Dnevni list Pobjeda 2.11.2023.

Četvrtak, 2. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20809 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Agencija za nacionalnu bezbjednost, kako saznaje M portal, ukinula zabranu ulaska u Crnu Goru Aleksandru Acu Jokiću, važnom operativcu Aleksandra Vučića

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

TUŽILAŠTVO NA POTEZU: Forenzički centar završio analizu uzoraka ulja kanabisa kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice, utvrđeno da se radi o narkotiku koji ima čak 150 procenata više sadržaja THC (psihoaktivna supstanca) od dozvoljenog

D. MIJATOVIĆ

Razmotava se klupko Abazovićeve „Jovanjice“

Pomogao Spajiću da mu Mali napiše program „Evropa sad“, pa sad može u „bitku za popis“

STR. 5.

Rudnik uglja Pljevlja i dalje bez izvršnog direktora, lokalni odbori Demokrata i NSD u permanentnom sukobu zbog te funkcije, u priču se uključila i Crkva Srbije

Atanasije, Vraneš i SNP „uprli“ da se izabere Lekić

STR. 3.

Opozicija zahtijeva nove popisivače, datum popisa da bude stvar kompromisa

Počela saslušanja svjedoka u istrazi provale u depo Višeg suda

Motiv kopanja tunela i dalje nepoznat

STR. 12. i 13.

GOV.ME

Novoizabrani premijer Milojko Spajić o realizaciji predstojećeg popisa razgovarao sa predstavnicima DPS-a, SD-a, BS-a i manjinskih savjeta

Abazović i njegova Vlada na sjednici 20. marta usvojili su odluku koja je proglašena tajnim podatkom i dodijeljen joj je stepen tajnosti „INTERNO“, a kojom je Upravi prihoda i carina naloženo da hitno i bez ograničenja sprovede postupak izvoza ulja od industrijske konoplje kompanije „Hanf STR. 11. pharma“, iako je imalo mnogo veći sadržaj THC od dozvoljenog

STR. 2.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

37.

KUPON

Savjetnica u TVCG Vladana Vučinić, prema aneksu ugovora koji je potpisala prošle nedjelje, preko osnovne plate primaće oko 1.350 eura, iz RTCG kažu da se radi samo o par stotina eura

Javna funkcionerka poznata po antivakserskim stavovima ponovo širi govor mržnje

Ilinčić mizoginim Naredne dvije godine statusom siguran dodatak inspirisala salve zbog povećanog uvreda na račun obima posla Vuković-Kuč STR. 8. i 9.

STR. 8.

Politika

PODGORICA – Premijer Milojko Spajić pokazao je, na sinoćnjem prvom sastanku sa predstavnicima opozicije, spremnost da otvori dijalog o uslovima za sprovođenje regularnog procesa popisa stanovništva u koji bi svi imali povjerenje, kazao je, nakon dvosatnog razgovora sa novoizabranim premijerom, novinarima vršilac dužnosti lidera Demokratske partije socijalista Danijel Živković.

Osim Živkovića i Damira Šehovića, sinoćnjem sastanku u zgradi Vlade, prisustvovali su i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, funkcioner te partije Damir Gutić, te poslanici DPS-a Nikola Janović i SD-a Boris Mugoša.

Lider DPS-a je istakao, međutim, da jedan sastanak nije razlog za optimizam, te da će optimista biti kada svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni.

– Mi od naših zahtjeva nećemo odustati, a da li će oni biti ispunjeni to zavisi od premijera. Ako su spremni da razgovaraju o svim našim uslovima, onda možemo pričati o tome da li smo optimisti – naveo je Živković.

BEZ ROKOVA

On je rekao da su sa Spajićem razmijenili mišljenja, ali i da na sastanku nije bilo riječi o rokovima.

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Novoizabrani premijer Milojko Spajić o realizaciji predstojećeg popisa razgovarao sa predstavnicima DPS-a, SD-a, Bošnjačke stranke i manjinskih savjeta

Opozicija zahtijeva nove popisivače, datum popisa da bude stvar kompromisa Prema pouzdanim saznanjima Pobjede, opozicija je na sastanku zajednički iznijela zahtjeve od kojih su ključni izbor novih popisivača kao i apsolutna kontrola popisa u svim fazama. ,,Naš zahtjev je da se, kako u već postojeće popisivače nemamo povjerenja, sačini novi izbor popisivača i obavezno članstvo u popisnim komisijama, kao i instalacija softvera kojim bi se spriječile zloupotrebe“, rekao je izvor Pobjede koji je prisustvovao sastanku sa premijerom Spajićem – Nijesmo pričali ni o kakvim rokovima. Cilj DPS-a je da se popis odvija po pozitivnim zakonskim propisima i kontrolom tog procesa. Kazali smo da naš cilj nije da se popis ne održi.

Popis treba da se održi, ali bez uslovljavanja i u dobrom duhu kako bi u taj proces svi imali povjerenja – rekao je Živković.

Dodao je i kako vjeruje da će u narednom periodu biti realizovano sve o čemu su razgovarali na sastanku.

Rezultati popisa da budu osnov za gradnju društva po mjeri građana Premijer Milojko Spajić je ranije juče, na temu prestojećeg popisa, razgovarao i sa predstavnicima nacionalnih savjeta manje brojnih naroda i tom prilikom, kako je saopšteno iz Vlade, istakao da taj proces mora biti izraz međusobnog povjerenja i da će njegovi rezultati biti osnova za izgradnju društva po mjeri građana.

– Predstavnici manjinskih naroda su kazali da prepoznaju volju predsjednika Vlade da se proces učini inkluzivnim za sve, te da je to svojevrsna poruka Vlade da će graditi društvo jednako-pravnih građana na nivou cijele države – navedeno je u saopštenju.

Spajić je, kako se dodaje, kazao i da je Vlada voljna da iznađe rješenje za sva otvorena pitanja.

– Na sastanku je bilo riječi o konkretnim prijedlozima kojima bi se unaprijedio proces i dogovoren nastavak komunikacije ovim povodom – piše u saopštenju.

Sa Spajićem su razgovarali predsjednici Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, Nacionalnog savjeta Albanaca Faik Nika, Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković, Savjeta Muslimana Sabrija Vulić i Romskog savjeta Mensur Šaljaj. Sastanku su prisustvovali i novoizabrani ministri finansija Novica Vuković i ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

– Upitno je da li je sve to moguće riješiti za mjesec dana. Suština je da dođemo do tačnih podataka – zaključio je Živković.

GOV.ME

2

ZAHTJEVI

Prema pouzdanim saznanjima Pobjede, opozicija je na sastanku zajednički iznijela zahtjeve od kojih su ključni izbor novih popisivača kao i apsolutna kontrola popisa u svim fazama.

– Iznijeli smo zahtjev da u već postojeće popisivače nemamo povjerenje što znači novi izbor popisivača, zatim obavezno članstvo u popisnim komisijama, instalaciji softvera kojim bi se spriječile zloupotrebe – rekao je izvor Pobjede.

Izvor je dodao da je Spajić upoznat i sa neadekvatnim medijskim okruženjem i kampanjom iz Srbije.

– Nijesmo sigurni da je sve moguće završiti za mjesec dana i da datum treba da bude stvar kompromisa. Vjerovatno će se dijalog preseliti na nivo radnih grupa – rekao je izvor Pobjede.

Da je sastanak sa Spajićem bio „koristan“, smatra i lider Socijaldemokrata Damir Šehović koji je novinarima rekao da su premijera upoznali sa razlozima zbog kojih je opozicija zabrinuta za predstojeći popis.

– Jasno smo rekli da smo zabrinuti za kompletan proces.

Imamo razloga da sumnjamo da je cijeli proces pripremljen da se ostvaruju političke ambicije na štetu Crne Gore – istakao je Šehović.

Spajiću su, kako je dodao, prenijeli da su spremni da sarađu-

DUG PUT DO DOGOVORA: Premijer Spajić sa predstavnicima opozicije

ju, ali ga i upozorili da će iskoristiti sva zakonska sredstva kako bi spriječili zloupotrebu popisa.

– Nemamo ništa protiv popisa, ali imamo da se taj proces iskoristi da bi se ostvarila nečija politička agenda – naglasio je on.

Dodaje i kako je važno da se uspostave adekvatni mehanizmi kontrole i osmisli softversko rješenje za kontrolu podataka.

– U suštini mi tražimo isto ono što je opozicija imala 2011. godine. Stekli smo utisak da je premijer razumio našu motivaciju i želim da vjerujem da će biti dovoljno političke mudrosti da se oko ovog procesa postigne konsenzus – rekao je Šehović.

Govoreći o odluci Spajića da popis odgodi za samo mjesec, Šehović ističe kako su datumi izvedena kategorija.

– Nijesam siguran da je sve moguće uraditi u mjesec dana, ali nije bitan datum, bitni su kontrolni mehanizmi. Dok se ti mehanizmi ne uspostave mi ćemo biti u aktivnom bojkotu – poručio je lider SD-a.

Ističe i da na jednom sastanku nije moguće dobiti odgovore na sva pitanja, ali i da su sastanak iskoristili da premijera informišu o tome gdje oni vide prostor za zloupotrebe.

KONSENZUS

Iz Spajićevog kabineta je nakon sastanka potvrđeno da su

razgovarali o uslovima za sprovođenje predstojećeg popisa stanovništva i zaključili da je o tom pitanju potrebno postići najširi konsenzus.

– Sagovornici su iskazali spremnost da se postigne najširi konsenzus o ovom važnom pitanju – navedeno je u saopštenju Vlade.

Dodaje se i da su na sastanku razmijenjena mišljenja i date sugestije u vezi sa pripremom i sprovođenjem popisa.

– Te iskazana spremnost da se u najboljoj namjeri da doprinos realizaciji popisa kao jednog od kapitalno važnih procesa za trasiranje ukupnog društvenog razvoja – zaključuje se u saopštenju Vlade. Đ. ĆORIĆ / N. ZEČEVIĆ

Premijer se sastao sa šeficom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori

Spajić je upoznao ambasadorku sa planovima na jačanju pregovaračke strukture Crne Gore i ukupnih administrativnih kapaciteta za ubrzanje neophodnih društvenih reformi kako bi Crna Gora što prije postala članica Evropske unije.

Spajić: Ne želimo da gubimo vrijeme, želimo intenzivniju saradnju sa EU – Ne želimo da gubimo vrijeme. Osim političke, važno je uspostaviti intenzivniju tehničku saradnju između Crne Gore i Evropske unije kako bi dvije administracije u neposrednoj komunikaciji prevazilazile potencijalna otvorena pitanja i na taj način doprinijele efikasnijoj integraciji Crne Gore u EU – istakao je on.

Ambasadorka je kazala da EU pozdravlja konstituisanje novog crnogorskog parlamenta i formiranje Vlade, od kojih, kako je istakla, očekuju da što prije pokažu kapacitet i posvećenost da ostvare rezultate u reformama vezanim za pristupanje EU, u najkraćem mogućem roku.

– Podstičemo sve političke aktere u Crnoj Gori da se usredsre-

de na izgradnju konsenzusa o prioritetnim aktivnostima potrebnim kako bi Crna Gora napredovala ka EU, prije svega u oblasti vladavine prava, u cilju ispunjavanja privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, posebno u odnosu na ključna pravosudna imenovanja i dugo odlagane reforme EU – poručila je Popa.

R. P.

GOV.ME

PODGORICA - Predsjednik Vlade Milojko Spajić sastao se juče sa šeficom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popom, saopšteno je iz Kabineta premijera.

Kristina Oana Popa i Milojko Spajić

Politika

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Rudnik uglja Pljevlja i dalje bez izvršnog direktora, lokalni odbori Demokrata i NSD u permanentnom sukobu zbog te funkcije, u priču se uključile i centrale, ali i u tom gradu i svemoguća Crkva Srbije

Atanasije, Vraneš i SNP „uprli“ da se izabere Lekić Kako je SNP obećao podršku Lekiću skandaloznim zaključkom Izvršnog odbora, sada se ,,bije bitka“ između Nove i Demokrata za obezbjeđivanje trećeg odlučujućeg glasa, koji dolazi od Ure jer se očekuje neutralan stav Bošnjačke stranke. U pritiscima na Odbor direktora prednjači NSD, koja je u ponedjeljak predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom i NVO ,,Odbor za odbranu prava srpskog naroda“, bliskoj Crkvi Srbije i episkopu Atanasiju, organizovala protest ispred Upravne zgrade Rudnika uglja vršeći pritisak na Odbor direktora, nezabilježen u istoriji te elektroenergetske kompanije PODGORICA - Pljevaljski odbori Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije zaratili su zbog izbora novog izvršnog direktora Rudnika uglja i vrše pritisak na članove Odbora direktora za izbor svog kandidata, saznaje Pobjeda.

Više izvora našeg lista saopštilo je da DCG ne odustaje od namjere da se za izvršnog direktora izabere aktuelni v. d. Alen Štulić, dok NSD želi svog predsjednika pljevaljskog odbora Milana Lekića.

Na konkurs se prijavilo 11 kandidata, jedan je u međuvremenu odustao, pa su glavni favoriti upravo Štulić i Lekić.

NEMA DOGOVORA

– Nema dogovora NSD i DCG ko će biti izvršni direktor RUP, u igri je veliki novac, politička i ekonomska moć. Problem je i u viziji razvoja kompanije jer Lekić želi da kroz novu sistematizaciju legalizuje masovna partijska zapošljavanja od preko 600 ljudi – tvrde izvori Pobjede.

Drugi izvor Pobjede navodi da je i Štulić za vrijeme svog mandata krenuo stopama Lekića: u posljednja dva mjeseca zaposlio je čak 72 sugrađanina kojI su članovi ili simpatizeri Demokrata.

U Odboru direktora, koji je u trećem sazivu u posljednjih dva mjeseca, a koji je izabran 16. oktobra, nalaze se predsjednik Miloš Ostojić (SNP), Tanja Šljivančanin (Ura), Nikola Miličić (Ura), Emir Bidžan (BS) i Tamara Cmiljanić (SNP).

Kako je SNP obećao podršku Lekiću skandaloznim zaključkom Izvršnog odbora, bije se bitka između Nove i Demokrata za obezbjeđivanje trećeg odlučujučeg glasa, koji dolazi od

EKIPA ZA ,,SPECIJALNI PRITISAK“: Milan Lekić i Dario Vraneš sa čelnicima SPC u Crnoj Gori

Ure jer se očekuje neutralan stav Bošnjačke stranke.

U pritiscima na Odbor direktora ipak prednjači NSD koja je u ponedJeljak predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom i NVO ,,Odbor za odbranu prava srpskog naroda“, bliskoj Crkvi Srbije i episkopu Atanasiju, organizovali protest ispred Upravne zgrade Rudnika uglja vršeći pritisak na Odbor direktora nezabilježen u istoriji te elektroenergetske kompanije.

ODLUKA NA URI

To je uticalo da Odbor direktora Rudnika nije izabrao novog izvršnog direktora. Kako nezvanično saznajemo, za odlaganje odluke o izboru izvršnog direktora glasala su četiri od pet članova borda.

Odbor je svoju odluku obrazložio velikim pritiskom građana

i javnosti, a nova sjednica nije zakazana.

Međutim, organizacije bliske NSD i Crkvi Srbije nijesu prepuštale ništa slučaju pa su, kako sazanjemo, izvršili pritisak na članove Odbora iz Ure koji su inače doskora u ličnoj ravni bili naklonjeni da se izabere Lekić.

– Lokalna Ura trenutno nije naklonjena Lekiću, ali se uz stalne sastanke u hotelu ,,Pljevlja“ sa predstavnicima NSD, očekuje da jedan predstavnik Odbora direktora iz Ure ,,po svaku cijenu prelomi“ i podrži Lekića – saopštio je izvor Pobjede.

Lekić je krajem avgusta smijenjen sa mjesta izvršnog direktora, nakon što je inspekcija rada utvrdila da je nezakonito imenovan, odnosno da je na tu funkciju izabran bez prethodnog javnog oglašavanja, što je bila zakonska obaveza.

Prethodni konkurs za izvršnog

direktora, raspisan sredinom septembra, je poništen, nakon što je smijenjen tadašnji Odbor direktora.

Za razliku od prvog konkursa za direktora Rudnika uglja Pljevlja, u ovom posljednjem rok za podnošenje prijava smanjen je sa 15 na svega tri dana, a izvršni direktor se bira na period od četiri godine.

Situaciju opterećuje i činjenica da je Osnovnom tužilaštvu u Pljevljima upućena anonimna krivična prijava protiv predsjednika Izvršnog odbora Opštinskog odbora SNP-a u Pljevljima Milovana Gogića i 18 članova, jer su, kako se navodi, naložili članovima Odbora direktora Rudnika uglja iz redova te partije Milošu Ostojiću i Tamari Cmiljanić da na sjednici podrže izbor Milana Lekića za izvršnog direktora Rudnika.

Nenad ZEČEVIĆ

Upozorenje američke senatorke zbog strukture nove vlasti u Podgorici

Šahin: Neko iz nove vlasti mogao bi da dijeli sa Putinom informacije o onome što se dešava u NATO-u VAŠINGTON - Američka senatorka Džin Šahin ocjenjuje da bi Sjedinjene Američke Države izrazile veliku zabrinutost zbog nove vladajuće strukture u Crnoj Gori i mogućno-

sti da „neko u Crnoj Gori podijeli sa ruskim predsjednikom šta se dešava u NATO-u“.

– Mislim da bi trebalo da budemo na oprezu. Veoma sam zabrinuta zbog toga što bi ne-

ko u Crnoj Gori mogao da podijeli sa Vladimirom Putinom nešto što se dešava u NATO-u, posebno imajući u vidu pokušaje Rusije da svrgne crnogorsku vladu. Neko bi pomislio da će to brinuti svaku poli-

tičku partiju u zemlji. I treba da im kažemo da njihova budućnost nije tamo – kazala je Šahin u intervjuu za Glas Amerike.

Komentarišući retoriku čelnika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i njegovu izjavu da bi Republika Srpska, Srbija i Crna Gora trebalo da se ujedine u jednu državu, Šahin smatra da se mora ohrabrivati Evropska unija da ga sankcioniše. R. P.

3

Komentar

Noć pred Rajhstagom Piše: Milorad PUSTAHIJA Poneđeljak veče 30. oktobra proveo sam pred Rajhstagom u Podgorici. Za neupućene, to je ispred bivše Skupštine Crne Gore. Izborom četničkog vojvode - državljanina Srbije, prvostepeno osuđenog pučiste i Putinovog protežea, za njenog predsjednika, ta je institucija izgubila bilo kakvo ranije značenje i smisao i postala institucionalni i društveni limb ili naški rečeno - gnjoč Došao sam na protest ,,Na okup“ da svojim skromnim prisustvom pridonesem otporu ovakvim tendencijama, ali nakon deža vi scenografije, folk-rodoljubivog bekgraunda, osjetio sam se ništavno i nemoćno kao da ne postojim. Ni u nacionalnom, ni u ideološkom ni društvenom smislu. Taj osjećaj provocira beznađe i tugu i paničnu potrebu za reuspostavljanjem sopstvenog postojanja.

Pri tome, ne mislim na biološko, tu sam se ispraksirao evo gotovo sedam decenija, nego na duhovno i umno postojanje.

Kako to ostvariti u ludilu i dekadenciji? U paničnom magnovenju pade mi na um Rene Dekart i njegova maksima „Cogito ergo sum“- Mislim dakle jesam (postojim ). Hajde da mislim, no kako se misli i donose zaključci.

Postoji nekoliko metoda, dedukcijom, indukcijom, i da dodam moju foru - presumpcijom. „Dedukcija je postupak kojim se iz opšteg suda izvodi neki drugi, posebni ili pojedinačni sud.

Ovaj pojedinačni sud logično nužno slijedi iz opštijeg, ali nije obavezno istinit“. Ovo je neupotrebljiva metoda jer u današnjem, po masi pitanja suprotstavljenom svijetu, koji izgleda nužno stremi ka sukobima širokih razmjera, ne mogu sa sigurnošću utvrditi postojanje ijednog opšteg suda. Naročito ne nekog vezanog za političke i ekonomske teme.

Dakle: nedostaje mi bilo kakvo polazište za ovu metodu.

Ništa bolje nije ni sa drugom metodom. „Indukcija je vrsta posrednog logičkog zaključivanja kod kojeg polazimo od pojedinačnog ka opštem, odnosno što vrijedi za svaki pojedinačni slučaj jedne vrste, vrijedi za cijelu vrstu“. Ovo ne može vrijediti na Balkanu, jer je ovdje svaki pojedinačni slučaj bogomdan i ne trpi uopštavanja i postrojavanja u bilo kakvu vrstu, osim na čelne pozicije.

U panici zbog nedostatka upotrebljive metode, samovoljno ubacih ovdje presumpciju. Presumpcija je pretpostavka zasnovana na vjerovatnoći, naslućivanju, mogućnosti, umišljanju ili opsjednutosti. A’ joj! Tek ovo je psihodelično te vas molim da odmah zaboravite.

No, naš naaarod ili graaađani, kako god želite, našao je genijalnu metodu - dudukcija. To je metoda biranja klijentelističko-korupcionaško-demagoških likova za predvodnike, čija je vladavina savršena uvertira za klerofašisoidni „final countdown“ i izbor duduka i avetinja, koji će - metodom dudukcije - odabirati ciljeve i metode za ostvarenje srećne budućnost u 21. vijeku.

Evo i ilustracije. Kad su naši demokratski građanisti, sekularisti, mulikulturalisti i euroatlantiđani shvatili da im ne ide trgovina sa srbočetnicima i Crkvom Srbije, tek pet godina prije svoje i naše propasti, napisali su Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je poštivao ustavne odredbe i zadovoljavao kriterije Venecijanske komisije. Kad je došao na usvajanje u Skupštinu, svetosavska bulumenta im je razbila kompjutere, pokidala mikrofone, gađala ih bocama vode i prijetila oružanim ustankom...

I, dok su oni odugovlačili, ovi im smjestiše litije i uz pomoć demokratskog Zapada, koji je, znate već, manit za vjerskim i ljudskim slobodama, namjesti im poraz na izborima. Danas, kad oni postavljaju četničkog vojvodu za predsjednika Skupštine ne bi oštrog bunta ni sukoba. Tako i ovi na ,,okupu Crnogoraca“ iste večeri.

Postavlja se onda pitanje, ne samo kako misliti, nego i čime misliti. Naravno umom, ali Anri Berngson ga dijeli na tri dijela: instinkt, intuicija, inteligencija. Čisto instinktivno mišljenje odmah otpada jer nam je svima je*alo majku devedesetih godina. Nažalost, u našem slučaju je nepouzdano i mišljenje pomoću inteligencije: obrazovanje nam je u raspadu i dekadenciji i statistika tvrdi da je bar 60 odsto diploma i disertacija kupljeno. Postotak klijentelističke inteligencije, čije konkluzije isključivo zavise od mita i korupcije – još je veći. Otuda – šutnja. CANU i Univerzitet ćute kao zaliveni. A, ako neko i prozbori čeka ga tužiteljka Šišević ili Raonić ili BIRN. Dakle, ostala je intuicija koja nastaje u nadahnutom iskrenju između inteligencije i instinkta. Zato birajmo ljude moćne erudicije i iskustva, a naravno i jakog instinkta (čitaj: muda i odlučnosti), i jakog morala. U protivnom, ne iskri i dobijamo ovo što sad imamo.

Politika

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Mandićevom izboru vrlo nadahnuto obradovali se prosrpski i srpski političari iz Crne Gore i regiona, kao i Joanikije Mićović

Bez čestitki sa važnih međunarodnih adresa, ushićeni „Šubara“ i hitri Božović iz pritvora PODGORICA – Jednom od lidera koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ Andriji Mandiću nakon izbora za predsjednika Skupštine Crne Gore stigle su brojne čestitke, ali ( još) nijedna sa važnih evropskih i međunarodnih adresa.

Među čestitkama Mandiću, koje je hronološki poređao i objavio CGO, izdvajaju se članovi i lideri prosrpskih partija iz Crne Gore i regiona.

Jedna od onih koje su izazvale posebnu pažnju jeste ona predsjednika Opštine Budva Mila Božovića jer je on u Istražnom zatvoru po optužnici SDT za šverc droge. Na Božovićevom Instagram nalogu objavljeno je da čestita svom pijatelju Andriji Mandiću na izboru.

je naveo, ,,naša borba nije bila uzaludna i što je za predsjednika Skupštine Crne Gore izabran Andrija Mandić, koji je i sam decenijama prolazio etiketiranja i šikaniranja pobijeđenih politika koje nam se više nikada ne smiju ponoviti“.

Čestitka Mandiću od Mila Božovića

Među najbržima i vrlo nadahnutima da čestita bio je Mandićev partijski kolega i predsjednik Opštine Nikšić Marko ,,Šubara“ Kovačević, koji ga je okarakterisao ,,Srbinom, velikim čovjekom i patriotom“.

– Predvodio je narod koji je decenijama vapio za slobodom i pravdom. Dostojanstveno i časno branio svoje ime i prezime i svoj Srpski narod (sa velikim S). Branio svoj jezik i svoju crkvu. Progonjen, hapšen i osuđivan. Riječ datu svom narodu i svojoj crkvi nikad pogazio nije. Ostao je dosledan do kraja – poručio je Kovačević, na-

glasivši da ,,nije slučajno što je baš danas, na dan Sv. mitropolita Amfilohija izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore“.

Ništa manje ushićen, plus sa naglaskom da čestita od srca, nije bio ni lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković, koji je Mandićevo imenovanje doživio kao ,,istorijski iskorak ka ispravljanju istorijske nepravde koja je zadesila srpski narod u Crnoj Gori proteklih decenija“.

Ponos nije krio ni predsjednik stranke Prava Crna Gora Marko Milačić zato što, kako

Kad je riječ o političarima iz regiona – oglasio se predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Vladimir Orlić sa srdačnim čestitkama i najboljim željama. Mnogo je bogatiji folder sa čestitkama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. Čestitali su predsjednik entiteta Milorad Dodik, zatim članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar Petar Đokić, te gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Prosrpskim i srpskim političarima se u čestitanju Mandiću srdačno pridružio mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije Mićović, istakavši velikim slovom riječ otadžbina.

– Uvjereni smo da ćete, koristeći Vaše bogato političko iskustvo i mudrost, dati vidljiv doprinos vladavini prava u našoj Otadžbini kako bi svi njeni ljudi i različiti društveni i politički subjekti živjeli u međusobnom miru i uzajamnom poštovanju, trudeći se složno i iskreno i za svoje i za opšte dobro – navodi se u čestitki mitropolita Joanikija.

Mediji su prenijeli i čestitke predsjednika Atlas grupe, odbjeglog biznismena Duška R.U-I. Kneževića.

AZLP i slobodan pristup informacijama o popisu stanovništva

Monstat dužan da preduzme sve mjere za zaštitu ličnih podataka PODGORICA - Uprava za statistiku Monstat dužna je po službenoj dužnosti da preduzme sve neophodne administrativne, logističko-tehničke mjere i one organizacione prirode, kao i sveukupne mjere zaštite ličnih podataka od nezakonitog pristupa, otkrivanja ili zloupotrebe - kazali su iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u susret najznačajnijoj i najobuhvatnijoj obradi ličnih podataka, po-

Daliborka Uljarević

Uljarević: Glasanje Spajića pred Mandićem ENTITET NA ČELU KOLONE pokazuje ko je stvarno gazda u kući

,,ZAJEDNO“ – IZ SPUŽA

– Ovo je uspjeh svih nas zajedno koji smo se više od tri decenije borili da srpski narod ne bude diskriminisan. Nastavljamo dalje, zajedno u nove pobjede – poručio je Božović.

Ta čestitka izazvala je posebne komentare na portalima i društvenim mrežama i zbog poruke da ,,nastavljaju dalje, zajedno u nove pobjede“, pitajući se kako planiraju zajedno kad je Božović u pritvoru?!

– Je li ovo realno što se dešava u Crnoj Gori - da četnički gradonačelnik koji je u pritvoru zbog optužbi za trgovinu drogom kaže da se borio 30 godina za dobro Srba u Crnoj Gori? I čestita bratu, četničkom vojvodi, na novoj funkciji – jedan je od komentara na Božovićeve pažljivo birane i hitre riječe prenijete na portalima.

Izvršna direktorica CGO smatra da je rascjep u Pokretu „Evropa sad“ neminovnost M. BABOVIĆ

4

pisu stanovništva, domaćinstava i stanova.

Iz Agencije naglašavaju da zaštita ličnih podataka građana, kao osnovno ljudsko pravo, mora biti obezbijeđena tokom sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, u skladu sa međunarodnim standardima i domaćim zakonodavstvom.

- Posebno naglašavamo da popisivači, instruktori, državni instruktori, kontrolori i druga lica koja obavljaju poslove u vezi sa popisom moraju, shod-

no zakonu, čuvati kao službenu tajnu, sve podatke prikupljene od popisanih osoba koje se odnose na njihove lične, porodične i imovinske prilike - ističu iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Ovaj proces, kako dodaju, zahtijeva od rukovalaca zbirki ličnih podataka preciznu obradu i zaštitu podataka kojima bi se spriječilo njihovo uništavanje, odnosno neovlašćen pristup, obrada, korišćenje ili prenos podataka.

- Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ukazuje na to da svaka osoba na lični zahtjev mora imati uvid i biti informisana o tačnosti prenosa podataka u krajnju bazu, što su neophodni standardi i elementarni uslovi provjerljivosti, transparentnosti i tačnosti obrađenih podataka - ističu u saopštenju.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dodaju i da su, iz domena svojih nadležnosti i ovlašćenja, u nekoliko jedinica lokalne samouprave u postupku nadzora u dijelu koji se odnosi na ispunjenost organizacionih i tehničkih uslova zaR. P. štite ličnih podataka.

PODGORICA - Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da Andrija Mandić sada nije samo šef Skupštine, već šef čitave parlamentarne većine.

Scena kada Spajić pred Mandićem glasa o izboru predjednika Skupštine simbolički, kaže ona, takođe govori o tome ko je „gazda u kući“ i prema kome će se sve okretati za podršku.

– Na kraju krajeva, činjenica da neko ima potrebu da na taj način dokazuje lojalnost, osim toga što je ponizila samog Spajića, u smislu političkog autoriteta, predstavlja i kršenje Poslovnika kojim je predviđeno tajno glasanje. Ako je neko spreman da krši pravila da bi dokazao svoju lojalnost i to na taj način, prije nego što je izabran, znači da se do posljednjeg trenutka Spajić, na svaki način, morao dokazivati koaliciji ZBCG da bi dobio glasove – kaže izvršna direktorica CGO. Naglašava da je Spajić dobio tri glasa manje od Andrije Mandića.

– Ono što bude bilo u interesu koalicije ZBCG, to će imati prolaz u parlamentu i biti dominantan stav – kazala je Uljarević gostujući u ,,Drugačijoj radio vezi“ na Anteni M, dodajući da se to vidjelo i na dan njegovog izbora za predsjednika parlamenta i izbora Spajića za premijera.

U sporazumu, kako je rekla Uljarević, postoji stavka o kolegijumu predsjednika partija i šefova poslaničkih klubova parlamentarne većine kojim se, kako navodi, ukinula svaka vrsta dijaloga u Skupštini.

– Uspostavlja se mehanizam koji koaliciji ZBCG daje mogućnost veto snage i drži u lancima sve ostale – objašnjava ona.

Uljarević smatra da je rascjep Pokreta ,,Evropa sad“ neminovnost.

– Sada ćemo imati situaciju da ono za što se zalagao predsjednik Milatović, a to je ulazak koalicije ZBCG što se može tumačiti kao njegova pobjeda, ne rješava suštinu odnosa, a to je želja da Milatović i Spajić jednako učestvuju u upravljanju sistemom – kaže Uljarević.

Ona napominje da se premijer Spajić, u ovom trenutku, pokazuje značajno inferiornijim u političkom djelovanju.

– Zahvaljujući njegovoj političkoj neukosti, on je sam sebe doveo u poziciju inferiornosti i prema Andriji Mandiću, posljednjem čovjeku prema kojem je trebalo da se dovede u tu situaciju. Sigurno ZBCG neće imati milosti u onome što je primjena njene strategije i primjena njenog programa – smatra Uljarević.

Govoreći o daljem djelovanju Andrije Mandića, ocjenjuje da će njegovo djelovanje nastaviti da bude na fonu dosadašnjeg zalaganja.

– Mislim da je on čvrsto ideološki usidren – navodi ona.

Uljarević naglašava da je Dritanu Abazoviću sada ostalo jedino opoziciono parlamentarno djelovanje, dodajući da će to, kako kaže, biti bolna promjena. Biće, navodi ona, interesantno vidjeti koliko i kako će ga pratiti ostali poslanici Ure. Ona kaže da ne gleda pozitivno na nastavak prakse da jedna partija, sada Demokrate, ranije GP Ura, ima monopol nad sektorom bezbjednosti. Ukazuje da u tom slučaju ne postoji nikakav kontrolni mehanizam, što nije dobro.

Uljarević, takođe, navodi da želja koalicije ZBCG da pod kontrolom ima sektor kulture i prosvjete govori da oni razmišljaju strateški i dugoR. P. ročno.

Politika

Četvrtak, 2. novembar 2023.

5

Agencija za nacionalnu bezbjednost, kako saznaje M portal, ukinula zabranu ulaska u Crnu Goru Aleksandru Acu Jokiću, važnom operativcu Aleksandra Vučića

Pomogao Spajiću da mu Mali napiše program „Evropa sad“, pa sad može u „bitku za popis“

PODGORICA - Aleksandru Acu Jokiću, jednoj od „udarnih pesnica“ predsjednika Aleksandra Vučića za prljave poslove u Srbiji i regionu, Agencija za nacionalnu bezbjednost nedavno je, kako je juče objavio M portal, ukinula zabranu ulaska u Crnu Goru, koja mu je izrečena tokom lokalnih izbora u Nikšiću 2021. godine.

Jokić je tokom Vučićeve „bitke za Nikšić“, kako su mediji u Srbiji nazivali kampanju i lokalne izbore u ovom crnogorskom gradu, sa Vladimirom Mandićem i Danetom Šijanom donosio novac za kupovinu glasova za domaće izvođače radova na projektu „srpskog sveta“.

Prema provjerenim izvorima M portala, ovakva odluka ANB-a je uslijedila nakon intervencije jednog crnogorskog diplomate iz Ambasade u Beogradu.

Izvori M portala tvrde da je Aleksandru Jokiću zabrana ulaska u Crnu Goru ukinuta uoči predstojećeg popisa, kako bi mogao da nastavi da sprovodi zadatke dobijene od Vučića i tako utiče na konačni izgled popisa stanovništva.

Jokićev reon djelovanja u Crnoj Gori je sjever, jer je rođen u Plavu.

Kako je pisala Pobjeda, Jokića je u noći između 12. i 13. februara 2021. godine, tokom predizborne kampanje u Nikšiću, privela policija sa još devet osoba, zbog sumnji da su nelegalno unosili velike količine novca u Crnu Goru, a da je taj novac trebalo da posluži za kupovinu glasova.

,,PAD“ U NIKŠIĆU

Zajedno sa Jokićem privedeni su član Glavnog odbora Srpske naredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, tadašnji poslanik Demokratskog fronta Milo Božović iz Budve, Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.

Oni su tada u Nikšić došli na poziv Mila Božovića, aktuelnog predsjednika Opštine Budva, koji se sada nalazi u pritvoru zbog optužbi da se bavio švercom droge.

Jokić je tada bio član Izvrš-

Aleksandar Aco Jokić nije imao samo važnu ulogu u kupovini glasova za Demokratski front u „bici za Nikšić“: „Pobjeda“ je 28. decembra 2021. pisala da je odigrao i značajnu rolu u povezivanju sadašnjeg premijera, a tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore, Milojka Spajića sa Sinišom Malim, Vučićevim ministrom i čovjekom od povjerenja kada je riječ o finansijskim malverzacijama, čiji je tim stvarni autor programa „Evropa sad“

VUČIĆEV OPERATIVAC: Aleksandar Aco Jokić (desno) dobija nagradu za preduzetnika godine

nog odbora Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, koordinator te partije za Braničevski i Pomoravski okrug, te direktor moćne Elektrodistribucije Beograd.

Policija je tada ustanovila da su ovi „Vučićevi specijalci“ imali štek stan u kome su krili novac koji su za potrebe DF-a distribuirali građanima Nikšića. Policija im je „iz razloga nacionalne bezbjednosti koji su poznati“ Agenciji za nacionalnu bezbjednost zabranila ulazak u Crnu Goru, ali nije podignuta krivična prijava.

Aco Jokić, kako prenosi M portal, u Srbiji poznatiji kao „Aca Grafičar“ ( jedan je od vlasnika beogradskog restorana „Grafičar“ u kojem se danas uglavnom okupljaju SNS rukovodioci, njihovi biznismeni i huligani koji obavljaju prljave poslove za vladajuću partiju), jedan je od najmoćnijih ljudi iz Vučićeve garniture.

Osim sposobnosti da koordinira poslove na terenu, svakako uz pomoć velikih količina novca, Jokić se „proslavio“

sposobnošću da na vodeće pozicije u Elektroprivredi Srbije namješta provjerene kadrove i one za koje Vučić procijeni da mu mogu biti korisni. Njegovom privilegovanom položaju „na dvoru“ doprinijelo je i kumstvo sa Aleksandrovim mlađim bratom, Andrejem Vučićem.

JOKIĆ I ,,EVROPA SAD“

Međutim, Aleksandar Aco Jokić nije imao samo važnu ulogu u kupovini glasova za DF u „bici za Nikšić“.

Pobjeda je 28. decembra 2021. pisala da je odigrao i značajnu rolu u povezivanju sadašnjeg premijera, a tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Milojka Spajića sa Sinišom Malim, Vučićevim ministrom i čovjekom od povjerenja kada je riječ o finansijskim malverzacijama. Nakon što ih je povezao, Jokić je Spajiću i Malom obezbijedio i poseban tretman za susrete u njegovom restoranu „Grafičar“, tokom kreiranja programa „Evropa sad“.

- Ljudi iz vrha vlasti u Beogradu u značajnoj mjeri su kroz ekspertske konsultacije pomogli izradu modela ,,Evropa sad“, dok je Aleksandar Vučić posredovao da Demokratski front, iako protivnici tog riskantnog ekonomskog koncepta, u crnogorskom parlamentu ipak podrže plan ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića – pisala je tada Pobjeda.

Ministar Spajić je, kako smo objavili, tokom nekoliko boravaka u Beogradu – koji nijesu medijski propraćeni – dobio detaljnija uputstva i razradu modela za primjenu ideje o povećanju zarada. Kao i smjernice za medijsko plasiranje ,,Evrope sad“ crnogorskim građanima, sve po uputstvima koje je razradio Vučićev uigrani propagandni tim.

Prvi čovjek kojem se Spajić obratio da se ubaci u uži Vučićev krug bio je Aleksandar Aco Jokić, direktor Elektrodistrubicije Beograd, Vučićev čovjek za ,,specijalne namjene“, član Izvršnog odbora Srpske na-

predne stranke i jedan od najboljih ,,specijalaca“ za terensku kampanju što je pokazao i praktično odličnim rezultatom u Nikšiću, tokom posljednjih lokalnih izbora.

Ministar Spajić je, kako smo pisali, svjevremeno upoznao Jokića preko jedne srpske državljanke, zapošljene u važnoj državnoj instituciji, inače Jokićeve rođake.

Jokić je tokom oktobra 2021. obezbijedio nekoliko susreta Spajića sa srpskim kolegom, ministrom finansija Sinišom Malim, nekadašnjim gradonačelnikom Beograda, čovjekom od aspolutnog Vučićevog povjerenja, naročito kada je novac u igri.

Susreti su organizovani u jednom restoranu na Banjici, u kojem je Mali razrađivao koncept, zajedno sa više svojih saradnika.

– Upravo je taj mali tim ekonomista, koji radi za Ministarstvo finansija Republike Srbije, stvarni tvorac ekonomskog programa ,,Evropa sad“, a ne Milojko Spajić kako on to u

medijima predstavlja – objavila je tada Pobjeda pozivajući se na izvor iz srpskog bezbjednosnog sektora.

STARI IGRAČ NA NOVOM ZADATKU

Kako smo pisali, Vučić je tada tragao za „rezervnim igračima“, pošto je ulazak njegovih najvećih saveznika u Crnoj Gori, rukovodilaca DF-a, tada bio pod embargom SAD, pa je preko Siniše Malog uspostavio direktnu vezu sa Spajićem. Podsjetimo, u najavi je tada bilo formiranje nove demohrišćanske stranke u kojoj bi Spajić i Milatović imali značajnu ulogu.

To je bio jedan od razloga zbog čega je, iza kulisa, Aleksandar Vučić naredio Siniši Malom i njegovim saradnicima da pomognu tadašnjem crnogorskom ministru finansija i naprave mu program ,,Evropa sad“, a potom obezbijede da ga i poslanici DF-a podrže u parlamentu.

Nekoliko mjeseci kasnije, kada je program ,,Evropa sad“ zaživio u Crnoj Gori, ekonomski ekspert i profesor na Fakultetu za ekonomiju i finansije u Beogradu dr Goran Radosavljević izjavio je za srpsku TV N1 da je radio u Crnoj Gori na „prepakivanju poreza“, što jasno ukazuje da je projekat, kao neka vrsta ekonomskog eksperimenta, osmišljen u Beogradu.

Nakon bure oko popisa koji je trebalo da se odvija po instrukcijama iz Beograda, prebrojavanje u Crnoj Gori je odgođeno za mjesec i planirano za 30. novembar.

Pitanje je, međutim, da li će popis početi u novom terminu, jer su tek juče krenuli pregovori premijera Spajića sa liderima opozicionih stranaka i predstavnicima nacionalnih vijeća manje brojnih naroda.

Zato su Jokićeve usluge opet potrebne.

Možda su se u ANB-u prisjetili da je Aleksandr Aco Jokić ,,završio prolaz do Vučića“ tadašnjem ministru Milojku Spajiću nakon čega smo dobili program „Evropa sad“ pa su odlučili da mu baš sad ukinu zabranu ulaska u Crnu Goru, jer Spajić je sada, baš zahvaljujući tom programu, postao premijer, pa nije zgoreg „umiliti se novom gazdi“.

A i u „bici za popis“ Aco može biti od velike koristi, ali ne kao direktor Elektrodistribucije Beograd.

Zoran DARMANOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Direktorica ISSP-a ukazuje na razloge drastičnog pada stranih ulaganja u ovoj godini

Investitori bježe od političke nestabilnosti Činjenica da imamo povećanje ulaganja u nekretnine sama po sebi nije negativna, ali zabrinjava što bilježimo smanjenje ulaganja u banke i preduzeća, ocijenila je direktorica ISSP-a dr Jadranka Kaluđerović i ukazuje da i ako postignemo određenu političku stabilnost, nećemo moći na pravi način iskoristiti SDI ukoliko se ne budemo bavili Jadranka ljudskim kapitalom Kaluđerović PODGORICA - Glavni razlog pada stranih direktnih investicija (SDI) u ovoj godini je politička nestabilnost, ocijenila je direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), neto priliv stranih direktnih investicija u prvih osam mjeseci pao je 49,4 odsto na 286 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine.

PRILIV

– Svjedoci smo prethodnih par godina stalnih političkih promjena, koje su uslovile odsustvo jasnog razvojnog pravca Crne Gore na bazi kojih će se definisati javne politike. Niko ne voli nestabilne prilike, a ponajmanje investitori – kazala je Kaluđerović Pobjedi.

Napomenula je da i na globalnom nivou SDI bilježe opadajući trend i da su u prvom kvartalu 25 odsto niže nego u istom periodu prošle godine.

Ukupan priliv SDI na kraju avgusta iznosio je 569,6 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 283,5 miliona.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 25,4 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. U formi vlasničkih ulaganja uplaćeno je 360,8 miliona eura, što čini 63,3 odsto ukupnog priliva SDI. Od toga je

Posebno se ekonomije u razvoju kao što je Crna Gora oslanjaju značajno na SDI, pa se smanjenje priliva posmatra kao negativan trend – rekla je Kaluđerović

u nekretnine uloženo 296,8 milion eura, a u preduzeća i banke 64 miliona.

– Kao što podaci pokazuju, došlo je do značajnog smanjenja SDI i posebno je negativno značajno smanjeno ulaganje u kompanije. Podaci pokazuju da su ulaganja u kompanije iz gotovo svih zemalja smanjene, a iz Rusije i Njemačke, na primjer, su prepolovljene – istakla je Kaluđerović.

Ona je podsjetila da su investicije u nekretnine učestvovale značajnije u ukupnoj strukturi priliva stranih direktnih investicija tokom 2006, 2007. i 2008. godine i ponovo 2012, 2013. i 2014. godine.

- To su bili periodi u kojima je Crna Gora ostvarivala značajne stope ekonomskog rasta. Tako da činjenica da imamo povećanje ulaganja u nekretnine sama po sebi nije negativna, ali činjenica da bilježimo smanjenje ulaganja u banke i preduzeća jeste – upozorila je Kaluđerović.

ZNAČAJ

Navela je da izvještaj Svjetske banke (SB) pokazuje da od 2021. neto priliv SDI nastavlja da igra ključnu ulogu u finansiranju tekućih računa platnog bilansa u državama Zapadnog Balkana. U ovoj godini se očekuje da će Albanija, Kosovo i Srbija doživjeti značajne neto prilive SDI, procijenjene na više od šest odsto BDP-a. U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, međukompanijski zajmovi - SDI tokovi koji stvaraju dug - dominiraju, jer se ove zemlje nastavljaju integrisati u proizvodne lance usmjerene prema EU. - Prema ovom izvještaju, u Crnoj Gori i BiH neto priliv SDI se pretežno sastoji od tokova koji ne stvaraju dug u obliku vlasničkog kapitala i reinvestirane dobiti, što se može smatrati pozitivnim, ali se njima može finansirati otprilike 71 odsto u BiH, odnosno 52 odsto kod nas

Luka Bar raspisala tender

Izdaju 6.600 kvadrata u GOV.ME

6

Slobodna zona Luke Bar

Bivši premijer se nije pojavio na ročištu u postupku p protiv države u vezi sa ugovorom za domen ,,me“

deficita tekućeg računa, što je znatno niže (posebno u našem slučaju) nego u ostalim zemljama – kazala je Kaluđerović.

Pojasnila je da SDI doprinose ekonomskom rastu primajuće zemlje i dodala da investicije stranih kompanija ne samo da donose novac, odnosno resurse već i tehnologiju, znanje i kapital koji pomažu stvaranju novih radnih mjesta, povećanju produktivnosti i diverzifikaciji privrede.

- Posebno se ekonomije u razvoju kao što je Crna Gora oslanjaju značajno na SDI, pa se smanjenje priliva posmatra kao negativan trend – rekla je Kaluđerović.

Podsjetila je da Evropska komisija uvijek naglašava kako su SDI pokretač konkurentnosti i ekonomske izgradnje; Svjetska banka ih opisuje kao ključ za oporavak u krizama, a i MMF radi na studijama koje u fokusu imaju SDI. - Sa ovakvim stavovima o pitanju značaja SDI za ekonomski razvoj saglasna je akademska i istraživačka zajednica. Međutim, akademski i istraživački radovi ukazuju i na različite aspekte ovog uticaja – rekla je Kaluđerović dodajući da oni prvenstveno ukazuju na to da sami SDI tokovi nijesu dovoljni za ekonomski razvoj jedne zemlje i da drugi faktori u prvom redu ljudski kapital, ali i drugi kao što su stabilnost javnih finansija, razvijenost i dubina finansijskog tržišta imaju takođe značajnu ulogu u značaju i karakteru odnosa SDI na ekonomski razvoj.

-To znači da iako se postigne određena politička stabilnost u narednom periodu, ukoliko se ne budemo bavili pitanjima koja se odnose na ljudski kapital, nećemo biti u mogućnosti da na pravi način iskoristimo ono što strane investicije donose – zaključila je KaluđeroS. POPOVIĆ vić.

Sutkinja Boškov Abazovića sa 50 Najavljeno je da bi bivši predsjednik Vlade Dritan Abazović na naredno ročište, koje je zakazano početkom decembra, trebalo da dođe pod prijetnjom prinude, što znači da postoji mogućnost da ga u sudske prostorije dovede policija, ako se on sam ne pojavi PODGORICA - Bivši premijer Dritan Abazović kažnjen je juče sa 500 eura, jer se nije odazvao pozivu Privrednog suda da svjedoči na ročištu, u sporu koji je pokrenula kompanija Domen, višegodišnji agent za registraciju domena ,,me“, protiv države tvrdeći da je ugovor sa Vladom i dalje na snazi.

Sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković odlučila je da kazni Abazovića zato što se juče nije pojavio u sudu, iako je obaviješten i uredno mu je uručen poziv.

Najavljeno je da bi bivši predsjednik Vlade na narednom ročištu koje je zakazao početkom decembra trebalo da dođe pod prijetnjom prinude, što znači da postoji mogućnost da ga u sudske prostorije dovede policija ako se on sam ne pojavi.

Zastupnici države i Domena, višegodišnjeg agenta za registraciju domena ,,me“ u spo-

ru koji je ova kompanija pokrenula tvrdeći da je ugovor sa Vladom i dalje na snazi, nijesu se mogli saglasiti u vezi načina na koji je trebalo da iskažu namjeru o produžetku ugovora koji je trajao do kraja marta ove godine.

Iz Domena smatraju da su mejlom direktora Američke privredne komore (AmCham) Marka Miročevića u okviru pripre-

Dritan Abazović

ma prošlogodišnjeg događaja ,,Otvoreno sa premijerom“, koji je upućen savjetniku premijera Iliji Mugoši, Vladi dali do znanja da žele da produže ugovor. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa CrneGoreBojana Ći-

Ekonomija

Četvrtak, 2. novembar 2023.

7

U Tuzima instaliran prvi savremeni pogon za proizvodnju maslinovog ulja

u Slobodnoj zoni Uljara porodični biznis

po tužbi kompanije Domen

vić kaznila 00 eura rović pak ocjenjuje da su obavještenje o produžetku ugovora morali poslati direktno na adresu Vlade, koja je bila ugovorna strana, a ne savjetnika. Ovaj način komunikacije, kako je navela, može se tretirati samo kao nagovještaj ponude, koju, kako je navela, nikada nijesu poslali.

Direktor Domena Predrag Lešić je objasnio ranije da u okviru ovog događaja, kompanije koje u AmChamu imaju status patrona, učestvuju na sastanku sa premijerom, kome pitanja dostavljaju unaprijed kako bi se mogao pripremiti.

Lešić je ranije kazao da Domen i dalje realizuje ugovorene obaveze.

Sutkinja Bošković je odredila sa sasluša bivšeg predsjednika Vlade kao svjedoka da bi utvrdila da li je Abazović bio upoznat sa namjerom Domena.

Pored njega sutkinja Bošković je pozvala za svjedoke i bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma (MERT) Gorana Đurovića, Mugošu i Miročevića, koji su se juče pojavili u sudu.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Ćirović je ranije navela da je država imajući u vidu da je riječ o javnom interesu i nacionalnom resursu raspisala tender za izbor novog agenta, ali da je Domen to stopirao privremenom mjerom ,,zbog čega se došlo u situaciju da se saradnja sa njima mora nastaviti da ne bi pao domen“.

Tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je raspisalo javni poziv za izbor novog agenta u drugoj polo-

vini juna, ali je otvaranje ponuda stopirano privremenom mjerom Privrednog suda koju je inicirao Domen. Vijeće sudija ovog suda je nedavno usvojilo prigovor zaštitnice i ukinulo ovu mjeru, vraćajući je sutkinji Bošković na ponovno odlučivanje, jer nije dovoljno argumentovan stav da je Domen učinio vjerovatnim da je ugovor iz 2008. godine na osnovu kojeg je ova kompanija upravljala registracijom ,,me“ domena, i dalje na snazi.

MERT je prije tri mjeseca zakazao otvaranje ponuda za izbog novog agenta, ali ono nije sprovedeno, jer je dan prije postupak stopiran ovom privremenom mjerom. Tada je sud državi zabranio sprovođenje postupka, izbor novog agenta i zaključenje ugovora, kao i ometanje Domena u obavljanju djelatnosti koja im je dodijeljena po javnom pozivu. Iz MERT-a su se tada oglasili saopštenjem kritikujući Privredni sud zbog ovakve odluke, ali navodeći da nijesu iznenađeni imajući u vidu da njihovu praksu preispituju krivični sudovi.

Kazali su tada da će odluku suda ispoštovati, iako ne zaslužuje da bude ispoštovana, dodajući da nemaju dilemu šta je intencija Domena i „onih predstavnika pravosuđa koji se bez griže savjesti stavljaju na raspolaganje zastupnicima privatnog interesa nasuprot javnom, a to je da bez pravnog osnova na neodređeno vrijeme, dok se vode beskrajni parnični postupci, raspolažu imovinom građana Crne Gore i od te imovine ubiraju prihode“. S. P.

TUZI - Pogon za proizvodnju maslinovog ulja počeo je da radi u Tuzima prije desetak dana. Jedini je u kontinentalnom dijelu Crne Gore, na gazdinstvu porodice Hadži, koja je vlasnik kompanije ,,Lučka Olive“ i otkupljivaće masline sa područja Podgorice, Tuzi i Zete.

Članovi udruženja maslinara iz Tuzi, Zete i Podgorice imaju više od 17.000 sadnica, tako da je cilj nabavke ove opreme podizanje kvaliteta maslinovog ulja iz ovog regiona - poručuje Hadži

Takođe, sertifikovano je i od strane Crnogorskog zvaničnog panela. Analiza je urađena na Poljoprivrednom fakultetu u Baru, a ovlašćeni crnogorski panel ga je ocijenio kao ekstra djevičansko ulje visokog kvaliteta – ističe Hadži, uz napomenu da je njihova kompanija ,,Lučka Olive“ u aprilu ove godine osvojila bronzanu medalju na regionalnom takmičenju u Makarskoj (Hrvatska) na kojem je učestvovalo 120 maslinara iz regiona. Kompanija ,,Lučka Olive“ ima i prvu onlajn prodavnicu, pa zainteresovani mogu preko njihovog vebsajta naručiti njihove proizvode.

Hadži navodi da je ulje veoma osjetljivo i da postoji posebna procedura.

- Mora se čuvati na određenoj temperaturi i u posudama od

inoksa koje su sa azotnim sistemom, jer ne smije biti ulje u dodiru sa vazduhom. Trudimo se da ulje bude organsko - kaže Hadžić koji ističe da preparate za tretiranje uglavnom uzimaju od kooperanata Organico d.o.o.

– Samo sertifikovani proizvodi mogu ići u organskoj proizvodnji - kaže Hadži koji naglašava i da su u fazi patentiranja ekstrakta od lista masline, - Trenutno završavamo tehnološki proces i predaćemo aplikaciju - pojašnjava Hadži.

Pogon može za sat iscijediti 400 kilograme masline. Od 100 kilograma može se dobiti 12 do 15 litara ulja, a od žutice i do 20 litara.

Pomažu mu dvojica sinova i supruga Selma, koja je napustila posao profesorice u gimnaziji i, kako kaže, pronašla sa u ovom poslu koji je rasterećuje.

- Maslinovo ulje sadrži polifenol. Dokazano je da list masline sadrži više polifenola od ploda i zbog toga sada istražujemo tu fazu proizvodnje. Izmišljena je mašina koja ultrazvučnim talasima izvlači polifenol koji kao ekstrakt sa vodom može biti gotov proizvod. Formiraćemo jedan nov proizvod - kaže Selma dodajući da još proizvode i sapune od maslina, sokove od maline, džemove... koje uglavnom prodaju turistima.

- Najviše nam dolaze Arapi, Njemci, Turci, Italijani, Francuzi i svi vole da sami cijede masline i interesantno im je da kupe ulje koje su sami proizveli. Zadržavaju se nekoliko sati, kupuju proizvode i oduševljavaju se i džemom od šljiva, kao i sokom od divljeg šipka koji pravim. Kupujemo i domaće maline iz Bijelog Polja i beremo divlje šipkove i pravim sokove koje takođe sve prodamo turistima - kaže Selma.

Objašnjava da poslije godinu maslinovo ulje više nije tako ljekovito kao ono tek proizvedeno zbog toga što polifenoli izdušuju, ali je i dalje zdravije nego suncokretovo.

N. KOVAČEVIĆ

liderke korporacija i lokalnih zajednica - navodi se u saopštenju IRF-a.

Svjetski ženski ekonomski fo-

rum WEF 2023. u Londonu je okupio dvije hiljade zvaničnika iz političkog i ekonomskog života.

N. K.

Porodični biznis ,,Lučka Olive“, pod vođstvom suvlasnika Emina Hadžija, započet je prije 12 godina, kada su zasađene prve masline. Danas, sa 3.500 stabala maslina na sedam hektara, supružnici Selma i Emin Hadži proizvode ulje i dočekuju, a patentiraju proizvodnju ekstrakta iz lista masline.

PROŠIRIO ZASADE

– Prije 12 godina zasadio sam prvih 120 maslina, prije svega naše autohtone sorte žutica, ali i italijanskih lećino, askolana, tenera i koratina. Htio sam da probam da li mogu uopšte u kontinentalnom dijelu Crne Gore razvijati maslinarstvo. Biljke su bile jako dobre, razvijale se, naravno uz agrotehničke mjere, jer je u ravničarskom dijelu Tuzi, na Tuškom polju, u neposrednoj blizini brda Dečić, teren veoma tvrd – kaže Hadži, jedan od prvih maslinara u Tuzima.

Sa nekoliko entuzijasta, rodbine i prijatelja, zasadio je još maslina. Sada imaju 3.500 sadnica na otprilike sedam hektara.

- Družeći se razvijamo tu priču, jer ima dosta neiskorišćenih imanja. Vidjeli smo da to može na ovoj zemlji, uz adekvatne agrotehničke mjere, tj. đubrenje i intenzivno navodnjavanje, jer su velike suše – navodi Hadži.

U početku su bili registrovani kao poljoprivredno gazdinstvo, da bi nakon tri godine formirali privredno društvo ,,Lučka Olive“. Cilj im je bio da se profesionalno bave proizvodnjom maslinovog ulja.

Prije pet godina započeli su rad na IPARD projektu, koji je zaključen sa Ministarstvom poljoprivrede i od prošle godine ušli su u fazu nabavke pogona za proizvodnju maslinovog ulja. Nadaju se i pomoći Investicionog razvojnog fonda gdje su aplicirali.

Emin Hadži u svojoj uljari

Supruga Selma velika podrška

Sa kompanijom ,,Piera Lisi“ iz Italije potpisali su ugovore za nabavku najsavremenije uljare.

- Sama oprema košta 250.000 eura, a uključuje i kompletan sistem za punjenje, punilica, čepilica, etiketirnica i uređaj za skladištenje – kaže naš sagovornik.

PODIZANJE KVALITETA ULJA

Navodi da članovi udruženja maslinara iz Tuzi, Zete i Podgorice imaju 17.000 sadnica. Cilj nabavke ove opreme je podizanje kvaliteta maslinovog ulja iz ovog regiona.

- Kao privredno društvo mi smo naše ulje sertifikovali u Svjetskom institutu za maslinu u Atini, gdje se ispostavilo da je vrhunskog kvaliteta i da se preporučuje kao zdrav proizvod.

Svjetski ženski ekonomski forum u Londonu

IRF

za predaju ponuda na arhivi Luka Bar je 21. novembar u 13 sati, a pola sata kasnije biće javno otvaranje ponuda.

Početna cijena zakupa lokacije je 50 centi po kvadratu, plus PDV. Uz to se plaća godišnja taksa za licencu od 500 plus PDV, te 200 eura mjesečno plus PDV za obezbjeđenje objekata.

Obaveza korisnika je da o svom trošku izgradi sve nedostajuće vodovodne, kanalizacione, elektronsko-komunikacione i elektro-instalacije na zakupljenoj lokaciji i po potrebi van nje i to do najbližeg mjesta za priključak na postojeću mrežu, uključujući i sam priključak.

Period zakupa je do 31. decemN. K. bra 2037. godine.

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA - Luka Bar je raspisala javni poziv za izbor korisnika Slobodne zone, odnosno za izdavanje u dugoročni zakup zemljišta površine 6.600 kvadrata u okviru Slobodne zone Luka Bar. Prema Prostornom planu posebne namjene za obalno područje, zemljište koje je predmet javnog poziva je svrstano u površine za industriju i proizvodnju u dijelu saobraćajna infrastruktura i nalazi se u sklopu terminala robe za široku potrošnju.

Kako stoji u tenderu, osnovni urbanistički parametri, koji se odnose na zemljište, su: koeficijent zauzetosti 0,5; koeficijent izgrađenosti 2,5 i spratnost objekata maksimalno P+4. Rok

Irena Radović među 100 liderki G100 mreže PODGORICA - Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović izabrana je za G100 globalnu liderku i predsjedavajuću Grupe Financial Inclusion and Corporate Board Readiness na Svjetskom ženskom ekonomskom forumu (WEF 2023) u Londonu. Dodijeljena joj je nagrada ,,Žena decenije za doprinos i liderstvo u održivom i inkluzivnom finansiranju i ekonomskom

osnaživanju žena“.

Radović će biti zadužena za globalno povezivanje i umrežavanje aktivnosti G100 u sektoru finansija i korporativnog upravljanja.

– Radović je jedina liderka iz Jugoistočne Evrope koja će rukovoditi jednom od grupa mreže koja okuplja najmoćnije žene liderke u svijetu iz svih sfera života. Među njima su dobitnice Nobelove nagrade, bivše šefice država, ministarke, poslovne žene, kao i

Društvo

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Javna funkcionerka poznata po antivakserskim stavovima ponovo širi govor mržnje

Ilinčić mizoginim statusom inspirisala salve uvreda na račun Vuković-Kuč

Ilinčić, uz objavu fotografije poslanice Vuković-Kuč napisala je: „Priđev Đevojka pukla! Prekinuta joj veza između mozga i jezika! QQQQQ, šta je ovo??? Dadaisti, numer ajnc, numero uno, nambr uan, pčele, med, livada, sedam pečata, njevazmož...“ – napisala je direktorica Biblioteke uz dodate smajlije.

Ova njena objava je izazvala brojne komentare od kojih su pojedini vulgarni, brutalni i odnose se na lični život poslanice Vuković-Kuč.

Ona nije prvi put na udaru uvreda i govora mržnje na društvenim mrežama, a takvom nasilju su posljednjih godina bile izložene i druge žene iz javnog političkog života poput Draginje Vuksanović- Stanković, Vesne Bratić, Suade Zoronjić i Božene Jelušić, s tom razlikom što je ovoga puta „okidač“ bio u rukama javne funkcionerke Ilinčić.

Uvredljiva objava na Fejsbuk profilu direktorice Narodne bilbioteke FEJSBUK

PODGORICA – Nekadašnja šefica Direktorata za osnovno obrazovanje u mandatu bivše ministarke Vesne Bratić, Slavica Ilinčić, koja je danas, u skladu sa dogovorom Pokreta ,,Evropa sad“, Demokratskog fronta, Demokrata i GP Ura, direktorica podgoričke Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, pokrenula je prije dva dana, svojim postom na Fejsbuku, salvu mizoginih i šovinističkih uvreda na račun poslanice Demokratske partije socijalista Aleksandre Vuković-Kuč.

SKRIN ŠOT FEJSBUK

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč nije prvi put na udaru uvreda i govora mržnje na društvenim mrežama, a takvom nasilju su posljednjih godina bile izložene i druge žene iz javnog političkog života poput Draginje Vuksanović-Stanković, Vesne Bratić, Suade Zoronjić i Božene Jelušić, s tom razlikom što je ovoga puta „okidač“ bio u rukama javne funkcionerke Slavice Ilinčić

je za svaku osudu, mislim da gospođa Ilinčić nije svjesna ni šta radi, niti pozicije koje zauzima u društvu. Za svaku osudu je takav način pisanja – kazao je Vujović.

Zbog najnovije salve uvreda na Fejsbuku, ali i čestim napadima na nju na propagandnim platformama IN4S i Borba, oglasila se na društvenoj mreži X i poslanica Vuković-Kuč.

Slavica Ilinčić

jović ocijenio je da su društvene mreže odavno postale mjesto za širenje mržnje i uvreda.

– Tako da uopšte ne čudi što smo viđeli takve objave koje se odnose na poslanicu Aleksandru Vuković-Kuč. Radi se o najeksplicitnijem primjeru mizoginije, govora mržnje, uvreda i, nažalost, to je neISTORIJA UVREDA što što se vrlo često srijeće na Ona je, sa druge strane, po- društvenim mrežama, posebznata crnogorskoj javnosti po no u posljednje vrijeme. To brojnim kontroverznim, šo- je jedan od primjera na kovinističkim i uvredljivim sta- ji se radikalizuje crnogorsko vovima koje je do sada izno- društvo, na koji način se eksila na društvenim mrežama. stremisti raznoraznih vrsta Svojevremeno je LGBT po- kače na ovaj jezik uvreda, što pulaciju „optuživala“ da „na je uostalom i cilj kreatora tasvojim paradama izvrgavaju kve atmosfere – kazao je Vuruglu našu tradiciju i religi- jović za Antenu M. ju“, kao profilnu sliku jedno vrijeme držala je fotografiju NIJE SVJESNA zastave NATO u plamenu, ali POZICIJE je u javnosti najbolje upam- Prema njegovom mišljenju, ćena ostala njena poruka da Ilinčić očigledno nije svjeduvanski dim rastjeruje ko- sna svoje pozicije u društvu. rona virus, kojom se usproti- – Koliko su se pojedinci oslovila vakcinaciji tokom najve- bodili svjedoči i to da se jedna će svjetske zdravstvene krize javna funkcionerka oslobou novijoj istoriji. dila da pod punim imenom Sekretar Medijskog savjeta za i prezimenom širi govor mrsamoregulaciju Ranko Vu- žnje i da vrijeđa poslanicu. To

GOVORE O SEBI

– Povodom hajke na društvenim mrežama i skarednih kolumni na kvazimedijima, utočištima polupismenih i nemoralnih, u muškom tijelu rođenih osoba, neizraslih u muškarce i ljude, upućujem zahvalnost svojim drugaricama, zaštitnicama žena, uz poruku: Dopustimo im da budu oni, krdo neobrazovanih i neozbiljnih umišljenika, kojima nije preostalo ništa drugo do da prepričavaju sebe pišući o meni, o nama – poručila je ona.

Prema njenim riječima, crnogorska javnost, zahvaljujući tim pisanjima, ima priliku da sazna ko su zapravo oni, jer bi u suprotnom bili N. N. lica.

– Oni što su „mnogo ‘teli, mnogo započeli“, od fakulteta do romana, a usljed nedostatka talenta ostali marginalci, koji putem Borbe i IN4S truju javnost svojim trabunjanjima. Mi smo „nepočin-polje“ borbe za sve žene, njihovu snagu i dostojanstvo i zato nas se te kukavice plaše! – poručila je Vuković-Kuč.

D. MIHAILOVIĆ

Savjetnica u TVCG Vladana Vučinić, prema aneksu ugo preko osnovne plate primaće oko 1.350 eura, iz RTCG ka

Naredne dvije god siguran dodatak z povećanog obima Prema verziji ugovora koji je dostupan javnosti nekoliko dana, Vučinić će naredne dvije godine primati dodatak od oko 1.350 eura svakog mjeseca.

Prosječna plata u RTCG prošlog mjeseca bila je oko 800 eura. Pobjedi je juče, nakon pitanja poslatih menadžmentu, naknadno nezvanično iz te kuće rečeno da je Vučinić u petak potpisala, kako tvrde, novi, korigovani ugovor te da će joj ukupna primanja biti – 1.300 eura PODGORICA – Savjetnica v. d. direktorice Radio-Televizije Crne Gore Vladana Vučinić će, prema dokumentu koji je objavljen na društvenim mrežama, a proslijeđen je i Pobjedi, mjesečno primati oko 2.300 eura, kako su izračunale računovođe koje je konsultovala redakcija.

Stavka koja u najvećoj mjeri povećava platu savjetnice Vučinić, prema računovođama, je posljednja u aneksu, u kojoj se navodi da se „zaposlenoj određuje uvećanje zara de u iznosu od 1,7 prosječne zarade u prethodnom mjesecu ostvarene u RTCG, od dana zaključenja ovog aneksa do 9. 8. 2025. godine“.

Prema ovoj stavci, Vučinić će naredne dvije godine primati dodatak od oko 1.350 eura svakog mjeseca. Prosječna plata u RTCG prošlog mjeseca bila je oko 800 eura.

Pobjedi je juče, nakon pitanja poslatih menadžmentu, naknadno nezvanično iz te kuće rečeno da je Vučinić u petak, potpisala, kako tvrde, novi, korigovani ugovor te da će joj ukupna primanja biti – 1.300 eura.

Vladana Vučinić je javnosti poznata kao pjevačica koja je 2022. godine predstavljala Crnu Goru na Pjesmi Evrovizije na kojoj je osvojila 37. mjesto od 40.

Pobjeda je potvrdila autentičnost dokumenta kod menadžmenta RTCG. Mitar Rak-

čević, pomoćnik generalnog direktora za razvoj programa, je kazao da je, pored posla savjetnice, Vučinić u međuvremenu angažovana za još nekoliko poslova koji nijesu definisani postojećim ugovorom, te da će zbog toga njena zarada biti uvećana.

On nije želio da komentariše iznos plate, već je istakao da je, imajući u vidu obim poslova, a kojih nema u opisu njenog radnog mjesta, ovo mala nadoknada, „posebno imajući u vidu koliko ti poslovi vrijede na tržištu rada“.

On je negirao da je riječ o uvećanju od oko 1.350 eura, te da je ta informacija klasična zloupotreba i manipulacija.

- Zarada će biti uvećana za par stotina eura, a što se može provjeriti na kraju ovog mjeseca.

Angažovanje ljudi van Televi-

FEJSBUK

8

Vladana Vučinić

zije za bilo koji od ovih poslova bi koštalo Javni servis višestruko više od njene plate – kazao je Pobjedi Rakčević.

OBRAČUNSKE STAVKE

U aneksu ugovora navodi se da se od 24. oktobra, kada je i zaključen (a zaveden 27. oktobra), zarada Vladane Vučinić sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela zarade, dodatka na zaradu i varijabilnog dijela zarade.

Ugovor koji je zaveden u arhivi RTCG 27. oktobra

Camović-Veličković: Pečat i potpisi nezakonitih direktora Dokument koji je izašao u javnost juče je prokomentarisala i potpredsjednica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković koja je Pobjedi kazala da ako je dokument koji kruži društvenim mrežama

zaista i zvanično arhiviran u Javnom servisu i važeći, riječ je o presedanu i aneksu ugovora koji se ruga i Kolektivnom ugovoru, aktu o sistematizaciji radnih mjesta i svim pravilnicima i zakonima Crne Gore.

– To što je nezakonitost uvrštena u aneks i na to stavljeni pečat i potpisi dvije osobe koje nezakonito zauzimaju pozicije generalnog direktora i direktorice Televizije Crne Gore je bonus na ovaj apsurd – kazala je Camović.

Društvo

Četvrtak, 2. novembar 2023.

9

ovora koji je potpisala prošle nedjelje, U Agenciji za zaštitu životne sredine ponovljena javna rasprava o izgradnji ažu da se radi samo o par stotina eura pogona za izradu betona u Botunu, mještani i Regionalni vodovod protiv gradnje

DODATNI ANGAŽMAN

Rakčević je Pobjedi kazao da je Vučinić, mimo redovnih aktivnosti, od nedavno zadužena za koordinaciju rada na Programsko-produkcionom planu RTCG, kao i za javnu raspravu tim povodom.

– Osim toga uređuje i vodi zabavnu emisiju koju emitujemo svake subote. Emisija će se realizovati i sljedeće godine, a za emisiju je zainteresovano i više televizija iz regiona. Radila je administraciju za regionalni EU projekat od koga je Javni servis imao veliku korist. Pošto je projekat uspješno realizovan, obezbijeđen je nastavak istog – kazao je Rakčević.

Kazao je i da će ugovor važiti do okončanja projekta i emitovanja emsije, tj. aktivnosti mimo ugovora o radu zbog kojih se pravio ovaj aneks.

Iz RTCG su Pobjedi kazali da je ovaj aneks ugovora rezultat poslova koje Vladana Vučinić obavlja, a nijesu vezane za njen

Prema podacima iz elaborata, gradnja je predviđena na urbanističkoj parceli UP52A; najbliži stambeni objekat nalazi se 200 metara zapadno od lokacije na kojoj će biti postavljena „betonjerka“. Ta lokacija se sa jugoistočne strane graniči sa bazenima crvenog mulja, sa sjeverne i sjeveroistočne strane sa Kombinatom aluminijuma i ne zadire u pojas zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, jer zahvat treće zone zaštite nije definisan PODGORICA - Mještani Botuna kao i predstavnici Javnog preduzeća „Regionalni vodovod“ problematizovali su gradnju pogona za proizvodnju betona koju, shodno odobrenim urbanističko-tehničkim uslovima planira firma „Morača MBI“ d.o.o u zahvatu izmjena i dopuna DUP-a „Industrijska zona KAP-a“.

Takav zahtjev su saopštili na trećoj javnoj raspravi organizovanoj u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine povodom podnošenja zahtjeva nosioca projekta za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

Osporili su ovu lokaciju jer smatraju da je takav objekat problematičan zbog uticaja na okolinu, emisije buke i prašine, kao i potencijalnih negativnih efekata na podzemne vode, a time i izvorište Bolje sestre.

Sa druge Milan Maraš, kao predstavnik firme Mediks, koja je obrađivač elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za objekat betonjerke, naveo je da je lokacija određena urbanističkim planom u industrijskoj zoni predviđenoj za takvu vrstu objekata. Pritom se, kako je kazao, ne nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, jer taj zahvat nije još zakonom definisan. Naglasio je da je planiranim sistemima prečišćavanja vode, separatorima ulja i maziva na platou pogona, kao i izolovanjem prašine (podizanjem zelene ograde, ugradnjom filtera, podizanjem zida oko skladišta agregata), te primjenom zatvorenog sistema miješanja komponenti proizvodnje betona, urađeno sve da se uticaj na životnu sredinu svede na minimum.

Prema podacima iz elaborata, gradnja je predviđena na urbanističkoj parceli UP52A; najbliži stambeni objekat nalazi se 200 metara zapadno od lokacije na kojoj će biti postavljena betonjerka. Ta lokacija se sa jugoistočne strane graniči sa bazenima crvenog mulja, sa sjeverne i sjeveroistočne strane sa Kombinatom aluminijuma. Sama lokacija koja se prostire na površini od 19,4 hiljada metara kvadratnih (blizu dva hektara), udaljena je od korita rijeke oko 400 metara.

Maraš je precizirao da se loka-

D. MALIDŽAN

- Osnovna zarada za puno radno vrijeme i standardni učinak utvrđuje se množenjem koeficijenta složenosti posla na koji je zaposlena raspoređena - 10.25, sa obračunskom vrijednošću koeficijenta koji utvrđuje Vlada Crne Gore – piše u aneksu ugovora koji je dostupan javnosti.

Prema ovom članu, osnovna bruto zarada Vučinić je 922 eura, s obzirom na to da je koeficijent koji je Vlada utvrdila 90 eura.

Posebni dio zarade obuhvata i naknadu troškova toplog obroka i regresa, i u bruto iznosu iznosi 70% obračunske vrijednosti koeficijenta. Računovođe koje je Pobjeda konsultovala su izračunale da je taj posebni dio oko 63 eura.

U aneksu ugovora, koji je objavljen, takođe piše da zaposlena ostvaruje pravo na varijabilni dio zarade, naknadu zarade i sva druga primanja u skladu sa Kolektivnim ugovorom RTCG. - Zaposlenoj pored osnovne zarade, koja se obračunava po koeficijentu utvrđenom Kolektivnim ugovorom RTCG, pripada i uvećanje po osnovu ostvarenih rezultata koji se posebno ogledaju kod koordinacije u izradi programsko produkcionog plana i uređivanja emisija u okiru PJ Televizija Crne Gore – piše u ankesu ugovora.

Nije navedeno koliko je to uvećanje zarade.

Ovaj dokument su sa Vladanom Vučinić potpisali v. d. direktorice Televizije Crne Gore Marija Tomašević i generalni direktor RTCG Boris Raonić.

RAZLIKE U PLATAMA

Da plate pojedinih u RTCG znatno odskaču u odnosu na prosjek u toj kući, pokazali su izvještaji dostupni javnosti.

Prema prijavi imovinskog kartona za 2022. godinu koju je Raonić dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije, mjesečna zarada protekle godine bila mu je oko 3.500 eura. U kartonu je, osim osnovne plate od 3.482,25 eura, kao drugi prihod prijavio i iznos od 30 eura mjesečno i jednokratni iz avgusta od 114,07 eura.

Pobjeda je u aprilu objavila da je Raoniću „greškom“ u ugovoru o radu osnovna zarada, ma koliko to zvučalo nelogično, fiksno uvećana varijabilom u visini tri prosječne neto zarade u RTCG, što je iznos iznad 2.000 eura. „Greška“ u ugovoru se sastoji u tome što piše da „zaposleni ima pravo na uvećanje zarade od 3 (tri) prosječne neto zarade u RTCG“ čime je Raoniću, što se vidi i po imovinskom kartonu dostavljenom ASK-u, varijabila u iznosu od tri prosječne neto zarade isplaćivana svakog mjeseca.

Varijabila bi, čak i prema posljednjem Pravilniku o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu RTCG iz septembra prošle godine, trebala da pripada zaposlenom „sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada, u zavisnosti od raspoloživih sredstava“, a iznosi su definisani riječima „do iznosa... prosječne zarade“, a ne „u iznosu od... prosječne zarade“.

Zanimljive su i odredbe Pravilnika koje izuzimaju generalnog direktora, urednike programa, rukovodioce sektora i raznih službi u RTCG, kao i šefa Raonićevog kabineta od pravila da varijabilni dio zarade ne može biti veći od 50 odsto iznosa neto osnovne zarade zaposlenog.

Na ovaj problem je ukazala članica Savjeta Marijana Camović-Veličković na elektronskoj sjednici održanoj početkom septembra prošle godine na kojoj je Pravilnik usvojen sa šest glasova za, jednim protiv i dva uzdržana. Ona je tada iznijela mišljenje da je riječ o nezakonitom aktu koji u RTCG uvodi sistem kasti i povlašćenog sloja zaposlenih i omogućava enormno visoka primanja koja su među najvećim u crnogorskom javnom sektoru.

– Prije svega, tu je zarada generalnog direktora koja je prema važećem ugovoru uvijek uvećana za tri prosječne zarade u RTCG, što je za protekli mjesec 2.010 eura (prosjek je u avgustu 2022. godine bio 670 eura) i ispada da mu je dodatak na zaradu veći od osnovne zarade, što je apsurd koji ne bismo smjeli da dozvoljavamo – kazala je tada Camović-Veličković.

J. MARTINOVIĆ

Strahuju od buke, prašine i za kvalitet vode iako je lokacija u industrijskoj zoni

Sa juče održane javne rasprave

cija betonjerke nalazi dva kilometra daleko od druge zone zaštite i 5,5 kilometara daleko od samog vodoizvorišta, dok je predstavnik nosioca projekta Danilo Petrović juče na javnoj raspravi kratko potvrdio da nabavka agregata, odnosno materijala za pravljenje betona nije uopšte vezana za eksploataciju šljunka iz rijeka, već sa lokacije-kamenoloma za koju čekaju koncesiju od Vlade od februara ove godine.

Mještanin Botuna i poljoprivredni proizvođač Vesko Kažić kazao je da je za njih neprihvatljiva gradnja još jednog objekta ovog tipa, jer već nizvodno postoji sličan objekat firme „Čelebić“ zbog kojeg mještani trpe velike štete, prvenstveno zbog buke, prašine i uticaja na devalviranje vrijednosti zemljišta, ali negativnog održavanja na njihovu poljoprivrednu proizvodnju.

Prema njegovim riječima, ako bi se našli između takva dva objekta onda bi bilo poštenije da država sve pretvori u industrijsku zonu, a mještanima ne bi preostalo ništa nego da se isele odatle.

Bojan Bašanović iz Agencije za zaštitu životne sredine, koji je na raspravi nastupao kao mještanin Botuna, osporio je planiranu lokaciju zbog, kako je naveo, nesporne činjenice da će pogon uticati na kvalitet života mještana, opteretiti lokalni put, onemogućiti bavljenje poljoprivredom. Ukazao je da elaborat ne sadrži adekvatne hidrološke podatke i procjene uticaja, niti podatke o efektima po biljni i životinjski svijet. Željko Raičević, inžinjer za

D. MALIDŽAN

dine zbog a posla

radni angažman. Iz te medijske kuće nijesmo saznali zvanično koliko mjesečno savjetnica Vučinić zarađuje, ali je rečeno „da su u pitanju minimalna sredstva imajući u vidu obim poslova“.

Danilo Petrović

distribuciju vode u JP Regionalni vodovod, kazao je da sami podaci navedeni u elaboratu upravo govore u prilog neprihvatljivosti lokacije.

Istakao je da je riječ o poroznom terenu i ukazao na moguće uticaje na treću zonu zaštite zahvata vodoizvorišta koja je navedena 2009. kao područje koje ne bi smjelo da podrazumijeva ovakve objekte.

Milan Maraš je ponovio da 3. zona nije još ni definisana, niti zahvata ovo područje. Ukazao je da u blizini postoji bazen crvenog mulja KAP-a, kao mnogo ozbiljniji ekološki izazov, kao i da u nizvodnoj zoni čitavo naselje nije prikačeno na fekalnu kanalizaciju. Prema njegovim riječima, postoji opravdano pitanje u kojoj mjeri te činjenice utiču mnogo direktnije na samo vodoizvorište nego projekat koji predviđa strogo prikupljanje svih voda sa površine pogona u vodonepropusne bazene iz kojih bi se filterima koristila upravo kao tehnička za proizvodnju betona.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić naglasio je da bi trebalo voditi računa o tome da li će do momenta odlučivanja Komisije za procjenu elaborata biti definisan zahvat 3. zona zaštite vodoizvorišta, što sada nije slučaj.

Ukoliko ne ulazi u zonu zaštite, prema njegovim riječima, teško je po tom osnovu osporiti gradnju u industrijskoj zoni, ali bi trebalo uvrstiti preporuke za izgradnju zidova za prevenciju buke, gradnju zelene ograde, kao i izradu adekvatnog separatora za ulja i maziva, te održavanje filtera, posebno u kontekstu činjenice da proizvođači često izigravaju obavezu da ih ne mijenjaju prema pravilima.

Sve primjedbe sa okruglog stola kao i zvanično dostavljene pisane primjedbe koje na adresu Agencije za zaštitu životnu sredine stignu do 6. novembra biće uključene u izvještaj koji će razmatrati posebna komisija nadležna za procjenu prihvatljivosti elaborata, odnoI. P. sno gradnje objekta.

10 Društvo

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Unija slobodnih sindikata podnijela inicijative za hitne izmjene Zakona o PIO, ujedno traže da se preispita odgovornost sudija Ustavnog suda zbog „nesavjesnog ukidanja“ dijela člana 17

Predlažu da u penziju i žene i muškarci idu sa 64 godine i najmanje 15 godina staža PODGORICA - Unija slobodnih sindikata Crne Gore podnijela je Vladi i Skupštini Crne Gore, kao i svim poslaničkim klubovima, inicijativu da se, po hitnom postupku, usvoje izmjene i dopune člana 17 Zakona PIO koje bi omogućile da osiguranici, muškarci i žene, stiču pravo na starosnu penziju kad navrše 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno da se u penziju može i sa 40 godina efektivnog staža, bez obzira na starosnu granicu.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata SrđaKeković je u propratnom pismu kazao da očekuje da će Skupština zakazati hitnu sjednicu i omogućiti sindikalcima rad u matičnim odborima parlamenta na ovu temu.

Posebno, kako je kazao, imajući u vidu da su 2020. godine sindikati u Crnoj Gori izdejstvovali posljednju reformu penzionog sistema i bili jedina zainteresovana strana koja se zvanično obratila Ustavnom sudu Crne Gore sa zahtjevom da omogući javnu raspravu prilikom odlučivanja o inicijativama za ocjenu ustavnosti odredbe člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

INICIJATIVA ZA RAZRJEŠENJE

Unija je parlamentu podnijela i inicijativu za razrješenje sudija Ustavnog suda Crne Gore zbog toga što su, kako smatraju, na krajnje nesavjestan i neprihvatljiv način ukinuli mogućnost pozitivne diskriminacije prema ženama u odnosu na muškarce, prilikom ukidanja stava 1. člana 17. o Zakonu o PIO, koji je predviđao različitu starosnu dob za sticanje prava na penziju za muškarce i žene.

Postupak razrješenja se traži za sudije i sutkinje „koji su svojim stavom doprinijeli donošenju sporne odluke Ustavnog suda“ koja je, smatraju iz USSCG „izazvala je pravnu nesigurnost i strijepnju kod građana/ki, te dovela u pitanje primjenu jednog broja članova Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Zakon PIO) koji se oslanjaju na član 17 stav 1“, zbog čega je potrebna i hitna reakcija zakonodavca, odnosno Skupštine. Ističu da se uporedo Ustavni sud oglušio o zahtjev i inicijativu USSCG

da se o ovako važnoj materiji raspiše javna rasprava, odnosno zbog propuštanja prilike da, kad je već norma ukinuta, odloži njenu primjenu „u roku do tri mjeseca određivanjem datuma njenog objavljivanja u Službenom listu Crne Gore“.

Smatraju i da je Ustavni sud, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, po službenoj dužnosti, a shodno članu 7 Zakonu o Ustavnom sudu, bio obavezan da obavijesti predlagača da jedna od sutkinja ispunjava uslov za sticanje tog prava prije isteka mandata, što nije uradio, niti se ona izuzela iz glasanja, utičući na krajnji ishod odlučivanja.

Srđa Keković

ZAŠTO 64 GODINE

Izjednačavanje i određivanje granice od 64 godine iz Unije slobodnih sindikata vide, kako je navedeno, kao način da se prevaziđe, prema njihovoj ocjeni, nastala pat pozicija za osiguranike do koje je dovela odluka Ustavnog suda da kao diskriminatornu ukine osporenu odredbu člana 17 da pravo na penziju žene stiču sa 64, a muškarci sa 64 godine, čime je ostao da važi stav drugi istog člana zakona, prema kojem je za odlazak u penziju potrebno ispunjenje kumulativnosg uslova od 40 godina staža osiguranja i 61 godine starosti.

Konkretno su predložili da član 17 Zakona o PIO glasi:

Inicijativa upućena Skupštini

,,Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 64 godine života i najmanje 15 godina staža osguranja.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja sa efektivnim trajanjem.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno

provedenih na radnim mjestima u sektorima metalo-prerađivačke i rudarske industrije na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem“.

Iz Unije slobodnih sindikata podsjećaju da je Ustavni sud 24. oktobra, na novoj sjednici, većinom glasova donio odluku o ukidanju odredbe člana 17. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji predviđa različitu starosnu granicu za sticanje prava odlaska u penziju za muškarce i žene koja će prestati da važi danom objavljivanja.

– Dispozitivom predmetne odluke, Ustavni sud je istovremeno odredio da izvršenje ove odluke obuhvata i regulisanje pravne situacije koja će nastati nakon prestanka važenja neustavne odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, na način da je Vlada Crne Gore dužna da u roku od jednog (1) mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u „Službenom listu Crne Gore“, Skupštini Crne Gore podnese prijedlog zakona kojim će pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarac, žena)

kvu mogućnost da pitanje koje je bilo predmet uređivanja neustavne odredbe Zakona uredi saglasno sa Ustavom.

Za takve stavove i ocjene, kako su naveli, ne navode nikakve ustavnopravne, ni konvencijske razloge, već samo paušalni razlozi praktične prirode, pokušavajući da opravdaju očiglednu neravnopravnost, odnosno nejednakost osiguranika, u zavisnosti od pola.

Naveli su da su plasirane i netačne informacije da će ,,zaposleni u Crnoj Gori od danas (misli se na dan donošenja Odluke) pravo na penziju moći da ostvare isključivo ukoliko imaju 40 godina staža osiguranja“, kao i da ,,Ustavni sud zanemaruje i obrazloženja presuda Evropskog suda

za ljudska prava u sličnim predmetima“ – saopštili su tada iz suda.

Iz Ustavnog suda su tada odbacili i sve otvorene prozivke da su osporenom odredbom sebi produžili trajanje angažmana u toj instanci.

– Do sada svim sudijama Ustavnog suda, kojima je funkcija prestala zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, ta funkcija je prestala nakon što su ispunili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona, nakon konstatacije Skupštine, pa samim tim ne može biti ni govora o ličnim razlozima sudija Ustavnog suda za ukidanje odredbe člana 17. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – saopšteno je iz Ustavnog suda.

Preispitivanje odluke Ustavni sud je 24. oktobra razmotrio nekoliko zahtjeva za preispitivanje njegove odluke od 19. oktobra i potvrdio stav kojim se zbog diskriminatornog sadržaja ukida odredba člana 17, stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojom je bila definisana različita starosna dob za sticanje prava na odlazak u penziju (66 za muškarce, 64 za žene).

Takva odluka usvojena je većinom glasova sudija nakon što su na dnevni red stavljeni zahtjevi za preispitivanje odluke o ukidanju osporene odredbe Zakona o PIO, koju su podnijeli sudija Ustavnog suda Snežana Armenko, Unija slobodnih sindikata i sudija Milorad Gogić.

Uporedo, Ustavni sud je

precizirao i jasnu obavezu zakonodavca da pozitivne norme u ovoj oblasti upodobi odluci Ustavnog suda.

Iz Ustavnog suda su tada podsjetili da je za ocjenu ustavnosti odredbe člana 17. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju podnijeto više prijedloga i inicijativa, od jula 2020. godine, o kojima je javnost upoznata, a njihovi podnosioci, u međuvremenu, više puta urgirali za donošenje odluke po tim podnescima.

– Uslijedio je orkestrirani napad na Ustavni sud zbog donošenja navedene odluke, kao da Ustavni sud prvi put ukida odredbu nekog zakona zbog nesaglasnosti s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i kao da donosilac tog zakona nema nika-

urediti u skladu sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci.

Objašnjavaju da, s obzirom da se Odlukom Ustavnog suda traži izjednačenje godina života kao uslova za odlazak u starosnu penziju, a kako se ne bi umanjilo postojeće pravo žena, predlažu da se žene i muškarci izjednače na 64 godine života i 15 godina staža osiguranja kao uslov za sticanje starosne penzije.

– Propisivanjem ovog uslova za ostvarivanje starosne penzije ujedno bi se stvorio veći prostor za oslobađanje radnih mjesta za mlađe generacije koje čekaju na zaposljenje. Pri tome takođe treba imati u vidu da brojne koleginice i kolege ne bi koristile ovu mogućnost zbog izuzetno niskih penzija već bi se opredijelili da ostanu na tržištu rada do sticanja krajnje starosne granice (66/67 godina života) za prestanak radnog odnosa po sili zakona – naveli su iz USSCG. Ujedno, smatraju da je potrebno ženama i muškarcima omogućiti da ostvare pravo na starosnu penziju sa ispunjenih 40 godina staža osiguranja sa efektivnim trajanjem bez uslovljavanja sa kumulativno ostvarenom starosnom granicom od 61 godine života kako je to trenutno propisano.

Naglašavaju da bi izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju na način kako su predložili podrazumijevala usaglašavanje izmijenjenog člana 17 sa ostalim odredbama tog zakona.

I. PERIĆ

U fokusu

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Abazović i njegova Vlada na sjednici 20. marta usvojili su odluku koja je proglašena tajnim podatkom i dodijeljen joj je stepen tajnosti „INTERNO“, a kojom je Upravi prihoda i carina naloženo da hitno i bez ograničenja sprovede postupak izvoza ulja od industrijske konoplje kompanije „Hanf pharma“, iako je imalo mnogo veći sadržaj THC od dozvoljenog.

U zvaničnom saopštenju sa sjednice Vlade od 20. marta 2023. godine ne pominje se ovaj dokument, a nije dostupan ni na sajtu Vlade.

Ovu informaciju objavio je M portal 26. septembra, ali Abazović, niti bilo ko iz njegove Vlade, ali i ostalih institucija, nijesu je komentarisali.

ISTRAGA

Odluka je, kako je naveo M portal, pozivajući se na izvore iz Vlade, Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina zavedena pod brojem 07430/23-26/2, a potpisao je generalni sekretar Vlade Boris Marić.

Prema informacijama Pobjede, nakon što je ova informacija u septembru objelodanjena, službenici Uprave prihoda i carina obavili su kontrolu magacina kompanije „Hanf pharma“ gdje su pronašli više stotina kilograma ulja od industrijske konoplje koje je trebalo da se izveze tajnim odlukama prethodne vlade.

– Uzorci ulja dostavljeni su Forenzičkom centru koji je utvrdio da je sadržaj THC veći od dozvoljene granice za čitavih 150 odsto, što znači da predmetna materija spada u narkotike – rekao je izvor Pobjede iz sektora bezbjednosti.

Kako kaže, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, nakon pisanja medija je u septembru formiralo predmet i „u skladu sa nadležnostima,

TUŽILAŠTVO NA POTEZU: Forenzički centar završio analizu uzoraka ulja kanabisa kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice, utvrđeno da se radi o narkotiku koji ima čak 150 procenata više sadržaja THC (psihoaktivna supstanca) od dozvoljenog

Razmotava se klupko Abazovićeve „Jovanjice“

Abazović i njegova Vlada na sjednici 20. marta usvojili su odluku koja je proglašena tajnim podatkom i dodijeljen joj je stepen tajnosti „INTERNO“, a kojom je Upravi prihoda i carina naloženo da hitno i bez ograničenja sprovede postupak izvoza ulja od industrijske konoplje kompanije „Hanf pharma“, iako je imalo mnogo veći sadržaj THC od dozvoljenog M. BABOVIĆ

PODGORICA – Tužilaštvo bi uskoro trebalo da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani za pokušaj krijumčarenja narkotika, nakon što je prije desetak dana Forenzički centar završio analizu uzoraka ulja industrijske konoplje uzetih iz magacina kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice i, kako saznaje Pobjeda, utvrdio da sadrže čak 150 procenata više sadržaja THC (psihoaktivna supstanca) od dozvoljenog, zbog čega se ovaj proizvod tretira kao droga, odnosno narkotik.

11

Prema informacijama Pobjede, o svim činjenicama u ovom predmetu Uprava prihoda i carina je informisala Agenciju za nacionalnu bezbjednost, obavještavajući ih i o svakoj aktivnosti koju su sproveli. Agencija, međutim, nije preduzela, kako kažu naši izvori, bilo kakvo dalje postupanje, samim tim nije dostavila niti jedan podatak Tužilaštvu ili Upravi policije

IMA NEKA TAJNA VEZA: Aleksandar Damjanović i Dritan Abazović

izuzeti su uzorci iz predmetne robe koji su zvaničnim putem dostavljeni Forenzičkom centru u Danilovgradu na vještačenje“.

Objašnjava da hemijski sastav pronađenog ulja, „odnosno činjenica da sadrži veliku količinu narkotičkih sredstava, umnogome povećava njegovu vrijednost, koja bi na ilegalnom tržištu dostigla višemilionski iznos“. Čelnici Uprave prihoda i carina, kako je ranije objavljeno, odbili su da postupe po odluci o izvozu ulja koju je donijela 43. Vlada, jer nijesu bile pribavljene sve neophodne saglasnosti.

– Premijer Dritan Abazović i posebno ministar finansija Aleksandar Damjanović vršili su ogroman pritisak na čelnike Uprave prihoda i carina, pa je nekoliko njih koji su odbili da izdaju saglasnost za izvoz ove robe i smijenjeno. Zbog realizacije ovog posla Damjanović je pokušavao da „trguje“ foteljom direktora UPC i produženjem rješenja za mjesta pomoćnika direk-

Još 10 šlepera na čekanju Prema informacijama Pobjede, preduzeće „Hanf pharma“ preradilo je svega 15 odsto industrijske konoplje koja je uvezena za ove potrebe. Naši izvori kažu da „na preradu čeka još 10 šlepera konoplje“, koja je „skladištena u Spužu“.

– Kompletan kontingent je uvezen iz Srbije, a neki izvori čak tvrde da je konoplja ubrana na plantaži u Jovanjici – kažu nezvanični sagovornici Pobjede.

tora, koje je nudio pojedinim rukovodiocima u zamjenu za potpis na saglasnost za izvoz – podsjeća naš izvor.

Pritisci su ostali uzaludni, jer su visoki službenici UPC bili svjesni odgovornosti koju bi nosio potpis na ovakvu saglasnost. Prema saznanjima Pobjede, pojedini rukovodioci UPC čak su i snimali neke razgovore koje je sa njima vodio tadašnji ministar Damjanović.

NADLEŽNOST SDT

Slučaj bi, kako smatra više nezvaničnih sagovornika Pobjede, trebalo da preuzme Specijalno državno tužilaštvo, jer je to njihova nadležnost, s obzirom na to da su u „posao“ bili uključeni visoki državni službenici – od premijera do ministara.

Prema informacijama Pobjede, o svim činjenicama u ovom predmetu Uprava prihoda i carina je informisala Agenciju za nacionalnu bezbjednost, obavještavajući ih i o svakoj aktivnosti koju su sproveli.

Agencija, međutim, nije preduzela, kako kažu naši izvori, bilo kakvo dalje postupanje, samim tim nije dostavila niti jedan podatak Tužilaštvu ili Upravi policije. „Glavnu riječ“ u ANB vodi Abazovićev intimus Artan Kurti, inače generalni sekretar Agencije, koji je, prema riječima sagovornika Pobjede iz bezbjednosnog sektora, i dugogodišnji prijatelj sa rukovodiocem Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duškom Milanovićem.

Oni vjeruju da je upravo ova veza razlog zbog kojeg Mila-

nović predmet još nije dostavio Specijalnom tužilaštvu.

,,BITKA“ ZA UNOSAN BIZNIS

M portalu je u septembru više sagovornika iz Ministarstva finansija, Vlade, Uprave prihoda i carina, Ministarstva zdravlja, službi bezbjednosti i njihovih stranih partnera koji prate slične aktivnosti potvrđeno da je riječ o nelegalnom poslu izvoza ulja od industrijske konoplje koje, sa povećanim sadržajem THC-a od propisanog, na „crnom tržištu“ dostiže milionsku vrijednost, ali i da je riječ o robi za koju „bitka“ u Vladi i državnim institucijama traje skoro dvije godine.

Abazović i njegova ekipa prvo su još u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića, u kojoj je on bio vicepremijer, pokušali da izdejstvuju saglasnosti za izvoz ovog ulja, ali je, kako je pisao M portal, Ministarstvo zdravlja to odbilo.

Prema pisanju ovog portala, Abazović je tada izdejstvovao da Uprava prihoda i carina 6. decembra 2021. izda nezakonito odobrenje za preradu ulja, koje je zavedeno pod brojem 09/03-1 broj UP/I-3900/1-21.

Firma „Hanf pharma“ iz Podgorice osnovana je, kako su pisali, svega 10-ak dana nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine, i to za proizvodnju eteričnih ulja. Ovaj podatak ukazuje da su Abazović i njemu bliski ljudi već tada, moguće, osmislili plan paradržavnog šverca narkotika.

Nijesu mogli, po uzoru na Aba-

zovićevog idola predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da naprave projekat plantaža konoplje, kao što je to, prema pisanju srpskih medija urađeno u Jovanjici, pa su se odlučili za manje vidljiv plan – proizvodnju eteričnih ulja, ali sa znatno većim procentom THC od onog dopuštenog zakonom.

VLASNIČKA STRUKTURA

U vlasničkoj strukturi „Hanf pharma“, koja je danas u blokadi, ali aktivna, nalaze se Silvija Vlahović (osnivačica i izvršna direktorica, sa 10% vlasništva), Abazi Dževat (osnivač sa 15% vlasništva), beogradske kompanije „Intiva plus d.o.o“ (osnivač sa 12,5% vlasništva) i „Eviana d.o.o“ (osnivač sa 37,5% vlasništva) i Škeljzen Bašota (osnivač sa 25% vlasništva). U Odboru direktora su Miroslav Ivanišević, Ljiljana Vujotić i Škeljzen Bašota.

Više izvora M portala tvrdi da je doskorašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović u bliskim rodbinskim vezama sa osobom koja je u vlasničkoj strukturi „Hanf pharma“.

Pobjeda je u septembru pokušala da dobije odgovor od Damjanovića ko mu je od osnivača ove kompanije rođak, ali nije odgovarao na naše pozive.

Pitali smo i Jelenu Borovinić-Bojović, ministarku zdravlja u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića, koja je rekla da ne može odgovoriti na naša pitanja, jer Ministarstvo zdravlja nije imalo nikakve veze sa ovim poslom?!

Pitanja smo tada uputili i članu Upravnog odbora „Hanf pharma“ Miroslavu Ivaniševiću. Nije odgovorio ni na pozive, niti na poruke.

Bez odgovora nas je ostavila i suosnivačica i izvršna direktorka ove firme Silvija Vlahović.

Objavili smo u septembru da je interesantan podatak da je njen broj telefona naveden kao kontakt i za firmu „Evian d.o.o“, na specijalizovanom sajtu „Kompani vol“ na kojem se mogu naći podaci o preduzećima u regionu. „Evian d.o.o“ je jedna od firmi suosnivača „Hanf pharma“, sa udjelom 37,5 odsto.

Prema podacima sa sajta „Kompani vol“, stopostotni vlasnik „Intiva plus d.o.o“, firme koja je, takođe, suosnivač „Hanf pharma“, sa udjelom 12,5 odsto, je preduzeće koje se zove „Evian INC“.

M portal je u septembru objavio da je jedan od osnivača „Hanf pharma“ Škeljzen Bašota ujedno i izvršni direktor kosovske kompanije „McCroft Tobacco Kosovo LLC“ iz Gnjilana, koja se bavi proizvodnjom i trgovinom cigareta. „McCroft Tobacco Kosovo LLC“ je u vlasništvu Gazmenda Abrašija, koji je od 2019. godine počasni konzul Crne Gore na Kosovu, a konzulat se nalazi – u okviru Abrašijeve fabrike duvana u Gnjilanu.

Fabrika duvana u Gnjilanu je dospjela u fokus medija kada je otkriveno da je grupa preduzetnika koji su proizvodili cigarete egipatske marke „kleopatra“ u Podgorici, na Kosovu registrovala takav brend u namjeri da ga proizvodi u fabrici u Gnjilanu.

Iako se Abazović i njemu bliski ljudi dovode u vezu sa brojnim aferama i kriminalnim radnjama u prethodnih tri godine, pored ostalog, i sa državnim švercom duvana, zbog čega je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen i donedavno bio u pritvoru visoki funkcioner njegove Ure, bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, Specijalno tužilaštvo je bilo blagonaklono prema doskorašnjem premijeru. Čak, prema javnosti dostupnim informacijama, specijalni tužilac od Abazovića nije tražio ni izjavu nakon što su objelodanjene komunikacije mafije preko „Skaj aplikacije“ u kojima je on jedan od glavnih junaka, od kojeg je takozvani „škaljarski klan“ očekivao zaštitu.

Kaćuša KRSMANOVIĆ / Draško ĐURANOVIĆ

12 Hronika

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Za dodirivanje djevojčice dobio pet godina zatvora PODGORICA – M. L. (55) iz Podgorice osuđen je u podgoričkom Višem sudu na pet godina zatvorske kazne zbog nedozvoljenih polnih radnji nad devetogodišnjom djevojčicom.

Prema navodima presude, koju je izrekao sudija Ivan Perović tokom suđenja potvrđeni su navodi tužilaštva da je M. L. 15. juna prošle godine devetogodišnjakinju koja je došla u njegovu blizinu kako bi uzela

flašu vode namamio do izvora pod izgovorom da je tamo voda hladnija.

Optuženi je po dolasku do izvora zatražio od djevojčice da mu sjedne u krilo što je ona odbila.

Potom je, radi zadovoljenja svog polnog nagona preko šorca djevojčice, dodirnuo rukom u predjelu međunožja.

Djevojčica je reagovala tako što je M. L. odgurnula ruku i pobjegla.

M. L. je krenuo da bježi ali nije daleko odmakao jer su ga uhvatili prisutni građani i zadržali do dolaska policije.

Sud je M. L. izrekao i mjeru bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara koja će se izvršavati u u ambulanti UIKS-a i trajaće dok postoji potreba za liječenjem, ali ne duže od izrečene kazne zatvora, pri čemu se vrijeme provedeno u ustanovi za liječenje, uračunava u kaznu zaB.R. tvora.

Razmatrano jemstvo sina bivše predsjednice Vrhovnog suda

PODGORICA – Miloš Medenica juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da neće bježati ukoliko sud prihvati jemstvo od 788.800 eura koje je njegova porodica ponudila u nekretninama za mogućnost da se brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva da je formirao kriminalnu organizaciju zbog izvršenja više krivičnih djela, potvrdio je za Pobjedu njegov advokat Stefan Jovanović.

Medenica je saopštio sudu da je saglasan sa ponuđenim jemstvom ukazujući da sud prilikom odlučivanja ne treba da ima bojazan da će pobjeći s obzirom na to da se u maju prošle godine iz Beograda sa liječenja vratio u Crnu Goru a znao je da će po slijetanju na podgorički aerodrom biti uhapšen a potom i pritvoren.

On je kazao i da se ne bi usudio da bježi dodatno i zbog činjenice da bi njegova porodica u tom slučaju izgubila svu imovinu.

Odbrana Medenice je sudu ponudila hipoteke na nekretnine u vlasništvu majke, sestre optuženog, kao i nekretninu u kojoj stanuje njegova porodica.

Advokat Jovanović je istakao da su ponuđene nepokretnosti duže od tri decenije u vlasništvu porodice i da za njih postoje dokazi o načinu sticanja.

Uz jemstvo, sudu je takođe predloženo da odredi jednu ili više alternativnih mjera koje su propisane odredbama Zakona o krivičnom postupku.

Advokat Jovanović je prilikom razmatranja jemstva Miloša Medenice predao sudu odluku Ustavnog suda od 12. oktobra 2023. godine gdje se navodi da su držanjem u pritvoru njegovom branjeniku povrijeđena Ustavom i Konvencijom garantovana prava.

M. BABOVIĆ

Medenica: Vratio sam se, a znao sam da ću biti pritvoren

Sa privođenja Miloša Medenice

-Ustavni sud je konstatovao da nižestepeni sudovi nijesu cijenili medicinsku dokumentaciju Miloša Medenice koja egzistira u spisima predmeta od početka postupka i iz koje proizilazi da je bio hospitalizovan određeni vremenski period, a naposljetku ni to da se isti dobrovoljno javio nadležnom tužilaštvu, odnosno da se stavio na raspolaganje nadležnim organima i na taj način omogućio da mu se nesmetano sudi – kazao je Jovanović.

Osim toga Ustavni sud je apostrofirao da nižestepeni sudovi nijesu dali ustavnopravno prihvatljive razloge da li je pritvor i dalje jedina mjera koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, odnosno da li treba primijeniti neku drugu mjeru osim pritvora, i to imajući u vidu sve prethodno istaknuto kao i dužinu trajanja pritvora.

-Upravo ovo utvrđenje Ustavnog suda potvrđuje navode odbrane da je predloženo jemstvo u iznosu od 788.800 eura, koje se sastoji u svim porodicnim nepokretnostima, uz jednu ili vise mjera nadzora, nakon skoro 18 mjeseci pritvora, sasvim dovoljna garancija da ce se postupak nesmetano odvijati i da će biti obezbijeđeno prisustvo mog branjenika,

posebno ako se ima u vidu da je isti svjestan da bi samo neodazivanjem na uredan poziv suda sve porodične nepokretnosti bile bespovratno izgubljene – kazao je advokat Jovanović.

On je podsjetio da se Medenica već 16 mjeseci nalazi u pritvoru i da se, nakon završenog liječenja, o čemu postoji uredna medicinska dokumentacija kako u tužilaštvu tako i u sudu, vratio u Crnu Goru kako bi se suočio sa optužbama.

-Bio je svjestan za šta se sve tereti, odnosno za koja sve krivična djela je okrivljen, ali se uprkos tome vratio i na taj način omogućio prvo tužilaštvu da vodi istragu u odnosu na njega, a potom i sudu da mu sudi. Ovako postupanje mog branjenika predstavlja konkretnu okolnost koja u cjelosti relativizuje navodne okolnosti koje bi uticale na opasnost od bjekstva, jer da se isti nije vratio u Crnu Goru pitanje je kako bi mu se uopšte i sudilo - zaključio je Jovanović.

Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice – Miloš, se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se za organizovanje kriminalne organizacije radi vršenja više teških krivičnih djela.

B. R.

Počela saslušanja svjedoka u istrazi provale u depo V PODGORICA – Dvije službenice Višeg suda saslušane su kao svjedokinje u istrazi prokopavanja tunela iz kojeg je početkom septembra provaljeno u depo Višeg suda, potvrđeno je Pobjedi.

Osim njih, u Osnovnom državnom tužilaštvu su u utorak saslušani i bivši vlasnik kombija uz pomoć kojeg su ,,rudari“ zemlju od iskopavanja odvozili iz centra grada, kao i taksista koji je jednom prevezao jednog od osumnjičenih kopača.

Pobjedi je nezvanično rečeno da iskazi ovih svjedoka nemaju značaja u razotkrivanju motiva zbog kojeg se krenulo u iskopavanje tunela i provale u depo Višeg suda.

Osnovno tužilaštvo je za sada za prokopavanje tunela otvorilo istragu protiv četvorice srpskih državljana – Milana i Veljka Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića koji je 19. oktobra uhapšen u Švedskoj po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti. Na listi osumnjičenih su i Podgoričani Predrag Mirotić, Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović, kao i Marjan Vuljaj.

Mirotić je prvi uhapšeni u istrazi slučaja ,,Tunel“. On je, prema navodima naredbe o pokretanju istrage, vozio kopače tunela od Zabjela do centra grada, kada su odlazili da prave podzemni prolaz do depoa Višeg suda, pomagao osumnjičenima da nesmetano borave u Podgorici i obezbjeđivao im alat kojim su obili sudsku prostoriju.

Mjesec kasnije, 12. oktobra, lisice na ruke stavljene su Katarini Baćović koja je, predstavljajući se kao Andrijana Marić, zakupila podrum u zgradi pored Višeg suda u Podgorici, odakle se krenulo sa prokopavanjem tunela.

Baćović je 24. jula sa vlasnicom poslovnog prostora T. V. potpisala ugovor o zakupu na tri godine, sa cijenom zakupa od

Motiv kopa i dalje nepo

Tunel ispod Višeg suda

jili više komada oružja – navodi se u Naredbi.

Sa Baćović je 12. oktobra uhapšen i Marjan Vuljaj koji je priznao da je skrivao Baćović u stanu koji je iznajmio u podgoričkom naselju Siti kvart, nakon što je policija utvrdila njen identitet i povezanost sa prokopavanjem tunela.

Istog dana uhapšeni su Ivica Piperović i Nikola Milačić, nakon što su ih Baćović i Vuljaj prilikom davanja iskaza u tužilaštvu označili kao osobe koje su organizovale krađu stvari iz depoa Višeg suda.

Sa druge strane, Ivica Piperović i Nikola Milačić negirali su uče-

1.400 eura mjesečno.

Ključ od prostora je preuzet 7. avgusta kada se krenulo sa kopanjem tunela. Prema procjenama policije i tužilaštva, ova grupa je mjesec radila na prokopavanju tunela.

-Upotrebom podesnog sredstva i alata probili betonski zid na depou i kroz tako načinjeni otvor od 8. septembra do 11. septembra ušli u prostorije depoa, u kojem su izvršili pregled i preturanje više stvari i predmeta u kojima se vode ili su završeni sudski postupci. Oni su obili i zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i tom prilikom protivpravno oduzeli i prisvo-

Protiv načelnika Komunalne policije u Nikšiću podnijeta krivična prijava

Čogurić tvrdi da je Čurović počinio teži prekršaj NIKŠIĆ - Protiv načelnika Komunalne policije Veselina Čurovića aktivistkinja pokreta Ecopatriotizam Ivana Čogurić podnijela je krivičnu prijavu, zbog sumnje da je dostavio njene lične

podatke licu koje je ilegalno odlagalo otpad u koritu rijeke Gračanice.

Ona će u utorak u prostorijama ODT Nikšić biti saslušana u svojstvu podnosioca krivične prijave, koju je podnijela, S. VASILJEVIĆ

Izrečena presuda optuženom za nedozvoljene polne radnje

Nikšić

sa sumnjom da je Ćurović počinio teži službeni prekršaj. Čogurić je, kako je navela u prijavi, 15. septembra 2023. nakon što je službi KP Nikšić u prijepodnevnim satima dostavila video-snimak o ilegalnom odlaganju otpada, primila poziv od lica koje je počinilo prekršaj i koje se nakon razgovora sa aktivistkinjom vratilo na korito rijeke Gračanice i saniralo načinjenu štetu pokupivši nepropisno odloženi otpad.

Narednog dana, Čogurić se u prisustvu ostalih članica pokreta našla sa počiniocem prekršaja koji im je saopštio da je kontakt telefon dobio od načelnika Veselina Čurovića u prostorijama Komunalne A. R. policije Nikšić.

Hronika

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Višeg suda

GOV.ME

anja tunela oznat

šće u iskopavanju tunela ističući da im nije jasno kako su povezani sa ovim slučajem.

Baćović je u policiji, a potom i u tužilaštvu, tvrdila da je pod lažnim imenom za Nikolu Milačića iznajmila stan u zgradi pored Višeg suda.

Ona je kazala da joj je sve to bilo jako čudno, ali da je pristala da se lažno predstavi jer joj je Milačić nudio da radi su alonu vjenčanica koji je planirao da otvori u tom prostoru.

Vuljaj je priznao da je skrivao Baćović i ispričao da je od nje saznao da su Piperović i Milačić organizovali krađu stvari iz depoa Višeg suda od kojih je nešto

skriveno na imanju Piperovića.

Piperović je pred tužiocem negirao izvršenje krivičnih djela i kazao da ne poznaje nikog od identifikovanih za učešće u kopanju osim Nikole Milačića koji mu je šura.

On je tvrdio da nikada od Milačića nije čuo da je pomenuo Katarinu Baćović, kao i da ga je posljednji put vidio na rođenju njegove kćerke.

Piperović je pred tužiocem ukazao da prilikom pretresa u njegovoj kući niti u njegovom dvorištu nije pronađen bilo kakav predmet.

Milačić je takođe negirao svaku vezu sa prokopavanjem tunela i krađom dokaza iz Višeg suda ističući da od optuženih poznaje samo Piperovića koji mu je zet.

Majka osumnjičene – Maja Baćović, zapošljena je u pisarnici Višeg suda u Podgorici, a otac, Dejan Baćović u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali nije utvrđeno da su povezani sa ovim slučajem.

Prve informacije o provali u depo Višeg suda pojavile su se 11. septembra. Narednog dana saopšteno je da je u depo provaljeno kroz tunel koji je vodio do podruma stana u susjednoj zgradi.

Interesantno je da ,,rupu u zidu“ depoa i tunel nijesu otkrili policijski inspektori već službenice Višeg suda kada su tokom popisa, sat iza ponoći, tražeći odakle struji vazduh u prostoriji gdje nema klime - iza police sa registratorima, otkrile rupu u ziB. R. du, a onda i tunel.

D. MALIDŽAN

U akciji ,,Alkohol“ uhapšena četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Policija testirala vozače na alkohol

Upravljao vozilom sa 2,61 promilom alkohola u krvi PODGORICA - Podgorička policija u sklopu akcije ,,Alkohol“ uhapsila je četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije na mreži “X”.

Kako su precizirali iz Uprave policije, u okvuru akcije uhapšen je

vozač koji je upravljao vozilom sa 2. 61 promila alkohola u krvi.

-Policija je u Podgorici sprovela lokalnu akciju ,,Alkohol“ i sankcionisala ukupno 18 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, od kojih su četiri uhapšena - naveli su iz C. H. Uprave policije.

13

Bivši ministar zdravlja uskoro na optuženičkoj klupi zbog zloupotrebe prilikom raspodjele novca NVO u oblasti prevencije virusa HIV/AIDS PODGORICA - Viši sud je iz četvrtog puta potvrdio optužnicu protiv bivšeg ministra zdravlja u Vladi Crne Gore Kenana Hrapovića, Nikole Antovića, nekadašnjeg sekretara u Ministarstvu zdravlja i predsjednika komisije za raspodjelu sredstava NVO za 2018. i 2019. godinu, i doktora Mira Kneževića, direktora Direktorata za javno zdravlje za optužbe da su zloupotrijebili službeni položaj i prekoračili službena ovlašćenja.

Vanraspravno vijeće je do sada tri puta obustavljalo postupak po privatnoj tužbi protiv Hrapovića, Antovića i Kneževića usljed nedostatka dokaza.

Poslednji, četvrti put je postupilo po ukidnom rješenju Apelacionog suda i potvrdilo optužbe protiv nekadašnjeg ministra i njegovih saradnika.

Prema navodima privatne optužnice koju je podigla NVO Grupa za razvoj i unapređenje sporta GRUS se navodi da su Hrapović, Antović i dr Knežević, tokom 2018. i 2019. godine, zloupotrijebili službeni položaj prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, uz nesavjestan rad u službi.

Iz ove NVO su tvrdili da je

Potvrđena optužnica protiv Hrapovića, Antovića i Kneževića

Kenan Hrapović

Hrapović protivno Zakonu o NVO, Uredbi Vlade Crne Gore o finansiranju projekata i programa NVO-a u oblastima od javnog interesa i pravilnika o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa NVO, izvršio izbor Komisije za raspo-

djelu sredstava NVO u oblasti prevencije virusa HIV/AIDS. Hrapović je prema navodima odbačene optužnice izabrao doktoricu Aleksandru Marjanović da predstavlja NVO u komisiji za oblast hiv/aids iako je ona ovlašćena da zastupa NVO Crnogorska fondaci-

ja za hiv Podgorica.

U optužnici GRUS-a se navodi da je doktorica Marjanović redovni učesnik i dobitnik sredstava za navedenu oblast, od kako je postala član komisije, što predstavlja klasičan sukob interesa.

-U raspodjeli po konkursu od 11. juna 2018. godine, NVO Juventas je za tri projekta dobila iznos od 67.000 eura, što predstavlja 53,6 odsto od ukupnog iznosa koji je bio predmet raspodjele, odnosno 33,6 odsto ili 42.000 eura više od zakonom dozvoljenog iznosa. NVO Cazas je za dva projekta dobio iznos od 45.000 eura, što predstavlja 36 odsto od ukupnog iznosa koji je bio predmet raspodjele, odnosno 20.000 eura više od zakonom dozvoljenog iznosa – tvrdili su iz NVO Grupa za razvoj i unapređenje sporta GRUS. B. R.

Iz Nezavisnog sindikata policije ogorčeni zbog ukidanja presude za ubistvo kolege Milutina Lekovića

Poručili da su sudije postale saučesnici u gnusnom zločinu PODGORICA - Šok, nevjerica, ogorčenost. Upravo ovako i upravo ovim redom se jutros osjećao svaki crnogorski građanin nakon čitanja vijesti da je Apelacioni sud ukinuo presudu za ubistvo policajca Milutina Lekovića - kazali su iz Nezavisnog sindikata policije.

Kako su naveli, ukidanjem presude njegovim surovim ubicama sudije Apelacionog suda ponovo su ubile policajca Milutina Lekovića i postale saučesnici u ovom gnusnom zločinu.

- Nakon dva ozbiljna i teška napada na policijske službenike u kratkom periodu koji nijesu procesuirani na adekvatan način doživljavamo da nam, po ko zna koji put, oni koji su izabrani da dijele pravdu u stvari dijele nepravdu krijući se iza sudske ili tužilačke funkcije. Ovog puta i najdrastičnije do sad – kazali su iz Nezavisnog sindikata policije.

Etika, moral i logika su, kako dodaju, očigledno riječi na koje oni nijesu naišli u pravničkim knjigama dok su se školovali.

- Nažalost, očigledno im nije karakterno usađen ni osjećaj za pravdu, empatiju, zaštitu žrtve. Surovo, bezdušno i be-

zosjećajno donošenje ovakve odluke nepopravljivo negativno djeluje na sve u ovom društvu a posebno na porodicu Leković. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale kakav i koliki bol nanose porodici Leković ovakvom odlukom? Sigurno da nijesu jer da jesu odluka bi bila drugačija. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale šta poručuju crnogorskom društvu i crnogorskim građanima ovakvom odlukom? Nama je poruka vrlo jasna i ona glasi: ,,Svako može da vas napadne ili ubije, na pravdu i zaštitu Apelacionog suda ne računajte“ – ističu iz Nezavisnogsindikatapolicije.

Potpuno obespravljeni, nezaštićeni i ostavljeni na milost i nemilost krinimalcima svake vrste policijski službenici apeluju da se stvari pod hitno promijene.

- U suprotnom, ovdje je neko debelo zreo za ozbiljno psihijatrijsko posmatranje. Ili oni koji, krijući se iza funkcije i smatrajući sebe nedodirljivim, uništavaju sopstvenu zajednicu donoseći nerazumne, protivzakonite i bestidne odluke koje pomažu prestupnicima i kriminalcima ili mi koji, mazohistički, sve to mirno gledamo, trpimo i dozvoljavamo iživljavanje nad crnogorskim građanima. Mnogi, od ovih prvih, su zreli i za za-

tvor i država mora smoći snage da se obračuna sa njima. U našem društvu ne smiju postojati zaštićeni i nedodirljivi, pa makar to bile sudije i tužioci - rekli su iz Nezavisnog sindikata policije.

Upućuju najiskreniju molbu Vladi i nadležnim ministrima da se u budućem radu vrlo ozbiljno pozabave sudijama i tužiocima koji, kako su ocijenili, ,,igraju“ na tankoj žici pravde i nepravde, poštenja i kriminala, i koji svojim (ne) radom unazađuju kako bezbjednost policijskih službenika tako i čitavog crnogorskog društva.

- Jer, ako uniformisani, naoružani i obučeni službenik može, bez straha od sankcija, biti bezobzirno napadnut na ulici, udaren autom ili čak ubijen šta onda da očekuje obični građanin? Koristimo priliku da se zahvalimo časnim, poštenim i profesionalnim sudijama i tužiocima koji na krajnje primjeren i kvalitetan način obavljaju svoju dužnost i u koje polažemo nade za ozdravljenje njihovih profesija. Svi zajedno imamo veliku odgovornost i moramo biti dorasli zadatku čuvanja ovog društva - poručili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Apelacioni sud ukinuo je presudu kojom su albanski državljani, braća Luan i Lulzim

Hasanaj, kao i njihova majka Nure, u podgoričkom Višem sudu osuđeni na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva policajca Milutina Lekovića, 15. decembra 2019. godine u Igalu.

Njih troje dobili su po 40 godina robije za teško ubistvo Lekovića, dok su po pet godina zatvora dobili za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Luan Hasanaj, koji je direktni izvršilac ubistva, osuđen je i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija na tri godine zatvora.

U obrazloženju ukidnog rješenja tročlano vijeće sudija Apelacionog suda navodi da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.

Za sudije Apelacionog suda u prvostepenoj presudi nijesu jasno navedeni razlozi vezano za okolnosti pod kojima je došlo do ispaljenja projektila iz pištolja kojim su nanijete smrtonosne povrede pokojnom policajcu Milutinu Lekoviću.

Hasanaji su oslobođeni optužbe da su ilegalno prešli granični prelaz i tako ušli u A. R. Crnu Goru.

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 2. novembar 2023.

HERCEG NOVI: Skupština opštine raspravljala o problemu tretmana otpadnih voda

Popravku postrojenja i kolektora uvrstiće u budžet za iduću godinu

HERCEG NOVI – Postrojenje za tretman otpadnih voda i kolektor gorući su problem Herceg Novog, u njegovo rješavanje treba da se uključe svi – rukovodstvo Vodovoda, sekretar za komunalne djelatnosti, direktor Društva za izradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture i predsjednik Opštine sa kabinetom, saopšteno je na sjednici Skupštine opštine tokom rasprave o tim projektima.

Na dnevnom redu su dopuna odluke o osnivanju Društva i Statuta društva sa osnivačkim aktom. Usvajanjem tih dokumenata stvoriće se uslovi da preduzeće pravno funkcioniše u punom kapacitetu.

Sjednici nisu prisustvovali odbornici Novske liste, a napustili su je odbornici Kluba Evropski tim za Herceg Novi nakon što je odbijen njihov prijedlog za dopunu dnevnog reda informacijom o funkcionisanju kolektora i postrojenja za preradu otpadnih voda, ali i zahtjeva za pauzu od 30 minuta kako bi održali konferenciju za novinare.

PROJEKAT

Odbornik Marko Lučić (Narod pobjeđuje) podsjetio je da je izgradnja postrojenja počela 2013. godine i da je ugovorena vrijednost bila oko devet miliona eura.

– Na silu je raskinut ugovor sa izvođačem 2016. godine, a znamo razlog tog raskidanja. Žao mi je što ovdje nisu odbornici DPS-a, koju su insistirali ovu raspravu, a rukovodstvo njihove partije je jedan od glavnih krivaca za loše stanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama i kolektora. Postrojenje svake godine tokom ljetnje sezone je na granici incidenata, sa posljedicama neprijatnih mirisa. Ali ove godine je i gore, desila se havarija koja je izazvala materijalnu i ekološku štetu. Ljudi u postrojenju se bore da to saniraju, a pošto sam se uključio u rješavanje ovog gorućeg problema, imam informaciju da se ide ka konačnom rješenju, da možemo reći javnosti i građanima Meljina koji najviše trpe, do bi do Nove godine moglo doći da se situacija sanira. Ugrađuju se djelovi i krenulo se u rekonstrukciju postrojenja – kazao je Lučić.

Društvo, po njegovom mišljenju ima kadrovske kapacitete da iznese posao do kraj.

– Na čelu Društva je Milan Zarić, elektroinženjer sa velikim iskustvom, koji je sa ekipom profesora sa Hidrograđevinskog fakulteta u Beogradu pripremio akcioni plan za sanaciju. Pomogao je i rukovodilac postrojenja Nenad Konjević, inženjer. Opravak postrojenja je oko tri miliona eura, moraju da se iznađu sredstva iz kapital-

Odbornici usvojili prijedlog odluke rebalansa kojim je opštinski budžet za ovu godinu uvećan sa 21,8 na 24,6 miliona eura

POBJEDA

Odbornici se nadaju da naredne turističke sezone neće imati problem neprijatnih mirisa do kojeg je dolazilo zbog havarije na postrojenju.

Smatraju da treba pokrenuti pitanje odgovornosti Vodakoma i nadzornog organa Dalema iz Njemačke, jer je uloženo više od 40 miliona eura, a projekat nije okončan

HAVARIJA UZROKOVALA NEPRIJATNE MIRISE: Postrojenje za tretman otpadnih voda

nog budžeta i da bude prioritet svih prioriteta – istakao je Lučić.

Veoma važno je, kaže, i pokretanje odgovornosti i podnijeti krivične prijave jer je su kolektor i postrojenje koštali 40 miliona eura a nijesu završeni i u lošem su stanju.

– Za ovakvo stanje najodgovorniji je Vodakom, kao i nadzorni organ Dalem iz Njemačke i tu se nazire korupcija – smatra Lučić.

UPRAVLJANJE

Predsjednik Opštine Stevan Katić kaže da su problemi počeli ,,kada je DPS 2016. donio odluku da otvori postrojenje, a nijesu ništa završili i uradili“.

– Donijeta je 2016. godine odluka o prenosu prava upravljanja na Vodovod iako je Društvo trebalo da završi sve poslove pa onda da pređe na Vodovod.

Sada se moramo vratiti korak kako bi se dala mogućnost Društvu za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture da se taj kompletan posao završi i tehnički primi postrojenje i kolektor stavi u funkciju. Nadam se da ćemo svi biti na visini zadatka i da više nećemo imati situacije kao ovo-

Protiv prodaje zemlje u Kamenarima Skupština nije dala saglasnost Opštini za prodaju suvlasničkog dijela parcele u naselju Jošica. Protiv su bili odbornici vladajuće koalicije.

Parcela ukupne površine 376 kvadratnih metara (Opštini pripada 188 kvadratnih metara) se nalazi u Kamenarima, upisana je kao livada 1. klase. Direkcije za imovinu i zastupanje u prijedlogu odluke o prodaji navodi da Opština kao suvlasnik parcele trenutno nema namjeru da je valorizuje. Vlada je u junu dala saglasnost Opštini Herceg Novi za otuđenje nepokretnosti.

– Sa druge strane postoji interesovanje drugog suvlasnika za kupovinu

(koji bi lokaciju uredio, a time bi dobio na vrijednosti svoje polovine parcele), a Opština bi prodajom dobila novčana sredstva koja bi bila usmjerena na infrastrukturne projekte, pa su ispunjeni uslovi za valorizaciju predmetnog zemljišta u cilju ostvarenja planirane namjene – piše u prijedlogu.

Predloženo je da se dio parcele 66/1, proda po početnoj cijeni od 205,57 eura za kvadrat, odnosno ukupno 39.400 eura.

U raspravi o toj tački dnevnog reda odbornik Mirko Lučić je kazao kako je uglavnom protiv prodaje opštinske imovine, pa iparcele u naselju Jošica.

– Suštinski razlog zbog kojeg sam protiv jeste to

što se ta zemlja nalazi u Kamenarima, a svjedoci smo da su Kamenari, pogotovo u ljetnjem periodu, ali i u zimskom opterećeni saobraćajem zbog trajekte linije. Obilaskom tog placa sam zaključio da je tamo parkirano nekih desetak automobila, a u razgovoru sa mještanima sam saznao da su to vozila koja ostavljaju Novljani koji su zaposleni u Tivtu – kazao je Lučić.

On je ocijenio kako bi bilo bolje rješenje da se dokupi i drugi dio te parcele, u opštem interesu Opštine, odnosno građana Herceg Novog i Kamenara, kako bi imali više prostora za parking. Zato je poredložio odbornicima da glasaju protiv usvajanja Odluke.

ga ljeta, a i u sezoni 2017. godine. Oprema prema tenderu koji je rapisan preko Uprave za kapitalne projekte pristiže i sredstva ćemo obezbijediti

kroz budžet za 2024. godinu, koliko god bude potrebno i da konačno dočekamo kako treba narednu ljetnju turističku sezonu – kazao je Katić.

Odbornici su na jučerašnjoj sjednici usvojili prijedlog rebalansa kojim je budžet za ovu godinu uvećan sa 21,8 na 24,6 C. G. miliona eura.

MINA

KOTOR: Služba zaštite kupila novo vozilo vrijedno 160.000 eura

Efikasnije će intervenisati u Starom gradu KOTOR - Služba zaštite i spašavanja sljedećeg mjeseca će dobiti novo, savremeno vatrogasno vozilo za intervencije u Starom gradu, vrijedno 160.000 eura – najavio je za Radio Kotor komandir Maksim Mandić.

Tenderska procedura je završena, potpisan je ugovor sa dobavljačem.

– Vozilo se proizvodi i veoma brzo će biti u garaži Službe. Prije

ulaska u garažu biće predstavljeno građanima u Starom gradu – ističe Mandić.

Kupovinu finansira Opština.

- Iz trećeg puta smo uspjeli da vozilo dobijemo, odnosno da se završi tenderska procedura.

Prve godine zbog nekih političkih prepucavanja, druge godine zbog korone. Ovo je treća sreća – kaže Mandić.

Služba zaštite i spašavanja raspolaže sa 13 vatrogasnih vozila.

– Od opštine Tivat smo preuzeli vozilo za gašenje požara na visinama do 30 metara, odnosno vatrogasnu platformu. To vozilo nam služi za gašenje i evakuaciju iz višespratnica i jedna je od

najznačajnijih stavki, osim novog vozila – objašnjava Mandić.

Vatrogasci/spasioci će uskoro dobiti nove uniforme. Mandić objašnjava da je kotorska služba jedina u Crnoj Gori i šire ko-

Kotorska služba jedina u Crnoj Gori i šire koja svake pete godine mijenja opremu za zaštitu. Za mjesec očekujemo isporuku, nabavka je vrijedna 70.000 eura – kazao je Mandić

ja svake pete godine mijenja ličnu zaštitu opremu.

– Završena je tenerska procedura, potpisan ugovor, oprema je u proizvodnji. Za mjesec očekujemo isporuku. U pitanju su nova vatrogasna odijela za intervencije u zatvorenom prostoru i vatrogasna odijela za gašenje požara na otvorenom i tehničke intervencije – kazao je Mandić.

Cijena nabavke iznosi 70.000 C. G. eura.

Maksim Mandić

Crnom Gorom

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Deset dana u znaku kulture i sporta CETINJE – Lokalna uprava je u saradnji sa kulturnim ustanovama i sportskim klubovima pripremila program povodom proslave 13. novembra – Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja.

Program će započeti sportskim aktivnostima u subotu, kada će biti održan XVII Međunarodni džudo turnir „13. novembar“ u organizaciji Džudo kluba „Crnogorac“ i Prijestonice Cetinje, u Sportskom centru, sa početkom u 10 časova. Na istoj lokaciji, u ponedjeljak u 20 časova, održaće se bilijar turnir „Open Cetinje 2023“ u organizaciji Bilijar kluba „Biljarda“ i Prijestonice.

Pored sportskih aktivnosti, programom je 9. novembra u Centru za kulturu predviđena promocija knjige „Spomenik princezi Kseniji Petrović Njegoš na Cetinju“, koji je prošle godine svečano otkriven na platou ispred kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici. Izlož-

ba „Miris prošlosti gospodskog Cetinja“ knjigom i fotografijom kroz vrijeme, održaće se narednog dana, 10. novembra, u čitaonici biblioteke „Njegoš“, sa početkom u 12 časova.

Sportski program se nastavlja održavanjem Cetinje Montenegro Fajta II u organizaciji Kik boks kluba „Lovćen“ i Prijestonice Cetinje, 10. novembra u Sportskom centru od 19 časova i organizacijom prepoznatljivog Otvorenog kupa Prijestonice u benč presu i dead liftu u organizaciji Poverlifting saveza Crne Gore, Poverlifting kluba „Lovćen“ i Prijestonice, koji je planiran za 11. novembar u 11 časova.

U okviru programa obilježavanja Dana Prijestonice, 12. novembra biće otvoren i Crnogorski likovni salon „13. novembar“, koji su uspješno gradile čitave generacije umjetnika, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, sa početkom u 19 časova.

Glavni dio programa će biti Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja će se održati 13. novembra, sa početkom u 12 časova u Vladinom domu, a ranije istog dana biće upriličeno polaganje vijenaca na Spomen kosturnice i kod Vlaške crkve i otvaranje izložbe Maje Đurić „Čuvari drese“ u organizaciji Centra za kulturu, Ministarstva kulture i medija i Prijestonice Cetinje.

Program se završava XXI Međunarodnom atletskom uličnom trkom „Oslobođenje Cetinja“, 14. novembra na Studentskom trgu u 11.30 časova i promocijom knjige „Crnogorski slikari i vajari“ – dopunjeno izdanje, autora Antona Zadrime u prostorijama Centra za kulturu, sa početkom u 18 čaC.G. sova.

BAR: Iz Narodne kuhinje pozvali donatore

NIKŠIĆ: Grupa zaposlenih Doma starih pisala ministarki rada i socijalnog staranja

Pozvali Naidu Nišić da vrati ugled ustanovi i spriječi bezakonje Prethodnu direktoricu Anđelu Lalatović je u septembru razriješio Upravni odbor zbog optužbi za nepotizam i mobing. Njenoj nasljednici Jeleni Banjević inspekcija je u oktobru utvrdila nepravilnosti u radu. Zaposleni koji su pisali ministarki saopštavaju da se ,,desilo dosta loših i nezakonitih radnji koje će dobiti i sudski epilog“ JU DOM STARIH NIKŠIĆ

Obilježavanje 13. novembra - Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja

INSPEKCIJA UTVRDILA NEPRAVILNOSTI: Dom starih u Nikšiću

NIKŠIĆ – Grupa zaposlenih u Domu starih ,,Nikšić“ pozvali su ministarku rada i socijalnog staranja Naidu Nišić da spriječi dalju degradaciju te ustanove, te da zajedno pokušaju da obezbijede sigurno okruženje korisnicima.

V. d. direktora Doma je Jelena Banjević. Ona je na tu funkciju došla nakon što je u septembru Upravni odbor smijenio Anđelu Lalatović.

NVU ŽENE BARA

Police magacina skoro prazne, u subotu OBRAĆANJE prikupljaju namirnice BAR – Zalihe u magacinu Narodne kuhinje svedene su na minimum. NVU Žene Bara koje rukovodi kuhinjom najavilo je da će zbog toga 4. novembra ispred HD Laković organizovati akciju prikupljanja pomoći – namirnica.

– Nije teško isprazniti ove police, hraneći toliko ljudi. U subotu, 4. novembra molićemo za opstanak Narodne kuhinje.

Molim vas, kao bezbroj puta do sada, pomozimo nesnađenima – apel je upuć iz NVU Žene Bara.

U Narodnoj kuhinji svakodnevno se, već skoro pet godina, priprema i dijeli 250 obroka, ali i paketi pomoći za socijalno ugrožene porodice. C. G.

ZALIHE NA IZMAKU: Magacin Narodne kuhinje

15

Dom starih ,,Nikšić“ otvoren je prošle godine. Zaposleni su u jučerašnjem pozivu upućenom ministarki Nišić, naveli da se u proteklom periodu desilo dosta loših i nezakonitih radnji koje će prema njihovim saznanjima dobiti i sudski epilog.

– Šta se desilo sa ustanovom koja je uspješno počela sa radom, bila primjer uspješnog poslovanja, pravi reprezent grada, gdje su svi korisnici bili prezadovoljni načinom funkcionisanja? Na ovo pitanje mi nemamo odgovor, a od Vas tražimo da sa pozicije koju pokrivate, zajedno sa nama (zaposlenima) pokušamo da povratimo izgubljenu reputaciju ustanove koja je teško stečena. Ovih dana

smo svjedoci neviđenog revanšizma, neviđene bahatosti, potkrijepljene nezakonitim odlukama, aneksima a sve nauštrb kvaliteta usluge koju pružamo. U prilog ovome ide činjenica da je privremeno spriječeno za rad 14 zaposlenih koji su konstantno od vršiteljke dužnosti trpjeli pritiske, ucjene, prijetnje – navode oni.

Prinuđeni su, objašnjavaju, da se oglašavaju putem medija jer ,,postaje degutanto mirno posmatrati omalovažavanje dijela zaposlenih, a sa druge strane gledati dodjeljivanje raznoraznih benefita lojalnim zaposlenim a sve od sredstava korisnika“.

Ističu da ih raduje da je na čelo Ministarstva došla Nišić, koja je bila involvirana u sistem socijalne i dječije zaštite i samim tim upoznata sa načinom funkcionisanja ustanova.

Tvrdnje o nezakonitim radnja potvrđuju izvještajem Uprave za inspekcijske poslove – -Odsjek za Inspekciju socijalne i dječije zaštite od 30. oktobra. Inspekcija je nadzor obavila na zahtjev zaposlenih 25. oktobra.

– Prilikom posljednjeg nadzora inspekcije socijalne i dječije zaštite naloženo je ispravljanje desetak nepra-

vilnoosti u funkcionisanju usluge dnevnog boravka.

Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da na dan vršenja kontrole u objektu u kojem se pruža usluga Dnevni boravak za odraslo i staro lice i odraslo i staro lice sa invaliditetom, nije bio obezbijeđen jedan stručni radnik na način kako je to precizirano Rješenjem (kojim je izdata licenca z a pružanje ove usluge), iz razloga što se isti stručni radnik na dan vršenja nadzora nalazio u prostorijama Doma, gdje je obavljao poslove stručnog radnika u poslovima usluge smještaja. Usluge Doma koristi koristi 16 lica, a inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da ni za jedno lice nije donijeto i dostavljeno rješenje kojim se prizanje pravo na usluge podrške za život u zajednici. Utvrđeno je i da pružalac usluga ne vodi evidenciju o korisnicima na propisanim obrascima, kao ni knjigu dnevnih događaja o korisnicima i knjige aktivnosti na osiguranju bezbjednosti korisnika – navedeno je u izvještaju Uprave za inspekcijske poslove.

PREPORUKE

Na osnovu nalaza Domu su date preporuke.

– Potrebno je da dostave spi-

sak lica koja koriste usluge dnevnog boravka, da obezbijede po jednog stručnog radnika za pružanje usluga dnevnog boravka na adresi Vardarska broj 3 i adresi Duklo bb, u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje usluga podrške za život u zajednici. Takođe su dužni da sačine individualni plan rada sa korisnikom, evidenciju korisnika, knjigu dnevnih događaja, knjigu aktivnosti na osiguranju bezbjednosti i list praćenja i kontakata na slučaju – neke su od preporuka.

Odgovorno lice u Domu je da nepravilnosti otkloni i da o tome obavijesti inspektora.

Anđelu Lalatović razriješio je Upravni odbor Doma starih, zbog optužbi za nepotizam i mobing. Ona je nakon toga od Inspekcije rada tražila da bez odlaganja zaštiti javni i društveni interes u toj ustanovi ali i njena prava.

Ministarstva rada i socijalnog staranja kojim je tada rukovodio Admir Adrović je saopštilo da je Upravni odbor JU Doma starih Nikšić u slučaju razrješenja Lalatović postupio u skladu sa nadležnostima koje propisuje Zakon o socijalnoj i dječijoj I. R. zaštiti.

16 Kultura

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Likovni umjetnik Goran Vukčević za Pobjedu uoči večerašnje izložbe PODGORICA - Kada su kustosi izložbe ,,Apoteoza sreće“ Ljiljana Karadžić i Janko Ljumović osmislili naziv postavke, na umu su sigurno imali sve radove Gorana Vukčevića koji nude ,,estetski bijeg od stvarnosti“. Neobični umjetnik uživa u onome što radi. To se vidi kada se pogledaju njegova djela, ali i kada se čuje način na koji on o njima govori.

Keramičke figu u prostor svog d

Ne treba ideju tražiti ili čekati da ona Sa umjetnikom Goranom Vu- padne sa neba. Ideje su svuda, gdje Vlaović i Vujović tokom primopredaje Ministarstva kčevićem sreli smo se dan uoči otvaranja izložbe. Stigao je god ovdje da se okreneš, inspirativno iz Herceg Novog, gdje živi i je. Volim ljudske figure pa su one često radi, i na našu prvu konstatana mojim radovima. Ljudi su na mojim ciju: „Vi baš uživate u onome što radite“, kratko je odgovo- radovima i smiješni, i dobronamjerni, i rio: „Baš uživam! Nadam se da životni - rekao je Vukčević PODGORICA – Smjena sama, u prvom redu Zakona o se to kroz radove i vidi“.

I. MANDIĆ

MKM

Tamara Vujović preuzela Ministarstvo kulture i medija od Maše Vlaović

Cilj je unapređenje zakonskog okvira u Ministarstvu kulture i medija protekla je uz očekivana obećanja nove ministarke Tamare Vujović i nabrajanja dometa koje je prethodnica Maša Vlaović postigla sa svojim timom.

Vujović je poručila da su ključni ciljevi novog rukovodstva uspostavljanje profesionalanog, umreženog i stabilnog javnog sektora u kulturi, unapređenje zakonsko-regulatornog okvira u toj oblasti, usvajanje seta medijskih zakona, kao i jačanje medijskih sloboda.

- Nacionalni program razvoja kulture Crne Gore za period od 2023. do 2027. koji je dosadašnja administacija donijela, poslužiće nam kao dobra mapa puta za definisanje sljedećih koraka. Predstoji nam unapređenje zakonsko-regulatornog okvira u kulturi koji ćemo sprovesti u širokom konsultativnom procesu, kroz analizu primjene i dalje usaglašavanje s najboljim međunarodnim i evropskim prak-

kulturi - rekla je Vujović prilikom sastanka sa Vlaović.

Naglasila je da je proces donošenja Medijske strategije i seta medijskih zakona pohvaljen u Rezoluciji o Crnoj Gori Evropskog parlamenta kao inkluzivan i dobar, te da će se zalagati da se prijedlozi medijskih zakona što prije nađu u Skupštini.

- Nema demokratije bez jakog medijskog sektora i medijskog pluralizma - istakla je Vujović.

Pored stvaranja dobrih osnova za razvoj sektora koji propisuju tekstovi zakona na kojima je radna grupa radila, Vujović vjeruje da veliku sjenku nad medijskim slobodama u Crnoj Gori baca veliki broj nerazriješenih slučajeva napada na novinare/ke i na imovinu medija.

Bivša ministarka je istakla da su napravljeni važni i pozitivni iskoraci u oblasti kulture i medija, a od nove administracije očekuje kontinuitet započeD. E. tog.

D. MILJANIĆ

Nogo igranje predstave Gradskog pozorišta

LJUDSKE FIGURE

Vukčević decenijama stvara mala umjetnička djela i dekorativne predmete u majolici, tehnici keramike. Izložba će biti otvorena večeras u 19 sati u Kuslevovoj kući, a pred publikom su, između ostalog, lampe čija su postolja uređena u keramici, a abažuri od papira u raznim bojama, sa poklopaca kutija umjesto drški iskaču vesele glave, svijećnjaci su u obliku ženskih figura, a činije umjesto postolja imaju noge životinja. Tu su i predmeti koji nemaju utilitarni, već dekorativni karakter reljefi, objekti reljefi… U postavci je i jedan rad koji je u vlasništvu Voja Stanića.

- Nada i Vojo su kod mene bili na večeri i donijeli su mi sliku kao poklon za useljenje. Kada sam imao izložbu na Belavisti, oni su došli i vidjeli ovaj rad. Nada je rekla da joj se veoma dopada, a Vojo je dodao:

,,Ovo je fantastično“. Nada mi je potom kazala da je razgovarala sa Vojom i da bi on volio da ima upravo taj rad: „Vojo nema nijedan rad od drugih umjetnika u našem plavom salonu. Tvoj bih rad stavio“. Tako je taj rad kod Voja Stanića u kući, a sad mi ga je Tomo Stanić pozajmio za izložbu u Heceg Novom i Podgorici - rekao je Vukčević.

Ovo mu je prva samostalna izložba u Podgorici. Kolektivno je u glavnom gradu izlagao prije 15 godina. „Apoteoza sreće“ ga je vratila u djetinjstvo.

- Sjećam se ovog ambijenta, kuće Filpa Bajkovića, kako smo je zvali kada sam bio osnovac i srednjoškolac. Ovdje smo se igrali, plivali u Ribnici. Ovaj prostor je fanatstičan i odgovara mojim radovima.

Zanima me kako će se publici dopasti izložba. Uvijek kad sam izlagao bile su dobre reakcije - kazao je Vukčević.

Umjetnik je rođen u Nikšiću.

Fakultet primenjenih umjetnosti, Odsjek keramika i staklo, završio je u Beogradu. Prvu samostalnu izložbu imao je u Kanadi, gdje je živio od 1982. do 1989. godine. Od kraja osamdesetih godina XX vijeka živi i radi u Herceg Novom.

- Ovdje je ipak bolji život. Odlučio sam da se vratim iz Kanade i nijesam pogriješio. Tamo gdje živim je mirno, Boka Kotorska je fascinantna. Kao mlađi sam dosta upijao taj mediteranski duh, kuće, ambijent… Razmišljao sam se da li da kupim nešto u Podgorici ili u Herceg Novom i odlučio sam se za Novi. Opet je to primorje, mirnije se živi. U Herceg Novom imam dvije peći i mogu da radim kad hoću, koliko hoću i šta hoću. Sreća je moja što ne živim od toga.

Ponekad se nešto proda, mahom u inostranstvu. Samo da me zdravlje posluži, nastavi-

Nije lako baviti se keramikom Umjetnik Goran Vukčević smatra da je jako teško baviti se keramikom.

- Zato se skoro niko u Crnoj Gori ne bavi keramikom.

Nema tu Crna Gora puno

tradicije. Kolege koje su sa mnom završile, ne bave se keramikom, svi su pošli u slikare ili u druge medije. Nije se lako baviti keramikom. Uradiš komad, pa ti pukne, pa pono-

vo radiš, to se peče jednom, pa se glazira prvi put, pa nisi zadovoljan, pa drugi, treći put, dok ne dobiješ nešto što je dovoljno dobro. Nije lako istakao je Vukčević.

ću - istakao je Vukčević.

Dobro se sjeća prve samostalne izložbe u Kanadi.

- Otvaranje je bilo u 20 sati, a galeristi su došli u 19 sati da vide, ocijene radove i možda kupe nešto za sebe i svoje galerije. To je meni bilo novo.

Imao sam prijatelja koji mi je pomogao da nađem galeriju.

Odjednom su počele da se lijepe crvene etikete po radovima.

Kada sam pitao prijatelja šta to znači rekao mi je: ,,To je odlično!“. Ukupno sam prodao 85 odsto čitave izložbe. Najdraže mi je bilo što su mi dva studenta iz Montreala kupila rad - prisjetio se Vukčević.

Umjetnik je u Kanadi radio veće komade. Imao je garažu i tu je bila samo keramika.

- Imao sam veliki sto i tu sam

Knjiga „Nova crnogorska književnost“ Dragane Erjavšek promovisana u Centru za kult

Scena iz predstave „Čuvari tvog poštenja“

„Čuvari tvog poštenja“ u KIC-u PODGORICA – Predstava „Čuvari tvog poštenja“, višestruko nagrađivani autorski projekat Borisa Liješevića, biće izvedena večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Branka Femić Šćekić/Smiljana Martinović, Božidar Zuber, Katarina Krek/Jelena Simić, Emir Ćatović/Vukan Pejović, Pavle Ilić, Ivona Čović

Jaćimović, Sanja Popović, Simo Trebješanin, Željko Radunović i Branko Ilić.

Stih iz crnogorske himne „čuvari tvog poštenja“, kako je navedeno u najavi, proziva jednu od najvažnijih tekovina crnogorske tradicije – poštenje.

Karte su dostupne na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović“, radnim danima od 9 do 20 sati, kao i vikendom dva sata prije početka predstave.

S. V.

PODGORICA - Ovo je jako vrijedna knjiga i čini mi se da će predstavljati vrlo brzo ključno štivo za poznavanje nove crnogorske književnosti - rekla je profesorica francuskog jezika i književnosti Jasna Tatar-Anđelić prilikom predstavljanja knjige „Nova crnogorska književnost“ Dragane Erjavšek, u Centru za kulturu na Cetinju.

Ona je istakla da knjiga koju je nedavno objavila Nova Pobjeda svjedoči o tome da crnogorska književnost i te kako postoji, i te kako je živa, i te kako je u toku sa onim što se u savremenom svijetu piše.

- Čini mi se da je to posebna vrijednost ove knjige, što će ostati kao vrijedno svjedočanstvo nečega što se dešavalo i što se dešava u ovom našem vremenu, jer praktično govorimo o knji-

Književna scena i te kako postoji ževnoj kritici u realnom vremenu – rekla je medijatorka.

Ono što je na nju ostavilo poseban utisak je činjenica da način na koji zamišljamo književne kritičare kao sredovječne ljude za pisaćim mašinama koji jedva čekaju da nekog ocrne ili kao tapšače po leđima s rođačkim vezama s autorom – nema nikakve veze sa knjigom Dragane Erjavšek.

- Ona pitkim, jednostavnim stilom omogućava da saznamo šta su crnogorski savremeni autori pisali, kako je ona lično to

doživjela, ali isto tako i da kroz to provuče jednu vrlo stručnu, profesionalnu književnu kritiku – rekla je Tatar-Anđelić i dodala da je knjiga „Nova crnogorska književnost“ poput neke vrste brevijara.

- To znači da možete da je držite na noćnom stočiću i da otvorite bilo koji tekst, ne morate uopšte da čitate nekom njenom hronologijom ili klasifikacijom, možete polemisati s njenom knjigom, saznati sve što želite o autorima. To mi se nikad nije dogodilo s nekom knjigom

književne kritike – rekla je Tatar-Anđelić.

Erjavšek je istakla da je, prije nego je počela da piše prikaze za dnevni list Pobjeda, i sama vjerovala da crnogorska književna scena, ako i postoji, nije bogata i da se štampa vrlo malo knjiga na godišnjem nivou.

- Danas, kad imam za tri godine 32 teksta koja su ušla u ovu knjigu, i još dvadesetak koji nijesu ušli jer nisam bila zadovoljna kako sam ih napisala, postojanje scene ne bi trebalo da dovodimo u pitanje. Ostali će

Kultura

Četvrtak, 2. novembar 2023.

urine vratio djetinjstva

Goran Vukčević pored jednog od svojih radova

mogao da se razmašem. Kada sam se vratio u Herceg Novi onda sam u atelje stavio štafelaj, knjige, puno nekih stvari koje su suzile prostor i počeo sam da radim manje komade.

Kada radiš manju stvar u keramici onda brže dođeš do rezultata. U svemu mogu da vidim ideju. Ne treba ideju tražili ili čekati da ona padne sa neba.

Ideje su svuda, gdje god ovdje da se okreneš, isnpirativno je. Volim ljudske figure pa su one često na mojim radovima. Ljudi su na mojim radovima i smiješni i dobronamjerni i životni - rekao je Vukčević.

KERAMIKA

Keramiku u tehnici majolike Vukčević je samostalno izlagao u Herceg Novom i Beo-

gradu, kao i u okviru kolektivnih izložbi. Kaže da ne voli publicitet.

- Sve što si više u javnosti, što više izlažeš, to ti uzima privatno vrijeme i mogućnost da radiš ono što voliš. Više daješ sebe na neke druge stvari istakao je Vukčević.

Slaže sa odabirom naslova izložbe ,,Apoteoza sreće“.

- Slažem sa sa tim, kao da su mene pitali. Volim ljude, životinje, biljke. To se na neki način transponuje kroz moj rad i oni su to osjetili. Ljudi su navikli kada odu na izložbu da vide neke performanse, poruke. Ne želim time da se bavim. Želim da radim ono što bih volio da imam. Ako se to nekome dopadne, to je već nešto - istakao je Vukčević.

A. Đ.

turu Prijestonice

Obilježen Dan Crnogorskog narodnog pozorišta, dodijeljena priznanja najboljima PODGORICA – Prvaci Crnogorskog narodnog pozorišta, glumci Varja Đukić i Mirko Vlahović, dobitnici su Velike nagrade nacionalnog teatra za najznačajniji umjetnički rezultat u godini, ostvaren na sceni ili u organizaciji CNP-a, te za visok umjetnički renome i podizanje ugleda pozorišta.

Priznanja su im uručena juče, povodom Dana pozorišta.

Odluku o nagradi donio je Savjet CNP-a na prijedlog direktora i umjetničke direktorice, jednoglasno. Đukić i Vlahović priznanja su dobili za uloge ostvarene u predstavi „Posjeta“, u režiji Aleksandra Morfova.

- Gradeći kompleksne likove u predstavi „Posjeta“, svojom glumačkom vještinom uspostavili su bogat sistem pozorišnih znakova jednog uzbudljivog umjetničkog djela. Teška moralna pitanja koja postavlja ovaj komad razvili su svojom igrom na taj načni da stavljaju gledaoca u ambivalentan položaj, otežavajući mu zauzimanje konačnog stava. Samom pojavom na sceni, ovi glumci daju osoben ton svakoj dramskoj situaciji, a njihove izuzetne karijere ogroman su doprinos identitetu ovog pozorišta – navedeno je u obrazloženju, koje je pročitao predsjednik Savjeta Vasko Raičević.

Primajući nagradu, Đukić je zahvalila svima koji čine jedno teatarsko djelo. Vlahović, pozdravljajući goste, odnosno, kako je rekao, „draga lica na staroj adresi“, poželio je da pozorišta bude više u svima nama.

Godišnju nagradu CNP-a, za izuzetne umjetničke rezultate, dobio je glumac Aleksandar Radulović, za tumačenje uloge Gradonačelnika u predstavi „Posjeta“ i ulogu Mitra Ljubiše u predstavi „Brod“.

Isto priznanje dodijeljeno je i Jeleni Minić, za ulogu Kate Ljubiše u predstavi „Brod“ i gđice Birstner, pralje, Leni, Justicije, u predstavi „Proces“.

Velika nagrada za Varju Đukić i Mirka Vlahovića K. VULOVIĆ

„Apoteoza sreće“ u Kuslevovoj kući

17

Mirko Vlahović i Varja Đukić

Status počasnog člana CNP-a ove godine stekli su redovna profesorica FDU, rediteljka Radmila Vojvodić i dramaturg i dramski pisac Božo Koprivica.

Vojvodić, kako je rekla, raduje se dobrom, dragom društvu koje je bilo juče u CNP-u, od Slovenije do Makedonije.

- Jer iz naših onih eks-jugoslovenskih prostora, regiona, kako danas popularno kažemo, ja ne volim tako da kažem, osjećam se kao da je taj kulturni prostor živ. Radujem se da smo svi zajedno i da ovi jubileji, a i ove nagrade, počasne titule nijesu puka konvencija. Neka se sastajemo i neka se podsjetimo i na dostojanstvo profesije, i na zajedništvo i na nikad dobra vremena za kulturu i za pozorište, u nikad dobrom svijetu. Da ih činimo boljima, da ih činimo ljepšima, da budemo zajedno – rekla je ona.

Zahvalnica Crnogorskog narodnog pozorišta za doprinos afirmaciji teatra dodijeljena je Aleksandru Morfovu, reditelju predstave „Posjeta“,

Preko 140 programa i više od 33.000 gledalaca Protekle godine u CNP-u, prema riječima umjetničke direktorice Vesne Vujošević-Labović, nijesu bile bez izazova.

- Nacionalni teatar je prošao kroz turbulentna vremena ali je ostao čvrsto usađen u središte crnogorske kulturne scene. U godini koja je za nama, brojimo sedam premijera, preko 140 realizovanih programa koje je vidjelo više od 33.000 gledalaca. Bili smo prisutni na scenama u Crnoj Gori i regionu, učestvovali na brojnim domaćim i regionalnim pozorišnim festivalima. U želji da budemo vidljiviji na internacionalnoj teatarskoj mapi pristupili smo procesu učlanjenja u Evropsku teatarsku konvenciju – kazala je ona.

a stipendija „Velibor - Bucko Radonjić“, koja se dodjeljuje pojedincu za izuzetne rezultate iz oblasti pozorišne scenografije, kostimografije i likovne umjetnosti, u 2023. godini dobila je Mia Đurović, kostimografkinja iz Podgorice. Status doživotnog člana CNP-a stekli su glumac Slobodan Marunović i dramaturg i reditelj Goran Bulajić. Nagrade su dodijeljene i zaposlenim u produkciji, organizacionom, administra-

tivnom i tehničkom sektoru, kao i zahvalnice penzionisanim članovima nacionalnog teatra.

Proslavi Dana Crnogorskog narodnog pozorišta prisustvovali su i gosti iz regiona, među kojima, glumac Dragan Mićanović, rediteljka Senka Bulić, dramaturškinja Željka Udovičić-Pleština, pozorišni kritičar Ivan Medenica... Na Dan jubileja, sinoć je i premijerno izvedena predstava „Posjeta“.

S. V.

B. ĐUROVIĆ

Još danas prijavljivanje za Filmski vikend mlade publike

Prilika za mlade filmofile

Tatar - Anđelić i Erjavšek tokom promocije na Cetinju

PODGORICA – Mladi ljubitelji filma iz Crne Gore, od 12 do 19 godina, imaće priliku da učestvuju Filmskom vikendu mlade publike, koji će biti organizovan uživo u Podgorici u prostorijama 201 engaging space. Prijave su otvorene do danas i program je besplatan.

se možda naći u nekom dopunjenom izdanju ili novoj knjizi, ako interesovanja bude – rekla je Erjavšek.

Budući da u dnevnom listu Pobjeda ima prostor za pisanje o knjigama, autori joj nerijetko sami šalju svoje knjige, pa i rukopise.

Zainteresovani se mogu prijaviti za učešće u programu popunjavanjem prijave na sajtuwww.podgoricafilmfestival.me.

Ove godine, Filmski vikend mlade publike počinje trećim izdanjem Filmskog samita mlade publike, sa temom

- To je veliko povjerenje, i voljela bih da u ovoj svojoj misiji nijesam toliko usamljena – rekla je Erjavšek.

Promocija knjige „Nova crnogorska književnost“ otvorila je književni segment programa novootvorenog Centra za R. K. kulturu Prijestonice.

„Budućnost čovječanstva“.

Kokreator i domaćin samita je mlada publika, odnosno 30 mladih ljudi iz 15 zemalja koji će prisustvovati uživo u Erfurtu (Njemačka), uz još njih stotinu koji će učestvovati putem interneta. Događaj će biti emitovan uživo širom Evrope putem sajta www.europeanfilmclub.org. Evropska filmska akademija radi na kokreaciji i razvijanju Evropskog filmskog kluba već više od dvije godine, uz podršku Kreativne Evrope MEDIA. Lansiranje Evropskog filmskog kluba će se odviti 5. novembra u Sinema Galeri u Briselu. Događaj će se emitovati uživo u više od 25 zemalja, a program će

voditi neki od mladih kokreatora kluba. Nakon lansiranja, biće prikazan film „Sve će se promeniti“ u više od 35 bioskopa istovremeno, filmski razgovori će se održati u svim bioskopima, kao i sekcija „pitanja i odgovori“, u kojoj će mladi ljudi postavljati pitanja kreativcima filma, režiseru Martinu Persjelu i glavnom glumcu Polu Rejmondu.

Nakon projekcije, biće najavljena tri nominovana filma za Nagradu mlade publike. Svi učesnici u programu će imati priliku da postanu dio žirija Evropskog filmskog kluba, kako bi izabrali pobjednički film. Pobjednika će tokom

ceremonije Evropske filmske nagrade 9. decembra proglasiti troje mladih članova žirija.

Organizator programa u Crnoj Gori je NVO Podgorica film festival u partnerstvu sa Bibi film produkcijom, uz podršku Ministarstva kulture S. V. Crne Gore.

18 Hronika Podgorice Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Podgorica će 25. i 26. novembra biti domaćin 4. Klimatona

Da otpad ne bude kraj, već početak NVO Gnijezdo – NEST najavljuje četvrti Klimaton, događaj koji će 25. i 26. novembra biti održan u NEST Coworking prostoru. Organizatori najavljuju da će ovogodišnje eko-takmičenje donijeti svjež pristup ekološkim izazovima, s posebnim fokusom na unapređenje cirkularne ekonomije.

Saniraće put od Rogama do Smokovca Ekipe gradskog preduzeća Putevi počele su izvođenje radova na sanaciji putnog pravca Rogami – Smokovac.

Riječ je o saobraćajnici dužine 1,5 kilometara, prosječne širine četiri metra.

Radovi će obuhvatiti rezanje, raskopavanje, mašinsku i ručnu pripremu i struganje postojećeg asfaltnog kolovoza, zatim izradu izravnavajućeg sloja i ugradnju nove asfaltne mase. Vrijednost navedenih radova je oko 135.000 eura.

H. P.

sko, putem linka: https://view. forms.app/Klimatonpodgorica/2023, objavljenog na sajtu Glavnog grada www. podgorica.me).

- Prilikom razmatranja prijava, prednost će imati timovi s idejama koje do sada nisu bile predstavljane i finansirane na drugim takmičenjima. Kako je fokus takmičenja oblast cirkularne ekonomije – konkretnije, njen segment koji se tiče otpada – dobro došle su prijave za ideje koje se tiču koncepata poput efikasnijeg recikliranja, produženja životnog vijeka proizvoda, održivog dizajna, cirkularne proizvodnje,

pametnog upravljanja resursima, eko-inovacija u proizvodima i uslugama, kreiranja održivih poslovnih modela, upotrebe digitalnih tehnologija i pospješivanja edukacije, podizanja ekološke svijesti i kreativnih saradnji između različitih sektora. Klimaton Podgorica 2023 otvara vrata za sve kreativne i održive ideje koje podržavaju cirkularnu ekonomiju i doprinos održivoj budućnosti. Pridružite nam se i pokažimo zajedno svim kreativnim i preduzimljivim ljudima u Crnoj Gori da otpad nije kraj, već početak – poručili su organizatori.

Za najboljih deset timova organizatori su pripremili vrijedne nagrade pohađanje pripremne obuke koja će se održati 18. novembra u NEST Coworking prostoru, prezentovuju svoje ideje na Eko-hakatonu 25. i 26. novembra uz stručnu podršku mentora, tri novčane nagrade u iznosima od 3.000, 2.000 i 1.000 eura, kao i mentorsku podršku za dalji razvoj svojih projekata i poslovnih ideja.

Klimaton je globalni pokret pod okriljem Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). Ovogodišnji Klimaton Podgorica 2023 organizuje se pod licencom EIT Climate-KIC, u partnerstvu sa UNIQA osiguranjem, Erste bankom, Privrednom komorom Crne Gore, kompanijama Five G i BENU, Glavnim gradom, Ambasadom SR Njemačke, Investiciono-razvojnim fondom, Fondacijom ,,Čini dobro“ i kompanijom Red Bul. Za sve dodatne informacije i pitanja, organizatori su rezervisali imejl Klimaton@ H. P. mnest.me.

FOTO-DETALJ

Grad dobio mural posvećen Kani Radević Od nekadašnjeg Titograda do njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, arhitektica Svetlana Kana Radević gazila je elegantno, na štiklama, rušeći prepreke konzervativne sredine i stereotipe u profesiji u kojoj su dominirali muškarci, ostavivši za sobom djela koja danas krase gradove širom Balkana.

Mural posvećen ovoj snažnoj, nepokolebljivoj i izuzetnoj ženi od juče krasi ugao Vučedolske i Njegoševe ulice. Autor murala, koji je oslikan u sklopu projekta ,,Izuzetne žene Crne Gore“, jeste likovni umjetnik iz Podgorice Mišo Joskić.

Joskić je izradu murala započeo 14. oktobra, a u radu mu je pomagalo i nekoliko studenata sa Fakulteta za multimediju i dizajn na Univerzitetu Donja Gorica.

On je pobjednik konkursa za oslikavanje murala koji će predstavljati najznačajnije žene 19. i 20. vijeka, a koji je realizovan u okviru projekta ,,Izuzetne žene Crne Gore“. H. P.

I. MANDIĆ

Radovi u Rogamima

- Crna Gora se suočava s brojnim ekološkim izazovima, čije rješavanje zahtijeva inovativan i sistemski pristup korišćenju resursa i redizajniranju procesa proizvodnje i potrošnje. Upravo zato, ovogodišnji Klimaton okupiće 10 odabranih timova koji će raditi na idejama i kreativnim rješenjima kako bi podstakli transformaciju u načinu korišćenja resursa – poručuju iz NVO Gnijezdo – NEST. Sve koji imaju ideju koja može doprinijeti zaštiti životne sredine, iz svih crnogorskih gradova, pozvali su da okupe tim sastavljen od dva do pet članova i da se do 14. novembra prijave za učešće na Klimatonu (prijavljivanje je elektron-

Nagrade i podrška

Rad Miša Joskića

Hronika Podgorice 19

Četvrtak, 2. novembar 2023.

U ovom slučaju prioriret nam je da se zamijene prozori, iako gotovo svaka učionica na spratu prokišnjava.

Ali, ako u ovom trenutku ne možemo da dobijemo sve što je opredijeljeno za našu školu, onda biramo da se zamijene prozori – kazala je direktorica OŠ ,,Milan Vukotić“ Sonja Bjelobrković, uz napomenu da je za njih prihvatljivo da taj posao bude završen tokom predstojećeg zimskog raspusta Iako je za zamjenu starih drvenih prozora i dotrajalog krova na objektu Osnovne škole ,,Milan Vukotić“ u Zeti Ambasada SAD još prije pet godina opredijelila 220.000 eura, ti radovi ni dan-danas nijesu počeli.

Iz Ministarstva provjete nedavno je upravi škole koju pohađa 960 učenika obećano da će dotrajale prozore zamijeniti tokom predstojećeg zimskog raspusta. Uprava škole to

PRIVATNA ARHIVA

Zamjena starih drvenih prozora i dotrajalog krova na objektu OŠ ,,Milan Vukotić“ još na čekanju

Učionice na spratu u izuzetno lošem stanju

Prozori odavno zreli za zamjenu

Radovi čekaju zimski raspust smatra prihvatljivim, uprkos tome što praktično sve učionice na spratu prokišnjavaju zbog krova koji je u veoma lošem stanju.

OČEKIVANJA

Direktorica OŠ ,,Milan Vukotić“ Sonja Bjelobrković izjavila je za Pobjedu da je ta škola prije gotovo pet godina dobila donaciju od Ambasade SAD, koja je iznosila 220.000 eura.

- Taj novac je namijenjen za

zamjenu starih, drvenih prozora i krovnog pokrivača na starom dijelu škole, kao i ulaznih i vjetrobranskih vrata, te za sanaciju dijela fasade koji bi bio oštećen prilikom zamjene prozora – kazala je Bjelobrković.

Prema informacijama iz Ministarstva prosvjete, ovi radovi trebalo je da počnu 1. avgusta 2021. godine.

- Za početak tih radova bila je pripremljena sva tražena do-

Domu zdravlja Podgorica uručene dvije vrijedne donacije

Dobili opremu za ginekološku i oftalmološku ambulantu Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Podgorica dobila je dvije vrijedne donacije u vidu opreme za organizacionu cjelinu izabranog ljekara za žene (ginekologija) i za oftalmološku ambulantu.

Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore (FORS MOINTENEGRO) donirala je radio-hirurški nož i set medicinskih instrumenata u okviru prekograničnog projekta ,,CARES 2 – prekogra-

nične aktivnosti u sektoru reproduktivnog zdravlja 2“.

- Nabavka radiohirurškog noža Proxima RWSU EXPERT/PXAP-2050 će unaprijediti kvalitet usluge, kao i podizanje svijesti u sektoru reproduktivnog zdravlja sa posebnom pažnjom usmjerenom na ranjive grupe stanovništva. Smatramo da će ovako značajna donacija u ordinaciji izabranog ljekara za žene pomoći našim sugrađankama da na lakši i pristupačni-

ji način riješe problem genitalnih bradavica (kondiloma) i da će ciljana biopsija povećati stopu detekcije premalignih i malignih promjena – saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica.

Drugu donaciju obezbijedila je Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, a riječ je o oftalmološkoj opremi i pet klima uređaja marke TCL. - Oprema za oftalmologiju obuhvata set probnih sočiva sa probnim ranom koji predstavlja jednu od osnovnih komponenti za oftalmološki pregled kojom se procjenjuje vidna oštrina pacijenta, zatim ,,stereo fly“ test koji se dominatno primjenjuje za procjenu razvoja vida kod djece i procjenu mogućnosti bavljenja radom na visinu i dubinu, kao i fokometar koji se koristi za provjeravanje dioptrije već propisanih naočara. Navedena oftalmološka oprema je važna tokom sistematskih pregleda i olakšava rad specijalisti oftalmologije – navedeno je iz DZP-a, uz iskazivanje velike zahvalnosti donatorima na donacijama koje će omogućiti bolje uslove rada ljekarima i pružanje kvalitetnije zdravstvene zaštite građanima.

H. P.

kumentacija. Međutim, radovi do dana današnjeg nijesu počeli. Iz kontakta sa Ministarstvom prosvjete, prije svega sa Sektorom za investicije koji nam je uvijek izlazio u susret što se tiče svih poslova obećanih za ovu rekonstrukciju, rečeno nam je da donaciju ne možemo izgubiti, ali i to da ne možemo uticati ni na tempo niti kada će radovi početi – navela je Bjelobrković, uz napomenu da su ta sredstva

na računu Ambasade SAD, te da će biti uplaćena izvođaču posla kada krenu radovi.

Kako naglašava, veoma ih brine trenutna situacija u školi, odnosno to što su prozori u veoma lošem stanju na starom dijelu škole.

- To su prozori od kojih u prosjeku ni svaki peti praktično više nema svoju funkciju. Ne možemo ih ni otvoriti ni zatvoriti, stakla su slabo pričvršćena, pa smo u stahu za bezbjednost naših učenika, jer znalo se desiti da staklo ispadne iz rama i padne u učionicu ili van. Na sreću, nije bilo povreda, ali ne bismo da kroz vrijeme koje je pred nama iskušavamo sreću – poručila je Bjelobrković.

OBEĆANJE

Direktorica OŠ ,,Milan Vukotić“ kaže da su im prije nekoliko dana iz Sektora za investicije u Ministarvu prosvjete rekli da su se stvari u vezi s ovim projektom pomjerile sa mrtve tačke.

- Kazali su nam da je izabrani izvođač radova, neka turska kompanija, vrlo probematična u ovom poslu, pa da će probati da dio projekta ve-

zano za zamjenu prozora nekako izvuku iz grupnog projekta, koji je vezan za četiri škole, odnosno pokušaće da ih oni zamijene tokom zimskog raspusta. Ukoliko bi to bilo komplikovano u smislu procedure, onda bi se potrudili da sredstva za zamjenu naših drvenih prozora opredijele iz budžeta Ministarstva prosvjete – kazala je Bjelobrković.

Ističući da je i krov u veoma lošem stanju, ona je kazala da su trenutno u takvoj situaciji da moraju biraju što je prioritet.

- U ovom slučaju prioriret nam je zamjena prozora, iako gotovo svaka učionica na spratu prokišnjava. Ali, ako u ovom trenutku ne možemo da dobijemo sve što je opredijeljeno za našu školu, onda biramo da se zamijene prozori – zaključila je Bjelobrković, uz napomenu da je za njih prihvatljivo da taj posao bude završen tokom predstojećeg zimskog raspusta. Škola ,,Milan Vukotić“ u ovoj zgradi radi od 1959. godine.

Prozori su, kako navodi direktorica, od tada promijenjeni samo jednom.

I. MITROVIĆ

Ekipe Komunalnih usluga na glavnim gradskim saobraćajnicama

Počelo postavljanje novogodišnjih ukrasa Ekipe Komunalnih usluga počele su postavljanje ukrasa u susret novogodišnjim praznicima. Kao i prethodnih godina, biće okićeni glavni gradski trgovi, bulevari i ulice.

Na Trgu nezavisnosti biće postavljena novogodišnja jelka, a 3D figure će krasiti prostor ispred zgrade Glavnog grada, između zgrade Skupštine glavnog grada i Narodne biblioteke „Radosav Ljumo-

vić“. Figure u 2D i 3D formatu i ove godine će biti postavljene na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (potez od raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova do raskrsnice sa Bulevarom Džordža Vašingtona).

- Ove godine su opredijeljena sredstva iz budžeta Glavnog grada u iznosu od 100.000 eura za nabavku novih dekorativnih ukrasa, a isti će biti postavljeni na lokacijama na kojima će biti organizovani podgo-

Postavljanje ukrasa na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

rički pazari – saopšteno je iz Komunalnih usluga, uz napomenu kako ulažu napore da Podgorica bude ukrašena kao i drugi evropski gradovi, odnosno, kako bi napravili prijatnu prazničnu atmosferu i ugodan ambijent za sve Podgoričane i posjetioce našeg grada za novogodišnje praznike.

Uputili su i poziv privrednim subjektima da okite javne površine ispred svojih objekata i da na taj način daju doprinos ljepšem izgledu grada za predstojeće praznike, uz naglasak da će im ekipe Komunalnmih usluga u tome pružiti svu neophodnu tehničku podršku u vidu radne snage, opreme i mehanizacije.

Novogodišnje ukrašavanje trebalo bi da bude završeno do Dana oslobođenja Podgorice, 19. decembra, kada je planirano puštanje u rad dekorativne rasvjete. Ukrasi će biti postavljeni do 15. januara, kada će počeH. P. ti njihova demontaža.

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Košarkaši SC Derbija večeras (19 h) u „Morači“ dočekuju Krku, u premijernom meču 6. kola ABA lige

Lakši trening za Bugarke Nikšić Montana

57 113

NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 50. Sudije: Šutalo, Jurković, Antić. Rezultat po četvrtinama: 18:34, 13:31, 14:26, 8:26.

NIKŠIĆ: A. Begović 17, Tatar, Gavrić 16, Mirotić 8, Hansen 2, Petković, Milić 2, Todoro-

vić, Turčinović, E Begović 8.

MONTANA:Brigs 27, Robinson 11, Ričards 29, Goranova 5, Damjanova 11, Denčeva 9, Koleva, Kosa 8, Borisova 8, Vasileva 9.

Košarkašice Nikšića nastavile su niz poraza – Nikšić je na svom terenu ubjedljivo poražen od Montane, pa su šanse crnogorske ekipe da se domogne glavne runde svedene na teoriju. Sa druge strane, vicešampion Bugarske imao je samo lakši trening, čime je napravio dobru uvertiru za petak kada će gostovati Budućnosti u direktnom okršaju za prvo mjesto.

Već nakon dva minuta bilo je 12:4, a na poluvremenu čak 65:31, pa je bilo jasno da Nikšić bez Zoje Čanović teško može pružiti bilo kakav otpor… R. P.

Prvo pojačanje nakon povratka u Baskoniju

Duško doveo NBA šampiona Čiozu PODGORICA - Kris Čioza (27) novi je plejmejker Baskonije, španskog kluba koji je četvrti put preuzeo naš legendarni trener Duško Ivanović.

Bivši NBA šampion i bek je prošle sezone igrao dobro za špansku Mursiju, imao je 9,9 poena i 5,4 asistencije prosjeku, a odličan je defanzivac.

Ivanović je tako dobio pojačanje samo nekoliko dana od kada se vratio u klub koji je predvodio do dva finala Evrolige. Čioza je NBA titulu osvajao sa Golden Stejt Voriorsima prošle godine, a nastupao je i za Bruklin, Hjuston i Vašington u najjačoj ligi svijeta.

Plejmejker bi mogao debitovati već ove sedmice u Evroligi protiv Partizana. U NBA je na blizu 100 mečeva imao 3,3 poena i 2,4 asistencije u prosjeku. R. A.

PODGORICA – Iako je u pitanju tek šesto kolo, iako im u goste stiže novajlija u ligi i ekipa projektovana za borbu za opstanak, u SC Derbiju večerašnjem meču sa Krkom u „Morači“ (19 sati), prvom u ovoj rundi ABA lige, pridaju veliki značaj, što dovoljno govori koliko ozbiljno pristupaju duelu sa slovenačkim timom.

- Igramo na domaćem terenu u jednoj od najvažnijih utakmica ove sezone – poručio je centar „studenata“ Vasilije Baćović.

Nakon poraza u Ljubljani od Cedevita Olimpije, za SC Derbi je i te kako važno da se odmah vrati na pobjednički kolosjek, posebno jer se radi o meču u koji crnogorski predstavnik ulazi kao favorit. Ali, to treba da potvrdi na terenu protiv tima, koji je tri dana ranije u Baru zamalo pobijedio Mornar Barsko zlato.

- Igramo protiv tima kojeg odlikuju ofanzivni skok i brzi tranzicioni poeni. Ovo je trenutak kada zajedno kao tim moramo da pokažemo našu snagu, odlučnost i posvećenost. Pobjeda je cilj, a zajedno to možemo postići. Naša odbrana će biti ključna, jer će nam ona omogućiti kontrolu nad utakmicom. Moramo da budemo disciplinovani u skoku i da branimo tranzicione napade, radimo zajedno, komuniciramo na terenu i zaustavimo njihove ofanzivne prijetnje. Svaki blok i svaka lopta će biti važni za našu pobjedu, zato koncentracija mora biti na maksimumu – dodao je Baćović.

Bez obzira na poraz u Ljubljani, protiv favorizovane Cedevita Olimpije, u meču u kojem je bio na pragu pobjede, pošto je bio nadoknadio minus od 18 poena, SC Derbi gura po

SC DERBI

WABA LIGA, 5. KOLO: Košarkašice Nikšića upisale peti poraz

Baćović: Moramo da pokažemo snagu, odlučnost i posvećenost

Vasilije Baćović na prethodnom meču sa Krkom u „Morači“

Parovi 6. kola Danas SC Derbi – Krka Sjutra Cibona - Mornar Barsko zlato Cedevita-Olimpija – Borac Neđelja Mega – Zadar Split – Partizan Crvena zvezda - Budućnost Voli Poneđeljak Igokea – FMP

(19.00) (14.00) (19.00) (12.00) (17.00) (19.00) (18.00)

planu. Zapravo i preko toga. U ABA ligi je upisao tri pobjede i dva poraza, a sve to nakon neočekivanog trijumfa u Superkupu. Pobjeda protiv Krke bi Podgoričane zadržala u gornjem dijelu tabele.

- Čeka nas teška utakmica protiv Krke, tima koji je vrlo neugodan, koji igra sa dosta energije, trčanja. Izuzetno su opasni što su pokazali i na posljednjoj utakmici u Baru, gdje su bili na pragu pobjede. Moramo da poštujemo dogovor sa treninga

1-1

je skor u pobjedama u međusobnim mečevima, jer je u sezoni 2021/22. SC Derbi slavio kući 86:76, a Krka na svom terenu 87:70

i priprema, da odigramo fokusirano i energetski na visokom nivou. Želja za pobjedom mora biti prisutna od prvog minuta, ne smijemo dozvoliti oscilacije u igri i samo tako ćemo doći do novih bodova – rekao je trener SC Derbija Andrej Žakelj.

Krka je jedini trijumf u sezoni upisala u prvom kolu u gostima protiv FMP-a, nakon čega je gubila od Partizana i Zadra kod kuće, te Budućnosti i Mornara u gostima.

- SC Derbi je na početku sezone pokazao više nego dobru formu. Imaju veoma širok ro-

ster, igraju sa 11 igrača na svakoj utakmici. Uloge su raspoređene, nekad se izdvaja jedan, nekad drugi igrač. Zbog toga je izuzetno teško predvidjeti odakle će doći najveća opasnost. Uprkos tome, istakao bih Kamenjaša koji caruje pod obručem. Ključno i veoma izazovno biće kako mu se suprotstaviti i pokušati da mu odsječemo spoljnu liniju. Iskoristio bih priliku da čestitam SC Derbiju na osvojenom Superkupu i svim rezultatima koje su postigli u proteklom periodu – rekao je Gašper Okorn, treS. JONČIĆ ner Krke.

Arena Budućnost Voli je i dalje bez pobjede u gostima u Evrokupu, u Burgu je doživjela treći poraz ove sezone (78:73), nakon onih protiv Turk Telekom i Kluža, pa nakon petog kola ima skor 2-3 u grupi B.

Mornar Barsko zlato poražen od Bahčešehira u 3. kolu grupe D FIBA Evrokupa

Šuterski dobro počeli, ali loše završili meč Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 400.

Sudije: Jakobs, Štrobe i Tores Sančes

Bulatović Starovlah Luis Kovačević Mavijen Miković Voler Gavrilović Jovanović Peković Marej Radetić

6 7 2 4 10 13 9 3 17 -

71

78

(28:21, 15:21, 12:18, 16:18)

22% (9-2) 44% (34-15) 52% (25-13)

za 1 za 2 za 3

83% (18-15) 45% (40-18) 25% (36-9)

Skokovi 51 (21+30) 32 (5+27) Blokade 4 2 Asistencije 16 22 Ukradene lopte 6 2 12 Izgubljene lopte 7 Faulovi 17 13

Mornar Barsko zlato je doživio drugi poraz u FIBA Evrokupu – Barani su u „Topolici“ izgubili od Bahčešehira 78:71, u trećem kolu grupe D, pa su ostali na pobjedi iz prvog kola protiv Sabaha iz Azerbejdžana. Barani su šuterski odlično počeli, ali su loše završili meč.

U drugom poluvremenu su postigli 28 poena, koliko samo u prvoj četvrtini.

S obzirom na to da su u poneđeljak igrali protiv Krke, a da ih u subotu u Zagrebu očekuje važan meč protiv Cibone u ABA ligi, trener Mihailo Pavićević je podijelio minutažu, a protiv turskog tima u sastavi nije bilo Nemanje Vranješa i Džamala Džonsona.

Mornar je vodio, maltene, cijelo prvo poluvrijeme, najviše zahvaljujući sjajnom šuterskom učinku sa distance u prvoj četvrtini, u kojoj su Barani ubacili čak sedam trojki iz osam pokušaja! Domaćin je, tako, sa perimetra upisao 24 od ukupno 28 poena u ovoj dionici (postigao je jedan koš iz reketa i ubacio dva bacanja), i polako uvećavao prednost do maksimalnih osam razlike (27:19), nakon trojke Strahinje Jovanovića, na 40 sekundi prije kraja. Mornar je sa poenom manje prednosti ušao u drugu dionicu (28:21), u kojoj nije mogao da ponovi sjajni šuterski performans sa distance, ali nije ni forsirao šut za tri poena (3-1), za razliku od gostiju, koji su u drugoj dionici šutnuli čak 14 puta sa perimetra, a pogodili su samo tri šuta. Ipak, Bahčešehir je koristio prednost u ofanzivnom skoku (11-3 na poluvremenu) da pomalo „topi“ zaostatak, a do izjednačenja je stigao na dva i po minuta prije odmora (38:38). Ipak, Markus Luis je jedinom trojkom u ovoj četvrtini za domaće osigurao po-

Tuluoglu Jučeoral Bajgul Ozdemir Butsiele Mutaf Tejlor Skrub Kandan Kavano Jilmaz Butel

2 20 9 11 24 – 12

la koša prednosti Mornaru na polovini meča (43:42), zahvaljući ukupno boljem šutu iz igre u odnosu na goste (63 – 39 odsto), posebno u šutu za tri poena (72,7 – 27,3 odsto). Gostima nije mnogo pomogao veći broj poena nakon ofanzivnog skoka (14-4), veći broj ukradenih lopti (3-0), manje izgubljenih (2-7), te veći broj asistencija (13-8).

Mornar je u trećoj četvrtini pokvario procenat šuta iz igre (na 51 odsto), ubacio je dvije trojke i tri koša iz reketa, odnosno svega 12 poena, što su gosti iskoristili, uz još veću dominaciju u skoku (ukupno 38-22 na kraju ovog kvartala), da preokrenu rezultat. Uradio je to turski tim odmah na početku četvrtine, serijom 9:0 je poveo 51:43, a do prve dvocifrene prednosti je došao sredinom dionice (58:48). Barani se, međutim, nijesu predavali, prepolovili su minus do kraja kvartala (60:55), a onda su seriju s kraja prethodne nastavili na početku naredne četvrtine i nakon 11:0 poveli 61:60. Uslijedila je neizvjesna završica, u narednih pet minuta se igralo koš za koš, a Mornar je posljednji postigao na tri minuta i sekundi prije kraja, kada je Antabija Voler pogodio trojku za izjednačenje (71:71). Do kraja meča se Barani više nijesu upisali, Bahčešehir je upisao sedam poena i stigao do druge pobjede u grupi...

Najefikasniji u Mornaru je bio Dvajt Marej sa 17 poena, Voler je ubacio 13, a Milija Miković 10 poena, uz pet skokova.

U gostujućem timu je Tajler Kavano sa 24 poena bio najefikasniji, Džeri Butsiele je dodao 20 poena i 14 skokova.

U drugom meču ove grupe, Nimburk je kod kuće savladao Sabah 95:61 i sačuvao je maksimalan učinak nakon tri kola.

Mornar u narednom kolu, 8. novembra, gostuje Sabahu. S. J.

„Plavi“ su, tako, nastavili negativan evropski niz u gostima, gdje ne znaju za pobjedu osam mečeva, odnosno od 11. januara ove godine i trijumfa u Hamburgu.

Sa tri poraza u gostima, komplikuje se situacija u borbi za jedno od prva dva mjesta u grupi koja vode direktno u četvrtfinale i donose prednost domaćeg terena u toj nokaut fazi.

Slično kao u Rumuniji, tim Petra Mijovića je odigrao odlično prvo poluvrijeme, ali je u nastavku, naročito u trećoj četvrtini, ostao bez daha i pravih rješenja u napadu (svega 30 poena) pa je na kraju ostao „praznih ruku“.

Košarka

21

Košarkaši Budućnost Volija poraženi u Francuskoj u 5. kolu grupe B Evrokupa

Burg kaznio greške „plavih“ BOURG

FIBA

Četvrtak, 2. novembar 2023.

POČETAK OBEĆAVAO

Budućnost je defanzivno izgledala veoma dobro u prvom poluvremenu, naročito u prvoj četvrtini, iako nije uspjela da zaustavi odličan šut francuskog tima sa distance (10-6). „Plavi“ su, međutim, bolje defanzivno kontrolisali domaćina u reketu, pa je Burg u prvih 20 minuta bio ograničen na svega 33,3 odsto šuta (21-7).

Podgoričani su iz reketa bolje šutirali (56,5 odsto), ali slabije za tri poena (11-4). Budućnost je u prvih 20 minuta imala prednost u skoku (21-17), više asistencija (13-8), više ukradenih lopti (6-3) i manje izgubljenih (5-7). Goste je do poluvremena predvodio Brendon Pol sa 13 poena, a pored njega se još osam igrača podgoričkog tima upisalo u strijelce.

Burg je vodio do 8:6, nakon čega je Pol upisao sedam poena u nizu, a seriju od 9:0 je zaokružio Džakori Vilijams za vođstvo od 15:8. Pol je odličnu prvu četvrtinu (devet poena) krunisao košem za maksimalnih osam razlike (21:13), na 74 sekunde do kraja, ali je Burg do kraja smanjio minus za četiri poena (21:17).

Budućnost je prednost od osam poena vratila nakon nešto više od minuta igre u drugoj četvrtini, nakon koša Marvina Džonsa, trojke Flečera Megija i koša Petra Popovića za 28:20. Podgoričani su od te prednosti „živjeli“ čitavu drugu četvrtinu, u kojoj Burg nije uspio da priđe bliže od dva poena, a prednost Budućnosti na poluvremenu je mogla da bude, takođe, osam poena da Rouland nije pogodio trojku uz zvuk sirene i smanjio na 43:38.

MUKE SA NAPADOM

Budućnost je ofanzivno bila na mukama u prva četiri minuta drugog poluvremena, jer je ubacila samo dva koša (Vilijams i Vladimir Mihailović), što je Burg iskoristio da preokrene i od 48:47 je započeo seriju od 9:0 za vođstvo od 55:47, na tri minuta i 40 sekundi prije kraja kvartala. Minut i po kasnije domaćin je vodio i 59:50, ali se Budućnost „probudila“

Brendon Pol (desno) u akciji

MIJOVIĆ: Prvih šest minuta treće četvrtine je odlučilo meč Trener Budućnost Volija Petar Mijović je nakon meča rekao da je ,,utakmica bila teška, kao što je znao da će da bude u Burgu, na teškom terenu za gostujuće ekipe“.

- Burg je veoma dobar tim, ima veoma dobrog trenera.

Dobro smo kontrolisali prvo poluvrijeme, i mislim da su prvih šest minuta treće četvrtine odlučili meč. U

u posljednja dva minuta serijom 6:0 (koševima Džonsa, Joana Makundua i bacanjima Kolbija Rosa) najavila borbu u posljednjih 10 minuta.

Pred ulazak u posljednji kvartal, Budućnost je i dalje imala prednost u skoku (29-27), bolje procente šuta za dva (51,5 – 37,9 odsto) i slabije za tri poena (31,3 – 55,6 odsto), više asistencija (16-11), više ukradenih (8-3) i manje izgubljenih lopti (7-9).

Koševima Rosa i Popovića, Budućnost je početkom posljednjeg kvartala u dva navrata bila na pola koša minusa (59:58, 61:60), i to je bilo sve što je crnogorski šampion uspio da uradi kako bi izbjegao poraz. Burg je do kraja meča konstantno držao vođstvo, koje nije padalo ispod četiri poena (73:69), a ispostaviće se da je domaćin odlučujuću prednost stekao četiri minuta i 15 sekundi prije kraja, kada je poveo 78:71. Od tog trenutka do

za tri poena, mi smo promašili neke otvorene šuteve i polaganja, posebno na kraju treće i početkom posljednje četvrtine. Na kraju, mislim da su dva dobra tima odigrala tešku utakmicu, posebno u odbrani, a Burg je pobijedio.

Mi očekujemo da se vratimo na pobjednički kolosjek u prvom narednom meču, protiv Arisa na domaćem terenu – rekao je Mijović.

tim trenucima smo bili bez ideje u napadu, imali smo loš izbor nekih šuteva, a izgubili smo jedinu stvar koju smo morali da zaštitimo, a to je tranzicioni napad Burga. Oni su pronašli ritam sa nekim lakim koševima, poslije toga su pogodili i neke teške šuteve. Mislim da je ovo bila utakmica na jednu loptu. U trenucima kada su oni šutirali 50 odsto

Dvorana: ,,Ekinos“ Gledalaca: 3.524.

Sudije: Zamojski, Cici i Bitner

Braun Salaš Kurbi Risašer Sou Hume Morgan Rouland Omenaka Mike Kokila Žilijen

8 3 21 8 13 2 11 8 4

78

73

(17:21, 21:22, 21:13, 19:17)

73% (11-8) 41% (41-17) 48% (25-12)

za 1 za 2 za 3

78% (9-7) 53% (45-24) 32% (19-6)

38 (11+27) Skokovi 35 (8+27) Blokade 2 3 Asistencije 14 21 Ukradene lopte 9 6 12 Izgubljene lopte 10 Faulovi 17 15

kraja, Burg nije upisao ni poen, ali šta to vrijedi kada je Budućnost u tom periodu uspjela samo jednom da pogodi, preko Džonsa. Meč je završen na neuobičajen način, jer u posljednja tri minuta nijedan tim nije postigao koš, što je više odgovaralo Burgu, koji je mogao da proslavi četvrtu pobjedu, prvu protiv Budućnosti na svom terenu, nakon dva poraza.

Najefikasniji kod Budućnosti

Mihailović 5 Ilić Megi 5 Ros 6 Makundu 5 Grbović 2 Džons 10 Jagodić-Kuridža Vilijams 10 Rajt 8 Popović 6 Pol 16

bio je Brendon Pol sa 16 poena, uz sedam skokova. Po 10 poena su ubacili Džons i Vilijams, s tim da je Džons imao i devet skokova.

U timu Burga je Zakari Risašer bio najbolji sa 21 poenom.

Budućnost Voli u narednom kolu, 8. novembra, dočekuje grčki Aris. Prije toga, Podgoričani u neđelju gostuju Crvenoj zvezdi, u derbiju 6. koa ABA lige.

S. JONČIĆ

Arena

Četvrtak, 2. novembar 2023.

S. IVANOVIĆ

ČETVRTFINALE FUDBALSKOG KUPA CRNE GORE: Budućnost i Rudar prošli poslije izvođenja penala, Dečić slavio u 92. minutu

D. MALIDŽAN

22 Sportski miks

Tri drame i rutina Jezera Rumunija testira ,,lavove“ ,,Lavovi“ na prvom treningu ove sedmice

Crnogorski rukometaši danas igraju kontrolni meč u okviru EHF sedmice

Selekcija Vlada Šole okupila se u poneđeljak u okviru EHF sedmice, a sa prvobitnog spiska zbog povreda su otpali Miodrag Ćorsović i Stevan Vujović.

Protiv Rumunije bi debi u nacionalnom timu trebalo da upiše Vladimir Stanković,

tridesetogodišnji srednji bek Leotara iz Trebinja.

- Dugo nijesmo bili na okupu, želimo da se tokom ove EHF sedmice uigramo za Evropsko prvenstvo. Rumunija je odličan sparing partner, utakmica će poslužiti i nama i njima.

Moramo da popravimo neke stvari sa posljednja dva okupljanja, da poradimo na sitnicama i u odbrani i u napadu. Na to smo i stavili akcenat - rekao je kapiten Mirko Radović.

Crna Gora i Rumunija posljednji put su se sastali u kvalifikacijama za Evropsko prven-

stvo 2022. ,,Balkanski trikolori“ slavili su kod kuće 36:27 kada su ,,lavovi“ bili desetkovani, dok je u Podgorici bilo 23:19 za naš tim.

- Rumunija je odlična selekcija, ima odličnu ligu, u kojoj nastupa dosta naših reprezentativaca. Rumuni su u naletu, ubijeđen sam da će utakmica biti odlična - kazao je kapiten „lavova“.

Crnu Goru u januaru očekuje nastup na EP u Njemačkoj, gdje će za rivale u preliminarnoj rundi imati Island, Mađarsku i Srbiju.

Ne. K.

EVROKUP (3. KOLO): Primorac danas (15 h) gostuje Ortiđi

Znaju kako do bodova PODGORICA - Primorac iz serije pobjeda u A1 Regionalnoj ligi dočekuje treći meč u Evropi. Kotorani će gostovati Ortiđi u 3. kolu D grupe, sa nadom da mogu da zaprijete lideru i ostvare pobjedu. Trijumf bi im donio velike stvari, bili bi bukvalno pred vratima osmine finala.

Ali, posao koji ih čeka poziva na oprez, jer italijanski predstavnik u ovom takmičenju gura odlično, kao i u domaćem šampionatu. Ortiđa je u prva dva kola slavila protiv Trsta u gostima 12:11, a na premijeri u

derbiju je bila bolja i od Panioniosa (13:12) koji je u Kotoru slavio 10:9.

- Siguran sam da će utakmica biti zanimljiva. Ortiđa je raznovrsna, jer napada na razne načine. Ali, mislim, prije svega, da je najvažnije da zaustavimo njihov kontranapad. To im je najjače oružje, tako da ćemo probati da ih svedemo na pozicionu igru, ako to utadimo, stvorićemo priliku da osvojimo tri boda. Domaćin je favorit, ali smo i mi pokazali u ranijim utakmicama da možemo i sa ovakvim ekipama da se nosimo. Želimo najbolje,

tri boda i da ostanemo u igri za osminu finala. Ponavljam, biće teško, zbog toga je i interesantno, jer svi želimo ovakve izazove i spremni smo za njih - poručio je Marko Gopčević.

Očigledno da je u ovoj grupi Trst izgubio šansu da se bori za prva dva mjesta koja garantuju prolaz dalje (bez bodova), a borba oko osmine finala vodiće se između našeg, italijanskoj i grčkog predstavnika.

Kotorani će do kraja grupne faze Evrokupa odigrati još dva meča u gostima sa Trstom (bili bolji u Kotoru) i Panioniosom, a dočekaće Ortiđu.

A. M.

NBA: San Antonio pobijedio nakon 20 poena deficita, Klipersi moćni

Djurent tragičar Finiksa PODGORICA - Kevin Djurent promašio je šut za trijumf u posljednjoj sekundi, a Finiks Sansi izgubili su od San Antonio Sparsa 115:114 na svom terenu, u meču u kom su imali i 20 poena prednosti.

Teksaški tim San Antonio uspio je da prekine seriju od devet uzastopnih poraza, protiv jednog od favorita za NBA titulu. Džonson je predvodio pobjednički tim sa 28 poena uz četiri asistencije. Mladi Francuz Vembanjama, prvi pik sa drafta i vanserijski talenat, po-

red 18 poena imao je osam skokova u trijumfu, kao i Vasel.

Poraženi Sansi igrali su bez velikih zvijezda, bekova Bila i Bukera, čiji se oporavak uskoro očekuje. NBA superstar Djurent, po mnogima najkompletniji šuter moderne košarke, je bio ubjedljivo najbolji sa 36 poena uz sedam asistencija, a šutirao je izuzetno 19-12 iz igre. Gordon je dodao 20 a Alen 19 poena, za poraz ekipe koja je sveukupno razočarala na startu sezone.

Oba tima sada imaju skor 2-2, kojim je mnogo zadovoljniji San Antonio, mlada ekipa koja želi da se makar primakne plej-in zoni.

Bez velikog pojačanja Hardena još u rotaciji, Klipersi su potpuno rutinski pobijedili Orlando 118:112 na svom terenu.

Meč je riješen u trećoj dionici, u kojoj je kalifornijski tim uba-

cio čak 41 poen. Slavno krilo Pol Džordž bio je najbolji sa 27 poena uz po sedam asistencija i skokova, Vestbruk je dodao 18 poena, sedam asistencija, šest skokova i pet ukradenih lopti, a Pauel i Hajlend su upisali po 17 poena.

Za poraženi tim Bankero je upisao 15 poena, njemačka braća Vagner odigrala su korektno – Franc je upisao 14 a Moric 13 poena, Fulc je dodao 12 a Sags 11 poena.

U korektnom izdanju, Njujork je u preostalom meču večeri pobijedio Klivlend 109:91.

Rendl i Branson bili su standardno najbolji u trijumfu sa po 19 poena. Kvikli je dodao 18 a Baret 16 poena.

Donovan Mičel bio je najbolji za Klivlend sa 26 poena, a Okoro i Nijang dodali su po 11.

Istu ekiipu Njujork je u prošloj sezoni izbacio u prvoj plejof rundi.

S. S.

Dvoje polufinalista dobijeno je izvođenjem jedanaesteraca, Dečić je slavio u nadoknadi, dok je Jezero dalo šest pogodaka.

Mečevi za plasman u finale igraće se u aprilu 2024. godine.

Mornar Budućnost

2 (2) 2 (1)

(penali 2:4) BAR – Stadion: Topolica. Gledalaca: 500. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Strijelci: Ondon-Mba u 4. i 12. (Mornar), Grbić u 41, Sekulović u 64. minutu (Budućnost). Žuti kartoni: Stevanović (Mornar), Ignjatović, Brnović, Orahovac (Budućnost).

MORNAR: Popović, Stevanović, Baošić, Imamović (od 69. Seratlić), Ljutica, Kaluđerović, Dubljević (od 79. Okamoto), Ćetković (od 79. Jeknić), Škrijelj, Kolundžić, Ondon-Mba (od 66. Račić).

BUDUĆNOST: Pavličić, Ignjatović, Dakić (od 46. Va. Adžić), Orahovac, Gašević, Brnović, Sekulović, Vukotić (od 59. Bojović), Mujan, Grbić, Sekulić (od 59. Mrvaljević).

Budućnost je u Baru gubila 2:0, potom uspjela da izjednači i izbori jedanaesterce u kojima su tragičari bili AndrijaKaluđerović i Iori Okamoto – oboji-

ca su pogodili prečku.

Mornar je fantastično otvorio meč i na krilima Krisa Marlona Ondon-Mbaa već u 11. minutu vodio 2:0.

Francuski internacionalac je u četvrtom minutu udarcem u padu krunisao centaršut Kolundžića sa desne strane, da bi u narednoj situaciji dobio sjajan pas od Škrijelja, izašao sam na Pavličića i donio veliku prednost domaćinu.

Grogirana Budućnost morala je da reaguje i dva puta je blizu pogotka bio Mujan. U 16. minutu je šutirao iskosa sa desne strane, a golman Popović skrenuo loptu na stativu, da bi u 27. s ugla peterca na idealan pas Grbića glavom poslao loptu iznad gola.

Gostima se inicijativa isplatila u 41. minutu – Petar Grbić je iskosa s lijeve strane sjajno pogodio gornji suprotni ugao.

Poslije dvadeset minuta igre u nastavku sve je vraćeno na ,,nulu“ – rezervista Vasilije Adžić dobio je pas od Grbića i sa 17 metara bio milimetarski precizan, lopta je završila uz desnu stativu Popovićevog gola.

Tek što je izjednačila, Budućnost je imala veliku šansu za izjednačenje – Gašević je šutirao pored gola, a u 82. Japanac Okamoto je poslije driblinga imao odličnu priliku da vrati prednost Mornaru.

U penal seriji, Kaluđerović je prvi šutirao i pogodio prečku, što je uradio i Okamoto u čevrtoj seriji.

Za Budućnost su precizni bili Mrvaljević, Grbić, Mujan i Se-

kulović, bivši igrač Mornara, dok su za domaćina pogađali samo Jeknić i Baošić.

Dečić Petrovac

2 (1) 1 (1)

PODGORICA – Teren OFK Titograd. Gledalaca: 250. Sudija: Branko Odalović (Nikšić). Strijelci: Božović u 45+1 iz jedanaesterca, Ljuljđuraj u 90+2. (Dečić), Adžović u 61. minutu (Petrovac). Žuti kartoni: Bajović, Augusto, Vušurović, Nonato (Dečić), Lambulić, Mikijelj, Kordić, Adžović (Petrovac).

DEČIĆ: Nikić, Drešaj, Milić, Đeljaj, Ljuljđuraj, Augusto (od 88. Ujkaj), Bajović, Božović, Đoljaj (od 75. Nonato), Zorić (od 65. Vušurović), Šarkić.

PETROVAC: Kordić, Malešević, Franeta, Mikijelj, Boljević, Lambulić (od 58.

Popović), Adžović (od 79. Sinanović), Bakić, Zvrko, Perović (od 39. Carević), Babić.

Dečić, aktuelni lider Prve lige, do pobjede nad Petrovcem došao je u 92. minutu preko Pjetera Ljuljđuraja.

Tuzani su u Podgorici vodili od prvog minuta nadoknade prvog poluvremena kada je DraškoBožović realizovao jedanaesterac, a izjednačio je Aldin Adžović u 61. Činilo se da će pogodak nekadašnjeg fudbalera Dečića odvesti meč u produžetke, ali Ljuljđuraj je imao drugačije planove i u zaustavnom vremenu pokvario je debi Ne-

Novi klubovi za crnogorsku odbojkašicu i dva naša odbojkaša

Perović i Zvicer u Kini, Bojić mijenja Delića u Grčkoj PODGORICA – Nakon sezone u Italiji, crnogorska odbojkašica Nikoleta Perović ponovo će da zaigra u Kini, gdje je bila prije tri sezone, ali u drugom klubu – dvadeset devetogodišnja korektorka naše reprezentacije je nova članica Šandonga, koji je prošle sezone bio sedmi u ligaškom dijelu, a peti nakon plej-ofa.

Nikoleta će za novi klub debitovati u subotu u gostima protiv Tjanđina.

Bivša odbojkašica Luke Bar je inostranu karijeru počela u jesen 2014. godine u norveškom Stod voleju. Potom je igrala za

rumunske timove Targu Mureš i Bakau, njemački Štutgart, mađarsku Bekeščabu (u kojem je bila najbolji smečer i poenter CEV Kupa). Prije povratka u Evropu, u AEK, Nikoleta je igrala u Kini (Junan) i Indoneziji (Bankunk bank), u kojem je naša odbojkašica igrala i dio sezone nakon AEK-a, kao i u turskom Ted Kolijeru iz Ankare. Prošle sezone je bila članica italijanskog San Đovanija.

U Kinu je otišao i član muške reprezentacije, Ivan Zvicer, u Liaoning, koji je prošle sezone bio posljednji u ligaškom dijelu, a pretposljednji nakon baraža. Zvicer će prvi meč za novi klub odigrati 12. novembra

protiv Hubeija.

Primač servisa naše reprezentacije je prošle sezone igrao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u ekipi Al Džazira iz Abu Dabija. Karijeru je počeo u rodnom Nikšiću, u Volej staru, nakon čega je četiri sezone igrao za Budućnost, u dva navrata za Budvu, a po sezonu je proveo u srpskom Mladom Radniku, švajcarskom Nafelsu i češkom Kladnu.

Novi klub ima i Slobodan Bojić, koji je potpisao za grčki Kifisijas, u kojem će na prijemu servisa da zamijeni kolegu iz reprezentacije Jovana Delića, koji je, nažalost, na treningu, kako javljaju grčki mediji,

OSCG

PODGORICA - Crnogorski rukometaši odigraće danas prvi meč poslije šest mjeseci – rival ,,lavovima“ u kontrolnom meču u podgoričkoj dvorani ,,Verde“ biće Rumunija (17 sati).

Fudbaleri Dečića, Budućnosti, Rudara i Jezera plasirali su se u polufinale Kupa Crne Gore.

Arena

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Sportski miks 23

UEFA izrekla kazne zbog incidenata na meču sa Srbijom

Crna Gora bez navijača u Mađarskoj, FSCG plaća i 20.000 eura PODGORICA - Disciplinska komisija UEFA izrekla je Fudbalskom savezu Crne Gore (FSCG) novčanu kaznu u iznosu od 15.000 eura i zabranu prisustva gostujućih navijača na prvoj narednoj utakmici pod okriljem UEFA zbog rasističkog ponašanja navijača Crne Gore na gostovanju Srbiji 17. oktobra.

nada Brnovića na klupi ,,nebo-plavih“.

Bokelj Rudar

1 (0) 1 (1)

(penali 4:5) KOTOR - Stadion pod Vrmcem. Gledalaca: 300. Sudija: NikolaCvijović (Budva). Strijelci: Poček u 65. (Bokelj), Kalezić u 22. minutu iz jedanaesterca (Rudar). Žuti kartoni: Vukčević (Bokelj), Milić, Kalezić (Rudar). Strijelci u penal seriji: Poček, Pajović, Muković, Pepić (Bokelj), Kalezić, Bakrač, Milić, Radojičić, Zečević (Rudar).

BOKELJ: Spasojević, Mirković (od 60. Kordić), Ćetković, Pejović, Vilotijević, Vukčević (od 76. Muković), Bojović, Poček, Alhasan, Sklender (od 60. Pepić), Vukotić.

RUDAR: Radanović, Kalezić, Milić, Brnović (od 74. Zečević), M. Golubović (od 57. Čepić), Simić (od 70. Bogdanović), Bulatović, S. Golubović (od 70. Knežević), Radojičić, Bakrač, A. Golubović.

Rudar je u Kotoru protiv Boke-

Nikoleta Perović

zadobio prelom desnog lakta.

Ovo je Bojićev drugi dolazak u Kifisijas, nakon onog u sezoni 2021/22, ali je tada brzo raskinuo ugovor zbog uslova koje je zatekao po dolasku. Nakon toga je imao „otvoreni ugovor“ sa Budvom, za koju je nastupao u evropskim mečevima, a sezonu je nastavio i završio u tur-

lja slavio boljim izvođenjem jedanaesteraca – 5:4, nakon što je poslije 90 minuta bilo 1:1.

Pljevljaci su poveli preko Vaska Kalezića u 22. iz jedanaesterca nakon što je istog igrača faulirao Lazar Pajović, a izjednačio je IgorPoček u 65. kada je iskoristio lošu reakciju odbrane gostiju.

U penal seriji junak je bio golman Rudara Balša Radanović, koji je odbranio šut Kordića u trećoj seriji.

Za Rudar su pogađali Kalezić, Bakrač, Milić, Radojičić i Zečević, za drugoligaša iz Kotora - Poček, Pajović, Muković i Pepić.

Jezero Kom

6 (2) 1 (1)

BERANE – Gradski stadion.

Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Marković (Cetinje). Strijelci: Redžepagić u 4, Tošković u 12, Pavlićević u 46. i 82, Šimun u 52, Julević u 71. (Jezero), V. Perišić u 10. minutu (Kom). Žuti karton: Peličić (Kom).

JEZERO: Kastratović, Pavlićević, Imamović, Aranda, Tošković (od 56. Julević), Šimun, Vuković, Stijepović (od

Ivan Zvicer

skoj Alaniji Beledijesi. Prošle sezone je igrao u Sloveniji, za Salonit Anhovo.

Karijeru je počeo u rodnom Nikšiću, u nekadašnjem Nik voleju, a onda je prešao u Budućnost. Nakon toga je igrao za katarski Al Rajan, Budvansku rivijeru, kazahstanski TNK Kazhrom, u dva navra-

63. Naoaki), Kontić (od 63. Šabović), Jovićević (od 65. Muzurović), Redžepagić (od 56.

Radenović).

KOM: Vojinović, Barac (od 59. Ljuljanović), V. Perišić (od 50. Keković), Sekulić (od 59.

Antović), S. Perišić, Đukanović (od 50. Vulanović), Ajković, Kažić, Radičković (od 65.

Pejović), Radonjić, Peličić.

Jezero je prvi put u istoriji izborilo plasman u polufinala Kupa, i to je uradilo efektno – ubjedljivom pobjedom nad Komom od 6:1.

Tim iz Plava poveo je u Beranama u četvrtom minutu kada Edisu Redžepagiću nije bilo teško da pogodi sa nekoliko metara.

Gosti su izjednačili u 10. pogotkom Vladimira Perišića, ali je taj rezultat bio na snazi samo dva minuta – Balša Tošković je s oko 15 metara vratio vođstvo Jezero.

Drugoligaš iz Podgorice u nastavku nije imao šanse – Plavljani su postigli još četiri pogotka. Mrežu golmana Vlada Vojinovića dva puta je tresao Petar Pavlićević, a po jednom Marko Šimun i Anil Julević.

N. KOSTIĆ

Slobodan Bojić

ta za Sfaksijen iz Tunisa. U sezoni 2017/18. je nastupao za tri kluba, počeo je u Jedinstvu iz Bijelog Polja, potom je otišao u Ribnicu iz Kraljeva, a sezonu je završio u Saudijskoj Arabiji, u Al Ahliju. Igrao je dvije sezone u Kini, u klubu iz Nanđinga, a između toga u Omanu, u kluS. J. bu Alkamil Alvafi…

meča, te da Bugarska savlada Mađarsku ili Srbiju.

Srbi će Bugarsku dočekati u Leskovcu bez podrške publike jer su i oni kažnjeni zbog incidenata u Beogradu.

Tačnije, ulaz na stadion u Leskovcu biće dozvoljen samo djeci mlađoj od 14 godina u organizaciji FSS (osnovne škole, škole fudbala sa teritorije Srbije).

FSS je kažnjen i novčano sa ukupno 89.250 eura zbog rasističkog ponašanja navijača, preprodaje ulaznica na crnom tržištu, korišćenja pirotehničkih sredstava, blokiranje prolaza na tribinama, korišćenja lasera od strane publike... Ne. K.

Karatista Nenad Dulović nakon osvajanja svjetskog srebra

Biće sličnih i još boljih rezultata PODGORICA - Vicešampion svijeta, karatista Nenad Dulović, rekao je da je srebrna seniorska medalja veliki uspjeh, ali da tu nije kraj i da se u narednim godinama od njega mogu očekivati slični i još bolji rezultati.

Dulović je nastup na seniorskom Svjetskom prvenstvu u karateu završio srebrnim odličjem, a plasmanom u finale ostvario je najveći uspjeh crnogorskog karatea od obnove nezavisnosti.

Na putu do istorijskog finala i uspjeha karijere eliminisao je Tonija Noa Pizina iz Švajcarske 1:0, Žoakima Mendeša iz Portugala 6:4, Fahada Alkhatamija iz Saudijske Arabije 8:0, Italijana ĐanlukuDeViva 5:0 i u polufinalnom meču Mohameda Ozdemira iz Njemačke 3:0.

U meču za zlato poražen je od Francuza StivenadaKoste 5:3.

Dulović je kazao da je ponosan na sebe jer je uspio da prebrodi brojne probleme sa povredama i iz toga izađe još jači.

- Svjestan sam rezultata, ali tu nije kraj. Siguran sam da me čeka uspješna i velika karijera. Želim da radim i napredujem, da ostvarim nove pobjede i osvajam nove medalje, da se u čast mojih rezultata viori zastava i svira himna. Da dam doprinos da se karate popne na viši nivo - rekao je Dulović na konferenciji za novinare.

Dodao je da mu je medalja dala još veći motiv da radi još jače i ostvaruje još bolje rezultate.

- Drago mi je i što je medalja iz Budimpešte jubilarna 50. sa šampionatima Evrope i svijeta za moj klub. U godini jubileja i 50 godina postojanja 50. medalja za mog trenera Žarka Rakovića i moj klub Omladinac - rekao je Dulović i zahvalio se selektoru Almiru Cecunjaninu, rekavši da je u Budimpešti

KARATE SAVEZ CRNE GORE

S utakmice Dečić – Petrovac

FSCG je izrečena i novčana kazna od 5.000 eura zbog lomljenja i ubačanja predmeta.

Do incidenata na stadionu ,,Rajko Mitić“ došlo je nakon što je ,,redar“ oteo zastavu s dijela tribina na kojoj su bili crnogorski navijači, koji su ,,uzvra-

tili“ lomljenjem stolica kojima su gađali redarsku službu i policiju, kao i publiku na zapadnoj tribini.

- Fudbalskom savezu Crne Gore nalaže se da kontaktira Fudbalski savez Srbije u roku od 30 dana i dogovori novčanu nadoknadu za štetu napravljenu od strane navijača Crne Gore, kao što je lomljenje 205 stolica na tribini - navodi se na sajtu FSCG. Naša reprezentacija će naredni meč u gostima odigrati 19. novembra sa Mađarskom u Budimpešti. Tri dana kasnije dočekaće Litvaniju.

Za plasman na Euro potrebno joj je čudo – da pobijedi u oba

Predsjednik KSCG Predrag Perković, Nenad Dulović i selektor Almir Cecunjanin

u svakom trenutku bio uz njega, kao i prijateljima iz Saveza i reprezentacije.

- Posebna zahvalnost mojim roditeljima, koji su od prvog dana vjerovali u mene. Siguran sam da mi je najveći uspjeh u životu što sam uspio da ih usrećim.

Medalja je njihov uspjeh, više nego moj. Zadovoljstvo mi je što sam imao čast da karate i svoju državu predstavljam u najboljem svjetlu, uprkos zdravstvenom problemu. Uspio sam tu manu da pretvorim u prednost - rekao je Dulović.

Istakao je da je bilo trenutaka, nakon loma vilice i povreda oba koljena, kada je razmišljao i da odustane.

- Svaku noć kada bih legao razmišljao sam da li sam sve odradio kako treba. To me je vratilo na tatami, uz podršku ljudi oko mene - kazao je Dulović.

Dulović se zahvalio predsjedniku Karate saveza Predragu Perkoviću i direktoru reprezentacije MiodraguRadunoviću na podršci tokom liječenja i oporavka od povrede.

Perković je rekao da finale Svjetskog prvenstva nije dostignuće koje se često dešava u crnogorskom sportu, podsjećajući da je karate takav rezultat čekao više od 30 godina.

Kako je kazao, Dulović je bio ne samo ravnopravan sa zvaničnim olimpijskim, svjetskim i evropskim šampionom, već je u drugom dijelu borbe bio i dominantan.

- Do tog meča imao je pet velikih pobjeda, a u četiri od pet mečeva nije izgubio ni poen. To govori koliko se ozbiljno pripremao za SP. Mala Crna Gora pokazala je da se i protiv velikih budžeta može boriti hrabrim nastupom, požrtvovanim radom i dobrim pripremama, nekim sistemom koji to sve treba da omogući - rekao je Perković.

Predsjednik KSCG naveo je da dvije seniorske medalje u dvije discipline najbolje govore o kvalitetu, ali i uspostavljenom sistemu.

- Siguran sam da, uprkos velikim rezultatima, možemo i više od ovoga. Vidimo da imamo još prostora za to kod takmičara u pojedinačnoj konkurenciji, ali i kod ekipa. Naš zadatak je da zadržimo ovu generaciju seniora, da napravimo uslove da se održi generacija u mlađim kategorijama koja je izuzetno kvalitetna. Njihovim dolaskom za nekoliko godina možemo obezbijediti da se svjetske medalje osvajaju u kontinuitetu - rekao je Perković.

R. A.

Arena

24

Težak poraz prve teniserke svijeta na WTA finalu

ŠAH U Herceg Novom održan XII memorijal ,,Obrad Manojlović“

Anisimov prvi, Đukić drugi Tradicionalni, dvanaesti po redu međunarodni memorijal ,,Obrad Manojlović“ u Herceg Novom protekao je u znaku velemajstora Pavela Anisimova koji je osvojio prvo mjesto sa 11 poena deset partija riješio u svoju korist, dvije remizirao i jednu izgubio.

Njegov kolega po tituli, naš desetostruki šampion Nikola Đukić okitio se srebrnom sa 10,5, a Artem Iljin bronzanom medaljom sa 10 poena. Među nagrađenima su takođe Dragiša Blagojević i Danilo Nenezić sa po 9, Veljko Draganić, Andrej Skvortsov, Peko Đurović i Vjekoslav Vulević sa po 8,5, te Jovan Jovančević sa 8 poena.

Specijalna priznanja otišla su na adrese najuspješnijeg omladinca Mila Pobora, veterana Dragana Popa-

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Nagrađeni u Herceg Novom

dića, nerejtingovanog učesnika Slobodana Đokića, najmlađe takmičarke Antonije Radović, te oca i sina Mašana i Miloša Bubanje koji su prednjačili među predstavnicima grada domaćina.

-Sa zadovoljstvom mogu istači da sam ponosan što

je memorijal opravdao očekivanja 64 profesionalca i amatera iz Bjelorusije, Rusije, Bosne i Hercegovine, Srbije i naše zemlje koji su se rado odazvali pozivu da nastupe ne samo zbog nadmetanja za tablom nego zarad evociranja uspomena na legendu i doajena drev-

ne igre Obrada Manojlovića. Posebno raduje činjenica da je veliki broj talentovanih mališana iz Podgorice, Trebinja, Bileće, Gacka, Cetinja, Nikšića, Kotora, Bara i našeg Herceg Novog uzeo učešče, tako da je lijepo bilo vidjeti na jednom ovako kvalitetnom turniru i mladost čije vrijeme tek dolazi i šahovsko iskustvo već afirmisanih igrača, rekao je sekretar ŠK ,,Herceg Novi“ Miloš Bubanja.

On se zahvalio na odličnoj saradnji porodici Manojlović, ŠSCG, lokalnoj upravi, personalu hotela ,,Plej“ i brojnim prijateljima kluba koji su pružili nesebičnu podršku u pripremi i organizaciji ovog takmičenja.

Nagrade najboljim igračima i zahvalnice predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, predsjedniku skupštine ŠSCG Draganu Popadiću, predsjedniku kluba Stevanu Lepetiću i sekretaru ovog uzornog šahovskog kolektiva i direktoru turnira Milošu Bubanji uručio je sin pokojnog Obrada – Špiro Manojlović, istakavši da mu je srce puno kada šahisti cijene sve ono što je njegov otac uradio za prosperitet šaha na domaćoj i međunarodnoj sceni.

Na Evropskom kupu u Draču

Zablistao Peko Đurović Nikšićka Elektroprivreda u sastavu Denis Kadrić, Nikita Petrov, Luka Drašković, Aleksandar Tomić, Peko Đurović, Božidar Kisić, Vuk Miletić i Milo Pobor, predstavila se u odličnom izdanju na nedavno održanom ekipnom Evropskom kupu u albanskom Draču među 84 ekipe Starog kontinenta.

Sa pet pobjeda i dva poraza, odnosno deset osvojenih meč bodova ,,strujaši“ su podijelili šesto do 17. mjesta i završili takmičenje, shodno pravilima i kriterijumima FIDE, na 15. poziciji, boljoj od prosječnog rejtinga. U odlično ukomponovanoj ekipi zablistao je mladi i perspektivni Cetinjanin Peko Đurović koji je uknjižio tri poena sa dvije pobjede, dva remija i jednim porazom, i lični rejting uvećao za 18 ELO.

Đurović 1:0 Ivić 1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 e6 4.c3 a6 5.Ba4 b5 6.Bc2 Bb7 7.0–0 Nf6 8.d4 cxd4 9.e5 Nd5 10.cxd4 d6 11.exd6 Bxd6 12.Nc3 Ncb4 13.Bb3 Nxc3 14.bxc3 Nd5 15.Qd3 Rc8 16.Bd2 Qf6 17.a4 Nf4 18.Bxf4 Qxf4 19.d5 0–0 20.axb5 axb5 21.Ra7 Rc7 22.g3 Qf6 23.Rxb7 Rxb7 24.dxe6 Rbb8 25.Qxd6 Qxf3 26.e7 Rfe8 27.Re1 Rbc8 28.Bd5 Qf6 29.Qd7 g6 30.Bb7 Qxc3 31.Re3 Qc1+ 32.Kg2 Rb8 33.Bc6 Qc5 34.Qxe8+(dijagram) Rxe8 35.Bxe8 Qd5+ 36.Kf1 Qc4+ 37.Re2 Kg7 38.Bxb5 Qd5 39.Kg1 Qd1+ 40.Kg2 Qd5+ 41.f3 1:0

Memorijalni turnir u Podgorici 4. novembra šahu uopšte. Turnir će se

4. novembra u mulSjećanja na održati timedijalnoj sali sportskog i kulturnog centra Univerzitemajstore ta Crne Gore sa početkom u časova. Predviđeno je da drevne igre 10se odigra 9 kola po švajcarŠahovski klubovi „Omladinac-Budućnost“ i „Budućnost“, u saradnji sa ŠSCG i uz podršku agencije „DeFacto Consultancy“, organizuju četvrti memorijalni turnir u ubrzanom šahu pod nazivom „U znak sjećanja na preminule majstore ŠK Budućnost“.

Poruka ovog prestižnog takmičenja je da se sačuvaju drage uspomene na majstore drevne igre – Žarka Živkovića, Milana Živkovića, Radovana Brajovića, Peđu Vučinića, Mladen Krstića i Mihaila Milonjića koji su za života dali veliki doprinos radu i afirmaciji ŠK „Budućnost“ i crnogorskom

skom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po igraču i bonifikaciju od pet sekundi za svaki odigrani potez.

Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 1.300 eura, a prvoplasiranom će pripasti 300. Specijalna priznanja su namijenjena najboljoj dami, zatim najuspješnijem učesniku do 1.700, 2.000 i 2.200 ELO, te najbolje plasiranom članu podgoričkog šahovskog kolektiva. Kotizacija za učešće iznosi pet eura i sav prihod od upisnina biće isključivo iskorišćen za nastup polaznika šahovske sekcije na narednom državnom prvenstvu.

Priredio: B. KADIĆ

Pegula za sat i po ,,isprašila“ Sabalenku PODGORICA - Džesika Pegula potpuno rutinski pobijedila je prvu teniserku svijeta Arinu Sabalenku 6:4, 6:3 u meču 2. kola grupne faze WTA finala.

U meksičkom Kankunu Amerikanka je potpuno dominirala protiv Bjeloruskinje i neočekivano lako došla do druge pobjede. Za svega 90 minuta igre obezbijedila je polufinale.

Pobjednica je već u prvom gemu imala dvije brejk-lopte, a do brejka došla je u petom gemu.

Do kraja meča igrala je samo si-

gurnije, a u drugom setu imala je i prednost 4:0. U trećem kolu imaće meč bez značaja protiv Grkinje Sakari.

Pegula je peta igračica svijeta, bila je i treća na planetarnoj listi, a u karijeri je osvojila tri titule. Na svim grend slemovima igrala je u četvrtfinalu.

Kazahstanka Ribakina uspjela je da slavi protiv Sakari u uzbudljivom meču 6:0, 6:7, 7:6. U ključnom taj-brejku rivalki je prepustila svega dva poena.

Ribakina će protiv Sabalenke igrati meč za polufinale. R. A.

Karlos Alkaraz razočarao ispadanjem u prvom kolu mastersa u Parizu od Safijulina

Moram mnogo toga da popravim PODGORICA - Karlos Alkaraz poručio je da je igrao daleko od zadovoljavajućeg nivoa, u porazu od Rusa Romana Safijulina 6:3, 6:4 na startu mastersa u Parizu.

Mladi Španac je znatno težom za sebe sada učinio borbu za prvo mjesto na planetarnoj ATP listi. Drugi teniser svijeta tokom cijele jeseni igra loše, ali sada nije krivio povrede koje su ga mučile u posljednjim sedmicama.

- Jednostavno, nijesam se dobro osjećao na terenu. Mnogo toga moram da popravim u igri, mnogo toga da vježbam. Nijesam se dobro kretao. Mislim da sam dobro udarao lopticu, ali fizički kada je kretanje u pitanju, moram mnogo bolje i da napredujem – rekao je Alkaraz.

Izgubio je od 45. igrača plane-

te, u njihovom prvom duelu.

- Nije me uopšte iznenadio, Safijulin je mnogo popravio igru u posljednjih nekoliko mjeseci, pobijedio neke od najboljih na svijetu, igrao u finalima. Znao sam da će igrati izuzetno – rekao je Alkaraz.

Sada vimbldonski šampion ima skor 63-10 u ovoj sezoni. R. A.

Minimalne šanse da će Amerikanac igrati na ATP finalu

Fric se zbog povrede povukao iz Pariza PODGORICA - Tejlor Fric (26), deseti teniser svijeta, morao je da odustane od nastupa na mastersu u Parizu ove sedmice zbog povrede mišića abdomena.

Priroda povrede je takva da će Amerikanac najvjerovatnije morati da odustane od nastupa do kraja sezone. Minimalne su šanse da će igrati na ATP finalu, završnom turniru u godini.

U prvom kolu pobijedio je Sebastijana Baeza bez izgubljenog seta, ali je u tom meču osjetio bol.

- Radi se o problemu koji me

već neko duže vrijeme muči...

Mislio sam da se tu ništa loše ne dešava, ali se prilikom jednog forhenda bol pogoršao. Kao da sam nešto istekao ili pokidao. Čekaju me ozbiljniji pregledi, ali definitivno me čeka pauza – rekao je Fric.

Kalifornijski teniser tokom karijere osvojio je šest titula, a krajem ove godine bio je na petom mjestu planetarne ATP liste. Na grend slem turnirima nije do sada uspio da prođe dalje od četvrtfinala, a prošle godine osvojio je masters u Indijan Velsu.

R. A.

Feljton 25

Četvrtak, 2. novembar 2023.

6.

HLJEB - VELIČANSTVO I MJERA LJUDSKOG PRAISKONA Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ Kao spona savremenosti i prošlosti, kao duhovna, gastronomska i kulturna specifika, uvijek je misterija hljeba počivala na njegovoj snazi i moći, bez obzira na to da li je to obredni, crni, bijeli, od sirka, proseni, ražani, bajat ili svjež, ječmeni, ovseni, od kestena, heljdin, kukuruzni, praistorijski, beskvasni, integralni, polubijeli, baget, surogat, somun, od cijelih zrna...

Pun radosti, on je inspiracija koja hrani svačiju maštu, njene misterije, njene drame, bez obzira na to da li je to pogača (pomorska, vojnička, studentska, učenička, svadbena, slavska), ili hljeb mudrih, hljeb znamenja i laika, hljeb ludih, nemušti hljeb, zavičajni, ognjeni, vjere i nevjere, jutarnji ili večernji, moćni, ili hljeb na vrh jezika, što iz haosa u vatru ubacuje. Koliko samo lica ima hljeb!

Na planeti je uvijek hljeb bio mjera svega postojećeg; kao namirnica i jelo po mjeri čovjeka, on je mjera svih jela; ujedinjuje različite populacije u ime opstanka, pravde i društvene jednakosti. Naš odnos prema hljebu nije stvar slobodnog izbora, nije pitanje kaprica, koji se vezuje za dati trenutak da bi se u sljedećem izmijenio. Kao iskušenje života, i najautentičniji horizont našeg života i iskustva, on je istinitiji od nas samih što mu daje pravo da bude mjera svih stvari. On se uvijek čuvao

Hljeb je junak svekolike povijesti čovječanstva Naš odnos prema hljebu nije stvar slobodnog izbora, nije pitanje kaprica, koji se vezuje za dati trenutak da bi se u sljedećem izmijenio. Kod muslimana postoji poslovica: Možeš stati na Kuran da dohvatiš hljeb, ali ne smiješ stati na hljeb da dohvatiš Kuran! i štedio, kao pustinjski trgovac vodu, sa mjerom se koristio i trošio, sa mjerom cijenio i poštovao. (Kod muslimana postoji poslovica: Možeš stati na Kuran da dohvatiš hljeb, ali ne smiješ stati na hljeb da dohvatiš Kuran!)

Gladni stoljećima, kupujemo više hljeba nego što nam je potrebno, a onda ga bacamo. To ne sluti na dobro, poruka je naših mudrih predaka. Vezivanje hljeba za opstanak života, a time i za odavanje poštovanja, prisutno je kod starijih generacija: kad komadić padne na ulicu, on se podigne, poljubi i na prigodno mjesto odloži. Teško je objasniti strancu zašto se bacanje komada ispečenog tijesta smatra grijehom.

Hljeb u đubretu nije dobar prizor – kad se kao bajat može tostirati.

Oni koji ga imaju, postaju vrlo oholi, surovi, pakosni, brutalni, nedorasli životu i svakom izazovu. Iako imamo tradiciju i nasljeđe, kod nas se prozvodi sve lošiji hljeb. Kako je moguće da dobri znalci i nesumnjivi stručnjaci prave tako nekvalitetan hljeb?

Otkud navika da se jede samo svjež hljeb? Kao da smo izašli iz vremena u kojem je bilo žitarica u izobilju, a ne iz siromaške oskudice kada je bijeli hljeb bio nedostižan, vjekovni ideal. Možda će nas drugačiji način razmišljanja i ponašanja povratiti u vrijeme čestite skromnosti i ljudske dobrote, na koje smo odavno zaboravili. Hljeb u đubretu nije dobar prizor – kad se kao bajat može tostirati. Oni koji ga imaju, postaju vrlo oholi, surovi, pakosni, brutalni, nedorasli životu i svakom izazovu.

Preko njega poštujemo svoju zemlju, oranice, rad, naše vrijedne seljake i radnike. Iako imamo tradiciju i nasljeđe, kod nas se prozvodi sve lošiji hljeb. Kako je moguće da dobri znalci i nesumnjivi stručnjaci prave tako nekvalitetan hljeb?

Kao najveće i najsavršenije čudo koje je čovjek stvorio, hljeb nije djelo ni careva ni bogova, već junak svekolike istorije čovječanstva, natprirodni i nadbiološki pojam. Rođen na užarenom kamenu i vrućem pepelu, ta zlokobna supstanca najvećih ljudskih želja i instinkt samoodržanja, koja veseli duh, djelujući direktno na emocije, zaobila-

Nekadašnja parna pekara u Titogradu

zeći svijest, a nerijetko oduzima pamet, nikada nije bila diskretna želja. Iako mu je prošlost budućnost, on je nada čovječanstva. Ništa ne može biti dovoljno veliko, vrijedno i trajno kao hljeb, jer otvara dušu i srce prije nego bilo šta drugo, a najljepše u njemu jeste pobjeda života.

Na grbu nekadašnje socijalističke Jugoslavije nalazio se vijenac ispleten od žita.

Hljeb je velikodušni dar prirode, hrana koja se ne može drugom zamijeniti. U bolesti gubi se volja za hljebom tek kada se izgubi volja za sve. Kada se ta želja vrati, znak je ozdravljenja. Hljeb pristaje uz svako doba dana, uz svako doba života, uz svaku vrstu variva, on poboljšava drugu hranu (Permanitije, 1772. godine).

Od ostalih namirnica razlikuje se koliko i svjetlo od tame.

Kao svetinja života i simbol

Pečenje hljeba ispod sača

Pekari u Sloveniji prije pola stoljeća

Helena Olingem - Pečenje hljeba, 19. stoljeće

snage, hljeb je izvorište svega što osjećamo, mislimo i znamo. Ne postoji na svijetu ništa tako plemenito kao hljeb, piše Dostojevski, a Pitagora ističe: Svemir počinje sa hljebom.

On je harmonija sklada, ritma, zakona, metaforička poruka univerzalnog reda; ovaplođenje najviše istine i mudrosti; veličanstven prirodni dar isprepleten čulima, nagonom, instinktom na kojima planeta registruje svoj dar. Jede se sa radošću, žvaće sa strašću, a proguva sa zadovoljstvom.

Ima jednu veliku manu: pati od vječnosti, beskraja i bez granice sopstvene egzistencije; nije ono što postoji koliko ono što predstoji. Zato toliko traje, jer udahnjuje sopstveni, nepokoljebljiv spokoj. Kao što se život ne može sam sebe odreći, tako ni hljeb ne može sam sebe poništiti. Kao jedina istina, nema nijedan neraščišćen račun sa sobom, svijetom, čovjekom i životom.

Hljeb je prijatelj kojem povjeravamo svoje tajne, predajemo svoju savjest i osjećanje, prijatelj koji nam pruža osjećanje sigurnosti i zadovoljstva. Nekada je bilo malo hljeba a mnogo bliskosti. Danas hljeba ima u izobilju, ali nigdje prisnosti, topline i iskrenog prijateljstva.

Da čovek ljubav kô hleb razume, poručuje Mira Alečković.

Nijedna priča o hljebu nema ni svoj početak ni svoj kraj.

Kao dio neomeđenog univerzuma, on je sanjan i doživljen, željen i ostvaren, budući da ga se čovjek nikada nije najeo. Nalazeći snagu i smisao u sebi, nikada nije tražio svoje mjesto na nebu jer ga je imao, niti je pravio ustupke prema vremenu, već samo prema čovjeku. Skriven iza svoga lika, svaki posjeduje svoj obraz, gospodsku sušti-

Kupujemo više hljeba nego što nam je potrebno, a onda ga bacamo. To ne sluti na dobro, poruka je naših mudrih predaka. Vezivanje hljeba za opstanak života, a time i za odavanje poštovanja, prisutno je kod starijih generacija: kad komadić padne na ulicu, on se podigne, poljubi i na prigodno mjesto odloži nu života, bez koga ne bi postojala ni ljubav ni mržnja, ni nada ni tuga, ni život ni smrt, i zato se u jednom hljebu očituje cijela planeta, čitav dosadašnji život, sva svjetlost.

Nedostupan po vrijednosti i poimanju, veći i stvarniji od samog života, opkoljen oreolom posvećenosti i magije iz koje se rodio, oduvijek je oko sebe rasipao radost. Nikada nije bio predmet prezira, gađenja, skepse; nije opsjednut sobom, niti želi da bude zavodljiv i kitnjast; bira poziciju tihosti i skromnosti. U svemu što vidimo, udišemo, dodirujemo, u svemu o čemu mislimo, što doživljavamo i sanjamo, govorimo i pišemo, hljeb je sadržan; spojio je grob i nebo čime je potvrdio svoju besmrtnost. Svojim trajanjem sačuvao je posebno mjesto u svakom vremenu i u svim dosadašnjim kulturama i civilizacijama.

Naše najiskrenije i najemotivnije molitve više su okrenute hljebu, a manje Bogu. Došao izdaleka, u daljinu i vječnost se uputio, bez naznaka gdje i dokle će stići.

(Kraj)

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Crna Gora Opština Žabljak Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu Broj:01-019/23-3593 Žabljak, 31.10.2023. godine

Ivm. broj 1612/20-22 Danilovgrad, 01.11.2023. godine

Na osnovu člana 4 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak br. 01-018/23-3142 od 29.09.2023. godine i člana 1 stav 1 Odluke o definisanju prioritetnih oblasti za realizaciju biznis planova u 2023. godinu br. 01-018/23-3335 od 13.10.2023. godine, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak, r a s p i s u j e

JAVNI KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU U OPŠTINI ŽABLJAK ZA 2023. GODINU I – USLOVI ZA RASPODJELU SREDSTAVA Predmet Konkursa je raspodjela sredstava za žensko preduzetništvo, iz tekućeg Budžeta Opštine Žabljak za 2023. godinu, a na osnovu Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak br. 01-018/233142 od 29.09.2023. godine.

Sredstva se dodjeljuju za biznis/poslovne ideje ženama preduzetnicama i privrednim društvima u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor društva.

Sredstva za podsticanje osnivanja i razvoj poslovanja dodjeljuju se društvima/preduzetnicama sa prebivalištem osnivača ili jednog od osnivača i izvršnog direktora najmanje 3 godine od dana raspisivanja javnog konkursa, odnosno sa sjedištem na teritoriji opštine Žabljak.

Pravo da učestvuju na Konkursu za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu imaju žene preduzetnice koje ispunjavaju sledeće uslove: U zapečaćenoj koverti, preduzetnice koje započinju biznis prilažu: -prijavu na konkurs za projekat za podsticaj ženskog preduzetništva (Obrazac 1); -izrađen biznis plan (Obrazac 2); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; -pismo preporuka ili namjera; -potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke i -rješenje o upisu krajnjeg korisnika u CRPS. U zapečaćenoj koverti, preduzetnice koji planiraju razvoj poslovanja prilažu: -prijavu na konkurs za projekat za podsticaj ženskog preduzetništva (Obrazac 1); -izrađen biznis plan (Obrazac 2); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; -potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke; -pismo preporuka ili namjera; -rješenje o upisu krajnjeg korisnika u CRPS; -Rješenje o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a; -Važeći statut društva; -Original ili ovjerena kopija obrasca ovjerenih potpisa lica ovlašćenih za zastupanje (OP) i važeći karton deponovanih potpisa; -Potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana; -Komplet obrazaca za godišnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Bruto bilans (Zaključni list), Analitiku kupaca i dobavljača za prethodnu godinu, izuzev kod biznisa koji nijesu u obavezi da sastavljaju finansijske izvještaje; -Odgovarajući obrazac za poslednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Uprave prihoda i carina, kao dokaz broja zaposlenih.

Napomena: Navedena dokumentacija treba da bude potpisana i pečatirana u formi orginala ili ovjerene kopije.

Napomena 1: Pismo preporuke ili namjere, može sadržati dodatno obrazloženje biznis plana, što je predviđeno za dodatno bodovanje, shodno Odluci o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak.

II – KRITERIJUMI ZA RASPODJELU Jedno društvo/preduzetnica može konkurisati sa najviše jednim biznis planom.

Odlukom o budžetu Opštine Žabljak za 2023.godine, sredstva za podršku ženskom preduzetništvu, planirana su u iznosu od 15.000,00 €.

Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za izabrani biznis plan ne može iznositi više od 20% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine Žabljak za podršku ženskom preduzetništvu, što iznosi do 3,000.00 €.

Saglasno Odluci o definisanju prioritetnih oblasti za realizaciju biznis planova u 2023. godini, prioritetne oblasti u kojima će se pružiti finansijska podrška za realizaciju biznis planova za žensko preduzetništvo, za 2023. godinu su: -razvoj domaće radinosti; -razvoj zanatstva; -razvoj trgovine (izuzev trgovine prehrambenom robom).

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE druga prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².

Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €.

Na drugom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Drugo ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 23.11.2023. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Napomena 2: Biznis plan vezan za prioritetnu oblast, imaće bodovnu prednost u odnosu na biznis planove vezane za ostale oblasti iz člana 11 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak, shodno ovoj Odluci i Listi za ocjenjivanje koja je sastavni dio Odluke.

Shodno članu 19 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak, dodjela sredstava za biznis plan vrši se na osnovu sledećih kriterijuma: Pozitivni kriterijumi su: (kriterijumi usaglašeni sa stavkama iz Bodovne liste) 1)Vezanost biznis plana za oblasti navedene u članu 11 ove odluke; 2)Prednost imaju početnice, za započinjanje posla – START UP; 3)Prednost imaju društva/preduzetnice čiji biznis plan uključuje zapošljavanje lica sa teritorije Opštine Žabljak; 4)Biznis plan nudi sve podatke koji su neophodni za početak, vođenje biznisa i njegovo uspješno poslovanje u budućnosti; 5)Biznis plan nudi predloge za finansiranja poslovne ideje iz sopstvenih i/ili drugih izvora finansiranja; 6)Inovativni aspekt biznis plana; 7)Povezanost biznis plana sa prethodnim aktivnostima društva/preduzetnice; 8)Podaci o društvu/preduzetnici, zapošljava veći broj lica, ima razvijene kapacitete i ostvarene rezultate; 9)Obrazloženje biznis plana.

Eliminatorni kriterijumi su: 1)Nedostatak formalnih uslova za kandidovanje biznis plana (nepotpuna ili netačna dokumentacija); 2)Neadekvatan biznis plan (ne korespondira sa predloženim sadržajem čl.16 Odluke).

Dio člana 16 Odluke koji se odnosi na društvo/preduzetnika: Prijava na konkurs se podnosi na propisanim obrascima.

Obrazac 1 popunjava društvo/preduzetnik i sadrži sledeće podatke: -Ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta ( kao i PIB i PDV broj za registrovane); -Podatke o registraciji; -Oblast u kojoj djeluje; -Sjedište; -Rubriku – ostalo u kojoj se upisuju dodatne informacije o biznis planu, koje su od uticaja za odlučivanje Komisije, a nisu sadržane u ostalim rubrikama obrasca (ko, što, kako, kada, gdje ) i -Naznaku da za tačnost datih podataka odgovara preduzetnica odnosno ovlašćeno lice u društvu.

Obrazac 2 je model za izradu biznis plana i sadrži: 1.Osnovne podatke: -Rezime, -Misija i cilj projekta, -Podaci o društvu i -Analiza dosadašnjeg poslovanja.

2.Analiza tržišta: -Prodajno tržište, -Nabavno tržište, -Analiza konkurencije, 3.Proizvod, proizvodni program; 4.Zaposlenost i kvalifikaciona struktura; 5.Lokacija; 6.Predračun investicionih ulaganja; 7.Izvori finansiranja; 8.Rashodi poslovanja; -Investicioni troškovi (amortizacija, investiciono održavanje, kamate, osiguranje) i -Tekući troškovi (materijalni troškovi, obračun bruto zarada, ostali nematerijalni troškovi); 9.Zaključak i prateća dokumentacija.

III – PRIJAVLJIVANJE NA KONKURS Prijava na Konkurs za biznis plan se podnosi na propisanim obrascima Komisiji i predaje neposredno na pisarnicu Službe predsjednik Opštine Žabljak ili putem pošte na adresu: Opština Žabljak – ul. Vuka Karadžića br. 2, sa naznakom: „Za KONKURS za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak za 2023. godinu – NE OTVARATI PRIJE SJEDNICE KOMISIJE“.

Prijavni obrazac (Obrazac 1) i Model za izradu biznis plana (Obrazac 2) se mogu preuzeti na web sajtu Opštine (www.zabljak.me).

Za sve dodatne informacije možete kontaktirati predsjednicu Komisije na broj telefona 067-3399-016.

Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u biznisu, u roku od 15 dana od dana zatvaranja konkursa.

Napomena 3: Obrazac je potrebno precizno popuniti, odnosno ispuniti sve tražene podatke.

IV – ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Prijava na konkurs za biznis plan se podnosi u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, od 31.10.2023 do 30.11.2023. godine.

Za sve zainteresovane preduzetnice biće organizovan Info-dan, 17.11.2023. godine u prostorijama opštine Žabljak, sa početkom u 10h, (svrha radionice je upućivanje u način popunjavanja Obrasca 1 i Obrasca 2).

Neblagovremene prijave i dokumentacija koja nije podnešena na način propisan javnim konkursom neće se prihvatiti kao validna i prijava se neće uzeti u razmatranje.

Konkurs je objavljen u sredstvima javnog informisanja, dnevni list Pobjeda, na oglasnoj tabli Opštine i na web sajtu: www.zabljak.me.

Predsjednica Komisije, Jasminka Jagličić s.r.

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 27

CRNA GORA JAVNI IZVRŠITELJ ALEKSANDRA TOMKOVIĆ PODGORICA JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandra Tomković, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Pera Šoća br.12, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, protiv izvršnih dužnika MARAŠ MIJO i dr., dana 01.11.2023. godine J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to: MARAŠ MIJO, sa posljednjom poznatom adresom Marovića ulica Bijelo Polje 1, DUSHAJ LUIE, sa posljednjom poznatom adresom Tuzi bb, MILENA POPOVIĆ, sa posljednjom poznatom adresom Radosava Burića 292, LUKOVIĆ STEVAN, sa posljednjom poznatom adresom Radoja Dakić Zetagradnja lamela H ulaz A, EGER OZGUN, sa posljednjom poznatom adresom Rogami bb, BAŠTRICA DUBRAVKA, sa posljednjom poznatom adresom Bulevar Ivana Crnojevića 18, MMPMM DOO PODGORICA, sa posljednjom poznatom adresom Zogorič CITY KEY lamela 3 ulaz 3 stan 69, na osnovu vjerodostojne isprave, a na ime dospjelog neplaćenog potraživanja izvršnog povjerioca. U gore navedenim predmetima izvršenja javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju i to: Iv.br.957/2023, Iv.br.960/2023, Iv.br.962/2023, Iv.br.963/2023, sva od 31.05.2023. godine Iv.br. 1683/2023, Iv.br.1686/2023, oba od 20.07.2023. godine Iv.br.1833/2023 od 31.07.2023. godine, kao i rješenja o troškovima od 31.10.2023. godine, neposredno izvršnim dužnicima.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

28 Oglasi i obavještenja Poslovni broj: Iv. br. 1483/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Lukić Marko iz Bara, Jadranska 27, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016062 od 06.07.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.10.2023. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lukić Marko iz Bara, Jadranska 27, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016062 od 06.07.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.10.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1482/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Lazarević Milena iz Bara, Đurmani bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017227 od 27.02.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.10.2023. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lazarević Milena iz Bara, Đurmani bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017227 od 27.02.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.10.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2239/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom” A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO „5esenel“ Bar, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11015026, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine,

Četvrtak, 2. novembar 2023.

JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom a.d.

Podgorica, MOSKOVSKA 29, Podgorica, protiv sledećih izvršnih dužnika: 1. U predmetu poslovne oznake Iv.br.136/23, protiv izvršnog dužnika Srđan Jurišević, rođen 20.05.1983 godine, iz Tivta, MARIĆI BR.214/6, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10863337; 2. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1564/22, protiv izvršnog dužnika Novak Karađžić, rođen 15.09.1974 godine, iz Tivta, Mažina bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11017776; 3. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3869/21, protiv izvršnog dužnika Valerii Zaitsev, rođen 28.05.1983 godine, iz Tivta, Češljar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10917000; 4. U predmetu poslovne oznake Iv.br.261/21, protiv izvršnog dužnika Milenko Đorđević, rođen 03.08.1970 godine, iz Kotora, Dobrota br.62, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10972415; 5. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1566/22, protiv izvršnog dužnika Željka Vukčević, rođena 09.06.1957 godine, iz Kotora, Risan bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11023132 i 11031250; 6. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2513/22, protiv izvršnog dužnika Verica Vukčević, rođena 31.12.1949 godine, iz Budve, Mediteranska br.17, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11070443; 7. U predmetu poslovne oznake Iv.br.134/23, protiv izvršnog dužnika Negoslav Vojvodić, rođen 25.04.1962 godine, iz Budve, Dubovica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10817446; 8. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2425/22, protiv izvršnog dužnika Boško Gardašević, rođen 12.04.1956 godine, iz Budve, Dubovica, kafe “Royal”, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11020894; 9. U predmetu poslovne oznake Iv.br.132/23, protiv izvršnog dužnika Miomir Grgurović, rođen 03.12.1979 godine, iz Budve, Bijeli do bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 1109976; 10. U predmetu poslovne oznake Iv.br.843/22, protiv izvršnog dužnika Goran Dojčinović, rođen 05.02.1974 godine, iz Kotora, Dobrota bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10388923; 11. U predmetu poslovne oznake Iv.br.605/21, protiv izvršnog dužnika Violeta Ognjanović, rođena 28.06.1966 godine, iz Kotora, Stari grad 372, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11010679; 12. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2426/22, protiv izvršnog dužnika Ivan Milošević, rođen 29.08.1979 godine, iz Budve, Bijeli do bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11018679; 13. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2429/22, protiv izvršnog dužnika Davor Samardžić, rođen 21.09.1981 godine, izKotora, Kostanjica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10626525; 14. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1856/21, protiv izvršnog dužnika Rajko Radišić, rođen 21.01.1985 godine, iz Budve, Mediteranska 2, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10781866; 15. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1699/22, protiv izvršnog dužnika Ana Stanić, rođena 28.03.2001 godine, iz Budve, Žrtava fašizma bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11037573; 16. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3867/21, protiv izvršnog dužnika AM STYLE CO DOO, UL MEDITERANSKA BR.2, Budva, PIB: 03301010, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11021929; 17. U predmetu poslovne oznake Iv.br.842/22, protiv izvršnog dužnika “MONTERUG” D.O.O. , JADRANSKI PUT BB, Budva, PIB: 03132404, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10874427; 18. U predmetu poslovne oznake Iv.br.523/22, protiv izvršnog dužnika DOO “SERVICE TRANSPORT” DOO TIVAT, GRADIOŠNICA , MARKOSTAN, Tivat, PIB: 03347940, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11066057; 19. U predmetu poslovne oznake Iv.br.832/22, protiv izvršnog dužnika DOO “TITULUM” BUDVA, PROLETERSKA S47, Budva, PIB: 03125408, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11072063;

DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Pozivaju se gore navedeni izvršni dužnici, sa poslednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 2 (dva) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate ovom izvršitelju na adresi Tabačina bb Kotor (ili mail adresivladan.vujovic@javni-izvrsitelji.me) radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, a radi naplate duga po osnovu navedenih isprava i troškova postupka. Ukoliko se naveden izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Bar, 01.11.2023. godine.

Bar, 01.11.2023. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1807/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom” A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „Brolik marine and engineering“ doo Bar, Bulevar JNA bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11042383, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Brolik marine and engineering“ doo Bar, Bulevar JNA bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11042383. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 01.11.2023. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece i pomoć u kući.

Odlični uslovi, mogućnost smještaja. Budva.

Tel. 067/449-292 3 PRIVREDNO DRUŠTVO IZDAJE dva poslovna prostora 215+105 m2 u novogradnji, na atraktivnoj lokaciji Preko Morače, pogodna za državne organe, kancelarije, poslovne aktivnosti. Mogućnost prilagođavanja potrebama korisnika, obezbijeđena i parking mjesta. Ugovori obavezni. Tel. 067/980-611 4

Poslovni broj: Iv. br. 1538/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Jovović Nenad iz Bara, Mirošica II, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6885, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Sjekloća Srđa iz Bara, Obala 13. Jula C2/PP, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27314. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Jovović Nenad iz Bara, Mirošica II, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6885. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.10.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Art construction“ doo Bar, Mirošica 2, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 10992328. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 23.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2

Poslovni broj: Iv. br. 1477/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Sjekloća Srđa iz Bara, Obala 13. Jula C2/PP, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27314, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 231/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom” A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „Art construction“ doo Bar, Mirošica 2, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br.

10992328, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine,

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Kotor, 02.11.2023. godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „5esenel“ Bar, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11015026. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.11.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

MALI OGLASI

Bar, 01.11.2023. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 01.11.2023. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1466/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Đuranović Predrag iz Bara, V. Rolovića 17, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 1733, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine,

Poslovni broj: Ivm 3289/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „NLB banka“ AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, PIB 02011395, protiv izvršnog dužnika DOO „Justicija Company“ Bar, Bulevar revolucije bb, PIB 03243761, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 802,49 eura, dana 01.11.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

JAVNO OBJAVLJUJE

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đuranović Predrag iz Bara, V. Rolovića 17, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6885. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

Da se izvršni dužnik DOO „Justicija Company“ Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm. br. 3289/23 od 05.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 01.11.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Četvrtak, 2. novembar 2023.

INŽENJERSKA AKADEMIJA CRNE GORE - IACG Na osnovu člana 17, 25 i 26 Statuta IACG i člana 2 Kriterijuma za izbor članova IACG, raspisuje

OGLAS Za izbor 8 članova Inženjerse akademije Crne Gore po odjeljenjima: 1. Odjeljenje za biotehničke nauke - 2 člana 2. Odjeljenje za građevinarstvo, arhitekturu i geologiju - 2 člana 3. Odjeljenje za metalurško-tehnološke nauke - 2 člana 4. Odjeljenje za tehničke nauke - oblast: mašinstvo - 2 člana Pravo predlaganja kandidata po Statutu IACG imaju: 1.Tri akademika IACG 2.Odjeljenja IACG 3.Savez inženjera Crne Gore 4.Inženjerska komora Crne Gore Predlog se podnosi u pisanoj formi i sadrži: 1.Pismenu saglasnost kandidata 2.Podatke o radnom iskustvu, rezultatima na radu, inovacijama, unapređenjima, patentima, projektima, obrazovnim aktivnostima 3.Podatke o objavljenim radovima, urađenim projektima, recenzijama knjiga, stručnuim redakturama knjiga i sl.

Informacije dostupne na sajtu IACG. Predlozi se dostavljaju Predsjedništvu IACG, u roku od 45 dana od dana objavljivanja oglasa na adresu: Prof. dr Mileta Janjić Predsjednik IACG Mašinski fakultet Bulevar Džordža Vašingtona bb 81000 Podgorica https://iakademijacg.me/ E-mail: mileta@ucg.ac.me Tel: 020 241 510

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. novembar 2023.

59

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Dana 31. oktobra 2023. u 72. godini, iznenada je preminuo naš voljeni suprug, otac i djed

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGAN Vojina RADOVIĆ rođen 1952. godine

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Sahrana je obavljena 1. novembra u krugu porodice, na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sin NIKOLA sa porodicom, ćerka ANDREA sa porodicom i brat ZORAN sa porodicom

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

82

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naš dragi

IZEDIN Halila ŠABANADŽOVIĆ preselio na ahiret dana 1. novembra 2023. u 66. godini života.

Hajtar će se primati dana 2. novembra od 10 h do 15 h na groblju u Tuzima, gdje će biti klanjana dženaza.

OŽALOŠĆENI: supruga DINKA, sinovi ENES i AMAR, braća EDIN, REFIK i BAHRUDIN-RANJA, ujak GANO, tetka ARIFA, snahe MAJDA, ARNELA, SAMIRA, ZERINA i ELVIRA, bratanići i bratanične, braća od stričeva SKENDER, ENVER, FERID, BAJRAM i MIRSAD, sestre od stričeva FADILA, ULJVIJA, SABAHETA, SALIHA, FATMIRA i MELIHA, unučad i ostala rodbina, kao i familije ŠABANADŽOVIĆ, LJALJEVIĆ, SMAKOVIĆ, METHADŽOVIĆ, ADROVIĆ, LEKIĆ i DERVIŠEVIĆ

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. novembar 2023.

62

Тужним срцем јављамо да је изненада, у 58. години, преминуо наш драги и никад прежаљени

РАЈКО Миомира БАКИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 1. новембра од 12 до 16 часова и 2. новембра од 9 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити на Новом гробљу у 14 часова.

83

58

Dana 1. novembra 2023. u 62. godini života preminuo je naš dragi

Dana 31. oktobra 2023. preminuo je, u 25. godini života, naš dragi

LJUBOMIR-MIĆO Rada MATANOVIĆ

LUKA Željkov ĐOROJEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Mataguži 2. novembra od 9 do 20 časova i 3. novembra od 9 do 13 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju kod Nikolj crkve.

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 1. novembra na Novom groblju u Podgorici.

Ožalošćeni: supruga VESELINKA, sinovi DAVOR i DRAŽEN, brat VELIBOR, snahe MILODARKA i ĐULIJA, unučad SAŠKA, SARA, DAVID i ALEKSA, bratanić BRAJAN i ANDRIJA, brat od strica MOMČILO i ostala rodbina MATANOVIĆ I AJKOVIĆ

Ožalošćeni: otac ŽELJKO, majka VUKOSAVA, brat MATIJA, sestra LANA i ostala mnogobrojna porodica ĐOROJEVIĆ i JELOVAC 68

57

Opraštamo se od naše drage tetke

Poslije duže bolesti, u 90. godini života, umrla je naša majka, baba, prababa, čukunbaba, sestra, strina, tetka i ujna

Ожалошћени: супруга АНКА, ћерке МАРТИНА, МИЛЕНА и МАРИЈА, брат МЛАДЕН, снаха СЛОБОДАНКАКЕКА, унучад, братанићи, сестрићи и остала многобројна родбина БАКИЋ и ПЕРИЋ

31

MILOSAVE MIROVIĆ

KOVILJKA Mitrova PEROVIĆ

rođene MIJOVIĆ

rođena LAZAREVIĆ

56

Дана 1. новембра 2023. године преминула је наша драга мајка, сестра, баба

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima, 1. novembra 2023. godine od 12 do 14 časova i 2. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Zagoriču.

Bila si dična odiva i plemenita tetka. Kao takvu nosićemo te u srcima zauvijek.

Ožalošćeni: kćerka ZORICA sa porodicom, sinovi ZORAN i NEBOJŠA sa porodicama, sestre MILA i DOBRILA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

ЉИЉАНА Драгова ЛАКОВИЋ рођена ФАТИЋ

Сахрана је обављена у кругу породице дана 1. новембра на Новом гробљу - Подгорица.

Porodica tvojeg pokojnog brata GOJKA MIJOVIĆA

80

Посљедњи поздрав

77

Posljednji pozdrav stricu

ЛИДИЈИ

DRAGANU

Путуј са анђелима а ми ћемо те чувати од заборава.

Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

РАДМИЛА, РАДОВАН, ВЕСКО и ГОРАН БОЖОВИЋ са породицама

Bratanić BORIS sa porodicom

78

Ожалошћене породице ЛАКОВИЋ и ФАТИЋ

Posljednji pozdrav dragom bratu

DRAGANU S tugom, opraštamo se od tebe.

ZORAN RADOVIĆ sa porodicom

79

Posljednji pozdrav voljenom stricu

DRAGANU Od bratanične VIŠNJE i porodice MARKOVIĆ

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. novembar 2023.

64

66

Posljednji pozdrav

Sa neizmjernom tugom i bolom, opraštamo se od naše majke, bake i tašte

KOVILJKI ORBOVIĆ

KOVILJKI ORBOVIĆ

Draga majko, Ređaju se slike, misli, uspomene, kao koloritni mozaik, izvan prostora i vremena…

Znamo: život je nepredvidljiv i varljiv, ali tvoj odlazak nas je duboko prožeo do srži i skrhao tugom i nevjericom. Čistog srca i duše, satkana od topline i nježnosti, ostavila si neizbrisiv trag u našim životima.

Naša ljubav prema tebi ostaje vječna, jača od plamena, dublja od ponora, moćnija od stijene.

Volimo te zauvijek.

Draga naša bako, Život je enigma u beskraju, satkana od kockica tame i kockica svjetla. Ti si bila naša usijana svjetlost, vodilja kroz život, odraz ljubavi, dobrote, požrtvovanosti.

Bila si naša snaga i mudrost i jedna od najmoćnijih figura na šahovskom polju naših života. Ljubomorno ćemo čuvati svijet našeg djetinjstva, odrastanja, topline i bezbrižnosti provedene sa tobom.

KOVILJKE ORBOVIĆ

Bila si naš oslonac, podrška i toplo utočište. Hvala ti na svoj požrtvovanosti i ljubavi koju si nam pružala.

Zauvijek ćeš biti dio naših života. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Ponosni i tužni, tvoji: LJUBA, ALEKSANDAR, DANIJEL i RACO KRIVOKAPIĆ

Beskrajno te vole tvoji unuci: ALEKSANDAR i DANIJEL KRIVOKAPIĆ

Tvoje kćerke LJUBA i NANA 52

67

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

65

Posljednji pozdrav

Godina dana je od smrti naše drage

73

Još jedan drugi... još jedan novembar... treći po redu Tvoj rođendan, Voljeni naš,

KOVILJKI ORBOVIĆ Uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo u trajnom sjećanju.

MILENA i ĆAKA KRIVOKAPIĆ

MILOSAVE Simeunove RADOVIĆ 76

Posljednji pozdrav dragom kumu

Neka tvoja dobra duša počiva u miru sa tvojim najbližim.

RAJKU Zauvijek ćeš ostati sa nama, voljen i nezaboravljen.

ZORAN i IVANA

71

Navršava se pet godina od smrti

S ljubavlju,

RATKO i ZORICA

MILICE Velimira MILANOVIĆ

Tvoji: VESELIN, MAJA, LUKA, MILENA, JELENA i IVANA

63

SJEĆANJE

na naše roditelje

1920 – 1949.

Ljubav i poštovanje prema vama nikad neće prestati.

Treća sestrina čestitka, neotvorena se vrati sa nepoznate adrese.

A htjeli smo... Htjeli smo vratiti vrijeme, proslaviti tvoj 60. rođendan.

Pjevati tvoje omiljene pjesme, veseliti se sa tobom.

Pusti snovi, nemogući, neostvarivi.

Vratimo se u stvarnost... Shvatamo - daleko si... gore negdje među Anđelima.

Znamo i tješimo se da si u naručju naših roditelja, da zajedno sa njima gasiš svjećice na maminoj orah torti - tvojoj omiljenoj uz čašu Crmničkog vina, a na kraju trileće.

Ako ti kiša orosi lice, u daljini čuješ jecaje, znaj da su se to sestrine suze otrgle, a duša pustila krik...

Oprosti ako si na trenutak morao prekinuti slavlje...To je vapaj očajnika pred surovom stvarnošću!

Izvinite! Biću ja dobro.

Slavi, Brate, sa tatom, mamom i tvojim drugarima Anđelima!

SRETAN TI NEBESKI ROĐENDAN!

Vole te, sestra MIRA i zet PEKA

Godine prolaze, a mi ćemo se doživotno sjećati tvoje plemenitosti, pažnje i dobrote.

MITAR IKOVIĆ

MIĆA

2. 11. 2022 – 2. 11. 2023.

75

САВИЋ - САВО ЂАКОНОВИЋ

DARA IKOVIĆ 1925 – 1998.

DRAGAN i NATAŠA sa porodicama

Ђеде, памтимо те онаквог какав си био: радан, благонаклон према свима.

Пролазе године, али сјећања на тебе заувијек остају.

Унук БЛАЖО, унука ЈЕЛИЦА

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 2. novembar 2023.

53

2. 11. 1990 – 2. 11. 2023.

70

Prošle su tri tužne godine od kada nije sa nama naš voljeni

KSENIJA Svetozara BULAJIĆ Što si značila za sve nas riječi ne mogu da opišu. Tvoj odlazak je naš veliki gubitak jer si bila naš stub i naša sigurnost. Ostaju nam lijepe uspomene koje ćemo pamtiti cijelog života.

Danas tugujemo, ali smo isto tako ispunjeni i srećni jer znamo da si otišla zadovoljna onima koje si ostavila da čuvaju sjećanje na tebe.

Tvoji sinovi BOŽIDAR i MILAN, kćerka MIRJANA i unuke OLIVERA i MARTINA

FILIP Đokov PEJOVIĆ 2. 11. 2020 – 2. 11. 2023.

74

IN MEMORIAM

2. 11. 2010 - 2. 11. 2023.

Ponos i sjećanje na tebe uvijek su prisutni, a ljubav prema tebi je vječna.

BLAGOJE KNEŽEVIĆ Sa poštovanjem, ponosom i tugom sjećamo se tvoga lika.

Tvoji NAJMILIJI

TVOJA PORODICA 55

Prođe tužna i bolna godina dana od smrti mog bratanića

Godina dana je od smrti našeg voljenog brata od ujaka

BOŽIDAR – BOBO Miška LOPIČIĆ

BOŽIDAR – BOBO Miška LOPIČIĆ

2022 – 2023. građevinski inženjer

2022 – 2023. građevinski inženjer

Bobko… u našim srcima kroz najljepše uspomene čuvamo sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu.

Zauvijek beskrajna tuga i ljubav za tobom, mili moj Bobo.

Tvoja neutješna tetka NADA LOPIČIĆ-VUJOVIĆ sa porodicom

Dana 2.11.2023. godine navršava se godina dana od prerane smrti našeg dragog

69

SJEĆANJE

TINA i DUŠKO VUJOVIĆ

2. 11. 2009.

BOBA LOPIČIĆA LJUBOMIR

Tvoji: DRAGAN, SONJA, MILA i MILOŠ

60

72

BURIĆ

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našim srcima.

54

8. 12. 2003.

61

SJEĆANJE

VIDE Đurova MARTINOVIĆ rođena HAJDUKOVIĆ

Pomisao na dragu tetku budi u nama uspomene i nezaboravno sjećanje.

Pamtimo njenu nesebičnu ljubav i stimu koju nam je ukazivala, jer je to dolazilo iz srca ponosne Crnogorke. Često je pominju i ne daju zaboravu MIKI i MACA 2. 11. 1991 – 2. 11. 2023.

MILA

MIODRAG VULIĆEVIĆ 2. 11. 2016 – 2. 11. 2023.

Tvoj vedri duh, tvoje šale i osmijeh uvijek će biti u mom srcu.

Počivaj pored sestre i braće.

Sestra RUŽICA sa porodicom

Dragi roditelji, sa ponosom čuvamo uspomenu na Vas. Vaši najmiliji: BILJANA, NIKOLA i VLADIMIR sa porodicama

MIRKO VUKOVIĆ Koračamo kroz ovaj surovi život bez Tebe. Nema te, znamo… ali nije zauvijek, zauvijek ne postoji. Vraćaš se kroz snove, sjećanja, uspomene. Nedostaješ beskrajno.

Vole te i tuguju ta Tobom ZORAN, MIRKO i VESNA

81

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Knjigovodstvena agencija Novovic Berana trazi osobe sa invaliditetom ( po mogucnosti lakseg i srednjeg stepena invaliditeta ) radi obuke na racunovodstveno/administrativnim poslovima i radi eventualnog zaposlenja nakon zavrsenog projekta “ Znanjem do svog trajnog zaposlenja “ koji je odobren zahvaljujuci Zavodu za zaposaljavanje Crne Gore ,br.ugovora 07/23-3017.

Po mogucnosti IV SSS - VII SSS.

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

Poslovni broj: Iv. br. 1406/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Enigma Company” Nikšić, Vojvode Grdana br. 2, koga zastupa Milena Jovićević, advokat iz Nikšića, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Mitrović Vuk koji obavlja privrednu djelatnost caffe “To Go” Bar, Makedonska A2, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2221/2023 od 02.03.2023. godine; faktura br. 3744/2023 od 08.04.2023. godine; faktura br. 4045/2023 od 13.04.2023. godine; faktura br. 4247/2023 od 19.04.2023. godine; faktura br. 4190/2023 od 19.04.2023. godine; faktura br. 4649/2023 od 26.04.2023. godine; faktura br. 5255/2023 od 09.05.2023. godine; faktura br. 5486/2023 od 13.05.2023. godine i faktura br. 6545/2023 od 31.05.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Mitrović Vuk koji obavlja privrednu djelatnost caffe “To Go” Bar, Makedonska A2, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod faktura br. 2221/2023 od 02.03.2023. godine; faktura br. 3744/2023 od 08.04.2023. godine; faktura br. 4045/2023 od 13.04.2023. godine; faktura br. 4247/2023 od 19.04.2023. godine; faktura br. 4190/2023 od 19.04.2023. godine; faktura br. 4649/2023 od 26.04.2023. godine; faktura br. 5255/2023 od 09.05.2023. godine; faktura br.

5486/2023 od 13.05.2023. godine i faktura br. 6545/2023 od 31.05.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 01.11.2023. godine.

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

CRNA HRONIKA

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

da je preduzeće ,,VOLI TRADE“ d.o.o. iz Podgorice podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Hipermarketa Voli, na katastarskoj parceli br. 4453/1 KO Nikšić, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Nikšić – Generalna urbanistička razrada.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 10.11.2023. godine.

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednica

Ivm. broj 1612/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s.

532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 01.11.2023. godine, donio je odluku o

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Poslovni broj: I.br. 776/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 01.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br.

214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trinaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trinaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.11.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na trinaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011. god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god.

Dana 01.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1977/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika 1.Raičević Miloša iz Nikšića, Ozrinići bb, i 2.Raičević Granice iz Nikšića, Ozrinići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

25.000,00 eura, dana 01.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1977/2018 od 23.10.2018.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.

4195/2008 od 04.04.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/2019 i zaključka Ivm. broj 1612/20-22.

Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Iv.br.952/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Lupšić Bobana, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 1.458,59€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 01.11.2023 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lupšić Bobana, sa zadnje poznatom adresom ul. 13.

Jula br. 12 Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.952/23 od 19.09.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 03.10.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 7 Odluke o stipendiranju studenata (“Sl. List Crne Gore - Opštinski propisi” broj 8/23), člana 2 Odluke o imenovanju Komisije za dodjelu stipendija (“Sl. List Crne Gore - Opštinski propisi” broj 27/23), Odluke o deficitarnim zanimanjima broj 05-609/23-311 Komisija za dodjelu stipendija o b j a v lj u j e: KONKURS za stipendiranje studenata/kinja za školsku 2023/2024 godinu Tekst Konkursa kao i prijavu možete preuzeti na sajtu Opštine Mojkovac putem linka https://www.mojkovac.me/aktuelnosti/846-konkurs-za-stipendiranje-studenata-kinja-za-skolsku-2023-24-godinu .

Rok za predaju dokumentacije je 16. novembar 2023. godine do 14h.

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se šesnaesta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u PL broj 532 KO Ozrinići PJ Nikšić, i to: -blok 0, broj 819,RB 1, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 114 m2, blok 0, broj 819,RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0,površine 342 m2, blok 0, broj 820, RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi voćnjak, klasa 3, površine 789 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika prvog reda 1/1, i u PL broj 858 KO Ozrinići PJ Nikšić, i to: -blok 0, broj 821/3, RB 0, plan 000, skica, 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 99 m2, -blok 0, broj 822/1, RB 1, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 104 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 39 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 500 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika drugog reda 1/1.

II Ročište za šesnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.11.2023.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 52.874,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1977/2018 od 20.11.2020.godine.

IV Na šesnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 5.287,40 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 4195/08 i 9475/06, te zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 861.

Dana 01.11.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Marketing 35

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

36 Marketing

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Nagradna igra za penzionere – za nove i postojeće korisnike Mtela

Poznata imena dobitnika drugog kola I

mena dobit nika drugog kola, u nagradnoj igri „Postani Mtel korisnik uz gratis uređaj i 24 mjeseca g rat is pretplate”, izvukla je juče Persa Kažić, predstavnica Mtela.

Nagradna igra koju organizuju Mtel i Pobjeda, namijenjena je najstarijoj populaciji, i to novim i star i m k or i s n ic i m a Mt ela , koji ma su obezbijeđene brojne nagrade - i to vrijedni televizori, telefoni i tableti, kao i pripadajuće gratis pretplate na 24 mjeseca.

DOBITNICI DRUGOG KOLA SU: • Sanja Bulatović iz Podgorice, dobila je televizor JVC LT50VA3200 uz pripadajuću gratis pretplatu na Box 3.2, za 24 mjeseca.

• Stanka Batrićević sa Cetinja dobila je telefon Samsung s23 uz pripadajuću gratis pretplatu na Urban Neo 3. za 24 mjeseca.

• Ljubica Ćorović iz Nikšića dobila je telefon Huawei nova

Persa Kažić istakla je da su u Mtelu ponosni na sve projekte za crnogorske penzionere, i da su • Danilo Nikčević već prepoznati kao iz Nikšića dobio je kompanija koja britelefon Huawei nova ne o najstarijoj poY90 uz pripadajuću pulaciji, i to kroz ingratis pretplatu na ternet radionice, Urban Neo 3, za 24 najpovoljine pakete mjeseca. u mobilnoj i kablovskoj televiziji, kao i • Vesna Marković kroz nagradne igre, iz Podgorice dobija kakva se upravo retablet Samsung A7 alizuje. uz pripadajuću gratis pretplatu na Surf Ona je još jednom podsjetila na najnoL, za 24 mjeseca.

10 SE uz pripadajuću gratis pretplatu na Urban Neo 3, za 24 mjeseca.

viju, slobodno recimo najbolju ponudu u Crnoj Gori, koju nudi Mtel kada je riječ o paketima u mobilnoj telefoniji, i TV ponudi.

Kažić je pozdravila učesnike nagradne igre, čestitala dobitnicima i poručila penzionerima da nastave da prate akcije i nagradne igre, jer slijedi još jedno izvlačenje, u kojem učestvuju i svi kuponi koji nijesu

izvučeni danas i u prethodnom izvlačenju.

Dobitnicima su čestitali i predstavnici Pobjede, koja je organizovala nagradnu igru, uz podsjećanje da svi imaju još jednu šansu da dobiju vrijedne nagrade, i to tokom finalnog izvlačenja, 22. novembra.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 2. novembar 2023. • broj 396.

Faberžeova misterija ili :

zbog čega divlja, žanrovski razuzdana premisa o putovanju kroz vrijeme radi, uprkos paradoksima, u Netfliksovoj mini-seriji „Bodies“ sa Stivenom Grejemom

Str. 4. i 5.

3

Četvrtak, 2. novembar 2023.

A cappella

Modus operandi M

alo je poznato da je Crna Gora u 19. vijeku imala glavnu rolu u francuskoj operi „Les Montenegrins“. Komad, u čijem su fokusu bili naša zemlja i narod, izvedena je 1849. u Parizu, a igrana je cijelu sezonu. Autori libreta bili su Alboaz i Žera a kompozitor - Arman Limnander.

U operi je opjevana francuska okupacija Boke i ljubav oficira iz ove zemlje sa lijepom Crnogorkom.

*** Ne znam koliko je opera odigrano u našoj zemlji, ali sjećam se da su Pučinijevi „Boemi“ izvedeni prije nepune dvije godine na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. A gdje je opera sada u Crnoj Gori, a gdje je u Evropi? Živimo ovdje pa znamo, opera je svakako incidentna pojava. U Crnoj Gori je, dakle, nema, a u Evropi se bori za život, nužno potpomognuta državnim budžetima, odnosno javnim, ali i privatnim novcem malobrojnih bogatuna iz generacija koje već izumiru.

Crna Gora se i dalje očajnički bori (ako se uopšte i bori) da kulturu postavi tamo gdje i pripada – na prvo mjesto nacionalnog interesa. Prošlo je skoro 20 godina otkako sam postao svjestan činjenice da su sport i kultura dva moguće najveća razvojna potencijala zemlje poput naše.

Za razliku od kulture, sport je donekle u blagoj prednosti; uspio je da se sistemski profiliše i postane naš prepoznatljiv izvozni brend. Kultura je i dalje moneta za potkusurivanje političkih partija i klasično opšte mjesto raspodjele resora unutar političkih kombinatorika. Na kraju krajeva, počinjem da vjerujem da to nema veze sa bilo kojom vlašću posebno, već da je takav odnos prema kulturi naš zajednički nalaz krvi. I to će se promijeniti, u kom dijeljenju karata vidjećemo, ali za početak, važno je da se što više i češće karte dijele.

Uvod o operi u Crnoj Gori, priča je o nama. O našim potrebama, kojih i nema mnogo. U ovom trenutku, lakše je doći do ulaznice za programe u Muzičkom centru ili Crnogorskom narodnom pozorištu nego za noćne klubove po centru ili na periferiji glavnog grada. Po tim istim klubovima naići ćete na raskošne toale-

Piše: Vladimir MARAŠ

Dok ne dobijemo ministra za kulturu svjesnog situacije i mjere propasti, samo ćemo juriti sopstveni reponda zaustaviti trend propadanja

te, poput onih koje se pažljivo izvuku iz ormara za odlazak u teatar ili operu. Da ne pominjemo cijene usluga – ulaznica za osrednji nastup još „osrednjije“ Pinkove zvjezdice staje tridesetak eura, a svoje mjesto morate rezervisati debelo unaprijed. Ulaznica za pozorište košta daleko manje, pet do deset eura. I nacionalno pozorište, i Muzički centar, i KIC „Budo Tomović“ imaju mogućnost da prihvate između 300 i 600 posjetilaca, a nerijetko te sale za ponuđene programe nijesu popunjene. Zato su noćni klubovi, s ulaznicama od 30 eura, rasprodati danima prije tih spektakala, a kapaciteti se u nekim od njih mjere hiljadama. Pa računajte.

Da li je država izgubila bitku protiv kiča i šunda, ili nije ni počela da je bije? Da se razumijemo, sloboda govora i izražavanja, sloboda da slušate i gledate što želite pripada korpusu osnovnih ljudskih prava.

No, što je tu obaveza države?

Svakako, obaveza joj je da kulturološki uredi medijski i javni prostor i pripremi ga svima nama za konzumaciju u odnosu na pomenuta ljudska prava. Država koja ne proizvodi kulturu, može se ili ugasiti, ili postati roblje različitih komšijskih interesa. Ovo drugo je u ovom času veoma aktivno stanje.

Da se razumijemo, to stanje nije nastalo preko noći i decenijama se kuvalo, vođeno političkim interesima vlasti koja je oblikovala noviju istoriju Crne Gore.

Naravno, oblikovala je loše, nemarno, moguće dijelom i sa lošim namjerama, pa nam je tako demokratizacija (čitaj: era političke tranzicije od 2020) donijela bolno suočavanje sa novom generacijom političara bez iskustva u kulturi, većinom proizašlih upravo iz kulturološkog miljea koji nam je izvezla višedecenijska politička elita.

*** Pominjali smo nebrojeno puta, a ne mari da obnovimo gradivo: dok Crna Gora ne dobije ministra/ministarku za kulturu svjesnog/svjesnu situacije i mjere propasti, samo ćemo juriti sopstveni rep. To čak i nema mnogo veze sa personalnim rješenjem u vezi s ovom ministarskom pozicijom, već je glavno pitanje koja će politička elita prvo uvidjeti razmjere problema, i drugo, kako će zaustaviti trend propadanja.

Naravno, rješenja ima, kao i za sve, ali ista ta elita ima neiskusnu partijsku vojsku, a ne racionalan i izvodljiv plan.

Ukratko, dok Crna Gora ne dobije makar tri muzička ansambla, Narodni, Revijski i Džez orkestar, slobodno je možemo smatrati provincijom. Tu dodajem i pomenutu operu, kao i balet, koji je nedavno osnovan.

Kad država shvati da ne smije da pita koliko ve sto košta, nego da je u obavezi da obezbijedi veliki novac za te i takve „izdatke“, e tek onda možemo da pričamo da je neko konačno otpočeo proces razvoja crnogorske kulture.

Svi dosadašnji akcioni planovi i vizije razvoja kulture, po svim osnovama piši propalo.

4

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Sumanuta premisa o putovanju kroz vrije

Faberžeova m youtube.com

tvline.com

U FOKUSU

bbc.co.uk

1890: Hilinghed, poštenjačina i pritajeni homoseksualac u viktorijanskoj Engleskoj

Komandant Maniks (Stiven Grejem), pokretač 150 godina stare zavjere u srcu Londona

Iako je malo dijete u poređenju sa filozofski dubokom „Dark“, ne može se reći da ovo nije intrigantna serija. Čak i kada vam se učini da koncept postaje previše šašav za sopstveno dobro, izvuku je fenomenalni glumci i eksplozivna atmosfera 1941: Vajtmen, prikriveni Jevrej i korumpirani policajac u Drugom svjetskom ratu

M

nogo smo serija koje se vrte oko putovanja kroz vrijeme, preturili preko glave ove godine. I pravo da vam kažemo, nijesmo se previše usrećili. Jer, ko što čini, veliki striming servisi utrkuju se da pronađu novu saj-faj koku koja bi mogla, makar djelimično, da se mjeri sa pomamom koju je izazvalo Netfliksovo komplikovano njemačko skoro pa remek djelo „Dark“.

Leš na ulici

Na koncu, najbolju i najglavolomniju ovogodišnju time travel seriju pronašli smo upravo na Netfliksu. Njeno ime je „Bodies“ i sigurni smo da nećemo pogriješiti ako vam njenih osam epizoda (55-60 minuta) preporučimo za bindž, pa čak i ako vas kraj, na koncu, iznervira.

Razloga za preporuku ima više, ali dva su ključna. Prvi je,

naravno, bogotac Stiven Grejem, a drugi - totalno sumanuta, divlja, žanrovski razuzdana saj-faj premisa koja se vrti oko „prirodnog putovanja kroz vrijeme“. I zbog koje, na koncu, nakon što se „Bodies“ završi, imate osjećaj kao da ste otvorili Faberžeovo jaje. I sreli se, oči u oči, sa najraskošnijom misterijom.

Priča počinje 2023. godine, u Longharvest lejnu, u londonskom Ist Endu, gdje detektivka Šahara Hasan (Amaka Okafor iz serije „The Responder“) pronalazi nagog, mrtvog muškarca nasred ulice. Fali mu jedno oko, očigledno je upucan u glavu, ali metak niti je unutra, niti ima izlazne rane.

Da misterija postane još veća, to isto tijelo, u istoj ulici, uskoro će pronaći još troje Hasaninih kolega. Alfred Hilinghed

(Kajl Soler iz Diznijevog „Star Wars“ hita „Andor“), godine 1890. u viktorijanskom Londonu. Čarls Vajtmen (Džejkob Forčun-Lojd iz „The Great“), godine 1941, dok se zemlja polako uvija pod hororima Drugog svjetskog rata. I Ajris Mejpelvud (Šira Has, izraelska zvijezda čiju je internacionalnu karijeru lansirala Netfliksova serija „Unorthodox“) tri decenije kasnije, godine 2053. u futurističkoj Velikoj Britaniji, u kojoj je na vlasti, od misterioznog kataklizmatičnog događaja, opresivni sistem.

Svi detektivi prvobitno istražuju u sopstvenom dvorištu.

No, dok se komadići misterije polako otkrivaju i dokazi počinju da ukazuju na zagonetnu političku figuru Elijasa Maniksa (Grejem), shvataju da je pred njima zavjera stara više od 150 godina. I da će morati da pronađu način da sarađuju

i pomognu jedni drugima da je riješe. U suprotnom, doći će do katastrofe koja će izbrisati britansko društvo koje poznaju.

Četiri žiga

„Bodies“ je vrlo „zauzeta“ serija: likovi, događaji i obrti gomilaju se bez predaha i intrigiraju već od uvodne scene, neprestano podižući ulog i tjerajući vas da želite još. Dok se raspliće centralna misterija, paralelno pratimo i lične priče detektiva od kojih svaki ima ličnu priču i muku.

Da stvar postane i vizuelno zanimljivija, svaka od te četiri priče provučena je kroz drugačije žanrovske ključeve. Tako je ona iz 1890, sa detektivom Hilingherdom koji je, ujedno, i pritajeni homoseksualac, provučena kroz filter viktorijanske drame. Priča iz 1941, ubjedljivo najatmosferičnija, spakovana je kao punokrv-

5

Četvrtak, 2. novembar 2023.

eme radi, uprkos paradoksima, u Netfliksovoj mini-seriji „Bodies“

tvline.com

misterija

tvline.com

2023: Hasan, detektivka okružena islamofobijom u modernoj Velikoj Britaniji

2053: Mejpelvud, osoba s invaliditetom koja služi opresivnom sistemu

ni noar u čijem je centru Vajtmen, vrlo sumnjiva i korumpirana policijska njuška, a koji je, pritom, da se sve još jače zabiberi, i prikriveni Jevrej koji pokušava da opstane u duboko antisemitskoj klimi tokom Drugog svjetskog rata.

Vremenska linija iz 2023. tiče se tipičnog policijskog proceduralca, po kojima odavno prepoznajemo većinu britanskih krimi-produkcija, a u čijem je centru stamena detektivka Hasan koja se, između ostalog, svakodnevno nosi i sa latentnom islamofobijom.

Godina 2053, sasvim očekivano, udešena je kao futuristička distopija u kojoj se na „poljupcu“ nalaze „Blade Runner“ i „Line of Duty“. I Mejpelvud, glavna detektivka u ovoj vremenskoj liniji, kao i njeno troje kolega, obilježena je nekom vrstom žiga, pa tako, uz homoseksualizam i homofobiju, uz Je-

vreje i nacizam, uz muslimane i islamofobiju, imamo i osobu s invaliditetom koja je pristala da radi za duboko opresivni sistem u zamjenu za tehnologiju koja joj rješava problem nogu nepokretnih još od rođenja.

Galop emocija

Kao što možete da vidite, mnogo je materijala za raspakivanje, a pomenuli smo samo najbitnije likove. Oko svakog od njih se, dalje, vrti još mnogo sporednih igrača i pozadinskih priča, a kreator Pol Tomalin, adaptirajući istoimenu „DC Verzigo“ grafičku novelu Saja Spensera uspijeva da većini pruži emocionalnu razradu i težinu. Bio bi to zahtjevan posao i bez miješanja nekoliko žanrova i vremenskih linija, ali relativno nepoznat i neiskusan autor uspio je da izvuče mnogo iz cjelokupnog koncepta, pritom ne prestajući da odr-

žava vrlo brz tempo i tenzičnu atmosferu.

Iako je malo dijete u poređenju sa filozofski dubokom „Dark“, ne može se reći da „Bodies“ nije intrigantna serija, od početka do kraja. Obrti čekaju na svakom koraku i većinom su vješto skockani i neočekivani. Čak i kada dođe do crtaćkih, luckastih momenata, kada vam se učini da koncept postaje previše šašav za sopstveno dobro, izvuku je fenomenalni glumci i eksplozivna atmosfera.

Grejem je tu, naravno, najjači adut i najvažnija karika. Jedan od najvećih britanskih glumaca daje težinu vrlo komplikovanom liku koji bi, u manje sposobnim rukama, lako skliznuo u koještariju i karikaturu. No, skoro ništa manje seriji ne daju ni Soler, Forčun-Lojd, Okafor i Has. Upravo zahvaljujući njima uspijevate da se za vrlo kratko vrijeme povežete sa likovima i da duboko osjetite njihova stradanja i unutrašnje lomove.

Najveći izazov za saj-faj serije sa nabudženim konceptima (naročito kada se tiču većinom uvijek komplikovanog putovanja kroz vrijeme) jeste karakterizacija, odnosno briga o tome da priča ne izgubi emocionalnu težinu dok se narativ konstantno tjera u ludi naučnofantastični galop. Tomalin je tu zamku izbjegao dajući glavnim likovima prilično jednostavne a emotivne pozadinske priče, koje nije teško rasplesti dok se, u centralnom dijelu, mrsi velika misterija.

Tako da, ne vjerujte onima koji vam kažu da su homoerotika u viktorijanskoj ili islamofobija u modernoj Engleskoj – veliki klišei. I da jesu takvi, sami po sebi, Tomalin je uspio da ih učini dragocjenim za širu sliku, i da pretvori „Bodies“ kao cjelinu u nešto mnogo vrednije od pukog zbira svojih djelova.

Seriji se, sa druge strane, može spočitati niz sitnih mana, od loše šminke (ostarjela Hasan, recimo, prije izgleda kao da je prljava nego stara), preko suvaćki ozbiljnog pristupa temi, bez trunke štosa i humora (a godili bi narativu, za mali predah od tolike tenzije), do logič-

kih rupa, time travel paradoksa i nerazrađenih a zanimljivih momenata za koje kao da se nije imalo vremena (poput totalnog ignorisanja zanimljive mogućnosti da se prikaže kako je Maniks došao na čelo futurističke Velike Britanije).

Manjak ljubavi

Od svega toga, pak, veći je problem pomalo požuren i aljkav kraj, koji je, da čudo bude veće, pritom i previše čist i upeglan.

Za krajnji utisak, koji je takođe jedna velika kontradikcija, da se serija ili mogla utegnuti i skratiti za dvije, ili produžiti za isto toliko epizoda. I da je svakako mogla da ostane još malo u pećnici, te da bismo uz malo dublje razrade, i malo više BBC a ne Netfliks pristupa, kao krajnji rezultat dobili znatno pametniji šou.

Opet, i pored svih tih mana, „Bodies“ ne da funkcioniše, nego na momente i emocionalno raznosi. Nijedan paradoks, nijedna logička rupa, ništa što se seriji realno može prigovoriti, nije jače od osjećaja da je Tomalin pogodio srž.

U ovih osam epizoda uspio je da ulovi suštinu nas, beskrajno grešnih i pogrešnih ljudskih bića, koje nijedan progres, nijedna „posljednja riječ tehnologije“, niti jedan uspjeh i zadovoljstvo, ne mogu smiriti, umiriti i lišiti nas potrebe za nasiljem, destrukcijom i mržnjom prema onima koji su drugačiji. I to najčešće zbog manjka ljubavi. Jer, u nedostatku sigurnosti i osjećaja da smo voljeni, leže saj-faj i svi drugi vragovi.

E, zbog toga je onaj sasvim neočekivani kraj, za koji smo vam već rekli da bi vas mogao debelo iznervirati, savršen izbor za „Bodies“. I zbog toga se nadamo da Tomalin neće odustati od ograničenog formata i odlučiti da produži priču za još jednu ili za više sezona. Za tim stvarno nema potrebe, kad nam je već uspio reći sve što treba da znamo o tome koliko se putujući kroz vrijeme, zapravo, putuje ukrug. I koliko je (ne)promjenljiva ljudska priMarija roda.

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

6

Četvrtak, 2. novembar 2023.

zerkalo Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

K

Irski melem protiv cinizma Iv Hjuson obara sa nogu kao haotična i ranjiva Flora

Ovo je divna studija karaktera žene u ratu sa sobom i cijelim svijetom, ali i još jedna sjajna romansa u kojoj se ljudi zaljubljuju u muziku i jedni u druge, najčešće istovremeno zaboravnog „Once“, Karni konačno ima priču koja može da se mjeri sa prvom poslasticom koju nam je zakuvao. „Flora and Son“, film koji je nakon premijere na Sandensu otkupio Apple TV+, njegovo je najbolje djelo još od 2007... Slatka, smiješna, topla, nježna, iskrena i, prije svega, ljudska – ovo je muzička priča koja će vas oboriti sa nogu, ma koliko cinični bili i ma koliko joj se opirali. Garant!

imdb.com

ada je riječ o toplim filmovima o malim, običnim ljudima koji se zaljubljuju u muziku, i jedni u druge, najčešće istovremeno, niko to ne radi kao Džon Karni. Iako planeta iz godine u godinu postaje sve ciničnija, irski režiser i muzičar nikako da prestane da stvara magično jednostavne i sentimentalne filmske priče koje, prije svega, slave muziku. I njenu moć da nas, htjeli to ili ne, istinski poveže sa sobom, svijetom i drugima.

Tokom muzičko-filmske misije, koja je načeta 2007. divnom romansom „Once“, Karni nije uvijek pogađao pravo u centar.

Kao najbolji filmovi, nametnuli su se slatki „Begin Again“ (2013) sa Kirom Najtli i Markom Rafalom i hitčina „Sing Street“ (2016) sa Ferdijom Volšom-Pilom i Keli Tornton. No, nijedan od njih, kao ni Karnijeva tek solidna antologijska serija „Modern Love“ rađena za Amazon prajm, nije ponovio magičnu jednostavnost i intimu muzičke romanse Glena Hansarda i Markete Irglove. I onaj fantastični „Falling Slowly“ momenat iz „Once“, koji je Karniju i donio Oskara za najbolju originalnu pjesmu.

Sedam godina nakon posljednjeg filma i skoro 16 nakon ne-

amazon.com

Piše:

„Flora and Son“: Najbolji muzički film Džona Karn

Džozef Gordon-Levit, simpatičan u ulozi slatkog učitelja gitare

Nova irska poslastica vrti se oko Flore (magnetična Iv Hjuson iz serije „Bad Sisters“, inače, Bonova kćerka), samohrane majke iz Dablina koja, pogađate, ne zna odakle joj puca. No, ne brinite, daleko je naša junakinja od tipične „dame u nevolji“ u žanrovski sličnim socijalnim dramama.

Većinu svojih problema Flora je izazvala potpuno sama. Ta vam je jedna od onih što kri-

ve čitav svijet zbog toga što joj ništa ne ide i što, u suštini, nikada nije živjela, niti otkrila vlasititi potencijal. Jer, znate, kada ostanete trudni sa 17 godina i uđete u tridesete sasvim neispunjeni, pritom sa sinom tinejdžerom Maksom (sjajni debitant Oren Kinlan) koji ne može očima da vas vidi, jednostavnije je kriviti sudbu kletu.

Flora je daleko od savršene ili čak dobre, poštene osobe, ali Hjuson je igra toliko moćno, da je teško ne obožavati i nju, i njene ispade i kaprice, u svakom trenutku. Gledajući je, moraćete da pomislite: „Zvijezda je rođena!“, barem jednom. Ma, ovo je osmijeh od milion dolara, ovo je energija koja ruši sve pred sobom.

Hjuson zasigurno čeka gomila ozbiljnih ponuda za posao nakon ovako dočarane, bijesne i nježne, oštre i ranjive, haotične a racionalne žene, ne na ivici nervnog sloma, nego zbog koje su na toj ivici – većinom svi oko nje. „Flora and Son“ divna je studija karaktera žene u ratu sa sobom i cijelim svijetom, ali i još jedna sjajna muzička romansa u Karnijevom dobro po-

7

Četvrtak, 2. novembar 2023.

znatom stilu, samo sa jednim malim obrtom. Jer, predmet Florine želje nije tik kraj nje, nego sa druge strane Atlantika.

I do kraja filma, ta se okeanska daljina neće preći.

Romansa na daljinu počinje u trenutku kada Flora naprasno odluči da nauči da svira gitaru i pretplati se na „Zoom“ lekcije kod Džefa (slatki Džozef Gordon-Levit), muzičara, hipi trubadura iz Los Anđelesa. Muzičke sesije, negdje nausput, pretvaraju se u terapeutske. I dok se polako zaljubljuje u muziku Toma Vejtsa i Džoni Mičel, te provocira svog puritanskog, elitističkog učitelja izjavama poput one da je „You’re Beautiful“ Džejmsa Blanta ultimativna ljubavna pjesma – Flora se polako zaljubljuje i u njega.

Kilometri, naravno, nijesu prepreka ni za Karnija, ni za muziku, pa režiser i scenarista irskog šarmera „Flora nad Son“ pronalazi novi način da demonstrira njenu gotovo nezemaljsku moć i lakoću sa kojom budi prisnost i konekciju sa drugima. Tako se u momentima kada sviranje probudi najjači magnetizam između učenice i učitelja, Džef nađe tik u sobi sa Florom. Bilo bi to sasvim sladunjavo i kičasto rješenje, da glumačka hemija nije tako jaka i da ovo nije Karnijevih prstiju djelo. Ali, jeste, pa su i ti momenti magični.

Na koncu, najljepša stvar u vezi s ovom romansom postaje momenat kada shvatite da je ona, ipak, sporedni igrač u ovoj priči. I da je ovdje, od muzičkih konekcija, najvažnija ona koja Flori pomaže da zacijeli i sebe, i slomljeni odnos sa sinom. Da se zaljubi u ono što jeste, a ne u ono što je mogla biti.

I da, kroz muziku, ponovo zavoli i sopstveno dijete, a i ono nju.

Sve je to toliko divno prikazano, da filmu uz žanrovski opis, na etiketi, fali samo još jedno malo „upozorenje“: „Uklanja cinizam trajno, bez ožiljaka i neželjenih efekata“. E, to je već precizan opis djelovanja najboljih filmova Džona Karnija. I najljepše muzike, zar ne?

Ocjena: 7.8/10

indiewire.com

nija još od „Once“

Kembel i Dikinson, veliki šarmeri u debiju Šarlot Regan

Scrapper

N

ezavisni filmovi rijetko zalutaju u komercijalne bioskope, pa smo mogućnost da pogledamo britansku dramediju „Scrapper“ na velikom platnu bioskopa „Sinepleks“ shvatili kao ono što i jeste – kao pravo malo čudo.

I naravno da smo jedva dočekali da „uspemo“ i vrijeme i novce baš u taj jedan mali-veliki sandensovski biser, u periodu kada ga ne bi pogledali ni režiserkini „iz kuće“; kada svu pažnju na istom mjestu plijene ogromastične propagandne (Bajićevi „Heroji Halijarda“) i blokbasterske filmske mašine (Bjelogrlićevi „Čuvari formule“).

U mraku bioskopa, pak, dočekao nas je film koji, prema svakom pravilu, ne bi trebalo da funkcioniše. Ali, u režiji debitantkinje Šarlote Regan ne samo što radi, nego uspijeva i da utopli srce.

Prznica, ta mala prčasta buntovnica iz naziva filma je Džordži (očaravajuća debitantkinja Lola Kembel), dvanaestogodišnja djevojčica koja tvrdi da nije tačna ona stara izreka što kaže da je potrebno čitavo selo da bi se podiglo dijete. Može ona podići sebe samu, samo kad bi je svi ostavili na miru. I učitelji, i drugari iz odjeljenja, i radnici socijalne službe. Zna Džordži i bez njih koje su sve „faze žaljenja“. Pa, odštampala ih je i zalijepila na zid. I prelazi ih svakog dana, od kada joj je umrla majka.

Da stvarno umije da brine o sebi, te da je vrlo samosvje-

sna, ali i talentovana za šibicarenje, Džordži pokazuje i praveći jedan mali „poslić“ sa biciklima s Alijem (Alin Uzun), jedinim drugarom kojeg pušta blizu. Takođe, i varajući socijalne radnike da se sklonila kod ujaka, pazite sada, Vinstona Čerčila.

No, ako Džordži njima može da izvrda, to ne može da učini i jednom momčetu s izblajhanom kosom i pojavom u rep fazonu, koje kao da je pobjeglo iz nekog Eminemovog prastarog spota i zaustavilo se pred njenim vratima. Momčetu koje se zove Džejson (sjajni Haris Dikinson), koje joj je otac... I koje vidi prvi put u životu.

Od početka je jasno da je „Scrapper“ jedan od onih filmova o problematičnom odnosu ili, preciznije, sudaru djeteta i roditelja koji, pak, završava sa pozitivnim odgovorom na pitanje: „Da li ove dvije osobe ipak imaju zajedničko nešto više od DNK?“ No, sami finiš manje je bitan u odnosu na samo putovanje do cilja. I može se reći da je, spajajući socijalni i magijski realizam; sudarajući Kena Louča i Vesa Andersona; birajući pastelne boje i osunčan pristup jednoj prilično mračnoj i sivoj, „zimskoj“ temi – režiserka uspjela da ga učini interesantnim. „Scrapper“ nije ni pretjerano zajebantski i vedar, niti je mračnjački i ciničan film, i upravo je to balansiranje između tipične britanskog soc-realizma i buntovničke

Režija i scenario: Šarlot Regan Uloge: Lola Kempbel, Haris Dikinson, Alin Uzun TRAJANJE: 84 min

coming of age komedije, nešto što ga čini potpuno posebnim kad je riječ o žanru kitchen-sink drame. Čak i kada vam se učini da će pasti, pravo u vaše srce vrate ga Dikinson i Kempbel, glumački duo izvanredne hemije. Ili sama Lola, koja je i bez pomoći iskusnog kolege sposobna da održi cijelu priču na nogama, te kojoj će „Scrapper“ vrlo vjerovatno lansirati karijeru.

A problemi? Pa, iako nema tu nekog konkretnijeg kamenja spoticanja (recimo, mokumentarni elementi što otvaraju i zatvaraju film nijesu potpuno uspjeli, ali nijesu ni pretjerani problem), „Scrapper“ ipak ima neki second-hand vajb. I pored noviteta i skladnog spoja opozitnih elemenata, osjećaj već viđenog mali je problem za više gledanja. A da će se Šarlot Regan i njeni naredni filmovi gledati s uzbuđenjem, hoće, zasigurno. „Scrapper“ je, u tom smislu, vrlo jak indikator potencijalno zanimljive karijere.

M. I.-N.

Ocjena: 7/10

8

variety.com

Četvrtak, 2. novembar 2023.

CELULOID

REŽIJA: Kiti Grin ULOGE: Džulija Garner, Džesika Henvik, Hjugo Viving, Ursula Jovič TRAJANJE: 91 min

Dženifer Garner ponovo „jaše“ sa Kiti Grin

A

ustralija je mesto gde vas svašta može ubiti: otrovni pauci i zmije, izbezumljeni kenguri i gladni divlji psi, ali i – ljudi. Australija takođe ima divne plaže i fantastičnu prirodu različitu od svega ostalog na svetu, država izdaje specifične turističko-radne vize na godinu, a kada se doda i činjenica da je službeni jezik engleski, postaje nam jasnije zašto turisti tamo hrpimice dolaze i relativno se dugo zadržavaju.

U filmu „The Royal Hotel“ na tom putu su i Hana i Liv, dve američke turistkinje koje za sebe govore da su Kanađanke, jer „svi vole Kanađane“.

Prijeteći ambijent

Kada Liv (Džesika Henvik) sazna da joj je ponestalo para, Hana (Džulija Garner, „Ozark“) se doseti rešenja da se njih dve, na mesec, zaposle preko agencije kao konobarice, ne bi li popunile budžet i nastavile s odmorom. Štos je, međutim, u tome da one posao neće naći u nekom opuštenom koktel-baru na plaži, već u propalom bircuzu u rudarskoj naseobini negde usred pustinje, gde će morati i da žive.

Gazda Bili (Hjugo Viving sakriven pod gustom bradom) je pijanac koji je više zainteresovan da se nalije i vređa zaposlenice koje se, čini se, smenjuju kao na traci, ali devojke na svojoj strani makar imaju Kerol (Ursula Jovič), kuvaricu i gazdinu nekadašnju ljubavnicu koja vodi računa da se Bili ne napije baš do smrti i da one budu plaćene i zaštićene od (preteranog) maltretiranja mušterija.

Mušterije su, pak, posebna priča. Svi su grubi i glasni, a dolaze u ogromnim količinama, prevelikim da bi se devojke mogle odbraniti same. Čak i jedina žena u ekipi

The Royal Hotel gostiju lokala sa devojkama najčešće komunicira kroz vrlo seksualizovane uvrede.

Koliko će vremena proći dok neki ili svi od njih ne naprave nešto sasvim u skladu sa svojim karakterom, a što će ionako neugodnu situaciju učiniti otvoreno pretećom? I šta Hana i Liv mogu i smeju tim povodom da urade, posebno imajući u vidu da njih dve nisu nekakav uigran tandem, već da su i kod njih prisutne i te kakve razlike u karakteru, pa samim tim i u pristupu izazovima?

Viđena perspektiva

Ideju za drugi igrani autorski film „The Royal Hotel“ (naslov je ujedno i naziv birtije kojoj se veći dio radnje odigrava) australijsko-američka režiserka Kiti Grin dobila je dok je, tada još kao polu-poznata autorica dokumentarnih filmova, žirirala na jednom dokumentarnom festivalu. U

međuvremenu, režirala je debi „The Assistant“ (2019), takođe sa Garner, u kojem se na inventivan način pozabavila „slučajem Vajnstin“ iz periferne perspektive mlade, tek pridošle sekretarice kao neposredne svedokinje. I tako nam obezbedila definitivni film na temu #MeToo pokreta.

Kao i „The Assistant“, i „The Royal Hotel“ je svojevrsni horor-triler na temu realne ženske egzistencije u svetu u kojem i dalje predominantno vladaju muškarci.

Glavna pitanja tu su kako se ponašati i kako reagovati, odnosno kako šta tumačiti. Šta je neumesno zezanje, a šta predstavlja stvarnu pretnju? Od koga pretnja dolazi, na koji način će se operacionalizovati i prema kome će biti usmerena? Sa takvim situacijama žene se suočavaju ne samo po birtijama „u muškom društvu“, već i na radnim i na javnim mestima, ponekad čak i u svojim domovima.

Opet, za razliku od „The Assistant“, koji se zbog pametne postavke i do detalja promišljene režije fokusirane na perspektivu glavne junakinje približio granici remek-dela, „The Royal Hotel“ je tek dobar film. Ništa mu kapitalno ne fali (osim možda malo detaljnije razrade dva centralna ženska lika); solidno je uslikan i montiran, spakovan na ugodnih 90 minuta, a gluma je izvrsna delom zbog sinergije, a delom i zbog vođenja.

Opet, nekako je običan i u suštini smo nešto slično već imali prilike da vidimo, iz nešto drugačije, ali u suštini ne toliko drugačije perspektive. „Wake in Fright“ (Ted Kotčef, 1971) ipak sa sobom nosi prilično veliku hipoteku da bi se mogao samo tako „preraditi“ u feministički film.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.7/5

9

Četvrtak, 2. novembar 2023.

I

ako su po pravilu više cenjeni od onih koji se bave nekim drugim zanimanjima, doktori su, na kraju dana, ipak samo ljudi sa tipičnim ljudskim vrlinama i slabostima. To znači da nisu imuni na pohlepu i korupciju. Takav tip „dilova“ sa farmaceutskom industrijom postao je, primera radi, pogonsko gorivo epidemije opoida u Americi i sistematskog „navlačenja“ pacijenata na tehnički legalne, ali vrlo opasne supstance poput sada već notornog fentanila.

O epidemiji opoida snimljeno je mnogo serija i filmova, a među Netfliksovim obračunima sa tom temom najsvežiji je „Pain Hustlers“ Dejvida Jejtsa („Harry Potter“, „Fantastic Beasts“).

Kao inspiracija za film, čiji je scenario napisao pisac Vels Tauer, poslužili su novinski članak i knjiga Evana Hjuza.

Ipak, „Pain Hustlers“ je potpuna fikcija. Zapravo, u pitanju je hronika uspona i pada neobrazovane, ali inteligentne i odlučne Lajze Drejk (Emili Blant).

Kada je upoznamo i mi i njen primarni poslovni partner Pit Brener (Kris Evans), Lajza je danju razvedena mama koja sa svojom majkom (Ketrin O‘Hara) živi u garaži svoje sestre i zeta, a noću – plesačica u klubu. Pritom, ima talenat da zagovara mušterije kako bi one više novca potrošile na piće, pa joj Pit u trenutku slabosti nudi posao kod njega u farmaceutskoj firmi.

Taj posao koji će joj, navodno, zaraditi šestocifrenu svotu u dolarima za godinu, zapravo je prodavačka „tezga“ na procenat, ne mnogo različita od „kirbi“ usisivača i „emvej“ kozmetike. Roba i klijentela su, pak, specifičniji.

Roba je novi, revolucionarni lek protiv bolova primeren za pacijente u poodmaklim stadijumima raka, a klijentela su

lokalni doktori na Floridi. Štos je, pak, u tome da Pitova firma nije jedina u poslu, odnosno da doktori imaju svoje snabdevače, a ni Pit nije baš taj koji donosi odluke, već je to ekscentrični gazda Džek (Endi Garsija).

Ipak, kada Lajza i Pit prvi probiju led i „dilom“ spasu kompaniju od propasti, stvari se drastično menjaju. Opskurna kompanija postaje predmet interesa medije i berze, a Lajza od sirotinje koja živi u motelu po-

Blant i Evans u neinspirativnoj drami o farmaceutskim muljatorima

staje bogatašica s ekskluzivnim stanom sa pogledom na zaliv. I sve je divno i krasno dok se za celu situaciju ne zainteresuju policija, tužilaštvo i sudovi, te dok gazda u trci za profitom ne donese odluku da se lek nudi svima i svakome za baš svašta.

Problem sa dramama o ličnim usponima i padovima, bilo da su po istinitim događajima, ili da to samo fingiraju, jeste taj da ih ima mnogo, a autori onih boljih trude se da uvedu nekakve

Ocjena: 2.3/5

REŽIJA: Dejvid Jejts ULOGE: Emili Blant, Kris Evans, Endi Garsija, Ketrin O’Hara TRAJANJE: 122 min

imdb.com

Pain Hustlers

novine i time odskoče od konkurencije. U Tauerovom debitantskom scenariju i Jejtsovoj ne baš veštoj režiserskoj izvedbi to, međutim, nije slučaj.

Svaki uticaj boljih primeraka žanra, od „Erin Brockovich“ (Stiven Soderberg, 2000) odakle se pozamljuju pseudo-dokumentarističke intervencije u vidu crno-belo snimljenih intervjua s akterima, preko „I, Tonya“ (Krejg Gilespi, 2017) i „The Wolf of Wall Street“ (Martin Skorseze, 2013), pa do „The Big Short“ (Adam Makaj, 2015), ovde je belodano jasan i providan. Pritom, poznaju se i određene rupe u poznavanju filmske baštine, naročito one novije poput „Molly‘s Game“ (Aron Sorkin, 2017) ili „Blackberry“ (Metju Džonson, 2023), pa nam autorski dvojac nešto generično prodaje kao novo.

Glumačka postava je svakako iznad nivoa do kojeg „Pain Hustlers“ dobacuje, ali samo Emili Blant ovde uspeva da ostvari relativno nadahnutu ulogu. Evans je očito pogrešan izbor, a kod Garsije se insistira na ekscentričnosti lika, što ne funkcioniše u filmu koji zapravo nema neku izraženu komičnu notu.

Problem sa Blant je, pak, u tome što ona sama na može uzdignuti film na viši nivo, a ni njen lik nije naročito dobro napisan, pa sav glumački trud biva potrošen uzalud.

Na kraju, „Pain Hustlers“ ostaje tek generička TV melodrama na „Važnu Temu“, ne čineći uslugu ni temi, ni filmu. M. S.

10

Četvrtak, 2. novembar 2023.

LISTALICA avantartmagazin.com

Filmske priče koje bismo, 210 godina o

Njegoš u Perastu, rad Olje Ivanjicki iz 1997. godine

Preobraženje pred Rafaelom

P

red posljednjom Rafaelovom slikom, u dvorima Vatikanskog muzeja, stajao je 30 minuta. Sjeo je u stolicu i gledao.

Kao da je to božanstveno lice Hristovo oslikano samo zato, da bi pred njim, 300 godina kasnije, Njegoš zanijemio. „La Trasfigurazione“. Preobraženje.

Vladiku je po Vatikanu svuda pratio jedan Đurčić; franciškanac iz Dubrovnika, po ličnoj papinoj naredbi. „Đe god vladika dođe, što god zaželi da vidi, da mu se odmah otvori“. Od cijele Italije, od svega, od divnih i strašnih ruševina na Forumu, ma i od Pompeje i od pogleda sa

Vezuva – Njegošu ništa ništa bilo slađe, nego gledati tu i te slike.

Transfiguracija

U Radovoj sjeni, u svakom koraku, Nenadović. Ovako je zapisivao: „Nažalost, u Rimu smo vidjeli sve, ali ne i papu. Vladika neće da mu ide, a papa bi ga, kao

što nam daje do znanja, primio kad god hoće“.

I u tom lavirintu vatikanskih hodnika, zidova i vrtova; od silnih Rusa, pa fratara, studenata, slovenskih rodoljuba, teologa, znatiželjnika, oportunista; od ushićenja na mjestu za koje je znao da mu je bilo suđeno doći i isto tako otići – izranjao bi sasvim novi, portret i lik Njegošev. Sasvim filmski. I sada, 210 godina od njegovog rođenja (13. novembar 1813. na Njegušima), lako nam je svjedočiti: da je toliko detalja, vinjeta, zapisa, priča, stihova, koji i dalje otkrivaju neki savim novi, svjež i moderan Njegošev lik.

Pa zamislite priču: holivudska mrga Džo Manganelo u vladi-

Četvrtak, 2. novembar 2023.

11

Đuzepe Tornatore je taj, u čiji bi se kolaž velike autorske karijere, od svih tih čežnjivih putovanja i neostvarivih snova, savršeno Rade Tomov uklopio

čanskoj odori, pred onim Rafaelom; Ijan Mekelen „original“ Ljuba Nenadović, Ejdrijen Brodi kao Dubrovčanin u Rimu Đurčić... A papa Pije Deveti, ma apsolutno i niko drugi nego Entoni Hopkins. Recimo, u HBO produkciji, u osam epizoda – i u režiji Tornatorea.

Neka oprosti Sorentino: Đuzepe je taj, u čiji bi se kolaž velike autorske karijere, od svih tih čežnjivih putovanja i neostvarivih snova, savršeno Njegoš uklopio... Naslov: „La Trasfigurazione“.

Skidanje obraza

„Skidanje obraza“. Tako je Njegoš nazivao dagerotip, tu zoru fotografije, koja je u Crnoj Go-

ri granula samo nekoliko godina nakon otkrića „slike nacrtane sunčevom svjetlošću“... Već 1845. posjedovao je fotografsku kameru! Otprilike dvije ili tri godine, nakon što su najveće evropske gradove počeli posjećivati prvi putujući fotografi...

Samo šest godina nakon što je dagerotipija predstavljena pred sijedim glavama Francuske akademije nauka.

Jeremiji Gagiću, ruskom konzulu u Dubrovniku, Njegoš je pisao avgusta 1845; tražio je stručno lice, koje bi nekog u njegovoj sredini naučilo „obraze skidati“.

Zna mu se i ime, i to samo zato, što se našao u Njegoševim pismima. Antun Drobac, apotekar, ljekar, hemičar, Dubrovčanin... E, njemu je cetinjskog učitelja Milorada Medakovića, ljutog Hercegovca (original Danijel Dej-Luis), vladika po dogovoru najesen 1845. poslao, da ga Antun obuči.

Nijedan dagerotip, slika, djelo Drobca i Medakovića – ništa nije sačuvano. Iz Njegoševih prepiski zna se da je slikano već tada na Cetinju. Dovoljno građe da se i od njih film načini; pa da, recimo, Drobca glumi Ben Kingsli, Medakovića, naravno, Dej-Luis... U jednoj od univerzalnih priča o autorstvu i stvaranju, o njihovom licu i naličju; u stilu filma „The Master“ Pola Tomasa Andersona. Gdje bi, naravno, vladika bio Hoakin Finiks.

Sve do priče o onoj posljednjoj fotografiji Anastasa Jovanovića, o tablotipiji iz 1851, gdje vladiku hvata već umornog, bolesnog; sa jednom rukavicom

wikimedia.org

od Njegoševog rođenja, voljeli da vidimo na velikom platnu

Rafaelova posljednja slika „La Trasfigurazione“

i uhvaćenog tako, da se onim desnim okom svijetu mrgodi... „Sreća je, kod nas, što je pravi umetnik fotograf Jovanović znao šta je original ličnost, šta je estetika istine.“ – mnogo kasnije zapisivala je, pred tim portretom, Isidora Sekulić. Naravno da bi nju, u toj filmskoj priči, Fibi Voler-Bridž glumila.

Ivana

Zvala se Ivana; od kotorske gospode Prorokovića, bjeloputa crnka krupnih očiju, u njegušku pitomu dolinu stigla je u doba Napoleonovih pohoda koji su i do Boke dosezali. A prije toga bilo je proljeće i bila je jedna oluja. Tomo, sin Marka Petrovića, nadomak Kotora morao se od munja sklanjati. I toliko se Katunjanin pred morskom i zalivskom stihijom uplašio, da je u tminu Viline pećine sklanjao.

Tu ga dočekaše njene oči i nje-

na bjelina: „Ne boj se, ja sam pastirica. Neću ti ništa, sestra sam Lazara Prorokovića“.

O Njegoševoj mami Ivani zna se, recimo, da je prije njega sina Joka izgubila. Da je živjela u istoj kući u kojoj su prije njenog Rada, Radivoja, prohodale i četiri vladike Petrovića. Da joj je život i u toj njeguškoj gospoštini bio kao i bilo koje druge Crnogorke; a da se o Njegoševom djetinjstvu, do njegove 12. godine i odlaska u Cetinjski manastir, zna malo, ili nimalo...

Tu Ivanu glumila bi, recimo, En Hatavej, ako već ne Dragana Mrkić iz Živkovog „Iskušavanja đavola“... A Toma, na onom putu sa Njeguša do Kotora, Hju Džekman. Pod zalivskim stijenama bi ih, na primjer, Terens Malik suočio – u jednom od onih filmova o sjećanjima djetinjstva i odrastanja, za koja više

12

Četvrtak, 2. novembar 2023.

ne znate ni jesu li istinita ili mašta, ili neki odjek stare i nezarasle krivice... Gdje bi Rade, čežnjiv za majčinim rukama, bio, recimo, Robert Dauni Džunior. A ona, s onim beskrajem tuge majke nad grobom djeteta, na kraju bi govorila tiho ono zapisano: „Kako mi te Bog ukrasio, slavo moja“...

SERIJE

Krila labuda

„Ne plač’, majko, dilber Fatimu...“ Tako, iz usta jednog muslimanskog svata, progovara Njegoš o jednoj ljepoti: „lice joj je jutro rumeno, pod vijencem gori Danica“; puteno u onoj mjeri u kojoj „usne su joj ružom uždene, međ’ kojima katkad sijeva sniježna grivna sitna bisera“... I ne ostaje mu ništa, da se pred tim bijelim rukama, „krilima labuda“ potpuno preda; a da sebi i svojim čežnjama presudi na kraju ovako: „Blago odru na kojem počine“.

I ta Fatima dovoljna je da razoruža sve one koji su se mrštili pred Igumanom Stefanom u „Gorskom vijencu“ i govorili da je tamo taj Njegoš – nekakav genocidni pjesnik.

I ne samo ona: sa tih listova ispisane Njegoševe samoće izranjaju i, recimo, jedan Gergelez, „krilo od sokola“ što „hurije ga divne zarobiše“; pa jedan poziv „Ilderime, svečev buzdovane“...

Ili onaj štosni i skoro kafanski prijekor jednom Aliji pred Kotarom: „Sramota je sivome sokolu ćerat dugo jato jarebicah“.

I iznad svega, jedna slika Stambola: „kupo meda, goro od šećera, banjo slatka ljudskoga života“... Za jednu priču o zatečenom putniku, koji bi u filmskim „Krilima labuda“ na Bosforu uzvikivao: „Kakva vjera s ovom da se mjeri? Kakav oltar bliže neba stoji?“. Recimo, u režiji Ang Lija u „Lust, Caution“ stilu; gdje bi ta Fatima bila, recimo, mlada Sidni Svini, a vladika Robert Patinson...

Konzul

U jesen 1840, Njegošu pred noge i na Cetinju zakotrljala se glava Smail-age Čengića. I oružje, zaplijenjeno u akciji ubistva krvnika... Sve, samo ne puška.

Nju uskočki junak Petar Kršikapa nije dao; „što će gospodaru breška, sem da ubija vrane po onim brijestovima ispred manastira“, tada se Petar i našalio.

I tu kreće priča o vladarskoj srdžbi i jednoj crnogorskoj ka-

,,Skidanje obraza“: U objektivu Anastasa Jovanovića

rakternoj nesreći; o naredbi, da perjanici u Uskoke po pušku pođu, a Petra ubiju. Zna se i to, da se Njegoš hladne glave nedugo potom predomislio; da je nakon razgovora sa Novicom Cerovićem poslao hitno drugu patrolu, da izvršenje prve naredbe spriječe... Ali, i da je već bilo kasno.

O takvim pričama; o političkim intrigama i protivnicima sa kojima se vladika i pjesnik, nevoljno ili ne, morao razračunavati najsurovije da bi gore, među gorštacima i vukovima, sačuvao autoritet – zna se malo ili nimalo.

I ne, to ne bi bila filmska priča za Ridlija Skota i njegove gorde i plahovite vladare. Već istraga, praktično detektivska, o ubistvu u perjaničkoj i zagaračkoj noćnoj zasjedi vasojevskog prvaka Nikole Miloševića, „Nikole Konzula“. Apsolutno za režiju Dejvida Finčera; gdje bi se sve crte Njegoševog karaktera, razapetog očekivanjima u toj vrletnoj zemlji – tek naslućivala, opominjala, pa kao u filmu „Zodiac“, na početak lavirinta samo vraćala...

Bilo jednom u Americi

U tišini napuljskog zaliva, pod svjetlima divnog aragonskog kastela na ostrvima Iskije i na jednoj američkoj krstarici, Nje-

goš je pola godine prije smrti pred jednim admiralom svjedočio da mu je želja tu slobodu u Americi pohoditi.

Nenadović u martu 1851. u tom Napulju zapisuje: „Vladika slabo što čita i piše. Bolest mu smeta. Kaže mi da se zimus zanimao opisivanjem Crne Gore i njene istorije na francuskom...“ Jedan advokat Đuzepe Kaza svaki dan sa njim radi. Njemu, ubijeđenom republikancu, porijeklom Francuzu, umorni Njegoš pripovijeda svoju viziju slobodne Evrope. Taj Đuzepe potom govori Nenadoviću: „Vjerujte mi, ovaj vaš suvremen bolji je republikanac od predsjednika Francuske Republike“!

Zato bi najljepša filmska priča o Njegošu bila ona o putovanjima i mjestima koje nije stigao da posjeti. O nekim koracima od Sene ka Napoleonovoj grobnici.

O dokovima Njujorka, kalifornijskoj zori, tišini teksaške pustinje, o prvim željeznicama, o...

Slobodi, koju je taj Radivoje tek naslućivao, ali je savršeno osjećao. Recimo, kao u „The Last Emperor“ Bernarda Bertolučija. I gdje bi se, iz očiju Rejfa Fajnsa, listale neke nenapisane Njegoševe pjesme; i vidici, koje i 210 godina nakon njegovog rođenja, tek treba da otkrijemo.

S. STAMENIĆ

F

rejžer Krejn bio je i, bez sumnje, ostao jedan od najvoljenijih kraljeva zlatne ere sitkoma. I dan-danas nemoguće je zamisliti bilo koju „greatest of all time“ listu sa najboljim TV komedijama, na kojoj nije navedeno njegovo ime. Prvo u „Cheers“ (19821993, potom i u 11 sezona serije „Frasier“ (1993-2004), Kelsi Gramer igrao ga je tako, da je bilo nemoguće ne obožavati njegovu presmiješnu intelektualnu snobovštinu, ali sa srcem na pravom mjestu.

Stoga, bilo je samo pitanje vremena, u ovoj našoj eri beskrajnih prikvela, rivajvala, ributa i spin of projekata, kada će i Frejžerovo uskrsnuće doći na red.

Sada kada se to napokon dogodilo, i to u formi koju krea-

13

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Nepotreban nastavak kultne komedije sa Kelsijem Gramerom

m o k t i S n e ž a g pre m o n e vrem Jedino što stvarno radi u novim epizodama jeste Gramerova nevjerovatna energija, koja je ostala na istom nivou i nakon približno 20 godina

Kelsi Gramer i dalje sija kao Frejžer, ali to nije dovoljno za ubjedljiv šou

tori Kris Haris i Džo Kristali nazivaju samo „nastavkom“, rezultat je vrlo očekivan. Novi „Frasier“ vrijedi ispratiti gotovo isključivo zbog Gramerove nevjerovatne energije, koja je ostala na istom nivou i nakon približno 20 godina.

Sve ostalo nam govori, iako je bez sumnje i gledljivo i na okej nivou, da je sitkom, čije prve dvije epizode stižu u Sky Showtime ponudu 3. novembra, ipak pregažen vremenom.

Niti može da se nosi sa vrlo jakom konkurencijom u eri moderne peak televizije, niti pravi dovoljno visok talas nostalgije, da se na njemu zadovoljno i radosno voze stari fanovi. Što smo mogli da zaključimo iz materijala koji nam je Sky Showtime obezbijedio unaprijed: novih deset epizoda (27 min.) serije pokriće „treći čin“ Frejžerovog života. Nakon smrti nezaboravnog oca Martina (Džon Mahoni koji je preminuo 2018. i kojem je prva epizoda posvećena) i ra-

zvoda sa Šarlot nakon dvije decenije zajedništva, gospodin Krejn napustiće Sijetl i preseliti se u Boston. Ni manje, ni više, nego preko puta sina Frederika (Džek Katmor-Skot), sa kojim ima, malo je reći, labav odnos.

Frejžer tvrdi da nije siguran da je ikada uspio da postane najbolja verzija sebe, pa će novu priliku da izgladi odnos sa sinom nagaziti iz petnih žila. I to će, naravno, dovesti do niza komičnih situacija, u kojima ćemo opet imati priliku da gledamo Gramera kako slaže najsmješnije grimase i snobovske opservacije, izvrdavajući, i sebe i druge, iz vrlo neprijatnih situacija. Nažalost, mladi glumci, Katmor-Skot kao Fredi i Džes Salguero u ulozi njegove najbolje prijateljice Iv, nemaju ni harizme, ni komičnog tajminga, ni energije da isprate vrlo predanog Gramera.

Onaj koji, pak, te vrste komičnosti ima napretek, jeste Nikolas Lindherst, Rodni glavom i

bradom, koji igra Frejžerovog starog kolegu Alana Kornvola.

Britanski majstor za urnebesno ravno isporučivanje cinizma dašak je svježeg vazduha.

I izvjesno je da bi Gramer bez njegove pomoći u nastavku „Frasier“ djelovao kao riba bez vode.

Nažalost, Lindherstova je jedina potpora na koju Kelsi može da računa. Toks Olgandoje, koja je zadužena za Oliviju, direktoricu Harvarda na kojem Frejžer pronalazi zaposlenje, djeluje kao „treći točak“. I neka što „Frasier“ nema nova lica koja bi mogla da upumpaju malo krvi u krvotok, čini se, davno prevaziđenom formatu i priči, nego se do kraja sezone neće vratiti ni ona stara, koja su i činila žilu kucavicu originala. A nije da Dejvid Hajd Pirs, koji je odbio da učestvuje u oživljavanju serije, ne bi umio da začini čorbu kao Frejžerov brat Najls.

Ako nemate nove glumce/likove koji imaju snage da drže

nivo, niti stare (mimo glavnog) da podsjete na magiju originala, postavlja se pitanje – čemu sve ovo? Dvije decenije nakon što je Frejžer otplesao, tada smo mislili, posljednji ples, televizija je potpuno drugo mjesto. Mali ekrani su arena u kojoj se konstantno za grlo hvataju ludački dobro napisani likovi satkani od kontradikcija koje volimo da obožavamo. Tako da, vraćanje bi trebalo da bude opcija, samo ako ste u epskoj kondiciji. U suprotnom, slijedi nokaut već u prvoj rundi.

Kad je o novom Frejžeru riječ, u kondiciji je samo Kelsi Gramer. I to, nažalost, nije dovoljno za ubjedljiv šou. Niti može da promijeni utisak da i „Frasier“ pripada istoj onoj ladici u koju valja strpati i zatvoriti, zauvijek, slične „osvježene“ kultne serije, od „Will and Grace“ i „That ‘70s Show“, do „Sex and the City“, „Dexter“ i „Prison Break“.

M. I.-N.

Ocjena: 2.5/5

theposterdb.com

Frasier

Sve varijacije Lokija, neodoljivog boga obmane

Četvrtak, 2. novembar 2023.

imdb.com

14

Moćniji od svih sila multiverzuma Naših dvoje junaka sjajno istražuju teme u vezi sa tim za što nas je život zaista dao. Biramo li mi to sami, ili je sve to davno kosmički determinisano, sve karte davno podijeljene, a ishod igre se unaprijed zna

15

Četvrtak, 2. novembar 2023.

S ERIJE

Hidlston i Sofija di Martino - savršen par i u Loki Tom drugoj sezoni Marvelove najveće TV poslastice

to bi Loki bio heroj, antiheroj, odvažnik, junačina – kad mu tako dobro ide da bude negativac. Tako mu barem to objasni jedan prevarant, a do kraja te druge epizode druge sezone dobijemo jedan jedini i sasvim dovoljan razlog zašto bi ipak pokušao da odigra mimo pravila: Silvi.

Ovako to biva u drugoj sezoni serije „Loki“: kroz četiri emitovane od šest snimljenih epizoda, nordijski bog obmane, omiljeno Marvelovo spadalo, protrčava uglavnom kao muva bez glave.

Peta brzina

Toma Hidlstona tu je zapao vraški težak posao: da se sa smandrljanim tekstom izbori tako da njegovom Lokiju, ipak, vjerujemo. Da mu kontamo i osjetimo motive, zašto i kako sve to čini. No, ne brinite: čim u seriju uleti Silvi (Sofija di Martino) i njih dvoje ponovo počnu da gaze u najboljem, najčvršće utemeljenom spektaklu Marvelovog televizijskog multiverzma... Ponovo postane lako navijati za njih.

Odgovor na ono pitanje zbog čega „Loki“ ne štima cijelu epizodu i po, vrlo je prost i sveden na „samo“ dvije prokleto bitne stvari: tajming i mjeru. Dakle, serija se ponovo katapultira dvije godine od (kosmički, i za Lokija lično) apokaliptične završnice prve sezone. Od tada je Marvel prikazao brat-bratu 20 filmova i serija, a u suštini prilično umrtvio materiju svog multiverzumskog spektakla i počeo svu tu „zlatnu koku“ filmske industrije da gura na ler.

No, sada „Lokija“ lansira pravo u petu brzinu, u kolovrat i vratolom jednog vrtoglavog tempa, narativno se nadovezujući na posljednju sekundu finala prve sezone.

Epilog je totalna jurnjava servirana za grešnog Lokija, u kojoj se ne zna ko pije a ko plaća, a što obožavanom prevarantu (rogatu) glavu nosi. Sve to skrčkano je u sutlijašu od gomile sporednih likova, bez izuzetka službenika famozne TVA organizacije (koja, van svih ravni prostor-vremena, kontroliše da se „sve to odvi-

reddit.com

Š

Sofija di Martino i Tom Hidlston ponovo briljiraju u svakom kadru

ja nekim redom“ i, kao, drži kosmos da se ne raspadne).

Otprilike, da bi sve to imalo ikakvog smisla, najbolji izbor je da prvo ponovo preletite posljednje dvije epizode uvodne sezone. Čisto da se nakon dvije sezone dobro podsjetite ko kosi, a ko vodu nosi... Jer, u suštini, za kreatora serije Majkla Valdrona očigledan je mač sa dvije oštrice taj sjajan motiv konekcije Lokija sa Silvi, sa njegovom ženskom varijantom iz nekog paralelnog kosmosa i drugog ćoška multiverzuma.

Srodne duše

Da se podsjetimo: Loki, ta tvrdoglava prznica s akutnim ego-varničenjima, morao je da padne na dupe nakon što je uletio u nekakvu ludu avanturu sa svojom multiverzumskom varijantom Silvi. I naravno, isto tako, u „ogledalu srodne (svoje?) duše“, ostala je začarana i ona.

Uglavnom, jasno je da ta iščašena romansa morala poći po zlu, nakon što im je jedan mnogo podao i pametan lik ponudio totalnu slobodu – po cijenu ubistva sebe samog. Loki želi da njih dvoje to zajednički nekako prenebregnu, a za Silvi je ipak previše vrijedna ta suštinska sloboda koju nikad nije imala, u niti jednom od svih kosmosa.

Tu naše junake zatičemo na startu druge sezone; ili, preciznije, tu pronalazimo Lokija, svježe olađenog od cure za koju je mislio da je „konačno ta, prava“ (a zamislite, još jednom – samo njegova varijanta iz multiverzuma). Pa bez nje tumara kroz TVA hodnike i objašnjava silnim radnicima

da su svi oni samo jeftine marionete nekog pokvarenog lika koji ih čeka na kraju kosmosa.

I, naravno, sve njih ubjeđuje da bi trebalo da mu pomognu da pronađe nju, inače će cijeli svemir da pođe po zlu.

Sve to postaje simpatično tek nakon što shvatite što je u međuvremenu radila i što radi Silvi. E, ona je svoju (teškim izborom stečenu) slobodu iskoristila da pronađe makar zeru dugo čekanog i sasvim skromnog mira! Nema u njenim izborima ni kapi bahaćenja i ludila; žena je odlučila da se povuče u mali grad američke provincije, „s očima izvan svakog zla“ i van svih bjelosvjetskih šema i tema – i da se zaposli u jednom drumskom kafe-restoranu. Ma, kakav kontrast u odnosu na Lokija, koji bi, naravno, da spašava ili uređuje svijet!

Pametna zaraza

Jasno vam je da tu Valdron naprosto briljira, u toj presimpatičnoj dijalektici u kojoj suštinski ista osoba donosi sasvim različite odluke, a svijet i život gleda drugim očima, samo zato što se u jednom slučaju radi o ženi, a u drugom o muškarcu. Tu „Loki“ konačno, na polovini druge epizode, pronalazi i malo otkačene duhovitosti koja je predivno obojala završnicu uvodne sezone... A sva ta multiverzumska igra, još sa jednom stanicom u Londonu sa kraja sedamdesetih, konačno dobija smisao, fokus, usmjerenje.

Naravno da je dizajn cjelokupnog „Loki“ svijeta potpuno otkačen, autentičan i drugačiji u odnosu na sve iz Marvelove

kuhinje. Opet, dovoljno je bilo samo reciklirati ili nastaviti razradu postavljenih pravila vizuelnog tkanja iz prethodne sezone, a sve po notama, recimo, distopijskih filmova Terija Gilijama, u „Brazil“ (1985) i „12 Monkeys“ fazonu. U toj mjeri, da bi cijenjeni pajtonovac komotno mogao tužiti Marvelov kreativni tim za plagiranje.

Opet, dok naših dvoje junaka ponovo zajedno zalijeću točak igre, sjajno istražuju i teme u vezi sa tim za što nas je život zaista dao. Biramo li mi to sami uopšte, ili je sve to davno kosmički determinisano, sve karte davno podijeljene, a ishod igre se unaprijed zna.

A „Loki“ se iz onog uvodnog lavirinta ponovo uzdiže, jer naravno, posrijedi je par, koalicija savršeno sličnih osoba, sila moćnija od svih u multiverzumu. I uz ponovo simpatičnu, sve bitniju i sasvim nenametljivu rolu Ovena Vilsona kao TVA agenta Mobiusa, Valdronova serija ponovo leti kao jedna pametna zaraza.

Tako da, za sve koji mu zbore da za njega nijesu ni herojski plašt, ni junačke namjere, bog obmane ima spreman odgovor: znate što, „Loki“ je i nakon dvije godine nešto najbolje iz Marvelove kuhinje, na televiziji ili na bioskopskom platnu, nebitno. I sva ta „ljubavna priča sa samim sobom“ izvjesno, ,,sa kvotom 1.10“ će da postavi do kraja neku mnogo bitniju igru i priču za kompletan uspavani Marvelov univerzum; za gomilu novih filmova i serija.

Do kraja je jasno da će Silvi i Loki da pronađu neki dobar put; valja se samo nadati da ćemo u ovoj sezoni vidjeti, konačno i ponovo, i tog famoznog Kanga Osvajača. Jer, Džonatan Mejdžors, koji sada demonstrira raskošan talenat i čak imaginaciju u portretisanju drugačije „varijante“ njegovog lika Viktora Tajmlija, razbija šablon negativca iz svih superherojskih priča. I valja se nadati da ćemo ponovo pohoditi onaj kutak multiverzuma, u kojem vlada, samuje, jade radi i čuda čini jedan krokodil Kroki.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.6/5

16

Četvrtak, 2. novembar 2023.

ow

The Long Shad

SERIJE

Studiozna istr zamršenog slu tvtime.com

Sve je mnogo suptilnije i razrađenije nego u tematski sličnim serijama. U fokusu je prikazivanje cjelokupnog društvenog okruženja i posljedica panike izazvane dugačkim nizom ubistava

Odličan britanski kr

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

P

omalo jeziva i gotovo voajeristička opsesija gledalaca serijskim ubicama, kako izmišljenim tako i stvarnim, ne pokazuje znakove usporavanja. Sjajne dramatizacije istinitih zločina, poput filma „Zodiac“ (Dejvid Finčer, 2007) ili „Memories of Murder“ (Bong Džun-ho, 2003), najbolji su primjeri kako se neka istinita, uznemirujuća priča o serijskom ubici, puna otvorenih zagonetki i neodgovorenih pitanja, može prenijeti na ekran. U takvim filmovima napravljen je idealan balans straha i znatiželje, a nešto slično na televiziji pošlo je za rukom i autorima nove britanske serije „The Long Shadow“.

Iako natpisi na početku epizoda ukazuju na to da su neka imena i ljudi prilagođeni ili promijenjeni iz dramaturških razloga, kreator Džordž Kej, najpoznatiji po izvanrednoj seriji „Sherwood“, vrlo blisko drži se stvarnih događaja. Tema je precizno istražena i potkrijepljena pozamašnim arhivskim materijalom, kao i podacima iz hvaljene knjige „Wicked Beyond Belief“ Majkla Biltona.

Trinaest žrtava

Kao što sam naslov „Duga sjenka“ implicira, britanska policija će zauvijek živjeti u dugoj sjenci slučaja koji ju je potresao sedamdesetih godina prošlog vijeka. Sve je počelo u Lidsu, 31. oktobra 1975. godine, kada je pronađeno tijelo Vilme Me-

Ketrin Keli kao jedna od žrtava Jorkširskog Trbosjeka

kan. Dvadeset osmogodišnja djevojka brutalno je ubijena prethodne noći. Ubica ju je udario tupim predmetom, a zatim ubo nožem 15 puta.

Niz ubistava se nastavio, a serijskom ubici koji je širio paniku u okrugu Jorkšir između 1975. i 1980. prišivalo se da su mu žrtve bile samo one žene koje su bile same noću na ulicama, poput prostitutki, što je potragu policije ograničilo na netačan profil ubice.

Ko je, zapravo, bio on? Ljubitelji krimi-serija i filmova vjerovatno su čuli za ime Pitera Satklifa, Jorkširskog Trbosjeka (Yorkshire Ripper), vozača kamiona koji je ubio najmanje 13 žena u Lidsu, Bredfordu, Mančesteru i drugim gradovima u Velikoj Britanij, po uzoru na slavnog prethodnika, Džeka Trbosjeka. Napade je, uz teške povrede, preživjelo osam drugih žena. Policija je godinama pipala u mraku, intervjuisala hi-

ljade i hiljade svjedoka i na kraju suzila grupu osumnjičenih na 5.000.

Ova serija je o njima, a ne o ubici, kojeg Kej čak izbjegava i da uopšte prikaže, pa se Mark Stobard samo nakratko pojavljuje kao Satklif. Umjesto na zločinca, fokusira se na žrtve i policiju, što je vidljivo odmah u prvoj od sedam epizoda, kada vidimo Emili Džekson (Ketrin Keli) i okolnosti koje su je dovele do prostitucije zbog impotencije

17

Četvrtak, 2. novembar 2023.

supruga Sidnija (Danijel Mejs).

Na početku je za istragu bio zadužen policajac Denis Hoban (legendarni Tobi Džons), ali u seriji i drugi detektivi preuzimaju lov sa, nažalost, identičnim neuspjesima, uključujući Džordža Oldfilda (Dejvid Morisi), kojeg je zapao završni dio cijele priče.

U seriji je takođe prikazana i trauma nekoliko žrtava koje su uspjele da prežive, poput Marsele Klekston (Džasmin Li-

Džons). „The Long Shadow“ je tako pretvorena u priču o neuspješnoj istrazi i nizu grešaka, političkih i ljudskih, kao i o tadašnjoj kulturi i organizacionoj borbi za suočavanje sa tako velikim i komplikovanim slučajem.

Društvena hronika

Režiser Luis Arnold, koji je takođe radio na seriji „Sherwood“ sa Kejom, pretvorio je tipičan policijski triler sa lovom na ubicu u duboku studiju karaktera, društva i posljedica koje strah ostavlja, posebno na osobe s ograničenim predrasudama.

Bez usiljenih i apsurdnih scenarističkih obrta i bilo koje vrste senzacionalizma, sve je u „The Long Shadow“ mnogo suptilnije i razrađenije nego u sličnim TV projektima i izdancima žanra koji su najčešće puni nategnutih cliffhanger momenata i mamaca. Fokus je sve vrijeme na prikazivanju društvenog okruženja i posljedica panike koju je izazvao niz od 13 ubistava u periodu od približno pet godina. Čak i ako nijeste upoznati sa Satklifovim slučajem, „The Long Shadow“ nudi takav ritam priče da će vam sve, bez sumnje, biti pitko i jasno. Jer, uglavnom je poznato što dolazi i što nudi trauma za preživjele, anestezirane užasima ubistava.

Kako se priča razvija, Kej se u „The Long Shadow“ sve više bavi društvenom hronikom, a sve manje pravim zločinom, što nije tačno, ali namjerno je tako režiserski postavljeno. Priča ne napušta porodice koje su razorene udarom nasilja, a zaustavlja se posebno na patnji nekih roditelja. Ovakav pristup čini ovu seriju drugačijom od većine zasnovanih na istinitim zločinima.

Osim u priču, autori su uložili velike napore da vrate sedamdesete godine u život, pa su tako prisutni autentični kostimi i odgovarajući automobili i lokacije iz tog vremena. Scenografijom dominiraju katodni televizori, karirani kaučevi i drugi dodaci koji odražavaju duh tog vremena. Što se tiče boja, prisutan je sumorni zimski izgled, koji odlično podržava atmosferu.

U takav prikaz uklopila se i izvrsna glumačka ekipa, bilo da se radi o policajcima ili o porodicama žrtava. Tobi Džons

Legendarni Tobi Džons u ulozi detektiva koji je „načeo“ slučaj tvline.com

raga učaja

amazon.com

rimi-triler o petogodišnjoj potjeri za Jorkširskim Trbosjekom

Dejvid Morisi kao policajac Džordž Olfild

kao profesionalni i saosjećajni detektiv, ili Li Inglebi u ulozi Džima Hobsona, ciničnog, osuđujućeg policajca koji je unaprijeđen van svojih mogućnosti, prednjače u ulogama predstavnika zakona, dok u čitavoj priči, pak, ne odskače policajac Oldfild kojeg sjajno igra Dejvid Morisi. Takav pogled na policiju svjesno je istaknut, tako da na nju baca sjenku koja se proteže i dan-danas.

Bez utjehe

Sa druge strane, ovdje žrtve nijesu izgovor za voajersko posmatranje čudovišta koje ih je napalo, već prava ljudska bića. Gledaoci imaju vremena da upoznaju svakoga i saznaju što ih je dovelo do opasnog trenutka kada su im se putevi ukrstili s ubicom. Tako, recimo, odlazimo u „red light district“ kako bi se istakli rastuća paranoja među prostitutkama i neizbježnost ponovnog izlaska, pridruživši se nekom čudnom čovjeku u autu, nadajući se da on nije ubi-

ca. Džil Halfpeni kao Dorin Hil, ožalošćena majka jedne od Satklifovih žrtava, i Emili Džekson, koju dirljivo glumi Ketrin Keli, ubijena dok je pokušavala održati svoju porodicu na površini, vrlo su ubedljive. Svoje likove iznijele su graciozno i vodeći računa o nijansama.

Da je Jorkširski Trbosjek sada na slobodi, vjerovatno bi ga uz pomoć DNK analize i baze podataka brzo uhvatili. Međutim, to je mala utjeha za sve njegove žrtve. Na sjeveru Engleske te godine bile su mračne i strašne; ostavile su mnoge ožiljke koji još nijesu zacijelili i vjerovatno nikada i neće. „The Long Shadow“ pruža vrlo temeljan uvid u sve to, uz vrlo studiozan pristup istinitim zločinima i sagledavanje ubistava i pravde iz potpuno drugačijeg ugla, sa nadom da se tako nešto više nikada neće ponoviti, što je malo vjerovatno s obzirom na to u kakvom društvu živimo.

Ocjena: 3.8/5

18

Četvrtak, 2. novembar 2023.

PREPORUKA

Lidija Martinović, vizuelna umjetnica i konzervatorka likovnih djela

Dado Ljaljević

Preskočite dramu o Bobu Rosu ZGRABI FILM Filmovi Pedra Almodovara mi po mnogo čemu odgovaraju i mogu da ih gledam u bilo kom raspoloženju. Od scenografija punih kontrastnih boja i oblika, do prenaglašene dramatičnosti likova, svaki njegov film dokaz je da „jeftini“ elementi španske televizijske i filmske kulture mogu da se oblikuju u kvalitetna filmska ostvarenja. Izdvajam „Žene na ivici nervnog sloma“ („Women on the Verge of Nervous Breakdown“, 1988) i „Bol i slava“ („Pain and Glory“, 2019).

Takođe, po preporuci prijatelja skoro sam gledala film „The Pillow Book“ (Piter Grinavej, 1996), koji fantastičnom pričom i načinom kolažiranja više scena u jednoj pokazuje kako može na eksperimentalan način da se uspješno i zanimljivo prenese doživljaj jedne kulture.

FILM

ZAOBIĐI Zaobilazim novije akcione filmove, kao i one o superherojima. Neki od lošijih ovogodišnjih filmova, za moj ukus, jesu „Fast X“ i „The Old Way“.

Bili su mi prilično dosadni i neimaginativni, kao i „Paint“ o TV slikaru Bobu Rosu (Oven Vilson) koji je, zapravo, mogao da prikaže fenomen ove ličnosti i kako je postao prepoznatljiv.

Nažalost, režiser Brit Makadams totalno je promašio poentu.

TV Trudim se da ne upadnem u vrtlog gledanja neke serije koja mi služi samo kako se ne bih suočila s obavezama ili problemima, tako da preporučujem da se oduprete komforu višesatnog gledanja sitkoma, iako je to često mnogo teško.

Ako se poslije nekoliko epizoda zapitate „Zašto ovo uopšte gledam?“, ugasite TV i pređite na posao, ili idite u šetnju.

TV Već nekoliko godina TV emisije zamijenila sam podkastima i Netfliksovim serijama. Izdvajam „Love, Death + Robots“, koji djelimično kratkim epizodama prikazuju moguće, ali meni i dalje nevjerovatne, priče o transformaciji života ljudi uz napredak tehnologije. Iako često fiktivne situacije, teško je ne zapitati se da li to može i da se ostvari. „Duncan Trussell Family Hour“ je podkast autora animirane serije „The Midnight Gospel“. Preporučujem i seriju i podkast, i garantujem neočekivanu zabavu.

MUZIKA Obožavam da me muzika prati u svemu što radim. Dok crtam/

Pi Džej Harvi, Grimes, Moli Nilson, Princess Chelsea i Devendra Banhart, koji je nedavno objavio novi album „Flying Wig“.

MUZIKA

Lidija Martinović: Voli animiranu seriju „The Midnight Gospel“

slikam često slušam albume koje potpisuju, recimo, GoGo Penguin i Snarky Puppy. Imam

nekoliko izvođača koje godinama slušam a izgleda da ću i da nastavim. To su: Slowdive,

U posljednje vrijeme zaobilazim muziku koja me na čudan način optereti. Iako nekad među omiljenim, Nika Kejva i Radiohead sve više izbjegavam jer me polako ali sigurno prebace u melanholična stanja, što mi je nekad predstavljalo inspiraciju u crtanju. Međutim, uz takav jak emotivni uticaj, koliko god ih voljela, njihovu muziku sada zaobilazim.

19

Četvrtak, 2. novembar 2023. v

DZUBOKS

Panika u disku „Crna Gora“

ko je potreban jedan-jedini razlog za postojanje crnogorske rep kompilacije „Domaća rabota“, bio bi to momenat u kom Poetik uspijeva da zavali cinizam i nekako, nekim ludilom izrimuje, od svih stvari, ono famozno: „da li me čujete, bebo“ i... „sve u pravu je Medo“.

Pa još doda: „Kad zemlja se trese, ti se hvataj za nebo“... I eto dovoljno pokrića i savršene devize i objašnjenja, zbog čega je „Domaća rabota“, ono što su Todor Tadić i Marko Ćaćić, producentski tim Knowhere2Run, osmislili kao 20 novih pjesama domaćih repera - potrebna. Jer je istinita.

I jer je i karta zakopanog blaga, i novi prostorni plan, i zeitgeist i portret svih tih milenijalaca i gen Z likova u Crnoj Gori, sada, ove jeseni.

Tu je neđe i odgovor, zbog čega je ovo bio povratnički povratak za duo Džej Džej Okoča („A što rade“); pa zbog čega je Poetik (Stefan Strugar) iz Okoče, dodatno, sam i nakon dugo vremena iskoračio i potpisao pjesmu „Ljubav navika panika“. Sve to, naravno, zna da zvuči sasvim stvarno: jedan svijet đe je „bitno jesi li na pravom kraju viljuške“, đe su „zakopane puške u dvorištu iza kuće“... Ukratko: „panika u disku zvanom Crna Gora“...

Ali, lagano: jer „nema mjesta u Spuž, u zatvor si svakako“ („A što rade“)!

Znate kakav je album „Domaća rabota“? Jedan u kom je Crna Gora mjesto đe Random (Marko Lubarda) i za 800 godina zna „da će da bude isto sranje, samo drugo pakovanje“, da bi mu Poetik u pjesmi „Ljubav navika panika“ odgo-

Ovakav album je potreban, jer je istinit; jer je i karta zakopanog blaga, i novi prostorni plan, i zeitgeist i portret svih tih milenijalaca i gen Z likova u Crnoj Gori, sada, ove jeseni vorio: „lakih izlaza nema, Crna Gora boli – to je toksična veza, al’ što ću kad je volim“.

E tako njih dvojica iz Okoče suštinski najave i otvore put ostalim likovima našeg repa; jer „ne trebam pjesmu sa porukom, jer ja sam poruka“ što bi mogla biti deviza i cijelog albuma, i svakog od njih. I što je tu sve stalo? Jedan grad Dopgorica, pa sva ta đeca vojnih lica, Funky G-a i Moby Dicka; pa zamisli-

te, i famozna „HESOYAM“ šifra iz „GTA San Andreas“ igre.

E, iz tog svijeta repuje i baca nasmijane, brze rime jedna Jutro, i još poručuje „Ođe ja čuvam“... pa još jedna reperka KURGASHIAN priziva tripl-dabl neshvaćenog NBA kamenjara Rasela Vestbruka, prije nego u klub uleti dvokorak.

Ima tu prostora i za momente đe se autoironija sudara sa destrukcijom, kao u Sivilovoj

Beats per Montenegro

A

Duh generacije otisnut na rep kompilaciji „Domaća radinost“

Generacijska gužva i vrtutma oslikana na omotu albuma

(Balša Krkeljić) pjesmi „Bič božiji“; kao i da Dedduh iz Who See onako generacijski u brk sreže: „Pogodi zašto sam udaljen i lokaciju ti ne odajem“ („Udaljen“)... I mnogo, mnogo je tu ritma da razmrda dupe, onako kako svi oni bacaju kamehame talase, ili kako se oglašava jedan zadnji trap „vas’ u lomove“, ili kako jedna praćka skida dronove.

Takva ekipa bi, recimo, nastupila na košarkaškom terenu u dresu na čijem bi amblemu od svih živuljki bio svitac – jer „Kasno je, pao je mrak, mrak, sviti, sviti, svitac“, kako skandira i propovijeda Prefix, Marko Maslovarić. Pa bi se u brk nasmijali i onom raspištoljenom, do ko zna kad suspendovanom NBA superstaru Dža Morentu u „Ja Morant“ (Skoveche).

Odatle i petlja da Random u pjesmi „Telad“ uokviri jedan visok datum („sipa se voda u šampon, roba je u Štoj (...) pronađem izgovor za sve, znači logoped sam, Bog“)... Pa da svede sve račune, svima: „Jer ste telad, ne da vam sujeta i nemar, gazi vas ubitačni nerad, sami sebi sudija i dželat“...

A da Poetik, nakon „ako smo pali, padu bili smo skloni“, ipak i mimo svih i svega prizna i zatraži: „Ja bih još malo da me mazi ovo sunce“. Nije loše, za sve te crnogorske repere, milenijalce i zumere, koji odavde ne uspijevaju, ne mogu, ne žele da odu – zar ne?

S. S.

Ocjena: 80/100

20

Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja „Roditelji“

fil

33 OBRTAJA m

Film koji Vas čini srećnom?

- „Dirty Dancing“ (Emil Ardolino, 1987). Podsjeća me na djetinjstvo.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Don’t Worry Darling“ (Olivija Vajld, 2022). Potpuno besmislen film. Inače, gotovo da i ne gledam filmove s obzirom na to da mi je dva sata zaista previše za izdvojiti, a ovo je jedan od rijetkih koje sam pogledala u posljednje vrijeme, odnosno u toku prethodnih novogodišnjih praznika. Baš mu ne vidim svrhu.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Predstava „Čuvari tvog poštenja“ Borisa Liješevića i sve ono što nam pokazuje zaslužuje i filmsku ekranizaciju, ne bi li te poruke doprle do što većeg broja ljudi i zamislile nas.

Mnogi u sali smijali su se gledajući ovu predstavu, a ja sam je uglavnom preplakala. Mnogo mi je teško pala samo zbog toga što je naša surova relnost.

Omiljeni filmski rivali?

- Neo i Agent Smit („The Matrix“).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „King Kong“ (Piter Džekson, 2005). Scena sa Kongom i En (Naomi Vots) na oblakoderu.

D

Živku Nikoliću dugujem izvinjenje

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Šta će biti s kućom? Zapaliću je!“ iz filma „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ptica Trkačica.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu? Opišite to iskustvo ako se sjećate.

- Ne sjećam se koji je bio prvi, ali sjećam se filma „Arizona Dream“ (Emir Kusturica, 1993) i odlaska sa školom da ga pogledamo. Ni tada, a ni

a su djeca odavno prestala da sliče onoj djeci kakva smo bili mi, postaje nam jasno iz dana u dan. Vršnjačko nasilje, manjak empatije, trka za trendovima, povlađivanje ukusu većine i tako unedogled. Zbog čega je odrastanje postalo veliki izazov, a preprekama nema broja, pitamo se svakog jutra kada treba da se ponovo suočimo sa tim „vrlim novim svijetom“.

Da se makar nešto mora učiniti sa društvom punim nedaća kroz oblasti

dan-danas nijesam bila oduševljena Kusturičinim filmovima.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Mother!“ (Daren Aronofski, 2017).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Ain’t No Mountain High Enough“ iz filma „Stepmom“ (Kris Kolambus, 1998).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Ne sjećam se tačno imena fil-

socijalne, zdravstvene, dječje zaštite i obrazovanja, djeluje ekipa iz Udruženja „Roditelji“.

Kristina Mihailović, izvršna direktorica tima koji teži da mijenja naš sistem, nekadašnja novinarka, istrajna je u cilju da moramo biti informisani, edukovani o svojim i pravima naše djece. Na taj način ćemo znati kada i kako da reagujemo kada nam se te slobode uskrate.

Mihailovć već 12 godina preispituje stanje u Crnoj Gori, zagovara promjene i bori se

ma, znam da igra Kijanu Rivs i da se radnja odigrava u Toskani. Potpuno sam bila i ostala oduševljena; još čekam da odem da je vidim.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Vudija Alena u „Sejdefu“, da sjedne s ekipom koja se tamo okuplja, da mu „glavu otvore“ uz neku domaću rakiju. Živka Nikolića u neku mirnu kafanu na burbon, da mu se izjadam i izvinim za sve što sam mu godinama zamjerala, a poslije

za društvo koje adekvatno odgovara na

potrebe roditelja i njihove djece. Uvijek u trci s vremenom, u traganju za pravdom, smišljajući kreativne, zabavne i edukativne projekte, zaokupljena djecom, rijetko nalazi predah. Ipak, kultne naslove može pogledati i više puta. Što je na Kristininom filmskom, muzičkom i televizijskom meniju u rijetkim momentima predaha, uz koji britanski hit odmara mozak, saznajte u našim „Obrtajima“.

Duško Miljanić/UNICEF

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Četvrtak, 2. novembar 2023.

21

Kristina Mihailović: Preplakala je skoro cijelu predstavu „Čuvari tvog poštenja“

shvatila da je sve u pravu. I Nikolu Vukčevića u neki vinski podrum, na isprobavanje vina i uživanje u vinu. :) Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Prvo sjednik i pričanje ispraznih priča, bez ikakvog smisla, s akcentom na tome ko je veći čoek i ko je više pošten, a onda se to nadgornjavanje završava makljažom do iznemoglosti, u njegovom fazonu.

mu z ika Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „As It Was“, Hari Stajls. To je pjesma koja je himna moje porodice, suština onoga što osjećam i živim od kada su moja djeca sastavni dio mog života.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „The Dog Days Are Over“, Florence + The Machine.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Tamo gdje je sve po mom“, Jinx.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Olivera“, Đorđe Balašević.

Nešto ga nikad nijesam slušala, ali ovu pjesmu mnogo volim zbog toga što se tako zove moja majka.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Girl on Fire“, Ališa Kiz. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Adel.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Merlin.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Majkla Džeksona.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Wa t e r m e l o n S u g a r “ .

Glupljeg teksta, a zaraznije pjesme nijesam slušala.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- New Kids on the Block.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- On i Džeger u paketu. Nadživjeti i nadigrati.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Bridgerton“. Za odmaranje mozga.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Dinastija“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Californication“.

Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?

- „Game of Thrones“. Više puta sam se trudila da je odgledam, ali ne ide. Previše svega, nasilja, seksa...

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? Šta Vam se nije dopalo?

- „The Affair“. Jedna od omiljenih do posljednje sezone koja se završava nekakvim saj-fajem koji kao da je neko ubacio silom nasramotu.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Boksersku rukavicu nakon gledanja „The Handmaid’s Tale“.

Najdraži par iz serije? Čime Vas je oduševio?

- Monika i Čendler („Friends“).

Potpuno različiti, a kompatibilni i podrška jedno drugom.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?

- „Ted Lasso“ serija i ekipa iz fudbalskog tima koja je različita, i apsolutno posvećena cilju. Podsjeća me na ekipu iz Skupštine Udruženja „Roditelji“ koja se sve ove godine drži zajedno, isključivo s istim ciljem, a sve svoje razlike koristi kao prednosti i za dopunjavanje jedni drugih.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma. :) M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 2. novembar 2023.

theposterdb.com

kalendar

Dvadeseti rođendan briljantne televizijske kom

Plemenita borba sa porodičnim vjetrenjačama Ovo je vjerovatno jedina serija zbog koje su kritičari otvoreno vrijeđali publiku, sumnjajući u inteligenciju gledalaca koji odbijaju da posvete vrijeme ovoj genijalštini

I

mali, pa nemali. Sve bogate porodice propadaju na spektakularano urnebesan način, ne kaže Tolstoj, nego dvostruki oskarovac Ron Hauard i scenarista Mičel Hurvic. I sve je to pomalo reality. I komedija apsurda, a ništa više, niti išta manje nije „Arrested Development“.

Priča o uspjehu: što se više serija „Arrested Development“ trudila da bude manje popularna, što je više sama sebi pred publikom bacala kore od banane i potpetljavala nogu, to je bila briljantnija.

Propale zvjerke

Džejson Bejtman, glavni čuvar i dežurna žrtva otkačene familije

Zamislite seriju koja se nonstop bavi i razbacuje referencama na svoj račun i neke prethodne epizode; sitkom koji apsolutno i u brk demotiviše bilo kog novog gledaoca da se „priključi“ usred emitovanja, od bilo koje epizode koja, pak, nije prva. Pa čiji se narator bukvalno namjerno zapetljava u

medije „Arrested Development“ Majkl (Džejson Bejtman), najbolji čo’ek na svijetu cijelom. Totalni dobričina kojem je cilj da porodicu, uprkos hirovima, materijalizmu, manipulacijama, sebičlucima, sačuva na okupu.

Sjenka oca

Majkl je udovac, a Majklov ćaća Džordž Senior (Džefri Tambor) je korumpirana zvjerka građevinske industrije koji u prvoj epizodi zaglavi u zatvoru. Sve što stari Džordž čini jeste manipulacija, kontrola porodice, čak i onda kada je iza rešetaka; pa i tamo uspijeva da prekrši još gomilu zakona i da izmiče novim tužbama... Jasno vam je, koliko je Majklu teško da se iskaže pored takvog oca?

Svakom kompleksu odrastanja pored egocentričnog, narcisoidnog roditelja Majkl se nekim čudom opire; što je još veće čudo kad upoznate cijenjenu gospođu Lusil (Džesika Volter). Besprizorno manipulativni materijalista, prepredena licemjerka, još onako akutno pripita – i sa totalnom kontrolom nad Majklovim mlađim bratom Bajronom „Basterom“ (Toni Hejl). A Baster je, naravno, onaj mamin sin koji se razumije u sve i svašta, ali ne uspijeva da uhvati ni gram zdravog razloga ili emocionalne inteligencije. Još se, uz sve to, guši u napadima panike. Shvatate sad kakva je to porodica?

Porodični portret, ipak, ne bi bio kompletan bez Džouba, Džordža Džuniora (Vil Arnet), Majklovog starijeg brata, nad čijom su se grešnom sud-

Vil Arnet briljira kao savršeni neostvarenjak i propali mađioničar Džoub

binom svi ti kompleksi odrastanja pored takvih roditelja i srušili. Džoub je, jednostavno, lik koji nikad ništa nije prikrajčio ili stvorio; neuspješni profesionalni mađioničar (!), majstor da počne pa da batali... I da, egocentrik koji se sa Majklom takmiči oko svake žene, a Bastera kinji na svakom koraku.

U jednačini je još i Lindzi (Porša De Rosi), Majklova sestra bliznakinja, razmaženo vječito derle željno pažnje i udato za ljekara i glumca Tobijasa (Dejvid Kros), čiji svaki pokret i rečenica vrište latentnom homoerotikom.

Eto to, takvu porodicu, Majkl pokušava da sačuva od katastrofe, od njih samih, jer vjerujte, pored svega toga, u njima postoji nešto sasvim i iskreno dobro; ili makar, ima ga u onoj mjeri kao u bilo kojoj porodici.

Gusti sok

imdb.com

tricama i kučinama više zapleta, u jednoj sceni, a kamoli epizodi...

Znate što: „Arrested Development“ bila je tako posebna, još od te prve epizode emitovane 2. novembra 2003, dakle, prije čitave dvije decenije – jer su Hauard i Hurvic imali petlje da igraju mimo pravila.

Osnovna ideja, da to bude reality parodija, gdje će se skoro sve kao u nekakvom „Velikom bratu“ snimati „iz ruke“, HD video-kamerom u 24 frejma – ali sa vrlo detaljnim scenariom gdje bukvalno nema milisekunde praznog hoda... E, to je bio Hauard, bila je to njegova ideja. Suštinski, lik je uokvirio sasvim arty projekat po mjerilima modernih striming servisa, mnogo prije nego što su striming servisi i takva vizija televizije uopšte postojali!

A Hurvic? E, on je pored reality pomame u tom periodu, otprilike 2002, bio praktično omađijan time kako je televizija pretresala privatnost i lične drame korporativnih zvjerki koje su propadale. Odatle i sva priča o porodici Blut. A vjerujte, džaba i sva parodija, i igra kamerom, i pametni štosevi naratora koji je, naravno, sam Hauard – ništa to ne bi vrijedilo, niti bi „Arrested Development“ uspjela, da Blutovi nijesu bili takvi kakvi jesu.

Najjača fora: bogatuni koji se trude (ne, ne trude se, to oni jesu) da žive onako bogataški ekstravagantno – i onda kad ostanu bez prebijene pare. I pored svega toga, uglavnom su totalne dobričine. Ili, makar je totalna dobričina centralni lik,

23

billboard.com

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Dvije Lusil, „najbolje prijateljice“, Džesika Volter i Lajza Mineli

Ako u jednačinu ubacimo još i urnebesnog porodičnog advokata, pa Lajzu Mineli koja genijalno portretiše najbolju prijateljicu i vječitu rivalku mame Lusil i koja se isto zove Lusil (!), kontate koliko je sav taj Majklov posao donkihotovski. I koliko je njegova borba sa porodičnim vjetrenjačima, onako uzaludno plemenita. Što, opet, nije ni toliko važno, budući da ima sina koji se zove Džordž Majkl (Majkl Sera)... I koji je još časniji i bolji od oca.

Serija sa tako ubjedljivim ansamblom bila je tek na 120. mjestu po gledanosti programa u američkim domaćinstvima tokom prve sezone; apsolutno nije ni čudo što je na zimu 2006, na kraju skraćene treće sezone, sasvim lagano šutnuta sa Foks televizije... Prije nego što će doživjeti renesansnu sedam go-

dina kasnije u eri striming zore, na jednom Netfliksu koji je bio iskreno promišljeniji i manje jurio milione klikova i pretplatnika nego sada. „Arrested Development“ je vjerovatno jedina serija, zbog koje su kritičari otvoreno vrijeđali publiku, sumnjajući u inteligenciju onih gledalaca koji odbijaju da posvete vrijeme ovoj genijalštini! I stvarno, svi ti silni tekstovi djelovali su kao tjeranje polumrtvog konja u galop; publika prosto nije imala volje, koncentracije, damara za seriju koju mora da gleda od početka i sa totalnim fokusom. Gdje je svaki kadar i svaki geg toliko promišljen i zasićen vihorno serviranim sadržajem, tim gustim sokom od vizuelno pripovijedane radnje, da apsolutno vrijedi gledati je iznova, opet i opet.

Isto tako: „Arrested Development“ je jedan od dokaza da vrhunsku umjetnost nije lako progutati, čak i kada je komedija. Jer, progutati totalnu farsu, preludi apsurd, o jednoj porodici savršeno različitoj i savršeno sličnoj našoj – apsolutno nije lako. Pa i onda kad se prosječna cifra kidanja od smijeha po minuti penje bezobrazno visoko.

Jer, opet sve to, sva ta igra naratora Hauarda sa svakim od likova, onda kada im prospe neku prošlost, ili tajnu, ili bezobrazluk u lice – to je priča o nama samima. Tako „Arrested Development“, dvije decenije nakon premijere i četiri i po godine nakon posljednje epizode, ostaje serija koju obožavaju najprije oni koji znaju da prime grublju šalu na svoj račun. Zvuči sasvim plemenito, knap onoliko i onako, kako to u seriji čine Majkl i Džordž Majkl.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 2. novembar 2023.

Sedamdeset godina od prem

kalendar

imdb.com

Toplina koja je razoružala Zapad Iako nije imao sreću da ga zapadnjaci, kao Kurosavu, zavole već na početku stvaralaštva, Ozuova predivna porodična priča, premijerno prikazana 1953, bila je dovoljna da omekša američke kritičare Setsuko Hara i Šišu Rju u nezaboravnom djelu japanskog maestra

P

očetkom pedesetih godina prošlog vijeka, Britanski filmski institut uzeo je nešto što ljubitelji filma najčešće rade za stolom uz čašicu-dvije pića, i pretvorio ga u vrlo ozbiljan posao. Na svakih deset godina, počeo je da organizuje glasanje o najboljim filmovima, u kojima, kako vrijeme prolazi, učestvuje sve više aktera u filmskoj industriji.

Jedna od „kontroverznijih“ godina glasanja bila je 2012, kada su se maestralna ostvarenja „2001: A Space Odyssey“ (1968) Stenlija Kjubrika i „Citizen Kane“ (1941) Orsona Velsa pronašla na „nepo-

znatom“ terenu – na poziciji dva i tri liste najboljih filmova, ispod mnogo manje poznatog filma „Tokyo Story“.

Mekana rješenja

Mnogi filmofili, i tada i sada, mogli bi reći da smještanje drame „Tokyo Story“ maestra Jasuđiro Ozua na prvo mjesto liste liči na krajnje „neozbiljan“ potez. No, oni koji poznaju opus ovog, bez sumnje jednog od najboljih režisera iz zemlje izlazećeg sunca (a posebno ovu toplu porodičnu priču) - imaju niz supstancijalnih razloga da brane superlativ koji mu je dodijeljen.

Uprkos kompleksnoj istorijskoj (čitaj: političkoj vezi) Istoka i Zapada pedesetih godina prošlog vijeka, te činjenici da je infiltriranje druge kulture u nedodirljivom Holivudu bio pozamašan zadatak, Ozuov kolega Akira Kurosava uspio je, čini se iz ove vizure, da sa lakoćom probije tu barijeru.

Nakon njega opčinjenost Zapada istočnjačkim filmom pronalazila je sve inspirativnije primjere. Tako je Ozu, čija je filmografija značajno drugačija od poznatog kolege, sa fabulama koje su infliktno fokusirane na porodicu, brak, djecu

i veze između različitih generacija - pronašao put do šire publike. I pobjegavši sa raskrsnice klasičnog holivudskog filma, ipak je uspio da ponudi „mekano“ rješenje u okviru „običnog“ a efektnog filma.

Iako Ozu nije imao tu sreću da ga Zapad, kao Kurosavu, zavoli već na početku stvaralaštva i otkrije i zavoli njegove maestralne drame poput „Late Spring“ (1949), topla porodična priča „Tokyo Story“, premijerno prikazana 3. novembra 1953. u Japanu, bila je dovoljna da omekša kritičare i sva srca na američkoj filmskoj sceni. A da je baš ova zanimljiva drama

Četvrtak, 2. novembar 2023.

25

imdb.com

mijere remek djela „Tokyo Story“ Jasuđiro Ozua dovela do toga da pomalo sterilni zapadnjaci zavole Ozua uopšte nije slučajnost.

Ogoljeni narativ

Film u koji je spakovan niz glumačkih lekcija

hvalospjeve o svojim djelima (a koji mu sigurno nijesu ni bili potrebni), naročito za „Tokyo Story“, ovaj film je zahvaljujući koncizno predstavljenim moralnim pitanjima i odgovorima, i plesu porodičnih dilema na filmskom platnu, zaintrigirao publiku mnogo dalje i od Holivuda. Ozuov pažljivi prikaz tranzicije u rođenom Japanu, odnosno uticaja na društvo i porodicu, promijenila je cjelokupan pristup azijskoj kinematografiji, pa centralni filmski igrači i sada imaju što da „pozajme“ od ovog velikana i njegove tople porodične priče. Dovoljno je sjetiti se fluidnosti Oskarom nagrađenog „Drive My Car“ (Rjusuke Hamaguči, 2021),

tivni scenario koji, pored Ozua, potpisuje i maestralni Kogo Node, date glumačkoj ekipi tako da „slobodno“ predstave jednostavnost i kompleksnost karakternih osobina na individualan način, djelo će se praktično samokompletirati.

Trag velikana

Ipak, na koncu, apsolutni pobjednik ovog filma, ako ga baš moramo tražiti, ispao je direktor fotografije Juharu Atsute.

Zahvaljujući njegovoj kameri u „ležećem statičnom položaju“, publika je, kao rezultat, usljed ovako simbolične vizuelne perspektive, dobila nove inspirativne načine da doživi fabulu.

Uprkos tome što Ozu nije doživio da čuje zapadnjačke

filma „Still Walking“ (Hirokazu Kore-eda, 2008) ili, pak, direktnog omaža ovom Ozuovom ostvarenju u „Cafe Lumiere“ (2003) tajvanskog režisera Hu Hsia-hsijena. Uticaj Ozuove drame „Tokyo Story“ otišao je i korak dalje, pa njene segmente možemo pronaći i kod Vima Vendersa, Akija Kaurismakija i Džima Džarmuša.

Na koncu, vanvremenske vizuelne lekcije koje je Ozu ponudio u „Tokyo Story“ idu mnogo dalje od kinematografije. Kada imate dobru priču ispričanu kroz jednostavne kadrove, bogate interakcije i snažne karaktere, sve to je više nego dovoljno da bi vam finalna poruka bila neuništiva.

L. MURSELJEVIĆ

Jednostavna, a snažna priča o generacijskom jazu

pinterest.com

imdb.com

„Tokyo Story“, film o starim bračnim drugovima koji putuju u poslijeratni Tokio da vide što se zbiva s onim pripadnicima njihove porodice koji su odlučili potražiti sreću daleko od rođenog Onimičija, adekvatno je reflektovao osjećaj koji je imalo i američko društvo (čitaj: ima ga i dan-danas). Posebno identifikovan segment kod Ozuove drame, u kojem ti pripadnici i nijesu pretjerano zainteresovani za dolazak roditelja, kroz ovu vrlo jednostavnu fabulu, šalje ekstremno konciznu poruku o dubokom jazu između različitih generacija.

S obzirom na to koliko je ovaj katkad jednostavni tekst, u suštini, senzitivan, jedna od ključnih odluka koje je morao da donese režiser jeste ta koga da dovede ispred kamere. Ozu je, vrlo inteligentno, računao na maestralan glumački sastav.

Kao predvodnik, izabran je Šišu Rju, koji je igrao u više od pola Ozuovih filmova, a glavna ženska rola završila je kod Setsuko Hare, što je glumici i donijelo prvu od brojnih saradnji sa japanskim maestrom. Njih dvoje toliko su efektno „spakovali“ narativ, da je Holivud dobio niz lekcija iz kojih je mogao da uči, kako tada, tako i sada.

Pored Ozuovog tipičnog „golog“ narativa, sa kojim je ispisao stranice istorije azijskog filma, komad „Tokyo Story“ dokazao je da, kada duboki i emo-

Jasuđiro Ozu, majstor od kog uče i Hamaguči, Džarmuš i Kaurismaki

R

calisphere.org

26

Četvrtak, 2. novembar 2023.

iznica galerije „Tejt“ u Londonu, ponos Ujedinjenog Kraljevstva, čuva skulpturu, poprsje jednog poglavice američkih starosjedilaca... Koju je prije 90 godina radio jedan od prvih i najslavnijih crnogorskih vajara! „Red Indian Chief“ („Crveni indijanski poglavica“) priča je koja se tiče ponosa, slobode, izgnanstva, Holivuda, opere, ali prije svega, jednog umjetnika čija su djela ostala od Panama Sitija i Havane, do Vankuvera i Londona.

O Janku Brajoviću crnogorska javnost sada zna mnogo, najviše zaslugom višegodišnjeg rada našeg politikologa i istraživača dijaspore Nenada Stevovića, koji je 2018. objavio sjajan i opsežan rad „Janko Brajović i Crna Gora“.

Prije priče o famoznom poglavici: o samom Janku najbolje govori kolaž njegovih djela.

Recimo, takođe u Londonu rađena bista nobelovca Ronalda Rosa, koji je početkom 20. vijeka otkrio da je malarija prenosiva bolest. Pa skulptura britanske kraljice Aleksandre od Danske, indijske carice; pa gradonačelnika San Franciska koji će potom postati guverner Kalifornije; pa gradonačelnika Vankuvera.

Ali, koliko je Brajović bio bitan vajar u svjetskim okvirima, odgovor valja tražiti u Havani, u srcu kubanske revolucije...

Tamo, u kubanskoj verziji Kapitola (El Capitolio), čuva se bista

PODGORI č ARENJE

Crveni poglavica nacionalnog heroja i revolucionara Hose Martija. Rađena je prije onog poglavice (1930) i predstavljena u holu velelepne građevine završene godinu ranije. I tu nije kraj lationameričkog puta: tokom boravka u Meksiku, Brajović je radio bistu predsjednika Alvara Obregona koju mu je naručila meksička vlada. Pa u Panami, bistu revolucionara Luisa, borca za nezavisnost i protiv španskih konolizatora. Pa...

O Janku možete pronaći opširnu građu i onlajn; ovdje je dovoljno reći da se radilo o rimskom stipendisti kralja Nikole, ali i ratniku koji je teško ranjen u balkanskim ratovima na Skadru. Potom i izbjeglici, nakon odluke da pred austrougarsku okupaciju 1916. iz zemlje ode, prateći kralja. Pa borcu za dinastičko i državno pravo, od Amerike do Pariza, Londona i Italije – što je surovo plaćao dvogodišnjom robijom u Beogradu dvadesetih.

Zaglavi se

Bjekstvo iz zatvora, pa hajdučija u gori umjetnika sa diplomom vajara rimskog univerziteta, sve to već Jankovu priču čini filmskim materijalom... Do smrti 1948. godine, ironične i tragične, u sedmicama i mjesecima kada je već svjetski proslavljen vajar planirao i već dogovorio povratak u Jugoslaviju.

Nego, „Crveni indijanski poglavica“... Skulptura završena 1933, u „Tejt“ galeriji posljednji put predstavljena je javnosti na proljeće i ljeto 2004. godine. Dostupni dokumenti govore da se radi o poglavici Jolaće, iz američke savezne države Vašington... I tek tu se savršeno otkrivaju Jankov senzibilitet i širina!

Poglavica Jolaće (eng. Chief Yowlachie) rijedak je pripadnik američkih starosjedilaca koji su prije moderne ere proslavljeni. Jer, bio je holivudska faca nijemog, potom i zvučnog filma. Prije toga, operski superstar!

Crta: Srđan Ivanović

Poglavica Jolaće u predratnom holivudskom periodu

U periodu kada je Brajović radio njegovo poprsje, fantastični bas-bariton bio je dio spektakla Filharmonijskog orkestra Los Anđelesa. Tridesetih, pjevao je i u Bijeloj kući, pred predsjednicima Huverom i Ruzveltom... Samo dvadesetih godina snimio je 11, a četrdestih 32 vesterna.

Bio je najpoznatiji, naravno, po roli u kultnoj „Crvenoj rijeci“ („Red River“, 1948) Hauarda Hoksa, sa Džonom Vejnom i Montgomerijem Kliftom.

I kao Džeronimo u „Son of Geronimo: Apache Avenger“ (Spenser Gordon Benet, 1952) sa Klejtonom Murom.

I tu je lako prepoznati: u ponositoj strogoći, skoro gardu sačuvanom u opreznom pogledu jedne skulpture, koliko je Janko Brajović osjećao, i dijelio patnju Jolaćeovog naroda. I koliko se sa tim identifikovao. Za autorski i lični damar; za potpuno stvarnu i lijepu umjetnost. Vrijednu mjesta u londonskom „Tejtu“!

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 2. novembar 2023.

27

LONDON CALLING U Prirodnjačkom muzeju, u čast Noći vještica organizovan je noćni parti koji je uključio i obilazak izložbe kostura izumrlih životinjskih vrsta

L

ISSN 2957-2800

ondonci su i ove godine bili vrlo spremni za „trick or treat“ koncept. Uoči Noći vještica, pak, bilo je gotovo nemoguće pronaći barem jedan prozor koji nema makar fazoniranu paukovu mrežu. Bundeve i efektni dekor za kuće, stanove i izloge birali su se na sve strane, a u londonskim okruzima ovaj popularni praznik, kao i uvijek, propraćen je i marketima sa Halloween menijem.

S obzirom na to da je Noć vještica ove godine pala na radni dan, u Londonu su vikend ranije organizovani centralni hororistični događaji, pa su Halloween zaluđenici dobili pregršt opcija za provod, od onih koje zahtijevaju maske, do onih za koje uopšte nije bitan izbor garderobe.

Na jugu grada, u Prirodnjačkom muzeju organizovan je noćni parti, čiji su učesnici mogli da pogledaju neke od trenutnih postavki u kasnim satima, uključujući, sasvim adekvatno, i izložbu kostura izumrlih životinjskih vrsta.

S obzirom na to da bi bilo izuzetno čudno da vlasnici restorana u bogatom dijelu središnjeg Londona, u Mejferu i Belgraviji, dozvole gostima da nose kostime adekvatne za ovaj jesenji period, našli su poseban način da obilježe praznik a da ne naruše uobičajeni imidž – ukrasili

Fazonirane bundeve

Najveće „zvijezde“ Noći vještica blistale iz svih ćoškova grada

su papirnim bundevama drvorede u ulici. A prodavnice i šoping molovi u istom dijelu grada uljepšali su zgrade i prozore velikim balonima u obliku animiranih monstruma.

Bioskopi koji su spremili poseban Halloween program takođe su adekvatno ukrasili svoje prostore. Ljubitelje sedme umjetnosti, koji su zaista dobili šansu da uživaju u raznovrsnom programu, sačekali su baloni-monstrumi kao adekvatna priprema za fright night filmove. Između ostalih, za „Ghostbusters“ (Ivan Rajtman, 1984), nezaobilazni „Hocus Pocus“ (Keni Ortega, 1993), „The Rocky Horror Picture Show“ (Džim Šarman, 1975) i/li kultni „The Shining“ (Stenli Kjubrik, 1980). Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

U hororistični vajb uložili i šoping molovi

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović