Dnevni list Pobjeda 5.11.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 5. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20812 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Kalezić: Spajić samo formalno premijer, odlučivaće Vučić kroz Mandića

Mjesto gdje je vrag odnio šumu S. VASILJEVIĆ

Fiziološki načeto stablo postaje meta raznih parazita koji mu dodatno oslabe imunitet – i na kraju na scenu stupa potkornjak da upiše svoje tragove pod korom.

To svjedoči i predio guste šume ispod razlokanog planinskog puta koja nosi ime – Vragonos.

Naziv je interesantan, kao i mnogi toponimi i oronimi širom Crne Gore. U aktuelnom momentu opravdava ime. Ne zbog kakvih mitskih i onostranih pojava, koliko upravo zbog potkornjaka. I ovdje je, u početku, napao izvaljena stabla, a kada se dovoljno namnožio, onda svako manje otporno, načeto sušom ili vremenom...

STR. 14. i 15.

CETINJSKI FORUM 2023: Klerikalizacija i rast nacionalizma, nestanak Crne Gore ili restart

Polarizacija duboka i razarajuća preslikana na sve sektore društva Stvari nijesu ni približno loše kako se nama čini. Moguće je da su mladi ljudi indiferenti, kao i stariji, ali ako bi se ponovio referendum, mladi bi glasali za nezavisnost i to sa ništa manjim procentom nego ljudi koji su svjedočili tom događaju – kazao je prof. dr Nemanja Batrićević Podjele koje postoje u Crnoj Gori bi vremenom blijeđele, mlađe generacije prihvataju faktičko stanje. Međutim, kada imate ogroman priliv novca, koji je uložen u partije, medije, civilni sektor i SPC, imate puno moćnih alata da utičete na procese.

To se upravo dešava – kazao je prof. dr Zlatko Vujović STR. 2.

VELIKA OČEKIVANJA OD MINISTARKE PROSVJETE ANĐELE JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Stručnjaci upozoravaju da se moraju riješiti brojni problemi u ovoj oblasti obrazovanja

POGLED SA STRANE

Uspon i pad republika: Turska i Crna Gora Piše: dr Dragan VESELINOV

Vučić ponovo sa Šešeljem i Nikolićem na izbore 17. decembra

Srbija se vratila u devedesete RFE/RL

Ataturk za Podgoricu može biti istorijsko nadahnuće za samostalan progresivni iskorak ka Evropi.

A Erdogan je nejasna prijetnja miru iza horizonta.

Od Ataturka se može razumjeti da se svoja država STR. 10. i 11. ne smije drugima dati ni po koju cijenu

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SMRČA UMIRE U TIŠINI: Mještani Plava, ali i predstavnici inspekcije za šumarstvo, upozoravaju da zbog inercije nadležnih potkornjak desetkuje četinare u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“

Politički analitičar ocijenio da je izborom 44. vlade dovršen pokušaj državnog udara koji je počeo 2016. godine

Ne očekujem da Mandićeva politička uloga sad bude da javno retorički promoviše velikosrpski nacionalizam, nego da on bude agent velikosrpskog nacionalizma i ruskih interesa iz pozadine, kroz Savjet za nacionalnu bezbjednost, kroz druge instrumente koje ima kao predsjednik Skupštine – poručio je Danilo Kalezić STR. 3.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

U školama direktori koji narušavaju ugled profesije Ono što je konstantno je osjećaj nebrige i zapostavljenosti kod nas iz učionice. Imamo jak utisak da su odavno polupani lončići i da se razmišlja na način da su nastavnici tu zbog Ministarstva, a ne obratno – istakao je profesor Petar Špadijer

STR. 6.

Ranko Jovović, predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, o izazovima turističke privrede

40.

KUPON

Zbog mogućnosti da izgubi Beograd Vučić se udružio sa Vojislavom Šešeljem, a da bi amortizovao nezadovoljstvo u stranci u kampanju je uključio i Tomislava Nikolića jer oni mu mogu pomoći i da brani vlast ako izgubi izbore - iako nema objavljenih istraživanja o rejtingu stranaka STR. 9.

Kad nema letova nema ni duže sezone ni stranaca

Sve manje low cost letova

STR. 4. i 5.

2

Politika

Neđelja, 5. novembar 2023.

CETINJSKI FORUM 2023: Klerikalizacija i rast nacionalizma, nestanak Crne Gore ili restart

Polarizacija duboka i razarajuća, preslikana na sve sektore društva PODGORICA - Promjene koje se dešavaju Crnoj Gori su klerikalizacija i rast nacionalizma, a polarizacija je duboka, razarajuća i može se preslikati na sve sektore u društvu, jedan je od zaključaka drugog dana „Cetinjskog foruma 2023“ koji je organizovao Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Profesorica i doktorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da se dominantan društveni rascjep tiče odnosa prema crnogorskoj državnosti i postojanju crnogorskog identiteta.

- Taj rascjep je izuzetno živ i on postoji. Manifestuje se kroz aktuelna pitanja odnosa prema NATO-u, nezavisnosti Kosova, genocidu u Srebrenici, kulturi sjećanja... – kazala je Komar.

Prema njenim riječima, istraživanja pokazuju da oko 31 odsto građana ne prihvata crnogorsku državnost i identitet.

Kako je kazala odnos prema crnogorskom identitetu nije binaran, te ne možemo biti zadovoljni s obzirom na broj godina od kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost.

Profesor doktor Nemanja Batrićević konstatovao je da promjene koje uključuju klerikalizaciju i rast nacionalizma na Balkanu postoje, te da je neophodno sagledati kako se do takvog stanja došlo.

- Stvari nijesu ni približno loše kako se nama čini. Moguće je da su mladi ljudi indiferenti, kao i stariji, ali ako bi se ponovio referendum, mladi bi glasali za nezavisnost i to sa ništa manjim procentom nego ljudi koji su svjedočili tom događa-

Instrumentalizacija religije

rusko-srpski mediji podstiču podjele i dezinformišu: Sa foruma

ju. Ima razloga za bojazan, jer mlađi nemaju objektivnu sliku o sebi, ali pozitivna stvar je da mnogo više vjeruju drugim ljudima – kazao je Batrićević.

Nivo religioznosti, kako je kazao, značajno je porastao posljednjih godina i vide se negativni trendovi klerikalizacije i porasta nacionalizma.

Profesor doktor Nemanja Stankov, govoreći o crnogorskom društvenom rascjepu, kazao je kako je problem sadašnjih demokratskih sistema u stvari problem demokratskog proklizavanja.

- To je različito od onoga što se desilo devedesetih godina jer sada legitimno izabrana vlast ili vlada postepeno umanjuje ono što su mehanizmi demokratske kontrole. Takvi tipovi vlada su dobijali podršku na izborima, što znači da je jednom dijelu građanstva prihvatljivo uvođenje nedemokratskih elemenata u funkcionisanje siste-

ma. Važno je da razumijemo odakle dolaze ti nedemokratski stavovi – rekao je Stankov.

Prema njegovim riječima, neka pitanja koja razdvajaju prosrpski i procrnogorski blok u Crnoj Gori su pitanja koje se tiču migranata, ali i LGBTQ zajednice.

- Istraživanje je pokazalo da bi procrnogorska strana društvenog rascjepa dozvolila da veći broj ljudi druge etničke strukture dođe da živi u Crnu Goru.

Veći stepen libertarijanskih vrijednosti pokazuje procrnogorska strana i kada su u pitanju stavovi prema LGBTQ zajednici. Na strani procrnogorskog bloka ti stavovi su pozitivniji nego kod prosrpskog bloka crnogorskog rascjepa – kazao je Stankov.

- Više od 80 odsto ljudi bi glasalo za da. Ali, ako uzmete onih 20 odsto koji su protiv, vidjećete da od njih, 94 odsto se samoidentifikuje na prosrpskoj strani društvenog rascjepa. U smislu

Turčalo: 2030. neće biti godina integracija Crne Gore u EU Dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu Sead Turčalo kazao je da ne vjeruje da će 2030. godina biti godina integracija Crne Gore u EU i napomenuo da ne vjeruje ni da će se određena predviđanja ostvariti.

- Nijesam uvjeren u onaj scenarij koji je npr. predsjednik Republike Srpske najavio govoreći kako će

u nekoj budućnosti neke države činiti zajedničku državu i to - Srbija, Crna Gora i Republika Srpska.

Ono što je cilj Aleksandra Vučića, a u BiH i Milorada Dodika, jeste da na ovim prostorima stvore barem dvije konfederalne države – kazao je Turčalo.

Upozorio je i na scenario koji se tiče Crne Gore i

predstojećeg popisa.

- Kroz inžinjering koji će se dešavati na popisu stvoriće se uslovi da Srbija preko svojih isturenih igrača u Crnoj Gori bude tražila skoro pa identično rješenje kao na Kosovu - zajednicu srpskih opština, što bi praktično bio prvi korak ka nekoj vrsti konfederalizacije države – ocijenio je Turčalo.

Vrijednosni okvir srpske politike od prije tri decenije nije nestao Srpski političar i politički aktivista Balša Božović, nekadašnji visoki funkcioner Demokratske stranke i narodni poslanik, kazao je da vrijednosni okvir politika od prije tri decenije koje su rezultirale

ratovima i porastom nacionalizama nije nestao.

- Velikodržavni srpski nacionalizam će izgubiti kada Vučić izgubi bitku u regionu.

Miloševićev režim je izvozio ratove u regionu, dok je

nelustrirana elita napravila novi dogovor sa SPC, koja je samo ispostava ruske pravoslavne crkve. Tu je crkva ubacila i svoj vrijednosni sistem i mnogi ljudi su u Srbiji proglašeni za neprijate-

javnog mnjenja, oni koji su protiv su koncentrisani na jednoj strani društvene polarizacije – kazao je Stankov.

On je upozorio i da je Srpska pravoslavna crkva u velikom udjelu kreirala stavove ljudi u Srbiji, jer se, kako je rekao, stavovi uče i po modelu ponašanja i preko medija.

- Ako se stavovi kreiraju, mogu i da se mijenjaju. Ali to ne može da se desi preko noći. Ako želimo da mijenjamo crnogorsko društvo, moramo da razumijemo da taj proces mora da ima dugoročnu strategiju – poručio je Stankov.

Novinar i urednik portala Autonomija Dinko Gruhonjić, govoreći o medijskoj kolonizaciji, objasnio je da je riječ o situaciji kada strana država koristi svoje medijske resurse kako bi kontrolisala ili manipulisala medijskim pejzažom u drugim zemljama.

- Rusko-srpski mediji konstatno dezinformišu i podstiču podjele i sukobe, a utiču i na prosrpske političare - kazao je Gruhonjić dodajući da to stvara negativan imidž zemlje i građana, a podstiču se etnički i vjerski sukobi.

Prema njegovim riječima, rezultati medijske kolonizacije su vidljivi, a jedan od razloga za medijsku kolonizaciju je geostrateški položaj Crne Gore, te želja građana da zemlja uđe u EU. - Sada su mediji oruđe meke moći Beograda u odnosu na Crnu Goru, BiH i Kosovo. A da poslije meke moći može nastupiti i tvrda, primjer je Rusija i ono lje. Za vrijeme Vučića, preko 800.000 ljudi je napustilo Srbiju – kazao je Božović.

Prema njegovim riječima, strašno je teško boriti se sa Vučićevim hibridnim režimom, a probleme će imati Kosovo, BiH i Crna Gora, dok režim u Beogradu ovo vrijeme vidi kao drugo poluvrijeme.

Jedan od zaključaka ,,Cetinjskog foruma 2023“ bio je i da je religija instrumentalizovana u cilju postizanja političkih ciljeva.

Jelena Šušanj sa FCJK navela je da je bilo brojnih primjera zloupotrebe škola od Crkve Srbije u Crnoj Gori, počevši od raznih pravoslavnih bratstava koji se javljaju za vrijeme praznika i nose danajske darove uz prigodne bojanke ili materijale o Svetom Savi.

Podsjetila je i na ruski praznik Maslenicu koji se odnedavno obilježava u nekim osnovnim školama u Crnoj Gori, te ukazala da je proslava tog običaja kod nas, bar prema raspoloživim podacima, počela od 2018. godine. Šušanj je govorila i o Temeljnom ugovoru i njegovim odredbama koje

omogućavaju uvođenje vjeronauke u škole, iako je to u suprotnosti sa nacionalnim zakonodavstvom.

Profesor FCJK Boban Batrićević je govorio o religiji kao podlozi za izvoz nestabilnosti i podsjetio da se 2020. godine desila smjena tridesetogodišnje vlasti, da je teren za to pripremljen u Srbiji.

Poredeći situaciju iz Irana iz prošlog vijeka i Crnu Goru danas, Batrićević je ukazao na nesnalaženje Zapada u cijeloj toj situaciji.

- Francuska je odigrala perfidnu igru u Iranu u prošlom vijeku, ali i kod nas.

Sjećamo se kako se ambasador Timonije umiješao u unutrašnje stvari Crne Gore nazivajući građanske aktiviste fašistima stajući na stranu Jakova Milatovića – podsjetio je Batrićević.

što su radili kako bi se pripremili za napad na Ukrajinu – kazao je Gruhonjić.

On je upozorio da razlozi kupovine crnogorskih medija srpskim kapitalom nijesu tržišne prirode već da je primarni interes – interes stvaranja „srpskog sveta“ - Uočava se pravilnost između širenja medijske moći i gradnje ,,srpskog sveta“. Iako je srbijansko društvo na prvi pogled polarizovano, kada je u pitanju odnos prema regionu, nije tako, što se vidjelo kada je srpska opozicija gledala u Amfilohija i litije i govorila da je riječ o slobodi koja će doći i u Srbiju – rekao je Gruhonjić.

Antirežimski mediji u Srbiji to nijesu kada je riječ o odnosu prema Crnoj Gori, BiH i Kosovu, kazao je Gruhonjić i ukazao da je takav slučaj i sa medijima koji su u vlasništvu United medija grupe.

- U Crnoj Gori riječ je o Vijestima koje odavno treba da se zovu Vesti - zaključio je Gruhonjić upozoravajući da će novi medijski cunami tek da uslijedi kako se budemo približavali procesu popisa.

Prof. dr Zlatko Vujović ocijenio je kako je polarizacija u Crnoj Gori duboka i razarajuća, te da se može preslikati na sve sektore u društvu.

- Crna Gora i Ukrajina dijele mnogo toga. Veliki broj stranih kolega nije mogao to da shvati. Međutim, oni koji su bili u Ukrajini, razumiju. Vidjeli smo šta se dešava u Ukrajini. Mi smo bili blizu toga 1999, kada smo bili na granici građanskog rata - podsjetio je Vujović.

Fašizam u usponu Aktivista za ljudska prava Jovan Ulićević ocijenio je da je fašizam danas u usponu i da se dešava normalizacija uvođenja takvih narativa relativizacijom i nazivanjem fašizmom nešto što on nije, te da se društvu nameće neutralni narativ kao jedini poželjan.

On je podsjetio na činjenicu da u crnogorskom parlamentu nije prošao zakon o zabrani fašističkih simbola, te upozorio na aktivnosti Srpske pravoslavne crkve i njene pozicije države u državi.

On je objasnio da razarajuća kampanja koja se odigrava u Crnoj Gori ima osnovu na postojećoj podjeli, te da su Rusi koristili istu recepturu i ranije na targetiranim teritorijama.

- Podjele koje postoje u Crnoj Gori bi vremenom blijeđele, mlađe generacije prihvataju faktičko stanje. Međutim, kada imate ogroman priliv novca, koji je uložen u partije, medije, civilni sektor i SPC, imate puno moćnih alata da utičete na političke procese u Crnoj Gori. To se upravo dešava – kazao je Vujović.

EU više nema uticaja, jer Vlada Crne Gore ne prati preporuke zapadnih saveznika, a prema njegovoj ocjeni stvari će biti i D. M. gore.

Politika

Neđelja, 5. novembar 2023.

PODGORICA – Milojko Spajić samo će formalno biti predsjednik Vlade, a sve odluke donosiće Aleksandar Vučić kroz DF, odnosno kroz Mandića – poručio je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić, dodajući da je izborom 44. vlade dovršen pokušaj državnog udara koji je počeo 2016. godine.

- Vlada se dominantno oslanja na snage i političku strukturu prorusku i velikosrpsku, koja je 2016. pokušala nasilno da osvoji vlast, a sad je parlamentarnim putem do tog cilja i došla – kazao je Kalezić.

Komentarišući personalni sastav nove vlade, Kalezić je rekao da govorimo o spoju političkih amatera i proruskih i velikosrpskih agenata.

- Ako je Krivokapićeva vlada bila vlada četnika i početnika, ovo je vlada početnika i ruskih agenata. Sve je to zamaskirano likom i političkim profilom Milojka Spajića, čija ležernost, žovijalnost i kontinuirana politička neozbiljnost tu vladu čini na momente i karikaturalnom – istakao je Kalezić.

Na pitanje ko će zapravo odlučivati u Spajićevoj vladi i da li će sve njegove odluke zavisiti od bivšeg DF-a, Kalezić je rekao da će krucijalne odluke donositi Aleksandar Vučić kroz Mandića.

- Vlada se oslanja na ostatke DF-a i Demokrate, što znači da će one krucijalne odluke donositi Vučić lično, kroz svoje eksponente u crnogorskoj skupštini i one spavače u crnogorskoj vladi. Manevarski prostor Spajića biće limitiran na one periferne odluke koje se mahom tiču finansijskog sektora, a koje u ovom trenutku ne izazivaju značajniju pažnju Vučića, što ne znači da to neće doći na red kroz neko novo zaduženje krajem ili početkom iduće godine.

Sve će zavisiti od volje DF-a, suštinski i formalno. Spajić će samo formalno biti predsjednik Vlade, a sve odluke donosiće Vučić kroz DF, odnosno kroz Mandića – poručio je Kalezić.

Komentarišući Mandićeve pozive na pomirenje koje je više puta isticao prilikom izbora za šefa parlamenta, Kalezić je rekao da mu sve to izgleda kao iz

Politički analitičar ocijenio da je izborom 44. vlade dovršen pokušaj državnog udara koji je počeo 2016. godine

Kalezić: Spajić samo formalno premijer, odlučivaće Vučić kroz Mandića

Ne očekujem da Mandićeva politička uloga sad bude da javno retorički promoviše velikosrpski nacionalizam, nego da on bude agent velikosrpskog nacionalizma i ruskih interesa iz pozadine, kroz Savjet za nacionalnu bezbjednost, kroz druge instrumente koje ima kao predsjednik Skupštine – poručio je Danilo Kalezić, dodajući da će Vlada potrajati duže nego što izgleda perioda Mandićeve predsjedničke kampanje.

- Dobar PR ne čini politiku, a Mandić pokušava da na sličan način prevari kao uoči predsjedničkih izbora. To radi kako bi prije svega umirio kritiku, kako bi anestezirao javnost i sve se dešava u toj funkciji.

On želi da sebi stvori dovoljan manevarski prostor da one stvari koje su namjerene iz Beograda i Moskve da sprovede, on sprovodi u pozadini. Ne očekujem da Mandićeva politička uloga sad bude da javno retorički promoviše velikosrpski nacionalizam, nego da on bude agent velikosrpskog nacionalizma i ruskih interesa iz pozadine, kroz Savjet za nacionalnu bezbjednost, kroz druge instrumente koje ima kao predsjednik Skupštine. A ova vrsta verbalne transformacije zapravo samo služi tome, da se stvore preduslovi da on iz pozadine sprovodi tu malignu agendu – istakao je Kalezić.

Na pitanje da li upravo to znači njegova rečenica prilikom izbora za predsjednika parlamenta da se „do istog cilja može različitim putevima“, Kalezić je istakao da je ta rečenica

zamjena za „agresivni terorizam u pokušaju“.

- Kao što je „srpski svet“ zamjena za veliku Srbiju, tako je i ta rečenica zamjena za agresivni terorizam u pokušaju, kakav je bio državni udar. Srpski nacionalizam, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu i u Srbiji, mijenja tehnike i načine ovladavanja situacijom. Oni su evoluirali, naučili nove instrumente, kopiraju mehanizme i modele Trampove političke borbe i oni će u kratkom roku pokušati da kroz institucije Crne Gore jer im je za to otvoren put i Krivokapićevom i Abazovićevom vladom, jer ovo je kontinuitet i progresija te politike – sprovo-

Ova vlada ima drugu vrstu ekspozea, a taj ekspoze se nalazi u dokumentima i programima koalicije ZBCG – kaže Danilo Kalezić

de svoju politiku i životni cilj – kazao je Kalezić.

On je, na pitanje kako će se Zapad ponašati prema nama u narednom periodu, istakao da međunarodni partneri imaju dva instrumenta – agresivni i pasivni pritisak.

- Ova vlada je kruna neuspjeha evroatlantske politike naših partnera. Oni sada imaju dva instrumenta, ili agresivni ili pasivni pritisak. Mislim da u početku, što zbog svojih internih problema, što zbog diplomatske logike, neće agresivno vršiti pritisak na Crnu Goru, nego da će taj angažman imati drugačiji karakter. Očekujem da se u narednom periodu, kroz instrumente sankcija ali i ograničavanja međunarodne pomoći koju Crna Gora dobija, izvrši ta vrsta pritiska, da se Crna Gora vrati na kurs evropskih integracija, a istovremeno da se zaustavi štetno djelovanje po interese NATO-a. Tako da vjerujem da će Zapad manje retorički, a više na terenu djelovati kad se radi o ovoj vladi. Oni i dalje čekaju da prođe dovoljno vremena kako bi „snimili“ situaciju i imali uvid u potencijalnu štetu koju ovakva vlada i parlamentarna većina mo-

že da nanese. Ali svakako ne očekujem da taj pritisak bude toliko javan, jer će da se dešava kroz ova dva instrumenta, a to je posebno srednjoročno slabije i teže vidljivo – kazao je Kalezić.

Na pitanje koliko očekuje da će Vlada trajati i hoće li „preživjeti“ najavljenu rekonstrukciju za godinu, Kalezić smatra da, sudeći prema posljednje dvije vlade, teško da će Spajićev kabinet odraditi mandat, ali da će, ipak, trajati duže nego što izgleda.

- Sada su ipak promijenjene političke okolnosti. Vjerujem da će i Demokrate i ZBCG učiniti sve da ova većina ostane na okupu, čak i ako ne dobiju ministarska mjesta. Ali, istovremeno, ne treba da zaboravimo da DF već participira u Vladi kroz državne sekretare, što je iz njihove pozicije dovoljno jak instrument da utiču na izvršnu vlast. Tako da vjerujem da će ovo trajati duže nego što na prvi pogled izgleda, jer DF i Demokrate imaju sve razloge da istraju na vitalnosti vlade.

Istovremeno, Spajić ne pokazuje tu vrstu političkog talenta da je u stanju da niveliše ili da se snalazi u komplikovanim unutarpartijskim igrama. Prosto, ne raspolaže tom vrstom političke mudrosti, i to mi daje za pravo da mislim da će vlada trajati duže nego što sad izgleda – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, bivši DF dobio je

Odgađanje popisa do 30. novembra jeftin politički trik - Najava o odgađanju popisa do 30. novembra je manevar na koji je bivši DF pristao kako bi otupio oštricu kritike dijela javnosti koji je bio frapiran odlukom da on bude predsjednik Skupštine – ocijenio je Danilo Kalezić, komentarišući prvu odluku nove vlade da se popis stanovništa odgodi za mjesec.

3

Istakao je da želi da vjeruje da postoji dovoljan politički razum kod Spajića da ne započinje mandat „jednom takvom kontroverznom odlukom“.

- Vjerujem da on želi da se popis uvede u legalnu i legitimnu formu, ali je pitanje da li će moći to da sprovede. Mislim da će da kalkuliše tom odlukom do

samog kraja i da vaga šta mu predstavlja veću političku težinu. Jer, nije dobro ni za njega lično, ni za cijelu vladu, da sami start bude opterećen nečim što je de facto pokušaj velikodržavnog revizionizma i velikodržavnog inžinjeringa, što ne znači da će uspjeti da istraje u sprovođenju odluke – kazao je Kalezić, ističući da

odgađanje popisa nija samo po sebi cilj, nego da čitav ambijent, tehnički i politički, bude u skladu sa evropskim i demokratskim standardima.

Prema njegovim riječima, mjesec na koliko je popis odgođen je nedovoljno vremena.

- Sve i da postoji najbolja volja da se ispune standardi,

oni neće moći da se sprovedu u regularnom i legitimnom procesu. Zbog toga, kad govorimo o odgađanju 30 dana, to je jeftin politički trik koji služi kako bi anestezirao javnost i pokušao da opstruira koncept bojkota i kupi vrijeme za pregrupisavanje unutar nove parlamentarne većine – dodao je Kalezić.

Dobar PR ne čini politiku, a Mandić pokušava da na sličan način prevari kao uoči predsjedničkih izbora. To radi kako bi prije svega umirio kritiku, kako bi anestezirao javnost i sve se dešava u toj funkciji. On želi da sebi stvori dovoljan manevarski prostor da one stvari koje su namjerene iz Beograda i Moskve da sprovede, on sprovodi u pozadini 40 odsto funkcija po dubini, što znači da se ne radi o manjinskoj vladi.

- Apsolutno se radi o vladi koja ima puni mandat, koja nije manjinska ni formalno, ni suštinski. Onog trenutka kada državni sekretari budu imenovani iz ZBCG, Vlada prestaje da bude formalno manjinska. Na kraju, sami koalicioni sporazum predviđa 40 odsto funkcija po dubini DF-u, a u političkoj teroriji manjinska vlada znači da kroz parlament samo podržavate jednu izvršnu vlast, a ne da u njoj učestvujete. Priča o manjinskoj vladi je zapravo privremeno zavaravanje i umirivanje crnogorske javnosti, posebno ove prozapadne – istakao je Kalezić.

Kalezić je, komentarišući Spajićev ekspoze, rekao da je ova vlada ima drugu vrstu ekspozea, a taj ekspoze se nalazi u dokumentima i programima koalicije ZBCG. - Ekspoze je spisak, čak ne ni lijepih želja, nego opštih mjesta koja nemaju uporište u logici i politici. Ono je zadovoljavanje forme. Ono što nedostaje ekspozeu su parametri na osnovu kojih možemo da mjerimo učinkovitost vlade. Ekspoze je jedan loše pisan, gramatički i politički, tekst koji je služio da zadovolji formu. Ništa više od toga. To je vrsta demonstracije neozbiljnosti. Ova vlada ima drugu vrstu ekspozea, a taj ekspoze se nalazi u dokumentima i programima koalicije ZBCG. I to je jedini ekspoze kojeg će se ova vlada držati – rekao je Kalezić.

Na pitanje kako bi opozicija trebalo da se ponaša u narednom periodu, Kalezić je rekao da opozicija prije svega treba da konsoliduje sopstvene redove.

- Kod DPS-a je ključno da sprovedu partijski postupak koji bi dao rukovodstvo u punom mandatu i treba da nađu nove koordinate opozicionog djelovanja. To mora da bude jedna vrsta kombinacije djelovanja na terenu sa novom medijskom strategijom. Mislim da sve dobro i ispravno što opozicija promoviše je nedovoljno medijski kvalitetno artikulisano. I da je prvi zadatak za opoziciju, pored unutarpartijske konsolidacije, da nađe novu medijsku strategiju. Istovremeno, treba bolje, u vezi sa više ovih stvari, da komunicira sa međunarodnim partnerima – dodao je Kalezić.

I. KOPRIVICA

4

Politika / Ekonomija

Neđelja, 5. novembar 2023.

Petar Bakić, Demokrata i mašinski tehničar, izabran je juče za predsjednika Opštine Kolašin, nepotizam na vrhuncu

Kad kćerka glasa za tatu

KOLAŠIN – Za novog predsjednika Opštine Kolašin juče je, na sjednici lokalnog parlamenta, izabran Petko Bakić, predsjednik kolašinskog odbora Demokrata. On je na toj poziciji naslijedio Vladimira Martinovića, potpredsjednika Demokrata, koji je podnio ostavku.

Bakića su podržali Demokrate, Ujedinjena Crna Gora, DF, PES, SNP i Ura, kao i odbornik sa liste Grupa birača Momčilo Vukčević. Bakića je, među odbornicima Demokrata, predložila i Zorana Bakić, koja mu je kćerka.

Bakić je završio Mašinsku srednju školu, a zaposlen je u Službi zaštite i spašavanja u Kolašinu. Nakon izbora na funkciju prvog čovjeka grada, obećao je da će biti u službi građana Kolašina, kao i završetak nekoliko projekata.

Koalicija „Zajedno za Kolašin“ (DPS, SD, SDP i nezavisni gra-

Bakića je, među odbornicima Demokrata, predložila i Zorana Bakić, koja mu je kćerka

Petko Bakić

Faksimil Bakićeve biografije

đani) reagovala je jer nije dostavljen kompletan materijal za sjednicu, niti je obrazložena odluka o izboru Bakića. Marta Šćepanović (DPS) istakla je da su Kolašinci iznevjereni od

Demokrata, te da je Martinović, koji nije prisustvovao sjednici, Kolašin ostavio u problemima.

Bojan Zeković (SDP) rekao je da Bakić političkom, profesionalnom, akademskom biografi-

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara rekao da SAD žele da sarađuju sa novom crnogorskom vladom

jom nije zaslužio da bude predsjednik Opštine.

Demokratska partija socijalista reagovala je i uoči sjednice kolašinskog parlamenta, poručujući da Demokrate predsjednika Opštine Kolašin biraju nepotizmom, a ne na osnovu obrazovanja i stručnosti.

-Ako ste pomislili da je u Crnoj Gori nepotizam dosegnuo svoj vrhunac, zahvaljujući tridesetoavgustovskoj većini, koja zapošljava i po dubini i po širini, ruinirajući i lokalna i državna preduzeća, jer je preporuka za posao partijska knjižica, krvna, prijateljska ili kumovska veza sa vlastodršcima, a ne znanje, onda ste se, još jednom, prevarili – saopšteno je iz kolašinskog DPS-a.

Podsjetili su da je Zorana Bakić za predsjednika Opštine Kolašin predložila Petka Bakića koji je po struci mašinski tehničar.

- U prilog tome govori slučaj

iz Kolašina u kojem je, što je ujedno i za rubriku vjerovali ili ne, kćerka oca predložila za prvog čovjeka grada. I onda se postavlja pitanje kakvu poruku Demokrate šalju mladima? Da obrazovanje nije od presudnog značaja ukoliko imate nekog svog da vas zaposli ili, još bolje, lansira na rukovodeće mjesto dodaju iz DPS-a.

Upozoravaju da danak ovakvom ponašanju Demokrata ne plaća niko drugi do građanke i građani ovog grada.

- I eto tako, saga o Zorani i Petku će se završiti tako što će kćerka podići ruku za tatu, koji će glasovima vladajuće koalicije, postati predsjednik Opštine Kolašin bez obzira na to što nema bilo kakvo menadžersko iskustvo. Ako za Martinovićevo vrijeme nijesmo, kako je obećano, procvjetali, ostaje da se nadamo da ni za Bakićevo Kolašin neće propasti – zaključuju u saopštenju. R. P.

Rezultat projekta „Plenum o crnogorskosrpskim odnosima“ koji sprovodi CGO

Eskobar: Razočarani smo Crnogorski identitet zbog stranke u vladi koja ne nesporan za 72 odsto odražava zapadne principe njenih građana PODGORICA – Sjedinjene Američke Države žele da sarađuju sa novom crnogorskom vladom, ali su razočarane što je u nju uključena politička stranka koja ne odražava zapadne vrijednosti – rekao je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar.

- Crna Gora nije imala vladu dugo. Želimo da radimo sa Vladom Crne Gore, da osiguramo da će nastaviti da napreduju na evropskom putu. Razočarani smo zbog uključivanja političPODGORICA – Dešavanja u Crnoj Gori od 2020. godine su primjer haosa u svim institucijama, uništavanja ekonomije, bušenja bezbjednosnog sistema – saopšteno je iz DPS-a.

Oni su reagovali na navode predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, u intervjuu za slovenački Delo, da je Crna Gora 2020. godine prvi put promijenila vlast na demokratskim izborima, te da od tada imamo već treću vladu.

- Dokazali smo da smo za kratko vrijeme postali normalna zapadna država koja mijenja vlasti na izborima – rekao je Milatović.

Iz DPS-a su rekli da „umišljaj Milatovića da svijet od njega

ke stranke koja ne odražava zapadne vrijednosti. Ali, naravno, Crna Gora je važna saveznica u regionu i nastavićemo da radimo sa njima - rekao je Eskobar u intervjuu za makedonski servis Glasa Amerike.

Nova vlada, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, izabrana je u utorak uz podršku koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju predvode lideri bivšeg Demokratskog fronta. Jedan od lidera – Andrija Mandić, izabran je za novog predsjednika parlamenta.

Zvaničnici Stejt departmenta su prethodno više puta navo-

dili da ZBCG ne smatraju partnerom.

Ambasada SAD u Podgorici saopštila je da bi nova vlada trebalo da bude odgovorna prema vlastitim zacrtanim ciljevima, punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, aktivnom i kredibilnom članstvu u NATO savezu, unapređenju dobrosusjedskih odnosa i jačanju uloge države u multilateralnim organizacijama. U saopštenju je takođe ukazano na zabrinutost da bi stranke, koje ne podržavaju te ciljeve, mogle spriječiti napredak Crne Gore.

R. P.

PODGORICA – Da crnogorski nacionalni identitet postoji nezavisan od srpskog smatra većina građana i građanki Crne Gore, (72 odsto), dok je oko petine na suprotnoj poziciji (22 odsto) – pokazao je rezultat projekta „Plenum o crnogorsko-srpskim odnosima“, koji Centar za građansko obrazovanje sprovodi u saradnji sa AddAcademy, a u saradnji sa Ambasadom Švajcarske.

Prema tim podacima, u Sr-

biji su stavovi oko tog pitanja podijeljeni, pa većina (38 odsto) ne može da se odredi, zatim 33 odsto smatra da postoji, a 29 odsto da ne postoji.

Kada je u pitanju crnogorski jezik, rezultati ankete pokazuju da ga, u Crnoj Gori priznaje 63,5 odsto, a ne priznaje 36,6 odsto građana i građanki. Više od polovine (56 odsto) je onih u Srbiji koji ga ne priznaju, a svega nešto više od petine (28 odsto) onih koji ga priznaju – pokazalo je istraživanje.

R. P.

DPS reagovao na navode predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića

Dešavanja u Crnoj Gori od 2020. godine su primjer haosa počinje, i da smo od kad je on ušao u politiku postali normalna zapadna država, nije vrijedan komentara“.

- Jer, ono što se dešava u Crnoj Gori od 2020. je primjer haosa u svim institucijama, uništavanja ekonomije, bušenja bezbjednosnog sistema, prosvjete, kulture, propadanja zdravstvenog sistema - ocijenili su iz DPS-a.

Navode da to čime se Milatović diči, mirnom smjenom

vlasti, najmanje je zasluga njegova i njegovih političkih partnera, već je, kako dodaju, proizvod zrelosti i demokratskog kapaciteta DPS-a i njenih koalicionih partnera.

- Kako njegovi napuštaju funkcije i fotelje, najbolje smo vidjeli na primjeru Dritana Abazovića i odbijanja da punih 15 mjeseci ode sa mjesta premijera - rekli su iz DPS-a.

Naveli su da je poznata Milatovićeva praksa da falsifiku-

je ekonomske performanse Crne Gore. Iz DPS-a su rekli da prezadužena država, zaglavljena na putu ka Evropskoj uniji, sa vladom trulih kompromisa, „kojoj je upravo kumovao Milatović, i sa četničkim vojvodom i Putinovim herojem na čelu parlamenta“, ne može biti bolja i uspješnija od Crne Gore koja je, kako se navodi, do 2020. bila najbrže rastuća ekonomija, članica NATO saveza, i

predvodnik regiona u EU integracijama.

- Uostalom imajući u vidu da Milatović više politički djela kao lobista bivšeg Demokratskog fronta, nego predsjednik svih građana, da od stranaka tog bloka preuzima manire i ideologiju i da imaju zajedničkog političkog tutora, prije će biti da je Milatovićeva vizija Crna Gora u Srbiji, nego u EU - rekli su iz DPS-a.

R. P.

Iz Fideliti konsalting PODGORICA - ,,Kažnjavanje“ penzionera, koji primaju penzije veće od 450 eura, a koji su tokom radnog vijeka plaćali veće doprinose zbog čega neće dobiti povećanje penzija, kao njihove kolega koje primaju manje od 450 eura, tema je koja ovih dana budi žestoke reakcije i pokreće mnoga etička, socijalna pa tek na kraju ekonomska pitanja – poručeno je iz Fideliti konsaltinga.

Iz ove konsultantske kompanije poručuju da je sistem socijalnog osiguranja u Crnoj Gori

Ranko Jovović, pred PODGORICA - Ove godine dio turističke privrede sigurno ima rekordne rezultate i to nam pokazuju dosadašnji kvantitativni podaci.

Rekorde cijele turističke privrede možda nije ni realno očekivati kada analiziramo strukturu stranih turista, kada se ne možemo pohvaliti kvalitetnom avio-dostupnošću, imamo izuzetno opterećenu putnu ali i komunalnu infrastrukturu, deficit kvalifikovanog kadra u skoro svim sektorima... - kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Ranko Jovović.

Ako na to dodamo i nedovoljno izbalansiranu cjenovnu politiku, on dodaje da se ,,može reći da su rezultati koje bilježimo i iznad realnih“.

U očekivanju detaljnih podataka

- U svakom slučaju treba sačekati detaljnije podatke i uraditi kvalitetnu analizu koja će uzeti u obzir ne samo ostvareni turistički promet, već i strukturu ukupnih prihoda, stepen iskorišćenosti smještajnih kapaciteta, uticaj sive ekonomije i inflacije, povećanje troškova rada, energenata i ostalih troškova, kako bismo na kraju mogli dati konačan zaključak o efektima ove turističke sezone - ističe Jovović.

On navodi preliminarne podatke Monstata, gdje je tokom devet mjeseci tekuće godine, u kolektivnom smještaju ostvareno 1.223.233 dolaska što je za 24 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine ili više za 13 odsto u odnosu na isti period 2019. U posmatranom periodu broj ostvarenih noćenja iznosio je 4.152.190 što predstavlja povećanje od 19 odsto u odnosu na 2022. ili više za devet odsto u odnosu na 2019.

- Najviše noćenja u kolektivnom smještaju ostvareno je u primorskim mjestima (89,1 odsto), glavnom gradu (6,2 odsto), planinskim mjestima (2,7 odsto) i ostalim mjestima (dva odsto).

Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, tri primorske opštine učestvuju sa preko 60 odsto i to: Budva sa 44 odsto, zatim Herceg Novi sa 16 odsto i Bar sa 10 odsto - navodi Jovović dodajući da je konstantan rast

Ekonomija

Neđelja, 5. novembar 2023.

5

ga kritikuju povećanje minimalne penzije na 450 eura bez povećanja ostalih

Penzioneri će biti izdani od sistema kojem su vjerovali dizajniran na principima međugeneracijske solidarnosti i distributivne pravde, što znači da sadašnje radne generacije svojim doprinosima finansiraju penzije trenutnih penzionera, s nadom da će i njih, kada dođe vrijeme za to, finansirati naredne generacije te da, sa pravom, mogu očekivati sraz-

mjerno povećanje penzija za sve penzionere.

- Ovi pojedinci su svoj radni vijek proveli izdašno finansirajući i vjerujući u sistem koji im je obećavao sigurnost i stabilnost u zasluženoj starosti, zasnivajući svoja očekivanja na zakonskim regulativama i socijalnim ugovorima. Kada se pojavi situ-

acija da penzioneri koji su decenijama plaćali veće doprinose ne dobiju očekivano povećanje penzija kao njihove kolege koje su izdvajale niže iznose doprinosa, osjećaj nepravde je neizbježan jer se mogu osjećati izdanima od sistema u koji su vjerovali a koji su izdašno finansirali tokom svog višedece-

nijskog radnog vijeka. Sa pravne tačke gledišta, nagla promjena pravila koja tangira ovu osjetljivu kategoriju stanovništa, može biti viđena kao kršenje ugovornih obaveza. Penzioneri koji su plaćali veće doprinose mogu se osjećati kažnjenima jer se, paradoksalno, njihov višedecenijski veći doprinos penzionom siste-

mu ne vrednuje adekvatno. Sa socijalnog aspekta, nezadovoljstvo penzionera može voditi do jačanja generacijskog jaza i podizanja tenzija između različitih socijalnih grupa- poručuju iz ove kompanije.

Ističu da u crnogorskom društvu, gdje penzioneri čine značajan dio populacije (oko 20 odsto), ovakve nepravde mogu imati dalekosežne posljedice po socijalnu koheziju .

Oni upozoravaju da percepcija nepravde može uticati na povjerenje trenutnih radnika koji uplaćuju visoke doprinose u penzijski sistem, što može vodi-

ti izbjegavanju poreza a što će u konačnom imati dugoročne negativne posljedice na ekonomsku stabilnost države.

- Stoga rješavanje ovakvih problema zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje socijalni dijalog između penzionera, vlasti i ostalih zainteresovanih strana. Potrebno je tražiti kompromise i dugoročna rješenja koja će osigurati prije svega pravednost a zatim i održivost penzijskog sistema. Na kraju – da, povećanje minimalnih penzija ali i srazmjeno povećanje ostalih penzija. Zaslužili su - poručuju iz ove organizacije. Mr. J.

dsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, o izazovima turističke privrede

Ako nema letova nema ni duže sezone ni stranaca prihoda u turizmu rezultat kontinuiranog rada na unapređenju ponude, obogaćivanju turističkog proizvoda, poboljšanju zimske turističke infrastrukture, stvaranju uslova za bolju saobraćajnu i avio-povezanost sa glavnim evropskim tržištima, kao i promociji destinacije i njenom pozicioniranju na turističkoj mapi svijeta.

- Prema posljednjim podacima koje je objavila CBCG ukupni prihodi od turizma za prva dva kvartala iznose 452,6 miliona eura i veći su za 90,25 odsto u odnosu na isti period prošle godine odnosno veći za 77,5 odsto u odnosu na 2019 - ističe Jovović. Što se tiče radnika po podacima MUP-a za prvih devet mjeseci ove godine, na sezonskim poslovima u sektoru usluge smještaja i ishrane, radno je angažovano oko 1.332 strana radnika i 2.086 domaćih radnika, što je skoro na istom nivou kao i u istom periodu 2022.

- Međutim, to je značajno manje nego u istom periodu 2019. g, (69 odsto manje domaće radne snage i 50 odsto manje stranih radnika) a to je moguće posljedica nedostatka kvalifikovane radne snage i zapošljavanja sezonaca u sivoj zoni - ističe Jovović.

Kako su brojne analize tržišta pokazale, smatra da bi pojed-

nostavljenje postupka registracije zaposlenih predstavljao veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi.

- Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Stoga je važno da se sprovede više mjera za pojednostavljenje registracije sezonskih radnika, koje bi uticale na suzbijanje sive ekonomije - smatra Jovović.

UNAPRIJEDITI ZAKONE

Takođe, po njegovim riječima, potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja povremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone.

- Neophodno je pristupiti izradi nove strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila - mišljenja je naš sagovornik.

Takođe smatra da je potrebno urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovi-

U kolektivnom smještaju najviše turista iz Srbije Jovović navodi da su, za prvih devet mjeseci, najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije 20 odsto, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Francuske po sedam odsto, Velike Britanije šest odsto, Ukrajine, Rusije i Kosova po tri odsto i Turske dva odsto. Ostali turisti su ostvarili 37 odsto noćenja u kolektivnom smještaju.

sati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.

PKCG već duži period ukazuje na izazove sa kojima se njeno članstvo susrijeće kada je u pitanju angažovanje sezonske radne snage, a posebno u sektoru turizma.

- Susrijetali smo se sa brojnim izazovima. Siva ekonomija direktno ugrožava konkurentnost privrednih subjekata koji legalno posluju jer se teret javne potrošnje raspoređuje na manji broj poreskih obveznika. Veći troškovi za one koji legalno posluju čine ih cjenovno nekonkurentnim, što u dugom roku dovodi u pitanje mogućnost njihovog opstanka na tržištu. Upravo iz ovog razloga potrebno je preduzeti snažne mjere u cilju suzbijanja poslovanja u sivoj zoni - naglašava Jovović.

Smatra da je jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma koncentracija na relativno kratku sezonalnost.

- Moramo biti prepoznati kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjeveru. Izgradnjom skijališta Kolašin 1600, sve veća pažnja se posvećuje razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U turističku infrastrukturu (nove staze, žičare...), potrebno je ulagati, a posebno - Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valorizovati durmitorsko skijalište - ističe Jovović.

Polazeći od činjenice da sjever Crne Gore doprinosi samo ma-

Ranko Jovović

Nedostatak radne snage biznis barijera Jovović smatra da nedostatak radne snage na sezonskim poslovima u turizmu predstavlja jednu od biznis barijera.

- Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u

lim dijelom u ukupnom turističkom prometu, manje od pet odsto, smatra da je važno uključiti u prostorne planove države, opština i lokalne planove mogućnost izgradnje novih hotela, staza za skijanje, žičara, puteva, revitalizaciju željeznice, izgradnju povezanosti željezničke pruge sa aerodromom Podgorica i na ta način stvaranje uslova za još bolju povezanost sjevera.

- U budžetu Crne Gore za iduću godinu trebalo bi posebno naglasiti i obezbijediti sredstva za realizaciju infrastrukturnih projekata na sjeveru - žičare i puteve, željeznicu, kao i druge mjere koje će doprinijeti razvoju sjevera. Potrebno je razmotriti poseban program za unapređenje turizma na sjeveru Crne Gore, kako bi se privukle nove investicije i održavali postojeći turistički resursi, kao i organizacija specifičnih festivala i događaja, kako bi se privukli turisti u ovaj region - ističe Jovović.

Iako smo napravili značajan iskorak u razvoju brendiranih hotela predlaže donošenje posebnih podsticaja i mjera kako bi se podržao njihov razvoj, jer oni igraju ključnu ulogu u povećanju popunjenosti i, samim tim, prihoda države.

zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća. Potrebno je omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu

PROBLEM AVIO-DOSTUPNOST

- Kako bismo podstakli revitalizaciju turističkog sektora, predlažemo donošenje zakona o podsticaju investicija u visokokvalitetnom turizmu - poručuje Jovović.

Po njegovim riječima treba unaprijediti poslovanje kroz savremene marketinške aktivnosti.

- Posebno je zabrinjavajuća nedovoljno organizovana politika saradnje sa low cost kompanijama. Ukidanjem i odustajanjem pojedinih low cost kompanija od već najavljenih sezonskih linija iz Crne Gore suočavamo se sa izazovom dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije, što će snažno uticati na realizaciju aktivnosti definisanih Strategijom razvoja turizma - kaže Jovović dodajući i da je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade po pitanju koncesija na aerodrome.

- Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Polazeći od analiza koje ukazuju na to da Crna Gora gubi svoju turističku prepoznatljivost zbog ograničene dostupnosti, ma-

za svoje potrebe, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, kao i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku - smatra Jovović.

log broja avio-letova i velikih gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnje sezone, bez adekvatne avio-dostupnosti teško je ostvariti produženje turističke sezone i uspješan turizam tokom zimskih mjeseci. Posebno je to važno pitanje za zimske centre koji teško mogu privući visokokvalitetne goste. Velika prednost je što se aerodrom Podgorica nalazi u klimatskoj zoni koja omogućava 365-dnevno funkcionisanje i to treba maksimalno iskoristiti. Treba raditi na stvaranju uslova za 24-satni rad aerodroma tokom cijele godine - poručuje Jovović.

Dodaje da je u cilju poboljšanja avio-dostupnosti potrebno donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja kojom bi se dali strateški pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma.

- Takođe, svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi prije usvajanja i eventualne realizacije razmotriti sa turističkom privredom - zaključuje Jovović.

N. KOVAČEVIĆ

Društvo

PODGORICA – Zaposleni u prosvjeti očekuju od nove ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović da riješi sijaset slojevitih problema.

Neophodno je da se hitno pokrene reforma obrazovanja, da se uđe u proces depolitizuje obrazovnih ustanova, što nijedan ministar/ka do sada nije iskreno sprovodio, ali i provjeri rad i izbor aktuelnih direktora/ica...

Stručnjaci očekuju od ministarke prosvjete da unaprijedi stanje u ovoj oblasti i riješi razne probleme koji godinama tište ovu struku

U školama ima direktora koji narušavaju ugled profesije – Puno je izazova u ovom sektoru. Neki su „hronični“ i traju decenijama, neki novi isplivavaju sa svakom novom vladom. Ono što je konstantno je osjećaj nebrige i zapostavljenosti kod nas iz učionice. Imamo jak utisak da su odavno polupani lončići i da se razmišlja na način da su nastavnici tu zbog Ministarstva, a ne obratno – istakao je profesor Petar Špadijer sistema Crne Gore. Njihove nade su, do sada, ističe on, uglavnom bile iznevjerene.

– Puno je problema u ovom sektoru. Neki su „hronični“ i traju decenijama, neki novi isplivavaju sa svakom novom vladom.

Ono što je konstantno je osjećaj nebrige i zapostavljenosti kod nas iz učionice. Imamo jak utisak da su odavno polupani lončići i da se razmišlja na način

da su nastavnici tu zbog Ministarstva, a ne obratno – istakao je Špadijer.

Sporni direktori

s. vasiljević

Na to su, pored ostalog, ukazali predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović i član Upravnog odbora udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore profesor Petar Špadijer.

Božović kaže da očekuju da nastave partnersku saradnju sa novom ministarkom. Kaže da su obećavajuće najave premijera Milojka Spajića da će se više fokusirati na prosvjetu, te da će povratiti ugled nastavnika, da će graditi škole, vrtiće...

– Optimistički očekujemo da to ne bude mrtvo slovo na papiru. Dvije godine sam predsjednik Sindikata i ovo je treći ministar prosvjete. To je nezgodno za obrazovni sistem, jer se ne može reforma napraviti za godinu, godinu i po. Novoj ministarki će trebati vremena da sagleda sistem i mnoge probleme koje imamo, a koje treba riješiti – kaže Božović.

Profesor Špadijer navodi da kao i pri svim dosadašnjim izborima vlade, odnosno izboru čelnika i tima Ministarstva prosvjete, gaje nadu da će taj visoki vladin činovnik i tim koji je oko sebe okupio svim srcem i svojim profesionalnim i ličnim kapacitetima raditi na poboljšanju cjelokupnog obrazovnog

Neđelja, 5. novembar 2023.

Anđela Jakšić-Stojanović ulazi u plenarnu salu

Smatra da, između ostalog, obavezan uslov rada novog ministarstva mora da bude jasna i odlučna depolitizacija, o kojoj toliko slušamo a koju svako ministarstvo vrlo neiskreno sprovodi. Ističe da je ujedno veoma važno provjeriti i rad i izbor aktuelnih direktora.

– Nesumnjivo je da među njima postoji veliki broj ozbiljnih, vrijednih, darovitih profesionalaca, ali (a kako smo svjedoci u svakodnevnoj komunikaciji sa gotovo 6.000 prosvjetnih radnika u okviru Grupe Prosvjetni radnici Crne Gore) i nedopustiv broj profesionalaca krajnje sumnjivih kompetencija i ličnih kapaciteta koji svojim lošim radom, neopravdanom autoritativnošću, nedostatkom vizije, kaljaju ugled ove profesije, te opstruiraju rad svojih ško-

la i prouzrokuju nepovjerenje građanstva u čitav sistem – istakao je Špadijer.

Ono što je, kako navodi, čini im se, najbitnije, da pod hitno treba pokrenuti reformu školstva, ali ovog puta na zdravim, realnim osnovama, uz jasnu viziju i korektno sagledavanje mogućnosti, uz najtješnju saradnju sa provjerenim praktičarima, a bez trunke taktiziranja bilo kakve vrste.

– Što hitnije donijeti zakon o školstvu kojim bi se konačno razjasnile sve „korisne nejasnoće“ koje su u prethodnom periodu nanijele veliku štetu prosvjetnim radnicima. Ispitati i kazniti sva nepočinstva u ovom sektoru – od lažnih diploma, neregularnih zaposlenja, raznih samovolja do sumnjivih fondova, netransparentnih raspodjela sredstava – rekao je Špadijer.

Navodi da je prioritet, takođe, da se riješi pitanje infrastrukture, jer je veliki broj prenatrpanih škola i onih koje su odavno prispjele za detaljnu adaptaciju. Dodaje i da se godinama neriješeni problemi fiskulturnih sala prelivaju iz prethodnih u sljedeća ministarstva.

Urediti nedostajući kadar

Špadijer kaže da bilježe višedecenijsko žmurenje na nedostajuće kadrove koji su ih posljednjih godina kao bumerang brutalno udarili u glavu.

Kaže da školama nedostajju de-

s. vasiljević

6

Petar Špadijer

Radomir Božović

setine matematičara i fizičara, a da o hemičarima ne smije ni da razmišlja.

- Nedostaje kadar hemije gdje čak nije ni u jednom trenutku pokušano doškolovavanje postojećeg kadra sa tehnološkog fakulteta, fizike i matematike - gdje kadrove „proizvodimo“, ali ne motivišemo da se opredijele za prosvjetu – rekao je on.

Navodi da su registrovali loše poteze i pogrešne vizije, objašnjavajući da je smanjen fond časova prirodnih nauka za osnovne škole, isključeno je građansko obrazovanje sa liste obaveznih predmeta, te da se posljedice toga jasno pokazuju kako na PISA testiranjima, tako i na polumaturskim, maturskim i prijemnim ispitima.

- Opšta devalvacija ocjena, nagrada, ali i relativizacija protivzakonitih aktivnosti (što smo imali na posljednjem ciklusu polumaturskih i maturskih ispita) i to upravo od onih koji bi najmanje smjeli uraditi su pojave koje apsolutno ne smiju da se dešavaju u narednom periodu o čemu bi novi saziv Ministarstva trebalo da povede računa – istakao je Špadijer.

Ističe da van snage treba staviti, kaže, najblaže rečeno, neracionalnu odluku o opredjeljivanju sredstava Ministarstva za pomoć štampanim medijima.

- U resoru prosvjete ima jako puno bitnijih i vitalnijih prioriteta koji se godinama ignorišu – rekao je profesor.

boljšati infrastrukturu, urediti digitalizaciju, prevoz prosvjetnih radnika, te uvećati njihove plate, što su zatražili štrajkom upozorenja od nadležnih početkom školske godine. Dali su donosiocima odluka rok do kraja ove godine da realizuju njihove zahtjeve. Božović kaže da očekuje da se sastanu sa novom ministarkom kako bi razgovarali otvoreno o svemu.

Kaže da Sindikat radi na izmjenama i dopunama pojedinih zakona, te ako ne bude zainteresovana za njih Vlada, planiraju da amandmanski djeluju prema poslanicima.

Kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju planiraju da uvedu kriterijume prilikom zapošljavanja nastavnog i nenastavnog osoblja.

- Zapošljavanje je u rukama direktora i školskog odbora. Sve je na njima, koliko ko ima poznanstava i slično, nema mjerljivih kriterijuma, tipa da se gleda da je neko najviše sakupio bodova prema rang listi i da se taj angažuje. Ne, svi smo isti, pa onda šta direktor kaže. Moramo kriterijume da vratimo – rekao je Božović.

Ističe i da treba da se promijeni Krivični zakonik u dijelu gdje se reguliše bezbjednost na poslu kako bi prosvjetni radnici bili bolje zaštićeni u školi, te da će o tome razgovarati sa ministrom pravde.

- Mnogo je posla. Da ne pričamo o reformi osnovnog i srednjeg obrazovanja. Nećete naći nijednog profesora u srednjim stručnim školama koji je zadovoljan ovim sadašnjim sistemom, niti direktora - rekao je Božović. N. Đ.

Mijenjaju zakone

Božović, takođe, smatra da treba depolitizovati sistem, po-

Studentski parlament UCG uputio zahtjev za izgradnju novog studentskog doma u Podgorici

Neophodno proširenje smještajnih kapaciteta PODGORICA - Studentski parlament Univerziteta Crne Gore uputio je zahtjev najvišim državnim instancama za izgradnju novog studentskog doma u Podgorici.

- Imajući u vidu novonastalu situaciju, koja je dovela u pitanje smještaj određenog broja studenata u studentskim domovima, smatramo da kao krovna studentska organizacija imamo odgovornost da javnosti predstavimo legitimne i legalne zahtjeve na čijem ispunjenju ćemo raditi u narednom periodu, a za koje

vjerujemo da mogu predstavljati značajan iskorak u pogledu poboljšanja studentskog standarda u Crnoj Gori - naveli su u saopštenju.

Ukazuju da je praksa pokazala veliku potrebu za proširenjem smještajnih kapaciteta namijenjenih studentima i to prije svega kroz izgradnju novog studentskog doma.

- Prethodno posebno iz razloga što je posljednji izgrađeni studentski dom otvoren u septembru 2013. godine, dakle prije više od deceniju. Uzimajući u obzir činjenicu da svake godine, pored ispunjavanja formalnih uslova, sve veći broj

studenata ostaje bez prava na smještaj u studentskom domu, kao i opštepoznato i značajno povećanje cijene zakupa privatnog smještaja u glavnom gradu, postaje i više nego jasno da je neophodno pronaći rješenje i ući u postupak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici u najskorijem mogućem roku. Prethodno navedeni zahtjev smo uputili i najvišim državnim instancama, očekujući od novoizabrane vlade da po istom konačno i postupi, a u tom cilju ćemo koristiti sve kapacitete koji nam stoje na raspolaganju - istakli su.

Smatraju da je potrebno raditi na izmjeni Pravilnika o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u domu i participaciji prevoza učenika i studenata, kao pravnog okvira za regulisanje pitanja smještaja studenata u studentskim domovima.

- Mišljenja smo da predmetni pravni akt treba da predvidi i novu kategoriju i mogućnost smještaja studenata u studentskim domovima. Prevashodno studentima koji ne zadovoljavaju jedan od dosadašnjih i aktuelnih formalnih uslova za smještaj u studentskom domu

– upis određene godine studija po prvi put. Čvrsto vjerujemo da, u slučaju da, po smještaju studenata koji po prvi put upisuju određenu godinu studija, ostane raspoloživih mjesta u studentskim domovima – ta mjesta treba po objektivnim kriterijumima podijeliti studentima koji određenu godinu studija ne upisuju po prvi put, a sve kako bismo sve raspoložive kapacitete popunili na najbolji i najpravedniji način - dodaju u saopštenju.

Poručuju da će nastaviti intenzivni rad na unapređenju uslova smještaja i ishrane studenata u postojećim studentskim

domovima i menzama, što je, prema njihovim riječima, za nužno u cilju postizanja određenih pozitivnih trendova koji se u okviru ove problematike uspostavljaju na univerzitetima širom Evropske unije.

- U ovom dijelu, od suštinske važnosti je podrška nadležnih institucija. Na samom kraju ističemo da, kao i nebrojeno puta do sada, podržavamo sve legitimne oblike organizovanja naših koleginica i kolega, a koji su usmjereni ka rješavanju zajedničkih problema i zadovoljavanju zajedničkih i legitimnih interesa - zakljuR. P. čuju u saopštenju.

Društvo

Neđelja, 5. novembar 2023.

7

Prosvjetna inspekcija predlaže razrješenje direktora OŠ ,,Štampar Makarije“ koji je dozvolio da učenici devetog razreda rade diskriminatornu spornu anketu

Gačević zloupotrijebio položaj i povrijedio radnu obavezu Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi su juče kazali da je Gačević, prema nalazu inspektorke, dozvolio ulazak u školu licu koje nije zaposleno u istoj, a da prije toga nije izvršio identifikaciju lica i sproveo anketu u školi koja nije predviđena Godišnjim planom rada škole za 2023/2024. godinu

PODGORICA - Prosvjetna inspekcija će predložiti razrješenje direktora OŠ „Štampar Makarije“ Novice Gačevića jer je utvrdila da je izvršio povredu radne obaveze i zloupotrebu svog položaja, kada je dozvolio da se među učenicima devetog razreda sprovede anketa sa diskriminatornim i spornim pitanjima neprimjerenim tom uzrastu.

Direktor Gačević je ranije kazao da je dozvolio bivšoj učenici te škole, kako je roditeljima predstavio, doktorantkinji Aleksandri Bršno, da podijeli anketu učenicima.

U ponuđenom upitniku od đaka se, između ostalog, očekivalo da odgovore na pitanja poput slažu li se da se u porodicama bolje živjelo dok se znalo ko je gazda u kući, da li homoseksualci, prostitutke i narkomani zaslužuju da umru od side, slažu li se da nema ništa gore od muškarca koji plače, da li dobra žena uvijek sluša svoga muža i da li sa onim ko ne želi da zasnuje porodicu nešto nije u redu, slažu li se sa tim da su ljudi ili pametni ili glupi, a da trećeg nema, slažu li se da samoubice ne bi trebalo sahranjivati tamo gdje i normalne ljude…

Savović je u ,,Bojama jutra“ na TV Vijesti naglasio da nije ispoštovana procedura i ocijenio da pitanja nijesu adekvatna za taj uzrast učenika.

- Ovdje je to urađeno na svoju ruku. (...) To vjerovatno ne bi prošlo, da je došlo pod stručni nadzor Zavoda za školstvo, jer je u pitanju osnovna škola. Ovdje se radi o tome da je, u čitavoj toj brzini, jer se radi o velikoj školi, taj direktor... ne zloupotrijebio, već napravio previd. Vidjećemo šta će reći Prosvjetna inspekcija.

Shodno izmjenama zakona od 1. maja, školom rukovodi Školski odbor. Svi će se izjasniti, dozvolimo sistemu da radi - kazao je Savović.

Bez odgovora o odgovornosti

Prema izmjenama Zakona o obrazovanju i vaspitanju, od 1. maja ove godine, Školski odbor je nadležan za sve aktivnosti vezane za rad direktora i to tijelo bira i razrješava direktora. Sjednica Školskog odbora „Štampar Makarije“ je održana prošle nedjelje, ali iz tog tijela nijesu odgovarali na pitanja Pobjede da li su raspravljali o spornoj anketi i odgovornosti direktora.

Ni iz Ministarstva prosvjete nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li su predstavnici tog reseora u Školskom odboru škole ,,Štampar Makarije“ inicirali odgovornost zbog sporne ankete koju je realizovao direktor, te da li imaju informacije kako je protekla sjednica i je li tražena odgovornost direktora.

Propusti

Samostalna odluka direktora

Anketa je učenicima podijeljenja početkom oktobra a javI. MANDIĆ

Iz Uprave za inspekcijske poslove, odnosno Prosvjetne inspekcije Pobjedi su juče kazali da je Gačević, prema nalazu inspektorke, dozvolio ulazak u školu licu koje nije zaposleno u istoj, a da prije toga nije izvršio identifikaciju lica i sproveo anketu u školi koja nije predviđena Godišnjim planom rada škole za 2023/2024. godinu, kao ni obrazovnim programima za predmete matematika, hemija i engleski jezik i književnost.

- Na osnovu svega navedenog, prosvjetna inspektorka će u daljem postupku preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, odnosno u skladu sa gore citiranim odredbama, odnosno obavezama prosvjetnog inspektora, predložiti razrješenje direktora pomenute škole – navodi se u odgovorima Uprave za inspekcijske poslove.

Inicijativu za inspekcijski postupak su Upravi podnijeli Udruženje Roditelji, Ministarstvo prosvjete i zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Slobodan Savović, koji je u tom trenutku bio direktor Direktorata za opšte, srednje, stručno i cjeloživotno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, kazao je da je sporni upitnik u podgoričkoj osnovnoj školi sproveden bez neophodne saglasnosti tog resora. On je tada najavio da će Ministarstvo zatražiti mišljenje Prosvjetne inspekcije.

Novica Gačević

nost je za nju saznala sredinom tog mjeseca.

Ministarstvo je tada, na upite Pobjede, odgovorilo da su zatražili izjašnjenje direktora Gačevića o ovom slučaju, koji im je, kako su naveli, rekao da je anketa realizovana na molbu bivše učenice te škole za potrebe njenog diplomskog rada.

Gačević je, međutim, roditelje u Vajber grupi informisao da je riječ o istraživanju doktorantkinje.

Ministarstvu je dalje saopštio da je dozvolio da se anketa uradi u tri odjeljenja devetog razreda bez prethodne konsultacije sa pedagoško-psihološkom službom i odobrenja Zavoda za školstvo i Ministarstva prosvjete. Smatrao je da su teme i pojmovi koje sadrži istraživanje one o kojima učenici svakodnevno razmišljaju i razgovaraju.

Iz Zavoda za školstvo su Pobjedi ranije kazali da sporni upitnik nije odobren da bi se našao pred đacima u učionicama. Za njega su, kako su kazali, saznali iz medija.

– Pomenuto „istraživanje“ nije prošlo uobičajenu proceduru,

te samim tim nije ni smjelo biti realizovano u jednoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi. Ponuđena skala procjene nije metodološki, pedagoški ni psihološki, primjerena uzrastu učenika/ ca kojima je namijenjena. Ono što nas posebno brine su vrijednosni stavovi koji su učenicima dati na procjenjivanje. Obiluju netrpeljivošću i diskriminacijom, neprihvatljivi su za zdravo društvo i XXI vijek – kazali su iz Zavoda.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore profesorica mr Olivera Leković je kazala da je nedopustivo da doktorand, kako je Gačević predstavio Bršno roditeljima, napravi ovakav propust.

– Ako je već on nedovoljno edukovan, šta je sa njegovim mentorom?! Zašto skala sa stavovima nije prethodno dobro analizirana i isprobana? U dijelu stavova koji su dostupni javnosti osim neprimjerene terminologije primjećuju se i greške u kucanju i konstrukciji rečenica. Dakle, već tu se primjećuje nestručnost i neozbiljnost, a u pitanju je istraživanje za svr-

Sporna anketa

he doktorskog rada. Sljedeći propust je načinjen gdje i sam direktor škole kaže da nije ni pročitao šta piše na anketi namijenjenoj učenicima, već je odmah odobrio. Valjda je bilo dovoljno što je doktorantkinja bivša učenica te škole – rekla je Pobjedi Leković.

Zavod za školstvo je apelovao na rukovodioce svih obrazovno-vaspitnih ustanova da čuvaju učenike/ce od zloupotreba, poštuju procedure i time čuvaju dostojanstvo posla koji obavljaju.

Leković je istakla da su đaci pretrpjeli štetu i da se nada da će ovo biti lekcija za ubuduće.

- Djeca od 14 godina su već stavljena u poziciju da iznesu svoje stavove na neprimjerene tvrdnje u kojma se koristi izuzetno nasilna terminologija kao što je ,,zaslužuju da umru“, ,,probisvijeti i barabe“... Čak ni pretpostavka da se ovakvim načinom ispitivanja željelo od djece dobiti što iskreniji odgovori, nema opravdanja – rekla je ona.

Dokone žene i patrijarh

OŠ „Štampar Makarije“

Direktor Gačević je 15. oktobra kazao Pobjedi, nakon što su se roditelji požalili redakciji i pokazali sporni upitnik, da nema vremena da komentariše anketu i odgovara na pitanja novinara povodom toga.

- Taj roditelj se kod mene nije žalio, a ja sad očekujem patrijarha, nemam vremena sad oko toga da se bakćem sa tim dokonim ženama. Tako da neki drugi dan.

Može kod mene da se žali, a ne Pobjedi. Ako mu je nešto nejasno, onda kod mene prvo treba doći – kazao je Gačević tog dana Pobjedi.

Predsjednica Prosvjetne zajednice mr Olivera Leković je tu izjavu prokomentarisala riječima da možda roditelj već unaprijed zna, poslije devet godina boravka njegovog djeteta u školi, da u njemu nema sagovornika.

- U ovo vjerujem i zbog izjave direktora Gačevića, direktora državne škole u sekularnoj državi, koju je dao novinaru Pobjede, a u kojoj jasno kaže da mu prioritet nijesu učenici škole koju predstavlja već dolazak patrijarha iz Srbije, a majke koje negoduju zbog propusta nazvao ,,dokonim ženama“. Ovim je direktor, mimo ankete, iskazao svoje mizogine stavove i nizak nivo osnovnih elemenata pristojne komunikacije – rekla je Leković.

I građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je Pobjedi da nema dileme da je ovaj ispad izraz današnje društvene dinamike u Crnoj Gori kada jačaju konzervativne i desničarske struje koje promovišu vraćanje žena u privatnu sferu, njihovu pokornost i nevidljivost.

Iz Akcije za ljudska prava su prije dvije sedmice istakli povodom ovog slučaja da Konvencija o pravima djeteta štiti prava djece na prijem informacija, na obrazovanje o ljudskim pravima i zabranjuje svaki vid iskorišćavanja i mentalnog zlostavljanja.

J. MARTINOVIĆ

8

Društvo / Hronika

Neđelja, 5. novembar 2023.

Pomoćnik direktora Javne ustanove Dom za stare ,,Nikšić“ o trenutnim uslovima rada i nedozvoljenom postupanju rukovoditeljke ustanove

NIKŠIĆ - Pomoćnik direktora Javne ustanove Dom starih ,,Nikšić“ Svetozar Nikolić obratio se juče javnosti otvorenim pismom u kojem optužuje vršiteljku dužnosti direktorice Doma Jelenu Banjević da sprovodi mobing prema zaposlenima i da od prvog dana stupanja na dužnost, 25. septembra, prema zaposlenima ,,ispoljava različite oblike neprimjerenog i nedozvoljenog ponašanja, izazivajući kod mnogih strah i nesigurnost, čime otežava ionako dovoljno odgovoran i težak posao“.

Sve navedeno izaziva veliku uznemirenost zaposlenih, pa sam o svemu upoznao resornu ministarku Naidu Nišić, te stoga vjerujem da će se uskoro utvrditi sve relevantne činjenice i osigurati uslovi za sprovođenje postupaka koji će doprinijeti razrješenju ove izuzetno nepovoljne situacije koja ide i na štetu korisnika Doma, a od kojih neki već razmišljaju o napuštanju ustanove -naglašava Nikolić u otvorenom pismu javnosti, uz tvrdnju da će ,,jedan broj kolega sljedeće sedmice pokrenuti postupak zaštite od mobinga“ što će i on uraditi

- Poznato je da su, naročito prije imenovanja vršiteljke dužnosti, Dom posjećivale različite inspekcije (rada, socijalne i dječje zaštite, eksterna revizija Ministarstva), kao i predstavnici Ombudsmana, i da su predmet kontrole bile mnoge odluke i postupci, kao i da iste nijesu konstatovale nijednu nepravilnost -ističe Nikolić u otvorenom pismu.

Napominje da je Banjević tada, nezadovoljna sadržajem inspekcijskih zapisnika, u prisustvu inspektora, pokazivala ogorčenost zbog neotkrivanja (navodnih) protivpravnih radnji bivšeg menadžmenta na čelu sa direktoricom Anđelom Lalatović u čijem je sastavu i sama bila kao jedan od rukovodilaca službe.

Kako ističe Nikolić, u jednom od slučajeva nadzora Banjević je izrazila neslaganje sa jasnim i zakonski opravdanim stavom

Važno mi je, kao i mojim kolegama koji rade savjesno, da nam se omogući nesmetan rad i da naša ustanova služi najboljem interesu njenih korisnika – zaključuje u otvorenom pismu Svetozar Nikolić, pomoćnik direktora JU Dom starih ,,Nikšić“ Jelena Banjević

inspektorke rada, rekavši da će ,,ispasti da je doskorašnja direktorica sve radila po zakonu“. Istovremeno, tendencioznom izjavom koju je dala za TV Vijesti - da u ustanovi ništa nije bilo kako treba prije nego je ona došla na dužnost – Banjević je, kako ističe Nikolić, bez argumentacije za te tvrdnje izazvala uznemirenje većine zaposlenih koji su svoj posao obavljali odgovorno i radeći

prave stvari na najbolji način.

- U pokušajima da joj skrenem pažnju da odluke o uvođenju prekovremenog rada koje donosi nijesu u saglasju sa zakonskim odredbama, kao i da pripremanje aneksa ugovora o radu zasposlenima - čemu je pristupila od prvog dana vršenja dužnosti - ne smatram raspoređivanjem na odgovarajuće poslove, te da radno vrijeme zaposlenih mora biti po rasporedu, odnosno

Rasvijetljeno teško ubistvo u pokušaju u Andrijevici

planu preraspodjele shodno zakonu, ista me je upozorila da bi mogla zatražiti od Ministarstva ukidanje mog radnog mjesta – ističe Nikolić.

Upravo je zato, ne želeći da se povlači pred pritiscima, Nikolić odlučio da otvorenim pismom upozna nadležne sa postupcima v. d. direktorice Banjević.

- Vršiteljka dužnosti, u nastojanju da pronađe greške doskorašnje direktorice i ostalih koji čine menadžment ustanove, kao

Pobjeda

Nikolić: Direktorica Banjević sprovodi mobing, nadležni što prije da reaguju

Prepiska Jelene Banjević oko video-nadzora

i drugih zaposlenih koje redovno saslušava, bez osnova sumnjajući u njihov odgovoran i čestit rad, govori da će tražiti od policije da vještači privatne telefone i računare na poslu. Povodom zahtjeva za slobodan pristup informacijama, predlagala mi je da ne postupamo po istima, tako što ih treba zanemariti i brisati sa mejla, iako sam je upozorio sa novčanom kaznom za nepostupanje i neodobravanje pristupa informacijama u posjedu, jer vršiteljki dužnosti iz njoj znanih razloga takvi zahtjevi veoma smetaju – ističe Nikolić, napominjući da je Banjević tražila da se pokrenu disciplinski postupci protiv zaposlenih u cilju utvrđivanja odgovornosti za nastanak snimka koji su objavili određeni portali.

Pomoćnik direktora JU Dom za stare ,,Nikšić“ otkriva da je Banjević, nakon objave određenih informacija na portalima, Filipu Raduloviću – arhivaru - poslala poruke, dok je Dejanu Višnjiću, koji je po nalogu obavljao i dio poslova kao koordinator u službi održavanja i zaštite Doma, poslala mejl da omogući službenicima policije koji se trenutno nalaze u ustanovi da izvrše uvid u video-nadzor.

- Nakon što je kolega došao u

ustanovu, posumnjao je da se ne radi o službenicima policije što se vidi iz prepiske u prilogu – upozorava Nikolić u pismu medijima i šalje skrinšotove prepiske i zahtijeva da bi trebalo da se utvrdi jesu li 28. septembra godine službenici policije dolazili u Dom i pregledali video-nadzor.

- Sve navedeno izaziva veliku uznemirenost zaposlenih, pa sam o svemu upoznao resornu ministarku Naidu Nišić, te stoga vjerujem da će se uskoro utvrditi sve relevantne činjenice i osigurati uslovi za sprovođenje postupaka koji će doprinijeti razrješenju ove izuzetno nepovoljne situacije koja ide i na štetu korisnika Doma, a od kojih neki već razmišljaju o napuštanju ustanove -naglašava Nikolić, uz tvrdnju da će ,,jedan broj kolega sljedeće sedmice pokrenuti postupak zaštite od mobinga“ što će i on uraditi.

- Važno mi je, kao i mojim kolegama koji rade savjesno, da nam se omogući nesmetan rad i da naša ustanova služi najboljem interesu njenih korisnika – zaključuje u otvorenom pismu Svetozar Nikolić, pomoćnik direktora JU Dom starih R. P. ,,Nikšić“.

Saopštenje Uprave policije

Policija traga za izvršiocem Devet osoba privedeno zbog vožnje u pijanom stanju ANDRIJEVICA - Kako je javnost već upoznata, juče oko 2.00 časa je u jednom ugostiteljskom objektu u Andrijevici došlo do upotrebe vatrenog oružja kada je jedno lice zadobilo povrede, saopšteno je iz Uprave policije.

U aktivnostima sprovedenim u saradnji sa višim državnim tužiocem policija je identifikovala R. B. (27) za kojeg se sumnja da je upotrijebio oružje na štetu M. I. Tužilac je kvalifikovao krivično djelo kao teško ubistvo u pokušaju, te za R. B. policija intenzivno traga, navodi se u saopR. P. Opština Andrijevica štenju.

PODGORICA - Policija je preksinoć na području Crnogorskog primorja sankcionisala 12 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, od kojih je njih sedam uhapšeno, objavila je policija na X mreži.

Takođe, prema objavama Uprave policije, uhapšeni

su u Nikšiću i M. M. (20) koji je vozilom upravljao pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, kao i U. P. (28) koji je upravljao vozilom sa 2,14 promila alkohola u krvi. Za U. P. nadležni sudija izrekao je novčanu kaznu u iznosu od 800 eura.

-U Tivtu je uhapšen M. Ž. iz tog grada koji je vozio pod

dejstvom alkohola u organizmu u koncentarciji od 2,88 g/kg.

Izrečena mu je kazna zatvora od 15 dana – navodi se u tvitu.

U Baru je uhapšen I. S. iz Ukrajine koji je vozio pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentarciji od 2,63 g/kg.

R. P.

Region

Neđelja, 5. novembar 2023.

9

Vučić ponovo sa Šešeljem i Nikolićem na izbore 17. decembra

Vraćaju Srbiju u devedesete RFE/RL

Zbog mogućnosti da izgubi Beograd Vučić se udružio sa Vojislavom Šešeljem, a da bi amortizovao nezadovoljstvo u stranci u kampanju je uključio i Tomislava Nikolića jer oni mu mogu pomoći i da brani vlast ako izgubi izbore - iako nema objavljenih istraživanja o rejtingu stranaka

BEOGRAD – Moliću sve iz SNS-a da priznaju poraz, ako ga dožive, na bilo kom nivou – rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tri dana prije raspisivanja vanrednih parlamentarnih i vanrednih lokalnih izbora.

Postavlja se pitanje da li ovo znači da SNS neće mirno otići sa vlasti ako izgubi na izborima.

-SNS ima razrađene planove za odbranu vlasti po svaku cijenu – upozorava za Pobjedu advokat Aleksandar Olenik, narodni poslanik koalicije „Zajedno za Vojvodinu“.

-Ovo je prilično uvijena poruka koja znači: ako pobijedite na izborima to je jedna stvar, a da li ćete doći na vlast to je potpuno druga stvar. To je radikalska Šešeljeva i Miloševićeva škola i mi kao opozicija u Srbiji prvo moramo da dobijemo izbore, a onda na ulici da odbranimo pobjedu. Mislim da to drugačije neće ići.

Nadam se da griješim, ali bez pritiska građana na ulici, što je minimalno, neće biti priznanja pobjede na izborima. Veći dio svoje karijere raspravljali

Aleksandar Vučić

su o odbrani od obojenih revolucija kojih se najviše plaše, jer računaju da neće dati vlast na izborima – objašnjava Olenik.

BRUTALNA KAMPANJA

Dan poslije raspisivanja izbora TV N1 emitovala je film „Državni gambit“ u kojem prikazuje Vučićeve političke obrte od tvrdog nacionaliste do političara koji izvršava ono što Zapad traži. Uslijedila je brutalna kampanja protiv opozicije i medija koji nijesu pod kontrolom vlasti, u kojoj su naprednjaci političku kritiku neisto-

Tomislav Nikolić

mišljenika pretvorili u napad na Vučića i njegovu porodicu tvrdeći da im je ugrožen život. U odbrani Vučića raspiruju mržnju, dijele građane na „mi i oni“, prekrajaju istorijske događaje, a ministar Tomislav Momirović je prijetio listu Danas riječima: „Đubrad najveća, platićete za ovo“...

- On izjednačava državu sa sobom lično i uvjerava svoje birače da je država on i da je svaki politički napad ili kritika na njega napad na državu – kaže Olenik, odgovarajući na pitanje kako ovakvu kampaMC.RS

Vojislav Šešelj

nju razumiju birači – da li da je Vučić ugrožen lično (što se konstantno potencira) ili da mu je ugrožena vlast?

Ističe da dio njegovih birača prihvata to jer su na to navikli, ali i prije njega su razmišljali da je država onaj ko je trenutno vlast.

-Međutim, veći dio njegovih birača je ucijenjen, pritisnut, medijski izmanipulisan u strahu za posao i egzistencijalne probleme, ali i shvata da dvanaestogodišnje glumljenje žrtve u svemu, svačemu, na svakom mjestu, ne može da traje vječno. Mislim da će taj dio birača shvatiti da on nije država i da politička kritika nije napad na državu već napad na trenutnu politiku vlasti – tome služi opozicija, to je njen jedini posao – navodi naš sagovornik.

NAMETNUTI IZBORI

Kome sada odgovaraju izbori i koliko su oni skopčani sa onim što traži EU: primjenu Ohridskog sporazuma, što je de fakto priznanje Kosova.

Profesor dr Zoran Stojiljković sa Fakulteta političkih nauka kaže da Vučić raspisuje izbore kada god on proci-

Zoran Stojiljković

Prvo treba pobijediti u Beogradu -Ako poredimo sadašnje vrijeme sa vremenom Miloševića, realno je da prvo dobijemo vlast u Beogradu, pa onda oslobađamo dalje Srbiju.

Međutim, Vučić nema ideju da ne bude na vlasti u Beogradu jer izbore nije raspisao bez plana.

Na prošlim izborima SNS je u Beogradu dobila manji broj glasova nego opozicija zajedno. U međuvremenu sa svim doseljavanjima i pritiscima nijesam siguran da SNS može da dobije veći broj glasova u Beogradu nego na prethodnim izborima. Pretpostavljam da će Vučiću neko sa ove naše strane pružiti pomoć poslije izbora: on je lično i emotivno vezan za sudbinu Beograda na vodi da ga završi i promijeni Beograd kako je zamislio – kaže Olenik.

jeni da je to dobro za njegov imidž ističući da ne vjeruje da je pod pritiskom opozicije raspisao izbore.

Olenik ocjenjuje da je dio opozicije „Srbija protiv nasilja“ ishitreno tražio izbore, odnosno da za njih nijesu bili spremni ni kada su ih tražili – ni sada kada su raspisani – ali da je taj

potez trebalo povući kako bi se izašlo iz mantre: opozicija neće na izbore, a Vučić hoće na izbore.

On ukazuje i da je flagrantno kršenje Ustava i zakona što se izbori održavaju na dvije ili godinu i po - jer nijedna vlada za to vrijeme ne može nešto da uradi niti opozicija može da se konsoliduje.

-Siguran sam da će ako osvoji vlast na republičkom nivou Vučić završiti sa pitanjem Kosova i prihvatiti jedan od datih načina za de fakto priznanje Kosova. Onda, po njegovim riječima, četiri godine neće biti izbora. Zatim će svojom propagandnom mašinerijom prvo gurnuti u zaborav i druge okriviti za rješenje Kosova, a on će glumiti žrtvu sa porukom da ne pričamo više o tome – kaže Olenik.

OPOZICIJA RAZJEDINJENA

Da li se opozicija dobro organizovala ili se organizovala jedino kako je mogla: s obzirom na to da je cilj obaranje vlasti, a ona ide u četiri kolone za sada: tri su nacionalne stranke i jedna kolona okuplja građanske partije pod nazivom „Srbija protiv nasilja“. To su partije koje su pokrenule održavanje protesta koji traju još od maja mjeseca – zbog ubistava djece u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu 3. maja i ubistava omladine 5. maja u selu Dubona i Malo Orašje.

Olenik kaže da Vojvođani izlaze samostalno na izbore i da cijelo vreme postoji saradnja sa koalicijom „Srbija protiv nasilja“ koja će se nastaviti i nakon izbora, da je dobra stvar što opozicija izlazi u nekoliko kolona jer su sva istraživanja pokazala da na taj način realno može da se dobije vlast u Beogradu.

-Nije dobro što je sav fokus samo na Beogradu, a niko ne priča o republici i 65 lokalnih samouprava u kojima su raspisani izbori. Mi i dalje čekamo da li će biti raspisani izbori za parlament Vojvodine, jer to je nama jednako bitno kao i parlament Srbije. Nije zdravo da se sva koplja lome u lokalnoj samoupravi u Beogradu i tu kampanja nikada i nije prestajala – ocjenjuje Olenik.

Violeta CVEJIĆ

Ocjena američkog eksperta Danijela Servera

Vulinova ostavka ne znači otklon Srbije prema Rusiji

BEOGRAD- Aleksandar Vulin je podnio ostavku na mjesto direktora Bezbjednosno-informativne službe Srbije pod pritiskom Evropljana i Amerikanaca, ocijenio je za RSE Danijel Server, profesor na američkom Univerzitetu Džons Hopkins.

On ipak misli da njegova ostavka ne predstavlja otklon u politici Srbije u podršci Rusiji već napor da se izbjegnu dodatne sankcije. Server je u odgovoru imejlom na pitanja RSE ocijenio da će Vašington pozdraviti Vulinovu ostavku, dok će Moskva biti nesrećna.

Aleksandar Vulin, direktor Bezbjednosno-informativ-

ne agencije Srbije (BIA), podnio je 3. novembra ostavku na tu funkciju. On je naveo da SAD i EU „traže njegovu glavu kao preduslov za neuvođenje sankcija Srbiji“.

Sjedinjene Države su u julu Vulina stavile na listu sankcija zbog navodne korupcije i umiješanosti u trgovinu drogom i zbog veza sa Rusijom.

-Podnio je ostavku pod pritiskom Evropljana i Amerikanaca. Ali činjenica da je za to trebalo tri mjeseca, a ne tri dana govori da je postojao pravi otpor predsjednika Vučića, koji dijeli Vulinov pogled na svijet i ambiciju Srbije za političkom kontrolom srpskog stanovništva u susjednim zemljama.Nje-

gova ostavka ne predstavlja otklon u politici Srbije u podršci Rusiji, već prije odbrambeni napor da se izbjegnu dodatne sankcije.

Ali Vulin nije jedini problem u Srbiji ili njenim obavještajnim službama. Predsjednik Vučić nije pokazao nikakav znak da žali zbog događaja od 24. septembra (na sjeve-

ru Kosova). Prosta činjenica je da Srbija nije prigrlila Zapad nego Istok. Moskva i Peking podržavaju odbijanje Beograda da normalizuje odnose sa Kosovom, kao i okretanje ka autokratiji kada je riječ o unutrašnjoj politici u Srbiji. Srbija je za sada izgubljena za Zapad-poručio R.P. je Server.

10 Stav

Neđelja, 5. novembar 2023.

POGLED SA STRANE

Piše: dr Dragan VESELINOV Ovog 29. oktobra Turska je proslavila 100 godina od uspostavljanja Republike. Sutradan, 30. oktobra, parlament Crne Gore je za svog predsednika izabrao protivnika nezavisne Republike Crne Gore. Možda je to crnogorski razlog zašto predsednik Milatović nije čestitao turskom predsedniku Erdoganu istorijski republikanski jubilej, što nije učinio ni srpski predsednik Vučić. Ako ipak jesu, što nije javljeno, biće nam to drago.

Teško nam je poverovati da je Ministarstvo vanjskih poslova u Podgorici moglo zaboraviti na diplomatsku kurtoaziju prema najvećoj balkanskoj sili.

Uspon i pad republika: Turska i Crna Gora

hamedovo koransko nasledno Ataturk za pravo. U 1928. godini je zaveo Podgoricu može rimski alfabet umesto arapskog pisma i uveo arapske brojeve biti istorijsko zbog čega su Turci počeli da pinadahnuće za šu s leva na desno. Zabranio je mujezinima da pozivaju vernisamostalan ke u džamiju na arapskom jeziprogresivni iskorak ku i naredio prevođenje Korana na turski jezik (učinjeno izmeka Evropi. A đu 1935. i 1939).

Erdogan je nejasna Za života je duplirao pismenost naroda. Kada je deklaracijom prijetnja miru Parlamenta iz 1934. godine naiza horizonta. Od građen nadimkom ,,Ataturk“, doneo je i zakon kojim su svi Ataturka se može građani postali ,,gospodin“ i razumjeti da se ,,gospođa/gospođica“, i svi graATATURK đani su dobili prezimena. Mosvoja država ne PRIHVATIO JE PRAVO SVIH VJERA NA RAVNOPRAVNOSTI I ODBIO PRIVILEGIJE ISLAMA : Kemal Ataturk rala su da budu turska. Sa njim Kemal Ataturk je Solunjanin smije drugima dati na koga su izuzetno, od malena, je krenulo prevođenje evropod njegovog rođenja 1881. godi- ni po koju cijenu Ataturk se oprostio od monar- vu Mudanju. Stara Mudanja raspustio je ulemu, zatvorio je ske filozofske, naučne, zabavne, presudno uticale evropske humanističke ideje i jevrejska ekonomska dominacija u gradu.

Nosio ga je duh prethodnih pro-evropskih postupaka sultana Mehmeda Drugog za vreme politike Tanzimata (Obnove) posle 1839. godine koju je traljavo sprovodio njegov brat, i ulazak evropskih protestanata u Tursku. Poštovao je Mehmedovu naredbu iz 19. veka da se mora odbaciti turban a nositi grčki fes, bilo mu je drago što je srednja klasa stala svirati klavir i bila mu je bliska ideja o federalnoj Turskoj iz sva četiri Hat-i-šerifa od 1829. do 1838. godine.

Prihvatio je pravo svih vera na ravnopravnosti i odbio privilegije islama. Oduševljavao se stavom da Turska mora biti ustavna monarhija sa prevlašću građanskog parlamenta i stoga je sledio ideje vodećih intelektualaca sa zbora u carigradskoj ,,Beogradskoj šumi“ iz 1865. godine. Podržao je njihovu građansku revoluciju iz 1908. godine kada su ,,Beograđani“ predvodili ,,mladoturke“ iz organizacije ,,Ko-

mitet ujedinjenja i progresa“ sastavljene od Turaka, Albanaca, Jermena i Grka.

Staru ideju Francuza o slobodi, jednakosti i bratstvu, koju je raznosio još Mehmed Drugi – huurijet, musavat, uhuvvet – Ataturk je prihvatao kao svoj kredo. Sve je ovo on bio još kao Mustafa Kemal Paša, general, heroj Dardanela i odbrane Turske od britanske flote kod Galipolja 1915/1916. godine i nacionalni borac protiv preteranog savezničkog komadanja Turske posle Prvog svetskog rata.

Izašao je kao pobednik, iako nije sačuvao Egipat, delove Kurdistana i istočne grčke oblasti.

I onda je postao ,,Ataturk“, otac Turaka. Bio je progresivni nacionalista i zato je ustao protiv pan-islamizma. Nije hteo da Turci obnove imperiju na islamskoj prevaziđenoj ideologiji i nije hteo da Turci preuzmu odgovornost za stanje u islamskom svetu. Nikada pre njega Turci nisu bili ,,nacija“.

Sa njim su to postali, i ostali su to do danas, i to sve veći.

Ataturk i njegova usvojena kćerka Sabiha Gokčen

hije 1920. godine, kada je napustio vojsku i započeo gerilsku borbu u Anadoliji sa saveznicima koji su cepali Tursku kao čaršav, i kada je godinu dana pre toga, odbio sultanovu naredbu da se u Samsunu bori protiv anti-monarhista.

Preuzeo je vođstvo nad independistima i sa njima se tukao na četiri fronta: protiv anglo-francuske dominacije, i protiv Italijana, i protiv Jermena i protiv Grka. Te godine su ga independisti izabrali u Ankari za predsednika vlade Turske. Nju su prvi 1921. godine priznali Francuzi, jer su bili siti borbi sa Ataturkom koga su finansirali Lenjinovi boljševici iz Moskve, i prihvatili su poraz Grka kod Sakarije i potpisali su sa Turskom separatni mir u Ankari.

Godinu kasnije, u oktobru 1922. godine, svi zapadni saveznici su u Mudanji, blizu Burse, potpisali primirje, a 1923. godine u Lozani su potvrđene sve Ataturkove granice Turske, a grčko stanovništvo iz Mudanje je prebačeno na Halkidiki, u No-

ne i književne literature. Doveo je skulptore da, suprotno islamu, podižu kipove značajnim ličnostima. Tako je on bio i prvi koji ga je 1925. godine dobio pod nazivom ,,Državnik“, izradio ga je Nemac Hajnrih Kripel. Primao je na desetine nemačkih naučnika koji su bežali od nacista – tako je i Ernst Kirš već 1933. godine postao otac prvog turskog trgovačkog zakona.

U 1930. godini je osnovao CenREVOLUCIJA tralnu banku i počeo da vodi I tada je započela unutrašnja aktivnu monetarnu politiku. revolucija Ataturka uz ogroNjegova partija je, radi dizamnu podršku naroda. Osnonja industrija koje Turci nivao je Republikansku narodnu su imali, počela da diže porepartiju, i proglasio republikaze kako bi ih finansirao, i delio nizam, sekularizam, nacionaje monopole – to se mnogima lizam i populizam za svoj pronije dopalo, a breša sukoba ingram. To je nama danas čudno, teresa krupnog kapitala sa naprotivrečno je, ali tada to nije rodom je tada otvorena - i trabilo. Valjalo je dići zaostali naje do danas. rod na noge.

Ataturk je umro u novembru Namerno je isticao razliku u 1938. godine i nije video pretvaranje Turske u demokratsku odnosu na staru Tursku: pio zemlju, jer je on svoju partiju je rakiju, nosio je cilindar kao obdario zakonskim monopoengleski lord, igrao je moderlom na rad. ne plesove, osnivao bioskope, Njegov naslednik Ismet Ineni, razvio operu, podržavao savremene restorane i fine manikoji je uspešno držao Tursku re. Zaveo je žensko pravo glavan Drugog svetskog rata, zasa i uveo 1935. godine 18 žena u veo je 1946. godine višepartijski parlament kada ih je u Evropi sistem, koji je doveo 1950. godijedva i bilo – recimo, ni u Franne do pada sa vlasti Ataturkove cuskoj niti u Jugoslaviji nije biRepublikanske narodne partije. lo dozvoljeno ženama da glasaNo, Turska je ostala verna Zapaju i budu poslanice. du, i 1952. godine ušla u NATO. Sledeće godine se Titova JuOn je 1924. godine ukinuo turgoslavija pridružila Turskoj i ski kalifat, a 1928. godine ukinuo je islam kao državnu religiGrčkoj sklapanjem antisovjetju. Zabranio je derviške redove, skog Ugovora o prijateljstvu i saradnji, i preko njih postala Nije imao djece, ali je svoju toplinu poka- posredni član NATO-a. Ugozao usvajanjem osam djevojčica i jednog vor je sa naše strane potpisao dječaka. Njegova usvojena ćerka Sabiha Koča Popović. Tom ugovoru Gokčen je postala prva žena operativni je i Izrael hteo 1954. godine da ratni pilot u svijetu po kojoj je danas na- se priključi, kako bi preko Jugoslavije, preko Titovog uticaja na zvan istanbulski putnički aerodrom na azijskoj strani Nasera, rešavao svoje odnose Bosfora, veći od očevog, Ataturkovog aerodroma, na sa Egiptom. Tel Aviv je od toga evropskoj strani. Na njenoj svadbi, on je prvi zaigrao odustao zbog drugog rešenja. valcer sa njom. Vjerovatno malo ljudi to zna: ali SabiA jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević ha Gokčen, žena prvi ratni pilot u svijetu, porijeklom je, diveći se Ataturku, predloje – Crnogorka, rodom Ćorović sa sjevera Crne Gore žio 1933. godine - i dobio u fenikada potom nije naseljavana turskim stanovništvom iako je gotovo na 10 kilometara od mora i isto toliko od Burse, to je avetinjski grad tišine i grčke tuge – bili smo tamo. I tada, 29. oktobra 1923. godine je Ataturkova skupština u Ankari proglasila Republiku, a sultan Vahdetin je već pre toga na britanskom bojnom brodu zauvek napustio Tursku.

sve vakufe i medrese, zaveo je mešane muško-ženske razrede i zatvorio sufističke verske škole i svetilišta. Aju Sofiju je 1935. godine pretvorio u muzej.

Nije imao dece, ali je svoju toplinu pokazao usvajanjem osam devojčica i jednog dečaka. Njegova usvojena ćerka Sabiha Gokčen je postala prva žena operativni ratni pilot u svetu po kojoj je danas nazvan istanbulski putnički aerodrom na azijskoj strani Bosfora, veći od očevog, Ataturkovog aerodroma, na evropskoj strani.

Na njenoj svadbi, on je prvi zaigrao valcer sa njom. Verovatno malo ljudi to zna: ali Sabiha Gokčen, žena prvi ratni pilot u svetu, poreklom je – Crnogorka, rodom Ćorović sa severa Crne Gore.

Ataturk je zabranio fes Mahmuda Drugog i eliti naredio šubare i šešire. No, naredio je svima u običnom narodu da nose kačkete i preporučio je da ih u džamiji za vreme molitve (džuma namaza) ne skinu i da ih okrenu naopačke. Ohrabrivao je žene da pojedinačno same izlaze na ulicu – što islam zabranjuje. Državne službenice i studentkinje nisu smele nositi maramu, a žene na ulici feredžu.

U 1926. godini je, na osnovu švajcarskog zakona o braku, zabranio poligamni muški brak, ustanovio državni monogamni brak i razvod, i dao jednako nasledno pravo ženama sa muškarcima, i time je napustio Mu-

Stav / Svijet

Neđelja, 5. novembar 2023.

11

Izrael i Hezbolah nastavljaju sukobe

njegov etički kodeks je ispod viteštva muslimana: Redžep Tajip Erdogan

bruaru 1934. godine, odbrambeni Balkanski pakt - ili Malu Antantu, braneći se od graničnih zahteva Musolinijeve Italije i Bugarske, ujedinjavanjem sa Turskom, Grčkom i Rumunijom. Aleksandar i Ataturk su postali prijatelji i cele noći su igrali poker, pušili i pili. Aleksandar je već tada znao da je na smrt bolestan od ciroze jetre, dok će od nje Ataturk umreti četiri godine kasnije. Musolini je bio besan. Aleksandar je ubijen u oktobru te godine od atentatora spremanog u Italiji, tačno posle prognoze lekara da neće živeti duže od šest meseci.

ERDOGANOVA ERA

Redžep Tadžip Erdogan je izgradio svoj put ka vlasti 2002. godine koristeći 90-ih godina prošlog veka brojne sukobe u Turskoj koji su započeti još u Ataturkovoj revoluciji poput kurdskog pitanja.

Preko svoje Partije pravde i razvoja sa obnovom nekih verskih oblika života, sa dolaskom milionske emigracije iz Sirije u Tursku, sa nezadovoljstvom građana nasleđenim monopolima u ekonomiji, sa željom nekih političkih krugova da se Turska vrati u islamsko područje - uključujući i Bosnu, Srbiju i Crnu Goru – dobio je vetar u leđa ponekad se zanoseći da bi mogao biti autor neo-osmanizma.

Iako je obnovio izvesni islamski sentiment i tradicionalnu kulturu života, on nije izveo Tursku iz evropskog ležišta niti on želi da se izdvoji iz evro-američke političke zajednice. Svi veliki gradovi Turske su protiv njega – od Istanbula nadalje, i sve turističke oblasti glasaju protiv njega. On ima glasačku nadmoć u stanovništvu koje leži u agrarnim i nerazvijenim delovima zemlje. Moderna Ataturkova Turska mu ne daje da se vrati u prošlost iako je Aju Sofiju vratio na džamiju.

On već 21 godinu cepa Tursku neprosvetnom autokratskom vladom, on proganja intelektualce, guši univerzitete, desekularizuje vojsku, islamizuje javni život i zatvara slobodoumne novinare.

Erdoganov populizam – kao verski populizam, se video 28. oktobra 2023. godine, dan pre proslave stogodišnjice od osnivanja Republike kada je u Istanbulu izveo na stotine hiljada ljudi na protest protiv politike Izraela u Palestini. Došlo je organizovano na trg i mnoštvo

sirijskih izbeglica i Palestinaca.

Erdogan je kazao da HAMAS nije teroristička organizacija već da su hamasovci ,,mudžahedini“, da su džihadistički sveti borci za islam, čime je sukob između Izraela i Palestinaca formulisao kao verski rat – i gotovo automatski poništio politički legitimitet Al Fataha na Zapadnoj obali, jer je ova organizacija sekularna socijalistička partija.

Optužio je ceo Zapad kao isključivog krivca za muke Arapa u Palestini, iako to Mahmud Abas, predsednik Palestine na Zapadnoj obali, sa kim se sreo u julu ove godine, u Istanbulu, nije rekao posle HAMAS-ovog napada na Izrael 7. oktobra.

I da bi pojačao osudu Izraela i zapadnih sila doveo je na miting Jusufa Islama, poznatijeg među nama kao Ket Stivensa, engleskog song autora iz 60-70-ih godina iz ere Bitlsa, koji je pre 47 godina prešao u islam. Posle toga on je 1989. godine podržao fatvu ajatolaha Homeinija da se ubije indijski književnik Salman Ruždi, pisac ,,Satanskih stihova“ – čime je zaprepastio humanističku javnost širom sveta. Ruždi je, zbog atentata sina libanskog imigranta u Nju Džersiju Hadi Mata, izgubio u avgustu 2022. godine oko i postao težak fizički invalid. Stivens je finansirao i HAMAS, zbog čega mu je Tel Aviv 1987. i 2000. godine zabranio ulazak u Izrael.

Uprkos tome, Jusuf Islam-Ket Stivens je prihvatio zaduženje da u Istanbulu pevanjem pokrene muslimansku omrazu protiv svetskih nevernika.

Uzaludno, to Stivens nije mogao. Njegova melodija na staru medinsku pesmu Muhamedovih jataka iz 7. veka ,,Tala’ Al-Badru ‘Alayna“, koja slavi Muhameda, je doprinos miru i romantičnom poverenju u snagu vere. Stivensova melodija je veoma topla, kao što je i on sam bio na početku karijere. Ostatak njegovog starog bića je njegovo strasno finansiranje ekoloških poduhvata. On je prešao u islam 1977. godine – iako je po ocu Grku bio pravoslavan (i pravo ime mu je Stefan Georgiu), poverovavši da ga je Alah spasio od davljenja u Pacifiku kod Malibua, u Kaliforniji.

Bio je veliki prijatelj dr Irfana Ljubjankića, ministra spoljnih poslova BiH, koji je 1995. godine poginuo u helikopteru, kog su, navodno, raketom obo-

rile srpske snage na njegovom putu za Zagreb. Na dobrotvornom koncertu u Sarajevu 1997. godine Stivens mu je pevao svoju pesmu ,,I Have No Cannons That Roar“.

A Erdogan nije želeo da na binu u Istanbulu izvede i Stivensovu pakistansku suprugu Fauziju Mubarak Ali, američkog univerzitetskog diplomca i velikog borca za ženska građanska prava i protivnika islamizma. U stvari, nije tu jasno da li je Erdogan zaista mislio da bi Ket Stivens mogao u Istanbulu da pošalje Evropi bilo kakvu pesmu koja bi odjeknula kao ,,pravda“ za HAMAS. Jer , njegove divne mladićke pesme poput ,,Matthew and Son“, ,,Wild World“, ,,I Love My Dog“, ,,Lady D’Arbanville“ (bila je njegova devojka) i druge, gde on neguje melodije svojim blagim lirskim glasom, bi malo Turaka na mitingu moglo da razume.

Više su razumeli Erdoganovu najavu da će Turska dobiti još dva nosača aviona, verovatno da zavodi osmanski red u Mediteranu?

ŠTO ATATURK ZNAČI PODGORICI, ŠTO ZNAČI ERDOGAN

Ataturk za Podgoricu može biti istorijsko nadahnuće za samostalan progresivni iskorak ka Evropi. A Erdogan je nejasna pretnja miru iza horizonta.

Ako je predsednik Republike Crne Gore Milatović ipak čestitao Erdoganu 100. godišnjicu Turske Republike, onda se možemo nadati da je iz istorije ove republike mogao razmatrati brojna iskustva koja ona nudi. Od Ataturka se može razumeti da se svoja država ne sme drugima dati ni po koju cenu.

Od njega se može razmatrati zbog čega je Crkva veliki protivnik društvenom progresu.

On uči da se na Univerzitet ne mogu dovoditi rektori i dekani koji gaze svoju zemlju u korist tuđe čizme, već se na Univerzitet dovode najbolji naučnici i profesori koji ljube zastavu svoje zemlje i od srca pevaju himnu predaka.

Ataturk je učio Turke da im je budućnosti u ekonomiji i kulturi Evrope i da je sa islamskim kalifatom završena epopeja verske uprave nad narodom.

Od trenutka osnivanja Ataturkove Republike, od njega se može naučiti da rat valja izbegavati kao kugu – a mir braniti u zajednici sa evropskim voj-

Političar koji kaže da Turska nije počinila genocid nad hrišćanskim Jermenima od 1894. do 1923. godine – čiji je vrhunac bio 1915. godine, a slavi terorizam HAMAS-a čija su zvjerstva 7. oktobra 2023. godine nad jevrejskim ženama zgrozila svijet, uči nas da držimo ruku na sablji. I još kada takav političar nazove kukavičko skrivanje boraca HAMAS-a iza bolesnika ispod bolnica u Gazi za sveto ponašanje džihadista, mi znamo da je njegov etički kodeks ispod viteštva muslimana i ispod humanističkog morala savremenog svijeta skama, pre svega sa svojim susedima. Kada si sa susedima u miru, neprijatelj ti je daleko.

Kod Ataturka je jasno da je njegova država građanska ustanova bez ikakve nacionalne i verske majorizacije većinskog etničkog naroda. On uči da Crkva ne može biti vlasnik nikakve nekretnine na račun drugih crkava, i uči da tuđe istorijske crkve, poput Aja Sofije, ne mogu biti crkve osvajačke religije, već pretvorene u kulturno dobro naroda. On upućuje da nasilno napuštena naselja jednog naroda ne naseljavaš svojim kolonizatorima (što je činio Karađorđević sa Crnogorcima na Kosmetu), jer će ti se to vratiti egzodusom kolonizatora. I Ataturk nam jasno kaže: ,,Ne puštaj religiju i Crkvu u škole“.

Duh Ataturka nudi mnogo više od ovoga što smo naveli, jer svi pojedinačni primeri vode u samo jednu sliku za stvarnog državnika – čuvaj svoju državu i ne boj se promena koje joj daju večnu mladost i svežinu.

A Erdogan? On je epizodna ličnost provincijskog kontra-revolucionara i vulgarnog religioznog nacionaliste. Po političkoj klasifikaciji, on je neprosvetni autokrata. Političar koji hapsi univerzitetske profesore i muči novinare ne može govoriti ni u Božije ime niti prorokovati u ime demokratske budućnosti.

On nas uči zašto sa njim moramo biti na mučnom oprezu.

Političar koji kaže da Turska nije počinila genocid nad hrišćanskim Jermenima od 1894. do 1923. godine – čiji je vrhunac bio 1915. godine, a slavi terorizam HAMAS-a čija su zverstva 7. oktobra 2023. godine nad jevrejskim ženama zgrozila svet, uči nas da držimo ruku na sablji. I još kada takav političar nazove kukavičko skrivanje boraca HAMAS-a iza bolesnika ispod bolnica u Gazi za sveto ponašanje džihadista, mi znamo da je njegov etički kodeks ispod viteštva muslimana i ispod humanističkog morala savremenog sveta.

Tu mu ne mogu pomoći ni ta dva najavljena nosača aviona.

• Nema ih on gde skriti.

Bombama na školu i bolnicu u Gazi

Slike užasa kojem se ne vidi kraj

GAZA - Ministarstvo zdravlja u Gazi saopštilo je da je najmanje 15 osoba ubijeno u izraelskom bombardovanju škole Al-Fakhoora, koja je pružala sklonište raseljenima u izbjegličkom kampu Jabalia. Direktor bolnice Al-Shifa izvijestio je da je najmanje 15 ljudi ubijeno u napadu, a na desetine ranjeno.

Džulijet Toma, direktorka komunikacija UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA), potvrdila je Rojtersu da je pogođena ta škola kojom upravlja svjetska organizacija. Među žrtvama ima djece, no UNRWA zasad nije potvrdila tačan broj poginulih.

Najmanje jedan vazdušni udar pogodio je školsko igralište gdje su bili šatori za izbjegle.

Drugi napad pogodio je školu gdje su žene pekle hljeb, kazala je u telefonskoj izjavi. Fotografije Rojtersa nakon udara pokazuju uništen namještaj i drugu imovinu razbacanu po podu, lokve krvi i ljude koji plaču.

- Ljudi su pripremali doručak kad je iznenada započelo bombardovanje, rekao je jedan muškarac na Rojtersovom video-snimku.

Ministarstvo zdravstva u Gazi reklo je da su u izraelskom raketnom napadu ubijene i dvije žene na ulazu u dječju bolnicu Naser. I tamo ima povrijeđenih. Izrael zasad nije komentarisao te tvrdnje.

U izraelskom vazdušnom napadu na vozila hitne pomoći koja su korištena za evakuaciju ranjenika iz opkoljenog sjevernog dijela Gaze ubijeno je 15 ljudi i ranjeno oko 60, saopštilo je Ministarstvo zdravlja enklave pod kontrolom Hamasa.

Američki državni sekretar Entoni Blinken sastao se sa ministrima vanjskih poslova Jordana i Egipta u Amanu, jordanskoj prijestonici. Ključni trenutak bili su pozivi Jordana i Egipta na trenutni prekid vatre, ali je Blinken jasno dao do znanja da SAD ne podržavaju te zahtjeve.

- Primirje bi jednostavno ostavilo Hamas na vlasti, sposobnim da se ponovno grupiše i ponovi ono što je učinio 7. oktobra - odgovorio je američki šef diplomatije na pitanja novinara.

Blinken je ponovno potvrdio pravo Izraela na samoobranu, ali je naglasio da je važno i kako

Izrael to čini, odnosno da maksimalno pazi na civilne žrtve.

Libanski pokret Hezbolah objavio je juče da je izveo simultane napade na izraelske položaje na granici. Stanovnici juga te države izvještavaju o nekim od najžešćih izraelskih napada dosad u nekoliko nedjelja dugim prekograničnim okršajima. Izraelska vojska objavila je da su njeni avioni gađali ciljeve Hezbolaha kao odgovor na ranije napade s libanske teritorije, a da je vazdušne napade propratila raketnom i tenkovskom paljbom.

Izvor iz Libana upoznat s napadima Hezbolaha rekao je da je ta militantna organizacija iskoristila moćnu raketu koju još nije upotrijebila u napadima.

Izrael i Hezbolah razmjenjuju vatru preko granice otkad je Hamas 7. oktobra izveo terorističke napade na Izrael. To je najveća eskalacija borbi od rata iz 2006. no zasad je ograničena na pogranično područje.

Specijalni izaslanik SAD David Saterfild rekao je juče da se između 800.000 do milion ljudi preselilo na jug Pojasa Gaze, dok je 350.000-400.000 ostalo na sjeveru enklave. U razgovoru s novinarima u jordanskom glavnom gradu Amanu rekao je da nema zabilježenih slučajeva da je Hamas spriječio ili zaplijenio pomoć.

Američka vlada očekuje da će izraelski rat protiv Hamasa u Pojasu Gaze ući u novu fazu u nadolazećim danima, prema izvještaju američkih medija.

Američka televizija CNN izvijestila je, pozivajući se na visokog zvaničnika vlade u Vašingtonu, da administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena očekuje smanjenje vazdušnih napada i jači „taktički fokus na kopnenu kampanju“.

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš „užasnut je napadom“ izraelskih snaga na konvoj ambulantnih vozila u Gazi, navodi se u saopštenju i dodaje da sukob „mora prestati“.

Palestinska organizacija Crvenog polumjeseca saopštila je da je jedno od njihovih ambulantnih vozila pogođeno „projektilom koji su ispalile izraelske snage“ samo korak od ulaza u bolnicu u gradu Gazi, u napadu koji je ubio 15 ljudi i ranio više od 60 drugih.

12 Kultura

Neđelja, 5. novembar 2023.

Reditelj Aleksandar Morfov za Pobjedu povodom predstave „Posjeta“, koja je izvedena u CNP-u

Jer, kako je i poznati bugarski i evropski reditelj često znao da ponovi - za razliku od filma, premijere komada nijesu konačni izgledi, već samo početak daljeg usavršavanja.

U njegovoj biografiji, pored velikog broja nagrada, stoji i još veći zbir teatara na čijim je scenama postavljao, kako kritika kaže, uspješne predstave savremenog teatarskog izraza. U Crnogorskom narodnom pozorištu režirao je prvi put – ali, iz dva navrata, budući da je predstava „Posjeta“ primarno postavljena na scenu 2020. godine, te da je zbog kovida, ali i drugih okolnosti, prvo javno izvođenje imala na dan CNP-a, 1. novembra.

Da li čovjek više koketira s anđelima ili demonima na svom ramenu, da li je obezvrijeđenost života uzrok ili posljedica pada humanosti, te o radu u nacionalnom teatru, Morfov je govorio za Pobjedu.

POBJEDA: Imajući u vidu da je predstava „Posjeta“ postavljena na scenu prije tri godine, koliko je stvari sada moralo da se promijeni? Odnosno, da li je sada dobila i jedno novo čitanje?

MORFOV: Novo čitanje nije dobila. Problemi koje ova predstava tretira, njena suština, ostali su nepromijenjeni. I juče, i sjutra, oni će biti isti. Sa druge strane, i glumci i ja smo sada tri godine stariji, zreliji. Neki su ostali bliski sa onim što smo ranije uradili, neki su se malo bili odaljili od koncepta, pa je morao da se desi ovaj proces koji smo prošli, kako bi se nanovo svi sabrali, ispratili pravac koji je zapisao Direnmat. Ova priča je prosto fenomenalna, bliska nama sada. Ona može da se desi svuda – u Crnoj Gori, Francuskoj, Bugarskoj... Trčimo za novcem, tome podređujemo sve, izgarajući u želji da djeci priuštimo bolji

NIŠTA SE MI NIJESMO PROMIJENILI: Aleksandar Morfov

život, budućnost, a u toj gužvi i zaboravimo na njih. Pogledajte koliko je ljudi ogrezlo u kriminal, a ne reagujemo na to. Posmatramo i čekamo da to uradi neko drugi, umjesto nas.

POBJEDA: Kakva je bila Vaša rediteljska vizura ovog komada i koliko se radnja koja se odvija polovinom prethodnog vijeka uklapa u savremene okvire?

MORFOV: Nije naše vrijeme ništa drugačije od onog kada je priča pisana, prije 60 godina. Ona je apsolutno vanvremenska. Ništa se mi nijesmo promijenili, ako nijesmo postali i gori. Zabrinjavajuće je koliko je i sada svježa, ali mi se zbog toga i dopada. Želio sam da ovom predstavom natjeram sve nas da se pogledamo u ogledalo. Da se zapitamo da li je ostalo ljudskosti u nama, da li možemo da ostanemo ljudi ili je novac jači od duše.

POBJEDA: Koja priča više dolazi do izražaja u našoj zbilji – ona u kojoj se moral pokazuje kao potkupljivi element ili pritisak na pojedinca koji se mora žrtvovati za kolektiv?

MORFOV: Ja predstave uvijek radim intuitivno, onako kako osjećam istinski. Svi smo, bez obzira na to kako

posmatramo sebe, jednako i loši i dobri. Imamo u sebi obje strane ličnosti. Nažalost, pojedinac je taj koji uvijek strada, naročito ako pokuša da se okrene protiv kolektiva. Kako on zapravo prolazi, to će publika da nanovo procjenjuje svaki put kada pogleda našu predstavu. Neke su stvari uvijek iste, a čovjeku su uvijek dobro znani i anđeo i đavo.

Jedan na jednom, a drugi na drugom ramenu. Međutim, najvažnije je da osoba ima u sebi osjećaj za pokajanje.

POBJEDA: Pa imamo li mi taj osjećaj?

MORFOV: U našoj predstavi, ne. Jedan lik nosi to u sebi, a drugi su, kao i većina danas, zaslijepljeni željom za materijalnim, nekom budućnošću koja je upitna kakva će biti. Složeno je to mnogo. Zato je mnogo važno da i ta poruka stigne do nas. Svi smo mi ponekad grešni – čak i prema svojim najbližim. Ali, važno je da se u jednom momentu čovjek ispravi, pogleda u svoj grijeh i da se pokaje. Da se do toga ne dolazi samo u susretu sa smrću.

POBJEDA: Glavna junakinja Klara, kako je Direnmat zapisao, u stanju je da djeluje poput junakinje grčke tragedije, apsolutno, okrutno kao Medeja. Koliko ovo potvrđuje i tezu da je pravda relativan pojam, donekle zaslijepljen i željom za osvetom?

MORFOV: Složeno je to mnogo. Možda ona i djeluje kao Medeja, ali suštinski dolazi po pravdu. Doduše, njenu ličnu pravdu, u želji da ispravi sve nepravde kroz koje je prošla. Međutim, ona to prožima kroz opštu, socijalnu pravdu – ona društvo u koje dolazi provocira, cio grad, želi da ih na jedan način ponizi, ali sa druge strane da ih dozove. Mnogo je to kompleksno.

Zbog toga i postoji „teatarska pravda“. Na scenu stavljamo sve činjenice, argumente za i protiv, a na svima nama je da u tome nađemo istinu. Razgovarao sam i sa glumcima o tome. Nijedan lik u ovom djelu ne prati samo i isključivo jedan pravac. Sve vrijeme smo u klackalici između zločina i iskupljenja. Ona se možda jeste pojavila kao Medeja, u že-

Sa premijere predstave „Posjeta“

lji za odmazdom, ali sve vrijeme postavlja sebi pitanja i pita se da li je na pravom putu. Šta je pozadina sveg bola kroz koji je prošla.

POBJEDA: Ako ovaj tekst posmatramo kao sliku mentaliteta, koliko su se naše društvo, civilizacija, promijenili od perioda kada je tekst nastao? Jesmo li i mi robovi birokratije, prožeti tragičnošću i komičnošću?

MORFOV: Ja kao reditelj uvijek volim i priželjkujem da u mojim komadima ima i tragičnosti i komičnosti, biram takve tekstove, jer takav je i život. Ljudska duša je prošarana sa oba elementa. Sa jedne strane čovjek voli svoju djecu, a sa druge ubija svoje komšije, sunarodnike, braću. Teško je podići prst i uperiti ga u nekog i reći on je loš, ili on je dobar.

POBJEDA: Jesmo li takvi samo mi na Balkanu, odnosno, u ovom dijelu Evrope, ili generalno?

MORFOV: Čini mi se da smo mi emotivniji, malo burnije reagujemo na sve. Kao da se mi jače volimo, ali jače i mrzimo. Radio sam u Litvaniji, Švedskoj, Francuskoj, a tamo je emotivnost mnogo drugačija. Ova Direnmatova priča nekako je pogodna i za zemlje Zapadne Evrope, ali i za ove sa istočne strane. U teatru u SanD. Miljanić

PODGORICA - Reditelj Aleksandar Morfov, čija je predstava „Posjeta“ izvedena 1. novembra na proslavi sedam decenija postojanja Crnogorskog narodnog pozorišta, uspio je da sačuva tajanstvenost, ali da istovremeno napravi djelo u čijim tonovima balansiraju različite crte ljudskosti.

Tako i kroz tamu kroz koju protiče predstava „Posjeta“, kao svijetli element izdvaja se zrcalo svedruštvene prepoznatljivosti.

K. Vulović

Nijesam u iluziji da mogu da mijenjam svjetsku politiku, ali možemo da pokazujemo posljedice takvih djelovanja. Pokušaću da parafraziram Brehta: ako negdje postoji zlo, mi možda ne možemo da ga uništimo, ali možemo da govorimo o njemu – kazao je reditelj Aleksandar Morfov

K. Vulović

Danas život ne košta ni

Scena iz predstave „Posjeta“

kt Peterburgu, u kome sam radio 10 godina, imao sam jedan specifičan problem. Svaki put kada sam pokušao da ih motivišem, da im objasnim suštinu procesa, oni su znali da mi kažu: „Saša, mi te mnogo volimo, ali ne razumijemo šta hoćeš od nas“. A ono što sam ja želio jeste da u sebi osjete ono što se dešava na sceni, da osjete kako mora da se reaguje na proces. Ako je pored njih čovjek koji vrši nepravdu, kriminal, zločin, da reaguju na to. A oni su znali da mi kažu: „Pa ti nam reci kako da reagujemo“. Šta da im objasnim? Nije to koreografija, pozorište zahtijeva istinsku reakciju. To je drugačiji sistem glume, drugačiji mentalitet. Mora da im se kaže.

Isto je bilo u Švedskoj. Goran Stefanovski je znao da kaže – ovo je cirkus koji se dešava sada i ovjde. I to je suština. Ali, umijemo mi i često da platimo za našu emotivnost.

POBJEDA: Posmatrajući fenomen smrti, koji njen element nam biva prihvatljiviji? Onaj koji se posmatra kao katarzični proces i iskupljenje grehova ili bijeg od ovozemaljske pravde?

MORFOV: Kada razmišljam o tom problemu, nijesam siguran da kao čovjek, ne samo reditelj, umijem da odgovorim na to. I mene je smrt kao fenomen mnogo zanimala.

Kao kazna, bijeg, neizbježna pojava. Pokajanje pred smrt predstavlja otvaranje novih vrata, bez straha. Čini mi se da živimo u životinjskom svijetu, sa mnogo ljubomore, zavisti, sa odsustvom bilo kakve logike. Sve što ima da se kaže o životu danas, napisao je odavno Šekspir. Jednom mi je jedan glumac rekao: „Saša, život je nešto najkomplikovanije što nas je snašlo“. Mislim da je ključ u tome da treba samo da razmišljamo prosto, odnosno, jednostavno.

POBJEDA: Iza nas je teški pandemijski period, a kada nam se činilo da je to prošlo, desili su se strašni ratovi. Odražava li se to na teatar i kako?

MORFOV: Teatar može i mora da pokazuje sve to što se de-

Kultura

Neđelja, 5. novembar 2023.

Mnogo je ovdje potencijala POBJEDA: Budući da je prvi put da ste režirali u Crnoj Gori, kako ste zadovoljni radom glumaca u našem nacionalnom teatru i da li ste imali priliku da pogledate neke od naših predstava?

MORFOV: Nijesam bio u prilici ništa da pogledam, bio sam fokusiran na moj rad sa glumcima. A, proces je bio kao i svaki drugi – sa usponima i padovima. Oni su se nervirali, ja sam se nervirao.

Ono što je sve vrijeme bilo prisutno je jedan visoki nivo profesionalizma. Mnogo je ovdje potencijala, veoma mi je važno što sam imao trupu koja je bila spremna da donese proces do kraja.

šava. Opet se vraćamo na Šekspira – „Magbet“, „Henri III“, sve predstave koje su nastale po uzorima na ta djela, pokazuju šta se dešava sa svijetom. Bilo koji od ovih tekstova bi mogao da bude predstava o Palestini. Teatar razotkriva na najfiniji, najiskreniji, najbrutalniji način. Da kaže svima: „Stop! Zastanite i pogledajte šta nam radite“. Ne može pozorište, možda, da utiče na to kako će da razmišlja Bajden ili neko od svjetskih lidera, ali je na nama da pokazujemo za čim naše duše plaču. Nijesam u iluziji da mogu da mijenjam svjetsku politiku, ali možemo da pokazujemo posljedice takvih djelovanja. Pokušaću da parafraziram Brehta: ako negdje postoji zlo, mi možda ne možemo da ga uništimo, ali možemo da govorimo o njemu.

POBJEDA: Koliko se banalizuje vrijednost života i može li on imati cijenu?

MORFOV: Danas život ne košta ništa. Koja je cijena koja je vrijedna toga da nekog hladnokrvno ubijemo? Znam šta bi rekla moja mama, baba, komšija, predsjednik bilo koje vlade. Ipak, uvijek ima nade. Mora postojati bar i ako je mala kao zrno. Ono što nas tjera da budemo pažljiviji, bolji, da se volimo. Moramo da vjerujemo u to. Ono što je druga strana toga je ono što se dešava sa sukobima između Ukrajine i Rusije, Izraela i Palestine. Strašno je sve to. Ljudi ginu svakog dana, stradaju nevini, djeca. Mi ne možemo reći ko je tu u pravu. Brojimo samo mrtve.

Svetlana VIŠNJIĆ

ČITALI SMO: Zbirka poezije „22“ Borisa Đurovića koju je objavio podgorički Fokalizator PODGORICA - Jedina neistina u zbirci poezije „22“ Borisa Đurovića, koju je nedavno objavio Fokalizator, se odnosi na pjesmu koja je u naslovu, kada njegov lirski subjekat kaže da mora „otpostojati i popuniti/Rupe kreatorovog nekreativnog momenta“. Jer Đurović, zajedno sa svim svojim junacima, pravi razliku na pjesničkoj sceni Crne Gore, makar i stilski podražavao ponekad, makar kao svoj spiritus movens iskoristio temu o kojoj se već pisalo ili se vraćao nečemu što nije završio u prethodne dvije knjige.

Neizdrž pretvoren u zahtjevno štivo za lagano popodne

Vraća se Đurović svom mraku ili iz tog istog mraka nazire obrise svjetlosti – svejedno je. Od prve zbirke „Svi moji demoni“ do aktuelne čovjek je prešao kratak put (sve tri su objavljene u nešto više od tri godine), ali pjesnik je krupnim, iako neujednačenim korakom, došao do željene tačke na književnom maratonu Kad Đurović piše o smrti, ona nije konačnost od koje se ne može naučiti i u kojoj se moraju prekinuti interakcije. Kad piše o ženi, ona ne mora biti nužno ni materijalna ni živa(hna). Kada piše o slobodi, ona je uvijek daleka i jedina neophodna, iako ne dostižna, a kada piše o kamenu – to je ljubav epskih razmjera u kratkom lirskom uzdahu.

Vraća se Đurović svom mraku ili iz tog istog mraka nazire obrise svjetlosti – svejedno je. Od prve zbirke „Svi moji demoni“ do aktuelne čovjek je prešao kratak put (sve tri su objavljene u nešto više od

jajući sebe od kolektiva), pomirljivost sa opštim stanjem i aktivizam se teško po tonu mogu razlikovati. To znači da, iako čitaocima daje instrukcije na početku knjige u vidu nespretne posvete, on vjeruje u njih više nego oni u njega.

Naslovni „22“ nije samo broj za ovog „zakazivača intervjua sa smrću“, niti je smisao života za sve nas ostale koji čitamo – to je cijeli koncept središnjosti, opštosti, ljepuškaste bezbojnosti kojoj se nije predao, već „stisnutih zuba“ navlači na sebe bol zemlje i bližnjeg svoga, i sopstveni neizdrž pretvara u

tri godine), ali pjesnik je krupnim, iako neujednačenim korakom, došao do željene tačke na književnom maratonu. Usložio je svoju misao, razigrao stih, poigrao se formama, ali i zadržao stil, tako da sad već možemo govoriti o zrelom pjesniku, prepoznatljivom i dosljednom.

Bilo da sugeriše Orvelovu krivicu, ironično i bez ustezanja, aludirajući na prevrnuta korita dok su svinje na vlasti, bilo da najavljuje svojevrsno dno društva stavljajući pojedinca koji liči na njega u ulogu sahranjivača djece (pritom ne odva-

Izložba djela Mladena Bundala „Jugoslovenska hiperinflacija“ otvorena na Cetinju

zahtjevno štivo za lagano popodne. Nikako obrnuto. Đurović je, što se može tumačiti na više načina, optimističan samo po pitanju svog pesimizma, a utisak koji se ne može stresti tokom čitanja je da u nekom srećnijem vremenu i na manje turbulentnom prostoru ovaj mladi crnogorski autor ne bi pisao. Kad pred sobom imate proizvod podneblja u vidu stihova, to je nagrada za trpljenje koja nadrasta poeziju samu. Jer većinu onoga o čemu ovaj pjesnik piše ne bismo mogli progutati bez velike količine vode ako bi bilo dio novinD. ERJAVŠEK skog teksta.

U Podgorici počela manifestacija „Mjesec evropskog filma“

pogled na Obnoviti solidarnost koja Novi najbolje filmske priče nam je prijeko potrebna Narodni muzej

ništa

13

Detalj sa izložbe na Cetinju

PODGORICA – Izložba djela umjetnika Mladena Bundala, pod nazivom „Jugoslovenska hiperinflacija“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

Projekat „Jugoslovenska hiperinflacija“ je dio šireg interdisciplinarnog istraživanja koje, prema riječima autora, ispituje fenomen hiperinflacije kao kulturni proces i psihološki događaj ekonomske neizvjesnosti. U tom smislu, umjetnička praksa koristi se kao alat za razumijevanje različitih, često naglih kulturoloških promjena koje se dešavaju usljed inflatornih lomova

i ekonomske nestabilnosti, kao i onih koje se tiču predstavljanja vrijednosti u savremenom okruženju. Upravo kroz hiperinflaciju može se pratiti devalvacija i izobličenje vrijednosti, kao i ukupne društvene, kulturne i političke promjene.

Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ana Ivanović kazala je da je jugoslovenska hiperinflacija, u periodu od 1992. do 1994. godine, duboko traumatično iskustvo u sklopu drugih traumatičnih događaja koji su se dešavali u to vrijeme u Jugoslaviji. Ona je bila tema raznih istraživanja u ekonomskom polju, međutim, kako je ocijenila Ivanović, nedovoljno je adresirana u javnom diskursu i u umjetničkom polju, antropološkom i sociološkom istraživanju.

- Kao društvo nismo osvijestili tu traumu, a kamoli suočili se sa njom, što je manir opšteprisutan, da traume sklanjamo po strani. I upravo zbog toga je prostor umjetničke intervencije neophodno vitalno polje kazala je Ivanović.

Prema njenim riječima, kroz umjetničko istraživanje koje sprovodi, Bundalo pronalazi prostore u kojem je moguće zamisliti svijet u kojem postoje neki novi oblici solidarnosti, rekonsolidacije društva i slobode.

- Jer, upravo su umjetnost i kultura ti prostori osvajanja slobode i prostori na kojima je moguće obnoviti solidarnost koja nam je prijeko potrebna - istakla je Ivanović.

Bundalo, interdisciplinarni umjetnik, rođen je u Prijedoru 1986. godine. Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, magistrirao na Smjeru video, multimedijalne i performans umjetnosti na Fakultetu likovnih umjetnosti u Brnu.

Bavi se istraživačkom vizuelnom umjetnošću, tekstom, eksperimentalnim i hibridnim filmom. Projekte, radove i filmove predstavio je na preko 100 međunarodnih izložbi i festivala. Član je umjetničke grupe „Tač.ka“. Živi i radi na relaciji Brisel – Prijedor.

Izložba će trajati do 29. noA. Đ. vembra.

PODGORICA – Manifestacija „Mjesec evropskog filma“, pod okriljem Evropske filmske akademije, a u organizaciji Filmskog centra Crne Gore i Crnogorske kinoteke, otvorena je u Velikoj sali Muzičkog centra. Publika je imala priliku da pogleda film „Anatomija pada“ francuske rediteljke Džustin Triet, koji je nagrađen Zlatnom palmom na ovogodišnjem Kanskom festivalu. „Mjesec evropskog filma“ je inicijativa koju je prošle godine pokrenula Evropska filmska akademija sa ciljem da skrene pažnju i popularizuje upravo evropsku kinematografiju i evropsko filmsko nasljeđe. Tokom narednih pet sedmica će u 40 gradova širom Evrope biti organizovani programi i projekcije koji slave savremeno evropsko filmsko stvaralaštvo, ali i klasike evropske kinematografije.

Otvarajući manifestaciju, rukovodilac programskog sektora Crnogorske kinoteke Pavle Simonović istakao je da ovogodišnji „Mjesec evropskog filma“ dočekujemo u jednom gotovo neshvatljivo teškom vremenu za film kao umjetnost, vremenu u kom se naša pažnja rasipa, dok različiti sadržaji i platforme obuzimaju publiku i odvlače je od bioskopskih sala.

- Institucije filma, filmske škole, filmski festivali i ova-

kve inicijative i manifestacije jesu pravi čuvari i promoteri kinematografije i ovo večeras predstavlja jednu novu sinergiju i prirodnu saradnju dvije crnogorske filmske institucije – Crnogorske kinoteke i Filmskog centra Crne Gore. Zahvaljujući njihovim naporima i želji za promocijom kulture i umjetnosti utire se put ka nečemu što nam jako nedostaje, a to je stvaranje novih vrijednosti - poručio je Simonović.

Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović kazala je da publiku u narednim danima očekuje izuzetno raznovrstan program. To je, kako je kazala, jedinstvena prilika za domaću publiku da na velikom platnu pogleda neke od najznačajnijih filmova nastalih širom evropskog kontinenta u posljednjih godinu dana, od kojih će se značajan broj takmičiti i za Evropske filmske nagrade u decembru.

U narednim sedmicama u Crnogorskoj kinoteci i Velikoj sali Muzičkog centra biće prikazana i selekcija nagrađivanih kratkometražnih filmova (9. novembra), zatim „Svadba“ Radomira Baja Šaranovića, posvećeno 50. godišnjici filma (17. novembar), „Opalo lišće“ Akija Kaurismakija (2. decembra) i francuska post-apokaliptična drama „Životinjsko carstvo“ (8. decembra). Ulaz na sve projekcije je besplatan.

S. V.

14 Povodi

Neđelja, 5. novembar 2023.

KADA SMRČE UTIHNU: Mještani Plava, ali i predstavnici inspekcije za šumarstvo, upozoravaju Fiziološki načeto stablo postaje meta raznih parazita koji mu dodatno oslabe imunitet – i na kraju na scenu stupa potkornjak da upiše svoje tragove pod korom. To svjedoči i predio guste šume ispod razlokanog planinskog puta koja nosi ime – Vragonos. Naziv je interesantan, kao i mnogi toponimi i oronimi širom Crne Gore. U aktuelnom momentu opravdava ime. Ne zbog kakvih mitskih i onostranih pojava, koliko upravo zbog potkornjaka. I ovdje je, u početku, napao izvaljena stabla, a kada se dovoljno namnožio, onda svako manje otporno, načeto sušom ili vremenom...

PLAV – Posljednji dani oktobra u planinama iznad Plava svjedočili su da se nešto čudno događa sa zelenim pokrivačem u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“. Nije riječ o nezakonitoj sječi sa kojom država i ekolozi pokušavaju da se izbore širom Crne Gore, već o pošasti zbog koje lokalna zajednica vapi da nadležni, dok još ima vremena, sprovedu sanitarnu sječu suvih i uništenih stabala, koja su se „ugasila“ pod invazijom štetočina – potkornjaka, i time presijeku najezdu i spriječe stradanje ostatka šume.

Taj insekt, kako mu samo ime kaže, živi pod korom drveta, gdje se razmnožava i hrani, uništavajući zaštitni omotač stabla, što dovodi do brzog i kompletnog sušenja. Sa takvog stabla potkornjak se dalje koncentrično širi na druga birajući prvo ona slabija, da bi u posljednjoj fazi, čitva smrekova šuma bila na meti. U početku potkornjak napada stabla koja je oborio vjetar ili snijeg, a kada se dovoljno namnoži, onda svako manje otporno, postaje njegov plijen.

Red poteza

Nauka i izvještaji sa terena kažu da strada dominantno smrča. Četinar plitkog korijena ko-

ji u poremećenim klimatskim uslovima zbog godina izražene hidrološke suše - kada su padavine skoncentrisane i obilne kada najmanje šumi trebaju, a nema ih tokom ostatka godine. Fiziološki načeto stablo postaje meta raznih parazita i plijesni koji mu dodatno oslabe imunitet – i na kraju na scenu stupa potkornjak da upiše svoje tragove pod korom.

Jedna od ključnih mjera, kada stvari počnu da izmiču kontroli i propusti se rana reakcija u vidu postavljanja feromonskih klopki za mužjake ovog insekta, je sanitarna sječa i uklanjanje oboljelih stabala koja su „rasadnik“ potkornjaka. U ovoj zoni zadnji put je odrađena prije 10 godina, što je uticalo na suzbijanje problema. Od 2020. pojava takozvane „sušike“ je uznapredovala.

Da su adekvatne mjere prevencije, kao i sanitarne u vidu sječe i uklanjanja bolesnih stabala, izostale svjedoči i predio guste šume ispod razlokanog planinskog puta koji nosi ime – Vragonos.

Naziv je interesantan, kao i mnogi toponimi i oronimi širom Crne Gore. U aktuelnom momentu opravdava ime. Ne zbog kakvih mitskih i onostranih pojava, koliko upravo zbog potkornjaka. I ovdje je, u početku, napao izvaljena stabla,

Mjesto gdje je vr Larva potkornjaka na stablu

„Lutka“ potkornjaka na istom stablu

Načeta kora na živoj smrči

Potkornjakove crvotočine na mrtvom deblu

a kada se dovoljno namnožio, onda svako manje otporno, načeto sušom ili vremenom.

I tako, sa drveta na drvo - u Vragonosu, đavo je ponio šumu. Mnoga su stabla oborena i trunu, pritiskaju mlade izdanke smrče.

Na putu do Vragonosa, sa našim domaćinom Nedžadom Cecunjaninom, jednim od preostalih malih drvoprerađivača iz Plava, uspeli smo se putem od Bogajića, preko Kofiljače do Đuričanke.

Nakon uspona uz Kofiljaču (Kopiljaču), prva pozicija je bila sedlo sa kojeg se kao na dlanu vide Plav i Plavsko jezero u podnožju moćnog Visitora, iza kojeg se nazire Zeletin sa svojim stoljetnim stablima koja još nekako odolijevaju motornim šegama.

Na drugu stranu, u zoni Nacionalnog parka, pogled se pru-

MI SMO RASLI SA ŠUMOM I ONA SA NAMA: Nedžad Cecunjanin prolazi pored mrtvih debala u planini

ža ka Metehu, Treskavici, Babinom Polju... U toj zoni, dokle kod oko dopire zelena četinarska šuma je prošarana sivim tonovima.

Nove larve

je Mala hrid, potom Bjeluha. A kada pogledate ka sjeveru, desno se nazire (H)ujkov krš, a lijevo od njega Hridski krš, pod kojim je, sa druge strane, planinsko jezero.

Ista slika tamnih tonova, vidi se sa Hotskog brda, odakle se uočava da je potkornjak zahvatio i Košuticu u daljini.

Prema riječima Cecunjanina, nekada nije bilo ovako, odnosno upravo je bilo drugačije u starom sistemu i gazdova-

Kada smo krenuli da se penjemo ka Đuričanki, naišli smo izbliza na potvrdu priče. Suva stabla kraj puta, ne samo stare smrče već i biljke koje nemaju više od deset ljeta. Kad zagrebete koru načetih smrča, štrče larve i „lutke“ iz kojih će se izleći ko zna koja generacija potkornjaka ove godine.

A obično ih u normalnim meteorološkim uslovima ima dvije, ali im je suvo i toplo vrijeme pogodovalo.

Kad sa puta, kojim se sigurno može proći samo terencem, zađete među debla, vidite da prethodni panoramski prikaz i snimak kamere oslikava samo dio devastacije. Mnoge smrče čiji se vrhovi iz daljine još zelene, izbliza su do polovine ili više od dvije trećine – gotovo mrtve. Samo štrči završni dio koji još crpi sunce i svjedoči izdisaju bolesnika koji teži šumskoj (po)stelji.

Tako je svuda na toj trasi. Od Đuričanke, pored Karaljopinog katuna, niz šumu Vragonosa sve do Treskavca. Da, Treskavca, koji se nalazi u produžetku Treskavice, ali su oronimi različiti. Kraj Treskavca Vrh smrče na izdisaju

nju šumama od strane države.

Davno prošlo vrijeme koje on pamti jer mu je otac od 1963. do 1993. godine radio u drvnoj industriji.

-Bilo je 10 sektora ili kvadranata, kako god to nazvali, u kojima se sjekla šuma. Ali ne linijski, već probiranjem, i eliminacijom onih stabala koja su u zenitu životnog vijeka. Takva pozicija na kojoj je odrađena sječa ne bi se dirala narednih 10 godina, što je davalo prostora

Ne pričam ovo zbog ličnog interesa, kao mali drvoprerađivač i vlasnik privatne firme – radionice, koja ispunjava sve obaveze prema državi. Drvo za izradu namještaja kupujem na tržištu i ne zavisim od ove šume u ekonomskom smislu. Govorim kao čovjek čiji su preci, a i ja sam, porasli uz šumu, i ona kraj njih. Od nje su živjeli i jako im je bilo stalo da ta šuma živi i traje i da od nje imaju koristi i buduće generacije. Tako da me boli duša kad od mog sela izađem sa familijom na izlet do izvora Ruža i svaki put vidim da se tamni tonovi i suva stabla umnožavaju – kaže Cecunjanin

Povodi

Neđelja, 5. novembar 2023.

15

u da zbog inercije nadležnih potkornjak desetkuje četinare u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“

rag odnio šumu

Ekološka funkcija prioritet Pored činjenice da nije sprovođena sanitarna sječa, inspektor Hakija Jasavić ističe da u prethodnom periodu nijesu ni postavljane feromonske klopke.

-One služe da vještački postavljenim feromonima privlače mužjaka, u zamku. Poenta je u tome da postavljanju klopki u ovakvoj situaciji bi morala prvo da prethodi sanitarna sječa. Ona se pravilno izvodi tako što se krug sušike ukloni i još dodatni prostor za dužinu zadnjeg zaraženog stabla – kaže Jasavić.

Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je krenuo podmladak, šuma bi brzo nadoknadila i sama oporavila takvu zonu.

-Za 10 godina šuma povraća svoju ekološku funkciju, a za 30 sječivu. Nama u nacionalnom parku ne trebaju stabla za sječu, već da proizvode vodu i vazduh i

Hakija Jasavić

da budu zdrava – kaže on.

Na pitanje gdje onda ,,škripi“, Jasavić smatra da su to pitanja za menadžment Nacionalnih parkova.

Naglašava da se ne smije podleći nestručnim pritiscima javnosti u kojoj ima i onih koji propagiraju da se „bolesnik ostavi da sam ozdravi“.

-To vam je kao da konstatujete da neko boluje od kancera i ostavite ga da se sam izbori sa bolešću. Ne znam kako slikovitije da dočaram situaciju u kojoj se šume nalaze.

BOJA ODAJE SUVA STABLA: Četinarska šuma na padinama Treskavice i Babinog dola

šumi da se obnovi. Dakle, uklonite prvo obaljena stabla, za sanitar, onda ona koja su pri kraju vijeka, i tako redom. Nakon decenije svjedočili bi da se gotovo nije poznavalo gdje se ranije sjeklo, jer su mladi izdanci dobili prostor. Ali se tada znao red – kaže Cecunjanin.

Red je davno izgubljen, kaže sagovornik, a sa njim i cijela jedna grana privrede.

-Prodata je u bescijenje pilana u Plavu sa kompletnom efek-

tivom, placem, mašinama, od kojih je živjelo 500 građana.

Zaživio je u međuvremenu koncesioni sistem sječe šume u kojem je svako vukao na svoju stranu. Onda je uslijedila zaštita parka i zabrana svih aktivnosti, a da niko u tom periodu nije ukalkulisao potrebe domaćeg stanovništva. Mladi su se raselili, nema ni prostora ni sadržaja da seosko stanovništvo bude više vezano za katune i planinu. A

Inicijativa, uzalud Nedžad Cecunjanain, koji je član i NVO Drvoprerađivači Plava, naglašava da je on protiv enormnog krčenja šuma.

-Ali svjesni smo da šuma mora da se obnavlja, čisti od oboljelih stabala koja su okončala svoj vijek.

To je najbolji način da se šuma sačuva. Red bi bio da s proljeća, Nacionalni parkovi i Uprava za šume, u zoni svoga gazdovanja započnu sanitarnu sječu, a takva stabla bi trebalo da idu kroz prodaju na lager, bez izuzetaka – kaže Cecunjanin.

Predlagali su da se reaguje na vrijeme pa da dio toga ide i drvoprerađivačima, ako bi se moglo iskoristiti, ili lokalnom domicilnom stanovništvu.

-Građani bi mogli da kupe kome treba za pelet ili što slično, a od dobijenih sredstava Nacionalni park bi mogao da uloži u adaptaciju puteva, kako bi ljudi mogli normalno da

izdignu na katune. Jer od 2009. godine, kada je park proglašen, nijedna kolica materijala nijesu nasuli, nijednu klupu nijesu napravili – kaže on.

Ekonomski razlozi nijesu presudni, odnosno zavise od momenta kada se sušika ubere, ali ekološki su važni , kaže inspektor za šumarstvo Hakija Jasavić.

-Sušika koja se sad iskoristi može da dostigne 40 eura po kubiku, na proljeće ni 20. A kad padne, gotovo ništa – navodi on.

Ističe da ne moramo tragati daleko za dobrim primjerima adekvatnog gazdovanja gdje upravljači zajedno sa naukom upravo kroz koncept redovne sanitarne sječe doprinose zdravlju šuma.

-Primjer Tare u Srbiji i saradnje sa Šumarskim fakultetom u Beogradu je dobar putokaz koji i mi treba da primijenimo – ističe on.

bez njih nema ni pravog turizma, niti proizvoda koje treba ponuditi turistima – od smještaja, mlijeka i sira, do autentičnih koliba, suvenira – kaže Cecunjanin.

Ko treba da vodi brigu

I umjesto da park, prema njegovim riječima, vodi brigu o šumi, preovladavaju stavovi da se ona mora prepustiti prirodi i da će se priroda sama pobrinuti za sebe.

To prema njegovom viđenju stvari, a i mnogih sa ovog područja, čiji katuni i kućišta još traju na ovom podneblju, nema mnogo veze sa realnošću.

-Posebno ne u izmijenjenim klimatskim prilikama kada posljednjih dana oktobra u ovim planinama boravite u majici kratkih rukava, a izvori jedva da toče – napominje on.

Kako kaže, mnogo toga se poremetilo, i šuma, posebno kada je napadnuta bolešću, ne može više sama da se odbrani bez pomoći čovjeka.

Suva stabla, ističe Cecunjanin, imaju i mrtav korijen, on ne vezuje više ni vodu za sebe.

A pritom, kada se stablo sruči na zemlju i izvali, to uništi na desetine mladih izdanaka koji, navodi sagovornik, ne dođu u priliku da se vinu ka suncu.

-Ne pričam ovo zbog ličnog interesa, kao mali drvoprerađivač i vlasnik privatne firme – radionice, koja ispunjava sve obaveze prema državi. Drvo za izradu namještaja kupujem na tržištu i ne zavisim od ove šume u ekonomskom smislu.

Govorim kao čovjek čiji su preci, a i ja sam, porasli uz šumu, i ona kraj njih. Od nje su živjeli i jako im je bilo stalo da ta šuma živi i traje i da od nje ima-

Stabla smrče na kojima su potkornjaci završili posao

ju koristi i buduće generacije.

Tako da me boli duša kad od mog sela izađem sa familijom na izlet do izvora Ruža i svaki put vidim da se tamni tonovi i suva stabla umnožavaju – kaže Cecunjanin.

Napast se širi

Kojom brzinom se šuma, prije svega smrče, suši svjedoči i Hakija Jasavić, inspektor za šume iz Plava čija je nadležnost reon te, gusinjske i andrijevačke opštine.

Prema njegovim riječima, još u aprilu ove godine izdao je nalog upravi nacionalnog parka da sprovede sanitarnu sječu kako bi se zaustavilo širenje potkornjaka, koji kao sekundarna štetočina napada četinarske šume.

-Proljetos je prema procjeni koju sam napravio bilo između 10.000 i 15.000 kubika su-

šike. Smrče, dominatno, koja je zbog svojih karakteristika podložnija efektima hidrološke suše, a time i napadu potkornjaka. Dakle, govorim o čistoj sušiki koja je postala bure baruta za cio nacionalni park zbog opasnosti da bude koridor za širenje požara kakav je prije petnaestak godina ogolio padine Treskavice – upozorava Jasavić.

Na pitanje kakva je situacija ove jeseni, Jasavić ističe da je i više nego alarmantna, jer se, prema njegovoj procjeni, nakon pola godine količina sušike makar utrostručila i sada ima između 50 i 60.000 kubika oboljele šume.

Jasavić kaže da su prema zakonu NP morali da donose i sprovode sanacione planove.

-Kako nijesu ništa uradili reagovao sam po službenoj dužnosti, kada se pojavi bolest u šumama – kaže on.

Ističe da je uobičajeno da potkornjak ima dva izlijeganja, jedno u maju, drugo najkasnije do avgusta. U praksi se događa da dok god je temperatura za ovo doba godine visoka, on nastavlja da „radi“.

Jasavić podsjeća da je prije 10 godina uklonjeno oko 10.000 kubika sušike iz nacionalnog parka, što je doprinijelo da sedam-osam godina problem sa potkornjakom gotovo nije postojao.

Tada se reagovalo na vrijeme.

A sada se bojim da se digne cijela Crna Gora ne bi se mogla iskrčiti suva stabla. Ipak, mora se početi fazno, ako nećemo da Prokletije ostanu bez smrče – upozorava Jasavić.

Igor PERIĆ

Fotografija: Stevo VASILJEVIĆ

Arena

16 Sjećanje

Neđelja, 5. novembar 2023.

Sin Nikšićanina i američki marinac bio zvijezda najjače lige svijeta 40 godina prije Žarka Paspalja

RATNIK TOMA

Košarkaški sladokusci, posebno oni koji ,,gutaju“ NBA istoriju, znaju i to da je NBA 1949. nastala fuzijom profesionalnih - NBL i slabije BAA lige. Da su u toj NBL igrali današnji Lejkersi, Filadelfija, Detroit, Sakramento, Atlanta... E, Marko Todorović je izabran u najbolji tim u istoriji NBL (liga postojala 12 godina)! Jednom je, 1948, krilni centar visok 196 santimetara izabran i u zvanično najbolju petorku NBL sezone, pa godinu kasnije, pred formiranje NBA, u drugu petorku. Shvatate činjenicu i širu sliku: četrdesetih, u tom poslijeratnom periodu, Marko Todorović bio je jedan od najboljih košarkaša svijeta!

Ona razlika između njega i Paspalja je u tome – što je Marko zaista prvi od onih koji su

Objava o smrti Marka Todorovića u listu ,,St Louis Post-Dispatch“ 27. juna 2000. godine

FINDAGRAVE.COM

Marko Majk Todorović

PEACHBASKETBALLSOCIETY.BLOGSPOT.COM

Marko Tomin Todorović bio je prvi Crnogorac u NBA ligi; lijepih 40 godina prije Žarka Paspalja, koji se smatra prvim našim košarkašem u najjačoj ligi svijeta... Ili, ispravnije: smatrao se – do sada. Nikako epizodista; apsolutno jedan od lidera tima današnje Atlante i zvijezda!

Ekskluzivno otkriće je i istovremeno i savršena imigrantska priča... Da je prosto nevjerovatno, da crnogorski, ili regionalni mediji uopšte – do sada nijesu o Marku bilo kada pisali. Recimo ove činjenice: Todorović, sin Tome iz Oraha, sela iznad Gornjeg polja i Nikšića – odigrao je dvije izuzetne NBA sezone, dvije uvodne u istoriji takmičenja, u periodu od 1949. do 1951. godine. U NBA, u eri kada se postizalo otprilike duplo manje poena po mečevima nego sada, imao je 11 poena i blizu sedam skokova u prosjeku tokom karijere!

I igrao za Tri-Sitis Blekhokse – današnje Atlanta Hokse, koji ga apsolutno doživljavaju kao klupsku legendu. A potom bio uspješan broker, biznismen...

NEWSPAPERS.COM

Preminuo je 24. juna 2000. od kancera u 78. godini; samo godinu ranije, bio je na 37. mjestu na listi magazina ,,Sports Illustrated“ - 50 najvećih sportista države Misuri

ALCHETRON.COM

Marko Todorović iz Oraha prvi Crnogorac u NBA

Nadgrobna ploča Marka i Širli Todorović u Sent Luisu

Koga još svojatamo U istoj sezoni 1949-50, prvoj u NBA istoriji u kojoj je igrao Todorović, za Sirakjuz Nešnelse (današnja Filadelfija) nastupao je krilni centar Đorđe – Džordž Ratković (1922-2008).

Odigrao je sedam dobrih sezona u NBA, rođen u Čikagu – a njegov otac je od Ratkovića iz Zubačkog polja, na

tromeđu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske...

Otac Džordža Ratkovića emigrirao je iz sela u današnjoj opštini Trebinje, svega nekoliko kilometara od crnogorske granice.

Najpoznatiji iz tog perioda ipak je Zdravko Bato Govedarica (1928-2006), plejmejker iz Čikaga, u NBA

vao na Univerzitetu Vajoming.

A kao mlada zvijezda američkog fudbala, na čuvenim koledžima Notr Dem i Univerzitetu Vošington u Sent Luisu!

Njegovi dani na koledžu odužili su se do 1947 – jer je bio pozvan u mornaričku rezervu. Bjesnio je Drugi svjetski rat, a Marko Todorović mu je kraj dočekao u uniformi marinca. Na položaju na Pacifiku, na Filipinima, krajem ljeta 1945. godine. Godinu kasnije pušten je iz vojne službe; tek tada mogao je razmišljati i o kraju studija, i o karijeri profesionalnog sportiste...

Marko-Majk je velika zvijezda NBL postao u timu Šebojgan Red Skins – klubu iz američke države Viskonsin, koji je prethodno osvojio ligu 1943. a odigrao i uvodnu NBA sezonu. Upravo tu, mladić od blizu dva metra (dvometraši su tada i dalje bili rijetki u vrhun-

skoj košarci) je, na pozicijama ,,četvorke“ i ,,petice“, zaslužio status jednog najboljih igrača koji je ikada nastupao u NBL.

takođe u timu Sirakjuza u sezoni 1953-54... Porodica Govedarica doživjela je sudbinu brojnih na Berlinskom kongresu 1878: da je, povlačenjem granice između Crne Gore i Austrougarske, dio njih ostao u Crnoj Gori, a dio u Hercegovini... Bato je rođen u Čikagu, a njegov otac emigrirao iz Avtovca, kod Gacka, nedaleko od same crnogorske granice.

Jedna od rijetkih fotografija sa terena

rođeni u Crnoj Gori. Marko (Marko Džon ,,Majk“ Todorović, eng. Mike Todorovich) je sin imigranta. Srećom, podaci o milionima imigranata u Americi sa kraja 19. i početka prošlog vijeka su uredno sačuvani i arhivirani. Pa je i u onlajn bazama, (poput ancetry.com), podatak da je Markov otac Toma (kasnije u Americi Thomas Todorovich) rođen 1896. godine – u Crnoj Gori. Da mu je majka bila Emilija Klarić...

I o Tomi smo, srećom, uspjeli ponešto da saznamo – od Orašana, njihovih rođaka, Todorovića. Da je bio jedan od hiljada onih mladića iz Crne Gore koji su, u godinama pred balkanske ratove, kao tinejdžer otišao u Ameriku – u rudnike... Da se tokom Prvog svjetskog rata nije vraćao u domovinu - ali se jeste prijavio u armiju – američku. I da je tamo, na bojnom polju, sa-

čuvao život i zaslužio ,,zeleni karton“ za dugoročan ostanak, potom i američko državljanstvo.

Toma je u dubokoj starosti preminuo u Americi, 1982. godine.

RAT NA PACIFIKU

Marko se rodio 11. juna 1923. u Cajgleru, malom gradu na jugu američke države Ilinois. Tomina porodica se nedugo potom preselila u Sent Luis u Misuriju, u najbliži veliki, sada milionski grad... Upravo u Sent Luisu sada žive generacije Todorovića, Orašana – jer i rođaci su u nekoliko navrata i generacija emigrirali iz Nikšića u Misuri. Od njih smo i saznali priču o Marku.

U međuratnom periodu, Marko – Majk se dokazao kao veliki sportski talenat u ,,Soldan“ srednjoj školi. I bio je toliko dobar, da je dugo trebalo da se odluči, kojim sportom će se baviti. Tako je kao košarkaš stasa-

LEGITIMNA ZVIJEZDA

U NBA, tokom dvije sezone, nastupao je prvo za Sent Luis Bomberse u svom gradu – 14 mečeva. Pa za ambicioznije Tri-Siti Blekhokse, današnju Atlantu, u 117 ligaških i tri plej-of utakmice... Ukupno: 134 meča u najjačoj ligi svijeta.

U posljednjoj sezoni karijere 1950-51. bilježio je 9,9 poena, 6,9 skokova, 2,7 asistencija po meču na 66 odigranih utakmica.

Bio je drugi strijelac NBA tima, iza slavnog plejmejkera Frenka Brajana, koji će potom postati legenda Detroit Pistonsa...

I što se potom desilo: na ljeto 1951. i sa tek 28 godina, Marko Todorović prekinuo je karijeru vrhunskog profesionalnog

sportiste. Jer je, jednostavno, njegova diploma sa koledža garantovala bolju zaradu. I trebalo je brinuti o porodici.

Marko – Majk Todorović se od početka pedesetih vratio u Sent Luis. Tamo je radio prvo kao uspješan broker. Potom je kao partner ušao u firmu ,,Lawton-Byrne-Bruner“, najveću posredničku osiguravajuću kuću u Misuriju – dok je 1986. nije kupila najveća američka u toj branši ,,Marsh&McClennan“...

U braku sa Širli Marko je bio 56 godina; imali su sinove Majkla i Marka i petoro unučadi.

Preminuo je 24. juna 2000. od kancera u 78. godini; samo godinu ranije, bio je na 37. mjestu na listi magazina ,,Sports Illustrated“ - 50 najvećih sportista države Misuri.

Prvi Crnogorac u NBA! Stojan STAMENIĆ

Arena

Neđelja, 5. novembar 2023.

Košarka

17

dok „pik en rol“ igru Budućnost Voli večeras (19 h) u Beogradu gostuje Crvenoj zvezdi u derbiju 6. kola jedan“, moramo da svedemo na minimum ako želimo da ostaneAdmiralbet ABA lige, trener Petar Mijović jasan mo u meču. Meč u Beogradu je za nas jedan veliki izazov, tako pristupamo ovoj utakmici i želimo da se nadigravamo, želimo da pokažemo da i mi imamo svoj kvalitet i da nismo slučajno tu gdje jesmo nakon pet kola ABA lige – dodao je Mijović.

Za dobar rezultat treba nam perfektna utakmica PODGORICA – Uz činjenicu da postoji razlika u kvalitetu rivala sa kojima su igrali na dva fronta, košarkaši Budućnost Volija su sezonu otvorili sa različitim uspjehom u dva takmičenja.

Dok u Evrokupu imaju dvije pobjede i tri poraza, bez trijumfa na strani u prvih pet kola, Podgoričani su jedina ekipa u ABA ligi koja ne zna za poraz.

Da bi tako ostalo i nakon 6. kola, Budućnost večeras u „Štark areni“ mora sebe da prevaziđe i odigra više od maksimuma, ali i da se nada da Zvezda neće imati svoj dan.

Tako, otprilike, izgleda odnos snaga pred derbi kola u regi-

onalnoj ligi u kojem je evroligaš iz Beograda apsolutni favorit, dok Budućnost ove sezone nije ostvarila nijednu značajnu pobjedu u gostima (gubila je od Turk Telekoma, Kluža i Burga), ne računajući meč u Baru sa Mornarom, u kojem su „plavi“, ipak, opravdali značajnu ulogu favorita. U tim okolnostima, crnogorski šampion nema šta da izgubi, a može mnogo da dobije…

IMAJU AMBICIJE U BEOGRADU

– Sigurno da „idemo na noge“ jednom od najvećih favorita lige, uz Partizan sigurno favorit broj jedan. Crvena zvezda

U ZVEZDI POZIVAJU NA FOKUS

dobre igre koje nismo valorizovali do kraja, idemo sa svojim ambicijama u Beograd. Sigurno da će biti teško, a za dobar rezultat treba nam perfektna utakmica – ističe trener „plavih“ Petar Mijović.

Trener Podgoričana ističe da se bez pravog učinka u odbrani ne mogu parirati Beograđanina.

– Defanzivno treba da odgovorimo njihovim najvećim napadačkim moćima, kroz individualni kvalitet, igru „jedan na

Crvena zvezda je ljetos mnogo mijenjala roster, ali je nedavno imala rokadu na klupi, gdje je smijenjenog Duška Ivanovića zamijenio Grk Janis Sferopulos.

Sa još većim budžetom nego lani, Zvezda je najavila velike ambicije na oba fronta. Između dvije sezone su otišli Nikola Ivanović, Ognjen Dobrić, Fakundo Kampaco, Luka Vildoza, Filip Petrušev, Hasan Martin, Ben Bentil, Džon Holand, a stigli su naš Marko Simonović, zatim Miloš Teodosić, Šabaz Nejpir, Jago Dos Santos, Dejan Davidovac, Majk Tobi, Džoel Bolomboj, Rokas Giedraitis, Adam Hanga…

U ABA ligi je prvi poraz doživjela u prethodnom kolu, od Partizana, dok u Evroligi ima skor 2-4.

– Igramo protiv jako dobrog tima. Za sada su neporaženi u ABA ligi i već ta činjenica pokazuje njihov kvalitet. Moramo da budemo fokusirani i, što je, takođe, vrlo važno, da se držimo dogovora i našeg plana tokom svih 40 minuta utakmice – rekao je trener „crveno-bijelih“ Janis Sferopulos. S. JONČIĆ

trećoj četvrtini, posebno u prvih skoro sedam minuta, u kojima je ubacio samo jedan koš Strahinja Jovanović, koji je nakon ulaza pogodio za 41:45, nakon četiri minuta i 14 sekundi i prekinuo seriju Cibone od 12:0! U toj seriji domaćih, Mornar je pet puta promašio iz reketa i dva puta izgubio loptu u napadu.

Srećom po Barane pa je u finišu kvartala proradio Antabija Voler, koji je ubacio tri uzastopne trojke, ali je to pomoglo Mornaru samo da ne dozvoli Ciboni da pobjegne na više od četiri poena razlike, ko-

liko je bilo na kraju četvrtine (58:54), nakon koje je domaćin preuzeo prednost u skoku (22-21) i imao bolje procente šuta iz igre (45,7 – 41,9 odsto).

Cibona je čuvala prednost u prvih šest minuta posljednje četvrtine, a onda je Voler pogodio petu trojku u nizu (nakon što je promašio prva četiri šuta sa perimetra) za izjednačenje, a vođstvo gostima donio je Luis sa poludistance, na tri minuta i 19 sekundi prije kraja.

Uslijedila je neizvjesna završnica, Cibona je imala više prilika da prelomi meč, posljednju

na 72:69, kada je Buljan promazio zicer pod košem. Marej je pogodio drugi uzastopni koš za 71:72, a Mornar nije uspio da odbrani reket nakon dva šuta Stajna, pa je Buljan nakon drugog timskog ofanzivnog skoka izborio faul i dva bacanja na 9,1 sekundu prije kraja. Pogodio je samo prvo za 73:71 i dao šansu Mornaru, a Cibona se odlučila za faul, iako u bonusu, pa je Marej dobio šansu da sa penala odvede meč u produžetak, ali je pogodio samo prvo bacanje…

Mornar u narednom kolu, 12. novembra, dočekuje Megu.S. J.

Sedam mečeva bez pobjede u međusobnim duelima Budućnost je bez pobjede protiv Crvene zvezde već sedam mečeva, od 24. maja

je ekipa koja je sastavljena od velikog broja izuzetnih igrača, po njihovom samom priznanju, građenih za najveće ambicije u Evroligi. Mi, poslije teškog poraza u Burgu, gdje smo imali svoje šanse, periode

2021. godine, kada su „plavi“ pobijedili Beograđane u „Morači“ (81:80) u četvrtom meču finala plej-ofa.

Podgoričani su posljednju pobjedu u Beogradu ostvarili 6. decembra 2020. godine, kada je na klupi Budućnosti (67:65), takođe, bio Petar Mijović.

Zvezda vodi 25-5 u pobjedama na mečevima u Beogradu, a ukupan skor u ABA ligi je 32-25 u korist beogradskog kluba.

CIBONA/IVANA DERGEZ

Mornar Barsko zlato poražen u Zagrebu od Cibone u 6. kolu ABA lige

Marej promašio produžetak Drugu godinu zaredom je Mornar Barsko zlato u neizvjesnoj završnici izgubio od Cibone u Zagrebu (73:72) i ponovo ispustio priliku da se iz glavnog grada Hrvatske vrati sa oba boda.

Tim Mihaila Pavićevića je, tako, doživio peti poraz u šest kola ABA lige, dok je Cibona upisala prvi trijumf u regionalnoj ligi, baš kao i prošle sezone, tada, istina, u 3. kolu.

Defanzivno dobru igru tokom 40 minuta Mornar nije krunisao pobjedom, a šansu da barem izbori produžetak je propustio Dvajt Marej, koji je na 5,6 sekundi prije kraja pogodio samo prvo od dva slobodna bacanja, a njegov promašaj nije uspio da popravi Milija Miković iz teške pozicije, pa je Cibona sačuvala pola koša prednosti.

U poluvremenu gdje su oba tima očajno šutirala sa distance (Cibona 8-1, Mornar 12-2) i imala skoro izjednačen procenat šuta iz igre (42,4 – 41,9 odsto), Mornar je do prednosti na odmoru (39:33) došao zahvaljujući boljoj igri u odbrani. Barani su imali i bolji skok (18-14), više asistencija (8-7), više ukradenih (5-1) i

Dvorana: ,,Dražen Petrović“.

Gledalaca: 500.

Sudije: Nikolić, Obrknežević i Juras

Vuković Radovčić Perasović Mustapić Proleta Majcunić Pavković Aranitović Ferderber Stajn Buljan Bošnjak

11 5 6 2 12 11 19 7

73

72

(18:20, 15:19, 25:15, 15:18) 78% (23-18) 49% (41-20) 24% (21-5)

za 1 za 2 za 3

31 (8+23) Skokovi 30 (4+26) Blokade 1 Asistencije 14 15 4 Ukradene lopte 5 7 Izgubljene lopte 8 Faulovi 21 24

manje izgubljenih lopti (3-5).

NA POGON GAVRILOVIĆA

82% (17-14) 50% (34-17) 36% (22-8)

Za vođstvo Barana nakon prve četvrtine najzaslužniji je bio centar Aleks Gavrilović, koji je ubacio 14 od prvih 15 poena svog tima i u tom periodu su gosti konstantno vodili do šest poena (10:4). Serijom 7:0, Cibona je prvi put povela 18:15, u trenutku kada je Gavrilović bio na klupi. Mornar, međutim, nije dozvolio Ciboni dugo da vodi, košem Markusa Luisa, te trojkom Marka Kovačevića na 10 sekundi prije kraja Barani su vratili posjed prednosti (20:18).

Džonson Starovlah Luis Kovačević Mavijen Miković Voler Gavrilović Jovanović Vranješ Marej Radetić

11 3 9 15 18 8 1 6 -

Finiš prve četvrtine je bio važan za drugu dionicu, posebno prvih sedam minuta, u kojima su gosti polako ,,dizali“ prednost do prve dvocifrene razlike (37:27), koja je mogla biti i nešto ubjedljivija da je Nemanja Vranješ pogodio oba bacanja, te da je kapiten Barana bolje organizovao kontru, koja je završena izgubljenom loptom.

To kao da je vratilo u život Cibonu, koja je iskoristila brzopletu igru Mornara u finišu poluvremena za preokret od šest poena razlike (39:33)…

LOŠ POČETAK 2.

POLUVREMENA

Mornar je šuterski podbacio u

Arena

18 Fudbal

Danas preostala četiri meča 15. kola Meridianbet 1. CFL: Dečić gostuje Rudaru, Budućnost Arsenalu, Sutjeska pod imperativom protiv Petrovca

Lider sanja dodatni bijeg FSCG

PODGORICA – Preostala četiri meča 15. kola Meridianbet 1. CFL biće odigrana danas. Lider, ekipa Dečića, gostuje Rudaru, a s obzirom na to da Budućnost čeka neugodno gostovanje Arsenalu, Tuzani se nadaju dodatnom bijegu na vrhu.

Sutjeska je pod velikim imperativom protiv Petrovca, dok će Mornar povratak pozitivnoj seriji tražiti u Bijelom Polju protiv Jedinstva.

Neđelja, 5. novembar 2023.

Sutjeska

LAKO ZA TUZANE

BUDUĆNOST ŽELI NASTAVAK NIZA

Budućnost duel protiv Arsenala očekuje u dobrom raspoloženju. ,,Plavi“ su prvo u velikom derbiju savladali Sutjesku, zatim su preko Mornara stigli do polufinala Kupa Crne Gore.

– Sada kada smo u polufinalu, svakako da je mnogo lakše.

Kada se vratimo na meč u Baru, moram priznati da su nas iznenadili sa dva brza gola u ranoj fazi utakmice. To nas je presjeklo, ali brzo smo se vratili, nametnuli ritam, po teškom terenu prikazali dobru igru i zaslužili da slavimo i prije penala. Nagrađeni smo, a, istovremeno, srušena je i negativna tradicija kada su u pitanju mečevi koje Budućnost igra na penale, tako da je i to jedna dobra okolnost – objasnio je Ognjen Gašević, univerzalac Budućnosti.

Podgoričani su u dobroj seriji – vezali su pobjede u prvenstvu protiv Jezera, Rudara i Sutjeske, stigao je i plasman u polufinale Kupa.

– Ušli smo u sjajan ritam. Imamo dobru atmosferu, pokazalo se da rastemo iz meča u meč. Pobjednički karakter svakako je tu, kakav i treba da imaju igrači Budućnosti – objasnio je Gašević.

Kada je u pitanju današnji rival, Gašević je jasan.

– Očekuje nas, kao i u Baru, vjerovatno, težak teren, bilo je i dosta kiše. Ali, zanima nas posjed, da stvaramo šanse i idemo na pobjedu. Ne potcjenjujemo ekipu Arsenala. Radi se o dobroj takmičarskoj ekipi sa dosta starijih i iskusnijih igrača, ali pobjeda je imperativ – naglasio je Gašević.

DERBI U NIKŠIĆU

Sutjeska nikako da uđe u ritam pobjeda. Nakon poraza od Budućnosti, sada je čeka neugodni duel protiv Petrovca. Sve osim pobjede Nikšićane, definitivno, otpisuje od borbe za sam vrh...

- Mislim da će nam utakmica protiv Budućnosti iskustveno prilično pomoći u svim igra-

Arsenal

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: kraj Bistrice. Kapacitet: 3.500.

Sudija: D. Marković. Pomoćnici: N. Radulović i M. Nelević.

Početak: 15:30 časova

Stadion: Arsenala. Kapacitet: 1.500.

Sudija: M. Savović. Pomoćnici: V. Todorović i G. Savićević.

Početak: 13:30 časova

Giljen

Puletić

Grivić

Rudović

Babić

Boričić

Krstović

Begdadi

Šaletić

Čelebić

Vuković

Aničić

Mugoša

Grbić

ma do kraja ovog dijela šampionata. Petrovac ima takmičarsku ekipu, spojili su mladost i iskustvo. U posljednjih nekoliko sezona zauzimaju mjesto u gornjem dijelu tabele, igraju otvoreno, napadački... Umiju i da se brane, u tranziciji umiju biti vrlo nezgodni, jer imaju brze pojedince. Mi smo spremni, očekujem da svi koji dobiju šansu budu maksimalno motivisani. Očekujem pozitivan ishod, nemamo povrijeđenih igrača, ni kažnjenih. Istina je da imamo nekoliko prvotimaca koji su bili povrijeđeni i koji još nijesu podigli formu kakvu od njih očekujem, ali dobar sastav nam daje za pravo da se nadamo najboljem – kazao je trener Sutjeske Vladimir Janković.

Petrovac je promijenio trenera, ispao iz Kupa, a sada gostuje ekipi Sutjeske, na mjestu gdje je trener Nenad Brnović, u ne baš lijepom ambijentu, napustio kormilo Nikšićana.

– Siguran sam da ćemo pružiti maksimum i da će svaki igrač dati sve od sebe. Igraćemo hrabro i agresivno, a da li će to biti

dovoljno, ne zavisi samo od nas već i od protivnika. Imamo kvalitet i ne plašimo se niti jednog protivnika, bez obzira na kojem terenu igramo, kod kuće ili na strani. Lično mislim da možemo da se vratimo u Petrovac sa povoljnim rezultatom – kazao je napadač Petrovca Dejan Perović.

BARANI ŽELE POVRATAK

Mornar je u prošlom kolu izgubio od Dečića i prekinuo niz od osam mečeva bez poraza. Uslijedio je i poraz od Budućnosti na penala u četvrtfinalu Kupa, a u oba meča Barani su prikazali odličnu igru i mogli su na kraju imati i drugačiji rezultat.

Barani danas gostuju neugodnoj ekipi Jedinstva, gdje će pokušati da se vrate u pozitivan ritam.

– Igramo protiv dobre i nezgodne ekipe, posebno na domaćem terenu. Biće teško gostovanje, još više iz razloga što se moramo vratiti igrama i rezultatima koje smo imali do utakmice sa Dečićem. Definitivno ćemo ići na pobjedu, kao

Raspored i tabela

Bakić

Vujović

Boljević Mikijelj

Sekulović

Ignjatović Orahovac

2:0

Danas PLJEVLJA: Rudar – Dečić

(13.30 h)

TIVAT: Arsenal – Budućnost

(13.30)

B. POLJE: Jedinstvo – Mornar

(14)

NIKŠIĆ: Sutjeska – Petrovac

(15.30)

Trener Vladimir Janković

2. Budućnost 14 8 4 2 25:12 28 3. Jezero

15 6 6 3 17:13 24

4. Sutjeska

14 4 7 3 18:13 19

5. Mornar

14 4 7 3 13:13 19

6. Petrovac

14 4 6 4 14:13 18

7. Arsenal

14 3 7 4 19:20 16

8. Jedinstvo 14 3 4 7 18:25 13 9. Rudar

14 3 3 8 5:16 12

10. Mladost

15 2 4 9 14:26 10

i u svakoj utakmici do sada. Tri boda bila bi nam vrlo bitna za nastavak prvenstva i priključak gornjem dijelu tabele – kazao je vezista Mornara Balša Dubljević.

Bjelopoljci su u prošlom kolu prekinuli niz od četiri meča bez trijumfa, zahvaljujući pobjedi nad Arsenalom.

R. P - Ra. P.

Trener Nenad Brnović

Jedinstvo

Mornar

(4-4-2)

14 9 2 3 21:13 29

Dakić

Pavličić

Kordić

Jezero – Mladost DG

Va. Adžić

Brnović

Gašević

Dedić

Juče

1. Dečić

Zvrko

Bojović

Sekulić

Adžović

Franeta

Maraš

Đorđević

Babić Lambulić

Dašič

Macanović

Mirosavljev

Sa meča između Rudara i Dečića u prvom krugu prvenstva

Todorović Čavor

Manojlović Šahman

(4-2-3-1)

Trener Milija Savović

Trener Mladen Milinković

Rudar

Dečić

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Gradski stadion. Kapacitet: 4.500.

Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: D. Vujović i V. Dragojević.

Početak: 14 časova

Stadion: pod Golubinjom. Kapacitet: 7.000. Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: S. Jovanović i N. Vujović.

Početak: 13:30 časova

Joksimović

Vukčević

Dulović A. Cvijović

Bašić

Banda

Kolić Krnić

Bakrač

Brnović

Bulatović

Sentoku

Knežević

Ćetković

Stevanović

Božović

Bajović

Trener Zoran Đurašković

Augusto Drešaj

Ljuljđuraj Milić

Baošić

Ujkaj Nikić

Popović

Trener Vuko Bogavac

Stijepović

Šarkić

Dubljević

Imamović

Pupović

Kalezić

Bogdanović

Đoljaj

Škrijelj

Kaluđerović Ljutica

Radojičić

Korać

Ondon Mba Kolundžić

Milić

Vlaović

Đ. Cvijović Dacić

Trener Neđeljko Vlahović

Trener Milorad Peković

Jovićević i Tošković sačuvali Jezeru treće mjesto Fudbaleri Jezera i nakon 15. kola ostaće na trećem mjestu Meridianbet Prve crnogorske lige – ekipa iz Plava je kao domaćin u Beranama golovima Nikole Jovićevića i Balše Toškovića pobijedila Mladost Donja Gorica (2:0) i uz meč više odmakla pet bodova Sutjesci i Mornaru, dok za Budućnošću zaostaje četiri, a za Dečićem bod više.

Ekipa Ivana Brnovića prekinula je mini-seriju od dva meča bez trijumfa u prvenstvu, a ovo joj je druga pobjeda ove sezone protiv Mladosti, koja ostaje na dnu tabele, sa dva boda manje i utakmicom više od pretposljednjeg Rudara.

Jezero je povelo u 13. minutu kada se poslije kornera sa desne strane i dodavanja gla-

FSCG

Dečić je pod vođstvom trenera Milorada Pekovića vezao šest pobjeda u prvenstvu, stigao do prvog mjesta, a danas Tuzani mogu uz brejk protiv Rudara napraviti i veću razliku u slučaju kiksa Budućnosti.

– Gledamo samo sebe i na bavimo se kalkulacijama. Neće biti lako. Rudar je loše otvorio sezonu, ali je gotovo na svakom meču igrao dobro. Sada su u pozitivnom naletu i, sigurno, psihološki mnogo jači. Neće biti lako, ali se nadam da možemo nastaviti našu seriju – kazao je vezista Dečića Andrej Bajović.

Petrovac

(4-2-3-1)

Jezero

Mladost

2 1 00

Gradski stadion u Beranama. Gledalaca: 150 Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Golovi: 1:0 Jovićević u 13, 2:0 Tošković u 74. Žuti kartoni: Maraš, Abdulahi, Radinović (Jezero)

Radost fudbalera Jezera na jučerašnjem meču

vom štoper Nikola Jovićević našao na pravom mjestu, usamljen na drugoj stativi.

Mogao je domaćin sve da riješi do poluvremena jer je propustio nekoliko šansi za uvećanje vođstva. U glavnoj ulozi bio je Petar Pavlićević – jednom mu je udarac iskosa s desne strane u zicer situaciji odbranio Dragojević, drugi put je bio neprecizan glavom.

U nastavku je prednost Jezera održavao golman Igor Asanović. U 49. minutu je sjajnim refleksom spriječio autogol Imamovića, a u 57. odlično reagovao nakon udarca Maraša – i tada je lopta umalo završila pod prečku.

Asanović je bio na visini zadatka i kod udarca Urtada iz daljine, da bi u 74. za Jezero sve postalo lakše, a

za Mladost – nedostižno.

Davor Kontić je centrirao s desne strane, rezervista Balša Tošković bio brži od štopera gostiju, sa peterca ,,otvorio nogu“ i matirao Dragojevića. Četvrti gol mladog reprezentativca u aktuelnom prvenstvu.

Jezero će u narednom kolu gostovati Dečiću, dok će Mladost dočekati Sutjesku. Ne. K.

Jezero

Mladost

Asanović Stijepović (od 88. Osmanović) Jovićević Imamović Vuković Kontić Šimun Senaga (od 72. Škrijelj) Pavlićević (od 72. Bošković) Julević (od 46. Tošković) Redžepagić (od 65. Muzurović)

Dragojević Došljak Vujisić Šofranac Radinović Radusinović (od 65. Krstović) Urtado Abdulahi (od 78. Jukić) Popović (od 46. Delić) Vlahović (od 46. Badnjar) Maraš (od 65. Milić)

Neđelja, 5. novembar 2023.

Arena

Fudbal 19

PRESTON NORTH END

BUNDESLIGA (10. KOLO): Šampion se prošetao Dortmundom, het-trik Kejna za najbolji start jednog igrača u njemačkom prvenstvu

I uzdrmani Bajern je košmar za Borusiju

Osmajić junak jubilarne pobjede Preston Nort End upisao je 2000. ligašku pobjedu u engleskom fudbalu, a jedan od junaka jubilarnog trijumfa kultnog ostrvskog kluba bio je Milutin Osmajić.

Dvadesetčetvorogodišnji Nikšićanin proveo je 85 minuta na terenu u pobjedi svog tima nad Koventrijem (3:2) i još jednom pokazao koliko su na stadionu ,,Dipdejl“ bili u pravu kada su ga ljetos doveli iz Kadisa kao igrača koji treba da bude ,,iks faktor“ u pokušaju da se konačno domognu Premijer lige.

Koventri je vodio od 34. minuta preko Hadžija Rajta, četiri minuta kasnije izjednačio je Du-

an Holms, da bi do preokreta došlo u 41.

Osmajić je oboren u šesnaestercu dok je išao ka golu, poznati sudija Entoni Tejlor dosudio jedanaesterac, a odgovornost preuzeo Alan Braun – 2:1.

Preston je na korak od pobjede došao u 71. kada je Lajam Miler savršeno centrirao za Osmajića koji je sa pet metara glavom zatresao mrežu za treći pogodak u Čempionšipu. Ima i dvije asistencije.

Koventri je u 83. ublažio poraz.

Preston nakon 15 mečeva ima 25 bodova i na šestom je mjestu.

Sead Hakšabanović odigrao je pola sata u remiju Stouka sa Ne. K. Kardifom (0:0).

Već 11 mečeva ,,milioneri“ ne znaju za pobjedu nad Bavarcima, posljednju su ostvarili 3. avgusta 2019. u njemačkom Superkupu, a na slavlje u bundesligaškom ,,klasikeru“ čekaju još od 10. novembra 2018.

Patnje Borusije na pomen Bajerna ne vežu se samo za skor u međusobnim duelima. Minule sezone su u posljednjem kolu neobjašnjivo ispustili šansu da prekinu desetogodišnju dominaciju Bavaraca, a, kako stvari stoje ove takmičarske godine, od sna će se oprostiti mnogo ranije. ,,Milioneri“ zaostaju sedam bodova za zahuktalim Bajer Leverkuzenom koji je pobijedio Hofenhajm (3:2), a pet za Bajernom. Šampionska trka mogla bi da se vodi udvoje, dok je ishod trke za najboljeg strijelca već izvjestan.

DRUGA LIGA, 15. KOLO: Danas na programu svih pet utakmica

Lider gostuje „fenjerašu“

PODGORICA – Utakmicama 15. kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi. Svih pet utakmica igra se danas u dva termina – od 13.30 časova igraju Grbalj – Igalo, Internacional – Lovćen, Otrant – Kom i Berane – Bokelj, dok će kolo zatvoriti Podgorica i Iskra, koje igraju od 14 sati.

Gledano po tabeli, lider ima lak posao, jer gostuje „fenje-

rašu“. Bokelj će u Beranama nastojati da odbrani prvo mjesto i, eventualno, uveća prednost na vrhu. Istovremeno, Beranci bi novim kiksom gotovo na polusezoni najavili da su bez šansi za spas i da ih nakon sezone, gdje su bili blizu elite, sada čeka regija. Podgorica je za petama lideru, a danas igra na svom terenu protiv Iskre. Duel timova koji su ne tako davno igrali Evropu do-

Raspored tabela RADANOVIĆI: Grbalj – Igalo (13.30 h) DANILOVGRAD: Internacional – Lovćen (13.30 h) ULCINJ: Otrant – Kom (13.30 h) BERANE: Berane – Bokelj (13.30 h) PODGORICA: Podgorica – Iskra (14 h) 1. Bokelj 14 9 4 1 24:13 31 2. Podgorica 14 8 4 2 30:12 28 3. Otrant 14 7 5 2 21:12 26 4. Igalo 14 6 1 7 18:16 19 5. Lovćen 14 5 3 6 15:25 18 6. Internacional 14 4 6 4 19:16 18 7. Grbalj 14 4 5 5 22:23 17 8. Kom 14 5 2 7 18:20 17 9. Iskra 14 4 2 8 16:25 14 10. Berane 14 1 2 11 12:33 5 U narednom kolu (5. novembra) sastaju se: Grbalj – Igalo, Internacional – Lovćen, Podgorica – Iskra, Otrant – Kom i Berane – Bokelj.

nosi uzbuđenje. Podgorica je već šest kola bez poraza, Iskra se trgla, vezala tri pozitivna rezultata, pa se zbog toga očekuje zanimljiv duel.

Otrant je u posljednjih pet kola ostvario samo dva trijumfa, vezao dva remija, pa danas protiv Koma ima veliki imperativ.

Internacional i Lovćen igraju u Danilovgradu, a pobjednik će pobjeći od opasne zone, dok poraženi ostaje blizu zone ispadanja. Nešto slično je važi i za primorski derbi Grblja i Igala. Gosti se nadaju da brejkom mogu ostati u trci timova koji jure baraž, a Grbalj da se udaR. P. lji od opasne zone…

X/FCBAYERN

Bajern je ljetos odriješio kesu za Harija Kejna, a sjajni Englez uzvraća na najbolji način – na debiju u ,,klasikeru“ postigao je het-trik i postao prvi igrač sa 15 pogodaka u prvih 10 bundesligaških nastupa.

Laki trijumf u Dortmundu najavio je, ipak, Dajo Upamekano – Šloterbek ga je očajno čuvao kod kornera, pa Francuzu nije bilo teško da zatrese mrežu za šok na ,,Signal Iduna parku“.

U četvrtom minutu 0:1, u devetom već 0:2. Gorecka je odlično povukao kontru, a Sane omogućio Kejnu rutinsku realizaciju.

Borusija je imala veliku šansu da smanji zaostatak, ali je Nojer odbranio šut Rojsa, da bi u 72. postalo jasno da Borusija neće uzeti ni bod.

Musijala je odigrao za Komana, Francuz dodao do Kejna, koji je povisio na 3:0.

U nadoknadi je još jednom ,,pukla“ odbrana Borusije, nedostojna ekipe koja želi ,,salataru“ – asistent je bio devetnaestogodišnji Aleksandar Pavlović, strijelac naravno Kejn.

Keln je remizirao s Augsburgom (1:1), Frajburg sa Borusijom Menhengladbah (3:3), Majnc je iznenadio RB Lajpcig (2:0), dok je Ajntraht bio ubjedljiv na gostovanju UniNe. K. on Berlinu (3:0).

PREMIJER (11. KOLO)

Doku dirigovao rutinom Sitija, Haland zabrinuo Gvardiolu Mančester siti je 30 minuta tražio način da probije odbranu Bornmuta, a onda je poslije pogotka Žeremija Dokua nakon duplog pasa sa Rodrijem sve postalo suviše lako za aktuelnog šampiona – tim Pepa Gvardiole slavio je čak 6:1.

Silva je u 33. povisio na 2:0, u 37. je nakon gola Akandžija bilo 3:0 i bilo je jasno da će gosti pretrpjeti debakl, a Siti upisati devetu pobjedu u Premijer ligi u sezoni.

Sve je išlo glatko za Siti, ali je, ipak, ostala glavobolja poslije meča – Erling Haland je zamijenjen na poluvremenu, engleski mediji prenose da je u pitanju povreda.

U 64. minutu Foden je postigao četvrti gol za domaćina, da bi Bornmut preko Sinistere smanjio.

Nije dugo bio na snazi taj rezultat jer je Doku u 83. upisao četvrtu asistenciju, a Silva efektno pogodio.

Konačan rezultat je postavio Ake.

X/PREMIER LEAGUE

ČEMPIONŠIP (15. KOLO): Preston upisao 2000. ligaški trijumf

Ni eliminacija od trećeligaša u Kupu ne može da poremeti tradiciju i dominaciju Bajerna u duelima sa Borusijom iz Dortmunda – tri dana nakon šokantnog poraza i rezultata koji je navodno uzdrmao poziciju Tomasa Tuhela, aktuelni šampion se poigravao s najvećim rivalom (4:0).

Šefild junajted je konačno došao do prve pobjede u sezoni – na „Bramal lejnu“ pobijeđen je Vulverhempton pogotkom Olivera Norvuda iz jedanaesterca u 100. minutu (2:1).

Brentford je u meču sa dva preokreta bio bolji od Vest Hema

(3:2), Kristal Palas je slavio na gostovanju Barnliju (2:0), a neriješeno je bilo u okršaju Evertona i Brajtona (1:1).

U prvom meču dana, Mančester junajted je pogotkom Bruna Fernandeša pobijedio Fulam u gostima (1:0). Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

Košarkašice Budućnost Bemaksa sa maksimalnim skorom dočekale reprezentativnu pauzu

Prvo mjesto već osigurale PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa u idealnom raspoloženju odlaze na reprezentativnu pauzu.

Podgoričanke su u derbiju savladale Montanu, a drugim trijumfom ove sezone protiv vicešampiona Bugarske, „vučice“ su četiri kola prije kraja gotovo potvrdile prvo mjesto u B grupi WABA lige. U mečevima protiv Sloge u Požegi i Duge u Podgorici „plave“ će juriti dva trijumfa kako bi u Top 8 fazu prenijele maksimalnih 12 bodova, što je ozbiljan kapital u borbi za fajnal-for.

– Imamo razloga da budemo zadovoljne. U sezonu smo ušle podmlađene, bez četiri igračice iz petorke i bilo je jasno da nas čeka teška sezona. Ali, već do FIBA „prozora“ napravile smo 6-0, praktično, već osigurale prvo mjesto i sa dva trijumfa protiv Montane stekle ozbiljan kapital za drugu fazu.

Zbog svega toga, moramo biti zadovoljne – kazala je kapiten Zorana Radonjić.

Do trijumfa protiv Montane „plave“ su došle teško, po mnogima, bila je to najteža pobjeda na domaćem terenu u posljednje vrijeme.

– Bugarke su nam preko Ame-

rikanki pravile dosta problema u reketu. Bile smo i opterećene faulovima, ali smo, na kraju, dobro odgovorile. Izašle smo iz velikog minusa, uspjele meč da uvedemo u naš ritam i, na kraju, da dođemo do jako važnih bodova. Nije bilo lako, ali raduje da smo odreagovale nakon što smo prvi put ove sezone, na svom terenu, dugo bile u deficitu. Ovakvi mečevi nam mnogo znače – naglasila je Baranka.

Radonjić i još šest igračica Budućnosti sada se okreću obave-

zama reprezentacije, koju čeka novi početak kvalifikacija. Crna Gora gostuje 9. novembra Bosni i Hercegovini u Sarajevu, a tri dana kasnije dočekuje Švajcarsku u Herceg Novom.

– Reprezentacija je dodatno podmlađena, nisu tu sve igračice sa Evropskog prvenstva, ali svakako da je to dodatna obaveza za nas mlađe da damo što veći doprinos. Imamo dobru grupu, a ovaj početak kvalifikacija može biti presudan.

Zbog toga imamo veliki motiv – naglasila je Radonjić. R. P.

EPCG Superliga za odbojkaše (4. kolo)

Budućnost bolja od Mornara PODGORICA – I nakon četvrtog kola Budućnost volej ima maksimalan učinak – tim Dejana Radića je u Baru savladao Mornar sa 3:0 i opravdao ulogu favorita. U sljedećem kolu ih u ,,Morači“ očekuje derbi protiv Budve.

Podgoričane je do pobjede vodio Luka Lojić sa 14 poena, dok se u Mornaru, koji je doživio prvi poraz, istakao Aleksandar Belnickij sa osam poena.

U drugom meču subotnjeg programa, Galeb je pred svojim navijačija pobijedio Lovćen 3:0, nakon tri uzbudljiva seta, i stigao do prve pobjede u sezoni.

Cetinjani su i dalje na nuli.

Filip Milić je u barskom sastavu bio najefikasniji sa 16 poena, Jovan Drešić je dodao 13. Kod gostiju dvocifren je bio Konstantin Todoraško sa 14 poena.

Rezultati 4. kola: Galeb Liko Soho Group – Lovćen 3:0 (25:23, 25:22, 26:24), Mornar – Budućnost volej 0:3 (13:25, 10:25, 17:25). Petak: Budva – Jedinstvo 3:0 (25:14, 25:17, 25:13). S. J.

Međunarodni turnir „Ilidža open“ u tekvondou

Zlato za Šćepanović, Jovanović srebro PODGORICA – Članica podgoričkog Tekvondo kluba Akademac Milena Šćepanović osvojila je zlatnu medalju, dok je Mira Jovanović bila srebrna na međunarodnom turniru ,,Ilidža open“ u Sarajevu. Šćepanović je trijumfovala u majstorskoj kategoriji „1. dan“, dok je Jovanović bila srebrna u kategoriji Geup 6-1.

Turnir je okupio 538 takmičara i takmičarki iz 38 klubova, a takmičarke Akademca pokazale su izuzetan potencijal. R. P.

Danas jubilarni 30.

Podgorički maraton OGROMAN MOTIV: Zorana Radonjić

EPCG Superliga za odbojkašice (6. kolo)

Herceg Novi siguran u derbiju PODGORICA – Derbi kola pripao je odbojkašicama Herceg Novog, koje su u Baru savladale Luku Bar sa 3:0 i zadržale maksimalan učinak nakon 6. kola, bez izgubljenog seta. Luka Bar je, sa druge strane, upisala drugi poraz.

Novljanke su do pobjede vodile Dijana Vuković i Kelsi Veltman sa po 13 poena, dok se u domaćem timu istakla Dušan-

ka Petrović sa 11 poena.

Budućnost volej je nastavila se veoma dobrim partijama, Podgoričanke su na svom terenu porazile Galeb 3:1 i izjednačile se sa Barankama sa skorom 4-2. Čak pet igračica u podgoričkom timu je imalo dvocifren poenterski učinak – Anđela Kukobat (21), Mileva Magdelinić (16), Darja Popović (11), Milena Ćetković (10) i Lana Rakočević (10). U poraženom timu su se istakle Natalija Vlaović (18), Marija Bojić (13) i Teodora Čavić (12).

Rezultati 6. kola: Luka Bar – Herceg Novi 0:3 (20:25, 19:25, 15:25), Budućnost volej – Galeb Liho Soho Group 3:1 (23:25, 25:22, 25:23, 25:21), Albatros – Mediteran 3:2 (22:25, 25:14, 25:10, 18:25, 15:6), Morača – Akademija 3:0 (25:19, 25:19, 25:22), Rudar – Jedinstvo 0:3 S. J. (22:25, 22:25, 22:25).

Neđelja, 5. novembar 2023.

Atletski spektakl u glavnom gradu PODGORICA – Jubilarni 30.

Podgorički maraton biće održan danas, a okupiće maratonce i polumaratonce iz 20 država svijeta.

Učesnici manifestacije trčaće Bulevarom crnogorskih serdara, na kružnoj stazi dugoj kilometar.

Podgorički maraton nalazi se u kalendaru Svjetske i Evropske atletske federacije i Atletskog saveza Crne Gore. Ova manifestacija postala je zaštitni brend Glavnog grada, na kojoj su do sada učestvovali takmičari sa svih kontinenata i na kojoj je ispunjen veliki broj normi za Olimpijske igre i svjetska prvenstva u maratonu.

U okviru manifestacije biće održane trke na pet i deset kilometara, kao i polumaraton.

Maraton će ujedno biti i zvanično prvenstvo Crne Gore u toj disciplini.

Satnicom je planirano da trka na 5.000 metara počne u devet sati, dok je za deset sati planirana trka na 10.000 metara.

Start maratona i polumaratona zakazan je za 11 sati.

R. P.

Krenuo NBA kup, novo takmičenje u NBA ligi

Poraz Čikaga, dabl-dabl Vučevića Na premijeri novog takmičenja u najkvalitetnijoj košarkaškoj ligi planete, takozvanog In Season NBA turnira, odnosno, NBA kupa, Vučevićev Čikago je poražen od Bruklina 109:107.

Mikal Bridžis je upisao ključne poene za Netse, kada je 73 sekunde prije kraja zakucao za 108:104. Nakon toga je Zek Lavin smanjio na 108:106, a Bridžis pogodio jedno od dva slobodna bacanja (109:106).

U preostalih 12 sekundi Bulsi su krenuli u posljednji napad, Simons je faulirao Lavina, koji je sa penala bio polovičan – 109:107.

Nikola Vučević je zabilježio još jedan dabl-dabl – po 13 poena (6/13 iz igre) i skokova (šest ofanzivnih), te tri asistencije.

Demar Derozan i Lavin (sedam skokova, pet asistencija) su ubacili po 24, a Kobi Vajt 18 poena. U timu Bruklina je najefikasniji bio Dorijan Fini Smit sa 21 poenom, Bridžis je ubacio poen manje.

Nikola Jokić je u meču protiv Dalasa imao još jedno istorijsko veče. Centar Denvera je u pobjedi svog tima (125:114) imao 33 poena (16-14 iz igre), 14 skokova i devet asistencija, i time postao prvi igrač u istoriji Nagetsa koji je sezonu otvorio sa šest uzastopnih utakmica sa po najmanje 20 poena i 10 skokova. Prije njega, posljednji je to uspio Džoel Embid, aktuel-

SBbet Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Rudar u Podgorici do savršenog niza PODGORICA - Rudar je bio bolji od Budućnosti 29:24 (12:13) u zaostalom meču 3. kola SBbet Prve lige za rukometaše.

Gosti iz Pljevalja bili su u egalu i u rezultatskom minusu do 40. minuta, kada je stvari u svoje ruke preuzeo Nemanja Vu-

ković. Najbolji igrač ekipe iz Pljevalja i pogađao je i asistirao (sedam puta uspješno), a uz njega do izražaja su došli bukvalno svi. Od najefikasnijeg Nemanje Matovića (osam golova iz 10 pokušaja), preko Filipa Rackovića (pet golova) i ostalih. I odbrana je dobar po-

Rezultati Indijana – Klivlend Milvoki – Njujork Čikago – Bruklin Majami – Vašington Oklahoma – Golden Stejt Denver – Dalas Portland – Memfis

121:116 110:105 107:109 121:114 139:141 125:114 115:113

ni MVP, još 2018. godine Jokić je ostao na 107. tripl-dablova, koliko imaju Lebron Džejms i Džejson Kid. Odličnu utakmicu za Denver odigrao je Majkl Porter Junior – 24 poena i devet skokova, kao i Eron Gordon sa 18 poena, osam skokova i šest asistencija.

Nadomak tripl-dabla je na drugoj strani bio i Luka Dončić, koji je meč završio sa 34 poena, 10 skokova i osam asistencija.

Inače, NBA kup nije nezavisno takmičenje, jer će se sve utakmice računati za ukupan učinak u sezoni. Samo će dvoje finalista odigrati jednu dodatnu, 83. utakmicu, kada će biti dodijeljen i trofej, jedan od dva u sezoni. Poenta pokretanja Kupa je davanje važnosti, inače, relativno nebitnim utakmicama u prvom dijelu sezone i, naravno, marketing.

Trideset NBA ekipa podijeljeno je u šest grupa – po tri na Istoku i Zapadu – te će po jedanom igrati svako sa svakim od 3. do 28. novembra. Pobjednici grupa i dvije najbolje drugoplasirane ekipe plasiraće se u četvrtfinale (4. i 5. decembar), a završni turnir najbolje četvorke igraće se u Las Vegasu, s polufinalima 7. i finalom 9. decembra.

Bitna stvar za igrače je da će svaki član šampionske ekipe zaraditi 500 hiljada dolara, finalisti po 200 hiljada, poraženi polufinalisti po 100.000, a poraženi četvrtfinalisti po 50.000, što bi trebalo da ih doS. J. datno motiviše. sao završila u trenucima kada je napad djelovao sigurnije.

Podgorički tim je iz serije tehničkih grešaka i nekoliko promašenih zicera ušao u nerzvozu što je uticalo da u posljednjih 20 minuta i izgubi utakmicu. Kod domaćina fenomenalan je bio Edin Beharović sa 11 golova uz samo dva promašaja.

Pljevljaci su sačuvali uspješan niz (pet od pet) uz Lovćen jedina su neporažena ekipa u šampionatu. Podgorčka ekipa je šesta na tabeli sa dvije pobjede i A. M. tri poraza.

Feljton

Neđelja, 5. novembar 2023.

21

1.

ZABORAVLJENA STUDIJA BOŽIDARA – BOŽA S. VUKOVIĆA

Pionir u rasvjetljavanju prikrivanih činjenica Priredio: Slobodan ČUKIĆ

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Božidar – Božo S. Vuković je bio jedan od prvih autora koji su nakon 1945. godine počeli da iznose istorijske činjenice o tragičnim događajima u periodu 1915-1918. godine, kada je Crna Gora brutalno izdana i izigrana od strane srpskog državnog i vojnog vrha, i na koncu, razdržavljena i pripojena Srbiji kao obična pokrajina. Vukovićeva knjiga se pojavila 1971. godine na Cetinju u izdanju Oboda. Njena pojava nije slučajna. Štampana je samo tri godine nakon što je Risto Dragićević (1968) raskrinkao tobožnji tajni ugovor kralja Nikole sa Austrijancima i pokazao da je riječ o istorijskom falsifikatu Radovana Perovića Tunguza, naručenom i poduprtom od strane velikodržavnih srpskih krugova.

Na osnovu te podle krivotvorine, načinjene još 1907. godine, propagandna mašinerija Nikole Pašića je tokom 1914. i 1915. godine vješto proturala glasine o Nikolinom „šurovanju s Bečom“, podstičući defetizam u crnogorskoj vojsci u najkritičnijem momentu. Taj lažni (izmišljeni) ugovor je i u nakon 1918. godine i nastupajućim decenijama služio za konstruisanje optužbi na račun crnogorskog suverena. Radilo se o izuzetno vještoj podvali koja je dugo stvarala porazne psihološke efekte, bacajući sumnju na patriotizam crnogorskog kralja i uopšte na kredibilitet i dostojanstvo Petrovića, kao personifikacije crnogorske državnosti.

Studija Rista Dragićevića iz 1968. je za veliki broj crnogorskih autora, poput Boža S. Vukovića i Jevta Ružića, bila trenutak velikog otrežnjenja, u kome su postale jasne razmjere i posljedice srpske propagande i beogradske imperijalno-kolonijalne politike.

IDEALIZAM

U prvobitnoj verziji Vukovićeve knjige objavljena je i fotografija Krsta Zrnova Popovića, zbog čega je kompletni tiraž povučen, da bi nakon nekoliko dana bila štampana nova verzija bez te slike (izvor podatka Đorđija Radonjić).

Božidar S. Vuković je krajem 1960-ih prilježno i strpljivo sakupljao prepise važnih akata iz arhiva u Beogradu, vezanih za period 1914-1918. godine. Ti prepisi su bili ovjereni, što znači da su u potpunosti naučno pouzdani i vjerodostojni. Vuković je na taj način

Podsjećamo na značajnu knjigu Božidara – Boža S. Vukovića „Rat Crne Gore protiv Turske i Bugarske 1912-1913. i rad Crne Gore na uniji i saradnji sa Srbijom“ (Obod, Cetinje, 1971).

Objavljujemo dio u kojem se govori o događajima od kraja 1915. do kraja 1918. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

Risto Dragićević

Dragutin Milutinović

Radovan Perović Tunguz

učinio da danas posjedujemo ključne podatke o izdajničkom postupanju srpskog državnog i vojnog vrha prema Crnoj Gori tokom 1914-1915. godine, kao i o učešću srpske okupacione (karađorđevićevske) vojske u okupaciji Crne Gore i kriminalnom ukidanju crnogorske državnosti 1918. godine, kao i u činjenju i podstrekavanju zločina nad crnogorskim narodom u višegodišnjem periodu. Što se tiče motiva, Božidar S. Vuković ih iznosi u dijelu, u kojem opisuje pregovore između Krsta Z. Popovića koji je krajem decembra 1918. bio na čelu ustaničkog štaba u Bajicama i Dragutina Milutinovića, srpskog pukovnika (kasnije generala) koji je bio na čelu okupacionih srpskih („jadranskih“) trupa sa sjedištem na Cetinju. Vuković ističe da su pregovarački uslovi koje je Milutinoviću podnio Ustanički odbor „dokaz ... da je cio

narod, bez izuzetka, bio i ostao za bratsko ujedinjenje sa Srbijom u jednu jedinstvenu državu za šta se vjekovima i borio, jer je bio uvjeren, a u to vjeruje i danas, da narod Srbije nije odobravao metode sa kojima je (Nikola) Pašić sa saradnicima htio da nametne svoju vlast narodu Crne Gore“. Vukoviću je u tom smislu, u prvom redu bilo stalo da se „dokaže i utvrdi čijom je krivicom u januaru 1916. godine crnogorska vojska raspuštena i bačena ljaga na njeno oružje i njene nesebične žrtve, i da se o svemu što je tom činu prethodilo i što se kasnije događalo narod Srbije i Crne Gore detaljno obavijeste, a što je uglavnom i cilj ovih redova“.

Dakle, Vukoviću je bilo na srcu da se pokaže i konačno utvrdi zakulisno izdajničko ponašanje srpskog državnog i vojnog vrha prema saveznici Crnoj Gori, koja je tokom jeseni 1915. godine grčevito branila srpsku vojsku u povlačenju. Vuković

je pisao svoju studiju uvjeren da će pomoću arhivskih dokumenata pokazati ko je odgovoran za to što je u januaru 1916. godine crnogorska vojska raspuštena i što je bačena ljaga na njeno oružje i njene nesebične žrtve. Bio je ubijeđen da se o svemu tome narodi Srbije i Crne Gore mogu detaljno obavijestiti i da to, dugoročno, može proizvesti ogromne dobitke. Vuković je, očito, po tom pitanju bio nepopravljivi idealista i maštar. Saznanje o falsifikatu Radovana Perovića Tunguza sa tobožnjim Nikolinim „tajnim ugovorom sa Bečom“ mu očigledno nije rasvijetlilo velikodržavni i imperijalni karakter srpske politike.

Vuković podsjeća na vatrene bjelaše iz 1918-1920. poput Marka Dakovića koji su se u ujediniteljskom zanosu čak okrenuli protiv sopstvenog naroda, da bi se ubrzo grdno razočarali kad su vidjeli s kime imaju posla.

U Srbiji je politički konzer-

Vuković se nadao da će narodi Srbije i Crne Gore biti detaljno obaviješteni o uzrocima pada Crne Gore 1916. i postupanju srpske okupacione vojske u Crnoj Gori (od 1918. nadalje). Ovo je naročito komično pri činjenici da srpska politička i intelektualna elita u protekle tri decenije nije pokazala ni najmanju namjeru da raščisti uzroke nedjela karađorđevićevske soldateske

Naslovnica Ružićeve studije iz 1955. godine

U prvobitnoj verziji Vukovićeve knjige bila je objavljena fotografija Krsta Zrnova Popovića, zbog čega je kompletni tiraž povučen, da bi uskoro bila štampana nova verzija bez te slike.

Vuković je opisao događaje objektivno, uz oslonac na arhivska dokumenta, pa je njegova studija i danas značajna za sagledavanje tog perioda vativizam, šovinizam i nacionalizam oduvijek nadmoćno odnosio prevagu nad liberalizmom. Štaviše, ono što se u toj zemlji dešavalo u protekle tri i po decenije pokazuje da istina o izdaji, uništavanju i razdržavljenju Crne Gore 1915-1918. godine u Srbiji rijetko koga zanima - da i ne pominjemo ono što je uslijedilo nakon 1918. godine, kada je uz direktno učešće srpske okupacione vojske po raznim krajevima Crne Gore pobijen veliki broj ljudi, popaljeno više od 5000 kuća, a starci, žene i djeca masovno odvođeni u zatvore po Nikšiću, Cetinju, Baru, Dodošima, Virpazaru, Danilovgradu, Kolašinu i Podgorici, uključujući i trudnice od kojih su se neke i porađale u kazamatima.

Vuković od toga ništa nije pomenuo. Njegova nada u to da bi trebalo utvrditi fakte i o tome detaljno obavijesti narode Srbije i Crne Gore, je naročito bizarna pri činjenici da aktuelna srpska politička i intelek-

Naslovnica Vukovićeve knjige iz 1971. godine

tualna elita ne ispoljava nikakvu namjeru da raščisti uzroke tih nezapamćenih nepočinstava, a kamoli da uputi izvinjenje „bratskom crnogorskom narodu“. Dio te elite je odavno u čvrstom zagrljaju sa najekstremnijim klerikalno-šovinističkim krugovima, koji konstantno pojačavaju velikodržavnu propagandu i indoktrinaciju, pokušavajući da u životu po svaku cijenu održe „dostignuća“ imperijalnog karađorđevićevskog perioda (1918-1941) i da eventualno stvore uslove za novu velikosrpsku (kolonijalnu) renesansu. Ono što se u Crnoj Gori zbiva od septembra 2020. godine, u potpunosti potvrđuje ovu tezu.

DOPRINOS

Božidar-Božo S. Vuković je, dakle, bio idealista. Ipak, nesporno je da je taj autor u vremenu kolektivnog ćutanja o satiranju Crne Gore od strane Srbije, pružio ogroman doprinos utvrđivanju istorijske istine, omogućavajući drugim istraživačima da stvari išćeraju na čistac. Njemu i Jevtu Ružiću u tom smislu pripada neprolazna zasluga. Vuković, uz ostalo, otkriva dragocjene činjenice: da su crnogorske komite nakon što su u oktobru 1918. godine sami oslobodili crnogorske gradove (poput Peći) u njima uspostavili ranije crnogorske organe vlasti, koje su ukinuli Austro-Ugari početkom 1916. godine. Vuković time svjedoči o političkim namjerama crnogorskih komita po oslobođenju gradova od austrijske vojske (oktobar 1918), vaspostave organe vlasti sopstvene države Crtne Gore. Međutim, ti organi vlasti su bili rasformirani već nakon nekoliko dana, odmah po dolasku srpske okupacione vojske, da bi na njihovo mjesto bili postavljeni novi organi vlasti po mjeri Pašićevog operativca Svetozara Tomića.

Sve ovo dobija dodatnu težinu pri činjenici da je nakon 1945. godine u Državnom arhivu Crne Gore istoričarima na raspolaganju stajalo više podebelih fascikli, odnosno, desetak hiljada arhivskih dokumenata, koje su srpski istoričari poput Dragoljuba Živojinovića i Bogumila Hrabaka zaobilazili i ignorisali. Stvari se nijesu izmijenile ni kada je dio tih arhivskih dokumenata objavio Šerbo Rastoder 1997. godine u „Skrivanoj strani istorije“.

U nastavku prelazimo na Vukovićev opis događaja od kraja 1915. do kraja 1918. godine.

(Nastavlja se)

22 Arhiv

Neđelja, 5. novembar 2023.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Piše: Dejan VUKOVIĆ

„Ima li tamo iđe ikoga živa, sem one šake Crnogoraca da se bori pod orlom, simbolom slobode“ – kliknuo je Volter, sokoleći Balkan pod slavnom Otomanskom imperijom. Osim neprijateljskih vojski, Crna Gora, opjevani „junački logor“, zaptiven je i nepravednom izolacijom, sprečavanjem u povezivanju sa svijetom i naprednim kulturama, onemogućavanju dodira s idejama i otkrićima koje su vodile čovječanstvo u komfornija, sigurnija, bezbrižnija vremena. Prkosna i ponosna Crna Gora, časni, rijetki primjer neustrašivog bitisanja u povijesti Evrope nadilazi svoj teritorijalni i demografski značaj.

Diplomatski predstavnik Knjaževine Crne Gore u Carigradu, Mitar Bakić, izvještava crnogorskog ministra inostranih djela, vojvodu Gavra Vukovića, depešom od 6. jula 1893: „Gospodine ministre, juče me pozvao Said-paša, te mi je dugo govorio o našoj predstojećoj proslavi četiristogodišnjice obodske štamparije. Na osnovu nekakvog izvještaja, te mu je poslat, paša pretpolaže, da bi na toj proslavi mogle biti manifestacije i besjede, koje bi mogle uvrijediti osjetljivost Sultana i Porte. U ime prijateljskih odnošaja, koje i danas pomeđu nas postoje, paša je molio od strane Sultana, da bi Gospodar predupredio sve takve manifestacije. Nadugo sam razlagao kulturni i isključivo naučni karakter i značaj naše svetkovine. Ponovio sam mu, da nemaju razloga ni najmanje sumnjati o istinito-prijateljskom raspoloženju Gospodara prema Sultanu i Porti. Zato i kad bi koji od naših gostiju govorio što, što bi

Grb Crnojevica iz Oktoiha

Prestiž u kulturi i umjetnosti Crna Gora je težila da ispliva iz valova rata i strahota bojeva i ośeti bonacu ljepših sfera života. Slobodu i državu čuva diplomatija: umješnošću, talentom, pameću, obrazovanjem, jasnom vizijom, diskrecijom, odmjerenim stavom, uz neophodno poštovanje drugih zemalja, naroda i njihovih kultura

Borba Crnogoraca za slobodu, ali i njen napredak u kulturi, očaravao je mnoge u Evropi. Englez Viljem Denton, diplomac sa Oksforda, pisac i teolog, pośetio je Crnu Goru u doba knjaza Nikole, i napisao knjigu „Crna Gora, njen narod i njegova istorija“, u kojoj naročito ističe značaj Crnojevića štamparije i naglašava: „Da u tako ranom periodu jedan odbjegli narod iskoristi ovo novo umijeće, jedna je od činjenica koje im najviše služe na čast u njihovoj izvanrednoj istoriji.“ Crnojevići bjehu duha državotvornog, vladarskog i plemićkog, a posebno kolosalnog za crnogorsku kulturu

Crnogorci u borbi, L’illustration od 1862.

moglo dirnuti njihovu osjetljivost, Gospodar bi našao načina, da to popravi. Naveo sam i to, da događaj, prilikom kojeg se svetkovina sprema, ima univerzalno-kulturni značaj, zato da će na svetkovinu izaslat svoje delegate, razna naučno-literarna društva i više škole od raznih narodnosti i vjeroispovijesti, zato da ne bi ni oni, Turci, pogriješili, kad bi na dan otvaranja svetko-

vine, 14. tek., kakvo njihovo književno društvo ili viša škola poslali na Cetinje telegram pozdrava.“ Divovska, moćna turska carevina diplomatskim kanalima pokušava umanjiti značaj i možda osujetiti proslavu četiristogodišnjice Obodske štamparije, dok diplomate gorde Knjaževine Crne Gore s taktom, umjerenim tonom ističu značaj veličanstvenog

jubileja, a finim stilom pozivaju prijateljsku državu da prisustvuje svetkovini s predstavnicima drugih zemalja. Crnogorskom diplomati Mitru Bakiću u ovom razgovoru, lišenom ratničke retorike, ali zanimljive, za nekog i ośetljive teme, nije bila potrebna instrukcija Ministarstva inostranih djela. Znano je ljudima njegovog kova i obrazovanja, posebno mudrim, pronicljivim diplomatama, da su knjige na Obodu štampane prije negoli u prestižnom Kembridžu, elitnom Oksfordu, velikoj Moskvi, carskom Istanbulu, što budi ponos i mnogo jačim i organizovanijim državama, a kamoli jednoj knjaževini, stiješnjenoj stijenjem, s oprezom i vidljivim podozrenjem snažnih suśeda, koja stremi, da se osim

Prkosna i ponosna Crna Gora, časni, rijetki primjer neustrašivog bitisanja u povijesti Evrope nadilazi svoj teritorijalni i demografski značaj

u ratu, isprsi s čeznjom i punim pravom, i zorno obilježi velika dostignuća iz svoje dragocjene riznice kulture.

Sljedstveno, ministar inostranih djela, vojvoda Gavro Vuković, obavještava knjaza Nikolu 26. jula 1893: „Danas sam primio od Katelbijanka dvije vrlo simpatične čestitke poslate od univerziteta rimskog i bolonjskog preko talijanskog Ministarstva prosvjete, prilikom proslave četiristogodišnjice obodske štamparije, koje će u idućem broju Glasa Crnogorca biti štampane.“ Borba Crnogoraca za slobodu, ali i njen napredak u kulturi, očaravao je mnoge u Evropi. Englez Viljem Denton, diplomac sa Oksforda, pisac i teolog, pośetio je Crnu Goru u doba knjaza Nikole, i napisao knjigu „Crna Gora, njen narod i njegova istorija“, u kojoj naročito ističe značaj Crnojevića štamparije i naglašava: „Da u tako ranom periodu jedan odbjegli narod iskoristi ovo novo umijeće, jedna je od činjenica koje im najviše služe na čast u njihovoj izvanrednoj istoriji.“ Crnojevići bjehu duha državotvornog, vladarskog i plemićkog, a posebno kolosalnog za crnogorsku kulturu.

Iako „junački logor“, Crna Gora zračila je umjetnošću i predstavila se na etnografskoj izložbi u Pragu 1895, dok je poziv za Parišku izložbu 1900. oveselio Knjaževinu. Zavladala je užurbanost na Cetinju. Formiran je Komitet koji je tokom 1898. sačinio dokument „Pravila i pouke za učešće Crne Gore na međunarodnoj izložbi u Parizu 1900. godine“ i u članu jedan ističe značaj učešća zbog „moralne i materijalne koristi za otadžbinu“, dok član dva kazuje: „Komitet je pod neposrednim starateljstvom Ministarstva inostranih poslova, od kojega dobija sva neophodna sredstva, pouke i naredbe“.

Crnogorske diplomate od glasovitih predaka nasljeđuju talenat u državnim poslovima, senzibilitet za umjetnost i kulturu. Stremili su ljepotama i blagodetima civilizacije van nametnutih balkanskih okova. Žuđeli su uspješno predstaviti svoju dostojanstvenu zemlju; poslastica za diplomatiju. Sljedstveno, crnogorski ministar inostranih djela piše slavnom srpskom slikaru, Paji Jovanoviću: „Prije nekog vremena primili ste na sebe da izradite sliku Nj. V. Knjaza Gospodara, Knjaginje Milene, Knjaza Danila i Knjaginje Milice, te kako uz ostale balkanske zemlje i Crna Gora učestvuje na međunarodnoj izložbi, koja će biti ove godine u Londonu, molim vas da mi te slike, ako su već gotove, izvolite uputiti ovdje na Cetinje kako bih mogao što prije poslati Upravi Izložbe, gdje ih žele imati. Ujedno vas molim da mi izvolite, ako vam je to moguće, ustupiti za pomenutu Izložbu sve vaše slike, koje se odnose na Crnu Goru.“ Isijava strast afirmacije Crne Gore i posebno naše kulture, koja iščili ako je plavi bujica drugih kultura svojim snažnim prirodnim tokom ili navođenih ljudskom, nedobronamjernom rukom.

Na Balkanskoj izložbi u glavnom gradu britanske imperije 1907. godine, velikan crnogorskog slikarstva, Cetinjanin Pero Poček, osvaja Gran prix.

Violentnoj duši ratnika godila je pažnja perjanica evropske kulture sadržana u izreci: „Ono što se pokaže u Londonu vidi cio svijet.“ Crna Gora je težila da ispliva iz valova rata i strahota bojeva i ośeti bonacu ljepših sfera života. Znakovito je da se korespondencija, ali i organizacija važnih manifestacija na, za diplomatiju zavodljivom i mekanom, ali ośetljivom polju kulture, odvija uz pokroviteljstvo Ministarstava vanjskih djela, što odražava i poimanje današnjih odnosa u ovoj oblasti. Slobodu i državu čuva diplomatija: umješnošću, talentom, pameću, obrazovanjem, jasnom vizijom, diskrecijom, odmjerenim stavom, uz neophodno poštovanje drugih zemalja, naroda i njihovih kultura.

(Autor je crnogorski diplomata)

Drugi pišu 23

Neđelja, 5. novembar 2023.

Vijest glasi kako je prvi čovjek prosrpske i proruske desnice i četnički vojvoda Andrija Mandić izabran za predsjednika crnogorske Skupštine. Čovjek kome je Vladimir Putin na srcu, na fotografiji i u duši, čovjek kome su četnici ideološki i životni uzor, čovjek koji iskonski prezire NATO, čovjek kome je prijatelj notorni Milorad Dodik, čovjek koji ne priznaje Kosovo, niti genocid u Srebrenici, postao je tako prvi čekić Skupštine i svojim likom i djelom najslikovitije pokazao kamo ide Crna Gora u bliskoj budućnosti.

Četnički vojvoda Mandić – sadašnjost i budućnost ove nove Crne Gore m. babović

Piše: Dragan BURSAĆ

Ko o čemu, četnici o pomirenju

Naravno, trebalo je zbog inostrane javnosti “umiti“ Mandića, proprati ga u više PR voda, odjenuti ga u neko, makar malo prihvatljivo ruho za osjetljive oči Evropske unije, pa ga takvog u kasni sat staviti pred skupštinsku govornicu. Mada, ako ćemo iskreno i ako znamo da je i Vučić bio (i ostao) favorit EU, onda možemo zaključiti da Brisel i nije nešto gadljiv na neočetnike na poziciji moći diljem Balkana. Protokolarno se pojavi izolovani briselski glas koji kaže: „Ljudi, da li ste vi normalni“, ali sve to progura uravnilovka stabilokratije, koja po načelu Angele Merkel kaže: „Dajte im lokalno rukovodstvo što radikalnije, samo da klimaju glavom prema nama i svršena stvar“.

Po okončanju višesatne noćne rasprave u crnogorskom parlamentu, četnički vojvoda Mandić da je rekao kako je njegova misija da, pazite sad, pomiri Crnu Goru. „Moja je misija, ako dobijem podršku, da pomirim Crnu Goru i ja ću se tako ponašati“, poručio je pobjedonosno Mandić.

A šta to konkretno znači?

To znači isto ono što znači i u Srbiji i entitetu Republika Srpska. To znači guranje četnika i partizana „pod isti krov“; to znači da će četničko naslijeđe biti revidirano po uzoru na Srbiju; to znači da će koljači i nacistički kolaboracionisti iz Drugog svjetskog rata postati „dobri momci“; to znači da će udžbenici historije biti prepuni fotografija i fabrikovanih podataka o „dva pokreta otpora“; to znači da će najmlađi u sklopu „pomirenja“ učiti kako nije samo Sava Kovačević narodni heroj, nego je to, bez svake sumnje, i četnik Dragoljub Draža Mihailović;

Ako ćemo iskreno i ako znamo da je i Vučić bio (i ostao) favorit EU, onda možemo zaključiti da Brisel i nije nešto gadljiv na neočetnike na poziciji moći diljem Balkana, piše autor

ta organizacija će se namaštanim izlaskom ruskih tenkova na Dunav sama od sebe povući na „sigurne pozicije u staru Evropu“. Neko će kazati da je to čista budalaština, ali se velikosrpska ideja uzda u Putina k’o u „pravoslavnog boga“ i tu nema odustajanja, pogotovo ako znamo da otprije u Crnoj Gori postoje baš promandićevske snage koje bi vrlo rado „ispisale“ zemlju iz NATO-a.

Mrak umjesto zaključka

Andrija Mandić preuzima funkciju prvog čovjeka parlamenta

to znači da će manjinski narodi biti još ugroženiji nego što već jesu; to znači, da se razumijemo na koncu, da će Crna Gora nakon izbora Andrije Mandića u prvog skupštinara još brže, jače i bolje krenuti putem „srpskog sveta”, gdje je već raširenih ruku čeka Milorad Dodik i njegova klika koja uveliko nekažnjeno razvaljuje Bosnu i Hercegovinu.

Crna Goro, dobro došla u „srpski svet“!

„Kada govorimo o tome da je neophodno kroz vrijeme promovisati da se Republika Srpska i Crna Gora u stvaranju cjelovite države na Balkanu, ne bi trebalo nikoga brinuti jer je to realno i očigledno. Ovdje žive dominantno Srbi i nisu nikada prihvatili da žive u unitarnoj BiH“, zaključuje zapjenjeno Dodik dok istovremeno šalje telegram u kome čestita bratu po ideologiji, vojvodi Andriji Mandiću na izboru u prvog čovjeka crnogorske Skupštine.

Jer to nije mala stvar. Konačno Crna Gora dobija otvorenog, manifestnog četnika, koji

će komandovati najvišim državnim tijelom. A govoriti da je Mandić prešao na neki proevropski put, na osnovu njegovog blagog izdiktiranog govora na inauguraciji je čista budalaština. Za Mandića je prava i jedina Evropa, kao uostalom i za Dodika samo ona pod ruskom čizmom u kojoj će biti stvorena kolaboracionistička velika Srbija sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kosovom i dijelovima Sjeverne Makedonije i Hrvatske kao svojim dominionima. I nemojte niti jednog trenutka posumnjati u te ideje.

Od latentnih do manifestnih četnika

Opet, paradoksalno, možda je i dobro što je neočetnik Mandić na čelu Skupštine, jer su, kako napisa književnik i publicista Edin Smailović sada stvari do kraja ogoljene i javno predstavljene onakvim kakve jesu. „Iskreno, Andrija Mandić je puno bolje rješenje za ovu funkciju od, u prethodno pominjanim političkim kombinacijama, lidera Demokrata Alekse Bečića koji je i ranije Što se tiče popisa, stvar je do kraja jasna: obavljao istu funkciju. I Andricilj je da prosrpske partije s PR mašija Mandić i Aleksa Bečić, kao nerijom iz Srbije na pogon Aleksandra i većina funkcionera Pokreta Vučića i patrijarha Crkve Srbije Porfirija Evropa sad pripadaju istom svjetonazoru“.

Perića uvjere neodlučne Crnogorce kako su Srbi. Time bi broj novopopisanih Srba nara- I to je sva poenta! stao taman dovoljno da se mijenja Ustav zemlje i da I Aleksa Bečić, i Jakov Milatović, i Milojko Spajić, kao i prise od građanske, multietničke i antifašističke, Crna je njih Dritan Abazović bili su Gora za početak pretvori u neku nacionalnu tor-drsamo i jedino posredni igrači žavu po ugledu na isparcelisanu dejtonsku Bosnu Beograda i Aleksandra Vučića. Bili su klasični Trojanci, i Hercegovinu u kojoj bi Srbi imali najveće ovlasti

koji su pričama o borbi protiv korupcije, povećanju plata i izmaštanim ekonomskim reformama pokupili glasove, a onda ih jednostavno predali Crkvi Srbije i otvorenim neočetncima, poput Mandića, Kneževića i nekadašnjeg Demokratskog fronta, da s njima rade što hoće.

A to šta svi oni hoće poprilično je jednostavno i sastoji se od tri stavke: popis referendum izmjena Ustava Što se tiče popisa, stvar je do kraja jasna: cilj je da prosrpske partije s PR mašinerijom iz Srbije na pogon Aleksandra Vučića i patrijarha Crkve Srbije Porfirija Perića uvjere neodlučne Crnogorce kako su Srbi. Time bi broj novopopisanih Srba narastao taman dovoljno da se mijenja Ustav zemlje i da se od građanske, multietničke i antifašističke, Crna Gora za početak pretvori u neku nacionalnu tor-državu po ugledu na isparcelisanu dejtonsku Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi Srbi imali najveće ovlasti. Naravno, referendumom bi se odredila sudbina Ustava, ali i fakat hoće li Crne Gore biti kakva je ona danas.

Zloslutno iz Banjaluke na tu temu progovara, a ko bi drugi neko Milorad Dodik, koji kaže: „Bilo bi zanimljivo provjeriti volju građana Crne Gore, ali ne na Lajčakovom, već demokratskom referendumu, čak i u ovom trenutku, a šta bi tek takav referendum mogao poka-

I stvar je kristalno jasna: velikosrpski elementi sa Dodikom, Mandićem i Vučićem te patrijarhom Porfirijem na čelu radiće na tome da se prvo kroz popis, a potom i referendum ne samo potvrdi predominacija Srba u Crnoj Gori, nego da se ista ta Crna Gora u neko dogledno vrijeme i zvanično ustroji kao izborna jedinca „srpskog sveta“ aka Velike Srbije zati za 50 ili 100 godina“. Kazuje ovo Dodik zaključujući da „Srbi u ovom vijeku treba da formiraju jedinstvenu državu koju čine Srbija, Republika Srpska i Crna Gora“.

I stvar je kristalno jasna: velikosrpski elementi sa Dodikom, Mandićem i Vučićem te patrijarhom Porfirijem na čelu radiće na tome da se prvo kroz popis, a potom i referendum ne samo potvrdi predominacija Srba u Crnoj Gori, nego da se ista ta Crna Gora u neko dogledno vrijeme i zvanično ustroji kao izborna jedinca srpskog sveta aka Velike Srbije.

Neko će pitati, a šta je s NATO-om, čiji je Crna Gora član?

U kalkulaciji tih istih srpskih lidera i u Crnoj Gori i u regionu,

Da rezimiram, desilo se ono što sam svih ovih godina predviđao: na krilima i uz pomoć potpisa latentnih srpskih nacionalista i populista u Pokretu Evropa sad, na poziciju moći je došao četnički vojvoda koji će samo nastaviti tamo gdje je stala apostolska vlada iz 2020. koju je sastavljala Crkva Srbije, a kontinuitet je gradio Dritan Abazović. Dakle, zemlja će putovati daleko od Brisela i još dalje od normalnog svijeta, negdje prema Beogradu i dalje prema ruskim stepama. I u to nema nikakve sumnje.

Crna Gora, to se može vidjeti iz aviona, tone i pretvara se u nešto što se zove Južna Republika Srpska. Poređenje s tim bosanskohercegovačkim entitetom je naprosto frapantno: od najavljenih tužbi za sve ljude koji misle svojom glavom, do prvog skupštinara Andrije Mandića, koji je ideološki blizanac nekadašnjem prvom čovjeku skupštine RS-a, ratnom zločincu Momčilu Krajišniku.

Neko će pitati: a šta je s građanima Crne Gore?

Ništa. Eno ih piju (dojč) kafu ispred podgoričkih, nikšićkih i primorskih kafića i čekaju da im velikosrpski populisti nerealno povećaju plate i penzije, koje će oni svojim kafama finansirati.

Lijepo vrijeme za zle ljude. A Crnoj Gori neka je Bog na pomoći, pošto vidimo da nema neke vajde od međunarodne zajednice, lokalne politike i dobrih ljudi koji bi pomogli, ali ih niko ne sluša.

•

24 Enigmatika

Neđelja, 5. novembar 2023.

Neđelja, 5. novembar 2023.

Enigmatika 25

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. novembar 2023.

210

231

Tužnim srcem javljamo kumovima, prijateljima, drugovima i rodbini da je posle kraće bolesti u 79. godini života preminuo

SLOBODAN Milovanov BURIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad dana 5. novembra 2023. od 10 do 17 časova i 6. novembra 2023. godine od 9 do 14 časova, kada povorka kreće za selo Zagreda gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskom groblju Mala Zagreda.

OŽALOŠĆENI: supruga DRAGICA, sinovi ŽELJKO, GOJKO, SRETEN i NOVAK, kćeri RADOJKA, MILOJKA i SANJA, sestre ROSA i MILOSAVA, snahe SANJA i NEDELJKA, braća od stričeva DUŠAN, MILAN, VOJO i DRAGAN sa porodicama, unučad, braća i sestre od ujaka i tetaka, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 3. novembra 2023. umrla je, u 72. godini, naša draga

RADMILA Ivova GLAVANOVIĆ rođena Lajović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 4. novembra od 11 do 15 časova i 5. novembra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na groblju Sveta Petka – Gornji Šušanj.

Ožalošćeni: sinovi IGOR i DEJAN, unučad VIKTOR i IVA, snaha EMA, braća BOŽIDAR, DRAGO i BORO i sestra MIRA sa porodicama i ostala rodbina

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 5. novembar 2023.

204

203

Sa tugom se opraštamo od

Posljednji pozdrav dragom brataniću

206

Посљедњи поздрав сестри и тетки

ALEKSANDRA DAMJANOVIĆA Našeg dragog Saše.

Porodici iskreno saučešće.

ALEKSANDRU – SAŠI Vojislava DAMJANOVIĆU

СТАНКИ

Porodica STOJANOVIĆ 200

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

Tvoja ljubav i dobrota uvijek će ostati u našim srcima.

Ponosni što smo te takvog imali.

Volimo te i čuvamo od zaborava.

Tetka VJERA MASTILOVIĆ sa porodicom

Красиле су те најљепше особине. Овим путем породици искрено саучешће.

БЛАЖО и ЖЕЉКО БОГЕТИЋ, РАДМИЛА ВУКОВИЋ и ОЛГА БОРИЧИЋ са породицама

SAŠI

Počivaj u miru.

DANICA, ANĐELIJA, NATALIJA i SLAVKA

220

Опраштам се од тетке

ВОЈИСЛАВКЕ РНКОВИЋ

224

Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od zaove i tetke

рођ. Јовановић

Захвалност за бригу и пажњу, коју си посветила мени, од мог најранијег дјетињства, до краја твог животног пута.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

VOJISLAVKE

С поштовањем, СЛАВЕНКО ЈОВАНОВИЋ са породицом 222

197

201

Pola godine je otkako nije sa nama

SONJA RADONJIĆ

ĆIRO DAMJANOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RAJKA, BOBO i BORIS sa porodicama

Posljednji pozdrav

SAŠI DAMJANOVIĆU

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

RAJKO BOLJEVIĆ

rođena Vujačić

Striko, nedostaješ mnogo.

Suviše si nam dobra učinio, suviše si u našim srcima da bismo mogli lako preboljeti.

Nadomjestio si mi ulogu oca, kojeg sam rano izgubio.

Tri duge godine bez Tebe. Moja vječita bol i patnja.

Vječno zahvalan i ponosan tvoj bratanić DAMIR sa porodicom

Sestra LJILJA sa porodicom

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE

215

Dragi

230

Četrdeset dana od smrti dragog

SITA

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

SITO Tvoja dobrota i plemenitost ostaće vječno u našim srcima.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Ujak DUŠKO sa familijom

zmjerno volio.

S ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Neka tvoja plemenita duša počiva u svetoj crnogorskoj zemlji koju si nei-

Tvoji: ČEDO, LJILJA, MILOŠ, MARKO i KSENIJA

207

IN MEMORIAM

ČEDOMIR Blažov JOVETIĆ 5. 11. 2015 – 5. 11. 2023.

Vrijeme koje je prošlo i koje dolazi ne može izbrisati sjećanje na tebe.

Bio si čovjek dobrog srca, beskrajne požrtvovanosti i velikih ljudskih vrijednosti do kojih si veoma držao.

Smrt je jača od života, ali ne i od zaborava.

Tvoja PORODICA

211

IN MEMORIAM

ĐOKO ORLANDIĆ

6. 11. 2022 – 6. 11. 2023.

Izgubili smo ga prije godinu dana. Vjerovao je u stručnost i savjesnost ljekara. Mi vjerujemo u Sud časti Lekarske komore Srbije.

Njegovi: TAMARA, JOVANA, DRAGAN, brat RATKO sa porodicom, šurak SRĐA sa porodicom

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. novembar 2023.

198

Evo već godina dana od kad nam zauvijek ode

199

Godina dana je od odlaska našeg voljenog oca i supruga

RAJKO BOŽOVIĆ

DRAGIŠE LAKOVIĆA

Dan za danom prolazi, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Tebe nema, ali svuda si sa nama u svakoj priči.

Raśa, nisi sam, stigla ti je Lidija, pa je čuvaj.

Živiš i živjećeš u našim svakodnevnim riječima, mislima, snovima zauvijek.

Sa Tobom smo imali sve: svu ljubav, podršku ovog svijeta. Hvala Ti.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo i čuvaćemo uspomenu na Tebe.

Tvoja porodica: SLAVKO, STOJANKA, NADA, MIA, UROŠ i JAKŠA

Tvoji: PETAR, KSENIJA i ĐINA 229

228

Година дана је од смрти нашег стрица

Година дана од смрти нашег вољеног брата, ђевера и стрица

РАЈКА БОЖОВИЋА

РАЈКА БОЖОВИЋА

Твоја племенитост, ведар дух и топли осмијех живјеће увијек у нама. Био си њежан стриц. Поносни и захвални што си био наш.

Само је вријеме прошло, мој вољени брате, али бол никада. Нема тог времена у којем те можемо прежалити. Твој брат ВЕЛО са породицом

Твоји: СЛОБО, СВЕТЛАНА и ЉУБО

218

217

209

Dragi

Godina je prošla od smrti oca, tasta i đeda

Našem đedu

RAJKA BOŽOVIĆA

RAJKU BOŽOVIĆU Dragi đede, godina je prošla od kada nijesi sa nama.

Mislili smo da ćeš nam se vratiti.

Nadamo se da si na nekom boljem mjestu, da si nam dobro i da te ne boli ništa.

Mnogo toga je trebalo zajedno da proslavimo. A ti, kao da si znao, govorio si: „Ako đed bude živ!“ Ni slutili nijesmo da ti nećeš pobijediti bolest, jer si bio jak kao stijena.

Ponosni što smo imali takvog đeda, i uvijek ćemo sa ponosom o tebi govoriti.

Tvoji JOVANA i LAZAR MARKOVIĆ

Boli svaki tren bez tebe.

Nedostaješ u svemu, u svakom trenu i danu.

Bol je preteška, a tuga za tobom je vječna.

Uvijek sa tobom u mislima.

RAŚA Bogu sam zahvalna što me vodio putanjom da upoznam TEBE. Živiš, Raśa, u mnogima, to je pokazatelj da si bio i ostao VELIKI ČOVJEK.

Tvoja ćerka SNEŽANA MARKOVIĆ sa porodicom

Navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog

RAJKA Stevanova ŠOFRANCA Nedostaješ...

Tvoji VOLJENI

S poštovanjem, tvoja MALA

202

Danas su dvije godine od smrti našeg voljenog

DRAGOLJUBA KRIVOKAPIĆA Vrijeme prolazi, a tuga za tobom ne prestaje.

Tvoj brat MILIVOJE sa porodicom

227

226

Danas se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama naš anđeo velikog srca i plemenite duše

Danas se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama moj anđeo velikog srca i plemenite duše, moj tata

Dan za danom prolazi, ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Malo je riječi da kažemo koliko nam nedostaješ. Tvoja ljubav prema porodici i životu bila je neiscrpna. Tebe nema, ali svuda si sa nama, u svakoj priči, pogledu i mislima. Ponosni što smo te imali. Bila je ogromna sreća imati tebe takvog za supruga, oca, đeda i svekra. Zauvijek ponosni na tebe, volimo te najviše.

Tužne su dvije godine iza mene bez tvoje ljubavi i podrške. I dalje nevjerica kao i onog dana. Oče, bez tebe ništa nije isto... ni sunce, ni ljeto, ni zima.

Kažu da te nema... Kažu da si dotakao zvijezdu... Kažu da spavaš… a ne znaju da je zvijezda tu, u srcu i u meni. Ne znaju da te ne dam vremenu i nebu… ne dam te, oče. Ne dam te i volim. Zauvijek!

DRAGOLJUB KRIVOKAPIĆ

Tvoji: supruga DRAGICA, sinovi GORAN i ZORAN, ćerka JELENA, snaha BOJANA i unučad

216

DRAGOLJUB KRIVOKAPIĆ

Tvoja ćerka JELENA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 5. novembar 2023.

208

212

Dana 5. novembra 2023. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

ILIJE Nikova RADNJIĆA

MLADENA Vojislava KRIVOKAPIĆA

Sa tugom i ponosom nosićemo sjećanja i ljubav kojim si zračio u našim životima.

Teško je prihvatiti tvoj iznenadni odlazak.

Hvala ti što sa ponosom možemo reći da smo tvoji.

Živjećeš u našim srcima kroz najljepše uspomene koje nikad nećemo zaboraviti.

U neđelju, u 10 časova, najuža porodica će posjetit tvoj vječni dom, a umjesto pomena prilažemo prilog za uređenje seoskog groblja u Raičevićima.

MILUTIN – MIKO, RAJKA, MILOŠ, MIODRAG, IVANA, MARIJA i MARKO

Ožalošćena porodica RADNJIĆ

213

Navršava se 40 dana od odlaska našeg voljenog oca, svekra i đeda

214

Četrdeset dana od smrti moga oca

ILIJE RADNJIĆA Hvala ti za ljubav, pažnju i nježnost koju si nam pružao.

S ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru pored našeg Toma.

Sin PERO sa porodicom

221

Četrdeset je dana od kada nas napušti

ILIJE RADNJIĆA Vrijeme koje prolazi bez tebe budi sjećanja i uspomene na naše zajedničke trenutke, na tvoju pažnju i ljubav koju si nam nesebično pružao.

Hvala na svakom savjetu, na svakom osmijehu i ljubavi.

Nadam se da si našao mir na nebesima uz tvog i našeg Toma.

S ponosom i ljubavlju čuvat ćemo te u našim mislima i srcima. Šćer NANA sa porodicom 219

Навршава се 40 дана од смрти нашег вољеног

Četrdeset je dana od smrti dragog đeda i svekra

НЕЂЕЉКА

ILIJE

DANIJELA ĐURIČKOVIĆ

У тишини вјечног мира, прате те наше мисли, остају најљепше успомене, а твој лик је заувијек у нашим срцима.

Živjećeš u svakoj priči, naši susreti, tvoj osmijeh, suze, nedorečeno…

Dana 6. novembra 2023. navršavaju se dvije godine od kad nas je napustio naš dragi

Počivaj u tišini, na mjestu gdje nema boli!

Zaove: MILKA, DRAGICA i DARINKA sa porodicama

Твоји: ФИЛИП, ЕЛЕНА, НЕЂО и ИРЕНА

ACO LAKIĆ Prođe i druga godina bez tebe, bol i praznina ne prolaze.

Mnogo nam nedostaješ.

LELA, SAŠA i MIŠO

225

223

Puno nam fališ.

MATIJA, MAŠAN, MILICA

Godina dana od smrti našeg voljenog

BOĆE Otišao si tiho, nečujno kao što si i živio.

S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Ćerka JELENA s porodicom

205

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi USLUGE OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Neđelja, 5. novembar 2023.

Neđelja, 5. novembar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 5. novembar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata. Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra, imena drugih pet dobitnika izvučena su 1. novembra, a imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).