrišćanstvo i islam, padaju u vodu. No, egistencijalizam je još uvek daleko od opšteg prihvatanja u narodu. Jer, religija ipak i dalje ima jednu prednost nad svim filozofijama, a to je ponuda posthumnog života. Tu sve filozofije staju osim verskih, poput nekonvencionalne Kjerkegorove koji nije bio protivnik vere, ali je bio protiv Crkve i rituala. Crkva je perverzija religije. Ta pred-

Kćerka Staljina kao Lana Piters

nost religijama malo vredi, jer popovi ne znaju koje je društvo bolje od modela života koje nude svetovne ideologije. A religije bi trebalo da vode ljude u Raj, što je uzaludno, ne mogu.

Ako je to tako, onda je Adam izbacio svog Boga Oca ,,iz esencije“. To ne znači da će nas, recimo, postojeće crnogorske i srpske partije odvesti na nebo umesto Crkve.

Preteča ,,egitencijalističkog“ stava je bio Adam svojom revolucijom protiv očevih komandi. Zato ni u jednoj crkvi nema njegovih ikona, niko ne zna kako je on izgledao, nigde nema njegovih kipova i nema pesama u njegovu slavu. Ali on je zabio Crkvi glogov kolac: jer, oduzmite Crkvi versku interpretaciju Aristotela i Avgustinovu filozofiju alijenacije i - popovi idu u penziju.

Adam je i prvi ateista. On je prvi čovek koji je odbio nedostižno poobožavanje onako kako su ga zamislili hinduistički bogovi Šiva i Višnu – a preuzeli ga Jevreji i hrišćani.

On, doduše, nije osporio i samog Oca kao Boga, ali je odbio da ga sledi bez razmišljanja. I krenuo je da se spori sa ocem kao i svaki sin.

Adam nije počinio nikakav greh, on je samo stao koristiti stvaralački potencijal koji mu je Otac dao, a onda se Otac naljutio što ga Sin koristi protiv njegovih naredbi. Bog je grešnik. A Bog se zbog toga ne kaje, nikada se ne izvinjava, on je uobražen, on je uvek u pravu.

I zato, dobro je što je Bog sedmog dana otišao da spava, jer je tada budni Adam odlučio da ispita svoje okruženje.

I stoga, nije nedelja, sedmi dan, dan kada jagnjad valja da krotko idu Bogu u crkvu, već je to dan kada se jagnjad pretvaraju u ljude i beže iz crkve u slobodu.

Zato, slava Adamu, pokazao nam je put!

SVETLANA ALILUJEVA – STALJINOVA KĆI

Svetlana Josifovna Alilujeva, kći Josifa Staljina i Na-

dežde Sergejevne Alilujeve, je mala ,,Eva“.

Ali dovoljno je velika da je pomenemo. Ona je izašla iz sovjetske boljševičke ,,crkve“ i suprotstavila se duhu lenjinističkog raja. I doživela je da vidi njegov pad.

Nju je otac, govori ona, izuzetno voleo. Ali ona nije volela njegovu tiraniju. Staljin (čelični) se oženio njenom majkom 1918. godine, kada je on imao 40 godina a ona nepunih 18 godina. Nije pristala da nosi Staljinovo prezime.

Rodila je dvoje dece, sina Vasilija 1921.godine i ćerku Svetlanu 1926. godine.

Negovala je i Jakova, Staljinovo dete iz prvog, neregistrovanog braka 1906. godine, od preminule supruge Jekaterine Semenovne Svanidze, koja je umrla 1907. godine, sa svega 22 godine. Svi govore da ju je Staljin fanatično voleo, umrla mu je na rukama od tifusa, skočio je za njom u grob, izvlačili su ga silom. Sa njom je otišla njegova ljudskost.

Naknadno je pobio deo njene porodice među kojima je streljao 1941. godine i njenog brata Aleksandra i njegovu suprugu, opersku pevačicu, optuživši ih da su nemački špijuni.

Staljinov sin iz prethodnog braka sa Jekaterinom, Jakov, je prvi u familiji pokušao da se ubije iz pištolja. Promašio je. Staljin mu se podsmevao.

Ali, zato njegova druga supruga, Nadežda, nije promašila, ubila se iz pištolja 8/9. novembra, 1932. godine, na sam dan proslave godišnjice Oktobarske revolucije.

Kćerka Svetlana je tada imala šest godina. Govori se da Nadeždi Staljin navodno nije bio na sahrani. Njeno oproštajno pismo je nestalo, a nestala je i umrlica sa izveštajem iz autopsije njenog tela.

Sovjetskom narodu je saopšteno da je ,,prerano umrla“, verovatno od ,,slepog creva“.

Ali čudno, Staljinova ćerka Svetlana se udala za svog polubrata, za sina pogubljenog brata Nadežde Alilujeve, sa njegovim Ivanom, iako su bili u drugostepenom krvnom srodstvu. Možda je to bilo njeno iskupljene za očev zločin.

Ipak, na Ivanov zahtev su se razveli 1959. godine. Ali njeno bračno lutanje kreće mnogo ranije, nekako je i u skladu sa njenim nadimkom ,,vrapčica“, koji joj je dao otac Staljin.

Isprva je 1943. godine bila u vezi sa ukrajinskim filmskim umetnikom Aleksejem Kaplerom, kog je iskreno volela, iako je bio mnogo stariji od nje. Tražila je kod njega očin-

sku sigurnost. Staljin joj ga je besan otrgao i poslao ga dva puta na po pet godina robije u Gulag, odakle je bio oslobođen tek posle Staljinove smrti 1953. godine.

Skrhana, utešno se udala 1944. godine za Grigorija Morozova, potom za Jurija Ždanova 1949. godine, a posle braka sa Ivanom Svanidzeom (Alilujevim), udala se 1970. godine u SAD za Vilijama Vesli Pitersa i promenila kako ime tako i prezime: postala je Lana Piters.

Tako je i nominalno raskinula vezu sa svojim očevim gruzijskim i ,,sovjetskim“ poreklom. A bila je u neformalnom braku i sa uglednim indijskim profesorom i komunistom Bradžešom Singom, sa kojim je od 1963. do 1966. godine živela u Sočiju i u Moskvi, sve do njegove smrti.

Premijer SSSR Aleksej Kosigin nije im dozvolio da se venčaju. Bila je besna, kazala je da je ,,Kremlj smatra državnim vlasništvom“.

Mučila se neprekidno sa svojim identitetom i kajanjem za očeve grehe. Primila je britansko državljanstvo, ali je primila i američko, kog se odrekla - pa opet zatražila, a odrekla se i sovjetskog državljanstva koje je obnovila 1986. godine. Kada je umrla 2011. godine u SAD, nije bila više Amerikanka, ali joj je bio dozvoljen stalni boravak. Ona više nije znala gde je.

Kada je u Americi 1967. godine objavila svoju autobiografiju pod nazivom ,,Dvadeset pisama prijatelju“, opisala je svog oca kao ,,veoma jednostavnog, vrlo prostog i vrlo surovog čoveka“. Taj tekst je iz Moskve diplomatskom poštom izneo u Indiju tadašnji indijski ambasador Kaula. Za njim je po Kosiginovoj dozvoli došla u Indiju i Svetlana, da u rodnom mestu Bradžesa Singa, raseje njegov pepeo. Tamo je, u Nju Delhiju, otišla u američku ambasadu i zatražila azil u SAD. Verovatno američka ćerka Svetlane Alilujeve Kris Evans nema identitetskih i psiholoških tegoba kao njena majka. Totalna je Amerikanka – za nas, govoreći u slengu, gotovo da je ,,lujka“.

Da je Staljin vidi kako izgleda, ne bi verovao svojim očima. Uopšte ne izgleda kao boljševik.

To tako i valja da bude. Sinovi i kćeri svojih roditelja, i unuci, imaju pravo na svoj stav.

Drugo je to pitanje koliko je on ostalima prihvatljiv. Pravo na izbor svakoga je neporecivo pravo. ¨

14 Kultura

Neđelja, 29. oktobar 2023.

STAV: Imenovanje ministra/ministarke kulture i „davanje doprinosa“ u crnogorskim uslovima

Ambicija kao štit od društvenih principa

ćemo jednog jutra da se probudimo na operacionom stolu i zateknemo taksistu kako nas operiše kurblom jer i on „voli da doprinese“.

GRABLJENJE

U našem društvu dominantno je uspostavljen princip da se dolazak na radno mjesto od društvenog značaja ne odbija. Većina onih kojima se pruži prilika za fotelju to objeručke prihvata prepoznajući u tome šansu da i oni, kao što kaže izabrana ministarka kulture, „daju svoj doprinos“.

Svjedočili smo, uglavnom ćutke, situacijama u kojima osoba koja nema adekvatne reference za radno mjesto koje preuzima to čini bez trunke zadrške i onda poslije određenog činjenja to isto radno mjesto napušta uglavnom bez ikakve analize onoga što je ne/ urađeno. Poslije nje dolazi novi pojedinac koji je odabran da „daje doprinos“ i tako se po istom političkom mehanizmu dovode pojedinci i gomilaju doprinosi nakon kojih se ništa ne unapređuje, a izbjegava se postavljanje važnog pitanja – „Čemu se to zapravo doprinosi“?

OREOL

Bilo bi logično da pojedinac koji je odabran za radno mjesto od društvenog značaja i „davanje doprinosa“ u trenutku donošenja tako važne moralne odluke duboko preispi-

ta svoj profesionalni i ljudski kredibilitet, svoje motive, vizije, planove, da podrobno razmisli o tome da li će njegovo činjenje promijeniti funkcionisanje ovog društva nabolje i da li je baš on najbolja opcija za to radno mjesto? To bi bio put ka zrelijem društvu koje bi bilo sačinjeno od savjesnih pojedinaca. Međutim, većinu pojedinaca put prema zrelijem društvu ne zanima jer kod nas pojedinci koji dolaze na radna mjesta od društvenog značaja i „daju doprinos“ ne razmišljaju na taj način. Njima je najvažnije da posjeduju isključivo jednu stvar, oreol koji ih štiti od svih ne/uspostavljenih društvenih principa – ambiciju.

Prosto rečeno, kod nas stvari funkcionišu ovako – „Ako misliš da možeš da obavljaš posao, eto ti ga“. Nije važno čime si se prije bavio, kakvog si obrazovanja, iskustva, imaš li ti ikakvog senzibiliteta za taj posao, nije važno ni jesi li uopšte iz potrebne struke – ako to želiš a partija te podržava, onda samo šibaj, jer ako su mogli ovi prije tebe, nećeš ni ti biti ništa gori (tradicionalni argument). I, naravno, pošto nema jasno definisanog vrednosnog sistema koji bi onemogućio nestručnog pojedinca da zgrabi poziciju

I. MANDIĆ

Kod nas stvari funkcionišu ovako – „Ako misliš da možeš da obavljaš posao, eto ti ga“. Nije važno čime si se prije bavio, kakvog si obrazovanja, iskustva, imaš li ti ikakvog senzibiliteta za taj posao, nije važno ni jesi li uopšte iz potrebne struke – ako to želiš, a partija te podržava, onda samo šibaj, jer ako su mogli ovi prije Piše: Aleksandar GAVRANIĆ tebe, nećeš ni ti biti ništa gori (tradicionalni argument)

Protest umjetnika ispred zgrade Vlade, u aprilu ove godine

kako bi „dao doprinos“ dolazimo do toga da je sasvim prirodno da osoba iz medicinske struke dođe na poziciju ministra kulture. U redu. Nigdje ne piše da osoba koja nije iz sfere kulture ne može da dođe na to radno mjesto; iako je ova odluka proizašla iz jednog detaljnog i posvećenog pravljenja strategije kako suštinski da unaprijedimo našu kulturu, ovo i ne zaslužuje preveliku pažnju. Međutim, pošto dobro znamo kako su do sada

funkcionisale stvari u našem društvu sasvim je prirodno da ovom slučaju možda, ipak, treba posvetiti veću pažnju.

Zašto? Zato što je praksa partijskog postavljanja nekompetentnih ljudi na pozicije od društvenog značaja za ovih trideset godina apsolutno normalizovana i zato što smo takvom dugogodišnjom degradacijom vrednosnog sistema kolektivno „dali doprinos“ da napravimo društvo u kojem nema jasno definisanih estet-

Objavljen dvobroj časopisa za književnost i kulturu „Fokalizator“

skih, stručnih i moralnih principa. Društvo u kojem kultura nema nikakav značaj i uticaj, društvo u kojem otvaranje jednog pozorišta traje 30 godina, u kojem je većina javnog dobra privatizovana, i u kojem realno možemo da očekujemo da radnik iz mesare postane direktor bolnice, da kriminalci počnu da izrađuju detaljne urbanističke planove, da ljudi bez ikakvog stručnog kredibiliteta postanu direktori pozorišta. Društvo u kojem

Ovakve slike, nažalost, djeluju stvarno i u tome je tragedija ovako pogrešnog sistema funkcionisanja jer ako nestručni ljudi nastave da zauzimaju prostor stručnim ljudima isključivo zbog njihove političke pripadnosti, onda nas čeka baš ovakva sadašnjost. Da li mi stvarno želimo ovo da živimo? Jer da bi se ovako živjelo ne treba mnogo. Dovoljno je da nastavimo da prenosimo pogrešno uspostavljene mehanizme razmišljanja sa koljena na koljeno (sa vlade na vladu) i da na isti način nastavimo da „dajemo doprinos“, kao u proteklih trideset godina, sve dok na kraju kao društvo toliko ne ogreznemo u primitivizam da nam kultura kao takva neće biti potrebna. Jer, ruku na srce, davanje doprinosa ne mora isključivo da bude čin partijske samoživosti u kojem je dominantno prisutno grabljenje i pridobijanje ličnog dobra, ne mora da bude ni oportunističko uguravanje na prestižno radno mjesto. Doprinos ovom društvu se može dati i kada se odrekneš tog istog dobra, kada se povučeš i pustiš stručnijeg čovjeka da uradi bolje od tebe, kada odustaneš od nečega, što ti po prirodi stvari ne pripada, radi kolektivnog napretka.

Doprinos se može dati i kada znaš da suštinski ne možeš da ga daš i onda doneseš odluku da to i ne učiniš. Radi se samo o svijesti, kako društva tako i pojedinca. A da bi počeo da razvijaš svijest za početak je dovoljno da se umjesto opsesivne brige za sopstvenu korist zabrineš za ljude koji te okružuju. Eto, i to je neki doprinos.

(Autor je glumac Crnogorskog narodnog pozorišta)

Poziv inicijative „Kultura nije plijen“

Stalne rubrike i dva nova segmenta Protest umjetnika PODGORICA – Nova sveska časopisa za književnost i kulturu ,,Fokalizator“, dvobroj 17–18, objavljen je juče pod okriljem istoimene izdavačke kuće, u mjesecu kad redakcija obilježava pet godina od okupljanja.

Osim stalnih rubrika sa savremenom prozom, poezijom, dramom i književnom kritikom, nova sveska donosi i dva segmenta koja su plod rada „Akademije Milovan Đilas“, osnovane u aprilu 2023. godine. Dvobroj otvara odlomak novoga romana Andreja Nikolaidisa, koji je u trenutku pripreme časopisa ušao u štampu iz ,,Fokalizatorove“ tvornice edicije za savremeni crnogorski roman, a u rubrici za prozu su objavljeni i tekstovi Dragane Erjavšek, Srđe Martinovića, Jovana Nikolaidisa i Borisa Vukotića.

Naslovnica novog broja časopisa „Fokalizator“

U rubrici za poeziju predstavljeni su novi pjesnički glasovi Crne Gore koji su ove godine objavili knjige: Boris Đurović, Andrija Radović, Tijana Radulović i Jelena Nelević, kao i novi ,,Fokalizatorov“ autor Dušan Vukotić. Objavljen je i dramski tekst Ive Brdar.

Rubrika za kritiku nastavlja

predstavljanje sabranih pripovjedaka Milovana Đilasa, donosi polemički tekst Novice Vujovića, te tekst Sanje Orlandić o još jednom važnom izdanju „Fokalizatora“ – knjizi „Ženska mistika“ Beti Fridan, koja je ozvaničila drugi talas feminizima u svijetu.

- Novina ove sveske odnosi se

na rubriku za esej i na dodatak s transkriptima panela održanih u Sutomoru, u okviru međunarodnoga skupa „Akademije Milovan Đilas“ – saopštili su iz redakcije časopisa.

U rubrici Odlasci, redakcija se oprašta od tri velikana naših književnosti.

- Slučaj je htio da u istoj svesci „Fokalizatora“ čitamo riječi oproštaja od dvojice polemičkih suparnika – Marka Vešovića i Novaka Kilibarde. A htio je i da se oprostimo od našega počasnog urednika za BiH, profesora Dževada Karahasana. Članice i članovi „Fokalizatora“ pronosiće priču o ovim izuzetnim stvaraocima i njihovim knjigama – navode iz ove redakcije.

Za dizajn nove sveske ,,Fokalizatora“ su zaslužni tehnički urednik Milutin Marković i Relja Brković koji je radio fotografiR. K. je.

kod Skupštine PODGORICA – Protest umjetnika i radnika u kulturi, predstavnika više strukovnih udruženja, kompanija i sindikata, povodom izbora nove ministarke kulture i medija Tamare Vujović, biće održan sjutra u 11 sati, naspram Skupštine Crne Gore, na platou ispred galerije „Centar“.

- S obzirom na to da smo posljednjih trideset godina trpjeli nepotizam, lične interese pojedinaca, floskule i obećanja, pozivamo vas da nam se pridružite u borbi protiv legalizovane partitokratije koja se nekad smatrala etičkim prestupom a danas je osnovni metod upravljanja – navodi se u saopštenju organizatora protesta „Kultura nije plijen“.

Podsjetimo, 23 strukovne organizacije, sindikata i kompanije iz oblasti kulture su 23. oktobra objavile javno reagovanje povodom prijedloga Tamare Vujović, specijalistkinje fizijatrije, za poziciju ministarke kulture. Prijedlog su ocijenili kao izuzetno problematičan jer izbor buduće ministarke nije zasnovan na njenim postignućima na polju kulture, već je riječ o partijskom opredjeljenju i podobnosti. R. K.

Kultura

Neđelja, 29. oktobar 2023.

15

INTERVJU: Marija Tošković, grafičarka i profesorica slikanja u Lisabonu

Mistični obronci crnogorskih planina, vijenci oko Podgorice i pejzaži mog djetinjstva utkani su i ugravirani u moju slikovnost i trajni su izvor moje inspiracije - kaže Tošković PODGORICA - Crnogorska umjetnica Marija Uroševa Tošković, već od studija na Akademiji likovnih umjetnosti Universidade de Evora, na kojoj je diplomirala slikarstvo, živi u Portugaliji. Članica je Udruženja portugalskih grafičara i jedna od osnivača grafičkog ateljea „Contraprova“ u Lisabonu.

U njenim likovnim opservacijama prepoznaju se panoramske dubine mediteranskog krajolika, ali i brazgotine linija po arhetipskim površinama kamena i magme iz kojih izbijaju obrisi mitskih bića, ostaci kanjona, dubodolina i kratera.

Toškovićeva ima genetske i tradicijske predispozicije za crtež i za ovakvu vrstu izraza, budući da je kćerka slavnog majstora crteža Uroša Toškovića, a njena prva sjećanja sežu ka dubinama i koloritu crnogorskog kamena i krajolika. Vijenci oko Podgorice i pejzaži djetinjstva, kaže Marija, utkani su i ugravirani u moju slikovnost i trajni su izvor moje inspiracije.

Marija je do sada imala dvadeset samostalnih i oko tridesetak grupnih izložbi crteža i grafika u Portugaliji, Crnoj Gori, Maroku, Hrvatskoj, Srbiji, Rumuniji i dr. Crnogorskoj publici prvi put se predstavila izložbom „Bestijarijum“ u Muzeju grada Perasta 2016. godine.

Učestvovala je na upravo završenom Međunarodnom bijenalu grafike u Jerevanu gdje je izložila rad sa simboličkom tematikom i konceptom „Druga obala“. Istovremeno to je stvaralački Alef Marije Tošković,

Grafika Marije Tošković

traženje smisla egzistencije na težišnoj tački, odnosno, liniji horizonta.

POBJEDA: Na grafici izloženoj u Jerevanu zadržali ste neka ranija značenja o dihotomiji krajolika i bića. Takođe ste i govorili na simpozijumu posvećenom grafici. U čemu je suštinska simbolika Vaše metafore „Druga obala“?

TOŠKOVIĆ: „Druga obala“ je horizont kome težimo, cilj do kojeg se želi doći. Od onog trenutka kada je dosegnemo, obala od koje smo krenuli postaje „druga strana“, ka kojoj se usmjeravamo, kao u ogledalu. Od te druge obale odvaja nas prostor do horizonta. I upravo je taj prostor, ta udaljenost, koja nam omogućava da razmišljamo put u onostrano, kao vječita težnja ka nečemu.

Horizont je druga strana, on sadrži zamišljenu tačku ukrštanja, „le point vierge“, gdje se sve sastaje i sve nestaje, od koje se prelazi iz stvarnosti u san, iz života u smrt, u apstraktno, i obrnuto.

U Jerevanu sam predstavila svoj rad, praveći osvrt na savremenu portugalsku grafiku. Imala sam priliku da čujem svoje kolege iz cijelog svijeta, ukrštajući tehničke i konceptualne odgovore u oblasti grafike. Iskustvo je bilo krajnje inspirativno, imajuci u vidu i činjenicu da se sve događalo u jednom od najstarijih gradova na svijetu, sa ogromnom kulturnom baštinom i mističnim pejzažima Ararata.

POBJEDA: U Vašim ranijim fazama dominirali su uglavnom tamno-svijetli tonovi, linije i površine. U

međuvremenu ste u novije radove unijeli nešto više boja (modra, oker). Znači li to da ste počeli tragati za nekim drugačijim ekspresijama i grafičkim izrazom?

TOŠKOVIĆ: U posljednjih nekoliko godina je počela da me interesuje sve više ideja pejzaža kao oblika izražavanja jedne druge, lične i intimne geografije, i ne samo kroz crtež i grafiku, vć i kroz sliku.

Sa ovom tematikom su došle i boje i njihove vrijednosti u izgrađivanju likovnog djela.

Priznajem da im prilazim sa istom strašću i uživanjem sa kojima doživljavam i svjetlo i boju koji me okružuju. Vjerujem da se traganje za novim temama i likovnim oblicima dešava svima koji se bave kreativnim, vizuelnim stvaralaštvom i da je neophodna za vitalnost duha i djela. Mislim da se ovi procesi dešavaju spontano i to kada se dostigne jedna vrsta kulminacije do tada zastupljene teme i forme.

POBJEDA: Pa, ipak, ostali ste suštinski u sferi nekih ranijih semantičkih poruka, reljefa, vizija krajolika, sa ulaskom u jedan drugačiji kompozicioni „makroplan“, ali ste zadržali prepoznatljivu liniju i značenja? Šta Vas u svemu tome najviše interesuje?

TOŠKOVIĆ: Ono što me interesuje je jedna vrsta prelaza iz pejzaža u apstraktno, možda čak i pokušaj da uhvatim i ovjekovječim neprekidnu promjenu i promjenljivost pejzaža, kako fizičkog, tako i intimnog, unutrašnjeg, gdje je konstantna vrijednost upravo nekonstantnost. Pretpostavljam da

ne bi bilo moguće promijeniti liniju i izraz, čak i da se to želi postići. Ona je odraz čovjeka, umjetnika, seizmograf duše.

POBJEDA: Vaši radovi su sačinjeni od simbola koji tvore istovremeno konkretna i metafizička značenja, o ljudskim bićima, životinjama, prirodi („Bestijarium“, „Plime“ itd.). Da li hotimično spajate ove svjetove?

TOŠKOVIĆ: Za mene su konkretna i metafizička značenja na neki način neodvojiva. Nosilac simbola postoji u konkretnom svijetu, a značenje u apstraktnom, duhovnom, metafizičkom. I oba se odvijaju u isto vrijeme, simultano utičući jedan na drugi. Stoga bih rekla da su harmonični i cjeloviti mehanizam, jedan u drugom i da čine dio jedne cjeline koja jeste u isto vrijeme i opipljiva, ali i apstraktna. Mehanizam i logika koji pokreću tu intimnu cjelinu je nešto što je meni oduvijek važno.

POBJEDA: Da li ponekad težite apstraktom i zbog činjenice da mnogi umjetnici smatraju da je ova naša stvarnost istrošena i iscrpljena, te da je potrebno ponuditi nove modele i forme stvaralaštva, posebno kad su u pitanju velike teme poput ljubavi, smrti itd. Šta mislite o tome?

TOŠKOVIĆ: Mislim da je stvarnost upravo neiscrpna.

Za mene su njeni elementi inspiracija za fantaziju, i ne kao bijeg, već upravo kao povezana i integrisana cjelina. Prelaz iz jave u san, iz stvarnosti u apstraktno i obrnuto, put je kojim često idem. Vrijeme ima neku vrstu lica i naličja, baš kao i svijest, kao i stvarnost. I sve se na neki način odvija na toj krivulji. I sve što se odvija u stvarnosti je poziv za pokret ka ovoj drugoj strani, u ogledalu. Privremeno i prolazno su na drugoj strani krivulje neprolaznog i vječnog.

POBJEDA: Koliko su Vam povodom izložbi važne reakcije publike, medija i likovnih kritičara. Šta je danas u svijetu likovnih umjetnosti u centru pažnje?

TOŠKOVIĆ: Svako djelo nađe svoju publiku i svaka poruka svog čitača. U trenutku potrebe za stvaranjem, ovo nije osviješćena ili prisutna potreba, ali djelo živi svoj drugi život od onog trenutka kada je kreativni, autorski rad na njemu završen i kada dođe do spoljašnjeg odgovora. Za mene su ti odgovori važni i publike, i medija, i kritičara. Iako bih, možda, rekla da se u slučaju publike radi najčešće o emotivnom odgovoru, sva tri su podjednako važna. Za mene poseb-

MILOŠ LUŽANIN

Crnogorski krajolik i pejzaži djetinjstva

Likovna umjetnica Marija Tošković

Ljubav za umjetnost naslijedila od oca POBJEDA: Jednom ste rekli da ste „prve linije povukli uz oca“ Uroša Toškovića. Takođe da ste trajnu inspiraciju našli u prirodi, crnogorskom, mediteranskom krajoliku, moru, kamenu... Koliko su Vam stvaralački važni ovi spojevi gena i „pejzaža djetinjstva“?

TOŠKOVIĆ: Druga obala, ona kojoj se teži, za mene su obronci Serra da Arrabida koju gledam sa svog prozora u Lisabonu i od koje me odvaja široka rijeka Tezu, vijenci Atlasa u Maroku, Ararat u daljini u Jerevanu, vijenci oko Podgorice i pejzaži mog detinjstva. Mislim da su oni ugravirani u moju slikovnost, u neverbalno, i da su trajni izvor inspiracije.

Mistični obronci crnogorskih planina, uske klisure i vrtoglava usijecanja u pejzaž, pa ponekad, čak i surovost ovog gordog krajolika, imaju jednu posebnu poetičnost koja me inspiriše i koja je trajno upisana u moja rana sjećanja. Mediteran, more i bistrina tirkizne Morače, koja vijuga predjelom, uvijek doživljavam kao nagradu, kao svjež dah. I već gore, iznad Podgorice, obronci koji se nižu u daljini i gube u izmaglici su prisutni u mom radu i pretvaraju se, pretpostavljam, u sve naredne koje kasnije nalazim. U njoj se javlja čežnja za beskonačnim, ali u isto vrijeme tako bliska kao i kamen pod mojim nogama. I osjećaj prisustva koji se paradoksalno javlja kad sam upravo sama ima korijene u percepciji tih trenutaka iz djetinjstva.

Povlačila sam svoje prve linije uz oca i mogu reći izgradila uz njega i onaj prvi, duboki odnos prem prirodi i unutrašnju komunikaciju sa njom. Lični odnos sa prirodom je biti u dosluhu sa samim sobom, imati jedan od najiskrenijih odnosa tokom svoje egzistencije, koji u isto vrijeme pruža ljubav, ali i utočiste. Rekla bih da je priroda najveći učitelj, nenadmašiv stvaralac i najkreativniji tvorac.

nu težinu imaju mišljenja kolega, vrlo često i tokom samog stvaranja, što se tiče naročito kod sporijih procesa što je slučaj sa grafikom. Danas su, na svu sreću, zastupljeni svi vidovi vizuelnog izražavanja, od slike do instalacije, performansa... Mislim da, kao i uvijek, postoji publika za sve vrste umjetničkog oblika.

POBJEDA: Predajete na jednoj od najboljih srednjih škola u Lisabonu. Da li Vas posao profesorice likovnih umjetnosti dodatno ispunjava i daje Vam podsticaj za rad na crtežima i grafikama?

TOŠKOVIĆ: Uživam u prenosu znanja i radu sa mladima – taj proces je neka vrsta revitalizacije kreativnih formula. Pitanja, iznova postavlje-

na, reformulišu već ustanovljene mehanizme u stvaralačkom radu i podstiču na pronalaženje novih odgovora i onoga koji podučava. Ovaj dvosmjerni proces za mene predstavlja neprocjenjivo iskustvo. Smatram da nove generacije ukrštaju informacije koje dobiju na jedan sasvim drugi način, kao produkt tehnoloških dostignuća, vremena, brzine. Interesantno je posmatrati i na koji način procesuiraju informaciju, tehničko, konceptualno i manuelno znanje koje im prenosimo i na koji način pristupaju kreativnom procesu. Svakako, podučavati i učiti. Vrlo sam radoznala u odnosu na umjetnost koju će jednog dana stvarati ove generacije i na ono što im ostavljamo. Lj. LABOVIĆ

Arena

16 Košarka

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Budućnost Voli u „Morači“ bolja od Mege u 5. kolu ABA lige

PODGORICA – Iako je vodila tokom skoro čitavog meča, Budućnost Voli je rizikovala da protiv Mege ostane „kratkih rukava“ – Podgoričani su slavili 73:71 i stigli do pete pobjede u isto toliko mečeva u ABA ligi (prvi put nakon sedam godina), dok je Mega, pored dvije pobjede, od kojih je jedna protiv Partizana, izgubila i treći meč na jednu loptu i još jednom potvrdila raskošan talenat mladog tima.

Budućnost je upisala željeni i očekivani trijumf, ali igra u napadu u drugom poluvremenu (svega 32 poena) je za brigu, posebno pred dva naredna teška gostovanja, protiv Burga u Evrokupu i Crvene zvezde u ABA ligi. Ipak, ako Partizan u poneđeljak pobijedi Crvenu zvezdu, Budućnost će šesto kolo dočekati kao jedina neporažena ekipa u regionalnoj ligi.

Meč-viner je na kraju bio Mekinli Rajt, koji je donio konačan rezultat sa linije bacanja, 24 sekunde prije kraja. Srećom po domaće košarkaše, posljednji napad Mege nije bio uspješan, jer Nikola Topić nije pogodio trojku za pobjedu...

ČVRSTO OD POČETKA

Poslije nekoliko loših mečeva u odbrani, Budućnosti je trebao jak početak meča u defanzivi, i tako je bilo protiv Mege. Podgoričani su u prvih 10 minuta dozvolili gostima svega 13 poena, odnosno pet pogoda-

D. MIJATOVIĆ

Rajt sačuvao savršen skor Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 1.624.

Sudije: Koljenšić, Juras i Stapić

Mihailović 4 Megi 9 Ros 9 Slavković Makundu 18 Grbović Džons 2 Jagodić-Kuridža Vilijams 8 Rajt 13 Popović 3 Pol 7

73

71

(18:13, 23:18, 17:22, 15:18)

82% (17-14) 54% (35-19) 29% (24-7)

za 1 za 2 za 3

56% (23-13) 57% (40-23) 31% (13-4)

35 (10+25) Skokovi 24 (5+19) Blokade 1 1 Asistencije 12 17 5 Ukradene lopte 7 11 Izgubljene lopte 15 Faulovi 23 20

ka iz igre (sve za dva poena).

Da su „plavi“ imali bolji napad od 18 poena, prije svega bili precizniji šut za tri poena (8-2), prednost bi bila veća od pet poena (18:13). Interesantno, Mega u prvoj dionici nijednom nije šutnula za tri poena, a nije imala nijedan skok u napadu (Budućnost četiri).

Od 4:2, Budućnost dugo nije ispuštala prednost, a najveća je u ovom kvartalu bila osam poena (15:7).

Budućnost je u drugoj četvrtini bila mnogo bolja u skoku (10-5), ubacila je i četiri trojke, a defanzivno je ponovo bila bolja od rivala, pa je kontrolisala ritam i rezultat tokom čitave dionice i tjerala goste na veliki broj izgubljenih lopti (devet za poluvrijeme). Serijom 7:0, „plavi“ su prvi put stigli do dvocifrene prednosti nakon skoro četiri minuta igre (28:17), a najveću prednost od 13 poena su imali u dva navra-

Paunović Miljenović Jelavić Kobžistij Popović Iljasoglu Đurišić Kovačević Janković Plavšić Topić Malovec

8 12 10 11 2 13 9 6

ta, posljednji put na 35:22, dva minuta prije odmora. Budućnost je do kraja poluvremena uspjela da sačuva dvocifrenu prednost (41:31), bez ijednog igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom, ali sa osmoricom koji su se upisali u strijelce (gosti šest).

KRIZA U NAPADU

Budućnost je zastala napadački u trećoj dionici (trojke 5-0), ubacila je samo pet šuteva iz reketa, što je Mega iskoristila da povrati neizvjesnost u meču, iako je prednost Podgoričana u skoku nakon ove dionice bila još veća (27-18). Mega je prva tri koša pogodila sa perimetra, nakon trećeg je smanjila na 47:40, a košem Jelavića je prišla na samo posjed zaostatka (53:50), manje od dva minuta prije kraja. Reagovao je tada kapiten Petar Popović, pogodio je koš pod faulom i dodatno bacanje, a nakon ko-

MEČ-VINER: Mekinli Rajt

i izborom MIJOVIĆ: Važna pobjeda pouzdanjem stvari koje smo trebali da Trener Budućnosti Petar Mijović je kazao da je očekivao izuzetno tešku utakmicu, kao što je i bila.

- I zbog broja utakmica koje imamo i kvaliteta Mege, koja nije slučajno odigrala sličnu utakmicu protiv Cedevita Olimpije u Ljubljani, koja nije slučajno vodila 20 razlike krajem treće četvrtine protiv Partizana. Da biste došli u takvu

situaciju, morate da imate ozbiljan kvalitet, količinu talenta i da ste ozbiljno utrenirani, što Mega zasigurno jeste. Mi smo imali dobro prvo poluvrijeme u napadu i odbrani, osim nekih otvorenih šuteva koje nijesmo ubacili. U drugom poluvremenu mislim da smo, i zbog važnosti meča, u momentima kada su oni prilazili, malo pali sa samo-

odigramo. Oni su prešli na preuzimanje u odbrani, u važnom momentu, i neke stvari koje smo iskreirali nijesmo uspjeli da realizujemo do kraja. Generalno, važna pobjeda, važno je da smo na 5-0 u ABA ligi, važno je da smo dobili jednu ekipu koja 40 minuta igra u najvećem ritmu u kompletnoj ligi – rekao je Mijović.

ša Joana Makundua je završena mini serija od 5:0 za „plus osam“ (58:50). Ipak, mladi Topić je sa tri poena pred posljednji kvartal prepolovio minus Mege s poluvremena (58:53).

Mega je u posljednjoj četvrtini polako „topila“ prednost Budućnosti i to je definitivno uradila na dva minuta i 42 se-

kunde prije kraja, kada je Topić pogodio za preokret na 68:67.

Do kraja meča se igralo koš za koš, Budućnost je imala šansu da ranije prelomi meč, ali je Rajt 45 sekundi prije kraja izgubio loptu u napadu na 71:70, „sjevnula“ je kontra Miljenovića, koji je zaustavljen faulom, ali je pogodio samo jed-

no bacanje i izjednačio na 71:71, 43 sekunde prije kraja. Rajt se iskupio za grešku tako što je u prodoru izborio faul i pogodio oba bacanja za pobjedu...

Najbolji kod Budućnosti bio je Makundu sa 18 poena (77 za dva) i 14 skokova, Rajt je utakmicu završio sa 13 poena.

S. JONČIĆ

Sjajne individualne partije Luke Dončića (49 SC Derbi izgubio od Cedevita Olimpije u 5. kolu ABA lige poena), Donovana Mičela (43), Stefa Karija (41)

Nakon startnog poraza od Oklahome, Čikago je upisao i prvu pobjedu u sezoni – Bulsi su nakon produžetka i dramatičnog derbija Istoka pobijedili Toronto u ,,Junajted centru“ 104:103 nakon produžetka.

Koš za pobjedu postigao je Aleks Karuzo, koji je ubacio trojku 2,3 sekunde prije kraja meča. Nikola Vučević nije imao šutersko veče (15-4 iz igre), ali je zabilježio dabl-dabl – za nešto više od 40 minuta

igre je zabilježio 11 poena i 12 skokova, te po asistenciju i blokadu. Demar Derozan je bio najbolji na meču sa 33 poena, kod Reptorsa se istakao Skoti Barns sa 22 poena, po 10 skokova i asistencija i dvije blokade.

Poslije Los Anđeles Lejkersa kod kuće, NBA šampioni savladali su i Grizlise u Memfisu – 108:104. Denver je do trijumfa predvodio Nikola Jokić sa 22 poena, 12 skokova i sedam asistencija, a isti broj poena je upisao i Džamal Marej.

Na 11 mečeva u noći između petka i subote, bilo je nekih „ludih“ individualnih nastupa, poput Luke Dončića (49 poena), Donovana Mičela (43), Stefa Karija (41), Diarona Foksa (39)…

Posebno inspirisan bio je Dončić protiv Bruklina (125:120), koji je srušio sa četiri trojke u nizu, računajući i nevjerovatnu na 26,3 sekunde prije kraja, kada je jednom rukom, o tablu, pogodio za 123:120 i zapečatio sudbinu tima iz Njujorka. S. J.

„Studenti“ pali u Ljubljani PODGORICA – SC Derbi je doživio i peti poraz u isto toliko mečeva sa Cedevita Olimpijom – i pored efikasne igre u drugom poluvremenu, tim Andreja Žakelja je u ,,Stožicama“ izgubio 102:93, što je tek drugi poraz u pet kola ABA lige. ,,Studenti“ su odigrali veoma loše prvo poluvrijeme, u kojem su primili 51 poen, i imali 38,9 odsto šuta iz igre, a posebno su podbacili u prvoj četvrtini, u kojoj su imali samo pet skokova. Cedevita Olimpija je vodila od početka, u prvoj dionici do 10 poena (20:10, 22:12), a u drugoj do 18 (51:33). Mini serija od 4:0 u finišu prvog poluvremena, kojom su smanjili na 51:39, pomogla je Podgoričani-

ma da bolje uđu u drugo poluvrijeme. SC Derbi je u trećoj četvrtini popravio skok, podigao je procente šuta, pa je sredinom kvartala, serijom 7:0, smanjio na 59:54, a imao je i ,,minus tri“ (62:59). Ipak, domaćin je u posljednju četvrtinu ušao sa devet poena prednosti (72:63), ali to nije obeshrabrilo goste, koji su preokrenuli rezultat i zakucavanjem Vasilija Baćovića u kontri uspjeli da povedu 78:76, sedam minuta i 17 sekundi prije kraja.

To je, međutim, bilo posljednje vođstvo gostiju, Cedevita Olimpija je u naredna pet minuta parcijalom 13:2 pa je meč odlučen nakon koša Prepeliča za 89:82, dva i po minuta prije kraja.

SC Derbi u narednom kolu, 2. novembra, dočekuje Krku. S. J.

CEDEVITA OLIMPIJA/ALEŠ FEVŽER

Dabl-dabl Vučevića u prvoj pobjedi Čikaga

Dvorana: ,,Stožice“.

Gledalaca: 534.

Sudije: Obrknežević, Nedović i Ćalić

Sjuart Armand Sou Radović Glas Blažič Matković Prepelič Džons Ščuka Klobučar Šaškov

11 14 3 3 21 17 23 2 4 2 2

102 93

(27:18, 24:21, 21:24, 30:30)

97% (35-34) 65% (34-22) 31% (26-8)

za 1 za 2 za 3

89% (18-16) 52% (48-25) 37% (24-9)

29 (7+22) Skokovi 28 (12+16) Blokade 2 1 Asistencije 24 21 7 Ukradene lopte 5 14 Izgubljene lopte 13 Faulovi 22 29

Bogavac 12 Pavlićević 5 Vučeljić Hadžibegović 7 Baćović 4 Ivišić 4 Dokins 18 Drobnjak 5 Drežnjak 18 Kamenjaš 11 Kapusta 6 Mirković 3

Arena

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Članovi Upravnog odbora u tehničkom mandatu i generalni sekretar KSCG održali sastanak i obratili se medijima

PODGORICA – Osam članova Upravnog odbora Košarkaškog saveza Crne Gore u „tehničkom mandatu“ uputilo je apel predsjedniku Saveza Nikoli Pekoviću da što hitnije, u roku od tri dana, sazove sjednicu UO na kojoj bi se donijele odluke od kojih, između ostalog, zavisi početak domaćih seniorskih i liga mlađih kategorija, te učešće mlađih reprezentativnih selekcija na šampionatima Evrope 2024. godine.

DILEME I RAZLIČITA TUMAČENJA

- Vjerujem da je razlog ovolike podijeljenosti među klubovima i delegatima upravo već pomenuta neodržana sjednica Skupštine KSCG od 16. juna 2023. godine. Nakon neuspjele prošlonedjeljne sjednice Skupštine KSCG, a uvidjevši opasnost od zastoja u realizaciji osnovnih zadataka KSCG, a to su prije svega organizacija nacionalnih takmičenja i zaštita interesa nacionalnih selekcija, istog dana, tj. 20. oktobra 2023. u 14.24 časa, obratio sam se mejlom predsjedniku KSCG sa urgencijom da u najkraćem roku sazove sjednicu Upravnog odbora u tehničkom mandatu, sa prioritetnim tačkama na koje sam ukazao, kako ne bi trpjeli klubovi, reprezentacije, a posebno lige mladih, čiji je kalendar već ugrožen. U ovom momentu mogu reći da će, ukoliko takmičenja u mlađim kategorijama ne krenu tokom naredne nedjelje, djeca ostati najmanje bez polovine planiranih utakmica. Ovo sam prepoznao kao najveći rizik za klubove u kojima djeca treniraju, a posljedice po reprezentacije da ne pominjem, s obzirom na činjenicu da se samo kroz takmičenja stvaraju igrači i sportski kvaliteti – rekao je Darko Ivanović, generalni sekretar KSCG - Kako do ponedjeljka 23. oktobra, do pred kraj radnog da-

Barović: Peković hoće na silu da ostane predsjednik

M. BABOVIĆ

Ovo je zaključak sa jučerašnjeg sastanka većine članova UO u prostorijama Saveza. Članovi UO nijesu mogli da donose odluke jer sjednica nije zakazana u skladu sa Statutom KSCG (nije je zakazao i vodio predsjednik), već su održali sastanak na kojem su donijeli određene zaključke i preporuke, koje će biti „dostavljene na sprovođenje predsjedniku KSCG Nikoli Pekoviću“.

Preporuke su objelodanjene na konferenciji za medije, a odnose se na usvajanje propozicija i sistema svih takmičenja, donošenje odluka o broju stranaca u seniorskim ligama, utvrđivanje taksi za sudije i delegate, usvajanje kalendara takmičennja seniorskih liga, prijavljivanje učešća mlađih reprezentativnih selekcija za EP 2024. (najkasnije do 2. novembra), određivanje godišta za mlađe kategorije, zahtjev Ibra za popunu I A MCKL i usvajanje lista sudija i delegata za sezonu 2023/24.

Košarka

17

vembarska plata se u Savezu nema od čega primiti. Kad je preuzeo mandat od mene, bilo je dobro stanje u kasi, a na današnji dan ovaj savez je u minusu 300.000 eura, a prihodi od države će biti u maju.

Barović je govorio o Pekovićevim saopštenjima u kojima se pominju pritisci članova UO u tehničkom mandatu.

- Ja ne vjerujem da je bilo ko od nas nekoga pritiskao, a oni jesu. Lično nikoga nisam zvao, na moru sam od aprila, posljednjih 15 dana nisam bio u Crnoj Gori. A oni napadaju žene po Nikšiću, prijete ljudima po Pljevljima, a pričaju o pritiscima s naše strane. Pozivam bilo koga ko ima nešto da kaže ili da je doživio prijetnju sa naše strane. Ljudi iz Budućnosti zovu Zetu i pitaju zašto ne podržavaju Pekovića. Mi smo Upravni odbor u tehničkom mandatu koji samo želi da Savez počne da funkcioniše, jer ovako srljamo ka propasti naše košarke – istakao je Barović.

MIJEŠANJE DRŽAVE

Detalj sa konferencije za medije

Kako Pobjeda saznaje, poznat još jedan kandidat za predsjednika KSCG

Jelena Dubljević izlazi na crtu Pekoviću i Lukšiću Kako Pobjeda saznaje naša proslavljena košarkašica Jelena Dubljević biće protivkandidatkinja Nikoli Pekoviću i Igoru Lukšiću za mjesto predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore.

Legendarna košarkašica, koja sa Los Anđeles Sparksima ima osvojenu WNBA titulu, igrala je dva finala Evrolige, a osvajala i Evrokup, već dva mjeseca je u ulozi tim menadžerke ŽKK Budućnost Bemaks. Dubljević je zbog povrede tokom ljeta odlučila da završi karijeru.

Ostala je upamćena kao igračica koja je sa samo 12 godina igrala seniorsku ligu SRJ, sa 15 već bila u Evroligi, a sada ostaje da se vidi da li će sa 36 godina biti na čelu crnogorske Kuće košarke.

Igračka legenda definitivno bi označila zaokret, odnosno, dolazak novih,

na, nisam dobio odgovor od predsjednika KSCG, a imajući u vidu urgenciju klubova sa 34 potpisa, kao i dopis članova Upravnog odbora od istog dana, uputio sam mejl predsjedniku i svim članovima Upravnog odbora KSCG, sa pozivom da se danas sastanu i donesu osnovne, urgentne odluke tehničke prirode, koje su isključivo u interesu košarke i procesa čije bi odlaganje nanijelo ozbiljnu štetu Savezu, klubovima, igračima, djeci, službenim licima, partnerima Saveza, kao i svim ostalim učesnicima takmičenja. Vjerujem da sam, u skladu sa pozicijom koju pokrivam i ličnom odgovornošću, učinio sve da takmičenja počnu i još jednom pozivam

Član UO Zoran Piperović je kazao da je po zakazivanju Izborne skupštine „Peković pristao da bude kandidat za predsjednika Saveza“.

- Kada je vidio da nema većinu, Lalošević mu je rekao da je on predsjednik. I onda je on rekao „ja sam predsjednik“. Sad će ponovo na Skupštini da bude kandidat, i ako tu ne bude imao većinu, a sporna je, to znači da mi treba da čekamo još pola godine i treću skupštinu. I sve tako dok on ne bude izabran, a košarka će u međuvremenu da umre. On je poslije prve Skupštine iz sale izašao kao kandidat, a poslije 15 minuta je bio predsjednik, po onome što su mu je rekao Lalošević. A mi imamo dokumentaciju, koga je sve, u korist Pekovića, zvao lično Vasilije Lalošević. Toliko o miješanju ili ne miješanju, ovdje se država umiješala i navijala za jednu stranu. To država ne smije da radi – rekao je Piperović.

FIBA MOŽE DA POSTAVLJA PITANJA

DA LI ĆE DOĆI DO PREDAJE FUNKCIJE: Peković i Dubljević

mlađih kadrova koji bi bili osvježenje za Savez koji je već neko vrijeme u totalnoj blokadi.

i apelujem na predsjednika KSCG da urgentno (u naredna 3–4 dana) sazove sjednicu Upravnog odbora, kako bi odblokirali takmičenja i prijavili mlađe reprezentativne selekcije za Evropska prvenstva jer rok za prijavu ističe 2. novembra. Ako bi sjednica Skupštine i danas bila zakazana, a uzimajući u obzir zakonske rokove koje je neophodno ispoštovati, evidentno je već danas da neodržavanjem urgentne sjednice Upravnog odbora najkasnije u naredna tri dana, mlade reprezentacije (šest selekcija u različitim godištima) ostaju bez prijave i samim tim bez učešća na evropskim prvenstvima 2024. godine – dodao je Ivanović.

Možda bi samim tim, najzad, i ženska košarka dobila pažnju koju zaslužuje…

J. T.

SAVEZ U MINUSU OD 300 HILJADA

Član UO, bivši predsjednik KSCG Veselin Barović, vratio se na sjednicu UO od 19. aprila ove godine.

- Na moje insistiranje, a zbog toga što nam je istekao mandat, donijeli smo odluku, bez komentara ijednog člana UO, na čelu sa predsjednikom, da se zakaže Izborna skupština i izaberu novi organi. Za Skupštinu smo imali dva kandidata, Igora Lukšića i Nikolu Pekovića. Kad je gospodin Peković shvatio da nema većinu, on je preko klubova koji su ga podržali „izminirao“ tu skupštinu, koja nije održana. Nakon toga nastaje cirkus. Ministar sporta je objasnio Pekoviću da je on,

u stvari, u mandatu, a većina u UO smatra da nije, odnosno, na sjednici od 19. aprila smo svi smatrali tako, jer smo jednoglasno donijeli odluku da je svima istekao mandat i da idemo na Izbornu skupštinu. Gospodin Piperović i ja smo tražili od ministra da nam objasni kako je Peković u mandate, a ja nisam, iako sam na istoj skupštini izabran za člana UO. Dobili smo odgovor bez obrazloženja da je Peković u mandatu, a ministar to nije potpisao nego je stavio potpis nekog direktora direktorata u ministarstvu.

Barović je optužio Pekovića da hoće „na silu da ostane predsjednik“.

- A nemamo ligu, nema finansiranja, nema sponzora. No-

I Aleksandar Mijajlović je govorio o legitimitetu UO u tehničkom mandatu.

- Ako kažemo da je mandat istekao u januaru, kako smo se onda mogli sastati u aprilu i donijeti neke odluke, a ne možemo danas da donosimo odluke. Niko ovdje ne traži da ostanemo u UO, neka izabere novi. Ali, ne može da ga izabere jer ga klubovi ne podržavaju. Čim te klubovi ne podržavaju, hajde da vidimo neko drugo rješenje. Ali, dok se to ne riješi, taj UO mora donijeti neku odluku. Ne mijenjamo pravilnike, samo donosimo odluke o početku liga, o prijavljivanju mladih selekcija za evropska takmičenja – rekao je Mijajlović.

- Ženska reprezentacija se jedva skuplja, pitanje je dana da li će FIBA krenuti u ispitivanje toga kako možete da imate reprezentaciju, a da ne postoji liga. Više klubovi pukoše, izludješe od prijateljskih utakmica – dodao je Mijajlović.

S. JONČIĆ

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 29. oktobar 2023.

CEV.EU

Veliki uspjeh našeg karatiste na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti

Kvalifikacije za Ligu šampiona u odbojci

Budvani sa Burgasom za prolaz Budva Strumica

Odbojkaši Budve upisali su prvu pobjedu na turniru u bugarskom Burgasu, u prvoj rundi kvalifikacija za Ligu šampiona – izabranici Miljana Boškovića su pobijedili makedonsku Strumicu 3:0, pa nakon dva kola imaju po pobjedu i poraz, s obzirom na to da su u prvom kolu izgubili od mađarskog Kapošvara (1:3).

Crnogorskom šampionu za prolaz u drugu rundu treba pobjeda večeras protiv domaćeg Burgasa (19 časova), jer dalje idu dvije prvoplasirane ekipe. U suprotnom, će Budva nastaviti evropsko takmičenje u CEV kupu.

U prvom setu je neizvjesno bilo do 17:15, kada je Budva serijom 8:0 stigla do vođstva od 1:0.

Makedonci su bolje otvorili prvi set, vodili do tri razlike, ali je Budva sustigla rivala na 12:12, prvi put povela na 13:12, Strumica se držala do 19:16, a onda su Budvani set završili sa šest uzastopnih poena. U trećem setu dileme nije bilo od S. J. početka…

3 0

BURGAS – Dvorana: „Mladost“. Gledalaca: 50. Sudije: Milonakis (Grčka), Sikanjić (Lihtenštajn), Poeni iz napada: Budva 43, Strumica 25. Poeni iz bloka: Budva 8, Strumica 3. Poeni iz servisa: Budva 3, Strumica 1. Greške: Budva 18, Strumica 21.

BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić, Lečić 1, R. Milenković, Rađenović, Radunović 12, Radonić, Hadžisalihović 6, Krivokapić (libero 2), V. Milenković 2, Ćinćur 6, Dodić 18, Ječmenica 7.

STRUMICA: Ričliev 1, Mihailov (libero), J. Milev, Smilkov, Arapov, Nakov 4, Stankov 1, V. Milev 12, Ilijev 1, Globocki 7, Grkovski 3.

Nenad Dulović vicešampion svijeta PODGORICA – Kakav podvig – crnogorski karatista Nenad Dulović sa srebrnim odličjem završio je nastup na 26. Svjetskom seniorskom prvenstvu.

Dulović je u Budimpešti, u finalnom meču kategorije do 67 kilograma, poražen od Francuza Stivena da Koste 5:3. Crnogorski reprezentativac je u posljednjoj sekundi akcijom došao do tri poena, ali su sudije procijenile da su ostvarena nakon isteka vremena.

Plasmanom u finale ostvario je najveći uspjeh crnogorskog karatea od obnove nezavisnosti.

Dulović je na putu do istorijskog finala i uspjeha karijere eliminisao Tonija Noa Pizina iz Švajcarske 1:0, Žoakima Mendeša iz Portugala 6:4, Fahada Alkhatamija iz Saudijske Arabije 8:0, Italijana Đanluku De Vivu 5:0 i u polufinalnom meču Mohameda Ozdemira iz Njemačke 3:0.

Karatista Omladinca, koji do sada nije imao pojedinačno se-

REZULTAT ZA PAMĆENJE: Nenad Dulović

niorsko odličje sa najvećih takmičenja, nije uspio da prekine dominaciju Da Koste, koji je u Budimpeštu došao kao zvanični evropski, svjetski i olimpijski šampion.

Dulović u seniorskoj karijeri ima i ekipno srebro sa šampi-

Rukometašice Budućnost Bemaksa danas (16 h) dočekuju Bukurešt u 6. kolu grupne faze LŠ

PODGORICA – Trener rukometašica Budućnost Bemaksa Bojana Popović poštuje Bukurešt. Vidi snažnog rivala, ali vidi i veliki motiv svoje ekipe koja će danas od 16 časova u 6. kolu grupne faze Lige šampiona dočekati drimtim i mnoga poznata lica sa evropske rukometne scene.

– Bukurešt je projektovan da osvoji Ligu šampiona. Potrošili su mnogo novca, a glavni igrači su dio ekipe posljednje dvije-tri godine. Bazu nijesu izgubili, angažovali su još dvatri pojačanja, ali za sada ne ide onako kako su zamislili. Tako da se i velikim klubovima, sa velikim budžetima i iskusnim igračima, desi da ne mogu da uhvate ritam. Kod njih je taj problem, ali biće sve jači i jači. Suvišno je pričati o njihovom kvalitetu. Ili o Kristini Neagu koja igra 60 minuta i nosi sve. Ili o Ingstad koja je trenutno, možda, i najbolji pivot na svijetu. Pa tu je i Pintea, strašno nezgodna za čuvanje.

Imaju još dva vrhunska desna beka, golmanke...

Problemi Bukurešta, rivala podgoričke ekipe u šestom meču elitnog takmičenja, iz sezone u sezonu su isti. Koliko god da ,,odriješe kesu“, a gomilaju vrhunske igrače po pozicijama, nemaju timski duh i energiju. Očigledno, nema-

S. VASILJEVIĆ

Moguća i nemoguća misija

onata Evrope u Poreču 2021, a kao mlađi senior može se pohvaliti srebrom sa šampionata Evrope u Sofiji 2017. i bronzom u Alborgu dvije godine kasnije.

Osvojio je drugo seniorsko svjetsko odličje za crnogorski karate u nezavisnoj Crnoj Go-

ri, nakon bronze Marine Raković iz Linca 2016. godine.

Rezultat Dulovića dodatno dobija na značaju ako se ima u vidu da je Crna Gora jedina država sa prostora bivše Jugoslavije koja je imala finalistu u Budimpešti.

R. P.

Rezultati

dividualno, manje sa ekipom, tako da je tek u prošlom kolu francuska internacionalka nešto više pokazala iz svog bogatog repertoara. Mađarica nije bila ni blizu onoga što je do povrede, a najviše u FTC-u, pokazivala.

– Djevojke kvalitetno rade, ali ne prenesu sve sa treninga na utakmicu, što je posljedica nepoznavanja, malo nesigurnosti i mladosti. Dosta je novih igrača koji treba bolje da se upoznaju i u nekim situacijama pogledom dogovaraju.

Svjesne su na kom nivou treba da igraju, a pojedine još uvijek uče osnovne stvari. Ali, željne su rada, učenja i dokazivanja – toga ne fali.

Očekuje Popović bolju Budućnost u narednom periodu.

– U svaku utakmicu ulazimo sa novim motivom i energijom i ko god da je s druge strane terena, moramo da se bavimo sobom, jer su, uglavnom, rivali sa kojima igramo iskusniji i imaju bolje igrače – individualno. Želimo da u napadu smanjimo greške i realizujemo šanse. U odbrani, naravno, uvijek može bolje. Mislim da se nervoza i nesigurnost iz napada prenose na odbranu i da bi odbrana bila kvalitetnija da su naše glave mirnije iz napada. Radićemo na tome i dalje.

Budućnost je u poziciji da mora ozbiljno da „zapne“ kako ne bi ostala bez plasmana u osminu finala. Za Popović nema predaje.

– Ne posustajemo, niti ćemo ikad. Ko želi da uspije u životu, tako razmišlja.

A. MARKOVIĆ

GRUPA A Debrecin – Brest 31:24 Danas 14.00 – Savehof – Đer 16.00 – Budućnost Bemaks – Bukurešt 16.00 – Odenze – Bitighajm GRUPA B Lubin – Esbjerg Rapid – Krim FTC – Ikast Danas 16.00 – Vajpers – Mec

24:36 27:22 37:36

Debrecin je šokirao Brest, slavio je 31:24, što otežava put našem timu do osmine finala. Mađarska ekipa, sa utakmicom više, sada ima dvije pobjede više od „plavih“ Milena Raičević neće biti u sastavu ,,plavih“ zbog lakših zdravstvenih problema

HRABRO NA FAVORITA: Ivana Godeč

ju ni kvalitetnog stručnog kadra sa klupe da uđu u ozbiljnu konkurenciju za trofej. U prošlom kolu šampion Rumunije je kod kuće izgubio od oslabljenog Bresta. I Đer je iz Rumunije odnio bodove.

Kontra ritam je donekle šansa da naše šampionke, možda, dođu do boda, ako ne i do čitavog plijena.

– Ono što je najbitnije jeste da se hrabro igra sa takvim igračima. Nema ništa specijalno da se izgubi, a može puno da se dobije. U ovakvim mečevi-

ma nema pritiska, a iz ovakvih mečeva se može puno naučiti – jasna je Popović.

Ni „plave“ ne blistaju. Upisale su trijumf protiv Savehofa, ali ne i planirane bodove u gostima kod Debrecina.

– Nijesmo zadovoljni, jer smo očekivali, možda, bolju igru.

Od početka sezone je sve bilo na nekom trenažnom nivou.

Prosto smo kroz Ligu šampiona pokušavali da podižemo nivo pojedinih igrača i timski duh. Teško sve to ide kroz ovakve utakmice svakog vikenda.

Ono što smo spremali je bio Savehof i Debrecin – koji su direktni konkurenti za osminu finala, a što je naš cilj. U Debrecinu smo odigrali mnogo bolju utakmicu, sa boljom energijom i ne mogu djevojkama da zamjerim u tom dijelu davanja sebe, ali nije bilo dovoljno da se dobije takva ekipa. Možda bi nam bilo lakše da smo osvojili bodove u Debrecinu za ono što slijedi, međutim, borba se nastavlja. Kada se ekipa bude podigla još više, čak i poslije januara, mož-

da iznenadimo nekoga od velikih protivnika, sa ozbiljnim igračima i budžetima. Djevojke se osjećaju sigurnije, a najbitnije je da povjerenje postoji – jasna je Popović.

Manjak utakmica je oduvijek bio problem za naš tim. Ali se Popović sa svojim saradnicima pred okupljanje suočila sa još jednim problemom. Najzvučnija pojačanja, Hafra i Niakate, stigla su na okupljanje potpuno nespremne, do kraja neoporavljene za jači trenažni proces. Dugo su obje radile in-

Arena

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Fudbal

19

MERIDIANBET 1. CFL (14. KOLO): Dečić slavio u Baru, Budućnost ponovo savladala Sutjesku

Sekulić najavio 1 0 trku udvoje Budućnost

Sutjeska

0

0

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 1.800 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Gol: 1:0 Sekulić u 85. Žuti kartoni: Mirković, Orahovac, Bojović (Budućnost), Giljen, Šaletić, Rudović (Sutjeska)

Budućnost Sutjeska

M. BABOVIĆ

Budućnost je drugi put u sezoni savladala Sutjesku, sinoćnjom pobjedom od 1:0 možda ju je već nakon 14 kola otpisala iz šampionske trke u Meridianbet Prvoj ligi.

Pogodak Balše Sekulića u 85. minutu za zaslužen trijumf domaćina ostavio je ,,plave“ na bod zaostatka za Dečićem koji je s igračem manje savladao Mornar (1:0), dok fudbaleri Vladimira Jankovića imaju čak 10 manje od lidera.

- Mislim da neće biti lako ni Dečiću ni nama, iako smo bodovno odmakli drugima. Liga je ujednačena, dovoljno je da ne pobijedite u dva meča i već su vam suparnici za petama – poručio je nakon meča trener Budućnosti MladenMilinković.

Sutjeska je morala da bude prezadovoljna s 0:0 na poluvremenu iako je u početku djelovala donekle bolje i koncentrisanije od domaćina, s tim što u tom periodu ipak nije stvorila nijednu veliku priliku.

Prva je, zapravo, zaprijetila Budućnost i to već u drugom minutu kada Grbić nije krunisao prodor s lijeve strane.

Prave šanse počele su da se ređaju u 15. minutu. Grbić je s oko 18 metara gađao suprotni ugao, Giljen je odbranio. Baš kao i četiri minuta kasnije kada je Mrvaljević oprobao šut sa 25 metara - golman Sutjeske omogućio je domaćinu samo korner.

Pogodak Budućnosti ,,visio“ je u vazduhu, povijala se odbrana Sutjeske pred naletom domaćeg tima, ali je i izdržala.

Gašević u 21. nije iskoristio istrčavanje i intervenciju Giljena ispred Vasilija Adžića, a minut kasnije malo brige i za igrače i navijače Budućnosti.

Mogli su da odahnu jer je šut Matanovića sa velike udaljenosti završio iznad prečke.

Brzo je tim Mladena Milinkovića vratio centar zbivanja na polovinu gostiju, tačnije u šesnaesterac – u 25. je Rudović uklizavanjem spriječio pogodak Adžića nakon ubacivanja Ignjatovića, a već u 27. Mrvaljević bio ,,kratak“ na centaršut Bojovića.

Sreća za Sutjesku što je imala raspoloženog Giljena, koji je u 29. bio dobro postavljen nakon nezgodnog pokušaja Adžića iz slobodnjaka, a sreća i za Budućnost što je Pavličić bio takođe na pravom mjestu kada je Matanović šutirao s oko 20 metara.

Drugo poluvrijeme bilo je drugačije od prvog, ne baš kvalitetno. Sutjeska je uspjela da uspostavi ravnotažu, Budućnost je bila bezopasnija nego u prvih 45 minuta, ali opet bolja od nikšićkog tima.

I hrabrija – što je pokazala izmjenama ofanzivnih karakteristika.

Nagrađena je u 85. minutu akcijom igrača s klupe – Milan Vukotić je centrirao poslije kratke kombinacije nakon kornera i na liniji peterca pronašao Balšu Sekulića koji je glavom matirao Giljena.

Neshvatljivo je kako su igrači Sutjeske ostavili samog najo-

Slavlje fudbalera Budućnosti nakon meča

LISTA STRIJELACA 9 – Korać (Jedinstvo) 8 – Đorđević (Arsenal) 5 – Božović, Šarkić (Dečić), Grbić (Budućnost), Maraš (Mladost) 4 – Senaga (Jezero), Babić (Petrovac), Vujačić (Mornar)...

pasnijeg skakača u protivničkom timu...

Zanimljivo, isti igrači su kreirali trijumf Budućnosti i u Nikšiću kada su se upisali u strijelce za trijumf od 2:1 u avgustu.

- Do 70. minuta je sve bilo maltene egal, potom smo svjesno rizikovali znajući da nam ,,igraju“ samo tri boda. Sve karte bacili smo na napad i opet se desilo da igrači s klupe donose bodove, a to je nešto što potenciramo od prvog dana. Treba nam grupa igrača, a ne samo 11 njih – naglasio je Milinković.

Sutjeska je čak 11 mečeva bez trijumfa protiv Budućnosti.

- Težak poraz za nas – ne rezultatski, već zbog načina na koji smo primili pogodak. Odigrali smo dosta korektno i prvo poluvrijeme, dominirali u posjedu, ali nijesmo bili konkretni u završnicama. Nijanse su odlučile – prokomentarisao je Janković, koji ne odustaje od borbe za titulu.

- Prvenstvo je dugo, ima dosta da se igra. Ne želim da dajem prognoze, idemo od meča do meča, pokušavamo da rješavamo ono što je do nas. U tom smjeru razmišljamo, tako se spremamo, pokušavamo da izgradimo ono što je neophodno da se ekipa vrati na kolosijek kojem pripada – zaključio je Janković.

Rezultati i tabela Budućnost – Sutjeska

1:0

Mornar – Dečić

0:1

Jedinstvo – Arsenal

3:2

Petrovac – Jezero

0:0

Mladost – Rudar

0:1

1. Dečić

14 9 2 3 21:13 29

2. Budućnost 14 8 4 2 25:12 28 3. Jezero

14

5 6 3 15:13 21

4. Sutjeska

14 4 7 3 18:13 19

5. Mornar

14 4 7 3 13:13 19

6. Petrovac

14 4 6 4 14:13 18

7. Arsenal

14

3 7 4 19:20 16

8. Jedinstvo

14

3 4 7 18:25 13

9. Rudar

14

3 3 8 5:16 12

10. Mladost

14

2 4 8 14:24 10

U narednom kolu (5. novembra) sastaće se: Arsenal – Budućnost, Rudar – Dečić, Jezero – Mladost, Jedinstvo – Mornar, Sutjeska – Petrovac.

DEČIĆ GAZI, STOP ZA MORNAR

Jedna serija morala je biti prekinuta, a penal je odlučio da to bude niz Mornara. Fudbaleri Dečića u Baru su stigli do šeste uzastopne pobjede (1:0), dok je Mornar pao nakon niza od osam mečeva bez poraza.

Dečić je skupo platio trijumf – povrijedili su se Stijepović i Zorić, a crveni karton zaradio je Leon Ujkaj...

Tuzani su slavili zahvaljući golu sa bijele tačke DraškaBožovića u 55. minutu. Prethodno je golman domaćih Popović u kaznenom prostoru srušio Olivera Šarkića.

Mornar je u prvom dijelu imao velike šanse da povede - francuski napadač Ondon-Mba pogodio je stativu, a onda i iznudio isključenje Ujkaja, nakon čega prekid nije najbolje izveo Dubljević.

KORAĆ REKORDER

Osim Mornarovog, prekinut

Mladost DG

Rudar

Mornar

Dečić

00 1 0 00 1 0

Stadion: DG arena. Gledalaca: 200 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Gol: 0:1 S. Golubović u 86. Žuti kartoni: M. Golubović, Pupović, Bakrač, Apija (Rudar)

Mladost DG Rudar Dragojević Pejović (od 51. Radusinović) Urtado (od 76. Milić) Šofranac Vlahović (od 88. Delić) Abdulahi Radinović Maraš Došljak Vujisić Krstović (od 88. Jukić)

Vukčević Kalezić (od 60. Simić) M. Golubović (od 60. Čepić) Pupović Sentoku (od 88. Apija) Bulatović Radojičić Bakrač S. Golubović A. Golubović Bogdanović (od 76. Brnović)

je i niz Arsenala. Nakon četiri kola bez poraza, tivatski tim je stao u Bijelom Polju, gdje je Jedinstvo zahvaljujući het-triku ŽarkaKoraća došlo do pobjede 3:2.

Iskusni napadač je u 18. minutu donio prednost Jedinstvu, a samo minut kasnije izjednačio je Nikola Čelebić. Korać je vratio prednost Jedinstvu, ali Tivćani su poravnali pogotkom Jovana Dašića u sudijskoj nadoknadi prvog dijela.

Ipak, sjajan dan Korać je kompletirao golom u 83. minutu za trijumf, prvi od 23. septembra. Žarko Korać je postao najbolji strijelac naše lige od obnove nezavisnosti - stigao je do učinka od 112 pogodaka i pretekao Admira Adrovića.

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 500.

Sudija: Predrag Radovanović.

Gol: 0:1 Božović u 54. (pen) Žuti kartoni: Ondong Mba, Imamović (Mornar), Ljuljđuraj, Šarkić (Dečić).

Crveni karton: Leon Ujkaj u 37. minutu (Dečić).

Mornar

Dečić

Popović Ondong Mba Imamović (od 61.Račić) Mitrović Kolundžić (od 72. Okamoto) Dubljević (od 90+1.Stojanović) Ljutica Stevanović Klauđerović Škrijelj Seratlić (od 72.Nikolić)

Nikić Milić Stijepović (od 33.Đoljaj) Augusto Šarkić (od 89. Đurović) Zorić (od 42.Ljuljđuraj) Ujkaj Bajović Božović (od 89.Vušurović) Drešaj Đeljaj

Korać je u Crnoj Gori igrao i za Zetu i Grbalj.

RUDAR NIJE VIŠE POSLJEDNJI

Petrovac i Jezero odigrali su bez golova u meču koji nije donio posebna uzbuđenja, dok je Rudar slavio protiv Mladosti Donja Gorica u gostima i rivalu prepustio posljednje mjesto na tabeli.

Jedini pogodak postignut je u 86. minutu – rezervista Marko Simić centrirao je s lijeve strane, omladinski reprezentativac Stefan Golubović šutirao iskosa s lijeve strane, a lopta se od prečke i stative odbila iza leđa golmana domaćih. Ne. K – R. P.

Pavličić Ignjatović Orahovac Dakić Gašević Mirković (od 77. Sekulović) Brnović Va. Adžić (od 81. Vukotić) Bojović (od 81. Mujan) Grbić (od 74. Almeida) Mrvaljević (od 74. Sekulić)

Giljen Grivić Simić Rudović Đinović (od 77. Vuković) Krstović Matanović (od 61. Boričić) Pajović Šaletić Begdadi Mirosavljev

Jedinstvo

Arsenal

32 22

Gradski stadion. Gledalaca: 400.

Sudija: Nikola Cvijović.

Golovi: 1:0 Korać u 18, 1:1 Čelebić u 19, 2:1 Korać u 44, 2:2 Dašić u 45, 3:2 Korać u 83. Žuti kartoni: Vlaović, Krulanović (Jedinstvo), Maraš, Kašćelan (Arsenal).

Jedinstvo

Arsenal

Joksimović Bašić A.Cvijović (od 58.

Kovačević) Krnić Vlaović (od 80. De Souza) Korać Dacić Krulanović Kolić (od 58. Hajrović) Šćepanović Banda

Puletić Dašić Maraš (od 61. Mirković) Mugoša (od 69.

Kašćelan) Macanović (od 79. Živković) Šahman Đorđević (od 79. Montenegro) Čavor Čelebić (od 79.Nikač) Todorović Manojlović

Petrovac

Jezero

0

0

Stadion: „Mitar Goliš“. Gledalaca: 100.

Sudija: Nikola Vođević. Žuti kartoni: Zvrko, Perović (Petrovac), Asanović (Jezero).

Petrovac

Jezero

Kordić Popović (od 65. Adžović) Dedić Bakić Malešević Boljević Babić Zvrko Franeta Lambulić (od 46.Carević) Perović (od 72. Sinanović)

Asanović Imamović Tošković Šimun (od 81. Aranda) Vuković Naoaki (od 81. Pavlićević) Škrijelj (od 73. Bareto) Stijepović Bošković (od 73. Redžepagić) Kontić Jovićević

Arena

20 Fudbal

Neđelja, 29. oktobar 2023.

LA LIGA (11. KOLO): Preokret u „el klasiku“, Barsa zaostaje četiri boda

Belingem je suvo zlato Reala PODGORICA – Odigrana su četiri od pet mečeva 14. kola Druge lige, koje će biti završeno danas (13.30 h) utakmicom Kom – Berane.

Bokelj je nastavio pozitivan niz i sačuvao prvo mjesto. Kotorani su golom Balše Ćetkovića u 65. minutu savladali kao gosti Igalo, koje je na taj način ostalo daleko od zone baraža. Otrant je imao već u prvom dijelu meča tri gola prednosti, ali je na kraju osvojio samo bod. Sticao se utisak da Iskru čeka debakl.

Gosti su preko Miloša Krkotića, te dva puta Anđela Rudovića došli do velika tri gola prednosti, da bi Ivan Ivanović efektnim golom pod prečku u samom finišu prvog dijela smanjio na 3:1.

Iskri kao da je taj gol dao snagu, pa su u drugih 45 minuta preuzeli inicijativu, a rezultat je na 3:2 smanjio Ognjen Rolović, dok je krajnji rezultat postavio Petar Tadić. Još jedna goleada i remi viđeni su u meču Internacional – Grbalj (2:2). Gosti su neočekivano brzo poveli golovima Orahovca i Jevremovića, ali je Grbalj uspio da stigne do boda. Prvo je pogodio Bracanović, a za egal se pobrinuo iskusni Janković u 83. minutu.

Fudbaleri Podgorice nastavili su seriju pobjeda nad Lovćenom. Lješkopoljci su u prvom dijelu sezone savladali Lovćen 6:0, a sada sa 4:1 protiv Cetinja-

UEFA Liga nacija

Težak poraz Crnogorki Danska Crna Gora

8 0

LINDABRUN – Gradski stadion. Sudija: Merima Čelik (BiH). Golovi: Jorgensen u 10, 2:0 La Kur u 16, 3:0 La Kur u 20, 4:0 Lerhe u 29, 5:0 La Kur u 34, 6:0 La Kur u 41, 7:0 Boričić u 60 (ag.), 8:0 Luplau u 67. minutu. Žuti kartoni: Luplau, Sanvig (Danska), Pačariz, Golubović (Crna Gora).

DANSKA: Peterson, Nejman, Jorgensen, Toft, Luplau, Sorensen (od 64. Antsvorskov), Sanvig, Kristensen, Hage-

Rezultati tabela Lovćen – Podgorica Grbalj – Internacional Igalo – Bokelj Iskra – Otrant Danas PODGORICA: Kom – Berane

1:4 2:2 0:1 3:3 (13.30 h)

1. Bokelj 14 9 4 1 24:13 31 2. Podgorica 13 8 3 2 30:12 27 3. Otrant 14 7 5 2 21:12 26 4. Igalo 14 6 1 7 18:16 19 5. Lovćen 14 5 3 6 15:25 18 6. Internacional 13 4 5 4 19:16 17 7. Grbalj 14 4 5 5 22:23 16 8. Kom 13 4 2 7 16:19 14 9. Iskra 14 4 2 8 16:25 14 10. Berane 13 1 2 10 11:31 5 U narednom kolu (5. novembra) sastaju se: Grbalj – Igalo, Internacional – Lovćen, Podgorica – Iskra, Otrant – Kom i Berane – Bokelj.

na upisali šesti vezani trijumf.

Domaći su poveli već u četvrtom minutu. Centrirao je Božidar Bujiša, a glavom je odlično reagovao Bojan Kopitović.

Ipak, sve se okrenulo vrlo brzo. Igrao se 23. minut kada je Podgorica stigla do izjednačenja. Poslije slobodnog udarca iz skraćenog kornera stvorila se gužva u kaznenom prostoru Cetinjana, lopta je došla do Marka Vračara koji je pogodio mrežu Jovana Perovića.

Takera Komija je potvrdio da je u sjajnoj formi. Prvo je u 31. minutu na asistenciju Miloša Vračara donio potpuni preokret, da bi samo četiri minuta kasnije povisio na 3:1. Postavio je i konačan rezultat u 65. minutu i tako zaokružio svoj hettrik na ovom meču.

R. P. man (od 46. Dalgard), Lerhe (od 46. Fris), La Kur (od 46.

Baskaja).

CRNA GORA: Žugić, Boričić, Malesija, Milović, Golubović (od 88. Vukčević), Đurković (od 46. Kolić), Čađenović (od 85. Milović), Pačariz (od 72. Baturan), Rakočević, Osmajić, Krivokapić (od 46. Đurđevac).

Omladinska ženska reprezentacija Crne Gore poražena je od Danske u drugom kolu grupe A3 UEFA Lige nacija.

Naša selekcija nije bila na adekvatnom nivou, što je rival iskoristio i slavio sa rezultatom 8:0. Četiri gola postigla je Klara La Kur, a u listu strijelaca upisale su se i Ida Jorgensen, Mie Lerhe, Emili Luplau, dok je Ivana Boričić postigla autogol.

U posljednjem meču grupe Crna Gora će igrati sa Poljskom.

Taj meč igra se 31. oktobra od R. P. 14.30 časova.

Dvadesetogodišnji Englez ponovo je bio madridski galaktiko u punom sjaju, i to kada je najvažnije i najslađe – Real je poslije preokreta slavio 2:1 u prvom „el klasiku“ sezone i odmakao Barseloni četiri boda.

Vratio se na prvo mjesto, s istim brojem bodova kao Đirona.

Barsa je na Monžuiku sjajno krenula i povela već u šestom minutu. Imala je i sreće jer se lopta od Čuamenija srećno odbila u šesnaesterac gostiju, što je iskoristio Ilkaj Gundoan da zatrese mrežu, uz prethodno ne baš dobru i pravovremenu reakciju Alabe.

Imao je i Real sreće jer je šut Lopesa zaustavila stativa, a u nastavku je još jednom pogođen okvir gola ,,merengesa“.

Martines je nakon prekida glavom pogodio stativu, a po-

REAL MADRID C.F.

Bokelj se ne zaustavlja

Da li iko više ima dilemu da je Džud Belingem najbolje pojačanje ljetnjeg prelaznog roka, ne samo Realovog već u cijelom svjetskom fudbalu?

SJAJAN DEBI U DERBIJU: Džud Belingem

tom je Arisabalaga sjajno odbranio šut Arauha.

Osim šanse Rodriga na početku drugog poluvremena, Real nije mnogo uradio u Kataloniji do magije Džuda Belingema na debiju u okršajima sa Barselonom.

Sjajni Englez je dobio prostor u 68. minutu na više od 20 metara od gola, a on to ne prašta – neodbranjivo je šutirao iza leđa Ter Štegena.

Ne bi Real tugovao ni da je uzeo bod, ali pobjeda je neuporedivo bolji ishod na tere-

nu najvećeg rivala.

U drugom minutu nadoknade posustala je odbrana Barselone, rezervista Luka Modrić se u 500. meču u dresu Reala našao u ulozi (slučajnog) asistenta, a potpuni heroj bio je Belingem.

Ne. K.

PREMIJER (10. KOLO): Junajted dočekuje Siti s namjerom da se uključi u borbu za vrh

Mančestersko raskršće BT SPORT

DRUGA LIGA, 14. KOLO: Odigrana četiri meča, danas Kom – Berane

MOGU LI ,,ĐAVOLI“ PROTIV HALANDA: S jednog od derbija prošle sezone

Mančester junajted zaostaje šest bodova za Sitijem uoči današnjeg (16.30 sati) gradskog derbija na „Old Trafordu“ – razlika nije prevelika, ali bi ,,crvenim đavolima“ sve osim pobjede značilo da je borba za vrh već poslije 10 kola nedostižna.

Jer nije samo Mančester siti tim koji juri četa Erika ten Haga – sjajni Totenhem je nakon trijumfa nad Kristal Palasom (2:1) uz meč više pobjegao čak 11 bodova, iznad aktuelnog šampiona je i Arsenal, a između mančesterskih velikana su još četiri ekipe.

Zbog toga je meč na „Teatru snova“ dan istine za Junajted mnogo više nego za sastav Pepa Gvardiole.

- U pravom smo smjeru i moramo nastaviti tim putem – rekao je Ten Hag, zadovoljan činjenicom da je Junajted vezao tri pobjede u Premijer ligi i Ligi šampiona.

- Vidim pozitivne stvari, ali ima i negativnih. Nijesmo konstantni, u posjedu lopte nijesmo na nivou na kojem možemo da budemo, a što smo pokazali u nekim mečevima. Na primjer, u gostima Arsenalu, takođe i tokom prvih 30 minuta

protiv Bajerna u Minhenu. Ali moramo da budemo konstantni u tome. U presingu i defanzivnoj organizaciji smo dobri, samo što ne koristimo prednosti u tranziciji. Kad tu napredujemo, sve će postati lakše – dodao je trener Junajteda.

Markus Rašford i Entoni Marsijal postigli su samo po pogodak ove sezone, dok Rasmus Hejlund čeka na prvijenac u Premijer ligi nakon što je dao tri evropska gola.

Junajtedu ne ide u ofanzivi – je li to krivica napadača, upitan je Ten Hag. - Krivica? U pitanju je saradnja

svih i tu mora da „klikne“. Moramo da budemo bolji u završnici, nemamo vremena da to treniramo, ali uvjeren sam da će uz kvalitet naših igrača i to doći na svoje – kazao je Ten Hag. Pep Gvardiola ima manje briga od Holanđanina, ali nije ni Sitiju baš svejedno kad pogleda tabelu – Totenhem ima pet bodova više, Arsenal je na „plus 3“, a „građani“ nijesu navikli posljednjih godina da drugima gledaju u leđa.

- Junajted je uvijek bio težak protivnik. Imaju veliki individualni kvalitet, igraju kod kuće, u pozitivnoj su seriji. Znamo kakav kvalitet posjeduju, svaki meč s njima je poseban – uvijek je bio i uvijek će biti – naglasio je Gvardiola. Španski stručnjak smatra da je prerano za priču o kandidatima za titulu.

- Odigrali smo samo devet mečeva, mnogo toga može da se dogodi. Ranije smo bili nekoliko bodova iza lidera, u februaru i martu, pa smo završavali kao šampioni. Ono što želim da vidim na „Old Trafordu“ je naš mentalitet. Ne radi se o tome što će se desiti ako pobijedimo. Važno mi je da vidim kakav ćemo mentalitet pokazati da bismo uzeli bodove – dodao je Pep. Danas će igrati i Vest Hem – Everton (14 sati), Aston Vila – Luton (15), Brajton – Fulam (15) i Liverpul – Notingem foNe. K. rest (15).

Feljton

Neđelja, 29. oktobar 2023.

21

2.

HLJEB - VELIČANSTVO I MJERA LJUDSKOG PRAISKONA

Na Balkanu se pojede tri puta više od evropskog prosjeka Glad ne vidi ništa osim hljeba, ostavlja Hljeb sadrži dosta toga što je bez riječi, priziva muku i paniku. U ljudskom organizmu potreb- njoj je čovjek skriven i otkriven, ona no: složene ugljene hidrate, bjelančevine, kalcijum, gvož- govori umjesto čovjeka. Iako glad đe i celulozu. Pšenično zrno se ima četvore oči, one ne vide ništa sastoji od omotača (mekinje), embriona (klice) i endosperma. osim hljeba. Ni najveća radost zbog Ukusan bez ikakve prismoke, punog stomaka ne može se porediti sa težački, zemaljski, održavao je ljudsko postojanje u ravni osjećanjem muke i tjeskobe zbog gladi Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

gole nužnosti. Prema podacima Organizacije za hranu UN, oko tri milijarde ljudi svakodnevno jede hljeb, a zbog gladi umire oko dvadeset miliona.

To je jedina hrana spremljena za svačiji ukus, bez obzira na uzrast, pol, rasu, kulturu, religiju, socijalni status, koja se jede svaki dan uz svaki obrok.

Neki statističari kažu da za sedamdeset godina života čovjek pojede šest hiljada kilograma hljeba. Na prostorima Balkana pojede se tri puta više od evropskog prosjeka, zbog čega ima posebno mjesto u kulturi i tradiciji ovog podneblja.

Hljeb i voda su izvor života. Koja se to čarolija odvija u njima kada se, uz dodatak soli, iz tijesta pretvore u hljeb sa mirisom najslađeg i zavodljivog opijata?

Kao poročna skrivenost, hljeb se mijesi sa ljubavlju i zato je svaki ukusan. Prije nego što ga zamijesi, muslimanka prouči dovu, a hrišćanka ga prekrsti, pa ga ostavi da nadođe. Majka tijesto posoli, dušom ga svojom zasladi da hljeb bude sladak i velik, da dječicu nahrani, kaže se u romskoj pjesmi.

Svaki hljeb nosi otisak i pečat duha, karaktera i mentaliteta osobe koja ga stvori. Kao dijete, volio sam da gledam svoju majku Havku kako iznad naćvi, mijesi hljeb. (Naćva - drvena posuda u kojoj se drži brašno i mijesi tijesto za hljeb, pitu i sl.) Najzagonetnije je bilo to što nikada nijesam znao da li je tijesto za hljeb ili za pitu, kojoj smo se najviše radovali. Pa ipak, najslađi hljeb je pravila moja bika (baba) Džema Franca.

Ako bismo imali neplanirane gladne goste, što se tada često dešavalo, hljeb se pozajmljivao kod komšija. I bez dovoljno hljeba, život u našoj i u drugim višečlanim porodicama je trijumfovao. Znao sam mnoge familije koje su imale i po dvadesetoro djece. Trebalo je četiri-pet sofri postaviti. Pa ipak, jelo se iz jedne posude, uz naizmjeničnu upotrebu jedne ili dvije kašike. Bilo je to sumanuto vrijeme gladi, sa tragičnim posljedicama. Pšenični hljeb je bio rijetkost i zato su postojale izreke: Hljeb je sunce svake šifre; U sirotinjskoj kući i Bog je gladan. Koliko je trebalo vje-

Pekara u Novom Pazaru

Miris tek ispečenog hljeba nikoga ne ostavlja ravnodušnim, jer su sva čula povezana s njim. Taj čarobni, opojni, iritantan i neodoljiv dojam postaje medijum za domašaj novih svjetova i ne može se mjeriti ni s jednim drugim. On izaziva emociju, ima moć i sugestivnu snagu, neku malu tajanstvenu katarzu, golica maštu, provocira i budi čula

Naćve za miješenje hljeba

Podgorički pekar, 1920. godina

Stara pekara

Donosimo esej ,,Hljeb, zakićen beskrajem“ Ramiza Hadžibegovića iz knjige ,,Skuplje(no) od zaborava“. Hadžibegovićevo djelo objavila je Čigoja štampa.

Tekst je za ovu priliku ijekaviziran štine i mudrosti da dječja gladna usta dobiju po mrvu hljeba, a tek koliko se dana, uz neprospavane noći, živjelo bez ijednog zalogaja hljeba.

Kao strijepnja koja proizlazi iz same ljudske egzistencije i stvarna muka ljudi, sa dubokim iskustvom gorčine, glad je stara univerzalna istina bez koje je svaka priča o hljebu prolazna i osuđena na propast. Ima li zloslutnije riječi od te?

Kad gladan čovjek razmišlja o hljebu, ima male i velike nevolje, jer takvo stanje zgušnjava zbivanja, uvećava dramatičnost, funkcioniše između ra-

zuma i emocija; sažima život u život; ne može mijenjati ni sebe ni druge, ni svijet oko sebe, a niske strasti kao što su mržnja, zlo, pakost, nasilje, postaju mu daleki. Tada mu sve postaje manje važno i bitno. U naizgled jasne i uređene stvari, planove i želje, glad unosi nemir sa kojim ljudi ne znaju šta će i kako će, stavlja ljude u razna iskušenja i podsjeća na naša ograničenja.

To je vječna tema ugroženih pojedinaca i sredina i dvoboj čovjeka i njegove sudbine. Glad ne vidi ništa osim hljeba, ostavlja bez riječi, priziva muku i paniku; u njoj je čovjek skriven i

otkriven, ona govori umjesto čovjeka. Iako glad ima četvore oči, one ne vide ništa osim hljeba. Ni najveća radost zbog punog stomaka ne može se porediti sa osjećanjem muke i tjeskobe zbog gladi.

Teški zarobljenički dani, logori, surove ratne i vojničke sudbine, kolektivne i pojedinačne, najviše govore o gladi i o značaju hjleba. Uprkos smislu života da izdrži do kraja, glad ne razumije, ona upozorava, opominje, traži, moli, nju treba ugasiti kao pomahnitalu vatru.

Svako vađenje hljeba iz pećnice u našim očima pravi nadražaj. A šta reći za suze u trenucima velike gladi?

Kad glad obori, hljeb se ne dijeli na dobar i loš, svjež i bajat, bijeli i crni, ječmeni i kukuruzni, jer je svaki u tom momentu najbolji. U takvom stanju najveća

i najsnažnija je imaginacijska i fantazmagorična bliskost čovjeka i hljeba. Tada ga čovjek sanja, vidi ga na horizontu. No nemaju svi gladni san i hljeb u njemu. Strah od gladi vidi se jače kod onih koji ponešto imaju, nego kod onih koji nemaju, bilježi Milovan Đilas. Iz praznog stomaka gladna muka se preliva u stvarnost. Nekome je za san potreban hljeb, drugima je za hljeb potreban san. Bar je poneko srećan kad u snu ima dovoljno hljeba. Jedna francuska poslovica kaže: Ako ima hljeba, glad miruje. Koliko god da se zadrži u čovjeku, glad dovoljno opominje, ali sve ne kazuje.

Sve dok ne ogladni, čovjek je u mnogo čemu neumjeren, svašta mu pada na pamet, htio bi iz sopstvene kože preko mjere do iznemoglosti. (Sjećam se, majka nam je zabranjivala da izlazimo iz kuće sa hljebom u ruci među svoje drugare. Na naše čuđenje zašto, odgovorila bi: Možda je neko od njih gladan i nije baš mudro da vi jedete, a oni da gledaju!)

U nedostatku hljeba, najvrijed-

nije slike, zlato, imovina, najkvalitetniji ćilimi i tepisi, mijenjali su se za projino brašno.

Susret sa hljebom je suštastveni događaj koji odgoneta najtamnija pitanja njegovog bivstva i tragične sudbine. Kao posljednje utočište nade, on postaje stvarniji i skuplji od samog života: hljeb je tražen kao kompenzacija za dug, porez, krvnu osvetu, kamatu, jer je najsnažnija i najstarija brana od opsjena koje vrebaju gladnog i uplašenog čovjeka i najmoćniji prag odbrane od zla i pošasti u svijetu.

Miris tek ispečenog hljeba nikoga ne ostavlja ravnodušnim, jer su sva čula povezana s njim.

Taj čarobni, opojni, iritantan i neodoljiv dojam postaje medijum za domašaj novih svjetova i ne može se mjeriti ni s jednim drugim. On izaziva emociju, ima moć i sugestivnu snagu, neku malu tajanstvenu katarzu, golica maštu, provocira i budi čula, a ponesena duša treperi pred njegovim izazovom koji se širi iz majčine kuhinje ili pekare.

(Nastavlja se)

22 Arhiv

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Iz knjige ,,Londonski zapisi“

Uz čaj u pet Crnogorcima kroz istoriju, veličanstvenim pobjedama u mnogim ratovima, kao i dostignućima u kulturi i umjetnosti, brojnost nikada nije bila važna, već Piše: Dejan VUKOVIĆ djela koja vrijede i traju, i šire lijep i zoran glas, a takvih crnogorskih, časnih Tradicija se u Londonu na otmjen način njeguje kroz glasova u Londonu ima i te kako, i biće ih ubuduće slavnu prošlost, kraljevskim ceremonijama u Backingham Palace, diplomatskim protokolom u Westminster i Foreign Office, veličanstvenim procesijama u St. Paul‘s Cathedral i Westminster Abbey, svečanim paradama konjanika u gizdavim oklopima. Ali i kroz svakodnevne rituale, poput ispijanja čaja u pet, koji se, iako preuzet iz dalekih azijskih zemalja, poistovjećuje s Engleskom. Ili nadaleko poznato; nama neobično, volan u automobilima na desnoj strani, koji kroz uticaj Britanaca ostade kao nasljeđe u Indiji, Australiji, Južnoafričkoj Repubilici, Malti.

Kultni autobusi na sprat, popularni crni taksiji, romantične crvene telefonske govornice, uz neizbježno pivo i „fish and chips“ u pabovima, sentimentalno čuvaju duh prošlih vremena i odolijevaju decenijama. Duša Londona je i kosmopolitska, a lice ovog grada je uvijek svježe, mlado, inventivno, šarmantno, urbano, sa šmekom tradicije. Zato je i privlačno ljudima iz čitavog svijeta. Posebno mladima.

Lice Londona oblikuje se od najranijih vremena kada se tajanstveni druidi kreću sjeverozapadnom Evropom, a posebno utočiste nalaze na Ostrvu, prekrivenog maglom, đe ostaviše zagonetne tragove. Misterija Kelta traje. Njihov folklor bio je bogat, pjesme lijepe. Bili su nenadmašne zanatlije, neustrašivi ratnici. O hrabrosti Kelta svjedoči njihova legendarna poruka osva-

jačima: ,,Jedino se plašimo da nam se nebo ne sruši na glavu“. Silnim brodovima pristižu imperatori iz Starog Rima, kao i odvažni Vikinzi, snažni Anglosaksonci. London je već od XI vijeka najveći grad u Engleskoj.

Bježeći od političkih i religijskih progona, Jevreji, ali i Hugenoti iz Francuske, nalaze mir u Londonu. Naravno tu su i prve komšije Engleza, brojni vitalni Irci i markantni Škoti, ponosni Velšani. Duh i sunce Mediterana šire se Londonom iz brojnih restorana, picerija, čiji se vlasnici Italijani nastanjuju u Clerkenwel, a od pedesetih godina prošlog vijeka i u Soho, u kojem se nalazi i Kineska četvrt. U blizini Notting Hill je veoma lijepa Grčka crkva i radnje potomaka Helena što ukazuje na njihov broj u ovom romantičnom dijelu britanske prijestonice. Pristižu i emigranti iz Istočne Evrope, naročito Poljaci i zatiču potomke svojih sunarodnika koji su tokom Drugog svjetskog rata iskazali hrabrost u Savezničkoj vojsci u borbi protiv fašista. Danas se poljski jezik često navodi kao drugi jezik kojim se govori u

Londonu. Oktobarska revolucija imala je odjeka u gradu na Temzi, đe brojni Rusi nalaze stanište. Početkom, a naročito sredinom XX vijeka, na valovima okeana i najudaljenijih mora pristižu ekonomski emigranti iz britanskih kolonija, predvođeni tihim, marljivim Indusima. Znakovito je da se u Londonu, jednom od najskupljih gradova na svijetu, naročito u oblasti nekretnina, diplomatska predstavništva članica Commonwealth nalaze u veoma lijepim palatama i kitnjastim građevinama, na elitnim adresama, poput diplomatskih misija Indije i Australije na znamenitoj Ulici Strand, Kanade, Južnoafričke Republike i Ugande na centralnom skveru Trafalgar.

Pažnju diplomata, Londončana, turista privlače i lijepa zdanja manje bogatih država, poput Zimbabvea (bivša članica Commonwealth) preko puta najpoznatijeg britanskog hotela ,,Savoy“ ili Pakistana u prestižnoj četvrti Kensington, Kenije i Kameruna na poznatom Holland Parku; dok se zastave Trinidad i Tobaga, Gane, veoma bogatog Bruneja i Malezije, lepršaju na aristokrat-

skom Belgrave Square. Time britanska kruna poklanja pažnju, a vlada njeguje specijalne odnose s njima.

Palate ambasada Francuske i Kuvajta na popularnom Knigtsbridge dominiraju na jednom od ulaza s južne strane Hyde Park, i tvore čaroban prilaz ovom kraljevskom parku. Lepršavost Pariza osjeća se južnim Kensingtonom đe su francuske škole, liceji, kulturni centar. Mirisi pekara, patiserija, šmek bistroa slikovito govore da je skoncentrisana brojna francuska kolonija, što London često ističe kao šesti grad po broju Francuza u svijetu. Razigranost Rima, veselost južnoameričkih gradova, čak i sunce Barselone, možete osjetiti u Londonu, koji pruža osjećaj dinamičnosti, vedrog duha. Eho slavne, bogate istorije osjeća se u svakom dijelu ovoga grada, čije ulice imaju očaravajuću građu za literaturu. Snažna tradicija monarhije i dah nekadašnje Britanske imperije, prisutan je u ophođenju, stilu života, lebdi u vazduhu, što uzdiže London kao da su svetkovine svaki dan.

Iseljavanja Crnogoraca potiče težnja za boljim životom sre-

Iako je Velika Britanija daleko od Crne Gore, interesantno je da su privredne, bankarske veze bile jake. Ugovor prijateljstva, trgovine i plovidbe između Njenoga Veličanstva kraljice Sjedinjene Kraljevine Velike Britanije i Irske i Njegovog Visočanstva knjaza Crne Gore, potpisan je 1882. godine. Jedno od prvih preduzeća osnovano u Podgorici 1894. je ,,Anglo-Montenegrin Trading Cno Limited“, trgovačko društvo za prevoz putnika i robe, s britanskim kapitalom

dinom XIX i početkom XX vijeka, prevashodno ka prekookeanskim kontinentima, Sjevernoj i Južnoj Americi, dalekoj Australiji. Odlazili su Crnogorci i na Daleki istok, bilo ih je i u Africi, naravno po Evropi, ipak nekako stidljivo i u Velikoj Britaniji, đe su dolazili na školovanje za vrijeme Kraljevine Crne Gore. Pohodili su je i politički emigranti poput drčnog, ponosnog Mila Petrovića Njegoša, koji nakon 1918. boravi i u Londonu, a do kraja života vodi borbu za uspostavu nezavisne Crne Gore. Dobrovoljci u engleskoj vojsci tokom Prvog svjetskog rata bjehu i student Labud Tatar, Radivoj Ćetković, podoficir I. Vlahović.

Iako je Velika Britanija daleko od Crne Gore, interesantno je da su privredne, bankarske veze bile jake. Ugovor prijateljstva, trgovine i plovidbe između Njenoga Veličanstva kraljice Sjedinjene Kraljevine Velike Britanije i Irske i Njegovog Visočanstva knjaza Crne Gore, potpisan je 1882. godine. Jedno od prvih preduzeća osnovano u Podgorici 1894. je ,,AngloMontenegrin Trading Cno Limited“, trgovačko društvo za prevoz putnika i robe, s britanskim kapitalom.

Knjaževina Crna Gora je 1909. zbog teških finansijskih prilika podigla kredit u Londonu, o čemu je ostalo zanimljivo svjedočenje: ,,To je prvi emisioni zajam, koji je učinila Crna Gora, jer raniji zaj-

IAKO JE VELIKA BRITANIJA DALEKO OD CRNE GORE, INTERESANTNO JE DA SU PRIVREDNE, BANKARSKE VEZE BILE JAKE: Detalj iz Londona

movi nijesu zaključivani emitovanjem državnih obligacija na berzi, već prostim kreditiranjem države od strane velikih banaka na način kako se postupa u privatno kreditnom saobraćaju. Zajam je emitovan na osnovu ‚Zakona o državnom zajmu Knjaževine Crne Gore‘ od 12. juna 1909. godine, u nominalnoj sumi 6,000.000 perpera, a u cilju konverzije državnih dugova, osnivanje državne Hipotekarne banke, podizanja korisnih javnih građevina i otvaranja novih i poboljšanja postojećih komunikacionih sredstava.

Zajam je stvoren emitovanjem 5%-nih državnih obligacija na Londonskoj berzi na dan 14. decembar 1909. godine, ostvarenje zajma i izvršenje cijele operacije uzela je na sebe bankarska grupa ‚Boulton Brothers at Company‘ iz Londona na osnovu ugovora od 29. jula i 14. decembra 1909. godine. Kao specijalnu garanciju Crna Gora je dala za ovaj zajam prihode od carina i monopola soli. Kod svjetskih kapitalista već duboko je ukorijenjeno dobro mišljenje o solventnosti Crne Gore i o njenim finansijskim prilikama. Veliko povjerenje koje je poklonjeno Crnoj Gori prilikom emisije najnovijeg zajma, može se smatrati kao znak lijepog glasa, koji naša Otadžbina uživa u svijetu, a u prvom redu kao pošljedica toga, što je Crna Gora i u najtežim po nju prilikama svojim obavezama na strani najtačnije i najurednije odgovarala“.

London je uljudna metropola, ali i žustra. Zrači i privlači izuzetnom energijom. Engleska tradicija oplemenjena kosmopolitskim duhom, lepezom različitih, udaljenih kultura. Posmatrajući razne nacije, promatram kontinente sa kojih dolaze, zamišljam njihove civilizacije, nepoznata prostranstva, dubine njihovih mora, visine njihovih planina, tajne običaja, raskoš folklora.

Pokušavam proniknuti u njihove sudbine. Svi su došli da uspiju, ispune snove, opstanu. Njihove želje stapaju se u britanskoj prijestonici. Ugrađuju svoje vrijednosti u London, daruju mu svoje najbolje dane, godine, decenije. Ostavljaju pečat. Crnogorcima kroz istoriju, veličanstvenim pobjedama u mnogim ratovima, kao i dostignućima u kulturi i umjetnosti, brojnost nikada nije bila važna, već djela koja vrijede i traju, i šire lijep i zoran glas, a takvih crnogorskih, časnih glasova u Londonu ima i te kako. I biće ih ubuduće.

Atraktivne su boje Londona.

Romantične poput jeseni kada razlije paletu boja parkovima i skverovima i podsjeti na slike čuvenih engleskih slikara iz galerije ,,Tate Britain“. Uz boje novca City, aristokratskih, otmjenih boja Westminster, ekscentričnog Chelsea, uzbudljivog Soho, umjetničkog West End, umirujućeg Richmond, inventivnog istočnog Londona.

Temza ih veselo spaja, osvježava kao kičica u ruci vrsnog slikara. (Autor je crnogorski diplomata)

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Enigmatika 23

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. oktobar 2023.

1225

Дана 28. октобра 2023. године изненада је преминуо

1226

Duboko potreseni bolom, s tugom u srcu i vjerom u Život vječni, javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i poznanicima da nas je iznenada napustio naš voljeni sin jedinac u 37. godini života

Dana 28. oktobra 2023, u 85. godini, preminuo je naš voljeni

ДЕЈАН Момчилов БОЈАНИЋ

KRSTO Milošev PEROVIĆ

1967–2023.

PAOLO – AKI Tomislava PETROVIĆ

Saučešće se prima u kapeli u Škaljarima 29. oktobra 2023. od 12 do 16 sati, kao i 30. oktobra od 11 do 15.30 sati, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju u Škaljarima.

Ожалошћени: браћа ДУШКО и МИЛОШ, снахе МАРИНА и АНДРЕА, братанић ВУК и остала родбина

1197

OLGA Veselina VUJOVIĆ rođ. Vukasović

Sahrana drage nam pokojnice obavljena je u subotu, 28. oktobra u 16.30 časova na mjesnom groblju u Đenovićima u krugu porodice.

Ožalošćeni: suprug VESELIN, ćerka MILEVA, brat JOVO, zet DAVID NIKOVIĆ, unučad VASILIJE, NATALIJA i STEFAN i ostala mnogobrojna rodbina

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima – Kotor, 28. oktobra od 11 do 16 časova i 29. oktobra od 10 časova do sahrane.

Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

upravitelj stroja 1986–2023.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 28. октобра од 13 до 16 часова и 29. октобра од 10 до 13 часова, када полазимо за родно мјесто Брежине гдје ће посмртни остаци драгог покојника бити изложени до 15 часова, када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу. Кућа жалости: Булевар Светог Петра Цетињског бр. 66.

Dana 26. oktobra 2023, poslije kraće bolesti, u 64. godini života, preminula je naša draga i voljena

1196

Ožalošćeni: kćerka NIKOLINA, otac TOMISLAV – TOŠO, mama BRUNA, sestra NOEMI, zet MARKO CIKO, sestrići PAULA, NIKOLAS, ANDREAS, tetke ANKA DEKOVIĆ, BRANKA Z. MOŠKOV sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 27. oktobra 2023. godine, poslije teške i kratke bolesti, prestalo je da kuca srce našeg dragog

BUDIMIRA – BUDA Brankovog KLIKOVCA 1952–2023.

Saučešće primamo 28. oktobra od 10 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, kao i 29. oktobra od 9 do 12 časova, kada se kreće u njegovu rodnu Zetu.

Pokojnik će biti izložen u crkvi, selo Bijelo Polje, do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ulica Vojislava Grujića broj 17, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga MARIJA – MIRA, brat BOŽIDAR – BOŽO, sestra PETRICA – BEBA i ĐINA, snahe MILENA i SLAVKA – BEBA, bratanići DEJAN i KRSTO, bratanične MIRA i MAJA, sestrić NIKOLA, sestrične SANJA, TANJA, MLADENKA, NATAŠA, LJILJANA i BILJANA, braća i sestre od strica i ostala mnogobrojna rodbina

1193

1238

Iznenada u 81. godini preminuo je naš dragi

DANILO – MILJAD Mihailov ĐUKANOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 29. oktobra od 11 do 16 časova i 30. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju.

Kuća žalosti: Manastirska 18, Nikšić.

Po želji pokojnika, cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga SENKA – CICA, sin BORO, ćerka ALEKSANDRA – SAŠA, snaha OLJA, brat MARKO, sestre MILKA, NADA i RUJKA, snaha SONJA, unučad, bratanići, sestrići i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ – ZVICER i ujčevina MIĆUNOVIĆ

1246

Ožalošćeni: supruga VERA, kćerka LELA, sinovi DAVOR i BRANKO – BANE, brat SLAVKO, zet SPASO, snahe NEVENKA i STANISLAVA, stric GOJKO, ujak ČEDOMIR DOBROVIĆ, strine VUKA i DRAGA, bratanić BORIS, bratanična MARIJA, unučad KRISTINA, ALEKSANDRA, ANASTASIJA, BOŽIDAR, VIKTOR, LUKA i ostala rodbina

Dana 28. oktobra 2023. u 84. godini preminula je naša draga

RUŽA ZLATIČANIN

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

rođena MATANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 28. oktobra od 10 do 18 časova i 29. oktobra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Sveti Jovan u Sutomoru.

Ožalošćeni: sinovi BRANKO, VELJKO, KOSTA i DEJAN, kćerka VESNA, brat SLOBO, sestre ZLATA, VOLJKA i SLAVKA, snahe MONDA, SUZANA, MIRELA i STELA, unučad, praunučad i mnogobrojna porodica ZLATIČANIN i MATANOVIĆ

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 29. oktobar 2023.

1206

1205

Opraštamo se od našeg đeda-ujaka

Opraštamo se od našeg voljenog i poštovanog ujaka i šure

KRSTA PEROVIĆA

Posljednji pozdrav najboljem striku

KRSTU PEROVIĆU

KRSTA PEROVIĆA

Živjeće sa nama tvoja širina i plemenitost, tvoje gospodstvo, nepodijeljena pažnja i ljubav sa kojim si dijelio sve naše tuge i radosti.

Striko, hvala ti za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam pružao.

Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati u našim srcima.

Počivaj u miru, Veliki Čovječe!

Pamtićemo sve drage, vesele riječi, toplinu kojom si nas dočekivao i radost zbog svakog našeg uspjeha.

Čuvaju te od zaborava

Vole te tvoji MIRA, DAVOR, PETAR, FILIP i LUKA SAMARDŽIĆ

Vole te tvoji NIKOLA i KSENIJA OTAŠEVIĆ

tvoj MIRKO, SANJA, TANJA i LJILJA VUČKOVIĆ

1204

1212

U dubokoj boli i nevjerici opraštam se od mojeg

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenom i plemenitom bratu, stricu i đeveru

KRSTU PEROVIĆU

Posle šezdeset divnih godina ljubavi, pažnje, posvećenosti, podrške i radosti, ostajem beskrajno tužna što smo izgubili tvoju posljednju bitku.

Bio si nam više od brata i strica, oslonac, sigurna luka gdje smo uvijek našli ljubav, toplinu, savjet, radost i dijelili sve što naš život čini vrijednim.

Voli te zauvijek tvoja MIRA

Tvoji BOŽO, BEBA, MIRA i MAJA

Zauvijek te volimo i čuvamo od zaborava.

Čuvaju te od zaborava

tvoja neutješna sestra BEBA i sestričina MLADENKA sa porodicom

1229

1243

Opraštamo se od iskrenog kuma i prijatelja

Od VIDE i MARKA PEJANOVIĆ 1237

Posljednji pozdrav voljenoj snahi

JULKI Od OLGE PETRIČEVIĆ sa porodicom

Dragi kume, hvala ti za ljubav i poštovanje svih ovih godina.

Počivaj u miru, plemenita dušo.

BUDO TATAR sa porodicom

1227

1198

Našoj dragoj

Dragi i voljeni

KRSTU PEROVIĆU VASKA VOJVODIĆA

1208

KRSTA

KRSTU PEROVIĆU

Posljednji pozdrav

1209

Posljednji pozdrav.

SANJI

CICA, IVONA, SANDA i ANITA

AKI Sa velikim bolom u srcu i suzama smo primili tužnu vijest da te više nećemo vidjeti među nama.

Tvoj topli osmijeh, plemenitost i dobrotu čuvat ćemo od zaborava, dok ne budemo ono što si ti danas.

Neka te čuvaju Anđeli na nebu.

Počivaj u miru.

Tetka BRANKA i tetak ZLATKO MOŠKOV

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. oktobar 2023.

1207

1231

Posljednji pozdrav voljenom bratu, ujaku i šuri

KRSTU PEROVIĆU

BUDO KLIKOVAC Tužan je i pun nevjerice ovaj dan. Čuvaćemo tvoju plemenitost, vedrinu, dobrotu i tvoj divni lik zauvijek.

Danas sam beskrajno tužan jer iz mog života odlazi još jedan moj brat u moja najljepša sjećanja.

Tvoji: ĐINA, ĐURO, NATAŠA, BILJANA i NIKOLA ĆEKLIĆ

ĐOKA Brankov KLIKOVAC

1211

Posljednji pozdrav voljenom stricu

1210

Posljednji pozdrav našem voljenom i poštovanom ujaku

1233

Posljednji pozdrav

DEJANU M. BOJANIĆU

KRSTU PEROVIĆU

Kao što znaš oni koje volimo nikad ne umiru, a ti si jedan od njih.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

KRSTU PEROVIĆU

Svojim odlaskom ostavio si veliku prazninu u našim životima.

Hvala ti za neizmjernu ljubav, podršku i pažnju koju si nesebično pružao nama i našoj djeci.

Počivaj u miru, voljeni striko, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: MILOŠ, ANDREA i VUK

Posljednji tužni pozdrav našem

Uvijek sa vedrinom, pažnjom, ljubavlju i toplinom dijelio si sa nama sve važno i drago u našim životima. Čuvaju te od zaborava

Tvoji: MAJA, SAŠA, PEĐA i PAVLE ĐURANOVIĆ

1232

DEJANU M. BOJANIĆU

tvoji: TANJA, SAŠA, ANDREJ, VIKTOR i LARA DLABAČ

Tvojim odlaskom ostala je tišina i praznina.

Brat DUŠKO i snaha MAJA

1245

Posljednji pozdrav dragom

1242

Posljednji pozdrav dragom

BUDU Brankovom KLIKOVCU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DRAGAN A. DOBROVIĆ sa porodicom

DEJANU BOJANIĆU Počivaj u miru.

BOSILJKA VRATNICA sa porodicom 1218

BUDO Moj veliki prijatelju, počivaj u miru.

DRAGAN ŠUŠKAVČEVIĆ

1234

Posljednji pozdrav

DEJANU M. BOJANIĆU Dragi striko, puno ćeš mi nedostajati, kao i naši svakodnevni razgovori.

Tvoj VUK

Posljednji pozdrav đedu

BUDU Hvala ti, đede, za svu ljubav i pažnju koju si mi pružio. Nijesmo se oprostili ali ja znam da ćeš me i sa neba čuvati.

Voli te tvoj unuk LUKA

1223

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 29. oktobar 2023.

1228

1222

Voljeni moj!

Posljednji pozdrav dragom ocu

Četrdeset je dana proteklo, moja

BUDIMIRU – BUDU KLIKOVCU

BUDO

Dragi tata, hvala ti na svakom savjetu i svemu što si me kroz život naučio.

Hvala ti što si bio moj zaštitnik i što si se nesebično žrtvovao za mene, kako bi mi pokazao što je život i kako bi me izveo na pravi put.

Koračaću tim putem jer znam da i odozgo motriš na mene i znam da si i dalje sa mnom.

Dok ja dišem živjećeš u meni.

Za 47 godina našeg zajedničkog braka, sada si me prvi put prevario. Ni slutila nijesam da će onaj naš zagrljaj biti posljednji. Rekao si mi: Ciro, ne boj se! Dolazim kući, ne ostavljam te još. Ne mogu da se pomirim sa tim da te više nema, ali znaj da će sve biti onako kako si ti rekao.

Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Voli te tvoj sin BANE

MILENA

Voli te tvoja VERA 1199

Tatinom najdražem kolegi, velikom i iskrenom prijatelju naše porodice, sa posebnim mjestom u našem domu i srcima

1230

Uvijek ćeš biti sjajna zvijezda koja me obasjala.

Prijatelj koji će mi uvijek nedostajati.

Dobra vila koja je došla da nas oplemeni.

Junakinja koja je odbranila snagu karaktera i plemenitost duha u teškim bitkama.

Ona koja nam je pokazala kako se pleše i voli život.

Zato vjerujem da Ti i dalje jesi, U svjetlosti U beskraju U kosmičkoj muzici sfera Razigrana, nasmijana...

Zauvijek.

JELENA

1201

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i prijatelju

1195

BUDU KLIKOVCU

BUDIMIRU KLIKOVCU

Nećemo te zaboraviti, čika Budo.

Počivaj u miru.

Neka te anđeli čuvaju.

Porodica pokojnog NEĐA JARAMAZA Sa tugom se opraštamo od našeg zeta

1221

BUDA KLIKOVCA

Tvoji: supruga NAĐA, kćerke NADA, SANJA, SVETLANA, ANA i MAJA

1200

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg dragog supruga, oca, brata, đeda

Prođe godina dana od kada nisi sa nama, jedna u nizu teških koje će biti jer nema tvog poljupca, zagrljaja, pogleda, tvoje riječi. Nedostaješ nam i boliš nas svakim danom sve više. Ništa što osjećamo ne može stati u ovih par riječi.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati zauvijek u našim srcima.

Vrijeme prolazi, ali tvoja plemenita duša je uvijek u našim srcima.

MILOVAN SEKULOVIĆ sa porodicom

Tvoji: MIŠKO, DRAGANA, unuk MATIJA i zet BRANKO

1244

1224

Dana 30. oktobra 2023. navršavaju se četiri godine od kada nas je napustio naš dragi

VASILIJA – LAŚA LAGATORA

BUDIMIRU – BUDU KLIKOVCU

Tvoj plemeniti osmijeh, najtoplije oči i najveće srce ostaće vječno urezani u našim životima. Fališ nam.

Dobrom čovjeku, prijatelju i cijenjenom komšiji.

ČEDOMIR RADONJIĆ

Tvoja PORODICA

Porodica BIBEZIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog supruga i oca

1202

VESELINA Blaža ĐUROVIĆA

Koga su krasile izuzetne ljudske osobine.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav

KOVILJKA – MIRA PRAVILOVIĆ

RANKO RADULOVIĆ

1236

1235

Čuvamo uspomenu na tebe i zauvijek ćeš biti u našim srcima.

FILIP ĐURIŠIĆ BUDU KLIKOVCU Porodica BOŠKOVIĆ

Kume, dvije godine je prošlo za tren, a onaj tvoj osmijeh odzvanja i dan danas. Ne vjerujem u stvarnost i dalje čekam tvoj poziv. Puno nam nedostaješ.

Kumovi ĐORĐE i NELA

Tvoja PORODICA

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. oktobar 2023.

1213

Godina dana je od smrti naših voljenih sestre i zeta

MILEVE

1219

Danas se navršava sedamnaest godina od kada nije sa nama naš voljeni

DRAGANA

Počivajte u miru, neka vam naše suze ne remete vječni mir.

Sestra i svastika DRAGOJKA sa porodicom 1215

Godina je dana od smrti naših dragih

MILEVE Čuvat ćemo vas vječno od zaborava.

i

VUKSANOVIĆ

BRANKO Ivov POPOVIĆ

Čuvamo te u svojim srcima.

DRAGANA

Vaš brat i šura ŽELJKO STRUGAR sa đecom

1214

Godina je dana od smrti mojih dragih, sestre i zeta

MILEVE

i

VUKSANOVIĆ

SLOBA, BOBO, BEBA, SNEŽA, LANA i NIKOLA

DRAGANA

Praznina zbog vašeg odlaska je velika. S ljubavlju i ponosom čuvat ću sjećanje na vas.

Sestra i svastika LJILJANA STRUGAR

1217

Godina je dana od smrti naših dragih

Godina je dana od smrti naše drage i voljene sestre

1216

MILEVE Draganove VUKSANOVIĆ rođene Strugar

Draga sestro, za sobom si ostavila veliku prazninu u našim srcima. Nijesi nam bila samo sestra nego pravi roditelj što si nam svoju ljubav nesebično pružala.

Sa velikim ponosom i ljubavlju čuvat ćemo uspomenu na tebe.

MILEVE

i

VUKSANOVIĆ

DRAGANA

Samo je prošlo vrijeme, a bol nikada. Živite u našim srcima kroz najljepše uspomene koje se ne zaboravljaju.

Tvoji: brat ŽELJKO i sestre DRAGOJKA, LJILJANA, SLAVICA i TANJA

Sestra i svastika TANJA, zet i pašanog VLADO VUKOVIĆ sa porodicom

1194

1203

Mila naša

Драги ђеде

STAŠA Danas je tužan dan… Tvoj rođendan.

Dan, nekada ispunjen radošću i smijehom sudbina je zamijenila suzama i tugom.

Vrijeme prolazi… bol i praznina neprolazni.

Tvoja vedrina, ljepota i osmijeh zauvijek urezani u našim sjećanjima.

Volimo Te.

Tvoji VUKOVIĆI MAMA, TATA, BRAT, SNAHA i mala MATEA

SAJO Opet oktobar i pretužan dan – tvoj rođendan.

Godine provedene zajedno jače su od istine da te nema.

Počivaj u miru, neprebolna rano.

Tetke SMILJKA i SLAVKA

ДИМО Тешко је повјеровати да те више нема. Био си наш узор, наш витез доброте, племенитости, оптимизма и храбрости.

Заувијек твоји: ЈАНА, РЕЉА, ПАВЛЕ, ЛУКА, МАРТА, КОСТА, СОФИЈА, ГАЛА и ИРИС

1241

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 29. oktobar 2023.

1220

Evo već će 40 dana otkad nam zauvijek ode naš

SLAVEN Milisava ĆIPRANIĆ Četrdeset dana tuge i bola. Ostade nam rana, rana pravo u srce, rana i bol bez prebola.

Utjeha je što nam je bio takav, što možemo da kažemo da smo njegovi, a on naš, naš ponos i dika.

Ostavi nas da za njim vječno tugujemo.

Tvoji: otac MILISAV, đeca TEODORA i VIDAK, sestre MILENA i MIRJANA, zet DARKO, sestrići LUKA i STEFAN i sestrična ANĐELA

1240

1239

Тужно сјећање на наше вољене четрдесет је дана од кад двије године од смрти нас је напустио наш драги нашег драгог

Четрдесет је дана од кад нас је напустио наш вољени супруг, отац, ђед, свекар

ДИМИТРИЈЕ Јована и НИКОЛЕ Димитрија ГАЗИВОДА ГАЗИВОДЕ

ДИМИТРИЈЕ – ДИМО ГАЗИВОДА

19. 12. 1946 – 23. 9. 2023.

1. 10. 1975 – 8. 11. 2021.

Ваша чиста и племенита душа обасипала је све нас искреном љубављу, њежношћу и безграничном пажњом. Величина оних који нису са нама осликава се у трагу њихових живота. Ваш траг је велик и трајан, у сваком погледу, а највећи у неизмјерном осјећају љубави и поноса који станује у нашим срцима и мислима, вољени наши. Овим путем се захваљујемо свима. Хвала на личним, бројним телеграмским и телефонским изјавама саучешћа. Хвала на приложеном цвијећу, којим украсише одар наших драгих. Хвала свима који масовним присуством увеличаше чин сахране. Породица ће приложити новчани прилог за изградњу села Додоши. Данас, 29. октобра 2023. у 10 часова посјетит ћемо вјечну кућу и запалити свијеће за покој душе и љубав којом сте нас обасипали. ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Драги наш, Напустио си нас пребрзо, а требао си још да уживаш у нашим окупљањима у твом топлом дому. Био си примјер безграничне љубави, осјећајне душе, поуздане и топле ријечи, правог и добронамјерног савјета и као таквог ћемо те памтити. Поносни смо што смо те таквог имали. Хвала ти што си нам оставио широко отворен пут часног и достојанственог живота каквим си живио. Боли истина да нас више неће дочекати твој вјечити осмијех и топли загрљај на прагу нашег родитељског дома, али настојаћемо да испоштујемо све добре навике и мудре савјете којима си нас научио. Утјеха нам је што је сада твоја рањена душа пронашла мир у Николином загрљају. Живјећеш у нашим ријечима сваког јутра, у нашим мислима сваког дана, у нашим сновима сваке ноћи, а у нашим срцима заувијек. Недостајеш неизмјерно… Воли те твоја ПОРОДИЦА

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Dnevni list

MALI OGLASI

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

USLUGE

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473367 1

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non-stop!

Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 2

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

Potrebna žena za čuvanje dvoje djece i pomoć u kući. Odlični uslovi, mogućnost smještaja.

Budva.

Tel. 067/449-292 3

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

PRIVREDNO DRUŠTVO IZDAJE dva poslovna prostora 215+105 m2 u novogradnji, na atraktivnoj lokaciji Preko Morače, pogodni za državne organe, kancelarije, poslovne aktivnosti.

Mogućnost prilagođavanja potrebama korisnika, obezbijeđena i parking mjesta. Ugovori obavezni.

Tel. 067/980-611 4

Neđelja, 29. oktobar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 29. oktobar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra 2023. godine, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).